RT_330

INTERVJU Vladimir Mesarić, direktor Vajde: Premalo cijenimo domaću proizvodnju!

DAFINKA VEČERINA

(NE)POVOLJNA ZADUŽENJA

U kuhinji sam kao muškarci, što volim, to kuham

Prvo prijete, a onda ljudima nude pomoć

Stranica 43.

Stranice 6.-7.

Stranica 15.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 330 :: 14. rujna 2010. :: www.regionalni.com

ALARMANTNO Zavod za javno zdravstvo analizirao vodu iz Brezja i zaključio:

Voda puna teških metala i bakterija Uzorci vode prepuni amonijaka, dušika, željeza, BPK5, KPK i suspendirane tvari

Stranice 2.-3.

ZLATNO DOBA

KULTURA STANOVANJA

Zašto bi bili samci sami?

Zašto kamin čini svaku kuću pravim domom?

Stranica 8.

Stranica 27.

I TOGA IMA

Ruku pod ruku idu umjetnost i motorna pila

Kajkavština je već punih 30 godina suveren jezik rocka Stranica 38.

Stranica 31.

CRNA KRONIKA

Lisica s Banfice 20. bijesna životinja u ovoj godini Stranica 22.

5. TRASH FILM FESTIVAL U VARAŽDINU

Surova realnost šljokastih nunčaka Stranice 26.-31.

Vole štakore, a paze i žohare Varaždinci kod kuće imaju neobične kućne ljubimce, od glodavaca do zmija i kukaca Stranica 12.

IMA I TOGA

Nakon tekme kruh i salama Stranica 4.-5.

ISSN 1846-8969

t 41035 Varaždinski vaterpolisti u stečaj? Stranica 33. t ,6-563/* 0#;03 Slikarski klasik Slavo Striegl iz Siska izlaže u Varaždinu Stranice 24.-25. t Ç*705 Godinama šparali, a sada bez suglasnosti ne mogu do novca?! Sranica 14. t Ç&/4,* 47*+&5 Češkajte se, ali ne javno Stranica 45. ;%3"7-+& Ako me zgrabi stranac, vikat ću “Upomoć!” Strt 16501*4 U Tunisu zaboravite na gola ramena, koljena i poprsja Stranica 32.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Pripazite što potpisujete B

esparica i financijski problemi očito mnoge građane dovode u očaj i navode na nepromišljene financijske angažmane. Poglavito ako im se na tzv. domaćem financijskom tržištu Željko PAVLEK nude „povoljni“ gourednik@regionalni.com tovinski krediti, med i mlijeko, od raznoraznih financijskih kreditnih ureda, tvrtki i financijskih mahera i lihvara. Neki od njih i putem elektronske pošte nude brzu i veliku zaradu. U žurbi da se domognu novca kako bi platili goruće, najčešće životne troškove, mnogi nažalost ne obraćaju pozornost na to što zapravo potpisuju, s kakvim financijskim „subjektima“ ulaze u kreditne odnose i koja je stvarna cijena toga. Niti na kakve bjanko zadužnice stavljaju potpis i osobne podatke... I onda kada zajam počinje stizati na naplatu, stižu i neugodna iznenađenja, često okrutna i nepremostiva.

U prethodna dva broja 7Plus Regionalnog tjednika pisali smo kakav pakao proživljavaju osobe zbog zajmova koje su preuzeli u „kreditnim uredima“. Dakako, to je tek manji dio brojnih sumnjivih financijskih transakcija o kojima istragu vode kriminalistička policija, USKOK i drugi organi. U međuvremenu pukla je afera forex pa policija istražuje i piramidu prijevara u kojoj su građani u Hrvatskoj navodno izgubili 420 milijuna kuna. Mnogi će se sjetiti afera financijskog inženjeringa u devedesetim godinama prošlog stoljeća. Dakle, malo se toga zapravo promijenilo u suštini, jedino su forme i sadržaji drugačiji, perfidniji, bezočniji... Zato dobro pazite na kakve kreditne ugovore, zadužnice i druge dokumente stavljate potpis i vlastite podatke. Zlu ne trebalo.

14. rujna 2010.

ALARMANTNO Voda kod odlagališta u Brezju puna teš

Zagađene podzemn onečistiti i pitku u v

Postavljanje nosivih stupova i drugih betonskih elemenata objekta buduće tvornice za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) svjedo

Podzemne vode iz Brezja otječu prema vodocrpilištu Bartolovec iz kojeg Varaždin dobiva 70 posto količine pitke vode, upozorava dr. Kovač s Geotehničkog fakulteta Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Voda kod odlagališta bala u Brezju ne odgovara kriterijima za ispuštanje u površinske vode, budući da u sebi sadrži željezo, amonijak, dušik i mikroorganizme čije količine prelaze i po deset puta maksimalno dopuštene količine koje su utvrđene Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

Tako bi se moglo sažeti mišljenje stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije koji su početkom rujna ispitivali uzorke otpadnih voda s lokve kod odlagališta komunalnog otpada u Brezju gdje je već uskladišteno 80.000 bala smeća.

Ekološka bomba - Rezultati ispitivanja Zavoda za javno zdravstvo samo potvrđuju ono na što su prof. Grđan i drugi stručnjaci s fakulteta već

o

dlagalište bala u Brezju ekološka je bomba koju treba hitno maknuti, veli dr.

Kovač godinama upozoravali, a krajem prošle godine i Nikola Ru-

Vodocrpilište već zatvoreno!?

Da se ne radi o nikakvim pretjerivanjima kada se govori o mogućnosti ostanka bez vode ako bi se onečistilo vodocrpilište Bartolovec, rječito govori slučaj vodocrpilišta Varaždin.

- Njegovih 11 bunara je izvan funkcije nekoliko godina upravo zbog onečišćenja izazvanog nitratima čija koncentracija koncentrično pada ovisno o udaljenosti od obližnje farme na kojoj se pileći gnoj nije primjereno skladištio, pa je zagadio podzemne vode - tvrdi dr. Kovač, dodavši da su zbog toga pretrpljene i milijunske štete.

Doc. dr. Ivan Kovač

žinski, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Najkraće rečeno, odlagalište bala u Brezju ekološka je bomba koju treba hitno maknuti. Međutim, sve donedavno nas koji smo to tvrdili nazivali su licemjerima i drugim pogrdnim nazivima - veli dr. Ivan Kovač, docent na varaždinskom Geotehničkom fakultetu gdje, uz ostalo, predaje kolegij Procjene rizika po okoliš.

Uzorci vode iz Brezja, prema najnovijim rezultatima analiza ZJZ-a, sadrže previše teških metala, plinova i mikroorganizama. Željeza je, primjerice, tri puta više nego što bi smjelo biti u otpadnim vodama, dušika devet puta, a amonijaka čak 12 puta više! Uzorci sadrže, kako je pokazalo mikrobiološko ispitivanje, veći broj mikroorganizama, među kojima su fekalni streptokoki, kojih je 20 puta više od dopuštenih, kao

i dosta bakterije Escherichije coli. Doduše, pravilnicima o otpadnim vodama nije utvrđena maksimalna granična količina za potonju bakteriju, ali je zato utvrđena Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti voda

k

rajnje bi bilo neodgovorno ništa ne poduzimati, upozorava dr. Kovač za piće koji veli da voda ne bi smjela sadržavati niti jednu!

Hitne mjere - Zbog toka podzemnih voda, koji ide od Brezja prema vodocrpilištu Bartolovec, samo je pitanje vremena kada će tu doći neke od ovih tvari ili mikroorganizama, a ukoliko se nešto hitno ne poduzme. Za sada se to nije nasreću dogodilo, ali pitanje je koliko će dugo zemlja

uspijevati filtrirati podzemne vode iz Brezja koje su nesumnjivo onečišćene. A dođe li onečišćenje do bartolovečkog vodocrpilišta, koje osigurava 70 posto vode za Varaždin, grad će ostati žedan - upozorava dr. Kovač.

Na žurno rješavanje pitanja odlagališta u Brezju i sprečavanje zagađenja vodocrpilišnih voda, kako dodaje, tjera to što bale nisu ni trajno rješenje, niti su prikladno odložene.

Smeće se obično balira na rok od dvije do tri godine, budući da omotač počinje pucati, pogotovo ako su bale na otvorenom, kao što je slučaj u Brezju gdje nema ni primjerene podloge koja bi sprečavala istjecanje vode u podzemlje.

- S obzirom na to da broj bala raste svaki dan, vjerojatnost od zagađenja ubrzano se povećava. S time se ne bi trebalo igrati, a krajnje bi bilo neodgovorno ništa ne poduzimati - upozorava dr. Kovač.

Aktualno

14. rujna 2010.

ških metala, plinova i mikroorganizama

3

I TOGA IMA Svi šute o zloćudnim bolestima

ne vode mogu vodocrpilištu Zapisnik sa sastanka skupine za praćenje i koordinaciju provedbe epidemiološkog istraživanja

Do podataka tužbom Upravnom sudu RH? Tužba je jedina opcija nakon što iz Ministarstva nismo dobili rezultate istraživanja o zloćudnim bolestima u devet gradova Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

oči kako je sve bliže konačno rješavanje problema zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju

I TOGA IMA Voda kod odlagališta suprotna zakonskim kriterijima

Uzorci vode iz Brezja imaju previše amonijaka, dušika...

Mogućnost zagađenja podzemnih voda, koje su u Brezju na dubiti od svega jednog metra, jedna je od najvećih opasnosti, ako se to već i ne događa.

Naime, iz fizikalno-kemijske analize uzorka otpadne

u

zorci vode nisu ispravni ni mikrobiološki

Rezultati fizikalno-kemijske analize uzorka vode iz Brezja

Rezultati mikrobiološkog ispitivanja uzorka vode iz Brezja

vode uzete kod odlagališta bala u Brezju, koju je ovih dana napravio Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, vidi se povećana koncentracija amonijaka, ukupnog dušika, željeza, BPK5, KPK i suspendirane tvari.

S obzirom na to, uzorak vode ne odgovara kriterijima za ispuštanje u površinske vode, upozoravaju stručnjaci iz Djelatnosti za zdravstvenu ekologiju, koji su napravili i mikrobiološko ispitivanje uzorka gdje su također otkrivena neka odstupanja u odnosu na zakonske granične vrijednosti.

VAR A ŽDIN/ Z AGREB – Tužba Upravnom sudu RH, koji je prema Zakonu o pravu na pristup informacija nadležan za sporove u slučaju negativnog rješenja zahtjeva za pristup informacija, sve je izglednija opcija u našem višemjesečnom nastojanju da dođemo do podataka o smrtnosti od zloćudnih novotvorina u Varaždinu.

Ispred Siska Naime, kao što smo već pisali, na pritisak Siščana, koji godinama upozoravaju na štetne posljedice rafinerije, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi napokon je ustrojilo svoju radnu skupinu za praćenje i koordinaciju provedbe epidemiološkog istraživanja u tom gradu. Stručnjaci tog tijela, mahom liječnici iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, utvrdili su da se Sisak nalazi pri vrhu promatranih gradova RH s obzirom na bolesti respiratornog sustava, te značajno odskače od ukupnog prosjeka za Hrvatsku.

Strah od nestručnosti ili - javnosti?

Ukoliko se informacije o aktivnostima radne skupine nestručno interpretiraju, dovode do pogrešnog informiranja stanovništva, stvaranja pogrešne percepcije o zdravstvenom stanju i intenzitetu pojedinih opasnosti i rizika iz okoliša, a što može imati različite posljedice, upozorio nas je Krunoslav Capak, predsjednik radne skupine, objašnjavajući zašto ne možemo dobiti „preliminarne“ rezultate istraživanja. S obzirom na to, predložili smo mu razgovor o rezultatima istraživanja , ali odgovor nije stigao.

To, naravno, nije ništa čudno s obzirom na tamošnju industriju.

No, sudeći po izvještajima o istupima sisačkog gradonačelnika, ista je radna skupina utvrdila da se među devet promatranih gradova Sisak nalazi ukupno na petom mjestu s obzirom na dobno standardiziranu stopu smrtnosti od zloćudnih novotvorina, dok je

p

redsjednik radne skupine ne želi dati informacije, niti razgovarati o njima ispred njega Varaždin koji tu zauzima čak drugo mjesto!

S obzirom na važnost ovog

istraživanja, koje bi trebalo poslužiti za detaljnije istraživanje (uzroka) oboljenja u Sisku, htjeli smo ga u cijelosti i objaviti kako bismo potaknuli slično istraživanje i u Varaždinu.

Zamolbe i zahtjev Međutim, sve je ostalo na pokušaju i nakon nekoliko zamolbi predsjedniku radne skupine te Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Stoga smo potonjem ministarstvu, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacija, uputili zahtjev za rezultate spomenutog istraživanja koje još uvijek nismo dobili, pa se tužba za uskraćivanje traženih podataka upravo zbog toga čini ne samo izglednijom, nego i jedinom mogućom opcijom.

DOZNAJEMO Ubuduće bi se trebalo lakše dolaziti do informacija

Test javnog interesa, a povjerenik?

Zakon o pravu na pristup informacijama, koji je jedan od ključnih propisa za razvoj demokracije u suzbijanju korupcije, bit će poboljšan u sklopu izmjena koje će se naći u Saboru tijekom rujna, doznajemo od Zorislava Antuna Petrovića, predsjednika udruge Transparency International Hrvatska. Pozitivan iskorak je, kako dodaje, uvođenje

Antun Zorislav Petrović

testa javnog interesa, novčanih sankcija i sl., ali treba više. - Ako se doista želi kvalitetno regulirati pravo na informacije, svakako treba vratiti odredbu o povjereniku kao drugostupanjskom tijelu koje će odlučivati o žalbama građana kojima su uskraćene informacije - veli Petrović, dodavši da tada ne bi trebala odmah tužba sudu, na što se čeka.

4

Aktualno

14. rujna 2010.

DOZNAJEMO Gradsko vijeće odobrilo 8 milijuna kuna kre

Neposlušnici i uvezeni

Nakon tekme nogometaši na kruhu i salami

SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

7.9.

Uhićen bivši direktor, a danas član Uprave Hrvatskih šuma Darko Beuk, zbog slučaja Fimi medije čija je vlasnica već u Remetincu, kao i neki od njezinih klijenata, čelnika državnih poduzeća iz kojih je odlazio novac manje u stranačke, a više u privatne džepove. Ili ćemo plivati zajedno ili će se svatko za sebe utopiti. To nije rekao jedan od sudionika famoznog sastanaka čelnika državnih tvrtki, nego predsjednik EK Barroso u govor o stanju EU.

8.9.

Željko Maglov i još trojica uhićeni zbog ratnog zločina u zatvoru Kuline. Manjak proračunskih prihoda polako se smanjuje unatoč ukidanju kriznog poreza, ustvrdio Šuker povodom objave manjka od 8,6 milijardi kuna čija bi se razina mogla pokušati zadržati i novim porezom na vikendice, prodajom dionica HT-a…

Grad Varaždin će kredit koji će uzeti NK Varaždin otplaćivati sljedećih deset godina, i to novcem koji je u proračunu namijenjen za vrhunski sport.

Zahvaljujući kreditu, igračima će biti vraćen dug u iznosu od 4,3 milijuna kuna, a zaposlenicima 3,5 milijuna kuna

9.9.

Dok se sumnja da je HEP oštećen za milijunske iznose kod gradnje HE Lešće, podignuta optužnica protiv Polančeca i sedmorice „spiceboya“ iz afere Podravka. Prema indeksu konkurentnosti Svjetskoga gospodarskoga foruma, Hrvatska je potonula za pet mjesta, odnosno na 77. poziciju, između Bocvane i Gvatemale.

10.9.

Ako dovedeš Margetića u emisiju, servirat ću ti otkaz, zaprijetilo se novinarki na HTV-u tijekom pripreme emisije o aferi Hypo. A neposlušnog ravnatelja APIU-a, koji se usprotivio ukidanju agencije, razriješili članovi Vlade telefonom. Kad će Hrvatska ući u EU, ovisit će o tome koliko je učinkovita u implementaciji fundamentalnih prava na stvarni život građana, upozorila Reding u Zagrebu, izdvojivši korupciju kao poseban problem.

11.9.

Umjesto da temeljito istraži navode o sumnjivim poslovima, dio mesne industrije prijetio tužbama medijima. Nije to jedina glupost dana. Neki američki pastor odustao od spaljivanja Kur’ana na obljetnicu napada na SAD, iako je šteta već napravljena samom najavom tog glupog čina.

12.9.

Zbog sukoba proizvođača i države oko cijene, nestašica ulja i mlijeka u Srbiji u koju Fiat ulaže 994 milijuna eura. Zbog nemara u financijskoj krizi, bivši premijer Islanda i još troje članova Vlade trebaju pred Visoki sud pravde, zatražilo je posebno parlamentarno povjerenstvo.

13.9.

Pred istražnim povjerenstvom Sabora o privatizaciji INE čulo se mnogo zgodnih detalja, no najviše je ipak zamijećen nedolazak bivšeg premijera Sanadera, navodno, zbog toga što mu nije - stigao poziv.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nogometni klub Varaždin će podmiriti 3,5 milijuna kuna duga zaposlenicima i 4,3 milijuna kuna duga igračima, i to zahvaljujući kreditu od osam milijuna kuna koji će uzeti i sljedećih deset godina otplaćivati Grad Varaždin! Kredit će biti otplaćivan novcem koji je u proračunu namijenjen za vrhunski sport, a prilikom privatizacije bit će pretvoren u vlasnički udio Grada u NK Varaždinu.

Ovrhe i arbitraže Takvu su odluku u ponedjeljak većinom glasova donijeli gradski vijećnici, koji su prihvatili obrazloženje predsjednika Kluba i dogradonačelnika Zlatka Horvata da se time spašava klub, ali i zadržava 300 dječaka u omladinskoj školi.

- Uprava Kluba na čijem

K

ozina: Tko plaća ulaznice? Samo sirotinja, svi ostali ulaze besplatno

Nedopustive stvari

sam čelu od travnja prošle godine odmah je krenula s radikalnim potezima, “skresali” smo premije i plaće te osigurali minimalna sredstva za funkcioniranje kluba.

Osigurali smo 12,8 milijuna kuna prihoda, ali je od toga samo oko 25 posto isplaćeno igračima i zaposlenicima kluba. Sve ostalo otišlo je za plaćanje starih obveza od 2003. do 2009. godine. Na te

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

troškove nismo mogli utjecati, jer je stalo dolazilo do blokada klupskog računa, a novac je nekontrolirano odlazio zbog ovrha, arbitraža i suspenzija – rekao je Zlatko Horvat, koji je istaknuo da mu nije nimalo lako stajati pred vijećnicima i od njih tražiti suglasnost za kredit i njegovu otplatu.

S osam milijuna kuna klub će doći na “pozitivnu nulu”, a Horvat vjeruje da će zahvaljujući tome uspjeti naći sponzore i donatore, koji dosad nisu željeli, a ni mogli pomagati klubu u ogromnim financijskim teškoćama.

- S jedne strane imamo sjajne sportske rezultate i veliki potencijal mladih igrača iz vlastite omladinske škole, a s druge strane financijsku blokadu zbog čega nije moguće podmirivati obveze prema zaposlenicima. To ne utječe samo na ozračje u Klubu, nego i onemogućava svakodnevno poslovanje – rekao je Horvat.

Igračima je posebno teško, upozorio je vijećnik HSLS-a, ugledni logoped doc. dr. sc.

Darko Novosel.

- Igrači već devet mjeseci ne primaju plaću, ali bez obzira na to državi moraju platiti porez. Zbog toga imaju različite zdravstvene tegobe, od grčeva u želucu do glavobolje i nervoze istaknuo je dr. Novosel, koji je otkrio i to da ga trener Samir Toplak često zove ne bi li dobio savjet kako motivirati igrače.

- Nakon utakmice na gostujućem terenu ti mladi igrači u autobusu dobiju

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Igrači imaju zdravstvene probleme, kao što su grčevi u želucu i glavobolja, a

šnitu kruha i salamu te tako moraju izdržati sve do Varaždina – ilustrirao je dr.

Novosel situaciju u klubu, u kojem je radio kao sportski psihoterapeut.

Njegov stranački kolega Goran Kozina otvorio je i pitanje plaćanja ulaznica. - U Varaždinu je bio moj prijatelj Igor Štimac, nekadašnji nogometni reprezentativac, danas trener, kojega sam pitao sam koliko se u Nogometnom klubu Chelsea godišnje plaća svečana loža. Oni koji žele sjediti u svečanoj loži godišnje moraju platiti dva milijuna funti. Tko kod nas plaća ulaznice? Plaćaju naši dečki, oni najsiromašniji, a svi ostali ulaze besplatno –

rekao je Kozina, koji smatra da je to nedopustivo, isto kao i to da NK Varaždin ima čak pet direktora.

Dolaze bolji dani za igrače

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Aktualno

14. rujna 2010.

edita za pokriće gubitaka NK Varaždina

AQUACITY

O prodaji za 15 dana

Gumeko bi uložio 24 mil. kuna

Grad Varaždin do daljnjega ostaje vlasnik Aquacityja. S dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća u ponedjeljak je skinut prijedlog odluke o prodaji poslovnog udjela u Aquacityju tvrtki Gumeko, koja je ponudila 3,2 milijuna kuna, 200.000 kuna više od Aquatehnike, tvrtke u vlasništvu Varkoma.

Da se o prodaji raspravlja naknadno, predložio je vijećnik HSS-a Robert Podolnjak.

Njegov prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova: protiv je bilo 14 vijećnika, 14 ih je bilo “za”, a tri su ostala suzdržana. Međutim, na kraju je gradonačelnik Ivan Čehok povukao točku s dnevnog reda i najavio da će se o tome ponovno raspravljati za dva tjedna. A rasprave će sigurno biti. Sporno je i koliko će Grad

zapravo zaraditi na prodaji poslovnog udjela u Aquacityju. Gumeko je ponudio 3,2 milijuna kuna, ali od toga bi 15 dana nakon sklapanja ugovora u gradski proračun bilo uplaćeno samo milijun kuna. Preostalih 2,2 milijuna kuna bit će za plaćanje obveza vjerovnicima, a one su 30. lipnja iznosile 2.163.294 kuna.

O ulaganjima Gumeka u ponedjeljak se nije raspravljalo.

Prema ponudi, u Aquacity bi investirali 24 milijuna kuna, i to u roku četiri do pet godina od stupanja u vlasništvo. Uz to, ne samo da bi zadržali postojeće zaposlenike, nego planiraju zaposliti do 50 djelatnika. Rasprava o tome, kao i spornim pitanjima, najavljena je već za dva tjedna, kada će se gradski vijećnici izjasniti podržavaju li prodaju.

a trener Samir Toplak od mene traži savjete kako ih motivirati, rekao je doc. dr. sc. Darko Novosel

PRORAČUN Manjak u gradskoj blagajni smanjen na 19,7 milijuna kuna

Stroga štednja do kraja godine Grad Varaždin u prvih šest mjeseci ostvario je 2,5 milijuna kuna v iška prihoda, ali to nije bilo ni približno dovoljno za pokriće manjka iz prethodnih godina u iznosu od 22,3 milijuna kuna.

U gradsku blagajnu slilo se 115,3 milijuna kuna, 6,56 posto manje od plana za prvu polovicu godine, a višak je ostvaren jer su rashodi smanjeni za čak 21 milijun kuna ili 15 posto.

Državni revizori su naloMALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

žili da Grad do kraja ove godine donese plan sanacije manjka prihoda, koji je u lipnju iznosio 19,7 milijuna kuna, a pročelnica za financije Jerka Kezele u ponedjeljak je istaknula da se od početka godine štedi u svim gradskim odjelima, a stroga štednja bit će nastavljena sve do kraja godine.

Osim što su pr ihvatili izvještaj o izvršenju proračuna u prvoj polovici godine, gradski su vijećnici u ponedjeljak na Autobusni

promet u stečaju privremeno prenijeli prava i obveze iz ugovora o koncesiji.

Ta će tvrtka putnike prevoziti tako dugo dok čelnici Grada, odnosno gradski vijećnici, ne riješe pitanje javnog prijevoza.

Unatoč kritikama oporbenih vijećnika, većinom glasova prihvaćeno je izvješće o radu gradonačelnika Ivana Čehoka u prvoj polovici ove godine, kao i Smjernice u razvoju turizma Grada od 2011. do 2014. godine.

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

14. rujna 2010.

OTVORENO Vladimir Mesarić, direktor čakovečke Vajde, jedne od vodećih domać

Premalo poštujemo d Od godišnje proizvodnje od više tisuća tona gotovih mesnih proizvoda, Vajda kao eventualnu supstituciju koristi tek nekoliko desetaka tona Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

Uvozi li se meso sumnjive kvalitete zbog čega jedemo i do deset godina zamrznute svinjske polovice i mesne proizvode, kako se tvrdi u medijima, ili se, kako vele u Vladi, namjerno ruši ugled domaće mesne industrije jer uvoz nekvalitetnog mesa nije moguć zbog kontrola te, kako dodaju uvoznici, neisplativosti višegodišnjeg čuvanja mesa u zamrznutom stanju?

Potaknuti ovom dvojbom razgovarali smo s mr. Vladimirom Mesarićem, direktorom čakovečke Vajde, koji je na početku bio suzdržan oko teme koja zaokuplja pozornost ovih dana. Naime, kako veli, šteta za mesne industrije koje posluju sukladno propisima i korektno, već je učinjena, a svaki javni istup se, nažalost, tumači kao izgovor, pa se time još dodaje špekulativna nota koja je apsolutno štetna za Vajdu, rijetkog proizvođača koji koristi isključivo domaće sirovine neupitne kakvoće.

Nisu prekupci mesa Budući da u proizvodnji koristimo domaće meso, uistinu teško mogu govoriti meritorno o isplativosti proizvodnje sa smrznutim mesom iz uvoza, odnosno o kakvoći tako proizvedenih prerađev ina. Međutim, nesporno je da se takvo meso uvozi u velikim količinama s obzirom na hrvatsku proizvodnju, pa je za predmnijevati da je to vrlo isplativ posao. Isto tako nisam ni najpozvaniji da govorim o tome kakvo se sve meso uvozi s obzirom na to da Vajda koristi gotovo isključivo domaće sirovine u proizvodnju, bilo od svojih kooperanata, bilo iz vlastite proizvodnje. Od ukupne godišnje proizvodnje od više tisuća tona gotovih mesnih proizvoda, Vajda kao

u

sektoru mesne industrije dosta je sive ili crne ekonomije eventualnu supstituciju koristi nekoliko desetaka tona, prvenstveno u sklopu neizbježnih kompenzacija.

Kako to?

Nije to ništa novo, posebice za naše vjerne kupce.

Naime, već desetljećima smo usmjereni prema domaćoj proizvodnji, a usprkos tome, poslujemo i ostvarujemo relativno dobre rezultate. Ako

bi se gledala samo proizvodnja, onda smo uvijek među tri, četiri mesne industrije u Hrvatskoj. Naš prihod kreće se oko 200 milijuna kuna, što je vrlo solidno u grupaciji mesne industrije, tim više što se ne bavimo preprodajom.

Nekada smo polovicu prihoda ostvarivali prodajom svježeg mesa, a polovicu od prerađevina, no danas više ostvarujemo od prodaje svježe robe, dijelom i stoga što smo bili pioniri u njegovom modernijem pakiranju. Mi, dakle, nismo kupci ni prekupci tuđih, osobito uvoznih roba, nego gotovo isključivo prodajemo proizvode koje i proizvodimo, bilo da je riječ o svježem mesu kao i oblikovanim, usitnjenim proizvodima od mesa, pa do prerađevina poput trajnih i polutrajnih kobasica.

Vajdi kupci vjeruju Može li se konkurirati uvoznicima?

Očigledno je da se može jer smo još tu. Jasno, nije jednostavno na tržištu, no maksimalno se trudimo, kako za nas i naše partnere, tako i, jasno, potrošače, koji traže domaći proizvod, premda je to teško u šarenilu etiketa i agresiji propagande. Ključno je imati spektar kupaca koji je vjeran našim proizvodima i želi domaću robu te određeni

n

ema sumnje da se u Hrvatsku uvozi i meso dvojbene kvalitete, veli Mesarić standard. Vajda je dokaz da se može raditi s domaćom sirovinom i na transparentan način, ali je pitanje koliko se može tako izdržati ukoliko se bude i dalje dozvoljavao drugačiji pristup.

Na što točno mislite?

Više svari, a jedna od njih svakako su tržišni udari s nenormalno niskim cijenama i dampingom, koji se događa zbog neregularnog uvoza ili uvoza robe koja je dvojbena po pitanju kvalitete. Ne mogu točno reći zašto se to zbiva, ali nema sumnje da ima uvoza mesa dvojbene kvalitete.

S druge strane, u sektoru mesa ima dosta sive ili crne ekonomije, možda više nego drugdje. Subjekti koji posluju djelomično legalno, a djelomično nelegalno imaju bolju, nazovimo to tako, polaznu osnovu jer određeni dio robe prodaju ilegalno i tako ne plaćaju PDV od 23 posto, što nije

Mesarić: Vajda je dokaz da se može raditi s domaćom sirovinom i na transparentan način, ali je pitanje koliko se može tako izdržati

Intervju tjedna

14. rujna 2010.

7

ćih mesnih industrija, govori o prilikama u svojoj branši i aktualnim događanjima

domaću proizvodnju! malo. Nadalje, treba spomenuti društvenu odgovornost, odnosno odnos prema zaposlenicima. Naime, u našem sektoru postoje tvrtke koje rade gotovo bez stalno zaposlenih ljudi, pa poslodavci koji su korektni i zapošljavaju ljude sa svim pravima koja idu uz to nemalo su hendikepirani. Međutim, usprkos svemu tome, a posebice uvoznoj sirovini koja je primamljiva za sve koji su u mesnoj industriji, te našem regularnom radu zbog kojeg nemamo ekstra profita, uspijevamo stabilno poslovati. No da bi tako i ostalo, od naših institucija stalno tražimo zaštitu da se uredi tržište mesa i mesnih proizvoda koje sigurno nije uređeno u toj mjeri u kojoj bi moralo biti, a od drugih instituticija prave države stvaranje urednih uvjeta za poslovanje.

Koliko smo u tome uspješni, drugo je pitanje.

Tržište bez zaštite A koliko ste uspješni kada su u pitanju posljedice krize i pada kupovne moći?

S našeg gledišta, kriza je danas možda manje izražena nego u protekle dvije godine, kada smo se s njom suočili kroz pad prodaje koji je intenzivno trajao godinu dana.

No, tada se o njoj nije pričalo kao općem fenomenu. Danas je drukčije, pa i oni koji nisu u krizi sugeriraju si da jesu jer se tako govori.

u

Hrvatskoj, priznali to ili ne, vrijede različita pravila, upozorava Mesarić Vani se prilike stabiliziraju, no ne i kod nas. Zašto?

Ako gledamo sektor mesne industr ije, onda možemo reći da je kriza poglavito uvjetovana time što naša

MESO KAO HRANA

Umjerenost i prilagođenost

Vajda, jedno od najstarijih naših poduzeća, više od sto godina nalazi se na istoj lokaciji

Šutljiva većina u stočarstvu nosi se s konkurencijom Vajda nije vezana samo na kooperante na području Međimurja. Imamo ih prije svega i na području Varaždinske, Koprivničkokriževačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, a dijelom i Krapinsko-zagorske, dok nisu pali stočarski kapaciteti.

Uz to, sirovinu dobavljamo i iz Podravine te sjeverne Slavonije, a junad pretežito

poljoprivreda doista nije konkurentna, usprkos svim poticajima. Puno je razloga za to, počevši od nasljednih prava, pa do nekih starijih ili novijih pogrešnih poteza, uključivši i filozofiju u društvu o brzoj i lakoj zaradi, koja se ipak ne događa u poljoprivredi.

S druge strane, bogatije države, koje su takve jer u biti svog gospodarstva imaju sređenu poljoprivredu, imaju mogućnost iskoraka, odnosno sufinanciranja hrane na tržištima koja žele osvojiti.

Budući da je naša zemlja razmjerno nezaštićena, ne samo kada je u pitanju uvoz mesa,

IZDVOJENO Među najstarijim poduzećima

2012. - sto godina tvrtke Čakovečka Vajda jedno je od najstar ijih hr vatskih poduzeća ne samo u mesnoj industriji, nego i općenito u domaćem gospodarstvu.

- Na sadašnjoj lokaciji Vajda posluje više do sto godina, a s radom je počela još i ranije. Međutim, budući da su se njezini osnivači bavili raznim djelatnostima, od sakupljanja i distribucije jaja, do šumskih plodova i divljači i mnogih drugih djelatnosti, a to službeno datira od 1912. godine, stotu obljetnicu ćemo obilježiti 2012. godine. Na

ovom lokalitetu je bilo veliko skladište i distribucijski centar s režimom dubokog smrzavanja relevantan u širim razmjerima, a isključivo mesna industrija postali smo 60-ih godina prošlog stoljeća.

Vajda je i onda i neposre dn o p o slij e dr u g o g svjetskog rata bila poznata diljem svijeta. Izvozili su se različiti proizvodi, danas bismo rekli u zemlje EU, kao što su Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i SAD i Kanadu, pa i Egipat - doznajemo od direktora čakovečke Vajde.

dobavljamo iz područja oko Bjelovara i Križevaca.

Još uvijek u poljoprivredi, osobito u stočarstvu, postoji šutljiva, radišna većina koja se uspijeva nositi s konkurencijom, usprkos manjkavim poljoprivrednim površinama i općem stanju u našoj poljoprivredi.

naše je tržite preplavljeno svakojakom uvoznom robom, od relativno korektne, ali i do bofla. Budući da su cjenovno takvi proizvodi nešto povoljniji, lakše nađu put do kupaca, iako je razlika od nekoliko kuna premala u odnosu na kvalitetu i ne bi trebala biti presudna kod proizvoda koji ne spadaju u esenc ijalnu kategoriju.

No zar se ne bi za nekvalitetne proizvode prvo trebale pobrinuti inspekcije?

S inspekcijama na našem području, bez obzira na manjkavu pravnu uređenost, imamo dobro iskustvo. Veterinar-

sko-sanitarni nadzor obavlja se profesionalno ne samo u našem poduzeću, nego i na području sjeverozapadne Hrvatske. No tako nije po cijeloj zemlji, pa smo zato mi, koji poštujemo propise i imamo posložene odnose i uvjete, na tržištu u manjkavom položaju jer imamo skuplju proizvodnju. Da je uistinu tako, lako se možete uvjeriti već kada je u pitanju, primjerice, zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla koji se može naći po šumama i gorama i u našim nacionalnim parkovima. U Hrvatskoj, priznali to ili ne, vrijede različita pravila.

U današnje vrijeme, čak i agresivnije nego prije, različiti pomodni mediji i društvene skupine govore o upitnosti potrebe mesa i mesnih proizvoda u prehrani ljudi.

Elementarno poznavanje civilizacije, kulture, a posebice biologije i fiziologije ljudskog roda govore o esencijalnoj važnosti mesa za prehranu ljudi.

Drugim riječima, na ovom području i podneblju za zdrav i normalan život, rast i razvoj potrebne su namirnice s mesom i od mesa.

Jasno, premda bi nama iz mesne industrije bilo interesantno govoriti drukčije, i meso, kao i uostalom svu hranu, treba konzumirati umjereno, pripremljeno na različite načine.

Kao osoba koja nisam baš laik u području prehrane, nemalo sam iznenađen, pa čak i razočaran kada različiti autoriteti, od zdravstvenih, do pedagoških govore i zastupaju neka druga stajališta, ipak neprilična našoj kulturi.

Meso i mesni proizvodi, jasno, kvalitetni i zdravstveno ispravni, neophodna su namirnica za svakog čovjeka, a osobito za djecu i mlade ljude, i ljude starije dobi.

Smatram da je umjerenost i poštovanje tradicije i podneblja ključ, ne samo zdrave prehrane, već i zdravog života uopće.

ASORTIMAN

Više od sto proizvoda Među više od sto proizvoda Vajde, koja je u Hrvatskoj promovirala mnoge nove i specifične proizvode od pizza-šunke, cijele niske „pečenih“ proizvoda, hrvatskog „Leberkasea“, mjesto ima i dalmatinski pršut, koji se među rijetkima proizvodi od domaće sirovine i po autentičnoj, tradicijskoj tehnologiji. Proizvodimo ga u našoj pršutani u Mirlović Zagori, poznatom pršutnom području između Drniša i Šibenika. I naš pršut u cijelosti je domaći proizvod. Sirovinu dobivamo od posebno uzgajanih svinja koje se drže do određene težine. U njezinoj obradi koristimo isključivo krupnu, zrnatu morsku sol, bez ikakvih drugih dodataka. Nije to velika proizvodnja, ali je respektabilna i uistinu posebna. Dio je naše lepeze proizvoda u kojoj su najpoznatije marke Kraljevska i Valentova. No, imamo i tradicijske proizvode koji su posebnost ne samo Međimurja i sjeverozapadne Hrvatske, nego i Slovenije i Austrije. Tu je prije svega meso iz tiblice, koje je blizu zaštite izvornog proizvoda. Po svemu tome poznati smo u dobrom dijelu Hrvatske, a nastojimo i te proizvode učiniti općim hrvatskim brendom, jer po izvrsnosti to zaslužuju.

I TOGA JE BILO Vajdi više puta oduzimali tehnološke linije - po direktivi

Vajdu su “kočili” zbog - granice

Vajdu kočili, a drugi se razvijali

Iako je već desetljećima među istaknutijim domaćim mesnim industrijama, čakovečka Vajda je nekako samozatajna.

Nama se nikada ovdje u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske nije dalo do daha, a na određeni se način to provlači do današnjeg dana. Naime, uz bogatu povjesnicu, Vajdu je stalno pratio njezin „istočni grijeh“ zbog toga što se nalazila blizu granice s tadašnjim istočnim blo kom. Zbog njegove blizine navodno se nije smjela jače razvijati industrija, premda se istovremeno uz istu tu

granicu razvijala velika industrija, osobito prehrambena, od Pomurke u Sloveniji, Podravke i Belja u Hrvatskoj, do Sombora i Subotice u Vojvodini. Usprkos tome, govorilo nam se da se ne možemo razvijati preko postojećih gabar ita jer smo preblizu granice te smo ostajali bez postrojenja.

Kako to mislite?

U svojoj dugoj povijesti, Vajda je imala izrazito bogat proizvodni asortiman, a time i tehnološki park. No s vremena na vr ijeme, te su se tehnološke linije po direktivama selile u druga

područja i druge pogone i time se osiromašivala tržišna platforma tvrtke.

Vajda je od 1992. godine dioničarsko društvo, a njezini vlasnici su uglavnom bivši i sadašnji zaposlenici, koji su dionice upisali prilikom privatizacije, i to jednakopravno.

Dakle, nema dioničara s izrazitijim brojem dionica. Značajan je i prihod s obzirom na naš broj zaposlenika koji se kreće od 370 do 400 zaposlenika, ovisno o trenutku evidencije.

Je li to vlasništvo dobro?

Ima dobrih i manje dobrih strana, ali sasvim sigurno je više dobro nego loše.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još... ?

Piše: Nevenka SUHIĆ

Ah, te predrasude!

J

e li Varaždin uistinu toliko konzervativan grad da osuđuje druženje udovaca, najčešće penzionera, u Udruzi samaca? – pitala je jedna sugrađanka koja upravo zbog tih razloga želi ostati anonimna.

Zamjerke susjeda i poznanika išle su toliko daleko da je u pitanje došao “njen moral”, neprimjereno ponašanje za njenu dob, ugled obitelji i, najveća izrečena glupost, - “kako bi se njen muž okretao u grobu” da je vidi kako pleše u Turistu! ožete li u tom kontekstu zamisliti uopće da to govore ljudi koji žive u baroknom Varaždinu, ljudi 21. stoljeća i stanovnici zemlje kojoj jedan korak fali da dođe u Europu! li, svatko je “svoga tela gospodar” i čemu se osvrtati na takve bedarije, koje nisu samo to, nego odraz ljudske zločestoće, zagorskog jala i, nažalost, osobne primitivnosti. Zato, plešite i veselite se, živite punim životom, kvalitetno i sretno. Na kraju krajeva, ni crnina za pokojnikom kod mnogih nije odraz istinske tuge, zar ne?

14. rujna 2010.

TU KRAJ NAS Udruga samaca Varaždinske županije

Zašto bi samci bili sami?

Potrebno je samo malo odvažnosti i volje da se čovjek pokrene, promijeni stare navike i pronađe sredinu u kojoj će se osjećati ugodno i ravnopravno

M A

Plesne večeri u varaždinskom Hotelu “Turist” godinama već privlače generacije samaca

U nedjelju druženje samaca!

S novim programom rada Udruge samaca počinju i prve ovogodišnje aktivnosti. Ove nedjelje nastavlja se organiziranje tradicionalnih druženja samaca u hotelu “Turist”, koja će se odsada ponovo održavati svake nedjelje od 18 do 22 sati.

Kako nam je rekla predsjednica udruge Nevenka Štrlek, na ove se večeri pozivaju svi samci - dame i gospoda od 28 do 100 godina života koji nisu u braku! Dakle, neoženjene ili

razvedene osobe, te udovice i udovci, što je jedan od uvjeta iz kodeksa ove udruge.

Uz večeri u Turistu, za članove udruge u pripremi je i izlet na Brijune, a dogovara se i o nekoliko drugih zanimljivih sadržaja za samce koji će se realizirati do kraja ove i početkom sljedeće godine.

U pripremi je i godišnja skupština udruge koja će se održati tijekom studenoga ove godine.

Mislim - još uvijek jesam

“

Zanima me tko je zadužen za košnju zapuštenih livada i pojaseva uz gradske prometnice i uklanjanje ambrozije? Postoji li u Varaždinu nadležna inspekcija?”

KATICA TRSTENJAK, VARAŽDIN

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Samački život, bez obzira na životnu dob, može biti zanimljiv i lijep. Potrebno je samo malo odvažnosti i volje da se čovjek pokrene, promijeni stare navike i pronađe sredinu u kojoj će se osjećati ugodno i ravnopravno.

Udruga samaca Varaž-

p

lesne večeri u varaždinskom Hotelu “Turist” godinama su privlačile razne generacije samaca dinske županije petnaestak je godina, prema riječima Nevenke Štrlek, nove predsjednice, kao i Jurice Danjka, dosadašnjeg dugogodišnjeg presjednika, bilo mjesto

gdje su se ljudi družili, razgovarali, nasmijali, zapjevali i zaplesali, te na određen način – vratili u život!

Pad broja članova Ova je udruga znala imati i preko stotinu članova, a brojnim je aktivnostima i programima privukla i znatan broj ne-članova, kao i udruge samaca susjednih gradova iz Hrvatske, ali i Slovenije. Međutim, unatrag nekoliko godina, broj članova gotovo se prepolovio, a zamijećen je i sve manji interes samaca za ovaj oblik organiziranog druženja.

Prema r ije č ima Jur ice Danjka, razloga je vjerojatno više, ali je jedan od važnih financijska situacija, koja je najviše pogodila samce, poglavito umirovljenike kojih je i najviše bilo u udruzi.

Osim toga, ova udruga vrlo teško dolazi do donacija i novaca za organiziranje susreta, plesnih večeri, izleta i

drugih aktivnosti kojima su članovi udruge bili uvijek zadovoljni.

Novo rukovodstvo udruge u kojoj su i starosjedioci, pokušava obnoviti aktivnosti i maksimalno se angažirati da svojim radom i dobro osmišljenim programom privuče što veći broj članova.

Kako nam je rekla predsjednica Nevenka Štrlek, u ovoj sveopćoj gospodarskoj krizi teško je doći do novca, tim više što mnoge firme, trgovačke i ugostiteljske kuće, kao i gradske i županijske institucije, kontinuirano pomažu donirajući sredstva i za pojedine akt ivnost i udruga umirovljenika, kao i za socijalne i druge potrebe građana.

No, ne gube nadu da će obnoviti i unaprijediti rad Udruge samaca, te pronaći načina da se namaknu sredstva za realizaciju programskih aktivnosti.

SRODNE DUŠE

Nije sve u novcu I Nevenka Štrlek, kao i Jurica Danjko slažu se u jednome, a to je da novac ne rješava sve! Osobe koje su stjecajem različitih životnih sudbina i okolnosti ostale same moraju znati da nisu ni zaboravljene, ni “otpisane”, te da u ovoj udruzi mogu pronaći i neke nove sadržaje koji će im pomoći da izađu iz krize i nastave kvalitetno živjeti. - Tijekom proteklih deset godina, kroz zajednička su se druženja u ovoj udruzi dogodili i vrlo sretni trenuci. Jedan je broj samaca pronašao svoje srodne duše, pa je sklopljeno i nekoliko brakova, čak i u zlatno doba njihova života. A to je ono što nas posebno veseli - rekao je Jurica Danjko.

14. rujna 2010.

KTC

9

10 Život

TOMISLAV MAKAJ

14. rujna 2010.

Inž. Zoran Husnjak sa solarnim fotonaponskim modulima

Dipl. inž. Željko Brezovec u pogonu (regulacija za rezanje limova)

TU KRAJ NAS Željko Brezovec, inženjer strojarstva, inovator, menadžer, poduzetnik iz Ivanca

Novi projekti - nova rješenja Ivanečka tvrtka bit će svojevrstan servis Društva inovatora Varaždinske županije Piše: IVICA ZAMODA

Kad je 1975. u Ivancu bilo otvorenje OUR-a “Končar” (Mali električni motori) vrpcu je prerezao tadašnji direktor “Končara” inž. Ante Marković (poslije i premijer posljednje avnojevske jugoslavenske vlade), a dvanaestogodišnji Željko Brezovec (budući diplomirani inženjer strojarstva), tada učenik ivanečke osnovne škole, recitirao je u prigodnom programu stihove hrvatskih pjesnika.

U istoj tvrtki na istom je mjestu Željko kao varaždinski gimnazijalac odradio i dvije godine prakse.

Ondje radi - sve do danas.

Zaposlen je tamo odmah poslije završenog studija1989., s ekipom mladih inženjera koja počinje poletno razvijati nove proizvode. ”Elmok” d.o.o. osnovan 1997. u sklopu koncerna “Končar” specijaliziran je za proizvodnju elektromotorskih komponenti.

Godine 2004. otkupljena je “Končareva” tvrtka “Magnetske jezgre” i Željko Brezovec je otada njezin vlasnik (još otprije i direktor).

Nesuđeni pjesnik Premda rođen u Varaždinu, porijeklom je iz Jerovca nedaleko od Ivanca; šah je Željko naučio igrati glinenim f igurama koje je izradio njegov otac Ivan, poznati jerovečki lončar, i redovito

bivao član pobjedničkog osnovnoškolskog tima.

Oslobođen polaganja mature, odlazeći u Zagreb na studij dvoumio se što izabrati: hrvatsku književnost ili tehničke struke: - Kao i svatko u mladosti pisao sam pjesme, i kajkavske i štokavske - potvrđuje Željko, negdašnji član recitatorske sekcije KUD -a “Rudolf Rajter”. U vojsci u Kranju nastupao je s Krklečevom “Srebrnom cestom” i Ujevićevom “Svakidašnjom jadikovkom”.

S

uradnja s Društvom inovatora Varaždinske županije Na studiju posebno su ga se dojmili profesori Mladen Fancev (mehanika fluida) i Vladimir Devide (matematika - ali i haiku poezija).

Diplomirao je radom “Proračun rešetkastih nosača za dalekovode”, i u početku bio najviše zaokupljen strojarskim dijelom mehaničke konstrukcije elektroničkih komutiranih motora. Oni primjenu uglavnom imaju u medicini i kod alatnih strojeva - u djeliću sekunde morali su proraditi ili se zaustaviti.

Tada je programirao i CNC tokarske strojeve te sudjelovao u proizvodnji oružja za hrvatsku vojsku kad su za podacima o tehnologiji preciznog lijeva za snajpere i puške morali tragati po časopisnoj literaturi.

Letargija - ili ne?

Ivica Đurasek, pomoćni ljevač

Nakon svoje, sam tako procjenjuje, inženjersko kreativnije faze prije 2004. godine, on se u novije doba posvećuje poglavito ekonomskim temama:

RASVJETNI STUP

Vicmaher i - pobjednik kviza Za Ivana, starijeg sina Željka Brezovca, kažu da je nasljedovatelj legendarne Sonje Žunar. On je polaznik 2. (gimnazijskog) razreda Srednje škole u Ivancu i proljetos je na Državnom natjecanju iz matematike bio osvajač prvoga mjesta.

Dotle njegov brat Željko, učenik 6. razreda osnovne škole, na županijskom je natjecanju bio drugi iz informatike.

A Željko je svojedobno sudjelovao i u tv-kvizovima: u “Brojkama i slovima” i pobjeđuje i gubi, a u “Kolu sreće” trijumfira 1994. godine.

Osim toga, kaže nam da u sklopu komunikacijsko-organizacijske menadžerske kreativnosti - “treba učiti i znati pripovijedati viceve o strojarima i to i na engleskom i na njemačkom”!

- Sada moramo pratiti cijene, ne smiješ biti preskup, ni prejeftin - kaže Željko Brezovec. - Naš glavni kupac bio je u Irskoj i mi smo prvi osjetili recesiju.

Premda ozračje domaćeg gospodarstva procjenjuje pretežito letargičnim, on napola u šali veli: - Ne vidim izlaz, ali, nadam se... dodaje da je 2009. godinu “trebalo prež ivjet i ”, ali da prihod ipak p o l ako r as te u odnosu na prethodna godišta.

- Kod nas je svaka nova ideja dobrodošla.

Sada nas je osamnaestero zaposlenih. Gotovo svaki zaposleni sposoban je radit i za gotovo svak im strojem, odnosno uključiti se u druge dijelove radnog procesa - objašnjava Željko Brezovec.

Budući da je njegova tvrtka postala kolektivni član Društva inovatora Varaždinske županije, zahvaljujući dogovoru s njihovim predsjednikom inž. Josipom Kužirom, uskoro će zajedno izlagati na Sajmu obnovljivih izvora energije u Varaždinu

od 10. do 12. studenoga.

- U sinergiji s ostalim inovatorima s našeg područja nastojat ćemo biti njihov svojevrstan servis. Specijalizirani smo za male serije strojeva i fleksibilni smo te će naša suradnja vjerojatno biti obostrano korisna - najavljuje dipl. inž. Željko Brezovec.

Spomenik - Svaki je mjesec trebalo kreativno djelovati i predlagati nova rješenja - opisuje Željko Brezovec svoje inženjerske devedesete godine.

Kao primjer navodi i jedno svoje nagrađeno rješenje kad je za određene elektroničke motore konstruirao dodatnu prirubnicu za sva 4 tipa motora, odnosno osim resolvera ugradio enkoder jedan za sve 4 veličine motora.

Osim komponenti elektromotora (lamela statora i rotora) njegova tvrtka proizvodi i solarne PV sustave (prema vrsti priključenja - autonomne i mrežne).

Tvrtka “Elmok” d.o.o. početkom listopada 2010. u dvorištu crkve sv. Jurja u Maruševcu montirat će rasvjetni stup (sa solarnim kolektorom, regulatorom, akumulatorom i reflektorom s LED svjetiljkom) koji će primjereno osvjetljavati novopodignuti spomenik žrtvama ratova. Inače, u toj se crkvi Željko svojedobno vjenčao sa suprugom Ljerkom, sada profesoricom hrvatskog jezika u Maruševcu.

Mario Strelec, ljevač, tlačno lijevanje rotora

Zagorje-Tehnobeton 11

14. rujna 2010.

DOZNAJEMO I ove godine ljetovanje u odmaralištu na Omišlju popularno među zaposlenicima Zagorje-Tehnobetona

Unatoč recesiji, smještajni kapaciteti skroz popunjeni U srpnju i kolovozu u odmaralištu je u šest smjena boravilo oko 320 radnika, umirovljenika ili njihovih članova obitelji – rekao je tajnik sindikata Branko Petrošanec I ove, kao i ranijih godina, Sindikalna podružnica Zagorje-Tehnobetona za radnike je organizirala ljetovanje u smještajnim kapacitetima u odmaralištu Omišalj na otoku Krku.

Tim povodom razgovarali smo s tajnikom sindikata Brankom Petrošancem.

Kako ste zadovoljni ovogodišnjom sezonom?

Bez obzira na sve probleme s kojima se susreću radnici u vrijeme recesije i odricanja, smještajni kapaciteti u odmaralištu bili su popunjeni gotovo u cijelosti. U srpnju i kolovozu, u odmaralištu u šest smjena boravilo je oko 320 radnika, umirovljenika ili njihovih članova obitelji. Da “Zagorci” vole ljetovati u odmaralištu Omišalj, govori podatak da je u protekle četiri godine u odmaralištu bilo 336 korisnika ili 1344 gosta.

Sami uredili Možete li nam reći nešto više o odmaralištu Omišalj?

Odmaralište Omišalj postoji od davnih sedamdesetih godina kada su na toj lokaciji bili smještajni kapaciteti (drvene barake) za radnike koji su izvodili radove u Njivicama.

Nakon završetka radova, odlukom rukovodstva “Zagorja”, smještajni kapaciteti koriste se kao sindikalno odmaralište. Već osamdesetih godina drveni objekti zamijenjeni su s 14 novih metalnih kontejnera i kompletnom opremom potrebnom za njihovo korištenje.

Devedesetih godina odmara-

d

evedesetih godina odmaralište je Uprava društva dala na upravljanje sindikatu lište je Uprava društva Zagorje-Tehnobeton dodijelila na upravljanje sindikatu, koji brine za održavanje i poslovanje.

U okviru odmarališta su i zajedničke prostorije, prostorija za smještaj domara, zajednički tuševi, veliko dvorište s dječjim igralištem te parkiralište za automobile. Odmah ispod odmarališta je i prekrasna plaža koju smo uredili vlastitim sredstvima i radom, a koju pored naših radnika koriste i ostali građani.

Tko može i pod kojim uvjeti-

ma koristiti odmaralište?

Odmaralište mogu koristiti, u skladu s Pravilnikom o korištenju odmarališta, prije svega naši radnici i umirovljenici, a u slučaju slobodnih kapaciteta, i vanjski korisnici. Cijena korištenja odmarališta je 1.100 kuna za deset dana, s time da u kontejneru mogu boraviti najviše četiri osobe starije od 18 godina, od čega se izuzimaju roditelji s više djece. Važno je napomenuti da smo radnicima omogućili otplatu navedenog iznosa i boravišne pristojbe u tri rate, obustavom od plaće.

U odmaralištu imate i domara. Koji su njegovi zadaci?

Tako je, u odmaralištu imamo domara, trenutno je to naš umirovljenik gospodin Rudolf Marčun, koji vodi brigu o čistoći kako kruga odmarališta, tako i zajedničkih objekata.

Također, on se brine o nabavi plina i pranju posteljine za kontejnere, nabavlja potreban materijal i brine se o sigurnosti u odmaralištu.

Najvažniji dio zadatka domara je prijem gostiju, njihov smještaj i organizacija zajedničkog druženja, a sve s ciljem da se radnici i njihovi članovi obitelji u odmaralištu osjećaju kao kod kuće.

POTPORA Zagorje-Tehnobeton brine se o djelatnicima

Upravljanje odmaralištem bilo bi nemoguće bez potpore Uprave društva - ističe Petrošanec

Uprava čini mnogo za dobrobit zaposlenika Kolika je potpora Uprave društva u svemu tome?

Odmah moram reći da je upravo zahvaljujući direktoru tvrtke Miroslavu Buniću odmaralište dodijeljeno na upravljanje sindikatu, i na tome mu zahvaljujemo. Danas gotovo i nema odmarališta u Hrvatskoj koja su povjerena na upravljanje sindikatu. To ujedno znači

da Uprava društva čini sve da našim radnicima osigura

o

dmaralište u rukama sindikata

kvalitetu življenja u slobodno vrijeme i u vrijeme godišnjih odmora. U proteklom periodu,

uz veliku financijsku potporu Uprave društva, u odmaralištu su izvedeni mnogi građevinski radovi dobrovoljnim radom naših radnika, kupljeni su različiti aparati te uređeni kontejneri. Sve to govori da sindikatovo upravljanje odmaralištem, bez navedene pomoći Uprave društva, ne bi bilo nemoguće.

Dobre zabave ne nedostaje

Raznovrsni sadržaj za djecu

ANKETA Što kažu zaposlenici o ljetovanju?

U sklopu odmarališta i hlad za one koji ne vole sunce

Plažu su radnici Zagorje-Tehnobetona sami uredili

Antonija Stankus, referent u Financijskom odjelu

August Rak, voditelj RJ-a bravarije

Odmor za dušu i tijelo. S obzirom na to da samu naše odmaralište ove godine išla prvi put, nisam znala što mogu očekivati. Međutim, odmor u odmaralištu u Omišlju na Krku bio je pravo iznenađenje, domaći ljudi, malo mjesto, plaža odmah do odmarališta, čisto more, sunce... Što više poželjeti?

U odmaralište Omišalj odlazim na godišnji odmor redovito unatrag desetak godina i već s tom rečenicom sam puno toga rekao. Sve je na dohvat ruke. Jedina zamjerka, a ujedno i apel odgovornim osobama, je da se založe za obnovu kućica, jer bi bila šteta da se ova divna lokacija ne koristi ubuduće.

12 Život

TOMISLAV MAKAJ

14. rujna 2010.

Matija i njegov prvi gmaz - Zloćko

Lea voli svoje ljubimce

DOZNAJEMO Tko su Varaždinci, zaljubljenici u neobične životinje - kućne ljubimce

Čudnovata kućna stvorenja PROTEST

Dok ih se jedni uporno pokušavaju riješiti, drugi ih maze i paze

Sam svoj majstor Odgajati sve te životinje na način na koji to radi Matija, nije skupo. Svojim vještim rukama napravio je terarije. Inače, u zoo centrima njihova cijena je od 700 kuna pa naviše. Bradate agame su mu najveći izdatak, na njih za hranu potroši i do 400 kuna mjesečno jer jedu posebne crve, žohare i skakavce. Njegove zmije u 30 dana pojedu do 15 štakora. Da ih mora kupiti, morao bi izdvojiti još 250 kuna. Uzgaja ih sam. Jednom je kupio dvije vjeverice da bi nahranio zmije, ali mu je sestra to zabranila pa su postali dio obitelji. Iguana Zloćko je pak vegetarijanac i uživa u svom voću i povrću koje dobije. Za svoje ljubimce Matija kupuje i posebne vitamine za koje godišnje izdvoji 300 kuna. - Vitamine im kapam injekcijom. Jednom sam u ljekarni zbog kupnje šprica slušao petminutnu lekciju da se nije dobro drogirati - prisjeća se.

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prve pse ljudi su pripitomili prije 12.000 godina, dok se mačke oko nas motaju kraće - 3.500. Tek u 20. stoljeću u domove je došlo ostalo veselo društvo – hrčci, miševi, zečevi, ribice i kanarinci. No, sve je više „neuobičajenih“ ljubimaca.

Dok se jedni žele riješiti štakora, zmija, paukova i žohara, drugi ih maze i paze.

Kralj štakora Solomon, Cassius i Konstantin tri su umiljata štakora koja već godinu i pol uveseljavaju život voditelja VTV-a Kristijana Petrovića. - Imao sam sve moguće životinje – i zmiju i sovu, a nedavno sam othranio i jednog šišmiša koji mi je pao na balkon. Štakore sam uzeo jer sam sklon čudnim stvarima, a i noćna su bića poput mene - objašnjava Petrović. Kad ih na ramenu šeće po balkonu u POS-ovom naselju

Kiki i štakor mu Cassius

Jedan ih mazi, a drugome su hrana

u Jalkovečkoj, susjedi se zgražaju. - Nema razloga. To su samo vrlo inteligentni i čisti glodavci s prstima umjesto šapa. Svi tri slijede me do hladnjaka, a jednom su vidjeli kako otvaram vrata kaveza, pa su to ponovili - hvali se Kiki.

Matijino carstvo Dok Kiki mazi svoje štakore, Matija Kelemen ih uzgaja kako bi mogao nahraniti svoje ljubimce – zmije. U svojoj sobi u Cesarićevoj drži pravo malo životinjsko carstvo, a neke zmije zna odvesti na kavu u kvartovski kafić Cabalu. - Prije 4,5 godine nabavio sam iguanu Zloćka. Nakon njega došla je bradata agama Dragec, pa

kraljevski piton Jurica, još tri agame - Svjetlana, Tamara i Jelena, a posebno se ponosim svojim boama – Evom (19 mjeseci) i Emom (5 mjeseci) - kaže

M

atija u sobi drži pravo malo carstvo, a zmiju zna “prošetati” na kavu do lokalnog kafića Matija. To nisu sve životinje u njegovoj sobi. Sestra Mirna ima dvije tarantule – Bobicu i Bubi te malu afričku kućnu zmiju, a u posjeti kod Jurice bio je 4-mjesečni piton Rey Matijine prijateljice Lare. - Mislim da se svaka moja životinja vezala uz

Šaroliko društvo iz Cesarićeve

mene, no gušteri su prisniji.

Svaki dan slušam ljude oko sebe da im se to gadi, ali se ne obazirem - objašnjava 23-godišnjak. Preporučuje svima koji žele ući u svijet egzotike da se obrate Nikoli i Steli Hađar, zagrebačkom bračnom paru koji su mu poklonili puno znanja, ali i životinja.

Arahnoterapija U Kučanu Donjem svoj mali svijet paukova počela je graditi tročlana obitelj Magić. - Oduvijek sanjam o paucima. Prošle godine, za 27. rođendan odlučila sam kupiti si dvije prekrasne šarene tarantule. Uzeli smo još jednu druge vrste, a moja petogodišnja Lea na poklon je dobila veliku parihabanu, kra-

ljicu tarantula, koja u promjeru naraste i do 27 cm. Nazvali smo je Big Mama - objašnjava Veronika. - Moji roditelji nisu oduševljeni našim izborom.

90% naših znanaca reklo je da više neće k nama u goste.

No, bio je jedan kolega koji ima užasnu fobiju. Držao ju je u rukama i rekao da ga je sad manje strah - objašnjava Veronikin muž Mihael. - Ima tisuće vrsta tarantula. U principu, ne bi se smjele prodavati one otrovne. Najgore što ti se može dogoditi je ubod otrovan kao ubod ose - kaže Veronika. - Meni su lijepe, ja ih volim. Sve životinjice, samo ne gliste - rekla je Lea.

Ljubav prema žoharima Mihael Magić izuzetno lijepim životinjicama smatra i žohare. - Imam ih iz protesta. Svi se žale na njih, svima se gade, a mi ih uzgajamo, što je vrlo teško.

Jednog dana nabavit ću lijepe velike madagaskarske žohare - kaže Mihael.

Kad ih je tata „šetao“ po rukama, njegova je Lea pitala može li ih pomaziti.

Kaže, voli kukce jer škakljaju.

Mirnina najmlađa afrička kućna zmija

Mihaelovi žohari

14. rujna 2010.

Oglasi 13

14 Život

14. rujna 2010.

DOZNAJEMO Roditelje ljuti jer moraju obrazlagati na što će potrošiti novce s dječje štednje

Vesna Ivanković

Mjesečno od 902 do 1.168 kuna

Novac godinama štedjeli, a sada ne mogu do njega?!

Mnogi koji dolaze u Centar za socired i pitaju što mi imamo s

Za dijete do 6 godina bez potvrde Centra za socijalnu skrb mjesečno se sa štednog računa djeteta može podići 902,87 kuna, za dijete od 7 do 12 godina 1.062 kune, a za dijete od 13 do 18 godina 1.168,42 kune. - Riječ je o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta koje utvrđuje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi svake godine na temelju prosječne neto plaće za prošlu godinu, koje sud primjenjuje u sudskim postupcima uzdržavanja djeteta – doznali smo od Vesne Ivanković iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb. Prethodno je bio na snazi naputak Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi prema kojem je roditelj mogao raspolagati djetetovom imovinom do iznosa od 10.000 kuna mjesečno. No, navedeni iznos premašuje ranije navedene cenzuse, pa je taj naputak promijenjen te su utvrđeni mjesečni iznosi koje roditelj može podići s djetetovog štednog računa.

jalnu skrb po suglasnost, ljute se, pozivaju nas na novcem koji su oni štedjeli – rekla je Ivanković uštedio. Možda je netko od obitelji novce djetetu stavio na štednju ili je dijete novce steklo nasljeđivanjem od bliže ili šire obitelji. Ljudi su danas posebno osjetljivi na novac i naravno da imamo raznih situacija - doznali smo od Vesne Ivanković, diplomirane pravnice u Odjelu za djecu i mlade Centra za socijalnu skrb u Varaždinu, koja trenutno s još jednom kolegicom radi na poslovima izdavanja tih suglasnosti.

Zadiranje u tuđe

Štednja u kasici ne donosi povoljne kamate, ali barem nitko ne pita za što će se novci potrošiti

Neke još ne primjenjuju Erste & Steiermärkische Bank i Hrvatska poštanska banka već traže suglasnost Centra za socijalnu skrb kod isplata većih iznosa novaca s računa dječje štednje.

Voditeljica Odjela za odnose s javnošću Raiffeisen banke Lidija Arbanas u odgovoru na naš upit navela je kako sredstvima na dječjem štednom računu u toj banci raspolaže zakonski zastupnik/skrbnik u skladu s odredbama važećeg zakona.

Iz Hypo Alpe-Adria-Bank su izvjestili kako se odluka banke o raspolaganju sredstvima maloljetnih osoba primjenjuje sukladno stavu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te će njezinom primjenom roditelji moći raspolagati novčanim iznosima djeteta u iznosima ne većim od iznosa navedenih u minimalnim novčanim iznosima potrebnim za mjesečno uzdržavanje djeteta. Tako posluje i Zagrebačka banka.

Iz Međimurske banke pak poručuju kako su primjenu te odluke zasad odgodili.

Marko Martinez, izvršni direktor Sektora poslova sa stanovništvom Međimurske banke u odgovoru na naš upit naveo je kako će o početku primjene odluke banka unaprijed obavijestiti klijente.

Iz banaka također poručuju da dosad nije primijećen pad dječje štednje, niti zatvaranje računa zbog spomenutih razloga.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Zatvorila sam dječju štednju, otvorila novi račun u banci i te novce oročila.

Zašto bi netko kontrolirao kako trošimo novce, koje

a

ko se mora dati suglasnost za prodaju djetetovih nekretnina i pokretnina, logično je da se daje i za novac, jer je i on prema zakonu - imovina smo godinama suprug i ja uplaćivali za svoje dvoje djece? To su naši novci i imamo

pravo sami odlučivati kako ćemo njima raspolagati, a ne raditi to pod patronatom nekog sa strane. Ne znam doista otkud uopće nekome pravo miješati se u nešto što ga se ne tiče pod izlikom da je to u cilju zaštite djece.

Ne znam koga se tu štiti, ali mojoj djeci takva zaštita sigurno ne treba – rekla je majka dvojice sinova iz Varaždina (podaci poznati redakciji)..

Reagiraju kojekako Pogađate, riječ je o novini prema kojoj roditelji više ne mogu podizati veće iznose s dječje štednje bez prethodne suglasnosti Centra za socijalnu skrb, a koji su mnogi roditelji dočekali sa sličnim stavom kao i naša

sugovornica s početka priče.

Odluku su banke donijele u skladu s naputkom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a u cilju zaštite djece.

S obzirom na to da mnoge banke više ne dozvoljavaju podizanje većih iznosa s računa bez spomenute suglasnosti, u varaždinskom Centru za socijalnu skrb u posljednje vrijeme imaju pune ruke posla.

- Svakodnevno mi dolaze roditelji po spomenute suglasnosti, a reagiraju kojekako. Dok su neki razumni, drugi su prilično verbalno agresivni, pozivaju nas na red i pitaju što mi imamo s novcem koji su oni godinama stavljali na dječju štednju i zašparali. Nažalost, mi ne znamo tko je te novce

i

ja se pitam s kojim pravom to radimo i je li to doista zadiranje u privatnost da netko kontrolira na koji se način raspolaže imovinom djeteta i ako se zna da se pod imovinom podrazumijeva i novac, onda sigurno i to treba kontrolirati. Je li to bilo nužno? Ako Centar mora kontrolirati i dati suglasnost za prodaju djetetovih nekretnina ili pokretnina, onda je logično da se kontrolira i način raspolaganja novcem jer su po zakonu te tri stvari izjednačene – ustvrdila je Ivanković.

Do novca - uz objašnjenje

Minimalni novčani iznosi koji se mogu podići bez suglasnosti Centra za socijalnu skrb

DOB DJETETA

IZNOS

0-6 godina

902,87 kuna

7-13 godina

1.062 kuna

13-18 godina

1.168,42 kuna

PRAKSA Uz opravdani razlog, za dobivanje suglasnosti Centra za socijalnu skrb potrebna i hrpa dokumenata

Priložiti domovnicu, vjenčani list...

DARIO PINTARIĆ

BANKE

U varaždinskom Centru ističu kako odredba koja se odnosi na način upravljanja imovinom djeteta u cilju njegove zaštite, odnosno članak 261., u Obiteljskom zakonu postoji već više od 20 godina. No, banke ju dosad nisu primjenjivale.

- Sada su se banke toga striktno počele pridržavati, što nas je dovelo u poziciju da ljudima moramo izdavati suglasnost kad žele podići veće iznose sa štednog računa djeteta – rekla je Ivanković.

Mnogim roditeljima to se čini kao ograničavanje njihovih prava. Bez obzira na to tko je uplatio novce na račune njihove djece, ne mogu shvatiti zašto bi nekome trebali objašnjavati za što će se ti novci potrošiti.

- Naravno, i ja se pitam s kojim pravom mi to radimo i je li to doista uplitanje u roditeljske ingerencije ili zadiranje u njihovu privatnost.

Ali, ako je zakonodavac htio

- Prema članku 261. Obiteljskog zakona, imovina djeteta kojom roditelj raspolaže može se koristiti za školovanje, uzdržavanje, liječenje, odgoj ili za podmirenje neke druge važne potrebe djeteta. Kada, dakle, dođe roditelj po suglasnost, mi moramo provesti upravni postupak u kojem trebamo utvrditi da će roditelj opravdano potrošiti novce za gore navedene namjene. Dakle, ne preispitujemo podobnost roditelja, nego način korištenja novaca u skladu s navedenom zakonskom odredbom - pojasnila je Vesna Ivanković.

Ako razlog nije opravdan, Centar može uskratiti suglasnost.

- Neki dan mi je došla žena koja je Ne preispituje se podobnost

htjela podići veći iznos novaca za kupnju automobila. Naravno, ako gledate na to da vam automobil treba da dijete odvezete u vrtić, školu, odnosno koristite za njegove potrebe, onda je razumljiva potreba za kupnjom automobila, ali ako gledate striktno odredbe zakona, kupnja automobila nije od potrebe djeteta – rekla je Ivanković.

No, tu priči nije kraj. Ako ste mislili da je opravdano obrazloženje jedino što je potrebno za dobivanje suglasnosti, prevarili ste se. Da biste dobili potrebnu suglasnost Centra za socijalnu skrb za podizanje većih iznosa s računa djeteta, morat ćete, uz ugovor o štednji, priložiti i uvjerenje o prebivalištu, rodni list, domovnicu, vjenčani

list ili, ako su roditelji razvedeni, presudu o razvodu braka. Izdavanje tih dokumenata, ako ih nemate, košta, a uz sve to još i oba roditelja moraju dati izjavu u Centru za što će se novci potrošiti.

Premda se u javnosti može čuti kako su, uz sve to, potrebni biljezi, te je nakon potrošenog novca potrebno u Centar donijeti račune, kako bi se vidjelo na što ste novce doista potrošili, Ivanković ističe kako to ipak nije potrebno.

Dakle, kako biste došli do novca koji ste godinama odvajali i stavljali na djetetovo ime u banku, dobivanje suglasnosti još će vas dodatno koštati vremena, novca, ali i puno živaca.

Život 15

14. rujna 2010.

HRVATSKA UDRUGA BANAKA Iza oglasa za brze i povoljne kredite kriju se lihvari i kamatari, što nema veze s bankovnim poslovanjem

Bankama je u interesu uredno vraćanje duga, a ne ovrha!

Reprogram ili prolongiranje

- Hrvatska udruga banaka već nekoliko godina upozorava na različite oblike lihvarskog kreditiranja i javnost je upoznata s našim stavom – ističe Ivana Prgomet, savjetnica za odnose s javnošću u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB).

Napominje da se oglasi za brze i povoljne kredite, protupropisna isplata putem čekova, lažno kartično poslovanje te “sređivanje” hipotekarnih kredita mogu uvrstiti u “nelegalno kreditiranje” i to nema nikakve veze s bankovnim poslovanjem.

- Iza takvih oglasa kriju se lihvari i kamatari, a građani prihvaćanjem takvih financijskih uvjeta mogu postati žrtva-

ma kaznenih djela lihvarskog ugovora, kaznenih djela prijetnje, ucjene, protupravne naplate i slično. Bez obzira na ovakvu pravnu definiciju, u praksi to znači da će u najmanju ruku višestruko preplatiti tako “posuđeni” novac, a u nažalost prečestim slučajevima, ostati bez dijela ili cijele imovine, uključujući i nekretnine – upozoravaju u HUB-u.

No, pitali smo što građani mogu učiniti kada bankama ne mogu plaćati ratu kredita.

- U okviru svog poslovanja, banke imaju i mogućnost reprograma ili prolongiranja otplate kredita za klijente s teškoćama pri otplati obveza prema banci, no svakom slučaju pristupaju

individualno kao i prilikom odobravanja kredita. Bankama je u interesu da dužnik uredno vraća dug, a sve drugo, počevši od slanja opomena preko ovrha do krajnje mjere prisilne naplate (koja može uključivati prodaju nekretnine ili neke druge imovine) bankama često ne može pokriti cjelokupni dug i nadoknaditi sve troškove - navodi Ivana Prgomet.

Kada su u pitanju ovrhe, napominje da bankama ovršni postupci nisu u interesu i stoga svim drugim, mogućim instrumentima pokušavaju spriječiti zadnji korak u naplati potraživanja. U svim bankama u tijeku su stotine i stotine prolongata, a naravno, kad niti

to ne pomaže, u jedan do dva slučajeva gdje se to nikako ne može izbjeći, ide se na ovrhu – navodi u pisanom odgovoru.

Statistički gledano, pojašnjava, radi se o zanemarivom postotku u odnosu na ukupnu masu stambenih kredita.

- I kod takvog malog broja slučajeva, proces je uvijek zakonski određen, vodi ga sud na temelju ovršnog postupka i organizira potom javnu dražbu. To može trajati i po nekoliko godina i u tom se periodu vrlo često dogodi da se s klijentom otplata potraživanja dogovori izvansudskom nagodbom, bez konačne prodaje stana trećoj osobi - zaključuje.

KOBNI ZAJAM Na koji način Kreditni ured Verte ljude “uvlači” u sve nepovoljnija zaduženja?

Prvo pošalju opomene pred ovrhu, potom nude “pomoć” Umirovljeniku s ludbreškog područja rata smanjena na 1.000 kuna, ali umjesto 30.000 mora vratiti 52.000 kuna

DOGOVOR

Ani Govedić deblokiran je račun

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

“Auto zajam? Što je to? Nemojte misliti da je to nemoguće. Nazovite i uvjerite se da je i to moguće...” Na ovaj način oglašavao se “Kreditni ured”, odnosno ured Međunarodnih konzultacija Verte koji je iz Kranjčevićeve ulice premješten u Zagrebačku ulicu u Varaždinu. Upravo zbog automobila tamo se još prije godinu dana uputio umirovljenik s ludbreškog područja (podaci poznati redakciji).

”Povoljna” kamata - Imao sam problema s automobilom, vidio sam oglas u novinama i otišao pitati za zajam. Odlučio sam uzeti 15.000 kuna na 15 mjeseci.

Kamata je bila 5,86 posto, manje nego u bankama, pa sam izračunao da ću plaćati nešto više od 1.000 kuna mjesečno. Međut im, od toga nije bilo ništa. Iako sam dobio 15.000 kuna zajma, mjesečna rata iznosila je više od 2.000 kuna. Tek sam kasnije shvatio da je u ugovoru

Ana Govedić

Umirovljenik: Uzeo sam zajam jer sam imao problema s autom, a sad se pitam zašto sam to učinio

navedeno da moram vratiti 30.000 kuna – kaže čitatelj, čija su iskustva ista kao i drugih čitatelja o čijim smo slučajevima pisali u prošla dva broja.

I on je sve ugovore i druge dokumente morao potpisati na brzinu, tako da nije ni znao što potpisuje. No, uspio je sačuvati sve obavijesti i dokumente koje je dobio ili potpisao u “kreditnom uredu”, a oni otkrivaju na koji se način potrošače “uvlači” u sve nepovoljnije zajmove.

- Kao prvo, rate moraš dolaziti plaćati u njihov ured, a na račun svaki put stave pečat neke druge tvrtke. Evo, na računima koje sam našao

su pečati S.A.S. - Slavonskih audiovizualnih sustava iz Osijeka i Divus projecta iz Velike Gorice – pokazuje nam. U prosincu prošle godine dobio je obavijest da će “kreditni ured” koristiti godišnji odmor od 24. prosinca do 6. siječnja, pa su se uplate iznimno mogle vršiti na broj žiro-računa Mandata, tvrtke iz Siska.

Opomena Telefonski pozivi počeli su pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora, jer je tada prvi put kasnio s plaćanjem.

- Teško je plaćati 2.000 kuna svaki mjesec. Nazvali su me, tražili da platim, a potom

sam poštom dobio poziv na plaćanje s opomenom pred ovrhu. Izračunali su da sam im dužan 34.000 kuna! Blokirali su mi i račun.

Nakon toga su me pozvali u ured i rekli da će mi izaći u susret i pomoći da mi se smanji rata – prisjetio se

r

ate moraš plaćati u uredu, a na računu je svaki put pečat neke druge tvrtke umirovljenik. ”Pomoć” se sastojala od toga da su mu dali da na

brzinu potpiše novi ugovor o zajmu na iznos od 3.700 kuna, potom bjanko zadužnicu na 500.000 kuna i na kraju sporazum radi osiguranja tražbine prijenosom vlasništva nekretnine. Mjesečna rata time je smanjena na nešto više od 1.000 kuna, ali se ukupni dug s 30.000 kuna povećao na 52.000 kuna, pa će zajam otplatiti tek za pet godina, a ne za 15 mjeseci.

- Pitam se često kako sam se uspio naći u ovakvoj situaciji - kaže umirovljenik, koji se prošli tjedan obratio odvjetniku, a odlučio je otići i u Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com

Bankovni račun Ane Govedić, o čijem smo slučaju pisali prije dva tjedna, više nije blokiran. Kao što smo objavili, ona je preko Međunarodnih konzultacija Verte u ožujku ove godine potpisala ugovor o zajmu, prema kojem je dužna vratiti 15.500 kuna. U srpnju su joj Usluge Axia iz Vukovara blokirale bankovni račun. No, kao što nas je izvijestila Ana Govedić, njezin račun više nije u blokadi jer je uspjela postići dogovor. Dostavila nam je i “Izjavu”, čiji tekst donosimo u cijelosti: “Ja, Ana Govedić pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću izjavljujem da je 2. ožujka 2010. godine prilikom sklapanja ugovora o zajmu sve prošlo fer i korektno da je isplaćena ugovorena visina zajma. Ovom izjavom potvrđujem da sam postigla sporazumni dogovor s Uslugama Axia te da smo na miran način i bez ikakve prisile riješili nastalu situaciju.

Neopozivo izjavljujem da ću opozvati sve izjave, prigovore i tužbe protiv strana koje su sudjelovale u sklapanju poslova dana 2. ožujka. Prilikom davanja ove izjave izjavljujem da navedeni ugovor o zajmu nema značajne prekomjerne imovinske koristi te da pri potpisu nisam bila u nuždi niti teškoj materijalnoj ni financijskoj situaciji, kao što nisam ni pri davanju ove izjave.” Zahvaljuje medijima na podršci.

16 Općina Cestica

14. rujna 2010.

Plesom i pjesmom proslavljen je Dan općine Cestica

Brojni uzvanici uveličali su proslavu

USPJEH Blagdan Uzvišenja Svetoga Križa Cestičani dočekali s novom tvornicom, trgovačkim centrom...

Cestica proslavila Dan općine Pored niza manifestacija održanih na osobito svečan način, otvoren je pogon tvornice obuće Bambi u Babincu te METSS-ova samoposluga u centru općine CESTICA – Niz manifestacija održanih na osobito svečan način uoči proslave Dana općine Cestca, koji se tradicionalno

poduzetništva, obrtništva i turizma, koji je u općini Cestica usko vezan uz vinogradarstvo i podrumarstvo – istaknuo je Mirko Korotaj dodavši kako iz raspoloživih sredstava Općinsko vijeće u iduće četiri godine namjerava poduprijeti sve projekte koji vode do otvaranja novih radnih mjesta. Sukladno tome, donesena je odluka o kreditiranju poduzetnika, odnosno obrtnika, a temelji se na odredbama Ugovora potpisanog s podružnicom Hypo banke u Varaždinu.

Povoljni krediti Načelnik Mirko Korotaj

slavi 14. rujna uz blagdan Uzvišenja Sv. Križa, ove je godine naglašen i značajnim uspjehom u njezinom gospodarskom razvoju. Naime, otvoren je pogon tvornice obuće Bambi d.o.o. u Babincu te trgovački centar METSS u samom središtu općine. No, kako najavljuje Mirko Korotaj, načelnik Općine Cestica, ostvareni ambiciozni planovi bit će nastavljeni za boljitak svih mještana. I to usprkos recesiji.

- Treba znati, banka je rezervirala 10 milijuna kuna, a kreditna sredstva plasirat će na području općine Cestica uz kamatu od 7 posto. No korisnici je plaćaju 5 posto, jer ostatak kamata do punog iznosa iz svojeg proračuna

s

tvoreni osnovni uvjeti za život i ostanak, prvenstveno mladih ljudi na ovom području

Ceste, vodovod, vrtić...

- Proteklih nekoliko godina na području općine Cestica napravljen je niz pomaka u uređenju komunalne infrastrukture. Prije svega, uređenjem vodovodne mreže uspjeli smo pitku vodu dovesti do 90 posto kućanstava, a nerazvrstane ceste - asfaltirane su. Izgrađen je dječji vrtić koji prima 120 mališana, a uz čak deset novih učionica i trodijelnu sportsku dvoranu zaista možemo reći kako smo stvorili osnovne uvjete za život i ostanak, prvenstveno mladih ljudi na ovom području.

Međutim, svjesni smo da u ovo vrijeme recesije spomenuto nije dovoljno. Iz tog razloga intenzivno radimo na razvoju malog

subvencionira Općina. Isto

tako, pristupili smo i svim projektima Varaždinske županije u sferi subvencioniranja kamata na kredite koji su uzeti od poduzetnika. Tu naš angažman ne prestaje jer je Općina donijela mjere djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa pri izgradnji gospodarskih objekata, ali i oslobađanje od plaćanja komunalne naknade

Korotaj, a nužnost razvoja gopodarske zone u Cestici prepoznalo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje je projekte poduprlo s 400.000 kuna. No otkud tvornica u Babincu?

Ovdje ima posla

brtništvo i turizam u općini Cestica usko su vezani uz vinogradarstvo i podrumarstvo

Već u prvoj godini naša suradnja s investitorom, renomiranom proizvodnom tvrtkom Bambi d.o.o. Varaždin, rezultirala je otvaranjem pogona u Babincu s 22 radna mjesta. Uz to, u samom središtu općine otvoren je trgovački centar tvrtke METSS iz Čakovca, u čijem je samoposluživanju posao pronašlo osam zapo-

na tri godine. Također, jedna od olakotnih mjera za gospodarstvenike s našeg područja je sufinanciranje izgradnje komunalne infrastrukture do samog objekta. I ne samo to.

Naime, prodajom općinskog zemljišta po prihvatljivoj cijeni, poduzetnici mogu doći do neophodne lokacije za gradnju u gospodarskoj zoni.

Sve te mjere u konačnici moraju u četiri godine rezultirati otvaranjem stotinu novih radnih mjesta – ustvrdio je Mirko

Otvorenje METSS-a

o

slenika.

Drugim riječima, u proteklih godinu dana otvoreno je 30 novih radnih mjesta na području općine Cestica.

Veliku zahvalu moram uputiti svima koji su zaslužni za razvoj općine u proteklom razdoblju, napose općinskim vijećnicima koji unatoč različitoj stranačkoj pripadnosti gotovo sve ključne odluke donose jednoglasno, te županu Varaždinske županije Predragu Štromaru koji u ovo recesijsko doba pokazuje izuzetno razumijevanje za prilike u kojima moramo uspješno funkcionirati – zaključio je Mirko Korotaj.

PRIMJER

Uređenost za svaku pohvalu Kako doznajemo, općina sufinancira rad šest dobrovoljnih vatrogasnih društava, četiri nogometna kluba, dva malonogometna te jedan košarkaški klub, dva lovačka i jedno ribičko društvo. Osim za njihov rad, novčana sredstva izdvajaju se i za rad vinogradarske udruge, udruge umirovljenika, te KUD-a Cestica. U aktivnosti spomenutih udruga uključeno je oko 500 mještana, što dovoljno govori o funkcioniranju civilnog društva. Sva naselja u općini Cestica izuzetno su uredna, a mještane se svake godine simboličnim nagradama potiče na uređenje okoliša.

Potrebno je napomenuti da su u proteklom periodu određeni pomaci urađeni na području odvodnje, za što su samo Hrvatske vode - ispostava Varaždin izdvojile 700.000 kuna, uz angažman HEP-a, odnosno varaždinske Elektre i Županijske uprave za ceste.

KAKO DALJE Usprkos gospodarskoj krizi sufinancira se smještaj djece u vrtiću, prijevoz učenika...

Ulaganja u gospodarsku zonu i turizam

Bambi otvorio pogon

Osim što se ulagalo u komunalnu infrastrukturu, nisu zaboravljeni ni najmlađi mještani Cestice, podsjeća Mirko Korotaj.

- Usprkos gospodarskoj krizi u općini Cestica, nastavljamo sufinancirati smještaj djece u vrtiću, a u suradnji s Varaždinskom županijom, sufinanciramo prijevoz učenika, što na godišnjoj razini iznosi milijun kuna. U predstojećem periodu najviše pažnje posvetit ćemo otvaranju novih radnih mjesta, uređenju gospodarske zone

i razvoju seoskog turizma. Svjesni smo da moramo razvijati i osuvremenjivati

v

eć su uhodani projekti vinske ceste “klampotic” te Haloze - Zagorje vinogradarstvo i podrumarstvo jer će time već uhodani projekti vinske ceste “klampotic” te Haloze - Zagorje, potencirati uz 10 postojećih nastanak novih ponuđača

specifično turističkih proizvoda i usluga – rekao je Mirko Korotaj dodavši kako će s tim u vezi poticati izgradnju i uređivanje dodatnih smještajnih kapaciteta, bez čega nema razvoja kontinentalnog turizma, za koji je itekako zainteresirano i resorno ministarstvo. Jasno, uz adekvatna ulaganja u danas neizostavne promotivne aktivnosti kako bi doveli što više turista. No, bez krucijalne pomoći Varaždinske županije, Općina Cestica daleko bi teže funkcionirala u ova recesijska vremena.

Mozaik 17

14. rujna 2010.

REAGIRANJE Sindikalna podružnica djelatnika upravnih tijela Županije

Osmero ljudi - moralo otići

HALIĆ

U subotu posvećenje “Zavjetnog križa” Kada je bila izvršena agresija na našu Hrvatsku, formirali smo Dragovoljačku satniju u našoj Mjesnoj zajednici i dragovoljno 4. prosinca 1991. godine krenuli na ratište u Lipik. Prije toga oslobodili smo vojno skladište Varaždinbreg na Banjščini, koje je palo u naše ruke 20. rujna 1991. godine i tada su naše postrojbe dobile ogromne količine tehnike i streljiva, koje im je bilo vrlo važno za daljnje oslobođenje naše Hrvatske.

Kako bi naša udruga dala znak sjećanja na sve žrtve koje su pale u Domovinskom ratu, naša skupština je 2009. godine donijela odluku da se podigne „Zavjetni križ“ na početku šume „Gora“ na Haliću, gdje smo se pripremali 1991. godine za odlazak u oslobođenje „Lijepe Naše“ od agresora.

U mjesecu studenom 2009. godine završili smo „Zavjetni križ“ visine 20 metara i osvijetlili ga. Sve smo napravili dragovoljnim radom osim materijala i radova koje smo morali platiti. Posvećenje „Zavjetnoga križa“ obavit ćemo u subotu 18. rujna uoči dana pada vojnog skladišta na Banjščini (20. rujna 1991.) s početkom u 16.00 sati na Haliću.

UDDR Općine Gornji Kneginec

ZAHVALA

Žigino veliko srce Mirko Švenda Žiga još je jednom pokazao svoju humanost i veliko srce odazvavši se pozivu korisnika Centra za rehabilitaciju koji su ga pozvali u posjetu. Tako je u četvrtak, 2. rujna posjetio našu ustanovu te je svojim pjesmama i pozitivnom energijom oduševio naše korisnike kao i djelatnike. Njegova dobra volja i energičnost nisu nikoga ostavile ravnodušnim, pa se svatko na svoj način pridružio pjesmi i plesu. Nakon zajedničke veselice mnogi su iskoristili priliku te su fotografirajući se sa Žigom ovjekovječili ovaj događaj.

Ovim putem svi korisnici Centra za rehabilitaciju žele se još jednom zahvaliti Žigi na njegovom dolasku i žele mu puno zdravlja, sreće i uspjeha u životu. Također, velika hvala i bendu Vizija i njegovim članovima koji su se pobrinuli za razglas.

Korisnici Centra za rehabilitaciju Varaždin

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

U prošlih 15 mjeseci u Varaždinskoj županiji su provedene dvije velike reorganizacije upravnih odjela koje su trebale rezultirati većom učinkovitošću i profesionalnošću uprave. No, kako su navedene reorganizacije bile nestručno pripremljene bez potrebnih prethodnih analiza i stručnih procjena, a u konačnici i bez sudjelovanja sindikata kojem su samo na kraju dostavljani gotovi dokumenti na znanje, i sami rezultati su loši. Kroz to cijelo vrijeme vlada kaos u odijelim, premještanja ljudi, mijenjanja radnih mjesta, govorkanja o radnim mjestima koja će se ukinuti, ukidanja radnih mjesta, dolazak novih ljudi koje treba dobro pozicionirati i slično. U takvoj atmosferi sindikat je u više navrata pismeno i usmeno upozoravao da se ne vodi računa o ljudima i poslu koji su oni obavezni profesionalno i kvalitetno obavljati te molio za suradnju i uključivanje u sve aktivnosti koje se tiču zaposlenika i njihovih radnih i materijalnih prava.

Rezultat je bio taj da je u tom periodu dva puta raskinut kolektivni ugovor i to od strane poslodavca tj. župana,

iako smo upozoravali da se i u okviru postojećeg možemo dogovoriti. Napominjemo da su zaposlenici i članovi sindikata u Varaždinskoj županiji svjesni financijskog stanja u kojem se nalazimo i da žele kroz dogovor dati svoj doprinos bržem oporavku županije.

Naš poslodavac, nažalost, o nama očito misli drugačije te nas cijelo vrijeme želi u javnosti prikazati kao parazite koji troše javni novac, a da pritom ne navodi da je upravo on taj koji odlučuje o tome kako će se taj javni novac trošiti, i da bi on svojim osobnim primjerom morao isto doprinijeti mjerama štednje (..). Tako je i ponudio prema tad važećem kolektivnom ugovoru otpremnine, iako mi u sindikatu vjerujemo da se uz bolju organizaciju i smanjenje drugih troškova moglo više i pametnije uštedjeti.

Ono na što mi upozoravamo je nelogičnost: kakva je to ušteda ponuditi otpremnine ljudima koji su kvalitetni, stručni i sposobni obavljati više različitih zadataka, a u isto vrijeme zapošljavati pripravnike ili političke istomišljenike, mijenjati pravilnike kako bi ti ljudi dobili vodeće pozicije, i

sve to opravdavati željom za kvalitetnijim ustrojem. Ako se već želi postići kvaliteta logika nalaže da zadržiš najbolje i da ih još više angažiraš. I povrh svega uvredljivo je reći da se „kod toga vodilo računa o dužini radnog odnosa službenika, njihovoj starosti, invalidnosti te obvezama uzdržavanja, kao i ocjeni njihovog dosadašnjeg rada i učinkovitosti“.

Svih osmero ljudi koji su zapravo morali otići radi neopravdane degradacije i pritiska, svojim su se radom i stručnošću te kreativnošću dokazali i dali doprinos razvoju Županije. Nitko na sreću nije invalid, a ocjene njihovog rada do sad su bile sve odlične (ocjenjivali su ih župani i pročelnici), što se sve može provjeriti u njihovim dosjeima.

I na kraju ostaje gorak okus da je to sve učinjeno samo radi političkog obračuna i boljeg pozicioniranja određenih političkih opcija, a da su zaposlenici i posao koji oni obavljaju, te briga za novac poreznih obveznika ostali u drugom planu.

Sindikalni povjerenik Silvija Ladić

REAGIRANJE Načelnik Općine Vinica o postupku varaždinskog župana

Državni novac za prebijanje dugova?!

Kao načelnik Općine Vinica ostao sam neugodno iznenađen i zatečen nedavnim postupkom varaždinskog župana Predraga Štromara.

Naime, iz državnog proračuna Varaždinskoj županiji je ove godine dodijeljeno 2.143.763 kuna sredstava pomoći namijenjenih gradovima i općinama u županiji.

Odlukom župana Predraga Štromara o raspodjeli sredstava Općini Vinica pripalo je 95.000 kuna za razvojne programe. (...) Župan je osobno predložio da se spomenuta sredstva pomoći na području Općine Vinica utroše na postavljanje autobusnih nadstrešnica na već pripremljenim temeljima. Takav prijedlog sam podržao s obzirom na to da je od strane vijećnika već na nekoliko sjednica Općinskog vijeća bilo upita o postavljanju autobusnih nadstrešnica te je županu za potrebe potpisivanja ugovora o namjenskom korištenju sredstava pomoći iz državnog proračuna dostavljena i službena obavijest o namjenskom utrošku planiranih

sredstava za postavljanje autobusnih nadstrešnica.

Ugovor o namjenskom korištenju sredstava pomoći između Varaždinske županije i Općine Vinica zaključen je 17. kolovoza. Očekujući novčana sredstva iz ugovora, u Općini smo započeli postupak javne nabave.

Međutim, ostao sam zatečen prijedlogom o kompenzaciji od strane Varaždinske županije, a kojim bi se namjenska sredstva iskoristila za prebijanje dugovanja Općine Vinica vezanih uz dogradnju Osnovne škole prema javno-privatnom partnerstvu.

Svjestan sam da zbog znatno smanjenog priljeva sredstava u općinski proračun postoji nepodmirena obveza Općine Vinica prema Županiji s naslova Ugovora o javno-privatnom partnerstvu za dogradnju OŠ Vinica, no s razlogom se postavlja pitanje može li se takva obveza zatvarati s namjenskim sredstvima pomoći iz državnog proračuna (...) Zbog toga se s razlogom pitam hoće li župan objasniti

stanovnicima općine Vinica zbog čega će opet ostati bez autobusnih nadstrešnica?!

Naime, prije dvije godine, tzv. projektom postavljanja autobusnih nadstrešnica Varaždinske županije, koji je vodio nekadašnji zamjenik župana, a sadašnji župan, općine i gradovi bili su u obvezi pripremiti temelje za postavljanje nadstrešnica, a Varaždinska županija imala je obvezu nabave i montaže samih nadstrešnica. (...)

Međutim, nakon obavljenih priprema i utrošenih više od 30.000 kuna opet smo ostali oštećeni jer smo dobili samo dvije nadstrešnice! (...)

I na kraju postavljam pitanje: koja još županija u Republici Hrvatskoj u proračunu ima otvorenu prihodovnu stavku “prihodi od općina i gradova” osim Varaždinske županije?

Varaždinska županija od općina i gradova godišnje prihoduje preko 5.000.000 kuna, a realno bi bilo očekivati suprotno.

Marijan Kostanjevac, načelnik Općine Vinica

Pisma Polemike Vaše vijesti

18 Školstvo Elektrostrojarska škola Varaždin Hallerova aleja 5 Varaždin Škola stranih jezika „Euridika“ raspisuje:

NATJEČAJ Za radno mjesto (M/Ž) na određeno vrijeme do 30. lipnja 2011.

14. rujna 2010.

ULAGANJA Investicije u OŠ Sračinec za vrijeme ljetnih mjeseci

Nova čitaonica povećava raznovrsnost nastave

profesora engleskog i talijanskog jezika, 10 sati tjedno profesora engleskog jezika, 8 sati tjedno

Uvjeti: - VSS (Filozofski fakultet) Priložiti uz zamolbu: Ʉ łÿĺėĮėġÿĨ Ʉ îėĮėĊġÿĉı áÿġČėđå Ʉ îėĮėĊėġÿĉı áėđėĺĒÿÝå Ʉ ġėĮĺĤáı ė ĒåĊÑłĒĉÑĺÑĒĉı Prijave se podnose u roku od 8 dana od objave natječaja.

Prijave se dostavljaju na adresu: Hallerova aleja 5, s naznakom (Euridika „za natječaj“)

Školska knjižnica dobila je prostor za čitaonicu u kojoj će se moći izvoditi nastava lektire te projektna i istraživačka nastava

Tijekom ljetnih mjeseci u OŠ Sračinec izvodili su se brojni radovi i adaptacije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Učenici OŠ Sračinec, kao i drugih osnovnih škola, protekli su se tjedan vratili u školske učionice koje su za njih bile pripremljene i obnovljene. Tijekom ljeta u školi su učinjeni brojni radovi, a uprava, učitelji i ostalo osoblje u školi brinulo se o svakom detalju. Učionice su obojane i napravljeni su svi potrebni popravci. Nadopunjene su

l

ikovna učionica opremljena je posebno funkcionalnim namještajem svim potrebnim za održavanje kvalitetne nastave i obrazovanje djece za postizanje čim boljih rezultata.

Od većih zahvata u školi izdvaja se proširenje knjižnice koja sada ima nekoliko puta

veću čitaonicu. U čitaonici će se sada moći održavati i suvremena nastava, primjerice satovi lektire ili projektna i istraživačka nastava. U sklopu knjižnice i čitaonice nalazi se i Euro info točka koja je postavljena tijekom proljeća.

Novi prostor Osim toga, u blagovaonici je otvoren izlaz prema dvorištu koji donosi prije svega sigurnost za učenike - izlaz u slučaju opasnosti, ali i mogućnost za ugodnije provođenje odmora na otvorenom uređenom prostoru.

Likovna učionica opremljena je posebno funkcionalnim namještajem kako bi nastava i ovog predmeta bila što kvalitetnija.

Ulaz u školu krasi cvjetnjak o kojem se brinulo osoblje škole tako da je učenicima uljepšalo početak i ove školske godine.

Kako bi okoliš škole, kao i sama škola, bio sigurniji, postavljeni videonadzor radio je i tijekom ljeta.

Iz školske blagovaonice od sada će se moći izaći u dvorište

Okoliš škole redovito se održavao i tijekom školskih praznika

PREZENTACIJA Hrvatski olimpijski dan u OŠ Sračinec obilježen je demonstracijom dvaju sportova koji su učenicima još nedovoljno poznati

Sportski dan uz bejzbolaše i streličare Protekli tjedan u OŠ Sračinec obilježen je Hrvatski olimpijski dan.

Najprije je održana prezentacija streličarstva. U školi su gostovali streličari iz SK Cekin. Svoje umijeće prikazao je Alen Ružić koji je osvojio deveto mjesto na 5. parastreličarskom europskom prvenstvu i Cvijetoslav Zorman, njegov trener i predsjednik kluba.

Nekoliko zainteresiranih učenika oprobalo se u streličarstvu

Nakon njih „svoj“ sport demonstrirali su članovi Baseball kluba Vindija, redom i reprezentativci.

Ukratko je trener Aleksandar Bekić objasnio pravila bejzbola, a podijeljeni su i klupski letci. Na kraju su učenici OŠ Sračinec imali priliku probati gađati lukom i strijelom u pravu metu, a isto tako oni zainteresirani okušali

su se u udaranju loptice bejzbolskom palicom. Učenici su pozvani na jedan od sljedećih susreta BK Vindija kao počasni gosti.

Spontani dječji pljesak tijekom demonstracija ovih sportova dovoljno je rekao o uspješnosti obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana, koji je uspješno vodio prof. TZK-a Damir Fotak.

Nije lako pogoditi lopticu

14. rujna 2010.

Oglasi 19

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

20 Poslovni svijet

14. rujna 2010.

DOZNAJEMO Zašto se varaždinski Bambi odlučio za otvaranje novog pogona upravo u Babincu

VISOKOGRADNJA

Kraj stečaja VARAŽDIN - Nakon 10 godina završava stečaj nad Međimurje Visokogradnjom, budući da nakon gubitka spora s Ingrom teškog više desetaka milijuna kuna ne postoji razlog za nastavak stečajnog postupka, rečeno je u četvrtak na varaždinskom Trgovačkom sudu.

- Stečajni upravitelj će i nakon završetka stečajnog postupka nastaviti parnične postupke u ime stečajnog dužnika za račun stečajne mase, ali više neće biti drugih troškova. Štoviše, stečaj se može preotvoriti - upozorila je Lekić te zakazala završno ročište za 18. studenog.

I TOGA IMA

Nema novca ni za stečaj VARAŽDIN – U predstečajnim postupcima nad Tvornicom stolica Lepa i Elementi Lepa, varaždinski Trgovački sud pozvao je sve osobe koje imaju pravni interes da se provede stečajni postupak nad ovim poduzećima na uplatu predujma koji bi bio dovoljan za pokriće troškova prethodnog kao i otvaranje stečajnog postupka.

Manji troškovi prijevoza, ali i susretljivost čelnika Općine Blizinom radnog mjesta manji su troškovi prijevoza, a radnik brže dolazi do posla Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

BABINEC – Umjesto širenja poslovnih prostora u Jalkovcu, gdje je krajem prošle godine otvorio novu tvornicu, varaždinski Bambi odlučio se za izgradnju novog pogona u Babincu koji je svečano otvoreni za Dan općine Cestica. U prvoj fazi u pogonu površine 400 četvornih metara radit će 22, a u drugoj još 20 radnika. Ukupna površina zemljišta iznosi 4000 kvadrata, a ulaganja blizu četiri milijuna kuna.

Uloga Općine - Za izgradnju pogona odlučili smo se jer je to područje od posebne državne skrbi, ali i zbog kooperativnosti i brzog reagiranja načelnika Korotaja te cijelog općinskog poglavarstva. Naime, Općina Cestica ponudila je i financijsko učešće u infrastrukturi i oslobođenje od komunalnih naknada. No ništa manje nam nije važna ni zastupljenost radne snage, odnosno troškovi njezinog prijevoza - veli Ariana Pomper, direktorica Bambija.

Naime, kako dodaje, na cestičkom je području veća

koncentracija potrebne radne snage, koje je sve manje na varaždinskom području.

- S obzirom na to, željeli smo približiti radno mjesto radniku koji tako ne gubi puno vremena za dolazak na posao, odnosno za odlazak s

g

otovo četiri milijuna kuna Bambi uložio u novi pogon posla. Time si kao poslodavac osiguravamo prednost kod zaposlenika, a s druge strane smanjujemo troškove prijevoza - pojašnjava direktorica Bambija, koji je i ove godine dobio status Superbranda.

Veći izvoz U svom pogonu u Babincu Bambi će proizvoditi gornjišta za novi asortiman vodonepropusnog programa, koji je nedostajao u ponudi na domaćem i inozemnom tržištu, a već od ove sezone naći će se u prodavaonicama, kojih je sve više.

Naime, Bambi je i ove godine proširio svoju maloprodajnu

U prvoj fazi posao za 22 zaposlenika, a u drugoj gotovo još toliko

mrežu u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji, a planira povećati izvoz u zemlje prvenstveno Njemačku, Švedsku, Poljsku i Rusiju.

- Bez obzira na opće prilike i mnogobrojne specifične poteškoće i probleme, kao što je nedostatak radne snage, nužnost njezine stručne obuke te veća cijena rada u odnosu na zemlje u okruženju, poput Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Bugarske, želimo i trudimo se ostati i dalje isključivo hrvatski proizvođač kvalitetne dječje obuće. To iziskuje širenje na inozemna tržišta i smanjivanje troškova proizvodnje kako bi se održala konkurentnost u odnosu na druge proizvođače koji su se odlučili na proizvodnju u jeftinijim zemljama - veli

Do subote akcija 2 + 1 U sklopu objekta u Babincu, koji je plod uspješne dugogodišnje obiteljske tradicije i stečenog znanja, otvorena je i OUTLET prodavaonica obuće i odjeće za potrebe tog dijela županije, ali i dijela susjedne Slovenije. Iako su cijene tvorničke, povodom otvorenja outlet prodavaonice u Babincu Bambi do subote ima i akciju 2 + 1, što znači da se kupnjom dvaju artikala treći dobiva gratis.- Za razvoj nježnog dječjeg stopala mališana vrlo je bitan odabir njihove obuće, pa smo u prodavaonicama, uz novu kolekciju, ponudili već i veliko sniženje jesensko-zimskih prošlogodišnjih modela koji će biti uistinu cjenovno prihvatljivi i u ova vremena - ističu u Bambiju, dodavši da se obuća može potražiti i u preuređenoj prodavaonici na Kapucinskom trgu u Varaždinu, outlet prodavaonici u Jalkovcu i ostalim prodajnim mjestima.

Pomper dodavši da maksimalno gledaju i kako nabaviti većinu sirovine iz Hrvatske jer smatraju da se samo tako

kao zemlja možemo i izvući iz krize, te da od toga trebaju poći svaki pojedinac i svako poduzeće.

NAŠA POSLA

Plan za vozila kojih nema VARAŽDIN - Iako u nas nema vozila na električni pogon, Varaždin je dogovorio s Energetskim institutom Hrvoje Požar izradu Master plana elektrifikacije voznog parka Varaždina, koji bi trebao odgovoriti gdje najbolje izgraditi stanice za punjenje vozila na električni pogon. Sporazum o realizaciji projekta potpisali su ravnatelj instituta Goran Granić i Ivan Čehok.

USPJEH Ivančici Zlatna medalja za dizajn i funkcionalnost obuće za djevojčice marke FRODDO

Priznanje za lakši put na tržište Poljske Na sajmu u PoznaĹ„u ivanečka je Ivančica, najveći hrvatski proizvođač dječje i mladenačke obuće, dobila Zlatnu medalju za dizajn i funkcionalnost obuće za djevojčice marke FRODDO. - Ovo je priznanje veliki uspjeh, koji će nam olakšati izlazak na tržište Poljske, odnosno pronaći partnere za distribuciju na tom velikom tržištu puno potencijala - veli Eda Rain nakon povratka sa sajma obuće i kožne galanterije BTS u PoznaĹ„u gdje su se uz ivanečku tvrtku predstavili i varaždinski Bambi, ludbreški Galko te Mr. Joseph.

Zbog toga što zadovoljavaju visoke standarde kvalitete, kako

dodaje Rain, FRODDO cipele mogu se kupiti na više od 300 prodajnih mjesta u Hrvatskoj, ali i svijetu. Dostupne su, naime, na tržištima Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Nizozemske, Francuske, Njemačke, Italije, Engleske, Grčke, Ukrajine, Kazahstana, Rusije te Australije.

- Hrvatsko je tržište nedostatno za ostvarenje strateških ciljeva Ivančice, pa je bilo nužno jačati izvoz - ističe Irena Delmonego, voditeljica maloprodaje i marketinga, dodavši da Ivančica, koja je drugu godinu zaredom dobitnica nagrade „Zlatni ključ“ u kategoriji Najbolji izvoznik u Austriju, u izvozu ostvaruje 65 posto poslovnih prihoda.

Prava odluka

Emocionalna inteligencija

E

mocionalna inteligencija kao predmet proučavanja pojavljuje se tek početkom devedesetih godina 20. stoljeća. S razvojem emocionalne inteligencije, dolazi se do saznanja da je uspjeh zaposlenika, a posebice menadžera, određen ne samo konkretnom inteligencijom (IQ-om - kvocijentom inteligencije), već i vrlo važnom emocionalnom inteligencijom, te da o njihovim emocionalnim sposobnostima ovisi kako će se oni nositi s frustracijama, različitim

raspoloženjima i kakvi će biti u interakciji s drugima. Najveća primjedba na emocionalnu inteligenciju bila je spajanje dvaju dotad isključivih pojmova - inteligencije i emocija.

Emocije su oduvijek bile promatrane isključivo kao nešto što onemogućuje racionalno razmišljanje. No, brojna istraživanja su dokazala da emocije, ako se njima kvalitetno upravlja, mogu pospješiti racionalno razmišljanje, donošenje odluka i ponašanje menadžera.

K

ada kažemo za nekog da je emocionalno inteligentan? Kada ima sposobnost razumjeti i upravljati svojim emocionalnim reakcijama kao i prilagođavati se i reagirati na tuđe.

Emocionalno inteligentan menadžer, „intelektualno“ će upravljati svojim emocijama u poslovanju i u skladu s tim će bolje apsorbirati informacije, biti kreativniji i uspješnije rješavati probleme. Emocionalno inteligentni ljudi svjesniji su svojih prednosti i ograničenja, i zbog toga zrače samo-

pouzdanjem, optimizmom, fleksibilnošću te su otvoreniji za prihvaćanje novih ideja. Viši nivo emocionalne inteligencije dovodi i do stvaranja pozitivnih međuljudskih odnosa.

Menadžeri koriste svoju karizmu da bi inspirirali druge, potaknuli kooperaciju, entuzijazam i povjerenje kod zaposlenika. Nasuprot tome, niži nivo emocionalne inteligencije dovodi do negativnih reakcija u obliku poslovne nesigurnosti, suočavanja sa stresom i loših međuljudskih odnosa.

Nina Begičević doc. dr. sc.

14. rujna 2010.

Oglasi 21

22 Crna kronika

14. rujna 2010.

I TOGA IMA Liječnik izdavao lažne svjedodžbe i uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika

Građevinarima lažne svjedodžbe

Siniša Brkinjač

VARAŽDIN - Zato što je izdavao lažna uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, liječnik s ivanečkog područja kazneno je prijavljen zbog više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, dok su osobe kojima je pogodovao prijavljene zbog poticanja na kazneno djelo.

Provodeći sveobuhvatno policijsko istraživanje tijekom više mjeseci, policijski službenici PU

varaždinske utvrdili su postojanost osnovane sumnje da je

n

ije se uspjelo dokazati je li liječnik za lažna uvjerenja dobivao novac 54-godišnji liječnik medicine rada s područja Ivanca počinio

više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti. Naime, osnovano se sumnja da je liječnik, uz poticanje još troje muškaraca (53, 63 i 45), izdavao liječničke svjedodžbe i uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti s ocjenom radne sposobnosti „sposoban“, a da osobe nisu ispunjavale opće i posebne uvjete koje moraju ispunjavati. - Takvim postupanjem liječnik je u opa-

snost dovodio osobe kojima je izdavao liječničke svjedodžbe te njihove radne kolege i imovinu u okruženju u kojem su obavljali svoju djelatnost. Za sada se nije uspjelo dokazati da je to činio zbog novca, inače bi bio prijavljen za mito - doznajemo od Siniše Brkinjača, zamjenika načelnika PU varaždinske, koji napominje da su uvjerenja dobivali građevinski radnici.

DOZNAJEMO Potvrđena bjesnoća lisice uhvaćena u dvorištu na Banfici

Lisica na Banfici već je 20. slučaj bjesnoće u Varaždinskoj županiji Ne radi se ni o kakvim alarmantnim podacima, tvrdi Željko Čač iz Hrvatskog veterinarskog instituta.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Lisica koja je uhvaćena u varaždinskom naselju Banfica bila je bijesna!

Uhićena u Rapskoj Da je na Banficu zalutala vrlo vjerojatno lisica zaražena bjesnoćom, naslutilo se već u četvrtak kada je životinja zatečena u dvorištu obiteljske kuće u Rapskoj ulici, gdje je napala psa u vlasništvu Miroslava Benka, lovca na čija je vrata pozvonila policija. Osim policajaca, ubrzo su do njego-

o

ve godine testiran 471 uzorak na bjesnoću u Varaždinskoj županiji vog doma u rubnom gradskom području stigli i veterinari Veterinarske stanice u Biškupcu te su omčom i štapom ulovili lisicu koju je pas stjerao ispod stubišta. Zatim je u posebnoj vreći otpremljena u biškupečku veterinarsku ambulantu gdje je usmrćena. Uzorci njezinog tijela poslani su na analizu u Hrvatski veterinarski institut koji je potvrdio bjesnoću, dok se vlasnik psa već ranije preventivno cijepio.

Kip - sirovina Skulptura dječaka, rad kipara Vanje Radauša, ali drugi brončani spomenici koji su nestali s groblja u Donjoj Dubravi, možda će završiti kao - sekundarna sirovina! Brončani kip visine 70 centimetara, za koji je bio zainteresiran i varaždinski muzej, nalazio se na mjesnom groblju u Donjoj Dubravi na kojem su oštećene ili već okradene neke grobnice, odnosno njihovi dijelovi. Tako je ukraden brončani kip - lik žene visine 158 centimetara, a između 31. kolovoza i 8. rujna, kako su izvijestili iz PU međimurske, ista sudbina zadesila je i Radaušinu skulpturu koja je bila u vlasništvu međimurskih muzealaca.

I TOGA IMA - Već to što je lisica došla u naseljeno gradsko područje otvara sumnju na bjesnoću, budući da zdrave divlje životinje bježe od urbanih sredina - doznajemo od Željka Čača iz Hrvatskog veterinarskog instituta.

Marokanac u Bedencu

Nije alarmantno Lisica s Banfice drugi je slučaj bjesnoće u Varaždinu ove godine, budući da je jedna prije nešto više od mjesec dana ulovljena na Gupčevom trgu. Ujedno je i dvadeseta životinja s područja Varaždinske županije kod koje je od početka godine utvrđena bjesnoća, dok je na analizi bio 471 uzorak.

- Po tri slučaja bjesnoće potvrđena su na ludbreškom i ivanečkom području, šest na novomarofskom, a osam na varaždinskom - veli Čač.

Zaražene su bile ne samo lisice, nego i kune, ali i dva psa, i to na području Varaždina i Novog Marofa.

- Ne radi se ni o kakvim alarmantnim podacima, budući da je bjesnoća lisica kod nas prisutna više od 30 godina.

Međutim, treba biti oprezan i odgovorno se ponašati, što znači da i domaće životinje treba cijepiti protiv bjesnoće upozorava Čač.

Iako je ranije cijepljen protiv

Prije nego što je uhvaćena u dvorištu obiteljske kuće, lisica navodno bila u vrtiću

bjesnoće, pas Boss, koji je bio u dodiru s lisicom na Banfici, zadržan je u karanteni. Prema riječima Marijana Bakulića, pročelnika Upravnog odjela za komunalni sustav Varaždina, Grad će podmiriti sve eventualne troškove koji nastanu zbog Bossova liječenja, budući da je lisica uhvaćena na gradskom području.

S obzirom da je u neposrednoj blizini Rapske ulice dravska šuma, nije čudo da je tu uhvaćena lisica koja je vjerojatno tražila hranu, a zbog bjesnoće izgubila je strah od urbanih sredina, odnosno ljudi.

No, prije nego što su je ve-

terinari uhvatili u dvorištu Miroslava Benka, lovca lovačkog društva Zelendvor, viđena je u susjedovom dvorištu. Međutim, prema izjavama djelatnika biškupečke Veterinarske stanice, najprije je bila u dvorištu dječjeg vrtića na Banfici.

Zadavio ljubavnicu zbog prekida veze Leš koji je prije četiri mjeseca pronađen u staroj ložionici varaždinskog kolodvora pripada ženskoj osobi rođenoj 1978. godine, koju je još 2006. zadavio 36-godišnji muškarac iz Međimurja zbog ljubomore.

Do saznanja da u napuštenom objektu stare ložionice varaždinskog kolodvora život nije okončao neki od tu često viđenih beskućnika, kako se nagađalo, već ženska osoba za kojom se tragalo, varaždinska je policija došla nakon opsežnog kriminalističkog istraživanja.

Naime, kako je pojašnjeno na izvan-

Dok većina za ilegalni ulazak u Sloveniju, odnosno EU, koristi usluge skupih krijumčara, 31-godišnji Marokanac odlučio se za vlastiti plan i aranžman.

Završnica njegovog puta u EU počela je u četvrtak, kada je, nezakonito i izvan graničnog prijelaza, pješice iz Srbije ušao u Hrvatsku.

Zatim je autostopom došao do Zagreba gdje je kupio autobusnu kartu za Varaždin, odakle se uputio pješice u pravcu Slovenije.

Možda bi i ušao u susjednu nam zemlju da ga u subotu oko 10.40 sati nisu primijetili mještani naselja Bedenec te pozvali policiju koja ga je zatekla bez osobnih dokumenata.

Lisica bila u dvorištu vrtića?

USPJEH Policija uspjela razriješiti ubojstvo u staroj ložionici varaždinskog kolodvora iz 2006. godine

Mjesto prikrivenog zločina

NAŠA POSLA

rednoj konferenciji u PU varaždinskoj, u trenutku pronalaska leša 15. svibnja nije se moglo utvrditi ni pripada li ženskoj ili muškoj osobi. Nakon početne identifikaci-

p

omoću DNA analize utvrđen identitet ženske osobe nestale 2006. je u varaždinskoj Općoj bolnici, provedena je DNA analiza u Centru za forenzična

ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić u Zagrebu koji je utvrdio da leš pripada ženskoj osobi rođenoj 1978. godine s prebivalištem na području Međimurja, čiji je nestanak njezina obitelj prijavila u srpnju 2006. godine. Nakon više desetaka razgovora, došlo se do saznanja da je žena preminula nasilnom smrću. Temeljem prikupljenih obavijesti, varaždinska je policija 6. rujna uhitila 36-godišnjeg muškarca iz Međimurja koji je priznao ubojstvo zbog ljubomore, odnosno jer žena nije htjela nastaviti povremenu ljubavnu vezu s njim.

KRAĐA

Oštetili tvrtku za 2,2 mil. kn NOVI MAROF - Policija osnovano sumnja da su 51-godišnja i 31-godišnja žena te 33-godišnji muškarac zlorabili položaj i ovlasti. Od 18. siječnja 2008. godine do 15. srpnja ove godine 51-godišnja žena, koristeći poziciju odgovorne osobe za poslove prodaje u jednom trgovačkom društvu iz Novog Marofa, a u ranijem dogovoru s 31-godišnjom ženom i 33godišnjim muškarcem, oštetila je trgovačko društvo za oko 2.200.000 kuna.

Prema narudžbama koje su radili 33-godišnjak i 31-godišnjakinja kao odgovorne osobe jednog trgovačkog društva iz Sračinca, u programu računala umanjivala je vrijednost narudžbi, na način da je smanjivala cijenu pojedinačnih proizvoda višekratno od stvarne cijene koštanja.

Urbana kultura 23

14. rujna 2010.

NAJAVA

Dimmu Borgir uz Noctiferiu Mali podsjetnik za ljubitelje žestokog zvuka, Dimmu Borgir i Noctiferia zajedo 28. rujna u zagrebačkom klubu Boogaloou ukrštaju gitare, a povodom izlaska novog albuma Dimmu Borgira “Abrahadabra”!

Koncert će započeti u 20:00 sati, a cijena ulaznice iznosi 170 kn u pretprodaji i 190 kn na ulazu u dvoranu.

NAJAVA Trodnevni festival u Lepoglavi s rock štihom

Ad-Hoc uz Kawasaki 3p i VIS Peri Deri

ART

/media

Centar “Rabuzin” N

ovi Marof dobiva Centar za kulturu, a neki su ljudi došli na ideju koju treba javno izraziti i podržati. Prijedlog je da Centar ne bude bezimen, nego da se nazove po Ivanu Rabuzinu.

Denis Peričić, aj prijedlog gotovo mr. sc. da i ne trpi raspravu. Iako je novomarofsko područje dalo niz velikana, primjerice Mirka Račkog, najveći od njih svakako je Rabuzin.

Slikar je to koji je izgradio vlastitu likovnu poetiku, bitno različitu od tada prevladavajuće hlebinske škole, i oduševio poklonike širom svijeta. Vremena se mijenjaju, naiva više nije tako popularna, ali Rabuzinova umjetnost ne blijedi.

Naročito zbog mladih generacija, koje Rabuzina neće moći osobno upoznati, kakvu smo privilegiju imali mi stariji, mislim da ovaj prijedlog odmah treba usvojiti. bilja je čudno kako volimo dosadne, formalne i neosobne nazive ustanova, a imamo tako puno velikana po kojima bismo ih mogli nazvati i time pružiti trajan spomen osobama koje to zaslužuju. Tako je i u Varaždinu. Nekad se HNK zvalo “August Cesarec”, a sada samo HNK. Zašto se ne bi zvalo HNK “Tomislav Lipljin”? Zašto se Gimnazija ne bi zvala, recimo, “Juraj Habdelić”? Glazbena škola “Ivan Padovec”? Pučko otvoreno učilište ne mora dijeliti isto ime s desecima drugih, nego bi se moglo prozvati po nekom velikom edukatoru, primjerice Ferdinandu Konšćaku ili Boži Težaku. Varaždinsko književno društvo svom bi nazivu moglo dodati ime Zvonka Milkovića. o su samo neki od mogućih prijedloga. Možda i nisu najbolji, ali bitno je načelo. Stalno plačemo nad činjenicom da ne čuvamo uspomenu na zaslužne ljude. Kao, nema novih ulica, sve već imaju svoja imena, nema mjesta za skulpture, a novaca nema ni za što. Eto, ima mjesta, a ništa nas ne košta. Osim malo truda i poštovanja prema prošlosti kojom se, navodno, toliko dičimo.

T

NAJAVA

Dead By Mistake ponovo!

Nakon dugo vremena ponovno će se okupiti poznati varaždinski sastav Dead

By Mistake i to na koncertu povodom 5 godina od osnutka grupe i njihovog prvog koncerta u klubu Rogoz. Uz njihov nastup, na stageu će im se pridružiti poznati bend KINO KLUB sa svojim hitovima, zatim bend The Hangover - mladi varaždinski bend koji će odsvirati cover pjesme poznatog pop-punk benda BLINK 182!! After party će biti u poznatom okupljalištu Radiona uz DJ-a! I to sve 17. rujna s početkom u 22:00 h. Ulaz će biti simboličnih 20 kn.

Kawasaki 3p u nedjelju završava ovaj Ad-Hoc rock festival

Ovaj vikend jedna od većih rock gitarijada u našem kraju, a sve uz poznata imena i domaće mlade snage Prostor rukometnog igrališta na Sportsko-rekreacijskom centru u Lepoglavi ovog vikenda, 17., 18. i 19. rujna bit će poprište velikog open air spektakla svoje vrste na kojem će nastupiti poznata imena rock scene koje će predvoditi Kawasaki 3P, VIS Peri Deri i domaće mlade rock snage predvođene starim liscima iz Skynyrd Crowda - “Ad-Hoc Rock Fest Lepoglava 2010”. Rock Festival koji organiziraju Savjet mladih grada Lepoglave, Nezavisna udruga mladih (NUM), Viš-

njička udruga mladih (VUM), Odred izviđača Lepoglava, a pomažu TKIC d.o.o. i Grad Lepoglava, trodnevni je festival

U

samo par sati organiziran kvalitetni festival rock predznaka s Woodstock atmosferom.

Na izoliranom prostoru uz Bednju uz obilje vrhunske urbane rock glazbe pruža posjetiteljima vrhunski glazbeni

doživljaj. Svjesni situacije na festivalskoj sceni čipkarskog festivala, odlučili su dati svoj obol njezinom razvoju. Na tragu etabliranih open air festivala u Hrvatskoj, odlučili su oplemeniti festivalsku scenu u lepoglavskoj regiji. Želja organizatora je da ovaj, Ad-Hoc festival, (dogovoren i organiziran doslovno ad-hoc, u par sati) uz rokerski ambijent i pristupačne cijene postane tradicionalno događanje koje će okupljati ljude koji nose rock and roll u srcu i veselje u duši.

KOPRIVNICA Član grupe Pod naponom na pragu samostalne karijere

Između Rundeka i Johnnyja Scenski make up

Nova radionica Udruge Narya Zanimljiva radionica scenskog šminkanja pod vodstvom poznate šminkerice Mirele Magdić održana je u nedjelju u prostorijama plesnog studia - udruge Narya. Uz upoznavanje s tehnikama nanošenja make upa te malim tajnama šminkanja okupljene polaznice zasigurno će zablistati na idućim nastupima, revijama i koncertima.

Koprivnički glazbenik Goran Pintarić, kojeg smo dosad zapazili kao člana grupe Pod naponom, najavljuje svoj prvi samostalni nosač zvuka.

Kako sam kaže, radi se o autorskim stvarima, “negdje između Darka Rundeka i rocka”.

O

bradio je Cashovu pjesmu “Hurt” na hrvatskom jeziku

Uglavnom su to akustični instrumenti s dominacijom gitare i vokala iako se javljaju i perkusije, klavijature, usna harmonika pa čak i beatbox. Na CD-u će se naći i jedinstvena obrada pjesme Johnnyja Casha “Hurt” i to -

Z

T

u prepjevu na hrvatski jezik.

Već je predstavljen i prvi singl s CD-a, pjesma “Ivana”, za koju će biti snimljen i videospot. Možete je čuti na stranici MYSPACE.COM/GORANPINTARIC. Na blogu iste web stranice uskoro će biti objavljen link za besplatan

download singla. Goran je rođen 1987. godine, a osim glazbom bavi se i fotografijom. Kao glavni instrument ističe gitaru, iako svira i bas, bubanj, usnu harmoniku i još poneki instrument. Želimo mu puno sreće u samostalnoj kantautorskoj karijeri! (dp)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

24 Kulturni obzor

14. rujna 2010.

LIKOVNA UMJETNOST Sisački veteran izlaže u Galeriji star

U D-duru

Jubilarni 45. festival kajkavske popevke K

ajkavska popevka mala je glazbena forma, ali velika po značenju i bitna za identitet stanovnika Hrvatskog zagorja pa i Hrvata uopće. ovi autori teksta i glazbe, aranžeri i izvođači unose svježinu, humor i originalnost novim kompoziDarko RUŠEC cijama te obogaćuju profesor gitare u festivalsko događaGlazbenoj školi Varaždin nje. oznati dirigent, skladatelj i glazbeni aranžer Siniša Leopold umjetnički je direktor Festivala kajkavske popevke, a potrudio se ovogodišnjem festivalu podariti nova scenska iznenađenja. a festivalu je izvedeno 20 novoskladanih kajkavskih popevki, uz pratnju festivalskog revijalnog orkestra HRT-a.

Publiku je posebno oduševila izvedba komične popevke o mitu i korupciji pod nazivom „V Remetinec” koju je izveo duo Davor Dretar Drele i Vid Balog. urnim aplauzom za popevku „Pri lesi“ nagrađena je i mlada nada Anita Huđek, pobjednica Prvog glasa Zagorja u Sv. Križu Začretje. Uz poznate izvođače, poput Đuke Čaića, Višnje Korbar, Žige, Ksenije Erker, prvi put su nastupili Anja Šovagović i Ronald Braus. ozitivno je odjeknuo nastup Gorana Grgića, Đuke Čajića i kvarteta Rucner koji su izveli popjevku „Ljudi zagorski“.

Legenda krapinskog festivala Višnja Korbar nastupila je s popjevkom „Tak bi rada“, koja govori o nekim ljepšim vremenima. prvoj večeri Festivala popevke za navek publika se prisjetila najljepših skladbi koje su u originalnim verzijama otpjevali Radek Brodarec, Tomislav Borić, Elvira Voća, Ladarice i drugi poznati izvođači. rojnim glazbenicima zaslužnim za 45 godina kajkavske popevke uručena su priznanja, a među njima su Viktor Crnek, Stjepan Mihaljinec, Branko Ovčarić, KUD Ilirci, Arsen Dedić, Božo Potočnik, a posthumano je nagrađen i Vili Čaklec.

Slavo Striegl, ve iz tišine, slikarsk

N

P

N

B

P

U B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

U 90 godina života i 70 godina rada, Striegl je stvorio opus pred kojim nas – prolaze trnci!

Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Novu izlagačku sezonu Gradski muzej Varaždin započeo je izvrsnom izložbom Slave Striegla. Riječ je o nedovoljno poznatom velikanu hrvatske moderne i postmoderne umjetnosti, autoru čiji je cijeli bogati radni i životni vijek ključno obilježen Siskom i sisačkim krajem.

Izložba je postavljena u Galeriji starih i novih majstora na

Stančićevom trgu, a organizirana je u suradnji s Gradskom galerijom Striegl iz Siska, i to u povodu 90 godina života i 70 godina umjetnikova stvaralaštva.

Stotinjak radova Izložba u Varaždinu predstavlja stotinjak ponajboljih Strieglovih uradaka izvedenih u raznim tehnikama (ulja na platnu i papiru, ulja na staklu, akvareli, crteži, grafike, kola-

ži), upotpunjenih posebnom cjelinom na temu animalizma.

Taj umjetnikov ciklus obuhvaća

M

ožda i najbolji hrvatski animalist radove koji ga, prema mišljenju mnogih stručnjaka, svrstavaju u sam vrh hrvatskoga slikarstva u tome žanru.

Slavo Striegl rođen je u Sisku 1919. godine. Slikarstvo je studirao na zagrebačkoj Umjetničkoj akademiji, na kojoj je i diplomirao 1944. godine. Na sisačkoj Gimnaziji predavao je likovni odgoj od 1948. godine do umirovljenja 1974. godine, otkad se potpuno posvetio slikarstvu. U sedamdesetak godina likovnoga stvaralaštva predstavio se na brojnim samostalnim i skupnim izložbama, a o njegovu slikarstvu objavljena

su 4 monografska izdanja te dvadesetak kataloga. Među njima je i monografija iz 2003. godine Zorana Burojev ića, koji je ujedno autor stručne koncepcije i postava izložbe u Varaždinu.

Neponovljiv Strieglov opus uistinu – oduševljava. Njegove slike djeluju kao ogledni primjeri klasične hrvatske moderne 30-ih godina 20. stoljeća, upravo kao što bi se to moglo i očekivati od autora koji je studirao kod vrhunskih profesora i ključnih umjetnika tog razdoblja - Krste Hegeduši-

S

tudirao kod Hegedušića, Becića, Tartaglie i Šulentića ća, Marina Tartaglie, Vladimira Becića i Zlatka Šulentića. Taj

Kulturni obzor 25

14. rujna 2010.

rih i novih majstora GMV-a

elikan ki klasik

TUŽNA VIJEST Odlazak književnika i nekadašnjeg voditelja Galerije Foruma mladih

Iznenada umro pisac Zvonko Todorovski ćuje se pisanju i stvara niz sjajnih romana za djecu, za koje dobiva nagrade “Mato Lovrak”, “Grigor Vitez”, “Anto Gardaš” i druge. Pisao je lijepo, tečno, razumljivo i nadahnuto, približavajući djeci čaroliju morskih pustolovina.

Sreli smo se prije nekoliko godina i ostao sam zapanjen energijom kojom je prštao.

Bio je to novi Zvonko, posve predan književnosti i volji za životom. Pri svakom sljedećem susretu nastavio je širiti dobre vibracije. Sada ostaje samo tuga. Bok, Todora. Do viđenja, prijatelju.

DENIS PERIČIĆ

Upravo u trenucima vaterpolskog slavlja, HTV je objavio šokantnu vijesti. U noći s petka na subotu, u svom domu u Koprivnici, tek u 50. godini života, iznenada je umro hrvatski književnik Zvonko Todorovski.

Zvonka su dobro poznavali mnogi Varaždinci. Ovdje je započeo svoj stvaralački put, nacrtao prve stripove te uspješno vodio Galeriju Foruma mladih. Potom se sa suprugom, umjetnicom Magdom Dulčić, preselio u Zagreb odnosno Stari Grad na Hvaru, a nedavno su se skrasili u Koprivnici. S odlaskom u Zagreb posve-

LEPOGLAVA

Festival čipke

Otac i sin obilježili 50 godina zajedničkog rada

JUBILEJ 50 godina rada Josipa i Ivana Cikača

Kipar s četiri ruke Osam stotina djela u kamenu i drvu krasi njihov dom u Kučanu Donjem Piše: TIHANA DRUMEV

Prije nekoliko dana, stariji od dvojice kipara - Josip Cikač navršio je svoj 84. rođendan.

Zajedno sa sinom Ivanom potpisuje sva drvena i kamena ostvarenja, a ovog petka izložbom su obilježili 50 godina rada. - Otkad znam za sebe, radim s ocem. I kad sam bio zaposlen, provodio sam oko 5 sati dnevno u ateljeu, a otkad sam u mirovini još i više - kaže Ivan Cikač.

More „kipeca“

reducirani, stilistički jasno definiran potez privlači svojom ekspresivnošću, ali izrazit je iskorak u toplim bojama i ljubavi koju Striegl unosi u osoban odnos prema motivima, bez obzira na to radi li se o ljudima, gradu, brodovima ili životinjama. Upravo taj spoj tehnike i emocije na neusporediv način odlikuje Strieglov opus. Kako bi to rekao akademik Tonko Maroević, “njegova je vizija cjelovita”, a “interpretacija viđenoga-doživljenoga snažna.

Neponovljiva!”

Trnci Sam autor svojedobno je rekao: “To vam je isto kao kada za nekoga kažu da krasno svira, i sve to stoji, on je majstor, on svira odlično; svaka nota je na mjestu, ali to je hladno. A onda dođe drugi i svira to isto, a vas prolaze trnci”. Od Strieglovih radova nas prolaze trnci.

Stoga ne propustite ovu iznimnu izložbu, koja se može razgledati do 3. listopada.

Već kad zakoračite na dvorište Cikačevih, vidite da je drugačije. Dočekuje vas brončani ribič koji bezuspješno u malom ribnjaku pokušava uloviti zlatnu ribicu, u stopu vas prate drveni konji, a zapanjujuće je koliko se detalja nalazi na velikoj drvenoj konjskoj zapregi u koju su smješteni muž i žena. No, kad uđete u njihovu galeriju, ugledat ćete more „kipeca“ – mladence, seljake, putnike, Isusa i biskupe, ali i skijaša, nogometaša i biciklista. - Književnici pišu, a mi u drvu i kamenu bilježimo ono što nas okružuje - objašnjava Ivan Cikač.

Dvojica kipara skromni su ljudi, svako djelo, priznanje i

Više od 800 djela nalazi se u njihovom domu

nagrada jednako im je drago.

Ipak, posebno su ponosni na spomenik zahvale papi Ivanu Pavlu II. u Mariji Bistrici i

Prisustvo na koloniji u Letenyu donijelo im je i status počasnih građana tog susjednog mađarskog gradića.

s

Ne samo da rade kod kuće, već je njihov dom - umjetnost. Sve osim bijele tehnike nastalo je našim rukama - kaže kipar.

Izradili su i kolijevke za svu svoju unučad i praunučad. - Deda Joža je najsretniji kad je s njim u ateljeu četverogodišnji praunuk Janko. On je već krenuo njihovim stopama - rekla je Ivanova supruga Biserka.

ve osim bijele tehnike nastalo je našim rukama

spomenik PAN Europske unije u mađarskim Mlinarcima. Oni su začetnici kiparske kolonije na Bistrici na kojoj je dosad nastalo više od 170 skulptura.

Kućna umjetnost

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića, od 16. do 19. rujna u Lepoglavi će se održati popularni Dani čipke - 14. međunarodni festival čipke.

Organizatori najavljuju čitav niz događaja izložbi, predavanja, radionica, prezentacija, koncerata, sajmova te drugih kulturnih, zabavnih, prodajnih, pa i gastronomskih programa. Među njima se ističu festivalske izložbe Španjolski čipkani velovi, Lepoglavska čipka na oltarnicima, Lepoglavska čipka na modnoj odjeći, Šator od čipke, Čipkana haljina, Čipka na svečanoj odjeći, Izložbla lepoglavske čipke u galeriji Zadruge lepoglavske čipke, izložbe čipaka iz Hvara, Paga, Svete Marije, Splita, Sikirevaca i Lepoglave te Slovenije i Estonije, Mađarske i Belgije, kao i Filatelistička izložba na temu čipke.

Svečano otvaranje najavljeno je za četvrtak 16. rujna s početkom u 17.30 sati, na terasi restorana “Ivančica”.

Ovogodišnji festival upriličen je povodom obilježavanja Međunarodne godine približavanja kultura, stoga mu je i podnaslov “Hrvatske čipke i čipkarstvo - UNESCO-va nematerijalna baština”.

U okviru festivala bit će obilježena i 310. obljetnica rođenja velikog baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera. (dp)

26 Duplerica

14. rujna 2010.

FILM Vesela družina okupljena u TRASH udrugu obilježila 5. jubilej najvese

Trash naš svagdašnji realnost šljokastih n Završio ovogodišnji TRASH film festival, a osim pregršta kvalitetnih filmova, bog zanimljivih predavanja, koncerata, red carpet evenata i još puno puno toga šljo Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

doživljaj festivala.

Ovogodišnji TRASH film festival se po mnogočemu istakao, a ponajviše po kvaliteti pristiglih filmova. Žiri u sastavu: Nino Raspudić, Mladen Badovinac, Željko Luketić odradio je svoj dio posla, a najbolji su se okrunili prestižnim nagradama.

Ponosni dobitnici 5 Zlatnih motorki su: Najbolji horor: Attack of the Killer Phone Books – M. Hulse (Njemačka) Najbolji akcijski: Market – A. Komač & F. Starešinić (Hrvatska) Najbolji sf: Zorgazam – D. Lonjak (Hrvatska) Najbolji borilački: Nasty Nancy – S. Mance (HRV) Najbolji film po izboru publike: Porque hay cosasque nunca se olvidian… – L. Figueroa (ESP).

Jubilarni, 5. po redu, TRASH film festival je za nama. Misija je izvršena. Kineska i japanska manjina zadovoljne. A motorke podijeljene.

Suludo Atmosferu na festivalu najbolje bi opisali rječima Davorina Bogovića - “Mislim da se ove godine TRASH digao na višu razinu, po žiriju i gostima, organizacija je odlična, a atmosfera je uspjela ostati opuštena.

Suludo dobro. Krivo mi je što moram paliti dalje, ali s ponosom ću nositi majicu iako mi je broj premala - zbog nje ću se potruditi smršaviti. Štimung je genijalan!” - ukratko je prije puta svojim stilom Davorin opisao atmosferu i svoj

Što još reći?

Bogati off program uz predavanje na temu TRASH naš svagdašnji, kontroverzni filmovi poput Život i smrt porno bande, Nastupi bendova Pop Up, Fakin’ lajsne, NOX, Abba real tribute band te nastup zvijezde festivala, Davorina Bogovića uz pratnju Lavander benda (koj i uz to od lično svira obrad e ben d a The Clash), gosti

razni festiva-

TOMISLAV MAKAJ

A

da žiriju uistinu nije bilo lako, otkrio nam je Mladen Banovac (TBF): “Ugodna atmosfera za popiti piće uz činjenicu da sam prvi put pozvan u neki žiri, (osim onoga di sam ocjenjivao koktele 2 puta) pomogla je da se prirodno uklopim.”

Vesela ekipa organizatora ima se čime

la, limuzina, red capret, Hommage Tomislavu Gotovcu, Final party u Caffe baru Lavra, gejše, nunčake, katane, odlična zabava i zgodne hostese.

Završio je još jedan TFF, ali jedva čekamo idući!

Pojam TRASH predoslovno

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Davorin Bogović - gost Trasha SINIŠA SOVIĆ

Dobitnici Zlatnih motorki

...i sve puno unutra!

RED CARPET Iz Švicarske na tepih u ribičkom izdanju

Prvak dedinim Tomosom Hrvatska ne samo da ima europske prvake vaterpoliste, već i prvaka u vožnji mopeda dvobrzinca, Varaždinca Ranka Haslingera.

On je pobjednik prve retro trke Red Bull Alpenbrevet u Švicarskoj održane 4. rujna.

Ranko je prošao 132 kilometra u Alpama za 4 sata i 34 minute preko tri prijevoja visoka gotovo 2.500 metara. Bio je bolji od 600 vozača starih mopeda i osvojio 1.000 franaka i novi

- moped. - Kad sam čuo za trku, odlučio sam uzeti stari dedin Tomos iz garaže, po-

pravio ga i registrirao, a vježbao sam na Lastovu - kaže prvak. No, vožnja nije bila jedini dio trke, trebalo se pobrinuti za startni broj skupljajući frendove na Facebooku i imati originalan styling.

- Prikupio sam toliko frendova da sam počeo startnom pozicijom 2, a stvari za ovaj ribički stil iz sredine sedamdesetih nabavio sam na sajmištu - objašnjava. Ove subote dočekan je na crvenom tepihu Trasha. (td)

Kultura stanovanja 27

14. rujna 2010.

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

ČAROLIJA VATRE

Uvijek toplo ozračje Najugodniji osjećaj stvaraju kamini s ložištem na drva, zbog prirodnog načina loženja. No, ugradnjom ovakvog tipa ložišta trebaju biti zadovoljeni određeni uvjeti. Jedan od osnovnih je osiguranje dovoljnog promjera dimnjaka, koji za otvorene kamine iznosi 250 -300 mm, a za kamine sa zatvorenim ložištima 200 – 250 mm. Ukoliko imate manji promjer dimnjaka, stručnjaci će vam savjetovati tip kamina i ložišta koji će se uklopiti i u manje promjere. Sljedeći bitan za-

Odabir kamina ovisit će o stilu uređenja vašeg doma, koji će, bilo da je moderan, klasičan, rustikalni ili stilski, biti naglasak i nadopuna već postojećem ugođaju prostora

UGOĐAJ U DOMU Kamin je kroz stoljeća doživio mnogobrojne izmjene, no ostao je nezamjenjiv

Kamin čini kuću domom Odabir kamina ovisit će prije svega o stilu uređenja vašeg doma, koji će, bilo da je moderan, klasičan, rustikalni ili stilski, biti naglasak i nadopuna već postojećem ugođaju prostora Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ dipl. ing. arh.

Odabirom vrste kamina dajete karakter prostoru u kome se on nalazi.

Poznata je izreka da kamin čini kuću domom. I zaista, gotovo niti jedan element uređenja prostora ne može stvoriti osjećaj zadovoljstva kakav se javlja dok sjedite uz kamin.

„Srce“ kuće Razvoj kamina započeo je u 14. st., iako je otvoreno ložište i ranije predstavljalo centralni dio i srce kuće. Tijekom stoljeća kamin je doživio mnogobrojne tehničke i dekorativne izmjene, koje su bile popraćene smjenom stilskih razdoblja. U 19. st. dobivaju jednostavnije oblike kao suprotnost prijašnjim nakićenim kaminima. Sve

do danas možemo susresti različite stilove u oblikovanju kamina, od modernih, u čistim geometrijskim linijama, do onih koji i dalje prate smjernice velikih povijesnih razdoblja.

Odabir kamina ovisit će prije svega o stilu uređenja vašeg doma, koji će, bilo da je moderan, klasičan, rustikalni ili stilski, biti naglasak i nadopuna već postojećem ugođaju prostora. Kamini se izrađuju od različitih mate-

p

rema željama možete odabrati kamin s otvorenim ili zatvorenim ložištem rijala, pa će i odabir završne obloge ovisiti isključivo o

vašim željama.

Osim toga, prema željama možete odabrati kamin s otvorenim ili zatvorenim ložištem te ugraditi određeni tip gusnatog ložišta, koja se međusobno razlikuju prema veličini, snazi, načinu otvaranja vrata itd. Ložišta mogu biti na kruta goriva te električna ili plinska.

Odabir će ovisiti o postojećim uvjetima prostora u koji se kamin ugrađuje.

Kako bi ugradnja kamina bila kvalitetna, a njegovo funkcioniranje pravilno i ugodno za boravak uz njega, potrebno je zadovoljiti određene zahtjeve u kojima će vam najbolje pomoć i tvrtke koje ugrađuju kamine.

Savjetovanje sa stručnjacima kao i izvedba od strane specijalizirane tvrtke, omogućit će garanciju za proizvod koji

Možete odabrati kamin s otvorenim ili zatvorenim ložištem

se ugrađuje.

Osim toga, oni će preporučiti tip kamina koji će najbolje odgovarati postojećim uvjetima. Kamini se uvijek postavljaju na dovoljno čvrstu i stabilnu podlogu.

Svojom težinom stvaraju pritisak te ih nije preporučljivo stavljati na podloge s mekim izolacijama, jer dolazi do njezinog stiskanja te pucanja na kontaktu između kamina i zida.

htjev je dovođenje svježeg zraka koji će pomoći boljem sagorijevanju, a time i bržem zagrijavanju prostorije. Optimalan promjer cijevi za dovod vanjskog zraka je 160 mm, a promjer može biti podijeljen u dvije ili tri cijevi manjeg promjera. Položaj kamina u prostoriji treba biti naglašen tako da je pogled na njega omogućen sa svih strana.

On postaje centralno mjesto okupljanja, osobito u hladnim jesenskim i zimskim danima kada se više vremena provodi kod kuće u obiteljskom okruženju.

Romantično i toplo ozračje koje širi oko sebe ugodno je svakom pojedincu te stoga požurite ukoliko još niste ugradili kamin i uživajte ove zime u njegovim čarima...

28 Kultura stanovanja

14. rujna 2010.

KREATIVNOST

Za sportaše sportski stil!

Uz radni stol osigurajte dovoljno ladica i polica za smještaj školskih knjiga i pribora. Nastojte ih ne smještati na suprotan kraj sobe, jer time dovodite dijete u situaciju da za svaku novu knjigu ili potreban pribor mora ustajati od stola. Podalje od radnog stola smjestite garderobne ormare, police za igračke i ostale elemente, koji nisu vezani uz učenje. Dječja soba je i igraonica. Osigurajte dovoljno slobodnog prostora na sredini ili u određenom dijelu sobe.

Dječje sobe mogu biti uređene tematski, ovisno o sklonostima vašeg djeteta. Za mlade sportaše osigurajte interijer u sportskom stilu, za ljubitelje crtića interijer s omiljenim likovima, koji se pojavljuju u obliku

printa na namještaju ili tapetama itd. Osigurajte dio sobe koji će mališani kreirati prema svojim trenutnim željama ili raspoloženjima. To je kutak s panoom ili pločom po kojima mogu pisati, šarati, računati ili vješati svoje likovne i literarne radove. Uređenje dječje sobe je izazov, ali i uživanje, jer stvarate prostor koji će biti poticajan, maštovit i ugodan vašem djetetu!

Drveno-kompozitni podovi koji se

SAVJETUJEMO Ugodan ambijent sobe povoljno će utjecati na vašeg školarca

Dječja soba idealna za odmor, učenje i igru Preporuka je uključiti djecu u uređenje sobe kada se radi o odabiru boja, oblika tj. stila namještaja, likova koje žele uključiti u dekoraciju sobe, itd.

Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ dipl. ing. arh.

Uređenje dječje sobe vrlo je zahtjevan zadatak, jer gotovo nijedan drugi prostor unutar doma ne objedinjuje toliko različitih funkcija. Dječja soba je prvenstveno prostor namijenjen spavanju i odmaranju, pa su kriteriji za odabir kreveta,

podnice i madraca vrlo visoki.

Popratni sadržaji Kvaliteta spavanja utjecat će na bolju koncentraciju pri učenju i igri, a vrsta podnice i madraca na udobnost i pravilan položaj tijela. Prilikom njihove kupovine, posavjetujte se sa stručnim osobama, koje će vas uputiti u bitne detalje i preporučiti najbolje za vaše dijete. Dječja soba je i radni prostor, koji školarcima mora

s

vjetlost mora dolaziti s prednje ili lijeve strane za dešnjake, tj. desne za ljevake

pružiti maksimalan komoditet u smislu potrebne veličine

radnog stola, popratnih sadržaja i mogućnosti što bolje koncentracije. Kako bi učenje bilo što ugodnije, interijer sobe mora biti usklađen s potrebama i željama djeteta. Preporuka je uključiti djecu u uređenje sobe kada se radi o odabiru boja, oblika tj. stila namještaja, likova koje žele uključiti u dekoraciju sobe itd. Iako ponekad nećete shvatiti sve želje, ne opirite se zahtjevima mališana, jer oni kreiraju prostor prema svojim potrebama. Ugodan ambijent sobe povoljno će utjecati na proces koncentriranja i učenja.

No, stvaranje ostalih optimalnih uvjeta osigurat će mogućnost zadržavanja koncentracije.

Pravilan položaj radnog stola, s obzirom na izvor prirodne svjetlosti, jedan je od osnovnih uvjeta koje je potrebno zadovoljiti. Svjetlost mora dolaziti s prednje ili lijeve strane za dešnjake, tj. desne za ljevake.

Bazen u o

Ukoliko je izvor svjetlosti sprijeda, potrebno je onemogućiti blještanje zaštitom od sunca. Za večernje sate osigurajte stolnu lampu, koju će dijete prema potrebi jednostavno pomicati i prilagođavati trenutnim potrebama. Kada se govori o poziciji radnog stola u prostoru, važno je obratiti pažnju na njegov

odnos s ulaznim vratima. Idealan međuodnos je onaj u kome dijete sjedeći za stolom ima kontrolu ulaza u sobu bez zakretanja tijela. Iako ne biste željeli ometati dijete pri učenju, budite svjesni da će svaki ulazak omesti njegovu koncentraciju, a pogotovo kada su mu vrata smještena iza leđa.

Kultura stanovanja 29

14. rujna 2010.

PRILIKA OBI u varaždinskom prodajnom centru nudi velik izbor kamina

Za “solomahere” nema zime!

Postoji li išta ljepše od posjedovanja kamina u našem domu: naložen, topao, čuje se pucketanje vatre...

VARAŽDIN – Zahvaljujući OBI-ju i njegovu posvećenom i stručnom odnosu prema potrošaču, svatko može biti svoj majstor te brzo i s lakoćom obaviti sve poslove u vrtu i domu.

OBI trgovina svoj jedinstven i stručan odnos prema svakom potrošaču pokazuje ne samo velikim izborom kaminskih peći, peći na kruta goriva te ugradbenih kamina, nego solomaheri puni ideja ovdje pronalaze sve potrebno za njihovu ugradnju i održavanje.

Napravite sami Lako ostvarenje vaših želja potencirano je širokim spektrom kamina za svačiji ukus i džep. Postoji li išta ljepše od posjedovanja kamina u našem domu: naložen, topao, čuje se pucketanje vatre... Ništa lakše – ispunite svoje snove, a ono na što trebate obratiti pažnju pri odabiru i kupnji, saznat ćete uz nezaobilazne savjete koje uvijek očekujte od stručnih prodavača. Tu je ekskluzivna ponuda za kor isnike OBI Bonus Card i sve koji to žele postati. Treba znati, u OBI

OBI SAVJETUJE

centrima možete po povoljnoj cijeni unajmiti vozilo i dovesti kupljenu robu pred svoja vrata! OBI se u segmentu uređenja doma nameće kao kompetentni ponuđač, bez konkurencije. Naime, kao moderni maloprodajni lanac, svojim kupcima nudi najbolje iz triju područja: najinovativnije ideje modernog prodajnog centra za uređenje doma, bogat asortiman i know-how specijalizirane trgovine, kao i prihvatljive cijene trgovine građevinskim proizvodima. Tražite li savjet, određene robne marke, ideje i inovacije, ponude i akcije – OBI vam jednostavno pruža

Radionice baš za sve!

Ekskluzivnu ponudu kamina svakako potražite u najdražoj trgovini svih solomahera

u

činite sami svoj dom još ljepšim, a pritom kupnjom u OBI trgovini uštedite više. OBI svijet obuhvaća sedam područja: svjetiljke i elektrotehniku, boje i lakove, domaćinstvo i uređenje doma, građevinske materijale i drvo, sanitarije i pločice, željezo i strojeve te vrtlarstvo.

OBI trgovina d.o.o. za gradnju i dom lanac je suvremenih prodajnih centara s 40-godišnjom tradicijom. Vodeći je na tržištima u Njemačkoj i ostalim europskim zemljama. OBI broji sveukupno 540 prodajnih centara, od čega su 334 locirana u Njemačkoj. K tomu se može pribrojiti preko 210 prodajnih centara u ostalim zemljama, koji su organizirani kao dionička društva ili “joint venture” odnosno kao franšize u Austriji

i Švicarskoj. OBI prodajni centri su tijekom poslovne godine 2009. ostvarili promet od 5,9 milijardi eura. Koncern OBI sa sjedištem u njemačkom Wermelskirchenu zapošljava više od 38.500 djelatnica i djelatnika. Potrebe kupaca u OBI-ju su uvijek na prvome mjestu. Najvažniji instrumenti zbog kojih kupci ostaju vjerni OBI-ju su, osim proizvoda i cijene i brojne usluge. Primjerice, usluga najma strojeva, financiranje po

atraktivnim stopama, plaćanje kreditnim karticama, najam transportnih vozila i prikolica, milimetarski točno rezanje drveta, 5 godina garancije na sve motorne uređaje, povrat poreza za strance, savjeti za kupce, poklon-bonovi, šivanje zavjesa, miješanje boja…

Prodajni centri OBI u vašoj su blizini i po tome varaždinski nije izuzetak. A sve to vam pruža više za vaš dom, što znači i više zadovoljstva.

Osnovna ideja OBI radionica jest da svaki potrošač neovisno o predznanju može postati solomaher. A sve potencijalne solomahere, i one koji su to već postali, u najskorije vrijeme očekuje nekoliko radionica u OBI trgovini Varaždin. Prva kreće 25. rujna (zaštita drveta i bojanje drvenih ograda), a 23. listopada možete naučiti sve o prigodnom aranžiranju cvijeća uz blagdan Svih svetih. Već 20. studenog radionica je na temu postavljanja WC školjke i montiranja vodokotlića, a slijedi je, 18. prosinca, radionica o izradi adventskih vijenaca. Dođite svakako!

30 Kultura stanovanja

14. rujna 2010.

Duplerica 31 SINIŠA SOVIĆ

14. rujna 2010.

elijeg i najkičastijeg festivala u gradu

i - surova nunčaka gati popratni program donio niz okastog, tigrastog i na kraju veselog!

Za samo petnaest minuta Dražen Kuharović iz bezličnog trupca napravio je prekrasnu skulpturu sove

OTKRIVAMO Zašto je i u Švedskoj tražen, osebujni umjetnik Kuharović Dražen

Kad idu umjetnost i motorka ruku pod ruku Do umjetnika Draženova formata kod nas je gotovo nezamislivo doći, no nije bilo teško, jer dobar glas – daleko se čuje! e ponositi!

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

MARTINKOVEC – Mogu li vrhunska umjetnost i brzina izrade skulptura u drvu zaista ići ruku pod ruku, pitali smo prošli tjedan Dražena Kuharovića, našeg samozatajnog ali dokazanog velemajstora u tzv. „speed carvingu“. Naime, široj javnosti malo je poznato da na nevjerojatnom talentu ovom Koprivničaninu rođenom 1969. godine već zavide brojni strani umjetnici – konkurenti. O čemu se radi?

Padali u nesvijest - Ove godine na dvodnevnom tradicionalnom natjecanju u Wolbachu uspio sam svoju skulpturu odnosno „priču sa zmijama“ u drvu napraviti 17 minuta prije zadanog roka od 45 minuta. U ringu se zateklo nas 12 natjecatelja s motornim pilama i ostalim alatima, a koliko je ovakav rad zahtjevan, dovoljno govori podatak kako su se ranijih godina skulptori znali onesvijestiti od napora – istaknuo je Dražen Kuharović dodavši kako se sve skulpture izrađene

tom neobičnom tehnikom licitiraju, a visina postignute cijene određuje plasman natjecatelja. I ne samo to! Organizatori prikupljeni novac od prodaje umjet-

n

isu Šveđani blesavi da „padnu“ na našu hrastovinu, nego znaju prepoznati umjetnika nina namjenjuju u humanitarne svrhe. Koliko je zaista brz, uvjerili smo se kad je za svega 15 minuta iz povelikog trupca pod njegovom „motorkom“ nastala prekrasna skulptura sove. I to sa svim detaljima. Moramo priznati, iznenadio nas je umjetnikov alat koji smo zatekli u ateljeu na otvorenom. Našlo se tu sedam „stihlovki“ različite snage i dužine listova, bacač plamena, električne brusilice…, pa ne čudi da na spomenutoj sovi nijedno pero nije nedo-

stajalo. Pa i prekrasnu kuću izrađenu od trupaca, našeg ljubaznog domaćina Marijana Peričića, spretne ruke Dražena Kuharovića dodatno su ukrasile iznutra i izvana. Treba znati, on ne samo da izrađuje skulpture nadnaravne veličine već jedini u svom podravskom kraju rezbari duboke reljefe… Peričić nam je otkrio da njegova tvrtka Log-Art iz Vrbovca izrađuje unikatne kuće od trupaca, a Kuharovićeve rezbarije svakoj krase interijer.

Pa kako su se zapravo njih dvojica našli?

izrađuje po posebnoj narudžbi?

Pogađate? I one su izrađene u jednom komadu, izrezbarene u velikom trupcu! No nisu Šveđani blesavi pa da „padnu“ na materijal za klupe („egzotičnu“ hrvatsku hrastovinu), nego itekako dobro znaju prepoznati vrhunskog umjetnika. A znamo li to mi u Hrvatskoj?

Putinu – Sv. Nikolai - Do umjetnika Draženova formata kod nas je gotovo nezamislivo doći, no nije bilo teško, jer dobar glas – daleko se čuje! – ustvrdio je Marijan, a mi još možemo dodati da se itekako čuje. Jer kako, naime, objasniti činjenicu da su njegove skulpture izložene u stalnom postavu Muzeja NR Kine i u Nansenovu muzeju u Oslu, da je ponosni vlasnik njegove skulpture koja predstavlja sv. Nikolu ruski premijer Putin i da će park u švedskom gradu Ystadu uskoro krasiti unikatne klupe koje

Za koji sat... medo je provirio

Detalje treba znati izbrusiti

Abba glasom i stilom

Hostese u stilu japanskih gejši na usluzi gostima

Umjetnik koji ima stila ne može bez “štila”

Kuća iz snova s okućnicom vlasništvo obitelji Peričić

32 Putopisi

14. rujna 2010.

Glavna avenija - Avenue Habib Bourghiba

Tržnica ili, kako je Tunižani nazivaju, souk

PUTOPIS Maja Sraga živjela je i radila osam mjeseci u dalekom i sunčanom Tunisu (2)

Neprihvatljiva gola ramena, otkrivena koljena i poprsja ZABAVA

Večernji izlasci Jedno od vrlo zanimljivih iskustava bili su svakako i večernji izlasci u Tunisu.

U tijeku ljetne turističke sezone, otvorene su diskoteke i alkohol je dostupan turistima, no preko godine diskoteke su zatvorene te rade samo barovi u kojima se u 80 posto slučajeva ne prodaje alkohol ili se prodaje samo strancima uz pokaz putovnice. U svakom slučaju, nikako nije preporučljivo konzumirati alkohol jer je zakonom zabranjeno biti u javnosti pod utjecajem alkohola, pa u slučaju kontrole to može biti jako skupo, a u nekim slučajevima možete se naći i u zatvoru ili biti deportirani u svoju zemlju, jer tuniska policija nema milosti što se tiče religijskih zakona. Život na ulicama Tunisa za mene je stoga bio izazovan, no i zanimljiv.

Gužva u Medini

Privlačile smo pozornost prolaznika, a time i neugodne poglede i dobacivanja Piše: MAJA SRAGA

U gradu Tunisu, u kojem živi oko pedeset posto ukupnog stanovništva Tunisa, integracija mlade bijele djevojke zaista nije laka.

Posebno me začudila činjenica da je centar Tunisa, popularno zvani „downtown“ u kojem sam živjela, zapravo najopasniji dio grada, a što se dalje udaljavate od centra, to je život urbaniji i sigurniji.

Izazovi U centru grada, između hotela, zgrada ministarstava i sličnih institucija, nalaze se stare zgrade izgrađene za vrijeme francuskih kolonija, koje su u poprilično derutnom stanju, te su stanovi u njima jeftini, jer u centru uglavnom živi niži stalež Tunižana.

S obzirom na navedene činjenice, život u centru Tunisa nije nimalo lagan. Tunižanke

ne izlaze na ulice nakon što padne mrak i, osim u turističkoj sezoni, skoro je nemoguće vidjeti ženu na ulicama centra, što je nama,

u

kupovinu sa sobom sam uvijek vodila prijatelje iz Tunisa stranim studenticama iz europskih zemalja, predstavljalo izazov, jer smo privlačile pozornost prolaznika, a time i neugodne poglede, dobacivanja i slično.

Moram napomenuti kako je odjeća koja ne pokriva ramena, poprsje i koljena apsolutno neprihvatljiva, kako za hodanje po ulici tako i za radno mjesto, pa odmah po dolasku u Tunis morala sam obaviti kupovinu odjeće i kompletno promijeniti garderobu.

U džamiju pokrivene glave

U kupovinu Tunižani su narod koji će pokušati prodati sve što se prodati može, te pokušati napraviti atrakciju ni od čega.

Tu dolazimo do još jednog izazova, jer s obzirom na različitu boju kože i strani jezik, na tržnici ili “souku”, kako je oni popularno zovu,

Glavna tuniska tržnica u centru grada

Predsjednik Tunisa na jumbo plakatima na svakom uglu

nemoguće im je objasniti da ja zapravo živim i radim ovdje i da nisam turist, jer za turiste cijene su ponekad i do deset puta više.

Cjenkanje je, naravno, neizostavan dio kupovine, no u većini slučajeva još uvijek na kraju cijena bude dupla ili

Ulaz u Medinu

trostruko veća.

U takvim slučajevima ja sam iskoristila svoje prijatelje iz Tunisa te ih uvijek povela u kupovinu sa sobom, što je zaista mnogo olakšalo cijelu situaciju, a i novč a nik.

Sport 33

14. rujna 2010.

VATERPOLO VK Varaždin 1181 u financijskim problemima i pred gašenjem

Vaterpolo u stečaju?

Nedostatak novca i sponzora dovodi do preslagivanja varaždinske sportske scene Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Zloslutne najave o stečaju varaždinskih sportskih kolektiva koji se nisu na vrijeme prilagodili novim recesijskim i tržišnim uvjetima, počele su se ostvarivati. Jedan od prvih kolektiva koji je posustao je Vaterpolo klub Varaždin 1181, donedavno VK Coning.

Mladi sportski kolektiv bez zapaženijih rezultata nije uspio f inancijski izdržati plaćanje termina u Gradskim bazenima Varaždin te više nije u mogućnosti koristiti bazen. U klubu zamjeraju što

j

edan od prvih sportskih kolektiva koji je posustao u novonastalim uvjetima je VK Varaždin 1181 oni moraju plaćati termine u bazenu dok dvoranski sportovi ne moraju plaćati dvorane, odnosno za njih to čini Grad, svoju situaciju objasnili su u priopćenju poslanom na više adresa. „Razlog zabrane već je nekoliko godina neriješeno pitanje korištenja gradskog bazena za sportske aktivnosti varaždinskih klubova, iako je bazen građen, a i danas se sufinancira iz gradskog proračuna, dakle novcem poreznih obveznika i baš s motivom da se mladim generacijama omogući bavljenje sportom. I dok na svim dru-

Model financiranja

NOGOMET

Slavio Slaven

Varaždinski vaterpolo klub nedavno izgubio potporu glavnog sponzora te promijenio ime

Ostali klubovi podmiruju račune - Situacija je potpuno jasna. - rekla je ravnateljica Gradskih bazena Varaždin Natalija Žetko. - Naš cjenik je odobrilo Upravno vijeće kao i gradsko Poglavarstvo i vrijedi kako za vaterpolo klub tako i za sve ostale klubove koji koriste bazen. Za VK Varaždin 1181 mjesečno trošak za bazen iznosi od 7.500 do 9.000 kuna a ukupni dugovi su im sada veći od 100.000 kuna. Ostali klubovi redovno

podmiruju svoje troškove dok je s vaterpolo klubom bilo određenih problema od početka. Mi ne možemo ulaziti u način raspodjele sredstava za sport na nivou Grada, a dok su na snazi ove cijene i ovaj način mi moramo fakturirati klubovima provedene sate na bazenu. Dok Grad, sponzor ili klub ne podmire troškove ostaje ovakvo stanje. dodala je ravnateljica Natalija Žetko.

HRVANJE Moskva nije bila naklonjena varaždinskim hrvačima

Sokol izgubio od prvaka

Hrvači na SP-u u Moskvi nisu imali sreće u ždrijebu

GRADSKA SPORTSKA DVORANA

EVENT CALENDAR

Rekordi u opasnosti U nedjelju 19. rujna u 10 sati starta 16. Varaždinski polumaraton ispred stadiona Slobode. Staza vodi prva 4 km kroz grad, a ostatak kroz predgrađe. Usporedo s glavnom utrkom, na 21,1 km starta i utrka građana na 5 km koja u cijelosti prolazi ulicama grada. Polumaratonska staza ima certifikat Međunarodne organizacije za maratone i cestovno trčanje AIMS te se službeno priznaju svi mogući rekordi koji se postignu na ovoj stazi, tako da su rekordi Drage Paripovića od 1:05:17 h i Ide Kovacs od 1:16:02 h ponovo u opasnosti jer je staza ravna i pogodna za postizanje odličnih rezultata. (di)

gim sportskim objektima u gradu dosad nikad nije zabilježen slučaj da se zabranjuje korištenje objekta za mlađe uzrasne kategorije, članovi našeg kluba, u velikoj mjeri djeca od 10 do 17 godina, s ovim su novim zabranama već po drugi put praktički izbačeni s javnog sportskog objekta.

Predstavnici kluba višekratno su molili i učinili sve moguće napore kako bi se pronašao model za normalno f inanc iranje troškova korištenja bazena, tim prije što se treninzi održavaju u terminima kad Gradski bazeni normalno funkcioniraju, ali je intenzitet posjećenosti relativno malen, pa se za održavanje treninga ne koriste nikakvi posebni resursi.

Zahvaljujući prikupljenoj članarini svojih članova i sponzorskim doprinosima, klub je dosad uspijevao premostiti sve prepreke, pa i ranije ovakve poteškoće, no kako su sve mogućnosti tog tipa iscrpljene bez rješavanja pitanja korištenja bazena, klub je praktički osuđen na gašenje, a sedamdeset mladih Varaždinaca na svoj trajni oproštaj sa sportom i načinom života koji im inače dnevno svi preporučujemo. Žalosni i jadni zbog toga, ovim vas putem i javno molimo da to ipak spriječite i mladim ljudima date prigodu na koju imaju pravo.“, piše u priopćenju koje je potpisala predsjednica VK Varaždin 118 Karmela Sotošek.

ATLETIKA

U Moskvi je održano Svjetsko seniorsko prvenstvo u hrvanju na kojem su nastupila i dva člana Hrvačkoga kluba Vindija - Tonimir Sokol i Siniša Hogač.

Brončanom s posljednjeg Europskog prvenstva ždrijeb nije bio previše naklonjen. Već je u prvom kolu, u kategoriji do 60 kilograma grčko-rimskim stilom, Sokol za protivnika dobio starog znanca i aktual-

nog europskog prvaka, hrvača Azerbajdžana Hasana Aliyeva.

Aliyev je Sokola zaustavio u polufinalu posljednjeg Europskog prvenstva, a Azerbajdžanac je i ovaj put u dvije runde (1-0, 6-2) svladao varaždinskog hrvača.

No kako je azerbajdžanski reprezentativac izborio finale i na kraju se okitio titulom svjetskog prvaka, Sokol je dobio priliku natjecanje nastaviti u

repasažu u kojem ga je, također u dvije runde, porazio bugarski hrvač Ivo Serafimov Angelov (1-0, 2-0). Drugi Vindijin predstavnik Siniša Hogač u kategoriji do 96 kilograma nakon tri runde (0-1, 2-0, 1-0) izgubio je u prvom kolu u kojem je za protivnika imao talijanskog hrvača Dalgora Timoncinija. Jedini hrvatski hrvač s medaljom na SP-u je brončani Nenad Žugaj.

14.09.2010. - velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio - RK Bjelovar 19:00 sati 15.09.2010. - mala dvorana – košarkaška utakmica KK Vindija – KK Ivanec u 20:30 sati 18.09.2010. - velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Dalmatinka u 16:30 sati - rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Split u 19:00 sati - mala dvorana – košarkaška utakmica KK Vindija – KK Virje u 18:00 sati 19.09.2010. - mala dvorana – rukometna utakkmcia RK Varteks di Caprio 2 – RK Međimurje 2 u 11:00 sati - promocija bisicklističke Ii pješačke staze na Dravi u sklopu Europskog tjedna kretanja 2010. sa startom kod Gradske sportske dvorane Varaždin (caffe bar Time out) u 10:00 sati

U utakmici 7. kola HNL-a između Slaven Belupa i Varaždina bilo je dosta prigoda; žustre, ali ne i nesportske igre, no postignut je samo jedan zgoditak i to za domaćina, ekipu Slaven Belupa. Prvo poluvrijeme proteklo je bez zgoditaka, a svaka ekipa imala je svoje prilike doći u rezultatsku prednost.

Drugo poluvrijeme počelo je odlično za domaćina, a loše za Varaždince. Slaven Belupo poveo je već u 48. minuti zgoditkom Vojnovića.

Varaždinci su nastavili u pojačanom tempu, bilo je prigoda, ali nije bilo dovoljno sreće. Tako je i Vugrinec bio u dvije izgledne prilike, ali nije uspio pogoditi. Međutim, nogometaši Slavena također su imali i svoje neiskorištene prigode.

Pred kraj utakmice Varaždinci su i dalje tražili priliku za izjednačenje, ali Rodić je „zaključao“ svoja vrata. (di)

RUKOMET

Porazi u startu Rukometaši RK Varteks Di Caprija u drugom kolu Premijer lige na gostovanju u Poreču kod istoimene ekipe poraženi su rezultatom 29:27 (16:9).

Prvo poluvrijeme pripalo je uvjerljivo domaćinima, dok je drugo poluvrijeme pokazalo da je i Varteks imao svoje šanse.

Natjecanja u 1. hrvatskoj rukometnoj ligi za žene počela su protekli vikend. Ekipa ŽRK Koka izgubila je susret 1. kola 1. HRL za rukometašice u Zelini proitv istoimene ekipe rezultatom 30:26. (di)

34 Sport

U zaleđu Počela su preslagivanja P

reslagivanja u varaždinskom sportu nastavljena su protekli tjedan u vaterpolo klubu. Predstavnici vodenih sportova smatraju da nisu u ravnopravnom položaju jer oni moraju izravno Damir IVANČIĆ plaćati termine u bazenu dok dvoranski urednik sportske sportovi na isti način rubrike ne plaćaju termine u sportskim dvoranama. Osim toga ponovo se otvorilo pitanje funkcioniranja kluba u natjecateljskom smislu i sportske škole. Grad se već prije odredio da su sredstva namijenjena za sport uglavnom baš za sportske škole i trenere, dok bi natjecateljski i tzv. profesionalni sport klubovi trebali sami financirati kroz sponzorske i donatorske ugovore. Oni klubovi koji to nisu u stanju iz bilo kojeg razloga, naći će se u problemima baš kao i varaždinski vaterpolo klub. U recesijskom okruženju u gospodarstvu, tvrtkama koje ne posluju onako dobro kao prije, najprije će rezati sve troškove od kojih ne mogu očekivati izravnu dobit pa će tako donacije sportskim klubovima biti najvjerojatnije prve koje će se naći na listi za otpis. Najteže je pronaći univerzalni odgovor na takve situacije, ali najbliži je onaj koji kaže da će klubovi svoje aktivnosti i troškove uskladiti s prihodima. Ukoliko neće biti prihoda za natjecateljski dio, morat će istupiti iz natjecanja i nastaviti samo s radom sportske škole. Povratak u natjecateljski dio dogodit će se povratkom sponzora i donatora odnosno povećanjem prihoda. Drugi način je amaterizacija natjecateljske ekipe. Drugim riječima, dečki će se natjecati i igrati iz gušta, a ako treba negdje putovati, onda će skupiti za benzin ili kartu i otputovati na utakmicu.

Ove varijante, naravno, vrijede ukoliko vodstvo kluba nije u mogućnosti skupiti dovoljno prihoda za takve aktivnosti kluba. ostoje i klubovi koji su posljednjih godina živjeli iznad svojih mogućnosti te su sada prisiljeni platiti cijenu takvog „poslovanja“.

Prema najavama, ubrzo bi moglo biti još nekoliko klubova koji pritisnuti financijskim obvezama moraju posegnuti za sličnim radikalnim mjerama.

P

14. rujna 2010.

ATLETIKA Društvo za sportsku rekreaciju Lančić-Knapić organiziralo cross utrku

Pokazna utrka za sljedeću godinu

Pobjednici utrke

Društvo za športsku rekreaciju Lančić-Knapić organiziralo je “Cross utrku Lančić-Knapić 2010.” 16 natjecatelja iz Trkačkog kluba Ivančica Ivanec, Udruge za sport i kulturu Bedenec, Maratona 95 iz Varaždina i DŠR Lančić-Knapića pretrčalo je zahtjevnu stazu dugu oko 4 000 metara. Prvo mjesto osvojio je Josip Fodrek, DŠR Lančić-Knapić, drugi je bio Josip Jakop,

Trkački klub Ivančica Ivanec, a treći Marino Lančić, DŠR LančićKnapić. U konkurenciji žena prvo mjesto je osvojila Ivana Posavec, UKS Bedenec. Najmlađi natjecatelj bio je Nikola Grabar, a najstariji Josip Matišić. Prva trojica natjecatelja nagrađena su medaljama, a prva petorica i spomen-majicama utrke. Svi natjecatelji primili su priznanja za sudjelovanje u utrci.

Ova utrka u organizaciji DŠR-a Lančić-Knapić predstavljala je svojevrstan pokaz za sljedeću godinu, kada će se uvesti starosne kategorije i samim time omasoviti broj natjecatelja. Po riječima samih trkača, radi se o vrhunskoj i zanimljivoj cross stazi koja vodi kroz šumu, po makadamu, livadnom puteljku i asfaltu. Nakon utrke slijedilo je druženje u društvenom domu.

STRELIČARSTVO Zadnja provjera streličara pred Prvenstvo Hrvatske

Streličari su dali sve od sebe kako bi provjerili svoje trenutne sposobnosti prije skorog prvenstva Hrvatske

Štit grofa Konjskog U raspodjeli medalja zadovoljni mogu biti članovi klubova „Cekin“ iz Varaždina i „Grebengradski streličari“ iz Novog Marofa Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Zadnji turnir prije Prvenstva Hrvatske iskoristilo je za provjeru svojih sposobnosti

n

akon promjene vrste luka, Dora Oštrek opet je osvojila zlatnu medalju šezdesetak streličara koji su nastupili na Fita star turni-

ru 2x70 metara u Konjščini, ujedno se boreći i za Štit grofa Konjskog u organizaciji streličarskog kluba „Grofovi Konjski“.

U borbi za medalje zadovoljni mogu biti članovi klubova „Cekin“ iz Varaždina i „Grebengradski streličari“ iz Novog Marofa. Dora Oštrek (GS) imala je prvu provjeru nakon promjene vrste luka i gađajući iz složenog luka u konkurenciji kadetkinja osvojila je zlatnu medalju s dva kruga više ispred drugoplasirane

Ta m a r e B r l e k (Grofovi Konjski).

U konkurenciji seniora Dario Gregec (C) osvojio je srebrnu medalju, dok je Stjepan Gašparić (C) bio sedmi. Brončani u golom luku kod seniora bio je Dobroslav Oštrek (GS).

Mlinariću zlato Zanimljiva borba vodila se u standardnom luku kod seniora, a u konačnom poretku zlato je pripalo Tomislavu

Mlinariću (C), srebrni je Đuro Rabuzin (GS), bronca je pripala Milutinu Pavičeviću (C), četvrti je Goran Gojković (C), dok je peto mjesto osvojio Davor Pejnović (GS).

Mali Štit grofova Konjskih u apsolutnoj konkurenciji mladih streličara pripao je osmogodišnjoj Magdaleni Štabek (Grofovi Konjski), dok je u konkurenciji seniora slavila Anica Lacković (PSK Zagreb 1955).

STRELIČARSTVO Održano Prvenstvo Hrvatske u 3D streličarstvu

Dominacija Brinja u složenom luku

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Streličari s 3D metama

Streličarski klub „Grebengradski streličari“ iz Novog Marofa ponovo je okupio više od devedeset natjecatelja iz 23 kluba koji su se nadmetali na Prvenstvu Hrvatske u 3D streličarstvu. Puna tri sata gađali su streličari na 28 meta, koje su bile raspoređene u šumi pokraj streljane Streljačkog kluba

„Termika“ u Možđencu. Ponovo su dominaciju u složenom luku pokazali članovi Brinja koji su odnijeli sva tri prva mjesta.

Zlato je otišlo u Brinje i u kategoriji lovačkog luka. Najbolji u golom luku je Zdenko Videc (Sisak), dok je Zoran Marenčić (Cekin) osvojio srebrnu medalju. U ženskoj konkurenciji

Anica Lacković (PSK-Zagreb) osvojila je zlato, a Nina Herceg (Grebengradski streličari) srebro. U tradicionalnom luku zlatna medalja otišla je na vrat Roberta Potrkača (Sisak), Nenad Štabek (Grofovi Konjski – Konjščina) osvojio je srebro, a Robert Vrana Bilić (Istra-Pula) je brončani. (dp)

Sport 35

14. rujna 2010.

za bolje zdravlje

PLANINARENJE Alpinistički uspon na najviši vrh Berninskih Alpi

Sport Nezaboravan užitak Barakude ponovo sjaje Greben je kombinacija većinom zaleđene plohe, a manjim dijelom smrznutog snijega koji na mjestima ima nagib do 50 stupnjeva

G

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Planinarska ekipa koju su činili Ivan Štefičar iz PAK Lepoglava, PD Pusti duh, Marijan Lonjak iz PK Vertikal, HPD Ivančica i Zenil Vugrinec - Zec iz PK Vertikal u švicarskim Alpama popela se na vrh Piz Bernina (4049 m), najviši vrh Berninskih Alpi. Popeli su se jednom od najzahtjevnijih alpinističkih ruta za uspon koja vodi snježno-ledenim bridom pod nazivom Bianco Grad, što u prijevodu znači Bijeli greben.

Idilična staza Staza počinje u mjestu Pontresini na 1750 m u blizini poznatog skijališta St. Moritza. Najprije se prolazi idiličnom stazom do izletišta gdje počinje malo strmija planinarska staza koja vodi do planinarskog doma Tschierva, koji se nalazi na visini od 2583 m.

Iz doma se kreće na glavni uspon u 3 sata ujutro, stazom koja je relativno dobro označena i vodi strmo gore prema ledenjaku. Tu počinje malo jači uspon. Prvo po ledenjaku pa preko zaleđene „ferate“ u strmoj stijeni do grebena otkud slijedi klasično penjanje.

Nakon 70-ak metara visine, stiže se pod glasoviti Bianco Grad koji se poput bijele zmije strmo penje sve do visine od 4000 m. Greben je kombinac ija već inom zaleđene plohe, a manjim dijelom smrznutog snijega koji na mjestima ima nagib

ATLETIKA

Nastavljena dravska liga U 14. kolu 18. Cross lige Drava 2010 ponovo je pobijedio Ivan Čorba ispred Siniše Kovača i Josipa Fodreka.

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Smiljana Janžek. Na utrci na 2.000 m pobjednik je Tomislav Kukec dok je u ženskoj konkurenciji pobjednica Mirjana Zidarić. Ukupno je nastupilo 76 natjecatelja. Sljedeće kolo na rasporedu je 16. rujna u 18 sati na dravskom kanalu.

Uspon pred samim vrhom vrlo je zahtjevan, a brid kojim se kreće uzak je svega oko pola metra

do 50 stupnjeva. Za taj dio uspona treba malo vještine za penjanje i osiguravanje po ledu.

Slijedi ponovo klasično penjanje u stijeni kroz nešto položeniji, ali zato izuzetno uzak brid (oko 0,5 m) koji

ledajući subotnju vaterpolo utakmicu u kojoj smo pregazili Talijane, stvarno sam uživao. U glavu su mi doprla neka sjećanja, pa sam ih odlučio podijeliti s vama. 2005. godine, u drugom mjesecu, u još prašnjavom roh-bau prostoru Gradskih bazena, stojim i razmišljam dva mjeseca do otvorenja fitnesa.

Odjednom čujem neki žamor, kad ono ulaze ljudi iz Uprave bazena s Ratkom Rudićem u razgledavanje objekta. Raspitivao se o načinu kako ću urediti fitnes, nakon mog Bojan GOLUB kratkog izlaganja, rekao je da to zadovoljava potrebe reprezentacije Kondicijski trener te da se vidimo u lipnju. U lipnju prvi fitness cluba je ušao “Boss”, pozdravio se kao da “Sportlife” se znamo godinama, iza njega od042/241-600 ličan fizioterapeut “Damba” Damir Luketić, moj prijatelj s fakulteta, te Dejan Kontić, vrhunski kondicijski trener i pomoćni trener Miki Damjanić. Na kraju su ušli vaterpolisti.

Nakon kratkog razgovora s igračima, Boss je sjeo na bicikl i krenuo lagano pedalirati, a trening prepustio svojim suradnicima. Damba je krenuo s pripremanjem dopunske prehrane, Dejan sa zagrijavanjem za trening snage, a Miki je asistirao.

Slijedio je rad na spravama i utezima sat vremena.

Nakon toga trening u bazenu, “lagano” isplivavanje 5 kilometara sa specifičnim vaterpolo zadacima. Pa još neke manje tehničke korekcije za kraj jutarnjeg treninga. Pješice do Turista, ručak, odmor, ponovo pješice do bazena i u 5 sati drugi trening. Isto dva i pol sata u vodi. Tehničko taktički, s bezbroj duela, udaraca, uigravanja akcija, ponovo isplivavanja i na kraju igra. I tako dva do tri mjeseca. Te godine bili su polufinalisti SP-a, 2007. svjetski prvaci, a sada i europski. Drago mi je što sam imao čast upoznati te skromne ali velike sportaše i ljude.

ribolov

Sportski

Ribolovne vode

v

rh je ustvari dosta uzak i šiljasti brid, pa na njega jedva stane troje ljudi s opremom

Druženje na planinama posebno je srdačno

vodi do samog podnožja Piz Bernine.

Vrh je ustvari dosta uzak i šiljasti brid, pa na njega jedva stane troje ljudi s opremom.

S vrha se spušta preko uskih kameno-ledenih bridova do strme stijene kroz koju se spušta preko užeta oko 60 m u podnožje do drugog planinarskog doma Marco e Rosa, koji je na talijanskoj strani planine.

S

Odatle staza vodi preko ledenjačkog prijevoja, također do dvije strme stijene preko kojih se pomoću užeta spušta u prekrasnu ledenjačku dolinu s mjestom na početku doline pod nazivom Morteratsch.

portski ribolov - magična riječ za milijune ljudi širom svijeta. Teško je reći zašto je tome tako, ali sportski je ribolov danas svojevrstan bijeg od stvarnosti i stresa, bijeg u davno prošla vremena kada je ribolov bio jedan od načina opstanka čovjeka - lovca. o, sportski je ribolov u prvom redu ljubav prema prirodi, prema svim bićima koja žive u vodi ili uz nju. ajprije ćemo se upoznati Budimir Šebečić s podjelom ribolovnih autor knjige voda. Vode na kopnu općenito “Male tajne sportskog možemo podjeliti na tekuće ribolova” (otvorene) i stajaće (zatvore- budimir.maletajne@gmail.com ne). Tekuće dijelimo na visinske, nizinske i krške, dok u stajaće vode ubrajamo planinska, visinska i nizinska jezera te umjetno izgrađena akumulacijska jezera i ribnjake. isinske vode nazivamo još i salmonidnim vodama. Naziv su dobile po pastrvi koja u njima živi. To su vode u kojima, uz pastrvu, žive riblje vrste kojima je za život potrebno više kisika u vodi i niža temperatura vode. Gornja salmonidna regija, u kojoj obično živi pastrva, nalazi se na nadmorskim visinama od 650 do 1000 metara. onja salmonidna regija je na visini od 450 do 650 metara. Uz pastrvu i lipljena tu žive kalifornijska pastrva, zlatovčica, mladica, ali i podust, klen i potočna mrena.

N N

V

D

36 Sport

14. rujna 2010.

NOGOMET Brojne aktivnosti Županijskog nogometnog saveza Varaždin

USPJEH

Dolaze i Dinamo i Hajduk U mandatnom razdoblju 2006. - 2010. IO ŽNS Varaždin pod predsjedavanjem predsjednika ŽNS-a Varaždin Davora Daraboša polučio je vrlo dobre rezultate, kako u organizacijskom tako i u financijskom segmentu poslovanja. ŽNS Varaždin danas djeluje u uređenim prostorijama za koje je vrijednost investicije u visini 250.000,00 kuna osigurao velik broj sponzora i donatora, a u investiciji nije utrošena ni jedna kuna od prihoda klubova koje plaćaju na ime članarina, kotizacija i zaduženja.

Posebno su ponosni na Kup natjecanje ŽNS-a Varaždin. Već treću godinu zaredom uz odličnu organizaciju imaju veliki broj gledatelja, a u sezoni 2009./2010. i rekordni posjet od 2.500 gledatelja.

Klubovi stalno sudjeluju u završnom natjecanju kupa HNS-a, a ove godine izuzetno su ponosni na ostvareni uspjeh NK Zadrugar, Hrastovsko, i NK Rudar 47, Ladanje Donje, koji su se plasirali u završno natjecanje Kupa Hrvatske. Prvi put u povijesti ŽNS Varaždin ima dva predstavnika u završnici i to klubove koji se natječu u amaterskom natjecanju I. ŽNL-a. To je samo dokaz da ŽNS Varaždin brine o stručnom igračkom i organizacijskom dijelu razvoja nogometa.

21. rujna u 15:30 sati bit ćemo svjedoci povijesne utakmice u Ladanju Donjem između NK Rudar 47 i NK Hajduk, Split, a dan kasnije 22. rujna u 15:30 u Hrastovskom NK Zadrugar – NK Dinamo, Zagreb.

Zaista praznik nogometa za ŽNS Varaždin i sve ljubitelje nogometa u Varaždinskoj županiji...

Jedini županijski savez koji ima sustav kao i u Prvoj ligi Uz inicijativu pokrenutu prema HNS-u o sustavu natjecanja, Skupština HNS-a donijela je odluku o ukidanju natjecanja u IV. ligama i formiranju pet III. liga koje će djelovati po središtima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ove godine u Županijskom nogometnom savezu Varaždin provedene su brojne akcije, pa se uopće ne primjećuje da rade u recesijskom okružju.

U prva dva kola jesenskog i proljetnog dijela natjecanja ŽNL-a, udruge sudaca i delegata odradile su svoje obaveze bez naknada, što je bio njihov doprinos i pomoć klubovima s cca 1.200,00 kn po klubu ili ukupno 39.600.00 kn.

Pomoć Svjesni teških uvjeta privređivanja i situacije u klubovima, ŽNS pokušao je pomoći na niz različitih načina, pa su klubove ŽNL-a oslobodili obveze plaćanja paušalnog iznosa za žute i crvene kartone u iznosu od

u

prva dva kola natjecanja ŽNL-a, suci i delegati odradili su svoje obaveze bez naknada 25.806,00 kuna, a sve klubove članice Saveza plaćanja iz dijela zaduženja klubova za razdoblje od 20. listopada 2009. do 12. svibnja 2010., u ukupnom iznosu od 32.178,00 kuna.

Sva tako prikupljena financijska sredstva donirali su najboljim klubovima po korektnom ponašanju u iznosu od 21.000,00 kuna.

Uvođenjem informatizacije organizirali su edukacije za klubove i delegate, a time ostvarili mogućnost vođenja natjecanja ŽNL-a kroz Comet sustav HNS-a. Time su postali jedini ŽNS u Republici Hrvatskoj koji vodi natjecanje kroz sustav

koji koriste samo klubovi prve, druge i treće lige.

Na takav način uštedjeli su troškove poštarine i distribucije glasila ŽNS-a, a internet stranica imala je izrazito visoku posjećenost od 125.350 posjetitelja, što samo govori da je opravdala svoju postojanost, a daljnja unapređenja već su u pripremi.

Informatizacija Danas s ponosom ističu da su svi klubovi s područja Varaždina u potpunosti informatički opremljeni i educirani, a kako su zajednički s NS Ludbreg organizirali vođenje NS-a i vođenje natjecanja, dolazi na red informatizacija klubova iz NS Ludbreg.

U suradnji s klubovima i drugim ŽNS-ima inicirali su otvorenu raspravu o problematici natjecanja IV. liga, koje se pokazuju kao promašaj u svim segmentima. Uz inicijativu pokrenutu prema HNS-u o sustavu natjecanja, Skupština HNS-a donijela je odluku o ukidanju natjecanja u IV. ligama i formiranju pet III. liga koje će djelovati po središtima. Takvim načinom smanjit će se troškovi natjecanja za pojedine klubove koji će ući u sustav županijskih liga, a klubovi koji će moći zadovoljiti propisane uvjete, participirat će u višem rangu natjecanja.

Zbog velikog angažmana u klubovima, lige male djece i mlađih uzrasnih kategorija pokazuju svoju opravdanosti i veliki interes. Projekt “Županijski nogometni instruktor” morao je preći u fazu mirovanja, jer je trenutačna financijska situacija u društvu, pa tako i u našoj županiji, prisilila Varaždinsku županiju da smanji troškove,

Županijski nogometni savez osigurao je da svi klubovi budu informatički opremljeni i povezani

Pojačan interes za ženski nogomet Županijska malonogometna liga kreće ove godine s osam klubova. ŽNS Varaždin pomogao je klubovima s 20.000,00 kn, i tako im olakšao funkcioniranje u natjecanju.

Natjecanja veterana održavaju se ustaljenim ritmom i bez većih problema, što je zasluga svih onih koji sudjeluju u radu i vođenju veteranskog natjecanja.

U ženskom dijelu natjecanja uspjeli su izboriti status druge lige, pa samim time

pa je i financiranje tog projekta dovedeno u pitanje, uz odluku županijskog instruktora da se posveti trenerskom poslu u NK Varaždin.

Iako su suočeni s ovom vrstom problema, nastavili su s radom i inicijativom prema klubovima, za formiranje škola nogometa, sa željom da se u klubovima nastavi kontinuirani rad s mladima.

INVESTICIJA Nove prostorije Nogometnog središta Ludbreg

i osigurati financijsku pomoć za sve klubove s područja Varaždinske županije u iznosu od 20.000,00 kuna po klubu. Ženski klubovi Cestica, Lepoglava, Sračinec i Podravina kao klubovi saveznog ranga dobit će pomoć od Komisije za ženski nogomet HNS-a. Broj ženskih klubova se povećava i ŽNK Trnje iz Trnovca ulazi u članstvo, a u pripremi prijema u članstvo je i ŽNK Mladost, Varaždinske Toplice.

Ženski nogomet ima posebno mjesto u planu razvoja ŽNS-a

ATLETIKA

Uskoro informatiziran i Ludbreg Duatlon liga Aquacity

Mladi na prvom mjestu

NS Ludbreg djeluje u okrilju ŽNS-a Varaždin koji je i osnivač središta. Kroz natjecanje u dvije lige s 24 kluba djeluje i ŽNK Podravina 02 kao i MNK Ludbreg. - Intencijom poboljšanja uvjeta za rad uz pomoć NK Podravina i vrijednih ljudi koji djeluju u NS Ludbreg, uselili smo se u nove prostorije kako bi klubovi s tog područja imali mogućnost registracije klubova i igrača na jednom mjestu. Kroz razne aktivnosti na području NS

Ludbreg trenutno završava prva faza kompjuterizacije klubova, stvaranje uvjeta za priključak internet veze. - reko je tajnik ŽNS-a Varaždin Ivan Novak. ŽNS Varaždin je u mandatnom razdoblju svim svojim članicama (klubovima) s područja Varaždina od NK Varaždin do NK Bratstvo Virje Otok odnosno ukupno 43 kluba, dao na korištenje prijenosna računala i pisače, a bez naknade osigurao klubovima priključak na

HT mrežu. Ukupna investicija cijelog projekta, uključujući i opremu za klubove, stajala je do 200.000,00 kuna. Danas ŽNS Varaždin ima četvero zaposlenika od kojih HNS refundira sredstva za jednog zaposlenika.

Ukupno djeluje 76 klubova sa 7405 registriranih igrača, 150 trenera, 170 sudaca i 50 delegata. Na kraju treba reći da smo već nekoliko godina proglašavani od strane HNS-a za najbolje organizirani savez.

Nastavljeno je prvo izdanje Duatlon lige Aquacity u organizaciji Triatlon kluba 042 Varaždin.

U četiri kola, koliko je održano na proljeće, kroz atraktivna natjecanja u trčanju i biciklizmu nastupila su 44 natjecatelja, od čega 6 natjecateljica. U jesenskome dijelu na rasporedu su tri kola, od kojih će jedno biti na kronometar.

Discipline su sprint duatlon i supersprint duatlon, koji je namijenjen prvenstveno juniorima i građanima.

Vodeći u dosadašnjem dijelu lige su Danijel Turek (sprint) u muškoj i Sanja Begović Geceg (sprint) u ženskoj te Matija Avirović (supersprint) kod juniora.

Više informacija o duatlonu i ovom natjecanju može se naći na www.tk042.hr.

Savjetnik 37

14. rujna 2010.

Energetski kutak Veterinarska klinika Maltezeri nemaju ružičaste suze!

Ušteda vode P

Ivan Strnad dipl. ing. el. ivan.strnad@energo-consult.hr www.energo-consult.hr 098/933-4000

V

oda je izuzetno dragocjen resurs i zauzima istaknuto mjesto u ukupnoj potrošnji energenata. Veliki dio vode gubi i prije nego što stigne do krajnjeg potrošača, uglavnom zbog dotrajalog sustava i nerac ionalnog trošenja.

Iako Hrvatska leži na brojnim izvorima pitke vode, njezina cijena je u rangu zapadnoeuropskih zemalja i s vremenom će postati sve značajniji resurs. Tome pridonosi globalno zatopljenje, kao i sve veća zagađenost izvora vode. Prema podacima OUN-a, danas 1.5 milijardi ljudi nema čistu vodu za piće, a u sljedećih 25 godina taj će se broj popeti na oko 5.4 milijarde.

otencijala za smanjenje potrošnje vode, a time i troškova za vodu, ima u svakom kućanstvu. Uglavnom su mjere za uštedu vode besplatne jer se svode na promjenu navika. Tako npr. nije potrebno da voda cijelo vrijeme curi tijeko m p ra nja ruku, šamponiranja i pranja zubi, a prilikom pranja posuđa bolje je napuniti posudu u kojoj ćete prati posuđe. Upotrebom perilice posuđa može se uštedjeti do 80% vode u odnosu na ručno pranje posuđa.

Velika ušteda u potrošnji vode može se postići ako kupanje u kadi zamijenimo tuširanjem.

Važno je pratiti potrošnju vode i bitno je osigurati da vodokotlići, slavine i ostala izljevna mjesta ne propuštaju, jer je i pojedinačno kapanje dovoljno da rasipate vodu,

Hortikultura Nove sadnice u ruksaku?!

K

licali su tako Varaždinci, prepoznavši na biciklu omiljenog vrtlara varaždinske Gradske vrtlarije u tradicionalnoj odjeći i opremi. Pišući o perivojima našega kraja, prisjetih se divnog primjera skromnog samozatajnog vrtlara Gradske vrtlarije, iza kojeg je ostao niz zasađenih ukrasnih biljaka na zelenim površinama našega grada. Malo tko će u današnje vrijeme izobilja u ponudi ukrasnog bilja povjeroFranjo Pavetić vati da je asortiman ponude u to “Nije sramota raditi, vrijeme bio više nego skroman te a kamoli u vrtu” je odabir za izgradnju parkova sužavao prvobitne zamisli projekta.

Domišljatošću vrtlara Tončeka, niz rijetkih vrsta ukrasnog bilja preseljen je iz okolnih perivoja na površine parkova našeg Varaždina putujući u njegovom ruksaku. Zahvaljujući svojem izvrsnom poznavanju ukrasnog bilja te upućenosti u povijest dvoraca i kurija s vrijednim perivojima, točno je znao koju vrstu će pronaći u nekom od njih. Vikendima je sjedao na svoj bicikl i s ruksakom na leđima obilazio kolege koji su radili na održavanju tih perivoja. Svojom prirođenom ljubaznošću i dobrotom stekao je trajna prijateljstva. Kolege iz zahvalnosti za trenutke druženja i izmjenjivanja iskustava radosno su poklanjali raritetne sadnice koje inače ne bi otuđili ni za živu glavu. Znali su da će ga time najviše obradovati, a znali su i da Tonček neće unovčiti sadnice, već će svaka sadnica završiti na jednoj od gradskih zelenih površina.

Tončeku je najveća plaća bila kada je s ponosom pokazivao Varaždincima te biljke i prepričavao o njihovoj domovini, otkud i kako je koja od njih stigla u varaždinske vrtove. anas se Tonček zasluženo odmara ispod zelenih tuja na Varaždinskom groblju na predjelu zvanom „pekel“ u skromnoj grobnici, kao što je i živio, uz svoje pretke obitelji Siber i Varaždince koji i na onom svijetu imaju za njega samo riječi poštovanja. Stariji djelatnici Parkova i posjetitelji groblja nerijetko zastanu uz njegov grob i polože grančicu zelenila ili pak zapale lampaš u znak sjećanja …

A D

a i svoj novac. Propuštanjem jedne kapi u sekundi u mjesec dana izgubi se 157 litara, a kontinuiranim kapanjem u mjesec dana 3300 litara vode.

Smanjiti troškove vode možemo i ugradnjom perlatora na slavine, ugradnjom štedljivijih vodokotli-

Davorin LUKMAN Specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

M

se značajnije uštede (i do 40 posto) jer svatko plaća svoj račun te vodi brigu o stanju slavina, vodokotlića i mijenja svoje navike, budući da smanjena potrošnja vode rezultira manjim računima. Svako rasipanje vode znači i nepotrebnu potrošnju električne energije jer pumpe vodovoda pokreću elektromotori. Iz tog razloga smanjenjem potrošnje vode smanjuje se i emisija stakleničkog plina CO2.

nakon odbijanja štenadi, uslijedit će povratak željene bijele boje.

Upala analnih vrećica ili druge alergijske reakcije mogu zbog intenzivnog lizanja šapa biti razlogom promjene dlake na tim mjestima. Razlogom promjene boje u bijelih pasmina navode se i preobilne količine beta-karotena, bakra te tirozina u hrani, što je pak poželjno od strane vlasnika njemačkih ovčara, koji obožavaju crvenkastu dlaku svojih

boje te stoga nemojte mijenjati šampon s kojim ste zadovoljni! Također i feniranje može biti razlog za promjenu boje. Gravidnost ili othrana štenadi može kod kuja biti razlogom promjene boje dlake. U tom slučaju, u pravilu

ljubimaca.

I na kraju, možemo zaključiti da priča kako maltezeri imaju roze suze i da je to razlog promjene boje dlake oko očiju, ne stoji, već je „krivnja“ na tzv. porfirinu, koji se nalazi u suzama i slini!

Č Dr. sc. dr. vet. medicine

ća, ugradnjom individualnih vodomjera i regulacijom tlaka u cijevima. Perlator je raspršivač koji miješa mlaz vode na slavini s priličnom količinom zraka tako da se uopće ne pr imjećuje da u stvari teče znatno manja, ali dovoljna količina vode. Ugradnjom individualnih vodomjera i razdiobom utroška vode prema stvarnoj potrošnji, postižu

da žuto-crvena boja dlake može biti vidljiva i na šapama te trbuhu. est razlog promjene boje dlake može biti i samo mijenjanje dlake u proljetnom ili jesenskom razdoblju.

Naime, odumrla dlaka gubi svoj masni omotač te će se stoga zrake svjetla drugačije lomiti i davati ljudskom oku crvenkasto-žutu boju.

Razni šamponi mogu, posebice kod maltezera, uzrokovati promjenu

altezeri su sve popularnija pasmina, ne samo zbog svojih karakteristika, već i zbog snježno bijele boje.

No, taj dojam kvar i „prljanje“ te bjeline prvenstveno oko očiju, odnosno usta. eđutim, i druge „bijele“ pasmine, kao npr. West Highland terijeri, bijeli ovčari itd. imaju isti problem.

Te pasmine, ukoliko mikroskopski analiziramo njihovu dlaku, nisu sasvim bijele, jer u dlaci postoje ostaci pigmenta, što može dovesti do crvenkastog sjaja, posebice po leđima.Također pod utjecajem ultraljubičastih zraka može nastati žutilo bijelih dlaka. Tako će u ljetnom razdoblju to biti vidljivo na suncu najizloženijim mjestima - glavi, ušima i leđima.

Tome će pridonijeti i visoke temperature zraka te povišena vlažnost u ljetnim mjesecima. Tako

M

38 Vidokrug

14. rujna 2010.

NA MARGINI

Etno-kajrock?!

World music je doveo do tipično postmodernističkog, eklektičnog brisanja granica između pojedinih glazbenih stilova. Tako je danas teško reći što je etno, a što je rock. Primjerice, opus Lidije Bajuk ključno je obilježen međimurskom kajkavskom glazbenom baštinom, ali bi se vrlo teško mogao nazvati rockom, osim možda u znatnom utjecaju koji je na autoricu ostavila prvakinja američkog folk-rocka Joan Baez.

Opet, bilo kakvu vezu s rockom nemoguće je uspostaviti u primjeru novijih snimki Tete Lize, ali nije nevažno što je suvremena produkcija približila njezino umijeće upravo urbanoj rokerskoj publici, a što

Azra je snimila “Lijepe žene” i “Klinčeka”

EKSKLUZIVNO ISTRAŽIVANJE Kajkavski rock – mit ili stvarnost, prošlost ili budućnost?

Kajkavština je već punih 30 godina suveren jezik rocka!

Donosimo sažetak izlaganja na znanstvenom skupu “Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” koji je pod pokroviteljstvom Sabora i Ministarstva kulture 6. rujna održan u Krapini Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Za razliku od čakavštine, koja je zahvaljujući Belanu, Banu, Dvorniku i Gibonniju iz dalmatinske kancone bezbolno pretočena u pop i rock, sličan prijelaz nije se tako lako dogodio i na sjeveru, s iznimkom Istre, gdje je čakavština također zaživjela u poprocku (Vitasović-Morožin, Gustafi). No, razlika između kajkavske popijevke i rocka bila je očito prevelika da bi se kajkavština olako uglavila u rock vodama. Takvih primjera ni danas nema mnogo, ali već bi se mogao sastaviti CD nazvan – Antologija kajkavske rock glazbe!

Heroj Johnny Prekretničku ulogu u kajrocku imao je nekajkavac Branimir Johnny Štulić. Na singlu Azre (1981.) Štulić i njegov međimurski bubnjar Boris Leiner (ex-Haustor!) pjevali su “Lijepe žene prolaze kroz grad” s refrenom “Duda Duda Duda / zakaj me ne zoveš / Duda Duda Duda

Rundek, vođa Haustora

/ si zabila moj broj / Duda Duda Duda / vrag ti mater zemi / ak me zoveš / bil bum tvoj”...

Bio je to malen, ali bitan iskorak. Iste godine Haustor Darka Rundeka i Srđana Sachera na prvom albumu snima pjesmu “Duhov i”,

Š

tulićeva obrada “Klinčeka” imala je nemjerljiv utjecaj na afirmaciju kajkavštine višeslojnu priču o zagorskom alkoholizmu, prožetu adekvatnim kajkavizmima: “Pošli smo na izlet skupa u subotu ja i Pišta / srce nam od sreće lupa popili smo tri gemišta / ostavili smo decu žene sobom zeli luk i jeger / demižonke opletene sakrili u gepek treger / divan dan zadere se Pišta i pohotno stisne volan / otvaram vrata od dvorišta na radiju zeleni maligan / meknite se se gorje da se bu videlo Zagorje /

meknite se se gorje idemo vu Zagorje”.

Klinček Na “Pozitivnoj geografiji” iz 1984. sličnu interpolaciju, u veselijem kontekstu, snima drugi nekajkavac, Bajaga, u pjesmi “Papaline”. To je početak humornog trenda koji je u 90-ima razvio Drele, s (pre)mnogo sprdnje s kajkavštinom, ali i s par dobr ih pjesama (“Dedek Nostradamus”).

U vrijednim art-rock primjerima, nakon Azre i Haustora na kaj-rock nailazimo u snimkama – istih autora.

Prvu pravu kajkavsku rock stvar Štulić objavljuje na Azrinom albumu “Krivo srastanje”. Raskošna produkcija posebno se izrazila u pjesmi “Klinček stoji pod oblokom”, međimurskoj narodnoj, obrađenoj u bogatom aranžmanu, ali s klasičnom rokerskom strukturom i vokalnom interpretacijom.

Ova je snimka imala najširi mogući značaj u afirmaciji kajkavštine među (pseudo)

Fukfederi (Zabok)

kulturnim krugovima!

U predvečerje rata po činju djelovati Vještice, s veteranima Haustora i Azre – Sacherom i Leinerom. Pioniri kaj-rocka snimili su još jednu “međimursku” obradu – “Ljubav se ne trži, niti ne kupuje” (izvodio ju je i Haustor). Iako s jasno izraženim rokerskim nabojem i strukturom, “Ljubav” je, osobito u segmentu aranžmana, ipak već i rezultat novog trenda – world music tj. etno glazbe.

Isprva daleko od interesa medija i štokavske publike, svoj put počinje zabočka Zadruga, koja se zarana definira kao pravi predstavnik kajkavskog rocka. U Zadruge ima mnogo parodije i ironije, čak i prema kajkavštini, no to je ipak jedina grupa koja kontinuirano snima na kajkavskom, kor isteć i ga kao ozbiljan konstitutivni element svog opusa. To je čisti kajkavski, ali i – urbani rock.

Za još jednu zabočku grupu vrijedi sve što i za Zadrugu.

Fukfedere, predvođene Rajkom Furešom, zasada nije prepoznala hrvatska diskografija, no njihove pjesme pokazuju silan potencijal kaj-rocka u širokom rasponu od balada do društveno angažiranih stihova. Dosljedno, bez ironije, etno elemenata i nepotrebnih lokalizama, Fukfederi također sviraju pravi art-kaj-rock.

Miroslav Evačić je rezultat popularnosti world music trenda koji je etno baštinu inkorporirao u rock-zvuk. Mogli bismo reći – kvalitetan povratni učinak.

Na ovaj ili na onaj način, sve više kajkavskih zabavnoglazbenih izvođača uspješno koketira s (barem nekim) elementima rocka, točnije etno rocka, pri čemu valja izdvojiti Mirka Švendu Žigu.

S druge strane, čini se da je Podravec Miroslav Evačić uspješno spojio kajkavske

Budućnost Varaždinski Regional band na svom repertoaru također ima nekoliko kajkavskih pjesama – “Kajgod blues” i “Volel bi”.

Sigurno je da postoji još sastava koji njeguju kajkavski rock, pa čitatelje koji imaju saznanja o tome, molim da se jave e-mailom.

Nadam se da će sastavi poput Fukfedera i Regional banda uskoro snimiti svoje prvijence, ali još se više nadam da će kajkavština znatnije prodrijeti u glavnu struju hrvatskog rocka, kao što su to još prije 30 -ak godina učinili Azra i Haustor.

Regional band

Zadruga jezične i glazbene korijene s čistim bluesom, što je urodilo nizom odličnih skladbi (“Lotam blues”, “Blues reke Drave”). Također nije nimalo slučajno što Evačić uspješno surađuje s Liviom Morožinom, koji je pretočio istarsku čakavštinu u vode urbanog popa i rocka.

Oglasi 39

14. rujna 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK KLASA: 945-01/10-01/02 URBROJ: 2186-022-02-10-7 Novi Marof, 13. rujna 2010.

OBAVIJEST o Natječaju o prodaji građevinskog zemljišta čkbr. 2335/2 k.o. Donje Makojišće, u naselju Krč-Ključice Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 13. rujna 2010. godine Natječaj o prodaji građevinskog zemljišta čkbr. 2335/2 Oranica sa 46 čhv upis u z.k.ul 5751 k.o. Donje Makojišće, u naselju Krč-Ključice.

Namjena zemljišta je formiranje neizgrađene građevne čestice, prema Prijavnom listu Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Varaždin, Ispostava Novi Marof, Klasa: 932-06/10-02/78, od 18. lipnja 2010. godine, označene kao čkbr. 1397/1 oranica sa 1086 m2 k. o. Donje Makojišće.

Ukupna kupoprodajna početna cijena za čkbr. 2335/2 k.o. Donje Makojišće iznosi 3.465,00 kuna, tj. 21,00 kn/m2.

Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 7 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, cjelokupni tekst natječaja bit će objavljen na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof. hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr.sc. Darko Hrenić, dipl. ing.

40 Zdravlje

14. rujna 2010.

SIGURNA ZAJEDNICA Udruga Involvo izradila brošurice za sigurnost djece

INDEKS SREĆE

Stanovnici sjevera nezdravo se hrane i premalo se kreću Stanovnici Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske županije, u odnosu na stanovnike ostalih dijelova Hrvatske, imaju najlošije mišljenje o vlastitom zdravlju. Pokazuju to podaci Nacionalnog indeksa sreće za srpanj, koji se računa kao prosječna vrijednost devet komponenti koje pokazuju kvalitetu života i subjektivnu percepciju pojedinih aspekata života. Indeks sreće od veljače ove godine na uzorku od 750 građana iz cijele Hrvatske svaki mjesec izračunavaju časopis Banka, Hendala i Allianza.

I dok podaci za cijelu državu pokazuju da su Hrvati iz mjeseca u mjesec sve sretniji, da su sve manje na bolovanju i sve manje pate od kroničnih bolesti, prosjek “kvari” sjeverna Hrvatska. Stanovnici sjevernih županija su zabrinutiji i depresivniji u odnosu na stanovnike ostalih regija, a uz se i najlošije ponašaju kad je u pitanju zdravlje. Iako su negativna ponašanja poput konzumacije alkohola i pušenja najprisutnija u Dalmaciji, istraživanje je pokazalo da je sjeverna Hrvatska u najnepovoljnijem položaju zbog nezdrave prehrane i manjka fizičke aktivnosti. (vms)

Zdrava hrana u centru Varaždina U Varaždinu je prošli tjedan i službeno otvorena “ bio&bio” trgovina u kojoj se nudi oko 2.500 proizvoda; prirodnih dodataka prehrani, ekološke hrane, prirodne kozmetike i sredstava za čišćenje te kuharica i knjiga s područja zdravog stila življenja. Dogradonačelnik Varaždina Slobodan Mikac istaknuo da će otvaranje trgovine biti prigoda za eko-poljo-

privrednike iz Varaždinske županije da ostvare suradnju s “ bio&bio” trgovinama budući da je Varaždin doista zdrav grad. U trgovini možete pronaći domaće ekoproizvode kao što su domaće ekološko voće i povrće, pekarski proizvodi, žitarice i prerađevine, a uz to i proizvode vodećih svjetskih brandova certificiranih ekoloških proizvoda.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

“Ako se izgubim, svoje ime i prezime reći ću policajcu ili nekoj gospođi”, jedan je od savjeta djeci iz brošure

Ako me zgrabi stranac, vikat ću “Upomoć!”

Iako će Varaždin u prosincu, kao prvi grad u Hrvatskoj, biti proglašen sigurnom zajednicom, udruga nije uspjela pronaći sponzore za tiskanje brošuri Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Neću prići strancu ako od mene traži pomoć, pozove me bliže ili zgrabi. Vikat ću “upomoć”, reći “ne”, udariti ga i pobjeći te reći prvoj odrasloj osobi što se dogodilo – jedan je od savjeta za mališane iz brošure “Sigurnost djece” koju je izradila varaždinska udruga “Involvo”.

Brošura, čija je autorica mr. sc.

Lana Škvorc, izrađena je u sklopu projekta “Sigurna zajednica”, koji se u Varaždinu počeo provoditi pretprošle godine.

Djeca i ozljede Kao što je već ranije obznanjeno, Varaždin će biti prvi grad u Hrvatskoj koji će biti proglašen sigurnom zajednicom. Tu titulu dodjeljuju Svjetska zdravstvena organizacija i Karolinska institut iz Švedske, jedan od najvećih europskih medicinskih sveučilišta, i to gradovima koji kontinuirano rade na poboljšanju kvalitete života svojih građana, prevenciji ozljeda i nasilja. U Varaždinu, koji je uspio zadovoljiti svih

šest propisanih kriterija, projekt provode dr. Ivica Škvorc i mr. sc.

Lana Škvorc iz udruge “Involvo” uz pomoć članova Udruge.

Osim brošure namijenjene djeci, na www.udruga-involvo. com možete pronaći i brošuru “Sigurnost djece u kući”, koja roditelje podsjeća kako zaštititi djecu od lakših i težih ozljeda.

Internetske stranice ujedno su i jedino mjesto na kojem zainteresirani mogu do brošura.

- Nažalost, zasad još nismo

a

ko imate ideje kako poboljšati zdravlje i kvalitetu života Varaždinaca, javite se udruzi našli sponzora za tiskanje brošura za njihovu masovnu distribuciju. Upravo zbog toga omogućili smo besplatno skidanje brošura s naših web stranica.

Nadamo se da će zanimanje sponzora za potporu našem

Savjeti iz ordinacije

Što svako dijete mora znati - Naučite dijete što mora učiniti ako se udalji od vas na javnom mjestu.

- Svako dijete mora znati svoje ime i prezime, ime i prezime roditelja, adresu i broj telefona.

- Naučite dijete što znači broj 112 i kad ga i kako treba nazvati.

- Svako dijete uvijek mora reći roditelju kuda ide i kada će se vratiti.

- Prošećite sa svojim djetetom po kvartu i upozorite ga na potencijalne opasnosti (prijelazi cesta, prometna raskršća, opasne prepreke u okolini).

- Naučite dijete da ne otvara vrata kad je samo kod kuće i da ne govori na telefon da je samo kod kuće.

(Brošura “Sigurnost djece u kući”, Udruga Involvo)

radu biti veće kada se popularizira projekt “Sigurnosna zajednica”, a Grad Varaždin proglasi sigurnom zajednicom na Dan grada, 6. prosinca – rekao je dr. Ivica Škvorc, predsjednik Udruge.

Samo članarina Svoje aktivnosti stoga financiraju iz članarine, a uz to projekte prijavljuju na natječaje. Grad Varaždin je, ističe dr. Škvorc, financirao put i smještaj pred-

stavnika Svjetske zdravstvene organizacije i Karolinska instituta prilikom njihovog radnog posjeta Varaždinu, što bi bio veliki izdatak koji Udruga samostalno ne bi mogla podnijeti.

Sve zainteresirane koji imaju ideje ili projekte kako poboljšati zdravlje, kvalitetu života i sigurnost stanovnika Varaždina, pozivaju da im se priključe. Javiti se možete na broj 098/873-824 ili na e-mail info@udruga-involvo.com.

Potpis pod sliku

Križobolja - jedan od najčešćih razloga izostanka s posla Z

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

načenje križobolje nije samo u tegobama i onesposobljenosti bolesnika, nego i u tome što je jedan od najvažnijih socioekonomskih problema u društvu i zdravstvu. Naime, prema brojnim anketama i istraživanjima, križobolja je jedan od najčešćih razloga izostanka s posla, a računa se da je oko 75 do 80 posto populacije tijekom života doživi barem jednom. Od brojnih uzroka, najčešće je riječ o nepravilnom i prekomjernom tjelesnom naprezanju koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza, veziva i diskova među kralješcima. rižobolja se konvencionalno klasificira kao specifična, za koju je poznat

K

određeni uzročni čimbenik, ili nespecifična, bez poznatog uzroka. Međutim, iskustvo i rezultati brojnih kliničkih studija govore da je često povezana i s brojnim psihološkim i okolinskim čimbenicima.

Dokaz tome je da u 85 do 90 posto bolesnika s križoboljom današnjim dijagnostičkim metodama, koje se odnose na somatske, odnosno fizičke promjene u tijelu, ne možemo pronaći uzrok. U dijagnostičkom procesu najvažniji je klinički pregled. Načelno, rendgenske pretrage nema svrhe raditi u prvih šest tjedana, osim ako se sumnja na ozbiljne uzroke križobolje. Dodatno se u nekih bolesnika radi ispitivanje funkcije živaca

i inervacije mišića (elektromiografija), a manji broj treba dodatne metode kao što su kompjutorizirana tomografija ili magnetska rezonancija. rećom, kod velike većine bolesnika križobolja ne traje dulje od tri mjeseca. Najvažnije je bolesnika poticati da ostane aktivan i ne prepusti se krevetu. Naime, kad osoba shvati da aktivnost izaziva bol, prirodna reakcija je izbjegavanje, a to dovodi do kaskade negativnih učinaka. Dakle, osim u vrlo teškim slučajevima, mirovanje treba ograničiti na dva do tri dana.Obično se daju lijekovi protiv bolova, najčešće neki od brojnih čistih analgetika ili lijekovi

S

koji djeluju na bol i upalu - nesteroidni antireumatici, jer, napose u akutnoj fazi, može biti prisutna i upalna komponenta. Kontrola boli je glavni terapijski cilj kojem bolesnici teže i tu očekuju najveću pomoć od liječnika i drugog profesionalnog osoblja. Kontrola boli omogućuje sveukupno poboljšanje funkcioniranja u svakodnevnom životu, poboljšanje kvalitete života i pomaže promjeni tijeka bolesti nabolje. No, u tome treba biti racionalan, jer osim koristi, lijekovi mogu imati i neželjena djelovanja. U liječenju križobolje koriste se i brojne metode fizikalne terapije, o čemu više u sljedećem broju.

Zdravlje 41

14. rujna 2010.

ISTRAŽUJEMO Zašto je nasilje među djecom i mladeži uzelo previše maha?

TV umjesto razgovora Površan odnos i manjkava emocionalna veza pridonose razvoju neprihvatljivog ponašanja djece Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Djeca osjetljiva

r

oditelji i ne poznaju svoju djecu, a odnos im se svodi na sustav zabrana i naredbi - Nasilje u obitelji definira se kao svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja. Događanja u našoj sre-

Djeca koja ne odrastaju u zdravom okruženju sklona delinkventnom i nasilničkom ponašanju

dini uvjetovala su raslojavanje u zajednici. Tako zapažamo dvije skupine: one koje su maksimalno zaokupljene gomilanjem materijalnih dobara i raznovrsnim poslovima, pa zbog toga zanemaruju brigu o djeci, ali svojoj djeci mogu priuštiti izobilje kroz materijalna davanja, te skupinu osoba koje imaju niz teškoća u svezi osiguravanja sredstava za osnovne životne potrebe - upozorava Češi.

U teškim životnim okolnostima roditelji ponekad pokleknu usred teških životnih okolnosti i nemaju dovoljno ustrajnosti, odgovornosti, interesa, znanja i motivacije za obavljanje vrlo složene i odgovorne roditeljske dužnosti ili unatoč svojim nastojanjima ne postižu željeni učinak, te se obično iz nemoći i neznanja pribjegava fizičkoj agresiji kao “dobroj odgojnoj metodi”.

“Orgazmički porod” U nedjelju 19. rujna u hotelu Varaždin s početkom u 18 sati održat će se projekcija filma “Orgazmički porod – najčuvanija tajna”, koju organizira Hrvatska udruga primalja u okviru nacionalne kampanje za promociju prirodnih pristupa trudnoći i porođaju.

Riječ je o filmu koji govori o ženskoj snazi, sposobnosti rađanja i spajanja boli i užitka, te ekstatičnoj sreći koju žena doživi u trenutku prvog privijanja novorođenčeta u zagrljaj. Pouka filma sročena je u njegovu podnaslovu “Najbolje čuvana tajna”. Naime, tajna je da žene znaju roditi bez ikakve pomoći tehnologije i lijekova, potrebna im je topla pažnja i sigurnost, osjećaj da ih netko potiče i voli, ugodna okolina i ljudi od povjerenja. Projekcija je namijenjena budućim majkama, ali i liječnicima, primaljama i medicinskim sestrama. Cijena ulaznice je 20 kuna.

- Istraživanja upućuju da je površan odnos i manjkava emocionalna veza s čimbenicima prilagodbe i društvenim pravilima ugrožavajuće ozračje u kojemu se rađaju i traju procesi koji pridonose razvoju neprihvatljivog ponašanja djece – istaknuo je Siniša Češi, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof o nasilju među djecom i mladeži, koje je posljednjih godina sve učestalije.

Kao primjer Češi je naveo činjenicu da neki roditelji često imaju vrlo malo vremena za svoje dijete, a vrijeme kod kuće ne koriste za igru i razgovor s djecom, nego na gledanje televizije.

- Oni zapravo i ne poznaju svoju djecu, a njihov odnos se većinom svodi na sustav zabrana i naredbi, fizičko i psihičko zlostavljanje. Na taj način ne mogu uspostaviti dobar emocionalni odnos sa svojom djecom, koja se često osjećaju usamljena i neprihvaćena. Često prihvaćenost traže u vršnjačkim grupama, od kojih neke imaju negativni predznak. Takva djeca su osjetljivija, i u pravilu sklonija delinkventnom i asocijalnom ponašanju - ističe.

Vječni raskorak između proglašenih i ostvarenih društvenih težnji to je veći što je društvo u većoj krizi ili promjeni, te je u takvim vremenima čest i porast asocijalnih pojava i nasilja u obitelji.

PROJEKCIJA FILMA

STOP NASILJU Program prevencije nasilja u osnovnim školama

NAJAVA

Problemi se uspješno rješavaju

Predavanje o stresu

Centar za socijalnu skrb Novi Marof je na temelju iskustva, u skladu s Nacionalnom strategijom prevencije nasilja, pokrenuo u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi program prevencije u osnovnim školama.

U prvo vrijeme program se provodio u Osnovnoj školi Novi Marof, gdje se 2005. godine započelo s radom četiriju preventivnih grupa, dok se danas rad proširio i na grad Varaždinske Toplice, te na područne škole Osnovne škole Novi Marof, a postoji interes i ostalih škola.

Trenutno im u radu pomaže

Grad Novi Marof, koji financira dvije ovakve preventivne grupe, dok preostalih šest financira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Sa svakom grupom radi po dvoje ljudi sastavljenih od učitelja te stručnih radnika Centra za socijalnu skrb Novi Marof.

Grupe se formiraju prema dobi, kako bi se mogao primjenjivati određeni program ovisno o dobnoj skupini. Isto tako, jednom mjesečno s roditeljima se održava sastanak kako bi se vidjeli rezultati prethodnog perioda te ukazale smjernice za razdoblje

Siniša Češi koje tek slijedi.

U prvih nekoliko godina rezultat je više nego dobar te i sami učitelji primjećuju napredak kod većine učenika koji su imali poteškoća u ponašanju i učenju.

U četvrtak 16. rujna u 19 sati u školi Tomislav Špoljar Varaždin, Graberje 33, udruga Umijeće življenja organizira predavanje na temu “Stres: posljedice i kako ga se osloboditi”.

Znanje o tome kako se nositi sa stresom može uvelike poboljšati kvalitetu našeg življenja, jer ona ponajprije ovisi o stanju našeg uma. Dok smo pod stresom, naša učinkovitost i sposobnost su smanjene, kreativnost je manja. Više o predavanju možete doznati na: 091/2497-092.

Zdravo srce Iznenadna smrt tijekom rekreativnog bavljenja sportom G

odine života i spol te nasljedne sklonosti nose značajne osobne rizike za razvoj bolesti srca i krvnih žila.

Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovitim ciljnim praćenjem, umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti, ili bolest dijagnosticirati i liječiti u ranoj fazi. Ranim otkrivanjem metaboličkih poremećaja (kao što su to poremećaji u metabolizmu masti i šećera), prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i liječenje, možemo izbjeći ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila.

P

rimjer ciljne skupine koju je potrebno u tom smislu preventivno ciljno pratiti su osobe muškog spola srednje životne dobi, dakle stariji od 40 godina, koji su još radno aktivni i izlažu se većim tjelesnim naporima tijekom posla ili rekreativnih aktivnosti, kao što je to rekreativno bavljenje nekim sportom (tenis, mali nogomet, fitnes, teretana i sl). takvih je osoba uputno u sklopu redovitog sistematskog preventivnog pregleda napraviti i ciljni kardiološki preventivni pregled. Njime ispitujemo učinak povećanog tjelesnog napora na njihovo srce ili, drugim riječima, u ka-

U

kvoj je njihovo srce kondiciji, i postoje li u naporu pokazatelji visokog rizika za pojavu srčanog incidenta. iljna pretraga koja se u tom smislu radi zove se ergometrija. Kako se ergometrija radi? Ispitanik hoda po pokretnoj traci ili vozi bicikl. Postupno se izlaže sve većem tjelesnom naporu.

Kad ispitanik hoda po traci, to se radi tako da se povisuje nagib i brzina trake po kojoj hoda. Istovremeno se mjeri i bilježi srčani ritam (EKG) te krvni tlak.

Tražimo pokazatelje nedostatne opskrbe srčanog mišića krvlju u vrijeme izloženosti povećanom tjelesnom naporu.

To u svakodnevnim aktivnostima može

C

rezultirati pojavom zloćudne aritmije ili srčanog infarkta, odnosno iznenadnom smrću takve osobe tijekom bavljenja sportom ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću. a muške osobe srednje životne dobi važno je za njihovo zdravlje i održanje dobre tjelesne kondicije rekreativno bavljenje tjelesnim aktivnostima, ali je isto tako važno među njima prepoznati one koji su pod povećanim rizikom i koje treba pravovremeno liječiti te tako izbjeći neželjene događaje. udimo odgovorni prema svojem zdravlju.

Z

B

Dr. Štefica Pukšić, internist Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

42 Ženski svijet

Trudnoća

14. rujna 2010.

MODA Što odabrati za sezonu jesen/zima da biste bile u trendu?

Vježbe za zdjelicu K

ad govorimo o vježbanju u trudnoći i nakon poroda, neizbježno je spomenuti vježbe za zdjelicu. Tijekom trudnoće fokus je upravo na mišićima zdjelice i zdjeličnog dna. Pri oporavku nakon poroda trebali bismo također voditi računa o tim mišićima. Jačina mišića donjeg dijela zdjelice važna je za održavanje pozicije unutrašnjih Martina ŠEBIJAN prolaza i organa koje licencirani voditelj vježbi i podržavaju. tjelesnih aktivnosti za trudnice, vi mišići od izuzetne prenatalfintess@gmail.com su važnosti jer kontroliraju protok urina, dobrovoljno stezanje maternice i analnog mišića.

Zdravi mišići dna zdjelice imaju pravilan tonus i elastičnost. Nakon poroda ti su mišići često zanemareni, spuštaju se zbog gravitacijske sile i sve se više opuštaju prema dolje. Prekomjerno opterećenje može dovesti do ozbiljnih promjena i oštećenja, primjerice spuštanje maternice, problem inkontinencije itd. ko se bavite nekim sportom ili nekim drugim fizičkim aktivnostima, najčešće ne vježbate mišiće dna zdjelice. Sve se više naglašava potreba aktivacije upravo tih mišića, jer nisu svi problemi s mišićima donjeg dijela zdjelice povezani s trudnoćom i porodom.

Mišići dna zdjelice tvore figuru u obliku broja osam kao da su kružno omotani oko vaginalnog i mokraćnog otvora naprijed i analnog otvora straga. Mišići zdjelice rade kao cjelina, ali prilikom vježbanja više se fokusiramo na sfinktere koji kontroliraju prolaz urina i stezanje vagine. ezite na leđa, na bok ili na trbuh, s razmaknutim nogama i opuštenim prsima. Uvucite donji dio zdjelice i stisnite. Osjetit ćete stezanje mišića sa strane, a unutrašnji prolaz postaje napet. Koncentrirajte se na prednje mišiće oko mjehura i vagine. Stavite ruku iznad stidne kosti i podignite se prema ruci kao da stiskate porođajni kanal. Zadržite položaj dvije do tri sekunde, a onda se potpuno opustite. Ne žurite… Kvalitetno izvođenje vježbe je važnije nego broj ponavljanja.

O

A

L

Osim što je moderan, dobro grije

Pončo i visok ovratnik? Nema straha od zime

S pončom hrabro ušetajte u hladnije dane

Pončo i čizme do bedara Želite li biti u trendu, ove godine odaberite šarene dolčevite Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Premda je na velika vrata već ušetao na modnu scenu pr ije nekoliko godina, pončo je i ove sezone prisutan. Štoviše, postaje poželjan komad odjeće za prve hladnije dane. Modni stručnjaci tvrde da pončo nije t a ko j e d n o stavan kako mnogi misle, j e r n e pristaje svima i uz svaku odjeću, pa pripazite s čime ćete ga kombinirati ako ga želite nositi.

Treba biti toplo Među nezaobilaznim stvarima koje bi ove jeseni i zime trebali imati u svom ormaru je, naravno, dolčevita. Zanimljivo je da će za nju oni koji se razu-

miju u modu reći da je riječ o odjevnom predmetu koji nije nimalo seksi. Možda obična vunena crna dolčevita to i nije, ali ipak, sve ovisi o modelu i tome kako je nosite.

Bez obzira na to je li ona seksi ili ne, sigurni smo da vam je ipak važnije da vas grije, a želite li biti u trendu, ove godine odaberite šarene. Dodajte pritom još poneki funky dodatak, koji će vašu omiljenu običnu dolčevitu iz nezanimljivog komada odjeće pretvoriti u nešto novo i drugačije.

Ove sezone popularni su i visoki ovratnici. Što ima boljeg

Resice i rukavice bez prstiju Čim vani “stisne”, iz kuće ne izlazimo bez toplih rukavica na rukama. Međutim, ako ste među onima koje prate modu, na osnovnu funkciju rukavica morat ćete ove sezone zaboraviti jer se nose one bez

prstiju.

Također, ne zaboravite nabaviti odjeću s resicama. Ovaj top trend više nije zastupljen samo na cipelama i torbama, već postaje nezaobilazni detalj na odjeći.

u

čizmama do bedara žene se osjećaju ugodno i seksi

Oživite svoju staru dolčevitu pokojim zanimljivim detaljem

od toga da vas umjesto šala za vrijeme hladnog vremena grije visoki ovratnik?

Mnoge pripadnice ljepšeg spola već su uskočile u svoje tople čizme. Međutim, one bi ove sezone trebale biti sve

do bedara. Modni stručnjaci tvrde da su upravo takve čizme omiljene mnogim ženama jer se u njima osjećaju ugodno i seksi. Ako pogledate i njihovu praktičnu stranu, nisu loše, jer pokrivaju veliku površinu nogu, što je dobro ako želi-

Frizerski salon

mo da nam bude što toplije.

Ako pak razmišljate o novom kaputu, želite li biti “in”, tada nabavite onaj koji se sastoji od više boja, a poželjno je da bude prošiven. Takvim ćete kaputom razbiti monotoniju hladnih dana.

Promjena češljanja - promjena izraza lica

K Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

osu nosite uvijek počešljanu na istu stranu? Vrijeme je da napravite malu promjenu. Kod idućeg pranja kose i oblikovanja frizure, zamijenite strane češljanja. Kosu možemo češljati na više načina.

Nosimo li stazu na sredini, dobro će doći promjena da je ukosimo na lijevu ili desnu stranu,

a možemo pokušati i bez staze, tako da kosu počešljamo prema iza.

Pravilo vrijedi za sva češljanja jer time možemo razbiti monotoniju kose. vim ćemo korakom opaziti nešto zanimljivo. Kod promjene češljanja kose naš se izraz lica također mijenja. Zanimljivo, zar ne?

O

Ženski svijet 43

14. rujna 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dafinka Večerina, odvjetnica i osnivačica S.O.S. telefona

U kuhinji kao muškarci, Dermatolog Virus moluski što volim - to i kuham! V NACIONAL

Poznata feministica ne trpi laž i glupost, iz kuće ne izlazi bez rokovnika, nikad ne bi mogla oprostiti izdaju, a još kao dijete željela je preplivati La Manche

irusna infekcija koju nazivamo Molluscum contagiosum, ili skraćeno moluske, označava pojavu specifičnih b r a d a v i ca , n a j č e šće u dječjoj dobi.

Istoimena infekcija kod odraslih osoba je r ijetka, a može nastupiti u slučajeSanja PETEK-MODRIĆ vima pada općeg ili dr. med. specijalist lokalnog imuniteta dermatovenerolog (u pregibima u poKralja P. Krešimira IV. 41 a, dručju lakta, intimne Varaždin 042/302-080 regije i sl.). irus moluski živi u površinskim slojevima kože, a djeca se njime zaraze direktnim kontaktom s oboljelom kožom ili preko zajedničke odjeće, posteljine i slično.

Polukuglaste, bjelkaste ili ružičastožute promjene, najčešće su smještene na mjestima gdje je koža nježna i mekana (npr. na trbuhu) te na mjestima gdje je prisutno trljanje kože o kožu - na vratu, pazusima, preponama i sl.

Moluske mogu biti pojedinačne, no najčešće ih ima više i raspoređene su u grupama. Često je prisutan i svrbež, pa ih djeca nehotice rane. Uslijed toga, često nastupi upala - crvenilo i blaga oteklina okolne kože, ponekad čak i bol na dodir. Prilikom oštećenja površine, iz moluski izlazi žućkasta, “sirasta” masa. terapiji najčešće upotrebljavamo tzv. ekskohleaciju ili struganje oštrom žlicom i pomrzavanje tekućim dušikom. No, s obzirom na to da moluske najčešće spontano nestanu i nakon više mjeseci - terapija nije nužno potrebna. Njihovo spontano povlačenje može nastupiti i nakon upalne reakcije nastale uslijed povrede.

V

Odvjetnica Večerina za sebe kaže da je znatiželjna, uporna, a nadasve voli posao koji radi Piše: GORDANA IGREC

Osnivač icu pr vog S.O.S. telefona za zlostavljane žene i djecu u Jugoslaviji, a potom i u Hrvatskoj, osnovanog 1988. godine, a po životnom pozivu odvjetnicu, Dafinku Večerinu zatekli smo na Ribnjaku u Zagrebu u njezinom odvjetničkom uredu. Iza ove poznate feministice je 40 godina odvjetničkog staža.

Potekla je iz obitelji u kojoj se, kako je rekla, nije mogao čuti disonantan ton između oca i majke ili da bi majka bila u bilo kojem pogledu u podređenom položaju. Tek kad je počela raditi, susrela se s problemom potlačenosti žena.

Jutro uz vježbanje Večerina je bila pravna savjetnica u Jutarnjem listu, brojnim ženskim časopisima, a iz S.O.S zagrebačkog telefona za zlostavljane žene i djecu izrasle su autonomne ženske kuće po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a kasnije i po Hrvatskoj, uključujući i Varaždin. Srdačno i odmjereno, ta ljupka i krhka figura iza koje kao da se ne krije odvažnost i oštrina, za Male ženske razgovore govori o motu koji je vodi kroz život, muškarcima, ženama i njihovim problemima. Zavirimo, dakle, u decentan, skroman, samozatajan, ali i samosvojan svijet odvjetnice i poznate feministice Večerine.

Jutro započinjete s...

Oko sedam sati s pripremom doručka, vježbanjem i, naravno, tuširanjem.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Žene nikad ne bi trebale iskorištavati druge Svaka prava žena nikad ne smije...

Dati se zlostavljati, niti iskorištavati, a ne bi smjela niti iskorištavati druge, što mnoge žene čine.

Jeste li bili u Varaždinu i kako vas se dojmio?

Bila sam puno puta u Varaždinu, na raspravama i izletima. Mislim da je jedan prekrasan barokni grad u kojem se može jako lijepo živjeti jer je dovoljno malen da ne bude užurban i uzrujan kao Zagreb, koji

nije baš velegrad, ali je užurban. Sud mu također radi jako dobro. I ima sve i kulturne i ostale institucije koje su ljudima potrebne.

Primijetila sam da su i ljudi ljubazni, dobro odgojeni i fini.

Mogla bih reći da sam znatiželjna, uporna i da volim svoj posao.

Vaš moto u životu?

Moto koji me vodi kroz život vidjela sam na jednoj staroj šibenskoj kući uklesan u kamen: “Recte faciendo neminem timeas”, što u prijevodu s latinskog znači “Čineći ispravno ne trebaš se nikoga bojati!”

Vaš uzor u životu?

ima ženu koja će mu peglati košulje, kuhati ručak, još i zarađivati, ali mora uvijek manje od njega zarađivati i mora raditi manje važan posao kako bi pomagala njemu da bi on uspio. Mislim da su muškarci i žene jednakopravna bića koja mogu funkcionirati na drugi način.

Jeste li ljubomorni?

Da. Nisam posesivna ili bolesno ljubomorna, ali sam u sebi malo ljubomorna.Što nikad ne biste oprostili?

Izdaju! Što je najvažnije u vezi?

Ljubav, povjerenje, tolerancija i iskrenost te prepoznavanje trenutka kada vezu treba prekinuti.

Koji odjevni stil njegujete?

Blago sportski.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Rade Šerbedžijom. Što ste htjeli učiniti, a niste?

Prva želja mi je bila, kada sam imala 12 godina, preplivati La Manche.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Slobodnog vremena imam vrlo malo. Jedan mali dio tog slobodnog vremena provedem ljeti na moru, a nedjelju obično provodim sa svojom obitelji u restoranu, u “Okrugljaku” ili “Kod Pere”.

Volite li kuhati?

Ne mogu reći da mi je to velika strast ili zadovoljstvo.

Ali volim eksperimentirati.

I volim ponekad skuhati za prijatelje i obitelj. Kuham na muški način - što volim, to i skuham. Ali kao žensku obavezu – ne. I nikad nisam morala.

Kad ste zadnji put bili u kazalištu?

Nedavno. U Opatiji na “Židovskim danima kulture”, kad sam gledala Bourekovu lutkarsku predstavu za odrasle “Adolf H.”

k

od muškarca me prvo privuče neka slutnja inteligencije i hrabrosti Što su mi usadili moji roditelji, to je vjerojatno u meni.

Jedna od osoba koja mi je bila uzor je lani preminula dr.

Savka Dapčević-Kučar. Što vas prvo privuče k muškarcu?

Neka slutnja inteligencije i hrabrosti.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena?

To je jedno konzervativno stajalište da muškarac može biti uspješan ako iza sebe

”Idiot” i “Hamlet” Iz takta me može izbaciti...

Laž i glupost.

Iz kuće ne izlazim bez...

Sata, mobitela i rokovnika.

Najdraži film?

“Hamlet ” s Lawrenceom Olivierom.

Omiljeni parfem?

“Kalche”.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

“Idiot” Dostojevskog.

U

44 Ženski svijet i zdravlje

Žene

Ne mogu zatrudnjeti! (3) L

judski je razumjeti kako nam tempo života nije baš naklonjen prehramenim potrebama organizma, pa nam ostaje poraditi na još jednom značajnom čimbeniku za postizanje spontane ovulacije, a to je redovita tjelesna aktivnost.

Ja se tak puno nadeprek dana – kaj Dr. Aleksandar to lam nije tjelesna aktivJUKIĆ nost, doktore?” Puno fizičkog rada sigurno spec.ginekologije i troši kalorije, ali pravu porodništva kondiciju stječemo jedino redovitim aerobnim treningom.

O tjelovježbi i treninzima možete iscrpno naći u sportskim rubrikama ovog tjednika, a ovdje ćemo ukratko razmotriti osnove aerobne tjelovježbe. rčanje, brzo hodanje, plivanje, intenzivnija vožnja biciklom ili ukratko – svaka tjelesna aktivnost koja nam drži puls ubrzanim u optimalnom rasponu primjerenom dobi i tjelesnoj spremi spada u aerobni sport. Ciljani broj otkucaja srca u minuti (Target Heart Rate) za svaku dob je različit, kao i za željeni cilj.

Uzmimo primjer djevojke od 25 godina. Ukoliko ta osoba želi skinuti suvišne kilograme, srčana frekvencija bi trebala biti u rasponu od 117 do 137 otkucaja u minuti. Ukoliko želi ići korak dalje – odraditi kardio-trening, preporučeni raspon prema tablicama iznosi: 137-156. U zadnje spomenutom ćemo ne samo postići smanjenje tjelesne mase već i učinkovito postići najbolje ciljeve očuvanja zdravlja: sniziti štetni kolesterol, nepoželjne masnoće u krvi i podići vrijednosti zaštitnog kolesterola visoke gustoće. adalje, redoviti aerobni trening ubrzava metabolizam tako da i dalje mršavimo i u trenucima kada ne vježbamo, dakako, uz pravilnu prehranu. No, svakako je mudro prije svakog početka vježbanja posavjetovati se s educiranim kondicijskim trenerima. oje su još prednosti urednih ovulacijskih ciklusa?

0% žena s anovulacijom ima pojačanu dlakavost, gubitak kose, loš ten s aknama, poremećaj menstruacije, 3x veću vjerojatnost za rak sluznice maternice, 3-4x viši rizik za rak dojke te značajno viši rizik za pojavu šećerne bolesti.

Izostanak ovulacije u žena s povećanom tjelesnom masom povećava udio muških hormona u ženinom tijelu te tako povećava rizik od infakrta srca i moždanog udara. Nisu li osim želje za stvaranjem potomstva bez lijekova i gore navedeni podaci dovoljan razlog za promjenu životnih navika?

14. rujna 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Kako se našminkati ako ste uvijek u žurbi

Make up u pet minuta Prilikom brzinskog nanošenja maskare, velike su šanse da će ona završiti svuda samo ne na trepavicama Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Jeste li među onima koje su uvijek u žurbi, a ne mogu si dopustiti da na poslu, fakultetu ili u školi izgledaju kao da su upravo imale neprospavanu noć? Onda vam je potrebno brzinsko make up rješenje.

“

Prvo korektor 1. Nanesite tekući

Vjerovale ili ne, make up je moguće nanijeti i u manje od sat vremena. Sve što vam je potrebno kako biste ujutro izgledale svježe, poletno i spremno za nove radne pobjede jest malo korektora, olovke za oči, uvijač, maskara, rumenilo i ruž, odnosno sjajilo. Nakon što ste hidratizirale i nahranile kožu svojom omiljenom kremom, nanesite tekući korektor žućkastog podtona na kritična mjesta podložna crvenilu – oko nosa, na vrh nosa, brade i među obrve te ispod očiju kako biste prekrile tamne kolutove.

Korektor razmažite prstima, budući da će njihova toplina učiniti njegovu strukturu podatnijom te ćete brže i bolje odraditi posao s minimalnom količinom proizvoda. Po potrebi, ukoliko imate problema sa sebumom, nanesite puder u prahu velikim kistom na T-zonu.

Ako su vam obr ve ne -

a područja korektor na kritičn

T

2. Olovku za oči raz mažite štapićem za uši

pogled pavice za otvoreniji 3. Potom uvijte tre

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Na gornji kapak stavite crnu masnu olovku uz rub trepavica, pri čemu se nemojte pretjerano truditi – nakon toga olovku jednostavno razmažite štapićem za uši.

Na unutarnji dio donjeg kapka nanesite bijelu ili bež olovku te tako neutralizirajte

l

ak će vaše neposlušne obrve držati na mjestu cijeli dan crvenilo koje vaše oči čini umornima.

Uvijte trepavice pri samom dnu i nanesite maskaru. Prilikom brzinskog nanošenja maskare, velike su šanse da će ona završiti svuda samo ne na trepavicama, pa iza trepavica naslonite prst ili komadić papira. Kasnije ćete nered lakše oprati s prsta nego s našminkanog kapka.

Na kraju se nasmiješite i na jagodice nanesite malo ružičastog rumenila, razmazujući ga prema rubu kose.

Na usne nanesite ruž boje mesa ili sjajilo u boji. Spremne ste za polazak!

Ujutro ustanite petnaest minuta ranije iz kreveta

N

K 7

poslušne, iskoristite ovaj jednostavan trik – prst ili češljić za obrve poprskajte s malo laka za kosu i pređite preko obrva. Lak će ih držati na mjestu cijeli dan.

Ujutro imate naviku trčati i kasniti na posao, u školu ili na fakultetu zbog čega ste i ostatak dana pod stresom?

Promijenite navike. Ustanite petnaestak minuta ranije nego inače i iskoristite to vrijeme za uljepšavanje, lagano ispijanje kave ili doručak. Nakon ovog malog

4. Na kraju nanesi te sjajilo u boji i rum enilo

savjeti

Kozmetički

rituala, čitav dan će vam biti manje stresan.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Protiv akni i dobrom higijenom lica A

cne vulgaris ili akne bolest su kože koja ima više uzroka nastajanja.

Najčešće se pojavljuju na mjestima gdje je povećan rad lojnih žlijezda. Akne se javljaju u pubertetu. Između trinaeste i šesnaeste godine njihov je intenzitet najjači, a onda se postepeno smiruje oko osamnaeste godine. ostoji nekoliko faktora koji utječu na nastajanje akni. Na prvom mjestu će nam se naći nasljedni faktor, a onda slijede hormonske promjene u pubertetu i bakterije. Nasljedni faktor utječe na ve-

P

ličinu lojnih žlijezda i na njihovo lučenje, što je dobra podloga za nastajanje akni.

U pubertetu dolazi do hormonskih promjena gdje se povećavaju muški hormoni i djeluju na lojnice, što je opet dobra podloga za akne. A bakterije pospješuju orožnjavanje lojnica, što uzrokuje začepljavanje i upale u tkivu oko akne. ajčešće se pojavljuju na licu, čelu, leđima, ramenima i rjeđe na vratu.

Terapija se propisuje prema uzroku i vrsti akni. Akne se u tretmanima probuše lancetom i istisnu. Terapiju valja

N

potražiti odmah dok se još radi o blažim oblicima jer nikada ne znate kako će se proširiti. Kod teških oblika akni daju se i antibiotici. reparati koji se koriste u terapiji smanjuju izlučivanje loja. Uglavnom, veoma je važna i osobna higijena. Lice ili leđa moraju se dva puta dnevno umivati mlakom vodom i sapunom. Ruke nikada nisu dovoljno čiste da bismo njima mogli dirati lice ili, još gore, sami istiskivati akne. Kosu također treba maknuti s lica jer se na njoj zadržava prljavština.

P

Ženski svijet 45

14. rujna 2010.

PROVJERILI SMO Zašto se muškarci često češu – dolje?

Spiritus movens i prostitucija!

Piše: VAŠA DIVA

Ni sami muškarci ne znaju razumno objasniti zašto često imaju potrebu češkati “svog prijatelja”

Češkajte se, ali ne javno Muškarci rade sa “svojim stvarima” ono što se s time i radi – objasnio je jedan forumaš Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Zašto se muškarci stalno češu – dolje? Postoji puno razmišljanja zbog čega mnogi muškarci to rade, no pravog odgovora na ovo pitanje zapravo – nema. Na internetskim forumima o tome su se povele i rasprave, a zanimljivo je da su ih potaknule upravo žene koje očigledno zanima zašto se muškarci stalno češkaju po svom, vjerojatno, najdražem dijelu tijela.

Non-stop češkanje Tako je jedna forumašica ustvrdila kako postoje dva tipa “čohavaca” - smrdljivci i pohotnici. Prvu kategoriju muškaraca dolje svrbi jer se ne peru, pa se zato češkaju, dok pohotnicima, kad vide zgodnu djevojku, “živne”, pa “ga” moraju malo namjestiti.

Druga je pojasnila da se muškarci stalno češu “dolje” jer nose preuske hlače ili imaju tako velikog da mu stalno bježi iz jedne nogavice u drugu.

- Njegov “miškac” je njegov najbolji frend i zato ga tapša – ustvrdila je u raspravi. Neke suosjećaju s muškarcima.

- Probaj ti staviti vrećicu s kuglicama i kobasicu u gaće,

pa šetaj s tim. Treba to namještati kad ispadne iz ležaja.

Njihove “stvari” moraju stajati u udobnom položaju, inače se počnu izležavati po nogavicama, okreću se svakako, klapaju, njišu se, stružu, pa treba to stalno namještati – objasnila je. Razumno objašnjenje, zašto muškarci to rade, nije dao ni muškarac koji se uključio u raspravu.

- Kad tebe svrbi glava, počešeš se, kad te žulja naramenica na grudnjaku, pomakneš je, i što je tu čudno? Pa, ne hodamo po cesti s rukama u gaćama non-stop. Nemate ono što mi muškarci imamo, dakle ne znate ništa o tome. Muškarci rade sa “svojim stvarima” ono što se s time i radi – ustvrdio

- Najviše me živciraju muškarci koji to rade dok hodaju po cesti. Logično je da se, ako te svrbi uho, i počešeš, ako te svrbi ruka, isto, no ako te

svrbi guzica, sigurno ulica nije mjesto gdje ćeš se po njoj istog trena i počohati. To je nekulturno i nepristojno – zaključila je Varaždinka.

Vi to ne razumijete jer nemate isto što i mi! - poručuju muškarci

n

jegov “miškac” je njegov najbolji frend i zato ga tapša je ogorčeno.

Očigledno je riječ o navici koju ni sami pripadnici jačeg spola razumno ne mogu objasniti, no ipak to rade. Ipak, sve je dobro dok to ne rade na javnom mjestu.

Žene se gledaju u ogledalo Zašto se muškarci dolje stalno češkaju, ne mogu razumno objasniti ni Varaždinci.

- Dolje se čohamo zato da provjerimo je li sve na svojem mjestu – ustvrdio je jedan 22-godišnjak. Ni drugi nije imao puno bolje objašnjenje.

- To je isto kao da mi vas pitamo zašto si ujutro dok se probudite prvo protrljate oči – ustvrdio je, dok je njegov vršnjak zaključio kako je češkanje dolje slično tome kao što se žene svako malo gledaju u ogledalo.

pogled na svijet iz ženske perspektive

zenski-svijet@regionalni.com

U

vijek mi je smiješno kad se sjetim jednog cugera iz malog birca na zagrebačkom Okrugljaku. Tip je bil totalni luzer. Alkić, ali sa stilom. A i kužil je rulju. Kad između dvoje za stolom dulje vrijeme ne bi bilo spike, zagledao bi se u dno čaše i, tobože za sebe, na glas prokomentirao: “Bolje da se rodiš bez kurca, nego bez emocija!” ratko i jasno. Kaj ta poruka nije zakon!? Genijalna je. Ali za one, koji to znaju. Kojima su emocije – spiritus movens. Duhovni pokretač. Kao meni!

To je ono kad ti tijelo zadrhti od ljepote, topline, od riječi, boje glasa, dodira, stiska ruke, zagrljaja, mirisa, poljupca. Ili, od pogleda. Promatranja. Slušanja. d svega onog malog i nevažnog, od čega nastaju prave stvari!

I možda baš zato što volim slušati poruke svoga tijela, uživam i u otkrivanju onih koje mi drugi upućuju.

To je neki mali, tihi, nevidljivi alarm zbog kojeg osjećam ugodan nemir, želju da potraje ili da se dogodi. ajčešće se dogodi iznenada! Kao sad kad me frajer, zagledavši se u moje oči, privukao k sebi i čvrsto zagrlio. Mojim je tijelom proletjelo stotine leptirića! A kad mi je dodirnuo ruke i rekao da je moja koža posebna, svilena i napeta, i da je uvijek takva kad ga želim, ja sam bila u sedmom nebu! ije ni on bio miran. Njegovi su dlanovi bili topli i meki, mišići čvrsti i stegnuti, a oči su poprimile neki zadivljujući ljubičasto-plavi odsjaj. Bio je u pravu! Željela sam ga. I to je bilo sve što mi se dogodilo u tom dijelu dana. Jedan iskričav trenutak koji je najavljivao burni završetak priče. enomen emocionalne osjetljivosti potpuno me zaokupio. Razmišljala sam o sebi kao ženi i zaključila kako se nikad ne bih mogla ševiti za lovu. Bez emocija! S mojeg kuta gledanja, to mora da je vrlo naporan, stresan i zahtjevan posao! er, može li se seksati s nekim bez emocija? Može, valjda, jedanput ili više puta u godini, ali s više njih u jednom danu ili svakodnevno...

Teško. Zato, ne vjerujem u priče da je to samo posao kao i svaki drugi koji se mora odraditi. Kao ni u to da se emocije mogu “zamrznuti”. Mogu se, jedino, prikriti. Za dobru lovu.

K

O

N

N

F J

091 92 99 329 Aromamedia d.o.o.

Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Aromaterapija Eterično ulje pačulija jača obrambenu snagu organizma iljka pačuli potječe iz trop- ormara. Danas se ulje pačulija ublažavanja celulita, za tretiranje okrepljujuće.

B nogo se koristi za ublažavaskih predjela Azije. Tamošnje obilno koristi u industriji parfema, proširenih vena, hemeroida i mokraćnih putova. Kožu dezinficira, Mnje razdražljivosti, depresije, stanovništvo koristilo je pačuli u kozmetike i sapuna. terično ulje ima čitav niz po- obnavlja, vlaži i umiruje, pa je od- tjeskobe, bezvoljnosti i mentalne slučajevima raznih zdravstvenih tegoba, njegovim preparatima Eželjnih terapeutskih svojstava. ličan sastojak mješavina za njegu iscrpljenosti. Jača obrambenu sprečavali su i suzbijali infekcije, Dobar je sastojak u mješavinama suhe, ispucale, upaljene i umorne snagu organizma. ože pomoći u smanjenju smirivali groznice, njegovali rane i za izlučivanje viška tekućine i kože, olakšava tegobe poput akni, krijepili organizam. Koristili su ga i štetnih tvari iz organizma zbog herpesa, gnojnih rana, opeklina Mapetita i kontroliranju znozbog dezodorirajućih i repelentnih naglašenih diuretičnih svojsta- od sunca i raznih gljivičnih infek- jenja. Ima repelentno djelovanje, svojstava. Miris pačulija podsjeća na miris starinskih garderobnih

va (pospješuje mokrenje), pa se mnogo koristi u tretmanima

cija. Djeluje blago stimulirajuće i afrodizijačno, protudepresivno i

mirisom odbija moljce i neke manje insekte.

Marija NEKIĆ Aromamaser

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Strojevi za šivanje obuće - razni 56.300,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 09. 2010.

S POČETKOM U 10.00 SATI U HRASTOVSKOM, SELSKA 88 (SKLADIŠNI PROSTOR).

II. Teretni automobil „Opel Astra“ 1.7 16 V, 2003. g. 40.000,00 kn Osobni automobil „Ford Mondeo“ 1.6 caravan, 1993. g., nije u voznom stanju 10.000,00 kn Osobni automobil „Mercedes 124“, 1991. g., neregistrirani 20.000,00 kn Teretno vozilo „FIAT Ducato“ 1.9, 1998. g., 50.000,00 kn Osobno vozilo „AUDI A4 AVANT Quattro 3.0 V6“, 2001. g. 100.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 09. 2010.

S POČETKOM U 10.30 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

III. Agregat 186 F, 9 kW, dizel, 12.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 09. 2010. S POČETKOM U 11.00 SATI U HRASTOVSKOM, ZAVRTNA 20 A (SKLADIŠNI PROSTOR).

IV. Računalna oprema, uredski namještaj, kuhinjski inventar 7.100,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 20. 09. 2010. S POČETKOM U 11.30 SATI U IVANEČKOM NASELJU 14.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno, te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

KUĆA u Petrijancu, Zelendvorska ulica, novogradnja, uređena, 110 m², garaža, 57.000 €.

Mob. 098/540-681, 098/1310941 ozn.1215b LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1356e VARAŽDINBREG, ekskluzivna kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 1 m²/ 850 €. Mob.099/6772-771 ozn.1152b DUGI VRH, prodajem vikendicu, voćnjak i vinograd, 3 600 m², struja, voda, prekrasni pogled, 69.000 €. Mob. 091/554-6879 ozn.2612 KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1351e STARU kuću sa okućnicom 1 950 m², u Trstenjakovoj 16, prodajem. Tel. 042/330-554 ozn.2699 VARAŽDINBREG, ekskluzivna kuća, 150 m², zimski vrt, voćnjak, krasan pogled, 1 m²/ 850 €. Mob.099/6772-771 ozn.1214b

KUĆA katnica u Varaždinu (Petrinjska) s uređenim dvorištem mijenjamo uz vašu nadoplatu za 3 ili manji 4-sobni stan u Varaždinu. MN NEKRETNINE Čakovec, tel/fax: 040/391-373, mob:098/426-917, www.mnnekretnine.com ozn.10c VIKEND kuća na Malom Vrhu, klijet na Haliću, starija prizemnica za adaptaciju na Haliću (struja, voda, telefon)uređena vikend kuća za stanovanje (struja, voda, plin - centralno grijanje telefon) od 110 m² na Varaždin Bregu s mogućom zamjenom za stan u Varaždinu.

MN NEKRETNINE Čakovec, tel/ fax: 040/391-373, 098/426917, www.mn-nekretnine.com ozn.10c VIKEND kuće! Vikendica u Ledincu - 9.000 € , manja kuća 70 m² na ulazu u Varaždinske Toplice - 29.500 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica! Uređena 140 m² Kućan Marof, novogradnja Hrašćica 140 m², novija Trnovec 120 m², kuća Kneginec 130 m²75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c LUXUZNE kuće na moru! Novosagrađena prekrasna kamena kuća u centru Vodica od 130 m², blizina mora, sa pripadajućom konobom te luxuzna kuća u Ičićima(Opatija) od 350 m² i 950 m² dvorišta, trosobni stan u centru Rijeke na Korzu od 112 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Novija kuća u Frane Galinca 100 m² - povoljno, Kneza Trpimira 180 m², Trenkova 80 m², Bartola Kašića 150 m², Filićeva stara kuća i dvorište 1000 m². Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Anina, Kraševa, F. Kurelca, B. Radića, Trakoščanska, P. Miškine, J. Kozarca, Vidovski trg, O. Price. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec, Kneginec Gornji i Donji, Sračinec, Svibovec, Poljana Biškupečka, Trnovec, Kučan Marof, Hrašćica…

14. rujna 2010.

Od 1. listopada 2010. predaja malih oglasa, zahvala, posljednjih pozdrava i sjećanja obavljat će se na Kapucinskom trgu 5 (ulaz iz Blažekove ulice), umjesto u Gundulićevoj ulici 4.

Radno vrijeme: radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c KAPITAL d.o.o.: Halić 34.000 €, Turčin 65.000 €, Nova Ves 65.000 €, Kučan G. 75.000 €, Kuršanec 80.000 €, Tomaševec 95.000 €, Varaždinbreg 210.000 € (vila).

Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c KAPITAL d.o.o.: Varaždin - K. Filića 85.000 €, Istarska 115.000 €, Zajčeva i O. Župančića 120.000 €, I. Rangera 250.000 €. Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c KUĆA u Bartolovcu sa dvorištem i vrtom. Na istoj parceli započeta gradnja sa važećom dozvolom te strujom i vodom.

Mob. 099/7744-391 ozn.1229b KUPUJEM useljivu obiteljsku kuću u Varaždinu, isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1244b STARU kuću za rušenje u Varaždinu sa velikom okućnicom, prodajem. Mob. 099/5160-428 ozn.1250b KUĆU u Varaždinu, prodajem.

Tel. 042/260-920, 0969/5797667 ozn.2723 STARIJA kuća u Beretincu 11 x 9, velika okućnica 6 400 m², pogled na Varaždin, zona gradnje.

Mob. 095/5026-748 ozn.2729 KUĆU u Črešnjevu, 120 m², 400 m² dvorišta, sa svim priključcima, useljiva, 68.000 €, prodajem. Mob. 095/5299-541 ozn.2729 VIKEND kuću sa vinogradom,

prodajem. Moguća zamjena za osobni automobil. Mob. 098/798-365 ozn.2733 SEOSKO imanje, 14 660 m², pogodno za seoski turizam/ eco. proiz. Cijena povoljna. Tel. 042/739-144, 099/194-4770 ozn.2757 KUĆU u centru Varaždina, prodajem. Može i zamjena za stan uz nadoplatu. Mob. 098/9215757 ozn.2776

STANOVI SUPER povoljno! Dvoetažni stanovi, visoki rohbau, 130 i 160 m², papiri uredni, po dogovoru dovršenje, „ključ u ruke“, 580 €/m². Mob. 091/3231-269 ozn.2741 PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 1356e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 37 m² sa garažom (može i odvojeno), prodajem. Mob. 091/934-7262 ozn.1353e PRODAJE se - iznajmljuje garaža u ulici Ruđera Boškovića (Banfica). Mob: 091/934-7262 ozn.1353e 1-SOBNI stan na Banfici 44 m², 1-sobni 34,20 + 16 m² galerija - etažno grijanje, klima 39.500 €, 2-sobni s garažom, I kat, na Banfici, 2-sobni 54 m² u ZrinskoFrankopanskoj, 3-sobni 78 m²,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

14. rujna 2010.

I kat , novi 2-sobni 1.390 €/m².

MN NEKRETNINE Čakovec O. Price 34, tel: 040/391-373, mob: 098/426-917, www.mn-nekretnine.com ozn.10c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.2449

CENTAR grada, 2-soban stan 43,40 m², prizemlje, etažna brojila, 37.000 €, nije fiksna cijena. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

LIJEPI veliki stan s dvorištem, odlična lokacija, prodajem.

Mob. 091/2210-544 ozn.2464

STAN u Novom Marofu 87 m², prodajem. Upitati na: 091/1432303 ozn.22f TROSOBNI stan 75 m², I kat, Beletinec, S. Radića 21 (+ podrum, tavan i garaža), cijena 37.000 €. Tel. 749-386 od 15.00 h ozn. 1222b TROSOBNI stan 85 m² u centru grada, I kat, etažno, prodajem.

Moguća zamjena za manji. Tel. 313-302 ozn. 1228b MANJI stan u Supilovoj ulici, novogradnja, prodajem. Mob. 098/246-177 ozn.109c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c KAPITAL d.o.o. - 2-sobni: 33 m², 36 m², 47 m², 56 m², 58 m², 62 m², 64 m²; 3- sobni: 70 m², 77 m², 79 m², 300 m². Tel. 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c IZNIMNO povoljno: Vrazova 44 m² ,818 €/m²; Z. i Frankopana, 52 m² 850 €/m²; Trakoščanska 60 m², 858 €/m²; Vukovarska 65m², 850 €/m² . Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c JEDNOSOBNI i jednoipolsobni novogradnja: Grabanice: 31 m² 33.500 €/m² ; 40 m² 44.600 €; Supilova 40 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI i jednoipolsobni: Supilova 31 m² , Režekova 35 m², Slavenska 37 m², Meštrovićeva 38 m², Preloška 45 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja: Grabanice 38 m², 41.500 €, 44 m² 46.200 €, 63 m² 65.000 €, T. Ujevića: 45, 63, 65 m², Trstenjakova 39 i 43 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: B. Radića 40 m² 949 €/m², Meštrovićeva 40 m², B. Radića 52 m², Trakoščanska 61m² 930 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI novogradnja: Grabanice 60 m² 65.000 €, 70 m² 72.000 €, 80 m² 90.000 €, Supilova 54 i 65 m², Jurkovićeva 68 m² 1.040 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: Kozarčeva 65 m², Kolodvorska 70 m², F. Galinca 74 m², B. Radića 84 m², M. Krleže 68 i 77 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ČETVEROSOBNI i peterosobni novogradnja: Grabanice 88 m² 92.000 €, 95 m² 95.000 €, M. Krleže 120 m² 580 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBAN stan u Zagrebačkoj 19, prodajem. Mob. 099/4000160 ozn.1362e PRODAJEM/iznajmljujem 2-sobni stan 64 m², etažno c. grijanje, S. Vukovića 10 u zgradi (4 stana). Mob. 098/466-372, 098/908-1320 ozn.2665 JEDNOSOBNI, potpuno novouređen stan, 30,65 m², Banfica, Koprivnička, 30.000 €, dogovorno s namještajem. Tel. 042/231115, 098/9317-644 ozn.2677 PRODAJEM/iznajmljujem dvosoban stan 65 m², kompletno uređen i namješten, I kat, sve etažno, papiri čisti. Mob. 098/267-231 ozn.2731

ozn.1237b GRAĐEVINSKO zemljište 768 m², Poljana Biškupečka. Mob. 091/534-9724 ozn.2773 VINOGRAD s drvenom klijeti kod Kelemena i berbu sortnog grožđa ( t. graševina, l. rizling, silvanac, muškat, š. belina), prodajem. Tel. 210-027, 091/5704421 ozn.2734

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 1000 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog, iznajmljujem. Mob. 098/551-408 ili 091/352-0083 ozn.1360e

JEDODSOBNI! Novouređeni 34,15 m² u Z. Frankopana i lijepi u V. Novaka od 34,20 m²!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c VEĆI stanovi prilke ! Četverosobni u Režekovoj 78 m² + 82 m² potkrovlja, trosobni Dravski vrtovi - 85 m² po 900 € /m², četverosobni – Vukovićeva luxuzni 124 m²- po 600 €/m²!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c EXLUZIVNA ponuda! Apartman Novalja - 45.000 € i kuća stara u centru Medulina 38.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c PREKRASAN dvosobni stan, blizina centra, mirna lokacija, vrlo povoljno. Tel. 206-465, 098/963-3439 ozn.2718

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE na atraktivnom dijelu Hrašćica - Varaždin od 500 m², 600 m² ili 2 170 m² s lokacijskom dozvolom. Mob. 098/178-4600 ozn.2549 GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1354e PREPORUKA tjedna! Gradilište 3 500 m² u produžetku Jurkovićeve 18 €/m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRADILIŠTA prilike! Gojanec - 1000 m², Kurelčeva 419 m², Đure Arnolda 1200 m², Mažuranićeva 507 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Trnovcu B., 2 500 m², prodajem.

Može i pola. Mob. 098/489-006

c. grijanje, čajna kuhinja, Internet, studentima, m/ž zaposlenoj osobi iznajmljujem. Mob. 095/895-2284 ozn.2719

PAG - iznajmljujem apartman do 24. 07. i od 15. 08. 2010..

Mob. 091/944-9935 ozn.290a

NAMJEŠTENI jednosobni stan, iznajmljujem samcu. Upitati: 210-027, 091/570-4421 ozn.2734

RIJEKA, 2-soban stan na Vežici Donjoj iznajmljujem dvjema studenticama.

Mob. 098/914-2628 ozn.291a KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241-041 ozn.28c NAMJEŠTENI stan blizu autobusnog kolodvora iznajmljujem učenicima ili studentima. Mob. 099/3241-370 ozn.2579

NOVOUREĐENI, komforni apartmani za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.2674

TROSOBNI Grabanice najpovoljnije! Trosobni novogradnja Grabanice - 58 m², 68 m², 79 m² (odličan raspored) sa pripadajućom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI i dvosobni Grabanice! Jednosobni 35 m², dvosobni 37, 50 m², dvosobni 44 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

kraj Zadra, pješčana plaža, potpuno opremljen, već od 20 €/ dan. Mob. 098/9695884 ozn.1355e

DVIJE dvokrevetne sobe studentima/đacima i lijepo namještenu kuću (trosobni stan), iznajmljujem. Mob. 091/7260777 ozn.2671

DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.2770

VARAŽDIN, Kurelčeva, poslovni prostor 50 m², iznajmljujem ili prodajem. Tel. 051/244-625, 091/729-6239 ozn.1225b LOKAL 37 m² u strogom centru, iznajmljujem. Upitati na: 099/516-0428 ozn.1250b VARAŽDIN, centar, iznajmljujem ulični lokal-dućan 30 m² i manju kancelariju. Mob. 098/792-016 ozn.2761 UREĐENI ulični poslovni prostor u centru, pogodno za sve djelatnosti, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.2745

NAJAM APARTMAN u Sabunikama

Mali oglasi 47

NAMJEŠTENU sobu (blizu Veleučilišta), etažno grijanje, uporaba kuhinje i kupaonice, telefon, internet, ADSL, iznajmljujem m. osobi. Tel. 042/211-329 ozn.2680 DVOSOBAN, nov, novonamješten stan, 50 m², u Sračincu, 1.100,00 kn/1 mjesec, iznajmljujem. Mob. 098/267-588 ozn.221c TROSOBAN stan, centar, kompletno namješten, klima, 4.kat, lift, balkon, iznajmljujem. Mob: 091/1455-949 ozn.1367e JEDNOSOBNI stan, sva brojila, namješten, grijanje plin, kabelska + flat Internet. Mob. 098/863-700 ozn.125c SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, c. grijanje, poseban ulaz, iznajmljujem muškoj osobi. Tel. 042/232-235, 098/992-

1479 ozn.2692 GARSONJERU – potkrovlje, balkon, brojila, blizu Varteksa, novo, iznajmljujem ženskoj osobi. Mob. 099/414-5002 ozn.2696 STAN, dvosobni, kompletno opremljen, blizina Veleučilišta, iznajmljujem. Mob. 091/2147309 poslije 16.00 h ozn.2703 CIJELU kuću u strogom centru grada, petorici studenata iznajmljujem, 50 m od FOI-a, centralno. Mob: 099/367 0899 ozn.1364e NOVI, nenamješten trosobni stan, I kat, podzemna garaža, iznajmljujem na duže vrijeme.

Mob. 098/1745-775 ozn.2709 DVOSOBNI namješteni stan u centru Varaždina, iznajmljujem.

Mob. 098/446-277 ozn.2716 ZAGREB, remiza Trešnjevka, dvosobni namješteni stan, iznajmljujem. Tel. 042/261-557, 091/8844-475 ozn.2750 SOBU ž. osobi/ studentici k još dvjema u 3-s stanu, centar, SAT, TV, centralno, zaseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/396566 ozn.2776 UREDNU i lijepu sobu s upotrebom kuhinje i kupaone, Internet, iznajmljujem studenticama. Mob. 091/5911-470 ozn.2779 GARSONJERU, centralno, blizina centra, iznajmljujemo studentima. Mob. 098/798-333 ozn.1232b DVOSOBNI stan u Zagrebu Držićeva i Varaždinu – Vrazova, iznajmljujem. Mob. 099/4116801 ozn.1235b SOBU s uporabom kupaonice,

JEDNOSOBNI, namješteni stan na Banfici, iznajmljujem. Tel. 313180 ozn.2742 TRAŽIMO cimera u stan, centar , plin, ADSL. Mob. 098/220-803 ozn.2747 SOBU, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, Internet, centralno grijanje, 10 min. do centra, iznajmljujem studentima. Mob. 091/581-1727 ozn.2762 DVOSOBNI namješten stan u zgradi blizu centra, iznajmljujem. Povoljno! Mob. 091/5887905, 232-952 ozn.2769 MANJU kuću, dvojni objekat, namješteno, najam 2.000 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 095/907-4476 ozn.2771 STUDENTSKI komforni stan, blizina Avenue Malla, jedno i pol sobni komforni, namješteni, centralno, klima, broadband Internet, kablovska TV, telefon, pogodno za dvoje. Mob. 091/546-0087 ozn.2775

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

0727 ozn.3c NOVO U PONUDI PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolariju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim.

Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu.

Tel. 744-015, mob. 098/544199, www.miplast.com ozn.

65c

vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c UKLANJANJE koda ključa, povećanje snage motora (Chiptuning), programiranje instrument tabla (km), reset Airbag centrale automobila. Gsm: 095/8646-300 ozn.2774

odgovara Vam klizno radno vrijeme i odlična zarada? Kreditni ured, mob. 091/904-3612 ozn.237c DEČKO 24 g., ne pije , pošten, traži stalni radni odnos, pomoćni radnik, B kat., može i noćni rad, hitno, Vž-Zg. Mob. 091/976-3000 ozn.2569 TRAŽIM osobu za njegu starije osobe, 6 sati dnevno. Upitati na: 091/7260-777 ozn.2671

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

PRIMAM u radni odnos dvije njegovateljice sa iskustvom za rad, u Međimurju, na neodređeno. Mob. 098/1370-217 ozn.2694

GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 091/9048002 ozn.227c

TRAŽI se ženska osoba za rad u caffe baru u Grazu, dnevna isplata 60 €, stan osiguran.

Mob. 099/191-9996 ozn.2764

CITROEN C-3, 1.4, 2005.g., reg .06./’11., klima, abs, el. podizači, u odličnom stanju, prvi vlasnik, prodajem. Mobl.

091/9316-863, 099/2653-107 iza 15.00 h ozn.1355e KOMBI IVECO DAILY 2.8 TD, 2002. g., furgon, 17 m³, sva oprema, B kategorija, prodajem. Mob. 098/310-451 ozn.2670 TOYOTA AVENSIS 1.6 VVTI, 81 KW, 2004. g., 32 900 km, 1. vlasnik, dodatna oprema i zimske gume s čeličnim felgama, 11.900 €. Mob. 091/501-7900 ozn.2676 KUPUJEM rabljeni auto ili skuter, novije godište, od vlasnika, povoljno, ispod cijene, može oštećeno. Mob. 098/9656-624 ozn.2778 FIAT TIPO 1,4 benzinac, ‘91. g., reg. 02./2011. g., plavi metalik, očuvan. Mob. 091/511-8122 ozn.2726

FRIZERSKI salon PRAXA traži frizera sa iskustvom. Mob. 0 9 1 / 2 5 2-3 6 2 6 ( M a r t i n a ) ozn.1366e KV KONOBAR s iskustvom voditelja hitno traži posao. Mob. 099/512-0462 ozn.1364e TRAŽIMO ženu (isključivo nepušača) za čuvanje djeteta 3,5 g. u našoj kući, u prijepodnevnim satima. Hitno! Mob. 099/6797681 iza 15.00 sati ozn.1221b FIZIOTERAPEUTKINJA 28 g. sa iskustvom, traži posao u struci ili kao njegovatelj. Mob. 092/297-2141 ozn.1242b VOZAČ B, C, E kat. sa međunarodnim iskustvom, u mirovini, traži posao vozača, honorarno (po mogućnosti po Hrvatskoj).

Mob. 098/672-120 ozn.1242b TRAŽITE posao? Ambiciozni, željni dobre zarade, komunikativni, odgovorni – kreditni ured.

Mob. 099/7866-758, 092/2918964 ozn.1240b

FRONTERA diesel, 3.300 €; Audi B4, 1.250 €; dijelovi automobilski. Kupujem automobile svih modela, stanja, karambolirane.

Mob. 098/777-095 ozn.2740

TRAŽIM ženu do 50 g. iz Varaždina za pomoć u kući. Mob. 098/493-477 ozn.2712

FORD FIESTA 11 i, ‘94. g., sačuvana, 2 zračna, mala potrošnja, reg. 05./2011., 850 €. Mob. 095/518-4814 ozn.2759

KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

ASTRA 1,6, ‘95. g., automatik, 85 000 km, uščuvana, 2.600 €.

Mob. 099/8622-737 ozn.2760 SKUTER Baotian; Peugeot 204, ‘71. g., sređen, 15.000 kn; Baser 500 W i pojačalo auto, 750 kn, novo; komplet zimskih kotača BMW 3 i 5; rabljene gume, felge i alu 13“-16“, povoljno. Mob. 098/268-540 ozn.2778

POSAO PRIMAMO u radni odnos KV zidare i KV tesare s iskustvom.

Tel. 214-175 ozn.200c TRAŽITE posao? Komunikativni ste, odgovorni i ambiciozni,

USLUGE

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.2668 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

MALI OGLASI već od 40 kuna GEODETSKA izmjera, uređenje međa, situacije za legalizaciju objekata, upis kuća, parcelacije, PGP. Obratite se s povjerenjem!

Mob. 098/9814-734 ozn.240c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja; izvođenje elektro instalacija. Mob. 098/450-486 ozn.156c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792289, e-mail: Vladimir.novosel@ vz.t-com.hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor...

Mob. 098/821-857 ozn. 177c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364-242 ozn.254c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene,

VRŠIMO sve vrste iskopa i prijevoza; postava tlakovaca; rušenje objekata i drugo. Mob. 091/507-6922 ozn.2445 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.2462

14. rujna 2010.

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.2500 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2536 GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije, novogradnja, sanacija krovišta, uređenje okoliša.

Garancija na izvedene radove, dugogodišnje iskustvo. Info: Ninex, Varaždin, 098/414-128 ozn.2532 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Akcija! Mob. 098/1320197 ozn.23f OBRT ZA ZAVRŠNE radove, soboslikarsko – ličilačke, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob. 091/513-3367, 099/814-1001 ozn.1230b „GRAĐEVINARSTVO GORDAN“ obavlja sve vrste građevinskih radova, povoljno i kvalitetno.

Dio može na odgodu plaćanja.

Mob. 092/292-9335 ozn.1188b IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.2608 SOBOSLIKARSKI obrt: bojenje fasada, toplinske fasade i izolacije, soboslikarski radovi, povoljno. Mob. 098/812-9075, 092/241-3204 ozn.2637 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2645 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob. 095/9155-123 ozn.1352e POSTAVLJAM keramiku, knauf, izolacije te ostale građevinske radove. Kvalitetno i povoljno.

Mob. 092/232-1285 ozn.1365e UREĐENJE DVORIŠTA, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba.

EKOFRUT d.o.o., 091/114-0598 ozn.1363e SOBOSLIKARSKI, ličilački, štukaturski radovi i sve vrste fasada.

Mob. 091/540-2681 ozn.36d FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi.

Mob.098/478-900, 042/ 766119 ozn.2667 KOM B I – pr ijevoz. Mob. 098/9940-222 ozn.2681 KNAUF SISTEMI – sve vrste knauf sistema, uređenje potkrovlja, pregradni zidovi, spušteni stropovi i uređenje apartmana.

Mob. 095/552-9229 ozn.2687 POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu, ugradbene ormare?

Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu, uslugu kombi prijevoza. Nećete pogriješiti! Tel. 042/320-330, 098/405-602 ozn.2698 PEČAR-KERAMIČAR: slaže i preslaže kamine-kalijeve peći te postavlja keramičke pločice.

Tel. 330-893, 091/570-4956 ozn.2702 PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje novih i starih parketa. Brzo i kvalitetno, povoljne cijene. Mob. 098/9066-889 ozn.2707 NAMJEŠTAJ BRUNO: kuhinje, ug. ormari, izrada po mjeri.

Brzo i povoljno. Besplatna idejna rješenja. Mob. 099/754-1234 ozn.2715 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.2720 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.2736 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.2738 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.2748 GOSPOĐE (2) pedantne, brze i povjerljive, glačale bi i čistile stanove, kuće i urede. Mob. 098/1934-101 ozn.2754 UREĐENJE, održavanje dvorišta, voćnjaka, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje, čišćenje terena, Mob.099/4127863 ozn.2756 KERAMIKA: novogradnja i adaptacije, brza i kvalitetna postava keramike i svih vrsta kamena. Mob. 091/896-1397, 099/5120-180 ozn.2765

ŽIVOTINJE PILIĆE žive, težine oko 2,5 kg, 12 kn/kg, prodajem. Moguća zamjena za kukuruz. Prodaja se vrši svakodnevno od 18-20 h kod Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c ŠTENCE Beagle (bigl), dvobojni i trobojni, cijepljeni, stari 7 tjedana, prodajem. Mob. 098/9830991 ozn.256c SVINJU od 160 kg, prodajem.

Tel. 042/714-762 ozn. 2664 KRMAČU za klanje težine oko 350 kg, prodajem. Upitati: 098/562-862 ozn.2690 ODOJCI od 23-27 kg i 40-50 kg, mogućnost klanja i dostave.

Upitati: Vitez, tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.2763 SRNASTE koze bez rogova mliječne i dva mlada jarca, prodajem. Mob. 095/871-3435 ozn.1233b

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1357e UKRADEN je brdski bicikl GENESIS-WINNER MX 7.8 sn: EN 14764. Pronalazitelju novčana nagrada. Mob. 091/515-1215 ozn.2710 SALONIT ploče, prodajem povoljno. Mob. 098/284-282 ozn.28c KUPUJEM „EURO“ palete 80

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 49

14. rujna 2010.

vina i šipon. Upitati na: 091/5697063, 042/690-682 ozn.1249b KVALITETNO bijelo vino – cijep, u Varaždinu, prodajem. Tel. 241508 ozn.1241b GROŽĐE noja, prešu 80 l, prodajem. Mob. 095/908-0094 ozn.2711

x 120 („EUR“ žig) i palete 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338 ozn.147c GROŽĐE – veće količine: crni i sivi pinot, zeleni silvanac, muškat ottonel, traminac, rajnski rizling. Mob. 098/379-135 ozn.247c CRNO vino portugizacte ujedno se proje crno vino, grožđe sovignoun, sivi pinot, portugizac i mješane sorte.

Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289 ozn.165c GROŽĐE miješano, mošt, vino iz Boršanca; cisterna 2 500 l za lož ulje. Tel. 042/724-017 ozn.2662 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1358e PREŠU za grožđe, 150 litara, hidrauličnu, novu, prodajem. Tel. 042/729-372 ozn.1361e MIJEŠANO grožđe, prodajem.

Mob. 098/735-214 ozn.2678 RUŽĐARU i bačve željezne, prodajem. Tel. 232-856 ozn.2683 RAJNSKI rizling i chardonay, prodajem. Mob. 098/714-194, Kalnički Ljubelj ozn.2685 GROŽĐE, bijelo, miješane sorte, kvalitetno, cijena 3,50 kn. Tel. 724-526 ozn.2691 DRVENU bačvu 520 l, nekorištenu, prodajem za 1 500 kn. tel. 042/320-330, 098/405-602 ozn.2698 DJEČJE pamučne hlačice, 10 kn/ komad i drugu robu zbog zatvaranja trgovine, prodajem. Mob. 091/585-9775 ozn.2700 NADSTREŠNICA metalna s piganim lukovima, 5 x 4 m; kupujem Tomos APN 6, povoljno. Mob. 095/5055-386 ozn.2701 GROŽĐE Chardonnay cca 1 500 kg, prodajem. Mob. 095/9139876 ozn.1220b DVOREDNI berač kukuruza, sijeno i slama u balama, ječam i odojke, prodajem. Mob. 091/5736-658 ozn.2705 KORIŠTENE hrastove bačve 170 500 l i kacu 1 000 l; plastične kace 200 l; prešu mehaničku - ručnu, 180 l. Tel. 233-761, 095/900-8565 ozn.2708 VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije, originalno uz hrvatski prijevod. Mob. 091/9346922 ozn.2743 ŠLJIVE bistrice, prodajem. Mob. 091/576-1799, 098/906-3819 ozn.20f GROŽĐE, sortno, rajnski rizling i graševina, veće količine, prodajem. Mob. 098/446-333 ozn.1248b GROŽĐE – cijep, uglavnom graše-

HITNO prodajem kompletan namještaj radi selidbe – povoljno.

Mob. 091/1727-434 ozn.2713 SORTNO grožđe rajnski rizling i miješano šipon i graševina, također kvalitetno vino, prodajem.

Mob. 091/3399-604 ozn.2721 GROŽĐE šipon, 1 kg/3 kn ili mošt te vino čisti, žuti, muškat 1l/12 kn, prodajem. Tel. 724-735, 098/866-902 ozn.2735 DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210-461, 098/973-3422 ozn.2749 KLIMA „Roodstar“ 3,5 KW (hlađ. i grij.), 2 električne peći za grijanje, 2 televizora, škrinja ladičarka, frižider 120 l, sve vrlo povoljno i hitno! Mob. 099/7642453 ozn.2758 ELEVATOR za kukuruz, trebilica za kukuruz; Hyundai Lantra 1,5 GLS, neregistrirana, ispravna, 1994. g. Mob. 098/932-8108 ozn.2766 FINO domaće vino bijelo 50l, 1l/8 kn (graševina, chardonay, muškat), crno 50 l, 1l/7kn (frankovka, cabernet sauvignon). Mob. 091/568-3406 ozn.2767 KOMPLETNU baby opremu, malo korišteno, prodajem. Tel. 042/311-469, 099/814-1181 ozn.2768 JELOVA građa (grede, roženice, daske), piljena po narudžbi i tanki vrhunci (oblice) dužine 4 m, ф 10-15 cm. Mob. 098/948-2436 ozn.2777

KREDITI NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

POVOLJNI krediti! Bez jamaca, HROK-a, C/L, na ostatak primanja; prebijanje. Razne mogućnosti. Pozajmice 20.000 kn/24 h. Karmen, 095/5517-670 ozn.2693 AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 70.000 kn bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca. Pogodnosti umirovljenicima i zaposlenima u Boxmarku. Pozajmice do 50.000 kn. Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.2746

KREDITI 5.000 – 30.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna!

099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c KREDITI bez HROK-a i C/L, pozajmice 18 – 36 mj., na trajni nalog, 30.000 € (10 god.). Mob. 092/2929-

106 ozn.159c BRZI krediti i pozajmice u roku 24 h! Zatvaramo postojeće do 30.000 €; bez HROK-a i C. L. do 150.000 kn; na razliku plaće i na inozemne mirovine do 7.000 €; nudimo honoraran posao! Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn.208c NENAMJENSKI gotovinski krediti bez obzira na C/L, zaposleni i umirovljenici. Zatvaramo postojeće.

Novo – hipotekarni krediti! Kristina, 091/1429-935 ozn.220c POZAJMICE 20.000 kn/24 h, rješavamo čiste mirovine manje od 1.000 kn. Marijana, 092/294-8635 ozn.237c INSTANT pozajmice – 30.000 kn, umirovljenički krediti – 75.000 kn, gotovinski nenamjenski - 220.000 kn. Inf. gđa. Bojana, 092/291-8964 ozn.237c ZAPOSLENIMA 30.000 € do 2/3 primanja, rješavamo i vlasnike obrta ili d.o.o.-a. Mob. 098/1619629 ozn.237c TREBATE novac? Krediti i pozajmice zaposlenim i umirovljenicima. Bez HROK-a i C. L. 70.000 kn. Bez jamaca 30.000 €. Žan, 091/303-8054 ozn.237c BANKARSKI krediti: 30.000 € bez jamaca uz najniže kamate, 10.000 € bez HROK-a i C/L, pozajmice 30.000 kn/24 h. Diskretno i profesionalno.

Mob: 092/276-8336, 091/881-7102, g. Josip ozn.237c FENOMENALNI bankarski krediti sa brzom i efikasnom realizacijom te stručnim osobljem koje vam stoji na usluzi. Javite se sa povjerenjem!

Mob. 091/8961-591 ozn.237c NOVO! Krediti do 12.000 € bez jamaca te adm. zabrane na ostatak plaće. Do 70.000 kn bez HROK-a i C.L.! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca, pozajmice do 30.000 kn/24 h, umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €, nudimo mogućnost prebijanja već postojećih zaduženja. Umirovljenici do 95. g. starosti - kratkoročne pozajmice.

Mob. 098/9055-687, 098/290-971 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo! Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a.

Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn - odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn. Mob. 098/964-5711 ozn.237c ATRAKTIVNI gotovinski krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a i CL-a, pozajmice do 30.000 kn – odmah, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 plaće 17.000 €. Umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €. Krediti bez adm. zabrane te zatvaranje već postojećih zaduženja. Mob. 098/669-508 ozn.237c FENOMENALNI krediti bez jamaca do 30.000 €, pozajmice do 30.000 kn/24 h, prebijamo postojeća zaduženja te rješavamo HROK i C.L. Posebne pogodnosti za umirovljenike sa čistim odreskom i krediti do 7.000 € na ostatak plaće. Mob. 091/930-2379, 095/986-0779 ozn.237c BUDUĆNOST koja pruža više, put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L., krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Mob. 098/138-8354 ozn.237c MUČI vas visina plaće? Već posto-

jeća zaduženja i C. L.? Najbrža i najkvalitetnija realizacija kredita za zaposlene i umirovljenike isključivo u bankama. Javite se sa povjerenjem u kreditni ured sa dugogodišnjem iskustvom. Mob. 095/569-2711, 099/409-2351 ozn.237c

SJEĆANJE voljenoj

BARI BOSILJ 16. 09. 2000. – 16. 09. 2010.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Josip s obitelji

POZAJMICE 20.000 kn/24 h. Krediti: 30.000 € - 10 g., 7.000 € -na ostatak plaće; 70.000 kn – bez HROK-a. Nada, 092/285-5079 ozn.244c

POSLJEDNJI POZDRAV dragom zetu i šogoru

VLADIMIRU PINTARIĆU S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.2295 KREDITI do 180.000 kn na razliku, zatvaranje C/L. Inohipotekarni krediti bez troška procjene.

Mob. 098/375-966, 091/5440-151, 095/601-1576 ozn.2347 NOVO! Besplatan izračun i dodjela svih vrsta kredita sa najpovoljnijom, fiksnom kamatom i zatvaranjem dugovanja. Mob. 098/920-2090, 095/578-4932, 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.2706

Obitelj Šerjak

ZAHVALA povodom preranog gubitka naše drage

DARJE ABRAMOVIĆ rođ. KOVAČIĆ U nemogućnosti da svakome osobno uputimo riječi zahvale, ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i poznanicima koji su nam osobno i pismeno izrazili sućut te pružili podršku u trenucima naše najdublje boli. Posebno hvala na velikoj pomoći Gradskoj knjižnici „Metel Ožegović“ Varaždin, Fini Varaždin i Prvoj gimnaziji Varaždin.

Neutješne obitelji Abramović, Kovačić i Kerečin

KREDITI 30.000 € na razliku, ino hipotekarni bez procjene, pozajmice/24 h. Mob. 091/5740757, 099/414-4733 ozn.2717

SJEĆANJE

IVAN FLEGAR 18. IX. 1995. – 18. IX. 2010.

30.000 kn u 24 sata. 30.000 € do 1/2 primanja. Na ostatak od 1.500 kn. Mob. 091/541-4241 ozn.2717

Daleko na nebu tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

KREDITI i pozajmice u roku 24 sata za zaposlene i umirovljenike.

Mob. 099/8820-504, 091/7331186 ozn.2717

SJEĆANJE na voljenu

JASMINU JURJEVIĆ rođ. GLAVICA

KREDITI na ostatak plaće 7.000 €, bez jamaca 30.000 €. Bez HROK-a 75.000 kn. Pozajmice u 24 h. Mob. 091/302-9234 ozn.2728 BRZE pozajmice u 24 h; krediti.

30.000 € bez jamaca, 7.000 € na ostatak plaće, 70.000 kn bez HROK-a. Mob. 091/912-5677, 099/599-5974 ozn.2758

20. IX. 2009. – 20. IX. 2010.

Otišla si putem otkud povratka nema, u našim je srcima ostala uklesana vječna uspomena.

Mama Gordana, poočim Dražen, braća Mario i Marko, sestre Ana-Maria i Marina, šogor Tomislav

SJEĆANJE

GOTOVINSKI krediti do 30.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a i C. L., pozajmice do 20.000 kn. Inf: 099/8455-877, 091/8850-730, Horvat ozn.2746 BANKARSKI krediti do 30.000 €.

Prebijanje postojećih. Pozajmice 20.000 kn /24 h. Pozajmice za umirovljenike 15.000 kn /24 h.

Nudim posao! Slavica: 091/9043612, 095/558-1759 ozn.2751 EXPRESS pozajmice – 30.000 kn, umirovljenički krediti – 75.000 kn, gotovinski nenamjenski – 220.000 kn. Mob. 099/7866-758 ozn.1240b FENOMENALNE pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti bez jamaca, uz odličnu kamatu od 5-7 %! Realizacija u roku od 24 h. Javite se sa povjerenjem na broj: 099/8627-400, 095/986-0779 ozn.2772

POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/516-6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c

na naše drage

BOROVEC STJEPANA

i

02. 02. 2003. – 02. 02. 2010.

TOMU 07. 09. 2003. – 07. 09. 2010.

Vaši supruga i majka Mara, sin i brat Josip

SJEĆANJE na voljenog

STJEPANA LISJAKA 15. 09. 2008. – 15. 09. 2010.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Lisjak

Sjećanja,posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od

100 kuna

50 Zahvale i sjećanja TUŽNO SJEĆANJE 10 godina

14. rujna 2010.

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

na našeg sina i brata

IVANA MELINČEKA

MARINKA – SINACA NOVOSELA

koji nas je napustio u 78. godini života nakon duge i teške bolesti.

ALEKSA MAJCEN 17. 09. 2000 - 17. 09. 2010.

Dragi tata, o kad bismo Ti mogli darovati dio života svoga, da srce tvoje zakuca, da ti osmijeh na licu zatitra, da se vrate sve ove godine i da sve opet bude kao prije. Nije te izbrisalo vrijeme niti te skrila tama, zvijezda si koja nas pratiš i vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoje kćerke Blanka, Grozdana i Davorka, supruga, zetovi, unuci i praunuci

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su ga poštovali, voljeli i podijelili s nama tugu i bol u teškom trenutku našeg rastanka. Hvala na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala članovima DVD-a Majerje i kapelanu Igoru.

Tvoji najmiliji

Tvoja supruga Helena, sin Krešimir s obitelji i kći Jagoda s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGOM SUPRUGU

Mama Antonija i sestra Božena s obitelji

Tvoja supruga Anka

SJEĆANJE na dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANA PETEKA

DRAGOM DEDEKU

Živiš u našim srcima i molitvama.

Dragi dedek, otišao si s ovog svijeta i ostavio nam samo sjećanja.

A ta su sjećanja tako živa da u njima nećeš umrijeti nikada.

na drage roditelje

SJEĆANJE na dragog

SJEĆANJE

IVANA PETEKA

ZVONIMIR HABEK

15. 09. 2008. – 15. 09. 2010.

15. IX. 2001. – 15. IX. 2010.

S kim podijeliti tugu i sreću, samo Ti mogu upaliti svijeću. Srest ću se opet s Tobom, jer Ti nisam rekla zbogom.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Ovuka i Kolarić

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

TEREZIJU PLAHINEK

na našeg dragog

09. IX. 2006. – 09. IX. 2010.

VLADIMIRA ŠTRLEKA

U srcima našim uvijek voljena, a u mislima i molitvama nikad zaboravljena.

13. 09. 1993. – 13. 09. 2010.

Uvijek ćeš nam nedostajati.

KLIČEK i

Tvoja obitelj

na dragu sestricu, šogoricu i tetu

TUŽNO SJEĆANJE

KATARINU

14. 09. 2008. – 14. 09. 2010.

Bol nije u suzama, nije ni u riječima, bol je u našim srcima gdje ćeš zauvijek ostati.

Tvoj odlazak podnijeti nije lako, podnosim ga, samo Bog zna kako.

Supruga Dragica

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

FRANJU

13. 09. 2000. – 13. 09. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

Tvoj unuk Nikola i Karolina

IVAN LATIN

Tvoji mama, tata i sestre s obitelji

KRISTINKU HAJDAROVIĆ – NINU

SJEĆANJE 15. 09. 2008. – 15. 09. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

11. IX. 2003. – 11. IX. 2010.

14. 08. 2004. - 14. 08. 2010.

Vaša djeca s obitelji

SJEĆANJE

IVAN HORVAT

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

na

na

ALENA BEŠVIRA

MIRKA HLADNIĆA

13. 09. 2008. – 13. 09. 2010.

2007. – 2010.

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

Tvoj Fran i Karmen

Tvoja Zorica

14. 09. 1990. – 14. 09. 2010.

BOLNO SJEĆANJE

Uvijek u mislima s Tobom.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

AUGUSTINA MARČECA

na 07. 09. 2008. – 07. 09. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

ZDENKA BUTEKA 14. 09. 2009. – 14. 09. 2010.

U našim srcima i mislima Ti živiš i dalje.

Tvoji najmiliji *****

Tužno i bolno sjećanje na našeg dragog i nikad prežaljenog sina Zdenka.

Tugujući roditelji

TUŽNO SJEĆANJE

U sjećanju i molitvi uvijek si uz nas.

na dragog supruga, oca, djeda i tasta

STJEPANA PETAKA 18. IX. 2009. – 18. IX. 2010.

Zauvijek živiš u našim srcima, mislima i molitvi.

Supruga Marija, sin Tihomir, snaha Jasminka te unuci Lea i Filip

Supruga Dragica, kćerka Renata s obitelji

ZAHVALA

FRANJO HUMEK

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, djeda i brata

17. 09. 2006. – 17. 09. 2010.

Prolazi vrijeme, ali broj ne briše, što dalje ide, boli sve više. Teško je bol u duši kriti, u srcu plakati, a nasmijan biti.

SJEĆANJE

FRANJE MAJCENA koji nas je napustio u 67. godini života.

Tvoji Marija i Robert

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima, vlč.

Siniši Dudašeku, MIV-u, Varteksu, Meteoru i Kalniku.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BOGUMIL IPŠA – ČARLI

na dragu i nezaboravnu

2002. – 2010.

BOSILJKU BENČIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

16. 09. 2006. – 16. 09. 2010.

dragom tati, tastu i djedu

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

FRANJI MAJCENU

Tvoja obitelj

Zauvijek s nama u mislima, molitvama i srcu.

Tvoji najmiliji

Kći Božena, zet Dražen, unuci Sandra i Alen

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZORAN KUKEC

na

POSLJEDNJI POZDRAV

ANĐELU VUČKOVIĆ rođ. FLORIJANIĆ

dragom tati, svekru i djedu

13. 09. 2000. – 13. 09. 2010.

S ljubavlju

FRANJI MAJCENU

Naše su misli uvijek s Tobom.

Počivala u miru Božjem.

mama i tata

Sin Drago, snaha Marija, unuci Ivica i Matija

Dado i Jadranka s obiteljima

20. IX. 2001. – 20. IX. 2010.

Zahvale i sjećanja 51

14. rujna 2010.

ZAHVALA

SJEĆANJE

ZAHVALA

povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

na

povodom smrti naše drage mame, punice, bake i prabake

ANTUNA PAJTAKA

DOROTEJE MALTAR

20. 09. 1997. – 20. 09. 2010.

ĐURĐICE MAŠIĆ

koja nas je napustila u 72. godini života.

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

koja nas je napustila u 87. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su podijelili s nama tugu i bol u teškom trenutku rastanka od naše Doroteje. Hvala svima na izrazima sućuti i ispraćaju na vječni počinak.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj baki

DOROTEJI MALTAR Zauvijek si u našim srcima.

Tvoji Tanja, Nina, Matej i Toni

TUŽNO SJEĆANJE

MATO HABUNEK

Supruga Milka, kćeri Ružica i Đurđica, zetovi i unuci

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog tate, djeda, pradjeda, tasta, svekra i brata

ANDRIJE VAJDIĆA iznenada preminulog 10. 09. 2010. u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su podijelili s nama tugu i bol u teškom trenutku rastanka. Hvala na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake i punice

KATARINE ZAGOREC

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i svima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe te izrazili sućut. Hvala na divnom cvijeću, svijećama i dostojanstvenom ispraćaju. Hvala kapelanu Nikoli Bukovčanu na toplim riječima utjehe i molitve.

Ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti. Vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće. Čuvali Te anđeli

Ožalošćeni: kćeri Dragica i Vera, sin Zdravko, zet Stjepan, snaha Ankica, unuci, praunuci i sestra Veronika

Ožalošćeni: kćeri Ana i Marija, zetovi Josip i Marijan te unuke i praunuke

preminule 28. kolovoza 2010. godine u 87. godini života.

12. 09. 2009. – 12. 09. 2010.

U trenu život nestane, ali naša ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Supruga Zdenka, kći Željka i sin Dražen s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragom tati, svekru, djedu i pradjedu

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

ANDRIJI VAJDIĆU

VERE BARTOL

SJEĆANJE

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

ČEDOMIR MLAĐAN

Sin Zdravko, snaha Ankica, unuci Andrej, Filip s obitelji i Lukas

POSLJEDNJI POZDRAV

preminule 05. 09. 2010. godine u 92. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su suosjećali s nama i okitili odar cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Posebno hvala fra Gordanu Propadalu na dirljivim riječima i dostojanstvenom ispraćaju. Hvala „FSR“-u koji su je molitvom i pjesmom ispratili te fra gvardijanu franjevačke crkve Vladimiru Mustaču na lijepim riječima.

dragom tati, tastu, djedu i pradjedu

Ožalošćene obitelji Bregović-Cesar i Bartol

15. 09. 1991. – 15. 09. 2010.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji

ANDRIJI VAJDIĆU SJEĆANJE

JURAJ POZDER 18. IX. 2001. – 18. IX. 2010.

Ne vidimo Ti osmijeh, ne čujemo Ti glas, al’ osjećamo da si uz nas.

ZAHVALA

Kći Dragica, zet Stjepan, unuci Andreja, Damir, Nikola s obiteljima

povodom smrti našeg dragog supruga, tate i djeda

U sjećanju i molitvi uvijek si tu uz nas.

Tvoji najmiliji

MIRKA PTIČARA, dipl. veterinara POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati i djedu

IN MEMORIAM

ANDRIJI VAJDIĆU

na voljenu i nikad prežaljenu kćerku i sestru

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

MARTINU KRACIK 19. 09. 2004. – 19. 09. 2010.

Uvijek si s nama u svim našim mislima i molitvama.

Kći vera, unuke Mirela i Sandra

Tvoji mama Biserka i brat Velimir

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage mame, punice, bake i prabake

SJEĆANJE

TEREZIJA KIŠIĆ 16. IX. 2008. – 16. IX. 2010.

Vrijeme prolazi, ali uspomene i sjećanje na Tebe ostaju.

ANĐELE PINTARIĆ 25. 03. 1935. – 06. 09. 2010. preminule u 75. godini života.

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima, djelatnicima 1. gimnazije Varaždin, djelatnicima Provela, pekari Katarina, cvjećarnici Mimoza Martinec i svima ostalima koji su je ispratili na vječni počinak te okitili odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala vel. Ivanu Sakaču na lijepim riječima i molitvi.

BARICA POSAVEC – KOVAČ

Ožalošćeni: sin Ivan, kćerke Dragica i Katica, zetovi Slavko i Stanko, snaha Katarina, unuci s obiteljima i praunuci

Tvoji najmiliji

12. 09. 2009. – 12. 09. 2010.

S poštovanjem i ljubavlju Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na mamu

JULIJANU KARLOVČEC

U duši patnja, u srcu tuga, na grobu tišina, u domu ostaje praznina.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage i voljene majke, bake, prabake i punice

15. IX. 2009. – 15. IX. 2010.

JOSIPE TURK

Hvala svima koji Te se sjećaju.

preminule 01. rujna 2010. godine nakon duge i teške bolesti u 83. godini života.

Dragica

SJEĆANJE

RUDOLF MARTINEZ 18. 09. 2002. – 18. 09. 2010.

Tebe nema više, ali u srcima našim Tvoje ime piše.

Obitelj

Najiskrenije zahvaljujemo prijateljima, rođacima, susjedima, članicama Kluba žena, članovima organizacije SDP-a i članovima Saveza boraca koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe, izrazili sućut te cvijećem i svijećama ispratili našu Josipu na posljednje počivalište. Posebno veliko hvala liječnicima i medicinskim sestrama Bolnice Klenovnik III. kat na stručnoj i požrtvovnoj pomoći. Svima od srca veliko hvala.

Kći Nevenka, zet Ivan, unuci Dijana i Dario te praunuci Petar i Karlo

u mirovini preminulog 10. 09. 2010. u 80. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kolegama i znancima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili ga na vječni počinak. Zahvaljujemo kolektivu bolničke ljekarne Opće bolnice Varaždin, ambulanti Vidovec i osobito ekipi Hitne pomoći Varaždin na izuzetnoj i angažiranoj pomoći u najtežem trenutku.

S ljubavlju i poštovanjem dragom Mireku, počivao i miru.

Ožaloščeni: supruga Julija, kćerke s obitelji i unuka Iva

ZAHVALA povodom smrti voljene supruge, majke i bake

MARIJE GRĐAN preminule 09. 09. 2010. godine u 61. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, svim znancima na riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Zahvaljujemo liječnicima i sestrama na trudu i pažnji tijekom liječenja.

Veliko hvala pjevačkom zboru Tužno te velečasnom Alojziju Pakracu na toplim riječima oproštaja.

Ožalošćena obitelj suprug Branko, sinovi Božidar i Mario, snahe Štefanija i Marina, unuci Leon, Luka i Mateo te svekrva Agata

Daleko na nebu Tvoj je novi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom…

ZAHVALA U utorak 07. 09. 2010. godine u 56. godini života preminuo je naš dragi

ALEKSANDAR MESEK Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima onima koji su suosjećali s nama te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: sestra Marija, braća Branko, Vladimir, Božidar i Miljenko, nećaci, šogorice te ostala tugujuća rodbina

52 Vaš kutak

14. rujna 2010.

Što čitati?

Hommage Todori

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Međimurski službeniki više neju frentali Piše: RADAR

N

ema više zajebancije vu Međimurskoj županiji. Službeniki kaj delaju vu županijskim službami više neju mogli frentati, iti vu kladionice, na plac, k pajdašicami fukati i drugdi, kad im se sprdne. Gazda Ivek kaj ga pišeju župan dal je postaviti na ulazu vu županiju spravicu kaj točno zapiše ko je i kad vun z županije zišel i kulko je vani ostal. Tak budu ve oni kaj budu ostali vuni dulje nek moraju morti i manje plaće dobili. I čim su tu spravicu kaj na otisak prsta službenika počne delati i brojiti vure, deli na ulazu, pametni službeniki su počeli larmati o ugroženim slobodama i kaj ti ga ja sve znam čemu. Službeniki su mislili da budu navek svete krave i da budu svi žmireli dok vrečice pune grincajga z placa nosiju za vreme radnoga vremena. ozabili su, kak navek, da njih plaćaju porezni obvezniki kaj dalaju sedam i pol vuri i jedva pol vure za gablec vremena imaju. Čim su to čuli prek Drave puno je njih mam reklo da bi bilo dobro da spravicu za kontrolu dela, deneju i vu Varaždinskoj županiji , vu Vodotornju de su kancelarije službi državne uprave, vu večnici i drugdi.

Tam gde je večinom navek , v zimi i leti, debela hladovina.

P

Zvonko Todorovski, More pravog kapetana, Fraktura, Zaprešić, 2008.

Povodom iznenadne smrti Zvonka Todorovskog (vidi str. 25) preporučam dvije knjige ovog autora koji se tijekom svog (pre) kratkog književnog puta nametnuo kao jedan od naših najplodnijih proznih pisaca, posebice zamijećen kao pisac za djecu. “More pravog kapetana” više je roman za pripadnike starije životne dobi, ali u njemu mogu uživati sve generacije. Radnja se odvija u umirovljeničkom domu gdje se, da bi zadivio svoju prijateljicu, glavni junak pretvara da je kapetan duge plovidbe.

Melakoličan je to roman, ali i pun duhovitosti i opt imizma. Roman je nastao na temelju vrlo uspješne radio- drame, koja je svojedobno plijenila pozornost slušatelja Hrvatskog radija.

Uživajte u bogatstvu prirode J

esen je stigla u svoj svojoj zrelosti, plodnosti i raznolikosti boja.

Do sada smo pisali o cvjetićima, mirisima, školjkama i svim biljnim ljepotama Leticija što nam ih ZADRAVEC priroda pruža u Kukuljevićeva 17, Varaždin proljeće i ljeto.

042/212-362 letiziazadravec@gmail.com A sad je došlo vrijeme da uživate u plodovima jeseni. Izađite u šetnju, uživajte u bojama i te tople smeđe, narančaste, crvene i žute nijanse unesite u svoj dom. Šećući naberite sve vrste plodova, bobica te zakašnjelih cvjetova hortenzija, potom ih umjesto svježeg cvijeća stavite u vazu, naravno s vodom, i uživajte u dahu

prirode u svom domu. Ako želite osušiti plodove i grane, tada ih stavite u vazu bez vode, ali prije toga svakako očistite listove s grane tako da na njoj ostanu samo plodovi. Na taj će način grana s plodovima biti mnogo izraženija i dekorativnija, a posušeni listovi neće zaklanjati pogled na plodove. No, dok ste u šetnji, svakako uberite i koji češer, koji za sada možete staviti na tanjur ili u zdjelu na stolu, a već za nekoliko tjedana pisat ćemo kako taj češer može postati unikatni ukras. Naravno, uživajte i u jabukama, šljivama, dunjama. I da vas podsjetimo, ako spremate domaće džemove, nemojte zaboraviti one prešane latice i cvjetiće iz proljetnih šetnji te njima ukrasite teglice ili bar naljepnice na svojim džemovima pa ih takve prezentirajte svojim najbližima kao vlastiti brend koji će tako dobiti na vrijednosti. Uživajte u bogatstvu prirode!

Letizia

Z v o n k o To d o r o v s k i , Prozor zelenog bljeska, Naklada Haid, Zagreb, 2003.

Za ovu je knjigu Todorovski dobio Nagradu “Grigor Vitez”. Kako ističe Ranka Javor, “Zvonko Todorovski izmaštao je trolist fantastičnih svjetova u čijim je temeljima prastara borba dobra i zla. Glavni junak u toj borbi dječak je Bartol koji doživljava nevjerojatne i uzbudljive pustolovine iz kojih zbog svoje hrabrosti i ustrajnosti izlazi kao pobjednik. Nadljudsku snagu glavnom junaku dat će ljubav, kao što je to uobičajeno u pričama već stoljećima. Autor nas kroz priču vodi s lakoćom, živim i zanimljivim pripovijedanjem s obiljem dijaloga, u brzom ritmu izmjenjujuć i uzbudljive događaje. U romanu Prozor zelenog bljeska uživat će mladi i odrasli ljubitelji fantastičnog i pustolovnog štiva.”

Denis Peričić

Vaš kutak 53

DOMAGOJ BORŠĆAK

14. rujna 2010.

Martina Pakšec...

Sound Trek Dru Hill – InDRUpendence day

N

akon osam godina, Dru Hill je ovo ljeto izdao novi album, s novim članom. Grupa koja postoji od devedesetih, i koja je sigurno ostavila veliki trag R’n’B hitovima poput “How Deep Is Your Love” i “In My Bed”, radi ono što je uvijek popularno – comeback. Iza njih su svađe među članovima, Nenad NEMEC, kadrovske promjene te NMC glazbeni producent/DJ faza gostovanja po rasound.regionalni@gmail.com znim TV glazbenim “Idolima”. ekad su harali top listama i sigurno su bili među prvim izborom za stiskavce i sentiše. A kako funkcioniraju danas uz poplavu novih imena poput Chrisa Browna i sličnih? Dok slušam album, mogu samo reći da ovo nisu devedesete i nažalost ovaj album nema tu težinu i “ono nešto” što ih je krasilo nekad. Nemaju više tu važnost.

Moderna produkcija je tu.

Ali niti to im ne pomaže previše jer novi albumi, recimo, Ushera ili Chrisa Browna, ostavljaju ih dosta daleko za sobom.

Ako, primjerice, “ujak” Charlie Wilson s puno debljim stažem može i danas isporučiti hitove, onda bi trebali i oni. lbum ima trinaest pjesama uz čak tri bonusa. Pjesme “Do It Again”, “Below Zero” i obradu “Rule The World” izdvojio bih kao dobre i ugodne momente. Tu je i laganica u njihovom stilu “Makin’ Luv”, a takve stvari im najviše leže.

Album nije loš. I, u biti, lijepo je čuti staru ekipu koja se želi izboriti natrag za svoje mjesto. Ali jednostavno ovaj materijal nema “ono nešto” da bi odskočio od prosjeka.

N

A

54 S raznih strana Škoro 25. rujna

- Nikad nisam napravio veliki koncert u Varaždinu, tako da ću sada to ispraviti. Tako ću se Varaždincima, za koje znam da cijene dobru glazbu i zabavu, predstaviti kako i zaslužuju - najavio je Miroslav Škoro, poznati hrvatski glazbenik na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu. Veliki glazbeni spektakl održat će se Gradskoj sportskoj dvorani uz Dravu u subotu 25. rujna s početkom u 20 sati. - Ovim koncertom zapravo se otvara jesensko/zimska sezona koncerata i događaja koji će se održati u dvorani uz Dravu – najavio je Neven Buljan, upravitelj Gradske sportske dvorane Varaždin. Uz standarni repertoar kojim će se popularni glazbenik predstaviti varaždinskoj publici, na Škorinom koncertu nastupit će popularni Žiga & Bandisti. Ulaznice za koncert u prodaji su za 60 kuna, dok će na dan koncerta cijena biti 80.

Gdje se sve mogu kupiti ulaznice, pročitajte na našim internet stranicama www. regionalni.com.

USPJEH Proradio je prvi vertikalni zračni tunel na ovim prostorima

U Golubovcu su i stokilaši letjeli po zraku k’o od šale Među sretnicima koji su u subotu iskušali novo poimanje propuha, našao se i jedan Rus kojeg je na nesvakidašnju muku stavio popularni Robert Knjaz Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

NOVI GOLUBOVEC – Pr v i vertikalni zračni tunel (simulator slobodnoga pada) na ovim prostorima u subotu je uspješno demonstrirao svoje performanse pred brojnim okupljenim znatiželjnicima. Kolosa teškog šezdesetak tona projektirala je, izgradila i na kraju za njegovu uporabu pribavila sve neophodne ateste tvrtka Metalmix u vlasništvu Ivana Vugreka iz Novog Golubovca.

Kako doznajemo od Miroslava Čižmešije, iskusnog člana Padobranskog sportskog kluba Ludus iz Čakovca, Vugrek Skydive simulator nimalo ne

!

Lada

zaostaje za sličnim vertikalnim zračnim tunelima u svijetu.

Otvoren baš svima - Riječ je o otvorenom tipu tunela, a najsličniji je onom u Zürichu. Pokretan motorom MTU Mercedes-Benz od 1200 konjskih snaga, rotor na 3500 mm promjera mlaza proizvodi struju zraka brzine između 50 i 70 m/s, odnosno najviše do 250 km/h! Tijekom današnje prezentacije ona nije prelazila oko 190 km/h, a mogli smo bez problema u paru trenirati disciplinu relativ na visini od oko 5 - 6 metara. Usporedimo li ovaj VZT s drugim tunelima otvorenog tipa u Europi i svijetu, on ima vrlo dobre performanse. Više nego dovoljne da učenici osjete noge i dobiju neophodni osjećaj kontrole nad položa-

TOMISLAV MAKAJ

NAJAVA

14. rujna 2010.

jem tijela u slobodnom padu.

A za iskusnije padobrance, osim treninga, pravi je gušt publici pokazati atraktivne figure koje inače izvodimo pri skoku iz letjelica – istaknuo je Miroslav Čižmešija kojeg smo pitali ko-

u

Švicarskoj, zakupljeni blok od 15 minuta korištenja VZT-a plaća se oko 1000 kuna liko će zapravo padobrance i obične smrtnike u Hrvatskoj koštati užitak koji pruža ovakva adrenalinska levitacija.

Cijena užitka - U Švicarskoj, zakupljeni blok od 15 minuta korištenja VZT-a plaća se oko 1000 kuna.

Odnosno, realna cijena jednog sata najma je oko 4.000 kuna. Treba znati, za jedan skok iz aviona s visine od 1500 metara padobranci plaćaju 15 eura, a slobodni pad do aktiviranja padobrana traje svega 10-15 sekundi. Pri skoku s visine od 4 kilometra zadrška traje do 60 sekundi, ali je cijena skoka preko 160 kuna. Za užitak koji pruža simulacija slobodnog

pada, ne trebate imati svoju padobransku opremu ni predznanje, ali novce i malo odlučnosti morate imati – ustvrdio je Čižmešija. Dodajmo još kako se među sretnicima koji su u subotu iskušali novo poimanje propuha našao i jedan Rus kojeg je na nesvakidašnju muku

stavio popularni Robert Knjaz.

Korpulentni baćuška je uz asistenciju iskusnih padobranaca u roku jedne minute samostalno poletio nekoliko metara u vis, a njegov poduhvat publika, koja se uspela na mrežama zaštićenu galeriju, nagradila je pljeskom.

Lada je novi sticenik nase udruge. Moguce je da je odlutala zbog tjeranja jer ima oko 9 mjeseci. Karakteristicnog je izgleda zbog predgriza koji ju cini vrlo simpaticnom. Lada ovim putem trazi stare ili nove vlasnike!

Udruga Spas 330-004

NOVI MAROF

2. Moto speed festival Na moto-karting centru Rauš u Novom Marofu u subotu 18. rujna održat će se 2.

Moto speed festival. Program počinje od 9 sati dok u 16 sati počinju utrke. Vozit će se utrke za Otvoreno prvenstvo u disciplinama Old Timer i Moto slalom te Internacionalni Cup grada Zagreba i KTM Cup za Supermoto motocikle. Osim toga održat će se i Freestyle Moto Cup i Stunt Show. Posebno zanimljive će biti utrke u disciplini Supermoto koji će jedini imati tri utrke od kojih će dvije biti vožene u kontra smjeru . Ulaznice će se prodavati po cijeni do 15 kuna a ulaz za djecu do 10 godina i žene bit će besplatan.

TU KRAJ NAS Trinaesta po redu Zeljarijada održat će se u Vidovcu od 17. do 19. rujna

Vidovečka zeljarska priča uz mega sarmu

Mega sarma uvijek brzo plane

VIDOVEC – Ovaj petak, 17. rujna, počinje u Vidovcu tradicionalna, trinaesta po redu Zeljarijada koja će trajati do 19. rujna – doznajemo iz KUD-a Vidovec. Spomenuta je manifestacija posvećena autohtonom proizvodu – zelju, koje se od davnina uzgaja u vidovečkom kraju. Kako zelje ima velik gospodarski značaj za općinu Vidovec, ali i za znatno širu regiju, tako ova manifestacija ima turistički i gospodarski karakter. U sklopu ovogodišnje

Zeljarijade održat će se atraktivne Zeljarske igre te natjecanja za djecu i odrasle. Tijekom trodnevne manifestacije bit će prezentirani razni sadržaji koji će zasigurno privući velik broj posjetitelja. Izdvajamo: sajam starih zanata, sajam poljoprivredne opreme, priprema mega sarme (dužine možda i preko 1000 metara), igre za posjetitelje, moći će se kušati razne delicije spravljene od zelja, tu je i nezaobilazna Zeljarska noć, pa Međunarodni folklorni

festival, razne pučke veselice…

Iako je nezahvalno bilo što izdvajati, nekako ne možemo odoljeti a da vam ne preporučimo nedjeljnu cjelodnevnu veselicu uz ansambl Faringaši.

U petak, u večernjim satima goste će zabavljati tamburaški sastav Carevi, a grupa Romansa s istom zadaćom nastupit će u subotu na Zeljarskoj noći.

Završna – nedjeljna večer na Zeljarijadi uvijek ima posebnu draž. Dovoljno je reći, nastupit će Casablanca i Aktiv band.

Vodič 55

14. rujna 2010.

Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 16. rujna do utorka 21. rujna.

PISMA JULIJI (romantična komedija) u 18 sati SALT (akcijski triler) u 20 sati

DANI ČIPKE U LEPOGLAVI 2010.

FOTO NATJEČAJ

od četvrtka 16. rujna do nedjelje 19. rujna (izbor iz programa) U četvrtak, 16. rujna u 17,30 sati otvorenje 14. međunarodnog festivala čipke, terasa restorana Ivančica U petak, 17.rujna od 9 do 20 sati u Muzejskom prostoru izložbe “Lepoglavska

čipka na modnoj odjeći” i “Šator od čipke”Akiko Sato od 19 sati u Crkvi Blažene Djevice Marije koncert Ansambla Flores: Nel dolce del barocco U subotu, 18. rujna od 9 do 21 sat na terasi restorana “Ivančica” - Sajam tradicijskog rukotvorstva i starih zanata u 16 sati u Domu kulture predavanje Kristiine i Priita Halberga: Ponovo otkrivanje estonskih tradicijskih čipaka U nedjelju, 19.rujna u 11 sati u Galeriji “Jamnić” predavanje i radionica: Iz nematerijalne baštine Japana: Origami u 18,30 sati na terasi restorana “Ivančica”gradonačelnikov gulaš uz muzički sastav “Lepoglavski kaj” i zatvaranje festivala

KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme Ponedjeljak – petak 7,30 – 19,30 Subota 7,30 – 13.00 Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda 13,30 - 19,30 Četvrtak, petak 7,30 - 15,00 Subota 7,30 - 13,00

MUZEJI

Ʉ NĮÑĤÿ ûĤÑá Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ NåĤđÑûå

#ÑČåĤÿĉÑ ĨĮÑĤÿþ ÿ Ēėĺÿþ đÑĉĨĮėĤÑ „SLAVO STRIEGL: Velikan iz tišine“, izložba uz 90 godina života i 70 godina stvaralaštva, razgled do 3. listopada Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ GÑČÑàÑ &åĤŀåĤ ĒĮėđėČėĪĊÿ ėáĉåČȦ NĮÑČĒÿ ġėĨĮÑĺ ȿ NĺÿĉåĮ ĊıĊÑÝÑ Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Ʉ #ÑČåĤÿĉĨĊÿ ÝåĒĮÑĤ _ÑĤÑłáÿĒ Zbirka Miljenko Stančić Radno vrijeme: utorak-nedjelja 10- 13 i 17- 20, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ eČÑĮÿ ÑĉĒûåČ Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ GĤĨĮåÝ S. Vukovića 15

Izložba slika i grafika Željka Prsteca -posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/241-841, 098/569-520 Ʉ #ÑČåĤÿĉÑ =ġÑàÿß Zagrebačka 130 tel. 042/241-841, 098/919-0763 -stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka, 9. rujna do utorka 14. rujna MOJ LJUBIMAC MARMADUKE (obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski ) u 18 sati IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA (avanturistička fantazija ) u 20 sati

U nedjelju 12. rujna SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK (dječji animirani film) u 16 sati 'ŀČėłÜåĒÿ ġĤėĨĮėĤ U četvrtak, 16. rujna 2010. u 19 sati KRISTINA HORVAT BLAŽINOVIĆ: „Crte, trake i stolice“, otvorenje izložbe GJ=NS=J U subotu, 18. rujna u 22 sata RHCP REAL TRIBUTE BAND (koncert novosadske rock grupe) -predgrupa: NAP (Čakovec)

PREPORUKA TJEDNA #ÑČåĤÿĉÑ eČÑĮÿ ÑĉĒûåČ U petak, 17. rujna u 19 sati otvorenje izložbe slika ljubljanske autorice Nike Zupančič, razgled do 3. listopada

Nove fotografije šaljite na temu “Ljetni motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete.

Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Rođeni DJEVOJČICE Nika Glavica, Dejana Mikulčić, Iva Šćuric, Tamara Mikac, Alegra Kuča, Ana Marija Žirovec, Mihaela Težak, Mia Njegovec, Lidija Škoda, Mirta Mađarić, Nola Gašparić, Eni Pšeničnjak, Sandra Zagorec, Laura Ciglar, Vanesa Benčić, Nika Vitković, Hana Peklar, Iva Skupnjak, Ella Cikač

DJEČACI Jan Petruša, Goran Podbojec, Mihael Biškup, Sandi Kolar, Darijo Žirovec, Maj Vinceković, Nikola Borojević, Antonio Kuzmić, Leo Težak, Niko Božić, Fran Kurolt, Jan Fošnjar, Erik Hudak, Dario Habunek, David Bužanić, Nikola Novak

Vjenčani

'ûėĤ ġėĨĮėČėĺĨĊÿ

Matej Lukavečki i Kristina Lacković, Goran Patrčević i Anja Todorov, Igor Hutinski i Andrijana Brašnić, Mario Klen i Tanja Kliček, Nenad Kupres i Ljiljana Baturina

Umrli Đurđica Mašić (86), Terezija Možanić (76), Viktorija Lacković (83), Josip Bajkovec (65), Mirko Ptičar (79), Zlata Banić (88)

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NEKOLIKO LJEPŠIH DANA VREMENSKA SLIKA: U proteklih deset dana vrijeme zasigurno nije bilo po volji poljoprivrednicima, voćarima, a posebno vinogradarima. Ma vjerojatno je malotko uživao u oblacima i kiši koja je padala skoro svaki dan. Strpite se još malo s berbom grožđa. Srećom, u ovom tjednu bit će više sunca i topline. I temperatura zraka će biti puno ugodnija. No, već od petka ponovno nam slijedi nešto vlažniji tip vremena uz moguću kišu i zahlađenje za vikend. Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 13.9.).

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni. com

56 Zadnja

14. rujna 2010.

USPJEH Ovogodišnja varaždinska oldtimerska scena kulminirala je nedjeljnim sajmom

Sajmište im pretijesno!?

Ovakva okupljanja treba shvatiti i kao odličnu priliku za posljednju ovogodišnju razmjenu iskustava te pokazivanje vrijednih vrhunski restauriranih primjeraka oldtimera

p

onuda „rezervnih“ dijelova privukla je mnogo kupaca pa su prodavači trljali ruke starom Sajmištu, razvedrio je lica brojnih posjetitelja. I ne samo njih.

300 kn “v žepu” Naime, kako doznajemo od organizatora priredbe – članova Oldtimer kluba Varaždin 2, ove je godine na sajmu učestvovalo sedamdesetak izlagača, od kojih su neki stigli iz Austrije i Slovenije.

Prvorazredna ponuda „rezervnih“ dijelova s patinom ove je godine privukla mnog o k u paca pa su pro da-

!

vači zadovoljno trljali ruke.

Jedan od njih - Matija Gorek u Varaždin je stigao iz Hercegovca. I to s punim kombijem raznorazne krame, a za sajam je imao samo riječi hvale.

- Varaždinski je sajam zasigurno najveći u Hrvatskoj, a znaju vam to najbolje vlasnici starih automobila i motora koji povremeno posjećuju slične priredbe u Europi. Eto, još nije podne, a ja sam već prodao svu silu žmigavaca, kardana, auspuha, dizni, bicikala… Vrijeme je kilavo, no kupci su raspoloženi i za cjenkanje. Zarada nije Bog zna što, ali 300 kuna mi je v žepu, kako bi vi Varaždinci rekli – istaknuo je Matija Gorek upozorivši da je prodajni prostor postao skučen! Ovakva okupljanja treba shvatiti i kao odličnu priliku za posljednju ovogodišnju razmjenu iskustava te pokazivanje vrijednih vrhunski restauriranih primjeraka oldtimera.

Nama je oko zapelo za „žutu munju“, odn o s n o Opel GT iz 70-ih koji je u vlasništvu OK Međimurje,

Zašto radovi nisu obavljeni ranije?

Rekonstrukcija Ulice kralja Petra Krešimira IV., koju s po 1,1 milijun kuna financiraju Grad Varaždin i Županijska uprava za ceste, počela je 7. rujna, odnosno dan nakon početka školske godine, što je izazvalo posebna negodovanja roditelja učenika I. osnovne škole, do koje je pristup sada osjetno otežan. Stoga se opravdano postavlja pitanje zašto radovi nisu obavljeni ranije, pogotovo tijekom srpnja i kolovoza, kada nema škole.

- Nismo mogli početi ranije s radovima jer je projekt rekonstrukcije napravljen u lipnju, nakon čega smo raspisali natječaj za izvođača. S Gradom Varaždinom dogovoreno je da radovi krenu poslije Špancirfesta, kada je još uvijek građevinska sezona - rekao nam je Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a, dodavši da će se Cesta sigurno potruditi da rekonstrukcija završi do 15. studenog, a možda i ranije.

Opel Rekord P-1 Olympia iz 1958. godine u „ajnca“ stanju (tog je vlasnik prodavao za 10.000 eura) te motor Java za vožnju speedwaya proizvedenog još 197 8 . g o d i n e…

A za oldtimeraš e - res t auratore željne izazova, u skrovitom mjestu ispod nadvožnjaka blistao je još uvijek nekompletan i jako hrđav motor BMW iz 1952. godine. Vlasnik je taj naoko krš prodavao za 4 .0 0 0 kuna, no kako do znajemo, uz dodatnu invest ic iju od oko 10.000 kn i šest mjeseci rada na njemu, ovaj će „starac“ zablistati kao nov. (jn)

KARIKATURA

Na Bijelim stijenama Troje članova Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina te jedan prijatelj organizacije uspeli su se na vrh Bijelih stijena (1.335 metara) u sklopu strogog rezervata prirode Bijele i Samarske stijene. Radi se o jednom od najzahtjevnijih planinarskih putova u Hrvatskoj tijekom kojeg se više penje po stijenama i koriste ruke nego što se hoda, izvijestili su izviđači “Siriusa”.

Na putu do Bijelih stijena izviđači su uživali u krajoliku, a mogli su vidjeti primjerke zaštićenog runolista. Obilaskom Bijelih stijena napravljene su visinske pripreme za nadolazeće izviđačko-orijentacijsko natjecanje u Fužinama.

IZLET BICIKLOM

Od Varaždina do Pokojca TOMISLAV MAKAJ

VARAŽDIN – Budući da dolaskom hladnijeg i kišovitog vremena oldtimerska scena kao da zamire do proljeća, nedjeljni 4. međunarodni sajam raznih oktanskih prometala koji je održan na

IZVIĐAČI “SIRIUS”

Povodom Europskog tjedna kretanja (16. - 22. rujna), planinarsko društvo „Dugi vrh“ organizira u nedjelju 19. rujna jednodnevni planinarski izlet biciklima za poklonike zdravog kretanja, od Varaždina do Pokojca. Biciklisti će se okupljati do 9.00 sati kod VI. osnovne škole u Varaždinu. Trasa Varaždin – Jalkovec – Poljana - Beretinec – Črešnjevo – Ledinec - planinarska kuća Vagon – planinarski dom Ledinec – Škriljevec – Završje – Bela – izvor u Belskom dolu – Bukal – Lujčekova hiža – Bela – Seljanec – Margečan – Pece – Radovan – Lovrečan – Tužno – Krkanec - Vidovec – Papinec – Cargovec – Nedeljanec – Varaždin je u dužini od 50 km. Učesnicima se preporuča provjeriti bicikl.

crta: Željko Pilipović