RT_337

INTERVJU Dr. Ivan Buzov, psihijatar i autor knjige Psihoanaliza žalovanja VERA ZIMA

ZBRINJAVANJE OTPADA

ISTRAŽUJEMO

Iz takta me u trenu izbace laž i bahatost!

Tvornica MBO u Brezju bit će ogledni primjer

Podstanarstvo nije rješenje, ali je kruta realnost

Stranica 43.

Stranice 6.-7.

Stranica 12.

Stranice 4.-5.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 337 :: 02. studenoga 2010. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Teška situacija u primarnim ginekološkim ambulantama

Upitna skrb za čak 20.000 pacijentica Ode li jedan primarni ginekolog u bolnicu, bez liječnika ostaje više od 7.000 žena

Stranica 2.-3.

URBANA KULTURA

ZLATNO DOBA

LOUDER first single party

Što donosi novi mirovinski zakon od 1. studenog?

Stranica 25.

Stranica 8.

EKSKLUZIVNO

Z. Dolencu zlatno odličje za okomiti stalak za bicikl

Kata i Stanko Rušec: Bez poštovanja nema ni braka Stranica 38.

Prvi Varaždinac s Legijom časti!

Stranica 10.

CRNA KRONIKA

DAN SVIH SVETIH I DUŠNI DAN

Ludbrežanin ishodio mirovinu, a završio u policiji

Sjećanja na najmilije u tišini uz svijeće

Stranica 22.

Naš nestor pomorstva Božidar Martinec bio je i ostao veliki stručnjak za podmornice Stranice 28.-29.

STOP PROPADANJU

Jagićeva kuća na redu 2011. godine Stranica 15.

ISSN 1846-8969

t 41035 Rukometni reprezentativci iz BiH oduševljeni uvjetima za treniranje u Varaždinu Stranica 31. t ,6-563/* 0#;03 Neka Jalta, Jalta u subotu zasja u suncu dvorane na Dravi Stranice 26.-27.t ;%3"7-+& Udruga slijepih Varaždinske županije trenutno ne provodi informatičku edukaciju Sranice 40.-41. t Ç&/4,* 47*+&5 Prestani mi kvocati! Stranica 45. t 16501*4 Boje, okusi i mirisi Balkana Stranica 30.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Umirovljenika i nezaposlenih više od zaposlenih

N

ajnoviji podaci objavljeni u „Gospodarskim kretanjima“ Hrvatske gospodarske komore neumoljiv i su: u Hr vatskoj je ukupno 1.474.000 umirovljenika i nezaposlenih, što je za 2 posto više od ukupnog broja zaposlenih.

Ispada tako da stotinu zaposlenih djelatnika „uzdržava“ 102 umirovljenika i nezaposlenih osoba. Ako se ovakav negativni trend nastavi, zdvajanja za mirovine i naknade nezaposlenima do kraja godine imat će daljnji rast i postat će još veći teret za ionako tanki državni proračun. ocijalni i gospodarski analitičari upozoravaju da bi umirovljenika i nezaposlenih u usporedbi s brojem zaposlenih do kraja ove godine moglo biti još koji postotak više. Nakon završetka sezonskih radova u turizmu i uslužnim djelatnostima, naime, u Hrvatskoj ponovno raste broj nezaposlenih.

Uz to, zadnjih nekoliko mjeseci zbog najavljene mirovinske reforme i zakonskih propisa zamjetan je bio veliki broj prijava građana za odlazak u prijevremenu mirovinu jer su ocijenili da je povoljnije to učiniti sada nego kasnije ili nakon punog radnog staža. da broj nezaposlenih raste vidljivo je i u Varaždinskoj županiji jer se ponovno približavamo brojci od 10.000 nezaposlenih.

Krajem rujna evidentirano je na Zavodu za zapošljavanje Varaždin 9.477 osoba koje traže posao. indikati upozoravaju da je sve veći broj onih koji rade a ne primaju plaće, mjesec, dva ili više dana te da u nekim radno-intenzivnim djelatnostima predstoji novi val otpuštanja radnika koji su tehnološki višak. Doista zabrinjavajuće.

S

A S

02. studenog 2010.

ISTRAŽUJEMO Nakon uhićenja četvorice bolničkih ginekolog

Ginekološka skrb upitna za 20 tisuća žena I dok će se u bolnici brzo ekipirati, daleko su veći problemi u primarnoj zaštiti: o više od 12.000 pacijentica iz ambulanti Doma zdravlja u Ludbregu i Ivancu do daljnjega će teško skrbiti ginekolozi iz bolnice, a ode li jedan primarni ginekolog raditi u bolnicu, bez doktora ostaje više od 7.000 žena Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Prisilni odlazak četvorice iskusnih ginekologa iz varaždinske bolnice, od kojih su trojica i dalje u pritvoru zbog kaznenih prijava, imat će dugoročne posljedice na zdravstvenu zaštitu žena u Varaždinskoj županiji.

Međutim, to neće biti toliko izraženo na samom Odjelu na ženske bolesti i porodništvo, koji će uskoro biti ekipiran, nego u primarnim ginekološkim ordinacijama.

Kronični manjak Već sada nedostaju četiri ginekološka tima, a devet postojećih skrbi o više od 62.000 žena. Od toga, međutim, više od 12.000 žena već sada nema izabranog ginekologa u pravom smislu te riječi. One su paci-

a

mbulanta u Ivancu ovaj će tjedan raditi, a rad one u Ludbregu upitan jentice ordinacija Županijskog doma zdravlja u Ludbregu i Ivancu, koje su bez nositelja tima. O tim pacijenticama dosad su, i to samo nekoliko dana u tjednu, skrbili ginekolozi iz bolnice.

Međutim, sedam preostalih specijalista iz bolnice, uz ogromne obveze na odjelu, teško će uspjeti pokrivati još i dvije ambulante Doma zdravlja.

- Od dr. Oskara Kirchbauma dobio sam pisanu obavijest da

više neće raditi u Ludbregu, a iz bolnice me nisu obavijestili o bilo kakvim problemima.

Uostalom, niti jedan od preostale trojice uhićenih bolničkih ginekologa nije s nama imao ugovor, pa ne vidim otkuda vam to da ambulante neće raditi kao i dosad – rekao je Ivan Crnković, ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije.

Rješenja ima?

Gotovo nevjerojatno zvuči njegov odgovor da ga iz bolnice nisu „obavijestili o problemima“. No od Crnkovića nismo dobili odgovor ni na pitanje koje zanima pacijentice, m e đ u ko jima ima i trudnica: hoće li ambulante ovaj i sljedeć ih tje dana raditi po uobičajenom rasporedu i kome se mogu obratiti u slučaju da u Ludbreg i Ivanec neće uspjeti doći ginekolog iz bolnice?

Iako ambulante nisu u njegovoj nadležnosti, više informacija dobili smo od ravnatelja varaždinske bolnice dr. Dubravka Tršinskog. – Bolnički ginekolozi ovaj će tjedan pokriti ambulantu u Ivancu, a za Ludbreg ću znati sljedeći tjedan. U utorak ću se sastati s ravnateljem Crnkovićem i pokušati dogovoriti na koji ćemo način osigurati potrebnog liječnika. Unatoč

Tri ordinacije – 23.000 žena Čak tri od devet primarnih ginekoloških ordinacija u Varaždinskoj županiji imaju više pacijentica od propisanog maksimuma, koji iznosi 7.500. Riječ je o privatnim ordinacijama dr.

Tamare Vrčić, dr. Martine Jerbić-Cecelja i dr. Marine Kassab, koje skrbe o više

od 23.000 žena i zbog toga ne primaju nove pacijentice. Za razliku od toga, privatna ordinacija dr. Slavka Keretića i ona Doma zdravlja u Ivancu koju pokrivaju bolnički ginekolozi imaju manji broj pacijentica od utvrđenog standarda, a to je manje od 6.000.

Ravnatelj Crnković ništa ne zna

manjku ginekologa u bolnici, nastojat ćemo, ako će biti moguće, osigurati liječnika u ambulantama – rekao je u petak dr. Tršinski.

Međutim, to nije jedini problem. Prema neslužbenim informacijama, novi zaposlenik bolnice postat će jedan od ginekologa iz Doma zdravlja.

Budući da je riječ o liječnici koja vodi primarnu ambulantu u Varaždinu, to znači da bi više od 7.000 pacijentica već ovaj mjesec moglo ostati bez ginekologa. Ali ravnatelj Crnković ni o tome ništa ne zna.

- Nemam nikakve informacije o odlasku jedne liječnice. U slučaju da se takvo što dogodi, pacijenticama ćemo osigurati kontinuitet ginekološke skrbi – rekao je Crnković.

Za razliku od njega, neslužbeno doznajemo da su tri liječnice koje imaju privatne specijalističke ordinacije u Varaždinu već ponudile i moguće rješenje. S obzirom na mali broj ordinacija,

nije teško zaključiti da može biti samo riječ o dr. Martini Jerbić-Cecelja, dr. Marini Kassab i dr. Tamari Vrčić. Prema neslužbenim informacijama, Domu zdravlja su predložile da svaka preuzme po trećinu pacijentica, i to tako dugo dok se ne pronađe trajno rješenje.

!

tri primarne ginekologinje nude pomoć, Dom zdravlja još nije reagirao

Crnkovića nismo uspjeli ni pitati hoće li ponudu prihvatiti, jer je odbio razgovarati o mogućem odlasku jedne od njegovih djelatnica.

Međutim, ako se to dogodi, a tri liječnice odustanu od svojeg prijedloga, zatvaranje ambulante bit će gotovo nemoguće izbjeći. Nadamo se da će u tom slučaju Crnković imati dovoljno vremena odgovoriti na pitanja više od 7.000 pacijentica.

Aktualno

02. studenog 2010.

ga teška situacija u primarnim ambulantama

3

VAŽNO Primarna zdravstvena zaštita žena

UPOZORENJE STRUČNJAKA

Stanje bi moglo biti kritično - U Varaždinskoj je županiji već sada premalo ginekoloških timova, odnosno ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a ako se dogodi da neki još odu u bolnicu, tada je stanje kritično – smatra prof. dr. sc. Luka Kovačić, umirovljeni profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta, koji je dugo godina predavao o organizaciji i upravljanju u zdravstvenoj zaštiti.

Dr. Irena Stipešević Rakamarić iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije navodi da je radno vrijeme liječnika, koje je jedan od pet važnih čimbenika koji utječu na dostupnost zdravstvene zaštite, problematično u slučaju „tima bez nositelja“. - U tom slučaju

predviđeni normativ žena u skrbi zbrinjavaju dva ili više liječnika. No kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postoji izabrani liječnik, a ne „izabrana ordinacija“,

svaka će žena nastojati doći u vrijeme kada radi njezin izabrani liječnik. A tada joj je značajno smanjena dostupnost – pojašnjava dr.

Stipešević Rakamarić.

Dodaje da je dostupnost smanjena onoliko puta koliko različitih liječnika zbrinjava ordinaciju, pa može ispasti da je izabrani liječnik ženi dostupan samo jedan ili dva u tjednu. Zbog sistema naručivanja, primjerice kod preventivnih pregleda, koji je nužan zbog prevelikog broja žena u skrbi, lako se dogodi da žena propusti termin koji je zakazan mjesec dana unaprijed. Tu je bitna razlika u odnosu na tim u kojem je jedan te isti nositelj – ističe dr. Stipešević Rakamarić.

Ginekološki timovi ugovoreni s HZZO-m 1. PO dr. Tamara Vrčić (Varaždin)

8.022 osiguranica

2. PO dr. Martina Jerbić-Cecelja (Varaždin)

7.880 osiguranica

3. PO dr. Marina Kassab (Varaždin)

7.607 osiguranica

4. Dom zdravlja, dr. Ivanka Karađa (N.Marof)

7.248 osiguranica

5. Dom zdravlja, dr. T. Majcen (Varaždin)

7.205 osiguranica

6. Dom zdravlja, dr. Lj. Gal Geček (Ivanec)

6.503 osiguranica

7. Dom zdravlja, Ginekologija (Ludbreg)

6.393 osiguranica

8. PO dr. Slavko Keretić (Varaždin)

5.831 osiguranica

9. Dom zdravlja, Ginekologija 1 (Ivanec)

5.732 osiguranica

Izvor: HZZO (napomena: dr. Karađa radila je u Ivancu, a ove godine preuzela je ordinaciju Doma zdravlja u Novom Marofu)

BOLNICA Vratili se specijalizanti, dolazi novi ginekolog

Dva nova specijalizanta Na Odjelu za ženske bolesti i porodništvo varaždinske bolnice već bi ovaj tjedan mogao početi raditi novi specijalist ginekolog, što će olakšati organizaciju rada.

Upravo je to prioritet, ističe dr. sc. Aleksandra Špoljarić, v. d. voditeljica odjela. – Uz iznimno velike napore koje su uložili svi naši specijalisti u protekla dva tjedna, uspjeli smo osigurat i normalno funkcioniranje odjela. Nastojimo organizirati posao na odjelu što je bolje moguće kako bi pacijentice imale zdravstvenu skrbu kakvu zaslužuju, a i na kakvu su navikle. Nije nam bilo lako, jer smo ostali bez četvorice ginekologa, iskusnih kolega s kojima smo godinama radili – rekla je dr. Špoljarić.

Veliki problem bio je organizirati dežurstva sa samo sedam specijalista, no nitko nije pitao za radno vrijeme.

U bolnici su odmah reagirali, pa će uz novog zaposlenog specijalista angažirati još jednog specijalista na ugovor o djelu, a on će biti ispo-

p

rioritet je što bolje organizirati rad na odjelu moć za dežurstva. Kao što je ranije već bilo najavljeno, u

Varaždin se vratilo svih pet specijalizanata, tako da je odjel sada solidno ekipiran.

- Raspisat ćemo i hitan natječaj za prijem još dva specijalizanta, pa sve zainteresirane pozivam da se jave – ističe dr. Špoljarić.

Kada počnu raditi novi specijalisti, čija će imena službeno biti poznata vjerojatno ovaj tjedan, te kada budu primljena nova dva specijalizanta, na odjelu će raditi dovoljno ljudi.

Tri primarna ginekološka tima imaju i 30 posto više pacijentica od propisanog minimuma

Ginekologa posjeti samo 40 posto žena Korištenje ginekološke skrbi u Varaždinskoj je županiji na razini one nakon Domovinskog rata, što je vrlo loše Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Iako imaju karton u jednoj od devet ginekoloških ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Varaždinskoj županiji, većina žena na pregled ne odlazi ni jednom godišnje, što se vidi iz podataka Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Slaba dostupnost

Sve više mlađih od 16 godina Dr. Irena Stipešević Rakamarić navodi da posljednjih pet godina raste broj korisnica zdravstvene zaštite žena mlađih od 16 godina. - Ako postoji potražnja za zdravstvenom zaštitom, a koja predstavlja i realnu zdravstvenu potrebu, što se vidi po broju trudnoća mlađih od 19 godina, mišljenja sam da je treba i osigurati po načelu jednake dostupnosti – navodi.

Problem je što djevojke mlađe od 15 godina nemaju pravo na primarnog ginekologa, o čemu smo pisali prošli mjesec. Ako te djevojke žele ići ginekologu, pregled moraju platiti u privatnoj ordinaciji te im je time smanjena dostupnost zdravstvene zaštite – kaže liječnica.

Budući da je korištenje zdravstvene zaštite kod primarnih ginekologa osnovni indikator kvalitete zdravstvene zaštite žena, za komentar mogućih uzroka pitali smo dr. Irenu Stipešević Rakamarić, voditeljicu Djelatnosti za javno zdravstvo i socijalnu medicinu Zavoda.

- Korištenje ginekološke skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u županiji je na razini one nakon Domovinskog rata, što je prema mojem mišljenju vrlo loše, iako Dr. Irena Stipešević Rakamarić: Dugoročno povećati broj timova kvaliteta pojedine pružene usluge može biti odlična. ordinacija - fizička udaljenost preveliki broj za jedan tim. - Kad Od osiguranica koje su u skr- od mjesta prebivanja do mje- bi sve žene, koje bi trebale, išle bi, barem jednom sta pružanja zdravstvene ginekologu, tada bi se moralo godišnje izazaštite, organizacija produžiti njihovo radno vrijeme broj branog gijavnog i privatnog ili smanjiti trajanje pregleda žena p nekologa prijevoza, radno tako da je na neki način „sreća“ o gineko posjetilo vrijeme izabra- da ih se javlja samo polovina – je njih 40 nog liječnika kaže prof. Kovačić. ogrom logu posto u Tri tima iz naše županije imaju u kojem je na an, pa „ je sreća“ 2009. raspol aganju i 30 posto više žena u skrbi od š t godip a c i j e n t u t e navedenih 6.000. Kako riješiti ne do o sve ni, a 49 cijena ili „tro- tu komponentu dostupnosti? đu na posto u šak“ zdravstvene Moguće privremeno rješenje je pregle d 2008. Ako povezivanje primarne i sekunusluge. se uspoređuje - Broj žena u skrbi darne zdravstvene zaštite žena, s hrvatskim županijednog ginekološkog tima za što, čini se, nema nema zajama, korištenje zdravstvene utječe na dostupnost, jer odre- konskih ograničenja, osim onih zaštite žena varira od 33 đuje individualno vrijeme koje o istovremenom radu u javnoj do 84 posto, dok je prosjek je na raspolaganju svakoj ženi. i privatnoj ustanovi. No dugona razini Hrvatske u 2008. Što je veći normativ, to je manja ročno bi se trebalo pozabaviti godini bio 57 posto – izvi- dostupnost – pojašnjava. rješavanjem tog problema na jestila je. bolji način, a to je povećanjem Navodi da je dostupnost broja timova u PZZ-u te timova s Rješenje je... vrlo važan čimbenik koriProf. dr. sc. Luka Kovačić, jedinim nositeljem, smanjenjem štenja zdravstvene zaštite, ugledni umirovljeni profesor normativa, kao i stimulacijom a nju određuje ukupna ras- zagrebačkog Medicinskog fa- za bolji obuhvat i izvršenu položivost službe, broj žena kulteta, navodi da je 6.000 preventivu – zaključila je dr. u skrbi jednog tima, mreža žena, što je propisani minimum, Stipešević Rakamarić.

4

Aktualno

02. studenog 2010.

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nogometaši i novinari na jaslama 26. 10.

USPJEH Fond će s 34,6 milijuna kuna pomoći projektu in

Tvornica za MBO sm bit će ogledni primj

Zbog sumnjivih poslova u Brodosplitu podignuta optužnica, i to nakon tri godine istrage. Hoće li se doznati kome su odlazili milijuni? Po percepciji korumpiranosti u svijetu, Hrvatska na 62. mjestu, veli Transparency, a iza nas je i Italija, čija regija Kampanija još uvijek ne uspijeva riješiti problem zbrinjavanja smeća, zbog čega EU prijeti Rimu milijunskom kaznom.

27. 10.

Pokušaj oporbe da smijeni Kosor nije uspio u Saboru gdje su se izmjenjivala vrijeđanja i optužbe, ali sve je zasjenila Šeksova prijetnja moguće zabrane rada SDP-u. S obzirom na viđeno, ne čudi Prkina ocjena da je neusklađenost među nositeljima vlasti kriva za 2/3 pada BDP-a. No ipak je mirno na Markovom trgu, dok pred rumunjskim parlamentom, koji isto propituje vladu, prosvjeduje 30.000 ljudi.

28. 10.

Dok EU traži objašnjenje za jamstvo 3. Maju, a naši tko je vlasnik splitske željezare, čelnici Trogira fiktivno zaposlili tridesetak nogometaša, ali i novinara, pa zaradili optužnicu USKOK-a. On pak još ne pušta bivšeg tajnika HDZ-a iz pritvora jer ga sada sumnjiči i za pranje milijuna u kampanji „Stop korupciji“.

29. 10.

Ministar pravosuđa najavljuje izmjene Kaznenog zakona kojim više ne bi bile obuhvaćene lake droge, ali bi zato poslodavci koji ne isplaćuju plaće. Rohatinski žali što nam prije dvije godine nije došao MMF, Kosor pak iz Varaždina poručuje da možemo iz krize sami te upozorava na energetsku neovisnost, dok Mađari u INI već računaju novu cijenu plina.

30. 10.

Vodećim tvrtkama u devet mjeseci pali prihodi i dobit, a prognoze govore o nastavku rasta nezaposlenih čija bi brojka uskoro mogla doći na 330 tisuća.

USKOK najavljuje istragu zbog odavanja svjedočenja Mravaka koji tvrdi da je sporne ugovore na štetu HEP-a potpisivao po nalogu Sanadera, Polančeca, Ćosića…

31. 10.

Vlada će učiniti sve da do drastičnog poskupljenja plina ne dođe, tvrdi Kosor osvrćući se na najave o skorom poskupljenju za 30 posto, a dugoročno i 100.

Zahvaljujući njemačkim obavještajcima, u UK spriječena dostava eksplozivnih naprava u SAD.

1. 11.

Ukida se krizni porez na plaće i mirovine veće od 6000 kuna što će omogućiti hrvatskim građanima da lakše žive, barem tako veli Kosor. A usprkos drukčijim najavama talijanskog premijera, zbog novih prosvjeda protivnika odlagališta u regiji već 2.220 tona smeća.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Unatoč nepovoljnim kišnim vremenskim uvjetima, izgradnja tvornice za MBO realizira se planiranom dinamikom i već sada plijeni pozor

Tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) u Brezju bit će nam ogledni primjer za buduće centre kakvih će biti 15-ak u Hrvatskoj, veli Mladineo Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

IZDVOJENO O MBO-u na sastanku kolegija gradonačelnika

ZAGREB - U Hrvatskoj još nemamo niti jedno postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, tako da će ovo koje se gradi u Brezju biti prvo u nas. Kao takvo, bit će nam ogledni primjer za buduće centre kakvih će biti 15-ak u Hrvatskoj, zahvaljujući kojima će se Hrvatska svrstati uz bok zemalja koje zbrinjavaju komunalni otpad na suvremen i ekološki najprihvatljiviji način.

Moguća opasnost Ističe to Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost povodom nedavnog potpisivanja ugovora kojim se ta izvanproračunska institucija zadužena za zaštitu okoliša i učinkovitije gospodarenje energijom obvezuje sufinancirati sanaciju bala u varaždinskom Brezju s 34,6 milijuna kuna.

Grad Varaždin, kako podsjeća Mladineo, nema od-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

Novac će se osigurati i iz proračuna, ali i od građana - Ugovorom s Fondom osigurano je 40 posto potrebnog novca, a ostalih 60 posto namaknut će Grad - najavio je u četvrtak komunalni pročelnik Marijan Bakulić tijekom sastanka kolegija varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka, koji je dva dana ranije zajedno s direktorom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinkom Mladineom potpisao ugovor o sufinanciranju

troškova interventnog zbrinjavanja.

- Dio novca osigurat će se izravno iz gradskog proračuna, a dio će plaćati građani i to putem novih cijena na računima za smeće - najavio je Bakulić. Koliko će se dati iz gradskog proračuna, a koliko građani izravno, još uvijek nije poznato. O tome će odlučivati Gradsko vijeće, koje će donijeti i novu cijenu usluga za građane prema prijedlogu

iz Varkoma. Računi se, međutim, možda se neće toliko bitno razlikovati ne samo zbog sufinanciranja države i gradskog proračuna, nego i zbog toga što će se jedna stavka zamijeniti. Naime, mehaničko-biološka oporaba otpada zamijenit će stavku baliranja otpada koja je predstavljala privremeno rješenje posljednjih pet godina, a u zadnje vrijeme i prijeteću ekološku katastrofu. (td)

lagalište smeća, odnosno posebnu lokaciju za odlaganje komunalnog otpada.

Umjesto toga, otpad se balira i odlaže u Brezju gdje ga ima već 70 tisuća tona.

- Budući da se tako radi već nekoliko godina, zatražena je sanacija tog prostora i rješavanje bala, koje predstavljaju potencijalnu opasnost za okoliš, kao i za ljude.

Imajući to na umu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prihvatio je zahtjev za sufinanciranje projekta sanacije, odnosno interventno zbrinjavanje 70 tisuća tona baliranog komunalnog otpada, za što je osigurao 40 posto sredstava ili 34,6 milijuna kuna s PDVom od ukupno 86 milijuna kuna - doznajemo od direk-

tora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

LEKTORICA Isidora Vujošević isidora@regionalni.com

FOTOREPORTERI Siniša Sović

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Poznata procedura Za sanaciju, kako dodaje, odabrana je mehaničko-biološka obrada kojom će se vrijedni odnosno iskoristivi sastojci određenim postupcima izvući iz otpada, a uz te iskoristive sastojke dobit će se i gorivo iz otpada poznato

PRODAJA: Zdenka Jagić voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić Tel. 042/290-775

Ivana Novosel Tel. 042/290-776

Aktualno

02. studenog 2010.

nterventnog zbrinjavanja otpada u Brezju

meća u Brezju jer u Hrvatskoj NEIZVRŠENE UGOVORNE OBVEZE GRADA: nije izgrađena pristupna cesta i druga komunalna infrastruktura za tvornicu MBO nije uplaćeno 1,3 milijuna kuna tvrtki T7 VIS nije donesena odluka o novoj cijeni zbrinjavanja komunalnog otpada u ugovornom roku Grad nije potpisao ni ugovor s Fondom za zaštitu okoliša

nost mnogih koji se nadaju da će što prije započeti probna obrada baliranog smeća

TREBA ZNATI Na koje se ugovorne obveze Grad oglušavao?

Tvornica pod krovom, a Grad krši ugovorne obveze Iako još nije završena sva prateća komunalna infrastruktura, tvornica za MBO tvrtke T7 Vis na polju kod Plitvice, nedaleko od nagomilanih bala, gradi se punom parom. Konstrukcija hale već je gotovo završena, a slijede završni radovi te opremanje. Sve to trebalo bi biti gotovo do kraja godine, kako bi iduće godine mogla početi probna obrada komunalnog otpada.

I dok je tvornica praktički pod krovom, grad Varaždin debelo kasni s izgradnjom komunalne infrastrukture. Prilazna cesta i ostali zahvati trebali su biti izgrađeni do 10. lipnja ove godine.

Kada će radovi uopće biti započeti ne zna se, a zima je pred vratima.

No, ne kasni samo s tim. Grad je sukladno pot-

kao RDF te manje količine ostatka inertnog za okoliš.

- Fond neće participirati u troškovima te tehnologije i izgradnje tvorničke zgrade u Brezju, već u tehnološkom postupanju, odnosno mehaničko-biološkoj obradi tih 70 tisuća tona baliranog smeća. Već ranije takva je odluka donesena na našem MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

pisanom ugovoru trebao do 17. travnja ove godine uplatiti 1,3 milijuna kuna tvrtki T7 VIS. Uz to Grad je trebao do 1o. travnja 2010. donijeti odliku o novoj cijeni zbrinjavanja komunalnog otpada, ali ni to nije učinjeno pa građani i dalje, kao i u proteklih pet godina, plaćaju samo baliranje i skladištenja, a ne i konačno zbrinjavanje smeća.

Podsjećamo da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati 40 posto cijene zbrinjavanja baliranog smeća, a ostaje upitno tko će financirati ostatak od 60 posto iznosa. Na kraju treba dodati da Grad nije u ugovorenom roku do 10. travnja ove godine potpisao ni ugovor s Fondom za zaštitu okoliša.

Upravnom odboru, a sada je potpisan i ugovor između Fonda i Grada Varaždina.

To je uobičajena procedura kada se sufinanciraju slični projekti sanacije odlagališta otpada gradova i općina, pri čemu su jedinice lokalne samouprave odgovorne za njihovu provedbu koju nadzire Fond - pojašnjava

Mladineo.

Nakon što je Grad Varaždin odabrao partnera za zbrinjavanje bala, provjerili smo cijenu mehaničko-biološke obrade otpada koje su standardizirane u Europi.

Zaključili smo da su prihvatljivi troškovi interventnog zbrinjavanja baliranog otpada u Brezju.

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

02. studenog 2010.

OTVORENO Dr. Ivan Buzov, pisac knjige Psihoanaliza žalovanja i p

Gubitak voljene o Obično na vijest o smrti voljene osobe reagiramo u nekoliko faza. To su faze ukočenosti, koja obično traje nekoliko sati do tjedan dana. Zatim faza žudnje i traženja izgubljene osobe, koja traje nekoliko mjeseci, a katkad i godinama Piše: GORDANA IGREC

Možda je otac hrvatske književnosti Marko Marulić bio najbliži odgovoru na pitanje o ljudskoj smrtnosti kada je kazao da će “razmišljanje o smrti u nama najbolje sačuvati ustrajnost u čestitom radu”.

Upravo ovih dana, na Sve svete i dan poslije, na sam Dušni dan, pritisnuti mislima o prolaznosti života podvlačimo crtu u našim životima na sve učinjeno ili propušteno, ali i žalujemo za svima onima koji su nas okruživali u našoj neposrednoj blizini, a ostavili su jači ili slabiji trag u našim životima, a iz kojih su iščezli iz bioloških razloga, zbog “zuba vremena”, tragičnih razloga ili pokošeni bolestima.

O tome kako izgledaju obredi žalovanja u pojedinih naroda, potom i u nas, i što je to u čovjeku što ga razlikuje od životinjskoga svijeta kad je posrijedi osjećaj boli ili patnje zbog gubitka voljene osobe i one koja tako reći preko noći iščezne iz njegove neposredne blizine, razgovor za Regionalni tjednik vodili smo s piscem prve knjige koja se kod nas pozabavlila psihoanalizom žalovanja, psihijatrom iz Klinike za psihološku pomoć pri kliničkoj bolnici Šalati, dr. Ivanom Buzovom.

Kemijski proces Što, dakle, medicina danas ima reći kada je posrijedi čovjeku “najjače čuvstvo – žalovanje”?

U domeni psihološke medicine na žalovanje se gleda kao na skup tjelesnih i duševnih odgovora na smrt osjećajno nam bliske osobe. Osjećajna povezanost, dakle, preduvjet je žalovanja.

Znači li to da je žalovanje tek kemijski proces u tijelu?

Ne, to bez daljnjega – nije!

Nego?

Ako razgovaramo u povodu Svih svetih i Dušnog dana, onda bih se rado usredotočio na žalovanje kao odgovor živih na smrt bliske osobe.

Znači, ipak smrt ostaje ta koja je “problematična”?

Da tome nije tako, bi li narodi, jednako kao i pojedinci, kroz religiju, ali i ostale duhovne sadržaje pokušali dati odgovor pred nepoznanicom smrti?

Kako, dakle, najveće svjetske religije odgovaraju na čovjekovu smrtnost, a s time u vezi i na

tugovanje onih koji ostaju?

U Africi je zabilježen mit koji govori kako je ljudski nedostatak bio potreba za spavanjem.

Pa, dok je Bog priopćavao vijest o vječnom životu, ljudi su spavali i tako ispustili priliku za vječni život... Našoj zapadnoeuropskoj civilizaciji najbliže je tumačenje čovjekove smrtnosti ono biblijsko. Znači, krivnja kao uzrok čovjekove smrtnosti. Najbliži su nam primjeri neposlušnosti Adama i Eve koji su brali i jeli zabranjene plodove. Uživanje u spolnom činu unatoč božanskoj naredbi o suzdržavanju također je primjer smrti uzrokovane spolnom neposlušnošću.

U ni dome me k š lo e psiho žalovanje a n p dicine kao na sku a h i d n se gle ih i dušev n tjeles ovora na o dg smr t

Smrtnost Kakvi su, primjerice, obredi žalovanja kod Židova?

Pravovjerni Židov ima u svojim vjerskim propisima točno propisan redoslijed žalovanja.

U vrijeme između smrti i ukopa ožalošćeni ne samo da je oslobođen svih društvenih nego i religijskih obaveza. Dalje, u vrijeme prva tri dana nakon ukopa, ožalošćeni nije obavezan odgovoriti na pozdrave i ostaje u kući. Ne savjetuju se niti posjeti daljnje rodbine i poznanika. U razdoblju tzv. shive, koja obuhvaća sedam dana nakon pogreba uključujući i prva tri dana, poželjni su posjeti poznanika. Četvrti stupanj žalovanja se kod Židova zove sheloshim, a traje 30 dana nakon ukopa uključivši i shivu.

To je vrijeme kad se ožalošćeni potiče da se polako pridruži društvu. Zapravo, za trajanja i shive i sheloshima zabranjeno je: šivanje, brijanje, rezanje noktiju, kupanje i nošenje nove i svježe ispeglane odjeće, sklapanje brakova, odlazak na zabave. Ožalošćeni ne smiju pozdravljati itd. Prema pravilima reformiranog judaizma, ožalošćeni i dalje moraju sjediti na niskim stolicama, a umjesto kožnih papuča nose se papuče od platna. Međutim, iako postoje pokazatelji da je među Židovima bilo uobičajeno nošenje crnine u tijeku sheloshima, danas se crnina zabranjuje. Valja, kada smo kod toga, spomenuti da je Tora postavila granice za svaki stupanj žalovanja: tri za plakanje, sedam za naricanje i trideset za nenošenje čiste odjeće i od rezanja dlaka i ništa više.

A inače, kakav je stav Židova prema smrti?

O stajalištu prema umiranju Lamm u završnom poglavlju svoje knjige kaže: “Smrt ima značenje ako ga ima i život.

Ako netko nije sposoban živjeti, hoće li on biti sposoban umrijeti?” Zapravo, slika židovskog stajališta prema žalovanju dobro je ilustrirana u spisima koje je sabrao rabbi Ozef Karo od Safeda, naime, iz Shulham Aruka gdje između ostalog stoji da ne treba previše tugovati za mrtvima i tko god previše tuguje, zapravo tuguje za nekim drugim.

Iako su pravila žalovanja, jednako kao i odnos prema umiranju i smrti, u katolika više-manje znana, neće biti suvišno podsjetiti se na njih.

Stajalište Katoličke crkve prema umiranju i smrti nedjeljivo je od vjerovanja u zagrobni život i uskrsnuće. Što se tiče običaja, poznato je da je nošenje crnine obveza u svih katoličkih naroda ili vjernika koji ispovijedaju kršćanstvo.

Kad smo kod katolika, kakvi su običaji žalovanja u pojedinim krajevima Hrvatske?

Najzanimljiviji su običaji i propisi žalovanja iz prošlosti.

Primjerice, Statutom grada Splita iz 14. stoljeća zabranjeno je cjelivanje mrtvaca. Iz istarskih je krajeva, točnije iz mjesta Berama, poznat “ples mrtvaca”.

Inače, Dance makarabe ili “ples mrtvaca” kao likovna tema bila je sastavni dio umjetnosti Europe u 15. i 16. stoljeću, a njezina je svrha bila u tome da žive podsjeti na to da će umrijeti! (Memento mori.) Kao znak žaljenja žene raspliću kose ili se prekriju bijelom krpom i odjenu

loše konopljine košulje i pripašu suknene pregače... Nakon ukopa u pojedinim krajevima, posebno to vrijedi za sjeverni i sjeverozapadni dio Hrvatske, prirede karmine gdje se netko zna zaboraviti pa se opije i zapjeva...

A “institucija narikača”?

Među ostalim, naricanje kao oblik ženskog žalovanja poznato je bilo u poljičkim selima, dok se crnina u nekih udovica u tim našim krajevima običavala nositi do kraja života. Što nije nikakvo čudo uzme li se u obzir

Intervju tjedna

02. studenog 2010.

7

psihijatar Psihološkog centra kliničke bolnice na Šalati u Zagrebu

osobe uvijek boli Blagdani su nabijeni patnjom Kazali ste kako su upravo takvi blagdani nabijeni osjećajima patnje - žalovanja. Što zapravo žalovanje jest? Može li se definirati? Žalovanje, patnja? Nismo li došli na “metafizički teren”? Držim kako je Tolstoj dobro rekao u Ratu i miru: “Kad čovjek vidi životinju kako umire, obuzima ga

da i danas većina dalmatinskih žena, posebice onih starijih, nosi crninu za mužem do kraja života. Sad, koja je funkcija crnine, koliko je inače ta vanjska manifestacija žalosti odraz tuge, to je drugo pitanje!

Faze žalovanja Zašto?

Ne bih detaljno ulazio u pojašnjavanje funkcije crnine i sl., ali, primjerice u filmu “Grk Zorba” udovica (glumica Irena Pappas) nosi crninu, a hoda zamamno, sva je naglašeno putena... Kao da je crnina u žena mediteranskoga kruga svojevrsni izraz “svjesnog odricanja” od, gotovo bi se moglo reći, prirođene senzualnosti... Nije mi namjera uvrijediti nekoga u njegovom žalovanju, ali sve to ima svoj dublji smisao.

Vratimo se ostalim religijama i njihovu svjetonazoru i običajima. Islam i njegovi običaji žalovanja?

U krajevima gdje žive muslimani zanemaren je kult groba, a “uzdignut kult duše”... U pogrebnoj povorci ne sudjeluju žene, a ne nosi se niti posebna odjeća koja bi odavala da je osoba u žalovanju. Ipak, uopćene tvrdnje o islamskom mirnom prihvaćanju smrti i mirenju preživjelih s gubitkom, prema mojem mišljenju, ne smije se uopćavati.

A pravoslavni običaji žalovanja?

Poznat je običaj daće ili, kako se još zove, podušja – jela za dušu umrlog na grobovima.

Također, ima jedan manje poznati običaj dvostrukog ukopa koji je vrijedio posebice kad je mlad čovjek umro, pa se nakon 40 dana tijelo vadilo iz groba, umivalo, presvlačilo i darovalo. Pokojnik koji je 1979. godine umro, a bio je iz Lazarice, izvađen je iz groba, presvučen i ponovno pokopan...Običaj dvostrukog ukopa bio je u Hrvatskoj jedino poznat na Braču.

Spomenuli ste kako je Dan mrtvih kao kolektivni blagdan proistekao iz osobne potrebe čovjeka za sjećanjem na svoje mrtve. Kako, naime, žali pojedinac kada je posrijedi gubitak voljene osobe?

Takvo što je svakom pozna-

jeza, ono što je on sam – bit njegova propada pred njegovim očima – prestaje postojati. Ali, kad umre čovjek i to voljeni čovjek, onda pored jeze koja nas prožima kad gledamo kako propada život, osjećamo i prijelom i duševnu ranu koja, i to onako kao i tjelesna rana, ponekad donosi smrt, ponekad

to. To su faze ukočenosti koja obično traje nekoliko sati do tjedan dana. Zatim faza žudnje i traženja izgubljene osobe, koja traje nekoliko mjeseci, a katkad i godinama. Faza očaja, neorganiziranosti...Sve to može biti praćeno depresivnim raspoloženjem. Zna se javiti i samooptuživanje, pa čak i razmišljanje, planiranje ili pokušaj samoubojstva. Ima osoba koje pokazuju prezir prema suzama i osjećajima. Štoviše, smatraju se ponosnima što se nakon gubitka ponašaju kao da se ništa nije dogodilo. Mogu se pojaviti i tjelesni simptomi – glavobolje, nesanica ili neugodni snovi.

U takvih se osoba, međutim, može zamijetiti i takvo ponašanje u kojem kao zamjenu za vlastito odsustvo žalovanja kompenziraju prisilnom brigom za druge osobe i u pravilu za svoj “objekt” uzimaju osobu koja je imala tužan ili težak život. Kad smo kod individualnih manifestacija žalovanja, valja spomenuti i euforično raspoloženje i energično odbijanje činjenice da je osoba umrla.

Osuda društva U svojoj ste se praksi susretali i s tzv. patološkim oblicima žalovanja. O čemu je riječ?

To su gotovo svakodnevne pojave samo što neke od njih ne moraju završiti na klinici za psihološku pomoć. Koliko ste puta mogli čuti da je odlazak, posebice onih starijih osoba, na groblje u posjet mrtvim supružnicima ne samo svakodnevan nego ima i takvih slučajeva da ljudi odlaze i po nekoliko puta dnevno na groblje. Tu se, naime, neke stvari moraju razlikovati.

Kad je, naime, riječ o majci koja posjećuje grob djeteta, takvo se što razumije. Nadalje, ako su posrijedi stare osobe i rana je još svježa. Ali dogodi li se doista da se počnu živi zanemarivati radi mrtvih, u takvom slučaju takav stav nikome neće donijeti ništa dobra! Poznate su to stvari iz života. Pa i kad primjerice sredina osuđuje bračnog druga koji nakon smrti supružnika pronalazi svojeg drugog bračnog druga i slično.

Je li u tom slučaju opravdana osuda društva?

Sredina reagira kako reagira.

zacjeljuje, ali uvijek boli i strepi od vanjskog dodira koji povređuje!” Zapravo, bismo li znali što je slatko da ne znamo što je gorko?

Patimo jer smo uživali i uživamo jer smo patili. Da ne osjećamo jedno, ne bismo mogli osjećati ono drugo.

Složeno?! Kao i sam život, nije li tako?!

Ali nastaviti kvalitetno živjeti i voljeti i nakon smrti voljene osobe, u ovom slučaju bračnog druga, to ne znači da su ljudi zamjenjivi i da smo u slučaju ako nađemo neku osobu suprotnog spola s kojom ćemo nastaviti živjeti pokojnika zanemarili ili zaboravili - naprotiv, baš suprotno. Dali smo, kako je to i red, prednost životu pred smrću!

Govorili ste o žalovanju u djece...

Postoji zanimljiv članak “Pornografija smrti” autora Gorera u kojem stoji da su “unatrag dvije stotine godina, spolni odnos i porođaj bile riječi koje se nisu smjele spominjati u pristojnom društvu”. U isto to vrijeme smrt nije bila tajna, osim onoliko koliko smrt uvijek ostaje tajnom. Stariji su poticali djecu da govore o smrti i da o njoj razmišljaju. Međutim, u našem stoljeću dolazi do zaokreta. Smrt se kao prirodan proces ne spominje. Malo je naših suvremenika nazočno umiranju. Umire se uglavnom u bolnicama. U svakom slučaju, potrebno je bez obzira na to je li riječ o smrti roditelja ili braće, djeci objasniti da je posrijedi smrt, a ne govoriti kako su primjerice – otputovali, jer će to naknadno izazvati zbrku u dječjoj glavi. Kad je posrijedi njihov doživljaj žalovanja – dje-

ca drugačije doživljavaju smrt od odraslih. Ostat će osjećaj doživljenog, nastale praznine.

Ali tada se oni koji su u njihovoj blizini moraju pobrinuti da rastu u zdravom okruženju.

Ne žaluje se jednako za bakom, djedom, braćom, roditeljima, prijateljima, supružnicima...

Kod nas je i zakonom regu-

lirano žalovanje. Pa se tako izvjestan broj dana može uzeti za odsutnost s radnog mjesta zbog smrti bliže ili daljnje rodbine, što naime ne mora odgovarati i emotivnom odnosu prema tim osobama.

Primjerice, ako su djed ili baka u životu djeteta odigrali značajniju ulogu od bioloških roditelja, normalno je da će ista ta djeca

u svojoj zreloj dobi pokazivati veću privrženost njima. Takvo što bi se, naime, trebalo uzeti u obzir u slučajevima koje zakon predviđa.

Ovih ćemo dana imati prigodu sjetiti se onih koji su nam bili dragi, a nema ih više među nama. Također, bit će to i dani podsjećanja na vlastitu prolaznost.

IZDVOJENO Valja uvijek pronalaziti rješenja za bolji, smisleniji, ljudskiji i kvalitetniji život

Ne zna se što nas više zabrinjava - život ili smrt I kako onda pomoći ožalošćenom zbog gubitka voljene osobe?

Ne pod svaku cijenu! U svakom slučaju: ne nametljivo, nego s iskrenim namjerama, tankoćutno, s puno empatije, ali i postavljanjem granica tuđe privatnosti. Obično vrijeme liječi sve rane, pa i one najteže kao što je gubitak voljene osobe zbog smrti. U svakom slučaju treba ispočetka dati smisao i kvalitetnim duševnim sadržajem ispuniti svoj život.

No najvažnije je pustiti da vrijeme radi za nas i okružiti se kvalitetnim ljudima. Otpatiti, odbolovati, pa ponovno

krenuti ispočetka. Zavisi od dubine rane i traga koju je voljena osoba koju je smrt istrgla iz našeg života ostavila u njemu. Svatko uvijek sam za sebe iznađe odgovor. A drugi mu mogu i nesvjesnom gestom, nesvjesno izrečenom mišlju pri tom pomoći. Život i smrt?! Dva naizgled oprečna antipoda. I ne zna se što nas više zabrinjava? Ostaje nam jednako nepoznanica što je život i zašto živimo kao i što je smrt, zašto nakon svega moramo napustiti ovaj svijet? Svatko pronalazi na ova pitanja različite odgovore.

Bitno je da takva pitanja ne

zanemarujemo i da na njih pokušamo i kroz život i na svršetku u danima odlaska s ovog svijeta dati kvalitetne odgovore, ne samo na razini spoznaje već i svojim primjerom življenja, pa i načinom na koji se opraštamo od života u posljednjim svojim trenucima, prije smrti. Ali i kroz časno obavljanje poslova kojima se bavimo, kroz kvalitetan odnos s najbližima, obitelji, djecom, braćom, roditeljima kao i s prijateljima koje kroz život stječemo te onima koji su nam samo poznanici, susjedi ili radne kolege ili čak stranci koji nam se javljaju na

životnom putu radi mogućih iskušenja. Ako je istina da se čovjek ne rodi zato da umre, nego da duhom živi i bude sudionikom budućnosti, u tom slučaju svoja nastojanja trebamo usmjeriti u tom smjeru bez obzira na to koliko nam to okolnosti omogućavale ili nas sputavale. Treba i prepreke moći nadilaziti bez obzira na to stvaraju li nam ih ljudi, ili smo fizički ograničeni, ili na bilo koji drugi način. Valja uvijek pronalaziti rješenja za bolji, smisleniji, ljudskiji i kvalitetniji život sa svim vrlinama koje su nam karakterno dane.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Nek’ mu se ruka osuši N a blagdan Svih svetih groblja su najposjećenija.

Stotine i stotine ljudi uoči blagdana i na taj dan donose cvijeće na grobove, pale svijeće, u tišini se molitvom i mislima prisjećaju svojih najmilijih. o su trenuci mira i dostojanstva u kojima svi suosjećaju sa svima. No je li uvijek tako? Svake godine, pa i ovaj put, ponavljaju se prizori koji ne samo da narušavaju tu blagdansku svečanost, nego ukazuju na to da još uvijek među nama ima ljudi, pojedinaca, kojima ništa, ni ovaj blagdan, a ni cvijetak ili svijeća na grobu nisu sveti. Besramno otuđuju, kradu, odnose kriomice sve što im se svidi. I prošli su tjedan s grobova nestali žardinijera s cvijećem, vaze, buket crvenih ruža, pa čak i tri ciklame u teglama. A jučer, na dan Svih svetih, na grobu uz glavnu aleju nedaleko središnjeg križa ukrali su tek položen veliki aranžman od bijelih krizantema. Stajala sam kraj gospođe koja je tiho plakala. Netko je zastavši u prolazu gnjevno šapnuo: “Nek’ se ruka osuši onome tko je to učinio...”

Dosad se ni jedna takva kletva nije obistinila, jer čovjek, ako je uistinu čovjek, nikad ne bi drugome poželio a kamoli učinio ono što ni samome sebi ne bi htio da se dogodi. Ni kad je riječ o ruci, ni o cvijeću i svijeći s groba.

T

DOZNAJEMO Novi mirovinski zakon od 1. studenog ove godine

Još veći odbici na mirovine “Kazne” zbog prijevremenog umirovljenja od 0,34 do 0,15 posto Piše: NEVENKA SUHIĆ

Na zadnjoj sjednici Sabora donesene su izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se oštrije kažnjava odlazak u pr ijevremenu mirovinu, čime su više od muškaraca ponovo pogođene žene. Više o tome u razgovoru s Vladimirom Lackovićem, predstojnikom varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ključne izmjene Gospodine Lackoviću, Sabor je prihvatio novi Zakon o mirovinskom osiguranju.

Koje su ključne izmjene?

Ključna izmjena odnosi se na ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu, jer se s ovim zakonskim odredbama pooštravaju uvjeti odnosno povećava se Vladimir Lacković, predstojnik varaždinskog Zavoda za mirovinsko osiguranje postotak odbitaka zbog ranijeg odlaska u mirovinu, te na za raniji odlazak u mirovinu promjenu kojom se postepe- mjesečno odbija 0,15 posto, no izjednačava dobna granica što znači da mu se u odnosu Zakon je stupio na sna- na to da prijave i odjave žena i muškaraca za ostva- na odredbu starog zakona gu jučer, 1. studenoga! na osiguranje primamo rivanje prava na starosnu i ništa ne mijenja. Što je s onima koji su 8 dana unatrag, znači da prijevremenu mirovinu.

Koliko su novim postocima imaju još pet, šest dana u «zakasnili»?

Riječ je o nepopularnim «kažnjene» žene?

Svatko tko hoće ostvariti ovom mjesecu za odjavu “kaznenim bodovima”?

Za žene je nešto malo drumirovinu po starim uvjeti- s osiguranja, zaključenje Da, tako su ih ljudi nazva- gačije, iako ne i povoljnije, s ma mora prekinuti radni radne knjižice i sređivanje li, iako su uvjeti u odnosu obzirom na to da se od iduće odnos prije 31. 10. ove go- potrebne dokumentacije, na prvobitni prijedlog malo godine ide u povećanje oddine, što znači najkasnije kako bi im se mirovina priublaženi jer se za izračun uz nosno izjednačavanje dobne do 30. listopada. S obzirom znala po starom zakonu. godine života sada uzimaju granice s muškarc ima za i godine mirovinskog staža. odlazak u mirovinu. Tako da Tako da se, primjeriće se od 2011. godine ce, muškarcu koji moraju se poštovati dva postupno pove- bitaka? a z ove godine ide u ćavati dobna Ako žene idu u prijevre- osnovna uvjeta? , e s n prijevremenu Da, to su godine života i granica i po- menu mirovinu ove godine i izraču života, m i ro v i n u s trebni miro- ako su navršile do 31 godine godine mirovinskog staža. ne i d u o n g e navršenih do vinski staž mirovinskog staža, tada im Ako, na primjer, žena ide u uz vrem 3 6 g o d ina svake go - se po mjesecu oduzima 0,34 prijevremenu mirovinu sada, a prije sada z irovinu, mirovinskog dine za tri posto s navršene 32 godine s 30. listopada, mora imati m e staža za svamjeseca do staža 0,29 posto, s 33 godine 55 godina života i 30 godina odin g i ju ki mjesec rakraja 2029. staža 0,24, a s 34 godine 0,19 staža. Ali već iduće godine uzima inskog nijeg odlaska godine, kako posto. A ako ima 35 i više ona mora imati 55 godina i 3 mirov a do 65. godine bi s 2030. go- godina mirovinskog staža mjeseca života te 30 godina i taž s mjesečno odbija dinom i žene i oduzima se 0,15 posto mje- 3 mjeseca mirovinskog staža, 0,34 posto. Ako ide muškarci imali jed- sečno, kao i do sada. Znači što je u skladu s novim zas navršenih 37 godina nake uvjete za odlazak u da će se ženama s navršenih konskim uvjetima postupnog mirovinskog staža, oduzima mirovinu. Znači, uvjet za sta- 35, a muškarcima s 40 godina usklađivanja sve do 2029. se 0,29 posto, za 38 godina rosnu mirovinu je 65 godina i više, za odlazak u prijevre- godine. S 2030. godinom u odbitak je 0,24 posto, a s 39 života i najmanje 15 godina menu mirovinu oduzimati prijevremenu mirovinu žene godina staža odbija se 0,19 staža, a za prijevremenu 60 jednako - 0,15 posto. Različite će ići po novim uvjetima, što posto mjesečno. Međutim, godina života i najmanje 35 su samo godine mirovinskog znači sa 60 godina života i ako ima 40 i više godina mi- godina mirovinskog staža.

35 godina mirovinskog staža, staža. rovinskog staža, onda mu se I tu je cijela ljestvica odZa odlazak u mirovinu jednako kao i muškarci!

A oni koji su “zakasnili”?

II. PODRUŽNICA

Nove aktivnosti

Druga podružnica umirovljenika Varaždina u ovom jesensko -zimskom razdoblju priprema nove aktivnosti. Predsjednica Katica Vincek rekla je da su u podružnici svaki četvrtak organizirana dežurstva kako bi se članovi podružnice, ali i drugi umirovljenici, mogli informirati o načinu učlanjenja, aktivnostima, pravima i olakšicama, kao i drugim pogodnostima.

Voditeljica sporta podružnice, Katarina Pavlek, počela je s pripremama za novu sportsku sezonu. - U našim prostorijama u Kolodvorskoj 3 imamo uvjete za igranje šaha, pikada

02. studenog 2010.

i za viseću kuglanu, a s ovim bismo sportskim disciplinama, ukoliko bi se javio dovoljan broj zainteresiranih, mogli odmah i početi. Vrlo rado bismo krenuli sa streljaštvom i staznim kuglanjem, ali za natjecanja u ovim disciplinama potrebni su treninzi tijekom cijele godine, koje naši umirovljenici nažalost ne mogu plaćati. No i ova tri sporta s kojima uskoro krećemo našim će umirovljenicima biti ne samo dobra rekreacija, nego i prilika za opuštanje i međusobno druženje. Prijave se primaju svaki četvrtak od 9 do 10 sati u prostorijama podružnice, rekla je K. Pavlek.

02. studenog 2010.

KTC

9

10 Inovacije

02. studenog 2010.

USPJEH Inovatorima Z. Dolencu, J. Lončariću i D. Vadlji odličja

Okomiti stalak za bicikl Darko Dobošić najavio izlaganje međimurskih inovatora u inozemstvu - Jako dobro, vrlo uspješno - pohvalio je nastup trojice članova udruge INOMA u Osijeku na 35. INOVA-i u njihov predsjednik Darko Dobošić koji za iduću godinu najavljuje moguće sudjelovanje na sajmovima u Rusiji, Maleziji ili Tajlandu.

Zlatno odličje za svoj okomiti stalak za bicikle dobio je Zvonimir Dolenec, priločki inovator.

- Bilo je i oduševljenih mojom inovacijom. Ocijenili su ga i boljim, savršenijim, jeftinijim, jednostavnijim i praktičnijim od dosad izrađenih - kaže autor.

- Noću razmišljam da bih danju bio uspješan. Inovatorstvo mi je u krvi - tvrdi Dolenec koji je i lani primio zlatnu medalju za svoju naljepnicu za slijepe kod dozacije lijekova.

U priločkoj pizzeriji “Rosa”, u povodu svog 60. rođendanaupravo je otvorio i izložbu svojih ne samo inovativnih predmeta nego i slika slikanih njegovom specifičnom “Tri S” tehnikom (staklo, silikon, sprej), zatim ribolovnih trofeja i staroga novca.

Zvonimir Dolenec

Inovacija Zvonimira Dolenca

ŽUPANOVA INICIJATIVA Međimurski dogovor gradova o uvođenju nove rasvjete

Odjeknula lampa - JEKO 6 L Dio kolekcije lampi za javnu rasvjetu, nazvan JEKO 6 - L, izložio je, također s uspjehom, na INOVA-i u Osijeku i strahoninečki inovator i dizajner Dragutin Vadlja, elektro i precizni mehaničar, vlasnik tvrtke “VDG servis”.

- Imat ću o tim svjetiljkama dogovore i s Elektroslavonijom - govori on o svojim inovacijama nagrađenim ove jeseni brončanim odličjem.

Kod njih je inovativno i to da imaju dodatnu uštedu energije prilagođenu vremenskim prilikama (kad se rasvjeta i sama djelomično isključuje).

- Na inicijativu međimurskog župana Ivice Perhoča na razini županije sredinom studenoga

imat ćemo skup s predstavnicima općina i gradova o uvođenju javne LED-rasvjete, a u skladu s mojim inovatorskim rješenjima - naglasio je maštoviti inovator.

Stoga je najavljeno da će ovdje prva javna LED-rasvjeta biti postavljena u Strahonincu ispred zgrade Općine, a potom i u Nedelišću.

Suradnju s mađarskim kooperant ima on nastavlja.

Priprema novu vrstu lampe koju će patentirati iduće godine. Dragutin Vadlja dodaje i da su sva njegova rješenja uvijek ekološki prihvatljiva i usklađena s najnovijim standardima.

Inovacija Dragutina Vadlje

NAGRADA J. Lončariću iz Male Subotice

Sprava “Lončarić” protiv križobolje - Primjerak svog nagrađenog medicinskog pomagala, jednostavno nazvanog po meni, namijenio sam Županijskoj bolnici u Čakovcu - obećao je opet i opet ostvario inovator Josip Lončarić, 73-godišnji umirovljeni vozač iz Male Subotice.

Na INOVA-i u Osijeku dobio je srebrno odličje za usavršenu svoju prethodnu inovaciju - tako da ona sada nije samo pomagalo za istezanje vratnog dijela kralježnice nego kompletne kralježnice (i ramena i donjeg dijela kralježnice).

Svoju otprije također nagrađivanu spravu za istezanje vratnog dijela kralježnice (iz koje je “izrasla” novonagrađena inovacija) već je dvaput donirao toj bolnici.

- Za tu spravu zanimaju se mnogi, i liječnici, i bolesnici - kaže da je sada prilagodio spravu većem broju potreba zainteresiranih u fizioterapeutske svrhe. Pohvale stižu odasvuda.

Uz to, ističe on, i time će se osobno nastojati odužiti za laskavu titulu Najbo-

Dragutin Vadlja

Inovacija J. Lončarića

ljeg inovatora Međimurja u 2010. godini koju mu je dodijelila strukovna udruga INOMA. - Zvali su me, a često i dolazili k meni, zainteresirani iz Vukovara, Zagreba, Bjelovara, Varaždina - uglavnom ih zanima sve što može djelotvorno pomoći u otklanjanju tegoba u kralježnici.

Josip Lončarić

02. studenog 2010.

Oglas 11

12 Život PODSTANARSTVO

Najam od 1.200 do 2.200 kuna Podatak o prosječnim cijenama najamnina stanova u Varaždinu nismo doznali. Iz Samostalnog odjela za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva financija u odgovorima na naš upit izvijestili su nas kako Porezna uprava ne raspolaže tim podacima.

No prema nama poznatim informacijama, cijene najma jednosobnog stana ili garsonijere u Varaždinu iznose od 1.200 do 1.500 kuna, a dvosobnog stana od 1.600 do 2.200 kuna - bez režija.

Visine najamnine također ovise o tome o kakvom se stanu radi, je li namješten, ima li centralno grijanje, te o samoj lokaciji.

Također, iz Ministarstva financija izvijestili su nas kako ne vode evidencije o broju podstanara, nego o broju obveznika poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova.

Prema tim podacima, u Varaždinu je tijekom 2008. evidentiran 341 obveznik poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, u 2009. ih je bilo 389, a do 30. rujna ove godine 463. Riječ je o osobama koje su Poreznoj upravi prijavile iznajmljivanje stanova, odnosno da ostvaruju najamninu.

Iz tih je podataka vidljivo da je broj osoba koje prijavljuju iznajmljivanje stanova u Varaždinu u porastu.

Je li to zato što je u Varaždinu više podstanara ili ljudi više prijavljuju iznajmljivanje stanova, teško je reći jer postoje i mnogi koji stanove iznajmljuju, ali ne prijavljuju da to rade.

02. studenog 2010.

ISTRAŽUJEMO Što se više isplati, biti podstanar ili kupiti stan na kredit?

Biti podstanar nije rješenje, ali je za mnoge jedino moguće Minimalna rata za dvosobni stan od 60 kvadrata iznosila nam je mjesečna visina najamnine 1.600 kuna – otkrila

bi nam oko 3.000 kuna, dok je Varaždinka

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Što se u današnje vrijeme više isplati, biti podstanar ili kupiti stan na kredit? To pitanje muči mnoge Varaždince pred kojima je rješenje stambenog pitanja. Za Varaždinku (podaci poznati redakciji), koja sa svojim zaručnikom već više od dvije godine živi u unajmljenom namještenom jednoipolsobnom stanu u Varaždinu velikih dvojbi po tom pitanju nema: premda sanjaju o vlastitom krovu nad glavom, podstanarstvo je za njih trenutno jedino moguće rješenje.

Dvostruko manje - Jedan od razloga tome je pogoršanje općih uvjeta dobivanja stambenih kredita u bankama u zadnje dvije godine. Potrebno je ispuniti visoke uvjete u vidu visine plaće kako bi se uopće Najbolji način je stan kupiti gotovinom ili biti podstanar i štedjeti za stan dobio odgovarajući kredit, no rijetki su oni koji ostvaruju - Naravno, prije razmišljanja o nosti nekretnine, a drugi razlog prosječnu hrvatsku plabilo kakvom kreditu, osnovna koji navodi je to da su stambeni CIJENE STANOVA U VARAŽDINU ću koja je u rujnu pretpostavka jest radni krediti vezani uz kretanje eura Cijene stanova ovise o tome u kojem se dijelu Varaždina iznosila otpriodnos na neodređe- ili švicarskog franka. tko stan nalazi. Eduard Brumen, direktor Stanoinga rekao je - Vlasnici stanova koji su kulike 5 . 20 0 no vrijeme koji se u ašnje n a d kako je, shodno tome, cijena stanova koje gradi Stanoing uz je u kuna, koja današnje vrijeme pljeni na kredit od 30 godina stanju od 990 € do 2.000 € po kvadratu, ali da je prosječna cijena ionako ne izjednačava sa izloženi su golemom tečajnom eme u , izdatke ij r v njihovih stanova oko 1.300 € po kvadratu. riziku jer im ukupni iznos glavispunjava znans t veno m u n i n POS stanovi su jeftiniji. Dok je kvadrat POS stana u prvoj uvjet za fantastikom, a nice i otplatnih rata u kunama najam e, hranu i ij fazi gradnje POS naselja u Jalkovečkoj ulici bio ispod 900 d o b i sam pronalazak ovisi o kretanju tečaja kune – za rež ophodne €, kvadrat stana koji će se graditi u Ulici Vilka Novaka u v a n j e odgovarajućeg navela je mr. sc. Vizek za portal ne Varaždinu stajat će maksimalno 1.109 €, no Vladimir Kudruge ari još kredita posla također - Crozilla com. v t s kec uvjeren je da će cijena sigurno biti niža od navedenog, potrebnog ustvrdila je naša i? t je što ovisi o stvarnim troškovima građenja, projektiranja, za manji dvosugovornica. Štedjeti pa kupiti? i šted zemljišta i infrastrukture te drugih doprinosa. sobni stan od Da se danas v iše Postoje izračuni koji preferiranekih 60 četvornih isplati biti podstanar nego ju iznajmljivanje stana u odnosu metara – ustvrdila je Varaž- uzeti kredit za stan potvrdila na kupnju vlastitog stana, koji dinka. nego – čekati bolja vremena. je i znanstvena suradnica na pokazuju da je isplativije živjeti sadašnje vrijednosti stana.

Prema izračunima koje su Ekonomskom fakultetu u Za- nekih 20-ak godina u iznajmlje- Na listi smo čekanja za POS - No postavlja se pitanje tko radili još prije dvije godine, grebu, koja je za portal Crozilla. nom stanu te štedjeti za novi je u današnje vrijeme u stanju stanove, čije su cijene ipak priminimalna rata za takav stan com dala nekoliko argumenata stan koji bi nakon tog vremena uz najamninu, izdatke za režij- hvatljivije. Nadamo se da ćemo, iznosila bi im oko 3.000 kuna, koji idu u prilog najmu. Jedan mogli kupiti gotovinom. Tako bi ske troškove i tekuće troškove kada konačno dođemo na red, dok je mjesečna rata koju pla- od njih je uvođenje poreza na zapravo podstanari prošli puno za hranu i druge neophodne ostvariti kreditnu sposobnost ćaju za najam stana 1.600 kuna imovinu što za vlasnike stanova bolje nego da sada uzmu stam- stvari još i – štedjeti? - pita se i imati svoj vlastiti krov nad bez uračunatih režija, dakle znači da će ih svake godine beni kredit, jer ta će ih opcija na Varaždinka. Njoj i njezinom glavom – zaključila je na kraju gotovo dvostruko manja. koštati od 0,5 do 1 posto vrijed- kraju koštati dvostruko više od zaručniku ne preostaje drugo naša sugrađanka.

HUMANO Aukcijom 26 slika nastalih u likovnoj koloniji sakupljeno 25.450 kuna

Prodane sve slike za Udrugu Sunce - Vrlo smo zadovoljni što su sve slike našle svoje kupce, a sakupljeno je 25.450 kuna.

Uime svih naših članova za-

p

omoć će nam omogućiti daljnji rad i napredak hvaljujem dobrim ljudima koji su se odazvali našem pozivu.

Znam da vremena nisu lagana, ali još jednom progovorilo je dobro srce dobrih ljudi.

Bilo je zgodno vidjeti naše članove kako su prezentirali slike na aukciji i reakcije prisutnih. Tako smo se još jednom dobro predstavili - rekla je Sunčana Pintač, predsjednica Udruge Sunce, za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Oni su organizirali humanitarnu aukciju slika u restoranu Ključice gdje je bilo ponuđeno 26 radova koji su nastali na likovnoj koloniji održanoj u rujnu, u organizaciji Lunoma i Udruge Sunce. Sva sredstva prikupljena na aukciji

namijenjena su za pomoć u radu ove udruge.

- S obzirom na to da je Udruga jedina na našem području koja okuplja, brine se i radi s osobama s invaliditetom, a svi znamo da je teška situacija što se tiče novčanih sredstava, teško nam je pokrivati troškove odgajateljice, logopeda i defektologa. Pomoć koju smo dobili na aukciji omogućit će našim članovima daljnji rad i napredak - ističe predsjednica udruge Sunčana Pintač.

Davor PEJNOVIĆ

02. studenog 2010.

Oglasi 13

14 Oglasi

02. studenog 2010.

Život 15

02. studenog 2010.

U Varaždinu, gradu kulture, Jagićeva kuća više je nalik ruglu i straćari nego zaštićenom spomeniku kulture koji je već odavno trebao biti saniran i spašen od daljnjeg propadanja

BAŠTINA Već godinama intenzivno propada značajni objekt u Varaždinu

Obnova Jagićeve kuće napokon iduće godine?!

Ovaj zaštićeni spomenik kulture vidljivo je devastiran, a navodno se u njemu okupljaju beskućnici i narkomani Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoliša Rodna kuća velikog slavista Grada Varaždina, stoji: ”Objekt na lokaciji KrešimiVatroslava Jagića u Ulici Krešimira Filića 14 već godinama ra Filića 14, Varaždin – rodna kuća Vatroslava Jagića – rapidno propada. ima svojstvo spomePročelje i okućrodna nika kulture prema nica vidljivo su Rješenju o predevastirani, kuća ventivnoj zaštiti a navodno ava l s o r t Va s e u u nu ojstvo spomenika kulv s a ture. Grad Vatrašnjost i im Jagića menika raždin je 1998. objekta o p s izvršio popravak okupljaju re u lt u k krovišta, pročelja beskućnic i i i limarije na objeknarkomani. tu. Nakon toga objekt Zbog upita staje dodijeljen Matici hrvatnovnika Filićeve ulice, za komentar smo se obratili skoj u svrhu očuvanja objeknadležnima. U odgovoru koji ta i osiguranja prostora za su pripremili Bojan Lukman djelovanje Matice hrvatske. i Marijan Bakulić, pročelnik Kako Matica hrvatska zbog

financijskih razloga nije mogla izvršiti željeno uređenje objekta, isti je vraćen Gradu Varaždinu.

Nakon toga, proveden je postupak i sklopljen je Ugovor o dugoročnom najmu kuće Jagić na lokaciji Krešimira Filića 14, 15. travnja 2009. između Grada Varaždina i Varaždinskih vijesti d.d. kojim su se Varaždinske vijesti obvezale izvršiti rekonstrukciju kuće Jagić, postaviti ogradu i poduzeti druge mjere zaštite rekonstruirane građevine. Isto tako Varaždinske vijesti obvezale su se pribaviti konzervatorske uvjete za rekonstrukciju predmetnog objekta kao i svu ostalu dokumentaciju

predviđenu zakonom. Kako su troškovi uređenja objekta nakon provedene analize bili preveliki i za Varaždinske vijesti, prihvaćen je zahtjev Varaždinskih vijesti za raskid navedenog ugovora s 30. travnja 2010. godine.

Grad Varaždin u trenutku nenadanog raskida ugovora nije imao u proračunu Grada Varaždina za 2010. osigurana nikakva sredstva za navedeni objekt te je tako izostala mogućnost uređenja odnosno popravka objekta. Sredstva za hitne intervencije na objektu kao i za zatvaranje objekta osigurat će se u proračunu za 2011. godinu.”

Ukratko: krajnje je vrijeme!

RIJEČ STRUKE Prof. Miroslav Klemm

Uništena je cijela Ulica Krešimira Filića!

Uvjeren sam da će Jagićeva kuća biti obnovljena, jer sve drugo bila bi katastrofa, rekao nam je prof. Miroslav Klemm, autor knjige “Izgubljeni grad”, kojeg smo zamolili za komentar.

Ipak, Klemma više muči nešto drugo, a to je kontinuirani gubitak povijesnog identiteta Filićeve ulice.

Ta periferna ali važna ulica, poveznica između Biškupca i varaždinskog središta, već je dugo opterećena novogradnjama i višekatnim interpolacijama, tako da Klemm predviđa da će, nakon nužne obnove Jagićeve kuće, taj prizemni objekt ostati zapravo jedini, preskromni podsjetnik na autentični izgled Filićeve ulice!

16 Oglasi

02. studenog 2010.

02. studenog 2010.

POHVALA

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i Vaše vijesti 17 REAGIRANJE Parcelacija i eventualna komasacija na varaždinskoj Banfici (4)

Konačno sanacija Neka svoj prijedlog podastru javnosti rupa na nogostupu Nogostup koji vodi od depandanse Doma umirovljenika u Zavojnoj ulici do trgovačkog centra Kaufland nekoliko je godina bio u lošem stanju i pun rupa. Preko njih su morali “manevrirati” korisnici Doma umirovljenika, invalidi u kolicima i invalidi s hodalicama na četiri kotača. Situacija je bila takva četiri do pet godina, odnosno otkako je HEP ispod tog nogostupa polagao električne kablove, ali taj dio nogostupa nije doveo u prvobitno stanje. Prošli je tjedan konačno počela sanacija nostostupa, što je za svaku pohvalu, jer će se umirovljenici i invalidne osobe tim dijelom konačno moći kretati normalno. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Udruga rukometnih veterana Udruga rukometnih veterana u subotu 20. studenog u 13 sati priređuje osmi susret članova koji će biti održan u restoranu “Barok” (KTC, Gospodarska 3, Varaždin). Molim sve članove i oni koji to žele postati da, ako to dosad nisu obavili, uplate godišnju članarinu za 2010. godinu u iznosu od 100 kuna i participaciju u iznosu od 50 kuna. To mogu učiniti izravno u Varaždinu kod Dragutina Levatića (mob. 098/916-4049) u Zagrebačkoj 7 ili kod Zvonka Šanjeka na Trgu slobode 7 ili u Ulici braće Radića. Uplata članarine i participacije do 16. studenoga smatrat će se potvrdom vašeg dolaska, a uplata samo članarine nastavkom članstva ili upisom u članstvo udruge.

Predsjednik Udruge Mihajlo Kovačević

Poziv igračima preferansa Pozivaju se igrači preferansa, kao i svi oni koji žele usavršiti ili naučiti ovu najljepšu kartašku igru da dođu na osnivačku skupštinu Preferans društva. Skupština će biti održana u subotu 6. studenog u 10 sati u restoranu Cimplet u Ulici braće Radića 102. Osim klasičnog igranja preferansa, planiramo organizirati i turnire s unaprijed miješanim kartama u tzv. bordovima, kao i odlazak na turnire u druge gradove.

Za Inicijativni odbor Zlatko Krstić i Franjo Ribić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Ponukani odgovorom predsjednice Udruge Vlasnici zemljišta na Banfici Barbare Kocijan moramo reagirati i iznijeti naše gledište. Udruga zastupa 44 vlasnika zemljišta, ali nije ničime dokazala da zastupa većinu vlasnika. Neka izađu s detaljnom listom članova i prostorom kojega su oni vlasnici.

Postupci u kojima smo sudjelovali već su niz godina javni i njena implikacija kako smo bili uključeni u postupke koji su prethodili zakonskim postupcima, ne stoji. Naime, za ovaj prostor od 2005. godine traju postupci vezani uz prostorne planove: postupak izrade GUP-a Varaždina, postupak izmjene GUP-a Varaždina, postupak izmijene UPU-a sjevernog dijela grada (Banfica), kao i postupak izrade prijedloga parcelacije. Isti postupci su opetovano oglašavani u javnim glasilima i sve zainteresirane strane imale su pravo aktivno sudjelovati. U navedenim postupcima, nažalost, vrlo je malo vlasnika željelo sudjelovati niti su iskazivali

interes. U situaciji kada su neka urbanistička rješenja izrađena, lako je kritizirati i optuživati. Svatko je imao pravo ova rješenja aktivno generirati i tako otkloniti potrebu današnjih rasprava.

Upravo je gospođa Kocijan svojim pozivom, koji je slala vlasnicima prije formiranja Udruge, iznijela svoj prijedlog kojim dira u naše vlasništvo i u kojem ističe cijene za obeštećenja. Osporavamo pravo da privatne osobe i udruga definiraju parcelaciju našeg vlasništva, kao i da iznose cijene.

Neka svoj prijedlog podastru javnosti, pa neka javnost prosudi tko je i na koji način favoriziran njihovim prijedlogom. Tvrdnje kako su oni razmišljali o interesu Grada, Caritasa i slično, čisti su pamfleti.

Upravo gospođa Kocijan u dopisu, koji je slala vlasnicima i u kojem ih poziva na osnivanje udruge, prijedlog definira kao njen prijedlog podjele (privatan prijedlog). U tablici koju je izradila vidi se

kako neki vlasnici dobivaju parcele manje površine nego ona koja im po njenom prijedlogu (postotku) pripada, a njen stav je da će ih obeštetiti drugi, oni koji dobivaju parcele veće površine. Kako sama iznosi kalkulaciju cijene, ispada da je to i cijena obeštećenja. Ne želimo iznositi njen dopis u javnost, ali ako ćemo biti primorani, to ćemo učiniti. Neka sama kaže tko iz njenog prijedloga dobiva najviše dodatne površine u odnosu na njen postotak, a tko najmanje.

Javno ne mislimo više polemizirati s gospođom Kocijan i udrugom, ali isto tako javno tražimo da u svojim elaboriranjima i predlaganjima ne uključuju prostor kojeg smo vlasnici mi, kao i osobe povezane s nama.

Denis Čupić, Direktor/Partner F.O./Development d.o.o.

*Napomena: ovime završavamo polemiku o slučaju parcelacije na Banfici

Predano izrađivali predmete od gline I ove školske godine u Centru za odgoj i obrazovanje „Tomislav Špoljar“ nastavlja se s radionicom oblikovanja lončarskih proizvoda na kolu. Nakon što su na prošloj radionici naučili osnove oblikovanja, ove je godine cilj radionice bio naučiti kako izraditi veće zdjelice, čaše i šalice. Poslije početnih teškoća s centriranjem gline na kolu, sada su predmeti sve pravilniji i uspješniji. Prema individualnim mogućnostima svakog polaznika bavljenje lončarstvom pomaže u razvijanju motoričkih vještina te kreativnom izražavanju, a nadasve u osjećaju korisnosti

nakon svakog završenog rada. Radionica je trajala od 18. do 29. listopada, dnevno po tri školska sata, a marljivi polaznici radnog osposobljavanja s veseljem su usavršavali svoje vještine te pripremaju svoje proizvode za prodaju u predbožićno vrijeme. Voditelj je gospođa Đurđica Horvat iz Mačkovca koja je u svojoj „Domaćoj radinosti Horvat“ velikim zalaganjem i umješnošću sačuvala izvorne oblike proizvoda i njihovih minijatura ukrašenih na tradicionalni način.

Ravnatelj Marin Vučić

Bundeve u vrtiću u Koprivničkoj U Dječjem vrtiću Varaždin – Koprivnička godinama se održava “Jesenska svečanost”, a ovogodišnja proslava obilježena je na temu “Bundeva”. Djeca i odgajatelji osmislili su igre s bundevama u kojima su i djeca i roditelji pokazali svoje spretnosti. U realizaciju proslave uključeni su svi djelatnici Koprivničke, ravnateljica DV-a Varaždin, stručni tim te

kuharice vrtića koje su pripremile izvrsnu juhu od bundeve, pečenu bundevu i prave zagorske štrukle. Širio se i miris pečenih kestena, zahvaljujući marljivim roditeljima. Bilo je tu još delicija koje su roditelji samoinicijativno donijeli. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju te na prikupljenim plodovima jeseni.

Odgajatelji “Koprivničke”

18 Oglasi

02. studenog 2010.

TUI GENERALTURIST Ponuda skijaških i blagdanskih aranžmana

Sva putovanja na jednome mjestu Generalturist vas i ove godine vodi u posjet Kralju Adventa, gradu Beču, koji zavodi nepatvorenom kvalitetom i snažnom tradicijom predbožićnih radosti. Vječni Rim, Prag, Pariz, Budimpešta, Varšava i mnogi drugi čekaju da ih otkrijete...

Skijanje Hrvatski građani imaju najdraža skijališta, a Generalturist ih je u katalog Skijanje 2010./2011. stavio sve: lijepe francuske glečere, talijanska šarmantna i mondena mjesta, omiljenu Austriju, blisku i povoljnu Sloveniju te hrvatska i bosanskohercegovačka skijališta.

Osim iznimno konkurentnih cijena i velike količine visokokvalitetnih smještajnih kapaciteta zakupljenih u suradnji sa strateškim partnerom TUI-jem, ljubiteljima

zime i skijanja Generalturist donosi i pregršt posebnih pogodnosti.

U svojoj organizaciji Generalturist nudi skijaške klubove i škole skijanja na hrvatskom jeziku na destinacijama u Austriji (Nassfeld, Innerkrems, Kreischberg/St. Lorenzen), Italiji (Marilleva) i Sloveniji (Bohinj).

U Generalturistovoj se ponudi izdvaja i organizacija skijaškog kluba i škole na hrvatskom jeziku u Innerkremsu u suradnji sa Ski klubom Medveščak od 8. do 15. 1.

2011. Medveščak, skijaški klub koji je izrodio najveća imena hrvatskog skijanja, u suradnji s Generalturistom nudi najbolju školu skijanja za sve uzraste te besplatnu godišnju članarinu u tom klubu.

Nezaobilazni su i paketaranžmani koji uključuju prijevoz na francuska skijališta, a u ponudi su i vrlo inspirativni aranžmani za otvaranje skijaške sezone u Austriji, Italiji i Sloveniji. Najatraktivnija pogodnost za Generalturistova kupca skijanja je svakako kupnja skijaških karata pod uvjetima kupnje skijaških aranžmana, dakle, opcija kupnje karata na rate kreditnim i debitnim karticama, uz sve ostale mogućnosti plaćanja.

Blagdanska putovanja Advent i novogodišnji praznici provedeni na putovanju donose uspomene koje se čuvaju cijeli život!

Generalturist vas i ove godine vodi u posjet Kralju Adventa, gradu Beču, koji zavodi nepatvorenom kvalitetom i snažnom tradicijom predbožićnih radosti. Vječni

One Stop Travel Shop Rim, Prag, Pariz, Budimpešta, Varšava i mnogi drugi čekaju da ih otkrijete u njihovom raskošnom blagdanskom ruhu. Čekaju vas koncerti i promenade, lijepe Badnje večeri i mirisna božićna buđenja...

Nešto toplije destinacije iz Generalturistove ponude, poput andaluzijske prijestolnice Madrida ili katalonske Barcelone, u adventsko i novogodišnje doba daju od sebe najbolje – ugodne temperature, bogate kulturne programe i lude zabave.

Tunis i Egipat, posebno u

aranžmanima koji uključuju putovanja posebnim zrakoplovom, odlična su alternativa svjetlucavim crvenim i zelenim lampicama diljem Europe.

Ove destinacije nude nepatvorenu egzotiku. Od dalekih destinacija i ove blagdane putujte s Generalturistom u senzacionalni New York, prekrasni Maroko i egzotični Jordan.

Priuštite svojoj obitelji najljepši mogući dar, blagdansko putovanje s Generalturistom.

Pokloni i popusti Svi putnici koji u poslovnicama TUI Generalturista od 26. 10. 2010. kupe Generalturistovo blagdansko putovanje, na poklon dobivaju torbicu s malim stvarima

koje na putu život znače!

Kupci skijaških aranžmana dobivaju kupon s 20 % popusta na kupnju sportske opreme u Intersportu!

Ne morate više lutati po putničkim agencijama, skupljati kataloge i gubiti vrijeme i novac.

Zahvaljujući konceptu One Stop Travel Shopa, u Hrvatskoj jedino u TUI Generalturistu možete kupiti sva putovanja hrvatskih, slovenskih i ostalih europskih organizatora putovanja.

Uz ovo, planiranje putovanja postaje brže, jednostavnije i, najčešće, povoljnije!

Termoplin 19

02. studenog 2010.

OBLJETNICA Termoplin obilježio 40 godina osnutka u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor

Od pogona za plinofikaciju do jakog regionalnog distributera Naša je namjera da se u skoroj budućnosti, kao uspješan koncesionar, proširimo i na ostale dijelove Hrvatske, kao i ovog dijela Europe, najavio je Ivan Topolnjak, predsjednik Uprave Termoplina OGLAS

U ovom užurbanom načinu života sve je manje vremena i prigoda da zastanemo na trenutak te bacimo pogled unazad kako bismo jasnije vidjeli ono što nam predstoji, upozorio je to Ivan Topolnjak, predsjednik Uprave Termoplina, na početku svečanosti upriličene povodom 40 godina osnutka tog respektabilnog varaždinskog poduzeća, što je svojom nazočnošću, ali i riječima, potvrdila i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor.

U dvije županije

v

od 1.800 kilometara plinske mreže kroz koju se godišnje isporuči više od 120 milijuna kubnih metara plina za više od 39.000 potrošača na područje Varaždinske i dijela Krapinskozagorske županije.

- Time smo ostvarili dio naše vizije Termoplina kao regionalnog distributera plina za područje sjeverozapadne Hrvatske. No naša je namjera da se u skoroj budućnosti, kao uspješan koncesionar, proširimo i na ostale dijelove Hrvatske, kao i ovog dijela Europe - najavio je

„Trebamo se hvaliti“ Ovim što je postignuto trebamo se hvaliti, kako mi u Gradu Varaždinu, tako i djelatnici Termoplina na čelu s Upravom koja je najveće jamstvo za daljnji uspješan rad, istaknuo je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok. Ukazavši na važnost energetike i komunalne infrastrukture, Čehok je podsjetio na ulogu koju je Termoplin imao kod otvaranja varaždinske Slobodne zone u kojoj je infrastruktura dovršena za nekoliko mjeseci.

- To je otvorilo vrata investitorima, a zahvaljujući i tome Varaždin ima i danas svega 5,5 posto nezaposlenih - istaknuo je.

Stalno prateći nove tehnologije i razvojne procese, kako je istaknuo Topolnjak, Termoplin se razvio u jednu od najvećih tvrtki za distribuciju i opskrbu prirodnim plinom u našoj zemlji. Članice poslovnog sustava, naime, skrbe o sigurnosti više

iše od 120 milijuna kubnih metara plina za više od 39.000 potrošača

GRAD VARAŽDIN

Premijerka Jadranka Kosor i ministar Đuro Popijač u društvu domaćina Ivana Topolnjaka i ostalih uzvanika svečanosti

Topolnjak.

IZDVOJENO Čestitka premijerke Jadranke Kosor djelatnicima

Uskladiti zakone

“Termoplin je jedan od najboljih” U svemu što čini Vlada važno mjesto ima i energetska neovisnost zemlje, koja je naša važna zadaća na putu u EU, ustvrdila je predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor.

U tom cilju, kako je podsjetila, dovršava se interkonekcija prema Mađarskoj, koja bi trebala biti završena do kraja ove godine, a radi se i na studiji koja uključuje Južni tok te LNG terminalu.

- Od 2004. do ove godine izgrađeno je oko 560 kilometara plinovoda, a uloženo je

oko 370 milijuna eura, dok će se u iduće četiri godine uložiti dodatnih 210 milijuna eura - istaknula je Kosor go-

n

astavak plinofikacije ne može osigurati samo Vlada, nego i drugi voreći o aktivnostima kako bi plin stigao u druge dijelove Hrvatske.

Nastavak plinofikacije naše

zemlje, kako je upozorila, ne može osigurati samo Vlada, nego je nužno sudjelovanje i drugih, osobito uspješnih poduzeća na tom području.

- Termoplin je jedan od naših najboljih distributera.

U ime Vlade, kao i osobno ime, čestitam svim djelatnicima na ozbiljnom i stručnom radu tijekom proteklih 40 godina, kojih ne bi bilo da nije bilo onih koji su se znali nositi s problemima i ugradili dio života u poduzeće - istaknula je Kosor.

Kosor: Uložili 370 milijuna eura

I TOGA IMA

Izražavajući zadovoljstvo što je mogućnosti primjene prirodnog plina kao značajnog energenta za gospodarstvo i široku potrošnju prepoznala i naznačila Vlada RH u svojoj energetskoj strategiji, ali i u praksi gradnjom magistralnih plinovoda, predsjednik Uprave Termoplina upozor io je na nužnost usklađivanja zakonskih okvira s težnjama distributera za širenjem na nova područja u našoj zemlji i u zemljama ovog dijela Europe. - Znanja i sposobnosti za to imamo, a vjerujemo da ćemo, kao i uvijek do sada, pronaći pravu formu za takve nove poslovne iskorake - istaknuo je Topolnjak.

UKRATKO Četiri desetljeća Termoplina primjer su stalnih ulaganja i širenja

Vizionarstvom i stručnošću do cilja Termoplin je počeo kao pogon za plinofikaciju koji je utemeljen 29. listopada 1970. godine u okrilju tadašnjega građev inskoga kombinata Zagorje.

Antun Petek, Ivan Brez, Ivan Topolnjak i Zlatko Horvat

U Termoplinu - 40 godina!

Trojici zaposlenika koji su u Termoplinu od samog njegovog početka 1970. godine uručene su zahvalnice tijekom svečanosti kojoj su uz premijerku Kosor bili nazočni i ministar gospodarstva Đuro Popijač, državni tajnici, saborski zastupnici,

poslovni partneri te čelnici gradova i općina s distributivnog područja.

Zlatko Horvat, predsjednik NO-a Termoplina, zahvalnice je uručio Antunu Peteku, Ivanu Brezu te Ivanu Topolnjaku, koji je zahvalio uime dobitnika.

Ispravna procjena - Prvotno je to trebao biti konzorcij u koji bi se još udružila i poduzeća Varkom i Elektra, ali su njihovi tadašnji čelnici smatrali da prirodni plin kao novi energent baš i nema neku budućnost, pa su odustali od realizacije projekta. No tadašnji generalni direktor Zagorja Zvonimir Šams i njegovi suradnici ispravno

su procijenili da je riječ o nečem bez čega se ne može zamisliti suvremeni život rekao je Topolnjak osvrćući

T

ermoplin među distributerima zauzima treće mjesto, odmah iza Zagreba i Osijeka

se na početke poduzeća.

Zahvaljujući tome, u Varaž-

din je među prvim gradovima u Hrvatskoj stigao novi energent – prirodni plin. Te 1970. postavljeno je 9.200 metara glavnog plinovoda, a prvi korisnik plina u Varaždinu bila je Opća bolnica.

Priključivanje većeg broja domaćinstava počinje iduće godine, da bi 1974. bila već 682 potrošača. Djelatnost se širi i na toplinsku energiju, tako da je u velikim naseljima izgrađeno 17 kotlovnica iz kojih se i danas opskrbljuje oko 2.500 stanova.

Kao samostalno poduzeće Termoplin počinje poslovati 1985. godine. U vrijeme pretvorbe 1994. opskrbljuje više

od 25 tisuća domaćinstava i oko tisuću industrijskih korisnika, a distribucijska je mreža dugačka više od 1. 200 kilometara. Krajem 90 -ih godišnja potrošnja dostiže oko 100 milijuna kubnih metara, po čemu Termoplin zauzima treće mjesto u Hrvatskoj, odmah iza distributera u Zagrebu i Osijeku.

Razdoblje od 2000. godine do danas snažno je obilježeno razvojem i ulaganjima u nove tehnologije, kao što je uvođenje sustava telemetrije, GIS-a te prvo kogeneracijsko postrojenje izgrađeno 2005. godine.

20 Poslovni svijet

02. studenog 2010.

DOZNAJEMO Nova Skupština varaždinskog Udruženja hrvatskih obrtnika

I TOGA IMA Pevec bolje posluje bez - Peveca

Boris Kos predsjednik UHO-a Boris Kos izabran je za predsjednika, a Ksenija Plavec Fiket za potpredsjednicu varaždinskog Udruženja hrvatskih obrtnika na konstituirajućoj sjednici nove Skupštine održane u utorak. Za članove Upravnog odbora izabrani su Vilko Adamić, Zdravko Cafuk, Josip Košutić, Biserka Oreški, Ksenija Plavec Fiket, Velimir Plantak, Andreja Saiu Večerić, Branko Trstenjački i Mladen Vrban, a Nadzorni odbor radit će u sastavu: Josip Bais, Dražen Švelec i Dragica Žganec.

Gotovo polovicu Skupštine

čine novi članovi. U Skupšinu su na izborima cehova izabrani

H

ohnjec kandidat UHO-a za predsjednika OK-a Viko Adamić, Vid Benček, Branko Bogovoić, Zdravko Cafuk, Josipa Fajfar, Stjepan Gašparić, Ivan Hohnjec, Ivan Horvat, Miljenko Jambrek, Nevenka Kanjir, Ivan Kelemen, Stjepan Kišić, Tomislav Kolarek, Miljenko Koprek, Boris Kos, Josip

Košutič, Štefanija Lazar, Darko Levak, Srećko Mintas, Biserka Oreški, Velimir Plantak, Ksenija Plavec Fiket, Biljana Rak, Andreja Saiu Večerić, Zvonko Šilec, Branko Trstenjački i Igor Šoković. Za predstavnike u Skupštini Obrtničke komore Varaždinske županije do 2014. tajnim su glasovanjem izabrani Vilko Adamić, Vid Benček, Branko Bogović, Boris Kos, Velimir Plantak, Ksenija Plavec Fiket, Zdravko Cafuk i Ivan Hohnjec, koji je ujedno i kandidat UHO-a za predsjednika OK-a Varaždinske županije.

Štednja građana u Imex banci d.d. porasla za 218,5 milijuna kuna Poslovni uspjesi Imex banke dokaz su da su građani prepoznali kvalitetu i povjerili svoju štednju banci u potpuno hrvatskom vlasništvu.

Tako je štednja građana u zadnjih godinu dana porasla za 218,5 milijuna kuna i 30. rujna 2010. godine dosegla iznos od 862 milijuna kuna, odnosno ostvaren je porast od 33,95%.

Odličan rast štednje temelji se na proizvodu koji banka ima u ponudi već duži period, kojim se građanima omo-

gućava da na štednju pored osnovnih kamata ostvare i Maxi premije i time dodatno povećaju svoju štednju. Tako se kamatna stopa za štednju u kunama penje i do 6,30%, dok se na štednju u eurima može ostvariti kamatna stopa od 5,70%.

Aktiva banke je u odnosu na kraj rujna prošle godine porasla za 17,61% i dosegnula skoro 1,5 milijardu kuna.

Ostvareni su ukupni prihodi od 99,2 milijuna kuna što predstavlja porast od 22,16%

u odnosu na prošlu godinu.

Osim izvrsnih rezultata banke koja je na hrvatskom tržištu prisutna punih 20 godina, Imex banka nastoji širiti i mrežu svojih poslovnica kako bi svoje povoljne uvjete mogla ponuditi građanima diljem Hrvatske. Tako su u ovoj godini otvorene dvije nove poslovnice u Osijeku i Imotskom te je ukupni broj poslovnica narastao na 17.

Imex banka će i u budućnosti njegovati strategiju daljnjeg širenja u sve regije zemlje.

Široka ponuda televizora i druge tehnike po najpovoljnijim cijenama i uz stručnu pomoć

Promjenom ponude i pristupa radu do cilja Pevecu promet rastao po stopi od osam posto, zahvaljujući čemu je na kraju srpnja ostvarena dobit koja će se i povećati Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zaposlenici i poslodavac

Pevecu je promet ove godine u pojedinim mjesecima rastao po stopi od osam posto, zahvaljujući čemu je na kraju srpnja ostvario dobit od 630 tisuća kuna, a do kraja godine bit će i više. To je najvidljiviji ali tek jedan od pokazatelja da ovaj domaći trgovački lanac danas radi ne samo solidno, već i bolje nego uoči otvaranja stečajnog postupka.

Prosječna plaća trgovaca Peveca je 4200 neto, što je više nego što je prosjek u toj djelatnosti.

- Stoga ne iznenađuje da se dio ranije zaposlenih želi vratiti, tim više što sada postoji primjeren odnos poslodavca i zaposlenika koji je zapravo partnerski. Svi, naime, razmišljamo kako

Bolje no s Pevecima Iako su rast prometa i dobit dobar pokazatelj kvalitete rada, jednako je važno da se ostvaruju uz pokrivanje svih tekućih troškova, kako zaposlenika, tako i centara, od poreza, dobavljača i drugog.

Da su prilike drukčije u odnosu na vrijeme kada su njegovi vlasnici bili supružnici Pevec, govori i poslovanje njegovog varaždinskog centra.

- Sada se drukčije radi.

Izbacili smo dio asortimana koji nije imao veze s core poslom, kao što je prehrana, a našu ponudi temeljimo na proizvodima domaćih proizvođača, iako i robe iz uvoza.

Vodi se briga o zalihama,

a posebno o kupcima koji nam se vraćaju svjesni da je sadašnje poduzeće zapravo novo poduzeće koje im ima što ponuditi. Doduše, naš

p

rodajni prostor je manji u odnosu na prije, ali će se s vremenom širiti

sadašnji prodajni prostor dvostruko je manji u odnosu na prijašnji, ali će se s vremenom širiti jer nam je cilj kroz poslovanje vratiti obveze našim vjerovnicima koji su naši vlasnici, veli Zlata Šer-

doći do kupca, što treba ponuditi, dok se prije bježalo od kupaca. Sve dobre ideje zaposlenika uvažavaju se, a radno vrijeme strogo se poštuje - ističe Šerjak dodavši da u varaždinskom centru danas imamo četrdesetak zaposlenika za koje se organiziraju usavršavanja.

jak, voditeljica varaždinskog centra Peveca.

Vjerovnici - vlasnici Upravo o vjerovnicima, među kojima su najveći banke i dobavljači, ovisi daljnje poslovanje, odnosno tijek stečajnog postupka.

Na razini oba društva banke potražuju oko 850 milijuna kuna, a dobavljači 650 milijuna, dok država 140 milijuna kuna. Suština stečajnog plana na kojem se radi je da vjerovnici drugog isplatnog reda, a to su uglavnom dobavljači i država, pretvore u vlasničke udjele u novom društvu sukladno visini tražbina.

Prava odluka E-učenje kao pokretač promjena E

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

-učenje kao proces učenja i podučavanja uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) pokretač je promjena u obrazovanju. Ono uključuje sve računalno te internetski podržane aktivnosti koje podupiru učenje unutar i izvan učionice. Elektroničko učenje je vrlo važan čimbenik modernizacije obrazovanja, njegova širenja i primjene cjeloživotnog učenja. U današnjim uvjetima obrazovni sustav susreće se s mnogim problemima: povećanje broja učenika

i studenata, zapošljavanje neiskusnog nastavnog kadra, potreba za prekvalifikacijom ili dodatnim usavršavanjem, pomanjkanje interakcije studenata i profesora. Interaktivnost i komunikacija je drugačija kod e-učenja u odnosu na nastavu u predavaonici. U predavaonici ona je direktna – licem u lice što ima veliku prednost, međutim, prepoznaje se trend porasta broja studenata, što rezultira masovnim studiranjem i smanjenjem interakcije između nastavnika i studenata. Neri-

jetko se događa da je studentu gotovo nemoguće pronaći profesora kako bi dobio potrebne informacije. Kako taj problem rješava primjena e-učenja? Eučenje omogućuje individualni pristup nastavnika prema studentu te omogućuje neposrednu povratnu informaciju preko sustava za upravljanje učenjem.

E-učenje daje i svoj veliki doprinos u svakodnevnoj organizaciji obrazovnog procesa, u vremenskoj i prostornoj fleksibilnosti u podučavanju i učenju te neograničenoj dostupnosti obrazovnih

sadržaja svugdje gdje postoji računalo i internetska veza. Obrazovanje postaje dostupno studentima na udaljenim lokacijama, pa studenti dio svojih aktivnosti mogu obavljati i od kuće. To smanjuje toškove prijevoza, a i vrijeme koje bi se utrošilo na put, omogućuje i fleksibilnost u planiranju vremena za učenje te time stvara dobre preduvjete za usavršavanje i cjeloživotno učenje ne samo studenata već i ostalih interesenata kojima je potrebna prekvalifikacija ili dodatna edukacija.

Poslovni svijet 21

02. studenog 2010.

SUSRET Ivan Katavić, predsjednik Uprave KTC-a, trgovačkog lanca koji uspješno radi i u Varaždinu

Uspjeh zahvaljujući cijenama, asortimanu i profesionalizmu Da bismo u tome bili u samom vrhu, u svim centrima dnevno pratimo ponudu drugih. Ako se nešto dogodi, znamo odgovoriti na vrijeme jer ništa nije prepušteno slučaju. A to potrošači cijene, veli Katavić Nakon godinu dana rada, možemo reći da smo uspjeli i u Varaždinu, kao i u ostalim mjestima, ističe Ivan Katavić, predsjednik Uprave križevačkog KTC-a, koji je lani otvorio reprezentativni hipermarket u Gospodarskoj ulici.

- Taj je hipermarket uistinu značajan za nas u smislu veličine i asortimana, koji su primjereni gradu u kojem je tržište gotovo pokriveno supermarketima. Potonja činjenica govori da smo se morali jako boriti uz pomoć naše poznate tehnologije: profesionalne usluge, asortimana

IZDVOJENO

Prvi lanac u Hrvatskoj U Vrbovcu ide dogradnja, a nedavno smo otvorili objekt u Đurđevcu. Nije lagano, ali se ulaže. Nadam se da pri tome nećemo raditi greške i zato učimo.

Učili smo puno toga i od stranih lanaca, i to prije nego što su došli. Naime, bili smo prvi lanac trgovine u Hrvatskoj još kada je gotovo svaki grad imao svoja trgovačka poduzeća, koja su nestala. Ako ne ustrojite kadrove koji će se ponašati u skladu s novim vremenom, potrebama potrošača i drugim, onda je stagnacija neminovna, tim više ako nisu riješili najvažniji čimbenik, a to su vlasnički odnosi bez čijeg poslagivanja nema uspješnog poslovanja.

k

ao obiteljska tvrtka ne očekujemo da će se uloženo vratiti brzo, ističe Katavić Hipermarket KTC-a posluje u okviru očekivanog, ističe Ivan Katavić

i cijena. Nje smo se držali te smo na kraju i uspjeli, uz dodatne marketinške aktivnosti i neka kadrovska rješenja. Sada smo vrlo dobri, ali težimo k odličnom, veli Katavić.

U varaždinski hipermarket, koji se prostire na 5.600 četvornih metara, KTC je uložio više od šest milijuna eura.

- Kao obiteljsko poduzeće, ne očekujemo da će se uloženo vratiti u kratkom roku, godinu dana ili pet, već razmišljamo dugoročno jer osim sinova, imam i šestero unučadi pa Boga molim da neće biti u prilici graditi neku stranu zemlju, kao što su moj otac i

DOZNAJEMO KTC nije imao potrebe ništa mijenjati ni u recesiji

U devet mjeseci 10 posto više kupaca Recesiju smo tako zdušno prihvatili kao da nam je poslana kao spas za sve što ne valja. Istina, bilo je financijskih potresa u svijetu, zbog čega su banke morale korigirati svoju praksu i više brige voditi o rizicima. No recesija je postala isprika čim je došao na naplatu račun za nenamjensko trošenje, upozorava Katavić.

Budući da se stalno promišljalo i odgovorno poslovalo, KTC nije imao potrebe ništa mijenjati ni u recesiji.

- Ništa nismo mijenjali u

pogledu vlastitog ponašanja jer smo svih 17 godina bili odgovorni, odnosno slikovito

g

otovo 70 posto robe KTC plaća avansno rečeno, pokrivali smo se ovisno o veličini popluna.

I sada sve obveze uredno podmirujemo, počevši od dobavljača i radnika, pa do lokalne samouprave i države.

Gotovo 70 posto robe plaća se avansno, tj. u roku od tri do pet dana - veli Katavić.

Ako je KTC nešto osjetio zbog recesije, kako dodaje, onda su to određene teškoće kupaca na veliko.

- Riječ je o onima koji nisu dobro procijenili svoje mogućnosti. Međutim, tijekom devet mjeseci bilježimo porast potrošača u našim centrima za deset posto, što je znak ne samo da imamo vjerne, nego i nove potrošače - ističe Katavić.

Široki asortiman svježeg voća i povrća iz vlastite kooperacije

njegova braća, nego da grade Hrvatsku - ističe Katavić.

Hipermarket u Varaždinu, kako upozorava, nije bilo prvo ulaganje u Varaždinskoj županiji.

- Krenuli smo s centrom u Ivancu, koji je od početka pokazao stabilnost jer je vrlo brzo usvojio temelje našeg poslovanja. Dobra i svježa ponuda i asortiman, profesionalna usluga te cijene.

Da bismo u tome bili u samom vrhu, u svim centrima dnevno prat imo ponudu drugih. Ako se nešto dogodi, znamo odgovoriti na vrijeme jer ništa nije prepušteno slučaju.

A to potrošači cijene, pa u Ivancu nema stagnacije - ističe Katavić.

RIJETKOST Dobit se ne izvlači, već se ulaže za jačanje i razvoj poduzeća

I TOGA IMA

Briga o poslovanju, ali i zaposlenicima

Rezervacije sala za vjenčanja i proslave i godinu unaprijed

Počeli smo od nule, a svoje smo objekte gradili na livadama. Iako smo obiteljska tvrtka, svih ovih 17 godina nismo dizali dobit koja je svake godine bila prepoznatljiva, već smo je ostavljali za jačanje temelja tvrtke i razvoj, naglašava Katavić.

Vlastiti kadar Od početka rada poduzeća, kako dodaje, jako puno se radilo i na razvoju vlastitih kadrova. Uz Katavića kao predsjednika, Upravu KTC-a čine supruga Verica, koja je zamjenica predsjednika Uprave, zatim sinovi Ivica i Siniša, koji su zamjenici, te još tri člana među kojima je Daliborka Kranjčić, glavna izvršna direktorica, koja je veza s ostalih deset izvršnih direktora.

- Svi su potekli iz KTC-a. Počeli su kao pripravnici, a s godinama su se razvili

u sposobne, lojalne i odgovorne osobe koje vode ne samo brigu kako da tu dočekaju mirovinu, nego i da stvore radno mjesto za svoje dijete. Plaće, koje su iznad prosjeka grupacije, nisu kasnile ni dan, pa iako su se otvarali drugi trgovački lanci, od nas nitko nije otišao. Sve to govori o zadovoljstvu zaposlenika koje mene čini sretnim - veli Katavić.

I u Vojvodini U dvadeset prodajnih objekata, uglavnom supermarketa, KTC ima oko tisuću zaposlenika. No osim trgovine, KTC Grupu čine dvadesetak restorana, turistička agencija, tri hotela, od kojih su dva u Baškoj vodi, zatim proizvodnja tjestenine, lovište... Uz to, KTC kreditira oko 500 poljoprivrednih kooperanata koji proizvode oko 5000 tona povrća.

- Poslujemo i u Vojvodini gdje imamo

Bogata ponuda suhomesnatih proizvoda

pet supermarketa s benzinskim pumpama, restoranima i autopraonicama te velikim prodajno-skladišnim kapacitetom.

Vjerujem da tu nećemo stati, nego da ćemo se uspjeti i dalje širiti te zaposliti i nove ljude jer svako zapošljavanje donosi veliko zadovoljstvo u obitelji - naglašava predsjednik Uprave KTC-a.

- Uz ponudu hrane i pića, u varaždinskom prodajnom objektu nudimo sredstva za čišćenje i sve druge kućne potrepštine, počevši od porculana do malih kućanskih aparata. U sklopu objekta imamo i odvojen poseban dječji centar u kojem nudimo sve za djecu. Tu smo na temelju iskustva osmislili ponudu koja daje rezultat, a za djecu osigurali smo i igraonicu s nadzorom koja omogućava roditeljima nesmetanu kupovinu. Na kraju, u sklopu našeg varaždinskog objekta nalazi se i veliki restoran koji može raditi u jednom ili dva prostora s maksimalnim

Ugodan ambijent restorana kapacitetom od 750 gostiju. Prostori su primjereno uređeni, tako da su se uz profesionalni odnos djelatnika i kvalitetnom ponudom već danas dobro profilirali.

Da nije tako, ne bismo imali rezervacije godinu dana unaprijed - ističe Katavić.

22 Crna kronika

02. studenog 2010.

I TOGA IMA Nesvakidašnji problemi Ivana Kovačeka kod dokupa staža za mirovinu supruge

FOREX

Oštećen za stotine tisuća?

VARAŽDIN – Policija je zaprimila kaznenu prijavu od građanina s varaždinskog područja koji je u prijavi izjavio da je oštećen u Forexovoj piramidi za iznos od nekoliko stotina tisuća kuna, odgovoreno nam je iz PU varaždinske na upit ima li posljedica slučaja Forex i na području Varaždinske županije, odnosno što je u vezi toga učinjeno. „S obzirom na to da su osobe koje se sumnjiči za prijevaru sa zagrebačkog područja, kompletna dokumentacija prijave proslijeđena je na daljnji rad u Policijsku upravu zagrebačku”, pojašnjavaju u PU varaždinskoj.

KRAĐA

Pomagala joj zaštitarka VARAŽDIN - Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 53-godišnjom zaposlenicom jednog varaždinskog poduzeća zbog sumnje da je tijekom noći sredinom listopada okrala tvrtku.

Naime, osnovano se sumnja da je na transportna kolica natovarila razne proizvode i sirovine ukupne vrijednosti od oko 10.000 kuna, a zatim ih pored službenog ulaza dovezla i utovarila u svoje vozilo.

Tijekom kriminalističkog istraživanja utvrđeno je i da joj je u tome pomagala 22-godišnja zaštitarka na službenom ulazu, koja će biti prijavljena zbog pomaganja u krađi.

DOZNAJEMO

Okrali gradski zahod! ČAKOVEC – Tijekom vikenda na području Međimurske županije policija je zabilježila 15 teških krađa i niz manjih. U više međimurskih mjesta lopovi su provaljivali u obiteljske kuće i trgovine iz kojih su uzimali stvari i novac, umjetnine, alat, cigarete, alkoholna pića… No osim toga, nepoznati je počinitelj u Čakovcu izvršio i tešku krađu aparata za naplaćivanje usluga korištenja gradskog zahoda, i to tako da je upotrebom podesnog alata nasilno otvorio vrata aparata te iz drvene kutije otuđio oko 400 kuna.

Ishodeći mirovinu, dva puta u policiji, a jednom i u - bolnici!

Iz ludbreške porezne ispostave odveden je u policiju, a zatim u bolnicu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

LUDBREG - Dva puta bio je zadržan u ludbreškoj policiji, a uslijed toga i hospitaliziran u varaždinskoj Općoj bolnici, umirovljenik Ivan Kovaček, i to zbog problema vezanih uz ishođenje mirovine!

Ažurni HZMO - Supruga Marija radila je deset godina pa smo lani odlučili dokupiti još pet godina staža da bi mogla primati mirovinu. Zahtjev koji smo predali HZMO-u odobren je za svega pet dana, točnije 5. prosinca, a rješenje je poslano i nadležnoj poreznoj ispostavi koja je trebala izračunati iznos za tih pet godina - priča Kovaček.

Službeni izračun, međutim, nije stizao. Stoga je više puta posjetio ludbrešku poreznu ispostavu, pa tako i krajem veljače ove godine.

- Tada mi je izračunato da treba platiti 20.686 kuna. S obzirom na to da je izračun bio samo na trgovačkom listu papira, 1. ožujka došao sam po službeno rješenje. Međutim, ne samo da nisam dobio traženi dokument, nego je došla ludbreška policija i zadržala me u postaji, i to bez valjanog razloga - tvrdi Kovaček. U policijskoj postaji, kako dodaje, oduzete su mu

sve stvari, ali bez zapisnika.

- Nisu mi objasnili niti zašto sam priveden. Tražio sam načelnika, ali umjesto njega rečeno mi je da ostajem te da imam pravo samo za jedan poziv. Uslijed svega toga, pozlilo mi je u prostoriji za zadržavanje, pao sam na pod i rukom uspio pozvati u pomoć. No prije nego što sam odvezen u varaždinsku Opću bolnicu, čekalo se pola sata kako bi se osigurala policijska pratnja prisjeća se Kovaček.

Bez dokumenata Sutradan mu je liječu nica rekla da može doma, ali kako nije insku ž a r imao nikakve va d vezen dokumente uz u od bolnic policije, a sebe niti prikladatnji nu odjeću, nije Umirovljenik Ivan Kovaček iz Ludbrega ogorčen na rad državnih organa je u pr adan je želio napustiti r t su iako je bolnicu. bez stigla, - Budući da ludpušten ata ot išla je breška policija nije en - Budući da još nismo Tjedan dana nakon što dokum bez mene. željela doći, varažje zadržan u policiji te imali nikakav službeni Ipak sam usdinska policija dovezla hospitaliziran, Kovačeki izračun porezne ispostapio izaći iz postaje, me do načelnika policije u dobivaju obavijest HZ- ve, isti smo dan uplatili Ludbregu koji mi je rekao ali nisam natrag dobio sve MO-a da u roku od osam iznos koji je zatražio da sam prijavljen sucu za što mi je oduzeto. Naime, u dana trebaju uplatiti varaždinsk i HZMO, a prekršaje - veli Kovaček na- novčaniku je bio daleko veći 15.700 kuna za pet go- nedugo nakon toga supominjući da je kažnjen bez iznos, budući da sam namjeradina staža. Ukoliko se to pruga je počela primati vao uplatiti dokup staža - tvrdi saslušavanja. ne učini, onda bi se poni- mirovinu, budući da je Tražio je objašnjenje, kako Kovaček, koji je pokušao od štilo rješenje o mirovini uz starosne uvjete, sada dodaje, ali ga nije dobio, pa policije naknadno razjasniMariji Kovaček koje je imala ukupno 15 godina ti sporne događaje, ali bez mu je opet pozlilo.

HZMO izdao u prosincu radnog staža - veli Ko- Dok sam bio u hodniku uspjeha, iako je dogovoren i vaček. prošle godine. pozvana je Hitna pomoć, ali sastanak.

Mirovina nakon uplate HZMO-u

NAŠA POSLA

POLICIJA Kovaček je ometao rad i nije želio izaći iz ispostave

Nakon HZMO-a – poreznici!?

Tjedan dana nakon što je uplatio iznos koji je tražio HZMO, odnosno 15. ožujka, javili su se i poreznici koji također traže uplatu od 15.700 kuna.

- Nismo to platili jer smo već platili HZMO-u, tim više što su navedene krive adrese.

No u travnju stižu tri nove koverte u kojima se traži uplata dodatnih sedam ti-

suća kuna za dokup još tri godine staža, čime bi supruga dokupila osam godina.

Ni to nismo platili, pa nam stiže opomena pred ovrhu u kojoj je stajalo da se radi usklađenja javim u ludbrešku poreznu ispostavu. Nisam se složio da imam bilo kakav dug, nakon čega me opet odvela policija - prisjeća se Kovaček.

Uhićen sukladno Prekršajnom zakonu O postupanju prema Kovačeku oglasili su se na naš upit iz PU varaždinske. „Policijski službenici 15. listopada postupali su po dojavi načelnice Porezne uprave iz Varaždina, koja je dojavila da gospodin Kovaček ometa rad djelatnica ispostave Porezne uprave u Ludbregu te ne želi izaći iz njihovih službenih prostorija. Po dolasku policij-

skih službenika u prostorije ispostave, Kovaček je zatečen u prostoriji voditeljice ispostave te je i nakon upozorenja da prestane s ometanjem djelatnica i napusti ured, odbio to učiniti. S obzirom na to da je nastavio s ometanjem i narušavanjem normalnog rada ispostave, bez uporabe sredstava prisile doveden je u prostorije PP Ludbreg, gdje

je zbog bojazni u ponavljanje prekršaja uhićen sukladno odredbama Prekršajnog zakona te potom uz optužni prijedlog zbog narušavanja javnog reda i mira sproveden na Prekršajni sud u Ludbregu.

Prekršajni sudac saslušao je Kovačeka, potom ga pustio na slobodu, dok je utvrđivanje prekršajne odgovornosti proslijedio u redovni postupak.”

DRUGA STRANA Izjava o slučaju Ivana Kovačeka iz Ministarstva financija, u sklopu kojeg djeluje i Porezna uprava

Rad voditeljice ispostave ometao sjedenjem

Kovaček je prvi izračun dobio na trgovačkom papiru

Ivan Kovaček nije dužnik Porezne uprave, niti je kao stranka bio pozvan u ispostavu Ludbreg, naglašavaju iz Ministarstva financija u odgovoru. „Kao punomoćnik supruge Marije, u svrhu rješavanja duga za doprinose za mirovinsko osiguranje, Ivan Kovaček je već 1. ožujka kao nepozvan pristupio u prostorije ispostave Ludbreg koja je na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike samostalne obveznike utvrdila obvezu u iznosu od 22.566,37 kuna za razdoblje od 18. 12. 2002. do 26. 2. 2010. o čemu su poreznoj obveznici izdana rješenja koja je imenovana uredno zaprimila. Imenovani je tada, nezadovoljan dobivenim obrazloženjem nadležne ispostave, onemogućavao redovni rad

voditeljice ispostave i ostalih službenika, te je Policijska ispostava Ludbreg zbog ometanja, vikanja, otimanja raznih dokumenata službenicima iz ruke morala intervenirati”, ističu u Ministarstvu.

Potvrđujući da je Marija Kovaček uplatila iznos doprinosa od 15.700,00 kuna, upozoravaju da joj je poslana opomena zbog preostalog duga od 7.343,10 kuna. „Kao punomoćnik svoje supruge, Ivan Kovaček pristupio je 14. listopada u ispostavu Ludbreg. Ponovno nezadovoljan obrazloženjem voditeljice ispostave o stanju duga kao i uputom da za rješavanje pitanja mora koristiti redovni pravni lijek, nastavio je sjediti u kancelariji onemogućavajući je na taj način u obavljanju službenih dužnosti, pa je zatražena intervencija policije”, pojašnjavaju.

02. studenog 2010.

Oglas 23

24 Oglasi

02. studenog 2010.

Tehnološki park Varaždin d.o.o.

Zagrebačka 89 .::. HR-42000 Varaždin Tel: +385 :: 42 :: 500 050 Fax:+385 :: 42 :: 500 052 www.tp-vz.hr, info@tp-vz.hr Ako ste: - poduzetnica najmanje 5 godina, - ako Vaša tvrtka ima barem 5 zaposlenika, - ako se dobro služite engleskim jezikom, postanite

EUROPSKA AMBASADORICA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA Tehnološki park Varaždin provodi europski projekt «Mreža ambasadorica ženskog poduzetništva». Cilj projekta je promovirati žensko poduzetništvo, ohrabriti i motivirati žene kako bi se više uključivale u društvena zbivanja a napose u poduzetništvo. Europske ambasadorice ženskog poduzetništva će vlastitim primjerom svjedočiti o poslovnom iskustvu.

Ambasadorice će sudjelovati na sastancima, konferencijama i druženjima gdje će se susretati sa svojim europskim kolegicama, promovirati sebe, svoju tvrtku i vlastiti poduzetnički pothvat te sudjelovati na inspirativnim tribinama u zemlji i inozemstvu.

Troškovi ambasadorica bit će pokriveni ovim projektom.

Ukoliko se želite uključiti u projekt pošaljite nam životopis s pismom namjere do 11.11.2010.

Mailom na : info@tp-vz.hr Pismom na : Tehnološki park Varaždin d.o.o., Zagrebačka 89, 42000 Varaždin, za ambasadore ženskog poduzetništva Za sva pitanja možete se javiti na 500-050 Emiliji Žuvić ili Martini Panić.

Urbana kultura 25

02. studenog 2010.

TOMISLAV MAKAJ

Art/media Smijeh kroz suze P

Fotografija koja bi jednog dana mogla postati povijesna - članovi bendova Louder, Cold Snap, Dweal, reperica Diyala, Bad Equipment...

SCENA Na jednome mjestu okupio se niz glazbenika, a povod - Louder

Prvi singl “CRIME” uz podršku glazbene scene Louder predstavio svoj prvi singl, najavio koncert 5. 11. u Graberju uz Opću opasnost te okupio niz varaždinskih bendova i gostiju iz glazbene branše

K N A

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

gama koji su im bili podrška do sada. Da sve perfektno funkcioPrvi se uvijek pamti, a Louder nira pobrinula se reperica Diyala će svoj prvi zasigurno zapamtiti koja je držala sve organizacijske “konce” u rukama, uz popo najboljem! dršku udruge mladih Riječ je, naravno, o V.U.K. Ujedno bila prvom singlu varažer d u o L je to najava u skodinskih rockera a j i c o rašnji koncert jednostavnog narom p i Loudera 5. 11. ziva “CRIME”. U ngla i s g o Graberju gdje prepunom caffe prv iz unastupaju e t s o kao baru “SAX”, uz la g prijatelje i goste okupi ndova predgrupa lee gendarnoj Općoj glazbenike točviše b opasnosti, zajedno u ponoć prvi je no s Tihom olujom. put predstavljen novi Gosti su im bili odreglazbeni uradak ovih sve poznatijih mladih rockera. Iako dom kolege iz glazbenog svijeta tek prvi, novi je singl spoj ener- tako da su na partyju uz fanove gične svirke s odličnim vokalnim bili članovi bendova i prijatedionicama i starog rockerskog lji Loudera: Luka Belani, Bad štiha kakav nalazimo kod rock Equipment, Cold Snap, Condor bendova 70-ih i 80-ih a možete skye, Tiha oluja i čak iz Slovenije ga čuti na www.soundcloud. Matjaž iz benda Dweal, čime su com/loudervz. First single party na nesebičan način zajednički Louder je organizirao kao znak podržali Louder. Varaždinska zahvale svim prijateljima i kole- scena ima se čime ponositi!

rva tema. Neki kulturni djelatnici odlučili su prošli tjedan svečano obilježiti odlazak u mirovinu jednog poznatog i uistinu vrijednog varaždinskoga kulturnog djelatnika.

Ekipa se dogovorila, rezervirala dvoranu, osigurala domjenak, sve fino, Denis Peričić, ništa pretjerano, a ni mr. sc. preskromno, baš onak’ kak’ se spada. Pozvani su (valjda) svi koji nešto znače u kulturi, umjetnosti i srodnim strukama. Raja se sredila, nabacila kravate i bolje oprave, većina i neki darak za slavljenika, a mnogi su si napisali i prigodni govor kojim će zahvaliti slavljeniku. S raznih strana grada uputili su se na proslavu. ad li, fešta je neočekivano – propala.

Iz jednog jedinog, banalnog razloga: slavljenik nije bio obaviješten! e spominjem ničija imena samo zbog dvije stvari. Zato jer iznimno cijenim slavljenika (uostalom, on tu baš ništa nije kriv) i zato jer cijenim dobre namjere organizatora. li dobrim namjerama popločan je i put do pakla. U ovom slučaju dobre namjere dovele su ih do – moje kolumne. Nadam se da to ipak nije tako strašno... ruga tema. Ne volim kad ispadne da sam bio u pravu, jer to znači da se nije promijenilo ništa od onoga na što sam upozoravao. Prošli tjedan sam gunđao kako jedni idu polagati vijence Tuđmanu, samo neki Račanu, a nitko Vlatku Pavletiću. Evo, za Sisvete “državno izaslanstvo” ode Tuđmanu, samo Josipović ode Račanu, i opet nitko Pavletiću. Izgleda da ljudi iz državnog vrha malo čitaju. A i to što čitaju, krive stvari čitaju, kako bi rekao Štulić. a nije žalosno, takvim bismo se sramotama mogli i smijati, možda se i podsmjehivati, ali to će uvijek biti smijeh kroz suze. Kao da smo uvijek osuđeni samo na suze i, ponekad na, kako bi rekao pokojni Ivan Raos – vječno žalosni smijeh.

D

Torta iznenađenja ostat će Louderu u najljepšem sjećanju

D

Frontmen iz Loudera uz nesebičnu podršku - Dweal i Cold Snap

POWERED BY

26 Kulturni obzor

02. studenog 2010.

SPEKTAKL Najpopularniji hrvatski mjuzikl u subotu 6

U D-duru

Neka “Jalta, Jalta” suncu dvorane na

Nosač zvuka Glasnika nade raća Bobaš – Glasnici nade - o. Anto vokal i Jadranko, gitara i vokal, na originalan, strastven i dojmljiv način, predstavili su svoj novi nosač zvuka pod nazivom “Dominik O. K.” 31. listopada u crkvi sv. Nikole biskupa u Varaždinu.

Pojavili su se na Darko RUŠEC ljestvicama najsluprofesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin šanijih pjesama na radio-postajama, ali i najboljih albuma. Njihova glazba ostavila je traga na hrvatskoj glazbenoj sceni u dugom 20-godišnjem djelovanju – bend je, naime, utemeljen daleke 1990. godine. ora se priznati kako su Glasnici zvučali dobro, a njihov novi album, šesti po redu, pokazatelj je izvrsnoga glazbenoga kontinuiteta, ali i iskustva koji već godinama njeguju. ranžmani su dobro skrojeni, prožeti zanimljivim instrumentalnim pasažama i očito je da su se autori naslušali dobrog starog rocka 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća iz kojeg vuku glazbenu inspiraciju. rojna publika prisutna kod koncertnog predstavljanja nije ostala ravnodušna, nego je zahvaćena ritmom, pozitivnim nabojem i oduševljenjem s kojim braća Bobaš izvode svoju glazbu dopustila da glazbena i kršćanska poruka sadržana u tekstovima dotaknu njihova srca, sjećanja, uspomene… ovi materijali Glasnika nade snimljeni su u studiju Sandra Bačića na otoku Korčuli, a objavljeni u izdanju Dominikanske naklade Istina. Miks i mastering napravljen je u Matrix studiju u Münchenu kod Samira Šestana. raća Bobaš, iako ovaj put bez pratećeg benda, izveli su svoje skladbe: Te Deum, Tvoja ljubav može sve, Na putu vjere... zatim romantičnu rock baladu „Otkad sam s njom“ koju je Jadranko posvetio svojoj supruzi Mirjani. Imali smo prilike čuti i Riječi naše svagdanje - skladbu napisanu prije 20 godina, a uslijedili su i white rock uraci s novog nosača zvuka Glasnici nade i Dođi kraljevstvo tvoje. voj novi materijal promovirat će Glasnici nade i na kraćoj europskoj turneji koju uskoro planiraju.

Pa poželimo im da im turneja bude uspješna i neka svoj white metal zvuk i poruku prenesu i našoj dijaspori.

SINIŠA SOVIĆ

B

…

M A B

N B

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Vlado Štefančić: Prvi put postavljamo “Jaltu” u ovakvom prostoru; ako uspijemo, idemo na turneju po svim velikim sportskim dvoranama u Hrvatskoj!

Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Legendarnog redatelja Vladu Štefančića uspjeli smo uhvatiti prilikom njegova pr vog radnog dolaska u Gradsku sportsku dvoranu, gdje upravo postavlja spektakularnu verziju slavnog mjuzikla “Jalta, Jalta”, koju ćemo moći vidjeti ove subote 6. studenoga.

Besmrtnost O “Jalti, Jalti” sve se zna.

Najpopularniji hrvatski mjuzikl svih vremena potkraj iduće godine napunit će 40. rođendan. No, mjuzikl skladatelja Alfija Kabilja i libretista Milana Grgića živi već u drugoj reinkarnaciji, pa se čini da je uistinu – be-

smrtan. U prvoj postavi, koja je proslavila Sandu Langerholz, “Jalta” je od 1971. do 1994. godine izvedena 534. put, a s drugom postavom približavamo se ukupnoj brojci od – 600 izvedbi!

Besmrtnim se doima i Vlado Štefančić, koji se, unatoč godinama koje svakome neumitno prolaze, i duhom

P

retvorit ćemo sportsku dvoranu u pravi – amfiteatar!

i tijelom čini podjednako mlad kao i prije tri-četiri desetljeća, kada je bio čest gost televizijskih emisija. Danas

ga rjeđe viđamo na ekranima (valjda zato jer su televizije sve sklonije nepametnim sugovornicima), ali Štefančić je i nadalje itekako aktivan, živahan, lucidan i već poslovično – šarmantan.

Osvajanje scene Nije ovo prvi put da se “Jalta” izvodi u sportskoj dvorani. Prvi put je to bilo davne 1979. godine, kada je postavljena u Ledenoj dvorani zagrebačkog Doma sportova, jer blagajna “Komedije” jednostavno nije mogla odgovarati na sve rezervacije gledatelja koji su se svakih nekoliko dana htjeli stisnuti u malo kazališno gledalište.

Ipak, od tada do danas sve

se promijenilo: na primjer,

K

oncepcija se temelji na polukružnom “scenskom zagrljaju”

tada se pjevalo bez mikrofona, kamoli onih bežičnih, s kojima će u Varaždinu nastupiti Đani Stipaničev, Sandra Bagarić, Dražen Čuček, Renata Sabljak, Boris Pavlenić, Adam Končić, Adalbert Turner i ekipa.

- U Varaždinu osvajamo novi prostor glazbenoga kazališta! Naime, postavljanje “Jalte” u novoj, velikoj

Kulturni obzor 27

02. studenog 2010.

DOGAĐAJ SEZONE Predstavljena knjiga “Izgubljeni grad” M. Klemma

6. studenoga u Varaždinu

U Gradskoj knjižnici rekordan odaziv!

MJESEC KNJIGE

Roman “Alkor”

IZLOŽBA Još jedan Slovenac u “Ajngelu” sportskoj dvorani je izazov čiji će uspjeh predstavljati pravi podvig – ističe Vlado Štefančić.

Kao temeljnu svoju ideju Štefančić ističe “oplemenjivanje prostora u polukružnom sustavu”.

- Taj ćemo prostor scenski oplemeniti svjetlosnim i tonskim efektima. Scenografska pozadina bit će oslikana tako da djeluje kao filmski negativ, dok će glumci, odjeveni u žarke boje, predstavljati kontrapunkt, dakle, pozitiv! Cilj nam je ostvariti polukružni scenski zagrljaj, koji će pozornicu, ali i cijeli prostor varaždinske dvorane pretvoriti u pravi – amfiteatar!

Silna energija koja već na prvi pogled doslovce pršti iz redateljskog žara Vlade Štefančića uistinu jamči jedinstveni subotnji spektakl.

- Prvi put smo u ovakvom

prostoru! Ako uspijemo ovdje, idemo na turneju po drugim velikim sportskim dvoranama diljem Hrvatske – zaključuje kazališni majstor i na taj način najbolje

Pet monumentalnih djela Mirka Bratuše Bratuša traži nove koncepcije obrade, kombinacije i kontekste Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

najavljuje spektakl kojim Gradska sportska dvorana u Varaždinu obilježava svoj drugi rođendan.

Do 14. studenoga u varaždinskoj Galeriji “Zlati ajngel” može se pogledati vrlo zanimljiva izložba kipara Mirka Bratuše. Riječ je o jednom od najistaknutijih slovenskih kipara srednje generacije.

Rođen 1965. godine, Bratuša je studirao u Ljubljani, Münchenu i Düsseldorfu, a sada je izvanredni profesor na Pedagoškom fakultetu u glavnom slovenskom gradu. Dobitnik je nagrade Zlatna ptica za kiparstvo (2005.), a 2006. nagrade Prešernove zaklade za izložbu u Galeriji “Circulo de bellas artes” u Madridu.

U “Ajngelu” je izloženo pet skulptura velikog formata (posebno zahtjevne težine i osjetljivosti) u tehnici pečene keramike, koji su dio Bratušinog istraživanja koncepta ateljea kao istraživačkog laboratorija.

Tih pet djela monumentalnih dimenzija predstavljaju paralelni prikaz Bratušinog stvaralačkog interesa s izložbom koja traje u znamenitoj Galeriji “Božidar Jakac” u Kostanjevici na Krki.

Kako je o Bratuši napisao Tihomir Pinter, “kao strojar

– zanatlija, metalurg ili netko sličan, uživa u procesu izrade neke forme, traži nove materijale i koncepcije obrade, kombinacije i kontekste”.

Jubilej Ovo je već 20. izložba slovenskih likovnih umjetnika u Galeriji “Zlati ajngel”. Kako ističe voditelj Darko Sačić, od 2003. godine predstavljeni su doajeni slovenske likovne scene (čak 9 dobitnika Prešerenove nagrade), drugi afirmirani stvaratelji, ali i mladi kreativci koji predstavljaju nove snage

Sljedeći program u okviru Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” na rasporedu je u četvrtak 4. studenoga s početkom u 19 sati. Riječ je o predstavljanju romana “Alkor” varaždinske autorice Gordane KokanovićKrušelj, koji je nedavno objavila splitska Naklada Bošković.

Gordana KokanovićKrušelj profesorica je na Gospodarskoj školi u Varaždinu. Prije rada u prosvjeti dugo se bavila novinarstvom, uglavnom u lokalnim elektroničkim medijima. Spisateljski interes s novinarstva je u potpunosti preusmjerila na književnost. Prije dvije godine objavila je povijesni triler “Čuvar”, a u časopisima se javlja s prozom SF žanra. Radnju novog, ambicioznijeg romana “Alkor” autorica je smjestila u 13. stoljeće, u vrijeme Petog križarskog rata.

Uz autoricu, knjigu će predstaviti Spomenka Dragović. Ulaz je slobodan. (dp)

ne samo na slovenskoj, nego i na europskoj umjetničkoj

D

vadeseta izložba slovenskih umjetnika u “Zlatom ajngelu”

sceni. Mnoge od tih programa, osmišljenih u suradnji sa stručnim savjetnikom Ivom Prančićem iz Ljubljane, poduprla su ministarstva kulture Hrvatske i Slovenije.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

FOTO: NOVKOVIĆ, WWW.KOMEDIJA.HR

” zasja u a Dravi!

se mogao postaviti veći broj stolica, no ni to nije bilo dovoljno da bi se zadovoljila znatiželja čak dvjestotinjak posjetitelja, od kojih su mnogi pratili program – stojeći...

Nakon zanimljivog uvodnog izlaganja nakladnika, urednika i pogovornika Robertina Bartolca, profesor Klemm je putem dijaprojekcije prikazao i obrazložio svaku od 80-ak nesretnih interpolacija o kojima govori u knjizi. Dobro je o tim stvarima opet i iznova govoriti, jer kako kaže Bartolec, “ako nikada ne možemo biti u pravu, bolje je s vremena na vrijeme promijeniti način na koji smo u krivu”. (dp)

Iako smo o knjizi Miroslava Klemma “Izgubljeni grad”, tom “Foto-eseju o neskladnim građevinskim intervencijama u povijesnom tkivu Varaždina”, koju je objavio varaždinski “Modernist”, već bili pisali, moramo se osvrnuti na njezino predstavljanje, koje je u četvrtak 28. listopada u okviru Mjeseca hrvatske knjige održano u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović”.

Riječ je, naime, o dosad najposjećenijem predstavljanju neke knjige u dugoj povijesti Gradske knjižnice! Studijska čitaonica za tu je prigodu bila preuređena kako bi

28 Duplerica

02. studenog 2010.

OTKRIVAMO Zašto su pedesetih godina tisuće Varaždinaca hrlile u Narodno sveučilište n

Naš nestor pomorstva, o

Kapetan Božidar Martinec poslan je na podmornički tečaj u Toulon, a 1929. godine kad su u Nantesu preuzete podmornice Smeli i Osvetnik za JRM, uručeno mu je odlikovanje - Legija časti (foto: D. Frka)

U to vrijeme o atomskim bombama i ratu na Pacifiku malo se znalo, a popratne filmske projekcije u koloru bile su pravi hit u Varaždinu, doznajemo od Slobodana Martinca o specifičnom kulturno-edukativnom radu njegovog oca Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Foto: TOMISLAV MAKAJ i zbirka OBITELJI MARTINEC

ZAGREB - Odlikovanje Legije časti viteški je red i ujedno najviše francusko civilno odlikovanje, koje dodjeljuje predsjednik Francuske svojim državljanima za iznimne zasluge, ali i pojedinim stranim državljanima koji između ostalog dijele i djeluju u smjeru europskih ideala koje podupire ova velika zemlja. Odlikovanje je uveo i ozakonio Napoleon Bonaparte još 19. svibnja 1802. godine, a prvi Varaždinac kojeg je svojevremeno Francuska počastila redom viteza Legije časti bio je Božidar Martinec.

Stručnjak i poliglot

Slobodan Martinec pokazuje očevu dvorogu kapu kapetana JRM

Zanimljiv je bio životni put ovog 1941. godine umirovljenog kapetana fregate, za čija se predavanja o atomskim, hidrogenskim bombama, ratu na Pacifiku i sl. uz filmske projekcije u Narodnom sveučilištu uvijek tražila ulaznica više. Bilo je to vrijeme bez televizora, o atomskoj fizici te ratovanju na dalekim bojištima malo se znalo, a dokumentarne filmske projekcije u koloru bile su pravi hit u Varaždinu, doznajemo od Slobodana Martinca o specifičnom kulturno-edukativnom

Monitorima je spašavao poplavljene Vojvođane Svojom se humanošću kapetan Božidar Martinec nebrojeno puta istaknuo, makar je pri tome morao kršiti rigorozna pravila struke. Primjerice, za jednog velikog izlijevanja Dunava iz korita u 2. polovici tridesetih godina, nije nimalo oklijevao priskočiti u pomoć građanima Novog Sada. Na monitore (riječne topovnjače) kojima je zapovije-

radu njegovog oca kojim je prije 60 godina rušio rekorde posjećenosti. I ne samo to, jer u osobi Božidara Martinca pronađen je poliglot kadar doskočiti brojnim stranim filmovima koji nisu bili sinkronizirani ili pak nisu imali titlove.

- Moj otac perfektno je poznavao njemački jezik, gotovo kao da mu je bio materinji, ali u govoru i pismu znao je još latinski, engleski, francuski i grčki jezik. Stoga je spomenute filmove simultano prevodio oduševljenoj i uvijek radoznaloj publici. Božidarovoj sklonosti istraživanju i učenju nesumnjivo je pridonio njegov otac Hinko. On ne samo da je dvadesetih godina prošlog stoljeća bio učitelj te ravnatelj na nekoliko škola u Varaždinskoj županiji, nego kao istaknuti kulturni djelatnik organizira i drži stručna predavanja u gimnazijskoj ekstenzi (prethodnici današnjeg Pučkog otvorenog učilišta Varaždin, op. a.).

Tijekom njegovog službovanja

dao prihvatio je očajne ljude, a neke od njih mornari su u zadnji čas izvukli iz nabujale rijeke. Kako tijekom spašavanja nije ugrozio živote članova posade ili pak oštetio plovila, nije ukoren nego je princ-regent Pavle njegovoj kolekciji odlikovanja dodao još jedno. Treba znati, osim Francuza, odlikovali su ga i Česi tzv. ordenom Bijelog lava.

u Radovcu, 10. lipnja 1898. godine rođen je moj otac, kojem, vrijeme će to pokazati, sudbina nije namijenila rad u prosvjeti ili odvjetništvu – istaknuo je Slobodan Martinec dodavši kako je i Božidareva teta bila učiteljica, a ujak Antun Švarić svećenik koji se brinuo o vjernicima u župi Svetog Ilije.

Izvrsni gimnazijalac Nakon završetka osnovne škole Božidar prvo upisuje Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, ali je u konačnici maturirao 1. lipnja 1917. na Kraljevskoj velikoj gimnaziji u Varaždinu i to s izvrsnim. Kako doznajemo od Martinčeve kćerke Nade, Veliki rat njega te brojne druge bistre i talentirane mladiće iz AustroUgarske nakon što su povojničeni ipak u prvi mah pošteđuje stradanja u direktnim sukobima na bojištu.

- Odmah po maturi Božidar je mobiliziran i upućen na školovanje za časnika mornarice.

Pomorsku akademiju pohađa

u gradu Braunau (K.U.K. Marineakademie). Mom ocu, tada kadetu, posljednjih mjeseci 1. svjetskog rata određen je raspored na bojni brod Zriny (Zrinski). Bio je to jedan od triju moćnih brodova klase Radetzky, a na njemu je ostao do početka studenog 1918. godine. Pokušao je napustiti vojnu službu i 31. siječnja 1919. godine upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, no ne zadugo. Naime, vojne vlasti nove države pozivaju ga na službu u mornaricu, što on prihvaća, čime je određena njegova buduća karijera – ustvrdila je gospođa Nada

p

osljednjih mjeseci 1. svjetskog rata kao kadet raspoređen je na bojni brod Zriny koja nam je predočila ukaz iz kojeg se može iščitati kako je Božidar Martinec 1921. godi-

Duplerica 29

02. studenog 2010.

na predavanja svojeg sugrađanina, umirovljenog kapetana fregate Božidara Martinca?

odlikovan Legijom časti!

TREBA ZNATI Eminentni povjesničar pomorstva dr. Zvonimir Freivogel otkriva:

“Martinec je u Toulonu polazio stručni podmorničarski tečaj…”

Bez mogućnosti uvida u Freivogel i dodaje kako bi arhivske dokumente gotovo bilo zanimljivo doznati je li je nemoguće sagledati sve i Martinec s drugim časniciznačajne momente koji su ma isplovio brodom Zriny obilježili karijeru kapetana i Radetzky iz Pule (već pofregate Božidara Martinca. slije talijanskog dolaska) Stoga smo za pomoć zamo- i preko Bakra otišao u lili dr. Zvonimira Freivogela, Split gdje su se broeminentnog povjesničara dov i predali pomorstva na Jadranu, koji Amerikancije autor brojnih knjiga i struč- ma. Potonji nih članaka te tematike. su ih nažaDonosimo neke njegove lost poslije uistinu zanimljive osvrte na članak koji je pred vama.

- Riječka Mornarička akademija tijekom I. svjetskog rata bila je najprije preseljena u Florisdorf kod Beča, a onda u Braunau na Dunavu, poznato rodno mjesto “najvećeg vođe svih vremena” (Adolfa Hitlera). Tamo su zadnje generacije austrougarskih mornaričkih časnika završile svoje školovanje, jer je Rijeka bila “previše ugrožena” – objašnjava dr. Neslužbeni znak “žabara” RM-a

vratili Talijanima, ali ne u Splitu kamo se Talijani nisu usudili doći, nego na otvorenome moru.

- Zanimljiva je to povijesna priča, koju je tek nedavno ing. Greger točno opisao. Inače je kapetan Martinec, koliko se sjećam, zajedno s Mirkom Pleiweisom (Plajvazom) bio tijekom 1927. i 1928. godine poslan na podmornički tečaj u Toulon, u vrijeme kad su u Nan tesu gr a đene, u ožujku 1929. godine preuzete podmornice Smeli i Osvetnik. Obojica su bila i članovi komisije za izbor podmornica te se usprotivila nabavci britanskih podmornica tipa “L”, Hrabri i Nebojša. No te detalje još svakako treba provjeriti u dostupnoj arhivskoj građi – upozorio je dr. Zvonimir Freivogel.

Admiral Dragutin Prica razgledava usidrene ratne brodove na privezu, Martinec prvi zdesna

Kadeti i profesori KUK Marineakademie u Braunau 1918. godine; Martinec je označen kružićem

ne unaprijeđen u poručnika korvete, a krajem 1924. iz čina poručnika fregate napreduje do čina poručnika bojnog broda II. klase.

Ponovo u ratu - Njegovom, uvjetno rečeno, brzom napredovanju pogodovala je činjenica da se etablirao kao eminentni stručnjak za torpedno naoružanje i posebno podmornice. Radi potonjih boravio je u više navrata od 1927. do. 1929. u Francuskoj kako bi nadgledao izgradnju dviju naručenih podmornica za flotilu ratne mornarice bivše države. Ovaj neosporno uspješan angažman, između ostalog, priskrbio mu je spomenuto visoko francusko odlikovanje. Po

njihovom uvođenju u borbeni sastav, ukrcan je na matični brod za podmornice Hvar. No život visokih časnika podrazumijevao je česte selidbe, tako da sam ja rođen u Zemunu jer otac je 1936. godine već zapovijedao riječnom flotilom mornarice Kraljevine Jugoslavije. Obitelj se ubrzo seli u Novi Sad, u kojem moj otac 1940. godine napokon polaže vozački ispit. Travanjski slom 1941. godine dočekao je u Boki Kotorskoj gdje Talijani u ratnoj luci zarobljavaju veći dio flotnog sastava Kraljevine.

O nekakvoj hrvatskoj ratnoj mornarici ti osvajači nisu željeli ni čuti, ali mome ocu, kao jednom od rijetkih časnika, ipak ostavljaju sablju – zaključio je Slobodan Martinec priču o

Između brojnih odlikovanja, prvo slijeva je Legija časti

svojem ocu, koji se nakon niza peripetija uspio vratiti s obitelji u Varaždin. Dodajmo još kako je u starosti umirovljeni kapetan fregate Božidar Martinec pobolijevao na pluća. Umro je

v

eć 1936. godine zapovijedao je riječnom flotilom mornarice Kraljevine Jugoslavije od iznenadne srčane kapi 21. srpnja 1970. godine na Malom Lošinju gdje je zapravo bio na oporavku, a sahranjen je u obiteljskoj grobnici na Varaždinskom groblju.

IZDVOJENO 1941. godine Hrvatska ostaje bez mora i brodova

Martinecovo “ne” Paveliću Nakon povratka u Varaždin Martinčevi u prvo vrijeme stanuju u obiteljskoj kući u Kolodvorskoj ulici koja je imala šest soba, gdje žive u zajednici s djedom, bakom i tetom. Kako je Nezavisna Država Hrvatska bila bez mora i brodova, nove vlasti na čelu s Antom Pavelićem obećale su Hitlerovoj vojnoj mašineriji ustupiti pomorce kao „topovsko meso“ u novim ratnim pohodima. Međutim, usprkos riziku da bude zatvoren, Božidar Martinec ne daje

Martinec (prvi slijeva) u posjetu svetištu Mariji Bistrici šezdesetih

svoj pristanak za odlazak u Hrvatsku pomorsku legiju (njezini mornari godinama ratuju protiv Sovjeta na Crnome moru), niti bira

nekakvo činovničko mjesto u domobranstvu NDH. I odgovor je brzo stigao.

Naime, odredbom Ministarstva domobranstva naprasno je umirovljen već 1. svibnja 1941. godine u činu kapetana fregate! Minimalna primanja učvršćuju ga u namjeri da pronađe novi posao te do okončanja Drugog svjetskog rata rukovodi ciglanom u Turčinu, a obitelj se 1943. godine nakon kupnje kuće u današnjoj Ulici Vladimira Nazora još jednom seli.

Bojni brod Zriny austrougarske ratne mornarice

30 Putopisi

02. studenog 2010.

Nalazišta u Herakleji

Kotor

PUTOPIS Varaždinac Dean Čonda s prijateljima proputovao Balkan (1)

Boje, okusi i mirisi Balkana Skadar ćemo pamtiti po gužvi, kao i Tiranu, ali ovaj potonji albanski grad pamtimo i po najboljem sladoledu Piše: DEAN ČONDA

Ovo ljeto četvorica avanturista (od čega tri zaljubljenika u košarku i jedan koji će to tek postati) odlučila je pogledati nekoliko utakmica na svjetskom košarkaškom prvenstvu koje se održavalo u Istanbulu.

Za putovanje smo odabrali automobil i rutu kojom smo mislili vidjeti i osjetiti što više Balkana kakav je on sada.

Od Crne Gore...

Krenuli smo ranom zorom, kratko se zaustavili ispred Dubrovnika i nakon obavljanja carinskih formalnosti i plaćanja eko takse od 10 € na granici s Crnom Gorom nastavljamo put i zaustavljamo se na ulazu u Bokokotorski zaljev, ali se nešto duže zadržavamo u Kotoru - prema pričama, najljepšem gradu crnogorskog primorja.

Njegov stari grad jedna je od najbolje sačuvanih srednjovjekovnih urbanih sredina, koju je UNESCO zaštitio kao svjetsku kulturnu baštinu. Grad je opasan zidinama i isprepleten brojnim uličicama i trgovima.

Uz rivu su bili usidreni prekrasni jedrenjaci i luksuzne jahte,

Kotor

dokaz elitnog turizma koji se u Italiji) koji nisu štedjeli svoje razvija u Crnoj Gori. amortizere. Prašina se dizala Dalje nas put vodi precijelim dijelom ovog ma Svetom Stefanu, p u t a p re p u n o g a t u r gradu-hotelu smjesuprotnosti izd o : 1 štenom na otoku među bogatog br. a p e koji je s kopnom i siromašnog r o G e Crn povezan pješčae u – barake, kuće ij n a lb A nim spr udom, u izgradnji i preko oniju i ljetovališ tu z a pokoja bogato ked a M elitne turiste duuređena vila, Grčku bljeg džepa. Veliko smeće uz cestu, razočaranje doživjeli benzinske crpke od smo kada smo shvatili da napuštenih do najmoga nećemo moći razgledati, jer dernijih. Uz put se mogu vidjeti smo samo „obični“ turisti. i bunkeri izgrađeni u vrijeme diktature Envera Hodže kojih u Albaniji ima oko 600.000. ...kroz Albaniju...

U Skadru nas je pak dočekala Nakon Crne Gore krenuli smo u Albaniju. Prvo pitanje ljuba- gužva – činilo se kao da su svi znog crnogorskog carinika bilo stanovnici izašli na ulice. Kaje: “Kuda ćete baš u Albaniju?” snije smo naučili da je običaj Upozorio nas je na katastro- Albanaca večernja šetnja cenfalnu cestu i - bio je u pravu. trom grada. No i od ranog je Albanci grade cestu i ograni- jutra tamo vrlo živo. Otvaraju čenje brzine od 30 km/h prola- se trgovine s raznovrsnom zili smo s jedva 20. Mimoilazili robom koja se iznosi i izvan smo se s kamionima, pretjecali trgovine na pločnike, a na smo konjske zaprege, a nas su improviziranim štandovimapretjecali albanski mercedesi kutijama prodaju se mobiteli, (ili vozila neke druge marke punjači, kablovi svih vrsta... I koja su u 95 % slučaja imala Tiranu ćemo pamtiti po gužvi, talijanske registracijske oznake ali i po (kako je kasnije ocijejer je mnogo Albanaca napu- njeno) najboljem sladoledu stilo zemlju i potražilo posao na putu!

Otok Sveti Stefan

GRČKI GRADOVI

Pravac Makedonija i Grčka!

Poslije Albanije krećemo put Makedonije. U jednoj večernjoj šetnji obišli smo glavne znamenitosti Ohrida, nekoliko od 365 crkvica na ovom području, a jutro kasnije krećemo dalje i obilazimo Biljanine izvore, izvor Crnog drima, planinu Galičicu, antičko nalazište Herakleu...

U nastavku puta stižemo do makedonsko-grčke granice. Dočekala nas je odlična cesta, ali i grčki alfabet. Vozimo se uz plantaže agruma, suncokreta, kukuruza, vinograde... Zaustavljamo se u gradiću Edessi, poznatom po brojnim izvorima i vodopadima. Mi nismo vidjeli ni jedan, ali smo čuli žuborenje vode svuda uokolo.

Prošetali smo starim dijelom grada, otkrili zanimljiv inovatorski park te staru tkalačku tvornicu čiji je jedan dio preuređen u prekrasan restoran, a stari strojevi odlično uklopljeni u interijer.

Spomenik Ćirilu i Metodu

Ohridski amfiteatar

Kupanje u Egejskom moru Solun je drugi najveći grad u Grčkoj, važna trgovačka luka, rodni grad Ataturka, „oca“ svih Turaka. Kako je bio pod vlasti Rimljana, a kasnije duže vrijeme i Turaka, u njemu postoji mnogo ostataka iz starih vremena. Posebno su nas se dojmili ostaci antičkog foruma, a od ostalih znamenitosti crkva svetog Dimitrija, zaštitnika grada, Aja Sofija, rimska palača, i bijeli toranj. Zanimljivo je šetalište Aristotelus te šetnica uz obalu Egejskog mora. Filipi su također veliko arheološko nalazište, koje se svakako isplati pogledati.

Naselje su ustanovili Tračani u 4. st. pr. K., a ime je dobilo po kralju Filipu II., ocu Aleksandra Velikog, koji ga je nakon osvajanja utvrdio. Prilično je dobro očuvan amfiteatar, a tu su još i ostaci bazilika, tržnice i muzej u kojem su izloženi sačuvani reljefi, biste, predmeti nađeni u grobnicama i slično.

Osvježili smo se i kupanjem u Egejskom moru u maloj uvali pokraj Aleksandropola.

Odmor nije dugo trajao, jer pred nama je bilo još 300 kilometara do Istanbula.

!

02. studenog 2010.

“

Sport

Tanja Perec ostvarila novi državni rekord u gađanju zračnom puškom

Sport 31

Da smo bili hrabriji, možda smo mogli potkraj susreta doći i do pobjede.”

Samir Toplak

sport@regionalni.com

RUKOMET Vojislav Rađa, selektor rukometne reprezentacije BiH

Maksimalni uvjeti SINIŠA SOVIĆ

Trodnevne završne pripreme pred kvalifikacije za EP rukometaši iz susjedne BiH odradili su u Varaždinu

Ryan Ammerman spreman za dobre rezultate i u Varaždinu

Pojačanje iz Amerike

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Emirom Juruzovićem, koji je igrao u Varaždinu 1994.

- Iz ranijih iskustava imali i 1995. godine, i s Josipom smo kvalitetne podatke o Glavašem, koji je bio tregradu Varaždinu kao jed- ner nama dvojic i, a bio nom izuzetno lijepom gra- je i trener i u Varaždinu, du gdje postoje dobri uvjeti odabrali smo Varaždin da za pripreme - odgovorio je ovdje obav imo ovaj dio bez razmišljanja selektor priprema za utakmicu koju rukometne reprezentacije igramo u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo protiv B osne i Hercegov ine Mađarske, stotinjak Vojislav Rađa na pikilometara od Vatanje kako su se a N raždina. odlučili da zaju l e m Jeste li već vršne priprete h i r b o d pr ije v idjeli me odrade u naših a ovdje n ovu varažVaraždinu. av dinsku sportI a ko n i s u iskust gli doći i sku dvoranu? odigrali niti bi mo lubovi U novoj varažjednu utakmiBiH k dinskoj gradskoj cu zadovoljni sportskoj dvorani su uvjetima koji smo prvi put, ali smo su im bili na raspolaganju i postoje realne bili kao gledatelji za vrijeme šanse da ponovo dođu u Svjetskog prvenstva u rukoVaraždin kao i neka od BIH metu. Gledali smo utakmice kvalifikacijske skupine koja prvoligaških ekipa.

- Nama je bio potreban se igrala ovdje. Dvorana je izvanserijska, daje maksimum uvjeta za sportski trening i za korištenje. Možemo biti prezadovoljni, ali i zavidni što i mi nemamo takvu dvoranu.

Varaždinski odbojkaši upisali su novu pobjedu u 4. kolu Superlige pobijedivši ekipu OK Daruvar 3:1 (25:17, 21:25, 25:23, 25:13). Ovaj susret igrali su pojačani novim tehničarom Amerikancem Ryanom Ammermanom. On je stigao u Varaždin na posudbu iz slovenskog ACH Volley Bled, kluba koji je prošle sezone igrao polufinale Lige prvaka.

Dvadesetpetogodišnji Am-

Poraz u Sesvetama Rukometašice ŽRK Koka izgubile su susret 10. kola 1. hrvatske rukometne lige za žene od ekipe Sesvete AP “tijesnim” rezultatom 25:24 (15:13). Varaždinke se tako nalaze na osmom mjestu prvenstvene ljestvice s isto toliko osvojenih bodova. U sljedećem kolu rukometašice Koke dočekuju četveroplasiranu ekipu Zameta iz Rijeke.

Šimunčić druga na Zagi kupu Na drugom dvoranskom turniru u Zagrebu Zagi kupu u konkurenciji djevojčica do 12 godina odličan plasman u polufinale ostvarila je Paola Šimunčić, članica TK Varteks.

Od Paole u finalu je bila bolja Ruskinja Anastasia Golubeva.

Od Varaždinki nastupile su još Ivana Pakrac, Karla Kukina-Gradečak i Doroteja Vrbanec. U konkurenciji dječaka nastupili su Daniel Poljak, Matija Pantaler i Dino Poljak.

Sreća

Vojislav Rađa

mir, da se malo sklonimo od svakodnevnih pritisaka koje bismo sigurno imali da smo ostali negdje u Bosni i Hercegovini na pripremama. Razgovarajući sa svojim suradnicima

Hoćete li opet doći u Varaždin na pripreme?

Moguće je da opet dođemo. Na temelju naših dobrih iskustava ovdje bi mogli doći na pripreme i neki od klubova koji igraju u Bosni i Hercegovini. Uz uvjete koji su izvanredni postoji i dobra logistika, ima dosta kvalitetnih protivnika za odigravanje prijateljskih i pripremnih utakmica. Tako ne vidim razlog da netko od naših klubova ne dođe ovdje na pripreme u doglednom razdoblju.

Mi smo ovdje tri dana.

Odradili smo šest treninga, ali nismo odigrali niti jednu pripremnu utakmicu.

TAEKWONDO

Treninzi i za najmlađe Taekwondo Hwarang klub iz Ivanca organizira treninge za nove članove u varaždinskoj dvorani TTS na SC Sloboda.

Instruktor itf taekwondoa Dragutin Maltarić organizira rad i s mladim sportašima od 5 godina starosti na više.

Termini treninga i upisa su ponedjeljak, srijedu i petak

od 18 do 19 sati. Predbilježbe i sve ostale informacije mogu se dobiti na 095/864-2266 ili 092/276-8990 te na www. hwarangvz.com.

Nakon organiziranog državnog prvenstva za seniore i juniore u Varaždinu povećao se interes mladih za ovim sportom.

merman visok je 205 cm, a za vrijeme igranja u Američkoj sveučilišnoj ligi osvajao je dva NCAA naslova, dok je u posljednjoj sezoni proglašen najkorisnijim igračem. Osim toga nalazi se i na popisu američke odbojkaške reprezentacije.

Varaždinska premijera ovog izvanserijskog igrača bit će u nedjelju 7. studenog u 18 sati kada Varaždinci igraju protiv MOK Rijeka. (di)

Rukometna reprezentacija BiH zadovoljna uvjetima u Varaždinu

Kakv i su vam planov i poslije Varaždina?

Poslije utakmice s Mađarskom vraćamo se za Sarajevo iz Zagreba, a u nedjelju igramo i drugu kvalif ikacijsku utakmicu protiv Makedonije u Sarajevu. To bi bio naš raspored za ovaj tjedan.

Kakve su vam ambicije u kvalifikacijama za EP? Reprezentacija Bosne i Hercegovine ima sada izuzetno kvalitetnu ekipu. Ima dosta dobrih igrača koji igraju u vrhunskim europ-

skim klubovima i mislim da kvalif ikac ijska grupa u kojoj smo kroz ždrijeb imali jednu dozu sreće, imamo protivnike s kojima se možemo nadigravati i to nam daje realan optimizam da se možemo kvalificirati na Europsko prvenstvo u Srbiji.

Da bismo to ostvarili, kroz svaku utakmicu moramo dati svoj maksimum da pobjeđujemo i kod kuće i u gostima. U svakom slučaju očekujemo pozitivan rezultat.

FOTO FOKUS

32 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sportaši i obrazovanje P

opularnošću raznih sportskih grana sve je više sportaša, ali i problema u njihovim životima nakon sportske karijere. Često se u profesionalnom sportu događaju ozljede koje zatim onemogućavaju sportašu daljnje bavljenje sportom i postizanje vrhunskih rezultata, a ukoliko nije osigurao zanimanje putem školovanja, nalazi se u velikim problemima.

Osim toga i nakon uspješne sportske karijere pred mladim ljudima s tridesetak godina još je duga životna karijera u kojoj se treba snaći.

Brojne su rasprave na te teme, a jedna od njih bila je i u Dubrovniku u sklopu 13. foruma Europskih nevladinih sportskih organizacija na temu „Socijalna inkluzija i obrazovanje putem sporta“. O ovoj temi koju su prepoznali i zajedno priredili ENGSO, Hrvatski olimpijski odbor i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, govorili su na temelju iskustva brojni predstavnici nacionalnih sportskih udruženja iz dvadeset europskih zemalja među kojima su i predstavnici domaćina i suorganizatora Hrvatskog olimpijskog odbora na čelu s predsjednikom Zlatkom Matešom. U sklopu Foruma održao se i seminar na temu “Suradnja na svim razinama društvene odgovornosti u Europ”i, a govorili su Bart Ooijen, član Europske komisije, Jan Luc Janiszewski u ime Vijeća Europe i Zlatko Mateša, predsjednik HOO-a, ujedno i član Izvršnog odbora Europskih olimpijskih odbora.

O ulozi nacionalnih sportskih institucija u obrazovanju u sportu tijekom karijere i nakon nje, Hrvatski olimpijski odbor predstavio je projekte školovanja kategoriziranih sportaša koji je u stalnom napredovanju. Drugi dio problema je kvaliteta obrazovanja uz sport i nakon sportske karijere. Kontraproduktivni su primjeri obrazovanja sportaša u nekim školama i ustanovama po principu “reda radi” pa sportaš, uvjeren da ima znanja o nekom zanimanju, ulazi u posao za koji nije dovoljno osposobljen i nailazi na nove i neočekivane poteškoće. Ova tema zaslužuje pažnju svih društvenih struktura kako bi bila na najbolji mogući način rješavana.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

02. studenog 2010.

GIMNASTIKA Nakon 3. kola Kupa vode mladi Varaždinci

Juniori spremni obraniti naslov U pojedinačnom plasmanu, najbolji je bio M. Bistrović, odmah iza njega J. Premužić, I. Avirović Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U 3. kolu Kupa, regija Sjever, najjačem regionalnom natjecanju muške sportske gimnastike, Gimnastički klub Vindija nastupio je sa svojih 23 gimnastičara, dva suca i tri trenera.

Kod najmlađih kadetkinja, pod vodstvom trenera Ivana Oskoruša, prvi put nastupile su Orhideja Lešćak 9. mjesto, Rahela Lešćak 10. mjesto, Ana Sambolec 13. mjesto, Laura Gotić 16. mjesto.

Kod kadetkinja, pod vodstvom trenerice Marije Zemljić, u ekipnom plasmanu osvojeno je treće mjesto, ekipa u sastavu (Orhideja Lešćak, Doroteja Kontrec, Sara Bobnjarić, Tea Šinjori, Paloma Ana Puljić). Kod juniorki Ana Friščić uspjela je osvojiti visoko drugo mjesto, što je ujedno i njen najbolji rezultat do sada, dok je Nera Hainš bila šesta, a Martina Mikulčić sedma.

U kategoriji juniorke B Hanja Hainš osvaja prvo mjesto, čime je osigurala ulazak u finale, koje će se održati 3., 4. i 5. prosinca u Karlovcu.

U kategoriji mlađih kadeta, Mateo Žugec je zasigurno najveće iznenađenje natjecanja, naime, na prvom natjecanju za njega skoro je uspio doći i do medalje te mu je samo jedna desetinka nedostajala za treće mjesto. Marko Sambolec, također debitant, osvojio je sedmo mjesto.

Kod kadeta Jaša Kocijan osvaja visoko treće mjesto i prvu medalju za njega u kupu natjecanja, što je velik rezultat. Ivan Komar zauzima 9. mjesto, Noa Matušin 10., dok je najmlađi Pavao Želimorski završio na 11. mjestu.

Kod juniora Vindija osvaja ekipno prvo mjesto (Bistrović,

Sati provedeni na treninzima počeli su donositi vrijedne rezultate

Premužić, Avirović, Filipašić), a u pojedinačnom plasmanu najbolji je bio Matija Bistrović, odmah iza njega njegov klupski kolega Jakov Premužić, zatim Ivan Avirović četvrti i Davor Filipašić peti. Juniori, aktualni prvaci države, ovime su osigurali mjesto u finalu, u kojem mnogo očekuju.

- Sezonu završavamo uspješno, skoro svi naši natjecatelji koji su u Kupu plasirani su u finale završnice, što nam je bio i cilj, stoga ostaje nam još jedino pričekati prosinac u Karlovcu, a do tada moramo puno trenirati, iako nam uvjeti ne dozvoljavaju baš previše, no sigurni smo da se to neće očitat na rezultatu izjavio je trener Emil Šanjek.

Mladi gimnastičari pred kojima je još mnogo natjecanja

Dvorana za gimnastiku u Optujskoj?

GK Vindija već duže vremena nastoji riješiti problem prostora i pronaći dvoranu u koju bi mladi gimnastičari smjestili svoje sprave.

- Veseli me da je grad uzeo u obzir naš kronični nedostatak dvorane te je barem dao naznake da će razmotriti neke varijante - rekao je trener GK Vindija Emil Šanjek.

- Tako ćemo pokušati jedan od otvorenih prostora – hangara u vojarni u Optujskoj,

Nikola Dragaš otvorio kuglanu

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR

Vrijedni kuglači KK Lepoglava do prošle godine trenirali su na staroj dvostaznoj kuglani s plastičnom podlogom u Lepoglavi.

Nova pravila u sustavu natjecanja za I. i II. ligu zahtijevaju podlogu s pločastim segmentima. Gradsko poglavarstvo odobrilo je jedan

NJE KUGLA

06.11.2010.

Subota, 19h JALTA, JALTA - mjuzikl povodom proslave druge godišnjice rada dvorane 07.11.2010.

Nedelja, 20h TRIBUTE BAND ABBA - koncert

pogledati i odlučiti je li moguće učiniti prenamjenu u sportsku dvoranu za gimnastiku, čime bismo bili napokon izjednačeni i s drugim gradovima, kojima inače na natjecanjima uredno uzimamo medalje, iako nam naša dvorana u Graberiju ne pruža ni pedeset posto uvjeta kakve imaju drugi - dodao je Šanjek zadovoljan rezultatima koje postižu njegovi mladi gimnastičari.

Trostruki svjetski prvak Nikola Dragaš u Lepoglavi

dio financijskih sredstava za renoviranje kuglane. Kako je cijena izvođenja radova bila previsoka, odlučili su dio posla napraviti u vlastitoj režiji.

Angažirali su se svi igrači, članovi Uprave i ostali simpatizeri, te je zadaća uspješno obavljena. Kuglanu je otvorio prvih hicem trostruki svjetski prvak Nikola Dragaš.

Sport 33

02. studenog 2010.

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Hladnoća i vježbanje H

Paraglajderi, odnosno precizno slijetanje parajedrilicom sport je kojim se bavi sve više mladih sportaša

PARAGLAJDING Kolibri iz Cvetlina prvi, a Ivančani treći na državnom prvenstvu

Dominacija Cvetlina U pojedinačnom poretku “Kolibrići“ su iznenadili sve nazočne, a i sami sebe Piše: FAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

održale obje planirane serije letova. Nastupila su 24 pilota U Radoboju na poletištu Ma- iz 5 klubova.

Bodov i osvojeni na tom logorski održano je završno 5. kolo HR lige kupa u preciznom natjecanju pribrojili su se osvoslijetanju parajedrilicom, popu- jenim bodovima kroz godinu te su članovi Kluba slobodnog larnim paraglajderom.

Pobjedu su po četvrti put letenja „Kolibri“ iz Cvetlina potvrdili svoju domiodnijeli sportaši iz naciju u preciznom Cvetlina.

U slijetanju osvaHR liga kup i j i c n janjem četvrti sastoji se od kure n o k put zaredom niza natjeat o l i p zlatnog odličcanja kroz 48 d o a j l ja u ekipnom godinu na ate c e j t e j a l n a poretku pol e tj e l i š t i ed m i r t bjedivši mnoma diljem e ć mogu ibri“ su goljudnije kluHrvatske l „Ko bove iz već ih (Ravna gora, etiri sredina.

Slijede Kalnik, Medvojili č s o ih „Parafreekovci“ vednica, Japetić, iz Samobora osvojivši Greda, Strahinjščisrebro, a broncu osvaja „Let“ iz ca...).

Vrijeme je bilo idealno za Ivanca. U sezoni 2010. natjecalo tu vrstu natjecanja te su se se ukupno 8 hrvatskih klubova.

ladnoća i nepovoljni zimski uvjeti mogu smetati i najmotiviranijim vježbačima. A ako niste baš agilni po pitanju vježbanja, još je lakše okriviti nepovoljne uvjete i vježbanje odložiti za neka druga vremena. Ipak, održavanje kontinuiteta vježbanja i zimi ima svoje prednosti. Vježbanjem zimi možete spriječiti napade dosade ili zimske depresije. Vježbanje podiže energiju, a i vaš imunološki sustav jača. Studije pokazuju da su osobe koje umjereno vježbaju cijele godine manje sklone prehladama i virozama. Ako ne želite i ove zime vježbati po stepenicama ili pokretnoj traci, ne morate. Uz pravu odjeću, dobar plan i nekoliko savjeta na umu i hladno vrijeme može biti povoljno za vježbanje, ali i – zabavno! Evo kako možete izvući maksimum vježbajući pod “polarnim uvjetima”: 1. Savjetujte se s liječnikom. Stručnjaci tvrde da gotovo svi možemo sigurno vježbati po hladnoći. Ipak, ukoliko imate kardiovaskularnih problema, provjerite s liječnikom smijete li vježbati. Sigurno je ipak sigurno! 2. Obucite se slojevito. Jedna od najčešćih grešaka koju vježbači zimi rade je pretoplo odijevanje. Vježbanjem se zagrijavamo i znojimo, pa nam se često čini da je temperatura puno viša nego što doista jest. U isto vrijeme, kada prestajemo s vježbanjem, tijelo se polako vraća na normalnu temperaturu i počinjemo osjećati hladnoću. Tako kad se počnete zagrijavati možete skinuti onoliko slojeva odjeće koliko je potrebno. Počnite sa sintetičkim materijalima, jer oni uklanjaju znoj s tijela, a izbjegavajte pamuk, jer on zadržava vlagu blizu vašeg tijela.

Ribolov

Najbolji precizni letači na svečanosti dodjele nagrada

U pojedinačnom poretku „Kolibrići“ su iznenadili sve nazočne, a i same sebe. U konkurenciji 48 pilota - natjecatelja od moguće tri medalje „Kolibri“ su osvojili četiri. Borba je bila tako izjednačena da su trojica članova: Josip Knez, Mladen Mihin i Ivica Milec skupila jednaki broj bodova osvojivši tri srebra, a četvrti član Izidor Maltarić najbolju

formu i dominaciju kroz godinu potvrdio je osvojivši zlato. Da i bronca ostane u Varaždinskoj županiji pobrinuo se Zdravko Jakop iz kluba „Let - Ivanec“ osvojivši treće mjesto.

Medalje i pehare uručio je Anđelko Topolovec, načelnik Općine Radoboj, čiji je klub „Jastreb -Radoboj“ bio domaćin završnoga kola.

Budimir ŠEBEČIĆ autor knjige “Male tajne sportskog ribolova” budimir.maletajne@gmail.com

Plovci K

ao indikator uzimanja mamca odnosno napada ribe na mamac, plovak predstavlja važnu kariku u lancu ribolovnog pribora. Pravilan odabir plovka, ovisno o tehnici ribolova, te poznavanje ponašanja plovka u određenim situacijama važne su pretpostavke za uspješan ribolov. rema ponašanju plovka možemo odrediti ne samo što se događa pod vodom s našim mamcem, nego i odrediti pravi trenutak za kontriranje, ali i znati koja vrsta ribe uzima mamac. Osnovne funkcije plovka su indikacija griza, nošenje mamca te držanje mamca na željenoj dubini, bilo da lovimo tik ispod same površine bilo neposredno iznad dna.

Uz pomoć potrebne količine olova (kuglice, pločice) plovak dovodimo u tzv. radni položaj u kojem se samo vrh plovka nalazi iznad površine vode i nama je vidljiv. ostoji nekoliko oblika plovaka. Osnovni su “okrenuta kruška” i “mrkva”. “Okrenuta kruška” je oblik plovka koji koristimo na plitkim i uzburkanim vodama te na mirnim vodama u ribolovu na grabljivice. Forma “mrkva” upotrebljava se u struji zadržavajući osjetljivost u odnosu na strunu. To su ustvari dugi vretenasti plovci koji vrlo lako uranjaju u vodu, gotovo bez otpora. Iz ove dvije osnovne forme izvedeni su svi ostali oblici plovaka koji se danas proizvode.

P

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

34 Sport

02. studenog 2010.

NOGOMET Ivan Novak, tajnik Županijskog nogometnog saveza

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ PRVA ŽNL VARAŽDIN – SENIORI

Nakon ukidanja 4. HNL-a, sljedeće sezone 1. ŽNL imat će 16 klubova

REZULTATI - 10. KOLO Drava - Dinamo

2:1

Polet (T) - Lepoglava

2:0

Dubravka - Struga-Rovokop

2:0

Zadrugar - Mladost VŽ

4:0

Jalžabet - Trnje

1:1

Rudar 47 - Polet (T)-

3:1

Zelengaj - Bednja

0:2

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

POREDAK EKIPA

O

W

D

L

G

BOD

1.

Rudar 47

10

6

1

3

25:13

19

2.

Trnje

10

6

1

3

22:12

19

3.

Zelengaj

10

5

2

3

17:13

17

4.

StrugaRovokop

10

5

1

4

17:13

16

5.

Dubravka

10

5

1

4

16:12

16

6.

Dinamo

10

5

1

4

19:17

16

7.

Bednja

10

5

1

4

15:21

16

8.

Polet (C)

10

4

2

4

17:14

14

9.

Zelengaj

10

4

2

4

16:15

14

10.

Jalžabet

10

4

2

4

18:21

14

11.

Polet (T)

10

4

0

6

15:17

12

12.

Drava

10

3

2

5

16:25

11

13.

Mladost

10

3

0

7

10:24

9

14.

Lepoglava

10

2

2

5

11:17

8

RASPORED ZA 11. KOLO 06.11.2010. u 14:30 h Lepoglava - Dubravka 07.11.2010. u 14:30 h Dinamo - Polet(T), Bednja - Drava, Polet(C) - Zelengaj, Trnje - Rudar 47, Mladost VŽ - Jalžabet, Struga-Rovokop - Zadrugar

DRUGA ŽNL VARAŽDIN - ISTOK

REZULTATI - 9. KOLO Beretinec - Budućnost

4:0

Mladost (VT) - Sloboda (T)

0:4

Obreš - Mladost (M)

0:1

Udarnik 32 - Čevo

3:2

Omladinac - Zagorac

1:5

POREDAK 1.

2.

EKIPA

O

W

D

L

G

Udarnik 3

9

6

2

1

25:11

Prioritet ostaje rad s mlađim uzrastima

BOD 20

Zagorac

8

5

2

1

34:15

17

3.

Beretinec

9

5

2

2

27:14

17

4.

Obreš

9

5

1

3

26:14

16

5.

Mladost (M)

9

4

3

2

28:12

15

6.

Čevo

8

5

0

3

19:17

15

7.

Budućnost

9

4

2

3

18:24

14

8.

Sloboda

9

3

0

6

17:19

9

9.

Omladinac

9

1

0

8

10:38

3

10.

Mladost (VT)

9

0

0

9

6:56

0

DRUGA ŽNL VARAŽDIN - ZAPAD

Ivan Novak, tajnik Županijskog nogometnog saveza Varaždin zadovoljan je trenutnim stanjem u nogometu na području Varaždinske županije, ali naglašava potrebu kontinuiranog rada s mladima i unapređivanje stanja u klubovima.

Stanka Završena su natjecanja u jesenskom dijelu 2. županijske nogometne lige s odigranim 9. kolom, kako komentirate dosadašnji tijek natjecanja?

Natjecanje je prošlo bez većih problema. Nažalost u zadnjem kolu 2. ŽNL-a Zapad utakmica Nova Ves-Vindija prekinuta je u 70. minuti zbog fizičkog napada na pomoćnog suca, što nas čini žalosnima.

Isto tako moramo konstatirati Škole nogometa imaju podršku Županijskog nogometnog saveza Varaždin i na tom će se planu nastaviti sve aktivnosti da je to prvi prekid nakon četiri godine i mi smo učinili sve i na viši rang natjecanja. Isto ramo raditi na tome i zadržati učinit ćemo sve da izgrednici tako u Zapadu, slična situacija kontinuitet natjecanja mlađih tog f izičkog napada budu Orač 21, Vratno 16, Vindija 14, uzrasnih kategorija.

Prva sjednica novog IO-a bit će 8. studenog i na njoj će Natjecanja u 1. ŽNL-u nastavkažnjeni i očekujemo podršMladost Klenovse razgovarati i o trenutno najbitnijoj stvari - davanju ku svih klubova da do tog nik 13, Po - ljaju se do kraja mjeseca. podrške novom predsjedniku HNS-a. U tijeku su razgoNakon devetog kola još su a nepopularnog čina više dravac 12 vori i pregovori i siguran sam da će se naši članovi znati l krenu no dođe. i B r a t - četiri kola pred nama. Zato jer opredijeliti za dobrog i kvalitetnog kandidata. Interes a n Što se tiče poretka s t v o je 14 klubova u sustavu. U 1.

IO-a i ŽNS-a je da će se dati podrška onom kandidatu koji oš jed j u 2. ŽNS-u Zapad po10 i to ŽNL nikakvih problema nemaće zaista podastrijeti dobar i kvalitetan program i plan a n o z e s bjednik je NK Orač s su klu- mo i iz godine u godinu pokarazvoja nogometa, ali prije svega vodit ćemo računa da e k s 21 bodom, a Vratno b o v i zuje se kao najkvalitetnija liga. u tom dijelu i ŽNS kroz komisije HNS-a i kroz ljude koji anij p u Ž e drugo sa 16. To pokak o j i Trenutno je Trnje iz Trnovca na rade u nogometu dobije kvalitetnu podršku kroz taj proetn m o g o zuje de je Orač iz Pej o š prvom mjestu, Rudar 47 i Strugram. malon e ga Rovokop i Dimamo Babinec trijanca pravi konkurent uvijek lig za prvo mjesto, odnosno imaju sve ih slijede. Ovdje moram naglaulazak u 1. ŽNL. U skupini š a n s e d a siti da je novi prvoligaš Struga Bednju. Sljedeće godine 4. HNL da liga završi transparentno.

Istok Udarnik 32 s 20 bodova budu pretendenti Rovokop na visokom trećem se ukida i da iz 1. ŽNL-a ispada Natječu se i juniori i pioniri mjesto što dokazuje da klubovi onoliki broj klubova koliko je tih klubova i ponovo su sve osvojio je jesenski naslov s tri za prvo mjesto. boda prednosti ispred Zagorca, Kakvo je stanje u natjecanji- i s područja NS Ludbreg rade dostatno da dođu klubovi iz utakmice odigrane. Mladost dobro i kvalitetno. Dinamo Ba- 4. lige. Odlukom IO-a liga će Varaždin a 25 i Trnje s 24 kod koji je isto pretendent za prvo ma najmlađih nogometaša? mjesto i ulazak u 1. ŽNS. AnaliPosebno nas zadovoljnima binec isto tako je prvu godinu brojiti 16 klubova pa će najvje- juniora i Mladost Varaždin i zirajući tablice u Istoku Udarnik čine natjecanja juniora i pio- u 1. ŽNL-u i isto tako Rudar 47. rojatnije dva zadnje plasirana Jalžabet s 25 i 20 bodova kod 32 20, Zagorac 17, Beretinec 17, nira. Sve su utakmice odigra- Imamo niz klubova koji su vrlo kluba ispasti iz 1. ŽNL-a. Bit će pionira su u vodstvu. One, Obreš 16, Mladost Margečan ne, svi klubovi imaju mlađe kvalitetni. Treba spomenuti i zato velika borba za ostanak, naravno, dokazuju kako se 15, Čevo 15, Budućnost 14 i to uzrasne kategorije pri čemu u Polet Cestica i Zadrugar Zel- a mi ćemo učiniti sve da svi kod njih radi vrlo dobro i na su sve klubovi koji pretendiraju dugoročnom planu Saveza mo- engaj te Dubravku Jalžabet i klubovi imaju isti tretman i kvalitetan način.

Sjednica IO-a 8. studenog

REZULTATI - 9. KOLO Vinica - Mladost (K)

1:1

Vratno - Orač

2:3

Nova Ves - Vindija

-:-

Majerje - Bratstvo

2:2

VETERANI U tri lige igra se završnica jesenskog dijela veteranskih liga i do sada nije bilo problema

Sankcije za falsificiranje knjižica

POREDAK EKIPA

O

W

D

L

G

1.

Orač

8

7

0

1

28:24

21

BOD

2.

Vratno

8

5

1

2

26:10

16

3.

Vindija

7

4

2

1

18:11

14

4.

Mladost (K)

8

4

1

3

28:13

13 12

5.

Podravac

8

3

3

2

9:9

6.

Bratstvo

8

2

4

2

16:19

10

7.

Nova Ves

7

2

0

5

17:16

6

8.

Vinica

8

1

2

5

9:15

5

9.

Majerje

8

0

1

7

9:53

1

Ivan Novak

Veterani igraju tri lige i igra se završnica. - Tu imamo jedan veliki problem u prvoj ligi, utakmicu NK Varaždin-NK Podravina - rekao je Ivan Novak, tajnik ŽNS-a Varaždin. - Ludbreški klub došao je s 13 igrača koji su imali neispravne liječničke knjižice. Ustanovljeno je da su falsificirani datumi pregleda. Mi smo pokrenuli ini-

cijativu prema NK Podravina i svim službenim osobama.

Ovdje treba napomenuti da je predsjednik NK Podravine i bivši konkurent za mjesto predsjednika ŽNS Varaždin i da ako se falsificiraju liječnički pregledi u klubu, kako bi tek onda bilo u Savezu da je izabran za predsjednika?

Svi ljudi koji su bili uključeni u tu nečasnu radnju suspen-

dirani su i protiv njih se vodi postupak. Učinit ćemo sve da se ljudi koji su sudjelovali u falsificiranju potpisa rigorozno kazne čak i do toga da se isključe iz nogometa jer smo sigurni da takvim radnjama nema mjesta u nogometu.

Zamijetili smo takve radnje i već smo procesuirali čak i neke suce koji tako nešto nisu prijavili. - dodao je Novak.

Savjetnik 35

02. studenog 2010.

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Studeni, a sve cvate L

ažno cvijeće svih mogućih i nemogućih boja i vrsta, što podsjeća na horor filmove, upotpunilo je hrvatsku ponudu uvozne bofl robe. I jedva da možete zaobići šaroliku ponudu bezukusnih i bezdušnih aranžmana za groblje, a prodaju se nerijetko na mjestima gdje bi ih čovjek i najmanje očekivao. Na jednom prodajnome mjestu gledam kupovinu, naravno, neprirodnih aranžmana iznad kojih stoji pano „Akcija“, kupac uzima nekoliko aranžmana i odlazi na blagajnu doslovno ni ne pogledavši robu već samo cijenu, kao da je kutija napolitanki… etko će opravdavati: “Pa narod nema novaca i to je jedini način da okiti grob najmilijima.” Je li to doista tako? Da, ali oduvijek ima i drugačijih razmišljanja, pa otvorimo im vrata. Jednom prilikom sretnem poznanika na Varaždinskome groblju kako nosi nekoliko svježih cvjetova na grob svoje majke i veli mi: „Idem k mamici, nosim joj tek ubrano cvijeće na grob i to ono koje je ona najviše voljela, a bum se i malo pospominal z njom.“ Taj čin govori doista sve!

Ne kiti se grob zbog drugih, da vide kako grob nije prazan, već zbog poštovanja prema onima koji su za života voljeli nas i mi njih. inimo to sada za njih, iskreno i dostojno. Budite uvjereni, kič i lažno cvijeće to sigurno nije. Svako godišnje doba lijepo je zbog toga što je drugačije od ostalih godišnjih doba – jesen je priroda obojila svojim bojama, nemojmo je nakaraditi kičem. ko smo s pokojnima za života dijelili ljepote godišnjih doba i blagdane u njima uz prigodne jesenske darove prirode, činimo to iskreno i nadalje.

Izbjegnimo laži!

N

Č

A

Sam svoj majstor s kućnim ljubimcima!

U

subotu, izvan radnog vremena, primio sam telefonski poziv jedne vlasnice zbog konzultacija o bolesti njezinog psa. Željela je čuti moje mišljenje o zdravstvenom stanju svojeg kućnog ljubimca, s obzirom na to da je prethodno bila kod nekog drugog veterinara. Radilo se o psu starom 11 godina kojem je, prema riječima vlasnice, dijagnosticirana upala zubnog mesa, a veterinar je zaključio da je to razlog njegovog povraćanja. S obzirom na dob i navodno dijagnosticirano proširenje srca, veterinar je sugerirao vlasnici da nije uputno stavljati psa u anesteziju i riješiti upalu zubnog mesa, koja je po njegovom zaključku razlog povraćanja (?!). Sugerirao sam vlasnici da dođe u moju ambulantu da ja pregledam pacijenta, utvrdim razlog povraćanja i rekao da samo proširenje srca ne mora značiti rizik za anesteziju. Ponudio sam i dva termina za pregled.

Na to je ona odgovorila da će ipak najprije poslušati savjet koji je dala njezina prijateljica, a to je da psu da Lupocet na usta, a Voltaren u guzu! o je samo jedan o čestih slučajeva kada se vlasnici sami žele igrati doktora ni ne znajući da rade nešto sasvim krivo! Kada bi psi i mačke bili isto što i ljudi, onda bi vjerojatno liječnici studirali na veterinarskom fakultetu i studenti veterine na medicinskom! Potpuno je pogrešna pomisao da se lijekovi za ljude mogu na isti način primjenjivati u liječenju životinja. No krenimo redom od već opisanog slučaja. Nisam naišao ni na

T

jedan preparat u svijetu registriran za liječenje pasa i mačka koji u sebi sadrži paracetamol, dakle isti sastav kao Lupocet. Nadalje, Lupocet je kontraindiciran za mačke, jer uzrokuje oštećenja jetre. Također, životinji ne možete davati nikakve lijekove na usta ukoliko ona povraća! Nadalje, Voltaren ćete dati svojem psu samo ako želite kod njega izazvati krvarenje u želucu ili crijevima! Vrlo je čest slučaj da vlasnici sami liječe lijekovima iz kućne apoteke. ako je aspirin jedan od češće upotrebljavanih preparata. S obzirom na svoj sastav – acetil salicilna kiselina – može kod psa uzrokovati pojačano slinjenje, akutnu upalu želuca, povraćanje te krvarenje u želucu. Čest je slučaj da vlasnici po preporuci veterinara započnu terapiju srca lijekom lanitopom, no nakon nekog vremena lijek počnu nabavljati preko „veza i žnora“ zaboravivši, naravno, propisanu dozu za pse, koja je nekoliko puta veća nego za ljude! Isti je slučaj s diuretikom furosemidom. Tako je propisana doza za ljude nekoliko puta manja nego za pse i mačke. Vrlo čest primjer je davanje „svemoćnog“ antibiotika Sumameda, koji, prema viđenom u praksi, ne daje nikakve rezultate u liječenju upalnih procesa u pasa i mačaka. Dakle, da zaključim, ovakvih je primjera izuzetno mnogo i stoga je bitno prije korištenja bilo kakvih lijekova konzultirati se sa specijalistom za male životinje, a još je kvalitetnije konzultacije zamijeniti stručnim pregledom vašeg ljubimca.

T

Život i socijalna skrb

Moj dom Goran LEVANIĆ

Siniša ČESI

Impressum d.o.o.

Varaždin, 091/9241-499

dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Zašto bežična rješenja J

ednostavna ugradnja jedna je od glavnih prednosti “pametnog doma”, a to je omogućeno zahvaljujući modernim bežičnim tehnologijama. Mogućnost bežične komunikacije elemenata unutar pametnog doma daje veliku prednost pred ostalim izvedbama kućne automatizacije temeljenim na „bus sustavu“. To se odražava na vrijeme koje je potrebno za ugradnju cijeloga sustava pametnog doma, tako da možete započeti uživat u svojem pametnom domu u najkraćem mogućem roku. Upotrebom bežičnih tehnologija pametnog doma postiže se velika ušteda materijala jer nije potrebna gomila dodatnih kablova, a osim bežičnih tehnologija pametan dom koristi postojeće ožičenje. Najveća prednost pametnog doma je jednostavna nadogradnja sustava. Pametan dom maksimalno se može prilagoditi potrebama korisnika radi jednostavnog povezivanja pojedinih dijelova u jednu cjelinu. Više nisu potrebni komunikacijski ormari koji zauzimaju mnogo prostora kako bi imali mogućnost upravljanja svojim domom. Dovoljan je kontroler veličine DVD playera koji je jezgra cijelog sustava. Samim time, za razliku od ostalih izvedbi sustava kućne automatizacije, sa sustavom pametnog doma korisnik ima mogućnost preseljenja kompletnog sustava bez ikakvih komplikacija. Zahvaljujući spomenutim prednostima bežičnih tehnologija i korištenju postojećeg ožičenja, svoj dom možete jednostavno i u kratkom roku pretvoriti u pametan dom po pristupačnoj cijeni, i uvijek možete jednostavno i brzo proširiti i nadograditi sustav elementima i mogućnostima koje najviše odgovaraju vašim željama i potrebama.

Disciplinirati dijete bez kažnjavanja (2) B

it će dana kada će vam se činiti da je nemoguće disciplinirati dijete, međutim, postoje načini koji vam mogu pomoći da smanjite nezadovoljstvo i izbjegnete nepotrebne sukobe s djetetom. Navest ću nekoliko osnovnih pravila: rvo razmislite, onda recite. Jednom kada postavite neko pravilo ili obećanje, morate se toga držati.

Budite dosljedni. Nitko nije cijelo vrijeme dosljedan, ali pokušajte da vaši ciljevi, pravila i metode discipliniranja budu svaki dan isti. Česte promjene zbunjuju djecu, i ona vas mogu često testirati kako bi utvrdila do kuda sežu granice. udite svjesni djetetovih sposobnosti i ograničenja. Djeca se različitom brzinom razvijaju i imaju različite prednosti i slabosti.

Kada se vaše dijete ne ponaša pravilno, moguće je da jednostavno ne može učiniti što vi od njega očekujete. Obraćajte pažnju na djetetove osjećaje. Ukoliko možete razumjeti zašto je vaše dijete neposlušno, napravili ste korak naprijed prema rješenju problema. aučite gledati na pogreške, uključujući i svoje vlastite, kao na priliku da nešto naučite.

Ako ste sami napravili pogrešku, ispričajte se djetetu i objasnite mu kako ćete drugi put riješiti situaciju.

Najvažnije od svega je ovo: budite primjer. Vrlo je važ-

P

B

N

no pričati djetetu kako da se ponaša, ali je još važnije pokazati mu to vlastitim primjerom.

Mnogi ljudi, nažalost, discipliniraju još uvijek svoju djecu fizičkim kažnjavanjem. Možda naizgled postižu cilj, ali kod promjene ponašanja djelotvorniji su drugi oblici discipliniranja. Fizičko kažnjavanje pojačava ljutnju i agresivnost, umjesto da uči odgovornosti. Ono također daje djeci poruku da je udaranje opravdano i da se na taj način mogu rješavati problemi. Fizičko kažnjavanje čini druge odgojne metode manje efikasnima. S vremenom čak i fizička kazna izgubi na težini. izičko kažnjavanje može dovesti do fizičkih sukoba, u kojoj netko može zadobiti lakše ili teže ozljede. straživanja nam pokazuju da su djeca koju fizički kažnjavaju češće depresivna, češće koriste alkohol, ispoljavaju više ljutnje, kasnije udaraju svoju djecu, češće odobravaju fizičko nasilje i udare supružnika te se kao odrasli češće bave kriminalnim i nasilnim radnjama. jeca trebaju roditelje kako bi ih uputili u pravom pravcu. Budite im taj putokaz, ali bez nasilja i agresije. Nemojte i vi biti jedan od onih roditelja koji se žale riječima: rijetko razgovaram sa svojim djetetom, praktički smo stranci. Njegujte dobar odnos s djetetom od samog početka i on će se nastaviti kroz čitav vaš život.

F

I

D

36 Oglasi

02. studenog 2010.

02. studenog 2010.

Oglas 37

38 Vidokrug

02. studenog 2010.

TU KRAJ NAS Kata i Stanko Rušec iz Sračinca proslavili su dijamantni pir

Šezdeset godina ljubavi i uzajamnog poštovanja Šezdeset godina proživjeli su zajedno bez svađa i trzavica, kućili se praktično od žlice, zajednički podizali četvero djece i sve to u miru i slozi, razumijevanju i poštovanju Piše: ANICA JEREMIĆ

Za dobar, uspješan, sretan i dugovječan brak najvažnije je uzajamno poštovanje, dok se ljubav, dakako, podrazumijeva – odlučno tvrde Kata i Stanko Rušec iz Sračinca. A kad oni tako kažu, onda im svakako treba vjerovati jer je iza njih bračni staž dug punih šest desetljeća.

Prije na probu Vitalni osamdesetogodišnjaci ovih su dana, naime, u društvu djece, unučadi i praunučadi te brojnih rođaka i prijatelja, njih ukupno sedamdesetak, proslavili dijamantni pir, odnosno obilježili 60. obljetnicu braka.

I to ne bilo kako, naše v e ć tvrto ovo če je bilo je onako n i kako i vjenča najljepše v priliči a pr o ije a z r ijetkom čan najsve jubileju – s ve č anim misnim s l a v l j e m u župnoj crkvi svetog Mihaela arkanđela Kata i Stanko Rušec veliki jubilej obilježili su u društvu djece, unučadi, praunučadi, obitelji i prijatelja tijekom kojeg su i obnovili bračne zavjete, a potom i najsvečanije – kazao nam je miru i slozi, razumijevanju i Međusobno veselicom što je u mjesnom Stanko objašnjavajući da su poštovanju. poštovanje temelj Domu kulture uz tamburaše nakon sirotinjskog vjenčanja Upravo je međusobno i kuburaše potrajala cijelu 1950. godine prigodno uz poštovanje, drži Kata, temelj je stabilnoga braka pri noć. obnovu zavjeta obilježili i stabilnoga braka pri čemu je čemu je najvažnije da 25. te 50. obljetnicu braka. najvažnije, kako ona kaže, da Razloga za srebrni, zlatni i žena uvijek i svugdje poštuje žena uvijek i svugdje Ključ - poštovanje - Za to nas je vjenčanje naš dijamantni pir Kata i Stanko svog muža. poštuje svog muža.

Slaže se s tim i njen Stanko velečasni Siniša Dudašek čak imali su doista u izobilju.

Slaže se s tim i Stanko Šezdeset su punih godina duhovito dodavši da je i u zvao i na probu tako da se sama svečana ceremonija proživjeli zajedno bez svađa njihovom braku bilo upravo dodavši da je i u besprijekorno odvijala, misu i trzavica, kućili se praktično tako osim što je Katina ipak njihovom braku bilo su služila tri svećenika, a od žlice pa do krova nad uvijek bila – zadnja. glavom, zajednički podizali – Ipak - dodaje – da se ni- tako osim što je Katina pjevao je i crkveni zbor.

Ovo četvrto naše vjenčanje četvero djece, uglavnom u smo slagali i razumjeli, ne bi ipak uvijek bila – zadnja. bilo je zapravo najljepše i velikoj neimaštini, i sve to u 60 godina ostali zajedno.

!

Dijamantna plaketa Supružnike iz Sračinca posebice je dirnulo što im je na nesvakidašnjoj obljetnici, proslavi dijamantnog pira, osobno čestitao i načelnik Općine Božidar Novoselec uručivši im i posebno priznanje, Dijamantnu plaketu općine Sračinec, novoutemeljeno i jedinstveno javno priznanje

za 60. obljetnicu braka.

Opć ina im je uz to i besplatno ustupila dvoranu za slavlje te osigurala fotografa, na čemu “mladenc i” od srca zahvaljuju baš kao i gospodi svećenicima, pjeva č ko m z b o r u te svim gostima koji su s njima proslavili dijamantni pir.

ŽIVOT Unatoč velikoj ljubavi život je nekad bio iznimno težak

Jaja za ručak nekad bila luksuz

Načelnik Općine Novoselec uručio je Kati i Stanku plaketu

Kata i Stanko Rušec iz Sračinca danas uživaju u miru i spokoju poznih godina te relativno pristojnim mirovinama.

Oboje su radili u Varteksu, a Kata još i danas pamti da je prvih desetak godina u tvornicu svakodnevno pješačila iz Sračinca radeći uzastopno punih devet godina isključivo u noćnoj, trećoj smjeni kako bi se mogla skrbiti za djecu.

Bilo je i gladnih godina kad su se djeci mogle rezati samo vrlo, vrlo tanke šnite kruha ili kad su pečena jaja za objed bila samo rijedak luksuz pri čemu se Kata u pravilu dizala od stola opravdavajući se poslom u dvorištu kako bi suprugu

i djeci preostalo više zalogaja. Svojevremeno je Stanko svirao po svadbama kako bi u kuću stigao nekakav dodatni

b

ilo je i gladnih godina kad su se djeci mogle rezati samo vrlo, vrlo tanke šnite kruha novac, a Kata se na sitno bavila poljoprivredom. Odmah nakon umirovljenja nadničila je po Sloveniji berući jagode, višnje, breskve i jabuke po zadružnim

voćnjacima. Još i danas drži domaće kokice i nekoliko “pajceka” za obavezno kolinje i priliku da se na okupu nađu djeca te devet unuka i sedam praunuka.

Zdravlje je još dobro služi, tlak se, kako kaže, ne računa, pa svaki dan odlazi na misu u crkvu, a rado i hodočasti u Mariju Bistricu, Ludbreg, Karlovac i na druga pobožna mjesta. Stanka pak malo bole noge, a otkako mu je supruga zabranila da se zbog vrtoglavice vozi na prastarom mopedu, uglavnom se drži kuće i prebire po uspomenama. A od ovog dijamantnog pira one su doista bogate i lijepe.

Zagorje - Tehnobeton 39

02. studenog 2010.

Radnici Zagorje-Tehnobetona, kojima su u petak uručene zahvalnice, krv su darovali od deset do 50 puta, na čemu su im zahvalile Branka Rodek, Nada Liber i dr. Gordana Jaklin

OBLJETNICA Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi Zagorje-Tehnobetona

Daruju krv već 20 godina Zahvalnice primilo 70-ak radnika koji su krv darovali od 10 puta do 51 put Akt iv dobrovoljnih darivatelja krvi Zagorje-Tehnobetona osnovan je prije punih 20 godina, a vrijednu i važnu obljetnicu obilježili su u petak podjelom zahvalnica svojim članovima koji su darovali krv i na taj način spasili živote drugih ljudi. U dva desetljeća na akcije Aktiva, koje su organizirali zajedno s Društvom Crvenog križa Varaždin i djelatnicima Odjela za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Varaždin, odazvalo se gotovo 250 radnika.

Humani čin Danas se akcije održavaju na Odjelu za transfuzijsku medicinu triput godišnje, a na njih se odazove do 50 članova, što znači da darivatelji krvi iz Zagorje-Tehnobetona godišnje daruju oko 150 doza krvi. Proslava je upriličena i povodom Dana

dobrovoljnih darivatelja krvi shvatio koliko je to važno i koji se svake godine obilje- humano djelo, tako da sada žava 25. listopada. nastojim darovati krv svaka Predsjednica Društva Cr- tri, četiri mjeseca – rekao je venog križa Varaždin Franjo Janušić.

Branka Rodek i Njemu, kao i a n b predsjednik svim njegovim ose p Akt iva DDK kolegama, na la zahva Zlatko Šipek humanom a n ur uč ili su činu zahvae uć p u zahvalnice slavu lile su Brano r i M radnic ima ka Rodek, oru direkt na velikoj predsjednica koji su krv u ć i darovali 50 i varaždinskog Bun ci više puta, 40 Društva Crvepodrš i više puta, 30 nog križa, Nada i više puta, 20 i Liber, ravnateljica više puta te 10 i više Društva Crvenog križa puta. Među 70-ak darivatelja Varaždinske županije i dr. koji su primili zaslužena pri- Gordana Jaklin, voditeljica znanja, po broju darivanja Odjela za transfuzijsku merekorder je Franjo Janušić, dicinu.

45-godišnjak koji već deset - Uime našeg odjela, ali i godina radi u tvornici stu- svih pacijenata koji su dobili pova Zagorje-Tehnobetona, krv tijekom liječenja, iskreno krv je dao 51 put. vam zahvaljujem. Pozivam - Prvi put krv sam dao dok vas da i dalje sudjelujete, sam bio u vojsci. Tada sam jer samo darivanje krvi daje

Franjo Janušić krv je darovao 51 put, po čemu je rekorder

sigurnost da ćemo imati dovoljne zalihe sigurne i zdrave krvi – istaknula je dr. Jaklin.

Tajnik Aktiva Branko Petrošanec je pak u ime svih darivatelja zahvalio direktoru Zagorje-Tehnobetona Miroslavu Buniću, koji im pruža značajnu financijsku pomoć, a posebno je zahvalio na

pomoći za nabavu ležaja za potrebe varaždinskog Odjela za transfuzijsku medicinu, što je inicirao Aktiv.

Radnici Zagorje-Tehnobetona, kojima su u petak uručene zahvalnice, krv su darovali od deset do 50 puta, na čemu su im zahvalile Branka Rodek, Nada Liber i dr. Gordana Jaklin.

REKORDERI

Ponosni na darivatelje Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi ZagorjeTehnobetona ponosi se činjenicom da u svojim redovima imaju darivatelje koji su krv dali više od 75 puta. To su Zlatko Šipek s 84 darivanja, Predrag Šalamon s 81, Davor Hruškać s 80, Milan Marinić i Branko Petrošanec sa 79 i Velibor Habulan sa 75 darivanja. No imaju i jednog darivatelja krvi s više od 100 davanja, a to je Matija Flegar koji je u zasluženoj mirovini. Predsjednik Aktiva Zlatko Šipek, koji je direktor Sektora općih poslova u Zagorje-Tehobetonu, otkrio je da akcije darivanja krvi planiraju ponovno organizirati u prostorijama tvrtke, kao što su to ranije činili. - Odaziv na akcije bio bi sigurno veći da naši članovi ne rade na terenu po cijeloj Hrvatskoj. No krv daruju kada dođu kući – istaknuo je Šipek.

IZDVOJENO Akcije su na početku organizirali u sindikalnoj dvorani u Aninoj ulici

Dali krv u vukovarskoj bolnici Osim poslova organizacije akcija dobrovoljnog davanja krvi i podjele priznanja, Aktiv DDK Zagorje-Tehnobetona organizirao je i izlet u Vukovar, Ilok i Našice, a pritom su razgledali poznate Iločke podrume te tvornicu Našicecement kao gosti njihovog Aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi.

- Koliko nam je poznato, jedini smo aktiv u Hrvatskoj koji je u suradnji s društvima Crvenog križa Varaždina i Vukovara organizirao davanje krvi naših članova u vukovarskoj bolnici. Tom su prigodom 23 naša darivatelja poklonila krv za potrebe bolnice,

razgledali spomen-područje u Vukovaru te položili vijenac na spomenik vukovarskim

u

Vukovaru su krv za potrebe bolnice poklonila 23 radnika braniteljima – rekao je tajnik Aktiva DDK Boris Petrošanec.

Prisjetio se da su akcije na početku

organizirali u sindikalnoj dvorani tvrtke u Aninoj ulici, tadašnjoj Ulici Milice Pavlić. - U to je vrijeme radnik koji je došao dati krv popio čašicu konjaka radi hrabrosti, pojeo par dobrih domaćih kobasica, popio pivo i crnu kavu kako bi što prije nadomjestio darovanu krv – pojasnio je. Istaknuo je da nema ničeg ljepšeg nego biti spasilac nečijeg života. - Onima koji to još nisu pokušali, poručujemo da dođu i postanu član velike obitelji dobrovoljnih darivatelja krvi i imaju pritom na umu da je darovana krv dar životu – zaključio je Boris Petrošanec.

S proslave je upućen poziv svima da postanu darivatelji krvi

40 Zdravlje

02. studenog 2010.

DOZNAJEMO Udruga slijepih Varaždinske županije tren

Računalo – prozor u s Ne samo da ne mogu organizirati informatičke tečajeve za svoje članove, nego ni edukaciju hodanja pomoću bijelog štapa. Problem je što redovni prihodi nisu dovoljni za organizaciju skupe edukacije, a zbog gospodarske krize, donatora je sve manje

Kseniji Stamboliji zbog posla je iznimno važno savladati rad na računalu s programom za slijepe osobe Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

osobama glavna je zadaća Udruge slijepih, koja ima oko Kada se Kseniji Stamboliji, 240 članova.

Prije tri tjedna obilježili su 36-godišnjakinji iz Varaždina, vid počeo pogoršavati, odlučila Dan bijeloga štapa na koji se je otići u Udrugu slijepih Varaž- svake godine 15. listopada razlidinske županije. Bilo je to prije čitim programima i priredbama dvije godine, a njihova pomoć odaje počast dostignućima nije joj bila potrebna samo zato slijepih osoba, a ujedno je to prilika da sami progovore o da bi saznala koja su njesvojim aktivnostima i zina prava, nego i da problemima. što prije počne a ak v s - Naša udruga usvajati znanja a j i c prvenstveno se i vještine koje dona e bavi pružanjem ij će joj pomoudruz i bila p o m o ć i s l ij e ći da nastavi a l š o d osobama ž ivjet i što dobro rištena u pim u ostvarivanju samostalnio k s i i prava zajamčeje. Danas je b svrhe nih zakonom, a uz slijepa osoba, važne to i različitim edujer se zbog prikacijama s ciljem da rođenog glaukoma slijepe osobe mogu živjeti njezin vid toliko pogoršao da vidi manje od pet posto na što samostalnije. Informatičko opismenjavanje i edukacija oba oka.

Biti uvijek na usluzi slijepim hodanja pomoću bijelog štapa

naši su najvažniji programi, jer zahvaljujući njima osiguravamo samostalnost slijepim osobama – ističe predsjednik udruge Davor Janjušević.

Međutim, problem je osigurati novac za edukaciju tako da udruga trenutno ne provodi ni informatičke tečajeve za svoje članove, a ni edukaciju hodanja pomoću bijelog štapa. - Cijele godine prikupljamo novac, tako da smo ovo ljeto uspjeli organizirati 200 sati informatičkog tečaja za naša četiri člana. No za novi tečaj novac ovaj trenutak nemamo. Riječ je o skupoj edukaciji, koja se ne može provoditi u grupama, nego isključivo individualno.

Osoba trebalo računalo, koje je dobro opremljeno, što košta od pet do šest tisuća kuna. Još je skuplji program koji digitalne zapise pretvara u govor.

Košta 9.000 kuna. Tome treba

pribrojiti i troškove educiranih predavača – pojašnjava Davor Janjušević.

Zadržati posao Koliko je informatička edukacija važna, najbolje pokazuje Ksenijin primjer. Njoj je važno da što prije savlada rad u programima za slijepe osobe, jer joj to jamči da će na svojem radnom mjestu moći preuzeti nove poslove. - Po struci sam farmaceutski tehničar i već sam 17 godina zaposlena u koprivničkom Belupu. Radila sam u laboratoriju kontrole kvalitete, ali kako mi se vid pogoršavao, više nisam mogla obavljati taj posao. No moji nadređeni pokazali su razumijevanje i tvrtka mi je platila tečaj Brailleovog pisma, na temelju čega sam dobila potreban certifikat i danas kontroliram jesu li natpisi na Brailleovom pismu na amba-

Savjeti iz ordinacije Buergerova bolest i bolest perifernih arterija A

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ko se arterijska bolest nogu javi kod mlađih ljudi, treba posumnjati na genetsku predispoziciju ili na pojavu također genetski uvjetovane Buergerove bolesti - riječ je o tzv. obliterirajućem trombangitisu, tj. bolesti perifernih arterija upalne naravi. Kod takvih bolesnika pušenje posebno pogoduje brzom razvoju bolesti, pa se inzistira na potpunoj i doživotnoj apstinenciji. olest perifernih (nožnih) arterija vrlo se često javlja s bolešću vratnih (karotidnih) ili srčanih (koronarnih) arterija u organizmu. Stoga se pacijen-

B

tima kod kojih postoji dokazana arterijska bolest tih sustava preporučuje da učine i doppler perifernih arterija. Bolesnici s dokazanom bolešću perifernih arterija morali bi obratiti pozornost na stanje karotidnih i koronarnih arterija, tj. učiniti doppler katoridnih arterija i konzultirati kardiologa. Starijima od 50 ili 60 godina, osobito ako su podložni navedenim čimbenicima rizika, također se preporučuju navedene pretrage, čak i ako nemaju kliničke smetnje. Pri dijagnosticiranju bolesti perifernih arterija obojeni doppler

obično je prva, najjednostavnija i relativno kratka pretraga, koja će dati dobar uvid u stanje arterijskog stabla nogu. Dijagnosticira li se bolest blagog ili umjerenog stupnja, to će biti važno upozorenje za pacijenta da bi trebao maksimalno smanjiti štetan utjecaj čimbenika rizika. Oboljelima se preporučuju vježbe hodanja, čime se postiže opterećenje mišića nogu, što uzrokuje otvaranje i širenje dotad neiskorištenih manjih arterija u nogama. U slučaju arterijske bolesti težeg stupnja, takve će proširene arterije, ako postoje,

služiti kao vrijedan alternativni put opskrbe krvlju. Ako obojeni doppler utvrdi postojanje težeg stupnja arterijske bolesti, pacijent će vrlo vjerojatno trebati specijalističko liječenje. Obično se upućuju vaskularnom kirurgu, koji odlučuje o mjerama. Na raspolaganju su metode vaskularne kirurgije i interventne radiologije. Znatno rjeđe, i s osjetno manjim uspjehom, koriste se farmakološke metode. Kod pacijenata s gangrenom treba svakodnevno previjati oboljele dijelove nogu, a često je nužna i kirurška amputacija.

Zdravlje 41

02. studenog 2010.

utno ne provodi informatičku edukaciju

PREDAVANJA Dan prevencije karcinoma

svijet za slijepe POMOĆ Udruga slijepih pet laptopa dala na korištenje

Bez laptopa nemoguće pohađati školu i fakultet U Udruzi slijepih Varaždinske županije imaju svega jedno računalo opremljeno programima za pretvaranje digitalnog zapisa u audio.

To računalo služi za redovni

u

udruzi imaju svega jedno računalo opremljeno potrebnim programima rad udruge, ali i za edukaciju. Ksenija Stambolija jedna je od članova koji povremeno dolaze u prostorije udruge na Trgu slobode u

laži Belupovih lijekova ispravno otisnuti – rekla je Ksenija.

Počela je pohađati informatičku edukaciju, a nada se da će uspjeti završiti prva dva stupnja. Za svaku slijepu osobu koja je zaposlena ili traži posao važno je završiti što više stupnjeva tečaja, jer im se tada u radnu knjižicu upisuje završeni ECDL test. Informatička edukacija nužna je za 30-ak članova, pa je Udruzi slijepih svaka donacija dobrodošla i bila bi iskorištena u važne svrhe.

Varaždinu kako bi što bolje savladali informatičke programe.

- Kod kuće imam računalo, ali nemam potreban program, koji je skup.

Zato povremeno dolazim u udrugu. Moram priznati, nije nimalo lako, jer još uvijek pokušavam gledati u monitor, a nužno je potpuno isključiti vizualni doživljaj i samo slijediti govorne upute – rekla je Ksenija.

Uz to računalo, udruga ima i pet laptopa koje su dali na korištenje članovima kojima su prijeko potrebni.

- Na korištenju su kod naše članice koja pohađa srednju

školu, i kod studenata. Oni bez računala ne bi mogli pratiti nastavu i normalno se školovati. Jedno je računalo kod našeg člana, koji je profesor, pa mu je nužno da bi mogao obavljati posao – pojašnjava predsjednik udruge Davor Janjušević.

Z ahvaljujuć i posebno opremljenim računalima, slijepe osobe mogu komunicirati putem e-maila, pratiti vijesti, plaćati račune putem interneta, slušati glazbu...

Računalo je njihov prozor u svijet, ali je većini, nažalost, nedostupno.

Što učiniti ako obolimo i kako se liječiti, pitanja su na koja su odgovore mogli doznati posjetitelji

O tumorima mozga i karcinomu pluća Rak bronha i pluća u muškaraca je na prvome mjestu obolijevanja među zloćudnim bolestima, dok je kod žena na trećem mjestu, odmah iza raka dojke i raka želuca Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji Dan prevencije karcinoma obilježen je predavanjima o najčešćim malignim bolestima današnjice.

O tumorima mozga i neurokirurškom liječenju na predavanju održanom u utorak u Županijskoj palači u Varaždinu govorio je dr. Nenad Kudelić iz Opće bolnice Varaždin, dok je o dijagnostici i liječenju karcinoma pluća govorio dr. Vilim Kolarić iz Bolnice za plućne bolesti i TBC Klenovnik.

Predsjednik udruge Davor Janjušević sa Ksenijom

Rak pluća

Pomagala praktična, ali (pre)skupa Slijepim osobama danas su dostupna različita pomagala, među kojima su i pomagala za kućanstvo, za zdravlje, kao i elektronička pomagala. Veliku pomoć u kuhinji predstavljaju govorna kuhinjska vaga i zdjelice za mjerenje, a kod kuće je uvijek dobro imati govorni termometar ili govorni toplomjer. Kupiti se može i prepoznavač boja, koji

služi za čitanje boja odjeće i namještaja, a treba ga samo prisloniti uz predmet nakon čega “skenira” i izgovori boju predmeta.

Međutim, njegova cijena je 1.100 kuna, a skupa su i sva druga slična pomagala, pa si ih slijepe osobe, od kojih je većina nezaposlena, teško mogu priuštiti.

Upravo je rak bronha i pluća u muškaraca na prvom mjestu obolijevanja među zloćudnim bolestima na području Varaždinske županije, o čemu smo nedugo i pisali.

Naime, prema posljednjim podacima koje imamo od Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, kod žena je rak pluća i bronha na trećem

mjestu, odmah nakon raka dojke i raka želuca. Stoga je organizacija ovakvih predavanja za građane vrlo važna, ne samo u cilju dobivanja što više informacija o najčešćim malignim bolestima današnjice, nego i zbog prevencije. Tako su posjetitelji kroz predavanja mogli iz prve ruke doznati što učiniti ako obole, kome se obratiti i kako se liječiti.

Inače, u Hrvatskoj, koja je na četvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi, godišnje od te bolesti oboli oko 21.000 ljudi, a umre oko 13.000, što je više od polovice oboljelih.

Rak je drugi najčešći uzrok smrti. Takva statistika prati i Varaždinsku županiju, u kojoj je karcinom drugi najčešći uzrok smrti, odmah iza cirkulacijskih bolesti.

Prema podacima županijskog Zavoda za javno zdravstvo, u 2008. godini gotovo je svaka četvrta smrt na području Varaždinske županije uzrokovana nekom vrstom raka i njegovim posljedicama.

Varaždinska županija spa-

da u hrvatske županije s relativno visokom stopom obolijevanja od raka i nalazi se iznad republičkog prosjeka. To osobito vrijedi za muškarce, dok je stopa obolijevanja od raka kod žena bliža državnom prosjeku.

Predavanja u Županijskoj

!

o tumorima mozga govorio je dr.

Nenad Kudelić, a o dijagnostici i liječenju karcinoma pluća dr.

Vilim Kolarić

palači, koja su održana pod medijskim pokroviteljstvom Regionalnog tjednika, organizirala je Županijska liga protiv raka.

Uime Varaždinske županije, koja je bila pokrovitelj predavanja, bila je i zamjenica župana Blanka GlavicaJečmenica.

Dan kasnije, u srijedu, održana su stručna predavanja za liječnike u organizaciji varaždinske podružnice Hrvatskog liječničkog zbora.

Zdravo tijelo Upalna bolest crijeva C

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

rohnova bolest i Ulcerozni kolitis upalne su bolesti crijeva. Ulcerozni kolitis zahvaća sluznicu debelog crijeva, najčešće završno debelo crijevo, a Crohnova bolest zahvaća bilo koji dio probavnog sustava od usne šupljine do anusa. Upalne se bolesti crijeva danas mogu uspješno kontrolirati lijekovima te većina bolesnika, iako se radi o kroničnim bolestima, ima dobru kvalitetu života. ajčešći simptomi su bolovi u trbuhu, grčevi, napetost i osjetljivost trbušne stijenke. Uz to postoji i osjećaj

N

umora. Proljevaste stolice mogu biti s primjesama krvi i sluzi. I temperatura može biti blago povišena. Može postojati slabokrvnost i osjećaj iscrpljenosti. Ako se bolest javi u dječjoj dobi usporen je rast i razvoj djeteta.

U periodima pogoršanja bolesti simptomi su jače izraženi, a između toga su periodi bez izraženih simptoma bolesti. Osim higijensko-dijetetskih mjera, važna je i kontrola simptoma lijekovima, a u slučaju komplikacija i kirurško liječenje. Većina osoba koje boluju od upalnih bolesti crijeva i

same spontano uvode promjene u načinu prehrane i dnevnom ritmu aktivnosti. palna bolest crijeva može početi u bilo kojoj dobi, najčešće između 15 i 30 godina, te podjednako zahvaća muškarce i žene. Veći je broj oboljelih u zapadnom svijetu, a u Europi u sjevernijim krajevima. Ne zna se točan uzrok bolesti. Misli se da glavnu ulogu igra kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika. Bolest nije zarazna, pa se ne prenosi s osobe na osobu. I ulcerozni kolitis i Crohnova

U

bolest mogu imati brojne crijevne i izvancrijevne komplikacije. Poremećena resorpcija hrane izraženija je u bolesnika s Crohnovom bolešću.

Liječenje se razlikuje s obzirom na bolest, stupanj proširenosti i pojavu komplikacija. d lijekova u liječenju u obliku tableta, čepića ili klizmi koriste se imunomodulatori, kortikosteroidi i imunosupresivi, a u zadnje vrijeme i biološka terapija. Kod Crohnove bolesti češće se spominje enteralna prehrana.

O

42 Ženski svijet

02. studenog 2010.

MODA Zašto je odabir čarapa jednako važan kao odabir kaputa ili čizmi?

Dok žene muči celulit, muškarci se pitaju - što je to?

Ne mijenjaju raspoloženja i spreme se za 10 minuta Muškarci završe telefonski razgovor za 30 sekundi, za godišnji odmor dovoljan im je samo jedan kofer, a mogu se istuširati, obući i spremiti za izlazak za samo 10 minuta. Premda ovo nije nešto što niste znale, riječ je o nekoliko razlika koje potvrđuju koliko su muškarci i žene različiti.

No muškarci su ponosni na to što su muškarci iz još nekoliko razloga. Prije svega, nisu skloni mijenjanju raspoloženja, kao što to rade žene, ne dobivaju slom živaca ako nitko ne primijeti njihovu novu frizuru i cipele, neće ni primijetiti ako se na poslu netko pojavi u istom sakou ili

košulji, a tri para cipela su im “uvrh glave”.

Ponosni su i poručuju kako su svi njihovi orgazmi pravi, ne moraju se brijati niže od vrata, niti trošiti novce na kreme protiv bora i bojenje kose, jer sijede vlasi samo podcrtavaju njihov šarm i karakter.

Dok prijateljice sažalijevaju jedne druge što su se udebljale, muškarci su ponosni što njihovi prijatelji to niti ne primjećuju, a na mnogobrojne tretmane i kreme protiv celulita, s kojima je zaokupljena njihova partnerica, pitaju se – što je to uopće celulit?!

Niži muškarci ljubomorniji

Centimetri nisu važni Muškarci nižeg rasta jednako su privlačni ženama kao i visoki muškarci, jer ženama je kod muškaraca važniji šarm i smisao za humor od centimetara.

Premda u svijetu bogatih i slavnih ima mnogo

primjera parova kod kojih je muškarac niži od svoje partnerice, čini se da su niži muškarci za žene pravi dobitak.

Stručnjaci tvrde kako oni više pozornosti posvećuju svojim partnericama, znaju prihvatiti kritiku i mnogo više truda ulažu da budu uspješni.

Ipak, muškarci nižeg rasta su ljubomorniji od onih koji imaju dovoljno centimetara.

Istraživanje koje je provedeno u Španjolskoj i Nizozemskoj, u kojem je ispitano 500 ljudi, pokazalo je kako su muškarci višeg rasta puno samopouzdaniji po tom pitanju.

Ovaj trend najavljen je još u proljeće

Na noge ove sezone mogu i šljokice

Oživite tmurne dane - čarapama

Rombovi na nogama Ako čarape nisu usklađene s odjećom, mogu narušiti cjelokupni styling Piše: IRENA HARAČI PINTARIČ iharaci@regionalni.com

Počela je sezona čarapa. Bile one vunene ili svilene, mrežaste, šljokaste ili rebraste, crne, prugaste ili jarko crvene, većini žena važno je samo jedno, da su udobne i dobro griju.

Na cipele Činjenica jest da mnogo žena uopće ne obraća pažnju na to kakve čarape nosi. No čarape koje nisu usklađene s ostatkom odjeće mogu biti modn a pogreška, m o g u narušiti cjelokupni styling.

Koje, d a kle,

odabrati?

Dobro je znati da su mrežaste čarape uvijek “in”. Mogu se nositi i za hladnih dana ako ispod njih obučete one boje kože. Želite li biti zapažene, tada ispod mrežastih čarapa navucite one življih boja, pa će mreža na čarapama još više doći do izražaja.

I “obične” čarape možete oživjeti tako da na njih stavite punije bez stopala. Takve čarapetajice danas su jako popularne i super će izgledati na tunike i čizme iznad koljena, koje su u trendu. Ako ste ljubiteljica suknjica, tada su pravo rješenje za vas deblje hulahopke. Klasične, one crne boje, neka vam uvijek budu pri ruci, ali želite li unijeti živost u sivilo jesenskih i zimskih dana, odaberite jarko crvene, ljubičaste i plave.

Naravno, tu su i šarene hulahopke. Premda one s am e z a s eb e dovoljno govore,

Za nesanicu - mokre čarape Neka znanstvena istraživanja pokazala su kako postoji veza između hladnih nogu i nesanice. Toga su se dotakli i autori knjige Health 20, u kojoj se predlaže da na noge prije spavanja stavite – mokre čarape. Naravno, nećete spavati baš mokrih nogu. Na čarape koje ste prethodno namočili u hladnu vodu morate navući

nekoliko para suhih vunenih čarapa i sve to dobro umotati u ručnik. Premda sve to izgleda kao neslana šala, oni koji su isprobali tvrde da uistinu pomaže.

Jer, hladne i mokre čarape stimuliraju cirkulaciju koju usmjeravaju prema stopalima, koja se na taj način zagrijavaju i pomažu osobi da brže zaspi.

trebalo bi ih kombinirati s ma na petu ili s platformom. odjećom jednostavnih krojeva Prva imena svjeti neupadljivih boja. Naravno, ske dizajnermreža možete se upustiti u ekspeske scene ste rimentiranje, ali pripazite ovaj su č a r kako na kraju priče ne trend mogu ape biste izgledali poput najase nos i iti zimi a papagaja. v i l a k o Prat ite li pak još u njih st ispod modne trendove proljeavite “ n ormal i dovoljno ste hraće. Ako ne” bri, tada bi svakako pak niove sezone trebali nositi ste toliko dokoljenke ili natkoljenke u hrabr i, svoje kombinaciji s cipelama, a pun natkoljenke i dokoljenke mopogodak bit će u kombinaciji žete kombinirati i s čizmama. s cipelaKombiniranjem boja i čarapa mogu se stvoriti čarobne modne poslastice.

Frizerski salon Među “neprijateljima” je i - fen P

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

ri dodiru i na izgled kosa vam nalikuje slami?

Na optuženičkoj klupi su: minival, bojenje, bijeljenje, sunce, more, bazen... ili je pak naprosto riječ o “poklonu” koji vas prati od rođenja? Rehidracija kose, koja je u takvom slučaju jedina pomoć, odvija se u četiri faze. . Prije nanošenja šampona stavite na kosu neku hidratantnu masku ili

1

nanesite neko hranjivo ulje koje držite deset minuta, a ni pola sata neće škoditi. . Pažljivo izaberite šampon jer to je već pola obavljenog posla. Odlučite se za one koji ne sadrže previše lužine i koji poštuju vaš pH faktor. . Uvijek nakon šamponiranja nanesite masku ili regenerator za suhu kosu kako biste ublažili njegov učinak isušivanja

2 3

kose. Masku ili regenerator držite na kosi najmanje deset minuta, potom kosu dobro isprerite kako ne biste izgledali da vam kosa teško pada. . Sušite kosu najmanjom snagom sušila ili barem svaki drugi put pokušajte dobro ugrijati prostoriju i kosu prirodno sušiti. Prirodno sušenje, naime, ostavlja netaknutim hidrolipidni film na kosi.

4

Ženski svijet 43

02. studenog 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Vera Zima, dramska umjetnica

Iz takta me mogu izbaciti bahati ljudi i naša Vlada!

Poznata glumica priznala je da joj libido pada, dok gleda Dnevnik ne javlja se na telefon, ne trpi laž, a jedna od stvari koje bi voljela učiniti u životu je – zaroniti Piše: GORDANA IGREC

A gdje bi drugdje Brankicu iz serije Luda kuća alias dramsku umjetnicu Veru Zimu pronašli ujutro nego na trešnjevačkoj tržnici u kafiću. Naša poznata glumica dalmatinske i slovačke krvi debitirala je u filmu Antuna Vrdoljaka “Mećava” 1977. godine kao mlada siromašna djevojka Maša, što joj je i najdraža uloga. Kasnije je glumila na daskama koje život znače, ali i na filmskim platnima, a za ulogu u filmu “Moram spavati, anđele” dobila je Zlatnu arenu.

“

hedonist sam, stalno mantram: nekako stalno sebi govorim: “Ja sam dobro, ja sam hrabra, jako se volim...”

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Virusne bradavice B

radavice su vrlo čest oblik virusne infekcije koji se može pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, no najčešće su promjene prisutne na dlanovima i tabanima. Riječ je o infekciji s tzv. HPV virusima (Humani papiloma virusi), koji često u kožu ulaze na mjestima sitne traume tj. oštećenja kože ili sluznice (npr. ubod trna). Zadržavaju se na područjima gdje je koža topla, vlažna i podložna iritacijama i ozljedama (poput kože stopala). Mjesto ulaza virusa može predstavljati i neka druga bolest kože, npr. atopijski dermatitis. obzirom na izgled razlikujemo tzv. obične bradavice koje su najčešće prisutne na rukama i prstima; zatim tzv. ravne bradavice - kvržice veličine prosa, u boji kože, prisutne na hrptovima šaka ili na licu. Filiformne bradavice su tanke, zašiljene bradavice koje se najčešće pojavljuju na licu, u blizini usana i nosa. lantarne bradavice zahvaćaju stopala i mogu biti brojne, raspoređene poput mozaika. Upravo ta vrsta bradavica izaziva izrazitu nelagodu, jer su vrlo često smještene na mjestima pritiska stopala, pa stoga prilikom hodanja ili trčanja izazivaju vrlo neugodnu bol. Što su „starije“ one su rožnatije, dublje i izazivaju veće smetnje. Također, veća je i mogućnost autoinokulacije tj. prijenosa virusa bradavice na druga područja kože kod istog bolesnika. rlo neugodne su i bradavice smještene uz rub noktiju. One se vrlo bolne i teško ih je odstraniti. to se liječenja tiče, zasad ne postoji specifično liječenje, usmjereno direktno protiv uzročnika - virusa; već se liječenje temelji na uklanjanju promjena kože ili sluznice koje su zahvaćene tom HPV infekcijom. Liječenje je dugotrajno i potrebno ga je, najčešće, više puta ponavljati. Često se primjenjuje terapija tekućim dušikom, struganje bradavica tzv. oštrom žlicom, njihovo radiovalovno ili kirurško uklanjanje. Vrlo je važno pritom upozoriti pacijenta da izbjegava dodatno traumatiziranje liječenog područja te da se pridržava preporučenih mu mjera.

S

P

Nema zime

V Š

Kao mlada, Vera Zima bila je posesivna i ljubomorna

iz autogenih treninga... Ja sam sebi najbolja... Što vas prvo privuče kod muškarca?

Sad me ništa više ne privlači.

Libido pada. Ali, pamet i duhovitost. Volim kad su muškarci duhoviti. Što je najvažnije u vezi?

To sam zaboravila. Trudila sam se, bila sam maštovita, imala sam krasne veze, ali je jednostavno svaki od nas sa svojim DNK različit pod kapom nebeskom. Mislim da je veliko umijeće održati vezu. Niti dandanas ne znam jesam li ja to htjela ili nisam bila sposobna?

Prava žena mora voljeti sebe Vaš moto u životu?

Voli sebe i Bog će te voljeti. Ne radi drugima ono što ne želiš da tebi rade!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Trčati za muškarcem! Ne smije dozvoliti muški šovinizam, patiti zbog muškarca. Mora voljeti sebe.

PIXSSEL

Kad nazovete njezin stan na telefonskoj sekretarici javi se s porukom “E pa nema Zime...” I doista, kod duhovite, srdačne, tople i pristupačne glumice - zime nema. Vrata svojeg ženskog svijeta otvorila je na duhovit, decentan i istovremeno, kako bi se reklo, narodski način, i otkrila kako započinje jutra, provodi slobodno vrijeme, što misli o uspješnim ili manje uspješnim vezama, muškarcima... Zavirite pažljivo u njezin kaleidoskop kroz koji gleda u ženski svijet. Ostavite se krpe, metle, kuhače i usisivača. Zaslužile ste, zar ne?!

Jutro započinjete sa...

Negdje u mjesecu listopadu volim svoj mir i tišinu. Živim sama. Moj boravak i kuhinja gledaju na park. Dok god mogu držati otvoren prozor uživam u svojim lipama i ptičicama i učim tekst ili prelistavam novine. Inače, umijem se, operem zube, tuširam se.

Nešto sitno za pod zub i onda odem na trešnjevački plac.

Jako mi je važno s godinama imati svoj mir. Ne treba mi puno: kavica, svježa riba i ljudi me jako vole.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Dejan Ačimović je rekao za mene da sam najbolja kuharica među dobrim glumicama. Hedonist sam. Dobro sam, stalno mantram: nekako stalno sebi govorim: “Ja sam dobro, ja sam hrabra, jako se volim...” Stvari

Dermatolog

Jeste li ljubomorni?

Bila! Bila sam posesivna i ljubomorna. Tek sada dok mi to više ne treba naučila sam kako ne biti.

Nikad ne bih oprostila...

Laž! Ne volim ljude koji lažu.

“Žabe”

Na snimanju serije “Odmori se, zaslužio si” s Gregurevićem

Kako provodite slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme je čitanje novina ujutro. Sreća što se ne radi, jer kad radim dižem se u pola pet ujutro i još navečer učenje. Zapravo sam, kad ne radim, sretna što mogu čitati knjige. Ovo ljeto sam čitala sve same žene. Dok blitvica i ribica krčkaju, ja čitam Mani Gotovac.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlja, novaca i sretnija lica oko sebe. Nek’ su ljudi sretni! Što je za vas uspjeh?

Ostvariti se. Sigurnost, samouvjerenost, samopouzdanje, hrabrost. Što nikad niste učinili, a voljeli biste?

Nisam nikad zaronila i vozila avion. Voljela bih zaroniti.

Na televiziji nikad ne propuštam...

Dnevnik! Ov isnik sam o Dnevniku. Tada se ne javljam niti na telefon.

Jeste li praznovjerni?

Pa nisam, ali napravim sve ono kad vidim crnu mačku ili pljucnem kad izlazim na scenu.

Iz takta me može izbaciti...

Licemjerje naše Vlade! Bahati i prepotentni ljudi, laž i glupost!

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali? “Žabe” Japanca Murakamija.

To su priče.

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Bolovi u križima

02. studenog 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Kako napraviti jednostavan cat eye?

Pogled kao Angelina Dobra je vijest da se ovaj make up može kreirati u samo nekoliko minuta, a kako su oči neutralne i nisu pretjerano naglašene, s usnama možete eksperimentirati Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Č

ak 47 - 90 % trudnica ima bolove u kralježnici/zdjelici u trudnoći. U prvoj trudnoći dolazi do nepovratne relaksacije i širenja zdjelice.

Hormonske su promjene iznimno važne. Tijelo u drugom tjednu trudnoće počinje proizvoditi hormon relaksin, koji doseže vrhunac u dvanaestom tjednu trudnoće. Opušta ligamente kako bi se zdjelica tijekom porođaja mogla proširiti. o relaksin opušta i druge ligamente u tijelu, što utječe na stabilnost zglobova. Stoga lako dolazi do istezanja, čime se kralježnica i zdjelica izlažu opasnosti. Progesteron mijenja oblik dijafragme, a rebra se blago razmaknu kako bi stvorila mjesta za fetus koji raste.

Povećanje opsega i tjelesne težine utječe na držanje tijela i pomicanje težišta. Zato je teže koordinirati pokrete i održavati ravnotežu. Neki od uzroka pojave boli su povećana lumbalna lordoza, zadržavanje tekućine u tijelu, pritisak povećane maternice na spinalne korijene itd. Bol se javlja na stražnjoj strani zdjelice i osjeća se duboko u glutealnom predjelu kao probadanje. Pojavi se između 16. i 24. tjedna trudnoće, u prosjeku u 18. tjednu. Bol se obično širi stražnjom stranom natkoljenice do koljenog zgloba. Može biti jednostrana ili obostrana. načajno je da postoje razdoblja bez bolova i s iznenadno jakim bolovima. Bolove mogu izazvati okretanje u krevetu, izlaženje iz auta, penjanje po stepenicama ili dugotrajan hod.

Kako biste smanjili bol možete kominirati neke od terapijskih postupaka kako što su masaža i relaksacijske tehnike. U ublažavanju bolova mogle bi vam pomoći hidrogimnastika, TENS (od 37. tjedna trudnoće ili poslije poroda), manualna terapija i slično. Terapeut bi vas trebao educirati o pravilnim položajima kod obavljanja dnevnih aktivnosti te zaštitnim položajima pri radu i odmoru.

N

Z

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

nilom gib oka smeđim sje 1. Definirajte pre

2. Mokrim sjenilo m iscrtajte oko

pavicama nite umjetnim tre 3. Make up upotpu

prestroga. Na vanjskom kutu oka spojite crte i izvucite boju kao produžetak donjega kapka. Ovako naneseno sjenilo Angelina Jolie, Megan Fox djelovat će blaže nego da ste i ostale seksi zvijezde koriste oko iscrtavale tušem.

Zatim tušem izvucite crtu sve adute kako bi naglasile svoju senzualnost. Naravno, samo uz vanjsku polovicu ni make up nije iznimka. A gornjega kapka, prateći pretkada govorimo o seksi make hodno iscrtanu liniju. Poanta upu, liner i ukošeni pogled je što više naglasiti vanjski kut jednostavno su nezaobila- oka i tako postići bademasti, blago ukošeni oblik. Crnom zni. masnom olovkom iscrtajte unutarnji rub oka te po potreUkosite oko Ovaj make up možete krei- bi fiksirajte tamnim sjenilom. rati u samo nekoliko minuta. Pokušajte iscrtati i gornji kaPrije svega, preko čitavog pak, ispod trepavica – trebat kapka nanesite mat sjenilo će vam da se naviknete, no boje kože. Zatim mekanim trepavice će izgledati mnogo kistom definirajte pregib oka gušće.

Na kraju na vanjski kut oka tako da kist umočite u malo zalijepite nekoliko pramesmeđeg ili brončanova parcijalnih umjetnih nog sjenila. trepavica. Ovako ćete još Lagano o n t u n više ukositi oko. Uvijte prelazite tre i d o ih zajedno s prirodk is tom su u m janse nim trepavicama te po prei n e nanesite više slojeva gibu i amnij poput t maskare. Uredne, nastvoria, v e ž u r glašene obrve takote na ive i j l š e j đer su vrlo bitne kod izgled bo išnje ovakvog make upa. prirodnu rule v t Kako su oči neutralne i sjenu. nisu pretjeratno naglašene, s Zatim uzmiusnama možete eksperimente tanki kosi kist i navlažite ga pomoću vlažne tirati. Trenutno su u modi maramice. Umoč ite ga u tamnije nijanse ruževa, poput tamnosivo, smeđe ili tamno- boje šljive i trule višnje, pa plavo sjenilo. Izbjegavajte pokušajte s njima. Za ovakve pretamne nijanse poput crne nijanse ruževa usne moraju kada obrubljujete oči jer će biti savršeno meke i njegodjelovati prenapadno. Mo- vane, budući da će se svaka krim sjenilom iscrtajte liniju pukotina dodatno isticati. uz rub gornjeg kapka i polo- Stoga povremeno napravite vicu donjeg. Pritom koristite piling usana mješav inom kratke poteze i razmazujte meda i šećera te ih obilno sjenilo kako crta ne bi bila nahranite balzamom.

Parcijalne trepavice Nemate prakse u korištenju umjetnih trepavica?

Pokušajte s parcijalnima. Nanesite nekoliko pramenova uz vanjske kutove oka. Ukoliko koja i ispadne, neće biti toliko v idljivo kao kod klasičnih umjetnih tre-

4. Eksperimentirajt e s tamnijim nijansama ruža

Kozmetički savjeti

pavica u komadu. Nanosite ih uz pomoć pincete. “Korijen” pramena obilno umočite u ljepilo i odmah prislonite uz vlastite trepavice. Kada se ljepilo posuši, uvijte ih kako bi se što bolje stopile s prirodnima te nanesite maskaru.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Osjetljiva koža lica ne voli hladnoću O

sjetljivoj koži lica nimalo ne pogoduje zimsko razdoblje. Hladnoća, vjetar, centralno grijanje i suhi zrak uzrokuju simptome povećane osjetljivosti i zatezanja te kod osjetljive kože postaju još izraženiji. bog čega se to događa? Žlijezde lojnice tijekom hladnijih mjeseci luče manje loja nego inače te je zbog toga zaštitni sloj kože ugrožen. Zato se u tom razdoblju preporučuju kreme masnije strukture nego ih inače kori-

Z

stite. Kad birate preparate za čišćenje lica izbjegavajte one koji sadrže alkohol. Za čišćenje šminke birajte blaga sredstva, a za kupanje cijelog tijela uljne kupke. Nakon uljnih kupki tijelo brišite laganim tapkanjem da ne biste dodatno iritirali kožu. Kao što sam više puta spomenula, vrlo je važno kožu njegovati i iznutra, što znači piti puno tekućine i raznovrsno se hraniti kako biste unijeli potrebne vitamine i minerale. Iskoristite ovo vrijeme da češće

nanosite hranjive maske, otprilike dva puta tjedno. Tijekom zime pogoršava se i seborejički dermatitis, pa osobe s tim problemom moraju provoditi pojačanu terapiju strogo pod kontrolom liječnika.

Kada bi se svi pridržavali reda i pravilno njegovali svoju kožu prema njezinim zahtjevima najvjerojatnije ne bi imali problema u zimskim mjesecima. Posvetite nekoliko minuta dnevno svojoj koži kako biste znali što joj nedostaje i kako joj ugoditi.

Ženski svijet 45

02. studenog 2010.

PROVJERILI SMO Kakve žene muškarci vode pred oltar?

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Zabranjena ljubav

M

ožda će vam se činiti čudnim, ali meni je uvijek lijepo šetati se grobljem. Pogotovo u dvoje. U toj nenametnutoj tišini ne ometa me ni miris čempresa, ni siluete prolaznika u crnini, ni maleni ptići koji razgrću travu u potrazi za hranom. i, jednostavno, šećemo i razgovaramo o svemu i svačemu. Zastajkujemo pored nekih grobnica, spomenika, natpisa, kod poznatih i nama nepoznatih ljudi, zbrajajući godine onih koji su dugo poživjeli, kao i onih kojima se, tko zna zašto, život prerano ugasio. Groblja su mjesta raznih sudbina, sretnih i nesretnih života, ali i velikih a zabranjenih ljubavi! oja je poznanica bila u dugogodišnjoj, dakako, zabranjenoj vezi s oženjenim čovjekom. To je bila velika ljubav koja je tražila neslućena odricanja. Ona mlada, lijepa, slobodna, a on dvadesetak godina stariji, šarmantan i zgodan oženjen muškarac. Oboje su u tim različitostima, moralnim, etičkim i tko zna kojim sve društvenim i ljudskim preprekama pronalazili put do svoje sreće. o zabranjene ljubavi? Da. Jer, ona je to i ostala, kad ju je čovjek kojeg je toliko silno ljubila napustio zauvijek. idjela sam je jučer. Prepoznala sam njenu nježnu figuru i lagani hod kojim se kriomice primakla jednom grobu, gotovo neprimjetno spustivši cvijet. Izgledala mi je u toj vrevi ljudi i lelujavom svjetlu svijeća u sumraku, kao nestvarno biće, jedan mali, sitni, dobri duh koji ne može zaboraviti. Ni prestati voljeti. Ni nestati. to li sve čini zabranjena ljubav?! Koliko ima snage? I koje sve traži načine, izlike, puteve kako bi ponovo bila s njim? Treba ukrasti vrijeme, ukrasti trenutak, prevariti samu sebe kako nitko ništa ne zna, ne vidi, ne čuje. skoro smo se i ona, a i nas dvoje, izgubili u tami i mnoštvu prolaznika čija su se lica mogla prepoznati tek u odsjaju svijeća. O sudbinama ljudi, njihovoj sreći, nesreći, malim i velikim tajnama koje kriju u sebi, nismo razmišljali.

Kao ni o zabranjenoj ljubavi. A što bi se o tome i moglo reći, ako je ne želimo osuditi...

M

Svađe su u svakoj vezi normalne, no prigovarate li previše i to još bez razloga, a niste u braku, teško da ćete završiti pred oltarom

Nemoj mi kvocati!

Muškarci ne vole žene koje im stalno prigovaraju te zanovijetaju bez razloga Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Zašto si čašu stavio kraj sudopera, a ne u njega, tko te to sad zvao, već sam ti sto puta rekla da je prljavim čarapama mjesto u košu za prljavi veš... Ako ste među onima koje svakodnevno obasipaju ovakvim i sličnim prigovorima svojeg najdražeg, a niste u braku, krajnje je vrijeme da se zapitate ne prigovarate li previše. Jer u protivnom bi se moglo dogoditi da sa svojim dragim niti ne dospijete do oltara!

Bez uvijanja Muškarci, naime, ne vole žene koje im stalno prigovaraju te zanovijetaju bez nekog pravog razloga i upravo je to jedan od kriterija koji im je važan u odabiru žene s kojom planiraju provesti život. Žena kojoj će dati prsten ne smije biti prigovaralo ni kvocala. Oženit će se s onima s kojima se osjećaju ugodno, a takve moraju biti i u društvu s prijateljima.

Premda mnogi neće to javno priznati, važno im je da se njihova odabranica svidi njegovim roditeljima i prijateljima. Stoga im je stalo do toga da se u nastupu prema drugima ponaša bez uvijanja, dakle prirodno, da

je komunikativna i vedra osoba, ali i pristojna. Također, ne žene “parazite”, već samostalne, Je li jedan od preduvjeta karcima kuhinja kod žene neovisne žene koje ne ovise za dobar brak da žena zna koju će oženiti nije preni o kome. Premda je u našem dobro kuhati? Premda sudna. društvu još uvijek uvriježen stav - Ne, nije preduvjet dou prilog tome ide izreka da je muškarac taj koji brine kako ljubav id e bra kuhinja. I prije braka o obitelji i koji je glava kuće, kroz želu- sam jeo iz konzerve, a većina modernih muškaraca dac, čini jedem ponekad i sada neće se oženiti ženom koja im s e d a – priznao je 45-godišnji je na teret. m u š - Varaždinac.

Premda mnogi misle kako će muškarci rado oženiti ženu koja izgleda poput supermodela, varate se! Ne trebate biti Sharon Stone u mlađim danima ili megapopularna Gisele Bündchen, ali svakako morate voditi brigu o svom izgledu i oblačiti se – pristojno. Da, dobro ste pročitale, pristojno. Želite li prsten na lij evoj ruci, i d u žena koju će muškarc boke i bit ra mo iti dekoložen a, a tee, samostalna i neovisn iz a a” zit ne tip “para zovne minice i hrpu skupe odjeće s potpisom prekrižite. Muškarci će prije oženiti ženu koja je u svemu tome umjerena, nego onu koja je sklona hodati u preizazovnim izdanjima.

Muškarci se ne žene ni onima koje vole “šefovati”

Konzerve prije i poslije braka

M

D V Š

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija Eteričnim uljem lovora protiv grčeva u mišićima E Marija NEKIĆ Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

terično ulje lovora ima široki spektar primjena pa se koristi u kozmetičkim, parfemskim i prehrambenim industrijama, a u aromaterapiji zauzima jedno od vodećih mjesta kad je riječ o jačanju imuniteta i za prevenciju mnogih tegoba, a jednako tako dobro potiče obnavljanje svih fizioloških funkcija nakon infektivnog procesa. Zbog svojih protuvirusnih,

protubakterijskih i protugljivičnih svojstava vrlo je dobra pomoć pri raznim zdravstvenim tegobama kao što su gripa, upala grla, upala uha, upala sinusa, bronhitis i sl. Često se koristi u preparatima za poticanje cirkulacije krvi i limfe, a naročito za tretiranje otečenih limfnih čvorova.

Odlično je sredstvo za smanjenje bolova i grčeva u mišićima, koristi se za tretiranje istegnuća, uganuća,

artritisa i išijasa. Preporuča se za korištenje kod infekcija probavnog trakta, nadutosti i loše probave, regulira rad jetre i bubrega. Ovo ulje potiče i regeneraciju stanica, pa se koristi kod raznih kožnih poteškoća i problema kao npr. za tretiranje akni, ranica, ogrebotina, psorijaze, šarlaha i vodenih kozica.

Također se zbog tih obnavljajućih svojstava često primjenjuje i kao

pomoć kod gingivitisa (upala zubnog mesa), paradontoze, kod rana nakon vađenja zuba i za ublažavanje dekubitusa. terično ulje lovora mora se pažljivo koristiti jer u suprotnom može izazvati nadraženja na osjetljivim tipovima kože te glavobolje.

Stoga je važno ulje koristiti u niskim koncentracijama i nikada ga ne stavljati direktno na kožu.

E

46 Oglasi

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije naš su imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom: Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ı ĊÑĤÿĉåĤÿ Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ ɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ ėáûėĺėĤĒėĨĮ i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Ʉ đėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėĨÑė Ʉ ĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı Od svih kandidata očekujemo : Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE (m/ž) Radni zadaci obuhvaćaju : Ʉ GėĨČėĺå ĺėäåĒĉÑ ÿ ĒÑáŀėĤÑ Ĩĺÿþ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ÿ ČėûÿĨĮÿàĊÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ ı ĮĺėĤĒÿÝÿ ėļđÑĤĊÑ Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı ÿ ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀđåäı ġėĉåáÿĒÿþ ġėûėĒÑ koji posluju u sklopu tvornice Od kandidata očekujemo : Ʉ _PN ÿČÿ _NN ĮåĊĨĮÿČĒėȿĮåþĒėČėĪĊėûȦ ĊėłÑĤĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĺėäåĒĉÑ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ÿ ČėûÿĨĮÿàĊÿþ ġĤėÝåĨÑ ĺåČÿĊÿþ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ pogona Ʉ GĤåáĒėĨĮ ÿđÑĉı ĊÑĒáÿáÑĮÿ Ċėĉÿ Ĩı ĺėáÿČÿ ġĤėÿŀĺėáĒå ġėûėĒå ı ÑıĮėđėÜÿČĨĊėĉ ÿĒáıĨĮĤÿĉÿ ĒÑ području izrade navlaka za interijer ili tapeciranja interijera osobnih vozila Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı ȹ ġėłåČĉĒė ĉå ġėĤåá ĒĉåđÑàĊėû i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu Ʉ 'ŀĤÑłåĒå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒå ÿ ĺĉåĪĮÿĒå ĤıĊėĺėäåĒĉÑ Ʉ _ÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġėĺĤåđåĒÿ ĤÑá ı áĤıûÿđ ġėûėĒÿđÑ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀĺÑĒ &ĤĺÑĮĨĊå Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå

VODITELJ SKLADIŠTA POMOĆNOG MATERIJALA (m/ž) Radni zadaci Voditelja skladišta pomoćnog materijala uključuju: Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ĤÑáÑ ĨĊČÑáÿĪĮÑ ÿ ĨĊČÑáÿĪĮÑĤÑȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ÿ ĊėėĤáÿĒÿĤÑĒĉå ČėûÿĨĮÿĊå ɇáėĨĮÑĺÑȦ ĺÿČĉıĪĊÑĤÿɉȦ Ʉ ĺėäåĒĉå ÜĤÿûå ė ĨĮÑĒĉı ĒÑ ĨĊČÑáÿĪĮıȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ġĤÿĉåđÑ ÿ ġĤÿġĤåđå đÑĮåĤÿĉÑČÑȦ ĊÑė ÿ ġĤėĨČĉåäÿĺÑĒĉå ÿĨĮėûÑ ı áÑČĉĒı ėÜĤÑáıȦ Ʉ ĒÑáŀėĤ ÿ ĊėĒĮĤėČı ġėĨČėĺÑĒĉÑ ɇıĨĊČÑäÿĺÑĒĉå ġÑġÿĤĒå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ÿ ĨĮÑĒĉÑ ĒÑ ĨĊČÑáÿĪĮıɉȦ Od kandidata očekujemo : Ʉ NNNȦ _PN Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ɵ ûėáÿĒå ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĺėäåĒĉÑ ĨĊČÑáÿĪĮÑȦ Ʉ ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒėđ ġėáıŀåßı Ʉ áėŀĺėČÑ ŀÑ ĤÑá Ĩ ĺÿČÿàÑĤėđ ȿ ġĤåáĒėĨĮȦ Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ėĨĒėĺĒė ŀĒÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåȦ ġėûėĮėĺė ļÝåČɉ

SURADNIK ZA ODNOSE S KUPCIMA (m/ž) ɇĺėáÿĮåČĉ đėáåČÑɉ Radni zadaci uključuju: Ʉ VĺėäåĒĉå Ēėĺÿþ đėáåČÑ ÿ ġĤėđĉåĒÑ ĒÑ đėáåČÿđÑ ı ĨåĤÿĉĨĊı ġĤėÿŀĺėáĒĉı Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ÿŀĤÑáå ıŀėĤÑĊÑ ÿ ġėġĤÑĮĒå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ŀÑ ĨåĤÿĉĨĊı ġĤėÿŀĺėáĒĉı Ʉ eÑĨĮıġÑĒĉå ĮĺĤĮĊå ġĤåá ĊıġÝÿđÑ ÿ ÿđġČåđåĒĮÑÝÿĉÑ ŀÑþĮĉåĺÑ ĊıġÑÝÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ Ʉ _ėäåĒĉå ÜĤÿûå ė Įėđå áÑ Ĩå ĒÑĤıáłÜå ĊıġÑÝÑ ÿŀĺĤĪÑĺÑĉı ı ĨĊČÑáı ĨÑ ŀÑáÑĒÿđ ĤėĊėĺÿđÑ ı traženoj količini i kvaliteti Ʉ =ÜĤÑáÑ ĤåĊČÑđÑÝÿĉÑ Ċėá ĊıġÑÝÑ Od kandidata očekujemo : Ʉ _PNȦ NNN ĮåĊĨĮÿČĒė ĮåþĒėČėĪĊėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑȦ Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ȧ Ʉ ġĤåáĒėĨĮ ĉå áėáÑĮĒė ŀĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ÿĨĮÿđ ÿČÿ ĨČÿàĒÿđ ġėĨČėĺÿđÑ Ʉ áėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı Ʉ ĨġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ĨČıłÜåĒÑ ġıĮėĺÑĒĉÑ ı ÿĒėŀåđĨĮĺė

PRIPRAVNICI – ing. tekstilne tehnologije (m/ž) bez radnog iskustva Od kandidata očekujemo : Ʉ _NNȦ _PN ĮåĊĨĮÿČĒėȿĮåþĒėČėĪĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĨġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġĤÿþĺÑßÑĒĉå ÿŀÑŀėĺÑ ġėĨČÑ ĨÑ ÝÿČĉåđ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ĒÑ ĤıĊėĺėáåßÑ ĤÑáĒÑ mjesta Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ŀĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ Ʉ áėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı

ŠIVAČI (m/ž) Od kandidata očekujemo : Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno ĒÑ ÑáĤåĨı #ėĨġėáÑĤĨĊÑ ɴɵȦ ɷɵɵɳɵ SĤĒėĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿ ÿČÿ ĒÑ åȿđÑÿČȨ ġėĨÑėɝÜėļđÑĤĊȩÝėđ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷ

02. studenog 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN 02 N Ȩ ɵɶɳȿɳɴȹɴɳȿɳɴȹɴ VJ J=/Ȩ ɵɴɻɹȹɴȿɳɵȹɴȿɴɳȿɴ _ÑĤÑłáÿĒȦ ɵɻȩ ČÿĨĮėġÑáÑ ɵɳɴɳȩ 8Ñ ĮåđåČĉı àČÑĒĊÑ ɶȩ ĨĮÑĺÑĊÑ ɵȩ =áČıĊå ė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊėĉ ġėĮġėĤÿ ıáĤıûÑđÑ ėá ÿĒĮåĤåĨÑ ŀÑ _Ñȿ ĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉı ɇȳNČıłÜåĒÿ ĺĉåĨĒÿĊ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȫ ÜĤȩ ɵɺȹɳɸ ÿ ɶɹȹɳɼɉȦ GĤÑĺÿČĒÿĊÑ ė ĊĤÿĮåĤÿĉÿđÑ ġĤÿėĤÿĮåĮÑ ŀÑ ėĨĮĺÑĤÿĺÑĒĉå ġĤÑĺÑ ĒÑ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊı ġėĮġėĤı ġĤėûĤÑđÑ ıáĤıûÑ ėá ÿĒĮåĤåĨÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉı ɇȳNČıłÜåĒÿ ĺĉåĨĒÿĊ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȫ ÜĤėĉ ɷɵȹɳɼɉ ÿ àČÑĒĊÑ ɸɳȩ ĮėàĊÑ ɵȩ NĮÑĮıĮÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ɇȳNČıłÜåĒÿ ĺĉåĨĒÿĊ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȫ ÜĤėĉ ɴɸȹɳɼ ÿ ɵɺȹɳɼɉȦ łıġÑĒ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå raspisuje

POZIV

za prijavu programa udruga od interesa za Varaždinsku županiju za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava Županijskog proračuna za 2011. godinu 1. UVJETI PRIJAVE NıĊČÑáĒė àČÑĒĊı ɵȩ =áČıĊå ė ÿŀđĉåĒÑđÑ ÿ áėġıĒÑđÑ =áČıĊå ė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊėĉ ġėĮġėĤÿ ıáĤıûÑđÑ ėá ÿĒĮåĤåĨÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉı ɇı áÑČĉĒĉåđ ĮåĊĨĮıȨ =áČıĊÑɉȦ ġĤÑĺė ġĤÿĉÑĺå ġĤėûĤÑđÑ ġė ėĺėđ ġėŀÿĺı ÿđÑĉı ıáĤıûå àÿĉÑ ĉå áĉåČÑĮĒėĨĮ ėá ÿĒĮåĤåĨÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȨ 1) udruge čijim se programom promiče ostvarivanje najviših vrednota ustavnog poretka: sloȿ boda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav, ɵɉ ıáĤıûå Ċėĉå ġĤėĺėáå ġĤėûĤÑđå ĒÑ ĤÑŀÿĒÿ gıġÑĒÿĉå ÿŀ ġėáĤıàĉÑ ĨėÝÿĉÑČĒå ĨĊĤÜÿȦ ŀáĤÑĺĨĮĺÑȦ odgoja i obrazovanja, mobilnosti mladih i poticanja aktivnog sudjelovanja mladeži u društvu, te očuvanja kulturne baštine, ɶɉ ıáĤıûå Ċėĉå ġĤėđÿàı ĤÑŀĺėĉ ÝÿĺÿČĒėû áĤıĪĮĺÑȦ ĺĉåĤĨĊı ÿ ġėČÿĮÿàĊı ĮėČåĤÑĒÝÿĉıȦ ġėĪĮÿĺÑĒĉå etičkih načela u javnoj službi i medijima, ravnopravnost spolova i dobnih skupina, načela tržišnog gospodarstva i socijalnog poduzetništva, suzbijanje monopolističkog položaja i zaštitu potrošača, ɷɉ ıáĤıûå Ċėĉå ġĤėđėĺÿĤÑĉı ĺĤÿĉåáĒėĨĮÿ ČėĊÑČĒå ŀÑĉåáĒÿÝå ĊĤėŀ ıġėŀĒÑĺÑĒĉåȦ Ēĉåûı ÿ ŀÑĪĮÿĮı prirodnih i kulturnih dobara, izvornih običaja, podizanje ekološke svijesti građana, osobito mladih.

2. KRITERIJI RAZVRSTAVANJA PROGRAMA - PROJEKATA : 1. brojnost pripadnika ciljanih skupina uključenih u provođenje programa, ɵȩ ÜĤėĉ àČÑĒėĺÑ ıĊČĉıàåĒÿþ ı ġĤėĺėäåĒĉå ġĤėûĤÑđÑȦ ɶȩ ÜĤėĉĒėĨĮ ĊėĤÿĨĒÿĊÑ ĤåŀıČĮÑĮÑ ġĤėĺėäåĒĉÑ ġĤėûĤÑđÑȦ ɷȩ đıČĮÿġČÿÝÿĤÑĒĉå ıàÿĒÑĊÑ ıČėłåĒÿþ ĨĤåáĨĮÑĺÑ ĺČÑĨĮÿĮÿđ áėÜĤėĺėČĉĒÿđ ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿđÑȦ ɸȩ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑ ġėĮġėĤÑ ġĤėûĤÑđı ėá ĨĮĤÑĒå áĤıûÿþ ıáĤıûÑȦ ŀÑĉåáĒÿÝÑ ÿČÿ ÿĒĨĮÿĮıÝÿĉÑȦ ɹȩ ĨıĤÑáĒĉÑ Ĩ áĤıûÿđ ÿĒĨĮÿĮıÝÿĉÑđÑ ı ġĤėĺėäåĒĉı ġĤėûĤÑđÑȦ ɺȩ ÿĒėĺÑĮÿĺĒėĨĮ ġĤėûĤÑđÑȦ ġĤÿđĉåĒÑ Ēėĺÿþ ĮåþĒėČėûÿĉÑȦ åĊėĒėđÿàĒėĨĮ ÿ áıûėĤėàĒėĨĮ ġĤėûĤÑđÑ ȿ ġĤėĉåĊĮÑȦ ɻȩ ġĤėđÿÝÑĒĉå gıġÑĒÿĉå ĒÑ ĤÑŀÿĒÿ ĤłÑĺåȦ ɼȩ ġĤėđÿÝÑĒĉå gıġÑĒÿĉå ĒÑ đåäıĒÑĤėáĒėĉ ĤÑŀÿĒÿȦ ɴɳȩ ĤåÑČĒėĨĮ ġĤėûĤÑđÑ ı ĨđÿĨČı đėûıßĒėĨĮÿ ġĤėĺėäåĒĉÑȦ ɴɴȩ ıĊıġĒÑ áėĨÑáÑĪĒĉÑ ÑĊĮÿĺĒėĨĮ ıáĤıûå ȿ ĒėĨÿĮåČĉÑ ġĤėûĤÑđÑȩ 0Ñė ġėĨåÜÑĒ áėáÑĮĒÿ ĊĤÿĮåĤÿĉ GėĺĉåĤåĒĨĮĺė ßå ıŀåĮÿ ı ėÜŀÿĤ ġĤåġėĤıĊåȦ đÿĪČĉåĒĉÑ ÿ ėÝĉåĒå ġĤėȿ ĉåĊĮÑ ȿ ġĤėûĤÑđÑ áÑĮå ėá ĨĮĤÑĒå ĨĮĤıàĒÿþ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ÿČÿ ÿĒĨĮÿĮıÝÿĉÑ ÿŀ ġėáĤıàĉÑ áĉåČÑĮĒėĨĮÿ ĒÑ Ċėĉå Ĩå ġĤėûĤÑđ ȿ ġĤėĉåĊĮ ėáĒėĨÿȩ 3. PROGRAMI KOJI NE MOGU OSTVARITI FINANCIJSKU POTPORU IZ PRORAČUNA: ɴȩ ŀĒÑĒĨĮĺåĒėȿÿĨĮĤÑłÿĺÑàĊÿ ġĤėĉåĊĮÿȦ ɵȩ ġĤėĉåĊĮÿ Ĩ ĤåČÿûÿėŀĒėđ ĨĺĤþėđȦ ɶȩ ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ ŀÑ Ċėĉå ĉå ėáûėĺėĤĒÑ áĤłÑĺÑȦ ĊÑė ĪĮė ĉå îėĤđÑČĒė ėÜĤÑŀėĺÑĒĉåȦ ėĨĒėĺĒÑ zdravstvena skrb i sl., ɷȩ ġĤėĉåĊĮÿ ĺåČÿĊÿþ ĤÑŀđĉåĤÑ ŀÑ ĊėĉÑ Ĩı ġėĮĤåÜĒÑ ŀĒÑĮĒÑ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑ ĨĤåáĨĮĺÑ ÿČÿ Ĩå ÜÑŀÿĤÑĉı isključivo na investicijskim ulaganjima, izgradnji ili adaptaciji kapitalnih objekata ili kupnji opreme, ɸȩ ġĤėĉåĊĮÿȿġĤėûĤÑđÿ Ċėĉÿ Ĩı ġĤÿĉÑĺČĉåĒÿ ėá ıáĤıûå ėĺÿĨĒå ė ÜÿČė Ċėĉėĉ ġėČÿĮÿàĊėĉ ĨĮĤıĉÿ ÿČÿ ĨĮĤÑĒÝÿ àÿđå Üÿ Ĩå đėûČė ıĮĉåÝÑĮÿ ĒÑ ĒåėĺÿĨĒėĨĮ ÿ ėáĤłÿĺėĨĮ ġĤėûĤÑđÑ ȿ ġĤėĉåĊĮÑȦ ɹȩ ġĤėûĤÑđÿ Ċėĉÿ Ĩå ėáĒėĨå ĒÑ ĉåáĒėĊĤÑĮĒå đÑĒÿîåĨĮÑÝÿĉå ĒġĤȩ ĊėĒîåĤåĒÝÿĉåȦ ėĊĤıûČÿ ĨĮėČėĺÿȦ seminari, proslave, izleti i hodočašća i sl. osim u slučajevima kada su navedene aktivnosti dio trajnijeg i sveobuhvatnijeg programa, ɺȩ ġĤėĉåĊĮÿȿġĤėûĤÑđÿ Ċėĉÿ ÿđÑĉı ÿŀĤÑĺĒı ĮĤłÿĪĒėȿġĤėîÿĮĒı ėĤÿĉåĒĮÑÝÿĉıȦ ɻȩ ġĤėĉåĊĮÿȿġĤėûĤÑđÿ Ċėĉÿ Ĩå ėáĒėĨå ĒÑ ĮĤėĪĊėĺå îÿĒÑĒÝÿĤÑĒĉÑ ġĤėĨĮėĤÑ ɇŀÑĊıġȦ ĮåĊıßÿþ izdataka, troškove proizašle iz ugovora o radu ili ugovora o djelu), ɼȩ ġĤėĉåĊĮÿȿġĤėûĤÑđÿ àÿĉÿ ĨÑáĤłÑĉ ÿ ÝÿČĉåĺÿ ĒÿĨı ĨıĊČÑáĒÿ ġĤėġÿĨÿđÑ ŀÑ Ēĉÿþėĺė ġėáĤıàĉå djelatnosti.

4. ODABIR PROGRAMA I PROJEKATA Ċėĉÿ ßå Ĩå ĊÑĒáÿáÿĤÑĮÿ ŀÑ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊı ġėĮġėĤı ġĤėĺåĨĮÿ ßå Ĩå ı ĨĊČÑáı Ĩ GĤÑĺÿČĒÿĊėđ ė ĊĤÿĮåĤÿĉÿđÑ ġĤÿėĤÿĮåĮÑ ŀÑ ėĨĮĺÑĤÿĺÑĒĉå ġĤÑĺÑ ĒÑ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊı ġėĮġėĤı ġĤėûĤÑđÑ ıáĤıûÑ ėá ÿĒĮåĤåĨÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉı Ĩ Įÿđå áÑ ġĤÿėĤÿĮåĮ ÿđÑĉı ġĤėûĤÑđÿ ıáĤıûÑ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒÿþ ı łıġÑĒÿĉĨĊå ėÜČÿĊå ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ɇĨÑĺåŀåȦ ŀÑĉåáĒÿÝå ÿ ĨČȩɉȩ 5. NAČIN PRIJAVE Nĺå ŀÑÿĒĮåĤåĨÿĤÑĒå ıáĤıûå đėĤÑĉı Ĩĺėĉå ġĤėûĤÑđåȿġĤėĉåĊĮå ŀÑ îÿĒÑĒÝÿĉĨĊı ġėĮġėĤı ÿŀ ĨĤåáĨĮÑĺÑ gıġÑĒÿĉĨĊėû ġĤėĤÑàıĒÑ ŀÑ ɵɳɴɴȩ ûėáÿĒı ġĤÿĉÑĺÿĮÿ ĒÑ propisanim obrascima.

Obrasci za prijavu programa zavisno od područja djelovanja mogu se podići u: ɴȩ VġĤÑĺĒėđ ėáĉåČı ŀÑ ġĤėĨĮėĤĒė ıĤåäåĒĉåȦ ûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺė ÿ ŀÑĪĮÿĮı ėĊėČÿĪÑȦ '' ĊÑĮȦ ĨėÜÑ ɵɳɵȩȦ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿ ĮĤû ɺȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ɵȩ VġĤÑĺĒėđ ėáĉåČı ŀÑ ŀáĤÑĺĨĮĺåĒı ŀÑĪĮÿĮı ÿ ĨėÝÿĉÑČĒı ĨĊĤÜȦ ġĤÿŀåđČĉåȦ ĨėÜÑɴɻȩȦ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿ ĮĤû ɺȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ɶȩ VġĤÑĺĒėđ ėáĉåČı ŀÑ ġĤėĨĺĉåĮıȦ ĊıČĮıĤı ÿ ĨġėĤĮȦ '' ĊÑĮȦ ĨėÜÑ ɴɴɳȩȦ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿ ĮĤû ɺȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ɷȩ VġĤÑĺĒėđ ėáĉåČı ŀÑ ġėĨČėĺå NĊıġĪĮÿĒå ÿ ėġßå ġėĨČėĺåȦ ġĤÿŀåđČĉåȦ ĨėÜÑ ÜĤȩ ɵȦ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿ ĮĤû ɺȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ GėġıĒĉåĒå ėÜĤÑĨÝå ĮĤåÜÑ ġėĨČÑĮÿ ĒÑ ÑáĤåĨıȨ _ÑĤÑłáÿĒĨĊÑ łıġÑĒÿĉÑȦ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿ ĮĤû ɺȩȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ s naznakom: Povjerenstvo Varaždinske županije za udruge.

6. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Krajnji rok za podnošenje prijava programa udruga za financijsku potporu iz sredstava Županijskog proračuna za 2011. godinu je 18. studenoga 2010. godine. eÑĊÑĪĒĉåČåȦ ĒåġėĮġıĒåȦ ÿČÿ ĒÑ áĤıûÿ ĒÑàÿĒ ġėáĒåĨåĒå ġĤÿĉÑĺå ġĤėĮÿĺĒė ıĺĉåĮÿđÑ ÿŀ ėĺėû GėŀÿĺÑȦ neće se razmatrati. ŽUPAN Predrag Štromar

Oglasi 47

02. studenog 2010.

DOZNAJEMO Na Danima hrvatskog turizma 2010. u Rovinju nagrađene i poznate međimurske toplice

Toplicama Sveti Martin tri prestižne nagrade Prvo mjesto Toplice Sv. Martin osvojile su u kategoriji wellness centara te u kategoriji destinacija s toplicama, a dobile su i priznanje za najuređenije kupalište kontinentalne Hrvatske

Dobivena priznanja dokaz kvalitete usluga i wellness ponude

Svečanom podjelom godišnjih turističkih nagrada za najuređenija turistička mjesta primorske i kontinentalne Hrvatske, Plavih i Zelenih cvjetova, Turističkih cvjetova - kvaliteta za Hrvatsku najboljim odredištima, tvr tkama i pojedinc ima te za najbolje djelatnike u turizmu u ovoj godini, u Rovinju su završili Dani hrvatskog turizma 2010. godine koji su u organizaciji Ministarstva turizma okupili najveći broj sudionika do sada, više od dvije tisuće.

Hr vatska gospodarska

komora i Hrvatska radiotelevizija i ove su godine tijekom turističke sezone proveli tradicionalnu akciju “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2010.”

Potvrda kvalitete U akciji se dodjeljuju priznanja i nagrade najboljim hrvatskim turističkim odredištima, tvrtkama i pojedincima s ciljem unapređenja konkurentnosti hrvatske turističke ponude, zadržavajući pritom svoju autohtonost i prepoznatljivost.

Toplice Sveti Martin za

Kvaliteta usluga sve se više prepoznaje u inozemstvu

te pozna ke rs u međim obile d e c topli za iznanje su i pr niju javnu đe najure kupalište – u ž a e l p entaln t n ko in tske Hrva

2010. god i n u osvojile su tr i p r e st ižne nagrade i priznanja.

Prvo mjesto osvojile su u kategoriji luksuznih wellness centara, “Gala Wellness 2010”, te u kategoriji destinacija s toplicama, a dobile su i pr iznanje za najuređeniju javnu plažu –

kupalište kont inentalne Hrvatske!

D o d i jeljena pr iznanja dokaz su kvalitete usluga i wellness ponude Toplica Sveti Martin te p o t v rđ uj u č v r s t u poziciju vodeće wellness destinacije u Hrvatskoj, ali i sve veću prepoznatljivost na inozemnom turističkom tržištu.

Priznanja primio Željko Zadravec, direktor marketinga

48 Mali oglasi KUĆE g 2'7=JN0' áȩėȩėȩ ÑûåĒÝÿĉÑ ŀÑ ġĤėđåĮ ĒåĊĤåĮĒÿĒÑđÑȦ ȩ 0ÑĪÿßÑ ɶɴȨ eÑ ĨĮĤıàĒė ÿ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ŀÑĨĮıġÑĒĉå ı ĊıġėġĤėáÑĉÿ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĒåĊĤåĮĒÿĒÑ ıŀ ĒÑĉġėĺėČĉĒÿĉı ġĤėĺÿŀÿĉı ėÜĤÑĮÿĮå Ĩå ĨÑ ġıĒÿđ ġėĺĉåĤåĒĉåđ ĒÑ ĮåČȩ ɶɶɳȿɳɹɶȦ ɳɼɻȹɴɹɹɴȿɴɺɺȦ ĻĻĻȩŀåČÿđėĤĨĊÿȩ Ýėđ ėŀĒȩɴɻɻÝ LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1456e NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite: tel/ fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c POLA kuće u Kukuljevićevoj ulici u Varaždinu, papiri uredni, prodajem. Mob. 099/793-3046 ozn.3392 KUĆICU na Dravi (Cirkovečka), namještena s terasom i nadstrešnicom, prodajem. Mob. 099/6756390 ozn.3404 KUĆU katnicu u Vž, 146 m² stambenog prostora, parcela 450 m², mogućnost za 2 odvojena stana, 105.000 € = 719 €/m², prodajem.

Mob. 091/350-8213 ozn.3407 PONUDA tjedna! Trosobna kuća 100 m² novouređena u A. B Šimića , blizina POS- A i VI OŠ, povoljno!

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c VIKEND kuće! Kelemen 40 m² 15.000 € , Ledinec 40 m² - 8.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c KUĆE okolica prilike! Novouređena kuća Gojanec- 80 m²- 39.000 €, 90 m² Trnovec- 33,000 €, Kneginec 130 m²- 75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Kneza Višeslava 180 m², Josipa Pupačića 130 m², Zinke Kunc 180 m², R. Hercega 150 m²..i dr! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Kozarčeva, K. Patačić, F. Kurelca, R. Horvata, P. Miškine, Uska, Đ. Sudete…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU za stanovanje na Velikom Vrhu površine 150 m², 5 km od Varaždina, 42.000 €, prodajem.

Mob. 098/837-681 ozn.20c KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.1453e

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ozn. 1456e

STAN 58 m², etažno gr., brojilo, Aleja kralja Zvonimira 2/2. Telefon iz usluge: 098/160-2016 ozn.3390 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.3419 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.3409 N. ZAGREB – Središće, 2,5 sobni, 56 m², 1. kat, namješten, et. pl. grijanje, pr. vrata, klima, garaža.

Mob. 091/4421-111 ozn.306a ISPOD cijene! Dvosobni u Trakošćanskoj 54 m², u Z. Frankopana 53 m², Masarykova 69 m², Zagrebačka 69 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c STANOVI prilike! Prekrasan trosobni stan 84 m² blizina bolnice, sa pripadajućom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ČETVEROSOBNI! Stan od 124 m²u Vukovićevoj 600 €/m² i četverosobni stan od 99 m² u centru grada u Stepinčevoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRABANICE novogradnja najpovoljnije! Dvosobni - 37 m², 52 m²; trosobni - 58 m² i 68 m² , 79 m²; četverosobni - 109 m², 143 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c #J 8' Ȧ ėáđÑþ ıĨåČĉÿĺÿ ĨĮÑĒėĺÿȦ ȳĊČĉıà ı ĤıĊåȫȨ ɷɳ đʨȦ ɸɷ đʨȦ ɹɻ đʨȦ ɻɻ đʨȦ ɼɳ đʨ ĺåß ėá ɴȩɳɳɳ ɦȹđʨȪ_åĒåĊȿĒåĊĤåĮĒÿĒåȦ ɳɷɵȹɶɳɴȿɵɶɷȦ ɳɼɴȹɶɳɴȿɵɶɶɸ ėŀĒȩɺɵÝ STANOVI novija gradnja: Supilova 40 m², 56 m², 65 m², M. Krleže 75 m², Jurkovićeva 68 m², Vukovićeva 124 i 142 m² 590 €/m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI i četverosobni: Kozarčeva 65 m², F. Galinca 74 m², Režekova 81m², Milkovićeva 84 m², B. Radića 84 m²…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c DVOSOBNI. Meštrovićeva 40 m²; B. Radića: 42 m², 52 m² - 50.000 €, 57 i 60 m²; Z. i Frankopana 52 m² 42.000 € … Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆU, visoku prizemnicu, u Varaždinu na Banfici, prodajem.

Mob. 098/752-896 ozn.3428

JEDNOSOBNI: Trakošćanska 31 m² , Zagrebačka 33 m², Režekova 35 m², Z. i Frankopana 35 m² , T. Ujevića 35 m², Meštrovićeva 38 m²... Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c

8 /_ ' ÿŀÜėĤ ĒåĊĤåĮĒÿĒÑȦ ČÿÝåĒÝÑ &#0Ȧ _ÑĤÑłáÿĒȦ eÑûĤåÜÑàĊÑ ɶɴȦ ĻĻĻȩđåĒȿÑĤĨȩþĤȦ đėÜȩ ɳɼɻȹɴɹɷɷȿɷɻɶ ėŀĒȩɴɷɴÝ

DVOSOBNI stanovi: Trstenjakova ulica, urbana vila, 39 i 43 m² , 1.100 €/ m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072

016 ozn.1443b

MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530328 ozn.164c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Tel. 098/622-082 ozn.1458e PRODAJEM ili iznajmljujem dvosobni stan. Inf. na mob. 098/734024 ozn.3442 STAN 37 m², Banfica, vrlo topao i

NAJAM KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241-041 ozn.28c udoban, 1. kat, potpuno preuređen, potpuno namješten, Glamox novi radijatori, PVC, sve novo i nekorišteno, hitno prodajem. Mob. 091/588-1244 ozn.1429b

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA! Đure Arnolda 750 m², Kurelčeva 419 m², Gojanec - 1000 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište 820 m² u Hrašćici, 30 €/m², prodajem ili mijenjam za kredit od 10 g. s ratom 2.000 kn i alu vrata, može i zamjena za građevinski materijal.

Mob. 099/315-7242 ozn.1455e

2,5-SOBAN stan u Zagrebačkoj 74, I kat, potpuno namješten, etažiran, iznajmljujem. Informacije: 098/241-041 ozn.28c DVOSOBNI stan 64 m², vlastito etažno grijanje, namješten, iznajmljujem. Mob. 098/971-6860 ozn.3414 SOBU s uporabom kupaonice, čajna kuhinja, c. grijanje, Internet, studentima ili m/ž zaposlenoj osobi. Mob. 095/895-2284 ozn.3402 MANJU kuću, pogodnu za manju obitelj, namještenu, iznajmljujem.

Mob. 098/927-0443 oznb.3425

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1460e

NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.3427

GRADILIŠTE, Sračinec, 800 m², mirno mjesto, B. Radića. Mob. 095/525-3306 zvati iza 16.00 h ozn.1444b

KUĆU u Knegincu Gornjem za stanovanje, iznajmljujem. Mob. 095/5210-490 ozn.1439b

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO do 1000 m² poslovnog prostora pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404. ozn.54c SKLADIŠNI prostor 250 m² sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c POSLOVNI prostor u S. Vraza 15, kuću 55 m² (ured, ordinaciju, kancelariju…) i parkiralište, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.3391 ULIČNI poslovni prostor u centru, za sve namjene, iznajmljujem.

Mob. 091/526-7870 ozn.3422 ULIČNI dućan u centru Varaždina 30 m² i manju prostoriju u dvorištu, iznajmljujem. Mob. 098/792-

STAN 38 m², centar, novoizgrađeni, nepušačima iznajmljujem.

Mob. 098/734-089 ozn.1449b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Kredi-

02. studenog 2010.

ti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c FORD ESCORT 350 €,kupujem automobile svih marki, ispravne, neispravne, karambolirane, starije ,novije, stare olupine. Mob. 098/777-095 ozn.3383 KUPUJEM auto ili traktor, neispravan ili oštećen, od vlasnika. Mob. 092/205-1831 ozn.38f MAZDU 6, 2008. g., 2.0 i Sp. 147 TE PLUS, 38 000 km, cijena 150.000,00 kn. Mob. 098/9561396 ozn.1437b FIAT PUNTO , ‘95. g., reg. 07/2011, prodajem. Mob. 099/372-0749 ozn.1447b

POSAO PIZZERIJA TONI traži kuhara u stalni radni odnos. Mob. 098/837681 ozn.20c PRIMAMO u radni odnos KV zidare , KV tesare i KV armirače, može i priučeni. Tel. 214-175 ozn.200c TRAŽI se radnik za izradu kolača i torti i prodaju kolača. Mob. 099/8318-720 svaki dan od 08.00 – 14.00 h ozn.3431 KROJAČICU sa znanjem promjene zatvarača na jaknama za honorarni posao, tražim. Mob. 091/1608959 ozn.1448b

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

2 " = ė ĺ Č Ñ Ī Į å Ē ÿ Ĩ å Ĥ ĺ ÿ Ĩ ɇ0ėĒàÑĤȦNÑđĨıĒûȦ_ÿĺÑļɉɁ ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉå Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊıßÑĒĨĊÿþ ÑġÑĤÑĮÑ Ȧ ġĤėáÑĉÑȦ đėĒĮÑłÑ ÿ ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉå ĊČÿđÑ ıĤåäÑĉÑȦ ÑıĮėȿĊČÿđåȩ 7ėÜȨ ɳɼɴȹɸɴɸȿɴɵɶɺȦ ɳɼɻȹɷɵɺȿɵɻɷ ėŀĒȩɶɵÝ NS=2 J'/ PG=2/ J' Ɂ ÿŀĤÑáÑ ÿ ıûĤÑáĒĉÑ ĊıþÿĒĉåȦ ĨėÜåȦ ıûĤÑáÜåĒÿþ ėĤđÑĤÑȦ ĺĤÑĮÑ ÿ áėĺĤÑĮĒÿĊÑȩ #ÑĤÑĒÝÿĉÑ ĒÑ ĤÑáėĺåȩ 7ėÜȩ ɳɼɸȹɻɶɻɴȿɶɹɼ ėŀĒȩɵɹɻÝ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿ ɸɸɷɵ ėŀĒȩɴɸɶÝ NG2 S8 áėĨĮÑĺÑ ı ĊĤıûı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑȦ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ġÿŀŀÑȦ þÑđÜıĤûåĤÑȦ ČÿûĒĉÿȦ đÿĉåĪÑĒėû đåĨÑ ÿ ėĨĮÑČėû ÿŀ ÜėûÑĮå ġėĒıáå ĤåĨĮėĤÑĒÑ J _N0' 7=S'_ȩ 8ÑĤıáłÜå ĒÑ ĮåČåîėĒȨ ɳɷɵȹɵɳɶȿɶɹɺ ėŀĒȩɴɸÝ 'P 8/ Ȧ ĨåĤĺÿĨ ÿ ıûĤÑáĒĉÑ ĊČÿđÑ ıĤåäÑĉÑȩ GėĺėČĉĒėȢ 'ĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑ đėÜȨ ɳɼɻȹɴɻɵȿɴɹɻɳȦ ɳɼɸȹɸɳɴȿɵɻɵɴ ėŀĒȩɶɶɷɹ 0 2'/ _ ġåßÿȦ ġĤåĨČÑûÿĺÑĒĉÑȦ ĊÑđÿĒÿȦ ČėłÿĪĮÑȦ ĊĤıĪĒå ġåßÿȦ ĤėĪĮÿČĉÿȦ ĪÑđėĮĒÿ đÑĮåĤÿĉÑČÿȩ 0åĤÑđÿàÑĤĨĊ ÿ ėÜĤ Į ȳSėđÿȫȦ ɳɼɸȹɻɳɴȿɺɴɸɵȦ ɳɼɴȹɸɳɵȿ ɳɺɳɷ ėŀĒȩɶɷɳɴ ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3430 SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

02. studenog 2010.

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS Mob:098/329811, 042/311-434 ozn.7c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c A.D.M. interijeri: Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja i montaža gotovog (kupljenog) namještaja.

Tel. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o. na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c

stva. Mob. 091/149-3377 ozn.3429 OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob. 098/821857 ozn. 3444

STARE i nemoćne primam na skrb i njegu u dom, med. nadzor, 2.000,00 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.3201 IZABERI ZDRAVLJE! Bioenergija metodom Zdenka Domančića. Certifikat HUPED-a, Vjekoslav Mikić, 042/210-966 ozn.3211 PODUKE iz matematike i fizike za učenike i studente. Pripreme za državnu maturu. Doc. dr. sc. Lavoslav Sekovanić, tel. 240-093 ozn.3288 „FARBA OBRT“ izvodi sve soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, kvalitetno, uredno i povoljno.

Mob. 091/523-6968 ozn.3293 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/184-7397ozn.3349 MTK COLORI! Izrada svih vrsta fasada, soboslikarsko ličilački radovi, radimo i na moru, sa garancijom.

Mob.095/907-8011 ozn.3367 FASADE, AKCIJA: 8 cm stiropol već od 160 kn/m², 5 cm stiropol već od 150 kn/m²; soboslikarsko ličilački radovi sa kvalitetom i garancijom.

Mob. 091/754-2336 ozn.3367 KUHINJE po mjeri uz velik izbor dekora, unutarnja stolarija, ulazna vrata, stepeništa. Mob. 092/2541538 ozn.3386 PRIMAMO na smještaj osobe kojima je potrebna njega i skrb. Lijepo uređena kuća s velikim parkom, sobe sa TV, dnevni boravak i blagovaona. Mob. 091/523- 6964 oizn.3416 PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam Kalijeve peći i postavljam sve vrste keramičkih pločica.

Mob. 091/570-4956, 042/330-893 ozn.3420

POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu? Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu.

Montiramo, popravljamo postojeći namještaj. Nudimo i prijevoz manjih tereta. Tel. 320-330, 098/405602 ozn.3446

LUDBREG – novootvoreni kreditni ured. Krediti bez jamaca do 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK i C/L. Nudimo posao! Mob. 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

NUDIM uslugu čišćenja stanova, kuća, poslovnih objekata. Mob. 098/979-5725 ozn.1438b

ŽIVOTINJE PILIĆI za klanje težine 2,5 kg, cijena 10 kn/kg. Trnovec, Ivana Mažuranića, tel. 684-160, 098/966-3834 ozn.3400 NJEMAČKI ovčari, štenci, prodajem. Uključena i zamjena. Mob. 091/6030-755 ozn.3403 SVINJE oko 150 kg, prodajem. Tel. 042/714-762 ozn.3417 PILIĆI živi, težine 2 kg i više, cijena 1 kg/11 kn. Upitati: Darko, Petrijanec, 092/247-2782 ozn.1440b

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1457e OGRIJEVNO drvo, cijepana bukva, grab, dostava. Mob. 098/9830-979 ozn.3385 PRIRODNI gel –Kamagra, spas za one koji žele maksimalnu potenciju, bez nus pojava. Hit u svijetu!

Mob. 092/298-4441 ozn.3412 ZBOG zatvaranja trgovine prodajem dj. pamučne hlačice - 10 kn i pidžamice - 25 kn i nešto ženske i muške odjeće. Mob. 091/585-9775 ozn.3413

GRAĐEVINSKA firma nudi usluge svih vrsta unutarnjih i vanjskih radova te postave tlakavca. Može rad na terenu. Cijene veoma povoljne.

Mob. 099/7641-706 ozn.3423

SJEME raži izuzetne kvalitete, prodajem. Upitati na telefon: 042/623032 ozn.35f

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba.

Povoljno! EKOFRUT d.o.o. 091/1140598 ozn.1459e

VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364242 ozn.254c

KERAMIKA, knauf, izolacije te ostale građevinske radove. Kvalitetno i povoljno. Mob. 092/232-1285 ozn.1461e

MASAŽE, šminkanje, sve kozm. usluge. Kozmetički salon Tenera, Varaždinska 12, Jalžabet, 092/2697674 ozn.267c

MATEMATIKA i FIZIKA - instrukcije učenicima i studentima daje profesor. Mob. 095/904-6053 ozn.3424

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.3035

AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.3406

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3421

POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob. 095/9155-123 ozn.1454e

MALI i srednji poduzetnici! Vršim poslove savjetovanja financijskoračunovodstvenih poslova prilikom uvođenja vlastitog knjigovod-

AKCIJA gotovinskih kredita do 30.000 € bez jamaca! 160.000 kn bez C. L. i HROK-a. Pozajmice odmah do 20.000 kn, 17.000 € do 1/2 plaće! Inf. Željana, 098/291-005 ozn.237c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.3445

PROFESORICA engleskog jezika daje instrukcije. Mob. 091/7949936 ozn.1432b

PLINSKE peći „Maja“, plinsku zidnu grijalicu kupaonsku, prodajem.

Mob. 098/917-2503 ozn.37f JELOVA građa (grede, roženice, daske, fosne), piljena po narudžbi ili u trupcima. Mob. 098/948-2436 ozn.3433 DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201 ozn.3434 SADNICE za živu ogradu ligustrum, buksus, tuje, prodajem. Mob. 095/8577-118 ozn.1445b

KREDITI NOVO! Atraktivna ponuda svih vrsta kredita za zaposlene, umirovljenike, na ostatak ili do polovine primanja. Bez konkurencije! Mob. 091/472-4723, 098/240-980, 091/788-0738 ozn.237c

Mali oglasi 49

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c GOTOVINSKI krediti, Ludbreg – Varaždin. Bez jamaca do 30.000 €, rješavamo C/L. Razne mogućnosti. Pozajmice! Mob. 095/551-7670, Karmen 1441b NOVO! Ured Varaždin i Varaždinske Toplice! Krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a i C.L. Pozajmice do 30.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 primanja do 17.000 €. Umirovljenici do 95 g. starosti – pozajmice.

Mob. 098/291-004, 042/205-905 ozn.237c TREBATE pomoć? Brza realizacija pozajmica i kredita, inozemne mirovine, pozajmice za starije osobe, bez HROK-a i C.L. Mob. 095/9860779, 095/879-2859 ozn.237c NOVOOTVORENI ured – V. Toplice i Varaždin! Muče vas postojeća zaduženja, crne liste, godine?

Najbrža realizacija bez jamaca, na ostatak plaće, pozajmice u roku 24 h. Umirovljenici do 90 g. starosti – pozajmice odmah. Mob. 095/5692711 ozn.237c BUDUĆNOST koja pruža više, put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L. Krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Umirovljenici do 95 g. života – pozajmice do 20.000 kn.

Mob. 098/138-8354 ozn.237c HIT krediti za umirovljenike do 95 g. života, realizacija u roku od 24 h, kamata samo od 5 – 7 %. Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/8627400 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo!

Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a. Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn.

Kreditni ured Varaždin i Novi Marof.

Mob. 098/964-5711 ozn.237c POZAJMICE za zap. do 50.000 kn; do pol. plaće ili mirovine 220.000 kn bez jamaca, hipotekarni do 500.000 kn; Boxmark, Varteks do 7.000 € - na trajni nalog obustava; do 160.000 kn bez HROK-a i C. L.; umirovljenici do 90. god. starosti – pozajmice. Kreditni ured, Varaždin, Novi Marof, Var. Toplice, 098/9055687, 098/290-971 ozn.237c KREDITI preko polovice plaće, pozajmice do 30.000 kn bez HROK-a i CL-a do 160.000 kn, pozajmice

za umirovljenike do 95 g. starosti.

Mob. 091/976-9909 ozn.237c NOVOOTVORENI kr. ured Novi Marof! Muči li vas visina plaće, postojeće zaduženje ili tkz. C. L. Obratite se sa povjerenjem na financijsko savjetovanje. Mob. 091/910-1112 ozn.237c NOVOOTVORENI kreditni centar u V. Toplicama te Varaždinu! Krediti do polovice plaće ili mirovine do 30.000 €, do 160.000 kn bez HROK-a , na ostatak primanja do 7.000 €.

Pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti! Mob. 092/292-0831 ozn.237c KREDITNI ured sa dugogodišnjim iskustvom te stručnim osobljem nudi vam besplatno savjetovanje.

Muče vas postojeća zaduženja?

Nudimo vam kredite do 150.000 kn bez gledanja HROK-a i C. L., do polovice primanja 30.000 € bez jamaca! Hit pozajmice za umirovljenike, realizacija 24 h. Javite se sa povjerenjem: 099/6700-894 ozn.237c NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca, do 7.000 € bez adm. zabrane, pozajmice 20.000 kn/24 h. Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/696-9691 ozn.237c AKCIJA kredita do 160.000 kn bez HROK-a do 30.000 € bez jamaca. Hit pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti. Zatvaramo već postojeća zaduženja te vas rješavamo C. L. Kreditni ured Varaždin i Varaždinske Toplice. Mob. 091/553-7174 ozn.237c

NAJBOLJI nenamjenski krediti – kamata 8,99 %! Strane mirovine – 7.000 €, pozajmice – 50.000 kn!

Mob. 099/418-0841, 092/291-8964 ozn.237c KREDITI bez HROK-a i jamaca do 20.000 €, 210.000 kn/120 rata, Boxmark, Konzum i svi koji ne vrše AZ, pozajmice do 50.000 kn. Mob. 092/2929-106 ozn.237c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/1816961, 091/9277-209 ozn.3410 NAJPOVOLJNIJI krediti! 30.000 € bez jamaca, 160.000 kn bez HROK-a, 7.000 € na ostatak plaće.

Pozajmice u 24 h. Nudim posao!

Slavica: 091/904-3612, 095/5581759 ozn.3436 TREBA vam kredit ili pozajmica?

Pozajmice u 24 h, zavaramo C. L., prebijamo postojeća zaduženja.

Ivana: 091/737-6758 ozn.3436 GOTOVINSKI, nenamjenski, hipotekarni i stambeni krediti. Najniža kamata. Zatvaranje dugovanja.

Mob. 098/920-2090, 095/5784932, 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.3439 KREDITI do 30.000 €, bez HROK-a do 20.000 €, pozajmice na ostatak plaće. Mob. 099/812-6114 ozn.3437

KREDITI do polovice primanja do 30.000 €, na ostatak primanja do 7.000 € bez administrativne zabrane. Pozajmice do 20.000 kn/24 h.

Mob. 091/9882-892 ozn.237c

POZAJMICE u roku 24 sata, bankovni krediti, bez HROK-a do 20.000 €.

Mob. 098/927-2052 ozn.3437

AKCIJA gotovinskih kredita do 220.000 kn, do polovice primanja 17.000 €, na razliku plaće do 7.000 €. Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći, nazovite 095/923-1647 i mi ćemo vam pomoći ozn.237c

VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/ min ozn.166c

KREDITNI ured sa stručnim te ljubaznim osobljem na području Varaždina te V. Toplica nudi vam expres pozajmice 20.000 kn/24 h, kredite do 30.000 € bez jamaca, do polovice primanja bez adm. zabrane, HROK i C. L. ne moraju biti problem. Mob. 091/7315-446 ozn.237c

POZNANSTVA

AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/5166780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c PRONALAZAK partnera za brak i prijateljstvo, mogućnost izbora, diskrecija. Tel. 048/661-300, mob.

099/851-4737 ozn.1433b

50 Zahvale i sjećanja

02. studenog 2010.

SJEĆANJE

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SRAČINEC Općinski načelnik KLASA: 604-02/10-01/1 URBROJ: 2186/07-10-02 SRAČINEC, 29. listopada 2010.

U SPOMEN

na voljenog

IVANA STANČINA

Na temelju članka 3. Odluke o stipendiranju nadarenih učenika i studenata («Službeni vjesnik Varaždinske županije», broj 32/10), načelnik Općine Sračinec raspisuje

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija učenicima i studentima s područja Općine Sračinec Stipendije učenicima i studentima s područja Općine Sračinec za školsku, odnosno akademsku godinu 2010./2011. dodjeljuju se kako slijedi: 2 stipendije za nadarene učenike završnih razreda srednjih škola (treći i četvrti razred) u iznosu od 300,00 kuna mjesečno, 15 stipendija za studente od druge godine studija u iznosu od 400,00 kuna mjesečno ukoliko se školuju na području Varaždinske ili Međimurske županije, odnosno u iznosu od 500,00 kuna mjesečno ukoliko se školuju na području drugih županija, te 2 stipendije za vrhunske sportaše (državne reprezentativce) u iznosu od 300,00 kuna mjesečno za učenike srednjih škola ili u iznosu od 400,00 odnosno 500,00 kuna za studente.

Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju učenici i redovni studenti koji ispunjavaju slijedeće uvjete: da imaju prebivalište na području Općine Sračinec najmanje tri godine prije podnošenja molbe, da su redoviti učenici završnih razreda srednje škole (treći i četvrti razred), odnosno studenti druge, treće, četvrte, pete, šeste godine studija ili da su državni reprezentativci, da je prosječna ocjena učenika za prethodne dvije godine minimalno 4,50, da je prosječna ocjena studenta za sve prethodne godine studija minimalno 3,50, da je prosječna ocjena učenika sportaša za prethodne dvije godine minimalno 3,50, a za studenta sportaša za sve prethodne godine studija minimalno 2,50, da su državljani Republike Hrvatske, da nisu korisnici drugih novčanih primanja koja imaju obilježje stipendije.

Prijave na natječaj dostavljaju se Komisiji za dodjelu stipendija Općine Sračinec, Varaždinska 188, 42209 Sračinec, u roku od 15 dana od dana objave natječaja.

Prijave bez odgovarajuće dokumentacije, kao i nepravodobno podnesene prijave neće se razmatrati.

O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni objavom Liste kandidata za dodjelu stipendija na oglasnoj ploči Općine Sračinec u roku od 15 dana od roka za podnošenje prijava.

Prigovor na odluku svaki kandidat može podnijeti pismeno u roku od 8 dana od objave Liste kandidata Općinskom načelniku Općine Sračinec.

Odluka Općinskog načelnika je konačna.

OPĆINA SRAČINEC OPĆINSKI NAČELNIK

2002. – 2010.

04. 11. 2005. – 04. 11. 2010.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju u molitvi sv. krunice uvijek s Tobom.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj Habek i Tušek

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom prerane smrti nakon duge i teške bolesti našeg dragog supruga, tate, sina, brata i prijatelja VLADE

PRIZLA

preminulog 27. 10. 2010. u 49. godini života.

Dirnuti pažnjom, susretljivom pomoći, suosjećanjem, izrazima tople sućuti u trenucima neizmjerne boli i tuge kao i dostojanstvenim ispraćajem na vječni počinak, najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, znancima i svima koji su poznavali dragog nam Vladu. Posebne riječi zahvale upućujemo dr. Željku Vojnoviću na dugogodišnjoj zdravstvenoj pomoći, obiteljskom liječniku dr. Zrinki Huđek Leskovar, osoblju bolnice Novi Marof na čelu s dr. Gordanom Štirjan Marković i višom sestrom Dijanom koji su mu ublažili bol u borbi s teškom bolešću u posljednjim danima života. Također zahvaljujemo na položenim vijencima i svijećama djelatnicima OŠ Vinica te 5. a i b razredu OŠ Vinica, 3. k razredu srednje škole Arboretum Opeka, studentima VELV-a, NK Vinica, ŠRK Vinica, Udruzi UOLL Čakovec, djelatnicima Pevec PC Varaždin i župnom Karitasu Vinica. Naposljetku zahvaljujemo prečasnom Valentu Posavcu, župniku župe viničke, na molitvama, dirljivim riječima ispraćaja, podršci i duševnoj snazi pokojnika kao i crkvenom zboru na čelu s orguljašicom Katarinom Pajtlar. Svima velika hvala.

Ožalošćeni: supruga Anica, sinovi Marko, Matija i Antonijo, tata Josip, brat Marijan, šogorica Josipa, nećaci, nećakinje te ostala tugujuća rodbina *****

na dragog brata

IVANA MIKU 02. 11. 2009. – 02. 11. 2010.

Sestra Ružica s obitelji

SJEĆANJE

VLADIMIR FAJT 04. 11. 1980. – 04. 11. 2010.

Zauvijek u našim srcima.

Supruga Ivanka, kći Gordana s obitelji

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg djeda i pradjeda

IVANA HRANIĆA preminulog 23. listopada 2010. u 94. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima, kolegicama i svima koji su ispratili dragog nam pokojnika te mu okitili odar cvijećem i svijećama.

Unuka Grozdana s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom i nikad zaboravljenom suprugu, tati i sinu

VLADI PRIZLU

SJEĆANJE

Život u trenu nestane, a tuga, bol i sjećanje ostaje. Ni godine koje će proći, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

U srcima našim zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen. Čuvali te anđeli.

PAVICU ŠANJEK

Tvoji: supruga Anica, sinovi Marko, Matija i Antonijo te otac Josip *****

na dragu 06. XI. 1998. – 06. XI. 2010.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: Braco, Roni, Nikica, Danijela i Ivan

POSLJEDNJI POZDRAV dragom stricu

VLADI PRIZLU

ZAHVALA

Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, zvijezda si koja će nas pratiti i vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoje: nećakinje Irena i Andreja s obitelji

Uz prijavu za dodjelu stipendije obavezno se prilaže sljedeća dokumentacija: Preslika osobne iskaznice, Potvrda o prebivalištu, Potvrda o upisu na srednju školu ili fakultet, Potvrda škole o prosjeku ocjena prethodne dvije godine, odnosno potvrda fakulteta o položenim ispitima iz prethodnih godina ili prosječnoj ocjeni svih položenih ispita iz prethodnih godina, Potvrda o statusu državnog reprezentativca (za vrhunske sportaše), Izjava o broju članova zajedničkog domaćinstva, Potvrda o mjesečnim prihodima svih članova domaćinstva (za prethodna tri mjeseca), Pismenu izjavu učenika ili studenta da nije korisnik ni jedne druge stipendije.

MIRKO HABEK

*****

povodom prerane smrti našeg dragog supruga, tate, zeta i šogora

DRAŽENA NAMJESNIKA

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu, šogoru i stricu

VLADI PRIZLU Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigao reći.

Tvoji: brat Marijan, šogorica Josipa i nećakinja Marijana

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su ga poštovali, voljeli i podijelili s nama tugu i bol u teškom trenutku našeg rastanka. Hvala na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak.

Posebna hvala obitelji Petek, Kaniški, Ivici Skrovecu, mladeži općine Jalžabet, djelatnicima firme „Boxmark“ te velečasnom Josipu Vidoviću na molitvama i riječima utjehe prilikom ispraćaja.

Supruga Draženka s djecom

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAŽENU NAMJESNIKU Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći, jer ni zbogom nisi stigao reći.

Od supruge i djece, šogora i šogorice, tasta i punice i ostale tugujuće rodbine

ZAHVALA

100 kuna

!!!

povodom smrti naše drage majke i bake

IVKE NIČIĆ rođ. PETRIŠ preminule 24. 10. 2010. nakon teške bolesti u 78. godini.

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, obitelji Dobrotić, obitelji Valentić, kumi Darinki, kumu Darku, osoblju bolnice Novi Marof, posebno doktoru Vukšiću i doktorici Marković na nesebičnoj brizi za našu mamu i baku. Velika hvala svim dragim susjedima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: kći Snježana, sin Željko, unuci Nikola, Matija i Marin, snaha Božica

Zahvale i sjećanja 51

02. studenog 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ANA JASNA ŠABIĆ

na

SJEĆANJE

DANICA ŽNIDARIĆ

02. 11. 2007. – 02. 11. 2010.

30. 10. 2009. – 30. 10. 2010.

Suprug Ami i obitelj

Sin Marijan s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

DALIBOR LONČARIĆ 02. XI. 2005. – 02. XI. 2010.

Petu godinu zemlja Te krije, vrijeme zaborav donijelo nije.

ŠTEFICU KUKRET

STJEPANA KUKRETA

03. 11. 2009. – 03. 11. 2010.

SJEĆANJE

03. 11. 2009. – 03. 11. 2010.

na našeg dragog supruga, tatu, djeda i tasta

Zauvijek u našim srcima i mislima.

IVANA VIDECA

Sin i kći s obitelji

03. 11. 2007. – 03. 11. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

ZAHVALA

*****

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. baka Milka

povodom tužnog rastanka od naše voljene majke, bake i prabake

SJEĆANJE na našu dragu

MARGARETE ŠUČUROVIĆ SJEĆANJE

VLADIMIR SERETINEK 02. 11. 2009. – 02. 11. 2010.

Rasulo se jutro kroz ravnicu, sve je tu, a njega nema više. Tuga ušla tamburi kroz žicu i ko da su pjesme sada tiše. Zauvijek si u našim mislima i molitvama.

ZORU KUČAR

preminule 24. 10. 2010. u 82. godini života.

31. X. 2003. – 31. X. 2010.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Hvala svim rođacima, kumovima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju. Posebno hvala djelatnicima stacionara Doma umirovljenika Varaždin u Zavojnoj ulici te dr. Turkalju i svem osoblju Odjela ORL-a bolnice Varaždin.

Tvoji najmiliji

Kćerke Ljiljana i Dunja s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji supruga Ivanka, majka Marija, sin Mario, kći Marina, snaha Martina, zet Tomica te unuci Teodor, Tena, Mateo i Marin

na drage roditelje

ZAHVALA SJEĆANJE

VLADIMIR SERETINEK

povodom smrti našeg dragog supruga, tate, brata, sina, strica, zeta i šogora

02. 11. 2009. – 02. 11. 2010.

MIRKA DVORSKOG

S ljubavlju i poštovanjem uvijek ćeš ostati u našim srcima.

preminulog 23. listopada 2010. godine u 42. godini života.

Kuburaška udruga Maruševec

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

SALAMONA VALENTA SLAVIČEKA 07. 11. 2009. - 07. 11. 2010. Živjeti bez Tebe bolno je, kuća bez Tebe prazna je, no ljubav prema Tebi vječna je.

Supruga Ljubica, sinovi, snahe i unuke

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju na njegov vječni počinak.

ORŠIĆ

ĐURĐICU

JOSIPA

2003. – 2010.

1990. – 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Vas u srcima i mislima. sin Darko s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

voljenom suprugu i tati

na voljenog

MIRKU DVORSKOM U srcima našim bit ćeš uvijek voljen, a u mislima nikad zaboravljen.

Tvoja supruga Draženka i kćeri Julija i Klaudija

TOMU KLENA 02. 11. 2008. – 02. 11. 2010. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog, supruga, oca i djeda

STJEPANA ŽNIDARIĆA 30. 10. 2006. – 30. 10. 2010.

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječni u nama.

Tvoja supruga i djeca s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV dragom sinu

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

MIRKU DVORSKOM

STJEPANA PONGRAČIĆA

Naše suze i bol ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitva uvijek će Te pratiti.

29. X. 2002. – 29. X. 2010.

Dani i godine prolaze od Tvog odlaska, a samoća, tuga i bol sve su veći.

Tvoji tata i mama

Supruga Ružica s djecom

SJEĆANJE

VLADIMIR MIŠAK

ZAHVALA

06. 11. 2009. – 06. 11. 2010.

povodom smrti naše voljene supruge, majke i bake

BOLNO SJEĆANJE

VILME OŠTREK rođ. KOŠĆEC

IVANA PODGORELCA

Hvala svima koji su joj pomogli u teškim trenucima bolesti, koji su je voljeli i zajedno s nama ispratili. Ljubav koju smo s njom dijelili, ostat će u našim srcima i sjećanju zauvijek.

06. XI. 2000. - 06. XI. 2010.

Dani prolaze, vrijeme se mijenja, a Tebe niotkuda nema. Otišao si nepovratnim putem. Zauvijek si s nama.

Uvijek si u našim srcima i mislima. mama, braća, sestre, šogor i šogorice

SJEĆANJE na

DRAŽENA VRČEKA 31. 10. 2009. – 31. 10. 2010.

Davorka, Damir, Andreja i Ines

Tugujući suprug, djeca, unuci i snaha *****

voljenoj supruzi

ZAHVALA

VILMI OŠTREK

U danima tuge nakon smrti mojeg supruga

Voli Te Tvoj Tonček

PETRA HUTINSKOG

*****

preminulog 20. 10. 2010. u 76. godini života

na dragog sina

DRAŽENA VRČEKA 31. 10. 2009. – 31. 10. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem.

Tvoji mama i tata

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

VILMI sin Damir

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj ujni

JOSIPI (PEPICI) MATIJAŠEC

Tvoji: supruga Jelena i kći Marina s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

Bit ćeš zauvijek u mom srcu.

SJEĆANJE

na dragog

najiskrenije zahvaljujem rodbini, susjedima i prijateljima na posljednjem ispraćaju mog Petra. Posebne riječi zahvale upućujem osoblju bolnice Klenovnik i dr. Hajduk. Veliko hvala susjedima Bašić. Zahvaljujem vlč. Mirku Kemivešu iz župe kapucina na ispraćaju dragog nam Petra.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV mami

Ožalošćeni: supruga Katica, sestre, šogorice, šogor, nećaci i nećakinje *****

U tišini vječnog mira, pratit će Vas moja zahvalnost, sjećanja i molitve.

VILMI OŠTREK

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoje srce kuca u meni.

Hvala Ti za sve lijepe godine koje smo proveli zajedno.

Ivanka

Voli Te Tvoja Vesna

Katica

52 Vaš kutak

02. studenog 2010.

Što čitati?

Hrvatski krimići

Pavao Pavličić, Stara ljubav, Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.

Iz Mozaika knjiga stigla nam je najava izdanja novih kriminalističkih romana hrvatskih autora, Pavla Pavličića i Gorana Tribusona. Nisam mogao stići pročitati, ali mogu potpisati i svojevrsnu bjanko preporuku, jer se radi o provjerenim majstorima. Neka ovo ujedno bude i preporuka za prethodne Pavlič ićeve vrhunske romane koji su obilježili mnoge mladosti, a istovremeno utrli put gotovo cijeloj sadašnjoj domaćoj književnoj produkciji. “Čelični mjesec”, “Večernji akt ”, “Slobodni pad”, “Koraljna vrata”, “Rupa na nebu” i mnogi drugi su jednostavno – nezaboravni.

zločesta

Vrtoglavica Cvjetni dom Dan mrtvih

Delirijum tremens v “kokošinjcu”

B

Piše: RADAR

I

mal je praf Zlatkec Vitezov kad je predi deset let, a morti i više, rekel da je pri nami parlament kak kokošinjec. Ne samo da je točno razmil di je onda došel nek je još to nazval blagim imenom. Kajti je denes parlament- kokošinjec stasal, kak bi to moj pajdaš poeta rekel, vu zverinjak vu kojem čudne spodobe hodiju, kričiju i mrčiju. Vu tom stacionaru za političku živinu, najviše je onih kaj živiju kak bubreg vu loju od penezi poreznih obveznikov, i svoje mandate ravnaju za povlaštene penzije.

Taj je i burgemajster Bjelovara samo na zamenama, dok je sedel na stolcu Đurđe vu parlamentu, dok je ona vu Vladi kakti delala, zbral tulko cajti zastupničkoga mandata da ve ima za lepu penziju. Neki vu parlamentu sediju i radi imuniteta.

Ima i onih kaj su kak del inventara. Med njimi su i matuzalemi i oni kaj bi se trebali iti malo otpočinuti. K psihijatru. Kajti vu zadnje vreme imaju prikazanja ili kad ih šiza prime, počneju baljezgati i larmati kojekakve pizdarije. Tak je i Vladeku pobeglo. Verbalno. I sline su mu letele. A ni bilo videti da je nekaj popil. Pa su neki konstaterali da već i trezni vu parlamentu delijum tremens imaju. Kaj je jako loše.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

udući da ovaj članak čitate nakon Dana mrtvih, ja kao vaša cvjećarka želim ga prokomentirati s vama. Varaždin ima izložbu cvijeća, koja se tradicionalno održala 15 puta. Cvjećarnica Zadravec i ja osobno u tih smo 15 godina sigurno bili najnagrađivaniji izlagači, no nažalost već nekoliko godina ne izlažemo na toj izložbi, jer se promijenilo mnogo toga pa ne nalazimo interes za sudjelovanje. No to svakako nije razlog da mi svojim dragim sugrađanima ne pokažemo vlastito umijeće, stoga zdušno tvrdim da je Dan mrtvih najljepša i najposjećenija izložba cvijeća u Varaždinu. S obzirom na to da sam odrasla s cvijećem, u obiteljskoj tvrtci od najranijih dana, doživjela sam i odradila preko dvadeset i pet Dana mrtvih i odgovorno tvrdim da građani Varaždina vole svoje pokojne, ponosni su na svoje groblje i sami organiziraju najljepšu izložbu cvijeća u gradu. Zato vas sve još jednom pozivam da ovih dana još poneki put prošećete varaždinskim grobljem, uvučete se među mnogobrojne aleje i nađete aranžman koji ste vi odabrali kao najljepši izložak. Ako i dalje želite uživati u cvijeću, pozivamo vas na svoju samostalnu izložbu, koju ćemo za naše drage Varaždince održati uskoro. O mjestu i vremenu izložbe pisat ćemo vam sljedeći put. o tada cvjetni pozdravi od Leticije

D

Goran Tribuson, Zbirka otrova, Mozaik knjiga, Zagreb, 2010.

Isti je slučaj s Goranom Tribusonom. Ako vam još nije dopala ruku “Zbirka otrova”, podsjetite se njegovih klasika kao što su, primjerice, “Snijeg u Heidelbergu”, “Ruski rulet”, “Povijest pornografije” i “Noćna smjena”, ili pak meni osobito dragih iskoraka poput “Potonulog groblja” ili “Sanatorija”. Prije krimića, Tribuson je davno pisao sjajne borgesovske priče, okupljene u zbirkama “Zavjera kartografa” i “Praška smrt”, a autor je i silno duhovitih autobiografskih zapisa “Rani dani” i “Trava i korov”.

Svestrani Tribuson je i scenarist genijalne serije “Odmori se, zaslužio si”.

Kako je napisala Mira Bičanić, “da nekim slučajem Goran Tribuson živi u Americi, imao bi farmu tik do farme Stephena Kinga”.

Denis Peričić

Vaš kutak 53

02. studenog 2010.

Sound Trek Jeremih All About You N

ovi album mladog Jeremiha u neku je ruku manje hitoidan od njegovog albuma prvijenca. Na prvo slušanje, nedostaje mu melodioznost kojom je bio krcat njegov prvi album. Svi se sjećate velikog hita “Birthday Sex” ili odlične “Rain Drops”? Ovdje Nenad NEMEC nedostaju takve stvari, NMC pa makar i pjesma u glazbeni producent/DJ stilu “My Ride” s prvog sound.regionalni@gmail.com albuma. Stoga ovaj album djeluje sporije i jednostavnije. ma tu klupskih stvari, primjerice suradnja s 50 Centom na “Dawn On Me”. A tu je i Ludacris na pjesmi “I Like”. I to je to od gostovanja.

Pjesme na ovom albumu nekako su jednostavnije. Nije da su loše. I dalje je tu moderna, fina, uhu ugodna produkcija. Ali ovaj album ne nudi ništa novo u smislu eksperimentiranja i igranja u produkciji. Tematika pjesama uglavnom se ne udaljava od ljubavnih odnosa i seksa. Od “Xs And Os” do “Waiter” tematika i štimung uglavnom su isti. “Holding On” je među kvalitetnijim pjesmama, a tu je i odlična “Sleepers” kao i mega sentiš “Love Dont Change”, koja zatvara ovaj album. Daleko od toga da je ovo loš i neslušljiv album ili da je ovo loš moderan R’n’B izvođač. Album djeluje fino kao cjelina i možete ga poslušati u jednom dahu. Samo bih volio da je malo hrabriji i s manje kompromisa, jer vjerujem da to ovaj izvođač može i treba.

I

U zanosu i kosa leti...

54 S raznih strana UDRUGA KALINKA

Ruska kuhinja u Međimurju

02. studenog 2010.

IVANEC Dodjela priznanja “Cvijet za ljepši grad” u 2010. godini

Grad - lijep kao slika U organizaciji Turističkog društva Ivanca dodijeljen velik broj priznanja za uređenje okoliša zgrada i okućnica, balkona i klijeti Piše: IVICA ZAMODA

Udruga ruskoga govornog područja u Međimurju „Kalinka“, koja objedinjuje pr ipadnike ruske manjine u Međimurju, pod pokroviteljstvom Međimurske županije i Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj organizira manifestaciju „Ruska kuhinja na međimurskom stolu“. Spomenuta priredba bit će održana 14. studenoga u Hotelu Spa Golfer u Svetom Martinu na Muri s početkom u 14.00 sati. Osim ponude raznovrsnih ruskih jela i pića, predviđen je i bogat kulturni program. Kako doznajemo, među uzvanicima su predstavnici Međimurske županije, Veleposlanstva, Savjeta za manjine, Ministarstva kulture, Ministarstva obrazovanja i ljudi koje cijene rusku kulturu i tradiciju. (jn)

!

Medeni Marli

stoga i bili bolji od drugih.

U kategoriji ustanova najuređenijim okolišem mogu se ponositi najbolji (od prvog do trećeg mjesta): Caritasov dom, OŠ Metela Ožegovića Radovan i ivanečki Željeznički kolodvor.

Od gospodarskih subjekata svoj okoliš najbolje su uredili Ivkom d.o.o. Ivanec, Tvornica obuće Ivančica d.d. i Veterinarska stanica Ivanec.

IVANEC - “Naš je grad najljepši na svijetu”, iskreno su se pred crtežima svojih vršnjaka, pohvalili 6-godišnji Elvis i 5-godišnja Ana sa svojim ocem Željkom Mašićem, članom Ivanečke rudarske čete.

U amfiteatru Srednje škole u petak, 22. listopada održana je u organizaciji Turističkog društva grada Ivanca svečana dodjela priznanja u svakogodišnjoj tuGrad sve ljepši rističko-ekološkoj akciji “Cvijet Okućnicama, najuređenijim za ljepši svijet” koja je ujedno od najuređenijih, pohvaliti se i segment globalnog mogu s punim pravom takoprojekta Hrvatske đer: Snježana Oćuršćak, turističke zajedRozalija Ribić i Regina Na nice - “Volim Kos. oj k s j i n Hrvatsku”.

Najefektnije su i župa n a č n Na župani Iva svo- svoju klijet pak i z a r nijskoj raziuredili Josip Vrček tom o ni Ivančani i Andrija Hojsak, su pri čak 6 su pr i tom a svojim su balkojili a j č osvojili čak nima ocjenjivački odli 6 odličja - priodbor zadivili: Jelemjerice Jasminka na Harjač, Tanja Lazar Maloić iskazala se i Vera Mendaš. najljepšom okućnicom u VaražU pr igodnom programu dinskoj županiji i i sad se može izvedbama glazbenih djela supodičiti priznanjem sa zlatnim djelovali su na gitari i violi otac i znakom, a grad Ivanec u kate- sin Darko i Danijel Rušec, dok je goriji manjih gradova dobiva u predvorju priređeno nekoliko zlatnu plaketu. primjerenih izložaba - PomoziStjepan Kozina, zamjenik mo prirodi, izložba učeničkih župana varaždinskog, uručio je radova OŠ Ivana Kukuljevića ovaj put priznanja najboljima u Sakcinskog u Ivancu te likovnih Ivancu. Bilo ih je mnogo i očito radova Dječjeg vrtića “Ivančije nije bilo lako odabrati one ca” u Ivancu. Sve je sudionike koji su se posebno istaknuli pa dodjele pozdravila postrojena

Marli je mladi mužjak srednjeg rasta. Meden i mio, vrlo umiljat, privržen i poslušan bio bi idealan ljubimac.

Ako Marli ima vlasnike, molimo ih da nam se jave u Udrugu Spas.

Udruga Spas 042/330-004

KONCERT U petak u sklopu programa “Anđeoski okusi”

Regional band za “Anđelinjak” Nakon nedavnog uspješnog nastupa u palači Herzer, svoj sljedeći koncert članov i Regional benda održat će već ovog petka.

Bit će to u poznatoj varaždinskoj kavani Grofica Marica s početkom u 20 sati, u sklopu priredbe Anđeoski okusi Prvog festivala slatkih

REZERVAT BIOSFERE

Regionalni park MuraDrava Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije u sklopu projekta Upoznavanje javnosti o nužnosti zaštite Regionalnog parka Mura- Drava, u utorak 9. studenoga s početkom u 9.30 sati organizira jednodnevnu stručnu konferenciju. Kako doznajemo od organizatora, tema će u ovoj prigodi biti „Regionalni park Mura-Drava, od ideje do rezervata“.

Predstavljanje istoimenog projekta koji financira resorno ministarstvo, održava se u kongresnoj dvorani zgrade pošte u Sv. Martinu.

Prijavnice za sudjelovanje i dodatne informacije zainteresirani mogu potražiti na www.medjimurska-priroda. info (jn)

Ivanečka rudarska četa.

Turistička zajednica besplatno je tijekom godine podijelila građanima dvije tisuće lončanica, zatim cvjetno oplemenila Friščićev mlin, vodenicu i okoliš u Margečanu, Staru školu u Salinovcu, bunare u Punikvama i Rajterovoj ulici, balkon Sveučilišta, most u Rajterovoj, a konstantno je vođena briga o kvalitetnom hortikulturnom uređenju grada na zadovoljstvo kako građana, tako i turista.

Na priređenu domjenku gastronomska ponuda bila je na tragu starinskih jela.

užitaka koji se održava u Varaždinu.

Regional band će nastupiti u punom sastavu i izvesti cjelovečernji program, uglavnom vlastite songove, ali i obrade poznatih pjesama Morissona, Dylana, Azre i drugih.

Cjelokupni prihod nami-

jenjen je za projekt “Varaždinski anđelinjak”.

Bit će to svojevrsna uvertira u predstojeće koncerte Regional banda u Novom Marofu, Čakovcu i drugim mjestima.

Regional band čine zaposlenici i suradnici 7Plus Regionalnog tjednika.

PRIGODNO Varaždinski trodnevni 2. Festival tikvi uoči Noći vještica

Bundeve strašne, k’o i hrvatska svakodnevica VARAŽDIN – Varaždinska tržnica možda i ne pamti godinu u kojoj bi tijekom listopada ponuda t ik v i, bundeva ili buča bila tako mizerna. Naime, kako doznajemo od gospođe Jelke Boromisa, slabom odazivu na ovogodišnji Festival tikvi uzrok su vremenske neprilike. Proizvođači spomenute poljoprivredne kulture tvrde i to da su im najveće i najbolje tikve – istrulile na njivama! No bilo ih je i više

nego dovoljno za uspješnu provedbu natjecanja varaždinskih osnovnoškolaca u izrađivanju raznih likova od tikvi koje je u četvrtak održano na varaždinskoj gradskoj tržnici. Ovaj, po nekima, atrofirani amerikanizirani običaj rezbarenja tikvi u koje se kasnije umetne svijeća, varaždinski osnovnoškolci iz 2., 5., 6. i 7. osnovne škole shvatili su ozbiljno. Njihov trud rezultirao je osebujnim „strašilicama“, a na kraju su

najkreativnijim tikvama proglašene one koje je napravila složna ekipa 6. osnovne škole. Za organizaciju ovog neobičnog festivala uz Gradsku je tržnicu zaslužna i Razvojna agencija Sjever DAN, a cijeli se događaj održava pod pokroviteljstvom Grada Varaždina. Cilj je popularizirati ovo povrće i zdrave proizvode koji se mogu dobiti od tikve. Dodajmo i to kako priredba ima humanitarni karakter pa je Uljara Zdravka

Presečkog organizatorima poklonila 100 bočica od 1 dl crnog – bučinog ulja koje su na tržnici prodavane po deset kuna. Festival je nastavljen u petak prezentacijom proizvoda od tikve, dok je u jutarnjim satima u subotu, kada na varaždinskom placu vlada velika gužva, proglašena najveća tikva. I sve to uz izložbu učeničkih radova te prigodnu glazbenu kulisu koju je osigurala limena glazba HŽ-a. (jn)

Vodič 55

02. studenog 2010.

Fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 4.11. do utorka 9.11. (u petak besplatne projekcije) ZAMJENA (romantična komedija) u 18 sati KARATE KID (akcijska drama) u 20 sati Petak, 5.11.

SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK u 16 sati

HNK VARAŽDIN Srijeda, 3.11., Velika scena BREZA u 19,30 sati Četvrtak, 4.11., Z. Rogoz FAMILIJA U PRAHU u 20 sati Nedjelja, 7.11., Velika scena DJEČAK IVEK I PAS CVILEK u 17 sati

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30), Četvrtak, petak (7,30 - 15,00), Subota (7,30 – 13,00) Četvrtak, 4.11. u 19 sati ALKOR, predstavljanje knjige Gordane Kokanović-Krušelj

MUZEJI

Ana Grgić - Jesenski pogled

VREMENSKA PROGNOZA

Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage „POVIJEST PISMA ZABILJEŽENA FILATELIJOM”, razgled do 7.11.

Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer “TEKUĆA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ”, razgled do 19.12 Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerija Zlati ajngel „MIRKO BRATUŠA”, izložba skulptura ljubljanskog autora, razgled do 14.11.

Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GRADSKA SPORTSKA DVORANA Subota, 6.11. u 19 sati JALTA, JALTA (mjuzikl) Nedjelja 7.11. u 20 sati ABBA THE CONCERT

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – TOPLIJE RAZDOBLJE VREMENSKA SLIKA: Do sada je bilo uglavnom hladnije od prosjeka, ali ovog tjedna čeka nas toplo vrijeme za početak studenog. Neće više biti ni jutarnjih mrazeva koji su prošlog tjedna bili česta pojava. Kiša je moguća u utorak, a zatim opet stabilnije i relativno toplo uz dosta sunčanog vremena. Vrijeme primjerenije početku listopada nego početku studenog. Podsjećamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 1.11.).

Kino FILMOMANIJA 3 (izbor iz programa) Četvrtak, 4.11. u 20 sati UJAK BOONMEE KOJI SE SJEĆA PROŠLIH ŽIVOTA (komedija) Petak, 5.11. u 20 sati KATALIN VARGA (triler) Subota, 6.11.

TURNEJA (komična drama) u 18 sati Nedjelja, 7.11.

GLASNIK (ratna drama/romansa) u 20 sati Ponedjeljak, 8.11. u 20 sati ČETIRI LICA (drama)

PROSTOR Subota, 6.11. u 20 sati SILHOUETTE, koncert

ROĐENI:

UMRLI

DJEVOJČICE

Stanko Keglević (79), Ivka Ničić (78), Anka Vršić (87), Justina Stočko (88), Marija Horvat Novosel (80), Milka Ptiček (85), Marija Kocijan (92), Katica Slunjski (82), Željkica Vincek (43), Zdravko Fošnar (59), Franciska Bencun (70)

Elena Posavec, Leona Hrubi, Tena Pintarić, Dorotea Horvat, Ivona Dvorski, Manuela Pocak, Sara Rogina, Iva Jeren, Tena Kišić, Andrijana Kovačen, Ida Vidaček, Katica Golubar

DJEČACI Rok Peharda, Sebastijan Šarić, Ivan Hraščanec, Lukas Ostroški, Ivano Katanec, Adam Semov, Krunoslav Njegovec, Ivan Lazar, Leonardo Kračić, Leon Vrbanić

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Petak, 5.11. u 20 sati u Graberju

OPĆA OPASNOST

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

TIHA OLUJA i LOUDER (predgrupe)

56 Zadnja

02. studenog 2010.

IMA I TOGA

HUMANO 12. dobrotvorna Kestenijada u Petrijancu

Svi su bili dobrodošli Ove godine za pečenje je pripremljeno 350 kilograma kestena, a bilo je i “fiša”...

PETRIJANEC – Da je dobro činiti dobro, itekako znaju žitelji općine Petrijanec, posebno oni koji nisu žalili uložiti svoje slobodno vrijeme i trud tijekom organizacije i subotnje provedbe 12. dobrotvorne Kestenijade.

Tako je i ove godine za sve posjetitelje upriličen raznovrstan zabavni program koji oko 15 sati svojom priredbom prvo otvaraju vrtićka i školska djeca te mladež.

Bogat program Slijedio je nastup KUD-a Petrijanec, odnosno tamburaša i folkloraša. Kako doznajemo od njihove voditeljice Katarine Kostanjevac, u Društvenom domu u Petrijancu 14 djevojčica i dječaka koji polaze vrtić ili pak osnovnu školu izvelo je plesno zahtjevnu koreografiju Međimurja. Bilo je i neizvjesnosti u Petrijancu.

No tek do proglašenja vlasnika najljepših balkona i okućnica; okupljene su dotle zabavile grupa Mysterion i Kr ijesnice- classic. A za salve smijeha i dobro raspoloženje publike možda je najodgovorniji bio Kristijan Petrović Kiki još jednom nadahn u to m iz ve d b o m g l a s ov i te Vicovizije. Treba znati, čitavo to vrijeme pod šatorom i oko njega na Trgu sv. Petra dobro se jelo. I

!

još bolje – pilo! Jer kako nam je otkrio Josip Bačan, predsjednik Općinskog vijeća, na 12. Kestenijadi lokalni proizvođači vina izložili su mošt, a u ponudi je bilo i više vrsta brižno njegovanih vina. I ne samo to.

Ove godine pripremljeno je 350 kilograma kestena koje je pekao i Vlado Kurečić, načelnik Općine. Pune ruke posla imali su predstavnici 5 mjesnih odbora na natjecanju u kuhanju graha te lovci – članovi LD Šljuka s pripremom srnećeg gulaša. Ribolovci su spravljali „fiš“, a aktivisti Caritasa petrijanečke župe pripremili su različite slasne autohtone proizvode. U glazbenom dijelu programa nastupil a je i zagrebačke pop - rock skupine „Drugi način“. (jn)

ABBA – The concert u nedjelju u Areni

VARAŽDIN - Jedan od najvećih i najzahtjevnijih ABBA showova diljem svijeta, ABBA - The concert izgarat će u nedjelju 7. studenog na pozornici u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Glazbenoscenski spektakl počinje u 20 sati s 13 umjetnika osvijetljenih reflektorima i 150minutnim vatrometom. Event

osvaja publiku fantastičnim bendom kao i solistima, koji pjevaju i plešu na istoj razini s legendarnim originalima.

To nikako nije još jedan obični covershow, nego gigantski live-doživljaj i savršen skok u 1979. godinu.

Više informacija o prilici koja se ne propušta potražite na: www.arena-varazdin.hr (jn)

Kao pravi policajci Sve hladniji dani i deficit u proračunu na ulice gradova i ceste manjih naselja u Hrvatskoj istjerali su kartonske policajce. Pravi je gušt pronaći ih kako mirni kao bubice sjede u automobilima tako da ih ni kiša ne može omesti

u poslu. Simpatični dvojac koji nikada ne spava, ne trepće očnim kapcima, ne traži godišnji ni slobodne dane u tjednu, ništa ne jede i ne pije, nedavno smo zatekli u Međimurju. Jesu li ovakvi policajci pravo olakšanje za hrvatski proračun – nije nam poznato, ali znamo da jadničci sigurno nisu olakšali novčanike kršitelja prometnih propisa. (jn)

NAJAVA + NAGRADA!

Opća opasnost u Graberju!

Poznati rockeri Opća opasnost stižu u sklopu svoje turneje “Uzalud sunce sja” i u Varaždin i to već 5. 11. u dvoranu Graberje. Predgrupe će biti varaždinski bendovi Tiha oluja i Louder. Regionalni tjednik u suradnji s Udrugom mladih V.U.K. dvoje najbržih koji dođu u četvrtak u redakciju Regionalnog tjednika nagrađuje besplatnim ulaznicama.

Cijena karte je u pretprodaji 50 kn te se mogu kupiti u Caffe baru Lavra, dok će na ulazu u dvoranu u petak biti po cjeni od 60 kn.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović