RT_335

INTERVJU Zlatko Piplek: Kad sam bio na bolovanju, djeca su sama vježbala

Tjednik

Stranice 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 335 :: 19. listopada 2010. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Zašto je inspekcija Ministarstva zatvorila dvije ambulante u Završju?

Nelegalno otvorili novu ambulantu Inspektor zatvorio ordinacije jer ih nikada nije pregledalo stručno povjerenstvo

Stranice 4-5.

VARTEKS

Bunar pun nitrata Stranice 2.-3.

INOVATORSTVO

Zahvaljujući Franji Škorancu, Sračinec siguran!

HUMANITARNA AKCIJA

Pomozimo bratu i sestri iz Prigorca

Stranica 13.

USPJEŠNO OKONČANA 5. BITKA ZA ČANJEVO

Spasili Čanjevo i lijepu Šeherezadu Stranica 12.

GRADI TOPOVE IZ HOBIJA

Stranica 54.

Stanku Bezeku zlato u Londonu Turbulator za protok vode, pare i zraka pravi je hit i u inozemstvu Stranica 14.

KRUHA I IGARA

Svi škljocali bez obzira na veličinu Stranica 22.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Drugi rođendan Arene

19. listopada 2010.

DOZNAJEMO Zaposlenicima Varteksa zabranjena

Nitrati u bunarim a kakvo je stanje

R

asprodan koncert Tonyja Cetinskog ovaj petak, kojem će prisustvovati više od pet tisuća posjetitelja, najbolja je uvertira za skorašnji rođendan Gradske sportske dvorane. U protekle dvije godine dvorana je postala nezaobilazno mjesto za organiziranje sportskih i estradnih priredbi od kojih se mnoge mogu nazivati megaspektaklima. a tom je tragu i predstojeća izvedba legendarnog mjuzikla „Jalta, Jalta“ kazališta Komedija iz Zagreba 6. studenoga, i već dan kasnije gostovanje svjetski poznate pop grupe Abbe. Svoja gostovanja u dvorani već su najavili i brojni drugi domaći i strani pjevači, sastavi, orkestri… Istovremeno, dvorana se pokazala spremnom i za velika sportska natjecanja poput susreta teniskih Davis cup reprezentacija i otvorena je za nove sportske izazove i sadržaje, kako to diplomatski zna reći Neven Buljan, direktor dvorane. načajno je da se Arena potvrdila i kao primjereno mjesto za organiziranje sajmova, poput nedavno održanog Sajma lova, r ibolova, pr irode i tur izma te sličnih sajamskih priredbi, i da je umnogome značajna za povratak „života“ uz Dravu. o za velike sportske, estradne i druge priredbe, kao i za svaku dvoranu, najvažnija je ipak publika, što veći broj gledatelja na tribinama. U ova recesijska vremena to pak nije nimalo lak zadatak. Poglavito u Varaždinu gdje je publika navikla na „besplatne“ koncerte. Zato je nužno jače pozicioniranje koncertnog programa dvorane u široj regiji, odakle već sada na događanja u Arenu dolazi veći broj posjetitelja.

N

Z

N

Uprava Varteksa odmah je reagirala te je kod svih slavina s vodom iz vlastitih bunara stavljen znak zabrane konzumacije, a u tim odjelim

Kontrola vode u bunarima obavlja se na zahtjev vlasnika bunara, a ne sustavno, pojašnjava ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Posljednji ispitni izvještaj uzorka vode koju u dio svojih pogona Varteks dobiva iz vlastitih bunara nije bio za piće!

Utvrdila je to Služba zaštite na radu varaždinske kompanije koja sukladno propisima svakih 14 dana uzima uzorke vode za piće te ih šalje na analizu u Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Nije bilo problema - Uzorc i nisu odgovarali zahtjev ima Prav ilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, pa je odmah nakon primitka ispitnog izvještaja Služba zaštite na radu dala uputu o zabrani korištenja vode za piće u svim odjelima u kojima se voda opskrbljivala iz Varteksovih bunara.

Sukladno tome, Uprava Var-

Presjek problema vezanih uz nitratnu direktivu Još 2007. godine napravljen je za Svjetsku banku projekt „Agricultural Pollution Control Programme for Croatia“, a danas je u sklopu tog projekta u varaždinskoj Savjetodavnoj službi HZP-a zaposlena osoba koja se bavi samo nitratnom direktivom, dakle zaštitom voda od zagađenja izazvanog nitritima iz poljoprivredne proizvodnje, doznajemo od dr. sc. Dragutina Vinceka, v.

teksa odmah je reagirala te je kod svih slavina s vodom iz vlastitih bunara stavljen znak zabrane konzumacije, a kako bi se svim djelatnicima odjela koji su se vodom za piće opskrbljivali iz Varteksovih bunara osigurala kvalitetna i zdravstveno ispravna voda, tu su postavljeni i aparati s izvorskom vodom - izvijestili su nas iz Varteksa.

U proizvodnim pogonima, odnosno u pogonima kon-

d. pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Varaždinske županije, koji je zajedno s Miljenkom Ernoićem napravio presjek problema u Varaždinskoj županiji vezanih uz nitratnu direktivu. - Isto tako zajedno u suradnji s AZRA-om, HZPSS-om, HZJZ-om, Geološkim fakultetom te partnerima iz Slovenije prijavili smo projekt radnog naslova „GoWater“ - ističe Vincek.

fekcije, kako su naglasili, nije

v

eć niz godina na našem području voda ima veće koncentracije nitrata bilo nikakvih problema jer se voda za piće u tim pogonima osigurava putem gradske vodovodne mreže Varkoma, koja

je potpuno ispravna.

S obzirom na to da iz odgovora Varteksa nije jasno što se zapravo dogodilo s vodom iz njihovih bunara, odgovor smo potražili u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije. Posebno nas je, naravno, zanimao uzrok onečišćenja, odnosno je li on možda posljedica akcidenta.

Uzročnik – nitrati?

- Onečišćenje vode nije po-

IZDVOJENO Više poduzeća ima koncesiju za crpljenje vode iz svojih bunara

Bunari u MIV-u, Vindiji, Calzedoniji...

Tomislav Kezelj

Više je poduzeća, kao što su MIV, Vindija i Calzedonija, koja su zbog inzistiranja na određenim količinama tzv. tehnoloških voda za crpljenje iz vlastitih bunara dobila koncesiju od Državne uprave za vode, doznajemo od Tomislava Kezelja, direktora Varkoma.

- Budući da se koncesija odobravala za tehnološku vodu,

predmnijevamo da za sanitarnu koriste Varkomovu vodu koja se kontrolira. Međutim, ako netko uzima iz vlastitih bunara i vodu za piće, onda ju je dužan kontrolirati - veli direktor Varkoma.

Za onečišćenja, osobito bakteriološka, Kezelj veli da su učestalija u bunarima smještenim na ruralnom području,

odnosno tamo gdje ne postoji regionalni, nego vlastiti vodovod.

- Nemam točnu informaciju što je onečistilo Varteksove bunare, no činjenica je da smo zbog nitrata gotovo zatvorili vodocrpilište Varaždin i otvorili nove izvore, zahvaljujući čemu je naša voda danas uistinu zdrava - ističe Kezelj.

Aktualno

19. listopada 2010.

konzumacija vode iz vlastitih bunara

3

DVOJBA Kako se troši novac u vodoprivredi

ma Varteksa, e u drugima?

Sukladno pravilima struke obavljeni su i radovi kod Belih kipa, veli Vitković

Sukladno struci ili radi izvlačenja novca?

Javljaju se neki koji bi htjeli od naših rijeka napraviti Amazonu, i to na poticaj iz stranih zemalja koje nam prodaju električnu energiju, upozorava Vitković Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

a postavljeni su i aparati s izvorskom vodom

PROJEKT Go Water – Dobra voda za dobro zdravlje

Stručna podloga za dugoročno planiranje i zaštitu tla i voda Projekt Go Water prijavljen je na 2. poziv u sklopu Programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska.

Vodeći partner na projektu je Poljoprivredno-šumarska zbornica Slovenije - Poljoprivredno-šumarski zavod Maribor, dok su ostali partneri AZRA, Institut za kontrolu i certifikaciju u poljoprivredi i šumarstvu Maribor, Općina Maribor, Geološki institut Slovenije, Geotehnički fakultet Varaždin te ZZJZ Varaždinske županije. - Na projektnom području postoje otvorena

sljedica akcidenta. Već dulji niz godina na našem području voda ima veće koncentracije nitrata od onih previđenih Pravilnikom. Pretpostavlja se da je to posljedica korištenja mineralnih gnojiva. Taj problem imaju i druga područja na kojima se vodonosno područje nalazi u području intenzivne poljoprivredne proizvodnje.

Upravo je zbog toga Agencija za razvoj Varaždinske županije zajedno s partnerima prijavila EU projekt kojim se želi dobiti uvid u stanje podzemnih voda s obzirom na korištenje umjetnih gnojiva te pesticida u blizini vodonosnog područja, doznajemo od dr. Franciske Lančić, ravnateljice ZZJZ-a

pitanja glede urbanih utjecaja na onečišćenje voda. Među njima je intenzivna poljopri-

v

rijednost projekta Go Water je 577.000 eura vreda, nepravilno korištenje organskih i mineralnih gnojiva te sredstava za zaštitu bilja.

Također, drugi onečišćivači utječu na slabo stanje podzemnih voda, kao što su kućan-

stva, pročišćivači otpadnih voda, sustavi odvodnje i divlja odlagališta - pojašnjava Josip Borak, v. d. direktora AZRA-e.

Ovim projektom, kako ističe, želi se poboljšati kvaliteta voda, i to kroz edukaciju javnosti o zaštiti okoliša s naglaskom na štetne tvari koje kroz tlo dospijevaju u vodne zalihe.

U slučaju da projekt bude prihvaćen, ispitat će se stanje tla izradom različitih analiza koje će činiti stručnu podlogu za dugoročno planiranje i zaštitu tla i voda na području Varaždinske županije.

bunara, a ne sustavno. Stoga Varaždinske županije.

Iz ovog odgovora jasno je ukoliko netko želi doznati da je uzrok onečišćenja došao kakvo je stanje vode u njegovom bunaru, morao izvan kruga Varteksa, bi donijeti vodu odnosno da se vrlo na analizu vjerojatno radi o kakvu u pojašnjava nedopuštenim vod o v a r ravnateljica količ inama zap ici n s a l v Z Z JZ-a Vanitrata u podkoriste unara u r a ž d i n s ke zemnim vodab h i n t županije, ma. Budući da a i priv a njezin vlastite bunare aždinu r a V odgovor ima još nekolii? name će niz ko tvrtki i niz priokolic pitanja, među vatnih korisnika, kojima je svakaosobito oni koji imako najvažnije kakvu ju vlastite vrtove i u njima vrtne pumpe, zanimalo nas je zapravo vodu koriste vlasnici privatnih bunara u Varaždinu i kakva je voda u njima.

- Kontrola vode u bunarima okolici, osobito u industrijskoj obavlja se na zahtjev vlasnika proizvodnji.

VARAŽDIN - U vremenima kada brojite svaku lipu, znate li koliko vašeg novca odlazi u blagajne Hrvatskih voda, vrlo često za potpuno nepotrebne radove? Bit ćete iznenađeni - 2,5 milijarde kuna!

Zahvati su nužni Ovako počinje prezentacija anonimnog autora ili više njih u kojoj se tvrdi da se spomenuti iznos uglavnom troši za dvojbene radove koji „uništavaju neizmjerno blago Hrvatske“, i to vrlo često iz privatnih interesa povezanih pojedinaca iz privatnih tvrtki i Hrvatske vodoprivrede. Kao primjer, uz ostalo, navodi se iskopavanje šljunka iz korita Drave kod Belih kipa koje je izvodila varaždinska Vodogradnja.

- Iznos koji se navodi je točan, ali tek 800 milijuna kuna odlazi na uređenje voda, dok preostali iznos odlazi jedinicama lokalne samouprave za uređenje kanalizacije i vodovoda.

Međutim, još važnije od toga je to da s vodama treba postupati znalački, a ne laički. Hidrotehnika je znanost i ne dopušta improvizacije. Stoga sve

k

orita rijeka moraju se regulirati kako bi zadržala velike količine vode što se radi u vodoprivredi temelji se na struci i znanju, a ne proizvoljnim ocjenama i izmišljenim zahvatima - upozorava Marijan Vit-

Cijena šljunka tek za troškove - Točno je da kod isporuke šljunka iz starog korita Drave nije plaćan PDV, ali to se radilo sukladno dogovoru svih ministarstava i tu nema ničeg spornog - veli Vitković osvrćući se na tvrdnje da je Vodogradnja Varaždin iskopala nekoliko milijuna kubika šljunka i komercijalno ga prodavala autocesta-

ma bez obračunavanja PDV-a. - Točno je i to da smo šljunak prodavali, ali po cijeni koja je pokrivala samo naše najnužnije troškove čišćenja korita koje bi se ionako trebalo obaviti. Naime, šljunak smo prodavali po 13 kuna, dok je u to vrijeme cijena na tržištu bila 49 kuna upozorava.

PDV nije obračunavan u dogovoru s ministarstvima, veli Vitković

ković, direktor varaždinske Vodogradnje.

Sukladno pravilima struke, kako dodaje, obavljeni su i radovi kod Belih kipa gdje se korito čistilo kako bi se održao primjeren protok Drave.

Oni grade, a mi?

- Riječna korita moraju se čistiti kako bi bila sposobna primiti velike vode. To je bio slučaj kada se čistilo staro korito Drave kako bi moglo zadržati vodu u slučaju da se zbog velikih količina mora ispustiti iz HE Čakovec. Ukoliko se to ne bi napravilo, odnosno korito ne bi izdržalo veće količine vode, poplave se ne mogu isključiti ni kod nas - upozorava Vitković navodeći primjer nedavnih poplava zbog izlijevanja Save.

Razmjeri šteta koje izazivaju poplave, kako naglašava, rječito govore da je daleko jeftinije utrošiti novac za njihovo sprečavanje, nego za otklanjanje višestruko većih posljedica.

- Svi su toga danas svjesni, pa i one zemlje koje su bile ukinule svoja vodoprivredna poduzeća sada ih opet vraćaju jer se to područje ne može dati u koncesiju. Međutim, kod nas se javljaju neki koji bi htjeli od naših rijeka napraviti Amazonu, i to često na poticaj iz stranih zemalja koje nam prodaju električnu energiju zahvaljujući brojnim hidrocentralama i regulaciji rijeka, a istovremeno nama sugeriraju da ih mi ne gradimo radi očuvanja izvornog okoliša - upozorava Vitković.

4

Aktualno

19. listopada 2010.

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kriva stranka na krivome mjestu 12.10

. Jadranka mi je bila prva suradnica, znala je sve što i ja, ustvrdio Sanader pred Saborskim povjerenstvom koje je nadigrao, dok je bivše stranačke kolege uplašio izjavama tipa „Tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada“, odnosno tvrdnjama da je otišao jer nije bio „spreman trgovati hrvatskim teritorijem“. Dok se zabavljamo razračunavanjima unutar HDZ-a, stižu na naplatu dugovi: u 2011. svaki mjesec vraćat ćemo tri Pelješka mosta ili 124 kilometra autocesta, odnosno ukupno 10,5 milijardi eura.

ISTRAŽUJEMO Zašto je inspekcija Ministarstva zdravstv

Nova ambulanta pola godine rad

13.10

. Nisam bila na sastancima oko INE, kako tvrdi Sanader koji je izrekao ozbiljnu prijetnju, veli Kosor držeći da je od svjedočenja njezinog prethodnika važniji nastavak pregovora o reviziji ugovora između INE i MOL-a, čiji čelnici, kako je otkriveno, rade u Hrvatskoj na crno.

PROPUSTI Dom zdravlja čak je dvaput napravio propust: ambulanta je u dograđenoj zgradi počela raditi 1995. bez rješenja da ispunjava minimalne uvjete, a onda je u proljeće ove godine u mjestu sa samo 900-tinjak stanovnika otvorena još jedna ambulanta bez da je poštovana propisana procedura i pribavljena dokumentacija.

14.10

. Četiri osobe iz Brodosplita i Skladgradnje uhićene zbog izvlačenja novca iz splitskog brodogradilišta, i to pet godina nakon precijenjenih ličilačkih radova.

Naravno, naplaćenih, jer se neki nisu morali brinuti zbog nepodmirenih obveza koje su u mjesec dana porasle za pola milijarde, odnosno na gotovo 32 milijarde kuna. Stoga ne čudi da iz Slovenije, gdje uvode kaznenu odgovornost za članove NO-a, Rohatinski predviđa pad BDP-a za dva posto, pa i dolazak MMF-a.

15.10

. Tako je to bilo u Hrvatskoj. Vi i Sanader odlučite nešto provesti, a ima li to veze sa zakonom, nije vas briga, poručio sudac Polančecu osuđenom na 15 mjeseci zatvora zbog lažne studije. Poruke ima i Kosor, ali za Sanadera koji je najavio povratak u Sabor, što vidi pokušajem rušenja HDZ-a. Ne pada snijeg da bi pokrio brijeg, nego da bi se vidjeli različiti tragovi, veli Kosor.

16.10

. Krivi čovjek na krivom mjestu, rekla navodno Kosor Polančecu koji lažima pokušava kompromitirati vrh HDZ-a, smatra Šeks koji je navodno unaprijed znao za presudu, dok je Sanader navodno sprečavao policijsku istragu u Brodosplitu. Zaziremo od MMF-a, a BiH dobiva 187 mil. dolara zbog dobre ocjene gospodarskih učinaka trogodišnjeg stand-by aranžmana.

17.10

. Vlada potpuno potrošena, tvrdi Čačić i zajedno s Milanovićem traži prijevremene izbore, doduše ne u isto vrijeme.

Mađari uveli porez bankama, a Merkel upozorava da se imigranti trebaju integrirati.

18.10

. Srbija će prema MMF-u s 1,5 posto ostvariti najveći rast BDP-a u regiji. U nas nema ozbiljnih reformi, pa ekonomisti traže izbore. Što prije!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

U zgradi pokraj Društvenog doma prije Uskrsa “osvanula” je nova ambulanta Doma zdravlja

Inspektor zatvorio ordinacije jer novu, a ni staru nije pregledalo stručno povjerenstvo Ministarstva koje bi utvrdilo da ispunjavaju minimalne uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Bez sličnog rješenja ne može početi raditi butik, a kamoli ordinacija Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Hoće li i kada biti ponovno otvorena barem jedna obiteljska ambulanta u Završju, malom mjestu kraj Novog Marofa s oko 900 stanovnika? U prošlom smo broju izvijestili da je dvije ambulante zatvorila inspekcija Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, jer nemaju potrebne suglasnosti resornog ministarstva, kao ni potrebni prilaz za invalide, a uz to liječnice nisu imale pravo raditi i tamo i na drugim mjestima. Međutim, župan Predrag Štromar i ravnatelj Županijskoga doma zdravlja Ivan Crnković nisu naveli jasan razlog zatvaranja ambulanti, što je jasno iz rješenja inspekcije.

Uvjeti propisani Inspekcija je utvrdila da ordinacije u Završju nije pregledalo stručno povjerenstvo Ministarstva koje bi utvrdilo da su ispunjeni uvjeti propisani Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinske opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Po-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

jednostavljeno rečeno, to znači da su obje liječnice radile u potpuno ilegalnim ambulantama, koje nikada nitko nije prijavio resornom ministarstvu!? Da je riječ o velikom propustu Doma zdravlja dovoljno govori podatak da niti butik ne može početi raditi prije nego dobije slično rješenje o tome da ispunjava minimalne tehničke i sanitarnozdravstvene uvjete.

Dr. Marjana Grgić u ambulanti u Završju radila je punih 14 godina, a u tom je mjestu bila jedina liječnica do Uskrsa ove godine. - Bila sam u šoku kada sam vidjela rješenje inspekcije.

Nisam mogla vjerovati da sam tolike godine primala pacijente u ambulanti koja ne postoji. U Završju sam počela raditi 1997. godine kao djelatnica Županijskoga doma zdravlja, a tri godine kasnije preuzela sam i ordinaciju u Novom Marofu. Iz Doma zdravlja otišla sam 2004. godine i tada sam s Ivanom Crnkovićem potpisala ugovor o zakupu ambulante u Marofu i aneks za ambulantu u Završju.

Nikada nisam ni pomislila da prostor u Završju nije pregledalo stručno povjerenstvo - rekla

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

je dr. Grgić.

Grgić je, ističe, od nadležnih službi tražila pomoć i zaštitu.

Ubrzo je otkriveno da u Završju nikada nije registrirana stara, a kamoli nova ambulanta.

Stoga je pitanje kako je moguće da ravnatelj Doma zdravlja, kao odgovorna osoba, prije otvaranja druge ambulante nije pribavio potrebne dokumente i barem pokušao registrirati prostor za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Posljedice osjećaju pacijenti koji su se odlučili za primarnog liječnika u svojem mjestu, a sada su bez njega ostali.

Ispaštaju pacijenti Pitanje je, međutim, kada bi Ministarstvo otkrilo neregistriranu ambulantu da u proljeće ove godine u istoj zgradi nije otvorena još jedna ambulanta.

Tada je u susjednoj prostoriji na katu počela raditi dr. Anica Boltižar, čija se “matična” ordinacija nalazi u Beletincu. Liječnica je djelatnica Doma zdravlja.

- Moja je želja bila približiti se pacijentima budući da živim u Završju i jer sam dosad već imala veliki broj pacijenata s tog područja. Takvu želju je zbog prethodno utvrđenog interesa mještena izrazio i MO Završja koji je zatim takav prijedlog uputio županu i ravnatelju Doma zdravlja. Prijedlog je prihvaćen i, sukladno odluci ravnatelja, u proljeće je otvorena ambulanta. Međutim, nisam znala da nema potrebnih dokumenata – kaže dr. Boltižar.

Zbog otvaranja nove ambulante pokraj “stare” u mjestu sa samo 900-tinjak stanovnika (u druge razloge vezane uz pritiske, peticije i borbe za kartone pacijenata nećemo ulaziti), dr.

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

“

dr. Grgić: Bila sam u šoku kad sam saznala da sam 14 godina radila u nepostojećoj ambulanti

“

dr. Boltižar: Još sam djelatnica Doma zdravlja i nisam znala da nema potrebnih dokumenata

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@ vis-cro.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776

Aktualno

19. listopada 2010.

va zatvorila dvije ambulante u Završju

a u Završju dila ilegalno DVOJBE Županija uputila zahtjev za odobrenje nastavka rada

Hoće li ambulanta biti opet otvorena, veliko je pitanje Je li Varaždinska županija zajedno s Gradom Novim Marofom i Domom zdravlja pronašla rješenje za ambulante u Završju? - Nakon sastanka Upravnog vijeća Doma zdravlja Varaždinske županije i gradonačelnika Novog Marofa, održanog 11. listopada, Upravi za medicinske poslove pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi upućen je zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju nastavka rada ambulante.

Budući da mreža javne zdravstvene službe u djelatnosti opće medicine na području grada Novog Marofa nije popunjena, očekuje se pozitivan odgovor Ministarstva – naveli su iz Varaždinske županije u pisanom odgovoru.

Isto pitanje postavili smo i ravnatelju Doma zdravlja Ivanu Crnkoviću. - Postoji mogućnost da se ambulanta preseli u prizemlje, u prostor u kojem je sada smještena ljekarna, koja bi pak bila preseljena na prvi kat. No, to je samo mogućnost – rekao je Crnković.

Koja bi ambulanta bila ponovno otvorena, nisu precizirali. Međutim, inspekcija je obje ambulante zatvorila jer nisu legalizirane, pri čemu čak nisu dali mogućnost žalbe na takvo rješenje, nego samo pokretanja upravnog spora. Iz toga proizlazi da zahtjev za ponovnim otvaranjem ambulante koji je uputila Županija, neće biti dovoljan.

Ambulantu prvo moraju legalizirati, dakle moraju pozvati stručno povjerenstvo Ministarstva koje bi utvrdilo jesu li osigurani potrebni uvjeti. Nakon toga veliko je pitanje hoće li Ministarstvo uopće dopustiti da ambulanta radi, jer mrežom javne zdravstvene službe nije predviđena. A kad je u pitanju liječnica koja bi eventualno tamo radila, teško je vjerovati da će Ministarstvo dopuštenje dati iznenada otvorenoj ambulanti Doma zdravlja koju vodi dr. Anica Boltižar, ako ambulanta koju je od 1997. godine vodila dr.

Marjana Grgić u Završju ima dugogodišnju tradiciju koja seže još u sredinu prošlog stoljeća.

Dr. Grgić je stavila natpis da prestaje s radom u Završju i skinula tablu, dok je dr. Boltižar pacijente obavijestila da “privremeno neće raditi” iako je pitanje kome će i kada opet biti dopušten rad MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

19. listopada 2010.

OTVORENO Zlatko Piplek, glazbeni pedagog, predsjednik Glazbene mladeži Va

Kad sam bio na bolovanju Učenje glazbe dio je cjelovitog odgojnog procesa i najbolji način da djeca ispune slobodno vrijeme i obrane se od negativnosti koje ih vrebaju sa svih strana Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Zlatko Piplek osoba je s kojom bi svaki varaždinski novinar uživao voditi intervju. U posljednjih 30 godina susretali smo se u različitim ulogama, posebice kada je sjajno vodio organizaciju kulturnih zbivanja u Specijalnoj bolnici i “Minervi”.

Tema za razgovor – na pretek!

Ipak, usredotočili smo se na Zlatkovu temeljnu ljubav – tamburašku glazbu.

Iako kao nastavnik glazbene kulture dugo nije nalazio posao u struci, danas Zlatko Piplek radi u visokom zvanju učiteljasavjetnika u topličkoj Osnovnoj školi Antuna i Ivana Kukuljevića, gdje je prije 16 godina osnovao Dječji tamburaški orkestar.

Do sada je Dječji tamburaški orkestar sudjelovao na svim županijskim smotrama glazbenog stvaralaštva djece i mladeži te uvijek osvajao prva mjesta i pravo sudjelovanja na smotri najboljih tamburaških orkestara u Hrvatskoj, Festivalu tamburaške glazbe u Osijeku,

R

adio sam i kao animator kulture u “Minervi” gdje su osvojili jednu brončanu i devet srebrnih plaketa “Tambura Paje Kolarića” te tri brončane plakete u kategoriji novih koncertnih skladbi.

Tambura u genima Otkuda tambura u vašim rukama, točnije – zašto baš tambura?!

Još 1890. u Varaždinskim Toplicama osnovan je Varaždinski tamburaški zbor. U tom sastavu svirao je i moj djed Juraj, koji je sa svojih 16 godina bio najmlađi član. Varaždinski tamburaški zbor bio je vrlo cijenjen, pa je nastupio čak u Pešti. Odmalena sam živio s glazbom, jer je i moj otac znao svirati tamburu.

Budući da sam od ranog djetinjstva pokazivao glazbene sklonosti, za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja samo sam dodatno uvidio da sam se u životu opredijelio za ono što volim i želim. Bio sam član Tamburaškog orkestra u Varaždinu, koji je vodio veliki zaljubljenik u tamburu Milan Jadrošić, koji je odgojio plejadu tamburaša.

Nizali su se brojni nastupi, a najvažnijim držim onaj u SAD-u za Hrvatsku bratsku zajednicu. Od samog osnutka KUD-a Toplice 1980. godine, bio sam voditelj Tamburaškog orkestra te predsjednik i dopredsjednik KUD-a.

Budući da nisam mogao naći stalni posao u struci, zaposlio sam se kao organizator i animator kulture u Specijalnoj bolnici i hotelu “Minerva”. Radio sam na dječjem odjelu, u knjižnici te na organizaciji kazališnih, likovnih, zabavnih i drugih priredbi, pogotovo za vrijeme Domovinskog rata. Kad sam se zaposlio na Osnovnoj školi Antuna i Ivana Kukuljevića, 1994. sam osnovao Dječji tamburaški orkestar.

Platonov ideal Koja je važnost glazbenog odgoja u školama?

Glazbeni odgoj pojavljuje se još u kulturama starih naroda poput Kineza i Grka, i to kao čimbenik utjecaja na formiranje karaktera mladog čovjeka. Starogrčki pojmovi “kalokagatija” i “eufonija” izražavaju odgojnoobrazovne ideale harmoničnog razvijanja osobnosti, u smislu poznate Platonove izreke da se glazba bavi lijepim na području zvukova i da samo dobri ljudi mogu uživati u lijepom. Ako nam je glazba strana i nepoznata, ne može djelovati na našu dušu. Želimo li pomoću glazbe izgrađivati čovječnost, trebamo čovjeka odgajati za glazbu, učiniti ga osjetljivim za glazbenu umjetnost. Tako glazba nije sama sebi svrhom, već je sredstvo za ljepši i sretniji život.

Ovo naučavanje, kako vidimo, nije ni do danas izgubilo svoju vrijednost.

Ima li učenje tambure svoje specifičnosti u odnosu na učenje drugih glazbala?

Tambura je intenzivno prisutna u kulturnom životu, stekla je “pravo građanstva” i u velikoj većini ima podršku društva.

Tamburu mogu svirati glazbenici visoke razine, poput virtuoza na drugim instrumentima.

Učenjem tambure postižemo da određene navike i vještine postanu trajna svojina učenika.

Ta se trajnost postiže osmišlje-

D

o glazbala smo došli uz pomoć donatora i organizacijom dobrotvornih koncerata

nim vježbanjem, ponavljanjem i utvrđivanjem, a ovisno o cijelom nizu čimbenika kao što su emocionalna priprema, razvijanje interesa, intenzitet glazbenih doživljaja, svjestan i aktivan stav u procesu vježbanja te mogućnost primjene

Zlatko Piplek

Intervju tjedna

19. listopada 2010.

7

Varaždin, voditelj Dječjeg tamburaškog orkestra OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića

u, djeca su sama vježbala! stečenih vještina na glazbalu u školi i životu.

Danas su mladi izloženi mnogim porocima koji se lako uvlače u njihove živote. Organiziranim aktivnostima sviranja, mladi ulaze u svijet glazbe i ona ispunja njihove slobodne trenutke. To se pokazalo i u našem školskom orkestru, u kojem je sudjelovalo oko 300 učenika.

Mnogi od njih nastavili su se družiti s glazbom u srednjoj školi, na fakultetu, pa i kasnije, uz posao. Tako su nastale grupe

POVIJEST TAMBURE

U nas stigla s Bliskog istoka Kada se tambura pojavljuje u Hrvatskoj?

Još stari Perzijanci sviraju na trzalačkom glazbalu dugog vrata i kruškastog trupa. Različiti oblici tog glazbala pojavljuju se u raznih naroda Bliskog istoka, koji su ga svojim invazijama prenosili u južnu Europu.

Tako su ga Arapi prenijeli u Španjolsku, gdje se s vremenom razvila gi-

S

djecom trebate biti – prijatelj...

Ex fakini, Petkovečki tamburaši, Orion i Aqua Iasse te afirmirani glazbenici kao što su Jelena Štefanić, braća Ratković, Edo Golubić, Renata Hrženjak i drugi. S njima i danas odlično surađujemo, pa su nastupali na dobrotvornim koncertima za prikupljanje sredstava za nabavku instrumenata.

Nabava glazbala Zar ste morali prebroditi i problem nedostatka glazbala? Škola iz svojih redovnih sredstava nije bila u mogućnosti nabaviti dovoljan broj kvalitetnih tambura, pa smo stalno imali manjak instrumenata. Za veće nastupe i natjecanja posuđivali su se instrumenti od susjednih škola – OŠ Kneginec, OŠ Macinec, Gimnazije Varaždin, Glazbene škole u Varaždinu i KUD-a Marof. Neki roditelji, koji su to bili u mogućnosti, kupili su djeci instrumente, ali su ih oni sa završetkom školovanja odnosili kući. Stoga smo se bacili na akciju. Zahvaljujući donatorima Albeni, Bernardi, Zagrebačkoj banci, Ini i Gradu Varaždinskim Toplicama te prikupljanjem priloga na dobrotvornim koncertima koje smo organizirali, orkestar je nabavio potrebna glazbala!

Varaždinsko tamburaško društvo, snimljeno 1905. godine

Pjesme i tambure vežu generacije Što biste istaknuli od sljedećih projekata Dječjeg tamburaškog orkestra OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića?

U ozračju velike 530. obljetnice kontinuiranog školstva u Varaždinskim Toplicama te povodom Dana Grada i Župe sv. Martina, orkestar priprema projekt pod nazivom “Pjesme i tambure vežu ge-

U Varaždinske Toplice doveli ste Smotru tamburaških i mandolinskih orkestara Republike Hrvatske, a kamo ste sve odveli svoj Dječji orkestar?

Redovito sudjelujemo na prigodnim koncertima, organiziramo samostalne koncerte, nastupamo u danima oko božićnih blagdana, a gostovali smo u Varaždinu, Osijeku, Belišću, Donjem Miholjcu, Starom Petrovom Selu, Belom Manastiru, Đakovu, Duboševici, Vukovaru, Cerniku, Zagrebu te u Slovačkoj. Što biste istaknuli kao najvažnije u svojem poslu i ka-

neracije”. Naime, povjesničar Ivan Krstitelj Tkalčić napisao je: “Na veliku radost opažamo da je već oko 1480. godine u Toplicah utemeljena bila pučka učiona sa svojim učiteljem”. U projekt će biti uključeni svi glazbenici koji su polazili Osnovnu školu Antuna i Ivana Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama.

Dječji tamburaški orkestar OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića

rijeri?

S djecom trebate biti prijatelj.

Trebate u njima pobuditi ljubav prema glazbi, tako da doista uživaju u sviranju. Najveći

kompliment doživio sam kad sam bio na bolovanju. Dok sam ja bio na liječenju, djeca su za to vrijeme redovito vježbala – sama!

tara, te u Italiju, gdje se razvila mandolina. Turci su ga donijeli u Rusiju, Ukrajinu i na Balkan, gdje se razvijaju balalajka, bandura i tambura.

Tambura se preko Makedonije, Kosova i Bosne potom širi u Slavoniju i Bačku, a zatim u Dalmaciju i sjevernu Hrvatsku.

Prvi tamburaški sastavi pojavljuju se početkom 19. stoljeća u Bačkoj, a prvi tamburaški orkestar osnovao je Pajo Kolarić 1847. u Osijeku. Tamburaški orkestri šire se potom po cijeloj Hrvatskoj.

U Zagrebu je prvi osnovan 1882. godine, a već 1890. i u Varaždinskim Toplicama, pod nazivom Varaždinski tamburaški zbor.

5 godina Zlatko Piplek je predsjednik Glazbene mladeži Varaždin

16 godina Zlatko Piplek voditelj je i dirigent Dječjeg tamburaškog orkestra OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama

13 različitih plaketa osvojeno je na Festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku

300 otprilike je toliko djece dosad sviralo u renomiranom topličkom orkestru

MEĐUNARODNA SURADNJA Nastupili gosti iz Makedonije

GLAZBENA MLADEŽ Zlatko Piplek čelnik udruge

Kokan Dimuševski iz “Leba i soli”

Glazba prilagođena djeci

Glazbena mladež Varaždin razvija i međunarodnu suradnju. Prije nekoliko dana imali ste koncert gostiju iz Makedonije...

U suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži, doveli smo Komorni orkestar Muzičke omladine Makedonije, s kojima je u dvorani Glazbene škole gostovao i Kokan Dimuševski. Izvedena je i njegova skladba “Kalendar”, a on je pritom nastupio svirajući električni klavir. Riječ je o jednom od osnivača legendarne grupe “Leb i sol”. Danas je Kokan Dimuševski međunarodno priznati skladatelj, istraživač i filozof zvuka,

aranžer i producent. Kokan i gosti iz Makedonije bili su oduševljeni Varaždinom.

Nakon večere inzistirali su da prošećemo gradom. Uživali su u baroknim vizurama našeg, kako su stalno isticali – europskoga grada. Već 18. studenoga u Varaždinu će gostovati mladi španjolski gitarist Jorge Arango Marcano.

Ta gostovanja dio su projekta Hrvatske glazbene mladeži “Muzički mostovi – stvaranje mreže među mladima u Međunarodnoj glazbenoj mladeži”, koji je prihvaćen i uvršten u akcijski plan kulturne suradnje Savjeta ministara kulture jugoistočne Europe.

Kokan Dimuševski

Predsjednik ste Glazbene mladeži Varaždin. Kakav je program te udruge?

Prije pet godina naslijedio sam prof. Vladimira Ščedrova na mjestu predsjednika Glazbene mladeži Varaždin.

Glazbena mladež zalaže se za poticanje i širenje glazbene kulture, glazbenog odgoja i nacionalne kulture, upoznavanje kultura drugih naroda, razvijanje međunarodne suradnje, promicanje stvaralaštva darovitih mladih glazbenih stvaralaca, razvijanje moralnih i umjetničkih vrijednosti, stvaralačkih oso-

bina, znanja i navika djece i mladeži. Moram spomenuti odličnu suradnju s članovima Upravnog odbora – Vladimirom Ščedrovim, Josipom Levatićem, Ružicom Kapitan, Slavicom Kelemen, Katarinom Pajtlar i Marijom Mežnarić.

Jaka ekipa Velike zasluge ima i Glazbena škola u Varaždinu, gdje je sjedište udruge, a posebno ravnatelj Moreno Vinceković i tajnica Ana Žnidarić. Imamo i izvrsnu suradnju s varaždinskim HNK. Ovim putem im svima zahvaljujem na pomoći.

Glazbena mladež Varaždin svoje djelovanje iskazuje putem ostvarivanja vrsnih programa prilagođenih uzrastu i saznanjima djece i mladeži.

Samo u ovoj godini predstavljamo glazbu za drvene i limene puhače, harmoniku i žičana glazbala, arije iz opereta, musicala i opera te komičnu operu “Služavka gospodarica” G. B. Pergolesija. Ovi programi izvode se u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, Hrvatskom narodnom kazalištu, palači Erdödy i drugim odgovarajućim dvoranama.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Trebamo se veseliti...

I

ma zaista pravo gospođa Milena Klinec kad veli da bi se svaki od nas kad se ujutro probudi trebao veseliti suncu, danu i životu! Da ne misli na bolest, na to što ga i gdje boli, da se što više druži, smije, zabavlja i bavi onim što mu je najljepše i najmilije.

Ali za takvu sreću potreban je još jedan uvjet: ne smiju se nikad brojiti godine! ormula sreće zapravo je vrlo jednostavna, pomalo šaljiva, ali dostupna svima i, što je najvažnije, ništ’ ne košta! Pa zašto je onda tako malo koristimo? Da li zato što mislimo da smo umorni, iscrpljeni, usamljeni i odbačeni ili zato što mislimo da će nam biti lakše ako nas drugi vide takvima i počnu sažalijevati? S druge pak strane, zadivila me priča jedne mlade osobe koja se svim silama trudi da uz svoj invaliditet, nepokretnost, invalidska kolica, stotine barijera i prepreka na običnom cestovnom putu, ali i putu koji vodi u društvo, ne dopusti da je itko sažalijeva! Univerzalnog recepta za sreću nema, ali kad se čovjek iskreno pogleda u dušu i pošteno odvagne svoje mogućnosti, uvijek će naći jednu zbog koje se može i isplati biti sretan. Zato kad se probudimo, pozdravimo sunce i nasmiješimo mu se jer smo – živi! Sve drugo će se posložiti, ako to doista želimo.

F

POLITIKA I UMIROVLJENICI

Za veći utjecaj umirovljenika U Varaždinu je u prostorijama Vatrogasnog doma održana politička tribina Hrvatske stranke umirovljenika na temu izbornog zakonodavstva i njegovog utjecaja na rezultate parlamentarnih izbora.

Kako je rekao Milan Škvorc, predsjednik Županijskog odbora stranke, tribina je sazvana s ciljem da se članstvo Varaždinske županije upozna sa zbivanjima na umirovljeničkoj političkoj sceni u Hrvatskoj, s aktivnostima u pripremi predizborne kampanje i organizaciji izbora, a naročito o jačanju političke moći stranke i njenom utjecaju na zakonodavni postupak.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja i Jurica Galešić, stručni suradnik stranke, govorili

su o kronologiji dosadašnjih izbornih rezultata Hrvatske stranke na izborima. Podsjetili su kako je zbog zakonske regulative i njenog utjecaja na oblikovanje volje građana na izborima Hrvatska stranka umirovljenika na parlamentarnim izborima 2007. godine osvojila čak 101 tisuću glasova, a samo jedan mandat u Saboru. S takvom praksom u predstojećoj izbornoj kampanji ne smije se nastaviti jer umirovljenici neće imati nikakvog utjecaja na zakone koji određuju njihovu sudbinu. A ako u sljedećem sazivu Sabora, kako je rekao S. Hrelja, neće biti umirovljenika, neće biti ni njihovog utjecaja na zakone, na mirovinske reforme, kao ni na visinu mirovine.

Mislim - još uvijek jesam

“

Nema prave slike nezaposlenosti.

Mnogi ne žele raditi, jer im je predobro s naknadama koje dobivaju na burzi!”

IVICA DVORŠČAK, VARAŽDIN

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

19. listopada 2010.

DOZNAJEMO Štetne zakonske odredbe za umirovljenike

Stopa “kažnjavanja” HSU uložio izuzetne napore da se predložene izmjene ZMO-a promijene Piše: NEVENKA SUHIĆ

Nakon prvog čitanja, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju upućen je na drugo čitanje. Hrvatska stranka umirovljenika uložila je izuzetne napore da se pristup Vlade prema predloženim izmjenama promijeni, a time prihvate i povoljnija rješenja za umirovljenike. Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, ujedno i jedini zastupnik ove stranke u Saboru, rekao nam je da je Vlada prihvatila dio njihovih prijedloga, što nije dovoljno, pa HSU takav Zakon ne može prihvatiti.

- Vlada je prihvatila dva naša prijedloga. Prvi se odnosi na prelazno razdoblje za izjednačavanje dobi života kod muškaraca i žena za odlazak u mirovinu koje se s 10 produžuje na 20 godina i to na način da se taj rok pomiče svaka tri mjeseca u godini, što je bolje rješenje od prethodnog.

S drugim pr ijedlogom Vlada se složila da radni staž odnosno dužina uplate doprinosa kroz godine rada utječe na smanjenje penalizacije prilikom odlaska u prijevremenu mirovinu. Međutim, ono što nas kod toga najviše smeta je činjenica da je predložena stopa «kažnjavanja» i dalje previsoka.

Mi smatramo da bi ona trebala iznositi 9 posto za pet godina, jer je to maksimum koji umirovljenici mogu istrpjeti, a to pokazuju i argumenti.

Cijena staža Naime, prosječna cijena godine staža kod prijevremenih mirovina iznosi 68 kuna i već sada je 10 kuna manja od prosječne cijene godine mirovinskog staža kod starosnih mirovina, koja je 78 kuna.

Prema tome, predloženo kažnjavanje je neprihvatljivo, zbog čega ćemo i dalje biti protiv donošenja takvog zakona! Protiv predloženih «kaznenih postotaka» bit ćemo i zbog toga što ni sindikati, kao naši socijalni partneri koji su jako zainteresirani da njihovi članovi odlaze u mirovinu po najpovoljnijim uvjetima, nisu dali suglasnost na takav Zakon - ističe Silvano Hrelja.

- Ono što je također neprihvatljivo je predloženi rok stupanja na snagu novog zakona. Mi smatramo da Zakon može stupiti na snagu jedino 1. siječnja iduće godine, a nikako u studenome ili u prosincu ove godine, kako je sada predloženo - dodao je Hrelja.O tome hoće li proći ove HUS-ove primjedbe na prijedlog zakonskih izmjena, Silvano Hrelja je rekao:

IZDVOJENO U Hrvatskoj zakonom oštećeno preko 6000 policijskih umirovljenika

Ocjena ustavnosti zbog smanjenih mirovina!

Udruga umirovljenika Policijske uprave Varaždinske inicirala je, a zajednica umirovljenika unutarnjih poslova Hrvatske već 22. rujna ove godine podnijela Ustavnom sudu Hrvatske, Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju.

Osnovni razlozi zbog kojih se umirovljeni policajci obraćaju Ustavnom sudu je taj što smatraju da nemaju povlaštene mirovine te da su policijske mirovine zaslužene radom i uplatama uvećanog doprinosa, kako redovitog, tako i dodatnog. Kako je navedeno i u propćenju za javnost koje je prošli tjedan podijeljeno nov inar ima,

policijske su mirovine nakon prvog smanjivanja 2002. godine (od 8 do 20 posto), potom isključivanja iz prava na dodatak na mirovinu (ovisno o godini odlaska u mirovinu od 4 do 27 posto), kao i najnovijeg smanjenja od 10 posto na bruto mirovinska primanja, manje i od onih koje su određene prema propisima za većinu umirovljenika. S obzirom na to da će se temeljem osporenog zakona raditi obračun, a time i smanjenje mirovina i za policijske službenike koji tek odlaze u mirovinu, Zajednica poziva sindikalne organizacije MUP-a da ukažu na nepravilnosti i podrže Prijedlog ocjene ustavnosti spornog zakona. Udruga umirovljenika PU Varaž-

dinske i Zajednica udruga umirovljenika unutarnjih poslova Hrvatske pozivaju svoje članove da se i osobno, pojedinačnim podnescima, obrate Ustavnom sudu, kao i drugim nadležnim tijelima državne vlasti za zaštitu svojih časno i pošteno zarađenih mirovina i stečenih prava. U Hrvatskoj je takvim zakonskim odredbama oštećeno preko 6000 policijskih umirovljenika, a u Varaždinskoj županiji 280!

Sve potrebne informacije mogu se dobiti u prostorijama Udruge umirovljenika PU Varaždinske, a o prijedlogu ocjene ustavnosti te mogućnostima pojedinačne pravne zaštite mogu pročitati i na njihovoj web stranici: www. umirovljenici-mup.hr.

- Iskreno, teško da će proći. Mi ćemo pokušati intervenirati amandmanima, ali sumnjam da će ih Vlada prihvatiti. Prije bih rekao da će to biti tek neka polovična rješenja ili sitni popravci koji sigurno neće utjecati na

naš generalni stav da tako visoka stopa penalizacije ni u kom slučaju nije dobra. Pogotovo zato što je šteta već napravljena i to onda kad je ministar Šuker dignuvši paniku da će bit i veliko «kažnjavanje» sve ljude koji

su imali uvjete otjerao u prijevremenu mirovinu! Zato i osobno smatram da do pravih promjena može doći jedino onda kad se promijeni vlast, a ja očekujem da ćemo mi biti u pobjedničkoj ekipi.

19. listopada 2010.

Oglasi

9

10 KTC

19. listopada 2010.

19. listopada 2010.

KTC 11

12 Život NAKON 18.?

Prava do 26 godina U varaždinskom Centru za socijalnu skrb doznajemo kako svi nakon što napune 18 godina imaju pravo u udomiteljskim obitelji-

19. listopada 2010.

POMOZIMO Humanitarna akcija za pomoć bratu i njegovoj sestri iz Prigorca

Imaju samo staru kućicu bez vodovoda i kupaonice Akciju “Darujmo kunicu za njihovu kućicu” pokrenula je Udruga udomitelja Nada s ciljem gradnje novoga doma za brata i sestru koji su udomljeni Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

ma ostati do svoje 21. odnosno 26. godine ako se redovito školuju.

- Kada udomljeno dijete postane punoljetno, završi školovanje i ne upiše fakultet, može ostati smješteno u udomiteljskoj obitelji sve do svoje 21. godine života, neovisno o tome je li zaposleno ili ne – pojasnila je dipl. soc. radnica Ivanka Dugan iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb.

Mlađi punoljetnici koji nakon završene srednje škole upišu redovan studij, mogu birati žele li da im se nadalje priznaje pravo na skrb u udomiteljskoj obitelji ili mogu podnijeti zahtjev da im se prizna pravo na financijsku potporu studentima, koja mjesečno iznosi 2.000 kuna.

A naknade?

Prema Zakonu o udomiteljstvu, udomitelji imaju pravo na opskrbninu (mjesečnu naknadu za potrebe smještenog korisnika) i osobnu naknadu. Iz opskrbnine udomitelj podmiruje troškove stanovanja, prehrane, odjeće i obuće, školske potrepštine, osobne higijene korisnika, kulturno-zabavne, sportske i druge potrebe, odnosno cjelokupne troškove smještaja za udomljenu osobu.

osamostali kako bi se sam svojim radom što prije izvukao iz “Darujmo kunicu za njihovu teške situacije u kojoj se našao kućicu” humanitarna je akci- ne svojom krivnjom – doznali ja koju je pokrenula Udruga smo od njihove udomiteljice udomitelja Nada iz Ivanca. Cilj Mladenke Ravenski, tajnice je akcije sagraditi dom bratu i Udruge Nada.

Kuća u Prigorcu, u kojoj žive sestri u Prigorcu koji su zbog loših stambenih i materijalnih njihova majka i baka, u derutuvjeta i teške životne situacije nom je stanju. Žive u jednoj odvojeni od svoje obitelji i kuhinji i sobi, bez sanitarnog čvora, vodovoda i kupaonice. udomljeni.

Zbog toga je udruga i pokrenula akciju kojom bi se tim mladim Nema kamo ljudima iz Prigorca - Odmah po dolasku bilo je sagradio novi vidljivo da djevojčica ima dom, koji bi dosta veliki zaostatak to se nalazio u obrazovanju, te e s o t š na pro smo krenuli gotoo m a k storu uz vo od opismenjaaju m e e j n i taru vanja, da bi daajveć ne skuću. n i t i t nas bila odlična vra mlje o d u učenica osmog m Kroz razreda Centra proble nakon što e osmiTomisl av Špo djec e 18 šljenu ljar, koja ima venapun a h u maniliku želju i ambiciju godin tarnu akcijednog dana završiti ju Udruga je redovnu srednju školu. uspjela senzibiliziNjezin brat, iako je osmogodišnje obrazovanje završio rati javnost i ljude dobra srca. po prilagođenom programu, Mnogi su se dosad uključili uspješno je završio redovnu svojim prilogom ili nam obesrednju školu za stolara i bio ćali pomoći. Među prvima bio jedan od boljih đaka u razredu. je Lidl, koji je donirao 15.000 Po završetku škole velika mu je kuna, a isto toliko donirao je i želja bila da se odmah zaposli i Rotaract klub iz Zagreba. Grad

Nova kuća bila bi sagrađena na zemljištu do sadašnje kuće, koja je u derutnom stanju

Ivanec oslobodio je plaćanja komunalnog doprinosa, a tvrtka Coning je besplatno donirala projektu dokumentaciju. Dosad je prikupljeno blizu 40.000 kuna, no to nije ni trećina onog što je potrebno za izgradnju nove kuće. Stoga je svaka kuna dobrodošla, pa pozivamo sve ljude dobre volje da pomognu bilo novčanim prilozima, građevinskim materijalom, namještajem ili radovima. Dosad smo uspjeli prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i predati zahtjev za građevinsku dozvolu, čije izdavanje, nakon nekih teškoća, očekujemo ovih dana. Čim stigne krećemo s gradnjom –

poručila je Ravenski.

No slučaj mladih iz Prigorca, brata starog 20 i sestre od 14 godina, koji se ne mogu vratiti u svoju obitelj nije jedini.

- To je najveći problem udomljene djece. U Udruzi Nada razmišljali smo o osnivanju stambene zajednice u koju bi se smještala takva djeca, a ioja bi im u tim prvim godinama pomogla dok ne riješe vlastito stambeno pitanje ili se zaposle.

Iako smatramo da je postojanje takve ustanove nužno i potrebno, osnivanje je toliko komplicirano da se mi kao udruga nismo usudili upuštati u taj posao – rekla je Ravenski.

KAKO POMOĆI? Želite li pomoći mladima iz Prigorca u ostvarenju njihovog sna, novce za humanitarnu akciju “Darujmo kunicu za njihovu kućicu” možete uplatiti na broj žiro-računa 23600003114796570 otvoren pri Zagrebačkoj banci.

Zaboravljamo da ćemo i mi biti stari Milka (91), Barica (83), Anđela (85) i Ivka (84) već su godinama dio obitelji Vesne Belščak. Ona je jedna od udomitelja koji su vrata svojeg doma otvorili starijima o kojima se nema tko brinuti.

- Bilo bi mi neobično da smo sami jer sam naučena na punu kuću i veliku obitelj; i sama imam četvero djece. Moje bake su dio nas i one svu moju djecu i unučad doživljavaju kao svoju – rekla je Belščak, predsjednica Udruge udomitelja Nada iz Ivanca. Navodi kako je upravo u tome razlika između udomiteljstva i

MJESEČNI IZNOSI OPSKRBNINA DJECA Predškolska dob - 1.800 kn Školska dob - 2.000 kn

smještaja takvih osoba u institucije u kojima se osoblje stalno izmjenjuje. Premda je veći interes za udomljavanjem djece, ona kaže kako svoje bake ne bi ni za šta mijenjala.

- Svi smo ih odlično prihvatili. Moj sin osnovnoškolac bakama priča viceve, radi im frizure...

Kad pogledate, svi ćemo biti stari jednog dana.

Kako možemo očekivati da će se naša djeca o nama brinuti ako nemaju razvijenu svijest o tome? Ne smijemo zaboraviti da smo od njih potekli – poručuje Belščak.

PROVJERILI SMO Kakav je interes za udomljavanjem na području Varaždinske županije?

Slab interes i zbog neriješenog statusa

DJECA S TJELESNIM I MENTALNIM OŠTEĆENJIMA Predškolska dob - 2.000 kn Školska dob - 2.200 kn

ODRASLI Pokretne osobe - 1.800 kn Polupokretne osobe - 2.000 kn Nepokretne osobe - 2.400 kn

OSOBNE NAKNADE UDOMITELJIMA DJECA

ODRASLI

Za jedno dijete - 500 kn Za dvoje djece - 900 kn Za troje djece - 1.200 kn

Za jednog korisnika - 400 kn Za dva korisnika - 700 kn Za tri korisnika - 900 kn Za četiri korisnika - 1.100 kn

Milka, Barica, Anđela i Ivka dio su obitelji Belščak

Bolje u obitelj, nego u dom

Mladenka Ravenski, i sama majka četvero djece, kroz čiji je dom u 10 godina prošlo 10 udomljene djece, tvrdi kako se uočava pad broja udomitelja.

- Jedan od problema zbog kojih se ljudi ne odlučuju na udomiteljstvo je neregulirani status udomitelja. Jer kad postanete udomitelj, radite 24 sata na dan, a nemate pravo na mirovinsko ni zdravstveno osiguranje. Nadalje, dosta su se postrožili uvjeti udomiteljstva. Sada je točno propisano kakav prostor mora biti, koliko djece smije biti u jednoj sobi, kako moraju biti opremljene

i koje sve ostale uvjete obitelj mora ispunjavati da bi postala udomiteljska i dobila licencu za rad. Sve to uvelike utječe na to da se neki nakon upoznavanja s tim uvjetima predomisle i odustanu od udomiteljstva – rekla je Ravenski. Uza sve to, još uvijek postoje predrasude o udomiteljstvu.

- Neki se za udomiteljstvo interesiraju iz znatiželje, pitaju koliko se novca može zaraditi – kaže Vesna Belščak.

U varaždinskom Centru za socijalnu skrb kažu kako postoji nešto veći interes za skrb o djeci u odnosu na skrb o odraslima.

- U zimskim mjesecima postoji blagi porast zahtjeva za skrb o odraslim osobama, a krajem i početkom školske godine povećan je broj zahtjeva za skrb o djeci bez adekvatne roditeljske skrbi. Od srpnja ove godine primijećen je povećan broj zahtjeva za skrb o djeci do tri godine – doznali smo od Ivanke Dugan.

Takvo zanimanje pripisuje se naputku koji su dobili od nadležnog ministarstva, u kojem se naglašava kako je od velike važnosti da se djeca do tri godine smještaju u udomiteljsku obitelj, a ne u dječje domove.

Život 13

19. listopada 2010.

Prvi je top u mjerilu 1:1 Franjo napravio 2008. (replika topa iz 1630. godine), no to mu nije bilo dosta, nego naredne godine gradi još jedan, „samo“ 150 godina mlađi

TU KRAJ NAS Franjo Škoranec, rezbar, restaurator starina, graditelj...

Zahvaljujući njemu Sračinec je dobio svojega Kruppa!

Nadahnuće za izradu impozantnih topova pronašao je u jednom povijesnom filmu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

SRAČINEC – Dr votokar i i drvorezbari nekad su imali pune ruke posla, jer svaka domaćica morala je znati presti. Za taj posao bili su joj potrebni vreteno, kolovrat, tkalački stan za tkanje i ostali pribor za obradu konoplje.

Mnogi obrti još su živi, dakako, modernizirani, prilagođeni današnjem vremenu, no rezbara koji bi još znali napraviti replike predivnih preslica, danas skoro da i nema – ustvrdio je majstor Franjo Škoranec kojem je rezbarija drveta preokupacija od malih nogu.

Veliki, pa mali Njegov prvi veći i zahtjevniji uradak bila je izrada replike Eiffelovog tornja 1973. godine, a danas izrađuje on u svojem Sračincu čak i topove impo-

zantne veličine. No posebno predano izrađuje unikatne drvene okvire. Mnogi koji ga poznaju pitaju se, baš kao i mi, odakle mu samo takav dar?

- Kažu mi poznanici – sve je u genima! Možda u tome ima istine jer moj je djed Mirko bio vrstan stolar, zidar, obućar pa čak i bačvar. Danas više i ne znam što on sve nije radio. Kao dijete uvijek sam imao uz sebe nožić. Nije mi trebao za nepodopštine nego za rezbarenje grančica. Upornost me uvijek krasila pa i spomenuti Eiffelov toranj rezuckao sam, brusio, lijepio i lakirao 3 - 4 mjeseca.

Iza njega nastaju mnogobrojni rezbareni lusteri od kojih je jedan poslužio kao osebujan vjenčani dar za moju sestričnu.

Teško mi je sve pobrojati, ali stolnih lampica, stalaka za cvijeće, lula izradio sam k’o u priči – kaže Škoranec, koji poklanja

Jedna izrezbarena noćna lampica sjaji u svoj svojoj raskoši

Tko bi mu rekao…

Eiffelovim tormjem probio led

Osebujan sv. Mihael

tek manji dio svojih uradaka jer većinu radije ljubomorno čuva.

- Kakvu zbirku imam – nije čudo, s vremenom me počinju uvažavati pa izlažem kao gost Gospodarske komore Varaždina i Čakovca, a u posebnim prigodama zovu me iz Kneginca i Općine Sračinec. Treba znati, posebno volim rezbariti drvene okvire sa starinskim štihom. Kako bi izgledali što izvornije, njima uramljujem stare sakralne slike koje još uvijek pronalazim i kupujem

m

ajstoru Škorancu rezbarija drveta preokupacija od malih nogu A tako mora biti jer ih izlaže na brojnim priredbama – gdje god da ga pozovu.

Lule kakvih se ni mornar Popeye ne bi posramio

Franjo Škoranec rođen je 1953. godine u Sračincu gdje polazi osnovnu školu, a onu „pravu“ tehniku upoznaje u Školi učenika u privredi. Maturu polaže 1971. i odlazi na odsluženje vojnog roka. Dalje ga nisu mogli poslati. Naime, 15 mjeseci provodi na karauli, uz granicu s Rumunjskom.

Prvi posao pronalazi u Hidroingu, a zatim u Ljevaonici gdje obavlja poslove strojobravara na održavana sajmovima starina. No neke mi ih kolege čak poklanjaju – istaknuo je Franjo koji je nadahnuće za izradu impozantnih topova pronašao u jednom povijesnom filmu. Prvog je u mjerilu 1:1 napravio 2008. godine (replika topa iz 1630. godine), no to mu nije bilo dosta, nego naredne godine gradi još jedan, „samo“ 150 godina mlađi. Uz njih, izradio je svu potrebnu opremu i to alatke za

nju postrojenja. No nije ga držalo mjesto te polaže prekvalifikaciju, pazite, za vatrogasca. I tako naš domaćin još dan-danas radi u Vatrogasnoj postrojbi Varteksa. S njim i njegovim budnim kolegama ova je tvrtka sigurna – barem od požara. Spašavanje je Franji ionako u krvi. Tko ne vjeruje, neka navrati u Varaždinsku 311 i pogleda obnovljene kolovrate, stare vitrine… usipavanje baruta, nabijaču te baklju za paljenje. Jedino stare drvene kotače morao je prvo pronaći pa potom otkupiti.

Dodajmo još kako ovih dana priprema minijaturni top čija će cijev biti dužine jednog metra, a kad znamo kako je spretan majstor, prava je sreća da nije gledao film „Topovi s Navaronea“. U njemu ti kolosi imaju desetine tona. E njma bi bogme i Sračinec bio mali!

Stari jedrenjak u rezbarenom megaokviru

14 Život

19. listopada 2010.

USPJEH Poduzetnik dipl. inž. Stanko Bezek osvaja nove nagrade za svoje pronalaske

“Svi vole turbulator!”

Stanko Bezek glavni je inicijator osnivanja nove udruge inovatora u Varaždinu Piše: IVICA ZAMODA ivica.zamoda@gmail.com

- U subotu, 16. listopada, dodijeljena mi je zlatna medalja na Svjetskom sajmu inovacija “Bios” u Londonu za cjevovodni turbulator protoka tekućina, pare i zraka - govori s ponosom dipl. inž. Stanko Bezek, varaždinski izumitelj.

Za taj njegov izum u području strojarstva ovo nije jedino ovogodišnje priznanje.

U Ženevi, u svibnju osvojio

Nova odličja Stanka Bezeka

gospodarska komora 1997.) armatura te štedi energija samo 13 nagrađenika je bilo i snizuju troškovi održavaove godine, a među njima nja.” u Londonu zlato za - Takvog proizvoda, s taon i njegova tvrtka Beneing turbulator! d.o.o. koju vodi zajedno sa kvim osobinama, nema na tržištu - tvrdi inž. suprugom Nevenkom.

Bezek. Stoga U obrazloženju takvog i vodi pre je za nj i srebrno odličje na piše da - “cijevproizv govore sa Svjetskom salonu inovacija, ni turbulator takvim oda s zainteresvojevrsnoj olimpijadi izu- z a p r o t o k o nema sobinama siranim mitelja, a u ožujku i Zlatnu vode, pare, n a tržištu tvr tkakunu HGK - Županijske ko- z r a k a i pa su , s e ma, u z more Varaždin. agresivnih proizv a njegovu pr vom - Zaista sam sretan zbog medija sluodnju r e d u svih ovih priznanja koji su ži za “tjera- zaintere v e ć s ir ale nje njemačmi istinska potpora - i s nje” taloga m t a v č r tke - t ke kim, a osmijehom dodaje: - Svi vole i nečistoća predstoje turbulator! A ja volim posao koji se hvatainž. Be vrdi zek i razgovor i kojim se bavim. ju za stijenke s mađarsk im cjevovoda te se MOL-om. ”Izvorno hrvatsko” talože u upravljačkim To još nije sve.

I još, među nekoliko sto- regulacijskim armaturama.

Prije desetak dana na 35. tina kandidata na natječaju Time se sprečava naprezanje zaklade “Izvorno hrvatsko” sustava, omogućuje točno Hrvatskom salonu inovacija (koju je osnovala Hrvatska doziranje, ne oštećuje se “INOVA” u Osijeku primio je brončanu medalju za svoje najsvježije inovacijsko rješenje - regulator diferencijalnog tlaka bez pomoćne energije. Za nj je dobio još i srebrnu medalju na međunarodnoj manifestaciji “INVENTUM” u Iloku u svibnju 2010.

Osim toga on usporedno priprema nekoliko novih pronalazaka i inovacija; očekuje da će prvo završiti uređaj (s odgovarajućom signalizacijom) za lakše manevriranje prikolicom kad se automobil kreće u rikverc, a što bi bilo osobito pogodno i poželjno rješenje za teretna vozila.

Supruga Nevenka suvlasnica je i direktorica zajedničke tvrtke

I

Dipl. inž. Stanko Bezek s nagrađenom inovacijom

Regulator diferencijalnog tlaka Osim regulatora tlaka bez pomoćne energije, Stanko Bezek autor je i najaktualnije inovacije nazvane Regulator diferencijalnog tlaka bez pomoćne energije. Za njega je zasad osvojio brončano odličje na 35. INOVA-i upravo održa-

noj u Osijeku.

Riječ je o membranskom, upravljački oprugom opterećen proporcionalni regulator s rasterećenjem za sljedeće medije: vodu, toplu vodu i paru do 220 stupnjeva Celzijevih.

Ugrađuje se u toplinske pod-

stanice i na bypass za cirkulacijske pumpe.

Regulator diferencijalnog tlaka štedi energiju i primjenjiv je u sustavima u energetici, toplinskim mrežama ili vodoprivredi omogućavajući siguran rad bez naprezanja postrojenja.

NOVA UDRUGA Osnivačka skupština vjerojatno sredinom studenoga

Raznovrsnije djelovanje inovatora Dipl. inž. Stanko Bezek glavni je pokretač nove udruge inovatora u Varaždinu koja će svoju osnivačku skupštinu imati vjerojatno sredinom studenog u prostorijama Mjesnog odbora Banfica u Ulici Nikole Tesle 20.

- U inicijativnom odboru zasad smo okupili petnaestak inovatora iz Varaždina i okolice, a ima zainteresiranih kako iz Međimurja tako i iz Austrije i Mađarske govori inž. Bezek.

- Ciljevi naše udruge, skraćeno UVI, bit će poticanje, stvaranje i popularizacija svih oblika kreativnog i inventivnog rada

te okupljanje nositelja toga rada. Kako je predviđeno priređivat ćemo seminare,

M

oguće udruživanje sa srodnim društvima u zemlji i inozemstvu izložbe, sajmove, zatim predavanja o zaštiti inventivnog rada, organizirati zaštitu inovacija našega članstva na nacionalnoj i međunarodnoj razini i sudjelovati na specijaliziranim sajmovima u zemlji i ino-

zemstvu.

Osim toga, kako je naznačeno u prijedlogu Statuta ove udruge, ambiciozni program djelovanja obuhvatit će i medijsku promičbu rada članstva, plasman inovacija, moguće stručno usavršavanje inovatora kao i poticanje učenika, studenata i mladih stručnjaka za sudjelovanje u inovatorskom radu.

Predloženo je da udruga ima redovite, potpomažuće i počasne članove.

Svi zainteresirani članom buduće udruge mogu postati ako ispune odgovarajuću pristupnicu.

Inicijator osnivanja nove udruge varaždinskih inovatora

19. listopada 2010.

ZAHVALA

Hvala Hitnoj pomoći U utorak 29. rujna bilo mi je jako loše (povraćanje, otežano disanje, oštra bol u prsima i leđima). Suprug je nazvao Hitnu pomoć i predložio da me sam odveze u bolnicu. Nije prošlo ni 15-ak minuta od poziva, a ekipa Hitne je već stigla u našu kuću. Nisam se dospjela ni spremiti, a već sam se našla u vozilu Hitne pomoći koje me velikom brzinom, pod budnim okom dr. Stjepana Čuseka, tehničara Siniše Kelebara i vozača Josipa Žmegača, povezlo u zagrebačku bolnicu Rebro. Od sveg srca cijeloj ekipi zahvaljujem na brzini, efikasnosti i profesionalnom, a ipak tako toplom ljudskom ophođenju koje sam osjećala u svakom trenutku putovanja koje je, u doslovnom smislu te riječi, život značilo.

Isto tako zahvaljujem drugoj ekipi sastavljenoj od dr. Tasenke Frčko, tehničara Ljubomira Mašića i vozača Marija Dobovičnika koji su me 24 sata nakon intervencije u Rebru vraćali na daljnje liječenje i oporavak u varaždinsku bolnicu.

M. K., Varaždin (podaci poznati redakciji)

TRGOVAČKI CENTRI

Ne vraćaju lipe Ovo pišem ponukan čestim nerazumijevanjem naših sugrađana koji rade u trgovačkim centrima na blagajnama. Kad ispostave račun za kupljenu robu, naglase cijenu do posljednje lipe. Prilikom uzvrata novca zaokruže iznos na prvi veći iznos u kunama. Dakle, zakinu kupca od četiri do devet lipa. Ja sam u više navrata reklamirao takav čin, no podrugljivi osmijeh na licu blagajnice kazao mi je sve. Neke su mi uz priču da u blagajni nema sitnog ipak na moje inzistiranje dale tražene lipe.

Meni nije toliko za tih desetak lipa, samo znam da bez kuna na istaknutu cijenu artikl meni nije dostupan. Svaka čast, ima i mjesta gdje se naplaćuje korektno sve po iznosu na računu.

Ujedno bih predložio trgovačkoj branši koja određuje maloprodajne cijene da svoje cijene zaokružuju na one iznose koji se mogu uredno u svako vrijeme naplaćivati bez uvrede i svakojakih obrazloženja za taj po meni neprihvatljiv način rada.

Nezadovoljni kupac (podaci poznati redakciji)

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i Vaše vijesti REAGIRANJE Parcelacija i eventualna komasacija na varaždinskoj Banfici

Prihvatljiv isključivo stručni prijedlog Osjećamo se dužni reagirati na članak objavljen u vašem listu, točnije na otvoreno pismo, reakciju Udruge vlasnici zemljišta na Banfici i gospođe Barbare Kocijan. Naime, zajedno s vlasnicima određenih površina i privatno kao vlasnici razvijamo u ovom obuhvatu projekt stambene izgradnje koji uključuje koncept visokokvalitetnog stanovanja i tzv. pametnih stanova.

Od početaka izmjene prostornih planova za ovo područje bili smo vrlo aktivan sugovornik stručnim službama Grada Varaždina (...).

Smatramo da prijedlog parcelacije koji je izradio renomirani urbanistički ured, Urbanistički zavod grada Zagreba i gospodin Hebara dia. predstavlja održivo rješenje razvoja ovog dijela grada koji ni na koji način ne oštećuje vlasnike postojećih zemljišnih čestica. (...)

Osnovno demokratsko pravo svakog čovjeka je ne slagati se s nečim. U svjetlu ovoga slažemo se sa željom i artikuliranjem neslaganja koje iznosi navedena udruga i gospođa Kocijan. Ničim ne osporavamo njihovo javno izražavanje neslaganja. Nadalje, ne priznajemo za pravo da jedna civilna udruga

Poziv na audiciju Pjevački zbor “Millenium” Varaždin upisuje nove članice te pozivamo zainteresirane djevojke (srednjoškolke, studentice) na audicije koje će biti održane tijekom listopada, utorkom i petkom u 19 sati u vili Oršić, Preradovićeva 15, Varaždin. Za ostale informacije javite se dirigentici zbora Ružici Kapitan na broj 098/284-440.

Pjevački zbor “Millenium”

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

koja zastupa interese određenih vlasnika u ovom prostoru izrađuje i dostavlja svoje prijedloge, svoje izračune i svoja tumačenja kako rješavati problematiku parcelacije i eventualne urbane komasacije. Pozivanje na načelo pravednosti je postulat kojim se podilaženjem na emocije želi osigurati podrška javnog mijenja, i to smatramo opravdanim u okviru djelovanja u zaštiti vlastitih interesa.

Prijedlozi izneseni i dostavljeni od navedene udruge i osoba ne predstavljaju stručne podloge, nego uključuju usporedbu po načelu krušaka i jabuka, a sama udruga i gospođa Kocijan su si uzeli za pravo definirati kako bi određenim vlasnicima za sada imaginarni investitori ili vlasnici koji bi dobili parcele koje uključuju njihove površine isplaćivali razliku do površine koju ovi vlasnici gube dobivanjem parcela po njihovom prijedlogu predviđenih za njih, a koje su manje od po udruzi garantiranog prosjeka. Time, kao i presumiranjem cijene, kod nas se javlja osnovana sumnja kako navedena udruga ima za cilj nekome osigurati zemljišta po unaprijed definiranoj cijeni te im osigurati prednost u odnosu na ostale vlasnike.

Udruga i njena predstavnica u svojem

izlaganju ponovo iznose obmane iznošenjem postotka vlasnika koji se ne slažu, a koji izvodi iz omjera vlasnika koji su se očitovali na prijedlog Grada. Nekako je za očekivati da su se o istom prijedlogu očitovali oni koji su imali primjedbu ili se s njime nisu slagali.

Na ovaj način udruga i njeni predstavnici ponovo obmanjuju javnost.

U svjetlu iznesenog zadržavamo pravo da u okviru svoje djelatnosti zaštitimo naše, kao i interese vlasnika zemljišta s kojima smo partnerski povezani. Smatramo kako je za nas jedino prihvatljiv prijedlog izrađen u postupku izrade prostornih planova kao podloga za daljnje postupke unutar postupka koji provodi Upravni odjel Grada Varaždina, a izrađuje projektant urbanističkog plana gospodin Hebar i njegova kuća. Smatramo kako su svi eventualni daljnji razgovori o ovoj temi mogući jedino u okviru institucija Grada i zakonom propisane procedure. U suprotnom zadržavamo pravo neslaganja i samim time uskraćujemo našu suglasnost na prijedloge iznesene od Udruge.

Denis Čupić Direktor/partner F.O./Development d.o.o.

REAGIRANJE Groblje u Biškupcu jednako vrijedno kao i Varaždinsko groblje

Grobovi bili zaštićeni, a potom očišćeni

Dan jezika u OŠ Kneginec Povodom Europskog dana jezika (26. rujna) OŠ Kneginec Gornji pozvala je u goste izvornog govornika iz Engleske koji je održao radionicu na temu „Jezik i kultura u Ujedinjenom Kraljevstvu danas“. Gospodin Hopwood (...) proveo je vrijeme među djecom koja uče engleski jezik kroz redovnu i izbornu nastavu kako bi im ukazao na multikulturalnost današnjeg društva te ih upoznao sa životom, navikama i interesima stanovnika engleskoga govornog područja.

Djelatnici OŠ Kneginec Gornji

15

Grob čitateljice, 4. listopada

Dostavljamo odgovor na pismo čitateljice pod nazivom „Je li groblje u Biškupcu manje vrijedno?“. Groblje u Biškupcu, isto kao i groblje u Varaždinu, održava se

temeljem Programa redovnog održavanja varaždinskog, biškupečkog i židovskog groblja, Službeni vjesnik Grada Varaždina broj 10 od 21. prosinca 2009., što znači da nikako nije manje vrijedno. Varaždinsko groblje je zbog njegovih estetsko-ambijentalnih vrijednosti teško usporediti s bilo kojim drugim grobljem u Hrvatskoj, pa čak i u Europi.

Operativna teškoća koju imamo kod manjeg dijela korisnika na gro-

bljima u Varaždinu i Biškupcu je ta da ploču prilikom ukopa ostavljamo na susjednim grobovima. U tim slučajevima obavezno se zaštićuju susjedni grobovi PVC ceradom, te se nakon sedam dana, odnosno nakon micanja vijenaca s groba na kojem je izvršen ukop temeljito čiste, što je obavezno dokumentirano fotografijom za sve ukope na grobljima.

Kao i u svim slučajevima, tako je bilo i kod čitateljice, što je vidljivo iz fotodokumentacije. Ukop je obavljen 27. rujna kada su susjedni grobovi bili zaštićeni zelenom PVC ceradom koja je dana 4. listopada maknuta nakon čega su grobovi očišćeni i oprani.

Direktor mr. sc. Miljenko Ptiček, Rukovoditelj RJ Groblje Romana Brkić Knežević

ČITATELJI PIŠU Malo mjesto kraj Ivanca bez plinske mreže i bez dućana

Škriljevec - selo koje su svi zaboravili Kako dan danas mnogo ljudi iz varaždinskog kraja nikad nije čulo ni ne zna za mjesto Škriljevec, odlučila sam vas u nekoliko rečenica upoznati s našim mjestom i problemima. Ovo malo mjesto smješteno je na rubu općine Ivanec i proteže se na oko 3,47km². Broji tristotinjak stanovnika smještenih u nekoliko zaselaka. Iako ima prekrasnu prirodu i potencijal za svakakve pothvate, potpuno je zaboravljeno. Unazad 10 godina jedino što smo dobili je asfaltirano igralište, i to prošle godine. Mislim da smo još uvijek

jedino selo bez plinske mreže. Na proljeće ove godine bili smo počašćeni promjenom cijevi za vodovod, nekih stotinjak metara. Asfaltirana cesta od mjesta Radovan do Škriljevca vrlo je neprohodna i oštećena, na nekim mjestima nedovoljna za prolazak jednog automobila i vrlo je nesigurna, a takva je i kroz cijelo selo.

Pokušavalo se nekoliko puta u općini srediti da barem dobijemo odvodnju voda, sređenu kanalizaciju, ali kao da ni ne postojimo. Selo nema dućana ni išta slično, pa kruh dostavlja jedna pekara... Moglo

bi se reći da nas jedino župnik dolazi posjetiti i to, naravno, oko Božića, znate zašto. Naime, život ovdje uopće nije loš, ali je žalosno gledati članke u tjednicima, općinskim glasilima i sličnim medijima o mjestima kojima općina ili grad nešto financira, izgrađuje, dograđuje, asfaltira itd. Zar moramo biti uvijek zadnja rupa na svirali? Kome onda dajemo glasove i podršku na svakojakim izborima kad od toga mi nemamo nikakve koristi?

I. S. (podaci poznati redakciji)

16 Oglasi

19. listopada 2010.

Oglasi 17

19. listopada 2010.

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom ITC d.d. u stečaju, Varaždin, P.Miškine 59a, na temelju odluke Odbora vjerovnika od 11.10.2010.g. oglašava

JAVNU DRAŽBU za prodaju pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika sedma javna dražba Predmet prodaje su slijedeće pokretnine: 1.Višenamjenski strojevi za obradu drveta i metala glodalice,bušilice,brusilice,čeparice,preše,cirkulari ,blanjalice, kom 57, cijena: 499.948,21 kuna 2.Kamion MAN 6103,god.proizv.1995,neregistriran, ispravan 27.293,76 kuna 3.Teretno vozilo VOLVO ,god.proizv.1989,neregistrira n,ispravan 21.415,10 kuna 4.Priključno vozilo SCHVARZMULLER,ispravan,neregi striran 7.558,27 kuna 5.Ford MONDEO,god.proizv.1997,ispravan,neregistri ran, 15.116,54 kuna 6.Viljuškar DIESEL VAD 27,god.proizv.1987, za dijelove, 7.223,58 kuna 7.Viljuškar bočni,TVIL-BOSS.god.proizv.1994, 30.967,92 kuna 8.Svjetiljka FL.SIF.436 ,nove,nekorištene kom 33, 48.446,95 kuna 9.Svjetiljke FL.SIF.436,nove,nekorištene, kom 21 30.829,88 kuna Početna cijena za sve pokretnine koje su predmet prodaje iznosi 688.800,21 Kuna, koja se uvećava za PDV od 23%.

Na ovoj sedmoj javnoj dražbi pokretnine se ne mogu prodati ispod istaknute početne vrijednosti.

Pokretnine se prodaju pod slijedećim uvjetima: Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno uplatile osiguranje u iznosu od 10% početne vrijednosti pojedine pokretnine i dokaz o osiguranju dostavile najkasnije prije održavanja javne dražbe.

Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun stečajnog dužnika otvoren kod Međimurske banke d.d. Čakovec , broj 2392007-1100053910 s pozivom na broj ST 81/08.

Javna dražba održat će se u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59 a,Varaždin dana 05.studeni 2010. godine u 10.00 sati.

Pokretnine se prodaju po sistemu *v iđeno kupljeno*,franco proizvodni pogoni stečajnog dužnika pa su isključeni svi naknadni prigovori.

Kupac koji uspije na dražbi, dužan je uplatiti kupovnu cijenu u roku od 15 dana od ispostave fakture.

Iznos uplaćenog osiguranja kupcu će se uračunati u cijenu.

Ako kupac ne uplati kupovnu cijenu u zadanom roku gubi pravo na povrat osiguranja.

Ponuđačima koji ne uspiju na dražbi vratit će se uplaćeni iznos osiguranja u roku od 3 dana od zaključenja javne prodaje pokretnina.

Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene za sve strojeve i svu opremu može se izvršiti u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59a,Varaždin,svaki radni dan od 7-15 sati uz prethodnu najavu na telefon 042 350 883 ili mobitel broj 091 570 7442.

Više podataka o prodaji stečajne imovine možete naći i na: www.sudacka-mreza.hr/ stecaj ili na www.vtsrh. hr u rubrici “web stečaj”.

18 Crna kronika

19. listopada 2010.

NAŠA POSLA Stanislav Siročić pravomoćno dobio spor, ali ne može do novca

I TOGA IMA

Ukrao maketu policajca NOVI MAROF/VARAŽDIN Tko je u Presečnom ukrao maketu policajca, nakon gotovo dva mjeseca kriminalističkog istraživanja, uspjela je otkriti varaždinska policija. Naime, zbog krađe makete postavljene uz cestu radi prevencije prometa, kazneno će biti prijavljeni 20-godišnjak i 30-godišnjak, za koje se osnovano sumnja da su počinili spomenuto kazneno djelo 27. kolovoza oko 18.35 sati na državnoj cesti D-3. Vozeći se u svadbenoj povorci, 20-godišnjak je u Presečnom ugledao maketu policajca te je zaustavio vozilo, dok je 30-godišnji suvozač maketu uzeo i stavio u vozilo. Vožnju su nastavili prema Varaždinu odnosno restoranu gdje se održavala svadbena svečanost.

OPREZ

Ruka ostala u beraču ČAKOVEC - S teškim ozljedama šake u čakovečku Županijsku bolnicu prevezen je 69-godišnji poljoprivrednik koji je zbog težine povrede zadržan na liječenju.

- Nakon što je došlo do kvara na jednorednom beraču priključenom na traktor, skinuo je zaštitni poklopac na dijelu gdje se ljušti kukuruz, ali stroj nije ugasio, pa mu je jedan valjak zahvatio šaku lijeve ruke i prignječio je - izvijestili su iz PU međimurske dodavši da su ozlijeđenom ruku izvadili vatrogasci.

“Bespomoćan sam, unatoč pravomoćnoj presudi suda” Gotovo dvije godine Siročić pokušava od odvjetnika naplatiti 10.220 kuna zajedno sa zateznom kamatom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Od pravomoćnosti presude kojom je odvjetnik Slobodan Grah trebao isplatiti 10.220 kuna zajedno sa zateznom kamatom prošle su gotovo dvije godine, ali do sada nije isplaćeno baš ništa.

Uspio na sudu

u pritvoru, Siročić je angažirao novog odvjetnika.

Istodobno, budući da mu ne vraća novac, protiv Graha diže tužbu u kojoj traži utvrđivanje ništetnosti ugovora o zastupanju te isplatu 10.220 kuna, za što je od odvjetnika ipak uspio dobiti potvrdu o prijemu. Zahvaljujući tome, ali i drugim dokazima, uspio je u sporu protiv Graha.

Tvrdi to Stanislav Siročić koji je 2008. dobio spor protiv Graha najprije na Općinskom sudu, Kako uopće radi? a tu je presudu u veljači prošle - Mjeseci prolaze, ali novac godine potvrdio i Županijski sud ne dobivam. Angažirao sam i u Varaždinu. odvjetnika, ali ni on ne može Prot iv va ništa jer Grah nema niraždinskog kakvu imovinu na sebe uženi t odvjetnipa je za pretpostaviti ik n t je v ka Siročić da je vredniju imoviod a m je podnu poput stana i aue više n nio tužtomobila vjerojatno i li a , e bu radi prebacio na druge, ovin m i i i s p l a te i bliske mu osobe, a na ad dalje r u t v rđ enja njegov vinograd sjeli su ništetnost i poreznici jer im je dužan usmenog ugo više od 200 tisuća kuna. Kako vora o pružanju odvjetje to moguće, teško mi je reći. ničkih usluga kod zastupanja Trebao bi pred sudom dati i proposinka u kaznenom postupku kazni popis imovine iz kojeg bi pred Županijskim sudovima u bilo vidljivo raspolaže li nekom Varaždinu i Čakovcu. drugom imovinom, no ni to nije - Iako je u istrazi dodijeljen za učinio, pa je i to jedan od razlobranitelja po službenoj dužno- ga zašto se ne mogu naplatiti. sti, Grah je tijekom našeg susre- Međutim, prema informacijama ta ponudio privatno zastupanje s kojima raspolažem, on i dalje za 10.220 kuna, napominjući da radi, i uredno zastupa stranke obrana po službenoj dužnosti pred sudom, za što vjerojatno može izgledati ovako i onako. prima nekakvu naknadu, pa Budući da nisam imao nikakva se postavlja pitanje kako je to slična iskustva i nisam znao moguće, i to još u tako važnom da se branitelji po službenoj području - upozorava Siročić dužnosti plaćaju iz državnog dodavši kako je Grahov poslovproračuna, odmah sam pristao ni račun blokiran pa je nejasno - prisjeća se Siročić koji je već gdje idu novci koje naplati od više puta upozorio na ovaj slu- svojih stranaka, no on zasičaj. Nezadovoljan zastupanjem gurno ne ide na račun banke, posinka, koji je zbog odgoda čime se evidentno izbjegava ročišta nekoliko mjeseci ostao namirenje vjerovnika.

Dobio sam spor na sudu, no kakve koristi od toga, pita se Stanislav Siročić

IZDVOJENO Siročić slučaj prijavio i Hrvatskoj odvjetničkoj komori

Bez rješenja nakon četiri godine - Svoj slučaj prijavio sam i Hrvatskoj odvjetničkoj komori još prije četiri godine, no do danas nema nikakvog rješenja u vezi moje disciplinske prijave protiv odvjetnika - veli ogorčeni Siročić.

Doduše, kako dodaje, još 2008. primio je obavijest iz HOK-a prema kojoj je trebao dostaviti pismenu izjavu svjedoka i druge tražene podatke u vezi slučaja, a ukoliko to ne bi učinio u roku od 30 dana, prijava bi bila odbačena sukladno Statutu

HOK-a. U navedenom roku dostavio je tražene podatke, među kojima i pojašnjenje da novac ni u kom slučaju nije mogao dati odvjetniku radi

u

vijek mi govore da je predmet u postupku, tvrdi Siročić zastupanja u ostavinskom postupku kojeg nije ni bilo

u trenutku predaje novca.

Međutim, ni to mu nije pomoglo u rješavanju slučaja, odnosno disciplinske prijave. - Kada zovem kako bih saznao što se zbiva, uvijek mi govore da je predmet u postupku. Što mi sada znači to što su sudovi brzo riješili moju tužbu? Više ne znam što da poduzmem kako bih došao do svojeg novca prije nego slučaj uđe u zastaru ističe Siročić dodavši da su sudovi sve napravili, ali ipak ne može doći do pravde.

AKCIJA ALKOHOL

Policajca uhvatio za vrat IVANEC - Prilikom kontrole vozila i 23-godišnjeg vozača u sklopu operativne akcije „Alkohol“, 19-godišnji suvozač napao je policajca, zbog čega će biti kazneno prijavljen.. ”Iz vozila je bez poziva izašao suvozač i bez povoda počeo vrijeđati policijske službenike nakon čega je s obje ruke uhvatio s prednje strane za vrat jednog policajca, dok je u daljnjem napadu spriječen uz uporabu prisile”, izvijestili su iz PU varaždinske o nesvakidašnjem događaju koji se dogodio u nedjelju u Ivancu, gotovo na istom mjestu gdje je u petak zatečen 20-godišnji vozač s koncentracijom alkohola od 2.33 g/kg.

DOZNAJEMO Od 1. studenog prestaje s radom ludbreška Stalna služba varaždinskog Općinskog suda

U Ludbregu samo Zemljišnoknjižni odjel LUDBREG/VARAŽDIN - Od 1. studenog ove godine prestaje s djelovanjem ludbreška Stalna služba varaždinskog Općinskog suda, koja se nalazi u Ulici Ivana Gundulića 3, gdje će nastaviti s radom samo Zemljišnoknjižni odjel, odnosno Gruntovnica.

u Ludbregu te Općinski sud u Novom Marofu.

t

o je dio projekta racionalizacije mreže sudova na području Varaždinske županije

Ukinuti sudovi

Alan Pretković

Doznajemo to od Alana Pretkovića, predsjednika varaždinskog Općinskog suda, koji podsjeća da su u sklopu projekta racionalizacije mreže sudova u prosincu 2008. prestali postojati Općinski sud u Ivancu, Općinski sud

dačko, tako i službeničko i namješteničko - pojašnjava Pretković.

Iako je krajnji rok za tzv. fizičko spajanje stalnih službi sa sjedištem suda određen za kraj 2019. godine, fizičko spajanje Stalne službe u Novom Marofu napravljeno je 1. travnja ove godine.

Stvoreni uvjeti - Istodobno su u sjedištima ovih “ukinutih” sudova osnovane stalne službe Općinskog suda u Varaždinu, a sve iz razloga nemogućnosti da se u sjedište suda preuzme osoblje, kako su-

- U međuvremenu su se stvorili tehnički i drugi uvjeti za spajanje Stalne službe u Ludbregu s Općinskim sudom u Varaždinu, budući da je osiguran radni prostor, tehnička opremljenost, kao i drugi uvjeti za preuzimanje

svih službenika i namještenika te opreme stalne službe u Ludbregu. Slijedom toga, na prijedlog predsjednika Općinskog suda u Varaždinu, ministar pravosuđa donio je odluku o spajanju Stalne službe u Ludbregu s Općinskim sudom u Varaždinu s danom 1. studenoga - doznajemo od Pretkovića, koji napominje da će se sukladno tome svi poslovi iz nadležnosti ranije stalne službe u Ludbregu, osim poslova vezanih uz rad Zemljišnoknjižnog odjela, obavljati u sjedištu Općinskog suda u Varaždinu, i to u Ulici braće Radića 2.

19. listopada 2010.

Oglas 19

20 Poslovni svijet

19. listopada 2010.

I TOGA IMA Zbog neisplate triju plaća, zaposlenice obrta Trikon S pokrenule stečaj neočekivanog završetka

Državi nešto malo, a radnicama niti kune STRATEGIJA RAZVOJA

Partnersko vijeće za savjet Radi izrade Županijske razvojne strategije okupljeno je Partnersko vijeće Varaždinske županije, koje čini 70-ak predstavnika općina i gradova, udruga te ustanova i županijskih tijela. Članovima Vijeća bit će poslana radna verzija osnovne analize kako bi mogli pridonijeti kvalitetnijoj izradi Županijske razvojne strategije, dokumenta koji će biti osnova za kandidiranje projekata na bilo koji izvor financiranja iz državnog proračuna te fondova EU. - Što ne bude ugrađeno u Županijsku razvojnu strategiju, neće biti moguće kandidirati ni za sredstva na nacionalnoj razini, a ni za europske fondove – upozorio je župan Predrag Štromar, koji predsjedava Partnerskim vijećem, čiji je zadatak odrediti strateške ciljeve i prioritete gospodarskog razvoja Varaždinske županije.

KREATIVNOST

Priznanje S. Mikulčić Snježana Mikulčić dobitnica je javnog priznanja za žensku kreativnost u ruralnom životu Varaždinske županije.

Ovogodišnja pobjednica na natječaju Povjerenstva za ravnopravnost spolova Varaždinske županije, na koji ju je kandidirao Grad Novi Marof, dolazi iz OPG-a Jakopović koji se bavi prirodnim uzgojem ljekovite biljke matičnjaka (Melissa officinalis) te proizvodnjom hrane i kozmetike s dodatkom te biljke.

Stečaj Trikona S dobar je primjer kako država protivno svojoj volji dobiva novac, dok radnice, koje su zbog neisplata plaća pokrenule stečajni postupak, na kraju ne dobivaju ništa.

Tvrdi to Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata, koji je uime zaposlenica propalog varaždinskog obrta podnio prijedlog za otvaranje stečaja.

- Pokretanje stečaja predložili smo jer nisu isplaćene tri

d

ržava nije prstom mrdnula, a dobila je novac, veli Miličić plaće radnicama, čija je prava poslodavac teško kršio, pa smo očekivali potpuno drukčiji ishod od onog koji se dogodio

- veli Miličić.

Trgovački sud donio je rješenje o zaključenju stečajnog postupka u kojem se navodi da je stečajni upravitelj tijekom stečaja unovčio svu imovinu stečajnog dužnika.

- Imovina se sastojala samo od pletačkih strojeva te vlasničkog udjela u društvu Trikon d.o.o. S tih osnova prihodovane su 54 tisuće kuna. Od tog iznosa za troškove stečaja otišlo je

24.188 kuna, a Republika Hrvatska dobila je nešto više od 29 tisuća kuna, dok radnice predlagateljice stečaja nisu dobile ništa - veli ogorčeni Miličić dodavši da se stečajni upravitelj odrekao svoje naknade.

Budući da su u trenutku zatvaranja stečaja na žiro-računu bile 632 kune, novca nije bilo ni za namirenje glavnine potraživanja, koja su iznosila ukupno 484 tisuće kuna.

- Uglavnom se tu radi o potraživanjima države za doprinose i poreze, ali njezina tijela u ovom slučaju nisu ni prstom mrdnula, osim što su i ona prijavila potraživanja kada smo mi predali prijedlog, iako je država prije znala što sve poslodavac ne uplaćuje.

Usprkos tome, država je ipak u stečaju dobila 29 tisuća kuna, a radnice ni kunu - zaključuje ogorčeni Miličić.

DOZNAJEMO Opskrba prirodnim plinom trebala bi tijekom zime biti stabilna

Od listopada cijena prirodnog plina za tvrtke niža za pet lipa Nema naznaka da će se do kraja godine mijenjati cijena za kućanstva, veli direktor Termoplina Ivan Topolnjak Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Od početka listopada cijena prirodnog plina za industriju je za pet lipa niža, tako da poduzeća za prostorni metar plina plaćaju 3,62 kune s PDV-om umjesto 3,67 kuna, dok nema naznaka da će se mijenjati cijena za kućanstva, koja iznosi 2,85 kuna s PDV-om i državnom subvencijom, kao ni da će biti teškoća oko opskrbe.

Među vodećima Istaknuo je to Ivan Topolnjak, direktor Termoplina, najavljujući u petak početak sezone grijanja, ali i svečano obilježavanje 40. obljetnice plinofikacije Varaždina i rada ovog poduze-

T

ermoplin nije komunalna tvrtka niti je monopolist, veli Topolnjak ća koje je počelo kao OOUR u sastavu GIK Zagorja, da bi s godinama preraslo u regionalnog distributera.

- Širenjem na neka mjesta u Krapinsko-zagorskoj županiji iskoračili smo iz Varaždinske županije gdje je više od 90 posto područja prekriveno plinskom mrežom. Naš brzi razvoj počeo je nakon privatizacije 1994. godine kada smo imali 250 kilometara plinovoda i potrošnju od 56 milijuna kubika, a danas raspolažemo s ukupno 1.800 kilometara plinske mreže na koju je priključeno više od 30 tisuća korisnika, koji godišnje potroše 120 milijuna kubnih metara prirodnog plina - istaknuo je direktor Termoplina, koji je među tri vodeća domaća distributera.

Među najjeftinijima Zahvaljujući Zakonu o tržištu plina, koji još nije zaživio u potpunosti, Termoplin danas s plinom konkurira po cijeloj Hrvatskoj, pa Topolnjak najavljuje daljnje širenje.

- Pr i tome smo socijalno osjetljivi i ne idemo s visokim cijenama, pa smo među distributerima s najmanjom cijenom plina, a tako će biti i ubuduće.

Uz to vodimo računa o sigurnosti mreže, kao i o okolišu,

Zgrada sjedišta Termoplina dobiva novi ulaz i veće parkiralište, koje će biti dostupno korisnicima

pa smo još 2005. izgradili prvo kogeneracijsko postrojenje ukupne električne snage 33 kW i 65 kW toplinske snage, koje istodobno proizvodi električnu i toplinsku energiju za vlastite potrebe te za isporuku u sustav HEP-a - rekao je Topolnjak.

Osvrćući se na tvrdnje da gradske komunalne tvr tke ostvaruju dobit, a ne smanjuju svoje cijene, Topolnjak je upozorio da Termoplin nije komunalna tvrtka niti je monopolist, budući da je sva energetika na tržištu, a njegovo poslovanje nadziru NO i druga tijela.

Svečanost 29. listopada Obljetnica rada Termoplina obilježit će se 29. listopada. Taj dan prije 40 godina u tadašnjem GIK Zagorju, usprkos sumnji u budućnost novog energenta, utemeljen je pogon za plinofikaciju.

Te, 1970. godine, Varaždin je bio među prvim gradovima u Hrvatskoj u koji je stigao novi energent – pr irodni plin.

Nakon što je postavljeno 9.200 metara glavnog plinovoda, prirodni je plin najprije potekao u Opću bolnicu Varaždin, a zatim i do drugih korisnika. - Brod koji se tada otisnuo na more s godinama se razvio u respektabilnu tvrtku - istaknuo je Topolnjak najavljujući svečanost primjerenu trenutku.

Prava odluka Emocionalna inteligencija s obzirom na spol i dob E

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

mocionalna inteligencija ima vrlo važnu ulogu na radnome mjestu. Analiza studija od 500 organizacija širom svijeta ukazuje na izniman utjecaj emocionalne inteligencije na uspjeh neovisno o radnome mjestu. Osobe s najvišim EQ-om brže napreduju prema liderskim pozicijama u organizaciji, zaposlenike koji imaju viši EQ poslodavci najbolje ocjenjuju i EQ je prepoznat kao dvostruko važniji od tehničkih i analitičkih vještina na radnome

mjestu. Kao što je već spomenuto, različita zanimanja zahtijevaju drugačije vrste EQ-a. Uspjeh u prodaji, primjerice, zahtijeva empatijsku sposobnost prepoznavanja raspoloženja kupca i interpersonalnu sposobnost odlučivanja kada i na koji način ponuditi proizvod. Kod umjetnosti i sporta, važnost EQ-a dolazi do izražaja kroz samodisciplinu i samomotivaciju pojedinca.

Studije spolnih razlika u usvajanju EQ-a došle su do zanimljivih re-

zultata. Znanstvenici tvrde da su muškarci i žene jednako sposobni povećati svoju emocionalnu inteligenciju. Rezultati istraživanja koje je provedeno na 4500 muškaraca i 3400 žena pokazali su da žene imaju bolju emocionalnu inteligenciju nego muškarci kod empatije i socijalne odgovornosti dok su muškarci nadmašili žene u toleranciji na stres i samopoštovanju. Najmanja razlika između kvocijenta emocionalne inteligencije kod žena i muškaraca

vezana je uz međuljudske odnose, s time da je ženski EQ nešto viši i iznosi 101, dok je muški EQ 97. Stoga možemo zaključiti da su i muškarci i žene jednako emocionalno inteligentni, ali imaju različiti EQ s obzirom na područje promatranja.

Drugo područje razmatranja su godine. Istraživanja su pokazala da je zrelost prednost. U uspoređivanju kod 3000 odraslih i tinejdžera dokazano je da se EQ povećava s godinama.

Zagorje-Tehnobeton 21

19. listopada 2010.

MIROSLAV BUNIĆ

Temelj za optimizam - Naši planovi su veliki, iako je danas teško planirati uslijed krize, a i stranih ulagača ima manje u odnosu na vrijeme graditeljske ekspanzije. No unatoč tome smo optimisti, pa i ovaj projekt u Osijeku daje nam temelj za optimizam bez obzira na daljnju situaciju. Ako je investitor zadovoljan, onda smo i mi u Zagorje-Tehnobetonu - ističe Miroslav Bunić, general-

Multifunkcionalni shopping centar prostire se na više od 60.000 četvornih metara uza zapadni ulaz u Osijek, od čega je 26.700 četvornih metara maloprodajnog prostora

USPJEH Zagorje-Tehnobeton gradi prvi osječki shopping centar III. generacije

Avenue Mall pod krovom Konstrukcija završena desetak dana prije roka Na gradilištu osječkog trgovačkog centra Avenue Malla obilježen je završetak radova na konstrukciji objekta koje izvode građevinari Zagorje-Tehnobetona, glavnog izvođača radova, koje je ovaj posao dobilo u konkurenciji osječkih i zagrebačkih građevinara.

Sada završni radovi U novom Avenue Mallu u Osijeku otvorit će se više od 80 trgovina s oko 600 djelatnika - Ugovor o izgradnji potpisali smo u prosincu prošle godine s rokom izgradnje od 15 mjeseci. Konstrukcija, koja je spoj monolitne i montažne gradnje, završena je desetak dana prije predviđenog roka, tako da sada kreću završni radovi i vjerujemo da će sve biti u roku - veli Mario Romanjek, voditelj osječkog projekta varaždinske tvrtke.

Nov i Avenue Mall prostire se na više od 60 tisuća čeNakon postavljanja konstrukcije, još preostaju završni radovi pa da Avenue Mall Osijek dobije konačan izgled novi tvornih mee u n tor projekta, tvrt- latnika. Trgovački centar imat značajnije ulaganje koje Eu- Hrvatskoj i Srbiji. Dolazak tara uz zaAve ka GTC nekretni- će oko 1.200 parkirališnih ropska banka za obnovu i tako poznatog investitora, padni ulaz rostire u O s ij e k , Mall p od 60 ne Istok, planira mjesta, a posjetitelji će moći razvoj financira na području kako naglašava zamjenik u ovom multi- uživati i u prvom multipleks Slavonije i Baranje, jedan osječkoga gradonačelnika od čega više se na funkcionalnom kinu u osječkoj regiji, koje je od dvadeset shopping Ivan Vrdoljak, bit će poticaj i je 26.70 0 vornih shopping t e č a centru investitor otvara u suradnji centara koje GTC ima ili za druge ulagače, a ne samo četvornih tisuć treće generacije s austrijskom tvrtkom “Cine- gradi u Poljskoj, Bugarskoj, doprinos povećanju zaposlemetara maetara m Ukrajini, Mađarskoj, Slovač- nosti i drugim neposrednim otvoriti više od 80 plexx”. lopro dajno g Osječki Avenue Mall, prvo koj, Rumunjskoj i Češkoj te koristima. trgovina s oko 600 djeprostora. Investi-

ni direktor Zagorje-Tehnobetona, najvećega graditeljskog poduzeća sjeverozapadne Hrvatske, koje privodi kraju izgradnju osječkog Avenue Malla, poslovnoprodajnog objekta čije otvorenje investitor GTC Hrvatska najavljuje za ožujak iduće, a tehnički pregled do kraja ove godine.

- Trudimo se završiti ovu godinu sukladno planiranome, a naši daljnji planovi vezani su uz širenje u regiji. Tako jedan projekt sličan osječkom, ali manji, već radimo u Srbiji. Radimo i na daljnjoj pripremi poslova u Srbiji, na Kosovu te u susjednim zemljama, za što smo se počeli pripremati prije dvije godine predosjećajući da će se nakon velike građevinske ekspanzije u Hrvatskoj dogoditi stagnacija - veli Bunić dodavši da daljnji planovi dijelom ovise i o uspjehu projekta u Osijeku, budući da GTC kao veliki investitor ima planove u široj regiji te je otvoren za daljnju suradnju.

INVESTITOR GTC zadovoljan tijekom radova na prvom svojem projektu u Osijeku i Slavoniji

Pohvala za Zagorje-Tehnobeton

Čelnici GTC-a nekretnina te Zagorje-Tehnobetona na gradilištu

- Danas smo ispred roka izgradnje pa moram pohvaliti Zagorje-Tehnobeton, koje je naš partner na osječkom projektu, a kako stvari stoje, vjerojatno i na nekim budućim - ističe Siniša Slijepčević, direktor GTC-a Hrvatska. Avenue Mall, projekt u koji GTC ulaže gotovo 60 milijuna eura, drugo je ulaganje tog developera u Hrvatskoj, koji ima već niz projekata u široj regiji. - Trenutno su aktualni projekti na tržištu u Srbiji, točnije Beogradu i Subotici, a ove godine otvaramo i trgovački centar u Pragu te dva trgovačka centra u Bugarskoj. No vjerujem da ćemo vrlo skoro najaviti i novi projekt u Hrvatskoj - veli Slijepčević. Osvrćući se na

dinamiku projekta i recesiju, direktor GTC-a Hrvatska tvrdi da se aktualne prilike mogu

Z

agorje-Tehnobeton bit će nam partner vjerojatno i na nekim budućim projektima, ističe Slijepčević iz GTC-a i pozitivno iskoristiti.

- GTC i Avenue Mall Zagreb pokazuju da se i u krizi može raditi dobro. Avenue Mall u Zagrebu počeli smo razvijati u isto vrijeme kada se pripremao i projekt Arena. Bilo je

to prije šest godina, od čega naš centar radi već tri. Uz to, naš prostor u Zagrebu zakupljen je 100 posto, a stabilnim poslovanjem dovodimo nove brendove. Štoviše, koristimo krizu da bismo zauzeli poziciju i ojačali ističe Slijepčević. U Osijek i istočnu Hrvatsku GTC je došao jer tu vidi najveći potencijal za razvoj. - Od otkupa zemljišta do izgradnje AMO-a prošle su tri godine. Stoga ne čudi da je GTC dobio niz nagrada kao najbolji developer u ovom dijelu Europe, uključujući nagradu Financial Timesa za 2009. Dobili smo i nagradu kao najlikvidniji developer.

Radimo, gradimo i trudimo se biti najbolji - ističe direktor GTC-a Hrvatska.

22 Kruha i igara

19. listopada 2010.

Raj za oči, ali ne baš i za novčanik...

Kodak centar predstavio je Canonovu ergelu Torbe, ruksaci, filteri i maramice za čišćenje renomiranih proizvođača

Posjećenost je bila na zavidnom nivou

POSJETILI SMO Jedna od najvećih meka za fotografe - u Zagrebu

I oni s velikima, i oni s malima, svi su škljocali dipl. iur. Stribor Jurčić i Marko Zidrum, „Stop animacija Tmurna subota 16. 10. 2010. u fotografiji“ koje su vodili Marina Paulenka, bila je dan svih zaljubljenika u Krešimir Zadrafotografiju, kako amatera d O vec i Dražen tako i profesionalaca. U a t a r Zeljković. a prostor ijama Pučkog fotoap ova Kao šećer otvorenog učilišta svoj n a r k do na kraju, asortiman predstavilo ih k s ij d u predavanje o je dvadesetak firmi i i st ta studijskoj radvanaest privatnih izlarasvje svjeti i korištegača. Bilo je stvarno svega nju više rasvjetnih što možete zamisliti od foto i video opreme - dodataka za tijela odjednom odradio je fotoaparate i kamere, studij- fotograf Goran Katić. ske opreme, kranova, računalnih programa za obradu 7. put fotografije i videa, vrhunskih Nakon zadnjeg predavanja profesionalnih monitora i ka- „učenici“ su se primili posla libratora, literature vezane uz i provjerili netom stečeno fotografske tehnike i obradu znanje uz atraktivnog modela, kao i rabljene fotoopreme studenticu arhitekture iz Ljustarijeg i novijeg datuma. bljane, Manicu Lavrenčić.

Velik broj zainteresiranih Makar se ovaj put nije radilo posjetio je fotosajam i sa o aktovima, interes za fotograsigurnošću možemo reći da firanje je bio velik i od velike je svatko pronašao nešto za količine bljeskova vjerujem sebe. Kupovalo se i prodavalo, da Manica nije mogla gledati testiralo rasvjetu i objektive i, normalno još par sati nakon naravno, diskutiralo o jesen- završetka photosessiona. skim novitetima u fotografOrganizatori su zadovoljni skom svijetu. odzivom publike i s veseljem Održana su i predavanja najavljuju 8. po redu međunana temu „Autorska prava fo- rodni fotosajam koji će se odrtografa“ o kojma su govorili žati u ožujku 2011. godine.

Piše i snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

Ljubazno i šarmantno osoblje Fotosvijeta

Goran Katić potrudio se objasniti korištenje rasvjete

Dio povijesti koji još uvijek radi čuda u rukama majstora

Fotosvijet kao organizator Uz standardno dobru ponudu dodatne opreme za fotoaparate, ovaj put mogli smo vidjeti neke od noviteta iz njihovog asortimana. Bile su tu nove Jinhui KingPa i Jinbei studijske bljeskalice, stol za industrijsku/makro fotografiju, stalci, držači pozadina, kišobrani, softboxevi, octoboxevi, zamjenske baterije za sve tipove fotoaparata, filteri i sjenila i, naravno, ljubazno osoblje.

Uz odlične komplete studijske rasvjete u Fotosvijetu nude i popust na komplete koje sami sastavite po komponentama.

Bratulić Na štandu tvrtke Bratulić d.o.o. bio je izložen gotovo kompletan asortiman Vanguarda. Kao ekskluzivni distributer Tamron opreme Bratulić je predstavljao i novi objektiv SP 70-300mm F/4-5.6 Di VC USD sa stabilizacijom.

Na opću žalost, predstavljanje je bilo uz pomoć kataloga jer je zbog komplikacija kod transporta objektiv „zapeo“ i stiže za dva tjedna.

Iz ponude izdvajamo još i rasvjetu Hensel i Rimelite te Sunpak bljeskalice koje su isto tako novost na hrvatskom tržištu.

Olympus S ponosom se predstavljao odličan PEN i objektivi za njega. Novi Olympusov E-5 bio je jedan od najiščekivanijih proizvoda za jesenski fotosajam, no ostao je na carini pa su posjetitelji bili zakinuti za užitak probe novog kralja iz Oly ponude.

Od standardnih, preko poluprofesionalnih do vrhunskih objektiva Zuiko naglasak je bio na fenomenalnom ZD 90-

250mm F2.8 koji je bio montiran na E-3 tijelo.

Gužva u šesnaestercu na Katićevoj fotoradionici

Djevojka koja je promovirala “Užitak” :)

Kristijan Mandić

Prizma Foto

Iz kovinotokarske radnje stiže nam jedan zanimljiv novitet. Da, dobro ste pročitali. Zove se Impetus SKW-I, glava za stativ koja radi na principu ljuljačke i uz podesive pločice za prihvat fotoaparata bilo kojeg proizvođača i veličine savršeno drži balans, i odlična je za veće teleobjektive. Namjestite nagib kako vam odgovara i možete biti sigurni da će se aparat vratiti u ravni položaj nakon što ga pustite.

Statične ili dinamične scene, priroda, sport ili pak arhitektura savršeno odgovaraju glavi Impetus SKW-I.

Kod zastupnika za Sigma objektive za RH mogli smo vidjeti dobar dio ponude iz EX serije i uz malo sreće i par lijepih riječi probati koji. Iz Prizme ističu Pocket wizard bežične okidače koji slove kao najpouzdaniji na tržištu i dolaze u izvedbama za bljeskalice svih proizvođača.

Bliži nam se zima i svijetla je sve manje pa su dosvjetljivači Lastolite također bili popularni. Uz široku ponudu stativa i monopoda Gitzo i Manfrotto, filtera Marumi i Heliopan, ruksaka Kata i National Geographic gužva na štandu bila je neizbježna.

Urbana kultura 23

19. listopada 2010.

KONCERT Tony Cetinski ove subote u rasprodanoj Gradskoj sportskoj dvorani

Spektakl koji nikako ne smijete propustiti!

Većina ljudi početkom 90-ih nije mislila da će momčić s briljantin crnim kovrčama za 20 godina zavladati hrvatskom estradom. Tony Cetinski danas puni dvorane, njegov album “Ako to se zove ljubav” izdan prije dvije godine jedan je od najprodavanijih, a da se njegove pjesme stalno vrte na svim radiopostajama, ne treba posebno naglašavati. Od Tonyja svi očekuju dobar show i njegove koncerte najavljuju kao spektakle. Međutim, on je sam puno skromniji. - Ja razumijem

da je sve to PR, no publika je ta koja treba doći na koncert, osjećati se dobro na njemu i nakon njega te prosuditi je li to zbilja bilo spektakularno - rekao je Tony prošli tjedan u Varaždinu najavljujući svoj koncert.

- Umirem sto puta dnevno kad prodajemo ulaznice, ali ovaj se put uopće ne brinem - našalio se upravitelj Gradske sportske dvorane Neven Buljan. Prodano je već 5.000, ulaznica, a još ih se može naći. Cijene u pretprodaji su od 80 kuna za parter i 150 kuna za Branka Fan zonu.

Branka Rudarka ahvaljivali smo Bogu Zspašeni, što su čileanski rudari a ja molim one Tony sigurno neće razočarati svoje fanove

HUMANO

Vž alternativa za udrugu Spas Varaždinska alternativa pokazala je još jednom da ima veliko srce te da ima sluha za probleme u gradu.

Tako su ovaj petak u Rogozu zasvirali legendarni Apfuken, Barkod, One step Away i Pillow pack, a prihod je bio namijenjen azilu za životinje “SPAS”.

Regional band u Herzerici

Najava

Rock’n’roll party !

Regional band svoj sljedeći nastup ima u četvrtak 21. listopada u palači Herzer. Članovi banda pozvani su kao gosti na predstavljanje prve samostalne zbrirke pjesama Jasminke Matoković – Jace „ U vrtlogu prolaznosti“. Program počinje u 18 sati, a članovi benda izvest će polusatni koncert izvodeći vlastite songove oko 18:30 sati. Ovaj put Regional band nastupa u punom sastavu i s novom pjevačicom Nenom.

U subotu 30. 10. varaždinski rockeri najavljuju party u Caffe baru SAX povodom koncerta 5. 11. kada nastupaju u dvorani Graberje zajedno s Općom opasnosti i Tihom olujom. Ovime Louder najavljuje skorašnji demo album te ga organizira u znak zahvalnosti svima koji su im stalna podrška na koncertima, prijateljima i fanovima.

ANĐEOSKI OKUSI Od 5. do 7. studenog pred slastičarima i domaćicama novi izazov:

Natječaj za najbolju Regionalnu tortu U okviru manifestacije Anđeoski okusi, koja se od 5. do 7. studenoga održava u Varaždinu, održat će se i 1. Tortafest - natjecanje profesionalnih slastičara u pripremi torte. No osim njih, zahvaljujući suradnji našega tjednika, Radija Varaždin, organizatora natjecanja magazina Kuhar i tvrtke EKOS, realizirat će se posebno natjecanje namijenjeno domaćicama i svima onima koji pripremaju dobre torte. Riječ je o natječaju za najbolju Regionalnu tortu, a sudjelovati mogu sve čitateljice ili čita-

telji Regionalnog tjednika.

Zadatak je jednostavan. Od tradicijskih namirnica ovoga kraja (po slobodnom izboru) treba pripremiti tortu, ukrasiti je i zajedno s opisom izrade donijeti pred ocjenjivački sud. Torta ne smije biti promjera većeg od 30 cm. Pet najuspješnijih natjecatelja nagradit ćemo priznanjima i novčanim nagradama; najuspješnije torte bit će izložene na izložbi radova Tortafesta 6. studenoga, a njihovi autori posebno predstavljeni u novogodišnjem broju Regionalnog tjednika. Sve torte s ovog

Art/media male bogove s HRT- a da nas napokon spase Branke Slavice. To čudo hrvatskog i svjetskog novinarstva, slavna dopisnica iz Washingtona i New Yorka, nakratko je Denis Peričić, napustila ugodu svojih mr. sc. metropola kako bi nam se izravno javila iz južnoameričke pustoši. etko naivan čak će pomisliti da je to hvalevrijedan potez. Ali što je ona radila tamo? Što ona uopće radi u SAD-u? Javlja se s glavnih ulica i priča svašta. Od nje nikad nismo ništa saznali o američkoj politici što već nismo znali iz agencijskih vijesti. nda se uputila u Čile. Da nam se javi ispred malog novinarskog šatora. U kojem je navodno spavala. Ne mogu tvrditi, ali mogao bih se okladiti da je spavala u hotelu s pet zvjezdica u glavnom gradu.

Jesmo li vidjeli spašavanje? Je li nam se izravno uključila da bi razgovarala s nekim rudarom ili šefom operacije? Čemu sve to? U Čile su stigli novinari iz 39 zemalja svijeta.

Na svijetu ima oko 200 zemalja. Hrvatska je sigurno među 39 najbogatijih zemalja svijeta, pa si to može priuštiti. Možda i jest 39. najbogatija zemlja u Europi. U konkurenciji od njih 50-ak. ve je to jedno veliko i nepotrebno trošenje novaca. Avion od SAD-a do Čilea sigurno nije jeftin. Kao što nije jeftin ni Brankin trajni boravak u SAD-u. A sve se to plaća našim parama. opće me nije briga je li to mjesto dobila zato što je bila nečija cura. Ne mogu tvrditi, ali mogao bih se kladiti da njezini godišnji troškovi u Americi iznose više od polovice sredstava koje građani Varaždina izdvajaju za televizijsku pristojbu HRT-a. tome je štos. Da mene gazda pošalje u Čile, za to će morati dati vlastiti novac. A ne vaš. Ako se to ikada dogodi, budite sigurni da će novinarski posao biti bolje obavljen nego što to čini slavna Branka Rudarka.

N

O

S

U

natjecanja donirat ćemo Domovima za starije osobe u Varaždinskoj županiji. Prijave za natjecanje primaju se na telefon 042/314-314 ili mobitel 098/491-600 (Maja

Maček), najkasnije do ponedjeljka 25. listopada. Nakon prijave natjecatelji će primiti detaljne upute i propozicije.

Opširnije o manifestaciji u idućem broju.

U

POWERED BY

24 Kulturni obzor

U D-duru

Međunarodna izložba glazbala P

od okriljem renomiranog Udruženja graditelja žičanih glazbala Italije, Associazione Liutaria Italiana, hrvatskoj javnosti predstavljen je vrijedan umjetnički zanat, ponos grada Cremone - glazbalarstvo. Nakon godinu dana priprema projekta, Darko RUŠEC izložba povezuje Hrvatprofesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin sku i Italiju s ciljem oživljavanja glazbalarstva kao važnog čimbenika hrvatske glazbene baštine i njene međunarodne promocije. alijansku udrugu čine najkvalificiraniji profesionalci iz područja izrade glazbala, promoviraju svoj rad na mnogim natjecanjima u Italiji i svijetu osvajanjem prvih mjesta. Stalne su to potvrde kvalitetno održanoj kulturnoj tradiciji najslavnijih majstorskih imena: Stradivari, Guarneri i Amati. rvatsku je svojim glazbalima predstavljalo nekoliko perspektivnih glazbalara s ciljem da se broj graditelja u budućnosti poveća. Među njima su bili Ivan Zanjko, Vladimir Proskurnjak, Slavko Domitrović i Darko Stipešević. Izložbu glazbala u prostoru atrija muzeja Mimara pratila je prigodna izložba “Izgradnja violine u vrijeme Stradivarija”. Zanimljivom je čine dvadeset i jedan panel s prikazom svih faza izrade violine u omjeru 1:1. anifestacija se održala pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Veleposlanstva Republike Italije, u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu.

Talijanski proizvođači glazbala željeli su izložbom u Hrvatskoj predstaviti svoju tradiciju glazbalarstva koju prenose kroz svoja djela, koja ne samo što se mogu usporediti s glazbalima iz prošlosti, već i s tradicijom glazbe čiji su sastavni dio. Susret s velikom glazbenom tradicijom Hrvatske, za talijanske proizvođače žičanih glazbala znači i veliku mogućnost suradnje u budućnosti. Jedna stara ulica u Cremoni zvala se “dei Croatin”, krenimo od nje u želji da se obnove nekadašnji plodonosni kontakti - rekla je povodom izložbe predsjednica Udruženja graditelja žičanih glazbala Italije (Associazione Liutaria Italiana) Anna Maramotti Politi.

19. listopada 2010.

SVJETSKI DAN MISIJA Hrvatski svećenici već stoljeć

Varaždinski misio svim krajevima sv

T

H

M -

Beninski biskup u posjetu Varaždinskoj biskupiji 2008. godine

Antun Štefan Toni, svećenik Varaždinske biskupije, još je kao mladomisnik otišao u afričku državu Benin i tamo kao misionar proveo 18 godina – od 1986. do 2004.

Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Povodom predstojećeg Svjetskog dana misija, 24. listopada, razgovarao sam nedavno s jednim varaždinskim svećenikom. Ponovio je ono što mnogi etnolozi i povjesničari već stoljećima pišu o fenomenu misijskog djelovanja: - Prigovaralo se da je Crkva samo “odgajala za nebo”. No, taj se odgoj ostvarivao i praktično, u svakodnevnom životu na ovoj zemlji. Misionari su ljudima dali dostojanstvo rada kako bi mogli dostojno živjeti.

Upravo je Crkva, putem misija, bila ta koja je u Europi razvila spoznaju da i Afrikanci, Indijci ili Indijanci – imaju dušu!

Iako je i taj aspekt iznimno bitan, smisao misija nije, nai-

me, samo u širenju evanđelja.

Misionari su širili i dovodili kulturu i agrikulturu u sve dijelove svijeta, posebno među najsiromašnije narode. Osim toga, mnogi misionari bili su i istraživači, i obrnuto.

U Kini, Indiji...

Misionarska tradicija u Hrvata je prebogata. Herman Dalmatin još je 1135. boravio u Siriji. U 16. stoljeću Bartol Đurđević djelovao je u Turskom Carstvu, Juraj Hus u Egiptu i Indiji, a Vinko Paletin u Meksiku. U 17. stoljeću Ivan Vreman misionar je u Kini. Dva člana slavne plemićke obitelji iz Velikog Tabora djeluju na – dva kraja svijeta. Nikola Ratkaj bio je u Indiji, a možda i na Tibetu, pišući o tamošnjem budizmu

M

razgraničiti kolonije ovih dvaju carstava na rijekama Amazoni i Orinoco! Tu je i Gradišćanac Ivan Filip Vezdin, autor prve tiskane sanskrtske gramatike uopće...

O Ferdinandu Konšćaku, istraživaču Donje Kalifornije i službeno potvrđenom heroju Meksika, nedavno smo opširno pisali.

janaca u misijama u Paragvaju, takozvanim redukcijama. Genijalac iz Kotoribe Ignacije Szentmartony i njegov varaždinski kolega Franjo Haller vodili su portugalske odnosno španjolske ekspedicije koje su trebale

Ipak, koliko god još uvijek malo znamo o ovim velikanima hrvatske, ali i svjetske povijesti, još manje znamo o našim suvremenim misionarima. U doba kad se više nema što istražiti, daleko od očiju javnosti, ti marljivi ljudi posvećuju svoje živote općoj, svakodnevnoj dobrobiti siro-

kao religiji vrlo sličnoj kršćanstvu, dok se Ivan Ratkaj našao u Meksiku.

Nikola Plantić, rektor varaždinskoga kolegija, bio je na glasu da je digao pobunu Indi-

isionarsko djelovanje nadmašuje okvire Crkve i poprima opći značaj

Humani poziv

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Austrijska marka s Vezdinovim likom

Prva sanskrtska gramatika

Ivan Filip Vezdin

Kulturni obzor 25

19. listopada 2010.

ćima šire vjeru i kulturu

onari na vijeta PAPA Iz poruke Benedikta XVI.

NAJAVA Najizvođeniji mjuzikl 6. studenoga konačno i u Varaždinu

Požurite po ulaznicu za “Jaltu, jaltu”!

Još je nešto manje od tri tjedna ostalo do izvedbe mjuzikla “Jalta, Jalta” u Varaždinu, pa svi koji to još niste učinili, požurite po svoju ulaznicu. Njihove cijene iznose 60 kuna (tribine), 80 kuna (teleskopi), 100 kuna (parter) te 200 kuna (VIP ulaznice koje uključuju i domjenak). Mogu se kupiti u sustavu Ulaznice.hr, dm prodavaonicama u Varaždinu i Čakovcu, Turističkom uredu Grada Čakovca te u Suvenirnici Varaždin.

Bit će organizirana i mobilna prodaja ulaznica u oba grada.

Podsjećamo, najizvođeniji hrvatski mjuzikl, koji mnogi ocjenjuju kazališnim doga-

Prizor iz mjuzikla Jalta, Jalta

đajem sezone, u Varaždinu će biti izveden 6. studenog u 19 sati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Tim će događajem organizator - tvrtka Max Bögl–Tehnobeton obilježiti drugu obljetnicu varaždinske sportske dvorane.

Riječ je o mjuziklu Milana Grgića i Alfija Kabilja, čiju režiju potpisuje Vlado Štefančić, a glavne uloge u njemu igraju Sandra Bagarić i Đani Stipaničev. Radnja mjuzikla smještena je na Jaltu 1945. godine za vrijeme povijesnog susreta Roosevelta, Churchilla i Staljina i njihovog prekrajanja svijeta. (ih)

Neka planet bude dom za sve ljude Iz poruke pape Benedikta XVI. za Svjetski dan misija, 24. listopada, ovom prilikom izdvajamo ključan odlomak, koji započinje navodom iz Evanđelja po Ivanu: ”’Htjeli pismo vidjeti Isusa’ (Iv 12, 21) molba je koju su, u Ivanovom Evanđelju, neki Grci, koji su došli hodočastiti u Jeruzalem povodom Pashe, uputili Filipu.

Ona odzvanja također u našem srcu u ovom mjesecu listopadu, koji nas podsjeća kako čitava Crkva, koja je ‘po svojoj naravi misionarska’ (Ad gentes 2), ima zadatak i dužnost naviještati evanđelje i poziva nas da budemo promicatelji novo-

KNJIŽNICA

Varaždinske signature

sti života, kojeg čine istinski odnosi u zajednicama utemeljenim na evanđelju.

U multietničkom društvu

“

Pružati znakove nade i njegovati sveopće bratstvo” u kojem su prisutni raznorazni oblici usamljenosti i ravnodušnosti, kršćani moraju naučiti pružati znakove nade i njegovati sveopće bratstvo, gajeći velike ideale koji preobražavaju povijest i, bez lažnih iluzija ili beskorisnih strahova, težiti tome da učine planet domom za sve ljude.”

Ilustracija Ninoslava Kunca

KATARINA ZRINSKI I u Koprivnici – Varaždinci!

Kako smo od bankrota spasili mamu i tatu Mjesec hrvatske knjige u Koprivnici otvoren predstavljanjem romana Damira Mađarića u izdanju varaždinskog nakladnika Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Fra Gerard Antun Žerdin

mašnih naroda, baš kao što je to činila Majka Tereza.

Ima ih mnogo, a samozatajni su. Na primjer, braća Antun i Josip Vizjak, zagrebački isusovci, zajedno su s Pavlom Mesarićem iz Preloga početkom 20. stoljeća djelovali su u Bengaliji i temeljito opisali tamošnji način života.

Spomenimo svakako Antuna Štefana Tonija, rođenog 1960. u Prelogu, svećenika Varaždinske biskupije, koji je odmah kao mladomisnik otišao u Benin i tamo proveo 18 godina – od 1986. do 2004.

Za njegovo je vrijeme u Beninu Varaždinska biskupija napravila Pastoralni centar “Bl. Alojzije Stepinac”. Fra Gerard Antun Žerdin iz Lendave djelovao je u Peruu, gdje je postao i biskup Biskupije Tucca Terebentin.

Misionar je bio i Franjo Ječmenica, rodom iz Svetog Križa Začretje, časna sestra Jasna bila je u Ukrajini...

Ima ih još, tu su oko nas, susrećemo ih možda i svakodnevno, a nismo svjesni kakva iskustva nose. Podsjetimo ih se barem uz Svjetski dan misija,

H

erman Dalmatin još je u 12. stoljeću boravio u Siriji spomen-dan koji, zbog svega navedenog o povijesnoj važnosti misionarskog djelovanja, daleko nadmašuje okvire Crkve i potiče nas na razmišljanje o općekulturnoj i duboko humanoj misiji – misionara!

Osim bogatog programa Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović”, o kojem smo opširnije pisali u prošlom broju, valja spomenuti da su Varaždinci dali svoj obol i na otvaranju ove manifestacije u Knjižnici i čitaonici “Fran Galović” u Koprivnici.

Tamo je, naime, u petak 15. listopada predstavljen kratki roman za djecu “Kako smo od bankrota spasili mamu i tatu” autora Damira Mađarića. Osim što je knjigu objavila nakladnička kuća “Katarina Zrinski” iz Varaždina, koju vode Nebojša Tepšić i Mirjana Ptiček, zanimljivo je da je i autor vezan uz naš grad.

Redatelj pisac Svestrani Damir Mađarić (rođen 1959. u Koprivnici) studirao je povijest i filozofiju, no diplomirao je režiju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Povremeno je režirao i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, a jedno vrijeme bio je i glavni urednik Radija Kult. Bavio se i nakladništvom, prevođenjem,

Bogat program Mjeseca hrvatske knjige u varaždinskoj Gradskoj knjižnici započeo je u četvrtak 14. listopada s predstavljanjem edicije “Stoljeća hrvatske književnosti”.

Akademik Ante Stamać, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić te mr. sc.

Ernest Fišer predstavili su 101. i 102. svezak ove edicije, koji donose izabrana djela Marijana Derenčina, Stjepana Miletića, Julija Rocauera i Slavka Mihalića. Postavljena je i izložba “Prijevodi zavičajnih prevoditelja” koju je priredila Jasminka Štimac.

Slijedi knjiga Vladimira Nöthiga “Supan – varaždinske signature” u izdanju Tonimira iz Varaždinskih Toplica, koju će u četvrtak 21. listopada predstaviti Spomenka Težak, Damir Hrelja i nakladnik Stjepan Juranić.

Početak je u 19 sati, a ulaz je slobodan. (dp)

KONCERT

Četiri benda i slušaonica

dramskim pisanjem...

U svom proznom prvijencu zanimljivog naslova i još

K

njigu odlikuju “izvrsno napisani životni dijalozi i monolozi”

zanimljivijeg podnaslova – “Dnevnik Jelene, Petre i psa Lorija” – na duhovit i zabavan način Mađarić ispisuje svima

razumljivu “recesijsku” priču, ispričanu iz optike djece i kućnih ljubimaca. Recenzentica Ranka Javor pritom posebno ističe “izvrsno napisane životne dijaloge i monologe”.

Posebnu vrijednost ovom izdanju pridaju ilustracije Ninoslava Kunca, zasigurno jednog od najboljih hrvatskih (i ne samo hrvatskih) ilustratora i crtača stripova, pa je i ovu Mađarićevu knjigu oplemenio crtežima koji na samo njemu svojstven način pretaču tekst u vizualni doživljaj.

U subotu 23. listopada u večernjem programu Podrumske scene “Zvonimir Rogoz” nastupit će čak četiri benda – tri varaždinska i jedan zagrebački.

Predstavit će se hiphoperi 15:55 (nije vrijeme početka koncerta, nego naziv benda), atmospheric metal sastav Nox, alter/stoner rokeri iz Condor Skye te death metal Zagrepčani Inside my casket.

Održat će se promocija i slušaonica CD-a “Op. I” varaždinske death metal grupe Insolitus (koja ovom prilikom neće svirati).

Link na Facebook event je http://www. facebook.com/#!/event. php?eid=134335083281873 (dp)

26 Duplerica

19. listopada 2010.

DAN KESTENA Borba protiv raka prostate medijskom kampanjom na Korzu uz

Dobar odaziv osviještenih Va

Članovi Udruge “Prostata” imali su pune ruke posla s pečenjem kestena, a u tom poslu pomagali su im brojni simpatizeri

Uz tople napitke bilo je lakše podnijet

Na Trećem Danu kestena u organizaciji Udruge „Prostata“ ujedno je označen početak jake medijske kampanje, kojom će se muškarce poticati na preventivne preglede ranog otkrivanja raka prostate Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – U subotu 16. listopada na varaždinskom Korzu održana je humanitarna akcija “Dan kestena”, čiji je cilj senzibilizirati cjelokupno društvo na probleme oboljelih od raka prostate te prikupiti sredstva za preventivne preglede rizične muške populacije kako bi se rak prostate otkrio u ranoj fazi nastanka, a time znatno uspješnije i jeftinije liječio.

Bolje spriječiti… Članovi Udruge “Prostata”, koja je organizirala događaj, ne kriju zadovoljstvo postignutim. Naime, odaziv petnaestak poznatih estradnih imena i gostiju koji su pomogli prije svega svojim nastupom te uključivanjem u humanitarnu prodaju pe-

Lidija Bačić okupljene oduševila glasom i šarmirala stasom

čenog kestenja, rezultirao je ukazivanjem javnosti na potrebu preventivnog djelovanja i ranog otkrivanja te opake bolesti. Svojim nastupom od 9 do 14 sati okupljene Varaždince oduševili su Kristina Ivić, Black rock band, Kvartet varaždin, Ivica Pepelko, Rajko Suhodolčan, Nenad Kumrić, Jimmy (Neki to vole vruće), Minea, Vladimir Kočiš - Zec, Lidija Bačić te Zdravko Škender, a program je vodio Trpimir Vicković - Vicko. - Već u ranim jutarnjim satima na Korzu je bilo živo, a miris pečenih kestena počeo se širiti centrom grada - doznajemo od Marka Srdarevića, člana Udruge „Prostata“.

- Naša udruga osnovana je 2006. godine s ciljem preventivnog djelovanja protiv raka prostate te pomoći

Vickaste dosjetke osebujnog voditelja pljuštale su neprekidno

oboljelim od te zloćudne bolesti i, vjerujte, nije nam bilo ni najmanje teško rano ustati kako bismo sve pripremili. Trebalo je dovesti pola tone pakiranih kestena, koje naši članovi peku u četiri pečenjare. Pomažu nam i brojni simpatizeri koji dijele edukativne brošure te prikupljaju dobrovoljne priloge prodajom kolača od kestena spravljenih u varaždinskom

o

sim poznatih pjevača, sportaša i glumaca, udruga u kampanju planira uključiti i svećenike Ekosu – istaknuo je Marko Srdarević te pohitao kolegama u pomoć. Treba znati, na

Trećem Danu kestena ujedno je označen početak jake medijske kampanje kojom će se muškarce poticati na to da se odazovu na preventivne preglede ranog otkrivanja raka prostate.

…nego liječiti To je iznimno važno jer se pokazalo da je najveći problem dvaju nacionalnih programa - ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva, bio slab odaziv ljudi, i to zbog preslabe medijske kampanje.

Od dr. Damira Štajcara doznajemo da u promidžbu, osim poznatih pjevača, sportaša i glumaca, žele uključiti i svećenike, što bi zasigurno bio jedinstveni primjer u Hrvatskoj kada je u pitanju projekt u zdravstvu.

– Očekuje me sastanak

I Zdravko Škender rado se odaziva humanitarnim akcijama

Kultura stanovanja 27

19. listopada 2010.

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

POSPLUS Varaždinski Drvni klaster na Ambienti predstavio program za opremanje stanova

Kvalitetno, moderno, prema želji kupca i vrlo pristupačno Kupcima POSplusa pruža se mogućnost dugoročnog financiranja

POSplus glavni je projekt koji je varaždinski Drvni klaster, poduzeće koje su osnovale članice Drvnoga klastera sjeverozapadne Hrvatske, predstavio na ovogodišnjoj Ambienti, međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije, koji se održavao na Zagrebačkom velesajmu.

Moderno i kvalitetno - Projektom Prvog opremanja stana, koji skraćeno nazivamo POSplus, nastojimo osigurati moderno i ugodno opremanje stambenog prostora svima, a posebno mladim zaposlenim ljudima urbanog senzibiliteta koji prvi put opremaju stan. U tu svrhu, nakon dvogodišnjeg intenzivnog razvoja osmislili smo kvalitetan i moderno oblikovan namještaj i prateću dekoraciju za cijeli stan počevši od predsoblja i dnevnog boravka

Jedno od inovativnih rješenja iz programa POSplus za spavaću sobu s krevetom koji ima vlastitu rasvjetu ispod madraca

Stalni izložbeni prostor Usporedo s održavanjem Ambiente, koja je završila u nedjelju, varaždinski Drvni klaster radio je na otvorenju svojeg stalnog izložbenog prostora u Varaždinu.

- Time ćemo omogućiti svima zainteresiranima da se neposredno i uvijek mogu uvjeriti u kvalitetu naše ponude, budući da ćemo na stalnoj adresi imati prostor opremljen našim proizvodima iz programa POSplus - veli Hižak.

b

esplatna usluga projektiranja i dizajna interijera, montaže i drugog pa do spavaće sobe, kuhinje i kupaonice - ističe Sandra Hižak, direktorica poduzeća Drvni klaster, koje je Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske osnovao radi komercijalizacije projekata. Iako se kod izrade namještaja koriste i drugi materijali, masivno drvo okosnica je cijelog programa POSplusa, koji čine hrvatski proizvodi tvrtki Bernarda, HrastExport-Puklavec, Kircek, Požgaj Grupa te Sobočan interijeri, a nadopunjuje ih rasvjeta, kao i oprema za “pametni stan”

tvrtke Impresum.

Sve je domaće

Jasna Sačić i Sandra Hižak, direktorica Drvnog klastera

Dnevni boravak sa sustavom “pametnog doma” tvrtke Impresum

- Sve je domaće. Neki možda misle da sve što je lijepo mora biti strano, no naši su proizvođači dokaz da nije tako. Nisu ostali u vremenu u kojem je sve sivo, smeđe, rustikalno i slično, već su se odlučili za proizvodnju koja ima boje,

Sjedeća kutna garnitura za moderan dnevni boravak

Pametan POSplus Za one koji žele da njihov dom sam skrbi o temperaturi, rasvjeti, audio i video te sigurnosnim sustavima, zatvaranju vrata, roleta i tsl. tvrtka Impresum nudi opremu za „pametne domove“. - Za razliku od drugih, koristimo samo bežičnu komunikaciju, tako da nam treba samo napajanje. Osnovni dio je kontroler koji može upravljati i do 230 uređaja, a do njega vlasnik može doći i putem interneta, tako da s posla može upravljati svim opcijama.

koncept dizajn i kvalitetu po povoljnoj cijeni - ističe Jasna Sačić, dizajnerica koja osmišljava interijer i čitav koncept. Nakon što ponudi prijedloge i ideje za namještaj koji joj se čine aktualni, osnivači Drvnog klastera kreću u proizvodnju. - Želimo da život u prostoru bude ugodan, pa zato stavljamo naglasak na detalje jer je stan bez detalja kao

Iza POSplusa domaće su snage

čovjek bez karaktera. Upravo iz tog razloga, kao i posebnosti svake narudžbe, moguće su prilagodbe našeg namještaja prema ukusima, potrebama i prostoru. Tako je moguće odabrati boje namještaja, kao i veličinu, ali i dizajn jer prema željama kupca dajemo ideje koje se pretvaraju u konačni proizvod - pojašnjava Sačić. Ovakav pristup opremanju stana, kako naglašava Hižak, ima nekoliko prednosti. - Osim izuzetno kvalitetnih proizvoda, kupac dobiva namještaj po svojem ukusu i to po jako pristupačnim cijenama jer stiže izravno do njega iz tvornica. Tu je i besplatna usluga projektiranja i dizajna interijera.

Namještaj se dostavlja i montira u stanu po sistemu ključ u ruke, a ništa se dodatno ne plaća - u cjenu je uključeno čak i završno čišćenje stana. A budući da se sve dobiva na jednome mjestu, ne može se dogoditi da neki dio namještaja nije usklađen s ostalima. Uz to, osigurali smo i dugoročno financiranje - ističe Hižak. www.posplus.hr

Namještaj iz masovnog drva POSplusa suvremenih je linija

28 Kultura stanovanja - Ambienta 2010.

19. listopada 2010.

BERNARDA Vrijedna nagrada renomiranom proizvođaču madraca i kreveta

Pospanku Mobil Optimum Jastuk Pospanko s ugrađenim spiralnim oprugama patent je koji je u fazi zaštite na europskom tržištu Za jastuk s oprugama, novitet kakvog nema ni na domaćem, a vjerojatno ni drugim tržištima, tvrtka Bernarda na ovogodišnjoj je Ambienti dobila zlatnu plaketu Mobil Optimum za razvoj i primjenu novih materijala.

Držanje i prozračnost Koliko god za dobro spavanje znači kvalitetan madrac, odnosno podloga kreveta ispod madraca, stručnjaci u Bernardi upozoravaju da je isto toliko važan i odgovarajuć jastuk. Upravo zbog toga razvili su novu vrstu jastuka koji su nazvali Pospanko.

Riječ je o patentu koji je u fazi zaštite na europskom tržištu gdje, prema sadašnjim spoznajama, nema sličnog proizvoda.

- Prvi smo u jastuk ugradili spiralne poliuretanske opruge koje osiguravaju primjereno držanje vratne kralježnice, što znači da vrat tijekom spavanja nije u zraku, odnosno bez potpore, ali isto tako nije neprirodno ukošen u odnosu na ostatak tijela.

Upravo zbog toga naš jastuk ima dvije opruge različitog promjera kako bi se što bolje

prilagodio spavačima. Osim njamo na izvoz, koliko god udobnog držanja vrata i gla- to možemo i znamo. Naime, ve, opruge kod jastuka, kao uspjeh u inozemstvu puno i kod madraca, najovisi o samom podubolje osiguravazeću. Vlada nema i in d r a n ju prozračnost mogućnosti doći Ber i i c ja - doznajemo svakome u postručn dovito o d B e r n a rduzeće. Tvrtke odi re u de Cecelja, a moraju same proizv im v o jm a vlasnice i pokazati svoui u na s s n a il d irek to r i ce ju kreativnost ,M Parizu renomiranog i inovativnost, Kölnu proizvođača bez čega nema madraca i kreveuspjeha - ističe Ceta iz Pušćina. celja.

Da bi bili u korak s trendovima u industriji namjePonovljeni uspjeh U poduzeću su ponosni što štaja, a ponekad i ispred su ponovili prošlogodišnji njih, stručnjaci iz Bernarde uspjeh kada je zlatnu medalju redovito posjećuju Pariz, osvojio njihov madrac Sporti- Milano i Köln gdje se održavo, tim više što se na 37. me- vaju najvažniji sajmovi u toj đunarodnom sajmu namje- industrijskoj grani.

- Tu pratimo i učimo, ali i štaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije predstavlja promoviramo vlastite proi450 izlagača, od čega gotovo zvode. Naša poduzeća imaju snage i pameti, ali nam nepolovica iz inozemstva.

- I ove smo godine među dostaje prodornost i fleksinašim madracima izložili i na- bilnost. Previše smo inertni, građeni Sportivo kako bismo zbog čega bi rijetki stvarali. pokazali da taj naš proizvod Većina bi samo kupovala nije napravljen samo radi na- i proizvodila - upozorava grada, nego da je zaživio na Cecelja dodavši kako je vrlo tržištu, kako domaćem, tako ponosna na proizvode svoi stranom. Zbog aktualnih jeg poduzeća i dobivene prilika, svi se danas više osla- nagrade.

Osim dobrog držanja vrata i glave, opruge kod jastuka, kao i kod madraca, osiguravaju prozračnost

Madraci s apreturom od čilija za zimu te mente za ljeto

Madraci za naše i strano tržište

KAMINI HOYAN Niz noviteta u ponudi našeg vodećeg proizvođača kamina

Kamin u kamenu, električni, prijenosni...

Kamini su estetski i funkcionalni dio prostora koji svatko želi u svojem domu Izložbeni prostor tvrtke Kamini Hoyan, vodećeg hrvatskog proizvođača kamina, na sajmu Ambienta uvijek potiče veliki interes posjetitelja jer su kamini estetski i funkcionalni element prostora koji svatko želi u svojem domu.

PONUDA

U Ljubeščici i Zagrebu

skladnog dizajna namijenjeni su suvremenim prostorima gdje će vizualno dominirati i unijeti dah elegancije i topline.

Ako niste uspjeli posjetiti ovogodišnju Ambientu, svakako posjetite izložbeni prostor tvrtke u zagrebačkom centru interijera Solidumu ili u sjedištu tvrtke u Ljubeščici kod Novog Marofa gdje će vam stručno osoblje pokazati velik broj kamina u različitim izvedbama i odgovoriti na sve vaše upite o optimalnoj ugradnji kamina u vašem domu.

Električni i prijenosni

Za ljubitelje kamina koji nemaju preduvjete za ugradnju klasičnog kamina na drva, Kamini Hoyan nude poseban proizvod: Kamin u bihacitu Posebno se to vidjelo ove električne kamine britanske tvrtke Burley. Osim vizualne godine kada su Kamiugode, električni kamin ni Hoyan u zanimože ponuditi toplinu mljivo uređeni i n i m a k i udobnost tradicioštand smjee k s nalnih kamina bez stili ekskluancu r f e t dugotrajne priprezivni kamin isach r B e vatre, čišćenja koji je cijeli k tvrt rtke me v t pepela i bez enerobložen e k s n a t i br getskih gubitaka, u m oz a i ko m skladu s ekološkim od pr irodBurley trendovima. nog kamena Žar prave vatre na štanbihacita. Ovakva du je ostvaren plamenom otmjena obrada ploha sve je popularnija u uređenju prijenosnih kamina na bioetainterijera, pa je čest upit samo- nol. Bioetanol je gorivo biljnog graditelja je li moguće naručiti porijekla koje gori stvarajući elemente od mozaika za obla- lijepe plamenove, ali ne dimi ganje zidova u samostalnoj niti proizvodi pepeo. Njegovim izvedbi. Kamini Hoyan reagirali sagorijevanjem proizvede se su na zahtjeve tržišta i pripremili mala količina CO2, što je jedtipske elemente za jednostavnu nako količini izgaranja dvije svijeće i vodenoj pari koja je ugradnju ovih elemenata.

Druga osobitost na ovogo- često poželjna u našim suhim indišnjem izlaganju je kolekcija terijerima. Osim što smo uživali kamina i peći francuskog proi- u prizoru kamina na štandu Kazvođača Brisacha. Ovi metalni mina Hoyan, dobili smo mnoge kamini vrlo jednostavnog i informacije iz svijeta kamina.

Izložbeni prostor na sajmu tvrtke Kamini Hoyan, vodećeg hrvatskog proizvođača kamina

Kamin cijeli obložen mozaikom

Kamini i peći Brisach za stanove

Svima dostupne informacije o kaminima

Kultura stanovanja - Ambienta 2010. 29

19. listopada 2010.

AMBIENTA 2010. Izlagalo više od 450 izlagača iz 22 države, među kojima su 182 bila iz inozemstva, a broj domaćih veći za 10 posto no 2009.

Drvnom sektoru treba potpora Vlade i ministarstva Više od 450 izlagača iz 22 države, među kojima su 182 bila iz inozemstva, izlagalo je na 37. međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije Ambienta.

O t v a r aj u ć i A m b i e n t u , predsjednica Vlade Jadranka Kosor rekla je da drvna industrija poprima pozitivna obilježja, o čemu svjedoče podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni.

- U prvih osam mjeseci ove godine zabilježeni su pozitivni trendovi, izvoz je porastao za više od 10 posto

u odnosu na isto razdoblje lani, a uvoz je smanjen za

t

reba 200 milijuna državnih potpora, a stiže 65 milijuna kuna

20 posto. Pozitivni trend zabilježen je i u proizvodnji namještaja, u kojoj je izvoz povećan za 12 posto, a uvoz smanjen za 20 posto. Vanjskotrgovinska bilanca povećana je za više od četiri puta, odnosno za 447 posto, s 39 milijuna američkih dolara na

178 milijuna dolara u prvih osam mjeseci ove godine istaknula je Kosor dodavši da je drvnoj industriji od 2006. do 2010. dodijeljeno više od 222 milijuna kuna za 713 investicijskih ulaganja.

Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Božidar Pankretić kazao je kako drvna industrija ima dobru perspektivu te kako je perjanica gospodarstva. U narednom razdoblju taj će sektor i nadalje imati potporu resornog ministarstva i Hrvatskih šuma, kazao je.

Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je da drvni sektor zbog domaće sirovine ima komparativnu prednost koja se mora pretvoriti u tržišnu konkurentnost, za što su nužne investicije u tehnologiju, znanje i dizajn. Potpora države sektoru treba se ogledati u promjenama ekonomske i fiskalne politike koja će ići na ruku proizvodnoj industriji, posebice izvoznoj. Smatra da bi drvnoj industriji godišnje trebalo 200 milijuna kuna državnih potpora, a sada iznosi 65 milijuna kuna.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor na otvorenju Ambiente

MUNDUS Među prvima u Hrvatskoj uveli novu tehnologiju dorade namještaja

Patinirane stolice i stolovi otvorili vrata Francuske i Velike Britanije Danas Mundus izvozi oko 95 posto stolica i stolova, i to najviše u Francusku, Englesku i Mađarsku, ali i daleki Japan Mundus, jedan od najvećih domaćih proizvođača namještaja, na ovogodišnjoj se Ambienti predstavio uglavnom sjedećim garniturama te stolovima i stolicama. Iako je izložio i suvremena rješenja, osobito sjedećih garnitura, glavninu izložaka ipak je činio namještaj od savijenog drveta, poglavito stolica i stolova iz tzv. Thonetovog programa, koji su na određeni način postali zaštitni znak ove varaždinske tvrtke osnovane daleke 1892. godine od kada neprekidno radi.

Patiniranje - Dio izloženih proizvoda iz programa arhitekta Michaela Thoneta, koje već više od sto godina proizvodi Mundus, oplemenjeni su sada novom tehnologijom. Riječ je o patiniranju proizvoda zahvaljujući čemu novi klasični stolac ostavlja dojam starog senzibilnog proizvoda - rekao nam je Ratko Novak, voditelj tuzemne prodaje u Mundusu govoreći o novitetima u ponudi ovog poznatog proizvođača namještaja s iznimno bogatom tradicijom.

U Francuskoj se, kako dodaje, namještaj patinira već godinama, zbog čega je njihova proizvodnja namještaja u tom

segmentu u samom vrhu.

- Mundus je jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj koja primjenjuje tehnologiju patiniranja u proizvodnji stolaca i stolova. Ta-

z

bog pada dolara bio je smanjen izvoz u SAD jer nije bilo računice, ali je sada opet pojačan

kvi proizvodi idealni su za opremanje ugostiteljskih i drugih objekata u kojima se želi stvoriti ozračje prošlih vremena, odnosno koje se želi urediti u retro stilu. Upravo zbog toga postali su hit u mnogim zemljama diljem svijeta jer retro stil stvara dojam klasičnog i u novim ambijentima - veli voditelj tuzemne prodaje u Mundusu.

Povećan izvoz Zahvaljujući i ovom novitetu, Mundus je uspio povećati izvoz, osobito u Francusku i Veliku Britaniju, čime je dijelom nadoknađen pad prihoda na domaćem tržištu gdje je prodaja rasla u godinama prije recesije, ali je opet pala kada je počela kriza.

- Dosta smo izvozili i u SAD,

Sjedeća garnitura Mundusa na ovogodišnjoj Ambienti

Mundus se predstavio kvalitetnim sjedećim garniturama, stolovima i stolicama

no nakon što je pala vrijednost dolara, prestali smo jer jednostavno nije bilo računice. Zapravo, ostali smo poslovati samo s najvećim američkim kupcem.

No sada kada je dolar porastao, ponovno smo sklopili poslove s dijelom starih, a dijelom novih kupaca - veli Novak.

Danas Mundus izvozi oko 95 posto stolica i stolova, i to najviše u Francusku, Englesku i Mađarsku. Njegovi proizvodi mogu se kupiti na pet kontinenata, pa i u dalekom Japanu u koji je izvoz trenutno nešto manji u odnosu na ranija razdoblja.

- Budući da se u Hrvatskoj

Kutna sjedeća garnitura

osjeća pad kupovne moći građana, uglavnom smo se usmjerili na opremanje objekata poput hotela, škola, bolnica i tome slično. Zadnje dvije godine, doduše, manje se grade novi hoteli, ali zato isporučujemo onima koji obnavljaju svoj namještaj. Uz to, opremili smo nekoliko bolnica, poput KB Rebro, zatim učeničkih i studentskih domova te kampusa, kao što je Sveučilišni kampus u Rijeci gdje dovršavamo isporuku namještaja za učionice i predavaonice - veli voditelj tuzemne prodaje u Mundusu koji u Hrvatskoj ima desetak vlastitih trgovina.

Ratko Novak

OUTLET

I u drugim gradovima Outlet trgovina u Miškininoj pokazala se stvarno dobrim potezom prvih nekoliko mjeseci nakon otvorenja.

Međutim, kako se produbljivala kriza, tako se smanjivao i promet koji nastojimo povećati akcijskim prodajama poput zadnje koja se održavala u vrijeme Ambiente, veli Novak, napominjući da su u Mundusu zbog aktualnih prilika odgodili otvaranje outleta u Zagrebu, Splitu i Istri, odnosno Puli ili Rijeci.

30 Kultura stanovanja - Ambienta 2010.

19. listopada 2010.

USPJEH

Namještaj i u Francusku!

Standardna tržišta novomarofskih tvrtki Lipa i Bor su Njemačka i Austrija, a nova tržišta za novomarofski parket su Švedska i Švicarska, dok se namještaj počeo izvoziti u Francusku.

- Budući da smo svake godine s obje tvrtke prisutni u Hanoveru na Domotexu, najvećem sajmu podnih obloga, kao i najvećem sajmu namještaja u Kölnu, to nam je pomoglo da dođemo do novih kupaca pojašnjava Meštrić.

Kod nastupa na svjetskim sajmovima i drugim projektima važna je suradnja s HGK-om s kojim najviše surađuju novomarofski drvoprerađivači, iako su i članovi Drvnog klastera sjeverozapadne Hrvatske.

IZDVOJENO

U Lutzu, Kiki i - Lesnini Gotovo sve što Lipa i Bor proizvode za izvoz može se kupiti u krugu tvornica u Novom Marofu, bilo da je riječ o parketu ili o namještaju.

- Naši proizvodi mogu se vani naći u velikim trgovačkim centrima specijaliziranim za namještaj i prateću opremu, kao što su Lutz i Kika. Zahvaljujući tome, odmah nakon što je austrijski Lutz kupio Lesninu, u tom se trgovačkom lancu sada mogu kupiti i naši proizvodi, što nije bilo moguće kada je to poduzeće bilo u slovenskom vlasništvu, bez obzira na kvalitetu i naše stalno praćenje dizajna - upozorava Meštrić.

TRGONOM GRUPA

Bor i Lipa tek 10 % grupacije Bor i Lipa, koji zajedno imaju 500-tinjak zaposlenih, dio su novomarofske poslovne grupacije čiju okosnicu čini trgovina.

- Naše trgovine u sastavu Trgonoma ostvaruju oko 90 posto prihoda, po kojem smo vodeće trgovačko poduzeće sa sjedištem u Varaždinskoj županiji - ističe Meštrić. Kriza se osjeća i u tom sektoru, a kako se tu vrlo teško osloniti na izvoz, nada se skorim ozbiljnim promjenama u gospodarstvu koje bi zemlju izvukle iz aktualnih prilika.

Nizom atraktivnih kutnih garnitura, stolica i stolova, kao i bogatim izborom parketa od punog drveta, na Ambienti su se predstavile novomarofske tvrtke Bor i Lipa

LIPA – BOR Novomarofski drvoprerađivači izvoze više od 90 posto proizvoda

Raste izvoz parketa Lipe te stolova i stolica Bora Obje novomarofske tvrtke godišnje izvoze proizvode u vrijednosti od deset milijuna eura, i to Lipinog parketa od punog drveta, kao i stolova, stolica te kutnih garnitura iz Bora Nizom atraktivnih kutnih garnitura, stolica i stolova, kao i bogatim izborom parketa od punog drveta, na Ambienti su se predstavile novomarofske tvrtke Bor i Lipa, koje su i ranijih godina imale zapažene nastupe na tom najvećem domaćem sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije.

Izvoz kao spas Lipa se i ove godine predstavila svojim parketima, kako klasičnim, tako i lamel parketom od hrasta, javora, bukve i bagrema, dok se Bor predstavio visokim finalnim proizvodima u drvnoj industriji po kojima je poznat i izvan granica naše zemlje, a to su stolovi, stolice i kutne garniture od punog drveta, iverice i furnira.

- Danas izvozimo više od 90 posto proizvodnje u našim objema tvornicama, dakle, i što se tiče parketa, i što se tiče namještaja. Upravo nas je to spasilo u ovim trenucima krize u kojima

smo uspjeli zadržati je s obzirom na prije prihode ponajviokolnosti veliki e iz še zahvaljujući uspjeh zadrkr izvozu prema žati prihode a c i v o l po kojem smo i kupce, a a l i b je usmjerili gototime i zaodn v iz o r a p vo cjelokupnu poslenost. aće, m o d našu proizvodMeđuje za rano t im, kako t s nju - doznajea z a c i v mo od Damjana upozorava, polo Meštrića, voditelja zbog jake kune tržište projekata organizaodnosno sadašcije i razvoja u obje nonjeg tečaja rezultati vomarofske drvoprerađivačke nisu onakvi kakvi bi trebali biti. tvrtke.

- Obje tvrtke godišnje izvoze Prije krize, kako dodaje Me- proizvode u vrijednosti od deset štrić, od ukupne novomarofske milijuna eura. Stoga kada bi proizvodnje namještaja polovica kuna oslabjela za samo pet poje završavala na domaćem, a po- sto, za nas bi to značilo dodatni lovica na stranom tržištu. prihod od pola milijuna eura.

Ako se ne želi korigirati tečaj, onda bi država mogla izvozniIsta zaposlenost - Kada je domaće tržište osjet- cima nadoknaditi razliku precino palo uslijed recesije i krize, jenjene kune zbog koje imamo vrlo smo se brzo organizirali i smanjene prihode jer su nam svi uspjeli naći nova tržišta u ino- troškovi u domaćoj valuti koja zemstvu, zahvaljujući čemu smo je stabilna, dok rastu troškovi zadržali prihode iz ranijih godina repromaterijala, energije i dru- veli Meštrić naglašavajući kako gog - upozorava Meštrić.

Lipa proizvodi kako klasični, tako i lamel parket u više podvrsta

Zbog zahtjevnog tržišta, Bor svake godine mijenja svoju ponudu

PRIMJER Iako se glavnina snage troši na aktualne prilike, nije zanemarena ni budućnost

Priprema se termocentrala s kogeneracijom!

Damjan Meštrić

Iako se glavnina snage trošila na aktualne probleme i zadržavanje prihoda, a time i zaposlenosti, čelnici novomarofskih drvoprerađivačkih tvrtki nisu zanemarili ni budućnost. Štoviše, kao jedni od rijetkih ne samo u drvoprerađivačkoj, nego i drugim industrijama, u svoje su razvojne programe uključili i alternativne izvore

energije. - U Lipi planiramo termocentralu s kogeneracijom, što znači da ćemo od piljevine, hoblovine i otpadnog drva proizvoditi tehnološku paru iz koje će se dijelom dobivati i električna energija jačine 1,2 MW. Za to smo već ishodili sve dozvole koje su potrebne, dakle lokacijsku i građevinsku. Štoviše, već imamo energetsko

odobrenje nadležnog ministarstva, potpisan predugovor s HEP-om o otkupu viška struje, a imamo i potpisan ugovor s izvođačem radova po principu ključ u ruke - doznajemo od Damjana Meštrića, voditelja projekata organizacije i razvoja u obje novomarofske drvoprerađivačke tvrtke.

Radi zatvaranja financijske

konstrukcije koja iznosi oko 35 milijuna kuna, trenutno se pregovara s HBOR-om i jednom poslovnom bankom.

- Kada zatvorimo financijsku konstrukciju, krećemo u gradnju prvog energetskog postrojenja takve vrste u domaćoj drvnoj industriji, koje će pridonijeti našem ukupnom poslovanju - naglašava Meštrić.

Duplerica 31

19. listopada 2010.

pjesmu i pečene kestene

TU KRAJ NAS Varaždinu se po deveti put dogodila Bažulijada

araždinaca

Rivali opet kuhali grah Na humanitarnom natjecanju u spravljanju variva od graha koje tradicionalno organizira Lions club Varaždin sudjelovalo je desetak ekipa spremnih na sve – pa i muljanje Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

ti subotnje tmurno i prohladno vrijeme

s mons. Ivanom Godinom, i prema ženama, jer iskustva na kojem ćemo definirati urologa govore da veliki broj kada će biti održano pre- muškaraca sada na preglede davanje za svećenike, tako prostate u bolnicu dolazi da bi oni svojim župljanima na nagovor svojih supruga.

Pilot-projekt financidalje mogli prenijeti raju Ministarstvo važnost odlaska čak zdravstva i HZZO, na prevent iv pola t o n a vrijedan je nene preglede, e kesten koliko milijuna koji im mogu a č la n U o druge v kuna. spasiti život. „Prost i Konačna brojNaš je narod ata“ pekli s u u ka bit će poznakatolički i ljuč pečen etiri ta nakon četiri di imaju veliko jare godine, jer troškopovjerenje u svovi ovise o broju ljudi jeg svećenika, tako koji će se odazvati na da želimo da i od njih dobiju pozitivnu informaciju preglede te o tome koliko o pregledima. Osim toga, će ih morati ići na daljnju moram zahvaliti biskupu obradu. Novac prikupljen na Josipu Mrzljaku i Varaždin- 3. Danu kestena prodajom skoj biskupiji na dosadašnjoj slasnih delicija namijenjen pomoć i. Svak i put kada je medijskoj promidžbi preimamo predavanje sponzori- ventivnih pregleda, ali i za raju dvoranu u Pastoralnom kupnju lijekova za pojačacentru – rekao je dr. Štajcar, vanje potencije. Naime, ti predsjednik Povjerenstva su lijekovi potrebni pacijenza izvedbu i provedbu pilot- tima kojima je nakon operaprojekta ranog otkrivanja cije raka prostate smanjena raka prostate Ministarstva potencija, pa im besplatni zdravstva i socijalne skrbi. lijekovi omogućuju kvalitetKampanja će biti usmjerena niji život.

Najmlađi su jedva čekali da pojedu porciju slasnih kestena

VARAŽDIN - Lions klub Varaždin organizirao je u subotu tradicionalnu, devetu po redu humanitarnu manifestaciju pod nazivom „Bažulijada 2010“, na kojoj je sudjelovalo desetak ekipa. Nadmetanje u spravljanju starog pučkog jela varaždinskoga kraja – variva od graha održano je na terasi restorana Park gdje su kuharice i kuhari u idiličnom okružju prirode imali dva sata na raspolaganju za pripremu i kuhanje spomenutog jela.

(Pre)visoki napon Varaždin je nadaleko poznat kao grad prepun tolerancije, no stručni ocjenjivački žiri na čelu s poznatim varaždinskim kuharom Damirom Crlenim te predstavnicima organizatora nije imao milosti prema onima koji muljaju. Naime, na devetoj Bažulijadi javno je obznanjeno kako je grah s filekima ekipe varaždinske Elektre najveća žrtva takve jedne kuhinje. Elektrašima je iz tog razloga pripala zlatna muljača. A možda i nije.

Naime, na banderi koju su postavili uza svoj radni stol bila je istaknuta tabla s natpisom: „Danas (subota 16. listopada, op. a.) sve priključke izvodimo besplatn o! “ E t o kakvi su. Dok

vi čitate ovaj članak, već ste propustili priliku za uštedu. No da nije sve u visokom naponu pokazala je ekipa Ceste Varaždin. Njezina domaća „žestica“ prodrmala je stručnu komisiju dovoljno za dodjelu prvog mjesta u kategoriji aperitiva.

Dodajmo, i suho meso bilo im je “ajnca” roba. Oku članova komisije nije promakla kuharica ekipe Crtorada – Marina Koščak iz Novog Marofa. Jednoglasno je pokupila sve epitete kao “najzbegecanija”, a dobila je i svoj par u kuharu Draženu Vitezu iz ekipe N. C. Millenium Lions kluba. Osebujnu ikonografiju i dekor kuharskih stolova imale su sve ekipe. No mi nismo mogli ne primijetiti onaj Lions cluba sv. Nikola Varaždin. Ekipa je na svoj štand donijela veliku

p

objednicima 9. Bažulijade proglašena je ekipa Autobus prometa d. d. Varaždin pletenu korpu punu plodova jeseni, a vrijedne dame ispekle su pogaču, pa domaću kukuruznu zlevku, a bilo je tu i mnogo zastavica s grbovima Lions clubova iz najrazličitijih zemalja.

Raspoložena ekipa Lions cluba sv. Nikola Varaždin

Miješanja, muljanja, dolijevanja i začinjavanja bilo je na pretek

Kako doznajemo, njih su donijeli „leići“ s razmjene mladih distrikta i ovo je bila sjajna prilika za njihovo predstavljanje.

Spomenuta ekipa imala je i najbolju recitaciju-slogan na ovoj Bažulijadi, no najuređeniji stol bio je ipak onaj tvrtke Cotra Varaždin. Iako su sve ekipe dobro kuhale bažulj, apsolutnim pobjednicima proglašena je ekipa

Autobus prometa d.d. Varaždin koju je tek za jedan „feferon“ slijedila ona Grada Varaždina i Cotre na trećem mjestu. Ovogodišnju Bažulijadu pamtit ćemo i po tome što je istovremeno kuhan te besplatno dijeljen grah na Franjevačkom trgu. Zaista hvalevrijedna gesta Udruge kuhara Varaždinske županije i Lions cluba Varaždin…

Plodovi jeseni pomiješani s pogačama, slasnim kolačima...

32 Putopisi

19. listopada 2010.

Široke avenije petnaestmilijunskog Šangaja

Svjetleći spektakl najviše klase

PUTOPIS Varaždinci Krešimir i Davorka Kovač posjetili su Narodnu Republiku Kinu (4)

Šangaj - svjetski spektakl svjetla i boja Bez bogate povijesti, identiteta i “duše”, Šangaj je velika predstava gospodarske snage moderne Kine Piše: KREŠIMIR KOVAČ Snimila: DAVORKA KOVAČ

Šangaj i šira okolica bogati su dijelovi Kine. To su gradovi kojima se Kina voli ponositi i koje rado pokazuje strancima.

Sve je tu uređeno kako treba - aerodromi, taksiji, ulice, parkovi, ugodne šetnice, fini restorani, a najviše noćni spektakl osvijetljenih nebodera.

Cijeli je grad velika predstava, uređen da prihvati bogate goste i pruži im sve što trebaju.

Na ponos Ako se držite rutine uobičajenoga gosta, boravak je “ispeglan” do krajnosti. Sve je nadohvat ruke - karte za bilo kakav prijevoz kupujete kao fina gospoda u hotelu, tu odmah možete zamijeniti novac ili uplatiti jednodnevne izlete u okolicu.

Samo poželite taksi i voze vas kamo god poželite. U finim restoranima govore

engleski, kineska hrana prilagođena je zapadnjacima, kavica, pivo, vino - što god poželite.

Međutim, ako odbijete uljuljati se u takav Šangaj i poželite funkcionirati kao običan turist koji traži pravu Kinu, cijela predstava naglo se raspada. Podzemna željeznica pretrpana je do ruba stampeda, karte za vlak kupujete stojeći satima u redu, tražite šaltere gdje netko navodno govori engleski, ništa nikome nije jasno i nitko vas ne razumije ni riječ...

Međutim, otkrijete da su restorani za “obične” Kineze izuzetno povoljni, a kuhari pravi majstori. Doduše, imate specifičan problem - kako vas nitko ne razumije, naručujete otprilike, nadajući se da ne jedete baš nešto poput psa, pileće glave ili kukca.

A kave naprosto nema - to obični Kinezi ne piju. Utjeha je odlično pivo, a velika boca u restoranu košta oko 5 kuna.

Malo starine u modernoj urbanoj džungli

Sva ta svjetla, sav taj noćni spektakl po kojem je Šangaj vjerojatno najjači na svijetu, sve to zadivi prvi i drugi dan, čak i treću večer čekate da se ponovo divite tim bojama.

Školjka, ali...

Ali ako tu želite ostati duže, vjerojatno ćete se razočarati. Šangaj se čini kao svjetleća školjka bez puno sadržaja.

Primjerice, stari je Šangaj, jezgra nekadašnjeg gradića, sav preuređen u čudnu, kvazipov ijesnu svjetleću predstavu. Čak je i mjesto prvog zasjedanja Komunističke partije Kine neuvjerljivo baš je ta lokacija okružena ekstremno skupim kafićima, iz kojih je očito buržoazija davno istjerala radnike i seljake.

Bez bogate povijesti, identiteta i “duše”, Šangaj je velika predstava gospodarske snage moderne Kine.

Uzaludno je tražiti puno više od toga.

Izuzetna rješenja suvremene arhitekture

Od Pacifika prema zapadu Ako od Šangaja krenete na zapad, susrećete drukčiju Kinu. Velik i bogat grad Hangzhou zanimljiv je po ogromnom, prekrasnom jezeru. Ovo Kinezima izuzetno drago mjesto opjevano je u bezbrojnim pjesmama. Jezero je doista ugodno, mirno i romantično.

Naša najzapadnija točka bio je Chengdu, glavni grad pokrajine Sečuan, još jedan užasno veliki kineski grad, bezličan, pretrpan i ubitačno naporan. Iako će neki spominjati njihovu operu, začinjenu hranu

Konačno malo romantike - jezero u Hangzhou

ili taoističke i budističke hramove, najbolji razlog dolaska ovamo je posjet obližnjem rezervatu pandi.

Ove doista prekrasne životinje na rubu su izumiranja. Zbog svojeg specifičnog načina hranjenja, vrlo su osjetljive, a naseljavanjem ljudi njihov životni prostor jako je sužen.

Pande doista izgledaju poput plišanih medvjedića koji po cijele dane mirno jedu bambusovo lišće i spavaju. Nažalost, ne smijete ih odvesti kući.

Paljenje svijeća u taoističkom hramu

!

19. listopada 2010.

Otvorenje Univerzalne športske škole održat će se u OŠ Šemovec, 22. listopada u 10 h

Sport sport@regionalni.com

“

Sport 33

Pobjeda hrvača 5:2 nad Gavrilovićem novi je korak prema željenom naslovu prvaka.

NOGOMET Poraz reprezentacije i pobjeda nogometa u Varaždinu

Španjolci spretniji Kvalifikacijski susret reprezentacije mladih napunio tribine stadiona Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varteks DC učvršćuje svoju poziciju u sredini ljestvice

Varaždin je protekli tjedan bio domaćin odlučujuće kvalifikacijske utakmice za odlazak na Europsko prvenstvo U 21 mladih nogometnih reprezentacija Hrvatske i Španjolske.

Varaždinski nogometni stadion bio je pun, što je opravdalo tezu da će gledatelji doći na sportska natjecanja koja su kvalitetna i koja donose uzbuđenja i pozitivnu napetost.

Mirno putuju u Rijeku

Varaždinski ljubitelji nogometa jedva su dočekali ovu nogometnu feštu, a bilo je i navijača iz drugih krajeva Lijepe Naše. Kako je utakmica odmicala, i atmosfera je postajala ner voznija jer je rezultat 0:0 odgovarao samo Španjolcima.

Relativno mirni navijački dekor povremeno su pratili Navijači Kako je utakmica uistinu nacionalistički ispadi. Sve bila odlučujuća, govori po- je bilo u granicama onoga datak o čvrstoj igri na rubu što se inače može vidjeti na nogometnim stadionima, dozvoljenog, u kojoj izuzev događanja koji je naš ponajbolji su se mogli vidjeti igrač Ivan Rakitić ić it k a R u Italiji na utaostao bez zuba o a t s o kmici seniorskih i s potresom a , a b u reprezentacija mozga. Nažabez z ntacije Italije i Srbije. lost, njegov e z e r rep ropskog Možda je saizlazak iz teu E svim malo rena i odlabez a v t s n e nedostajazak u bolnicu prv lo pa da se umnogome je neš to slično oslabio hrvatsku dogodi i u Varaždinu. reprezentaciju i smanjio šanse za minimalnom Naime, nakon gola Španjolaca pobjedom od 1:0 koja je u 67. minuti, koji su domaći bila dovoljna za odlazak na navijači okarakterizirali kao Euro nakon poraza od 2:1 u neregularni jer je postignut nakon prekršaja nad vratarem Španjolskoj.

Daljnji razvoj utakmice išao Kelavom, i isključenja Dejana je na mlin gostima koji su se Lovrena s istočne tribine, popokazali i tehnički boljom čeli su letjeti tvrdi predmeti ekipom. Puno su manje grije- na suce. Glavni sudac prekišili u dodavanjima, nisu imali nuo je susret i osam minuta toliko dodavanja „napamet“ trajalo je iščekivanje hoće kao naši niti im se lopta toliko li tribina biti ispražnjena ili hoće li se susret prekinuti. No često nije odbijala od nogu.

RK Varteks Di Caprio pred svojim navijačima pobijedio je ekipu Gorice 34:29 (17:15) u 7. kolu Premijer rukometne lige. Varaždinci su cijelu utakmicu diktirali tempo i imali rezultat pod kontrolom.

Ovom važnom pobjedom Varaždinci su se učvrstili u sredini prvenstvene ljestvice,

Vrijedna pobjeda Koke Rukometašice varaždinske Koke izborile su vrlo važnu pobjedu u susretu 7. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene. Pobijedile su u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin ekipu Izgradnje iz Zaprešića rezultatom 35:22 (18:8).

Varaždinke su tako na devetom mjestu prvenstvene ljestvice s četiri osvojena boda.

U sljedećem kolu ŽRK Koka putuje u Koprivnicu na “najlakše” gostovanje kod ekipe Podravke Vegete. (di)

Igralo se agresivno i na granici dozvoljenog

do totalne blamaže ipak nije došlo; smirile su se huliganske strasti i susret je nastavljen iako su svi znali da je utakmica ovdje izgubljena.

Do kraja je mlada reprezentacija primila još dva pogotka i tako je bio zapečačen i ovaj pokušaj odlaska na veliku europsku nogometnu feštu, kao i Olimpijske igre.

Varaždin je pak postao grad

Varaždin uvjerljiviji od Siska Odbojkaši OK Varaždina pobijedili su ekipu Siska u sklopu 2. kola Superlige 3:1 (25:19, 26:24, 19:25, 33:31). Ovom pobjedom i prvim bodovima vraća se prijeko potrebno samopouzdanje ekipe. Protiv ekipe Siska Varaždinci igraju i u drugom kolu Kupa početkom studenog. U 3. kolu Superlige sljedeći vikend u Varaždin dolazi ekipa Opatije, koja u prva dva kola nije osvojila niti jedan set. (di)

u kojem se na nastupu reprezentacije može čuti pravo navijanje, ali isto tako uvijek postoji latentna opasnost da nekolicina huligana pokvari ukupan sportski događaj neprimjerenim skandiranjem ili nasilničkim ponašanjem.

Nadamo se da će se nadležni znati nositi s tom situacijom i onemogućiti nemile scene u Varaždinu.

FOTO FOKUS

Lijepo je bilo ponovo vidjeti pune tribine stadiona u Varaždinu

Htijenje hrvatskih nogometaša nije dolazilo u znak pitanja

NOGOMET

Filip Škvorc - Samirov joker s klupe Nogometaši Varaždina pobijedili su na gostovanju u Zagrebu ekipu Lokomotive 2:1 u sklopu 11. kola 1. hrvatske nogometne lige rezultatom 2:1.

Iako je većina proteklog tjedna prošla u pregovorima igrača i Uprave o obećanoj isplati zaostalih plaća, igrači nisu štrajkali i odigrali su vrlo dobru

prvenstvenu utakmicu. Uprava je obećala skoru realizaciju najavljivanog kredita u iznosu od 8 milijuna kuna, koji bi trebao poslužiti za vraćanje duga igračima i zaposlenicima.

U Maksimiru su gosti poveli golom iskusnog Nine Bule, a do kraja poluvremena Varaždinci su se vratili u susret

što im omogućava miran rad u nastavku prvenstva. Trenutno su na sedmom mjestu prvenstvene ljestvice s osam osvojenih bodova.

U sljedećem kolu putuju u Rijeku na susret protiv Zameta koji je također osvojio osam bodova u dosadašnjem tijeku natjecanja. (di)

preuzimajući inicijativu. U poluvremenu trener Varaždinaca Samir Toplak u igru uvodi Filipa Škvorca, što se pokazalo dobitnim rješenjem.

Naime, Škvorc postiže izjednačujući pogodak u 61. te pobjedonosni u 78. minuti.

Sljedeće subote Varaždinci ugošćuju Istru 1961.

Utakmica s puno žustrine

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Zanimljiva tjedna sportska događanja P

rošli tjedan bili smo svjedoci zanimljivog sportskog događaja u gradu. Riječ je o odlučujućem susretu mladih nogometnih reprezentacija Hrvatske i Španjolske za odlazak na Europsko prvenstvo i Olimpijske igre.

Atmosfera uoči utakmice i većim dijelom za vrijeme utakmice odisala je pravim velikim sportskim događajem. Opovrgnute su tvrdnje da je u Varaždinu atmosfera „kazališna“, a sada se vidi da je razlog u važnosti utakmice.

Nije isto za gledatelje i ljubitelje nogometa ako gledaju prijateljsku utakmicu ili natjecateljsku u kojoj nema neke posebne neizvjesnosti i ne odlučuje o važnom plasmanu. Ova je utakmica imala sve to i atmosfera je bila odgovarajuća. Osim toga, ovaj susret pokazao je kako nije lako organizirati ovakve susrete jer oni uz povećan interes donose i poseban naboj koji ponekad nije lako kontrolirati.

Tako su navijački huligani svoje neslaganje s odlukama sudaca odlučili rješavati nasilnički, što je dovelo do 8-minutnog prekida, ali i do mogućnosti prekida susreta ili pražnjenja tribina. Budućim organizatorima ovo je opomena kako utakmice ovakvog kalibra treba posebno pažljivo organizirati pogotovo na planu osiguranja. rugi sportski događaji protekli tjedan u gradu nisu imali takav naboj niti toliko velik broj gledatelja pa nije niti bilo straha da bi se nešto slično moglo ponoviti. Organizatoru ovog susreta ipak treba čestitati jer reprezentativni susreti nisu tako česti u gradu pa bi trebalo poticati klubove i saveze da se uključe u organizaciju većih sportskih manifestacija, što bi zasigurno doprinijelo popularizaciji njihove sportske grane. Osim toga, podiglo bi rejting sporta i kluba u gradu što bi ubuduće također moglo biti vrednovano i putem novih kriterija koji će bodovati konkretna postignuća klubova u sezoni.

D

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR PETAK, 22.10.2010.

- kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Željezničar KC u 18:00 sati SUBOTA, 23.10.2010.

- kuglana - kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Cesta u 12:00 sati - kuglačka utakmica KK Varteks – KK Đakovo u 14:00 sati - kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Obrtnik KT u 15:00 sati - velika dvorana – koncert Tonya Cetinskog u 20:00 sati NEDJELJA, 24.10.2010.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Carpio 2 – RK Ilova u 11:00 sati - rukometni turnir – kadetska liga ŽRK Koka, ŽRK Sisak, ŽRK Čakovec u 12:30 sati - velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Arena u 16:00 sati - rukometna utakmica OK Varaždin – OK Opatija u 19:00 sati

19. listopada 2010.

NOVO Okrugli stol o prijedlogu novih kriterija za sufi

Konačno odluč Kriteriji na temelju kojih će se moći međusobno uspoređivati klubovi, sportske udruge i sportovi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Održan je okrugli stol na kojem su prezentirani novi kriteriji za sufinanciranje sportskih udruga članica Zajednice športskih udruga Grada Varaždina.

Cilj je bio napraviti što kvalitetnije kriterije jedinstvene i za pojedinačne i kolektivne sportove te da su međusobno usporedivi.

Stručne službe Zajednice športskih udruga Grada Varaždina, odnosno Patrik Koščak koji je odnedavno zaposlen kao voditelj za razvojne programe, izradili su prijedlog novih kriterija za sufinanciranje sportskih udruga članica Zajednice športskih udruga Grada Varaždina.

Problematika financiranja sportskih udruga i klubova postala je posebno zanimljiva u vrijeme gospodarske stagnacije i manjka novca za sport. Rukomet je u Varaždinu jedan od sportova s vrlo dugom tradicijom i velikim brojem simpatizera U praksi postoje raznovrsni Među konkretnim klubovima i imaju natjecateljske iskaznice modeli financiranja, koji se objektivno valoriziranje. rezultatima izračunava se omjer ovjerene od nadležnog nacionažalost najčešće ne temelje na pa se dobivaju vrlo precizni i nalnoga granskoga saveza.Broj objektivnim mjerilima već su to Osnovna podjela uglavnom subjektivne i paušalPet je osnovnih kriterija: usporedivi rezultati.Troškovi uzrasnih natjecateljskih kategone procjene pojedinih ljudi koji olimpijski status sporta (15 bo- natjecanja kriterij je prema rija – računa se koliko pojedina izravno odlučuju o financijama. dova), status sporta u gradu (15 kojem će se točno zbrojiti svi udruga ima različitih uzrasnih Složenost ovog problema pove- bodova), troškovi natjecanja (10 nastupi u službenom sustavu natjecateljskih kategorija koje ćava se s činjenicom da postoji bodova), masovnost članstva natjecanja na regionalnom i su obuhvaćene službenim suvelik broj različitih sportova i udruge (10 bodova) i kvaliteta državnom nivou u kategoriji stavom natjecanja (seniori, juudruga u gradu. Prijedlog novih rezultata (50 bodova).Olimpij- seniora, juniora, kadeta, mla- niori, itd.). U pojedinoj uzrasnoj kriterija napravljen je ski status spor ta đih kadeta i limača. Gostujući kategoriji mora biti najmanje tako da je moguće dijeli sve sport- nastupi računaju se dvostruko, 5 registriranih natjecatelja. k a t s relativno objekske udr ug e a ako u jednom danu momčad Zatim slijedi najvažniji kriterij e na t e p tivno vrednona one koje ili pojedinac nastupi na više - kvaliteta rezultata udruge, ja i r e t i vati izvrsnost n j e g u j u natjecanja (primjerice, na ne- koja sadržava dva podkriterija. kr o e ć pojedine olimpijske koliko utakmica u istom danu), Kvaliteta rezultata na međunavat odluči ojedinog spor tove takvi se nastupi računaju kao rodnim natjecanjima - bodovi udruge i sup i t kladno tome i na one jedan. U pojedinačnim spor- se dodjeljuju svakom sportašu s o n u definirati koji su ne- tovima nastupi svih sportaša reprezentativcu koji je postigao uspješ gradu u a t r u svim disciplinama, katego- rezultat bilo u momčadskom njeno finanspo dini Oolimpijski. ciranje unutar lim p ijsk i rijama i programima koji se ili pojedinačnom natjecanju. loj go protek grada. Nastojalo bi dobili 15, održavaju u istom danu raču- Bodovi se zbrajaju ako u udruse da kriteriji budu a neolimpijski 5 naju se kao jedan.Masovnost zi ima više sportaša koji su u potpunosti kvantitabodova.Status spor- članstva udruge sadržava dva ostvarili plasmane ili ako je isti tivni, jedinstveni za kolektivne ta u gradu ima tri podkri- podkriterija. Broj registriranih sportaš ostvario više plasmana i pojedinačne sportove, jedno- terija po 5 bodova: tradicija natjecatelja - računa se ukupni na različitim natjecanjima. stavni za prikupljanje podataka sporta, masovnost sporta u broj registriranih natjecatelja Ako se u tekućoj godini ne i izračun te da integriraju dosta- gradu i dosadašnji međuna- u određenoj sportskoj udruzi. održava određeno natjecanje tan broj komponenti bitnih za rodni rezultati sporta u gradu. Računaju se samo sportaši koji (na primjer Olimpijske igre),

TENIS Na ekipnom prvenstvu sjeverozapadne Hrvatske do 10 godina Tenski klub Varteks nastupio je s dvije ekipe. Ukupno su osvojili 1. i 4. mjesto od 9 ekipa. Tako dobri rezultati ponavljaju se već treću godinu. Protekli vikend održan

lu u fina Mladi

Mladi tenisači TK Varteks nastavljaju sezonu u dvorani

je i prvi dvoranski turnir u Zagrebu na kojem su mladi Hrvoje Plukavec i Ivan Čepin ostvarili po četiri pobjede i sastali su se u finalu gdje je Plukavec slavio s 4/6 6/4 6/4. U ženskoj konkurenciji nastupile su Paula Šimunčić koja je izgubila u 2. kolu i Doroteja Vrbanec, koja je izgubila u polufinalu.

Sport 35

19. listopada 2010.

financiranje sportskih udruga ZŠU Grada Varaždina

čujući rezultati!

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

U 18 mjeseci - 40 kg N

itko ne tvrdi da je skinuti kile lako kao dobiti ih, međutim, sve ovisi o veličini problema – imate li nekoliko kilograma viška, zaista je moguće početi mršavjeti već danas, no ako je problem žešći, trebat će vam dobar dugoročan plan. Najviše ljudi stane već kod izrade samog plana, misleći kako je to nemoguća misija. Malo kilograma može se skinuti na sličan način na koji su i stečeni – sitnim, gotovo neuočljivim dnevnim potrebama, dok za malo veće zahvate zaista se treba potruditi, žarko željeti i pridržavati se svih pravila o kojima sam već tolko pričao da i vrapci znaju. Prošli tjedan spomenuo sam Matiju koji je smršavio 48 kg, kao kvalitetan primjer zdravog mršavljenja, a kako ni ovaj članak ne bi ostao samo na teoriji, odlučio sam vam iznijeti primjer br. 2. oran Papp, tridesetosmogodišnjak, kada je započeo s vježbanjem težio je 123 kg. Imao je lakše zdravstvene probleme, a i osjećao se loše. Iako se prve godine nije pridržavao prehrambenih savjeta trenera, postigao je solidni učinak i smršavio 18 kg.

Nastavio je s kontinuiranim vježbanjem, zapeo još jače, promijenio način prehrane i u 6 mjeseci smršavio još 22 kilograma i sada teži 83 kg. Promijenio mu se način života. Ne može zamisliti dan bez aktivnosti, jednostavno se navukao na zdrav i kvalitetan život.

Iz konfekcijske veličine „XXXL“ pao je na „M „. Bez problema otrči 10 km u komadu što je nekada za njega bila nemoguća misija. Gospodin Papp je primjer da su samo ustrajnost i želja potrebni za ostvarivanje željenih ciljeva. Ostvarite i vi svoje ciljeve i promijenite svoj život na bolje. Bravo Zoki!

Z

Ribolov

Hrvanje je jedan od najtrofejnijih sportova u Varaždinu, a ove se godine obilježava 60 godina kluba

udruzi se obračunava rezultat sa zadnjeg odgovarajućeg natjecanja. Udrugama koje su ostvarile uspjehe u klupskim međunarodnim natjecanjima pribrajaju se i sljedeći bodovi koji se množe s brojem igrača u polju (na primjer za nogomet 11, za košarku 5 i tako dalje).

Dobiveni broj bodova množi se s koeficijentom masovnosti sporta u svijetu kojim se vrednuje težina ostvarenog rezultata.Kvaliteta rezultata udruge na domaćim natjecanjima - bodovi

n

ajprecizniji kriteriji do sada plod su znanstvenog promišljanja sporta se zbrajaju za različite sustave natjecanja (prvenstvo i kup) i dobne skupine (seniori, juniori, kadeti i mlađi kadeti) tako da se na kraju dobije ukupni

Zajednički projekt Zajednice i članica - Predstavljeni sistem bodovanja rezultata klubova ne treba miješati sa raspodjelom sredstava.- rekao je predsjednik ZSUGV Goran Vučetić. - Ovo je suvremeni i jedan od najboljih modela za ocjenu kvalitete rada klubova u Hrvatskoj. Naš cilj je kroz nove kriterije steći uvid broj bodova.Kako u pojedinačnim sportovima ima više natjecateljskih disciplina nego u momčadskim (na primjer, u plivanju više desetaka, a u košarci samo jedna), a time i mogućnosti postizanja rezultata, za pojedinačne sportove treba vrednovati samo najbolji rezultat u pojedinoj uzrasnoj kategoriji (pojedinačni ili momčadski). Ako u nekom sportu postoji samo kup natjecanje, bodovi se obračunavaju kao za prvenstvo. Ovako dobiveni

u pravo stanje varaždinskog sporta. Vidjet će se koliko svaki klub ima prijavljenih sportaša po savezima, koliko je djece prošlo kroz medicinske preglede i dr.

Nakon toga treba ustanoviti stvarne potrebe klubova a zatim uspostaviti i sistem kontrole trošenja sredstava. broj bodova množi se s koeficijentom masovnosti domaćeg natjecanja kojim se vrednuje masovnost određenog sporta u Hrvatskoj, kao i s koeficijentom složenosti sustava natjecanja kojim se vrednuje zahtjevnost postizanja rezultata u odnosu na stupnjevitost sustava natjecanja. Ako udruga sudjeluje u više sustava natjecanja, kategorizira se prema za nju najpovoljnijem sustavu. Ako udruga nema nacionalni savez i službeni sustav natjecanja na

Predstavljeni kriteriji su dio nastojanja Zajednice da dobije kredibilitet kako bi odlučivala o svim pitanjima vezanim uz sportu u gradu.

Odaziv i angažman sportaša i sportskih djelatnika govori da je ovo zajednički projekt Zajednice i svih njezinih članica.- naglasio je Vučetić. razini RH, kategoriziranu sportsku djelatnost od strane HOO-a, ne natječe se u službenom sustavu natjecanja, ima manje od 5 registriranih natjecatelja ili je jedina udruga u Hrvatskoj u određenoj sportskoj grani, ne ulazi u predloženi sustav financiranja već se takva udruga financira paušalno.Ovi kriteriji trebali bi pomoći u rješavanju objektivnog vrednovanja i sufinanciranja udruga jer pristupaju ovom problemu na sustavan i znanstveno utemeljen način.

BEJZBOL Nakon prošlotjednog početka u natjecanju i prelaska na sistem “jesen-proljeće”, seniori Baseball kluba Vindija protekli su vikend nastavili pobjednički niz. Nakon što su u posljednjem kolu na domaćem terenu pobijedili ekipu iz Siska, ovaj put su nove bodove osvojili protiv ekipe BK Donat u Zadru rezultatom 12:5 te se tako po-

peli na sam vrh jesenskog dijela tablice hrvatskog prvenstva.

Posljednja utakmica jesenjeg dijela igra se u nedjelju 24. listopada u 13:00 sati na igralištu Srednjoškolac, a Varaždinci dočekuju karlovačku Olimpiju.

Početak natjecanja imali su i kadeti BK Vindija, koji su u jesenskom dijelu svoje lige u subotu pobijedili na doma-

ćem terenu kadetsku ekipu BK Zagreb sa čak 30:2. vi Sljeinci pr d e ć i Varažd tjedan, na svom terenu, odigrat će utakmicu isto kao i seniori protiv karlovačke Olimpije u subotu u 12:00 sati.

Bejzbolaši dobro udaraju

Budmir ŠEBELJČIĆ autor knjige “Male tajne sportskog ribolova” budimir.maletajne@gmail.com

Ribolovni štapovi F T U

unkcija štapa je postavljanje mamca na željeno mjesto, kontrola kretanja živog mamca ili varalice, kontriranje i zamaranje ribe. ri su osnovne karakteristike prema kojima ocjenjujemo kvalitetu ribolovnog štapa: čvrstina, težina i savitljivost. niverzalni štap - štap za lov svih vrsta riba ne postoji zbog velikog broja metoda koje koristimo u ribolovu pojedinih ribljih vrsta. Zbog toga je u kolekciji štapova potrebno imati bar četiri do pet vrsta za određenu namjenu. rlo dobre karakteristike imao bi štap iz jednog komada zbog jednolikog savijanja pod opterećenjem. Svaki nastavak štapa prekida idealnu krivulju savijanja tako da svako mjesto spajanja nastavaka štapa postaje slaba točka zbog koncentracije sila koje na tim mjestima najviše opterećuju štap. Danas se izrađuju višedjelni štapovi bez ikakvih nastavaka za spajanje dijelova štapa i to tako da vršni dio ima na dnu proširenje koje nasjeda na vrh donjeg dijela štapa. Obično su izrađeni od dva ili tri dijela. Takvi štapovi savijaju se kao da su iz jednog komada. eleskopski štapovi se sastoje iz više komada koji se izvlače jedan iz drugoga, od drške prema vrhu. Ovisno o dužini i konstrukciji imaju od četiri do šest nastavaka.

V

T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

36 Sport

19. listopada 2010.

Milihram nastavlja niz

SPORT I SUBKULTURA Nogometni navijači opet u akciji (2)

U mjestu Češky Krumlov u Češkoj održan je 8. međunarodni kajak kanu maraton, koji se boduje kao prva utrka ovogodišnjeg Europskoga kupa u kajak kanu maratonu.

Natjecanje se održalo na stazi dužine 36 kilometara sa startom na rijeci Vltavi kod mjesta Vyšší Brod i ciljem u mjestu Češky Krumlov, a nastupilo je četiristo i dvadeset posada iz šesnaest zemalja.

Emil Milihram slavi U konkurenciji kanu jednosjeda hrvatski natjecatelji pokazali su potpunu dominaciju pa se na prvo mjesto već treći put plasirao Emil Milihram, a iza njega su ciljem prošli njegovi reprezentativni kolege Igor Gojić i Tomislav Lepan iz zagrebačkoga Kanu kluba Končar. Uz Milihrama izvrstan rezultat postigao je u konkurenciji juniora Matej Herkov, koji je zauzeo nezahvalno četvrto mjesto u kajaku jednosjedu. Na rijeci Adige u Veroni održana je i druga utrka Europskoga kupa u maratonu i Milihram je ponovo bio prvi ispred Lepana.

Vindi kup uz Bravo Ženski košarkaški klub Vindi organizira tradicionalni Vindi kup. Na ovom košarkaškom turniru nastupit će ekipe Dubrave, Zagreba, Podravca i Vindija. Utakmice će se igrati u subotu i

nedjelju 23. i 24. listopada u školskoj sportskoj dvorani u Graberju.

Kompletni turnir svojim nastupima prati plesnonavijačka skupina Bravo iz Varaždina. (di)

Navijači uglavnom smatraju kako se njima bave ljudi kojima problematika sporta i navijanja nije dovoljno poznata

Problem je negdje drugdje Ponašanje na stadionima i oko njih trebalo bi se klasificirati kao posljedica mnogo ozbiljnijih stvari Piše: PREDRAG MAKAJ

Zoran Marenčić, visokoplasirani varaždinski streličar

Marenčić jedanaesti U talijanskom gradu Algheru na Sardiniji održano je 2. po redu FITA 3D europsko prvenstvo, na kojem je sudjelovalo 147 natjecatelja iz 17 zemalja. U reprezentaciji Hrvatske nastupio je Zoran Marenčić, član varaždinskog “Cekina”.

Marenčić je u kvalifikacijama gađajući iz golog luka

završio na dvanaestom mjestu, a nakon 1. kruga eliminacija bio je jedanaesti, što nije bilo dovoljno za ulazak u drugi krug.

Uz Ivana Mustapića (složeni luk) i Roberta Potrkača (dugi luk), Marenčić (goli luk) bio je član ekipe koja je natjecanje završila na 10. mjestu. (pd)

Šahisti u društvu najboljih Šahisti ŠD “Varaždin“ izborili su ulazak u prvu A šahovsku ligu. Prvenstvo se održavalo kroz tri natjecanja, mušku I. A i I. B ligu te I. žensku ligu. U svakom natjecanju nastupilo je 10 ponajboljih hrvatskih šahovskih klubova. Varaždinski šahisti, članovi ŠD “Varaždin“, nastupili su u I. B ligi i svojim nastupom postigli vrlo zapažen uspjeh. Nakon devet odigranih kola, uz sedam pobjeda i samo dva neriješena rezultata, Varaždinci su osvojili 16 bodova, 3 više od ekipe šahovskog kluba „Goran“ iz Bibinja te time zauzeli 1. mjesto. Na taj su način te dvije ekipe osigurale sljedeće godine nastup u elitnom razredu, odnosno I. A ligi. (di)

Program bi se odvijao dva do tri puta tjedno, ovisno o željama i mogućnostima polaznika, od 07:00 do 07:45 h, pa na tuširanje i do 8:00 ste spremni za posao!

Prijave se primaju na telefoon 241-600 ili na mail petra@sportlife-fitness.com.

White Stonesi nikad neće pristati na promjenu imena. Niti većina onih koji su ikad bili dio ludila na jugu. Što znači voljeti svoj klub, biti ponosan na njega, živjeti za njega, dobivati i davati batine, imati posla s policijom, raznim odgojnim ustanovama, biti osuđenik u očima javnosti, pratiti ga na skoro svim putovanjima i gostovanjima. I tako više od 20 godina.

A sad se odjednom treba zvati drugačije samo zato jer je netko upropastio nešto što je postojalo 80 godina. I pomiriti se s tim, E, pa to tako ne ide. Tko je ikad stvar-

Umjesto da nadležni pokušaju shvatiti pravu bit problema, za njegovo rješavanje traže tuđa rješenja. Kao što je Đurđa Adlešič išla u Englesku da se iz prve ruke informira o zati- se osobno tiču. Tako je izglaranju nereda. Koji apsurd. Je san taj rigorozni zakon koji li neko pitao navijače u čemu skoro da ilegalizira navijače. je problem, na koji način bi se I nije se promijenilo ništa. moglo pristupiti rješavanju Zašto? Zato što se engleska problema na zadovoljstvo država drži aktualnih zakona i svih strana? Je li najbolji način beskompromisno ih provodi. rješavanja problema potpunim A kod nas da počnemo samo isključivanjem trećih od kafića na stadionu koji za tj. navijača? Je li vrijeme utakmica toče alnajkvalificirakohol, što je zakonom leska g n e niji za tako zabranjeno. Da se taj i se ž r d a nešto netko provodi, neki držav zakona zakon tko u živodruštveno podobni ih aktualn promisno ljudi zarađivali bi tu nije bio m na utakmimanje. Lakše je poi besko odi, a ne slati ci van svespecijalce (tzv. v o r p ih s a n čane lože?

Robocape) pa neka d kao ko I otkud t im se oni tamo mlate, a ljudima pravo mi ćemo već to pravdati smatrati se toliko preko sredstava javnog priopsuperiornim prema nekome ćavanja. S površnom demagoda ga se ne udostoje pozvati gijom stvarati podobno javno na razgovor o stvarima koje ga mnijenje. A s obzirom na to da

no živio za nešto, shvaća o čemu pišem.

Za prave navijače klub će se uvijek zvati Varteks bez obzira na sve. I tu treba podsjetiti da na to navijači (a i svi ostali) imaju pravo regulirano Ustavom. Pravo slobode misli i govora. (URH 38 Članak/1,2). Da ne bi dolazilo do situacija u kojima policajac koji nije na dužnosti nekome objašnjava da s obzirom na to da klub više ne postoji ne smije nositi majicu s natpisom “Ne damo Varteks” tj. baviti se “ilegalnim“ aktivnostima, da ne završi u zatvoru???.

Bez navijača nema ni pravog kluba.

se država temelji na ustavu i zakonima proizašlim iz Ustava, ako se oni ne provode, država gubi svoju legitimnost.

Netko “treći” To bi značilo da mi ustvari nismo država. U skladu s tim ponašanjem na stadionima i oko njih trebalo bi se klasificirati kao posljedicu mnogo ozbiljnijih stvari od nečije osobne kao bezrazložne želje ili potrebe za sukobljavanjem ili razbijanjem bilo čega. A u tome uvijek nastradaju sami navijači ili policija (koja se direktno konfrontira). Skoro nikad netko “treći”. I da sad tu ne ulazimo u rasprave o navijačkom kodeksu, pa o psihologiji ponašanja raznih gomila i grupa itd. Uglavnom, sama bit problema nisu sami

navijači, niti policija, nogomet, nego sami prostor i vrijeme u kome živimo, razne traume iz prošlosti (rat, besparica, pljačka države, nemoć prema aktualnoj politici koja svaki dan od svih nas pravi sve veće budale) te sama navijačka tradicija na ovim prostorima (neki smatraju početkom borbe za hrvatsku neovisnost utakmicu Dinamo-Crvena zvezda 13. 5.

1990 na kojoj je Zvonimir Boban za vrijeme nereda udario policajca štiteći domaće navijače). Trebali bismo konačno otvoriti oči, ostaviti navijače na miru i početi razmišljati o samoj srži problema te najprimjerenijem načinu rješavanja istih. Jer tako dugo dok će se nadležni baviti posljedicama, a ne uzrokom, neće postići ništa.

REKREACIJA Sportski susreti zaposlenika Hrvatskog telekoma

Tri zlata varaždinskim HT-ovcima

Morning workout Fitness club „Sportlife“ pripremio je novi program: Morning workout – kratak, intenzivan, vođeni trening od 40 minuta savršen za podizanje tjelesne forme, buđenje metabolizma i kvalitetan uvod u novi radni dan.

Primjer Varteksa

Pobjednička ekipa HT-a

U hotelskom kompleksu Solaris u blizini Šibenika od 7. do 10. listopada održani su sportski susreti zaposlenika Hrvatskog Telekoma – 11.

HT dani, uz sudjelovanje više od tisuću radnika iz cijele Hrvatske.

Nastupale su ekipe iz svih dvadeset hrvatskih županija i Grada Zagreba, a natjecale su

se u deset disciplina: graničaru, košarci, kuglanju, malom nogometu, odbojci na pijesku, pikadu, stolnom tenisu, streljaštvu, šahu i tenisu te je podijeljeno ukupno dvanaest kompleta medalja. Ekipa Varaždinske županije (30 muških i 18 žena) pod vodstvom Nevena Bosilja ostvarila je do sada najbolje rezultate jer se

s tri zlata, jednim srebrom i jednom broncom na ukupnoj ljestvici dobitnika medalja našla na samom vrhu. Prvi su bili u pikadu (Iva Kapitan, Tanja Čokor, Tatjana Modrić, Željka Perković i Vedrana Batvić), tenisu (Irina Boljfetić) i streljaštvu (Jasna Šest, Boris Šest, Zlatko Sedlar i Dražen Košir).

19. listopada 2010.

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Industrijski tokarski centar d.d. u stečaju, P.Miškine 59a, Varaždin na temelju odluke Odbora vjerovnika od 11.10.2010.g. oglašava

JAVNU DRAŽBU za prodaju pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika Peta javna dražba Predmet prodaje su slijedeće pokretnine: 1. Višenamjenski strojevi za obradu drveta i metala glodalice,bušilice,brusilice,čeparice,preše,cirkulari ,blanjalice, konto 0210, cijena: 9.848.851,16 kuna 2. Viljuškari razni, konto 0211, kom 16, cijena: 10.825,65 kuna 3. Kancelarijski i ostali namještaj, konto 0212 cijena: 152.173,00 kuna 4. Pomoćni alati, konto 0213, kom 19 cijena: 104.481,50 kuna 5. Uredska oprema , konto 0214 i 0216 , cijena: 87.917,50 kuna Početna cijena za sve pokretnine koje su predmet prodaje iznosi 10.204.248,81 kunu, koja se uvećava za PDV od 23%.

Na ovoj petoj javnoj dražbi pokretnine se ne mogu prodati ispod istaknute početne vrijednosti.

Pokretnine se prodaju pod slijedećim uvjetima: Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno uplatile osiguranje u iznosu od 10% početne vrijednosti pojedine pokretnine i dokaz o osiguranju dostavile najkasnije prije održavanja javne dražbe.

Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun stečajnog dužnika otvoren kod Međimurske banke d.d. Čakovec , broj 2392007-1100053910 s pozivom na broj ST 81/08.

Javna dražba održat će se u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59 a, Varaždin dana 05.studeni 2010. godine u 10.30 sati.

Osobe koje nisu uplatile osiguranje neće moći pristupiti javnoj dražbi.

Pokretnine se prodaju po sistemu *v iđenokupljeno*,franco proizvodni pogoni stečajnog dužnika pa su isključeni svi naknadni prigovori.

Porez na dodanu vrijednost u iznosu od 23% kao i sve ostale troškove vezane na predmetnu prodaju snosi kupac.

Kupac koji uspije na dražbi, dužan je uplatiti kupovnu cijenu u roku od 15 dana od ispostave fakture.

Iznos uplaćenog osiguranja kupcu će se uračunati u cijenu.

Ako kupac ne uplati kupovnu cijenu u zadanom roku gubi pravo na povrat osiguranja.

Ponuđačima koji ne uspiju na dražbi vratit će se uplaćeni iznos osiguranja u roku od 3 dana od zaključenja javne prodaje pokretnina.

Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene za sve strojeve i svu opremu može se izvršiti u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59a,Varaždin,svaki radni dan od 7-15 sati uz prethodnu najavu na telefon 042 350 883 ili mobitel broj 091 570 7442.

Više podataka o prodaji stečajne imovine možete naći i na: www.sudacka-mreza.hr/ stecaj ili na www. vtsrh.hr u rubrici “web stečaj”.

Oglasi 37

38 Oglasi

19. listopada 2010.

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad dužnikom RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF, Ljudevita Gaja 68, Zaključkom o prodaji određuje se

ŠESTA JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika

I/ Određuje se prodaja u stečajnom postupku nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF , uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretninama to: 1. Nekretnine kč.br. 395/5, površine 664 čhv, upisane u zk.ul. br. 980 k.o. Majerje, kč. br.

394/6, površine 456 čhv, upisane u zk.ul.br. 1706 k.o. Majerje i kč.br. 394/1, površine 574 čhv, upisane u zk.ul.br. 1679 k.o. Majerje, a koje nekretnine u naravi čine pašnjak i livade u Molvah. Početna cijena za lokaciju iznosi 505.000,00 kuna.

Na navedenim nekretninama pod red. br. 1 upisano je razlučno pravo u korist CROATIA OSIGURANJA d.d. ZAGREB, Marimarska 22 , i u korist Republike Hrvatske - Ministarstva financija, Porezna uprava - Područni ured Varaždin, a koje pravo prestaje danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnina.

II/ NAČIN PRODAJE Nekretnine iz točke I ovog rješenja prodavat će se u stečajnom postupku usmenom javnom dražbom .

III/ Ročište za prodaju usmenom javnom dražbom, održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, B. Radića 2, soba 222/II kat, dana 02. studenoga 2010. godine u 8,30 sati Ročište će se održati i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

IV/ Ovaj zaključak objavit će se na stečajnoj oglasnoj ploči Trgovačkog suda u Varaždinu i jednom od javnih glasila.

V/ Stečajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostaviti podatke o nekretninama koja se prodaju u stečajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgovačkog suda u Zagrebu, a radi uvođenja u očevidnik nekretnina koje se prodaju u stečajnom postupku.

VI/ UVJETI PRODAJE 1. Nekretnine iz točke I ovog zaključka prodavat će se na prvom ročištu za dražbu po početnoj cijeni koja je jednaka utvrđenoj vrijednosti nekretnina , te se ispod te cijene ne mogu prodati na prvom ročištu za dražbu.

2. Prodajom nekretnina brišu se svi tereti na istima.

3. Ako se nekretnine ne prodaju niti na drugom ročištu za prodaju po utvrđenoj vrijednosti, na narednim ročištima za prodaju nekretnine i pokretnine mogu se prodavati za nižu vrijednost koju zaključkom odredi stečajni sudac.

4. Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju nekretnina snosi kupac.

5. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ročišta za dražbu uplatili jamčevinu u iznosu od 10% od utvrđene vrijednosti nekretnina koja se uplaćuje na račun stečajnog dužnika broj: 2489004-1131202922, otvoren kod VABA banke d.d. Potvrdu o uplati jamčevine svaki sudionik dužan je predočiti na dražbi prije početka dražbe.

8. Jamčevinu nisu dužni položiti razlučni vjerovnici.

9. Kupac je dužan uplatiti razliku između uplaćene jamčevine i postignute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana zaključenja javne dražbe Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud će posebnim rješenjem odrediti prodaju nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevažećom, a iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i namiriti razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

10. Nekretnine će se rješenjem o dosudi dosuditi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu.

Nekretnine će se dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene, ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne ponude kupovninu u roku iz točke 9.

11. U rješenju o dosudi nekretnina sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisati u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenim nekretninama, te brisati terete na nekretninma.

12. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud će donijeti zaključak o predaji nekretnine kupcu, čime kupac stupa u posjed istih, s time da će se nekretnine predati u posjed kupcu, najkasnije u roku od 60 dana, računajući od dana uplate kupoprodajne cijene.

13. Ako kupac radi plaćanja kupovne cijene treba uzeti kredit, sud će na prijedlog kupca već u rješenju o dosudi odrediti da će se nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi, te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisati i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi krediti u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju.

14. Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fizičke osobe.

15. Prodaja se provodi po načelu „viđeno – kupljeno“, što isključuje sve naknadne prigovore kupca.

16. Zainteresirane osobe mogu razgledati predmetne nekretnine te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s stečajnim upraviteljem na broj telefona 091 201 0001.

w.regionalni.com

7. Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena, jamčevina će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima će biti vraćena najkasnije u roku od 8 dana.

Dnevne vijesti č itajte na ww

6. Sudionici koji ne uplate jamčevinu neće moći sudjelovati u dražbi.

19. listopada 2010.

Oglasi 39

40 Zdravlje GMV Izložba o Brailleovom pismu

Poručili: Hodajmo s bijelim štapom!

19. listopada 2010.

RAZGOVOR Dr. Damir Štajcar o pilot-projektu ranog o

Pregledi sljedeće Na preventivne preglede u četiri će godine biti pozvano oko 20.000 muškar iz Ličko-senjske, starih od 50 do 70 godina. Na kućnu adresu dobit će kovertu s Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na sam Dan bijelog štapa, u petak 15. listopada, Gradski muzej Varaždin u suradnji s Tiflološkim muzejom iz Zagreba i Lions distriktom 126 – Hrvatska organizirao je prigodne tematske edukativne radionice kojima se polaznicima osnovnih škola približila problematika slijepih osoba.

Voditeljice radionica Nevenka Ćosić i Nina Sivec, kustosice u zagrebačkom Tiflološkom muzeju, za djecu su priredile radionice nazvane “Kako pisati brajicom” i “Hodajmo s bijelim štapom”. Posebno veseli odaziv nastavnika i njihovih učenika, pa su tako od 9 pa sve do 15 sati na 45-minutnim radionicama sudjelovali polaznici Druge,

Četvrte i Šeste osnovne škole u Varaždinu, ali i djeca iz triju međimurskih osnovnih škola – onih iz Domašinca, Ivanovca i Podturna.

Radionice su priređene uz vrlo zanimljivu izložbu “200 godina Louisa Braillea” o tvorcu točkastog pisma za slijepe osobe, koja se u salonu palače Sermage (Galerije starih i novih majstora) može razgledati sve do 31. listopada.

Izložene su table, slovarice, matrice, slovarice, pisaći strojevi i druga pomagala za korištenje Brailleovog pisma, kao i hrvatske čitanke, početnice i druga literatura.

Posebna zanimljivost je tamna komora, u kojoj videće osobe mogu doživjeti kako se osjećaju slijepi. (dp)

Darovati organ – plemenita odluka - Teško mi je, nenadoknadiv je gubitak izgubiti dijete, ali istodobno sam ponosna jer sam imala kćer koja je gajila neizmjernu ljubav prema drugim ljudima, a zbog koje je danas petero ljudi na životu - istaknula je prošli tjedan majka preminule djevojke čiji su organi donirani i čime su spašeni životi petero ljudi. Ona je bila pozvana na konferenciju za novinare koju je Varaždinska županija sazvala povodom Europskog dana darivanja organa.

Opća bolnica Varaždin i dalje je jedna od najuspješnijih

u Hrvatskoj kad je u pitanju presađivanje organa. - U Hrvatskoj se povećava broj donatora, ali i broj uspješno obavljenih transplantacija, a naša bolnica pri samom je vrhu. Zahvaljujem svim zdravstvenim djelatnicima, ali i donorima, jer pristajanje na darivanje organa nakon smrti jedna je od najhumanijih i najplemenitijih gesta koje čovjek može učiniti za spas drugog čovjeka - rekla je koordinatorica za eksplantacije Opće bolnice Varaždin dr. Zvjezdana Kotorac Kreček. (vms)

Muškarci iz Varaždinske i Ličko-senjske županije, stari od 50 do 70 godina, od početka sljedeće godine počet će dobivati pozive za preventivne preglede s ciljem ranog otkrivanja raka prostate.

Da će preventivni pregledi početi u dvije županije, u sklopu pilot-projekta Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i na inicijativu varaždinske udruge „Prostata“, službeno je objavljeno u subotu u Varaždinu na 3.

Danu kestena.

Što je u koverti?

O tome što muškarci mogu očekivati kada dobiju kovertu s pozivom na pregled i zašto je važno da se odazovu, razgovarali smo s dr. Damirom Štajcarom, specijalistom urologom iz Varaždina, koji je imenovan predsjednikom Povjerenstva za izvedbu i provedbu pilot-projekta Ministarstva te glavnim koordi-

natorom izvedbe projekta za dvije županije.

Kada će početi stizati prvi pozivi?

Najvjerojatnije početkom sljedeće godine. Važno je napomenuti da neće sv i muškarci stari od 50 do 70 godina odmah dobiti pozive, nego ih mogu očekivati tijekom četiri godine, jer će toliko vremena trajati pilotprojekt.

U svakoj od koverti bit će kratka brošura koju je izdala već poznata Udruga „Prostata“, kao i upitnik sa sedam

!

o rezultatima pilotprojekta ovisi hoće li skrining početi u cijeloj Hrvatskoj

pitanja. Muškarci trebaju zaokružiti odgovore na pitanja o tome imaju li poteškoća s mokrenjem. Naravno, dobit će termin kada se trebaju javiti na pregled, a istaknut će biti i besplatan broj tele-

fona na koji mogu potvrditi svoj dolazak ili eventualno zatražiti drugi termin.

Ako ne mogu doći, d važno je da svakako pregle je u č to jave. Zašto? u lj uk i Pozive će dobiti k je rvi oko 20.000 muškavađen regled, raca iz Varaždinske ni p rektal može i županije i oko 6.000 iz Ličko - senjske, a koji se iti među njima ima i onih odb koji preventivne preglede prostate obavljaju u sklopu sistematskih pregleda.

Oni ne moraju doći ako ne žele, ali apeliramo na njih da nam se jave na besplatan broj telefona i kažu barem svoj nalaz PSA. To je važno radi točnih rezultata pilotprojekta, koji će trajati četiri godine zbog kontradiktornih podataka iz europskih zemalja i SAD-a.

Dr. Štajcar je predsjednik Povjerenstv

Različite županije

O kakvim je kontradikcijama riječ?

Jedne studije pokazuju da je važno raditi skrining, dok su druge dokazale da to

USPJEH Prvi projekt Ministarstva u koji je uključena udruga

U Europi rade i primarni urolozi Ovaj je projekt po mnogočemu jedinstven, prvenstveno zato što je prvi pilot-projekt Ministarstva, ali i prvi u koji je uključena jedna udruga, i to još sa sjedištem u Varaždinu.

Da, projekt f inanciraju Ministarstvo i HZZO, pozive će slati djelatnici Zavoda za javno zdravstvo, a u promidžbi, koja je iznimno važna radi što većeg odaziva, pomoći će Pliva. Naša je udruga s Ministarstvom intenzivno pregovarala dvije godine,

tako da će provođenje pilotprojekta početi iznenađujuće brzo. Naime, žene su na preventivne preglede ranog otkrivanja raka dojke čekale duže.

Očekujete li da će se projektom, koji zapravo i educira muškarce, rak prostate u većoj mjeri otkrivati u ranoj fazi?

Kod nas 50 posto muškaraca sada dolazi s karcinomom u uznapredovaloj fazi, a 50 posto s karcinomom u ranoj fazi. U Europi je takav omjer

bio prije 10-ak godina, dok je sada 90:10 u korist onih koji se javljaju s karcinomom u ranoj fazi. Međutim, pitanje je treba li u europskim zemljama provoditi skrining, jer se tamo ova bolest rješava na drugačiji način - preventivnim pregledima kod primarnog urologa. U Europi naime muškarci imaju pravo na primarnog urologa, baš kao što žene imaju pravo na primarnoga ginekologa. Kod nas to nije slučaj, jer urolozi rade isključivo u bolnicama.

nije bitno. Međutim, rezultati ovise o tome o kojoj se populaciji radilo, je li to bila Europa ili SAD, a čak su i pojedine države unutar Europe imale različite rezultate. Što će biti najbolje kod nas, pokazat će pilot-projekt, jer će se provoditi u razvijenoj Varaždinskoj županiji te u Ličko-senjskoj županiji, koja je područje od posebne državne skrbi. Na temelju rezultata, Ministarstvo i njihove stručne grupe odlučit će hoće li se krenuti s preventivnim pregledima

!

rak prostate u uznapredovaloj fazi kod čak 50 posto pacijenata

na nacionalnoj razini, hoće li projekt biti modificiran ili se neće dalje provoditi.

Savjeti iz ordinacije Rak dojke - najčešći zloćudni tumor u žena R

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u Hrvatskoj. Na drugom je mjestu smrtnih uzroka. Odlikuje se odsustvom ranih simptoma. Prvi simptom je obično pojava kvržice, koju više od 80 posto žena otkriva samopregledom.

Na rak dojke mogu upućivati: čvor u dojci, iscjedak iz bradavica, uvučena bradavica koja se ne može izvući, osip, rane na koži dojke, kraste na bradavici, ograničena uvučenost kože iznad tumora,

koža dojke koja sliči kori naranče, crvenilo, oteklina, toplina i bolna osjetljivost, povećani limfni čvorovi u pazušnoj jami. Treba naglasiti važnost samopregleda dojki u ranom otkrivanju raka dojke. Preporuča se započeti sa samopregledom dojki već s 20 godina starosti, jedanput mjesečno, između petog i desetog dana menstruacijskog ciklusa. Redovitim samopregledima postiže se samospoznaja o normalnom tkivu dojke te se u

slučaju pojavljivanja promjena u tkivu dojke može doista rano i na vrijeme otkriti rak dojke. Klinička dijagnostika obuhvaća inspekciju i palpaciju, a svakako najznačajnije pretrage su mamografija i ultrazvuk dojki. Statistički je dokazano da mamografija bilježi promjene u dojci jednu do dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Preporuča se obaviti mamografiju kada su dojke najmanje

bolne, dakle odmah iza menstruacije, između prvog i desetog dana menstruacijskog cklusa. Ultrazvuk predstavlja dijagnostičku metodu izbora u žena mlađe životne dobi.

U dobi do 40. godine života je prva dijagnostička slikovna metoda i preporuča se primjenjivati jednom godišnje. U dobi od 40 do 70 godina života ultrazvuk se preporuča uz mamografiju primjenjivati jednom godišnje, a iznad 70. godine primjenjuje se prema potrebi.

Zdravlje 41

19. listopada 2010.

otkrivanja raka prostate

godine raca iz Varaždinske županije i oko 6.000 s brošurom, upitnikom i terminom

va za izvedbu i provedbu pilot-projekta Ministarstva zdravstva

“

Udruga ‘Prostata’ trenutno ima dvije podružnice, a sljedeći mjesec bit će osnovana i treća. Riječ je o podružnicama u Ličkosenjskoj, Koprivničko-križevačkoj i Vukovarskosrijemskoj županiji. Tendencija je osnovati podružnice u svim županijama u Hrvatskoj.“

U svakom slučaju, uvjeren sam da će projekt uspjeti jer ćemo dobiti odgovore na navedena pitanja.

Muškarce zasigurno zanima što ih očekuje na pregledu kod urologa.

Prvo će kratko razgovarati s urologom, na temelju upitnika o eventualnim teškoćama s mokrenjem. Zatim slijedi vađenje krvi za nalaz PSA, a na kraju rektalni pregled, koji nije nužan.

Međutim, da bismo u velikom postotku otkrili rak prostate, nalaz PSA kombiniramo s rektalnim pre-

gledom, jer 10 do 15 posto raka prostate ne povisuje razinu PSA. Krvni nalaz može biti potpuno uredan a da imate rak prostate. Većina pacijenata koji se javljaju meni i kolegama u ambulante pristaje na rektalni pregled kada im se to objasni.

No na taj ih pregled nitko ne prisiljava i dapače, ako ga netko ne želi, ne mora ga obaviti, ali je to na njegovu savjest. Važno je da dođe barem zbog nalaza PSA, jer je time 85 do 90 posto siguran da nema rak prostate.

Zdravo tijelo Hemoroidalna bolest O S Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

ko 70 posto odraslih iznad 30 godina ima hemo roide, a oko 50 posto osoba dobiti će hemoroide u nekom trenutku života. Hemoroidi se dijele na unutarnje i vanjske, ovisno o tome jesu li smješteni unutar anusa, u analnom kanalu (unutarnji hemoroidi) ili ispod kože s vanjske strane anusa (vanjski hemoroidi).

Unutarnji hemoroidi su proširenja venskog spleta u anal-

nom kanalu, na oko 1 do 2 centimetra od anusa. ami po sebi ne znače bolest, nego su anatomskofunkcionalna struktura koja održava kontinenciju, odnosno pomaže voljnom zadržavanju vjetrova i eventualne tekuće stolice. nutarnji hemoroidi predstavljaju bolest tek kad nastupe komplikacije kao što su izlazak hemoroida iz anal-

U

nog kanala, upala i krvarenje.

Vanjski hemoroidi su anatomsko i funkcionalno manje važni od unutarnjih, ali su tegobe jače izražene. Razvijaju se s vanjske strane, pod kožom anusa kao bolni, tvrdi, ponekad i upalno promijenjeni čvorići. Mogu izazvati i krvarenje. U oba slučaja govorimo o hemoroidalnoj bolesti. ajčešći simptomi hemoroidalne bolesti su bol,

N

svrbež i žarenje u području anusa i zadnjeg dijela rektuma, izlaženje hemoroida kroz anus (prolaps), krvarenje iz anusa koje se javlja u 80 posto slučajeva. ijagnoza se može postaviti na temelju povijesti bolesti, pregledom rektalnog područja, digitorektalnim pregledom i rektoskopijom.

D

(Nastavak u idućem broju)

42 Ženski svijet

Trudnoća

19. listopada 2010.

MODA Ove jeseni nose se kožne jakne inspirirane Top Gunom

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Lakša svakodnevica Z A

drava trudnica može raditi tijekom cijele trudnoće ukoliko nije izložena naporima koji su veći od uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. ko na poslu puno sjedite i ukoliko za to postoji mogućnost, nabavite stolicu s visokim naslonom i rukohvatima. Kada sjedite na stolici, obavezno stavite jastučić kod donjeg dijela leđa. Tako ćete opustiti napete mišiće koji omogućuju uspravno držanje, a prsni koš i zdjelične kosti bit će u pravilnom položaju.

Noge su savijene pod pravim kutem, a stopala su cijelom dužinom na podu. Da biste pravilno sjeli, stanite uz rub stolice. Počnite savijati koljena i kukove, a zdjelicu spuštajte ukoso na stolicu, u slučaju pomanjkanja ravnoteže jednom se rukom pridržite za rukohvat ili nešto u blizini. Osjetite opterećenje u nogama i pri spuštanju izdišite. lavu uvijek držite u ravnini s kralježnicom.

Prilikom ustajanja primaknite zdjelicu rubu i neznatno nagnite gornji dio tijela prema naprijed.

Rukama se primite za rukohvate (ako ih imate) koristite snagu nožnih i zdjeličnih mišića, ustanite uspravnih leđa. Prilikom ustajanja gurajte glavu prema naprijed i izdišite na usta ili nos. Kako biste ostali stabilni, stopala neka budu cijelom dužinom na podu. Trudnice koje voze trebale bi biti posebno oprezne dok sjedaju i ustaju iz auta. Ako nepravilno ustajete, možete osjetiti bol u donjem dijelu leđa, poput probadanja. Prilikom vožnje sjedite pravilno, a jastučić stavite kod udubine na donjem dijelu leđa. Tako ćete smanjiti neugodno drmusanje na neravnom asfaltu. ako je većina kreveta doista niska, ne možete ustati kao sa stolice. Ako ležite na leđima, prvo se okrenite na bok. Zatim spustite potkoljenice i istodobno se odgurnite rukama kako biste završili u sjedećem položaju. Dok to izvodite, izdišite. Koristite nožne i sjedne mišiće i ustanite iz kreveta. Tijelo ne smijete naglo ispraviti kao ne biste osjetili oštro presjecanje u donjem dijelu trbuha, posebice ako vam je pun mokraćni mjehur.

G

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Jedni vole gležnjače, drugi visoke čizme

Za odvažne romantičarke jakna i suknjica

Ženstveni štih popularne jaknice

Imate li pilotku?

Popularne jesenske jakne uglavnom su robusne, kratke, sa što više krzna Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

sne, premda su neki dizajner i dodali ženski štih, malo Jeste li nabav ile svoju ih strukirali i pilotku, odnosno avijati- o b o g a t i l i čarku? Kako god okrenule i mnoštvom koju god riječ koristile, sve krzna.

Iako izglese svodi na jedno: na kožnu jaknu inspir iranu onom da kako je rikoju je nosio Tom Cruise iz ječ o jednoTop Guna i koja je trenutno s t a v n o m najveći modni trend ove o d j e v n o m sezone. predmetu Što više krzna Tom komadu odjeće nisu koji se odoljeli ni mnogi poznati m o ž e svjetski dizajneri Burberry, nositi u svim Phillip Lim, Bottega Vene- prilikama, od utakmica do ta, Adam..., koji su je već večernjih događanja, modni s tr u čnjac i ipak predstavili u svojim upozoravaju kako kolekcijama. Oni e k t o il p treba pr ipaziti žene ove jeseni je o s kojom ćete i zime vide u su b i odjećom komkratkim kožil a k ja n ko binirati omiljenim jaknama ,a e đ e m sa što više krmnos ž nu jaknicu. a e t b u i Dok jedni zna. biti mogu oji kažu kako najDolaze u b bolje ide uz već boji konjaka ili iznošene majice, tamnosmeđe, dok drugi smatraju da neki nude i pilotke bež boje. Uglavnom su sve robu- bi romantičarke u duši te

jakne trebale ko mb inir at i s lepršavim haljinica ma ili suknjicama.

Uz takvu kombinaciju najbolje idu kratke čizmice, no nećete pogriješiti ako obu čete čizme koje sežu što v iše, koje su tako đ e r popularne ove sezone. Pilotka se može nositi i na posao uz finije hlače i košulju, a ne želite li pogriješiti u kreiranju svojeg jesenskog stylinga, tada odaberite uvijek provjerenu kombinaciju: pilotka i isprane uske traperice.

No, zašto je pilotka najpoželjnija jakna ove sezone, ima jedan jako dobar razlog: jako je topla i štiti od svih hladnih nedaća koje sa sobom nose jesen i zima.

Pilotke i na očima Ako se ove jeseni želite potpuno “isfurati” u pilotstilu, uz takvu jaknu nabacite i takve sunčane naočale, koje također mnogi nazivaju pilotkama. Riječ je o zasigurno najpoznatijem modelu sunčanih naočala. Postale su popularne nakon filma Top Gun, a

ponovno ih je u modu vratila Sarah Jessica Parker u serijalu “Seks i grad”.

Frizerski salon Kako najbolje zaštititi kosu?

D P U

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

anas se premalo pažnje poklanja prevenciji i zaštiti kose. rije svega, potrebno je točno odrediti tip i kvalitetu kose, što najčešće može samo stručna i educirana osoba, a nakon točnog dijagnosticiranja, treba odrediti preparate neophodne u prevenciji i zaštiti kose.

Preventivu započinjemo

revitalizirajućim šamponima namijenjenim točno određenom tipu kose u kombinaciji s regeneratorima kako bismo postigli određenu mekoću, volumen i sjaj. od složenijih problema kose i vlasišta, kao što su isušena i oštećena kosa, dobar učinak postiže se revi-

K

talizirajućim maskama za dubinsku regeneraciju unutrašnje i vanjske strukture. z osnovnu njegu, potrebno je u određenim intervalima kosu tretirati specijalnim pakunzima i ampulama kojima se postižu određeni efekti ovisno o tipu, kvaliteti i problematičnosti kose i vlastišta.

Ženski svijet 43

19. listopada 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Sonja Šarunić, novinarka i radijska voditeljica

Najromantičniji trenutak bio mi je prvi poljubac Poznata voditeljica rođena je na najsmješniji dan u godini - 1. travnja, slikarica je u duši, ne plače, a kuha jela za čiju pripremu ne treba više od 15 minuta

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Jača dlakavost K H

ada govorimo o prekomjernom rastu dlačica, moramo razlikovati dva termina. irzutizam označava pretjerani rast dlačica raspoređenih po „muškom tipu“ (npr. na području lica - nadusnica, brada; središnje linije na trbuhu, na prsima, dojkama), a može se javiti kod žena i djece. Za razliku od hirzutizma, terminom hipertrihoza označava se pretjerana dlakavost i na onim područjima koja nisu hormonski uvjetovana (npr. na nogama). rlo važnu ulogu za razvoj hirzutizma kod žena ima utjecaj muških spolnih hormona, androgena. ože postojati prirođena pojačana osjetljivost ciljnih organa (u ovom slučaju korijena dlaka) na hormone. ostoje velike familijarne, etničke i rasne razlike u utjecaju hormona na korijen dlaka. Pretjeranoj dlakavosti skloniji su bijelci, znatno više nego npr. azijati. rlo često pojačana dlakavost kod žena može biti uzrokovana i povećanom količinom androgena u krvi. Uzroci za takvo stanje organizma mogu biti brojni: endokrinološki poremećaji (uzrokovani poremećenim radom jajnika, nadbubrežne žlijezde ili hipofize), uzimanje lijekova s androgenim učinkom (npr. anabolnih steroida, androgena...) i sl. Kod tzv. idiopatskog hirzutizma kod žena postoje znakovi prekomjerne dlakavosti po „muškom tipu“, ali se ne mogu dokazati hormonske nepravilnosti. rekomjerna dlakavost predstavlja vrlo složen medicinsko-estetski problem, koji zahtijeva zajedničku obradu više liječnika različitih specijalnosti; prvenstveno dermatologa, ginekologa i endokrinologa.

Najčešće se savjetuje detaljni ginekološki pregled te niz laboratorijskih pretraga kojima se nastoji utvrditi pravo hormonsko stanje organizma. sporedo s utvrđivanjem uzroka, može se započeti i s uklanjanjem dlačica. Savjetuju se metode trajnog odnosno dugotrajnog uklanjanja dlačica poput npr. IPL metode ili lasera. IPL metodom mogu se ukloniti tamne, ali i nešto svjetlije dlačice. Jesensko-zimski period predstavlja pravo vrijeme za takve tretmane, jer se u ljetnim mjesecima zbog negativnog utjecaja sunca oni izbjegavaju.

V M P V

Poznata radijska voditeljica u eteru je već gotovo četiri desetljeća i za nju je radio najtopliji i najvjerodostojniji medij Piše: GORDANA IGREC

Rođenu otočanku s Molata čiji nas je mekoputan, topao i raskošan glas na Radiju Zagreb, ali ponajviše u emisijama Obiteljskog i Narodnog radija te Radija Antena, vabio tako da smo pokatkad zaboravljali i na samu temu razgovora, ekonomisticu po zanimanju, a novinarku i voditeljicu po životnom pozivu Sonju Šarunić presreli smo jednog toplog rujanskog dana na ulicama Zagreba, baš nekako u vrijeme njezinog transfera na Radio Sljeme.

Uzor - hrabri Sonjin glas zaštitni je glas hrvatskog radija, a u eteru traje već punih 36 godina. I nakon toliko godina rada u tom mediju, Sonji je radio najtopliji i najvjerodostojniji medij. Za novinarski i voditeljski rad dobila je nagradu “Zlatno pero” Hrvatskog novinarskog društva, Godišnju nagradu HRT-a

“

Na muškarcu me prvo privuče pokret ili, kako se to na starohrvatskom kaže, “body language”

i pet Večernjakovih ruža za najpopularniju voditeljicu.

Vrata svojeg ženskog svijeta za Male ženske razgovore otvorila je toplo, iskreno i srdačno, baš kao što zvuči i njezin tako prepoznatljiv glas. Zavirite u njezin mali ženski svijet u kojem ćete saznati što je pokreće, kakvi je muškarci privlače, što je za nju najvažnije u vezi, kako provodi slobodno vrijeme, za kojom knjigom rado posegne, tko joj je najseksepilniji Hrvat i još koješta od svih sitnica koje život znače.

Jutro započinjete sa... Šest dec ilitara odstajale vode, po starom receptu dr.

Kneippa – za detoksikaciju.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Zahvalna na životu!

Vaš uzor u životu?

Uzor su mi svi plemeniti i hrabri ljudi koji se ne boje života i koji znaju postaviti prioritete. Što je za vas majčinstvo?

Od svega što sam dobila u životu, najzahvalnija sam na majčinstvu. Moja Zorana je zaista Božji dar, a onda je i ona prije dvije godine postala mama, tako da imamo pregršt darova.

Najromantičniji trenutak u

Ne volim ekstravaganciju, ni išta upadljivo - tvrdi Šarunić

Vidošević je uvijek seksi Vaš moto u životu?

Riječi koristiti samo za prosperitet, blagoslov i zahvalnost!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Dati od sebe napraviti krpu. Što je najvažnije u vezi?

Ništa ne uzimati zdravo za gotovo. Svaki dan treba se iznova boriti za ljubav i životu bio je...

Prvi poljubac. Što vas prvo privuče kod muškarca?

Pokret, ili kako se to na starohrvatskom kaže, “body language”.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Slikam. Idem često na likovne kolonije, među slikare. Nad te se kolonije nadviju neke muze i imam osjećaj da me posve obuzme umjetnost. Izlagala sam na više grupnih i dvije samostalne izložbe.

15 minuta Najdraži film?

“Boja purpura”, “Mostovi okruga Madison...” Volim filmove za plakanje, jer u realnom životu ne plačem, nego gutam, pa mi divno dođu ovakvi “isplačni ventili”. Ali, volim i crtiće i SF-ove, pa mi je, recimo, savršen film “Avatar”.

Koju glazbu slušate?

Rock, popularnu klasiku, dalmatinski soul.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

“Brdo iznad oblaka” Vesne Krmpotić. Molim onoga kojemu sam posudila tu knjigu prije 15 godina da mi je vrati!

u nju ulagati energiju. To znaju samo zrele osobe. Što je za vas uspjeh u životu?

Biti sretan ovdje i sada, ne jučer, ne sutra, nego sada.

Najseksepilniji Hrvat?

Naravno, još uvijek Nadan Vidošević. To mu uvijek kažem. Čak i kad se udeblja, on je zgodan.

Volite li kuhati?

Volim, ali samo jela za čiju pripremu ne treba dulje od 15 minuta.

Vaše omiljeno jelo? Šampjer (kovač) na lešo.

Osim toga, samo ga staviš u vodu i pustiš da prokuha.

Koji odjevni stil njegujete?

Volim sportsku eleganciju.

Obožavam traperice u raznim kombinacijama, pa čak i onim svečanijim. Ne volim ekstravaganciju, niti išta upadljivo.

Sretna sam u maloj crnoj haljinici (ako se pod “malo” može svrstati išta broja 44).

Jeste li praznovjerni?

Nisam, ako se pod praznovjerjem podrazumijeva vjerovanje u prazno. Uvijek vjerujem u nešto, a kad vjerujem, onda zaista vjerujem i to je upravo tako kako vjerujem.

Vaš horoskopski znak?

Ovan. Rođena sam na smiješni datum, prvi travnja. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Ovo ljeto pokušala sam roniti bocom, ali nisam uspjela, jer sam bila tako jako uzbuđena da sam hiperventilirala već na dubini od nekoliko metara. To mi je žao, ali mlada sam, ima vremena!

P

U

44 Ženski svijet

Žene Dr. Aleksandar JUKIĆ spec. ginekologije i porodništva

Moda u porodništvu “

Na vašoj uputnici, Ivana, piše da vas je vaš nadležni ginekolog poslao na podvezivanje (serklažu). Međutim, konzultirao sam se s našim kolegama i svi su suglasni da se prema zadnjim preporukama naših stručnih društava operativni zahvat serklaže više ne radi u tim tjednima trudnoće.” ovjek ne treba dugo biti u medicini da spozna kako se stav nas lječnika s napretkom medicine stalno mijenja. I nakon ove rečenice nameće se logično pitanje kakve veze medicina ima s modom, gdje je poveznica. ekada davno žene su rađale kod kuće uz nazočnost iskusnih žena koje su se time bavile. Pa su nakon toga tu zadaću odrađivale školovane primalje. Pa je napredak medicine zaključio kako ni to nije dovoljno, već je puno sigurnije za majku i dijete rađati u bolnicama.

Pa su doktori uz svu tehničku potporu nazočili u porodu - pratili i rješavali komplikacije uz primalju (babicu). Pa su malo po malo, s obzirom na visoki stupanj edukacije, isključivo ginekolozi odlučivali u porodu, uz asistenciju babica. Pa je uistinu napredak medicine drastično smanjio pobol i pomor kako djece tako i majki. Pa su ginekolozi u ime brige i skrbi za dijete i majku u porodu zaključili kako je najbolje promatrati svaki korak i takav porod kontrolirano aktivno voditi za boljitak naših najmlađih i njihovih majki. Pa su medicinski statističari zaključili kako ginekolozi u svojoj brizi oko majki i djece ipak pretjeruju, što rezultira nepotrebno velikim brojem operativnih zahvata u porodu, u svemu tome i većim troškovima i nepotrebnim traumama po majku, a katkada i dijete. obar primjer je rez međice (epiziotomija).

Prije samo sedam godina bio sam na edukaciji u jednom poznatom hrvatskom rodilištu koje je tada prednjačilo u prirodnim porodima.

Kada sam šefu rađaonice postavio pitanje zašto svakoj prvorotkinji radite epiziotomiju i objasnio da mi u Varaždinu to ne radimo, nije mi znao dati konkretan odgovor. anas u svjetlu činjenice da se po hrvatskim (a i svjetskim) rodilištima radi preveliki broj intervencija, dio se žena vođen idejama raznih udruga za promidžbu prirodnih poroda, uglavnom needuciranih od strane službene medicine, odlučuje za porod kod kuće. Opet povratak na početak. Povratak na otprilike prije stotinjak godina, s manjim promjenama i tako gledano, sigurno su u pravu za dio rodilja iz nekompliciranih, urednih trudnoća. A isto tako je sigurna i činjenica koja stoji otkada je svijeta i vijeka da se i najurednija trudnoća u porodu bez ikakvog predvidivog znaka u jednom trenu može zakomplicirati kako po majku tako i po dijete. I da se vratimo na početak priče, oko naše Ivane. Imala je četiri poroda, prvi uredan, a u preostala tri je imala serklažu. Nakon mojeg opširnog objašnjenja zašto se danas ne radi serklaža u tim tjednima trudnoće i s činjenicom da njena trudnoća za sada uredno napreduje i bez serklaže, može li Ivana biti uvjerena da je današnji stav o serklaži posljedica napretka medicine ili se jednostavno radi o modi u medicini?

19. listopada 2010.

ŠMINKANJE Koje pogreške najčešće rade žene kod make upa?

Prirodno je seksi Previše rumenila lice čini umjetnim, debela crta oko očiju može izgledati neprirodno, a previše pudera može sakriti prirodnu boju Piše: PETRA MEŠTRIĆ

Milijuni muškaraca misle kako žene nose previše šminke, dok se njima sviđaju one koje preferiraju prirodniji izgled. Čak je 18 posto muškaraca tijekom istraživanja priznalo da bi voljeli da njihove drage malo smanje doživljaje kod nanošenja “ratničkih boja”, no samo je polovica od tog broja ženama to i rekla.

Č

N

make upa na i kod nanošenja Umjerenost je važ

Možda se vama sviđ a, no muškarcima

vjerojatno ne

D

Uz nude make up

že cijeli dan izgledat ćete svje

D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Muškarci najviše vole kad žena izgleda prirodno

Kozmetički savjeti

u odnosu na osnovnu boju.

Kremasti ruž nježne, prirodne boje usana bit će pun pogodak za nude look.

No ne treba zaboraviti da je najvažnije od svega dobro se osjećati u svojoj koži. Neki ljudi vole biti drukčiji i isticati se. Svaku osobu odražava poseban stil.

Stoga poslušajte savjete svojih prijateljica i prijatelja jer mi sebe često doživljavamo drugačije nego što nas drugi doživljavaju.

Puno pudera Za mnoge muškarce šminka može predstavljati barijeru između njih i njihove partnerice, pa se čini da oni ipak više preferiraju žene koje njeguju prirodni izgled.

A koje su greške koje najčešće žene rade prilikom šminkanja? Žene često pretjeraju s puderom čiji cilj nije sakriti prirodnu boju nego sakriti sitne nedostati lj o jb ke. Prena e d više ruu je n menila up jer e k a m ne daje je a d u c prirodli st o n d n i sjaj o prir nego lice č ini umjetnim.

Crta oko očiju može izgledati lijepo ako je pažljivo nanesena u tankom sloju, debela crta oko očiju može izgledati neprirodno. S obzirom na sve to, čini se da je najbolji nude makeup.

U p r av o t a k v a š m i n k a izgledat će svježe u svako doba dana. Nude make up daje licu prirodnost. U nude make up spada lagana podloga, tonirajuća krema ili lagani puder. Prirodni izgled omogućit će vam mat (bez sjaja) sjenilo za oči. Kremasta sjenila za oči nažalost nisu postojana na vrućini i skupljaju se na pregibu gornjega kapka. Boje rumenila neka budu nježne, prozračne i to u svijetlim tonovima

ZA SPOJ NUDE LOOK Nude look idealan je za spojeve. Pravi muškarci neće primijetiti lagano bež sjenilo na kapku i smećkastu maskaru.

Samo će biti opčinjeni vašom “prirodnom ljepotom”. Ovaj savjet iskoristile su mnoge kozmetičke kuće te je zato velik izbor šminke u njihovim ponudama.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Pripremite na vrijeme kožu za zimu K

ako god mi mislili, zima nam je pred vratima. Počeli smo grijati prostorije, manje smo na svježem zraku, a i kada jesmo vani, onda nam o lice udara hladan zrak. Sve to utječe na našu kožu, prvenstveno na kožu lica i ruku. Pod utjecajem i izložena raznim faktorima koža je perutava, umorna i crvena. Ne preostaje nam drugo nego koži posvetiti svu pažnju, posebno zato jer je u tom periodu sva-

ki kožni problem još izraženiji. Suha koža postaje još suša, podložna borama te neugodnom osjećaju peckanja i zatezanja. Ako ne vodimo brigu o njoj, javit će se i lišajevi. Posebno trebamo njegovati tanku i osjetljivu kožu oko očiju koja ima malo lojnih žlijezda. Svima nam smeta hladnoća, što se manifestira suzenjem očiju i žmirkanjem. Suzenje dodatno isušuje kožu oko očiju, a žmirkanje utječe na

pojavu bora. Kreme oko očiju treba nanositi ujutro prije šminkanja i navečer nakon skidanja šminke. Dnevna krema oko očiju je najbolja kao lagani gel koji koža brzo upija tako da se možemo odmah šminkati. Najmodernije dostignuće su serumi. Oni obnavljaju strukturu kože i štite je od nepovoljnih vanjskih utjecaja te utjecaja starenja.

Stavljamo ih na očišćeno lice ispod dnevne ili noćne kreme.

Ženski svijet 45

19. listopada 2010.

DOZNAJEMO Sve je više žena koje varaju u braku i dugim vezama

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Prijateljstvo i kurveraj

D

Muškarcima ne treba konkretan razlog

P

da bi završili u krevetu s nekom drugom osobom

Tko će koga prevariti?

Ne dajte se zavarati, u braku i dugim vezama varaju muškarci i žene svih dobi te svih zanimanja, školovani i neškolovani, bogati i siromašni, ugledni i neugledni Piše: IRENA HARAČI iharaci@regionalni.com

- Ne postoji muškarac koji nije prevario ženu – ustvrdile su prije nekoliko mjeseci akterice jednog reality showa tijekom razgovora o muškarcima i vezama. Premda nije dobro generalizirati, jer činjenica jest da nisu svi muškarci isti i sigurno postoje oni koji su vjerni, muškarci varaju žene otkako je svijeta i vijeka.

Nema pravila No varaju i žene. I to, pokazuju neka novija istraživanja, sve više. Broj preljubnica u brakovima u zadnjih se 50 godina opasno približio brojci muškaraca koji varaju svoje supruge. Rezultati istraživanja koje su 2002. godine proveli sociolozi Atwood i Schwartz po-

kazalo je kako je 55 posto žena i 60 posto muškaraca tijekom braka imalo seksualne odnose s nekim drugim.

- Ne dajte se zavarati, varaju muškarci i žene svih dobi te svih zanimanja, školovani i neškolovani, bogati i siromaš-

!

ankete pokazale kako mirno ne mogu spavati ni novopečeni mladenci

Što treba znati o prevari?

Još nije točno definirano što je preljub. Dok je za neke prevara već i samo slanje sms poruke, drugima je to poljubac, a treći, najviše tolerantniji, prevarom smatraju tek seksualni čin.

Neke studije pokazale su kako žene češće varaju kada imaju ovulaciju, jer

se tada osjećaju poželjnije i ženstvenije, a muškarcima ne treba konkretni razlog zbog kojeg će prevariti.

Muškarci najčešće varaju kada im se za to pruži prilika, premda ima i onih koji će spavati s drugom ženom ako su nezadovoljni u vezi odnosno braku.

Ž

O N

ni, ugledni i neugledni. Varaju čak i predsjednici, sjećate se Clintona? Svatko je u opasnosti da bude prevaren – poručila je terapeutkinja Peggy Vaughn nakon što je izašla njezina

S

Muškarcima ne treba puno da bi poželjeli nekog novog

Neki prevarom doživljavaju već poljubac, drugi isključivo seks

anas je neki poseban dan. Osjećam se cool, a i ne izgledam loše! Ne patim od Narcisovog kompleksa i nisam ovisna o ogledalu, ali kad sam se pogledala u špigel, bila sam sigurna da je to - to! U odnosu na nekoliko proteklih dana, ovo je pjesma. rozujala sam gradom, a komada k’o u priči. Kao i udvarača! Ponude pršte na sve strane. Ali koju prihvatiti?! Ma, pričam ti priču. Nije sve tako idilično kako se čini. I nisu to pravi udvarači, nego oni koji pitaju reda radi, koji se, u biti, boje potvrdnog odgovora.

Zato, kad se kolebaš u namjeri da veliš “ne”, naglo skrenu u lijevo kako se slučajno ne bi predomislila. Ko’ ih šljivi? urim u jedan mali, ali odličan birc. Tu sam često na kavi s frendom koji ima neku dobru vibru. I još puno toga drugog što možeš zapaziti ako imaš filing za otkrivanje takvih stvari. njima ne govorimo, ali ih prepoznajemo.

Na svoj način čak ih vidimo i doživljavamo. One nas inspiriraju i motiviraju. Pune nam baterije! A kad mi taj frend, makar i usput, veli da danas dobro izgledam, onda fakat – dobro izgledam! I kaj mi treba više?

Cijeli se dan osjećam odlično. isu, međutim, svi frendovi takvi. Pogotovo ne oni koji se upucavaju komadima svojih najboljih frendova. Možeš li zamisliti seronju koji se na zajedničkoj večeri s još tri para počeo nabacivati svojoj frendici? I ženi svog prijatelja? ituacija je u trenutku postala frkovita. Jer svi su počeli sumnjati u sve. Iako nisu ništa komentirali, u zraku su visjela pitanja bez odgovora. Kao, kakav je to frend i koja mu je to fora, kaj se on stvarno u nju zacopal ili ju je samo provociral, je l’ to radil slučajno ili namjerno? A onda i posljednje, možda mu je ONA dala povoda za to, a mi ne znamo? oje baljezgarije! No, ovo nije ništa novo.

To se i prije događalo! Frendica je frendici otela dečka, dečko se spetljal s prijateljicom svoje partnerice, kućni prijatelji su postali neprijatelji jer je žena ulovila svog muža u krevetu s njenom kolegicom. Ili vlastitom sestrom, što je već rodbinski kurveraj! I? Ko je tu kriv? Ljubav sigurno nije!

knjiga “Monogamy Myth”, u kojoj je također iznijela ne baš optimistične podatke da će oko 60 posto muškaraca i 40 posto žena imati avanturu tijekom braka.

Velika većina istraživanja pokazuju kako se najviše prevara događa u dugim vezama, odnosno onima koje traju od pet godina naviše. No anketa koja

je provedena u Velikoj Britaniji pokazala je kako zapravo više nitko nije siguran te mirno ne mogu spavati ni novopečeni mladenci. Prema toj anketi, 18 % žena i 12 % muškaraca prevari partnera već u prvoj godini braka.

I tko još nakon ovakve statistike ima snage vjerovati u ljubav “dok nas smrt ne rastavi”?

K

Aromaterapija Eterično ulje ružinog drveta ublažava glavobolje R

Marija NEKIĆ Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

užino drvo raste u kišnim šumama u koritu Amazone i ugroženo je zbog prekomjerne i nemilosrdne sječe, dok je u šumama Francuske Gvajane potpuno nestalo. Često se koristilo za izradu luksuznog namještaja i okvira za slike, dok se eterično ulje intenzivno koristi u parfemskoj i kozmetičkoj industriji, zbog prekrasnog mirisa, te u prehram-

benoj industriji i industriji pića. terično ulje ružinog drveta pravi je aromaterapeutski dragulj. Ima općenito uravnotežujuće djelovanje na cijeli organizam, umiruje bez izazivanja pospanosti. jeluje protubakterijski, protugljivično i protuvirusno.

Umjereni je analgetik, olakšava glavobolje (naročito one izazva-

E

D

ne mučninom). Dobar je izbor za vrijeme napornog intelektualnog rada, ispita i dugotrajnih vožnji. Umiruje živce, stabilizira emocije i podiže raspoloženje.

Potiče regeneraciju tkiva i stvaranje novih stanica, ne nadražuje kožu, pa je neprocjenjivo za njegu suhe, osjetljive, upaljene, problematične i zrele kože te za tretiranje rana, ožiljaka i upala.

Ima dezodorirajuće djelovanje.

Potiče obrambene sposobnosti organizma i dobar je afrodizijak.

Njime se mogu tretirati infekcije uha, grla i nosa, akutni i kronični bronhitis te gljivična oboljenja kože i noktiju. o je izvrsno ulje za osobe koje su pod stresom i depresivne, jer osim što okrepljuje tijelo i um, krijepi i dušu.

T

46 Mali oglasi KUĆE ŽELIMORSKI d.o.o. agencija za promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim povjerenjem na tel. 330-063, 098/1661-177, www.zelimorski. com ozn.188c LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1431e NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite: tel/ fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c STARIJU kuću, potpuno uređenu, u Gojancu, centralno-plin, prodajem. Mob. 095/903-1861 ozn.173c KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1428e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.1438e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1438e PONUDA tjedna! Trosobna kuća 100 m² novouređena u A. B. Šimića, blizina POS- A i VI OŠ, povoljno!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuće! Škrijevec 40 m² 15.000 €, Mali Vrh 35 m² - 7.000 € , Ledinec 40 m² - 8.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica prilike! Novouređena kuća Gojanec - 80 m²- 36.000 € svi priključci (dva odvojena stana), kuća novija 70 m² Trnovec- 45,000 € (svi priključci), kuća Kneginec 130 m²- 75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Josipa Pupačića 130 m², Zinke Kunc 180 m², Kumičićeva 130 m² ,T. Miškuline 250 m², Bartola Kašića 150 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten.

Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob:091/352-0072 ozn. 1431e 3-SOBNI stan 55,80 m2 u Jalkovečkoj ulici sa spremištem u podrumu i podzemnom garažom, prodajem . Mob. 091/352-0026 ozn.1431e PREORUKA tjedna! Četverosobni stan 99 m² u centru grada u Stepinčevoj, pogled na park , etažno, vodomjer, povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRABANICE novogradnja najpovoljnije! 37 - m² dvosobni, 58 m² i 68 m² - trosobni , 79 m² - trosobni, 109 - četverosobni ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA centar! Novi trosobni stan 68,5 m², te luxuzni penthouse (peterosobni stan) 190 m² u Tina Ujevića, ispod cijene!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ISPOD cijene! Stan 54 m² u Z. Frankopana 950 €/m², 68,50 m² u Masarykovoj 950 €/m², 69,70 m² u Zagrebačkoj 850 € /m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI prilike! Luxuzni trosobni i četverosobni stanovi blizina centra, visoki standard opremljenosti po 1000 € = m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI i jednoipolsobni: Trakošćanska 31 m² , Supilova 31 i 40 m² , Z i Frankopana 35 m², T. Ujevića 35 m², Preloška 43 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI novogradnja: Trstenjakova 39 i 43 m² , Grabanice 40 i 63 m² , T. Ujevića 60 i 65 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI. Meštrovićeva 40 m², B. Radića 42 m², 52 m², 58 m², 60 m², Vrazova 44 m², Z. i Frankopana 52 m² 40.000 €… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI i četverosobni, novogradnja : Jurkovićeva 68 m²; Grabanice 60 m², 70m², 80 m², 95 m², Supilova 57 i 65 m²… Veneknekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c STAN u Supilovoj ulici, novogradnja, pogodno za ured, prodajem.

Mob. 098/246-177 ozn.109c

KUĆE: Gortanova 90.000 €, Kurelčeva, P. Miškine, K. Patačić, J. Kraša, F. Račkog, R. Horvata, Vidovski trg…Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c

MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c

KOMPLETNO adaptirana kuća od 113 m² (mogućnost nadogradnje), na parceli od 344 m², plin, centralno, novo, blizina centra, 90.000 €! MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr , 098/1644-483 ozn.141c

HITNO prodajem 3-sobni stan 85 m², Grabanice II, 2. kat i 1-sobni 32 m², Grabanice VI, 5. kat. Mob. 099/800-0557 ozn.171c

HITNO prodajem u centru Ilije stariju kuću, veliko dvorište i 2 gradilišta – Kostanjevec Breg.

Mob. 099/800-0557 ozn.171c KUĆU u R. Horvata 8, u Vž, 3 kupaonice, 7 soba, centralno, plin, struja, kompletno uređena, vrt, dvorište, garaža, prodajem. Mob. 098/396-566 ozn.3277

STANOVI Povoljno! Visoki rohbau, dvoetažni stanovi, 130 i 140 m², etažirano, cijena 600 €/m². Mob. 091/323-1269 ozn.3236

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.2992 TROSOBAN stan 69,20 m², 2. kat (sa dizalom), sa ili bez garaže u prizemlju (17,60 m² ili 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade. hr, 098/268-581ozn.192c JEDNOSOBNI stan, Zrinskih i Frankopana, 1. kat, vlastita brojila, prodajem. Mob. 098/859-350 ozn.3180 DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel.

098/622-082 ozn.1434e NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, dvoetažni (platiš 86 dobiješ 100 m²), s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, useljivo. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, cca 50 m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.3196 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem.

Mob.091/9023-321 ozn.3202

042/210-021, navečer ozn.3272

POSLOVNI PROSTORI HALU u gradu - 4 €/m² te kancelarijski prostor u centru Varaždina - 6 €/m², iznajmljujem. Javiti se na: 098/751-324 ozn.36c IZNAJMLJUJEMO do 1000 m² poslovnog prostora pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404. ozn.54c

PRODAJEM stan li iznajmljujem studentima. Mob. 098/734-024 ozn.3212

POSLOVNI prostori! Prodaje se poslovni prostor u Grabanicama 23 m² i poslovni prostor 60 m² hitno i povoljno ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBNI stan 54 m² u Trakošćanskoj, vrlo povoljno prodajem.

Mob. 091/1241-137 ozn.1370b

NOVOUREĐENI poslovni prostor 80m2 , Ulica braće Radića, povoljno.

Mob: 098/1621-441 ozn.1436e

SUPER atraktivan dvosobni stan, 46 m², sve etažno, u centru Varaždina. Mob. 098/912-8282, 042/213-203 ozn.3265

POSLOVNI prostor pogodan za urede, centar grada, iznajmljujem.

Mob. 098/267-653 ozn.130c

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², 30 €/m², kontejner 5x2,20 m i kuća u Gornjoj Rijeci, 15.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1430e

UHODANI poslovni prostor 35 m² u Zbelavi, Varaždinska 94, namijenjen za trgovina i sl., iznajmljujem.

Tel. 641- 786 ozn.301a UGOSTITELJSKI objekat u blizini srednjih škola, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.3259

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1437e

ULIČNI poslovni prostor 33 m² + skladište, kod placa, centar, za sve namjene, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.3276

GRAĐEVINSKO zemljište u Novoj Vesi, 1780 m², 16 €/m², prodajem.

Mob. 091/254-5388 ozn.1363b

CAFFE BAR u centru Čakovca, vrlo povoljno prodajem. Mob. 091/7917187 ozn.1371b

GRAĐEVINSKA zemljišta 500 2500 m², 3 €/m², kuća, struja, voda, 15.000 €. Moguća zamjena za automobil. Tel. 042/625-363 ozn.3204

2,5-SOBAN stan u Zagrebačkoj 74, I kat, potpuno namješten, etažiran, iznajmljujem. Informacije: 098/241-041 ozn.28c IZNAJMLJUJE se uhodani poslovni prostor u centru grada 150 m², povoljno za restoran! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c JEDNOSOBNI, namješteni stan u zgradi, Varaždin, blizina centra, etažno centralno, iznajmljujem.

Mob. 098/706-111, 098/646-262 ozn.3175 NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.3190 JEDNOSOBNI stan 33 m², namješten, sva brojila, grijanje plin, kabelska + Internet, nepušaču.

Mob. 091/9507-507 ozn.125c DVOSONI stan, potpuno opremljen, blizina Veleučilišta, iznajmljujem. Mob. 091/2147-309 poslije 16.00 h ozn.3221 TROSOBAN stan, centar, kompletno namješten, klima, 4. kat, lift, balkon, iznajmljujem studentima. Mob. 091/1455-949 ozn.1778 b

DVOSOBAN stan, iznajmljujem.

Tel. 261-462, mob. 091/579-1020 ozn.3246

ZEMLJIŠTE sa građevinskom dozvolom na Braču – Nerežišća, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.3259

VIKEND zemljište, Mali Vrh, vinograd s drvenom klijeti (sortni nasad). Mob. 091/570-4421,

KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241041 ozn.28c

POLUNAMJEŠTENI stan 30 m², u Ul. R. Boškovića, u Varaždinu te prazni stan 35 m², u Ulici Zrinskih I Frankopana, iznajmljujem.

Mob. 091/420-8466 ozn.1379b

GRADILIŠTA s lokacijskom dozvolom, Varaždin – Hrašćica, kod zaobilaznice, 2170 – 600 - 500 m², prodajem. Mob. 099/853-0930 ozn.3237

VINOGRAD, 2 godine star, na Vinica Bregu, prodajem. Mob. 091/5911-492 ili 042/711-207 ozn.1376b

19. listopada 2010.

VARAŽDIN, centar, iznajmljujem dućan 30 m² ulični i manji posl. prostor, frekventno mjesto. Mob. 098/792-016 ozn.1387b

NAJAM

SOBU, upotreba kuhinje, kupaone, centralno, internet, poseban ulaz, iznajmljujem studentu/ici.

Mob. 091/506-7749 ozn.3249 JEDNOSOBNI stan iznajmljujem samcu ili bračnom paru bez djece, na duže vrijeme. Mob. 091/570-4421, 042/210-021, navečer ozn.3272

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c UKLANJANJE koda ključa, povećanje snage motora (chiptuning), programiranje instrument tabla (km), reset airbag centrale. GSM: 095/8646-300 ozn.3230 EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c GARAŽE MONTAŽNE metalne od dekapiranog pocinčanog lima dim: 3 x 5 m. KAPITAL d.o.o., 042/313955, 091/904-8002 ozn.227c PRODAJE se karambolirana Opel Astra, 2004. g, 1,4 motor, linija G, sa četiri vrata, karamboliran, zadnji dio može u dijelovima, motor servisiran (knjižica), 80 000 km. Mob. 099/808-3334 ili 042/837-143 ozn 39d MAN 10.153, ‘95.g.., hladnjača, reg do 6/11 i MAN 8.150, ‘90.g., hladnjača, reg do 5011, prodajem

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

19. listopada 2010.

Mali oglasi 47

NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata..

Mob: 091/781-5790 ozn. 33c

povoljno. mob: 091/5917-552 ozn.1439e KIA PRIDE 1.3, ‘98. g., reg.

01/2011, u dobrom stanju. Mob. 095/838-7505 ozn.1440e AUDI B4, 1.250 €; Reno 5, diesel, 550 €; kupujem automobile svih marki, godišta, stanja, karambolirane. Mob. 098/777-095 ozn.3127 FIESTA ‘07./’08. g., 1.4 16 V, sva oprema, 1. vlasnik. Mob. 091/510-4657 od 08.00 – 15.00 h ozn. 3219 KOMBI TRAFIK 2006. Renault diesel, prijeđenih 35 000 km. Mob. 099/1902-323 ozn.3224 VW LUPO 1.0, 2004., reg. 08/2011, 76000 km, 37 KW, novi akumulator, servisiran. Mob. 098/650-597 ozn.1373b OPEL VEKTRA 2.0i, 1993. g., ABS – servo, put, računalo, cent., šiber, reg. 07.12.2010., 1.200 €. Mob. 091/336-8303 ozn.3266

POSAO ZA RADNO MJESTO: Vozač za domaći i međunarodni promet 2 djelatnika. Uvjeti su C i E kategorije. Nude se vrlo stimulativna primanja i beneficiran radni staž. Sve informacije na broj tel.

042/729-255, 091/1730- 001, ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS d.o.o., Biljevec 77, 42243 Maruševec ozn.17c

TRAŽIMO ozbiljnu, odgovornu i pedantnu osobu do 45 godina za čuvanje djeteta i pomoć u kućanskim poslovima u inozemstvu.

Stan i hrana osigurani. Informacije na tel: 098/916-3837, a nakon 25.

10. +4152/6721349 ozn.1441e PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače, može i priučeni. Tel. 214-175 ozn.200c KONOBARA-ICU u stalni radni odnos, tražim. Mob. 091/5588-772 ozn.3241 TRAŽIMO ženu koja ima iskustvo u radu s djecom, za čuvanje djeteta i povremeno obavljanje kućanskih poslova, u K. Marofu, radnim danom 15.00 – 19.00 h. Mob. 098/906-1998 oozn.3243

NEMATE posao? Trebate novac?

Imate posao? Premalo novca?! Želite li raditi i zaraditi, imate li iskustva u osiguranju i kreditima?!

Mob. 092/2929-106 ozn.3257 TRAŽI se ženska osoba za rad u lokalu. Mob. 095/8636-865 ozn.3270 TRAŽIM osobu za postavljanje tende na terasu. Mob. 095/8636865 ozn.3270

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3028 PVC STOLARIJE „MIPLAST“! Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Rasprodaja gotovih prozora uz nevjerojatne popuste! Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www.miplast.com ozn. 65c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367

OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj...

3D prikaz namještaja u prostoru.

Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja. Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c

LIMARIJA: montaža svih vrsta oluka, opšava, limenih pokrova, zidnih stijena, sendvić paneli, inox dimnjaci… IZO-MONT Švetak d.o.o., mob.091/795-2256 ozn.202c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i infromatike. Mob: 091/536-6716 ozn.216c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c

montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.3035

Mob. 099/7641-706 ozn.3177

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417373 ozn.3037

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob. 095/9155-123 ozn.1429e

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2849

UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. Povoljno! EKOFRUT d.o.o.

091/114-0598 ozn.1435e

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3052

GRAVIRANA ogledala sa pozadinskom rasvjetom i grijačem protiv zamagljivanja (kupaonska i sobna). Mob. 091/577-5346 ozn.3184

VODOINSTALATERI i keramičari: kompletna obnova kupaonica, kuhinja, sa svim radovima, glazure i knauf. Mob. 099/7080-792 ozn.3064

IZVODIM centralna grijanja te vodovodne instalacije i vršim sitne popravke. Mob. 098/940-7908 ozn.3193 IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/1697838 ozn.3198

VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364-242 ozn.254c

POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu? Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu.

Montiramo, popravljamo postojeći namještaj. Nudimo i prijevoz manjih tereta. Tel. 320-330, 098/405-602 ozn.3089

FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.2667

IZRADA fasada 8 cm već od 155 kn, strojno žbukanje, izrada knaufa, soboslikarski radovi, sa garancijom. Mob.091/7542-336 ozn.3164

IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića. Certifikat HUPED-a, Vjekoslav Mikić, 042/210-966 ozn.3211

ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Mob. 091/762-4286 ozn.3005

GRAĐEVINSKA firma nudi usluge svih vrsta unutarnjih i vanjskih radova te postave tlakavca. Može rad na terenu. Cijene veoma povoljne.

ENGLESKI-NJEMAČKI, stručna poduka za ispite, mature, testove i certifikate. Mob. 091/9599-528 ozn.3222

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i

STARE i nemoćne primam na skrb i njegu u dom, med. nadzor, 2.000,00 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.3201

48 Mali oglasi

OBRT ZA ZAVRŠNE radove, soboslikarsko – ličilačke, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob. 091/5133367, 099/814-1001 ozn.3232 PEČAR i KERAMIČAR: slaže i preslaže Kalijeve peći-kamine i postavlja keramičke pločice. Mob. 091/5704956, 042/330-893 ozn.3235 KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098/9163835 ozn.3242 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.3254 SOBOSLIKAR izvodi sve vrste usluga. Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9827-300, IVI d.o.o. ozn.3255 „GRAĐEVINARSTVO GORDAN“ obavlja sve vrste građevinskih radova, povoljno i kvalitetno. Dio može na odgodu plaćanja. Mob. 092/292-9335 ozn.3256 KERAMIKA: novogradnja i adaptacije. Brza i kvalitetna postava.

Mob. 099/512-0180, 091/896-1397 ozn.3260 PROFESORICA engleskog jezika daje instrukcije. Mob. 091/7919936 ozn.3267 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade;

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene.

Mob. 098/1320-197 ozn.3271

098/9828-338 ozn.147c

IZVODIM manje građevinske radove, unutarnje i vanjske, postavljam laminate.

Mob. 098/9023-372 ozn.34f

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.1433e

ŽIVOTINJE MALTEZERI, zdravi bijeli štenci male pasmine s hrvatskom rodovnicom, prodajem. Mob.098/9337128 ozn.300a ŠTENE BEAGLA (bigl), ženkica dvobojna, stara 2 mjeseca, u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/191-7545 ozn.256c ODOJKE i tovljene svinje do 120 kg, prodajem. Tel. 711-272 ozn.1368b PILIĆI za klanje, dohranjeni šrotom, težine 2,00 – 2,50 kg, cijena 12 kn/kg. Greda 140 kod Horbec, tel. 729-027 ozn.3250

OSTALO MINERALNO gnojivo NPK 0 : 10 : 30 sa magnezijem i borom (crveno - austrijsko), izuzetno povoljno. Mijenjamo običnu pšenicu za sjemensku pšenicu i ječam. POL JOPRIVREDNA ZADRUGA „JALŽABET“, prodavaonice: Jalžabet 647-344, Kelemen 647-270, Zbelava 207254, Trnovec 683-040, Šemovec 657-135 ozn.45c

BOŽIČNA drvca obične i srebrene smreke, prodajem. Upitati na mob.

098/562-862 ozn.3098

USTUPAM grobnicu, 2 grobna mjesta (slijepa grobnica) u starom djelu varaždinskog groblja, 7. polje, red 28, broj groba 37/370. Tel. 042/350-525 ozn.1442e MANJU kutnu garnituru na razvlačenje, jeftino prodajem. Zvati na: 098/962-3696 ozn.3185 GLAVOPER, 2 hidraulične stolice za frizerski salon u plavoj eko koži, malo korišteno, prodajem.

Mob. 099/511-0126 iza 20.00 h ozn.3187 PRIRODNI gel –Kamagra, spas za one koji žele maksimalnu potenciju, bez nus pojava. Hit u svijetu!

Mob. 092/298-4441 ozn.3191 HRASTOVE bačve, 400 l i 600 l, izvrsno stanje, cijena 0.50 €/litra, Varaždin. Mob. 095/2711-936 ozn.1364b

MALI OGLASI već od

KUPUJEM „EURO“ palete 80 x 120 („EUR“ žig) i palete 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob.

Od 1. listopada 2010. predaja malih oglasa, zahvala, posljednjih pozdrava i sjećanja obavljat će se na Kapucinskom trgu 5 (ulaz iz Blažekove ulice), umjesto u Gundulićevoj ulici 4.

Radno vrijeme: radnim danom od 8 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

40 kuna DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201 ozn.3216 CRNE kožne motorističke čizme, jednom nošene, br. 42, cijena 800 kn i DVD-R128 Recorder Samsung, 400 kn, prodajem. Mob. 098/9513142 ozn.3227 SADNICE za živu ogradu – lingustrun, buksus, tuje, prodajem.

Mob. 095/857-7118 ozn.1388b OPREMA za savate i kikboks, fuksari, kacige, hlače, patike, štitnici (Hamer, Kwon). Mob. 091/7947054 ozn.3240 BAGAT „Jadranka“, šivaću mašinu, prodajem. Upitati: 099/818-8803 poslije 18.00 sati ozn.3244b UGLJEN „LIGNIT“ (Kreka i Stanari),

19. listopada 2010.

drva, šljunak, sipina i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267834 ozn.3252

ZAHVALA Duboko potreseni smrću naše voljene

KUKURUZ u klipu „Zlatko“, prodajemo. Vlahović, Štefanec, Ludbreška 55, 042/657-484 ozn.3261

KREDITI NOVO! Atraktivna ponuda svih vrsta kredita za zaposlene, umirovljenike, na ostatak ili do polovine primanja. Bez konkurencije! Mob. 091/472-4723, 098/240-980, 091/788-0738 ozn.237c

BOŽICE VIRTH preminule 09. 10. 2010. u 56. godini života, nakon kratke i teške bolesti. zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, radnim kolegama i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili nam sućut i odar okitili cvijećem i svijećama.

Neka Ti je vječni mir i spokoj.

Zauvijek Tvoj suprug Franjo s obitelji i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 160.000 kn bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 €, do 160.000 kn bez C. L. i HROK-a. Pozajmice do 40.000 kn u roku 48 h. Anita, 091/603-7074 ozn.237c NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca. Pogodnosti umirovljenicima do 76 g.

Pozajmice do 50.000 kn. Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.3247 AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 098/937-0909, 091/1316-848, Kristina ozn.3247 NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c AKCIJA umirovljeničkih kredita u roku 48 h. Pozajmice i krediti bez HROK-a. Mob. 095/9034-395 ozn.159c POVOLJNI krediti za umirovljenike i zaposlene. Bez HROK-a do 160.000 kn, bez jamaca do 30.000 €, na ostatak plaće do 10.000 €.

Pozajmice do 20.000 kn. Mob. 099/8716-089, 091/5515- 616, Tomislav ozn.163c KREDITINI ured sa dugogodišnjim iskustvom nudi fenomenalne kredite za svakoga! 30.000 € do 2/3 primanja, bez HROK-a i C/L do 10.000 €. Akcija umirovljeničkih kredita i pozajmica 50.000 kn/24 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 098/180-7778 ozn.237c KREDITI bez HROK-a i C.L. do 160.000 kn, do polovice primanja 30.000 €. Pozajmice 50.000 kn/24 h. Jasna, 098/792-292, 092/2697985 ozn.237c NOVO! Ured Varaždin i Varaždinske Toplice! Krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a i C.L. Pozajmice do 30.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 primanja do 17.000 €. Umirovljenici do 95 g. starosti – pozajmice. Mob. 098/291-004, 042/205-905 ozn.237c TREBATE pomoć? Brza realizacija pozajmica i kredita, inozemne mirovine, pozajmice za starije osobe, bez HROK-a i C.L. Mob. 095/9860779, 095/879-2859 ozn.237c NOVOOTVORENI ured – V. Toplice i Varaždin! Muče vas postojeća zaduženja, crne liste, godine?

na voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

ZVONKA LUKAČIĆA 21. 10. 1973. – 21. 10. 2010.

Supruga Marija, djeca, unuci i praunuci

TUŽNO SJEĆANJE

DANIJEL SLATINA Pet godina je prošlo što Te zemlja krije,al’ samo da znaš, nikom lako nije. Da Te stvarno nema, naš razum ne shvaća, a srce još teže prihvaća.

Obitelj

Najbrža realizacija bez jamaca, na ostatak plaće, pozajmice u roku 24 h. Umirovljenici do 90 g. starosti – pozajmice odmah. Mob. 095/569-2711 ozn.237c BUDUĆNOST koja pruža više, put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L. Krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Umirovljenici do 95 g. života – pozajmice do 20.000 kn.

Mob. 098/138-8354 ozn.237c HIT krediti za umirovljenike do 95 g. života, realizacija u roku od 24 h, kamata samo od 5 – 7 %. Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/8627400 ozn.237c KREDITI do polovice plaće ili mirovine do 30.000 €, do 160.000 kn bez HROK-a, inozemne mirovine bez ustega. Umirovljenici pozajmice do 90 g. starosti – odmah te inozemne mirovine.

Mob. 098/9055-687, 098/290-971 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo!

Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a. Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn - odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn. Kreditni ured Varaždin i Novi Marof. Mob. 098/964-5711 ozn.237c NAJBOLJI nenamjenski krediti – kamata 8,99 %! Strane mirovine – 7.000 €, pozajmice – 50.000 kn!

Mob. 099/418-0841, 092/291-8964 ozn.237c KREDITI bez HROK-a i jamaca do 20.000 €, 210.000 kn/120 rata, Boxmark, Konzum i svi koji ne vrše AZ, pozajmice do 50.000 kn. Mob. 092/2929-106 ozn.237c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L , zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.2820 GOTOVINSKI, nenamjenski, hipotekarni i stambeni krediti. Najniža kamata. Zatvaranje dugovanja.

Mob. 098/920-2090, 095/5784932, 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.3223 NAJPOVOLJNIJI krediti! 30.000 € bez jamaca, 160.000 kn bez HROK-a, 7.000 € na ostatak plaće.

Pozajmice u 24 h. Nudim posao!

Slavica: 091/904-3612, 095/5581759 ozn.3231 ODLIČNI krediti: gotovinski bez HROK-a i C. L.; na ostatak primanja na 5, 7 i 10 g. pozajmice! Mob. 095/579-4224 ozn.3245 JAVITE se s povjerenjem! Krediti do 220.000 kn bez HROK-a, na ost. plaće, pozajmice – odmah. Mob. 092/292-0831 ozn.3268 DO 160.000 kn bez HROK-a i C. L. , pozajmice odmah, na ost. plaće, do polovice – 220.000 kn. Mob. 098/191-9955 ozn.3268 KREDITI preko polovice plaće, pozajmice do 30.000 kn, bez HROK.a i C.L. do 160.000 kn. Mob. 091/9769309 ozn.3268 RJEŠENJE za neuredne otplate i C. L., do 160.000 kn, pozajmice do 30.000 kn, do polovice plaće – 220.000 kn. Mob. 099/6700-894 ozn.3268 NOVO – pozajmice – odmah, krediti do 220.000 kn bez jamaca, na ostatak plaće do 12.000 €, do 160.000 kn bez HROK-a i C. L. Mob. 095/908-2205, 099/417-2817 ozn.3275

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c DVOJICA prijatelja 41 i 45 g. traže mlađu žensku osobu za intimno druženje u troje. Mob. 092/2972055 ozn.3179 MUŠKARAC traži žensku osobu od 26 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena.

Mob. 099/6877-491 ozn.3258 MUŠKARAC 45 g. traži ženu za druženje u diskreciji! Mob. 091/1116119 ozn.3248 DEČKO 38 g., traži djevojku, ženu 29 - 37 g., Ivanec, Varaždin, ozbiljna veza. Mob. 099/513-5475 ozn.3273

Zahvale i sjećanja 49

19. listopada 2010.

VOLJENA , NIKAD ZABORAVLJENA

ZAHVALA

ARIJANA GOTAL

povodom smrti drage mame, svekrve, punice, bake i prabake

Nosim Tvoje srce, nosim ga u svom srcu.

JOSIPE PONGRAČIĆ

Mama

preminule 09. 10. 2010. godine u 101. godini života.

NIKAD ZABORAVLJENA - NIKAD PREŽALJENA

ARIJANA GOTAL Plamen Tvoje duše ugrijao je naša srca i svijetlit će u njima zauvijek.

Roditelji, sestra i mala Ena

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima na upućenim izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama te svima koji su je ispratili na posljednji počinak. Zahvaljujemo ravnateljici Alici Gotal i osoblju I. kata Doma socijalne skrbi Lekić. Veliko hvala vlč.

Josipu Drvoderiću i fra Josipu Patrčeviću na dostojnom ispraćaju i riječima utjehe.

Ožalošćeni: sin Blaž, snaha Štefanija, kći Štefica s obitelji, unuk Nenad, unuke Snježana i Blaženka s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom

dragoj punici, baki i prabaki

ZVONKU BENČIĆU

JOSIPI PONGRAČIĆ

20. 10. 1998. – 20. 10. 2010.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

Obitelji Jakopanec i Peharda

ZAHVALA

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i svekrve

povodom smrti naše drage supruge, majke, sestre, punice i bake

koja nas je napustila u 83. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svima na izraženoj sućuti, prisustvu na posljednjem ispraćaju te cvijeću i svijećama.

preminule nakon duge i teške bolesti 12. 10.

2010. godine u 62. godini života.

na

Ožalošćeni: suprug Stjepan, kćeri Draženka i Snježana, zetovi Ivica i Dominik, unuci Dominik, Mario, Marin i Alan

17. 10. 2008. – 17. 10. 2010.

Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem od srca zahvaljujemo bližoj i daljnjoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svima koji su poznavali našeg dragog Marija. Najiskrenije zahvaljujemo dr. Ž.

Vojnoviću te ostalim liječnicima i sestrama Hematološkog odjela i bolničkoj ljekarni Opće bolnice Varaždin. Veliko hvala Vindiji d. d., prijateljima iz dvorca, Varteksu d. d., skupini 32-32, mehaničarima i bravarima i ostalim djelatnicima, Phoenix farmaciji d. d., DVD-u Kučan Gornji i molitvenoj zajednici „Kraljica ljubavi“. Također zahvaljujemo vlč. Karlu Koračeviću i vlč. Ivici Bogdanoviću na lijepom ispraćaju i misi zadužnici za našeg dragog pokojnika.

Neutješna obitelj Bogović

voljenom i dragom sinu

MARIJU BOGOVIĆU Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u meni cijeloga života.

Tvoja majka Marija

VALENTA PLANTAKA

SJEĆANJE

preminulog 11. 10. 2010. nakon teške bolesti u 50. godini života.

DANICE GRĐAN

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima, djelatnicima Fine i Varteksa te svim dragim ljudima koji su bili uz nas, uputili nam riječi utjehe te svojom nazočnošću, cvijećem i svijećama našu dragu pokojnicu dostojno ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo liječnicima i sestrama na trudu i pažnji tijekom liječenja. Veliko hvala pjevačkom zboru Arka te velečasnom Dodleku na toplim riječima oproštaja.

Obitelj Tumpić

MARIJA BOGOVIĆA

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

GIZELE TUMPIĆ

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog sina, supruga, oca, djeda, brata i svekra

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu

MARIJU BOGOVIĆU Najdraži moj, anđele moj mili. Nikada neću naći riječi kojima bih Ti mogla zahvaliti na Tvojoj dobroti i na svemu što si mi u životu pružio.

Hvala Ti, moj Mario na svakoj toploj riječi, svakom nježnom pogledu i svakom toplom zagrljaju. Jedino moje, znam da će doći dan kad ću opet u Tvoj topli zagrljaj pasti. Neka Te čuvaju anđeli.

Tvoja supruga Mirjana

Daleko na nebu Tvoj je novi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom…

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji sinovi s obiteljima

SJEĆANJE na drage

EVU † 20. 10. 2007.

voljenom ocu

Duboko dirnuti brojnim izrazima tople sućuti i iskrene pažnje na posljednjem ispraćaju našeg dragog supruga, oca, djeda, bratića i tetka

MARIJU BOGOVIĆU

ANTUNA SPAHIJE blago u Gospodinu preminuloga u 69. godini života.

ĐURČEVIĆ Hvala svima koji ih se sjećaju!

ZAHVALA

IVANA † 20. 11. 1984.

Obitelj

SJEĆANJE

IVANČICA (NANA) KUČINIĆ rođ. BENKO

izražavamo veliku zahvalnost svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su s nama podijelili tugu i u tim teškim trenucima bili uz nas. Od srca hvala najbližim susjedima na pruženoj pomoći i suosjećanju s našom boli. Gospodinu župniku kapucinskog samostana zahvaljujemo na molitvama i utješnim riječima oproštaja, a „Glazbi Željezničara“ Varaždin na dirljivoj glazbi kojom su uveličali posljednji mu ispraćaj na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Božena, kćeri Žaklina i Sanja, unuk Teo, zet Srećko, šogorica Katarina, šogor Marijan, nećakinja Maja te nećak Tomislav s obitelji

Laku noć, moj anđele. Ostavi svoje tople riječi za neki drugi dan, znam što si mi želio reći i znam da Ti znaš što Ti ja želim reći.

Hvala Ti oče što si naš život činio ljepšim.

Tvoj sin Saša

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom ocu

MARIJU BOGOVIĆU Dragi moj oče, srce moje prepuno je tuge, jer Ti sada sanjaš snove duge. Hvala Ti što si sa mnom radost dijelio, hvala Ti što si mi toliko ljubavi poklonio. I uvijek ću Te čuvati u srcu svom i moliti Boga da mi Te čuva, da čuva dušu dobrog oca moga.

Tvoj sin Tihomir sa suprugom Kristinom

15. X. 2008. – 15. X. 2010.

Dvije godine su prošle, a Tebe nema.

Voljena i nikad zaboravljena.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najbliži

ANTUNU SPAHIJI

ZAHVALA

Beskrajno Ti hvala na svemu dobrome i lijepome što si kroz život učinio za nas. Zauvijek ćemo Te nositi u našim srcima i sjećanju! Neka Ti je blagoslovljen put kojim si otišao, a Gospodin Ti podario vječni mir!

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i brata

našem dragom

Tvoji: supruga Božena, kćeri Žaklina i Sanja, unuk Teo i zet Srećko

IVANA KUČKA preminulog u 80. godini života.

Ožalošćeni: Supruga Katarina, sin Zdravko, kći Andreja, zet Robert, unuci Damjan i Elena, Sanja, brat i sestre, šogorica i šogor

SJEĆANJE

AUGUSTA-KUKI ANTOLIĆ 1975. – 2010.

Obitelji Antolić, Dondur i Lipljin

voljenom djedu

MARIJU BOGOVIĆU Dragi naš djede, nikada se nećemo za Tebe bojati, jer anđeli bijelih krila Tebe će uvijek čuvati, a svake noći u snovima ćemo se opet susresti i ponovo Tvoju ljubav i dobrotu osjetiti.

Tvoje unučice Lorena, Lana i Karolina

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE na voljenu

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima i svim znancima na izraženoj sućuti i prisustvu na posljednjem ispraćaju.

Posebno hvala HMP Varaždin, ambulanti Vidovec i kapelanu Nikoli na dostojanstvenom oproštaju. Veliko hvala svima.

POSLJEDNJI POZDRAV

NATAŠU LAZIĆ 21. X. 2007. – 21. X. 2010.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Mama i Tvoj anđeo Roko

voljenom bratu, šogoru i ujaku

MARIJU BOGOVIĆU U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Na grobu Tvome tiho se molimo, u nama tišina nijema.

Toliko Te trebamo, a Tebe nema.

Sestra Ivančica, šogor Jožek, nećakinja Tatjana s Dejanom, Dea, Lea, Tin i baka Vera

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu unuku i kćer

na supruga i oca

NATAŠU LAZIĆ

MARIJANA KOSTANJEVCA

21. 10. 2007. – 21. 10. 2010.

24. 10. 2008. – 24. 10. 2010.

Nikad zaboravljena.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji djed Drago i tata Bobo

Tvoji: Jadranka, Iva i Marin

50 Zahvale i sjećanja

19. listopada 2010.

SJEĆANJE na dragog supruga i tatu

OTTA PATAFTU 22. 10. 1996. – 22. 10. 2010.

Tvoji Štefica, Otto i Edo s obiteljima

BOLNO SJEĆANJE na voljenog sina

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti

na strica i strinu

JOSIPA MARTINČEVIĆA preminulog 05. 10. 2010. u 67. godini života.

Duboko potreseni smrću, ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, koji su nam izrazili sućut, njegov odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Agata, sin Dražen, kći Ljiljana, unuci, praunuci i ostala tugujuća rodbina

MINĐEK IVANA

i

30. 10. 2007. – 30. 10. 2010.

MARIJU 04. 10. 2009. – 04. 10. 2010.

Nećak Zvonimir s obitelji

NENADA FLAJŠMANA 19. 10. 2008. – 19. 10. 2010.

Na Tvome grobu, anđele, dvadeset bijelih je ruža, al’ one venu… venu od naših boli i gorkih suza. Zatvaramo oči misleći na Tebe, da smo barem tamo… tamo kraj Tebe.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Mama i tata

BOLNO SJEĆANJE na voljenog brata

NENADA FLAJŠMANA Nisi Ti, brate, otišao daleko, jer svakog trena spomene Te netko, al’ to još više, još jače boli, jer brat se, i kad ga nema, neizmjerno voli.

Braća Nikola i Tomislav

ZAHVALA povodom smrti našega dragog oca, djeda i pradjeda

JAKOBA JAGIĆA koji nas je napustio nakon duge i teške bolesti 08. listopada 2010. u 87. godini života.

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, kumčadi, susjedima i prijateljima koji su nam uputili tople riječi sućuti i okitili odar cvijećem. Posebno hvala velečasnom Miji Horvatu i župnom vikaru Tomislavu Dodleku na duhovnoj potpori i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: sinovi Josip i Tomica, snahe Darinka i Zorica, unuci Ksenija, Hrvoje sa suprugom Danijelom, Mirela, Mateo, Nikola i Andrea te praunuka Leni

U SPOMEN

IVICA GMAJNIĆ 20. X. 2004. – 20. X. 2010.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Neka Te anđeli čuvaju.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na našu dragu

KATICU ČVRK 19. X. 2009. – 19. X. 2010. Živiš vječno u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

BOLNO SJEĆANJE

IN MEMORIAM

ZAHVALA

na dragog i dobrog unuka

RUŽA HORVAT

Napustila me moja

NENEKA Unuče moje milo, bolno se pitam što se one STRAŠNE noći zbilo? Istine nema kao i prije, a Tebe, anđele, zemljica krije.

Tko nam nanese tolike boli, drugo ne zaslužuje, neka… nemirna savjest ZAUVIJEK optužuje. Anđele, za Tobom mi suza suzu stiže, a duša boli…

Neutješne: baka Slavica i prabaka Helena

30. 08. 1933. – 09. 10. 2010.

LJILJANA

„Bože, tko je kao Ti! Trpljenja mnoga i velika bacio si na me, ali Ti ćeš me opet oživiti i opet me podići iz dubine zemlje.“ Voljenoj mami i baki

U dubokoj boli zahvaljujem svima koji su je ispratili na vječni počinak.

Dragutin

Sara, Emina, Vera

POSLJEDNJI POZDRAV TUŽNO SJEĆANJE

našoj dragoj

MARIO SKROZA BOLNO SJEĆANJE na voljenog nećaka

NENADA FLAJŠMANA Tvoj blagi osmijeh snagu nam daje, živjet’ se mora, mora i dalje…

Tvoji: Jasenka, Zdravko, Martina i Helena

20. 10. 2007. – 20. 10. 2010.

Otišao si bez pozdrava, bez „zbogom mama“.

Koliko boli Tvoj odlazak, znamo samo Ti i ja.

21. X. 1981. – 21. X. 2010.

Slatko snivaj, moj anđele, nek’ radost rođendana anđeli s Tobom podijele. Na Tvom grobu svijeće i cvijeće i molitva naša tiha.

Nek’ rođendanu Tvom se pridruže, kad ne možemo da Te zagrlimo i poklonimo Ti ruže.

SJEĆANJE na dragog prijatelja

SJEĆANJE

NENADA FLAJŠMANA

dragoj mami i baki

19. 10. 2008. – 19. 10. 2010.

DANICI POCEDULIĆ

Vrijeme ne donosi zaborav. Fališ nam…

14. 10. 2008. – 14. 10. 2010.

Kristina, Tihana, Tamara, Iris, Mateja, Boro, Davor, Goran, Neno, Matek, Vanček, Goran, Zoran, Nixa, Frenki, Buc, Marin, Marcel, Kizo, Marek, Tušek, Luka, Filip…

S kim podijeliti tugu, s kim podijeliti sreću, kad Ti samo mogu na grobu zapaliti svijeću? Prolazi vrijeme, al’ bol ne briše, što dalje ide, boli sve više.

Obitelj Kranjčec

LJILJANI FAJFARIĆ–KOREN Božena, Renato, Amela

ZAHVALA povodom smrti naše drage majčice, bake i svekrve

ANASTAZIJE CESTAR rođene BIŠKUP koja je blago u Gospodinu preminula u 92. godini života.

Ovim putem izražavamo zahvalnost svima koji su podijelili našu bol i tugu te nam dragu pokojnicu ispratili na vječni počinak.

Posebno hvala obiteljima Plavec i Koščak, koje su u najtežim trenucima bile uz nas. Ujedno zahvaljujemo gospođama Ljerki, Gabrici i Cintiki koje su uveličale svetu misu zadušnicu.

Obitelj Cestar

SJEĆANJE

IVAN PLASAJEC 21. X. 1999. – 21. X. 2010.

ZAHVALA povodom smrti voljenog sina i brata

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

Tvoji: mama te brat s obitelji

SJEĆANJE na dragog

MIRKA BAJZA 19. 10. 2006. – 19. 10. 2010.

Uvijek si s nama u mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

DAMIRA POMPERA preminulog 10. 10. 2010. u 51. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Duboko potreseni smrću, ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, koji su nam izrazili sućut, njegov odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili našeg voljenog Damira na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo gospodinu ravnatelju, svim liječnicima i medicinskom osoblju Opće bolnice Klenovnik, svim djelatnicima Hitne pomoći Varaždin i gospodinu velečasnom Kapucinske crkve Varaždin na lijepim riječima ispraćaja i molitve. Čuvali Te anđeli. Počivaj u miru Božjem!

Ožalošćeni: mama Vera i brat Mladen - Bata

SJEĆANJE

SLAVKO SRAGA 20. 10. 2005. – 20. 10. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BRANKO SKUPNJAK 22. 10. 2007. – 22. 10. 2010.

A sjećanja su tako živa…

Tvoji: supruga Anka, kći Jasenka, zet Ivica, unuci Zoran i Ivana

SJEĆANJE na dragog i nezaboravnog

JURJA PETRIŠA 22. 10. 2003. – 22. 10. 2010.

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijeloga života.

Supruga Ljubica i sin Alen

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

bratiću

na voljenog sina

DAMIRU POMPERU Od sestrični Božene, Dragane, Ljiljane i Mirjane s obiteljima

MLADENA JURINIĆA 21. 10. 1998. – 21. 10. 2010.

Roditelji i sin Robi

Zahvale i sjećanja 51

19. listopada 2010.

ZAHVALA

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda

ŽELJKO CANJUGA

MARIJANA POTOČNIKA

18. 10. 2008. – 18. 10. 2010.

ĐURĐICE MEGLA rođ. NOVAK

preminulog 10. listopada 2010. u 77. godini života nakon duge bolesti.

Nema Te, ali si tu, svugdje s nama i uz nas.

preminule u ponedjeljak 11. listopada 2010. nakon kratke i teške bolesti u 77. godini života.

Dirnuti pažnjom i izrazima sućuti svih koji su s nama podijelili tugu i bol u trenucima rastanka s našom dragom Đurđicom ovim putem izražavamo najiskreniju zahvalnost, svoj rodbini i prijateljima koji su nam nesebično pomagali, susjedima te župniku Crkve sv. Nikola Stjepanu Najmanu na dirljivim riječima oproštaja, djelatnicima tvrtke „Kogl i Plavec“, kao i svim dobrim ljudima koji su cvijećem, svijećama i molitvom ispratili pokojnicu na vječni počinak. Daleko na nebu Tvoj je novi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom. Veliko hvala svima!

SJEĆANJE

IVAN ŠESTANJ PERIĆ 23. 10. 2000. – 23. 10. 2010. Čuvam uspomenu na Tebe.

Supruga

Ožalošćeni: suprug Ladislav, kćerke Dijana i Miljenka, unuci Aleta, Marina, Petar i Filip, praunuk Adrian

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog oca, djeda, pradjeda i svekra

VALENTINA NOVKA koji je blago u Gospodinu preminuo u 92. godini života.

Duboko dirnuti pažnjom u teškim trenucima boli i tuge zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas, pružili nam riječi utjehe te tatekov odar okitili cvijećem i svijećama. Posebno hvala djelatnicima Odjela za ortopediju OBV-a, Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, HDZ-u Kučan Marof, Zboru nogometnih sudaca Varaždin i kolegama kompanije Zepter International. Veliko hvala župniku Karlu Koračeviću i pateru Vladimiru Mustaču na toplim riječima oproštaja i molitvama. Iskreno zahvaljujemo svima koji su našeg tateka voljeli, cijenili i poštovali. „Otišao je otac moj polako kao da u šetnju neku kreće, dal’ je znao da se vratit’ neće. I mati znala mi je reći: ‘Bog je dao srce mu od zlata’, još i danas čujem one riječi: ‘Samo dobre Bog na kraju čeka’.“ U mislima i molitvama Tvoji: sinovi Ivan, Josip i Perica, kćeri Marija, Ana i Milica te brojni unuci, praunuci, snahe i zetovi

TUŽNO SJEĆANJE Dirnuti pažnjom i izrazima sućuti te riječima utjehe najiskrenije zahvaljujemo dragoj rodbini, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak.

Posebnu zahvalnost izražavamo svom medicinskom osoblju te kanoniku Igoru Radašiću na dirljivim riječima oproštaja.

SJEĆANJE

voljenom suprugu

25. 10. 2009. – 25. 10. 2010.

MARIJANU

Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će u nama cijelog života.

Sve dok živim, ljubavi moja, živjet ćeš i Ti, u mojem srcu, mislima i sjećanjima.

Obitelji Horvat i Habulan

Tvoja tužna supruga Milica *****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIP MARTINEZ – KIKI

dragom ocu i djedu Od smrti Te nismo mogli oteti, od zaborava ćemo Te sačuvati, po dobroti pamtiti, a s ljubavlju spominjati!

Mladen, Snježana, Renato i Dorotea *****

tateku

voljenom ocu i djedu

VALENTINU

„…ak Ti i nisam došel, ak sam pozabil Te zvat, ja Ti se znova kunem, zatajil Te ne bum nigdar!“

24. 10. 2008. – 24. 10. 2010.

Živio si dobro, smijao se često i mnogo volio, ovaj si svijet ostavio boljim no što si ga našao.

Tvoji Ivanka, Nataša, Kruno *****

Gledala sam kroz prozor, oblačno je nebo bilo, i u tuzi mislila gdje si Ti. No zraka sunca mi dodirne ruku, znala sam da si to Ti, moj djed najdraži.

Vole Te Iva i Luka

Zoran, Barbara, Petar, Ema

Tvoja Mili

SJEĆANJE na našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

ZAHVALA

JOSIPA DARABUŠA

SJEĆANJE

povodom smrti naše supruge, mame i bake

na voljene roditelje

21. 10. 2008. – 21. 10. 2010.

U tišini palimo Ti svijeće, a spomen na Te nikad prestat neće!

Obitelj

GABRIJELE ŽITNJAK

PLANTAK i

Tvoja obitelj

VINCENCIJE HORVAT

POSLJEDNJI POZDRAV

TOMU

Godine prolaze, a ljubav, uspomene i sjećanja ostaju.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJE ZBOGOM

24. 11. 1992. – 24. 11. 2010.

NIKOLA MIŠAK 22. X. 2007. – 22. X. 2010.

Ožalošćeni supruga Milica, sinovi Mladen i Zoran s obiteljima

*****

Hvala Ti za svaku toplu riječ i divne trenutke koje smo provodili zajedno.

Supruga Božena, kćerke Aleksandra i Ana s obitelji

MILKU 24. 10. 2007. – 24. 10. 2010.

Sinovi Josip, Slavko, Stjepan i kći Danica s obiteljima

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i kumovima te svim dragim ljudima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo svem medicinskom osoblju koje joj je pomagalo u njezinoj dugoj i teškoj bolesti. Zahvaljujemo svećenicima župne Crkve sv. Nikola na lijepom ispraćaju.

Ožalošćeni: suprug Josip, kćeri Vesna i Jasenka, zetovi Josip i Vjekoslav, unuke Mirna, Maja, Dunja i Mia te ostala tugujuća rodbina

MARIJANA POZDER HABULAN 23. X. 2007. – 23. X. 2010.

SJEĆANJE

Jedne kišne jesenske noći, sklopila si svoje umorne oči. Hladna zemlja dom Ti postala, a nama tuga i bol ostala.

na drage roditelje

ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog nam i voljenog sina, supruga, oca, djeda, brata i tasta

SLAVKA BOSAKA preminulog nakon duge i teške bolesti 08. 10.

2010. godine u 69. godini.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću te ispraćaju našeg dragog pokojnika.

Posebna zahvalnost dr. Bojani Škvorc, dr. Vlatku Pavliću, dr. Damiru Vargi te ostalom osoblju bolnice Klenovnik. Posebna hvala djelatnicima Proizvodnog područja HE Sjever, umirovljenicima Proizvodnog područja HE Sjever, Obrtničkoj komori Varaždinske županije te Varkomu d. d. Varaždin. Veliko hvala vlč. Miji Horvatu na dirljivim riječima molitve i oproštaja od pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Ksenija, sin Zlatko, unuke Maja i Sara te zet Krešimir

Tvoji: mama, braća, šogorice i nećaci

BEDENIK SJEĆANJE

MARIJANA POZDER 23. 10. 2007. – 23. 10. 2010.

Tvoj grob pun je cvijeća, tiho plače svaka svijeća. Život bez Tebe tužan je, uspomena na Tebe vječna je.

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANA

MARIJU

† 22. 10. 2006. † 24. 03. 2010.

Daleko na nebu vaš je dom, a mi vas čuvamo s tugom u srcu svom!

Vaša djeca s obitelji

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoje Maja i Sara

Suprug Zdravko, djeca Mihael, Mihaela i Manuel

SJEĆANJE SJEĆANJE

dragom djedu

SLAVKU BOSAKU

na voljenu

BERTU SVJETLÜČIČ rođ. PETERNELL

U SPOMEN našem dragom

17. 10. 2006. – 17. 10. 2010.

ANTUNU MAŠIĆU

21. X. 2009. – 21. X. 2010.

Tvoj dragi lik, ljubav i dobrota, živjet će u nama zauvijek.

Domagoj i Srećko

Kćerka Olga-Helga, unuka Silvija Bartolić s obitelji i unuk Igor Vincek s obitelji

21. 10. 2009. – 21. 10. 2010.

U tišini vječnog mira zauvijek Te prate naše misli, molitve i sjećanja. S ljubavlju i poštovanjem

Prof. dr. RUDOLF NJEGAČ

Tvoja obitelj

52 Vaš kutak

19. listopada 2010.

Što čitati?

Ferdinand Konšćak

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Svi su znali, svi su znali, da su zajeb..i Piše: RADAR

V

ratija se Ivo, di je bija, di je bija, di je bija, lipo mu je bilo. Kak i ne bi bilo, kad je bija vu parlamentu. Med svojimi, bivšim pajdašima. Kam se bu pak vrnul .

Skoro. Radi imuniteta. A i zgledalo je kak da nigda ni otišel. Z velke predstave za stoku sitnog zuba i ostalih kaj se tak tretiraju.

Kesil se kak da je još na pozornici. Vu igri, na vrhu. Nečega. Makar na čase više ni tak bilo. Ali, pak bu bilo. Pa bu Kum glavom i telom vu parlamentu, a ne samo duhom svojim. Pa se nekima, kak barba Luki, više ne trebal ukazivati njegov lik i delo. A bu bliže i onima z istražnoga tabora, kaj su ga prek stola, svakaj spitavali, većinom bez veze. Zato kaj su kakti morali doznati bar nekaj o domaćoj naftnoj zadrugi kaj su je vrli maheri dali v ruke Mađarima. e pametna nacija hoće znati ko je se za te mutne posle znal? Ivo veli: si su znali, si su znali, da smo Inu dali. Si pri vrhu. Ko nije? A na kraju, ve se si ti delaju mutavi, kak da ništ znali nisu. Najemput su pak postali senilni ili su amneziju dobili. A to je, kak mi se vidi, opće poznata navika i bolest nacije. Posebno onih kaj mesto antisklerina rajše vazelin imaju.

V

Damir Zorić, Ferdinand Kon š ćak , misionar i istraživač, drugo, dopunjeno izdanje, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 2002.

Uz Svjetski dan misija (o kojemu opširnije pišemo na str. 24) ovom prilikom preporučam dva izdanja o Ferdinandu Konšćaku, varaždinskom misionaru i istraživaču Donje Kalifornije u 18. stoljeću. Ovu je knjigu napisao Damir Zorić, kojega se možda sjećate iz saborskih klupa i Vladinih ureda.

Danas se bavi vođenjem osiguravateljskih kuća, ali po struci je doktor etnologije, a najvažnije djelo mu je upravo ova knjiga u kojoj je Konšćakovo djelovanje odlično postav io u pov ijesni kontek st te č itko ali temeljito predstavio sve ono čime je Varaždinac davno zadužio Meksiko, ali i Europu kojoj je otkrio nebrojene činjenice o Novome svijetu.

Prigodni jesenski aranžmani

S

ivi i prohladni jesenski dani stigli su i prije nego što smo se nadali. To nas svakako tjera da još jednom promislimo kako ćemo urediti grobove naših najmilijih za Dan mrtvih. Pod prijetnjom mraza i niskih temperatura preporučamo da vaša odluka bude trajni aranžman. Bit će lijepo da taj trajni aranžman u sebi sadrži mediteransko lišće koje dobro podnosi niske temperature, a vrlo je dekorativno i profinjeno, primjerice liLeticija stovi palme ili magnolije ZADRAVEC magniflore. Osim toga, Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 neka sadrži što više jeletiziazadravec@gmail.com senskih plodova kao i suhog cvijeća. Trajnost aranžmanu svakako će dati poneki fini umjetni cvijet, ako sve to uspijete iskombinirati, vi ili vaša cvjećarka, dobit ćete prigodni jesenski aranžman, koji će izdržati do Božića pa čak i Nove godine. U prosincu tom aranžmanu možete dodati poneku kuglicu i ako je dobro i kvalitetno napravljen, bit će to i dobar božićni aranžman. Savjetujemo vam da s izborom takvih aranžmana ne čekate zadnje dane, već da trajni aranžman potražite već ovaj vikend, kada će izbor takvih aranžmana biti najveći, a oni sigurno mogu dočekati Dan mrtvih i kod vas u garaži ili na balkonu. Neka vas ne muči to što aranžman stoji kod vas jer svaki pogled na njega približit će vam i vratiti na trenutak dragu osobu. Sjednite kraj aranžmana i mislima ga prokomentirajte s osobom kojoj je namijenjen i na taj način dat ćete joj dio sebe.

Letizia

Kolo, Časopis Matice hrvatske, 2, ljeto 2007.

U pojedinim brojevima časopis Matice hrvatske “Kolo”, koji se objavljuje u formi opsežnog knjižnog izdanja, tematski se osvrnuo na neke nedovoljno poznate fenomene iz naše i svjetske kulturne povijesti, pa je tako prije nekoliko godina došao red i na djelovanje Ferdinanda Konšćaka. U ovom su broju okupljeni radovi sa znanstvenog skupa koji je još 2003. održan u Varaždinu. Iz različitih aspekata o Ferdinandu Konšćaku pišu Damir Z o r i ć , M i r j a n a Po l i ć Bobić, Franjo Šanjek, Vladimir Muljević, Vladimir Horvat, Ljubomir Antić, Marina Perić i još ponetko.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

19. listopada 2010.

Sound Trek Trey Songz – Pain, Passion & Pleasure O

tkada sam prvi put čuo Treya Songza, prva asocijacija koja mi je pala na pamet bila je R. Kelly. I to mislim u pozitivnom smislu, glazbeno, nevezano za perverzije R. Kellyja. Trey Songz je R. Kelly današnjice. Kelly je imao svoj vrhunac, a Trey Songz je mlada nada koja je uspješno preuzela zanat. No idemo na album. Odmah mi Nenad NEMEC se svidjelo to što materijal NMC nije “overproduced”, nije glazbeni producent/DJ zagušen produkcijom, koja sound.regionalni@gmail.com često skriva prave mogućnosti pjevača. A Trey Songz je nedvojbeno kvalitetan R’n’B pjevač. S obzirom na to da mu je D’Angleo uzor i inspiracija, na dobrom i kvalitetnom je putu. “Pain, Passion & Pleasure” četvrti mu je album i već je debelo ispekao zanat. A zbog svoje kvalitete rado je zvan kao feature na refrenima drugih izvođača. a albumu nema puno gostovanja. Tu su jedino Nikki Minaj na prvom singlu “Bottom’s Up”, stvari koja je možda jedina prava klupska na ovom albumu, i Drake, također iz Young Money klike, na stvari “Unusual”, i to je to.

Sasvim dovoljno za Treya. Bonus pjesma “Already Taken” zaslužuje ne biti bonus, a dovoljno govori činjenica da je upravo ta stvar završila i na soundtracku plesnog filma “Step Up 3D”. Drugi single je pjesma “Can’t Be Friends” koju je napisao Mario Winans. Ovaj odličan novi R’n’B album izašao je sredinom rujna i preporuka je svim fanovima ovog žanra.

N

Tko ne bi ovu jagodu snimio?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Šaljive pitalice

Vicevi!!!

Uzmite dvije od pet jabuka! Koliko jabuka imate?

Neki mjeseci imaju 30 dana, neki imaju 31 dan, a koliko ih ima 28 dana?

Imam u ruci dvije kovanice s ukupno 7 kuna, a jedna od njih nije 5 kuna! Koje dvije kovanice imam u ruci?

Dva igrača šaha odigrala su 5 partija i svaki je pobijedio jednaki broj puta. Nije bilo neriješenih partija. Kako je to moguće?

Rješenja iz prošlog broja: Prezime! - 9! - Na jablanu ne rastu kruške!

MUŠKARCI Zašto je ženama teško pronaći muškarce koji su osjećajni, pažljivi, brinu o njima i njihovim osjećajima, a uz to i dobro izgledaju?

Zato što takvi muškarci već imaju dečka.

Beskorisno znanje - Elvis Presley je imao crni pojas u karateu.

- Snickers je dobio ime po omiljenom konju obitelji Mars.

- TWAIN - standard za skeniranje datoteka je skračenica od “Technology Without An Interesting Name” - U svijetu svake godine više ljudi pogine od padanja kokosovih oraha nego od morskih pasa.

ŽENE Kako žene zovu debelog muškarca bez love? Svinja.

A debelog muškarca koji je pun k’o brod? Medo mali!

MUŠKARCI Muškarci su kao luk.

Ljuštiš ih i ljuštiš i ljuštiš, a ono što ostane - za plakanje!

NOVINE Najlakši način da ti ime dospije u novine je da ih čitaš dok prelaziš ulicu.

HRVATSKI NAROD Kruha i Šeherezade!

BRAĆA Razgovaraju tri dječaka. Prvi kaže: Moj brat je svećenik i kad ide ulicom svi ga zovu “oče”. Drugi kaže: Moj brat je kardinal i kad ide ulicom svi ga zovu “ekscelencijo”. Treći sada misli što da kaže, pa se sjeti: Moj brat ima 250 kg i kad ide ulicom svi kažu: “Isuse Kriste”.

FILM – VIDEO – KINO

Muškarci koji mrze žene

9/10 Švedski triler o novinaru i hakerici koji razotkrivaju mračnu prošlost jedne obitelji, izvanredna je adaptacija prvog romana „Milenijske trilogije“. Prije četrdeset godina, Harrier Vanger nestala je s obiteljskog okupljanja na otoku koji posjeduje moćni klan Vanger. Njezino tijelo nije nikada pronađeno, a njezin je ujak uvjeren da je ubojica član njegove povezane, ali disfunkcionalne obitelji. Stoga unajmljuje novinara Mikaela Blomkvista i problematičnu ali spretnu hakericu Lisbeth Salander kako bi istražili slučaj.

Kada povežu nestanak Harriete i brojna groteskna ubojstva prije četrdesetak godina, počinju otkrivati tamnu povijest obitelji. Ali, Vangerovi su jak klan i Blomkvist i Salander će morati otkriti koliko su daleko spremni ići da bi zaštitili sami sebe...

Film je proglašen „neodoljivim trilerom s rijetkom kvalitetom da ima heroinu koja je fascinantnija nego priča“, te „hipnotičkim filmom koji ti zalazi pod kožu.“

54 S raznih strana „BRANKA“ SLAVI

Besplatna jela s roštilja VARAŽDIN - Trgovačko poduzeće „Branka“ organizira u subotu 23. listopada veliku proslavu povodom obljetnice tvrtke. Uz besplatnu degustaciju piva, jela s roštilja i drugih proizvoda, predviđena je i dobra zabava. Kako doznajemo, u 10 sati slijedi javno izvlačenje dobitnika karata za koncert Tonyja Cetinskog u sklopu nagradne igre za vjerne potrošače.

NAJAVA PREDAVANJA

Drevna Indija Kulturna udruga Nova Akropola novim predavanjima nastavlja niz od četrnaest tematskih predavanja škole filozofije. Prvo predavanje ‘’Drevna Indija’’ održat će se u četvrtak 21. listopada s početkom u 19.30 sati i bit će posvećeno kulturnom nasljeđu drevne Indije. Sljedeće predavanje bit će u petak 22. listopada s početkom u 20 sati.

Upoznat će nas s kulturom Inka i njihovom Svetom dolinom koja se proteže od Cusca, drevne prijestolnice carstva Inka, do zagonetnog Machu Picchua.

Predavanja će se održati u prostoru KU Nova Akropola na adresi Vladimira Nazora 1 u Varaždinu. (zk)

!

19. listopada 2010.

TU KRAJ NAS Turska je vojska u subotu opet poražena u općini Visoko

Spašeno Čanjevo i Šeherezada Praškocijeve haramije ne plaše se kad navale Turci kojima vise veliki jatagani u ruci Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Sportskim riječnikom rečeno, još jedna uspješna “Bitka za Čanjevo” je iza nas. Domaćini nisu dozvolili iznenađenja, već su dobrom taktikom i pojedinačnim borbama vitezova poveli s 3:0, a u samoj završnici turska vojska morala je priznati poraz.

U negdašnja vremena poraženi nisu iz bitke odlazili spuštene glave, već su uglavnom ostajali bez nje, no to su vremena koja su nekoliko stoljeća iza nas.

Priča ide dalje Prije sedam godina počelo je polako oživljavanje povijesti u općini Visoko, konkretnije, na utvrdi Čanjevo koja je bila zarasla u gustu šumu, grmlje i u velikoj mjeri oštećena dugogodišnjim vađenjem kamena, erozijom i radovima na novom kamenolomu. Uz dobru volju čelnih ljudi Općine, podršci Ministarstva kulture, Hrvatski restauratorski zavod započeo je s opsežnim radovima kako bi se utvrda istražila te građevinski konzervirala i restaurirala. I tako je započela priča koja se svake godine, s novim iskapanjima i istraživanjima, dopunjuje i proširuje, a sve što se otkriva, priča novu priču o

davnim vremenima i polako otkriva svoje tajne. Tijekom višegodišnjeg rada na utvrdi, skupina mještana i stručnjaka angažiranih na obnovi utvrde odlučila je osnovati udrugu koja bi se bavila istraživanjem i popularizacijom utvrde i njene povijesti. - Tako je udruga dobila ime “Praškocijeve haramije”, po nekadašnjem vlasniku utvrde i njegovim vojnicima. Kao prvi projekt udruge odlučeno je krenuti u izradu odjeće i opreme ljudi koji su branili ili napadali Čanjevo. Na taj bi se način znatiželjnicima na najbolji način mogao predočiti život na ovoj utvrdi, a članovima udruge dao podstrek za minuciozno proučavanje povijesti do najsitnijeg detalja. Utvrda Čanjevo bila je najznačajnija u drugoj polovici 16. stoljeća, pa su odore i oprema izrađene ciljano prema sadašnjim saznanjima o tom razdoblju. Kako ovaj projekt, osim zabavnog, ima i edukacijski karakter, odore i oprema izrađuju se prema originalnim predmetima, prikazima i grafikama koje ilustriraju život kakav je mogao biti oko 1590. godine na Kalniku - doznajemo od čelnih ljudi ove udruge.

Kako se plesalo i zabavljalo u to vrijeme pokazale su plesačice iz

plesne skupine Grofice Konjski koje djeluju unutar Udruge Grofovije Konjski iz Konjščine.

Završetkom plesova iz daljine se čuju bubnjevi koji najavljuju dolazak turske vojske koja stiže podno zidina utvrde Čanjevo.

Predaja – odbijena!

Nakon poziva na mirnu predaju, koja je odbijena, Praškoci šalje svojeg haramiju na borbu s turskim vojnikom, uz obećanje da predaje utvrdu ako njegov haramija izgubi. Naravno, bilo je tako još tri puta u korist domaćina dok turska vojska nije krenula u sveopći napad koji je izgubila, a u protuudaru haramije su zarobili princezu koju su odmah prozvali Šeherezada i odveli u Praškocijeve odaje na dodatno upoznavanje.

Veliki pljesak svim sudionicima ovogodišnje “Bitke za Čanjevo” udijelilo je puno gledalište, a posebno su glasni bili oni mlađi koji su nekoliko sati prije došli podno utvrde kako bi obilježili “Dan igara”. Posebno su se potrudili članovi Društva Naša djeca iz Visokog kako bi organizirali razne igre za najmlađe, a velika je gužva bila kod “Grebengradskih streličara” koji su prezentirali gađanje lukom i strijelom za najmlađe.

Detalj očaravajućeg plesa

Labradorka Ova mlada kujica pasmine labrador pronađena je u Bartolovcu. Jako je vesela, zaigrana i dobroćudna. S obzirom na to da je u dobrom stanju i ima crnu platnenu ogrlicu oko vrata, nadamo se da je odlutala vlasnicima.

Udruga Spas 042/330-004.

FORUM MLADIH

Drugačija Cestica CESTICA - Općinska organizacija foruma mladih Cestica u subotu 9. listopada organizirala je Susret pod nazivom “Upoznajte Cesticu na malo drugačiji način”. Druženje je započelo okupljanjem u Velikom Lovrečanu u ribičkoj kućici na Dravi. Pristigle forumaše iz Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Zagrebačke te Varaždinske županije pozdravio je načelnik Općine Mirko Korotaj i počela je vožnja turističkom, pograničnom zonom Haloze-Zagorje.

Prvo odredište su bili bregovi kraj vinotočja Matjašeca, gdje su svi okupljeni mogli uživati u ljepotama hrvatskih i slovenskih bregova i dolina prepunih vinograda i pokoje stare kućice... (bl)

Dolazak turske vojske

Žestokih duela bilo je na sve strane

DOZNAJEMO Udruga žena “Trnovečko srce” obilježila Dan seoske žene i nagradila tri Trnovčanke

Počast seoskoj ženi jer ona je stup svega Udruga žena “Trnovečko srce” prvi je put obilježila Dan seoske žene. Svečanost je održana u petak u prostorima Športskog centra u Trnovcu, a tim povodom nagrađene su tri vrijedne trnovečke žene, Jelena Skupnjak, Štefica Skupnjak i Ana Tuđan.

Vjerne selu

Žena ima važnu ulogu u svakom selu

- Svaka žena zaslužuje tu nagradu jer sve su vrijedne i marljive, a njihova je uloga neprocjenjiva, no odlučili smo nagrade uručiti trima Trnovčankama koje su ostale vjerne seoskom načinu života - obja-

snila je predsjednica trnovečke udruge Danica Andrović.

Tim povodom članice udruge pripremile su bogat kulturno-umjetnički program kroz koji su se prisjetile značajne uloge žene kroz povijest. Tako su posjetitelji imali priliku vidjeti koliko su žene nekad morale raditi da bi ispekle kukuruzni kruh, koji su prodavale na placu u Varaždinu, ali i okopavati mak, značajan za trnovečki kraj.

- Obilježavanjem Dana seoskih žena željele smo dati počast seoskoj ženi koja je stup svega, drži tri ugla u kući. Ima

veliku ulogu u svakom selu, makar to muškarci često nerado priznaju, a sve to doprinosi ugledu sela. Ljepota sela ovisi o tome kakve žene žive u njemu – poručuje Andrović.

Ovim događajem članice udruge željele su potaknuti žene da se vrate seoskom načinu života jer je bavljenje poljoprivredom korisno. Ne samo što se na taj način dobiju proizvodi, nego je žena stalno u pokretu, što je dobro za fizičko i psihičko zdravlje.

- Žene takav rad ispunjava, čini ih sretnima i daje im samopouzdanje – kaže Andrović.

Vodič 55

19. listopada 2010.

Fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 21.10. do utorka, 26.10.

RUNAWAYS (glazbeni biografski) u 18 sati A-TEAM (akcijski triler) u 20 sati

HNK VARAŽDIN Nedjelja, 24.10., Velika scena SKUPŠTINA (komedija) u 18 sati

KONCERTI 63. svjetski kup harmonikaša Utorak, 19.10., Koncertna dvorana HNK GALA KONCERT u 19,30 Subota, 23.10., Podrumska scena Rogoz 15:55, NOX, INSIDE MY CASKET, CONDOR SKYE u 20:30 Nedjelja, 24.10., Velika koncertna dvorana VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR u 18 sati Slavljenički koncert 60/40 (Šostaković, Bach, Britten)

KNJIŽNICA Radno vrijeme: Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30), četvrtak, petak (7,30 - 15,00), subota (7,30 – 13,00) Četvrtak, 21.10. u 19 sati SUPAN VARAŽDINSKE SIGNATURE, predstavljanje knjige Vladimira Nöthiga

MUZEJI

Darko Vurušić - Dvorac na jezeru

VREMENSKA PROGNOZA

Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage „200 GODINA LOUISA BRAILLEA”, razgled do 31.10. „POVIJEST PISMA ZABILJEŽENA FILATELIJOM”, razgled do 7.11.

Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Četvrtak, 21.10. u 18 sati “U VRTLOGU PROLAZNOSTI”, predstavljanje zbirke pjesama Jasminke Matoković – Jace, uz koncert Regional banda

GALERIJE Galerija Zlati ajngel „MIRKO BRATUŠA”, izložba skulptura ljubljanskog autora, razgled do 31.10.

Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – KASNA JESEN VREMENSKA SLIKA: Ovog tjedna ulazimo u još dublju jesen, uz vrijeme koje će nam donijeti mnoštvo oblaka, povremeno i slabu kišu, u gorju i snijeg. Nećemo se baš ni ugrijati jer će biti prohladno, tek prema kraju tjedna moguć je porast temperature zraka, ali i jutarnji mraz!

Podsjećamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 18.10.).

Kino Od petka 22.10. do utorka 26.10. (osim subote 23.10.)

POSLJEDNJI AIRBENDER (obiteljska akcijska fantazija) u 18 sati ZAMJENA (romantična komedija) u 20 sati Nedjelja, 24.10. u 16 sati SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK (animirani film) Izložbeni prostor „MARIO JAKŠIĆ: Mojih 10 godina na susretima ASSITEJ-a”, razgled do 31.10.

Dvorana CZK Subota, 23.10., u 17:30 i nedjelja, 24.10., u 10:30 17. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA

PROSTOR

ROĐENI: DJEVOJČICE Marija Šaško, Lana Hojsak, Astrid Lazić, Marissa Bekrić, Barbara Hrženjak, Sara Gosarić, Nika Balažinec, Karla Aritonović, Tijana Biškup, Natali Prekop, Marinela Golubić

DJEČACI Davor Putarek, Luka Saraf, Noa Škrpec, Fran Hrgarek, Petar Kelnerić, Andrija Šurbek, David Kralj, Mihael Roginek, Fran Marčec, Viktor Đulabić, Luka Kliček, Gabriel Kraljić, Martin Draganić, Jona Kokotec, Matija Štriga, Petar Draganić, Martin Piškor, Leon Tekić

Šemsudin Bosnić i Jagoda Kundija, Hinko Drvar i Ana Ranković, Zoran Fadiga

VJENČANI: i Marina Kučar, Nikola Šanjek i Kristina

Breški, Željko Špinjača i Marinela Vegar

UMRLI Gabrijela Žitnjak (80), Julijana Fajfarić (56), Đurđica Megla (76), Mario Bogović (49), Danica Grđan (61), Marija Adam-Perl (66), Antun Spahija (68), Danica Vitez (81), Marija Hanić Vincek (86), Adam Kušter (77), Milka Cvetko (89), Milka Krleža (84)

U subotu, 23.10. u 22 sata PATH OF SURVIVAL, PANKERI i BUGARSKA SKUPŠTINA, koncert

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

56 Zadnja

19. listopada 2010.

ALTERNATIVA Iz starog kina u staru školu - s novim bendovima

Rock in Marof city!

Festival punk/rock/metal glazbe opet oživio Marofčane Piše i snimio: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

NOVI MAROF - Udruga mladih Alternativa u suradnji s novonastalom udrugom Low Distance iz Novog Marofa organizirala je još jedan “Rock in Marof”, svojedobno kultni festival za alternativce novomarofskoga kraja, ali i s redovitim “hodočasnicima” iz c ijele sjeverozapadne Hrvatske.

Ovaj centralni događaj za novomarofske alternativce tradicijski se održavao u dvorani starog kina u N. Marofu, međutim, nakon rušenja zgrade kina, došlo je do dvogodišnje pauze.

Međutim, neumorna ekipa Udruge Al-

ri punke lci i meta koli” o u “š zajedn zbenim na gla ma” “lekcija cijele va iz bendo tske Hrva ternativa, pojačana volonter ima iz udruge Low Distance prihvatila se posla te u novom prostoru “stare škole” organizirala ovogodišnji “Rock in Marof”.

Po uzoru na prijašnje; i ove godine je bila kombinacija domaćih bendova s onima “izvana”, kao i svih žanrova i stilova glazbe.

Tako da su na ovogodiš-

!

njem Rock in Marofu zasvirali REPRESIJA (hc, Novi marof) DEVASTATION (thrash metal, Varaždin/Pula) GUŽVA U 16-ercu (punk, Osijek) SUFOSIA (thrash metal, Zagreb) PADDY’S ALLSTARS (irish/ punk/ rock, Zagreb).

Najzapaženije nastupe imali su zasigurno varaždinsko - pulski thrash metalci Devastation č ije postojanje datira u daleku 1986. u Puli, dok danas postava u novoobnovljenom izdanju pretežito Varaždinaca žari i pali, a CD im je izdat čak i u dalekoj Kini.

Uz njih zvijezde večeri zasigurno su bili popularni Gužva u šesnaestercu, bend koji je napravio gužvu na ogradi pred pozornicom i pokrenuo Marofčane u pogon.

Zasigurno lijepo buđenje Rock in Marofa, nadajmo se da će se tradicija nastaviti.

“Rajko - 100 violina” ove nedjelje u Čakovcu

Za ljubitelje klasične i tradicijske glazbe stiže prava poslastica. Ovu nedjelju, 24. listopada s početkom u 19 sati u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu nastupit će mađarski nacionalni orkestar “Rajko” – 100 violina, svjetski poznata kulturna atrakci-

ja s vrhunskim glazbenicima i plesnim nastupom Romkinja. U svom repertoaru izvode djela Brahmsa, Liszta, Straussa i drugih skladatelja, ali i tradicionalne narodne pjesme iz Mađarske, Rumunjske, Italije, Rusije i drugih zemalja.

HUMANO

“Skupština” za djevojčicu Glumci će ovu nedjelju komediju Ljubomira Kerekeša “Skupština” izvesti za bolesnu djevojčicu. Monika Hajdin, devetogodišnjakinja je koja boluje od spinalne atrofije i živi u kolicima. Svako jutro njena majka nosi je stubama s 4. kata kako bi mogla ići u školu. No Monika raste i majka je uskoro neće moći nositi. Budući da žive u zgradi u kojoj je nemoguće uvesti dizalo, Monika i njena majka žele otkupiti stan na 4. katu i zamijeniti ga za stan u prizemlju. Za to im je potrebno još 15.000 kuna.

Prihod ove predstave trebao bi smanjiti taj iznos. Ideja o humanitarnoj predstavi dolazi od Božidara Kolarića, a Kerekeš i kazalište odmah su je prihvatili. Ako želite pomoći, dođite na predstavu u varaždinski HNK u nedjelju u 18 sati i pritom se dobro nasmijte.

KLUB MAMA

Razmjena dječje odjeće i obuće Klub Mama poziva roditelje da dođu na novu razmjenu dječje obuće, odjeće i opreme, koja je počela u ponedjeljak 18. listopada i trajat će sve do petka 22. listopada od 10 do 17 sati. Vikendom će razmjena biti održana prema dogovoru;

u Sračincu u Dravskoj 23, za što možete kontaktirati Jasminku Fotes (098/977-0778), Ružicu Kovačić (098/185-2133) i Valentinu Mašić (091/521-7656); u Zelendvoru kod Petrijanca u Ulici grofa Bombellesa 21, a osoba za kontakt je Štefica Sambolec (099/409 -7128). (vms)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović