RT_329

INTERVJU Mladen Paver, potpredsjednik hrvatskog rodoslovnog društva P. Ritter Ivan Zanjko, graditelj

SUMNJIVI POSLOVI

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Gradi violine čiji tonovi sviraju najljepše!

Procjenitelj fotografirao maloljetnike?

Za otpremnine djelatnicima 1,1 milijun kuna

Stranice 24.-25.

Stranice 6.-7.

Stranice 2.-3.

Stranica 17.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 329 :: 07. rujna 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Tko će postati novi vlasnik gospodarskog dijela Aquacityja?

U igri Aquatehnika i tvrtka Gumeko!?

Varkomova tvrtka Aquatehnika nudi 3 mil. kuna, a Kirićev Gumeko 3,2 mil. kuna Stranice 4.-5.

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

PRILOG START

Voze tri minibusa!

Sigurnost školaraca u prometu

Stranica 20.

Stranica 28.

TAMA REALITY SHOWOVA

Čovjek ptica “leti” svijetom

Metalci osvojili Gran Paradiso Planinari HPD-a MIV na najvišem vrhu u Italiji Stranica 36.

DANI LUDBREŠKE SVETE NEDJELJE

Robert Pečnik izumio odijelo koje čovjeka pretvara u pticu Stranica 38.

U Ludbreg iduće godine stiže i Papa?

Stranice 26.-31.

Nekad slavni, sada zaboravljeni Velika popularnost odmogla kandidatima Stranica 16.

SPILJA VINDIJA

Konačno zaštićena od vandala Stranica 13.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Jesen stiže, dunjo moja, jesen rana

N

akon ljetnih sparina i dana odmora, kako za koga i gdje, kiša, maglovita jutra i zahlađenje dobra su uvertira za jesen koja stiže.

Radi otrežnjenja, kažu mnogi. Jer, iduŽeljko PAVLEK ći mjeseci, po svemu urednik@regionalni.com sudeći, bit će burni, kako god da ih čovjek okrene. Trakavica „referendum“ bliži se svom završetku u prvoj godini emitiranja. A najavljenih Vladinih izmjena Zakona o radu zasad ipak (ne) bude. Političke, gospodarske, sportske i druge korupcijsko-kriminalne afere idu dalje jedna za drugom.

Neke prema prvim ročištima na sudu, druge prema presudama.

Nova školska godina započela je po starom dobrom običaju s mnogim otvorenim pitanjima značajnim za budućnost obrazovanja i znanosti u Hrvata.

Gospodarstvenici i poduzetnici i dalje muku muče s recesijom, nelikvidnošću, „antipoduzetničkom klimom“ i s punom pozornošću prate hoće li doći do najavljenih poskupljenja plina, električne energije, poreza i doprinosa… Sezonski radnici nakon završetka turističke sezone vraćaju se na burzu pa će s njima i broj nezaposlenih rasti ponovno ove jeseni. Većina umirovljenika, i ne samo oni, moli se dragom Bogu da ih posluži zdravlje, barem do idućeg ljeta, kuhaju pekmeze i broje novčanu crkavicu ako im išta vrijednoga spomena ostane za život kad plate sve račune i režije. Broj ovisnika o drogama, poglavito mladih, u Hrvatskoj raste. Lani je od predoziranja drogama umrlo 89 osoba. Koliko će ih ove godine? Vodi li itko statistiku o broju ovisnika o alkoholu? U goricama još malo pa počnu berbe… Jesen stiže, dunjo moja, jesen rana…

07. rujna 2010.

DOZNAJEMO Varaždinska županija smanjuje broj zaposle

Za otpremnine 8 službenika 1,1 mil. kuna Službenici ostvaruju pravo na otpremninu u visini 75 posto svoje prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka službe za svaku godinu neprekidnog radnog staža u Županiji i njezinim pravnim prednicima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Darinka Hajduk Vučić, dr. Nevenka Krklec, Marijan Kostanjevac i još petero službenika odlaze iz Varaždinske županije u sklopu više od milijun kuna teškog programa zbrinjavanja koji izaziva dvojbe u Sindikatu službenika i namještenika.

Bez dvaju odjela Program zbrinjavanja usko je vezan s novim ustrojem upravnih tijela. Naime, nakon donošenja Zakona o službenicima i namještenicima te Zakona o plaćama i Uredbe o klasifika-

p

redloženo smanjenje broja izvršitelja te ukidanje nekih radnih mjesta ciji radnih mjesta, Županijska skupština je u srpnju donijela Odluku o upravnim tijelima temeljem koje su reorganizirana županijska upravna tijela, pa je umjesto deset upravnih odjela ustrojeno osam. Tako je ukinut Upravni odjel za zaštitu okoliša, promet i komunalno gospodarstvo, koji je vodila dr.

Nevenka Krklec, kao i Upravni odjel za poslove Skupštine čija je pročelnica bila Darinka Hajduk Vučić.

- Nakon novog ustroja upravnih tijela detaljnijom se analizom poslova pojedinih radnih mjesta uvidjelo da neki poslovi po svom obujmu i složenosti ne zahtijevaju zasebne izvršitelje, kao i da ih obavljaju službenici dva ili više istog ili drugih upravnih tijela, a mogu se kvalitetnije i efikasnije obavljati na jednom radnom mjestu. Uslijed takve analize, predloženo je smanjenje broja izvršitelja te ukidanje određenih radnih mjesta - rekli su nam u Varaždinskoj županiji objašnjavajući razlog ukidanja upravnih odjela, odnosno pojedinih radnih mjesta te smanjenje zaposlenika.

Kod toga, kako ističu, posebno se vodilo računa o dužini trajanja radnog odnosa službenika, njihovoj starosti, invalidnosti te obvezama uzdržavanja, kao i ocjeni dosadašnjeg rada i njihovoj učinkovitosti.

- Službenici koji su raspoređeni na radna mjesta, a koja se ukidaju ili se smanjuje broj izvršitelja, stavljeni su, sukladno zakonu, na raspolaganje. Dužina njihovog raspolaganja ovisi o radnom stažu u upravnim tijelima Varaždinske županije i njezinim pravnim prednicima - pojašnjavaju u Varaždinskoj županiji.

Po isteku raspolaganja i prestanka službe, kako dodaju, službenici ostvaruju pravo na otpremninu u visini 75 posto svoje prosječne mjesečne neto plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije prestanka službe za svaku godinu neprekidnog radnog staža u Županiji i njezinim pravnim prednicima. Sukladno tome, za otpremnine osam službenika koji su stavljeni na raspolaganje izdvojit će se oko 1,1 milijun kuna.

Ozračje nesigurnosti U Sindikatu službenika i namještenika Varaždinske županije, međutim, dvoje u opravdanost ne samo zbrinjavanja dijela službenika, nego i reorganizacije tijela.

- Kada nas je župan Predrag Štromar u lipnju pitao tko želi otići uz otpremninu, mislili smo da se želi smanjiti broj zaposlenika. No nakon što je najavio dolazak pripravnika, više u to nismo sigurni, a otvara se pitanje zašto su nam od iskusnih

Česte reorganizacije stvaraju ozračje nesigurnosti koje dodatno pojačav

stručnjaka od kojih su neki i doktori znanosti, bolji pripravnici, hoće li se tražiti sposobni ili podobni - pita Silvija Ladić,

z

bog kršenja prava zaposlenika, u Sindikatu ne isključuju kolektivnu tužbu povjerenica Sindikata službenika i namještenika Varaždinske županije.

No i prije dolaska pripravnika, kako upozorava, poslove iskusnih službenika sve više

preuzimaju djelatnici AZRA-e uslijed čestih reorganizacija koje stvaraju ozračje nesigurnosti koje dodatno pojačava smanjenje plaća nakon ukidanja kolektivnog ugovora.

- To sasvim sigurno nisu uvjeti u kojima se mogu postići očekivani rezultati službenika.

Svjesni smo da nema novaca, ali želimo da do rješenja dolazimo razgovorima i suradnjom, a ne jednostranim ukidanjem kolektivnog ugovora i smanjivanjem prava - ističe Ladić koja, nakon nekoliko pojedinačnih, ne isključuje ni kolektivnu tužbu zbog kršenja prava.

“Situacija neodgodivo traži napuštanje stereotipa” “Dosadašnje organizacijske promjene nisu svojstvene javnoj upravi ni načinu na koji se uprava doživljava, ali gospodarstvo i financijska situacija javnog sektora neodgodivo traže napuštanje stereotipa i prilagodbu što efikasnijem funkcioniranju javnih službi uz smanjenje utroška javnoga novca”, vele u Varaždinskoj županiji.

Županija normalno funkcionira, štoviše, rješava sve zahtjeve građana u najkraćem mogućem roku, a kao primjer navode Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji je prema analizi “brzih” građevinskih dozvola unutar 45 dana - izdanih po novom Zakonu u Hrvatskoj – na prvom mjestu.

Aktualno

07. rujna 2010.

enika i racionalizira ukupno poslovanje

3

I TOGA IMA Jamstvo kupca CC Rijeka - lažno

IZDVOJENO

Plaće pale 30-ak posto!

Službenici i namještenici Varaždinske županije sa zabrinutošću iščekuju plaće za kolovoz, budući da je 1. kolovoza stupila na snagu odluka o novim koef icijentima za obračun njihovih plaća, dok je osnovicu odredio župan nakon ukidanja kolektivnog ugovora.

- Govori se da će zbog novih radnih mjesta, koeficijenata i osnovica plaće biti manje i za četvrtinu - veli Ladić, upozoravajući da su pl a će dužno snika pale osjetno manje.

U župan ovo m uredu, me-

Odlazi i Darinka Hajduk Vučić

đutim, tvrde drukčije.

- Unatrag godinu i pol dana, masa neto plaća za službenike i namješteni-

ke Varaždinske županije smanjila se za tridesetak posto, ali će im se mjesečno davati stimulacije i nagrade - što dosad nije bio slučaj, dok se dužnosnicima smanjila za 25 posto i nemaju pravo na nikakvu stimulaciju - ističu. Županija je, kako dodaju, bila u obvezi smanjiti masu sredstava za plaće te reorganizirati i racionalizirati poslovanje svojih upravnih tijela jer je masa sredstava za plaće službenika i namještenika upravnih tijela Varaždinske županije prelazila zakonski dopušteni iznos: 20 posto prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini umanjenih za prihode od pomoći i donacija.

Robna kuća u Rijeci do daljnjega će biti prazna i u vlasništvu Varteksa

Policija kod “kupca” robne kuće u Rijeci!

Umjesto uplate prve rate za riječku robnu kuću, Varteks od Signum Grupe dobio lažno jamstvo te slučaj - prijavio Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varteks je prikupio nove ponude za kupnju svoje riječke robne kuće, budući da je kupoprodaja s riječkom Signum Grupom uistinu neslavno završila. Naime, ne samo da je kupoprodajni ugovor potpisan u prosincu prošle godine raskinut, jer ni nakon više od pola godina kompanije nije dobio ni kune za City Centar Rijeka, nego je cijela transakcija postala predmet kriminalističkog istraživanja riječke i varaždinske policije!

Ni prve rate va smanjenje plaća nakon ukidanja kolektivnog ugovora, veli Ladić

DRUGA STRANA Varaždinska županija traži kvalitetan kadar

“Vježbenici neće biti zamjena za službenike koji neće raditi” “Stalnim zakonskim promjenama od strane države prema jedinicama regionalne i područne samouprave stvara se sve veća obaveza Županije, što iziskuje puno veću širinu stručnih znanja, radnih iskustava i specifičnih vještina koje moraju imati službenici upravnih tijela, a koja nedostaju u postojećoj strukturi”, upozoravaju u Varaždinskoj županiji dodavši da im, primjerice, nedostaje kvalitetnih visokokvalificiranih kadrova određenih struka, a posebno pravne i ekonomske struke, koji savršeno vladaju engleskim jezikom, pravnom regulativom EU i sl.

S obzirom na to, kako ističu, Varaždinska županija ima i

imat će potrebu za visokoobrazovanim mladim ljudima koji će kroz rad u upravnim

p

rimanje vježbenika u stalni radni odnos ovisit će o proračunu tijelima steći radno iskustvo, a ujedno i dokazati sposobnost i spremnost za rad u javnoj upravi. ”U prilog otvaranju takve mogućnosti ide i aktualni program Vlade RH prema kojem mladi ljudi bez radnog iskustva odrađuju pripravnički

staž o trošku države, a ne županijskog proračuna, i to po restriktivnim pravilima države, uz minimalan utjecaj Županije” upozoravaju u Varaždinskoj županiji. Sukladno tome, vježbenici zaposleni prema tom programu neće zasnivati radni odnos i neće biti zamjena za službenike za čijim je radom prestala potreba, a također neće ni utjecati na županijske troškove. ”Naravno, primanjem vježbenika kroz vježbenički staž, i njihovim dokazivanjem kroz rad, postoji zakonska mogućnost njihova prijema u stalni radni odnos, koja, naravno, ovisi o proračunskim sredstvima”, ističu.

Varteks je, kao što smo već pisali, sklopio kupoprodajni ugovor u visini 8,35 milijuna eura prema kojem je malo poznata Signum Grupa bila obvezna do 1. ožujka uplatiti prvu ratu od 5,2 milijuna eura, a definirano je i dvostruko jamstvo u cilju apsolutne sigurnosti prodavatelja.

Riječka tvrtka obvezala se i da će odmah po isplati prve rate, a prije stupanja u posjed robne kuće, predati bankarsko jamstvo u izno-

“Trpimo kolateralnu štetu” S obzirom na pristup kupoprodaji, kao i klauzule iz kupoprodajnog ugovora, u Varteksu ističu da ni u kom trenutku nije postojala mogućnost da potencijalni kupac na prijevaran način dođe do vlasništva nad City Centrom Rijeka, odnosno mogućnost preuzimanja vlasništva prije isplate po ugovoru.

Međutim, isto tako priznaju da kompanija trpi „određenu kolateralnu štetu s obzirom na to da su provedene neke od pripremnih aktivnosti za realizaciju ugovora“.

su od 1,6 milijuna eura, dok se drugo jamstvo odnosilo na uknjižbu založnog prava na nekretnini također u iznosu od 1,6 milijuna eura. Drugu ratu u iznosu od 1,55 milijuna eura Signum Grupa trebala je uplatiti do 15. veljače 2011., a treću u iznosu od 1,6 milijuna eura do istog dana 2012. godine.

Sve s bankama Budući da Signum Grupa prvu ratu nije isplatila u roku, zbog čega bi Varteksu trebala platiti ugovornu kaznu od 200 tisuća eura, varaždinska je kompanija 23. lipnja ove godine raskinula ugovor sa Signum Grupom. Tek nakon toga u Varteksu zaprimaju obavijest Signum Grupe o dobivanju jamstava od strane

Deutsche banke.

- Budući da smo ugovor već raskinuli, Zagrebačkoj banci smo na uvid poslali zaprimljenu dokumentaciju nakon čega su oni, uz dodatno kontaktiranje Deutsche banke kako bi se otklonila svaka sumnja,

V

arteks prikupio nove ponude za kupnju svoje riječke robne kuće ustanovili da se radi o pokušaju prijevare - doznajemo u Varteksu gdje ističu da je od samoga potpisa ugovora pa nadalje čitav proces vezan uz provedbu tog ugovora koordiniran s poslovnim bankama.

IZDVOJENO Zagrebačka banka ističe da nije mogla biti prevarena

“Upozoravali smo Varteks na jamstvo” Kakva je u prodaji Varteksove riječke robne kuće zapravo bila uloga Zagrebačke banke, koja kreditira varaždinsku kompaniju? ”Vezano za objavljene neslužbene informacije o pokušaju prodaje nekretnine u vlasništvu Varteksa u Rijeci, naglašavamo da Zagrebačka banka nikada nije imala nikakav poslovni odnos niti kontakt sa spomenutom

tvrtkom Signum Grupa već isključivo sa svojim klijentom Varteksom kojeg smo upravo mi upozorili da se ne može osloniti na ponuđeno dostavljeno osiguranje i garanciju navedenog kupca.

Stoga su potpuno neutemeljene tvrdnje da je u pokušaju kupnje mogla biti prevarena Zagrebačka banka”, odgovorilli su nam u Zagrebačkoj banci.

4

Aktualno

07. rujna 2010.

OTKRIVAMO Tko će biti novi vlasnik gospodarskog dijela

Rupe u zakonu i potkupljivi

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

31.8.

Moguće je da je Sanader otišao zbog Hypo banke, veli Rolf Holub, predsjednik je povjerenstva koruškog parlamenta prilikom ne baš uspjelog posjeta Bajiću i Rohatinskom koji su više informacija tražili, nego što ih dali. I tužitelji imaju veće prohtjeve (za kaznom) nego što imaju dokaze, upozorava obrana Gotovine u Haagu, navodeći primjer navodnog razaranja Knina.

Aquacity žele Kiriće Varkomova tvrtka A

1.9.

Tko je sve na lijepe oči dobio milijunske kredite u Hypo banci, te što se po tom pitanju (ne) čini u Hrvatskoj, sramežljivo se i dalje pitamo. Nasuprot tome, ni dvije godine od donošenja zakona o oduzimanju imovine proistekle kaznenim djelima, Srbija s tog osnova prihodovala 200 milijuna eura.

2.9.

Vlada sumnja da vjerodostojnost potpisa za referendum o Zakonu o radu, među kojima ima i 56 mrtvih, a sindikati prijete uličnim prosvjedima, štrajkovima pa i prijevremenim izborima. A kako bi izbjegla novo zaoštravanje, Amerika će, nakon što je navodno završila vojnu misiju u Iraku, i dalje u toj zemlji imati 50 tisuća ljudi za - uvježbavanje.

3.9.

Vlada iz saborske procedure povukla prijedlog Zakona o radu nakon oštrih reakcija sindikata i oporbe. Neočekivani potezi i u bjelovarskoj bolnici: nakon sukoba s ravnateljem, šestorica kirurga povukla otkaze, no ne i četvorica, pa u pomoć dolaze kirurzi iz drugih gradova.

4.9.

Ima li Vlada hrabrosti provesti nužne reforme ili nam hitno treba MMF, budući da optimizam ne ulijeva i oporba?

Dok nas muče takve dvojbe, američka Administracija za hranu i lijekove, nakon niza godina odbijanja, odobrila za prehranu genetski modificiranog lososa, što je prvi takav slučaj kada su u pitanju životinje.

5.9.

Tone i tone smrznutog i (pre)starog mesa stiže u Hrvatsku iz EU zahvaljujući nedovoljnim kontrolama. Da bi se prehranili, Hrvatskoj, očigledno, ne treba GMO i znanost, već rupe u zakonu, potkupljivi stručnjaci i snalažljivi pojedinci. Tu negdje treba tražiti i uzroke da je u zastaru otišao i slučaj kćeri prvog predsjednika, kojoj je oslobađajuća presuda ukinuta s priličnim zaostatkom.

Prednost je na strani Gumeka, jer su osim više novca ponudili i turističke sadržaje: planiraju urediti auto-kamp, izgraditi dvoranu za bow

Iako su u Gradu očekivali da će dobiti više od početnih 2,9 milijuna kuna, to se neće dogoditi: Aquatehnika je ponudila tri milijuna kuna, a Gumeko 200.000 kuna više Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

6.9.

Odbor za Ustav Hrvatskoga sabora utvrdio da ipak ima dovoljno potpisa za referendum, no vladajući vele da za njega više nema smisla s obzirom na to da je Vlada odustala o spornih izmjena ZOR-a. Što dalje, nikome nije jasno.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

kraju nisu dostavili.

Novi vlasnik Aquacityja, odnosno gospodarskog dijela koji se prostire na površini od 43.000 četvornih metara, postat će tvrtka Gumeko u vlasništvu Rudolfa Kirića ili Aquatehnika, tvrtka u vlasništvu Varkoma.

Oni su jedini poslali ponude na natječaj Grada Varaždina, na kojem je početna cijena poslovnog udjela u Aquacityju bila 2,9 milijuna kuna. Neslužbeno doznajemo da su za kupnju bili zainteresirani i poznata varaždinska tenisačica Karolina Šprem te Rudolf Kišiček, vlasnik TP-a Varaždin, no oni ponude na

Bio-plinski pogon Iako su u Gradu očekivali da će za Aquacity dobiti znatno više od početne cijene, to se neće dogoditi: Aquatehnika je ponudila tri milijuna kuna, a Gumeko 200.000 kuna više.

Konačnu odluku o tome tko će preuzeti ugostiteljski objekt, teniske terene i okolno zemljište donijet će gradski vijećnici, i to već u ponedjeljak za kada je sazvana sjednica Gradskog vijeća.

Međutim, već je sada jasno da je prednost “debelo” na strani Gumeka, tvrtke čiji je osnivač

Rudolf Kirić, a direktor Damir Kirić, koji uspješno vode obiteljsku tvrtku Gumiimpex.

- Aquatehnika je ponudila izgradnju bio-plinskog postrojenja, što je skup projekt bez turističkih vrijednosti. Gumeko je, s druge strane, u svojoj ponudi dao točne izračune, a planiraju urediti auto-kamp, koji u Varaždinu nedostaje posljednjih 20-ak godina, izgraditi dvoranu za bowling, kao i novu tenisku dvoranu – rekao je u ponedjeljak dogradonačelnik Slobodan Mikac.

Već je ranije najavio da će objekt u kojem se sada nalazi restoran biti preuređen u

disko-klub, koji bi bio otvoren preko vikenda, ali i tijekom cijeloga tjedna. Međutim, svi detalji o tome što Gumeko planira urediti na Aquacityju bit će poznati nakon sjednice Gradskog vijeća.

Profitabilnost?

S obzirom na kritike iz oporbe prilikom donošenja odluke o raspisivanju natječaja, ne treba sumnjati da će se o toj točki voditi zanimljiva rasprava, posebno zato što je Grad prije samo četiri godine Aquacity kupio za 6,6 milijuna kuna. Sada će ga prodati za najviše 3,2 milijuna kuna. I dok je oporba

SMJEŠTAJ Varaždin treba hotel s 4 do 5 zvjezdica s 300-tinjak soba

Novi hotel na mjestu stare Glazbene

Turisti umjesto DND-a?

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

Novi hotel s četiri do pet zvjezdica, u kojem bi gostima na raspolaganju bilo 200 do 300 soba, mogao bi biti izgrađen na mjestu stare Glazbene škole, točnije iza vile Oršić. Institut za turizam je nakon analize dao preporuku da se u SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

Varaždinu izgradi upravo takva vrsta hotela, a struka se izjasnila da bi lokacija stare Glazbene škole bila turistički najvrednija, jer je u centru grada – pojasnio je Slobodan Mikac.

Iz toga proizlazi da novi hotel ipak neće biti izgrađen u šumi

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

Robert Marciuš

Tomislav Makaj

roby@regionalni.com

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Jelačićki, kod nove sportske dvorane. Najavljivano je da će to biti najveći i najluksuzniji hotel u gradu, koji će graditi Ascommerce u vlasništvu osječkog poduzetnika Petra Vuke. No, sada je jasno da od toga neće biti ništa.

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Aktualno

07. rujna 2010.

a Aquacityja, bit će poznato u ponedjeljak

ev Gumeko i Aquatehnika!

ling, kao i novu tenisku dvoranu

PLANOVI Ambiciozni planovi za proširenje turističke ponude

Od golf terena iza vojarne do - padobranskog simulatora Kada za nekoliko godina dođu u Varaždin, turisti će nakon razgledavanja barokne jezgre krenuti prema bivšoj vojarni u Optujskoj ulici. Odsjest će u hotelu koji će niknuti na mjestu vojne ekonomije, a nakon što se osvježe, izabrat će hoće li na okolnim terenima igrati golf ili tenis. Kada se zažele mira prirode, otići će do Drave, gdje će sjesti u brod koji će polako voziti pokraj Špice

sve do gradske dvorane. Ni čisti zaljubljenici u prirodu neće biti uskraćeni za sadržaje. Iza šintarije samo za njih osvanut će eko-kamp, prvi takve vrste u Hrvatskoj.

Oni željni posebnog uzbuđenja otići će do Aquacityja: tamo će im na raspolaganju biti čak i padobranski simulator, koji bi tamo trebao biti dopremljen iz Golubovca!

Iako se čini da je riječ o scenariju za film o Varaždinu

iz 22. stoljeća, svi sadržaji dio su planova kojima se želi proširiti turistička ponuda Varaždina. No, ne u dalekoj budućnosti, nego bi sve to trebalo postati stvarnost za tri do četiri godine! Upravo je taj rok naveo dogradonačelnik Slobodan Mikac, koji je ujedno najavio da će radovi na uređenju šetnice uz Dravu, od željezničkog mosta prema dvorani, početi već za nekoliko tjedana.

već ranije izračunala da će Grad ovime izgubiti 12 milijuna kuna, jer se u Aquacity stalno ulagalo, gradonačelnik Ivan Čehok ističe da je novcem poreznih obveznika na “Varaždinskom moru” uređena šetnica za invalidne osobe i drugi sadržaji za građane, a oni neće prijeći u vlasništvo privatne tvrtke.

U javnom natječaju je, naime,

doista i navedeno da se poslovni

vodeno i obalno područje koje služi za kupanje građana.

Bez obzira na to tko će na kraju biti kupac Aquacityja, čini se da bi ulaganje moglo biti profitabilno, jer će Cesta već sljedeće godine prestati tamo iskopavati šljunak, čime će cijelo jezero postati daleko privlačnije odredište. Ako se izuzme pročistač otpadnih voda u blizini.

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

z

a kupnju su bili zainteresirani Karolina Šprem i poduzetnik Kišiček udjel prodaje uz uvjet da Grad Varaždin u vlasništvu zadrži

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

07. rujna 2010.

OTVORENO Mladen Paver, potpredsjednik Hrvatskog rodoslovnog druš

U Zagorju nas ima o U Europi i SAD-u postoji običaj da se mladencima poklanja obiteljsko stablo. Ali slika obiteljskog rodoslovnog stabla, taj jedinstveni antikvitet koji govori upravo o vašem domu – kod nas još nije stekla pravo građanstva!

Razgovarala: GORDANA IGREC

- “Deda, a jesi ti imao dedu”?

Ostao sam zatečen pitanjem svoje unučice, kojoj bih do tada znao prije spavanja ispričati kakvu zgodu iz vlastitog djetinjstva. Naravno, imao sam dedeka i to dva, ali su obojica umrla prije mog rođenja.

Samo je jedan ostavio traga na staroj, izblijedjeloj vojničkoj fotografiji, a drugome nisam mogao niti lik zamisliti. Što uopće znam o tim ljudima čiji geni nastavljaju živjeti u meni i u mom potomstvu? Osim njihovih imena, malo, pa ništa.

Sudeći po godinama njihovih rođenja, moji djedovi i bake morali su biti djeca zagorskih kmetova. Gdje su i kako odrasli, kuda selili, čime se hranili (ili gladovali), čemu se nadali, od čega bolovali, zbog čega strepili, čime se ponosili...

Potraga Na sva ta pitanja mogao sam odgovoriti jedino: ne znam. U pitanje je došao ugled, stečen u očima unuke, pa sam odlučio krenuti u istraživanje obiteljske povijesti. Nisam niti slutio kuda će me takva odluka odvesti.

E, da sam slučajno potomak kakvih vlastelina, našlo bi se puno zapisa o njihovim slavnim i mudrim djelima, onako lijepo nacifranih kako bi to znali zabilježiti hagiografi, pa i neki župnik u kolotarima svoje fare.

Ali o mojoj nepismenoj bokčiji kmetskoj - kakvog bi se traga moglo naći? Obuzet sumnjama u uspjeh, ipak sam krenuo na posao... - tako je u uvodnoj riječi našeg razgovora započeo mudro zboriti umirovljeni novinar Vjesnika i nekadašnji predsjednik Upravnog odbora, odnosno potpredsjednik Hrvatskog rodoslovnog društva “Pavao Riter Vitezović” utemeljenog 2005. godine, Mladen Paver iz Zagreba, a porijeklom iz Hrvatskog zagorja. Upravo smo s voditeljem geneološke radionice za treću dob na Sve-

p

rezime je naše obilježje u društvu

učilištu za starije u Zagrebu pretresali pitanja oko porijekla naših imena i što iz njihovog por ijekla možemo nauč iti, čemu nas naši preci kroz prezimena koja su nam ostavili u nasljeđe mogu podučiti i kako je uopće izgledala unatoč mirnom i pitomom Hrvatskom zagorju njegova burna životna prošlost?! Krenimo zajedno u ugodnom društvu vrsnog znalca porijekla prezimena i njihovog značenja u susret vlastitim

korijenima. Možda upravo ovaj razgovor za Regionalni tjednik potakne nekog od vas da krene u neizvjesnu avanturu kakva je potraga za porijekom vlastitog prezimena, odnosno – korijena i ishodišta.

S kojim ciljem je Hrvatsko rodoslovno društvo osnovano?

S ciljem da unapređuje istraživanje obiteljskih rodoslova.

Da okuplja istraživače, pomaže u njihovom radu, objavilo je nekoliko biltena i časopis Rodoslovlje, ima i svoju web stranicu pod nazivom www.rodoslovlje. hr, te radionicu. Broji više od 100 članova, od akademika do amatera.

Koliko takvih društava postoji u Europi i u SAD-u?

Ono što znam pouzdano: u Njemačkoj je postojalo 55 takvih društava. Za SAD ne znam brojku, ali znam nešto drugo, a to je da se u Salt Lake Cityju (država Utah) nalazi najveće “skladište” rodoslovnih podataka na svijetu! To je pod patronatom Mormonske crkve koja ima svoju ispostavu u Zagrebu na Jarunu. Besplatno pomaže da se dođe do mikrofilmova i podataka.

Svjetska iskustva Što nam govore ti podaci?

Zanimanje u razvijenim zemljama je vrlo veliko. Za ilustraciju možemo navesti da je običaj da se za vjenčanja njihovim mladencima, dakle u Europi i SAD-u, poklanja obiteljsko stablo, ili za krštenje djeteta.

U kućama naših imućnih ljudi viđao sam japanske vaze, amfore, skupocjene svjećnjake, starinske mačeve i svakakve ukrasne predmete koje možete kupiti u nekoj poklon-galeriji ili čak na “fih-placu”. Ali, slika obiteljskog rodoslovnog stabla, taj jedinstveni antikvitet koji govori upravo o vašem domu – kod nas još nije stekla pravo građanstva!

Zašto je tome tako?

Kao i u mnogim drugim stvarima, treba malo više vremena da se neki dobri običaji ustale, prošire. Ne gubimo nadu, bit će nešto i od toga! Što zapravo znači krenuti u potragu za porijeklom svojeg prezimena?

To znači ne samo odgonetnuti odakle smo, nego što smo u ovom trenu i kuda idemo!

Da imate priliku, došli biste na sastanak u listopadu ili studenom u prostorijama društva u Državnom arhivu gdje će jedan bračni par držati predavanje o porijeklu svoje djece na čijem će se primjeru vidjeti da su njihova djeca potomci: Slovenaca, Hrvata, Nijemaca, Mađara, Židova, dakle, mala Europa u jednoj osobi. Dakako, to je zanimljivo istraživati zbog

Mladen Paver, potpredsjednik Hrvatskog rodoslovnog društva Pavao Ritter

toga što saznajemo sklonosti, navike, životni put predaka, jer se geni - nasljedne osobine, sasvim pouzdano prenose kao i zdravstveni potencijal predaka.

Liječnici ističu da je jako važno znati od čega su obolijevali i umirali naši preci. Može poslužiti kao jedan način upozorenja za neke nasljedne bolesti koje se mogu na neki način prevenirati, možda.

Zagorska prezimena Što je uopće prezime?

Prezime je naše obilježje u društvu. Nekada su bila dovoljna samo imena. Onda kad su zajednice bile brojne, onda su primjerice osobnim imenima dodavali, recimo: Ankica Katičina, Mirko Jurekov itd. i to nije bilo dovoljno, nego se počelo obilježavati po mjestima

odakle tko dolazi: Loborec ili slično, na kraju niti to nije bilo dovoljno, pa su se nadimci koji su se kasnije pretvarali u prezimena dobivali po zanimanjima, recimo: Lončar, Mlinarić itd. i na kraju nastaje suvremeni način obilježavanja, kako to akademik Šimunović lijepo kaže, možemo očekivati da će ljudi sljedeće generacije radi preciznosti tehnologije biti obilježavani brojevima kao što ste obilježeni svojim matičnim brojem.

Porijeklo riječi rodoslovlje?

Bogoslovlje, pravoslovlje... to su naši prijevodi grčke riječi “logija” što znači znanost. To bi bila znanost o rodoslovima.

Može nam izgledati malo smiješno. Kakva je to znanost znati imena naših predaka? Kad ih počinjete slagati dolazite do

podataka koji vas ne upućuju samo na povijest nego i na stare dokumente koji su pisani latinski, njemačkim ili talijanskim jezikom i još niz drugih znanstvenih disciplina koje se okupljaju na istraživanju rodoslova. Što je s prezimenima sjeverozapadne Hrvatske, Hrvatskog zagorja, Međimurja? Odakle ta prezimena potječu i kako je izgledao taj cijeli vrtlog dolaska na te prostore?

Matične knjige župe Križovljan su jedan od vrlo ilustrativnih pokazatelja kako je nastala suvremena hravtska nacija i na ovom prostoru. Pogledate te matične knjige u kojima čitate očite tragove ljudi koji su očito stigli u Zagorje iz područja Slavonije, južnih krajeva, čak od Hercegovine ili Dalmacije,

bježeći pred Turcima, i koji su se u Zagorju usidrili.

Koja su to prezimena?

Rekao bih: prezime Turščak, pa prezime koje govori o moneti koja je bila na području Turske: perper, dakle, Perperović. Jasno, to su prezimena koja su se s vremenom preto-

b

ogoslovlje i pravoslovlje su naši prijevodi grčke riječi “logija” - znanost pila u druga. Tu ima talijanskih prezimena: Sinjor, Rogani ili njemačka - Betovar itd. Što je s prezimenima, primjerice, Pavlek, Kišiček, Turković, Zamoda, Kruhoberec,

Intervju tjedna

07. rujna 2010.

7

štva Pavao Ritter, o porijeklu prezimena, plemenitašima, strancima...

od svagdje pomalo!

Zvonar, Harači i sl.? Odakle potječu?

To mi je jako teško odgovoriti. Ali vam mogu reći kako pronaći odgovor.

Kako?

Prvo, imate jednu knjigu koja datira prije 60 godina. Urednički rad akademika Putanca i Šimunovića: ”Leksik prezimena.”

Na temelju popisa stanovništva 1948. godine, ova ekipa koja je uspjela obraditi što niti jedan drugi narod slavenski nije uspio, svako prezime je popisano abecednim redom i mjesto u kojem se nalazi i kvantifikacija, broj obitelji, gdje je najgušće naseljeno bilo pojedinim imenima, onda se to mjesto uzimalo kao mjesto porijekla pojedinog prezimena.

A što primjerice s prezimenom Horvat? Je li ono doista izvorno Hrvatsko? I je li doista iz međimurskog kraja?

Prezime Horvat, to je priča za sebe. To su stranci. Doseljenici.

To je najmasovnije prezime kod Hrvata. To je priča o strašnoj Golgoti koju su u 15., 16. stoljeću ljudi doživjeli bježeći

n

ajmoćniji velikaši bili su ugarskog porijekla: Ratkaj i Erdödy pred Turcima. Dolazili su iz stare Hrvatske, to znači da se današnji kraj Hrvatske između Drave i Save tada zvao Slavonija. Glavni grad Slavonije bio je Zagreb, a sve ono što je južnije od Kupe i Save pa do Dalmacije to je bila Turska Hrvatska. Iz tih krajeva su ljudi uzmicali pred turskim osvajačima. Susjedi su ih obilježili imenom Horvat. To je mađarizirani oblik, ali oni su dolazili iz Hrvatske. Što je sa slaveniziranjem ili kroatiziranjem prezimena?

Imate, budući da je držva bila Ugarska, da su najmoćniji

velikaši bili ugarskog porijekla: Ratkaj, Erdödy. Nije čudo da su ostali tragovi tih prilika. Tako da u posve mađarskom obliku imate prezimena Nađ, Kiš, Hegeduš ili slično. Kao što je velik dio Slavena u južnoj Mađarskoj hungariziran, tako su i potomci Mađara postali Hrvati, ali im je prezime ostalo ishodišno.

Kako ljude potaknuti da krenu u potragu za porijeklom vlastitih prezimena - korijena?

U okviru Otvorenog učilišta postoji Sveučilište za treću životnu dob u kojem osobe treće životne dobi mogu birati razne radionice: od informatike do genealogije. Upisi ove godine su početkom listopada. I traju tri-četiri mjeseca.

“Kostur” stabla Zašto baš treća dob?

Mislim da čovjek kad prevali velik dio svojeg životnog puta nastoji napraviti neku životnu bilancu. Što je sam napravio, odakle je krenuo, što je uspio, što nije, pa tako krene i u potragu za vlastitim precima.

Nevjerojatno koliko sličnosti može otkriti sa svojim precima. Naravno, živi u drukčijim uvjetima, ali njihove sklonosti, njihove mogućnosti uspoređujete s vlastitim i postoji želja da ostavite svojim potomcima ono što naši preci nama nisu mogli.

Je li bitan samo “kostur” jednog geneološkog stabla ili su tu važni detalji: kako su živjeli preci, što su voljeli, kako su se voljeli, mrzili i “štikleci” iz života? Što šire idete, to se više vidi.

Koliko tko ima naboja, toliko može postići u istraživanju.

Koliki je interes kod nas za svoje pretke?

Vrlo velik! Koliko god imamo skromne mogućnosti. Prilike su takve da to ima i svoju cijenu.

Koliko košta izrada rodoslovnog stabla?

Istraživanje šest prethodnih generacija može dospjeti do 1 500 dolara! Drugim riječima: da su vaši djedovi na neki papir napisali imena svojih roditelja ne bi koštalo niti centa, a ovako...

Na koje se sve prepreke nailazi prilikom vlastitog istraživanja?

Građa koja je u Hrvatskoj je matična knjiga rođenih, vjenčanih, umrlih, izdata je na latinskom jeziku što nije problem. Drugi je problem jesu li knjige sačuvane? Ostale su pak razasute od Istanbula do Beča i Venecije, međutim u Zagrebu u Hrvatskom državnom arhivu nalaze se njihove kopije. Ono što je prosječnom obrazovanju potrebno to će naći u mreži državnih arhiva, pa i u Varaždinu.

Moram reći da je to fantastično organiziran arhiv.

Je li točno da je netko iz vaše obitelji bio sudionikom Seljačke bune 1573. u Stubici zajedno s Matijom Gupcem?

Liniju mojih predaka po majčinoj liniji uspio sam s nešto prekida otkriti do kraja 16. stoljeća. Radi se o dokumentu zvanom Popis kraljevskih poreza iz 1598. Tu je turska ruka bila najdalje prodrla u naše krajeve.

Hrvatska se svela na Varaždinsku županiju, preostale dijelove Zagrebačke i Križevačke. Bila je epidemija bolesti, ratova i gladi.

U Mađarskom državnom arhivu našao sam tragove prezimena moje majke Gusović i Potočki.

Oni su pripadali generaciji Gupčeve bune. Budući da su iz Zagorja, vrlo je vjerojatno da su sudjelovali u buni. Tragovi represije protiv sudionika bune bili su porušeni njihovi domovi, a to se isto čuva popisano i dokumentirano.

Kako vi ocjenjujete trotomni Hrvatski prezimenik akademika Šimunovića koji je nedavno objavljen?

Mislim da je to izvanredno dostignuće! Dostignuće kakvim se malo koji narod može ponositi.

Porijeklo prezimena Broz, Tuđman, Mesić, Josipović?

Porijeko četiriju prezimena koja su “drmala” Jugoslavijom odnosno Hrvatskom, a to su: Broz, Tuđman, Mesić, Josipović?

Brozovi su doseljenici u Zagorje iz južnih krajeva, upravo sudionici vala koji je naseljavao Zagorje. Postali su ugledni građani Krapine, a neki odvojci su, kao što znamo, bili oni iz Kumrovca. A Tuđmanovi? Vrlo je zanimljivo. Prije svega držim da ne tvrdim ništa

Ozbiljno, znanstveno, izuzetno bogato, dokumentirano. U svakom slučaju: sami superlativi za to izdanje. Što je s primjerice prezimenima: Bjelić ili Crnić? Jesu li ona židovskog porijekla, kako se to uvriježilo u javnom mnijenju?

Vrlo često jesu. Da, Weiss ili Schwartz. Što je s, primjerice, prezimenima Tadić? Imamo Tadića u Hrvatskoj, nekadašnjeg saborskog zastupnika HSP-a, i Borisa Tadića, predsjednika Srbije?!

apodiktički. Dakle, kada je u pitanju Tuđman, postoji mogućnost da je to prezime nastalo transformacijom izvornog obilka Dojčman (što znači njemački čovjek), od njega se pojavljuje kasnije oblik Tocman, Tuđman, pa onda Tucman. Mesić je poznato ličko prezime. Vođa ustanka u Lici protiv Turaka bio je glasoviti pop Mesić, a za Josipovića moram priznati da ne znam porijeklo.

Govoriti na temelju prezimena da je netko pripadnik ovog ili onog naroda je besmisleno.

Ova dva primjera mogu se proširiti desecima ili stotinama prezimena koja su zajednička U mojoj knjizi “Pred zagonetkom obiteljskog rodoslovlja” poslužio sam se primjerima da jedno prezime imaju i Srbi i Hrvati. Navodim primjere gdje isto prezime nose Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Logičan je zaključak da im je korijen zajednički, ali formiranje nacija teklo je drugim smjerom. Tako da je to danas činjenica koja se ne može

ignorirati.

Kojih prezimena iz Bosne i Hercegovine ima danas najviše u sjeverozapdnoj Hrvatskoj?

Zanimljivo je, imate niz prezimena koja su po obliku muslimanskog kor ijena. Ajmo uzeti saborskog zastupnika iz Podravine ‘91./’92. godine, Sulimanca, pa predsjednika zagrebačkog Dinama, koji je bio glasoviti Mahmed iz Marije Bistrice. Prezime Delija imate često, što znači: ludo hrabar ili, primjerice, prezime Ulama i Vulama što na turskom znači: od Boga učen čovjek.

OTKRIVAMO Osim Zrinskih, svi plemenitaši u Hrvatskoj bili su stranci, a većina nas je kmetskog porijekla

Prezimena nastala od ruganja pokazuju naš mentalitet Je li na na varaždinsko područje najveći dio prezimena došao u prošlosti na “krilima vjetrova rata”?

Na širem području Varaždina, dakle, Varaždinsko polje 1598. godine, imate 30 domova s prezimenom Posavec! Što vam to kaže? Da su došli iz Posavine. Vjerojatno bi se još toga moglo naći.

A sociološka slika naših prezimena? O čemu ona govori? Da smo mi iz zagorskih krajeva bili pretežno potomci kmetova? I što je s prezimenima plemića?

Tipično jedno ruralno stanov-

ništvo. Preko 90 posto ljudi ima status kmeta odnosno još gore inkvilina-gornjaka, seljaka bez zemlje, težaka. Osim Zrinskih svi plemenitaši su bili stranci.

Slučajnost Kako ste vi osobno krenuli u avanturu potrage za porijeklom vlastitog prezimena i korijena?

Osim što me nagnala moja ljubopitljiva unučica, ja sam slomio nogu i bio dugo nepokretan. Tada sam naišao na jednu kutiju moje pokojne tete.

Iz te kutije je sve poteklo. To nije bila Pandorina kutija nego

kutija u kuju ste zagrabili rukom i izvadili biserje moje kmečke bokčije iz Hrvatskog zagorja iz kojeg sam potekao, ali i mojih predaka koji su u Zagrebu doživjeli veliki potres i tako se nakon toga “snašli” da se skuče i saviju obiteljsko gnijezdo. Dok su očevi preci bili Nijemci i bili su rudari u Hrvatskoj. Jedan slučajan pronalazak kutije koja je sve otvorila “kriv” je za moje iskreno i strastveno bavljenje rodoslovljem. Što nam govore naša prezimena?

Da nismo oduvijek na ovim prostorima! Naša prezimena

nastaju da bi bila u punom smislu riječi trajna i nepromijenjena. Ono dobiva te atribute u 16. stoljeću, a u sjevernoj Hrvatskoj ta praksa počinje sredinom 17. stoljeća. Od 17. stoljeća prezimena počinju dobivati ta svojstva: da su trajna, nepromjenjiva i nasljedna. Što je primjerice s prezimenima koje ste dobili zbog nekog fizičkog hendikepa?

Nastala kao posljedica ruganja okoline?

Da, da. To je vrlo često. To pokazuje mentalitet naših ljudi.

Primjerice: Trbonjić, Špišek (mršav), Rončević (Hrom), Klajić,

Čorković (slijep) i slično.

Govore li nam naša prezimena i o tome da smo se kroz povijest “miješali s pripadnicima drugih naroda”?

I te kako. U Križovljanu na tromeđi Hrvatske, Slavonije i Mađarske susrećete u 18. stoljeću i prezimena Bistrović, Veležić i Borak. Prvo pripada staroj hercegovačkoj lozi, drugo neodoljivo podsjeća na planinu Velež ponad Mostara, a treće na Boračko jezero u Hercegovini.

U Zagorju su još u 16. stoljeću zabilježena i druga hercegovačka prezimena - Boban, Rebić, Dragun. Ovaj primjer iz Križov-

ljana dovoljno govori o tome.

To je mikrosvijet križovljanski koji sa sobom donosi pouku o daleko širijim prostorima.

Pada li time u “vodu” teorija o “čistoj naciji”?

Apsolutno! Do daske! To samo teški ignorant danas ne može razumijeti!

Ime nam daju majka ili otac. Što je s prezimenima?

Daje ih u početku vaša sredina. To su prezimena koja odaju imena vaših predaka, njihova zanimanja ili odakle su došli.

Vrijedi li i za prezimena izreka: “Nomen est omen”?

Da.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još... ?

Piše: Nevenka SUHIĆ

Ide lova preko granice!

Č

ast iznimkama, ali većina trgovačkih lanaca umirovljenike ne šljivi za pet para. Vjerojatno zato i nema većeg interesa trgovačkih kuća za dugoročnije popuste na kupnju, pa samo povremenim akcijama idu na ruku umirovljenicima. Pogotovo sniženjima cijena onih proizvoda kojima je rok trajanja na izmaku, robi koja danas još vrijedi, a sutra bi trebala u smeće!

Kao, na primjer, suho voće koje se odjedanput tako bombastično reklamira i preporučuje, kao da je to pitanje života i smrti. Naročito za umirovljenike. A te iste proizvode, svježe i prve kvalitete, a po cijeni upola manjoj i od ove na akciji, susjeda je jučer kupila u Mađarskoj. Kupila je i špeceraj, ali i lijekove, koje sa svojom penzijom ne bi mogla kod nas platiti ni na recept uz doplatu!

Usput, dala si je popraviti i zube! Idu i u Sloveniju, u najbliži Ormož. Dok se oni snalaze da bi preživjeli, ovi mirno gledaju kako lova putuje preko granice. Kao u neka teška vremena.

07. rujna 2010.

AKTUALNO Popusti za umirovljenike u svim trgovinama TP-a Varaždin

Prvi ugovor o suradnji!

Savez umirovljenika Varaždinske županije i Trgovačko poduzeće Varaždin idu na ruku umirovljenicima

Pripreme za potpisivanje ugovora trajale su nekoliko mjeseci, ali na kraju su predstavnici umirovljenika bili zadovoljni

Udruga “Kap dobrote” Već deset godina u Sračincu djeluje udruga “Kap dobrote”, koja sa svojih 250 članova i 15 volontera brine o starijim, bolesnim i drugim osobama kojima je potrebna socijalna zaštita. S volonterima koji na terenu posjećuju takve osobe i utvrđuju potrebe socijalne i zdravstvene pomoći, s timom stručnjaka, u kojem su i dvije medicinske sestre kao i socijal-

na radnica, provode cijeli niz aktivnosti kako bi im se pomoglo. U okviru programa Udruge, organiziraju se i razni društveni, kulturni i rekreacijski programi, izleti i druženja. Tako je prošle subote “Kap dobrote” za 58 svojih članova, u suradnji s udrugom “Job” koja jedina ima vozila prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom, organizirala izlet u Mariju Bistricu.

Mislim - još uvijek jesam

“

Pročitao sam da su zbog izračuna po štetnoj ‘švicarskoj formuli’ nama umirovljenicima svih ovih 10 godina mirovine padale za 10 posto! Hoće li ikad i tko za to odgovarati?”

JOSIP VUGRINEC, VARAŽDIN

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Savez udruga umirovljenika Varaždinske županije i Trgovačko poduzeće Varaždin prošli su tjedan, uz prigodnu svečanost u prostorijama Uprave poduzeća u Ulici Pavleka Miškine u Varaždinu, potpisali prvi ugovor o poslovnoj suradnji, u okviru koje se umirovljenicima omogućava povoljnija

n

akon višemjesečnih priprema, to je prvi konkretni dogovor kupnja u svim trgovinama ove trgovačke kuće.

Nakon višemjesečnih priprema, to je prvi konkretni dogovor na temelju kojeg će svi članovi udruga umirovljenika s ovog područja moći koristiti popust od 5 posto na svu robu kupljenu u Kitru i

ostalim prodavaonicama ovog trgovačkog poduzeća.

Popust na sve!

Ugovor su potpisali Ivan Šoltić, predsjednik Saveza udruga umirovljenika Varaždinske županije, i Bernarda Kramar, članica Uprave “TP-a Varaždin”, te potpredsjednici Saveza udruga i vijećnik Varaždinske županije, u nazočnosti zamjenice župana Varaždinske županije Blanke Glavica Ječmenica. Trgovačko poduzeće Varaždin, kako je tom prigodom naglasila B. Kramar, domaća je trgovačka kuća s dvadesetogodišnjom tradicijom trgovine mještovite robe, koja je nizom raznih akcija i do sada izazila ususret svojim kupcima, a posebice umirovljenicima koji kupuju u više od 50 trgovina ove trgovačke kuće na području županije. - A sada, u ovo teško recesijsko doba odlučili smo i kao domaća trgovačka kuća i mnogima “trgovina u susjedstvu” koju

svakodnevno posjećuju umirovljenici, napraviti korak više i njihovu kupnju učiniti povoljnijom. Možda odobrenih 5 posto popusta izgleda malo, ali na svakodnevnoj kupnji namirnica i drugih proizvoda za domaćinstvo, kao i višekratnoj kupnji tijekom dana, umirovljenicima će ta povoljnost itekako dobro doći - rekla je Bernarda Kramar.

Trgovačko poduzeće će za umirovljenike organizirati i nabavu zimnice te konzerviranih proizvoda, također uz popust od 5 posto, a slične pogodnosti mogu ostvariti i u bogatoj ugostiteljskoj ponudi koja se svakodnevno, kao i prema dogovoru, priprema u ugodno uređenom ambijentu restorana “River Pub”. Zahvaljujući domaćinima na susretljivosti, Ivan Šoltić rekao je kako Savez udruga umirovljenika poduzima brojne akcije na socijalnoj zaštiti preko 45.000 umirovljenika ove županije, od kojih je više od 15.000 učlanjeno u

udruge. Potpisivanje ugovora o međusobnoj poslovnoj suradnji smatra jednim od značajnijih događaja za umirovljenike, jer u situaciji kad se naši penzioneri po visini primanja nalaze pri dnu ljestvice, ovakve konkretne akcije potvrđuju da se, iako polako, ipak nešto pokreće i poduzima, te se misli na njih.

Što slijedi?

Nakon potpisivanja ugovora, prema riječima B. Kramar, uslijedit će prikupljanje osobnih podataka o broju članova umirovljenika, kako bi se stvorila baza podataka. Kad se to obavi, svaki će umirovljenik, uz predočenje članske iskaznice koju je izdala Matica umirovljenika Hrvatske, kao i osobne iskaznice, koje treba predočiti na blagajni trgovine, imati pravo na popust od 5 posto na svu kupljenu robu i to ne jedanput, nego koliko god puta tijekom mjeseca kupuje u trgovinama TP-a Varaždin.

07. rujna 2010.

Oglasi

9

10 KTC

07. rujna 2010.

07. rujna 2010.

KTC 11

12 Život

TOMISLAV MAKAJ

07. rujna 2010.

Inovator Ivan Bajsić s odličjima i priznanjima

TU KRAJ NAS Ivan Bajsić, VKV strojobravar i alatničar s 62-godišnjim inovatorskim stažom

Našli se - majstor i alati!

Negdašnji poslovođa iz ivanečkog ITAS-a, zaljubljenik u tamburašku glazbu, jedan je od najiskusnijih inovatora s varaždinskog područja Piše: IVICA ZAMODA

Njegovo je ime: Ivan Bajsić. Živi u Varaždinu i ima 62-godišnji inovatorski staž!

Njegov je, tvrdi odlučno “centar svijeta ujedno i centar Zagorja” - mjesto Veternica gdje je rođen 16. rujna 1931. godine.

I sada onamo najradije zalazi; izvorska voda s Bajsićnjaka ondje je ljeti studena, a zimi se s nje kadi.

Njegova je struka: VKV strojobravar (alatničar).

Njegova prva izložba inovacija bila je 12. listopada 1948. u Zagrebu, na početku Ilice kraj zgrade zvane Lovački rog, u

sklopu prvog nastupa učenika metalske struke. Poslije je taj datum proglašen Danom inovatora Jugoslavije. Mladi Ivan tada je bio učenik 2. razreda zagrebačke Industrijsko-strojarske škole.

Njegovo prvo zaposlenje: u Tvornici utenzilija u Zagrebu, odakle se ubrzo vraća u svoj zavičaj gdje se, kao dijete iz rudarske obitelji, zapošljava u Golubovečkim ugljenokopima na poslovima održavanja strojeva i jamskih postrojenja.

Njegov radni vijek do umirovljenja bio je u Metalskozanatskoj radnji, utemeljenoj 1. prosinca 1960. u Ivancu koja

1963. prerasta u Ivanečku tvornicu alatnih strojeva (ITAS) u sklopu zagrebačke Prvomajske.

U mirovinu odlazi 1988. godine kao pogonski poslovođa alatnice.

”Zlatni dečki” Njegovo zlatno doba kao inovatora, sam tako procjenjuje, bilo je od 1965. do 1985. kad je, svjedoči on - “ITAS bio u tadašnjoj državi primjer inventivnog rada svojih zaposlenika”. Stoga je on postao i nosilac Ordena rada sa srebrnim vijencem kao i mnogih plaketa i zlatnih značaka.

Ž

ivot među alatnim strojevima

Ivan Bajsić s predsjednikom DIVž-a inž. Josipom Kužirom

Među najznačajnije svoje inovacije (tehnička unapređenja ili racionalizacije proizvodnje) osobno izdvaja: Napravu za bušenje na okretnom diobenom stolu (B-31-31-08-01/9) i Kutnu napravu za alatno brušenje svih vrsta trnova za provlačenje.

Posebno ističe imena svojih kolega i suradnika iz toga razdoblja, koji su kao i on, pridonijeli razvoju ITAS-a, odnosno Prvomajske: Mirko Videc, Stjepan Kušen, inž. Josip Kocijan, inž. Vlado Stanko, Stanko Videc, Dragutin Sever, Stjepan Krašek, Stjepan Friščić, Drago Županić, Vinka Strugar, Stjepan Ribić i Stjepan Sever.

“MAJSTOR U STRUCI”

Mlin, bisernica, alati

Ostvareni snovi

Dok je majka Marija prela i štrikala i brinula se o kućanstvu, otac Alojz, rudar u Golubovečkom rudniku - premda nije bio inovator, kaže sin Ivan (drugi od petero djece) - “ipak nije bilo posla u koji se nije mogao svojski uključiti te je, primjerice, bio 1937. sagradio mlin na izvoru Bajsićnjaku podno Bajsićeva zaselka...”.

Ivanova supruga Zdenka bila je također kućanica; sin Zdravko i kći Marina podarili su ponosnom djedu već troje unučadi: Valentina je buduća pravnica, Ivica maturant, a Zoran student Visoke elektrotehničke škole.

Otkako pamti Ivan Bajsić odmara se glazbom, tamburaško društvo koje je organizirao u Ivancu još i danas je na okupu, on voli prebirati bisernicu, a i po vinogradu u svom zavičaju.

Zahvaljujući svom inovatorskom radu bio je višekratno biran za čelnika Zbora radnika, te od 1974. do 1978. bio i predsjednik Vijeća udruženog rada Skupštine Zajednice općina Varaždin.

Pohvale DIVž-u S ponosom navodi i imena svojih učenika (s prakse u tvornici): Stjepana Brozda, svojedobno “prvog brusača Jugoslavije” i Stanka Rešetara, “najboljeg tokara Hrvatske”.

Njegovo članstvo u Društvu

inovatora Varaždinske županije datira od osnutka 1984. te otad kao veterane inventivnog rada osobito pamti kolege - Ivana Levanića i inž. Igora Tudora, ali i Rade Cikača, Slavka Kušena i Ivicu Kušena.

Stoga danas Ivan Bajsić svesrdno upućuje i pohvale sadašnjem predsjedniku DIVža inž.

Josipu Kužiru: - Članstvo nam je udvostručeno, vodi se briga o starijim članovima, djelovanje Društva je sve bolje i ima više mogućnosti za inventivni rad mladih.

Poluautomatska naprava za brušenje na diobenom okretnom stolu

- Dok sam krave u okolici Veternice vodio na ispašu već onda sanjario sam kako radim za strojevima i sa strojevima - prisjeća se vitalni Ivan Bajsić svog djetinjstva u srcu Zagorja.

Na svojim počecima - u Tvornici utenzilija u Zagrebu bio je njihov prvi “učenik u privredi”.

U njegovoj struci zahtijeva se precizan rad te je i to bilo ono što ga je zarana privuklo pronalazaštvu i izradi raznih naprava za brušenje, bušenje, glodanje, tokarenje, štancanje... Bili su to i njegovi inovativni dodaci postojećim strojevima, ali i razne vrste racionalizacije proizvodnje.

Nagrade za inovatorski rad pristizale su kako u novčanom obliku, tako i kao plakete i priznanja. ”Treba biti majstor u svojoj struci!”, isticao je Ivan Bajsić još prije više od tri desetljeća, da bi to potom redovito i potvrđivao svojim radom.

Život 13

07. rujna 2010.

ISTRAŽUJEMO Nakon godina devastacije Vindija zaštićena mrežom vrijednom 700.000 kuna

Konačno zaštićena Vindija Nevidljiva mreža od inoksa rađena je po primjerima iz inozemstva, a neće utjecati na život sova i šišmiša Piše: TIHANA DRUMEV

Je li itko ikad oko Stonehengea palio vatru, pržio ćevape i kotlete, urezivao svoje ime ili sprejem napisao “Engleska zauvijek”? Vjerojatno ne. Mi u našem kraju nemamo Stonehenge, ali imamo spilju Vindiju. Smještena u šumi Donje Voće u kojoj žubori potok Šokot,

Načelnik već vidi poučnu stazu

ona je jedno od najbogatijih nalazišta južne Europe. To ne možete shvatiti ukoliko ste samo prošetali njom, no tamo su pronađeni ostaci životinja iz hladnog doba te velik broj dokaza da je predak modernog čovjeka, neandertalac, Vindiju smatrao domom. Pr ije dv ije

m

reža je zaštita od neželjenih posjeta, odzvonilo je suvremenim neandertalcima godine čak je i ekipa National Geographica spilju iskoristila za kadrove filma “Neandertalski kod”.

Neandertalci su u Vindiji

palili vatru prije 30.000 godina i pripremali meso koje su našli ili ulovili. To nije problem. Problem vezan uz ovu spilju nastao je kad je u njoj svoje izletničko utočište našao homo sapiens. - Neki izletnici su bili pristojni – došli su i razgledali. No, neki su spilju koristili za piknik.

Ne moram ni napominjati da smo prazne boce i čaše nalazili razbacane posvuda. Za grafite iznad spilje ne znam ni kako dugo su ovdje. Još uvijek se vikendom roštilja i na livadi kod potoka, što je također zaštićeno dobro, a putokazi koje smo maknuli – služili su kao meta za pucanje - rekao je načelnik Općine Donja Voća Krunoslav Jurgec. Takvo ponašanje sigurno se više neće zateći u Vindiji, odzvonilo je suvremenim neandertalcima. Na ulaz je postavljena mreža od inoksa, a ovo je nacionalno dobro zaštićeno i videonadzorom.

Sove i šišmiši Praktički nevidljiva mreža koja trenutno štiti Vindiju od daljnje devastacije kao ideja rođena je prije tri godine. - Nakon niza pokušaja zaštite spilje, ova mreža, prijedlog HAZU-a, pokazala se idealnom - rekla je ravnateljica županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim vrijednostima Alenka Car. Takve su mreže uobičajene u inozemstvu, pojasnila je Car, a ornitolozi su potvrdili da neće utjecati na život sova i šišmiša koji su vjerojatno njeni česti posjetitelji. Za cijeli projekt “mreža” Ministarstvo kulture, Općina i Županija izdvojili su čak 700.000 kuna.

Sljedeći korak Činjenica - Vindija je neiskorišten turistički potencijal. - Procjene govore da se

Zaštitna mreža rađena po uzoru na one u inozemstvu

Zaštitna mreža gotovo je nevidljiva

godišnje zbog spilje kod nas zaustavi 60 autobusa. Je li to istina, ne možemo znati, jer dosad nije bilo nikakve kontrole - objasnio je načelnik, koji u spilji vidi velik turistički potencijal. - Htio bih da se vanjski prostor uredi te da se u unutrašnjosti spilje urede

Kraj grafitima

poučne staze. Uskoro ćemo sa stručnjacima iz Slovenije kandidirati taj projekt i na europske fondove - otkriva Jurgec. Nakon zatvaranja kreće uređenje.

- Za mjesec dana postavit ćemo informativne ploče ispred spilje, a tiskat ćemo

i letke. Bez njih turisti ne mogu razumjeti pravu vrijednost Vindije. No, ona nije jedina naša vrijednost.

U Županiji postoji još 28 zaštićenih lokaliteta poput Gaveznice, Arboretuma Opeka i Trakošćana - kaže Alenka Car. Loša ideja ne bi

I smeću je kraj

bila spajanje nekih od njih u jedan izletnički paket. No, dok se to ne dogodi, Vindiju možete gledati kroz zaštitnu mrežu ili se pak najaviti u Općini Donja Voća kako bi vam je otključali da biste hodali putem predaka - neandertalaca.

14 Oglasi

07. rujna 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE GRADONAČELNIK KLASA: 112-02/10-01/1 URBROJ: 2186/026-03-10-3 Varaždinske Toplice, 31. kolovoza 2010.

Na temelju odredbe članka 17. i 19. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» br. 86/08), i članka 6. Pravilnika o unutarnjem redu Stručne službe Grada Varaždinskih Toplica klasa:02301/10-01/4, urbroj: 2186/026-03-10-1 od 12. srpnja 2010. godine, gradonačelnik Grada Varaždinskih Toplica, raspisuje

JAVNI NATJEČAJ za imenovanje tajnika/ce Struče službe Grada Varaždinskih Toplica

– 1 izvršitelj/ica na neodređeno vrijeme I. Kandidati moraju ispunjavati sljedeće posebne uvjete: - magistar struke ili stručni specijalist pravne ili ekonomske struke, - najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, - aktivno znanje engleskog ili njemačkog jezika (u govoru, čitanju i pisanju) - položen državni stručni ispit.

Napomena uz točku 1. alineja 1: - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije, ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije, ili specijalistički diplomski stručni studij prava ili ekonomije.

II. Osim naznačenih posebnih uvjeta kandidati moraju ispunjavati i opće uvjete iz odredbe članka 12. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi: - punoljetnost - hrvatsko državljanstvo - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima.

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti izabrani kandidat dostavlja prije donošenja rješenja o prijmu u službu.

U službu ne može biti primljen kandidat za čiji prijam postoje zapreke iz odredbi članka 15. i 16. Zakona o službenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine» broj: 86/08).

III. Radni odnos zasniva se uz obvezni probni rad u trajanju od tri mjeseca.

IV. Za kandidate koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja provest će se prethodna provjera znanja i sposobnosti putem pisanog testiranja i intervjua. Ako kandidat ne pristupi testiranju, smatra se da je povukao prijavu na javni natječaj.

Na web stranici grada Varaždinskih Toplica (www.varazdinske-toplice.hr) navedeni su opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava, način obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata, područje te pravni i drugi izvori za pripremu provjere.

Na web stranici grada Varaždinskih Toplica (www.varazdinske-toplice.hr) i na oglasnoj ploči grada objavit će se vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata i to pet dana prije održavanja provjere.

V. Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola sukladno članku 13. Zakona o ravnopravnosti spolova.

VI. Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju po posebnom zakonu, obvezni su pozvati se na to pravo i priložiti dokaze o tome.

VII. Kandidati su uz prijavu na natječaj dužni dostaviti sljedeću dokumentaciju, odnosno dokaz o ispunjavanju uvjeta natječaja u izvorniku ili ovjerenom presliku: - životopis, - preslik osobne iskaznice, - dokaz o stručnoj spremi (diplomu) - dokaz o radnom iskustvu u struci (radnu knjižicu) - uvjerenje o položenom državnom stručnom ispitu, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak ili da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo iz članka 15. stavka 1. Zakona o državnim službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (ne starije od šest mjeseci do dana objave natječaja), - izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika da za prijam u službu ne postoje zapreke iz članka 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

VIII. Natjecati se mogu i kandidati koji nemaju položen državni stručni ispit, pod uvjetom da taj ispit polože u roku od godine dana od dana prijema u službu.

IX. Prijave na natječaj se podnose putem pošte (preporučenom pošiljkom) u roku od 8 dana od objavljivanja natječaja u Narodnim novinama – Oglasne stranice, na adresu: Grad Varaždinske Toplice, M.Tita 4, 42223 Varaždinske Toplice, s naznakom: «za natječaj – tajnik/ica».

X. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati.

XI. O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u zakonskom roku.

GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE

07. rujna 2010.

Oglasi 15

16 Život

07. rujna 2010.

Nataša radi na Infektologiji

Iza Iveka su 4 operacije i 200 dana terapije

DOZNAJEMO Čime se bave kandidati kad trka za novac i slavu završi

Gdje su kada se ugase kamere?

JEDINI POBJEDNIK

Mjesecima mediji bruje o njihovim omiljenim bojama i jelima, nakon nekog vremena nitko ih ni ne spominje Piše: TIHANA DRUMEV

Uskoro kreću jesenske tv sheme, a s njima krenut će još sezona reality showova.

Gledat ćemo neke nove face u borbi za novac i slavu. O njihovim omiljenim bojama i jelima pisat će se u novinama, intervjuirat će se njihovi poznanici i obitelji i otvarat će se Facebook grupe podrške.

No, kad show prođe i kad se kamere ugase, to sve prestaje.

Iz našeg kraja uspjeli smo naći nekoliko njih koji su unatrag 5 godina sudjelovali u jednoj od tih tv priča.

Medicinska sestra Prije 5 godina u Big Brother je ušla prva Varaždinka, Nataša Gajić. - Bila sam znatiželjna i nezaposlena. Mislila sam da će mi sudjelovanje u showu pomoći u životu, a samo mi je

odmoglo jer su me svi počeli shvaćati neozbiljno - objasnila je 26-godišnjakinja. - Trebalo mi je više od godinu dana da se vratim na pravi put. Radila sam honorarno jer se stalno nisam mogla zaposliti zbog RTL- ovog ugovora koji je

j

a ne volim takve gradove kak je Zagreb, ja volim svoje Hrastovsko i od tud se više ne bi mical

potrajao još godinu. 2007. počela sam raditi u varaždinskoj bolnici kao medicinska sestra, a trenutno sam na Odjelu infektologije. Ovdje sam sretna i ne pomišljam da se ikad više prijavim na bilo kakav reality show - rekla je Nataša.

I opet bi!

Ivan Grgec zajedno je s Natašom ušao u drugu sezonu BB-a i dogurao do finala.

Fizikalna terapija - Nisam očekivao takvu medijsku pažnju. Trebalo mi je 6 mjeseci da dođem k sebi. Nakon showa bilo je svakakvih ponuda pa sam mjesec dana organizirao i team buildinge u jednoj tvrtki u Zagrebu. To nije bilo za mene. Ja ne volim velike gradove. Ja volim svoje Hrastovsko i od tud se više ne bi mical - kaže Ivan. Radio je i kao zaštitar, a najsretniji je bio kad se zaposlio kao postavljač industrijskih podova u ludbreškom Dulexu.

- Taman mi je krenulo i onda mi se krajem rujna 20 08. dogodila gadna prometna nesreća. Pijani vozač oduzeo mi je prednost. Sad mi je uništena lijeva noga i bedro.

Iza mene je 6 tjedana ležanja u bolnici, 4 operacije i 200 dana fizikalne terapije. No, ja vjerujem u svoj oporavak - ispričao je Ivan. Uz terapiju trenutna mu je preokupacija kartanje s 5-godišnjom nećakinjom Hanom i tu i tamo koja „pijača“ s prijateljima. Pomaže i svojim nogometašima

Valerija se ne želi prisjećati Big Brothera

iz NK Zadrugara. Nikad više se ne bi prijavio ni na jedan reality show.

Otvara kafić Valerija Sever svoju sreću okušala je u Big Brotheru

n

e želim se prisjećati Big Brothera niti govoriti o tom razdoblju 2008. Tada 22-godišnja konobarica u borbi za milijun ostala je 77 dana. - Ne želim se prisjećati Big Brothera niti govoriti o tom razdoblju svog života - rekla je preko telefona. Spomenula je da trenutno otvara kafić u Iva-

nečkoj Železnici.

Animator Prije tri godine Marija Ponjavića nazivali su hrvatskim J. T.- om. Ušao je u finale pjevačkog showa Nove TV „Showtime“. - Tko želi vidjeti kako izgleda show businness i kako slava lupa ljudima u glavu, nek’ se prijavi - kaže 23- godišnji Mar io koji je završio varaždinsku Drugu gimnaziju. Otkad je sišao s malih ekrana, hip-hoper se jedno vrijeme bavio i glazbom – pisao je tekstove za švedsko tržište. Trenutno je u Zatonu kraj Zadra, radi kao animator, a kad nije na moru, pomaže ocu koji ima tvrtku za ugradnju elektroničkih i rasvjetnih uređaja.

Tihomir Bendelja u prosincu prošle godine proglašen je prvim hrvatskim super talentom. Nakon što je pobijedio u showu Nove TV i kući odnio 200.000 kuna, i dalje se bavi onim što najbolje zna – twirlingom. - Promovirao sam twirling i to je najvažnije. Zato sam se i prijavio. U travnju sam osvojio i naslov europskog prvaka u twirlingu u Škotskoj. Show mi je bio predivno iskustvo i ponovno bih sve ponovio da mogu - kaže 16-godišnji

RIJEČ STRUKE Dobre i loše strane reality showova

Opasan je petminutni osjećaj slave Petero ljudi, pet različitih sudbina i pet različitih reakcija na vlastito sudjelovanje u reality showovima. I sama struka uočila je negativne strane sudjelovanja u takvim emisijama, ali isto tako ne poriče ni one pozitivne. - S obzirom na to da smo različiti, različito iskustvo u različitim showovima za jedne može biti korisno. Može ih potaknuti na preispitivanje samih sebe i doprinijeti njihovom

Mario već drugo ljeto provodi u Zatonu kao animator

individualnom rastu i razvoju te im donijeti važno životno iskustvo. Za druge pak to može biti izuzetno traumatično - smatra psihoterapeut i supervizor mr. sc. Velimir Dugandžić. Nažalost, ističe Dugandžić, živimo u dobu u kojem se narcisoidnost propagira putem takvih medijskih emisija i često se događa da se u njih prijave ljudi narcisoidnog karaktera koji pokušavaju osnažiti i na-

hraniti lažni “self”. - Neuspjeh ili neugodnost tijekom showa može voditi ponovnoj traumi i depresiji. Za neke sudjelovanje može biti izuzetno bolno jer se javlja snažan osjećaj srama. Najopasnije je kada se kandidati identificiraju s prividnim petminutnim osjećajem slave - kaže Dugandžić. Ipak, za neke je bilo kakva pažnja bolja od nikakve te osjećaja emocionalne gladi u svakodnevnom životu.

supertalent iz Hrženice.

Iako još uvijek jako mlad, Tihomir je uočio vrlo bitnu stvar. - Tijekom showa obasipali su me raznim ponudama. Nakon što je sve završilo, dolazile su ponude, ali od sasvim drugih ljudi - pojasnio je ovaj virtuoz s palicom. Tihomir je inače učenik 2. razreda varaždinske Gospodarske škole, uči za ekonomista.

Čitatelji zovu 17

07. rujna 2010.

SUMNJIVI POSLOVI Nevjerojatna priča čitatelja koji je dobio zajam preko varaždinskog Vertea

Navodni procjenitelj nekretnina fotografirao maloljetnu djecu!?

Nakon prijetnji zbog neplaćanja rata, čitatelj potpisao dva dodatna ugovora o zajmu i zadužnicu na 100.000 kuna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Blokirani bankovni računi, kuće pod hipotekom, pozivi u noći radi utjerivanja duga, pa čak i fotografiranje maloljetne djece, neki su od problema s kojima su se susreli građani iz Varaždinske županije koji su potpisali ugovor o zajmu preko Međunarodnih konzultacija Verte. Policijskoj upravi varaždinskoj za pomoć se obratilo oko 30 ljudi, no to nije konačan broj osoba koje su preko Verteovih ureda u Kranjčevićevoj i Zagrebačkoj ulici u Varaždinu uzele zajam.

Prijenos nekretnine To potvrđuje muškarac koji se prošli tjedan obratio u našu redakciju, a kojeg ćemo radi zaštite identiteta nazvati Marko. On do četvrtka nije bio u policiji, u Općinskom državnom odvjetništvu, a nije zatražio ni pomoć odvjetnika.

- Nisam znao što bih trebao učiniti, ni kome se obratiti.

o zajmu, a na kraju i „Sporazum radi osiguranja tražbine prijenosom vlasništva nekretnine“.

I s p l a ć e n o m u j e o ko 14.000 kuna, mora vratiti gotovo 75.000 kuna, a potpisao je bjanko zadužnice na 10.000 i 100.000 kuna!

Toga se pouzdano sjeća, no nije isključeno da je potpisao još koji ugovor, sporazum i zadužnicu. Kako je to uopće moguće?

- U studenom prošle godine potpisao sam u uredu u Kranjčevićevoj ugovor o zajmu s Cristianom Rodrigezom iz Los Angelesa iz SADa. Nisam ga prije, a ni ikada kasnije vidio. Isplaćeno mi je 2.500 kuna, a trebao sam vratiti više od 6.000 kuna.

Uspio sam platiti jednu ratu, jer mi je supruga prestala raditi. Nakon nekoliko mjeseci su me zvali da imaju rješenje, da će naći investitora za zatvaranje zajma. Pristao sam jer su mi zaprijetili ovrhom – ispričao je Marko.

č

No, s obzirom na to što se sve meni događalo, znao sam da će jednom netko o tome progovoriti u novinama – rekao nam je Marko, koji nam se jav io nakon što smo u prošlom broju objavili priču Ane Govedić iz Varaždina.

Za razliku od njezinog, Markov slučaj je još kompliciraniji: on je od studenoga prošle godine do srpnja ove godine potpisao tri ugovora

U ožujku je potpisao novi ugovor, ovaj put u Zagrebu, ali investitor je, navodi, ponovno bio – Cristian Rodrigez. Tada se obvezao vratiti 45.000 kuna, a na ruke je, kaže, dobio oko 12.0 0 0 kuna. Međutim, rate su porasle, pa ih ponovno nije mogao plaćati, jer je dobivenim novcem, tvrdi, platio dugove za komunalije.

- Tada su me počeli stalno zvati i prijetiti. Zvao me muškarac koji se predstavio kao odvjetnik iz Zagreba, što je upitno, jer odvjetnika tog imena u glavnom gradu nisam našao. No, jedan poziv je bio u pola jedan u noći, kada mi je također prijetio muškarac. Kada sam kasnije djelatnike Ureda pitao tko me ima pravo zvati usred

Krim-istraga je u tijeku - Policijski službenici Policijske uprave varaždinske zajedno s Državnim odvjetništvom intenzivno provode kriminalističko istraživanje glede kreditnog ureda “Verte” u Kranjčevićevoj i Zagrebačkoj ulici u Varaždinu, ali i nekih drugih pravnih osoba koje su involvirane u konkretan slučaj financijskih prijevara – navedeno je u odgovoru PU varaždinske koje potpisuje načelnik Rade Sitar.

Izvijestio je da su u dosadašnjem tijeku policijskih izvida zaprimili tridesetak prijava oštećenih osoba, a svaka od njih ima svoje specifičnosti i sastavni su dio kompletnog kriminalističkog istraživanja.

U PU varaždinskoj vjeruju da će o rezultatima opsežnih kriminalističkih istraživanja u navedenom slučaju uskoro moći i opširnije izvijestiti.

VERTE

Poslovi kreditiranja

Telefonski pozivi

itatelj je ugovor o zajmu potpisao s Cristianom Rodrigezom iz Los Angelesa u SAD-u

PU VARAŽDINSKA

U PU varaždinskoj su primili 30-ak prijava oštećenih osoba, a svaka od njih ima svoje specifičnosti

noći, rekli su mi da je to bio odvjetnik iz Amerike – rekao je.

A braća i roditelji?

Prije dva mjeseca potpisao je i sporazum radi osiguranja tražbine prijenosom vlasništva imovine.

Na to je pristao nakon što je pred njegovu kuću došao muškarac i rekao njemu i supruzi da će im zbog duga zaplijeniti nekretninu, odmah i bez odgode.

– Čuo sam se s djelatnici-

ma iz Varaždina, pristao sam na njihovo novo rješenje i nekoliko sati kasnije taj

p

rijetili su mu i usred noći, a kasnije mu je objašnjeno da ga zove odvjetnik iz Amerike isti čovjek došao je u moju kuću kao procjenitelj. Nije fotografirao samo kuću i

prostor ije, nego i mene, moju suprugu, čak i moju djecu. Tražio je podatke o tome gdje žive i rade naša braća i roditelji, a išao je fotografirati čak i kuću roditelja – navodi Marko, koji od tada svaki dan živi u strahu od toga što će mu se još dogoditi.

U njegovom slučaju sreća je to što mu je kuća pod hipotekom radi stambenog kredita koji uredno vraća banci. Da nije, pitanje je bi li u njoj živio.

Međunarodne konzultacije Verte su u Sudskom registru trgovačkih društava RH registrirane kao društvo s ograničenom odgovornoću za savjetovanje, a sjedište tvrtke je u Ulici Ivana Lucića 2 u Zagrebu.

Registrirani su za niz djelatnosti, među kojima su posredovanje u prometu nekretnina, poslovanje nekretninama, savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, kao i usluge vezane za poslove kreditiranja: prikupljanje podataka, izrada analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost.

DRUGI SLUČAJ Ostao bez traženog zajma, ali je potpisao ugovor kako bi iz Vertea procijenili kuću

Odbili mu isplatiti zajam, pa pokrenuli ovrhu

Nije mogao platiti ratu kredita, pa je rješenje tražio u Verteu

Iako preko Međunarodnih konzultacija Verte nikada nije dobio traženi zajam, niti mu je isplaćena jedna lipa, muškarac iz okolice Varaždina (podaci poznati redakciji) ostao im je dužan. Zajam je tražio jer mu je plaća zadužena, a morao je platiti ratu kredita.

- Želio sam 20.000 kuna, pa su mi rekli da prije toga moraju procijeniti vrijednost nekretnine. No, objašnjeno mi je da procjena košta 1.800 kuna, pa su mi ponudili da za taj iznos potpišem ugovor o zajmu, ali i bjanko zadužnicu na iznos od 10.000 kuna. U siječnju je budala to i potpisala – samoironično kaže čitatelj.

U njegovu kuću ubrzo su došli „pro-

cjenitelji“. – Fotografirali su cijelu kuću, izvana i iznutra, ali i sve članove moje obitelji, pri čemu me šokiralo da su fotografirali čak i maloljetno dijete.

Kasnije su mi telefonski javili da je kuća procijenjena na 45.000 eura, što nije dovoljno, pa mi ne mogu dati zajam – ispričao je.

Mislio je da je „priča“ time završena, no prevario se.

– Počeli su me nazivati da im vratim novac, pozive sam primao iz Varaždina, Zagreba, Osijeka, Belog Manastira... Što sam više poziva primio, bio sam sigurniji u to da im neću dati ni kune – kaže.

Međutim, potpisao je bjanko zaduž-

nicu na temelju koje su Usluge Axia iz Vukovara u travnju pokrenule ovrhu na njegovoj imovini.

Slučaj je prijavio Općinskom državnom odvjetništvu, a na rješenje o ovrsi je podnio žalbu. Krajem kolovoza, četiri mjeseca nakon pokretanja ovrhe, Općinski sud u Varaždinu je stavio izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha, te odlučio da će se „postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga pred nadležnim Općinskim sudom u Varaždinu“.

- Ne znam što to znači, no čini mi se da još uvijek nije sve rješeno – zaključio je čitatelj.

18 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti

07. rujna 2010.

POMOZIMO Fond za potporu teško oboljelih Udruge žene iz centra svijeta

NAJAVA

Učlanite se, jer bolest ne pita Marofski KUD Fond za potporu teško oboljelih je humanitarna sekcija koja je osnovana 2007. u okviru Udruge žene iz centra svijeta. Njegova osnovna zadaća je pružanje pomoći teško oboljelim članovima i djeci članova na području grada Ludbrega i cijele Varaždinske županije pri kupnji i nabavci lijekova, plaćanju troškova teških i skupih operacija i liječenja, nabavci ortopedskih pomagala te u svim drugim slučajevima kad se neko pravo ne može ostvariti preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Fond raspolaže zasebnim računom i sredstva s tog računa koristit će se isključivo za potrebe članova Fonda. Fond se obavezuje na pružanje pomoći plaćanjem računa i ne može raspolagati gotovinskim sredstvima plaćanja. Iz sredstava Fonda odobrena je i prva financijska pomoć za nabavku antidekubitus madraca u iznosu od 4.300 kuna za teško oboljelog člana.

Pozivamo sve građane Ludbrega i cijele Varaždinske županije da se učlane u Fond jer bolest ne pita i nikad ne znaš što život nosi, jednog

dana možda ćeš i sam trebati pomoć drugoga.

Najsretniji bismo bili da nam nikad pomoć ne treba jer lakše je darivati nego tražiti. Članom Fonda može postati svaki građanin Ludbrega i cijele Varaždinske županije koji potpiše pristupnicu da želi biti član Fonda i koji mjesečno, polugodišnje ili godišnje uplati novčana sredstva na račun Fonda.

Najniži iznos za dragovoljnu potporu iznosi 10 kuna mjesečno. Novčana sredstva mogu se uplaćivati općom uplatnicom, trajnim nalogom ili mjesečnom ustegom od plaće. Žiro-račun Fonda je 2489004-1500000052 Vaba d.d. Banka Varaždin s naznakom ŽICS – Fond za potporu teško oboljelih.

Fond danas ima 180 članova. Stanje na žiroračunu s 31. kolovoza bilo je 51 136,16 kuna. Želite li postati članom Fonda ili trebate neke podatke o njegovom radu, osoba za kontakt je Ana Katana. Brojevi telefona su 098/1710078, 042/811-103, 042/819-045 i 048/652-215.

Ana Katana

Moto-klub Sjeverozapad – prijatelj djece

Nakon što su ove godine donirali sportske rekvizite učenicima OŠ Sračinec i OŠ Svibovec Podravski, članovi moto kluba Sjeverozapad iz Sračinca opet humano djeluju. Ovog puta odlučili su urediti dječje igralište

u Vrtnoj ulici u Sračincu kako bi djeca imala bolje uvjete za igru i bavljenje sportom. Dolaskom motociklima razveselili su i privukli djecu koja su se već zagrijavala za prijateljsku nogometnu utakmicu. Dan prije obojani su golovi, a neposredno prije postavili su mreže tako da je utakmica mogla započeti. Nakon odigrane utakmice djece i članova Kluba, koja je završila neodlučenim rezultatom, djecu su počastili sokovima i grickalicama.

Potaknuti lijepom igrom i druženjem, zajednički su se složili da će druženje još koji put ponoviti. Svake godine moto klub Sjeverozapad većinu prihoda daje u dobrotvorne svrhe i ovo nije zadnja takva akcija ove godine.

MK Sjeverozapad

Odlične seoske igre u Jalžabetu Savjet mladih općine Jalžabet “bacio” se na veliki pothvat, organizaciju drugih „Seoskih igara“.

Dali su si truda u osmišljavanju što zanimljivijih igara u kojima je do izražaja trebala doći snaga, snalažljivost i, naravno, kompetitivni duh ekipa.

Vrijeme im nikako nije bilo naklonjeno, kao ni prošle godine. Padala je kiša, ali oni se nisu dali obeshrabriti. Nikad se ne zna, ali možda upravo zbog njih kiša i blato postanu imperativ svih seoskih igara.

U ovom slučaju treba pohvaliti i 9 natjecateljskih ekipa, koje niti nevrijeme nije moglo zaustaviti u sakupljanju bodova. Ali kako je vrijeme prolazilo, sve je više u zraku bio duh zabave, smijeha i veselja a sve manje kompeticija, bodovi i pehar. (...) Savjet mladih nije

niti zapostavio ostale goste. Za njih su pripremili izvanredan program pun iznenađenja i popratnih nagrada. (...) Za ugodnu atmosferu pobrinuli su se KUD Elizabeta iz Jalžabeta, tamburaški sastav “Šlingeri“ i Ivica Pepelko.

Petra Međimurec

u Vinkovcima

Na poziv organizatora 45. Vinkovačkih jeseni, pomladak KUD-a „Marof“ otputovat će 11. rujna u Vinkovce na Dječje vinkovačke jeseni. Na Dječjim vinkovačkim jesenima sudjelovat će dječji folklorni ansambli iz četrnaest županija, a pomladak KUD-a „Marof“ bit će jedini predstavnik Varaždinske županije. Pomladak KUD-a „Marof“ broji 40–ak plesača koji su podijeljeni na najmlađe od 1. do 5. razreda, te stariji uzrast od 5. do 8. razreda, a na smotri će se ovog puta predstaviti srednji uzrast s pjesmama i plesovima Zagorja.

KUD Novi Marof

PROSLAVA

Mala matura u G. Voći Četrdeset i dvije godine nakon završetka osmog razreda prvi put su se sreli učenici koji su zajedno sjedili u školskim klupama u Gornjoj Voći te daleke 1967./68. godine. Nakon prepoznavanja i suza radosnica, počeo je sat razrednika tijekom kojeg je razrednik Josip Kiđemet prozvao sve učenike. Ustanovljeno je da su sva ta “djeca” završila srednje i više škole za razna za ni m a nja, od svećenika d o v e ć sada umirovljenika. Nažalost, većina ih živi u stranim zemljama, neki u okolnim gradovima, a samo mali broj u prelijepoj, prirodom nadarenoj Voći. Druženje je trajalo do ranih jutarnjih sati.

V.P.

Hvala Odjelu neurologije Zahvaljujem djelatnicima Odjela za neurologiju Opće bolnice Varaždin na čelu s prim. dr. sc. Ivanom Pavličekom, koji su mojoj supruzi pružili ne samo medicinsku pomoć, nego su bili iznimno ljubazni, uslužni i nježni.

Za brigu i odnos prema pacijentima, kao i članovima njihovih obitelji, zaslužuju zlatnu medalju!

Florijan Magić Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika ispričava se gđi. Jadranki Božić na pogrešno objavljenoj slici u sjećanju za gosp. Ivana dipl. ing. Božića u prošlom broju, zbog tehničke greške.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@ regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

07. rujna 2010.

Oglas 19

20 Poslovni svijet TRGOVAČKI SUD

Skupština ŠKZ Cekin Za 17. rujna sazvana je Skupština vjerovnika Štedno-kreditne zadruge Varaždinski cekin u stečaju, koja će se održati u zgradi varaždinskog pravosuđa s početkom u 9 sati.

Stečajna upraviteljica podnijet će izvješće o stanju stečajnog postupka i stečajne mase s pregledom sudskih postupaka, odnosno neplaćenih tražbina i neunovčene imovine, kao i prijedlog prve djelomične diobe vjerovnika, a uz to izabrat će se i novi odbor vjerovnika.

I TOGA IMA Nakon stečaja Varaždin busa, javni prijevoz u Varaždinu spasio AP u stečaju

Prijevoz s tri minibusa Zbog neplaćanja, HAA banka uzela sedam minibuseva, a zamalo još pet Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Spas od potpunog prestanka javnog gradskog prijevoza u Varaždinu, koji je zaprijetio 1. rujna kada je otvoren stečaj nad Varaždin busom, varaždinski su gradski čelnici na brzinu našli u AP-u, drugom poduzeću u stečaju. S obzirom na to da je sudbina i te tvrtke neizvjesna, otvoreno je pitanje kako će se gradski prijevoz odvijati u budućnosti.

Oduzeta vozila

TRNOVEČKA ZONA

Potpore za zone povećane Ministarstvo priprema katalog investicija na temelju kojeg će određeni projekti uživati posebnu proceduru radi ubrzanja njihove realizacije zastale zbog administrativnih barijera. Najavila je to u četvrtak Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, prigodom obilaska zona u Trnovcu Bartolovečkom, Gornjem Knegincu, Jalžabetu i Maruševcu. Te, kao i zone u Ivancu, Lepoglavi, Cestici i Beretincu, dobile su ove godine više od pet milijuna kuna potpora za infrastrukture.

- Ukupno smo ove godine dobili 185 zahtjeva, od kojih je 99 pozitivno riješeno. Posebno mi je drago da su nakon rebalansa sredstva za razvoj poduzetničkih zona sa 74,25 milijuna povećana na blizu 80 milijuna kuna - istaknula je Kraljić u trnovečkoj zoni, čiji je južni dio komunalno opremljen.

07. rujna 2010.

Zbog prezaduženosti, nesposobnosti za plaćanje i gotovo nikakve imovine, varaždinski je Trgovački sud u srijedu otvorio stečajni postupak nad tvrtkom Varaždin bus, koja je zadnjih godina imala koncesiju za gradski javni prijevoz.

- Račun tvrtke u neprekidnoj je blokadi 47 dana, i to za 673 tisuće kuna, od čega Porezna uprava potražuje 341 tisuću kuna - naglasila je Jasna Lekić, sutkinja varaždinskog Trgovačkog suda tijekom ročišta na kojem su se utvrđivali uvjeti za otvaranje stečajnog postupka.

Iako Varaždin bus nije u zakonom propisanih 60 dana

u blokadi, direktor Frano Krišto nije se protivio prijedlogu za otvaranjem stečaja koji je dao Regionalni industrijski sindikat uime 25 zaposlenika koji potražuju plaće za zadnja tri mjeseca.

- Nakon što nam je inspektor zabranio prijevoz putnika između Varaždina i okolnih općina, poduzeće je počelo gomilati gubitke jer gradska subvencija od 42 tisuće kuna

t

ri minibusa propalog Varaždin busa hitno u najam uzeo AP u stečaju

mjesečno nije dovoljna - pojasnio je Krišto.

Na otvaranje stečajnog postupka utjecalo je i to što je Varaždin busu Hypo Alpe Adria banka oduzela sedam mini autobusa za koje je tvrtka prestala plaćati leasing.

- Bili su spremni oduzeti i preostalih pet, no nakon razgovora, od toga su odustali. Naime, bez obzira na to što se radi o leasingu, ne može se tek tako oduzimati imovina tvrtke nakon što je otvoren predstečajni postupak - upozorio je Velimir Sla-

Minibusevima ipak su se pridružili i novi autobusi proizvođača Isuzu koje je ubrzo nabavio AP

mar, stečajni upravitelj AP-a u stečaju, koji je imenovan i za stečajnog upravitelja Varaždin busa.

Kako dalje?

Da javni prijevoz u Varaždinu ne bi potpuno zastao, na iznenađenje članova Odbora vjerovnika, hitno ga je u srijedu nastavio AP u stečaju, i to s tri od preostalih šest mini autobusa.

- Ta tri vozila smo uzeli u

najam od Varaždin busa, a Grad Varaždin donio je rješenje o pr ivremenom prijenosu koncesije za javni prijevoz AP-u. Uz to sklopili smo i ugovore o prijevozu učenika Treće osnovne te Škole “Tomislav Špoljar”, kao i dijela srednjoškolaca. Štoviše, dobijemo li suglasnost stečajne sutkinje, možemo preuzet i desetak vozača Varaždin busa - rekao je Slamar dodavši da će se AP

javiti i na eventualni natječaj za trajniju koncesiju.

Naime, prijevoz na temelju pr ivremenog rješenja o dodjeli koncesije, koje je doneseno već u srijedu, a trebalo bi biti potvrđeno na sjednici Gradskog vijeća 13. rujna, obavljat će se nekoliko idućih mjeseci, odnosno do konačne odluke o obavljanju javnog prijevoza koje će donijeti Gradsko vijeće krajem godine.

PRIJEDLOG Javni prijevoz gradskoj tvrtki

STAV Kakvo rješenje predlažu građani

Nitko ne želi gubitke

Bez zarade, ali i gubitka

Budući da je sudbina AP-a krajnje neizvjesna zbog toga što Zovko Zagreb nije povukao ovrhu, a pitanje je hoće li se druge prijevozničke tvrtke javiti na mogući natječaj za koncesiju, pojavili su se i drugi prijedlozi za organizaciju javnog prijevoza.

- Grad izdvaja za subvencije i prijevoz učenika oko tri milijuna kuna, pa bi bilo bolje da može nadzirati kako se

troši taj novac. Stoga treba razmotriti mogućnost da Grad preuzme javni prijevoz, a najlakše bi bilo da bude povjeren jednom od gradskih poduzeća - predložio je u četvrtak na kolegiju varaždinskog gradonačelnika Tomislav Bogović, napominjući da je teško očekivati da će se privatna tvrtka javiti za obavljanje djelatnosti koja donosi gubitke.

Iz Grada već idu tri milijuna

Gubitaka u javnom prijevozu ne bi trebalo biti ukoliko bi Grad Varaždin i okolne općine osnovali zajedničku prijevozničku tvrtku, što bi bilo dobro i zbog neizvjesne budućnosti AP-a. No ima i drugih ideja.

- Grad neka osnuje tvrtku za naplatu parkiranja, a ona neka preuzme i javni prijevoz. Nikome previše zarade, nikome gubici! Neka se vlast

ponaša racionalno i pošteno - poručuje Ivan Baranašić. Čitateljica Valentina pita se zašto čekati minibuseve ako nema sigurnosti da će odvesti na odredišta. - Vozni redovi još uvijek nigdje nisu istaknuti, pa svaki put moramo ujutro zvati voze li ili ne taj dan minibusevi na određenoj liniji i kuda zapravo sve idu. Kako se osloniti na takav prijevoz - upozorava.

Prava odluka

Stakleni plafon - barijere za napredovanje žena

F

enomen staklenog plafona označava barijere s kojima se žene susreću kod napredovanja do visokih menadžerskih pozicija u poslovnom svijetu. Metaforički, plafon je staklen, jer te barijere nisu toliko vidljive, ali ipak postoje i stoje ženama na putu prema vrhu hijerarhije u organizacijama. Stakleni plafon može se vidjeti u ukorijenjenim stavovima prema rodnim ulogama u društvu, segregaciji zanimanja po spolu, nejednakim visinama plaća za isti posao te u

poteškoćama žena u usklađivanju privatnih i poslovnih obaveza. Koji su razlozi za pojavu efekta staklenog plafona? Prije svega to su često spominjane predrasude da žene nisu sposobne biti uspješni vođe kao što su to muškarci. Drugi razlog se nadovezuje na navedeni, a radi se o tome da žena na visokim pozicijama ima malo, pa baš i nemaju priliku dokazati da su spomenute predrasude krive. Treći razlog je taj da se žene često isključuju iz neformalnih mreža unutar tvrtke,

a neformalna mreža je isto tako kao i formalna važna za napredovanje u organizacijama. I četvrti razlog je da žene znaju odustati od karijere ili usporiti njen napredak zbog svoje obitelji. Povratkom na posao one moraju dostići konkurenciju koja je za usavršavanje i napredovanje sada imala jednu godinu ili dvije više. Kako lomiti stakleni plafon? Dobar primjer utjecaja države na problem staklenog plafona jest Norveška koja je zakonski definirala da tvrtke moraju imati

dvije ženske osobe u svojim upravnim odborima. Zakon je vrijedio do kraja 2006. godine i danas je Norveška među državama s najvećim postotkom žena na vodećim menadžerskim pozicijama. Na razini tvrtke, poželjne mjere bile bi borba sustava protiv stereotipa i predrasuda, profesionalna usavršavanja, treninzi asertivnosti za žene, umrežavanja i mentorstvo, ali i fleksibilnije radno vrijeme i podrška ženama pri povratku na posao nakon duljih pauzi.

Nina Begičević doc. dr. sc.

07. rujna 2010.

Oglas 21

22 Crna kronika

07. rujna 2010.

OTKRIVAMO Zbog proizvodnje marihuane optužnica protiv Stjepana Roceka

I TOGA IMA

Napali policajce VARAŽDIN - Zbog napada na policiju, kao i narušavanja javnog reda i mira, dvojica mlađih muškaraca u dobi od 26 i 27 godina bit će kazneno i prekršajno prijavljena. Izgred se dogodio u noći sa subote na nedjelju, točnije oko 3.45 sati, na Trgu Miljenka Stančića gdje su dvojica muškaraca počela s vrijeđanjem i omalovažavanjem policajaca, te nastavili vikati i galamiti. ”Nakon što su odbili dati osobne iskaznice, bez ikakvog povoda i razloga napali su policijske službenike, udarivši jednog od njih šakom u glavu, dok je drugi izbjegao udarac”, izvijestili su iz varaždinske policije.

RAZBOJNIŠTVO

Prijava protiv 30-godišnjaka VARAŽDIN - Policijski službenici PU varaždinske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 30-godišnjim Varaždincem za kojeg se osnovano sumnja da je pokušao izvršiti razbojništvo, zbog čega će biti i kazneno prijavljen.

Događaj se zbio još 4. prosinca 2009. oko 20.25 sati ispred ulaza u poslovnicu Raiffeisen banke u Zagrebačkoj ulici, gdje je suzavcem po licu poprskao 28-godišnjaka kojemu je pokušao iz ruku istrgnuti vrećicu s dvije kazete noćnog trezora s novcem. Nakon što u tome nije uspio, udaljio se s mjesta događaja na kojem je 28-godišnjak zadobio lakšu ozljedu koljena.

Indijsku konoplju zasadio kod kuće i u kukuruzištu?

Kad sam došao bliže, vidio sam nasad indijske konoplje, što me razljutilo i šokiralo, pa sam počeo trgati biljke, tvrdi Rocek

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog neovlaštene proizvodnje marihuane, odnosno uzgoja 167 stabljika indijske konoplje, protiv Stjepana Roceka, 53-godišnjeg autolimara iz Žarovnice, podignuta je optužnica za zlouporabu opojnih droga.

Čak 167 biljaka Tereti ga se da je u cilju pribavljanja protupravne imovinske dobiti od svibnja uzgojio 103 stabljike indijske konoplje na zemljištu iza dvorišta svoje kuće, a 64 na zemljištu u predjelu Paraki u Kameničkom Podgorju, i to visine od 40 do 247 centimetara.

o

ptuženog se tereti za uzgoj 167 stabljika indijske konoplje No, okrivljenik je u istrazi to sve poricao. Rekao je da je išao u šumicu iza svog auto-otpada jer je čuo neke šumove, što nije rijetko jer dolaze Romi koji kradu auto-dijelove. Kad je došao bliže, vidio je nasad indijske konoplje na parceli koju ne koristi.

To ga je razljutilo i šokiralo, pa je počeo trgati biljke kako bi ih uništio, a u tome ga je zatekla policija.

Na parceli u predjelu Paraki, kako je dodao, nije dolazio nakon što je posijan i poprskan kukuruz, pa mu nije poznato tko bi tu uzgajao indijsku konoplju.

Obrana - lažna Ovakvu obranu, međutim, Županijsko državno odvjetništvo ne smatra istinitom, već lažnom i smišljenom u cilju otklanjanja kaznene odgovornosti jer drži da se iz utvrđenih činjenica nedvojbeno može zaključiti da je upravo on uzgajao indijski konoplju.

Naime, iako su međusobno udaljene, obje parcele u vlasništvu su okrivljenika, odnosno njegove majke. Štoviše, kako se upozorava u optužnici, kod stabljika na parceli kod njegove kuće zatekli su ga 4. kolovoza djelatnici PU varaždinske.

- Iz iskaza policijskih djelatnika može se zaključiti da okrivljenik uopće nije bio iznenađen niti ljut niti šokiran kad je došao na parcelu. Nakon što se približio indijskoj konoplji utabanom stazom, iščupao je dvije biljke i odložio ih na stazu. Zatim je ušao dublje u nasad, iščupao još nekoliko biljaka koje je također odložio na stazu, nakon čega je uhićen - navodi se u optužnici te dodaje kako je okrivljenik čupao biljke za koje je utvrdio da su zrelije, a ne nasumice.

Među kukuruzom zasađene su 64 biljke indijske konoplje visine od 40 do 247 centimetara

IZDVOJENO Kako se došlo do optuženog

Sve je počelo suđenjem Do uhićenja, a zatim i optuženja Stjepana Roceka, za kojeg je državno odvjetništvo predložilo produljenje pritvora i zbog ranije višestruke osuđivanosti te vođenja kaznenog postupka za teška djela, zacijelo ne bi došlo da djelatnik ivanečke Policijske postaje nije 14. srpnja kod zaseoka Pa-

raki u Kameničkom Podgorju primijetio vozilo zagrebačkih registarskih oznaka.

To mu je bilo čudno, a kako je kod kukuruza ugledao muškarca koji je sličio na Stjepana Roceka kojeg je poznavao od ranije, o tome je napravio službenu bilješku i dostavio je operativnom dežurstvu.

Predio Paraki u Kameničkom Podgorju

Auto-otpad u Žarovnici

OPREZ

Džepari u Ludbregu LUDBREG - Na ludbreškom Trgu Svetog Trojstva nepoznati je počinitelj u subotu otuđio novčanik u vlasništvu 75-godišnje žene. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko 400 kuna. Za isti je iznos oštećen i 64-godišnjak kojem je isti dan na prostoru održavanja svete mise u ludbreškom svetištu otuđen novčanik.

U blizini crkve u Ulici Petra Zrinskog bez novčanika u subotu je ostala i 80-godišnjakinja, koja je oštećena za oko 700 kuna.

DOZNAJEMO Broj neriješenih predmeta na varaždinskom Županijskom sudu na kraju 2009. veći za četvrtinu

Više zaostataka zbog - manjka sudaca

U tijeku je natječaj za dva suca Županijskog suda

Iako je lani primio manje predmeta nego 2008. godine, Županijski sud u Varaždinu na kraju prošle godine imao je veći broj neriješenih predmeta nego godinu dana ranije, i to za oko četvrtinu. Tijekom 2009. godine, na varaždinskom Županijskom sudu zaprimljena su ukupno 4.352 predmeta, od istraga, kaznenih u prvom stupnju i drugom, građanskih i drugo. Ako se tome još dodaju 563 neriješena predmeta iz prethodnih godina, a zatim oduzmu 4.203 riješena prošle godine, vidi se da je u ovu godinu preneseno 712 neriješenih predmeta, odnosno 149 ili 26 posto više nego što ih je bilo na kraju 2008. godine. I pretprošle godine, kada su riješena 4362 predmeta, a zaprimljena 4434 pred-

meta, porastao je broj neriješenih predmeta, i to na 563 s 491 na kraju 2007. godine koja je bila uspješna. Naime, upravo su te godine suci Županijskog suda više riješili predmeta nego što su ih primili, pa se uspio smanjiti broj neriješenih predmeta s 553 iz 2006. na 491. Na to je vjerojatno utjecao i nešto manji broj predmeta primljenih te godine – 4117.

Razlog za povećanje broja neriješenih predmeta prošle godine je nedovoljan broj sudaca, tvrdi Igor Pavlic, glasnogovornik Županijskog suda, koji je na kraju prošle godine imao 14 sudaca od kojih je petero uspjelo riješiti više predmeta nego što su primili, što znači da su smanjili i zaostatke.

Urbana kultura 23

07. rujna 2010.

ART

Zemlja čuda.

Kakti.

NAJAVA

“Generacija” humanitarno Udruga mladih «Generacija» drugu godinu za redom organizira humanitarni rock koncert mladih bendova popularno nazvan OctoberROCKfest.

Grad Varaždin je i ove godine pokrovitelj priredbe koja će se održati u petak 1. listopada u podrumskoj sceni Rogoz, HNK u Varaždinu.

Nastupit će mladi i neafirmirani bendovi, osnovnoškolci i srednjoškolci: The Old Smuggler, Svinjska gripa, poznati varaždinski veterani rocka – The black rock, a zvijezda večeri se još drži u tajnosti, dok ne dobijemo potvrdu, te će se objaviti naknadno.

Ulaz se neće naplaćivati, a volonteri će sakupljati donacije posjetitelja, te će biti i prigodnih poklona za donatore. A više informacija o samoj udruzi možete saznati na www.generacija.hr.

S

Vesela ekipa koja njeguje disco duh 70-ih i 80-ih godina s filmovima kakve rijetko viđate na TV-u

NAJAVA Udruga TRASH i novi TRASH Film Festival

Lavanderman i smrt porno bande Poznati svi akteri TRASH Film Festivala, prvoga hrvatskoga festivala TRASH kulture, a sve poznatijeg i u svijetu Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Najpoznatiji varaždinski filmski festival, TRASH Film Festival, i ove godine kreće u punom sjaju šljokica, disco kugli, ali i katana. S ciljem pomirenja japanske i kineske manjine u gradu, od 9. do 11. rujna varaždinska publika ima priliku uživati u čak 30-ak filmova trash žanra. Pristigao je velik broj kvalitetnih filmskih produkcija, za razliku od dosadašnjih kada su prevladavali pretežito amaterski video-uratci.

Začepljenje 7. čakre Novi film Udruge TRASH pod nazivom SUN TZU - Začepljenje 7. čakre bit će predstavljen publici u vidu kratkih isječaka na dodjeli popularnih nagrada - zlatnih motorki, a povodom 5. obljetnice TFF-a u prve redove TRASH ekipi pridružit će se većina članova dosadašnjih žirija TFF-a. Sam festival ove godine po mnogočemu će uzburkati duhove, uostalom u kategoriji SF-a naći će se i prvi hercegovački gay film - Cakrovi doci.

Lavanderman DIMMU BORGIR

Dolaze.

Oni dolaze!

Norveška svjetski poznata black metal atrakcija Dimmu Borgir će u sklopu svoje “Darkness Reborn World Tour” predstaviti svoj novi album „Abrahadabra“ 28. rujna u zagrebačkom Boogaloou! Kao predgrupa će nastupiti slovenska death metal/industrial grupa Noctiferia koja će odraditi dug publici nakon zbog bolesti otkazanog nastupa ispred Lamb Of God. Koncert će započeti u 20:00 sati, a cijena ulaznice iznosi 170 kn u pretprodaji na prodajnim mjestima eventim.hr i 190 kn na ulazu u dvoranu. Vjerujemo da će biti koncert za pamćenje!

/media

Sam festival, s početkom u četvrtak u 16 h, otvara se filmom o prvom hrvatskom superjunaku, popularnom Lavandermanu, čovjeku koji je kao mali pao u kotao s lavandom, a ostalo je postala povijest... Sve posjetitelje očekuje i bogati off program, a crveni tepih i limuzina rezervirani su već u četvrtak za Davorina Bogovića koji će nastupiti uz pratnju Lavander benda. Posjetitelje očekuje i nešto edukacije na

tribini - Trash naš svagdašnji, vođene od strane prof. Dine Rasputića i drugih uglednih gostiju, uz debatu s publikom i uvod u tribinu, filmom Enter the dragon - filmu o prvom spomeniku Brucee Leeju, postavljenom u Mostaru. Tu su

također i koncerti bendova Fuckin’ lajsne i Pop Up u petak te Abba real tribute i varaždinski NOX u subotu. Cijena ulaznica je 25 kn/dan, 60kn/3 dana. Svi programi počinju u 16h dok subotnji počinje u 10:30h. After party je u caffe baru Lavra.

Otvorena sezona u Prostoru!

Brkovi bez brkova

Grad koji ima Centar za mlade Čakovec, (iako manji ali barem postojeći), ponovno se probudio nakon ljetne pauze, i to koncertom popularnih zagrebačkih “Brkova”. Svojim “Wellness” punkom (obradama nekih folk hitova u veselom punk ritmu) uz specifičan vokal kakav se ne nalazi prečesto u tim vodama,

napunili su čakovečki Prostor publikom željnom trošenja viška energije nakupljene tokom praznika. Uz predgrupu čakovečkih punkera koji su nas svojim obradama poput “Pčelica Maja” vratili u stara vremena, (a vjerujemo i sebe - nastupili su uz baby rekvizite) bila je to jedna večer veselih ritmova i obećavajuće sezone.

vašta mi ljudi pričaju. Svaki dan čujem nešto nevjerojatno.

Da imam i pet ovakvih kolumni, ne bih mogao sve obraditi.

No evo jedne – lude priče. ospođa se dugo Denis Peričić, već svađa sa sumr. sc. sjedima, oko neke desete stvari. Neki dan je stajala na javnoj zelenoj površini. Dvadesetak metara od susjedova dvorišta. Susjedi su pozvali policiju. Policija došla i rekla joj da ometa susjedov posjed.

Gospođa kaže da to nije susjedov posjed. Policija kaže da jest jer ga susjedi uređuju! Gospođa zvala katastar, tamo su joj rekli da ako susjed uređuje zelenu površinu, da je to “kakti njegovo”. Najsmješnije od svega je što gospođa nije stajala ni na susjedovu dvorištu, a niti na onom dijelu koje on uređuje, i koje je “kakti njegovo”.

Pa i da je htjela ometati posjed, nije mogla znati koji je dio njegov, a niti koji je “kakti njegov”.

Jer nema nikakvih oznaka. Još k tomu, gospođa uređuje – suprotni dio te iste javne zelene površine.

Ali taj dio nije “kakti njezin”. A uređuje ga zato da bi se tamo moglo parkirati. Tamo parkira i susjed. Čime, prema nekoj logici, ometa posjed gospođe koji bi trebao biti “kakti njezin”, ali nije.

Dan kasnije dva susjeda potpisala su peticiju. S dva potpisa. Da se tamo ne bi smjelo parkirati. Iako su se do jučer tamo parkirali. Na dijelu javne zelene površine koji uređuje gospođa. I koji nije “kakti njezin”. Policija nema s tim ništa.

Ali dolazi komunalna inspekcija. I gleda tko se tamo parkira.

Kakti. I sad se nitko nema gdje parkirati. e znam tko je u pravu i ne zastupam ničiju stranu. Za to postoje, kak’ je govorio Mesić, nadležne institucije. Da rade svoj posao. Da imamo jasna pravila koja vrijede za sve. Ako se to ne napravi, svi bumo se pojeli. Oko komadića zemlje. Zemlje čuda u kojoj živimo. Kakti živimo. Jer ne znam je li ovo više život.

G

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

24 Kulturni obzor

07. rujna 2010.

EKSKLUZIVNO Ivan Zanjko, graditelj gudačkih glazbala, koj

U D-duru

Duhovni koncert tri dame u crkvi

Gradi violine najljepš

U

župnoj crkvi sv. Nikole održan je koncert duhovne glazbe, a nastupile su Sofija Cingula, mezzosopran, Božica Tuđan, orgulje, i Dorotea Božić, violina. ofija Cingula je solo pjevanje započela učiti u Glazbenoj školi u Varaždinu u klasi prof. Darije Hreljanović nakon čega upisuje redovni studij solo pjevanja na Sveučilištu za glazbu i glumu u Beču gdje je i diplomirala 2000. godine. profesor gitare u Od 2001. godine nastavlja Glazbenoj školi Varaždin s magisterijem u pjevačkoj klasi prof. Sebastiana Vittuccia na istom sveučilištu.

Magistrirala je na smjeru opere 2003. godine u opernoj klasi prof. Curta Malma i prof. Uwea Theimera te započela drugi magisterij, popijevku i oratorij, najprije u klasi primadone prof. Marjane Lipovšek, a kasnije kod proslavljenog pjevača i skladatelja prof. Roberta Holla u čijoj je klasi uspješno završila i svoj drugi magisterij u ožujku 2007. godine.

Veliko joj zadovoljstvo pričinja i vokalna pedagogija kojom se aktivno bavi već nekoliko godina. Viša je asistentica (kolegiji osnove vokalne tehnike i solo pjevanje) na Odjelu za glazbu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. orotea Božić je osnovno glazbeno obrazovanje na violini stekla u Umjetničkoj školi u Čakovcu kod prof.

Lidije Bobić, srednju glazbenu školu završila je u Varaždinu u klasi prof.

Benjamina Šambara, a Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi prof. Marije Ćepulić. U tijeku školovanja postiže zapažene rezultate i uspjehe. Na natjecanju u Osijeku dva puta osvaja drugu i jednom prvu nagradu, a godine 2004. na državnom natjecanju osvaja treću nagradu. Na natjecanju međunarodnog karaktera ‘’Europa u školi’’ 2003. dobiva drugu nagradu iz komponiranja ‘’Skladbe za dvije violine’’ (mentor prof. Davor Bobić). Već četvrtu godinu radi kao profesorica violine u Umjetničkoj školi u Čakovcu i stalni je član Varaždinskog komornog orkestra. ožica Tuđan je diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu orgulje u klasi prof. M. Penzara te glazbenu teoriju u klasi prof. M. Ruždjaka. Usavršavala se u klasi prof. G. Rosta na ‘’Universität für Musik und darstellende Kunst“ u Grazu. Predaje na Glazbenoj školi u Varaždinu kao nastavnik teoretskih predmeta. ri mlade umjetnice pred mnogobrojnom su zainteresiranom publikom lijepo i skladno izvele sljedeće duhovne skladbe u čast Majci Božjoj: “Salve Regina” Giacoma Puccinija, “Ave Maria” Charlesa Gounoda, “Pietà Signore” Allesandra Stradelle, “Ljiljane bijeli” o.

Anzelma Canjuge, “Ave Maria” ietra Mascagnija, “Agnus Dei” Georgesa Bizeta, “Salve Regina” Antonija Smareglie itd. Publika se oduševila Sofijinim pjevanjem te skladnim muziciranjem Božice i Doroteje pa su mlade umjetnice još nekoliko puta izlazile na bis.

S

Darko RUŠEC

D

B

Od jedne eksplozivne naprave bio sam ranjen na tri mjesta i izgubio sam lijevu šaku. To je za mene bila velika tragedija jer sam želio biti violinist Piše: DARKO RUŠEC

Prošla koncertna sezona Zagrebačkog komornog orkestra započela je svečanim koncertom 30. listopada 2009. u muzeju Mimara kojim je obilježena tridesetogodišnjica rada hrvatskoga graditelja instrumenata prof. Ivana Zanjka, a glazbenici su svirali na Zanjkovim instrumentima. S Ivanom Zanjkom razgovarali smo o tome kako je sve počelo te kako je postao uspješan graditelj instrumenata.

U prvi razred krenuo sam 1941. godine u dobi od sedam godina,

u Gornjem Mihaljevcu, kada su naš kraj okupirali Mađari, pa sam nastavu pratio na mađarskom.

Put do uspjeha Za nas Međimurce to je bilo nezgodno, Mađarska gramatika je jako teška, ali moja učiteljica Magdalena bila mi je naklonjena tako da sam s voljom učio mađarski. Ta je učiteljica imala veliko povjerenje u moje oblikovanje drveta.

Za jednu razrednu priredbu napravio sam na njezin poticaj tamburicu. Susjed mi je bio stolar, pa sam ja uz njegov nadzor i upute dubio tamburicu iz drveta. Žicu sam uzeo

T

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Violina iz 1979. nastala povodom 30. obljetnice glazbalarstva

od nekog njemačkog telefona.

Učiteljica je bila presretna i po svim razredima je pričala kako sam ja s 10 godina napravio tamburicu koja svira, premda sam ja tumačio kako mi je susjed Milan u svemu tome puno pomogao. Kad je završio rat, naša omiljena učiteljica morala je otići u Mađarsku.

Cijeli ju je razred u suzama pratio na željezničku stanicu u Macinec. Svatko joj je nešto darovao za rastanak.

Ranjen u ratu Kako je rat utjecao na vas?

Kraj rata za mene je bio katastrofalan. Od jedne eksplozivne naprave bio sam ranjen na tri mjesta i izgubio sam lijevu šaku. To je za mene bila velika tragedija jer sam želio biti violinist. Uzor mi je bio susjed Stjepan Filipček koji je u Varaždinu išao u srednju glazbenu školu prije rata. Tada se u meni stvorila ideja, pa ako ne mogu svirati violinu, ipak ću nekako uz nju ostati.

Glazba izvođena na violini ostaje u nama i dopire do najdubljeg dijela ljudske svijesti pa smatram da kad bi i najvećem zločincu puštali „Malu noćnu muziku“ da bi sigurno slušajući spustio suzu.

A kada ste se počeli baviti izradom instrumenata?

Moja učiteljica potakla me da idem u Učiteljsku školu koju sam završio prije svoje 18. godine. Kasnije sam završio pedagogiju, fiziku, kemiju i

biologiju na fakultetu u Zagrebu. No, violina mi nije dala mira pa sam počeo izrađivati minijaturne violine. Prva je bila dugačka 15 cm, druga 8 cm itd. Moja 3 cm dugačka violina završila je u rukama Johna Grčevića, čuvenog pjevača iz Pittsburga. Ljudevit Aramek,

P

aulo Godini čestitajući rekao je kao predsjednik žirija: “Tvoja violina ima najbliži ton Amatijevoj.”

prof. puhaćih glazbala koji je vodio KUD u Lasinji gdje sam radio, rekao je: “Ovo je krasno i lijepo, ali to je samo suvenir. Bi li ti htio graditi prave violine?”. To je bila prekretnica u mom životu. Odveo me Ivanu Husu u Zagreb gdje sam bio kratko vrijeme, a kasnije sam učio u Austriji u Grazu oko pola godine kod Petra Märta. On me naučio i izradi gudala. Kod njega sam dobio novi pogled na violinu.

Nisam se zadovoljio prosječnim zvukom violine. Htio sam vrhunski zvuk pa sam krenuo u Cremonu prije 15 godina.

Gio Batta Morassi, Massimo Negroni, Luca Bellini i Marco Nuovi puno su me naučili.

Imao sam apsolutni sluh, ali nakon moždanog udara na

Kulturni obzor 25

07. rujna 2010.

ji je polučio zavidne rezultate

ših tonova Suradnja za Zagrebačkim komornim orkestrom počela je prije šest godina, kao i s Maximom Fedotovim. Fedotovljev sin učio je svirati na violini koju sam mu ja izradio.

Počeo je učiti s pet godina kod najboljeg ruskog pedagoga Ovčarika. Moj napredak u glazbalarstvu išao je jako dobro.

TRADICIJA Novi nosač zvuka s tradicionalnim pjesmama

Glazbena razglednica Varaždina i županije Tvrtka Tin marketing objavila je CD nazvan “Muzička razglednica Varaždina i Varaždinske županije”, na kojem je okupljeno 19 tradicionalnih i karakterističnih pjesama vezanih uz naš kraj.

Nosač zvuka ima status izvornog hrvatskog suvenira, a pokrovitelji su mu Ministarstvo turizma, Varaždinska županija te turističke zajednice Grada i Županije.

Među brojnim medijskim pokroviteljima je i Regionalni tjednik.

Uz bogatu popratnu knjižicu sa zemljopisnom kartom i brojnim korisnim podacima, ovaj nosač zvuka uključuje

pjesme koje izvode Ivica Pepelko, Kvartet “Varaždin”, Miro Dolenec, Jasenka Franc i KUD “Itas”, Faringaši, Carevi, Kavaliri, Juraj Galina, Ivan Povijač, Valentina Geci, Karmen Novko, Habeki, Tihana Sabati, Stjepan Kumrić, Zvonko Težak, Rosella Mrkušić, Sandra Kraš te urednik i izvršni producent Nenad Kumrić Charlie s dvije pjesme, jednom u solo izvedbi, a drugom u kombinaciji s Klapom “Lucerne”.

Predstavljanje “Muzičke razglednice” bit će ovaj tjedan, a zasad se može nabaviti u suvenirnici na Trgu tradicijskih obrta. (dp)

Najljepši ton

jedno uho slabo čujem.

Uspješna suradnja Osvojili ste i podosta nagrada te nekoliko uspješnih suradnji.

Da, 2002. godine u London sam odnio dvije jako dobre violine. Ušle su u polufinale. Članovi žirija su stručno razgovarali o svakoj violini pa tako i o mojoj. Zatim smo gledali šest najboljih majstora koji su pred nama radili violinu koja je nastala za šest dana.

U Mittenwaldu 2005. moja je violina dobila priznanje za najljepši ton. Također u Cremoni 2009. dobio sam priznanje u konkurenciji od 200 violina - osvojio sam 4. mjesto za ljepotu i boju tona.

Paulo Godini čestitajući rekao je kao predsjednik žirija: “Tvoja violina ima najbliži ton Amatijevoj.”

Hrvatsku je nedavno posjetio Gio Batta Morassi, predstavnik suvremene škole graditelja glazbala iz Cremone, cijenjeni stručnjak i sudac na najprestižnijim međunarodnim natjecanjima glazbalara.

Da, u Talijanskom centru za kulturu u Zagrebu, Gio Batta Morassi i potpredsjednica Hrvatske udruge graditelja žičanih glazbala Sunčana Matić predstavili su Međunarodnu izložbu glazbala CremonaZagreb, koja će se održati od 12. do 17. listopada 2010. u muzeju Mimara.

Velika međunarodna izložba vrijedan je projekt koji dovodi u Zagreb i Hrvatsku 22 umjetnika - elitu svjetskih graditelja glazbala. Uz međunarodne umjetnike, Hrvatskoj i svijetu na izložbi će se, uz mene, predstaviti svojim skupocjenim violinama najpoznatiji hrvatski graditelji žičanih glazbala Vlado Proskurnjak, Slavko Domitrović, Francesco Bozzo itd.

KERAMIKA

Ex tempore u Piranu

IZLOŽBA Fotografije Jane Štravsa iz Slovenije

American Express u crno-bijeloj tehnici

Blaženka Šoić Štebih članica je žirija međunarodne keramičarske izložbe XI. Ex tempore, koja je 4. rujna otvorena u Piranu.

Poznata varaždinska umjetnica i hrvatska članica Međunarodne akademije za keramiku u Ženevi Blaženka Šoić Štebih sa svojim će kolegama Francom

Na Štravsovim fotografijama gotovo da nema ničega od američkog blještavila, tek mračni, sumorni valeri Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Uz potporu ministarstava kulture Hrvatske i Slovenije, u varaždinskoj Galeriji “Zlati ajngel” za vrijeme Špancirfesta otvorena je izložba jednog od najpoznatijih slovenskih fotografa - Jane Štravsa.

Jane Štravs dobro je poznat široj europskoj fotografskoj publici, a u Varaždinu se predstav io s novim radovima iz ciklusa “American Express”. Riječ je o njegovim crno-bijelim doživljajima New Yorka i SAD-a, o fotografskoj priči ispričanoj mračnim, sumornim valerima.

Obećana zemlja Od šarenila i bogatstva “obećane zemlje” na Štravsovim fotografijama gotovo da nema ništa, štoviše, nailazimo samo na opore, turobne suprotnosti. Kao da je riječ o kakvom film noireu, snimljenom četrdesetih ili pedesetih godina prošlog stoljeća.

Na Štravsovim fotografijama gotovo da nema ni ljudskih figura, ako i ima,

Baronijem i Iztokom Marohom procijeniti radove 50-ak umjetnika iz 16 zemalja svijeta.

Tema je slobodna, a prihvaćene su sve keramičarske tehnike Na izložbi sudjeluju i hrvatski autori Davorka Derda Hudec, Bernardica Gršić, Mladen

onda su to iznimke, oku kamere okrenute leđima, neprepoznatljive i neosobne. Nedvojbeno, osmišljen je to izraz redukcije bivanja i zbivanja na jednostavan, tužan zajednički nazivnik:

Š

travsova izložba u “Zlatom ajngelu” ostaje otvorena do 12. rujna urbano otuđenje i intimnu depresiju. Štravs je rođen 1965. go-

dine u Ljubljani. Znanstveni centar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti objavio je 2003. godine monografiju njegovih fotografskih radova s uvodnim studijama Marine Gržetić i W. J. T. Mitchela. Djela mu se nalaze u mnogim javnim i privatnim zbirkama. Živi i radi kao slobodni umjetnik u rodnoj Ljubljani. Štravsova izložba u “Zlatom ajngelu” ostaje otvorena do 12. rujna, a 17. rujna u tom će prostoru biti otvorena izložba još jedne renomirane slovenske umjetnice - Nike Zupančić.

Ivančić, Helena Jarnjak, Margareta Krstić, Danijela Pičuljan, Milivoj Šegan, Nada Šoštar, Iva Visković, Nada Vrbanic i Klaudija Vukman. (dp)

Dnevne vijesti na www. regionalni. com

26 Duplerica

07. rujna 2010.

DANI SVETE NEDJELJE 2011. godine obilježava se 600. godina ludbreško

Sljedeće godine u Lud

Mnoštvo hodočasnika u nedjelju je nazočilo euharistijskom slavlju u ludbreškom svetištu

Uspomene iz Centra svijeta mogle su se kupiti na više mjesta

Djeca nisu uvijek birala tradicionalne suvenire

U proštenište se tijekom proteklih stoljeća dolazilo i na konju

Start 27

07. rujna 2010.

SINIŠA SOVIĆ

Mjesečni prilog Auto-moto-aero-nautika IZDVOJENO

Što je sve u paketu Luna?

Govoreći o sigurnosti, Avensis je iznimno dobro opremljen. ABS s EBDom, 7 zračnih jastuka i aktivni nasloni za glavu sprijeda su standard na svim izvedbama.

Osnovnom Terra paketu opreme Luna paket pridodaje automatski klima-uređaj s dvopodručnim djelovanjem, prednje naslone za glavu podesive u četiri smjera, dvostruko dno prtljažnika te središnji naslon za ruku na stražnjoj klupi.

Onaj dan kad kupite svoj Avensis, kupili ste automobil koji razumije svog vozača, a sve zahvaljujući znanju i iskustvu Toyotinih inženjera

TEST VOZILA Vozili smo Toyotin novi Avensis 2,0 D-4D Wagon

Avensis je najkvalitetnije izrađena europska Toyota!

Novi Avensis ujedinjuje bezbrojna inteligentna promišljanja i izazove, a kod opreme Luna, tih i prigušen dojam kvalitete vidljiv je u svim detaljima Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Unatoč rastućoj popularnosti modernih obiteljskih koncepata, poput monovolumena i crossovera, karavani ipak nude najbolji prtljažni prostor i nadasve ugodne vozne osobine. Tim prije, odlučili smo prvo „u komadu“ (od 1000 kilometara) testirati Toyotin luksuzni Avensis 2,0 D-4D Wagon s paketom opreme Luna.

Brz, štedljiv…

Treba znati, karavanska izvedba s dvolitarnim dizel motorom bila je predstavlje-

na ubrzo nakon lansiranja novog Avensisa, a tijekom našeg testa potrošnja se zbog dobre aerodinamike uspjela održavati niskom. I ne samo to. Kad smo već kod ušteda, u tijeku je akcijska prodaja game Avensisa, a samo kod modela 2,0 D-4D Toyota kupce „časti“ s 15.000 kuna popusta. Odnosno, spomenuti model dobavljiv je po cijeni od 207.485 kuna!

Kako za Toyotu kvaliteta nije samo obećanje, bez ikakvog ustručavanja spomenut i testni Avensiss potjerali smo i preko 200 km/sat. Zahvaljujući (ne)vremenu kombinirali smo vožnju noću, po kiši,

s onom u gotovo idealnim uvjetima, no preciznost i učinkovitost Avensisa ostala je neupitna.

Pored iznimne snage, novoprerađeni motor D4D od 2,0 litre svojim radom ni najmanje nam nije remetio užitak koji tijekom vožnje pruža

t

ijekom našeg testa potrošnja se zbog dobre aerodinamike uspjela održavati niskom umirujući prostor kokpita novog Avensisa. Spomenimo i to da motor ima najnoviju naprednu dizel tehnologiju common rail te mu je emisija CO2 smanjena 8 posto. Novi Avensis ujedinjuje bezbrojna inteligentna promišljanja i izazove, a kod opreme Luna,

tih i prigušen dojam kvalitete vidljiv je u svim detaljima.

Pazite: aluminijski naplatci 16“, elektronično podešavanje lumbalnog dijela sjedala (za vozača), senzor za kišu, prednja svjetla za maglu, središnja konzola u boji titana… Ako vas oduševljava preciznost, strast i vožnja koja uključuje duža putovanja – svakako navratite u Futura auto d.o.o. u Optujskoj ulici 169/A i isprobajte modele Avensis.

Također, preporučamo da se o svim pogodnostima tijekom trajanje akcijske prodaje dodatno informirate na telefon 042/332-999.

Jer treba znati, uz nadoplatu od 3.749 kuna vaš ljubimac dobiva metalik boju, a kod doplate za Chrome pack opremu (kod svih modela) još i gumiranu oblogu prtljažnika te zaštitu stražnjeg odbojnika…

Voz a če će o du š ev it i upravljač i ručica mjenjača koji su presvučeni kožom, elektroničko pokretanje prednjih i stražnjih stakala kao i elektrokromatski unutrašnji retrovizor (automatsko zatamnjenje).

Osim toniranih, UV nepropusnih stakala, izvana su električno preklopiva vanjska zrcala te uočljivi skladno dizajnirani krovni nosači i stražnji spojler (W/G)…

Konzola Toyotine limuzine izuzetno je pregledna i kvalitetna

Tehničke karakteristike

Naglašeni stil uz kvalitetne materijale

Kw/ks

126/93 pri 3600 o/min

Maks. brzina

200 km/h

Ubrzanje

0-100 km/h za 10 sek

Ccm

1998

Cijena

207.485 Kn (tijekom trajanja akcije)

Ovaj automobil spreman je za vrijeme koje dolazi

28 Start

Autoškola Zvučna upozorenja

07. rujna 2010.

SAVJETUJEMO Što sve utječe na sigurnost vašeg školarca u prometu?

U školu najbolje bez žurbe

K

omunikac ija između sudionika u prometu, u pravilu se odvija neverbalno. Jedno od najznačajnijih i najčešće upotrebljavanih sredstava neverbalne komunikacije upravo su zvučni znaci upozorenja koji se daju aktiviranjem posebnih zvučnih uređaja (truba Boris PETROVEČKI, ing. prometa ili sirena) na vozilu.

Stručni voditelj i predavač akon kaže da je Autoškola PETROVEČKI vozač dužan upowww.petrovecki.hr trijebiti zvučni znak tel: 042/233-244 upozorenja kad god to zahtijevaju razlozi sigurnosti prometa, a osobito prije pretjecanja na cesti izvan naselja ako procijeni da vozač vozila ispred nije svjestan njega i njegove namjere pretjecanja, ako djeca koja se nalaze pokraj kolnika ne obraćaju pažnju na njega te kad vozi prometnicom na kojoj se vozila ne mogu normalno mimoići, a nađe se pred nepreglednim zavojem ili prijevojem. To su dakle slučajevi kad nas zakon obvezuje na upotrebu zvučnih znakova. vučne znakove upotrijebit ćemo i u svim ostalim situacijama kad je, radi sigurnosti, neophodno nekoga upozoriti ili skrenuti pažnju na sebe. eđutim, u istom članku zakon propisuje da je vozač dužan upotrebu zvučnog znaka svesti na nužnu mjeru. Moramo, dakle, u svakom trenutku biti svjesni da zvučni znak upozorenja čuju svi koji se u tom trenutku nalaze u našoj blizini, a nekima to može i smetati. U područjima oko bolnica, rodilišta ili sličnih ustanova kojima buka stvara velike probleme prometnim se znakom čak može zabraniti uporaba zvučnih znakova. oramo shvatiti i stanare koji žive u blizini mjesta gdje su česti prometni čepovi ili neke incidentne situacije – oni su, praktički, neprekidno izloženi buci zvučnih znakova, jer gotovo svaki vozač koji dođe na to mjesto – potrubi. Znači, trubite samo onda kad je to uistinu neophodno i samo onoliko koliko je minimalno potrebno.

Z

Z

M

M

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Reflektirajuće prsluke u ponedjeljak su dobili učenici nižih razreda Centra za odgoj i obrazovanje “ Tomislav Špoljar”

Nikad ne govorite djetetu: “Trči, žuri da ne zakasniš!”, jer tada će ono imati samo jedan cilj - što prije stići u školu. Jeste li izabrali ne najkraći, već najsigurniji put do škole i dijete dobro upoznali s njim?

Piše: BORIS PETROVEČKI

Počela je nova školska godina. U ovo vrijeme razina osobne odgovornosti za si-

n

oću i za vrijeme smanjene vidljivosti djeca moraju biti posebno uočljiva gurno sudjelovanje u prometu svakog vozača morala bi biti na najvišim razinama, uvažavajući preko 500 000 učenika srednjih i osnovnih škola koji su ponovno postali redoviti

sudionici prometa. Najugroženiji dakako su oni najmlađi, a njihova sigurnost u prometu uvelike ovisi o roditeljima.

Greške roditelja Sve više raznih istraživanja rađenih u posljednje vrijeme ukazuje na to da djeca u prometu najčešće stradavaju zbog grešaka onih s kojima bi trebali biti najsigurniji - njihovih roditelja.

Ako smo odgovorni roditelji, moramo se upitati jesmo li učinili sve za sigurnost svog djeteta. Jesmo li izabrali ne najkraći, već najsigurniji put do škole i dijete dobro upoznali s njim? Nastojimo li da naše dijete krene uvijek na vrijeme kako bi imalo dovolj-

no vremena da oprezno i bez žurbe stigne u školu? Nikad ne govorite djetetu: “Trči, žuri da ne zakasniš!” jer tada će dijete imati samo jedan cilj - što prije stići u školu.

Kad čekate vaše dijete nakon nastave, čekajte ga pred ulazom, nikako na drugoj strani ceste. Po kiši ili snijegu bolje je da dijete nosi zaštitnu odjeću, a ne kišobran jer on bitno smanjuje vidno polje. Noću i za vrijeme smanjene vidljivosti djeca moraju biti posebno uočljiva - reflektirajuće oznake na odjeći i torbi nezaobilazna su oprema.

Putuje li vaše dijete vlakom ili autobusom, upoznajte ga s prostorima namijenjenim za čekanje tih vozila, upoznajte

ga, svake godine iznova, s pravilnim ponašanjem prilikom ulaska i izlaska iz vozila. I ne samo to, jer postoje opasnosti koje ga vrebaju ako ne sjedi u sjedalu ili se ne pridržava pravilno dok je vozilo u pokretu.

Opasne situacije A tu su i nepredvidive opasnosti koje mogu nastati dira li razne tipke i ručice namijenjene za slučaj nužde... Nikad ne zaboravite da djeca trebaju postati samostalni sudionici prometa u kojem je opasnost uvijek prisutna. Zato svojim znanjem, autoritetom, a prije svega osobnim primjerom pomognite svojem djetetu da nauči kako sigurno sudjelovati u prometu.

07. rujna 2010.

Start 29

30 Oglasi

07. rujna 2010.

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Gordani Kliček-Horvat, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu I-ovrhovoditelja HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.o.o. Zagreb, Slavonska avenija 6 i II-ovrhovoditelja NP VARAŽDINSKE VIJESTI d.d., Varaždin, Zagrebačka 66, zastupan po ZOU Marijan Petrić i dr., odvj. iz Varaždina, protiv ovršenika DRAGICE ŠIPEK, iz Varaždina, Đure Sudete 3, radi ovrhe na nekretninama, izvan ročišta, dana 26.srpnja 2010. godine donio je slijedeći:

ZAKLJUČAK O PRODAJI I/ Utvrđuje se da je vrijednost nekretnina ovršenika: čkbr.2998/23 kuća u ulici Đ.Sudete sa 90 m² dvor u ulici Đ.Sudete sa 104 m² - upisane u z.k.ul.7744 k.o. Varaždin (u osnivanju), u iznosu od 1.042.094,00 kuna čkbr.2998/79 poslovna zgrada u ulici Đ.Sudete sa 179 m² dvor u ulici Đ.Sudete sa 180 m² - upisane u z.k.ul.7744 k.o. Varaždin (u osnivanju) u iznosu od 1.949.001,00 kuna II/ Nekretnine iz toč.I ovog zaključka biti će prodane na usmenoj javnoj dražbi.

I (prvo) ročište za prodaju nekretnina održati će se u zgradi Općinskog suda u Varaždinu u sobi broj 115/I dana

15. rujna 2010. godine s početkom u 10,00 sati III/ Ovaj zaključak bit će objavljen na oglasnoj ploči Općinskog suda u Varaždinu.

IV/ Sud ovlašćuje ovrhovitelja da o svom trošku objavi ovaj zaključak u sredstvima javnog priopćavanja, odnosno da o zaključku obavijesti osobe koje se bave posredovanjem pri prodaji nekretnina.

V/ Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati navedenu nekretninu dana 13. i 14.rujna 2010. godine, svaki dan od 13,00 do 15,00 sati, uz sudjelovanje sudskog ovršitelja. Ovršenik se upozorava da će, ukoliko on ili druge osobe sprječavaju ili ometaju razgledavanje nekretnine, biti udaljeni s nekretnine za vrijeme razgledanja, u kojem slučaju je sudski ovršitelj ovlašten zatražiti pomoć policije.

VI/ Uvjeti prodaje: 1. Prodaju se neketnine ovršeniku i to: čkbr.2998/23 kuća u ulici Đ.Sudete sa 90 m² dvor u ulici Đ.Sudete sa 104 m² čkbr.2998/79 poslovna zgrada u ulici Đ.Sudete sa 179 m² dvor u ulici Đ.Sudete za 180 m² - upisane u z.k.ul.7744 k.o. Varaždin (u osnivanju).

2. Utvrđena vrijednost nekretnine iz toč. VI/1. ovog zaključka i to: čkbr.2998/23 kuća u ulici Đ.Sudete sa 90 m² dvor u ulici Đ.Sudete sa 104 m² - upisane u z.k.ul.7744 k.o. Varaždin (u osnivanju), je u iznosu od 1.042.094,00 kuna, čkbr.2998/79 poslovna zgrada u ulici Đ.Sudete sa179 m² dvor u ulici Đ.Sudete za 180 m² - upisane u z.k.ul.7744 k.o. Varaždin (u osnivanju), je u iznosu od 1.949.001,00 kuna.

3. Na ovom prvom ročištu za prodaju navedene nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine (2/3) utvrđene vrijednosti.

4. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac.

5. Prodajom nekretnina prestaju prava zaloga, makar založni vjerovnici nisu potpuno namireni.

6. Prodajom ne prestaju stvarne služnosti, stvarni teret i prava građenja, kao niti osobne služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijeg se namirenja ovrha provodi. Ostale osobne služnosti i stvarni tereti prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi.

7. Utvrđuje se da navedene nekretnine nisu slobodne od osoba i stvari.

8. Kupac je obvezan položiti kupovninu u roku od 30 dana od dana dostave rješenja o dosudi nekretnine na žiroračun ovog suda otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb broj 2390001-1300000154 pozivom na broj 05-19-02-171606. Ako kupac ne položi kupovninu u tom roku, nekretnina će se dosuditi kupcima koji su ponudili nižu cijenu redom prema veličini cijene koju su ponudili za nekretninu, a ako takvih ponuda nije bilo ili isti ne uplate kupovninu u određenom roku, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom. Iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

9. Navedena nekretnina će biti prodana na usmenoj javnoj dražbi.

10. Kupac ne može biti ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a niti osoba koja po zakonu ne može steći nekretninu koja je predmet ovrhe.

11. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do održavanja ročišta za dražbu na blagajni ovog suda uplatile jamčevinu u iznosu 10% vrijednosti nekretnine utvrđene ovim zaključkom. Jamčevina koja se uplaćuje na žiro račun ovog suda kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj 2390001-1300000154 pozivom na broj 05-19-02-171606 mora se uplatiti tri dana prije održavanja dražbovnog ročišta kako bi uplata bila vidljiva na navedenom računu suda. Ponuditelj je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obavezan predočiti sucu prije nego što se pristupi dražbi, s time da u slučaju uplate na žiro račun ovog suda, uplata mora biti evidentirana na žiro računu suda na dan održavanja dražbe.

Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Jamčevinu nisu dužni dati ovrhovoditelj na čiji prijedlog je određena ovrha i nositelji prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom pojedine nekretnine, ako njihove tražbine dostižu iznos jamčevine i ako bi se, a obzirom na njihov prednosni red i utvrđenu vrijednost nekretnine, taj iznos mogao namiriti iz kupovine.

U Varaždinu, 26. srpnja 2010. godine

Duplerica 31

07. rujna 2010.

og čuda, pa su već počele opsežne pripreme za ovaj veliki jubilej

dbreg će doći i Papa!?

Narodni običaji i tradicionalni napjevi nezaobilazni su dio ove ludbreške manifestacije

Mladi i zbog Dana ludbreške Sv. nedjelje sudjeluju u radu folklornih sekcija i društava

Povijesni simpozij o štovanju relikvije Predragocjene Krvi u Ludbregu kroz povijest održat će se u Ludbregu 27. i 28. listopada Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com Snimili: TOMISLAV MAKAJ i SINIŠA SOVIĆ

Ovogodišnja vjersko-turistička manifestacija Dani ludbreške Svete nedjelje tek je završila, a već se u Ludbregu naveliko govori o obilježavanju sljedeće godine. Tada se navršava 600 godina ludbreškog čuda događaja koji je od velike važnosti za crkvu. U godini uoči velikog jubileja Varaždinska biskupija organizirala je Znanstveni simpozij o ludbreškom svetištu u kontekstu simbolike krvi, teologije i pučke pobožnosti.

Povijesni simpozij o štovanju relikvije Predragocjene Krvi u

Uspravan hod...

Ludbregu kroz povijest održat će se u Ludbregu 27. i 28. listopada. Dok su tako pipreme za sljedeću godinu u punom jeku, među Ludbrežanima pronijela

M

etropolitanski euharistijski kongres možda će u jesen 2011. proglasiti Ludbreg nacionalnim prošteništem se vijest da bi tim povodom u Ludbreg mogao doći i Sveti Otac.

U očekivanju brojnih vjerskih događanja u Ludbregu tijekom ove i sljedeće godine, koja bi mogla utjecati i na odluku Metropolitanskog euharistijskog kongresa da u jesen 2011.

Ludbreg proglasi nacionalnim prošteništem.

Ovogodišnja manifestacija počela je 22. kolovoza svetom misom za domovinu u spomen palim borcima u II. svjetskom ratu i smotrom pjevačkih zborova. Program je zatim nastavljen tradicionalnim koncertom mješovitog pjevačkog zbora Podravina, folklornim susretima u Centru svijeta i Festivalom duhovne pjesme Duga 2010. Promenadni koncert

...ruke na bokovima...

održao je i Puhački orkestar grada Ludbrega.

Likovni dio programa otvorili su članovi Likovnog udruženja Ludbreg, a nastavljen je samostalnom izložbom Elvire Štabi Vidović. Održana je i umjetnička radionica Ludbreška likovna paleta te humanitarna izložba slika hrvatskih umjetnika dok su pjevači održali također tradicionalni Koncert kroz generacije.

Oni koje zanima tehnika, mogli su sudjelovati u Noći tehnike, kada su organizirane radionice i prezentacije aktivnosti udruga s područja tehničke kulture.

Gastro ponuda bila je usmje-

rena prema tradicionalnim jelima toga kraja pa su restorani na svoju ponudu stavili program Stara jela našega kraja.

U manifestaciju su se uključila i sportska društva pa je održan paintball turnir, memorijalni rukometni turnir, održano je natjecanje u gađanju glinenih golubova, a vatrogasci su se natjecali na 15. kupu grada Ludbrega. Održan je i međunarodni nogometni turnir veterana, a trećeligaš NK Podravina svoj prvenstveni susret odigrao je također u sklopu

...ili kišobran u ruci...

manifestacije Dani ludbreške Svete nedjelje na njezinom samom kraju.

Poseban dio programa bio je Ludbreški sejem, koji je okupio većinu poduzetnika i obrtnika ludbreškoga kraja, a najviše pažnje ponovo je privukla tradicionalna modna revija.

Središnja proslava u čast Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu okupila je čak 60 tisuća ljudi, a svečanu svetu misu na svetištu je predvodio kardinal Josip Bozanić. On je naglasio da je Ludbreg mjesto kršćanskog zajedništva, ali i ispita savjesti pojedinca i cijeloga naroda.

32 Putopisi

07. rujna 2010.

RAZLIČITOSTI

Radne navike Tunižana Tijekom radnog vremena uzima se pauza za kavu kad i kako tko želi, puši se u uredima, hodnicima, pa čak i konferencijskim dvoranama. Moram priznati da mi se ispočetka bilo vrlo teško priviknuti na takve radne uvjete, te sam bila vrlo skeptična prema svojem timu i prema tome hoćemo li uspjeti realizirati projekt na kojem smo radili. Začuđujuće je da se tamo mjesecima sve radi bez stresa, bez žurbe, bez pritiska, sve do zadnjeg tjedna pred izvedbu projekta, a tad nastaje ludnica.

Zaposlenici gube glavu, nitko ne zna gdje je početak, a gdje kraj, radi se cijeli dan i noć te tako umorni, neispavani ljudi, naravno, čine velike greške,

Tunis iz ptičje perspektive

PUTOPIS Maja Sraga živjela je i radila osam mjeseci u sunčanom Tunisu (1)

Radno iskustvo stjecala u kampanjskom Tunisu zbog čega se, bez obzira na veliku potrebu za ljudima, i zadnji dan pred izvedbu projekta dijele otkazi.

Riječi kojima bih najbliže mogla opisati svoje radno iskustvo u Tunisu su: kaotično, neorganizirano, neograničeno, a s druge strane vrlo odgovorno, ali bez stresa. Moram priznati da sam se tamo, iako najmlađa zaposlenica na Institutu, osjećala vrlo vrijedno i bitno jer su, naravno, razlika u kulturi te europski način rada došli do izražaja i bili prepoznati.

Internacionalna praksa koju sam obavljala na Arapskom institutu za poslovne menadžere, bila je vrijedno iskustvo Piše: MAJA SRAGA

Glavni razlog mog odlaska u Tunis bilo je stručno usavršavanje, odnosno odlazak na međunarodnu stručnu praksu u vezi sa završetkom mog studija.

Tijekom četiri godine studija na

izbor stručnog usavršavanja u inozemstvu. Tako sam provela osam mjeseci radeći i živeći u internacionalnom okruženju u jednoj od najljepših magrebskih zemalja, na obali Sredozemnog mora.

Kulturalni šok

t

amo su ljudi vrlo neorganizirani, radi se bez rokova i bez konkretnog plana

Ekonomskom fakultetu u Rijeci, bila sam aktivni član studentske udruge AIESEC, također i potpredsjednica i predsjednica te udruge, te mi je to omogućilo

The Arab Institute of Business Leaders - ulaz na Institut

Internacionalna praksa koju sam obavljala u Tunisu na Arapskom institutu za poslovne menadžere, bila je vrlo vrijedno iskustvo. Arapski institut za poslovne menadžere bavi se organiziranjem seminara, konferencija te specijalističkih studija za poslovne ljude i lidere iz cijeloga svijeta. Moja funkcija u firmi bila je event koordinator za kongres pod nazivom Enterprise Days, koji je bio organiziran za 800 poslovnih lidera iz cijelog svijeta, no kad sam stigla u firmu, prvi radni dan saznala sam kako će to biti samo jedna od mojih funkcija. Početak rada na Institutu bio je poprilično velik šok, jer radna kultura u Tunisu, te općenito u arapskim zemljama, bitno se razlikuje od naše radne kulture. Moje radno vrijeme bilo je od 8 do 18 h, i ja sam, naravno, svaki dan već u 7:45 bila na radnom mjestu i počela raditi te bi se moj prvi kolega iz tima pojavio otprilike sat vremena kasnije, drugi za još pola sata više, te bi oko 10 sati svi konačno bili u uredu, a glavnog šefa firme to uopće nije zabrinjavalo. Tamo

su ljudi vrlo neorganiz irani, radi se bez rokova, bez konkretnog plana, a s druge strane, ciljevi su vrlo ambiciozni te pomalo nerealni.

Poznata tuniska plava vrata iz Sidi Bou Saida

Sport 33

07. rujna 2010.

HRVANJE Tonimir Sokol i Siniša Hogač otputovali na SP u Moskvu

Pomoćni treneri će na put o vlastitom trošku Ovo je najbolja pohvala za naš rad u HK Vindija, svojim smo trudom i ulaganjem dokazali da u Hrvatskoj pripadamo u sam vrh u našem sportu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Hrvački reprezentativci, nakon priprema koje su odradili u Mađarskoj, uputili su se u Moskvu kako bi sudjelovali na Svjetskom prvenstvu u hrvanju za seniore, koje traje od 6. do 12 rujna .

- Tonimir Sokol je u dobrom stanju, spreman je, što su pokazale i pripreme u Mađarskoj, na kojima je bio 15 dana - rekao je Pero Panić, pomoćni trener reprezen-

M

isli su usmjerene prema kvalifikacijama za Olimpijske igre u Londonu 2012. godine

tacije. - Kontrolne borbe su također prošle dobro i ako mu bude naklonjen ždrijeb, nadamo se lijepim vijestima.

Također će i Siniša Hogač tražiti svoju šansu za dokazivanjem. Od hrvača Like koji također putuju u sklopu reprezentacije puno se očekuje od braće Žugaj. Mi bismo bili jako zadovoljni ukoliko bismo se vratili s jednom me-

Trener Pero Panić

daljom. Međutim, naš pravi cilj je Svjetsko prvenstvo sljedeće godine kada prvih šest stječe pravo nastupa na Olimpijskim igrama. - dodao je Panić.

Izbornik reprezentacije dr. sc. Mario Baić i trener Vladimir Sekulić, prof., odredili su članove reprezentacije koji će sudjelovati na SP-u: Tonimir Sokol u kat. do 60 kg, Danijel Janečić u kat. do 66 kg, Neven Žugaj u kat. do 74 kg, Nenad Žugaj u kat. do 84 kg i Siniša Hogač u kat. do 96 kg.

Uz naše reprezentativce i trenera Sekulića, u Moskvu kao vođa puta putuju i predsjednik Saveza Vladimir Bregović, kao i naš međunarodni sudac Davor Petanjek.

Obojica će kao delegati i službeni predstavnici Saveza prisustvovati i sudjelovati u radu na Izbornom kongresu FILA-e.

Također, uz reprezentaciju, u Moskvu putuje i nekoliko članova Izvršnog odbora HHS-a i to u vlastitom aranžmanu i o vlastitom trošku kako bi pratili Prvenstvo i davali podršku spor tašima; među njima su Pero Panić, Ivan Ivančić, Alen Runac, Ivan Šokec i Mišo Kutleša.

- Ovo je najbolja pohvala za naš rad, svojim smo trudom i ulaganjem dokazali da u Hrvatskoj pripadamo u sam vrh u našem sportu. - podijelio je svoje dojmove Panić koji vjeruje u dobar nastup svojih hrvača.

- Na Svjetsko prvenstvo dolaze najbolji na svijetu i samim plasmanom naših hrvača na to natjecanje napravili smo veliki posao. Iako se potajno nadamo medalji, ako se iz Moskve vratimo bez odličja nećemo biti razočarani jer su sve naše misli usmjerene prema Olimpijskim igrama u Londonu 2012. - dodao je trener varaždinskih hrvača.

IN MEMORIAM

Krešimir Petanjek Sportski i rukometni Varaždin ostao je protekli tjedan bez svog dugogodišnjeg i vrijednog člana Krešimira Petanjeka.

Preminuo je iznenada u ponedjeljak 30. kolovoza u 79. godini života.

Petanjek je rođen 1932. godine u Čakovcu, a aktivno se bavio sportom do 1997. godine.

Sudjelovao je u stvaranju rukometnih klubova u Varaždinu, prvo Slobode gdje je bio igrač, a kasnije i trener, zatim Tekstilca, a bio je i trener ženskog rukometnog kluba Koka.

Kasnije postaje rukometni sudac i staknuti sportski djelatnik koji je obnašao najviše funkcije u Varaždinskom rukometnom savezu i jedan od onih koji su zaslužni za izgradnju ŠSD Varaždin u Graberju.

ATLETIKA

Tri zlata i srebro za Starčevića Na 14. međunarodnom prvenstvu Hrvatske u atletici za veterane, koje je održano u Osijeku, boje Varaždina uspješno je branio Tomislav Starčević. Prvenstvo se održalo na osječkom stadionu Gradski vrt i okupilo je brojne ljubitelje atletike. Tomislav Starčević, član Sportskog atletskog kluba Varaždin nastupio je u kategoriji M60 i zlatne medalje osvojio je u disku, kladivu i koplju te srebro u kugli. (di)

Hrvačku reprezentaciju Hrvatske čine samo hrvači iz HK Lika Zagreb i HK Vindija

Početak traženja vize za OI u Londonu Za kapetana HK Vindija, koji je osvajanjem bronce na posljednjem Europskom prvenstvu ostvario povijesni uspjeh za varaždinsko hrvanje, ovo je drugi put da nastupa na Svjetskoj smotri najboljih hrvača, a snage će odmjeriti u kategoriji do 60 kilograma grčko-rimskim stilom. Kako sam kaže, u dobroj je formi, regulacija težine ide zacrtanim tijekom, a koliko može, pokazat će na strunjači već drugi dan natjecanja.

- Pripreme su prošle solidno, imali smo dobre kontrolne borbe, već sam “skinuo”

nekoliko kilograma i spreman dočekujem prvenstvo - optimističan je Sokol.

Vizu za OI u Londonu naši će reprezentativci tražiti sljedeće godine kada je na rasporedu sljedeće Svjetsko prvenstvo, a posljednju će priliku imati 2012. na Europskom prvenstvu i dva kvalifikacijska turnira.

- Ovo Svjetsko prvenstvo najbolja je prilika da se upoznam s konkurencijom i uvidim svoje mogućnosti, dat ću sve od sebe pa što bude - zaključio je Sokol.

09.09.2010. U 20,30 SATI MALA DVORANA KOŠARKAŠKA UTAKMICA KK ŠK VINDIJA - KK LUDBREG S POČETKOM

GRADSKA SPORTSKA DVORANA - EVENT CALENDAR Ž

RUKOMET

Vojvoda u RK Vidovec Bios Rukometni klub Vidovec u novu sezonu ulazi s novim imenom - RK Vidovec Bios.

Održana je i skupština kluba na kojoj je izabrano novo predsjedništvo. Za predsjednika je jednoglasno izabran Josip Vojvoda, ispred Ekos Holdinga, koji je odlučio podržati vidovečki rukometni klub. U predsjedništvu su još dosadašnji predsjednik Kruno Kovačić, te Davor Ozmec i Alen Milak. Klub se od ove sezone natječe u 2. Hrvatskoj rukometnoj ligi Sjever a cilj im je što prije osigurati nastup u 1. ligi i time definitivno potvrditi poznatu vidovečku školu rukometa. (di)

34 Sport

U zaleđu

Što pokreće “male” sportove? Š to pokreće “male” sportove da postižu zapažene rezultate i na svjetskoj sceni, unatoč slabom interesu za njih u vlastitoj sredini? Zanimljivo pitanje na koje odgovor može biti: samo entuzijazam i volonterDamir IVANČIĆ stvo koji danas zamiru u svim segmentima drušurednik sportske tva u bezobzirnoj utrci za rubrike novcem i profitom. okalna samouprava teško se odlučuje značajnije podržati neki od uspješnih “malih” sportova iako su ti sportski kolektivi dobro organizirani i daju zavidne rezultate.

Kada bi u tim sportskim kolektivima prepoznali potencijal možda bi se s minimalnim ulaganjima mogla organizirati sportska središta na državnoj ili čak regionalnoj razini. Ne bi trebalo biti “ispod časti” da neki grad ili županija postanu moderno sportsko središte jednog “malog” sporta ili čak više njih.

Rezultati stručnog rada i zalaganja sportaša vide se, primjerice, u kajaku ili u streljaštvu. Na tim primjerima može se vidjeti kako se uz minimalna ulaganja mogu iskoristiti ti rezultati i početi masovno razvijati taj sport. Slično bi se moglo postići i u nekim drugim sportovima, primjerice, u stolnom tenisu ili odbojci, zatim primjer su i bejzbolaši koji su sami krenuli korak naprijed organizirajući, osim raznih sportskih natjecanja, i stručne seminare za trenere iz ovog dijela Europe. Tu su i hrvači koji su stalno u hrvatskom vrhu spremni i za iskorake u Europu. alim poticajem te ideje i inicijative mogle bi prerasti lokalne okvire i dobiti konture velikog i dugoročnog projekta koji bi animirao i privlačio velik broj mladih na kvalitetan i pozitivan način. Osim zdravstvene i socijalne komponente, takav angažman mladih izravno je usmjeren na smanjenje devijantnih ponašanja. Samo to bi trebao biti dovoljan argument za početak jedne nove sportske priče. Ne smiju se iz vida ispustiti niti sportski rezultati koji dolaze kao rezultat ovakvog rada i generiraju još veći interes za određeni sport. Jedna od posljedica je i afirmacija grada i sredine u kojoj se to odvija.

Cilj jedne zdrave zajednice trebao bi biti da svaki učeni kut tjelesnu i zdravstvenu kulturu u školi trenira i jedan sport po svom izboru. Iz takve baze sportski usmjerenih mladih ljudi proizašla bi zdravija i veselija generacija, ljudi koji bi kasnije postali posjetitelji sportskih događanja, senzibilizirani za sport, možda i sponzori i donatori.

07. rujna 2010.

OTVORENO Tanja Perec, jedina Varaždinka koja je sudjelo

Streljana prokišnja njoj trese od zime

L

M

Tanja Perec ne odustaje od svog omiljenog sporta iako bi u malo boljim uvjetima i rezultati mogli biti bolji

Šesto mjesto na svijetu na Olimpijskim igrama mladih i sedmo mjesto na Svjetskom juniorskom prvenstvu rezultati su koji dodatno nagovještavaju veliki potencijal Tanje Perec, ali uvjeti u kojima trenira nisu obećavajući Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tanja Perec jedina je Varaždinka koja je sudjelovala na prvim Olimpijskim igrama mladih koje su održane u Singapuru. Nakon naslova sportašice grada Varaždina, koji joj je dodijeljen u siječnju ove godine, nastavila je s dobrim rezultatima i brojnim nastupima na domaćim i svjetskim natjecanjima.

- Ove je godine sezona bila strašno duga, fizički i psihički isrcpljujuća - rekao je njezin trener Josip Plečko. - Imali smo Svjetsko prvenstvo početkom kolovoza, kada je Tanja dala svoj maksimum.

Mislim da je 7. mjesto na svijetu u konkurenciji juni-

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Tanja Perec na OIM-u

Dobar rezultat nosi dobar plasman Tanja Perec sretna je što je sudjelovala na prvim Olimpijskim igrama mladih u Singapuru u svojoj streljačkoj disciplini zračna puška.

- Meni je bila čast što sam bila u Singapuru na prvom OIM-u, a za mene i posljednjem.

Bila sam presretna. Nada i želje bile su velike, ali nažalost, sezona je bila duga. Bilo mi je naporno, tako da je rezultat bio nešto lošiji i ostvarila sam nešto manje krugova nego u Münchenu mjesec dana ranije. Ipak, sve u svemu, zadovoljna sam - zaključila je Tanja.

orki do 20 godina bilo to što smo mogli očekivati. Možda je malo lošiji rezultat u Singapuru rezultat baš te duge sezone s bezbroj natjecanja

Trener Josip Plečko pojasnio je očekivani i ostvareni rezultat.

- Plasman je odličan, ali mi govorimo o rezultatu. Dobar rezultat nosi i dobar plasman. Tanja u Singapur nije došla s prvim rezultatom već je od 20 cura sa svih kontinenata imala 12. rezultat. U našem sportu nijanse su jako bitne. Da nije bilo dekoncentracije u jednoj seriji, i plasman bi bio bolji. U Münchenu je s 396 krugova bila sedma na svijetu, a u Singapuru s 393 šesta.

od Milana do Münchena od PH do SP i OIM. U Singapuru je mali pad koncentracije u jednoj seriji pokvario možda i još bolji plasman.

Koja natjecanja su sada neposredno pred Tanjom?

- Za mjeseca dana slijedi finale Europske lige mladih, koji se doigrava drugu godinu zaredom. Ove godine u Poljskoj očekujemo isto dobar rezultat. Nakon toga slijedi naša liga, kupovi i međunarodni turniri. Za sve to treba i puno treninga, vremena, ali i financija koje nas ove godine opterećuju.

Izgubili smo prihod od streljane i to u ovoj godini od oko 50.000 kn. Streljana je nefunkcionalna za onaj dio

koji traže policija i zaštitari žali se Plečko.

z

imi je užasno hladno tako da mi se prsti lede, a nerijetko se znam i tresti za vrijeme treninga Tanja Perec pohađa 4. razred Prve gimnazije Varaždin i uspješno ispunjava sve obaveze i u školi i na sportskom planu.

- Oba velika natjecanja, i SP i OIM, održana su za vrijeme školskih praznika tako da nisam imala problema sa

Sport 35

07. rujna 2010.

ovala na prvim Olimpijskim igrama mladih u Singapuru

ava, a Tanja se u e i prsti joj se lede STRELJANA Varaždinska streljana nikad u gorem stanju

Zatvorena streljana za mali kalibar Što se događa sa streljanom, bila je dogovorena dogradnja i modernizacija još prije nekoliko godina kada se u gradu Varaždinu tvrtka Dega obvezala dograditi streljanu?

- Od dogovorene dogradnje i nove streljane za sada ništa. U najlošijoj smo situaciji do sada.

Ne možemo koristiti streljanu ni za mali ni za veliki kalibar, a zračna streljana je u jako lošem stanju. Prokišnjava zbog dogradnje zgrade pa smo imali poplave i velikih problema tako da smo morali i noću

školom. Jedino nisam išla na more, odnosno bila sam na moru u sklopu priprema na Malinskoj, ali to nije bio uobičajeni odlazak na more uz opuštanje. Kada je nastava, svaki dan imam i trening. Ako baš imam neku važnu obavezu u školi, znam izostati jedan trening tjedno, ali nikada dva. Ponedjeljkom idem u školu stranih jezika pa ne treniram. Vikendom su natjecanja i tako je ispunjen cijeli tjedan.

Kakvi su planovi nakon mature?

- Plan mi je završiti školu i onda faks. Zbog mature ću možda preskočiti neka slabija natjecanja, ali pokušat ću zadržati sve pod kontrolom i da se nastave rezultati kao i do sada.

- Puno svari me zanima, od jezika do menadžmenta turizma, sport i tako. Još nisam odlučila. Dat ću više prijava pa ću na kraju odlučiti. Što se tiče uvjeta u streljani, kako bi ih ocijenila?

PLIVANJE

Mlade plivače čeka klub Plivački klub Barok od 6. do 29. rujna na Gradskim bazenima upisuje nove članove.

Treninzi i upisi održavaju se ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16.30 sati, zainteresirani trebaju sa sobom ponijeti kupaće gaće ili kupaći kostim, ručnik i malo dobre volje. PK Barok poziva sve zainteresirane učenike osnovnih i srednjih škola koji se žele baviti plivanjem, natjecateljski ili rekreacijski da sve informacije mogu dobiti na 091/1300-047 ili na www. pk-barok.hr. (di)

pumpati vodu iz prostorija s oružjem i streljivom.

Gdje je zapelo?

- Teško je treći gdje je zapelo, ali riječ je o nepoštovanju ugovora. Što se tiče sportskog dijela, nije ništa učinjeno, samo je uništeno i razrušeno.

Kako se pripremati za velika natjecanja u takvim uvjetima?

- Dobro pitanje. Koristili smo čak i čakovečku streljanu, dio priprema odrađen je u suradnji s Međunarodnim olimpijskim komitetom u Malinskoj, a zračni dio i kod nas.

- Uvjeti u streljani nisu sjajni. Zimi je užasno hladno tako da mi se prsti lede.

Znam se tresti. Za vrijeme ljeta je bolje što se toga tiče, ali nam je dio streljane za mali kalibar zatvoren i tamo se ne može vježbati, a to je disciplina u kojoj isto mogu postići dobre rezultate. Desni zid i blenda je srušena pa su nam iz PU zabranili korištenje.

Mali kalibar je zato bio lošiji i na SP-u. Trenirala sam i u Čakovcu, ali to oduzme više vremena, a i nisam se uvijek mogla dogovoriti za termine. Nekoliko treninga smo uspjeli, ali ništa previše.

Tko još trenira?

- Skoro pa nitko. Mali kalibar je zatvoren, a na zračnoj ima nekoliko klinaca i jedna starija grupa, a od reprezentativaca samo Željko Posavec na zračnom pištolju i ja. Uvjeti rezultiraju da djeca nisu toliko zaniteresirana za ovaj sport. Da je streljana nova, sigurno bi im bilo zanimljivije i bilo bi ih više.

za bolje zdravlje

Sport

Dosta ljenčarenja Z

avršili su godišnji odmori. More, izležavanje na plaži, sunčanje i ljetni tulumi već su dobrano iza nas.

Vrativši se u naš prekrasan Varaždin, većina nas je razmišljala: „Sad je dosta, moram se natrag vratiti u formu“. E, kad ono, baš počinje Špancirfest... ema ničeg lošeg za naš organizam da za vrijeme godišnjeg odmora napravimo malu stanku s vježbanjem. Organizam se i mora malo odmoriti od napora, pa i vrhunski sportaši imaju dva do tri Bojan GOLUB tjedna obaveznog odmora. li, početkom školske godine kao Kondicijski trener da nam počinje i ona „radna“. fitness cluba Obujam posla u firmama u odnosu “Sportlife” na ljetne dane vraća se u normalu.

042/241-600 Znači, radi punom parom. Djecu spremaj u školu, iz škole, na sportske aktivnosti, jezike i ne znam što sve ne. Oni koji još nemaju djece “kuća-poso-poso-kuća” (izvadak iz umjetničkog djela Ekrema Jevrića). Znači ponovno sve po starom. od pojmom „radna“ mislio sam i na rad na sebi, pa stoga vratite se i u svoje fitnes klubove.

Ovaj tjedan u većini teretana počinju s radom i grupe, tako da i poklonici grupnog vježbanja dolaze na svoje. Bio to aerobic, step, pilates, joga ili rekreativni kick-box, krenite već danas kako biste osigurali svoje mjesto u grupi. Vježbači, kojima je ljepše vježbati individualno u teretani, vratite se svojoj rutini. ko još niste član nijednog fitnes cluba, postanite.

U odabiru fitnes kluba pomaže i činjenica da su posjećeniji klubovi vjerojatno i kvalitetniji od ostalih. Ako fitnes klub ima članova za pola minibusa, vjerojatno nije rješenje za vas, na kojoj li se god on razini nalazio, prizemlju, podrumu ili na 10. katu.

A i obratite pažnju na stručno vodstvo u teretani, koliko vam pažnje posvećuje, koje su njihove reference (koga su dosad trenirali), i s kojim uspjehom.

Pametan trener vas zasigurno neće savjetovati kako je rad na spravama „trošenje vremena“ što je sada postao „đir“ među neukim trenerčićima, već će vam dati savjet kako da ih koristite i kojim intenzitetom kako biste postigli željeni učinak. Moji rekorderi za sada su smršavili 57, 40 i 35 kg. Neki sportaši postali su državni, europski i svjetski prvaci. Svi vježbajući na spravama u kombinaciji s pravilnom prehranom.

U roku od 6 mjeseci do dvije godine. I svaka im čast.

Pridružite im se i vi.

N A

P

Srušeni zid zbog kojeg je zatvorena malokalibarska streljana

A

Tanja Perec ipak najradije trenira u varaždinskoj streljani

36 Sport

07. rujna 2010.

Poseban je osjećaj nalaziti se na samom vrhu jedne od najviših planina u Europi i ovjekovječiti to u dobrom društvu prijatelja iz planinarskog društva

PLANINARENJE Članovi HPD-a MIV popeli su se na najviši vrh Italije - Grand Paradiso

Nestašluci varaždinskih metalaca Varaždinski planinari su bez većih problema osvojili najviši vrh Italije - 4061 metar visok Gran Paradiso, i najzapadniji vrh planinskog lanca Monte Rosa - Breithorn, visok 4164 metra Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Visokogorska sekcija Hrvatskog planinarskog društva MIV Varaždin u prvoj godini djelovanja ostvarila je zacrtani plan i poslije niza pripremnih izleta po obližnjoj Sloveniji osvojila najviši vrh Italije - 4061 metar visok Gran Paradiso i najzapadniji vrh planinskog lanca Monte Rosa - Breithorn visok 4164 metra.

Kamp na 1960 m Posao oko stručnih priprema preuzeli su vodiči Nikola Šebrek i Drago Stupar, a oni su preuzeli i vođenje na samoj planini. Sudionici pohoda bili su Nikola Šebrek, Drago Stupar, Vladimir Šac, Davorin Sabljak, Miroslav Priher, Sebastijan Ledenko te Mladen i Branko Galinec.

Krenuli su kroz Sloveniju i sjeverni dio Italije, a nakon 850 km stigli su do glavnog grada pokrajine Valle d’Aosta - Aostae i kratko se vr ijeme zadržali u razgledavanju tog prekrasnog predalpskog grada. U blizini grada su ishodišta za najviše

planine Europe: Mont Blanc u Francuskoj, Dufourspitze i Matterhorn u Švicarskoj i Gran Paradiso u Italiji, koji je bio njihov prvi cilj. Ishodište za uspon na vrh Italije je 35 km udaljen gradić Pont u kojem se nalazi najviši auto kamp u Europi (1960 m).

Prvog su se dana popeli do planinarskog doma Vittorio Emanuele II (2735 m) gdje su i prespavali nakon prilagodnog uspinjanja na oko 3000 m. Uspon na sam vrh započeli su rano ujutro i oko 11 sati vrh Italije bio je osvojen. Istog su se dana spustili u Pont, gdje su prespavali u auto kampu.

Idućeg jutra odvezli su se stotinjak kilometara do gradića Breuil-Cervinija (2000 m) koji je smješten podno impozantnog Matterhorna, no taj vrh nije ovog puta bio njihov cilj. Žičarom su se popeli do 3480 m visokog Plateau Rosa. Kako su relativno kasno krenuli, a zadnja žičara za dolinu ide u 16.15 sati, odlučili su da se u 14 sati moraju početi vraćati u dolinu bez obzira na to do koje visine stigli. Najmlađi

članovi ekspedicije Davorin Sabljak i Sebastijan Ledenko, uz svesrdnu podršku starijeg kolege Drage Stupara, koji je morao odustati nepunih 50ak metara prije cilja, popeli su se na Breithorn 4164 m.

u

blizini grada Aosta su ishodišta za penjanje na najviše planine Švicarske i Italije

Lijepo vrijeme i prekrasni pejsaži davali su varaždinskim planinarima novu snagu

Ostali članovi ekspedicije odlučili su ovaj put posjetiti obližnji vrh i vidikovac Klein Matterhorn 3883 m. Povratak u dolinu iskoristili su za razgledavanje mjestašca Breuil-Cervinija, koje i u ovim ljetnim mjesecima živi za vrhunski turizam - planinarenje, penjanje i skijanje. Članovi ekspedicije željeli su zahvaliti prije svega obiteljima koje ih podržavaju u „nestašlucima“ po planinama te matičnom HPD-u MIV Varaždin i firmi Automobil Lončar d.o.o. na materijalnoj i moralnoj podršci.

Na početku bilo je mnogo entuzijazma i volje koja nije nestala do samoga kraja

KOŠARKA U novu sezonu ŽKK Vindi ulazi sa znatno većim ambicijama

Priprema se uzlet ženske košarke

ŽKK Vindi u sezoni 2010./11. nastupat će u ovom sastavu

Ženski košarkaški klub Vindi nakon pet godina ponovo vodi trener Dražen Cesar, pod čijim vodstvom je klub napravio najveći uspjeh – ulazak u 1. ligu 2004. godine. - Preslikat ću model koji sam imao 2001. godine kada sam došao u klub, a to je plan za četverogodišnji ciklus, dvanaest domaćih igračica te organiziranje kampa i škole košarke - najavio je novi trener Dražen Cesar.

- Zatim ću postepeno uključiti u rad

seniorske ekipe igračice od 14 do 16 godina i tako početi stvaranje ekipe uz iskusne igračice Kudelnjak i Karabegić.

Potrudit ću se ekipi priključiti i neke igračice koje su prije igrale u klubu, ali su ga zbog fakultetskih obaveza napustile.

Tu mislim na Zuber, Kranjčec i Šimek, dok se nadam da će nam povremeno pomoći i Barušić - najavio je Cesar. Pripreme ŽKK Vindi počele su 1. rujna i ove bazične pripreme odvijaju se u teretani

i dvorani u Graberju. U planu je osam pripremnih utakmica te dvodnevni Vindi kup u listopadu. Igrat će se lige u raznim uzrasnim kategorijama uz školu košarke po školama. Za ŽKK Vindi ove sezone nastupat će Stanka Kudelnjak, Mateja Sodar, Jasmina Karabegović, Ida Šnidarić, Simona Papec, Sandra Novak, Tihana Lesar, Ena Bartolec, Laura Boltek, Lucija Danilović, Klara Macolić, Tea Poljak, Sara Šipek i Tanja Mašić. (di)

Savjetnik 37

07. rujna 2010.

Hortikultura Veterinarska klinika Da se ne zaboravi

Od klamidioze se mogu zaraziti i ljudi!

Z

U

a slušanje velikih glazbenih ostvarenja, razumijevanje snažnih književnih djela, pronicanje suštine boja na platnu, igre sjene i svjetla na skulpturi, potrebno je kulturno obrazovanje koje se stječe školovanjem, a posebno u krugu obitelji. To isto je potrebno i za shvaćanje vrhunskog krajobraznog ostvarenja. Ako doista žeFranjo Pavetić limo osjetiti vrijednosti “Nije sramota raditi, Arboretuma Opeka, ukljua kamoli u vrtu” čimo spomenute pretpostavke i sva osjetila kako bi poput lahora svi čulni, vizualni i aromatični doživljaji milovali svaki dio našega bića. Tek kad osjetimo treperavo strujanje kroz čitavo tijelo, znak je da su potisnuti barem na kratko vrijeme svi razlozi naših svakodnevnih briga, a naš organizam uživa u blagodati harmonije njegovane prirode. Iako su vrijeme, nebriga i nestručne intervencije učinili svoje, još uvijek se šetnja perivojem pretvara u čitanje prvobitne zamisli autora perivoja. Skupine stabala i grmlja presijecaju prostor i zaokružuju pojedine oaze krajobrazne poezije unutar kojih se odvijaju radnje jednog velikog umjetničkog ostvarenja. Glazbe što je stvaraju vjetrovi, riječi ljudi što dopiru iz daljine, istinski mirisi prirode, igre boja, svjetla i sjena, cjeline su jednog vrhunskog djela. Gdje je još moguće na jednome mjestu upotpuniti i ostvariti takav cjeloviti doživljaj?! Treba barem jednom u godišnje doba: ljeto, jesen, zimu ili pak proljeće izdvojiti vremena za sebe i krajobraznu kulturu. Možda je vrijeme da se okrenemo tim iskonskim vrijednostima čovjeka. Pa ljudska kretanja kroz povijest u kulturnom su svijetu temeljila svoju civilizaciju na tim vrijednostima!

Davorin LUKMAN Dr. sc. dr. vet. medicine Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

K

lamidije zbog svojih specifičnosti imaju posebno mjesto među bakterijama. Naime, one se razmnožavaju unutar same stanice, a ta specifičnost otežava i njeno dokazivanje u praksi. Razlikujemo također dva razvojna oblika od kojih je jedan zarazan, a drugi nije. Poznato je da je ova bakterija nađena u velikog broja ptica, no zanimljivo je da je njen nalaz moguć i u 32 vrste sisavaca! Kod domaćih životinja u ovce, a kod kućnih ljubimaca u ptica, morskog praščića i mačaka.

mačaka je klamidija raširena po cijelom svijetu, dakle bez geografske specifičnosti. Ispitivanja pokazuju da je u populaciji mačaka u čak 32% slučajeva dokazan nalaz protutijela na klamidije, što znači da je čak 1/3 mačaka bila u kontaktu s uzročnikom! Bolest se klinički manifestira najčešće u mlađih mačaka ili unutar jednog uzgoja.

Inkubac ija, tj. razdoblje od zaraženja po do prvih simptoma bolesti je u pravilu oko tjedan dana.

Najčešće se prvotno manifestira kao jednostrani konjunktivitis, zatim kao izraziti obostrani, koji s vremenom prelazi u gnojni oblik. Sljedeći simptomi su upala nosne sluznice, kihanje, obilan iscjedak iz nosa te kašalj, a temperatura može porasti i iznad 40 °C. U praksi se ti simptomi vrlo

često zamjenjuju s «mačjom gripom», koju uzrokuju virusi. Za razliku od mačje gripe, simptomi bolesti kod klamidioze se ne šire dublje u dišni trakt. Nalaz klamidija je moguć i u genitalnom traktu mačaka te su

zbog toga nerijetko prisutni gnojni konjunktivitisi već u novorođenih mačića, naravno, ukoliko prethodno već nije nastupio pobačaj ili ugibanje plodova. Ukoliko želimo biti sigurni radi li se baš o klamidiozi, potrebno je uzeti bris iz oka, dišnog trakta ili rodnice i dokazati uzročnika. Prognoza je povoljna ukoliko se prione pravilnom liječe-

nju pacijenta na vrijeme, a neliječene životinje mogu mjesecima i godinama biti izvor infekcije za druge mačke pa čak i za čovjeka!

Vlasnici mačaka moraju biti strpljivi i uporni u rješavanju problema, budući da je terapija konjunktivitisa tvrdokorna.

Postoji i jedno pravilo, a to je da ukoliko uobičajenim kapima za oči ne možete izliječiti konjunktivitis kod mačke, onda se zasigurno radi o klamidiozi! Za izlječenje je neizbježna antibiotska terapija specifičnim antibiotikom, od minimalno tjedan dana, a ponekad i duže. bog njezine tvrdokornosti, u SAD-u je proizvedeno i cjepivo koje djeluje zaštitno do godinu dana, no u Europi još nije registrirano. Stoga je kod nas potreban što raniji odlazak specijalistu, koji će objektivno dijagnosticirati bolest, a vlasniku je potrebno strpljenje i upornost u liječenju.

Z

38 Vidokrug

07. rujna 2010.

OTKRIVAMO Robert Pečnik izumitelj je odijela koje čovjeka u trenutku pretvara u pticu

Uživanje u slobodnom padu s dimnjaka, zgrada, planina…

Danas brojim više od sedam tisuća skokova, što je sigurno rekord u Hrvatskoj – priznao kako je za svoj prvi skok, koji je odradio sa samo 15 godina, krivotvorio potpis Piše: MAJA JURIŠIĆ

ZAGREB - Robert Pečnik ime je koje svuda u svijetu izaziva divljenje, što zbog hrabrosti, što zbog domišljatosti, no s druge strane, u Hrvatskoj je poznat samo užem krugu ljudi koji se bave zrakoplovstvom.

Iako sam za sebe skromno kaže kako je nastavnik padobranstva koji se skakanjem bavi već dugih 27 godina, slobodno možemo reći kako je riječ o čovjeku koji je u ovom sportu prvi napravio neki pomak poslije da Vincija ili našeg Fausta Vrančića.

Nasljednik Vrančića Naime, Robert Pečnik izumitelj je odijela koje čovjeka u trenutku pretvara u pticu i bez kojeg je padobranstvo, odnosno BASE jumping, postalo nezamislivo. Takav razvoj događaja, kada se zaviri još u Robertove dane djetinjstva, zapravo je bio i očekivan.

- Kao klinac sam gledao film „Desant na Drvar“ i još sam

onda počeo razmišljati o tome kako je padobranstvo super. U to sam vrijeme imao nekakve hrčke kao kućne ljubimce, pa sam im kreirao padobrane.

Također, moram priznati da su moji hrčci imali i do deset skokova prije nego me mama otkrila – kroz smijeh se prisjeća ovaj vrsni padobranac. Malo po malo Robert je, otkriva nam, vrijeme počeo provoditi crtajući nacrte za padobrane, proučavajući materijale od kojih bi svoje nacrte mogao provesti u djelo i to sve u vrijeme kada se o internetu i njegovim mogućnostima nije ni sanjalo.

- U Aeroklub Zagreb došao sam s 14 godina i još uvijek sam član spomenutog kluba.

Bio sam i član hrvatske padobranske reprezentacije 15 godina i u disciplini relativ, a danas brojim više od sedam tisuća skokova, što je sigurno rekord u Hrvatskoj – rekao je Pečnik i priznao kako je za svoj prvi skok, koji je odradio sa

samo 15 godina, krivotvorio potpis roditelja. Godinama nakon tog prvog skoka Pečnik ostavlja bez daha skokovima s litica, krila aviona, zgrada i mostova i mnogih drugih vrhova diljem svijeta i to u tzv. wingsuitu, odnosno odijelu koje je sam izumio. Priznaje, međutim, da prije svakog skoka osjeća strah.

- Onaj koji kaže da ne osjeti strah, taj je lud. I ja kad stojim na rubu zgrade koja je visoka 30 ili 50 metara, i to bez padobrana, mene je strah da ne padnem i ne ubijem se. No, kad se pripremim na skok, iako mi se nogice tresu, postoji ta kontrola straha. Znam da to mnogima možda zvuči nevjerojatno, međutim, kad skočite tisuću BASE-ova, naučite kontrolirati taj strah. U mom poslu kada napravite nešto krivo, mrtvi ste – ističe Pečnik i dodaje kako ga smeta kada se vezano uz padobranstvo i BASE jumping spominje adrenalin jer je to, kako kaže, totalna iluzija.

rekao je Pečnik i roditelja

Robert Pečnik - pred skok sa Zagrepčanke

I TOGA IMA Onoga trenutka kad bih pomislio da skačem zbog adrenalina, odmah bih prestao - tvrdi jedan od najboljih svjetskih padobranaca

Kao vožnja bicikla, samo na većoj visini!

Skokovi padobranaca prava su atrakcija za posmatranje, no većina nas običnih smrtnika živi u uvjerenju kako je adrenalin onaj „vrag“ koji ih tjera da prkose majčici prirodi. Začudo, Robert Pečnik rječito nas je uputio kako živimo u zabludi. O čemu se radi?

- Onoga trenutka kad bih pomislio da skačem zbog adrenalina, odmah bih prestao skakati – iskreno priznaje jedan od najboljih svjetskih

padobranaca. Naime, kako kaže, o adrenalinu možemo govoriti kada nas je strah za vlastiti život, kada se do-

p

rilikom skakanja, kod padobranaca se luči hormon endorfin koji stvara osjećaj ugode godi nekakva nepredviđena

situacija, dok se prilikom skakanja kod padobranaca luči hormon endorfin koji stvara osjećaj ugode.

- Sigurno ne skačem zato da bih si ugrozio život, nego zato što uživam u svakom tom skoku – rekao je Pečnik i dodao kako su njemu skokovi, bilo padobranom iz zrakoplova ili wingsuitom s litice isto kao i nekom vožnja bicikla, samo na malo većoj visini.

- Ljudi voze bicikl jer im

je to lijepo, a meni je lijepo skakati – zaključio je Robert Pečnik, inače poznati padobranac, jedna od najvećih zvijezda na Zagreb Air Showu, koji je održan 28. kolovoza na aerodromu Lučko. Iako je bio poprilično tajnovit oko programa koji je pripremio za tu manifestaciju, on i njegov brat Dražen Pečnik, također padobranac, pripremili su publici pravi spektakl. Skakali su padobranom s krila jedrilice. Svaki sa svoje.

07. rujna 2010.

Oglas 39

40 Zdravlje

“Bez barijera” i na sjeverozapadu “Bez barijera” naziv je projekta koji su u Varaždinu prošli tjedan predstavili članovi Udruge paraplegičara i tetraplegičara (UPIT) Osječko-baranjske županije u suradnji s Varaždinskom županijom.

U pet istočnih hrvatskih županija projekt je provođen posljednje tri godine, a cilj je bio ukloniti arhitektonske barijere kako bi se osobe u invalidskim kolicima mogle nesmetano kretati i same doći u javne institucije kao što su bolnice, škole, poštanski uredi, banke, trgovački centri i ostali sadržaji.

Predsjednik udruge “UPIT” Danijel Balažić rekao je da su zahvaljujući

projektu na istoku Hrvatske pokrenute brojne incijative, a u lokalnim samoupravama počeli su drugačije razmišljati. (vms)

07. rujna 2010.

USPJEH U Varaždinu 13 djece s teškoćama ima pomagače u nastavi

Edukaciju je završilo 15 žena, a njih 13 će biti uz djecu s cerebralnom paralizom, elementima autizma i oštećenjem vida

Uz pomagače djeca će biti samostalnija Cilj je olakšati integraciju djece s posebnim potrebama u redovnu nastavu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Putuj pametnije, živi kvalitetnije!

Varaždin će biti jedan od sudionika Europskog tjedna kretanja, manifestacije koja se u cijeloj Europi održava od 16. do 22. rujna. Tema ovogodišnjeg Tjedna je “Putuj pametnije, živi kvalitetnije”, a time se želi skrenuti pozornost na to da korištenje motornih vozila u gradovima uzrokuje brojne zdravstvene probleme, od prekomjerne težine, preko bolesti srca i krvnih žila, pa do respiratornih infekcija. U Varaždinu će biti održan niz programa prvenstveno za učenike osnovnih i srednjih škola.

U četvrtak počinje akcija “Na posao bez automobila”, u subotu prijepodne na Franjevačkom trgu bit će održan Dan bicikla i biciklizma, a u nedjelju će u dvorani na Dravi od 10 do 12 sati biti predstavljene pješačke i biciklističke staze. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Iako je osnovnu školu završila prije dosta godina, Vlatka Filipašić u ponedjeljak je nestrpljivo čekala prvi dan nastave.

Ponovno je sjela u školske klupe, ali ovaj put ne zato da bi ona učila. Vlatka je, naime, jedna od 15 pomoćnica u nastavi koje će svakoga dana na nastavi biti uz 13 djece s teškoćama u razvoju u četiri varaždinske osnovne škole i pomagati im da boravak u školi bude što lakši i ljepši.

Odličan projekt!

- Učenik kojem ću pomagati u nastavi ima utvrđene elemente autizma. Predivno je dijete! Svakog dana ću ga dočekati ispred škole, biti s njim na nastavi, u školskoj kuhinji... Uz njega ću biti stalno i pomoći mu kada god će to biti potrebno – rekla nam je Vlatka u četvrtak kada je njoj, kao i njezinim kolegicama, gradonačelnik Ivan Čehok uručio uvjerenja, čime su i službeno dobile titulu pomoćnika u nastavi.

Ostvarilo se to zahvaljujući istoimenom projektu Grada Varaždina i Zaklade solidarnosti, a novac potreban za rad pomoćnika u nastavi osiguran je iz proračuna i putem humanitarne akcije “U rukama anđela”. Time je ostvaren važan cilj: pomoći učenicima s teškoćama da se što lakše uključe u redovnu nastavu.

U 6. OŠ prošle je školske godine dvoje djece imalo pomoćnike u nastavi, ali su troškove plaćali roditelji. Od ovoga rujna to više ne moraju, baš kao ni roditelji ostalih učenika. Većina djece koja imaju pomoćnike ima cerebralnu paralizu, odnosno

p

omagači su od ponedjeljka uz djecu - od početka, pa sve do kraja nastave mišićnu distrofiju, troje djece ima elemente autizma, a jedno oštećenje vida. - Ovo je hvalevrijedan projekt, u što smo

Savjeti iz ordinacije

Pomoć roditeljima i nastavnicima U sedam varaždinskih osnovnih škola nastavu ove školske godine pohađa 152 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja. Povjerenstvo sastavljeno o stručnjaka je utvrdilo da je prioritetno pomoć potrebna za 13 učenika s motoričkim i senzoričkim smetnjama i dijagnozom autizma. - Grad Varaždin je odabrao 15 kandidata koji su završili edukaciju i time stekli pravo i mogućnost za obavljanje poslova pomoćnika u nastavi, odnosno za pružanje potrebne pomoći učeniku, nastavniku, pa i roditelju za vrijeme boravka u školi – rekla je Karmen Trubić, pročelnica Upravnog odjela za znanost i školstvo.

se uvjerili već na upoznavanju djece s pomagačima. Djeca su bila oduševljena, cijelo vrijeme su se smijali. Očekujemo da će svatko od njih zahvaljujući pomoćniku postati samostalniji, jer je upravo tako bilo s dvoje djece koja su prošle školske godine imala pomoćnike – kaže Ines Nemet, profesor rehabilitator u 6. OŠ.

Ona je zajedno sa psihologinjom Željkom Čolović Rodik i defektologinjom Jasenkom Husnjak izradila i provela program edukacije pomoćnika u nastavi. - Njihova je zadaća

Ines Nemet

pomagati, ali ne premalo, a ni previše – pojasnila je Ines Nemet, jedina rehabilitatorica zaposlena u gradskim OŠ.

Potpis pod sliku

Šum na srcu u dječjoj dobi (2) I

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ako je vrlo malo šumova u dječjoj dobi znak srčane patologije, važno je razlikovati fiziološki od patološkog šuma koji postoji uz stvarne mane srca, što nije lako. Problem nastaje kod sumnje na mane koje nemaju gotovo nikakve simptome ili su minimalni (npr. atrijsko-septalni defekti, prolaps mitralne valvule, hemodinamski beznačajan ductus Botalli). Međutim, potencijalna šteta koja bi mogla nastati previdima navedenih dijagnoza nije velika, jer se ta stanja ili greške ipak otkriju, a da u međuvremenu ne nastanu trajne posljedice. Jedan od češćih nefizioloških šumova koji može upućivati na patološ-

ku anomaliju je šum na vršku srca koji upozorava na prolaps mitralne valvule.

Prolaps mitralne valvule (PMV) javlja se u ranoj školskoj dobi (14 posto) i najčešće otkrije pri sistematskom pregledu. Ukupna pojavnost u djece iznosi od jedan do 11 posto. Primarni prolaps nastaje kao posljedica primarne bolesti vezivnog tkiva nepoznatog uzroka, a sekundarno kao posljedica bolesti vezivnog tkiva poznatog uzroka. indrom PMV-a, osim samog prolapsa, čine i subjektivne smetnje, kao što su osjećaj probadanja oko srca, strah kod napora i uzrujavanja ili lupanje srca. Katkad se javljaju i poremećaj rada

S

srca (aritmije), vrtoglavice, glavobolje i pojačano znojenje. Većina djece nema nikakvih subjektivnih smetnji. Djeca s PMV-om su asteničke konstitucije i mršava, a 20 posto ih ima skoliozu. sim auskultacijskog nalaza, jako je važan ehokardiografski nalaz koji će potvrditi organicitet mitralnog prolapsa. Dijagnostika uključuje i EKG, iako aritmije nisu česte. Najznačajnije komplikacije su mitralna insuficijencija i aritmije. iječenje u većini slučajeva nije potrebno, osim što roditelje oboljele djece treba educirati i savjetovati. U slučaju izloženosti djeteta fizičkim i psihičkim

O L

naporima sa subjektivnim tegobama, preporučuju se niske doze propranolola.

Potreba za operativnim zahvatom je iznimno rijetka. Prije nekih zahvata, poput vađenja zuba, operacije tonzila ili vegetacija, nužna je zaštita antibioticima radi sprječavanja bakterijskog endokarditisa. Ako nema kratkotrajnih gubitaka svijesti ili supraventrikularne ili ventrikularne tahikardije, PMV nije zapreka bavljenju sportom. ko postoji neki od tih znakova, treba smanjiti intenzitet na najnižu razinu. Prognoza djece s PMV-om je odlična i većina godinama ostaje bez simptoma.

A

Zdravlje 41

07. rujna 2010.

DOZNAJEMO Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke uspješan u Varaždinskoj županiji

SLAB ODAZIV

Mamografski pregled vam može spasiti život

Javite zašto nećete doći!

Od 25.826 žena na pregled se odazvalo 52 posto, a karcinom je dijagnosticiran kod njih 89 Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Veliki uspjeh postignut je u Varaždinskoj županiji zahvaljujući nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke kod žena: među pacijenticama koje su posljednjih godina operirane u varaždinskoj Općoj bolnici, više od 60 posto imalo je karcinom u prvom stadiju. Rak je kod njih otkriven na vrijeme, pa je za veliku većinu to značilo

r

ano otkrivanje raka dojke znači poštednu operaciju, bez uklanjanja dojke poštedni operativni zahvat, bez uklanjanja dojke, a time i bolju kvalitetu života. Istaknuo je to dr. Zdravko Zgrebec, voditelj Pododsjeka za torakalnu kirurgiju prošli tjedan na predstavljanju preeliminarnih rezultata prvog ciklusa Nacionalnog programa Mama.

Važan program Provođenje programa ranog otkrivanja raka dojke počelo je 2006. godine, nakon čega su iz Županijskog zavoda za javno zdravstvo pozivi za mamografski pregled poslani na adrese 25.826 žena starosti od 50 do 69 godina. - Na mamografski pregled odazvalo se 13.437 žena, od kojih je njih 149 radi suspektnih nalaza upućeno na daljnju obradu. Rak dojke dijagnosticiran je kod 89 žena, kod većine je bio u lokaliziranom stadiju, a sve su pacijentice zbrinute u Općoj bolnici Varaždin – izvijestila je dr. Irena Stipešević-Rakamarić iz Županijskog zavoda za javno zdravstvo.

Analiza podataka o stadiju karcinoma kod žena koje su u bolnici bile operirane od 1987. do 2007. godine, koje je iznio dr. Zgrebec, pokazuje da na liječenje dolazi veći broj žena s karcinomom u ranom stadiju.

- Da je program ranog otkrivanja raka dojke uspješan, pokazuju i najnoviji podaci. Od početka ove godine do ovoga tjedna u bolnicu je primljena 61 žena s karcinomom dojke, od čega je njih 39 imalo rak u prvom stadiju – rekao je dr.

Zgrebec.

Opasni karcinomi Međutim, upozorio je da su ove godine imali desetak slučajeva multicentričnih karcinoma.

- U svim slučajevima pacijentice su bile na poštednoj operaciji, a radi njihove sigurnosti smo, uz tumorsko tkivo, na analizu poslali i tkivo ispod bradavice, gdje smo također našli karcinom – upozorio je dr. Zgrebec.

Takvi karcinomi koji se ne mogu opipati, a ni otkriti mamografskim pregledom, najveći su problem, navela je dr. Andrina Kopjar, voditeljica Odjela za patologiju, citologiju i sudsku medicinu. Srećom, žene kod kojih su nešto uočili, varaždinski specijalisti su, zahvaljujući bogatom iskustvu, poslali na dodatni ultrazvučni pregled, pa je na kraju karcinom otkriven na vrijeme.

Svi ovi podaci jasno govore da dolazak na besplatan mamografski pregled u sklopu programa “Mama” svakoj ženi može spasiti život. U tijeku je drugi ciklus, u sklopu kojeg su pozivi za mamografski pregled poslani na adrese žena stanovnica naše županije rođenih od 1939. do 1956. godine. Nemojte ga baciti u smeće – odazovite se.

U bolnici se od prošlog tjedna pregledi obavljaju i na novom mamografu vrijednom 466.000 kuna

CILJ Od 2007. godine broj novooboljelih žena od raka dojke u porastu

Najvažnije – smanjiti smrtnost

Dr. Irena Stipešević-Rakamarić

U Varaždinskoj županiji nema drastičnog porasta žena oboljelih od raka dojke, ali je od 2007. godine broj novooboljelih u porastu. - Povećanje broja novooboljelih bilo je i očekivano s obzirom na provođenje programa ranog otkrivanja raka dojke.

Dugoročni cilj nacionalnog programa “Mama” jest smanjiti smrtnost od ove vrste karcino-

ma. Prema podacima iz 2008. godine, od ukupno oboljelih od svih vrsta karcinoma 16 posto čine žene oboljele od raka dojke, po čemu je taj karcinom vodeći u Varaždinskoj županiji među ženama – rekla je dr. Irena Stipešević-Rakamarić, koordinatorica nacionalnih preventivnih programa za Varaždinsku županiju.

Iako su rezultati provođenja prvog ciklusa nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Varaždinskoj županiji jako dobri, problem je relativno mali odaziv žena. Odaziv koji se očekuje u svakoj županiji jest 70 posto, a u Varaždinskoj županiji iznosio je 52 posto, manje nego u susjednoj Međimurskoj županiji.

Zašto je odaziv tako slab, ne mogu sa sigurnošću reći ni u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, u kojem smatraju da je jedan od mogućih razloga to što se žene osjećaju zdrave i ne smatraju da im je takav pregled potreban, dok je s druge strane prisutan strah od pregleda i konačnih nalaza. Dr. Nevenka Filipan, specijalist medicinske radiologije iz Opće bolnice Varaždin, smatra pak da je jedan od problema putni trošak. - Za žene od udaljenijih mjesta problem je platiti prijevoz do Varaždina, s tim se svakodnevno susrećemo na šalterima.

Zato predlažem da se razmotri mogućnost da tim ženama nadoknadimo putne troškove ili organiziramo prijevoz – rekla je dr. Filipan.

Z a razliku od nje, dr.

Zdravko Zgrebec smatra da podaci o odazivu na mamografske preglede nisu zapravo stvarna slika o broju žena koje su bile na preventivnim pregledima.

- U našoj županiji je preventiva organizirana na puno mjesta, za razliku od Međimurske županije gdje se pregledi dojki obavljaju isključivo u bolnici. Zato i imaju bolji odaziv na nacionalni program – smatra dr. Zgrebec.

Radi toga je važno da žene koje dobiju poziv za mamografski pregled svakako jave da neće doći i uz to navedu da su u posljednjih godinu dana bile na takvom ili drugom pregledu.

Zdravo srce Debljina i rizik kardiovaskularnih bolesti (2) D

debljina povećava rizik kardiovaskularnih bolesti za oko 25 do 49 %, a naročio se to odnosi na centralnu pretilost. retile osobe zbog svoje debljine su i manje fizički aktivne pa i na taj način povećavaju rizik pojave bolesti. toga bi svaka pretila osoba trebala započeti redukciju tjelesne težine.

Većina osoba koje imaju problem s prekomjernom tjelesnom težinom su u neku ruku gurmani, vole hranu i to kvalitativno i količinom. Možda nije dobro u samom početku dijete krenuti s ozbiljnim zaokretom u sastavu na-

P S

mirnica koje se jedu. o je tada podsvjesno kažnjavanje, već bih preporučio smanjenje obroka za 30-ak % uz polagano jedenje. Na taj način ćemo dati vremena organizmu da primi signal sitosti na vrijeme, a ne nakon što smo u sebe ubacili više hrane nego što nam treba. ože se upotrijebiti i trik s manjim tanjurima - tada nam se vizualno čini da jedemo «dosta». Ukoliko osoba koja se odluči na dijetu nije dijabetičar, može pokušati još jedan trik: kockica čokolade 15 minuta prije obroka - lagano je otopiti u ustima.

Tako će nam tijekom obroka već po-

T

M

rasti nivo glukoze i počet će signali sitosti. akon početnih uspjeha u skidanju kilograma može se, i preporučljivo je, postupno mijenjati i navika prehrane glede namirnica koje trošimo: smanjenje unosa masti na manje od 30% kalorijskog unosa, prijeći na uporabu monosaturiranih masti - npr. maslinovo ulje, uvesti u prehranu ribu najmanje jednom tjedno, a poželjno i više, smanjiti unos soli, uvesti, odnosno povećati broj obroka voća i povrća na 3-5 dnevno. ada to ne osjećamo kao kaznu već kao želju i šanse za uspješno

N

T

mršavljenje su znatno veće. Svakako treba povećati fizičku aktivnost. Nisu dobre nagle dijete, jer one iza sebe obično imaju posljedicu vraćanja još veće tjelesne težine nakon što se postigne cilj. ijetu treba provodi polako, lagano mijenjati prehrambene navike, tako da to postane način života. I ne zaboravite formulu zdravog života: 0-3-5-140-5-3-0, što znači: 0 cigareta, 3 km hoda dnevno, 5 obroka voća i povrća, 140 - gornja vrijednost sistoličkog tlaka, 5 - vrijednost kolesterola, 3 - vrijednost LDL kolesterola, 0 - odsutnost šećerne bolesti.

D

Dubravko TRŠINSKI dr. med., FESC spec. internist-kardiolog

42 Ženski svijet

Trudnoća

07. rujna 2010.

MODA Ljetni komadi odjeće iskoristivi i za jesen

Poboljšajte ravnotežu S

vakako jedan od većih svjetskih hitova jest vježbanje s velikim i malim loptama. Lopta je odlično pomoćno sredstvo koje će trudnici omogućiti da se fizički i emocionalno bolje osjeća. ako lopta ne bi pukla prilikom izvođenja vježbi, bitno je da odaberete loptu odgovarajuće veličine i kvalitete.

Možete odabrati loptu s Martina ŠEBIJAN pipcima kako ne bi klizila licencirani voditelj vježbi i ili s rukohvatima, izbor je tjelesnih aktivnosti za trudnice, na vama. prenatalfintess@gmail.com valitetne lopte imaju atest na 300 kilograma, a veličina se odabire prema visini, težini i dužini ruku. Važno je napomenuti da bez pripreme ne možete odmah uzeti loptu i početi vježbati.

Potrebno je nekoliko sati privikavanja kako ne biste trpjeli bolove ili izgubili ravnotežu. Ako prije niste imali prilike sjediti na lopti, prvi put trebate s oprezom, najbolje u društvu ili uz oslonac.

Naviknite se na samo sjedenje na lopti. d velike je važnosti i podloga na kojoj vježbate. Koristite podlogu na kojoj ćete moći biti bosi kako biste što lakše kontrolirali svoje tijelo.

Ako nemate takvu podlogu, svakako obujte tenisice. Sjedenje na lopti omogućit će vam optimalan položaj za vježbe zdjeličnog dna i Kegelove vježbe. Kad steknete sigurnost ljuljanjem zdjelice na lopti, povećat ćete mobilnost zdjelice. zvođenjem vježbi na lopti, ojačat ćete mišiće koji stabiliziraju cijeli trup - trbušne, leđne, mišiće dna zdjelice. Ako su ti mišići dobro tonizirani, štitit će vašu kralježnicu koja je tijekom trudnoće izložena raznim rizicima. Poboljšat ćete ravnotežu i pravilno držanje, smanjiti napetosti i rizik od pojave križobolje. Vježbanjem na lopti omogućit ćete svojoj bebi da se postavi u optimalan položaj za porod. akođer loptu možete koristiti kao oslonac za relaksaciju i masažu. Naravno, postoje i kontraindikacije, stoga je bitno upoznati ginekologa sa svojom željom da koristite loptu i da dobijete njegovo mišljenje. Vjerujem da će vam korištenje lopte biti vrlo pozitivno iskustvo, stoga uživajte.

K

K

O I

T

Ljetna haljina uz jaknu idealna je za jesen

Štih ljeta na kišnim jesenskim ulicama

Kratka suknja samo uz hulahopke i jaknu

Jesen uz ljetne krpice Među ljetnom odjećom koja se može nositi na jesen su kratke hlače, tunike, pa čak i lepršave ljetne haljine, koje mogu biti odlična kombinacija za posao Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Premda je vjetrovito i hladno vrijeme posljednjih dana nagovijestilo da se ljeto polako bliži kraju, ne znači da se s prvim hladnijim danima u potpunosti morate oprostiti od svih ljetnih krpica. Neke stvari možete nositi i ove jeseni, samo u drugačijim kombinacijama.

Jesenski look Među ljetnom odjećom koju držite nadohvat ruke (u ormaru) su kratke hlače, posebno ako ste njihov poklonik i ne možete prežaliti što ih više ne možete nositi. Bez obzira na to od kojeg materijala bile izrađene, odjenite ih na tajice ili debele čarape. Takav outfit možete kombinirati s čizmama, sakoom ili vestom, ovisno o prigodi za koju se odijevate, i bit ćete totalno u trendu.

Premda je ozbiljno zahladilo, ne znači da je i majicama “na bratelice” odzvonilo! Njih možete odjenuti na uske majice dugih rukava, a isto vrijedi i za majice kratkih rukava, ali

i ljetne lepršave tunike. Njih, primjerice, možete kombinirati s tajicama te čizmama i bit ćete potpuno spremne za kišne ili sunčane jesenske dane.

Nemojte brzati ni s pospremanjem ljetnih haljinica. Bile one duge ili do koljena, ljetne haljine mogu biti odlična odjevna kombinacija za posao, ali i ležernu popodnevnu kavu s prijateljima na toplom jesenskom suncu. Kako bi vam bilo toplo, ogrnite se jaknom, sakoom ili vestom, a na noge

Čizme i lepršave haljine Želite li biti drugačije, uz ljetnu haljinicu obucite čizme ravnih potplata. Premda je na Zapadu normalno da se čizme nose sva četiri godišnja doba i u raznim kombinacijama, kod nas to još uvijek nije slučaj, pa one najčešće osvanu

na nogama pripadnica ljepšeg spola u kasnu jesen, odnosno zimi. Modni stručnjaci kažu kako ponekad lepršava ljetna haljina u kombinaciji s, primjerice, čizmama od antilopa izgleda bolje nego kad bi uz nju obuli balerinke.

m

ajicama “na bratelice” nije kraj, nosite ih na majice dugih rukava stavite balerinke ili čizme. I ne zaboravite hulahopke, jer ipak je najvažnije da vam je toplo.

Oni koji se razumiju u modu kažu da uz takav look odlično pristaju velike vrećaste torbe, koje vole brojne pripadnice ljepšeg spola, jer su praktične i u njih puno toga stane.

Frizerski salon Polupermanentne boje (preljevi) P

reljevi mogu samo tonirati kosu jer ne sadrže hidrogen-peroksid i njima nije moguće posvijetliti boju kose. ranule polupostojanih boja prodiru u unutarnje slojeve kutikule ne utječući na prirodne pigmente, ali se zato pomoću njih postiže “bogatiji” ton osnovne nijanse na boji kose. Nenadomjestiva

G

Kristina BOŽIČEVIĆ djelatnica u frizerskom salonu GLOSS Ive Režeka 4a, Varaždin 042/200-420

njihova vrijednost je što osvježavaju kosu i idealni su za stranke koje ne žele bojiti kosu i koje imaju poroznu i suhu kosu, a žele dobiti što veći sjaj i zdraviji izgled kose. Isto tako, jako su prikladne za stranke koje su počele sijediti, a nisu se još odlučile bojiti.

Preljevi predstavljaju prvu stepenicu za redovito bojenje trajnom bojom.

Ženski svijet 43

07. rujna 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ana Čavić, dizajnerica modnog nakita i marama

Najvažnije u vezi Dermatolog “Staračke pjege” je imati povjerenje S Piše: MATEJA RATKOVIĆ

ELLE

Ana priznaje da je malčice ljubomorna, cijeni poštene ljude, a iz takta je najlakše izbaci laž

Poznata zagrebačka dizajnerica modnog nakita i marama Ana Čavić izradom modnog nakita počela se baviti prije deset godina. Prvi potreban materijal poklonila joj je njezina majka za 19. rođendan, vidjevši koliko je već puta presložila svoj i njezin nakit, želeći da bude onakav kakvog je sama zamislila, a da će on svojom posebnošću odudarati od prosjeka te neće biti jednoličan i dosadan. Jednostavno je željela da zrači prepoznatljivom energijom o kojoj postajete ovisni.

Č

Afro ogrlica Tako je nastao i njezin prvi model “afro ogrlica na žici” koja je postala Anin zaštitni znak. Put kojim je krenula bio je težak, ali njezina ozbiljna namjera i ljubav prema stvaralaštvu polako su joj otvarali vrata glamura. U suradnji s Linea Exclusivom radila je različite dodatke za haljine, satove i ostale svečane prigode s kojima je svake godine ujedno sudjelovala i na Cro-a-Porteru i Fashion Weeku. Za potrebe serije “Bibin svijet” izradila je kompletan nakit za Bibu i Đurđu, a njezina je želja raditi i za još neke televizijske serije. Poznata zagrebačka dizajnerica, s kojom smo razgovarali u Ljubeščici prilikom njezine posjete suprugovoj baki, inspiraciju pronalazi u svemu pomalo. Fascinirana je poviješću i nakitom koji su žene nekoć nosile, pa tako i njezin nakit odiše jednim starinskim, odnos n o

“etno štihom”.

Jutro započinjete s...

Kavom i optimizmom.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Dosljedna, tvrdoglava i op-

olarni (senilni) lentigo ili u narodu često zvan “staračka pjega”, predstavlja relativno oštro ograničenu mrlju, svijetlo do tamnosmeđe boje.

Najčešće je u razini kože, velika i do nekoliko centimetara.

Obično ih je više na okupu, a pojavljuju se na tzv. fotoeksponiranim, odnosno suncu Sanja PETEK-MODRIĆ izloženim mjestima. dr. med. specijalist dermatovenerolog Među potonje sva Kralja P. Krešimira IV. 41 a, kako ubrajamo lice, Varaždin 042/302-080 gornje strane šaka, gornje dijelove leđa i prsa… ešće se pojavljuju nakon četrdesete godine, no u osoba svijetle puti, osobito ako su u djetinjstvu zadobile sunčane opekline, pojavljuju se i znatno ranije. Takve promjene potrebno je razlikovati od tzv. starosnih bradavica, solarnih keratoza ili pak zloćudnih promjena. Dermatolog će pregledom te uz pomoć posebnog povećala utvrditi o kakvim je promjenama riječ. U slučaju nedoumice, učinit će se biopsija oboljelog dijela kože (uzimanje uzorka) ili će se sumnjiva promjena odstraniti u cijelosti. romjene solarnog lentiga mogu se odstranjivati pomrzavanjem tekućim dušikom ili uz pomoć lasera odnosno IPL-a, u razdobljima kada sunce više nije prejako, dakle u jesensko-zimskom periodu. a bi se spriječilo i/ili usporilo pojavljivanje novih “staračkih pjega”, svakako je potrebna zaštita na suncu.

Savjetuje se uporaba krema s visokim zaštitnim faktorom koje štite od UVA i UVB spektra, nošenje kapa i šešira, te odgovarajuće odjeće. Tijekom ljetnih mjeseci važno je izbjegavati izlaganje suncu kada je ono najjače, a to je između 11 i 16 sati.

P

D

Ana je fascinirana poviješću i nakitom koji su žene nekoć nosile, pa i njezin odiše “starinskim štihom”

timistična. Što svaka prava žena nikad ne smije?

Ne smije mrziti sebe, jer tako nikome oko sebe ne može dati ljubav.

Vaš uzor?

Uzor mi je svaka poštena osoba.

Najromantičniji trenutak u vašem životu bio je...

Puno sitnica smatram romantičnim... Svaki dan barem dva trenutka! Što vas prvo privuče kod muškarca?

Privuče me neka nevidljiva energija, rijetko izgled.

Jeste li ljubomorni?

Ponekad, ne previše. Što je najvažnije u vezi?

Najvažnije je povjerenje.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

Sigurno nije uvijek tako, ali važno je da su partneri u “simbiozi”, bili oni uspješni ili ne.

”Bolje ne može” Što je za vas majčinstvo?

Majčinstvo je za mene ogromna ljubav i odgovornost.

Najdraže jelo?

Tortilje (cimicange).

Najdraži film?

“Bolje ne može”.

S kojim biste glumcem rado

izašli na večeru?

Rado bih izašla s Johnnyjem Deppom. Što nikad ne biste oprostili?

Ne bih mogla oprostiti nasilje nad djetetom.

Iz takta me može izbaciti...

Definitivno - laž. Što nikad niste učinili, a željeli biste?

Jahati konja.

Iz kuće ne izlazim bez...

Torbice i malo make upa.

Omiljeni parfem?

Bulgari Black.

Najdraža knjiga?

Hesseova “Igra staklenih perli”.

Kroz dan sportašica, navečer romantičarka

Za potrebe serije “Bibin svijet” izradila je kompletan nakit

S obzirom na to da se bavite dizajnom nakita i marama, koji odjevni stil njegujete?

Dnevni look mi je sportski, a večernji romantičan i ženstven s puno detalja...

Kako provodite slobodno vrijeme?

Najčešće ga provodim u društvu prijatelja.

Volite li dolaziti u varaždinski kraj?

Volim, a posebno zbog obitelji volim dolaziti u Ljubeščicu. Jako mi se sviđa miran krajolik i predivno zelenilo u kojem također uživa i moja kći Franka. Što nikad ne propuštate na televiziji?

Nisam luda za televizijom, obično navečer gledam dokumentarce na stranim kanalima.

44 Ženski svijet i zdravlje

Žene

Ne mogu zatrudnjeti! (2) P

ravilno razumijevanje normalnog obroka i tjelovježbe odlično su rješenje kako se osloboditi povišenih masnoća u krvi, viška kilograma i povišenog krvnog tlaka, te tako i postići uredne ovulacije i trudnoću. što bi to bio normalan obrok? Pojednostavljeno rečeno, puno je zdravije pojesti dva veća komada mesa, bitno manje priloga (osim ako ne govorimo o povrću) i dosta salate. Integralno tijesto ili riža je odličan spec.ginekologije i izbor. Spomenuti doručak iz prošlog broja u zdravijoj porodništva formi jest 10 dkg purećih prsa ili kuhane odmašćene šunke i malo integralno pecivo uz bezmasni jogurt. akav je učinak bijelog peciva u organizmu koje spada u jednostavne ugljikohidrate? Posljedica unosa jednostavnih šećera u organizam je brzo lučenje inzulina koji pospremi ugljikohidrate u “zalihe” i ubrzo smo opet gladni! I nijansu deblji!

Jer nam u tako kratkom vremenskom roku ne treba toliko naglo oslobođene energije iz hrane. Integralno pecivo polako diže razinu inzulina i hranjenje organizma ima umjereni tijek što nas dulje drži sitima i liši nas taloženja masti. Neki će reći – “Pa ja nisam gladna ujutro i mogu “izdržati” do ručka bez problema!” Neki su od nas u većoj, a neki u manjoj mjeri u potrebi za obrokom u najaktivnijem dijelu dana.

“Dresurom” organizma (čitaj: izgladnjivanjem) na puno se toga naviknemo. U kojoj smo kategoriji? Prisilimo se imati redoviti doručak 15 dana za redom, na sličan način, u slično vrijeme i probajmo 16. dan preskočiti ga. Gotovo sigurno ćemo u to vrijeme imati izraziti osjećaj gladi. Izraz “doručak je najbitniji obrok u danu”, kad govorimo o suvišnim kilogramima kao kočnici urednih ovulacija (bez kojih nema trudnoće) - ovdje ima puno značenje. Sigurno ste čuli: “Na mene se kilogrami naprosto lijepe! Moj prvi konkretni obrok je u pet popodne i gotovo da ne večeram, a nikako ne uspijevam skinuti niti gram!” Ili: “Ne kužim kak’ je on tak’ mršav, a čim otvori oči ide jesti, normalno ruča i večera... Ma, to je genetika – takav mu je bio i stari!” genetici dakako ima istine, no činjenica jest kako redovitim obrocima uklanjamo “stresno” stanje organizma i “on” nema potrebu “boriti se” protiv gladi cijeli dan i pospremati u zalihe sastojke prvog sljedećeg većeg obroka.

Hormoni u organizmu namješteni su tako da bi u idealnim uvjetima već vrlo rano ujutro (do 7 sati) bilo optimalno vrijeme za prvi obrok. koja je svrha priče o prehrani u ginekološkoj kolumni? Smanjenjem suvišne tjelesne mase za 15% povećavamo vjerojatnost za ovulacijom dvadeseterostruko!

Ako uzmemo činjenicu kako su idealne godine za rađanje rane dvadesete kada gotovo u svakom menstruacijskom ciklusu imamo ovulaciju čija učestalost nadalje polako opada, lako je razumjeti značajnost umjerene tjelesne mase u problemu ovulacija.

07. rujna 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Face painting (oslikavanje lica) sve je popularnije

Leptirić ili tigar?

Kod oslikavanja lica, posebice djece, važno je da se radi kvalitetnim bojama namijenjenim osjetljivoj dječjoj koži Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

A

Kad spomenemo face painting ili oslikavanje lica, na pamet nam ponajprije padaju dječji rođendani, maskenbali i slične prigode.

No, face painting seže nešto dalje u povijest. Naime, ljudi su oslikavali lica iz religioznih razloga, zatim zbog kamuflaže ili pak kako bi pokazali pripadnost nekoj ideji, sportskom klubu i slično.

Dr. Aleksandar JUKIĆ

K

Ne oko očiju!

Možete se pretvoriti u opasnog tigra...

Danas se face painting najčešće koristi pretežno u svrhu zabave. Tako se lica oslikavaju tijekom karnevala, Noći vještica, u kazalištima i na utakmicama, a u zadnje vrijeme sve češće i na raznim događanjima, promocijama te rođendanima.

i

zbjegavajte kozmetiku koju koristite na sebi ili jeftine palete boja

Kod oslikavanja lica, posebice djece, važno je da se radi o vedrim, ali kvalitetnim bojama namijenjenim upravo osjetljivoj dječjoj koži. Radi se o kremastim, hipoalergenskim bojama na bazi vode koje se vrlo jednostavno ispiru s lica, najčešće samo vodom i sapunom.

Ako namjeravate oslikati lice svojeg djeteta, izbjegavajte

... ili Ludu klobučarku!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

u

samo nekoliko minuta vaše dijete, ali i vi sami, može postati leptirić, tigar... stojke koji nisu pogodni za osjetljivu dječju kožu te bi mogle izazvati alergijske reakcije, što je vrlo skupa cijena za malo zabave.

Ipak, i s kvalitetnim bojama izbjegavajte nanošenje boje oko očiju. Ukoliko vaše dijete ima probleme s kožom ili otvorene rane na licu, uvijek možete oslikati nadlakticu, primjerice. Boja se na lice nanosi čistim prstima ili kistovima, odnosno spužvicama kako bi se izbjegla kontaminacija boja i lica.

Nakon što ste nabav ili kvalitetne boje i neizostavne šljokice, ili pak unajmili osobu koja se face paintingom bavi profesionalno, samo mašta je granica. U samo nekoliko minuta vaše dijete, ali i vi sami, možete postati leptirić, strašni tigar ili pripadnik nekog plemena.

Nekoliko prijedloga oslikavanja možete vidjeti na fotografijama; izrađeni su nedavno na licima malih i nešto većih posjetitelja Špancirfesta.

Dobar poklon za rođendan Face painting, odnosno oslikavanje lica može biti vrlo zabavan, a može biti dobar poklon za, primjerice, rođendan vašeg djeteta.

Ako smatrate da niste dovoljno vješti za takav poduhvat, oslikavanje lica

U

I

kozmetiku koju koristite na sebi ili jeftine palete boja iz dućana te bilo koji oblik trajnijeg oslikavanja, poput polutrajnih tetovaža. Takve boje vrlo često sadrže sa-

u toj ili bilo kojoj drugoj prigodi radije prepustite u ruke profesionalaca.

Ako želite da vam dijete oslika profesionalac, možete se javiti na e-mail info@sminkerica.com ili broj telefona 098 191 2305.

Leptirić ili Kraljica srdaca...

savjeti

Kozmetički

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Protiv crvene kože lica posebnim kremama Z

acrvenjenih obraza bili smo već mnogo puta, prilikom uzbuđenja, veselja ili vrućine. Kod nekih ljudi crvenilo je dugotrajno.

To se naziva kuperoza ili crvenilo. Osobe koje imaju problema s crvenilom kože lica trebale bi koristiti posebne kreme za dan i noć te prolaziti kroz posebne tretmane. Te kreme smiruju kožu i dugotrajno smanjuju crvenilo. origirajuće kreme svojim posebnim zelenim pigmentima koje sadrže odmah ublažuju crvenilo i daju im jednoličan ton.

Takve bi kreme trebale imati i zaštitni faktor

K

barem 15 jer bi sunce moglo biti suodgovorno za nastanak vidljivih kapilarica. Korigirajuće kreme odlična su podloga za make up, za intenzivno prekrivanje crvenila i vidljivih kapilara. Ako vam je koža jako suha, što je obično kombinacija s kuperozom, kao podlogu možete staviti bogatu noćnu kremu ispod dnevne. Noćna krema smiruje i regenerira iritiranu kožu preko noći visokovrijednim sastojcima i pruža koži vlagu. ko ne uspijevate ni s jedn o m k r e m o m ko j u s t e i z a b r a li postići zadovoljavajuće rezultate,

A

posjetite dermatologa koji će naći adekvatnu kremu za vas. U nekim slučajevima dermatolog može provesti uklanjanje laserom. Njegom kože može se spriječiti nastajanje novih žilica. Osobe koje imaju takvih problema moraju se, između ostalog, i odreći jako začinjene hrane, vrućih tekućina, alkohola... dlasci u saunu isto mogu pridonijeti pogoršanju stanja na licu. Važno je držati se onih proizvoda za njegu koje dobro podnosite kako se ne bi dogodile dodatne iritacije zbog česte promjene proizvoda za njegu lica.

O

Ženski svijet 45

07. rujna 2010.

OTKRIVAMO Vole li muškarci žene bujnog poprsja?

Kaj ti je fatalna žena!

Piše: VAŠA DIVA

Muškarci najviše vole kad su grudi “taman”, ni prevelike, ni premale u odnosu na ostatak tijela

Tijelo poput violine Muškarci grudi na ženama promatraju u odnosu na tijelo i važno im je da cijelo žensko tijelo izgleda skladno Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Muškarci vole žene s velikim grudima. Je li ta tvrdnja istinita ili je riječ o jednoj od zabluda koje se neutemeljeno pripisuju pripadnicima jačeg spola?

Premda danas sa svih strana na nas vrebaju ljepotice s bujnim poprsjima za kojima većina muškaraca uzdiše, zbog čega se u društvu i uvriježilo mišljenje da normalne i male grudi nisu privlačne, nijedno provedeno istraživanje niti ankete nisu pokazale da muškarci doista vole samo – velike.

Većina muškaraca, naime, grudi na ženama promatraju u

odnosu na ostatak tijela, vole sklad, pa s obzirom na to, uz bujna poprsja jednako su im draga i ona puno manja.

Bez “bazuka” - Žensko tijelo mora biti poput violine. No, svaki muškarac zna da ono može funkcionirati samo uz dobro “gudalo” – našalio se jedan naš sugrađanin.

Istraživanja, koja su o toj temi provedena u Europi, pokazala su kako su Europljani po pitanju važnosti veličine ženskih grudi podijeljeni. Dok su se Britanci u jednom takvom istraživanju izjasnili kako su velike grudi “out” i nimalo seksi, Skandinavci ih

Da muškarci vole velike ipak je samo zabluda?

obožavaju, dok su Šveđani po tom pitanju podijeljeni. Jedno drugo istraživanje je pokazalo da velike grudi nisu privlačne ni Ircima. Njih 15 posto izjasnilo se kako u životu nikad ne bi izašao van s djevojkom koja posjeduje “bazuke”.

Koja je ljepša, Maza ili Beba?

s

portaše i muževne muškarce privlače žene s velikim grudima

Neka druga ispitivanja pak pokazuju kako sportaše, muževne i ekstrovertne muškarce privlače žene s velikim grudima, dok one koji su podređeni u vezi, religiozni su i nezadovoljni u životu, više vole žene s malim grudima.

Bez obzira na to bile one velike ili male, činjenica jest da muškarci još od nekada vole i posebno cijene taj dio ženskog tijela. No, da ne bi ispalo da “padaju” samo na grudi, privlače ih i drugi ženski atributi, obla “guza”, duge noge, pune usne i velike oči.

- Neke žene vole da im se grudi nazovu imenom – povjerio nam se Varaždinac, koji još pamti Mazu i Bebu, imena koja je u mladosti dodijelio grudima jedne od svojih djevojaka.

Da stvar bude još zanimljivija, ona nije bila jedina njegova djevojka koja je od njega tražila davanje imena svojim grudima.

- Oko imena znale su se voditi duge rasprave; odluka o imenima nije se donosila samo tako – otkrio je.

pogled na svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

N

isam nikad vidjela dotičnu damu, ali sam znala da je ona - fatalna žena! O njoj se govorkalo uvijek nekako čudno zakukuljeno i zamumuljeno.

Frajeri su bili ushićeni, ali nikad nisu ništa komentirali, a kamoli tračali.

Kužila sam tu igru. Prsti su im bili u pekmezu! o, bilo kako bilo, sam taj izraz “fatalna žena” fakat dobro zvuči! Ta je žena, valjda, ono nešto, sudbinsko.

Fatum, usud, ono što ti se u životu jednom dogodi i nikad više. A i činjenica da te nekaj takvoga uopće strefilo je - fatalno! ad bolje razmisliš, ne znaš ‘ko je veći sretnik? Da li ona, za koju kažu da je fatalna, ili onaj koji zbog njene fatalnosti totalno skrene! koja je to moć žene da frajer zbog nje na kocku stavlja svoj brak, karijeru, novac, imetak, život! Sve! I ne samo on!

Nekoliko je njih zbog te fatalne žene skoro zaglavilo! li nije, jer kad je zagustilo, ona je već bila na nekoj “novoj” adresi!

Sve je odradila besprijekorno i u tišini, ne okoristivši se ničim – do ljubavi! Pa, kaj je to nego - fatalno?! onačno sam, nekom slučajnošću, upoznala tu “fatalnu ženu”. oram priznati da sam bila zatečena, jer je dotična dama toliko izgledala normalno, svakodnevno, obično, čak simpatično u svojoj jednostavnosti, da sam samu sebe pitala kaj je tu zapravo “fatalno”?! I kaj to na njoj frajeri vide? Na kaj se pale?! Zakaj ja nisam fatalna žena?

Jesi! Itekako si fatalna! - prekine me u vlastitim preispitivanjima moj frajer, uputivši mi pogled prepun požude.

Ali, zašto to drugi ne vide? - pitam ga, pomalo razočarana.

I bolje da ne vide! – zagonetno se nasmije, sretan što je on taj koji ima svoju “fatalnu ženu”. Mene. MENE!? le, kakav happy end! Odjednom sam se osjećala superiornom, poželjnom, jebozovnom. Baš onakvom o kakvoj sanjaju stotine napaljenih muškaraca. Fatalnih muškaraca! Fakat, gdje su “fatalni” muškarci? I gdje su žene koje su izgubile sve u svom životu za tog jednog, jedinog fatalnog komada? Ima ih, samo šute. Jedne sretne, a druge do boli nesretne. idiš kaj ti u životu znači “fatalan”. Za jedne sudbonosan, neizbježan, sretan. A za mnoge - koban i zlosretan.

Voli vas vaša Diva!

N K I

A

K M

G

V

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje sjemena mrkve za regeneraciju kože terično ulje sjemena mrkve mjehuru, za čišćenje krvi, za pa se zato koristi za njegu Dragocjena je pomoć kod opeE dobiva se u postupku par- tretiranje tegoba jetre i raznih svih tipova kože, a posebice kotina, a pošto dobro djeluje zrele i umorne te za tretman na kapilarnu čvrstoću, često ne destilacije sjemena divlje kožnih oboljenja. terično ulje mrkve nalazi ekcema, psorijaze i derma- se upotrebljava kod probleili kultivirane mrkve raznih podvrsta (maximus, sativus, Eprimjenu u proizvodnji titisa, čireva, osipa i bora. ma cirkulacije i za tretiranje carota, gummifer...). Sjeme sapuna, deterdženata, kozme- Popravlja tonus kože i njezino popucalih kapilara. Potiče mrkve tradicionalno se koristilo kod nadutosti i povećanog lučenja želučane kiseline, kao diuretik, kod kamenaca u bubrezima i mokraćnom

tičkih i parfemskih proizvoda, a čest je sastojak kozmetike za njegu kože prije i poslije sunčanja. Ulje mrkve potiče stanice kože na regeneraciju,

općenito zdravlje. Stimulira rad jetre i bubrega, smanjuje povišeni kolesterol. Olakšava tegobe anoreksije, loše probave, nadutosti i žgaravice.

čišćenje organizma od štetnih tvari, pa je koristan dodatak preparatima za olakšavanje tegoba gihta, reumatizama, artritisa i sl.

Marija NEKIĆ Aromamaser

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1337e

KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c

D. Poljana 59.900 €, Bosanska 84.900 €, R. Horvata, Đ. Kuhara, Masarykova, F. Račkog…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec, Kneginec Gornji i Donji, Sračinec, Svibovec, Poljana Biškupečka, Trnovec, Kučan Marof, Hrašćica…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1337e

KAPITAL d.o.o.: Halić 34.000 €, Turčin 65.000 €, Nova Ves 65.000 €, Kučan G. 75.000 €, Kuršanec 80.000 €, Tomaševec 95.000 €, Varaždinbreg 210.000 € (vila).

Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

VARAŽDINBREG, ekskluzivna kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 1 m²/ 850 €.

Mob.099/6772-771 ozn.1152b

KAPITAL d.o.o.: Varaždin - K. Filića 85.000 €, Istarska 115.000 €, Zajčeva i O. Župančića 120.000 €, i. Rangera 250.000 €. Tel. 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c

KUĆA, nova ,super uređena, veliko dvorište, Hrašćica. Moguća zamjena za stan. Mob. 099/4088832 ozn.2526 STARIJU kuću u Bartolovcu, prodajem. Mob. 099/840-0898 ozn.2556 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1332e VIKENDICU na Dravi (Cirkovečka), prodajem. Upitati na: 099/6756390 ozn.2563 ZIDANI objekt sa malo vinograda i voćnjaka u idiličnoj prirodi, u Radovanu, prodajem povoljno.

Tel. 240-308 ozn.1191b VIKENDICA u Vanjkovcu, pogled na Var. Toplice, struja, voda, velika soba, podrumska soba, kuhinja, kupaona i 2 WC-a. Mob. 091/788-4946 ozn.2583 KUPUJEM useljivu obiteljsku kuću u Varaždinu, isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1203b KUĆE: Trstenjakova 44.900 €,

VIKEND kuću sa vinogradom, prodajem. Moguća zamjena za osobni automobil. Mob. 098/798365 ozn.2594 DUGI VRH, prodajem vikendicu, voćnjak i vinograd, 3 600 m², struja, voda, prekrasni pogled, 69.000 €. Mob. 091/554-6879 ozn.2612 KUĆA – centralno, gos. zgrade, velika okućnica, vrt i oranica u komadu 5 600 m², ravnica, 8 km od VŽ + šumica, oko 50.000 €. Mob. 091/6363-675 ozn.2654 NOVE kuće u ponudi! MEN-ARS NEKRETNINE, Varaždin, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 098/1644483, 042/200-117 ozn.141c

STANOVI SUPER povoljno! Dvoetažni stanovi, visoki rohbau, 130 i 160 m², papiri uredni, po dogovoru dovršenje, „ključ u ruke“, 580 €/m². Mob. 091/3231-269 ozn.2595 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3,

dvosobni 60 m² (lift) 930 €/m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NAMJEŠTEN jednosobni stan od 37 m² sa garažom (može i odvojeno), prodajem. Mob. 091/9347262 ozn.1334e

TROSOBNI i četverosobni stanovi, novogradnja „ključ u ruke“, urbana vila, Jurkovićeva ulica, već od 1.040 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJE se - iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica).

Mob: 091/934-7262 ozn.1334e

MANJI stan u Supilovoj ulici, novogradnja, prodajem. Mob. 098/246-177 ozn.109c

PRODAJEM 1-soban stan od 45,65 m², na Banfici u Varaždinu. 6. kat, lift, spremište, namješten i useljiv.

Moguće preuređenje u 2-soban.

Kontakt: 099/206-6666, pogledati na www.men-ars.hr stan ID: 686 ozn.1271e

KAPITAL d.o.o. - 2-sobni: 33 m², 36 m², 47 m², 56 m², 58 m², 62 m², 64 m²; 3- sobni: 70 m², 77 m², 79 m², 300 m². Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

NOVI stanovi u ponudi! MENARS NEKRETNINE, Varaždin, Zagrebačka 31, www.men-ars. hr, 098/1644-483, 042/200-117 ozn.141c

MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c

JEDNOSOBNI i jednoipolsobni: Supilova 31m², Režekova 35 m², Slavenska 37 m² , Meštrovićeva 38 m², Preloška 45 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆA: dvosobni 40 m² 949 €/m², dvosobni 52 m², dvosobni 60 m², trosobni 62 m², trosobni 84 m² (et. gr.) Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c CENTAR: Vrazova 44 m² 36.000 €, Kolodvorska 70 m², Draškovićeva 89 i 103 m², Trg kralja Tomislava 100 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ZAGREBAČKA: jednosobni 33 m² , dvosobni 49 m² (et. grij.), dvosobni 64 m² (et. gr.), trosobni 62 m² (et. gr.) 850 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAKOŠČANSKA: jednosobni 31 m², dvosobni 60 m² 858 €/m²,

stan, 61 m², Banfica, jugoistočna strana, etažno g., PVC stolarija, Koprivnička 3. Mob. 091/5461576, 091/902-3321 ozn.2627 STAN u kući, 79 m², poseban ulaz, etažiran, centralno, prizemlje, 870 €/m². Moguća zamjena za manji stan. Mob.099/416-1266 ozn.2631

ZEMLJIŠTA

STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 86 m² dvoetažni (platiš 86 dobiješ 100 m²), četverosobni, s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, cca 50 m².

Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c GRABANICE: 31 m² 33.500 €, 40 m² 44.600 €, 44 m² 46.200 €, 60 m² 65.000 €, 70 m² 72.000 €, 95 m² 95.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

07. rujna 2010.

DUGA UVALA, građevinsko zemljište 350 m², prodajem. Mob. 091/921-5937 ozn.286a GRADILIŠTE, 1 500 m², Križanec (8 km VŽ-ZG), lijepo uređeno, ugodna lokacija, sve komunalije, lokacijska dozvola. Mob. 091/9048002 ozn.227c GRADILIŠTE, 5 000 m² (2 000 m² građevinsko + 3 000 m² oranica) uz cestu Tomaševec – Doljan.

Mob. 091/904-8002 ozn.227c KOMFORNI četverosobni stan ili poslovni prostor u Varaždinu, Kumičićeva 29a, 90 m², 120.000 €, prodajem. Mob. 098/436-129, 098/436-137 ozn.2232 DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.2449 JEDNOSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem.

Mob.095/837-6792 ozn.1340e DVOSOBAN stan u Zagrebačkoj 19, prodajem. Mob. 099/4000-160 ozn.1346e JEDNOSOBNI stan, 31 m², u Zrinskih i Frankopana 2, I kat, plin, vlastita brojila, prodajem. Mob. 098/859-350 ozn.2572 TROSOBNI stan 77 m², Miroslava Krleže 1A, 70.000 €, prodajem.

Mob. 095/573-4879 ozn.2575 POVOLJNO! Jednosoban stan 40 m², suteren, blizina centra. Mob. 091/4501-524 ozn.2623 POVOLJNO prodajem! Dvosoban

GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćica - Varaždin od 500 m², 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom. Mob. 098/178-4600 ozn.2549 GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €.

Mob. 099/315-7242 ozn.1335e TRAŽIM vinograd za obrađivanje, okolica vinogorja Varaždin. Mob. 099/675-9713 ozn.1349e GRADILIŠTE u Zbelavi 3 400 m², cijena 5 €/m², prodajem. Mob. 098/822-215 ozn.1200b

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 1000 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551-408 ili 091/352-0083 ozn.1344e ULIČNI poslovni prostor, 50,50 m², na atraktivnoj lokaciji, iznaj-

mljujem. Mob. 098/9906-756 ozn.2582 PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268919 ozn.2606 UGOSTITELJSKI objekat u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.2624 VARAŽDIN, centar, iznajmljujem ulični lokal-dućan 30 m² i manju kancelariju. Mob. 098/792-016 ozn.2649 POSLOVNI prostor u Optujskoj 81,70 m², za sve namjene, iznajmljujem. Mob. 098/268-540 ozn.2658

NAJAM VODICE, iznajmljujemo apartmane ,19 – 29 € noćenje. Mob. 098/909- 6768, 021/378-358, www.vodice.org/olga ozn.284a HVAR - mjesto Vrboska, iznajmljujemo povoljno novoizgrađene apartmane, već po 180,00 kn/dan (25 €). Tel/fax 021/774-117, Mob 098/928-8620, www.apartmanibozica.com ozn.285a APARTMAN u Sabunikama kraj Zadra, pješčana plaža, potpuno opremljen, već od 20 €/dan. Mob. 098/9695-884 ozn.1336e SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1342 DVOKREVETNU sobu iznajmljujem studentima, poseban ulaz, potpuna oprema. Informacije na: 091/202-3023 ozn.140c KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241-041 ozn.28c IZNAJMLJUJE se suvremeno namješten dvosobni stan visoke

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

07. rujna 2010.

FOI-a, plin, ADSL, iznajmljujem.

Mob. 098/220-803 ozn.2626

jelovi. Mob. 098/777-095 ozn.2534

NENAMJEŠTEN stan, 32 m², Ratimira Hercega 3, Varaždin – nastavak Trakoščanske, iznajmljujem. Tel. 210-713, 098/1755947 ozn.2635

OLDTIM ER Kadet B, 1973. g.; Tomos Colibri, 1966. g.; Tomos T 12, 1971. g.; Tomos T 14, 1982. g.; nakovanj 50 kg; flašincug 1 000 kg. Mob. 098/267-858 ozn.2559

ZAGREB, S. Radića, dvokrevetnu sobu iznajmljujem studenticama, upotreba kuhinje i kupaonice, blizina tram. stanice i stud. doma.

Mob. 091/589-9574 ozn.1199b

kategorije u prizemlju urbane vile, u centru grada, Anina 10.

Ukupna površina 76,70 m². Svaka soba ima vlastitu kupaonu s masažnom tuš kabinom. Jedna od soba ima zimski vrt. Suvremeno opremljena kuhinja, videofon, zatvoreno zeleno dvorište unutar vile površine 898 m², mogućnost najma podzemne garaže, telefon, Internet, etažno plinsko centralno grijanje i parkirališno mjesto ispred zgrade. Cijena 500,00 €/ mjesečno. Režije nisu uključene u cijenu najma. Useljivo odmah.

Informacije na telefon: 091/1290426 ozn.251c

ZG, KNEŽIJA – tražimo cimericu (studenticu), novouređeni stan, dvokrevetna soba, 2 min. od menze, tramvaja, busne. Mob. 091/950-2548 ozn.1187b ZAGREB, Dubrava, blizu Garden Malla – kuća od 3 sobe i velike terase, namještena, centralno grijanje, kuhinja, kupaone, iznajmljuje se studentima. Tel. 042/261-295, mob. 091/7862-845 ozn.1194b SOBU u Zagrebu od 01. 10. iznajmljujem ženskoj osobi. Inf. na: 098/177-9786, 098/704-430 ozn.18f

JEDNOSOBAN namješten stan u zgradi, iznajmljujem. Najam 1.500 kn. Mob. 091/1399-777 ozn.2555

DVOSOBNI stan, 10 min. do fakulteta, svi uvjeti, poseban ulaz, iznajmljujem studentima.

Tel. 042/350-607, 091/736-5010 ozn.2602

DVOSOBAN novi stan, prekrasno uređen, komforan, iznajmljujem dvjema cimericama. Mob. 099/372-0731 ozn.2553

MANJI, novouređeni jednosobni stan u centru grada, iznajmljujem.

Mob. 098/268-233 ozn.2610

NOVOUREĐENI, komforni apartmani za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.2567 KUĆU na Trgu bana Jelačića I, iznajmljujem studentima/cama.

Mob. 099/229-9439, 098/793-676, tel. 213-037, 212-008 ozn.2565 SOBU u stanu preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.287a NAMJEŠTENI stan blizu autobusnog kolodvora iznajmljujem učenicima ili studentima. Mob. 099/241-370 ozn.2579 SOBE, iznajmljujemo studentima.

Tel. 042/330-805, mob. 098/408112 ozn.2580

ZAGREB, remiza Trešnjevka, dvosobni namješteni stan, iznajmljujem. Tel. 042/261-557, 091/8844-475 ozn.2611 DVOSOBNI stan iznajmljujem bračnom paru. Tel. 042/330-268, 099/576-0353 ozn.2613 DVOKREVETNU sobu u centru grada sa posebnim ulazom, iznajmljujem studentima. Mob. 098/725-474, 320-605 ozn.2617 NAMJEŠTENI stan iznajmljujem studentima ili paru bez djece; prodajem frižider. Mob. 099/6786577 ozn.2618 NAMJEŠTEN 2-soban stan u zgradi, 2. kat, c. grijanje, iznajmljujem 2 studentima. Tel. 042/310-435, mob. 099/5164-946 ozn.2619 JEDNOKREVETNU sobu, 50 m od

UREDNU i lijepu sobu s upotrebom kuhinje i kupaone, Internet, iznajmljujem studenticama. Mob. 091/5911-470 ozn.2638 SOBU, centralno, Internet, upotreba kuhinje, kupaone, poseban ulaz, povoljno iznajmljujem m/ž studentima. Mob. 091/506-7749 ozn.2652

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 091/904-8002 ozn.227c KUPUJEM automobile svih modela, Frontera 3.300 €, Audi B4 1.250 €, Vito putnički 3.600 €, auto di-

CITROEN C-3, 1.4, 2005.g., reg .06./’11., klima, abs, el. podizači, u odličnom stanju, prvi vlasnik, prodajem.

Mobl. 091/9316-863, 099/2653107 iza 15.00 h ozn.1336e GOLF III 1.9D, 1995. g., 3 vrata, šiber, 244 000 km, garažiran, reg. do 07./2011. g., 2.500 €, prodajem. Mob. 098/187-2681, 042/741-262 ozn.2590 OPEL ZAFIRA, 2003 g., reg.

06./2011. Mob. 091/542-9559 ozn.1201b ČAMAC gumeni gliser, motor 50 KS Mercury sa prikolicom, sve registrirano, agregat 6,5 KW, dizel.

Mob. 098/9267-325 ozn.2632 XSARA PICASSO, 2004. g., plin, reg. 07./2011. g., prvi vlasnik, 6.200 €. Mob. 091/2385-407 ozn.2639 OPEL ASTRA 1.4i, ‘93. g., odlična, reg. 01./2011., 1.050 €. Mob. 095/518-4814 ozn.2647

MALI OGLASI već od 40 kuna OPEL VECTRA 2.0i, GLS, ‘92. g., reg. 1. g., 990 € i skuter Bautian samo 990 kn! Mob. 091/1437-007 ozn.2658 KUPUJEM rabljeni auto ili skuter, novije godište, od vlasnika, povoljno, ispod cijene, može oštećeno. Mob. 098/9656-624 ozn.2658

Mali oglasi 47 TRAŽIM iskusnu žensku osobu za pomoć pri čuvanju djeteta i održavanju kućanstva (rad. vrijeme 08.00 – 13.00 h). Mob. 098/538-022 ozn.2609 HITNO tražimo savjetnika u prodaji proizvoda poznate internacionalne kompanije. Kontakt na: 091/892-4790 ozn.288a

POSAO 8= 8' J ȳ IV ȫ ĮĤÑłÿ ĊėĒėÜÑĤåȹĊėĒėÜÑĤÿÝåȦ ĨĮÿđıČÑĮÿĺĒÑ ġĤÿđÑĒĉÑȩ 7ėÜȩ ɳɼɼȹɵɷɴȿɵɶɴɷ ėŀĒȩɵɹɸɶ GJ NS _2/ 7= 7 #' ` 22Ȧ ġĤĺÿ ɶɳȿđÿĒıĮĒÿ îÿĮĒåĨĨ ŀÑ łåĒå ı &Ĥ ĺÑĮĨĊėĉȢ SĤÑłÿđė áĺ ÿĉå ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒå ÿ ČĉıÜÑŀĒå ĨĮıáåĒĮÿÝå îÿŀÿėĮåĤÑġÿĉå ÿČÿ ĊÿĒåŀÿėČėûÿĉå ŀÑ ĤÑáĒė đĉåĨĮė ĮĤåĒåĤÑ ĊĤıłĒėû ĮĤåĒÿĒûÑ ı ĊČıÜı ĊÑė ÿ ġĤėđėÝÿĉå ĺÑĒ ĊČıÜÑȩ GėĒıáå ĨČÑĮÿ ĒÑȨ đÑûÿÝĻåČČɝĽÑþėėȩÝėđ ÿČÿ ĮåČȩ ɳɷɵȹɸɹɴȿɳɻɶ ėŀĒȩɵɸɶÝ MEĐUNARODNA TVRTKA s tradicijom nudi honorarni posao poduzetnim osobama. Prednost: iskustvo u direktnoj prodaji i komercijalnim poslovima. Uvjeti: komunikativnost, automobil, najmanje SSS. Ponuda vrijedi i za umirovljenike. Mob. 098/455-213 ozn.1350e PRIMAMO u radni odnos KV zidare i KV tesare s iskustvom. Tel: 214-175 ozn.200c TRAŽE se hitno samostalni monteri centralnog grijanja i vodovoda.

Mob. 095/5123-469 ozn.213c TRAŽITE posao? Komunikativni ste, odgovorni i ambiciozni, odgovara Vam klizno radno vrijeme i odlična zarada? Kreditni ured, mob. 091/904-3612 ozn.237c PEKARA „EDI“ traži žensku osobu za održavanje pekarske prostorije i pekara majstora. Mob. 091/5933113 ozn.252c DEČKO 24 g., ne pije , pošten, traži stalni radni odnos, pomoćni radnik, B kat., može i noćni rad, hitno, Vž-Zg. Mob. 091/976-3000 ozn.2569

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c 8=_= V G=8V ' G_ NS=2 J'/ ȳ7'G2 NSȫȢ Vŀ ĺĤþıĒĨĊı G_ ĨĮėČÑĤÿĉı ėá ĨÑáÑ _Ñđ Ēıáÿđė ÿ ėÜČÑûÑĒĉå ŀÿáėĺÑ ûÿġĨ ġČėàÑđÑ ɇ08 V"ȿ ġĤėûĤÑđɉȩ 0ĺÑČÿĮåĮĒÑ ÿ ÜĤŀÑ đėĒĮÑłÑ ıŀ ĨĮĤıàĒÿ Įÿđȩ GĤėŀėĤÿȦ ĺĤÑĮÑȦ ĤėČåĮåȦ łÑČıŀÿĒåȦ ĊČıġàÿÝåȩ åĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȦ ĊÑĤĮÿÝåȩ GėġıĨĮ ĒÑ ûėĮėĺÿĒıȩ SåČȩ ɺɷɷȿɳɴɸȦ đėÜȩ ɳɼɻȹɸɷɷȿ ɴɼɼȦ ĻĻĻȩđÿġČÑĨĮȩÝėđ ėŀĒȩ ɹɸÝ PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana,

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! taža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c KERAMIKA – postavljanje keramike na terasama, balkonima, kupaonama, kuhinjama te postava granita i kamena, kvalitetno i brzo. Mob. 091/511-0682 ozn.81c

kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri.

Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja.

Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c GEODETSKA izmjera, uređenje međa, situacije za legalizaciju objekata, upis kuća, parcelacije, PGP. Obratite se s povjerenjem!

Mob. 098/9814-734 ozn.240c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i mon-

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SERVIS svih vrsta skutera, motocikala, kosilica i malih poljoprivrednih strojeva. Narudžbe na telefon: 042/209-978 ili na adresi tvrtke INVENTOR d.o.o., M.Stančića 42, Sračinec. ozn.15c

LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2500

GRAMARS d.o.o. Varaždin - „Mi nismo najjeftiniji, provjerite zašto!?“ Gradnja, potkrovlja, fasade, adaptacije i rekonstrukcije. Mob. 095/9206368 ozn.2657

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2517

SOBOSLIKARSKI, ličilački, štukaturski radovi i sve vrste fasada. Mob. 091/540-2681 ozn. 35d

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.2536

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam.

Mob. 095/9155-123 ozn.1333e UREĐENJE DVORIŠTA, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. EKOFRUT d.o.o., 091/114-0598 ozn.1347e

BESPLATNA dostava u kruga grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203367 ozn.15c

VODOVOD, keramika, centralno g.; kompletna obnova kupaonica, kuhinja – svi radovi, glazure, knauf.

Mob.099/7080-792 ozn.2247

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c

IZRAĐUJEM sav namještaj po mjeri, unutarnju i vanjsku stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/196-7838 ozn.2450

INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob. 098/821-857 ozn. 177c

07. rujna 2010.

VRŠIMO sve vrste iskopa i prijevoza; postava tlakovaca; rušenje objekata i drugo. Mob. 091/507-6922 ozn.2445

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.2459 STROJNO žbukanje termo fasade te manji zidarski radovi. Mob. 098/9057189 ozn.2460 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.2462 LUKATENA d.o.o.. izrada kuhinjskog i ostalog namještaja, dostava, montaža, izvedba električnih instalacija te popravak postojećih. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/320-330, 098/405-602 ozn.2478

TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Akcija! Mob. 098/1320-197 ozn.15f GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije, novogradnja, sanacija krovišta, uređenje okoliša. Garancija na izvedene radove, dugogodišnje iskustvo.

Info: Ninex, Varaždin, 098/414-128 ozn.2532 MASAŽA – klasična 60 kn/pola h, aromaterapija, kreme za lice, šminkanje za svečanosti. Mob. 098/1833-339 ozn.2574 „GRAĐEVINARSTVO GORDAN“ obavlja sve vrste građevinskih radova, povoljno i kvalitetno. Dio može na odgodu plaćanja. Mob. 092/2929335 ozn.1188b TRAŽI se izrada toplinske fasade na kući. Pod račun dajem građevinsko zemljište 720 m². Tel. 042/625-363 ozn.2593 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn. Mob.099/3530-180 ozn.2596 PODOVI – polaganje drvenih, parketnih, laminatnih i keramičkih podova.

Obnavljanje starih parketnih podova. Mob. 095/903-8147 ozn.2607 OGRADE: inox, alu, pvc, kovane; montaža keramike, knaufa, stolarije, klupčica; obrada špaleta; garancija.

Mob. 095/845-5905 ozn.2608

IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom.

Mob.091/7542-336 ozn.2608 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/412-7863 ozn.2621 IZVODIM centralna grijanja i vodovodne instalacije te vršim sitne popravke. Mob. 098/940-7908 ozn.2625 PEČAR-KERAMIČAR: slaže i preslaže kamine-kalijeve peći te postavlja keramičke pločice. Tel. 330-893, 091/570-4956 ozn.2633 SOBOSLIKARSKI obrt: bojenje fasada, toplinske fasade i izolacije, soboslikarski radovi, povoljno.

Mob. 098/812-9075, 092/241-3204 ozn.2637 STARE i nemoćne primam na smještaj i skrb, mogu i nepokretni. Mob. 091/5418-181 ozn.2641 STARE i nemoćne primam na smještaj i skrb, med. nadzor. Mob. 099/4184632 ozn.2641 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417373 ozn.2645 OBRT ZA ZAVRŠNE radove, soboslikarsko-ličilačke, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob. 091/5133-367 ozn.1207b KNJIGOVODSTVENE i računovodstvene usluge za obrtnike i slobodna zanimanja, mala i srednja poduzeća, zadruge. Stručno i povoljno. Mob. 091/4020-766 ozn.2651

ŽIVOTINJE ODOJCI od 23-27 kg i 40-50 kg, mogućnost klanja i dostave. Upitati: Vitez, tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.2628 PILIĆE žive, težine oko 2,5 kg, 12 kn/kg, prodajem. Moguća zamjena za kukuruz. Prodaja se vrši svakodnevno od 18-20 h kod Vinko Cerjan,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

07. rujna 2010.

3039 ozn.2616 SORTNO grožđe, prodajem. Upitati: 042/734-104, 098/9296-587 ozn.2620 VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije, originalno uz hrvatski prijevod. Mob. 091/934-6922 ozn.2622 KROVNA građa (grede, roženice, daske) i jelovi tanki vrhunci (dužine 4 m, ф 10-15 cm). Mob. 098/948-2436 ozn.2643

Biljevec 76, tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1338e IZNAJMLJUJE se oglasni prostor na igralištu ŠNK Rudar 47 u Ladanju D. povodom utakmice 1/16 finala Kupa Hrvatske s HNK Hajduk-Split, dana 22. 09. 2010.

Očekuje se 5 000 gledatelja i medijski praćenje na svim državnim i komercijalnim TV i radio postajama. Upitati na mob. 091/1599-008 ozn.17c

SALONIT ploče, prodajem povoljno.

Mob. 098/284-282 ozn.28c KUPUJEM „EURO“ palete 80 x 120 („EUR“ žig) i palete 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828338 ozn.147c CRNO vino portugizacte ujedno se proje crno vino, grožđe sovignoun, sivi pinot, portugizac i mješane sorte. Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 ozn.165c GROŽĐE – veće količine: crni i sivi pinot, zeleni silvanac, muškat ottonel, traminac, rajnski rizling. Mob. 098/379-135 ozn.247c VINO 8 kn i grožđe miješano cijep 3,5 kn, prodajem. Mob. 091/5626309 ozn.2557 MASAŽER za stopala i novi inhalator, povoljno prodajem; primam na stan 2 studenta/ice, poseban ulaz. Tel. 330-738 ozn.2561 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1339e PRODAJEM kvalitetno vino, graševina, rajnski rizling, muškat, miješano vino, pogodno za ugostitelje ili svadbe, veće količine. Mob. 098/268-250

ozn.1345e KUKURUŽNJAK (metalni 4 x 3 m - 2 m x 90 cm) – 2.500 kn; vino domaće (izabela 200 l) – 1 litra / 5 kn; grožđe izabela: 1kg /1 kn. Kontakt: 091/5861579 ozn.1348e BAČVU 105 l, dvije godine staru – agacija, 450 kn, prodajem. Tel. 240086 od 17.00 – 19.00 h ozn.1341e CIRKULAR, preša za grožđe, muljača, plug, utezi i kuka za traktor „Ursus“.

Mob. 095/908-0094 ozn.2568 DOMAĆE bućino crno ulje, svježe pečeno, prodajem. Informacije na: 098/268-386 ozn.2573 METALNI kukuružnjak 400x390x90, prodajem. Tel. 042/683-263 ozn.1195b GROŽĐE miješano cijep, prodajem.

Tel. 731-315 ozn.1196b RABLJENI jednofazni i trofazni elektromotor i uljni radijator, prodajem.

Mob. 091/579-7768 ozn.16f KVALITETNO bijelo vino, prodajem.

Mob. 098/968-0408, tel. 623-108 ozn.17f KVALITETNO grožđe cijep (graševina, šipon), vino bijelo i crno frankovka.

Tel. 647-173, mob. 098/920-5840 ozn.2585 BERBU bijelog kvalitetnog grožđa miješane sorte i dvije drvene, sačuvcane bačve 600 l + 700 l, prodajem.

Tel. 686-186 ozn.2601 CIGLU staru, očuvanu za roštilje, buksuse šimšire, zlatne ribice, prodajem.

Mob. 099/794-7522 ozn.2604 RABLJENI drveni prozor – šalaporka 100x120 cm; balkonska vrata staklo – šalaporka 80x210 cm, 2 kom., prodajem. Mob. 098/925-8943 ozn.2614 DRVA za ogrjev cjepanice bukva, grab, agacija, može i kratko piljeno te industrijska drva. Tel. 042/210461, mob. 098/973-3422 ozn.2615 PREŠU za grožđe, metalnu, 200 l; bačvu za vino, hrastovu, 450 l, ovinjena, prodajem. Mob. 098/959-

KOSILICA samohodna 14 KS diesel, na 3 kotača i motokultivator Goldoni 14 K, s prikolicom. Mob. 098/9482436 ozn.2643 ELEKTROMOTORE jednofazne i trofazne prodajem i kupujem neispravne.

Mob. 095/827-5885 ozn.2648

KREDITI KREDITI: Akcijska ponuda bez jamaca i HROK-a za umirovljenike i zaposlene u d. d. firmama.

Posebna kreditna linija za zadužene, jedinstvena mogućnost rate do 2/3 primanja. Brzo, besplatno. Mob. 091/632-1545 ozn.589a NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

POVOLJNI krediti! Bez jamaca, HROK-a, C/L, na ostatak primanja; prebijanje. Razne mogućnosti. Pozajmice 20.000 kn/24 h. Karmen, 095/5517-670 ozn.2588 NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca. Pogodnosti umirovljenicima i zaposlenima u Boxmarku. Pozajmice do 50.000 kn. Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.2629 AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 70.000 kn bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.2642 KREDITI 5.000 – 30.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI bez HROK-a i C/L, pozajmice

Mali oglasi 49

18 – 36 mj., na trajni nalog, 30.000 € (10 god.). Mob. 092/2929-106 ozn.159c FENOMENALNI krediti bez jamaca do 30.000 € do polovice primanja.

Zatvaramo postojeća zaduženja.

Expresne pozajmice 30.000 kn/24 h. Kreditni ured sa dugogodišnjim iskustvom. Gđa. Ivana, 091/9080808, 098/180-7778 ozn.176c POZAJMICE 20.000 kn/24 h, rješavamo čiste mirovine manje od 1.000 kn. Marijana, 092/294-8635 ozn.237c INSTANT pozajmice – 30.000 kn, umirovljenički krediti – 75.000 kn, gotovinski nenamjenski - 220.000 kn. Inf. gđa. Bojana, 092/291-8964 ozn.237c ZAPOSLENIMA 30.000 € do 2/3 primanja, rješavamo i vlasnike obrta ili d.o.o.-a. Mob. 098/161-9629 ozn.237c TREBATE novac? Krediti i pozajmice zaposlenim i umirovljenicima.

Bez HROK-a i C. L. 70.000 kn. Bez jamaca 30.000 €. Žan, 091/303-8054 ozn.237c BANKARSKI krediti: 30.000 € bez jamaca uz najniže kamate, 10.000 € bez HROK-a i C/L, pozajmice 30.000 kn/24 h. Diskretno i profesionalno.

Mob: 092/276-8336, 091/881-7102, g. Josip ozn.237c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.2295 NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.2330 KREDITI do 180.000 kn na razliku, zatvaranje C/L. Inohipotekarni krediti bez troška procjene. Mob. 098/375966, 091/5440-151, 095/601-1576 ozn.2347 GOTOVINSKI, hipotekarni te stambeni krediti sa kamatom od 2,99 % i prebijanjem dugovanja. Mob. 098/920-2090, 095/578-4932, 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.2490 EXPRES pozajmice 30.000 kn, umirovljenički krediti 15.000 kn/24 h, zatvaranje zaduženja 30.000 €. Mob. 099/7866-758 ozn. 2592 SUPER brzi umirovljenički krediti i pozajmice bez HROK-a i C. L., realizacija u roku 24 h. Petra, 092/214-3356 ozn.2597 KREDITI! Hipotekarni, ino, gotovinski, brzo i bez jamaca. Dani-

ca, 042/321-144, 092/119-0041, 099/579-5712 ozn.2600 AKCIJA! Uspješno i brzo – krediti do polovice primanja bez jamaca. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.2600 NOVO! Najpovoljniji krediti na ostatak i do polovice primanja! Ured Varaždin, 091/683-0123 ozn.2600 GOTOVINSKI krediti do 30.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a i C. L., pozajmice do 20.000 kn.

Inf: 099/8455-877, 091/8850-730 ozn.2629 IMATE li svog financijskog savjetnika? Trebate li hitno novac? Nazovite s povjerenjem. Mob. 098/1606-175 ozn.2634 BANKARSKI krediti do 30.000 €. Prebijanje postojećih. Pozajmice 20.000 kn /24 h. Pozajmice za umirovljenike 15.000 kn /24 h. Nudim posao! Slavica: 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.2636 BRZO rješavanje vaših financijskih problema. Uvjerite se! Mob. 091/303-2261 ozn.1204b KREDITI do 30.000 € bez jamaca; do 70.000 kn bez C. L. i HROK-a; pozajmice u roku 24 h do 30.000 kn.

Valentina, 091/553-4784 ozn.2642 KREDITI do 30.000 € bez jamaca; do 70.000 kn bez C. L. i HROK-a; pozajmice u roku 24 h do 30.000 kn. Iva, 092/117-4211 ozn.2642 KREDITI do 30.000 € bez jamaca; do 70.000 kn bez C. L. i HROK-a; pozajmice u roku 24 h do 30.000 kn. Anita, 091/603-7074 ozn.2642 NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo!

Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice odmah.

Konzum i Boxmark do 5.000 € bez jamaca, bez zabrane na plaću, zatvaranje… Mob. 098/964-5711 ozn.2650 FENOMENALNA akcija hit kredita za umirovljenike do 90 g. starosti, bez jamaca sa kamatom od 5-7 %, realizacija u roku 24 h. Mob. 099/8627400 ozn.2650

STOP! Fenomenalni krediti do 30.000 € bez jamaca, do 7.000 € na ostatak primanja. Pozajmice 20.000 kn/24 h. Do 70.000 kn bez HROK-a i CL-a.

Nazovite na: 095/569-2711, 099/4092351 ozn.2650 KREDITI do polovice primanja, do 7.000 € na ostatak plaće, do 30.000 € bez jamaca, pozajmice 20.000 kn/24 h… Nazovite: 098/138-8354 ozn.2650 ATRAKTIVNI krediti do 30.000 € bez jamaca, na ostatak primanja do 7.000 €, pozajmice odmah…

Zatvaranje postojećih zaduženja…

Mob. 091/930-2379, 095/986-0779 ozn.2650 GOTOVINSKI krediti do 30.000 € uz zatvaranje postojećih zaduženja, na ostatak plaće do 12.000 €, pozajmice 20.000 kn/24 h. Umirovljenici do 95. g. starosti bez HROK-a i CL-a.

Mob. 098/905-5687, 098/290-971 ozn.2650 AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca, pozajmice do 20.000 kn odmah, krediti do 150.000 kn bez HROK-a i CL-a. Na ostatak plaće do 7.000 €, Konzum i Boxmark do 7.000 € bez adminis. zabrane, mogućnost zatvaranja već postojećih zaduženja.

Mob. 098/669-508 ozn.2650

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem.

Tel. 040/822-362, 099/516-6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c GOSPOĐA 57 g. traži situiranog gospodina radi prijateljstva i moguće veze. Mob. 098/161-8383 ozn.2644 MUŠKARAC s obvezom traži ženu sličnih godina ili nešto mlađu za diskretno druženje. Poziv/SMS: 091/111-0828 ozn,.2656

50 Zahvale i sjećanja

07. rujna 2010.

POSLJEDNJI POZDRAV

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

STJEPANU HIŽARU

100 kuna

DARJA ABRAMOVIĆ rođ. KOVAČIĆ

preminulom u 68. godini života.

Sestre Marija, Barica i Đurđica s obiteljima

zauvijek napustila 05. 09. 2010.

SJEĆANJE

Neutješna obitelj

na dragog

PETRA BISTROVIĆA 08. 09. 1994. – 08. 09. 2010.

SJEĆANJE

Uvijek u mislima s Tobom.

MARIJA PLANTAK

Tvoja supruga i djeca s obiteljima

05. 09. 2002. – 05. 09. 2010.

Sjećanje na Tebe zauvijek je u nama.

SJEĆANJE

ZDRAVKO GORSKI

Suprug Ilija, kćeri i sin s obiteljima

08. 09. 2009. – 08. 09. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kćerka i sin s obiteljima

već od

U dubokoj boli javljamo tužnu vijest da nas je naša

dragom bratu

TUŽNO SJEĆANJE na dragog i nezaboravnog supruga, tateka, tasta i djeda

IVANA RUŽU TUŽNO SJEĆANJE

06. 09. 1992. – 06. 09. 2010.

MARIJA PUČEK

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

U našim mislima i molitvama živiš zauvijek.

12. IX. 1994. – 12. IX. 2010.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DANIJEL ČOLJA SJEĆANJE

11. 09. 2000. – 11. 09. 2010.

MARIO BUBANIĆ

U našim mislima i molitvama uvijek si s nama.

11. 09. 1999. – 11. 09. 2010.

Vrijeme prolazi, ali uspomene i sjećanje na Tebe ostaju.

Obitelj

Tata Antun s obitelji

ZAHVALA SJEĆANJE

U ponedjeljak 30. 08. 2010. godine u 61. godini života preminuo je naš dragi

ZDRAVKO PLANTAK 12. 09. 2002. – 12. 09. 2010.

7 Plus i Regionaln Tjednik

VLADIMIR PINTARIĆ

Vrijeme prolazi, sjećanje ostaje.

Brat Josip, šogorica Ljiljana s obitelji

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima onima koji su suosjećali s nama u najtežim trenucima te ispratili voljenog Vladeka na vječni počinak.

Veliko hvala svima.

Obitelj Pintarić

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

IVANA MELINČEKA

ZAHVALA

koji nas je napustio u 78. godini života nakon duge i teške bolesti.

povodom smrti našeg dragog

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su ga poštovali, voljeli i podijelili s nama tugu i bol u teškom trenutku našeg rastanka. Hvala na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala članovima DVD-a Majerje i kapelanu Igoru.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

STANISLAVA ŠANTEKA 1997. – 2010.

Molimo za Tebe!

Marica, Nevenka, Valerija i Mihael

VIDA ČANJEVCA preminulog u 86. godini života nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kumovima, znancima koji suosjećaju s nama u najtežim trenucima i ispraćaju nam dragog pokojnika na vječni počinak.

Veliko hvala liječnicima i osoblju II bolnice Novi Marof te osoblju Odjela intenzivnog liječenja interne Varaždin.

Posebno hvala vel. Jadranku Benjaku na dirljivim riječima i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Danica, sin Stanislav, snaha Spomenka, kćerke Ana, Marija, Štefica i Katica s obitelji, unuci i praunuci

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

DRAGOM SUPRUGU

na drage roditelje

Tvoj odlazak podnijeti nije lako, podnosim ga, samo Bog zna kako.

Tvoja supruga Anka

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGOM DEDEKU Dragi dedek, otišao si s ovog svijeta i ostavio nam samo sjećanja.

A ta su sjećanja tako živa da u njima nećeš umrijeti nikada.

Tvoj unuk Nikola i Karolina

MAGDALENIĆ JOSIPA 31. 08. 2000. – 31. 08. 2010.

i

KATICU 08. 09. 2005. – 08. 09. 2010.

Uvijek ste s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Vaši: sin Vladimir, kćeri Ljubica i Anica s obiteljima Hvala svima koji posjećuju vaš tihi dom.

Zahvale i sjećanja 51

07. rujna 2010.

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

SJEĆANJE na

JOSIPA KOLARIĆA

SJEĆANJE na

ANTONA-ZDRAVKA HOJSKOG

IVANA dipl. ing. BOŽIĆA

07. 09. 1995. – 07. 09. 2010.

31. 08. 2008. – 31. 08. 2010.

Živiš u našim mislima i srcima.

2006. – 2010.

Bio si i ostao vrijedan ljubavi i poštovanja. Hvala Ti. Zauvijek ćeš biti dio nas, voljen i nikada zaboravljen.

Uvijek ćeš ostati drag u našim srcima i uspomenama.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

Supruga Jadranka, sinovi Eduard i Domagoj s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

MIJO LUKAČIĆ

VLADIMIR BUBNJAR

06. 09. 2003. – 06. 09. 2010.

06. 09. 2009. – 06. 09. 2010.

SJEĆANJE

U sjećanju i molitvi uvijek si uz nas.

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

IVAN SILI

Brat i sestre s obiteljima

Tvoji najmiliji

08. 09. 2009. – 08 .09. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti naše voljene majke i bake

STJEPANU PETRANU

KATARINE KOLAR

SJEĆANJE

MIRA TALER 10. 09. 2008. – 10. 09. 2010.

Tvoji Jadranka i Branko

IN MEMORIAM

preminule 30. 08. 2010. godine nakon teške bolesti u 74. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju voljene nam pokojnice. Veliko hvala vlč.

Nikoli Bukovčanu na lijepim riječima molitve, utjehe i sućuti.

Svima od srca veliko hvala.

Tvoji: sin Franjo, snaha Božica, unuci Tihomir i Siniša te djed Ivan

voljenom i neprežaljenom sinu

TEDIJU HIRŠU 10. 09. 2003. – 10. 09. 2010.

Svaka moja misao je uz Tebe, počivaj u miru sa svojim ocem.

S tugom i ljubavlju Tvoja majka Lidka i djeca

SJEĆANJE

ANĐELU

i

IVANA

† 29. 10. 2004.

† 07. 09. 2009.

Vaša dobrota ostat će vječno urezana u našim srcima.

Vaši najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

DINO KUNIĆ časnički namjesnik I. gardijske brigade – Tigrovi 06. IX. 1991. – 06. 09. 2010.

Dani što prolaze ne donose utjehu ni zaborav.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tugujući sestra Dijana, mama Višnja i tata Ljudevit

našoj dragoj majki, baki i prabaki

SLAVI HLEBEC preminuloj u 78. godini života.

Tvoji najmiliji sin Željko Hlebec s obitelji i kći Štefanija Kontrec s obitelji

povodom smrti naše drage

FRANCISKE PRAHIĆ preminule 28. 08. 2010. u 98. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su suosjećali s nama, okitili odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala upravi i medicinskom osoblju Caritasova doma „Sv. Ivan Krstitelj“ Ivanec koji su pokojnicu brižno njegovali do zadnjeg trenutka. Zahvaljujemo pjevačkom zboru i gospodinu velečasnom Benjaku iz župe Kneginec na toplim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kćerke Ljubica, Biserka i Verica, zetovi, snaha, unuci i praunuci

ANTUNA VITEZA 10. 09. 1995. – 10. 09. 2010.

Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

Tvoja obitelj i sestra Milica

TUŽNO SJEĆANJE na dragog

FRANJU ERNEČIĆA 10. 09. 2008. – 10. 09. 2010.

SJEĆANJE

U našem domu nastala je tišina i tuga, jer bez Tebe nam prolazi godina druga.

Svi Te volimo i za Tebe Boga molimo.

Tvoji: supruga, sinovi, snahe i unuci

- BOJEKA -

SJEĆANJE

09. IX. 2007. – 09. IX. 2010.

ALOJZ LONČAR 11. 09. 2002. – 11. 09. 2010.

Nešto me muči poslije svega… Pitam se, Bože, zašto baš njega? Jer svima su znani njegovi puti, a Ti ga odvedeš u jednoj minuti. Nisi Ti, brate, otišao daleko, jer svakog trena spominje Te netko. Al’ to još više, još jače boli, jer brat se, kad ga i nema, voli. Na licu mi osmijeh, a srce me zebe, teško mi je, brate, živjeti bez Tebe!

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

Sestra Andreja i šogor Tomislav

SJEĆANJE

U dubokoj boli koja nas je zadesila smrću našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

na voljenog brata

VINKA LEVANIĆA

BOJANA VITEZA

preminulog 27. 08. 2010. u 78. godini života

Brate, čekaj me! Kad sve ovo mine, kad nesreća tugu s mog lica skine, ja dolazim k Tebi da se opet družimo i jedan drugom ruku pružimo.

Brat Denis i Tatjana

na našeg ujkića

- BOJEKA Kao da si tu, mi Te volimo, Ti nas čuvaj i pazi, a mi ćemo Ti palit svijeće i za Tebe Bogu da se molimo.

Nećaci Karlo i Mathias

ZAHVALA ZAHVALA

SJEĆANJE na dragog

Mama Božica, sestra Bojana, Velimir i mali Velimir

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

Sin Milan, snaha Vjekoslava i ostala tugujuća rodbina

BOJANA VITEZA Godina za godinom prolazi, al’ tuga za Tobom ne odlazi. Srce više zaboli uvijek u ove dane i uzalud ostaje nada da vrijeme liječi rane.

na našeg dragog

ŽIDOV

† 29. 08. 2010.

Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

na nezaboravljenog sina i brata

TUŽNO SJEĆANJE na voljene roditelje

dragom tati

povodom smrti naše drage mame, punice, bake i sestre

LUDMILE RAJNER preminule 27. 08. 2010. u 89. godini života.

ovim putem zahvaljujemo velečasnom Josipu Hadroviću na toplim riječima i lijepom ispraćaju. Veliko hvala dr. Maji Dokuzović i medicinskom osoblju Bolnice Novi Marof. Također najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam uputili riječi utjehe i sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika.

Ožalošćena supruga Dragica s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

VINKU U duši patnja, u srcu tuga, na grobu tišina, u domu ostaje praznina…

Ožalošćena supruga Dragica *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

VINKU LEVANIĆU S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kćerka Štefica, zet Zvonko, unuka Senka sa suprugom Miloradom, unuk Kristijan sa suprugom Gordanom, praunuci Ivan i Ela

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, ispratili je na vječni počinak te okitili odar cvijećem i svijećama. Hvala dr. Ružić i medicinskom osoblju u Novom Marofu na brizi i njezi. Hvala vlč. Nikoli Bukovčanu na lijepim riječima ispraćaja na vječni počinak. Svima od srca veliko hvala.

Zauvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Ožalošćeni Kći Agatta, zet Ivan, unuk Tomica, snaha Anica, praunuka Ivana, sestre Paula i Klara

Ožalošćeni Kćerka Milica, zet Josip, unuci Dario i Anita sa suprugom Antoniom te praunuke Ema, Lara i Sara

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

VINKU LEVANIĆU

52 Vaš kutak

07. rujna 2010.

Što čitati?

Kamov & Cortazar

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Podjebavanje s referendumom Piše: RADAR

C

irkus se vrnul vu državu Hrvacku. Nakon ljetne stanke, stoki sitnog zuba serviraju se nove predstave. Da pozabi vu kojem je dreku. Počel je tak treći čin komedije „Referendum“. Larmanjem z Markova trga da referenduma o Zakonu o delu nebu . Tam valjda dobiju drisku i gastritis čim neko spomene sindikate i referendum. Pa su počeli podjebavati sindikaliste da im ne valjaju potpisi, da su trebali uvezati listeke s potpisima i s hrpu kojekakvih drugih gluparija. Banda zna kakvi su naši sindikati.

I kulko košta Neue sindikališe Kunst. Pa se lepo zajebavaju. Ve s potpisima i listama a posrali su i Zakon o tajnosti osobnih podataka. Pa je vrli ministar Mlaki u svom monologu tresnul da su svi kaj su se potpisali za referendum praf zapraf dali da im se ime vrti i po internetu. Čovek ima viziju, pitaj Boga od čega, ali ukazuje mu se. Za takvu pizdariju bi vu normalnim državama dobil odmah nogom v rit, ali vu Hrvackoj, zna se, ni tak. Tu je dobil debelu minutažu na javnoj televiziji, koju na svu sreću malo tko gledi. A kaj budu dobili oni kaj čekaju referendum? Morti džepni molitvenik i lizalicu. Bolje da ližeju jer popušili su i onak već sve kaj se moglo.

Janko Polić Kamov, Ispovijest heroja naših dana, Š areni dućan, Koprivnica, 2010.

Kopr ivničk i Šareni dućan opet je obja vio dvije sjajne knjige koje pripadaju u sam vrh svjetske moderne odnosno postmoderne književnosti. Pr va je zbirka novela i lakrdija Janka Polića Kamova, klasika hrvatske i svjetske avangarde, autora koji je daleko poznatiji u inozemstvu nego u vlastitoj domovini. Dovoljno je ponoviti ono što je zapisao urednik: “Kamov je bio pisac ispred svog vremena; iako je umro ne na vršivši ni dvadeset i četiri (24!) godine, taj je ‘klinac’ ostavio za sobom zadivljujuće djelo iznimne umjetničke vrijednosti, zbog kojeg se danas smatra prvim h r v a t s k i m a v a n g a rdnim piscem i svakako jednim o d najboljih koje smo imali!”

Ne budite naivni!

N

a ovaj članak potaknuo me događaj iz proteklog tjedna koji me podsjetio na gotovo sličan od prije nekoliko godina. Tada je na vrata mog dućana naišla osoba za koju nisam očekivala da Leticija bi mogla postati ZADRAVEC naš kupac, radi se Kukuljevićeva 17, Varaždin o viđenijoj Varaž042/212-362 dinki koja je već s letiziazadravec@gmail.com vrata iznervirano vikala da iako je u rodu s našom konkurencijom, ne želi više biti budala i plaćati cvijeće preskupo. Očito je da se poštovana klijentica poraspitala za cijene, usporedila ih te odlučila provjeriti našu cijenu i kvalitetu. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je i danas cijenjeni kupac našeg dućana. Nedavni događaj podsjetio me da se takve stvari dešavaju i danas, pa baš zbog toga što živimo u malom

gradu, gdje gotovo svatko svakog zna, a oni imućniji su naročito istaknuti, podsjećam vas da ne budete naivni i da ne preplaćujete potrebnu uslugu i kvalitetu te vam svakako savjetujemo da se prije velikih odluka raspitate na nekoliko mjesta. Za sve takve savjete i informacije stojimo vam uvijek na usluzi, a ja ću se osobno potruditi opravdati našu konkurentnost. ragi mladenci, za vas ću posebno odvojiti vrijeme, slobodno me nazovite na broj telefona 042/212 362 i dogovorite sastanak.

D

Julio Cortazar, Priče o kronopijama i famama, Šareni dućan, Koprivnica, 2010.

Ako me pitate što su kronopije i fame, najbolje je da pročitate ovu knjigu. Argentinac Cortazar bio je jedan o d najmaštov it ijih i najduhovitijih autora svih vremena. Izmislio je mnoga bića kakve ne možete ni zamisliti, stvorenja s ruba pameti, nalik Bose-Einsteinovom kondenzatu atoma (ma što god to bilo, ali navodno da postoji). E sad, kronopije i fame (vjerojatno) ne postoje, ali postoje u Cortazarovoj sjajnoj knjizi, koja je ujedno i “apsurd, horor, burleska, fantasy, satira, alegorija, sf, paradoks, mit, komedija, basna, anegdota, drama, ironija”...

Denis Peričić

Vaš kutak 53

TOMISLAV MAKAJ

07. rujna 2010.

Sound Trek

Resice koje skrivaju i otkrivaju...

The Black Keys - Brothers

T

he Black Keys sam otkrio zahvaljujući projektu BlakRoc. Opčinili su me i žao mi je što ih nisam prije otkrio. Odmah sam nabavio svu njihovu diskografiju i, moram reći, neugodno mi je da sam ih prespavao dosad. Neki sam dan razgovarao s Edom Maajkom i, s osjećajem kao da sam otkrio Nenad NEMEC, toplu vodu, pohvalio sam NMC mu se da sam totalno u glazbeni producent/DJ The Black Keysima i da sound.regionalni@gmail.com su utjecali na moj novi sound. Oduvijek volim distorzirane bas gitare (Diyala - Raw), ali ovo me gurnulo korak dalje. n me sasjekao s: “Ba, pa ja njih slušam već 5 godina”. O. K. Nitko ne zna sve. Ali nikad nije kasno uživati u novim stvarima. he Black Keys su iz Ohija, postoje od 2001., a čine ih vokal i gitarist Dan Auerbach te bubnjar i producent Patrick Carney. Da, samo su njih dvojica i to je posebnost ove grupe, ovog dvojca. Imaju osam albuma i posljednji album “Brothers” izdali su ove godine. lbum sadrži 15 pjesama, a na prvom singlu “Tighten Up” pomogao im je producent Danger Mouse koji je poznat i po svom projektu Gnarls Barkley. oseban sound The Black Keysa je taj zvučni saft koji imaju. Taj zvuk kasnih ‘60-ih, ‘70-ih godina, koji im daje tu posebnost. sim singla, izdvojio bih pjesmu “Next Girl” koja zvuči kao da je Hendrix bio s njima u sobi. Od pjesme “Too Afraid To Love You”, naježit ćete se. “Everlasting Light” zvuči kao stvorena za novu reklamu za novi Peugeout ili Levi’s. Ovaj dvojac kao da je uzeo ono najbolje od najboljih iz glazbene prošlosti i to su zapakirali na svoj način. I kladim se da će vas osvojiti.

O T

A

P O

Šaljive pitalice

Vicevi!!!

Seljak Marko ima 5 rozih svinja, 3 crne i 4 smeđe svinje. Koliko Markovih svinja može reći da su iste boje kao i druge svinje?

LONDON Dvije plavuše ozbiljno razgovaraju: “E, draga, što misliš, je li bliže Mjesec ili London?” “Jesi glupa, pa vidi li se London odavde?”

Ako je za kuhanje guskinog jajeta potrebno 17 minuta, koliko je potrebno da se skuha 6 guskinih jajeta?

Muž i žena imaju 7 kćeri. Kolike su šanse da iduće dijete bude muško???

CURA I POL “Bila je to cura i pol”, reče ljudožder i podrigne.

BRISAČI Ako nepropisno parkiraš auto, ostavi upaljene brisače da ti ne mogu zataknuti kaznu.

GOLF

Jugo 45 krenuo je iz Zagreba za Sisak u 8 sati i 14 minuta. Audi A4 krenuo je iz Siska za Zagreb u 8 sati i 18 minuta. Prvi automobil kreće se prosječnom brzinom od 56 km/h, a drugi prosječnom brzinom od 61 km/h. Kada se sretnu, koji će od dva automobila biti bliži Velikoj Gorici?

Sebastijanova majka ima tri sina: prvi se zove Siječanj, a drugi Veljača. Kako se zove treći sin?

Steev

Čovjek s prijateljem igrao golf. Baš je htio udariti lopticu kad primijeti pogrebnu povorku. Zastane usred udarca, skine kapu i pokloni se. - Ovo je stvarno dirljivo. Nisam znao da si tako osjećajan - kaže prijatelj. - Pa ipak sam s njom bio u braku 35 godina - odgovori ovaj.

SREDNJA ŠKOLA Obavijest na jednoj srednjoj školi: “Umro je prosvjetni radnik. Obdukcijom će biti utvrđeno od čega je uopće i živio.”

IZ ŠKOLSKIH KLUPA “Učiteljice, Marko me gađa stolicom!” “Pa gađaj i ti njega!” “Ne mogu, moja je rijetka!”

FILM – VIDEO – KINO

Surogati 7/10 Bruce Willis je policajac u svijetu u kojem ljudi žive svoje živote preko surogata, no tu „utopiju“ prekida misteriozno ubojstvo. Ljudi žive svoje živote iz sigurnosti svojih domova upravljajući robotima surogatima: seksipilnim, fizički savršenim mehaničkim reprezentacijama samih sebe. To je idealan svijet u kojem zločin, bol, strah i posljedice ne postoje. Kada prvo ubojstvo u mnogo godina protrese ovu utopijsku zajednicu, agent FBI-a Greer (Bruce Willis) će po prvi puta u deset godina službe napustiti svoj dom kako bi istražio ubojstva drugih surogata. To ga odvodi u nevjerojatan svijet koji nije mogao niti zamisliti, te će otkriti golemu zavjeru skrivenu iza fenomena surogata i riskirati život kako bi razriješio misteriju... Jonathan Mostow je redatelj velikih akcijskih hitova kao što su „Podmornica U-571“ i „Terminator 3“, a u ovom filmu okupio je snažnu glumačku postavu predvođenu Bruceom Willisom. Radnja je smještena u futuristički svijet u kojem ljudi žive u izolaciji i komuniciraju putem robota surogata, a priča filma temelji se na stripu kojeg je napisao Robert Venditti.

54 S raznih strana LEPOGLAVSKA ČIPKA

Predstavljanje u Zagrebu

Lepoglavska čipka, domaća jela i pića, ahat, kubure i cekeri samo su neki od tradicijskih proizvoda s područja Lepoglave u kojima su u subotu uživali prolaznici na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. S ciljem da u Lepoglavu privuče čim više gostiju, Turistička zajednica Sjeverno zagorje - Turističko društvo Grada Lepoglave u Zagrebu organizirala je predstavljanje 14. međunarodnog festivala čipke i sa svim sadržajima koji će biti ponuđeni posjetiteljima.

Već tradicionalno, Festival čipke u Lepoglavi održava se od 16. do 19. rujna, koji se ove godine obilježava u znaku Međunarodne godine približavanja kultura, a osnovna tema izložbi su Hrvatske čipke i čipkarstvo - UNESCOva nematerijalna baština.

!

Jazavčar Billy Billy je petomjesečno štene u tipu jazavčara, prekrasnog karaktera i još slađeg izgleda.

Naučen je na život u stanu, higijenski je uredan i jako velika maza.

Billy bi bio idealan za stan zbog svog malog rasta i umiljatog karaktera.

Udruga Spas 330-004

07. rujna 2010.

TU KRAJ NAS Marica Černi iz Novog Marofa oslikava svilu, staklo te nojeva jaja

Motivi iz hrvatske naslikani na krhkoj podlozi putuju svijetom Oslikana jaja krase mnogobrojne domove naših ljudi u iseljeništvu te onih domaćih u Austriji, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj…

Piše: MATEJA RATKOVIĆ

NOVI MAROF - Moglo bi se prilično dugo raspravljati o tome je li najprije nastalo jaje ili kokoš, međutim, kako god bilo, jaje je simbol novoga života. Pa kad za Uskrs, koji doista slavi uskrsnuće i život, na poklon dobijete oslikano nojevo jaje, ne mogu vas ne svladati prelijepi osjećaji.

Nadahnuta prirodom Marica Černi Zrinski iz Novog Marofa, po zanimanju ing. odjevne tehnologije, osim što već dugi niz godina oslikava svilu i staklo na kojima nastaju prave nježne i pastelne rapsodije, posljednjih šest godina oslikava nojeva jaja.

- Sve je započelo kada je moja prijateljica otvorila farmu nojeva u Sračincu. Imala je pregršt praznih nojevih ljusaka koje su joj se činile nekako “pustim za oko”, pa je jednog dana dojurila k meni s tim praznim ljuskama i rekla mi: “Oslikaj ih! Ako možeš oslikavati svilu, možeš i jaja!”, i tako sam započela s još jednim zanimljivim hobijem - otkrila nam je Marica Černi Zrinski.

Inspiraciju za svoja djela pronalazi svuda oko sebe, a najviše u prirodi.

- Kad šećem prirodom, u njoj pronalazim svu inspiraciju.

Priroda nudi pregršt motiva, primjerice, zagledam se u oblak ili tijekom šetnje ugledam neki zanimljiv oblik stabla i već zamišljam viđeni lik na svili ili jajima. Ne mogu a da ne spomenem ljubav prema cvijeću koje je moje također jedno veliko nadahnuće. Crveni makovi u žitu, ljubičaste perunike koje se stapaju s okolinom, gdje god da ih vidiš, bude u meni neizmjernu želju za radom i kad

s

ve je započelo kada je moja prijateljica otvorila farmu nojeva u Sračincu

se uhvatim posla, jedva čekam vidjeti rezultat i već razmišljam kome bih pokazala oslikano jaje te koga bih njime mogla oduševiti - objašnjava Marica Černi Zrinski. Sa svojim malim remek-djelima prepunim različitih motiva Marica je sudjelovala

Kad šeće prirodom, Marica Černi-Zrinski pronalazi inspiraciju i odmah je prenosi na podlogu

na mnogobrojnim izložbama i sajmovima diljem varaždinskoga kraja, a svakako je vrijedno spomenuti da njezina oslikana jaja krase mnogobrojne domove naših ljudi u iseljeništvu te onih domaćih u Austriji, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

pletera, glagoljice, narodni motiv s nošnje ili pak prikaz pojedinog mjesta ili grada. Lijepo je što naši ljudi mogu sa sobom u svoj drugi dom ponijeti dašak domovine – rekla nam je ova osebujna umjetnica.

- Jako sam sretna što ljudi prepoznaju moj rad, a još me više veseli pomisao da sam u nekome probudila osjećaje prema rodnom kraju s nekim oslikanim domaćim motivom kao što je uzorak č ipke, hr vatskog

VATROGASTVO

Natjecanje mladeži VARAŽDIN - U subotu, 4. rujna, na stadionu NK Sloboda održano je 9. natjecanje mladeži i 6. natjecanje vatrogasaca Gradske vatrogasne zajednice Varaždin.

Nadmetanje u kojem je sudjelovalo 30 desetina iz 9 vatrogasnih društava s područja Grada Varaždina počelo je u 13 sati, a posebnu spretnost mlade vatrogaskinje i vatrogasci pokazali su pri brzom prenošenju vjedara punih vode do brentača koje su morali napuniti do vrha, a zatim i što prije njima štrcati… Tijekom svečanog postrojavanja, podijeljena je nova vatrogasna oprema, sukladno rezultatima ocjenjivanja i bodovanja rada vatrogasnih društava koje je proveo GVZ početkom ove godine.

Umjetničina “špajza”

Pastelne boje najbolje za prikaz najčešćih motiva - cvijeća

Nojeva jaja s osebujnim motivima

USPJEH Husarska garda Varaždinske županije u nedjelju je uz konjaničke vještine predstavila i svoje - vino

Istinski promicatelji povijesne baštine

“Husarsko” kupinovo vino već osvojilo zlatne medalje za kvalitetu

VARAŽDIN – Tijekom proteklih godina, Husarska garda Varaždinske županije u punom sastavu predstavljala se na čitavom nizu priredbi, a svi su njezini nastupi uvijek popraćeni velikim interesom. Tako je bilo i ove nedjelje povodom obilježavanja Dana Varaždinske županije na Starom gradu.

Program je počeo u 11 sati s predajom prijavka povijesne postrojbe zapovjednika Husarske garde zamjeniku predsjednika Županijske skupštine

Vladimiru Stolniku. Kako je to već uobičajeno u ovakvim prigodama, ponosni i stasiti husari bili su na “raspolaganju” građanima, a posebno djeci kojoj je omogućena besplatna vožnja husarskom kočijom i jahanje konja. U prošlosti, husari su se posebno isticali poznavanjem konjaničkih vještina, bili su izvježbani elitni borci za posebne zadaće i isticali se gotovo svečano urešenim odorama. A koliko su i danas vješti konjanici,

pokazali su početnom dresurom, husarskom alkom te dresurnim jahanjem koje su u nedjelju okupljenima demonstrirale dvije husarice. I ne samo to. Naime, nakon svečanog postrojavanja i programa, u atriju Starog grada održano je predstavljanje “husarskog vina”. Riječ je o kupinovom vinu koje se odlikuje ljekovitim svojstvima, a o njegovoj kvaliteti svjedoče i osvojene zlatne medalje na izložbama vina Vinea u Vinici.

Vodič 55

07. rujna 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ U utorak, 7. rujna KAKO JE GRU UKRAO MJESEC (dječji animirani film) u 18 sati NOĆ I DAN (akcijska komedija) u 20 sati Od četvrtka, 9. rujna do utorka 14. rujna.

STARCI (američka komedija) u 18 sati POČETAK (SF triler) u 20 sati

TRASH FILM FESTIVAL

FOTO NATJEČAJ

(izbor iz programa koji se održava u MMC KULT) U četvrtak, 9. rujna, u 19 sati otvorenje festivala LAVANDERMAN (premijera) u 17,45 sati

DAVORIN BOGOVIĆ (koncert) u 21,45 sati U petak, 10. rujna TRASH NAŠ SVAGDAŠNJI (debata) u 18,10 sati ŽIVOT I SMRT PORNO BANDE (srpski film) u 21,10 sati U subotu, 11.rujna PLASTIČNI ISUS (hommage Tomislavu Gotovcu) u 19,30 sati ABBA REAL TRIBUTE (koncert) u 21,45 sati

KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme Ponedjeljak – petak 7,30 – 19,30 Subota 7,30 – 13.00 Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda

13,30 - 19,30 Četvrtak, petak 7,30 - 15,00 Subota 7,30 - 13,00

ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

MUZEJI

GALERIJE

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ NåĤđÑûå #ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ „SLAVO STRIEGL: Velikan iz tišine“, izložba uz 90 godina života i 70 godina stvaralaštva, razgled do 3. listopada Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ

Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ Zbirka Miljenko Stančić Radno vrijeme: utorak-nedjelja 1013 i 17- 20, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ eČÑĮÿ ÑĉĒûåČ JANE ŠTRAVS: „American Express“, izložba fotografija, otvoreno do 12. rujna Radno vrijeme: utorak – petak, 17 – 20 sati, subota i nedjelja 1013 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ GĤĨĮåÝ S. Vukovića 15

Izložba slika i grafika Željka Prsteca -posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/241-841, 098/569-520 Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ =ġÑàÿß Zagrebačka 130 tel. 042/241-841, 098/919-0763 -stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka, 9. rujna do utorka 14. rujna ČAROBNJAKOV UČENIK (akcijska komična fantazija) u 18 sati STEP UP 3D (glazbeni romantični film) u 20 sati U nedjelju 12. rujna

SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK (dječji animirani film) u 16 sati Izložbeni prostor DAVOR CURIĆ: „Posljednja oaza“, izložba fotografija otvorena do 13.rujna PROSTOR U srijedu, 8. rujna u 21,00 WHITE STAIN (koncert ljubljanske rock grupe) -predgrupa: ONE STEP AWAY (Varaždin)

PREPORUKA TJEDNA Imanje obitelji Cikač U petak, 10. rujna u Kućan Marofu, Varaždinska 50 JOSIP i IVAN CIKAČ: izložba skulptura od drva i kamena otvorenje i druženje s početkom u 17 sati

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni DJEVOJČICE Sara Vincek, Nika Soldatek, Tara i Taša Bajsić, Kaja Buhin, Iva Jagetić, Ana Marija Dubovečak, Nika Stančić, Bianca Marciuš, Lana Osonjački, Ema Navoj, Lana Poje

DJEČACI Daniel Ribić, Mauro Šincek, Ivano Lazar, Petar Kolačko, Matej Habulan, Fran Oršolić, Lovro Šamarija, Henri Vuković, Filip Babić, Matej Markanović, Fran Ratković, Mislav Levatić, Jakov Klasić, David Telebar, Denis Kefelja, Borna Šest, Gabriel Katalenić

Vjenčani Goran Babić i Maja Gašpert, Matija Eršeg i Jelena Novak, Nikola Kolar i Nikolina Liber, Berislav Skupnjak i Ivana Ljubek

Umrli ĤÑłåĒ 0ėČÑĤÿß ȿ ĤÑà Ēėßı

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – UGODNA RANA JESEN VREMENSKA SLIKA: Školarci, sretno! Prvi tjedan nove školske godine provest ćemo uz toplije, ali i promjenjivo vrijeme. Južina će uzrokovati porast temperature, osobito popodnevne, ali s njom će doći i nešto vlažniji zrak pa bi osobito sutra navečer i tijekom četvrtka moglo biti povremene kiše ili pljuskova. No, to neće biti hladna jesenska kiša nego relativno toplo vrijeme. Od petka pa prema vikendu ponovno bi trebalo biti stabilnije uz ugodne ranojesenske temperature. Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.9.).

Barbara Cerovćec (57), Marko Grobenski (85), Krešimir Petanjek (78), Josipa Turk (82), Ivan Veber (81), Vladimir Pintarić (60), Boris Zebec (73), Dragica Kovač (91), Gizela Tumpić (83), Vera Bartol (92)

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com

56 Zadnja

07. rujna 2010.

NAJAVA

ŠAH Simultanka Marka Makaja, najmlađeg varaždinskog FIDE majstora

Fešta šaha na Korzu!

Igralo se na 25 šahovskih ploča, za kojima su bili varaždinski šahisti i šahistice, članovi šahovskih klubova s područja koje pokriva Šahovski savez Varaždinske županije Varaždinski središnji trg u nedjelju je bio rezerviran za interesantnu prezentaciju šaha. Na Korzu je uz dobre vremenske uvjete održana šahovska simultanka u kojoj je gost bio FIDE majstor Marko Makaj.

On je najmlađi varaždinski FIDE majstor što je i posebna čast za varaždinske učitelje šaha.

Igralo se na 25 šahovskih ploča za kojima su bili varaždinski šahisti i šahistice, članovi šahovskih klubova s područja koje pokr iva Šahovski savez Varaždinske županije. Bila je to prilika za prezentaciju šaha kao sporta te animaciju i upisivanje novih članova u šahovska društva.

Marko je igrajući istovremeno na 25 ploča pobijedio visokim rezultatom 22:3, a majstora je jedini uspio pobijediti Tomislav Gregurić, dok su remizirali Juraj Havaš, Miljenko Špiranec, Vladimir Posavec-Kovač i Đurđa Španić.

I u šahovskoj igraonici za najmlađe bilo je živo, a svoje znanje želio je prenijeti i doajen varaždinskog šaha prof. Krešimir Kozlović.

Svi koji žele početi učiti šah kroz igru mogu se javiti voditelju škole šaha za najmlađe Šahovskog društva Varaždin, majstorskom kandidatu Miljenku Kelemenu na mob. 091/ 212 7164 ili e-mail: miljenko1@net.hr

!

Oldtimer klub Varaždin 2 na starom Sajmištu (kod Kauflanda) u nedjelju 12. rujna organizira tradicionalni sajam raznih starih prometala. I ne samo njih. Naime, kako doznajemo od Branka Komara,

predsjednika OKV-a 2, od 8 sati ujutro pa sve do 13 sati poslijepodne posjetitelji će moći razgledavati, mijenjati ili kupiti znakove i značke, naljepnice, fotografije, prospekte, rezervne dijelove te sve ostale „drangulije“ koje na ovaj ili onaj način predstavljaju strast ljubiteljima starih vozila. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan. (jn)

USPJEH

Europska matematička olimpijada

Organizator i događaja, Šahovski savez Varaždinske županije i firma Fotografika u suradnji s Gradom Varaždinom ovime su glavni gradski

Sretan 105. rođendan!

Varaždinka Štefica Benutić prošli je utorak u krugu svojih najbližih proslavila 105. rođendan!

Kao što smo pisali, ona je najstarija naša sugrađanka, a za ovako duboku starost, uz dobru genetsku podlo-

Ove nedjelje Sajam oldtimera

gu, zdrav način života te izrazito veseo i radišan duh koji ju je krasio cijeli život, zaslužna je uvelike i obitelj Juričinec, koja o njoj brine više od 20 godina. Čestitamo gospođi Benutić 105. rođendan!

trg oživili i nakon Špancirfesta, na zadovoljstvo gledatelja koje šah zanima, a takvih je tijekom četverosatnog trajanja simultanke bilo dosta. Odlučeno je da ovakva simultanka postane tradicionalna nedjelju nakon završetka Špancirfesta.

Damir IVANČIĆ

KARIKATURA

Varaždin će sljedeće godine biti domaćin Europske matematičke olimpijade, rečeno je na međužupanijskom stručnom skupu učitelja matematike, održanom u Strahonincu za nastavnike iz Varaždinske i Međimurske županije. U sklopu redovnog stručnog skupa prije početka nastave obrađeno je nekoliko aktualnih tema, među kojima su: matematika u Nacionalnom okvirnom kurikulumu u osnovnoj školi – odabrane teme, kako poboljšati provedbu natjecanja iz matematike, upravljanje stresom, a na kraju je predstavljeno nekoliko primjera iz nastavne prakse.

crta: Željko Pilipović