RT_334

INTERVJU Ivica Pepelko: Uvijek sam se borio protiv kiča na hrvatskoj estradi

Stranice 6.-7.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 334 :: 12. listopada 2010. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Varkomu prethodna suglasnost Grada za veće račune vodnih usluga

Poskupljuje voda: od 1. rujna 9 posto To neće biti jedino poskupljenje, računi za vodu od siječnja viši još 8,2 posto

Stranice 2.-3.

VARAŽDINSKA SINAGOGA

Čeka svoju namjenu Stranica10.

POMOZIMO TIHOMIRU TRUDNE MALOLJETNICE

Bez ginekologa, ali imaju pravo na pedijatra?!

VALENTIN LEVAČIĆ, INOVATOR

Stranica 3.

Zaštitna ograda na međimurski način OBILJEŽEN DJEČJI TJEDAN U VARAŽDINU

Razigrano uz moto “Ljubav prije svega” Stranica 11.

Stranica 31.

Tri godine bori se s tumorom Obitelj Kudeljnjak zadužila se kako bi Tihomira (14) vozila na kemoterapije i kontrole Stranica 12.

U OVOM BROJU

Prilog Kultura stanovanja Stranice 27.-30.

ISSN 1846-8969

t 41035 Ludbrežanka Sara Kolak oborila juniorski rekord Hrvatske u bacanju koplja Stranica 33. t %61-&3*$" Markovčić: Ovu noć vještica dočekujem na - tumulu Stranice 26.-31. t À,0-4570 Nema šparanja, produženi boravak u svim varaždinskim osnovnim školama Sranica 16. t Ç&/4,* 47*+&5 Šeherezadomanija: Neka potraje - 1001 večer! Sranica 45. t 16501*4 Peking - tvrdo i grubo, “muško” mjesto Stranica 32.

2

Aktualno glavnog urednika

Riječ

Prevencija raka prostate K

rajem ovog tjedna na humanitarnoj priredbi varaždinske Udruge „Prostata“ i službeno će biti najavljen početak provedbe hvalevrijednog nacionalnog programa prevencije raka proŽeljko PAVLEK state i pomoći obourednik@regionalni.com ljelima od te opake bolesti. Inicijativa da se krene u realizaciju ovog značajnog zdravstveno-preventivnog projekta krenula je upravo iz Varaždina, točnije iz Udruge “Prostata”, prve takve vrste osnovane u Hrvatskoj i uglednog varaždinskog urologa dr. Damira Štajcara iz Opće bolnice Varaždin. Program je nakon dvije godine pripreme prihvatilo Ministarstvo zdravstva RH i počet će se primjenjivati u Varaždinskoj i Ličko-senjskoj županiji. Dr. Štajcar imenovan je koordinatorom cjelokupnog programa na nacionalnoj razini. azlozi za provedbu programa preventivnih pregleda za otkrivanje raka prostate višeznačni su, ali ponajprije uvjetovani crnom zdravstvenom statistikom. Rak prostate, naime, najčešće je zloćudno oboljenje kod muškaraca u Hrvatskoj, odmah iza raka pluća, a smrtne su posljedice brojne upravo zbog kasnog otkrivanja te bolesti. Zato je rano otkrivanje ove bolesti preduvjet njezinog uspješnog liječenja.

Konačno, da se preventivnim pregledima mogu ostvariti značajni dometi u otkrivanju zloćudnih bolesti potvrđuju i preventivni pregledi za otkrivanje raka dojke i debelog crijeva, poglavito za rizične skupine ljudi. a kraju treba reći da je varaždinska Udruga “Prostata” svojim radom potaknula osnivanje sličnih udruga oboljelih od raka prostate u Hrvatskoj. Doista za svaku pohvalu.

R

N

12. listopada 2010.

DOZNAJEMO Varkom dobio prethodnu suglasnost Grada

Voda skuplja od 1. poskupljenje stiže

U Varkomu ističu da su troškovi pogona i održavanja sustava značajno porasli: cijena energije 32 posto, usluga HP-a 230 posto...

Umjesto 7,97 kuna, domaćinstva će pitku vodu od 1. rujna plaćati 8,44 kuna ili 9 posto više po kubiku. Od 1. siječnja kubik vode potrošači će plaćati 8,89 kuna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pitku vodu koju su potrošili prošli mjesec, potrošači iz Varaždinske županije komunalnoj će tvrtki Varkom platiti po novoj cijeni. Prethodnu suglasnost na povećanje cijena u dva je koraka krajem kolovoza dao Grad Varaždin, većinski vlasnik Varkoma, tvrtke koja je prethodne suglasnosti zatražila i od ostalih suvlasnika, a to su gradovi i općine s područja županije.

U dva koraka Da će povećati cijene, direktor Varkoma Tomislav Kezelj najavio je još krajem prošle godine, no voda ipak nije poskupjela tijekom prvih osam mjeseci ove godine. Međutim, nove cijene, koje će se primjenjivati od 1. rujna

Godišnje isporuče 8 milijuna kubika pitke vode - Regionalni vodovod Varaždin prostire se na području 26 jedinica lokalne samouprave, uključujući gradove Varaždin, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Ludbreg i dio Lepoglave.

Vodom za piće opskrbljuje se oko 151.000 stanovnika, što čini oko 82 posto Varaždinske županije. Potrošačima se godišnje isporuči oko 8.000.000 kubika pitke vode, od čega 70 posto

neće biti konačne: od 1. siječnja 2011. godine dodatno će porasti.

O kojem povećanju je riječ?

- Od 1. rujna povećanje računa za vodne usluge iznosilo bi svega 9,05 posto za domaćinstva, a 8,81 posto za pravne osobe.

Od 1. siječnja povećanje za domaćinstva iznosilo bi svega 8,2 posto, a za pravne osobe 8,03 posto – naveli su u Varkomu u obrazloženju razloga za promjenu cijene koje su dostavili

koriste domaćinstva, a 30 posto industrija - može se doznati na web stranicama varaždinskog Varkoma.

Duljina ugrađene vodovodne mreže je veća od 1.500 kilometara bez dužine samih priključaka, a u Varkomu ističu da u rekonstrukcije dotrajalih i nefunkcionalnih cjevovoda i objekata godišnje ulažu minimalno devet milijuna kuna.

Gradu Varaždinu.

Domaćinstva su pitku vodu dosad plaćala 7,97 kune po

c

ijene su povećane nakon pet godina zbog gubitaka Radne jedinice Vodovod kubiku, a od 1. rujna plaćat će 8,44 kuna po kubiku. Za domaćinstvo koje troši 10 ku-

bika pitke vode mjesečno, to će značiti 4,7 kuna veći račun.

Od 1. siječnja kubik pitke vode naplaćivat će se 8,89 kuna, pa će račun za domaćinstva koja troše 10 kubika vode mjesečno biti veći 9,2 kune. Pravne će osobe umjesto dosadašnjih 9,55 kuna po kubiku od 1. rujna plaćati 10,12 kuna, a od 1. siječnja 10,67 kuna po kubiku.

U Varkomu navode da je predložena promjena osnovne cijene pitke vode rezultat te-

TARIFE Pravedniji način obračuna i podjele troškova, ističu u Varkomu

Fiksni dio iskazan u tri tarife Dio cijene vodne usluge, isporuka pitke vode, izražava se kroz fiksni iznos mjesečno za pojedinog korisnika, a to su domaćinstva i pravne osobe, pojašnjavaju u Varkomu u obrazloženju poslanom u kolovozu Gradu Varaždinu. - Fiksni iznos pokriva isključivo troškove koji nastaju

po pojedinom priključku, a ne ovise o količini isporučene pitke vode. Fiksni dio cijene iskazan je u tri tarife: 12 kuna mjesečno za domaćinstva u kućnim savjetima gdje se obračun potrošnje obavlja po broju članova ili podbrojilima, 15 kuna mjesečno za domaćinstva u kućnim savjetima

i obiteljskim kućama s vodomjerima u nadležnosti Varkoma te 22 kune mjesečno za pravne osobe – navedeno je u obrazloženju. U Varkomu zaključuju da je tarifni model s fiksnim dijelom osnovne cijene pravedniji način obračuna i raspodjele troškova pogona i održavanja sustava.

Aktualno

12. listopada 2010.

Varaždina za veće račune za vodne usluge

3

ODJECI Trudnice mlađe od 15 godina

. rujna, novo već u siječnju Sadašnja i nove cijene pitke vode Struktura bruto cijene

Sadašnja cijena

Cijena od 01.09.2010.

Cijena od 01.01.2011.

1

Pogon i održavanje

3,25

3,51

3,77

2

Investicijsko održavanje

1,5

1,62

1,73

3

Naknada za razvoj regionalnih objekata

0,36

0,36

0,36

4

Naknada za razvoj lokalnih objekata

0,30

0,30

0,30

5

Naknada za razvoj objekata za zaštitu podzemnih voda

0,30

0,30

0,30

6

Koncesija

0,08

0,08

0,08

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

7

Naknada za korištenje voda

0,80

0,80

0,80

8

Naknada za zaštitu voda

9

Djevojka mlađa od 15 godina koja želi na ginekološki pregled može se obratiti svojem izabranom doktoru opće ili obiteljske medicine, koji će joj izdati uputnicu za pregled kod specijaliste ginekologa u bolnici.

Na izabranoga ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nema pravo, ali joj zato uputnicu za pregled ili pretragu u bolnici može izdati i pedijatar!

0,27 (0,90)

0,27 (0,90)

0,27 (0,90)

PDV (na stavak 1.,2.,6.)

1,11

1,2

1,28

UKUPNO VODOOPSKRBA:

7,97

8,44

8,89

Izvor: Zaključak gradonačelnika Grada Varaždina o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o cijeni opskrbe pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Praksa protiv propisa: u spolne odnose prije 15 godine upušta se oko 16 posto djece

Bez prava na ginekologa, ali zato imaju pedijatra!

U HZZO-u navode da mlađima od 15 godina uputnice za bolničkog ginekologa izdaje obiteljski doktor, odnosno pedijatar

Upis pacijenta Potvrdili su to prošli tjedan iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u pisanom odgovoru. Takvi propisi u praksi dovode do apsurdnih situacija, jer se u spolne odnose s 14 godina ili ranije upušta oko 16 posto mladih, što je pokazalo istraživanje čakovečke udruge Zora o spolnom ponašanju srednjoškolaca u Međimurju. Tako se u Varaždinu dogodilo i to da je primarni ginekolog morao odbiti

p

Gubitak RJ Vodovod pokrivao se iz građevinske operative, koja je lani izdvojena iz tvrtke

p

2004. godine. Od tada do 2010. godine došlo je do značajnog porasta ukupnih troškova. Ističemo porast cijene energije za 32 posto, vodovodnog materijala iz željeza 63 posto, usluga Hrvatske pošte 230 posto, nafte 41 posto i drugo – ističe se u obrazloženju.

2005. godine, a na temelju stvarnih troškova nastalih u pogonu i održavanju sustava

Napominju da Varkomova Radna jedinica Vodovod od 2007. godine posluje s gubitkom, koji se do lani pokrivao iz drugih djelatnosti. - Gubitak u poslovanju prvenstveno se pokrivao iz građevinske ope-

meljite analize realnih troškova pogona i održavanja vodoopskrbnog sustava. - Postojeća cijena usvojena je u prosincu

rethodnu suglasnost na povećanje cijena Grad je dao krajem kolovoza

Temeljita analiza

rative koja je do travnja prošle godine bila u sastavu Varkoma kao zasebna radna jedinica.

Zakonska regulativa, kao i uvjeti sufinanciranja razvojnih projekata od strane nadležnih ministarstava i Hrvatskih voda uvjetovali su izdvajanje građevinske djelatnosti u zasebnu tvrtku. Dakle, nema više mogućnosti pokrivanja poslovnih rezultata iz građevinske djelatnosti – pojašnjavaju direktor Varkoma Tomislav Kezelj i tehnički direktor Marijan Cesarec u zahtjevu koji su sredinom kolovoza uputili gradonačelniku Ivanu Čehoku.

rimarni ginekolog ima pravo odbiti ženu ako ima maksimalan broj pacijentica djevojku staru 13,5 godina iako je bila trudna. Njezina majka bila je šokirana, no ginekolog je postupio sukladno propisima: primarni ginekolozi smiju primati isključivo pacijentice starije od 15 godina, pri čemu ni trudnoća nije iznimka.

I dok u tim slučajevima ne smije upisati pacijenticu, u HZZO-u navode da primarni ginekolog ima pravo odbiti prijem osigurane osobe ako ima maksimalan broj pacije-

Privatno – izvan radnog vremena Kad su u pitanju pacijentice starije od 15 godina, izabrani liječnik opće/obiteljske prakse smije im izdati uputnicu samo u slučaju da nema mjesta ni u jednom ginekološkom timu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odgovorili su iz HZZO-a. S obzirom na to da u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji tri ginekološka tima imaju manji broj pacijenata od utvrđenog standarda, u praksi to znači da obiteljski liječnici niti jednoj ženi ne smiju izdati takvu uputnicu.

Za pacijentice je važno i to da kao osiguranice HZZO-a imaju pravo birati liječnika bez obzira na mjesto prebivališta, primjerice ako žive u Međimurju, imaju pravo na primarnog ginekologa liječnika u Varaždinskoj županiji.

Zanimalo nas je i jesu li propisani standardi kad je u pitanju rok u kojem pacijentica mora doći na red za ginekološki pregled. – Nije propisan standardni rok za dolazak na pregled, no hitni pacijenti se primaju odmah – odgovorili su iz HZZO-a.

Pojasnili su i to da ginekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti smiju primati pacijentice privatno, dakle uz plaćanje pregleda, ali samo izvan radnog vremena ugovorenog s HZZO-om.

HZZO: Pet timova s viškom, a tri s manjkom pacijentica

nata. To nije dopušteno jedino ako Mreža javne zdravstvene službe na nekom području nije popunjena, odnosno ako su popunjeni svi timovi te ako osigurana osoba nije u mogućnosti odabrati drugog liječnika.

(Ne)realno Za Varaždinsku i Međimursku županiju iznimke ne vrijede.

Doduše, Mreža javne zdravstvene službe nije popunjena; u Varaždinskoj županiji nedostaju četiri tima, a u Međimurju tri.

Od 13 timova koji rade u dvije županije njih pet ima veći broj pacijentica od propisanog maksimuma, a to je 7.500. Oni imaju pravo odbiti upisati nove pacijentice, jer su iz HZZO-a

izvijestili i da tri tima u Varaždinu, Čakovcu i u Ivancu imaju manji broj osiguranih osoba od utvrđenog standarda, što znači manje od 6.000. O koja tri tima je riječ, nisu naveli.

No, iz toga proizlazi da osiguranice HZZO-a trebaju tražiti ginekologa kod kojega ima mjesta kako ne bi morale plaćati preglede kod privatnika, ali i to da zapravo ne biraju liječnika, nego moraju ići tamo gdje im mogu otvoriti karton.

U HZZO-u smo pitali ima li realnih mogućnosti da se broj timova u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji poveća ove ili sljedeće godine. - Trenutno ne možemo znati hoće li se njihov broj povećati – odgovorili su.

4

Aktualno

12. listopada 2010.

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

DOZNAJEMO Varaždinska županija odustaje od s

Kezelj: Brezje je di

Sve bliže Remetincu

5.10.

Iscurilo 700 tisuća kubika kemijskog otpada iz bazena mađarske tvornice aluminija, na stotine opečenih, ima i poginulih. No, u Hrvatskoj ne bi trebali biti zabrinuti, tvrde stručnjaci. No trebali bi biti ukoliko je točan iskaz trećeoptuženog u postupku za ubojstvo Pukanića i Fraića jer tvrdi da je o tome obavijestio inspektora..

6.10.

Ova su sredstva isključivo namijenjena za povrat kredita podignutih ranijih godina, tješi nas Šuker dok se zadužuje za novih 750 milijuna eura.

Da nema razloga za zadovoljstvo, svjedoče i podaci WB-a i MMF-a prema kojem među europskim zemljama najsporije izlazimo iz krize, izuzev Grčke i Rumunjske.

7.10.

Dok njegovi bivši suradnici, poput Kirina, navodno dobivaju oprost u zamjenu za određena svjedočenja, među budućim žiteljima Remetinca sve češće se govori i o bivšem premijeru. No hoće li se on nečeg sjećati, kad se ni bivši predsjednik ne sjeća kako su ga posjećivali Polančec i Dragičević pred potpisivanje spornog ugovora?

8.10.

Pravnu državu onakvu kakvu su sanjali i za koju se borili hrvatski branitelji još dugujemo i taj posao odrađujemo, poručuje Kosor, dok Čačić tvrdi da je ova vlast gradila autoceste tako što je ukrala 100 milijuna kuna na svakom kilometru.

9.10.

Definitivno izlazimo iz krize, poručuje iz SAD-a Šuker, najavljujući da će četvrto tromjesečje ove godine biti pozitivno. Nasuprot tome, MMF povećava negativnu prognozu za nas jer kasnimo u privatizaciji, restrukturiranju tvrtki, poboljšanju poduzetničke klime...

10.10

. Dok se Šeks čudi razmjerima korupcije u Hrvatskoj, makinacije ne zaobilaze ni zemlje EU. Samo prijevare u zdravstvu stoje godišnje 56 milijardi eura, no pravi razmjeri možda i nisu poznati zbog sukoba interesa u farmaceutskom sektoru, upozoravaju stručnjaci.

11.10

. Novaca je sve manje u državnoj blagajni, pa poreznici prijete da će zatvoriti lokale ako u roku od pet dana ne plate obveze prema državi. A najgora mađarska katastrofa, izlijevanje bazena punog teških metala, mogla bi stajati odgovorne 73 milijuna eura, a možda i zatvora.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Više od 80.000 tona baliranog smeća nalazi se trenutno na ilegalnoj deponiji u Brezju i zagađuje podzemne vode i okoliš

Varaždinski župan Predrag Štromar: Balirani otpad u Brezju je tempirana bomba koja će se sanirati u tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada čija je izgradnja u tijeku. I tom projektu potporu daje Ministarstvo zaštite okoliša Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – U zbrinjavanju komunalnog otpada općina i gradova Varaždinska županija oslonit će se isključivo na projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Piškornici, koji je spomenut tek kao alternativa u Planu gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji donesenom 2008. za razdoblje do 2015. godine.

U tom je dokumentu, kako se može zaključiti iz izvješća o njegovoj provedbi prihvaćenog na skupštini Varaždinske županije, glavni naglasak na izgradnji Županijskog centra za gospodarenje otpadom od kojeg se, međutim, odustaje jer mnogi od koraka nisu ostvareni.

EU ne dijeli novac “šakom i kapom” Nemojmo se plašiti da će EU zatvoriti tvornicu u Brezju ako će raditi po europskim normama. Dvadeset godina živio sam u Münchenu, a dva kilometra od mojeg stana bio je i još uvijek je pogon za gospodarenje otpadom u privatnom vlasništvu. Stoga ako se u Brezju napravi ono što se treba napraviti

prilagoditi novi županijski plan koji će se donijeti iduće godine.

- U zadnjih godinu i pol dana intenzivno se radilo te smo uspjeli osnovati tvrtku Piškornica, otkupljeno je zemljište i pripremaju se dokumenti za RCGO SZH - ustvrdio je Štromar.

Daljnji koraci dogovoreni su ovih dana kod ministrice Mari-

Zastario plan - Taj plan je zastario i treba ga mijenjati. Naime, činjenice i život krenuli su drugim smjerom nego što je bilo u njemu predviđeno da ćemo raditi - jednostavno je objasnio varaždinski župan Predrag Štromar.

U međuvremenu, kako je naglasio, nakon pokušaja da se zajedno s Gradom Varaždinom napravi Županijski centar za gospodarenje otpadom na Motičnjaku, kao i teškoća oko pronalaženja lokacije za RCGO sjeverozapadne Hrvatske, ipak se dogodila Piškornica kod Koprivničkog Ivanca kojem treba

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

u

Brezju će se zbrinjavati otpad dok ne proradi Piškornica, rekao je Štromar ne Matulović Dropulić gdje su bili direktor Fonda Mladineo te tajnik Nikola Ružinski.

- Dovršava se glavni projekt, a do kraja godine treba biti gotova i sva dokumentacija za prijavu na kohezijske fondove

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

i mora, neće ni EU ni ministarstva moći to zatvoriti jer je to za dobrobit građana, upozorio je vijećnik Mato Halužan dodavši da EU neće dati blizu pola milijarde kuna za Piškornicu „šakom i kapom“, već ako se sve dobro i na vrijeme pripremi, a još je lani najavljivan dovršetak projekata za RCGO SZH.

EU koju će podnijeti Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za dovršetak dokumentac ije treba nam 2,5 milijuna kuna, od čega će županije dati po 300 tisuća kuna, a razliku će podmiriti Ministarstvo koje preuzima odgovornost za ostvarenje tog projekta jer su za to strašno zainteresirani, budući da nemaju niti jedan sličan projekt za europske fondove - rekao je varaždinski župan.

U ugovoru koji će se potpisati jamčit će se da će se zbrinjavati samo balirani i otpad koji će se stvarati u gradu Varaždinu dok ne proradi Piškornica - rekao je Štromar.

Najavio je da će ovih dana sve općine i gradovi dobiti od ministrice dopis u vezi zbrinja-

b

udući da nema niti jednog sličnog projekta za fondove Brezje do Piškornice? EU, iza Piškornice Za RCGO SZH trebat će više od 400 milijuna kuna, a iz stalo Ministarstvo europskih fondova planira se dobiti između 60 i 75 posto novaca, dok bi razliku osigurala neka od banaka s kojima pregovara Ministarstvo koje daje i jamstvo vraćanja kredita.

- Projekt MBO-a u Brezju nije usporedno zbrinjavanje s Piškornicom, nego zbrinjavanje tempirane bombe koje će financijski poduprijeti Ministarstvo, odnosno Fond.

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

vanja smeća u Piškornici koji će morati potpisati.

- Na moj upit što će biti s MBO-om u Brezju, rečeno mi je da će oni već nešto smisliti jer se tu ulaže 150 milijuna i bit će zaposlenih - rekao je Štromar, naglašavajući da je problem zbrinjavanja otpada na dobrom tragu za rješavanje.

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Aktualno

12. listopada 2010.

svojeg centra za zbrinjavanje otpada

ivlja deponija IZDVOJENO Tomislav Kezelj o problemu zbrinjavanja otpada

„Opad u Piškornicu neće ići još barem četiri godine“ Problem zbrinjavanja komunalnog otpada, koji smo danas stavili na dnevni red, opet nećemo riješiti jer se radi samo o izvješću koji dobivamo s vremena na vrijeme već nekoliko godina, pri čemu ne manjka velikih obećanja svih, počevši od ministarstava pa do županija i gradova, da će se sve uskoro riješiti, upozorio je

s

vi govore o problemu, samo ga nitko neće riješiti, upozorio je Kezelj vijećnik Tomislav Kezelj, direktor varaždinskog Varkoma.

Sukladno takvoj praksi, kako je dodao, i ravnatelj današnjeg poduzeća Piškornica već sedam godina, odnosno od 2004. govori da će se problem riješiti iduće proljeće, a kada ono stigne, onda veli iduće jeseni.

Varkom rješava - Budite uvjereni da Piškornica, usprkos aktualnim obećanjima da će se idućih dana sve potpisati, što slušamo već godinama, neće raditi još četiri godine. Kuda će kroz to vrijeme Varkom sa smećem?

Lako je iz nekih općina otpremiti smeće u Karlovac i druga odlagališta, što se i radi uz krivotvorenje dokumenata, nego je problem odvesti 80 tisuća

tona varaždinskog smeća. No dok šutimo u vezi takve prakse svakojakog načina odvoženja smeća, oko varaždinskog se smeća koljemo - istaknuo je Kezelj.

Dok u takvom ozračju prolazi vrijeme, kako je upozorio, Varkom se muči da zbrine tone smeća na polju, na minus 30 i plus 40 stupnjeva.

- No zahvaljujući tome Varaždinska županija i gradovi nemaju nikakav problem sa smećem iz domaćinstava, kao što nemaju ni s industrijskim otpadom oko kojeg se županija također nije cijelo to vrijeme pobrinula - upozorio je Kezelj dodavši da to rječito govori o tome kako se odnosimo prema otpadu.

Nema realizacije Taj odnos, kako je naglasio, zorno se vidi i iz izvješća o otpadu koje pokazuje da postoji zakonska regulativa i određeni preduvjeti, ali nema realizacije.

- Neredu u tom području doprinosi politika i politikanstvo, a da je bilo malo reda i sloge, već bismo danas imali tvornicu kakva se sada gradi u Brezju.

Međutim, tijekom zadnjih osam godina nije bilo zadovoljavajućeg odnosa između Varaždinske županije i Grada Varaždina, a to je za mene osnovni razlog zašto nismo uspjeli ništa napraviti, čak ni kada su bili formalno dobri

odnosi - ustvrdio je Kezelj.

Samo zahvaljujući djelatnicima Varkoma, kako je naglasio, zasada nitko nema problema sa smećem ni s onečišćenjima

d

eponija u Brezju je ilegalna jer nema ni dozvole za rad, ali šute država, ministarstvo i nadležne inspekcije koja su moguća možda već za koji dan, a možda i koju godinu.

- Varkom se potrudio da omatanjem smeća u te najlon vrećice privremeno riješi problem jer se tu uistinu ne radi o zbrinjavanju otpada. Zapravo, Brezje je tek skladište, štoviše divlja deponija jer nema ni dozvole za rad. Međutim, šuti i država, i ministarstvo, i inspekcije. Zapravo svi govore o tome problemu, samo ga nitko neće riješiti.

U takvim prilikama privatni se partner odlučio za projekt koji sam financira. Tako T7 Vis sada zapravo gradi objekt od županijskog značaja, dok je Varaždinska županija odustala od Županijskog centra za gospodarenje otpadom, što mi je žao, a potpuno smo se oslonili na Piškornicu upozorio je direktor Varkoma.

Tomislav Kezelj ističe da tvrtka T7 VIS zapravo sada gradi tvornicu od županijskog značaja MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

12. listopada 2010.

OTVORENO Ivica Pepelko, pjevač, skladatelj, pjesnik, slikar,

Uvijek sam se borio p Prvi sam kajkavac koji je osvojio platinastu ploču, a lani sam dvije večeri zaredom napunio Lisinski, što možda može samo još Mišo Kovač Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Ivica Pepelko danas je poznat u gotovo svakom kajkavskom domu, ali o njemu svejedno malo znamo. No, taj estradni umjetnik krije mnogo različitih talenata, a ovom prigodom otkriva mnoštvo zanimljivosti o sebi i drugima.

Svestranost Rođen sam u Slavoniji, jer je tam tatek delal, ali sam djetinjstvo i mladost proveo u Gotalovcu kraj Budinščine, otkuda i potječemo mi Pepelki. Zagorec sam na v iše nač ina. Živ io sam u Budinščini, žena mi je iz Konjščine, a prije osam godina doselio sam se u Varaždin, na Banficu.

Po zanimanju sam ekonomist, a radio sam sve i svašta.

U više poduzeća bio sam komercijalist, rukovoditelj, šef računovodstva... Radio sam u Centru za obrazovanje

S

vojim hrvatstvom ne moram nikome mahati: “Rane devedesete” ne govore o meni, nego o drugima u Zajezdi, bio sam i dopisnik Vjesnika, a potom i glavni urednik lokalnog lista Naša komuna. Nikad nisam volio radna mjesta s čvrstim radnim vremenom, gdje bih se morao prijavljivati i odjavljivati na porti. Tako sam uvijek nalazio vremena za glazbu, a kako sam bio u kontaktu s ondašnjim direktorima, lakše sam dogovarao svirke i fešte.

Otkad datira interes za glazbu?

Još kao mali zabavljao sam obitelj pjevajući i praveći se da sviram na kuhači! Bio sam nježan, veseo i svima simpatičan, nikad se u životu nisam potukao. Nitko u obitelji nije se bavio glazbom, ali neki gen je očito postojao. Ja nisam školovani glazbenik, ali sestra mi je završila Muzičku akademiju. U osnovnoj školi naučio sam note, a ostalo je bila – praksa. Prvo sam naučio svirati gitaru, jer je to bio najprimjereniji instrument za fasciniranje pucica... Jedan je sastav tražio gitarista, ja sam se javio, ali se nisam snašao.

Htio sam sastav u kojem bih mogao improvizirati.

I tako su nastali “Lepi dečki”? ”Lepe dečke” osnovao sam 1969. godine. Na prvim javnim nastupima nismo bili prepoznati. Tada su, naime, postojali samo tamburaši i “plehari”, a mi smo modernizirali postavu. Uveli smo kontrabas umjesto bajsa, trubu, harmoniku i gitaru, a kasnije i klavijature i brač.

Bila je više postava za jazz nego za narodnu glazbu, ali smo mogli svirati – sve. Kasnije se to pokazalo sjajnim.

Snimili smo prvu kajkavsku long- play ploču i sedam singlica. Singlica “Kad dođe mjesec maj” prodana je u 100.000 primjeraka.

Protiv šunda Zašto narodna glazba?

Zanimao me i rock i zabavna glazba, ali me i tada, prije 40 godina, smetao šund, “istok”, sve ono što i danas kvari našu estradu. Nismo to htjeli svirati, čak smo se i svađali na vjenčanjima jer smo odbijali takve narudžbe.

Imamo toliko toga našega i zašto bi me onda zanimalo njihovo? U to doba bilo je puno boljih sastava od “Lepih dečki”, ali od njih ništa nije ostalo. Ja sam htio stvarati, ostaviti nešto iza sebe.

Nisam htio obrade i tako sam počeo pisati tekstove i skladati. U 40 godina kao kompletni autor potpisao sam 400 pjesama. Kao prvi i zasad jedini kajkavac kome je to pošlo za rukom, prošle sam godine dvije večeri zaredom napunio Lisinski, što može još samo Mišo Kovač. Krapinsku festivalsku dvoranu u jednom sam danu napunio dva puta, jer sam zbog velikog interesa morao održati dva koncerta.

Koliko se toga u našoj

R

ekli su mi da me nema u medijima jer nisam prostak i ne radim skandale... estradi promijenilo u posljednjih 40-ak godina?

I danas me smeta taj šund, žutilo i agresivan pristup. Šalju se loše poruke, a to nema veze ni s umjetnošću ni sa zabavom. Ako nema skandala, pornografije i gluposti, nema ni medijske potpore, niti izdavači ulažu u vašu reklamu.

Jedan mi je izdavač rekao: “Pa kome si ti zanimljiv? Ne kurvaš se, nisi prostak, ne izvodiš gluposti”!

Ivica Pepelko

Intervju tjedna

12. listopada 2010.

7

producent, humanitarac, novinar, ekonomist... kajkavac!

protiv kiča na estradi Tim više mi je drago što me publika prepoznaje. Zadnji CD prodao sam u 2.500 primjeraka, dvostruko više od jedne poznate pjevačice u č iju je reklamu uložen

n

ikad nisam volio politiku i ne zanimaju me stranke ogroman novac. Sad je stala prodaja CD-a, ni Mišo Kovač ne prodaje više od 5.000 primjeraka, dok sam ja prije tri godine prodao 15.000 komada. Prvi sam kajkavac s platinastom pločom. To je priznanje koje se temelji na činjenicama, na broju prodanih nosača zvuka, a ne na nekim dogovorenim festivalskim nagradama.

Festivali su poseban problem. Ja sam osnivač Zagorske krijesnice, pet godina bio sam umjetnički ravnatelj. No ista priča kao i s Krapinskim fest ivalom. Kad smo sve osvojili, onda su svi počeli pametovati. Svelo se opet na to da Zagrepčani dojdu, počaste se i prejdu, i leto dan ih ni!

Budućnost kaja Ima li kajkavska popevka budućnost? Četrdeset let se borim za kajkavštinu i pritom se pokušavam dovijati na sve moguće načine. Neke pjesme namjerno pišem na štokavštini kako bi zaživjele u cijeloj Hrvatskoj. Mi ovdje pjevamo dalmatinske pjesme, ali oni ne pjevaju naše. Ipak, pjevaju barem moje štokavske pjesme i ipak znaju da sam kajkavac. Na HRT-u ćete rijetko čuti kajkavske pjesme, i zato je dobro da imamo lokalne radijske i televizijske postaje. Najveću ulogu je pritom imao Radio Kaj, bez kojega bi moj koncert u Lisinskom bio

nezamisliv. Poslije se uključio Narodni radio i Z1, a sada i na VTV-u vodim emisiju “Popevke i štikleci”. Tako ljudi mogu doći do svojih pjesama. Bitno je da se potakne i održi taj kajkavski štih.

Vaše “Rane devedesete” jedna je od najljepših pjesama o Domovinskom ratu, uživa kultni status i sigurno se može mjeriti s pjesmama Dražena Žanka ili klape “Intrade”, iako u njoj nema budničarskog naboja kao u Thompsona. Kako ste to uspjeli?

Nikad nisam volio politiku, ne zanimaju me stranke. U partiju sam morao ući kad se direktor začudio zašto samo meni od plaće ne oduzimaju partijsku članarinu... Na sreću, to nije dugo potrajalo, uskoro su krenule demokratske promjene.

U “Ranim devedesetima” htio sam izraziti nepravdu vezanu uz invalide Domovinskog rata, koju sam jako dobro osjetio kad je mladost išla zginuti... Nitko mi ne može poreći da sam najveći Hrvat, ali ja svojim hrvatstvom ne moram nikome mahati. Pjesma ne govori o meni, nego o drugima.

Objavili ste i zbirku pjesama “Kaj vu duši”, koja pokazuje da vaši stihovi imaju samostalnu vrijednost i bez glazbene potpore...

To je moja prva, a vjerojatno i zadnja zbirka pjesama.

Popevke i štikleci Zajedno s Andrejom Loparić, na Varaždinskoj televiziji odnedavno vodite emisiju “Popevke i štikleci”, koja je u kratko vrijeme postigla zavidnu gledanost... Želja nam je pružiti priliku svim izvođačima, a na našem ih području ima mnogo – više od 90! Zbog otpora u većini nacionalnih medija i glazbenoj industriji, većina njih nema mogućnosti javno se predstaviti. Pozivam

Autor evergreena Za mnoge moje pjesme ljudi misle da su narodne. Mnogi se začude kad čuju da sam ja napisao pjesmu “Kad dođe mjesec maj”. Takve anegdote za mene su najveći komplimenti. To znači da su pjesme zaživjele među ljudima i da su napisane

na način sukladan vrijednostima hrvatske glazbene baštine. Nedavno, kad sam svirao svoju pjesmu “Kad procvatu jabuke”, prišla mi je starija bakica i rekla: “Puno vam fala kaj ste tu pjesmu spuknuli, ja sam ju pjevala dok sam bila mala!”

Mislim da ljudi danas nemaju vremena čitati, ali zato je dobro što imam mogućnost stihove pretočiti u glazbu.

U nekoliko minuta uz lijepu glazbu svatko ima vremena i prilike shvatiti poruke stihova.

150 ulja na platnu, no doma imam samo dvije slike. Nijednu nisam prodao, jer to ne želim, sve sam ih podijelio rodbini i prijateljima. Svima kažem da je to jedinstven poklon, jer se ne može kupiti!

Volim vjerske motive i portrete, jer su to izazovi za slikara. Napravio sam dva Križna puta, u crkvama u Mihovljanu i Budinščini, gdje su i tri moje oltarne slike. U Gotalovcu se nalazi moje raspelo izrađeno u lipi, visoko 4 i pol metra.

Jedno slično raspelo napravio sam i za župljane Petlovca u Baranji.

umjetničkog rada na estradi

400

pjesama koje je potpisao kao autor stihova i glazbe

15.000

ažno je da pjesma ima poruku i nivo

150 ulja na platnu!

40 godina

prodanih primjeraka CD-a “35 let z popevkom za Zagorje”

V

SLIKARSTVO Trebao postati učitelj likovnog

Bavite se i slikanjem. Kako se razvijao taj interes?

Kad netko ima žicu za jednu, obično ima i za neku drugu vrst stvaralaštva. Slikao sam još kao dijete. Umjesto u Ekonomsku školu, ja sam htio u Učiteljsku, za nastavnika likovnog odgoja, ali tata je rekao: “Bolje ti je ovo, budeš radio u kancelariji, po ljeti si na hladnom, a po zimi si na toplom”...

Kasnije su kćeri vidjele neke moje mladenačke kipece, nagovarale su me da i njima nešto naslikam, pa sam opet počeo raditi. Naslikao sam

EMISIJA NA VTV-U

100.000

prodanih primjeraka singlice “Kada dođe mjesec maj”

mlade izvođače da nam se jave. Stalno se svi bune da ih nitko ne zove, a kad se otvori prostor, onda nikom ne pašu termini...

Htio bih s mladima podijeliti svoje bogato iskustvo. Tako sam postao producent Renati Kos i Gordani Ivanjek, kao i na festivalskim CD-ima “Pjesma i tambura”, “Dragi naš kaj”, a želim pomoći i drugima. Važno mi je da pjesma ima poruku i nivo.

Namjera nam je u emisiji “Popevke i štikleci” napraviti priču o kajkavštini, u kojoj će lajtmotiv biti – kvalitetna pjesma. To mi je cilj i na festivalu “Dragi naš kaj” u Svetoj Nedelji, gdje sam već dvije godine umjetnički ravnatelj.

HUMANO Prva hrvatska udruga roditelja djece oboljele od onkoloških bolesti

Snagu mi daje vjera u Boga

Jedna od Pepelkovih slika

Vodim Prvu hrvatsku udrugu roditelja djece oboljele od onkoloških bolesti – HEO Zagreb.

Unuk mi je bio u toj situaciji pa sam osjetio veliku potrebu za udrugom koja bi vodila brigu i o djeci, ali i o roditeljima. Dobrostojeći se još nekako snađu, ali kad oboli siromašno dijete, to su traume, jer je liječenje skupo i dugotrajno, a mnogi roditelji nemaju ni za prijevoz, niti za smještaj.

Od Grada Zagreba uspjeli smo dobiti stan na korištenje u samom centru, u koji se po potrebi može smjestiti pet do šest obitelji, uz naknadu od

po 10 kuna dnevno. Onima koji nemaju ni toliko plaća udruga.

Svaki dan na misi Stalno smo u financijskim poteškoćama, godišnje nam treba najmanje 70.000 kuna.

Sredstva prikupljamo humanitarnim koncertima, ali to nije dovoljno. U stalnoj smo potrazi za donatorima. Oni koji bi dali nemaju, a oni koji imaju teško se odlučuju... No ne predajemo se!

Otkuda vam snaga?

Vjernik sam. Nisam megaloman, skroman sam, kad bih

mogao, živio bih bez novaca.

Mi smo samo putnici na ovome svijetu, samo se trebamo truditi da bude bolje nama i našim bližnjima. Svaki dan sam na misi. Nek si misli kaj tko hoće, ali što god molim, uslišeno mi je. Pa nisu bez razloga najveći svjetski umovi priznavali Boga! Kad mi je unuk obolio od leukemije, bio sam siguran da će sve biti dobro, jer imam tu vezu s Bogom. I uvijek treba Bogu zahvaljivati. To sam izrazio u pjesmi “Fala Ti, Bože, za ovaj dan”, koju pjeva 40 hrvatskih crkvenih zborova!

8

Život Zlatno doba

12. listopada 2010.

PRIMJER Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava u cijelom svijetu

Aktivni ljubeški umirovljenici Proslava je uz ručak i pjesmu tradicionalnog ljubeškog Bajsbenda održana 10. listopada u Lovačkom domu Budinec Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava u cijelom svijetu kako bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi, Udruga umirovljenika i starijih osoba iz Ljubeščice i ove je godine organizirala zajedničko druženje članova i proslavu toga dana kada se prisjećamo cjelokupnog doprinosa starijih osoba u izgradnji suvremenog društva.

Druženje Proslava je uz ručak i pjesmu tradicionalnog ljubeškog Bajs- benda održana 10. listopada u Lovačkom domu Budinec, a prethodilo joj je misno slavlje u župnoj crkvi Majke Božje Snježne u Ljubeščici. Druženje su, uz članove udruge, potpomogli Općina Ljubeščica, Kaming Ljubeščica te Trgonom Novi Marof, kojima je udruga poklonila prigodne zahvale i darove koje su članovi sami izrađivali svojim vrijednim rukama. <br /><h2>Uspjeh</h2>Udruga umirovljenika i starijih osoba iz Ljubeščice ne djeluje niti pune dvije godine, a već

je do sada iza sebe ostavila bi nas se sjećali s ljubavlju i poštovanjem - kazala nam je brojne rezultate.

Ljubeški umirovljenici po- predsjednica udruge Štefanisebno su ponosni na svoju ja Horvatić.

Osim što se bavi očuvaetno zbirku starinskih predmeta iz ljubeške prošlosti, njem tradic ije i običaja, kao što su staro zemljano udruga aktivno sudjeluje posuđe, ogledala, zipka na mnogobrojnim sportskim za djecu, ženska i muška natjecanjima u Varaždinskoj ljubeška narodna nošnja, županiji i šire, a isto tako a stari predmeti i alati za redovito odlazi na različite proizvodnju domaćeg ko- izlete i druženja diljem Lijenopljinog platna, sve od pe Naše.

No tu nije kraj; br iga niti pa do tkanine, kao što su tkalački stan, stupa, kolo- i pažnja člano vrat, trlica, greben, domaća va udruge povesma mame poglede m svih posjetitelja izložbenog anje postava. Škrinja, ma očuv djeluje i v a b su ma i koliko ona bila a se aja, stara, ljubomorno drug je i obič tjecanji ja U čuva pohranjeno na ici en trad ortskim e i druž blago, a svakom t p e s l z a i otvorenom ladicom n zi na govor i o minulom odla s e ž u vremenu. - Ljubeščica mnogo dublje. nema poseban objekt Uvijek ima onih kojima gdje bi se mogla pohvaje potrebna kako moralna liti predmetima iz ljubeške prošlosti. S obzirom na to da tako i materijalna pomoć, ali nam je Općina ustupila pro- i lijepa i topla riječ potpore storije svojeg nekadašnjeg i ohrabrenja. Tako povodom sjedišta za potrebe udruge, božićnih i uskrsnih blagdana svojim etno postavom že- te po potrebi udruga redoviljeli smo zahvaliti Općini to uz pomoć sponzora darina ukazanom povjerenju, a va osobe slabog imovinskog jednog dana kada se u mje- statusa, bolesne i nemoćne stu izgradi “Ljubeška hiža”, želeći pri tome održati inpokloniti joj sadašnji postav kluzivnost u međuljudskim i ostaviti trajnu uspomenu odnosima, onakvu kakva je budućim generacijama kako čovjeku dana po prirodi.

Predsjednica udruge Štefanija Horvatić

Bajs-bend uvijek zabavlja umirovljenike

Mislim - još uvijek jesam

“

Mislim da su se oni koji zastupaju umirovljenike dobro uhljebili i ne brine ih činjenica da odlazak u mirovinu znači odlazak u siromaštvo!”

MARIJA PINTARIĆ, ČAKOVEC

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Tko se boji vuka još...?

Penzići i «Šeherezada»!

I T I za one koji su htjeli, kao i za one koji nisu željeli nego su morali otići u prijevremenu mirovinu, prvih petnaestak dana bilo je vrijeme osvješćivanja! ako ne žele priznati da su ih ove nagle promjene uzdrmale, činjenica je da će mnogima trebati i puno više vremena da «uhvate ritam», da se priviknu i pomire s novonastalom

situacijom! No pravo otrežnjenje tek dolazi! o je prva «plaća» koja će se odsad zvati mirovina i velikom će broju penzionera prepoloviti kućni budžet.

Jedna naša čitateljica je već s prvim danima umirovljenja sazvala «kućni savjet» i svim članovima obitelji najavila: »Djeco, nema straha! Za hranu, vodu, struju i grijanje ćemo

Nevenka SUHIĆ

imati, a sve ostalo više neće biti kao prije!» Drugim riječima, treba se pripremiti na nove restrikcije. nima pak koji su i do sada jedva smogli za hranu i režije - sve ostaje kao i prije! Nova je samo turska serija «1001 noć» i Šeherezada, koja je potpuna suprotnost našim penzićima: bogata je a nesretna u ljubavi...

O

12. listopada 2010.

KTC

9

10 Život POVIJEST

Od Radničkog centra do porno-kina!

Tijekom “bespuća povijesne zbiljnosti”, sinagoga je kroz vrijeme mijenjala vlasnike i svrhu, a od ranih devedesetih, unatoč brojnim idejama, još nije pronašla svoju definitivnu novu namjenu.

Izgrađena je sredinom 19. stoljeća upravo kao “izraelićanski hram”, židovska bogomolja.

Uspostavom NDH i donošenjem rasnih zakona devastirana je kao dio pogroma protiv hrvatskih Židova. Varaždin je, prema nekim izvorima, prvi od hrvatskih gradova riješio “židovsko pitanje”, pa je 350 uglednih Židova nestalo u logorima.

Zgrada je tada izgubila obilježja bogomolje i pretvorena je u Dom

12. listopada 2010.

BAŠTINA Što se zbiva s revitalizacijom nekadašnje sinagoge?

Sinagoga već 20 godina čeka svoju novu namjenu Mr. sc. Ivan Mesek: Riječ je o kapitalnoj investiciji, ali nedostaje novca za realizaciju multifunkcionalnog kulturnog središta Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Mr. sc. Ivan Mesek ovih je dana u središtu pozornosti varaždinske javnosti – na sreću, ne zbog afera.

Promovirao je robnu marku Baroq, organizirao je Dane hrvatskog performansa i suvremenog plesa te svojim performansom na njima aktivno umjetnički sudjelovao, a mi smo aktualizirali temu revitalizacije varaždinske sinagoge, jer je Mesek, naime, kao ravnatelj Galerijskog centra zadužen za iznalaženje mogućnosti revitalizacije ove građevine u Cesarčevoj ulici.

Stara ideja

kulture.

Nova partizanska vlast nije se nimalo trsila da joj vrati prvotnu namjenu, pa je zdanje pretvoreno u Radnički dom, a potom u kino “Park”, koje je kasnih osamdesetih neslavno ugašeno jer publiku nisu mogle privući ni kasnonoćne opskurne erotske tj. pornografske projekcije.

Od 1990. godine građevina nije ni u kakvoj funkciji, iako su se nizale zanimljive ideje, a sjećamo se da je svojedobno tamo ostvarena i izložba fotografa Stephana Lupina.

Građevina koju i danas nazivamo sinagogom nije u funkciji od 1990. godine. Pet godina kasnije pojavljuje se zamisao da se u njoj smjesti Muzej hrvatskog olimpizma s predmetima iz zbirke Artura Takača, no ispostavilo se da to nije imalo podlogu, prvenstveno zbog kvalitete izložaka – kaže Ivan Mesek. Grad je uspostavio kontakte sa Židovskom općinom u Zagrebu, koja se odrekla nekretnine pod uvjetom da joj se iznađe dolična namjena te da se u njenom interijeru postavi spomen-niša za žrtve holokausta.

Kako saznajemo, manje je poznato da je to odricanje

T

raže se sredstva iz proračuna, fondova i filantropskih krugova, a dr. Čehok je za pomoć zamolio i Branka Lustiga

zapravo bilo izlišno, jer je nasljednicima još 70-ih godina prošlog stoljeća od strane bivše vlasti isplaćena odšteta.

Ipak, zbog osjetljivosti problema stvoren je i taj posebni sporazum sa Židovskom općinom, tako da nije bilo nikakvog razloga da se sinagogi pronađe nova, primjerena javna namjena.

Novi centar Potom je, nastavlja ravnatelj Galerijskog centra, dugo bila aktualna – i još nije odbačena – ideja da se u sinagogi udomi tzv. Galerija GE-RA-MA, zbirka umjetnina Ivana Generalića i Ivana Rabuzina iz impresivne zbirke uglednog varaždinskog kolekcionara Vladimira Malogorskog.

Mesek objašnjava: ”Smatrali smo da bi iz te zbirke trebalo periodički otvarati tematske izložbe, a ne da se radi o stalnom postavu golemog fundusa, te da se u okviru Centra ‘Sinagoga’, kako bismo ga nazvali, ostvaruju i druge izložbene djelatnosti, posebice one iz donacija Gradu, odnosno, na primjer, djela iz zbirki Marinka Sudeca ili Davora Vugrinca. Također, prostor ima sjajnu akustiku, pa bi mogao poslužiti za manje koncerte i predavanja. Želja nam je ostvariti multifunkcionalno kulturno središte.

Taj projekt već postoji, osmislila ga je Helena Njirić, koja je radila i na Memorijalnom centru Jasenovac.”

No, problem je negdje drugdje. Čeka se novac, prvenstveno od Ministarstva kulture.

Sinagoga je naznačena kao kapitalna investicija i to se mora odraditi. Postoje alternative iznalaženja sredstava u europskim fondovima i u filantropskim krugovima.

Nadamo se da će se pritom angažirati i slavni producent Branko Lustig, kojeg je prilikom njegovog prošlotjednog boravka u Varaždinu dr. Čehok zamolio za pomoć upravo u tom projektu.

Izvorni izgled sinagoge

RIJEČ STRUKE Povjesničar Miroslav Klemm o devastaciji sinagoge tijekom rata i poraća

Nema pročelja, ulaza, reljefa, prozora, kapa...

Pročelje još u fazi obnove

Najveći stručnjak za varaždinsku graditeljsku baštinu, muzejski savjetnik Gradskog muzeja Varaždin prof. Miroslav Klemm, sinagogi je posvetio posebnu stranicu u svojoj aktualnoj knjizi “Izgubljeni grad”, netom objavljenoj u nakladi “Modernista” urednika Robertina Bartolca, koja će u okv iru Mjeseca hrvatske knjige 28. listopada biti predstavljena u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel

Ožegović”.

Evo što o problematici devastacije varaždinske sinagoge u svojoj knjizi piše Miroslav Klemm: ”Jedna od najvažnijih varaždinskih građevina 19. stoljeća, duhovno središte nekad važne židovske zajednice, sinagoga dijelom srušena i pregrađena 1941. godine. Iako zgrada još postoji u svom izvornom obliku, njezino je pročelje u potpunosti preuređeno. Ne

postoje više lučno svedeni ulazi u prizemlju i prozori na katu. Izgubljeni su i žbukani reljefi pročelja, a nema više ni sata. Porušene su lukovičaste kape na krovu. Pred sinagogom nema lijepe ograde od kovanog željeza i kandelabera sa strana ulaznih vrata. Srušena je i kuća s lijeve strane.”

To je kratka i jasna dijagnoza povijesne nedaće koja je snašla nekadašnji židovski hram. Izvorno stanje ostalo

je zabilježeno samo na fotografijama, od kojih je jedna svojedobno bila i na omiljenoj varaždinskoj razglednici, što samo svjedoči o reprezentativnosti objekta.

Stoga je i dužnost Grada, države i šire zajednice da ovoj građevini, koja nosi dodatno obilježje tragične prošlosti, što prije pronađu odgovarajuću i dostojnu namjenu.

Ideja mult ifunkc ionalnog kulturnog Centra “Sinagoga”

čini se otpimalnom – samo je treba ostvariti.

M. Klemm: “Jedna od najvažnijih varaždinskih građevina 19. stoljeća, duhovno središte nekad važne židovske zajednice”

“

Život 11

12. listopada 2010.

Sa suprugom Marijom, također građ. inženjerkom

Autor s višenamjenskom kutnom i ravnom vodilicom

TU KRAJ NAS Valentin Levačić, građ. inženjer, šef gradilišta, inovator, poduzetnik

Kako lakše graditi na krovu Inž. Levačić bio je šef gradilišta i “bolničkog grada” U Sibiru, i hotela na Olimpijadi u Sarajevu, i HE Dubrava

Inženjerska ekipa

Piše: IVICA ZAMODA

Zaštitna krovna ograda (fleksibilna, prilagodljiva, razmjerno lagana) i višenamjenska kutna i ravna vodilica - dva su glavna inovacijska rješenja Valentina Levačića, 61-godišnjeg građevinskog inženjera i vlasnika tvrtke “Tehning strojarstvo” d.o.o. u Novom Selu Rok kraj Čakovca.

- Čovjek na krovu može pritom raditi bez straha, kreće se po njemu gotovo kao mačak jer mu krovna ograda zaista ulijeva sigur-

Zrezani dinamovac eto, tako piše, dioničar Hajduka

nost - kaže on.

Ograda se može brzo mon-

V

jenčani kum iz Međimurja na sibirskim svadbama tirati i zatim demontirati kad je završeno pokrivanje krovišta. Najteži element ima do

6-7 kilograma. - Inovacija je osobito prikladna za manje građevinske tvrtke - tvrdi inž. Levačić. - Dvojica ju radnika uspiju montirati za pola sata i može poslužiti umjesto cijele skele za čije montiranje potrebno je čak do 20 sati.

To je svoje ostvarenje autor osmislio 2007. godine i za njega osvojio sljedeće godine na Hrvatskom saj-

Dok Valentin za svoju suprugu kaže “moja suradnica i supatnica”, o dvojici sinova - Ivici koji je već dipl. inž. strojarstva i Damiru koji priprema diplomski na istom fakultetu - ukratko je rekao: - Moj utjecaj je bio u tome da nisam utjecao na njih, oni su svoj studij sami odabrali.

Valentin se rekreativno bavi nogometom (jednu je sezonu igrao kao vratar, mu inovacija “33. INOVA” zlatno odličje. Tada je na istoj izložbi za kutnu vodilicu dobio i srebrnu medalju te i posebno priznanje kao najbolji međimurski inovator na sajmu 2008. godine.

Otac Antun bio je strojar, brat Josip strojarski je tehničar, a Valentin je srednju građevinsku završio u Ljubljani i diplomirao radom o visokogradnji na Višoj građevinskoj u Zagrebu.

Njegova supruga Marija po struci je također građevinska inženjerka; do 2000. godine radila je u GK “Međimurju” i otad prelazi u suprugovu tvrtku, otvorenu 1996. godine, gdje je bila zadužena za knjigovodstvene i administrativne poslove.

U Građevnom kombinatu “Međimurje” inž. Valentin Levačić zaposlio se 1969. godine gdje je radio punih 27 godina.

Par građevinaca

Inž. V. Levačić demonstrira uporabu zaštitne krovne ograde

Najznačajniji su njegovi profesionalni izazovi i ujedno dosezi bili onda kad je kao šef gradilišta vodio izgradnju strojarnice na HE Dubrava potkraj 90-ih 20. stoljeća. U konstrukciju strojarnice bilo je ugrađeno 50 tisuća kubnih metara betona i podizana je do 32 metra ispod razine Drave.

no nije mu bilo suđeno da nastavi karijeru jer je ubrzo iščašio rame), ali i ping-pongom za stolom u vlastitom dvorištu. Najponosniji je zato kao djed s unukom Neli.

Iako odvajkada dinamovac, Valentin ima crno na bijelo status prvog dioničara splitskog Hajduka i to stoga jer su dionice bile kupljene za sina Ivicu koji je pak - hajdukovac.

- Srećom nije dolazilo do poplava i tlo nije bilo onesposobljeno za gradnju - kaže on.

A još nekoliko godina prije toga vodio je građevinske radove za hotel “Igman” na Igmanu u sklopu Zimskih olimpijskih igara održanih u Sarajevu 1984. godine te primio od Org. komiteta XIV. ZOI zahvalnicu za osobni doprinos Olimpijadi.

I, zatim, od 1990. do 1993. bio je glavni koordinator-voditelj izgradnje u podizanju čitavog bolničkog grada u zapadnom dijelu Sibira (INGRA je bila nositelj posla).

Riječ je o Lenjinsk-Kuznjeckom oko 200 km udaljenom od Novosibirska.

- Charter letove imali smo tada svakih dvadesetak dana, a iz Hrvatske je ondje radilo po 400-500 radnika - pripovijeda kako su gradili 7000 km daleko od domovine.

Temperatura zraka bila je od minus 36 stupnjeva Celzijevih do - 30 stupnjeva u hladu već sredinom svibnja!

- Tamo sam bio i svojevrsni “međimurski kum” na 5-6 vjenčanja kad su naši radnici jedan za drugim dovodili Ruskinje u svoje domove u domovini. Nijedan se nije vratio neoženjen - podsjeća se on i veselih zgoda u Sibiru.

TEŠKA DIJAGNOZA

Očekuje se promjena

Od ZOI u Sarajevu 1984.

Građevinska tvrtka “Tehning strojarstvo” d.o.o. inž. Valentina Levačića sada djeluje u sastavu zadruge za završne i instalaterske radove. - Situacija nikako nije bajna nego čak i katastrofalna - svjedoči on o poteškoćama poslovanja jer su mnoge donedavno zaposlene kod njega morali u međuvremenu otpustiti. - Mnogo je malih firmi, nažalost, prestalo postojati - kaže on. - Da je samo teško stanje, lako bismo jer s teškim smo se situacijama već borili i izborili. Zauzvrat on dijagnosticira da bez novog investicijskog ciklusa koji bi omogućio novu proizvodnju - nema rješenja. - Proizvoditi, proizvoditi i samo proizvoditi - to je najlogičnije - dodaje inž. Levačić. On je sada član Udruge inovatora Međimurja “INOMA”, prije nekoliko godina bio je s izaslanstvom Društva inženjera i tehničara (podružnica Čakovec) u Skandinaviji, i očekuje da će njegove inovacije prikladne za primjenu u građevinarstvu (sve od zaštitne krovne ograde i krovne skele do kutnih vertikalnih i horizontalnih serklaža) ipak naići na veći interes među graditeljima.

12 Život

12. listopada 2010.

POMOZIMO Tihomir Kudeljnjak (14) iz Donje Višnjice tri godine bori se protiv tumora jetre

Učinit ćemo sve za Tihomira, ali nemamo za put u Zagreb Obitelj Kudeljnjak zadužila se kako bi sina mogli voziti u Zagreb na operacije, kemoterapije i kontrole te mu osigurati lijekove. Sada su prisiljeni moliti za pomoć, jer će otac Dragutin ostati bez posla Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Veliku pomoć dobivaju i u Udruzi Krijesnica. Međutim, Iako ima samo 14 godina, otac Dragutin prije mjesec Tihomir Kudeljnjak iz Donje dana saznao je da će ostaVišnjice kraj Lepoglave već ti bez posla i Tihomirovo se tri godine bori s tumorom zdravlje sada ovisi o pomoći dobrih ljudi. jetre.

Liječnici specijalisti iz zagrebačke Klinike za dječju Očajni otac kirurgiju u Klaićevoj i Klinič- Moja je plaća bila nešto ke bolnice Dubrava dječaku veća od 3.500 kuna, ali sam su tri puta morali odstraniti saznao da mi više neće protumor, a posljednji dužiti ugovor, tako da operativni zaću morati potražiti hvat obavljen drugi posao i iru m o h i T j e p o če tboriti se dalje u k a j n j kom ove za svoju obiudel moći K godine. telj – rekao po e t e ž Roditeje Dragumo na m o t lji hratin. n upla u č a r b r o g Dječji v žiro o g e dječadoplatak i j n ka, koji Tihomiro je dosad va invalidoj k č a b e prošao 11 nina nestau Zagr ci. kemoteranu prije nego an b pija, nadaju “trepnu okom”. se da je bolest - Oko 1.50 0 kuna ovaj put doista i neplaćamo mjesečne režije, stala. No, Tihomira i dalje a tolike su i rate gotovinskog moraju svaki tjedan najma- kredita koji smo podigli prije nje tri puta voziti u Zagreb nego što se Tihomir razbolio na terapije i kontrole. kako bismo mogli adaptirati kuću. Za naše ćemo dijete učiniti doista sve, ali više Preživljavanje Borba za dječakovo zdrav- stvarno nemamo čime plalje potpuno ih je financijski ćati put u Zagreb i natrag. To iscrpila. Uz Tihomira, Dra- nas tjedno košta oko 1.500 gutin i Dragica Kudeljnjak kuna. Tihomiru iz Austrije imaju još dvoje maloljetne nabavljamo lijek za jačanje djece, školarca Dalibora i imuniteta koji nas košta tri petogodišnjeg Leona. Od tisuće kuna, a on ga potroši 6.500 kuna, kolika su njihova za dva mjeseca – navodi ukupna mjesečna primanja, očajni otac.

Posvuda su se zadužili i peteročlana obitelj jedva preživljava. Da bi Tihomira sada mole za pomoć. - Moramo, jer ću napraviti sve mogli voziti u Zagreb na pretrage, operacije i kemo- za svojeg hrabrog Tihomira terapije, ali i da bi mu priu- – kaže Dragutin. Želite li pomoći Tihomištili sve potrebno kako bi mu se ojačao imunitet i kako bi ru, možete to učiniti uplašto lakše preživio liječenje tom na njegov žiro-račun nakon operacija, obitelj se 3114261647 otvoren u Zagrebačkoj banci. zadužila.

61647 2 4 1 1 3

Iza Tihomira su čak tri operacije jetre, a u Klaićevu bolnicu i dalje mora odlaziti na kemoterapije i kontrole

TROŠKOVI

1.500

kuna potrebno je mjesečno samo za putovanje u bolnicu u Zagreb

3.000

kuna košta lijek za jačanje imuniteta koji traje samo dva mjeseca

3.000

kuna obitelj mjesečno odvaja za režije i kredit

BOLEST Tumor na jetri otkriven 2007. kada je prvi put operiran

Terapija zahtjevna, kontrole nužne Tihomiru Kudeljnjaku tumor na jetri otkriven je 2007. godine, dok je imao samo 11 godina. Tada je hitno operiran. Međutim, 2008. godine ponovno je operiran u Klinici za dječju kirurgiju u Klaićevoj u Zagrebu. Nakon toga je jedno vrijeme bio vrlo dobro, kaže otac Dragutin, ali se bolest vratila i dječak je u siječnju ove godine ponovno operiran, ovaj put u KB Dubrava.

- Nakon operacije vratili smo se u Klaićevu i dosad je Tihomir tamo primio tri kemoterapije. Trenutno se

I dalje na kemoterapije

t

renutno se Tihomir osjeća dobro, ali mu za sat vremena može biti loše

osjeća dobro, no to je relativno, jer mu već za sat vremena može biti vrlo loše – rekao je Dragutin.

U Klinici za dječje bolesti Zagreb navode da se Tihomir na njihovom Odjelu onkologije i hematologije liječi zbog recidivirajućeg hepatoblastoma, stanja nakon operativnog odstranjenja recidiva tumora.

- Terapija je zahtjevna i potrebne su redovite kontrole i hospitalizacije, koje zbog dobi i zdravstvenog stanja zahtijevaju prisutnost roditelja – ističu u klinici.

12. listopada 2010.

Oglasi 13

14 Život

12. listopada 2010.

TU KRAJ NAS Obitelj Pongrac uživa u glazbi, putovanjima i brojnim hobijima

Nije mi nikad dosadno!

Ivan Pongrac je vječiti putnik od rodnog Goričana do Njemačke i Južne Afrike Piše: NEVENKA SUHIĆ

Životna priča varaždinskog bračnog para Erike i Ivana Pongraca, koji žive u svojoj vrlo lijepo uređenoj katnici u Graberju broj 9, zanimljiva je i po mnogočemu neobična.

Pogotovo zato što su oboje umirovljenici, a svojom vitalnošću, intelektualnom i fizičkom aktivnošću, cijelom lepezom raznovrsnih interesa i zanimacija, daleko nadmašuju i one koji su mlađi od njih! Sve ovo, a i mnogo više o njima ne bih saznala da u jednom usputnom razgovoru nisam prof. Irenu Žiger pitala ima li među polaznicima njezine Škole stranih jezika i osoba treće životne dobi? - Kako da ne! - nasmijala se i nastavila: - Od onih iznad 50, ističe se najstariji među njima, 68-godišnji Varaždinac Ivan Pongrac, koji je kod nas već završio jedan semestar engleskog jezika.

Motivacija Naš je razgovor stoga i počeo pitanjem: “Što vas je motiviralo?” - Najveća motivacija je moja kći Lidija koja živi u Južnoj Africi, u Johannesburgu!

Tako da se, kad joj dođem u posjetu, mogu snaći u tuđem svijetu i sporazumjeti. Ali i zato da me, kad sam šećem gradom, ne bi prodali nekom plemenu! - smije se šaleći se na svoj račun gospodin Pongrac. I nije mu teško učiti. - Iako sam dosta engleskih riječi naučio služeći se kompjutorom, za

konverzaciju ipak treba puno više. Zato smo supruga i ja već u Njemačkoj, gdje smo radili, polako učili engleski. Nakon odlaska u mirovinu i povratka u Varaždin, želio sam obnoviti svoje znanje i upisao se u Školu stranih jezika “Žiger” gdje sam bio jako zadovoljan. Zbog putovanja koja su pred nama, ove ću se zime sam primiti engleskoga uz njihove CD-e, potrebnu literaturu i programe na internetu.

To me zanima i nije mi problem - jednostavno je rekao.

Hoćeš budućnost? Što smo duže razgovarali, to smo otkrivali i druge zanimljivosti iz života ovih dvoje naoko običnih sugrađana, kojima su i kratka i daleka putovanja postala dio životne svakodnevice. Ivan je na prvo putovanje krenuo s devet godina kad su se iz rodnog Goričana, u potrazi za poslom, roditelji preselili u Zagreb. Tako su i brat i on u “metropoli” proveli cijelo djetinjstvo i mladenaštvo, završili škole i zaposlili se. Prvi posao bio mu je na montaži dalekovoda Split - Zagreb, snage 220.000 volti, tada najvećeg u Hrvatskoj. Potom se zaposlio u organsko-kemijskoj firmi Oki i počeo razmišljati o nekom boljem, perspektivnijem poslu u kojem bi do izražaja došli njegova sklonost elektrotehnici, mehanici i elektronici, napredovanje u toj struci, kao i bolja plaća. Razgovarajući o tome sa svojim personalnim šefom, ovaj mu je bez okolišanja

Originalni suveniri iz Južne Afrike

Opuštanje uz kompjuter i preko tisuću CD-a dobre glazbe

rekao: ”Ako hoćeš budućnost, troniku, pa se najprije zaposlio onda odi van!” u jednoj radio-menadžerskoj Odlučio se i 1965. gofirmi kao specijalist za dine otišao raditi u automate za igru na U Njemačku! U međunovac, što je tada j o k vremenu, kako je bilo vrlo popumač je N kao zaposlenik larno. Kad tu ati n iz r p Okija često puviše nije bilo za k ja n tovao i boravio i, struč ontažu zbudućnost u Varaždinu, tu aposlio se m i r je jednom priliu jednoj ponadzo menih kom upoznao Eriznatoj firmi za suvre a ku, svoju današnju liftove. Uz to što liftov suprugu, koja je kao je radio na svim natehnički crtač radila u poznatijim i najsuvreArhitektbirou u nekadašnjem menijim liftovima u Stuttgartu, Pavlinskom Marofu, u kojem je kao i poznatim njemačkim gradanas Varaždinski arhiv. dovima i pokrajinama, poseban I tako je ostavio i Goričan, su mu izazov bili liftovi televiziji Zagreb, i Varaždin! Otišao skih tornjeva, među njima i onaj je na put u njemački gradić u Stuttgartu,koji je sa svojih 100 Forchheim, a dvije godine ka- metara bio među najvišima u snije pridružila mu se i supruga svijetu. S obzirom na to da se Erika. Tamo su s kćeri Lidijom, u tom poslu pokazao izvrsnim koja se rodila u Varaždinu, stručnjakom, nakon nekoliko ostali do umirovljenja. Više od godina firma mu je ponudila 30 godina! nadzor i servis preko 20 liftova Kad smo ga pitali kako se u jednom od najmodernijih snašao, Ivan Pongrac rekao je centara za digitalno tiskanje jednu vrlo znakovitu rečeni- novina u Stuttgartu! Bilo je to cu. - Puno sam radio, ali zbog ne samo napredovanje u struonog što sam radio, išao sam s ci, nego i priznanje za sve što veseljem na posao i s veseljem je u tome postigao. Prihvatio sam se vraćao kući! - otkrio je je ponudu i na tom je poslu Ivan Pongrac. A zanimalo ga je ostao sve do odlaska u mirovinu sve vezano uz mehaniku i elek- 2000. godine.

IZDVOJENO Kćer jedinica otišla u Afriku

Ljubav u Johannesburgu Da ljubav piše romane, potvrđuje još jedna zanimljiva priča iz života obitelji Pongrac!

- Kći Lidija živjela je s nama u Forcheimu i završila svoje školovanje kao korespondent engleskog jezika za područje privrede. Kako je željela, uz njemački koji odlično govori, usavršiti i engleski jezik, odlučila je otići kao babysitterica na dvije godine u London.

Nastanila se kod obitelji njemačkog atašea na konzulatu u Londonu, čije je dvoje djece čuvala, te pohađala tečajeve engleskog na Cambridgeu.

Tamo se upoznala s Nijemcem Gunterom koji je živio u Johannesburgu, a na ovaj je fakultet također došao zbog usavršavanja engleskoga jezika. Rodila se ljubav i on, doslovce, više nije mogao biti bez nje. Ta je veza trajala oko tri godine a da nismo ništa znali jer nam kći nije o tome govorila sve dok nije bila potpuno sigurna što će

odlučiti. Međutim, kako je to bila ozbiljna veza, Gunter ju je uspio nagovoriti da ode s njim u Južnu Afriku, gdje je kao “sistem analitičar” u Siemensovoj firmi u Johannesburgu imao odlično radno mjesto, kao i druge uvjete.

Za mene, a pogotovo za moju suprugu, ta je odluka i zbog same pomisli da nam kći odlazi na drugi kraj svijeta, bila šokantna, ali tu se nije moglo ništa, jer gdje ljubav padne, na to ne možete utjecati. Oženili su se, dobro i sretno žive u Johannesburgu s dvoje djece - sinovima Aleksandrom, koji je završio studij i radi u jednom institutu za istraživanje, te mlađim Kristijanom, koji još studira. Supruga i ja već smo puno puta bili kod njih, i opet ćemo ići. A i svakodnevno se vidimo i čujemo putem Skypea, Facebooka i interneta, pa se osjećamo kao da smo zajedno. Evo, što je moderno doba - smije se zadovoljno naš sugovornik.

NEOBIČNO Ivan je i ljubitelj sporta, a posebno nogometa - dva najdraža kluba su mu Varteks i Dinamo i ima godišnju kartu za utakmice

Ivan je sam svoj majstor za kuću Sve što se vidi u ovoj modernoj i s mnogo ukusa uređenoj kući, u kojoj žive s 94-godišnjom Erikinom majkom, Ivan je sam napravio: od instaliranja centralnoga grijanja, polaganja podova, pločica, stolarije, stepenica i rukohvata, pojedinih dijelova namještaja, ugradbenih ormara, kliznih vrata i onih na daljinsko upravljanje te drugih rješenja suvremene elektronike. I priznaje kako mu je u svemu glavna podrška supruga Erika, koja uživa u tome i uvelike je zaslužna za mnoge ideje, praktična i lijepa arhitektonska rješenja interijera, ali i za prekrasno uređeni zeleni park u dvorišnom prostoru kuće.

Što radi kad ne radi? Kad nije na putu, gospodin Pongrac voli voziti bicikl ili Vespu, ili ići u prirodu. Rado odlazi na glazbene događaje i koncerte. Voli sport, a posebno nogomet. - Redovito idem na nogometne utakmice, imam čak i godišnju nogometnu kartu, a navijam za meni dva najdraža kluba: Varteks i Dinamo!

- otkriva.

Glazba je pak za Ivana Pongraca oduvijek bila posebna priča! O tome govori s naročitim ponosom.

- Toliko gramofonskih ploča, kaseta, CD-a i snimaka imam spremljeno u kompjutoru da im ni broja ne znam: od rock’n’rolla,

latinsko-američkih ritmova, klasične glazbe, poznatih opernih arija, djela Straussa i drugih najpoznatijih europskih i svjetskih klasika… Ali, latinsko-američka glazba je fenomenalna. Obožavam američkog pjevača Fatsa Domina, od kojeg imam skoro sve ploče, zatim je tu Perez Prado, Xavier Kugart i drugi. To je muzika da vam pamet stane. Dakako da volim i Elvisa Presleya, pojedine pjesme Beatlesa, izvrsnu Tinu Turner i Petera Gabriela, i tko bi ih sve nabrojio… Da živim još 300 godina, ne bih stigao preslušati sav taj skupljeni glazbeni materijal! Ima više od 300 gigabajta! - zaključuje Ivan Pongrac.

Prekrasno uređena zelena oaza u dvorištu kuće

12. listopada 2010.

PROSLAVA IZNENAĐENJA

Pedeset godina braka Prošlo je još jedno lijepo i nezaboravno druženje u Udruzi umirovljenika SračinecSvibovec.

Prošli petak članov i radne grupe udruge uveliko su iznenadili drage prijatelje, bračni par gospođu Jelenu i gospodina Stjepana Majcenovića, koji su dočekali svoju 50. godišnjicu braka, a članovi radne grupe i Izvršnog odbora pobrinuli su se da je proslave u sreći i veselju.

Okruženi dragim članovima koji su se taj petak našli na druženju, iznenađenje je bilo veliko jer mladenci o tome nisu ništa znali do trenutka kada je stigla torta i buket s kiticama za mladence.

Uz veliko uzbuđenje, slijedile su čestitke s raznim željama, zalijevane suzama radosnicama, dobrom kapljicom, za zdravlje i dug život i još puno takvih druženja.

Nije izostao ni plesnjak praćen glazbenim željama odabranim samo za naše drage mladence, a sve to za dugo sjećanje, zabilježio je gospodin Josip iz fotostudija KLIK Sračinec.

Odbor Udruge umirovljenika Sračinec-Svibovec

OŠ VIDOVEC

U duhu antičkih igara U OŠ Vidovec prošli je mjesec obilježen Hrvatski olimpijski dan. Kako bi se učenici i učitelji podsjetili na početak i smisao Olimpijskih igara, ove su godine organizirali Olimpijske igre u duhu antičkih Olimpijskih igara, a pod vodstvom prof.

Verice Ozmec, učiteljice TZK, i prof. Ane Haramine, psihologinje u OŠ Vidovec. Učenice obučene u grčke toge obilazile su učionice i oglašavale datum natjecanja, baš poput glasnika koji su obilazili grčke gradove, oglašavali datum natjecanja te pozivali sve da obustave ratovanje ne samo za vrijeme igara već i prije i nakon igara, kako bi sportaši i navijači mogli sigurno putovati.

OŠ Vidovec

UDRUGA UMIROVLJENIKA ZDRAVSTVA

Kestenijada u domu Korisnici i djelatnici Doma sv.

Ane u Babincu povodom Međunarodnog dana starijih osoba, koji se obilježava 1. listopada, okupili su se na Kestenijadi u parku ispred doma. Vrijedne kuharice pripremile su pečene i kuhane kestene te slatka peciva za 70-ak korisnika i njihove obitelji. Uz svirku gospodina Josipa Bregovića fešta je potrajala cijelo poslijepodne.

Dom sveta Ana

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i Vaše vijesti

15

REAGIRANJE Udruga Vlasnici zemljišta na Banfici o komasaciji u tom dijelu grada

Podjela novih čestica mora biti pravedna Potaknuti kvalitetnim napisom Ivice Kruhoberca u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika lista o izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja sjevernog dijela Varaždina, odlučili smo čitateljima dodatno razjasniti stav udruge Vlasnici zemljišta na Banfici (VZB). Naša udruga zastupa interese 44-ero vlasnika zemljišta, koji se ne slažu s predloženim načinom podjele zemljišta, a to je 76 posto od ukupnog broja vlasnika koji su se očitovali o prijedlogu Grada, odnosno 54 posto od ukupnog broja vlasnika na tom prostoru.

Naime, slažemo se s dogovornom komasacijom i slažemo se s idejnim urbanističkim rješenjem koje je predložio Grad, ali smo protiv prijedloga promjena vlasništva prema prijedlogu Grada!

U prijedlogu Grada postoje velike i nepravedne razlike između postotaka moguće bruto-izgrađenosti (GBP-a), pa se tako na pojedinoj novoformiranoj čestici predviđa postotak moguće bruto-izgrađenosti od 203 posto, a na drugoj od samo 79 posto. Očito je da podjela novoformiranih čestica prema prijedlogu Grada ide na ruku pojedinim vlasnicima, dok su drugi diskriminirani. Tako su određeni vlasnici dobili postotak moguće bruto-izgrađenosti od čak 185 % u odnosu na postojeću površinu koju posjeduju prema gruntovnim knjigama, dok su najniže rangirani dobili samo 32,5 posto moguće bruto-

izgrađenosti u odnosu na svoju postojeću površinu.

N aš p r i jedlog predviđa sasvim drugačiju raspodjelu moguće bruto- izgrađenosti.

Zasnovan na načelu pravednosti, naš prijedlog vezan je uz postojeću površinu svakog vlasnika, pri čemu je predviđen prosjek moguće bruto-izgrađenosti od 89,735 posto – za svakog isto! Iz tog je izračuna izuzet i zakonski predviđen postotak od 33 posto izdvojenih površina, a koji služe za javne namjene (ceste, nogostupi, sportski tereni). Osim toga, površine Grada izdvojene su iz ovog prijedloga podjele zato jer je površina koju Grad posjeduje za više od 5.000 četvornih metara manja od površine koja je potrebna za izgradnju osnovne škole i novog

centra Caritasa te zakonski izdvojene površine (za javne namjene), a tu razliku mi ovim prijedlogom solidarno po krivamo u korist Grada!

Naš je prijedlog stoga sukladan stavu Caritasa Varaždinske biskupije, objavljenom u prošlom broju, gdje se jasno navodi da Caritas “očekuje brzo i pravedno rješenje”. Naš se prijedlog vodi upravo načelom – pravednosti! Pozivamo stoga javnost, Grad, nadležne institucije i sve zainteresirane strane da prihvate naš prijedlog i tako omoguće brzu urbanizaciju sjevernog dijela Varaždina.

Barbara Kocijan, predstavnica udruge Vlasnici zemljišta na Banfici

ČITATELJI PIŠU Na groblju u Biškupcu nered nakon ukopa, kao i nakon šišanja čempresa

Je li groblje u Biškupcu manje vrijedno?

Uzrujana i žalosna zbog neodgovornog rada djelatnika Parkova koji održavaju groblje u Biškupcu, prisiljena sam obratiti vam se. Riječ je o posljednjem počivalištu mojeg supruga, koji je nažalost zbog teške bolesti prerano preminuo, a mi smo uredili njegovo posljednje počivalište i brinemo se da sve uvijek bude čisto i uredno, jer je on to zaslužio. Prilikom pokopa na susjednom grobu radnici su na našu mramornu ploču naslagali drvene grede, njihove mramorne ploče i zemlju, a da pritom nisu naš grob zaštitili plastičnom folijom, tako da je bio pun zemlje i blata.

Kad sam se obratila Parkovima, rečeno mi je da će se to srediti, ali da radnici sada nemaju vremena. Ogorčena sam takvim postupkom odgovornih osoba, jer mi uredno plaćamo naknadu i dali smo Parkovima da se brinu za posljednje počivalište naših pokojnika. Iz postupaka i objašnjenja odgovorne osobe, stekla sam dojam da je groblje u Biškupcu manje vrijedno nego ono u Varaždinu, jer se to tamo sigurno ne bi dogodilo.

Isti je slučaj i sa šišanjem čempresa, jer ostaci ostaju na grobovima i nekoliko dana. (...) Nažalost, imam osjećaj da na

groblju u Biškupcu rade nestručni ljudi ili Parkovi ne vode dovoljno računa o standardima obavljanja poslova, da bi se izbjegla oštećenja i nered na groblju. Uvjerena sam da će ovo moje pismo potaknuti odgovorne osobe da bolje kontroliraju svoje djelatnike i da uvedu neke nove standarde prilikom ukopa i održavanja groblja, kako bi očuvali našu imovinu i na taj način nas koji brinemo za grobove svojih pokojnika poštede uzrujavanja i žalosti kada ih dođemo posjetiti. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

ČITATELJI PIŠU Ostao bez posla kad je poslodavac saznao da ima epilepsiju

Imam epilepsiju, ali me nitko ne želi zaposliti Danas u vrijeme krize teško je naći posao svakome, a da ne govorimo o ljudima koji su bolesni. Jedan od tih sam i ja, koji imam epilepsiju, ali ne u toj mjeri kakvom to smatra društvo kojem ti kažeš nešto o tome i odmah si odbačen. Liječim se od te bolesti već puno godina, ali još dan danas nije se našao uzrok ili nekakav izvor da bi se znalo odakle i kako to izliječiti. Tu nastanu problemi. Završivši srednju školu, tražio sam posao da imam svoj kruh i da živim svoj život. Radio sam dosta godina za jednu tvrtku, nakon čega sam pošao dalje raditi. Radio sam malo tu i malo tamo, ali sada više ništa ne radim. Zašto?

Na predzadnjem radnom mjestu nije bilo ugodno, jer su saznali da sam bolestan te su me pozvali na razgovor. Pitali su me je li to istina te me poslali na kontrolu nakon čega sam dobio “diplomu” da sam nesposoban za rad.

Tako sam ostao bez posla, a našavši novi posao, strahovao sam da mi poslodavac ne sazna da sam bolestan, jer bih vjerojatno isto “odletio”, ali je prošlo tih nekoliko mjeseci, koliko sam radio taj sezonski posao.

Danas kad tražim posao, isti problemi.

Nađem li koji posao, nije dobro, jer kako ići na razgovor, a ne reći za sebe (...)?

Volio bih znati koji poslodavac bi to prihvatio, a da me ne odbaci. (...)

Sada doma sjedim i trunem, jer ne mogu dobiti posao, te umjesto da ja nekog hranim, oni hrane mene.

Završio sam školu, bio u vojsci, branitelj sam, čak imam i radnog staža. Međutim, raditi ne mogu jer ljudi ne znaju o kakvoj bolesti je riječ, a koliki su ljudi s takvom bolešću dobro i rade, pa čak su napredovali na poslu koji obavljaju i nisu ništa drukčiji od drugih, a što je najvažnije, nisu odbijeni od ostatka svijeta i ljudi!

Razočarani (podaci poznati redakciji)

16 Školstvo

12. listopada 2010.

ISTRAŽUJEMO Štedi li se i u Varaždinu na programu produženog boravka?

Nema štednje, boravak u svim osnovnim školama Anketa provedena među roditeljima i učenicima koji polaze produženi boravak pokazala kako su zadovoljni organizacijom i načinom provođenja programa

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

le školske godine čak smo razmišljali i o organiziranju U Varaždinu neće biti šted- produženog boravka za učenji na račun produženog nike viših razreda, no javilo boravka. Dok se u nekim se samo osmero učenika, što školama u Hrvatskoj štedi je ipak nedovoljno za organitako što se ukidaju ili spajaju ziranje programa boravka s odjeljenja produženog borav- obzirom na to da bi u jednoj ka, u gradu Varaždinu o tome grupi trebalo biti između 15 do 20 učenika – doznali smo ne razmišljaju. od Karmen Hans-Jalšovec, ravnateljice I. OŠ, koja je uz Veliko zanimanje Jedan od razloga takvog V. OŠ jedna od varaždinskih s najdužom trastajališta zasigurno leži u či- š k o l a dicijom pronjenici što na području grada v o đ e nj a vlada veliko zae n i d o pronimanje g e k s l ško io dužeza takav e li l a š lj o š r i p n o g način orrazm oduženog o m s pr boravganiziračak iranju ede ka u vanog borarganiz za više razr o raždinskim vaka djece ka borav školama. U u školama toj se školi produnakon završetka nastav e . ženi boravak kontinuirano Potvrdila je to anketa pro- provodi već više od četiri vedena još prošle školske desetljeća, točnije od školske godine na učenicima koji godine 1968./1969. polaze produženi boravak i roditeljima.

Pod nadzorom - Ona je pokazala kako su Premda kaže kako je i sama učenici i roditelji izuzetno čula o ukidanju produženog zadovoljni organizacijom i boravka u nekim hrvatskim načinom provođenja progra- školama, ravnateljica I. OŠ ma produženog boravka, po- smatra kako je stručno i orgasebno mogućnosti korištenja nizirano korištenje vremena ručka za sve koji to žele. Zbog za učenike nakon nastave toga je i produženi boravak u vrlo važno. ovoj školskoj godini organizi- Umjesto da su djeca prepuran u svim školama – doznali štena samima sebi, jer mnogi smo od Karmen Trubić, pro- roditelji rade, kroz produženi čelnice Upravnog odjela za boravak roditeljima i djeci obrazovanje i znanost Grada pruža se sigurnost. Ne samo Varaždina. da u boravku djeca pišu i Da je zanimanje za produ- rješavaju zadaće, nego imaju ženi boravak veliko, potvrdili i razne druge aktivnosti, su i u I. OŠ gdje je s početkom od sportskih do društvenih nastave počeo i boravak. igara i odlazaka na izložbe, - U taj je program trenutno predstave i druga događanja. uključeno 50-ak učenika nižih Upravo ovdje učenici mogu razreda naše škole koji su ras- steći i usvojiti mnoge navike poređeni u tri skupine. Proš- značajne za kasnije razdoblje.

Uz pisanje zadaća, učenici u produženom boravku imaju sportske aktivnosti, a igraju i društvene igre

Svi oblici neprihvatljivog ponašanja koje učenici pokazuju u kasnijoj dobi vuku korijene iz djetinjstva i zato je važno da se učenicima omogući organizirano i kvalitetno provođenje vremena – zaključila je Hans-Jalšovec.

420

kuna stoji produženi boravak, a u to je uključen i ručak; za drugo dijete cijena je 15 posto niža

250

učenika iz sedam varaždinskih osnovnih škola trenutno pohađa produženi boravak

KOLIKO? Grad Varaždin za boravak godišnje izdvaja milijun kuna

Napišemo zadaću, pa se igramo - Ovdje mi je jako lijepo jer imam puno prijatelja, a učiteljica je jako dobra – rekao je Nikola, jedan od polaznika produženog boravka u varaždinskoj I. OŠ, koji je bio zaokupljen slaganjem kockica. Tea i Dunja zadaću su već napisale, pa su se bacile na slaganje puzzli i memoryja.

- Sviđa nam se u produženom boravku. Uvijek brzo napišemo zadaću, pa se onda igramo – otkrile su.

Učiteljica Martina Bedeniković kaže kako djeca toliko vole produženi boravak da se ponekad ljute što su roditelji već došli po njih.

- Koliko su oduševljeni najbolje potvrđuje to što smo s

boravkom startali već drugi dan nastave – rekla je.

Produženi boravak u toj

c

ijena produženog boravka ove je školske godine ista kao i prošle školi počinje nakon završetka nastave, u 11:30, a traje do 16:30 sati.

- Tijekom tih pet sati, koliko je zakonom i predviđeno, uz rješavanje zadaća za učenike su organizirane i sportske aktivnosti, društvene igre, a odlaze i na izložbe ili priredbe – doznali smo

OSTALE ŠKOLE Boravak organiziran u dvije škole Varaždinske županije, treća razmatra

Boravak – novina koju roditelji trebaju prihvatiti Dok je produženi boravak u varaždinskim školama trenutno tražen i popularan, u ostalim školama na području županije baš i nije tako.

- Ankete po školama pokazale su da većina roditelja u osnovnim školama, posebno u ruralnim dijelovima županije, zasad ne pokazuje interes za ovakav oblik rada s djecom.

Očito je da je potrebno određeno vrijeme za prihvaćanje novina u školi, pa to vrijedi i za ovaj projekt. Tempo života

i način rada ostavljaju roditeljima sve manje vremena za

r

oditelji iz ruralnih dijelova županije zasad ne pokazuju interes za ovakav oblik rada s djecom rad s djecom, ne samo u većim gradovima, već i u manjim mjestima, tako da smo uvje-

reni da će roditelji zajedno s lokalnom samoupravom vrlo skoro prepoznati prednost ovog projekta – poručuju iz Varaždinske županije u pismenim odgovorima na naš upit.

Tako se produženi boravak u trajanju od tri do četiri sata trenutno provodi u OŠ Šemovec, koja treću godinu zaredom ima osiguran boravak za učenike nižih razreda.

- U OŠ Varaždinske Toplice trenutno se provodi anketa među roditeljima, dok je u

OŠ Trnovec prošla godina bila probna, a prema informacijama kojima raspolažemo, ove školske godine krenulo se s produženim boravkom – izvijestili su nas iz Varaždinske županije.

Također, Varaždinska županija trenutno ne financira produženi boravak kao oblik organiziranog načina boravka djece u školama nakon redovite nastave. Tako, primjerice, u OŠ Šemovec Općina financira učitelja, a prostor daje škola.

od Karmen Hans-Jalšovec, ravnateljice I. OŠ.

Cijena produženog boravka koju roditelji mjesečno plaćaju ista je kao i prošle godine i iznosi 420 kuna mjesečno.

- Od te cijene prosječno 260 kuna stoji ručak, a ostalo je sufinanciranje rada učiteljice. Cijena za drugo dijete je 15 posto niža – doznali smo od Karmen Trubić, pročelnice gradskog Upravnog odjela za školstvo i znanost.

Za provođenje programa produženog boravka, u koji je ove školske godine uključeno 250 djece iz sedam varaždinskih osnovnih škola, Grad Varaždin godišnje izdvaja oko milijun kuna.

RUČAK JE “IN” U svakoj školi svim je učenicima ponuđena mogućnost ručka čija je prosječna cijena 13 kuna dnevno.

Trenutno tu mogućnost koristi oko 500 učenika, i to najviše iz I., II., i VI. osnovne škole. U I. OŠ dnevno na ručak ide između 130 i 150 učenika.

- Mi smo roditeljima dali mogućnost odabrati dane kada žele da im djeca ručaju u školi, dakle ne moraju plaćati za cijeli mjesec – doznali smo od Karmen Hans-Jalšovec.

12. listopada 2010.

Oglasi 17

18 Crna kronika

12. listopada 2010.

I TOGA IMA Nastavljen postupak protiv skupine krijumčara droge uhićenih još 2005.

Kilograme heroina švercali iz Makedonije u Hrvatsku i Italiju Droga je prevezena najmanje 20 puta, i to od šest do osam kilograma

Pritvor istekao, a presuda?

Usporedo s podizanjem optužnice, zatražen je pritvor protiv gotovo svih, izuzev troje okrivljenih. Među njima bila je i S. Šantek, koja je ušla u program zaštite svjedoka. Optuženi protiv kojih je izrečen pritvor u njemu su proveli maksimalno zakonom dopušteno vrijeme od tri godine, nakon čega su morali biti pušteni na slobodu. Budući da im u međuvremenu nije izre-

KRIMINALITET Prekid krijumčarskog lanca i uhićenje optuženih izazvalo je veliku medijsku pozornost

vraćao vozaču.

Heroin u Genscheru Za pr ijevoz su uglavnom koristili Bajramijev Mercedes „Genscher“ krapinskih oznaka, a za jedan prijevoz Šantek bi dobila od 1.000 do 2.500, a Kapeš i do 5.000 eura. Jednom prilikom Šantek je za isporučeni heroin u Italiji dobila 18.000 eura, od čega je polovicu predala Bajramiju.

Nakon Kapešovog odusta-

janja, za prebacivanje droge u Italiju Šantek je na traženje Halilija angažirala i dvanesto-

l

anac prekinut kada je talijanska policija zaustavila Čeha s 18 kilograma droge optuženog Profuntara, koji je dobio 6.000 eura, ali je Merce-

des dovezao samo do Rovinja, odakle ga je u Italiju za isti iznos prevezao desetookrivljeni Šoštarić. Iako je početkom 2004. vozač nepoznatog identiteta zalutao u Milanu gdje ga je zatekla policija i uhitila, a drogu oduzela, lanac za prebacivanje heroina prekinut je u srpnju kada je talijanska policija zaustavila XI-okrivljenog Čeha s 18 kilograma droge, koju mu je oduzela, kao i Bajramijev Mercedes.

NARKO TRŽIŠTE Dio droge iz Makedonije prodavan je i u Hrvatskoj

IZDVOJENO

čena pravomoćna presuda, neki po izlasku iz pritvora postaju nedostupni hrvatskom pravosuđu. Tako je dodatno povećan broj optuženih u bijegu jer je petero optuženih bilo nedostupno domaćem pravosuđu već prilikom podizanja optužnice.

Stoga se u optužnici tražilo suđenje u odsutnosti za B. Redžepija, T. Redžepija, T. Čeha, V. Nuredinija i A. Ćerinija.

Heroin vozili od Varaždina do Splita Dio heroina prodavan je i u Hrvatskoj. Tako je Tadžedin Redžepi snabdijevao svojeg nećaka V-okrivljenog Burima Redžepija, koji je u veljači 2005. nakon što je to od njega zatražio Halili prodao VI-okrivljenoj Šantek 500 grama heroina za 7.000 eura na poček. Od te količine ona je 215 grama prodala za 5000 eura, i to prikrivenom istražitelju. Deset grama prodala je i Bojanu Šanteku, dok je

200 grama prepakirala u manje doze te ih dala Mirku Joviću radi daljnje prodaje. Zajedno s Canaydinom Halili je u svibnju 2005. prikrivenom istražitelju nudio 19 kilograma heroina visoke čistoće za kupnju od 19 tisuća eura. Nakon višekratnih pregovora Halilija s prikrivenim istražiteljem i upoznavanja s Nafijem Fetaijem, potonji je istražitelju prodao kilogram heroina za 18.000 eura. Bajramija,

Dodoju i Nuredinija optužnica tereti da su zajedno krijumčarili heroin i na splitsko područje.

Bajrami bi po telefonskom dogovoru s Nuredinijem i osobom zvanom Čamilj došao do njih u Srbiju, gdje bi preuzeo drogu te je dovozio do Klisa. Tu bi nazvao Dodoju koji bi heroin stavljao u svoje vozilo, a plaćao bi ga izravno Nurediniju i Čamilju, koji su bili u drugom vozilu u pratnji.

OBRANA Dio optuženih tijekom istrage priznao djela za koje ih se tereti

U šverc zbog financijskih problema

Svetlana Šantek s lisicama

Tijekom istrage Bajrami je opisao okolnosti koje su prethodile njegovom krijumčarenju droge. Iz Gostivara se 1982. godine doselio u Bistricu gdje je otvorio slastičarnicu. Kada je 1997. zapao u novčane probleme i dugove, Dino i Redžepi iz njegovog rodnog mjesta predložili su mu krijumčarenje droge za zapadnu Europu.

Budući da u Makedoniji ima petero djece i nezaposlenu suprugu, prihvatio je ponudu

Mokrio u marici ČAKOVEC - Tijekom nadzora prometa policija je u subotu zaustavila 35-godišnjaka koji je vozio tehnički neispravan bicikl po sredini kolnika.

Budući da je nogama mahao oko sebe te koljenom i rukama udarao policijske službenike, priveden je u prostorije PU međimurske. U službenom vozilu - marici obavio je malu nuždu te pokazivao spolni organ, nakon čega je odvezen na Odjel psihijatrije Županijske bolnice Čakovec, gdje mu je utvrđena dijagnoza “poremećaj ponašanja uzrokovan alkoholom”. Protiv njega podnosi se kaznena i prekršajna prijava.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

na varaždinsko ili zagrebačko područje, ovisno o RedžepijeZ AGREB – Saslušavanjem vim uputama, za što je dobivao vještaka na zagrebačkom je po 500 eura po kilogramu. Županijskom sudu nastavljen Izuzev u dva navrata, ključeve postupak protiv skupine uglav- vozila u Hrvatskoj bi predavao nom hrvatskih i makedonskih drugim osobama, koje bi heroin državljana, dobrim dijelom iz prebacivale u Italiju. Tako je Varaždina, koje se tereti da su droga prevezena najmanje 20 od 1998. do 2003. prokrijumča- puta, i to u količinama od šest rili desetke kilograma heroina do osam kilograma.

Na varaždinskom su područiz Makedonije preko Hrvatske, a dio droge prodavali i na do- ju, prema optužnici, drogu od jeseni 2003. do srpnja maćem narko tržištu. Riječ je o 2004. preuzimali hrvatskim državljanima trećeokrivljeni Samiju Bajramiju, na Halili i šestoHalimu Haliliju, m o k okr ivljena Siniši Dodoji, aždins gu r a v Šantek, koja Burimu Redžero d u j č je pronalapiju, Svetlani podru zimali zila vozače Šantek, Alenu reu p i l i u l s a koji su za Kapešu, Dani H e j l v i r novac dronijelu Šoštarik trećeo rivljena gu prevo ću, Tomislavu i ok zili u Italiju. Čehu, Darku Tako je Šantek Profuntaru, MirŠantek zajedno s deveku Joviću i Bojanu tookrivljenim KaŠanteku, zatim makepešom u nekoliko navrata donskim državljanima Nafiju Fetaiju i Tadžedinu Redžepiju, sudjelovala u prijevozu droge, kao i turskom državljaninu Yu- dok je Halili u dogovoru s Redcelu Canaydinu te srpskom dr- žepijem telefonski provjeravao gdje se vozači nalaze i davao žavljaninu Vetonu Nurediniju. upute kuda da voze i kome trebaju predati heroin skriven Za turu 500 eura Drogu bi, prema optužnici u automobilu.

Uglavnom je bilo riječi o koju je USKOK podignuo još 2006. godine, pribavljao Redže- osobama albanske nacionalpi u Makedoniji te je skrivao u nosti, koje su drogu vadile iz vozilo koje bi Bajrami dovozio automobila, koji se ispražnjen

I TOGA IMA

te je prevozio heroin pet-šest

s

vi su vozači znali što u automobilima prevoze u Italiju, tvrdila Šantek

puta i to tijekom 7-8 godina.

Svoje vozilo predavao bi u Makedoniji Dini, koji bi se kroz tri do četiri sata vraćao s drogom koju bi zatim prebacio u Hrvat-

sku, uglavnom u Zagreb, ali i Varaždin. Po njegovoj procjeni Dino mu je ostao dužan između 50 i 60 tisuća eura.

Svetlana Šantek rekla je da je vozače za krijumčarenje iz Hrvatske u Italiju tražila na poticaj Halilija kod kojeg je radila.

Svi su po njoj znali što prevoze, a droga je uglavnom isporučivana u Milanu. Međutim, Danijel Šoštarić je to porekao, kao i Darko Profuntar koji je ustvrdio da je od prijevoza u

Italiju odustao kada je vidio kako iz naslona zadnjeg sjedala padaju paketi, pa je vozilo ostavio u Rovinju. Šantek je rekla kako se na prodaju heroina na malo odlučila zbog financijske krize, pa je uz pomoć Bajramija nabavila 500 grama heroina. Poričući navode optužnice, Siniša Dodoj ustvrdio je da je nekretnine kupio zahvaljujući prodaji građevinskog zemljišta, a ne novcem od preprodaje heroina.

Optužen za ubojstvo ČAKOVEC - Zbog ubojstva Krunoslava Kontreca iz Turčišća, čije tijelo međimurska policija nije uspjela pronaći ni nakon gotovo tri mjeseca intenzivnog traganja, podignuta je optužnica protiv Krešimira Marodija, 37-godišnjaka iz susjednog Domašinca.

Okrivljenog se tereti da je u stanju neubrojivosti 24. srpnja ove godine kod Turčišća ispalio u 36-godišnjeg Kontreca najmanje četiri streljiva iz automatske puške.

Prilikom pretresa policija je pronašla automatsku pušku i okrvavljenu odjeću, na temelju čega su Marodija povezali s Kontrecovim nestankom, a i naknadno je vještačenje pokazalo da su zrna i čahure pronađeni kod mosta na Trnavi ispaljeni iz pronađene automatske puške.

NAŠA POSLA

Nožem po odjeću VARAŽDIN - Policija je uspjela otkriti razbojnika koji je u jednom varaždinskom trgovačkom centru otuđio više komada tekstilnih artikala.

Riječ je o 28-godišnjaku kojeg je u utorak oko 19.10 sati zaustavio zaštitar jer je prošao blagajnu ne plativši robu, nakon čega je osumnjičeni izvadio nož te je počeo mahati prema zaštitaru, a zatim se uz prijetnju udaljio iz trgovačkog centra, dok je naknadno pronađen operativnim radom policijskih službenika.

Poslovni svijet 19

12. listopada 2010.

USPJEH Infodesign je najprihvatljiviji ponuditelj EAS/ERP informacijskog sustava za tvrtke u vodoopskrbi i odvodnji

TRGOVAČKI SUD

Odabrani prema pravilima IBRD-a i WB-a Infodesign, varaždinsku informatičku kuću, Hrvatske vode odabrale su kao najprihvatljivijeg ponuditelja EAS/ERP informacijskog sustava za upravljanje poslovnim procesima i planiranje resursa u vodoopskrbi i odvodnji te komunalnom poslovanju, i to prema strogim pravilima i uvjetima Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) te Svjetske banke (WB).

Naime, Hrvatska je dobila zajam

I

nfodesign će uvesti softver za upravljanje komunalnom tvrtkom u Našicama

od IBRD-a za troškove Projekta unutarnje vode kojemu je cilj poboljšanje usluga vodoopskr-

be i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda, kao i osiguranje mjera zaštite od poplava u unutrašnjosti Hrvatske. Kao dio tog velikog projekta koji se provodi u nizu općina, varaždinska informatička tvrtka uvest će softver za upravljanje komunalnim poduzećem u Našicama.

Naime, analizom traženih i priloženih dokaza o sposobnosti ponuditelja prema smjernicama

Kruhek, IGM i MTC - stečaj

Svjetske banke, utvrđeno je kako Infodesign ima najprihvatljivije kvalifikacije i reference za potrebne konzultantske usluge te stoga ispunjava sve dokaze o sposobnosti i uvjete utvrđene Pozivom za iskazivanje interesa.

Sukladno tome pozvan je dostaviti svoju tehničko-financijsku ponudu temeljem zahtjeva za ponudom koji su pripremile Hrvatske vode.

STAV Ima prostora za značajne i konkretne pomake posustaloga gospodarstva

Male i srednje tvrtke trebaju biti temelj održivog modela razvoja Male i srednje tvrtke nastavit će se okretati sebi i vlastitim rezervama da bi opstale, dok za velike sustave koji godinama računaju na pomoć države vjerojatno nema budućnosti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Gospodarske prilike su otežane, ali to nikako ne znači da nema prostora za značajne i konkretne pomake prema naprijed, posebno u domeni malih i srednjih poduzeća koja se oslanjaju na naša lokalna iskustva te stručnost i poslovnu sposobnost ljudi naše regije.

Tvrdi to Dušanka Čirić, predsjednica Udruge Jedra u sklopu koje djeluje Klub poslovnih žena s više od dvadeset menadžerica, vlasnica obrta i malih poduzeća te drugih poslovnih žena. Tako organizirane promiču te razvijaju malo i srednje poduzetništvo žena kroz promoviranje vlastitih proizvoda i usluga, ali i stvaranje mreža poslovnih kontakata i partnerstva, usavršavanje poslovnih znanja i vještina putem seminara i treninga, kao i promicanje najboljih primjera poslovanja te novih i inovativnih praksi.

Nužan zaokret - Najveći problemi gospodarstva vjerojatno su strukturne prirode, djelom naslijeđeni iz bivše države, a dijelom nastali

procesom kaotične poratne dinama računaju na veliku poprivatizacije. Izlaz vidimo u moć države vjerojatno nema definitivnom zaokretu prema budućnosti - smatra Čirić. malim i srednjim tvrtkama koje trebaju biti temelj održivog Važno povezivanje modela razvoja - veli Čirić Imperativ preživljavanja nadodavši da to vrijedi za gotovo ših tvrtki, kako dodaje, postaje sve sektore. komunikacija, stručno usaKao primjer navodi konti- vršavanje i korištenje svake nentalni turizam koji bi trebalo poslovne prilike u osvajanju razvijati kroz male obiteljske tržišta, baš kao što je to slučaj hotele i ostale prateće dje- i u razvijenim državama. latnosti, kao što se plani- Vrijeme pred nama pruža ralo na Aquacityju. puno razvojnih mogućTakvim realnim nosti, ali će zbog por programima, teškoća na tržištu doba kako naglabrzo eliminirat i r e j m i r p šava, lakše poslovno uspae j o je pomoći vane tvrtke, kao an planir da s tanu i one koje makar na e j n a g na noge, a i na kratko zala u i l oni puno stanu u razvoju. ju, ve y t i c a brže vraćaOsnova poslovAqu ć ju zajednici nog razvoja daČiri kroz poreze, nas je pravodobno i z ap o šljav anje, kvalitetno informiranje razvoj infrastrukture - networking, i na tome je te razvoj kvalitetnih poslovnih temeljeno praćenje poslovnih navika. trendova - ističe Čirić, koja - U vremenu koje je pred vjeruje da je za preokretanje nama, male i srednje tvrtke, negativnih trendova važno koje su prilagodljivije od veli- pronaći komplementarne pokih, nastavit će se okretati sebi slovne subjekte iz drugih regija i vlastitim rezervama kako bi kao i iz susjednih država, koji opstale, dok za mnoge velike nalaze interes u poslovnoj sustave koji na tržištu već go- suradnji.

VARAŽDIN – Pokrenut je prethodni stečajni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad poduzećem Kruhek iz Kotoribe. Ročište na kojem bi se trebalo odlučiti hoće li se otvoriti stečaj zakazano je za 25. listopada na varaždinskom Trgovačkom sudu. Na tom će se sudu 16. studenog održati ispitno ročište u stečaju lepoglavskog IGM-a, a 15. prosinca održati i ispitno ročište vjerovnika propalog MTC-a, prvog čakovečkog shopping centra s prostorima za najam.

JAVNI PRIJEVOZ

Hoće li biti zainteresiranih?

VARAŽDIN – Hoće li na području grada Varaždina i dalje biti javni prijevoz mini-busevima ovisi o ishodu natječaja za dodjelu koncesije koji bi trebao biti objavljen kroz mjesec dana, rečeno je na kolegiju varaždinskog gradonačelnika.

Naime, kako je upozorio pročelnik za komunal Marijan Bakulić, moguće je da nitko neće pokazati interes za taj posao koji sada obavlja AP u stečaju temeljem privremene dozvole.

SURADNJA S BIH

Projekti u Travniku Dušanka Čirić, predsjednica Udruge Jedra i Kluba poslovnih žena

Nastup na Economici u Puli Klub poslovnih žena Udruge Jedra sudjelovat će na Petom regionalnom Forumu BPW Danube net koji će se od 4. do 6. studenog održati u Puli. Naime, u sklopu Foruma bit će i Sajam ženskog poduzetništva – Economica gdje će članice prezentirati proizvode i sudjelovati na poslovnim susretima.

- Povezivanje kroz klub

omogućava članicama sudjelovanje u projektima i zajedničko istupanje na nova tržišta. Kroz otvaranje novih kanala komunikacije članice udruge mogu pronaći poslovne partnere, kupce ili korisnike - veli predsjednica udruge, koja surađuje s Udrugom poslovnih žena BPW Pula i drugim sličnim udrugama.

VARAŽDIN – Izaslanstvo općine Travnik na čelu s načelnikom Tahirom Lendom obišlo je MIV, nakon čega ga je zajedno s predstavnicima varaždinskog poduzeća primio zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Slobodan Mikac. Povod dolaska bilo je upoznavanje s mogućnostima varaždinskih metalaca budući da Travnik priprema projekt regionalnog sustava vodoopskrbe i odvodnje Plava voda. Radi uspostave suradnje i na drugim područjima, dogovoren je uzvratni posjet.

Prava odluka Kako mjeriti emocionalnu inteligenciju E

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

mocionalna inteligencija sposobnost je pojedinca da razumije i upravlja svojim emocionalnim reakcijama, kao i da se prilagođava i reagira na tuđe. Kako mjeriti emocionalnu inteligenciju? Mjerenje se najčešće provodi neposrednim procjenjivanjem sposobnosti pojedinca preko problemskih zadataka koje pojedinac rješava i za koje postoji ispravan i neispravan odgovor, što nije slučaj kod primjene skala za samoprocjenu. Jedan od

najpoznatijih modela za mjerenje emocionalne inteligencije je MEIS model koji obuhvaća ispitivanje u 4 kategorije: percepcija emocija, utjecaj emocija, razumijevanje emocija i upravljanje emocijama. U 1. kategoriji percepcije emocija mjeri se sposobnost prepoznavanja emocija na licu čovjeka, u glazbi, u pričama, dizajnu. Primjerice, ispitaniku se pokazuju slike na kojima su prikazane osobe s izraženim emocijama i pojedinac treba prepoznati i opisati

o kakvim se emocijama radi. 2. kategorija odnosi se na ispitivanje utjecaja emocija na racionalno prosuđivanje pojedinca. Ispituje se postaje li osoba pod utjecajem emocija pristrana u odlučivanju ili uspijeva zadržati svoju objektivnost? 3. kategorija odnosi se na emocionalno razumijevanje koje uključuje prepoznavanje i rješavanje složenih emotivnih problema te uvjetovanih i povezanih emotivnih reakcija. I 4. se kategorija odnosi

na upravljanje emocijama, u čijem se ispitivanju za procjenu ispravnosti odgovora primjenjuju tri perspektive: perspektiva ispitanika, eksperta i ciljane skupine. Procjena eksperta je mišljenje stručnjaka iz ovog područja koji su se prethodno usuglasili oko ispravnog rješenja.

Perspektiva ciljane skupine kao ispravan odgovor koristi onu vrstu emocija koju je osjetila osoba koja je primjerice skladala glazbeno djelo ili slikala određene motive.

20 Crtorad

12. listopada 2010.

USPJEH Na Kapucinskom trgu položen kamen temeljac za trenutno najveću investiciju

Počeli radovi na izgradnji Za nas je iznimno priznanje što smo dobili koncesiju za naplatu parkiranja na rok od 30 godina te izgradnju podzemne garaže, istaknuo je Ježovita segmentima. Isto tako raspisan je i natječaj za nadzor radova, gdje smo također dobili renomirano poduzeće, zagrebački IGH. To su jamstva da će podzemna garaža biti napravljena i u ugovorenom roku i kvalitetno, u što ćemo se uvjeriti kada se kroz 16 mjeseci opet nađemo ovdje na istome mjestu na zajedničko zadovoljstvo, posebice korisnika parkirališta - rekao je Ježovita.

Za 16 mjeseci Zahvalivši korisnicima na duIspod jednog od nekada najljepših gradskih trgova, koji su gogodišnjoj suradnji, odnosno korištenju usluge parkiranja zadnjih godina nagrđivali koja je u Varaždinu na parkirani automojednoj od najviših bili, u roku od u razina u Hr vat16 mj e s e c i u skoj, direktor p o d uze će javn u ž Crtorada istaZagorjegara u n m knuo je da je Tehno podze ulaže više upravo zahvab eton d a r o t ljujući organinaprav it r a C n u j i l i ziranoj naplati će dv ije 45 m d o parkiranja i podzemne kuna plaćanju cijene e t aže t lo od pet kuna danas crtne površimoguće ići u jedan ne od po 6.400 tako veliki projekt kao što četvornih metara s oko 450 parkirnih mjesta. Za je izgradnja podzemne garaže. to će Crtorad uložiti više od 45 milijuna kuna, a sa svim Kruna poslovanja prethodnim radovima blizu 50 - To je kruna našeg poslovamilijuna kuna. nja, koje se do sada uglavnom Uz plaćanje koncesijske na- odnosilo na naplatu parkiranja. knade, izgradnja ovakve pod- Trenutno imamo koncesiju zemne garaže obveza je Crto- naplate parkiranja u tri grada rada iz ugovora o koncesiji za i četiri općine, a bavimo se i naplatu parkiranja koja mu je izradom prometnih znakova. Za dodijeljena na rok od 30 godi- nas je uistinu iznimno priznanje na, nakon čega objekt prelazi u što smo u Varaždinu dobili kongradsko vlasništvo. cesiju za naplatu parkiranja na - Dugo smo čekali početak rok od 30 godina te izgradnju i radova na prvoj pravoj podze- vođenje podzemne garaže. Ona mnoj garaži u Varaždinu, koju je Varaždinu uistinu potrebna. smo dužni napraviti u roku od Svakodnevno smo svjedoci dvije godine. Raspisali smo gužvi u ovom dijelu grada, koje natječaj za izvođača radova na će nestati kroz 16 mjeseci kada kojem je Zagorje-Tehnobeton će se, vjerujem, dovršiti radovi dalo najbolju ponudu u svim - rekao je Ježovita.

Početak gradnje podzemne garaže značajan je dan za grad Varaždin i korisnike javnih parkirališta na njegovom području, a isto tako i naše poduzeće, istaknuo je u utorak Tomo Ježovita, direktor varaždinskog Crtorada, prilikom polaganja temeljnog kamena prve podzemne javne garaže u Varaždinu, koja će se nalaziti na Kapucinskom trgu.

Bacanjem prvih lopata betona Tomo Ježovita, direktor Crtorada, te Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, označili su poč

Garaža s punilicom za elektromobile!

Prva, prava podzemna garaža u Varaždinu imat će neke posebnosti koje se rijetko u nas susreću u takvim objektima ili ih uopće nema.

Osim velikog raspona među nosivim površinama, zahvaljujući čemu u zoni parkiranja neće biti nikakvih betonskih stupova, garaža će imati i punilicu za elektromobile!

- Bit će tu još toga, ali ostavimo to za otvorenje o kojem ćemo razgovarati već krajem iduće godine - istaknuo je direktor Crtorada Tomo Ježovita.

Idejni projekt izgleda Kapucinskog trga nakon dovršetka podzemne garaže i uklanjanja postojećeg parka

GARAŽA Jedan od kapitalnih projekata

Početak uređenja trga, ali i okolice Naglašavajući da javna podzemna garaža, uz dogradnju Kirurgije, novog objekta Centra T. Špoljar i tvornice za MBO, dokazuju da grad Varaždin ima snage za veća ulaganja i u ova recesijska vremena, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok izrazio je zadovoljstvo početkom radova u trenutku kada cijela Hrvatska stoji. -Ovaj objekt za nas nije važan samo zato što je riječ o prvoj pravoj javnoj podzemnoj garaži u Varaždinu, budući da je garaža u Ulici braće Radića zapravo bila podzemno sklonište, nego i zato što se radi o dugoročno važnom projektu kojim uređujemo promet u mirovanju te počinjemo oslobađati gradsku jezgru od vozila, a poč injemo uređivati i okolni prostor - naglasio je gradonačelnik Ivan Čehok.

Ovakvim projektom na rubu jezgri, kako je dodao, parkiranje uređuju mnogi turistički gradovi, posebice oni koji imaju velike festivale. - Dobro je

što smo za takav objekt izgradili Kapucinski trg, ne samo zato što je najbliže gradskom središtu, nego i zato što bi bilo šteta trajno ga koristiti kao parkiralište, tim više što se nalazi uz palaču Erdödy koju smatraju najljepšom baroknom gra-

k

ad bude novaca, ozelenit će se i Vodotoranj, najavio Čehok

đevinom - rekao je Čehok upozoravajući da Varaždinu nedostaje velikih trgova za manifestacije. Varaždinski gradonačelnik najavio je da ovim projektom počinje uređenje Kapucinskog trga, ali i okolnog prostora.

- To uključuje rekonstrukciju objekta bivše Vame, koji smo predočili, a onda, kada bude novaca, ozelenit ćemo i fasadu našeg nesretnog Vodotornja - najavio je varaždinski gradonačelnik.

Zagorje-Tehnobeton 21

12. listopada 2010.

u u Varaždinu čiji je investitor tvrtka Crtorad, a radove izvodi Zagorje-Tehnobeton

javne podzemne garaže Projekt kao referentni objekt Tehnobetona Ovo je početak jednog velikog značajnog projekta, kako za grad Varaždin i Crtorad, tako i za našu tvrtku, istaknuo je Bunić Kamen temeljac je uvijek sretan događaj za svakog graditelja, pa tako i za mene i moju tvrtku Zagorje-Tehnobeton, posebno kada se poč inje graditi ovakav objekt koji je trenutno najveći projekt u Varaždinu, naglasio je Miroslav Bunić, generalni direktor najvećeg graditeljskog poduzeća sjeverozapadne Hrvatske, prilikom svečanog obilježavanja početka radova na javnog podzemnoj garaži ispod Kapucinskog trga.

Čestitke

četak radova na izgradnji podzemne garaže ispod Kapucinskog trga

IZDVOJENO

„To je dobro za sve“

Okupljeni sudionici na svečanom početku gradnje garaže

“Grad Varaždin nije mogao sam” Čehok se osvrnuo i na kritike zašto Gradska uprava nije sama ili preko svog poduzeća krenula u gradnju garaže.

- U ovom trenutku nemoguće bi bilo da Grad Varaždin ide u gradnju takve garaže jer ne bismo mogli dobiti odobrenje za zaduživanje.

Ministarstvo financija zbog novih propisa više ne odobrava zaduživanje lokalne samouprave niti njezinoj tvrtki, pa bi bili u pat poziciji: imali bismo projekt, ali

ne bismo se mogli zadužiti.

Dodamo li tome da nisu baš dobra iskustva s JPP-om u Varaždinskoj županiji, vidljivo je da je ovo jedan sretan model jer smo s 30-godišnjom koncesijom za naplatu parkiranja u gradu Varaždinu Crtorad obvezali da izgradi podzemnu garažu, koja će onda postati javni objekt - istaknuo je Čehok napominjući da iskustva drugih gradova koji su sami izgradili podzemne garaže govore da su pogriješili.

Prema prijedlogu o kojem će se izjasniti gradski vijećnici, zbog radova na Kapucinskog trgu naplata parkiranja proširuje se na Ulicu braće Radića do bolnice, zatim na dio Zagrebačke ulice kod ljekarne te parkiralište kod bivše Glazbene škole u Ulici P. Krešimira. Istovremeno, parkiranje se više ne bi naplaćivalo u Milkovićevoj ulici.

- Znam da će se nekim građanima do kojih će doći naplata parkiranja to činiti nepovoljnim. No to je i za njihovo dobro budući da će sada svi vozači koji su parkirali na Kapucinskom trgu ići na prvo slobodno mjesto, dakle do njih. Zato širenjem zone naplate parkiranja onemogućavamo trajno ostavljanje vozila tamo gdje se to ne bi trebalo.

S druge strane prirodno je da ako ovdje imate gradilište morate negdje kompenzirati. Koncesijski ugovor mora se poštovati i molim građane za strpljenje ovih 16 mjeseci.

Izdržimo - poručio je Čehok.

- Ovo je početak jednog velikog značajnog projekta, kako za grad Varaždin i Crtorad, tako i za našu tvrtku, naročito ako uzmemo u obzir recesiju. Stoga čestitam svima, a posebno investitoru i Gradu Varaždinu što su stvorili uvjete za jedan ovakav projekt zahvaljujući kojem će Zagorje-Tehnobeton popuniti značajan dio svojih kapaciteta, naročito u gradu Varaždinu - rekao je Bunić zahvalivši investitoru na povjerenom poslu. Osim što će popuniti dobar dio kapaciteta, kako je dodao, gradnja podzemne garaže važna je jer će ZagorjeTehnobeton dobit i još jedan referentni objekt.

Potpisivanje Ugovora o izgradnji garaže u Gradskoj vijećnici

Do posla u velikoj konkurenciji - Zadovoljni smo što smo dobili posao u vrijeme koje nije naklonjeno graditeljima i u velikoj konkurenciji, koja potvrđuje glad za poslom u našoj zemlji. Mnogo je državnih investicija stalo, a mnogi privatni investitori dvoje što dalje - upozorio je Bunić prilikom potpisivanja Ugovora o izgradnji.

ako se uzme u obzir aktualni trenutak, a sada je odgovornost na nama da

v

rlo brzo stvorit će se uvjeti za gradnju na suhom

Bez bojazni - Poslovi u gradu iz kojeg dolazimo posebno su nam važni i učinit ćemo sve da ovaj projekt bude na ponos grada i investitora, ali i naš referentni objekt u ovakvoj vrsti izgradnje.

Investitor je napravio uistinu važan korak, posebice

unutar 16 mjeseci napravimo dobar posao. Stoga se nadamo dobroj suradnji svih, od projektanta, nas izvođača do nadzora - rekao je Bunić.

Generalni direktor Zagorje-Tehnobetona osvrnuo se i na tijek radova na

Upravo zbog takvog stanja, kako je rekao direktor Crtorada, uspjela se postići manja cijena u odnosu na procjenu.

- Nakon izgradnje podzemne garaže možda ćemo podići cijenu parkiranja na ulicama kako bi se shvatilo da je bolje parkirati u podzemnoj - najavio je Ježovita.

objektu tlocrtne površine 79,5 x 81 metar.

- Nakon temeljca odmah krećemo s iskopom kojeg se neki pribojavaju zbog podzemnih voda.

No ne bi trebali jer ćemo korištenjem najsuvremenijih tehnologija vrlo brzo stvoriti uvjete za gradnju na suhom, iako ćemo biti dobrih četiri metara ispod razine podzemnih voda, a najveća dubina bit će 15,6 metara - pojasnio je Bunić, naglašavajući da je krajnji rok izgradnje garaže 16 mjeseci, ali se nada završetku i prije toga.

Odmah nakon temeljnog kamena počeli su radovi na iskopu buduće podzemne garaže

22 Kruha i igara

12. listopada 2010.

Fatal error Povijest videoigara (2) U

ranim 8 0 -im počele su se proizvoditi prve videokonzole koje su imale mogućnost promjene igara, što je dovelo do naglog porasta broja igara na tržištu te su se počeli otvarati novi razvojni studiji. No tržište nije bilo spremno progutati sve te nove naslove pa se balon od sapunice 1983.

Siniša SOVIĆ godine rasprsnuo te je došlo foto@regionalni.com do raspada tržišta, a mnogi su proizvođači i izdavači bili prisiljeni staviti ključ u bravu. Nakon nekoliko godina tržište se polako počelo oporavljati i u to su vrijeme nastale neke popularne igre poput legendarnog Super Mario Brosa, Final Fantasyja te mnogih naslova čiji nastavci izlaze još i danas. akođer karakteristično za to vrijeme je da su osobna računala počela dostizati i prestizati mogućnosti koje su pružale konzole. U to vrijeme dolazi do pojavljivanja nekih novih modernih žanrova poput RTS-a s igrom Dune II, odlična grafička avantura Monkey Island, Maxisov Sim serijal, Doom koji je utemeljio FPS žanr, a neki su se žanrovi preselili s papira na monitore poput RPG-a. ijekom 90-ih dolaze nove mogućnosti za igre u vidu 3D grafike. 1996. godine na tržištu se pojavljuje Voodoo grafička kartica koja preuzima na sebe teret iscrtavanja 3D scena, a među prvim igrama koje su iskoristile tu tehnologiju bio je Quake. Nakon toga polako su sve igre počele prelaziti u tri dimenzije. Sve igre polako su počele dobivati i multiplayer komponente za igranje putem interneta, a pojavili su se i modovi kao oblik modifikacije igre koju je mogao napraviti svatko. Nakon devedesetih, inovacija u svijetu PC igara skoro da i nije bilo, osim što su poneki žanrovi polako počeli nestajati. Počeli su se pojavljivati razni MMORPG-ovi i druge vrste ogromnih online igri, a izuzev njih najpopularniji su postali FPS-ovi i slične akcijske igre. svijetu konzola počele su se pojavljivati novije generacije koje nude neke mogućnosti poput PC-a, kao što su spremanje podataka na disk, pristup internetu te igre s mogućnošću igranja online. Igre su također postale portabilne u vidu da ih je većina dostupna u verzijama za konzole i za PC.

T

T

U

RECENZIJA Civilization V grafički najljepša izometrijska igra na poteze

Zavadi pa vladaj Piše: SINIŠA SOVIĆ

Civilization serijal legendaran je među igračima te ga pravim veteranima bojišta ne treba posebno predstavljati.

Igra je razvijana u Firaxis Games studiju te objavljena od strane 2K Gamesa. Civilization V je igra na poteze u kojoj odabirete naciju kojom morate pokoriti svijet. Zvuči jednostavno? Pa baš i nije...

Postoje razni nač ini da postanete vladar svega što vas okružuje. Za početak morate imati dobre veze i poznavati što više ljudi na visokim položajima... Tako to ide u stvarnom životu. U igri ipak morate graditi ogromne vojske, poboljšati svoju vojnu tehnologiju, proširiti granice te protivnika stjerati u kut.

Tu je i diplomatski put - reći prave riječi protivnicima u pravom trenutku, pomažući narodima u vremenima borbe i graditi saveze. Treći put do vječne slave je kulturna pobjeda – održavati carstvo ispunjeno strahopoštovanjem prema kulturnim znamenitostima te razvoj mitskog Utopia Projecta.

Konačno, tu je i znanstveni pr istup - istraživanje sve dostupne tehnologije do izgradnje velike svemirske letjelice kojom možete hrabro ići tamo gdje nitko nije bio prije. Naravno, ne morate slijediti samo jedan put prema postizanju svojeg cilja.

U igru su ugrađeni i odlični savjetnici koji vam svojim savjetima pomažu da se snađete u ogromnom svijetu Civilizacije.

Najvažnija novotarija je uvođenje gradova država. To su civilizacije slične vašoj koje nemaju nikakve želje za proširenjem ter itorija, već su tu samo da vam zagorčaju život raznim zahtjevima koje vi morate ispunjavati. U suprotnom ste nadrapali. Osim ako nemate jaku vojsku da dosadnjakovića sravnite sa zemljom. Što se grafičkog aspekta

Sparkle Calibre Sigma SD1

NAJ IGRE 1. Civilization V 2. FIFA Soccer 2011 3. F1 2010 4. R.U.S.E. 5. Starcraft 2

TJED NA

Sparkle proširuje svoju seriju Calibre grafičkih kartica novim modelom Calibre X460G baziranom na GF104 čipu koji je tvornički overclockan.

Za hlađenje se brine Arctic Coolingov Accelero Twin Turbo hladnjak s dva ventilatora i četiri bakrena heatpipea koji odvode toplinu s GPU-a, ali zbog masivnosti ovog hladnjaka kartica zauzima tri slota na matičnoj ploči.

X460G u odnosu na standardni GTX 460 ima povećane taktove GPU-a, memorije i shadera koji iznose 790 MHz, 3900 MHz i 1580 Mhz.

Sigma je predstavila SD1 digitalni SLR, koji koristi potpuno novi 46Mp 1,5 x crop Foveon X3 senzor. Dizajniran kao perjanica tvrtke, SD1 je otporan na vremenske uvjete s tijelom od ma-

gnezijeve legure, 3 “460k dot LCD, i 11 novih točaka twincross AF sustava. Obrada fotografija prepuštena je Dual True II senzoru koji obećava poboljšanje brzine i kvalitete slike, a fotoaparat je kompatibilan s punim rasponom Sigma objektiva.

tiče, igra briljira na svim područjima. Usudio bih se reći da je Civilization V grafički najljepša izometrijska igra na poteze. Voda, brda, doline, žitna polja, sve izgleda živo i pravi je gušt gledati sve te detalje u prekrasnim paletama boja. Civilization serijal je poznat po svojoj igrivos t i koja stvara ovisnost.

P o -

3D bez naočala Na sajmu Ceatec u Tokiju Toshiba je predstavila svoja prva dva LCD televizora koja omogućuju 3D prikaz bez posebnih naočala. Model Regza 20GL1 je 20-inčni televizor razlučivosti 1,280 x 720, dok Regza 12GL1 ima ekran dijagonale samo 12 inča razlučivosti 466 x 350.

U Toshibi naglašavaju kako su novi televizori prvi korak u 3D budućnost, no trebat će proći još nekoliko godina za razvoj većih 3D televizora bez upotrebe naočala koji će se moći prodavati po razumnoj cijeni.

znata je rečenica “samo još jedan potez” uz koju su mnogi fanovi dočekali jutra. Ako imate kakav važan ispit ili u narednim danima radite na projektu koji bi trebao vašeg šefa bac it i na dupe, bježite od ove igre glavom bez obzira. Svi vi koji nemate takve namjere, pr idruž ite mi se u beskonačnom gubljenju vremena sa Civilization V. Vrijeme je da taj kepec Napoleon nestane sa lica Zemlje. Zauvijek.

Nove GeForsice

Nvidia i sama ulazi na tržište grafičkih kartica s modelima pod vlastitim tržišnim imenom. U ponudi su GeForce GTS 450 i GTX 460, koje za Nvidiu proizvodi Foxconn, ali kompanija daje tehničku podršku za proizvode. Kartice su referentnog dizajna, a standardna oprema uključuje nekoliko video kabela i adaptera te naponske adaptere i trogodišnje jamstvo. Priča se da je Nvidia u ovaj posao uložila oko 8 milijuna dolara, no ostaje vidjeti koliko će uspješne biti grafičke kartice pod Nvidijinim imenom.

Urbana kultura 23

12. listopada 2010.

NAJAVA Humanitarni koncert u Rogozu

Koncert za udrugu Spas!

Popularna podrumska scena Zvonimir Rogoz bit će domaćin još jednog humanitarnog eventa, točnije koncerta čiji prihod odlazi Udruzi Spas i to 15. listopada s početkom u 20 h.

Sam koncert otvorit će udruga Krpe i konci svojim nastupom, a nakon njih nastupat će Apfuken (Vž), Pillow Pack (Kc), One Step Away (Kc-Vž) i Path Of Survival

Jasminka Matoković Jaca

NAJAVA

“U vrtlogu prolaznosti” U četvrtak 21. listopada s početkom u 18 sati u Palači “Herzer” održat će se promocija prve samostalne zbirke pjesama “U vrtlogu prolaznosti” Jasminke Matoković Jace.

U predstavljanju zbirke sudjeluju: Denis Peričić književnik, Zvonko Kušter i Marko Lukić te glazbeni gosti: Anita Huđek i Regional band.

Voditeljica programa bit će Ljiljana Bogojević.

(Čk). Događaj će zatvoriti Hmaji Soundsystem i Nigel koji će publiku zabavljati do jutarnjih sati. Upad je simboličnih 15 kuna i sav prihod namijenjen je Udruzi Spas za pomoć u zbrinjavanju napuštenih životinja.

Sponzori su Grad Varaždin, HNK Varaždin, Avi Fusion i Arsenal Ivezić te Medijski pokrivaju Radio KULT i Regionalni tjednik.

NAJAVA Legendarni punk/rock/metal fest u N. Marofu

Rock in Marof - ponovno živi!

Nakon rušenja kultnog “staroga kina” i poduže pauze, poznati festival ponovno najavljuje buđenje Marofčana

Regional band

1001 k**** avno su prošla ta D vremena kad sam mislio da je najveći apsurd suvremene Hrvatske nastup Zlatnih dukata kao predgrupe dečkima iz Led Zeppelina. U međuvremenu se dogodila još 1001 glupost i, kad sam već potpuno oguglao, došao Denis Peričić, je čuko koji vodu ne pije mr. sc. jer nije vino. Ili kak to već ide. A dok čuko vodu ne pije, Let 3 se svemu smije.

Dva vukodlaka iz ove inače dobre grupe više ne znaju kako bi skandalizirali javnost, pa si je jedno od tih čudovišta slikom Jace Kosor ovilo spolovilo. o je bilo u okviru predstave u Velikoj Gorici. Koju je režirao Ivica Buljan. Ivica je dobar redatelj, ali valjda je već na ivici kreativnosti kad se bavi takvim banalnostima. Sve je to, naime, reakcija na tamo nekog gradonačelnika koji je smijenio šeficu kazališta jer je on jedna, a ona druga stranka. Taj je prije bio šef radija, pa valjda zna što je sloboda javnog izražavanja. reziva se isto kao i onaj šef carine koji navodno dobro zna što je sloboda odražavanja u javne peneze. Hvala Bogu na novinarima i umjetnicima koji ovise o političkim strankama. sad, moramo nekako sažeti priču. Rekli su mi da ne moram biti vulgaran, ali – svakom prema zaslugama. Ne znam je li Letovcu premijerka tako zgodna ili mu je to samo kakti jako mudra gesta, ali umjesto da obljubi sliku njenu, neka jasno kaže – nabijem te na k****. S druge strane, to njihovo mahanje k****ma je već tako dosadno da im možemo jasno reći – boli nas k****. Manje-više, svima već sve svejedno, jer smo svi već odavno debelo u k****. Tj. u krizi. va sreća da se možemo opustiti uz Šeherezadu i 1001 noć. Deset puta bolje od Dnevnika, svekolike naše umjetnosti i 1001 krize. li što ja tu pričam. Ništa nije normalno, pa ne moram biti ni ja. Već dugo vodu ne pijem. Srdačno, vaš Čuko.

T

P

STRIPTIZ

Djevojke idu do kraja!

Noćni bar Oaza kreće s novim i atraktivnim sadržajima namijenjenim prvenstveno muškoj populaciji (a i djevojke su dobrodošle). Atraktivan program s isključivo domaćim curama koje, kako najavljuju, “idu do kraja” očekuje nas već 15. 10. Ulaz u klub je besplatan, a cijene se ne ističu od cijena u ostalim klubovima u gradu.

Stoga svakodnevni bogati program i atraktivne striptizete @ Oaza već ovaj petak.

Art/media

E

Udruga mladih Alternativa, u suradnji s nedavno osnovanom Udrugom Low Distance, organizira novo izdanje tradicionalnog marofskog jesenskog koncerta Rock in Marof. Nakon pune dv ije godine pauze prouzrokovane rušenjem legendarnog okupljališta alternativaca - starog kina, RiM će se ponovo održati u Novom Marofu, a lokacija je (simbolično) postala stara školska dvorana koja se nalazi

u samom centru Marofa.

Prema riječima organiza-

I

z staroga kina u staru školu - HC/ punk/thrash ritmovi za mladu alternativu tora, ove će godine RiM biti obilježen uglavnom brzim hc/punk/thrash ritmovima, a

nastupaju: REPRESIJA (hc, Novi Marof), DEVASTATION (thrash metal, Varaždin/Pula), OFSAJD (melo punk, Sarajevo), GUŽVA U 16-ercu (punk, Osijek), SUFOSIA (thrash metal, Zagreb), PADDY’S ALL STARS (ir ish/ punk/rock, Zagreb). Početak koncerta je u 20 sati, završetak se očekuje u dva sata iza ponoći, a svi koji žele doživjeti još jedan legendarni koncert, zadovoljstvo će morati platiti 25 kuna. (dp)

POWERED BY

S

A

24 Kulturni obzor

U D-duru

Koncert Višnje Mažuran V

araždinski komorni orkestar i solisti Višnja Mažuran (čembalo), Jože Haluza (violina) i Renata Penezić (flauta) izveli su zahtjevan program u kojem je uživala mnogobrojna publika. išnja Mažuran je hrvatska čembalistica koja je ostvarila zavidnu karijeru na domaćem i međunarodnom planu. DiploDarko RUŠEC mirala je na zagrebačkoj profesor gitare u Muzičkoj akademiji (razred Glazbenoj školi Varaždin Ive Mačeka), a usavršavala se u Njemačkoj i Austriji (klavir i čembalo, R. Schmid, J. Sonnleitner, A. Curtis). Zagrebačkim solistima pristupila je 1971. godine kao solistica i continuo čembalistica te s njima proputovala svih pet kontinenata nastupivši na više od 2000 koncerata. Partneri u trostrukim Bachovim koncertima bili su joj među ostalima Henryk Szeryng, Felix Ayo, Pavel Vernikov, James Galway, Irena Grafenauer, a od prestižnih svjetskih dvorana u kojima je nastupala treba izdvojiti Salle Pleyel u Parizu, Kennedy Centar u Washingtonu, Mozarteum u Salzburgu, Teatro Real u Madridu. Uz umjetničko djelovanje sa Zagrebačkim solistima razvila je bogatu solističku karijeru priređujući mnogobrojne stilske recitale poput francuske glazbe, Scarlattijevih sonata te Bachovih djela, kojima se iznimnom upornošću posvećuje već nekoliko desetljeća. Odsvirala je i snimila tri najzahtjevnija njegova djela: Goldberg varijacije, Umjetnost fuge i Das wohltemperierte Clavier I i II. Uz mnoge domaće i strane orkestre odsvirala je više od 20 različitih čembalo koncerata uključujući i sve velike koncerte 20. stoljeća (Martinù, Papandopulo, De Falla, Martin).

1995. godine utemeljila je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu katedru za čembalo i odgojila cijeli niz mladih, već zapaženih čembalista. Umjetnička je voditeljica komornog ansambla za baroknu glazbu Musica viva, kojeg je i suosnivačica 1998. godine. Stalna je gošća eminentnog festivala Varaždinske barokne večeri u svom rodnom gradu Varaždinu. ila je to večer Johanna Sebastiana Bacha, a na programu su bila djela: Treći Brandenburški koncert u G-duru, BWV 1048, Koncert za čembalo i gudače u d-molu, BWV 1052, Koncert za čembalo i gudače u f-molu, BWV 1056 i Peti Brandenburški koncert u D-duru, BWV 1050. Ova vrlo zahtjevna djela iziskuju od glazbenika vrlo visok stupanj tehničkog vladanja instrumentom, ali i umjetnički senzibilitet jednako kao i poznavanje povijesne prakse izvođenja ovakvih glazbenih remek-djela.

Višnja Mažuran svojim je virtuoznim i stilski vjernim muziciranjem uz podršku VKO-a i solista Jože Haluze i Renate Penezić osvojila varaždinsku publiku, koja je glazbenike ispratila dugim aplauzom.

12. listopada 2010.

GRADSKA KNJIŽNICA Raznovrsni programi

Počinje Mjesec hrvatske knjige!

V

B

Pokojni Philip Larkin doživio je - varaždinski prijevod!

Kestutis Kasparavičius gostuje na Odjelu za djecu

Od 14. listopada do 15. studenoga očekuju nas brojni vrijedni sadržaji Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Nemamo običaj naširoko najavljivati kulturne manifestacije, ali Mjesec hrvatske knjige je ionako odviše zapostavljen i treba ga afirmirati, baš kao što je to slučaj sa sâmom hrvatskom knjigom.

Možda će ovaj tekst privući više zainteresiranih ljubitelja književnosti, a s obzirom na to da se Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” potrudila pripremiti bogat program na oba svoja odjela – krenimo redom.

Prevoditelji Počinje u četvrtak 14. listopada s predstavljanjem edicije “Stoljeća hrvatske književnosti”, a sudjeluju urednik biblioteke akademik Ante Stamać, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić te mr. sc. Ernest Fišer. Riječ je o 101. i 102. svesku ove

kapitalne edicije, koji donose izabrana djela Marijana Derenčina, Stjepana Miletića, Julija Rocauera i Slavka Mihalića.

Od 15. listopada traje izložba “Prijevodi zavičajnih prevoditelja” koju je priredila Jasminka Štimac. Bit će to zanimljiv presjek, jer u posljednje vrijeme važne strane naslove prevodi sve više Varaždinaca: Boris Perić, Damir Žugec, Robertino Bartolec, Dražen Dragović...

Knjigu Vladimira Nöthiga “Supan – varaždinske signature” u izdanju Tonimira 21. listopada predstavit će Spomenka Težak, Damir Hrelja i nakladnik Stjepan Juranić.

Dva Modernista Varaždinska tvrtka Modernist nakladništvo Robertina Bartolca predstavlja čak dva izvrsna izdanja: 28. listopada na rasporedu je knjiga “Izgubljeni grad” Miroslava

Za djecu - poučno Dječji odjel priprema izložbu knjiga i fotografija o ugroženim biljnim i životinjskim vrstama, radionice o toj temi, satove priča i radionice o patuljcima u književnosti, popunjavanje upitnika nacionalnog kviza za poticanje čitanja te sat priče Klemma o neskladnim intervencijama u baroknoj jezgri Varaždina, o kojoj smo već pisali u našem listu, a 11. studenoga “Poezija napuštanja” velikog engleskog pjesnika Philipa Larkina koju je je preveo Dražen Dragović.

Sudjelovat će i Liljana Bogojev ić odnosno Tatjana Ruža i Ćiril Čoh.

U međuvremenu, 4. studenoga, knjigu “Alkor” varaždinske autorice Gordane Kokanović-Krušelj predstavit

“Čitajmo pod krošnjama”, koji je također, kao i prva dva navedena programa, tematski povezan s Međunarodnom godinom biološke raznolikosti.

Za kraj, 15. studenoga, najavljen je susret s litavskim dječjim piscem Kestutisom Kasparavičiusom. će Spomenka Dragović.

Mjesec hrvatske knjige u varaždinskoj knjižnici tradicionalno završava proglašenjem najčitatelja za 2010. godinu, koje će se održati 15.

K

asparavičius, Larkin, Klemm, Nöthig, KokanovićKrušelj, hrvatski klasici... studenoga u 12 sati.

Svi ostali prethodno navedeni programi održavaju se redovito četvrtkom s početkom u 19 sati.

Tijekom Mjeseca hrvatske knjige traju i akcije besplatnog upisa nagrađenih učenika i organiziranih posjeta učenika srednjih škola na Odjel za odrasle, kao i akcije besplatnog upisa prvih razreda osnovnih škola i organiziranih posjeta učenika osnovnih škola na Odjel za djecu.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Igor Zidić i Ante Stamać predstavit će novo izdanje pjesama Slavka Mihalića (1928. - 2007.)

Kulturni obzor 25

12. listopada 2010.

GMV Znanstvenici u Herzerici

Skup o arheologiji varaždinskoga kraja Četrdesetak predavanja i tri izložbe

Jagoda Kralj-Novak, ovdje u prizoru iz “Familije u prahu”, opet će glumiti Ljubicu

NOVA SEZONA Premijera Plauta, praizvedba Slobodana Šnajdera

Obnovljena “Ljubica” Prva premijera 13. listopada; najavljen je i natječaj za kajkavski dramski tekst Piše: IVICA ZAMODA

Povratkom “Ljubice”, kazališnog komada hrvatskog klasika Augusta Šenoe, započet će nova sezona 2010.2011. Hrvatskog narodnog kazališta.

Premijerna obnova ove predstave, također u režiji Želimira Mesarića, nakon petogodišnje stanke bit će

N

ova kajkavska predstava Dubravka Torjanca upriličena na Velikoj sceni HNK u srijedu 13. listopada s početkom u 19,30 sati.

Za školsku publiku izvedbe ovog djela bit će na istoj pozornici održane 14., 25., 26. i 27. listopada.

Na konferenciji za novinare u klubu Europa media podrobnije su repertoar nastupajuće sezone obrazložili Jasna Jakovljević, ravnateljica, voditelj Dječje i lutkarske scene Dubravko Torjanac i voditeljica propagande Vesna Kosec-Torjanac.

Najavljene su zasad tr i dramske premijere i jedna na Dječjoj i lutkarskoj sceni,

te pokretanje manifestacije “Kajkaz” (Festival kajkavskog kazališta).

Podsjetimo da je tijekom protekle sezone HNK Varaždin na 385 raznovrsnih predstava i manifestacija posjetilo ukupno 69 90 0 gledatelja. Šenoina “Ljubica” u prethodnom postavu doživjela je 60 repriza. Kritika je tada zabilježila i sljedeće: “Ljubica je odlučila voljeti slobodnije i drukčije od normi koje je propisivalo 19. stoljeće.

Bila je ponižena i odbačena, ali je preživjela do današnjih dana kad ju je u varaždinskom HNK briljantno ponovno oživjela Jagoda Kralj Novak.”

U naslovnoj će ulozi Jagoda Kralj Novak to opet moći potvrditi, a osim nje ponovno će u ovoj predstavi zaigrati Ljubo Kerekeš, Robert Plemić, Zvonko Zečević, Stojan Matavulj, Marija Krpan, Mirjana Sinožić, Zvonimir Jelačić, Gordana Slivka, Zdenko Brlek, Dragutin Novaković Šarli, dok novi dio glumačke postave čine: Hana Hegedušić, Ivica Pucar, Leona Paraminski, Marinko Prga, Beti Lučić, Darko Plovanić te članovi

Od 12. do 15. listopada Hrvatsko arheološko društvo u Varaždinu će održati znanstveni skup “Arheologija varaždinskoga kraja i srednjeg Podravlja”. U okviru skupa održat će se i tematski kolokvij “Arheologija kasnog srednjeg i ranog novog vijeka”, kao i godišnja skupština Hrvatskog arheološkog društva.

Suorganizator je Gradski muzej Varaždin, pa će se skup, koji je otvoren za javnost,

S

kup je posvećen 105. obljetnici rođenja Stjepana Vukovića održati u palači Herzer na Franjevačkom trgu. Znanstveni skup posvećen je 105. obljetnici rođenja Stjepana Vukovića, svestranog istraživača, začetnika moderne arheologije i utemeljitelja eksperimentalne arheologije u Hrvatskoj i prvog kustosa

arheologa u Gradskom muzeju Varaždin.

Tom će prigodom u prizemlju palače Herzer biti postavljene čak tri izložbe: “Iz srednjega u novi vijek – varaždinski Stari grad i Projekt Bastion” , “Antička vojna blagajna iz Petrijanca” i “Tekuća arheološka istraživanja u Hrvatskoj”.

Najavljeno je čak 40 -ak predavanja, a bit će predstavljena i nova izdanja Hrvatskog arheološkog društva. (dp)

MARIBOR Slovenci u Varaždinu

Izložba o Stanku Vrazu, Stroyu, Brodniku...

Slobodan Šnajder - opet u Varaždinu

Dramskog studija.

Šnajder i Plaut U sklopu dramskog repertoara najavljena je zacijelo već i peta varaždinska praizvedba suvremenog hrvatskog dramatičara Slobodana Šnajdera - mirakul “Enciklopedija izgubljenog vremena” u režiji Snježane Banović. Za ovaj je tekst autor osvojio i nagradu “Mar in Držić” koju dodjeljuje Ministarstvo kulture. Zatim se u režiji slovenskog redatelja Borisa Kobala priprema premijera komedije “Aulularia” slavnog rimskog komediografa

Tita Makcija Plauta. U izvedbi će sudjelovati ujedinjeni ansambli HNK Varaždin i Mestnog gledališča iz Ptuja.

Za djecu pak Dubravko Torjanac priprema vlastitu kajkavsku grandguignolsku predstavu - “Stolek, stolek” (po motivima priča braće Grimm i narodnih pripovijesti).

Istaknimo da će HNK Varaždin, u suorganizaciji s Centrom za kulturu Čakovec, prirediti u ljeto 2011. Festival kajkavskog kazališta. Uskoro će stoga biti raspisan natječaj za kajkavski kazališni tekst i/ili kajkavizaciju.

GLAZBENA ŠKOLA

Mladi i nadareni Prošli ponedjeljak na revijalnom koncertu povodom 40 godina VBV-a djela ba-

roknih majstora uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra izveli su nagrađivani učenici varaždinske Glazbene škole. Nastupili su bariton David Oštrek, violinist Fran Bobić, pijanisti Marko Biškup i Monika Zlatarek, violončelistica Doris Nikolić, violist Danijel Rušec, sopranistica Tamara Ivaniš te flautistice Franka Mavriček, Lucija Stilinović i Andreja Boltek. Svi su već višestruko nagrađivani na državnim i međunarodnim natjecanjima. (td)

Čak tri varaždinske kulturne ustanove – Gradski muzej Varaždin, Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović” i Prva gimnazija – uključile su se u projekt Sveučilišne knjižnice u Mariboru, u čijem je prostoru u srijedu 6. listopada otvorena zajednička književno-likovna izložba “Slovenci u Varaždinu”.

Dokumentima i knjigama predstavljeni su Slovenci koji su se školovali na varaždinskoj Gimnaziji, kao i dio građe slovenskih autora iz fonda varaždinske knjižnice, s posebnim naglaskom na ilirca Stanka Vraza, rođenog Slovenca čija se 200. obljetnica rođenja obilježava ove

godine.

Likovni dio izložbe obuhvaća desetak bidermajerskih por treta autora Mihaela Stroya i Matije Brodnika, slovenskih tzv. putujućih slikara, koji su sredinom 19. stoljeća, između ostaloga, boravili i u Varaždinu i tijekom toga razdoblja, uglavnom prema narudžbama, naslikali više portreta koji se čuvaju u Gradskom muzeju.

Projekt je inicirala Dunja Bezjak, poznata promotorica kulturne suradnje Maribora i Varaždina, a suradnici su mr. sc. Vlasta Stavbar, Mirjana Dučakijević, Siniša Horvat, Jasminka Štimac i Mar io Berdič. (dp)

DAN BIJELOG ŠTAPA

Izložba i radionice Ususret Danu bijelog štapa, Lions Distrikt 126 – Hrvatska i GMV pripremili su iznimno zanimljiv projekt. U salonu palače Sermage na Stančićevom trgu otvorena je izložba Tiflološkog muzeja iz Zagreba naslovljena “200 godina Louisa Braillea”, tvorca točkastog pisma za slijepe osobe. Izložene su table, slovarice, matrice, pisaći strojevi i druga pomagala za korištenje Brailleovog pisma, kao i hrvatske čitanke, početnice i druga literatura.

Posebna zanimljivost je tamna komora, u kojoj videće osobe mogu doživjeti kako se osjećaju slijepi. Izložba je zamišljena i kao dar gradovima Varaždinu i Čakovcu povodom 20 godina lionizma u Hrvatskoj. Uz ovu izložbu zagrebački Tiflološki muzej i Gradski muzej Varaždin u petak 15. listopada organiziraju edukativno-kreativne radionice na temu “Kako pisati brajicom” i “Hodajmo s bijelim štapom”.

26 Duplerica

12. listopada 2010.

TU KRAJ NAS Ekspert za izradu opreme drevnih bojovnika Robert Markovč

Ovu Noć vještica dočekujem n Keltski početak tzv. hladne godine Markovčić obilježava organiziranim posjetom grobnog mjesta skitskoga kneza - tumula, jedinog takvog u ovom dijelu Europe, smještenog između Jalžabeta i Novakovca Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

SVETI ĐURĐ – Kad je netko nevjerojatno darovit, iz svoje profesije može godinama bez problema crpiti najrazličitije ideje, a zatim ih znalački kapitalizirati. Stoga smo potražili osobu čiji dosezi potkrepljuju iznesenu tvrdnju i našli je u Svetom Đurđu. Naime, kad

a

latničar po struci, a bavi se arheologijom, spašavanjem životinja, militarijom…

Nema tu štanci, samo ruke rade

nema obaveza na viteškim turnirima ili pak srednjovjekovnim sajmovima, samouki kipar Robert Markovčić na, kako kaže, Mokijevom ranču, neumorno izrađuje tradicijsko srednjovjekovno oružje, oklope i ostalu ratničku opremu drevnih bojovnika. I ne samo to, jer iako alatničar po struci, bavi se eksperimentalnom arheologijom, spašavanjem životinja, militarijom …

Mega skulpture

Ukrase, baš kao nekad, izrađuje od mesinga, bakra...

- Prije nekih deset godina počeo sam izrađivati velike skulpture u crnom fosilnom drvu ebanusu koje nisu mogle ostati neprimijećene. Naime, motiv slatkovodne ribe koji prikazuje štuku dužine četiri metra ili pak

medvjed visok dva metra i težak tonu i pol, nisu ni sluge skulpturi koju sam izradio za Đuru Bohneca. Tri sveca težine 10 tona i visine 8 metara danas se nalaze u Ludbregu, a na njima sam radio godinu i pol dana.

Skulptura ne samo da prikazuje 57 životinja te 14 ljudskih likova, već je i opasana metalnim obručima – istaknuo je Robert Markovčić koji se radeći na spomenutoj skulpturi doslovno razmahao.

Odnosno naklepao, jer tijekom kovanja obruči su zaradili oko dva milijuna udaraca njegovog čekića! S još više

čak i za izradu ljuskastih metalnih oklopa ili pak onih od konjskih kopita kakve su koristili Skiti (nomadsko pleme, u 6. stoljeću prije Krista), neke predmete ne mogu napraviti sam. Treba znat i, vrhove koplja ili mačeve ipak moraju izrađivati vrsni kovači, a jedan od posljednjih u Hrvatskoj je Ivan Žegrec iz Bedekovčine kojem nema ravnog.

Kako bavljenje militarijom ima velik broj poklonika, u suradnji s bratom Davidom Kelinom ove godine osnovao sam udrugu WH. Fenix koja okuplja 20 članova. Većina njih je različite specijalnosti, ali osim vrijednih privatnih zbirki, povezuje ih želja za istraživanjem vojne povijesti. Zajedno nastojimo naše djelovanje prezentirati kao osebujni vid turističke ponude ovog kraja – objasnio je Markovčić.

Boj se bije, bije

žara Robert u svojoj radionici prepunoj alata stvara replike najrazličitijih predmeta vezanih uz vojnu povijest sjeverozapadne Hrvatske. O čemu se radi?

- Radionica je dijelom naslijeđena od djeda Franje Kelemena koji je svojevremeno bio majstor za sve u selu. Iako sam se specijalizirao

Samouki kipar Robert Markovčić neke od spašenih životinja pripitomljene drži na svojem imanju, pa tako i vranu Kro, koja i govori

Udruga je organizirala dva sajma militarije u ludbreškom hotelu Amaalija, no nerijetko članovi u punoj ratnoj spremi sudjeluju na sve popularnijim viteškim turnirima. Njihove sablje, buzdovani, sjekire, najčešće „lome glave“ na renesansnom festivalu u Koprivnici, bici kod Svete Helene, a za koji dan sijevat će u Bici kod Čanjeva.

Pa ni Halloween ne propuštaju dočekati na osobit način.

- Pred nama je Noć vještica odnosno keltski početak tzv. hladne godine čiji svečani doček organiziramo na najvećem tumulu u ovom dijelu Europe. Radi se o grobnom mjestu skitskog kneza, koje je

s

pecijalizirao se za izradu ljuskastih, metalnih oklopa, ali i onih od konjskih kopita

smješteno između Jalžabeta i Novakovca.

Nažalost, široj javnosti malo je poznato da udruga raspolaže s dva vrhunska detektora metala i usko surađuje s profesionalnim arheolozima.

Iz tog razloga zajedno s kolegama rado se odazivam na njihove pozive kad god im zatreba ispomoć pri iskapanju – zaključio je Robert Markovčić, a mi na kraju još dodajmo kako na njegovu pomoć mogu računati i ugrožene divlje životinje. U Robertovom svojevrsnom rezervatu, ili bolje reći stacionaru, spas i oporavak pronašli su jastrebovi, škanjci, sokolovi, lisice, puhovi, vjeverice, tvorovi, sove…

Njihovo hvalevrijedno zbrinjavanje do ispuštanja u prirodu naš ljubazni domaćin nažalost još uvijek provodi na svoj trošak.

Strijelom u čelo i eto osebujnog indijan

12. listopada 2010.

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

NAJ TRIKOVI

Optička korekcija Optičku korekciju niskog prostora postići ćete bojanjem stropa u svjetliju nijansu od boje zidova. Isto tako, visoki prostor vizualno ćete sniziti primjenom tamnije nijanse boje stropa od one na zidovima.

Usk i prostor prošir ite bojanjem dužih zidova svijetlom bojom, a onih kraćih nešto tamnijom ili intenzivnijom. Na suprotan ćete način korigirati veliku širinu prostora.

Dijelove stana orijentirane na sjever ili s vrlo malo osvijetljenosti i osunčanosti bojajte obavezno žutom bojom kako biste stvorili

Odabir boje zidova ovisit će o već postojećim elementima interijera, eventualnim nedostacima prostora koji se primjenom pravilno odabrane boje mogu korigirati

STANOVANJE I sklonost određenim bojama bitan je faktor za stvaranje ugodnog ambijenta

Osvježite i oplemenite svoj dom kontrastnim bojama Ukoliko ne planirate mijenjati elemente namještaja i na taj način unijeti nove boje u svoj dom, obavezno to učinite ličenjem zidova jer promjene ugođaja i doživljaja prostora bit će očite i kvalitetne Piše: MONIKA GALOVIĆ dipl. ing. arh.

Bez obzira na to jeste li pristaša umjerenih i neutralnih boja, čijom ćete primjenom jednostavno uskladiti sve elemente uređenja i opremanja, igra bojama stvorit će dinamiku i novu dimenziju prostora u kojem živite. Za upuštanje u ovakvu igru potrebno je samo malo hrabrosti, a rezultat će biti više nego zadovoljavajuć.

Boje su dio naše svakodnevice, pozitivno utječu na psihu i dobro raspoloženje te ih je preporučljivo primijeniti u uređenju interijera.

Pravilan odabir Ukoliko ne planirate mijenjati elemente namještaja i

na taj način unijeti nove boje u svoj dom, obavezno to učinite ličenjem zidova. Na taj će način promjene ugođaja i doživljaja prostora biti očite i kvalitetne.

Odabir boje zidova ovisit će o već postojećim elementima interijera, eventualnim nedostacima prostora koji se primjenom pravilno odabrane boje mogu optički korigirati te osobnom ukusu i sklonosti određenim bojama. Preporučljivo je koristiti maksimalno tri različite boje u interijeru.

Poigravanje s više nijansi ili boja od ovoga može biti vrlo atraktivno, ali najčešće uz pomoć stručnjaka – arhitekata ili dizajnera. U protivnom, prostor će biti doživljen kao

Zid može biti obojan u dekorativnoj tehnici

kaotičan, preopterećen i neugodan za boravak. Usklađenost boje zidova i elemenata opreme interijera stvorit će prostor ugodan za opuštanje i razonodu. Nježne nijanse žute, narančaste, zelene ili plave možete primijeniti na svim zidovima boravka, spa-

p

oigravanje s više nijansi ili boja može biti atraktivno, ali i izgledati kaotično vaonice ili dječje sobe. Kao takva, boja neće biti dominantna u prostoru već će se uklopiti u stvaranje ukupnoga

dojma. Kombinacija dvaju različih boja u istom prostoru može također biti vrlo diskretna i nenametljiva ukoliko primijenite nježne nijanse.

Naizmjeničnom primjenom jedne i druge boje stvorit će se koloristički sklad i ritam koji će svakako biti ugodan oku.

Primjena intenzivnijih nijansi boja npr. crvene, žute, ljubičaste, zelene, plave itd. nameće određene odnose u interijeru, koji moraju biti usklađeni kako bi bili uspješni.

Preporučljivo je obojati samo jednu plohu zida u prostoru ovakvom intenzivnom bojom, npr. dio ili cijeli zid dnevnog boravka na kojem se nalazi TV s komodom i policama.

Zelena je boja preporučljiva u spavaćoj sobi

Takav zid može biti obrađen u nekoj od dekorativnih tehnika bojanja.

Tehnika bojanja U ovakvom slučaju, ovo postaje apsolutno dominantan dio interijera, koji se na određeni način doživljava kao velika slika s kolorističkom pozadinom i uklopljenim elementima namještaja.

Detalji poput presvlaka za stolice, jastučića razbacanih na trosjedu ili dekorativnih predmeta mogu biti u istom dominantnom koloritu. Preostali zidovi prostora moraju obavezno biti u nježnim i smirujućim bojama (bež, svijetložuta, svijetlozelena, boja breskve ili bijela).

dojam sunčeve svjetlosti u njemu. Vlastiti ukus i sklonost određenim bojama bitan su faktor za odabir i stvaranje ugodnog ambijenta za boravak.

Hladnije boje poput nijansi zelene, plave ili ljubičaste neće biti dobar odabir za temperamentnije osobe, koje će se bolje osjećati u okruženju toplih boja poput žute, narančaste ili crvene.

Dakle, uz uvjete koje postavljaju elementi prostora, a to je usklađivanje novih boja s postojećim, suočite se i s vlastitim karakterom, odaberite pravu boju za sebe i osigurajte ugodan i atraktivan životni prostor.

Povežite dominantan zid s detaljima u prostoru

28 Kultura stanovanja

12. listopada 2010.

PROFINJENOST

Rješenje za zahtjevne

Velik broj boja i uzoraka karakterizira ovaj osebujni materijal koji je preporučljiv za prostore s visokim sanitarno-higijenskim zahtjevima

EFEKTNO Gdje staje mogućnost oblikovanja i izrade namještaja neobičnih oblika?

U opremanju stambenih interijera, Corian se najčešće koristi u kuhinjama, kupaonicama te za izradu pojedinih elemenata namještaja.

Oblicima i bojama stvara individualan i unikatan dizajn prilagođen potrebama i ukusima stanara.

Igra Corianom započinje kada u potpunosti postanete svjesni njegovih mogućnosti i dobrih karakteristika. Corian je izuzetno dobar za oblikovanje radnih ploča, praonika i oblaganje zidova iznad radnih ploha u kuhinjama. Monolitni spojevi, neporozna struktura i mogućnost lakog održavanja, zadovoljit će sve zahtjeve koje kuhinja, kao prostorija s kompleksnim radnim procesima, postavlja pri opremanju.

Corian se uspješno kombinira s ostalim materi-

Corian – materijal za dizajn bez granica Osim što je netoksičan, Corian pripada skupini antialergijskih materijala i ne ispušta nikakve plinove pri normalnim temperaturama. Zbog toga je izuzetno praktičan za primjenu u medicinskim ustanovama Piše: IZABELA GALOVIĆ NINIĆ dipl. ing. arh.

Moderni, inovativni i praktični pojedinci koji traže ispunjavanje dizajnerskih i funkcionalnih uvjeta te lako održavanje, odlučit će se za Corian. Ovaj izuzetan materijal svoju primjenu nalazi u opremanju stambenih, javnih i medicinskih prostora. Mogućnosti oblikovanja pružaju pr iliku izrade namještaja neobičnih oblika, boja i namjena.

Trajan i otporan Corian se sastoji od prirodnih minerala, čistih akrilnih polimera i netoksičnih pigmenata. Boje i uzorc i prisutni su kroz cijelu strukturu materijala tako da se ne mogu habati. Izuzetno je trajan i otporan na ogrebotine i udarce. Izvodi se u završnoj mat obradi. Spojevi Coriana su neprimjetni, pa

se u konačnici stvara dojam monolitne plohe. Značajne karakter istike Cor iana su sljedeće: laka obradivost, mogućnost trodimenzionalnog oblikovanja, trajnost i

p

ovršine od Coriana jednostavno se održavaju sredstvima za čišćenje otpornost, lako održavanje, netoksičnost, neporoznost, neprimjetni spojevi, mogućnost popravljanja, itd. Spojevi se lijepe nevidljivo tako da se duži elementi bez problema izrađuju u više dijelova te u konačnici spajaju u monolitni blok. Rubovi se mogu izvoditi u različitim debljinama i formama kao i sami elementi namještaja. Zbog svoje neporozne strukture nije pogodan

za skupljanje plijesni i bakterija. Preporučljiv je za prostore u kojima je potrebno zadovoljiti visoke sanitarnohigijenske kriterije. Površine od Coriana jednostavno se održavaju sredstvima za čišćenje. Osim što je netoksičan, Corian pripada skupini antialergijskih materijala i ne ispušta nikakve plinove pri normalnim temperaturama.

Zbog toga je izuzetno praktičan za primjenu u medicinskim ustanovama. Corian je dostupan i kao proziran. U takvim izvedbama često se koristi za izradu rasvjetnih tijela ili svjetlećih kubusa namještaja u prostoru. Corian se može termički obrađivati i oblikovati pri određenim temperaturama. Time postaje još interesantniji i izazovniji dizajnerima i svima onima koji žele iskoristiti gotovo neograničene oblikovne mogućnosti Coriana.

Mogućnosti izrade neobičnih oblika neograničene su

Odličan je za izradu kupaonskog namještaja

jalima. Primjena Coriana u kupaonicama bit će pravo zadovoljstvo u funkcionalnom i oblikovnom smislu. Mogućnosti izrade kupaonskih elemenata – od umivaonika do kupaonskih ormarića, pretvaraju kupaonicu u estetski užitak i unikatan prostor u kome će svaki dio biti u potpunosti iskorišten. Blagovaonice, dnevni boravci ili spavaće sobe idealno će poslužiti za igru Corianom u dizajniranju namještaja, uključujući i krevete. U Corianu možete izraditi sve što poželite u pravokutnim, zaobljenim ili organskim oblicima.

Corian se primjenjuje i u eksterijerima zbog dobre zaštite od vanjskih utjecaja i UV zračenja, lakog održavanja, mogućnosti izrade po mjeri i završne obrade detalja, postojanosti boje itd.

Kultura stanovanja 29

12. listopada 2010.

PRILIKA OBI trgovina u Varaždinu nudi sve potrebno za bojanje i ličenje zidova, podova i stropova

Kad solomaheri oliče dom Moderne, tople i pastelne boje pomoću različitih tehnika ličenja nesumnjivo oživljuju vaša četiri zida VARAŽDIN – Zahvaljujući OBI-ju i njegovom posvećenom i stručnom odnosu prema potrošaču, svatko može biti svoj majstor te brzo i s lakoćom obaviti sve poslove u vrtu i domu. OBI trgovina svoj jedinstven i stručan odnos prema svakom potrošaču pokazuje ne samo velikim izborom disperzijskih, lateks, nekapajućih boja već i ponudom različitih nijansi i tonova.

Napravite sami Moderne, tople i pastelne boje pomoću različitih tehnika ličenja nesumnjivo oživljuju vaša četiri zida i stvaraju poseban ugođaj u vašem domu.

Lako ostvarenje vaših želja potencirano je širokim izborom boja i tehnika nanošenja, za svačiji ukus i džep. Stoga, kao i svi solomaheri puni ideja, donesite odluku i sami u svoj dom unesite boje. Ukoliko niste sigurni u vlastiti odabir željenog tona boje, svratite u trgovački centar OBI na odjel boja i tamo će vam miješalicom napraviti neki od gotovo 2000 različitih tonova boja!

I ne samo to. Naime, ono na što trebate obratiti pažnju pri

OBI SAVJETUJE

odabiru i kupnji boja, alata, pa čak i osebujnih tehnika za njihovo nanošenje – saznat ćete uz nezaobilazne savjete koje uvijek očekujte od stručnih prodavača. Tu je ekskluzivna ponuda za korisnike OBI Bonus Card kartice i sve koji to žele postati. Treba znati, u OBI trgovinama možete po povoljnoj cijeni unajmiti vozilo i dovesti kupljenu robu pred svoja vrata! OBI se u segmentu uređenja doma nameće kao kompletni ponuđač, bez konkurencije. Naime, kao moderni maloprodajni lanac,

Posjetite radionice!

Ekskluzivnu ponudu boja i alata potražite u najdražoj trgovini svih solomahera

u

činite sami svoj dom još ljepšim, a pritom kupnjom u OBI trgovini uštedite svojim kupcima nudi najbolje iz triju područja: najinovativnije ideje modernog prodajnog centra za uređenje doma, bogat asortiman i know-how specijalizirane trgovine, kao i prihvatljive cijene trgovine građevinskim proizvodima.

Tražite li savjet, određene robne marke, ideje i inovacije,

ponude i akcije – OBI vam jednostavno pruža više. OBI svijet obuhvaća sedam područja: svjetiljke i elektrotehniku, boje i lakove, domaćinstvo i uređenje doma, građevinske materijale i drvo, sanitarije i pločice, željezo i strojeve te vrtlarstvo. OBI trgovina d.o.o. za gradnju i dom lanac je suvremenih prodajnih centara s 40-godišnjom tradicijom. Vodeći je na tržištima u Njemačkoj i ostalim europskim zemljama. OBI broji sveukupno 557 trgovina, od toga 338 u Njemačkoj. K tomu se može

pribrojiti preko 210 prodajnih centara u ostalim zemljama, koji su organizirani kao dionička društva ili “joint venture” odnosno kao franšize u Austriji i Švicarskoj. OBI prodajni centri tijekom poslovne godine 2009. ostvarili su promet od 5,9 milijardi eura. Koncern OBI sa sjedištem u njemačkom Wermelskirchenu zapošljava više od 38.500 djelatnica i djelatnika.

Potrebe kupaca u OBI-ju su uvijek na prvome mjestu. Najvažniji instrumenti zbog kojih kupci ostaju vjerni OBI-ju su

osim proizvoda i cijene i brojne usluge. Primjerice, usluga najma strojeva, financiranje po atraktivnim stopama, plaćanje kreditnim karticama, najam transportnih vozila i prikolica, milimetarski točno rezanje drveta, 5 godina garancije na sve motorne uređaje, povrat poreza za strance, savjeti za kupce, poklon-bonovi, šivanje zavjesa, miješanje boja… Prodajni centri OBI u vašoj su blizini i po tome varaždinski nije izuzetak. A sve to vam pruža više za vaš dom, što znači i više zadovoljstva.

Osnovna ideja OBI radionica jest da svaki potrošač neovisno o predznanju može postati solomaher. A sve potencijalne solomahere, i one koji su to već postali, očekuje nekoliko iznimno edukativnih radionica u OBI trgovini Varaždin.

Prva kreće 23. listopada i na njoj možete naučiti sve o prigodnom aranžiranju cvijeća uz blagdan Svih svetih. No već 20. studenog radionica je na temu postavljanja WC školjke i montiranja vodokotlića, a slijedi je 18. prosinca radionica o izradi adventskih vijenaca.

Dođite svakako!

30 Kultura stanovanja

12. listopada 2010.

Duplerica 31

12. listopada 2010.

čić iz Sv. Đurđa najavljuje: DJEČJI TJEDAN Svetkovine dječje kreativnosti i radosti

na tumulu

Dječji tjedan veseo je bio i u Ivancu

Vječni dječji tjedan I dramama, i bajkama, i igraonicama, i revijama i povorkama povijesnih kostima i frizura, i dječjim viteškim turnirima razveseljavali i sebe i brojnu publiku Na ulazu u vrt dočekala nas je vjeverica

Ljuskice, njih 8000, treba spojiti za jedan oklop

nskog trofeja

Piše: IVICA ZAMODA

Može li što biti jednostavnije od toga? Što tu još mogu riječi? Što tu može ijedan novinski članak?

Obilježen je Međunarodni dan djece (4. listopada) kao prvi dan u tradicionalnom svakogodišnjem Dječjem tjednu. ”Ljubav prije svega” bio je zajednički moto priredaba u organizaciji Društava Naša djeca i Varaždina i Ivanca.

Priredbe su bile i u znaku različitih slogana (npr. “Prijateljstvo je bogatstvo” ili “Moj junak je”).

Bile su smještene u različitim prostorima (na otvorenom ili zatvorenom). Okupljale su sudionike vršnjake (i one malo manje, i one malo veće) posvećene raznovrsnim zamislima (radi druženja i igre, poticanja kreativnosti i prijateljstva kako u vrtićima, tako i u školama). Djeca su i ovaj put, kao i uvijek do sada, kao i nekoć bila: i nasmijana, i zamišljena, i ćudljiva, i dovitljiva, i uporna, i raspjevana, i dremljiva, i vesela, i pametna, i iznenađena, i rasplesana, i marljiva, i nestašna, i razi-

grana, i maštovita, i pričljiva, i znatiželjna, i cendrava, i mamina, i tatina...

U toj zemaljskoj godini s 52 tjedna njihov je, eto, jedan tjedan.

Nominalno se obilježava početkom listopada, od tog do tog datuma.

No, postoji jedan drugi tjedan koji je zapravo - Vječni dječji tjedan. Kad on počinje, kad on završava...?!

Nije bilo ni dana ni trenutka kad nismo bili i kad nismo u tom tjednu!

On je jednostavniji i od najjednostavnijeg i pred njim zanijeme sve riječi.

Iz tog tjedna nemoguće je izaći.

To je taj Vječni tjedan vječne djece, djece istinski za sva vremena, svih vremena.

To je taj Vječni dječji tjedan hotimično (namjerno, nasilno, programirano, kodificirano, sof isticirano...) pobačene djece, djece s prve crte bojišnice u neobjavljenom ratu, u paralelnom svemiru pobačene djece.

To je taj svaki dan, i svaki časak, i svaka godina - koji su njihov Vječni dječji tjedan!

(Može li, zna li, usudi li se itko to opovrgnuti ga, prešutjeti, ne priznati...?!)

32 Putopisi

12. listopada 2010.

Kineski zid proteže se duboko u centralnu Aziju

PUTOPIS Varaždinci Krešimir i Davorka Kovač posjetili su Narodnu Republiku Kinu (3)

Fascinantno, divovsko i zastrašujuće mjesto Sve je tu podređeno iskazivanju moći – od političkih institucija komunističke Kine do ogromnih palača kineskih careva Piše: KREŠIMIR KOVAČ Snimila: DAVORKA KOVAČ

Unatoč rastućem Šangaju, Peking je bez sumnje i dalje centar Kine, daleko najvažnije i najvrednije središte te zemlje, obavezna destinacija u Kini bez obzira na to koji je razlog vašeg putovanja.

Opis kulturnog nasljeđa i raznih turističkih atrakcija Pekinga i okolice daleko premašuju okvire ovog ma-

N

avodno se samo u rujnu i dijelu listopada Peking nagleda sunca i vedrog neba log putopisa. Samo na listi UNESCO -a su Zabranjeni grad, Ljetna palača, Nebeski hram, grobnice dinastije Ming, Kineski zid... Sve su ovo prvorazredne znamenitosti najvišeg svjetskog

KINESKI ZID

ranga.

Peking, međutim, vjerojatno nikad neće biti krcat turistima jer, ruku na srce, nije baš nimalo romantično nego poprilično tvrdo i grubo, “muško” mjesto.

Za muške Sve je tu podređeno iskazivanju moći – od političkih institucija komunističke Kine do ogromnih palača kineskih careva. Zabranjeni grad dobio je ime po običaju da se odmah ubije svatko tko se tamo nepozvan zatekne.

Zanimljivo, Peking je smješten daleko na sjeveru, na samom rubu tradicionalnog kineskog prostora. Za glavni grad prvi su ga odabrali Mongoli kao osvajači Kine. Iz nekog razloga ovu sjevernu poziciju preuzeli su i kasniji kineski carevi, pa onda logično i Mao Tse Tung, osnivač komunističke Kine.

Fascinantan je kontinuitet koncentracije moći u tom gradu od starog tornja, sre-

Pogled s Ljetne palače prema gradu

Nebeski hram

dišta prijestolnice mongolske države, pa pravocrtno prema jugu do Zabranjenoga grada, divovskoga kompleksa palača dviju najmoćnijih dinastija kineskih careva, do najvećega trga na svijetu Tianmena, središta moderne Kine i poprišta dramatičnih događanja 1989. godine.

Danas je Peking poprilično neugodno mjesto. Zagađe-

Život na ulicama Pekinga

nje zraka je katastrofalno, ali i sama klima nije ugodna.

Zime su strašno hladne, a ljeta odvratno sparna. Što prirodno, što zbog zagađenja, konstantno je prisutna magla. Nebo je turobno sivo.

Navodno se samo u rujnu i dijelu listopada Peking nagleda sunca i vedrog neba.

I to je divovska gradurina uglavnom se spominje brojka

od 15 milijuna stanovnika. Za milimetarski pomak na karti morate se nahodati, tako da ste bez podzemne željeznice ili taksija bespomoćni.

Sve je u Pekingu fascinantno, divovsko, zastrašujuće i bez ikakve romantike. Voljeli ga ili mrzili, on je ogromna koncentracija političke moći od pradavnih vremena do danas.

Samo su velika muka i očaj mogli natjerati Kineze i njihove vladare da stoljećima grade obrambenu zidurinu koja se od Žutog mora na istoku proteže tisućama kilometara u unutrašnjost. Ali nije bilo druge - na sjeveru se otvaraju beskonačne mongolske i sibirske stepe, gdje su nicali ratnički nomadski narodi, često nemilosrdni i divljački osvajači.

Ako je čak i Europa kroz povijest strahovala pred njima, možemo zamisliti kako je bilo njihovom prvom susjedu.

Međutim, čak ni zid nije pomogao Kini. To je preveliki prostor za djelotvornu obranu, pa su osvajači i dalje prodirali u Kinu. Naposljetku je Kineski zid najviše služio kao prometnica kroz planine i gudure ravno u centralnu Aziju.

Danas je to “samo” simbol Kine, svjetsko čudo, spomenik radu i ljudskoj borbi za opstanak.

Zabranjeni grad - ogroman kompleks palača

!

Najmlađi bejzbolaši BK “Vindija” u Splitu su na finalnom turniru osvojili naslov viceprvaka!

Sport sport@regionalni.com

Sport 33

Poraz KK Škola košarke od Ivančice u prvom kolu A2 lige Sjever 68:78 razumljiv zbog mladosti”

“

ATLETIKA Sara Kolak nova kadetska i juniorska rekorderka

Ludbreški biser Već sljedeće godine na SP-u mlađih juniora u Francuskoj ili SP-u za juniorke u Rusiji, trener očekuje medalju od Sare

Varaždinski hrvači pobjedom nad Likom korak do naslova

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

juniora u Francuskoj, zatim SP za juniorke u Rusiji, zatim Sara Kolak, članica SAK još jedno veliko natjecanje Varaždin, u posljednje vri- u Turskoj i ja očekujem ako jeme postiže sve zapaženije Sara bude zdrava da će osvorezultate, a prošlotjedni u jiti neku medalju. Ipak prvi Mariboru kruna je ove sezo- rezultat u svijetu za mlađe ne. Bacila je koplje 55,69, što juniorke, a šesti rezultat u je novi hrvatski kadetski i ju- svijetu za starije juniorke i niorski rekord te je treći hitac treći rezultat u Europi, s time da su sve natjecateljice koje ove sezone u Eurosu na listi starije od Sare pi u juniorskoj godinu ili dvije pa konkurenciu čak i četiri – podji. Kako je tu e m o sjeća Novoselec.

Sara još ruk a l i b godinu sam vijek dana kaTehnika n, u detkinja, Sara Kolak od golma tjela biti uz kvalimalih nogu bavi h m a s a tetan rad se sportskim akam kao m u klubu, tivnostima, a uz ali i uz porukomet ubrzo se moć Hrvatskog uključila u atletske disatletskog saveza cipline. koji je uključio Saru i u svoj - Počela sam u školi bacaprogram, mogu se očekivati njem loptice u šestom ili sedjoš veći rezultati. mom razredu i zatim sam za- Sara je biser hrvatske atle- vršila na jednom natjecanju tike - izjavio je Stjepan Novo- Nestle lige u Zagrebu i tamo selec, trener Sare Kolak. su bili treneri i iz Varaždina - Biser koji treba brusiti, i pozvali su me u klub. Tako polako, ali ide. Rezultat 55,69 sam počela s kopljem i donije došao samo tako. Došao bila sam izvrsnog trenera je radom, krvlju, suzama, zbog kojeg sam sve ovo boli, žuljevima i samo radom što sam danas. Mata i tata i znojem. U godinu dana, su me usmjerili jer sam još kad zbrojimo sve terete ona bila u rukometu i podržali su je podigla 137 tona tereta. me da se bavim atletikom. U Za njezino godište to je jako rukometu sam bila golman, puno. Koliko je još pretrčala, uvijek sam htjela biti kao koliko je skokova napravila, mama. sve- ga toga je mnogo. SliMama je još uvijek rukomej e d i puno natjecanja vani tašica i stalno sam htjela biti n p r . slje- deće godine kao ona i uvijek sam se borila ima SP mlađih da budem čim bolja. Drago mi je ipak što sam sada u atletici. Upisala sam prvi razred Gimnazije u Ludbregu.

Bila sam primljena i u Drugu gimnaziju u Varaždinu, ali ne bih stigla i trenirati i sigurno bi patila škola pa sam izabrala ovakvu kombinaciju.

Profesori imaju razumijevanja zbog mojih izostanaka i uspijevam sve nadoknaditi i ne pitaju me toliko i za sada je dobro. Tijekom zime U očekivanju novih medalja

Hrvači pobijedili Liku Hrvači Vindije napravili su prvi, veliki korak prema osvajanju naslova prvaka Hrvatske. Ove su subote u okviru drugog kola 1. Hrvatske hrvačke lige na gostovanju u Zagrebu rezultatom 4-3 pobijedili glavne konkurentehrvače Like. Varaždinci su do ukupne pobjede došli nakon

Krojači ugodno iznenadili Rukometaši RK Varteks Di Caprio u 6. kolu Premijer lige ugodno su iznenadili i pobijedili u Zagrebu ekipu Medveščaka NFD 34:26. Krojači tako sada imaju tri pobjede u šest kola i sa šest osvojenih bodova nalaze se na sredini prvenstvene ljestvice na 8. poziciji. U sljedećem kolu u goste im dolazi ekipa Gorice, koja je do sada prikupila 5 bodova i nalazi se na prvenstvenoj ljestvici dva mjesta ispod Varaždinaca.

Osječani iznenadili Varaždince

Koplje mi je bilo fora Nakon rukometa, od svih atletskih i bacačkih disciplina Sara je izabrala koplje kao najtežu.

- Ima puno bacačkih disciplina, ali koplje mi je bilo najzanimljivije. Disk baš i ne, kladivo ne i kugla još

ide. Nekad bacam kuglu od 3 kg za zezanciju, a koplje mi je najzanimljivije. Ono je na neki način najteže i fora mi je bilo. Sportski su mi uzor, osim mame, Blanka Vlašić i Sandra Perković – dodala je Sara.

FOTO FOKUS želim čim bolje napredovati, ispraviti tehniku i ispraviti pogreške te u sljedećoj sezoni pokazati još više nego u ovoj. Ako Bog da zdravlja da druga sezona bude još bolja – najavila je Sara Kolak.

Od svih atletskih i bacačkih disciplina Sara je izabrala koplje kao najtežu.

- Ima puno bacačkih dis-

ciplina, ali koplje mi je bilo najzanimljivije. Disk baš i ne, kladivo ne i kugla još ide.

Nekad bacam kuglu od 3 kg za zezanciju, a koplje mi je najzanimljivije.

Ono je na neki način najteže i fora mi je bilo. Sportski uzor su mi osim mame i Blanka Vlašić i Sandra Perković – dodala je Sara.

Isplatile su se velika briga i volja - Sara je jako dobra cura, jako dobra atletičarka, jako dobar borac i vjerujem da će u budućnosti biti izbrušeni biser i ostvariti zapažene atletske rezultate. Sara trenira godinu dana intenzivno, a prije toga je šest mjeseci malo trenirala, pa malo nije. Imala

U prvom kolu Superlige odbojkaši osječke Murse iznenadili su Varaždince u Gradskoj sportskoj dvorani i odnijeli bodove. Gosti su pobijedili 3:0 (25:22, 25:16, 22:25).

Rezultatski je to uvjerljiva pobjeda Osječana iako su domaći odbojkaši imali priliku u prvom i trećem setu doći do povoljnijeg rezultata, ali nedostajalo je koncentracije u završnici. U drugom kolu Varaždinci odlaze na gostovanje u Sisak.

Sara Kolak priprema se za sljedeću sezonu i svjetsko prvenstvo

PUTOVANJE - Zahvaljujem njezinim roditeljima jer putovati svaki dan 60, 70 kilometara iz Ludbrega i nazad, to je velika briga i volja da se to napravi, ali pokazalo se da se sav taj trud isplatio već ove godine rekao je Sarin trener Stjepan Novoselec.

prvih četiri borbi, a donijeli su je Lizatović (55 kg), Sokol (60 kg), Etlinger (66 kg) i Starčević (74 kg). Nastupili su još Lipić ( 84 kg ), Hogač ( 96 kg ) i Koščević ( 120 kg).Vindijini hrvači nakon dva kola imaju maksimalan broj bodova, a u subotu u 18 sati u Graberju domaćini su Gavriloviću.

je obaveze u školi, vjeronauk, rukomet i nije dolazila redovito na sve treninge. Nakon ozbiljnog razgovora postigli smo dogovor i sada treniramo svaki dan. Spremamo se za sljedeću godinu i za onu iza kada očekujem i medalju.

- najavio je Novoselec.

Sara uporno vježba svaki dan

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Plemenito rivalstvo P

ozitivni odgojni momenti mladih sudionika u sportu i sportskim natjecanjima mora biti pravi izazov za trenere i sportske djelatnike. edan od primjera je razvijanje plemenitog rivalstva u kojem se na sportskom borilištu „boriš“ protiv suparnika ili protivnika ali ga ne podcjenjuješ niti vrijeđaš ili omalovažavaš a poslije natjecanja se može iskreno pružiti ruka i razmijeniti osmjeh. Rivali u sportu ne znači nužno da moraju biti neprijatelji koji ne razgovaraju niti se ne pozdravljaju. Dapače, sport bi trebao učiti upravo poštivanju protivnika. ako sport danas zauzima visoko mjesto u društvu sve ono dorbo ako i ono loše može se vrlo brzo preslikati u na ostala područja. Ukoliko se na sportskom natjecanju vrijeđaju proitvnici iz neke regije već sutra se ta netrpeljivost moće prenijeti na privatno ili poslovno područje. Isto tako rivalstvo između tvrtki može postati pravi mali rat i na osobnoj razini ukoliko se ne poštuje sportsko plemenito rivalstvo. ako smo svjedoci pomanjkanja velikog dijela moralnih i sotalih pozitivnih vrednota u društvu tako i u sportu uspjeh i kompetitivnost postaju važniji od samog odgoja. Dakle, tržište, kapital i profit sele u sport i važan je samo rezultat, sekunde, metri ili bodovi.

Umjesto stjecanja specifičnih sportskih znanja, vještina, podizanja ukupne sposobnosti te usvajanja moralnih i odgojnih vrijednosti, na prvom mjestu među ciljevima sportskih aktivnosti sve se češće ističe samo postizanje visokih rezultata i uspjeha. Čak u godišnjim izvješćima klubova nema niti slova o ovom dijelu o aktinostima koje su poduzete na tom planu. Ovo je samo dio razloga i primjera zašto je potrebno veću pozornost posvetiti odgojnim aspektima rada s mladima u sportu.

Na redu su sportski savezi, klubovi, treneri i svi koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju mladih da više porade i na ovom planu.

J

K

K

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR 14.10.2010.

- kuglana – kuglačka utakmica Cesta – Elektra KŽ s početkom u 18:00 sati 15.10.2010.

- kuglana – kuglačka utakmica Obrtnik – Lepoglava s početkom u 18:00 sati 16.10.2010.

- kuglana – kuglačka utakmica Varteks - Željezničar ČK. s početkom u 18:00 sati - velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Zaprešić s početkom u 17:00 sati.

- rukometna utakmica RK Varteks di Carpio – RK Gorica s početkom u 19:00 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

12. listopada 2010.

TENIS TK Varteks niže uspjehe s mlađim uzrasnim kategorijama

Već smo tri godine momčadski prvaci!

U klubu je trenutno 15 registriranih igrača do 12 godina i 9 do 14 godina koji svaki tjedan nastupaju na turnirima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Mladi tenisači TK Varteks nastupili su uspješno na dva posljednja turnira. U Čakovcu na turniru za mlade do 12 godina u spomen na velikog tenisača Franju Punčeca Varaždinci su nastupili u obje konkurencije i odnijeli pobjede u varaždinskim finalima. U konkurenciji dječaka u finalu je Ivan Čepin bio bolji od Danijela Poljaka 2:0 (7:6, 6:3), a u konkurenciji djevojčica u finalu su se sastale Paula Šimunčić i Dorotea Vrbanec i Paula je pobijedila 2:0 (6:4, 6:4).

Turniri Na 11. Didon kupu Dorotea Mladi tenisači TK Varteks stasaju u uspješne natjecatelje Vrbanec igrala je u finalu i izgubila od vršnjakinje Miha- d i na iz ljević iz TK Vinkovci. ove regije Od ostalih turnira igranih na masters išlo - Pred nama su mom- džić. - Iz svega ovoga vidi u posljednje vrijeme treba čak sedam iz TK Varteksa. - U čadsko prvenstvo do 10 se da smo okrenuti radu podsjetiti da je Paula Šimunčić klubu je trenutno 15 registrigodina, na kojem ćemo s mladima i da za to imaosvojila 1. mjesto na turniru u ranih igrača do 12 godina nastupiti s dvije ekipe 16. mo stručne i kvalificirane Velikoj Gorici, a u Poi 9 do 14 godina te listopada u Čakovcu, te trenere. O tome govore i žegi su ponovo sva svaki tjedan nadvoransko pojedinačno rang liste HTS-a, koje se HTS prva mjesta otišstupaju na turprvenstvo do 12 godina mogu vidjeti na službenim o i s la u TK Varteks. nirima – rekao gla u Nacionalnom teniskom internetskim stranicama o r p U turnir ima je Marijan Ducentru u Zagrebu – rekao saveza – naglasio je Dueks t r a V do 10 godina gandžić, dije trener Marko Dugan- gandžić.

TK m o b u Doris Ptiček rektor kluba l jim k l o b osvojila je koji je ujedno j i j a i n anizac pr vo mjesto i predsjednik trenera: Marijan Dugandžić, Dugandžić. po org Natječu se redovno momna državnom Zbora teniskih Zoran Čubra, Ivan Novosel, prvenstvu dok trenera Hr vat- Margareta Đuras, Saša Gre- čadski u kategorijama do su na svim turniriske. - Treba ista- gurinčić, Vlatka Švarc i Marko 12, 14, 18 te seniorke koje ma na području sjeveknuti i da su tri godine Dugandžić. Onih najmlađih je će ovu godinu pauzirati s rozapadne Hrvatske prva mje- zaredom momčadski prvaci više od sto koji polaze tenisku nastupima. Muška seniorska sta osvajali mladi tenisači TK sjeverozapadne Hrvatske u školu i najjači smo u regiji po ekipa nastupa u 1. ligi dok Varteks. Tako klub u kategoriji kategoriji do 10 godina. Uku- radu s mladima. Prošle i pret- druga ekipa nastupa u trećoj do 10 godina na listi HTS-a pno je 49 registriranih natje- prošle godine proglašeni smo ligi. Trenutno se više radi na ima prvu i četvrtu tenisačicu. catelja u HTS-u u kojem se ne od HTS-a kao najbolji klub po mladim igračima tako da će se Prošle godine je tako od osam računaju igrači do 10 godina organizaciji od 182 hrvatska klub uskoro ponovo natjecati mladih tenisača do 10 go- starosti. S njima radi sedam teniska kluba – dodao je u sve tri lige.

Okrenuti se radu s djecom

PLIVANJE S PERAJAMA

Plivači s perajama na startu

KPA Drava održao 19. godinu za redom natjecanje u plivanju perajama na odvodnom kanalu HE Varaždin.

Održane su dvije utrke, pojedinačna za Kup i utrka parova. Nastupilo je 56 natjecatelja iz 8 hrvatskih klubova. U ženskoj konkurenciji pobijedila je Sanja Gigović iz Rijeke, a u muškoj

konkurenciji Robert Čupev iz Medulina. U parovima najbrži je bio par Đurđ/ Sremec iz Koprivnice. Od domaćih natjecatelja Matija Avirović bio je drugi, Karlo Seketin treći a Mario Vlahinja četvrti. U ženskoj konkurenciji 4. je bila Ivana Petrinjak, 6. Monika Radaković a 7. Sara Cafuk.

Sport 35

12. listopada 2010.

SPORT I SUBKULTURA Najzastupljenija je subkultura nogometnih navijača

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

U deset mjeseci – 48 U

Hajduk - Varteks u Splitu 1996. godine u utakmici za prvaka (1:0)

Kršenje zakona čini ih nepoželjnim subjektima Dolazi do etiketiranja opisima u sredstvima javnog priopćavanja Piše: PREDRAG MAKAJ pmakaj01@gmail.com

U svakom modernom društvu osim dominantne kulture neizbježno postoje i subkulture, pa čak i kontrakulture. Tako i kod nas postoje različite varijante subkultura - punkeri, skinsi, metalci, emo pokret, kao i navijačka subkultura. Svaka od njih odraz je nekog neslaganja s aktualnom dominantnom kulturom i svaka ima svoje određene obrasce ponašanja različite od dominantnih. Ako neko želi biti pripadnikom neke od njih mora usvojiti te obrasce te se u skladu s njima i ponašati, što ga onda i čini pripadnikom.

Na margini društva Treba još dodati da većina tih subkultura nije odabrana zbog njih samih nego zbog nedostatka ozbiljnijih, osobno željenih alternativa dominantnoj - ljudi nisu za nešto nego protiv nečega. Pridruživanjem pokazuju svoje neslaganje, svoju različitost u mišljenju o nekim bitnim stvarima u životu.

Na ovim prostorima jedna od najzastupljenijih subkultura je subkultura nogometnih navijača. Kao što svaka od njih ima svoje vrijednosti, tako i navijačka ima svoje. Problem se očituje

Otpor prema dominaciji Pripadnikom se obično postaje zbog raznih osobnih razloga, zbog životnog okruženja, pa se na neki način to može smatrati nekom vrstom otpora prema dominaciji.

Jer nemaju svi ljudi jednake mogućnosti, jednake uvjete za rast i osobni razvoj, startne pozicije za zauzimanje boljih pozicija u društvu. Iz raznih razloga kao stanja u tome što su aktualne vrijednosti navijačke kulture dosta oprečne dominantnoj. Nošenje obilježja - šalova, majica, kapa s bojama kluba ili reprezentacije, paljenje bengalki, sukob s pripadnicima drugih navijačkih skupina, s policijom, velike količine alkohola, a samim time i česta kršenja aktualnih zakona čine je vrlo nepoželjnom u svakodnevnom životu. Iako se ne može poreći da od nje ima koristi jer “čim su dijelovi subkulture dalje od vrijednosti zastupanih u dominantnoj, tim grupe nailaze na veću osudu i izolaciju prema društvenoj margini. A ljudi s društvene margine često su stavljeni pod direktnu prismotru policije.” Iz sociologije je znano da su pod policijskim rezimom one skupine ljudi, za koje je značajno da im u vaznim institucijama društva i drzave nedostaje moći.

Neka određena skupina postane područje policije kad vladajuće elite prepuste probleme te skupine ljudi policiji (Lee 1981 u Neocleos 200:81,82). Dolazi do etiketiranja opisima u sred-

relativne deprimiranosti, odbacivanja iz društva zbog neke etiketiranosti ili različitosti koja dovodi do neprihvaćanja, ljudi postaju članovi raznih organizacija koje se ne žele pomiriti s aktualnim društvenim vrijedno- s t i m a , gdje ih ljudi prihvaćaju takvima kakvi jesu, bez forsiranog licemjerja.

stvima javnog priopćavanja kao što su pijanstvo, otprije poznati policiji, narušavanje sigurnosti građana te javnog reda i mira.

S takvim opisom u svijesti ljudi izravno slažu dehumanizirajuću sliku pripadnika neke grupe, a i svih koji su na neki način povezani s njom. Tako se počne na njih gledati kao na društvene

b

akljada je jednom prigodna koreografija, a drugi put kršenje zakona otpadnike. Tu onda ne vrijede ustaljene društvene norme i zakoni, već se dosta često stvari rješavaju direktno bez suđenja i svih tih pravnih procedura i zavrzlama koje vrijede za ljude s višim društvenim statusom.

Pogotovo visokim, čim više novca, tim manje odgovornosti. A pritom se prešućuje da su većina tih ljudi, pogotovo starijih, inače „standardni članovi“ društva. Imaju obitelj,

posao, djecu, hm, psa..., pa i usvojene neke vrijednosti koje u dosta slučajeva nadmašuju standarde. Samo to nikad nigdje nije spomenuto. Uvijek se slažu priče koje pogoduju aktualnoj situaciji. Kako to da kad neka od većih skupina obilježava neku obljetnicu ili se obilježava neki važan državni datum bakljada se okarakterizira kao aktualna prigodna koreografija - inače direktno kršenje zakona, a kad politički treba nastupiti zatirajuće interventna policija dobiva naredbu izvlačenja pojedinaca iz skupina na tribinama. Zbog čega onda postoji videonadzor?

Neredi bi se mogli smatrati kao neki neprimjereni ispušni ventil za svakodnevne frustracije.

A ako su navijači baš točno takvi kakvima ih se opisuje, kako to da na zadnjim velikim neredima u Zagrebu gledamo na televiziji kako čovjek s djetetom trči u navijače na kontra stranu od policije, ili kako priča jedna pripadnica interventne policije, u direktnom sukobu navijači je čuvaju jer vide da je žensko itd.

MALI NOGOMET Domaći poraz novomarofskih malonogometaša

Marofu pobjedom od 2:4.

Gosti su poveli u 5. minuti, a devet minuta kasnije Martan izjednačuje rezultat, dok Novak povećava na 2:1. Nakon 6-tog akumuliranog prekršaja Martan je imao priliku s “deseterca” povećati vodstvo domaćih, no golman gostiju

brani njegov udarac.

U drugom poluvremenu Kijevo je dominiralo terenom i u 27. minuti izjednačuju rezultat, u 29. dolaze u vodstvo, a kada je trener Mamić umjeto golmana ubacio petog igrača, gosti postižu i svoj četvrti pogodak. (dp)

Ribolov Budmir ŠEBELJČIĆ autor knjige “Male tajne sportskog ribolova” budimir.maletajne@gmail.com

Ribolovni pribor - udica S

igurno najvažniji dio ribolovnog pribora. Udica mora biti jaka, oštra, elastična i otporna na rđu. Udica se sastoji od glave, vrata, koljena, vrha i kukice. Glava udice može biti u obliku ušice ili pločice. Pločica mora biti dva puta šira od vrata i malo povijena prema van da čvor ne bi skliznuo.

U lovu na šarana, amura ili soma koristimo isključivo kovane čelične udice, jer njihova je elastičnost najbolja. U vezi s korištenjem i izborom udica poželjno je držati se nekih pravila. aime, na izbor i korištenje udice u ribolovu utječu vrsta ribe koja se lovi, vrsta vode na kojoj se vrši ribolov, konfiguracija dna, namjera ribolovca, očekivana vrsta ribe u ribolovu itd. Veličina mamca koji koristimo također utječe na izbor udice. Tako npr. glistu stavljamo na udicu s dužim vratom dok npr. za zrno graška ili kukuruz koristimo zaobljene udice s kraćim vratom. Ako lovimo u mirnoj vodi koristit ćemo manje udice jer riba ima, za razliku od tekuće vode, dosta vremena ispitivati mamac. sto vrijedi za ribolov zimi i u rano proljeće kad zbog slabije aktivnosti riba možemo koristiti i manje udice. Udice čuvamo u malim najlonskim vrećicama ili plastičnim kutijama. I još nešto. Ne isplati se previše eksperimentirati s udicama novih proizvođača bez obzira na cijene ili reklamu u vezi s mogućim karakteristikama. Odlučite se za udice provjerenih proizvođača koje možemo u velikom izboru kupiti u prodavaonicama ribolovnog pribora. Prilikom vezanja udica čvor mora biti s prednje strane udice tj. između vrha i pločice na udici.

N

I

Kijevo Knauf uzelo sva tri boda Novi Marof i dalje nema rješenja kada mu u goste dolazi ekipa iz Knina. Već tradicionalno neugodan protivnik uzima bodove na gostovanju, a tako je bilo i u 2. kolu 1. hrvatske malonogometne lige kada je Kijevo Knauf uzeo uknjižio tri boda u Novom

zroke sve više prisutne pretilosti možemo primarno potražiti u energetskoj neravnoteži – preobilan unos hrane u odnosu na potrošnju. Sjedilački način života uzeo je svoj danak. Ipak nije sve tako jednostavno kao što se čini iz gornje rečenice – koliko uneseš potroši, i stvar riješena. Udruga za prevenciju prekomjerne težine donijela je listu najčešćih razloga koji pogoduju nastanku prekomjerne tjelesne težine, a to su: 1. genetska predispozicija, 2. usporen metabolizam i loša probava, 3. nepravilne prehrambene navike, 4. nedovoljna ili nikakva tjelesna aktivnost, 5. preobilni obroci i brzo konzumiranje hrane, 6. pogrešno vrijeme obroka (kasno navečer), preskakanje obroka (osobito doručka), 7. dugi sati bez jela - načelo “gladovanja i prejedanja”, 8. nepridržavanje pravila 4 - 5 manjih obroka tijekom dana, 9. nedovoljan unos voća i povrća u svakodnevnoj prehrani, 10. nedovoljan unos tekućine (vode) u organizam, 11. nekontroliran unos šećera i slatkiša, 12. unos kalorijski bogate a nutritivno siromašne hrane (grickalice, slatkiši), 13. unos alkohola, gaziranih i zaslađenih pića, 14. veliki unos soli u organizam, 15. nedovoljno sna, 16. lijekovi koji izazivaju debljanje (antidepresivi), 17. zadržana prekomjerna tjelesna težina dobivena tijekom trudnoće, 18. stres. Primjer je Matija Novak, (17), koji je prije nepunih 10 mjeseci težio 145 kg. Nakon korekcije prehrane i uvođenja tjelesne aktivnosti u svakodnevni život, počeli su stizati i prvi rezultati. Uz podršku obitelji, upornosti u svojoj nakani i pridržavanju savjeta trenera, smršavio je 48 kg. Danas teži 97 kg. Bravo,

Mali nogomet sve popularniji

36 Sport

12. listopada 2010.

SPEEDWAY Jurica Pavlic, najveća nada hrvatskog moto sporta

DUATLON

Završila Aquacity liga Poslije posljednje utrke 1. duatlon lige Aquacity upriličena je svečanost dodjele medalja i pehara najboljima.

S maksimalnim brojem bodova u ženskoj konkurenciji pobijedila je Sanja Begović Geceg ispred Katarine Nestić (TK Međimurje) i Karle Čović (TK 042).

U muškoj konkurenciji situacija je bila puno neizvjesnija, pobijedio je Danijel Turek iz TK Međimurja s malom prednošću ispred Mladena Meštrovića (TK 042) i Marijana Stepana (TK Međimurje).

U 7 kola (4 proljetna i 3 jesenska), nastupilo je ukupno 45 natjecatelja. (di)

OKRUGLI STOL

Kriteriji za sufinanciranje Zajednica športskih udruga Grada Varaždina organizira okrugli stol na kojoj će prezentirati prijedlog novih kriterija za sufinanciranje sportskih udruga. - U cilju što kvalitetnijeg bodovanja sportskih udruga članica Zajednice športskih udruga Grada Varaždina i Stručne službe Zajednice izradile su prijedlog novih kriterija za sufinanciranje sportskih udruga članica Zajednice. - rekao je voditelj za razvojne programe Zajednice Patrik Koščak. Iz Zajednice pozivaju sve predstavnike članica Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina na okrugli stol koji će se održati sportskoj dvorani u Graberju u četvrtak 14. listopada 2010. godine s početkom u 17.00 sati. (di)

KROS

Još dva kola Na 18. kolu Cross lige Drava nastupilo je 87 natjecatelja. U muškoj konkurenciji na utrci duljine 5.000 m pobijedio je Josip Lacković ispred Ivana Čorbe, dok je u ženskoj konkurenciji prva bila Irena Kosec ispred Iris Rožmarić. U utrci na 2.000 metara pobijedio je Tomislav Kukec ispred Branka Levanića dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila Nina Dobša ispred Marine Jakop. U Cross ligi još su preostala dva kola 14. i 21. listopada. (di)

Vožnja bagerom kao priprema za speedway Jurica Pavlic studira sportski management Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Naš najbolji speedway vozač i još uvijek najveća nada ovog sporta Jurica Pavlic rođen je 14. lipnja 1989. u Čakovcu. Završio je srednju ekonomsku školu te se upisao na Fakultet sportskog

s

ljedeće godine tri svjetska prvenstva održat će se u Hrvatskoj

managementa koji pohađa kada mu to dopuštaju obveze u speedwayu. Na motor je prvi put sjeo s tri godine, a zatim su slijedile različite vrste motora kao što je APN, crosser i slično, kojima se jurilo po ulicama Goričana. Kad je Jurica imao 12 godina, otac Zvonko izgradio je malu stazu od 160 m gdje je prvi put probao speedway motor.

Obiteljska tradicija Jurica je vrlo jednostavan, a to znaju svi koji ga poznaju. Živi u Čakovcu, u slobodno vrijeme radi u obiteljskoj firmi «Pavlicasfalt-beton».

Izlasci su dopušteni tijekom zime, ali kada počinju pripreme – za to jednostavno nema vremena. Veliki je stručnjak u tehnologiji, što je naslijedio od djeda i oca; s četiri je godine upravljao najvećim bagerom u firmi, a i danas «uskoči» ako treba pomoć.

Najveću podršku pružaju mu roditelji Zvonimir i Marija, sestre Petra i Darija te djevojka Iva. Ima odlične navijače koji ga prate po utrkama te ovom prilikom zahvaljuje svima njima, jer podrška s tribine ima ključnu ulogu u natjecanjima vozača.

Otkuda ta ljubav prema motorima i speedwayu?

Pa krv nije voda, a to dokazuju trofeji mog oca Zvonimira Pavlica koji je u svojoj uspješnoj karijeri osvojio trostruku titulu prvaka Jugoslavije, ali ga je nesreća na stazi u Ljubljani spriječila od daljnjih natjecanja.

Otada svoje iskustvo i ljubav

Jurica Pavlic i u narednoj sezoni vozit će sve najveće speedway utrke u Europi, a neke od

njih i kod kuće

Ovogodišnji najveći rezultat je prema speedwayu prenosi na mene te vozače u Speedway zlato u poljskoj ligi, gdje sam nastupio kao junior. U Svjetskom klubu «Unia».

Ukratko, kako je tekla spor- prvenstvu do 21 godine osvojio ska karijera koja danas ima sam 6. mjesto te 7. mjesto na Europskom prvenstvu. svjetski renome?

Koliko je utrka još do U ov ih de kraja sezone? set godina A K Š R Do kraja sezone kar ijere POD u ć ostale su još tr i mogu ajve n i c i r utrke, od kojih se poJu žaju je jedna ova na hvaku pru podrš vonimir i stadionu Milleliti Z lji nium u petak, rodite stre Petra i gdje vozim ligu e s , a a j «Hrvatska proka Iv Mari j o v e j tiv Slovenije», te mno ,d ači Poljska Darija i Engleska Juricu Pavlica često prate vjerni g i m navijači i navij n j o r b gdje vozim oproštajuspjesite ne utrke Leigh Adamsa ma. Postao – klupskog kolege iz Unie sam sedmeroLeszno kojemu je ovo zadnja struki prvak Hrvatske, europski prvak u juniorskoj i se- sezona karijere. Što slijedi nakon toga? niorskoj kategoriji, te viceprvak Zimski period vozačima svijeta do 21 godine. Vozio sam za klubove u Poljskoj i Švedskoj, služi za kondicijske i tehniča poseban klupski uspjeh ostva- ke pripreme, a već u veljači rili smo osvojivši dva zlata u naj- počinju treninzi i to jačoj speedway ligi – klub Unia prvo na stadioLeszno je prvak poljske extralige nu Millenium.

Mnogi poznati 2007. i 2010. godine.

Koji rezultat bi se još mnogao klubovi i voizdvojiti kao najbolji u ovoj z a č i o v d j e dolaze. godini?

Jurica Pavlic na svojem motoru natječe se na svim najpoznatijim utrkama

STAZA Speedway klub Unia u Donjem Kraljevcu ima vrhunsku stazu na kojoj će se i dalje održavati poznate utrke

Vrhunac sezone - Grand Prix

Staza Millenium postaje rasadište novih speedway vozača

Speedway klub Unia, gdje je prava baza Jurice Pavlica, ove godine proslavio je petu godišnjicu vrlo uspješne organizacije na jednom od najljepših stadiona u Europi – Millenium u Donjem Kraljevcu.

Održano je trideset vrhunskih utrka svjetskog, europskog i državnog prvenstva, od kojih je najveća ona Speedway Grand Prix 2010. godine.

Unia ima pet vozača koji se natječu na natjecanjima svih razina u cijeloj Europi. Profesiona-

lizam i vrhunsku organizaciju vodi predsjednik kluba Zvonimir Pavlic, koji je ujedno i vlasnik stadiona Millenium. Sa svojim suradnicima doveo je najveće auto-moto natjecanje u Hrvatsku, što je veliko priznanje ovome klubu, ali i svim zaljubljenicima u speedway, čiji broj u Hrvatskoj munjevito raste.

Iako speedway ima dugu tradiciju još iz bivše Jugoslavije, kada je postojalo nekoliko staza u Crikvenici, Osijeku, Varaždinu i Zagrebu, danas imamo samo jedan ali vrijedan stadion.

12. listopada 2010.

Oglas 37

38 Savjetnik

12. listopada 2010.

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

15 godina upornosti U

pravo toliko godina održava se izložba cvijeća u Varaždinu! Bilo je nekoliko izložbi i prije, ali nakon nekoliko repriza, kontinuitet je prekinut.

Udruga vrtlara Varaždinske županije prije 15 godina u nekorištenim i devastiranim prostorima današnje Glazbene škole organizira svoju prvu izložbu cvijeća.

Uz veliku podršku cvjećara i proizvođača cvijeća iz sjeverozapadne Hrvatske, Varaždinci su imali doista što vidjeti. Iz ovog prostora izložba se seli u prostore Galerije slika starih i novih majstora, a u terminu održavanja Baroknih večeri. Zahvaljujući tome, Grad Varaždin i Turistička zajednica uključuju se kao suorganizatori. U tom se terminu održava do današnjih dana, čime je zaokružena i potvrđena varaždinska krilatica „Grad baroka, glazbe i cvijeća“. Valja jasno i glasno napomenuti da je izložba ostvarena i traje do današnjih dana zahvaljujući volonterskom radu nekolicine profesionalnih hortikulturnih djelatnika i zaljubljenika u cvijeće uz podršku stalnih i povremenih izlagača. Zbog izdvajanja članova izlagača i osnivanja vlastite Ludbreške udruge vrtlara te sve teže situacije u vrtlarskoj branši, danas je sve teže okupiti izlagače zbog gospodarskog fijaska u našoj Hrvatskoj. Ta grana poljoprivredne djelatnosti vrlo je osjetljiva na spomenuta nepovoljna gospodarska kretanja. Kultura, u restrikciji, uvijek u povijesti stradava prva! Danas izložbu drže na životu samo oni koji vole struku, svoj grad Varaždin, a osobito vas, dragi posjetitelji izložbe. Vi ste im najveća nagrada i podrška. I na kraju, važno je naglasiti da je nakon izložbe većina cvijeća i pratećeg materijala neupotrebljiva, zbog toga treba iskreno zahvaliti izlagačima cvijeća!

Veterinarska anestezija danas U

svakodnevnoj primjeni, dva su termina koja se najčešće koriste za isti medicinski postupak, iako zapravo nemaju isto značenje.

Anestezija je riječ grčkog podrijetla, a znači neosjetljivost, a riječ narkoza, koja je također grčkog podrijetla, znači omamljivanje. anas je u stručnoj primjeni naziv anestezija, koja može biti lokalna i opća. Lokalna predstavlja prolaznu neosjetljivost nekog područja tijela uz očuvanu svijest, a opća predstavlja neosjetljivost cijelog organizma, koja uključuje bezbolnost, stanje bez svijesti te opuštenost mišićja. ritom je poželjno da su što manje promjene u pravilnom i fiziološkom radu svih organskih sustava. A kako je to u veterinarskoj medicini?!

Nekada se primjenjivalo samo sredstvo za smirenje uz lokalnu anesteziju, što zapravo nije osiguravalo bezbolnost zahvata, a oporavak pacijenta iz takvog omamljenog stanja bio je neprihvatljivo dugotrajan. atim se počela primjenjivati kombinacija anestetika, kako bi bili poštovani svi postulati kvalitetne opće anestezije. No, takva anestezija bila je relativno kratka te nije omogućavala dugotrajnije zahvate, a svako nadodavanje anestetika moglo je biti rizično za pacijenta. eliki iskorak u veterinarskoj anesteziji bio je početak primjene tzv. inhalacijske anestezije, koja zadovoljava sve postulate, a omogućuje i dugotrajnije kirurške zahvate. Napredak je također bila pojava anestetika kojima se kvaliteta i opseg djelovanja može ostvariti poveća-

D P

Z

V

Goran LEVANIĆ

Siniša ČESI

Impressum d.o.o.

Varaždin, 091/9241-499

dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Jednostavno – za sve M

oguće je imati dom koji vam omogućuje kontrolu svih pojedinih sustava (grijanje, hlađenje, sigurnost, rasvjetu) unutar vašeg kućanstva s bilo kojeg mjesta na svijetu koje ima pristup internetu. Ali ne samo u kućanstvu već, kao što smo napomenuli, i u poslovnim prostorima. bog činjenice da se ne koristi dodatno ožičenje, već se koriste najnaprednije bežične tehnologije i standardna ožičenja, može se zaključiti da je pametan dom idealan kako za postojeće tako i nove objekte.

Isto tako, mogućnost nadogradnje je maksimalna.

Sve što trebate je započeti s osnovnim paketom i krenuti u podizanje inteligencije svojeg doma. iše nećete imati problema s mnoštvom daljinskih upravljača po kući a da ne znate koji čemu služi.

Koristi se jedan daljinski koji zamjenjuje sve ostale.

Nećete se više pitati jeste li pri odlasku iz kuće uključili alarm ili zatvorili vrata i prozore! Možete biti obaviješteni i imati mogućnost reagirati preko interneta ili drugih korisničkih sučelja. Možete u svakom trenutku upaliti alarm, ugasiti rasvjetu itd. Osim praktičnih i sigurnosnih pogodnosti, sustav pruža iznimne prednosti što se tiče energetske učinkovitosti, što se odražava na vaš kućni budžet. o je pristupačno rješenje za sve one koji žele imati siguran i udoban dom. Sa svim ovim mogućnostima imate sustav koji vam pruža maksimalne uštede i mogućnosti upravljanja svojim domom uz minimalno ulaganje. Prilikom razmišljanja i planiranja kako svoj dom učiniti ugodnijim, preporučljivo je konzultirati se sa stručnom osobom da bi se postigla maksimalna isplativost sustava i da bi se smanjili troškovi!

V

T

S

Život i socijalna skrb

Moj dom

Z

njem doze, a prema potrebi, anestezija se može prekinuti u svakom trenutku, aplikacijom tzv. antidota. Ova dva posljednja primjera omogućila su i daljnji razvoj kirurgije, ortopedije i neurokirurgije, jer kirurg nije bio vremenski omeđen duljinom anestezije. toga je danas veterinarska anestezija mnogo primjenjivija i sigurnija za pacijenta. Kada treba primijeniti anesteziju? U pravilu, pri svakom zahvatu kojim se životinji nanosi bol! Često su vlasnici protiv primjene anestezije, u strahu za svog kućnog ljubimca, no to je samo zbog njihove neupućenosti. Vlasnika treba informirati o razlozima primjene anestezije, prednosti primjene, a i sigurnosti za pacijenta.

Kako disciplinirati dijete bez kažnjavanja (1) K K

ao roditelji, često se susrećemo s problemom kako disciplinirati svoje dijete a da pritom ne narušimo dobar odnos. Mnogi roditelji misle da je discipliniranje i kažnjavanje ista stvar. Međutim, među njima postoji velika razlika. Discipliniranje je ustvari učenje koje se temelji na pozitivnim stvarima: dobar međusobni odnos, pohvale i upute djetetu kako da se prihvatljivo ponaša. Nasuprot tome, kažnjavanje je negativno, ono je neugoda djetetu, kvari naše međusobne odnose. Kažnjavanje bi trebalo biti samo mali dio discipliniranja. nogi od nas često čine pogrešku te pokušavamo „dovesti u red“ djecu samo onda kada su po našem mišljenju napravila nešto negativno ili loše, dok ih rijetko pohvaljujemo i potičemo kada naprave nešto dobro i to uzimamo kao nešto što se samo po sebi podrazumijeva. Djeci, kao i nama, nedostaje pažnja, nježnost i emocionalna povezanost, te zbog nedostatka toga, a često i zato što roditelji nemaju vremena za njih, na sebe skreću pažnju raznim nepodopštinama i nestašlucima jer tek tada ostvaruju nekakav kontakt sa svojim roditeljem.

Roditelji upravo tada moraju prepoznati poruku svojeg djeteta te često umjesto kazne i grubosti trebaju razgovarati s djetetom, kvalitetno provesti vrijeme s njim, te će dugoročno postići puno više rezultata nego kažnjavanjem i udaljavanjem djeteta od sebe.

M

oliko puta smo čuli roditelje kako se žale da nemaju nikakav odnos s djetetom, kako je dijete povučeno, odlazi često u svoju sobu, i na neki način postaje stranac u vlastitoj kući. Sigurno je, međutim, da takvo stanje nije došlo preko noći, nego kroz duži vremenski period. obar odnos s djetetom moramo početi postavljati od samog njegovog rođenja. Odgovarajući na njegove osnovne potrebe, ono dobiva iskustvo da može računati na vas. Kako dijete raste, sve je više „testiranja“ roditelja.

Umjesto udarca i grube riječi, postavite mu jasne granice. Prvo mu uskratite privilegije (igranje s omiljenom igračkom, gledanje crtića, igranje kompjuterskih igrica).

Uskraćivanje treba biti vremenski ograničeno i primjereno prijestupu.

Ako to ne “upali”, postoji i posljednja mjera koju biste trebali zadnje koristiti, a to je tzv. metoda isključenja. Možete ih koristiti s djecom od godinu dana na više. Važno je voditi računa o sljedećem: izaberite mjesto isključenja.

To bi trebalo biti neko dosadno mjesto na kojem nema drugih zanimacija. Nikako kupaonica, jer ona može biti opasna, a spavaća soba bi mogla postati igraonica.

Najviše dva do tri ponašanja možete kažnjavati isključenjem i unaprijed to objasnite djetetu. Kada vrijeme isključenja istekne, pomozite djetetu da se uključi u neku pozitivnu aktivnost. Zagrlite ga i ohrabrite na povratak u neku aktivnost.

D

Oglas 39

12. listopada 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 604-02/10-01/24 URBROJ: 2186/1-02/1-10-2 Varaždin, 12. listopad, 2010.

Na temelju članka 5. Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije (“Službeni vjesnik Varaždinske županije”, broj 27/08 i 36/09) i članka 17. i 18. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije 26/10), župan Varaždinske županije raspisuje

NATJEČAJ za dodjelu stipendija Varaždinske županije za školsku/akademsku godinu 2010/11.

I. Župan Varaždinske županije odobrava u školskoj odnosno akademskoj godini 2010/11. sljedeći broj stipendija: a. za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Varaždinsku županiju: 1. magistar elektrotehnike - 2 stipendije 2. magistar strojarstva - 2 stipendije 3. magistar građevinarstva - 2 stipendije 4. magistar matematike - 2 stipendije 5. magistar fizike - 2 stipendije 6. magistar engleskog jezika - 2 stipendije 7. doktor medicine, - 2 stipendije b. za nadarene studente: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 10 stipendije - koji studiraju na stručnim studijima - 2 stipendije - izuzetno nadarene studente iz pojedinih područja umjetnosti, studente s invaliditetom te vrhunske sportaše iz čl. 12. Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije - 2 stipendije c. za studente loših socio-ekonomskih prilika: - koji studiraju na sveučilišnim studijima - 12 stipendija - koji studiraju na stručnim studijima - 5 stipendija d. za učenike loših socio-ekonomskih prilika - 5 stipendija Za svaku grupu stipendija (a. - d.) utvrđuje se posebna lista reda prvenstva dobivena bodovanjem uspjeha iz točke III. ovog Natječaja i postignutih izvannastavnih rezultata (za učenike srednjih škola i prve godine studija), odnosno bodovanjem uspjeha iz točke III. ovog Natječaja i postignutih značajnih rezultata u područjima umjetnosti, kulture i sporta, sukladno mjerilima propisanim u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije.

II. Stipendije se dodjeljuju pod uvjetom da će korisnici nakon završetka studija, sukladno ugovoru koji će potpisati, raditi po potrebi na području Varaždinske županije najmanje onoliko vremena koliko su dobivali stipendiju.

III. Pravo na sudjelovanje u natječaju za dodjelu stipendija imaju učenici i studenti: 1. koji su državljani Republike Hrvatske 2. koji imaju status redovitog učenika ili studenta 3. čiji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje 12 mjeseci prije podnošenja prijave 4. koji nisu korisnici drugih stipendija ili novčanih primanja koja imaju obilježja stipendija za vrijeme dodjele i korištenja stipendije Varaždinske županije, a tijekom školovanja, odnosno studiranja ostvarili su slijedeće uspjehe: 1. redoviti učenici 3. i 4. razreda srednje škole, kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena iz prethodna dva zavr-

šena razreda srednje škole najmanje 4,00 2. redoviti studenti sveučilišnih preddiplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija od druge godine nadalje a. na drugoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene prve godine studija najmanje 3,80 b. na trećoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene dvije godine studija najmanje 3,60 c. na četvrtoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri godine studija najmanje 3,40 d. na petoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 e. na šestoj godini studija, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00 3. redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija od prve godine studija a. na prvoj godini, ako im je prosjek ocjena prethodno završene tri odnosno četiri godine preddiplomskog ili stručnog studija najmanje 3,40 odnosno 3,20 b. na drugoj godini (ako diplomski studij traje 2 godine), ako im je prosjek ocjena prethodno završene četiri godine studija najmanje 3,20 4. redoviti studenti sveučilišnih (preddiplomskih, diplomskih, integriranih), stručnih studija kojima se stipendije dodjeljuju zbog loših socio-ekonomskih prilika ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00, odnosno za studente prve godine sveučilišnih (preddiplomskih, integriranih) i stručnih studija 4,00 iz prethodna završena dva razreda srednje škole.

5. redoviti studenti sveučilišnih integriranih studija od treće godine nadalje i redoviti studenti diplomskih sveučilišnih studija od prve godine nadalje koji su na studijima za utvrđena zanimanja od posebnog interesa za Županiju, ako im je prosjek ocjena sa studija najmanje 3,00.

Pravo na dodjelu stipendija zbog loših socio-ekonomskih prilika mogu ostvariti učenici i studenti u čijim je kućanstvima uzdržavatelja prihod po članu kućanstva manji od 1.500,00 kuna mjesečno.

IV. Mjesečni iznos stipendija za učenike iznosi 300,00 kuna, a za studente 700,00 kuna.

V. Dokumenti potrebni za dodjelu stipendija učenicima i studentima su: a) obrazac Prijave na natječaj za dodjelu stipendije Varaždinske županije (koja se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr ili osobno na adresi Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije b) preslika osobne iskaznice i OIB c) potvrda škole odnosno fakulteta o redovitom upisu u školsku odnosno akademsku godinu 2010/11., u svrhu ostvarivanja prava na stipendiju d) preslike svjedodžbi posljednja dva završena razreda srednje škole (za učenike srednjih škola) e) prijepis ocjena položenih ispita tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) f) preslike diploma za osvojena 1., 2. i 3. mjesta na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima, susretima ili smotrama učenika srednjih škola 2009. i 2010. godine u programima koje donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (za učenike srednjih škola i studente na prvoj godini studija) g) dokumentacija o postignutim značajnim rezultatima u područjima umjetnosti, kulture i športa te dodijeljenim nagradama i priznanjima tijekom studija (za studente od druge godine studija i dalje) h) izjava učenika odnosno studenta da nije korisnik drugih stipendija ili novčanih primanja koja imaju obilježja stipendija za vrijeme dodjele i korištenja stipendije Varaždinske županije

i) dokumentacija za utvrđivanje izuzetne nadarenosti iz pojedinih područja umjetnosti s preporukama istaknutih i mjerodavnih umjetnika (za studente) j) potvrda o visini dohotka za prethodnu godinu nadležne Porezne uprave Ministarstva financija RH za sve članove domaćinstva k) prosjek neto plaća/mirovine za mjesec srpanj, kolovoz i rujan tekuće kalendarske godine za svakog zaposlenog člana kućanstva, l) potvrda nadležnog Zavoda za zapošljavanje za nezaposlenog člana kućanstva, m) izjavu o broju članova kućanstva (obrazac u Narodnim novinama) NAPOMENA: Dokumentaciju pod točkama j), k), l), m) prilažu samo oni učenici i studenti koji stipendiju traže zbog loših socio-ekonomskih prilika (s prihodom po članu kućanstva manjim od 1.500,00 kuna).

Preslike svjedodžbi i diploma ne moraju biti ovjerene.

Ukoliko učenik/student ostvari pravo na korištenje stipendije priložit će ovjerenu dokumentaciju.

VI. Varaždinska županija zadržava pravo da osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od podnositelja prijave zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko ustanovi da je isto potrebno kako bi se utvrdilo da li učenik, odnosno student zadovoljava sve uvjete i kriterije za dodjelu stipendija, sukladno Pravilniku.

VII. Nepotpune i nepravodobno podnesene prijave neće se razmatrati.

VIII. Prijave kandidata dostavljaju se na adresu: Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport s naznakom “Povjerenstvo za dodjelu stipendija Varaždinske županije” Franjevački trg 7 42 000 Varaždin IX. Rok za podnošenje dokumentacije je 15 dana od objave Natječaja.

X. O dodjeli stipendija odlučuje Povjerenstvo za dodjelu stipendija utvrđivanjem lista reda prvenstva za dodjelu stipendija.

Odluka Povjerenstva za dodjelu stipendija objavljuje se na oglasnoj ploči Varaždinske županije, Franjevački trg 7 i na Internetskim stranicama Varaždinske županije (www.varazdinska-zupanija.hr).

Pismeni prigovor na odluku Povjerenstva za dodjelu stipendija podnosi se u roku osam dana od dana objave odluke Povjerenstva za dodjelu stipendija županije koji donosi konačnu odluku. županu Varaždinske XI. Na temelju konačne odluke o dodjeli stipendije, sklapa se ugovor o korištenju stipendije kojim se pobliže reguliraju prava i obveze korisnika i davatelja stipendije sukladno odredbama Odluke o stipendiranju učenika i studenata Varaždinske županije i Pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije.

XII. Sve dodatne odredbe o dodjeli stipendija sadržane su u Pravilniku o dodjeli stipendija učenicima i studentima Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 26/10), koji je objavljen na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr.

XIII. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za dodjelu stipendija mogu se dobiti na broj telefoni 042/390-511.

ŽUPAN Predrag Štromar

40 Zdravlje TREĆI DAN KESTENA

Cilj - skupiti novac za preventivne preglede

U subotu svi na Korzo!

U subotu, 16. listopada dođite na varaždinski Korzo i kupnjom kestena pomozite varaždinskoj Udruzi “Prostata” da u Hrvatskoj počnu i preventivni pregledi čiji je cilj otkriti rak prostate u što ranijoj fazi, što za oboljele muškarce znači veće mogućnosti za izliječenje,

a ujedno smanjuje troškove liječenja. Manifestacija 3.

Dan kestena počet će u 9 sati, a završiti u 14 sati. Na Korzu će nastupiti 15-ak poznatih hrvatskih estradnih imena, a zainteresirani će ih moći i upoznati, jer će i oni prodavati kestene.

U Udruz i “Prostata” se nadaju da će u Varaždin doći ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović te da simboličnim činom predaje prikupljenih sredstava označiti početak preventivnih pregleda prostate. Podsjećamo, naziv manifestacije izabran je zato što se na hrvatskom za spolnu žlijezdu prostatu kaže kestenjača, a posljednjih godina broj muškaraca oboljelih od raka te žlijezde je u porastu. (vms)

Predavanje o prostati

12. listopada 2010.

PANIČNI POREMEĆAJ Psihički poremećaj koji se zbog uvjerljiv

Napadi naglog i inte Tjelesni simptomi toliko su uvjerljivi da se prvo traži tjelesni uzrok napada.

Kod psihijatra bolesnici nerijetko dolaze tek nakon brojnih pretraga kojima se ne uspije pronaći nikakav vidljivi tjelesni uzrok bolesti, navodi dr. Mario Mikulan Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Panični napad počinje naglo, u trenutku kada je osoba zaokupljena uobičajenim životnim aktivnostima, primjerice dok čita knjigu, vozi se u automobilu ili gleda film u kinu. Iznenada srce počne jako lupati i osoba ne može doći do zraka. Najčešće se osjeća ustrašeno, dapače užasnuto, ili ošamućeno, kao da će poludjeti ili pasti u nesvijest, sigurna da se zbiva nešto strašno i da će umrijeti.

Radi toga juri na Hitnu tražeći liječničku pomoć.

Stalno zabrinuti

Prije obilježavanja 3. dana kestena, ove srijede, 13. listopada, dr. Damir Štajcar će u Pastoralnom centru u Zagrebačkoj 3 u Varaždinu održati predavanje pod nazivom “Bolesti prostate i problemi s mokrenjem”. Predavanje počinje u 19 sati, organizira ga varaždinska udruga “Prostata”, a ulaz je besplatan. (vms)

Ovako dr. Mario Mikulan, specijalist psihijatar iz varaždinske poliklinike Živa, opisuje napade naglog i intenzivnog straha karakteristične za panični poremećaj, koji je dosta čest i u Varaždinskoj

Radnici darovali krv

anični poremećaj najčešće imaju ljudi u trećem ili četvrtom desetljeću života

Povodom Dana neovisnosti i 40. godišnjice rada tvrtke, 43 djelatnika varaždinskog Termoplina darovala su krv.

U akciji, koju je organizirao sindikat i koja je održana na Odjelu za transfuzijsku medicinu varaždinske bolnice, sudjelovao je gotovo svaki drugi djelatnik Termoplina.

- O plemenitosti i humanosti govori podatak da je 10-ak radnika “Termoplina” darovalo krv deset i više puta. Marijan Rešetar krv je darovao 42 puta, Josipu Meštriću bilo je to 39. darivanje krvi, a Dražen Jurinić i Željko Gašparac dali su krv 23 puta – ističu u Termoplinu. (vms)

desetljeću života, ali napadi mogu početi i kasnije, do 60ih godina života.

- Napadi u pravilu traju između 5 i 20 minuta, rijetko kada duže od jednoga sata.

Neki se bolesnici iza toga i dalje osjećaju uznemireno i umorno, i po nekoliko sati od završetka napada. Ponekad napad oslabi, a zatim ponovo započne u punoj jačini – pojašnjava psihijatar.

Dodaje da je osoba s paničnim napadima neprekidno zabrinuta da bi se mogao pojaviti novi napad panike.

- Osoba s paničnim napadima može razviti i strah od otvorenog prostora, pa izbjegava izlazak iz kuće ili prostora u kojem se osjeća sigurno.

Sve to umanjuje obiteljsko, radno i socijalno funkcioniranje i u velikoj mjeri umanjuje kvalitetu života - ističe.

Lijekovi i terapija

p

županiji.

- Riječ je o psihičkom poremećaju kojeg bolesnici, a i liječnici često ne prepoznaju, jer su tjelesni simptomi toliko uvjerljivi da se prvo traži tjelesna bolest. Specijalistu psihijatru bolesnici nerijetko dolaze ili budu upućeni od drugih liječnika tek nakon brojnih pretraga kojima se ne uspije pronaći nikakav vidljivi tjelesni uzrok bolesti – navodi dr. Mikulan.

Pojašnjava da panične napade i panični poremećaj najčešće imaju mladi odrasli ljudi, u trećem ili četvrtom

Napominje da kada se radi o bolesnicima koji imaju dugotrajne panične napade često istovremeno postoji bar još jedan psihički poremećaj. Najčešće je to generalizirana anksioznost ili depresivni poremećaj s razdražljivim raspoloženjem kao glavnom manifestacijom depresivnosti – navodi.

Panični poremećaj stoga je važno što ranije prepoznati, dijagnosticirati i liječiti. Danas imamo na raspolaganju velik broj modernih lijekova koji su učinkoviti a sigurni i dobro podnošljivi. Često je potrebno liječenje kombinirati s nekim oblikom psihoterapije. To je najčešće psihodinamska psihoterapija ili kognitivno-bihevioralna terapija. Uz medikaciju, uvijek je nužan neki oblik suportivne psihoterapije – kaže dr.

Mikulan.

Dr. Mario Mikulan, specijalist psihijatar iz Poliklinike Živa

Prognoza poremećaja je različita od osobe do osobe. Teško je unaprijed predvidjeti

k

od bolesnika s dugotrajnim napadima čest još jedan psihijatrijski poremećaj koje će osobe i u kojoj jačini zbog paničnih napada razviti agrofobiju, za koju je tipično

izbjegavajuće ponašanje koje karakterizira strah od napuštanja kuće, strah da osoba u bilo kojem trenu ostane sama.

U ekstremnim slučajevima bolesnici mogu zbog izbjegavajućeg ponašanja desetak i više godina provesti ne izlazeći iz kuće – navodi.

Zbog toga bi liječenje trebalo započeti prije nego se razvije izbjegavajuće ponašanje.

- Ponekad je u toj fazi lijekovima moguće brzo prekinuti napade i postići potpuni i trajni prestanak – zaključio je.

Savjeti iz ordinacije Glaukom - povišeni očni tlak G I Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

laukom je očna bolest povezana s povećanjem očnog (intraokularnog) tlaka koji posljedično ugrožava očni živac.

Kad je očni tlak povećan tijekom dužeg vremenskog razdoblja, dolazi do oštećenja važnih i vrlo osjetljivih struktura oka pa su uz povišeni očni tlak glavni simptomi glaukoma oštećenje vidnog živca i oštećenje vidnog polja tj. njegovo suženje. Suženje vidnog polja dovodi do progresivnog

propadanja i gubitka vida. ako, nažalost, ovoj bolesti nema lijeka, rana dijagnostika i doživotna terapija mogu dovesti do uspješnih rezultata u smislu sprečavanja daljnjeg propadanja vidnog polja, a u nekim slučajevima barem prolongiranja potpunog gubitka vida. Glaukom se može pojaviti kod svakog čovjeka. Ipak, rizični čimbenici su primarno starosna dob iznad 40 godina, kratkovidne osobe,

osobe koje boluju od šećerne bolesti (diabetes mellitus), kao i osobe koje boluju od povećanog krvnog tlaka (hipertenzije). akođer postoje saznanja da je glaukom i nasljedna bolest.

Od osobite je važnosti zapamtiti da rano prepoznavanje bolesti i pravodobno započeta terapija mogu spriječiti propadanje vidnog polja. Glaukom se liječi očnim kapima koje se koriste svaki dan, najčešće 1-2 puta dnevno, a

T

vrstu očnih kapi određuje oftalmolog. Uporaba očnih kapi ima za posljedicu mogućnost tzv. sistemske resorpcije, što znači da lijek prodire u krvotok, pa je u slučaju istodobnog postojanja određenih drugih bolesti potreban poseban oprez. Dakle, važno je ponoviti i zapamtiti da odabir i način primjene lijeka određuje isključivo liječnik, stoga nikako nemojte samostalno odabirati očne kapi!

Zdravlje 41

12. listopada 2010.

vih tjelesnih simptoma često pogrešno tumači

DOZNAJEMO Mještani Završja ostali bez doktorica

nzivnog straha PROGNOZA Nekoliko je pokazatelja slabijeg ishoda liječenja

Potpuni oporavak kod trećine Iako bolesnici koji se liječe uglavnom imaju dobar ishod liječenja, postoji nekoliko pokazatelja slabijeg ishoda.

o

sobe s tim poremećajem češće umiru od srčano-žilnih bolesti - To su bolesnici koji imaju jači intenzitet i češću frekvenciju napada, oni koji su već razvili izbjegavajuće ponašanje i kod kojih poremećaj duže traje. Lošiji ishod liječenja imaju i oni koji istovremeno imaju

depresiju i životno iskustvo ranog odvajanja od roditelja zbog smrti ili razvoda te samci – pojašnjava dr.

Mario Mikulan.

Trećina bolesnika oporavi se, navodi dr. Mikulan, u cijelosti. - Petina bolesnika ima teže simptome kroz duže vrijeme i značajne teškoće i ograničenja u svakodnevnom funkcioniranju. Polovica bolesnika živi s manjim ograničenjima i blažim simptomima.

Najznačajniji predskazatelj lošeg ishoda liječenja je anksiozni (izbjegavajući) poremećaj osobnosti, uz slabi odgovor na terapiju lijekovima. Takve su osobe socijalno inhibirane, uz

osjećaj neadekvatnosti, preosjetljive i ustrašene i sklone izbjegavanju socijalnih interakcija. Izbjegavaju kontakte s drugim osobama iz straha da će biti odbačene, ismijane ili ponižene. Sebe doživljavaju kao usamljene osobe odbačene od društva - navodi.

Panični poremećaj predstavlja čimbenik rizika za neka druga medic inska stanja. Neke su studije pokazale da osobe s tim poremećajem češće umiru od srčano-žilnih bolesti i češće počine samoubojstvo. Smatra se da osobe s paničnim poremećajem općenito češće istovremeno boluju od velike depresije.

SIMPTOMI

Panični poremećaj predstavlja rizik za druga medicinska stanja

NAPADI “Osjećaj straha da će osoba umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom intenzivan je na vrhuncu napadaja, koji u pravilu nastupa brzo i brzo dostiže svoj vrhunac, već unutar desetak minuta, te potom polako gubi na intenzitetu. Obično se frekvencija i intenzitet paničnih napada mijenjaju. Postoje razdoblja kada su napadi češći i jači i izmjenjuju se s periodima kada gotovo i nema napada. Periodi bez napada mogu potrajati mjesecima, pa i godinama, a onda se napadi ponovo pojave.”

t Osjećaj lupanja srca t Osjećaj gušenja i nedostatka zraka t Bol i pritisak u prsima t Vrtoglavica t Osjećaj trnaca t Drhtanje t Navale hladnoće i vrućine t Preznojavanje t Osjećaj opće slabosti t Osjećaj da će osoba umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom

Dvije liječnice skrbile su o oko 600 pacijenata iz Završja, koje ima oko 1.000 stanovnika

Inspektori zatvorili dvije obiteljske ambulante Niti jedna liječnica nema potrebne suglasnosti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a obje su radile na dvije lokacije, u matičnim ordinacijama i u Završju, što nije dopušteno Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Završju kod Novog Marofa privremeno su zatvorene dvije ordinacije obiteljske medicine.

Riječ je o takozvanim sektorskim ambulantama, u koje su liječnice dr.

Marijana Grgić i dr. Anica Boltižar iz svojih matičnih ordinacija u Novom Marofu, odnosno Beletincu dolazile svaki dan na dva sata. Od tisuću stanovnika Završja, njih oko 500 do 600 kartone je imalo u jednoj od te dvije sektorske ambulante, pri čemu je ona dr.

Grgić radila dugo, dok je dr. Boltižar počela raditi u proljeće ove godine.

Bez zaštite Obje ambulante privremeno je zat vor il a inspekcija Ministarstva zdravstva koja je utvrdila da ne zadovoljavaju propisanim uvjet ima.

Odluka inspektora prerasla je u sukob između novomarofskog HDZ-a

i HNS-a. - Zbog privatnih interesa, politikanstva članova Vijeća MO Završje, ujedno članova HNS-a, te zbog neodgovornosti i nesposobnosti ravnatelja Doma zdravlja Varaždinske županije, Završje je sa svojih tisuću stanovnika u 21. stojeću ostalo bez zdravstvene zaštite. Ambulanta je desetljećima uredno funkcionirala,

z

atvaranje ordinacija preraslo u politički sukob između HDZ-a i HNS-a liječnici su savjesno obavljali svoj posao, izgrađena je i apoteka, ali sav taj trud je prekinut i mještani su ostali bez najelementarnije potrebe - zdravstvene zaštite.

Pitamo sve odgovorne kako se to moglo dogoditi i kako će sada mještani Završja, a posebno starije osobe dolaziti do ambulante u udaljenim mjestima i što će biti s apotekom ako ambulanta ne radi – navedeno je

u HDZ-ovom priopćenju.

Gradonačelnik Darko Hranić na to je odgovorio da je sazvao zbor građana i informirao mještane o nastaloj situaciji, pokušao kontaktirati obje liječnice, ali je na razgovor pristala doći samo jedna.

Hitan sastanak - Kontaktirao sam nadležne institucije u Ministarstvu zdravstva radi dobivanja informacije o najbržem mogućem izlasku iz krize te hitnom otvaranju jedne ili obiju ordinacija – istaknuo je Hranić, a on je sazvao i sastanak na kojem su u ponedjeljak bile sve odgovorne strane. Međutim, jednostavnog rješenja nema. - Inspektori su utvrdili da niti jedna ambulanta nema potrebne suglasnosti Ministarstva zdravstva. Problem je što su smještene na katu, pa nema pristupa za invalidne osobe.

Osim toga, utvrdili su i to da se krše propisi prema kojima nositelj tima ne može raditi na dvije lokacije – rekao je Ivan Crnković, ravnatelj Županijskog doma zdravlja.

Zdravo tijelo

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

Koji su rizični čimbenici za razvoj raka debelog crijeva?

P P U D O oznati su neki čimbenici iz okoline koji mogu potaknuti zloćudnu pretvorbu, kao što su masti u prehrani (osim omega 3 masnih kiselina, maslinovog i ribljeg ulja), crveno meso ili neki produkti prženja (pržene namirnice ili prepečeno meso s roštilja). Alkohol se preporuča samo u umjerenim količinama, a prekomjerna tjelesna težina i pušenje smatraju se značajnim čimbenicima rizika. Bolesnici s

upalnom bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest) te osobe čiji su bliski rođaci oboljeli od raka debelog crijeva, imaju povišeni rizik od razvoja raka debelog crijeva. ob iznad 50 godina smatra se isto tako rizičnim čimbenikom jer nakon te dobi naglo raste učestalost raka debelog crijeva. ada je potrebno učiniti prvi pregled debelog crijeva?

K

rvi se pregled debelog crijeva preporuča učiniti iza 40. godine života. osoba bez poznatog rizika dostatan je digitorektalni pregled (jednostavan pregled završnog djela debelog crijeva koji se izvodi bez instrumenta prstom) i test na okultno, okom nevidljivo krvarenje iz debelog crijeva. Test na okultno krvarenje trebalo bi dalje raditi jednom godišnje. Iza 50. godine

života preporuča se učiniti prvu kolonskopiju (pretraga kojom se putem savitljivog instrumenta malom kamerom na kraju pregledava cijelo debelo crijevo i traže izrasline). sobe koje imaju bliske srodnike koji su bolovali ili umrli od raka debelog crijeva prvu kolonoskopiju trebaju napraviti ranije od 50. godine života i raditi je češće u dogovoru s liječnikom.

42 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Budite fit mama

12. listopada 2010.

MODA Ženski trendovi od kojih se muškarcima “diže” kosa

Štucne im idu na živce Kombinezoni su muškarcima odjeća za bebe, tregerice za farmere i trudnice, a ne mogu shvatiti zašto bi netko štucne nosio svaki dan široke haljine jer v izualno dodaju nekoliko kilograma, ali ni tregerice. Osim što su im prva asocijacija u vezi s njima

D

a bismo što kvalitetnije odradili sat, vježbe moraju biti konceptualno osmišljene. Uključene su vježbe zagrijavanja, istezanja, aerobni dio, vježbe snage, istezanja i na kraju relaksacija. ježbe snage usmjerene su jačanju mišića transversusa abdominisa, multifidusa i treningu mišića dna zdjelice. ako su žene u odnosu na muškarce puno slabije u gornjem dijelu trupa (do 40% manje snage), poželjno je snažiti mišiće ramenog obruča zbog kasnijeg dojenja i nošenja djeteta. rening mišića zdjeličnog dna posebno je važan za razdoblje poslije trudnoće i poroda, jer se u tom kritičnom razdoblju, posebno nakon prve trudnoće, očekuje najviše promjena na urogenitalnom sustavu žene. Snažna muskulatura, pravilno držanje i pravilne životne navike koje uključuju fizičku aktivnost, smanjit će mogućnost spuštanja maternice i mjehura, što je često razlog pojave inkontinencije u kasnijoj životnoj dobi žene. izioterapijske vježbe u trudnoći nisu samo prevencija već i terapija u trudnoći. Kod patoloških dijastaza te bolova u kralježnici kod trudnica koje se zbog komplikacija ne mogu uklopiti u grupni rad, vježbe imaju terapijski učinak te se provode u individualnom radu s trudnicom prema planu i programu koji odgovara njezinom stanju. zuzetno je važno individualno doziranje kod vježbi snage; intenzitet vježbe povećava se s brojem ponavljanja, a ne povećanjem opterećenja.

Najčešće je dovoljno intenzivno samo podizanje vlastite težine. dukacijom i vježbom kroz trudnoću bit ćete spremniji za porod i postporođajno razdoblje. izioterapeut koji provodi vježbe mora svoju odgovornost usmjeriti na majku, kao i na njezino buduće dijete.

n

V K

e želim da moja djevojka izgleda kao MC Hammer u najgorim danima

T

farmeri u Teksasu, tregerice su za njih odjeća za trudnice u visokom stupnju trudnoće.

Uz sve to, nisu baš skloni ni prema tajicama. Točnije, vole ih, ali samo ako su ispod njih – tange.

Sviđali se muškarcima ili ne, žene su lude za ovim modnim trendovima. Važno je odabrati odjeću koja dobro stoji i u kojoj se dobro osjećamo.

F I

E F

Nemaju ništa protiv tajica, ali Piše: PETRA MEŠTRIĆ

Istraživanje koje je nedavno provedeno na internetskoj stranici MSN pomalo je šokiralo ljubiteljice mode, jer ispada da muškarci mrze i smatraju neprivlačnim gotovo sve najpopularnije modne trendove ove sezone!

To su im besmislice

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Lista nepoželjnih trendova uključila je cijeli niz odjevnih predmeta i modnih dodataka, a na vrhu tog popisa našle su se – štucne. One su popularnost izgubile zbog prelaska iz sportskog u modni dodatak. Štucne služe kao “grijači” nogu tijekom vježbanja i muškarci misle da ih je besmisleno nositi kao stalni modni detalj. Na listi nepoželjnih trendova su i dimije, odnosno haremice. Premda je

Nespretne patke i golf palice Od obuće koju muškarci ne mogu smisliti su takozvane “uggsice”, odnosno UGG čizme.

- U njima izgledate kao nespretne patke ili, ako ih kombinirate s uskim trapericama, kao golf palice! - komentiraju ih muškarci.

Niti gladijatorice im nisu previše mile. Poznato je da muškarci mrze žensko spremanje jer traje godinama, a dodamo li još cipele koje se skidaju i oblače cijelu vječnost, jasno je zašto im gladijatorice nisu pri vrhu favorita.

samo da su ispod tange

riječ o odjevnom komadu koji je ove sezone vrlo popularan među pripadnicama ljepšeg spola, dimije su se pokazale teško primjenjivima u praksi jer ni najzgodnijim ženama - ne stoje. Muškarci ih mrze jer žena u njima izgleda pomalo glupo i bezoblično.

- Ne želim da moja djevojka izgleda ko MC Hammer u najgorim danima – najčešći je muški komentar. Na popisu su svoje mjesto našli i kombinezoni. Žene ih vole zbog udobnosti, ali i zato što izdužuju tijelo, no muškarce ovaj odjevni komad samo zbunjuje.

- U najboljem slučaju izgledate kao da ste obuki seksi opravu namijenjenu dojenčetu, a u najgorem, kao moja mama u sedamdesetima – poručuju muškarci.

Nisu im super ni jajolike

Možda su moderne, ali...

Na popisu nepoželjnih

Tako udobne, a njima tako fuj

Štucne samo za fitnes?

Frizerski salon Zaštitite kosu kod “peglanja” A

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

ko ravnate kosu stalno, morate koristiti odgovarajuće preparate da kosi vratite sjaj i vlagu te da zaštitite vrhove od preranog pucanja. Nije važno koji uređaj za ravnanje kose upotrebljavate: keramički, termički ili ionski – svi oni uništavaju vašu kosu ako ih upotrebljavate previše ili na neodgovarajući način.

Uz obavezno korištenje odgovarajućeg šampona i

njege za kosu potrebno je prije sušenja staviti kremu za ravnanje kose, kako biste spriječili sitno kovrčanje.

Nakon sušenja kosu odijelimo i uzimamo što manji pramen, počešljamo ga i prođemo lagano uređajem za peglanje, ne zaustavljajući se ni na jednom dijelu zahvaćene kose. akon ovog postupka bilo bi poželjno na već ispeglane vrhove staviti

N

serum za zaglađivanje koji hrani kosu, a ujedno joj daje i sjaj.

Ženski svijet 43

12. listopada 2010.

VECERNJI.HR

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Vesna Balenović, ekonomistica

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Akne odrasle dobi Č O

Vesna Balenović za sebe kaže da je beskompromisna i hrabra te odmah osjeti ako netko laže

Nikada ne izlazim van bez ruža i kapi parfema Vesna je prava filmofilka, u slobodno vrijeme domaćica, a ljubimci su njezini parfemi jer obožava lijepo mirisati Piše: GORDANA IGREC

U sredini u kojoj vr ijedi pravilo “ne bi se štel mešati” ekonomistica po zanimanju, atraktivnog i ženstvenog izgleda, napola Dalmatinka, napola Slovenka i poznata osnivačica Udruge “Zviždač” Vesna Balenović nakon što je priskrbila INI 28 milijuna dobitka te zbog toga bila promovirana na funkciju voditeljice projektnog tima ekspertnih stručnjaka, 2002. godine usudila se prozvati ondašnjeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića i ondašnjeg direktora INE Tomislava Dragičevića za gospodarski kriminal u toj tvrtci “težak” 100 milijuna američkih dolara. Nakon toga Vesna je dobila otkaz.

Čelična lady Ovu krhku ženu čelične volje napadali su sudskim putem sa svih strana jer je pokušala, kako je sama kazala, slomiti vrat naftnoj mafiji u Hrvatskoj.

Nakon osobne tragedije, gubitka sina Tibora, i ostanka bez posla, Vesna je izgubila i svu stečenu imovinu, pa se danas, nakon devetogodišnje borbe s naftnim divom INOM, našla u

Balenovićka ne smije plakati Što je za vas majčinstvo?

Jedina prava stvar na ovome svijetu! Ispred karijere, ispred svega, jer biti mama je nešto najljepše i najplemenitije. U biti: od svega na svijetu, to mi je najdraže.

Vaš uzor u životu?

Jako mi se sviđa rečenica Scarlet O’Harre, ali vidim da mnoge političarke to vole govoriti. Znači: plakat ću sutra. Ta rečenica i taj film su mi ostali u sjećanju. Nemam vremena podstanarskom stanu zajedno sa suprugom i dvoje djece. No, kolo sreće se okreće. Upravo ovih dana stiglo je rješenje kojim se oslobađa svih kleveta protiv ondašnjeg direktora INE jer su u njegovoj poslovnoj etici pronađene prve naznake nezakonitog ponašanja.

Kada je objavljena ta vijest, Zagrepčani na ulicama nisu drugo komentirali nego “da je Balenovićka pobijedila”. Bio je to ponos običnoga građanina na uspjeh isto tako “obične građanke”, koja je imala hrabrosti i poštenja uprijeti prstom u nedodirljive.

Vesna je spremno otvorila vrata svojeg ženskog svijeta u kojem nam je otkrila da od malena voli parfeme, biti lijepo odjevena i fino mirisati. Njezin je svijet pun topline, ljubavi, mirisa, šušura i gušta, dalmatinskog dišpeta, ljudske dobrote i poštenja i zato vrijedi zaviriti u njega.

Jutro započinjete sa...

Pr vo uđem u kupaonicu, pogledam se u ogledalo i onda vidim jedno pošteno lice, pa se nasmijem i onda mi je drago.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Beskompromisna, hrabra i odvažna.

Svaka prava žena nikad ne smije...

plakati, makar imam zašto. Ako ja plačem, što ćemo onda? Balenovićka ne smije plakati. Moram podržavati ljude.

Muškarci nikad neće...

Imam svojeg supruga koji sve hoće. I kućne poslove, i razgovarati, moj je drug i prijatelj i ničega se ne libi. Ako sudim po mom suprugu, mogu reći da muškarci mogu pomagati i reći: “Oprosti”. Ali mnogi muškarci ne znaju reći: “Oprosti”. To bi morali naučiti.

Ne smije popuštati, skrivati Što ne biste oprostili? se, mora biti iskrena, pravedna, Nevjeru. Nije to samo da bi poštena, moralna... Mora biti - mene kao mene čovjek izdao. prava mama.

Nego i mene i sebe, djecu i Iz takta me može izbaciti... ideale i sve što smo gradili.

Nepravda!

Kako provodite slobodno Iz kuće ne izlazim bez... vrijeme?

Ruža na usnama Kao i sve žene. Kuham, i kapi par fe spremam, čistim, pišem, j o m ma. puno razgovaram s š i Što je za djecom, pišemo zasu fet am vas uspjeh daće, čitamo lektire, or m , e l e u životu? sufliram, pomažem. cip uno p i t a Kada gleMoje slobodno vriih im sokih dam svoju jeme je kao i u svih i to vi ica djecu koja žena.

Mislim da sam tu t potpe rastu i ponou jednom prosjeku. se se svojom Najdraži film? mamom. U ovih Veliki sam filmofil i pogledevet godina moja su djeca dala sam više od 10.000 filmoodrastala u teškim patnjama, ali va. Ali, u ovom trenutku “Konje rekli su da imaju najbolju mamu ubijaju, zar ne?”. To je moj život, na svijetu. Meni je to drago čuti jer moj suprug i ja zadnjih deset i kad vidim u njihovim dječjim godina tako trčimo u krugu, očima jedan ponos na svoju kao Jane Fonda. majčicu i kad kažu “Mi smo Omiljeni parfem? djeca Vesne Balenović!”

Velika sam ljubiteljica parfema. Ima ih jako puno. Coco Chanel, Coco Mademoiselle, Čistim, perem...

Najromantičniji trenutak u od Lancoma svi parfemi. Imam ih oko 20 vrsta. Nemam ljubimživotu bio je...

Bilo ih je jako puno, ali najro- ca, ali za svaku priliku biram mantičniji je bio način na koji parfem, i prema garderobi i me moj suprug zaprosio jer je prema raspoloženju. Volim lijepo mirisati. to izveo sa stilom.

Vaš fetiš? Što vas prvo privuče kod Cipele s visokom potpeticom, muškarca?

Odmah osjetim da netko laže. deset do 12 centimetara. Moram imati puno, puno cipela.

S prvom rečenicom pada.

esto se misli da su akne bolest samo mladenačke dobi. U posljednje vrijeme sve je više odraslih koji imaju problema s masnom kožom i aknama. snovni uzroci poput nasljeđa i utjecaja spolnih hormona jednaki su kao i kod mladih, no u odrasloj dobi vrlo važnu ulogu u razvoju akni ima kronični stres. Naime, ritam života koji nas tjera da pokušavamo balansirati između brojnih profesionalnih i osobnih, obiteljskih obaveza; kroz duže vremensko razdoblje vodi u stres, emocionalni, ali i fizički (umor, iscrpljenost, neispavanost…).

Upravo ta konstantna napetost vodi do pojačanog rada nadbubrežnih žlijezdi i pojačane proizvodnje loja ili sebuma, što predstavlja idealnu podlogu za razvoj akni. z stres važnu ulogu igraju i brojni drugi “unutarnji” čimbenici: ev. druge bolesti, lijekovi (primjerice antidepresivi, antiparkinsonici). Ne manje važni su i “vanjski“ čimbenici poput nesuzdržavanje od vlastoručnog, nestručnog istiskivanja, nepravilna njega kože, uporaba neadekvatne i “preteške” dekorativne kozmetike… brzo se stvori začarani krug - nezadovoljstvo zbog izbijanja akni u odrasloj dobi vodi u novi stres, a on uz ostale čimbenike do izbijanja novih promjena odnosno akni. Kao i kod tinejdžera, i ovdje pretjerana aktivnost lojnica i nakupljanje mrtvih stanica uzrokuje formiranje “čepova” ili mitesera.

Na taj način stvore se idealni uvjeti za rast i razmnožavanje bakterija, što dovodi do crvenila, oticanja i naposljetku do razvoja akni. o, terapija namijenjena tinejdžerima nije prikladna i za kožu odrasle dobi. Koža u dvadesetim i tridesetim godinama života može biti puno suša, osjetljivija i tanja nego u mladenačkoj dobi.

Stoga snažni tretmani namijenjeni tretiranju akni mladenačke dobi mogu na zrelijoj koži izazvati upravo suprotan učinak: pojačano ljuštenje i suhoću kože, nove upalne promjene… tručnjaci će procijeniti kakva terapija i njega je potrebna upravo zreloj koži!

U U

N

S

44 Ženski svijet

Žene Dr. Aleksandar JUKIĆ spec. ginekologije i porodništva

Rizici kućnih poroda D

anašnji naslov dijelom smo dotaknuli u jednom od prethodnih brojeva kad smo govorili o prednostima i nedostacima prirodnih poroda pa smo spomenuli i kućne porode. Ovdje ćemo obraditi rizike kućnih poroda. edicina je znanost koja se temelji na činjenicama, realno uspoređujući sve mjerljive podatke kako bi zaključci bili što precizniji, a poruke kako praktično raditi medicinu, bile što jasnije. Tako smo u temi o prirodnim porodima spomenuli kako je prema jednoj europskoj studiji jasno dokazano da niskorizične trudnice imaju jako dobar ishod kućnih poroda, što jednostavno znači da su i dijete i majka nakon takvog poroda dobro, bez ozbiljnijih komplikacija. Od češćih, ozbiljnih komplikacija, to su razdori međice 3. stupnja u kojem je oštećeno debelo crijevo, zastoj ramena, lom, ozljede živaca ruku djeteta (pareza pleksusa brahijalisa); od rjeđih su trajno oštećenje djeteta, smrt djeteta i/ili majke. rije nekoliko dana objavljen je osvrt na veliku studiju (meta analiza, 12 studija) gdje su uspoređivani podaci kućnih i bolničkih poroda u preko pola milijuna žena u Sjedinjenim Državama. nalitičari studije su mahom bili ginekolozi.

Rezultati su uznemirujući. Naslov tog članka je: “Kućni porodi utrostručuju stopu smrti novorođenčadi”. Zvuči jezivo, zar ne? a ove je rezultate reagirala Američka udruga ginekologa i opstetričara, iznimno ozbiljna institucija, koja je kritički komentirala studiju naglasivši kako su neke od promatranih studija prilično zastarjele i nemaju sve ujednačene kriterije, no istovremeno su na osnovu zaključaka potcrtali svoj prijašnji stav kako ne podržavaju kućne porode s obzirom na činjenicu da se porod doslovno u bilo kojem trenutku može zakomplicirati bez ikakvog nagovještaja te da je prihvatljivije porađati se u bolnici gdje iako ima i više intervencija u porodu nego što je optimalno, ipak je tijek takvog poroda sigurniji za dijete i majku. brzo se potom oglasila Američka udruga primalja koja je izrazila zabrinutost za takvo kritiziranje kućnih poroda naglasivši kako su mnogobrojne studije isključene iz analize, a imale su odlične rezultate po kućne porode. adalje, nije jasno kako znanstveno potvrđene pojedinačne studije koje govore u prilog kućnim porodima u niskorizičnih trudnica sada obrađene zajedno imaju bitno drugačiju sliku?

I što to znači: trostruko veća smrtnost djeteta?

Izrečeno jednostavnim brojevima, to bi značilo da svako 1.000. dijete umire u kućnim porodima.

S druge strane, na brojku od 1.000 poroda, 40 je manje prijevremeno rođene djece, 45 carskih rezova manje, 140 manje oštećenja međice i 140 manje epiduralnih analgezija u porodu. tko je u pravu? Svi se slažu oko dvije stvari: prvo – porođena djeca iz nerizičnih trudnoća koje su nadzirale iskusne licencirane primalje nemaju povećani pobol niti pomor u kućnim porodima. Naravno, uz odličnu logistiku u slučaju kad nastupe komplikacije (brz transport i prihvat u bolnici). Drugo: neupitno su potrebne dodatne studije kako bi se postavili konačni zaključci.

12. listopada 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Kako odabrati savršenu podlogu?

Treba znati tip kože Prava nijansa jest ona koju na dnevnom svjetlu nećete vidjeti, odnosno ona koja će se stopiti s vašom prirodnom bojom kože Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Nakon što ste kupile jednu presvijetlu, jednu pretamnu i jednu koja vam je isušivala kožu, u potpunosti ste odustale od potrage za savršenom podlogom? Ne odustajte, ima još nade.

M

Probajte na licu

u boje starog zlata 1. Kapci neka bud

P

A

2. Tuš je ključan det alj kod ovog make

upa

N

e neutralnim ružem 3. Izgled upotpunit

a i urednim obrvam

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Prije svega trebate saznati koji je vaš tip kože. Ako se vaše lice zamasti već za sat-dva nakon nanošenja podloge, koža vam je masna. Ako je lice suho te na njemu podloga stvara mrlje a T-zona vam se ponekad sjaji, imate mješovitu kožu. Ukoliko vas koža lica tijekom dana, pogotovo hladnijih, zateže i ljušti se, imate suhu kožu. Ukoliko nemate nijanni jedan od navedenih problesu kako biste se osigurale od ma, vaša koža je normalna.

Kada krenete u potragu za kupovine pretamne podloge savršenim puderom, obave- jer ćete izgledati vrlo neprizno čitajte natpise na paki- rodno. Radije birajte žućkaste nijanse nego one ružičaste, ranjima. Imate li jer djeluju prirodnije. masnu kožu, te a im Ružičaste pak birajte tražite “oilu, ž o k u ukoliko je vaše lice free” forasn m ” li e e r f iznimno blijedo m u l u . “oile it ž e a ili žuto. Nanesite is Za suhu r t a natp ” , lu nekoliko točkica k o ž u u g rm o in f t na bradu ili rub tražite ydra h “ t u pop čeljusti. Ponesite natpise suhu e t a džepno ogledalce poput “hyako im u i pogledajte kako nidrating” ili kož jansa izgleda na dnev“moisture-rinom svjetlu – umjetna ch”. Ako si ne rasvjeta može biti varljiva. možete priuštiti dva Prava nijansa jest ona koju pudera (jedan za lice, drugi za T-zonu) za mješovitu kožu, na dnevnom svjetlu nećete odredite je li vaša koža više vidjeti, odnosno ona koja će masna ili suha te prema tome se stopiti s vašom prirodnom bojom kože. birajte podlogu.

Droger iju po mogućno -

Začepljivanje pora i prištići Mnogo mi se puta dogodilo da sam pronašla savršenu nijansu podloge koja je bila namijenjena mom tipu kože, no začepljivala mi je pore i stvarala prištiće. Pokušajte nabaviti testere ili zamolite prodavačicu da vam tester pod-

N

I

sti posjetite bez podloge.

Nanesite samo hidratantnu kremu, pravu nijansu lakše ćete odrediti isprobavanjem na licu nego na zapešću.

Ako ipak ne možete izaći iz stana bez šminke, ponesite malu posudicu u koju ćete u dućanu istisnuti nekoliko nijansi podloge te ih isprobati kod kuće.

Pokušajte pronaći nijansu koja je što sličnija vašem tonu kože. Nemojte kupovati najsvjetliju

Tajna ljepote u zav odljivom pogled u koji se može postići make upom

Kozmetički savjeti

loge posudi na jedan dan kako biste je mogle isprobati kod kuće, bez obzira na nijansu. Na taj ćete način provjeriti njezine učinke na koži. Druga opcija je posuđivanje podloge na probni rok od prijateljice sa sličnim tipom kože.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Stres utječe i na vašu kožu N

apeti ste, nemate vremena za sebe, za sport, ne jedete svakodnevno zdravu hranu, čini vam se da je sve protiv vas. Sve to utječe na vašu kožu. Ona je pod stresom kao i vi i dobro bi vam došlo malo osvježenja. Prikrivanje lošeg tena šminkom samo će pogoršati situaciju. Vitamin E dokazano pomlađuje kožu i oslobađa je posljedica stresa kao što su bore. Jednom tjedno uma-

sirajte na lice pšenično ili maslinovo ulje jer su ona bogata E vitaminom i pustite da djeluje preko noći. I hrana koju unosite također može utjecati na kožu, jer primjerice ako jedete papriku, kivi ili kiseli kupus, unosite vitamin C koji je izvor mladosti. Cink ćete naći u banani, a beta karoten u mrkvi i breskvi. Kod kuće možete sami napraviti parnu kupku tako da prokuhate vodu i stavite u nju čaj od

kamilice. Neka odstoji pet minuta, a zatim nagnite glavu nad posudu i prekrijte se ručnikom. Time ćete pročistiti pore i lice će prštati od svježine. Ako ćete nakon ove ekspresije staviti i masku, napravit ćete puno za svoju kožu. Masku možete napraviti od svježeg sira, jaja i vrhnja. Ona je bogata vitaminima A i E te beta karotenom, ima učinak pomlađivanja i djeluje protuupalno.

Ženski svijet 45

12. listopada 2010.

PROVJERILI SMO Zašto muškarci vole najnoviju tursku sapunicu?

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Gola istina i patuljci!

U

jednom posebnom ljubavnom zanosu, cijelo smo se prijepodne, potpuno sami, prepustili neviđenim užicima u prostranoj postelji, u mirisnoj kadi, na mekom sagu, pred velikim ogledalom... I gdje sve nismo?! A sve na - danjem svjetlu! a na čas divlja, a na čas smirujuća igra tijela, ti neobuzdani pokreti ruku i nogu koji ga privijaju, stežu, obujmljuju i prevrću, i koje smo gledali bez skrivanja, promatrajući izbliza ili u ogledalu, silno su nas uzbuđivali. er sve je bilo razotkriveno, otvoreno, jasno kao slika i kao dan. Kao gola istina! svemu tome najštosnije je bilo to što smo ukrali vrijeme – sami za sebe. U tom smo vremenu postojali samo mi: ON i JA! I baš nitko i ništa nije odvraćalo naše misli, dodire, osjećaje, čežnju, požudu, strast. grali smo se kao djeca koja kradu vrijeme, prostor, skroviti kutak i tišinu kako bi učinili neku nepodopštinu uvjereni da to nitko ne vidi ni ne zna! ako je dobro otići na takve male “izlete”!

Oni nas čine sretnima, privrženima, bliskima i na neki način ponovo zaljubljenima sanjareći svaki put o tome što će se sve dogoditi... To je ono nešto što te prožima iznutra, kao stotine malih strelica koje se nevidljivom rukom odapinju po cijelom tijelu! nogima je to nepojmljivo. Ili nisu to, možda, nikad ni doživjeli. Ljudi, jednostavno, ne znaju uživati. Sve ukalupljuju i misle kako je smisao života u tim omeđenjima koja su si sami postavili. jednoj sam se zezanciji glasno nasmijala prisjećajući se kako se nas dvoje “igramo skrivača”. Kako pobjegnemo nekamo gdje možemo uživati bez straha da će nas netko vidjeti, čuti, buditi, zivkati, tražiti ili pitati zašto smo tako dugo u krevetu. tjela sam još nešto reći, ali me prekinuo neočekivano hladan komentar: - I kaj? Kak’ ste se dugo tak’ izležavali? - bila je to jedina reakcija mojih frendica.

Ah, koje razočaranje - pomislila sam. Totalni promašaj. Kao da sam se prenula iz sna, iz neke lijepe bajke koja je trajala samo tren.

Onoliko koliko je značila meni. jih, očito, nije ni dodirnula. Razmislim li bolje, pa i u tome je fora. Promatrala sam ih s još većim zadovoljstvom, posve sigurna kako “patuljci pojma nemaju!”

Voli vas vaša DIVA!

T

Žene veseli radnja serije, a muškarce što u to vrijeme imaju mir

Muškarci seriju ne gledaju, ali znaju imena glavnih likova

Neka traje 1001 noć Oni koji seriju ne gledaju uživaju u tišini koja u to vrijeme vlada u kući, ili koriste priliku da izađu van, a oni koji je gledaju zabavljaju se komentarima koja je bolja Piše: IRENA HARAČI iharaci@regionalni.com

se u teretane i odgađaju se večernja druženja s pri- Kad u 20 sati počne serija jateljima samo kako bi se “1001 noć”, za meni počinje doznale najnovije ljubavne prvi raj. I supruga i djeca zgode između glavnih likoprikovani su za televizor va, Šeherezade i Onura. Pred i slobodan sam punih sat ovom turskom serijom poi pol. Nitko me ništa ne kleknule su i najtvrdokornije pita, ne traži... Obožavam protivnice sapunica. I među tu seriju, neka potraje 1001 muškarcima ima onih koji noć – objasnio je jedan naš je redovito prate, premda sugrađanin zašto voli tre- velika većina njih to neće nutno najpopularniju tursku priznati ni za živu glavu. No, seriju koja se emitira tijekom muškarci i žene “1001 noć” tjedna u večernjim satima na ne gledaju - istim očima.

Dok su žene drugi dan na malim ekranima. kavi s prijateljicama ili poslu zaoku pljene pr ičom A Benu? odvija izmeSigurni smo da nije jedini s koja se đu glavtakvim razlogom zbog kojeg n i h mu je trenutno najpoe n a akpularnija sapuništ at e tenica u Hrvatskoj m s o i k ž r a , mila i draga. Dok nit ne tra erija s , mušon uživa u miru pita .. neka noć kraci i tišini vlastitog l. i po je 1001 r a doma, drugi pr ia r t o spravpadnici jačeg spola p ljaju o t o m e kor iste to vr ijeme kako koja žena izgleda.. za izlaske. Supruge i - Baš smo o tome raspravdjevojke toliko su zaokupljene sapunicom da će ljali na poslu. Svi se dive malo koja od njih primjetiti Šeherezadi i njezinoj ljepoti, a mi smo zaključili kako je da ih zapravo - nema.

Jer, htjeli mi to priznati ili Benu u svemu tome neprane, i među Varaždinkama je vedno zapostavljena. A baš zavladala šeherezadoma- je dobra – komentirao je nija. Zbog najnovije turske jedan Varaždinac koji, naravsapunice prekidaju se svi no, seriju ne gleda, ali dobro kućanski poslovi, ne odlazi zna imena glavnih likova.

Svi poludjeli za Istanbulom - Moja je frendica nedavno nazvala u jednu turističku agenciju zbog aranžmana za Istanbul, no bila je šokirana kada su joj rekli kako su svi aranžmani već odavno razgrabljeni.

Svi su poludjeli za Turskom i Istanbulom zbog najnovi-

je turske sapunice koja se vrti na TV ekranima. I moja je frendica dobila strašnu volju za Turskom zbog “1001 noć”, ali to, naravno, nikada neće priznati, već se “izvlači” na povoljne cijene aranžmana - otkrila je naša sugrađanka.

J U I

K

M U H -

N Svi vole seriju “1001 noć”, ali zbog različitih razloga

Aromaterapija Eteričnim uljem ravensare protiv gripe i herpesa S Marija NEKIĆ Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

latinskim nazivom ovog eteričnog ulja vlada prava botanička zbrka. Većina proizvođača navodi naziv Ravensara aromatica, no on nije točan. Naime, ravensarino ulje dobiva se destilacijom listova kamforovca (Cinnamomum camphora) koji raste na Madagaskaru. Kamforovac spontano raste u Aziji, i kao što mu naziv govori, stvara ulje izrazito bogato kamforom, spojem koji

pokazuje toksično djelovanje na središnji živčani sustav i jetru. Stoga se azijski kamforovac naziva kamforovac kemotip kamfor i dobar je lokalni analgetik (smanjuje bolove mišića i zglobova). Budući da pod nazivom “ravensara” zna završiti i ulje anisne ravensare (Ravensara anisata) te havozo (Agatophyllum aromaticum), neophodno je da na bočici bude naglašen kemijski

sastav. Mora pisati 1,8-cineol i aterpineol. Ulje ne smije sadržavati kamfor. Eterično ulje ravensare je blaže i od eteričnog ulja lavande i koža ga izvrsno podnosi. Zbog njegove blagosti smiju ga koristiti i djeca. No to ne znači da ima i slabo djelovanje. Ravensara je jedno od najjačih protuvirusnih ulja! Za uljem ravensare treba posegnuti kod prvih simptoma gripe, viru-

snih infekcija dišnog i probavnog sustava, primjenu nalazi u tretiranju vodenih kozica, infektivne mononukleoze, pomaže kod svih vrsta herpesa. U tretiranju herpesa pomaže mješavina 20 kapi ulja ravensare u 10 ml ulja gospine trave (ili svijetlo ulje neprženog sezama, suncokretovo ulje, maslinovo ulje).

Ulje ravensare smiruje središnji živčani sustav i jača imunološki.

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije naš su imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom.

Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom: Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ napredovanja u karijeri Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėsti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑmičnom okruženju Ʉ đėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėsao Ʉ ĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı Od svih kandidata očekujemo : Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE (m/ž) Radni zadaci obuhvaćaju : Ʉ GėĨČėĺå ĺėäåĒĉÑ ÿ ĒÑáŀėĤÑ Ĩĺÿþ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ÿ ČėûÿĨĮÿàĊÿþ operacija u tvornici Boxmarka Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı ÿ ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ unutar i između pojedinih pogona koji posluju u sklopu tvornice Od kandidata očekujemo : Ʉ _PN ÿČÿ _NN ĮåĊĨĮÿČĒėȿĮåþĒėČėĪĊėûȦ ĊėłÑĤĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû smjera Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ ı ĮåĊĨĮÿČĒėĉ ÿČÿ obučarskoj industriji Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu Ʉ 'ŀĤÑłåĒå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒå ÿ ĺĉåĪĮÿĒå ĤıĊėĺėäåĒĉÑ Ʉ _ÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġėĺĤåđåĒÿ ĤÑá ı áĤıûÿđ ġėûėĒÿđÑ ııĮÑĤ i izvan Hrvatske Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤšavanje

SURADNIK ZA ODNOSE S KUPCIMA (m/ž) (voditelj modela) Radni zadaci uključuju: Ʉ VĺėäåĒĉå Ēėĺÿþ đėáåČÑ ÿ ġĤėđĉåĒÑ ĒÑ đėáåČÿđÑ ı ĨåĤÿĉĨĊı proizvodnju Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ÿŀĤÑáå ıŀėĤÑĊÑ ÿ ġėġĤÑĮĒå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ŀÑ serijsku proizvodnju Ʉ eÑĨĮıġÑĒĉå ĮĺĤĮĊå ġĤåá ĊıġÝÿđÑ ÿ ÿđġČåđåĒĮÑÝÿĉÑ ŀÑþĮĉåĺÑ kupaca u proizvodnji Ʉ _ėäåĒĉå ÜĤÿûå ė Įėđå áÑ Ĩå ĒÑĤıáłÜå ĊıġÑÝÑ ÿŀĺĤĪÑĺÑĉı ı skladu sa zadanim rokovima u traženoj količini i kvaliteti Ʉ =ÜĤÑáÑ ĤåĊČÑđÑÝÿĉÑ Ċėá ĊıġÑÝÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ _PNȦ NNN ĮåĊĨĮÿČĒė ĮåþĒėČėĪĊėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑȦ Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ȧ Ʉ ġĤåáĒėĨĮ ĉå áėáÑĮĒė ŀĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı i pismu, Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ÿĨĮÿđ ÿČÿ ĨČÿàĒÿđ ġėĨČėĺÿđÑ Ʉ áėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıženju Ʉ ĨġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ĨČıłÜåĒÑ ġıĮėĺÑĒĉÑ ı ÿĒėŀåđĨĮĺė

ŠIVAČI (m/ž) Od kandidata očekujemo : Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå ɴɳ áÑĒÑ ĒÑĊėĒ ėÜĉÑĺå ėûČÑĨÑ áėĨĮÑĺÿĮÿ ġėĪĮėđ ÿČÿ ėĨėÜĒė ĒÑ ÑáĤåĨı #ėĨġėáÑĤĨĊÑ ɴɵȦ ɷɵɵɳɵ SĤĒėĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿ ÿČÿ ĒÑ åȿđÑÿČȨ ġėĨÑėɝÜėļđÑĤĊȩ Ýėđȩ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷ

g 2'7=JN0' áȩėȩėȩ ÑûåĒÝÿĉÑ ŀÑ promet nekretninama, B. KašißÑ ɶɴȨ eÑ ĨĮĤıàĒė ÿ ĊĺÑČÿĮåĮĒė zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim ġėĺĉåĤåĒĉåđ ĒÑ ĮåČȩ ɶɶɳȿɳɹɶȦ ɳɼɻȹɴɹɹɴȿɴɺɺȦ ĻĻĻȩŀåČÿđėĤĨĊÿȩ Ýėđ ėŀĒȩɴɻɻÝ LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1416e NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683563, 091/903-8832 ozn.1413e MIJENJAM kuću u Ljubešćici sa gosp. zgradama za 2 manja dvosobna stana ili 2 jednosobna stana u Vž. Mob. 099/6728376 ozn.1413e KUĆU katnicu (trosobni stani poslovne prostorije - za trgovinu/kućne radinosti), sjeverni dio grada, prodajem. Mob. 091/721-8420 ozn.3093 VIKEND kuće! Vikendica na Malom Vrhu 35 m² - 7.000 €, vikendica 40 m² u Ledincu 9.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica! Dugi vrh 90 m² - 70.000 €, novogradnja u Hrašćici 140 m² - 100.000 € , novija u Trnovcu od 120 m² - 69.000 €, kuća Kneginec 130 m² 75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Kuća 150 m² u blizini VI OŠ , Zinke Kunc 180 m², E. Kumičića 150 m², Kneza Trpimira 180 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241

12. listopada 2010.

ozn.62c

1416e

099/404-8241 ozn.62c

KUĆE.Starčevićeva 40.000 €, Zagrebačka 70.000 €, Bosanska 80.000 €, I. Rangera 105.000 €, Đ. Kuhara 120.000 €… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

3-SOBNI stan 55,80 m2 u Jalkovečkoj ulici sa spremištem u podrumu i podzemnom garažom, prodajem . Mob. 091/352-0026 ozn.1416e

VEĆI stanovi prilike! Trosobni Dravski vrtovi - 85 m² 900 €/ m²,četverosobni – Vukovićeva - luxuzni 124 m²- 600 € /m²!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c

KUĆE: Banjšćina 30.000 €, Svibovec 49.000 €, Vidovec 50.000 €, Kneginec 55.000 €, Trnovec 52.000 €, Sračinec 75.000 €…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c STARIJU kuću, potpuno uređenu, u Gojancu, centralno-plin, prodajem. Mob. 095/903-1861 ozn.173c KAPITAL d.o.o.: Turčin 65.000 €, Nova Ves 62.000 €, Kučan G. 75.000 €, N. Marof 195.000 €, Varaždinbreg 210.000 € (vila).

Tel. 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c KAPITAL d.o.o. - Varaždin: Primorska 65.000 €, Istarska 115.000 €, I. Zajca 120.000 €, O. Župančića - 2 odvojena stana 120.000 €. Tel. 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c STARIJA kuća sa okućnicom u Jalkovcu, 700 m², ulaz sa glave ulice i sporedne ulice.

Tel. 731-487 poslije 15.00 h ozn.3118 KUPUJEM kuću u mirnom djelu grada Varaždina. Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1352b

PRODAJEM 1-soban stan od 45,65 m², na Banfici u Varaždinu, 6. kat, lift, spremište, namješten i useljiv. Moguće preuređenje u 2-soban. Kontakt: 099/206-6666, pogledati na www.men-ars.hr stan ID: 686 ozn.1271e #J 8' ȳĊČĉıà ı ĤıĊåȫȨ ɶɻ đʨ ɷɳȩɳɳɳ ɦȦ ɷɳ đʨ ɷɷȩɳɳɳ ɦȦ ɹɳ đʨ ɹɷȩɼɳɳ ɦȦ ɺɳ đʨ ɺɵȩɳɳɳ ɦȦ ɻɻ đʨ ɼɳȩɳɳɳ ɦȦ ɼɸ đʨ ɼɸȩɳɳɳ ɦȩ _åĒåĊȿĒåĊĤåĮĒÿĒåȦ ɳɷɵȹɶɳɴȿ ɵɶɷȦ ɳɼɴȹɶɳɴȿɵɶɶɸ ėŀĒȩɺɵÝ B. RADIĆA: dvosobni 42 m², dvosobni 52 m² 50.000 €, trosobni 62 m², trosobni 84 m² (et. grijanje.) Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c TRAKOŠĆANSKA: jednosobni 31 m², dvosobni 58 m² (lift), dvosobni 60 m² 857 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c SUPILOVA: jednosobni 31 m², jednosobni 40 m², trosobni 57 i 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

VIKENDICA 24 m², Malo Vrh, 4.000 €; zemljište 844 m², uredna dokumentacija. Mob. 091/511-3616 ozn.1357b

ZAGREBAČKA: jednosobni 33 m² , dvosobni 49 m² (et. grij.), dvosobni 62 m² (et. gr.), dvosobni 65 m² (et. gr.). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆA 8 km od Vžd, centralno, gosp. zgrade: okućnica + vrt + oranica = 5 600 m², šumica, sporedna ulica, ravnica, oko 50.000 €, može i zasebno.

Mob. 091/6363-675 ozn.3130

TROSOBNI Grabanice najpovoljnije! Trosobni novogradnja Grabanice - 58 m², 68 m² i 79 m² (odličan raspored)!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn.

JEDNOSOBNI i dvosobni Grabanice! Jednosobni 35 m² , dvosobni - 37,50 m² , dvosobni 44 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PREPORUKA tjedna! Stan 68 m² u Masarykovoj 950 €/m² i stan 69 m² u Zagrebačkoj 850 € /m²! Lucerna nekretnine,

EXLUZIVNA ponuda! Stan u centru grada 130 m² te poslovni prostor od 130 m²- strogi centar! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STAN u Supilovoj ulici, novogradnja, pogodno za ured, prodajem. Mob. 098/246-177 ozn.109c SNIŽENE cijene stanova! MENARS NEKRETNINE, www.menars.hr, mob. 098/1644-483 ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu.

Mob.099/3530-328 ozn.164c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608952 ozn.2992 DVOSOBAN stan u Zagrebačkoj 19, prodajem. Mob. 099/4000-160 ozn.1419e GARAŽU u Zrinskih i Frankopana 2, u Varaždinu, prodajem.

Mob. 091/558-7177 ozn.3105 KAPITAL d.o.o. - 2-sobni: V. Novaka 36 m² i 58 m², Zrinskih i Frankopana 47 m², Koprivnička i B. Radić 60 m²; 3-sobni: Gajeva 300 m², Grabanice 79 m², Zagrebačka 77 m². Tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c TROSOBNI stan 70 m², Jalkovečka ul., izgrađen 2008., nekorišten, odmah useljiv, prodajem. Cijena 1.030 €/m².

Mob. 091/904-8002 ozn.227c TROSOBAN stan 69,20 m², 2. kat (sa dizalom), sa ili bez garaže u prizemlju (17,60 m² ili 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade.hr, 098/268-581ozn.192c DVOSOBAN stan, 61 m², jugoi-

stočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.3119

NAJAM

SUPER atraktivni dvosobni stan 46 m² u centru grada, prodajem. Ponude na: 098/9128282, 042/213-203 ozn.3160

KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241041 ozn.28c

DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.3166

2,5-SOBAN stan u Zagrebačkoj 74, I kat, potpuno namješten, etažiran, iznajmljujem. Informacije: 098/241-041 ozn.28c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1415e GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaĆenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1412e

ZAGREB, Borovje, dvosobni stan 48 m², blizina tramvaja, 300 €, iznajmljujem studentima. Mob. 098/848-648 ozn.3019 SOBU s posebnim ulazom, zasebnom kupaonicom, c. grijanjem, iznajmljujem zaposlenoj m. osobi/studentu. Mob. 091/549-2611 ozn.3115

vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 098/9270143 ozn.3145

ZEMLJIŠTE sa građevinskom dozvolom na Braču – Nerežišća, prodajem. Mob. 098/801591 ozn.3138

SOBU, centralno, Internet, upotreba kuhinje, kupaone, poseban ulaz, povoljno iznajmljujem studentu/zaposlenoj osobi. Mob. 091/506-7749 ozn.3159

VOZILA UKLANJANJE koda ključa, povećanje snage motora (chiptuning), programiranje instrument tabla (km), reset airbag centrale automobila. GSM: 095/8646-300 ozn.3156

POSLOVNI PROSTORI

POSLOVNI prostor pogodan za urede, centar grada, iznajmljujem. Mob. 098/267-653 ozn.130c ULIČNI poslovni prostor 33 m² + skladište, kod placa, centar, za sve namjene, iznajmljujem.

Mob. 091/526-7870 ozn.3149 UGOSTITELJSKI objekat u blizini srednjih škola, prodajem.

Mob. 098/801-591 ozn.3138 VARAŽDIN, centar, iznajmljujem dućan 30 m² ulični i manji posl. prostor, frekventno mjesto. Mob. 098/792-016 ozn.3143

SOBU na Banfici, vrlo povoljno iznajmljujem ženskoj osobi. Mob. 091/566-4576 ozn.1356b NAMJEŠTEN stan od 50 m² u blizini autobusne stanice, iznajmljujem. Mob. 099/3241370 ozn.1361b STUDENTIMA ili zaposlenima - 2 dvokrevetne sobe blizu fakulteta, svi uvjeti, poseban ulaz, povoljno, Varaždin. Tel 042/350-607, 091/736-5010 ozn.3141 SOBU sa upotrebom kupaonice, učenicima, studentima, zaposlenicima, Internet, iznajmljujem. Tel. 042/261-386 ozn.1517e MANJU kuću, namješteno,

OPEL CORSA 1.2, 3 vrata, 2004. g., 71 000 km, klima, cent. d. zaklj., alu felge, 34.000 kn.

Mob. 099/215-4764 ozn.3157

JEDNOSOBNI stan (zasebna kuća), blizina bolnice i fakulteta, iznajmljujem studentima/bračnom paru.

Mob. 091/188- 6677 ozn.3147

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

VARAŽDINBREG, imanje 13 500 m², kuriju (16. stoljeće), vinograd, voćnjak, šumu, prodajem. Mob. 098/446-333 ozn.1355b

POSLOVNE PROSTORE u centru: Draškovićeva 120 m², Cankareva 100 m² (može i manje), iznajmljujem. Mob. 098/908-1601, 099/775-7005 ozn.219c

Mali oglasi 47

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

12. listopada 2010.

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200089, 098/241-161 ozn.148c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 091/9048002 ozn.227c

FIAT BRAVA 1.2i -16V, 80 KS, ‘01. g., očuvan, 2.300 €, 1. vlasnik; Fiat Brava 1.4i -12 V, ‘97. g., 1.750 €. Mob. 098/268540 ozn.3171 TOYOTU YARIS 1,3 VVT, 2005. g., reg. 06/2011, sva oprema, u odličnom stanju, 1. vlasnik, prodajem. Mob. 098/847-911 ozn.1421e HONDU STREAM 1,7, monovolumen, 2003. g., 7 sjedala ili veliki prtljažnik, kompletna oprema, u odličnom stanju, 1. vlasnik, prodajem. Mob. 098/866-638 ozn.1421e KIA PRIDE GLX, 97. g. reg. do 05/2011, siva metalik boja , 4 vrata i Opel Olimpija, oldtimer, za renoviranje. Mob : 099/675-9713 ozn. 1415e TRAKTOR LS J23 HST, pogodan za voćnjake i vinograde, potpuno nov, 2010.g., prodajem.

Tel: 091/563-4248, 091/5634228. ozn.298a FIAT TIPO 1.6, 91. g., registriran do kraja mjeseca, 350 €, prodajem. Mob. 092/3073-472 ozn.3121 KUPUJEM rabljeni auto ili skuter, novije godište, od vlasnika, povoljno, ispod cijene, može oštećeno. Mob. 098/9656-624 ozn.2171 VW LUPO 1,0, 2004., reg.

08/2011, 75 000 km, 37 KW, novi akumulator, servisiran, u odličnom stanju, 29.000 kn.

Mob. 098/650-597 ozn.1341b VW KOMBI T4, 1991., reg. do 02/2011 i pekinezer 2 mj. star. Mob. 091/250-4765 ozn.1359b RENO 5 diesel, reg. 09/2011, 750 €; Audi B4, 1.300 €, razni auto djelovi. Kupujem automobile sve. Mob. 098/777-095 ozn.3127 KUPUJEM stare Golfe dizelaše, može i neispravne. Mob. 098/943-5220 ozn.3133

POSAO DEKRA traži radnike sa iskustvom u šivanju, mjesto rada Prelog, putni troškovi plaćeni.

Kontakt telefon: 042/200-123. ozn.4c KERAMIČARA za ispomoć ili radni odnos , tražim. Mob. 098/550-661 ozn.241c TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću, Varaždin. Inf: 098/866922 ozn.3124 TRAŽI se mlađa ženska osoba za rad u pizzeriji, Vž. Mob. 095/8636-865 ozn.3125 MORATE nekamo ići, a nemate gdje ostaviti dijete, obratite se ozbiljnoj ženi. Čistim stanove, gostionice i biroe. Mob. 099/769-3212 ozn.3128 HITNO tražim posao, pomoćni radnik, B kat., 24 g., VŽ/ZG, more. Mob. 091/302-3093, 683-666 ozn.3167

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3028 PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Rasprodaja gotovih prozora uz nevjerojatne popuste! Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www.miplast.com ozn. 65c

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/5020727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

PODUZEĆE WACHEM TRAŽI

KOVINOTOKARE, GLODAČE, PRECIZNE MEHANIČARE I ALATNIČARE ZA RAD NA PRECIZNIM STROJEVIMA. MOLBE SLATI POŠTOM NA ADRESU: WACHEM D.O.O., IVANA SEVERA 2A, 42000 VARAŽDIN ILI SE JAVITI PUTEM TELEFONA NA BROJ 042/408-800.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri.

Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja. Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob.

098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/5004859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci…

IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca.

Mob. 098/364-242 ozn.254c INSTALACIJE vodovoda, ugradnja vodomjera, montaža sanitarija, kompletna obnova kupaona, gipskartonski radovi. Mob. 098/570-158 ozn.258c FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.2667 IZABERI zdravlje! Terapije bioenergijom po metodi Zdenka Domančića. Vjekoslav Mikić, 042/210-966 ozn.2951 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob. 091/762-4286 ozn.3005 IZRAĐUJEM sav namještaj po mjeri, stepeništa i obloge, unutarnju i vanjsku stolariju.

Mob. 098/169-7838 ozn.3013 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.3029 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.3034

225, 098/966-2307 ozn.2849 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.3052 VODOINSTALATERI i keramičari: kompletna obnova kupaonica, kuhinja, sa svim radovima, glazure i knauf. Mob. 099/7080-792 ozn.3064 OBRT ZA ZAVRŠNE radove, soboslikarsko – ličilačke, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob. 091/513-3367, 099/814-1001 ozn.3086 POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu? Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu. Montiramo, popravljamo postojeći namještaj. Nudimo i prijevoz manjih tereta. Tel. 320-330, 098/405-602 ozn.3089 POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob. 095/9155-123 ozn.1414e UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. Povoljno!

EKOFRUT d.o.o. 091/114-0598 ozn.1420e PLIN-MONT, održavanje i montaža plinskih trošila Vaillant.

Mob. 098/193-4176, 098/267292, 098/714-118 ozn.1516e BRZO i kvalitetno servisiram računala te stavljam igrice i programe na mobitele. Mob. 095/520-6522 ozn.3113

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.3035

PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe. Cijena povoljna. Mob. 091/523-6964 ozn.3116

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi.

Mob. 098/417-373 ozn.3037

PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje novih i starih parketa. Brzo i kvalitetno, povoljne cijene.

Mob. 098/9066-889 ozn.3117

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-

IZVODIMO manje zidarske radove. Sanacija starih objekata i fasada, stiropor fasade,

12. listopada 2010.

bojanje fasada.

Jesenski popust, za manje radove dolazimo odmah.

Mob. 098/843-874 ozn.3122 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Akcija ogrjevnih drva već od 650 kn.

Mob.099/3530-180 ozn.3139 KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/916-3835 ozn.3142 BETONSKA galanterija – izrada i postava stupova za ogradu, rubnika i tlakavaca. Mob. 099/755-2376, 095/521-0450 ozn.3144 „GRAĐEVINARSTVO GORDAN“ obavlja sve vrste građevinskih radova, povoljno i kvalitetno.

Dio može na odgodu plaćanja.

Mob. 092/292-9335 ozn.3146 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.3153 KERAMIKA: novogradnja i adaptacije. Brza i kvalitetna postava. Mob. 099/512-0180, 091/896-1397 ozn.3162 DAJEMO instrukcije iz engleskog i njemačkog jezika i pomažemo slabijim učenicima osnovnih škola. Mob. 091/792-4250, 091/141-2907 ozn.3163 IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542336 ozn.3164 OGRADE: inox, alu, pvc i obične; ugradnja keramike, klupčica i stolarije; uređenja špaleta.

Mob. 095/845-5905 ozn.3164 VRŠIMO usluge: iskopa, navoza, valjanje, postavu rubnjaka i tlakavaca te asfaltiranja. Mob. 095/511-0999 ozn.3169

ŽIVOTINJE

ŠTENCE Basset sa papirima, povoljna cijena i Yugo 55, registriran, u voznom stanju, prodajem. Tel. 042/744-002, 099/674-3010 ozn.3108 DVA mlada srnasta jarca i dvije mliječne koze, prodajem. Mob. 098/9702-263 ozn.1147b

OSTALO ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.1417e MINERALNO gnojivo NPK 0 : 10 : 30 sa magnezijem i borom (crveno - austrijsko), izuzetno povoljno. Mijenjamo običnu pšenicu za sjemensku pšenicu i ječam. POL JOPRIVREDNA ZADRUGA „JALŽABET“, prodavaonice: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135 ozn.45c

KUPUJEM „EURO“ palete 80 x 120 („EUR“ žig) i palete 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338 ozn.147c VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije, originalno uz hrvatski prijevod. Mob. 091/934-6922 ozn.2743 NAMJEŠTAJ: garnitura 3+2+1, stolić, TV 72 cm, komplet kupaona, krevet, ormar, stol i stolice, sve za 2.000 kn. Mob. 091/630-9630 ozn.1296b VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1418e

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

12. listopada 2010.

USTUPAM 2 grobna mjesta (slijepa grobnica) u starom djelu varaždinskog groblja, 7. polje, red 28, broj groba 37+370. Tel. 042/350-525 ozn.1414e IGRAONICA za djecu od 4 – 7 godina, utorkom i četvrtkom od 16.30 – 18.00 sati. Zagrebačka 60, „Mala škola“, tel.

211-820, mob. 091/1659-007 ozn.3092 BOŽIČNA drvca obične i srebrene smreke, prodajem.

Upitati na mob. 098/562-862 ozn.3098 PLINSKU peć za c. grijanje Vaillant 31 KW i plinski bojler Junkers 150 l, korišteno 4 g.; radijatore; metalna garažna vrata 200 x 240 cm i starinsku spavaću sobu. Mob. 091/5933672 ozn.3103 PREKRASNA kuhinja – ručni rad, sa ili bez aparata, izuzetno povoljno. Tel. 206-465, 098/963-3439 ozn.3106 DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201 ozn.3172 SADNICE za živu ogradu – lingustrun, buksus, tuje, prodajem. Mob. 095/857-7118 ozn.1149b VINO cijep, kvalitetno, 200 l, po 5 kn/litra. Upitati: 098/968-0408 ozn.31f VRATA: ulazna ,PVC i drvena, rabljena, cijena povoljna, prodajem. Tel. 042/350-071 ozn.3132 PEĆ za centralno grijanje u radu „Štadler“, plin+kruto, prodajem za 250 €. Mob. 098/937-7885 ozn.3135 GOBLENE, prodajem. Upitati na: 095/879-2859 ozn.3140

386 ozn.3158 ZBOG zatvaranja trgovine prodajem dj. pamučne hlačice - 10 kn i pidžamice - 25 kn i nešto ženske i muške odjeće. Mob. 091/585-9775 ozn.3161 JELOVA građa (grede, roženice, daske) piljena po narudžbi i tanki vrhunci (oblice, ф 10 - 15 cm, dužine 4 m). Mob. 098/948-2436 ozn.3173

menalne kredite za svakoga!

30.000 € do 2/3 primanja, bez HROK-a i C/L do 10.000 €.

Akcija umirovljeničkih kredita i pozajmica 50.000 kn/24 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 098/180-7778 ozn.237c NOVO! Kreditni centar Varaždin – Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, 30.000 € bez jamaca, 7.000 € na ostatak primanja. Mob. 099/488-5559, 092/119-0041 ozn.3126

KREDITI NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca. Pogodnosti umirovljenicima do 76 g.

Pozajmice do 50.000 kn. Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.3112 BRZI krediti bez jamaca do 220.000 kn i bez HROK-a i C. L. Zatvaranje svih postojećih kredita! Mob. 098/609-771, Adriana ozn. 3112 AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 098/937-0909, 091/1316-848, Kristina ozn.3112

LUDBREG – novootvoreni kreditni ured. Krediti bez jamaca do 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK i C/L. Nudimo posao! Mob. 199/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

ŠROTARICA + ružđalo, prikolica - nosivost 750 kg, naletna kuka, vanbrodski motor Tomos 3,5, prodajem.

Mob. 098/607-709, 331-946 ozn.3148

KREDITI: bez HROK-a i crnih lista, mogućnost rate do 2/3 primanja, ograničena i ekskluzivna ponuda. Brižljivo birane kreditne linije, višegodišnje iskustvo. Mob. 091/632-1545 ozn.299a

NADSTREŠNICA metalna 5 x 4 m, Tomos automatik, prodajem; kupujem CO2 aparat za varenje. Mob. 095/5055-

KREDITINI ured sa dugogodišnjim iskustvom nudi feno-

Mali oglasi 49

NOVI krediti – bez jamaca do 30.000 €; bez C. L. i HROK-a 160.000 kn; na razliku plaće do 7.000 €. Mob. 091/567-0662, Rebeka ozn.208c KREDITI bez HROK-a i C.L. do 160.000 kn, do polovice primanja 30.000 €. Pozajmice 50.000 kn/24 h. Jasna, 098/792-292, 092/269-7985 ozn.237c POZAJMICE (18 – 36 mj.), krediti na trajni nalog, 30.000 € - 10 god., bez HROK-a do 160.000 kn. Mob. 092/2929106 ozn.237c NOVO! Ured Varaždin i Varaždinske Toplice! Krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a i C.L. Pozajmice do 30.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 primanja do 17.000 €. Umirovljenici do 95 g. starosti – pozajmice. Mob. 098/291-004, 042/205-905 ozn.237c TREBATE pomoć? Brza realizacija pozajmica i kredita, inozemne mirovine, pozajmice za starije osobe, bez HROK-a i C.L. Mob. 095/986-0779, 095/879-2859 ozn.237c NOVOOTVORENI ured – V. Toplice i Varaždin! Muče vas postojeća zaduženja, crne liste, godine? Najbrža realizacija bez jamaca, na ostatak plaće, pozajmice u roku 24 h. Umirovljenici do 90 g. starosti – pozajmice odmah. Mob. 095/569-2711 ozn.237c BUDUĆNOST koja pruža više,

put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L. Krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Umirovljenici do 95 g. života – pozajmice do 20.000 kn. Mob. 098/1388354 ozn.237c HIT krediti za umirovljenike do 95 g. života, realizacija u roku od 24 h, kamata samo od 5 – 7 %. Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/862-7400 ozn.237c KREDITI do polovice plaće ili mirovine do 30.000 €, do 160.000 kn bez HROK-a, inozemne mirovine bez ustega.

Umirovljenici pozajmice do 90 g. starosti – odmah te inozemne mirovine. Mob. 098/9055-687, 098/290-971 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo! Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a. Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn - odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn.

Kreditni ured Varaždin i Novi Marof. Mob. 098/964-5711 ozn.237c MULTIPRAKTIK krediti za smanjenje rate, za zatvaranje C. L., na trajni nalog i pozajmice 18 - 36 mj. Mob. 095/903-4395 ozn.159c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €.

Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c NOVI! Mogućnost bez

HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.2820 KREDITI bez HROK-a i C.L. do 160.000 kn. Mob. 091/7270598 zvati poslije 15.00 h ozn.3102 EXPRES pozajmice 18 – 36 mj., krediti trajni nalog 7.000 €, bez HROK-a 160.000 kn. Mob. 099/7866758 ozn.3123 KREDITI za zaposlene i do 30.000 €, krediti bez HROK-a do 160.000 kn, zatvaranje C. L., krediti na ostatak primanja do 7.000 €, moguće i bez jamaca. Mob. 099/812-6114 ozn.3134 ODLIČNI krediti: gotovinski do 30.000 € na 10 g. do pola primanja; bez HROK-a i cr. liste do 160.000 kn; na ostatak primanja do 7.000 € na 5 g.; sve vrste pozajmica. Mob. 095/579-4224 ozn.3036 N A J P OVO L J N I J I k re d i t i !

30.000 € bez jamaca, 160.000 kn bez HROK-a, 7.000 € na ostatak plaće. Pozajmice u 24 h. Nudim posao! Slavica: 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.3151 GOTOVINSKI, nenamjenski, hipotekarni i stambeni krediti. Najniža kamata. Zatvaranje dugovanja. Mob. 098/920-2090, 095/578-4932, 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.3168

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 41 g., sportski tip, traži ženu do 45 g. iz Vž/ okolice. Mob. 091/794-7054 ozn.3090 MUŠKARAC 38 g. traži ženske osobe bez obzira na godine za povremene susrete. SMS: 092/2764-335 ozn.3101

Od 1. listopada 2010. predaja malih oglasa, zahvala, posljednjih pozdrava i sjećanja obavljat će se na Kapucinskom trgu 5 (ulaz iz Blažekove ulice), umjesto u Gundulićevoj ulici 4.

Radno vrijeme: radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

50 Zahvale i sjećanja

12. listopada 2010.

ZAHVALA

SJEĆANJE

ZAHVALA

povodom smrti

JOSIP TURKOVIĆ

povodom smrti dragog supruga, tate, tasta i djeda

14. 10. 2003. – 14. 10. 2010.

LJUBICE TUK preminule nakon duge i teške bolesti u svom domu 2. X. 2010. u 82. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i kumovima te svim dragim ljudima koji su nam u bolnim trenucima pritekli u pomoć, izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te na dostojanstven način ispratili našu dragu mamu i baku na vječni počinak. Veliko hvala doktorici Sandri Toplak Hranić i sestri Božici na uljudnosti i brizi tijekom njezine teške bolesti i na uloženom trudu i pažnji sestri Davorki Novak-Ereiz.

Zahvaljujemo velečasnom Jadranku Benjaku na lijepim riječima prilikom ispraćaja drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: Kćeri Štefanija i Nadica, zet Josip, braća Danijel i Ivan, sestra Biserka, šogorice Katica, Ruža i Ivanka, unuci i praunuci

Čuvamo uspomenu na Tebe.

IVANA ROŽIĆA

Tvoja obitelj

preminulog 03. 10. 2010. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima te svima koji su nam znani, a posebno hvala dr. Bodnaju i svim sestrama Ortopedije Varaždin te časnim sestrama kapucinskog samostana sv. Mihaela Dubrava, ocima kapucinima iz Varaždina te velečasnom Dragecu Bogadiju i Nikoli Bukovčanu. Puno hvala pjevačima trećeg franjevačkog reda na dirljivim pjesmama.

U SPOMEN dragim roditeljima

Ožalošćeni: Tvoji supruga Ruža, sinovi Vladimir i Nedjeljko, kći Spomenka, snaha Jadranka, zet Stjepan te unuci Marijan, Miroslav, Ivica, Marijana, Sonja, Davor, Nikolina i Dominik

HABUNEK STJEPANU

i

22. IX. 1978. – 22. IX. 2010.

ĐURĐICI

Živite i dalje u našim srcima i mislima.

ZAHVALA

Kćeri i sinovi sa svojim obiteljima

povodom smrti

SJEĆANJE

preminulog 06. 10. 2010. u 56. godini života.

13. 10. 2008. – 13. 10. 2010.

Zauvijek Tvoji Gabrica i Ivek

JANKO RINKOVEC

SJEĆANJE na brata i ujaka

SJEĆANJE

EMILI KUJAVEC 12. 10. 2009. – 12. 10. 2010.

MARIJANA VUGRINCA

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te vječno nosimo u srcu svom.

15. 10. 2009. – 15. 10. 2010.

Deda Josip, baka Vesna i teta Dolores

dragoj

Tvoje sestre s obitelji

SJEĆANJE

Tvoji mama Davorka i tata Denis

na voljenu unuku

SJEĆANJE

ZORICI ŠANTEK

Tvoji najmiliji

Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoji najmiliji

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Tvoj lik i tvoja dobrota, ostat će u nama cijeloga života.

EMILI KUJAVEC

Zauvijek s nama.

SJEĆANJE

13. 10. 2009. – 13. 10. 2010.

na voljenu kćerku

12. 10. 2009. – 12. 10. 2010.

STJEPANA HEGEDIŠA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, obiteljima Cvek, Novosel, Lisičak, Janušić i svim dragim kolegama s posla kao i firmi Leier-Leitl d.o.o., svećeniku Josipu na pruženoj nam pomoći, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo liječnicima i medicinskom osoblju bolnice Varaždin, Zagreb i Klenovnik. Svima veliko hvala.Gore na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

12. X. 2007. – 12. X. 2010.

na dragu i voljenu unuku

SJEĆANJE

EMILI KUJAVEC

na

12. 10. 2009. – 12. 10. 2010.

VJEKOSLAVA CIGLARA 16. X. 2004. – 16. X. 2010.

Zauvijek ćeš biti dio nas, voljena i nikad zaboravljena.

Godine prolaze, a bol i tuga u srcu ostaje.

Deda Ivan i baka Biserka

Supruga

ANTONIJA STOLNIK SJEĆANJE

14. 10. 2009. - 14. 10. 2010.

Godina prošla i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Mladen s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

na voljeno kumče

na

EMILI KUJAVEC

VJEKOSLAVA CIGLARA

12. 10. 2009. – 12. 10. 2010.

16. 10. 2004. – 16. 10. 2010.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

na voljenu

Kći, zet i unuka sa suprugom

Krsni kumovi Ivica i Ivana i mali Nikolas

ANTONIJU STOLNIK 2009. – 2010.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Obitelji Stanka Stolnika i Martine Slunjski

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

SJEĆANJE SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

STJEPANA KOŠIĆA

U mislima zauvijek.

Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će u nama cijelog života.

Sin Slavek s obitelji

Tvoja supruga s djecom

ZAHVALA ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, tate i djeda

JOSIPA LONČARA preminulog 05. 10. 2010. u 72. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti i prisustvu na posljednjem ispraćaju te cvijeću i svijećama.

već od

Supruga Marija, sinovi Stjepan i Miroslav, unuka Tamara, unuci Davor, Zoran i Dominik, snahe Snježana i Tatjana

a!!!

11. 10. 2009. – 11. 10. 2010.

12. 10. 1998. – 12. 10. 2010.

sa slikom

100 kun

TEREZIJA ŠEGOVIĆ

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

IVANA ANDROIĆA preminulog 29. rujna 2010. godine nakon teške bolesti u 63. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su našeg dragog pokojnika ispratili na vječni počinak te okitili odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala osoblju Hematološkog odjela Bolnice „Merkur“ Zagreb.

Zahvaljujemo velečasnom Miji Horvatu na dostojanstvenom ispraćaju i dirljivim riječima oproštaja.

Supruga Biserka, sin Zoran, kći Mirjana, snaha Željka te unuci *****

SJEĆANJE

MILAN LISIČAK

POSLJEDNJE ZBOGOM dragom ocu, djedu i svekru

10. 10. 1988. – 10. 10. 2010.

IVANU ANDROIĆU

Dani prolaze, a sjećanje na Tebe ne prestaje.

Voljeni nikad ne umiru, već zauvijek žive u našim srcima.

Tvoje kćeri s obiteljima

Tvoj sin Zoran, snaha Željka te unuci Nikola i Antonija

Zahvale i sjećanja 51

12. listopada 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

13. X. 2006. – 13. X. 2010.

BRANKO BENGERI

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda i tasta

Dan za danom prolazi, tuga iz srca odlazi.

Teško je živjeti, a Tebe ne imati.

13. X. 2007. – 13. X. 2010.

NEDJELJKA MAJHEN – NEDA

Ljubav je u srcu, a uspomene svuda oko nas.

Tvoji roditelji i seka s obitelji

Tihomir, Tomislav, Branka i Tatjana

TUŽNO SJEĆANJE

IVANKA MAJCEN 06. X. 2002. – 06. X. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

Živiš s nama u svakom djeliću našeg života.

na voljenu suprugu

Ožalošćena obitelj Majcen

ZVONKA KRANJČECA preminulog 03. listopada 2010. nakon teške bolesti u 77. godini života.

Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svima koji su svojim prisustvom dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Jadranku Benjaku na dirljivim riječima oproštaja i pjevačkom zboru Crkve sv. Marije Magdalene Gornji Kneginec.

Ožalošćeni: supruga Agata, kćeri Spomenka i Ljiljana, zetovi Izidor i Kruno, unuci Goran, Dražen, Davor i Vladimira, praunuci Dominik i Luka

MARIJU ZEBEC 10. 10. 2009. – 10. 10. 2010.

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

S kim podijeliti tugu, s kim podijeliti sreću, kad Ti samo mogu na grobu zapaliti svijeću? Neka Te Bog čuva u kraljevstvu svom, Ti me čekaš tamo gdje naš je vječni dom.

MARIJANA STANKOVIĆA

Tvoj suprug Vladimir

15. X. 2006.- 15. X. 2010.

Supruga i djeca s obitelji

na mamu, punicu i baku

SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

MARIJU ZEBEC

MARTINA URSIĆA

10. 10. 2009. – 10. 10. 2010.

14. 10. 2006. – 14. 10. 2010.

Tvoja supruga s obitelji

Prolazi vrijeme, al’ bol ne briše, što dalje ide, boli sve više.

Nek s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Tvoji: kći Klaudija, zet Gabrijel i unuci Gabrijela i Matija

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu sestru i šogoricu

na dragu

LJUBICU CUPAR

ANU ŠALAMON

12. 10. 2009. – 12. 10. 2010.

2007. – 2010.

Ne umire onaj tko je silno ljubljen, on je poput zvijezda što blistaju u noći, spreman svakog trena u sjećanje doći.

Ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti, a vrijeme koje teče i sjećanja na Tebe nikad izbrisati neće. Čuvali Te anđeli.

Tvoja Biba i Mario

Tvoji najmiliji

koji je preminuo nakon duge i teške bolesti u svojem domu 30. 9. 2010. u 92. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima Roško i Tudjan, Iliji Bilogriviću, a posebno Jožeku Hrmanu, Radeku i Danici Hrman, Andjelki Roško, Dragutinu Višnjiću i Dragutinu Vukoviću, supružnicima Stančin te svim dragim ljudima koji su nam u bolnim trenucima pritekli u pomoć, izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama i na dostojanstven način ispratili našeg dragog tateka i dedeka na vječni počinak.

Veliko hvala primariusu Grimsu, doktoru Štajceru i doktoru Kordiću, doktoru Štrleku, doktoru Šimuniću, doktorici Šelović, liječnicima i sestrama Odjela urologije, kirurgije i interne Opće bolnice Varaždin i Hitne medicinske službe, sestrama Nadici Sačić i Nadici Pagadur te magistrama apoteke u Trnovcu.

Zahvaljujemo i velečasnom Hadroviću na lijepim riječima prilikom ispraćaja dragog nam pokojnika.

Neutješna obitelj Špoljarić

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP VUGINEC

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTINA LONJAKA

na voljene

U svakom kutku našeg doma Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena. Iako Te nema Ti si i dalje s nama.

16. X. 2007. – 16. X. 2010.

14. 10. 2007. – 14. 10. 2010.

Nije istina da vrijeme tugu briše, jer kako vrijeme prolazi, nedostaješ nam sve više.

Ožalošćeni: mama Zdenka, brat Vladislav, brat Boris i sestra Ljubica s obiteljima

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog tateka i dedeka

DRAGUTINA HRMANA TUŽNO SJEĆANJE

Puno boli, puno tuge, prošle su tužne četiri godine duge.

ZAHVALA

Tvoji Ivanka i Hrvoje

MUDRI IGNACA

i

13. 10. 2000. – 13. 10. 2010.

BARICU 06. 05. 2006. – 13. 10. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP TROPŠEK

VJEKOSLAV CEPANEC

Čuvat ćemo uspomenu na vas.

13. X. 1995. – 13. X. 2010.

1930. – 2009.

Sinovi s obitelji

Već petnaest godina daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te još uvijek nosimo u srcu svom.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u našem domu bez Tebe, godinu dana velika praznina.

Supruga Marija i djeca s obitelji

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti dragog supruga, oca, brata i djeda

IVAN KRANJČIĆ

FRANJE KELEMENA

14. 10. 1993. - 14. 10. 2010.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

preminulog u 84. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti i prisustvu na posljednjem ispraćaju te cvijeću i svijećama.

Supruga, kći, sestre i unuke s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga

ZVONKA ČAČIĆA 11. 10. 2009. – 11. 10. 2010.

Ne postoji zaborav, već velika tuga.

Sjećanje na Tebe dio je mog života, u kojem ćeš uvijek nedostajati.

Supruga Štefanija

SJEĆANJE na šogora i tetka

ZVONKA ČAČIĆA 11. 10. 2009. – 11. 10. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Obitelj Šmic

SJEĆANJE na dragog supruga i tatu

FRANJU MARCIJUŠA 12. 10. 1994. – 12. 10. 2010.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage mame, punice, bake, prabake, sestre i tete

DRAGICE HEREGA rođ. MARTAN koja je preminula u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, djelatnicima Vodogradnje Varaždin, Hrvatskim vodama Varaždin, Domu za starije i nemoćne Varaždin i svima koji su nam izrazili sućut i dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak, a grob okitili cvijećem i svijećama. Veliko hvala kapelanu Igoru na molitvama. Daleko na nebu Tvoj je novi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Ožalošćeni: Kći Verica, sin Drago, zet Josip, unuci, snahe, praunuka te ostala tugujuća rodbina

Supruga Slavica i kćerke s obiteljima

SJEĆANJE

ANGJELA TOMAŠKOVIĆ 17. 10. 2009. – 17. 10. 2010.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Kći Nada, zet Josip, Kristina, Dubravko, Marko i Ivana

SJEĆANJE na dragog

IVANA DOMBAJA 10. 10. 1997. – 10. 10. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem mislimo na Tebe.

Tvoji najmiliji

52 Vaš kutak

12. listopada 2010.

Što čitati?

Svjetski pjesnici

Slavko Mihalić, Pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 2010.

A što bih preporuč io nego knjige koje će uskoro biti predstavljene u Gradskoj knjižnici povodom Mjeseca hrvatske knjige (vidi str.

24)?! Izdvajam dva velika pjesnika: jednog hrvatskog, drugog engleskog, a oba su – svjetska. Slavko Mihalić možda nas je znao i zagnjaviti svojom upornom k valitetom, ali hvala mu na tome.

Hrvatsko pjesništvo ne pamti toliku dosljednost kulture stiha još od Ujevića, Krkleca, Cesarića i Tadijanovića. Iako ga je Tadija čak i nadživio, i iako osobno preferiram Vidu i Gotovca, Slavko Mihalić jedini je hrvatski pjesnik koji je objedinio veliku baštinu hrvatske lirske tradicije i uveo je u postmodernitet. Tri riječi: klasik našega doba.

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Odlazim partijo mati , druga će više dati …

Piše: RADAR

V

u Velkom Selu pri Dravi su pak na političku ledinu došli komedijaši. Reprizu predstave „ O partijo mati kaj mi moreš dati“ igraju ve za one kaj još pušiju fore da neki zideju vun z jene partije da bi došli nutra vu drugu, radi tega kaj su kakti nezadovoljni . Nečim. Varijante ovog igrokaza rado glediju i trgovci i oni kaj to hoćeju postati. Kajti se puno tega moreju navčiti z predmeta Uvod u političko trgovanje u Hrvata. Rado predstavu glediju i maheri kaj vu politiku ideju samo zato da bi posle fest dobro profiterali. Neki dobiju saborsku penziju, drugi posle kaj ih delaju za one na vlasti vu Velkom Selu pri Dravi ili drugdi , treći dobiju stolec vu nadzornim odborima, četrti pitaj Boga kaj se ne. Bitno je da moreju desnu ili levu ruku zdiči iznad glave kad to treba. Kumu.

Na početku ,predstava više zgledi kak tragedija ali kak se radnja razvija zabavni ton se više prevladava pa na kraju se postane kiselo smešno. I više od tega.

Pogotovo kad glavna glumica počne laprdati monolog o moralnosti ljudi kaj su z jene vu drugu partiju došli. Čoveku kaj se to trezveno gledi od tulke se moralnosti mam prisere.

Cvijetne košarice U

natoč trenutno lijepom vremenu, svi smo mi svijesni da će se ono nažalost uskoro pokvariti, stoga vjeLeticija rujem da ZADRAVEC razmišljaKukuljevićeva 17, Varaždin te kako 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com sačuvati lijepi izgled okućnice.

Obzirom da ne možemo prkositi vremenu i njegovim prilikama, prilagodite se im. Ako vam mraz uništi cvijeće u žardinjerama oko kuće, zasigurno ćete razmišljati čime ga zamjeniti. Tu uvijek možete staviti erike, maćuhice, kalune, hebe... Kako bi to izgledalo možete vidjeti u košaricama ispred naših cvjećarna. Te košarice ne moraju biti isključivo za groblje, već ih stavite kao ukras u svoje dvorište, ulaz u kuću ili terasu. Birajte ih u lijepim bojama jeseni, poput žute, narančaste, bordo ili neke vama bliske. Košarice dokrasite šarenim tikvicama i klipovima kurukuruza te će tako to postati odlična podloga i poveznica sa bundevama za noć vještica. Nakon takvog uvoda s lakoćom možete prionuti na rezbarenje bundeve i ukrašavanje ostatka kuće. Te će cvjetne košarice i tmurnom vremenu dati dašak ljepote i živosti te svakim vašim pogledom na njih, zagrijati i razveseliti vas. Budite sretni!

Letizia

Philip Larkin, Poezija napuštanja, Modernist nakladništva, Varaždin, 2010.

Sjećam se nek ih davnih dana kad sam svaki posjet europskim gradovima posvetio iznalaženju originalnih zbirki Audena, Yeatsa, Eliota, Pounda, Hughesa i drugih velikana moderne i postmoderne engleske lirike. Među tim velikanima je i Philip Larkin, toliko zapušten od našeg nakladništva da je to zapravo jezivo. Kako to već biva u pametnim sredinama, nepravdu ne ispravlja Zagreb, nego – Varaždin. Dobili smo, eto, Modernistovo izdanje Larkina u Dragovićevom prijevodu. Kako bi rekao Andrew Motion u predgovoru mog izvornog londonskog izdanja, Larkina odlikuje “elegance of construction” i “beauty of his phrasing”.

Uvjerite se u to i u ovom hrvatskom prijevodu.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 Pogled govori više od riječi...

SINIŠA SOVIĆ

12. listopada 2010.

Sound Trek Fat Joe – The Darkside Vol. 1 P

red nama je deseti album Debelog Joa i ako tražite novi rap album koji ćete slušati maksimalno pojačan dok se vozite u svojem autu, ovo je upravo ono što trebate. Ovo je zasigurno jedan od ponajbolje produciranih albuma Fat Joea u zadnjih nekoliko godina. Palac gore odmah za izbor beatova.

Produkciju su razvalili brojni Nenad NEMEC producenti, razvikani Cool & NMC Dre, Just Blaze, Streetrunners, glazbeni producent/DJ a tu je i čak Dj Premier. Tu su i sound.regionalni@gmail.com Scoop Deville, Raw Uncut i Dj Infamous. Sam naziv albuma otkriva odmak od komercijalnih MTV pjesama i pop kombinacija s RnB zvijezdama. Na ovom albumu postoje RnB gostovanja, ali je sve usmjereno na neku mračniju stranu, inspiriranu mračnim ulicama Bronxa. The Darkside Volume 1 je prvi u najavljenoj trilogiji albuma The Darkside. moram priznati, na ovom desetom albumu Fat Joe ne zvuči umorno; dapače, zvuči skoro kao da je njegov album prvijenac u 2010. godini. Poznate teme, ali zapakirane u odličnoj produkciji i uvjerljiv flow dostavljaju fini audiopaket. lbum je najavio prvi single “Slow Down” s Young Jeezyjem, a osim Jeezyja, tu je cijela plejada gostovanja. The Clipse, Cam’Ron, Lil Wayne, Busta Rhymes, Too Short... svi su tu. A od RnB pjevača tu su R. Kelly i Trey Songz koji gostuje na drugom singlu “If It Aint About Money” koji je također dobio video.

Audiobombe su i “Money Over Bitches”, “No Problems”, “I Am Crack” kao i “Rappers Are in Danger”.

Svakako interesantan i osvježavajuć album Fat Joea koji je pao na nekoliko zadnjih albuma, ali ovim se sigurno iskupljuje.

I

A

Šaljive pitalice

Vicevi!!!

Bradu Pittu je malo, Arnoldu Schwarzennegeru veliko, Madonna ga nema, a Papa ga ne koristi! Što je to?

MOBITEL ‘Mujo, razgovaraš li ti ikada sa ženom tijekom seksa?’

‘Pa čuj, ponekad, ako mi je mobitel baš pri ruci!’

Ako na stolu gori 9 svijeća i ugasimo 3, koliko ih je ostalo?

Na jablanu su 3 grane, na svakoj grani 3 grančice, a na svakoj grančici 3 kruške! Koliko je ukupno krušaka?

PISMENI Perica piše pismeni iz matematike i priđe mu profesor.

‘Nadam se da te ovoga puta neću uhvatiti da prepisuješ’, kaže profesor Perici.

‘I ja se nadam, gospodine profesore.’

DRAGI Otkad tebe poznajem više ne mogu ni da jedem, ni da pijem ni da pušim.

- Oh, dragi, zar me toliko voliš?

- Ne, nego sam totalno bankrotirao!

HAKER Umro haker i otisao u pakao. Nakon nekoliko dana zove djavo Boga i pita ga: - Dodjavola, sto ste mi ono poslali umjesto covjeka?

Razbio mi je sve kotlove, podavio sve vrazice i evo vec treci dan trci po hodnicima i vice: Gdje je prijelaz na sljedeci nivo?

FILM – VIDEO – KINO

Alisa u zemlji čudesa 9/10 Režiser Tim Burton kao da je zavirio u Alisinu rupu i izvukao ekstravagantnu varijantu poznate priče o zlatokosoj djevojci u plavom i bizarnoj zemlji u koju je uvodi histerični Bijeli Zec. Alisa više nije predmet požude pedofila i zločestih znatiželjnika.

Naime, postmodernistički osviješteni redatelj preuzeo je kodove „Alise“ i „S one strane ogledala“ te ih skuhao u vrlo poznatoj kuhinji začudnosti, pa tako njegova protagonistica više nije nimfeta, već punoljetna 19-godišnja djevojka koju nakon smrti oca prosi bezlični Lord Hamish Ascot. Zbunjenoj mladoj ženi na ladanjskoj zabavi pozornost odvlači dobro poznati Bijeli Zec zbog kojeg propada u podzemlje gdje je sve moguće – metamorfoze, halucinacije, dekapitacije i, ponajviše, histeriziranje. Mlada Alisa (Mia Wasikowska) upada u tripoidnu, šaroliku i jezivu zemlju gdje joj svaki životni oblik zagorčava život nizom zagonetki i zamki, iako se od nje očekuje da spasi Zemlju čudesa od zločestog zmaja Hudorakije i slavne Crvene Kraljice kojoj su zaušnjaci u najmanju ruku modni detalj. No, usred neplanirane pustolovine u svijetu ekscentričnosti, Alisa shvaća da je nekoć već bila tu…

54 S raznih strana

12. listopada 2010.

DVD REMETINEC

USPJEH Pčelaru Mirku Franiću priznat je patent odnosno izum octa od meda

Novo vozilo

U Tužnom prva kušaonica pčelinjih proizvoda u RH!

Dobrovoljno vatrogasno društvo Remetinec od petka je bogatije za kombi-vozilo čije je ključeve na prigodnoj svečanosti predsjedniku DVD-a Mati Košćaku uručio predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Novog Marofa, Nedeljko Vukalović koji je istaknuo da je u planu i programu rada zajednice bio predviđen dolazak ovog vozila u Remetinec u ruke društva koje 52 godine uspješno djeluje te se nada da će služiti svrsi i za sve namjene.

Zadovoljstvo je izrazio je i gradonačelnik Darko Hrenić koji je naglasio da unatoč recesiji Grad izvršava svoje obaveze prema Vatrogasnoj zajednici, što u ovoj godini iznosi 700 tisuća kuna, a nastoje podržati sve akcije u vatrogastvu. Kombi-vozilo marke Opel, staro nešto više od tri godine i čija je vrijednost stotinjak tisuća kuna, blagoslovili su vlč.

Josip Pavlek, župnik župe Remetinec, i msgr. Lovro Cindori.

Već sada kušaonicu posjećuju putnici namjernici, a put do nje označen je putokazima – istaknuo je Mirko Franić Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

TUŽNO - „Ljudi moji, kako se pravi medena rakija?“ – jedno je od najčešćih pitanja koje na raznim forumima uvijek iznova postavljaju ljubitelji dobre a pritom ljekovite kapljice. Njoj je temeljac vrhunska domaća rakija i med koji mora biti još

t

reba znati, od svibnja 2010. godine OPG-om rukovodi Franićeva kćerka, Snježana Mirka Franića zatekli smo pri obilasku košnica u kojima pčelice sada miruju

!

bolje kvalitete – doznajemo od pčelara Mirka Franića, koji na svojem imanju u Tužnom između ostalog proizvodi i spomenuti napitak.

Franić tvrdi – žene ga posebno obožavaju (napitak!), no naš posjet njegovom o b i t e l j -

Slatki Bebo Preslatki mješanac terijera, star 2 godine, pronađen je na Banfici kod Konzuma. Izrazito je pitom, umiljat i uredan.

Očito je naviknut na život u stanu, druženje s odraslima i s djecom te na vožnju autom.

Slaže se s drugim životinjama, ne samo s psima. Ovaj idealni kućni ljubimac željno očekuje svog starog ili pak novog vlasnika! Udruga Spas 330-004.

Žene „ga“ obožavaju

OSMI ZFF

Utrka za zlatna kolica Do Zagreba nikad nije teško “potegnuti”, pogotovo ako se nudi nešto zanimljivo. Filmofili će sigurno naći nešto za sebe u bogatom programu osmog Zagreb film festivala.

Ove godine najveći filmski fest metropole raširio se po gradu. Projekcije će se od 17. do 23. listopada održavati u kinima Europa, Tuškanac i Dokukinu Croatia te Plesnom centru, a jedan dio i u Muzeju suvremene umjetnosti. Za glavnu nagradu, Zlatna kolica prijavilo se 45 filmova, a u još 7 programa odvrtjet će se njih 80. U hitovima europskih kinematografija, Velikih 5, gledat će se Gerard Depardieu u francuskom filmu “Mamut” i talijanski film “Najljepša”. Među dokumentarcima mjesto su našli i prvijenci grafitera Banksyja.

skom poljoprivrednom gospodarstvu nije bio uvjetovan kušanjem medene rakije već nas je prije svega zanimalo namjerava li nečim posebnim obilježiti 30 godina predanog bavljenja pčelarstvom?

I ovom fratru godi “medica”

- Morate znati, od svibnja ove godine OPG-om rukovodi moja kćerka, Snježana Franić. U njezinim je rukama nastavak našeg uspješnog obiteljskog posla.

Bitno je zadržati kvalitetu naših proizvoda od meda, od kojih su neki i zaštićeni. Primjerice, 31. kolovoza 2010., nakon dvije godine od prijave, uručen nam je Konsenzualni patent za izum octa od meda, a u travnju prošle godine primili smo ispravu o žigu za Varaždinske medenjake… Temeljem svih dobivenih

isprava OPG nakon ulaska Hrvatske u EU m o ž e nesmetano nastaviti s proizvodnjom, pa čak i izvozom na najzahtjevnija tržišta. Spadam u skupinu umirovljenika koji nikad ne nalaze mira i svoje poslovne ideje ostvaruju pored svih prepreka – ustvrdio je naš ljubazni domaćin na čijem imanju svoje završne obrise poprima prva Kušaona meda i ostalih pčelinjih proizvoda u RH! I ne samo to, jer kako Franićevi nisu nikad bili uskogrudni, u suradnji s Varaždinskom županijom itekako su involvirani u projekt „Putovi tradicionalne hrane“.

lja.., a pregovaramo s jednom obitelji iz Tužna o prezentiranju njihovog miješanog domaćega kruha. Spravljaju ga po tradicionalnoj recepturi, na način da je upotrebljiv čak 8 dana.

Već sada kušaonicu posjećuju putnici namjernici, a put do nje (nalazi se na adresi Tužno 12 a) označen je putokazima – istaknuo je Mirko Franić, čiji su proizvodi višestruko nagrađeni sredinom rujna na

ocjenjivačkoj izložbi Hrvatske gospodarske komore grada Osijeka.

Osim posebnog priznanja za 10 godina sudjelovanja na spomenutoj pr iredbi, OPG Franić najbolje je ocijenjen za pakovinu proizvoda za poboljšanje zdravlja - ocat od meda, a primio je Zatnu žlicu i certifikat za med od kestena te Srebrnu žlicu i certifikat za livadni i med od bagrema.

Autohtoni proizvodi - Kušaonica je osmišljena tako da se u njoj prezentiraju vrhunski autohtoni proizvodi registriranih OPG-a s područja županije. Bit će tu bučinog ulja, koštica, vina, kozjeg sira, ze-

Police kušaonice prepune su pakiranih pčelinjih proizvoda

NAJAVA Počela prodaja ulaznica za mjuzikl kojeg mnogi ocijenjuju kao događaj sezone

“Jalta, Jalta” 6. studenog u Varaždinu

Radnja mjuzikla smještena na Jaltu 1945. godine

Nakon velikog povratka mjuzikla “Jalta, Jalta” na daske Kazališta Komedija i nakon odigranih čak pedeset izvedbi u samo tri mjeseca, vrijeme je da i varaždinska publika vidi zbog čega se za svaku izvedbu najizvođenijeg hrvatskog mjuzikla tražila karta više.

Ovaj kazališni događaj sezone, kako ga mnogi ocjenjuju, u Varaždinu će se odigrati u subotu 6. studenog u 19 sati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. - Nadamo se da će nas Varaždinci dobro prihvatiti. Veselimo se predstavi jer u svakoj imamo nešto novo -

najavili su u Varaždinu glavni glumci Sandra Bagarić i Đani Stipaničev na predstavljanju mjuzikla Milana Grgića i Alfija Kabilja, čiju režiju potpisuje Vlado Štefančić. Povijesni susret Roosevelta, Churchilla i Staljina 1945. u Jalti i njihovo prekrajanje karte svijeta poslužili su kao inspiracija za libreto Milana Grgića, a skladatelj Alfi Kabiljo zaslužan je za sve nezaboravne songove “Zelena livada”, “Whisky, votka, gin”, “Jalta, Jalta”, “Što će biti s nama sutra” te himnu mjuzikla “Neka cijeli ovaj svijet”. Ulaznice su u prodaji od

srijede 7. listopada i njihova cijena u pretprodaji iznosi 60 kuna (tribine), 80 kuna (teleskopi), 100 kuna (parter) te 200 kuna (VIP ulaznice koje uključuju i domjenak). Mogu se kupiti u sustavu Ulaznice. hr, dm prodavaonicama u Varaždinu i Čakovcu, Turističkom uredu Grada Čakovca te u Suvenirnici Varaždin. Bit će organizirana i mobilna prodaja ulaznica u oba grada.

Organizacijom ovog događaja tvrtka Max Bögl-Tehnobeton ujedno će obilježiti drugu obljetnicu varaždinske sportske dvorane.

Vodič 55

12. listopada 2010.

Fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

1000 kuna!

KINO GAJ Od četvrtka, 14.10. do utorka, 19.10.

CHARLIE ST. CLOUD (romantična drama) u 18 sati IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA (avantura) u 20 sati

HNK VARAŽDIN Srijeda, 13.10., Velika scena LJUBICA (premijerna obnova) u 19,30 sati Subota, 16.10., Velika scena GUSARI ’Z BREGOV (dječja predstava) u 18 sati Ponedjeljak, 18.10., Z. Rogoz SUPER JE BITI RAZLIČIT! NEPOSLUŠNO MAČE (dječja predstava) u 19 sati

KNJIŽNICA Radno vrijeme: Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak 7,30 – 19,30 Subota 7,30 – 13.00 Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda 13,30 - 19,30 Četvrtak, petak 7,30 - 15,00 Subota 7,30 – 13,00

MUZEJI

rafija - Čestitamo!

Igor Apostolovski - pobjednička fotog egionalni.com radi dogovora o preuzimanju nagrade.

Molimo autora nagrađene fotografije da se javi na e-mail: urednik@r

VREMENSKA PROGNOZA

Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Petak, 15.10. od 9 do 14 sati “KAKO PISATI BRAJICOM” “HODAJMO BIJELIM ŠTAPOM”, radionice „200 GODINA LOUISA BRAILLEA”, razgled do 31.10. „POVIJEST PISMA ZABILJEŽENA FILATELIJOM”, razgled do 7.11.

Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerija Zlati ajngel „MIRKO BRATUŠA”, izložba skulptura ljubljanskog autora, razgled do 31.10.

Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VEĆINOM SUHO Anticiklona koja nam je ovaj vikend donijela povoljno vrijeme postupno je oslabjela jer se po Sredozemlju premješta polje sniženog tlaka zraka. Nešto vlažniji zrak stiže nam danas i u srijedu kad će biti više oblaka, ali uglavnom bez kiše. Od četvrtka ponovno sunčanije, ali prohladno pa će postojati mogućnost za slab jutarnji mraz.

Promjena vremena moguća je na samom kraju tjedna, ali još uvijek nije posve sigurna.

Podsjećamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 kn/min iz fiksnih te 3,52 kn/min iz mobilnih mreža. (Prognozu izradila udruga Crometeo 11. 10.).

ASSITEJ i EPIFEST, susret kazališta za djecu i mlade (izbor iz programa u CZK) Utorak, 12.10. u 19 sati, ANA I MIA, predstava za mlade Male scene, Zagreb Srijeda, 13.10. u 15 sati, SKITNIČKA BAJKA, predstava za djecu i odrasle Kazališta Knap, Zagreb Četvrtak, 14.10. u 20 sati, PUT OKO SVIJETA U 80 DANA, predstava ZKM-a Petak, 15.10. u 15 sati, NINA-NANA, predstava za djecu do 5 godina mađarskog Kazališta Ciroka

KINO Od subote 16.10. do utorka 19.10.

O MAČKAMA I PSIMA (obiteljska komedija) u 18 sati LJUBAV NA DALJINU (romantična komedija) u 20 sati Dvorana Zrinski/Scheier Utorak, 12.10. u 19 sati MARIO BULJAN, klavirski koncert (djela J. S. Bach, L. van Beethoven, B. Papndopulo, S. Rahmanjinov, F. Chopin)

PROSTOR U srijedu, 13.10. u 21 sat D’ELVIS, koncert zagrebačkog benda

ROĐENI: DJEVOJČICE Natalia Halužan, Leona Kalšan, Lara Harjaček, Olivija Brnić, Ivona Lukić, Karla Toma, Lana Culjak, Dorotea Krog, Lana Premec, Tena Križan

DJEČACI Luka Hrkač, Andrija Šoš, Matej Henec, Ivano Crnjević, Martin Leskovar, Sebastijan Boltižar, Neven Kovač, Sven Berger, Patrik Havaić, Jona Berger, Dorian Cenko, Fran Puklavec, Leon Butek, Roman Morandini Plovanić, Ivor Sekulić, Marko Međeral, Leon Namjesnik, Mihael Marković

UMRLI Nada Kevo (67), Antun Colnarić (81), Terezija Hrlec (84), Ivica Mrmić (49), Anastazija Cestar (91), Josip Lončar (71), Franjo Kušenić (73), Stjepan Čehok (69), Jakob Jagić (86), Antun Čus (68), Josipa Kostanjevec (91), Slavko Bosak (68), Damir Pamper (50), Valentin Novko (91), Božica Virth (55), Paulina Bužić (85), Veronika Vrus (77), Marijan Potočnik (76)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Rock Art Caffe Varaždin Subota, 16.10. u 22 sata KOMEDIJA S NOGU, stand-up komičari Peđa Bajović i Domagoj Pintarić

56 Zadnja

12. listopada 2010.

T. CETINSKI U ARENI

SCENA Varaždin još jednom centar performansa i suvremenog plesa

Tri dana perform-d-ancea Ivan Mesek izvedbom na Trgu kralja Tomislava kritički je obilježio Dan neovisnosti Varaždin je još jednom ugostio Dane performansa i suvremenog plesa (perform-d-ance). Na nekoliko gradskih lokacija i na pozornicama HNK u petak i subotu nastupili su provjereni – scenski provokatori.

Ivan Mesek, ujedno i ravnatelj Galerijskog centra koji je organizator manifestacije, započeo je svojim prigodnim društveno-kritičkim perfomansom “Živjela nezavisnost” na Trgu kralja Tomislava, nakon čega je uslijedio i (na sreću) simbolični, upravo recesijski vatromet – prskalicama. Živko Grozdanić Gera, direktor Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, predstavio je svoje “Gerizme”, a Jusuf Hadžifejzović, najprovoka-

tivniji umjetnik srednje generacije u Bosni i Hercegovini, izveo je perfomans “Da se ne baci”.

Gost iz Italije Antonio Riello interaktivirao se s “Tjeskobnim otokom”, a pomorac i svestrani umjetnik Zlatan Dumanić ljubavnu je traumu izbijao idućom, kako otprilike glasi naziv njegovog showa. VRUM i Dance lab collective (u koprodukciji s Teatrom &td) izveli su drugi čin svojih “Vanishing acts”, pokušavajući, kako kažu, “čin destrukcije individue, kao nositelja kazališnog akta, uzeti za početnu točku istraživanja medija teatra”, o čemu je bilo riječi i na završnom nedjeljnom razgovoru nazvanom “Iskustvo generacije”. (dp)

S Brankom i Arielom na koncert Tonyja BRANKA d.o.o. slavi 20. godina poslovanja te je odlučila sa svojim poslovnim brandom ARIELOM nagraditi svoje vjernje kupce!

Prema tome, Branka i Ariel vas nagrađuju. Sve što morate učiniti jest kupiti bilo koja 2 ARIEL proizvoda (osim 400g) u hipermarketu ili supermarketu “BRANKA”, ispuniti kupon i ubaciti ga u sakupljačku kutiju pokraj blagajne.

Na taj način sudjelujete u nagradnoj igri u kojoj možete osvojiti vrijedne nagrade: 20 x 2 ulaznice za koncert TONYA CETINSKOG ili 5 x glačalo BRAUN. Izvlačenje pobjednika ove nagrade igre održat će se 23.10.2010. u 10 sati u hipermarketu “BRANKA” te će se isto dana odvijati velika fešta u hipermarketu „BRANK A“ besplata roštiljada, poklon paketić za svakoga, degustacije i još mnoštvo drugih prigodnih promocija!

KAJKAVIJADA

Mladi i kaj VARAŽDINSKE TOPLICE - Već 18. put hotel Minerva ugostit će omiljenu svakogodišnju smotru djece i mladih zvanu “Kajkavijada”. Radi očuvanja kajkavskih govora i kulturne baštine kajkavskih krajeva bogat program sudionika u dobi do 18 godina sadržavat će: recitacije, scenske igre i dramske prikaze, poeziju, plesove, brojalice, starinske dječje igre... Na priredbi će djeca nastupiti u izvornim ili stiliziranim narodnim nošnjama. Očekuju se prijave iz 7 županija. Smotru nekoliko sudionika tijekom 13. i 14. studenoga priredit će Društvo “Naša djeca” Varaždinske Toplice. Prijave na tel: (042) 633 462, 091/2002 912, 099 577 4008. (iz)

!

“Toplički pinklec” za prste polizati

Da je turizam prije svega priča i doživljaj, potvrđuje i kreativna ponuda koju ima Minerva iz Varaždinskih Toplica. Kroz nekoliko redaka ispričane priče i kupon za prigodnu popularno-promotivnu cijenu ovih dana u ponudi su osebujni „Toplički

pinkleci“. Riječ je o ponudi tradicionalnog domaćeg jela u njihovom restoranu, o pečenicama, krvavicama, dinstanom zelju i žgancima.

Ništa posebno, rekli biste. Ali umotano u priču o topličkom pinklecu, ipak je drugačije i atraktivnije.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović