RT_328

INTERVJU TJEDNA Dipl. ing. Vladimir Kovačević, svjetski stručnjak za projekte MBO-a Stranice 6.-7.

ANITA GENC

ETNO RANČ

Slike govore više od tisuću riječi...

Raj na zemlji Branka Sakača u Novakovcu

Stranica 11.

Stranica 10.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 328 :: 31. kolovoza 2010. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Hoće li varaždinska bolnica postati bolnica od regionalnog značaja?

Spajanje bolnica ipak (ni)je realno Ravnatelji bolnica u Varaždinu i Čakovcu: Realno objedinjavanje djelatnosti

Stranice 4.-5.

GRADSKI PRIJEVOZ

ULAGANJA

Mini-busevi ne voze

Kneginec: Dva objekta od 45 milijuna eura

Stranica 20.

Stranice 20.-21.

ČITATELJI ZOVU

Ekskluzivno: Zagreb Air Show

U vrhu svjetske karikature! Željko Pilipović opet u World Press Cartoonu Stranica 15.

Stranice 12.-13.

FESTIVAL ULIČNIH ŠETAČA ZLATNO DOBA

Prijevremena mirovina - što je sve nužno znati Stranica 8.

Špancirfest ostao vrhunska atrakcija Stranice 28.-29.

Za 4.000 kuna zajma mora vratiti 50.000!?

Kako je najmanje 20-ak ljudi sklopilo sumnjive zajmove visokih kamata Stranice 2.-3.

CRNA KRONIKA

Kamatare angažirao bračni par?

Stranica16.

22.

Stranica

ISSN 1846-8969

t ,6-563/* 0#;03 Branka Tropp otvoreno o Špancirfestu i budućnosti festivala Stranice 26.-27. t ;%3"7-+& Opasni farmaceutski otpad: U kućnim ljekarnama čak dvadeset godina čuvaju lijekove Stranica 40. t 63#"/" ,6-563" Škola medijske kulture u Čakovcu: Grad Zrinskih - grad filma Stranica 25. t 4" 47*) 453"/" Bunker - nije bunker Stranica 54. t 16501*4 Izrael: Pečati nam promijenili put Stranica 30.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Zaljubljenici u karikaturu i zrakoplovstvo

Ž

eljko Pilipović, ugledni varaždinski odvjetnik i karikaturist 7Plus Regionalnog tjednika ostvario je još jedan uspjeh. Njegova karikatura objavljena u našem Željko PAVLEK tjedniku uvrštena urednik@regionalni.com je među odabrane najbolje novinske karikature u svijetu u prošloj godini i objavljena je u posebnoj knjizi koju je izdala Svjetska udruga novinskih karikaturista. O njegovom uspjehu danas opširnije pišemo u rubrici Kulturni obzor, a ovom prigodom samo podsjećam da Željko Pilipović kontinuirano surađuje s Regionalnim tjednikom već tri godine. Njegove aktualne, duhovite, ironične ponekad i metaforičke crteže u formi karikature možete pogledati i na našem portalu www. regionalni.com. Pilipović je i jedan od osnivača Udruženja hrvatskih karikaturista i uz nekolicinu svojih kolega karikaturista, nedvojbeno je zaslužan za opstanak i afirmaciju karikature u Hrvatskoj.

Josip Novak, kolega novinar 7Plus Regionalnog tjednika, dao je pak svoj doprinos predstavljanju povijesti hrvatskog zrakoplovstva. Njegov kolega Leonard Eleršek nedavno je napisao knjigu „Homo volans – rani hrvatski avijatičari 1554.

– 1927.“ koja je ilustrirana kronika hrvatskog zrakoplovstva tog razdoblja upravo zbirkom povijesnih fotografija iz privatne arhive Josipa Novaka. On je inače vrijedni višegodišnji sakupljač dokumenata, fotografija i druge povijesne građe o hrvatskom zrakoplovstvu i suautor nekoliko knjiga. Primjeri su to za svaku pohvalu.

31. kolovoza 2010.

OTKRIVAMO Najmanje 20-ak osoba proživljava pakao zbo

Za 4.000 kuna mora vratiti 50.000 kuna!?

Ani Govedić iz Varaždina isplaćeno je manje od 4.000 kuna, a u ugovoru je navedeno da dobiva zajam od 2.129,67 eura i mora vratiti 15.500 kuna. Prošli mjesec joj je blokiran račun na temelju bjanko zadužnice u kojoj piše da njome daje suglasnost radi naplate tražbine od 50.000 kuna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kad je u ožujku ove godine Varaždinka Ana Govedić hitno trebala novac, otišla je u kreditni ured u Kranjčevićevoj ulici u Varaždinu - sjedište tvrtke Međunarodne konzultacije Verte. Tada nije slutila koliko će požaliti što je u Verteu zajedno s ujakom potpisala ugovor o zajmu.

Pod hipotekom Oni su samo jedni od zajmoprimaca, sudužnika i jamaca iz Varaždinske i Međimurske županije koji su u uredima u Varaždinu i Zagrebu potpisali ugovor o zajmu na različite iznose. I njoj i drugima danas je zbog toga blokiran račun te ne mogu do svojih plaća ili mirovina, a uz to su im i nekretnine pod hipotekom.

Preko kreditnog ureda Verte, koji je iz Kranjčevićeve preseljen u Zagrebačku ulicu, nepovoljne ugovore potpisalo je najmanje 20-ak osoba, koliko ih se dosad za pomoć obratilo udruzi Varaždinski potrošač. Ana Govedić o svojem je slučaju odlučila javno govoriti.

- Trebao mi je novac i ujak je pristao biti sudužnik. Nakon dva mjeseca prikupljanja dokumentacije, u Kranjčevićevoj smo potpisali ugovor. No, u ugovoru je kao korisnik zajma bio naveden moj ujak, dok su mene naveli kao sudužnika.

Bila sam iznenađena, ali nisam komplicirala jer mi je novac trebao – kaže Ana Govedić.

po 575 kuna – sliježe ramenima samohrana majka koja sinu ne može kupiti ni školske knjige.

Tada nije obraćala pažnju na to što kao zajmodavac u ugovoru nisu navedene Međunarodne konzultacije Verte, nego fizička osoba D. B. No, samo četiri mjeseca kasnije počeli su problemi.

- U lipnju sam 20-ak dana kasnila s plaćanjem rate, a početkom srpnja blokiran mi je račun. Račun su mi blokirale Usluge Axia iz Vukovara, i to na temelju bjanko zadužnice na kojoj pišem da dajem suglasnost radi naplate tražbine od 50.000 kuna! Bila sam u šoku, jer ne samo da ugovor nisam potpisala s Axijom,

u

govor je potpisan s D. B., a račun su blokirale Usluge Axia iz Vukovara nego se ne sjećam niti toga da sam potpisala bjanko zadužnicu – ogorčena je Ana Govedić.

Od prošlog mjeseca gotovo svaki dan otkriva nove nelogičnosti iz ugovora. - Prilog ugovora je i zemljišno-knjižni izvadak za kuću mojega ujaka, što smo donijeli jer su nam rekli da to trebaju “za svaki slučaj”, a zapravo zato da bi upisali hipoteku. Tek sam kasnije vidjela da u ugovoru piše da korisnik zajma dopušta da se bez njegove privole ili suglasnosti u zemljišno-

Otkud Axiji bjanko zadužnica s potpisom Ane Govedić?

knjižnim knjigama ishodi upis uknjižbe prava zaloga – navodi Ana Govedić.

Ispitivanje potpisa Odmah je angažirala odvjetnika i podnijela tužbu, a slučaj je prijavila i PU varaždinskoj te Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu. Potpis s bjanko zadužnice je na vještačenju, a sa strepnjom čeka kada će joj račun biti deblokiran.

- Pristala sam na nepovoljan zajam i platila sam sve rate, od travnja do srpnja. Tada su mi blokirali račun iako u ugovoru

piše da na to imaju pravo tek nakon dvije neplaćene rate.

Na to ne mogu pristati, kao ni na naplatu bjanko zadužnice na iznos od 50.000 kuna.

Borit ću se, a to savjetujem i

s

amohrana majka iz Varaždina sinu još uvijek nije kupila školske knjige

svima drugima koji proživljavaju što i ja – zaključila je Ana Govedić.

Plaćanje rata Pristala je i na iznose: isplaćeno joj je 4.000 kuna, umanjeno za 800-tinjak kuna za troškove javnog bilježnika, dok je u ugovoru navedeno da dobiva zajam u iznosu od 2.129,67 eura, što u kunskoj protuvrijednosti iznosi 15.500 kuna!

- Znam da je nelogično, ali pristala sam na to da ću im sljedećih 29 mjeseci plaćati

Odvjetništvo provodi izvide Jesu li i koliko prijava građana primili u vezi ugovora o zajmu potpisanih s Međunarodnim konzultacijama Verte, odnosno drugim pravnim i fizičkim osobama koje su građanima zajmove izdavale u uredima u Varaždinu, odnosno u Zagrebu?

- Općinsko državno odvjetniš-

tvo u Varaždinu provodi izvide temeljem obavijesti koje smo primili. Postupak je u tijeku – kratko je odgovorio glasnogovornik varaždinskih državnih odvjetništava Darko Galić.

Upit smo poslali i Policijskoj upravi varaždinskoj, iz koje su odgovor najavili za ovaj tjedan.

Aktualno

31. kolovoza 2010.

og zajmova preko “kreditnog ureda” Verte

3

INTERNET Opasnost vreba u ponudama

KONZULTACIJE VERTE

“Ništa ne mogu reći” Ured Međunarodnih konzultacija Verte nalazi se u Zagrebačkoj ulici 30 u Varaždinu, gdje su smješteni nakon što je ured u Kranjčevićevoj ulici zatvorio državni inspektorat. Tamo smo prošli tjedan pokušali dobiti odgovor na navode Ane Govedić, koja je preko Vertea zajedno s ujakom podigla zajam.

Stigli smo kod službenika kojem smo se predstavili i objasnili mu što trebamo.

- Ne mogu vam ništa reći – odgovorio nam je.

Zamolili smo ga da nas onda uputi na osobe koje bi nam mogle dati informacije o slučaju Ane Govedić, kao i njihove kontakte, barem e-mail adrese na koje bismo im mogli uputiti upit.

- Ne, ne mogu vam dati nikakve kontakte – odgovorio nam je okrećući se od nas.

- Zašto nam ne možete dati kontakte osoba? - pitali smo, na što nam je rekao: “Recite toj gospođi nek vam da brojeve mobitela, ona ih sigurno ima!”

Nije nam preostalo ništa drugo nego da se zahvalimo i izađemo iz ureda. To je bila samo potvrda da je vrlo teško dobiti bilo kakve informacije iz Međunarodnih konzultacija Verte. Ana Govedić nam je rekla da ima različite brojeve mobitela, ali se na njih nitko ne javlja, a ako se javi, tada se tvrdi da je to nečiji drugi broj. Ona je, primjerice, pokušala doći do D. B. s

kojim je potpisala ugovor o zajmu. Međutim, uopće ga nije pronašla na prijavljenoj adresi u Zagrebu.

Ne vjerujte e-mailovima koji nude brda i doline!

Većina elektroničke pošte može se lako prozreti, ali oprez je nužan u svakom slučaju! Ne nasjedajte ni na kakve ponude Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Nije nikakva novost, ali uvijek je dobro podsjetiti na opasne e-mailove koji nude nevjerojatnu zaradu. Nekoliko je tipova takvih poruka.

U posljednje vrijeme aktualna je poruka Ban Ki-moona, glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji vas je “izabrao” kao dobitnika 888.446 funti (oko 9 milijuna kuna). Naravno, postavlja se pitanje: tko u to može povjerovati?

Ne primajte novac iz inozemstva!

Nikada, baš nikada ne odgovarajte na e-mail poruke koje vam tumače da ste baš vi izabrani da primite novac iz Liberije, Ukrajine ili Burkine Fasso (što su najčešće lokacije), kako biste nepoznatom nekom učinili uslugu transfera preko svog računa, a da ćete za to, navodno, biti bogato nagrađeni.

Riječ je, naime, o uhodanom modelu različitih mafijaških krugova, koji vas na taj način žele samo opljačkati ili vas uvesti u opasne kriminalne aktivnosti.

Lakovjerni

Ana Govedić slučaj je prijavila PU varaždinskoj i Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu

METODA RADA Oštećeni su ugovore potpisali na gotovo identičan način

Podmetnuli ugovore na dvostruko veće svote

Osim Ane Govedić, tužbe protiv Međunarodnih konzultacija Verte, odnosno drugih tvrtki i fizičkih osoba dosad je na Opć inskom sudu u Varaždinu podnijelo još najmanje pet osoba.

Svim slučajevima je zajedničko to što su preko kreditnog ureda u Kranjčevićevoj u Varaždinu potpisali ugovore o zajmu. Zajmodavci su različite fizičke osobe, kao i tvrtke, čiji su vlasnici iz, primjerice, SAD-a i Meksika. Način rada bio je identičan: ljudi su u “kreditni ured” došli radi kredita, koji se činio pr imamljiv jer su kamate bile niže od sedam posto, a zapravo su

dobili – zajam. Većina ih je ugovore o zajmu potpisala u Zagrebu. Zajedničko je

v

lasnici tvrtki su i stranci iz Sjedinjenih Američkih Država te Meksika gotovo svim slučajevima to što im je u uredu pokazan ugovor na jedan iznos, primjerice 15.000 kuna, a kod javnog bilježnika im je na potpis dan ugovor na daleko veći iznos, primjerice

37.500 kuna. Sve su morali brzo potpisati, pa su neki tek kod kuće vidjeli na što su stavili svoj potpis.

Novi problemi za zajmoprimce, ali i sudužnike te jamce počinju kada se zakasni s plaćanjem jedne rate. Tada slijedi blokada računa zajmopr imc ima, sudužnicima ili jamcima, i to na temelju bjanko zadužnica koje su potpisane i na iznos od čak 500.000 kuna.

Pritom ih nitko nije upozorio da je, prema Ovršnom zakonu, bjanko zadužnica ovršna isprava. Oštećeni se uz pomoć odvjetnika sada bore za deblokadu svojih računa.

Već na prvi pogled sve ukazuje na prevaru. Mail je pisan nemuštim, automatski pisanim hrvatskim jezikom. Iako su svi podaci točni, pa možda i Ban Kimoonova e-mail adresa, jasno je da čuda ne postoje i da glavni tajnik UN-a, čak i kad bi htio, ne dojavljuje svoje milijunske odluke na takav način. Ali, da, naš je narod već tako ispaćen da traži slamku spasa u svemu, pa i u - gluposti.

U takvim slučajevima treba znati da se ne treba ničemu radovati, da treba odmah uništiti mail i da se

n

e odgovarajte na ovakve poruke, a nipošto nemojte odavati brojeve svojih bankovnih računa i druge osobne podatke nikako ne smije postupiti po savjetu pošiljatelja. Dakle, nikom se ne javljate, a kamoli da nekome šaljete podatke o svom bankovnom računu! Naime, to može

Jedan od opasnih e-mailova koji kruže internetom - ne otvarajte!

uroditi samo jednim plodom, a koji je i svrha ovakvih poruka: da vas pokradu.

Sindrom piva Ovakve obmane lako je prozreti, ali neke su učinjene na vrhunski način. Prije nekoliko mjeseci kolala je slična e-mail poruka s kompletnim, profesionalnim zaglavljem centrale Heinekena u Amsterdamu, pisana na engleskom jeziku, s točnim imenima i kontaktima čelnika tvornice piva i s jasnim jamstvima o osvajanju velike, enormne financijske nagrade.

Mnogo je ljudi u svijetu nasjelo i poslalo svoje financijske podatke. Na sreću, centrala Heinekena brzo je reagirala i

ogradila se od ove prevare te uputila primatelje da nipošto ne odgovoraju na takve i slične poruke. Ipak, postavlja se pitanje koliko je, recimo, naših građana dovoljno upućeno u demanti Heinekenove centrale, a s druge strane, koliko ih je toliko očajno da će, nesvjesno, pokušati postati žrtvom prevare, misleći da nemaju što izgubiti. Mnogi, naime, misle da ne mogu izgubiti ništa, ali mogu izgubiti - sve! Od podataka s osobnog računala pa do cjelokupne imovine pohranjene na svim računima.

Ako i nećete izgubiti baš sve, sigurno ćete izgubiti puno vremena, a dobiti nećete ništa osim - razočaranja.

4

Aktualno

31. kolovoza 2010.

ISTRAŽUJEMO Ministarstvo zdravstva započelo postupa

Vlada, ministar ili cijela država

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

24.8.

Najavljene veće trošarine na cigarete i benzin, ali i novo Šukerovo zaduživanje, nakon što je Vlada otkrila neočekivani prijedlog rebalansa proračuna: prihodi se smanjuju, a rashodi povećavaju, pa će manjak biti 14,5, umjesto planiranih 8,6 milijardi kuna. A tek će trebati izračunati za koliko novca smo ostali „kratki“ zahvaljujući tajnoj filijali Hypo banke u otkrivenom dvorcu-bordelu Freyenthurn kod Klagenfurta.

25.8.

Bolnica Varaždin - glavna bolnica sjeverozapada?

Hypo navodno oprao 100 milijuna eura Šariću, narkobosu iz Srbije, gdje dio državnog vrha za privatizacijski kriminal proziva i Cane. Njemačkim bankama stiže novi porez za krizne situacije, dok naše to vješto izbjegavaju.

Očekuje se da Opća bolnica dobije status županijske bolnice regionalnog značaja

26.8.

Hrvatska nije u dubokoj fiskalnoj krizi, Hrvatska nije Grčka, poručuje Kosor.

Točno, ali nismo ni daleko. Već danas svaka četvrta kuna koju Šuker uzima kao porez ide za otplatu dugova, a taj omjer već će iduće godine biti nepovoljniji zbog novih zaduženja uslijed deficita koji se ne smanjuje jer nema hrabrosti.

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Hoće li Opća bolnica Varaždin postati županijska bolnica regionalnog značaja, što bi je svrstalo u drugu kategoriju hrvatskih zdravstvenih ustanova, odmah iza nacionalnih bolnica?

Kao što je poznato, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi započelo je kategorizaciju svih bolnica u Hrvatskoj, i to na temelju Pravilnika o uvjetima za razvrstavanje bolničkih zdravstvenih ustanova.

27.8.

Je li doista moguće da jedemo meso iz uvoza staro i više godina, pitanje je koje se otvorilo nakon Čobankovićeve izjave da smrznuto meso nema rok trajanja ni u nas ni u EU. Vremena sve manje ima i general Zagorec, kojemu je zamrznuto 16 milijuna eura u Lichtensteinu gdje ga čeka i suđenje.

Četiri regionalne Poslovni dnevnik objavio je da bi varaždinska bolnica, zajedno s bolnicama u Slavonskom Brodu, Zadru i Dubrovniku, mogla ući u drugu kategoriju, koja podrazumijeva da je r iječ o zdravstvenim ustanovama od značaja za više županija. Za razliku od toga, nagađa se da će čakovečka bolnica dobiti status lokalne bolnice, odnosno biti svrstana u četvrtu, najnižu kategoriju ili čak biti pripojena varaždinskoj bolnici. Koprivnička bolnica bi pak bila “u sredini”: ona bi bila svrstana u treću kategoriju, među županijske bolnice.

Bude li doista tako, Opća bolnica Varaždin postala bi centralna bolnica za područje cijele sjeverozapadne Hrvatske, što bi jamčilo zadržavanje svih postojećih odjela i djelatnosti, ali i njihovo jačanje te razvoj.

28.8.

Očekivala se reforma u socijalnom sektoru, subvencijama, javnoj upravi te smanjenje javne potrošnje…Ali ništa od toga, upozoravaju iz Svjetske banke, dok domaći stručnjaci upozoravaju da na rebalansu vani padaju vlade i ministri, a kod nas cijela država.

29.8.

Upornosti i ozračja optimizma trebaju nam za izlazak iz krize, poručuje Kosor sa Špancirfesta te se pohvalila da velike tvrtke više ne duguju, ali i prozvala medije za antipoduzetničku klimu. Obama se pak pohvalio da se bliži kraju rat u Iraku koji će sam sebi “zacrtati put“.

30.8.

U teoriju eruptivnog požara, kao i svi drugi u Hrvatskoj, ne vjerujem, poručuje Frane Lučić, jedini vatrogasac koji je preživio tragediju na Kornatima prije točno tri godine. Nitko u Hrvatskoj ne vjeruje ni u završne riječi koje su u Haagu počeli iznositi tužitelji protiv naših generala. No, što nam to znači kad nismo jači.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Važni rezultati Međutim, u Ministarstvu zdravstva tu informaciju nisu mogli potvrditi.

- U tijeku je postupak razvrstavanja bolnica, koji će se obavljati na temelju objavljenog pravilnika i drugih propisa, kao i rezultata rada. Postupak će trajati najmanje tri mjeseca, pa je preuranjeno govoriti

Druga kategorija jamči zadržavanje svih djelatnosti Opće bolnice, ali i razvoj

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Aktualno

31. kolovoza 2010.

ak kategorizacije svih hrvatskih bolnica

o tome koja će bolnica ući u koju kategoriju. Sve će se znati tek kad postupak bude dovršen. Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi mr. Darko Milinović prva će rješenja donijeti u listopadu ove godine – odgovorila je glasnogovornica Ministarstva Zora Lažeta na naš upit.

Nikakve informacije nema ni ravnatelj Opće bolnice Varaždin dr. Dubravko Tršinski.

Uvođenje reda - Imamo samo očekivanja, a to je da naša bolnica postane županijska bolnica regionalnog značaja. Mislim da je to realno očekivati, jer već ako se gleda po pacijentima, k nama, osim iz cijele Varaždinske županije, dolaze pacijenti iz Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, kao i iz južnog dijela Krapinsko-zagorske županije – rekao je dr. Tršinski.

Za razliku od njega, ravnatelj Županijske bolnice Čakovec dr. Dragutin Kopasić ne slaže s nagađanjima objavljenima u medijima.

- Naša bolnica zbrinjava najveći postotak gravitacijske po-

p

rerano je govoriti koja će bolnica ući u koju kategoriju, kažu u Ministarstvu pulacije u Hrvatskoj. Niti jedna druga bolnica ne zbrinjava više od 80 posto stanovnika županije u kojoj se nalazi. Već prema tome smatramo da trebamo dobiti status županijske bolnice, a ne lokalne - kaže dr.

Kopasić.

Navodi da toliko stanovnika iz svoje županije ne zbrinjava ni varaždinska bolnica, u kojoj se liječi svega svega 2,6 posto stanovnika Međimurske županije.

- Ako će se bolnice kategorizirati na temelju stručnih parametara, tada se mi nemamo čega bojati. Županijska smo bolnica po prostornim uvjetiMALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

NAGAĐANJA

Spajanje bolnica je nerealno Ukidanje djelatnosti i otpuštanja liječnika specijalista mogli bi biti neke od posljedica postupka kategorizacija bolnica, procjenjuju mediji.

Varaždinsku bolnicu zasad nitko ne spominje u tom kontekstu, što govori u prilog tome da je realno očekivati da bude uvrštena u drugu kategoriju, koja jamči zadržavanje svih postojećih djelatnosti, kao i veći bolnički proračun. Štoviše, nagađa se da bi, nakon spajanja zagrebačkih bolnica, prvo sljedeće moglo biti spajanje varaždinske i čakovečke bolnice, jer je činjenica da su međusobno udaljene svega 20-ak kilometara.

- Ne vidim svrhovitost spajanja ovih bolnica, ali sam svakako za objedinjavanje nekih poslova, jer bismo na taj način bolje i učinkovitije mogli raditi, a uz to postići i uštede – kaže ravnatelj varaždinske bolnice dr. Dubravko Tršinski.

Njegov kolega dr. Dragutin Kopasić, ravnatelj čakovečke bolnice, bio je još konkretniji.

- Bolničke zgrade u Varaždinu i Čakovcu ostat će za

ma, po opremi i organizaciji, kao i broju te stručnosti kadra - ustvrdio je ravnatelj čakovečke bolnice.

On, kao i njegov kolega iz Varaždina smatraju da je jako dobro što je konačno počeo postupak kategorizacije bolnica, za koji smatraju da je početak uvođenja reda u zdravstvenim ustanovama.

- Svi u Hrvatskoj koji drže do struke pozdravljaju kategorizaciju, kojom će se definirati što se može obavljati u kojoj ustanovi. Primjerice, da se zna da se u lokalnoj bolnici može operirati slijepo crijevo, ali ne i jednjak - kaže dr. Kopasić.

Dr. Tršinski ističe da dosad nije bilo nikakvih kriterija na

Dvije bolnice dijeli 20-ak km istu namjenu, a ako ministar zdravstva misli da je tako praktičnije, mi se lako možemo dogovoriti o zajedničkoj nabavi ili korištenju opreme.

Primjerice, ako je u jednoj bolnici CT u kvaru, tada će se obavljati u drugoj bolnici. Isto tako, možemo imati zajedničko povjerenstvo za nabavu potrošnog materijala, možemo objediniti službe za unutarnju reviziju, a i zajednički zbrinjavati infektivni i komunalni otpad. Na tom nivou možemo surađivati. Uostalom, takva suradnja bi bila logična i racionalna - kaže dr.

Kopasić.

Uvjeren je da do spajanja županijskih bolnica u Varaždinu i Čakovcu neće doći.

- I u Zagrebu teško ide proces spajanja bolnica - napominje.

temelju kojih bi se bolnice bilo kamo svrstale, pa se sve svodilo na subjektivne procjene.

- Kategorizacijom ne samo da će pacijenti biti zbrinuti na najbolji mogući način, nego

u

čakovečkoj bolnici smatraju da su po svim kriterijima županijska bolnica će se otvoriti i mogućnost ušteda, jer svaka bolnica neće onda nabavljati opremu vrijednu dva milijuna kuna za, primjerice, dvije ili tri operacije godišnje – zaključio je.

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

31. kolovoza 2010.

OTVORENO Dipl. ing. Vladimir Kovačević, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom na pr

Katastrofa prijeti do u U pripremi i realizaciji projekta izgradnje postrojenja za mehaničkobiološku obradu otpada (MBO) u Brezju sudjelovao je čitav niz eminentnih europskih tvrtki u branši Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

U pripremi i realizaciji projekta izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju sudjelovao je čitav niz eminentnih europskih tvrtki s golemim iskustvom u branši. Naime, suvremenom društvu smeće i otpad pretpostavljaju ekološki problem čije je rješavanje od iznimne važnosti. Izuzev tehnoloških rješenja i strategija gospodarenja otpadom, u pogledu smanjenja komunalnog otpada, od iznimne su važnosti i svakodnevna ponašanja pojedinaca.

Iskustvo vs. neznanje No, kad je problem alarmantan kao u Varaždinu, gdje osporavatelji projekta nisu ponudili baš ništa kao sigurnu i trajnu alternativu, kao da se potvrdila latinska uzrečica: „Neznanje je majka drskosti!“. Tim povodom razgovarali smo s dipl. ing. Vladimirom Kovačevićem, čija se dugogodišnja vrijedna iskustva na sličnim projektima u svijetu itekako koriste u Varaždinu.

Je li stanje u našem najbližem okolišu zaista bilo toliko opasno da se s otpadom moralo poduzeti nešto interventno?

Balirani neobrađeni otpad na lokaciji na kojoj se nalazi u svakom slučaju predstavlja alarmantnu opasnost za okoliš i potrebno ga je hitno ukloniti s mjesta na kojem se nalazi te ga na adekvatan način zbrinuti. Najveću opasnost kod neobrađenog komunalnog otpada stvara biorazgradivi dio otpada koji prilikom razgradnje stvara procjedne vode i bioplin koji vrlo štetno utječu na okoliš. S obzirom na to da su podzemne vode na području gdje je lociran balirani otpad na dubini od 1 m ispod površine, a uzorci procjednih voda uzeti sa same lokacije pokazuju veliku zagađenost, postoji velika mogućnost dodatnog zagađenja.

u

zorci procjednih voda uzeti sa same lokacije pokazuju veliku zagađenost Isto tako bioplin koji se stvara razgradnjom biorazgradivog dijela otpada je vrlo zapaljiv plin (najvećim dijelom metan) tako da postoji velika opasnost od požara (eksplozije). Opće je poznato da su požari koji nastaju zapaljenjem otpada požari koje je najteže ugasiti, odnosno - praktički ih je nemoguće ugasiti. Primjer je deponij

u Biogradu. Prilikom otvaranja bala, zbog uzimanja uzoraka za analizu strukture otpada, bila je uočena štetnost plinova koji se razvijaju u dodiru s kisikom i kao takvi su vrlo opasni za zdravlje ljudi.

Nema „na brzinu“ Zanimljivo, u Varaždinu su tehničari pri uzorkovanju otpada iz bala padali u nesvijest.

Zdravlje i sigurnost kao da nisu bitni. Traže se, naime, odgovori na pitanje zašto natječaj za zbrinjavanje otpada nisu napravili Varkom i Grad.

Ne bih ulazio u odluke Varkoma i Grada Varaždina, ali europska iskustva pokazuju da je sama priprema natječajne dokumentacije vezane za zbrinjavanje otpada, koja zahtijeva izradu različitih studija i analiza, zahtjevan i dugotrajan postupak za koji je potrebno angažirati vrlo stručne osobe. Priprema natječajne dokumentacije za europske natječaje koja je sada u tijeku u Hrvatskoj, a zadnjih godina i u nama susjednoj Sloveniji, pokazuje da pripremne

š

tetni plinovi koji se razvijaju u dodiru s kisikom vrlo su opasni za zdravlje ljudi radnje prije raspisivanja natječaja traju minimalno od 2 do 3 godine. Tek poslije natječaja naručuje se i isporučuje oprema za što treba još jedna do dvije godine.

Koliko se dugo natječaji pripremaju i kakva su ovdje iskustva?

U Hrvatskoj ima vrlo malo iskustva u pripremi i provedbi ovakvih vrsta natječaja (u hitnim situacijama), ali europska iskustva u provedbi ovakvih i ostalih javnih natječaja u području zbrinjavanja otpada pokazuju da zahtijevaju dosta vremena (primjer je natječaj u Ljubljani koji je sada u tijeku). Nakon što se sam natječaj raspiše, potrebno je uračunati dodatni minimalni period od 6 mjeseci za donošenje odluke te nakon toga pričekati da prođe sam žalbeni rok te tek ukoliko nema žalbi, zaključiti natječaj.

Otpad definira cijenu Kakve su inače cijene zbrinjavanja komunalnog otpada ili baliranog otpada?

Europska iskustva sa zbrinjavanjem baliranog komunalnog otpada nisu velika pa tako

Dipl. ing. Vladimir Kovačević ekspert je za zbrinjavanje otpada

Intervju tjedna

31. kolovoza 2010.

7

rojektima MBO otpada u svijetu o baliranom, neobrađenom otpadu u Brezju tvrdi:

klanjanja zadnje bale! neke usporedne cijene nisu baš poznate. Kod zbrinjavanja baliranog komunalnog otpada poznata su iskustva Karlovca i Maribora, ali, na njihovu sreću, lokacija deponija bala bila je sretnije izabrana nego u Varaždinu, tako da su te lokacije u konačnici prerasle u konačne deponije i nije se radilo o obradi i zbrinjavanju nego o deponiranju baliranog otpada, što u Varaždinu nije moguće zbog blizine podzemnih voda. Same cijene zbrinjavanja komunalnog otpada u Europi su različite, a ovise o načinu obrade otpada.

O kojim se iznosima radi?

Primjer cijena zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada u najbližem susjedstvu su sljedeće: Celje 136 €/t, Deponij Totovec 700 HRK/t, Maribor oko 135 €/t, cijena deponija u sjevernoj Italiji 120 €, cijene spaljivanja otpada u sjevernoj Italiji oko 120 €/t, cijena spaljivanja komunalnog otpada u Beču je 128 €. Studija Rambol, koja je izrađena 2008. godine za Varaždinsku županiju predvidjela je cijenu spaljivanja za županijske količine komunalnog otpada od 186 €/t.

Sličnosti će biti Je li zadržavanje cijene odvoza otpada na sadašnjoj razini tek “sanak pusti”?

Kao što sam već napomenuo prije, sama cijena zbrinjavanja komunalnog otpada sastoji se od više dijelova te ovisi o više faktora kao što su na primjer način sakupljanja otpada, način obrade otpada, postoji li odvojeno sakupljanje različitih frakcija iz otpada itd. Ne poznajem strukturu cijene otpada grada Varaždina, ali pretpostavljam da se do sada plaćalo samo sakupljanje i baliranje otpada, ali ne i njegova obrada, odnosno konačno zbrinjavanje, koje je najveći dio ukupne cijene zbrinjavanja otpada. Kao primjer može se vidjeti da se u Austriji cijena skupljanja komunalnog otpada kreće oko 60 – 90 €/t,

IZDVOJENO

Kada će bale nestati?

Vizura budućeg pogona za MBO otpada

Nitko ne želi otpad u svojem dvorištu Zašto u poznatim aktivnostima kod zbrinjavanja otpada sve ide tako sporo?

Vjerujte, najvećim dijelom zbog takozvanog NIMBY efekta (Not In My BackYard). Naime, svi mi gotovo svakodnevno proizvodimo otpad, ali baš nitko ga ne želi zbrinjavati u svom dvorištu, a niti po mogućnosti u bližem susjedstvu. To je opće poznati efekt u cijeloj Europi, i Hrvatska po tome nije nikakav izuzetak. Pronalaženje lokacije za

cijena obrade otpada ovisno o načinu oko 100 -140 €/t, a cijena konačnog zbrinjavanja izlaznih frakcija nakon obrade (količina izlaznih frakcija ovisi o metodi obrade) uglavnom na deponiji oko 80 – 120 €/t. Dakle ukupna cijena zbrinjavanja komunalnog otpada po toni otpada dobiva se kalkulacijom gore navedenih cijena i količina pojedinih frakcija te njihovom krajnjom destinacijom zbrinjavanja.

Znači li to da je cijena zbrinjavanja varaždinskog baliranog otpada viša?

Ukoliko želimo usporediti cijenu zbrinjavanja svježeg komunalnog otpada s cijenom zbrinjavanja baliranog komunalnog otpada, potrebno je znati nekoliko važnih činjenica. Za razliku od svježeg komunalnog otpada, koji se dovozi kamionima u rastresitom stanju i manjih je dimenzija, manipulacija bali-

RJEŠENJE U Varaždinu najmodernija oprema

Kad će proraditi tvornica?

Koordinacija prilikom izgradnje postrojenja, u kojoj sudjeluju različiti isporučioci, najbitiniji je faktor. Prema planu, predviđen je završetak izgradnje tvornice krajem 2010. godine. U samo postrojenje bit će ugrađena tehnički i tehnološki najmodernija oprema u ovom trenutku u Europi.

Isporučioci su sve redom eminentne europske firme s velikim dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji opreme za zbrinjavanje otpada, koje su svojim znanjem, iskustvom i know-how-om sudjelovale u osmišljavanju i projektiranju samog postrojenja. Postrojenje je projektirano po najvi-

šim europskim standardima za postrojenja ovakvog tipa, uzevši u obzir sve zahtjeve u vezi sa zaštitom okoliša (smrad, prašina, vode…) i sigurnost na radu ljudi koji će raditi u postrojenju. Možda bi bilo dobro kao primjer reći da u tijeku same obrade otpada nema direktnog kontakta ljudi s otpadom, odnosno da cijeli proces obrade teče automatski. Očekivano je da postrojenje bude, tehnološki gledano, najmodernije u ovom trenutku u Europi. Samim time, pogon u Varaždinu postaje referentni, ogledni primjer po čitavom nizu implementiranih tehnologija.

zbrinjavanje otpada koje svima odgovara traje uvijek dugo vremena, često puta i bez rezultata. Zbrinjavanje otpada je politički uvijek vrlo osjetljiva tema, te je političari uglavnom izbjegavaju ili ju pak koriste u dnevnopolitičke svrhe. Pri svakom postupanju s otpadom, ekološki kriteriji izuzetno su strogi, a za razliku od političara, „zeleni“ bi trebali više vremena i energije posvećivati kontrolingu.

ranog otpada odnosno bala u postrojenju za obradu otpada, puno je složeniji postupak. S obzirom na dimenzije samih bala, potrebno je predvidjeti dodatne strojeve za manipulaciju i predobradu što, naravno, povećava troškove same obrade. U svježem komunalnom otpadu procesi truljenja nisu još započeli, pa je manipulacija njime puno jednostavnija zbog smrada .

Negativni utjecaji Tu možemo uzeti primjer svježeg komunalnog otpada koji prvi dan nakon skupljanja ne stvara neugodne mirise, dok ukoliko stoji odložen u kanti za smeće, već nakon 2-3 dana počinje smrdjeti, jer su započeli procesi truljenja. Iz istog razloga se kod otvaranja bala skoro trenutno počinju stvarati (u doticaju otpada s kisikom) takvi

štetni plinovi te se na adekvatan

e

uropska iskustva sa zbrinjavanjem baliranog komunalnog otpada nisu velika način mora spriječiti njihov negativni utjecaj na okoliš, ali i na zdravlje ljudi. Naravno, to je povezano s dodatnim ulaganjima u tehnologiju i s povećanjem troškova obrade. U samom postupku biološke obrade, kada se obrađuje biorazgradivi dio otpada koji je neko vrijeme bio u balama, potrebno je predvidjeti čitav niz procesnih dodataka da bi se mogla garantirati uspješna obrada, što u slučaju obrade svježeg komunalnog otpada nije potrebno.

Prijeti li nam još uvijek ekološka katastrofa i kada će sve te silne bale biti uklonjene?

- Prema procjenama, neće ih više biti u roku dvije godine od početka rada postrojenja. Ekološka katastrofa je prijetila, a i prijetit će sve do trenutka dok i zadnja bala ne bude uklonjena s trenutne lokacije u Brezju – tvrdi dipl. ing. Vladimir Kovačević koji se aktivno bavi pro-

blematikom zbrinjavanja komunalnog otpada od 1993. godine. Njegova uža specijalizacija je mehaničko-biološka obrada otpada i proizvodnja alternativnih goriva iz otpada. I to od Austrije, preko Italije pa do postrojenja u čitavoj zapadnoj Europi. Aktivno je sudjelovao na projektiranju te izvođenja postrojenja u Veroni, Londonu, Nizozemskoj…, a trenutno sudjeluje na natječaju koji je raspisala Ljubljana. Iako je nedavno i magistrirao, naš sugovornik (rođen 1965. u Zagrebu) pored znanstvenog rada posvećen je obitelji. Naime, oženjen je, otac dvoje djece, a pored svega rečenog kao vrhunski organizator uspijeva pronaći slobodno vrijeme za bavljenje sportom. Jer kako kaže, golf ga oduševljava…

24 mjeseca trebat će intenzivno raditi VIS-ova tvornica u Brezju kako bi nestala i posljednja bala smeća

135 eura po toni cijena je koju gradovi Celje i Maribor plaćaju za zbrinjavanje svojeg miješanog komunalnog otpada

2-3 dana dovoljno je svježem komunalnom otpadu skupljenom u kanti da zbog razgradnje počne smrdjeti

STAV U slučaju varaždinskog baliranog otpada radi se o netipičnoj i hitnoj obradi otpada

Cijena zbrinjavanja je realna Je li ugovorena cijena zbrinjavanja otpada prihvatljiva ili je previsoka?

Ona se sastoji od skupljanja otpada, obrade te konačnog zbrinjavanja obrađenih izlaznih frakcija nakon obrade. Na samu cijenu zbr injavanja otpada najvećim dijelom utječe cijena konačnog zbrinjavanja izlaznih frakcija iz postrojenja nakon obrade.

Direktni troškovi

Koliko nas sve to košta?

Osim toga, izravni utjecaj na cijenu ima količina otpada koju je potrebno obraditi (zbrinuti) te period završetka amortizacije samog postrojenja koji

direktno utječe na cijenu. Dakle, kada se razgovara o cijeni zbrinjavanja otpada, potrebno je znati koje od tih komponenata cijena sadrži te se tek tada za nju može reći je li ona previsoka ili nije. U slučaju varaždinskog baliranog otpada radi se o netipičnoj i hitnoj obradi otpada, s obzirom na to da je prethodno baliran bez ikakve predobrade te se ne zna točan sastav i porijeklo baliranog otpada (sumnja se i u opasni otpad).

Zbrinjavanje odnosno obradu takvog otpada potrebno je tehnološki koncipirati tako da zadovolji sve moguće situacije prilikom obrade. Takav pristup

zahtijeva povećanu investiciju u opremu postrojenja i samim tim povećane troškove zbrinjavanja otpada. S obzirom na strukturu te fizičke karakteristike otpada (npr. veličina otpada, bala), bez obzira na količinu otpada, potrebne su visoke investicije u određene dijelove postrojenja.

S obzirom na količinu baliranog otpada, ukoliko se sanacija želi obaviti u što kraćem vremenu, potrebno je postrojenje odgovarajuće dimenzionirati, što je također povezano s povećanjem investicije. Dakle, kada se uzme u obzir sve navedeno, za ugovorenu se cijenu može reći da je realna.

8

Zlatno doba

31. kolovoza 2010.

IZDVAJAMO

DOZNAJEMO Što obavezno treba znati prije odlaska u prijevremenu mirovinu

Radikalne mjere za korjenite promjene!

Rješenje za izlaz iz siromaštva!

Umjesto dosadašnjih 0,15 posto, predloženi novi odbitak mjesečno će iznositi 0,34 posto

Čl. 2. Mirovina se stječe pod jednakim uvjetima i na temelju istog mirovinskopg zakona koji vrijedi za sve građane Republike Hrvatske. Povlastice koje nisu stečene radom i uplatom doprinosa, već na temelju posebnih propisa, nemaju status mirovine i ne mogu se isplaćivati iz mirovinskih sredstava.

Čl. 5. Zakonskim sredstvima i njihovom provedbom Republika Hrvatska poduzima mjere protiv poslodavaca koji izbjegavaju plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje ili manipuliraju, plaćajući najniži doprinos koji nije u skladu sa stvarnim isplatama zarada. Utvrđuje strože kriterije za određivanje najniže osnovice za uplatu doprinosa, odnosno iznosa minimalne plaće. Naime, pošlo se od činjenice da u Hrvatskoj ima puno pojava sive ekonomije, u kojoj je osnovni cilj izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa. Zato se predlažu efikasne mjere kojima će biti osiguran veći dotok sredstava u državni proračun, kao i veće uplate doprinosa u mirovinske fondove. Nedopustivo je da se za velik dio radnika, posebno onih visokostručnih, doprinos plaća na temelju minimalne osnovice. A to je česta pojava koju može spriječiti jedino država efikasnijim mjerama prema poslodavcima!

Umirovljenici ne bi trebali snositi teret rješavanja socijalnih problema Piše: NEVENKA SUHIĆ

“Prilikom izrade ovog prijedloga vodili smo se osnovnim ciljem, a to je potreba za utvrđivanjem zajedničke strategije rješavanja problema umirovljenika i starijih osoba u skladu s europskim i svjetskim standardima. Kako smo godinama ukazivali na to da je postojeća “švicarska formula” za izračun rasta mirovina štetna, kao dobar primjer poslužio nam je “Toledo-pakt” u Španjolskoj, usvojen još 1995. godine, koji je konsenzusom svih parlamentarnih stranaka i socijalnih partnera u toj državi postao zakonski akt! Slično je i u još nekim europskim zemlja-

n

e mislimo da će se sve promijeniti preko noći ma u kojima su takvom vrstom dokumenta usvojena i utvrđena temeljna prava umirovljenika i ljudi starije dobi. Kad sam o toj problematici osobno razgovarao s predsjednicom Vlade, bila je vrlo zainteresirana za to

i zamolila me da joj dostavim o tome pismeni materijal. Prijedlog naših zahtjeva i rješenja uputili smo na razmatranje Vladi, a ako ga prihvati, proslijedit će ga Hrvatskom saboru.

Zahtjevi Što očekujemo? Znamo da su naši zahtjevi preradikalni ili previše europski, ali mi smo na ulazu u Europu i trebaju biti takvi! Ne mislimo da će se sve promijeniti preko noći, zato i predlažemo višegodišnje prelazno razdoblje, ali očekujemo da Vlada prihvati bar tri najbitnije točke iz ove Deklaracije, kojima se zadire u korjenite promjene. Želimo da Republika Hrvatska jamči očuvanje realne vrijednosti mirovina, čiji će rast biti redovito usklađivan s prosječnim rastom plaća svih zaposlenih i s rastom bruto društvenog proizvoda (BDP-a). Tražimo da se smanji razlika između prosječne plaće i prosječne mirovine i dovede na razinu kretanja u Europi. Taj rast će biti usklađen s gospodarskim mogućnostima, ali kroz dvije godine bit će doveden na vrijednost prosječne mirovine od 50 posto u odnosu na prosječnu plaću, s

obavezom rasta do 60 posto za pet godina. Treće, krajnji cilj ovih promjena bio bi da se prosječne mirovine dovedu na razinu od 70 posto prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, kako bi se umirovljenicima osigurao dostojanstven život. Ne zaboravimo da su posljednjih nekoliko godina naši umirovljenici i stariji ljudi u sve težem položaju jer su mirovine smanjene i u prosjeku su svedene

MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE

Prava umirovljenika

DNEVNIK.HR

Čl. 4. Visina mirovina stečenih radom i uplatom doprinosa ne može se umanjivati odlukama državnih organa. Deklaracija polazi od činjenice da je Kriznim zakonom iz 2009. godine došlo do smanjivanja mirovina, ali i zamrzavanja njihova rasta. Stoga Republika Hrvatska treba jamčiti da do takvog udara na mirovine, kao neotuđivog prava, više neće doći. U tom vremenu rasle su i elementarne cijene koje su izravno pogađale umirovljenike, jer su mirovine gubile realnu vrijednost.

Josip Vincek

na 40 posto prosječne plaće zaposlenih u Hrvatskoj!

Prema mjerilima Europske unije, takvo zaostajanje umirovljenike dovodi u zonu siromaštva!”

Josip Vincek, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske

Ako je itko otvoreno, jasno i stručno progovorio o pravima umirovljenika i starijih osoba u našoj zemlji ponudivši za njih i konkretna rješenja, onda je to svakako Matica umirovljenika Hrvatske! Prijedlogom Deklaracije o osnovnim i neotuđivim pravima spomenute populacije građana Hrvatske, pogodila je u srž problema, davši ovaj dokument na usvajanje svim parlamentarnim strankama, zastupnicima Sabora, Vladi i socijalnim partner ima!

Međutim, iako se ponuđena rješenja, sažeta u 17 točaka, temelje na načelima Ustava Republike Hrvatske, dokumentima UN-a i Europske unije, i objektivno su među najboljima do sada, vrlo je upitno hoće li i kada taj dokument postati zakonskim aktom države. Jer, ponuđena rješenja za naše

Mislim - još uvijek jesam

Tko se boji vuka još... ?

“

Svako zlo za neko dobro!

K

Zašto na Varaždinskom groblju ne radi video-nadzor? Uništavanje grobova i spomenika, pogotovo krađa cvijeća i aranžmana, svakodnevna su pojava!”

STJEPAN NOVAK, Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

ad god razgovarate s nekom umirovljenom osobom, reći će vam da nikad nije toliko radila kao sada, dok je u mirovini! Naravno da se ta konstatacija najčešće odnosi na žene, jer one s umirovljenjem postaju “Katica za sve”!

Kuhaju, peru, peglaju, čiste i pospremaju stan, čuvaju unučiće… Jednom riječju, uskaču u sve situacije gdje je potrebna njihova pomoć ili intervencija, kao da su

na danonoćnom dežurstvu! Dok mnogi tvrde kako je to, posebno za starije osobe, dobro jer ih održava u fizičkoj i psihičkoj kondiciji, a naročito u dobrom raspoloženju, malo tko razmišlja o tome da bi ugodnije i opuštajuće aktivnosti na njihovo zdravlje i vitalnost imale još bolji učinak! - Tek što sam najavila da idem u mirovinu, kći mi je rekla kako je to super jer budem mogla i nešto dodatno

su prilike, nažalost, još uvijek preradikalna da bi se u cijelosti primijenila u praksi, na što bi se morala obvezati Vlada, Sabor i država.

Mirovine A s obzirom na to da je “mirovina osnovno i neotuđivo pravo umirovljenika stečeno radom i uplatom doprinosa, koje Republika Hrvatska utemeljuje kao trajnu materijalnu svojinu zaštićenu Ustavom i zakonima RH”, kako piše u prijedlogu Deklaracije, od države se s pravom očekuje da “izgradi takav mirovinski sustav koji će jamčiti da umirovljenici i stariji ljudi neće snositi glavni teret rješavanja socijalnih problema, nego da će to biti ravnomjerno raspoređeno na načelima solidarnosti svih generacija”! Pitanje je samo - je li država za to spremna?

Nevenka SUHIĆ

raditi! - ispričala nam je gospođa V. S. iz Varaždina. - A zašto bih sad opet morala raditi? I još honorarno? Zar se kroz 40 godina staža nisam dosta naradila?

- pita se V. S. li, to je to! Koliko god mi bili sretni što smo zdravi i što možemo raditi, rijetki su oni koji će nam reći: “Mama, ti sad uživaj, a mi ćemo umjesto tebe pljunuti u šake...”

A

31. kolovoza 2010.

Oglas

9

10 Život

31. kolovoza 2010.

Kad Branko Sakač zasvira i zapjeva, čovjek koji ga sluša brzo zaboravi na sve brige

Zaštitni znak Branićeva “raja” sve govori

TU KRAJ NAS Dok neki rasprodaju državnu imovinu, Branko Sakač spašava narodno blago i tvrdi:

„Stvoril budem pravi raj na zemlji, ali ne samo za sebe!“ VUŽGI, VUŽGI

Danas osebujni etno ranč u Novakovčaku, možda je temelj razvoja seoskoga turizma

Ne baca se baš ništa Čim smo zakoračili na dvorište obiteljske kuće Sakačevih, bilo nam je jasno da naši domaćini posjeduju osebujnu zbirku raznorazne „starudije“ koje bi se mnogi najradije riješili, ali ne i Branko Sakač. Prostrano dvorište zapravo je svojevrstan izložbeni salon prometala kojih odavno nema na našim cestama. Primjerice, Branko je potpuno obnovio traktor Kramer koji je pravi oldtimer (proizveden 1955. godine), a zamijetili smo i nekoliko motora. U priručnoj radionici temeljiti servis čeka MZ-a iz 1970., a nekoliko Tomosa - remenaša iz šezdesetih godina, već su obnovile njegove vrijedne ruke.

Novi glanc dobili su preko stotinu godina stara vaga koja mjeri i do pola tone težine, šest starih radio uređaja na lampe te izrezbarene ili pak oslikane drvene škrinje…

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

NOVAKOVEC – Dok se pojedini naši političari upiru što brže i povoljnije rasprodati preostalu državnu imovinu - to obiteljsko srebro koje su stvarale generacije vrijednih Hrvata, u cilju spasa posrnule

Branko, Božica, mali Mate, Maja i Ivana Sakač

vrijeme i ušteđevinu ulažu za spas narodnoga blaga.

Narodno blago

i

z debla koje sam izvukao iz Drave napravio sam klupu, koja je ujedno i mini šank ekonomije, pravi je užitak pronaći i porazgovarati s običnim ljudima koji sve svoje slobodno

Kako bismo upoznali jednog od njih, potegnuli smo do Novakovca. No pravo iznenađenje doživjeli smo u Novakovčaku, zaseoku u kojem naš domaćin Branko Sakač ima vinograd te dvije klijeti s raznolikom etnografskom zbirkom i stalnim postavom svojih umjetnina.

Svoj, kako kaže, raj na zemlji, pokušat će uskoro učiniti pristupačnim svima.

- Ako Bog da i bude snage,

Jedna od mnogobrojnih slika u drvu koje je izradio

ja ću jednoga dana na svojem etno ranču u Novakovčaku imati sve uvjete za razvoj seoskoga turizma. Naime, već četiri godine intenzivno osmišljavam i uređujem ovaj raj na zemlji koji ne želim imati samo za sebe i svoju obitelj. Iako ne vodim knjigu gostiju, u mojoj reprezentat ivno uređenoj drvenoj klijeti uživali su hokejaši slovenske reprezentacije, putnici namjernici iz Italije, Mađarske, Austrije… Baš sve oduševio je ugođaj krajolika i ambijent ispunjen njima neobičnim starim uporabnim

predmetima. I ne samo to.

U zimsko vrijeme pobjeći od centralnog, od radijatora i kalorifera te se zagrijati uz pucketanje drva koja gore u kraljici peći, za mnoge je nezaboravan doživljaj – istaknuo je Branko Sakač kojeg smo zamolili da nam pojasni u kakvu su svrhu nekad davno korišteni pojedini, u prvi mah nama nepoznati predmeti.

Jer prikupio je on “kolovrate, tunjice, banjice, sejaču mašinu pa onu za ružit koruzu, nekoliko feli singerica i mlinčenjake za delati jako široke i i još uže-

Stalni postav krase i ovakvi neobični bicikli

še - ziher slasne rezance”!

- Kod mene na bregu sve mora biti po starom. Slike izrađujem na drvu, a iz debla koje sam izvukao iz Drave napravio sam klupu koja je ujedno i mini šank. Kao pravi gazda, imam vinski podrum, a vrhunsku kapljicu njegujem i čuvam u hrastovim bačvama. Moji trsi, baš kao nekad, oslonjeni su na drveno kolje i ne pada mi na pamet dirati velike samonikle orahe koji osiguravaju debelu hladovinu za vrućih dana – zaključio je Branko Sakač - Branić.

Harmonikaš i veseli džezer Iako mnogi misle da je „cepljeni“ Novakovčanin, Branko Sakač zapravo je rođen u Varaždinu, 1970. godine. U baroknom se gradu školovao, a po struci je vulkanizer. No, kako doznajemo, u njemu umjetnička žica neprekidno titra.

Nije dosta što je samouki majstor – skulptor i slikar, nego je i vrstan muzičar. Njegove glazbene produkcije naširoko su poznate, a kako sam kaže, najradije svira harmoniku po okolnim goričkim feštama.

- Napraviti dobar štimung na proslavi nečijeg rođendana, na krstitkama ili pak imendanskom slavlju, meni i mojim kolegama iz ansambla Veseli džezer, najmanji je problem.

Dobro smo uigrani, a orkestar probe ima u mojoj etno kući.

Kako se naša muzika i pjesma dobro čuju po cijelome brijegu, obično nam se pridruže i okolni vikendaši, pa ubrzo okupimo čitav pjevački zbor – objasnio je raspoloženi Branko Sakač.

Traktor “Kramer” oldtimer je iz 1955. godine

Život 11

31. kolovoza 2010.

USPJEH Mlada učiteljica rodom iz Bednje unosi u naše domove umjetničke note

Slike govore tisuću riječi Anita Genc ideje crpi iz okoline, prirode, reklama, televizije, interneta... Zatim ih stavlja na papir i zamišlja na zidu

Mladu umjetnicu teško je zateći u trenucima odmora, no ipak smo uspjeli...

Piše: IVANA BLAŽOTI

BEDNJA - Želite se riješiti starih tapeta ili ne želite da vaši zidovi budu bijeli i dosadni?

Onda ćete zasigurno zavoljeti umjetnička djela mlade umjetnice i učiteljice Anite Genc.

Naime, Anita je djevojka rodom iz Bednje koja se s 14 godina preselila u Zagreb. Tamo je kasnije upisala Učiteljski fakultet s pojačanim predmetom likovne kulture, gdje se dodatno usavršila na likovnom području.

Osebujni talent Pa iako u crtanju i slikanju uživa od djetinjstva, kako doznajemo, nedavno je svoj hobi

pretvorila u posao i oslikavanjem zidova počela uveseljavati domove, urede, kafiće, frizerske salone, dječje igraonice...

U početku je oslikavala zidove prijateljima, a danas interes, ne samo kulturne javnosti, za njenim radovima sve više raste. Anita kaže kako joj je cilj na individualan način klijentima moderno oslikati prostor, stvoriti jedan poseban, ugodan prostor za boravak, a sve to uz vrlo malo novaca, čak manje nego što biste platili za tapete.

Vi jednostavno odaberete uzorak, a Anita će ga prenijeti na vaše zidove. Ili jednostavno sve prepustite u njene ruke. Naime, sama će vam predložiti dizajn

koji će igrom boja, oblika i elemenata najviše odgovarati vašem prostoru. Anita ideje crpi iz okoline, prirode, reklama, televizije, interneta... A zatim

u

crtanju i slikanju uživa od djetinjstva, a nedavno je svoj hobi pretvorila u posao ih stavlja na papir i zamišlja kako bi izgledale na zidu. Od najzanimljivijih zahtjeva klijenata izdvaja jednu vrlo uglednu gospođu koja je na svojem

zidu tražila lik Djevice Marije, koji je posebno nadahnjuje i upotpunjuje u životu. Anita nam je otkrila kako bi u skoroj budućnosti željela proširiti svoj posao te oslikavati poslovne prostore poput hotela, urbanih vila, restorana, ureda, wellness centara… Željela bi trend oslikavanja zidova bez šablona proširiti diljem domaćeg i stranog tržišta. Osim što se radi o pravim umjetničkim djelima, oslikavanje zidova je vrlo moderno i jedinstveno te stvara ugodnu i motivirajuću okolinu za osobe koje u tom prostoru borave. Mi joj od srca želimo da uspije u svim svojim nakanama.

12 Život

31. kolovoza 2010.

AEROMITING Stota obljetnica zrakoplovstva u Hrvatskoj, odnosno letenja zrakoplovima te

Zagreb Air show više od

Neki “to” vole crveno - baš kao što je obojan ovaj Starduster SA 300 koji je svoje mjesto pod suncem našao usred okupljene mase radoznalih posjetitelja svih uzrasta

Spektakl čiji je moto bio „Glavu gore“, zaslužilo je „palac dolje“ jer Državna uprava za civilno zrakoplovstvo nije izdala dozvolu za letenje zrakoplova CA Penkala Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ

LUČKO – Stota obljetnica zrakoplovstva u Hrvatskoj, odnosno letenja zrakoplovima težim od zraka u Hrvata, obilježena

n

a aerodromu Lučko prvi je put u Hrvatskoj održana utrka hrvatskih i stranih pilota je ove nedjelje velikim međunarodnim aeromitingom. Pred oko 20.000 posjetitelja svoje zavidno zrakoplovno umijeće

Savršeni nastup akrogrupe HRZ-a nagrađen je ovacijama

predstavili su Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana te akrobatski piloti, padobranci, paraglajderi, modelari, jedriličari…

Sramotna odluka Na sportskom aerodromu Lučko prvi je put u Hrvatskoj održana utrka hrvatskih i stranih pilota, koji su pored izvođenja zahtjevnih elemenata akrobatskog letenja morali u brišućem letu na zadanoj visini precizno proletjeti između dva postavljena pilona. S osobitim zanimanjem očekivao se najavljeni let i predstavljanje replike aviona Slavoljuba Penkale. No, osim rulanja pilota Antuna Gabele s punim „gasom“, ni mi ni poprilično razočarani posjetitelji cjelodnevne obi-

Pilote akrogrupe Krila oluje “uhvatili” smo ispred štanda MORH-a

teljske zabave Zagreb Airshow – ovaj put nismo doživjeli njegov uzlet. Naime, kako smo doznali iz naših izvora, spomenuta atrakcija spektakla čiji je moto bio „Glavu gore“, zaslužila je „palac dolje“ jer Državna uprava za civilno zrakoplovstvo nije izdala dozvolu za letenje zrakoplova CA Penkala. Jedan od graditelja ovog aviona, zadužen za ugradnju i podešavanje motora, Zagrepčanin Vlado Obajdin čak sumnja da je riječ o nečijem, u najmanju ruku – bezobraznom inatu! No svojevrstan triler s replikom Penkalina aviona nije pokvario oduševljenje publici koja je prelete aviona HRZ-a MiG-21 (popularna „kockica“), te uvijek atraktivan nastup akro-grupe “Krila Oluje”, na-

gradila aplauzom i ovacijama.

Dinamiku priredbe obogatio je desantni skok padobranaca iz višenamjenskog helikoptera HRZ-a Mi-171 koji su posjetitelji mogli razgledati iz blizine, a

k

ao poseban gost iz susjedne Mađarske doletio je lovac Saab JAS 39 Gripen kao poseban gost iz susjedne Mađarske doletio je lovac Saab JAS 39 Gripen kojim je pilot demonstrirao letačke karakteristike modernog, višenamjenskog borbenog aviona.

Dojmljiv je bio i skok “čovjekašišmiša” iz velike visine koji je s

Za Eurocopter EC 130 B4 znali smo - odličan je, od Gavrilovića je

Život 13

31. kolovoza 2010.

ežim od zraka u Hrvata, obilježena je ove nedjelje velikim međunarodnim aeromitingom

duševio nego razočarao

Još malo pa nestalo - oldtimer Galeb G-2

Padobranci su srčani ljudi koji uživaju u nastupima na ovakvim priredbama

posebno

dizajniranim Phoenix Fly Wingsuit odjelom za letenje u slobodnom padu kružio nad publikom.

Treba znati, najboljem hrvatskom padobrancu Robertu Pečniku i njegovom bratu Draženu na mitingu je uspio i padobranski skok s krila dviju jedrilica Blanik L-13!

Letovi oldtimera Organizatorima priredbe u zadnji je čas otkazan nastup – prelet putničkog aviona MD-80 kompanije „Dubrovnik airline“ kojoj je ipak bio prioritet izvanredni prijevoz turista.

No, izostanak spomenutog

zrakoplova obilato je kompenziran nastupima helikoptera Eurocopter EC 130 B4 (vla-

pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića, a zajednički su ga organizirali Aeroklub Zagreb i Zagrebački zrakoplovni savez. Proslava 100. obljetnice zrakoplovstva u Hrvat-

skoj završila je koncertom na otvorenome koji je potrajao do kasno u noć. Nastupili su, među ostalima, skupine Majke, Pips Chips & Videoclips, Cinkuši, Zadruga, Kinoklub te mnogi demo bendovi.

sništvo Đure Gavrilovića), oldtimera Aero 3 i Po-2 sa slovenskim posadama, mlažnjaka Soko Galeb G-2, amfibije „Sea wind“, jedrilice „Meteor“, adrenalinskim akrobatskim letenjem Zoltana Veresa… Aeromiting je održan pod v isokim

Lojzek Tretjak sa starim polikarcem letio je neopisivom lakoćom

Želimir Trifunović kroz pilone je preletio naglavačke

Penkalin avion sjajno izgleda, baš kao i mažoretkinja

Motorne jedrilice polijeću snagom svojeg ugrađenog motora

Za najmlađe, avantura je počinjala već na zemlji

14 Oglasi

31. kolovoza 2010.

Život 15

31. kolovoza 2010.

USPJEH Naš suradnik drugu godinu zaredom uvršten u World Press Cartoon

Željko Pilipović i Regionalni u vrhu svjetske karikature!

Uvrštena Pilipovićeva karikatura objavljena je u Regionalnom tjedniku od 15. prosinca 2009.

Željko Pilipović

Karikaturom iz našeg lista Željko Pilipović opet stao uz bok najvećim svjetskim autorima karikature, što je iznimno postignuće Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Stalni karikaturist Regionalnog tjednika Željko Pilipović drugu je godinu zaredom uvršten u najveću svjetsku selekciju svjetske novinske karikature – salon World Press Cartoon, koji se tradicionalno održava u portugalskom gradu Sintri.

Odvjetnik Željko Pilipović karikaturom se bavi od gimnazijskih dana. Iako ga, kako kaže, odjeci na prve radove objavljene u školskom listu nisu odviše potaknuli, nije odustajao, pa već za vrijeme studija u Zagrebu bilježi prve zapažene uspjehe. Malo-pomalo, karikature je objavljivao u Studiju,

Vjesniku, Večernjem listu, Ježu, Feferonu, slovenskoj Pavlihi i drugim listovima. Sudjeluje na izložbama karikature u zemlji i inozemstvu, a jednom je prilikom pozvan u Ankaru, jer

R

egionalni u društvu New York Timesa, Le Mondea, La Stampe... je ušao u najuži izbor velike međunarodne izložbe. Član je Društva hrvatskih karikaturista od osnivanja 1984. godine.

- Za razliku od, recimo, ‘70-ih i ‘80-ih godina, danas su novinski prostor koji je u Hrvatskoj bio posvećen karikaturama umnogome pojele – reklame. Ipak, karikatura je uvijek rado viđena, naročito ako je

Dalcio (Brazil) - karikatura Maradone

aktualna i duhovita – ističe Pilipović.

A da su Pilipovićeve karikature aktualne, duhovite i nadasve kvalitetne, svjedoči upravo najnoviji, ponovljeni izbor na World Press Cartoonu. Ovogodišnja selekcija najboljih svjetskih novinskih karikatura okuplja oko 400 radova iz cijeloga svijeta, iz najuglednijih listova kao što su New York Times, El Pais, Le Monde, International Herald Tribune, La Stampa, The Economist, Hurriyet... Iz Hrvatske je uvršteno samo još nekoliko karikatura, iz Vjesnika, Slobodne Dalmacije, Hrvatskog slova i lista Podravka.

I ove je godine, osim na salon, Pilipovićeva karikatura uvrštena i u bogati katalog, iz kojeg na ovim stranicama izdvajamo neke od nagrađenih radova.

Ekološka karikatura Juniaoa iz Brazila

Mahmood Nazari iz Irana našalio se na temu recesije

Prvonagrađeni rad Ippolitija iz Argentine

16 Grad Novi Marof CILJEVI I PLANOVI

Ulaganja u obrazovanje mladih

31. kolovoza 2010.

OTKRIVAMO Gradonačelnik Darko Hrenić najavljuje:

Sredinom studenoga planiramo otvoriti veliki Kulturni centar Tko će koristiti prostor, znat će se nakon skorog završetka natječaja u kojem su ponuđena u najam četiri uredska prostora te jedan ugostiteljski

Darko Hrenić Osim novih prostora za potrebe kulture, puno se ulaže u školstvo. Tako je prošle godine položen kamen temeljac za buduću osnovnu školu u Remetincu. - Kod polaganja kamena temeljca prošle jeseni najavili smo da bi u rujnu ove godine škola trebala biti završena, ali taj rok, zbog određenih neplaniranih problema u izgradnji, pomaknut je prema kraju godine.

Konkretno, do kraja studenog škola u Remetincu trebala bi biti završena i zatim slijedi njezino opremanje. To znači da će učenici moći ući u prostor početkom siječnja, a mi ćemo u suradnji s OŠ Novi Marof, Županijom i resornim ministarstvom na početku ove školske godine formirati razrede koji će prvo polugodište odraditi kao podstanari, dakle u prostoru OŠ Novi Marof, i po završetku nove škole odmah će ući u svoj prostor. Moram dodati da paralelno s izgradnjom škole u Remetincu radimo na još jednom velikom projektu, a to je izgradnja nove škole u Oštricama. Također, počela je dogradnja područne škole u Mađarevu koja bi trebala biti dovršena do kraja ove godine, tako da će učenici drugi dio nastavne godine provesti u novom, dograđenom prostoru. Mislim da moramo biti zadovoljni s onim koliko se ulaže u školstvo na području grada Novog Marofa, jer jednog dana to će nam se ulaganje u obrazovanje višestruko vratiti - zaključuje Hrenić.

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Zadnji dan rujna trebali bi biti završeni radovi na izgradnji Kulturnog centra u Novom Marofu čija je izgradnja počela sredinom prošle godine. Za izgradnju je osigurano 10 milijuna kuna putem Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva iz programa EIB II – Europske investicijske banke za integralni razvoj lokalne samouprave, a kako bi se osigurala ostala potrebna sredstva (18 milijuna kuna), Grad Novi Marof kreditno se zadužio kod Hypo Alpe-Adria Bank d.d. na rok od 10 godina uz kamatnu stopu 7,25 % i počekom od dvije godine.

- Građevinski radovi privode se kraju i Zagorje-Tehnobeton ostavlja nam završeni objekt.

Nakon toga, mjesec dana potrebno je za tehnički pregled i dobivanje uporabne dozvole, a paralelno s tim preselit ćemo se u novi prostor - Gradsku knjižnicu i čitaonicu.

Svečano otvorenje planiramo sredinom studenoga - najavio je gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić.

- Vrlo nam je važno tko će biti ostali korisnici prostora u Centru, a tko će koristiti prostor, znat će se nakon skorog završetka natječaja u kojem su ponuđena u najam četiri uredska prostora koja se nalaze na katu, te ugostiteljski prostor koji je smješten u prizemlju Centra.

Ukoliko ne bude adekvatnog interesa, postoji mogućnost najma prostora udrugama građana s područja grada, a jedno od mogućih rješenja je i preseljenje Gradske uprave u taj prostor. Želja nam je da u ovaj prostor građani dolaze svakodnevno i da ima svoju osnovnu funkciju.

Također, vrlo je važno kako će se upravljati Kulturnim

centrom i tko će biti ta osoba.

Inače, Centrom će najvjerojatnije upravljati Pučko otvoreno učilište u čijem je sastavu Osnovna glazbena škola Ivan Padovec, a njezin ravnatelj ujedno bi bio i ravnatelj Centra.

U sljedećih mjesec dana raspisat ćemo ponovljeni natječaj za ravnatelja. Budući da bi Grad Novi Marof iz svog proračuna trebao financirati ravnatelja Kulturnog centra, moglo bi se desiti i da budući ravnatelj Glazbene škole ne “sjedne” i na mjesto ravnatelja Centra, već da ta funkcija u početku bude volonterska i da ju obavlja neka

Kulturni centar

“

za nerazvrstane ceste utrošit ćemo ove godine tri milijuna kuna” druga osoba - otkriva novomarofski gradonačelnik.

Osim uređenja unutarnjeg dijela Centra planirano je uređenje parka čije se idejno rješenje završava, a važno je i uređenje prilaza samom objektu te uređenje Ulice Antuna Mihanovića koja je skroz devastirana zbog radova i prolaska velikog broja kamiona i radnih strojeva koji su sudjelovali u izgradnji.

- Uređenje ulica, pa tako i Ulice Antuna Mihanovića, u sklopu je našeg programa uređenja cesta. Osim toga, za nerazvrstane ceste utrošit ćemo ove godine tri milijuna kuna. Želje su nam bile i veće, no ni mi nismo imuni na ovo recesijsko vrijeme. U odnosu na kolovoz prošle godine, punjenja je manje za 10 % što se tiče poreza na dohodak, a tu je bio i neplanirano veći povrat poreza našim sugrađanima, u visini dva milijuna kuna, što je nepovoljno utjecalo na gradsku blagajnu - ističe gradonačelnik Novog Marofa.

Radovi na Kulturnom centru

Škola u Remetincu pred završetkom

Dolazi li Varteks u Novi Marof?

Pogon Levi’sa u Novom Marofu zjapi prazan

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje- Područne službe Varaždin, na području ispostave Novi Marof početkom kolovoza zabilježeno je povećanje nezaposlenosti za 2 % i Grad Novi Marof ima trenutno 645 nezaposlenih. Kako će se dalje kretati stopa nezaposlenosti u ovom kraju, velikim dijelom ovisi o pregovorima koji se vode intenzivnije zadnjih nekoliko mjeseci na relaciji Grad Novi Marof – Varteks. S jedne strane, gradonačelnik Darko Hrenić, s druge strane predsjednik Uprave Varteksa, Zoran Košćec. - Do sada su bili pregovori na toj relaciji, a uskoro bi zajedno trebao sjesti u pro-

širenom sastavu dio članova Gradskog vijeća s članovima Uprave Varteksa.

Radi se o vrlo ozbiljnim pregovorima koji bi trebali biti završeni u roku dva mjeseca. Naša želja je da Varteks svoju proizvodnju preseli u Novi Marof u prostor koji je njihov (bivši Levi’s) i da se opet zaposli jedan dio naših sugrađana koji znaju raditi u tekstilnoj industriji. Osim toga, svoj interes našle bi i još neke naše firme koje bi dodatno zaposlile svoje kapacitete.

Ono što nije sporno je sadašnji prostor koji Varteks posjeduje u Novom Marofu, a radi proširenja proizvodnje i izgradnje potrebnih objekata, Varteksu

je zanimljivo dodatnih pedesetak tisuća kvadratnih metara zemljišta koje se nalazi uz sadašnji novomarofski pogon.

Upravo se razmatraju uvjeti o prodaji ovog zemljišta za što smo naručili i sudsku procjenu, i nadam se da će i Grad Novi Marof i Varteks naći oko toga zajednički interes, a nakon toga raspisati i natječaj o njegovoj prodaji.

Također, u slučaju prodaje zemljišta, u ugovoru će biti i klauzula o zaštiti gradskih interesa, tako da ćemo osigurati interese Grada. U slučaju dogovora o preseljenju proizvodnje Varteksa, za dodatno zemljište trebat će promijeniti urbanistički plan - zaključuje Hrenić.

31. kolovoza 2010.

Oglasi 17

18 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

31. kolovoza 2010.

ČITATELJI PIŠU Tea Radovanović na dva svjetska kongresa esperanta

BRATIMLJENJE

Varaždin predstavila u Havani

Prijateljstvo DVD-a Radomerje i Majerje

U srpnju ove godine na Kubi su održana dva svjetska kongresa esperanta - Svjetski kongres esperanta (Universala Kongreso de Esperanto - UK) i Međunarodni omladinski kongres (Internacia Junulara Kongreso - IJK).

Na kongresima je sudjelovala Tea Radovanović, članica Esperantskog društva “Božidar Vančik” Varaždin.

Svjetski kongres esperanta održan je u Havani u Palači Konvencija (Palacio de Convenciones) u srpnju, tema je bila Zbližavanje kultura, a sam tijek kongresa potvrdio je u kojoj mjeri esperanto uspješno omogućuje približavanje, a slijedom toga i zbližavanje različitih kultura svijeta, upotrebom zajedničkog jezika. Na ovom skupu prisustvovala su 1.002 sudionika iz 59 zemalja svijeta. Predstavnici iz Hrvatskog saveza za esperanto predstavili su našu zemlju i pojedine gradove, a članica esperantskog društva iz Varaždina Tea Radovanović predstavila je naš grad te županiju.

Jedan od istaknutih međunarodnih projekata u H r vat skoj je projekt Hrvatskog saveza za esperanto, u suradnji s Indijom, Italijom i Slovenijom, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH i Europske komisije (Commission of the European Communities) za kulturni projekt, koji je u Havani predstavila Spomenka Štimec, voditeljica projekta u Hrvatskoj. Radi se o projektu prevođenja dječjih knjiga pomoću esperanta. Rezultat projekta je tiskana dječja knjiga na hrvatskom, slovenskom i talijanskom jeziku, putem esperanta prevedenih s bengalskog jezika; te talijanska, slovenska i hrvatska knjiga - Waitapu, autora Jože Horvata, prevedene na esperanto, a s esperanta na bengalski, te tiskane na bengalskom jeziku.

Međunarodni omladinski kongres održan je u gradu Santa Cruz del Norte, nedaleko od glavnog grada Kube, također u srpnju, a sudjelovalo je 170 sudionika iz 36 zemalja.

Osim promocije svoje zemlje i predstavljanja hrvatskog jezika, a posebno tijekom održavanja jezično-kulturnog festivala, Tea Radovanović posebno je predstavila gradove Rijeku i Varaždin te Varaždinsku županiju.

Esperantsko društvo “Božidar Vančik”

U subotu 21. kolovoza u organizaciji DVD-a Majerje održana je proslava 30. godišnjice bratimljenja PGD-a Radomerje i DVD-a Majerje. Drage Radomerčane prvo smo odveli na Špancirfest i razgledavanje Varaždina. Po povratku iz grada održana je svečana sjednica na kojoj su ukratko evocirane uspomene na tridesetogodišnju suradnju, potpisane i razmijenjene spomenice s fotografijom svih sudionika proslave, izmijenjeni su pokloni, uručena odlikovanja predsjedniku, zapovjedniku PGD-a Radomerje te svim živućim potpisnicima Povelje o bratimljenju.

Poslije svečanog dijela uslijedilo je zajedničko druženje do kasnih sati.

Matej Posavec

Zahvala za tekst i reakciju

ČITATELJI PRIMJEĆUJU O čistoći grada nakon Špancirfesta

Zahvaljujem na objavi teksta o uništenom spustu za čamce na rijeci Dravi te nadležnima za promptnu reakciju, budući da su ovih dana napravili zadovoljavajući novi spust za čamce u rijeku ispod mosta, na radost Varaždinaca i mene osobno, pa ćemo tako moći spuštati svoje čamce u rijeku.

Marinko Kaniški

Kako izgleda grad nakon festivala?

70 GODINA DVD-A LESKOVEC

Nedjelja, zadnji dan španciranja. Idemo, naravno, biciklima iz Optujske do grada. Gužva, “moš mislit”.

Ostavljamo bicikle kod naše rodbine u Vrazovoj, preko puta glavne pozornice finala ovogodišnjeg super dobro organiziranog predstavljanja našeg grada. (...) Nakon ugodnog španciranja i rastanka s ugodnom rodbinom na uglu Graberja i Vrazove, probijamo se do stana našeg rođaka te nakon kratkih konzultacija zaključavamo bicikle i krećemo natrag pješke prema Optujskoj. Ne ulazim u politiku, no koncert Bajage je sigurno najposjećeniji od svih do sada. Toliko ljudi u “grabi” i na cesti još je jednom

posvjedočilo da je glazba jedno, a sve ostalo neka ide...

U ponedjeljak u 6 sati idem pješke po bicikle. Putem razbacane plastične čaše od piva. Kulminacija Vrazova: puna, ali ne ljudi, nego smeća i željeznih ograda. Ne bunim se, ljudi su se ovih dana stvarno dobro proveli (zanemarimo kišu), a programi su bili izvanredni. No, djelatnici Varkoma i Parkova čiste naš, moram reći jasno i glasno, nemar, vjerujem da baš i ne uživaju u tome. Ne slažem se s izjavom: “Zato su i plaćeni”. Zaslužili su da ih se spomene.

Tihomir Lepen

Regionalni skup u OŠ Veliki Bukovec U Osnovnoj školi Veliki Bukovec 23. kolovoza održan je regionalni skup projekta Informacijsko-komunikacijska tehnologija u obrazovanju (ICT Edu) koji se odvija u suradnji CARNeta, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Agencije za odgoj i obrazovanje. Stručnom skupu prisustvovala su 24 učitelja/nastavnika informatike iz Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije, čiji će zadatak biti obrazovati učitelje i nastavnike iz svih osnovnih i srednjih škola u spomenutim županijama.

Projekt Informacijsko-komunikacijska tehnologija u obrazovanju trajat će dvije godine, a cilj je sve učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj

upoznati s brojnim informacijsko-komunikacijskim sadržajima i uslugama koje impružaju MZOŠ i CARNet. Neke od tema koje će biti obuhvaćene tim obrazovanjem su elektronički identitet, sigurnost na internetu, interaktivna ploča za interaktivno učenje, Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ te suradnja i komunikacija pomoću interneta.

Regionalna voditeljica Lidija Kralj iz OŠ Veliki Bukovec zadovoljna je organizacijom skupa, kvalitetom održanih predavanja i radionica, a posebno je naglasila da će takvo obrazovanje zasigurno pomoći učiteljima i nastavnicima da se bolje snađu u modernim načinima poučavanja i učenja.

OŠ Veliki Bukovec

Bogata tradicija

U Leskovcu je 8. kolovoza pod pokroviteljstvom Grada Varaždinske Toplice obilježena 70. obljetnica postojanja i humanog rada DVD-a Leskovec. Svečanost je započela svetom misom za sve preminule vatrogasce, nakon čega su članovi DVD-a položili vijence na groblju u Svibovcu. Na svečanoj sjednici goste je pozdravio predsjednik DVD-a Leskovec Anđelko Modrić, dok je tajnik Vlado Dvekar ispričao bogatu povijest vatrogastva u ovom mjestu. Zaslužnim članovima uručena su priznanja, a sponzorima zahvalnice.

Dejan Denžić i Tomislav Dvekar

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@ regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

31. kolovoza 2010.

Oglas 19

20 Poslovni svijet Forum o sigurnosti na radu VARAŽDIN - U organizaciji poduzeća VIKO u petak je održan Forum o sigurnosti na radu „Varaždin 2010“.

- Tema ovogodišnjeg foruma bila je “Primjena Pravilnika o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme”, koji je uveo nov način kategorizacije osobne zaštitne opreme, te obvezu njezinog certificiranja kategorije II i III kroz HR-certifikat i označavanja tzv. “krnjim znakom C” - doznajemo od Mirjane Klobučarić, pomoćnice direktora za ekonomske poslove VIKA. - Donošenjem pravilnika kojim se nastoji pripremiti domaće tržište osobnom zaštitnom opremom za pristupanje EU, došlo je do mnogih nedoumica kod korisnika osobne zaštitne opreme - napominje Klobučarić. Upravo zbog toga, kao i

31. kolovoza 2010.

PRIMJER U kneginečkoj poduzetničkoj zoni dva velika ula

U dva objekta 45 m 70-ak predstavnika tvrtki samog informiranja o novom načinu certificiranja osobne zaštitne opreme, akreditirana certifikacijska kuća Euroinspekt-Eurotekstil d.o.o. iz Zagreba pripremila je prezentaciju tijekom foruma održanog na Aquacityju.

U radu foruma sudjelovalo je 70-ak predstavnika tvrtki, kao što su Kraš, MIV, Tifon, Zagrebparking, HEP, Hrvatske autoceste, Hrvatske šume, HŽ, INA, tvrtke članice Agrokora i druge.

Varaždin bus više ne vozi VARAŽDIN - Varaždin bus od prvog dana rujna potpuno prestaje s poslovanjem, točnije javnim prijevozom na području grada Varaždina, rekao nam je direktor Frano Krišto, napominjući da je tako odlučio vlasnik jer djelatnost više nije rentabilna.

Iako je zbog ukidanja pojedinih linija i proteklih dana bilo problema u javnom gradskom prijevozu mini busevima, potpuni zastoj dogodit će se 1. rujna, izuzev ukoliko Grad Varaždin ne nađe hitno rješenje. Zbog toga su varaždinski gradski čelnici ovih dana razgovarali s predstavnicima AP-a u stečaju, koji je spreman preuzeti javni prijevoz u Varaždinu, ukoliko im se dodijeli privremena koncesija.

U Poduzetničkoj zoni Kneginec, jednoj od naših najuspješnijih gospodarskih zona, već radi 750 ljudi, a do kraja godine ta će brojka biti v

Članice BPW Pula kod Kluba poslovnih žena udruge Jedra

U Poduzetničkoj zoni Kneginec, usprkos aktualnim gospodarskim prilikama, Ytres proširuje tvornicu, a gradi se i veliki trgovački centar Lumini Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dvadesetak članica udruge poslovnih žena BPW Prvi hrvatski klub Pula u subotu je bilo u uzvratnom posjetu članicama Kluba poslovnih žena Udruge Jedra iz Varaždina.

Dvije su udruge sklopile Sporazum o suradnji tijekom posjete Kluba poslovnih žena udruge Jedra iz Varaždina poduzetnicama Istarske županije u lipnju ove godine, doznajemo od Dušanke Čirić,

predsjednice varaždinske udruge.

U uzvratnom posjetu, istarske, varaždinske i međimurske poduzetnice predstavile su se svojim proizvodima i uslugama te su posjetile objekte u vlasništvu varaždinskih i međimurskih poduzetnica.

Nakon poslovnih razgovora članice dviju udruga obišle su Špancirfest.

GORNJI KNEGINEC - U Ytresu, jednoj od četiriju hrvatskih tvornica Calzedonije, tekstilne kompanije iz Italije gdje je u prvih šest mjeseci industrijska proizvodnja porasla za čak 20 posto, a samo uvoz repromaterijala za tekstilnu industriju za 40 posto, u tijeku je proširenje proizvodnih pogona.

zaposlenih za 70 do 100 ljudi.

U proširenje ćemo ukupno uložiti 15 milijuna eura - rekao nam je Dubravko Hoić, član Uprave talijanske grupe Calzedonia i njezin direktor

b

roj zaposlenih u Ytresu planira se povećati za 70 do 100 ljudi

Nove trgovine - U Poduzetničkoj zoni Kneginec dograđujemo tvornicu za oko devet tisuća kvadrata, tako da ćemo do proljeća iduće godine udvostručiti njezin sadašnji prostor, a namjeravamo povećati i broj

za jugoistočnu Europu, koja je u Hrvatsku dosad uložila više od sto milijuna eura i zaposlila više od 1300 ljudi.

- Zahvaljujući dobrom radu i ulaganjima, Calzedonia od

svog osnutka 1988. godine stalno raste. Ukupni prihodi porasli su nam i lani, i to za oko sto milijuna eura, tako da su prešli milijardu eura, dok su 2008. bili oko 930 milijuna eura. Istina, neka tržišta poput mađarskog, pala su, ali zato bilježimo rast u Rusiji i Velikoj Britaniji. Zahvaljujući tome, danas imamo više od tri tisuće trgovina u svijetu, od čega u Hrvatskoj 16, a upravo pripremamo ulazak na francusko tržište - doznajemo od člana Uprave talijanske grupe Calzedonia, koja u Hrvatskoj planira otvoriti 60 trgovina.

Usporedo s novim ulaganjem u Hrvatskoj, Calzedonia završava tvornicu u Somboru

gdje će se 200-tinjak zaposlenika iz trening centra preseliti u novih 13.000 kvadrata.

Kriza u glavama - Već kada smo dolazili, Hrvatska u odnosu na zemlje u okruženju nije bila konkurentna u nekim stvarima, kao što je cijena nekretnina za industrijsku proizvodnju.

Međutim, imala je i neke prednosti, poput logističkih.

Zato smo i tu gradili tvornice u kojima danas rade osposobljeni zaposlenici. Istina, troškovi rada u Hrvatskoj rastu brže nego u nekim zemljama, ali raste i učinkovitost - veli Hoić koji smatra da kriza postoji samo u glavama ljudi.

I TOGA IMA Slobodan Mikac, bivši ravnatelj APIU-a, progovorio zašto su izostala veća ulaganja

“Za ulaganja nije bilo političke volje” VARAŽDIN - Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja trebalo je dati ovlasti slične agencijama u drugim zemljama, ali i promijeniti odnos prema investitorima. Ako se to neće, neka se ugasi, jer uistinu imamo previše agencija, poput one za JPP, ističe Slobodan Mikac, bivši ravnatelj APIU-a.

Imali rezultate

I Mikac čekao ministra

APIU je, kao i desetak drugih agencija, odlukom Vlade prošlog mjeseca ukinut, pa će se njegovim poslovima ubuduće baviti u Ministarstvu

gospodarstva, točnije Upravi za gospodarsku diplomaciju.

- APIU, koji ima dobre ljude, godišnje je trošio između 13 i 18 milijuna kuna, a dao je sigurno puno više. Agencija ima iza sebe rezultate, a to što se nije više ostvarilo, nije njezina krivnja - smatra Mikac.

Naime, kako dodaje, ni u bolja vremena više se nije moglo postići jer su ulaganja često bila samo na deklarativnoj razini.

- Nije bilo političke volje, pa se investitore rijetko pitalo što bi željeli i gdje su prepreke. Ni susreta s njima

nije bilo u dovoljnoj mjeri, a samo da smo postojeće pitali gdje su problemi i to riješili,

m

inistar nije imao vremena za susret ni s predstavnicima Toyote i Magne imali bismo veća ulaganja. No ministar nije imao vremena za susret ni s predstavnicima Toyote, Magne i drugih, a

kamoli nekim drugim - prisjeća se Mikac dodavši da je osobno čekao godinu i pol na sastanak kod ministra gospodarstva.

Bez strategije S obzirom na takav odnos, kako napominje, ne čudi da nikada nije dobio odgovor na strategiju privlačenja ulaganja koja je napisana 2006. godine.

- Nikada se nismo izjasnili što hoćemo, niti smo napravili analizu svojih sektora i potencijala, kao što je predlagano u strategiji. Međutim, to je

netko trebao odobriti, ali nije - veli Mikac, ističući da se odnos prema investitorima sada ipak počeo mijenjati.

Mikac, međutim, smatra da nije najbolje što su poslovi gospodarske diplomacije sada u okviru Ministarstva gospodarstva.

- Smatra da bi taj posao trebao raditi HGK po uzoru na austrijsku komoru, koja u svijetu ima više od stotinu predstavništava i koja ima bolji pregled svih austrijskih i drugih investicija u Hrvatskoj nego što ga imaju naša ministarstva - tvrdi Mikac.

Poslovni svijet 21

31. kolovoza 2010.

aganja koja osiguravaju nova radna mjesta

OTKRIVAMO Novi Marof prodaje zemljište

milijuna eura PRIMJER Rast Boxmarka u deset godina

Od sedam do čak 2.600 zaposlenika TRNOVEC BARTOLOVEČKI - Iako je i sam bio na udaru krize, zbog čega je zaustavio zapošljavanje, Boxmark, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača kožnih krojnih dijelova za autoindustriju, u Slobodnoj zoni Varaždin danas zapošljava 2.600 ljudi, što je najveći broj zaposlenih od osnutka poduzeća. No, to je tek jedna od tvrtki iz dviju najsjevernijih županija - Varaždinske i Međimurske, koja se uspijeva razvijati, širiti i ulagati, i to usprkos lanjskim teškoćama i aktualnim prilikama.

Stalna ulaganja

veća od tisuću

Ulaganja dokaz kvalitete zone - asuprot Ytresa, u tijeku je još veće ulaganje, gradnja shopping centra Lumini bruto površine 34 tisuće kvadrata. Vjerujemo kako je i ova investicija samo dodatna potvrda kvalitete naše zone, za koju interes ulagača nije prestao, štoviše vjerujem da će još rasti zahvaljujući i aktualnim ulaganjima - ističe načelnik kneginečke općine Goran Kaniški, koji napominje da se ulagačima nude olakšice, i to ne samo kod gradnje poslovnih objekata, nego i kod izgradnje POS naselja.

- Promet nam raste, dijelom i zbog toga što nam je kriza smanjila konkurenciju, ali cijene kožnih navlaka za automobilska sjedala i druge proizvode od kože za unutrašnjost automobila ne prate to, pa nema velikog rasta prihoda kao prije - veli Igor Greblički, direktor varaždinskog Boxmarka, koji je s izvozom od blizu 160 milijuna eura najveći izvoznik u Varaždinskoj županiji.

Dobri rezultati poslovanja, kako dodaje Greblički, rezul-

p

rije 10 godina Boxmark počeo u 700 m2 iznajmljenih u Varteksu tat su neprekidnog ulaganja još od svog osnutka u Varaždinu prije deset godina.

Tada je Boxmark, koji je sada daleko najveće poduzeće u varaždinskoj Slobodnoj zoni,

krenuo sa svega sedam ljudi u 700 kvadrata poslovnoga prostora iznajmljenog u krugu Varteksa.

- U Varaždinu smo u početku uložili 28 milijuna eura i još dalje ulažemo jer dobit reinvestiramo. Samo lani dali smo 1,3 milijuna eura za nove strojeve i opremu, a ulaganja nastavljamo i ove godine. I to ne samo u strojeve. Tako smo s Općinom Trnovec Bartolovečki pokrenuli projekt stipendiranja učenika, od kojih će neki postati naš budući rukovodeći kadar - veli direktor varaždinskog Boxmarka, u kojem se određuje tko će i što će proizvoditi unutar cijele grupacije; ne samo u Hrvatskoj, već i u svim ostalim zemljama gdje se nalaze njegove tvornice, od Austrije i Slovenije pa do Srbije.

Bez otpuštanja I većina drugih, manjih tvrtki u varaždinskoj Slobodnoj zoni oporavlja se od posljedica svjetske gospodarske krize. Jedna od njih je Zrinski tehnologija, čiji vlasnik Željko Zrinski nije otpustio niti jednog zaposlenika, iako je prihod prošle godine bio prepolovljen u odnosu na 2008. godinu.

- Uspjeli smo zadržati ljude, kao što se to radilo u Njemačkoj, samo što tamo u takvim slučajevima država daje pola plaće. Ovdje to nije bio slučaj, pa smo ih morali smanjiti.

No, od ožujka plaće smo opet vratili jer se oporavilo tržište, a vidjet ćemo postoji li prostora za rast - veli vlasnik Zrinski tehnologije, poduzeća koje radi za Siemens te avioindustriju.

Troškovi preseljenja u Novi Marof manji zbog postojećeg objekta

Varteks do zemljišta - javnim natječajem S obzirom na aktualne prilike, Varteks prihvaćamo objeručke, ističe Darko Hrenić, novomarofski gradonačelnik Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Natječaj i vještak protiv sumnji

NOVI MAROF/VARAŽDIN - Grad Novi Marof kreće u ras- - Zemljište koje ćemo ponuditi na javnom natječaju površinpisivanje javnog natječaja za ski odgovara Varteksu, dok ćemo cijenu tek utvrditi. Za to prodaju zemljišta u gradskom ćemo angažirati stručnjake, odnosno sudskog vještaka, a sve središtu, a ukoliko ocijeni to kako naknadno ne bismo bili pod sumnjama ili čak istrada je parcela prihvatljiva s gama nadležnih tijela, čega smo sve više svjedoci - rekao obzirom na površinu i cijenu, nam je Darko Hrenić, gradonačelnik Novog Marofa, koji u Varteks će se javiti i u slučaju dolasku Varteksa vidi veliku priliku za svoj grad. dobivanja natječaja krenuti s preseljenjem glavnine svoje proizvodnje u taj gradić 20- prihvaćamo objeručke. Me- kojima su na tom prostoru ak kilometara udaljen od đutim, kako je Varteks dobra predviđeni sportski i slični Varaždina. prilika za Novi Marof, tako je sadržaji.

- Ta procedura mogla bi potrai Novi Marof dobra prilika za Varteks jer bi svojim dolaskom jati maksimalno deset mjeseci, Obostrana korist Glavni je to rezultat nastav- u naš grad sigurno racionalika pregovora između čelnika zirao proizvodnju i poboljšao akon kupnje najveće domaće tekstilne i poslovne rezultate, tim više što zemljišta, desetak modne kompanije s novo- bi mu troškovi preseljenja bili marofskim gradonačelnikom manji budući da tu ima dio po- mjeseci za preseljenje Darkom Hrenićem, koji su se u trebnih pogona koji stoje prazni četvrtak susreli u Varaždinu. nakon prestanka proizvodnje - Naravno da bih i ja kao za Levi’s - veli gradonačelnik a toliko će Varteksu trebati za pripreme preseljenja proizvodneki sugrađani volio više da Novog Marofa.

Ukoliko Varteks pobijedi na nje u Novi Marof - doznajemo nam dođe Siemens ili netko sličan našoj zoni, no nisu vre- natječaju za zemljište, kako od Hrenića koji napominje da mena za biranje. S obzirom dodaje, odmah će se pristupiti bi Varteks u Varaždinu zadržao na aktualne prilike, Varteks izmjenama prostornih planova sjedište.

n

Prava odluka

Razlike u pozicijama i plaćama

U

dvije prethodne kolumne otvorila sam temu razlikovanja žena i muškaraca menadžera s obzirom na njihove karakteristike i stilove vođenja. U ovoj kolumni više bih se fokusirala na razlike u pozicijama i plaćama žena i muškaraca menadžera u Hrvatskoj i zemljama Europske unije. Zabrinjavajuć je podatak Europske komisije za 2009. godinu da nema nijedne države članice EU u kojoj bi se postotak žena na top menadžerskim pozicijama u najvećim

tvrtkama EU zemalja bar približio 50 posto. Na prvom je mjestu Švedska u kojoj rukovodeće položaje u kompanijama drži 37 posto žena, a slijede ju Finska s 31 % i Danska s 22 %. Najniži postotak žena na rukovodećim menadžerskim pozicijama je u Luksemburgu i Cipru (3 %) i u Italiji, Portugalu i Malti u kojima iznosi 4 %. U Hrvatskoj je tek 6 posto žena na rukovodećim pozicijama u stotinu najvećih hrvatskih tvrtki, u nadzornim odborima ima ih tek 20 posto,

a tri puta manje žena od muškaraca bavi se privatnim poduzetništvom. U Hrvatskoj ne samo da ima malo žena top menadžerica, nego su i potplaćene. Žene u Hrvatskoj imaju u prosjeku 23% manju plaću od muškaraca, za isti rad i istu razinu odgovornosti, s time da na samom početku karijere muškarci počinju s 10 posto većom plaćom u odnosu na žene pri čemu se ta razlika s godinama radnog iskustva povećava (istraživanje portala MojPosao). Osim u menadžmentu, i

u drugim poslovima također postoje razlike između plaća muškaraca i žena. Žene su najslabije plaćene ako rade kao inženjerke (čak su 56 posto manje plaćene od muškaraca). Jedino zanimanje u kojem žene zarađuju više u Hrvatskoj jest posao administrativne tajnice. U Europi slična situacija, među 25 najbolje plaćenih glavnih izvršnih direktora (CEO) u Europi nema niti jedne žene, a u EU žene bilježe višu stopu nezaposlenosti i niže plaće u odnosu na muškarce.

Nina Begičević doc. dr. sc.

22 Crna kronika

31. kolovoza 2010.

DOZNAJEMO Sigurnost tijekom Špancirfesta policija ocjenjuje povoljnom

Nije bilo ometanja programa I TOGA JE BILO

U „marici“ zbog suncobrana VARAŽDIN – Zbog suncobrana koji (ni)je smio imati ispred štanda na kojem je izlagao svoje proizvode od meda, 25. kolovoza oko 17 sati u „marici“ je završio pčelar Mirko Franić! Kako doznajemo, sporni suncobran nakon što je kroz par dana poslužio i kao zaštita od kiše posjetiteljima Špancirfesta, zasmetao je djelatnicima TZ-a grada. Alarmirani su komunalni redari, intervenirala je policija i smetlari Varkoma, a Franić koji se usprotivio nasilnom uklanjanju suncobrana završio je s optužbom za narušavanje javnog reda i mira. Nastalu strku upotpunilo je dobacivanje prolaznika – “A kad mislite otpelati z maricom i krupne ribe?”. (jn)

NAŠA POSLA

Prijetio bivšoj ženi VARAŽDIN – 37-godišnji Varaždinac kazneno je prijavljen u subotu te mu je određeno zadržavanje jer je unazad više mjeseci, a posebno u posljednja tri mjeseca, i to za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane približavanja, bivšoj supruzi prijetio različitim nasilnim radnjama te se često prema njoj nasilnički ponašao, dok je istovremeno grubo zanemarivao svoje dužnosti zbrinjavanja i odgoja djeteta.

IZDVOJENO

Na WS prema zakonu Navijači koji su uočeni na Trgu slobode i Ulici Ankice Opolski oglušili su se na policijske zapovijedi te su se pokušali udaljiti s mjesta zatjecanja uz vrijeđanje službenika, pa su na opravdan i zakonit način prema njima uporabljena i pojedina sredstva prisile, tjelesna snaga i sredstva za vezivanje, ističu u PU varaždinskoj u vezi s nezadovoljstvom koje je Udruga navijača White Stones izrazila zbog privođenja pojedinih članova.

Sredstva za vezivanje, kako se dodaje, skinuta su im u postaji, gdje ih je i pregledao liječnik koji je kod 31-godišnjaka konstatirao ozljede desnog ručnog zgloba i nagnječenje lijeve podlaktice uslijed uporabe sredstava prisile.

Svi privedeni bili su pod vidljivim utjecajem alkohola, a jedan je imao koncentraciju od 3,49 g/kg, pa su dvojica zadržana do otrežnjenja.

VARAŽDIN - Tijekom održavanja ovogodišnjeg Špancir festa, kojemu je, prema p ro su d b i PU v a r až d i nske i Turističke zajednice grada Varaždina, bilo nazočno oko 200.000 posjetitelja, od čega 30.000 samo zadnji dan, nisu zabilježeni događaji ili pojave koji bi doveli do prekida bilo kojeg programa ili do smanjenja sigurnosti izvođača i nazočnih

posjetitelja.

Ističu to u PU varaždinskoj

b

ilo je 200.000 posjetitelja, prema procjenama policije i TZ-a navodeći da je stanje sigurnosti u zoni odvijanja Špancirfesta bilo povoljno s obzirom na

broj posjetitelja, vozila, broj događanja i duljinu održavanja manifestacije.

Tijekom deset dana Festivala dobrih emocija službenici PU varaždinske osiguravali su sva mjesta i događanja sukladno programu Špancirfesta, a u tom razdoblju zabilježili su 13 slučajeva narušavanja javnog reda i mira zbog čega su 33 osobe prijavljene Prekršajnom sudu. Uz to, zbog ponašanja je

upozoreno 60 osoba, dok su za četiri organizirane potrage.

- Zbog točenja alkoholnih pića maloljetnim osobama utvrđen je jedan prekršaj Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a počinjene su i dvije teške krađe te jedna krađa na prostoru održavanja Špancirfesta, ali se ne mogu dovesti u izravnu vezu s manifestacijom - naglašava Igor Planinc, glasnogovornik PU varaždinske.

Bakljada WS-a na Korzu

OTKRIVAMO Pozadina nesvakidašnje policijske akcije u Gajevoj ulici

Bračni par angažirao uhićeni dvojac Zagrepčana radi iznude?

Zagrebačke profesionalce radi iznude 30 tisuća eura od poduzetnika T. R. angažirali 46-godišnji I. V. te 38-godišnja supruga L. B. V., koji su pod istragom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Protiv 46-godišnjeg I. V. iz Varaždina te njegove 38-godišnje supruge L. B. V. u ponedjeljak je na varaždinskom Županijskom sudu otvorena istraga te im je određen i jednomjesečni pritvor zbog poticanja na iznudu dvojice Zagrepčana - 52-godišnjeg Z. J. i 39-godišnjeg I. J., koji su također u jednomjesečnom pritvoru, a tereti ih se za iznudu od poduzetnika T. R. iz Varaždina.

dvojac zaskočili su policajci u civilnoj odjeći vičući „Stoj! Policija!“. Vrlo brzo obojica muškaraca našla su se na tlu ulice, nakon čega su privedeni u prostorije PU varaždinske u kojoj su prije uhićenja provodili opsežna kriminalistička istraživanja i više kriminalističko-taktičkih radnji.

Prijavio policiji Da uhićeni Zagrepčani nisu iznuđivali novac od varaždinskog poduzetnika za svoj račun, kako su tvrdili očevici nesvakidašnje akcije, nego

Tražili 30.000 € Kako bi došli do 30 tisuća eura, ili 220 tisuća kuna, od spomenutog varaždinskog poduzetnika bračni je par angažirao dvojicu Zagrepčana koji su uhićeni u srijedu oko 14 u Gajevoj ulic i u Varaždinu, u kod nas rijetko viđenoj policijskoj akciji koja nije mogla proći nezamijećeno s obzirom na održavanje Špancirfesta.

Dok su prolazili pokraj ugostiteljskog objekta na početku ulice, zagrebački

z

agrebački profesionalci i bračni par u jednomjesečnom su pritvoru na poticaj varaždinskog bračnog para, upućuju rezultati ispitivanja koja su obavljena na policiji, odnosno u Istražnom odjelu varaždinskog Županijskog suda. Naime,

Nesvakidašnja policijska akcija nije prošla nezamijećeno u medijima

Zagrepčani su vrlo brzo pojasnili kako su došli to toga da od T. R. zatraže veći iznos, pri čemu su, kako se tvrdi u policijskom izvješću, prijetili nasiljem njemu i njegovoj obitelji. Upravo zbog potonjeg varaždinski se poduzetnik obratio policiji uz čiju je pomoć došao do traženog

novca koji je iskorišten u akciji.

Kakav je dogovor između varaždinskog bračnog para i Zagrepčana, kao i što je zapravo posrijedi kod navodne iznude od poduzetnika T. R., znat će se više nakon završetka istrage, odnosno mogućeg podizanja optužnice i

suđenja. Tada će biti poznato i je li iznuđivani iznos od 220 tisuća kuna stvaran ili fiktivan dug, odnosno radi li se o reketarima ili stvarnim vjerovnicima koji su u trenucima očaja zbog toga što mu se ne vraća novac zatražili „pomoć“ zagrebačkih profesionalaca.

I TOGA IMA Službenicu pošte polio benzinom, uzeo 58 tisuća kuna te bježao - biciklom

Razbojstvo benzinom zbog dugova za drogu VARAŽDIN - Razbojništvo sa zapaljivom tekućinom, kojom je u utorak polio službenicu u poštanskom uredu u Kučan Marofu zahtijevajući od nje novac, 29-godišnji M. N. počinio je zbog dugova koji su nastali uslijed njegove ovisnosti o drogama.

Osumnjičeni 29-godišnjak, protiv kojeg je otvorena istraga i određen jednomjesečni pritvor, ušao je u poštanski ured u Kučan Marofu omotan šalom preko lica oko 12:10 sati te je zapaljivom tekućinom, najvjerojatnije benzinom, po rukama polio 31-godišnju službenicu kučanskog poštanskog ureda. ”Uz prijetnju da će je zapaliti ukoliko mu Mjesto razbojstva

ne preda novac, otuđio je iznos od oko 58.000 kuna te se udaljio u nepoznatom pravcu”, izvijestili su iz PU varaždinske čiji su službenici odmah po zaprimljenoj

i

straga protiv 29godišnjeg M. N. koji je u jednomjesečnom pritvoru dojavi o razbojništvu blokirali šire područje Kučan Marofa te krenuli u potragu za počiniteljem.

Zahvaljujući brzini, potraga je ubrzo

dala rezultat. Već iza 13 sati policijska je ophodnja u blizini željezničke pruge u Kučan Marofu zamijetila muškarca koji je prema opisu odgovarao počinitelju. Da bi utvrdili njegov identitet, naredili su mu da stane, na što se oglušio te je pokušao pobjeći – biciklom!

Nakon što su ga policajci sustignuli, uz uporabu sredstava prisile priveli su ga u službene prostorije Policijske uprave varaždinske. Kod njega i na mjestu gdje je zatečen pronađen je otuđeni novac, odjeća koju je imao na sebi prilikom počinjenja razbojništva, kao i zapaljiva tekućina kojom je polio službenicu.

31. kolovoza 2010.

Oglasi 23

24 Oglas

31. kolovoza 2010.

Urbana kultura 25

31. kolovoza 2010.

ČAKOVEC Škola medijske kulture dr. Ante Peterlić

ART

/media

Muskulfiber G

otovo je vrijeme sporta i glazbe – slijedi oporavak od muskulfibera. Na mišićima nogu (od hodanja) i ruku (od dizanja čaša).

Govorim, naravno, o Špancirfestu, najčudnijem, ali i najuspješDenis Peričić, nijem dosad. Barem po mr. sc. broju posjetitelja. sobno, možda sam već postao čangrizavi starac, ali meni ta gužva sve više ide na živce. Naravno da me veseli velik broj publike, ali neki se zbilja moraju naučiti bontonu.

Neki se ponašaju kao da su sami na svijetu. Hodaju u velikim skupinama, naširoko, zastaju tamo gdje je najveća stiska tek toliko da malo porazgovaraju, gaze vam po nogama, guraju laktovima, polijevaju pivom i obasipaju hranom koju moraju jesti baš dok se probijaju kroz gomilu. Riječ je ipak o manjini, ali ponekad me zaprepasti tolika bezobzirnost: neki uopće ne gledaju oko sebe i ne obraćaju pozornost ni na starije, pa čak ni na invalide. obro, možda je to katkad nenamjerno. Možda se u toj gunguli doista teško snaći. Ali ima i tome lijeka. Dok je u Veneciji karneval, točno se zna kojim putem i kojom se stranom ulice smijete kretati. Imate putokaze i pješačke staze, pa čak i prometnike koji vas usmjeravaju i paze da ne iskoračite iz koridora. Ne kažem da smo stigli do takve kritične pozicije, ali u svakom kaosu ipak mora biti nekog sistema. Ili barem osnovne opće kulture. da nam je kultura prilično vriti, pokazali su naši slavni arhitekti. Prošli tjedan napisao sam da u Kraljevici kuju neko staro železo kojim će nas predstaviti na venecijanskom bijenalu. Pa je ispalo da ne razumijem suvremenu umjetnost. Onda se taj ploveći paviljon raspao prije nego što je stigao u Mletke. Pazi sad, kažu neki, da je stigao, sigurno bismo dobili nagradu! o’š mislit’. Bolje im je da šute.

Ili da vrate onih milijun kuna što im je država dala. ože, kuda plovi ovaj brod?!

O

U prostorijama ŠAF-a Čakovec, uz stručno vodstvo Ede Lukmana i Jasminke Ljubić-Bijelić, polaznici su izradili animirani film

Grad Zrinskih - grad filma Da nema bilo kojeg od njih, ne bi moglo biti ni filma, jer u konačnici film jest zajedničko djelo Piše: SANDRA MALENICA Snimio: KRUNOSLAV HEIDLER

Danas je svečanom projekcijom u Čakovcu završila 12. škola medijske kulture koja je prvi put, nakon Trakošćana i Varaždinskih Toplica, održana u Čakovcu. No, što je to Škola medijske kulture i čemu ona služi? Kako je i sama voditeljica, a ujedno i idejna začetnica Škole

Š

kola okuplja zaista eminentne profesionalce iz svijeta hrvatskog filma Vera Robić-Škarica rekla - Škola medijske kulture namijenjena je prvenstveno nastavnicima u školama, voditeljima filmskih družina i ostalim zaljubljenicima u film koji žele na praktičan način od profesionalaca naučiti sve tajne ovog posla te ta znanja prenijeti dalje djeci bilo u sklopu nastave, izvannastavnih ili izvanškolskih aktivnosti. Škola okuplja zaista eminentne profesionalce iz svijeta filma – spomenimo samo da je predsjednik savjeta škole poznati redatelj dokumentarnih i igranih filmova Petar Krelja – koji tih deset dana koliko traje Škola zajedno s polaznicima dijeli njihove filmske „muke“.

Medijska nudi 12 programa - dva seminarska i 10 radioničkih, koji predstavljaju cijeli kompleks filmske proizvodnje.

Svi oni rade od jutra do mraka na svojim zadacima pa je tako bilo zanimljivo ovih dana vidjeti Čakovec kako postaje scena za dokumentarni i igrani film, materijal za kameru i snimanje, inspiracija za TV i radio reportažu, ali i scenarij, utočište za montažere zvuka i slike, za one koji se bave digitalnom fotografijom, mjesto izmjene metodičkih znanja i pristupa te već poznato mjesto nastanka pokretnih slika – animiranog filma. Svi oni marljivo su radili svaki na svojem segmentu filma, ali složili su se u jednom – da nema bilo kojeg od njih, ne bi moglo biti ni filma jer u konačnici film jest zajedničko djelo scenarista, redatelja, glumaca, montažera… koji, svatko na svoj način, tka tu čarobnu mrežu – film.

Medijska u škole S obzirom na kvalitetu Škole i značaj koji je ona s godinama dobila, te njen jedinstven koncept u Hrvatskoj i namjenu koju ima – svakako je Škola dokazala da se o filmu ima što reći i da ima onih koji žele o njemu nešto naučiti kako bi to svoje znanje mogli prenijeti dalje.

- Medijska kultura, kao što svi znamo, nije dio nastavnog

Goran Tribuson uči pisati scenarij Goran Tribuson, poznati romanopisac i scenarist koji zadnjih godina više radi za televiziju nego film kaže – Ovo je već osma godina kako držim scenarij na medijskoj školi. Svako razmišljanje o filmu počinje scenarijem jer film se prvo mora napisati, a tek onda snimiti. Smisao ove radionice u sklopu Medijske, naravno, nije napisati remek-djelo, već polaznike naučiti sam proces izrade

scenarija – od ideje preko sinopsisa, scenoslijeda pa do scenarija, kako bi polaznici koji su većinom voditelji filmskih družina mogli to znanje prenijeti na svoje učenike, tj. djecu.

Medijska škola važna je za naobrazbu nastavnika medijske kulture jer svima nama je želja i san da medijska kultura zaživi kao zaseban predmet, tako da, dugoročno gledano, ova škola imat će veliki značaj.

Marljivi polaznici snimaju igrani film po scenariju s prošle Škole

programa, iako zaslužuje biti zaseban predmet. Mediji postaju sve prisutniji, sve važniji i zato je iznimno bitna edukacija.

Ja gledam dugoročno na stvari i nadam se da će jednog dana Medijska kultura biti predmet u školama, a što mi radimo s ovom našom školom dobar je početak koji obrazuje ljude koji će uspješno odrađivati edukaciju sve dok se ne oformi stručna edukacija za nastavnike medijske kulture.

U ovoj recesijskoj godini bilo nam je važno održati Školu i održati broj polaznika, i s ponosom mogu reći da smo u tome uspjeli. Imamo 110 polaznika iz svih krajeva Hrvatske što samo govori u prilog tome da je škola prepoznata – istaknula je RobićŠkarica koja bez obzira na širok spektar programa koji Škola nudi i dalje vidi mjesta za rast i razvoj. Tako najavljuje otvaranje novih radionica – onih za glumu i izradu web stranice.

D

A

M B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Radionica kamere i snimanja uči kako što bolje “uhvatiti” kadar

Na kraju filmske priče na red dolaze montažeri slike i zvuka...

26 Kulturni obzor

U D-duru Didona i Enej H. Purcella O

va 15. uzastopna godina održavanja škole Aestas musica u Hrvatskoj, od čega se 12 puta održala u Varaždinu, završila je na najspektakularniji način izvedbom opere Henryja Purcella “Dido and Aeneas” u velikom gledalištu varaždinskog HNK. ođen 1659. godine, Purcell je jedan od Darko RUŠEC ponajboljih i najorigiprofesor gitare u nalnijih skladatelja svog Glazbenoj školi Varaždin vremena. Umro je 1695. u dobi od trideset i šest godina, ali je imao sreće svoj kratki život provesti u povijesno i kulturno vrlo zanimljivom razdoblju engleske povijesti, koje pripada dobu restauracije. Nakon puritanizma Commonwealtha, povratak monarhije razmahao je i kulturni, napose glazbeni život.

Svoj je kratak život Purcell uglavnom proveo u službi Kraljevske kapele kao skladatelj, orguljaš i pjevač. Svoj skladateljski dar koristio je uglavnom pišući za pozornicu, napose tada vrlo popularne glazbeno-dramske oblike. Oni su bili namijenjeni kako promidžbi vjere tako i zabavi. Vrstan majstor glazbe i upotrebe riječi u glazbi, skladao je preko 250 pjesama, mnoštvo “fantasyja” i, naravno, i danas slavne opere Didona i Enej, Indijanska kraljica, Kralj Artur, Vilinska kraljica... Smatraju ga najvećim engleskim skladateljem razdoblja od Williama Byrda do dvadesetog stoljeća. ibreto za operu “Dido and Aeneas” napisao je Nahum Tate, a prva zabilježena izvedba ove opere bila je u proljeće 1689. u djevojačkoj školi Josias Priest. Imala je 3 čina i trajala je oko sat vremena.

Libreto opere bazira se na priči iz četvrte knjige Virgilove Eneide o ljubavi legendarne kartaške kraljice Didone i trojanskog izbjeglice Eneja. Nakon strasne veze, Enej napušta Kartagu i Didonu i odlazi put današnje Italije gdje osniva Rim. Didona ne može preboljeti njegov odlazak i umire. To je zaista monumentalna barokna opera – ne samo najbolje Purcellovo djelo, nego i engleske glazbe uopće. z Varaždina su sudjelovali učenici Glazbene škole i to sadašnji i bivši, a danas studenti i profesionalni umjetnici. Oni su činili pretežni dio vokalnog ansambla te su sudjelovali u instrumentalnim ansamblima i u plesnom ansamblu. osebno se istaknula Kora Pavelić, mezzosopran (polaznica je škole Aestas Musica od svoje 14. godine, a ove godine je diplomirala solo-pjevanje na Visokoj školi za glazbu u Stuttgartu kod prof. Dunje Vejzović). Kora je izvrsno interpretirala naslovnu ulogu Didone.

R

L

I

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

31. kolovoza 2010.

EKSKLUZIVNO Branka Tropp, direktorica

Više od 200.000 Ne moramo inzistirati na kvantiteti. Razmislit ćemo o manjem broju programa i nekim oblicima samofinanciranja kao što su naplata ulaznica i model solidarnosti Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Nekoliko sati nakon završetka Španc ir festa ekskluzivno smo razgovarali s najodgovornijom osobom – Brankom Tropp, direktoricom Turističkog ureda Grada Varaždina, ustanove koja je organizator “Festivala dobrih emocija”.

Kakvi su prvi pokazatelji?

Je li ovogodišnji Špancirfest ispunio očekivanja organizatora i publike?

Pravu analizu dovršit ćemo t ijekom ovog tjedna, ali brojke kojima raspolažemo svjedoče o uspjehu.

U deset dana imali smo oko 200.000 posjetitelja. Završni Bajagin koncert pratilo je najmanje 25.000 ljudi, što je najveći Bajagin koncert u Hrvatskoj i, uz onaj Balaševićev, najveći koncert ikad održan u Varaždinu.

Po broju izlagača i izvođača zadržali smo prošlogodišnju razinu, Imali smo 147 izlagača, među kojima i 5 novih registriranih ugostiteljskih prostora, ne uključujući one u privatnim prostorima, koji nisu bili usuglašeni s organizatorom.

Od predviđenih 250 sati programa, imali smo ukupno 238 sati održanih programa, jer su neki otpali zbog kiše.

Održana su čak 42 koncerta na pozornicama, gdje su nastupila 34 hrvatska izvođača. U performerskom dijelu nastupili su izvođači iz 16 zemalja, najviše njih iz Njemačke, Italije, Hrvatske i Austrije, a najzapaženiji su bili Francuzi - Malabar.

Dnevno je nastupalo po 4 ili 5 uličnih glazbenika. Desetak dječjih predstava pratilo je oko 5000 posjetitelja...

Oko 2,8 milijuna kn Koliki je bio proračun ovogodišnjeg festivala?

Budžeti festivala se u pravilu ne iznose u javnost. Možemo reći da je vrijednost projekta oko 2,8 milijuna eura.

Za toliko sati programa, svu tu tehniku i logistiku, to je smiješan novac. Od toga Grad daje 8 posto u novcu te prostor na korištenje i usluge komunalnih tvrtki.

Sudjeluju i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske te Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije, a čak 78 posto proračuna otpada na sponzorska sredstva i na sredstva od iznajmljivanja prostora.

Je li to dovoljno, ili pak previše? Koliko, na primjer, stoji Bajagin koncert?

To stvarno ne smijem reći,

Branka Tropp, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Grada Varaždina

to su cijene koje se ne govore pojedinačno, ali tvrdim da dobivamo jeftinije koncerte od mnogih drugih. Ne naplaćujemo ulaznice, ne idemo za profitom, rušimo cijene svima. Mnogi izvođači, a pogotovo strani, prepoznaju našu volju i želju, tu posebnu “vibru” Špancirfesta. Važno je reći da ne opterećujemo budžet i sredstva poreznih obveznika. Vrijednost PR-a,

tekstova i emsija objavljenih prošle godine bila je 4,2

P

uno gospodarstvenika ima izravnu korist od Špancira, a za njega ne daju ni lipu milijuna kuna, a ove godine

definitivno će biti daleko veća. Dakle, to je direktna korist grada u cijelosti.

Ipak, Špancirfest pokazuje da Varaždin ima mnogo ograničenja u vezi prihvata tolikog broja posjetitelja.

Treba li toliko inzistirati na kvantiteti?

Ne, može se inzistirati na kvaliteti i na novim sadržajima. Točno je da grad ima ograničene resurse u

Kulturni obzor 27

31. kolovoza 2010.

Turističkog ureda Grada Varaždina otvoreno o Špancirfestu

0 ljudi potvrda uspjeha smislu prostora i logistike koja mora biti nazočna pri organizaciji takvog festivala.

Ako je nečega previše, onda to nije dobro.

Pa zar nije bilo mnogo toga previše?

U ovo vr ijeme recesije mnogi su očekivali od ovog Špancira da im olakša život u znatnoj mjeri. Ta želja za brzom zaradom činila je dojam da je previše toga. S druge strane, i mi smo možda previše koncerata stavili u program. Iako su svi bili s nekim razlogom, možda bi dva koncerta dnevno bila dovoljna.

Jeste li zadovoljni odazivom sponzora?

Nisam zadovoljna. Mi bismo manje sponzora, ali kvalitetnijih, jer svaki traži određeni efekt, a mi to moramo odraditi. Sponzorsko tržište u Hrvatskoj je vrlo malo, a pritisci na sponzore su ogromni. Zato treba razmišljati o samofinanciranju, ne samo kroz naplatu ulaznica, nego kroz općenitu solidarnost.

Solidarnost Što mislite pod solidarnošću?

Recimo, jedan fast food restoran u vrijeme Špancirfesta radi ogroman promet, a da za festival nije tražio nijedne lipe, ali tražio je produljenje radnog vremena!

Ima tvrtki koje imaju korist, koji crpe iz festivala ponajbolje za sebe, a ne žele pomoći ništa. Imamo tvrtke koje koriste zaštićeno ime Špancirfesta i poduzet ćemo mjere. Tužno je to da to rade velike tvrtke.

Puno gospodarstvenika poziva svoje poslovne partnere u vrijeme Špancira, što je njima promocija, a Špancir nema izravne koristi od toga.

Dobro je biti gospodarstvenik u gradu u kojem je dobro. Treba razmisliti o cjelokupnoj suradnji gospodarstva, turizma i kulture, kao što je to u Ravensburgu.

Ulaznice ili ne?

Naplata ulaznica?

Nije nam cilj zaraditi, nego pokriti troškove. Treba izdvojiti Comedy fest, koji je okupio 30 0 0 posjetitelja unatoč naplati ulaznica. Na 6 predstava svih 530 mjesta bilo je dupkom puno, igla nije mogla stati. Na to nas je navela potreba da uvedemo red. Proteklih godina dolazilo je do nepoštovanja umjetnika od pojedinaca u publici. Razmišljamo, dakle, o ulaznicama koje ne bi bile skupe, nego prihvatljive i mladima i umirovljenicima.

Vjerojatno bi to smanjilo broj posjetitelja, ali ostali bi istinski ljubitelji pojedinih

230

izvođača, a to je moguće organizirati na Starom gradu.

Kamo dalje?

Normalno je da će se izraditi prijedlozi za sljedeću godinu. Intencija je da se ide u smjeru uljuđenog festivala.

Dakle, organizirati ga tako da broj posjetitelja bude prihvatljiv za ovaj grad, ali i da logistika bude u potpunosti pripremljena.

sati održanog programa od 250 predviđenih sati; 20-ak sati programa otpalo je zbog kiše

Pravila ponašanja Da se u suradnji utvrde pravila ponašanja svih sudionika u festivala i da ta pravila vrijede za sve. I da se poštuju. Ne može netko reći da mu je malo raditi do 3, “Ja bih radio do 5”, i dobije

147

U

suradnji s nadležnim tijelima treba propisati jasna pravila koja će vrijediti za sve dozvolu da radi do 5, a netko drugi ne.

Naime, Turistička zajednica nema ingerencije ni instrumenta organizirati i upravljati cijelom logistikom koja je potrebna. Tu je nužna jasna i utvrđena suradnja između organizatora i nadležnih tijela.

Prepoznatljivost festivala? Špancirfest je na hrvatskoj festivalskoj sceni definitivno postao prepoznatljiv brend koji privlači različite dobne strukture. Festival je to koji pruža mogućnost komunikacije i druženja, neobveznih susreta, ali i novih iskustava vezanih uz glazbu i u novi

izlagača i izvođača - izjednačena je prošlogodišnja razina nastupa

42

Lijepe žene prolaze kroz grad...

koncerta održana su u 10 dana, na kojima su nastupila 34 izvođača iz Hrvatske

3000

b

itno je ispitivanje daljnjeg razvoja u smislu uvođenja novih sadržaja

...i neobični špancireri

KRITIKE Headlineri isključivo s prostora bivše Juge? teatar.

Bitno je ispitivanje daljnjeg razvoja u smislu uvođenja novih sadržaja, pri čemu naglasak mora biti na kreativi i interakciji. Pritom ponajviše mislim na dizajnere, studente završnih godina studija za dizajn, koji su imali radionicu u kojoj su pokazali kako iz otpada kreiraju nov proizvodi uporabne vrijednosti. Ta suradnja sa Studijem za dizajn nastavlja se permanentno zbog uspostave kampova dizajnera.

Uskoro ulazimo u EU i već sada ćemo pozic ionirat i Špancirfest kao europski prepoznatljiv festival, jer na njemu ionako nastupaju izvođači iz cijele Europe.

Okupljamo one čija glazba vrijedi Bilo je kritika na račun odabira glavnih izvođača.

Doista, jesu li svi morali biti izabrani s prostora bivše Jugoslavije? Špancirfest nije festival koji teži imati izvođačke veličine tipa Metallica ili The Rolling Stones. Oni naprosto ne pripadaju Španciru, niti Špancir pripada njima.

Skupe zvijezde Mi trebamo dobru “vibru”, koju bi, rec imo, mogao pružiti jedan antologijski kantautor kao što je Van Morr ison, i kojega smo

silno htjeli, ali nam je bio preskup.

Danas jedna inozemna zvijezda, pa čak i ona niže kategorije, ili ona na zalazu, stoji između 50.000 i 150.000, ali to iziskuje i dodatne troškove, pa se već približavamo polovici proračuna cijelog festivala samo za – jedan koncert.

Moramo, dakle, podjednako voditi računa o kvaliteti glazbenika, privlačnosti publici i našim financijskim mogućnostima. Primjerice, glazbeni prostor bivše Jugoslavije doživljava mijenu. Na

primjer, makedonska jazz scena je najjača u ovom dijelu Europe, pa zašto ne uzeti njihove glazbenike?

Također, svake godine prezentiramo neko novo ime – ove godine to je bio njemačko-ukrajinski bend Apparatschik. Najviše izvođača je ipak iz – Hrvatske!

Okupljamo sve ljubimce domaće publike, bez obzira na glazbeni stil, pa tako već imamo i vjerne goste, koji su i po nekoliko puta dosad nastupali na Španciru i uvijek privlače brojne posjetitelje.

posjetitelja bilo je na 6 predstava Comedy festa što potvrđuje da publika voli komediju

16 je broj zemalja iz kojih su pristigli brojni performeri; najviše iz Njemačke, Italije, Austrije i Hrvatske

28 Duplerica

31. kolovoza 2010.

FESTIVAL DOBRIH EMOCIJA I ove godine ulični šetači doslovce se sudara

Špancirfest je ostao

Unatoč nekolicini kišnih dana i brojnim izmjenama u programu, publika je imala što vidjeti; za svakog se našlo barem nešto zanimljivo Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com Snimili: SINIŠA SOVIĆ TOMISLAV MAKAJ

Nema tog medija koji bi riječju – pa da ih samo nabraja – a još manje slikom mogao obuhvatiti sve sudionike i sva zbivanja ovogodišnjeg Špancirfesta. Također, nema tog medija koji bi mogao nabrojati sve što je vrijedilo i sve što je bilo promašeno. Ali ono najvažnije glasi: više od 200.000 posjetitelja!

Očito, svatko je pronašao ponešto za sebe, pa nisu izostali ni ugledni gosti poput

predsjednika Josipovića i premijerke Kosor, bez obzira na to jesu li došli odati priznanje festivalu (a jesu), prikupiti koji politički bod (a jesu) ili se samo zabaviti (a valjda se jesu)!

Odličan opći dojam nije pokvarila ni nekolicina kišnih dana, koja nas je lišila nekih zanimljivih nastupa (npr. Let 3, Letu štuke, dok se Celtica odužila kraćim sessionom), nešto se pregrmilo i uz podosta kapi kiše (Aerodrom), nešto se odgledalo i pod kišobranima, pa, sve u svemu, štanderi, ugostitelji i nadasve

organizatori imaju puno razloga za zadovoljstvo.

Pipsi, Elemental...

U programskom smislu najuspješniji je bio prvi vikend, kad se sjatila gotovo polovica svih posjetitelja, i to prvenstveno zahvaljujući jakim koncertima o kojima smo već pisali (u prvom redu Hladnom pivu i Juri Stubliću).

Protekli pak tjedan obilježile su brojne, meteorološki uvjetovane promjene, ali i sva sila dobrih predstava i performansa. Ponekad se bilo vrlo

teško snaći u programskim izmjenama.

Posjetitelji često nisu mogli znati što ih, gdje i kada očekuje, naročito u nedjelju navečer.

Ipak, bilo je tu dobrih kon-

Š

tanderi, ugostitelji i organizatori imaju razloga za zadovoljstvo cerata. Najmlađima se najviše svidio Bojan Jambrošić, malo starijima Pipsi, a velik broj (ta-

kođer poglav ito mlađe) publike okupila je večer hrvatskih hiphopera.

Stillnes, Dubioza kolektiv i Elemental očito i u Varaždinu imaju svoje slušatelje. Elemental nije tako dobar uživo kao na studijskim snimkama, ali to je malo koga zasmetalo. Bilo je i razočaravajućih kon-

cerata (npr. Spaghetti Swing zadnji dana na Stančiću, ali oni nisu bili ni zamišljeni kao headlineri).

Svoju je svrhu ispunio i Comedy fest, puneći varaždinsko kazalište redovito do - posljednjeg mjesta! Prohladna nedjeljna večer nije spriječila da završni koncert bude i najposjećeniji.

Bajaga & Instruktori, iako mnogima nisu dragi, okončali su Špancirfest onako kako spada!

31. kolovoza 2010.

Duplerica 29

ali jedni o druge, a u deset dana festivala bilo je mnoštvo programa

vrhunska atrakcija!

30 Putopisi

31. kolovoza 2010.

Pogled na Haifu i Bahai gardens

Gigantska juka

PUTOPIS Supružnici Irena i Branko Glušica motorom putovali do države Izrael (3)

Pečati nam promijenili put Sirijski carinik vratio mi je putovnicu uz naredbu da se možemo vratiti tamo odakle smo i došli...

Pišu: IRENA I BRANKO GLUŠICA

Večer prije odlaska iz Izraela podmirili smo hotelski račun kako bismo ujutro mogli čim ranije krenuti. Opraštamo se s mladim gazdom uz obavezni “Shabbat shalom”, petak je i sa zalaskom sunca započeo je njihov veliki blagdan.

Na sam Šabat doručkujemo već oko 6,30 sati i krećemo prema graničnom prijelazu Jordan River. O uobičajenoj torturi prilikom prelaska granice ne vrijedi trošiti riječi, gotovo da je trajala isto koliko i prilikom ulaska u Izrael.

Štambilji Papiriće s izraelskim štambiljima uredno smo vratili te nakon mnogobrojnih provjera ušli napokon u Jordan. Ne zadržavamo se nigdje, jurimo prema Irbidu i jordanskosirijskoj granici. Na graničnom prijelazu Ar Ramtha bez problema prolazimo jordanske provjere, dok nas na sirijskoj strani čeka šok.

Prošli smo nekoliko kontrola, platili ponovni ulaz u Siriju, policijski službenik na kontroli putovnica pažljivo lista

najprije Ireninu putovnicu, vraća joj, sve je O.K., ali se na jednom listu moje putovnice zadržao. Gleda nekakve štambilje i onda me pita:

u

Svetu smo zemlju u samo tjedan dana ušli dva puta “Što je ovo? Gdje ste vi bili?”

Odgovaram: “Pa u Jordanu, naravno”. Baca putovnicu na stol i odlazi u susjednu prostoriju, dolazi nakon nekoliko minuta, vraća mi putovnicu i veli da možemo ići tamo odakle smo i došli! Noge su mi se odsjekle! Još nam je u prolazu rekao da možemo ići protestirati u ambasadu Sirije u Amanu. Novac kojim smo platili ulazak u Siriju dobili smo natrag, ali smo zato ponovo morali platiti ulazak u Jordan! Po najvećoj žegi jurimo autocestom prema Amanu, a da pojma nemamo kuda idemo i pošto? A kako nada umire posljednja, tako i mi vjerujemo da ćemo ipak uspjeti riješiti problem.

Pokušavamo pronaći sirij-

DOJMOVI

Doviđenja, Izraele!

sku ambasadu u gradu od 2 milijuna stanovnika, na čijim su prometnicama gotovo svi natpisi na arapskom. Nakon jednosatnog lutanja, morali smo zamoliti taksista da nas odvede do ambasade. Nažalost, kasnimo, ambasada radi do 15 h, a skoro je 15:30. Policajac na ulazu savjetuje nam da dođemo sutra - u nedjelju!

A u ponedjeljak imamo brod za Cipar, na koji svakako ne smijemo zakasniti.

U potrazi U nedjelju, 12. dan naše avanture, spremni smo za povratak u Izrael. Na graničnom prijelazu Jordan River čeka nas uobičajena višesatna procedura, tako da pred ured za štambilje dolazimo, naravno, oko podneva - po najvećoj žegi. Unutra smo ugledali ponovo isto lice policajca - bikera, istog onog koji me prije tjedan dana uvjeravao da je štambilj koji mi je udario u putovnicu, a zbog kojega su nas vratili sa sirijske granice, totalno bezopasan! Uz stereotipni pozdrav “Welcome to Israel” ulazimo u Svetu zemlju drugi put u tjedan dana!

Sveti Jeronije u Betlehemu

Menora - izraelski simbol

Pogled s Brda preobraženja

Pogled na Izraelsku dolinu

Prije prvog odlaska iz Izraela popeli smo se na Tabor ili Brdo preobraženja.

Prolazimo brežuljkastim krajolikom, koji neodoljivo podsjeća na Zagorje. Zelenila ima u izobilju, neobrađenih površina gotovo i nema, cesta, iako tek regionalna, odlične je kvalitete, nema prometa ni policije, pa uživamo u opuštenoj vožnji.

Od mjesta Kfar Tavor u podnožju Tabora do same

crkve Preobraženja (588 m/ nm), koju su početkom 20. stoljeća obnovili talijanski franjevci, vodi strma uska cesta prepuna serpentina. S vrha planine pruža se prekrasan pogled na Emeq Yezreel (Izraelsku dolinu), kao i na dio Galilejskoga jezera oko Yardenita.

S ovog se mjesta Isus, prema Bibliji, uzevši sa sobom Petra, Ivana i Jakova, pred njima preobrazio.

Začini na Souk El bazaaru

Unatoč problemima oko prijevoza, i mojem strahu od letenja, naš je povratak u Hrvatsku uspješno riješen. I što reći na kraju, osim da smo Irena i ja, u svojim i više nego zrelim godinama (58, 60), ostvarili (moj) dugogodišnji san da motociklom posjetimo Izrael, da smo tijekom 15-dnevnog putovanja prošli “samo” 7150 km od planiranih 9000, da smo se na putovanju fokusirali uglavnom na Izrael, pa smo tako gotovo bez zadržavanja projurili kroz Srbiju, Bugarsku, Tursku, Siriju, Jordan, Grčku, Makedoniju, da smo cijelim putem susretali zanimljive, prijateljski raspoložene ljude, posebice u Turskoj i Jordanu, da smo u Izraelu, unatoč poteškoćama koje su nas pratile, ostvarili gotovo 80 posto od planiranog...

O samom Izraelu mo glo bi se pisati mnogo.

Kako je rekla jedna mlada Izraelka, “Izrael je poput glavice luka; što ga više guliš, pojavljuju se novi slojevi.” Osim što je zanimljiv arheološki, Izrael je zacijelo jedinstven i društveno. Tamo ćete sresti ortodoksnu vjersku skupinu hasida, mlade djevojke koje služe vojni rok 22 mjeseca, velike trgovačke centre koji poštuju Šabat, milijun Rusa koje ne biste očekivali na Bliskome istoku, mnoštvo kibuca, poznatu utvrdu Masadu, Mrtvo more i još mnogo toga... I, unatoč svemu, Lehitraot Israel!

(Doviđenja, Izrael!)

31. kolovoza 2010.

Oglasi 31

32 Oglasi

31. kolovoza 2010.

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad dužnikom RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF, Ljudevita Gaja 68, Zaključkom o prodaji određuje se

TREĆA JAVNA DRAŽBA

za prodaju nekretnina i pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika I/ Određuje se prodaja u stečajnom postupku nekretnina i pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF , uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i pokretninama i to: 1. Nekretnine kč.br. 395/5, površine 664 čhv, upisane u zk.ul. br. 980 k.o.

Majerje, kč. br. 394/6, površine 456 čhv, upisane u zk.ul.br. 1706 k.o. Majerje i kč.br. 394/1, površine 574 čhv, upisane u zk.ul.br. 1679 k.o. Majerje, a koje nekretnine u naravi čine pašnjak i livade u Molvah.

Početna cijena za lokaciju iznosi 900.000,00 kuna.

Na navedenim nekretninama pod red. br. 1 upisano je razlučno pravo u korist CROATIA OSIGURANJA d.d. ZAGREB, Marimarska 22 , i u korist Republike Hrvatske - Ministarstva financija, Porezna uprava - Područni ured Varaždin, a koje pravo prestaje danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina.

II/ POKRETNINE 1. Pokretnine koje se nalaze u Kučan Marofu, a sastoje se od postrojenja za proizvodnju, uredske opreme, transportnih sredstava, uredskog i pogonskog namještaja.

Početna cijena za pokretnine iznosi 866.000,00 kuna.

2. Pokretnine koje se nalaze u Koretincu, a sastoje se od uredske opreme, transportnog sredstva i uredskog namještaja.

Početna cijena za pokretnine iznosi 14.100,00 kuna.

3. Pokretnine koje se nalaze u Majerju, a sastoje se od uredske opreme, mjernih kontrolnih uređaja i uredskog namještaja.

Početna cijena za pokretnine iznosi 24.500,00 kuna.

4.Pokretnine koje se nalaze u Lepoglavi, a sastoje se od uredske opreme i transportnih sredstava.

Početna cijena za pokretnine iznosi 22.500,00 kuna.

5. Pokretnine koje se nalaze u Martijancu, a sastoje se od uredske opreme i transportnih sredstava.

Početna cijena za pokretnine iznosi 23.800,00 kuna.

6. Pokretnine koje se nalaze u Cestici, a sastoje se od uredske opreme, mjernih i kontrolnih uređaja i uredskog namještaja .

Početna cijena za pokretnine iznosi 8.500,00 kuna.

III/ NAČIN PRODAJE Nekretnine i pokretnine iz točke I i II ovog rješenja prodavat će se u stečajnom postupku usmenom javnom dražbom .

IV/ Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom, održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, B. Radića 2, soba 222/II kat, dana 13. rujna 2010. godine u 9,30 sati.

Ročište će se održati i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

V/ Ovaj zaključak objavit će se na stečajnoj oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Varaždinu I jednom od javnih glasila.

VI/ Stečajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti podatke o nekretninama i pokretninama koja se prodaju u stečajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, a radi uvođenja u očevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u stečajnom postupku.

VII/ UVJETI PRODAJE 1. Nekretnine i pokretnine iz točke I i II ovog zaključka prodavat će se na prvom ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnina i pokretnina , te se ispod te cijene ne mogu prodati na prvom ročištu za dražbu.

2. Prodajom nekretnina i pokretnina brišu se svi tereti na istima.

3. Ako se nekretnine i pokretnine ne prodaju niti na drugom ročištu za prodaju po utvrđenoj vrijednosti, na narednim ročištima za prodaju nekretnine i pokretnine mogu se prodavati za nižu vrijednost koju zaključkom odredi stečajni sudac.

4. Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju nekretnina snosi kupac.

5. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10% od utvrđene vrijednosti nekretnina i pokretnina, koja se uplaćuje na račun stečajnog dužnika broj: 2489004-1131202922, otvoren kod VABA banke d.d. Potvrdu o uplati jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti na dražbi prije početka dražbe.

6. Sudionici koji ne uplate jamčevinu neće moći sudjelovati u dražbi.

7. Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena, jamčevina će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima će biti vraćena najkasnije u roku od 8 dana.

8. Jamčevinu nisu dužni položiti razlučni vjerovnici.

9. Kupac je dužan uplatiti razliku između uplaćene jamčevine i postignute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana zaključenja javne dražbe.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud će posebnim rješenjem odrediti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevažećom, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i namiriti razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

10. Nekretnine i pokretnine će se rješenjem o dosudi dosuditi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu.

Nekretnine i pokretnine će se dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne ponude kupovninu u roku iz točke 9.

11. U rješenju o dosudi nekretnina i pokretnina, sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisati u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenim nekretninama, te brisati terete na nekretnini, kao i na pokretninama.

12. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud će donijeti zaključak o predaji nekretnine i pokretnina kupcu, čime kupac stupa u posjed istih, s time da će se nekretnine i pokretnine predati u posjed kupcu, najkasnije u roku od 60 dana, računajući od dana uplate kupoprodajne cijene.

13. Ako kupac radi plaćanja kupovne cijene treba uzeti kredit, sud će na prijedlog kupca već u rješenju o dosudi odrediti da će se nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi, te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisati i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi krediti u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju.

14. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fizičke osobe.

15. Prodaja se provodi po načelu „viđeno – kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

16. Zainteresirane osobe mogu razgledati predmetne nekretnine i pokretnine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s stečajnim upraviteljem na broj telefona 091 201 0001.

31. kolovoza 2010.

Oglasi 33

34 Sport

31. kolovoza 2010.

STRELJAŠTVO

Ivan Mičuda najbolji Pedesetak natjecatelja okušalo je svoje oštro oko i mirnu ruku na tradicionalnom gađanju koje organizira Streljački klub „Termika“.

Unatoč lošem vremenu i kiši, strijelci nisu imali problema u gađanju malokalibarskom puškom, budući da se gađalo iz potpuno natkrivenog prostora koji je napravljen prema svim streljačkim standardima.

U gađanju iz puške najprecizniji na 50 metara bio je Ivan Mičuda, drugo mjesto osvojio je Mladen Piškor, treći je bio Vedran Selak, četvrti Janoš Banjai, a peti Marin Maršić. Također, predviđeno je bilo gađanje iz pištolja velikog i malog kalibra, no budući da je ovaj dio streljane pred završetkom, zbog loših vremenskih prilika natjecanje u tim kategorijama nije održano.

Kadeti, juniori i seniori na natjecanju osvojili ukupno 18 medalja u pojedinačnim i 6 u ekipnim disciplinama

KAJAK I KANU Prvenstvo Hrvatske u kajak kanu spustu, sprintu i slalomu

Emil Milihram odustao zbog bolova u leđima

NOGOMET

Brezovec za pobjedu

Ovo prvenstvo potvrdilo je Kajak kanu klub Varteks kao odličnog organizatora te jednog od najboljih klubova u Hrvatskoj u kajaku i kanuu na divljim vodama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ovaj vikend se od petka do nedjelje na stazi uz drenažni kanal HE Donja Dubrava održalo prvenstvo Republike Hrvatske u kajak kanu spustu, sprintu i slalomu za kadete, juniore i seniore. Na natjecanju su nastupile posade iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine, a u petak je na stazi dužine 2 kilometra bilo natjecanje u klasičnom spustu za kadete. U konkurenciji kajaka jednosjeda pobijedio je Antonio Hiržin, Damjan Kukec zauzeo je treće, a Matija Fadiga peto mjesto. Kod kadetkinja u kajaku jednosjedu Mia Fadiga zauzela je drugo mjesto, na peto mjesto plasirala se Julia van Hoek, dok je Dunja Šestak zauzela sedmo mjesto. U ekipnim vožnjama kajaka ekipa Varteksa u sastavu Antonio Hiržin, Matija Fadiga i Damjan Kukec ponovila je prošlogodišnji rezultat i pobijedila, a na šesto mjesto plasirale su se Mia Fadiga, Dunja Šestak i Julia van Hoek.

Natjecanje je nastavljeno u subotu kada je ujutro na

programu bilo natjecanje u slalomu za kadete i juniore.

U konkurenciji kadeta kod kajaka jednosjeda Antonio Hiržin osvojio je drugo mjesto, Matija Fadiga četvrto, Damjan Kukec šesto, a David Rožmarić osmo mjesto. Kod kadetkinja pobijedila je Mia Fadiga, a Dunja Šestak i Julia van Hoek zauzele su četvrto i peto mjesto.

Nizovi uspješnih Da su trenutno najbolji, ponovo su pokazali u ekipnoj vožnji kajaka Antonio Hiržin, Matija Fadiga i Damjan Kukec, dok se ekipa u sastavu David Rožmarić, Mia Fadiga i Dunja Šestak plasirala na četvrto mjesto. Kod juniora u kajaku jednosjedu Matej Herkov zauzeo je drugo mjesto, dok su se od šestog do osmog mjesta plasirali Luka Pičuljan, Matija Purić i Simon Martan. Drugo mjesto osvojio je i Dino Bužić u kanuu jednosjedu, dok je Leon Bužić bio peti, a Matej Herkov na sedmom mjestu. U ekipnoj vožnji kanua jednosjeda Dino i Leon Bužić te Matej Herkov okitili su se još jednim

naslovom državnog prvaka.

U popodnevnim satima na stazi dužine 500 metara po izuzetno slabom vremenu s jakom kišom i vjetrom održano je natjecanje u spust sprintu.

Kod kadeta u kajaku jednosjedu pobijedio je David Rožmarić, Damjan Kukec osvojio je treće mjesto, a Antonio Hiržin i Matija Fadiga plasirali su se na četvrto i šesto mjesto. U konkurenciji kadetkinja Mia Fadiga je zauzela drugo mjesto, a Julia van Hoek i Dunja Šestak šesto i sedmo mjesto.

u

konkurenciji juniora na prva dva mjesta plasirali se Herkov i Rožmarić U konkurenciji juniora u kajaku jednosjedu na prva dva mjesta plasirali su se Matej Herkov i David Rožmarić, na sedmo i osmo Luka Pičuljan i Simon Martan, dok je Matija Purić bio jedanaesti. U kanuu jednosjedu na treće mjesto plasirao se Dino Bužić ispred

Leona Bužića na četvrtom. U kanuu dvosjedu na drugo mjesto plasirali su se Matej Herkov i David Rožmarić, a Matija Fadiga i Damjan Kukec bili su peti. U konkurenciji seniora u kanuu jednosjedu Emil Milihram je nakon odlične prve vožnje zbog bolova u leđima morao odustati pa je Danijel Mijatović zauzeo treće mjesto ispred Roberta Rauša na četvrtom. U konkurenciji kajaka jednosjeda Dušan Brkušanin bio je četvrti, Izidor Cuković šesti, Michel Ivić četrnaesti, a Aleksandar Brkušanin zauzeo je devetnaesto mjesto.

I slalom U ekipnim vožnjama vožene su samo utrke kajaka jednosjeda kod seniora gdje su se na drugo mjesto plasirali Dušan Brkušanin, Matej Herkov i Izidor Cuković, a ekipa u sastavu Michel Ivić, Aleksandar Brkušanin i Danijel Mijatović bila je sedma.

Natjecanje je završilo u nedjelju kad je vožen slalom za seniore. Kod kajaka jednosjeda Tibor Malašić, Robert Rauš i Matej Herkov plasirali su se

od trinaestog do petnaestog mjesta, a Antonio Hiržin i Matija Fadiga devetnaesto i dvadeseto mjesto. U kanuu jednosjedu Matej Herkov bio je na sedmom mjestu, Dino Bužić na desetom, a Miljenko Tomašek na trinaestom mjestu. Kod seniorki u kajaku pobijedila je Mia Fadiga, a na treće mjesto plasirala se Julia van Hoek. U kanuu dvosjedu Matej Herkov i Miljenko Tomašek plasirali su se na treće mjesto ispred Antonija Hiržina i Damjana Kukeca. U ekipnim vožnjama kajaka jednosjeda na drugo mjesto plasirali su se Tibor Malašić, Matej Herkov i Robert Rauš, dok su Mia i Matija Fadiga i Antonio Hiržin bili šesti. Na treće mjesto plasirala se i ekipa Dino Bužić, Matej Herkov i Miljenko Tomašek u kanuu jednosjedu. Ovo prvenstvo potvrdilo je KKK Varteks kao odličnog organizatora te jednog od najboljih klubova u Hrvatskoj u kajaku i kanuu na divljim vodama jer su kadeti, juniori i seniori ukupno u tri dana natjecanja osvojili 18 medalja u pojedinačnim i 6 u ekipnim disciplinama.

Uz neprestanu kišu nogometaši NK Varaždina došli su do važne pobjede. Utakmica se igrala pred oko 800 gledatelja koji su mogli uživati u vrlom dopadljivom nogometu, gdje prilike nisu izostale.

Krojači su imali terensku inicijativu, okrunjenu sjajnim pogotkom Brezovca. Varaždinci mogu biti zadovoljni početkom prvenstva jer nakon početnih 6 kola imaju 11 bodova i zauzimaju sjajno 5. mjesto. Slijedi reprezentativna pauza, a prvenstvo se nastavlja 11. rujna kada krojači gostuju kod Slaven Belupa. - Moji su dečki pravi heroji koji se bore za sebe, ekipu i dres kluba koji cijene, iako od toga nemaju financijski baš ništa - izjavio je nakon utakmice trener NK Varaždina Samir Toplak.

SRIJEDA, 01.09.2010.

- velika dvorana, rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Lokomotiva s početkom u 18,30 sati

GRADSKA SPORTSKA DVORANA - EVENT CALENDAR Ž

SUBOTA, 04.09.2010.

- mala dvorana, prijateljska rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Ivančica Ivanec s početkom u 11,00 sati - velika dvorana, rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Bjelovar s početkom u 19,00 sati

Sport 35

31. kolovoza 2010.

TRIATLON Završena je varaždinska Triatlon liga 042, na kojoj su sudjelovali i 70-godišnjaci

Nakon ljetnoga triatlona počinje trkačka Ultra liga Nakon dva mjeseca, ukupno 84 natjecatelja uspješno su dovršila ljetnu avanturu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nakon puna dva mjeseca i osam održanih kola, na je varaždinskom Aquacityju završila Triatlon liga 042.

U ta dva ljetna mjeseca svaku su se srijedu natjecali triatlonci svih dobnih skupina, od najmlađih 15-godišnjaka do 70-godišnjaka.

Čak 84!

Ukupni broj natjecatelja dosegao je brojku 84, a od svega najviše raduje dvadesetak juniora i kadeta koji svojim rezultatima najavljuju odličnu triatlonsku budućnost našeg kraja.

Ligu bi teško bilo organizirati bez sponzora, a to su

L

jetu je možda kraj, ali nije kraj i sportskim natjecanjima poduzeća AP d.d., Huni bike shop, Vamp d.o.o. i Centar Kovačić Ludbreg koji su i u ova teška vremena prepoznali atraktivnost triatlona i želju organizatora za širenjem ideje zdravog života kroz sport.

Na posljednjoj ovogodiš-

Mlade pobjednice

njoj utrci, u dužoj sprint utrci pobijedio je Matija Avirović (1:05:54 h), drugi je bio Gregor Stadaas (1:06:51 h), a treći Dragan Milenković (1:07:07 h), svi iz TK Međimurja.

U ženskoj konkurenciji pobijedila je Patricia Grbčić (1:16:37 h) ispred klupske kolegice iz TK Međimurje Zrinke Lodete (1:20:40 h) i Karle Čović (1:24:32 h) iz Triatlon kluba 042 Varaždin.

Na kraćoj supersprint utrci pobjedu je odnio Igor Rak (iz TK 042) ispred Petra Seketina i Jurice Pajtaka (obojica iz PK Barok), a kod djevojaka Ivana Petrinjak ispred Sare Rožić i Monike Radaković (sve iz PK Barok).

RAGBI

Počeli treninzi Počeli su treninzi ragbijaša RK Knegingrad iz Kneginca. Na terenima nogometnog igrališta NK Dubravka u Turčinu ponedjeljkom, srijedom i petkom u 19,00 sati održavaju se treninzi i pripreme za sezonu 2010./2011.

Doprvaci Hrvatske u kategoriji U 15 prelaze u stariju selekciju U 17 i to s velikim optimizmom.

- Trener i ragbijaši u neprimjerenim uvjetima pokazuju veliko srce i sportski duh za opstanak kluba te ovom prilikom molimo ljude dobre volje i druge udruge i firme za minimalnu pomoć. Svi zainteresirani za učlanjenje u klub trebaju doći na trening u navedenim terminima - dodao je trener Mario Sabolić.

RUKOMET

Stotinjak rukometaša U Ludbregu je u subotu je održan je 22. Memorijalni turnir “Damir Hrastić DADA”.Memorijal je održan u sklopu manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje koja traje od 22. kolovoza do 5. rujna. Rukometno znanje i vještinu u ludbreškoj Grdaskoj sportskoj dvorani pokazalo je pet generacija rukometaša uz jednu žensku ekipu, i to od najmlađih do najstarijih.

Sudjelovalo je je ukupno 100-tinjak rukometaša na što su posebno ponosni organizatori.

Nova natjecanja Nakon završetka natjecanja održano je i proglašenje pobjednika i dodjela nagrada.

U sprint utrci ukupni pobjednik lige je Gregor Stadaas, drugi je Matija Avirović, a treći Dragan Milenković.

Kod žena najbolja je bila Patricia Grbčić, druga je Zrinka Lodeta, a treća Karla Čović.

Ukupni pobjednik u supersprintu je Mario Vlahinja, drugi je Jurica Pajtak, a treći Petar Seketin (svi PK Barok).

Kod djevojaka ukupno najbolja je Sara Cafuk, druga je Ivana Petrinjak, a treća Monika Radaković.

Ljetu je kraj, ali nije kraj i sportskim natjecanjima koje organizira Triatlon klub 042.

Od iduće srijede nastavlja se trkačka Ultra liga, a srijedu nakon toga i Duatlon liga (trčanje i biciklizam).

Više o svim aktivnostima može se naći na www. tk042.hr.

Sudionici trećeg kola triatlona

Ludbreški rukometaši

KARATE Seminar na Korzici vodio je 93-godišnji Kenei Mabuni, sin osnivača Shito Ryu stila i nositelj najvećeg majstorskog znanja 10. dan

Karatisti Shito Ryu stila učili vještine na otoku Korzici

Karatisti na Korzici

Članovi Karate klubova Okinawa i Nichi iz Novog Marofa te Ippon iz Varaždina i ove godine nastupili su na tradicionalnom međunarodnom Dento Shito Ryu karate seminaru na Korzici (Bastia).

Na seminaru je bilo više od 300 sudionika s raznih strana svijeta zainteresiranih za proučavanje tradicionalnih japanskih borilačkih vještina. Seminar su vodili poznati japanski majstori Kenei Mabuni, sin osnivača Shito Ryu stila, nositelj najvećeg majstorskog znanja - 10. dan, koji sa svoje 93 godine još uvijek s istim žarom, poput mladića, podučava tradicionalni karate, asistenti Hidetoshi Nakahashi - 9. dan,

i Yoshiharu Hatano - 8. dan. Važno je napomenuti da je učitelja Keneija Mabunija japanska vlada ove godine proglasila nematerijalnim blagom Japana, što je izrazito velika čast i

č

lanovi KK Okinawa i Nichi već 11 godina zaredom pohađaju međunarodni seminar na Korzici priznanje za cjeloživotni rad i njegovu vrijednost. U povijesti, tu čast dobilo je još samo dvoje ljudi - Jigoro Kano, osnivač džuda, osoba koja je 20-ih godina

19. stoljeća uvela pojedine borilačke vještine u škole, i Seiko Fujita, jedna od najmisterioznijih ličnosti borilačkih vještina u zadnjih 150 godina, kojeg povjesničari opisuju kao posljednjeg Koga Ryu ninju. Članovi KK Okinawa i Nichi već jedanaestu godinu za redom pohađaju međunarodni seminar na Korzici pod vodstvom Keneija Mabunija i stečeno znanje prenose u svojim klubovima, te su jedni od rijetkih klubova u Hrvatskoj koji uz sportski karate proučavaju i podučavaju tradicionalni karate u kojem glavnu ulogu ima samoobrana, što je i glavni razlog nastajanja te borilačke vještine.

36 Sport

31. kolovoza 2010.

SPEEDWAY U Donjem Kraljevcu na speedway stadionu Milenium od

U zaleđu Moto spektakl u Me Što manje novca, to veći rezultati P

onovo “mali sportovi” dominiraju sportskom scenom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Međimurju, Donji Kraljevec ugostio je “kremu” speedwaya na vrhunskoj priredbi – utrci Damir IVANČIĆ Grand Prix. Zaslužni urednik sportske za to su najviše članorubrike vi obitelji Pavlic bez kojih takve priredbe zasigurno nikad ne bi bilo u Hrvatskoj. Speedway, iako “mali” sport, ima tradiciju u ovom kraju i nije slučajno da su se poklopile neke pretpostavke pa da se dobije domaćinstvo ovako velike priredbe. rugi dio priče o “malim” sportovima, s druge strane Drave ovih dana drži mlada Tanja Perec svojim nastupom na Olimpijskim igrama mladih u Singapuru. Šesto mjesto na svijetu nikako nije za odbaciti i podcijeniti, ali i ovdje se opet javlja priča o osobnoj ustrajnosti u prostoru koji samo oni nazivaju streljanom. spred svega ispada da je u sportu presudno opredjeljenje obitelji za obiteljski biznis u tom sportu, kao u slučaju obitelji Pavlic ili ustrajno i samozatajno bavljenje sportom i treniranje uz tapšanje po ramenu i po kojom lijepom riječju uz prigodno fotografiranje. eđutim, četiri milijuna “iskrcati” za loptački sport, kao u vreću bez dna i bez titulara, nije problem i nikoga to čak nije niti sram priznati. Toliko o načinu raspodjele novca za sport. rugi par cipela iz istog koša je što nitko u klubovima ne polaže račune za potrošeni novac.

Potpuno je svejedno ima li kakvih rezultata s bilo kojom uzrasnom kategorijom ili ne. Na kraju sezone nitko ne pita gdje je otišao i za što ide novac poreznih obveznika.

Problem je tim veći jer neki rade i trude se i na kraju imaju i rezultate, dok drugi rade nestručno i slabo i ponovo će biti “miljenici” proračuna. ada ovo sve zbrojimo, dolazimo do vrlo čudne računice.

“Veliki” sportovi u koje se ulaže najviše novca daju osrednje ili slabe rezultate, dok “mali” sportovi u koje se, u usporedbi s “velikima” tako reći uopće ne ulaže novac nego “mrvice”, daje svjetski priznate rezultate. Gdje je tu matematika, gdje je tu logika i gdje je tu ekonomska računica?

U

D

Speedway Grand Prix utrka pravi je doživljaj za ljubitelje moto sporta i malo je onih koji su propustili pogledati najbolje svjetske vozače u akc

Međimurje je bilo središte svjetskog speedwaya ugostivši najprestižniju Grand Prix utrku u speedwayu koja se u moto svijetu može mjeriti s utrkama Formule 1 Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

I

M

Jurica Pavlic

U Donjem Kraljevcu održana je 2010 Fim Valvoline Croatian speedway Grand Prix utrka na Milenium stadionu pred više od 7.500 gledatelja.

Ovu osmu utrku u sezoni prenosilo je 26 svjetskih televizijskih kuća na programe koje prati svakodnevno više od 30 milijuna gledatelja. Na ovom najvećem moto spektaklu u Hrvatskoj pobijedio je Amerikanac Greg Hencock, ispred Chrisa Harrisa iz Velike Britanije i Australac Jason Crump.

Jurica Pavlic je uz pozivnicu bio jedini hrvatski vozač i osvojio je pet bodova.

Atrakcija Ukupni poredak prve trojice vozača ostao je nakon osme utrke nepromijenjen u vodstvu je i dalje Tomasz Gollob iz Poljske, Jaroslaw Hampel također iz Poljske je drugi, a Jason Crump iz Australije je treći.

Međimurje je bilo središte svjetskog speedwaya ugostivši najprestižniju Grand Prix utrku u speedwayu koja se u moto svijetu može mjeri-

D

ti s utrkama Formule 1. Utrka je održana u organizaciji Svjetske motociklističke organizacije, Hrvatskog motociklističkog saveza, Speedway kluba Unia iz Goričana, te britanske kompanije BSI. - Velika nam je čast biti domaćin ovako velike priredbe - rekao je Zvonimir Pavlic, također nekadašnji uspješni vozač speedwaya.

- Za ovu prigodu sagradili smo dvije nove tribine i nastavljamo ovako ambiciozno i dalje o čemu govori i podatak da smo organizirali 23 utrke u četiri godine. Dodatnu snagu daje nam Jurica Pavlic koji je prvak Europe i viceprvak svijeta - dodao je Zvonimir Pavlic.

Stadion je vlasništvo Zvonimira Pavlica, danas građevinskog poduzetnika. Nakon utrke prvoplasirani vozači pohvalili su uvjete na stazi, a posebno su pohvalili atmosferu na tribinama. Grand Prix utrka trebala se održati u subotu, ali je zbog lošeg vremena prebačena na nedjelju u podne, ali to nije omelo ljubitelje ovog sporta da uživaju u nesvakidašnjoj moto utrci u Hrvatskoj.

K

Egzibicija je dio ukupnog showa Grad Prix utrke

Nije neuobičajeno da na utrci ima padova

Sport 37

31. kolovoza 2010.

držana je 8. Grand Prix utrka

eđimurju

STADION Milenium je europski stadion

Velika turistička promocija Međimurja Speedway Stadion Milenium u Donjme Kraljevcu otvoren je prije pet godina i zasigurno je jedan od najmodernijh u Europi.

Potpuno je opremljen za najzahtjevnije utrke iz ovog sporta.Nakon proširenja može primiti i do deset tisuća gledatelja a staza je duljine 305 metara. Ovaj objekt dio je ukupne turističke ponude Međimurja jer su za ovu utrku bili popunjeni gotovo svi kapaciteti dok su

vozači bili smješteni u Toplicama Sveti Martin. Osim

n

a tribine Mileniuma stane gotovo 10.000 gledatelja toga ovo je velika promocija Međimruja, regije ali i čitave Hrvatske kao turističke i sporstke zemlje.

ciji uz popratne atrakcije

AUTOMOBILIZAM Car Tuning Crew Party privukao rekordnih 150 automobila i vozača

Burnout uz licencirane slalom vozače Varaždinski Auto klub CTC organizirao je 4. Car Tuning Crew Party koji se održao na poligonu Autoškole Crnković povodom svoje četvrte obljetnice postojanja.

Event je službeno počeo u subotu ujutro, a završio u nedjelju podjelom zahvalnica, diploma i pehara. Posjetilo ga je preko 150 automobila iz cijele Hrvatske i inozemstva, što je rekord u odnosu na protekle CTC Partyje.

Kao i prijašnjih godina, održala su se natjecanja u kategorijama

streetstyle, streetsound, burnout, nightglow, a kao novost, prvi put je bio organiziran auto slalom koji je privukao mnogo pozornosti te posjet profesionalnih slalom vozača.

Bilo je čak 10 automobila pripremljenih za slalom vožnju te 12 licenciranih vozača, pa se može reći da je za prvu godinu to solidan broj.

Bio je nezaobilazan burnout te bogata ugostiteljska ponuda restorana koji se nalazi uz poligon.

za bolje zdravlje

Sport

Kondicijski trening vrhunskih ekipa Z

apočevši novu sezonu kao kondicijski trener ŽRK Podravka, susreo sam se sa sasvim drugačijim pristupom sportaša na sve zahtjevnije aspekte kondicijske pripreme. Dosad sam imao prilike raditi s prvoligaškim rukometnim klubovima s našeg područja - Kokom i Varteksom (na tome im veliko hvala), kao i nekim drugima kao što je Tvin, kadetskom reprezentacijom Hrvatske, ali Podravka kao perjanica našeg Bojan GOLUB ženskog rukometa dala mi je Kondicijski trener sasvim neku drugu dimenziju moje profesije. I prije u radu sa fitness cluba spomenutim sportašima moj “Sportlife” pristup je bio kao prema vrhun042/241-600 skim rukometašicama, jer one to i zaslužuju, ali postoji razlika u uvjetima rada. Naime, u sadašnjem klubu igračice su na raspolaganju treneru 24 sata. Ugovori su im dobri i ne brinu se hoće li sutra imati za život. Od 16 seniorskih reprezentativki Podravka ima 10, u mlađim selekcijama još i više, što dovoljno govori o radu, ulaganju u igrače i dobroj politici kluba. Ulažu i u mlade igrače i to će im se sigurno isplatiti. Kako biste bolje shvatili o čemu govorim glede treniranja vrhunske ekipe, opisat ću vam jedan dan bazičnih priprema ŽRK Podravka. jutro - 6,45 kontinuirano varijabilno trčanje 30 min.

8,00 doručak 8,30 - 9,30 odmor 10 - 12 trening brzine, agilnosti, eksplozivnosti 12,30 – ručak 13 - 15,30 odmor 16 - 18 tehničko-taktički trening u dvorani 18,30 međuobrok 20 - 21 trening snage – pretvarajući trening 21,30 večera 22,30 obavezno spavanje I one to izdrže bez problema… I tako 10 dana.

I onda još 30 dana smanjenim intenzitetom.

Uza sve reprezentativne obaveze.

Nismo ni mi daleko, samo što si ne možemo priuštiti kupnju vrhunskih skupih sportaša, već se moramo orijentirati na kvalitetan rad sa svojim mlađim dobnim skupinama i tako izgraditi zdrave temelje za budućnost varaždinskog sporta.

U

38 Oglasi

31. kolovoza 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI T R N O V E C , Bartolovečka 76, 42202 TRNOVEC BARTOLOVEČKI Račun proračuna 2360000-1846200006 Zagrebačka banka d.d., Telefon 042 683-060, Faks 042 683-911, E-mail:op-t-b@vz.htnet.hr, MB 00436089, OIB 96003544967 Klasa:302-01/10-01/18 Urbroj:2186-09-03-10-1 Trnovec,30. kolovoz 2010.

Temeljem članka 52. Statuta Općine Trnovec Bartolovečki („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 24/09), načelnik općine objavljuje slijedeći

JAVNI POZIV

za iskaz interesa za kupnju-ostvarivanje prava građenja na nekretninama u Poduzetničkoj zoni Trnovec

1. Predmet javnog poziva za iskazivanje interesa za kupnju ili osnivanje prava građenja na zemljištu u Poduzetničkoj zoni Trnovec su nekretnine u vlasništvu Općine Trnovec Bartolovečki označene kao 1.1. k.č.br. 407/66 Oranica Poduzetnička zona Trnovec površine 10592 m2 upisana u z.k.ul. 3778 k.o. Bartolovečki Trnovec k.č.br. 407/3 Oranica Poduzetnička zona Trnovec površine 43451 m2 upisana u z.k.ul. 3519 k.o. Bartolovečki Trnovec k.č.br. 407/136 Oranica Poduzetnička zona Trnovec površine 2813 m2 upisana u z.k.ul. 3519 k.o. Bartolovečki Trnovec 1.2. k.č.br. 577/3 Oranica Siget Sisli površine 4344 m2 upisana u z.k.ul. 3528 k.o. Bartolovečki Trnovec Nekretnine označene pod 1.1. formirane su kao posebne čestice unutar Poduzetničke zone Trnovec, a moguće je i njihovo spajanje u jedinstvenu česticu Nekretnina označena pod 1.2. predstavlja dio posebne čestice unutar Poduzetničke zone.

2. Pozivaju sve zainteresirane pravne i fizičke osobe da Općini Trnovec Bartolovečki iskažu načelni inters za kupnju ili osnivanje prava građenja na nekretninama pri čemu se - iskaz interesa za kupnju ili osnivanje prava građenja može iskazati za nekretnine pod 1.1.

- a za nekretninu pod 1.2. interes samo za kupnju nekretnine 3. Iskaz interesa iskazuje se putem pisma namjere za jednu ili više parcela.

4. Iskaz interesa mora sadržavati A. Osnovne podatke o ponuditelju -ime i prezime,adresu,preslik osobne iskaznice i rješenje o upisu u obrtni registar za fizičke osobe -naziv,sjedište i rješenje o upisu u sudski registar za pravne osobe -djelatnost koju obavlja B.Za nekretnine pod 1.1. potrebno je dostaviti Idejni prijedlog,odnosno skračeni poslovno-investicijski plan razvoja prostora i načina budućeg korištenja nekretnina,zajedno s terminskim planom realizacije namjeravanog projekta počev od trenutka zaključenja ugovora o prodaji-osnivanju prava građenja C.Planiranu vrijednost investicije i predviđeni broj novozaposlenih osoba D.Rok na koji se želi osnovati pravo građenja (ako se takovo korištenje traži) E.Iznos cijene koji je podnositelj pisma namjere voljan platiti za nekretninu za koju iskazuje interes s rokovima plaćanja, odnosno visinu mjesečne naknade po m2 za osnovano pravo građenja 5. Ponuditelji dostavljaju pismo namjere s dokumentacijom na hrvatskom jeziku u zatvorenoj omotnici na adresu .Općina Trnovec Bartolovečki, Trnovec, Bartolovečka 76, 42202 Trnovec Bartolovečki s naznakom „Pismo namjere za korištenje nekretnina u zoni“.

6. Rok za dostavu pisma namjere je 30. rujan 2010. godine do 15 sati.

7. Ovaj poziv služi za utvrđivanje interesa korištenja nekretnina u vlasništvu Općine Trnovec Bartolovečki na području Poduzetničke zone Trnovec, na temelju kojeg će ista pristupiti pripremi i objavi Javnog natječaja za prodaju-osnivanje prava građenja na nekretninama.

8. Dostavljena pisma namjere služe isključivo za utvrđivanje interesa ne obvezuju Općinu Trnovec Bartolovečki.

Izražavanje interesa na temelju ovog poziva ne stvara obvezu podnositelju pisma namjere na sudjelovanje u konačnom Javnom natječaju za prodaju, odnosno osnivanje prava građenja nad nekretninama za koje se interes utvrđuje.

9. Poradi uvida u položaj nekretnina, te izradu Idejnog prijedloga korištenja nekretnina,zainteresirani ponuditelji mogu preuzeti na korištenje u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine u Trnovcu,Bartolovečka 76 važeću prostorno plansku dokumnetaciju te katastarske podloge u digitalnom obliku.

10. Sve druge informacije po ovom Javnom pozivu mogu se dobiti u sjedištu Općine u Trnovcu, Bartolovečka 76 svakog radnog dana u vremenu od 10-12 sati na telefon 042 683-060.

Savjetnik 39

31. kolovoza 2010.

Veterinarska klinika Parvovirus je neuništiv!

OGLAS Povodom otvaranja novog supermarketa u Ludbregu, na adresi Prigorska 1, Uprava društva Trgonom d.o.o. iz Novog Marofa objavljuje natječaj za prijem u radni odnos, za obavljanje slijedećih poslova: 1. prodavač – više izvršitelja, potrebna stručna sprema: KV, trgovačka struka, poželjno radno iskustvo 2. mesar – 2 izvršitelja, potrebna stručna sprema: KV mesar, poželjno radno iskustvo 3. konobar, potrebna stručna sprema: KV konobar, poželjno radno iskustvo 4. čistaćica, NKV radnica Pismene molbe poslati na adresu: Trgonom d.o.o., Varaždinska 13, 42220 Novi Marof, zaključno s 04.09.2010.

Društvo energetičara Varaždin sukladno Pravilniku o stručnom osposobljavanju i provjeri znanja za upravljanje i rukovanje enegetskim postrojenjima (NN 70/2010.) počinje novi ciklus osposobljavanja i polaganja stručnih ispita za osobe koje rukuju energetskim postrojenjima / ložači i rukovatelji centralnog grijanja, strojari parnih kotlova i kompresorskih stanica ……/ Upisi zainteresiranih kandidata su 8,9 i 10 rujna od 17 do 19 sati u prostorijama Društva, Juraja Križanića 33.Varaždin.

Više informacija na našoj Web stranici drustvo-energeticara-varazdin.hr ili putem E-maila: energeticari@vz.t-com.hr

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

P

o ne znam koji put ponovilo se isto! Jadno štene zarazilo se parvovirusom, jer je vlasniku netko rekao da se psi cijepe tek sa 6 mjeseci (!). U vezi s kućnim ljubimcima kola bezbroj dezinformacija, izmišljotina i neistina, a svi se smatraju pozvanima da daju savjete u vezi s bolešću i liječenjem pasa i mačaka - od „uzgajivača“ i prekupaca do prodavača u pet shopovima, držatelja itd. I to bolesno štene je sad posljedica tih „stručnih“ savjeta i debata!

Bez obzira na zaštitno cijepljenje protiv zaraznih bolesti, koje se u pasa provodi već desetljećima,

parvovirus i nadalje egzistira u populaciji jednim dijelom i baš zbog ovakvih propusta. Zato je parvoviroza zasigurno i dalje najučestalija virusna bolest u štenadi, a bez liječenja smrtonosna!

Parvovirus je jedan od najinfektivnijih i najtvrdokornijih virusa, jer u prirodi u izmetu psa može preživjeti i do 6 mjeseci. Prijenos virusa vrlo je jednostavan, kako izravno izmetom s psa na psa, tako i posredno npr. cipelama, odjećom, posudama, hranom itd. Varaždin ima poziciju kakva pogoduje širenju bolesti, jer većina pasa u okolici nije zaštitno cijepljena te su stalni nosioci uzročnika. Također se vlasnici na selu ne odlučuju za liječenje, a bolestan pas je najveći izvor infekcije! U pravilu obolijevaju štenci te mladi psi do oko godine dana, no bilo je i slučajeva gdje su obolijevali i psi do dobi od dvije godine. Također, u pravilu, lakšim oblikom bolesti obole mješanci, dok je vrlo teško od uginuća spasiti dobermane, a posebice rotvajlere. Inficiranje je uvijek putem usta, a vrijeme od zaraženja pa do prvih simptoma bolesti najčešće traje 1 - 2 tjedna.

Bolest se pojavljuje s nekoliko karakterističnih simptoma. Započinje povraćanjem i vodenastim

smeđim proljevom koji prelazi nakon par dana u krvavi. Takav proljev posljedica je uništavanja crijevnih resica. Terapija mora biti od prvoga trena potpuna i intenzivna.

U veterinarskoj ambulanti “ D r. Lukman” liječenje je u 90 posto slučajeva stacionarno, uz intenzivnu brigu i njegu te terapiju tri puta dnevno. Primarno je spriječiti povraćanje te proljev i obnoviti crijevnu floru.

Liječenje kompliciraju eventualni crijevni nametnici, zatim upale drugih organa kao npr. jetre i gušterače te parvovirozna upala srčanog mišića, gdje može nakon poboljšanja uslijediti naprasno uginuće. Šanse za preživljavanje su velike ukoliko pacijent preživi 3. dan od početka karakterističnih simptoma, a također veliku ulogu ima imunosupresija zbog nekih drugih istovremenih infekcija tj. pad obrambenih sposobnosti organizma.

K

ako spriječiti infekciju? Štenad treba obavezno cijepiti tri puta, a prvo cijepljenje treba obaviti već u dobi od 6 tjedana!

Obavezno je i «čišćenje» od crijevnih n a m e tnika!

Ukoliko ste imali štene koje je oboljelo od parvoviroze, sva mjesta kretanja, a posebice obavljanja velike nužde, treba temeljito očistiti i dezinficirati, jer, ne zaboravimo, virus možete širiti cipelama i do šest mjeseci! Ukoliko je štene uginulo, novonabavljeni pas treba prije dolaska u dvorište biti obavezno tri puta cijepljen protiv parvoviroze, jer ćete samo tako definitivno spriječiti njegovo eventualno zaražavanje! akle, vlasnici štenadi, ukoliko primijetite učestalo povraćanje i proljev, ne čekajte nekoliko dana, već otiđite specijalisti čim prije, jer je pravovremeni početak intenzivne terapije vrlo bitan za izlječenje!

D

PRILIKA S dolaskom jeseni Toyota vam predstavlja brojne mogućnosti prilikom kupnje novog vozila

Jesen u Toyoti - zadovoljstvo s razlogom S dolaskom novog godišnjeg doba Toyota vam predstavlja brojne mogućnosti prilikom kupnje njenog novog vozila. U ovim stresnim vremenima nudimo vam osjećaj potpunog zadovoljstva uz novu Toyotu i brojne osmijehe uz START smile paket koji uključuje: 5 godina mobilnog jamstva, policu osiguranja od auto odgovornosti za prvu godinu i ENC uređaj s uključenim cestarinama.

I ne samo to jer Aygo Crazy+ totalno je “IN”! – za 61.500 kn! Ovaj savršen gradski automobil s dinamičnim voznim osobinama 1,0-litarskog motora, kralj je u svojoj klasi što

dokazuju i 4 uzastopne nagrade za Međunarodni motor godine. Budite i vi “IN”! A tek Yaris. Najveći mali auto već od 76.900 kn s nagrađivanim motorom 1,0 VVT-i, u kombinaciji s motorom 1,33 VVT-i ( 101 KS) i s opremom Big Blue za 89.900 kn nudimo START Smile paket bez nadoplate.

Superioran u svakom pogledu je Auris, automobil dobavljiv po cijeni već od 99.900 kn s besplatnim START Smile paketom. Dodatno na osnovnu verziju modela Auris tu je i poseban paket opreme Auris Supreme koji za 103.650 kn uključuje alu felge i prednja svjetla za maglu. Verso, kao

najsigurniji monovolumen u klasi pokazao je impresivne rezultate na testu sigurnosti, kao jedini s 5 zvjezdica u kategoriji, prema novim i oštrijim kriterijima Euro NCAP ocjenjivanja, a može biti vaš već za 149.000 kn uz besplatni START Smile paket. Avensis simbolizira snagu karaktera. Vrhunski užitak vožnje uz Avensis dostupan je već od 159.000 kn s besplatnim START Smile paketom.

Originalni SUV RAV4 je pionir među vozilima na pogon 4x4. Prvi po svemu, definirao je jedan cijeli segment. Elegantan i svestran, savršen je za gradsku vožnju, ali i više od

toga. Novi RAV4 može biti vaš već od 175.000 kn s besplatnim START Smile paketom za vaše potpuno zadovoljstvo.

A sve dodatne razloge za zadovoljstvo i osmijeh potražite u širokoj ponudi dodatne opreme za vašu Toyotu.

Više informacija na www. toyota.hr.

Toyota Aigo Crazy

40 Zdravlje

31. kolovoza 2010.

OTKRIVAMO Lijekovi spadaju u opasan otpad, pa se ne smiju bacati s ostalim otpadom

PROŠ’O ROK

Moguće štetno djelovanje Kakve posljedice na zdravlje ljudi može ostaviti uzimanje lijekova kojima je istekao rok trajanja? - Vjerujem da je današnjom organizacijom kontrole rada ljekarni od strane nadležnog ministarstva i komore postignuta kvaliteta poslovanja, pa korisnici ne trebaju biti zabrinuti za lijekove koje preuzimaju i troše. U svim ljekarnama postoji određena procedura naručivanja, preuzimanja, skladištenja i izdavanja lijekova kao i kontinuirana kontrola svih dijelova poslovanja s lijekovima.

No, ipak je poželjno da korisnici obrate pažnju na ispravnost lijeka koji uzimaju – odgovorila je mag. Vesna Košćak.

Navodi da se lijek, ako je pravilno čuvan, koristi do kraja mjeseca označenog kao rok valjanosti na ambalaži lijeka. - Sukladno podacima proizvođača, lijek s proteklim rokom valjanosti ne bi trebalo uzimati, jer mu je djelovanje uglavnom slabije nego ispravnog lijeka, što predstavlja problem za održavanje terapije, a djelovanje nakon naznačenog datuma može biti i izrazito promijenjeno i štetno, što u svakom slučaju predstavlja razlog za prestanak upotrebe takvog lijeka – navodi i dodaje da će u svakoj ljekarni ljekarnici stručnim objašnjenjem dati upute o mogućnosti ili nemogućnosti korištenja lijeka kojemu je rok valjanosti kratak ili ograničen.

U kućnim ljekarnama čuvaju lijekove čak dvadeset godina!

U Ljekarni Varaždinske županije godišnje zbrinu tri do pet kilograma starih lijekova, koje su odložili građani Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Neki stanovnici Varaždinske županije kod kuće čuvaju lijekove stare čak 20-ak godina! U to smo se uvjerili u Ljekarni Varaždinske županije u Kolodvorskoj ulici zavirivši u spremnik za farmaceutski otpad, kamo bi svi građani trebali baciti lijekove kojima je prošao rok trajanja.

Lijekovi, naime, spadaju u opasni medicinski otpad, jer sadrže elemente kemijske i biološke opasnosti.

Širenje infekcija Zašto ih ne smijemo bacati među komunalni otpad?

- Ako se lijekovi nepravilno odlažu, dovode do onečišćenja okoliša, odnosno mogućnosti širenja infekcija uzrokovanih sve otpornijim biološkim uzroč-

f

armaceutski otpad čine svi lijekovi i ljekovite tvari, uključujući i njihovu ambalažu

nicima te predstavljaju potencijalnu opasnost za okoliš, životinje i ljude. Dakle, pravilnim zbrinjavanjem starih lijekova čuvamo i zdravlje i okoliš – rekla je magistra farmacije Vesna Košćak, ravnateljica Ljekarni Varaždinske županije.

Oni godišnje u prosjeku zbrinu tri do pet kilograma starih lijekova, koje su građani odložili u spremnike za farmaceutski otpad u osam ljekarni i depoa lijekova.

Zanimljivo je da su prošli tjedan u spremniku u Kolodvorskoj ulici završili lijekovi kojima je rok trajanja istekao

početkom ili sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, a neki od njih se više ni ne proizvode.

Iako je teško dokučiti zašto je netko kod kuće gotovo puna dva desetljeća držao lijek, ipak je za pohvalu to što ga nije bacio u komunalni otpad, nego u poseban spremnik.

Zakonske obveze Službeni popis mjesta u Varaždinskoj županiji na kojima građani mogu odlagati stare, odnosno nepotrebne lijekove ne postoji. Međutim, takve spremnike, koji su zelene boje i imaju istaknut natpis “Farmaceutski otpad”, moraju imati u svim ljekarnama.

- Kao proizvođači opasnog otpada, sve ljekarne dužne su zbrinuti otpad na ekološki prihvatljiv način, i to ne samo onaj koji nastaje u obavljanju njihove redovne djelatnosti, nego i stare lijekove i sličan farmaceutski otpad preuzet od korisnika usluga – pojašnjava Vesna Košćak.

Zanimalo nas je koliko su stanovnici županije, prema njezinom iskustvu, informirani o tome da stare lijekove ne smiju baciti među komunalni otpad. Budući da se preuzimanje starih i nepotrebnih lijekova u našim ljekarnama obavlja već dugo vremena, vjerujem da imaju dosta saznanja o tome da lijekove treba pravilno zbrinuti te da se to obavlja u ljekarnama, odnosno ambulantama – odgovorila je.

No, nije naodmet podsjetiti da farmaceutski otpad čine svi lijekovi i ljekovite tvari uključujući i njihovu ambalažu te slični pomoćni pripravci koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka valjanosti, prolijevanja, rasipanja ili se ne mogu koristiti zbog drugih razloga.

Stare lijekove trebali bismo odložiti u ljekarnama, u ovakve spremnike za farmaceutski otpad

VAŽNO Najčešće se bacaju lijekovi za tlak, dijabetes i kronične bolesti

Valjane lijekove nemojte bacati Koje lijekove ljudi najčešće bacaju u spremnike za farmaceutski otpad? - Prema zapažanjima radnika ljekarne, najviše je odloženih lijekova za kronične bolesti, primjerice za visoki tlak, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i drugo, dosta je različitih sprejeva za probleme s dišnim putevima, dok je najmanje antidepresi-

Savjeti iz ordinacije

va, analgetika i antibiotika – rekla je mag. Košćak.

No, u spremnicima ponekad završe i lijekovi koji su još uvijek za korištenje. Takve lijekove ne treba tamo odlagati, jer se još mogu iskoristiti, pa je puno bolje rješenje odnijeti ih obiteljskom liječniku, specijalistu ili pak u Caritasovu ljekarnu.

Potpis pod sliku

Šum na srcu u dječjoj dobi (1) Š

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

um na srcu u dječjoj dobi jako je česta pojava. Ipak, najčešće su posrijedi nedužni srčani šumovi (tzv. fiziološki, bezazleni ili neorganski šumovi), osim u novorođenačkoj dobi, kad mogu upućivati na srčanu grešku. Samo 2,7 posto svih srčanih šumova u dječjoj dobi rezultat je stečenih ili prirođenih bolesti srca, a samo u jednog djeteta od troje koje su uputili liječnici primarne zdravstvene zaštite dječjem kardiologu nađe se organska bolest srca. ezultati dosadašnjih ispitivanja su različiti. Ukupna pojavnost srčanog šuma u dojenačkoj dobi kreće se između dva i 57 posto, a

R

kod školske djece između šest i 90 posto. U novorođenačkoj dobi nađe se prirođena srčana mana u 0,6 do 0,8 posto djece, a u školskoj u 0,37 do 0,39 posto (u jednog djeteta od 270 pregledanih). Djeca koja imaju određene simptome poput probadanja ili bolova u prsnom košu, otežanog disanja ili čestih plućnih infekcija, upućuju se na obradu radi isključenja srčane greške. rčani tonovi (njih četiri) kratka su trajanja i nastaju zbog rada valvularnog aparata srca i protoka krvi kroz pretklijetke i klijetke.

Srčani šumovi su dulji, a nastaju zbog turbulencije krvne struje. Šum

S

se pojavljuje ako je protok velik, promjer srčane ili žilne strukture malen, a viskoznost krvi snižena, neovisno o tome postoji li ili ne bolest krvožilnog sustava. um na srcu može biti fiziološki (neorganski, bezazleni) i organski (patološki). U literaturi se još nalazi i naziv fukcionalni šum, pod kojim neki autori podrazumijevaju fiziološki šum, a neki misle da je to podvrsta organskog šuma. U drugu podskupinu ubrajaju se svi šumovi koji su posljedica bolesti koje sekundarno zahvaćaju srce. Takve šumove često susrećemo kod ubrzanog rada srca zbog povišene temperature,

Š

pojačanog rada štitne žlijezde ili jake anemije, dakle u patološkim stanjima s povišenom brzinom strujanja istisnog volumena krvi. ajčešći fiziološki šum u djece predškolske i školske dobi je Stillov šum, koji katkad nestaje u pubertetu, a može ostati i do odrasle dobi. rugi po učestalosti je pulmonalni šum, koji se nalazi u djece s deformacijama prsnoga koša. Oba su šuma sistolička, a dijastolički šumovi uglavnom su patološki (rijetko fiziološki - u školskog djeteta uz ozbiljnu anemiju ili usporeni rad srca).

N D

Zdravlje 41

31. kolovoza 2010.

PRVAŠIĆI Za tjedan dana u školu će prvi put krenuti 1.760 djece

PRAKTIČNI SAVJETI

Priprema torbe i odjeće

Ispričajte djetetu šaljive zgode i ugodne događaje vezane uz učitelje i učenike iz škole. Dijete će tada imati pozitivna očekivanja

Što učiniti pet minuta prije školskog zvona?

Da prvi dan škole ne bi bilo zbrke i frke, može se pomoći djetetu da pripremi torbu i odjeću koju će trebati prvi dan.

Ovo je osobito korisno djeci koja nisu polazila vrtić.

Takva se navika može steći vježbanjem nekoliko dana prije početka nastave, pa će odlasci u školu biti manje stresni i za dijete i za roditelje.

I iskusnim školarcima će dobro doći da se vrate na vrijeme u uobičajeni ritam ili da ga možda malč ice poprave.

Dobro je provjeriti i koliko vremena treba za spremanje i put do škole te početak priprema uskladiti s početkom nastave.

Da se odredi vrijeme potrebno pojedinom djetetu, može pomoći igra „kao da

Jasenka BARKOVIĆ, prof. psihologije Obiteljski centar Varaždinske županije već ideš u školu“ u kojoj se glumi spremanje za školu.

Pritom se može dogovoriti vrijeme buđenja, održavanja osobne higijene i oblačenja, doručka i spremanja i odlaska u školu.

Tko će pratiti dijete?

Razgovorom i “igrom škole” kod djeteta ćete stvoriti stvarniju sliku o tome što ga čeka, pa neće osjećati toliku nelagodu, savjetuje psihologinja Jasenka Barković Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U školske klupe u Varaždinskoj županiji 6. rujna prvi put će sjesti 1.760 djece. Bit će to iznimno važan dan za njih, ali i za njihove roditelje.

Buduć i da je do početka nastave preostalo još samo tjedan dana, provjerili smo što je moguće učiniti “pet minuta” do školskog zvona kako bi odlazak u školu bio što sretniji, a što manje stresan događaj.

Pozitivna očekivanja - Odlazak u školu je velik dan za svako dijete. On znači nešto novo, važno i “veliko”, pa dijete ima osjećaj da i samo postaje veoma značajno. No, to je ujedno nešto novo i nepoznato, pa se djeca pomalo plaše – kaže Jasenka Barković, psihologinja iz Obiteljskog centra Varaždin-

ske županije.

Da bi odlazak u školu bio praćen sa što manje nelagode, korisno je s djetetom o tome razgovarati.

- U razgovoru se mogu ispričati šaljive zgode koje su se dogodile djetetu poznatim osobama, ugodni događaji vezani uz učitelje i učenike iz škole. To će pomoći stvaranju pozitivnih očekivanja djeteta, bez obzira na to ide li tek prvi put u školu ili je iskusan školarac – savjetuje Jasenka Barković.

Korisno je, dodaje, u razgovor uključiti pokoje starije dijete s pozitivnim stavom o školi. - Sa starijim djetetom može razgovarati o pripremi školskog pribora i torbe, koliko vremena je potrebno da se dođe do škole, koji put do škole je prikladan.

Tako starije dijete može pomoći u stvaranju predodžbe o izgledu unutrašnjosti škole, načinu

održavanja nastave, poželjnim obrascima ponašanja: kako se odnositi prema učiteljima i učiteljicama, drugoj djeci, kako pratiti nastavu, pisati domaće zadaće, učiti... - pojašnjava psihologinja.

Potrebe i želje Takav razgovor može se pretvoriti u “igru škole”. - Dijete na taj način stvara zamislivu, jasniju, stvarniju sliku o tome što ga čeka, vježba ponašanje u “školskoj” situaciji i smanjuje stupanj zabrinutosti zbog neizvjesnosti, pa tako i nelagode koja ga očekuje. Štoviše, dijete osjeća da je “veliko” i važno “jer zna sve o tome” - rekla je Jasenka Barković.

Osjećaj samopouzdanja povećat će i zajednički odlazak u kupovinu.

- Prilikom izbora knjiga, torbe, pribora, odjeće i obuće

potrebne za školu, dobro je jasno odrediti granice pregovarajući s djetetom. Važno je usklađivanje potreba, želja i roditeljskih mogućnosti. Ni u čemu ne treba pretjerivati, jer pretjerivanje ionako umanjuje osjećaj radosti - objašnjava Jasenka Barković.

Stručna suradnica Obiteljskog centra napominje da sudjelovanje u kupovini daje mogućnost

o

sjećaj samopouzdanja povećat će i zajednički odlazak u kupovinu za odgovornije ponašanje prema kupljenim stvarima, jer je dijete samo ulagalo trud u njihovoj nabavi i one su u skladu s njegovim željama.

Dobro je dogovoriti se tko će prvih dana pratiti dijete do škole (odrasli, starija djeca, djeca iz škole, prijatelji), tko će ga dočekati. Pritom je važno držati se dogovora i ispuniti svoj dio. Kada se vidi da dijete zna put, može ga se pustiti da samo proba doći do škole. Pri tome ga odrasla osoba slijedi na dovoljnoj udaljenosti da je dijete ne primijeti, a da ona može uskočiti u slučaju da

zatreba, sve dok se ne uvjeri da je dovoljno pažljivo da može ići samo ili s drugom djecom. Upoznavanje puta do škole može poslužiti i za upoznavanje školskog dvorišta, pa možda i školske zgrade, učitelja/učiteljice, pokojeg djeteta iz škole ili budućeg razreda. Sve je lakše kada netko poznat sjedi kraj tebe, kad znaš što te čeka i što se očekuje od tebe!

Trudnoća Duboko udahnite i obavezno razmislite o disanju Č

esto svjedočimo kako ljudi uzimaju zdravo za gotovo stvari koje im dolaze prirodno.

Problemi nastaju kada nestane ono o čemu do jučer nismo previše razmišljali i shvatimo koliko nam je to važno. to, zapitajte se koliko često razmišljate o disanju, a od neprocjenjive nam je važnosti.

Vjerojatno o tome počinjete razmišljati tek kada nastupe neki zdravstveni problemi ili kod povećane tjelesne aktivnosti kada pokušavate doći do zraka. Žene postaju svjesnije svog disanja u trudnoći i koliko je bitno pravilno disanje.

Možda ovo zvuči smiješno kada se koristi izraz pravilno disanje jer se podrazumijeva da svaki

E

čovjek zna disati. Već u ranoj fazi trudnoće pluća i dijafragma počinju se stezati kako bi se maternica mogla širiti. isanje postaje pliće, pa se mogu pojaviti respiratorni problemi. Razvija se i veća sklonost infekcijama dišnog sustava, čemu pridonosi i loša prehrana puna aditiva. Ljeto polako odlazi i sve polako postaje nekako mirnije i tiše. Pronađite neki mirni kutak i uzmite malo vremena za sebe i duboko udahnite. Dišite…

Fokusiranje na disanje je zapravo prvi korak meditacije. Jednostavno zatvorite oči i napravite nekoliko dubokih udaha na usta ili nos, kako vam više odgovara. Kada osjetite da se polako

D

opuštate, počnite polako izdisati na usta, a udisati na nos. Fokusirajte se na pokrete svog trbuha dok udišete i izdišete, izvodite duboko trbušno disanje. Da biste sporije izdisali, formirajte zubima prepreku za izlaz zraka. Na taj način ćete stvarati šum prilikom izdisaja i bolje se koncentrirati na samo disanje. Napravite 5 - 7 dubokih udaha trbušnog disanja, pa pauzu normalnog plućnog disanja, pa ponovite. Nemojte se razočarati ako vam je teško fokusirati se na to da vam misli ne lutaju. To su normalne reakcije mozga na nagle promjene tempa.

Potrebno je neko vrijeme da se prilagodite i opustite. Duboko udahnite….

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

42 Ženski svijet

31. kolovoza 2010.

MODA “Lingerie look”, stil koji donje rublje pretvara u odjeću za svaki dan

Zavodnice u donjem rublju Piše: STELA NOVAK

Vrućem, sparnom ljetu još ne dolazi kraj, a vi još razmišljate što odjenuti a da time zablistate u javnosti i budete magnet za svakog muškarca?

Najženstveniji i najizazovniji trend kakav uvode modne kuće poput Christiana Diora i Nine Ricci ili dizajnera Marca Jacobsa u svoje ekskvizitne komade iz najnovijih kolekcija je takozvani „lingerie look“, modni stil koji pretvara donje rublje u dnevnu odjeću, ali je više namijenjen za večernje izlaske, zbog zavođenja.

Pripijena odjeća Bez obzira na to jeste li romantičan tip ili onaj provokativan, za svako žensko biće mogu se naći odgovarajući odjevni komadi.

Ta ko ro m a n t i č a r ke među vama mogu svoj seksepil pokazati starinskim slojevitim spavaći-

Romantika u izvedbi Nine Ricci

... te Marca Jacobsa, koji nudi...

cama iz tridesetih godina prošlog stoljeća od prozračnog šifona puderastih nijansi materijala ili dugim svilenim negližeima, dok one koje više vole biti uočene mogu nositi uske haljine od kože ili umjetne kože koje jako

UVIJEK PALI

Traperice i crni svileni korzet

z

a romantičarke starinske slojevite spavaćice, za provokativne koža podsjećaju na Madonninu “erotica” fazu.

Također je nezaobilazna pripijena odjeća poput crne haljine od svile spojene najfinijom čipkom te prozirnim lepršav im šifonom, kroz koju se nazire koža.

Uz ovakvu odjeću, naravno, idu i prikladne ženstvene cipele, balerinke od svile ili salonke na usku visoku petu, dok je kod nakita nepotrebno pretjerivati, poneki manji komad je sasvim dovoljan - jedna ili dvije duge zlatne ili srebrne ogrlice, ili samo naušnica, ili neki glomazni prsten.

One koje vole eksperimentirati sa stilovima i spajati različita modna razdoblja, također će doći na svoje.

Tako moderan “lingerie” izgled možete ostvariti spojem običnih traperica i seksi crnog svilenog korzeta na koji je prišivena čipka. Od nakita se odlučite za samo jedan glomazan komad po želji, koji ne smije odvući pažnju od korzeta, i na nogama moraju, naravno, biti crne sandale ili otvorene gležnjače s visokom petom.

...i maštovite i oskudne kreacije

Christian Dior jamči - seksepil

Frizerski salon Oprez s korištenjem pakunga B Z Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

udući da je ljeti na moru kosa izloženija suncu i soli, povratkom kući potrebno je njezi kose posvetiti više pažnje. Ako prije mora nismo bojali kosu, potrebno je osvježiti boju, podrezati ispucale vrhove i tretirati vlasi odgovarajućim pakunzima. No, oprez!

Ne treba pretjerivati ni s pakunzima ni s regeneratorima. bog nepravilnog nanošenja prevelike količine sredstava za njegu, kosa može postati beživotna i teška.

Beživotna kosa najčešće je rezultat nepravilne i nezdrave prehrane kojoj nedostaje

vitamina i minerala, što znači da moramo konzumirati više voća i povrća. Vitamin B vrlo je važan za zdravlje kose i kože, a njime su posebno bogati crveno meso, mlijeko i mliječni proizvodi poput jogurta i sira, jaja, smeđa riža, žitarice i zeleno povrće.

Ženski svijet 43

31. kolovoza 2010.

PIXELL

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Zorica Kondža, pjevačica zabavne glazbe

Dermatolog Osipi na dlanovima O

sipi koji zahvaćaju dlanove, vrlo su česti. Kod velikog broja osoba problem počinje suhom i osjetljivom kožom, koja kasnije postaje crvena i upaljena, a često je prisutan i svrbež.

Brojne su tvari koje mogu iritirati kožu - pretjerana ispostavljenost vodi, vrućem i suhom zraku, sapunima, deterdžentima, sredstvima za čišćenje, gumenim rukavicama... No, kada je koža Sanja PETEK-MODRIĆ već oštećena, čak i nježne dr. med. specijalist dermatovenerolog i blage tvari poput dječjih Kralja P. Krešimira IV. 41 a, krema i sapuna mogu poVaraždin 042/302-080 goršati stanje. takv im slučajev ima često je prisutna nasljedna sklonost za određene bolesti (poput astme ili atopijskog dermatitisa) koje uzrokuju suhu i osjetljivu kožu.

Stoga tvari koje za većinu osoba nisu škodljive, kod njih mogu izazivati iritaciju. otrebna je kompletna i detaljna dermatološka obrada. U pojedinim slučajevima savjetuje se mikroskopski pregled materijala s površine kože, kako bi se isključila moguća gljivična ili bakterijska infekcija. Naime, te infekcije mogu na koži uzrokovati promjene vrlo slične ekcemu, ali su za razliku od njega zarazne tj. mogu se proširiti na druge dijelove tijela ili čak na druge osobe. Ponekad je riječ i o tzv. kontaktnom osipu ili ekcemu. To je osip uzrokovan različitim supstancama koje na kožu djeluju izvana. U tom slučaju savjetuje se posebna vrsta testiranja - tzv. epikutano ili patch testiranje. Treća najčešća vrsta osipa je osip čije je nastajanje potaknuto „unutarnjim“ faktorima, kao kod npr. atopijskog dermatitisa. Takve promjene zahtijevaju drugačiju alergološku obradu. obzirom na to da su dlanovi i ruke stalno izloženi različitim agresivnim utjecajima, liječenje može biti dugotrajno. Dermatolog će preporučiti odgovarajuću lokalnu, a prema potrebi i sistemsku terapiju (npr. antihistaminici, antibiotici...).

Savjetuje se izbjegavanje svih mogućih iritansa (sapuna, deterdženata, organskih otapala...), nošenje zaštitnih rukavica tijekom rada, odnosno njega ruku hranjivim kremama.

U

Da Zorica ulovi zlatnu ribicu, ne bi poželjela tri želje, nego samo jednu: neka ostane ovako kako je sada

Volim biti opuštena, biti ono što jesam Zorici je ljubav sve - glavni moto u životu, a tom riječju opisuje i majčinstvo, koje je za nju ispunjenje do kraja. Najromantičniji trenutak u životu bio joj je prvi zagrljaj djeteta Piše: GORDANA IGREC

Na otoku Hvaru, na odmoru od gradske vreve i poslovnih angažmana, pronašli smo La Divu, kako zovu popularnu pjevač icu zabavne glazbe Zoricu Kondžu. Pjevačku karijeru započela je 80-ih godina u splitskoj grupi Stijene na Zagreb-festu pjesmom “Sve je

i

za uspješnog muškarca ne stoji jedna, nego čak i više žena

neobično kad te volim”. Sa Stijenama je izdala dva albuma, potom je sama izdala četiri singla i dva CD-a.

Prvi zagrljaj Osim nagrada koje je požnjela na mnogobrojnim Splitskim festivalima, Zorica je vlasnica nagrada iz SAD-a, Praga, Dresdena i cijelog područja bivše

Jugoslavije. Obično izvodi ljubavne balade mediteranskog izričaja koje potpisuje njezin suprug Joško Banov. I dok pjevušite stihove iz popularne Zoričine pjesme “Vrijeme ljubavi”, zavirite u njezin ženski svijet u kojem je glavni moto, kako nam je otkrila, ljubav, pa stoga ne čudi što upravo ona pjeva pjesmu “Zar je voljeti grijeh”.

Jutro započinjete s...

Pr vo idem u kupaonicu.

Onda doručak i kava.

Kako biste se opisali u tri riječi? Žena, majka, pjevačica.

Vaš moto?

Ljubav!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Ne smije biti muževna.

Vaš uzor?

Moja obitelj. Što je za vas majčinstvo?

Opet – ljubav! To je oplemenjivanje. To je za mene ispunjenje do kraja.

Najromantičniji trenutak u

životu bio je...

Prvi zagrljaj djeteta koje smo dobili suprug i ja. To mi je bilo i romantično i snažno me se dojmilo.

Jedna želja Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Dosta je jedna želja: neka ostane ovako kako je sada.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Pa, tako kažu. Ali, moguće je da stoji čak i više žena. Što vas prvo privuče kod muškarca?

Pa, kao i svakoga: izgled, a onda izraz lica. Kasnije i sve ostalo. Ali, lice, oči, usne...

Kako provodite slobodno vrijeme?

Volim pogledati dobar film, volim otići u kazalište, volim meditirati kad sam sama i volim provoditi vr ijeme u razgovoru sa svojim dragim prijateljima.

Koju glazbu slušate?

Američku glazbu, pop, jazz, Metalicu čak slušam. Kad sam sama, volim slušati onu koja me opušta. Može biti Clapton, a može biti Metalica.

Najdraži film?

“Cabaret” s Lizom Minelli, “Piano”, pa “Četiri godišnja doba”, “Engleski pacijent”.

Volite li kuhati?

Volim, kad ne moram. Ali kad moram svaki dan, onda je to nešto što moram. Ali kad nešto specijalno radim, onda uživam u tome. Kad, primjerice, radim nešto za svoje prijatelje, onda uživam u tome da ugodim.

Najdraže jelo?

Sve morsko.

Kakav odjevni stil njegujete?

Volim bit i opuštena, da mogu biti ono što jesam. Da imam slobodne pokrete.

Jeste li ljubomorni?

Točno onoliko koliko treba.

Ali što sam starija, sve manje.

Iz takta me može izbaciti...

Primitivizam.

Ne propušta Dnevnik i vijesti

S Dreletom u popularnom showu “Zvijezde pjevaju”

Što je najvažnije u vezi?

Ljubav, ali i poštovanje.

Toleriranje. Što nikad ne biste oprostili?

Ja sam odgojena da praštamali ne zaboravljam.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

“Zapisi iz mrtvog doma” Dostojevskog. Što nikad niste učinili, a željeli biste?

Otputovati u Meksiko.

Na televiziji nikad ne pro-

puštam...

U zadnjih deset godina – Dnevnik i vijesti.

Iz kuće ne izlazim bez...

Novčanika i naočala.

Omiljeni parfem?

Ovisi o godišnjem dobu, ne odgovara mi svaki parfem za svako godišnje doba.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Pjevala sam u HNK-u. Malo sam se zadržavala u gradu, ali je prekrasan. Varaždin bih voljela posjetiti na jesen.

P

S

44 Ženski svijet

31. kolovoza 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Što kada ste u žurbi, a želite dobro izgledati

i zdravlje

Žene

Ne mogu zatrudnjeti!

(1/3) D

anašnji životni ritam, obaveze oboje partnera, stres, puno rada, pomanjkanje «životne energije» - sve su to elementi realne svakodnevice koje ginekolog čuje u svojoj ordinaciji kad se razgovara o problematici iz naslova članka. naših pacijentica Dr. Aleksandar koje nemaju nikaJUKIĆ kvu hormonalnu niti ginekološku bolest, naši spec.ginekologije i odgovori poput: treba porodništva smanjiti svakodnevni stres, paziti na prehranu, redovito vježbati – često izazovu kontrareakciju poput: “Da, lako je njima (doktorima) dijeliti takve savjete! Pa kaj je njima?! Znaju li oni do kada ja radim? Kakve me obaveze doma čekaju nakon posla? Kako da ja nakon takvog dana dok mrtva umorna u 10 navečer legnem u krevet kraj muža koji je u sličnom ako ne i gorem stanju budem raspoložena za “one” stvari?!

Vikendom još možda – kako tako!

Pa zar nemam na raspolaganju za “pogoditi” kad je ovulacija? Dobro, veli moj ginekolog da spermići žive do 3 dana pa to malo povećava šansu za trudnoću. No ipak, svi ti savjeti i svakodnevni život ne idu baš ‘ruku pod ruku’...” ako je razumjeti današnju ženu kad ovako prokomentira realnu situaciju. No možemo li zbilja pomoći sami sebi u želji za trudnoćom? ada doktoru opće prakse u Americi uđe čovjek koji ima povišeni krvni tlak, lijek izbora koji mu liječnik prepisuje jest tjelovježba.

Američki muškarci s ovom su bolesti gotovo u pravilu osobe s povišenom tjelesnom masom, kakva je u prosjeku i naša muško-ženska populacija.

Mi liječnici nerijetko zanemarujemo ljekoviti učinak redovite tjelesne aktivnosti kako na povišeni krvni tlak i masnoće u krvi muškaraca i žena tako i na hormonalnu harmoniju neophodnu za ovulaciju bez koje nema oplodnje. Drugi važan čimbenik – pravilna prehrana – često se tumači skupljom kvalitetnom hranom nedostupnom prosječnom recesijskom džepu, što nikako nije potpuna istina. U zadnjem stoljeću naša predodžba o normalnom obroku se značajno promijenila.

Tako se čini kako je sočan svinjski šnicl, dvije žlice restanog krumpira i salata zdrav i optimalan obrok; kako je šnita kruha s margarinom – lagani doručak. Gledam prosječan gablec oko sebe. Uzmimo za primjer – jutarnji sendvič s jogurtom, 5 deka parizera u bijelom pecivu.

Lagana hrana. Dovoljna do ručka.

Do svinjskog šnicla s restanim krumpirom. Tjelovježba? Tek za to nemam vremena!

(Nastavit će se...)

U

L

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Make up trikovi Što učiniti nakon noći bez sna, kada vam lice ne izgleda najbolje ili kada pri ruci nemate kistove? Ovi trikovi neka postanu vaši saveznici Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Često ste u žurbi i nemate vremena za make up, a želite u svakom trenutku izgledati lijepo? Neka ovi make up trikovi postanu vaši saveznici.

Probdjele ste čitavu noć i oči su vam crvene? Nanesite bijelu ili olovku boje kože na unutarnji rub donjeg kapka. Ovo će također vizualno otvoriti oči i učiniti ih većima.

Nakon nekoliko iscrpljujućih sati na “faksu”, poslu ili u školi, vjerojatno ne izgledate najbolje. Riješite stvar ružem – prstima razmažite vrlo malu količinu preko vrha jagodica. Izgledat ćete svježije i zdravije.

Štapići za uši Ako želite da vam usne nakon nanošenja sjajila uistinu izgledaju veće, nanesite ga samo na sredinu donje usne. Ni sa čime ne vrijedi pretjerivati, pa isto vrijedi i za sjajilo.

Kada ste u žurbi ili pri ruci nemate kistove, nanesite make up prstima. Kremasti make up, poput korektora i kremastog sjenila, lakše će se nanositi zbog topline ruku. Sjenilo nanosite prstenjakom, pošto je to najslabiji prst ruke, pa ćete izbjeći nanošenje previše proizvoda.

Kako biste zasjale i istaknule

adute svojeg lica, nanesite svjetlucavo bež sjenilo ispod obrva, na unutarnji kut oka, na vrh jagodične kosti te iznad usne. Ovime ćete istaknuti oči, obrve i usne.

Danas vam lice ne izgleda baš najbolje i nema tog make upa na svijetu koji će to prikriti ili jednostavno nemate vremena?

Nanesite jarki ruž koraljne ili ružičaste nijanse. Uz jarki ruž izgledat ćete svježije, a istovremeno ćete skrenuti pažnju s ostatka lica.

Kada nemate vremena za sjenilo, a želite istaknuti oči, nanesite maskaru i uredite obrve. Kako ne biste izgledale pregrubo, umjesto olovke za obrve koristite mat sjenilo boje vaše kose kosim kistom. Štapići za uši vaši su mali saveznici kod šminkanja. Nanesite kremastu crnu ili sivu olovku uz gornji rub trepavica te uz vanjsku trećinu donjeg ruba te je razmažite štapićem za uši.

Dobit ćete instant smokey look. Štapiće koristite i za čišćenje pogrešaka maskarom s kapaka – prethodno ih umočite u odstranjivač šminke.

Nemate vremena za tuš? Navlažite kosi kist i umočite ga u malo sjenila željene nijanse te njime iscrtajte crtu na gornjem rubu trepavica. Osim što ćete dobiti liner nijanse koju želite, aplikacija je puno jednostavnija od nanošenja tuša.

Bijela olovka za svježiji pogled

Nanesite make up prstima

U samo pet minuta...

Zaspale ste i imate samo pet minuta za make up?

Nanesite korektor ispod oka, na unutarnji kut oka te uz rubove vrha nosa te razmažite prstima. Na obraze nanesite prstima malo ruža ili rumenila u boji i razmažite. Stavite maskaru na trepavice i balzam ili sjajilo na usne.

Sredite obrve pomoću sjenila za oči

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Kako zadržati preplanulu put?

N

a tržištu se pojavio velik broj krema za samotamnjenje, losiona i drugih proizvoda koji obećavaju da će vaša koža ostati savršeno preplanula. Ne postoji prirodniji način očuvanja preplanule puti od konzumiranja hrane koja sadrži vitamine za zdravu i sjajnu kožu. Ne smijete zaboraviti da morate piti dovoljnu količinu vode.

Najlakši način na koji ćete pomoći svojoj koži da ostane preplanula i u jesenskim danima, a uz pravilnu njegu možda i duže, primjerena je prehrana i pravilna njega.

Za ravnomjernu preplanulost cijelog tijela ključno je konzumiranje određenih grupa vitamina i tvari koje vaš organizam treba za očuvanje lijepe kože. To su vitamini A i C, vitamini grupe B te vitamin E, betakaroten, koenzim Q10. itamini djeluju protuupalno, čiste kožu, pomažu u rastu i obnavljanju stanica, sprečavaju prerano starenje i isušivanje kože. Bez obzira na to jeste li se odlučili za način prehrane koji će vam pomoći sačuvati preplanulu put ili

V

ne, zdrava prehrana ima ključnu ulogu u stvaranju otpornosti tijela na sunce i opasne ultraljubičaste zrake. Ako želite da vam koža bude lijepo preplanula, morate jesti prije svega puno povrća i voća. Nikako nemojte zaboraviti na mrkvu, špinat, brokulu, zelenu salatu, a svakodnevno se zasladite marelicama, breskvama, dinjama i jagodama te se osvježite agrumima i kivijem. Ne odričite se bijelog mesa i jaja jer se u žumanjku skrivaju tvari za rast i obnovu kožnih stanica.

Ženski svijet 45

31. kolovoza 2010.

FATALNA BOJA Dame u crvenom privlačnije od onih u drugim bojama

Batina i ljubav!

Piše: VAŠA DIVA

Crvena boja žene čini seksepilnijima Bez obzira na prigodu, crvena će boja svugdje izazivati poglede, zato je iskoristimo najbolje što možemo Piše: PETRA MEŠTRIĆ

U našoj kulturi crvena se boja veže uz ljubav i seks.

Vjeruje se da vatrene žene većinom nose odjeću crvene boje. Tijekom povijesti ljudi su uz ljubav i seks vezali crvenu boju. I danas se najpoznatija četvrt Amsterdama zove Red Light District.

Donje rublje Istraživanja su pokazala da su žene koje su odjevene u crveno privlačnije i poželjnije od onih koje nose druge boje. Muškarci privlačnijima ocjenjuju mahom žene koje su na fotografijama odjevene u crveno, ili one čije fotografije imaju crveni rub. Crvena odjeća odlično stoji plavušama i tamnokosima, zato s pravilnim odabirom crvene nijanse nećete nikada pogriješiti.

Za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana dućani su

prepuni crvenog donjeg rublja i postala je svojevrsna tradicija za novogodišnju noć odjenuti crveno. Vjeruje se kako crveno donje rublje donosi sreću u novoj godini.

Simbol živosti Čini se kako dolazi iz Španjolske i to još iz doba Srednjeg vijeka. Tada nije bilo dozvoljeno nositi crveno, jer se crvena boja povezivala s krvlju i vragom, ali ljudi su je svejedno nosili, smatrajući je simbolom živosti u mračnim zimskim danima. Kako je boja službeno bila zabranjena,

t

ijekom povijesti ljudi su crvenu boju uvijek vezali uz ljubav i seks crvena boja počela se nositi ispod odjeće. I tako je nastalo

crveno donje rublje, a kako trgovci svugdje traže način zarade, tako je i ova tradicija brzo komercijalizirana i crveno rublje postalo je “must have” za doček Nove godine.

Osim u odjeći, crvena boja popularna je i u šminkanju, naročito kada su u pitanju ruževi za usne; crveni je uv ijek u modi.

Crveni ruž je univerzalni klasik. Iako su modni časopisi preplavljeni njime, mnoge žene misle kako ga ne mogu nositi, odnosno da im ne odgovara. Zapravo su u krivu.

Važno je uskladiti crvenu boju s bojom kože.

Svi imamo u sebi potencijala za velika postignuća u životu i imamo mogućnost biti što god poželimo, bitno je osjećati se sigurno ili samopouzdano. Bez obzira

na prigodu, crvena će svugdje izazivati poglede, zato je iskor istimo najbolje što možemo.

pogled na svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

U

vijek se iznova pitam kakvi su to frajeri koji tamburaju svoje žene?!

To mi je nešto odvratno. Iako mi se to nikad ni s kim nije dogodilo, mislim, a čak sam i potpuno sigurna da bi s takvim tipom prekinula i prije nego što bi dignuo ruku na mene. rendice me uvjeravaju da tako razmišljaš dok nisi u braku, a kad se udaš i dobiješ djecu, onda je sve to neka druga priča. a nekoga možda i je, ali ja opet tvrdim da bih se jednako ponašala i kad bih bila u braku. S djecom ili bez njih. Jer, koja je razlika?! spada da je za njih brak tvrđava iz koje ne izlaze ničija govna! To je, osim bukse, jedino mjesto u kojem se istovremeno može – sve. I ševiti i mlatiti, grliti i daviti, milovati i šamarati, uživati i patiti, a da nitko o tome pojma nema.

Pogotovo ako nema djece. oš uvijek mi je pred očima jedan naočit i uglađen tip koji se na jednom tulumu, nakon treće litre, glasno hvalil kak je na brzaka sredil svoju ženu kad nije htela pristati na analni seks. Dok su naroljani krelci oko njega napeto slušali kaj je dalje bilo, on je, cerekajući se pobjedonosno, priču završil ovim riječima: “Zalepil sam joj dve šljage i da vidiš kak je mala radila! K’o singerica!” aš sam ga ovih dana vidjela kako s tom svojom tihom, nježnom i lijepom ženicom prolazi parkom, zaštitnički je obgrlivši rukom oko ramena. I pomislila: “Gle, koja idila?!” h, bolje da se s tim ne opterećujem. Svatko je kovač svoje sreće, a kak narod veli – “tko voli, nek izvoli!”

I gotovo. Ak’ to ženama paše, tu je priči kraj. čito se radi o dvije vrste kukavica.

O onima koji se osjećaju nadmoćnima dok mlate, i ženama koje “znaju” biti jake dok pate! edicinski stručnjaci kuže u čemu je stvar, država zna za sankcije, a B.A.B.E. za tajna skloništa. o mojem, sve je to za k....! Dok žena to hoće! edna mi je djevojka rekla kako ju je frajer počel tući kad su se oženili. Prvi šamar bio je za oboje – katastrofa! Suze, isprike i puse frcale su na sve strane.

Za mjesec dana – nova šamarčina iza koje ju je, puzeći do nogu, molio da mu oprosti. Treći put ju je, u naručju s djetetom, išamarao na ulici! I kaj sad…?

Ništ. Dok ona tak’ hoće.

Pozdrav, vaša Diva!

F

Z I

J

B

A

O

M P J

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje čajevca E

terično ulje čajevca (lat. Melaleuca alternifolia) potiče iz Australije gdje ga odavno, kao tradicionalni lijek, koriste domoroci Aboridžini za pripremu raznih pripravaka kojima olakšavaju mnoge zdravstvene tegobe. Udisali bi paru ulja iz zgnječenog lišća čajnog drveta da bi izlječili kašalj i prehladu, stavljali bi svježe lišće na rane, a otopinu koristili za prehladu i kožne bolesti. Ulje čajevca dobiva

se destilacijom lišća i grančica drveta, a koristi se u medicinske i kozmetičke svrhe. ajviše se upotrebljava u liječenju infekcija kože poput atletskog stopala, gljivičnih infekcija, kurjih očiju, bradavica, akni, inficiranih opekotina, rana, uboda i ugriza insekata, te drugih kožnih oboljenja. arakteristika ovog eteričnog ulja je široki protumikrobni

N K

spektar te uspješno djelovanje protiv bakterija, virusa i gljivica.

Kada se tijelo nađe na meti bilo koje vrste tih organizama, eterično ulje čajevca povećava obrambenu sposobnost organizma te je zbog toga jedno od najdjelotvornijih eteričnih ulja u slučajevima često ponavljanih infekcija, slabosti organizma, kroničnog umora itd.

U aromaterapiji se koristi u kombinaciji s drugim eteričnim uljima

za aromamasažu, u kombinaciji s maceratom gospine trave kao pomoć kod prhuti, a male količine mogu se stavljati direktno na kožu kao prva pomoć kod opekotina, gljivica i sitnih rana. Zbog svih tih svojstava eterično ulje čajevca ima široku primjenu i u domaćinstvu gdje ga možemo koristiti kod čišćenja i dezinfekcije kuhinjskog pribora, elemenata i spužvica za pranje.

Marija NEKIĆ Aromamaser

46 Mali oglasi

31. kolovoza 2010.

KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1317e KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1312e NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite:tel/ fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD PREMIER, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c

VIKEND kuće! Vikendica u Ledincu - 9.000 € , manja kuća 70 m² na ulazu u Varaždinske Toplice - 29.500 €!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica! Uređena 140 m² Kućan Marof, novogradnja Hrašćica 140 m², novija Trnovec 120 m², kuća Kneginec 130 m²- 75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c LUXUZNE kuće na moru! Novosagrađena prekrasna kamena kuća u centru Vodica od 130 m², blizina mora, sa pripadajućom konobom te luxuzna kuća u Ičićima(Opatija) od 350 m² i 950 m² dvorišta, trosobni stan u centru Rijeke na Korzu od 112 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Novija kuća u Frane Galinca 100 m² - povoljno, Kneza Trpimira 180 m², Trenkova 80 m², Bartola Kašića 150 m², Filićeva stara kuća i dvorište 1000 m². Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c

KAPITAL d.o.o.: Halić 34.000 €, Turčin 65.000 €, Nova Ves 65.000 €, Kučan G. 75.000 €, Kuršanec 80.000 €, Tomaševec 95.000 €, Varaždinbreg 210.000 € (vila).

Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

KUĆE: Trstenjakova 45.000 €, D. Poljana 60.000 €, Kumičićeva 80.000 €, Zagrebačka 85.000 €, Kraševa, B. Slukan, Z. Kunc…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KAPITAL d.o.o.: Varaždin - K. Filića 85.000 €, Istarska 115.000 €, Zajčeva i O. Župančića 120.000 €, i. Rangera 250.000 €. Tel. 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c

KUĆE: Svibovec 50.000 €, Trnovec 50.000 €, Kneginec 55.000 €, Banjščina 55.000 €, Hrašćica, Poljana Biškupečka 55.000 €…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

VARAŽDINBREG, ekskluzivna kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 1 m²/ 850 €.

Mob.099/6772-771 ozn.1120b

VIKEND kuću sa vinogradom – Vinica Breg, prodajem. Upitati na: 098/798-365 ozn.2498

PRODAJEM ili mijenjam kuću na Varaždinbregu (Dugi Vrh), novija, za dvosobni stan u Varaždinu.

Mob. 092/129-4519 ozn.1150b

KUĆU u Varaždinu 130 m² okućnica, garaža, zemljište (vrt, oranica 700 m²), blizina centra, prodajem.

Mob. 091/914-6282 ozn.2507

EXLUZIVNO! Vikendica blizu Drave 25 m², s okućnicom oko 700 m², papiri uredni 1/1. Mob. 095/8582943 ozn.2510 KUĆA, nova ,super uređena, veliko dvorište, Hrašćica. Moguća zamjena za stan. Mob. 099/408-8832 ozn.2526

STANOVI SUPER povoljno! Dvoetažni stanovi, visoki rohbau, 130 i 160 m², papiri uredni, po dogovoru dovršenje, „ključ u ruke“, 580 €/m². Mob. 091/3231-269 ozn.2493

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDODSOBNI! Novouređeni 34,15 m² u Z. Frankopana i lijepi u V. Novaka od 34,20 m²!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten.

Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 1317e 3-SOBNI stan 55,80 m2 u Jalkovečkoj ulici sa spremištem u podrumu i podzemnom garažom, prodajem . Mob. 091/352-0026 ozn.1317e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 37 m² sa garažom (može i odvojeno), prodajem. Mob. 091/9347262 ozn.1314e PRODAJE se - iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica).

Mob: 091/934-7262 ozn.1314e PRODAJEM 1-soban stan od 45,65 m², na Banfici u Varaždinu. 6. kat, lift, spremište, namješten i useljiv.

Moguće preuređenje u 2-soban.

Kontakt: 099/206-6666, pogledati na www.men-ars.hr stan ID: 686 ozn.1271e IZDVOJENO: Vrazova 44 m² 35.000 €, Zagrebačka 62 m² (etažno gr.) 820 €/m², Vukovarska 65 m² 799 €/m², M. Krleže (novogradnja) 580 €/m² . Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

USELJIVI stanovi, Grabanice, „ključ u ruke“: 40 m², 44.200 €; 60 m² 65.000 €; 95 m² 95.000 €. Veneknekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Trakoščanska 31 m² , Supilova 31 m² , Režekova 35 m², F. Konščaka 38 m², Meštrovićeva 38 m². Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: B. Radića - 40 m² 39.400 €, Meštrovićeva 40 m², B. Radića 52 i 60 m², Z. i Frankopana 52 m² 880 €/m², Trakoščanska 60 m². Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja: Starčevićeva 52 m² , T. Ujevića/ A. K. Zvonimira 45, 62, 65 m² , Supilova 64 m² 1.160 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: Kozarčeva 65 m², Kolodvorska 70 m², F. Galinca 74 m², Zagrebačka 77 m², Režekova 80 m², B. Radića (etažno gr.) 84 m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

VEĆI stanovi prilke ! Četverosobni u Režekovoj 78 m² + 82 m² potkrovlja, trosobni Dravski vrtovi - 85 m² po 900 € /m², četverosobni – Vukovićeva - luxuzni 124 m²- po 600 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA ponuda! Apartman Novalja - 45.000 € i kuća stara u centru Medulina 38.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STAN u Supilovoj ulici, novogradnja, prodajem. Mob. 098/246-177 ozn.109c TROSOBNI stan, Z. Frakopana 62,35 m², 45.000,00 €! Trosobni, Grabanice, 70,20 m², novi, odmah useljiv 75.000,00 €! Tel/ fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier ozn.126c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c TROSOBAN stan 69,20 m², 2. kat, (sa dizalom), sa/bez garaže 17,60 m² u prizemlju, novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: info@helcom-trade.hr, tel.

098/268-581 ozn.192c KAPITAL d.o.o. - 2-sobni: 33 m², 36 m², 47 m², 56 m², 58 m², 62 m², 64 m²; 3- sobni: 70 m², 77 m², 79 m², 300 m². Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626545, mob.098/608-952 ozn.276a KOMFORNI četverosobni stan ili poslovni prostor u Varaždinu, Kumičićeva 29a, 90 m², 120.000 €, prodajem. Mob. 098/436-129, 098/436-137 ozn.2232 JEDNOSOBNI stan, 31 m², u Zrinskih i Frankopana, I kat, prodajem.

Tel. 042/332-018 ozn.2327 KOMFORNI, jednosobni stan, 46 m², polunamješten, na Banfici, 5. kat, ima lift, sve komunalije, prodajem povoljno, 42.000 €. Tel. 042/230-060 ozn.1135b PRILIKA mjeseca! Novi super komforni dvosobni stan, atraktivna lokacija, hitno, ispod cijene. Tel. 206-465 ozn.2475 STAN 75 m², I kat (podrum, tavan, garaža), Beletinec, S. Radića 21, prodajem. Upitati: 15.00 – 22.00 sata ozn.1155b

TROSOBNI novogradnja: Supilova 57 i 65 m², Jurkovićeva 68 m² 1.040 €/m², Dravska 84 m² 950 €/m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JEDNOSOBNI, novouređen stan, 30,65 m², Banfica, 30.000 €, dogovorno s namještajem, prodajem.

Tel. 042/231-115, 099/9317-644 ozn.2477

TROSOBNI Grabanice najpovoljnije! Trosobni novogradnja Grabanice - 58 m², 68 m², 79 m² (odličan raspored) sa pripadajućom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.2538

JEDNOSOBNI i dvosobni Grabanice! Jednosobni 35 m², dvosobni 37, 50 m², dvosobni 44 m²!

PRODAJE se ili iznajmljuje stan od 49 m² u Milkovićevoj ulici br. 3.

Mob. 098/1872-628 ozn.1183b DVOSOBAN stan u Zagrebačkoj 19, prodajem. Mob. 099/4000-160

Mali oglasi 47

31. kolovoza 2010.

ozn.1329e MIJENJAM stan 36 m² sa centralnim grijanjem za staru kuću u Varaždinu. Mob. 099/280-5781 ozn.2504 MEN-ARS NEKRETNINE, najveći izbor stanova i kuća, licenca HGK, Varaždin, Zagrebačka 31, www. men-ars.hr, 098/1644-483, 042/200-117 ozn.141c

ZEMLJIŠTA PREPORUKA tjedna! Gradilište 3 500 m² u produžetku Jurkovićeve 18 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTA prilike! Gojanec 1000 m², Kurelčeva 419 m², Đure Arnolda 1200 m², Mažuranićeva 507 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c DUGA UVALA, građevinsko zemljište 350 m², prodajem. Mob. 091/921-5937 ozn.286a GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1315e GRADILIŠTE, 1 500 m², Križanec (8 km VŽ-ZG), lijepo uređeno, ugodna lokacija, sve komunalije, lokacijska dozvola. Mob. 091/9048002 ozn.227c GRADILIŠTE, 5 000 m² (2 000 m² građevinsko + 3 000 m² oranica) uz cestu Tomaševec – Doljan.

Mob. 091/904-8002 ozn.227c DAJEM u zakup zemlju 2 654 m², u Varaždinu, iza carine. Tel. 321637, 098/691-335 radnim danom iza 16.00 h ozn.2481 ŠUMU u Ivanečkoj Željeznici, pov. 13 000 m², prodajemo. Cijena povoljna. Tel. 042/332-021 ozn.2521 GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćica - Varaždin od 500 m², 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom. Mob. 098/178-4600 ozn.2549

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 1000 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c

000 m² otvoreno, Kučanska, hala 800 m² Turčin – prodaja/zakup.

Mob. 091/904-8002 ozn.227c UGOSTITELJSKI objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.2522 PRODAJE se trgovina. Jelkica Marčan, Vinička 16, 091/880-5765 ozn.2499

NAJAM HVAR - mjesto Vrboska, iznajmljujemo povoljno novoizgrađene apartmane, već po 180,00 kn/dan (25 €). Tel/fax 021/774-117, Mob 098/928-8620, www.apartmanibozica.com ozn.285a APARTMAN u Sabunikama kraj Zadra, pješčana plaža, potpuno opremljen, već od 20 €/dan. Mob. 098/9695-884 ozn.1316e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1321e VODICE – apartmani: trosobni, dvosobni, jednosobni, novouređeni, opremljeni, terasa, parking, 200 m do plaže. Mob. 098/9518248 ozn.1323e

MANJI, novouređeni jednosobni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268-233 ozn.2461

SOBU sa upotrebom kuhinje, Internet, centralno, iznajmljujem studentima ili zaposlenima. Tel. 261-386 ozn.2512

DVOSOBAN stan u centru Varaždina, iznajmljujem. Mob. 098/446-277 ozn.2465

TRAŽIM cimera za dvokrevetnu sobu, 1 min. od FOI-a., novouređeno. Mob. 098/220-803 ozn.2515

DVOSOBAN, komforni novi stan, prekrasno uređen, iznajmljujem dvjema cimericama. Mob. 099/372-0731 ozn.1153b STUDENTICI ili zaposlenoj ženskoj osobi iznajmljujem namještenu sobu uz upotrebu kuhinje i kupaone. Mob. 091/565-7253 ozn.1157b SOBU u zgradi s vlastitim režijama, Zagrebačka 71, Varaždin, iznajmljujem studentu/studentici.

Tel. 042/749-370, 099/684-6130 ozn.2473 MANJU kuću, namještenu, vlastite režije, iznajmljujem. Cijena najma 2.000 kn + režije. Mob. 095/9074476 ozn.2474 TROSOBNI novi stan, nenamješten, I kat, Jalkovečka ul., na duže vrijeme iznajmljujem. Mob. 098/174-5775 ozn.2486 SOBU ž. osobi/ studentici k još dvjema u 3-s stanu, centar, SAT, TV, centralno, zaseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/396-566 ozn.2539 NENAMJEŠTEN stan, 32 m², Ratimira Hercega 3, Varaždin – nastavak Trakoščanske, iznajmljujem. Tel. 210-713, 098/1755-947 ozn.2542

SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1324e

MANJI dvosobni, komforni stan, iznajmljujem. Pogodno za studente i menadžere poslovnih sustava.

Mob. 098/221-703 ozn.1179b

NOVOUREĐENI, komforni apartmani za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.2476

DVIJE namještene sobe, iznajmljujem studenticama, novi stan, u centru Varaždina (kuhinja, kupaonica, klima…). Mob. 099/797-8875 ozn.1184b

SOBU, čajna kuhinja, kupaonica, Internet, c, grijanje, iznajmljujem studentima (m/ž), nepušačima.

Mob. 095/895-2284 ozn.2407

DVOSOBAN stan iznajmljujem studenticama ili studentima. Tel. 042/233-722 ozn.1168b

TROSOBNI stan u Z. i Frankopana iznajmljujem studentima-cama, Internet, etažna brojila, povoljno.

Mob. 099/372-0810 ozn.2518 SOBU, centralno, Internet, uporaba kuhinje, kupaone, poseban ulaz, povoljno iznajmljujem studentu ili učeniku. Mob. 091/5067749 ozn.2527 DVIJE sobe, kupaonu, malu kuhinju, Varaždin, iznajmljujem.

Tel. 042/330-268, 099/576-0353 ozn.2530 JEDNOKREVETNU i dvokrevetnu sobu, centralno, Internet, ADSL, poseban ulaz, blizina fakulteta, iznajmljujem studentima. Mob. 098/944-1809 ozn.2544 TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, svi priključci, iznajmljujem. Prednost studentima. Mob. 098/206-974 ozn.2545 STAN u Vidovečkoj ulici 23, Varaždin, vrlo povoljno iznajmljujem studentima. Tel. 042/260-859, 098/958-2067 ozn.2548

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232- 80 0, 231-298 ozn.19c

CHIPTUNING (povećanje snage motora), uklanjanje koda ključa, reset airbag centrale.

Popust 50 % svih usluga! Gsm: 095/8646-300 ozn.2546

JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob.095/837-6792 ozn.1320e

JEDNOIPOSOBNI stan, kompletno namješten, centralno grijanje, iznajmljujem. Upitati: 091/5734171 ozn.2505

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c

SOBU, 5 minuta od centra grada, jeftino iznajmljujem, upotreba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734522 ozn.2455

SOBU 25 m², grijanje, kupaona, kuhinja, iznajmljujem samcu/ radniku, 850 kn – režije uključene.

Mob. 091/914-6282 ozn.2507

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60

POSLOVNI prostor nasuprot ZABE, Blažekova 3, ukupno 200 m² + podrum + tavan. Mob. 098/702701 ozn.1073b

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 091/904- 8002 ozn.227c CITROEN C-3, 1.4, 2005.g., reg .06./’11., klima, abs, el. podizači, u odličnom stanju, prvi vlasnik, prodajem. Mobl. 091/9316863, 099/2653-107 iza 15.00 h ozn.1316e RENAULT KANGOO, 2000.g., 1.4, putnički, reg. 05./’11., prodajem.

Mob: 095/546-6634 ozn.1316e FIAT DUCATO 2,5 - 97. god., neregistriran, povoljno. Mobitel: 099/675-9713 ozn.1328e ŠKODA FABIA 1.4 MPi, ‘03. g., reg, 1. g., full oprema, 1. vl., 3.950 €; Opel Vectra 2.0i, GLS, ‘92. g., reg. 1. g., 990 € i skuter Bautian samo 990 kn! Mob. 091/1437-007 ozn.2529 POVOLJNO prodajem Fiat Puto 1.2, 2000. god.. Mob. 098/735-830 ozn.1170b THOMOS automatic, reg. cijelu godinu, prodajem. Mob. 099/5089266 ozn.1330e CORSA, 999 € fixno,; Mercedes C, 2.750 €; Audi B4, 1.299 €; Brava 599 €; kupujem automobile svih marki. Mob. 098/777-095 ozn.2533 RENAULT THALIA 1,4 16 V, 65 000

km, izuzetno očuvana i ispravna, 1. vlasnik. Mob. 091/515-1215 ozn.2541

POSAO ZA RADNO MJESTO: Vozač za domaći i međunarodni promet 2 djelatnika. Uvjeti su C i E kategorije. Nude se vrlo stimulativna primanja i beneficiran radni staž. Sve informacije na broj tel.

042/729-255, 091/1730- 001, ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS d.o.o., Biljevec 77, 42243 Maruševec ozn.17c PRIMAMO u radni odnos KV zidare i KV tesare. Tel. 214-175 ozn.200c SALON za masažu traži fizioterapeuta ili medicinskog masera.

Mob. 098/906-8288 ozn.2442 MAJKA i kći traže posao čišćenja, spremanja, peglanja i pomoći starijim osobama. Mob.098/1934101 ozn.2479 TRAŽI SE ženska osoba za pomoć u domaćinstvu u poslijepodnevnim satima. Uvjeti: do 50 g., potrebna vozačka dozvola, prednost njegovateljsko iskustvo. Mob. 099/8776385 ozn.2552 RAD u pizzeriji! Traže se mlađe ženske osobe te pizza majstor i kuhar. Mob. 095/8636-865 ozn.2513 KUHARA/icu sa iskustvom rada na roštilju na drveni ugljen, stalni radni odnos, tražim. Mob. 091/5588-772 ozn.2525 PRIMAJU se dva KV zidara sa iskustvom u radni odnos. Info: 098/414-128 ozn.2532 HITNO se traže odgovorne i ambi-

Škola stranih jezika „Euridika“ Elektrostrojarska škola Varaždin Hallerova aleja 5, 42000 Varaždin Kontakt osoba: Brigita Klopotan

POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551-408 ili 091/352-0083 ozn.1326e

U tijeku su

UPISI

UGOSTITELJSKI objekat u Maruševcu, bistro i noćni bar, može i odvojeno, iznajmljujem. Mob. 098/954-1353 ozn.2472

raspisuje

NATJEČAJ

VARAŽDIN, Supilova 50 m², prizemlje, hala zatvorena 500 m³ + 1

za zapošljavanje na poslovima

“REFERENT PRAVNIH POSLOVA” - PRIPRAVNIK

MALI OGLASI već od 40 kuna

rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

u školu stranih jezika „Euridika“, od 30.kolovoza do 03. rujna 2010. od 09:00 – 12:00 i od 16:00 – 18:00.

Nudimo tečajeve engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog i španjolskog jezika, poslovni njemački i engleski jezik, te pripreme za međunarodne certifikate.

Uvjeti:

- VSS – diplomirani pravnik; - Opća zdravstvena sposobnost Ugovor o radu s pripravnikom sklapa se na određeno vrijeme u trajanju pripravničkog staža do 12 mjeseci. Nakon pripravničkog staža moguće je sklapanje ugovora o radu na određeno/ neodređeno vrijeme. Od kandidata očekujemo znanje, inicijativu, komunikativnost, ustrajnost, lojalnost i spremnost na timski rad. Izbor kandidata obaviti će se temeljem pismenog testiranja i nakon dodatnih neposrednih razgovora. Pismene ponude sa životopisom, te kopijama : domovnice, diplome, osobne iskaznice i potvrde o OIB dostaviti u roku od 15 dana od objave ovog natječaja na adresu poslodavca.

Nastava se izvodi u grupama do 10 polaznika najviše, a moguće je izvođenje individualne nastave.

Sve informacije možete dobiti na broj telefona 042/ 201 799 ili mobitela 095/ 906 7973 te putem maila euridika84@gmail.com.

Neka svijet dođe k Vama – učite strane jezike!

48 Mali oglasi ciozne osobe za rad u kreditnom uredu! Uvjet: SSS, automobil. Inf: 091/904-3612 ozn.2513 TRAŽIM mlađu umirovljenicu ugodne i tople naravi za pripomoć u obavljanju kućanskih poslova u poslijepodnevnim satima. Cijenjene ponude: 099/4477-778 ozn.2550

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

GEODETSKA izmjera, uređenje međa, situacije za legalizaciju objekata, upis kuća, parcelacije, PGP. Obratite se s povjerenjem!

Mob. 098/9814-734 ozn.240c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – interven-

cije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim.

Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu.

Tel. 744-015, mob. 098/544199, www.miplast.com ozn.

65c A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj...

3D prikaz namještaja u prostoru.

Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja. Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024

31. kolovoza 2010.

ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c

ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja; izvođenje elektro instalacija. Mob. 098/450-486 ozn.156c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob. 098/821-857 ozn. 177c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „Granom“ d.o.o. na broj mob.098/267-065 i 042/612512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija,

montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c POTRČKALO vam obavlja sve od odlazaka u kupovinu do sitnih popravaka, brzo i jeftino Tel. 042/232-349, 095/556-5322 ozn.236c OBAVLJAMO ISKOPE minibagerom, priprema i postavljanje tlakovaca te manje građevinske radove.

Mob. 091/176-0616 ozn.245c DENŽIĆ d.o.o.: Novootvoreno poduzeće za organizaciju vjenčanja te usluga iznajmljivanja stroja za efekt prvog plesa; iznajmljuju se staklene vaze za vjenčanja. Tel. 042/641-107 ozn.248c TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Akcija!

Mob. 098/1320-197 ozn.15f SOBOSLIKARSKI, ličilački, štukaturski radovi i sve vrste fasada. Mob. 091/540-2681 ozn.34d OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.2459 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali

građevinski radovi. Mob. 098/417373 ozn.2027 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.2047 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.2054 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2099 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.2103 VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf. Mob.099/7080-792 ozn.2247 VRŠIMO sve vrste iskopa i prijevoza; postava tlakovaca; rušenje objekata i drugo. Mob. 091/5076922 ozn.2445 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija

Mali oglasi 49

31. kolovoza 2010.

i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.1313e

354, 099/722-4736 ozn.2551

IZVODIM centralna grijanja te vodovodne instalacije i vršim sitne popravke. Mob. 098/9407-908 ozn.2448

ODLUTALA kujica – pekinezer, kod Plodina, Optujska ulica, bež boje – Mrvica. Moli se poštena osoba da nazove: 042/331-912, 091//539-8258, Kolačko, Svibovečka 2, Varaždin ozn.1127b

IZRAĐUJEM sav namještaj po mjeri, unutarnju i vanjsku stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/196-7838 ozn.2450 STROJNO žbukanje termo fasade te manji zidarski radovi. Mob. 098/905-7189 ozn.2460 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.2462 LUKATENA d.o.o.. izrada kuhinjskog i ostalog namještaja, dostava, montaža, izvedba električnih instalacija te popravak postojećih. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/320-330, 098/405-602 ozn.2478 DOŽIVOTNU skrb, brigu i pomoć pruža mlađa ženska osoba u zamjenu za stan u gradu Varaždinu (prednost ženskim osobama).

Mob. 099/2004-992 ozn.2482 RADIM sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.2492 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.2511 GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije, novogradnja, sanacija krovišta, uređenje okoliša. Garancija na izvedene radove, dugogodišnje iskustvo. Info: Ninex, Varaždin, 098/414-128 ozn.2532

ŽIVOTINJE

NA PRODAJU: Beagle (bigl) štenci, dvobojni i trobojni, cijepljeni.

Mob. 098/983-0991 ozn.103c JARIĆE i janjce, prodajem. Mob. 098/132-4213 ozn.2444 NJUFAUNDLAN štenci stari 2 mjeseca, cijepljeni, bez papira, cijena 600,00 kn. Mob. 098/891-691 ozn.1167b

OSTALO

PREŠU za grožđe, 80 l, sa gusnatom posudom, prešanje na principu gedora; 2 kace po 220 l, puta i lakovnica te kacu na nogarima za muljano grožđe, prodajem. Mob. 091/788-4946 ozn.2469 GROŽĐE sortno – rajnski rizling, miješano (šipon i graševina) sa cestičkog vinogorja, Falinić Breg, 4 kn/ kg. Mob. 091/3399-604, 091/2014310 ozn.2491

ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1318e

POVOLJNO! Ostakljena, ulazna, metalna, dvokrilna vrata za kuću/ šupu, dim. 139 x 210 + 66 cm oberliht. Moguća kompenzacija,. Mob. 098/9066-900 ozn.2535

RABLJENI namještaj, komplet kupaona, garnitura za dnevnu 3 + 2 +1 sa stolićem, stol i stolice, TV, ormar, krevet, prodajem. Mob. 091/630-9630 ozn.1080b

USTUPAM dva grobna mjesta (slijepa grobnica) u centru starog dijela varaždinskog groblja. Mob. 098/9868-600 ozn.1137b PLINSKU peć 8 KW, Ikom, povoljno prodajem. Mob. 099/216-2657 ozn.2441 GROŽĐE – veće količine: crni i sivi pinot, zeleni silvanac, muškat ottonel, traminac, rajnski rizling. Mob. 098/379-135 ozn.247c VLASTITU vjenčanicu iz inozemstva, nošena samo jedanput, podesiva, veličine 38-40 te 4 haljine za klencerice, ljubičaste boje, duge, prodajem. Tel. 042/641-107 ozn.248c

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2517

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1319e

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2536

PRODAJEM kvalitetno vino, graševina, rajnski rizling, muškat, miješano vino, pogodno za ugostitelje ili svadbe, veće količine. Mob. 098/268-250 ozn.1327e

OBRT za završne građevinske radove, soboslikarsko-ličilačke, knauf sistemi, stiropor fasade.

Mob. 099/814-1001 ozn.1169b

HRASTOVU bačvu 210 litara za 300 kuna, prodajem . Nazvati između 17 i 19 sati na 240-086 ozn.1331e

SOBOSLIKARSKE, keramičarske i ostale završne radove izvodimo; krpanje i bojanje fasada. Popust umirovljenicima! Tel. 042/230-

INVALIDSKI krevet s motorom i dekubitus madracem te invalidska kolica, prodajem. Sve u pola cijene.

Mob. 099/413-0546 ozn.1158b

INOX bačva 310 l, 1.300 kn, nova bačva plastična na šraf 200 l, 150 kn.

Mob. 098/715-759 ozn.2494

CRNO vino portugizacte ujedno se proje crno vino, grožđe sovignoun, sivi pinot, portugizac i mješane sorte. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 ozn.165c

KERAMIKA: novogradnja i adaptacije, brza i kvalitetna postava keramike i svih vrsta kamena.

Mob. 091/896-1397 ozn.2514

ZOB, prodajem. Upitati na tel.

042/711-109 ili mob. 099/515-2995 ozn.2458

HM TERMO Zagrebačka 145, Varaždin Pozivamo Vas na dane alternativnih izvora energije 03. i 04.

09. 2010.

U ponudi su peći i štednjaci za centralno grijanje, kamini, trajno žareće peći na palete sa daljinskim upravljanjem, prezentacija peći na palete i sječku. Svakog kupca peći čeka nagrada: pivo i gulaš. Besplatni savjeti stručnjaka.

SENKO – VIADRUS ozn.246c

SALONIT ploče, prodajem povoljno.

Mob. 098/284-282 ozn.28c

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.2551

„Junkes“, 13 l, protočni; bojler na struju, 10 l, novi, sve u dobrom stanju. Tel. 042/260-575 ozn.1147b

STOL + kutnu klupu + 2 stolice, 1.000,00 kn, prodajem. Mob. 091/591-7546 ozn.2439 BOJLER „Vajland“ 2 400 KW; bojler

UŠČUVANE hrastove bačve 400 i 500 l, prodajem. Upitati poslije 19.00 sati na 042/641-026 ozn.2516 VINO - rizling rajnski prodajem ili mijenjam za prešu 200 l, hidrauličnu. Mob. 098/956-0311 ozn.2524 GROŽĐE – rizling rajnski i miješane sorte. Mob. 098/956-0311 ozn.2524

KREDITI NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 150.000 € bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c POVOLJNI krediti! Bez jamaca, HROK-a, C/L, na ostatak primanja; prebijanje. Razne mogućnosti. Pozajmice 20.000 kn/24 h. Karmen, 095/5517-670 ozn.2510 NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca. Pogodnosti umirovljenicima i zaposlenima u Boxmarku. Pozajmice do 50.000 kn. Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.2547 NOVI krediti – umirovljenici s čistim odreskom do 15.000 kn u roku 24 h, bez HROK-a i C. L. do 70.000 kn., pozajmice.

Zatvaramo postojeće do 30.000 €, krediti na ostatak do 7.000 €. Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn.208c KREDITI 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI bez HROK-a i C/L, pozajmice 18 – 36 mj., na trajni nalog, 30.000 € (10 god.). Mob. 092/2929-106 ozn.159c FENOMENALNI krediti bez jamaca do 30.000 € do polovice primanja.

Zatvaramo postojeća zaduženja.

Expresne pozajmice 30.000 kn/24 h. Kreditni ured sa dugogodišnjim iskustvom. Gđa. Ivana, 091/9080808, 098/180-7778 ozn.176c EXPRES pozajmice do 20.000 kn, zatvaramo postojeće kredite s povoljnom novom kamatom do 30.000 €. Mob. 098/424-608, Rebeka ozn.208c POZAJMICE 20.000 kn/24 h. Krediti: 30.000 € - 10 g., 7.000 € -na ostatak plaće; 70.000 kn – bez HROK-a.

Nada, 092/285-5079 ozn.244c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.2295 NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.2330 KREDITI do 180.000 kn na razliku, zatvaranje C/L. Inohipotekarni krediti bez troška procjene.

Mob. 098/375-966, 091/5440-151, 095/601-1576 ozn.2347 POZAJMICE, krediti do 25.000 €.

Mob. 098/191-9955 ozn.2452 IMATE li svog financijskog savjetnika? Trebate li hitno novac? Nazovite s povjerenjem. Mob. 098/1606-175 ozn.2501 KREDITI! Hipotekarni, ino, gotovinski, brzo i bez jamaca. Danica, 042/321-144, 092/119-0041, 099/579-5712 ozn.2519 AKCIJA! Uspješno i brzo – krediti do polovice primanja bez jamaca. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.2519 KREDITI bez HROK-a i C/L na ostatak 30.000 € na 10 god. Info: 099/8820504, 092/2590-140 ozn.2520

KREDITI – 30.000 €, 7.000 € na ostatak, 10.000 € bez HROK-a.

Info: 099/4144-733, 091/574-0757 ozn.2520 KREDITI – bez HROK-a i administrativne zabrane na ostatak do 7.000 €, umirovljenici do 10.000 €.

Mob.091/982-3248, 099/828-2593 ozn.2520 KREDITI! - 30.000 €, 10.000 € - 1/2 plaće, 10.000 € bez HROK-a, 7.000 € - ostatak plaće. Pozajmice 30.000 kn. Slavica: 091/904-3612, 095/5581759 ozn.2531 HIT akcija za umirovljenike! Krediti do 90 g. starosti, bez jamaca, realizacija u roku od 24 h, kamata samo od 5-7 %. Nazovite na 099/8627-400 i ćemo vam pomoći ozn.2543 FENOMENALNI gotovinski krediti do 30.000 €, pozajmice 20.000 kn/24 h, na ostatak plaće do 7.000 € bez adminis. zabrane. Krediti do 70.000 kn bez HROK-a i C. L. Mob. 098/669-508 ozn.2543 NIKAD nije bilo, da nekak ne bi bilo!

Krediti do 25.000 € bez jamaca, do 7.000 € bez adm. zabrane, uz mogućnost zatvaranja postojećih zaduženja. Pozajmice 20.000 kn/24 h. Mob. 098/964-5711 ozn.2543 NAJBRŽA i najsigurnija realizacija kredita i pozajmica za zapo-

slene, umirovljenike i obrtnike.

Mob. 091/930-2379, 095/986-0779 ozn.2543 EXPRES pozajmice 30.000 kn, umirovljenički krediti 15.000 kn/24 h, zatvaranje zaduženja 30.000 €. Mob. 099/7866-758 ozn.1177b BRZO rješavanje vaših financijskih problema. Uvjerite se! Mob. 091/303-2261 ozn.1164b

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/5166780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c ČETRDESET sedmogodišnjak, uspješan u svemu, traži urednu ženu 28 – 35 g., radi druženja. Mob. 091/5407969 ozn.2456 SLOBODAN muškarac, 63 g., traži slobodnu ženu do 62. g., za druženje i vezu. Molim Vlatku i Katarinu da se jave. Mob. 095/579-8738 ozn.2537 SIMPATIČNU žensku do 38 g. radi ozbiljne veze, želi upoznat muškarac.

Mob. 095/567-2285 ozn.2495

50 Zahvale i sjećanja

31. kolovoza 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

na voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANU MEĐERALU

IVANA RINKOVCA

TOMU BOSILJA

31. VIII. 2002. – 31. VIII. 2010.

31. 08. 2009. – 31. 08. 2010.

Od uprave i djelatnika poduzeća

Uvijek u našim mislima i duboko u našim srcima.

Godina je prošla, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

MARLEX d.o.o. i RAUŠ d.o.o.

Supruga Katica, sin i kći s obiteljima

Tvoj sin Ivan s obitelji

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na suprugu, baku i prabaku

na voljenu

TEREZIJU ČURILA

31. 08. 2009. – 31. 08. 2010.

MIRJANU VINCEK

02. IX. 2001. – 02. IX. 2010.

Svaki dan našeg života nosi sjećanje i uspomenu na Tebe.

06. 09. 2009. – 06. 09. 2010.

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama zauvijek.

Zauvijek si u našim srcima, mislima i sjećanjima.

ANA PERŠI

Kći Draženka i sin Rade s obitelji

Kćerke Željkica i Svjetlana, unučad Vitomil, Una i Alek, sestre Svjetlana i Gordana, brat Zvonko i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na našu dragu i nezaboravnu

ANA PERŠI

ZAHVALA

Godina je prošla, za te, seko, nije bilo lijeka. Bolna sam Ti, ne mogu Ti doći, al’ ćemo se sresti i bit ćemo skupa dovijeka.

povodom smrti našeg dragog

GIZELU ĐURIĆ 03. 09. 1997. – 03. 09. 2010.

Uvijek si s nama.

Vlado, Damir i Vlatka s obitelji

Voli Te Tvoja seka Milica

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu mamu, punicu, baku i prabaku

BARBARU BOROVIĆ 30. 08. 2008. – 30. 08. 2010.

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječni.

RUDOLFA HRASTOVCA preminulog 20. kolovoza 2010. sa 79 godina života.

Iskreno hvala braći i svim rođacima, prijateljima i dragim susjedima koji su mu pomogli da lakše prebrodi teškoće i život mu učinili ljepšim i lakšim. Hvala svima koji su mu svesrdno pružali medicinsku pomoć.

Hvala i svima koji su bili s nama u teškim trenucima, izrazili nam sućut i s nama podijelili bol, koji su vijencima i svijećama okitili njegov odar i ispratili ga do vječnog počivališta. Svima od srca veliko hvala!

SJEĆANJE

STJEPAN MORAVEC 06. 09. 2009. – 06. 09. 2010.

S tugom i poštovanjem sjećamo se Tebe.

Obitelji Velimira i Vilima Šagija

Njegova Jagica, Sandra, sestre i braća

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

JOSIPA GRUDIČEKA 29. 08. 2009. – 29. 08. 2010.

DANIJEL HRASTOVEC † 28. VII. 1996.

U srcima i mislima uvijek si s nama!

na

STJEPANA MORAVCA 06. 09. 2009. – 06. 09. 2010.

Od Dragice

Tvoje mama i Sandra

Živiš u našim mislima, srcima i molitvama.

Tvoje supruga Anka, kćeri Darinka i Jasminka s obiteljima

ZAHVALA SJEĆANJE

ZLATKO GRADEČAK 29. 08. 2004. – 29. 08. 2010.

ZAHVALA

U našim srcima i mislima Ti živiš i dalje.

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i punice

Supruga Đurđica i djeca Renata i Jurica

MILICE ROGINEK

SJEĆANJE

preminule 22. kolovoza 2010. u 68. godini života.

Ovim putem najtoplije zahvaljujemo cijeloj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, djelatnicima INA-e, osoblju Kirurgije bolnice Varaždin i svim dragim ljudima koji su u teškim trenucima bili uz nas te ispratili našu mamu na posljednje počivalište.

Svima još jednom veliko hvala.

Ožalošćene obitelji: Roginek, Hrman, Kupinić

SJEĆANJE

VLADIMIR HEREGA

na mog voljenog

MIŠU KOLENKA

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

SJEĆANJE

MILKA VINCEK 31. 08. 2000. – 31. 08. 2010.

Sjećanje i uspomene nikad ne umiru, oni žive vječno u našim srcima i mislima.

Hvala Ti i za sve dane koje smo dijelili s Tobom. Počivaj u miru.

Obitelj Kovačić

SJEĆANJE na voljenog

MARIJANA BENČIĆA 30. 08. 2008. – 30. 08. 2010.

Prošle su dvije tužne godine, u našim srcima čuvamo Te. Supruga Marija, kći Željka, sin Zvonimir, unučad Andrea, Marin i Josip

SLAVKA MIŠAKA Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su suosjećali s nama u najtežim trenucima i ispratili ga na vječni počinak. Posebno hvala velečasnom Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju i lijepim riječima utjehe.

Tvoja obitelj

Prošli su dani, sati, mjeseci, a Ti zauvijek u srcu jesi. Bol, tuga, gorčina i sjećanje ne prestaju.

Tvoja Emina

TUŽNO SJEĆANJE na dragu i nezaboravnu

SJEĆANJE

JELENU ILIĆ

MIŠO KOLENKO

31. 08. 2008. – 31. 08. 2010.

04. 09. 2009. – 04. 09. 2010.

U trenu život nestane, al’ naša ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Zauvijek s nama u mislima, molitvama i srcu.

Obitelj

Suprug Mate, kći Sanja, sin Mario i sestra Štefica s obiteljima te ostala tugujuća rodbina

26. 08. 2008. – 26. 08. 2010.

Supruga Zorica, sin Vladimir, kćerke Barbara, Sonja i Vesna

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

ZAHVALA

IVANA dipl. ing. BOŽIĆA

povodom smrti dragog

31. 08. 2008. – 31. 08. 2010.

Uvijek ćeš ostati drag u našim srcima i uspomenama.

VIDA POZDERA

Supruga Jadranka, sinovi Eduard i Domagoj s obiteljima

preminulog 21. kolovoza 2010. u 82. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

MIRKA BENČIĆA 29. VIII. 2005. – 29. VIII. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u najtežim trenucima, iskreno zahvaljujemo dragoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dobrim ljudima koji su ispratili našeg dragog Vida na vječni počinak te položenom cvijeću i svijećama. Posebno hvala članovima DVD-a Nedeljanec – Prekno i njihovom predsjedniku Stjepanu Smernjaku na dirljivim riječima oproštaja te članovima DVD-a Vidovec, DVD-a Gojanec i DVD-a Tužno na dostojanstvenom oproštaju. Veliko hvala vlč. Nikoli Bukovčanu na riječima utjehe i sućuti kod posljednjeg ispraćaja. Svima od srca veliko hvala.

Ožalošćeni: sin Stanko, kći Pavlica, snaha, zet, unuci, praunuci i sestra

SJEĆANJE

*****

na

POSLJEDNJI POZDRAV

STJEPANA MEĐIMURCA 04. 09. 2006. - 04. 09. 2010

DEDI

Niti godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tiho usnuše oči Tvoje, tiho nestane glas Tvoj, ali Ti ćeš uvijek biti tu između nas.

Supruga Katica s obitelji

Tvoji unuci i praunuci

Zahvale i sjećanja 51

31. kolovoza 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na dragog tatu

povodom smrti naše drage

FELIKSA SVETINU – DORIĆA 31. 08. 1985. – 31. 08. 2010.

S poštovanjem i ljubavlju

MARE GOLEC

sinovi s obiteljima

preminule 23. kolovoza 2010. g. u 80. godini života.

ZAHVALA Duboko potreseni smrću našeg

JOSIPA SBÜLLA preminulog 24. 08. 2010. u 65. godini života

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Veliko hvala osoblju Odjela za nefrologiju, posebno dr. med. Marijanu Đurasu.

Veliko hvala svima.

Ožalošćena obitelj

zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Neka Ti je vječni mir i spokoj.

na voljenu

ZAHVALA

30. 08. 2007. – 30. 08. 2010.

povodom iznenadne smrti

Zauvijek živiš u našim srcima i molitvama.

na dragog

STJEPANA MAJCENA 01. IX. 2003. – 01. IX. 2010.

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječni u nama.

SJEĆANJE

ANDRIJA POMPER 01. 09. 2008. – 01. 09. 2010.

Supruga Dragica, kći Nadica, zet Dragutin, unuke Nataša i Karolina, unuk Karlo

BOŠKA KOJDIĆA SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

BRANKA FLUKSA

Najiskrenije zahvaljujemo svim susjedima Ulice braće Vidović, svim prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo gospodinu Ivanu Janešu na dirljivim riječima oproštaja.

Prolazi vrijeme, ali bol ne briše, što dalje ide, boli sve više. Teško je bol u duši kriti, u srcu plakati, a nasmijan biti.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

Supruga i djeca

02. 09. 2008. – 02. 09. 2010.

SJEĆANJE

ANTONIJA ŠANJEK 05. IX. 2004. – 05. IX. 2010.

U našim srcima uvijek voljena, u mislima nikad zaboravljena.

Kći Marija s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom dedeku

ZAHVALA

BOŠKU KOJDIĆU

povodom smrti

ZAHVALA

Tvoje unuke: Dušanka i Rea

MARIJE JAGAČIĆ koja je preminula 24. 08. 2010. u 80. godini života.

SJEĆANJE

Obitelj Kelemen

SJEĆANJE

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Tvoji najmiliji

koji je preminuo 24 . 08. 2010. u 73. godini života.

Prijatelji žive zauvijek.

Supruga Katarina i djeca s obitelji

Tvoja supruga i djeca s obiteljima

IVKU KRANJČIĆ

DARKO ROŠKARIĆ

04. 09. 2001. – 04. 09. 2010.

Ne postoji zaborav ni utjeha, već devet godina tuge i sjećanja na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja obitelj

02. 09. 2009. – 02. 09. 2010.

STJEPAN MESEK

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Zahvaljujemo vel. Hadroviću na lijepim riječima ispraćaja i molitve.

Ožalošćeni Suprug Ivan, kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake i prabake

IVANE KOČET koja je preminula 23. kolovoza 2010. u 91. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su uputili riječi utjehe i sućuti.

Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Ožalošćeni djeca: kćerka Barbara, sin Alojz i Martin, unuci: Darko, Biserka, Karolina, Božica, Dražen, Miroslav, Srečko i Krunoslav te praunuci: Ljiljana, Petar, Lea i Ines

na našeg dragog

ZAHVALA

JOSIPA JUREKOVIĆA

SJEĆANJE

04. 09. 2000. – 04. 09. 2010.

Zauvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

MARTIN CIGLAR

povodom smrti našeg dragog

28. 08. 2005. – 28. 08. 2010.

Tvoja obitelj

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

Supruga i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE na dragog oca, svekra i djeda

RUDOLFA HABUNEKA

SJEĆANJE

28. 08. 2005. – 28. 08. 2010.

STANKO DUKARIĆ

Uvijek u našim mislima.

04. 09. 2008. – 04. 09. 2010.

Sinovi Tihomir i Damir s obiteljima

Tvoja dobrota i dragi lik, uvijek su s nama.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja obitelj

PETRA GERENČERA iznenada preminulog 17. kolovoza 2010. u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, znancima i svima koji su nam izrazili sućut i ispratili na vječni počinak, okitili odar cvijećem i svijećama. Hvala stanarima zgrade Zrinski i Frankopana 4, dr. Veridijani Pavlović, sestri Meliti, djelatnicima Vodoprivrede i Vodogradnje, zaposlenicima Zavoda za zapošljavanje, fra. Mirku Kemivešu na toplim riječima na posljednjem ispraćaju.

Veliko hvala mom nećaku Ivici Fluksu koji mi je najviše pomogao oko sahrane mog supruga. *****

MARIJA PAIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

05. 09. 2008. – 05. 09. 2010.

dragom suprugu i bratu

na

U mislima i srcima s nama.

DRAGANA BENKA

Tvoj sin Josip s obitelji

26. 08. 2008. – 26. 08. 2010. Živiš u našim mislima i srcima.

Mario, Sanja, Leon i Lana

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu i djedu

JOSIPU PLEŠE

PETRU GERENČERU Otišao si kao rosa s cvijeta od sada pa dovijeka…

Bol i suze ne mogu Te vratiti, al’ naša ljubav i molitve u tišini vječnog mira će Te pratiti…

Tvoji najmiliji Supruga Anica, sestre Marija, Anica i Veronika, obitelj Črnela, Camplin, Fluks i Jaklin te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

Uvijek u našim mislima i molitvama. na drage roditelje

Tvoji: sin Dragutin, unuci Željka i Mario, snaha Rosana

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tečeku

PAJTAK

PETRU GERENČERU

SJEĆANJE

STJEPAN BARBIR 30. 08. 2007. – 30. 08. 2010.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Supruga Jaga s obitelji

IVANA

i

1935. – 2007.

KATU 1933. – 2009.

Kćerka, zet i unuci s obitelji

Ni suze ni bol ne mogu Te vratiti.

Sjećanje na Tebe vječno će živjeti.

Ostaješ s nama u našim srcima i mislima.

Tvoji: Ivana, Višnja i Ivica te obitelj Branka Fluksa i Stjepana Kolareka

52 Vaš kutak

31. kolovoza 2010.

Što čitati?

“Afrika” Mire Aščića

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Slikanje, farbanje i vatooing Piše: RADAR

Kam god se okreneš denes svi nekaj slikaju ili farbaju. Sebe ili druge. Političari jeni druge, kak da im se zmešalo, a stoka sitnog zuba se te pizdarije debelo plača i puši i dalje. Murija slika pijane vozače, Štefek Maricu dok si obleče minicu i z dućana ide, dečki z Crtorada one kaj krivo parkiraju … Slikal se pak i Đurek kaj je predi bil glavni glumac vu folklornoj družini Hupa. Ve je dobil partijsku knjižicu pa više nebu dopisni član partije, nek pravi pravcati, cepljeni. Naslikavleju se i člani nekakvih polumasonskih interesnih družina kaj vu Hrvackoj svoje filijale i nekakve guvernere i prezidente imaju.

Ti bi se kakti trebali baviti humanitarnim delom a praf zapraf sami sebi jajca titraju di stigneju. Naslikavleju i Vlatku. Kad dojde jadna na plažu si mam slikaju njezine cecke kak da su z Marsa opali. I Nikolinine batke i Ninine čobe i dak dale. I dok slikarije te vrste idu kak po žnori, pravi umetniki kaj rišeju slike jedva kraj z krajem duraju. Pa budu se morali prekvalificirati. Za vatooing iliti privremeno oslikavanje vagini ili pički kak to veliju po domaći. To je ve trend vu svetu.

Imati narisanu. Motivi moreju biti od baroka do poparta. Kak kojoj paše za umetnički dojam. Pa ko ima rad tak nek mu bu...

Mirisna fantazija N

akon što ste se prošpancirali, vidjeli sve štandove i, vjerujem, dobro se umorili, vrijeme je za ugodan boravak u kući i lagano opuštanje te skupljanje energije za daljnje obaveze. Stoga boravak u svojem domu trebate učiniti maksimalno lijepim i ugodnim, kako biste se mogli apsolutno prepustiti udobnosti koju vam pruža bivstvovanje kod kuće. Ugodan miris koji se širi prostorijom uvijek može samo pridonijeti vašoj opuštenosti te djelovati na uravnoteženje vašeg duha, uma i tijela. Osim toga, svakom posjetiocu vašeg doma ugodan miris ostat će u lijepom sjećanju, i vaša kuća kao bajkovito, mirisom ispunjeno mjesto. Mirise imamo u različitim oblicima i na različitim mjestima, no namjena im je uvijek jednaka. Postoje mirisi u vrećicama, koje stavljamo u sve Leticija moguće prostore, ZADRAVEC od dnevnih boraKukuljevićeva 17, Varaždin vaka do ormara 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com pa i kupaonica, zat i m i m a m o ukrasne mirisne kuglice i kamenčiće koji mogu biti i poput dekoracije na ukrasnom tanjuru ili zdjeli u dnevnoj sobi, eterična ulja i mirisni štapići također imaju svojih mirisnih draži. No ne bismo trebali zaboraviti i mirisne sapune koji i našoj koži pružaju posebno zadovoljstvo te kupke koje nam uvelike olakšavaju i pomažu pri relaksaciji tijela i duha i naravno, neizostavne mirisne svijeće koje prostoru daju romantičnu čar. Naravno, ne odgovaraju nam svima jednaki mirisi i intenziteti, stoga uvijek treba pokušati pronaći onaj koji se u potpunosti ili najbolje poklapa s vašim ukusom, kako ne biste uzrokovali kontraefekt i umjesto ugodnim mirisom ispunjenog prostora proživljavali glavobolje i neugodnost zbog neodgovarajućeg mirisa u vašem stanu. Vjerujem da volite uživati i ugodno se osjećati, stoga vam želimo pripomoći u vašem hedonizmu, a kako bismo to i zaista mogli, posjetite nas u Gift shopu Letizia da zajedno pronađemo vašu mirisnu fantaziju.

Letizia

Miro A šč ić, Afr ika Misija na Crnom kontinentu, Stanek, Varaždin, 2010.

Unatoč velikom novinskom prostoru koji i u ovom broju Re gionalnog tjednika posvećujemo Špancirfestu, kao što sam već i spomenuo, uistinu je nemoguće spomenuti sve sudionike, programe i zbivanja vezana za ovu festivalsku pr iredbu. Stoga na ovom mjestu ukratko informiram čitatelje da je na Španciru predstavljena i vrlo zanimljiva putopisna knjiga Mire Aščića, inače novinara Hrvatske televizije, koja je posvećena njegovim boravcima na Crnom kontinentu - Africi.

Ra z l o g v i š e d a p o svetimo dodatnu pozornost ovoj knjiz i je i činjenica da ju je objav io renomirani varaždinski nakladnik Stanek. Kao što je sam rekao u televizijskoj reportaži sa Špancirfesta, autor je nekoliko puta boravio u Africi, poglavito putem hrvatskih katoličkih misionara, pa je i sam osjetio potrebu - gotovo i misiju - zabilježi tidojmove o tom fascinantnom kontinentu.

Miro Aščić, jedan od mlađih, ali i suvislijih novinara naše javne televizije, boravio je u DR Kongu, Ruandi, Burundiju, Keniji..., dakle u tragičnijim afričkim zemljama, no nerijetko je, unatoč svemu, tamo nailazio i na smijeh, i na nadu.

Kako je napisala kolegica Maja Matković, “putopisna kazivanja novinara i snimatelja Mire Aščića ukoričena u knjizi Afrika što je objavljuje varaždinska nakladnička kuća Stanek pravi su biser koji čitatelja osvaja onako kako je autora osvajao Crni kontinent”.

Denis Peričić

Vaš kutak 53

SINIŠA SOVIĆ

31. kolovoza 2010.

Sound Trek

Big Boi – Sir Lucius Left Foot: Son Of Chico Dusty

D

ebi album Big Boia, repera koji s Andre 3000 čini legendarni dvojac poznat kao Outkast, nakon više od 20 godina glazbene karijere napokon je ugledao svjetlo dana ovo ljeto. Naznake da svaki želi malo sunca samo za sebe dali su još na albumu iz 2005. Speakerbox/The Love Below.

Nenad NEMEC, Ovaj je album nastajao NMC vrlo dugo, od 2007., i baš glazbeni producent/DJ zato je malo nedostajalo sound.regionalni@gmail.com da završi objavljen samo na internetu. Ali, evo, fanovi su ipak napokon dočekali svoje. Ljeto još traje, a ovo je idealan album za ovo godišnje doba - rap album pun svježih beatova nastalih pod utjecajem elektro-funka i druženja Big Boia s kolegama svodnicima. Big Boi ima tu dozu južnjačkog liričkog svodničenja koji može ponekad konkurirati karizmi, recimo, Snoop Dogga. rvi singl “Shutterbug” je odlična stvar ako želite testirati audio sistem vašeg auta. Prava elektro-rap-funk stvar. Producirao ju je veliki Scott Storch, a zvuči kao da ima elemente Daft Punka. Naravno, na južnjački rap način. Big Boi ugostio je mnoge kolege za svoj debi. Ta imena su Jamie Foxx, Gucci Mane, T.I., Janelle Monae, B.O.B... Izdvajam starog suradnika Sleepy Browna na pjesmi “Turns Me On” i starog veterana i živuću legendu Georgea Clintona koji uz Too Shorta obogaćuje pjesmu “Fo’ Yo’ Sorrows”.

Album ima dijelova kada malo uspori i sigurno bi bio još bolji da ima više “Shutterbug” momenata. Svi koji vole “pomaknuti” stil Outkasta, voljet će i ovu prvu bebu Big Boia.

P

Kad žena bubnja...

FILM – VIDEO – KINO

Zohan je zakon

Đurđa razveselila poklonike Uz brojna događanja Špancirfesta izdvojili smo i glumačkogastronomska događanja u restoranu Kod Đurđe koji je Pan otvorio u Varaždinu. Restoran je otvorila Ana Begić, koja u Panovim reklamama glumi glavni lik – Đurđu. Uz bogatu domaću ponudu jela – u deset festivalskih dana “nestalo” je oko 700 bunceka i 1000 bečkih šnicli – najveća atrakcija bila

su tri dolaska Ane Begić. Kako nam javljaju organizatori, simpatičnu Anu, Đurđu iz Panovih reklama, ispred restorana Kod Đurđe svaki je put dočekalo nekoliko stotina obožavatelja.

Nakon 2 sata druženja, davanja autograma i fotografiranja s gostima Panovog restorana Ana je sva tri dana prošetala Špancirfestom i uživala u jedinstvenoj atmosferi festivala.

Izraelski komandos Zohan Dvir poznat je diljem svoje zemlje – on je najbolji, najjači i najuspješniji antiteroristički agent. Iznimno vješt i naočigled neranjiv, Zohan je jednako spretan u udvaranju ženama kao i u uklanjanju svojih neprijatelja, među kojima se ističe njegov glavni protivnik, palestinski terorist Fantom. No, veliki Zohan krije tajnu – iako neizmjerno voli svoju zemlju, dosta mu je neprekidne borbe te sanja o prilici da napusti vojsku i izrazi svoju kreativnost kroz posao frizera. No, dokle god sudjeluje u borbi protiv terorizma, njegov san je nemoguć, zbog čega on svaku večer zaspi u suzama, nagnut nad slikama iz knjige frizura Paula Mitchela koju drži sakrivenu u svojoj sobi. Zohanu se pruža prilika koju je čekao kada se Fantom ponovno pojavi. Umjesto da ga eliminira, on lažira vlastitu smrt i pobjegne, ostavljajući oduševljenog Fantoma u uvjerenju da je napokon porazio velikog Zohana. Skriven u prtljažnom kontejneru s dvoje pasa, Scrappy i Coco, Zohan se prošverca u avion za New York ostavivši sve za sobom osim svog sna…

54 S raznih strana ZBOR MLADIH BeDeM

„Pjesmom slavimo“ BIŠKUPEC – Zbor mladih BeDeM održat će koncert duhovne glazbe u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Biškupcu, 5. rujna s početkom u 17 sati.

Organizatori pozivaju sve ljude dobre volje da radosnim srcima uveličaju koncert „Pjesmom slavimo“, a koji se, kako doznajemo, upriličuje na čast i slavu Nebeske Majke, naše i vaše zaštitnice.

NEKAD I SAD U rodnim godinama bilo je neželjenog rojenja pčela, kada su se pčelinja društva brzo razvijala

Rojevi pčela uhvatili se na granu dugu do dva metra Nekad pčelari nisu bili spremni na brzo i efikasno liječenje bolesti i nametnika kod pčela, što je zaustavljalo razvoj pčelarstva i od pčelara zahtijevalo nova ulaganja Piše: DANIEL ŠANTALAB

!

Slatki štenci Lina je kujica stara 3-4 mjeseca, mješanka labradora.

Nađena je kako sama luta Gajevom ulicom u Varaždinu u vrijeme Špancirfesta.

Vedra je i umiljata i pretpostavljamo da je nekome odlutala pa molimo vlasnika da se javi na telefon udruge Spas kako bi Lina opet bila kod kuće.

Udruga Spas, tel.: 330-004

VANIMA

Još jedan crtić!

VANIMA – studio animiranog filma i njezini voditelji Hrvoje Selec i Sandra Malenica, bili su gosti prvog FAROS-a, festivala koji je pokrenuo Kristijan Ugrina ove godine u Starom Gradu na Hvaru za djecu koja tamo žive ili ljetuju. Sam festival zamišljen je kao cjeloljetni događaj s nizom radionica za djecu - literarnom, g l azb e n o m , p l e s n o m , dramskom, novinarskom, animacijskom...

Tema ovogodišnjeg festivala bilo je sunce, tako se i hobotnica Sunčica, glavna junakinja ovogodišnjeg festivala, kao lajtmotiv provlačila kroz sve dječje radove, pa tako i crtić koji je uz predstavu bio prikazan na svečanom zatvaranju FAROS-a te je naišao na iznimno oduševljenje djece i publike.

31. kolovoza 2010.

Naše je pčelarstvo u svojoj povijesti prolazilo kroz razdoblja kada bi napredovalo i davalo dobre rezultate u prinosima, brzom razvoju i proširenju broja aktivnih pčelara te modernizaciji.

No, bilo je i poteškoća u uzgoju pčela zbog bolesti i nametnika, koji su se nenadano pojavljivali i pčelari nisu bili spremni brzo i efikasno spre-

b

ilo je slučajeva kada bi nastao roj kojemu je trebala grana i do dva metra duljine

pčelinjih društava, a najviše se očekivalo od rojenja dobrih i jakih pčelinjih zajednica.

Neželjeno rojenje No, bilo je i neželjenog rojenja pčela u rodnim godinama, kada su se pčelinja društva brzo razvijala i košnice ubrzano punile medom.

Zbog nedostatka prostora, košnice su postajale tijesne i rojenje je bilo neminovno, te su novi rojevi tražili slobodne nastambe, a prije bi se obavezno uhvatile na obližnju granu.

Bilo je slučajeva kada bi u zraku bila dva do tri roja i, kada bi se spojili, nastao je roj kojemu je trebala grana i do dva metra duljine, a težio bi pet do šest kilograma.

U vrijeme pčelarenja imao

sam raznih slučajeva, a mnoge sam zabilježio foto-kamerom.

Posebno se to odnosilo na vrijeme rojenja pčela i tako su nastale rijetke fotografije rojeva.

Pritom mi je asistirao susjed Valent Matijaško, koji je posebno uživao u ovakvim atrakcijama. Bio je viši od dva metra i dobro je trebao uzdići ruku kako se roj ne bi vukao po zemlji.

Sjetio sam se tih lijepih dana u pčelarenju, a posebno u ovo naše vrijeme kada se mnogo govori i piše o ugroženosti pčela i kada se strahuje za njihov opstanak.

Ove će fotografije potvrditi moja sjećanja i uspomene na to vrijeme koje je pogodovalo opstanku i razvoju pčelarstva.

čavati i liječiti.

Te su pojave uvijek donosile zastoj u razvoju pčelarstva, umanjivale prinose i od pčelara zahtijevale nova ulaganja u obnovu pčelarstva.

Za osnivanje novih društava i povećanje prinosa bile su presudne vremenske prilike, koje su omogućavale brz razvoj postojećeg baznog fonda

ZABLUDA Je li našeg sugrađanina iz Trenkove ulice zbunio izgled godinama skrivenog betonskog zdanja?

Tajanstveni bunker koji to nikad nije bio

Kod “bunkera” zatekli smo vrijednu ekipu iz KZ Cenacolo

VARAŽDIN – Hrpe smeća i ostaci posječenog drveća koji se već duže vr ijeme intenzivno uklanjaju s parcele u neposrednoj blizini 5. osnovne škole, odnosno iza zgrade Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Trenkovoj ulici, otkrili su misteriozni i davno zaboravljeni bunker – riječi su to našeg upornog starijeg sugrađanina iz Trenkove ulice koji, pokazalo se, nije poslušao naš savjet da bolje pogleda to, njemu

čudno, betonsko zdanje. Naime, na spomenutoj lokaciji nekoć je egzistirao mlin koji je još početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća bio u ruševnom stanju. A betonski „bunker“ s kosim krovom koji se nakon uklanjanja grmlja koje ga je obraslo iznenada pojavio, zapravo je ništa drugo nego stari gospodarski objekt koji je vjerojatno služio kao spremište. U prilog iznesenom svjedoče tek desetak cent imetara

debeli betonski zidovi spomenutog zdanja na kojem nema niti jedne puškarnice odnosno otvora kroz koji bi vojnici, kojih tu nikada nije ni bilo, mogli nadzirati okolni teren i po potrebi pucati. Na kraju spomenimo i to da taj nakaradni objekt nema nikakvu spomeničku vrijednost, a kako je njegova unutrašnjost prepuna smeća, najbolje bi bilo da ga bageri sruše i investitori sve skupa uklone. (jn)

Vodič 55

31. kolovoza 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN DANI LUDBREŠKE SVETE NEDJELJE 2010. (izbor iz programa) U utorak, 31. kolovoza u 17 sati Trg Svetog Trojstva NOĆ TEHNIKE - otvorenje radionice i prezentacije aktivnosti Zajednice i udruga tehničke kulture Grada Ludbrega U srijedu, 1. rujna u 19,30 sati Zavjetna kapela ŽUPNI ZBOR (koncert)

FOTO NATJEČAJ

U četvrtak, 2. rujna u 17 sati Trg Svetog Trojstva LUDBREŠKI SEJEM - otvorenje i modna revija

U četvrtak, 2. rujna u 19 sati Hotel “Amalia” ELVIRA ŠTABI VIDOVIĆ - otvorenje izložbe slika U petak, 3. rujna u 17 i 19 sati Galerija ZB ART na otvorenom LUDBREŠKA LIKOVNA PALETA (umjetnička radionica) Humanitarna izložba slika hrvatskih umjetnika U petak, 3. rujna u 21 sat Trg Svetoga Trojstva PUHAČKI ORKESTAR GRADA LUDBREGA (promenadni koncert)

KNJIŽNICA Ʉ =áĉåČ ŀÑ ėáĤÑĨČå ÿ ėáĉåČ ŀÑ áĉåÝıȦ ėáĉåČ ŀÑ đČÑáåȦ ėáĉåČ ĨĮĤÑĒå ČÿĮåĤÑĮıĤå ÿ ėáĉåČ ÑĒóÝÑ LJETNO RADNO VRIJEME

OD 28. LIPNJA DO 28. KOLOVOZA 2010. ponedjeljak, utorak 14,00 - 20,00 srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 subota 7,30 - 12,00

“JUST SAY YES”, izložba fotografija s vjenčanja HRVATSKA NOVINSKA FOTOGRAFIJA 2009.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja od 9 do 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

MUZEJI

Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ 0ıČÑ ĨĮĤÑłÑĤĒÿÝÑ ȿ ĨıĺåĒÿĤĒÿÝÑ Izložba Snježane Brkić Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ NåĤđÑûå #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ

# 2 J'/ Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ eÜÿĤĊÑ 7ÿČĉåĒĊė NĮÑĒàÿß Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249

- od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru

0=_

Ʉ # 2 J'/ e2 S' /8# 2 JANE ŠTRAVS: “American Express”, izložba fotografija otvorenje u subotu, 21. kolovoza

PREPORUKA TJEDNA

Ʉ # 2 J'/ GJNS S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 Ʉ # 2 J'/ =G ' Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

CENTAR ZA KULTURU

U srijedu, 1. rujna u 20 sati Mala scena TJEDAN IZRAELA 2010.

JEWERS KLEZMER KVARTET (koncert) Filmski program Od četvrtka, 2. rujna do utorka, 7. rujna PISMA JULIJI (romantična komedija) u 18 sati SALT (akcijski triler) u 20 sati

Rođeni / _=/ ' Ivona Šenkiš, Sara Prepelić, Eva Kučar, Iris Galović, Ema Fulir, Morena Janečić, Paula Makar, Samanta Vudrag, Eva Polančec, Melani Zadravec, Ela Komar, Tena Piskač, Katja Marjanović, Sara Novak, Tea Tolić, Lea Martinčević, Tamara Peharda, Lara Cikač, Tessa Polak

/ ' Karlo Petek, Lovro Adamić, Sven Mišak, Matej Barabaš, Jakov Polančec, Roko Kolar, Tomislav Korbar, Nadrea Boltek, Luka Hrman, Andrej Zadravec, Bartol Canjuga, Martin Željezić, Leon Grabrovec, Luka Kovačić, Gregor Komadina, Mihael Horvat, Jan Šestak, Erik Denac, Leon Sakač, Lukas Hundrić, Ivan Vrbanec, Matija Sedlar, Novak Emanuel, Dany Sambolec, Petar Sili, Matej Gladoić

Vjenčani

eĤÿĒĊÑ 0ČĉÑÿß GÿĒĮÑĤÿß PġÑĒÝÿĤÑĒĉå ĒÑ ČåäÿđÑ

Antonio Marković i Veronika Šepši, Branimir Mlakar i Smiljana Tuđan, Ivan Obranić i Sonja Čubrilo, Marko Škvorc i Helena Munivrana, Eduard Vidić i Ana Selak, Adis Bakal i Maja Videc, Miljenko Jarnec i Petra Kovačić, Miljenko Koren i Jelena Koren, Ivan Lukavečki i Majda Krištić

Umrli Ivka Mikulek (86), Željko Ivek (61), Vera Reich (77), Josip Dolgoš (85), Zoran Premuš (41), Josip Sbüll (64), Ivanka Šebastijan (80), Mara Golec (79), Boško Kojdić (72), Josip Pintarić (81), Marija Dujić (87), Josip Pleše (82), Milan Reich (79)

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – POČINJE RANA JESEN Subotnje pogoršanje vremena kad je temperatura potonula za 15 Celzijevaca u odnosu na petak, označilo je i kraj najtoplijeg dijela godine. Ljeto još nije gotovo, ali val vrućina zasigurno je. Imat ćemo još lijepih dana, ali pitanje je hoće li se ove godine na našem području temperatura ponovno popeti na vrijednosti preko 30 Celzijevaca. Ovog tjedna neće. Nakon današnje kiše uslijedit će smirivanje, ali uz prohladna jutra. Nova promjena vremena moguća je oko subote, no u trenutku izrade prognoze još nije sasvim jasno koliko će ta promjena biti jaka. Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.8.).

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com

56 Zadnja

31. kolovoza 2010.

SVETA NEDJELJA

KONCERT Bajaga & Instruktori nastupili na Starom gradu

Zabava za 25.000 posjetitelja!

Msgr. Bozanić u Ludbregu

Podsjetili smo se na zimzelene hitove kao što su “Plavi safir” ili “Zažmuri”

Ko n ce r t B aja g e & Instruktora te njihovih gostiju pokazao se kao pravi vrhunac Špancirfesta.

Poneki disonantni tonovi vezani uz potrebu Bajaginog gostovanja u Varaždinu nisu spriječili da se u “grabi” kod Staroga grada u nedjelju okupi, prema slobodnoj procjeni organizatora, najmanje 25.000 ljudi, koji su, unatoč prohladnom vremenu, pristigli iz mnogih krajeva Hrvatske i Slovenije. Time je ovaj Ba-

!

Zatvara se ulaz u spilju Vindiju

U spilju Vindiju više neće moći ući tko god poželi, jer će ulaz u taj vrijedni arheološko-paleontološki lokalitet biti zatvoren. Radovi na zatvaranju ulaza trebali bi biti gotovi do kraja ovoga mjeseca, najavljeno je na službenim web stranicama

Općine Donja Voća. U Općini ističu da su time ispunili svoju zadaću da se spilja zaštiti od neželjenih ulaza, neovlaštenih iskopavanja i istraživanja, kao i svih ostalih oblika devastacije. Radove je sufinanciralo Ministarstvo kulture.

KARIKATURA

jagin nastup postao ne samo njegov najposjećeniji nastup u Hrvatskoj, nego i možda najveći koncert ikad održan u Varaždinu, dostojan možda i odziva na Balaševićev koncert, održan prije nekoliko godina na istom mjestu, također u okviru Špancirfesta.

Klasik ex-yu i srbijanske pop-glazbe predstavio je ne odviše intenzivnu, ali korektnu, opuštenu i vrlo profesionalnu svirku, a publika, posebice ona mlađa, uglas je pjevala hitove snimljene mož-

da i prije – njihova rođenja, ali i one novije, koji nisu poznati starijim generacijama koje su stasale uz Bajagine prve albume. Kako god bilo, lijepo je bilo podsjetiti se pjesama kao što su “Plavi safir”, “Gore dole”, “Život je nekad siv, nekad žut”, “Zažmuri” i mnogih drugih.

Bez obzira jeste li Bajagini fanovi, ili vam njegov repertoar danas predstavlja tek mutnu uspomenu, bila je to ugodna glazbena večer i “točka na i” rekordnih brojki ovogodišnjeg Špancira. (dp)

Ove nedjelje, 5. rujna, svečano euharistijsko slavlje u ludbreškom svetištu predvodit će kardinal msgr.

Josip Bozanić uz suslavlje varaždinskog biskupa msgr.

Josipa Mrzljaka, drugih biskupa i brojnih svećenika. Misno slavlje počet će u 10.30 sati procesijom hodočasnika, svećenika i biskupa od župne crkve prema svetištu, a bit će to vrhunac svečanosti u čast Presvete Krvi. No, prije toga, u četvrtak, 2. rujna, u Ludbreg će hodočastiti ministranti i vjeroučenici, dan kasnije vojska i policija, kao i susjedne župe, dok će u subotu u 7 sati svetu mistu slaviti Slovenci i Mađari.

U sklopu Dana ludbreške Svete nedjelje ovaj tjedan održat će se, kao i svake godine, niz kulturnih, gospodarskih, zabavnih i sportskih programa. U srijedu u 19.30 sati u zavjetnoj kapeli koncert će održati župni zbor, u četvrtak u 19 sati će u hotelu Amalia biti otvorena izložba Elvire Štabi Vidović, u petak, također u 19 sati, ali u galeriji ZB ART bit će otvorena humanitarna izložba slika hrvatskih umjetnika, a u 21 sat na Trgu Svetog Trojstva promenadni koncert održat će Puhački orkestar grada.

Kad je u pitanju gospodarstvo, središnji dan bit će četvrtak, jer će u 17 sati biti otvoren Ludbreški sejem, a sat vremena kasnije u hotelu Amalia priređuje se Gastro izložba.

crta: Željko Pilipović