RT_344

INTERVJU Dr. Ivan Grubišić, sociolog i svećenik o smislu slavljenja Božića i vjeri MARTINA TOMČIĆ MOSKALJOV

RAZOČARANJE

Jedva čekam Božić i pripremu slasnih kolača

Tvornica BBS za oporabu PET ambalaže u stečaj

Stranica 59.

Stranice 6.-7.

Stranica 25.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 344 :: 21. prosinca 2010. :: www.regionalni.com

POMOZIMO Peteročlana obitelj koja pomaže drugima sama treba pomoć

U 21. stoljeću bez vode i kupaonice Obitelj Kukec iz Gornje Voće ima samo poljski zahod, a za pranje i kuhanje koriste kišnicu Stranice 2.-3.

STRAH U BREZJU

ZLATNO DOBA

Već dva puta pod vodom

Vera Kuntner: Sretnom me čini i sunčani dan!

Stranica 16.

Stranica 8.

POŠTAR BRANKO BABIĆ

Zbog penisa na operaciju godišnje do 40 dječaka

SVESTRANI IVICA KOLAREK

Serviser, mlad ili star, mora popraviti kvar!

Stranica 14.

Stranica 10.

DJECA UNIJELA BLAGDANSKI DUH U MUZEJ OPREZ ZA BLAGDANE

Pirotehnika nije igračka i ne treba djeci Stranice 28.

Jelku kitili kao što su radili naši stari Stranica 37.

Gdje je nestala božićna pošta?

Nekad je bio potreban rad u dvije smjene kako bi se predale čestitke, dok se danas slabo šalju Stranica 12.

EKSKLUZIVNO

Tko je veliki varaždinski Valentino?

Stranice 48.-49.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Mali ljudi velikog srca i hrabrosti

21. prosinca 2010., br. 344

POMOZIMO Peteročlana obitelj Kukec iz Gornje Voće pom

S tri kćeri žive b vode, kupaonic

B

arem na kratko, makar samo jedne večeri, nacija se ipak sjetila njih, običnih malih ljudi velikog srca i hrabrosti koji su nas tijekom ove godine zadivili i zadužili svojom iskrenom humanošću i dobrotom… U Zagrebu su im uručene nagrade Ponos Hrvatske, a priče o dobitnicima nikoga nisu, niti mogu ostaviti ravnodušnima. Sjećate se mladića Domagoja Jankulja, Branimira Miletića i Siniše Škrinjarića koji su nesebično pružili pomoć teško ozlijeđenom Marku Pavkoviću, satniku HV-a, u prometnoj nesreći? Vjerojatno ste zaboravili na poplavu u Gornjem Kosinju kada su Damir Prša, Ante Delač i Josip Pintar čamcima spašavali ljude od nabujale vode dok je liječnik Bojan Glažar uzeo slobodne dane kako bi mogao pomoći unesrećenima.

Podsjećam vas i na Varaždinku Silvanu Novak koja je u 16. mjesecu trudnoće oboljela od leukemije. Liječnici su joj preporučili da pobaci, ali ona nije htjela i unatoč opakoj bolesti rodila je sina. Godinu i pol nakon poroda Silvana je shrvana teškom bolešću umrla. Ponos Hrvatske su i Marko Tomić i Ivan Mrkić koji su spasili vozača iz gorućeg vozila koje je eksplodiralo nedaleko Biograda. Vozač kojem su spasili život nije im rekao ni hvala. Da čovjek ne povjeruje. Ali, eto, i takvih ima. Nažalost. a kraju, poštovane čitateljice i čitatelji, svima vam od srca želim čestit i miran Božić u vjeri da ćete i vi ovih blagdanskih dana, svaki na svoj način i prema mogućnostima, pomoći siromašnima, bolesnima, nemoćnima, nezaposlenima…

N

ne am smatr im ln a ij c se so m, već slučaje m koji o čovjek treba no t u tren e ć - kaž o m po n Marija Unatoč teškom životu, Katica i Marijan Kukec te njihove kćeri vesele se Božiću jer imaju jedni druge

Imamo samo poljski zahod, dok za vodu koja nam treba za pranje i kuhanje koristimo kišnicu, koju skupljamo – ispričali su Marijan i Katica Kukec Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kao i svake godine za Božić, Katica Kukec će zajedno sa svojom obitelji, suprugom Marijanom i tri kćeri, Patricijom (2,5), Lucijom (3,5) i Marijom (11,5) okititi jelku, ispeći kolače i domaći kruh uz pjesmu i veselje. Jer, Božić je u toj obitelji koja živi u kućici u Gornjoj voći, svetinja.

Nemaju vode Krivudav put kroz brege voćanskoga kraja vodi do ove skromne peteročlane obitelji koja nesebično pomaže drugima, što su potvrdili u varaždinskom Bedemu ljubavi.

- Uvijek su rado svima pomagali, a sada su se našli u situaciji u kojoj je pomoć potrebna njima – doznali smo od

predsjednice Bedema ljubavi Renate Pocedulić.

Doista, peteročlana obitelj živi u staroj kućici na Đurkovom brijegu u voćanskom kraju. U skromnom zdanju samo su tri sobe, a majka, otac i troje djece nemaju ono bez čega mnogi ne bi mogli zamisliti život - zahod, kupaonicu ni vodovod.

- Imamo samo poljski zahod, dok za vodu koja nam treba za pranje i kuhanje koristimo kišnicu, koju skupljamo. Prije smo znali vodu, koju bi nam dovezli vatrogasci, platiti, a za to sada nemamo novaca – ispričala je Katica u kuhinji svog doma, u kojoj je u velikoj posudi grijala vodu na šparetu za drva.

Svakodnevno peče kruh jer je prva trgovina kilometrima daleko i brine se da njezina obitelj ima topli ručak, za koji zajedno

sjednu nakon što se Marija vrati iz škole do koje najčešće pješači u društvu svoja dva psa 2,5 kilometara daleko.

Katica je trenutno na poro-

u

vijek misliš da drugome pomoć više treba i pitaš se zašto da je ja tražim diljnom sa svojom trećom kćeri Patricijom, dok je njezin suprug Marijan, iza kojeg je teška operacija grla, od početka prosinca ove godine nezaposlen - Ove godine radio sam po terenima u Njemačkoj. Želio sam zaraditi novac kojim bismo platiti priključak za vodovod i u kući uredili kupaonicu i sanitar-

ni čvor kako bismo svi zajedno bolje živjeli, međutim, istekla mi je viza i morao sam se vratiti – ispričao je Marijan.

Katica je po struci trgovac. I kad bi pronašla posao, trenutno ne može ići raditi jer nema tko čuvati djecu.

- Prvi vrtić je kilometrima daleko odavde, a Patriciju i Luciju ne mogu ostaviti same kod kuće, niti brigu o njima povjeriti najstarijoj kćerki Mariji, koja ima svoje obaveze – rekla je.

Uz težak život na voćanskim bregima, peteročlanu obitelj dodatno opterećuje kredit, koji su podigli kako bi trošnu kućicu koju je Marijan nasljedio osposobili za pristojan život.

- Kad smo došli ovamo, sve je bilo zapušteno. Nekako smo uredili tri sobe i stvorili na ovom brijegu, “Bogu iza nogu”, dom.

Obećala da će pomagati drugima

Marija i Lucija Kukec

Život obitelj Kukec nije mazio. Katica, rodom iz Gline, za vrijeme rata s roditeljima je ostala na cesti bez ičega.

- Onog dana kad se to dogodilo zavjetovala sam se da ću pomagati drugima – rekla je.

Marijan, dijete bez roditelja, iz rodnog je voćanskoga kraja otišao trbuhom za kruhom. Nakon što su se

upoznali, Katica i Marijan zajednički život započeli su u Velikoj Gorici. Marijan je radio po gradilištima te u pekari, no nakon što se razbolio prije nekoliko godina i bio na operaciji grla, više ne može raditi kao pekar. Kada se oporavio od operacije, ponovno je počeo raditi na gradilištima, a ove godine do

1. prosinca radio je po terenima u Njemačkoj.

U vrijeme kada je Marijan obolio, supružnici su se već iz Velike Gorice, gdje su bili podstanari i više nisu mogli izlaziti na kraj s visokim životnim troškovima, vratili u njegov rodni voćanski kraj gdje je on imao kućicu u kojoj sada žive.

Aktualno

21. prosinca 2010., br. 344

maže drugima, ali sada oni trebaju pomoć

bez pitke ce i zahoda OPĆINA Dirnuti pričom obitelji Kukec

Načelnik Jurgec: Stiže računalo za Mariju!

Marija, koja pohađa školu u Donjoj Voći, jedina u razredu nema računalo.

- Preko Bedema ljubavi dobili smo računalo koje smo koristili godinu i pol. Bilo je staro i jednostavno se “dodošlo” – ispričala je Katica, ne mogavši suspregnuti suze.

Ispričala je kako je njezina najstarija kći vrlo kreativna, svestrana i maštovita, a osim što je odlična učenica, piše pjesme i dosad je nastupala na brojnim priredbama.

- Profesor joj kaže kako je šteta što nema računalo jer je uspješna u informatici.

Dok ostali učenici dok stignu “surfaju” po Facebooku, moja Marija pretražuje stranice na internetu o povijesti i zemljopisu, koji je strašno zanimaju. Onda dođe kući

Sve ovo što vidite napravili smo sami, vlastitim rukama. Raščistili smo i okoliš kuće, uredili mali vrt i prostor u kojem uzgajamo svinje i zečeve. Srećom, u hrani ne oskudijevamo, premda je s 1.600 kuna mjesečno koliko nam ostaje, s obzirom na to da nam je račun blokiran zbog kredita koji ne možemo plaćati, teško preživjeti duge zimske mjesece i poplatiti sve račune koji redovito stižu – ispričao je Marijan.

Isključen telefon Obitelji je prošli tjedan isključen i telefon, jer nemaju novaca da plate račun. Sada ih neće moći dobiti ni malobrojni susjedi ovoga kraja odsječenog od ostatka svijeta, koji ih nerijetko zovu i traže pomoć.

- Nikad nam nije bilo teško pomoći drugima. Život u ovim krajevima nije lak. Uvijek smo tu kada naši susjedi, stariji ljudi koji nemaju nikoga, trebaju

prijevoz do liječnika ili im treba otići po lijekove. Da nemamo automobila, bili bismo potpuno odbačeni - ispričala je Katica.

!

Marija najčešće do škole pješači 2,5 kilometara, a po putu na nju paze naši psi

Kad su se doselili u ovaj kraj, pobrinuli su se i za susjedu, staricu koja je u teškim uvjetima živjela s dvoje svoje unučadi, da dobije socijalnu pomoć.

- I o toj djeci smo se brinuli, jer nisu imali nikoga. Sada su, srećom, zbrinuta – otkrila je.

Bez obzira na tešku situaciju kojoj su se trenutno našli, radosni su jer imaju jedni druge.

- Mnogi koji bi se našli u takvoj situaciji pokleknuli bi, podlegli alkoholu i nasilju, ali moja obitelj je predivna i ponosna

i kaže: “Znaš tata što sam danas pročitala?”, pa zajedno o tome razglabaju – ispričala je Katica.

Ta je činjenica ganula i Krunoslava Jurgeca, načelnika Općine Donja Voća.

- Računalo ću već danas osobno naručiti, tako da će ga imati možda već za Božić, a najkasnije do Nove godine – najavio je Jurgec u petak.

Općina je obitelji Kukec, doznajemo od Jurgeca, dosad samo pomogla tako što je sufinancirala školu plivanja za Mariju. - Riječ je o obitelji koja nikad dosad nije tražila nikakvu drugu pomoć, a prema mojim saznanjima, doista teško žive – rekao je Jurgec te najavio kako će obitelj Kukec s Đurkovog brijega osobno obići.

sam što ih imam. Ne bih ih mijenjala da mi netko da najljepšu vilu na svijetu – sa suzama u očima ispričala je Katica.

Njezinom suprugu Marijanu sve to teško pada, kao i situacija u kojoj su se spletom nesretnih životnih okolnosti našli njegovi najdraži.

- Ne smatram se socijalnim problemom, već čovjekom koji trenutno treba pomoć. Uvijek misliš da nekome više treba i govorim sam sebi: “Pa što ću ja uopće tražiti?” Nažalost, trenutno smo u takvoj situaciji da nam je pomoć dobrih ljudi doista potrebna – rekao je Marijan.

Unatoč svim neprilikama koje su ih snašle, vesele se ovogodišnjem Božiću. Možda nemaju sve što i druge obitelji, ali imaju jedni druge.

- Djeca će dobiti poklone od Bedema ljubavi, a Marijan i ja kao i uvijek smislit ćemo nešto i pod bor staviti sitnice za svoja tri anđela – rekla je Katica.

POMOZITE Želite li pomoći skromnoj obitelji Kukec s Đurkovog brijega u Gornjoj Voći, možete to učiniti uplatom na njihovu štednu knjižicu otvorenu pri Hrvatskoj poštanskoj banci na broj 9203905055.

3

UOČI BOŽIĆA Biskup i ove godine uputio božićnu čestitku

Mrzljak: Neka nas Božić obnovi Neka nas ovogodišnji Božić obnovi da možemo biti bolji ljudi, prihvatimo Isusa u svoj život i da zajedno s njim “rastemo u dobi i mudrosti” – poručio je vjernicima Varaždinske biskupije u svojoj božićnoj poruci biskup monsinjor Josip Mrzljak.

Dostojanstvo Poruku objavljenu na internet stranicama Varaždinske biskupije monsinjor Mrzljak započinje riječima pape Leona Velikog: “Kršćanine, upoznaj svoje dostojanstvo!”, kojom on poziva vjernike da u svjetlu Božića gledamo čovjeka u njegovom punom dostojanstvu.

- Na koji način onda možemo upoznati dostojanstvo

čovjeka? Kako možemo upoznati dostojanstvo začetog, ali još nerođenog čovjeka?!

Kako možemo upoznati dostojanstvo djeteta, mladića, djevojke, muža, žene, obi-

m

ogu li nam o tom dostojanstvu nešto reći borci za prava čovjeka, liječnici... telji, dostojanstvo čovjeka koji nosi križ svoje slabosti, svoje bolesti, svojeg umiranja? Mogu li nam o tom dostojanstvu nešto reći borci za prava čovjeka, možda liječnici, znanstvenici, parla-

mentarci koji donose zakone, najumniji ljudi koji žive na kugli zemaljskoj?! Možemo li upoznati dostojanstvo čovjeka bez svjetla betlehemskog Djeteta? - pita se varaždinski biskup.

To dostojanstvo, navodi u božićnoj poruci, donosi Isus svojim rođenjem u Betlehemu.

- To dostojanstvo nudi Bog čovjeku utjelovljenjem svoje riječi. Na poseban način pozvani smo mi kršćani upoznati svoje dostojanstvo primajući nebeskoga gosta u sakramentima, u euharistiji.

To je najintimniji susret koji nas preobražava i koji nas čini novim ljudima – u božićnoj poruci istaknuo je uz ostalo varaždinski biskup.

PUČKA KUHINJA Osiguran ručak za Badnjak i Božić

U pučkoj kuhinji trenutno se hrani 269 ljudi

Sve više ljudi hrani se u pučkoj kuhinji Pripremili smo i 150 paketa koje smo uoči Božića već počeli dijeliti najsiromašnijim obiteljima – najavio je Šola Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Zahvaljujući donatorima, korisnici pučke kuhinje Caritasa Varaždinske biskupije imaju osiguran ručak za Badnjak i Božić.

Susret obitelji s petero i više djece Na području Varaždinske biskupije je i 230 obitelji s petero i više djece, za koje će se 15. siječnja iduće godine održati već tradicionalni susret.

- I za njih smo pripremili pakete, pa će tako svaka obitelj, uz ostalo, dobiti vreću brašna te sredstva za čišćenje – najavio je Ante Šola, ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije.

Božićni odojak - Već tradicionalno ručak za Badnjak omogućavaju nam svojim prilozima članovi Rotary cluba, dok su se za božićni ručak pobrinule dvije obitelji iz Gole koje su nam donirale četiri odojka - doznali smo od Ante Šole, ravnatelja Caritasa Varaždinske biskupije.

Mnogi su se u ovo predblagdansko vrijeme sjetili pučke kuhinje, u kojoj je ove godine pripremljeno 88.000 toplih obroka. Sve je više korisnika, a na popisu ih se trenutno nalazi 269.

- Od dijela namirnica koje smo dobili pripremili smo 150 paketa, koje smo već počeli dijeliti najsiromašnijima.

Zahvaljujemo svim donatorima koji nas prate cijelu godinu, župama i župnim Caritasima, obiteljima i pojedincima iz Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske županije, kao i vrijednim volonterima. Mnogi

u

pučkoj kuhinji ove je godine pripremljeno ukupno 88.000 obroka od njih sjetili su se siromašnih, no u ovim teškim vremenima svaka je donacija dobrodošla – poručio je Šola.

Upravo zahvaljujući donatorima Caritas Varaždinske biskupije u ovoj je godini na razne načine pomogao mnogima.

Podijeljene su 83 tone razne robe, siromašnim obiteljima pomoglo se u plaćanju režijskih troškova, za što je potrošeno 482.000 kuna, a podijeljeno je i ukupno 1.340 obiteljskih paketa u kojima se nalazila hrana i higijenske potrepštine.

Invalidnim osobama ove su godine donirana 21 bolesnička kreveta, 35 invalidskih kolica, 24 hodalice, 550 paketa pelena za odrasle i 20 pari štaka.

Već osam godina stipendiraju i studente iz siromašnih obitelji.

4

Aktualno

21. prosinca 2010., br. 344

Sedam dana

DOZNAJEMO Dom zdravlja planira otvoriti novu ambulantu

Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

(Ne)pravedna zemlja 14. 12.

Cijena naftnih derivata postigla najvišu cijenu ove godine zbog rasta cijena na tržištu Mediterana, objašnjavaju u INI s čijim se dionicama opet počelo trgovati na burzi. Karamarko u Srbiji najavljuje da nakon Sanadera slijede nova uhićenja, a u susjednom Kosovu suočeni su s tvrdnjama da i njihov premijer ima račune vani, ali od preprodaje organa.

15. 12.

Usprkos svemu, banke u Hrvatskoj i dalje posluju profitabilno. Kako i ne bi kad porast loših kredita, koje su sami odobrili, kompenziraju podizanjem kamata koje su ionako osjetno više nego u EU. A tu je prvi put potpuno izliječen oboljeli od HIV-a, tvrde njemački znanstvenici.

16. 12.

Dok se otkrivaju tajni računi Sanadera u inozemstvu s milijunskim iznosima, izračunato je da je svaki Hrvat dužan 168.100 kuna, što je gotovo 15 posto više nego prije godinu dana. Apsolutni rekord u rastu javnoga duga bio je sredinom godine. Bravo za ministra koji bi trebao, uz ostalo, razjasniti i navode o pogodovanju, odnosno uništavanju nekih tvrtki, poput BBS-a.

17. 12.

Zbog sumnje u pranje novca, Austrijanci pokrenuli istragu protiv Sanadera koji tako ostaje u pritvoru.

Za razliku od njega, osnivač WikiLeaksa ipak će na slobodi čekati postupak za izručenje Švedskoj.

18. 12.

Novac je za Fimi Mediju izvlačen čak i iz MUP-a, i to 17 milijuna, zahvaljujući Kirinu. Slučaj Sanadera prilika da se preispita i uloga aktualne premijerke i svih ostalih članova Vlade, upozorava Josipović. A talijanski premijer uspio je opstati, što je dodatno razbjesnilo studente koji prosvjeduju zbog kresanja novca sveučilištima koji se pokušava staviti na poduzetničke noge.

19. 12.

Tvrtke povezane s vrhom HDZ-a, njih 11 koje su do 2003. Bile beznačajne, od 2004. do 2009. u poslovima s državom prihodovale su 6,4 milijarde kuna. Sinove dužnosnike državne tvrtke angažiraju gotovo sve, od nabave poslovnih darova pa do produkcija. Novac se izvlačio i iz Hrvatskih voda, a u tome navodno sudjelovala i glavna revizorica zadužena za nadzor.

20. 12.

Na pritisak EU, nakon Sanadera odlazi i Đukanović. Međutim, kako upozorava Josipović, Hrvatska još nije pravedna zemlja jer je još uvijek previše onih koji su se napljačkali, a nisu odgovarali, kao i onih koji su siromašni i nemaju elementarne uvjete. No tko će to promijeniti?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Dr. Davor Fara i dr. Zoran Pitner podijelili bi kartone postojećega ginekološkog tima, a mogli bi upisati ukupno 7.500 novih pacijentica

Novi ginekološki tim na čelu s dr. Farom?

Odobri li HZZO novi tim u Varaždinu, Dom zdravlja će, nakon dr. Pitnera, zaposliti i dr. Faru. Međutim, zbog kaznenog postupka i taj će ugovor biti na određeno Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Vraća se i doktor Oskar Kirchbaum!

U Varaždinu bi mogao početi raditi još jedan ginekološki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Ivan Crnković od Hr vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje već je zatražio suglasnost za rad novog tima, a nada se da će odgovor iz HZZO-a stići do kraja ove godine.

Dom zdravlja Varaždinske županije za rad u ginekološkoj ordinaciji u Ludbregu najvjerojatnije će angažirati dr. Oskara Kirchbauma, koji je dugo godina kao bolnički ginekolog skrbio o pacijenticama ludbreškog

Treći odustao Nositelj toga ginekološkog tima bio bi dr. Davor Fara, koji je uz dr. Zorana Pitnera jedan od trojice specijalista ginekologa koji se javio na natječaj Doma zdravlja. Treću molbu poslao je liječnik koji je zaposlenik Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije, ali je on odustao od natjecanja za novo radno mjesto.

Doznali smo to od Ivana Crnkovića, koji je pojasnio da o rezultatima natječaja nije želio javno govoriti prije nego što stigne odgovor iz HZZO-a o novom ginekološkom timu. Naime, upravo o tome, pojašnjava, ovisi kakav će biti status dr. Fare.

- S dr. Zoranom Pitnerom potpisali smo ugovor o radu,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

i to na određeno vrijeme, a s dr. Farom ugovor o djelu na temelju kojeg je i mijenjao

n

ovi tim je itekako potreban, no kako će dugo raditi ovisi o sudskoj presudi dr. Pitnera dok je bio na bolovanju. Ugovor o radu sklopit ćemo ako će HZZO dati suglasnost za novi ginekološki tim – pojašnjava Crnković.

Pritužbe žena Novi ginekolog je itekako potreban: u Varaždinskoj županiji potrebno je 13 ginekoloških timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a radi ih

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

tima. - Dr. Kirchbaum je u mirovini, pa bismo s njim potpisali ugovor o djelu – rekao je Ivan Crnković.

Koliko bi dugo radio ovisi o tome kako će završiti kazneni postupak na varaždinskom Općinskom sudu.

samo devet.

Najveći problem je u Varaždinu, jer od pet timova samo dr. Slavko Keretić može upisivati nove pacijentice, dok svi ostali imaju maksimalan broj od 7.500 osiguranih osoba ili čak više od toga.

- To je veliki problem, jer se pacijentice, posebice one mlađe dobi žale da nemaju mogućnost izbora primarnoga ginekološkog tima. To bismo riješili novim timom, koji bi radio u istoj ordinaciji kao i tim dr. Pitnera, ali u suprotnoj smjeni. Naš prijedlog je da kartone pacijentica postojećeg tima podijelimo na dva tima, koji bi onda mogli upisati ukupno 7.500 novih pacijentica – rekao je Crnković.

Odobri li HZZO novi tim, u Varaždinu će zdravstvena

zaštita žena biti daleko bolja i kvalitetnija, jer je djevojkama starijim od 15 godina koje su spolno aktivne ginekolog teško dostupan, na što smo već upozorili.

Međutim, pitanje je hoće li dr. Pitner i dr. Fara moći ostati nositelji tih timova.

Poznato je da se protiv njih vodi kazneni postupak na Općinskom sudu u Varaždinu.

- Upravo zbog toga s dr.

Pitnerom potpisali smo ugovor na određeno vrijeme, jer smo se na taj način željeli zaštiti u slučaju da im Hrvatska liječnička komora oduzme licencu za rad. Međutim, sudski postupak je u tijeku i ne možemo ništa prejudicirati. Sada je najvažnije to da osiguramo kvalitetnu zdravstvenu skrb za žene – istaknuo je Crnković.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

voditeljica prodaje

Dragutin Kliček

zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

21. prosinca 2010., br. 344

Aktualno

5

6

Intervju tjedna

21. prosinca 2010., br. 344

OTVORENO Dr. Ivan Grubišić, uvaženi sociolog i svećenik iz Splita o smi

Osnovna poruka Božića Mi smo bolesni, kao razmažena djeca, kojima treba zadovoljiti svaku želju da bi navodno bila sretna. A to je put k promašenosti življenja Piše: GORDANA IGREC

Ako je božićna jelka već pripremljena da zasvjetluca na tihu noć, a riba za Badnju večer spremno čeka uz puricu i mlince koji će se naći na božićnom stolu, i još vam preostaje jedino žurba oko kupovine poklona koji će čekati najmilije ispod božićnog drvca, u tom slučaju još jedino preostaje da zastanete, predahnete i da se s pravom pitate: zašto slavimo Božić?

Koji je smisao slavljenja Božića, jesmo li uistinu vjernici i kršćani ili samo poštujemo po navici rituale, koliko je Crkva spremna u današnjem svijetu ponuditi odgovore na pitanja, nedoumice, smisla i besmisla čovjekova postojanja i pružiti čovjeku ruku kad su posrijedi njegove materijalne potrebe, ali i duhovna previranja?

Poruka Božića O svim tim nedoumicama razgovor za Regionalni tjednik vodili smo s dr. Ivanom Grubišićem, uvaženim sociologom i jednako tako uvaženim svećenikom iz Splita koji je bio inicijator i jedan od utemeljitelja Hrvatske akademske udruge Split - čovjek nadasve. Udruga je osnovana 1993. godine od grupe istaknutih akademskih građana Splita. Svoj program rada definirali su kroz četiri točke: poštovanje ljudskog dostojanstva svake osobe, kulturu slobodnog i ravnopravnog dijaloga, pravo na različitost svake osobe i zajedništvo među ljudima bez obzira na svjetonazor, etničku ili drugu pripadnost.

Trenutno je don Ivan Grubišić predsjednik Udruge i glavni voditelj tribine Suvremeno društvo i duhovnost.

Inače je iza njega uvažavajuća akademska karijera: predavao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na Institutu za katehizaciju, na Hrvatskim studijima, na Teološko-katehetskom institutu pri Bogosloviji u Splitu te na Pomorskom i Filozofskom fakultetu u Splitu. Održao je cijeli niz predavanja u svim našim većim, a i manjim urbanim sredinama. Sada je umirovljen, ali ne i manje angažiran u društvu u kojem se bori za življenje Kristovog nauka na Zemlji. Što slavimo Božićem?

Na Božić slavimo Isusovo rođenje, Isusov rođendan.

Sam Isus nije slavio, koliko nam je poznato, svoj ro-

đendan, a ni prve kršćanske zajednice nisu ga slavile. On nije ni tražio da ga se slavi, jer „sva slava pripada Ocu.“

Samo a djelim se po ju pravi a n z prepo ni, a ne a ć š r k ome po on ko a što i k e o v go r

Zajedništvo Tek kasnije poslije Konstantinova edikta 313. godine, kad je kršćanima dana sloboda življenja njihova kršćanstva, počeli su se slaviti razni događaji iz Isusova života pa tako i njegov rođendan povezan s poganskim slavljenjem rađanja boga sunca. Oko toga tijekom povijesti, osim liturgijskog slavlja u zajednicama vjernika, nastali su brojni narodni običaji tako da se Isusovo rođenje i ne spominje kao nešto značajno i bitno. Prvenstveno se slavilo obiteljsko zajedništvo, palile su se vatre, davali darovi, išlo u posjete itd. Danas slavimo narodne i religijske običaje, a ne Isusov rođendan koji ni u svijesti vjernika ne zauzima istaknuto mjesto.

Od kada se Božić svetkuje u Europi i u svijetu, a od kada u Hrvatskoj?

Sigurno je da su Hrvati prihvaćajući vjeru od Rimske crkve prihvatili i slavljenje Božića, a taj je proces trajao dva stoljeća. Otkad su primili kršćanstvo kroz dva stoljeća od 7. do 9. stoljeća poslije Krista.

Koja je osnovna poruka Božića?

Osnovna je poruka da Bog ljubi čovjeka i da je radi nas ljudi postao čovjekom. Isusovim rođenjem pokazalo se „čovjekoljublje Spasitelja našega.“ Tu ljubav Isus želi da ljudi prihvate i na taj način svjedoče da su Isusovi učenici i djeca Božja. Bogu smo slični na više načina, a posebno po slobodnoj i djelotvornoj ljubavi prema bratu čovjeku. Crkva je ta koja bi trebala biti prepoznata kao zajednica braće i sestara koja se prihvaća i uzajamno pomaže, a ne šutljiva masa koja samo obredno iskazuje svoje kršćanstvo. Kršćanstvo se treba utjeloviti u život vjernika kao što se Isus utjelovio i postao čovjekom.

Sve drugo je neuvjerljivo i kontraproduktivno.

Komercijalizacija Je li se Božić nekad u našem narodu svetkovao prikladnije, skromnije i duhovnije nego u današnje moderno vrijeme?

Mi živimo u svijetu neprestanih promjena. Vrijeme niti možemo gurati da ide brže niti ga možemo vraćati

Dr. Ivan Grubišić

u prošlost. Naravno da se i slavljenje blagdana s vremenom mijenja, ali bi bit poruke blagdana uvijek trebala biti življenjem potvrđena i prihvaćena.

Koliko smo kao narod podlegli komercijalizaciji Božića?

Komercijalizacija je civilizacijski proces i nije ju moguće lako zaustav it i.

Ona se mora ispuhati, pokazati svoju ispraznost da bi čovjek promijenio određenu naviku u svom životu.

Buru s Velebita ne možemo metlama zaustaviti. To je nemoguće, što ne znači da

sve novo treba prihvatiti, a sve „staro“ odbaciti. Tu je potrebna mudrost izbora i primjer odgovornih.

Jesmo li zaboravili kao društvo Kristovu poruku da će “lak še deva kroz ušicu igle nego bogataš u kraljevstvo nebesko”?

Malo je onoga u mom životu i u životu mnogih tzv. kršćana po čemu bi nas drugi mogli prepoznati da smo Isusova ispružena ruka, dobro i plemenito srce, da živimo kao kruh za druge.

Jer Isus je upravo prošao zemljom „čineći dobro!“ Što zapravo znači poru-

ka: “Blago siromašnima duhom, jer njihovo je kraljevstvo nebesko? Čovjek je biće želja, uglavnom materijalnih i tjelesnih, a to je to siromaštvo, jer gladnu dušu ni najbogatiji stol ne može nahraniti kao što ni okićen stol ne može nahraniti nazočne oko stola ako nema hrane. Mi smo bolesni, kao razmažena djeca kojoj treba zadovoljiti svaku želju da bi navodno bila sretna. A to je put k promašenosti življenja. Naime, dva su puta do sreće: jedan dug i nezvjestan, ukoliko nam svi i sve mora poslužiti da mi bu-

demo sretni, a drugi je put kratak i siguran kad, naime, drugome činimo dobro.

Kako se ona može povezati s “prostodušnim i jednostavnim te radosnim srcem” koje slavi Božić?

Samo se po djelima prepoznaju pravi kršćani, a ne po onome što i kako govore, po običajima ili samo obredima, pa čak ni sakramenti ne mogu zamijeniti konkretno življenje, ali bi trebali biti znakovi novoga življenja i prihvaćanja života, kako nas je to naučio Isus.

Kardinal Bozanić prije nekoliko godina upozoravao

Intervju tjedna

21. prosinca 2010., br. 344

7

islu slavljenja Božića, ulozi crkve i vjere i dilemama modernog čovjeka

a je da Bog ljubi čovjeka je na “grijehe struktura”, a vi ste upozoravali na “krizu iz koje ima izlaza, samo se valja potruditi iskreno”. Što ste pod time mislili?

Treba raditi na sebi da se dogodi zrela, odgovorna i radosna osoba. Taj proces događanja osobnosti, pa i kršćanski, jest jedan proces koji ne traje „dugo“, nego dok smo živi. Ne radi se o velikoj vjeri kad sve prepuštamo Bogu, a mi ni da bi prstom makli. To je praznovjerni i magijski pristup.

Pr idajemo li dovoljno pažnje duhovnoj dimenziji Božića i poruci slavljenja skromnosti, strpljivosti, ljubavi i svih ostalih vrlina koje polako nestaju iz društva?

Očito je da smo daleko od takvog shvaćanja skromnosti štalice gdje se Isus rodio i načina njegova skromnog življenja. Posebno smo daleko od njegova nasljedovanja na Križnom putu. Znam da je teško odoljeti agresivnim medijima i trgovinskim lobijima koji imaju veliki novac i nameću kulturu potrošnje a izbjegavaju izgrađivanje ljudske i kršćanske osobnosti.

Moralna kriza Zašto smo kao društvo u ekonomskoj, pa i duševnoj i moralnoj krizi?

Isus bi rekao da mu je žao naroda, ali puno je faktora uključeno i šansi prokockano da bi nam bilo bolje.

Oni koji su nas kao društvo i vjernike vodili rješavali su na najgori način naše sudbine, a sami se bogatili s punim ustima socijalne pomoći, a ujedno uz zatvaranje radnih mjesta. Pukao je balon od sapunice, pa će puknuti brzo i balon od show programa koji ostavlja pustoš u dušama i srcima svih, a posebno mladih.

Ko li ko C r k va s t va r n o može pomoći čovjeku?

Crkva, shvaćena kao institucija, uglavnom traži, a ne daje, kako bi mogla zadovoljiti svoje institucionalne potrebe, a nije prepoznatljiva u prvom redu kao zajednica koja svjedoči solidarnost među svojim članov ima.

Siromašna crkva, mislim duhovno, ne može nikome pomoći.

OSOBNO

Mladi i odnos s Crkvom

Crkva siromaha Ako daje od onoga što od drugih prima, ona zapravo ništa ne daje, nego je jedan transfer novčanih sredstava iz državnog proračuna kako bi mogla drugima davati.

Crkva bogata samo materijalno, postaje duhovna pustinja. Crkva siromaha, a ne crkva za siromašne, Isusov je primjer pa i zapovijed.

Postoji li razlika između crkve i vjere?

To je jedno od temeljnih pitanja koje pred nas stavlja život, da naime bolje definiramo pojave i pojmove, da ih ne brkamo, a na području religije, nažalost, puno je zbrke i nesnalaženja, praznovjerja i prirodne religioznosti, a malo životnog svjedočenja, življene vjere.

Zašto je nakon pada komunizma naše društvo u takvoj konfuziji i gotovo na samom dnu ili u rasulu?

Pošli smo krivim putem devedesetih godina i s krivim ljudima u samostalnu budućnost. Vladao je voluntarizam pojedinih ljudi, a narodu je pružena samo simbolika, zastava i himna kako bi iskazao svoju naci-

n

a području religije puno je, praznovjerja, a malo životnog svjedočenja onalnu pripadnost i svoje domoljublje, a ne toliko i čovjekoljublje što je poruka Božića, pravna i socijalna

Celibat je odredba Crkve kao institucije Kazali ste čak da bi se i svećenici mogli ženiti...

Celibat je odredba Crkve kao institucije, a Isus je to ostavio svakom pojedincu da se sam na to odluči ili ne. Imamo svećenika oženjenih u drugim kršćanskim crkvama pa i u Katoličkoj crkvi npr. u Nizozemskoj koji vrše svoju pastoralnu službu i oženjeni su dozvolom svojih biskupa.

No to je iznimka, jer Katolička crkva još uvijek dozvoljava ređenje samo neoženjenima koje veže zakonom o celibatu. Što je s duhom ekumenizma u kršćanskoj

država.

Gdje u tome kaosu čovjek može pronaći rješenje za svoje brige ili nedoumice?

Kršćanin ih traži i nalazi u osobi Isusa Krista te u samom sebi. Svi drugi izvori su samo jeftina kozmetika i veliki promašaji. Biblija kaže:

crkvi? Jesmo li kao vjernici dovoljno susretljivi prema, primjerice, pripadnicima pravoslavne vjeroispovijesti ili muslimanima, pa i Židovima koji ne slave Božić? Je li dijalog nužan?

Dijalog je nužno potreban i otvorene karte, a ne držanje „fige u džepu“. Mi bismo htjeli, ne mislim samo na katolike, da bude „vuk sit i koza cijela“, a to se ne da racionalno obrazložiti.

Puno je same forme, a malo istinskog dijaloga i želje za zajedništvom. Inače je danas problem zajedništva na bilo kojoj razini. Takav je duh vremena u kojem živimo.

„Svi su naši izvori u nama.“ Što je do “starinskih vrijednosti” poput obiteljskog života, prijateljstva i pomaganja potrebitima?

Imaju li one svoju težinu u današnjem društvu?

Nažalost te su vrijednosti neprepoznatljive, kao da ne

postoje, što nije sva istina jer dobrih ljudi ima i danas, ali dobrota nije u điru, uživanje i ovisnosti s kojima se zavaravamo da ćemo biti sretniji i uspješniji u životu.

Ideali su imati i trošiti, što nam nameće suvremena civilizacija.

Jesu li mladi privrženi vjeri ili Crkvi ili uopće ne drže do tih vrijednosti? I zašto je tome tako?

Po mom mišljenju, Crkva je trebala vezati djecu i mlade uz sebe i u crkvenim prostorima, a olako smo otišli u škole bez sagledavanja posljedica takvog nepromišljenog djelovanja. Mladi nas napuštaju nakon što prime sakrament Potvrde.

O studentima da i ne govorimo. U Splitu je prije devedesetih prošlog stoljeća oko 1500 studenata pohađalo crkveni vjeronauk za studente, danas ih u cijelom gradu nemamo pedeset.

Je li Crkva izgubila na vjerodostojnosti raznim, pa i seksualnim skandalima nad nevinom djecom?

Tu mislim na pojavu svećenika pedofilskih sklonosti? I kako se protiv toga boriti, može li se to razumjeti, pa i oprostiti?

Ono što je vezano uz prirodu čovjeka, a to su, među ostalim, i određene seksualne sklonosti, nije moguće lako i uspješno rješavati propisima i dekretima. Tu i ne postoji posebna odgovornost samih osoba koje te sklonosti imaju.

Njihovo agresivno ponašanje izaziva većinu na netrpeljivost, pa i fizičke obračune što nije dobro ni s jedne, ni s druge strane.

IZDVOJENO Može čovjek u današnjem svijetu zadržati vjeru i smisao u život vrijedan čovjekovog dostojanstva?

Čovjekov duh može zadovoljiti samo dublji smisao življenja Koji Božić Vi osobito pamtite? Koji Vam se Božić posebno usjekao u pamćenje?

Dok ste bili dijete kako ste slavili Božić?

Pa pamtim Božića svoga djetinjstva u patrijarhalnoj obitelji na selu, kao i Božiće u komunizmu, gdje je bio gušt pjevati javno Božićne pjesme iza polnoćke na gradskim trgovima, a znalo se je da su „dežurni policajci duhaudbaši, ili „krojači duhovnih odjela“ bili na svakom koraku. Slavljenje i pjevanje je bio način protesta na postojeću

situaciju, pa i stvar uvjerenja, ali slabo je bila izražena duhovna manifestacija nadahnuta Isusovim primjerom. Što biste poručili kao božićnu čestitku svima siromašnima i na rubu egzistencije koje ne čeka topla obiteljska atmosfera niti obilan objed već pučka kuhinja ili onima potrebitima zdravlja, a koji su ili maleni po dobi ili bespomoćni starci u bolnicama?

Isus je pokazao kako siromaštvo nije prokletstvo, sam se opredijelio za siromaštvo i

skromnost i to je bio njegov izbor, a ne sudbina. Može se biti sretan i u oskudici materijalnim dobrima i bez skupocjenih darova. Za sreću su važni susreti; važnija je prihvaćenost i ljubav onih koji su oko stola nego obilje hrane na stolu. Sreća nije u pijančevanju, drogiranju, nekontroliranoj seksualnosti, nego u obiteljskom ozračju djelotvorne ljubavi i prihvaćanju života kao najdragocjenijeg dara. Ne vidim opravdanost slavljenja Božića u narodu gdje je više ubijene nego

rođene djece, gdje su nam potrebniji mrtvački sanduci nego ležaji za djecu.

Narod koji sustavno izumire i ne slavi Isusov rođendan nego svoje običaje bogatog stola i punog trbuha, a treći svoga boga traže u novcu, bez obzira na koji su način do njega došli.

Može li čovjek u današnjem svijetu zadržati vjeru i smisao u život vrijedan čovjekovog dostojanstva?

Bez dubljeg smisla življenja i života ništa nije u stanju zadovoljiti čovjekov duh,

a najproširenija bolest današnjice, jedna pandemija, jest izgubljen dublji smisao življenja.

Zašto ima toliko depresivnih ljudi koji osobito na Božić i na blagdane podižu ruku na sebe i gube vjeru u smisao života? Odakle toliko nevolja u “ovoj dolini suza”?

Je li točna Nietzscheova tvrdnja da je “Bog mrtav”?

Ta Nietzscheova tvrdnja nije više mišljenje jednog filozofa nego bolest širokih razmjera. Mnogi danas, pa i vjernici žive kao da Boga

nema. Možda je i trebalo nestati jedno shvaćanje Boga poganske religijske svijesti, ali Bog Isusa Krista je Bog s ljudskim siromašnim licem, pa ako u tim ljudima danas prepoznajemo Boga i spremni smo ih ugostiti za blagdanskim stolom, onda smo u svoj dom primili samog Isusa. S tim mislima želim blagoslovljene blagdane, kršćanski ponos u vjeri, nadi i djelotvornoj ljubavi te u prihvaćanju marginaliziranih osoba u našem okruženju kao braću i sestre u Kristu.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

4. rata obeštećenja!

D

ok se u ove blagdanske dane mnogi pitaju tko će i kolike božićnice primiti ove godine, velik broj umirovljenika gleda u odreske od penzije, računajući kako će sa svojom mirovinom i novim poskupljenjima dočekati kraj mjeseca. Kako bi im dobro pala neka božićnica! Ali od koga? Ipak, malo svjetlo u tunelu nazire se za one koji, prema famoznom «B» planu primaju iznose mirovinskog obeštećenja u ratama. Za razliku od onih koji su se složili s «A» planom i prihvatili čak 50 posto manji iznos povrata novca zato da im se isplati odmah, oni kojima se novac vraća u ratama na šest godina, sada će dočekati i svoju 4. ratu.

Kako smo saznali na presici HSU-a, isplata četvrte rate obeštećenja umirovljenicima koji na to imaju pravo počela je u petak, 17. ovog mjeseca. U našoj će županiji tako na račune više od 4500 umirovljenika «sjesti» nešto više od 22 milijuna kuna ili prosječno oko 4.900 i nešto kuna po umirovljeniku, korisniku obeštećenja. Bez obzira na predizbornu ili izbornu kampanju, s tim u vezi treba reći da toga nikad ne bi bilo da na izračunu i potraživanju obeštećenja umirovljenika od strane države i Mirovinskog fonda nije inzistirala Hrvatska stranka umirovljenika izborivši se time za jedan od rijetkih demokratskih iskoraka u ovoj zemlji! Bilo kako bilo, nema straha, jer će bar neki od umirovljenika biti radosni kao da su dobili - božićnicu!

OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI

Za Božić 1900 darova!

Uoči božićnih blagdana, u Trnovcu Bartolovečkom u petak je organizirana podjela poklon-paketa umirovljenicima ove općine. Kako je rekao Stjepan Hren, načelnik Općine Trnovec, ovaj se projekt ostvaruje kroz višegodišnju suradnju Općine i Udruge umirovljenika, a prigodne poklone primile su sve osobe starije od 60 godina koje imaju status umirovljenika, kao i invalidi te osobe koje imaju socijalnu skrb, a žive na području općine Trnovec.

Prema tradiciji, za božićne se, kao i za uskršnje blagdane pripremi oko 1900 prigodnih darova, za koje se iz općinskog proračuna godišnje izdvaja preko 250.000 kuna. Iako nije riječ o velikim iznosima, prigodni darovi umirovljenicima svojevrstan su znak pažnje i brige o starijim osobama, ali i poruka da se usprkos svim gospodarskim i drugim problema uvijek misli na njih. Željko Funtek, predsjednik Udruge umirovljenika, sa svojim je suradnicima posjetio svakog umirovljenika, uručio prigodne darove, usput popričao o njihovom zdravlju i potrebama te zaželio sretne i vesele božićne i novogodišnje blagdane. Pridružujući se željama porazgovarali smo i s nekima od njih. Stjepan Sačić, koji je

u mirovini od 1995. godine, razveselio se poklonu kao i njegova supruga Anđelka, rekavši da ta lijepa gesta načelnika Općine i predsjednika udruge, kao i svih njihovih djelatnika potvrđuje da vode brigu o starijim osobama i da ih nisu zaboravili. A u kući obitelji gdje zajedno žive tri umirovljenice - majka Marija Medved, njena kćer Anica Crnčić i mamina sestra Dragica Skupnjak, prigodni darovi za njih su ne samo sjećanje, nego i pažnja koju iskazuju starim, bolesnim i nemoćnim, a ponegdje i vrlo siromašnim ljudima, kojima i jedna jedina kuna puno znači.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

21. prosinca 2010., br. 344

UMJETNOST Slikarica Vera Kuntner svaki je dan u ateljeu

Sretnom me čini i običan sunčani dan u prosincu!

Kada me netko pita za zdravlje, odnosno kad me pita kako sam, najčešće osmjehujući se odgovaram: »Immer besser» (Uvijek bolje)!

Prof. Kuntner smatra da je sve u organizaciji, radu i veselom pogledu na život Piše: NEVENKA SUHIĆ

Treba pronaći nešto što nas zanima

Provesti tako ugodno subotnje poslijepodne kao što sam Zašto su stariji ljudi usamljeni, depresiv- je izuzetno drag – maloj unučici ili unuku, ga ja provela u razgovoru s pokoja bi donijela radost onome kome je nani i nezadovoljni životom? znatom varaždinskom i hrvatTrebali bi drugačije razmišljati. Jedno- mijenjena, a time i onome tko ju je izradio. skom akademskom slikaricom Ili lijepo izvedeni predmeti našom rukom, stavno!

Umjesto jaukanja, osuđivanja ovog profesoricom Verom Kuntner, ili onog, pronaći nešto što bi nas moglo koji u konačnici mogu donijeti i materijalnu za mene je izniman događaj. zanimati, što bi nas obradovalo, čime bi korist autoru. Ako tako pristupite, počet Prvo zbog toga što je njezina se mogli baviti, ali ne samo zbog mate- ćete drugačije živjeti, misliti i osjećati. životna priča nevjerojatno rijalne koristi već zbog nečeg drugog, a Kad uđe radost u vaša srca, razvedrit ćete zanimljiv vremeplov u kojem to je unutrašnji mir i zadovoljstvo. Takav svoju unutrašnjost, obradovati sebe i sve na svoj nenametljiv, prisan i pristup životu nije ništa novo! Mnogi to one oko vas kome ste namijenili izvedene, posebno duhovit način govori već davno znaju. Pokušajte načiniti kakvu recimo, igračke ili druge lijepe predmete. o majstorima slikarstva, svojim lijepu igračku namijenjenu nekome tko vam Jer, u radu je spas! profesorima i kolegama s Akademije, o mladoj generaciji, studentima i đacima s kojima koju prenosi i na mene. Naše izvjesno vrijeme jednu gospođu kad me pita kako sam, najčešće se susretala ili im predavala. O smo čavrljanje nastavili u kuhi- koja je ovdje i stalno boravila osmjehujući se, odgovaram: državama i gradovima kroz nji uz kolačiće i odličan i obavljala potrebne poslove. »Immer besser» (Uvijek bolje)! koje je proputovala cappuccino koji je Danas nastavljam ranijim nači- A što me čini sretnom? Mnogo a N ili im se vraćala, o sama pripremila. nom rada u kući, što znači da toga! Na primjer, lijep sunčani u svojim roditeljima Kako provo- uglavnom čistim i održavam dan u prosincu, ili dobar ishod tržnic ice i obitelji, o svom dite dan, što kuću sama, a po potrebi uz rada na jednom platnu, slici..., n r mi dragom bratu a s z a o k u - eventualnu pripomoć čistači- a tužnom, ako je ishod supropo na sama, vplja, Miroslavu koji je o čemu ce. Na tržnicu, po namirnice, tan. Što me ljuti? Veliku pažnju m i z a u varaždinskom odl uta razmišljate? odlazim također sama. Dva do pridajem poštenju i iskrenosti. p i r t Domu umirovljeMoj dan za- tri puta tjedno, prema potrebi, Suprotno od toga dovodi me dva do no nika i s kojim se poč inje rano, što mi nije nimalo složeno, ni do velikog ogorčenja. Osobe d e j t gotovo tri puta na bilo da je ljeto ili teško. Naglašavam da je za sve takvih «kvaliteta» za mene dan čuje putem telezima. Ustajem u 5 što sam taj dan naumila ili taj prestaju postojati. fona, ali i o malim, običnim sati ujutro, otvaram ši- tjedan obavila bila potrebna svakodnevnim stvarima. Dok roko prozore, pozdravim jutro samo dobra organizacija vreNove slike joj naviru suze sjećajući se svog bilo da je tmurno ili radosno mena. Samo na taj način stižem Slikate li i dalje, razmišljate li psića Maksa koji je uz nju bio vedro. Dan ranije pripremila svaki dan redovito, u određeno o novim ostvarenjima? više od desetljeća i pol, pogled sam raspored što ću idući dan vrijeme, u atelje, na posao!

Da, slikam i dalje. Možda Kako gledate na generaciju manje jer sam, razumljivo, kroz prozor odvraća joj misli. obavljati. Uz neminovne kućne U očima joj zatitra neka mala poslove, na prvo mjesto stav- treće životne dobi? Što vas čini polaganija, a i dosta okupirana sreća kad mi pokazuje koliko ljam obavezu rada u ateljeu. Još sretnom, što tužnom, a što vas raznim poslovima «sa strane». ptičica svakog jutra slijeće na prije nekoliko mjeseci, a trajalo posebno ljuti?

Naš posao, mislim na umjetničIako pripadam generaciji ko djelovanje, traži potpunog njeno dvorište. je godinama, postojala je u ranim jutarnjim satima još jedna treće životne dobi, ja malo ili čovjeka. A to nije moguće izuzetno draga obaveza - šetnja rijetko dolazim u kontakt s uvijek. No nastavit ću dalje Ustajem u 5 Iz ugodnog ateljea u pot- s mojim ljubimcem, mojim dra- njima. Razlozi su jednostavni koliko će mi to dozvoliti moja krovlju u kojem je usprkos gim psićem Maksom. Nažalost, – nemam vremena za duge unutarnja snaga.

Vaša poruka čitateljima – radnoj atmosferi sve uredno i te šetnje više ne postoje. Radost razgovore, pogotovo sada u skladno posloženo, drvenim se blizine mojeg Maksa kroz niz ovim mjesecima kada su dani onima treće životne dobi, a stepenicama spuštamo u prize- godina odnijele su mi njegove kratki, s malo danjeg svjetla pogotovo mladim generacimlje kuće. Sve odiše tišinom, visoke godine. No smrt je nemi- koje mi je neophodno kod jama? slikanja. Iz iskustva znam da se Moja poruka je već izrečemirom, portretima dragih oso- novnost vezana uz život.

Kako se nosite s kućanskim takvi razgovori najčešće svode na. Nastojte u životu pronaći ba, fotografijama, zanimljivim na razgovore o zdravlju, o bole- zadovoljstvo i radost u malim detaljima. Dok je promatram poslovima?

Rekla bih jednostavno - do- sti. A zdravlje nas, nažalost, ne stvarima. Pronađite posao koji kako prebire po sjećanjima, u sebi se divim njezinoj vitalnosti, bro! Ustvari, bitna je dobra može stalno služiti. Kada me će vas radovati. Time ćete usresvježini duha, životnoj radosti organizacija poslova. Imala sam netko pita za zdravlje, odnosno ćiti i sebe i one oko sebe.

21. prosinca 2010., br. 344

Oglasi

9

10 Život

21. prosinca 2010., br. 344

OTKRIVAMO Na varaždinskoj Dječjoj kirurgiji sve više malih pacijenata s hipospadijama

Zbog prirođenog defekta penisa godišnje na operaciji 40 dječaka Varaždinska Opća bolnica je, uz pet hrvatskih klinika, jedina županijska bolnica u kojoj se obavljaju takve operacije Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na Odjelu dječje kirurgije varaždinske bolnice godišnje u prosjeku operiraju 40 dječaka zbog hipospadije, prirođenog defekta penisa. Prim. mr. sc.

Ivan Kolar i dr. Draženko Keretić su gotovo svaki tjedan u operacijskoj sali zbog malih pacijenata s tom dijagnozom, jer je riječ o iznimno složenom zahvatu koji nerijetko zahtijeva rekonstrukciju penisa, pa je nužan cijeli ciklus operacija.

činjenica da su nakon mjesec dana embrionalnog razvoja genitalije u oba spola iste i da se tada pod utjecajem testosterona razvijaju muške genitalije.

Dakle, greške u metabolizmu testosterona ili androgenih receptora mogle bi biti odgovorne za nastajanje hipospadije – navodi prim. Kolar.

Savinuće mlaza mokraće: Vanjski otvor mokraćne cijevi ne nalazi se na vrhu penisa. Može biti pomaknut svega nekoliko milimetara, ali se može nalaziti skroz kod korijena penisa.

Savinuće penisa: Iako savinuće penisa ne mora utjecati na plodnost i ejakulaciju, dolazi do nemogućnosti prijenosa sjemena.

Anomalije

Pojašnjava da se zbog anomalija penisa javljaju tri osnovna problema. - Javlja se savinuće mlaza mokraće. Naime, vanjski otvor mokraćne cijevi Uzrok bolesti U stručnim krugovima taj je ne nalazi se na vrhu penisa, podatak jako dobro poznat: pri čemu može biti pomaknut varaždinska zdravstvena usta- svega nekoliko milimetara, nova je, uz pet hrvatskih klini- ali se može nalaziti skroz kod ka, jedina županijska bolnica korijena penisa. Drugi problem u kojoj se obavljaju ovakve je savinuće penisa, što ne mora utjecati na plodnost i ejaoperacije. Koliko su u tome kulaciju, ali dolazi uspješni, govori podo nemogućnodatak da je prim. nas a d sti pr ijenosa Kolar, voditelj a d a r t sjemena. Uz Dječje kirurgisma e e s m e j to, problem j e, n e d av n o vri o n l a e a e neobijednoglasno etet jčan je id j d u j izgled izabran za i c a r e glavnog meo 18 v a n j s k o g za op d 6 1 d spolovila dijatora o hidob o seci zbog čega se pospadijama na e j m javljaju i psihomeđunarodnom loški problemi, kongresu koji će a posljedica toga u sljedeće godine biti odrasloj dobi može biti održan u Splitu.

Osim djece iz Varaždinske žu- impotencija – rekao je prim. panije, prim. Kolar i dr. Keretić Kolar.

Zbog toga se danas smatra operiraju djecu iz cijele regije, među kojima je najviše djece da je idealno vrijeme za operaiz Međimurske županije. Broj ciju kada je dijete staro od 16 pacijenata je, nažalost, veći iz do 18 mjeseci. - Iako u toj dobi veličina struktura penisa zahtigodine u godinu.

No što su hipospadije, zašto jeva rad s posebnim naočalama se javljaju i kada je najbolje za uvećanje operativnog polja, vrijeme za operativni zahvat? cilj je što prije započeti s ope- Prirođeni defekt penisa javlja rativnim zahvatima kako bi se se u jedno na 250 novorođene izbjegle psihološke posljedice. djece. Genetika ima utjecaj na Teži se tome da ciklus operanastanak bolesti, od 8 posto cija završi prije nego se dijete do čak 14 posto kod blizanaca. počne odvikavati od pelena, Uzrok je ponekad prirođen, odnosno prije nego postane a ostali razlozi zasad nisu sa svjesno svojih genitalija – ističe sigurnošću potvrđeni. Zna se prim. Kolar.

PROBLEMI ZBOG HIPOSPADIJE

Psihološki problemi: Javljaju se zbog neobičnog izgleda vanjskog spolovila, a posljedica toga u odrasloj dobi može biti impotencija.

Prije operacije

U Varaždin na operacije ne dolaze samo djeca iz naše županije, nego i iz cijele regije

IZDVOJENO Hipospadija među najvažnijim temama iz dječje kirurgije

Jedan od najtežih operativnih zahvata Kolika je važnost hipospadije, jasno govori činjenica da posljednjih 15-ak godina nije bilo svjetskog ili kontinentalnog kongresa dječjih kirurga na kojem ta tema nije bila dvostruko zastupljena, u kongresnom programu i kao poseban simpozij s radionicom. Ističe to prim. mr. sc.

Ivan Kolar, koji napominje da

će sljedeće godine u Londonu biti održan i prvi svjetski kongres o prirođenim defektima penisa. - Hipospadije mogu biti blaže, teže i vrlo teške.

Teške hipospadije velik su izazov za operatera i nerijetko se svrstavaju u skupinu najtežih operacija u kirurgiji – navodi prim. Kolar, voditelj varaždinske Dječje kirurgije.

Poslije operacije

Operacija: Teži se tome da ciklus operacija završi prije nego se dijete počne odvikavati od pelena, odnosno prije nego postane svjesno svojih genitalija.

USPJEH Prim. mr. sc. Kolar uz asistenciju dr. Keretića u Varaždinu primjenjuje nove metode u području hipospadija

Varaždinska metoda zapažena u New Delhiju

Dr. Draženko Keretić, dr. Zoran Kokot i prim. Ivan Kolar

Prim. mr. sc. Ivan Kolar, specijalist dječje i opće kirurgije, godinama se bavi hipospadijama, iznimno važnom temom iz dječje kirurgije.

Od 1997. do ove godine sudjelovao je na nizu svjetskih kongresa i i simpozija, a na varaždinskoj Dječjoj kirurgiji je uz asistenciju dr. Draženka Keretića, specijalista dječje kirurgije, obavio niz zahtjevnih operacija hipospadija.

Prvi u Hrvatskoj obavili su operacije složenih hipospadija uz dodatnu plastiku

mokraćne cijevi transplantatom sluznice usta, a rezultate operativnih zahvata 2003. godine objavili su u Liječničkom vjesniku.

O njihovoj metodi rekonstrukcije prepucijalne kože penisa, prim. Kolar održao je predavanje na nedavno održanom svjetskom kongresu u New Delhiju.

Koliko je njegova tema bila zapažena, govori podatak da ga je pozorno slušao i dr.

Warren Snodgrass iz SAD-a, najveći autoritet na područ-

ju hipospadija u svijetu po kojem je nazvan operativni zahvat koji primjenuju dječji kirurzi iz cijeloga svijeta.

- U razgovoru nakon predavanja dr. Snodgrass mi je rekao da i on radi tu rekonstrukciju, ali na drugačiji način – otkrio je prim. Kolar.

Pojašnjava da se operacija hipospadija izvodi u jednom ili dva akta, a postoji čak 200-tinjak operativnih tehnika i njihovih modifikacija.

- Svaka operacija hipospadije krije neku zamku, jer gotovo

niti jedna nije ista.

Poznavanje velikog broja operativnih tehnika, stvaranje novih ideja i njihova primjena uz besprijekornu kiruršku tehniku čini svaku operaciju hipospadije posebnom – navodi istaknuti dječji kirurg.

S obzirom na iskustvo i inovativne metode koje primjenjuje, nije čudno što će upravo prim. Kolar biti glavni medijator o hipospadijama na međunarodnom kongresu u Splitu 2011. godine.

21. prosinca 2010., br. 344

Oglasi 11

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

COMPROM PLUS d.o.o.

Varaždin , Cehovska 100, temeljem odluke Uprave, otvara

NATJEČAJ za radno mjesto ŠIVAČ tražimo više izvršitelja Očekujemo: - srednjoškolsko obrazovanje tekstilnog usmjerenja sa ili bez radnog iskustva ili osnovno obrazovanje s radnim iskustvom na istim ili sličnim poslovima - sposobnost učenja i usvajanja novih vještina Nudimo: - trening i uvođenje u posao - mogućnost usavršavanja i napredovanja - stimulativna i redovita primanja - prednost - kandidatkinjama/kandidatima s radnim iskustvom Ponude molimo slati poštom na gore navedenu adresu društva ili e-poštom: info@comprom.com 8 dana od objave s naznakom „ZA NATJEČAJ“.

12 Život

21. prosinca 2010., br. 344

OSOBNO

S pinklecom u Varaždin

Poštara Branka Babića ni snijeg ni led ne mogu spriječiti pri dostavi pismovnih pošiljki, a za to ima i namjenski bicikl s bisagama

TU KRAJ NAS Branko Babić poštar je punih 26 godina, a za sebe kaže:

Branko Babić rođen je 1962. godine u selu Pece kod Podruta gdje polazi osnovnu školu i dobiva nadimak – Babo, kojim ga i danas kolege oslovljavaju.

Izučio je zanat u Sloveniji i malo je trebalo da njegova životna profesija ode u potpuno drugom pravcu.

- Moji roditelji bili su vrijedni poljoprivrednici, a tijekom zimskih mjeseci pleli bi metle i košare. Na moju pomoć mogli su računati do moje petnaeste godine kad odlazim izučiti zanat zidara.

Proveo sam tri godine u internatu u Ljubljani, a nakon šegrtovanja nalazim posao u SGP Grosuplje. U deželi ostajem 6 godina, a nakon odsluženja vojnog roka radim u poduzeću

Na ovom osebujnom poslu narasli su mi čak i brkovi Nekada su bili potrebni dani, pa i rad u dvije smjene da se jedva stigne isporučiti novogodišnja pošta… Danas su okolnosti drugačije, manje je novogodišnjih čestitki, pa i mi poštari rjeđe zvonimo Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Možete li se uopće sjetiti kada ste posljednji put i kome poslali papirnatu novogodišnju čestitku? Sredovječni i stariji pamte „dobra stara vremena”, posebno šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća, kada su se već sredinom prosinca kupovali čitavi paketići čestitki.

Pošta – na juriš Kod kuće, ažurirali bi se popisi s adresama rođaka, prijatelja, da se netko slučajno ne zaboravi. Najčešće mlađi članovi obitelji ili oni s najljepšim rukopisom ispisivali su novogodišnje poruke s iskrenim željama za sreću, zdravlje, radost... Iz poštova-

nja, kulture i dobrih običaja punim čestitki. Nekada su počinje se vraćati tradicio- bili potrebni dani, pa i rad u nalan način čestitanja koji dvije smjene da se jedva stikarakterizira osobni, a ne gne isporučiti novogodišnja pošta. Danas era kompjuelektronski pristup tera i mobilnih telefou komunikaciji. o a na, uz sve dobre, Da je čestitka g la ali i loše strane, koju donoh i b d a iz kor ijena je si poštar bih k e promijenila nekako da m o i d r v t nač in ž ivota bliskiputa e š i v i prekrasne ja, do nisu o i i s č p u a obič aje. Ko bro zna on n , i l z i munikacija je „stari“ ugr os k a k postala trenutvaraždinm a s na. No poštari se ski poštar njima još s nestrpljenjem Branko Babić čekaju, a papirnate kojem su, kako čestitke mnogi još uvijek sam kaže, nakon 26 godina staža na poslu listo- pišu – istaknuo je Branko Babić koji u Pošti Varaždin noše i brkovi izrasli!

- Dugo već mi poštari ri- radi od 24. veljače 1985. gojetko zvonimo na vratima dine. Informaciju o tome da uoči Nove godine s torbama na pošti postoji upražnjeno

mjesto listonoše dobio je baš od poštara iz svojega kvarta s kojim je uvijek volio popričati.

- Iako kao poštar počinjem raditi osamdesetih, ja vam ni po čemu nisam skrojen sukladno ondašnjem „jusu“. Čak imam idealnu širinu, ali ne i visinu! Pošiljke sam u početku prevozio na svojem privatnom biciklu Cankarevom i Kačićevom ulicom te Graberjem i Halerovom alejom. Tek u novoj Hrvatskoj dobivam novi - službeni bicikl. Ni našim torbama vam nije lako. Na dan ih prenosimo nekoliko, a pošiljke znaju težiti i po 20 kilograma – veli Branko kojeg „bije“ glas da uopće nema fobiju od pasa.

Kako je to moguće?

- Lagao bih kad bih tvrdio

da me psi nisu nekoliko puta ugrizli. No s vremenom naučio sam kako s njima postupati i danas bi mi već kod prvog susreta najrađe jeli iz ruke. Glede tih dragih životinja, poštari se prilikom susreta s njima trebaju pridržavati nekoliko zlatnih pravila. Prije svih – treba ih voljeti, biti iskren prema njima, a nizašto na svijetu ne smije se pokazivati strah – kaže on. A Branka koji je bio od malenih nogu druželjubiv, vesele naravi, prava bećarina u selu te pjevač u školskom zboru posebno cijene i obožavaju žitelji Kučan Marofa do kojih svakog radnog dana „zaklači“ raznoseći poštu. To je njegov “kvart” u kojem zna svaku kuću, svaki vrt i domaćina.

Konstruktor iz Zlatara – kaže Branko Babić i dodaje kako za njega prekretnica nastupa 1983. godine. Tada, naime, upoznaje svoju životnu družicu, Nadicu. Njih dvoje imaju zaruke 1985. godine pa se Branko doslovno, s pinklecom na leđima, seli u Varaždin. Iako njegov posao poštara iziskuje velike fizičke napore, najveće zadovoljstvo nalazi radeći u slobodno vrijeme u svojim goricama. Kako sam kaže, ima „450 trseki i celi kup voćki“ na brizi, a sve to uspijeva na obiteljskom imanju kod Topličice…

TREBA ZNATI Branko još pamti ciču zimu 29. siječnja 1986. godine kad je bila prava umjetnost raznositi pošiljke na minus 29 °Celzijevih

Baki sms ili papirnata čestitka?

I dok neki radnici kukaju što na kraju godine imaju mnogo posla, poštanski službenici na šalterima i poštari su sretni jer se iz Varaždinske županije u druge dijelove Hrvatske i u inozemstvo šalju tisuće kuvertiranih čestitki! A u našem kraju ljudi im se posebno raduju te ima slučajeva da ih tri mjeseca nakon blagdana još uvijek drže istaknute na ormarićima – podsjeća Branko Babić i dodaje kako je toga sve manje, a ljudi ponekad ne shvaćaju da sms poruke neće nikada njihovoj baki nadoknaditi klasičnu čestitku koju sigurno očekuje. Ako je pošaljete, budite sigurni Bake ne vole moderne čestitke u obliku sms-a - kaže Branko

kako će naši poštari, pa taman da je snijeg do pojasa, pošiljke i mirovine dostaviti na vrijeme. Branko još pamti ciču zimu 29.

t

aman da je snijeg do pojasa, pošiljke i mirovine poštari će dostaviti na vrijeme siječnja 1986. godine kad je bila prava umjetnost raznositi pošiljke na minus 29° Celzijevih! A među klasičnim čestitkama, svake godine nađu se i one čijom kupnjom

pomažemo potrebitima. Tako je Međunarodni fond Ujedinjenih naroda za pomoć djeci – UNICEF i ove godine poručio da su sve novogodišnje čestitke lijepe, čak i one koje vam se ne dopadaju.

Lijepim ih, kažu oni, čini želja koju pronose, želja velika i važna za sve nas: da u Novoj godini budemo sretni, da nam bude bolje i ljepše nego što je sad. Dodajmo i to kako pojedini korisnici poštanskih usluga inzistiraju da marka na omotnici bude žigosana okruglim žigom, a poštara znaju zamoliti da im pomogne u odabiru motiva koji sadrži čestitka.

21. prosinca 2010., br. 344

Oglasi 13

14 Život

21. prosinca 2010., br. 344

SKRIBOMAN?

Dnevnik od 5000 stranica Ivica Kolarek rođen je u Varaždinu 21. srpnja 1962. godine, no osnovnu školu polazi u Biškupcu. Najdraži predmet bio mu je tehnički odgoj i ocjena – 5.0! „Šrafanje“ ga zaokuplja od 7. razreda, a kad god stiže „visi“ u očevoj (Vjekoslavovoj) elektroradionici. Nakon dva razreda Gimnazije prelazi na MEC, kako kaže, u pravu školu za nadarene tehničare. Ivica je u braku s gospođom Biserkom koja jedino tu i tamo prigovara kako joj zbog svojih brojnih zanimacija ipak posvećuje premalo vremena. E, tu

Za razliku od radionice prepune audiotehnike, obiteljski dom Kolarekovih krase nebrojeni Wiehlerovi gobleni. Njihova izrada, posebna je pasija našeg domaćina

SUSRET Ivica Kolarek, majstor, akustičar, harmonikaš koji izrađuje goblene…

Serviser, mlad ili star, mora znati ukloniti kvar Kakav je to majstor kojeg raduje kad mu mušterije na popravak dovuku stare radioprijemnike „lampaše“, one s „magičnim okom“, za koje već odavno nema rezervnih dijelova?

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Što manje govorite, više slušate! – prvo je što smo naučili od Ivice Kolareka, varaždinskog obrtnika i nenadmašnog elektroakustičara koji 17 godina popravlja sva čuda audiotehnike, bez obzira na to tko ih je i kada proizveo. za sada nema pomoći, a i sin Filip krenuo je očevim stopama. Naime, Kolarek – junior, na prvoj je godini studija elektrotehnike. Još moramo spomenuti i to kako Ivica od 5. prosinca 1978. sve bitne događaje u svojem životu marljivo bilježi u dnevnik koji danas ima preko 5.000 stranica!

I ne samo to! Autor je brojnih priča sa SF tematikom koje jednog dana namjerava uobličiti u knjigu. Tko zna, možda u Varaždinu imamo svojeg Arthura Clarkea, a možda uskoro dobijemo i njegovu specijaliziranu prodavaonicu audiotehnike...

Gimnazijski Tesla Kakav je to osebujni majstor kojeg raduje kad mu mušterije na popravak dovuku stare radioprijemnike „lampaše“, one s „magičnim okom“, za koje već odavno nema rezervnih dijelova – nije nam bilo jasno sve dok nismo zakoračili u njegovu radionicu od poda do stropa ispunjenu raznom audiotehnikom.

- Ovakav posao morate voljeti, a najbolje je ako i vaš hobi s tim ima neke veze. Eto, meni su još u Gimnaziji nadjenuli nadimak – Tesla, jer uvijek sam nešto „čačkao“ oko električnih naprava, a i otac mi je bio „strujić“, odnosno vrsni električar.

Budući da s oduševljenjem sakupljam stare gramofone, magnetofone, zvučnike, radio-

Sansui, Marantz, Tehnix..., svega tu ima

prijemnike..., posebno cijenim bleni. Njihova izrada, posebna ljude koji ne bacaju takve, je pasija našeg domaćina koja najčešće nezgrapne, neispravne traje još od osnovne škole.

- Morate znati da za izradu audiouređaje. Ako se mogu jednog takvog goblepopraviti, „zglancati“, na treba od 250 do zašto vlasnike i dai k e n 500 tisuća uboda lje ne bi nastavili e j o iglom i ako niuveseljavat i? Št kažu: c bez ste naoružani Morate znati a r a k s tr pljenjem, kako neki od š u u g m o ja m uzalud je ponjih reprodua , ? a v e ciraju daleko što j činjati. Vezebrko A : i t a njem goblena kvalitetniji nadod oblena? „zarazila“ me zvuk od moderg z e b moja teta Zdenka nih „jeftinjaka“ i nikad se toga nikojima je prepravsam sramio. Neki kažu ljeno tržište. No njihov je popravak ponekad zahtjevan što je muškarac bez brkova, te moram sam izrađivati defici- a ja eto mogu nadodati, a što tarne komponente – istaknuo je je bez goblena… - kaže on koji Ivica Kolarek, dodavši kako u je u osnovnoj školi bio jedini svojoj kolekciji ima i oko 7.000 dečko u malim šveljama. Svojim gramofonskih ploča. Počeo ih slobodnim vremenom uvijek je je skupljati 1978. godine jer, znao dobro gospodariti pa je kako kaže, tada je prvi put čuo stigao završiti šest razreda niže da osim Miše Kovača postoje muzičke škole. Na harmonici i drugi pjevači poput Rolling je pravi virtuoz, pa je nekoliko Stonesa! Dodajmo i to da Ivicu, godina nastupao s kvartetom koji sve skladbe od „koruze“ pa „Kolarek“ i na Špancirfestu. I do jazza ima u malom prstu po- na kraju, doznali smo još jedan vremeno angažiraju kao DJ-a, a njegov nadimak. Naime, među za razliku od njegove radionice, folklorašima KUD-a Varteks, obiteljski dom Kolarekovih pak gimnazijski Tesla zapamćen je krase nebrojeni Wiehlerovi go- kao „Sinek“…

U obitelji Kolarek puno se čita i to samo birana literatura

Gramofona je sve manje, a i ploča

Mi smo “zapeli” za Radojku Šverko

21. prosinca 2010., br. 344

Oglasi 15

16 Čitatelji zovu

21. prosinca 2010., br. 344

POPLAVE Mještani Brezja sa strahom slušaju vremensku prognozu

DRUGA STRANA Odgovor Hrvatskih voda

Ovi kanali nisu u našoj nadležnosti

Štefica Gašparić: Na Plitvici se godinama ništa ne radi, a puno toga je izgrađeno. Sva voda zato dolazi k nama

Dva puta pod vodom!

Predsjednica 7. MO-a – jug Varaždin Josipa Šipek ističe da korito rijeke Plitvice nije očišćeno od 70-ih godina prošlog stoljeća. - Pogledajte kako je sve obraslo, nije čudno što su ljudima poplavljene kuće – pokazala nam je na mostu na cesti Varaždin – Turčin. Odgovor smo stoga potražili u varaždinskoj ispostavi Hrvatskih voda.

- U planu je uređenje korita - izmuljivanje dna rijeke Plitvice od novog pješačkog mosta u Jalkovcu do mosta na cesti Jalkovec – Varaždin te od mlina u Jalkovcu do Zamlače. Ovo je samo naš plan, a obujam radova ovisi o dobivenim sredstvima za ugovaranje za 2011. godinu.

Kanali koji stvaraju najveći problem, jer su dobrim dijelom zatrpani, nisu u našoj nadležnosti, kao ni propusti na prometnicama i kućnim prilazima – navela je u pisa-

nom odgovoru Zorka Zrnić.

Pojasnila je da su propusti u nadležnosti onoga čija je cesta, a svaki propust ili kućni prilaz preko vodotoka u nadležnosti je investitora. Što se kanala tiče, navodi

u

planu je uređenje korita - izmuljivanje dna rijeke Plitvice da ih je netko izgradio zbog odvodnje oborinskih (površinskih) voda i investitor ih je dužan održavati. - Budući da neki kanali nemaju svoju katastarsku česticu, a neki su na privatnom vlasništvu pa su zatrpani i jednostavno ih nema, javljaju se problemi oko održavanju i zato imamo takvu situaciju – pojasnila je.

Ljudi se boje novih poplava uoči Božića, jer je najavljeno zatopljenje Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U samo mjesec dana voda je dvaput poplavila podrume i kuće stanovnika varaždinskog Brezja. No ljudi strahuju od novih poplava ovaj tjedan: uoč i Božića najavljeno je zatopljenje, pa bi vodostaj na rijeci Plitvici ponovno mogao porasti.

Noć bez sna I dok su drugi Varaždinci u medijima samo gledali slike Metkovića pod vodom, Vilko i Štefica Gašparić iz Plitvičke ulice, kao i njihovi susjedi iz okolnih ulica, na svojoj su koži osjetili posljedice poplave.

- Prije mjesec dana voda je ušla u kuću, a prije dva tjedna to se opet dogodilo.

Dežurali smo cijele noći i pratili koja je razina podzemnih voda, ali nismo uspjeli

Rijeka Plitvica prije dva tjedna

Supružnici Gašparić pripremili su vreće s pijeskom, ali ne znaju hoće li to pomoći

spriječiti da voda prodre u kuću. Ne mogu vam opisati koliko sam se bojala – ispričala je gospođa Štefica.

Ona i suprug bili su spremni: pripremili su vreće s pijeskom, a sve električne aparate sklonili su na sigurno, baš kao i rublje iz ormara. Ali štete nije bilo moguće izbjeći.

- Parket iz dnevne sobe morat ćemo zamijeniti, uništen je. Zidovi su bili potpuno crni, a vlage se još dugo nećemo riješiti iako sve

prostorije grijemo pomoću grijalica i radijatora - kažu supružnici Gašparić i ističu da su njihovi susjedi, koji imaju podrume, prošli još gore. Sa strepnjom slušaju vremensku prognozu i strahuju što će biti ovaj tjedan.

- Na rijeci Plitvici godinama nije bilo baš nikakvih radova, a puno toga je izgrađeno.

Zbog toga sve ide k nama – žali se gospođa Štefica.

Predsjednica 7. MO-a – jug Varaždin Josipa Šipek kaže da nema kuće u tom

dijelu Brezja kojoj nije bio poplavljen podrum. - Ljudi me stalno zovu i mole za pomoć. Obavijestila sam čelnike Grada Varaždina, koje sam podsjetila da su u Hrvatskim vodama lani obećali da će ove godine očistiti korito rijeke Plitvice kraj naselja Brezje. Međutim, to se nije dogodilo – kaže Josipa Šipek.

Ona i stanovnici očekuju da nadležni konačno reagiraju i zaštite njihovu imovinu.

Rijeka Plitvica prošli tjedan

IMA I TOGA Potpisali peticiju za nogostupe u Mažuranićevoj, a sada “miniraju” radove

Stanari: S kakvim to ljudima živimo?!

Da su djeca u velikoj opasnosti, pisali smo još u travnju

Stanovnike Ulice Ivana Mažuranića u Varaždinu ogorčila je informacija da šest njihovih susjeda ne želi ustupiti površinu uz prometnicu za uređenje nogostupa.

Riječ je o vrlo prometnoj ulici u naselju Biškupec, po kojoj veliki broj djece mora prolaziti na putu do 3. OŠ. Promet je sve gušći, a najmlađi su u opasnosti jer su prisiljeni hodati po kolniku između vozila.

O tome smo pisali još u travnju kada su gradski vijećnici iz tog dijela grada zatražili od Grada Varaždina da konačno uredi no-

gostupe. U Gradu su zahtjev prihvatili te su zajedno sa ŽUC-om osigurali novac za radove. Međutim, šest vlasnika građevinskih i poljoprivrednih parcela odbilo je ustupiti površinu uz cestu za prolaz pješačke staze.

Apsurdno je to što je riječ o ljudima koji su ranije potpisali peticiju za uređenje nogostupa, što je potvrdio komunalni pročelnik Marijan Bakulić.

- Budući da svi iz ulice znamo koliko smo čekali izgradnju pješačkih staza i koliko su nam djeca ugrožena bila na putu u školu

i iz škole, molimo Upravni odjel za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline da javno objavi adrese svih vlasnika čestica iz Mažuranićeve ulice koji nisu dali suglasnost. Ovo molimo jer bismo htjeli znati s kakvim ljudima živimo u ulici – naveli su u pismu stanari iz Mažuranićeve.

Pročelnik Bakulić, međutim, ističe da imena tih ljudi nije u mogućnosti javno objaviti. No ako šest vlasnika ne promijeni svoje mišljenje, nogostup na dijelovima uz njihove parcele neće biti uređen. (vms)

21. prosinca 2010., br. 344

Oglasi 17

18 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti REAGIRANJE

21. prosinca 2010., br. 344

REAGIRANJE Varaždinka upozorava na situaciju na autobusnom kolodvoru

Gospodin Petanjek Kćeri pozlilo zbog ispušnih plinova “posudio” naslov Nedavno se i u Regionalnom tjedniku (18. studenoga) pisalo o promociji nove knjige o povijesti rukometa “Varaždin – kolijevka rukometa u Hrvatskoj”, cijenjenog, nažalost pokojnog Krešimira Petanjeka. Kako se tom tematikom i sportom općenito bavim čitav život, posebno sam zainteresiran za ovakve i slične publikacije, koje ne daju da padnu u zaborav neke vrlo važne činjenice.

Počevši od samog naslova nove knjige, ne mogu se oteti dojmu da je slučajno “posuđen” jer je riječ o gotovo identičnom naslovu moje knjige o povijesti rukometa u Europi, zatim na tlu bivše Jugoslavije, a s posebnim naglaskom na početak igre u Varaždinu. Još 1976. godine pripremio sam diplomski rad na Fakultetu za fizičku kulturu s temom razvoja rukometa u Jugoslaviji želeći dokazati da je Varaždin povijesno važan za prva igranja rukometa na području bivše Jugoslavije. Nakon obrane diplomskog rada izdao sam i knjigu “Varaždin – kolijevka rukometa u Jugoslaviji”. Kako oprije nisam naišao na sličnu sintagmu, smatram se originalnim tvorcem tog naslova. U to doba iz političkih razloga u naslov nisam mogao staviti “u Hrvatskoj”.

Gospodin Petanjek spominje i citira neke dijelove moje knjige (na 29. i 291. stranici) i to nije upitno, no ne navodi činjenicu da je riječ o knjizi, a ne samo diplomskom radu.

Kako nažalost nisam imao priliku kontaktirati cijenjenog gospodina, ostaje pitanje u zraku zašto je tek tako “posudio” naslov moje knjige.

Dodat ću samo detalj da je moja knjiga, kao poseban doprinos proučavanja razvoja rukometa citirana i u Enciklopediji fizičke kulture (1977.) a neprocjenjive detalje dobio sam iz prve ruke od profesora Zvonimira Suligoja.

Prof. Antonio Pervan

Zahvala udruge “Kučanke” Udruga žena “Kučanke” od srca zahvaljuje mještanima Kučana i Zbelave koji su se i ovaj put odazvali u velikom broju i podržali humanitarnu akciju sakupljanja hrane koja je održana u nedjelju, 12. prosinca u župnoj crkvi u Kučan Marofu. Ponovno smo dokazali da Kučanci imaju veliko i dobro srce i da su uvijek spremni pružiti pomoć potrebitima! Ujedno svim mještanima i ljudima dobre volje želimo čestit i blagoslovljen Božić te sretnu i uspješnu novu godinu.

Udruga žena “Kučanke”

Rođen Nataniel Vukovac U Regionalnom tjedniku od 30. studenoga pogrešno je objavljeno ime novorođenog dječaka. Dječak se zove Nataniel Vukovac, a ne Natanel kako je objavljeno. Ispričavamo se zbog nenamjerne greške.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Sa svojom osmogodišnjom kćeri 16. prosinca bila sam od 13.15 do 13.40 sati na varaždinskom autobusnom kolodvoru, čekajući autobus. U to vrijeme školarci svakodnevno putuju svojim kućama. Tada je tamo bilo dvjestotinjak djece i desetak autobusa, koji su svi imali upaljene motore. Subjektivno, koncentracija plinova ispod one nadstrešnice bila je nemoguća.

Mene je počela boljeti glava, a mojoj je kćeri pozlilo.

Ravnateljicu Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije dr.

Francisku Lančić molim da mi odgovori kako je moguće da desetak autobusa istovremeno ima upaljene motore na tako malom prostoru i je li moguće u to vrijeme izmjeriti koncentraciju ispušnih plinova. Jer nekoliko stotina srednjoškolaca i ostalih putnika svakodnevno je prisiljeno trpjeti tu torturu.

Vesna Tomičić

ODGOVOR

Zavod ne kontrolira kakvoću zraka Zavod za javno zdravstvo nema ovlasti kontrolirati kakvoću zraka što se tiče ispušnih plinova. Zakonsku kontrolu ispušnih plinova provode stanice za tehnički pregled. Pravilnikom o unutarnjoj kontroli autobusni kolodvor morao bi imati uređen način paljenja autobusa i njihovog rada u „leru“. Vašu primjedbu trebate uputiti inspektoru zaštite okoliša koji ima izvršne ovlasti.

Franciska Lančić, dr. med.

USPJEH Cheerleadersice Kluba BRAVO na natjecanju u Njemačkoj

Osvojile drugo i osmo mjesto u Berlinu Prošli vikend cheerleadersice Kluba BRAVO sudjelovale su na natjecanju Elite Beach cup 2010. u glavnom gradu Njemačke, Berlinu. Na natjecanju, gdje je sudjelovalo 2.000 cheerleadersa iz 14 zemalja, osvojile su drugo i osmo mjesto, što predstavlja najveći uspjeh kluba do sada.

Prilikom dolaska u Berlin primio ih je veleposlanik Republike Hrvatske Dr. Miro Kovač, koji se tom prilikom prisjetio nedavnog ugodnog boravka u Varaždinu u gospodarskom posjetu s njemačkim ministrom gospodarstva.

Klub BRAVO nastavlja s aktivnostima i zaslužan je što Hrvatski cheerleading

savez nudi gradu Varaždinu domaćinstvo državnog prvenstva u cheerleadingu na koje dolazi više od 300 natjecatelja, što je ujedno i dokaz da je Varaždin postao jedan od značajnijih centara cheerleadinga u Hrvatskoj.

Klub BRAVO

OŠ Varaždinske Toplice protiv ovisnosti U Mjesecu borbe protiv ovisnosti, koji se obilježava od 15. studenog do 15. prosinca, raznim smo predavanjima i radionicama namijenjenim roditeljima i učenicima jasno ukazali na problem ovisnosti, na njihove uzroke i posljedice te na kraju dobili savjete kako reći” ne” i kako pomoći onima koji imaju problem ovisnosti.

Roditelji su tako sudjelovali na predavanju koje je bilo namijenjeno roditeljima učenika od 5. do 8. razreda. Dr. Irena Stpešević-Rakamarić iz Odjela za prevenciju i izvanbolničko liječenje održala je predavanje na temu „Kako prepoznati

rane znakove ovisnosti i što učiniti“, a predstavnica PU varaždinske iz Linije rada maloljetničke delikvencije Ruža Levačić roditeljima je uprizorila ovisnički pribor (primjer lista biljke kanabis, osušenu marihuanu za konzumiranje, filtere, sliku nargile...). Ravnatelj Obiteljskog centra iz Varaždina Robert Ćusek na kraju tribine predstavio je stilove roditeljstva. Učenici

viših razreda također su sudjelovali na predavanjima i radionicama u organizaciji PU varaždinske.

OŠ Varaždinske Toplice

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 19

21. prosinca 2010., br. 344

HUMANO Učenici OŠ Trnovec

Ljepše je darivati nego primati Učenici 2. a, b i c razreda Osnovne škole Trnovec na satu hrvatskog jezika vodili su raspravu na temu „Ljepše je darivati nego primati“, pa su odlučili povodom Božića pokloniti igračke djeci koja ih nemaju ili ih imaju vrlo malo, jer im roditelji ne mogu pokloniti. Učenicima drugih razreda pridružili su se i učenici 1. a, b i c razreda koji se nešto manje igraju igračkama jer imaju nove prijatelje – slova i brojke, ali i mnoge školske brige. Zajedno su prikupili oko 500

igračaka i uključili se u akciju Kluba Mama sa željom da svojim igračkama razvesele svoje nove prijatelje i tako spoznaju „da je dobro činiti dobro“, posebno u prosincu, mjesecu darivanja.

Učiteljice OŠ Trnovec

ČITATELJI PIŠU Ne dopustimo da u zaborav padne izvorni kolač iz Kučana

BANFICA

U Kučanu se za Badnjak spravlja jedinstveni kolač – koščičnjak

Pokloni župnog Caritasa

Za svaku pohvalu je nastojanje da se obnove i sprovedu u život skoro već zaboravljeni običaji i stare vrednote. Sredinom studenog učenici 7. osnovne škole Kučan provodili su anketu po domaćinstvima u sva tri Kučana i Zbelave, a mještane su pitali znaju li što je to koščičnjak i žele li se uključiti u obnavljanje te tradicije.

To me vrlo obradovalo jer vidim da se Kučanci bude, možda i Zbelevci, a netko od prosvjetnih djelatnika prepoznao je jedinstveni starinski domaći specijalitet. Naime, koščičnjak je kolač koji se spravlja za Badnjak kad se posti. Radi se od hajdinskog brašna, mljevenih koštica tikve, hajdinske kaše podmazan koščičnim uljem, a nikako sa svinjskom masti. Uz to svakako idu i neki drugi sastojci i začini što je zapisano u starom receptu iz prošlog stoljeća.

U mojoj obitelji postoji tradicija priprema koščičnjaka za Badnjak i Božić, a uz moju suprugu u Gornjem Kučanu znam svega nekoliko vrijednih žena koje to također znaju prirediti. Najvažnije je da se za izradu koščičnjaka upotrebljavaju samo domaće namirnice koje svako domaćin-

stvo na selu može proizvesti. U tu svrhu treba poticati sijanje hajdine, proizvoditi domaću hajdinsku kašu i brašno, što se lako postiže na željeni ekološki način.

Tako nam polja ne bi obrasla ambrozijom i korovom svih vrsta.

Koščičnjak je zdravo i izdašno jelo, a može se čuvati u hladnjaku više od tjedan dana. Kučanci nazivani „kašari“ nekad su bili poznati proizvođači hajdinske kaše, a bilo bi dobro da se udruže i počnu promovirati svoje autohtone uratke.

Moglo bi se upriličiti natjecanje u izradi najboljeg koščičnjaka, sudjelovati na raznim kulturnim i turističkim manifestacijama. Stoga predlažem da se pristupi izradi projekta kojim bi se zaštitio koščičnjak kao jedinstveni proizvod budući da nešto slično ne postoji ni u jednoj u kuharici.

KUČAN MAROF

Uz to bilo bi lijepo da podignemo neku trajnu uspomenu na ljude koji su teško radili dok su od hajdine „istukli“ hajdinsku kašu i od toga nešto prihodovali. To bi moglo biti u obliku kašarske stupe sa stupačem ili stupačicom na stupi. Ako nas već nazivaju „kašari“, što nije sramota, trebalo bi to iskoristiti da se vidi kako se nekad preživljavalo.

Imamo sve pogodnosti da se nešto pokrene i napravi, samo treba mnogo dobre volje i upornosti, a dobrih ideja i vrijednih ljudi uvijek će se naći. Zato Kučanci i Zbelevci, potrudite se, oživite tradiciju, osnujte udrugu Kašari, delajte hajdinsku kašu, promovirajte domaću hranu i svakako pečite i jedite Koščičnjak na Badnjak. Sretan Božić svima!

Josip Rusman

ČITATELJI PIŠU U Hraščici manifestacija “Svim na zemlji mir, veselje”

Mještani zajedno kitili jelku Budući da se u Hraščici odnedavno služe svete mise, to je bila prigoda za Udrugu žena Angelina da uveliča božićno slavlje.

U nedjelju 12. prosinca u sportskom centru u Hraščici održana je prvi put manifestacija “Svim na zemlji mir, veselje” sa željom da postane tradicionalna. Organizatori, Udruga žena “Angelina”, priuštili su svojim mještanima nakon svete mise zajedničko druženje - kićenje božićne jelke ručno izrađenim tradicijskim nakitom uz kuhano vino, domaće kolače i glazbenu pratnju tamburaškog sastava P.S.T. Zatim je uslijedio kratak kulturno-

umjetnički program, a nakon toga prigodna izložba božićnih ukrasa, ručnih radova uz kreativne radionice tradicijskog nakita.

Uz domaće snage, ručne radove su izložile čipkarice KUD-a “Zavičaj” te Udruga žena Petrijanec.

Nakon nedjeljnog druženja članice udruge ukrasile su za tu namjenu nedavno posađenu jelku kraj kapele sv.

Alojzija Stepinca koju je donirala Srednja škola “Arboretum Opeka” Marčan.

Zahvaljujemo donatorima.

Udruga žena Angelika

I ove su godine članice Caritasa župe svetog Josipa u Varaždinu predvođene župnikom vlč. Ivanom Žmegačem i voditeljicom župnog Caritasa Anicom Turković dijelili poklon pakete 11. prosinca potrebitim građanima Banfice. Članice su izradile ukrase i nakite koje su prodavale na misama, što je omogućilo kupnju poklon-paketa. Na taj način uljepšali smo predstojeće božićne blagdane ljudima koji su zbog niza životnih okolnosti u potrebi. Ovim putem župni Caritas zahvaljuje svima koji su pomogli na bilo koji način.

Anica Turković

Slatkiši i priredba za najmlađe Športsko društvo Kučan Marof već šestu godinu zaredom u mjesecu prosincu daruje slatke pakete i prigodnu božićnu priredbu najmlađim mještanima, mališanima iz Kučan Marofa.

Tako je bilo i ove godine. U subotu 4. prosinca u Društvenomu domu u Kučan Marofu uz pjesmu i ples mališani su dočekali svojeg omiljenog sveca. Veselo blagdansko ozračje obogatili su svojim programom i posebni gosti: djeca iz glazbene radionice dječjeg vrtića “Zeko” iz Trnovca. ŠD Kučan Marof

UDRUGA GLUHIH

Hvala za darove U Udruzi gluhih i nagluhih Grada Varaždina i Varaždinske županije održana je podjela darova povodom blagdana svetog Nikole. Mnogobrojnu gluhu i nagluhu djecu oduševili su pokloni koje su velikodušno i ove godine darovali iz „Termoplina“ d. d. tako da Udruga gluhih posebno zahvaljuje gospodinu Topolnjaku i gospođi Banić.

Udruga gluhih i nagluhih

20 Školstvo

21. prosinca 2010., br. 344

OBLJETNICA

Dan Fakulteta organizacije i informatike VARAŽDIN – U petak 17. prosinca 2010. Fakultet organizacije i informatike obilježio je 48 godina svojega djelovanja te 36 godina suvremenog studija informatike u Varaždinu. Na početku svečane sjednice gostima su se obratili ugledni uzvanici iz javnoga života: predstavnici Sveučilišta u Zagrebu - prorektorica za poslovanje prof. dr. sc. Vesna Vašiček te za studente i studije prof. dr. sc. Blaženka Divjak, predstavnik Varaždinske županije – pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu Miroslav Huđek i gra-

Osim usvajanja jedne od važnih vještina učenici osnovnih škola lijepo su se i zabavljali tijekom trajanja obuke

PLIVANJE Iz JU Gradski bazeni žele nastaviti s podukom plivanja učenika OŠ

Dobra tradicija će se nastaviti donačelnik dr. sc. Ivan Čehok. Članovi uprave fakulteta, prezentirali su rad u protekloj godini, ali i iznijeli planove za sljedeće razdoblje.

Rečeno je kako se i visokoškolske institucije moraju prilagoditi kriznim vremenima i sve manjem priljevu financijskih sredstava iz resornog ministarstva te se okrenuti prenošenju rezultata istraživanja prema gospodarstvu i provedbi projekata.

Unatoč tome glavni cilj Fakulteta ostaje pružanje vrhunskog obrazovanja studentima. Uslijedila je dodjela nagrada, priznanja i zahvala studentima te zaslužnim djelatnicima Fakulteta, kao i vanjskim suradnicima. Ukupno su podijeljene 52 nagrade u 14 kategorija.

Izmjene i dopune Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja izbrisale su poduku iz plivanja, ali se svi nadaju da će se ova potrebna aktivnost nastaviti Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Javna ustanova „Gradski bazeni Varaždin“ u suradnji s Upravnim odjelom za obrazovanje i znanost grada Varaždina, na osnovi Državnog pedagoškog standarda i Programa javnih potreba u obrazovanju, u proteklih pet školskih godina organizirala je i uspješno provodila obuku plivanja za učenike trećih razreda Varaždinskih osnovnih škola.

Roditelji Obuka se provodila u sklopu nastavnog plana i programa, a Ustanova je izradila svoj „Program organizacije obuke učenika neplivača u osnovnim školama na području grada Varaždina“, koji je verificirao Zavod za škol-

obavezna u sklopu nastavstvo Republike Hrvatske.

Počevši od školske go- nog plana i programa osnovdine 20 05./20 06., pa do noškolskog obrazovanja, iz 2009./2010., kroz ovaj pro- JU Gradski bazeni namjeragram plivački je obučeno vaju unatoč toj činjenici na2 243 učenika trećih razre- staviti suradnju s Upravnim da svih osnovnih škola na odjelom za obrazovanje i znanost grada Varaždina području grada te nastaviti s prograVaraždina. e v a j mom obuke.

S obzirom pri m Programom na „Izmjegra o r p a z ž e l e o b u hv a ne i do ,a u k e j tili i dalje sve pune Dri su u t e je učenike trećih žavnog k u b o k razreda svih sep e d a početa ja 2011. dam gradskih goškog n č e j i s osnovnih škola s t a n d a r17. e n i d koji će se prijaviti da osnovgo za obuku dobronoškolskog voljno. sustava odgoja i obrazovanja“ od 15. srpnja 2010. godine, po Prijevoz kojem se briše članak 40., Program u trajanju od 12 u kojem je bila definirana školskih sati (120 kn) platili poduka plivanja, i više nije bi roditelji, a provodit će

Među mladim plivačima uvijek je i onih koji postaju i natjecatelji

se izvan nastavnog plana i programa, po završetku nastave.

Prijevoz će biti organiziran, a točan raspored obuke po školama bit će napravljen nakon što u JU Gradski

bazeni budu imali točan broj učenika prijavljenih za program.

Prijave za program su u tijeku, a planirani početak obuke je 17. siječanj 2011. godine.

PROJEKTI OŠ Veliki Bukovec uključena je u više međunarodnih projekata putem eTwinninga - međunarodne mreže škola

Igrajmo i učimo s vršnjacima iz Europske unije

Učenici OŠ Veliki Bukovec

Ove školske godine učenici OŠ Veliki Bukovec uključili su se u nekoliko međunarodnih projekata putem eTwinninga - međunarodne mreže škola.

E Tw inning omogućuje školama zemalja Europske unije i zemalja kandidata povezivanje i zajednički rad na projektima, a dostupan je na stranicama www. etwinning.net.

Učenici OŠ Veliki Bukovec vrlo aktivno sudjeluju na tri projekta različite tematike: „Arhitektura mog mjesta“, „Twinnijeve avanture“ i „Igrajmo i učimo“. Ovaj ponedjeljak Sara, Viktorija,

Maja, Petra, Patricija, Stela i Aleksandra razgovarale su s vršnjacima iz francuske škole St. Anne iz Bresta.

u

čenike i učitelje kroz međunarodne projekte vodi L. Kralj Taj razgovor bio je jedna od uvodnih aktivnosti projekta „Arhitektura mog mjesta“ kroz koji će učenici na matematički način opisivati i modelirati zanimljive građevine svog mjesta.

Tijekom online razgovora, atmosfera i u Velikom Bukovcu i u Brestu bila je vrlo vesela.

Uz puno smijeha i različitih znatiželjnih pitanja učenici su naučili prve riječi francuskog odnosno hrvatskog te u sigurnom online okruženju stekli nove prijatelje.

Učenike i uč itelje kroz međunarodne projekte vodi Lidija Kralj, eTwinning ambasador ica za Hr vatsku.

Više o projektima OŠ Veliki Bukovec možete pročitati na mrežnim stranicama škole os-veliki-bukovec.skole.hr.

Irena HARAČI-PINTARIĆ

U izravnoj vezi s vršnjacima

Poslovni svijet 21

21. prosinca 2010., br. 344

DOZNAJEMO U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 2010. godine - čak 100.000 posjetitelja

Posjetitelja više nego lani Glavni problem i dalje je komercijalizacija sporta: od 100.000 posjetitelja, manje od četvrtine otpada na sportske sadržaje Dok u Zagrebu strepe zbog mogućeg zatvaranja Arene, Gradska sportska dvorana Varaždin nema tih problema.

Rasprodani koncerti - Rate dolaze redovito, za što prvenstveno treba zahvaliti dobroj suradnji s Gradom Varaždinom, odnosno ispunjavanju obveza u kojima sudjeluje i Vlada. Sam objekt se pokazuje jako dobrim, a održavanje je po propisanim standardima. Nema nikakvih većih kvarova, nema ni vandalizma, pa zahvaljujem publici i policiji - veli Neven Buljan, direktor dvorane na Davi.

Usprkos produbljivanju krize, kako dodaje, nova dvorana uspjela je privući posjetitelja kao i lani kada je samo Svjetsko rukometno prvenstvo privuklo 20 tisuća gledatelja.

- Ove godine nismo imali sportski događaj takve razine, ali je ipak ukupni broj gledatelja ostao isti, odnosno čak je i nešto veći, tako da smo prešli 100 tisuća posjetitelja godišnje doznajemo od Buljana. Sadržaji koji nisu vezani uz sport opet su bili atraktivniji za posjetitelje, što je i glasni razlog dostizanja lanjske razine posjećenosti.

- Na to su utjecala zadnja nije bilo Davis cupa. U dvorani četiri koncerta. Tony, U rukama treniraju četiri kluba i sve je anđela te Halid, kao i Jalta, bili super dok ne dođu utakmicu su rasprodani. Zajedno su pri- na koju navrati 200-tinjak ljuvukli 30 tisuća ljudi. No za mene di. Palite rasvjetu, razglas, a je Jalta najveće iznenađenje jer plaćate zaštitare, čišćenje... smo uspjeli događaj Priličan trošak, a prihod od iz kazališta preulaznica je ravan nuli. a j i nijeti u dvoraSlikov ito rečeno, reces la nu, a odaziv troškovi treninga i p o publike bio i utakmica naših e pokl rada s je sjajan. klubova ravni su m o k t e Bolji nego rava onima Chicago s poč o z o p na LabuBullsa, a komerne, u dvora ektor đe jezero, cijalni učinak je r i d koje je trenikakav. Nad tom n a balo privući i činjenicom valja Bulj više gledatelja se zamisliti - upos obzirom kvalizorava Buljan. Usprkos tetu. Naravno, onih tome, uvjeren je da su iza koji kupe ulaznice - veli Buljan nas dvojbe je li trebala nova te podsjeća i na uspjele sajam- dvorana ili ne. - Da nije bilo ske priredbe poput sajma Lov, nove dvorane, ne bi bilo niza priroda, turizam, ali i zakup koncerta poput U rukama anđekongresnog dijela od strane Ve- la, ili barem ne na takvoj razini u leučilišta, čiji su studenti unijeli kojoj bi HTV prihvatio pokrovisvakodnevnu živost. teljstvo. Nažalost, njezin početak rada poklopio se s recesijom pa nije mogla zaživjeti onako Utakmice bez ljudi Međutim, glavni problem i kako smo se nadali. Međutim, dalje je sport, točnije komerci- recesija će proći, a dvorana će jalizacija sporta. - Lani je sport ostati - ističe Buljan podsjećaprivukao četvrtinu ili nešto više jući da država snosi polovicu posjetitelja, a ove godine manje troškova ne samo gradnje, nego od četvrtine. Bilo bi i lošije da i ukupnog pogona.

ŠTO DONOSI 2011.

Rukometni turnir i - Clio

Neven Buljan, direktor Gradske sportske dvorane

Dvorani treba prepoznatljivo ime Sadašnji naziv dvorane nije prepoznatljiv, što je nužno za promociju bez koje nema uspjeha.

Stoga bi to trebalo riješiti prije nego što počnemo ugošćavati jake sportske i kulturne sadržaje.

Dvorana bi mogla imati i ime nekog sponzora, ali

teško ga je očekivati dok u njoj ne bude redovitih događanja, a ne samo dobrih koncerata, upozorava Buljan, koji se nada da će krenuti i najavljeno uređenje priobalnog prostora na kojem su predviđene šetnice, staze za rolanje i dr.

Koncertna sezona 2011. počinje za Valentinovo nastupom Parnog valjka, zatim dolazi Željko Joksimović, a pregovora se s Balaševićem, Mišom Kovačem i dr. Bit će i sajamskih priredbi, poput Dječjeg sajma, vraća se državno prvenstvo u latinoameričkim i standardnim plesovima, a radi se i na dolasku plesačica iz Fire of Anatolia…

- Sportski dio počinje s međunarodnim rukometnim turnirom koji će se održavati 14., 15. i 16. siječnja. Za najsretnijeg posjetitelja osigurali smo Renault Clio. No posebno dobro dugoročno rješenje je regionalna rukometna liga u kojoj sve troškove pokriva generalni sponzor, a prihod od ulaznica ide klubovima. Međutim, za to bi trebali naši biti treći rukometaši koji imaju igru, ali u njih i druge klubove treba ulagati. I toj je proces - veli Buljan.

22 Poslovni svijet

21. prosinca 2010., br. 344

TRŽIŠTE RADA U EU

USPJEH Promotivna inicijativa za informacijske i komunikacijske tehnologije

Hrvati s ograničenjem ili bez njega?

U inozemstvo po ulagače u ITC sektor

Tek kod ulaska Hrvatske u EU 27 zemalja članica odlučit će hoće li dopustiti da se hrvatski radnici na njihovom tržištu zapošljavaju sasvim slobodno, bez radnih dozvola i drugih prepreka, ili će pak još nekoliko godina biti tretirani kao stranci, upozorila je Ivana Vukorepa tijekom predavnja “Tržište rada nakon ulaska RH u EU”.

ZAPOŠLJAVANJE

„Ova politika nije dobra“ VARAŽDIN - Šesnaest predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora potpisalo je Ugovor o partnerstvu za lokalno zapošljavanje (LPZ) Varaždinske županije kojim će nastojati smanjiti nezaposlenost i prijetnje od nove nezaposlenosti.

- Hrvatska vodi centraliziranu politiku zapošljavanja, što se nije pokazalo dobrim rješenjem.

Nadam se da će ovakvim partnerstvom, odnosno decentralizacijom i spuštanjem na lokalnu razinu, zapošljavanje postati učinkovitije - rekao je župan Predrag Štromar.

Stižu ICT tvrtke?

U studenom još 917 osoba Krajem studenog u HZZ – Područnoj službi Varaždin evidentirano je 9.929 nezaposlenih osoba, od čega najviše u varaždinskoj ispostavi - 4.584. Tijekom studenog evidentirano je 917 novih nezaposlenih osoba, od čega se izravno iz radnog odnosa prijavilo 655 osoba. U odnosu na listopad, broj nezaposlenih veći je za 126 osoba, a u usporedbi sa studenim 2009., broj nezaposlenih veći je za 13,7 posto.

te International Development Ireland, jedne od najuspješnijih agencija za promociju stranih

m

eđu 12 projekata, AZRI najviše bodova ulaganja u Europi.

- Ovaj projekt ne predstavlja

samo alat za privlačenje stranih investicija u informacijski i komunikacijski (ICT) sektor Varaždinske županije, nego i za privlačenje stranih ICT tvrtki za dolazak u Varaždinsku županiju, odnosno otvaranje njihovih podružnica na našem području, što će stvoriti kvalitetna radna mjesta, povećati razinu tehnološkog razvoja i osigurati da naše gospodarstvo bude

jedno od najkonkurentnijih u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi pojašnjava Josip Borak, direktor AZRE i jedan od članova tima zaduženog za projekta u kojemu su još bili Patrick Galeski i Ivana Prekrit.

U sklopu projekta početkom iduće godine, predstavnik AZRE posjetit će potencijalne strane investitore te s njima održati sastanke.

DOZNAJEMO Radi smanjivanja manjka, Varaždinska županija prodaje udjele u tvrtkama

Od dionica PZC-a i Hidroinga prihod od 23,5 milijuna kuna Manjak u županijskom proračunu došao do 25 milijuna kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Prodaja vlasničkih udjela u Poduzeću za ceste (PZC-u) i Hidroingu, a kasnije i županijskih ljekarni, glavna je mjera kojom Varaždinska županija namjerava nadoknaditi pad prihoda u ovoj i idućim godinama, odnosno manjak u županijskom proračunu koji ima već tri godine uzastopce, tako da sada iznosi ukupno 25 milijuna kuna.

Još iz ranijih godina NEZAPOSLENOST

Među projekt ima dvanaest županija prijavljenih na program koji financiraju EU i Ministarstvo gospodarstva, projekt za poticanje ulaganja „Promotivna inicijativa za informacijske i komunikacijske tehnologije u Varaždinskoj županiji“ Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA) dobio je najveći broj bodova od spomenutoog ministarstva

Samo ovogodišnji manjak prihoda i primitaka proračuna Varaždinske županije, koji je posljedica recesije i izmjena zakona o financiranju lokalne samouprave, bit će oko 10 milijuna kuna. Uz to, iz prošle godine prenesen je manjak od 9,6 milijuna kuna, što zajedno s prenesenim manjkom prihoda iz 2008. od 5,3 milijuna kuna daje ukupni preneseni manjak od gotovo 15 milijuna kuna. Ako se tom prenesenom manjku iz ranijih godina pribroji i spomenuti ovogodišnji manjak, dobiva se ukupni manjak od 25 milijuna kuna koji će se morati prenijeti u proračunu Varaždinske županije za 2011. godinu koji je na sjednici Žu-

panijske skupštine utvrđen na iznos od gotovo 210 milijuna kuna. Budući da se i iduće godine očekuju manji prihodi, kao i za trećinu manji primici iz državnog proračuna na ime decentraliziranih sredstava, veći dio tog manjka namjera se pokriti prodajom dionica dvaju poduzeća, dok bi se 10 milijuna kuna manjka prenijelo u 2012. godinu.

Bez javnog interesa - Uz aktualan trend kretanja prihoda te uz neizvjesnost koju nosi učestala izmjena zakonskog okvira financiranja jedinica lokalne i regionalne samouprave, nemoguće je

p

rocijenjena vrijednost 25 % +1 dionica PZC-a iznosi 16,5 milijuna kuna osigurat i pokr iće manjka prihoda i primitaka daljnjim smanjenjem planiranih rashoda i izdataka, već je bilo potrebno naći prihode koji će omogućiti pokriće manjka – istaknuo je na Županijskoj skupštini varaždinski župan Predrag Štromar objašnjava-

Vrijednost 25,3 posto dionica u Hidroingu procjenjuje se na oko sedam milijuna

jući zašto se ide u prodaju dionica trgovačkih društava za kojima je, kako je istaknuo, prestao javni interes.

Sukladno tome, Varaždinska županija prodat će svoje dionice u PZC-u i Hidroingu, a kasnije i osnivačka prava u Ljekarnama Varaždinske županije. Procijenjena vrijednost kontrolnog paketa od 25 % +1 dionica, koji ima Varaždinska županija u PZC-u, iznosi 16,5 milijuna kuna, dok se vrijednost 25,3 posto dionica Varaždinske županije u Hidriongu procjenjuje na oko sedam milijuna.

Za ljekarne 30 umjesto 70 milijuna Dok od prodaje svojih dionica PZC-u i Hidroingu tijekom iduće godine Varaždinska županija očekuje prihod od blizu 25 milijuna kuna, od prodaje osnivačkih prava u Ljekarnama Varaždinske županije u 2012. godini očekuje oko 30 milijuna kuna. - Županija je imala prije tri-četiri godine namjeru prodati ljekarne, budući da smo ocijenili da njihov značaj nije takav da bi morale biti u našem

vlasništvu. Međutim, kada su tri županije pripremile njihovu prodaju, ministar je to zaustavio, da bi se sada moglo čuti kako će se njihova prodaja ipak dopustiti. Šteta što se nije dopustilo ranije, budući da smo prije imali ponudu od čak 70 mil. kn, dok sada očekujemo 30 mil. kn s obzirom na aktualne gospodarske prilike - rekao je župan Štromar na skupštini Varaždinske županije održanoj u srijedu.

Prava odluka Povjerenje u poslovanju I

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

ako o povjerenju razmišljamo uglavnom u privatnom životu, nedostatak povjerenja u poslovnim odnosima može imati velike posljedice za poslovanje. S razvojem teorije menadžmenta sve su se više počele proučavati bihevioralne teme u analizi poslovanja i odnosa u organizacijama, među kojima i povjerenje u poslovanju. Jednostavna definicija je da je povjerenje očekivanje da se može pouzdati u nečiju riječ, obećanje, pisanu ili usmenu izjavu.

Ono oko čega se slažu svi autori koji promišljaju koncept povjerenja u poslovanju jest potreba za razvojem i održavanjem povjerenja u poslovnim sredinama, kako među kolegama, tako i s poslovnim partnerima. ostoje različiti načini stvaranja povjerenja. Prvo je očekivano povjerenje menadžera u organizaciju koje nastaje prilikom njegova/njezina zapošljavanja u organizaciji. Menadžer računa na svoj pozitivan doprinos organizaciji te na napredak u svom

P

profesionalnom životu te tako vjeruje u svoj razvoj unutar te organizacije.

Drugi način stvaranja povjerenja je na temelju dužeg iskustva. Kada postoji saznanje da je osoba kroz iskustvo odnosa bila vrijedna povjerenja, onda se prema njoj tako i postavlja u svim daljnjim situacijama. Slično povjerenje gradi se između partnerskih organizacija na temelju dužeg kvalitetnog odnosa. Treća vrsta povjerenja je institucionalno povjerenje koje nastaje ispunjenjem prva dva oblika

kroz prihvaćene i ispoštovane norme i pravila u organizacijama. Ako postoje prihvaćeni pravilnici i norme koje omogućavaju razvoj zaposlenika i ako se one poštuju, zaposlenici će imati povjerenja u organizaciju. Nedostatak navedenih aktivnosti stvara nepovjerenje u osobni razvoj i napredovanje zaposlenika. Takvo nezadovoljstvo usmjerava zaposlenike na web stranice za traženje posla umjesto na što kvalitetniji doprinos na svojem postojećem radnom mjestu.

Varaždinska županija 23

21. prosinca 2010., br. 344

SUSRET Župan Predrag Štromar o radu Varaždinske županije ove i iduće godine

OGLAS

Županija zbog smanjenja prihoda racionalno i 2011.

Uštede bi bile i veće da Vlada RH nije ukinula besplatni prijevoz srednjoškolskih učenika, veli Štromar Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nakon dolaska na dužnost župana Varaždinske županije dočekalo me 13,9 milijuna kuna dospjelih i nepodmirenih obveza i manjak od 12,1 milijun kuna. No ni ova godina nije bila laka, ističe Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, čija je Skupština u srijedu donijela proračun za iduću godinu, ali i još nekoliko važnih odluka.

PROJEKTI

Od školstva i zdravstva do fondova EU

prijevoz srednjoškolskih učenika, koji smo mi ipak zadržali - veli Štromar.

Štedljivo i u 2011.

I kod izrade proračuna za iduću godinu u Varaždinskoj županiji su se vodili štednjom, tim više što proračun opterećuje manjak od 15 milijuna kuna iz prethodne dvije godine, a tu je i dodatni manjak od 10 milijuna kuna zbog drastičnog pada prihoda od poreza i prireza.

- Uza sve to, Županija dobiva sve manje novca i iz državnog Prihodi pali 38 % - U godini koja je na izmaku proračuna, pa smo i za sljedeću povećala se stagnacija gospo- godinu planirali 32 posto manje darstva, pa je rastao i broj ne- decentraliziranih sredstava.

Nažalost, i dalje smo svjedozaposlenih, tako da su nam ci bolesne centralizasmanjeni prihodi od cije proračunskih poreza na dohot e v e d sredstava gdje dak. Što zbog t e devet od deset općih gosd des o poreznih kuna podarskih kuna h i n z završava u ruprilika, a što pore e, d a l V kama Vlade, zbog izmjena ma a k u r j a samo jedna stopa poreza u lno a k o l a ostaje gradona dohodak jedn vima, općinama uslijed kojih su pravi samou i županijama koji smanjeni prihobi trebali raspolagati di jedinica lokalne s barem 20 posto ukusamouprave, došlo je do značajnog pada izvornih pnih poreznih prihoda, dok je prihoda Varaždinske županije. europski prosjek oko 30 posto.

U srpnju su, primjerice, bili čak Štoviše, kada se i krene u nužno 38 posto manji nego prije go- porezno rasterećenje, odlučuje dinu dana. Zbog toga smo uveli se na štetu županijskih, a ne posebne mjere štednje te si državnog proračuna, a nas župostavili primjerene ciljeve, kao pane sustavno se pokušava prešto su uravnoteženje proračuna tvoriti u državne činovnike, koji kroz obustavu novih obveza, se bave transferom sredstava iz održanje solventnosti i likvid- državnog proračuna. Lokalnim nosti, objedinjavanje javne dužnosnicima treba omogućiti nabave roba i usluga, prodaja upravljanje decentraliziranim dijela voznog parka, smanjenje sredstvima, jer su taj novac materijalnih troškova rada duž- zaradili građani koji će lakše nosnika i zaposlenika, a pokaza- nadzirati njihovo trošenje na lo se da nije neophodno imati nižoj razini, nego na državnoj. ni 92 službenika i namještenika, To uostalom pokazuju korupcijpa je pokrenut program zbri- ske afere - smatra Štromar koji njavanja za osmero službenika je zajedno s drugim županima koji su dobili otpremnine. Na uputio niz pisama s konkretnim taj način došlo se do znatnih prijedlozima i inicijativama ušteda, a one bi bile i veće da premijerki i ministrima na ovu Vlada RH nije ukinula besplatni temu, no bez odgovora.

Građani lakše nadziru trošenje na lokalnoj, nego na državnoj razini, što govore i afere, veli Štromar

IZDVOJENO Varaždinska županija nada se od države 26 milijuna kn

Kirurgija ovisi o ministru Šukeru Dio proračunskog manjka trebao bi biti nadoknađen u 2012. i 2013. godini, a dio i prodajom dionica PZC-a i Hidroinga. No ukoliko se potvrdi mišljenje da Županiji pripada 26 milijuna kuna, u Varaždinskoj županiji ipak se nadaju značajnijim decentraliziranim sredstvima.

- Od spomenutog iznosa 15

milijuna ćemo odmah dati na raspolaganje Ministarstvu zdravstva za raspisivanje javne nabave i pokretanje dogradnje Kirurgije. No sve opet ovisi o Ministarstvu financija i ministru Ivanu Šukeru, odnosno hoće li ili neće omogućiti takvu raspodjelu decentraliziranih sredstava - upozorava župan.

I ove godine najviše iz proračuna ide upravo u obrazovanje, kao i varaždinsko zdravstvo, čiji su liječnici primarne zdravstvene zaštite prvi u Hrvatskoj elektronski povezani s bolnicama. - Danas, kada prosječna autobusna karta stoji 900 kuna, financiramo i sufinanciramo troškove prijevoza za 5.500 učenika srednjih škola i više od 3.000 studenata. Kreditiramo više od 700 učenika i studenata, a imamo 1000 polaznika centara izvrsnosti.

Osigurali smo i besplatne kazališne predstave za učenike te besplatan upis u knjižnice za prvašiće.

Prvi smo počeli provodi projekt jamstava Gare za studente korisnike povlaštenih studentskih kredita, a sve naše škole imaju nastavu u jednoj smjeni - ističe Štromar. Dok državni prosjek upisanih gimnazijalaca iznosi 23 %, u Varaždinskoj županiji je 27 %, a imamo i najmanju stopu nezaposlenosti mladih od 24%.

- Realizirali smo više od polovice zacrtanog, a i dalje ćemo nastojati biti lider u projektima, osobito vezanim uz EU. U Varaždinsku županiju općenito je već stiglo dosta novca iz fondova EU, tako da smo tu znatno bolji od hrvatskog prosjeka - ističe Štromar, navodeći da je samo za četiri projekta u obrazovanju, zajedno sa srednjim školama i Azrom, osigurano 5,3 milijuna kuna iz fondova EU.

GOSPODARSTVO Ukupni fond kreditnih linija Varaždinske županije iznosi 64 milijuna kuna, a u pripremi i nove

I TOGA IMA

Čestitke poduzetnicima na angažmanu i trudu

Žali se nakon pola godine!

S projektima upoznati i primorsko-goranski župan Z. Komadina

Da bi pomogla održanju i oporavku gospodarstva, a napose obrtništva i malog poduzetništva, Varaždinska županija osigurala je kredite.

- Ukupni fond naših kreditnih linija iznosi 64 milijuna kuna, a u pripremi su i nove.

Ovisno o liniji, Županija sufinancira kamate do 2 posto. Osim toga, AZRA i Garancijska agencija pokrenule su projekt izrade besplatnih poslovnih planova poduzetnicima koji koriste jamstva, a imaju poslovne probleme. Pokrenut je i projekt reprogramiranja kredita - doznajemo od župana Varaždinske županije koja je prva u Hrvatskoj po broju izdanih dozvola “brzih” građevinskih dozvola unutar 45 dana.

Varaždinska županija i na simboličan način pomaže stvaranju povoljnije ulagačke klime.

Tako je zajedno s Međimurskom županijom predložila odlikovanje Sandru Veronesiju iz Calzedonije zbog velikih ulaganja te talijanske grupacije.

- Grupa Calzedonia zapošljava u Hrvatskoj, i to pretežito u ove dvije županije, više od 1600 radnika. Tu je dosad investirala oko 630 milijuna kuna. Prema mojim saznanjima, radnici su zadovoljni, a plaće su im iznad prosjeka u tekstilnoj industriji. Tu bih izdvojio i Boxmark, koji danas ima gotovo 3.000 zaposlenih - veli Štromar te čestita svim gospodarstvenicima čije se tvrtke hrvaju u ovim uvjetima na njihovom iznadprosječnom angažmanu i trudu.

Iznenađen sam što se sada javlja Kostanjevac, a rješenje o ukidanju radnog mjesta, na koje se nije žalio, dobio je prije šest mjeseci tijekom kojih nismo zaprimili nikakvu žalbu ni prigovor. Sve u svemu, njegove optužbe su krajnje neozbiljne i u potpunosti neutemeljene.

Uz to, HDZ je donio zakon o smanjenju plaća i broja ljudi pa je Županija morala ukinuti neka radna mjesta, a Kostanjevac se s tim i s visinom otpremnine složio - veli Štromar.

24 Oglasi

21. prosinca 2010., br. 344

Poslovni svijet 25

21. prosinca 2010., br. 344

DOZNAJEMO U Knauf Insulationu predstoje velike investicije u idućoj godini

Za nove tehnologije čak 16 milijuna eura ulaganja!

Umjesto proizvodnje klasičnih proizvoda, sve više tehnička izolacija Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

NOVI MAROF - U petak je u poduzeću Knauf Insulation održan okrugli stol pod nazivom “Knauf Insulation – nove investicije kroz održivi razvoj”.

Izvoz u 16 država

izolacije. Naime, prema odluci čelnih ljudi koncerna Knauf, tvornica u Novom Marofu jedina je imenovana kao buduća tvornica tehničkih izolacija, a s tim u vezi određen je i paket ulaganja od 16 milijuna eura.

Početak instaliranja opreme počinje 1. ožujka iduće godine, a proizvodnja bi trebala početi sredinom svibnja. Novim proizvodima trebali bi do kraja godine pokriti potrebe 28 zemalja Europe. Između ostalog, u Novom Marofu će se proizvoditi izolacijske cijevi promjera od 35 do 600 milimetara.

Kako je istaknuo direktor Ivan Zagorec, u proteklih 30 godina, koliko ova tvornica posluje, bila je ovo najteža proizvodna godina. Unatoč tome, zabilježit će vrlo dobre rezultate poslovanja, ali je pritisak na menadžment velik. Između ostalog, došlo je Sve za deset godina do poskupljenja koksa 66%, Kako je naglasio direktor a rasle su cijene drugih kom- Ivan Zagorec, svi proizvodi ponenti važnih za rad. Ove prodani su u sljedećih deset godine bilježi se i rekordna godina, a budućnost tvornice proizvodnja, 1000 tona više osigurana je u narednih 25-30 od prošlogodišnje godina. p roiz vo d nj e, a Uz sadašnja 133 t s o prema riječima zaposlena, do ućn d u b Zagorca, upokraja iduće goe c i n r o trijebljeni su dine planira tv u e j i drugi alati se zapošljavaana p o s l o v a nj a osigur 25 - 30 nje 15 novih kako bi poveradnika. nih nared , ističe ćali proizvodPodsjetimo, a n i nju. Pedeset novomarofsko god c e posto proizvodpoduzeće KnaZagor nje plasira se na uf Insulation sretr ž ište Hr vatske i dinom ove godine Bosne i Hercegovine, dok obilježilo je 30 godina svog druga polovica odlazi u izvoz, rada i postojanja. Prve aktivu 16 država Europe. nosti počele su 1977. godine Ono što je novo, vezano uz kada su ostvareni poslovni novomarofsku tvornicu, je da kontakti s poduzećem Terće se polako gasiti proizvod- mika Ljubljana iz Slovenije. nja klasičnih proizvoda, a više Tri godine kasnije, na čelu s će se proizvoditi tehničke direktorom prof. Matijom Ko-

I u ovoj, dosad najtežoj poslovnoj godini, novomarofska tvornica ostvarila vrlo dobre rezultate

pjarom, počela je proizvodnja u Novom Marofu. O povijesti ovog poduzeća i njegovom uspjesima govorio je Ivan Zagorec, sadašnji direktor Knauf Insulation Novi Marof.

Zanimljivo je da su radnici ovog poduzeće bili i njegovi vlasnici 1990. godine, a 1995. prodaju dionice i postaju dio grupacije Heraklith. Zajedno s Heraklith grupom 2006. postaju dio Knauf Insulation koncerna.

Inače, Knauf je počeo 1932. godine kao obiteljsko poduzeće, a danas ima 22.000 zaposlenih u preko 150 tvornica u 40 zemalja širom svijeta i prometom većim od 5,5 milijardi eura.

Kako je najavljeno, uskoro će se svi proizvodi na svim tržištima prodavati pod zajedničkim trgovačkim nazivom Knauf Insulation.

Direktor Knauf Insulationa Ivan Zagorec sa suradnicima

TRGOVAČKI SUD

BBS ipak u stečaj ZAGREB - U prethodnom postupku radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom BBS-om, vlasnikom prve hrvatske tvornice za oporabu PET ambalaže u Podrutama, zagrebački je Trgovački sud, nakon odgode dvaju ročišta, otvorio stečajni postupak.

Predstečajni postupak nad BBS-om pokrenut je temeljem prijedloga sada već bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, koji je jedan od manjih vjerovnika.

Naime, u svom prijedlogu Fond navodi da ima potraživanje prema BBS-u u iznosu od 12.400.000 kuna temeljem Ugovora o kreditu od 22. rujna 2004., kao i da je žiro-račun dužnika neprekidno blokiran u razdoblju duljem od 60 dana. Tijekom prethodnog postupka utvrđeno je da je BBS uistinu prezadužen i nesposoban za plaćanje, ali da je njegov žiro-račun blokiran za iznos od 64.645.547 kuna, dok neprekidna blokada traje duže oko 800 dana.

Dužnik je obustavio poslovanje, ali radni odnosi nisu raskinuti, budući da su veći vjerovnici pristali na reprogramiranje potraživanja od BBS-a, ali ne i bivši Fond, odnosno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje je preuzelo njegove poslove. Ispitno ročište zakazano je za 16. ožujka 2011., a tražbine vjerovnici trebaju prijaviti u roku od 30 dana.

26 Oglasi

21. prosinca 2010., br. 344

21. prosinca 2010., br. 344

Oglasi 27

28 Crna kronika

21. prosinca 2010., br. 344

TREBA ZNATI U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana češće su ozljede od pirotehnike

PRIJETNJE

Supruzi sms-om, dužniku telefonom VARAŽDIN – Protiv 24-godišnjaka i 53-godišnjaka, koji su zadržani 48 sati u pritvoru, policija podnosi kaznenu prijavu zbog prijetnje. Osnovana se sumnja da je 24-godišnjak od 7. studenog do 15. prosinca s mobilnih telefona slao sms poruke svojoj 19-godišnjoj supruzi u kojima je prijetio nanošenjem ozljeda te ubojstvom.

Osnovano se sumnja da je ubojstvom i nanošenjem teških ozlijeda prijetio i 53-godišnjak kada je 16. prosinca oko 14 sati telefonom nazvao 45-godišnjaku, zbog neriješenih međusobnih odnosa vezanih uz novčana dugovanja.

NAŠA POSLA

Načelniku prijava od bivšega MARTIJANEC/VARAŽDIN Protiv Marijana Horvata, načelnika Općine Martijanec u kojoj zajedno vladaju HNS i HDZ, bivši martijanečki načelnik Franjo Golubić (HSS) najavio je podnošenje kaznene prijave zbog, kako tvrdi, uskraćivanja prava na rad bivšoj općinskoj pročelnici. Ona je, smatra Golubić, razriješena protuustavno i nezakonito, odnosno s neutemeljenim obrazloženjem. S obzirom na to, kao i da je na njezino mjesto došao osjetno bolje plaćeni bivši direktor Poslovnih zona Krunoslav Kosir, smatra da se zapravo radi o političkoj smjeni o kojoj očekuje i izjašnjavanje županijskog SDP-a, budući da je bivša pročelnica članica te stranke.

Pirotehnička sredstva nisu igračke i ne trebaju djeci Policija nije svemoćna pa je jako važan doprinos svakoga jer proslava blagdana u prvom redu ovisi o svima nama poimence Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

snosti građana prijeti na mjestima masovnog okupljanja.

Radi održavanja povoljnog stanja javnog reda, policijski službenici provode u različitim sredinama akciju „Mir i dobro“ tijekom koje upozoravaju na opasnosti od zlouporabe oružja, streljiva, eksploziva, bombi, eksplozivnih i pirotehničkih sredstava, a posebno od improviziranih sredstava kućne izrade.

- Policija, međutim, nije sveMir i dobro Upozorava to Rade Sitar, na- moćna pa je u provedbi akcije čelnik PU varaždinske, povodom veoma važan doprinos svakoga početka akcije „Mir i dobro“ jer proslava blagdana u prvom koju već tradicionalno u vrije- redu ovisi o svima nama poime božićnih i novogodišnjih mence. Valja imati na umu da blagdana provodi Ministarstvo se nesreće ne događaju nekom unutarnjih poslova radi spreča- drugom. Dosadašnja iskustva vanja zloporabe oružja, eksplo- ukazuju na to da blagdansko zivnih tvari te ostalih ubojitih raspoloženje u pretjeranoj mjesredstava, odnosno kako bi se ri potiče nerazboritu uporabu oružja, eksplozivnih i pirotehpovećala opća sigurnost ničkih sredstava, što zna građana i postigla biti kobno, katkad s zadovoljavajuća vijek u većim ili manjim porazina javnog a b e r t sljedicama. Stoga reda i mira. n a z e r p treba uvijek biti - I ove biti o e ij r p oprezan i razborit godine očeit r o b prije njihove upokujemo da i raz e b a r rabe - upozorava će građani upo e k i hn Sitar te naglašava u slobodnoj pirote da je konzumiranje prodaji nabavialkohola čest pratitelj ti petarde, rakete takvih nesreća. i druga pirotehnička sredstva za zabavu, a očekuje se i nezakonita nabava sredstava Djeci kao uzor čija je prodaja nedopuštena.

Kod rukovanja oružjem i ekStoga tijekom prosinca, a po- splozivom, kako dodaje, najčesebice u blagdanskom razdo- šće stradavaju mlade, neiskusne blju, policija pojačano nadzire i nestručne osobe. neovlaštenu prodaju piroteh- Pirotehnička sredstva nisu ničkih sredstava. U cestovnom igračke. Stoga djeci, ali i drugiprometu, uz veću protočnost ma, ne treba poklanjati nešto od prometa, posebna se pozornost čega bi mogli stradati. Odrasli posvećuje i suzbijanju ilegalnog uvijek trebaju biti uzor djetetu unošenja pirotehničke galante- jer djeca pirotehnička sredstva rije preko graničnih prijelaza. ne doživljavaju opasnima ako Tako je lani zbog nezakonitog ih i odrasli koriste. No ako se posjedovanja i uporabe policija pirotehnička sredstva i poklaoduzela 67.775 komada piroteh- njaju, obavezno treba poučiti ničke galanterije - doznajemo o načinu rukovanja i mogućim od načelnika PU varaždinske posljedicama - naglašava načelkoji upozorava da najviše opa- nik PU varaždinske.

Zbog nezakonite uporabe te neopreznog rukovanja oružjem i različitim eksplozivnim sredstvima, prošle su godine smrtno stradale dvije punoljetne osobe, dok je teške tjelesne ozljede zadobilo sedam osoba, od čega dvoje djece mlađih od 14 godina te jedan maloljetnik.

Blagdansko raspoloženje potiče nerazboritu uporabu pirotehnike, ali i oružja

KAZNE Oštre sankcije zbog nedozvoljene uporabe pirotehnike

I do 5.000 kuna, ali i zatvor

Rade Sitar

Zakon o eksplozivnim tvarima, kako upozorava Sitar, najčešće se krši u smislu prodaje pirotehničkih sredstava na nedopuštenim mjestima, prodaje pirotehničkih sredstava II. razreda mlađima od 16 godina, odnosno III. razreda mlađim od 18 godina, zatim prodaje u razdoblju od 2. siječnja do 26. prosinca te korištenja sredstava

II. i III. razreda u zatvorenim prostorima ili na mjestima okupljanja većeg broja građana. Za nedozvoljene uporabe pirotehničkih sredstava kazne se kreću od tisuću do pet tisuća kuna, a ukoliko se dovedu u opasnost životi i imovina općeopasnom radnjom ili sredstvom, Kazneni zakon predviđa i zatvorsku kaznu.

RAZBOJNIŠTVO

I TOGA IMA Nakon gotovo desetljeća, nastavlja se kazneni postupak protiv „spretne“ poduzetnice

Razbojnik se sam zapalio

Kazneni postupak zbog prevara ustupljen Srbiji

VARAŽDIN - Nepoznati je počinitelj u petak oko 20.15 sati pokušao počiniti razbojništvo nad 33-godišnjom uposlenicom mjenjačnice „MM“, koja se nalazi u sklopu trgovačkog centra „Kaufland“. Zaprijetivši benzinom koji je poprskao po pultu, zatražio je novac.

Nakon što ga nije dobio, zapalio je benzin, ali mu je vatra zahvatila ruke pa se udaljio. Zaposlenica mjenjačnice zadobila je ozljede zbog udisanja dima.

Tjeralica za Milenom Klipić

VARAŽDIN - Kazneni postupak protiv Milene Klipić, odnosno sada Milene Karan, ustupa se nadležnim tijelima kaznenog progona Republike Srbije, i to osam godina nakon što je protiv nje otvorena istraga zbog prijevara u gospodarskom poslovanju.

Naime, još 2001. policija je izvijestila da je osumnjičena jer je od 17. svibnja do 20. lipnja te godine kao odgovorna osoba tvrtke »Klipić trgovina« iz Velike Gorice naručivala raznovrsnu robu, predočavajući pritom lažnu dokumentaciju iz koje je proizlazilo da je tvrtka solventna, iako je znala da njezino poduzeće nema dovoljno novaca za plaćanje naručenih i isporučenih klima-uređaja, prehrambenih artikala, lovačke, foto i kompjuterske opreme… Time je 21 hrvatsko poduzeće oštetila za ukupno 853.251 kunu.

Budući da je među oštećenim poduzećima iz Koprivnice, Rijeke i drugih sredina bila i čakovečka Robna kuća Međimur-

ka – BS te poduzeće MEISO iz Goričana, Općinsko državno odvjetništvo iz Čakovca dalo je zahtjev za istragu koja je otvorena 19. veljače 2002. na varaždinskom Županijskom sudu.

Rješenje o provođenju istrage doneseno je prije ispitivanja okrivljenice s obzirom na to da okrivljenica nikada nije bila dostupna sudu, zbog čega je 2002. za okrivljenom raspisana i objava, odnosno tjeralica. No kako ubrzo nije privedena, istraga je prekinuta zbog njezine nedostupnosti.

Međutim, prošle je godine policija pribavila obavijest da je Milena Klipić promijenila prezime u Karan te da je stekla državljanstvo Republike Srbije. S obzirom na to, kao i praksu u takvim slučajevima, općinski državni odvjetnik predložio je varaždinskom Županijskom sudu da se kazneni progon protiv okrivljene ustupi pravosudnim tijelima Republike Srbije, a s time su se složila i oštećena poduzeća.

Oglasi 29

21. prosinca 2010., br. 344

VAŽNA OBAVIJEST KUPCIMA Obavještavamo cijenjene kupce da blagajna Elektre Varaždin prestaje s radom od 01.01.2011.godine.

Račune i akontacije za utrošenu električnu energiju kao i ostala plaćanja koja su se do sada obavljala na blagajni Elektre Varaždin kupci će moći realizirati bez naknade u poslovnicama HP-Hrvatske pošte d.d. i FINA-e.

Povrat novčanih sredstava po računima i ostalim isplatama obavit će se preko tekućih računa ili putem poštanske uputnice.

ELEKTRA VARAŽDIN SLUŽBA OPSKRBE

Na temelju odluke Predsjednika uprave TP“Varaždin“ d.o.o., raspisuje se

NATJEČAJ

Za popunu slobodnih radnih mjesta zbog otvaranja novih prodavaonica.

Traži se:

1. VODITELJ POSLOVNICE Uvjeti: - VŠS ili SSS - poželjno radno iskustvo

2.PRODAVAČ Uvjeti: - SSS trgovačkog ili odgovarajućeg smjera - poželjno radno iskustvo

3. KONOBARICA za rad u ugostiteljskom objektu u Varaždinu (dnevni rad) Uvjeti: - SSS, sa ili bez radnog iskustva 4. VOZAČ C kategorije Uvjeti: - SSS, sa ili bez radnog iskustva

5. ČISTAČICA u ugostiteljskom objektu u Varaždinu Uvjeti: KV, PKV sa ili bez radnog iskustva Zamolbe se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objave osobno ili poštom na adresu: TP“Varaždin“ d.o.o., P.Miškine 53, 42000 Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

30 Oglas

21. prosinca 2010., br. 344

Urbana kultura 31

21. prosinca 2010., br. 344

Art/media Filmovi; Pjer.

O

stali kolumnisti o politici (ili njenim devijacijama), a ja o – televiziji. Opet je na redu moja najdraža meta, ona javna – HTV. islim, stvarno treba imati kilu mozga od dvije marke pa da se sastavi filmski program od Denis Peričić, prošle nedjelje. mr. sc. etiri filma, jedan snimljen prije 52, drugi prije 49, treći prije 41 i četvrti prije 30 godina.

Samo je još nedostajalo Griffithovo „Rođenje jedne nacije“ staro 95 godina, pa da aktualnost HTV-a bude – apsolutna. ajgore od svega je što su 3 od ta 4 filma genijalna. Ali kako to izgleda u tretmanu filmskog urednika? praskozorje počinje „Povratak u gradić Peyton“, filmić koji nikako ne zaslužuje biti prikazan u ciklusu „Zlatna kinoteka“. avečer gledamo tri suha filmska zlata, ali zbrda-zdola. Na Drugom je Fullerova „Velika crvena divizija“. Koji nije božićni film.

Onda slijedi emisija o filmu „Posebni dodaci“, posvećena božićnim filmovima. Poslije nje je Hitchcockova „Vrtoglavica“, koja isto nije božićni film. Dok još traje „Vrtoglavica“, na Prvom počinje „Neka zvijer krepa“ nedavno preminulog Claudea Chabrola, europskog Hitchcocka. Naravno da ni to nije božićni film. ad par dana neće biti nikakvih filmova.

Onda će biti puno božićnih. I to zacijelo starih. A uz to ćemo vjerojatno slušati emisije o – krimićima. eću ni spominjati da nas nitko nije upozorio da gledamo restauriranu verziju „Vrtoglavice“, da je nakon Chabrolove smrti uslijedio cijeli njegov ciklus, da ćemo isto tako možda doživjeti s Blakeom Edwardsom… Sve su to samo loše izlike za nedostatak novih filmova, a stare klasike nam prikazuju zbrčkano i u neprimjerenim terminima. . S. Umro je Petar Veček. Teško je tragediju te činjenice sažeti u nekoliko riječi.

Ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi i nemjerljiv doprinos varaždinskom HNK. Odgajao nas je i učio. Hvala.

M

Ekipa Elementala i Diyala - na druženju Elementala s fanovima u popularnom Kyoto baru

SCENA DIY’S DUB’S i Elemental u Kyoto baru uz nezaboravno druženje

Varaždinska publika traži 110 % energije!

Razgovarali smo s popularnom Remi iz Elementala povodom njihovog gostovanja u Kyoto baru gdje su se družili s publikom i fanovima Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Jedan zanimljiv i nesvakidašnji događaj ovog petka zagrijao je sve željne dobre zabave. U organizacije DIY’S DUB’S varaždinske reperice Diyale, u Kyoto bar su navratili popularni Elemental! Razlog i povod - druženje i približavanje samog benda publici, prilika da fanovi upoznaju članove benda, fotografiraju se s njima, i naravno svi zajedno da se dobro zabave uz glazbu za koju se brinuo DJ NMC. Povodom toga razgovarali smo s Remi, a u kratkom razgovoru saznali smo kako Elemental gleda na Varaždin, kakva je situacija na hip-hop sceni, a i o nekim novim klincima.

Elemental u Varaždinu, na jednom pomalo nesvakidašnjem događaju. Rijetko kad se fanovi imaju priliku družiti s bendovima, a vi ste, evo, prvi koji su došli u Varaždin na “cugu”. Zašto baš u Varaždin i koji je povod tome?

Za sve je kriva Diyala! Ona

je organizirala svaku minutu poput Dubioze kolektiv i Stinašeg dolaska ovdje, tako da llnesa. Varaždinska publika je svega ovoga ne bi bilo bez nje. malo teža, neće skakati na bilo Elemental uvijek nastoji biti u što. U Varaždinu je ekipa naviodnosu 1:1 prema fanovima, kla na koncerte, pa je u neku ruku izbirljiva. Stoga komunikacija nam je izrasvaki nastup treba zito važna, tu smo uvibiti dobar, a da bi jek dostupni i preko a k se zadovoljilo, Facebooka, a ovo aždins r a v bendovi moraje još jedan iskoe j a k i l ju davati 110 rak prema ljudipub a % e n e rg ij e. ma, zato nam je kla n i v a n izrazito drago da eće Vjerujem da n i e t r smo to uspjeli, je Diyala to prekonce što te se nadam još poznala i pozvala bilo boljem koncertu nas! u skorije vrijeme, Vaš zadnji koncert u jer nam je varaždinska Varaždinu, na Špancirfestu, bio je obilježen kišom i odlič- publika izrazito draga!

Da se malo odmaknemo od nom zabavom. Može se reći da Varaždinci vole Elemental... Varaždina i dotaknemo same Kako je to izgledalo s pozor- hip-hop scene. Kakva je situanice? Kakva je varaždinska cija danas?

Kad smo krenuli (Elemental) publika?

Pogled s pozornice bio je 2000. godine, scena je bila u nešto fenomenalno, nešto na uzletu, dok danas sve lagano što ne možeš ostati hladan. umire. Neki su se uspjeli izboriti Špancirfest je veliki festival i za komadić neba, ali ne znam bilo nam je čast kad smo dobili kako je propala rap scena u Hrpoziv da nastupamo na velikom vata. Danas se sve svodi na neki stageu, i to u društvu bendova underground, valjda se čeka

Č

N U N

S

Remi - vedrina i pozitiva

kritična masa da se sve to opet digne. Danas su tu nova imena poput Priki, Scriptor i slični koji će, nadam se, dići ljestvicu. S druge strane rock scena mi se čini izrazito jaka. U prostoriji za probe stalno ima rock klinaca koji se izrazito trude!

Od Remi za kraj? Što god vam govorili, nemojte odustati, ako volite glazbu, slušajte unutarnji osjećaj, a kvaliteta će uvijek isplivati.

Opstaju najbolji, pa tko voli...

I, da, don’t drink & drive!

N P

POWERED BY

32 Oglas

21. prosinca 2010., br. 344

21. prosinca 2010., br. 344

Oglas 33

34 Kulturni obzor

21. prosinca 2010., br. 344

USPJEH Glazbenica koja je sama uspjela izdati album

U D-duru

Koncert Varaždinskog kvarteta u HNK

V

araždinski kvartet održao je koncert u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu.

U gradu duge gudačke tradicije do ideje osnivanja kvarteta došlo je 1999. godine. Glazbenici su muzicirali zajedno u Varaždinskom komornom orkestru, a bili su i Darko RUŠEC članovi mnogih istaknuprofesor gitare u tih hrvatskih orkestara Glazbenoj školi Varaždin - Simfonijskog orkestra HRT-a, Orkestra kazališta Komedija, Hrvatski komorni orkestar, Zagrebački komorni orkestar, a bavili su se i pedagoškim radom. Trenutno su zaposleni u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. Godine 2001. kvartet je registriran u Ministarstvu kulture RH kao umjetnička organizacija. Kvartet je redovito prisutan u glazbenom životu grada Varaždina, gdje održava koncertnu sezonu. Značajnu pomoć u radu kvartetu pruža Koncertni ured Varaždin, koji prati i podržava rad kvarteta od samog osnivanja. Glazbenici Marko Jerbić, I. violina, Anđelko Ilčić, II. Violina, Ana Trnjar, viola i Davor Gluhak, violončelo i ovaj put pripremili su zanimljiv program.

Prva točka programa bila je Suita za gudački kvartet Josipa Štolcera Slavenskog. Josip Štolcer-Slavenski (rođen u Čakovcu 1896. – umro u Beogradu 1955. godine), hrvatski je skladatelj. Studirao je glazbu u Budimpešti i Beču, a boravio je i radio posvuda: Budimpešta (1913.), Zagreb (1920.), Beograd (1924.-1926.), Pariz (1925.-1926.), Prag (1929.). Poslije Drugog svjetskog rata radio je kao profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u Beogradu. svojim djelima uvelike je koristio autohtonu narodnu glazbu, osobito onu iz svog rodnog kraja Međimurja.

Uslijedio je Gudački kvartet op. 51 br. 2 u a-molu Johannesa Brahmsa, njemačkog skladatelja koji je karijeru započeo kao pijanistički virtuoz. U svojim djelima Brahms polazi od baroknog i klasičnog nasljeđa, ali je njegov glazbeni izraz u osnovi romantičarski. Varaždinski kvartet održao je još jedan uspješan koncert i ugodno iznenadio svojom kvalitetom interpretacije koja zahtijeva kontinuirani rad, istraživanje, pojedinačno i zajedničko uvježbavanje ovih zahtjevnih glazbenih djela. Kvartet svira na instrumentima varaždinskog majstora graditelja žičanih glazbala Vladimira Proskurnjaka.

U

15 godina rada nazvanih Priča iz davnih vremena Mirjana Pospiš u prepunoj dvorani Glazbene škole otpjevala je svoju glazbu koja podsjeća na barok i renesansu, a upotpunjena je etno elementima i zvucima prirode Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Petnaest godina varaždinska pjevačica, skladateljica i aranžerka Mirjana Pospiš radila je na albumu Priča od davnih vremena. Krunu svojega glazbenog rada, kako ga je nazvala, promovirala je sinoć, u ponedjeljak, u prepunoj koncertnoj dvorani varaždinske Glazbene škole.

Njezin put do ovog ostvarenja nije bio nimalo lak, a ni jeftin. U album je uz vrijeme

u

z vrijeme i trud tijekom svih godina autorica je uložila i 80 tisuća kuna i trud uložila 80 tisuća kuna.

- Mnogi su me ismijavali i prozivali skladateljicom bez pokrića bez da su ikad čuli to što radim. Zbog takvih ljudi sam u nekim trenucima htjela odustati od svega - iskrena je pjevačica. No njezin rad prepoznala je struka te je prije 6 godina primljena u

redovno članstvo Hrvatskog društva skladatelja (HDS), a prije 2 godine njezina je “Priča iz davnih vremena” odabrana u 20 najboljih pristiglih projekata, za što je primila 20 tisuća kuna.

Divni zvukovi ”Priča iz davnih vremena” podijeljena je na dvije cjeline. Prvi dio “Povratak domu - Prolazak kroz vrata sna” počinje s postankom svijeta i završava pothvatom ŽeneOrfeja koja spašava svog voljenog iz Hada. Drugi dio “Novi početak – U potrazi za novim svjetlom” bavi se moralnim vr ijednostima.

Glazba na albumu je nešto što ne čujemo svaki dan i nekako je posebna. Vuče na renesansu i barok, a podsjeća na glazbu iz filmova poput Beskrajna priča.

Upotpunjena je zvukovima prirode, a vrlo lako mogu se prepoznati i elementi irske, hrvatske, peruanske, nordijske, romske i staroengleske glazbe. - Priroda je moja inspiracija. Njene me ljepote, mir i zvukovi

pokreću na stvaranje. Od malena sam okružena prirodom. Kraj moje kuće nekad su bile široke livade, polja i potočić kojeg više nema.

Donedavno kraj mene su bile i šumice, a s prozora je nestao i pogled na Ivančicu - rekla je Mirjana.

Sve sama Gotovo sve na albumu Mirjana je napravila sama – pjevanje, glazbu, stihove i aranžman te odsv irala

gitarske solaže i pratnju te irske frule. Violinu je odsvirala Dorotea Božić, a njezina sestra Simona zaslužna je za udaraljke dok je frule i gajde odsvirao Stjepan Večković iz ansambla LADO. Violinske dionice odsvirao je Antun Stašić, a u aranžmanima joj je pomogao Toni Eterović.

CD su izdali HDS i Cantus.

Album je preveden i na engleski, ali čeka sponzora da bi bio objavljen, a uskoro kreće i snimanje videa.

HUMANO Dobrotvorni Koncert dan nakon Božića u franjevačkoj crkvi u Varaždinu

Za ljepše blagdane starih i nemoćnih

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Nastupit će i dva zbora

Ove nedjelje, dan nakon Božića, u franjevačkoj crkvi svetog Ivana Krstitelja u Varaždinu po jedanaesti put održat će se dobrotvorni Božićni koncert. Duhovne pjesme i blagdanske pjesme otpjevat će nekoliko izvođača. Samostalni nastup imat će pjevači duhovne glazbe Ivo Šeparović i Dragutin Hrastović, a

pridružit će im se i Mješoviti pjevački zbor franjevačke crkve u Varaždinu. Nastupit će još jedan zbor, KUD-a Vila iz Varaždina, te Emanuel i Danijel Rušec. Pjesnikinja Ružica Juras čitat će stihove, a svoje duhovne pjesme otpjevat će i Antonio Tkalec. Ulaz je besplatan, a dobrotvorni prilozi sakupljat će se nakon što za-

vrše svi nastupi. Sve skupljeno namijenjeno je za kolače, voće i ostale potrepštine koje će Franjevački svjetovni red nositi starim i nemoćnim osobama u domovima u okolici Varaždina. Koncert će početi nakon večernje svete mise u 19:30, a i ove godine organizirali su ga franjevci u suradnji s Tkalecom. (td)

Kulturni obzor 35

21. prosinca 2010., br. 344

IN MEMORIAM Redatelj čije su najbolje predstave nastale u Varaždinu

Petar Veček do kraja posvećen teatru Samo nekoliko sati prije premijere predstave “Amateri” u zagrebačkom kazalištu KNAP umro je redatelj Petar Veček.

Već teško bolestan Veček je ovom predstavom trebao proslaviti 40 godina kazališnog rada.

Nosorog glumišta Nosorog hrvatskog glumišta, jer “ta životinja nikad ne živi u krdu”, zbog čega je Veček svoju kazališnu grupu nazvao Rhinoceros,

Petar Veček

rođen je u Zagrebu 1942.

Diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu 1971.

U rijetke konstante tog iznimnog individualca ubraja se tek ravnateljevanje Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu, iz kojeg kao da nije ni otišao otkad ga je, kao Narodno kazalište August Cesarec, 1976. umjetnički preuzeo.

Veček je režirao više od 130 predstava u svim većim hrvatskim kazalištima te u

Ljubljani, Sarajevu, Skoplju, Mariboru, Novom Sadu, Beogradu te Rimu i Parizu.

Ipak, kao da su njegova najbolja ostvarenja nastala u Varaždinu.

Još polovicom sedamdesetih od kritike tada hvaljen Brechtov “Pir malograđanina”, zatim početkom osamdesetih Čehovljev “Višnjik”, a u proteklom desetljeću kao značajnija pamti se njegova režija Brechtove “Prosjačke opere” iz 2005. godine.

Dobio je veći broj nagrada i priznanja među kojima su Vjesnikova nagrada “Dubravko Dujšin”, nagrade Sterijinog pozorja za predstave “Gospoda Glembajevi” i “Hrvatski Faust”, a osvojio je i Zlatni lovor vijenac za režiju predstave “Anno Domini” na MES-u u Sarajevu i nekoliko nagrada na Gavellinim večerima te nagradu kritičara i teatrologa na međunarodnom festivalu u Verolliju za predstavu “Zmijski slak”.

IZLOŽBA Vesele boje, zanimljivi oblici i zabavna keramička rješenja u Kerameikonu

Keramika kao igra i igračka Keramički dvorci, lutkice, baloni, mikado, samo su neke od igračaka koje su inspirirale autore Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Vesele boje, zanimljiv i oblici i zabavna rješenja krase sedmu po redu međunarodnu izložbu Kerameikona. Što baš i nije čudno jer je tema na koju se javilo 66 umjetnika iz Austrije, Belgije, Crne Gore, Italije, Njemačke, Slovenije, Srbije i, naravno, Hrvatske bila igračka.

Igra materijala - Igračku smo odabrali jer smo željeli potaknuti umjetnike da probude dijete u sebi. Nismo očekivali da će napraviti keramičku igračku već rad koji je inspiriran njome.

Kad su radovi pristizali, nisu bili samo od keramike, no dozvolili smo kombinacije jer su bile izuzetno kreativnei i zanimljive - rekla je predsjednica Kerameikona Blaženka Šoić Štebić.

Tako se papirom i keramikom poigrala autorica Željka Bračko u svojem “Kraljevstvu igre”. Od bijele šamotirane gline napravljen je dvorac poput onog od pijeska, a kralj i kraljica dobili su ruho od šarenog papira. Uočili

smo i zanimljivu slagalicu od keramike i vune. - Sjetila sam se dječjih slagalica te sam odlučila napraviti jednu veliku, keramičku. Trebalo mi je mjesec dana. Pr vo sam ispekla oblike, a nakon toga sam ih bojala i filcala vunom - objasnila je autorica Danijela Pičuljan.

Za oko zapinju one koje odmah podsjećaju na igračku. Poput keramičke lego kockice ili pak keramičkog Čovječe, ne ljuti se, na kojem su, čini se, igrači umjesto figura.

I najmlađi - Bilo je zaista teško odabrati jer su radovi bili izuzetno kreativni. Ne bih htjela isticati nikoga, ali mogu reći da su kolege iz Slovenije poslali sjajne radove - rekla je selektorica radova Ivančica Cvitić Znidarčić.

9-godišnja Helena već izrađuje keramiku

U subotu smo naišli i na neke od najmlađih koji su sudjelovali. - Napravila sam keramičke mačkice, a nacrtala sam i ove ljude na kućici koju je mama napravila rekla je 9-godišnja Helena Labaš koja otkad zna za sebe radi s glinom. No ona nije jedino dijete čiji su radovi ušli u konkurenciju. Vesele figure od terakote, žice i plastike izradilo je 15 učenika viših razreda varaždinske IV. osnovne škole.

- Ponosna sam na svoje učenike jer su ravnopravno

s

totinjak zanimljivih radova 66 autora iz 8 država izloženo je u Kerameikonu

ušli u konkurenciju - dodala je njihova mentorica Biserka Vlahović.

Spomenuli smo samo neke od radova koje možete posjetiti u Križanićevoj 13 od 20. do 23. 12. i od 10. 1. do 15. 2. radnim danom od 17 do 19 i subotom od 10 do 12 sati.

Čovječe, ne ljuti se!

Danijelina slagalica

Samo neki od autora u Kerameikonu

36 Duplerica

21. prosinca 2010., br. 344

USPJEH Rad Varaždinke Haldeje Hraščanec na “Izložbi 100 jaslica”

Haldejina “Vrata raja” izložena su u Rimu

Ukrasi i njihova prodaja u humanitarne svrhe unijele božićni duh među

HUMANO U vrijeme darivanja

Varaždinka je poznata po svojim anđelima koje izrađuje tehnikom kaširanja papira

Veliki je uspjeh i to što je moja biografija uz samo nekoliko talijanskih umjetnika izašla u katalogu 35. izložbe, ponosna je Haldeja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetić@regionalni.com

Varaždinka Haldeja Hraščanec ima čast ove godine svojim radom predstavlja ti Hrvatsku na jubilarnoj, 35.

“Izložbi 100 jaslica”, kojom se tradicionalno obilježava blagdan Isusovog rođenja.

Haldejin rad “Vrata raja” izložen je zajedno s radom “Božić je i na Sjevernom polu” Drage Zenka, učitelja iz Zagreba, kao i više od 200 radova izlagača iz cijelog svijeta.

Rim ostavlja bez daha, priznala je umjetnica

Svi u Rim

iz ke v Hr ats ve žbu o na izlo zvan još e po godin grepčanin Za samo Zenko Dragi

Tradicionalna izložba otvorena je u bazilici „Santa Maria del Popolo“ 26. studenoga, a svi oni koji imaju mogućnosti i želje, u Rimu je mogu pogledati do 6. siječnja. Naravno, obavezno moraju pogledati i rad Haldeje Hraščanec, koja je svoje jaslice izradila tehnikom kaširanja papira.

- Svoje jaslice izradila sam na vratima starog ormara koji su koristili kapucini u varaždinskom samostanu - pojašnjava Haldeja.

Iz Rima se vratila oduševljena. - Na samom otvaranju izložbe bili su predstavnici naših ambasada za kulturu za Rim i Vatikan, a samu izložbu

otvorili su glavni rimski i vatikanski kardinali te gradonačelnik Rima. Osim što je izložen moj rad, veliki je uspjeh i to što je moja biografija uz samo troje talijanskih umjetnika izašla u katalogu 35. izdanju “Izložbe 100 jaslica”. U njemu se spominje da sam iz Varaždina, a dala sam i mali intervju za Rimsku televiziju, gdje sam predstavila Varaždin kao grad kulture, baroka i anđela – ispričala je Haldeja.

Nije čudno što je ponosna, jer se umjetničkim radovima, skulpturama i slikama u Rimu predstavilo više od 200 izlagača. Njihovi radovi podijeljeni su u tri kategorije: klasični realistični prikazi u napolitanskom stilu 17. i 18. stoljeća s brojnim figurama u pokretu, prikaz božićnog misterija u ambijentu rimskih figura i građevina iz 19. stoljeća te alegorijsko-simbolički prikazi Isusova rođenja izrađeni od najrazličitijih materijala.

- Zahvaljujući svojem radu, imala sam priliku obići cijeli Rim i Vatikan, vidjela sam i naučila puno prekrasnih stvari. Ovo je doista bilo neprocjenjivo iskustvo – rekla je Haldeja.

Prvi huma božićni sa Prihod od prodaje božićnih ukrasa nam učenicima slabijeg imovinskog stanja - rek Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Anđeli od papira, rukom izrađene i oslikane kuglice te drugi ukrasi za jelku, mirisni sapuni, čestitke od prirodnih materijala te kutijice za poklone s oslikanim anđelima samo su dio unikatnih rukotvorina koje su na božićnom sajmu izložili i po simboličnim cijenama prodavali učenici I. osnovne škole. Riječ je o prvom božićnom sajmu koji je priređen u toj varaždinskoj školi i koji je trajao tri dana, od utorka do petka.

Ne samo da su božićne ukrase zajedno sa svojim razrednicima izrađivali svi učenici te škole, njih 500 -tinjak, prihod od

TU KRAJ NAS I druge osnovne škole iz Va

Razvijanje potrebe d U mjesecu darivanja više je akcija usmjerenih na humanitarne akcije, a u V. OŠ Varaždin to je tradicija već pet godina.

Oni redovito daruju Domu za žrtve obiteljskog nasilja “Utočište Sveti Nikola” prehrambene proizvode. Osim njih, ove godine u akciju darivanja Utočištu sveti Nikola uključila se i OŠ Sračinec koja je provela akciju prikupljanja igračaka za djecu. Na

Jaslice izrađene na vratima ormara koji su koristili kapucini

Izložba u Rimu bit će otvorena sve do 6. siječnja

prodaje proizvoda s božićnog sajma bio je namijenjen za humanitarne svrhe.

- Učenici su prigodne božićne ukrase i predmete izrađivali sa svojim razrednicima na satovima razredne zajednice, a u 1. b razredu u izradu božićnih ukrasa uključili su se i roditelji. Zbog sveopće krize, ali i zato što je prosinac mjesec dar ivanja, odlučili smo da naš sajam bude humanitarnog karaktera, pa je prihod od prodaje namijenjen za financiranje izleta i terenske nastave učenicima slabijeg imovinskog stanja – doznajemo od ravnateljice Karmen HansJalšovec.

Vijest da će izrađivati ukrase

školskoj priredbi svečano su uručeni pokloni za djecu iz Utočišta sveti Nikola. Ove akcije provode se i iz pedagoških razloga kako bi se osvijestila potreba darivanja i razvila društvena svijest usmjerena ka pomoći bližnjima. Utočištu sveti Nikola tradicionalno daruju Grad Varaždin i tvrtka Termoplin, a Udruga za obrazovanje u duhu ljudskih vrijednosti Zlatno slovo također se uklju-

Duplerica 37

21. prosinca 2010., br. 344

TRADICIJA Mališani su izrađivali nakit od slame i papira

Nakit kao nekada Božićne jelke u kuće su došle tek polovicom 20. stoljeća, a krasile su se jabukama, orasima i licitarskim srcima

nastavnike i učenike I. OŠ

učenici I. OŠ misle na druge

anitarni ajam I. OŠ mijenjen je za financiranje izleta kla je ravnateljica K. Hans-Jalšovec

Svojim ukrasima okitili su bor u palači Sermage Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U današnje vrijeme božićni nakit dostupan je stvarno na svakom koraku. Prodaje se na štandovima i u marketima, a ima ga u svim oblicima i bojama. Teško da će se to ikad promijeniti.

Prve radionice

Samo da je takvih akcija više, poručuju učenice 5. b razreda

i prodavati ih na sajmu učenike je razveselila, posebice činjenica da je sam sajam humanitarnoga karaktera.

- Mislim da bi akcija u kojima se pomaže drugima trebalo biti više na školi – rekla je Ivana

Solar, učenica 5. b razreda, koja je zajedno s kolegicama Anom Vlahović, Melissom Kurtić i Ivom Rumplin među prvima izložila ukrase koje su učenici tog razreda pripremili za božićni sajam.

Varaždinske županije daruju za Božić

darivanja kod djece čila u darivanje.

Svojim darovima pomažu i udruge Lions i Rotary te PU varaždinska, kao i građani doniranjem odjeće, obuće i prehrambenih namirnica, a trenutno trebaju usluge stolara za izradu namještaja za novu lokaciju.

Svi darovi i pomoć mogu se ponuditi na mob. 098/1133333 ili tel. 042/234-050.

U predbožićno vrijeme i OŠ Petrijanec uključila se u

Caritasovu akciju “Za 1000 radosti” za pomoć obiteljima.

Tako će se u školi prikupiti oko 1.500 kuna prodajom simboličnih predmeta, a prikupljena sredstva podijelit će se popola s Caritasom. Druga polovicu donirat će se u školi za jedno dijete koje je tijekom godine ostalo bez roditelja.

Humanitarne aktivnosti česte su u OŠ Petrijanec, a u pripremi su već i nove akcije.

Damir IVANČIĆ

Mi samo malo star iji i rođeni u osamdesetima sjećamo se kako se s nakitom koji smo imali rukovalo s najvećim oprezom, a često su neke posebne kugle dolazile od rođaka iz inozemstva.

No one generacije još prije nas nakit su izrađivale same, a upravo su to u Gradskom muzeju željeli predočiti današnjoj djeci.

Tijekom cijelog prošlog tjedna učenici varaždinskih osnovnih škola u palači Sermage radili su nakit na starinski način. - Božićna jelka u kuće dolazi tek polovicom 20. stoljeća, a ukrašavala se lančićima i ružicama od krep papira, orasima, jabukama,

licitarskim srcima i ukrasima od slame - rekla je muzejska savjetnica Ljerka Albus.

Mi smo u izraditog “starinskog” nakita zatekli učenike 2. c razreda varaždinske 6. osnovne škole. - Radim nešto za bor da pokažem mami i tati i sviđa mi se - , rekao nam je 8-godišnji Tin. Nešto više raspoložena za razgovor bila je njegova vršnjakinja Ena. -Ja sam napravila papirnati lančić i

Licitare od gline ukrašavala su djeca

r

adim nešto za bor da pokažem mami i tati i jako mi se sviđa mjesec koji sam ukrasila s točkicama i to sve mi se jako sviđa - priznala je Ena. - Ovo je prvi put da smo organizirali radionice za djecu s nakitom. Oni su jako zadovoljni. Prvo su malo sramežljivi, a kad sve završi, ne da im se kući - dodala je Albus.

Nakon radionice djeca se nisu dala natrag u školu

Jaslice su nezaobilazan dio Božića

Uz stručnu pomoć izrađivali su se lančići od papira

38 Putopisi

21. prosinca 2010., br. 344

Panorama Washingtona

PUTOPIS Varaždinci Zrinka Lodeta i Pavao Vlahek posjetili su grad Washington

Sloboda govora u praksi Dok se mi bunimo na šankovima nakon par piva, stanovnici Washingtona bune se trijezni, Piše: ZRINKA LODETA

rističkih odredišta u SAD-u.

Osim toga, glavno gradsko šetalište National Mall često se koristi za masovne političke demonstracije.

Washington je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država. Dobio je ime po Georgeu Washingtonu, vrhovnom zapovjedniku američke vojske D. C. u američkoj revoluciji i prU Americi se grad službevom predsjedniku SAD-a. no zove “Washington U Washingtonu D. C.”. Kratica D. C. su sjedišta sve tri znači “District ton grane američke of Columbia” g n i h s Savezne vlade (KolumbijWa t k i r t s i (iz v r š n e, z a ski distrikt, C. - d ima .

D konodavne i jer je grad ije b m u l sudske), kao i smješten u Ko 00 0 .

0 0 5 sjedišta većine saveznom oko a k i saveznih službi. distriktu Kon stanov Washington je lumbije) kojim i sjedište Svjetske upravlja gradbanke, Međunarodsko poglavarstvo, nog monetarnog fonda pa se u praksi grad i i Organizacije amer ičkih distrikt poklapaju. Prema država, kao i mnogih drugih popisu stanovništva iz 2003., međunarodnih i nacionalnih distrikt ima 563.384 stanovustanova. nika.

Washington također ima Ako se uzme u obzir “mebrojne američke spomenike, tropolitansko područje” muzeje i sportske klubove, Washingtona, koje osim pa je jedno od glavnih tu- distrikta uključuje dijelove

Starbucks kava za mnoge

usred bijela dana

Marylanda, Virginije i Zapadne Virginije, onda ima više od 4,7 milijuna stanovnika.

Washington je poznat po visokoj stopi kriminala, a neko vrijeme je i nosio neslavnu titulu “Murder Capital of America”.

Monumentalno središte s mnogim imitacijama klasične arhitekture oslikava svu moć američke prijestolnice.

Međutim, udaljite li se od središta Washingtona i otiđete u predgrađe, ne možete vidjeti razliku ili glamur koji si zamišljate pri pomisli na glavni grad SAD-a. Prigušena svjetla na ulicama, niske građevine odišu provincijalizmom SAD-a.

Za jedan dan Posjećujući Washington uoči izglasavanja zdravstvene reforme bili smo svjedoci neograničene slobode govora i mišljenja.

Protivnici reforme i predsjednika Baracka Obame

Prosvjed

Bijela kuća

prosvjedovali su uokolo samog Američkoga kongresa s najupečatljivijim kamiončićem na kojem je bio lijes, a u njemu lutka u obliku

Predsjednika, koji je kružio oko samog Capitola. To je američka sloboda govora na djelu.

Dok se mi bunimo skriveni

Ružičasti prosvjednici

na šankovima nakon par popijenih piva, oni se bune trijezni, usred bijela dana i to javno. Washington, grad za turizam na jedan dan.

!

21. prosinca 2010., br. 344

U pripremi je monografija o 60 godina hrvanja u Varaždinu!

“

Sport

Sport 39

Božićno-novogodišnji susret generacija košarkašica održat će se u utorak 28. prosinca 2010. godine s početkom u 18 sati u Graberju.”

sport@regionalni.com

SAVATE Brojne medalje i naslovi varaždinskih boraca na europskom nivou

Tradicija se nastavlja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na Europskom prvenstvu u savate boksu - combat, koje je održano u francuskom Carcassonneu, osim zlata Marije Kosi bilo je još zapaženih rezultata.

Marija Kosi iz Savate kluba Omega Varaždin u kategoriji do 60 kg u teškoj borbi na bodove pobijedila je francusku suparnicu Nizhu Sbai. Antonio Horvatić i Jovana Vučić iz istog kluba osvojili su srebrne medalje, dok je Predrag Šimunec iz SK Omega-Gym Kneginec također osvojio srebrnu medalju.

Ekipu su predvodili voditelji reprezentacije i Savate kluba Omega Varaždin Miljenko SK Rožmar ić i a m O eg in Emerik Večed ž a rić.

Var finala Od ostalih maćin kog o d borilačkih s Europ stva priredbi tren e v r p b a iz d v o j i t i onaj održan u Rijeci pod nazivom Međunarodni božićni kup u Low kicku. Nastupilo je 600 natjecatelja.

Tamo je Valentina Balažinec iz SK Omega Gym Kneginec u kategoriji do 52 kg osvojila prvo mjesto.

Osim osvojenih medalja na natjecanjima, Savate klub Omega Varaždin dobar je i organizator U Garešnici je održan Kup Hrvatske u savate disciplini assaut za kadetkinje i seniorke. Kod kadetkinja je nastupila Ramona Mauko u kategoriji do 25 kg i osvojila je 1. mjesto te Lucija Šegović u kategoriji 45 kg, koja je osvojila 2. mjesto, obje iz SK Omega-Gym Kneginec.

Kod seniorki Štefica Bubnjarić u kategoriji do 60 kg, osvojila je 1. mjesto, dok je Valentina Balažinec u kategoriji do 52 kg, koja je osvojila 2. mjesto, obje iz SK Omega-Gym Kneginec.

Varaždinski natjecatelji... ...i natjecateljice često su ... ... pobjednici u mečevima

GIMNASTIKA

Varaždincima tri finala na malom EP-u Proteklog vikenda gimnastičari GK Vindija, nastupili su na dva međunarodna natjecanja, tako je Hanja Hainš pod vodstvom trenerice Marije Zemljić u Samoboru na Božićnom međunarodnom turniru za juniorke, osvojila turnir u absolutnoj kategoriji i time osvojila svoje pr vo međunarodno zlato, čime je postala najtrofejnija varaždinska gimnastičarka u novije doba. Paralelno, juniori Vinko Kirnić, Matija Vugrinec i Vinko Kirinić, branili su boje države kao i varaždinske Vindije, na „malom europskom

prvenstvu“ u Novom Sadu pod nazivom Memorijalni turnir „Laza Krstić i Marica Dželatović“. Najbolji Varaždinci uspjeli su uhvatiti tri finala i to na konju sa hvataljkama Vinko Kirinić te ruče i preča Matija Vugrinec. Martin Ratković, iako sa najatraktivnijom vježbom natjecanja na tlu, te sa najvećom polaznom ocjenom. Nažalost, u zagrijavanju je pao te neposredno prije nastupa doživio stres i nije izveo vježbu onako kako ju je pripremio, čime nije dohvatio finale. Matija Vugrinec od tri

sprave, uhvatio je finale na preči i ručama. Vinko Kirinić sa najboljim nastupom karijere ušao je u finale kao drugi a završio kao treći, te osvojio broncu vrijednu kao zlato, jer je konkurencija bila jaka i to iz Rumunjske, Bugraske, Srbije, Slovenije, Južno Afričke Republike, Makedonije, Austrije i Mađarske. Vinko je dokazao da je velik talenat i da postaje pravi natjecatelj međunarodnog ranga, ovo mu je druga međunarodna medalja u ovoj godini, a debitant je na međunarodnim natjecanjima.

TOMISLAV MAKAJ

Odličnim rezultatima priključili su se Marija Kosi s europskim zlatom te Predrag Šimunec, Antonio Horvatić i Jovana Vučić sa srebrom

Senzacionalna pobjeda rukometaša RK Vidovec U finalu županijskoga rukometnoga kupa rukometaši drugoligaša RK Vidovca napravili su pravi sportski podvig i pobijedili premijerligša RK Varteks Di Caprio 27:22 (11:11).

Nakon što je RK Vidovec u polufinalu pobijedio prvoligaša ekipu - RK Ivančica, a RK Varteks Di Caprio drugo-

ligaša RK Trnovec, ostvario je najveći rezultat u povijesti kluba i obradovao svoje vjerne navijače koji su i ovaj put napunili sportsku dvoranu OŠ Vidovec i zdušno navijali za svoj klub.

Pobjeda protiv RK Varteks Di Caprio zasigurno će potaknuti još veću rukometnu euforiju u Vidovcu.

Sportski kamp na bazenima Na Gradskim bazenima u Varaždinu od 3. do 7. siječnja 2011. godine održava se šesti Zimski sportski kamp. Kamp traje 5 dana, od ponedjeljka do petka, od 9 do 16 sati, a cijena je 300 kn. Programi će se provoditi na bazenima i sportskim terenima JU Gradski bazeni Varaždin, dvorani Teniskog kluba Varaždin 1181 i Hrvačkog kluba Vindija, te u prostorima Nogometnog kluba Varaždin.

U cijenu kampa uključen je ručak u restoranu bazena. U slučaju snježnog vremena, u raspored programa bit će uključene i igre na snijegu. Sve dodatne informacije i rezervacije mogu se obaviti na recepciji bazena ili na broj telefona 042/215-366.

Zimska škola za rukometaše RK Varaždin poziva sve zainteresirane dječake starosti od 5 do 9 godina na Zimsku školu rukometa od 21. prosinca 2010. do 9. siječnja 2011. godine. Škola će se održavati u prostorima TTS Sportskog centra Varaždin, utorkom i četvrtkom od 16 do 17 i subotom od 10 do 11 sati. Za informacije nazovite 091/2601-501.

FOTO FOKUS

40 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Dosta je loših primjera

K

akav primjer šalje prošlotjedna „ultravažna“ izborna skupština HNS-a, o čijem smo uvodom dijelu mogli čitati, gledati i slušati tjednima? Nakon tjedana kojekakvih prepucavanja po medijima na nedopustivo niskoj razini, rječnikom najnižih uličara od kojih se svakom normalnom diže sadržaj želuca, dočekali smo finale u istom stilu. Sjednica ljudi u finim odijelima, a kad tamo samo čisto nasilje, bahatost i primitivizam. Nigdje ni trunke afirmativnih epiteta koje vežemo uz sport, o čemu učimo u školi i na fakultetu.Kakav primjer onda šalju takve slike i ton s takve jedne „važne“ skupštine? Šalju primjer upravo onakav kakav ti isti akteri ne bi željeli vidjeti na stadionima i oko njih. Njihovo ponašanje govori da protivnike treba gađati kamenjem, u njihova vozila treba ubacivati baklje, drugim navijačima treba vikati sve moguće pogrdne riječi kojih se možete sjetiti, netrpeljivost prema različitima je vrlo poželjna, kada ne ide na pošten način, može ići na nepošten, sva sredstva su dozvoljena i na kraju opravdana itd. Možda zvuči grubo, ali tako jedan dobar dio mladih „upija“ ponašanje i riječi nogometnih čelnika, a zatim ih vjerojatno „obrađen“ u svojoj „nezreloj“ glavi protumači kao dozvolu i potvrdu divljačkog ponašanja. Loš primjer koji su pokazali treba jasno osuditi i dati svima do znanja da u sportu ne smije biti mjesta za takve ljude koji su svojim lošim primjerom loši za mladu generaciju, ali i za cijelo društvo. Polagano se stvara kritična masa u društvu koja više neće trpjeti da takve osobe predvode nekoga, a naročito ne mlade. Niz se godina šutjelo u javnosti o takvim stvarima i, što je još gore, prihvaćalo ih se kao nešto normalno. Kako takvo ponašanje nije normalno, treba osobe iz tog miljea jednostavno zamijeniti onima koje imaju potrebne karakteristike i kvalifikacije. A za njih će vrijediti i dalje narodne poslovice „Kako siješ, tako ćeš i žeti“ ili „Tko se mača laća od mača i gine“.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

utorak, 21.12.2010.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio 2 – RK Concordia 2 s početkom u 18:30 sati

Svim čitateljima Regionalnog tjednika želimo blagoslovljen Božić!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

21. prosinca 2010., br. 344

RAZGOVOR Krešimir Čop, predsjednik Saveza sportova Varaždi

Financirat će se samo projekti!

Mislim da je dosta voluntarizma i načina rada u kojem svatko misli da je sposoban, svi misle da sve znaju o sportu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Održana je Skupština saveza sportova Varaždinske županije, a kao i uvijek, najviše je bilo riječi o financiranju.

Kakav je stav Saveza u vezi financiranja?

- Na prošloj skupštini donijeli smo odluku da se ide na novi način financiranja sportskih klubova. Sredstva su smanjena u posljednje dvije godine s 550.000 na 220.000 kn s tim da ove godine nije došao planirani novac već negdje jedna polovina. Zaključili smo tako da financiranje „hladnog pogona“ nema smisla. Ova mala sredstva treba usmjeriti na projekte.

Donesena je odluka da će se preko matičnih sportskih saveza financirati samo projekti za sportske škole mlađih uzrasnih kategorija odnosno natjecanja od županijskih do međunarodnih. Financirat će se samo te dvije kategorije kako bi se izbjeglo financiranje „trećih poluvremena“ za šankom ili slično. Želimo vidjeti kuda se sredstva troše.

Sportske škole financirat će se temeljem priloženih računa projekata koji su odobreni.

Kada su u pitanju prvenstva, tu ništa nije sporno, mi smo sada sufinancirali sportske klubove s maksimalno 2.000 kn koji su organizirali državno ili međunarodno natjecanje, ukupno za osam takvih manifestacija. Financiranje će ići samo tako i to je dogovoreno i s Varaždinskom županijom.

Trag novca mora biti vidljiv i mora biti utrošen na odobrene projekte ili aktivnosti.

Plaćanje računa Kako kontrolirati trošenje sredstava?

Nema isplate klubu. Ako je to za sportsku školu koja treba rekvizite ili opremu, temeljem odobrenog projekta platit će se račun. To je princip HOO-a kada financira neke djelatnosti, ispostavi se račun i temeljem toga se

Za mlade i amatere nema straha, a profesionalci će se morati snaći za svoje plaće

plaća. Onda se točno zna da je u pitanju bila inertnost ili je to potrošeno za klub i za nešto drugo.

HOO svoje projekte pokoju namjenu.

Spomenuli ste HOO, kakva šalje do kraja ožujka na sve sportske saveze, čak i na neke je suradnja?

Suradnja je dobra. Prošle klubove. Svi su informirani i godine u istom iznosu ili čak imaju dovoljno vremena. nešto višem HOO je sufinancirao klubove i zajednice s poStručnjaci dručja Varaždinske županije s Osim nedostatka novca, 260.000 kuna, a iz Županije za ima li još „gorućih“ problema tu namjenu je bilo izdvojeno u sportu na području Varaž240.000 kn. Prema tome vidi dinske županije? se da je suradnja dobra. U Sada će se vjerojatno javiti HOO-u i drugim nivoima po- još neki problemi jer smo mi stoje novci koji su predviđeni donijeli odluku koju je podrza sport, samo treba napraviti žala Varaždinska županija da programe, natjecati se sve financiramo putem i dobit će se. Iz projekta, a klubovi HOO-a je tako se javljaju preko u bila sufisvojih saveza. s u d a r nancirana Vi znate da je m i pokretna tu mentalitet, lađ m j a n oprema kao uostam i n s a r za PK i druguz raju lom o m Barok, dje, da svata m a j i r i ko želi biti za Školu katego jkvalitetnij svoj rukometa gazda. a n i t i rad u Ivancu, Svatko hoće aci j n č u r st za bor ilačimati svoj klub, ke sportove u svatko hoće imati Varaždinu opresvoj savez. Tako u mljena je dvorana s nekim sportovima imamo ringovima i opremom te je po dva saveza. Mi ćemo na sufinancirana i nabava kombi ovaj način prisiliti te klubove vozila za Lepoglavu. Taj Fond da se ujedine u jedan savez HOO-a je otvoren za sve žu- i da samo tako kandidiraju panije, a zašto se do sada nije za sredstva iz županijskog koristio više, ne znam. Možda proračuna. Znači i tu pokuša-

vamo uvesti red i nema više slobodnih strijelaca.

U narednom razdoblju kako bi se trebao razvijati sport na području Varaždinske županije?

Nije sve u novcu, iako je on temelj razvoja. Međutim, prema Zakonu o sportu treba uvesti i pridržavati se toga da se sportom trebaju baviti ljudi koji to znaju. U radu s najmlađim uzrasnim kategorijama moraju raditi najkvalitetniji

f

inancirat će se projekti za sportske škole i natjecanja, a ne “treće poluvrijeme” za šankom stručnjaci. Ako dijete date nestručnoj osobi i najbolji talent će biti upropašten. Ljudi koji nemaju završen odgovarajući fakultet ne bi smjeli raditi s djecom. Razdoblje od sedam godina prilagodbe je zakonom predviđeno. U višim uzrastima ponovo moraju raditi stručne osobe. Mislim da je dosta voluntarizma i načina rada u kojem svatko misli da je sposoban. Interesantno, svi misle da sve znaju o sportu, a to nije dobro. Tu se isto mora uvesti red.

Sport 41

21. prosinca 2010., br. 344

Fitness

nske županije najavljuje neminovne promjene

Prvoligaši će brzo postati dionička društva

K. Čop, predsjednik SSVŽ -a

Kakvo je vaše mišljenje o vrhunskom i profesionalnom sportu i njegovom financiranju?

Kad su u pitanju vrhunski sportaši, mislim da je dobra inicijativa HOO-a i Ministarstva obrane da oni budu na neki način djelatnici Ministarstva i na taj način imaju osiguranu egzistenciju. Onda im to omogućava da sve svoje resurse usmjere u svoj daljnji razvoj.

Mislim da je to vrlo dobro. Što se tiče profesionalnog sporta, tu se prvo postavlja pitanje što je to profesionalni sport kod nas. Ako je profesionalni sport kada netko dobiva novce da se bavi sportom, onda su to svi prvoligaški klubovi. Kakav je to tip profesionalizma, to je sada upitno. Po meni je profesionalni klub ako netko dođe s torbom novaca i kaže: “Ja sada kupujem taj klub”. To je onda potpuno profesionalni klub.

Tada je to firma koja radi onako kako vlasnik misli da je najbolje. Kada je u pitanju financiranje prvoligaša iz proračuna, ja sam se uvijek zalagao za to da ako netko uloži u sport, na primjer NK Varaždin, ako Grad financira s 25% prihoda toga kluba

i čelnic ih k grads aju mor saveza adžeri en biti m tvarati s ć koji e c nova onda bi bilo logično kada se igrač proda da i Gradu pripadne 25% transfera. Onda se neće događati stvari da transfer košta toliko, da je prikazano toliko, a da je u stvarnosti treći iznos.

Onda bi se uveo red i na tom području.

Zalažete se za to da prvoligaši budu dionička sportska društva?

Apsolutno. Kada je dioničarstvo, onda svatko pazi da njegov dio dionica odnosno udjela ne bude obezvrijeđen i da netko drugi ne koristi njegov dio. Mislim da će to biti ubrzo vrlo realna opcija. Veća sredstva bez nekog ekonomskog interesa neće se ulagati u sport. Nažalost, to je realnost i mi ćemo se tome morati prilagoditi. Ja sam se zalagao za to da na čelu gradskih saveza koji raspolažu imovinom moraju biti menadžeri, a ne ljudi koji su naučeni samo trošiti novac iz proračuna. Oni ga moraju stvarati, a ne trošiti. Novac koji se stvori na takav način mora se ponovo uložiti u sport, a ne da budu ti savezi mjesta gdje će se ne znam tko uhljebiti.

Morat će se odgovarati za financijske eksperimente Klubovi koji posljednjih godina uzimaju kredite kako bi mogli održati profesionalni status u sve su većim problemima, a rate će trebati vraćati godinama. Kako će to utjecati na te klubove i sport općenito?

To se sada postavlja pitanje odgovornosti. U krajnjem slučaju svi mi porezni obveznici plaćat ćemo nečije eksperimente koji s načelom ekonomičnosti nemaju nikakve veze. Tko je dozvolio i tko je omogućio te gdje su ti novci utrošeni? Mislim da je sada došlo vrijeme jer se u društvu stvorila klima da se odgovara za sve poteze koji se tiču svih građana i uzimanja novaca iz gradskih i državnog proračuna. Koja je bila garancija klubova da kredit dobiju? Tko

je dao garanciju? Je li to Grad ili netko ili nešto drugo? Onda se postavlja novo pitanje, a to je koji su bili kriteriji. Kako je neki klub dobio garanciju za kredit, a neki ne? Ili svi ili

Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Savjeti za vježbanje (4) I

stezanje? Uvijek! Istezanje mišića (stretching) treba izvoditi: 1. Kod zagrijavanja; 2. Tijekom vježbanja, da se postigne dobra elastičnost mišića; 3. Na kraju tjelovježbe, radi opuštanja. Stretching je važan da se postigne dobra mišićna pokretljivost. Primjerice, normalno je da se tijekom rada s utezima mišićno tkivo zgrči, a zahvaljujući stretchingu mišić ostaje istegnut i dobro opskrbljen kisikom. Time se sprečavaju ozljede. od svakodnevnog vježbanja s utezima pazite da svaki put ne upošljavate iste skupine mišića. Preporučljivo je da prođu 24 sata između dva intenzivna vježbanja iste skupine mišića, da se poštede zglobovi koji su tijekom vježbe podvrgnuti velikom naporu.

Izmjenjujte intenzivne s aerobnim vježbama (plivanje, aerobik, trčanje, hodanje) koje će dobro činiti srcu i olakšati vam vježbanje u teretani, a uz to će potaknuti potrošnju kalorija. Pazite na težinu utega. Težina uvijek mora biti usklađena s tjelesnom spremom osobe koja vježba. Trebate “osjetiti” mišić koji radi (u protivnom uzmite malo teži uteg), ali ne smijete preintenzivno vježbati jer riskirate puknuće mišića. Nakon 2-3 mjeseca vježbanja postupno se povećava težina utega, ali uvijek pod strogom kontrolom instruktora.

Vježbati na pun ili na prazan želudac? Poznato je da ne treba vježbati neposredno nakon jela, ali je važno i da želudac ne bude prazan. Ako ste upravo pojeli obrok, u tijeku je prva faza probave i teško je koncentrirati se na druge aktivnosti. Stoga osjećamo da se tijelo nepotpuno predaje vježbama. Ako je, naprotiv, želudac prazan, manjka nam potrebna energija za vježbanje i osjećamo mišićnu slabost. Posljednji obrok trebali bi konzumirati sat do dva prije aktivnosti.

K

m

islim da se sada stvorila klima u društvu da se odgovara za sve poteze nitko. Kada se otvori pandorina kutija onda nema kraja.

Očito je ona otvorena. Ja se pitam tko ima, na primjer, pravo zadužiti Var teksov stadion, koji je opće dobro.

A zadužen je. Netko tko je to radio nije postavio pitanje odgovornosti.

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

Za sportske škole i njihova natjecanja i dalje će biti novca

FINANCIJE Smiješno je da Grad Varaždin daje oko 15 milijuna kuna, a da su svi nezadovoljni

Uprave klubova moraju početi razmišljati racionalno i ekonomično Amaterski sport i natjecanja u drugim ligama, izuzev nogometa, i dalje bi financirala lokalna samouprava?

Bavljenje sportom je opći interes svakog društva. Bolje je da se djeca i mladi bave sportom nego da odlaze na sumnjiva mjesta gdje ih vreba kriminal i droga.

Zato i postoji pokret “Sportom protiv droge”. Kad se ovaj dio profesionalnog sporta odvoji od financiranja lokalne zajednice, onda će sigurno ostati jedan dio sredstava koji se može u taj dio usmjeriti.

Prvenstveno preko sportskih škola i dalje u financiranje tih amaterskih liga.

Normalno je onda da i sami sportaši participiraju dijelom u troškovima, putem članarina. Tu se isto mora uvesti red.

Smiješno je da Grad Varaždin da oko 15 milijuna, a da su svi nezadovoljni. Očito tu nešto ne štima.

Kada će u upravama klubova prihvatiti ovakav model?

Uprave klubova to će prihvatiti onda kada se u društvu stvori kritična masa da se to realizira. Očito treba krize da nas na nešto prisili. Mi smo izgleda takav narod da nas mora viša sili prisiliti da se svedemo u realne okvire i da počnemo

razmišljati racionalno. Mi moramo ulagati u mlađe uzrasne kategorije, mi iz naše sredine moramo iznjedriti sportaše. Zna se da su klubovi koji su bili „legije stranaca“ igrali jedno ljeto ili dva. Iza sebe su ostavili dugove i iza sebe su ostavili sportsku pustoš jer su naši kvalitetni dečki morali odlaziti u druge sredine ili su se prestali baviti sportom, što je još gore. A nakon njih nije ostala baza. Kod financiranja tih „legionara“ dio novca je išao iz crnih fondova što je opet kriminal. Ako još nije, ali vrlo brzo će doći vrijeme da se i tome stane na kraj.

Varalice od silikona T T

e mamce dijelimo prema tvrdoći na meke i tvrde te srednje mekoće/tvrdoće. o je važno jer ta osobina može utjecati na pojedinačni ulov svakog ribolovca. U principu, supermeki mamci su bolji, a ponekad i jedini valjan izbor prilikom lova na vodama stajaćicama, dok se tvrđi uglavnom koriste na tekućim vodama. Iako je za pravilan rad nekog mamca od meke plastike zaslužan i oblik i brzina te način povlačenja, njegova tvrdoća je uvijek bitna karakteristika. ekši mamci često imaju završne repove pod većim uglom ili su ovi završeci tako »skrojeni« da trepere, jer je u vodama stajaćicama (koje su po pravilu bistre) važno da umjetni mamac ne izazove podozrenje ribe. Da bi gume u tekućoj vodi mogle slati signale bočnoj liniji grabljivca i time skretati pažnju, guma mora biti čvršće i gušće konstitucije. zv. džig varalice nastale su kao proizvod tehnike ribolova na dubokim jezerima SAD-a. Ustvari džig ne predstavlja neki određeni mamac. Najčešće je nalik crvu dok kretanje repa podsjeća na pok­rete ribice. Da bi se varalica kompletirala, osim tijela od gume, potrebna je i olovna glava s udicom. Wormovi su mamci većinom »glistastog« oblika, najčešće u upotrebi kod ribolova na bassa. velikim serijama hibride, odnosno varalice od meke gume i tvrde plastike, prvi je na svjetlo dana uveo Storm. Kasnije su drugi proizvođači slijedili njegovu ideju.

M T

U

Potpis pod sliku

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083.

Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.

42 Sport

21. prosinca 2010., br. 344

MALI NOGOMET

Više od sto golova Popularni malonogometni turnir Pan kup Novi Marof 2011 u organizaciji Nogometnog kluba Novi Marof održava se 26. puta po redu. Ljubitelji malog nogometa došli su na svoje ili kao natjecatelji ili kao gledatelji.

U subotu, 18. prosinca postignuti su sljedeći rezultati: Comet – ŠRD Ključ 4:0, Marof – ŠRD Sudovec 7:0, CB Stara pošta-MNK Zabok 1:2, MNK Ljubeščica- Trgonom 10:2, Remex – PZC Varaždin 5:4, Bajta team Roko & Pale-ŠD Breznica 4 :1, AgropromesMNK Visoko UDVDR 3:2, Pizzeria Green Moon- Fotex Palatiun II 2:2 (4:5), Knauf insulation – Breznički Hum 1:1 (3:2) i ŠRD Presečno Donje- MB Samba Frons duo 4:1.

U nedjelje, 19. prosinca

Bejzbolaši su zajedničkim sastankom i prigodnim druženjem završili sezonu i nagradili najbolje pojedince te raspravili o sustavu natjecanja

BEJZBOL Na svečanoj skupštini Hrvatskog bejzbol saveza pohvaljeni mladi

Bejzbol noć za kraj sezone Varaždinski bejzbolaši nezadovoljni novim sustavom natjecanja potaknuli su raspravu o mogućim promjenama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

postignuti su sljedeći rezultati: Fotex Palatin I-MG Obad & Raypath 5:0, Team projekt – ŠRD Rekreativo 3:0, ŠRD Dragovoljac Presečno -Juniori NK Novi Marof 7:2, Automobili Lončar – Pekara Nina 6:3, CB Bull & Vulk. Keko – Hudek trgotrans 3:1,CB Gavran – ŠRD Grana 4:2, ŠRD Makojišče Gornje – Klapa Sv.Martin 3:0, Horse City-Drvodjelac 2:0, NK Beretinec – ŠD Ljubeščica Juniori 2:3, Auto kuća Florijanić – MNK Črešnjevo 1:1 (3:1) i CB Bull & Vulk Keko -Pekar Nina 5:1.

Prošle subote u Zagrebu je održan radni sastanak hrvatskih bejzbol klubova, gdje se raspravljalo o novom sistemu natjecanja usvojenom ove godie, te o planovima u slijedećoj godini. Bejzbol klub “Vindija” ponovno je potaknuo raspravu i iznio nezadovoljstvo novim sutavom natjecanja, koji je već u jesenskom dijelu pokazao dosta negativnosti i problema.

Kvalitetan rad Nakon toga održana je svečana skupština Hrvatskog bejzbol saveza gdje su prigodnim programom dodijeljene nagrade ponajboljim pojedincima hrvatskog baseballa u protekloj godini. I ovog su puta nagrađene ekipe i pojedinci iz varaždinske “Vindi Iso-Sport Škole Baseballa”, koje su prošle sezone osvojili prva mjesta u juniorskoj i kadetskoj kategoriji, dok su u najmlađoj kategoriji mladeži osvojili odlično drugo mjesto,

te tako opet donijeli potvrdu udruga grada Goran Vučetić, kvalitetnog rada s mladima koji je iznio analizu protekle seigračima u klubu. Nagrađeni su zone u kojoj je naglasak stavljen i pojedinci i to u kategoriji mla- na nastavak podizanja kvalitete deži Ivan Arklinić i u kategoriji na domaćem, ali i međunarodkadeta Lovro Seglin koji su pro- nom planu kroz natjecanja u Interligi, koja je u prošloj glašeni najperspektivnijim sezoni proširena igračima hrvatske u na šesnaest ekis voj im d o b nim anja z i d o p pa ulaskom kategor ijama, a n e t e mađarskih dok je u ime kvalit , ali i i slovačkih kluba, glavni m e ć a klubova. trener Alekm do m o n Nakon sandar Bekić rod a n u a j đ me radnog primio pehar jecan t a n z dijela doza osvojeno kro planu nterligi dijeljene 3. mjesto u 1.

I u su prigodne Hrvatskoj bejdiplome svim zbol ligi za 2010. igračima, a progodinu. glašeni su i ponajIstog su dana nešto kasnije, zajedničkim druženjem boljim seniorski pojedinci kluba pod nazivom “Baseball Noć” u protekloj godini: Ukupno seniorske ekipe Baseball Kluba najbolji su temeljem statistike “Vindija” i službeno označili kraj cjelokupne sezone: najbolji još jedne baseball sezone, ali obrambeni igrač Marin Farkaš, najbolji udarač Goran Strelec, ujedno i početak nove.

Okupljeni se je prvo obratio najbolji bacač Danijel Levak, te predsjednik kluba i sadašnji najkorisniji igrač sezone Marin predsjednik Zajednice sportskih Farkaš.

Dobitnici priznanja Ivan Arklinić, Lovro Seglin i Aleksandar Bekić

Zaključena još jedna uspješna bejzbol sezona

STRELIČARSTVO Božićni turnir u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin okupio 180 streličara iz Hrvatske i susjednih zemalja

Dobri natjecatelji i domaćini streličari

Božićni turnir donio je streličarima Cekina nove medalje

U Varaždinu je održan streličarski turnir na kojem je nastupilo 180 natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Streličari Cekina ponovno su bili dobri domaćini “Božićnog turnira” u Gradskoj dvorani, a gađalo se u dvije serije s 18 metara. Među natjecateljima su nastupili i Grebengradski streličari koji ponovno mogu biti zdovoljni ostvarenim rezultatima. Martin Rabuzin bio je prvi u junorskoj konkurenciji u složenom luku, a Dora Oštrek druga je kod kadetkinja. Dobroslav Oštrek završio je na 11. mjestu kod seniora u golom luku, a Nina herceg osvojila je srbrnu medalju u seniorskoj konkurenciji.

U kategoriji dječaka do 14 godina Jakov Sić zauzeo je 16. mjesto u olimpijskom luku.

Zlatne medalje osvojili su Davor Pejnović u standardnom luku kod seniora i Zlatko Zubović u veteranskoj konkurenciji u tradicionalnom dugom luku.

Osim što su uspješno organizirali turnir, članovi Cekina ponovo su bili i uspješni.

Dario Gregec osvojio je 6. mjesto, Cvijetoslav Zorman 8., Tomislav Mlinarić 16., Alen Ružić 21., Stjepan Gašparić 24. i Milutin Pavićević 25. mjesto u složenom luku kod seniora. Drugo mjesto pripalo je Tanji Zorman u kategoriji seniorki, a Vladimir Šincek bio je prvi kod veterna.

U olimpijskom luku Marko Međimurec bio je 10., dok su kod seniorki najbolje bile Varaždinske, Ana Zorman zlatna i Ana Stolnik , srebrna. U muškoj konkurenciji Mario Strelec bio je 14.

Goran Gojković bio je četvrti u standardnom luku kod seniora, dok je Vjekoslav Rutoć osvojio brončanu medalju u veteranskoj konkurenciji.

Leonardo Kapetanović, član SK Minirva iz Varaždinskih Toplica, osvojio je 7. mjesto u olimpijskom luku kod dječaka starosti do 14 godina, dok je Josip Kapetanović bio 13. u složenom luku u seniorskoj konkurenciji.(dp)

Oglasi 43

21. prosinca 2010., br. 344

AUTO PRIKRATKI Poznata varaždinska tvrtka za prodaju vozila proširila svoju ponudu

Novi prodajni salon za prodaju Kia vozila Tvrtka Auto Prikratki, Vaš pouzdani partner prisutan na tržištu već 27 godina ovaj je tjedan otvorila vrata svog novog prodajnog salona specijaliziranog za prodaju Kia vozila.

Novi prodajni salon nalazi se preko puta postojećeg Piaggio te Fiat prodajnog salona u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu. Na 500 četvornih metara suvremeno

uređenog izložbenog prostora možete razgledati nove atraktivne modele ovog renomira-

nog koreanskog proizvođača vozila, koji jedini na tržištu nudi tvorničko jamstvo u trajanju od sedam godina.

Novi urbani SUV Sportage, futuristički terenac Sorento, kompakti C segmenta pro_cee’d, cee’d ili cee’d sw te dobitnik nagrade RED DOT za 2010. godinu u dizajnu, te MPV Venga okosnice su ovog strelovito rastućeg branda čija vozila svojom kvalitetom, dizajnom, opremom i ekonomičnošću osvajaju kako svjetsko tako i europsko tržište. Želite li nabaviti vozilo renomiranog koreanskog proizvođača, pravo je vrijeme da iskoristite last minute ponudu Kia vozila po izvanrednim promotivnim cijenama.

44 Savjetnik

21. prosinca 2010., br. 344

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Lijepa kao omorika

Može li puž biti kućni ljubimac?

U

G

vremenima kada je svakodnevni život bio u simbiozi s prirodom, imena, prezimena pa i nadimci imali su korijena u njoj. Ne treba posebno nabrajati prelijepa imena koja su uzeta od biljaka naših krajeva, a koja su se s ponosom nosila. Ona su naglašavala područja iz kojih su iznikla. a ta me sjećanja potaknula zimzelena Pančićeva omorika. Ovo prohladno jutro, druge nedjelje adventa, u svitanje dana vraćajući se sa zornice zastanem pred predivnim, snijegom i lampicama ukrašenim primjerkom Pančićeve omorike. ik uz prvi varaždinski neboder. Iako pod teretom snijega, ona ne gubi svoju ljepotu i gracioznost, već naprotiv, prkosi hladnoći i neboderu što je nadvisuje. Zaustavlja dah promatrača i potiče divljenje elegancijom koja je krasi u bilo koje doba godine i za bilo koje vremenske neprilike i prilike. zimsko doba, posuta pahuljicama snijega, svoj epitet zaista zaslužuje – kraljica ljepote među drvećem. Stoga ne čudi da je i dan danas iznimno cijenjena usporedba za djevojku ili ženu: lijepa si i vitka poput omorike. Iako je areal Pančićeve omorike Balkan, točnije uz srednji i donji tok rijeke Drine, zastupljenost spomenute biljke na njegovanim površinama Balkana je manja negoli Europe i Sjeverne Amerike. araždinci i mještani naše okolice mogu se doista ponositi zastupljenošću te predivne biljke u javnim i privatnim vrtovima, isto kao sugrađankama tako prkosne ljepote. Njihov broj je impozantan.

N T

U

V

ledam neki dan program jedne hrvatske televizije, kad ono prilog o nekakvim gorostasnim puževima, novim kućnim ljubimcima! No postavlja se pitanje da li puževe možemo nazvati kućnim ljubimcima?! Svjedoci smo sve većeg broja vrsta životinja koje ljudi nabavljaju i drže u kući, od tarantula do najrazličitijih gmazova, uvjereni da su nabavili kućnog ljubimca! No prema definiciji, kućni ljubimac može biti samo ona životinja koja može komunicirati s vlasnikom, stoga zmije, pauci i neke druge aktualne i popularne vrste ipak ne spadaju u tu grupu. Je li nabavljanje takvih egzotičnih vrsta životinja posljedica želje za ekstravagancijom, posljedica potrebe za tim da se bude nešto posebno, drugačije od drugih ili u trendu kakav god on bio, ili je to ipak posljedica nedostatka osjećaja i potrebe za stvarnom komunikacijom sa životinjama.

Ljudi su odavno shvatili koliko im je bitan međuživot sa životinjama i stoga su neke i postale kućni ljubimci. eki su išli i dalje u tom odnosu, i shvatili da kućni ljubimci mogu imati pozitivan utjecaj na život i ponašanje čovjeka. Stoga u svijetu postoje i organizacije koje se bave medicinskim terapijama ljudi u kojima sudjeluju i životinje.

Tako je u anglosaksonskim državama poznat termin „animal assisted therapy“, a u njemačkom govornom području organizacija „tiere als therapie“. Tako je angažiranje životinja u potpornoj terapiji ljudi znanstveno dokazana metoda.

Pacijenti kvalitetnije reagiraju na potrebne lijekove, snizuje im se povišeni krvni tlak i frekvencija bila, životinje djeluju umirujuće na neke pacijente, s druge strane djeluju pozitivno na one koji su u depresiji, životinje djeluju pozitivno na opću aktivnost i motivaciju čovjeka, djeluju pozitivno

N

Normalan život

Život i socijalna skrb Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Downov sindrom (2) P

sihomotorni razvoj djece s Downovim sindromom usporeniji je nego kod djece «urednog razvoja».

Već sam u prethodnom broju spomenula da sva djeca s Downovim sindromom prolaze kroz iste razvojne etape kao i djeca «urednog» razvoja, samo je njihov ulazak u pojedinu etapu nešto sporiji i kasniji te se duže zadržavaju na pojedinoj etapi. Djeca s Downovim sindromom nešto kasnije prohodaju i progovore.

Sniženo intelektualno funkcioniranje kod njih širokog je raspona i ne može se sa sigurnošću utvrditi i reći kakve intelektualne sposobnosti ima dijete te u kojem rasponu će funkcionirati. Kognitivne teškoće utječu na proces zaključivanja, razumijevanja i pamćenja. Mnoga djeca imaju i teškoće senzorne integracije, odnosno sposobnost primanja i upijanja osjetilnih informacija iz okoline, njihove koordinacije i integracije. Kao posljedica toga dijete može biti previše ili premalo osjetljivo na zvuk, dodir, pokret ili vizualne podražaje. Djeca s Downovim sindromom spremna su komunicirati puno ranije nego što progovore i puno bolje razumiju jezik nego što govore. Vizualni način učenja odličan je za djecu s Downovim sindromom. Ilustracije, simboli, slike i čitanje mogu biti učinkovita sredstva za učenje.

Patricia Oelwein autorica je programa čitanja za djecu s Downovim sindromom. Osnova ove metode je da se djetetu u istom trenutku da ista informacija kroz tri različita kanala; govor (auditivno) + slika (vizualno) + gesta (pokret)! Mnoga djeca s ovim sindromom lakše uče kroz gledanje nego kroz slušanje. rilagodbom načina, principa i metoda rada od najranije dobi djeca s Downovim sindromom pokazuju daleko veće sposobnosti i mogućnosti.

P

na komunikaciju, a također i na nježnu i grubu motoriku.

Stoga se takva potporna terapija preporuča u pacijenata s preživljenim infarktom srca ili moždanim udarom, kod pacijenata s poremećajima u govoru, u kretanju, onih koji boluju od Alzheimerove bolesti, kod djece s tjelesnim ili mentalnim poremećajima, kod djece s poremećajima u ponašanju, pacijenata koji pate zbog jakih bolova, kod rehabilitacija nakon teških nesreća, u apstinenciji kod narkomana itd. Međutim, i životinje koje se koriste s tom svrhom, a i njihovi vlasnici ili vodiči, trebaju proći određenu, konkretnu obuku, koja je vrlo ozbiljna, zahtjevna i odgovorna. Stoga ne može ni svaki pas, ali ni svaki vlasnik sudjelovati u takvim programima potporne terapije. Psi moraju biti u najboljem psihofizičkom stanju pa stoga u ovom slučaju primarnu ulogu za odabir ne igra ljepota ili posebnost pasmine, već zdravlje i karakter psa.

Pas mora biti miran, dobroćudan, mora dobro podnositi stresne situacije, novu sredinu, ljude, druge životinje i mora pokazivati sklonost uzajamnosti s čovjekom. S druge pak strane, mora imati volju za kretanjem među ljudima, biti susretljiv, dozvoljavati njihov dodir, dakle socijalno pozitivno raspoložen. S obzirom na navedeno, evidentno je da je vrlo bitan odabir pasmine. Zbog svojih karakternih kvaliteta, ni ne čudi da su to u pravilu zlatni ili labrador retriveri. Potpuno su pak krivi pokušaji da se npr. hendikepiranom djetetu nabavi bilo kakav pas koji će onda samim svojim postojanjem pozitivno utjecati na takvo dijete, a još kad se promaši i s pasminom, onda je to potpuni fijasko.

Obitelj - ususret blagdanima B

liži se božićno vrijeme, vrijeme blagdana. Iako smo svakodnevno bombardirani vanjskim blještavilom i idiličnom slikom borova i raznih ukrasa, moramo pogledati u ono bitno i zapitati se u kakvom je stanju današnja moderna obitelj. Nije mi namjera ovim člankom pisati o lošem stanju u obiteljima, nego naprotiv, potaknuti sve nas da pokušamo promišljati kako svaki na svoj način možemo popraviti stanje i sliku koja trenutno nije ružičasta. Moralne vrijednosti, poštenje, rad i iskrenost, kao da su izblijedjeli, kao da su ljudi izgubili vjeru u to da se nešto može promijeniti. Svakodnevno smo svjedoci kriminala i korupcije, što mediji često potenciraju, dok pošteni i dobri ljudi često nemaju prostora u medijima što iskrivljuje sliku stvarnosti i prečesto kod ljudi stvara osjećaj beznađa i bespomoćnosti. Takav doživljaj okoline u kojoj živimo, na razini pojedinca i obitelji, a osobito djece i mladih, dugoročno će uzrokovati loš stav prema svijetu oko sebe te loše posljedice u samom društvu. tom općem ozračju mijenja se shvaćanje o različitim inkriminiranim oblicima ponašanja, koja postaju uobičajena, a kako donose raznovrsne dobiti, čak postaju i na stanovit način poželjna, što je naravno potpuno pogrešno. Ima obitelji koje su

U

primjer mnogima. Kada ih vidimo u javnosti, vidljiva je njihova međusobna povezanost, razumijevanje i podrška, no prečesto vidimo i obitelji koje ne spadaju u tu kategoriju. bivanja u našoj sredini uvjetovala su raslojavanje u zajednici pa često primjećujemo dvije tipične asocijalne obitelji: one koje su maksimalno zaokupljene gomilanjem materijalnih dobara i raznovrsnim poslovima pa zbog toga zanemaruju brigu o djeci, ali svojoj djeci mogu priuštiti izobilje kroz materijalna davanja, i one koja imaju niz teškoća u vezi s osiguravanjem sredstava za osnovne životne potrebe te zbog nemoći i frustracije iskaljuju ogorčenje i bijes upravo u obitelji. ko smo okrenuti samo materijalnim vrijednostima, a zanemarili smo svoju obitelj, što nam to sve vrijedi? Obitelj koja nema zajednička druženja, igru, tuge i radosti, gdje se izgrađuje međusobna povezanost, kao da nije obitelj nego skup individualaca.

Isto tako iako razumijem tjeskobu i muke roditelja koji teško preživljavaju iz mjeseca u mjesec, to nam ne bi trebao biti izgovor za grubosti, alkoholizam te loše ponašanje prema članovima obitelji. Neka nam ovi blagdani budu nova prilika za otvaranje nove stranice. Iako ne možemo promijeniti nikoga, počnimo mijenjati sebe i svijet oko nas sigurno će doživjeti pozitivnu promjenu.

Z

A

21. prosinca 2010., br. 344

Oglasi 45

46 Oglasi

21. prosinca 2010., br. 344

21. prosinca 2010., br. 344

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije naš su imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom: Novim članovima našeg tima nudimo : Dobra i redovita primanja i stimulacije Stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri Rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju Mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao Najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : Visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu Organiziranost, komunikativnost, timski rad Sistematičnost i analitičnost

STRUČNJAK ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM (m/ž) Vaši zadaci: Sudjelovanje u održavanju i daljnjem razvoju sustava upravljanja kvalitetom grupacije Boxmark prema normi ISO TS 16949 Kontinuirano unapređivanje internih procesa Rješavanje problema vezano za procese proizvodnog pogona te kvalitete proizvoda Provedba i praćenje unutarnjih audita Izrada kontrol-planova Obrada reklamacija Kontrola dokumenata Vaše kvalifikacije: VŠS tehničkog usmjerenja Iskustvo u autoindustriji i u tehnologiji šivanja Relevantno radno iskustvo upravljanja kvalitetom i / ili rješavanja reklamacija Iskustvo u vođenju projekata Iskustvo u vođenju ljudi Jake organizacijske i komunikacijske vještine Odlično poznavanje rada na računalu - prednost poznavanje SAP-a Obavezno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu, poznavanje engleskog je poželjno Molbe za posao slati na hrvatskom i njemačkom jeziku!

RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U TAPETARIJI (m/ž) Vaši zadaci: Organizacija radnih mjesta i radnih operacija u tapetariji te raspoređivanje kadrova Organizacija pripreme za tapeciranje i tapeciranje elemenata Osiguravanje kontrole i kvalitete tapeciranih elemenata Organizacija sortiranja, pakiranja i otpremanja gotovih tapeciranih dijelova Vaše kvalifikacije: VŠS, SSS tekstilnog ili obućarskog smjera, Višegodišnje radno iskustvo na poslovima tapeciranja i vođenja tapetarije, Njemački i/ili engleski jezik u govoru i pismu Poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel) Molbe za posao slati na hrvatskom i njemačkom jeziku!

ZAMJENIK VODITELJA OTPREME (m/ž) Vaši zadaci: Praćenje dolaska i protoka robe iz proizvodnje i pravovremena organizacija pripreme izvoza robe Nadziranje i koordinacija utovara kamiona Kontrola rada pakirki Administrativni poslovi vezani uz zaprimanje, otpremu i izvoz robe Ažuriranje izvozne liste Praćenje stanja ambalaže i dnevno naručivanje u suradnji s organizacijom transporta Vođenje statiskika reklamacija Vaše kvalifikacije: SSS, VŠS prometnog, tehničkog ili ekonomskog smjera višegodišnje radno iskustvo na poslovima skladišta, otpreme znanje njemačkog jezika u govoru i pismu, prednost je znanje i engleskog jezika dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel) Molbe za posao slati na hrvatskom i njemačkom jeziku!

ŠIVAČI (m/ž) Vaše kvalifikacije: Najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera Radno iskustvo na poslovima šivanja Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, ili osobno u kadrovski odjel. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-694

Oglasi 47

48 Vidokrug

21. prosinca 2010., br. 344

OTKRIVAMO Jedan od najvećih ljubavnika na svijetu bio je nekadašnji varažd

Nakon robije, kidnapi

Nedaleko Zlatara, u Loborgradu, dvorcu plemićke obitelji Keglević, 1898. godine nakratko je bilo gnijezdo ljuveno princeze Louise Koburške i Geze pl. Matačića

Princ Philip od Saxe-Coburga uz pomoć podmićenih liječnika 1898. strpao je svoju ženu Luizu u ludnicu. Ta kolike mu je samo rospija dugove naprtila provodeći se s ljubavnikom, vrsnim konjanikom, poručnikom u 5. varaždinskoj ulanskoj pukovniji…

Piše: JOSIP NOVAK josipharaci@regionalni.com

- Netko mora, i to jednom zauvijek, zaustaviti neotesanog Matačića koji se spetljao s mojom šašavom, nevjernom ženom…! – urlao je skoro tri godine princ Filip (Philip od Saxe-Coburga i Gothe), najčešće pijan poslije raskalašenih orgija u nekoj od svojih europskih, obiteljskih rezidencija. Trijezan ili ne, možda čak savjetovan od dvorskih spletkara, smislio je pakleni plan.

Grof Geza Matačić-Keglević, portret

Njeno veličanstvo, princeza Louise od Saxon-Coburga

Prvorazredni skandal Belgijsku princezu, svoju suprugu Luizu (Louise Marie Amélie, pr incezu od SaxeCoburga i Gothe) uz pomoć podmićenih liječnika proglasit će neuračunljivom i strpati je u ludnicu. Ta znao je on kolike mu je rospija dugove naprtila provodeći se sa svojim ljubavnikom, vrsnim konjanikom, najprije poručnikom u 5. varaždinskoj ulanskoj pukovniji (od prosinca 1889.), a potom i u carskoj 13-oj u Beču. Nema tih utjecajnih novina na svijetu koje ne pišu o njihovoj romanci.

Još gore, on je žrtva izrugivanja, rogonja nad rogonjama svih kraljevskih obitelji, nije li mu mudro savjetovao habsburški car: “Prekini što prije tu neviđenu sramotu!” Tog „sitnog“ plemenitaša Gezu Matačića iz

Tko je prokazao princezu i grofa, još je misterij Prema nekim kazivanjima, dr. Fran Tonković, zlatarski odvjetnik te kraljevski javni bilježnik nakon nekoliko godina (16. rujna 1908.), kada je mislio da je sve zaboravljeno, svoju nečasnu ulogu uhode dvoje naših ljubavnika platio je čekićem (ili pak sjekirom, op. a.) razmrskanom lubanjom, dok su neki pripovijedali kako mu je stvarni ubojica (koji nikada

tamo nekog Tomaševca kod Klanjca, varaždinskog pučkoškolca i gimnazijalca (maturirao je školske godine 1885/86., op.a.), adoptiranog od grofa Oskara Keglevića, sredit će tako da više nikad neće jahati, a još manje skakati preko (njegovog!) plota. U namjeri da spere ljagu sa svojeg imena te povrati narušenu čast i ugled, Filip (imao je čin generala!) Matačića je izazvao na dvoboj. No izgubio je. Novine opet imaju o čemu pisati, a evo što o toj zgodi kaže (1904. godine) sam Geza Matačić-Keglević.

Dvoboj rivala -…Na imanju mojih roditelja posjećuju me grof Wurmbrant i barun Fejérváry, koji traže zadovoljštinu u ime princa Filipa od Saschen- Coburg- Gotha.

Princ Filip bio je prema etiketi austrijskog dvora prisiljen izazvati me na dvoboj, iako bi me on sam po kratkom postupku

nije pronađen), zabio u snu čavao u tjeme.

Tadašnji zlatarski liječnik, ne pridržavajući se baš dosljedno Hipokratove zakletve, pripovijedao je poslije u brijačnici kako je ubojica ulaznu ranu čavla premazao tamnim voskom u boji kose, pak je on, kao obducent, s mnogo napora jedva mogao ustanoviti stravičan uzrok odvjetnikove nasilne smrti.

najradije strpao u zatvor. Ja sam, naravno, prihvatio njegov izazov i nakon što sam se vratio u Beč dvoboj pištoljima održao se u jahačkoj akademiji u veljači 1898., onoj istoj u kojoj sam princezu Luizu podučavao ženskom jahanju. Nakon što smo ispalili četiri metka kojima nitko nije bio ozlijeđen (Geza je pucao prvi i to dva puta u zrak op. a.), nastavili smo dvoboj kratkim mačevima te je princ ranjen pr v im zamahom (u ruku i rame, op. a.). Mogao je i smrtno stradati... – zapisao je između ostalog u svojim sjećanjima Matačić što objavljuje prestižni The New York Times 11. rujna 1904. godine (kompletan prijevod tog svojevremeno ekskluzivnog članka možete pročitati na našim stranicama www.regionalni. com). Nakon spomenutog junačko-džentlmenskog pothvata Matačić dovodi i sklanja svoju proganjanu princezu u naše

Zagorje, te živi neko vrijeme s njom nedaleko Zlatara u Loborgradu, dvorcu plemićke

u

namjeri da spere ljagu sa svojeg imena, Filip je izazvao Gezu na dvoboj u Beču obitelji Keglević. A idila se Geze pl. Matačića i njegove milostive nastavila na kratkoj udaljenosti između Zlatara i Lobor-grada sve dok im njihovo gnijezdo ljuveno nije bilo prokazano, pa su morali napustiti tu umilnu zagorsku dubravu i krenuti put tragične sudbe.

Uhićenje u Zagrebu - Okruženi uhodama koji su hinili svoju odanost princezi i odavali njene tajne princu, naše su nevolje svibnja 1898. dose-

Vidokrug 49

21. prosinca 2010., br. 344

dinski maturant Geza pl. Matačić za kojeg je i Rudolf Valentino bio pik zibner

irao je svoju princezu!

VELIKO FINALE Spektakularni, noćni bijeg iz njemačkih toplica

Luiza i Matačić od 1904. žive nevjenčani u Parizu Slučajan susret u bečkom Prateru svibnja 1895. godine između princeze, kćeri belgijskoga kralja Leopolda II., te nonšalantnog časnika konjice žuto-crne monarhije nije doveo samo do njihovog skandaloznog odnosa, a niti je on okončan uhićenjem ljubavnika. Naime, Geza Matačić-Keglević uspio je provesti 30. kolovoza 1904. spektakularni bijeg svoje djeve iz zatočeništva. Detalje o njemu nalazimo u rujanskom izdanju zagrebačkog lista Dom i svijet: ”Prije nekoliko tjedana odputovala je princeza Koburžka u pratnji jedne dvorske gospoje, jednog liječnika i dvaju sluga iz zavoda dr. Piersona u kupalište Elster. U noći. 30. pr. mj. nestalo je princesse iz kupališta. Stanovala je u hotelu Wetinger- Hoff sa svojom pratnjom, a jedan

gle vrhunac. Iako smo mislili da su dani koji su prethodili bili teški, oni su zapravo bili blagi u usporedbi s onim što je uslijedilo. Naime, 8. svibnja kad smo putovali u Zagreb, princeza, grofica Fugger i ja posjetili smo prijatelja koji nas je upozorio da zagrebačke vlasti pripremaju moje uhićenje. Savjetovao mi je neka ne idem u Zagreb, što sam ja smatrao kukavičlukom i zanemario. Već 10. svibnja ujutro, vrata moje sobe (u hotelu K’ caru op.a.) su se naglo otvorila i u sobu je upao zagrebački komandant vičući da me uhićuje po zapovijedi cara. Kao vojni časnik nisam podlijegao građanskim sudovima te sam se pobunio zbog nepravilnost mojeg uhićenja. No sve je bilo uzalud. Možete li zamisliti moj bijes kada sam, dok su me izvodili iz hotela, vidio šefa policije i dvojicu grubijana kako

Princ Philipp - „rogonja“

je član morao neprestano u predsoblju stražariti… Misli se da je jedan anoniman gospodin iz Gratza princessi potajno doturio pismo kao Matačićev izaslanik… Oko 1 i

ulaze u princezine odaje. Da sam samo mogao pretpostaviti razinu poniženja kojoj su izložili princezu, bio bih je branio svojim životom – otkriva u svojim sjećanjima Matačić, a opisuje i tijek uhićenja Luize.

Prinčeva osveta - Ona je još uvijek bila u krevetu kad su muškarci upali u sobu i naredili joj da se obuče.

Preneražena njihovom drskošću naredila im je da odmah napuste odaje, no oni su se na tu naredbu oglušili. Ali ipak su, dok je grofica Fugger pomagala princezi da se odjene, stali iza paravana. Odjevenu, inkvizitori su je izvijestili da joj Princ od Coburga nudi mogućnost da mu se odmah vrati ili će je smjestiti u sanatorij. Ona je odabrala sanatorij kao manje zlo te su je brzo smjestili u Döbling (poznata umobolnica, op. a.) Tek kad

Princezu je Matačić upoznao svibnja 1895. na Prateru

pol sata noću došla je princessa k jednom posjedniku kola i zahtievala da je odmah vozi u Francensbad. Nakite i novce uzela je sa sobom… Pobjegla je s Matačićem, koji je izjavio svojem odvjetniku da taj bijeg nema druge svrhe već da princesu izbavi iz zavoda za umobolne, pošto je ona duševno zdrava. Sada se nalazi princesa u Parizu… Prostor nam dozvoljava da spomenemo i to kako njih dvoje nastavljaju zajedno nevjenčano živjeti u Parizu (iako je još 1906. Luiza ishodila rastavu od Filipa, op. a.) sve do Matačićeve smrti u rujnu 1923. godine (umro je u 56. godini života). A njegova dragana (rođena 1858.), za koju i danas upućeni tvrde kako je s muškarcima koketirala na način „da čovjeku pamet stane“, umrla je od upale pluća u bijedi, u Wiesbadenu, 1. ožujka 1924. godine.

su me nakon četiri godine užasa oslobodili (Geza je u zatvoru pokušao počiniti samoubojstvo i godinama je patio od posljedica tog čina, op. a.), krenuo sam u Koswig gdje sam saznao da se princeza službeno vodi kao zatočena u ustanovi Lindenhof.

Bila je oličenje nečeg između tuge i pomirenja sa sudbinom

On: Milostiva su i danas neodoljivi - htio bih odmah uskočiti u Matačićevu ulogu!

Ona: Ali gospodine natporučniče! Moji bi me roditelji odmah strpali u ludnicu.

On: (uvrijeđeno) Pa zašto? Zar ja ne potječem iz prastare obitelji - odvažan, vatren i temperamentan - ukratko - bez mane?

Ona: Ah! Gospodine grofe - zaboravljate svoju najveću manu: vaše dugove!

Matačićev savršeno organiziran plan ostvaren je bijegom princeze u noći 30. kolovoza 1904.

m

atačić dovodi i sklanja svoju proganjanu princezu u naše Zagorje, u Loborgrad – istaknuo je Matačić koji iako lišen čina i nečasno otpušten iz vojske ostaje pravi vjerni kavalir te ubrzo spašava svoju zatočenu princezu iz dobro čuvane umobolnice!

Spavaća soba u kojoj je Louise lila suze za ljubljenim

Hotel Wettiner u Bad Elsteru i danas blista

50 Vidokrug

21. prosinca 2010., br. 344

TRANZICIJA!

Otklonjeni nedostaci

Čim ovo čudo tehnike stigne u Hrvatsku, ovakve scene na benzinskim crpkama bit će prvorazredni događaj

DOZNAJEMO Isporuke novog aeromobila iz SAD-a kreću krajem 2011. godine

Od iduće godine ukida se cipelarina i uvodi „letarina“ Prometalo nazvano Transition može biti parkirano u garaži umjesto automobila, a do aerodroma može doći lokalnim cestama. Pritiskom na dugme, za 30 sekundi rasteže krila te postaje avionom…

Pišu: MARINO BORIĆ I JOSIP NOVAK

Na aerodromu Plattsburgh International tijekom nekoliko mjeseci ove godine trajala su intenzivna ispitivanja u letu još jedne neobične letjelice za koju mnogi misle da

automobila koji posjeduju letjelice i koriste za kraća poslovna putovanja. Koncept ovog, kako ga mnogi zovu - letećeg automobila, ostvaruje se već nekoliko godina te neprekidno napreduje.

Cestom i nebom

p

roizvodnja će kroz pet godina dostići količinu od 300 do 400 letjelica godišnje

će revolucionalizirati budućnost sportskih i rekreativnih pilota. Ali i ponekih vozača

Projekt, koji proizvođač zove roadable aircraft - dakle zrakoplov koji je prilagođen i za putovanja po cesti - riješit će svakodnevne probleme pilota koji koriste manje zrakoplove. Prije svega cijenu eksploatacije, osjetljivost na vremenske uvjete, vrijeme koje je potrebno za putovanje od vrata do vrata te manjak

mobilnosti na destinaciji.

Letjelica nazvana Transition može biti parkirana u garaži umjesto automobila! Do aerodroma može doći lokalnim cestama, a na aerodromu za manje od trideset sekundi automatski nakon pritiska na gumb u kabini rasteže krila i postaje avion.

Tijekom ove transformacije nitko iz kokpita ne treba izlaziti. Nakon toga je sve spremno za polijetanje, a poslije slijetanja kr ila se opet automatski mogu sklopiti, i posada cestom može otputovati do svoje krajnje destinacije.

Transition je prvi put poletio 5. ožujka ove godine, a nakon obavljenih ispitivanja u letu, javnost je obaviještena o voznim te letnim karakteristikama i cijenama ovog neobičnog prometala.

Potencijalne korisnike to, uostalom, i najviše zanima.

Poznato je da bi prve ispo-

ruke za naručioce trebale uslijediti u zadnjem kvartalu 2011. godine. Nakon što isporuke počnu, predviđa se da bi se proizvodnja konstantno povećavala, a nakon pet godina trebala bi postići količinu od 300 - 400 letjelica godišnje.

Terrafugia je tvrtka koju su 2006. godine osnovali zrakoplovni inženjeri koji su se s problemima koje Transition rješava često nosili i sami.

Projekt financijskim ulaganjima podržava još nekoliko uspješnih poduzetnika, a uspješno je predstavljen na ovogodišnjem izdanju zrakoplovnog sajma 26. srpnja u Oskoshu.

Interesa za ovo prometalo sigurno ima i u pojedinim kompanijama u Hrvatskoj, čiji menadžment često traži od svojih zaposlenika da žurno „doleti“ na posao i sve zadaće obavi na vrijeme…

Nakon prezentacije dizajna 2008. i prvog leta prošle godine pokazale su se sve slabosti početnog projekta, a pogotovo aerodinamične slabosti vezane za strujanje zraka u predjelu prednjega krila i kotača.

Tijekom testnih letova zabilježeni su aerodinamički problemi povezani s prevelikom masom.

Uvidjevši da daljnji razvoj prototipa nije moguć, dizajn je radikalno promijenjen što mi je na modelu zrakoplova izvršni direktor tvrtke Carl Dietrich i objasnio.

Terrafugia “The Transition” sada izgleda nešto uobičajenije. Kanard je nestao, glavno krilo je dobilo novi aeroprofil, trup sada izgleda više kao automobil (s dva retrovizora), a i na stražnjem je dijelu puno toga promijenjeno. Elisa je većeg promjera, ona na zemlji sada ne služi za pogon već je blokirana.

Stražnji dio, a naročito područje oko motora sada je aerodinamički bolje izvedeno. Prostor između dva nosača stražnjih komandnih površina je povećan. Pr v i se prototip izrađuje, a njegov se prvi let očekuje tijekom sljedećeg ljeta. Osamnaest mjeseci nakon toga bi trebale početi prve isporuke jer 80 komada je navodno već naručeno po cijeni od 200-tinjak tisuća dolara.

Aeromobil “za po doma” atraktivnog dizajna

Tehničke karakteristike Masa

650 kg (pri polijetanju)

Maks. brzina

185 km/h

Putna brzina

172 km/h

Kapacitet goriva 87 litara Nekome će susjedi “umrijeti” od zavisti

Dolet

787 km

Transition neodoljivo privlači poslovne dame

Vidokrug 51

21. prosinca 2010., br. 344

TU KRAJ NAS Nastup malih plesača i manekena u Glazbenoj školi Varaždin

Dječja božićna čarolija Plesni nastupi djece podsjetili su njihove roditelje na djetinjstvo uz Disneya, a mali manekeni nosili su odjeću kao veliki

Šeherezadice Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

I klinci mogu puno toga, a da stvarno uživaju u plesu i manekenstvu pokazali su to u subotu u varaždinskoj Glazbenoj školi.

Sve koje smo vidjeli polaznici su programa Udruge plesno-manekenski studio Lena koju vodi Lena Radanović. - Udrugu sam osnovala prije 3 godine da bih potaknula što više djece da se bave plesom.

Danas kod mene pleše 70 plesača od 5 do 25 godina, a radimo na suvremenom plesu, jazz danceu, hip-hopu i breakdanceu. Ove godine uveli smo i zumbu, spoj latino ritmova i aerobika za sve željne rekreacije. Svi koji žele mogu nam se pridružiti jer

Stvarno se znaju vrtjeti

upisujemo nove članove u sve grupe - rekla je Lena. Uz plesače u udruzi organizira radionice za male manekene jer, kaže, treba raditi na podizanju samopouzdanja.

Malo Beyonce Božićna čarolija naziv je showa na kojem su nastupali članovi udruge, ali i Modne udruge Evolution, a sve je vodila Dora Markotić.

Led su probile manekenke koje uz to što polaze vrtić kod Lene uče pravilno hodati i pozirati. Vidjeli smo i dobro usklađene plesačice od 13 do 15 godina. - Ovo što plešemo je MTV i jazz dance.

Ja plešem već tri godine i sigurno ću i nastaviti jer me to usrećuje - objasnila je 13godišnja Sara. Njena nešto

mlađa kolegica, 9-godišnja Dorotea s curama iz svoje grupe plesala je koreografiju 1001 noć.

- Lijepo mi je plesati i nije mi teško i svaki put sam sretna kad idemo na ples.

Mi samo napravimo ono kaj nam Lena veli. Meni dobro ide i skoro sam najglavnija sad - pohvalila se “Šeherezadica” Dorotea. Plesački show nije mogao proći ni bez MTV glazbe. - Jako sam ponosna na svoje cure iz Novog Marofa koje plešu samo tri mjeseca.

Morali smo imati malo Beyonce - dodala je Lena.

Uz niz koreografija, vidjeli smo nove kolekcije Bambija i Jane, a na kraju su uz hiphopere iz Denigme zaplesala i sva djeca.

Dobro usklađene plesačice

Kad cure zaplešu na Beyonce

Poziraju kao veliki

52 Vidokrug

21. prosinca 2010., br. 344

PRIMJER Trgovačko poduzeće Varaždin u tradicionalnoj humanitarnoj akciji uoči Božića

Domaća trgovačka kuća TP-Kitro ove godine darovala je još više!

Uz 24 varaždinske obitelji, poklon-pakete dobit će još 48 mnogočlanih obitelji te djece iz obitelji slabijeg imovinskog statusa s područja Varaždinske i Međimurske županije

Već deset godina - Već desetak godina u ovo predblagdansko vrijeme Božića darujemo obiteljima u potrebi.

Unatoč recesiji, odnosno upravo zbog svakodnevnog povećanja životnih troškova, ne samo da i ove godine nastavljamo s tim hvalevrijednim projektom, nego smo uspjeli izdvojiti još i veća sredstva, tako da će naše pakete dobiti ukupno 78 mnogočlanih obitelji te djeca iz obitelji slabijeg imovinskog statusa s područja Varaždinske i Međimurske županije gdje naša tvrtka ima

OGLAS

VARAŽDIN - Uistinu ima još dobrih ljudi, koji nas znaju cijeniti i pomoći nam, rekli su članovi jedne od 24 mnogočlane obitelji s područja grada Varaždina koji su se u četvrtak okupili u varaždinskoj Gradskoj vijećnici gdje su im uručeni poklon-paketi Trgovačkog poduzeća Varaždin.

svoje Kitro prodavaonice - naglasila je članica Uprave Trgo-

p

oklon paketi TP Varaždin vrijedni su 500-tinjak kuna vačkog poduzeća „Varaždin“ Bernarda Kramar, zaželjevši sretan i blagoslovljen Božić te Novu godinu svim darivanima, kao i ostalim sugrađanima te kupcima.

U prave ruke Izrazila je i uvjerenje da su božićni paketi došli u prave ruke jer, kako je pojasnila, popis darivanih napravljen je u suradnji s Crvenim križem Varaždina, Caritasom, Zakladom solidarnosti grada Varaždina, župnih ureda, jedinica lokalne samouprave te drugih institucija koje se brinu za one kojima je pomoć najpotrebnija.

IZDVOJENO

Kramar: Upravo je vaše zadovoljstvo i veselje ono što nas usrećuje i motivira na ovakve akcije

U paketu su uručeni najpotrebniji prehrambeni proizvodi za ovo blagdansko vrijeme te proizvodi za higijenu, a u ukupnoj vrijednosti od 500 kn (brašno, sol, šećer, ulje, Vege-

ta, mlinci, pekmez, pasta za zube, sredstva za čišćenje...).

Primopredaja poklona u prostorijama varaždinske Gradske vijećnice, kojoj je bila nazočna i predsjednica Zaklade solidar-

nosti Darinka Hajduk Vučić, završila je prigodnim glazbeno-recitatorskim nastupom koji su priredili učenici Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar.

Uvijek ima dobrih ljudi TP Varaždin, domaća trgovačka kuća koja ima 63 maloprodajna objekta i 290 zaposlenih na području Varaždinske i Međimurske županije, rado se uključuje u humanitarne akcije, a pogotovo kada su u pitanju djeca i obitelji slabijeg imovinskog stanja. Tako je ove godine poduzeće doniralo i sredstva za projekt U rukama anđela, koji je pokrenut radi prikupljanja sredstava za pomoć djeci s posebnim potrebama radi lakšeg savladavanja nastave.

- Nadam se da ovaj, kao i drugi naši projekti, neće ostati nezapaženi, odnosno da će poslati poruku da uvijek ima dobrih ljudi - istaknula je Bernarda Kramar.

DOZNAJEMO Bedem ljubavi darivao djecu iz mnogočlanih obitelji te obitelji samohranih roditelja

Božićni susret Bedema ljubavi Poklone za djecu Bedemu ljubavi dali su i mladi volonteri varaždinske Udruge mladih V.U.K. Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

I ove godine varaždinska Udruga Bedem ljubavi organizirala je već tradicionalni božićni susret djece do 12 godina iz mnogočlanih obitelji te obitelji samohranih roditelja s Djedom Mrazom. Za djecu su osigurani

Igračke u pravim rukama

poklon paketi, dok su udovica- od 100 kuna, kako bi im predma i udovcima čije su mirovine stojeći blagdani bili ugodniji i niže od 1.800 kuna, za koje je radosniji.

Svoj prilog svemu tome prije četiri godine dali su i mladi volonteposebno oforu d ovicam ri, članovi varaždinmljen i Fond a i udov ske Udruge mladih udovica, c im a čije su V.U.K. podijeljene m irov Oni su tijekom božićnice niže o d 1.80 ine prosinca, mjeseca 0 kuna podije darivanja, pokreljene nuli akciju “Igračbožićn su ka + kuna = osmijeh ice djeteta”, u kojoj su se uz ulaznice za koncert alternativnih bendova u Rogozu, skupljale i igračke, koje su kasnije donirane Bedemu ljubavi, čiji su ih članovi uvrstili u svoje poklon-pakete kojima su razveselili mališane na već tradicionalnom godišnjem darivanju uoči Božića. Poklone za djecu osigurala je i Kristova crkva iz Varaždina, a osim za djecu članova Bedema ljubavi, osigurali su poklone za Udrugu Zipka, koja okuplja udomitelje, te mališane iz grada i okolice koji su prijatelji Kristove crkve.

Održan je i prigodni program, na kojem su nastupili Ivica Pepelko i Ružica Juras, kao i djeca s prigodnim božićnim pjesmama i pričama.

Uz podjelu darova održan je i prigodni božićni program u kojem su nastupili Pepelko i Juras

Poklone je Kristova crkva osigurala i za mališane Udruge Zipka

Vidokrug 53

21. prosinca 2010., br. 344

Članovi Udruge KREEK razveselili mališane Jalkovca

DOZNAJEMO Udruga KREEK iz Jalkovca pripremila priredbu i poklone za najmlađe

Pokloni, pjesma i Djed Mraz razveselili djecu iz Jalkovca Mještani Jalkovca žalili su se kako se za mališane uoči Božića ništa ne priređuje, pa smo odlučili organizirati božićnu priredbu uz dodjelu darova – rekao je I. Ciglar Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Članov i Udruge KREEK iz Jalkovca ove su godine za djecu starosti do sedam godina koja žive u tom varaždinskom prigradskom naselju pripremili jedinstveno iznenađenje: za njih 60-ak priredili su veliku priredbu uz podjelu darova koje su mališani primili iz ruku najdarežljivijeg djedice na svijetu, Djeda Mraza.

Nema ništa - Stanovnici Jalkovca žalili su se kako se njihovih mališana za Božić nitko ne sjeti, pa smo došli na ideju da mi organiziramo božićnu priredbu uz podjelu darova koja će mališane i njihove roditelje razveseliti u ove predblagdanske dane.

Zahvaljujuć i sponzor ima osigurali smo poklone, 30 posto popusta za kupnju u

Bambiju te slatke pakete koje je osigurala trgovina “Tema” iz Jalkovca – rekao je Igor Ciglar iz KREEK-a.

Poklone je mališanima podijelio Djed Mraz na velikoj priredbi održanoj u Druš-

n

ajveseliji trenutak bio je dolazak djedice s poklonima tvenom domu u Jalkovcu u nedjelju. Uz megapopularni crtić Shrek, mališani i njihovi roditelji uživali su u božićnim pjesmama koje su im veselo otpjevali članovi zbora mladih “Bedem” iz Biškupca, a najveseliji trenutak bio je, naravno, dolazak djedice s darovima.

Udruga mladih KREEK, što je skraćenica od riječi kultura, rekreacija, elektronika i

ekologija, djeluje od travnja ove godine. Dosad su sudjelovali u Dravanturi, akciji čišćenja rijeke Drave, a organizirali su i malonogometni ulični turnir stanovnika tog varaždinskog prigradskog naselja.

- U Jalkovcu djeluje Odbojkaški klub, a željeli smo da se još nešto događa u ovom

kraju, zbog čega smo se odlučili na osnivanje udruge koja trenutno okuplja 35 članova – rekao je Ciglar.

Radost mještana Jalkovca i njihovih mališana koje su im “KREEKOVCI” priredili u ovo predblagdansko vrijeme zasigurno će biti poticaj članovima da i u budućnosti organiziraju slične akcije.

Na priredbi nastupili članovi biškupečkog zbora Bedem

Djed Mraz sve je razveselio poklonima

PRIMJER Zahvaljujući uspjelim akcijama, RC Varaždin – Jug opet darovao

Školi instrumenti, Utočištu sv. Nikola televizor VARAŽDIN/NOVI MAROF – Povodom predstojećih blagdana, članovi RC Varaždin Jug, najmlađeg od tri varaždinska Rotary kluba, predali su darove Glazbenoj školi Novi Marof te Utočištu sv.

Nikola u Varaždinu.

Uz lijepe želje za novu godinu svim korisnicima, kao i kolače za najmlađe, ravnateljici Doma za žrtve obiteljskog nasilja “Utočište sv. Nikola” predan je televizor koji će služiti za edukacijske progra-

me i odmor u novom dnev- objektu Doma, budući da za opremanje novog objekta nom boravku objekta nemaju sredstava, pa koji je obnovljen je svaka pomoć u zahvaljujuć i ovim n tom smislu više vrijednim doa m i l a b nego dobrodošnacijama Liglaz e s la. ons Clubs Inbno e s o p Sre ds t v a z a ternational nici z a l o p televizor, kako Foundation vesele e škole j e p o j a s n i l a i Grada Van predsjednica RC raždina. glazbe Varaždin Jug Edita Međutim, Juraga, većim dijekako je rečeno, lom su prikupljena tijekorisnici su još uvijek prisiljeni biti u starom kom akcije Vrganijada koja

je održana na varaždinskoj tržnici.

A zahvaljujući sredstvima prikupljenim tijekom humanitarnog Festivala vina, koji je RC Varaždin Jug priredio u Zlatnim goricama, nove instrumente opet je dobila novomarofska Glazbena škola koja je bila stradala u požaru.

Na vrijednoj donaciji zahvalili su čelnici škole, a posebno veseli bili su njezini polaznici koji ostvaruju zapažene rezultate na natjecanjima.

Instrumenti za mlade glazbenike

54 Zdravlje “Školu kontrole ljutnje” završilo 13 odgajateljica

Tete će pomoći djeci da rješavajuuzroke ljutnje Podjelom priznanja odgajateljicama iz vrtića iz Lepoglave i Klenovnika prošli je tjedan završila škola za odrasle “Srdit – ljut”, koju su u Lepoglavi provodile psihologinja Jasenka Barković iz Obiteljskog centra Varaždinske županije i odgajateljica Darinka Vrbanec, vanjska suradnica Centra. Školu kontrole ljutnje, koja je prilagođena potrebama rada u vrtićima, prošlo je 13 odgajateljica.

- Odgajateljice su redovno i aktivno sudjelovale u radu.

Stečena znanja i vještine odmah su primjenjivale u radu svojih grupa. Procijenile su da su polaženjem škole proširile svoja znanja i vještine prepoznavanja, imenovanja

21. prosinca 2010., br. 344

UOČI BLAGDANA Ako pravilno odaberete namirnice, omog

Hrana za snažn Mozak voli i treba aminokiseline, nezasićene masne kiseline, glukozu i mikroelemente, a sve te sastojke naći ćete u dovoljnim količinama ako se pridržavate načela mediteranske prehrane, savjetuje akademkinja Vida Demarin

i kontrole ljutnje te vještine asertivnog rješavanja problema. Izrazile su zadovoljstvo izborom tema, njihovim prezentiranjem, dobivenim pismenim materijalom. Ispunjena su i njihova očekivanja od škole i voditeljica – izvijestila je Jasenka Barković.

Ističe da se nadaju da će stečena znanja nastaviti primjenjivati u svome radu te tako pomoći djeci da prepoznaju, imenuju, kontroliraju svoju ljutnju i uspješno rješavaju probleme koji ih uzrokuju. Time će svakako smanjiti broj agresivnih ispada u ponašanju i doprinijeti usvajanju asertivnih modela ponašanja – zaključila je psihologinja. (vms)

nost pozor ite t posve snim a m a omeg a; idealan m a kiselin maslinovo je izbor ulje

Blagdansko prejedanje – ima li kakve pomoći?

Blagdani su pred nama. „Prehrambeni grijesi“ u vrijeme blagdana nisu rijetki i često imaju svoju cijenu. Kada su u pitanju blagdansko raspoloženje i svečani objedi, pretjerivanje u jelu i piću, kao da se samo po sebi podrazumijeva. Takvo pretjerano uživanje često dovodi i do raznih probavnih smetnji kao što su napuhnutost, grčevi u trbuhu, mučnine i žgaravica.

Bez obzira na to što smo svjesni svih posljedica prejedanja, prilično radikalno bilo bi savjetovati susprezanje od blagdanskih poslastica. Kako si onda pomoći kada pretjeramo s hranom i pićem? Nutricionisti i liječnici daju preporuke koje mogu biti od velike pomoći.

- Jedite češće i manje obroke kako biste smanjili proizvodnju želučane kiseline; ne preska-

čite obroke, a posebice ne doručak jer se tako usporava metabolizam, a to pak rezultira kasnijim prejedanjem; poboljšajte proces probave nekim prirodnim „razlagačima“ hrane, posebice masnoća bilo putem namirnica, začina ili nekim od dodatka prehrani (takve namirnice i začini su: komorač, melisa ili matičnjak, maslačak, đumbir, list artičoke i menta); ne planirajte redukcijske dijete u vrijeme blagdana; krećite se što više i boravite na zraku i u prirodi jer time pomažete i pokretljivosti probavnog sustava – savjetuje nutricionistica Valentina Gambiroža.

Podsjeća da bi blagdani trebali biti sretni dani. - To je vrijeme kada bi trebali uživati i družiti se sa svojim najmilijima i stoga ne dopustite hrani da vam to omete! - poručila je.

Ne zaboravite: dok kuhate, budite smireni, opušteni, vedri, jer će tako spravljena hrana biti mnogo boljega teka Piše: GORDANA IGREC

Kada počnete pripremati delicije uoči Božića i Nove godine, ne bi bilo loše da pri odabiru namirnica razmislite i o tome koje od njih su dobra hrana za vaš mozak.

Upravo na to pozornost skreće akademkinja, prof. dr. sc.

Vida Demarin iz zagrebačke Kliničke bolnice Sestara milosrdnica.

Ugledna neuropsihijatrica autorica je brojnih stručnih knjiga i udžbenika iz područja neurologije, a njezina posljednja knjiga “Hrana za mozak” je u stručno-popularnoj literaturi postala bestseler.

Stoga smo provjerili čime

treba hraniti mozak da bismo ga osnažili i održali zdravim.

Bolje pamćenje - Ako se pozabavite odabirom prehrambeno vrijednih namirnica, a pritom učinite kalorijsku restrikciju, omogućit ćete svom mozgu da radi kako vam je potrebno – uz bolje pamćenje, mudro razmišljanje, očuvanu koncentraciju i emocionalnu uravnoteženost koja će postati dio svakodnevice – rekla je prof. dr. sc. Demarin.

Ističe da hrani treba posvetiti osobitu pažnju ako imate poteškoća s migrenskom glavoboljom, mult iplom sklerozom, Parkinsonovom

bolesti, demencijom, tumorom, depresijom ili shizofrenijom.

- Da biste osvijestili što to točno mozak voli i treba, predlažemo da si zamislite egipatsku piramidu te svakoj stanic i pr idodate jedan naziv: aminokiseline, nezasićene masne kiseline, glukoza i mikroelementi. Te stanice su jednakovrijedne i zbog toga su mozgu uvijek potrebne. Aminokiseline pomažu u tvorbi neuroprijenosnika (kemijskih tvari pomoću kojih moždane stanice komuniciraju), nezasićene masne kiseline održavaju staničnu strukturu, glukoza je potrebna u staničnoj pretvorbi energije, a mikroele-

menti se koriste u brojnim unutarstaničnim enzimskim procesima - pojašnjava.

U stvarnosti sve te sastojke naći ćete u dovoljnim količinama ako se pridržavate načela mediteranske prehrane!

- Ona se temelji na svakodnevnoj konzumaciji cjelovitih žitar ica, nekoliko dnevnih obroka voća i povrća, uključivanju mahunarki i orašastog voća, maslinovog ulja, jogurta te sireva i ribe. Nekoliko puta tjedno dozvoljeno je konzumirati meso peradi i jaja, dok se cr veno meso preporuča samo jednom tjedno – kaže akademkinja.

Uza sve to posebnu pozor-

Savjeti iz ordinacije Upala pluća - tipične i atipične pneumonije L

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

iječnici dijele pneumonije na tzv. tipične - bakterijske i atipične jer zahtijevaju različito liječenje.

Osobe starije od 65 godina imaju povećani rizik od upale pluća. U starijih ljudi pneumonija je osobito teška, a nerijetko i smrtonosna.

U zimskim mjesecima često obolijevaju od gripe i drugih virusnih respiratornih infekcija koje nerijetko prethode upali pluća. U rizičnu grupu također spadaju i vrlo mala djeca, čiji obrambeni sustav nije u potpunosti razvijen. Tipični simp-

tomi su kašalj, obično s iskašljajem (sputum), vrućica i ponekad bol u prsima. Obično se simptomi razvijaju tijekom nekoliko dana i ponekad su udruženi s upalom poplućnice (pleuritis). Bakterijska pneumonija vrlo se često razvija nakon infekcije gornjeg dišnog sustava. Početak je obično nagao, s jednokratnom zimicom i tresavicom. Karakteristični su: tresavica koju prati vrućica, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja (gnojni ili rđavi) i otežano disanje. Mnogi

bolesnici, osobito oni visoke životne dobi, mogu imati podmuklije simptome. Stariji bolesnici mogu imati samo jedan od sljedećih simptoma: vrućicu, kašalj, slabost ili, što je osobito često, konfuziju (delirij). Atipične pneumonije, u pravilu, imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se klinički simptomi razvijaju postupno. Temperatura raste postupno, a naraste i do visoke vrijednosti, ali je izuzetno rijetko praćena tresavicom. Česti su i drugi, tzv. opći simptomi - glavobolja,

bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev. Kašalj se obično zapaža nakon 3 do 4 dana, a redovito je suh i nadražajan. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u bakterijskim pneumonijama, često tek nakon rendgenskog snimanja pluća. Virusne pneumonije obično se ne mogu i razlikovati od ostalih, ali su po simptomima i znakovima bolesti te po ostalim nalazima sličnije atipičnim pneumonijama.

Zdravlje 55

21. prosinca 2010., br. 344

gućit ćete mozgu da radi kako je potrebno

OVISNOST Alkohol je droga lako dostupna mladima

niji mozak DNEVNI MENI Prehrambeni raspored je iznimno važan

Od jutra pa sve do večeri točite se juhom i povrćem - Cjelovite žitarice važno je uključiti u jutarnje i večernje obroke; dodatno u večernjim satima preporučuju se i škrobne namirnice poput tjestenine. Proteinske namirnice poput ribe i mahunarki vrijedne su sredinom dana radi lakše probavljivosti i iskorištavanja. Najveći obrok mora biti do 19 sati, a poslije tog doba najbolje je suzdržavati se od jela – savjetuje prof. dr. sc. Vida Demarin.

Ističe da umjesto jednog do dva poveća obroka

u danu treba pokušati umanjiti količinu hrane i rasporediti je u tri veća i dva manja obroka: zajutrak, doručak, ručak, užina i večera. - Doručak i užina mogu se sastojati isključivo od voća ili povrća, a ne zaboravite da uz svježe voće uvijek možete uživati i u sušenom koje često obiluje tijelu toliko potrebnim mikroelementima – kaže.

Pojašnjava da se takvim dnevnim prehrambenim rasporedom postiže redoviti unos i sinteza neuroprijenosnika koji su ključni

u radu mozga: acetilkolina, dopamina i serotinina.

- Posljednje, ali nimalo manje važno je upozoriti na dovoljan unos tekućine u tijelo, jer je za održavanje metaboličkih procesa i izlučivanja otpadnih produkata tijelu potrebna voda. Preporučena dnevna količina tekućine je 1,5 litara. U jutarnjim satima, kad je organizam obično u fazi eliminacije, valja izbjegavati kofeinske napitke, a preko dana se “točite” juhom, voćem i povrćem – preporučila je.

nost treba posvetiti omega masnim kiselinama.

va prof. Demarin.

Treba napomenuti da u maslinovom ulju nalazimo tri kiseline i to upravo u pravom omjeru, a to ulje ima i analgetski učinak sličan lijekovima poput ibuprofena, i to već u dnevnim količinama od četiri žlice.

- Za one od vas koji sami spravljaju obroke, mali podsjetnik: prilikom kuhanja budite smireni, opušteni, vedri, jer će tako spravljena hrana biti mnogo boljega teka – poručila je prof. Demarin.

Prof. dr. sc. Vida Demarin

Protiv upala - Najčešće konzumiramo sasvim dovoljne količine omega- 6 masnih kiselina koje su u tijelu protuupalnog djelovanja, čime pomažu u obrani od nama stranih i opasnih tvari. No s namirnicama koje sadrže omega-3 masne ksieline ne možete pretjerati, a to su: losos, orasi, mljevene lanene sjemenke i laneno ulje, kuhana soja, kuhana ili oparena cvjetača, sjemenke gorušice, ribano kuhano zelje, oparena brokula, tofu, zelena salata, kuhane ili oparene prokulice, špinat i kelj, jagode, maline, bundeve, mahune, tuna, Jakobove kapice, oparene kozice ili škampi, sardine, inćuni i pastrva. Oprez je potreban samo u slučajevima ako uzimate lijekove koji sprečavaju zgrušavanje krvi – upozora-

Kad piju, mladi konzumiraju veće količine alkohola, a cilj je napiti se

Put prema alkoholizmu Hrvatski 15-godišnjaci su po parametrima pijenja i opijanja iznad prosjeka Europe, navela dr. Lančić Mladima u Varaždinskoj županiji, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, alkohol je lako dostupan, a u velikom broju obitelji konzumiranje alkohola se tolerira i shvaća kao dio tradicije i “kulture”.

Međut im, ni djeca, a ni njihovi roditelji nisu svjesni činjenice da oni koji su počeli ranije piti imaju veće šanse postati alkoholičar i. Na to su prošli tjedan povodom završetka Mjeseca borbe protiv ovisnosti istaknule predsjednica Županijskog savjeta za zdravlje dr.

Mirjana Kolarek Karakaš i ravnateljica Županijskog zavoda za javno zdravstvo dr. Franciska Lančić.

- Borba protiv alkohola jako je teška i treba stalno tražiti druge modalitete, jer je alkohol zapravo legalna droga. Veliki problem je dostupnost alkohola mladima i nepridržavanje zakonskih propisa – istaknula je dr.

Lančić.

Iznijela je podatke europskog istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama među učenicima, koje se provodi u 30 zemalja među 15-godišnjacima. - Hrvatska je bila

znatno ispod prosjeka europskih zemalja, da bi 2007. godine po parametrima pijenja i opijanja bila iznad prosjeka Europe. Trenutno smo na 13. mjestu. Osobito zabrinjava ekscesivno pijenje, s obzirom na to da je 55 posto dječaka i 43 posto djevojčica u Hrvatskoj izjavilo da pije na taj način – pojasnila je.

Dr. Kolarek Karakaš je pak istaknula da je prevencija najbolji način djelovanja.

- Trebamo što više ukazivati na ovu problematiku i educirati djecu i roditelje, što će Savjet za zdravlje i činiti – zaključila je. (vms)

ŠTO JESTI? - Svakodnevno treba konzumirati: cjelovite žitarice, nekoliko dnevnih obroka voća i povrća, uključivanje mahunarki i orašastog voća, maslinovog ulja, jogurta te sireva i ribe.

- Nekoliko puta tjedno dozvoljeno je konzumirati meso peradi i jaja, dok se crveno meso preporuča samo jednom tjedno.

- Ne zaboravite na dovoljan unos tekućine: dnevno u organizam treba unositi 1,5 litara tekućine.

Zdravo tijelo Gestalt psihoterapija - psihološka metoda liječenja G

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.pitaj-za-zdravlje.com

estalt psihoterapija humanistička je i holistička terapijska škola, nastala iz psihoanalize i gestalt psihologije. Fritz Perls, duhovni tvorac gestalt terapije, naglasio je važnost svjesnosti, kontakta, bivanja u “ovdje i sada”, dajući podršku osobnom rastu i razvoju pojedinca te pokrenuo terapijsku školu koja je svojom kreativnošću i humanizmom vrlo brzo prerasla okvire psihoterapije i postala načinom života i životnom filozofijom. Sredinom 20. stoljeća snažno se razvijala u SAD-u, a danas

je u Europi, uz psihoanalizu i kognitivne pristupe jedna od najraširenijih psihoterapija s uporištem u mnogim institutima, od kojih su dva najznačajnija u Njemačkoj. Njemačka riječ «Gestalt» obuhvaća širok spektar koncepata: oblik, lik, cjelokupni oblik, konfiguraciju. Odnosi se na strukturalnu cjelinu koja je različita od same sume dijelova i više je nego sama suma dijelova. Tako je, primjerice, ljudsko biće holistički sustav – biološki, psihološki, socijalni, duhovni – i teško je analizirati bilo koji od

ovih sustava zasebno, ne povezujući ih međusobno u cjelinu. ilj geštaltističkog psihoterapijskog pristupa je da osoba otkrije, istraži i iskusi vlastitu cjelinu i cjelokupnost. Analiza jest dio ovog procesa, no cilj gestalta je integracija posebnih dijelova u cjelinu, i naročito osvješćivanje i prihvaćanje dijelova kojih nismo svjesni ili ih nastojimo potisnuti i prikriti. Na taj način ljudi mogu dozvoliti sebi da u potpunosti budu ono što već jesu i što potencijalno mogu postati.

C

56 Oglas

21. prosinca 2010., br. 344

21. prosinca 2010., br. 344

Oglas 57

58 Ženski svijet EKSKLUZIVNO Ulomci iz biografije (3)

21. prosinca 2010., br. 344

MODA Obavezna odjeća i dodaci koje morate imati za Božić

Angie je tetoviranje seksualno uzbuđivalo

U ovom broju donosimo posljednji ulomak iz knjge A. Mortona “Angelina”, prvog dijela neautorizirane biografije poznate glumice. (...) Jedini trenutak kada su Billy Bob i Angie privukli pozornost dogodio se na kraju snimanja filma, potkraj travnja 1998., kada su posjetili butik za tetovažu Daemona Rowanchildea Urban Primitive u centru Toronta. Billy Bob je dao pokriti nekoliko imena na boku i na ruci tetovažama u stilu new energy wavea, dok je Angie svoje valove dobila odmah ispod pupka.

Bio je to intimni trenutak, fizički i emotivno.

Angie nije samo povezivala tetovaže s pozitivnim događajima u svom životu, nego je također priznala da ju je samo tetoviranje sek sualno uzbuđivalo, rekavši da je brujanje igle rajca. “To joj donosi seksualni stimulans”, primijetio je jedan zaljubljenik tatua.

Učinak je za nju bio sličan kao i kod rezanja.

Kada bi koža bila probijena ona bi doživjela navalu endorfina i osjetila se rasterećeno, smireno nakon vihora emocija koji je vitlao u njoj. S tetovaže

su otišli u Skydome i pratili koncert Rolling Stonesa, nesvjesni još jedne zamke zaljubljenog Micka Jaggera. Već ranije Jagger je bio pozvao Angie na koncert i na zabavu nakon nastupa.

No, kako je sjećanje na njegovu manipulaciju s Jonnyjem Leejem Millerom još bilo svježe, ona je ljubazno otklonila poziv, rekavši da ima gust raspored snimanja.

No on nije bio netko koga se moglo lako riješiti.

Znajući Billyja Boba otprije, Jagger je pozvao njega i cjelokupnu glumačku i filmsku ekipu na koncert.

Tako je i Angie morala doći. U to vrijeme Mick nije znao za Billyja Boba, i obrnuto. Uoči koncerta Jagger se pobr inuo da sazna točno mjesto na kojem će Angie sjediti.

Za vrijeme pauze, kada je prepustio pozornicu Keithu Richardsu i ostalima, zaštitar je došao do Angie.

“Mick Jagger vas poziva da dođete iza pozornice do njega”, rekao je pripadnik sigurnosti prije nego što ju je poveo kroz gužvu do mjesta gdje je Jagger čekao.

Dao je Angie pulover od kašmira pa su njih dvoje stajali vani sve dok se on nije morao vratiti na pozornicu, dok je njihovo javno gugutanje otvorenih ustiju od iznenađenja gledala glumica Rebecca Broussard, tada partnerica holly woodske legende Jacka Nicholsona. Sljedeći dan Broussardova je nazvala Marche i uzbuđeno joj rekla: “Nikad nećeš pogoditi tko je zaljubljen u tvoju Angie - Mick Jagger!”

Želite li partneru prirediti nezaboravan Božić, možda je ovakvo izdanje dobro rješenje

Seksi Baka Mraz Uz veste, čarape obavezna su i

i pidžame s likovima snjegovića, božićnih drvca i pahuljica, odijela Djeda Mraza i njegovih pomagača vilenjaka obzirom na to da su posljednjih godina iznimno popularni vozači njegovih saonica, sobovi, tada svakako nabavite njihove

biti “dirty”, tada partnera iznenadite anđeoskim izgledom.

Umjesto crvenog, odaberite seksi bijelo donje rublje upotpunjeno krilima anđela.

!

svakako nabavite sobovske rogove i stavite ih na glavu

Anđeli za Božić Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Jeste li nabavili sve potrebno za najveseliji blagdan u godini?

Ako niste, tada čim prije iz ormara izvadite i pripremite veste, dolčevite, majice, čarape, pidžame, kape i šalove s likovima snjegovića, božićnih drvca, sobova, pahuljica i ostalih dezena vezanih uz Božić.

Anđeo ili vrag Poželjni su i topli odjevni komadi nordijskog uzorka, no ako nemate baš takvu odjeću, tada se igrajte bojama. Narav-

no, crvena boja za Božić je obavezna. Možete je kombinirati sa zelenom, bojom odijela malih vilenjaka, pomagača Djeda Mraza, ili s bijelom, koja simbolizira zimu i snijeg.

Ipak ne zaboravite - nezaobilazni komad odjeće za Božić je odijelo Djeda Mraza.

Cr vene kapice s bijelim “cofekom”, bijele brade i crvena odijela apsolutni su must have. No nije samo look Djeda Mraza “in”. S

rogove i stavite ih na glavu.

D o k ć e o v a k a v b ož i ć n i izgled razveseliti male i velike te upotpuniti blagdanski ugođaj doma, oni malo star iji za svog partnera mogu pripremiti i ugodno iznenađenje te se u noći pretvor iti u seksi Djeda Mraza, točnije s e k s i Baku Mraz. U ovakvom izdanju poželjno je seksi donje rublje, naravno, crvene boje, te visoke crne čizme i crveni lak na noktima.

Takav look možete upotpuniti kapom, pa postati Baka Mraz ili na glavu možete staviti rogove, pa postati vražićak. Ne želite li

Možete biti i seksi Baka Mraz

Frizerski salon Zadržite svoj stil!

D

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

anas su moderni svi stilovi frizura. Nose se kratke frizure, duge, tamne, svijetle, retro, lagano podignute kose koje su još uvijek sjena nekadašnjim punđama...

Prisutne su i obojane kose u različitim tonovima i nijansama, bojama koje se lako skidaju. Pri svemu tome važno je ostati originalan i poseban te zadržati svoj stil.

N

ačini češljanja kose mijenjaju se s odjećom i stilom koji preferiramo. Najčešće zimi, kada je hladno, nosimo raspuštenu kosu koju ne smijete zaboraviti zaštititi kapom ili šeširom, jer hladnoća još dodatno isušuje kosu. rizuru možemo ukrasiti ponekim detaljem, dok je kod kratke frizure dovoljno redovito šišanje.

F

Uglavnom, prilagodite kosu svojoj osobnosti, ali i dobu dana, odnosno noći.

Ženski svijet 59

21. prosinca 2010., br. 344

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Martina Tomčić Moskaljov, operna pjevačica

Dermatolog

Jedva čekam Božić i pripremu kolača Što je urtikarija Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Martina za sebe kaže da je tvrdoglava, voli mjuzikle i stare filmove s “guzatim” glumicama, nije prazovjerna i kaže da jako voli crne mace Piše: GORDANA IGREC

Iza 35-godišnje operne pjevačice Martine Tomčić Moskaljov respektabilna je pjevačka karijera. Martina je studirala u Grazu u Austriji u klasi prof.

Annemarie Zeller, a magistrirala je solo pjevanje. Nastupala je na pozornicama po cijeloj Europi - od Austrije, Njemačke, Italije, Španjolske, Nizozemske, Slovenije, Turske, Mađarske, ali i dalje, do Singapura i Japana.

ili koprivnjača?

U

rtikarija ili koprivnjača (lat. urtica - kopriva) čest je medicinski problem, koji može zahvatiti ljude svih generacija. Karakterizira je pojava blijedoružičastih, „otečenih“ žarišta, koja se pojavljuju pojedinačno, odnosno u grupama. Zahvaćen može biti bilo koji dio kože. Pojedina urtika traje nekoliko sati, a potom nestaje bez traga. Kako stare urtike (ili koprivnjače) nestaju, tako se pojavljuju nove. Mogu varirati i u veličini; od zrna prosa do veličine muškog dlana, kada se međusobno udružuju. Urtike obično vrlo svrbe, no ponekad mogu i peći i žariti. rtikarija je česta bolest, 10 - 20 % ljudi tijekom života ima barem jednu epizodu urtikarije. Većina njih nestaje vrlo brzo, unutar nekoliko dana ili tjedana.

Ako urtikarija traje kraće od šest tjedana, govorimo o akutnoj urtikariji; a ako pak traje duže - riječ je o kroničnoj urtikariji. eđu uzrocima akutne urtikarije najvažniju ulogu igraju hrana, lijekovi, infekcije te ubodi različitih insekata. Određene kemijske supstance iz hrane, lijekova ili „otrova“ insekata uzrokuju otpuštanje tvari pod imenom histamin, u blizini krvnih žilica kože.

Uslijed toga dolazi do njihovog „propuštanja“, te posljedično do otjecanja tog dijela kože. Ako oteklina zahvaća područje oko očiju, usana, ždrijela ili genitalija, ona može biti vrlo izražena, a u slučaju težeg disanja ili gutanja potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Urtikarije ipak najčešće uzrokuje hrana: orašasti plodovi, čokolada, jaja, mlijeko, morska riba i morski plodovi. No ne treba zaboraviti ni aditive i konzervanse koji su u hrani često prisutni. Lijekovi se također nalaze na listi najčešćih uzročnika urtikarije. Gotovo svaki lijek može biti uzrokom urtikarije, no najčešće su to antibiotici (osobito penicilinski), lijekovi protiv bolova (osobito nesteroidni antireumatici), sedativi, vitamini… I infekcije mogu biti uzrokom urtikarija, osobito virusne infekcije ždrijela. terapiji važno mjesto zauzima otkrivanje i uklanjanje uzroka urtikarije. No često je potrebna i terapija antihistaminicima, u obliku tableta ili injekcija, dok je u slučaju otjecanja potrebno primijeniti i kortikosteroidne preparate.

U

Zlo za dobro Već s 19 godina prvi je put nastupala - u Grazu s ulogom Princa Orlofskog u Šišmišu Johanna Straussa. Kao slobodna umjetnica do sada je izdala četiri CD-a, a u budućnosti će i dalje – pjevati. Uoči Božića odškrinula je vrata svojeg doma i otkrila kako se raduje nadolazećim blagdanima, što je za nju majčinstvo, koje parfeme Jutarnju kavu, otkako je trudna, Martina je zamijenila šalicom čaja s puno meda i limuna voli, koji joj je najdraži film i još štošta drugo iz ženskog svijeta koji nam je svima zajednički.

Jutro započinjete sa... od partnera zbog prirode jem osmijehu.

Vaš uzor u životu?

Nekad sa šalicom kave, a daŠto je za vas majčinstvo?

Nemam uzora u životu, posla, uspješne poslovne nas zbog trudnoće sa šalicom Smisao života i postoali postoji puno ljudi koji- žene i istovremeno predivvoćnog čaja punom meda i janja. ma se divim. Prvenstveno ne, tople majke. limuna.

Svaka prava žena nikad Što je za vas uspjeh u su to “obični, mali” ljudi Kako biste se opisali u tri ne smije... za koje niti ne znamo, a životu? riječi?

Biti vulgarna i otvoreno Znati uživati u malim imaju teške živote. Bolesnu Tvrdoglava, dosljedna, iskredjecu, razdvojene živote stvarima i veseliti se dječ- se nuditi. na.

Vaš moto u životu?

Svako zlo za neko dobro. ni tri želje i korazgovarati.

Jeste li ljubomorni? vrijeme? načno se riješi Najseksepilniji Hrvat?

Malo manje nego kad sam Najčešće s mojim dečkima, napornih ljudi Ženja Moskaljov. bila mlađa, ali još uvijek do- a ponekad s prijateljicama na koji je stalno Jeste li praznovjerni? voljno da mi je ponekad žao nekoj neformalnoj kavici ili nešto žicaju...

N i m a l o .

V o l i m c r n e mog mužića. zanimljivom predavanju.

Zaslužila je i rimace... Što je najvažnije u vezi?

Koju glazbu slušate? bica svojih pet Volite li kuhati?

Povjerenje, razgovor, nježZapravo slušam jako malo minuta sreće Uz pjevanje, kuhanje je nost, zajedničke večeri i vi- glazbe. U autu je to neka radioi mira. kendi... stanica sa sladunjavim pop pje- moja druga velika ljubav. I to Što vas je privuklo vašem smicama. Kod kuće je previše od predjela, preko glavnog suprugu? buke za glazbu, a po hotelima jela, pa do deserta.

Njegova odlučnost da me slušam ciljano opere koje upra- Jedva čekam Božić i pripremu božićnih osvoji, iskrenost, moralnost, vo izvodim. kolačića svih moradišnost, a ne smijem Omiljeni parfem? gućih veličina i zaboraviti najljepši Gotovo deset godia Z pogled i osmijeh na na sam bila vjerna oblika. je u Što ste odusvijetu.

Dolce&Gabbana Martin užić NajromantičBY-u, nakon što vijek željeli, a m n i z je n niji trenutak u iji s u o b u s t a v i l i niste učinili? sepiln Otputovat i životu bio je... proizvodnju, na najsek arac Moj 22. rođenmoju veliku tugu sa suprugom ušk m dan . Imal a s am i žalost, pronašla i sinčićem na koncert Beethovenosam zamjenski Bul- egzotičnu pješčanu plažu. Na ve 9. simfonije u Grazu. gari Jasmine noire. samoj plaži je naš Bila sam tužna jer ću ga proNajdraži film? slaviti sama. No suprug, tada Ima ih jako puno. Najčešće su apartmančić i puno još dečko, stigao je bez mog to mjuzikli tipa Briljantin i Priča egzotičnog voća. znanja iz Zagreba u Graz i za sa zapadne strane te stari ame- Toplo je i svi smo vrijeme koncerta okitio sveča- rički filmovi iz doba raskošnog jako sretni. Lono stan, aranžirao ga laticama, Hollywooda s “cicatim” i “gu- vimo i papamo ribice. šampanjcem i tortom doneše- zatim” glumicama.

Da ulovite nom iz Zagreba. Kada sam ušla S kojim glumcem biste rado zlatnu ribicu, u stan nakon koncerta, blago otišli na večeru? rečeno ostala sam zatečena.

S Georgeom Clooneyem. Ne koje tri želje biste Kako je protekao ostatak večeri zato što mi je nešto izuzetno poželjeli?

Da si r ibica možete samo zamisliti. zgodan, već zato jer mislim Kako provodite slobodno da bih s njim imala o čemu sama sebi ispu- Bila je stroga članica žirija “Zvijezde pjevaju”

Žena se nikad ne smije otvoreno nuditi

M

U

60 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Terapija pokretom

21. prosinca 2010., br. 344

MALE TAJNE ŠMINKANJA Koji blagdanski make up odabrati?

Šljokice i trepavice Zlatna pristaje svima, a u kombinaciji s ljubičastom dobit ćete efektan look Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

kut oka nanesite sjajno, bijelo sjenilo, a na donji kapak nijanse koje ste koristile za gornji kapak redoslijedom U blagdansko vrijeme mo- kao na slici. Boje međusobžemo si dopustiti eksperi- no stapajte čistim kistom uz mentiranje s make upom. blagi pritisak.

Na gornji kapak u debelom Tako on može biti u najneobičnijim bojama, posut potezu nanesite zlatni, šljokišljokicama ili zaokružen časti tekući tuš. Pričekajte da ludim trepavicama. Posebice se osuši, a u međuvremenu ako se radi o make upu za sredite obrve mat sjenilom i prema potrebi fiksirajte ih izlazak. bezbojnom maskarom.

Kada se šljokičasti tuš osuŠljokičasti tuš Ovaj make up kreirala sam šio, preko njega potegnite pomoću blagdanske, zlatne crtu crnim tušem. Crta neka boje te njoj komplementarne prekr iva donju polov icu ljubičaste. Zlatna boja prista- zlatnog tuša i slijedi rub jat će zaista svim bojama oči- trepavica. Kako će vam šljoju, a ukoliko ste zelenooke, kice iz zlatnog tuša otežavati ljubičasta će na vašim kap- preciznost nanošenja crnog tuša, uzmite si vremena za cima izgledati vrlo ovaj korak, a eventualne efektno. Popogreške ispravite štapistupak je e t s a v ćem za uši umočenim sljedeći: bresk u malo sredstva za odnajpr ii boje g stranjivanje šminke. je na o t s a Na kraju nanesite pregib aranč žu se n dva sloja maskare o k a sla a n o t na gornje trepavice. n a pod častom Ovaj put donje trepanesite s ljubi ma i vice nećemo dirati, a ljubičana oč na unutarnji dio donjega stu boju i kapka nanijet ćemo bijelu ubl až avajte olovku kako bi oči djelovale je prema gore. Intenzitet i visinu do koje ćete što veće.

Look dovršite uz malo ići određujete same.

Zatim na kapak nanesite breskvastog rumenila i ruža zlatnu boju utapkavajući je iste nijanse. Breskvaste i boje kistom kako bi bila što inten- narančastog podtona slažu zivnija. Po potrebi prethod- se s ljubičastom na očima te no navlažite kist i nanesite ne izgledaju pretjerano uz bazu na kapak. U unutarnji ovakav make up.

B

liže nam se blagdani i vi ste vjerojatno u laganim pripremama. Naravno i ovaj period priprema i spremanja može poprilično stresno djelovati na vaš organizam. Prema teoriji pet elemenata, godišnja doba i njima svojstvene promjene utječu na naš razvoj i zdravlje. ptimalno zdravlje je posljedica življenja u skladu s protokom energije kroz tijelo. ima se po teoriji pet elemenata povezuje sa bubrezima, mokraćnim mjehurom i elementom vode.Karakteriziraju je oblačni, hladniji dani stoga je i ovo period za neke blaže tjelesne aktivnosti npr. joga, pilates ili t’ai chi, kombinacija niza pokreta i tehnika disanja kojima se poboljšava protok energije kroz tijelo, smiruje um i pobuđuje sposobnost tijela za samoiscjeljivanje. U Kini je svakog dana vježbaju ljudi svih dobnih skupina, a sve je popularnija i na zapadu. Zapravo se radi o terapiji pokretom kojom se održava neprekidan protok energije ki duž tjelesnih meridijana. va terapija treba opustiti mišiće i živce što blagotvorno djeluje na sve tjelesne sustave. Poboljšat ćete držanje, ravnotežu i gipkost zglobova. Stoga ovaj način vježbanja u trudnoći može biti vrlo koristan.Ovo je blaga tjelesna aktivnost i odgovara velikom broju trudnica. ehnike opuštanja i disanja učinkovite su kod suzbijanja stresa te poboljšavaju mentalnu i tjelesnu kontrolu.Pokušajte biti što pasivniji, razmišljajte, utoplite se, slušajte glazbu koja vas opušta i prikupljate energiju.

O Z

O

nanesite na pregib 1. Ljubičasto sjenilo

2. Zlatna i ljubiča sta odlično se sla žu

T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

3. Završite make

Za hrabre zeleno i crveno!

em up šljokicama i tuš

Ako ste dovoljno hrabre, umjesto ljubičaste odaberite zelenu, a umjesto zlatne crvenu nijansu sjenila. Crveno sjenilo izgleda vrlo efek-

DOZNAJEMO Kako se riješiti nečistoće?

tno, no važno je da bude što intenzivnije kako vam oči ne bi izgledale naoteklo. Uz ove boje usne neka budu boje kože uz tek malo sjajila.

Piling i maska za lice Brojni su čimbenici koji usporavaju odvajanje odumrlih stanica s kože. Zbog vanjskih utjecaja koža se zadebljava i zadržava svu nečistoću u porama. Tako koža teško upija aktivne sastojke iz proizvoda za njegu zbog rožnatih stanica koje koži oduzimaju sjaj i smanjuju propusnost površinskog sloja. U tom slučaju najbolja pomoć je piling. Sastavljen je od sitnih zrnaca koji nježno i temeljito uklanjaju nečistoće s lica i čiste začepljene pore. Posebno je koristan za lječenje akni, ublažavanje i sprečavanje tamnih mrlja te za poticanje obnavljanja površinskog sloja kože. Tretman pilingom preporuča se jednom tjedno, a kod jako osjetljive kože jednom mjesečno. Nakon tretmana pilingom preporuča se nanošenje maske na lice.

Ona sadrži visoke koncentracije aktivnih supstancija koje smiruju, obnavljaju i pročišćavaju kožu, a djeluju trenutno vidljivo i dugotrajno. Ovisno o tipu kože, postoje različite vrste maski. Kod masne i mješovite kože koriste se maske koje pročišćavaju i reguliraju izlučivanje sebuma, a u sebi najčešće sadrže glinu ili mentol. Ako imate zrelu kožu, koristite masku za učvršćivanje jer ona zaglađuje i potiče obnavljanje kože. Za suhu i dehidriranu kožu preporuča se hranjiva maska koja sadrži maslac, vitamine i minerale, jer osigurava koži hranjive sastojke i omogućuje zadržavanje vlage. Tretman maskom preporučamo jednom tjedno, a za bolji efekt cijeli tretman njege lica - piling, masku i masažu.

Ines Klaneček

4. Breskvaste nija nse neće izgledati prenapadn o

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Što kada dlake nakon depilacije urastu?

P

roblem urasle dlake javlja se najčešće nakon dužeg brijanja jer si sami britvicom napravite bakterijsku infekciju ili nakon depilacije električnim epilatorom, jer izvrne dlaku. imptomi uraslih dlaka su crvenilo, svrbež, upala i nakon svega gnojni bijeli prištić u kojem naziremo dlaku.

Javlja se zbog suhe kože, a korijen je jak i dlaka raste u suprotnom smjeru od prirodnog. Ali nam to ne treba stvarati problem jer se daju izvaditi

S

malo grubljim pilingom. Bitno je da dokle god dlake uspijevaju izaći iznad površine kože ne smijete sami pokušati iskopati dlaku jer ćete napraviti upalu.

Kada gnojni prištić dozrije, dlaka će sama izaći s gnojem. Ako ćete sami kopati, napravit ćete ranu. Ako vam se to događa zbog brijanja, prijeđite na depilaciju voskom. paljeno područje niti slučajno ne dirajte prljavim rukama i dezinficirajte to područje.

U

N

osite odjeću koja vas neće pritiskati na tim mjestima. Pomaže i redoviti piling koji smo već spomenuli kako bi se odstranile mrtve stanice zbog kojih također dlaka teže probija kroz kožu. Vrlo učinkovito možete sami sebi pomoći bez da zakomplicirate problem još jače ako ćete se držati ovih savjeta. No ako vam se upala omakne kontroli, najbolje je da se javite svom liječniku opće prakse koji će ili riješiti problem ili vas uputiti stručnjaku koji će vam pomoći.

Ženski svijet 61

21. prosinca 2010., br. 344

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Hohštaplerski gen K

ako mi je proletjela ova godina! Dvanaest se mjeseci odvrtjelo ko na starom verglu.

U mislima se pokušavam vratiti unatrag i prisjetiti se svega što mi se dogodilo. A bilo je tu dobrih i loših stvari, pametnih poteza i nepotrebnih gluposti, ali i puno prekrasnih trenutaka za koje znamo samo on i ja! Kako bih htjela da se opet dogode... eku sam večer sa svojom škvadrom naveliko raspravljala o filozofiji grijeha.

Valjda, inficirani svim ovim zbivanjima na društvenoj i političkoj sceni, a u ovo predblagdansko vrijeme, mučilo nas je, ustvari, tko je veći grešnik. Mi, obični smrtnici bez love a s ponekim porocima od kojih se neki i ne bi mogli podvesti pod onih 10 zapovijedi Božjih, ili oni veliki domoljupci i vjernici koji se mole svaki dan kako im murja ne bi pronašla maznutu i tkoznagdje sve pospremljenu lovu?! Ali i kaj se danas, u ovo naše vrijeme, smatra istinskim grijehom?! I je li grijeh isto što i zlo?! Ako je zlo, onda su grešnici zločinci?

Ma je, ko da se to može tak pojednostaviti.

Na to se brzo nadovezao jedan frend sjetivši se zanimljive izreke koju je primio putem e-maila: »Kada bi Bog kažnjavao za svako učinjeno zlo, na Zemlji ne bi ostalo niti jedno živo biće!» rema tome, griješiti je ljudski, pa zato valjda i ima sve više grešnika, zaključi netko sa strane, obrušivši se pogledom na ženski dio škvadre. Prasnule smo u smijeh, a frendica do mene krene u napad: “Kaj si s tim htel reći? Da smo mi grešnice?!” A frajeri oko nas kao da su se dogovorili: “Pa normalno, sve ste vi Eve! A Eva je bila i uvjek bu bila grešnica, samo kaj to ne bu prizala!

Svaka Eva ima jednog Adama, kaj nije tak?!”

«Da, da, a neke i dva, tri!” dokrajčil je ovu odurnu spiku o ženama frend iz polumraka s druge strane stola. Koja ironija života! Koji čip u glavama? Zakaj uvijek žena mora biti grešnica?! Jedino ona, žena, ima dva ili tri «Adama»? I to govore ovi moji iz škvadre, kroz čije je ruke prošlo itekolko raznih Eva, Evica i Evitica. Samo kaj oni za to nisu krivi!

Kriv je – gen! Znanstvenici su otkrili da je za prevaru kriv - HOHŠTAPLERSKI gen DRD4! Pa ti sad reci ili ga imaš ili ga nemaš. Ako ga imaš, nisi ni kurviš, ni grešnik, nego – hohštapler! Živjela genetika!

N

Drugačije je kada si s prijateljima sam ili kada na izlazak s prijateljima “dovučeš” i ženu

DOZNAJEMO Blagdani bez partnera nisu strašni kako se to čini

“Soliranje” za Božić Blagdani bez najdražih imaju i nekih prednosti, primjerice možeš gledati film ili slušati glazbu po vlastitom izboru Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Božić je blagdan kada se mnoge obitelji čiji članovi žive na raznim stranama svijeta okupljaju, druže i provode vrijeme zajedno, kao i partneri koji su tijekom godine puno razdvojeni. No neki će ovaj obiteljski blagdan ipak provesti sami.

Ima prednosti - Moj suprug Makedonac za Božić i Novu godinu odlazi kući, ali sam. Jedne godine sam i ja išla s njim, no onda se uopće nije mogao opustiti jer je cijelo vrijeme “skakao” oko mene i brinuo se što radim kako mi ne bi bilo jako dosadno. Stoga mi je ove godine rekao kako se nada da mu neću zamjeriti, ali da u Makedoniju za blagdane putuje sam – ispričala je Neda iz Varaždina.

Svom suprugu, kaže, nimalo ne zamjera i potpuno ga razumije jer dobro zna da nije isto kada si sam s prijateljima ili kada na izlazak s njima “dovučeš” i ženu.

- Zapravo sam sretna zbog

njega jer znam da će se opustiti i kod kuće, među svojima, “napuniti baterije”. Važno mi je da bude sretan – ispričala je Neda te dodala kako zbog solo Božića neće biti usamljena.

- Blagdane ću provesti s obitelji i prijateljima, a ostatak vremena “potrošit” ću na sebe i sve one sitnice koje me vesele – rekla je Neda.

Da solo blagdani nisu tako strašni potvrdio je i Stjepan, s dugogodišnjim bračnim stažem. - Dosta sam blagdana proveo solo jer mi je žena radila. Muževi čije su žene liječnice, policajke, carinice, pilotkinje ili stjuardese nemaju izbora. I obrnuto – rekao je naš sugovornik. S obzirom na dugogodišnji bračni staž, kaže kako solo Božić ima i svojih prednosti.

- Možeš gledati film i puštati muziku po svom izboru. Ne moraš sjediti za stolom već samo na njega staviš svu pripremljenu hranu i djeci kažeš “Uzmite si što želite”! Jedino što ne smiješ zaboraviti je nazvati ženu u ponoć i prvi joj čestitati Božić! - rekao je Stjepan.

Od “pirsa” do Coca Cole Čini se Djedu Mrazu nije nimalo lako s obzirom na to što Hrvati žele. Dok oni najskromniji samo priželjkuju da ih nitko ne zove odmah u 8 sati ujutro ili čak prije da im čestita Božić, drugima su apetiti prilično veliki, pa bi voljeli dobiti dvosobni stan i još 100.000 kuna da ga opreme, iPhone

4 i gomilu dodataka za njega ili LED kadu koja mijenja boju vode s obzirom na temperaturu. Neki bi rado 10 kg manje, trajnu depilaciju tijela, “pirs” na jeziku, tetovažu leptirića, godišnju zalihu Coca Cole ili jednostavno za Božić biti goli i znojni, ali ne u gripozno-viroznom smislu.

P

Nema usamljenosti ako su tu i prijatelji

Aromaterapija Kora cimetovca poznata je kao odličan antiseptik C T

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

imetovac (lat. Cinnamomum zeylanicum Bl.) od davnina se koristio u razne svrhe. Spominje se u Bibliji, a poznato je da su ga stari Egipćani koristili za suzbijanje epidemija i u postupku balzamiranja. Velika potražnja za cimetom bila je glavni razlog zbog kojeg su Portugalci oplovili Rt Dobre Nade i stigli do Indije.

Danas se eterično ulje često ko-

risti u farmaceutskoj industriji, industriji proizvoda za održavanje higijene i u parfumeriji. Ovo eterično ulje je izvrstan antiseptik (sprečava razvoj bakterija), dobro čisti probavni trakt od patogenih bakterija i virusa istovremeno štiteći crijevnu floru. Potiče lučenje želučanih sokova i smiruje grčeve probavnog trakta, nadutost, lošu probavu, proljev, mučninu

i povraćanje. Može se koristiti u preparatima za tretiranje prehlade, gripe, virusnih infekcija, reumatizma, smetnji u cirkulaciji.

U inhalacijama se najčešće koristi u slučajevima iscrpljenosti, depresivnosti, gubljenja svijesti, letargije i pospanosti. Djeluje kao afrodizijak. ri korištenju ulja treba biti oprezan jer je ulje snažnog

P

djelovanja i može jako nadražiti kožu. reba ga koristiti u velikim razrjeđenjima (preporuča se da se ne prelazi 0,1 % koncentracija u preparatima koji se nanose na kožu). Prije nanošenja na kožu preporuča se napravii alergo-test.

U mješavinama za inhalaciju, također, treba ovo ulje koristiti u malim dozama.

62 Mali oglasi KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1516e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.1521e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/7891569 ozn.1521e SUPER prilika! Stara kuća u Gortanovoj 80 m² i 600 dvorišta i uređena kuća u Katarine Patačić 160 m² i 700 dvorišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE Varaždin! Kuća 130 m² u Josipa Pupačića kraj VI OŠ, kuća u Brezju - Moslavačka 150 m², Bilogorska 160 m², Kozarčeva 160 m² ... i dr! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica prilike! Novija kuća u Sračincu - 67.000 €; Gojanec novouređena - 39.000 €, 80 m²; Trnovec - 33.000 € i dr... Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuće! Kuća Ilija 80 m² i velika okućnica, Ledinec 40 m², Varaždinske toplice 70 m² i dr..!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PONUDA tjedna! Manja kuća za stanovanje 70 m² na Dugom Vrhu - 44.000 € i dvosobni stan u Trakošćanskoj 54 m² - 750 €/m².

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite: tel/fax

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

21. prosinca 2010., br. 344

042/321-071, 098/284-692, www. acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c PRODAJEMO više kuća u VŽ i okolici: Trenkova, Slukanova, Z. Kunc, Patačićeva, Filićeva, Krapinska, Kućan Donji… Paurević nekretnine, VŽ, 098/9706-575 ozn.167c EKSKLUZIVNU veću kuću (kao luksuzna vila) u Knegincu, ispod cijene prodajem! Paurević nekretnine, VŽ, 098/9706-575 ozn.167c KAMENU kuću u Baškoj Vodi, vrlo povoljno prodajem! Paurević nekretnine, D. Cesarića 47, 098/9706575 ozn.167c KUĆA s dvorištem, Cestica, 565 m², 35.000,00 €, prodajem. Zvati na: 214-311 ozn. 274c KUPUJUTE, prodajete, mijenjate nekretnine u Varaždinu, Čakovcu, Zadru? Obratite se s povjerenjem! www.PANADRIA.hr, Varaždin, B. Radića 7 (nasuprot suda), mob. 098/211-084, 099/215-7037 ozn.282c NOVA kuća 250 m², velika okućnica, 135.000 €. Moguća zamjena za stan. Mob. 099/4088-832 ozn.323a MANJU kuću 40 m² u Cerju Tužnom, 450 m² okućnice, novogradnja, novo namještena, 22.000 €, prodajem. Mob. 091/540-9938 ozn.4076 KUĆU katnicu u Vž, 146 m² stambenog prostora, parcela 450 m², mogućnost za 2 odvojena stana, 105.000 € = 719 €/m², prodajem.

Mob. 091/350-8213 ozn.4080 KUĆU katnicu, parcela 1 000 m², namještenu, garaže, prodajem.

Dobra lokacija za poduzetništvo i ugodan život. Varaždinska, Sračinec, mob. 099/8530-930

ozn.4114 KUĆA u Petrijancu, Zelendvorska ulica, novogradnja, uređena, 110 m², garaža, 55.000 €.

Mob. 098/1310-941, 098/540-681 ozn.4118

STANOVI DVOSOBNI stan u Koprivničkoj ulici u Varaždinu, 64 m², južna strana, klimatiziran, uređen, odmah useljiv. Informacije: 098/435-119 ozn.116c NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 37,25 m² i garsonijera 29,00 m² u Dravskoj ulici. Odmah useljivo. Informacije: 099/708-7528 ozn.116c NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 36,20 m² i 58,60 m², 3-sobni 58,60 m² i 4-sobni 87,70 m² Grabanice.

Odmah useljivo. Informacije: 099/708-7528 ozn.116c

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina,

S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten.

Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1516e

STANOVI najpovoljnije! Braće Radića 59 m², 67 m² (kraj suda) , Masarykova 69 m², Zrinskih Frankopana 54 m² i dr! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622-082 ozn.1518e

HITNO - 700 €/m²! 3-soban, 63 m², etažno grijanje, blizina centra, 2. kat. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

NAJVEĆA i NAJPOVOLJNIJA ponuda svih vrsta nekretnina u Varaždinu i okolici. VENEK - NEKRETNINE, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

EKSKLUZIVNI dvosobni stan „ključ u ruke“, 57 m², 6.kat, Ulica Tina Ujevića/Aleja kralja Zvonimira, VŽ, 1.950 €/m².Useljivo. Info: 091/2690-265 ozn.223c

BLAGDANSKI popusti sada! Grabanice: dvosobni - 37 m², 49, 63 m²; trosobni - 58 m², 68, 79 m²!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.3927

NOVOGRADNJA! Zagrebačka, dvosobni stan 68 m² (kraj Euroherca), dvosobni 46 m² u Supilovoj nova zgrada! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (dizalo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m²/23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www. helcom-trade.hr , tel. 098/268-581 ozn.192c

TROSOBNI novogradnja! Prekrasan trosobni 84 m² u urbanoj vili, blizina bolnice i centra, s pripadajućom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

GARAŽA na Banfici, 2. red iza Konzuma, dužina 5 m, novi krov. Mob. 098/298-432 ozn.319a STANOVI - višeobiteljska kuća,

Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m².

Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel. 042/351-777; 098/379660 ozn.61c TROSOBAN stan od 70 m² u strogom centru Varaždina, ulica V. Nazora, prizemlje, adaptiran 2009. godine u uredski prostor, etažno centralno, alarm, nove instalacije prodajemo. Pogodan za urede, ordinacije i slično, a može i za stanovanje. Stanu pripada spremište i parkiralište u dvorištu.

Upitati: 042/332-670, 098/446-710 ozn.280c PRODAJEM ili iznajmljujem garažu u Ulici Zrinskih i Frankopana 2.

Mob. 091/558-7177 ozn.4057 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.4067 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem.

Mob.091/9023-321 ozn.4072 TROSOBNI stan hitno prodajem, 77 m², u M. Krleže 1A, kalorimetar, parketi, 69.000 €. Inf: 095/573-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

21. prosinca 2010., br. 344

4879 ozn.1629b TROSOBNI stan 75 m², I. kat, podrum, garaža, Beletinec, S. Radića 21, cijena 33.000 €, prodajem.

Tel. 042/749-386 od 15.00 h ozn.1630b SUVREMENI dvosobni stan 60 m², etažno grijanje, Ive Režeka 1/3 (blizu Autobusnog kolodvora) u Varaždinu, povoljno prodajem.

Mob. 099/721-3373, 042/312-932 ozn.4108 DVOSOBNI stan u Masarykovoj 62,50 m² i stariju kuću u Trnovcu s velikom okućnicom 3 366 m², prodajem. Mob. 091/320-2929 ozn.4126

ZEMLJIŠTA NUDIMO na prodaju gradilišta u Varaždinu za individualnu stambenu izgradnju površina cca. 400,00 m², na lokciji Jalkovečka - Grabanice.

Informacije: 042/290-240 ili 098/493-731 ozn.116c ZEMLJIŠTA za gospodarsko poslovne i stambene namjene u: VŽ, ZG, ŠI, VT, MA, KC, PU, DJ, SB, ZD, DU, prodajem. Paurević nekretnine, VŽ, 098/9706-575 ozn.167c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1520e GRADILIŠTE u Trnovcu Bartolovečkom, atraktivna lokacija, prodajem. Mob. 091/249-3329 ozn.4069 GRADILIŠTA u Hrašćici, prva ulica lijevo od grada: 500 m², 600 m², 2 170 m², lokacijska dozvola, vlasništvo 1/1, prodajem. Mob. 099/8530-930 ozn.4114 GRAĐEVINSKO zemljište u Hrašćici 820 m² prodajem za 15.000 € Mob. 099/315-7242 ozn.1523e

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjenski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241-041 ozn.28c IZNAJMLJUJEMO do 1000 m² poslovnog prostora pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404. ozn.54c DVA POSLOVNA prostora, 50 i 100 m², nasuprot ZA-BE, prodajem.

Mob. 098/593-803 ozn.1544b SKLADIŠNI prostor 250 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c POSLOVNI prostor u S. Vraza 15, kuću 55 m² (ured, ordinaciju, kancelariju…) i parkiralište, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.4022 PROSTORE za trgovinu/kancelarije, 96 m² i 64 m², iznajmljujemo.

Prostori se nalaze van centra. Mob. 098/267-563 ozn.190c POSLOVNI prostor u Jalkovečkoj ulici 3 a, veliko parkiralište, sada frizerski salon, iznajmljujem. Mob. 091/545-7285 ozn.1623b PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268-919

ozn.4103

NAJAM GARSONIJERU 27 m², brojila, potkrovlje, iznajmljujem ženskoj osobi. Mob. 098/618-953 ozn.4079

Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

POTPUNO namješten 1/2 stan u centru, sva brojila zasebna, iznajmljujem. Mob. 091/8842-711 ozn.1618b

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c

ZAPOSLENA osoba traži jednosobni stan u okolici Zrinskih i Frankopana. Mob. 091/571-1635 ozn.1624b

MAZDU 2.500 4 x 4, crvena s trugom, 1997. g., 1. vlasnik, prodajem. Cijena po dogovoru. Mob. 098/267-137 ozn.4047

SOBU u stanu, preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.321a

TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2007. g., 67 000 km, servisna, reg. do 05/2011, 5 vrata, srebrna, kao nova. Mob. 098/332-614 ozn.4066

MANJU kuću, klasično grijanje, u bližoj okolici VŽ, tražim od 1.1.2011. u najam. Mob. 095/5162245 ozn.4105

FORD ESCORT 1.8 disel, ‘96. god., 5 vrata, metalik, povoljno. Mob. 098/517-707 ozn.4081

DVOKREVETNA soba, upotreba kuhinje, kupaonice, centralno, perilica. Tel. 042/301-888, 098/9197052 ozn.4112

OSOBNI automobil Daewoo Lanos, ‘98. g., 99 000 km, odličan, 1.000 €, prodajem. Info: 091/767-7539 ozn.4082

GARSONIJERU u centru Varaždina, iznajmljujem. Mob. 091/895-9800 ozn.4123

KUPUJEM automobile, motocikle, bagere, kamione, ispravne, neispravne, stare olupine; Astra, reg.

4/2011, 799 €. Mob. 098/777-095 ozn.4110

DVOSOBNI stan u strogom centru grada, etažiran, iznajmljujem; vršim sitne popravke - domaćinstvo.

Mob. 098/1680-720 ozn.4127

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ

PRILIKA! Peugeot 206, 1.1 i, ‘00. g., 2.999 €; Peugeot 106, 1.5 d, 1.750 €; Daewo Nubira 1.6 16V, ‘01. g., 1.999 € do registracije! Mob. 098/268-540 ozn.4130

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24

h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3028

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542 ozn.153c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367 ozn.15c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323

Mali oglasi 63

64 Mali oglasi ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Uz narudžbu kuhinje, sudoper i napa gratis, ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364242 ozn.254c PC SERVIS Varaždin, K. Filića 39 a, tel: 321-702, servis računala, intervencije 0 - 24 h: 092/2403-300, www.pcserviser.com ozn.284c MASAŽA leđa - 50,00 kn. Mob. 095/9111-243 ozn.322a AKCIJSKE cijene knauf sistema: izrada potkrovlja, spuštenih stropova, pregradnih zidova, gletanje, malanje, fasade. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.3860 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3926 KROJAČKI popravci – Vršim sve vrste krojačkih popravaka. Kvalitetno i povoljno! Mob. 091/582-3990 ozn.3963 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/9662307 ozn.4029 GRAMARS d.o.o. Varaždin - Mi nismo najjeftiniji, provjerite zašto!?

Gradnja, Knauf /Rigips sistemi, fasade, rekonstrukcije, soboslikarski radovi. Mob. 095/920-6368 ozn.4046 UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba.

Povoljno! EKOFRUT d.o.o. 091/1140598 ozn.1519e SELIDBE – prijevozi namještaja; utovar, istovar osiguran; montaža, demontaža; po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.4120 STARE i nemoćne primam na smještaj i skrb, med. nadzor, 2.000,00 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.4071 OBITELJSKI dom prima na smještaj i skrb stare i nemoćne osobe. Majer-

je, tel. 209-924, mob. 091/253-6683 ozn.4071 POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu? Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu.

Montiramo, popravljamo postojeći namještaj. Nudimo i prijevoz manjih tereta. Tel. 320-330, 098/405602 ozn.4091 IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.4095 KRATKO piljena industrijska drva 1 200 kg /750 kn, cjepanice bukove, najpovoljnija dostava šljunka, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci. Mob. 099/3530-180 ozn.4115 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.4120 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/184-7397ozn.4124 VRŠIMO popravak i servis pvc i alu stolarije sve vrste te ugrađujemo sisteme automatskog provjetravanja prostora na već ugrađenu stolariju.

Mob. 091/520-1910 ozn.4131

ŽIVOTINJE PURANE i purice težine 6 - 9 kg žive vage, cijena 20 kn/kg, prodajemo.

Primaju se narudžbe za očišćene po cijeni 30 kn/kg. Moguća zamjena za suhi kukuruz ili isti kupujem.

Upitati kod: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c PILIĆE - žive ili očišćene, prodajem.

Mob. 099/678-0808 ozn.1522e ODOJCI 25 kg i svinje, mogućnost

klanja, dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.4086 SVINJE Landres - Piatren, težine od 170 - 200 kg, cijena 11,00 kn/kg, prodajem. Upitati: 042/731-165, 099/678-5116 ozn.1633b SVINJU za klanje, prodajem. Moguće i klanje. Tel. 042/749-707 ozn.1634b NJEMAČKI ovčari, štenci odličnih roditelja sa rodovnicom, stari 4,5 mjeseca, bez papira. Tel. 042/690503 ozn.4117

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.1517e POVOLJNO prodajemo valjak pegle (glačanje rublja), za domaćinstvo i ugostiteljstvo, valjak dužine 85 cm. Tel. 042/621-220, 091/797-5555 ozn.3970 PRIRODNI gel –Kamagra, spas za one koji žele maksimalnu potenciju, bez nus pojava. Hit u svijetu!

Mob. 092/298-4441 ozn.4020 PC RAČUNALO sa kompletnom opremom, pod garancijom, povoljno prodajem. Mob. 099/2727-715 ozn.4052 BALKONSKA vrata pvc, nova, nekorištena, dimenzije 220 x 80, 500 kn; laptop Fujitsu Siemens, 500 kn.

Mob. 098/923-0849 ozn.4054 NAMJEŠTAJ razni – novo, vrlo povoljno; 2 svjetleće reklame (2x1 m + 1x0,7 m) - 2.000 kn, prodajem. Tel. 320-330, 098/405-602 ozn.4091 BOŽIĆNA drvca obične i srebrene smreke, prodajem. Moguć izbor

21. prosinca 2010., br. 344

na rastu. Mob. 098/562-862, Gačice 24 ozn.4106 PILU za rezanje željeza (Tarna) ф 400 mm i motornu Husqvarna 359, prodajem. Mob. 091/584-0572 ozn.4125

KREDITI KREDITI – super novogodišnja ponuda! SVE vrste kredita na jednom mjestu. Više od 7 godina iskustva. Mogućnost rate i više od 1/2 plaće ili mirovine. Mob. 098/137-5727 ozn.320a AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.4092 DO KRAJA godine bez HROK-a, hitne pozajmice, por. naknade. Mob. 092/2929-106 ozn.159c ISKORISTITE još bez HROK-a i C. L., exspres pozajmice, por. naknade.

Mob. 099/1958-034 ozn.159c FENOMENALNA akcija još samo do kraja godine! Krediti bez HROK-a do 160.000 kn/10 g. Pozajmice do 50.000 kn/48 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 095/885-9230 ozn.176c KREDITI i pozajmice bez HROK-a do kraja godine! Pogodnosti – mladi i umirovljenici! Tu smo radi vas!

Mob. 091/303-8054 ozn.176c MIKRO zajmovi, 500 – 1.500 kn. Tel. 042/213-085 ozn.1545b NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/1816961, 091/9277-209 ozn.3913

BOŽIĆNA akcija kredita bez HROK-a do 160.000 kn, na ostatak primanja do 15.000 €. Pozajmice 20.000 kn/48 h. Mob. 092/247-3824, 098/161-8213 ozn.3986 KREDITI bez HROK-a i C.L., na trajni nalog, super hipotekarni, porod. naknade, pozajmice. Mob. 092/134-0472 ozn.277c POVOLJNO! Još do kraja godine kredit 160.000 kn bez HROK-a i brze pozajmice 20.000 kn u 24 sata.

Mob. 091/302-9234 ozn.4122

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/516-6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c MUŠKARAC 49 g., 185 cm, traži žensku osobu radi moguće veze.

Mob. 099/7879-566 ozn.4088 KATOLIČKO bračno posredništvo „Sveta ženidba“ posreduje za ozbiljnu vezu i brak. Mob. 095/8275943, 01/3464-759 ozn.4094 KULTURAN gospodin, nepušač, antialkoholičar, traži kulturnu, slobodnu gospođu od 50 do 65 g. radi zajedničkog druženja.

Nudim mogućnost stanovanja u svojoj kući u zamjenu za pripomoć. Ostalo po dogovoru. Mob. 099/7864-113 ozn.4096 MUŠKARAC 42 g., traži ženu za diskretne susrete! Mob. 091/1120571 ozn.4116

Zahvale i sjećanja 65

21. prosinca 2010., br. 344

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

ANTUNU BAJSU

MEHMED SEFEROVIĆ

Bol nije u suzama, ni u riječima.

Bol je u mom srcu gdje ćeš uvijek ostati voljen i nikad zaboravljen.

21. 12. 2007. – 21. 12. 2010.

povodom iznenadne smrti našeg dragog oca, djeda, svekra i šogora

dragom ocu i djedu

Supruga Ana s obitelji Perši

IVANA MESEKA

Tvoja Miljenka *****

ZAHVALA

S ljubavlju i poštovanjem čuvam uspomenu na Tebe.

Tvoj unuk Mihael

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice, šogorice, strine, tete i ujne

*****

Čuvao Vas dragi Bog.

ŠTEFANIJE TRTINJAK preminule 13. 11. 2010. u 91. godini života.

Vaš Štef

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa

slikom već od

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, kolegama, znancima i svima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak te joj odar okitili cvijećem i svijećama. Zahvaljujemo također dr. Renati Kelemenić-Dražin i osoblju Odjela hematologije Opće bolnice Varaždin te dr. Dragici Juščak-Stipanić i njezinom osoblju u bolnici Klenovnik na liječenju i brižljivoj njezi. Posebnu zahvalnost upućujemo vlč. Jadranku Benjaku na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

Počivala u miru Božjem.

Dirnuti pažnjom, izrazima sućuti, molitvama i pomoći u teškim trenucima, najtoplije zahvaljujemo susjedima, prijateljima, znancima te posebno cijeloj rodbini koji su iskazali poštovanje te cvijećem i svijećama okitili odar i otpratili ga na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo cvjećarnici Orhideja, „KB Sračinec“ i „Boxmarku“. Veliko hvala kapelanu Igoru na lijepim riječima utjehe i svetoj misi.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

IVANU MESEKU Kći Jasminka, sinovi Miljenko i Miro, zet Damir, snahe Milena i Martina, unuci Mihael, Marin, Petar i Goran te Marijo i Dalibor

Ožalošćena djeca s obiteljima.

100 kuna!!!

ZAHVALA SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, punice i sestre

na našeg voljenog

STJEPANA KORENA 17. XII. 2006. – 17. XII. 2010.

Ti nisi sjećanje, Ti si tu, uvijek s nama u srcima i mislima, voljen i nikad prežaljen.

Supruga Danica i djeca s obiteljima

KATARINE CANJUGA Dirnuti pažnjom, izrazima sućuti i riječima utjehe najtoplije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i poznanicima koji su u ovima teškim trenucima iskazali poštovanje i ispratili je na vječni počinak.

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni Obitelj Dugalić i Lončarić

na drage roditelje

POSLJEDNJI POZDRAV RANTEŠ

našoj dragoj mami, baki, prabaki, punici i sestri

KATARINI CANJUGA MIRKA

i

19. 12. 1985. – 2010.

ZDENKU

koja je preminula 14. 12. 2010. u 81. godini života.

14. 11. 1987. – 2010.

Nek’ Te molitve naše prate, kad suze ne mogu da Te vrate. Počivala u miru Božjem!

Kći Vesna s obitelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

ANĐELU SAČIĆ

na voljenu

25. 12. 2005. – 25. 12. 2010.

DORICU VINCEK

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

22. 12. 2009. – 22. 12. 2010.

Tvoji najmiliji

Tvoja tužna braća, šogorice, šogor, nećakinje i nećaci

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na drage roditelje

na voljene

LEŠNJAK

KERETIĆ

MARIJA rođ. PAPEC 21. III. 1958. – 21. III. 2008.

VINKO 27. XII. 2000. – 27. III. 2008.

Vrijeme prolazi, sjećanja na vas ostaju.

Kćeri i zetovi, sinovi i snahe, unučad, praunučad i prapraunučad

ĐURU 1997. – 2010.

ŠTEFANIJU 20. 12. 2006. – 20. 12. 2010.

Uvijek ste u našim srcima voljeni, u mislima nezaboravljeni.

Obitelj Borović

OBAVIJEST O SMRTI

ZVONIMIR KRANJČIĆ Obavještavamo sve prijatelje i poznanike da je dana 15. 12. 2010. u 75. godini, nakon duge bolesti, preminuo gospodin Kranjčić.

Po želji pokojnika sahranjen je u krugu bliskih osoba. S poštovanjem i tugom Njegovi najbliži

SJEĆANJE na našeg dragog brata, strica i šogora

RAJKA GLAVAČA 26. 12. 1995. – 26. 12. 2010.

Naše misli i sjećanja uvijek su s Tobom.

Melita i Željko s djecom i obiteljima

ZAHVALA povodom iznenadne i prerane smrti naše drage supruge, majke i sestre

ALIS LADIĆ preminule 14. prosinca 2010. u 63. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, djelatnicima Porezne uprave Varaždin i susjedima na iskrenoj sućuti, i svim ljudima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak i okitili odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala dr. Antončiću, dr. Slunjskom, dr. Osonjački te svem medicinskom osoblju intenzivne njege na Odjelu interne, kao i svećenicima Josipu Žmegaču i Miji Horvatu na dirljivim riječima oproštaja i dostojanstvenom ispraćaju. Posebno zahvaljujemo prijatelju Vladi Kutnjaku na njegovoj pomoći.

Ožalošćeni Suprug Miljenko, kći Ksenija, brat Mladen

66 Zahvale i sjećanja

21. prosinca 2010., br. 344

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našeg dragog

IVAN ŠMIC

MILANA SAJKA

22. 12. 1999. – 22. 12. 2010.

24. 12. 1995. – 24. 12. 2010.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju Te se sjećamo.

na supruga

na

IVANA MARTINČEVIĆA

18. 12. 2008. – 18. 12. 2010.

Otišao si putem s kojeg nema povratka, ostala su sjećanja i vječna uspomena.

S kim podijeliti tugu i sreću?

Samo Ti mogu upaliti svijeću.

Tvoji najmiliji

Srest ću se opet s Tobom, jer Ti nisam rekla zbogom. Počivaj u miru Božjem.

Ožalošćena supruga Marija

ZAHVALA povodom smrti voljene majke, bake, prabake i praprabake

TUŽNO SJEĆANJE na oca, svekra, djeda i pradjeda

MIRKA ROZMANA 18. 12. 2008. – 18. 12. 2010.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Tvoji sinovi, snahe, unuci i praunuci

rođ. TOMAŠIĆ preminule 11. prosinca 2010. godine.

SJEĆANJE

MIRKA ROZMANA

LJUBICE RIHTARIĆ

Supruga s obitelji

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame i bake

MARTINE ČAJAVEC preminule 6. prosinca 2010. u 98. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj dragoj rodbini, kumovima, susjedima, vlč. Najmanu i svim dobrim ljudima koji su vijencima, cvijećem i svijećama okitili majčin odar, izrazili iskrenu sućut i zajedno s nama ispratili je na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Dirnuti pažnjom i suosjećanjem u teškim trenucima nakon iznenadne smrti naše dobre mame i bake, zahvaljujemo svim prijateljima, rođacima, kumovima, susjedima i poznanicima što su bili uz nas kad nam je to najviše trebalo. Zahvaljujemo osoblju Hitne pomoći, osoblju Hotela Varaždin te djelatnicima Intenzivne njege varaždinske bolnice. Veliko hvala upućujemo vlč. Petru Golubu, bartolovečkom župniku, na toplim i ohrabrujućim riječima kojima je na vječni počinak ispratio našu dragu pokojnicu i nama pružio utjehu. Hvala svima koji su tog hladnog dana svojim toplim suosjećanjem okitili odar naše mame i bake cvijećem i svijećama te tako posvjedočili da dobro srce okuplja ljude i nakon što prestane kucati.

Neka naša draga mama i baka Ljubica počiva u Božjemu miru i našim sjećanjima.

Tugujuće obitelji Rihtarić i Mavrek

Ožalošćena Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

ĐURO VUGRINEC

SJEĆANJE

20. 12. 2009. – 20. 12. 2010.

na dragog i nezaboravljenog

Supruga Anđela i kći s obitelji

21. XII. 1987. – 21. XII. 2010.

SJEĆANJE

ROBERT GAŠPARIĆ

LJUBICI RIHTARIĆ

MLADENA BENČIĆA Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijelog života. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Mama Ljerka, striček Drago, Jelena i Renato, Tvoja sestra Nadica s obitelji Till

22. 12. 2009. – 22. 12. 2010.

Ostat ćeš u našim mislima zauvijek.

SJEĆANJE

Tvoja obitelj Mrvčić

na voljenog

ZAHVALA

20. 12. 2009. – 20. 12. 2010.

U srcima zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

PETRA VINCEKA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda, svekra i punca

mami i baki dobrog srca

Tvoja obitelj

rođ. TOMAŠIĆ koja je preminula 11. prosinca 2010.

Hvala Ti što si nam pokazivala put, što si uvijek bila tu za nas, što si nas učila kako ljubav i strpljenje uvijek pobjeđuju, što si nam bila putokaz i potpora. Hvala Ti što si nas učila čovječnosti, majčinstvu, što si bila najbolja baka na svijetu.

Zahvalni smo Bogu što nas Tvoja dobrota i nesebičnost nadahnjuju da i nakon Tvoga odlaska uvijek nastojimo biti dobri ljudi. Zahvalni smo Bogu što si nas Ti vodila jednim dijelom ovozemaljskoga hoda.

Tvoji Josip i Anđelka, Ljiljana i Mladen s unucima Donatom, Ivom, Lovrom, Esterom, Matkom i Larom

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPANA BOŽIĆA preminulog 11. prosinca 2010. godine u 79. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima iskrene sućuti, cvijeću, svijećama i posljednjem ispraćaju. Posebno zahvaljujemo obitelji Slave Peharda, Mirija Florjanovića i Andriji Peharda na velikoj pomoći u teškim trenucima. Hvala velečasnom Martinu Mezaku na toplim riječima i dostojanstvenom ispraćaju.

Tugujuća obitelj

na voljene

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog i nezaboravnog

VELIMIRA BOLIĆA 19. XII. 2005. – 19. XII. 2010.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: supruga Ahnetka, sin Vitomir, snaha Sanja, unuci Goran i Saša

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragom, voljenom i nikad zaboravljenom suprugu, tati, djedu i pradjedu

PAVLA LACKA

STJEPANU BOŽIĆU koji je iznenada preminuo u 79. godini života.

U srcima našim bit ćeš uvijek voljen, a u mislima nikad zaboravljen. Nek’ Te molitve naše prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate. Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga Barbara, sin Ivan, kći Marija, unuci Danijel, Natalija te Mario i Andreja s obiteljima, praunuci Ivano i Katja, snaha Katica i zet Stjepan

na voljenog

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

VLADIMIR KUNŠTEK 25. 12. 1992. – 25. 12. 2010.

Zauvijek si u našim srcima.

Supruga Ivanka, sinovi Miljenko i Davorin s obiteljima

Supruga Ana i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog

VALENTA MAČEKA

ZAHVALA povodom smrti naše drage

NIKOLINE ŠEMIGA preminule 12. 12. 2010. u 35. godini života.

Tvoja obitelj

Svoj rodbini, prijateljima, susjedima i poznanicima veliko, duboko i toplo HVALA. Posebno HVALA prijateljima i prijateljicama naše Nine.

SJEĆANJE

Mama Ružica, tata Ivan i brat Dubravko

na

BRANKA KRANJECA ANDRIJU DARABUŠA

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Bio si i ostao nezamjenjiv.

na naše drage

ALOJZIJU DARABUŠ

KATU POSAVEC 10. XII. 2010. – 21. XII. 2010.

25. XII. 2004. – 25. XII. 2010.

26. 12. 1998. – 26. 12. 2010.

U srcima zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

SJEĆANJE

FRANJU POSAVCA 21. XII. 2008. – 21. XII. 2010.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV našoj

Zauvijek ste u našim mislima i srcima.

2007. – 2010.

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljen tko u njoj počiva.

Bila si i ostat ćeš naš dobri anđeo.

Kći Anka i sin Ivan s obiteljima

Supruga Marija i djeca s obitelji

Mama, tata, brat i rodbina

† 7. 1. 2006.

† 9. 12. 2005.

NINI

Zahvale i sjećanja 67

21. prosinca 2010., br. 344

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJA ČETRTEK

na drage roditelje

18. 12. 2001. – 18. 12. 2010. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

LENČIĆ

IVANA

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom

Tvoji najmiliji

i

AGNEZU

1992. – 2010.

2002. – 2010.

SJEĆANJE

Kći Micika, zet te unuci s obiteljima

STJEPAN NOVOSEL

POSLJEDNJI POZDRAV

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

21. 12. 2008. – 21. 12. 2010.

našoj

Tvoja obitelj

GRETI - BRIGITI MLINARIĆ Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima.

Obitelji Toth i Bakšaj

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

JOSIPA VUGREKA 25. XII. 1996. – 25. XII. 2010.

Supruga Vera, sinovi s obitelji

OBAVIJEST O SMRTI U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga majka, baka, punica i svekrva, gospođa

JOSIPU LJUBIĆU 16. 03. 1956 - 13. 12. 2010.

NADA VUSIĆ-KNEŽEVIĆ, prof. preminula u srijedu 15. 12. 2010. u 76. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Tvoja obitelj

Počivala u miru!

SJEĆANJE

Ožalošćeni: kći Marina Beker, sin Dejan, unučad Matko, Daniel, Rea i Mark, zet Miroslav i snaha Emese

DRAGUTIN JAMBREK 22. XII. 2007. – 22. XII. 2010.

Tri su godine prošle kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostaje dovijeka!

TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO BALAŠ

Supruga Ana

24. XII. 2005. – 24. XII. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: supruga Nada, kći Veronika i sin Stjepan s obiteljima

Čuvaj nas. Volimo Te.

MARIJA PLANTAK 19. 12. 2009. – 19. 12. 2010.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Maja, Domagoj i Mirjana

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta i svekra

STJEPANA LEVANIĆA SJEĆANJE na

JELENU ŠANTEK 25. 12. 2009. – 25. 12. 2010.

Prošla je godina od Tvog odlaska kojeg nije bilo podnijeti lako.

Podnosimo ga samo Bog zna kako.

Uvijek ćemo Te se sjećati i moliti za Tebe.

Tvoji najmiliji

preminulog 16. 12. 2010. u 73. godini života.

Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, znancima i svim susjedima iz Ulice T. Miškulina, djelatnicima Veterinarske stanice Varaždin i djelatnicima pekare Panino na položenom cvijeću, svijećama i na dostojnom ispraćaju našeg dragog pokojnika.

Veliko hvala dr. Marković i svom osoblju bolnice Novi Marof koji su mu svojom brigom olakšali posljednje dane života.

Ožalošćeni: supruga Ivančica, kći Anica, sin Petar, zet Srećko, snaha Silvijana, unuci Mihael, Martina, Valentina i Marin

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake

IVANE POZDER preminule 13. 12. 2010. u 82. godini života.

U nemogućnosti da svima pojedinačno zahvalimo, ovim putem zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam u najtežim trenucima izrazili sućut, pružili toplu riječ utjehe, okitili odar cvijećem i svijećama te otpratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo djelatnicima Upravnih odjela za prostorno uređenje i građenje Grada Varaždina i Varaždinske županije te Intereurope d.o.o. podružnice Varaždin, veteranima NK Nedeljanec, članovima Pjevačkog društva „Arka“ iz Varaždina i kapelanu Nikoli Bukovčanu.

Ožalošćeni sin Stjepan, snaha Milica i unuka Irena *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj šogorici i ujni

IVKI POZDER Hvala Ti za trenutke provedene zajedno! Šogorica Marija i Tonka s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

SJEĆANJE

IVAN KOVAČIĆ

SJEĆANJE

IVKI

MARIJAN LENARTIĆ rođen 21. XII. 1924. – umro 10. XI. 1989.

Otišla si kad Te Bog pozvao k sebi.

Hvala Ti za sve dane koje smo skupa proživjeli.

Puno boli, puno tuge, prošle su dvije godine duge.

*****

Tvoj brat Juraj Stanić s obitelji

Supruga Katarina s obitelji

IVKA LENARTIĆ

*****

rođena 21. VI. 1904. – umrla 31. V. 1972.

dragoj sestri

25. 12. 2008. – 25. 12. 2010.

IVKI

*****

SJEĆANJE

MIROSLAV LENARTIĆ

na dragog

rođen 25. IX. 1899. – umro 10. X. 1972.

Hvala Ti na iskrenoj, nesebičnoj, pravoj sestrinskoj ljubavi.

AUGUSTA SLUNJSKOG

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

Sestra Ruža

20. XII. 1992. – 20. XII. 2010.

Vlasta i Ivanka s obitelji

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja supruga Ana s djecom

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

VLADIMIRA TEŽAKA

teti

ZAHVALA

IVKI

povodom smrti naše drage sestre, tete i šogorice

Moja je teta zaspala i anđeli su je poveli gdje nema boli.

Znam da ćeš biti naš anđeo čuvar!

Za nas ćeš ostati posebna!

GABRIJELE CAFUK preminule 7. 12. 2010. godine u 73. godini života nakon duge i teške bolesti.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na iskrenoj sućuti i svim ljudima koji su dragog pokojnika ispratili na vječni počinak i okitili odar cvijećem i svijećama.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima na dostojnom ispraćaju naše nam drage pokojnice. Posebno zahvaljujemo dr. Čorko i sestrama na pomoći u teškim zadnjim trenucima života. Hvala gospodinu Stjepanu Vrbnjaku na svestranoj pomoći i brizi. Veliko hvala vlč. Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: supruga Franjica, kći Ana, unuka Jasmina i zet Krešimir

Ožalošćeni: brat Mijo i Branko, sestra Julijana, šogorice Danica i Slavka, nećakinje i nećaci

preminulog 11. prosinca 2010. u 75. godini života.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Snježana, Ines i Miro

SJEĆANJE na

MLADENA FLEGARA 29. 12. 2003. – 29. 12. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Mama

68 Vaš kutak

21. prosinca 2010., br. 344

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Šnajderska je tuga pregolema…

Piše: RADAR

V

eli mi šnajderica Štefica kaj dela vu Varteksu da je još 120, a morti i više radnikov dobilo otkaze. Neki i premeštaje i pitaj Boga kaj se ne za blagdansku čestitku. Taman predi Božića. Da im se najde. Neki su od Varteksa dobili poklon bonove da si za 40 posto jeftineše moreju kupiti obleku. Kaj ju još delaju vu toj fabriki vu kojoj je predi deset i više let bilo zaposleno jedanaest tisući radnikov. Denes ih je puno manjše, zapraf ih ima vu tragovima. Ali su gubitki puno veči, a i Varteks se više zgledi kak stara frajla zgubljena vu svemiru. Pa su zato dionice puno jeftineše, kaj dobro dojde mešetarima kaj varteksove dionice kupuvleju kak šalatu na placu. Samo kaj šalata više vredi. Veli Štefica da bu radnikov vu fabriki još puno manjše. A si budu, na kraju, išli delati vu Marof. Tam ve prazni pogon stoji gde su negda levisice šivali. Ak se tak nastavi, više budu članov imali vu folklornom ansamblu nek vu pogonima vu Varaždinu. Ali bu zato tam prek puta stadiona, na mestu fabrike stambeni kvart nastal, ili 165. po redu trgovački centar vu Velkom Selu pri Dravi. Taj bi se kompleks mogel zvati „Šnajderska mantra“. Kajti se već ve puno mnogima mantra kaj su bili, još jesu ili skoro ne budu vu Varteksu. a kraju, nek vam je sretan i miran Božič.

Vaš Radar

Božić pred nama B

ožić je pred nama, dan kada tradicionalno darujemo svoje najmilije. Nadam se da ste već izabrali po klone za pod bor, a ako niste, molim vas, Leticija nemojte ZADRAVEC poput gosKukuljevićeva 17, Varaždin pođe koju 042/212-362 sam sluletiziazadravec@gmail.com čajno čula poklonit i POKLON BONOVE. Razmišljate li još uvijek i pitate se što pokloniti, prisjetite se razgovora ili komentara koje ste u posljednje vrijeme vodili s vašim dragima. Sjetite se

jesu li s oduševljenjem pričali o nečemu, jesu li spomenuli da su negdje nešto lijepo vidjeli, sjetite se vole li posebno određenu glazbu ili pjesnika, razmislite jesu li opčinjeni nekim ili ovisni o nečemu, jesu li pričali da im se kod susjede svidjelo nešto ili kod kolegice naa poslu vidjeli nešto što im se dopalo i priželjkuju. SJETITE SE, jer ćete na taj način pokloniti ljubav i pažnju te zauzvrat dobiti osmijeh i iskrice u očima koje će potvrditi da je vaša ljubav prepoznata te će to vama biti najveći poklon.

Stoga, nikako nemojte poklanjati poklon bonove, već darujte s ljubavlju i radošću, darujte s Letiziom.

B

ožić pun iskrica i sreće želi vam Leticija!

N

BROJEVI Kako biti bolji matematičar?

Strujom do vještina Oko 20 posto ljudi u svijetu, procjenjuje se, ima problema s brojevima - tj. svaka peta osoba pati od neke vrste numeričkog invaliditeta. Znanstvenici u Britaniji istražuju načine stimuliranja mozga kako bi mu poboljšali sposobnost razumijevanja i rada s brojevima. Ako pogledate dva broja, recimo, sedam i dva, većina nas na prvi pogled zna, gotovo instinktivno, koji je veći. Znanstvenici Sveučilišta Oxford, kojima je na čelu Roi Cohen Kadosh, pokušavaju shvatiti što se zbiva u mozgu kad radimo s brojevima. U jednom iz niza članaka o njihovim istraživanjima, objavljenom u časopisu Current Biology, C. Kadosh opisuje na koji način električka stimulacija mozga može utjecati na proces rada s brojevima: “Željeli smo vidjeti hoće li, kad ljudima damo nove brojevne podatke, stimulacija njihovog mozga poboljšati sposobnost učenja i korištenja novonaučenog materijala.” Tragajući za odgovorom na to pitanje, znanstvenici su radili sa skupinom od 15 ispitanika, podijeljenih u grupe. Neki su primali malu dozu električne struje usmjerene na dio mozga posvećen matematičkim

zadacima. Ne dovoljno da to osjete kao električni šok, nego samo kao blago treperenje. Drugi su primili lažni, placebo tretman. Potom su bili podvrgnuti testiranju za ocjenu njihove vještine rada s brojevima, koristeći izmišljene simbole umjesto pravih brojeva. Neki od onih ispitanika koji su primili stimulaciju električnom strujom pokazali su znatno bolje rezultate na testiranju.

Drugi su imali gore rezultate, ovisno o tome kako je bila primijenjena struja. C. Kadosh kaže da, kako izgleda, električna struja utječe na kemizam mozga na način koji stanice mozga čini plastičnijima, dakle sposobnijima za adaptaciju: “To je ono što želimo postići s ljudima koji imaju problema s učenjem i korištenjem brojeva.” Ovakva vrsta stimulacije može utjecati ne samo na numeričke sposobnosti, nego i šire. Premda se radi tek o laboratorijskim nalazima, već sad se vidi da su učinci šest 20-minutnih stimulacija dugotrajni, trajući najmanje šest mjeseci.

Više na www.neuroscience. ox.ac.uk/directory/roi-cohen-kadosh.

Što čitati?

Brodski & Brooks

Sound Trek

Josif Brodski, Božićne p j e s m e , AG M , Z a g r e b, 2003.

Ova zbirka pjesama jedna je od najljepših i najboljih knjiga za koje znam, i stoga sam je spreman preporučiti svakome, za svaki Božić, ali i za svak i dan. Ima pjesnika koji su jednostavno bogomdani, a takav je i Josif Brodski. Ruski Židov Brodski preživio je opsadu Lenjingrada, okušavao se kao podmorničar, kirurg i geolog, potom su ga izgnali iz SSSR-a, nastanio se u SAD-u, uz Audenovu pomoć postao sveučilišni profesor književnosti, dobio Nobelovu nagradu za književnost i umro 1996. u dobi od samo 55 godine. Miljama daleko od ikakve propagande i poze, njegova zbirka božićnih pjesama najveći je svjetski spomenik duhovne lirike 20. stoljeća. Izdanje AGM-a prevoditelja Fikreta Cacana s ilustracijama Svjetlana Junakovića je – iznimno.

Michael Brooks, 13 stvari koje nemaju smisla, N aj č u d n ij e z n a n s t ve n e

N.E.R.D – Nothing F

anovi N.E.R.D ekipe mogu odahnut i, jer novi album naziva “Nothing” je upravo Nenad NEMEC na policaNMC ma CD shovoditelj @ Totalni FM pova. Ovaj glazbeni producent/DJ album se sound.regionalni@gmail.com vraća na glazbeni put koji su zacrtali sa svoja prva dva legendarna albuma. Iznenadili su nas novim i prilično drugačijim zvukom albuma iz 2008. godine “Seeing Sounds”, a ovaj album je povratak korijenima.

Nothing” nije komercijalno opterećen album. Dobro znaju da imaju fanove, i da je najbolje raditi pjesme isključivo za njih, neopterećeni prodajom albuma.

Prodaja albuma i novac odavno im nisu problem prvenstveno zahvaljujući The Neptunes produkcijskom etiketom pod kojom su Pharrell i Chad iskovali mnogobrojne platinaste hitove za vaše najdra-

”

že izvođače. N.E.R.D je oduvijek i bio u biti zamišljen kao kreativan alternativan rap rock projekt. Miješaju oni svašta, rap rock, funk, psihodeliju, i time stvaraju svoj prepoznatljiv sound. A uz zvuk, servisiraju i cijelu svoju filozofiju i zanimljivi su fanovima upravo zbog cijelog tog svog paketa. “Nothing” je uglavnom usmjeren na dobru zabavu i djevojke. “Hot’n’Fun” s Nelly Furtado, “Party People” s T.I., “I Wanna Jam” najbolje svjedoče o tome. Kao i odlična “Hypnotize U” koju je producirao Daft Punk.

Utjecaj glazbenih uzora prisutan je u njihovom rap rock funku. Umjesto da sampliraju, oni fino suptilno ukomponiraju presvirane elemente i to rade savršeno dobro. ipnotizirajuće bas linije, i Pharrellov vokal isporučuju upravo ono što fanovi i očekuju od No-one Ever Really Dies. Da moram rangirati, ovaj album je bolji od njihovog prethodnog, ali nikako bolji od prvog.

H

tajne našega doba, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.

Ne sjećam se kad sam ijednu knjigu progutao tako brzo – već je i to iznimna preporuka! Doktor kvantne fizike Michael Brooks je na nevjerojatno čitljiv i jasan način, držeći se ipak stručnih izvora, pojasnio kako u suvremenoj znanosti postoji (barem) 13 nelogičnih trenutaka.

Među dojmljivijima ističem inteligentni radijski signal koji je 1977. stigao iz svemira, dvije zemaljske letjelice koje se kreću suprotno New tonov im zakonima, cirkus oko (ne)dokazanog postojanja mikroba na Marsu, (ne)priznavanje divovskog virusa kao živog bića i našeg potencijalnog prapretka i druge dvojbe vezane uz ključna pitanja života, smrti, seksa, genetike, darvinizma, astronomije, atomistike…

Nimalo na tragu alternativnih, rubnih znanosti, ovo je prva prava nova knjiga za 2011. godinu.

Denis Peričić

Vaš kutak 69

21. prosinca 2010., br. 344

TJEDNI HOROSKOP (21. 12. -27. 12.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: U danima koji dolaze očekuje vas porast partnerovih želja i inicijative koja će u velikoj mjeri narušiti vaš ritam svakodnevice i, naravno, slobodu. Slobodni pripadnici znaka morat će se boriti za ono što žele. POSAO: Budite odgovorni te ništa ne prepuštajte slučajnosti, a na pomoć Ovan sa strane ne računajte. ZDRAVLJE: problemi s (21.03 - 20.04) nogama, vene.

LJUBAV: Mogli biste zbog nedostatka samopouzdanja posumnjati u namjere i iskrenost osobe kojA će vam otvoreno reći da joj se sviđate. Ljubavi koje se dese u sljedećim danima bit će izuzetne. Sretno! POSAO: Ostvarit ćete utjecajna poznanstva, pravne odluke bit će na vašu korist, a i uspješno Bik ćete promovirati svoj rad u javnosti.

(21.04 - 20.05) ZDRAVLJE: Bez većih promjena.

LJUBAV: Nedostatak partnerove pažnje i razlike u mišljenjima nagnat će vas da posumnjate u njegove osjećaje, a to će vas navesti na pogrešne zaključke. Teško ćete se miriti s polovičnim rješenjima. POSAO: Predstojeći dani vam donose odgovornije poslovne obaveze koje će zahtijevati Blizanci veći stupanj znanja, ali i snalaženja u komunikaciji, (21.05 - 20.06) vremenu i prostoru. ZDRAVLJE: Stabilno.

LJUBAV: Svoje emotivne želje htjet ćete ostvariti na brzinu, što će se pokazati lošom odlukom.

Malo više strpljenja zasigurno bi vas dovelo do uspjeha. Najpametnije bi bilo da trenutnu situaciju pokušate održati. POSAO: Sigurno je da će vam se pružiti barem jedna financijski unosna prilika.

Osvajat ćete autoritete svojim zanimljivim idejaRak (21.06 - 20.07) ma. ZDRAVLJE: Glavobolja, sinusi.

LJUBAV: Bit će vam bitnije da se svidite drugima nego što vam biti važno da se netko svidi vama.

Tuđa pažnja, razumijevanje i toplina hranit će vaš ego i smirivati vas u trenucima napetosti i stresa.

POSAO: Teško će vam padati poslovne obaveze i zadaci. Pripazite da vam se obaveze ne nagomilaju i ne donesu nepotrebne probleme. ZDRAVLJE: Lav (21.07 - 21.08) Grlobolja, glasnice.

LJUBAV: Oni među vama koji skupe hrabrost i prekinu ljubavni odnos koji se nije pokazao dobrim, učiniti će znatan pomak. Da je tome tako, vrlo brzo ćete shvatiti. Nova poznanstva vrlo će brzo zacijeliti ljubavne rane. POSAO: U predstojećim danima bit ćete uspješni u poslovima vezanim uz javnost. Bit ćete primorani pomoći suradnicima.

Djevica (22.08 - 22.09) ZDRAVLJE: Čuvajte se propuha, donji dio tijela.

LJUBAV: Gotovo svakodnevno bit ćete rastrzani između želja i mogućnosti. Da biste se zaštitili od razočarenja, nerijetko ćete sputavati osjećaje i glas srca, a dragu osobu zbunjivati hladnoćom i nervozom. POSAO: Ispravno ćete učiniti odbijete li poslovnu ponudu koja bi vas unaprijedila, ali i sa sobom donijela nove obaveze za koje niste Vaga (23.09 - 22.10) spremni. ZDRAVLJE: Gastritis, žuč.

LJUBAV: U danima koji su pred vama mnogo objektivnije ćete sagledati svoju ljubavnu situaciju. Razgovoromm ćete raščistiti većinu nedoumica, otkloniti sumnju, a i ljubomoru koja vas je u posljednje vrijeme mučila. POSAO: Vrlo brzo će se izmjenjivati dobre i loše situacije, no vi ni u kom slučaju ne očajavajte i ne rješavajte probleme Škorpion (23.10 - 22.11) preko noći. ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

Zatopljenje za blagdane...

Dječji biseri Moja mama ima bebu u trbuhu , ali ne znam kako ju je progutala.

Na mame se ne galami, one su korisne.

Kada se dvoje zaljubljenih prvi put poljubi, odmah se sruše i ne ustaju najmanje sat vremena, a i više.

Poluotok je otok koji još nije dokraja napravljen.

Baka je debela zato što je puna ljubavi.

Ja bi tako rado imala još jednog brata, ali moja mama koristi tampone. Što je čovjek stariji, njegovi zubi su sve skuplji.

Devojčice ne mogu stojećki piškiti zato što se nemaju za što držati.

Kada baku bole zubi, ona njih jednostavno ostavi u čaši.

Jednom sam bila tako bolesna i imala sam 40 kila temperature.

FILM I VIDEO

6/10

Zagrobni život Marie je francuska TV reporterka koja se utopi u tsunamiju 2004., ali bude oživljena, nakon čega je proganjaju zagonetni prizori koji su joj ostali u sjećanju. Dok s pravim novinarskim žarom pokušava naći odgovore na svoje upite, jedan engleski mladić okreće se paranormalnim fenomenima u potrazi za načinom kontaktiranja svog umrlog brata blizanca. Oboje njihovo traganje odvodi do Georgea Lonegana, usamljenika iz San Francisca koji je, pokaže se, zaista sposoban komunicirati s nedavno preminulima iako to nevoljko čini. Georgea, čije su psihičke sposobnosti bile probuđene njegovim vlastitim iskustvom bliskim smrti, glumi Matt Damon. I dok njegov lik posjeduje sposobnost komunikacije s mrtvima, ali je ne želi jer ona uništava bilo kakvu njegovu šansu za normalan život, Damon priznaje da je skeptičan u vezi s takvom sposobnošću.

Kaže da nije niti potražio pomoć neke osobe s paranormalnim sposobnostima u pripremi svoje uloge. No ideja kontaktiranja mrtvih ga intrigira: “Kad bi netko mogao učiniti to što čini George i povezati vas s osobom koja je umrla, onda bih bio vrlo zainteresiran. Mislim da je svatko, kad dođe u moje godine, već izgubio kojeg prijatelja i člana obitelji”.

LJUBAV: Bit ćete strastveni i brzopleti. No, pripazite, zbog brzopletosti mogli biste prerano ili na krivi način otikriti svoje osjećaje osobi koja vam se sviđa. Strijelci u vezi, ljubavna situacija u potpunosti se razvija onako kako vi želite. POSAO: U danima koji dolaze svakako usmjerite pozornost na zahtjevne poslove i ostvarenje ambicija.

Strijelac (23.11 - 21.12) ZDRAVLJE: Gripe, viroze.

LJUBAV: Slobodne pripadnike znaka najviše uzbuđenja i udvaranja očekuje u poslovnom okruženju. Pametno bi bilo da izbjegnete flert, osim što nećete biti meta ogovaranja, izbjeći ćete i razočarenje. POSAO: U danima koji su pred vama očekuju vas primamljive poslovne ponude i nove okolnosti koje će vam omogućiti poslovni uspjeh Jarac (21.12 - 19.01) i napredak. ZDRAVLJE: Kronične tegobe.

LJUBAV: Ovotjednom ljubavnom situacijom bit će nezadovoljna velika većina vas. Neki od vas će obnoviti staru vezu, ali bez nekih posebnih emocija. Najpametnije bi bilo da svoje vrijeme poklonite prijateljima. POSAO: Poslovna siutacija bit će bolja od ljubavne. Napokon će se pojaviti poVodenjak godan trenutak za razgovor s pretpostavljenom (20.01 - 18.02) osobom. ZDRAVLJE: Nervoza, nemir.

LJUBAV: Ljubavna situacija neće biti onakva kakvom će vam se činiti na prvi pogled. Precjenjivat ćete vlasite mogućnosti, biti zahtjevni, pružati malo, a usput se i poigravati s partnerovim strpljenjem. POSAO: Moć zapažanja i koncentracija bit će vam na zavidnoj razini. Pred vama su dani Ribe napornog rada, ali u konačnici to će vam donijeti (19.02 - 20.03) dobit. ZDRAVLJE: Usna šupljina, zubi.

70 S raznih strana NAJAVA

Božićni koncert u Remetincu

„Božić v Remetincu“ naziv je koncerta koji će biti održan u subotu s početkom u 19 sati u župnoj crkvi blažene Djevice Marije kraljice sv. krunice.

Organizator je župni zbor “Theresianum” Remetinec uz potporu vlč. Josipa Pavleka i mjesnog odbora Remetinec.

Na božićnom koncertu nastupaju: Katarina Kopjar - alt, Vatroslav Maltar - bariton, Višeslav Jaklin - orgulje, Petar Meštrić - gitara, KUD Remetinec, ženska vokalna skupina KUD-a Marof, muška vokalna skupina KUD-a Marof te župni zbor Theresianum. (dp)

!

Merlin Merlin je mladi mužjak u tipu kolija pronađen u Cestici.

Njegovan je, poslušan i zna naredbe pa slutimo da ima vlasnika. Ako ga je vlasnik odbacio, udomite vi ovog zaista nježnog i umiljatog psa Merlina.

Udruga Spas 042/330-004

IZLOŽBA

Triježnjenje uz glazbu!

U srijedu 22. prosinca 2010. s početkom u 12 sati u zagrebačkom Tehničkom muzeju otvara se izložba „Bezbroj lica prirodnog sustava elemenata“. Njezin autor je naš poznati popularizator znanosti dr. sc. Nenad Raos.

Izložba je podijeljena u tri tematske cjeline. Prva govori o Mendeljejevu i njegovom djelu (predviđanje još neotkrivenih kemijskih elemenata). Druga pak govori o prethodnicima periodnog sustava, dok je treća cjelina posvećena povijesti otkrivanja kemijskih elemenata. Kako doznajemo, posebna atrakcija izložbe je originalan prikaz periodnog sustava dimenzija 3 x 7 x 2 m, a kako temeljem Newlandsova zakona oktava možemo napisati glazbu za svaku kemijsku formulu, biti će prikazana glazba koja se zove Triježnjenje…!

21. prosinca 2010., br. 344

KUD „LJUBA VODA“ Božićni koncert u Sportskoj dvorani Ljubeščica

Premijerna izvedba „Jabučice črlenike“ Uz članove KUD-a „Ljuba voda“, u programu su sudjelovali KUD „Toplice“ iz Varaždinskih Toplica, Petkovečki tamburaši, Dječji vrtić „Zeko“ iz Ljubeščice, OŠ Ljubeščica te crkveni zbor „Božji ljiljani“

Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Sportska dvorana u Ljubeščici ovaj je vikenda bila prepuna gledatelja, koji su uživali u bogatom programu obilježenom duhom nadolazećih božićnih blagdana.

U vremenu poput ovog našeg, kada blagadanski duh postaje sve više produkt komercijalizacije, a istinska svrha pada u zadovoljenje primarnih ljudskih potreba, kada je na kušnju stavljeno sve - moral, ljubav, baština i njezine vrednote, važno je ostati dosljedan svojim korijenima. Tako su članovi KUD-a „Ljuba voda“ iz Ljubeščice tim programom odlučili obnoviti duh tradicije i u njoj objediniti sve ono što su nekada davno članovi bivšeg ljubeškog društva „Seljačka sloga“, kao i sami mještani Ljubeščice, izvodili na raznim manifestacija-

ma. Koreografija „Jabuči- iznenađenje mnogobrojnih ca črlenika“ Ninoslava gledatelja, a naročito starije Valjka, sastavljena populacije koju je vratiod tradicionalne la u vrijeme kada su progra m pjesme i plesoje oni izvodili. o b ilježen va, nastala je Uz članove KUDduhom na inicijativu a „Ljuba voda“, sadašnjih člau p ro gr amu su nadola zećih nova KUD - a sudjelovali KUD b la g „Ljuba voda“ „To p l i ce“ iz Va dana koji su je željeraždinskih Toplica, li zabilježiti kako Petkovečki tamburaši, ona ne bi pala u zaborav Dječji vrtić „Zeko“ iz Ljubete je tom prilikom premijer- ščice, OŠ Ljubeščica te crno izvedena i naišla na veliko kveni zbor „Božji ljiljani“.

OTKRIVAMO Varaždinska grupa koja je svirala na najviše maturalnih zabava

Dileme ponovno na glazbenoj sceni Prije 36 godina osnovane su varaždinske Dileme, grupa koja je sv irala na maturalnoj zabavi svakog drugog Varaždinca, a bili su i nezaobilazni dio gradskih plesnjaka. Kroz gotovo četiri desetljeća svirke mijenjala se postava, Dileme su bili Nikola Pomper, Miroslav Dolenc i Marija Franjković kao vokalni solisti, a svirali su Ladislav Varga, Nino Golob,

Željko Perković, Lalo Grujić, te Rajko i Vinko Puclin. Danas je na klavijaturama Vlado Kralj, na bubnju Želimir Novaković, Stjepan Levanić na bas gitari, Branko Furjan na gitari, a jedina žena je pjevačica Petra Maček.

Ponovno su se okupili početkom mjeseca nakon dvije i pol godine pauze. - Svaki od nas ima dnevni posao, a zajedno sviramo zato jer

to volimo. Tek sad kad smo se ponovno okupili i opet počeli raditi, vidimo koliko smo se zaželjeli jedni drugih - rekao je Levanić.

Pauza ih nije promijenila, i dalje su vjerni svojem repertoaru. Iako imaju i vlastite stvari, ono što se od njih traži su i dalje obrade. - Mi se bez problema prebacujemo s rocka na jazz ili s popa na disco bez obzira na to radi

li se o domaćim ili stranim stvarima - ističe Levanić.

Najzanimljivije kod Dilema jest to što su zahvaljujući glazbi proputovali pola kugle zemaljske.

- Bili smo prateći bend Ivi Robiću, Ivici Šerfeziju, Jasni Zlokić, Danijelu Popoviću i drugima i uz njih dosta doživjeli - dodao je Levanić. Sljedeći nastup im je na Novu godinu u Turistu. (td) Dileme

Vodič 71

21. prosinca 2010., br. 344

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 23.12. do utorka 28.12. (nema projekcije 24.i 25.)

KRONIKE IZ NARNIJE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA (britanska avantura) u 18 sati JEDI, MOLI, VOLI (romantična drama) u 20 sati

KAZALIŠTE Utorak, 21.12., Z. Rogoz VOLIM NJOFRU u 20 sati Nedjelja, 26.12., Z. Rogoz DEBITANTI u 20 sati

KONCERTI Nedjelja, 26.12., franjevačka crkva u 19:30 BOŽIĆNI KONCERT, humanitarno

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Djuan Ivić

VREMENSKA PROGNOZA

Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerija Zlati ajngel „RADOVAN JANDRIĆ”, izložba grafika, razgled do 24.12, Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića “PILOVI”, izložba fotografija Damira Klaića, razgled do 10.1.2011.

Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Kerameikon “KAO IGRAČKA”, sedma međunarodna izložba keramike, razgled u Križanićevoj 13 od 20. do 23.12. i od 10.1. do 15.2., radnim danom od 17 do 19 i subotom od 10 do 12 sati.

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HOĆE LI BOŽIĆ BITI BIJELI? Uz raspored atmosferskih sustava kakav ćemo imati početkom i sredinom ovog tjedna u naš dio Europe dolazit će topliji i relativno vlažan zrak s jugozapada. Dakle, tek što je pao obilniji snijeg već slijedi i njegovo otapanje. Tijekom ovog tjedna uglavnom će se rastopiti, a zatim bi se u dane božićnih blagdana ponovno trebalo vratiti nešto hladnije vrijeme. Šansa za bijeli Božić postoji, ali nije velika. Dakle, postoji mogućnost da na sam Božić dobijemo i malo snijega, ali uz napomenu da je prognostičko razdoblje dosta daleko, a samim time i manje pouzdano jer je ova prognoza izrađena u ponedjeljak. Podsjećamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 20.12.).

ROĐENI: DJEVOJČICE Erin Paleka, Lucija Pek Puškadija, Lara Kopjar, Hana Plantak, Olja Šprem, Sonja Picek, Nikolina Sever, Tonka Žirovec, Sara Svoren, Mia Brežnjak, Ana Marija Hajduk, Ana Biškup, Leona Oreški, Lora Špoljarić, Marta Rajh, Lea Čikan, Tena Lončarek, Anđela Miklošić, Lea Težak, Julia Kovačić, Vida Gotal, Nika Miklošić, Tena Canjuga, Eva Lončar, Maša Ritmanić Kanešić, Veronika Kušter

DJEČACI Dominik Đurinić, Vito Hiršzon, Gabrijel Miklečić, Vanja Pepelko, Roko Zelčić, Patrik Gregar, Dominik Matas, Emanuel Bednjički, Lovro Bakovljanec, Filip Huđ, Jakov Pentić, Gabrijel Jambrec

VJENČANI:

UMRLI:

Josip Brezovec i Marina Šantek, Marko Filipašić i Blaženka Baba Oghli, Tihomir Novoselec i Ivana Solar, Kristijan Sukreški i Eleonora Ozmec

Zlatko Cesarec (64), Alis Ladić (62), Katarina Canjuga (80), Zvonimir Kranjčić (75), Tomo Perši (87), Antun Bajs (92), Stjepan Levanić (72), Vladimir Čižmek (63), Josipa Gašparlin (70), Ivan Skupnjak (88)

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od subote 25.12., do utorka 28.12.

NARNIJSKE KRONIKE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA (britanska avantura) u 18 sati DOZVOLA ZA MALE FOCKERE (komedija) u 20 sati

Mala scena Četvrtak, 23.12. u 20 sati BOŽIĆNI KONCERT, Gradski puhački orkestar Čakovec, Big band Čakovec i drugi

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Četvrtak, 23.12., HNK Varaždin u 20 sati HARI RONČEVIĆ: BOŽIĆNI KONCERT

72 Zadnja

21. prosinca 2010., br. 344

HNK VARAŽDIN Pravog božićnog ugođaja nema bez prave glazbe

Božićna glazba Pravog božićnog ugođaja nema bez prave glazbe, a mogli su ga doživjeti svi koji su u varaždinskom kazalištu posjetili Božićni koncert. Kazalište uvijek pruža toplu atmosferu, a svečanom ju je i učinio novi zastor. Iako već mjesec dana sa svih radiostanica dopiru božićne pjesme, u petak smo čuli sasvim drugačije pjesme s drugačijim aranžmanima. Uz Orkestar

Hrvatske vojske kojim je ravnao maestro Mladen Tarbuk nastupile su sopranistice Kristina Anđelka Đopar i Valentina Fijačko, mezzosopranistica Blanka Tkalčić te sestre Marija i Ivana Husar. Pjesme koje je hrvatski narod nekad pjevao u božićno doba otpjevale su Varaždinke Blanka Tkalčić i Valent ina

Fijačko. Čudno, ali istinito, poznatije su nam bile pjesme sestara Husar. Na svoj jazz i blues način otpjevale su nekoliko božićnih pjesama koje potiču iz Engleske i Amerike. Po drugi put ovakav božićni koncer t organizirala je Vaba banka u suradnji s Varaždinskom županijom. (td)

KONCERT

Hari Rončević u kazalištu Poznati splitski glazbenik i kantautor Hari Rončević ovaj četvrtak održat će koncert u Varaždinu, za sve ljubitelje bluesa, rocka i dalmatinske pjesme.

Hari Rončević poznat je po dalmatinskim šansonama poput Još ne znam kud

s tobom, Aj’ ća volin te i Getanin. Hari će prilikom božićnog koncerta promovirati i svoj novi studijski album “Najljepše ljubavne pjesme”. Koncert u varaždinskom HNK počinje u 20 sati.

!

Najmanje koze na svijetu u Knegincu

Papige, zmije, patuljaste koze, kunići, golubovi, ukrasne kokoši, vodena perad i fazani. Sve njih mogli ste vidjeti na osmoj po redu izložbi malih životinja ovaj vikend u Knegincu. Posebno interesantne bile su afričke patuljaste koze visoke samo 40 centimetara. Ta mala rasa koza potječe iz zapadne

Afrike, točnije Kameruna.

Vrlo je inteligentna i živahna životinja. U Africi ih se uzgaja u velikim čoporima, a kod nas ih neki drže kao kućne ljubimce. Iako su kozice vrlo malene i slatke, nisu stvorene za život u stanu već za dvorište. Održava ih se vrlo jednostavno - šaka zobi, zdjelica vode i malo ljubavi.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović