RT_345

INTERVJU Prof. dr. sc. Blaženka Divjak: Nema besplatnog studija, uvijek netko plaća Stranice 6.-7.

VITOMIRA LONČAR

SMANJENJE GLAVARINA

Imam svojeg muškarca, pa ne gledam - tuđe!

HZZO će uništiti ginekološku zaštitu žena!

Stranica 59.

Stranica 16.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 345 :: 28. prosinca 2010. :: www.regionalni.com

SUSRET U obitelji Vidaček iz Seljanca čak 12-ero djece i četvero unučadi

Puna kuća briga, ali i velike radosti U obitelji je devet kćeri i tri sina, a majka i najmlađa kći rođene su na isti datum

Stranice 2.-3.

POMOZIMO

ZLATNO DOBA

Aparat za male autiste

Elizabeta i Mirko Klopotan u dobru i zlu - 64 godine!

Stranica 16.

Stranica 8.

PATRIK KOŠČAK

Rudarstvo dalo zamah školstvu

POLITIČKA PREVIRANJA

V. Toplice bez proračuna za 2011. godinu!

Stranica 4.

Stranice 36.-37.

USKORO CRNA KRONIKA

Uhićen direktor Parkova d. d.

Miljenko Ptiček Stranica 22.

Počinje cijepljenje pasa protiv bjesnoće Stranica 14.

Sređivanje stanja i izrada planova za budućnost sporta

Zajednica sportskih udruga Grada Varaždina na važnoj prekretnici Stranice 32.-33.

NA IZMAKU 2010.

Po čemu će se pamtiti ova godina?

Stranice 28.-29.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Sretna vam nova 2011. godina

28. prosinca 2010., br. 345

SUSRET Brojna obitelj Vidaček iz Seljanca s dvanaes

Dnevno pojedu t mesa i do četiri š

P

rolaze dani, dok godine lete. I eto, još je jedna godina pri kraju. Mnogi će je pamtiti po recesiji, korupcijskim aferama, padu životnog standarda, nezaposlenosti… Za neke, kao i uvijek, unatoč svega, godina na izmaku bila je uspješna i sretna, za druge „bolje da se što prije zaboravi“. tom neumitnom hodu vremena, u toj prolaznosti života, sa svim svojim lijepim i manje lijepim trenucima, radosti i tuge, sreće i nesreće, što ih svaki od nas proživljava na svoj način, ostaje nadati se da će u novoj godini biti svima bolje. Znam po pismima koje dobivam od vas, poštovane čitateljice i čitatelji, da je mnogima teško pronaći toliko potreban optimizam i nadu u bolje sutra, u ovom beznađu i „crnilu“ koje nas okružuje. Ali, dragi moji, zar nada ne umire posljednja? ato u novu 2011. godinu uđimo barem s nadom da će biti bolje, svima nama. Ali i htijenjem da možemo bolje, unatoč velikim izazovima i iskušenjima koji su pred nama. I u ovim teškim i bremenitim vremenima za koja bismo svi mi željeli da jednom zauvijek ostanu prošlost. toj vjeri želim vam svima od srca prije svega dobro zdravlje, mnogo sreće i radosti, mnogo uspjeha u radu te što manje loših i nesretnih trenutaka u životu u nadolazećoj novoj godini. eka vas dragi Bog blagoslovi.

U

Z

U N

S obzirom na brojnost i obaveze koje svakodnevno imaju, teško je devet kćeri i tri sina obitelji Vidaček naći na okupu istovremeno

Ručak se kroz tjedan jede u turama, kako tko dođe kući, tako da se ručak nekoliko puta podrijava, a ponestane li ga, majka Božena nešto pripremi na brzinu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ako u tvrtki nemaš radnike pod kontrolom i organiziran posao, sve će se raspasti. Tako je i u našoj obitelji, svi imaju raspored i svoje zadatke kada tko što radi inače kao obitelj ne bismo mogli funkcionirati – rekao je Tomislav Vidaček iz Seljanca kod Radovana koji sa suprugom Boženom ima 12ero djece. Uz četvero unučadi i dva zeta, Drage i Marija, obitelj Vidaček je zasigurno jedna od brojnijih obitelji u Varaždinskoj županiji.

”Čuček” na saft Oni su, kao još i osmero obitelji koje imaju između sedmero i 15-ero djece, od Varaždinske

županije prošlog tjedna u po- svi pitaju kako uspijeva finanvodu božićnih i novogodišnjih cijski izdržati sve što sa sobom nosi tako velika obiblagdana dobili darove telj. za djecu i 1.000 kuna e ij n - S mojom pomoći. Iako je jefti o plaćom i to samo “kap u je ak i m i m 2.000 kuna moru” visokih mijesi troškova s kojima za h od kilu dječjeg doo d platka nije ma se svakodm kru lako živjeti nevno susreću, ispeče rašna, nego u današnje novac već ima i pol b upujem u k vrijeme, ali svoju namjenu. da ga ovini nema tu ne- Potrošit ćemo g r t k a k ve ve l i ke ga z a p l a ć anje mudrosti. Točno školske kuhinje za morate paziti na što naša četiri školarca. Otkako to Grad Ivanec više ne ćete potrošiti svaku kunu. Predplaća, mjesečno za školsku nost je to što uzgajamo kod kuhinju moramo izdvojiti 500 kuće kokoši i svinje, bavimo se kuna, što uz sve ostale troškove poljoprivredom, a ostalo što koje imamo nije malo – rekla je nam treba kupujemo u trgovinama u kojima je roba jeftinija Božena.

Njezin suprug kaže kako ga – rekao je Tomislav.

Najveći izdaci su u rujnu, kada počne škola. Za svakog školarca, a trenutno ih imaju šestero, moraju kupiti knjige te sve ostalo potrebno za školu, što prema Tomislavovoj računici po svakom školarcu iznosi oko 1.000 kuna. Supružnici Vidaček priznaju da im je lakše jer djeca su već velika, neka od njih već i rade, a dvije najstarije kćeri više ne žive s njima jer imaju svoje obitelji. Ipak, štede gdje stignu, pa umjesto da svakodnevno kupuju kruh u trgovini, radije ga peku kod kuće.

- Dnevno nam trebaju četiri kruha, vikendom šest. Jeftinije mi je ako doma zamijesim i ispečem kruh od kilu i pol brašna, nego da u trgovini samo na kruh dnevno potrošim 20 kuna – ispričala je Božena.

POTPORE Umjesto potpora, češće osude

“Je pa kaj si imal tolko dece?”

Marija i Emilija su najmlađe

- Kada sam bila na porodiljnom, a suprug je radio, rekli su nam da nemamo pravo na socijalnu pomoć jer obitelj ima dva prihoda.

Obitelji koje imaju puno manje djece od nas, a u kojima samo jedan član obitelji radi, imaju pravo na

socijalnu pomoć. Mislim da bi trebalo biti više potpora ovako velikim obiteljima – smatra Božena. Stoga su im potpore koje dobivaju od Bedema ljubavi te ovakve od Varaždinske županije, dragocjene.

Njezin suprug Tomislav kaže

da su umjesto podrške češće osude.

- Ako se požališ nekome, kažu ti: “Je pa kaj si imal tolko dece kad se ne možeš o njima brinuti?” Najveći problem su novci, ali trudimo se da djeci ništa ne nedostaje – rekao je Tomislav.

Aktualno

28. prosinca 2010., br. 345

stero djece, četvero unučadi i dva zeta

3

HUMANO Darovi mnogočlanim obiteljima

tri kilograma štruce kruha SUDBINA Dva rođendana isti dan

Božena i kći Emilija rođene su 1. travnja - Najstariju kćer Ivanku rodila sam s 18 i pol godina, a najmlađu, Emiliju s 41 godinom - otkrila je Božena Vidaček, u čijoj obitelji djeca imaju i mnoge poznate kumove, od kume Zdenke Svetine-Makšan iz Bedema ljubavi, do bivšeg župana Zvonimira Sabatija i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.

Između najstarijeg i najmlađeg djeteta obitelji Vidaček razlika je 22 godine. Unatoč razlikama u godinama, sva braća i sestre jako su povezani i međusobno si pomažu.

- Naravno, ima tu trzavica i svađa, ali jedni bez drugih ne mogu – rekao je njihov otac Tomislav. Zanimljivo je da najmlađa Emilija i njezina majka slave rođendan na isti datum. - Termin za porod mi je bio 2. travnja, dan kasnije

Dnevno se u obitelji Vidaček pojede oko tri kilograma mesa.

Kolinje imaju svaka dva mjeseca, a tijekom cijele godine uzgajaju piliće.

- U jednoj turi hranimo ih 40ak i kad dosegnu dvije kile, već započinjemo s novom turom.

Velika nam je prednost što sva naša djeca vole jesti domaću hranu. Kad dođe vikend kuhaju se žganci ili prežgana juha.

Meni nema boljeg od čučeka na saft – otkrio je Tomislav.

Premda su im troškovi života dosad iznosili toliko koliko bi

“

za večeru se djeca uglavnom sama pobrinu, ispeku palačinke, jaja... v našoj hiži jedan je furt za šporetom

od mog rođendana, pa sam zapravo priželjkivala da se rodi dan ranije, što se na kraju i obistinilo – rekla je Božena.

Iste godine kada se rodila 11. kći Marija, koja ima šest godina, rodila se i prva unuka obitelji Vidaček, Lana.

“Glava” obitelji Vidaček, Tomislav, priznaje da se zna dogoditi da se zabuni i nazove ih krivim imenom.

- Znate li vi koliko je to djece? Nemoguće je da se takve stvari ne događaju. No jedan dobar savjet dao mi je susjed, koji također ima veliku obitelj. On si je na jedan papirić zapisao sva imena svoje djece, matične brojeve i OIB, sve to dao plastificirati i taj podsjetnik nosi uvijek sa sobom u novčaniku. To bih i ja morao napraviti – rekao je Tomislav.

ih koštala jedna nova kuća, Božena i Tomislav život bez svojih 12-ero djece te četvero unučadi, ne bi mogli zamisliti.

- Bilo bi mi čudno kada bi nam kuća bila prazna i tiha, premda su mnoga naša djeca već odrasla i počela su se polako razilaziti. Nismo planirali imati toliko djece, ona su se jednostavno dogodila, no bez svih njih život bi nam bio prazan – poručili su.

Za šporetom Za pripremu ručka kroz tjedan zadužena je supruga Božena, koja ga počinje kuhati nakon što svi odu iz kuće.

- Nakon što djeca odu u vrtić i školu, a oni stariji na posao, kao i moj suprug, ostajem sama.

Ručak mora biti gotov do 13 sati, kada prva djeca stignu iz škole, odnosno vrtića. Jede se u turama, kako tko dođe kući, tako da ga prigrijavamo, a ponestane li ga nakon što poslije 16 sati zadnji članovi obitelji dođu kući, nešto se priprema na brzinu. Naravno, tada su ponovno gladni oni koji su jeli u 13 sati, pa se još dodatno pripremaju sendviči – doznajemo od super mame, Božene.

Večera je u obitelji Vidaček po sistemu tko što hoće ili se opet nešto priprema.

- Ispeku se jaja, palačinke...

Uglavnom, v našoj hiži jedan je furt za šporetom – rekao je Tomislav.

Prigodni darovi koji su podijeljeni uoči božićnih blagdana završili u pravim rukama

Budite ponosni na živote i svoju snagu Darivano je ukupno devetero obitelji koje su dobile po 1.000 kuna, a djeca slatke poklon-pakete Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Sv i ste nam jednako vrijedni i važni kao ljudi.

Divimo vam se jer se na jedan poseban način nosite sa svim životnim problemima.

Budite ponosni na svoje živote i snagu koju imate – poručila je na kraju još jedne godine zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica-Ječmenica roditeljima i djeci obitelji koje imaju između sedmero i 15-ero djece, koji žive u lošijim ekonomskim, socijalnim i stambenim prilikama.

U obitelji Vidaček vladaju žene U obitelji Vidaček “vladaju” žene. Naime, od 12-ero djece, samo su tri sina. Dvije kćeri imaju svoje obitelji, najstarija Ivanka (27), koja ima troje djece, Lanu, Ines i Filipa, te Martina (22), koja ima sina Tea. Najstariji sin obitelji Vidaček Martin (24), još živi s obitelji, kao i Ksenija (19), Željko (17), Mateja (15), Mihaela (14), Željka (11), Tomislava (9), Antonio (7), Marija(6) te najmlađa Emilija (5).

Uz Varaždinsku županiju, i Grad Varaždin nastavio je tradiciju darivanja djeci koja ni po kojoj osnovi nemaju pravo na dodjelu božićnih poklona jer im roditelji nisu zaposleni ili žive u teškim materijalnim i socijalnim prilikama.

Osim što su podijeljeni pokloni u vrijednosti od stotinu kuna 320-erim mališanima, u suradnji s Društvom Naša djeca za njih je priređena i predstava u varaždinskom kazalištu. Inače, za blagdansko darivanje ove je godine osigurano 70.000 kuna.

Zdravlje najvažnije Povodom božićnih i novogodišnjih blagdana za njih je u Županijskoj palači održan pr igodni pr ijem i darivanje. Odazvalo se devetero obitelji, a njima je Varaždinska županija darovala po 1.000 kuna te slatki poklon paket za ukupno 109 mališana.

- Trudimo se materijalno pomagati mnogočlane obitelji s područja Varaždinske županije i tijekom godine za to izdvajamo od 250.000 do 300.000 kuna – rekla je Glavica-Ječmenica.

o

Kuća bi im bez njihovih cura bila prazna

Pokloni za 320 mališana

ve godine Županija je darivala s 1.000 kuna i samce te obitelji u potrebi Ove godine Varaždinska je županija darivala s 1.000 kuna i samce te obitelji u potrebi, koje su sa zamolbom tijekom godine zatražile pomoć za podmirenje troškova liječenja, sanaciju stambenih prostora, prehrambene artikle ili osobne

Za velike obitelji održan je i prigodni program

životne potrebe.

- Nastojali smo vam pomoći kao Županija i biti uz vas kao ljudi. Želja nam je da svi nakratko odložimo svoje životne terete, malo predahnemo i podružimo se – rekla je zamjenica župana te svima poželjela puno zdravlja i radosti u 2011. godini s namjerom da i dalje nastave surađivati i uzajamno si pomagati jer je to, kako je ustvrdila zamjenica župana, najvrednije.

Puno zdravlja velikim obiteljima poželio je i varaždinski župan Predrag Štromar.

Na prijem su bili pozvani i članovi udruga koje su od interesa za Varaždinsku županiju, a koje skrbe o djeci s invaliditetom ili odraslim osobama s invaliditetom, kao i predstavnici te zaposlenici Zaštitne radionice.

250.000

do 300.000 kuna Varaždinska županija tijekom godine izdvaja za pomoć mnogočlanim obiteljima

4

Aktualno

28. prosinca 2010., br. 345

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Što biste još htjeli?

21. 12.

A što biste vi htjeli, da živim samo od zraka, pitala je članica Uprave Zagrebačkog holdinga i bivša zastupnica HNS-a, koja istodobno prima menadžersku plaću i povlaštenu saborsku mirovinu. Dok je takvih, ne treba čuditi što je Hrvatskoj snižen rejting za inozemna izdanja obveznica.

22. 12.

Savjest mi je čista, ustvrdio Sanader tijekom svjedočenja o Hypo banci pred povjerenstvom koruškog parlamenta, kojemu je ponovio i da je otišao zbog slovenske blokade i – zamora. Uspjeli smo zatvoriti još tri poglavlja u pristupnim pregovorima s EU, a ostalo još šest.

23. 12.

Nastavlja se rat s podzemljem, veli Karamarko nakon uhićenja osumnjičenika za premlaćivanje novinara Miljuša i poduzetnika Galinca. Optužnica protiv Čačića zbog izazivanja nesreće u Mađarskoj, kako vele Mađari, još nije podignuta jer iz Hrvatske nije pristigla sva tražena dokumentacija.

24. 12.

Vlast neće zanemariti probleme građana, poručila Kosor u čestitci te najavila da će se i dalje raditi na rastu ekonomije i poticanju novih investicija, borbi protiv korupcije i putu prema EU. Na suzbijanju kriminala rade i Crnogorci: uhićen gradonačelnik Budve s devet suradnika.

25. 12.

Papa upozorio političare, prvenstveno talijanske, da se staraju za opće dobro. I Kerum odaslao čestitku, pa veli da mladi koji nemaju posao i alternativu neka polako razmišljaju o povratku na sela ili na otoke roditelja “jer radit se mora”.

26. 12.

Dok je za mnoge Julian Assange osoba godine, za Financial Times to je Steve Jobsa jer je Apple maknuo Microsoft s pijedestala najvrednije tehnološke kompanije na svijetu.

POLITIKA Zašto je pukla koalicija u Varaždinskim Toplicama?

Grad bez proračuna, pale plaće i božićnica Grad V. Toplice u predstečajnom je postupku i tako se dalje ne može, upozorava Franjo Prstec, predsjednik topličkoga Gradskog vijeća i topličkog HDZ-a Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARA ŽDINSKE TOPLICE Kada bi gradovi mogli u stečaj, onda bi Grad Varaždinske Toplice sada bio u predstečajnom postupku, i to je osnovni razlog zašto vijećnici HDZ-a nisu podržali ni rebalans ovogodišnjeg, kao ni prijedlog proračuna za iduću godinu.

Interesi grada Tvrde to Franjo Prstec, predsjednik topličkoga Gradskog vijeća i topličkog HDZ-a, te njegovi stranački kolege dr.

Ivica Čičak i Ivan Baksa, nakon što je u utorak raskinuta koalicija HDZ-a s HSLS- om u Varaždinskim Toplicama, Ivan Baksa, Franjo Prstec i dr. Ivica Čičak a slijedom toga isti dan na Gradskom vijeću nisu done- nesuglasica, već da su gradski seni ni ključni dokumenti za interesi prevladali sve druge. poslovanje Grada.

Ima li kakvih vidljivih - Prihodi gradske blagajne Što s manjkom? rezultata koji se mogu uopremali su u odnosu na rasDa su prilike uistinu teške, čiti nakon što su banke već hode i tako se dalje ne kako dodaje Čičak, počele tražiti suglasnosti može. Štoviše, tek govori i to da su a kod isplate većih iznosa ist smo ovih dana gr adsk im z a novca s računa koji glase o rut b doznali za nove poslenicima, a l a na djetetovo ime i s kojim t os e c milijunske obč iji je broj i jen se ciljem uopće prišlo prim a z veze nastale u d v o s t r u a mjeni svega toga, upitali plać a od čen, ukinuk i u vezi otkupa n l e smo Ministarstvo zdravnač o d zemljišta, odte božićnice a r g uća s i t nosno tvrtke te smanje 0 2 2 Forum. Novci ne plaće, a milijun kuna - veli Čičak. kuna su se potrošili, manje novca Budući da nema proračuna a ostale su obdobivaju i ko- za 2011., čelnici topličkog veze. Upravo zbog risnici proračuna, HDZ-a nadaju se da će se u utosvega toga trebao je poput dječjeg vrtića i rak ipak uspjeti donijeti odluka šok, kao što je izostanak po- vatrogasaca. o privremenom financiranju drške prijedlogu proračuna.

- Jedino su praktički iste za iduća tri mjeseca.

Nadam se da će gradska iz- ostale plaće gradskih dužno- Vidjet ćemo što će biti vršna vlast sada ozbiljnije snika. Tako bruto plaća zamje- nakon ožujka. Ako se do tada pogledati situaciju u koju nice gradonačelnika iznosi 220 ne uspije posložiti poslovanje smo došli i zbog toga što nije tisuća kuna - tvrdi Čičak. grada te ne donese proračun, bilo primjerenih razgovora Dok neki žive kao da je sve onda će se raspustiti Gradsko među koalicijskim partnerima. u redu, manjak u gradskoj vijeće i slijede izbori, a moguć Na to smo već dulje vrijeme blagajni sve je veći. je i referendum - upozorava upozoravali, ali se nije htjelo - Krajem studenog manjak je Prstec napominjući da postoji čuti - veli Prstec napominjući bio oko 3,3 milijuna kuna, dok spremnost za suradnju, ali više da tu nema nikakvih privatnih su potraživanja nešto veća od ne na dosadašnji način.

Plan za pokriće manjka - neostvariv?

27. 12.

Smijenjeni Šuker, Vukelić, Biškupić i Dropulić, a na njihova bi mjesta trebali doći Dalić, Mesić, Božinović i Bačić. Zbog jačanja gospodarskog tima, veli Kosor, odnosno izlaska iz gospodarske krize. Unatoč odlasku ministara i uhićenjima koja traju, HDZ-u u svijetu ne prognoziraju dobre rezultate. No sve će na kraju ovisiti o nama.

DRUGA STRANA Dragutin Kranjčec, gradonačelnik V. Toplica

Odakle takav obrat HDZ-a?

Uistinu mi nije jasno kako prijedlog rebalansa ovogodišnjeg i proračuna za iduću godinu može biti razlog za raskid koalicije kada su članovi HDZ-a s njima bili više nego upoznati i suglasni, ističe Dragutin Kranjčec, gradonačelnik Varaždinskih Toplica.

Naime, kako tvrdi, prijedlozi oba ključna dokumenta za

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

stva i socijalne skrbi te dječju pravobraniteljicu, na temelju čijeg prijedloga je zapravo sve krenulo.

Međutim, do zaključenja broja niti iz Ministarstva, niti iz Ureda dječje pravobraniteljice nismo dobili tražene odgovore na naš upit.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

poslovanje Grada jednoglasno su doneseni na Komisiji za proračun i financije koja ima tri člana, a od kojih su dvojica upravo dr. Ivica Čičak te Ivan Baksa! - Htio bih kada bi obojica mogli razjasniti kako to da su rebalans i proračun za 2011. prihvatili na sjednici Komisije za proračun i financije, a onda je tim istim dokumentima iz

redova HDZ-a uskraćena podrška na sjednici Gradskog vijeća. Odakle takav obrat - pita Kranjčec.

Isto tako, kako dodaje, radovalo bi ga i da pobroje sve projekte koji su ostvareni u Varaždinskim Toplicama tijekom zadnjih sedam godina, i to zahvaljujući njihovom trudu kod središnje državne vlasti.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

voditeljica prodaje

Dragutin Kliček

zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

28. prosinca 2010., br. 345

Oglas

5

6

Intervju tjedna

28. prosinca 2010., br. 345

OTVORENO Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prorektorica za studente i stud

Nema besplatnog stud Varaždin i Varaždinska županija i dalje se u razvoju oslanjaju na tradicionalne pristupe i radnointenzivnu industriju, koja sama za sebe više nema potencijala – tvrdi prof. dr. sc. Divjak Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Jedan od mojih prvih ciljeva kao prorektorice bit će pokretanje ponovne evaluacije nastavnih planova i programa na fakultetima tako da se uzmu u obzir potrebe tržišta i društva te uspostavljanje sustava osiguravanja kvalitete, bez kojeg ne smije funkcionirati ni jedna organizacija, pogotovo ne Sveučilište u Zagrebu. Vjerujem da će to doprinijeti da se misija Sveučilišta, a to je obrazovanje, istraživanje i služenje društvu, ujednačeno razvijaju, ali i da se spriječe korupcijske afere na fakultetima, kojima smo bili svjedoci posljednjih godina – najavila je prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu, koja je tako postala druga predstavnica varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike na najvišoj instanci, Upravi Sveučilišta.

Što im znači FOI? Što za FOI znači to što ponovno ima svojeg predstavnika u Rektoratu?

Mnogi automatski misle da će time što imamo predstavnika u Upravi Sveučilišta dobiti više novaca, ali definitivno se to ne može gledati u tom kontekstu.

Ponekad je od novaca važnije da vam se prizna značaj, a to što ponovno imamo predstavnika u Rektoratu samo je potvrda toga da FOI ima kvalitetu i da je pre-

t

o što imamo svojeg predstavnika u Rektoratu ne znači I više novaca za FOI

poznat, a u mnogim stvarima, kao što su uspostava sustava osiguravanja kvalitete, izradi studijskih programa, te uključivanjem u međunarodne projekte, prednjači u Hrvatskoj.

Hoće li to imati kakav značaj za Varaždin?

Mislim da bi Varaždin prvo trebao odgovoriti na pitanje što za njega uopće znači FOI jer, definitivno, uloga našeg fakulteta nije prepoznata i preslabo se koriste intelektualni kapaciteti kojima raspolažemo. FOI ima 130 zaposlenih i 2.500 studenata koji ovdje žive, a i doprinose intelektualnom kapitalu.

Imamo li mi u Varaždinu drugu takvu tvrtku? Ako gledate samo ekonomsku stranu, to gradu donosi veliku dobit.

Kažete kako uloga FOI-a nije dovoljno prepoznata i

preslabo se koriste intelektualni kapaciteti. Znači li to da se kod donošenja odluka i razvojnih planova za mišljenje nikad ne pitaju znanstvenici?

Je li to kočnica razvoja i izlaska iz krize?

Političari pitaju za ideja mišljenje znanstvevanju nike jedino ako o osni šta u s u s i g u r n i š to ili Sveuč bila je će znanstvenici inu odgovoriti, a u Varažd a, nije to svakom drugom k slučaju ne pitaju. politič nfield U planovima i stragree icija tegijama razvoja Vainvest raždina i Varaždinske županije, s izuzetkom Tehnološkog parka, slabo su prepoznati kapaciteti i prilike koje dolaze od, primjerice, inovacija, obrazovanog kadra i istraživanja. I dalje se u razvoju oslanja na tradicionalne pristupe kojima je vijek trajanja istekao te radnointenzivnu industriju koja više nema potencijala ukoliko se ne uvedu moderni pristupi. Definitivno nije prepoznat značaj i uloga znanstvenika u svemu tome, a da ne govorimo o donošenju odluka, koje nisu održive, promišljene i često puta su na štetu razvoju institucija visokog obrazovanja, pa tako i na štetu svih stanovnika ove regije. Kod političara se briga o visokom obrazovanju, nažalost, svodi na to da će dati značaj onome tko im u određenom trenutku više odgovara, s kojim lakše surađuje i koji im je spreman “ići niz dlaku”. To se najbolje vidi iz proračuna za sljedeću godinu.

Njima je visokoobrazovanje u Varaždinu Veleučilište, koje je osnovano prije nekoliko godina i koje možda dobro radi, a imate i instituciju koja ima 48 godina otkako je osnovana i dokazano je kvalitetna, pa ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga što već drugi put u deset godina ima svojeg predstavnika u Upravi Sveučilišta, a mnogi veliki fakulteti u Hrvatskoj to nemaju.

Politička ideja Spomenuli ste Veleučilište.

Uz varaždinsko, tu je i međimursko veleučilište. Kako komentirate otvaranje tih novih visokoobrazovnih institucija, je li to korak prema smanjenju visokoobrazovnog kadra i temelj razvoja ovog kraja?

Ako se radi na tome da se otvaraju kvalitetni studiji, ako se promišlja da će ti ljudi koji ih završe imati svoje mjesto na tržištu rada i ako su nastavnici koji na njima predaju kvalitetni, a ne ljudi kojima je predavanje samo način da zarade dodatni

Premalo se koriste intelektualni kapaciteti kojima raspolaže FOI - tvrdi prorektorica prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Intervju tjedna

28. prosinca 2010., br. 345

7

dije Sveučilišta u Zagrebu i redovna profesorica na varaždinskom FOI-u

dija, uvijek netko plaća honorar, onda je moj odgovor da. Uzmimo samo ideju osnivanja Sveučilišta u Varaždinu. Tu je najveći problem osiguravanje kvalitete nastavničkoga kadra, jer ne možete sveučilišnog profesora “proizvesti” na brzinu.

Znači, ideja o formiranju Sveučilišta u Varaždinu je bila politička?

Da, i ona je imala rok trajanja četiri godine, koliko je od izbora do izbora. Ono što je u toj priči bilo apsurdno je to što se Sveučilište planiralo staviti u punu funkciju za četiri godine, ali bez značajnijih ulaganja u kadrove. Pitam vas kako je to moguće? Pa ne radi se Sveučilište na ledini, nije to greenfield investicija! Ne možete napraviti hangar, unutra postaviti stolice, posjesti studente, odnekud dovesti predavače i to je sad sveučilište.

Sve ima cijenu Peta je godina otkako je uvedena Bologna. Je li se pokazala dobrom?

S obzirom na to da se za uvođenje bolonjske reforme u Hrvatskoj nisu izdvojila dodatna sredstva, niti su se provele sustavne pripreme i edukacije profesora i studenata za novi sustav, ona je još odlično ispala.

Mislim da je došlo do sređivanja stanja na fakultetima. Neki su fakulteti dobro iskoristili Bolognu, napravili bolje programe i educirali profesore, no imate

s

obzirom na to da se za uvođenje Bologne u Hrvatskoj nije izdvojilo gotovo ništa, ona je još odlično ispala

fakultete gdje imate veliki otpor prema Bologni.

No čini se da studenti ne misle tako, a to potvrđuju studentski prosvjedi. Kako

OSOBNO

Velika čast i odgovornost

FOI, koji je obilježio 48 godina djelovanja, ima kvalitetu koja je prepoznata - tvrdi prof. dr. sc. Divjak

Obrazovani ljudi otići će u inozemstvo Ima li FOI dovoljno kvalitetnog kadra?

Na FOI-u prilično osjećamo nedostatak kadrova, a zapošljavanje je zaustavljeno. Imamo obrazovane, kvalitetne ljude s doktoratima koji nam trebaju, a ne možete ih zaposliti u znanstvenonastavna zvanja jer u javnim službama imate zabranu zapošljavanja. I što će se dogoditi?

Svatko tko je dovoljno kvalitetan otići će raditi u inozemstvo i više se neće vratiti, Pritom je ovo

komentirate izlazak studenata na ulice, kao i njihov zahtjev da studiranje bude besplatno?

Prvo moramo riješiti jednu stvar: ne postoji besplatni studij. On bi postojao jedino kad bi profesori volontirali i držali nastavu na ledini. Uvijek netko plaća, samo je pitanje hoće li se to platiti iz sredstava poreznih obveznika, hoće li to platiti studenti, odnosno njihovi roditelji ili ćemo napraviti nekakvu kombinaciju. To studentima mora biti jasno, ali isto tako mora biti jasno politici i državi, koja se cijelo vrijeme poziva na društvo znanja, a koja u visokoobrazovanje ulaže sve manje jer na ulaganje u to područje gleda

POLITIKA U Županijskom poglavarstvu

Nema vizije razvoja U razdoblju od 2001. do 2005. bili ste nestranačka članica Poglavarstva Varaždinske županije zadužena za prosvjetu, kulturu i informiranje. Nakon toga više niste bili angažirani u politici.

Zašto?

Kao i danas, ni tada nisam bila stranački angažirana, niti to mislim biti. Imala sam određene ideje za koje sam mislila da bi se mogle ostvariti, a neke od njih, kao što su rad s nadarenim učenicima i stipendiranje, u to su vrijeme i pokrenute i drago mi je da se s njima i danas nastavlja.

U to sam vrijeme pokrenula i

neke projekte, a neke nisam uspjela jer vi zapravo “igrate” na jednom političkom terenu u kojem se svi bore za taj mali kolač koji se zove županijski budžet. U svemu tome nemaju svi jasnu viziju razvoja, ali imaju glasačku mašinu. Shvatila sam da teško mogu ostvariti više od onoga što sam uspjela, a budući da se nisam ni mislila stranački angažirati, nisam s time dalje nastavila. Nisam osoba koja bi pristala na stranačku stegu i biti dio glasačke mašine te razmišljati u intervalima od četiri godine s ciljem da ponovno uzmeš još toliko.

društvo godinama ulagalo u njegovo obrazovanje. Kakva je to ipak borba protiv recesije? U toj zabrani zapošljavanja koja je trenutno na snazi u javnim službama trebalo bi napraviti razliku, jer nije isto zaposliti petu tajnicu jednom direktoru i akademski obrazovanu osobu koja nam je potrebna i koja će dati svoj inovativni doprinos u, primjerice, povlačenju sredstava iz europskih fondova.

kao na javnu potrošnju, a ne na investiciju.

Austrijski model Pr imjer ice, neki studenti koji su preko međunarodne suradnje bili u Austriji sada se zalažu za uvođenje takozvanog austrijskog modela studiranja, u kojem se studij ne plaća. No budimo pošteni i recimo da tamo studenti nemaju neke druge beneficije koje imaju naši studenti, kao što su subvencionirana prehrana, prijevoz i smještaj. Činjenica jest da se država ne brine dovoljno za visokoobrazovanje te stalno donosi parcijalne i nelogične odluke, primjerice, prvo su

donijeli odluku da će plaćati diplomski studij, pa onda i prvu godinu preddiplomskog, pa je bilo nejasno što će biti s ostalim godinama studija... Ministarstvo je te odluke, koje su bile potaknute dnevno-političkim zbivanjima, donosilo ovisno o tome protiv čega su se taj dan studenti bunili. I još uvijek nije jasno što se plaća i po kojoj cijeni. Međutim, studenti moraju znati pravu adresu za svoje žalbe, kao i to da smo mi profesori i oni na istoj strani.

Trebamo se zajedno boriti za kvalitetno visokoobrazovanje, ali moramo biti svjesni da kvalietno visokoobrazovanje nužno ima i svoju cijenu.

Premda je počašćena izborom na mjesto prorektorice, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, priznaje da je riječ o funkciji koja sa sobom nosi veliku odgovornost i rad. Iza poznate Varaždinke respektabilna je znanstveno-nastavnička karijera. Objavila je preko 40 znanstvenih radova, više od 20 stručnih radova, te izlagala na brojnim znanstvenim i stručnim konferencijama. Organizirala je i vodila 60-ak radionica, konferencija i okruglih stolova iz područja upravljanja međunarodnim projektima, aktivna je u projektima reforme visokog obrazovanja i međunarodne suradnje. Bila je članica radne skupine za pregovore o pristupanju Hrvatske EU u području znanosti i tehnologije, a od 2009. predsjednica je i Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je devet knjiga, te online nastavnih materijala za sve kolegije koje predaje, za koje je dobila i prvu nagradu Sveučilišta za najbolji e-kolegij 2009.

Bavi se i znanstvenim istraživanjima u području matematike i tvrdi da je Centar izvrsnosti za matematiku, koji djeluje u Varaždinu, potencijal za razvoj. - Matematika nije samo računanje, nego razvija logiku, sposobnost rješavanja problema, inovativnost i apstraktno mišljenje. Bez matematike nema održivog napretka – poručila je.

40 znanstvenih radova dosad je objavila prof. dr. sc. Divjak, preko 20 stručnih radova, autorica je devet knjiga te urednica i jedan od autora na još četiri knjige

2.500 studenata i 130 zaposlenih ima varaždinski FOI; iako se gleda samo ekonomska strana, Varaždinu to donosi veliku dobit

2010. godine na proljeće na konferenciji “Inventura 2010.” o Bologni zaključeno je kako je uvođenjem novog sustava studiranja došlo do poboljšanja, ali su velike razlike od fakulteta do fakulteta

OBRAZOVANJE Hrvatskoj nedostaje nacionalna strategija razvoja

Državna matura krivo shvaćena Lani je provedena prvi put i državna matura. Kakvom se ona pokazala?

Državna matura svugdje u svijetu služi da bi se procijenilo kakav je zapravo sustav srednjoškolskog obrazovanja, ima li, primjerice, gimnazijalac u Varaždinu, Splitu, Rijeci ili nekom malom mjestu jednaka znanja i vještine kada izlazi iz sustava. Mi smo državnu maturu pretvorili u instrument za upis na fakultet i tu dolazi do problema. Jedan je taj da za sve studijske programe zadaci s državne mature nisu jednako dobro mjerilo da će budući student biti uspješan na studiju.

Drugo, nije dobra ta konfuzija koja je nastala davanjem mogućnosti učeniku da se prijavi ako želi na deset fakulteta i treće, najopasnije, je to da se učenje u srednjoj školi svodi uglavnom na pripreme za maturu. Izbačene su vježbe koje potiču kreativnost, inovativnost, zajednički rad i odgovornost prema poslu, kolaboraciju, napredni načini poučavanja, dakle inovativne komponente koje doprinose ne samo osobnom razvoju, nego i cjelokupnom razvoju društva.

Kako komentirate rezultate istraživanja koje je u Hrvatskoj provela PISA, a prema kojem

su se hrvatski učenici među vršnjacima iz 65 zemalja po znanju, sposobnostima i vještinama, plasirali na 38. mjesto?

Koliko su oni vjerodostojni?

Podaci prema mom mišljenju jesu vjerodostojni, ali što nam oni govore? Oni su nam potvrdili da smo negdje na sredini, a da bismo to znali nije nam bilo potrebno međunarodno istraživanje. Ono nam govori da bismo se trebali više potruditi i biti interdisciplinarni, orijentirani za matematiku, prirodoslovlje i sl. Kod nas imate kronični bijeg iz prirodnih znanosti, matematike i tehnike u društvene znanosti i tu se ništa ne čini.

Vratimo se na primjer državne mature. Pri ulazu na fakultete mnogi traže samo osnovnu, odnosno osnovnoškolsku razinu matematike, kao da ekonomisti ne trebaju znati računati i apstraktno misliti. Problem je što nemamo jasnu nacionalnu politiku razvoja u kojoj bi se utvrdilo koja područja treba razvijati jer donose razvoj, a to je moguće jedino tako da se paralelno s društvenim i humanističkim znanostima, koje jesu potrebne, veći naglasak stavi na informatiku, tehničke znanosti, matematiku i prirodoslovlje. Sadašnji pristup to ne odražava.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Stari ljudi - mala djeca?

U

zrečica da su stari ljudi kao mala djeca mnogima se čini neprimjerenom.

Neki to doživljavaju i kao uvredu, jer kako se ljudi koji su cijeli svoj život teško radili, izgarali za posao i obitelj, bili na odgovornim dužnostima ili višim društvenim pozicijama sad u starosti mogu poistovjećivati s – djecom? Većina starijih osoba, naime, smatra da i dalje moraju izgledati ozbiljno, strogo i nepopustljivo, kako bi ih se doživljavalo važnim i odgovornim osobama! Pri tome se ne usuđuju ni nasmijati, a kamoli opustiti i razigrati, kako ne bi izgledali kao djeca! Pa se silno trude da ne samo ponašanjem nego i odijevanjem izgledaju još nepristupačnijima.

U razgovoru s nekoliko umirovljenica koje su «svoje vrijeme» prihvatile kao igru, a i usporedbu da su vesele i neozbiljne kao mala djeca doživjele kao kompliment, doznali smo da se i tijelom i duhom osjećaju bolje. ato je gospođa od 65 godina imala na sebi crne moderne tajice, zgodnu podužu majicu i prikladnu bižuteriju, a njena desetak godina starija kolegica odlične traperice i moderni pulover! I jedna i druga ne samo da su izgledale nekoliko godina mlađe, nego se se i osjećale mladima. o što se nekima ne sviđa njihov stil odijevanja, kažu, uopće ih ne smeta.

Bitno je da su se imale hrabrosti suprotstaviti stereotipima, izaći iz oklopa staromodnih, opskurnih i smrtno ozbiljnih haljina i frizura! I svih ih takve vole! Kao i malu djecu!

28. prosinca 2010., br. 345

TU KRAJ NAS Bračni par Elizabeta i Mirko Klopotan 64 godine zajedno

Pjesmom idemo kroz život usprkos svim nedaćama!

Z

T

AKCIJA Savez umirovljenika i Županija

Novogodišnji poklonpaketi za sve članove U organiz a c ij i S avez a umirovljenika Varaždinske županije, svim će se podružnicama umirovljenika ovog područja dostav it i novogodišnji poklon-paketi za stare, bolesne i socijalno ugrožene članove. U utorak je gradska Udruga umirovljenika u Kolodvorskoj ulici u Varaždinu, prema riječima predsjednika Dragutina Kocijana, preuzela oko 200 poklon-paketa, koji će već u srijedu, u nazočnosti svih predsjednika varaždinskih

podružnica, prema određenom redoslijedu i potrebama biti raspodijeljeni u gradske podružnice.

One će ih uoči novogodišnjih blagdana, uz prigodnu svečanost, pokloniti onim umirovljenicima kojima su najpotrebniji. Ovaj je projekt financirala Varaždinska županija, u okviru programa brige kako za osobe slabijeg imovinskog stanja, tako i za sve starije, bolesne i nemoćne umirovljenike ovog područja.

Mislim - još uvijek jesam

“

Moja je želja da svi budu veseli i zdravi i da novu godinu dočekaju bez unakrsne vatre petardi!”

Stjepan Kelemen, Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

U dnevnoj sobi Klopotana već je na Badnje jutro okićen bor, pod borom mala štalica, na stolu adventski vjenčić i blagdanski kolačići

Vjenčali su se 1947. godine, dobili dvoje djece - sina Ivicu i kćer Anu, i ostali zajedno u dobru i zlu, kako se veli, sve do današnjih dana Piše: NEVENKA SUHIĆ

Još jednu lijepu životnu priču kojoj blagdansko ozračje daje još ljepši sjaj ispričao nam je bračni par Klopotan.

Posjetili smo ih na Badnjak prijepodne u obiteljskoj kući u Rapskoj ulici na Banfici gdje se, usprkos visokim godinama i zdravstvenim teškoćama koje ih prate, još uvijek s puno razumijevanja, strpljenja i vedrine brinu ne samo jedan o drugome, nego i o kući te o svim ostalim domaćinskim poslovima. Također su se, kao dugogodišnji umirovljenici, među prvima uključivali i u sve aktivnosti svoje Podružnice umirovljenika, a već sada razmišljaju kako će na Valentinovo ponovo s njima ne samo zapjevati nego i zaplesati!

Umirovljenički život pun veselja i zajedništva - Mi se nikad ne žalimo. Ja imam manju penziju jer sam rano otišla u invalidsku mirovinu, moj suprug dobiva malo više od mene i s tim se pokrivamo. Znate, mnogi koji imaju puno više stalno prigovaraju, nezadovoljni su sa svime, pa zato i ne znaju uživati u životu. A mi, dok nas zdravlje služi,

rodnoj Baranji, u selu Popovcu, gdje je nekad živjelo 80 posto Nijemaca i oko 20 posto pravoslavaca. Na tom

“

U veljači 2011. godine proslavit ćemo 64 godine braka

smo području do 1941. godine svi živjeli u miru i slozi, a U dnevnoj sobi već je oki- nakon rata, 1945. godine nas ćen bor, pod borom mala su Nijemce konfiscirali i odveli štalica, na stolu adventski u logore. Ja sam 1946. godine vjenčić i blagdanski kolačići. došla iz logora, kad je moj Sve je ugodno, mirno i toplo muž, čiji su roditelji u Baranji kao nekad. Na prvi pogled ovo bili na kolonizaciji, došao k njima iz vojske. I tu smo dvoje simpatičnih se prvi put sreli. Iako vremešnih ljudi v o h ji n je to bila ljubav na doima se uot o v prvi pogled, bila je bičajeno, no je ži ja n ljubav zbog njihov život kidaš i se prava a v s e koje sam ostavila je nesvan jb jo o k o svog tadašnjeg kidašnja priča p napraviti dečka Nijemca priča po o a g c mo i izabrala svojeg kojoj bi se entara Mir ka. V jen č ali mogao nadokum smo se 1947. godipraviti scene, dobili dvoje djece narij za dobar - sina Ivicu i kćer Anu, i dokumentarac. O tome gdje su se našli, upoznali ostali zajedno u dobru i zlu, i započeli zajednički život u kako se veli, sve do današnjih burnom, opasnom i neizvje- dana. U veljači 2011. godine snom razdoblju prvih godina proslavit ćemo 64 godine nakon II. svjetskog rata, ispri- braka! - pohvalila se ponosno gospođa Elizabeta.Godine čala je gospođa Elizabeta.

- Upoznali smo se u mojoj provedene u Baranji u tom

Božić

usprkos tome što ću uskoro imati 83 godine i suprug 87, veselimo se svakom izletu, putovanju, zajedničkom druženju, pjesmi i plesu. Moj muž je i u ovim godinama najbolji plesač! - veselo naglašava gospođa Elizabeta, dok Mirko samo s ponosnim smiješkom potvrđuje njezine riječi.

poratnom razdoblju bile su teške, radilo se tako puno i toliko teško da je Mirko obolio na pluća, dobio teški gastritis i tamošnja im je liječnica preporučila da se vrate u njegov zavičaj, u Novi Marof, gdje je i rođen. I tako su 1961. došli u Varaždin, gdje su kupili kuću.

Gospodin Mirko se kao građevinar zaposlio u Ljevaonici, a nekoliko godina kasnije njegova supruga u varaždinskoj pošti. No uskoro nove nedaće!

Zbog poplava i sjedanja terena kuće na Štosovom trgu, koja je 1965. bila potpuno poplavljena, morali su napustiti i prisilno se preseliti na Vidovski trg.

Nakon šest godina, odlučili su napraviti novu kuću i tako su došli na Banficu.

Sam izgradio kuću - Ovu kuću, u kojoj smo sada, napravio sam potpuno sam.

Supruga me dvorila, a ja sam zidal! Pa kako bi to bilo da meni kao starom građevinaru kuću gradi netko drugi? Bilo je jako teško i sav smo svoj život, čak i svoje zdravlje, i žena i ja ugradili u ove zidove. Ali nije bilo uzalud. Ostat će za našu djecu - kaže gospodin Mirko.

Bilo bi lijepo, kažu, kad bi još mogli svoju lijepu katnicu malo obnoviti, ali zdravlje im ne dozvoljava ići u ovakve poslove. No iako se svaki u svom

Elizabeta Klopotan

hodu pomaže štapom, ne žale se. Baš naprotiv, u šali dodaju da je gospodin Mirko u maloj prednosti jer je od svojih umirovljenika za jubilej dobio štap s bocom piva i zvončićem, da se ne izgubi! Njihovoj priči i šalama nema kraja, kao ni lijepih riječi o njihovoj djeci, njihovim obiteljima, unucima i 6 praunučica (sve su, zamislite, curice), koje i baka i djed neizmjerno vole. Ne zaboravljaju ni svoje susjede s jedne i druge strane koji su im kao najbolji prijatelji i uvijek se brinu o njima. Susjeda Ljubica rado sluša kad se iz kuće Klopotanovih čuje pjesma, pa svom suprugu Štefu zna reći: “Daj, zgasni radio, da čujemo kako lijepo pjevaju naši susjedi Elizabeta i Mirko!”

28. prosinca 2010., br. 345

Oglasi

9

10 Život

28. prosinca 2010., br. 345

I TOGA IMA Varaždinski proračun u 2011. godini veći je od ovogodišnjeg

NOVI POS

Fimi Proprius 146,84 €/m2 Od kreditnog zaduživanja, za koje će trebati, kako je upozorila Kezele, suglasnost Vlade, najvećim bi se dijelom trebao financirati nastavak projekta POS stanogradnje. U vezi potonjeg donesena je odluka o načinu rješavanja imovinskih odnosa za izgradnju stambenih objekata po programu društveno poticane stanogradnje na lokaciji Vilka Novaka u Varaždinu.

Sukladno toj odluci, Grad Varaždin će u sklopu prve faze POS naselja sklopiti kupoprodajni ugovor s Fima Propriusom, vlasnikom zemljišta površine 1154 kvadrata po cijeni od 146,84 €/ m2, dok je zemljište Ekosa i T7 Visa procijenjeno na 129 €/m2.

Od 247 milijuna prihoda, 22 milijuna kuna kreditom Proračun za iduću godinu skup je želja, ali usklađen s mogućnostima, ustvrdio je Čehok dodavši da su nastojali biti socijalno osjetljivi te nastaviti s projektima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Dok kriza ne popušta, a tek najsmjeliji najavljuju skori oporavak, većina u varaždinskom Gradskom vijeću donijela je proračun za iduću godinu 13 milijuna kuna veći od ovogodišnjeg, koji je s dva rebalansa, srpanjskim i sada prosinačkim, smanjen na 234 milijuna. Štoviše, od 247 milijuna, koliko bi trebala prihodovati gradska blagajna tijekom 2011. godine, 22 milijuna kuna misli se namaknuti kreditnim zaduživanjem.

Vlade i onih koji je podržavaju, jasno je da se prihodi ne mogu povećavati, osobito ne kroz zaduživanje za kapitalne investicije. Stoga nismo dali niti jedan amandman jer se ovakav proračun njima ne može poboljšati - istaknula je Natalija Martinčević ispred HNS-a, koja je, kao i cijela oporba, bila kritična prema namjeri da se u sadašnjim okolnostima nastavi

p

okušava se zadržati standard, ali bez opterećivanja građana, tvrdi Čehok

Šest posto više GRIJANJE

Ništa od novih tarifa Oko tri tisuće korisnika tople vode i grijanja iz varaždinskih toplana za sada neće dobivati veće račune jer vijećnici nisu donijeli odgovarajuću odluku o izmjeni tarifnih stavki. Naime, sukladno novom zakonu, Grijanje Varaždin uputilo je Gradskom vijeću Prijedlog za promjenu visine tarifnih stavki u Tarifnom sustavu za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom.

U njemu su pojedini parametri za izračun cijene povećani i do 50 posto, no cijena grijanja za prosječan stan u konačnici bi porasla za dvadesetak posto.

Ovogodišnji prihodi od poslovanja gradskog proračuna, nakon zadnjeg rebalansa, iznose 209 milijuna, a iduće godine trebali bi biti veći za šest milijuna kuna. Dodaju li se tom iznosu od 215 milijuna kuna još i 10,5 milijuna prihoda od prodaje nefinancijske imovine te gotovo 22 milijuna kuna planiranog zaduženja kreditiranjem, ukupni proračun za 2011. iznosi 247 milijuna kuna, što je 13 milijuna ili šest posto više nego ove godine.

Vijećnici HNS-a i SDP-a nisu digli ruke za ovako smjeli proračun, koji je napravljen, kako je pojasnila pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Jerka Kezele - sukladno državnim projekcijama rasta BDP-a. Štoviše, narodnjaci, za razliku od drugih, nisu ni dali amandmane.

- S obzirom na krizu iz koje ne izlazimo, dapače, još se produbljuje zbog aktualne

POS, ali i prema tome što se, kako je istaknula, uvijek nalaze veća sredstva za Parkove, a ne i za druge.

Među gradskim projektima u 2011. varaždinski gradonačelnik je naveo i podzemnu garažu

Želje i mogućnosti S tim se, međutim, nije složio varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, koji je upozorio na važnost nastavka POS-a te naglasio da Parkovi imaju najniže cijene, odnosno da bi javne površine već sada trebali kositi osam puta godišnje, a kose ih tek pet puta.

- Proračun za iduću godinu skup je želja, ali usklađen s mogućnostima. Nastojali smo biti socijalno osjetljivi, a bit će i investicija, možda manje nego prije, ali ići će POS stanogradnja, gradi se podzemna garaža, kolektori u Kučanima, još dvije trake jugoistočne zaobilaznice. U ovim okolnostima pokušavamo zadržati postojeći standard, a da pri tome ne idemo u daljnje opterećivanje građana - rekao je Čehok.

IZDVOJENO Koliko novaca odlazi na rashode zaposlenih

Za 413 zaposlenika 52 milijuna Od 234 milijuna kuna ukupnih rashoda gradskog proračuna u 2011. godini 52,5 milijuna kuna odnosi se na rashode za zaposlenike. Riječ je o troškovima, plaćama, doprinosima i ostalim rashodima za sve one koji plaću dobivaju iz gradske blagajne.

Njih je 413, od čega je, prema podacima Upravnog odjela za financije i proračun, 104 zaposleno u Gradu Varaždinu, 34 u Gradskom muzeju, 23 u Gradskoj knjižnici, 64 u kazalištu, 130 u Dječjem vrtiću,

55 u JVP-u te troje u Galerijskom centru. Koliko se za njih

o

d 413 osoba koje primaju plaću iz proračuna, 104 rade u Gradu izdvaja? Za zaposlene u UO-u za obrazovanje i znanost bit će iduće godine izdvojeno 756 tisuća kuna, zaposlene u UO-u za zdravstvo 835 tisuća kuna,

UO-u za kulturu te UO-u za gospodarstvo po 1,2 milijuna kuna, UO-u za građenje 1,3, UO-u za opće poslove 2,1 milijun kuna, UO-u za komunalni sustav 5,3 milijuna kuna, za zaposlene u UO-u za financije i proračun 2,2 milijuna kuna, gradsko tajništvo 2,4 milijuna, zaposlene u Dječjem vrtiću 10 milijuna, zaposlene u HNK 7,5 milijuna, JVP-u 8,1 milijun kuna, GMV-u četiri milijuna, Gradskoj knjižnici 2,7 milijuna te Galerijskom centru 555 tisuća kuna…

I TOGA IMA Vijećnici svih stranaka za amandman HSLS-a i HSU-a, koji nije podržao gradonačelnik VARTEKS-GRAD

Milijun 2011., a ostalo?

Grad Varaždin i Varteks napravili su novi sporazum o načinu rješavanja financijskih dugovanja te kompanije, koji se našao na klupama vijećnika. Sukladno aktualnim prilikama u Varteksu, pozajmica od 1,1 milijun kuna trebala bi se početi vraćati od siječnja iduće godine u šest jednakih rata. Nasuprot tome, do stjecanja uvjeta da se na drugi način riješi dugovanje odgađa se naplata dužne komunalne naknade, zakupnine i spomeničke rente, za što Varteks duguje oko 16,5 milijuna kuna.

Varkomu dva milijuna više, Parkovima manje Da se može dogoditi da gradonačelnik Čehok ostane usamljen po nekom pitanju, a vijećnici svih stranaka budu tu jedinstveni, vidjelo se prilikom podnošenja amandmana na prijedlog proračuna za 2011. godinu, koji uglavnom nisu prihvaćeni.

Međutim, tako nije bilo s amandmanom kluba vijećnika HSLS-a i HSU-a.

Taj je klub predložio da se udvostruči iznos namijenjen za održavanje sustava odvodnje atmosferskih voda, odnosno s 400 tisuća poveća na 800 tisuća. Uz to, predložio je i da se za održavanje čistoće javnih površina iduće godine iz gradske blagajne, umjesto dva milijuna kuna, izdvoji 3,6 milijuna kuna.

Dva milijuna kuna potrebnih za povećanje ovih dviju stavaka namaknulo bi se, kako je uime kluba predložio njegov

predsjednik Goran Kozina, smanjenjem izdataka za uređenje i održavanje zelenih površina sa šest na četiri milijuna kuna.

- Smatramo da je za normalno odr-

n

akon niza godina Varkom će dobiti više novaca za poslove koji su se povećali žavanje slivnika nužno minimalno povećanje od 400 tisuća kuna. Isto tako sredstva predviđena za čistoću nisu dostatna ni za polovicu javnih površina - rekao je Kozina pojašnjavajući zašto bi više novca trebalo dati Varkomu, a manje Parkovima.

S takvim prijedlogom nije se, međutim, složio gradonačelnik. Doduše, prihvatio je djelomično povećanje izdataka za slivnike i čišćenje javnih površina, ali ne i u predloženom iznosu.

Uz to, tražio je da se u odluci istakne kako će se umanjena sredstva Parkovima nadoknaditi već prilikom donošenja prvog rebalansa iduće godine.

Budući da je došlo do rijetko viđenog razmimoilaženja, zatražena je stanka u radu Gradskog vijeća. Nakon kraće konzultacije, vijećnici svih stranaka podržali su amandman kluba HSLS-a i HSU-a. Zahvaljujući tome Varkom će, nakon niza godina, prvi put dobiti više novaca za poslove koji su se s vremenom povećavali, ali to gradska blagajna nije pratila, što nije bio slučaj kod Parkova.

Što će reći u Parkovima?

28. prosinca 2010., br. 345

Oglasi 11

12 Život

28. prosinca 2010., br. 345

ŽUPNIK ŽMEGAČ

Svima sreće, mira i veselja

Iako su se običaji uvelike promijenili, posebice u gradu, velečasni Ivan Žmegač ističe da je smisao blagoslova kuća ostao isti. - Nosi se Božji blagoslov za obitelj i stan, a taj blagoslov silazi na kuću i članove obitelji, jer su svima potrebni sreća, mir, radost i veselje – pojašnjava župnik iz Župe svetog Josipa.

Zajedno s ministrantima i uz pomoć još jednog svećenika od Štefanja do Sveta tri kralja obići će svih 1.580 obitelji koje su prijavljene za blagoslov.

- Ugodno se svećenik osjeća dok obilazi svoje župljane, jer nas lijepo dočekuju, a prilika je to i da popričamo i bolje se upoznamo – kaže vlč. Žmegač.

Ima i manje lijepih iskustava, priznaje. - Zna se dogoditi da u zgradama pozvonim na vrata stana obitelji koja je prijavljena za blagoslov, no ne žele ga primiti. Ako se takvo što dogodi, dogodine više ne zvonimo na ta vrata, nego idemo

S vlč. Žmegačem i ministrantom Franom (desno od svećenika) molili su članovi obitelji Kruljac: Josip (20), Mihael (5), Karlo (16), Lovro (11), majka Alenka, Iva (18) i otac Milan

DOZNAJEMO U Župi sv. Josipa na varaždinskoj Banfici počeo blagoslov kuća

Blagoslov za mir u srcu Za sedmeročlanu obitelj Kruljac s Banfice blagoslov je jedan od najvažnijih događaja u godini Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Mir kući ovoj i svima koji u njoj prebivaju – započeo je velečasni Ivan Žmegač iz Župe svetog Josipa molitvu blagoslova u domu obitelji Kruljac na varaždinskoj Banfici. Zajedno s njim molili su svi članovi obitelji: otac Milan, majka Alenka i petero djece, Josip (20), Iva (18), Karlo (16), Lovro (11) i Mihael (4).

Bog na zemlji

isključivo k obiteljima koje su se prijavile, a žele blagoslov – pojašnjava svećenik. No to se rijetko događa, tako da je nakon blagoslova kuća i župljana i srce velečasnog Žmegača puno mira i veselja.

Velečasni Žmegač blagoslovio je ukućane i njihov dom, a potom krenuo blagosloviti domove drugih župljana. Umjesto zvonara i orguljaša, sve do blagdana Sveta tri kralja pratit će ga ministranti s kojima će obići svoje župljane s Banfice i zazivati da se Bog ne iseli iz njihovih domova.

Upravo je to značenje blagoslova kuća i obitelji, koji je u nedjelju počeo u svim župama Varaždinske biskupije. Za obitelj Kruljac, jednu od 1.580 obitelji iz Župe svetog Josipa koja prima blagoslov, to je jedan od najvažnijih događaja

godine.

- Blagoslov je najvredniji u životu. Preko svećenika, Božjeg odabranika, Bog nam dodjeljuje blagoslov – kaže Milan.

u

mjesto zvonara ili orguljaša, vlč. Žmegača prate ministranti Lovro i Fran Zato su svećenika, kao što nalaže tradicija, dočekali s križem i svetom vodom, koji se prinose tijekom obreda. Na kraju je obitelj Kruljac dobila naljepnicu sa slovima “G”, “M” i “B”, koji označavaju inicijale trojice kraljeva, Gašpara, Melkiora i Baltazara, a između inicijala su križići, kao znak blagoslova, a uz to idu i brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom na vrata, no sada su ministranti zaduženi da svakoj obitelji daruju naljepnicu, simbol blagoslova.

Majka Alenka ponosna je na Lovru, ali i svu ostalu djecu. -

Blagoslov mi donosi mir u srcu i vjeru da će djeca biti zdrava i da će dalje u kući i sljedeće godine vladati veselje – kaže Alenka.

Opsadno stanje Složna obitelj zajedno je proslavila Božić, jer je najstariji sin Josip došao kući iz Zadra, gdje studira anglistiku i geografiju, dok je Iva stigla iz Beča, gdje studira solo pjevanje.

Pripreme za Isusovo rođenje dugo su trajale, a Alenka kaže da je njezina desna ruka bio 16-godišnji Karlo, učenik 2. gimnazije.

- Moja supruga je “teški tradicionalist”, pa je i ove godine ispekla deset vrsta kolača, sve je temeljito očistila, tako da je u kući tjedan dana vladalo opsadno stanje – smije se Milan.

Crkva i vjera su u njihovom životu najvažniji, o čemu dovoljno govori podatak da im je uz to vezan i posao: vode turističku agenciju koja organizira hodočašća u marijanska svetišta. - Uz Božju pomoć, uspijevamo prehraniti obitelj – zaključio je Milan.

Najmlađi Mihael dobio je sličice s likovima svetaca

MILODAR Varaždinski biskup podsjeća da svi novčani darovi vjernika idu u župnu blagajnu

Župnici će siromašnima davati, a ne uzimati Iako je blagoslov kuća i vjernika obred koji donosi mir i veselje obiteljima, prošlih je godina, nažalost, bilo i iznimaka.

Vjernici iz nekih župa potužili su se da su svećenici tražili točno određeni novčani iznos za orguljaša i zvonara.

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak podsjeća da svi novčani darovi vjernika idu u župnu blagajnu, a ne svećeniku.

- Ovakav financijski sustav u Hrvatskoj se postepeno uvodi od 2000. godine.

Temelj tog sustava je činjenica da sav Monsinjor Josip Mrzljak

novac koji župnik ili župa dobivaju iz bilo kojeg naslova i razloga ide u župnu blagajnu te se onda otuda namiruju troškovi funkcioniranja župe, održavanje župne crkve i župnih prostorija, župnog Caritasa… - pojašnjava mons.

Mrzljak.

Pitanje novčanih darova orguljašu ili zvonaru još je uvijek različito uređeno po pojedinim župama, no cilj je da se i to cjelovito riješi.

Iza nas je krizna godina. Vjernicima

koji su u teškim financijskim prilikama pa im je teško puno izdvojiti za milodar biskup poručuje da ne moraju ništa materijalno doprinositi.

- Svojoj župi mogu pomoći na druge načine: svojim molitvama, redovitim sudjelovanjima na euharistiji… Moramo uvijek pred očima imati Isusov primjer one siromašne udovice koja je u riznicu jeruzalemskog hrama objektivno ubacila najmanje od sviju, dok je zapravo dala najviše, dala je sve svoje, sve što je

imala, za razliku od drugih koji su davali od svoga suviška – navodi.

Ističe da svećenici uvijek imaju pred očima preporuku biskupa da vode brigu o onim ljudima koji žive u siromaštvu, koji su ostali bez posla, koji ne mogu prehraniti svoju djecu te i sami nemaju od čega živjeti. - Svećenici su upućeni u to da od takvih ljudi ne uzimaju nikakav novac, nego naprotiv da im pomognu koliko je to u njihovoj mogućnosti – zaključio je.

28. prosinca 2010., br. 345

Oglasi 13

14 Život

28. prosinca 2010., br. 345

TREBA ZNATI

Propisani i rokovi!

Bjesnoća je prvenstveno bolest životinja, a čovjek može oboljeti nakon ugriza bijesne životinje - upozorava mr. Drago Stupar, dr. vet. med. (desno)

DOZNAJEMO Akcija cijepljenja pasa protiv bjesnoće kreće 3. siječnja 2011.

Psa možete cijepiti protiv bjesnoće i čipirati u ovlaštenim veterinarskim organizacijama te privatnoj praksi ili veterinarskoj stanici bilo gdje u Hrvatskoj jer se svi podaci o cijepljenju pasa protiv bjesnoće u cijeloj Hrvatskoj prosljeđuju na Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva (Upravi za veterinarstvo) – objašnjava mr. Drago Stupar, dr. vet. med., a o odazivu imatelja pasa pak kaže kako je uglavnom zadovoljavajuć, no poneki čekaju zadnje trenutke „kampanje“.

Nije naodmet znati što je sve uključeno u cijenu cijepljenja. Naime, spomenuta dehelmentizacija je tretiranje pasa protiv crijevnih parazita (trakavica i glista) i

Mikročipiranje obavezno za sve „anonimne“ pse Imatelji pasa koji do sada nisu mikročipirani trebaju, osim novca, za njihovo cijepljenje pripremiti OIB (osobni identifikacijski broj), kao i broj osobne iskaznice. Iz VSV-a preporučuju cijepiti i mačke Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

BIŠKUPEC - Cijepljenje pasa protiv bjesnoće i dehelmentizacija (čišćenje od crijevnih parazita) počinje odmah poslije Nove godine, odnosno 3. siječnja 2011. godine.

Budući da smo većinu pasa cijepili u prvom tromjesečju 2010., očekujemo u prva tr i mjeseca provođenje glavnine spomenute akcije – doznajemo od mr. Drage Stupara, doktora veterinarske medicine, specijaliste za uzgoj i patologiju domaćih mesoždera.

Koliko to košta?

Doktor Drago Stupar, voditelj Veterinarske klinike VSV-a (Veterinarska stani-

ca d.d. Varaždin) podsjeća imatelje ljubimaca kako je cijepljenje obavezno za pse, ali stručnjaci preporučaju cijepiti i mačke. I ne samo to, jer akcija cijepljenja pasa protiv bjesnoće 2011. godine podrazumijeva obavezno mikročipiranje životinja, a cijene još nisu definirane.

- Prošlogodišnja cijena cijepljenja bila je 130 kuna bez mikročipiranja odnosno 189,54 kune s mikročipiranjem životinje. Imatelji pasa i mačaka trebaju znati da nju propisuje resorno ministarstvo, odnosno Uprava za veterinarstvo u prvim danima poslije Nove godine (Naredba o mjerema zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011. godini).

Također, podsjećam kako je od 1. lipnja 2010. godine obavezno mikročipiranje svih pasa bez obzira na to kada su rođeni (sukladno Pravilniku o označavanju pasa) – istaknuo je mr. Drago Stupar dodavši kako imatelji pasa koji do sada nisu mikročipirani trebaju, osim novca, za njihovo cijepljenje pripremiti OIB (osobni identifikacijski broj), kao i broj osobne iskaznice! Samo djelatnici VSV-a obavit će iduće godine cijepljenje oko 6.000 pasa.

Osim u specijaliziranim ambulantama, od 3. siječnja njezini djelatnici obići će sva mjesta pod epizotiološkim nadzorom. Odnosno, i na terenu će ponuditi gotovo u svakoj kući cijepljenje.

obavlja se istovremeno uz cijepljenje protiv bjesnoće (u istoj cijeni). S mikročipiranjem – druga je priča. - Ranijih godina mikročipiranje je bilo obavezno samo za mlade pse rođene poslije 1. listopada 2003. No od 1. lipnja ove godine po novom Pravilniku o označavanja pasa, mikročipirati se moraju svi psi do 13. lipnja, 2011.

U VSV-u u ovoj godini, od 15. lipnja, počeli smo s mikročipiranjem svih pasa cijepljenih protiv bjesnoće te očekujemo da će svi psi biti mikročipirani u naznačenom roku – ustvrdio je mr.

Drago Stupar.

Injekcija za čipiranje spremna za korištenje

ZABLUDE Ima li mikročipiranje negativnih strana te kakve dokumente imatelji pasa moraju ponijeti ako ljubimca vode u inozemstvo

Lagan, brz i bezbolan postupak

Apliciranje čipa boli koliko i svaka injekcija

Zanimalo nas je i to ima li mikročipiranje negativnih strana te kakve dokumente imatelji pasa moraju ponijeti na put ako odluče poći na zimovanje u inozemstvo sa svojim ljubimcem?

- Bez veterinarskog certifikata za putovanje kućnih ljubimaca koji sadrži sve podatke o vlasniku i životinji te podatke o cijepljenju i broj mikročipa, u inozemstvo se ne kreće. Njegova cijena je 183,00 kn s PDV-om, a glede mikročipiranja, ono nema negativnih strana. Naime, u našoj praksi nismo primijetili nikakvih nuspojava. To je lagano, brzo i skoro bezbolno

označavanje životinje, odnosno bolno je koliko i svaki ubod igle.

u

gine li vaš ljubimac, potrebno ga je brisati iz evidencije gdje je cijepljen Nismo zabilježili upalne promjene, a mikročip je napravljen tako da ne smije putovati po tijelu životinje – istaknuo je mr. Drago Stupar kojeg smo pitali što kad vlasnik mikročipiranog psa ili mačke svog

ljubimca proda ili pokloni?

- Odjava psa zbog promjene adrese, promjene vlasnika i sl. obavlja se u ambulanti u kojoj je pas evidentiran, odnosno cijepljen protiv bjesnoće. Nakon toga slijedi prijava s tim dokumentom kod novog veterinara u mjestu u kojem trenutno boravi. Mikročip služi identifikaciji životinje i pomoću njega, ako se primjerice dogodi da pas odluta ili doživi prometnu nesreću, može se pronaći vlasnik preko centralnog upisnika pasa koji vode sve ambulante registrirane za cijepljenje pasa – rekao nam je mr. Stupar.

28. prosinca 2010., br. 345

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

Oglasi 15

16 Život

28. prosinca 2010., br. 345

POMOZIMO Djeca s elementima autizma, ali i AD/HD-om trebaju neurofeedback, aparat koji stimulira mozak

Johana: “Moj sin prvi put pokazao da ga boli trbuh”

Aparat bi se koristio na Odjelu za logopediju

NOVI GINEKOLOG

Hoće li biti kritično?

Direkcija HZZO-a prošli je tjedan Domu zdravlja Varaždinske županije dala odobrenje za proširenje djelatnosti zdravstvene zaštite žena. To znači da je HZZO suglasan da Dom zdravlja oformi još jedan ginekološki tim, a kao što smo izvijestili, nositelj bi bio dr. Davor Fara. Radio bi u istoj ordinaciji u Kolodvorskoj ulici u kojoj radi dr. Zoran Pitner, ali u suprotnoj smjeni.

No odobrenje HZZO-a tek je prvi korak. - Zatražili smo i suglasnost Varaždinske županije za još jedan tim, a nakon toga odobrenje za rad svojom odlukom mora dati Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Očekujemo da bi procedura mogla završiti za jedan do dva mjeseca – rekao je ravnatelj Doma zdravlja Ivan Crnković. Zdravstvena zaštita žena bit će sasvim sigurno daleko kvalitetnija s još jednim timom.

Međutim, veliko je pitanje što će biti s novim timom, ali i postojećim, na čijem je čelu dr. Pitner.

Poznato je da se protiv tog liječnika, kao i dr.

Fare, na Općinskom sudu u Varaždinu vodi kazneni postupak. U slučaju da ih sud proglasi krivim, Hrvatska liječnička komora vjerojatno će im oduzeti licencu za rad. Za primarnu zdravstvenu zaštitu žena bit će to kritična situacija, a Dom zdravlja morao bi biti spreman i na takvu situaciju.

Ivan Crnković

Potaknuti iskustvima roditelja djeteta s elementima autizma, Odjel za logopediju varaždinske bolnice pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za kupnju neurofeedbacka. - Riječ je o aparatu prilagođenom potrebama djece s elementima autizma, no jednako se tako može koristiti i za potrebe djece s manjkom pažnje i/ili hiperaktivnošću (AD/HD). Cijena neurofeedbacka je 7.000 eura, što Opća bolnica ne može izdvojiti iz svojega proračuna – rekla je mr. sc. Tatjana Novosel-Herceg s Logopedije. Neurofeedback je aparat pomoću kojeg se stimulira rad mozga, a u njegovu

učinkovitost uvjerila se Johana Čubra, majka 5-godišnjeg dječaka s elementima autizma. Dvaput smo bili na tretmanima u Njemačkoj zahvaljujući donacijama Lions kluba, kolegama iz Varteksa, prijateljima i obitelji.

Moje dijete je ostvarilo pomake koji su nam se činili gotovo nevjerojatnima. Pojednostavljeno rečeno, kod mojega sina kognitivni dio nije povezan s vizualnim. No nakon terapija u Njemačkoj zna, primjerice, odijeliti boje, zna pokazati koji autić je crvene boje. Osim toga, ranije nije mogao locirati bol, tako da se dogodilo da smo tek nakon tri dana otkrili da ima slo-

!

Želite li pomoći pri kupnji važnog aparata, to možete učiniti uplatom na broj računa Opće bolnice Varaždin – za Odjel za logopediju 24890041131202408 poziv na broj 0524911-228.

mljenu nogu. U Njemačkoj mi je prvi put pokazao da ga boli trbuh. Moram priznati, to me toliko dirnulo da sam se raspla-

kala – iskrena je Johana. Ističe da neurofeedback nije aparat koji liječi, nego trenira mozak da dijete može jednostavnije i brže učiti. - Ima roditelja iz Zagreba koji su sami kupili aparat.

Mi, nažalost, nemamo toliko novca, a kada bih ga i uspjela sama kupiti, bilo bi mi žao da ga koristimo do 45 minuta dnevno, a ostala djeca ne bi mogla do njega. Ovako se nadamo da ćemo uspjeti prikupiti sredstva, pa će koristiti velikom broju djece, onima s elementima autizma, ali i s poremećajem pažnje i hiperaktivnošću, a uz to će svi biti pod stručnim nadzorom – ističe Johana. (vms)

DOZNAJEMO HZZO drastično smanjio glavarinu za ginekološke timove u Ivancu i Ludbregu

Crnković: HZZO kažnjava žene, uništit će ginekološku zaštitu!

Zbog svojevoljne odluke HZZO-a, upitan je rad ambulanti u Ivancu i Ludbregu, tvrdi ravnatelj Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Iznenađujućih vijesti kad je u pitanju zdravstvena zaštita žena u Varaždinskoj županiji nije manjkalo ni prošli tjedan.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je “prepolovio” glavarinu (pojednostavljeno rečeno, mjesečni budžet) za ginekološki tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ugovoren s Domom zdravlja Varaždinske županije u Ivancu, dok je glavarina za tim u Ludbregu smanjena 40 posto.

Ravnatelj u šoku Ravnatelja Doma zdravlja Ivana Crnkovića šokirala je odluka HZZO-a kojom je ta zdravstvena ustanova ostala bez ukupno 27.000 kuna.

- Doista nam nije jasno na temelju koje odluke je HZZO postupio tako drastično, jer nas prema ugovoru mogu kazniti oduzimanjem 10 posto glavarine. Ovakva samovoljna odluka za koje nema pravne podloge veliki je udarac na zdravstvenu zaštitu žena u Varaždinskoj županiji i dovodi u pitanje funkcioniranje ambulanti u Ivancu i

u

ambulante dolaze ginekolozi iz bolnice, no ne prema radnom vremenu ugovorenom s HZZOom Ludbregu. To bi moglo uništiti ginekološku zaštitu žena. O svemu sam već obavijestio Varaždinsku županiju i resorno ministarstvo, a zatražio sam i pojašnjenje od HZZO-a – ogorčen je Ivan Crnković.

Podsjetimo, ginekološki tim u Ludbregu već je godinama bez nositelja, dok je tim u Ivancu

bez nositelja od ove godine.

Za pacijentice stoga skrbe ginekolozi iz varaždinske bolnice s kojima je Dom zdravlja sklopio ugovore o djelu.

Nema za plaće Međutim, ginekolozi ženama nisu dostupni svaki radni dan: u Ludbreg liječnici iz bolnice dolaze četiri puta tjedno, a u Ivanec tri puta. Tako je i ugovoreno s HZZO - om, no činjenica je da ambulante ne rade sukladno ugovorenom radnom vremenu. Iz HZZO-a su nam prošli mjesec odgovorili da u Ludbregu ginekološki timovi rade od ponedjeljka do četvrtka poslijepodne, od 13 do 20.30 sati, a u Ivancu ponedjeljkom i petkom, parne datume rade ujutro, od 7 do 14.30 sati, a neparne poslijepodne, te srijedom poslijepodne.

Crnković je potvrdio da liječnici nisu fizički prisutni u ambulanti cijelo vrijeme, jer je to i teško moguće s obzirom na to da su zaposlenici bolnice.

- U poslijepodnevnoj smjeni, primjerice, liječnik ne dolazi u 13 sati, nego u 14 sati, ali je u ambulanti od početka radnog vremena medicinska sestra.

Ginekolog ne ostaje do 20.30 sati, nego tako dugo dok ima pacijentica. No najvažnije je da su sve pacijentice zbrinute.

Sve pacijentice koje nisu bile zbrinute pozivam da se jave HZZO-u – ističe Crnković.

Tvrdi da je HZZO drastičnim smanjivanjem glavarine kaznio žene iz Varaždinske županije.

- Glavarina za Ludbreg smanjena je za 12.000 kuna, a za Ivanec čak 15.000 kuna. Zbog toga je u pitanju isplata plaće medicinskim sestrama, ali i normalan rad ambulanti. Pa kako podmiriti troškove za sve medicinske potrepštine, kako platiti sve režije – pita se ravnatelj Županijskog doma zdravlja.

Umjesto 58.000 kuna, HZZO je Domu zdravlja Varaždinske županije isplatio 27.000 kuna manje

Još nema nikakvog odgovora iz HZZO-a Na pitanje je li točno da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo smanjio Domu zdravlja Varaždinske županije glavarinu za ginekološki tim u Ivancu za 50 posto, a za tim u Ludbregu 40 posto, te je li riječ o 27.000 kuna, do zaključenja ovoga broja iz HZZO-a nismo primili odgovor. Zanimalo nas je i zašto je HZZO i na temelju čega donio takvu odluku. Je li riječ o nepoštovanju

ugovornih obveza ili nečem drugom, izvijestit ćemo čim stigne odgovor. No može se pretpostaviti da je HZZO vjerojatno ocijenio da Domu zdravlja za dva ginekološka tima ne treba isplatiti puni iznos glavarine, jer ambulante ne rade sukladno ugovorenom radnom vremenu. Je li u pitanju možda još neki propust, bit će poznato kada stigne odgovor.

Oglasi 17

28. prosinca 2010., br. 345

DOZNAJEMO Vijeće Općine Cestica usvojilo proračun za 2011. od 15,9 milijuna kuna

Fokusirani na djecu i mladež tisuća kuna. Nisu zaboravljena vatrogasna društva kao ni Vatrogasna zajednica općine Cestica - dobit će oko 230 tisuća kuna, a istim iznosom sufinancirat će se rad sportskih klubova i kulturnih udruga. Za rad ostalih udruga s podrućja općine izdvojit će se iznos od 226 tisuća kuna. Izdvajanjem čak 237.000 kuna iz proračuna pomoći će se skrbi za stare i nemoćne osobe, a na svoj račun doći će i rodilje. Od Značajna ulaganja investicija u gospodarstvo Kako doznajemo od na- u Općini Cestica ne odustaju čelnika Mirka Korotaja, na ni u ova krizna vremena. Treba znati da će se 600 rashodovnoj strani proratisuća kuna uločuna Općine, očekivažiti u daljnji no, najveću stavku na j a č a n razvoj predstavljaju trošZ a v gospokovi za školstvo t sreds darske o dnosno su e s u j zone f inan c ir anj e lanira iz p j e r , a u to b usn o g ii t i r a v t os prijevoza učeova k a k o d n o f je istanika te smjenskih knuo štaj djece u namje ropske u E načeldječjem vrtiću. nik Ko Naime, za sufiunije rotaj, Opnanciranje prijećinsko vijeće voza srednjoškolaca drži kako je razvoj izdvojit će se 445 tisuća kuna, a za sufinanciranje gospodarstva i otvaranje vrtića zajedno s predško- novih radnih mjesta jedan lom još 700 tisuća kuna. Za od najvažnijih programa javno-privatno partnerstvo koje treba ostvariti u ovo (škola i dvorana), predviđe- vrijeme. Za uređenje pak no je izdvajanje u visini 920 nerazvrstanih cesta na poVijeće Općine Cestica na sjednici održanoj u petak 10. prosinca donijelo je općinski proračun za 2011. godinu, kao i projekciju proračuna za 2012. i 2013. godinu. Pr ihodi Opć ine Cestica planirani su u iznosu od 15,901.500 kuna, a osim izvornih prihoda s naslova poreza, značajna novčana sredstva planiraju ostvariti iz namjenskih fondova Europske unije.

TREBA ZNATI

Novac ide i gospodarstvu - Iz navedenih stavki može se zaključiti kako se pokušava štedjeti na više načina, međutim, na djeci i mladima neće se štedjeti. Isto tako, dobar dio proračunskog novca usmjeren je na razvoj gospodarstva jer na taj način Općina Cestica potiče otvaranje radnih mjesta – istaknuo je načelnik Mirko Korotaj.

Dodajmo i to kako su na istom Vijeću općine Cestica donesene i mjere za provođenje aktivne politike razvoja gospodarstva kojima Općina, pored već propisanih oslobođenja na području od posebne državne skrbi treće skupine, daje dodatne pogodnosti, a koje se ogledaju u oslobađanju od plaćanja komunalne naknade i plaćanja poreza na tvrtku tri godine od početka poslovanja te pedesetpostotnim smanjenjem komunalnog doprinosa.

Osnovna škola u Cestici

dručju općine, sukladno proračunu za 2011. godinu, izdvojit će se 3.711.0 0 0 kuna.

Sva preostala sredstva, između ostalog, utrošit će se za prostorno plansko planiranje, izgradnju komunalne infrastrukture te neophodno saniranje odlagališta otpada u Gornjem Vratnu, koje će se izvoditi dinamikom kojom će pristizati sredstva od države i europskih fondova.

Načelnik Mirko Korotaj

OTKRIVAMO U 2011. najvažniji zadatak je pripremiti svu dokumentaciju za projekte kako bi spremni dočekali ulazak u EU

Općina Martijanec u 2010. godini i planovi za 2011.

Kao i mnoge druge općine tako je i Općina Martijanec imala problema sa punjenjem Proračuna pa će od planiranih 3.800.000,00kn ostvariti oko 2.900.00,00 kn ili što je manje za 24%.

20 0 9 .g. pr iho d je bio 3.800.000,00 kn iz čega je vidljivo da ćemo u 2010.g imati umanjen prihod za oko 24%. Bez obzira na sve poteškoće uz racionalno trošenje financijskih sredstava ovu godinu završit ćemo sa određenim viškom prihoda kojeg ćemo u najvećem dijelu koristiti za potrebe izgradnje dječjeg vrtića.

Unatoč ovako velikog pada pr ihoda i ove go dine odrađeni su poslovi na području komunalne infrastrukture kao što je: Saniranje kanala u Slanju uništenih bujičnim vodama,

sanirani su oštećeni putevi u Slanju, Starom vrhu, nekoliko poljskih puteva na području Martijanca i Sudovčine također oštećeni bujičnim vodama, izvršena je rekonstrukcija nekoliko mostova u suradnji sa Hrvatskim vodama i Županijskom upravom za ceste, uređena je odvodnja oborinskih voda te je izvršeno asfaltiranje Kalničke ulice u Poljancu u suradnji sa Županijskom upravom za ceste, asfaltiran je dio ulice Roberta Vahtarića u Poljancu, potpuno je obnovljena stara kapura te izgrađena nova staza na groblju u Martijancu, dovršena je izgradnja ograde i uređeno zemljište na groblju u Poljancu, poslana je zamolba Hrvatskim vodama za sufinanciranje projektne dokumentacije za izgradnju sustava odvodnje komunal-

nih otpadnih voda.

Infrastruktura Što se tiče izgradnje društvene infrastrukture radilo se na uređenju prostora za školsku zadrugu. Uz još malo radova taj objekat biti će predan Osnovnoj školi za potrebe rada zadružnih sekcija: voćarske, vrtlarske, cvjećarske, pletačke te sekcije za izradu rukotvorina i ukrasnih predmeta. Ovaj objekat ima veliku važnost u obrazovanju naše djece naročito u učenju o ekološkom uzgoju voća i povrća tim više što smo mi poljoprivredni kraj.

Iz područja društvenih djelatnosti izrađuje se projektna dokumentacija za dječji vrtić (Općina Martijanec nema dječji vrtić) te projektna dokumentacija za osnovnu školu (škola u Martijancu nije u jednosmjenskoj nastavi). I ove godine financirali smo prijevoz srednjoškolaca zajedno sa Varaždinskom županijom a obiteljima pomažemo i sa 500 kn godišnje za svako novorođeno dijete i studenta. Također sufinanciramo boravak svakog djeteta u dječjem vrtiću sa 400,00 kn.

Uz veliko zalaganje mnogih mještana svih dobnih skupi-

na aktivirali smo i Kulturnoumjetničko društvo Martijanec sa ciljem očuvanja naše bogate kulturne baštine.

Napredak U donošenju dokumenata za rad i napredak Općine učinilo se mnogo. Ipak najvažnije su Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja (u izradi) te Plan ukupnog razvoja Općine Martijanec radi stvaranja uvjeta za razvoj . Na izradu svih tih dokumenata utrošena su znatna f inancijska sredstva.

U dolazećoj 2011.g. najvažniji zadatak je pripre-

miti svu dokumentaciju za projekte kako bi dočekali spremni ulazak u Europsku Uniju odnosno kako bi se mogli sa našim projektima prijaviti na fondove koji će nam biti na raspolaganju.

Za ugodan i siguran način života u našoj Općini potrebno je ostvariti četiri najznačajnija cilja: Razviti obrtništvo, malo i srednje poduzetništvo te poljoprivredu (stvaranje preduvjetašto i činimo), izgraditi dječji vrtić, dograditi osnovnu školu (čime u velikoj mjeri stvaramo bolje uvjete za obrazovanje naše djece), izgraditi sustav za odvodnju

Marijan Horvat, načelnik

otpadnih komunalnih voda (radi potreba stanovništva ali i kao veliki faktor u razvoju gospodarstva).

18 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti “UZ TEBE SAM”

28. prosinca 2010., br. 345

ČITATELJI PIŠU Udruga žena općine Vidovec organizirala brojne aktivnosti

Hvala donatorima! Uvijek spremne pomoći drugima U ime roditelja i volontera Udruge savjetovališta “Uz tebe sam” zahvaljujemo Moto klubu “Baroker” i Rotary clubu 1181 koji su organizirali dobrotvorni koncert dana 30. studenoga s izvođačem Nenom Belanom uz prateću grupu Fiumens, omogućili nam zajedničku fotografiju i pružili financijsku pomoć za našu udrugu. Zahvaljujemo Djedu Mrazu koji je ozario lica naše djece i uručio im 13. prosinca pregršt poklona, koje su nam donirali mnogobrojni donatori.

U ime svih roditelja: mame Ivana i Marinela

Pridružujem se zahvali svih roditelja kako bi u ime Udruge i svoje osobno zahvalila svim donatorima koji su nam pomogli kako bi imali adekvatne uvjete za rad, didaktički pribor i edukativni materijal, kojim bi djeci s posebnim potrebama, prvenstveno djeci s cerebralnom paralizom, mentalnom retardacijom, Down i West sindromom, PUP, ADHD-om, omogućili i poticati razvoj njihovih sposobnosti, kroz provođenje različitih programa.

Zahvaljujemo: Općoj bolnici Varaždin, Gradu Varaždinu, Varaždinskoj županiji, Zakladi solidarnosti grada Varaždina i voditeljici Darinki Hajduk Vučić, volonterima Gospodarske škole, Moto klubu “Baroker” s voditeljem gospodinom Pujom, Hrvatskoj seljačkoj stranci, Rotary clubu Varaždin 1181, Neni Belanu i grupi Fiumens, izlagačima Adventa u Varaždinu 2010. i predstavniku izlagača gospodinu Košutiću, Djedu Mrazu koji nam je došao iz varaždinskog kazališta, svim volonterima, koji su spremni podijeliti svoju ljubav i vrijeme radeći s našom djecom, posebno vrlo aktivnoj i nikad umornoj Biserki Kupinić. Zahvaljujemo svima onima koji su ove godine izmamili osmijehe na lica naših malih članova i njihovih roditelja!

Marina Kereša, potpredsjednica Udruge

Klub Mama za djecu Prošli tjedan u organizaciji udruge Zlatno slovo – Klub Mama u Vatrogasnom domu u Varaždinu održana je već tradicionalna, peta po redu humanitarna predstava za djecu samohranih roditelja „Brbljavija“, koju je izvela kazališna skupina mladih HNK pod vodstvom Roberte Barat.

Nakon izvrsne predstave djecu je i ove godine razveselio Djed Mraz. Poklone je uz pomoć K&B d. o. o. osigurala udruga Zlatno slovo – Klub Mama, a svoje nastupe mališanima su darovali izvođači predstave „Brbljavija“ i Zvonimir Kelemenčić koji je utjelovio Djeda Mraza, a prostor je velikodušno ustupila Vatrogasna zajednica Varaždinske županije na čelu s Mirkom Svetecom te su i ove godine djeca uživala u izvrsnom programu.

Klub Mama

Božićni koncert u Ivancu U Kavani “Ivana” u Ivancu 22. prosinca glazbena radionica Društva Naša djeca pod stručnim vodstvom prof.

Sandre Šincek priredila je božićni koncert želeći zahvaliti žiteljima našega grada. U vrijeme kada razmišljamo o učinjenom, vrijeme kada jednu godinu ispraćamo i sljedećoj se radujemo, veseli dječji glasovi, od onih najmlađih 6-godišnjaka do 15-godišnjih srednjoškolki, uspjeli su dozvati Djeda Božićnjaka koji je s punom vrećom darova nagradio sve izvođače i svu djecu koja su s roditeljima nazočila koncertu.

Ljubica Matić

Udruga žena općine Vidovec, osnovana 2009. godine, najmlađa je udruga koja djeluje na području općine Vidovec. Javno predstavljanje žena i njihovog stvaralaštva, očuvanje tradicije, organizacija predavanja, izložbi i priredbi, uređivanje okoliša te jačanje suradnje sa srodnim udruženjima – glavne su smjernice rada i djelovanja ove udruge koja je tijekom 2010. godine uspješno organizirala ili suorganizirala mnogobrojne aktivnosti. (...)

Osim s udrugama sličnih programskih odrednica, razvija se suradnja i zajedništvo s učenicima osnovnih škola iz Vidovca, Nedeljanca i Tužnog, koji se rado odazivaju i sudjeluju na priredbama. Posebno je zanimljiv i posjećen bio glazbeno-zabavni program organiziran u povodu Dana svetog Nikole pod nazivom „Vidovec traži zvijezdu“ kojim se željelo potaknuti razvijanje, ali i prepoznavanje dječ-

jih talenata kroz pjesmu, ples i recitiranje.

Udruga je za tu prigodu pripremila prigodne darove najboljima te slatkiše i „šibe“ za sve najmlađe, a kolika je bila zainteresiranost govori podatak da se tražila šiba više. Udruga žena općine Vidovec rado se odazvala i humanitarnoj akciji u kojoj su se prikupljale namirnice za potrebe Caritaso-

ve kuhinje u Vukovaru. Udruga se pridružila i Božićnom koncertu u Školskoj dvorani u Vidovcu, gdje je pokušala čaroliju i toplinu najljepšeg blagdana u godini dočarati uz kolače i čaj za sve prisutne, čime je na najbolji mogući način zaokružila sve ovogodišnje aktivnosti.

Udruga žena općine Vidovec

REAGIRANJE Aktualni načelnik Martijanca o navodima bivšeg načelnika

Proračun sada izrađuje novi pročelnik S obzirom na istup u medijima bivšeg načelnika Općine Martijanec Franje Golubića, moram se obratiti javnosti. Naime, općina Martijanec postoji 17 godina i gotovo je cijelo to vrijeme na funkciji načelnika bio gospodin Golubić. (...) Preuzimajući funkciju načelnika prionuo sam poslu kako bi se donijeli mnogi akti kojih nije bilo, a koji su propisani zakonom.

Među tim poslovima se, prema odluci Općinskog vijeća i osiguranim sredstvima u proračunu, uređivala zgrada koja stoji već sedam godina (roh-bau izvedba) za potrebe školske zadruge naše škole (... ). Poslove na uređenju tog objekta dobili

su najpovoljniji ponuđači. (...) Što se tiče izgradnje dječjeg vrtića i dogradnje osnovne škole, radi se projektna dokumentacija prema odluci Općinskog vijeća, a sve prema važećim standardima za takvu gradnju. (...) Što se tiče funkcioniranja općinske uprave, točno je da sam s razlogom razriješio bivšu pročelnicu i to prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Kako je nakon nekoliko tjedana od te odluke bivša pročelnica otišla na bolovanje neizvjesnog trajanja i s obzirom na to da nitko nije bio osposobljen za izvršenje knjigovodstvenoračunovodstvenih poslova, a trebalo je

obaviti posao i nadoknaditi zaostatke te dati podatke za izradu proračuna za 2011. godinu, angažiran je knjigovodstveno-računovodstveni obrt koji je te poslove već vodio za Općinu Martijanec u periodu od 1. lipnja 1996. do 26. siječnja 2001. godine. Kako Jedinstveni upravni odjel funkcionira sasvim normalno, u postupku je izrada proračuna koju provodi novi pročelnik Krunoslav Kosir (naravno, u suradnji s načelnikom te JUO-om), koji je primljen na posao prema zakonom predviđenoj proceduri.

Marijan Horvat, načelnik Općine Martijanec

Eko tekst - dio tehničkog pregleda Tehnički pregledi vozila obavljaju se u ovlaštenim Stanicama za tehnički pregled temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnika o tehničkim pregledima vozila, u svrhu provjere tehničke ispravnosti i ekološke podobnosti vozila te se istovremeno utvrđuje ima li vozilo propisane uređaje i opremu i jesu li uređaji i oprema ispravni te udovoljavaju li propisanim uvjetima za sudjelovanje u prometu na cesti. Dakle, sastavni dio tehničkog pregleda je i podvrgavanje vozila eko testu.

Takvim redovnim i preventivnim tehničkim pregledima podvrgnuti

su svi autobusi Autobusnog prometa d. d. Varaždin u stečaju te kao takvi obnašaju redovni i povremeni prijevoz putnika. Što se tiče konkretnog pitanja vezanog uz koncentraciju plinova u određenim “špicama” na Autobusnom kolodvoru u Varaždinu, evidentno je da se svakodnevno s autobusnoga kolodvora gotovo istovremeno kreće prema različitim odredištima u županiji, a polaske prijevoznik mora realizirati u skladu s izdanim dopusnicama (dozvolama) za pojedine linije i registriranim voznim redovima.

AP – informiranje javnosti i marketing Slavica Bregović

Poslovni svijet 19

28. prosinca 2010., br. 345

VABA d. d. BANKA

Novi Marof u Cash poolu

Objekt novog tehnološkog parka imao bi 25 tisuća kvadrata, a nalazio bi se na parceli od 28 tisuća kvadrata u Brezju koju je već na raspolaganje dao Grad Varaždin

DOZNAJEMO Novi tehnološki park u Varaždinu među prioritetima Hrvatske

Tehnološki park u Brezju strukturnim fondovima EU Projektna ideja već je poslana na razmatranje Europskoj komisiji, Vladi RH i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koji su je uvrstili u prioritete Republike Hrvatske, veli Petrović Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Zbog nedostatka prostora za inkubaciju kreativnih projekata, varaždinski Tehnološki park, koji djeluje u bivšoj zgradi Vartimpeksa popunjenoj IC T tvrtkama, izrađen je projekt novog tehnološkog parka.

Najbolji u Hrvatskoj Novi objekt, koji bi bio dostatan za narednih 15 godina razvoja, bio bi veličine 25.000 četvornih metara.

- Projektna ideja već je poslana na razmatranje Europskoj komisiji, Vladi RH i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koji su je uvrstili u prioritete Republike Hrvatske pri financiranju iz strukturnih fondova. Štoviše,

ocijenjena je kao najbolja u svom segmentu - doznajemo od Andrije Petrovića, direktora Tehnološkog parka Varaždin.

Sukladno tome, Grad Varaždin stavio je na raspolaganje

s

tudija ekonomske isplativosti bit će izrađena iz sredstava od projekta FIDIBE

za novi objekt parcelu u zoni Brezje od 28.000 četvornih metara, a FOI, koji je uz Grad Varaždin i varaždinsko Veleučilište osnivač Tehnološkog parka, složio se u načelu s financiranjem izrade projektne dokumentacije.

Treba sufinancirati - Studija ekonomske isplativosti bit će izrađena iz sredstava od EU projekta FIDIBE. No da bi se i ostvario ovaj projekt, treba još samo pokazati sposobnost njegovog sufinanciranja. To može iznositi od 25 pa do 50 posto. Nadam se da će se za to naći adekvatan model s obzirom na kvalitetu projekta koji može Varaždin najbrže dodatno usmjeriti prema novim tehnologijama, odnosno novim radnim mjestima u informacijsko-telekomunikacijskim tvrtkama, kao što je to već učinio Tehnološki park u postojećem objektu koji se s 3300 kvadrata pokazao premalim za trenutačne potrebe, a kamoli za nove, kao što su OIE - upozorava Petrović.

Kako do dijela od 30 mil. eura?

Da bi se stvorili temelji za adekvatno sufinanciranje projekta, varaždinski Tehnološki park predlaže da mu se u vlasništvo prenese postojeća zgrada koju je dobio na upravljanje 2006. godine, koja je obnovljena zajedničkim ulaganjem Grada Varaždina i fonda Svjetske banke STP u iznosu oko osam milijuna kuna. - Novi objekt Tehnološkog parka investicija je između 25 i 30 milijuna eura. Potrebna sredstva većim dijelom osigurali bismo povlačenjem novca iz europskog programa. No razina našeg sufinanciranja sigurno

bi bila viša od 25 posto, što znači da bi minimalno trebalo osigurati 30 milijuna kuna. Budući da je u sadašnjim prilikama vrlo teško očekivati toliko sufinanciranje iz gradskog proračuna, tim više što se u EU pozorno gleda je li u plusu ili u minusu, jedini mogući način vidimo da postojeću zgradu, nakon što bismo je dobili u vlasništvo, založimo za kredit ili neki drugi oblik financiranja i tako osiguramo prolaz u sljedeći krug evaluacije projekta - veli Petrović koji napominje da su moguća i druga rješenja, ako ih ima.

VARAŽDIN – Od 1. siječnja i Grad Novi Marof bit će u Cash poolu kojim Vaba d. d. banka Varaždin omogućuje korištenje financijskih sredstava za njegovih 105 članova uz, između ostalog, znatno povoljnije kamatne stope na dana, ali i na posuđena sredstva.

Dogovoreno je to tijekom susreta gradonačelnika Novog Marofa Darka Hrenića i predsjednika Uprave Vaba d. d. banke Igora Čička. Bilo je riječi i o uvođenju povoljnijih kreditnih linija za male i srednje poduzetnike s područja Novog Marofa, a kakve je Vaba već ugovorila s Varaždinom, Ivancem, Lepoglavom i Ludbregom.

VABA d. d. i EIF

Malima 10 milijuna eura VARAŽDIN – Europski investicijski fond i Vaba d. d. banka, potpisali su ugovor kojim svaki osigurava po pet milijuna eura za novi program mikrokreditiranja. Od minimalno 3.000 pa do 25.000 eura kredita mogu dobiti obrti, mali poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge te osobe slobodnih zanimanja za kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata, nabavu opreme, trajna obrtna sredstva ili refinanciranje kredita. Rok otplate je do šest godina, uključujući poček. Kamatna stopa vezana je na EURIBOR 6M i trenutno iznosi od 7 do 7,5 posto.

Prava odluka Što znači biti dobar menadžer?

R

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

ukovodeće funkcije privlačne su svima, no mali je broj onih koji zaista imaju ono što je potrebno da postanu dobri menadžeri. Biti menadžer nije samo znak prestiža, radi se o vrlo odgovornoj i stresnoj funkciji koja obuhvaća četiri temeljna zahtjeva: planiranje, organiziranje, usmjeravanje i nadgledanje. Rijetke su osobe koje mogu uspješno balansirati potrebna stručna znanja, kompetencije i prirodni „leaderski talent“.

R

ezultati istraživanja koje je za cilj imalo ocijeniti važnost kompetencija mendžera koje su bitne za uspješno savladavanje prepreka i kvalitetno obavljanje menadžerske funkcije, pokazali su da su hrvatskim menadžerima na prvom mjestu po važnosti profesionalne kompetencije, zatim slijede kompetencije vezane uz upravljanje ljudskim resursima, a na trećem mjestu su osobne kompetencije. Od profesionalnih kompetencija posebno se cijene: sposobnost

donošenja odluka, organizacijske sposobnosti i sposobnost određivanja ciljeva. Relativno malo važnosti hrvatski menadžeri pripisuju općim i specifičnim tehničkim te informatičkim znanjima. d deset kompetencija upravljanja ljudskim resursima koje su menadžeri ocjenjivali po važnosti, kao najvažnije ocijenjene su: motiviranje sudionika, sposobnost formiranja timova i sposobnost kreiranja i održavanja dobrih međuljudskih

O

odnosa. Zanimljivo je da su najmanje važne za menadžere sljedeće osobine: pravednost i sposobnost davanja kritika i sankcioniranje nepoželjnog ponašanja. Kao najvažnije osobne kompetencije, menadžeri su ocijenili: sposobnost suočavanja s promjenama, sposobnost širokog sagledavanja stvari, sposobnost i spremnost na učenje te inovativnost i kreativnost.

Radna etika i sposobnost aktivnog slušanja našle su se među najmanje važnim osobnim kompetencijama.

20 Poslovni svijet

28. prosinca 2010., br. 345

DOZNAJEMO Plakete i priznanja Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore

SURADNJA

Varaždinci u Kragujevcu VARAŽDIN - Slobodan Mikac, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, susreo se s Veroljubom Stefanovićem, gradonačelnikom Kragujevca, koji bilježi najveći gospodarski rast među gradovima u Srbiji. Budući da i korporacija kao što je FIAT najavljuje investicije u pogone Zastave, hrvatske tvrtke također traže modele da bi pospješile suradnju na tom tržištu. Tako je dogovoreno da će u svibnju u Kragujevac otići gospodarska delegacija Varaždina.

U Kragujevcu već Tehnobeton 2009 Beograd, tvrtka u vlasništvu Zagorje-Tehnobetona, gradi hotel te shopping mall za stranog ulagača.

Plaketa Kristalna kuna Zagorje-Tehnobetonu U svim granama ima poduzeća koja su našla rješenja i za poslovanje u krizi iz koje Hrvatska ne izlazi, tvrdi Cesarec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Da bi doprinijelo razvoju poduzetništva i nagradilo najuspješnije, Gospodarsko vijeće HGK Županijske komore Varaždin i ove je godine dodijelilo plakete i priznanja poduzećima iz Varaždinske županije čije je poslovanje ocijenilo uzornim, doduše, dobrim dijelom na temelju rezultata ostvarenih tijekom prošle godine.

Kiriću - životno djelo BOŽIĆNICE

U Parkovima 2500 kuna!

VARAŽDIN - Zaposlenici Varaždinske županije dobili su kao božićnicu bon od 400 kuna za kupnju robe, dok su u Gradu Varaždinu isplatili po tisuću kuna. Isto toliko iz gradske blagajne stiglo je i gradskim institucijama, odnosno djelatnicima varaždinskog kazališta, Gradske knjižnice i čitaonice, Gradskog muzeja te Galerijskog centra. I neka gradska poduzeća, poput Varkoma, isplatila su tisuću kuna božićnice, dok je rekorder poduzeće Parkovi s - 2500 kuna, isplaćena već 15. prosinca.

IMA I TOGA

Uz božićnice i nagrade KTC-a VARAŽDIN – Gotovo tisuću zaposlenika okupilo se u KTC-ovom restoranu na novogodišnjem druženju.

Tu su, tradicionalno, proglašeni najbolji objekti i djelatnici, dok su svim zaposlenicima božićnice od tisuću kuna isplaćene s plaćom za studeni. Najboljim centrom proglašen je bjelovarski, čiji će zaposlenici dobiti još po tisuću kuna, a slijede križevački i vrbovečki, gdje će dobiti po 700, odnosno 500 kuna. Iste iznose dobit će i djelatnici triju najboljih restorana, a to su Klara, Varaždin i Zabok. Po tisuću kuna dobili su i najbolji vozač, konobar i kuhar, kao i po jedan djelatnik svakog od 18 robnih centara KTC-a.

Za višegodišnju izvrsnost u poslovanju u kategoriji velikih tvrtki Zagorje-Tehnobeton dobilo je plaketu Kristalna kuna, koja je iznenada ustanovljena lani. Plaketu Zlatna kuna kao najuspješnije veliko poduzeće dobila je Koka, i to za iznimne rezultate i doprinos u razvitku gospodarstva u Varaždinskoj županiji tijekom 2009. godine, kada je otvorila novi proizvodni pogon, a izvoz povećala za deset, dok su prodaja i broj zaposlenika porasli za tri posto.

Plaketu Zlatna kuna kao najuspješnije srednje poduzeće dobio je Gumiimpex-GRP, vodeće domaće poduzeće za reciklažu guma i proizvodnju proizvoda od gume, koja je među 350 najuspješnijih hrvatskih poduzeća.

Njegov osnivač Rudolf Kirić dobitnik je plakete Zlatna kuna za životno djelo, odnosno izniman doprinos razvitku gospodarstva Varaždinske županije.

Elcon, varaždinska tvrtka specijalizirana za prodaju elektromaterijala i opreme u vlasništvu Ljubice i Zlatka Vugreka, najuspješnije je malo poduzeće.

Plaketa Zlatna kuna za izniman doprinos na području inovacija dodijeljena je Slavku Canjugi iz Hydromat-inženjeringa, koji je tijekom 25 godina razvio više

inovativnih proizvoda, poput samovoznog transportera za brodove, kontejnerskih sustava i regulacijskih ventila.

Kako iz krize?

Stjepan Šafran, čiji vinogradi imaju 83.000 trsova, dobitnik je priznanja za iznimne rezultate i doprinos razvitku vinarstva i vinogradarstva Varaždinske županije, dok su priznanja u povodu godišnjice poslovanja dobili Meteror Grupa, Omega, Siga, TTI, KB, Geotehna, Fotex, Forma, Igea, Cotra, Elcon, Vektra, Metakem, Knauf Insulation, Termoplin, Univerzal, Veterinarska stanica, Parkovi, Oprema-Pit, Bor, Varaždinske vina jesti i Radio Varaždin. kraju ja Čedoriznan mil Ce010. p komore 2 sarec, ijske predsjedŽupan ultate iz nik Žur za ez panijske 2009. komore, naglasio je da u svim granama gospodarstva ima poduzeća koja su našla rješenja i za poslovanje u krizi iz koje Hrvatska, za razliku od drugih, Plaketu Kristalna kuna za izvrsnost tijekom više godina dobilo je Zagorje-Tehnobeton još ne izlazi.

- Nažalost, ni naši političari, kao ni dobar dio ekonomske struke, nije pronašao primjerena rješenja za pomoć gospodarstvenicima, nego, štoviše, prilike još usložnjavaju. Pozivaju strane investitore, a oni naše gospodarstvo nisu izvukli ni iz jedne krize u kojima smo našli svoja rješenja - istaknuo je Cesarec, dok je generalni direktor Zagorje-Tehnobetona Miroslav Bunić, uz ostalo, pozvao sve na stvaranje bolje klime za ulagače, pa i one iz inozemstva.

Rudolf Kirić - dobitnik plakete za životno djelo Parkovi su dobili priznanje uz 60 godina rada

PRIMJER T7 VIS predstavlja proizvode na najvećem sajmu tekstila u svijetu HEIMTEXTIL 2011, koji će biti u Frankfurtu

Dobra niša i partneri zalog uspjeha

Ranko Vlahek

VARAŽDIN - U suradnji s HGK-om, na najvećem međunarodnom sajmu za dom i tekstil HEIMTEXTIL 2011, koji će u Frankfurtu okupiti 2.500 izlagača iz 60 država, među tri hrvatska izlagača bit će i T7 VIS, tržišni lider u proizvodnji promotivnih proizvoda od tekstila te uvođenju novih standarda u proizvodnji tkanina.

- Uz ostalo, predstavljamo i novi proizvodni program bivše Pamučne industrije Duga Resa. Možete se fokusirati na povećanje prodaje ili rezanje troškova. Mi smo se fokusirali na ovo prvo, i to na stranim tržištima - ističe povodom nastupa na sajmu koji postavlja globalne standarde

kvalitete dizajna tekstila i inovativnih funkcionalnosti Ranko Vlahek, direktor Razvoja poslovanja u T7 VIS-u, varaždinskoj

p

roizvodi T7 VIS-a, poglavito suncobrani, na tržištima više od 30 zemalja tvrtki koja je prisutna na tržištima više od trideset zemalja s promotivnim tekstilnim proizvodima, poglavito suncobranima, koje plasira svjetski poznatim internacionalnim kompanijama, poput Coca Cole, Heinekena,

Carlsberga i dr. Zahvaljujući tome, kako dodaje direktor Razvoja poslovanja, T7 VIS će i ovu godinu okončati s vrlo dobrim rezultatima, kao jedna od rijetkih domaćih tvrtki u branši, pa i šire.

- Dobro definirana tržišna niša, pronalazak likvidnih partnera na stranim tržištima i čvrst stisak ruke kao znak povjerenja pokazala su se kao tri ključna čimbenika za to - veli Vlahek ističući da T7 VIS sa svojih 400-tinjak zaposlenika i tradicijom koja seže do 1929. godine zorno pokazuje da se može uspjeti s proizvodnjom u Hrvatskoj, usprkos konkurentima iz Kine i Dalekog istoka.

28. prosinca 2010., br. 345

Oglasi 21

22 Crna kronika I TOGA SADA IMA

Pritvor zbog lihvarenja

28. prosinca 2010., br. 345

OTKRIVAMO Kako je došlo do uhićenja i pritvaranja direktora Parkova

Preispitati rad članova NO-a Parkova

LUDBREG - Policija je uhitila i kazneno prijavila muškarce stare 54, 30 i 25 godina, kao i 23-godišnjakinju, zbog osnovane sumnje da su od 2007. obiteljima slabijeg socijalnog položaja s ludbreškog područja posuđivali novac po lihvarskim uvjetima, a kasnije prisilnim putem iznuđivali novac, odnosno obitelji stavljali u gotovo bezizlazan položaj.

Nakon što su pritvoreni, njihova 49-godišnja rođakinja pokušala je omesti postupak prijetnjama i nagovaranjem oštećenih, pa je uz kaznenu prijavu i ona privedena istražnom sucu koji je i njoj odredio pritvor, izvijestili su iz PU varaždinske.

U četvrtak oko 20 sati, nakon što je gotovo cijeli dan bio na policiji, direktor Parkova doveden je u varaždinsku palaču pravde

PROMET

Tri stradala uoči Božića MARTIJANEC/D. LADANJE/BARTOLOVEC/ – Uoči Božića tri su osobe smrtno stradale u prometu na cestama Varaždinske županije. U Donjem Ladanju poginuo je u četvrtak 62-godišnji pješak G. S. na kojeg je naletio 44-godišnji vozač, i to pod utjecajem alkohola od 3.01 g/kg. Prilikom bijega udario je i u vozilo 41-godišnjaka koji je ozlijeđen. Na Badnjak, pola sata iza ponoći, poginuo je 28-godišnji D. P. koji je u Martijancu sletio s kolnika te udario u ogradu.

Na sličan način stradao je i vozač koji je sletio s ceste između Varaždina i Bartolovca, a nakon toga se više puta okrenuo.

Sve to rječito govori da bi u sklopu akcije „Mir i dobro“ trebalo dodatno upozoravati i na sigurnost na cestama.

IZDVOJENO

Za pad Ptičeka presudan iskaz iz partnerske tvrtke Postoji osnovana sumnja da je Ptiček još od 2005. poticao direktora jednog poduzeća na izdavanje fiktivnih računa Parkovima i još nekima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

osnovane sumnje da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili kriVARAŽDIN – Iskaz direktora votvoriti dokaze, odnosno da jednog od poduzeća koje će ometati postupak utjecajem je izdavalo, kako se osnova- na svjedoke, ali i zbog osobitih okolnosti koje opravdano sumnja, fiktivne ravaju bojazan da će čune varaždinskim ponoviti kaznena Parkovima, bio je m e j l djela. početkom proteme Pr itovor i teklog tjedna ivnih t k i f 0 1 presudan kod tio istragu protiv s i r o k Ptičeka preddonošenja odo računa .425,70 laže Županijluke da se u če2 5 2 a sko državno tvrtak krene u se z odvjetništvo privođenje i uhiuna k zbog osnovane ćenje direktora sumnje da je poMiljenka Ptičeka, a činio kaznena djela zatim i njegovo zadržavanje u istražnom zatvoru na zlouporabe položaja i ovlasti 48 sati, odnosno produljenje zadržavanja do utorka.

Više nije direktor?

Budući da je u ponedjeljak obrana Ptičeka ustvrdila da više nije direktor, donošenje odluke o pritvoru odgođeno je za utorak do kada bi to trebalo biti i dokumentirano.

Naime, istražni zatvor predložen je protiv Ptičeka zbog

te poticanja na krivotvorenje službene isprave. Uz to, predložilo je i donošenje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom zabranom otuđenja ili opterećenja više nekretnina.

Uzimao 10 posto?

- Postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik, kao direktor trgovačkog društva u većinskom vlasništvu Grada Varaždina, od lipnja 2005. do lipnja 2008. naveo direktora drugog trgovačkog društva da izradi i ispostavi deset fiktivnih računa njegovom društvu

i drugim društvima za poslove koji uopće nisu obavljeni, a nakon plaćanja tih računa uzimao je za sebe 90 posto iznosa svakog računa, stoji u istražnom zahtjevu gdje se navodi kako se Ptiček na taj način nepripadno okoristio za ukupno 252.425,70 kuna.

Nadalje, osnovano se sumnja da je Ptiček izvlačio novac i na način da je od direktora istog trgovačkog društva zahtijevao isplatu 10 posto od iznosa svakog pojedinog plaćenog računa tom društvu za obavljene usluge, što je ovaj i činio. Tako mu je predao na ruke ukupno 74.077 kuna.

Na iznenađenje moglo bi se svesti sve što su dužnosnici Grada Varaždina rekli povodom uhićenja direktora Parkova. Svoje čuđenje potkrepljivali su revizijskim nalazima i izvješćima članova NO-a te pročelnika, rezultatima koji su dobri kao i kod drugih gradskih tvrtki...

Ako je uistinu tako, onda je preispitivanje rada članova NO-a najmanje što se očekuje, kada nitko već ne podnosi ostavku.

Naime, članovi Nadzornog odbora sastali su se u petak te zaključili da još nema razloga za razrješenje Ptičeka, odnosno izbor v.d. direktora. O tome je ureno izvijesti Radio Varaždin. Međutim, sudeći po tvrdnjama izrečenim istražnoj sutkinji u ponedjeljka ujutro, Ptiček više nije direktor!?

Kako je to moguće, teško je shvatljivo i traži objašnjenje. Naravno, može se šutjeti, ali to će samo pojačati sumnju da su i drugi u sve upleteni ili su barem znali. Stavovi da treba čekati ili da u nas više nema nedodirljivih samo zbog politike, nisu ispravni i ne vode u pravom smjeru. Jer, očigledno, više nego drugdje, ovdje državno odvjetništvo i policija stvaraju priliku da, slikovito rečeno, (p) ostanemo sjever ili jug Italije. To treba cijeniti i iskoristiti, zbog nas, ali i onih koji dolaze.

Zaposlenici bilježili gdje se sve zapravo radilo!?

Dok je za osnovanost sumnje u izvlačenje novca putem fiktivnih računa bilo važno svjedočenje direktora, za osnovanost sumnji u ostala kaznena djela važni su bili iskazi radnika Parkova, odnosno njihove bilješke. Naime, osnovano se sumnja da je Ptiček za usluge uređivanja i održavanja okućnica i zelenih površina u vlasništvu fizičkih osoba, kao i uređenja i održavanja vlastite vikendice s

vinogradom, vikendice na moru i obiteljske kuće, koristio zaposlenike, robu i mehanizaciju Parkova, a da za te radove nije izdavao račune. Uz to, osnovano se sumnja da je znatnu korist sebi i drugima pribavio time što je račune nekih osoba za robu kupljenu u Parkovima usmjerio na Grad Varaždin, prikazujući ih kao sredstva koja su utrošena za održavanje javnih zelenih površina.

D. H. Vučić, predsjednica NO

DOZNAJEMO Policija sumnja da su Parkovi oštećeni za oko dva milijuna kuna, a Ptiček si prisvojio oko pola milijuna

POMOGNITE

Tko je probao razbojstvo?

VARAŽDIN – U petak 17. prosinca nepoznati je počinitelj pokušao razbojništvo u mjenjačnici MM u sklopu trgovačkog centra Kaufland, ali je odustao nakon što se zapalio benzinom. Građane koji imaju bilo kakva saznanja o događaju ili počinitelju, ili su možda očevici, policija moli da se jave na broj 192 ili osobno, uz zajamčenu diskreciju.

Policiji se javlja sve više mogućih svjedoka - Osnovano se sumnja da je od 2006. direktor počinio 80-ak zlouporaba položaja i ovlasti te krivotvorenja isprava.

Okvirna materijalna šteta za tvrtku iznosila bi za sada oko 2 milijuna kuna, a direktor je prisvojio za sada od oko 500 tisuća kuna - istaknuo je u petak Rade Sitar, načelnik PU varaždinske, povodom krimistraživanja u Parkovima pokrenutog na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva.

U nekoliko mjeseci istraživanja, koje nije dio istrage

USKOK-a, kako je pojasnio načelnik Odjela kriminalističke policije Darko Jurčec, prikupljeno je dovoljno dokaza za osnovanost sumnje da je Ptiček sklapao fiktivne ugovore za poslove s drugim pravnim osobama iz Hr vatske, koji uopće nisu bili izvedeni ili su bili djelomično izvedeni, a gotovinu je uzimao za sebe.

Uz to, poslovi na tereni su se drukčije prikazivali u poslovnu dokumentaciju, a računi za robu koju su neki kupovali u Parkovima na kraju je plaćalo

to poduzeće, odnosno Grad Varaždin.

- Budući da se ispitalo dosta svjedoka, počelo se na njih utjecati, pa je priveden direktor. Nakon toga javlja nam se sve više ljudi, potencijalnih svjedoka zlouporaba - rekao je Jurčec napominjući da je za zloupotrebu položaja i ovlasti maksimalna kazna deset godina, a za krivotvorenje pet.

Kriminalistička istraga, kako je istaknuo Sitar, još je na početku te se nastavlja u drugim smjerovima i pravcima.

Rade Sitar, načelnik PU varaždinske sa suradnicima

28. prosinca 2010., br. 345

Oglasi 23

24 Oglasi

28. prosinca 2010., br. 345

Urbana kultura 25

28. prosinca 2010., br. 345

Art/media Nelijepa naša 2010.

E

Važno je imati san; kako god postoje trenuci u kojima želiš odustati, najvažnija je vjera u sebe - ističe Saša

Denis Peričić, mr. sc.

SCENA Priča o budućoj inozemnoj karijeri mladog Varaždinca Saše Mačeka

Varaždinski bubnjar u američkim Call the Cops!

Varaždinac Saša Maček nakon karijere u Voodoo Lizardsima otišao “preko bare” Razgovarao: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Nakon karijere u poznatom varaždinskom rock sastavu Voodoo Lizards, bubnjar Saša Maček krenuo je dalje. A kamo su ga, najbolje rečeno, bubnjevi odnijeli, rekao nam je u kratkom razgovoru.

Pa Saša, koje su novosti u tvom životu po pitanju glazbe i tvog bubnjarskog angažmana?

Novosti u mom životu su prije svega iskustvo koje sam stekao školovanjem na najprestižnijem Drumm Collectiveu u New Yorku, s kojeg sam se vratio prije par dana, a zatim i moj skorašnji odlazak u Los Angeles gdje ću se pridružiti članovima grupe Call the Cops. Početak godine donosi svakako ogroman preokret u mom životu. Preda mnom su svakako novi izazovi, no moram istaći kako me sve zapravo veseli.

Proboj na američku scenu je pred tobom, što je bio pokretač svega?

Drum Collective izuzetno je cijenjen među glazbenicima,

tako da svatko tko ima priliku školovati se tamo nakon toga ima reference koje otvaraju mogućnosti suradnje s respektabilnim glazbenicima. Osim te činjenice, komunikacija Facebookom, dosadašnji kontakti u Americi te preporuke uglednih imena iz glazbene industrije (plus, naravno, audicija) rezultirali su početkom nove suradnje.

Do sada si svirao s Voodoo Lizardsima, kakva je situacija sada po pitanju tog benda?

Voodoo Lizardsi svakako su izuzetan bend i jako sam ponosan na vrijeme koje sam proveo s njima... Moj put za sada ide drugim smjerom, tako da jedino što im mogu u ovom trenutku poželjeti su uspjeh i koncerti, puno više svirke, što je tom bendu nedostajalo. Izuzetna glazba koja jednostavno radi malog broja koncerta nije uspjela doći do krajnjeg korisnika - publike.

Kako sve to utječe na tebe?

Ipak su to velike novosti i planovi!

Sve što mi se desilo u ovih posljednjih mjesec dana za mene je ostvarenje sna koji sanjam

vo, finila je i ova, što kažu Dalmatinci – stara i nelijepa naša 2010. godina. Uglavnom smo se osjećali kao Charlie Chaplin za pokretnom trakom u „Modernim vremenima“. Stalno smo pokušavali sustizati sve nedaće koje nam je 2010. donosila, grčevito trčkarajući na mjestu, neuspješno se boreći sa svime i užasno

se umarajući. ve ono što je bilo loše, to i sami znate, i nema smisla sve nabrajati, jer ni djelić toga ne bi stao u ovu kolumnu. Podsjetio bih radije na neke lijepe stvari, barem na one koje sam zabilježio kao varaždinski kulturni kroničar. ao prvo, izdvajam tvrtku Modernist nakladništvo, koja je s izdanjima Klemma, Larkina i Wildea i Barbeyja d’Aurevillyja ostvarila prave pothvate nacionalnog značaja. U likovnom životu briljirao je Nenad Opačić sa svojom izložbom aktova i reljefa.

Među ustanovama izdvajam Gradski muzej s brojnim, raznovrsnim i kvalitetnim izložbama i drugim programima. Tu je i Gradska knjižnica s nizom uspjelih predstavljanja, naročito u okviru Mjeseca hrvatske knjige. ma toga još, ali mnogi kao da su izgubili dah. Nikome nije lako, a ponajmanje umjetnicima i kulturnjacima. Kad treba imati snage za puko preživljavanje, ideali nerijetko prestaju biti prioritetni… No, čime god da se bavite, želim Vam da ne zaboravite svoje snove. Čvrsto vjerujte u njih i borite se da ih ostvarite.

To je jedini način da život ne izgubi smisao i da ova zemlja napokon nekamo krene. ao što bi rekao Vlado Gotovac: „Ja osjećam, vjerujem i nalazim više od toga u ovoj nesreći moga naroda: između Vukovara i Dubrovnika Bog je nešto zamislio…“ aljda će biti lakše sljedeće godine, i to u svakom pogledu. Stoga Vam uistinu želim da 2011. bude bolja od ove godine. Mislim da je to realno, jer je 2010. bila tako loša da je gotovo nemoguće vjerovati da bi 2011. mogla biti još gora!

S

K

I

Bend u kojem će zasvirati Saša uvršten u 100 najperspektivnijih

otkada znam za sebe. Glazba je moj život, moj način komuniciranja i razmišljanja. Sebe ne vidim ni u čemu drugome, tako da smatram da je sve ono što sam radio, čemu sam težio, na kraju imalo smisla. Naravno, hvala onima koji su mi uvijek bili podrška, bez toga svakako ne bih uspio. Važno je imati san, kako god postoje trenuci u kojima želiš odustati, u kojima misliš kako san ne može postati stvaran, najvažnija je vjera u sebe, ljubav prema onome što radiš, upornost i rad i nikada, baš nikada odustati.

U Ameriku idem već 15. siječnja 2011., kada počinjemo sa snimanjem albuma. Eto, ovom prilikom obećajem s vama podijeliti iskustva za vrijeme svojeg boravka u Americi. Da se razumijemo, ne radi nekakvog publiciteta, već prije svega radi svih onih klinaca koji marljivo vježbaju u nekoj hladnoj garaži, možda neshvaćeni, bez podrške...

Eto, i iz Varaždina se može popeti na svjetsku pozornicu, stoga Saši možemo poželjeti samo puno sreće i uspješan nastavak karijere!

K

V

POWERED BY

26 Kulturni obzor

28. prosinca 2010., br. 345

PREGLED Kulturni život Varaždina u zadnjih 365 dana

U D-duru

Božićna čestitka Glazbene škole U

četvrtak 23. prosinca u velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu održan je koncert pod nazivom Božićna čestitka. Nastupio je ansambl violončela Glazbene škole u Darko RUŠEC Varaždinu iz klase profesor gitare u mr. Darija Milkovića.

Glazbenoj školi Varaždin Mladi violončelisti izvodili su božićne pjesme, a brojna publika nagradila ih je dugim aplauzom. osti, dramska grupa OŠ Šemovec, koju vodi Renata Eldan, izvela je Brezu ruskog pjesnika Sergeja Aleksandroviča Jesenjina.

Petar Eldan rođen je 1963. u Varaždinu gdje je i završio srednju glazbenu školu. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Pedagoškim radom bavi se od 1986. godine. Kao klasični i jazz pijanist održava koncerte u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavio je nekoliko nosača zvuka na kojima se predstavlja kao izvođač, skladatelj i aranžer. Na Glazbenoj školi u Varaždinu predaje klavir te fakultativni predmet improvizaciju i uvod u jazz glazbu. Eldan je sa svojom jazz grupom uvježbao nekoliko božićnih pjesama u jazz obradi Have Yourself a Merry Little Christmas, Christmas song i Jingle bells. Solisti su bili: Tamara Ivaniš - vokal, Hrvoje Šenjug – gitara i gošća pjevačica akademska glumica Hana Hegedušić. Svestranost koju su pokazali učenici Glazbene škole u Varaždinu, što se tiče mnoštva glazbenih stilova kompozicija koje oni suvereno izvode na ovom i drugim koncertima, pokazuje visoku kvalitetu obrazovanja koju ova institucija tj. njezini djelatnici predaju svojim učenicima. Glazbena škola u Varaždinu jedna je od institucija koje podaruju identitet našem gradu i kao takva zaslužuje veću podršku Ministarstva, Županije i Grada u realizaciji svojih programa.

Muzeje napunile zmije, a bedeme Bajaga...

40. Barokne večeri, 12. Špancirfest, 5. Trash film festival i prvi VAFI

G

Dječak Ivek i pas Cvilek najbolja dječja predstava Piše: TIHANA DRUMEV iharaci@regionalni.com

Dok se na državnoj razini raspravlja o tome što je veći fijasko 2010. godine – raspadnuti ploveći paviljon, “masterpiece” hrvatskih arhitekata ili pak ustoličenje Duška Mucala kao intendanta splitskog HNK, mi ćemo samo istaknuti neke dobre strane varaždinskog kulturnog života u posljednjih 365 dana. Kazalište krasi novi zastor, ali i nove nagrade. Na Varaždinskim baroknim večerima briljirao je mladi čembalist Pavao Mašić, a u svibnju su dva Porina otišla u ruke Varaždinaca. Ovo su samo neki od uspjeha koji su u 2010. obogatili kulturni život grada. Tjedan nije mogao proći bez koncerta, izložbe ili predstave. Uredno smo bilježili sve, a spomenut

ćemo samo neke koji su nam se urezali u pamćenje.

Kazalište Novi zastor u kazalištu osvanuo je na Dan grada, 6. prosinca, na pozornici. Sam po sebi umjetničko djelo, zastor veličine 16 x 14 metara, umjetnik Antun Boris Švaljek načinio je po uzoru na Klimta i bečki teatar.

Sa zastora sada nacrtana kazališna publika gleda onu pravu.

No varaždinski HNK imao je još razloga za slavlje u studenom ove godine. Predstava “Dječak Ivek i pas Cvilek” nastala u koprodukciji s čakovečkom družinom Pinklec dobila je nagradu hrvatskog glumišta kao najbolja lutkarska predstava ili predstava za djecu i mladež. Nagradu za najbolju mušku ulogu do 28 godina, no neostvarenu

u našem kazalištu, dobio je i Varaždinac Jan Kerekeš.

Klasika Varaždin za sobom vuče dugu tradiciju klasične glazbe, a tome ne svjedoče samo 40. po redu održane Varaždinske barokne večeri (VBV) u listopadu. Čak dva Porina za klasiku u sv ibnju otišla su u ruke Varaždinaca. Onog za najbolji album klasične glazbe, za svoj “Kyrie”, primio je skladatelj, dirigent i orguljaš Anđelko Igrec, a za najbolju klasičnu izvedbu nagrađena je rođena Varaždinka Višnja Mažuran.

Muzeji Da muzeji nisu dosadni pokazale su 4. po redu Muzejske svečanosti u svibnju. U samo jednom danu, u Noći muzeja, kroz palaču Sermage, Stari grad i palaču Herzer prošlo je 3.500 ljudi. U Herzerici su kukce na AkTer Festu (izložbi akvarista i terarista) zamijenili škorpioni, zmije i gušteri koji su se selili s jedne ruke na drugu.

Festivali Najveći naš festival, 12. Špancirfest, ovaj je put svojim programom privukao 200 tisuća ljudi iz cijele Hrvatske. Pamtit ćemo ga po koncertu Dubioze kolektiva, kojeg ni pljusak nije mogao spriječiti, te po nastupu Bajage koji ne samo da je ispunio bedeme već i ulice oko njih. Prvi je put održan u travnju i VAFI (Internacionalni festival animiranog filma) s odličnim odazivom. Svaka pohvala i Trash film festivalu koji pokazuje da Varaždin može biti više od onog uobičajenog grada baroka, glazbe i cvijeća.

Nadamo se da će ova dobra ideja poživjeti i ostaviti nam vampire, lažnu krv, motorke, borilačke vještine i šljokice u gradu.

40 godina Baroknih večeri

Bajaga na Španciru

Anđelko Igrec uz pomoć Vladimira Gotala osvojio je Porina

Publika na zastoru gleda pravu od prosinca

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Kulturni obzor 27

28. prosinca 2010., br. 345

KLENOVNIK Humanitarni koncert

Uspjeli su skupiti sedam tisuća kuna

Vokalni dio ansambla LADO i orkestar

LADO Božićne pjesme iz Hrvatske i svijeta u katedrali

Božićni zvuk naroda Praizvedeno je djelo Adventski napjevi i kolende s otoka Lastova nastalo prilikom terenskog istraživanja u jesen prošle godine Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Još jedan odličan koncert vokalnog dijela ansambla LADO održan je u srijedu u varaždinskoj katedrali. Božićni koncert LADA već je, na sreću Varaždinaca, postao tradicija i unatrag nekoliko godina održava se na isti datum, 22. prosinca.

Obilazak zemlje Koncert LADA zapravo je svojevrsna božićna zvučna turneja po Hrvatskoj. Ovaj ansambl ne samo da njeguje hrvatsku plesnu baštinu već jednaku pažnju pridaje bogatstvu vokalnog i glazbenog izražavanja. Do izražaja dolaze specifični načini pjevanja hrvatskih pučkih napjeva poput istarske ljestvice, sinjske rere, hercegovačke gange ili dalmatinske klapske pjesme, od kojih bi vjerojatno neki do kraja izumrli da ih se ne čuva u LADU. Ipak, Božićni koncert ovaj je put krenuo od klasičnih sakralnih skladbi.

Koncer t je počeo laganom

“Uspavankom blažene Djevice Marije” te zborskim izvedbama pjesama “Kyrie Eleison” i “O Betleme, grade slavni”. Čuli smo nekoliko pjesama koje se temelje na napjevima iz kajkavskoga kraja, koje su za zbor i orkestar prilagodili Božo Potočnik i Ivica Ivanković.

Izvedena je i kantata koja vuče korijene iz Splita, Solina, Trogira i Poljica. Radi se o pastoralnoj kantati “Ditić nam se rodi” koju je otpjevao muški dio zbora LADO.

k

oncert Lada je božićno zvučno putovanje po Hrvatskoj i svijetu Poseban užitak bilo je prvi put čuti Adventske napjeve i kolende s otoka Lastova. Autor Joško Ćaleta na ovom djelu radio je prema tonskim zapisima i iskazima mještana snimljenih na terenskom istraživanju

Pred punom dvoranom Osnovne škole grofa Janka Draškovića održan je prošle subote humanitarni koncert.

Nastupili su članovi mješovitog pjevačkog zbora i tamburaški orkestar KUD-a Klenovnik, ali i njihovi gosti Sandra Šincek, Lucija Job, Ela Canjuga i vokalni ženski sastav „Glorija“ te Ivanečki djevojački kvintet. Nastupili su i Danijela Pintarić i Brass kvintet – Lepoglava, a svi zajedno udružili su se da bi pomogli svojim bolesnim sumještanima Nikoli i Martinu. - Ovi dječaci bolesni

su od rođenja, a njihovim roditeljima stvarno je potrebna pomoć. Nikola ima samo 5 godina, a Martin 11 - rekao je načelnik Općine Klenovnik Izidor Gladović. Fascinantno je, ističe načelnik, zajedništvo koje se osjetilo na koncertu.

- Te subote snijeg je kod nas napadao i više od pola metra, bilo je -10, no ljudi su došli i pjevali zajedno s izvođačima.

Osjetilo se da su došli zato da pomognu - dodao je Gladović.

Prilozima je skupljeno 6 tisuća kuna, a Udruga “Kaj sad” dodala je još tisuću.

LUDBREG Devetnaest pastela životinja

Prva izložba 13godišnje Claudije Zbor daje i iznimno kvalitetne soliste

tradicijske glazbe i plesa na tom najudaljenijem hrvatskom otoku u jesen prošle godine. U ovom djelu suprotstavljeno je crkveno pučko pjevanje te svjetovno kolendavanje, a melodije napjeva vuku korijene arhaičnih napjeva sačuvanih na Lastovu.

Ovi adventski napjevi još uvijek se pjevaju među otočanima, ali ne u predbožićno vrijeme već za vrijeme procesije Velike Gospe. “Oj mladosti, plemenita, na spasenje svega svijeta.

Došli smo Van veseliti, Vaše dvore pohoditi. Nismo došli da prosimo, već da dvore veseli-

mo. Gazdarici dajte kjuče, dva mendula da istuče. Došli smo Van s Porto Rusa, u karjolu od kupusa”, stihovi su jedne od svjetovnih lastovskih božićnih pjesama, malko nerazumljivih za nas kajkavce.

Inozemstvo Uz LADO nismo samo zvukom putovali od Lastova do hrvatskog sjevera već i u inozemstvo.

U svom posljednjem dijelu koncerta, “Božić u svijetu”, poveli su nas u susjednu Mađarsku i blisku Češku te daleki Portoriko, Meksiko i SAD.

Prvi je put prošli utorak priliku izložiti svoje radove dobila 13-godišnja Claudia Kuzmić iz Svetog Petra kraj Ludbrega. - Claudijini radovi puni su iskrene ljubavi prema životinjama, a prikazuju nam pogled na neodoljive i privlačne dušice koje nam griju i grle srce. Prikazani su na poseban način, raznolikim koloritom boja koji zaokružuje i iznosi razigran i nevin odnos Claudije prema drugima i prema umjetnosti - rekla je slikarica Elvira Štabi-Vidović. Dodala je kako je njezina mlada kolegica dobro počela, no da ima vremena za nastavak njenog

uspješnog umjetničkog puta.

- Najbitnije je da se Claudia zabavljala stvarajući za njezinu dob impresivna likovna djela i dokazujući nam da se trudom, zalaganjem i ponajprije raznolikom maštom može dostići i najviše postavljeni cilj istovremeno uživajući. Rezultat truda i upornosti danas stoji pred vama pa je na svima nama za presuditi koliko smo impresije uspjeli upiti - rekla je Štabi Vidović. Claudia je u Hotelu Raj izložila svojih 19 radova, a polaznica je ljetnih radionica koje unatrag 5 godina organizira Likovno udruženje Ludbreg.

DOZNAJEMO Nakon odličnog prvog počele su pripreme za drugi VAFI - internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin

U Varaždin dolaze animatori iz Pixara i DreamWorksa VAFI – internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin organizira VANIMA – studio animiranog filma koji kao udruga djeluje kontinuirano od 1986. godine.

Primarna djelatnost udruge je rad s djecom na animiranim filmovima, a današnji voditelji – Hrvoje Selec i Sandra Malenica otkrivaju nam da je sama ideja o osnivanju festivala takve vrste stara nekoliko godina, a nastala je iz želje da se promovira dječje stvaralaštvo na svim razinama, da se na jednom mjestu okupe svi

mali animatori, njihovi voditelji, profesionalci i ljubitelji animiranog filma iz Hrvatske i svijeta.

Prvi VAFI održan je 9. – 11. travnja 2010. godine u Varaždinu. Prijavljeno je 227 filmova iz 26 zemalja, a njih 80 ušlo je u službenu konkurenciju, što je ukupno činilo malo više od 300 minuta animiranih filmova koje su napravila djeca i mladi diljem svijeta. O nagradama je odlučivao stručni internacionalni žiri, koji je odabrala savjetnica VAFI-ja Margit Antauer Buba, bivša direktorica Ani-

mafesta, jednog od najvećih svjetskih festivala za animirani film u svijetu, a prve nagrade otišle su u Rusiju, Hong Kong i Hrvatsku.

Prvi VAFI ugostio je pedesetak sudionika od 5 do 85 godina - iz Hong Konga, Ukrajine, Rusije, Švedske, Slovenije i nekoliko gradova Hrvatske, a raznolik izbor filmova iz cijelog svijeta, razne tehnike i priče koje su dio dječjeg svijeta oduševili su Varaždince i sve posjetitelje, a posebno pobjednički filmovi, čiji su autori i osobno preuzeli nagrade. Djeca i mladi

bili su smješteni u domovima djece i mladih iz Varaždina.

Na festivalu je radilo četvero mladih ljudi u organizacijskom timu te desetak volontera - gimnazijalaca i studenata.

Drugi VAFI održat će se od 30. travnja do 1. svibnja 2011. godine u Varaždinu kada će partner VAFI-ja biti Los Angeles International Children’s Film Festival, a Varaždin će posjetiti i animatori iz Pixara i DreamWorksa, ali bit će tu još puno ugodnih iznenađenja, najavljuju Hrvoje i Sandra.

Tihana DRUMEV

Pobjednici ovogodišnjeg VAFI-ja osobno su preuzeli nagrade

28 Duplerica

28. prosinca 2010., br. 345

2010. Događaji koje ćemo pamtiti u godini na izmaku

Od Davis cupa do zlatnih znački U ovom broju 7Plus Regionalnog tjednika dajemo prikaz najznačajnijih događaja, uspjeha pojedinaca...

Godinu na izmaku svakako ćemo najviše pamtiti po gospodarskoj krizi koja je zahvatila, kako cijeli svijet, tako i Hrvatsku.

No u toj istoj “godini krize” istaknuli su se i mnogi pojedinci i grupe, nisu posustali

2010. te su nastavili s postizanjem odličnih rezultata domaćih i svjetskih razmjera, ali su se i

dokazali svojom hrabrošću.

Stoga nisu ostali nezapaženi ni na stranicama 7Plus Regionalnog tjednika. U ovom broju donosimo vam kratak pregledi događaja koji su obilježili godinu na izmaku.

DEVETOGODIŠNJAK USPIO POBIJEDITI RAK

Hrabri Luka dobio borbu sa zloćudnom bolesti Luki Beču, kad je imao šest godina, dijagnosticiran je Morbus Hodcking – zloćudno oboljenje limfocitnoga tkiva. Nakon odstranjivanja čvori-

ća na vratu, tri mjeseca kemoterapija i boravka u bolnici u Zagrebu te odlazaka na dvadeset zračenja hrabri Luka uspio je pobijediti bolest.

PRVA LAPAROSKOPSKA OPERACIJA SLEZENE U VARAŽDINU

DAVIS CUP SUSRET 1. KOLA SVJETSKE SKUPINE

Bez velikih rezova, trauma i ožiljaka

Vrhunski tenis došao na Dravu

Prvi uspješan laparoskopski operativni zahvat na slezeni u Općoj bolnici Varaždin obavio je 26. veljače iskusan tim liječnika na čelu

s prim. dr. Rankom Stareom uz asistenciju dr.

Krunoslava Dolgoša. Time varaždinska bolnica staje uz bok svjetskim trendovima.

Susretom između reprezentacija Hrvatske i Ekvadora u ožujku Varaždin je položio organizacijski ispit održavanjem 1. kola Svjetske skupine Davis

Cupa, neslužbenog svjetskog teniskog momčadskog prvenstva. Hrvatska je pobijedila Ekvador s rezultatom 5:0 te se plasirala u četvrtfinale.

PRONAĐENE KOSTI NOGU NOSOROGA ERIKE

REKORDAN BROJ RADNIKA U BOXMARKU

Novi ostaci ledenodobne životinje

Radi ukupno 2.400 zaposlenika

Nedaleko vinograda Erike Ivančić iz Ludbrega provirile su ogromne kosti nogu nosoroga Erike, koje su povezane s nalazom iz 1983. godine

Dok se većina kožarske industrije, kao i tekstilne, muči s gospodarskom krizom i viškom zaposlenika, Boxmark Leather, jedan od vodećih

kada je na istom području otkriven najcjeloviti, iznimno vrijedan skelet vunastog nosoroga. Kosti su pronašli su Paula i Marko Knapić.

svjetskih proizvođača kožnih navlaka za automobile i najveći varaždinski izvoznik zabilježio je rekordni broj zaposlenika - njih 2.400.

VLADARI RINGA

USPJEH U ITALIJI

Mladim glumcima nagrada za film “Mali oglas”

Siniša Kovačić i Mario Agatić - zlatni

Mladi glumci, učenici 5. OŠ Varaždin, na međunarodnom festivalu filma CIAK JUNIOR u Italiji osvojili su nagradu za najbolju temu filma “Mali oglas”. Govori

Siniša Kovačić iz KBK Sračinec osvojio je titulu svjetskog prvaka u kickboxingu u kategoriji low kick do 59 kg pobijedivši Tibora Tocsana.

o krijumčarenju ljudi, a glume Ante Solomun, Fani Solomun, Valentina Varšić, Radojica Matijašević, Petar Brlek, Bonnie Borović, Romana Avar i Iva Šobak.

Njegov klupski kolega Mario Agatić pobijedio je Istvana Szucsa i osvojio naslov europskog prvaka u kategoriji do 74 kilograma.

Duplerica 29

28. prosinca 2010., br. 345

KRALJ DIVLJIH VODA

SVIJET U MALOM

Emil Milihram treći put svjetski prvak

Prvi VAFI - festival animacije, djece i mladih

Emil Milihram proglašen je najtrofejnijim natjecateljem na svjetskom prvenstvu: najuspješniji varaždinski sportaš treći se put okitio naslovom

U Varaždinu je u travnju održan prvi “VAFI” internacionalni festival animiranog filma djece i mladih. Na festival je prijavljeno čak 227 filmo-

svjetskog prvaka na prvenstvu u kajak kanu spustu i sprintu na divljim vodama u Španjolskoj. Uz medalju zlatnog sjaja, donio je i tri srebra.

STALA BBS-ova TVORNICA U PODRUTAMA

NOGOMET

Ime NK Varteks otišlo u povijest NK Varteks je u lipnju preimenovan u NK Varaždin. Odluku o promjeni imena donijela je Skupština sportske udruge, no time problemi nisu

va iz 26 zemalja, a posjetitelji su mogli uživati u niz projekcija i popratnih događaj. VAFI je posjetilo pedesetak gostiju iz 6 zemalja svijeta.

nestali. Varaždinski nogometni prvoligaš cijelu godinu jedva preživljava, a zbog novog kredita, pod hipoteku je stavljen i stadion.

T7 VIS GRADI TVORNICU ZA MBO

S 18 milijuna vjerovnik i Varaždinska biskupija Žalosni smo i ljuti na to što se dogodilo, posebno ako se ima u vidu da smo htjeli pomoći, rekao je biskup mons. Josip Mrzljak osvrćući se na

prestanak rada BBS-ove tvornice u Podrutama, kojoj je i Varaždinska biskupija dala zajam od 18 milijuna kuna, a čija je sudbina neizvjesna.

ZNANJE-IMANJE PČELARA

Rješenje za balirano smeće

U Tužnom 1. kušaonica pčelinjih proizvoda u RH

T7 VIS u Brezju gradi prvu hrvatsku tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), zahvaljujući kojoj bi se trebalo na primjeren način

Nakon što je pčelaru Mirku Franiću priznat patent - ocat od meda, ovom ekspertu za pčelinje proizvode pošlo je za rukom (uz znatna ulaganja)

riješiti balirano smeće iz Varaždina i nekih općina koje se već godinama odlaže na susjednoj lokaciji i predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš.

CARITAS VARAŽDINSKE BISKUPIJE

otvoriti prvu kušaonicu pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj. Prvi su je imali priliku obići putnici namjernici, a sad put Tužna kreću i pojedini ministri.

NÖTHIG NAM JE OTKRIO SUPANA

U osam mjeseci izdali 62.836 obroka

Knjiga o zaboravljenom varaždinskom zlataru

Caritas Varaždinske biskupije uvijek pomaže svima bez obzira na vjeroispovijest. U prvih osam mjeseci izdao je točno 62.836 obroka, a

Primarius dr. Vladimir Nöthig svojom knjigom: “Supan – varaždinske signature” široj je javnosti predstavio zaboravljenog varaždinskog zlatara

potrebe su sve veće. Stoga uvijek iznova pozivaju poduzetnike da im se pridruže jer poduzetništvo mora imati socijalnu dimenziju.

i kovničara koji je za sobom ostavio impresivan opus. I ne samo to jer te značke i oznake pružaju uvid u cjelokupni društveni život grada…

30 Putopisi

28. prosinca 2010., br. 345

Nacionalni park Puig de Galatzo

PUTOPIS Posjetili smo Španjolsku - točnije Mallorcu, najveći balearski otok

Dom medvjeda, morskih pasa, šarenih ribica i Nadala Na Mallorci nas je oduševila raznolikost biljnih i životinjskih vrsta Mallorca, španjolski otok čiji su povremeni stanovnici američki glumac Michael Douglas i njegova supruga Catherine Zeta Jones, a porijeklo s njega vuče tenisač Rafael Nadal, bio je i naša meta za odmor.

Španjolski otok Nakon ugodnog puta do Njemačke, lokacije našeg presjedanja, čekao nas je let do Mallorce, koji je duduše kasnio zbog teškog nevremena koje se sručilo na taj otok.

Zahvaljujući tom nevre-

Izvan akvarija rastu egzote

Dolaskom na otok odlučili menu imali smo pr ilike vidjeti kako izgleda kišni smo se za rent-a-car varijantu i unajmljenim voodmor na otoku koji zilom prvo malo je većinom topao pretražili otok i sunčan, zbog i n l a n na kojem večega je i jedna nacio ig ćina stanovod omiljenijih k Pu r a p nika dobro turističkih detzo a l a G stinacija Eude ta govori njee m a mački jeropljana. No tavn zik. oblaci i niža neizos sjeta po Okusili temperatura s m o i g u rod uobičajene allorce M manske po nisu nas spriječili sebnosti; masline u uživanju blagoi bademi tipični su dati Mallorce, najvećeg balearskog otoka. A njih ima sastojci tradicionalne majorkanske kuhinje, a sanpodosta. gria klasično piće koje smo, naravno, degustirali. Jedna od naših prvih destinacija bio je Palma Aquar ium, ogroman, predivan akvarij u kojem se mogu izbliza vidjeti stanovnici morskih voda i morskoga dna.

Morski psi, meduze, ribice živih boja i šara te mnoga vodena stvorenja kojima ni ne znamo naziv stanovnici su tog popularnog akvarija posebno zanimljivog djeci.

Puig de Galatzo nacionalni je park prirode koji smo također posjetili, za što nam je trebao cijeli jedan dan.

Krasi ga bezbroj vodopada, biljnih i životinjskih vrsta, a pješačka se staza pruža na 3,5 kilometara.

Nacionalni park Brojnost i ljepota vodopada najviše nas se dojmila, jedina je šteta što se zbog niske temperature u vodopadu nismo mogli i okupati, što je inače moguće.

Pješke smo prošli svih tri i pol kilometara nacionalnog parka koji mnogi nazivaju rajskim, a nije ni čudo: putem smo susretali medvjede, muflone, paunove, nojeve, ali i nešto “običnije” srne, jelene, patke, sove...

Većina je životinja pripitomljena. No glavna je zanimacija mnogih turista koji dođu na Mallorcu uživanje u udobnim hotelima ili na lijepim pješčanim plažama na kojima borave i patkice, ali i luksuzne jahte.

Šarenilo podvodnog svijeta u Palma Aquariumu

Predivne pješčane plaže

Vodopadi oduševljavaju

Labudovi u Nacionalnom parku Puig de Glatzu

!

28. prosinca 2010., br. 345

Ksenija Koprek ponovo izborila naslov europske prvakinje u savate boksu, disciplina combat

Sport sport@regionalni.com

“

Sport 31

Prijave za 33. novogodišnju utrku Varaždin 2011 primaju se do 23 sata 31. prosinca ove godine. Zlatan Milić, predsjednik SAK Varaždin

KAJAK KANU 40. Štefanjsko-novogodišnji spust, 15. Memorijal T. Šaramoa

Neke nove snage U konkurenciji kajaka jednosjeda kod juniora pobijedio je Matej Herkov Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Košarkaški zaljubljenici jedva čekaju Zimsko prvenstvo

Članov i Kajak kanu kluba Var teks i ovogodišnju uspješnu sezonu završili su tradicionalnim natjecanjem u spustu na 15. Memorijalu Tibor Šaramo, koji je održan na rijeci Savi u sklopu tradicionalnog 40. Štefanjsko-novogodišnjeg spusta kajakaša i kanuista.

Jubilarno 50. Zimsko prvenstvo Varaždina

Visoki vodostaj Sava je i ove godine imala visoki vodostaj, a usprkos niskoj temperaturi i neugodnom snijegu na spustu po 12,5 kilometara dugoj stazi od Podsuseda do Savskog mosta u Zagrebu nastupilo je oko 100 natjecatelja iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske u na 65 čamaca/posada. po Podsjetimo, ovo naspustu etara m tjecanje održava se od ilo 12,5 k stazi od g davne 1971. godine i j o g u vsko d obično se održavalo do Sa u a d e s 2. siječnja i stoga se b Podsu ta u Zagre jak zvalo Novogodišnji os t o m st in spust. pilo je No otkad 2. siječnastu jecatelja iz nat ke i BiH nja više nije praznik, s natjecanje se prebacilo Hrvat 7 dana ranije na Štefanje.

Ova tradicionalna utrka je nakon prerane smrti sport- Pred ciljem uvijek daju sve od sebe kako bi postigli što bolji plasman skog novinara i zaljubljenika u kajakaški sport Tibora Šaramoa postala i utrka njemu u spomen.

Grupni star t natjecanja bio je točno u podne kod Podsusedskog mosta. Prvi u cilj došao je kajakaš Filip Karamarko (KK Končar) i tako osvojio prijelazni pehar Sportskih novosti za najbržeg natjecatelja.

U konkurenciji kajaka jednosjeda kod juniora pobijedio je Matej Herkov ispred Davida Rožmarića, na sedmo Kajakaše je obišao i Djed Mraz Varaždinski kajakaši ponovo su u vrhu i osmo mjesto plasirali su se Antonio Hiržin i Damian Brkušanin zauzeo je četvrto su činili Miljenko Fadiga i svakoj disciplini.

Kukec, dok je Matija Fadiga mjesto.

Nakon proglašenja svi su Miljenko Tomašek, a Darko zauzeo dvanaesto mjesto.

U konkurenciji kanu jed- Tomašek i Igor Krajcar bili sudionici natjecanja i prijatePobijedila je i Mia Fadiga nosjeda Danijel Mijatov ić su četvrti. lji kajakaškog sporta pozvani kod juniorki te Michel Ivić osvojio je drugo mjesto, a u Po završetku natjecanja na druženje u prostorije KKK kod veterana, a u konku- turističkom kanu dvosjedu dodijeljene su medalje i na- Zagreb na izvrstan vrući gurenciji seniora Aleksandar pobijedila je posada koju grade za prva tri mjesta u laš i osvježavajuće piće.

KUGLANJE

Trofej grada Varaždina Trofej grada Varaždina u kuglanju ove je godine prošao u znaku mladih. Nastupili su kuglači mlađih uzrasnih kategorija s područja sjeverozapadne Hrvatske. Pritisnuti financijskom krizom varaždinski kuglači odlučili su Trofej pretvoriti u natjecanje mladih i vjerojatno nisu

pogriješili. U kuglani Gradske sportske dvorane Varaždin okupilo se 29 mladih kuglača.

Kod kadetkinja pobijedila je Ema Holier iz KK Varteks, kod kadeta najbolji je bio Robi Pecolaj, KK Varteks, kod juniorki pobijedila je Ana Jambrović iz KK Podravka, a kod juniora najbolji je bio Simon Martan.

Košarkaški savez Varaždinske županije organizira tradicionalno 50. Zimsko prvenstvo Varaždina pod nazivom Memorijal «Zdravko Kranjec».

Početak prvenstva predviđa se za 23. siječnja 2011. godine. Sve utakmice igrat će se prema službenim košarkaškim pravilima.Prijave ekipa po-

trebno je popuniti i poslati e-mailom na info@ksvz.hr ili na fax 210 055 odnosno poštom na Graberje 31, Varaždin najkasnije do 12. siječnja 2011. godine. Ovisno o broju prijavljenih ekipa, odredit će se sustav natjecanja. Termin sastanka zainteresiranih ekipa i izvlačenje odredit kasnije.

Juraj Toplak prvi šahist Nakon pet odigranih kola završila je kadetska liga Međimurske i Varaždinske županije, kojoj je cilj pružiti mladima priliku igrati ozbiljne partije. Ove godine pobijedila je ekipa ŠK Sloboda iz Mihovljana, U pojedinačnom kadetskom brzopoteznom prvenstvu Međimurske i Varaždinske županije prvo mjesto osvojio je Varaždinac Juraj Toplak.

Treća “bejzbol klinika” Bejzbol klub Vindija ponovo organizira seminar za trenere zajedno s ISG International Sports Group i Hrvatskim bejzbolskim savezom. Treća “bejzbolska klinika za trenere” održat će se od 21. do 23. siječnja u Varaždinu. U kombiniranim teoretskim i praktičnim predavanjima i vježbama svoje znanje prenosit će iskusni američki treneri: John Vodenlich, Bill Persy i Tommy Watkins.

FOTO FOKUS

32 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Dobri primjeri i izvrsnost

U

tijeku je priprema manifestacije izbora za najboljeg sportaša grada Varaždina za proteklu godinu pa je vrijeme zbrajanja rezultata, ali i rada plana za narednu godinu i sljedećih nekoliko godina jer se prilike najvjerojatnije neće značajnije mijenjati. lubovi, odnosno njihove uprave, očito će morati razmišljati prije svega racionalno i oslanjati se na svoje snage, odnosno domaće igrače jer novca za “legionare” bit će sve manje. Ako se žele osloniti na domaće igrače, mora ih se “napraviti”, a to mogu samo najkvalitetniji stručnjaci kojima treba pustiti da se bave svojim poslom s najmlađima. Dakle, bit će sve manje voluntarizma, a sve više stručnosti. Zatim će se morati riješiti svi stari dugovi, a ukoliko je bilo nepravilnosti, mora se prestati pokrivati bivše uprave, što je do sada bio slučaj, i reći ukoliko je bilo nepravilnosti kod vođenja kluba i trošenja novca ili pak prekomjernog zaduživanja. ni koji žele biti “profesionalci” morat će sredstva za taj pogon potražiti negdje drugdje, a novac poreznih obveznika ići će za rad sportskih škola i njihova natjecanja kako bi sportaša imali i narednih godina.

U klubovima mora biti sve više menadžera i stručnjaka za marketing koji će privlačiti sponzore i donatore u klub nudeći im ono što njima treba. Zatim tu je suradnja s drugim sredinama i savezima te Hrvatskim olimpijskim odborom. ako je povijest učiteljica života, ne smiju se zaboraviti rezultati, ali i ljudi koji su u varaždinski sport unijeli ljubav, entuzijazam, rad i stručnost. Ne zaboraviti što je bilo i okrenuti se onome što dolazi. a kraju, ali i ne manje važna je medijska prezentacija sporta, koja se sve više okreće senzacijama i “žutilu” pa osobe koje ne bi trebale dobiti niti malo medijskog prostora postaju “zvijezde”, a to ni po čemu ne zaslužuju, čak, dapače, negativno utječu na mlade. Zato bi se i u narednoj godini trebalo okrenuti u potpunosti dobrim primjerima i izvrsnosti.

AUTOR SLIKE

K

O

K

N

28. prosinca 2010., br. 345

RAZGOVOR Patrik Koščak, voditelj sporta i razvojnih pr

Sređivanje stanja i izrada planova za budućnost Javili smo se na niz natječaja, od onih Hrvatskog olimpijskog odbora, tvrtki kao što je Hrvatska pošta, ali i za sredstva iz brojnih europskih fondova Piše:DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Patrik Koščak, voditelj sporta i razvojnih programa u Zajednici sportskih udruga Grada Varaždina, nakon nekoliko mjeseci prilagodbe na novom radnom mjestu snima stanje varaždinskog sporta.

Prvi koraci u sportu bili su mu 1990. godine, kada se počeo baviti atletikom u Coning Slobodi Varaždin. Atletska kar ijera u početku je bila više igra, a kasnije su došli zapaženiji rezultati pa već četiri godine kasnije postaje u Splitu prvak Hrvatske, godinu dana kasnije i juniorski prvak na 800 metara, zatim juniorski prvak Hrvatske u višeboju. Zatim 1995. godine upisuje Fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu, 2000. je diplomirao i upisao poslijediplomski studij. U međuvremenu se i dalje aktivno bavio atletikom, nastupao za klub i u desetoboju kao svestrani sportaš nastupao uspješno u raznim disciplinama: bacanju koplja, 400 m prepone i sl.

Seniorski prvak Hrvatske bio je u desetoboju, tri puta je nastupao u Europskom kupu. Nakon završenog studija zaposlio se u OŠ Kneginec Gornji, gdje su ga odlično prihvatili i tamo je proveo deset godina. Za to vrijeme stalno je pohađao razna stručna usavršavanja, a nije zaboravio niti na rad u matičnom klubu gdje je trener mlađim uzrasnim kategorijama. Uz to, član je natjecateljske komisije Hrvatskog atletskog saveza, stručne komisije HAS te izbornik kadetske hrvatske atletske reprezentacije.

Motivi

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Sretnu novu 2011. godinu i mnogo sportskih uspjeha želi Vam Gradska sportska dvorana Varaždin

Kako ste se odlučili prihvatiti mjesto voditelja sporta i razvojnih programa u Zajednici sportskih udruga Grada Varaždina?

Jako sam dugo razmišljao o prihvaćanju ovog posla. Međutim, kako sam vrlo aktivan u SAK Varaždin, u razgovoru s Marinkom Šipošem iz kluba, Goranom Vučetićem, predsjednikom ZSUGV-a te Dragutinom Posavcem v. d. tajnikom ZSUGV-a, vidio sam da imam njihovu podršku u smislu prihvaćanja ovog posla. Motiv je pak bio taj što sam dobro poznavao strukturu varaždinskog sporta te širok krug ljudi. Uz to, imao

Sportske škole moraju postati baza varaždinskog sporta

sam i jako puno informacija o probleme nego do sada.

Pokrenuli ste i nekoliko proZSUGV-u. Mislim da sam se našao u tom i smatrao sam kako jekata u ZSUGV-u. Jedan od njih su i novi kriteriji o vrednovanju bi ukupan rad u sportskih udruga. sportu trei k a v s Javili smo se na niz nabalo dići tječaja od onog HOO-a, na malo sport gdje je KKK Varteks v e ć u oje razima sv koje dobio donaciju, zai tim donacija je stigla nu. Tu nosti ideju pecifič ažavati i od Hrvatske pošte, s sudjelujemo u jednom imali su uv treba projektu pogranične i drugi suradnje Hrvatske i Slovekoji su me nije s Primorsko-goranskom podržavali. i Istarskom županijom s jedne Sad sam tu i nije mi žao. Podršku imam i od IO-a, strane i slovenskih jedinica izuzetno dobru komunikaciju lokalne samouprave s druge imam s klubov ima. Uv ijek strane. Od projekata u ZSUGV-u iskrsne i neka problematična tu su ti kriteriji, zatim poboljsituacija, ali ZSUGV puno lakše šani su i usklađeni svi pravilnici funkcionira i puno bolje rješava sa Zakonom o sportu. Trenutno

se najviše bavimo financijama jer su se rebalansima smanjila sredstva i tim manjim sredstvima trebamo osigurati neke stvari kao što su funkcioniranje sportskih objekata. O novim kriterijima će još biti riječi do skupštine. Nakon prezentacije kriterija bilo je puno reakcija.

Bile su to pozitivne reakcije uz konstruktivnu kritiku za doradom. To mi je jako drago jer svaki sport ima svoje specifičnosti koje treba uvažavati i koje ja sam ne mogu znati sve, zato izuzetno cijenim suradnju s klubovima.

Kakva je situacija sa sportskim objektima u ovo vrijeme recesije?

Prošle godine najveći problem sa sportskim objektima

Sport 33

28. prosinca 2010., br. 345

rograma u Zajednici sportskih udruga Grada Varaždina

Neki očekuju više, a neki dobivaju više Kada ste spomenuli bilten, u posljednje vrijeme izašla je i zapažena knjiga “Varaždin – kolijevka rukometa u Hrvatskoj” Krešimira Petanjeka. Radi li ZSUGV nešto na tom planu kako bi se očuvala ta sportska baština?

Zajednica ima neka mala sredstva kojima možemo potpomognuti takve projekte. Činjenica je da analitičara varaždinskog sporta nemamo. Od 1980. godine je velika rupa što se tiče analize varaždinskog sporta. Neki ljudi zasebno možda imaju neke podatke, ali objedinjenih nema nigdje. Sredstva za takve izdavačke projekte postoje u HOO-u kojima ZSUGV predlaže i onda

se mogu dobiti ta sredstva. Konkretan primjer je HK Vindija koji slavi 60 godina i u suradnji s tiskarom TIVA pokreće izdavanje monografije, a od HOO-a dobit će dio potrebnih sredstava. Kod nas dolaze takve brošure, ali trebala bi se jedna osoba malo ozbiljnije pozabaviti time. Podataka ima, ali treba uložiti veliki trud.

U ovim okolnostima, kako će varaždinski sport preživjeti sljedeću godinu?

Financije su problem broj jedan, kod svih sportaša i kod svih udruga. Kada imate dobar rezultat, on vas tjera na još više, a za to treba i više ulaganja.

bila su mala sredstva za održavanje pet naših objekata. Bila su to premala sredstva, a klubovi su ih koristili besplatno. Ove godine morali smo povećati tu stavku, ali rebalansom su opet smanjene, no na sreću, ipak smo uspjeli izboriti da klubovi i dalje mogu besplatno koristiti te objekte. Morali Kako se klubovi nose sa smasmo naći ravnotežu na račun njenjem financija namijenjenih nekih drugih stavki. Što se tiče sportu? dvorana osnovnih škola, bilo je Danas svi imaju financijskih dogovoreno sufinanciranje problema. Međutim, skukorištenja u iznosu pljajući rezultate za i od 60 kn po satu. proglašenje spork sports Klubovi su imali taša godine dona raspolagašao sam do bjekti o nju 20 0. 0 0 0 zaključka da e c i n d kn godišnje Zaje e ima izuzetno k s l o k za provođedobrih rezultni, a š nje aktivnosti bespla e stoje 60 tata iako je n za mlađe dobmanje sreddvora ne kategorije u stava. Kvalitetsatu kn po dvoranama OŠ nijih rezultata, na području grada istina, ima više u Varaždina. Međutim, pojedinačnim nego taj projekt od ove godine u ekipnim sportovima. Kod više ne ide jer neki klubovi nisu ekipnih sportova u hrvatskim koristili dvorane za tu namjenu. prvim ligama uvijek ima barem Odnosno, ili nisu bile mlađe jedna ekipa koja drži primat i dobne kategorije ili se provodine dozvoljava konkurenciju u la rekreacija. Ima puno klubova vrhu. Ove godine prvi put u koji su provodili dogovorene izboru za sportaša godine uvoaktivnosti. Međutim, dogovodimo i kategoriju najveće nade reno je da se dvorane moraju varaždinskog sporta u mlađim plaćati po toj cijeni.

Udruge očekuju od ZSUGV-a da bude njihov financijer, ali praksa u EU kaže da lokalna zajednica financira oko 23 % potreba udruge ili kluba, a ostalo oni osiguravaju sami putem volonterskog rada, ulaznica, sponzorstava i donacija. Neki očekuju puno više, neki dobivaju puno više, a neki dobivaju nesrazmjerno manje. Na tome bi trebalo poraditi. Sigurno će sljedeću godinu obilježiti financijski problemi, ali probat ćemo se snaći i mislim da ćemo moći izgurati do kraja te da neće biti većih problema u onom dijelu za koji je odgovoran ZSUGV. Na klubovima je da ostatak odrade sami.

NAPREDAK Izuzetno dobro organizirane sportske škole

Izuzetni rezultati mladih unatoč sve većoj besparici

kategorijama. Već do sada sam dobio uvid u izuzetne rezultate naših mladih sportaša koji već danas imaju tendenciju prema vrhunskom rezultatu. Tako iz atletike imamo Saru Kolak, koplje, iz gimnastike Vinka Kirinića, konj s hvataljkama, ali ima ih još desetak vrijednih pažnje. Sve to proizlazi iz izuzetno dobro organiziranih sportskih škola. U ZSUGV-u se izdvajaju mala sredstva za te programe i tu će se morati nešto promijeniti. Velik broj sportskih škola već sada radi dobro. Konkretno OK Varaždin

ima jako dobro organiziranu sportsku školu, gimnastički vrtić u ne baš adekvatnim uvjetima radi odlično, SAK Varaždin, PK Barok, BK Vindija, zatim sedam nogometnih klubova i dva malonogometna u kojima je oko 700 klinaca. Ovi podaci dio su snimanja stanja što varaždinski sport nudi.

Imam podatke i o trenerskom kadru koji kaže da imamo više od 170 trenera, od toga oko 30 profesionalnih, zatim broj registriranih sportaša po savezima, broj po sportovima, podaci o infrastrukturi i potrebe na tom planu. Zatim, koji sportski tereni zadovoljavaju koju razinu natjecanja. Nakon što to završimo napravit ćemo jedan bilten u kojem ćemo predstaviti varaždinski sport danas. Onda ćemo početi razgovarati gdje treba početi gasiti. Nažalost, ne možemo još podizati jako dobre.

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Savjeti za vježbanje (5) A

ko dođe do pucanja, istegnuća ili upale mišića, ne smijete forsirati - mišić tada ima samo potrebu za odmorom. No možete otići u dvoranu i raditi isključivo na mišićima koji nisu ozlijeđeni, primjerice vježbati samo noge ako vam je upaljen neki od mišića ruke.

S vremenom, postupno i uz liječnički savjet, možete ponovno početi vježbati mišić koji je bio upaljen, no treba početi s ciljanim vježbama koje će ga postupno rehabilitirati i pokrenuti kako biste došli do stupnja vježbanja na kojem ste bili prije ozljede. emojte robovati vagi. Ako se posvetite sportskoj aktivnosti kako biste održavali težinu ili smršavjeli, važno je ne opterećivati se kilogramom više ili manje. Pravu sliku vašeg tijela ne daje samo vaga, već i ogledalo. Ako ste čvršći i u formi, vrlo važno ako se kazaljka na vagi pomakne malo naprijed! Važno je znati da je mišićno tkivo teže od masnog tkiva pa se dobitak na mišićnoj masi uz gubitak masnih naslaga ne mora iskazati i na vagi. Nikada nemojte iz prehrane sasvim izbaciti masnoće. Kao u svemu drugome, i u tome je važno naći pravu mjeru. Masna je masa zapravo energetska zaliha za kojom organizam poseže kada ima potrebu. To ne znači da hranu treba obilno začiniti uljem, a pogotovo ne mašću i maslacem. Uravnotežena prehrana sadrži ugljikohidrate, bjelančevine i masti u omjeru 40:30:30. Masnoću, po mogućnosti biljnog podrijetla i onu iz ribe, treba dakle unositi u pravilnom omjeru. Isto vrijedi za ugljikohidrate, iz kojih tijelo dobiva energiju za neposrednu potrošnju i bjelančevine koje se ključne za pravilan razvoj mišićnog tkiva. Kada je riječ o kruhu, tjestenini i riži, bolje je konzumirati ih za ručak. Navečer jesti lakše probavljivu hranu.

N

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

Najpopularnije varalice V

obleri predstavljaju danas najpopularnije i najčešće korištene varalice. To su ustvari vjerne imitacije riba. Njihov glavni zadatak je da svojom kretnjom kroz vodu proizvode vibracije koje grabljivica prima preko svoje bočne linije. ajvažnije je kod voblera da dobro “rade”, odnosno da njihovo kretanje kroz vodu podražava kretanje ribe, no i boja i ostale karakteristike također su važne. Vobleri se proizvode od balze ili plastike. Među najboljim voblerima su u prvom redu Rapala vobleri, iako vobleri koji se proizvode u SAD-u ne zaostaju za njima. Američki vobleri izrađeni su od tvrde plastike i gotovo u pravilu s ugrađenim kuglicama koje proizvode vibracije koje dodatno privlače ribu. rovjereni i već udomaćeni vobleri su Rapala vobleri iz daleke Finske. Prije same obrade teme ribolova tim varalicama potrebno je reći nekoliko riječi o samom Lauri Rapali, Fincu zaslužnom za pravu malu revoluciju u ribolovu varalicama.

29. godini života Lauri Rapala, siromašan ribar koji je jedva vezao kraj s krajem, izradio je svoj prvi plutajući mamac na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva stečenog ribarenjem na jezerima Finske. am Rapala znao je reći: “Gledao sam kako grabljivica vreba i bira određeni plijen - ribicu između svih drugih u jatu. Promatrajući, uvidio sam da je svaka od napadnutih ribica imala neku manu u ritmu plivanja. Uvijek se ponašala drukčije od ostalih, nekako posebno”.

N

P

Patrik Koščak prihvatio je velik posao sređivanja stanja u varaždinskom sportu

U S

Potpis pod sliku

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083.

Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.

34 Sport

28. prosinca 2010., br. 345

RUKOMET Počela prodaja ulaznica za 1. Varaždin Open 2011

MALI NOGOMET

Vraćen šarm amaterskog turnira ATLETIKA

Za manje od sata do vrha U 3. kolu 14. Zimske brdske lige Ivančica na startu se okupilo 44-ero trkača, isto kao i u prethodnom kolu. Malo snijega kojeg je bilo oko vrha nije smetalo dobrim rezultatima. Čak osmero natjecatelja trčalo je ispod jednog sata, od podnožja do vrha Ivančice.

U muškoj konkurenciji pobijedio je Ivan Čorba ispred Krešimira Balaška i gosta iz Slovenije Stanislava Kralja.

Dakle, isti redoslijed kao i u prošlom kolu. Ovaj put je Balaško bio vrlo, vrlo blizu Čorbi, tako da u sljedećim kolima možemo očekivati zanimljivu borbu za pobjednika. U ženskoj konkurenciji pobijedila je Valentina Belović s odličnim rezultatom ispred Valentine Županić i Katarine Nestić.

Varaždinski sportski objekti trebali bi imati više atraktivnijih sportskih priredbi koje bi privukle veći broj gledatelja

U iščekivanju vrhunskog rukometnog spektakla

MALI NOGOMET

Sve je spremno za veliki rukometni događaj u Varaždinu i podsjećanje na Svjetsko prvenstvo 2009. godine

Raspoloženi strijelci

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na blagdan sv. Stjepana odigrano je devet utakmica na tradicionalnom, 27. po redu malonogometnom turniru „Pan kup Novi Marof 2011“, koji organizira NK Novi Marof. Što se tiče rezultata, nije bilo većih iznenađenja, a strijelci su i ovaj put bili raspoloženi. Postignuto je 36 pogodaka s time da jedna utakmica nije odigrana zbog nedolaska ekipe ŠRD Sudovec. U dosadašnjoj 41 utakmici postignuto je ukupno 211 pogodaka, što je u prosjeku nešto više od pet pogodaka po utakmici. Na listi strijelaca s pet pogodaka nalaze se M. Žigman, R. Marić, P. Hrebak i M. Jurinec. Neke ekipe već su osigurale ulazak među 32 ekipe. U drugi krug natjecanja ići će prvo i drugoplasirane ekipe te 10 trećeplasiranih ekipa. Postignuti su sljedeći rezultati: ŠRD Ključ-ŠD Možđenec 5:1, Marof-CB Stara pošta 2:2 (3:4), ŠRD SudovecMNK Zabok 0:5 (bb), MNK Ljubeščica-Remex 1:1 (3:1), Trgonom-PZC Varaždin 1:10, Bajta team Roko&Pale-Agropromes 1:3, ŠD Breznica-MNK Visoko UDVDR 0:1, Pizzeria Green Moon-Knauf insulation 2:2 (3:4) i Fotex Palatin II-Breznički Hum 5:1.

Sljedeće utakmice na rasporedu su na Novu godinu. (dp)

Počela je prodaja ulaznica za veliki rukometni događaj u Varaždinu, 1. međunarodni rukometni turnir Varaždin Open 2011, koji će se održati 14. i 15. siječnja 2011. godine u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Cijena ulaznice za jedan dan je 30 kuna, dok se ulaznice za oba dana i četiri utakmice prodaju po cijeni od 50 kuna. Svi posjetitelji s kupljenom ulaznicom sudjeluju u velikoj nagradnoj igri s glavnom nagradom - automobilom Renault Cliom. Na 1. međunarodnom rukometnom turniru Varaždin Open 2011, koji organizira tvrtka Max Bögl - Tehnobeton, nastupit će: RK Crvena zvezda Alumil iz Srbije, Bosna BH Gas iz BiH, RK Nexe iz Našica i RK Varteks Di Caprio. Utakmice će se na turniru igrati u poslijepodnevnim i večernjim satima, u petak u 16 i u 20 sati, a u subotu u 17 i u 20 sati. Izvlačenje parova bit će održano

uoči početka samog turnira.

Kako se turnir održava u znak sjećanja na održavanje Svjetskog rukometnog prvenstva i u Varaždinu prije dvije godine, pratit će se i ovogodišnje Svjetsko prvenstvo. U petak 14. siječnja hrvatska muška rukometna reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u Švedskoj od 18 sati igra susret s Rumunjskom, a posjetitelji turnira utakmicu će moći pratiti na velikom video zidu u predvorju dvorane. Ulaznice za turnir mogu se kupiti u caffe baru Time out u sklopu varaždinske Gradske sportske dvorane, zatim putem online prodaje na www.ulaznice. hr i na prodajnim mjestima u Bjelovaru, Čakovcu, Koprivnici, Lopatincu, dok se u Varaždinu mogu kupiti još u Atlas Airtoursu, Trg slobode 12, Autotransu d.o.o., Kukuljevićeva 17, Generalturistu, Trg kralja Tomislava 7, Investigo Toursu d.o.o., Zagrebačka 71/ II, Venera putničkoj agenciji d.o.o., Stanka Vraza.

Ovogodišnje 28. izdanje otvorenog zimskog turnira u malom nogometu Elkom kup Ivanec 2011 polako ulazi u završnicu prvoga kruga natjecanja po skupinama. Tako je u nedjelju odigrano 14 utakmica, a do kraja igrat će ih se još 29 od ukupno 78, i to 2. i 6. siječnja, nakon čega se zaoštrava borba za naslov prvaka.

Drugu godinu zaredom, nakon Mal-Gala lani, sada i Renault Auto Krešo, pobjednik turnira, nije prijavio svoj nastup, pa tako i mogućnost obrane naslova. No to nimalo ne umanjuje draž i vrijednost turnira već ga je vratio na njegovu početnu zamisao da se na njemu natječu uglavnom rekreativci, igrači amateri iz niže rangiranih klubova, istinski nogometni zaljubljenici, momčadi sastavljene od rođaka, prijatelja, susjeda, kolega s posla i drugih “klapa”. Dobar i zanimljiv nogomet je ono što ljude zanima, a “zvijezde” nisu nužan mamac i garancija za kvalitetne predstave, što se najbolje dokazalo u proteklim danima. Treba dodati kako je organizator trima najboljim momčadima i pojedincima pripremio vrijedne nagrade, a za jednu od najprivlačnijih, onu najboljih strijelaca, trenutno su svoju kandidaturu istaknuli Velimir Habrun (Kavana Ivana & Auto škola Crnković) i Dario Ribić (PP Ivanec), te veteran Željko Bočkaj.

Kvalitetne utakmice i turniri uvijek privuku gledatelje

Rukometaši Varteks Di Caprija u očekivanju turnira

ODBOJKA Održan turnir u mini-odbojci za najmlađe sportaše u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin

Odbojkaška akademija nastavlja s radom Odbojkaški klub Varaždin organizirao je turnir u miniodbojci za najmlađe članove svoje Odbojkaške akademije.

Na turnir su se odazvali i mladi odbojkaši iz Cestice, Dugog Sela i Pribislavca.

Tijekom zimskih praznika mladi sportaši tako će imati dodatne zanimljive aktivnosti uz redovite treninge koji se odvijaju u sportskoj dvorani Prve gimnazije Varaždin.

Odbojkaška akademija nakon što se uspješnim pokazalo osnivanje podružnice u Cestici

namjeravaju ubrzo početi raditi i u svim ostalim zain-

O

dbojkaška akademija radit će u svim zainteresiranim OŠ teresiranim osnovnim školama na području Varaždinske županije te pojačati rad i u gradskim školama. Također, se najavljuju i novi turniri.

Turnir u mini odbojci oduševio je sve sudionike i uskoro se očekuje još jedan

28. prosinca 2010., br. 345

Oglasi 35

36 Znanost i tehnologija

28. prosinca 2010., br. 345

USPJEH Geotehnički fakultet Varaždin bilježi napredak u o

Dodjela priznanja studentici Danijeli Grediček

Brojna priznanja studentima...

Kako doznajemo, uz Dan Fakulteta dodijeljena su priznanja istaknutim studentima za postignuti uspjeh (prosjek ocjena iznad 4,5!). Dame, kako je red, imaju prednost, stoga prvo spominjemo Danijelu Grediček i njezinu kolegicu Ivu Matić, studentice 2. godine diplomskog studija geoinženjerstva koje su primile priznanje za postignuti najbolji uspjeh u 1. godini diplomskog studija geoinženjerstva u ak. god. 2009./10.

Razloga za ponos imao je i Tomica Poljak, student 3. godine preddiplomskog studija geoinženjerstva kojem je dodijeljeno priznanje za postignuti najbolji uspjeh u 1. i 2. godini preddiplomskog studija geoinženjer-

Kako ostvariti pun u široj akademsko

stva u ak. god. 2008./09. i 2009./10., a Marini Bošković, studentici 3. godine preddiplomskog studija geoinženjerstva, uručeno je priznanje za postignuti najbolji uspjeh u 1. i 2. godini preddiplomskog studija geoinženjerstva u ak. god.

2008./09. i 2009./10.

Pored spomenutih laureata, Manueli Kaniški, studentici 1. godine diplomskog studija geoinženjerstva, dodijeljeno je priznanje za postignuti najbolji uspjeh na preddiplomskom studiju geoinženjerstva, a Borisu Jeđudu, Ivani Melnjak i Nenadu Petroviću dodijeljeno je priznanje za postignuti najbolji uspjeh na zahtjevnom diplomskom studiju geoinženjerstva.

…i predavačima GFV-a Doktoru znanosti, Boži Soldi, inače docentu na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, dodijeljeno je priznanje za najproduktivnijeg znanstvenika Geotehničkog fakulteta u 2010. Također, među nagrađenim predavačima u znanstveno-nastavnom zvanju našao se i dr. sc.

Mladen Kranjčec, redoviti profesor na Geotehničkom fakultetu. Njemu je dodijeljeno priznanje za najproduktivnijeg znanstvenika Geotehničkog fakulteta u posljednjih 5 godina. Svima upućujemo iskrene čestitke!

Znanstvena produktivnost Precizno predviđanje izlaznih pokazatelja, akreditacija i realizacije novog studijskog programa, važna je zadaća Fakulteta u sljedećoj godini. Naime, treba znati da je znanstveno-istraživačka aktivnost Fakulteta posljednjih godina u stalnom porastu. Posebno ohrabruje podatak o porastu broja radova u prestižnim CC i SCIE bazama. Uzimajući u obzir neke relativne pokazatelje kakav je primjerice broj radova u SCIE bazi po broju zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju, na GFV-u zaključuju da je znanstvena produktivnost Fakulteta na razini prosjeka Sveučilišta. Uz to, očekuju kako će dodatni poticaj znanstveno-istraživačkoj djelatnosti biti međunarodni združeni doktorski studij.

U ponedjeljak 20. prosinca GFV ne samo da je proslavio Dan fakulteta, već je to bila i prilika za službeno otvaranje Velike predavaonice s čak 235 sjedećih mjesta Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARA ŽDIN - Geotehnički fakultet Varaždin, koji je nesumnjivo uz FOI jedan od dva najproduktivnija centra znanstveno-istraživačkog rada u našem gradu, u ponedjeljak 20. prosinca ne samo da je proslavio Dan fakulteta, već je to bila i prilika za službeno otvaranje velike predavaonice s čak 235 sjedećih mjesta.

Prvi iskoračili!

Ona je nastala kao rezultat dugogodišnjih ulaganja u prostorne i infrastrukturne kapacitete Fakulteta koji između ostalog slovi kao fakultet s bogatim iskustvom u problematici zaštite okoliša, pa kako doznajemo, iz tog razloga očekuje snažniju podršku Grada i Županije u ostvarivanju svojih razvojnih planova. Na početku svečane

Prorektor najavio gradnju studentskog restorana Tijekom svečanosti, prisutnima se obratio i prorektor prof. dr. sc. Bojan Baletić prenijevši pozdrave rektora uz informaciju o postignutom dogovoru o gradnji studentskog restorana u sklopu Studentskog centra u Varaždinu.

No nagovijestio je i kako sljedeća godina donosi organizacijske promjene na Sveučilištu. Posebno zanimljivo izlaganje bilo je o

sjednice uzvanicima se obratio dekan prof. dr. sc. Mladen Božičević kratkim pozdravnim govorom, nakon kojeg je slijedilo izvješće o radu Fakulteta posljednjih godina. Kako je istaknuto, u prethodnom razdoblju ostvaren je bitan napredak na planu organizacije poslovanja i opremljenosti Fakulteta, modernizaciji nastave, kadrovskoj ekipiranosti te podizanju razine znanstvenoistraživačkog i stručnog rada.

povijesti visokog obrazovanja u Varaždinu, s osvrtom na povijest i prostorni razvoj GFV-a, a održao ga je prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Kranjčec. U sklopu proslave Dana fakulteta koji su glazbenim programom uveličali učenici Glazbene škole u Varaždinu, dodijeljene su i nagrade najboljim studentima te najproduktivnijim znanstvenicima GFV-a.

No dekan, prof. dr. sc. Mladen Božičević upozorava kako una-

f

akultet je poznat i po bogatom iskustvu u problematici zaštite okoliša toč ostvarenom napretku pred GFV-om još uvijek stoji zadaća ostvarivanja pune afirmacije

u akademskoj zajednici te omogućavanja prosperitetnog položaja završenih studenata na tržištu rada.

- U razdoblju koje je prethodilo uvođenju bolonjskog procesa uloženo je dosta napora u pripremi i primjeni novog načina studiranja. U sadržajnom smislu je dodiplomski studijski program geotehnike, koji se odvijao unutar geotehnike i hidrotehnike kao grana građevinskog polja, obogaćen

USKORO Novi zakoni o znanosti, visokom obrazovanju, sveučilištima

Autonomija sveučilišta neupitna?

Gudački kvartet Glazbene škole oduševio nastupom

- U godini koja dolazi očekujemo donošenje triju važnih zakona i to Zakona o znanosti, o visokom obrazovanju i Zakona o sveučilištima – rekao nam je prof. dr. sc. Mladen Božičević istaknuvši kako bi oni, sudeći prema njihovom nacrtu, mogli bitno promijeniti organizaciju i način funkcioniranja fakulteta te

njihov odnos s matičnim sveučilištem. - GFV podržava inicijative Sveučilišta u Zagrebu da spomenuti zakoni budu doneseni u suradnji akademske zajednice i MZOŠ-a i da pri tome ne budu narušeni principi autonomije Sveučilišta. Paralelno procesu donošenja zakona predviđeno je preoblikovanje Sveučilišta koje bi

trebalo između ostalog potaknuti integrativne procese na njemu.

Važno je da u sve ove procese uđemo adekvatno pripremljeni i anticipirane promjene dočekamo kao konstruktivan sudionik.

Vidimo tu priliku za poboljšanje svoje trenutne pozicije i nalaženja novih putova razvoja – zaključio je dr. Božičević.

Prof. dr. sc. Mladen Božičević

Znanost i tehnologija 37

28. prosinca 2010., br. 345

organizaciji poslovanja te opremljenosti…

POČECI 1939. osnovana Rudarska nadzornička škola

nu afirmaciju oj zajednici?

Fotografija iz 1929. godine prikazuje postrojenja rudnika u Ivancu (zbirka B. D. Jagetića)

Razvoj rudarstva poticao je visoko obrazovanje Prva sustavna geološka istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj započinju austrijski geolozi oko 1850. godine Piše:

prof. dr. sc. MLADEN KRANJČEC

STAV Recesija i fakultet u sustavu PDV-a uzimaju danak

Stručna suradnja značajan je izvor prihoda Fakulteta Stručna suradnja svake visokoškolske ustanove prilika je za primjenu znanja i novih tehnologija u praksi i obrnuto, poticaj za unapređenje nastavne i znanstvene djelatnosti. Fakultet ima razgranatu i uspješnu stručnu djelatnost koja je izvor značajnih prihoda.

- U 2009. godini stručna suradnja sudjelovala je s 36 posto u ostvarivanju ukupnih prihoda GFV-a. Važni

partneri Fakulteta u njoj su, primjerice, Hrvatske vode, HEP, Hrvatske ceste… Tako ostvarena sredstva koriste se za nabavku opreme, održavanje zgrade te stručno usavršavanje zaposlenika.

No zabrinjava pad obujma stručne suradnje tijekom 2010. zbog gospodarske recesije i ulaženja fakulteta u sustav PDV-a. Unatoč tome, prijašnja akumulacija sredstava bila je dovoljna za

plaćanje troškova vanjske suradnje, obveze koju je s tek 23 posto podmirilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa. Općenito, u uvjetima smanjenog financiranja sustava visokog obrazovanja od strane MZOŠ-a, prihodi ostvareni u stručnoj suradnji postaju važna stavka koja omogućava redovito poslovanje Fakulteta – ustvrdio je prof. dr. sc. Mladen Božičević.

novim sadržajima iz zaštite okoliša, odnosno inženjerstva okoliša. Potonje se u međuvremenu etabliralo kao grana unutar interdisciplinarnog po-

prof. dr. sc. Mladen Božičević istaknuvši kako dosadašnje statistike upisnih kvota studija geoinženjerstva pokazuju da je proteklih godina došlo do opadanja interesa za studij na GFV-u.

dinu koji s lakoćom popunjava visoke upisne kvote – ustvrdio je dekan ove visokoškolske ustanove nadodavši kako je ambicija GFV-a da postane jedna od vodećih nastavnih i znanstveno-istraživačkih ustanova u Hrvatskoj u onim segmentima zaštite okoliša koji se bave problemima onečišćenja tla i vode. Cilj je to koji slijedi logiku nacionalne strategije za okoliš koja izdvaja gospodarenje otpadom i upravljanje vodama kao teme prioritetne važnosti.

Dodajmo i to da je u skladu s time pripremljen je i novi studijski program inženjerstva okoliša s dva smjera na diplomskom studiju: geoinženjerstvo okoliša i upravljanje vodama.

G

FV sudjeluje u popularnom studiju graditeljstva na Veleučilištu u Varaždinu lja tehničkih znanosti, zahvaljujući ponajprije inicijativama i zahtjevima GFV-a, a studijski program geoinženjerstva kategoriziran je kao program koji se odvija u spomenutom polju i grani – pojasnio je

Novi programi - Trebat će pažljivo razmotriti ovaj za nas zabrinjavajuć trend i izraditi još detaljniju analizu ishoda učenja i izlaznih kompetencija te njihove povezanosti s potrebama tržišta rada. S druge strane, veleučilišni studij graditeljstva, koji su osmislili i koji u velikoj mjeri izvode nastavnici Geotehničkog fakulteta, jedan je od najpopularnijih stručnih studija na Veleučilištu u Varaž-

Začetak razvoja visokog školstva i znanstvenog rada iz područja tehničkih znanosti u našem gradu, najvećim je dijelom vezan uz tradiciju rudarstva, a počeci rudarske djelatnosti u Varaždinskoj županiji sežu u kasno 18. stoljeće.

Već u kratkom zemljopisnom opisu Varaždinske županije sastavljenom 1782. godine za novu geografiju Kraljevine Hrvatske i Slavonije, spominju se brdo Željeznica i rudarske aktivnosti oko eksploatacije smolastog ugljena i taljenja željezne rude.

Prvi inženjeri rudarstva Rujna 1969. godine, odlukom Savjeta ŠC za obrazovanje naftnih, geoistraživačkih, rudarskih i metalskih kadrova u Varaždinu osnovana je Viša tehnička rudarsko-geoistraživačka škola Varaždin, koja 11. prosinca 1970. godine mijenja naziv u Viša geotehnička škola Varaždin. Idejni začetnici ove po starosti druge visokoškolske institucije iz područja tehničkih znanosti u Varaždinu, bili su diplomirani inženjeri rudarstva Zlatko Tuković, Gabrijel Turina, Milan Drašković i Ivan Gotić. Od 4. rujna 1972. do prerastanja u Geotehnički fakultet 1991. godine Viša geotehnička škola Varaždin djelovala je u sastavu Rudarsko-geološkonaftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prva istraživanja Prva sustavna geološka istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj započinju austrijski geolozi oko 1850. godine. Svrha tih istraživanja uglavnom je bila eksploatacija lignita, cinka, mangana, olova i drugih mineralnih sirovina od strane dioničkih društava iz Beča, Budimpešte i belgijskoga grada Hoya.

Iskorištavanje litotamnijskog vapnenca vinicita iz Vinice seže u daleku prošlost. Čak i neki rimski spomenici u Varaždinskim Toplicama i Ptuju izrađeni su od tog kamena, a ugrađivan je i u srednjovjekovne dvorce Hrvatskog zagorja i Slovenije. Porast proizvodnje mineralnih sirovina u Županiji i Banovini Hrvatskoj u XX. stoljeću zahtijevao je i školovanu radnu snagu, posebice rudarske nadzornike. Odlukom bana Ivana Šubašića od 28. studenoga 1939. osnovana je Rudarska nadzornička škola u Varaždinu. Da bi

Rudnik Golubovec (zbirka B. D. Jagetić)

joj omogućio rad, Grad Varaždin ustupa školi dvokatnu zgradu na uglu Vrazove i Hinkovićeve ulice te veliki

p

orast proizvodnje ruda u Banovini Hrvatskoj zahtijevao je školovanu radnu snagu kompleks zemljišta. 20. rujna 1946. godine, rješenjem Ministarstva industrije i rudarstva, osnovana je Rudarska srednja tehnička škola čiji završeni polaznici školovanje mogu nastaviti na tehničkim fakultetima. Zahvaljujući svojim

vrsnim predavačima, ova je škola stekla veliki ugled bivšoj državi. Budući da tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća dolazi do smanjenja uporabe, a time i proizvodnje ugljena u gospodarstvu Hrvatske, odlukom organa upravljanja od 27. ožujka 1968. Rudarska srednja tehnička škola osniva Školski centar za obrazovanje naf tnih, geoistraživačkih, rudarskih i metalskih kadrova koji u svom sastavu ima 6 srednjih škola od kojih je jedna i Geotehnička škola.

Tradicija, iskustvo i uspjesi u radu ovih srednjih škola bili su klica iz koje se rađa ideja o ustrojavanju visokoškolskog obrazovanja iz tehničkih znanstvenih polja, odnosno grana rudarstva te geotehnike…

38 Savjetnik

28. prosinca 2010., br. 345

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Blagoslovljeni dani!

Odgovornost vlasnika za agresivnost pasa?

O

J

duvijek su ove duge zimske večeri bile dar s neba za odmor duše i tijela, a kao stvorene za druženja s članovima obitelji, s prijateljima, pa ako hoćete, i sa samim sobom. U takvom ozračju pripremajući sadržaje narednih kolumna sumirah objavljene tekstove u našem Regionalnom tjedniku. Pribrajajući niz objavljenih sadržaja i u ostalim javnim glasilima sumiram reakcije čitatelja: pohvale, zahvale pa i kritike. Posebno izdvojih jednu zanimljivu kritiku, zapravo više upozorenje, brigu po moje javno djelovanje: „Koliko te plaćaju da tako smjelo u pojedinim tekstovima upozoravaš na anomalije u hrvatskoj demokraciji? Ne misliš li da se nekim ljudima ne sviđa kako pišeš?!“. Ma koliko puta se sjetih ovog iskrenoga korenja, uvijek iznova se od srca nasmijem, jer ovu dobronamjernu kritiku također smatram pohvalom. Upravo zato što u životu nikada nisam primio ni jednu lipu za objavljivanje tekstova u tisku, nastupe na radiju ili televiziji, makar oni bili i vrući. Ne gradi li se demokracija i na taj način? Oduvijek sam smatrao da vlastita saznanja, vlastita iskustva pa i prijekore treba dijeliti s onima koji to žele. Iako nisu uvijek, od pojedinaca, prihvaćene dobronamjerne „vruće“ teme, ipak ih zbog toga pročitaju, a to je ipak nešto. Pa ako je među nama sve prisutnija melankolija, a vrlo malo činimo da joj se odupremo, a za razvoj demokracije društva u kojem živimo ne činimo ništa, koga treba kriviti za to?

Nismo li svjedoci činjenice da su naši ljudi otišli u svijet bez novčića u džepu, a danas su ponos za zemlju u kojoj su pošteno zaradili i stvorili svoju imovinu i ugradili sebe u društvo u kojem žive? Moramo se pitati i to svi zašto se to može tamo negdje, a doma ne! Sretan vam Božić i svi predstojeći blagdani!

este li ikada razmišljali da između vas i vašeg psa postoji neki energetski balans ili disbalans?! Potencijalni vlasnici nabavljaju štene najčešće prema nekoliko kriterija: pasmini, ljepoti, simpatičnosti, umiljatosti i aktivnosti.

No jeste li pročitali sve o dotičnoj pasmini?

Jeste li svjesni da i među psima iste pasmine postoje bitne razlike?! Osnovni kriterij za odabir šteneta, bez obzira na pasminu, treba biti ujednačeni energetski balans između vas i vašeg psa, odnosno između većine ukućana i novog kućnog ljubimca? Postoji jedna zabluda, da iz legla treba uzeti štene koje je najaktivnije, jer će ono biti najvitalnije i najzdravije! Jeste li razmišljali da će taj psić jednog dana možda biti hiperaktivan i da će njegova hiperaktivnost postati vaša životna mora? Takve pse nažalost vidimo svuda oko nas, pa zato i čujemo stalan lavež, zavijanje, urlikanje, napadanje svega što se kreće! I što se onda dogodi? Da bi imali što manje brige, neugodnosti i štete, naprave psu, kako to vlasnici vele, „lijepi boks“, i puštaju ga na „slobodu“ sve manje i manje vremena, a pas postaje sve veći stranac u kući. I tada se dogodi ono neminovno, neukrotivo i nekontrolirano ponašanje psa, koje završava kažnjavanjem psa batinama, a vlasnika ugrizom. I što tada radi vlasnik? U pravilu dvije stvari: ili želi nekom „uvaliti“ takvog psa ili ga dovede na eutanaziju, jer oni „nemreju više z njim“! Dakle, prvi pogrešan korak je pasmina! Pasmina mora veličinom i karakterom odgovarati vašim mogućnostima. Štene mora svojom energijom odgovarati vašoj energiji, vašem načinu života, količini vašeg slobodnog vremena i vremena koje možete posvetiti tom psu. Drugo, psa se mora odgajati

Normalan život

Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

erebralna paraliza je poremećaj pokreta i položaja uzrokovan oštećenjem nezrelog mozga. Pojam «cerebralna» odnosi se na mozak, a «paraliza» na poremećaj pokreta i položaja. Uzroci cerebralne paralize i čimbenici koji povećavaju vjerojatnost da će dijete imati cerebralnu paralizu dijele se na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (tijekom poroda te kratko vrijeme iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda). U prenatalne faktore ubrajaju se kromosomske abnormalnosti, kongenitalne infekcije (toksoplazma, rubeola, herpes, citomegalovirus), manjak kisika, alkohol ili lijekovi upotrebljavani za vrijeme trudnoće. Perinatalni uzroci mogu biti moždano krvarenje, potreba za oživljavanjem, niski Apgar, neonatalni meningitis, teška žutica… Postnatalni uzroci mogu biti trauma mozga, infekcije, manjak kisika… ada dijete ima oštećenje mozga, tada su prisutni različiti znakovi koji mogu biti signal roditeljima da nešto nije u redu. Neki od tih znakova su slaba kontrola glave u dobi od 3 mjeseca, prekomjerna napetost ili mlohavost mišića, nemogućnost sjedenja bez potpore od 8 mjeseci, poteškoće hranjenja, odsutnost smijeha… sim oštećenja položaja i pokreta dijete s cerebralnom paralizom može imati i druga stanja koja ometaju rast i učenje, kao što su snižene intelektualne sposobnosti, problemi vida ili sluha, govorni poremećaji, problemi učenja, poremećaj pažnje i hiperaktivnost. Iz svega navedenog javlja se potreba za timskim pristupom koji uključuje mnoge stručnjake iz različitih područja.

K

O

O

Život i socijalna skrb dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Cerebralna paraliza C

i svi ukućani trebaju poštovati načela odgoja! Pas mora biti stavljen u podređenu poziciju u tom odnosu, a čovjek mora za njega uvijek biti „vođa čopora“. Kod učenja, koje treba primjenjivati „od malih nogu“, štenetu naredbe treba ponavljati tako dugo dok ih ne savlada i ne počne poštovati, i tako svaki dan. A čemu agresivnost? S psihološkog stajališta u pasa postoje dvije vrste agresivnosti. Prva je zbog potrebe psa za dominacijom, a druga zbog osobnog straha. Agresivnost zbog želje za dominacijom pas će pokazivati već kao štene. Čim primijetimo takvo ponašanje, treba odmah reagirati na adekvatan način, jer će se inače ta situacija samo pogoršavati. Tu vrstu agresivnosti pas pokazuje kao agresivnost prema drugim psima, zatim kroz lavež i zavijanje, hiperaktivnost, agresivnost u šetnji, agresivnost zbog „teritorijalnog“ ponašanja, posesivnog ponašanja, skakanja na ljude i na druge pse, izrazito vučenje u šetnji itd. Agresivnost zbog osobnog straha, u pravilu pokazuju manje pasmine pasa. ni često svojim ponašanjem upozoravaju na agresivnost koja uslijedi. Režanje, mrmljanje, pokazivanje zubi, grizenje svega oko sebe, skrivanje, bježanje, tresenje, spuštanje ušiju, gledanje u stranu i kešenje su znakovi kojima ti psi upozoravaju na svoje agresivno ponašanje.

Reagirati treba odmah kada prvi put još dok su štenad pokažu takvo ponašanje. I to ne vikom i batinama, već strpljivošću, vježbom, neodustajanjem od discipline, dirljivošću i s ljubavlju!

Udomiteljstvo - kako postati udomitelj (2) U

NICEF-ov projekt pod nazivom «Svako dijete treba obitelj», započet u veljači 2005. godine, izvrstan je primjer kojim se želi popularizirati udomiteljstvo i ukazati na njegove prednosti u skrbi za dijete. Program je pokrenut s ciljem realizacije prava djece na odrastanje u obiteljskom okruženju, u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, koja daje prednost obiteljskim oblicima skrbi te predviđa ins t i tu c i o n a l n u s k r b samo ako je neophodno. Nositelji projekta (UNICEF i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi) žele prije svega povećati informiranost cjelokupne, ali i stručne javnosti o potrebama djece bez adekvatnog roditeljskog staranja i prava djece na život u obiteljskom okruženju te prikupiti sredstva potrebna za poticaj razvoja udomiteljstva. anas je u Hrvatskoj još uvijek velik broj djece smještene u institucionalnim ustanovama. Unatoč tome njihov smještaj u udomiteljskim obiteljima u stalnom je porastu. Udomiteljstvo se definira kao skrb izvan vlastite obitelji kojom se korisniku osiguravaju stanovanje, prehrana, čuvanje, odgoj, briga o

D

zdravlju i obrazovanju te njegove druge potrebe. Sve te potrebe osigurava udomiteljska obitelj koja mora ispunjavati zakonom propisane uvjete (stambene, socijalne i druge) koji će smještenom korisniku osigurati primjerenu skrb. Godine 2007. proglašen je i poseban Zakon o udomiteljstvu kojim su regulirana prava i obaveze udomitelja kao i smještenih osoba. Varaždin ima jaku tradiciju udomiteljstva i ima više od 150 udomiteljskih obitelji, dok neka područja, primjerice novomarofsko područje, teško regrutiraju nove udomitelje. soba ili bračni par koji žele postati udomitelji moraju dati zahtjev u Centar za socijalnu skrb.Uvjete ocjenjuje Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomiteljske obitelji. Osnovni uvjeti koje udomitelj treba zadovoljavati su: mora biti hrvatski državljanin (iznimno može biti i strani državljanin ako je to od velike koristi za smještenu osobu), psihički i tjelesno zdrav, sposoban čuvati, štititi, njegovati, odgajati te zadovoljiti i druge potrebe smještene osobe. domiteljska obitelj ne može biti obitelj u kojoj je udomitelju ili drugom članu obitelji oduzeto pravo na roditeljsku skrb, u kojoj su poremećeni obiteljski odnosi, u kojoj je udomitelj ili član obitelji osoba društveno neprihvatljivog ponašanja ni kojoj bi zbog mentalnog oštećenja ili bolesti udomitelja ili kojeg člana obitelji bilo ugroženo zdravlje ili drugi interesi smještene osobe. etaljnije informacije možete potražiti i na web stranici CZSS Novi Marof www.czss-novi-marof.hr.

O

U

D

28. prosinca 2010., br. 345

Oglas 39

40 Zdravlje DONACIJA “BRANKE”

Za male pacijente tri nova aparata

28. prosinca 2010., br. 345

ZDRAVSTVENI KARTON Kakva je slika zdravlja Varaždinske ž

Nužno više brig Prevencija bolesti srca i krvnih žila te zaštita mentalnog zdravlja i prevencija ovisnosti kod mladih, prioritetna su područja u zaštiti zdravlja stanovništva

Djed Božićnjak bolesnu djecu razveselio poklon-paketima Zahvaljujući donaciji trgovačkog poduzeća Branka, varaždinska Pedijatrija raspolaže s tri aparata koji će liječnicima i medicinskim sestrama omogućiti kvalitetniju skrb o najmlađim pacijentima.

Novcem prikupljenim u humanitarnoj akciji “Kad srce kaže da” kupljeni su aspirator i dva pulsna oksimetra, vrijedni 15.000 kuna.

- Pulsne oksimetre za dojenčad, odnosno za stariju djecu koristit ćemo u prijemnoj ambulanti. Riječ je o aparatima kojima se mjeri zasićenost kisika u krvi, što je potrebno u slučaju respiratornih bolesti, primjerice

opstruktivnog bronhitisa.

Metoda je neinvazivna, da bi se izmjerila zasićenost kisika u krvi dovoljno je da dijete stavi prstić u aparat - rekla je voditeljica Pedijatrije dr.

Nataša Mesarić.

Aspirator je pak prijenosni, pa će ga djelatnici Dječjeg odjela moći koristiti u bolničkim sobama, prijemnoj ambulanti, a ako treba, i prilikom transporta. Nove aparate dr. Mesarić i ravnatelju bolnice dr. Dubravku Tršinskom u četvrtak je uručio Marko Kelemenić, izvršni direktor tvrtke, dok je Djed Božićnjak djeci koja se liječe na Odjelu podijelio poklonpakete. (td)

Želimo da se veća briga posveti djeci, mladima, ženama, pred kojima su sve veće i veće obaveze, ističe dr. Kolarek-Karakaš

Tko dobiva pozive za mamografski pregled? Žene iz Varaždinske županije rođene 1958., 1959. i 1960. godine počele su iz Županijskog zavoda za javno zdravstvo primati pozive za dolazak na preventivni mamografski pregled dojki. Riječ je o pregledima u sklopu nacionalnog programa “MAMMA“, čiji je cilj smanjiti umiranje i patnju od raka dojke. Pozivi ženama rođenima od 1958. do 1960. godine stizat će do travnja sljedeće godine, a tada će biti završen drugi krug preventivnih pregleda.

Iz Zavoda mole žene da se odazovu na pregled koji će dobiti na kućnu adresu, a ako nisu u mogućnosti doći, neka nazovu besplatni telefon Za-

voda 0800-200-163 kako bi se naknadno uključile, odnosno evidentirale. Čuju li da ih i svećenici upućuju da se odazovu na mamografski pregled dojke, žene ne trebaju biti iznenađene, jer je na molbu dr. Irene Stipešević Rakamarić biskup mons. Josip Mrzljak svećenicima prošli tjedan uputio molbu da budu poticatelji u odazivu na preglede koji ženama mogu spasiti život. (vms)

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Prevencija kardiovaskularnih bolesti koje uzrokuju moždani i srčani udar, ali i zaštita duševnog zdravlja mladih sljedeće će dv ije godine biti dva od ukupno pet prioritetnih područja u zaštiti zdravlja stanovništva Varaždinske županije.

Određeno će to biti i strateškim planom za zdravlje do 2012. godine koji je utvrdio Županijski savjet za zdravlje na temelju stručne podloge Zavoda za javno zdravstvo, koji je upućen vijećnicima Županijske skupšt ine na usvajanje.

Kakav je “zdravstveni karton” stanovnika županije i što će biti poduzeto sljedeće godine da se pobolj-

ša, na kraju godine pitali smo predsjednicu Savjeta za zdravlje dr. Mirjanu KolarekKarakaš.

nih žila, važan zadatak bit će prevencija. U planu je stoga i organiziranje “Škole mršavljenja” te “Fitnesa za sve”.

- U sprečavanju nastanka bolesti promovira se zdravi Škole mršavljenja - Najčešći uzrok smrti u stil života. Jako je važno izbje gav at i p reko našoj županiji, više mjerno debljanje, od 52 posto, su u pri čemu treba bolesti cirkulaje i c k vodit i račucijskog sustaa u n a l p na o zdravoj va, moždani stil i v a r prehrani i fii srčani udar. za zd izička zičkoj aktivNa drugom ta: f o v i ž i nost i. Z ato mjestu s 24 t, a s o n v i posto su noli je potrebno akt o s s o o rganiz ir at i votvorevine, un manji navedene akdakle zloćudne tivnosti, i to ne bolesti, a na tresamo kod star ije ćem bolesti probavpopulacije, nego kod svih nog trakta sa šest posto – dobnih skupina. Stalno nanavodi dr. Kolarek-Karakaš.

S obzirom na to da više od vodim da svaka prevencija polovice smrtnih slučajeva započinje u najranijoj dobi. otpada na bolesti srca i krv- Nažalost, i kod djece se pri-

mjećuje problem prekomjerne tjelesne težine. U školi se smanjuje fond sati tjelesnog odgoja, a slobodnog vremena je sve manje jer su djeca preopterećena svakodnevnim aktivnostima kako u školi tako i izvan nje – ističe poznata pedijatrica.

Planiraju se i aktivnosti kojima bi se ljude upozorilo na smanjenje unosa soli u prehrani.

- Jedan od čimbenika za razvoj bolesti srca i krvnih žila je povišeni krvni tlak, a jedan od mogućih faktora za to je prekomjeran unos soli u organizam. Ne misli se pri tome samo na našu prehranu kod kuće, gdje možemo utjecati na to, već i na prehranu u restoranima, školama, vrtićima. Ne kaže se bez pokr ića da je sol

Savjeti iz ordinacije Upala pluća - dijagnostika i terapija L

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

iječnik može ponekad upalu pluća dijagnosticirati već na temelju razgovora (uzete anamneze) i kliničkog pregleda. Tijekom pregleda liječnik će stetoskopom poslušati pluća gdje se mogu čuti pjenušavi, pucketajući šumovi koji ukazuju na prisustvo tekućine u alveolama.

Ovakvi šumovi karakteristični su za upalu pluća. Liječnik će vjerojatno zatražiti rendgensku snimku srca i pluća kako bi ustanovio mjesto infekcije. Napravit će i pretrage krvi kako bi utvrdio broj i vrstu bijelih

krvnih stanica (leukocita) i brzinu sedimentacije jer promijenjene i povišene vrijednosti ovih pretraga ukazuju na infekciju. Liječenje ovisi prvenstveno o mogućem uzročniku bolesti te o ozbiljnosti simptoma.

Bakterijska pneumonija liječi se antibioticima kao što su penicilini, makrolidi (azitromicin), cefalosporini. Iako ćete vrlo brzo nakon početka terapije osjetiti značajno poboljšanje, svakako u cijelosti uzmite propisane antibiotike. Prerano prekidanje terapije može dovesti do

povratka bolesti, a također uzrokuju i pojavu otpornih vrsta bakterija. ako se određene vrste virusne upale pluća mogu liječiti nekim antivirusnim lijekovima (antibiotici ne djeluju na viruse), preporuča se puno tekućine i odmor. Ponekad je potrebno duže vrijeme kako bi se bolesnik oporavio od virusne nego od bakterijske pneumonije.

Atipična pneumonija uzrokovana Mycoplasmom pneumoniae liječi se antibioticima. Najčešće se i u djece i u odraslih koristi azitromicin

I

jednom dnevno tijekom 3 dana.

Potrebno je i nekoliko tjedana za potpuni oporavak. Kao dodatak ovom osnovnom načinu liječenja, liječnik može propisati neke od lijekova koji se izdaju bez recepta, a koji služe ublažavanju simptoma poput visoke temperature i bolova u mišićima (Andol C), te ublažavanju kašlja (Bisolex). Ukoliko je prisutan kašalj s iskašljajem, tada se moraju izbjegavati lijekovi koji potiskuju kašalj. Kašalj je prirodni obrambeni mehanizam kojim se pluća čiste.

Zdravlje 41

28. prosinca 2010., br. 345

županije i što će biti učinjeno da se poboljša?

DOZNAJEMO Održana prva baby fitnes radionica

ge za mlade ZAKON I lokalna samouprava kreira zdravstvenu politiku

Inovativnim programima do unapređenja zdravlja ljudi - Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti stavlja pred lokalnu samoupravu nove obveze i odgovornosti na području zdravstvene zaštite, ali i mogućnost kreiranja vlastite zdravstvene politike koja će prepoznati i adekvatno odgovoriti na potrebe svojeg stanovništva te omogućiti racionalno korištenje postojećih resursa i poticanje razvoja inovativnih programa. Cilj nam je zdravlje i unapređenje zdravlja stanovništva županije, povećanje očekivanog trajanja života i smanjenje smrtnosti, povećanje godina života bez bolesti i/ili invalidnosti te osiguravanje najviše moguće razine fizičkog i psihičkog zdravlja i funkcionalne sposobnosti

“tihi ubojica”, samo mnogi ljudi još uvijek nisu dovoljno upoznati s time te su potrebne dodatne aktivnosti u tom smjeru – pojašnjava liječnica.

Mentalno zdravlje Posebna pozornost posvetit će se zaštiti mentalnog zdravlja i prevenciji ovisnosti i drugih psihičkih poremećaja kod mladih.

- Moramo priznati da se još uvijek ne vodi dovoljna briga o mentalnom zdravlju, ali to je na razini cijelog zdravstvenog sustava. Još uvijek se više bavimo fizičkim zdravljem. Zaboravljamo da narušavanje psihičkog zdravlja dovodi do tzv. psihosomatskih bolesti. Mladi danas imaju problema, nedovoljno se bavimo njima,

Dr. Mirjana Kolarek-Karakaš

– ističe dr. Mirjana Kolarek-Karakaš, predsjednica Savjeta za zdravlje.

O zdravlju stanovništva brine se 3.135 djelatnika u sustavu zdravstva. Od toga

puno puta su rastrgani između svojih želja i mogućnosti, između sposobnosti i zahtjeva koji se pred njih postavljaju. I nije ovisnost o drogama jedini problem.

Sve veći problem su alkohol i pušenje. Svjedoci smo da si djeca uzimaju i život zbog njima nerješivih problema.

Oni sami nisu dovoljno jaki, a naša pomoć izostane baš onda kad im je najpotrebnija. Želimo da se veća briga posveti djeci, mladima, ženama pred kojima su sve veće i veće obaveze – napominje dr. Kolarek-Karakaš.

Među pr ior itetima je i zdravstveno ispravna voda za piće, koja je osnova zdravlja, a bit će nastavljene i aktivnosti na ranom otkrivanju raka debelog crijeva i raka dojke.

su 67 posto zdravstveni radnici, a 33 posto administrativno-tehnički radnici. - Od zdravstvenih djelatnika 40 posto su djelatnici sa srednjom stručnom spremom, a liječnici čine svega 12,3 posto – navodi dr. KolarekKarakaš.

I dok su najčešći uzrok smrti bolesti cirkulacijskog sustava, moždani i srčani udar, stanovnici županije pomoć liječnika najčešće traže zbog bolesti dišnog sustava, na drugom mjestu su bolesti srca i krvnih žila, a na trećem bolesti mišićno-koštanog sustava. U dječjoj populaciji na prvom su mjestu također bolesti dišnog sustava, a slijede zarazne i parazitarne bolesti te upale uha.

3.135 djelatnika u sustavu zdravstva brine se o zdravlju stanovništva, od čega su 67 posto zdravstveni radnici, a 33 posto administrativnotehnički. Od zdravstvenih djelatnika 40 posto su djelatnici sa SSSom, a liječnici čine svega 12,3 posto

Radionica traje dva sata, a namijenjena je djeci staroj od 4 tjedna do 6 mjeseci

Baby fitnes ponovo u Varaždinu od siječnja Zainteresirani roditelji mogu se i dalje prijaviti, i to na telefon Obiteljskog centra Varaždinske županije 042/303-075 Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Prva baby fitnes radionica održana je prošli ponedjeljak u Obiteljskom centru Varaždinske županije.

Prva grupa korisnika bila je zadovoljna radionicom, koja je trajala dva sata, a zanimanje roditelja djece stare od mjesec dana do šest mjeseci je veliko, pa će nova radionica biti održana u siječnju, izvijestili su iz Obiteljskog centra.

Sve za razvoj - Radionice su namijenjene djeci staroj od četiri tjedna do šest mjeseci i njihovim roditeljima, a zainteresirani se mogu i dalje prijaviti na telefon Obiteljskog centra 042/303- 075. Sukladno broju pr ijava planirat ćemo daljnje susrete – rekla je psihologinja Jasenka Barković, voditeljica programa.

Uz nju, članice stručnog

tima su logopedinja Sandra Horvat iz Centra i vanjske suradnice, fizioterapeutkinja Nevena Dominić i pedijatrica dr. Martina Kronja.

- Radionica se sastoji od kratkih predavanja o ranom razvoju djeteta, poticanju govornog razvoja u dojenčeta i njegovom utjecaju na razvoj djeteta, načinima stvaranja sigurne povezanosti djeteta s majkom, ocem, odnosno osobama koje brinu o djetetu te značaju te povezanosti za motorički, kognitivni i emocionalni razvoj djeteta.

Neizostavni dio radionice je provođenje masaže djeteta uz koju se odvijaju sve spomenute interakcije s djetetom. Fizioterapeutkinja pokazuje roditeljima masažu lica, ruku, prsa, trbuha, nogu i leđa.

Tada je uz njeno vođenje provode roditelji. Pritom se primjenjuju saznanja o obraćanju djetetu pogledom, dodirom i govorom, a potom slijedi niz vježbi medicinske razvojne gimnastike i masaža trbuha u svrhu

sprečavanja kolika – podsjeća Jasenka Barković.

Inače, u Hrvatskoj je 1996. godine u okviru aktivnosti Hrvatskog psihijatrijskog društva nastao program prevencije poremećaja u ranom odnosu majka-dojenče putem masaže, razvojne gimnastike i psihološke podrške.

UNICEF - Provedba ovog programa odvijala se u okviru UNICEF-

n

eizostavni dio radionice je masaža lica, ruku, prsa, trbuha, nogu, leđa ovih programa. Budući da se djelovanje obiteljskih centara u potpunosti poklapa s metodom, resorno ministarstvo oformilo je timove u sklopu obiteljskih centara i krenulo s provođenjem radionica baby fitnesa – pojasnila je psihologinja.

Zdravo tijelo Sindrom iritabilnog crijeva - čest poremećaj S

indrom iritabilnog crijeva je čest poremećaj koji zahvaća debelo crijevo. Najčešći su simptomi poremećaja grčevi i abdominalna bol, osjećaj nadutosti i vjetrovi, proljev ili zatvor stolice. natoč neugodnim simptomima i znacima poremećaj ne uzrokuje značajna oštećenja debelog crijeva.

Uz stručno vođenje većina bolesnika dobro kontrolira svoje simptome.

Samo mali broj bolesnika ima dugotrajno teške simptome poremećaja.

Srećom, za razliku od mnogo ozbiljni-

U

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.pitaj-za-zdravlje.com

jih bolesti crijeva kao što su to ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva ne izaziva upalne promjene na crijevu ni kronične promjene tkiva, niti povećava rizik za razvoj raka debelog crijeva. Najčešće bolesnici mogu u značajnoj mjeri umanjiti svoje tegobe promjenom prehrambenih navika, stila života i eliminacijom stresa. nakovi i simptomi sindroma iritabilnog crijeva u velikoj su mjeri osobni i različiti. Pa ipak najčešći su: grčevi i abdominalna bol, osjećaj

Z

nadutosti, vjetrovi, proljev ili zatvor stolice — ponekad oboje naizmjenično, sluz u stolici. ećina bolesnika ima umjerene i blage simptome. Ponekad su simptomi jaki, pa ih je potrebno ublaživati lijekovima. Kako i neke druge bolesti mogu imati iste ili slične simptome, potrebno ih je raspraviti s liječnikom. Za mnoge ljude simptomi su trajno prisutni, iako njihova izraženost varira. Kada posjetiti liječnika?

Iako 1 od 5 odraslih osoba ima znakove i simptome iritabilnog crijeva,

V

manje od polovice traži liječničku pomoć. Važno je posjetiti liječnika zbog toga što se može raditi i o mnogo ozbiljnijim bolestima crijeva. Liječnik mora isključiti upalne bolesti crijeva i rak debelog crijeva te naučiti bolesnike kako izbjeći moguće komplikacije, primjerice kronične proljeve. Mnogi ljudi iskuse simptome i znakove iritabilnog crijeva, no vjerojatnije je da se zaista radi o poremećaju ako se radi o mlađoj osobi. Poremećaj obično počinje u dobi do 35. godine života, a dvaput češće se javlja u žena.

42 Ženski svijet DEHIDRACIJA Najčešći problem kože

28. prosinca 2010., br. 345

MODA U novu godinu zakoračite u velikom stilu, ali pametno

Hidratantna maska obnavlja kožu

Morska voda i alge predstavljaju blago dobrobiti i ljepote. More je osnovno mjesto gdje se mogu naći izvori života, minerali i vitamini, koji se savršeno podudaraju s ljudskim organizmom. Kad su u kontaktu s našom kožom, ona iz njih crpi izvanrednu snagu minerala. Vitalne funkcije se reaktiviraju i koži se vraća snaga i ravnoteža, bez obzira na tip.

Dehidracija kože Dehidracija je najčešći problem u vezi s kožom.

Više od trećine žena u Europi pati od dehidrirane kože.

Svi tipovi kože mogu imati problema s dehidracijom.

Kod masne kože, dehidracija je često posljedica pregrubih tretmana, štetnih za kožu.

Suha koža je stanje kada koži nedostaju lipidi. Ovaj manjak ulja umanjuje sposobnost kože da zadrži vlagu.

Uzroci dehidracije mogu biti vanjski ili unutarnji. Vanjski uzroci su klimatski uvjeti (vjetar, hladnoća, sunce), zagađenje, klima- uređaji i neodgovarajuća njega kože, a unutarnji uzroci su starosna dob, hormonalne promjene (menopauza), oslabljeni metabolizam i naslijeđeni uvjeti.

Glavni znakovi dehidracije su neugodan osjećaj zategnutosti, blago ili pretjerano perutanje, gruba koža, tanja koža i pojava bora ili finih linija. Ako koža ne dobije odgovarajući tretman vlaženja, brže će starjeti i pokazivati znakove krvožilnih tegoba.

Rješenje za sve žene i muškarce s vrlo dehidriranom kožom i sitnim borama izazvanim gubitkom vlage je hidratantna maska za vlagu.

Rezultati: dubinski obnovljena, koža ponovno postaje blistava, mekša i svilenkasta na dodir. Potpuno rehidrirana koža obnavlja svoju gustoću, postaje otpornija, a bore nestaju. Lice blista od svježine.

Petra Kolak Đinđić, Beauty centar Čarolija Varaždin Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Jednostavno i lijepo

Dozvoljena i za najluđu noć

Neka se sjaji na sve strane

Glamurozna kombinacija

Neka budu šljokice Najsigurnija kombinacija su traperice i glamuroznija majica, no realno gledajući, s takvim izgledom sigurno nećete privući pažnju ako upravo to želite Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kraj godine označava završetak jednog razdoblja i početak novog. Hoće li ono biti bolje ili lošije, ne znamo, no svejedno pokušajte u novu, 2011. godinu zakoračiti glamurozno, u velikom stilu.

Kakve cipele?

Odmah na početku treba istaknuti da, iako se radi o najposebnijoj noći u godini, to nužno ne znači da se morate pretvoriti u nešto što niste.

Najsigurnija kombinacija su traperice i glamuroznija majica, no takvim izgledom sigurno nećete impresionirati društvo.

Ako ste ove godine odlučile igrati na nešto manje sigurno, tada neka izbor budu dekolti-

rane kratke haljinice s upadljivim šljokičastim detaljima, kratka suknja i blještavi topić, uske šljokičaste hlače zlatnog ili brončanog odsjaja... Neki dizajneri savjetuju da naglasak u novogodišnjem looku stavite na cipele. To doista nije teško jer trgovine obućom prepune su raznoraznih sandalica, štiklica i ostalih cipela pogodnih za feštu. Odlučite li se za pak za one s otvorenim prstima, trebali biste preskočiti čarape!

Kombinacija cipela otvorenih prstiju s čarapama gotovo nikad ne izgleda dobro, pogotovo kada vam uz prstiće proviri i šav najlonke. Ipak, promislite želite li baš to. Jer najmanje što vam treba dan nakon najluđe noći su bolne noge od previsokih štikli ili kihanje koje ste zaradili jer ste se previše

razgolitili usred zime. Riječ je o noći stvorenoj za plesanje i zabavu, a ne za sjedenje, pa to uzmite u obzir kod odabira

!

iako je riječ o najposebnijoj noći u godini, ne znači da se morate pretvoriti u nešto što niste

novogodišnje obuće. Ako 2011. godinu čekate na otvorenom, dobro se obucite, a naglasak stavite na šminku. Priuštite si i odvažite se na sve ono što se niste usudili kroz godinu. Neka se na vašem licu osjeti smjelost i radost, a to ćete postići jakim make upom: šljokice, tuš i neizostavan crveni ruž.

Jednostavno i seksi

Novogodišnje lice crne haljine Da, za novogodišnji party možete odabrati i vječnu, malu crnu haljinu. Ona je odličan izbor za ove recesijske dane, jer je sigurno imate, samo je treba pametno i vješto upotpuniti detaljima.

Tako, primjerice, uz svoju crnu haljinu odjenite crvene cipele, crvenu ogrlicu i crvenu torbu, a na usne stavite crveni ruž. Jeftina i uvijek prolazna crveno-crna kombinacija za najluđu noć.

Frizerski salon Kiša, vlaga, vjetar - kako da kosa izdrži?

R

ijetko koja kosa podnosi vlagu. Čak se i ona najravnija lagano kovrča, a ona valovita - nikad kovrčavija. oš više će vam se kovrčati ako je suha. Dakle, potrebno je njegovati kosu.

Osim kvalitetnog šampona za njegu i hidrataciju kose, dobro je koristiti i regenerator. Osim toga, danas postoji i niz dodatnih preparata za kosu poput

J

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

silikonskog seruma, koji jednostavno nanesete na mokru ili suhu kosu. ko niste uspjeli spriječiti posljedice vlage u zraku, možete ih popraviti ako lagano smočite dlanove i prstima oblikujete svoje loknice. sim vlage, frizuru vam često pokvari i kiša. No ako ste pokisli, ne znači da je sve gotovo. Osušite kosu papirnatim ručnikom. Na-

A

O

kon toga dohvatite se pjene za kosu i oblikujte frizuru.

Trebala bi biti kao nova!

Ženski svijet 43

28. prosinca 2010., br. 345

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Vitomira Lončar, poznata glumica

Imam svog muškarca, pa ne gledam – tuđe!

Vitomira sluša samo mjuzikle, omiljeno jelo joj je musaka od patlidžana, priznaje da je užasno ljubomorna i ne trpi šlampavost da je prug moj su og m čovjek la sam n z , a života kad sam a odm h jela ga vid

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Gubitak pigmenta V

itiligo označava gubitak pigmenta na ograničenom području kože. Zahvaćen može biti bilo koji dio tijela, no najčešće su depigmentacijom zahvaćeni lice područje oko očiju i usana), dlanovi, zapešća, noge (oko gležnjeva) te genitalna regija. romjene se obično pojavljuju simetrično, kod 1 - 2 % populacije. Proces depigmentacije može započeti u bilo kojoj dobi, no najčešće prije dvadesete godine života. Uzroci koji dovode do gubitka pigmenta nisu u potpunosti jasni, no primjećuje se da se češće pojavljuje unutar nekih obitelji. Većina ljudi s vitiligom općenito je dobrog zdravstvenog stanja, no ponekad se pojavljuje istovremeno a nekim autoimunim bolestima kao što su primjerice šećerna bolest, alopecia areata, tiroidne bolesti…

Postoje i određeni faktori koji mogu uvjetovati razvoj vitiliga: sunčane opekline, ponavljajuća trauma, stres… a koži, obično simetrično, prisutna su oštro ograničena mliječno-bijela žarišta u razini kože.

Ponekad se uz žarišta na koži mogu javiti i depigmentirani pramenovi kose, a zahvaćena može biti i sluznica. Promjene postepeno napreduju, povećavaju se i međusobno spajaju. Kod osoba svijetle puti vidljiva su tijekom ljeta, kada okolna koža tamni, a žarišta bez pigmenta ostaju i dalje svijetla i izrazito osjetljiva na sunce (mogućnost razvoja opeklina!).

Kod osoba tamnije puti, depigmentirana su žarišta znatno jače uočljiva. pontano vraćanje pigmenta (repigmentacija) je iznimno rijetko. Nažalost, ni terapija nije u potpunosti zadovoljavajuća. Preporučuje se smanjeno izlaganje suncu, jer su time i nepigmentirana žarišta manje uočljiva, a smanjuje se i mogućnost za razvoj karcinoma na tim mjestima. Tijekom zimskih mjeseci provodi se fototerapija (tzv. PUVA ili NBUVB), no potreban je veliki broj tretmana (100 - 300), koji se provode dva puta tjedno. Lokalno se, osobito na početku bolesti, preporučuju kortikosteroidni preparati kao i preparati koji potiču tvorbu pigmenta.

Moguće je i kozmetsko prikrivanje žarišta s preparatima za samotamnjenje ili „kamuflirajućim“ sredstvima. Tijekom ljeta obavezna je zaštita na suncu, kremama koje posjeduju SPF veći od trideset.

P

N

Sve je moje vrijeme slobodno, jer sam ga sama odabrala - tvrdi poznata glumica Piše: GORDANA IGREC

Puno prije Dnevnika Bridget Jones mi smo imali “svoju simpatičnu debeljucu” koja se bori s kilogramima, glumicu Vitomiru Lončar u kultnom filmu redatelja Rajka Grlića snimljenom po romanu Dubravke Ugrešić “Štefica Cvek u raljama života”, u kojoj je za ulogu Šetefice dobila nagradu na filmskom festivalu u Nišu.

Doručak u 7 Velik dio djetinjstva Vitomira je provela u Stažnjevcu blizu Ivanca, tako da je ona zapravo “prava domaća puca”. Osobito su joj drage uloge u predstavama za odrasle Annie u Stoppardovoj predstavi “Prava stvar”, Ines u “Život X 3” Yasmine Reze, a u predstavama za djecu Lisac u predstavi “Roda i lisac”, ali i Kraljevna, koju igra već više od 25 godina sa svojim mužem u predstavi “Kraljevna na zrnu graška”. Poznata glumica osnovala je kazalište Malu scenu, a dobitnica je nekoliko nagrada hrvatskoga glumišta te je odlikovana i ordenom s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.

Trenutno producira jedan veliki međunarodni interkulturni projekt u koji je uključeno sedam

Ne bi me bilo bez vlaka Varaždin - Golubovec Vaš moto u životu?

Upali jednu svijeću i bit će manje mraka. Što je za vas uspjeh u životu?

Uskladiti posao i obitelj i živjeti jedan i jedinstven život.

zemalja iz Azije i Europe te iduće godine planira pokrenuti Burzu neovisnih kazališta. Za Male ženske razgovore poznata glumica otvorila je vrata svojeg života i otkrila koji joj je moto u životu, tajna održivosti svake veze i svih ostalih sitnica koje ženama život čine sadržajnijim, smislenijim i podnošljivijim.

Jutro započinjete sa...

Rekapitulacijom planova koji me čekaju taj dan sa zajedničkim doručkom. Obitelj je u sedam za stolom. I tako svaki dan. Kad smo, dakako, u istom mjestu što nije previše često jer je suprug stalno na putu.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Organizirana, neumorna, uporna.

Vaš uzor u životu?

Kad sam bila glumica uzor mi je bila Neva Rošić, u pro-

Sjećate li se Vitomire kao Štefice Cvek?

Što je najvažnije u vezi?

Podrška. Znati da te onaj drugi podržava u onome što radiš. I da ti podržavaš njega.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Kako ne bih posjetila

dukciji divim se Cameroonu Macintoshu, a u životu uzor mi je fra Didak Buntić, franjevac koji je živio krajem 19. stoljeća i – napravio čuda svojom upornošću.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

To neću otkriti, reći ću samo da se dogodio na moj 32. rođendan. Što vas je privuklo vašem suprugu?

A što nije? Sve. Čim sam ga ugledala, znala sam da je on čovjek mog života. Istina je, tada nisam imala niti 15 godina, ali eto, uvijek sam znala što želim. Čak i u toj dobi. Svirao je gitaru, imao dugu kovrčavu kosu, pomalo tužne oči, lijep glas… Što vas prvo privuče kod muškarca?

Ne gledam tuđe muškarce.

Imam svoga.

Jeste li ljubomorni?

Užasno sam ljubomorna. No moj se muž s time dobro nosi.

Iz takta me može izbaciti... Šlampavost, kašnjenje, lijenost, zabušavanje…

Iz kuće ne izlazim bez...

Računala. Što mogu. Računalo je nešto bez čega jednostavno ne mogu raditi sve poslove koje radim.

Najdraži film?

Moje pjesme, moji snovi. Što mogu, mjuzikli su nešto čemu

Varaždin! Bila sam u njemu bezbroj puta, tamo imam i rodbine. Moji su se roditelji i upoznali na liniji: Golubovec – Varaždin. Da nije bilo tog vlaka koji vozi u Varaždin, ne bi bilo niti mene!

ne mogu odoljeti…

Jutarnji “da” Koju glazbu slušate?

Samo mjuzikle. Kad radim volim slušati klasičnu glazbu, osobito nakon što sam završila tečaj brzog čitanja i shvatila koliko lakše učim uz glazbu.

Ali kada bih mogla, stalno bih slušala – Sondheima! On je moj najdraži autor.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S vlastitim mužem. Ma zapravo, radije bih na ručak, navečer mi se uvijek spava jer idem spavati u 22 sata i ne volim večere. Čak smo i svadbu imali u 10 ujutro.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Sve je moje vrijeme – slobodno. Sama sam ga odabrala. Tako da nemam neke granice između tih kategorija.

Volite li kuhati?

To je jedna od stvari koje uistinu ne volim. Zato moj suprug voli kuhati i kad smo doma, on se prima štednjaka. Kuhinja zauzima i središnje mjesto u našem stanu, ali to je bila njegova želja. Moje središnje mjesto bio bi – radni stol.

Omiljeno jelo?

Musaka od patlidžana, ali volim i kozlića kako ga radi moj muž.

S

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

U 2011. uz vježbanje T

ijelo se tijekom trudnoće fiziološki mijenja u odnosu na neke ustaljene parametre, a nove se vrijednosti smatraju normalnim, zdravim stanjem.

To se posebno odnosi na kardiovaskularni sustav, kod kojeg se broj otkucaja srca u minuti povećava za 10 do 15 otkucaja. Javlja se i povećanje krvnog volumena od 40 posto, a sposobnost srca da istiskuje krv povećava se 30 do 50 posto, naročito od 28. do 32. tjedna trudnoće. manjena je apsorpcija kisika (češći su brzi udisaji koji nisu dovoljno duboki - hiperventilacija), dok je njegova potrošnja povećana za 15 do 20 posto. Povisuje se i tjelesna temperatura.

Istraživanja su pokazala da se u slučaju uredne trudnoće, uz redovite kontrole i normalno stanje djeteta za prateće tromjesečje, može nesmetano vježbati, bez straha od štetnog djelovanja na dijete i majku. oboljšanje cirkulacije u cijelom tijelu, dobra fizička kondicija majke te slobodno disanje tijekom cijele trudnoće pozitivni su čimbenici za nesmetan razvoj vašeg djeteta. Vaša će fizička aktivnost biti poticaj i za dijete, koje će živahno oponašati vježbe. Stoga se nemojte iznenaditi ako povremeno osjetite udaranje nožica ili ručica u maternici. Redovito vježbanje također olakšava spavanje, posebice tijekom drugog i trećeg tromjesečja. Trudnice koje vježbaju uglavnom nemaju pretjerano povećanje tjelesne težine, osjećaju manje bolova u mišićima te pravilnije dišu. U trudnoći se opravdano češće osjeća umor, pospanost, nedostatak zraka, vrućina i slično. Navedene situacije zapravo su i pravi razlog da probudite svoje tijelo kako biste se tijekom trudnoće osjećali što bolje i sposobnije. Put do dobrog osjećanja i zadovoljstva upravo je u redovitom vježbanju. Neka ovo bude jedna od vaših novogodišnjih odluka.

28. prosinca 2010., br. 345

MALE TAJNE ŠMINKANJA Šljokičasti blagdanski nail art

Pahuljasta manikura Ova je manikura inspirirana pahuljicama snijega, relativno je jednostavna za izvođenje, no treba znati da ne postoje dvije iste pahuljice snijega Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Vrijeme je da se u svojim članc ima pozabav im i manikurom. Konkretno, takozvanim nail artom, odnosno umjetnošću crtanja na noktima.

Za dobar nail art potrebni su vam kreativnost, prec izna ruka te n eko li ko nijansi lakova i pomagala poput čačkalica, tankih kistića (m ože i onih za tempere i vodene boje) i slično.

S

1. Započnite s dva

e sloja osnovne boj

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Prvo zvjezdice

2. Zatim nacrtajte

Pr va manikura koju ću vam pokazati inspirirana je pahuljicama snijega. Ova manikura odlična je za blagdane, s obzirom na to da je kreativna, šljokičasta i relativno jednostavna za izvođenje.

Prije same manikure namažite ruke i zanoktice masnom kremom te pričekajte da se upije. Zatim nanesite prozirni bazni lak koji će učvrstiti nokte te onemogućiti upijanje boje u nokat, odnosno spriječiti žutilo nokta nakon skidanja laka.

Osnovna boja laka vaš je izbor – ovdje je tamnoplava koja podsjeća na tmurno, zimsko nebo. Nanijela sam dva sloja osnovne boje u

pahuljice

kičastim premazom 3. Završite sa šljo

Trećina građana (31 %) uopće ne koristi preparate za njegu lica, pokazali su rezultati istraživanja magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, u kojem je ispitano 403 ispitanika tijekom studenog.

Oni koji ih koriste, preparate koriste jednom dnevno (35 %). Najčešće se koristi krema za dnevnu njegu (53 %), zatim sredstva za njegu lica nakon brijanja (31 %), dok se ostale vrste preparata koriste značajno manje. Većina ispitanika o svojem se licu najviše brine zimi.

Polovica korisnika sredstava za njegu lica najčešće kupuje u specijaliziranim trgovinama (53 %), trećina u običnim trgovinama (35 %), a mali postotak korisnika

najčešće ih kupuje u ljekarni (6 %). Usprkos globalnom trendu korištenja prirodnih preparata više od polovice ispitanika izjavljuje da prilikom kupovine ne obraća pažnju na to jesu li proizvodi izrađeni od prirodnih sastojaka (57 %).

Niste li dovoljno spretne, uvijek možete “varati” i koristiti takozvane konad pločice za kreiranje uzoraka. Radi se o metalnim pločicama s udubinama raznih oblika koje premazujete lakom,

4. Ovakva manik ura odlična je za blagdane

Kozmetički savjeti

ako kožicu oko noktiju zaprljate lakom, očistite je pomoću štapića za uši

dvije iste pahuljice snijega.

Pričekajte da se pahuljice dobro osuše, a zatim, prema želji, nanesite sloj bezbojnog nadlaka ili pak bezbojni lak sa šljokicama. Ja sam odabrala šljokice jer smatram da se odlično uklapaju u ovakvu manikuru. Vrlo jednostavno i efektno, zar ne?

skidate višak te uzorke zatim preslikavate na nokat pomoću gumenog štambilja. Konad setove možete pronaći u nekim od drogerija, a više o njihovom korištenju u jednom od nadolazećih članaka.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Pigmentacijske mrlje na licu M

rlje na licu nastaju najčešće zbog pretjeranog izlaganja suncu koje potiče pojačanu proizvodnju melanina. Posebno bih napomenula da u ovo blagdansko vrijeme žene žele preplanuli ten pa odlaze u solarij. Često puta znamo pretjerati i tako nesvjesno sami sebi stvorimo problem na koži. štećenja nisu vidljiva odmah nego nakon nekoliko godina. Ne govore liječnici i dermatolozi uzalud da sunce treba izbjegavati i zaštititi

O

Malo tko mari je li prirodno

!

Konad pločice za uzorke

ISTRAŽUJEMO Preparati za njegu lica

Najviše se koriste dnevne kreme

tri poteza – prvi na sredini nokta te zatim po jedan sa svake strane.

Dogodi li se da zaprljate kožicu oko noktiju, očistite je pomoću štapića za uši umočenog u malo odstranjivača laka ili pomoću specijalne olovke natopljene njime.

Zatim na list papira kapnite kapljicu bijelog laka, najbolje onog gušćeg, namijenjenog francuskoj manikuri. Čačkalicom ili kistićem iscrtajte najprije zvjezdice uz j e d n o s t av n e , brze i ravne poteze, pritom naslanjajući dlan na čvrstu površinu.

Zatim uz krakove nacrtajte točkice. Naravno, pritom se sjetite pravila da ne postoje

se od njega na sve moguće načine. U ovo vrijeme sunce nije jako i ima mali postotak štetnog zračenja, ali ne treba zaboraviti ako se uputite u planine da je tamo sunce vrlo jako. z skijašku opremu pod obavezno uzmite sa sobom kremu za lice s visokim zaštitnim faktorom 50. Iako ne osjećamo vrućinu nego iznimno veliku hladnoću, sunce je vrlo jako, pa ako se ne zaštitimo, to tek primijetimo na povratku kući. Sunčeve se zrake

U

reflektiraju od snijega i pojačavaju svoju jakost. ko vam se dogodilo da su vam se mrlje pojavile, evo recept za masku protiv mrlja na koži, a ujedno je i dobra za masnu kožu. Operite dobro limun (po mogućnosti neprskani) i naribajte koricu u dvije žličice zobenih pahuljica, dodajte jedan žumanjak, žlicu meda i žlicu mlijeka. Masku stavite na očišćeno lice i držite petnaest minuta.

A

Ženski svijet 45

28. prosinca 2010., br. 345

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Kapsula sreće N

A

Novogodišnje odluke rado se donose, no do veljače već na njih zaboravimo

PROVJERILI SMO Zašto na velike novogodišnje odluke zaboravljamo

U 2011. neću više...

Kod novogodišnjih odluka najčešći je problem s ciljevima koje si postavljamo, jer oni bi trebali biti pametni i konkretni Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

navika kojih se želimo riješiti kako bi nam život bio ljepši i ugodniji. Mnoge nas navike - Svake godine donesem dovode do problema, čine nas jednu novogodišnju odluku, nezadovoljnim i nesretnim ili ali nikada ih ne provedem u su štetne za naše zdravlje, pa djelo. No ove godine čvrsto ipak od njih ne odustajemo. sam odlučila da ću od 1. si- Stoga se i događa da do veljače ječnja uvesti više reda u svoju već zaboravimo što smo odluneurednu prehranu te se u čili ulaskom u novu godinu.

Kod novogodišnjih odluka 2011. godini zdravije hraniti – otkrila je 29-godišnja Kristina najčešći je problem s ciljevima koje si postavljamo, a oni bi iz Varaždina. trebali biti pametni i konkretniji, tvrde stručnjaci. Jedan od Budite konkretni primjera je česta Za razliku od nje, 22-godišnja odluka mnoMarina smatra da nema smigih pušasla donositi novogodišnje moj ča da odluke. je o t o m od 1.

- Moj moto je “Sui v o n s i tra je novi dan”. Ako ra je t u o t S š “ ječdonesem neku odo ne k a a p o nja luku, tko zna što će n”, a št a n d z o k donijeti sutra i hoću m, t u i ć č o u l h d preli se moći nje držati, i o i sutra a ako neću, onda ću donos luke moći ns t auosjećati grižnju savjed li se o žati pušiti. sti – rekla je Marina. dr Da bi se S prelaskom u novu to doista i godinu mnogi odlučuju doostvarilo, nije donijeti važne odluke kojima žele promijeniti ili poboljšati dosa- voljno samo to reći, već prijeći dašnji način života. Obično je na djelo. Stručnjaci savjetuju da riječ o odustajanju od nekih trebate napraviti plan aktivno-

e kužim rulju. Cijelu godinu cvile na sve strane, drame o besparici i depresiji, a na kraju godine k’o u nekom transu jure od jednog do drugog dućana, trpaju u kolica europsku klopu, pijaču, skupu gornju i spodnju obleku, parfeme i ko zna kaj sve ne. Onda kak zombiji u redovima strpljivo čekaju pred blagajnom, peglaju kartice, plaćaju obročno ili s gotovinom.

Nema veze. Svaki grabi svoj komad sreće. li, s druge strane gledajući, to i nije loše. Čovjek si mora naći neki ispušni ventil.

Ne samo da bi preživio, nego da bi živio kao čovjek. I onda kao čovjek živi puna tri dana! Taman toliko koliko mu je potrebno da otprati staru, dočeka novu i napuni baterije za opet istu, ili možda ipak bolju iduću godinu. er, zbog onoga što su otkrili australski znanstvenici, moglo bi doći do velikog preokreta u raspoloženju ljudi! Na pomolu je - kapsula sreće! Revolucionarni pronalazak već se testira na štakorčićima, kojima je ovaj “lijek”, kako je primijećeno, probudio hormon sreće. Životinjice su živnule, počele su se veseliti, okupljati i češće družiti, a kod mužjaka se pojavio i vidan interes za njihove ženke! nanstvenici prepostavljaju da bi kapsula sreće i ljudskoj populaciji na jednak način podigla raspoloženje, znatno smanjila stresna i depresivna stanja, što bi utjecalo na međusobnu emocionalnu i erotsku privlačnost parova, ali i na mušku nevjeru!

Nje bi bilo vrlo malo ili bi jednostavno nestala! vo je kao iz snova. Fantastično. Samo da ne prijeđe u fantazmagorično! U opsjenu i uobrazilju, za što bi ponovo trebalo pripisivati one vrlo male, a opasno učinkovite tabletice koje dobivaju vrapčeki... kaj svi mi ostali, koji smo i bez kapsule libidonozni? Pohotni, strastveni, čulni?

Totalno razbludni! Mi bumo opet nadrapali. Nas budu diskriminirali zbog osobne i opće sigurnosti kako se ne bi predozirali!

Ma kaj me briga. eni je super i bez tog čarobnog praha.

S kapsulom ili bez nje, ja idem na doček Nove! A tam bude, ziher, pala još jedna dobra ševa...

Više ću se seksati u “novoj” U novoj godini isprobat ću bar jednu seksi igračku, novu pozu i radije izabrati seks umjesto gledanja televizije – mogle bi biti neke od novogodišnjih odluka vezanih uz seksu-

alni život. Izaberite fantaziju za koju vjerujete da će se svidjeti i vašem partneru i provedite je u djelo, a u novoj 2011. godini možete i više uživati u “solo” seksu.

J

Z

O A

Treba napraviti plan aktivnosti vezanih uz donesenu odluku

sti koje će vam nadomjestiti potrebu za pušenjem, pri čemu pazite da to ne bude hrana, jer ćete se ubrzo boriti s viškom kilograma. Nagradite se za svaki korak na putu promjene

te navike i što duže izdržite bez cigarete, budite ponosni na sebe. Pomoći će vam ako svoje odluke objavite onima s kojima ste bliski. Uz potporu je i najteži posao puno lakši.

M

Aromaterapija Eterično ulje njemačke kamilice odličan analgetik K E Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

amilica je odličan prirodni analgetik često korišten i odavno poznat u narodnoj medicini. Osušene cvjetne glavice od davnina se koriste za pripremu čaja, a sve je veća upotreba i eteričnog ulja kamilice, koje svojim blagotvornim učincima djeluje na organizam. Razlikujemo više vrsta kamilica, a najčešće se primjenjuju njemačka i rimska. Eterično ulje njemačke kamilice spada

u skupinu “sedam veličanstvenih”, plavu boju daje mu spoj kamazulen, koji gotovo i ne postoji u biljci već se stvara tijekom destilacije.

Prvenstveno protuupalnim djelovanjem umiruje i opušta organizam, pomaže kod fizičke i emotivne iscrpljenosti te umanjuje glavobolju, zubobolju, menstrualne grčeve, želučane probleme, a u kombinaciji s eteričnim uljem lavande odličan

je prirodni recept za bolji, lakši i mirniji san i kao prva pomoć kod upala, grčeva, olakšavanja bolova i snižavanja temperature, posebice kod male djece. Nerijetko se koristi i kao pomoć pri raznim kožnim oboljenjima; zbog dobro poznatog umirujućeg djelovanja na iritiranu kožu preporučuje se za čišćenje lica, tretiranje akni, osipa, čireva, opekotina te uravnotežuje sebum

(loj koji luče žlijezde lojnice) lica, prikladno je za sve tipove kože. terično ulje njemačke kamilice dragocjeno je i skuplje eterično ulje, koristi se u nižim koncentracijama od mnogih drugih eteričnih ulja (1 - 2 %), jer je dokazano da u tim količinama daje najbolje rezultate. Najčešće se koristi u masažama, kupkama ili na maramici pored jastuka, za lakši san.

46 Mali oglasi KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1524e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1529e SUPER prilika! Kuća u Gortanovoj 80 m² i 600 dvorišta, kuća u Katarine Patačić ( kraj VI OŠ) 160 m² i 700 dvorišta, Bilogorska 150 m² i dr.. ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PONUDA tjedna! Kuća za stanovanje 80 m² na Dugom Vrhu - 44.000 € i dvosobni stan u Trakošćanskoj 54 m² - 750 €/ m², dvosobni stan 54 m² u Z. Frankopana! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica prilike! Sračinec novogradnja 120 m² - 60.000 €, Gojanec novouređena 80 m² - 39.000 € , Trnovec 90 m² - 33.000 € i dr... Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite: tel/ fax 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c TURČIN 65.000 € i 150.000 €, Nova Ves 60.000 €, Kučan G. 75.000 €, N. Marof 195.000 €.

KAPITAL d.o.o., tel. 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c VARAŽDIN: Primorska 65.000 €, Istarska 115.000 €, I. Zajca 120.000 €, O. Župančića 115.000 € (2 stana), Fabijanska 120.000 €. KAPITAL d.o.o., tel.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c

KUĆA s dvorištem, Cestica, 565 m², 35.000,00 €, prodajem. Zvati na: 214-311 ozn. 274c

NOVOGRADNJA! Zagrebačka, dvosobni stan 68 m² (kraj Euroherca) i dvosobni 46 m² u Zagrebačkoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

KUPUJUTE, prodajete, mijenjate nekretnine u Varaždinu, Čakovcu, Zadru? Obratite se s povjerenjem! www.PANADRIA. hr, Varaždin, B. Radića 7 (nasuprot suda), mob. 098/211-084, 099/215-7037 ozn.282c

TROSOBNI novogradnja! Trosobni 84 m² u urbanoj vili, blizina bolnice i centra, pripadajuća garaža! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

MANJU kuću 40 m² u Cerju Tužnom, 450 m² okućnice, novogradnja, novo namještena, 22.000 €, prodajem. Mob. 091/540-9938 ozn.4076

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608952 ozn.3927

STARIJU uređenu kuću u Gojancu, centralno - plin, prodajemo.

Mob. 091/2512-416 ozn.173c

STANOVI - višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel. 042/351-777; 098/379- 660 ozn.61c

STARIJA kuća, čvrsto građena, 9 x 11, velika okućnica 6 500 m², može samo kuća, Beretinec.

Mob. 095/5026-748 ozn.4156 KUĆU katnicu, parcela 1 000 m², namještenu, garaže, prodajem. Dobra lokacija za poduzetništvo i ugodan život.

Varaždinska, Sračinec, mob.

099/8530-930 ozn.4185 KUĆA katnica, visoka, 3 stana, podrumi, voda, struja, nedovršena. Tel. 212-675 ozn.1648b

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob: 091/352-0026 ozn. 1524e DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622-082 ozn.1526e BLAGDANSKI popusti! Grabanice: dvosobni - 37 m², 49, 63 m²; trosobni: 58 m², 68, 79 m²!

TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (dizalo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m²/23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102.

Informacije i fotografije: www. helcom-trade.hr , tel. 098/268581 ozn.192c 2-SOBNI: Zagrebačka 33 m² i 56 m², Z. i Frankopana 47 m², M. Krleže 57 m² - novo, V. Novaka 58 m², B. Radić 59 m². KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c GARSONIJERU 38 m², F. Supila - novo; 3-sobni - Grabanice, 70 m² - novo, Gajeva 300 m². KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c TROSOBAN stan od 70 m² u strogom centru Varaždina, ulica V. Nazora, prizemlje, adaptiran 2009. godine u uredski prostor, etažno centralno, alarm, nove instalacije prodajemo. Pogodan za urede, ordinacije i slično, a može i

28. prosinca 2010., br. 345

za stanovanje. Stanu pripada spremište i parkiralište u dvorištu. Upitati: 042/332- 670, 098/446-710 ozn.280c TROSOBNI stan 75 m², I. kat, podrum, garaža, Beletinec, S. Radića 21, cijena 33.000 €, prodajem. Tel. 042/749-386 od 15.00 h ozn.1630b DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.4143 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.4152 JEDNOSOBNI stan 25,25 m², centar Varaždina, potpuno renoviran, namješten, prodajem.

Mob. 091/583-9791 ozn.4179 GRABANICE, Vžd., novogradnja, hitno i povoljno prodajem trosoban stan sa garažom, 60 m². Mob. 091/8872-888 ozn.4184

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA! Gradilište u Hrašćici u novom kvartu 480 m² (priključci) povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551408, 091/352-0083 ozn.1528e GRAĐEVINSKO zemljište u blizini Poreča (cca 8 – 10 km), 12 000 m², papiri kompletno sređeni do kraja 05/2011, 7,00 €/m², prodajem. Mob. 098/492880 ozn.4172 GRADILIŠTA u Hrašćici, prva ulica lijevo od grada: 500 m², 600 m², 2 170 m², lokacijska dozvola, vlasništvo 1/1, prodajem. Mob. 099/8530-930 ozn.4185

KUPUJEM starije seosko imanje u blizini Varaždina, prioritet štala i gospodarski objekti.

Mob. 098/852-333 ozn.4181 GRADILIŠTE u Kuršancu G., 741 m², sa plaćenim i izgrađenim komunalijama, prodajem. Tel. 042/231-729, 098/933-8084 ozn.4187

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjenski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241041 ozn.28c POSLOVNI prostor za urede, Vrazova ulica, parking, iznajmljujemo. Mob. 098/267-653 ozn.130c

MALI OGLASI već od 40 kuna POSLOVNI prostor, Grabanice I, 25,5 m², 47 m², 72 m²cijena 1.300 €/m², prodajem. Mob.

098/449-583 ozn.285c DVA POSLOVNA prostora, 50 i 100 m², nasuprot ZA-BE, prodajem. Mob. 098/593-803 ozn.1544b PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268-919 ozn.4175

NAJAM DVOIPOLSOBNI stan u Harambašićevoj ulici, iznajmljujem. Sve informacije na mob.

098/267-566 ozn.4134 STAN 80 m² u mirnom djelu grada, iznajmljujem. Mob. 091/320-3221 ozn.4140 DVOKREVETNU sobu sa upotrebom kupaonice, povoljno iznajmljujem. Mob. 098/790261 ozn.1342b STAN u Supilovoj, novogradnja, 40 m², namješten, iznajmljujem od 15.1. 2011. Mob. 098/9687214 ozn.1639b SOBU iznajmljujem muškoj osobi (samac, radnik, penzioner), kupaona, kuhinja, centralno g., 900 kn sa režijama. Mob. 091/985-2426 ozn.4174 SOBE iznajmljujemo studentima. Tel. 042/330-805, 098/408112 ozn.4177

28. prosinca 2010., br. 345

TROSOBNI stan u Varaždinu, dvoetažni, svi aparati, hitno i povoljno iznajmljujem. Mob. 098/817-741 ozn.4197

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ î Ñ ļȨ ɳ ɷ ɵ ȹɵɶɵȿ ɻ ɳ ɳ Ȧ ɵɶɴȿɵɼ ɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c DVA bagera JCB 4 CX, 2004. i 2006. g. s opremom, prvi vlasnik, povoljno prodajem! Mob. 099/2580-961 ozn.37c KUPUJEM automobile, kombi, traktore, bagere, kamione, ispravne, neispravne, stare olupine; Astra, reg.4/2011, 799 €.

Mob. 098/777-095 ozn.4110 PRILIKA! Peugeot 206, 1.1 i, ‘00. g., 2.999 €; Peugeot 106, 1.5 d, 1.750 €; Daewo Nubira 1.6 16V, ‘01. g., 1.999 € do registracije!

Mob. 098/268-540 ozn.4130 OPEL VECTRA 1.6 i, ‘93. g., centralno, servo, ABS, metalik, reg.

11/2011, sačuvana, 1.250 €.

Mob. 095/518-4814 ozn.4195

POSAO TRAŽIMO pripomoć u kući odgovorne osobe u vremenu od 09.00 – 14.00 h. Mob. 098/284-035, zvati poslije 15.00 h ozn.4160

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

BISTRO&PIZZERIA traži djevojke za rad. Uvjeti odlični. Info: 095/9115102 ozn.218c

ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

CAFFE BAR CHARME , Kačićeva 4A, traži konobara (obavezno radno iskustvo) do 28 g. iz Varaždina. Upitati osobno u lokalu iza 15.00 h ozn.183c

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ 2 " = ė ĺ Č Ñ Ī Į å Ē ÿ Ĩ å Ĥ ĺ ÿ Ĩ ɇ0ėĒàÑĤȦNÑđĨıĒûȦ_ÿĺÑļɉɁ ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉå Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊıßÑĒĨĊÿþ ÑġÑĤÑĮÑ Ȧ ġĤėáÑĉÑȦ đėĒĮÑłÑ ÿ ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉå ĊČÿđÑ ıĤåäÑĉÑȦ ÑıĮėȿĊČÿđåȩ 7ėÜȨ ɳɼɴȹɸɴɸȿɴɵɶɺȦ ɳɼɻȹɷɵɺȿɵɻɷ ėŀĒȩɶɵÝ

SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/5020727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367 ozn.15c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3028

Mali oglasi 47

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c KUHINJE PO MJERI! Uz narudžbu kuhinje, sudoper i napa gratis, ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364-242 ozn.254c PC SERVIS Varaždin, K. Filića 39 a, tel: 321-702, servis računala, intervencije 0 - 24 h: 092/2403-300, www.pcserviser. com ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583

ozn.285c

225, 098/966-2307 ozn.4029

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu? Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu. Montiramo, popravljamo postojeći namještaj.

Nudimo i prijevoz manjih tereta. Tel. 320-330, 098/405-602 ozn.4091

TERAPIJE bioenergijom - metoda Zdenka Domančića. Vjekoslav Mikić, s cerifikatom HUPED-a. Tel. 042/210-966 ozn.3781 AKCIJSKE cijene knauf sistema: izrada potkrovlja, spuštenih stropova, pregradnih zidova, gletanje, malanje, fasade.

Mob. 098/478-900, 042/766119 ozn.3860 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.3926 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-

IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.4095 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.4124 SELIDBE – prijevozi namještaja; utovar, istovar osiguran; montaža, demontaža; po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.4190 VRŠIMO popravak i servis pvc i alu stolarije sve vrste te ugrađujemo sisteme automatskog provjetravanja prostora na već ugrađenu stolariju. Mob.

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

28. prosinca 2010., br. 345

do kraja godine! Krediti bez HROK-a do 160.000 kn/10 g.

Pozajmice do 50.000 kn/48 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 095/885-9230 ozn.176c KREDITI i pozajmice bez HROK-a do kraja godine! Pogodnosti – mladi i umirovljenici! Tu smo radi vas! Mob. 091/303-8054 ozn.176c MIKRO zajmovi, 500 – 1.500 kn.

Tel. 042/213-085 ozn.1545b

091/520-1910 ozn.4131

ozn.1647b

099/3720-765 ozn.4137

VRŠIM uslugu spremanja stana, glačanja i kuhanja. Ponude na tel: 233-549 ozn.4149

SVINJU od 150 - 170 kg, prodajem. Nazvati: 042/683-045, 099/799-6354, Trnovec, Ludbreška 46 ozn.4180

PRAZNU, duplu, mramornu grobnicu na starom djelu varaždinskog groblja, prodajem.

Mob. 099/747-5981, 098/9486908 ozn.4163

UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. Povoljno!

EKOFRUT d.o.o. 091/114-0598 ozn.1527e TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.4190

ŽIVOTINJE PRODAJU se purice i purani, bijeli, težine 7-10 kg, živi 16 kn/ kg, očišćeni 24 kn/kg. Moguća zamjena za kukuruz/pšenicu.

Upitati: Cerjan, Biljevec 76, tel.

729-581, 098/284 807 ozn.83c PILIĆE - žive ili očišćene, prodajem. Mob. 099/678-0808 ozn.1530e SVI NJE za klanje, proda j e m . M o b. 0 9 8 / 9 6 5- 5 6 3 4

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1525e POVOLJNO prodajemo valjak pegle (glačanje rublja), za domaćinstvo i ugostiteljstvo, valjak dužine 85 cm. Tel. 042/621-220, 091/797-5555 ozn.3970 KUPAONSKI bojler „Vaillant“ na plinsku bocu, sa odgovarajućim dimnjakom, boca gratis; 2 peći na lož ulje u vrlo dobrom stanju, staro 3 godine, hitno i povoljno prodajem. Upitati na tel: 714-539 ozn.4135 STOČNI, sjemenski i merkantilni krumpir sorte Marabel, Kondor i Mozart, prodajem. Mob.

KUPINOVO vino, 30 kn/l, slatko, prodajem. Tel. 320-858, 091/791-5654 ozn.4182 PILU za rezanje željeza (Tarna) ф 400 mm, prodajem. Mob. 091/584-0572 ozn.4198

KREDITI KREDITI – super novogodišnja ponuda! SVE vrste kredita na jednom mjestu. Više od 7 godina iskustva. Mogućnost rate i više od 1/2 plaće ili mirovine. Mob. 098/137-5727 ozn.324a AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.4162 FENOMENALNA akcija još samo

NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.098/181-6961, 091/9277209 ozn.3913 POZAJMICE u 24 h, zaposleni na ostatak primanja. Mob. 099/790-6381 ozn.4196

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400909, 3,49 kn/min ozn.166c AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822362, 099/516-6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c ZAUZET muškarac 48 g. traži privlačnu ženu za diskretno druženje bez obzira na godine!

Mob. 091/1109-863 ozn.4169 GOSPODIN, pouzdan, nepušač, dobre naravi, želi upoznati gospođu do 54 g. za vezu i sve što čini lijepom u životu. SMS: 099/507-1523 ozn.4165

COMPROM PLUS d.o.o.

Varaždin , Cehovska 100, temeljem odluke Uprave, otvara

NATJEČAJ za radno mjesto

ŠIVAČ tražimo više izvršitelja Očekujemo: - srednjoškolsko obrazovanje tekstilnog usmjerenja sa ili bez radnog iskustva ili osnovno obrazovanje s radnim iskustvom na istim ili sličnim poslovima - sposobnost učenja i usvajanja novih vještina Nudimo: - trening i uvođenje u posao - mogućnost usavršavanja i napredovanja - stimulativna i redovita primanja - prednost - kandidatkinjama/kandidatima s radnim iskustvom Ponude molimo slati poštom na gore navedenu adresu društva ili e-poštom info@comprom.com 8 dana od objave s naznakom „ZA NATJEČAJ“.

28. prosinca 2010., br. 345

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 49 SJEĆANJE na voljenog tatu i djeda

STJEPANA BUNIĆA 21. 12. 2009. – 21. 12. 2010.

Sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

JOSIP NOVOSELEC 27. 12. 1990. – 2010.

Imati Tebe za oca, bila je sreća.

Izgubiti takvog oca, bol je koja se ni sa čime mjeriti ne može.S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvam uspomenu na Tebe!

Tvoja kći Alenka *****

Koliko sam bila ponosna i sretna jer sam Te imala, toliko sam već 20 godina nesretna jer sam Te izgubila!

Tvoja Gordana *****

Napustio si nas, ali Ti i dalje živiš u našim srcima.

Ljubav ne umire, sakrije se…

Tvoji: punica Barbara, tast Ivan i unuk Dominik

ZAHVALA

ŽELJKO STARAJ Dana 23. prosinca 2010. godine napustio nas je u 69. godini života naš voljeni suprug, otac i djed. Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su svojom sućuti ispratili dragog nam Željka na vječni počinak.

Supruga Zdenka, kćerke Jasminka i Danijela, zetovi Josip i Siniša, unuka Dora i unuci Jona i Noa

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, svekrve i sestre

MARIJE KATANČIĆ preminule 22. 12. 2010. godine u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kumovima i svim ljudima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Jasminki Tkalec na višegodišnjoj liječničkoj brizi. Veliko hvala vlč. Josipu Vidoviću i vlč. Karlu Koračeviću na dostojnom ispraćaju.

Ožalošćeni Sinovi Slavko i Marijan, unuke Lucija i Petra, snaha Gabrijela, sestra Štefanija, braća Jakov i Tomo s obiteljima

50 Zahvale i sjećanja

28. prosinca 2010., br. 345

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

BORIS VITKOVIĆ

dragom nam ocu i djedu

28. 12. 2001. – 28. 12. 2010.

TOMI PERŠIJU

Čuvamo uspomenu na Tebe.

preminulom 15. 12. 2010. u 88. godini života.

Tvoja obitelj

Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i molitvama.

Počivao u miru Božjem!

SJEĆANJE

Ožalošćeni sin Franjo i unuci Tomislav i Marko

na našeg dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

NINI I never meant to cause you any sorrow... Any pain...

It’s such a shame our friendship had to end.

I only wanted to see you laughing in the purple rain...

Ana, Sara, Martina, Marija, Kiki, Miro, Kristina

BORISA VITKOVIĆA 28. 12. 2001. – 28. 12. 2010.

ZAHVALA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom smrti našeg voljenog oca i djeda

Mama i sestra s obitelji

17. 12. 1922. – 15. 12. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

TOME PERŠIJA Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i podršci te svećeniku na riječima utjehe.

Tugujuća obitelj

povodom prerane smrti našeg dragog supruga, oca, djeda

na voljenu

ZVONKA MOHARIĆA

KATARINU LEVOK rođ. ĐUKES

blago preminulog 19. 12. 2010. u 56. godini života.

28. 12. 2002. – 28. 12. 2010.

ZAHVALA

Samo mi znamo koliko nam nedostaješ.

povodom smrti našeg dragog i nezaboravnog supruga, oca, svekra i djeda

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

Događa se i dalje žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.

(T. Gulbranssen) Tvoji suprug i kći s obitelji

SJEĆANJE

STJEPAN BOŽIĆ 1. 1. 1998. – 1. 1. 2011 Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, a u srcima najviše čuvamo.

Tvoji najmiliji

TOME NOVAKA preminulog 19. prosinca 2010. u 82. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima te djelatnicima Varteksa na upućenim riječima utjehe, izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama. Posebno zahvaljujemo osoblju Hitne pomoći i djelatnicima Intenzivne njege varaždinske bolnice te veliko hvala vlč. Tomislavu Dodleku na lijepim riječima i dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: Supruga Gabrijela, sin Vladimir, snaha Nadica te unuci Sandra i Tomislav *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom dedi

SJEĆANJE

TOMI NOVAKU

STJEPAN ŽELJEZNJAK

Daleko nebeskim cestama, vječnim kilometrima ploviš.

Među anđelima sada Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

28. 12. 2005. - 28. 12. 2010.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji Sandra i Tomislav

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

SJEĆANJE

JOSIPA MELNJAKA

na drage roditelje i brata

preminulog u nedjelju 12. prosinca 2010. nakon duge i teške bolesti u 78. godini života.

PALJ

ZOJA

KRISTO

10. II. 2009.

26. XII. 1991.

28. VIII. 2005.

KERHONI Tvoja obitelj

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala svim liječnicima i ostalom medicinskom osoblju koje mu je svojim stručnim znanjem i ljudskošću pomagalo u njegovoj dugoj i teškoj bolesti. Zahvaljujemo velečasnom Karlu Koračeviću na molitvama i ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Marija Marković, šogorica Marija Melnjak s obitelji, nećakinja Dubravka Grđan s obitelji i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

ZLATKO LJUBIĆ

JOSIPA KORPARA

27. XII. 2002. – 27. XII. 2010.

28. 12. 2008. – 28. 12. 2010.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Uvijek ćeš ostati s nama u našim mislima i srcima.

Supruga, kći i sinovi s obiteljima

Tvoji: mama Marija i Franjo, brat Siniša i Smiljana s djecom

Dirnuti pažnjom, izrazima sućuti i riječima utjehe najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, poslovnom sustavu Vindija i svim poznanicima. Veliko hvala velečasnome Josipu Hadroviću na toplim riječima utjehe.

Ožalošćena supruga Štefica s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu Naš dom bez Tebe prazan je, ljubav za Tobom vječna je.

Supruga Štefica *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati, djedu i svekru Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Kristijan, Goga, Ela i Ivan *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom tati i tastu U srcima našim bit ćeš uvijek voljen, a u mislima nikad zaboravljen. Neka Te molitve naše sad prate, kad i bol i suze ne mogu da Te vrate.

Kćerka Senka i Milorad *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom zetu i šogoru Živjet ćeš vječno s nama, jer čovjek kao Ti ne može sam nestati.

Punica Dragica, šogor Josip i šogorica Milica

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA BOŠNJAK 1. 1. 2001. – 1. 1. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MATO ADLAŠIĆ 28. 12. 1995. – 28. 12. 2010.

Supruga Barica, sinovi Andrija, Stjepan i kći Snježana s obiteljima

SJEĆANJE ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i neprežaljenog supruga, oca i djeda

ANTUNA CAFUKA koji je preminuo 16. 12. 2010. godine u 69. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima te svim dragim ljudima na izraženoj sućuti i ispraćaju dragog Tonija na vječni počinak. Veliko hvala obitelji Franje Mašića, Mariji Mihalinec, Jasminki Gazdek, vlasnici trgovine Modea te dugogodišnjim prijateljima Mariji, Srečki Lazar.

Posebno zahvaljujemo kapelanu Nikoli Bukovčanu iz Župe sv.

Vida na dostojanstvenom ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Antonela, zet Željko, unuci Alen, Antonijo i Ana

SJEĆANJE na voljenog

na voljenog

FLORIJANA PERINA

MIRKA HABULANA

31. 12. 2008. – 31. 12. 2010.

26. 12. 2008. – 26. 12. 2010.

U srcima zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Supruga Katica

Supruga, kći i sin s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenu

na našeg dragog

ANU KEREŠA

JOSIPA LUKAČIĆA – LEGEŠA

31. 12. 2009. – 31. 12. 2010.

31. XII. 1986. – 31. XII. 2010.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima.

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoji najmiliji

Obitelj Kereša

Zahvale i sjećanja 51

28. prosinca 2010., br. 345

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog

na voljenog

FRANJU KOŠĆAKA

JOSIPA KOVAČA

Obitelj Košćak

VILMA NAĐFALUŠI

17. 12. 2009. – 17. 12. 2010.

1. 1. 2006. – 1. 1. 2011.

Tvoj lik ne mogu kiše isprati, Tvoje tragove ne mogu snjegovi pokriti,

Kći Barica i unuk Željko

30. 12. 2009. – 30. 12. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

lako je obrisati suze, zapaliti svijeću, teško je izbrisati iz srca tugu vječnu.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji Sin Nikola, tata i seka

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN LADIĆ

na naše roditelje

27. 12. 2007. – 27. 12. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE Obitelj Ladić

MONIKU PRESEČKI 26. 12. 2005. – 2010.

ŠIMONA PRESEČKOG

ZAHVALA

28. 1. 1994. – 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Sin Josip, snaha Ivanka, unuk i unuka s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca i djeda

DRAŽEN NAMJESNIK

ANASTAZIJA BOŽIĆ

25. X. 2010. – 25. XII. 2010.

28. XI. 2010. – 28. XII. 2010.

Vaše likove ne mogu kiše isprati, vaše tragove ne mogu snjegovi pokriti. Lako je obrisati suzu, zapaliti svijeću, teško je izbrisati iz srca tugu vječnu. Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljen tko u njoj počiva.

Vaši najmiliji

SAVE MARTINOVIĆA

SJEĆANJE

preminulog 19. prosinca 2010. godine u Varaždinu.

povodom prerane smrti našeg najdražeg oca, supruga, djeda, brata i strica

DRAGUTINA JURINJAKA preminulog 17. 12. 2010. u 66. godini života nakon kratke i teške bolesti.

U nemogućnosti da svima pojedinačno zahvalimo ovim putem zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, prijateljima te znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, pružili toplu riječ utjehe te otpratili voljenog nam oca, supruga i djeda na vječni počinak.

Zahvaljujemo osoblju Odjela pulmologije Županijske bolnice Čakovec koji su mu pružili svu pomoć do zadnjeg dana.

na dragu nam majku, ženu, baku i punicu

Ožalošćeni: kći Bosiljka, sin Stjepan, supruga Dragica, zet Stjepan, snaha Mirjana te unuke Andrijana, Nikolina, Adela i Elena

RUŽICU TOT

„...kad bih bila sretna koliko sam nesretna što Te nema, bila bih najsretnija žena na svijetu…“

30. XII. 1996. – 30. XII. 2010.

Svima vama koji ste bili uz nas u teškim trenucima oproštaja od našeg Save.

Svima vama koji ste bili uz nas kada smo vas najviše trebali.

Svima vama i svakome od vas. Hvala vam.

Svima vama liječnicima i medicinskim djelatnicima koji ste ga liječili sve ove godine, darujući nam neprocjenjivo vrijeme da ga provedemo s njim.

Svima vama koji ste mu olakšali posljednje dane na ovome svijetu.

Svima vama i svakome od vas. Hvala vam.

Martine naš, hvala Tebi.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš s nama kao i prije. Dok suze padaju, a duša boli, srce naše ne može da Te preboli.

Tvoji Slavica, Snežana i Saša

Tvoji: supruga i djeca

Ne prođe nam dan da ne osjetimo pustoš koju si ostavila iza sebe. Nedostaješ nam!

Zauvijek Tvoja Dragica

Obitelj Tot i Krajnik

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

najdražem ocu, suprugu, djedu, bratu i stricu

DRAGUTINU JURINJAKU

SJEĆANJE

SLAVKO KRETIĆ 1. 1. 2009. – 1. 1. 2011.

Otiš’o je otac moj polako, kao da u šetnju nekud kreće. Otiš’o je s mirisima jutra, dal’ je znao da se vratit neće… ...volimo Te, tata, nedostaješ nam…

Tvoji neutješni: kći Bosiljka i sin Stjepan

SJEĆANJE

ĐURĐA BRLEK SJEĆANJE

SJEĆANJE

27. XII. 2009. – 27. XII. 2010.

na voljenu

na našeg tatu, djeda, pradjeda i tasta

Zauvijek si u našim mislima.

LJUBICU DEVENIČAR

TOMU DARABUŠA 28. 12. 1910. – 28. 12. 2010. † 8. 8. 1965.

Tvoji najmiliji

2. 1. 1999. – 2. 1. 2011.

Vrijeme prolazi, a tuga i bol ostaju.

Suprug Alojz

U srcima i mislima vječno s nama.

SJEĆANJE

Kćeri s obiteljima

na voljenog

IVANA ŠRETERA ZAHVALA

1. 1. 1941. – 2. 8. 2010.

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti naše voljene

MIJO KLIČEK 25. XII. 2007. – 25. XII. 2010.

preminule 22. 12. 2010. u 54. godini života.

Tvoja obitelj

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su svojom sućuti, podrškom i molitvom bili uz nas. Zahvala medicinskom osoblju Internog odjela Opće bolnice Varaždin.

Zahvala vlč. Izidoru Fereku i đakonu Cujzeku na molitvi i toplim riječima ispraćaja. Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigla reći.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu i ocu

STJEPANU GRĐANU

SJEĆANJE

† 24. 12. 2010.

na naše drage

Voljeni ne umiru nikada, oni vječno žive u našim srcima.

BERGER

Supruga Anđelka, sin Mladen i kći Sanja s obiteljima

Od supruga Zvonka, kćeri Zvončice, zeta Marija, unučadi Elene i Borne

dragoj sestri

Tugujuća obitelj Šreter

Od svega nam ostaju samo sjećanja i drage uspomene koje su vječne i bolne.

NEVENKE ŠAGI

POSLJEDNJI POZDRAV

Usnio si vječni san, ali u našim srcima živiš noć i dan.

ŠTEFANIJU 27. 12. 1997. – 27. 12. 2010.

JOSIPA

SJEĆANJE

2005. – 2010.

STANKO OREŠKI

NEVENKI ŠAGI

Uvijek ste u našim srcima i mislima.

30. XII. 2008. – 30. XII. 2010.

Utihnulo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, ali Ti ćeš uvijek biti tu, između nas.

Sin Milivoj s obitelji

Vrijeme prolazi, a suza u oku i bol u duši ne odlazi.

Tvoji najmiliji

Od sestre Božene s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na suprugu, mamu, baku i punicu

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ŠTEFICU POSAVEC

SLAVICA KOBAL

28. 12. 2009. – 28. 12. 2010.

29. 12. 2006. – 29. 12. 2010.

Uvijek si u našim mislima i srcima. S ljubavlju

S kim podijeliti tugu i sreću? Samo Ti mogu upaliti svijeću. Srest ću se opet s Tobom jer Ti nisam rekla zbogom.

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Djeca i supruga

IVAN ROGINA – IVUŠ 30. 12. 2006. - 30. 12. 2010.

52 Vaš kutak

28. prosinca 2010., br. 345

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Vrije ispod žabokrečine

Što čitati?

Fino & friško

Novo u novoj Piše: RADAR

V

u Velkom Selu pri Dravi vu ove blagdanske dane baš i ni mirno. Stručnjaki za gibanja veliju da je razlog temu kaj vrije ispod žabokrečine. Kaj je debela kak polarni led. Ispod koje se letama skrivalo puno tega zmazanoga pod tepihima, vu ladicama i drugdi. Dok je stoka sitnog zuba se to gledala, i po svojemu gupcu i lampi dobila čim je o nečemu pisnula. No, vremena se menjaju, Bogu hvala, a i stoka sitnog zuba više ni tak strašljiva, kak je bila. I murija dela svoj posel, i drugi kaj hoćeju bandi na kraj stati. A radi sega toga, tulkoga gibanja, ispod žabokrečine je zapraf već fest postalo vruče. Pa je i prva vekša ptica vu kavez doletela. Kajti je preveč pohalosna bila. Pa se ve temu kakti jako sčuđavleju. Uglavnom oni kaj su pri vrhu političke interesne zajednice vu Velkom Selu pri Dravi. I kaj su ptičicu radi imali, dok su koristi imali. I uređenu zelenjavu vu vrtu.

I oko hižetina. Zčuđavle se i Zlatek Jegulja, Ivek Glumac i ostala bratija kaj zglediju kak na generalnoj probi predstave „Se ptičice iz gore“. Ili kak da im kaktusi v želucu rasteju a posrati ih nemreju. na kraju dragi moji, neka vam je sretna nova 2011. godina. Vaš Radar

I

Kako su nastali moteli i Holiday Inn? Kad je tijekom prva dva-tri desetljeća prošlog stoljeća postalo jasno da će ljubav između Amerike i automobila biti vječna, kad su sve duži bili potezi asfalta preko kontinenta, počela se duž njih rađati i cestovna arhitektura – u obliku tzv. dinerrestorana, benzinskih crpki i, naravno, motela, američkog fenomena koji odražava tako značajan dio povijesti i kulture Sjedinjenih Država. Riječ je, kako navodi većina izvora, nastala 1930., kad je izvjesni Oscar Tomerlin, vlasnik jednog cestovnog konačišta na zapadnoj obali, od dviju riječi – motor i hotel, skovao jednu – motel. Moteli su u to vrijeme bili sumnjiva mjesta, ne baš prikladna za boravak cijelih obitelji na dugim putovanjima.

No, i to će se uskoro promijeniti, zahvaljujuć i osobnoj misiji Kemmonsa Wilsona. U ljeto 1951., Wilson je odlučio supru-

gu i djecu povesti na izlet u Washington autom, iz Memphisa, gdje je obitelj i živjela. Razočaran prljavim, z a p u š t e n i m motelima i neadekvatnim uslu gama duž puta, Wilson je svojoj supruzi rekao: ”Sramota!

Otvorit ću vlastiti l ana c o d 400 hotela...” Nije prošla ni godina dana, a Wilson je na aveniji Summer u Memphisu već otvorio vrata svog prvog motela. Dao mu je ime koje je čuo u jednom od filmova Binga Crosbyja – Holiday Inn. Do 1972., dvadeset godina kasnije, Wilson će imat i lanac ne od 400 nego od 1.400 Holiday Inn motela, u SAD-u i diljem svijeta.

Rezultat je to odbijanja jednog čovjeka da odstupi od vlastitih standarda!

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

G

otovo smo cijelu godinu proveli s vama, pišući vam i dajući savjete kako uštedjeti te kako iskoristiti plodove što nam priroda daje, a u novoj godini za vas smo pripremili novu ponudu: kako uštedjeti prilikom vjenčanja. Odlučili smo za vas otvoriti našu novu veleprodaju kao i posudionicu predmeta potrebnih da bi vaše vjenčanje bilo za pamćenje.

Svoje dugogodišnje iskustvo i mnoštvo nagrada osvojenih na florističkim natjecanjima na temu vjenčanja želimo podijeliti s vama te vam savjetujemo da naše znanje i umijeće iskoristite puni povjerenja da ćete proći najjeftinije.

Obratite nam se za materijal potreban za izradu pozivnica i zahvalnica te ki-

tica, upitajte za našu ponudu svijeća, razgledajte vaze, svijećnjake i zdjele, koje posuđujemo za dekoraciju stolova te se upoznajte s našim aranžerskim sposobnostima, ako ih želite provjeriti. Za sve to kontaktirajte nas i ugovorite svoj termin na 098/268-990, a ja ću vas osobno savjetovati na putu do vašeg željenog trenutka. Želim vam da vam se u novoj otvori mnoštvo novih i dobrih prilika te da nam 2011. svima bude bolja, ljepša i uspješnija, da zajedno provedemo što više lijepih trenutaka te da nam donese prave vrijednosti života. eka nam nova započne novim!

N

Letizia

Carlos Ruiz Zafon, Sjena vjetra, Fraktura, Zagreb, studeni 2010.

U ovo darivateljsko doba prava je blagodat naići na dobru knjigu koja uistinu vrijedi i više od cijene koju za nju morate izdvojiti. Nisam pretjerani ljubitelj ovakve proze, ali zašto vjerovati meni, jer ponekad treba biti objektivan. Siguran sam da The Times nije bez veze napisao ovakvu preporuku, koja glasi: „Kao i Da Vincijev kod, složeni triler Carlosa Ruiza Zafona Sjena vjetra postigao je nedostižan uspjeh koji se prenosi od usta do usta“. Drugi ističu da je to sofisticirano, zabavno štivo prepuno ljubav i i magije. Doima se sasvim pristojno za protuvrijednost od 19,90 kuna. Dobar potez

Sound Trek

R. Kelly – Love Letter

Z

Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

a sam k r a j godine, R. Kelly nam je pr ipremio svoj novi, deseti album, koji je totalno drugačiji od svega

što je do sada snimio.

Da nema njegovog prepoznatljivog vokala, što se lirike tiče, teško biste rekli da je to R. Kelly.

Nema seksualnih aluzija koje ponekad graniče s dobrim ukusom, po čemu je bio i poznat, uz raznorazne seks skandale. Samo dobar r’n’b zamotan u starinski soul. Pjesme su pune ljubavi, opraštanja i romantike, što je baš prikladno za ovo doba godine. Ovim albumom R. Kelly se definitivno

priključio trendu retro soula, i to zvuči odlično. Dok slušate “Love Letter” možete si zamisliti ugodnu večernju atmosferu uz kamin u dobrom društvu s boljom polovicom, pucketanje drva i gledanje starih “požutjelih” fotografija... Njegov vokal je neosporan. A u ovakvom produkcijskom ruhu zvuči vrlo svježe i novo. Promjena stila i imidža bila je pun pogodak.

A zvuk nije preforsiran i odlično je izbalansiran između dobrog starog r’n’b-a i retro soul platine. Ako niste znali, R. Kelly sam piše i sklada sve svoje pjesme. I ovim albumom ponovno opravdava svoj legendarni status. Ovo definitivno nije R. Kelly na kojeg ste navikli, ali se nećete razočarati. Naprotiv.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Frakture.

Daniel Silva, Moskovska pravila, Znanje, Zagreb, 2010.

Književni kritičar ne voli reklamirati trgovačke lance, ali projekt „Knjiga dostupna svima“ je dobro zamišljen, a za naslove odgovaraju naši ponajbolji nakladnici.

Stoga, po cijeni prethodne knjige možete nabaviti i ovaj roman Daniela Silve.

Već nam svima malo fale stare dobre ruske teme, pa umjesto da prebiremo po davnim hladnoratovskim t r i l e r i m a , h aj d e m o s e (tko voli) baciti na Silvinu priču o novim staljinistima i njihovim vezama s fundamentalističkim terorizmom, pa da vidimo zašto su „Moskovska prav ila“ došla na pr vo mjesto liste bestselera New Yorka Timesa i zašto su stekle laskavi epitet vrhunca suvremene špijunske proze! Uostalom, nova će godina, ne treba uvijek biti premudar, možemo si priuštiti i malo (kvalitetnog) eskapizma…

Denis Peričić

Vaš kutak 53

28. prosinca 2010., br. 345

TJEDNI HOROSKOP (28. 12. - 3. 1.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Emotivni život će vam biti dosta skladan.

Za sporazumijevanje s partnerom neće vam trebati previše riječi, a njegovi stavovi bit će vam bliski.

Slobodne pripadnike znaka očekuju romantični susreti. POSAO: Istovremeno ćete razvijati nekoliko poslova, nepromišljeno ulaziti u nove Ovan investicije, mijenjati poslovnu taktiku i raskidati (21.03 - 20.04) partnerstva. ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: Iako se neće baš sve vaše najskrovitije želje ispuniti, dani pred vama donijet će vam toliko ljubavi da ćete se osjećati najsretnijom osobom na svijetu. A sreću ćete, naravno, podijeliti s partnerom. POSAO: Bit ćete skloni pogrešnim procjenama i previdima u radu s novcem. Uz sve Bik to pratit će vas pojačana nervoza i nestrpljivost.

(21.04 - 20.05) ZDRAVLJE: Nervoza, promjena raspoloženja.

LJUBAV: Na najmanji prigovor reagirat ćete burno i biti duboko povrijeđeni. Uvjereni da ste vi u pravu razgovor s partnerom će se pretvoriti u žučnu raspravu. U želji da vratite jednakom mjerom mogli biste otići predaleko. POSAO: Neće vam polaziti za rukom odijeliti posao od privatnog života, a Blizanci ljubavni problemi negativno će se odraziti na vaše (21.05 - 20.06) poslovne rezultate. ZDRAVLJE: Umor, iscrpljenost.

LJUBAV: Predstojeći dani donijet će vam dosta lijepih i ugodnih zbivanja. Amorove strelice pogađat će vas na svakom mjestu, susjedstvu, trgovini, školi, poslu i prije nego što se snađete bit ćete zaljubljeni preko ušiju. POSAO: Uspješnije ćete izlaziti na kraj s eventualnim problemima te teškoćama u komunikaciji, administraciji i kratkim Rak (21.06 - 20.07) rokovima. ZDRAVLJE: Vrtoglavice, tlak.

LJUBAV: Vaša sklonost neovisnosti nestat će u danima koji dolaze. Ljubav ćete izražavati riječima, a jedna ljubavna izjava izazvat će pravu plimu osjećaja. Uživat ćete u društvu drage vam osobe. POSAO: Poslovni tjedan započet ćete puni volje, energije i samopouzdanja, ali će vas neka iznenađenja vrlo brzo prizemljiti i unijeti zbrku i pomutnju u svakodLav (21.07 - 21.08) nevne poslove. ZDRAVLJE: Upale, prehlade.

LJUBAV: Ovih će dana vašem partneru trebati mnogo nježnosti, a i vama, tako da vas očekuje pravo buđenje emocija i strasti. Vaš šarm često će privlačiti i poglede okoline. Što će kod partnera izazvati ljubomoru. POSAO. Predstojeći dani vam neće biti naklonjeni. Nailazit ćete na zapreke i žaliti se na nedostatak prilika i vremena, a samim time i brzo Djevica (22.08 - 22.09) odustati od promjena. ZDRAVLJE: Stabilno.

Otpetljajte mašnicu...

Vicevi Kako nastaju svađe?

1) Predložio sam svojoj ženi u supermarketu da kupimo gajbu piva za 90 kn. Rekla je da ne dolazi u obzir i onda je bez riječi kupila kremu za lice za 250 kn. Rekao sam joj da bi ljepše izgledala uz gajbu piva nego uz kremu... I tako je počela svađa...

2) Prije neki dan pitao sam ženu gdje bi voljela da idemo za godišnjicu braka. Rekla je: “Negdje gdje nikad nisam bila.” Predložio sam joj kuhinju. I tako je počela svađa...

4) Žena mi je izrazila želju za rođendanski poklon. Rekla mi je “Želim nešto crveno što ide od 0 do 100 za 3 sekunde.” Kupio sam joj crvenu vagu.

I tako je počela svađa...

5) Moja se žena pogledala u ogledalo i bila je nezadovoljna onim što vidi: “Osjećam se užasno; imam višak kila i tamne podočnjake. Odmah da si mi dao kompliment!” Rekao sam joj da joj je vid savršen.

I tako je počela svađa...

LJUBAV: Dani će vam biti ispunjeni sitnim, malim radostima. U ljubavi ćete shvatiti da biti zaljubljen ne znači biti okovan, ali niti da partnera treba okovati. Spoznat ćete pravo značenje ljubavnog odnosa. POSAO: Predstojeći dani nametnut će vam nove izazove. Nećete moći zaobići sve prepreke, ali i zaplete, pa ćete se morati više potruditi da dođete Vaga (23.09 - 22.10) do cilja. ZDRAVLJE: Obratite više pažnje prehrani.

LJUBAV: Mogli biste se preko noći naći u zagrljaju nepostojane osobe, pa stoga ne prihvaćajte baš svaka udvaranja. Zbog svoje sklonosti igri i sami biste mogli pasti u tuđe laži i prevrtljivost. POSAO: U poslovnim aktivnostima dokazivat ćete svoju energičnost, oštrinu uma i brzinu reakcija. Vaša želja da probleme riješite bez odgađanja mogla bi Škorpion (23.10 - 22.11) vas odvesti krivim smjerom. ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: Siloviti izljevi bijesa, razdražljivost i nemir uništavat će vaš emotivni život, ali i partneru.

Dovodit ćete ga svakodnevno do ruba strpljivosti.

Vrlo teško ćete moći povezati osjećaje i misli.

POSAO: Odvažno i brzopleto jurit ćete u nove poslove, zanemarujući pritom razum, činjenice i oprez. Vaša netolerancija obilježit će i međuljudStrijelac (23.11 - 21.12) ske odnose. ZDRAVLJE: Nervoza, živci.

LJUBAV: U predstojećim danima bavit ćete se raščišćavanjem ljubavne situacije. Pritom nećete birati put niti sredstva, a sam način vašeg pristupa kod druge strane izazvat će neželjeni učinak. POSAO: Netočni podaci, pogrešne informacije, nejasni dogovori i neispunjena obećanja otežavat će vam rad. Poslovni i suradnički odnosi bit će problemaJarac (21.12 - 19.01) tični. ZDRAVLE: Kontrola krvne slike.

LJUBAV: Partneru ćete pružati puno pažnje, oživjeti ljepa sjećanja iz prošlosti i probuditi uspavane osjećaje. Uočit ćete njegove kvalitete te spremno otvoriti razgovor o zajedničkoj budućnosti. POSAO: Sređujete li kredit ili dokumente vezane uz financije, računajte na pomoć prijatelja. Predstojeći dani Vodenjak omogućit će vam da raščistite ono što vas dulje (20.01 - 18.02) vrijeme zbunjuje. ZDRAVLJE: Problemi s kičmom.

LJUBAV: Bit ćete samouvjereni, zavodljivi i opušteni, a da ostane sve na vašem neodljivom osmijehu, sve podredite konkretnim akcijama. Osamljene ribe obrisat će suze i krenuti u potragu za srodnom dušom. POSAO: Vaše poslovne ambicije i napredak u velikoj mjeri ovisiti će o stavovima okoline.

Ribe Uspostavljeni kontakti pomoći će vam u daljnjem (19.02 - 20.03) poslovanju. ZDRAVLJE: Problemi s kožom.

54 S raznih strana SAMO U VEŽEU

Tek’o med, ali mlijeko ne!

Dobar glas daleko se čuje pa smo tako i u redakciji našeg tjednika prošli tjedan doznali da na varaždinskom placu teku med i mlijeko! I zaista, na jednom od štandova naš poznati proizvođač pčelinjih proizvoda Mirko Franić besplatno je točio svoju medenu rakiju. Koliko je štamprla tog njegovog osebujnog nektara u predbožićne dane ispijeno – nismo pitali. Primijetili smo tek da se nakon degustacije Varaždinke i Varaždinci radosno oblizuju. I smiju…, i okreću glavu prema prodavaonici preko puta.

A u njoj, sve puno mlijeka! E da se samo gazda varaždinske mljekare sjetio točiti proizvod krava muzara u isto takve male štamprle. Vjerujte, sve bi novine u Lijepoj Našoj pisale kako u Varaždinu teče med i mlijeko! (jn)

28. prosinca 2010., br. 345

DOZNAJEMO Srednjoškolci oduševljeni nastupom B-32 banda održanom u petak, 24. prosinca

Koncert „na Rudaku“ bio za pamćenje VARAŽDIN – Najbolji plesnjak u baroknom gradu u petak 24. prosinca nesumnjivo je bio onaj u Rudarskoj školi. Naime, već nekoliko godina na kraju polugodišta u spomenutoj srednjoškolskoj ustanovi prof. Kunić i ekipa orkestra B-32 organizira koncerte za pamćenje. Kako doznajemo, članovi benda koji je, uzgred budi rečeno, ime dobio po učionici u kojoj čuvaju svoje instrumente, imaju izuzetno bogat repertoar. Izvode kompozicije Parnog valjka, Prljavoga

kazališta i ostalih eminentnih pop-rock sastava, a u petak je auditorij mogao uživati u izvedbi čak dvadesetak skladbi. Za sjajno odrađen nastup uz prof.

Kunića zaslužni su L. Sokolić, N. Bedeković, M. Novosel, T. Turković, R. Coner i njihovi gosti. Ili, možda je bolje reći, gošće. Jer kao „vokalne solistice“ nastupile su profesorica K. Kovačić i učenica F. Solomun. A kakva je atmosfera bila u publici – pogledajte na fotografijama naših fotoreportera. (jn)

HUMANO Posjet Lions kluba “Sv. Nikola” Domu za bolesne odrasle osobe u Jalžabetu

Štićenicima Doma u Jalžabetu uručeni prigodni pokloni Prekrasne božićne ukrase izradili su učenici SŠ „Arboretum Opeka“, a ispekli su i slasne medenjake

!

Homer Homer je terijer koji ima oko 10 godina. Pronađen je u Kumičićevoj ulici. Oko vrata je imao tamnoplavu široku ogrlicu.

Nadamo se da je njegova starost kriva što se izgubio i da ga vlasnik traži.

Udruga Spas 042/330-004

ZABAVNA GLAZBA

Koncert u Ljubeščici Juraj Galina neumorno predstavlja pjesme s novog albuma u radijskim programima, priprema snimanje TV spota i veliku promociju koja će se održati 2. siječnja, u nedjelju, u sportskoj dvorani u Ljubeščici, s početkom u 18 sati. Na koncertu će nastupiti i njegovi dragi prijatelji s estrade, a to su Mladen Burnać, Alen Slavica, Marina Tomašević, Max Hozić, grupa Bumerang, Mirko Švenda-Žiga, grupa Bolja linija, Gordana Ivanjek i Ivica Pepelko.

Bitno je naglasiti da je ulaz na koncert besplatan, pa vas pozivamo da se pridružite glazbenim “Putovanjima” i ne brinite, Juraj Galina je, uvjerit ćete se sami, vrlo ugodan suputnik. (pd)

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

JALŽABET - Članovi Lions kluba “Sv. Nikola” iz Varaždina i ove godine u predbožićno vrijeme posjetili su korisnike Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Jalžabetu.

Tom prigodom, štićenicima spomenute ustanove uručeni su brojni pokloni.

Ugodno druženje Kako doznajemo, predsjednik Lions kluba “Sv. Nikola” Tomislav Kezelj zaželio je svim korisnicima doma, kao i stručnom osoblju, sretne predstojeće blagdane, a o radu kluba i ciljevima Lions

z

a korisnike doma ove godine pripremljena je odjeća, higijenske potrepštine i jabuke pokreta prisutne je upoznao prošlogodišnji predsjednik kluba, ujedno i voditelj pro-

Članovi LK “Sv. Nikola” kroz 7 godina prikupili su čak 600.000 kn humanitarne pomoći

jekta Janko Kralj.

Gospodin Kralj posebno je zahvalio na uspješnoj suradnji ravnateljici Srednje škole „Arboretum Opeka“ Rajki Tršinski, čiji su učenici izradili prekrasne božićne ukrase za sve sobe korisnika doma.

I ne samo to, jer vrijedni učenici ispekli su slasne medenjake.

Kroz ugodno druženje goste je s radom ustanove upoznao ravnatelj mr. sc.

Velimir Duganđić, koji je u ime korisnika doma zahvalio na donaciji.

Dodajmo i to kako je Lions klub “Sveti Nikola” osnovan 2003. godine, a tijekom sedmogodišnjeg predanog rada članova kluba prikupljeno je preko 600.000 kuna humanitarne pomoći!

Treba znati da za korisnike doma ove godine nisu pri-

premili samo odjeću, nego i higijenske potrepštine te jabuke. Članovi kluba Tomislav Kezelj, Biserka Sokol, Janko Kralj i Tomislav Vusić prenijeli su domaćinima iskrene čestitke te pozdrave ostalih članova kluba.

I TOGA IMA Na prigodnom lovačkom druženju u Radovcu održan i izbor najboljeg plesnog para

Lovačko društvo Cestica održalo prvi lovački bal CESTICA – U Lovačkom društvu Cestica, koje je jedno od najmlađih na području Varaždinske županije, osim lova i obuke lovačkih pripravnika veliku pažnju posvećuju druženju te lovačkim natjecanjima. Članstvo lovačkog društva danas čini preko četrdeset lovaca, a u subotu 18. prosinca zatekli smo ih u restoranu „Roki“ u Radovcu. Naime, tu je održan prvi lovački bal LD-a Cestica u kojem je sudjelovalo četrde-

setak lovaca i njihovih gostiju.

Uz druženje i ples organizirana je tombola za koju su sponzori široke ruke osigurali stotinjak vrijednih nagrada. Njih je sretnicima uručio Tomica Korotaj.

Vratimo se ipak lovačkom balu.

Kako doznajemo, u natjecanju plesnih parova na drugo mjesto plasirani su Milica i Marijan Klaus, dok prvo mjesto osvajaju Ana i Edo Kukec iz Lovrečana.

Nagrade pobjednicima, naj plesačima, uručili su Stjepan

Hrženjak, predsjednik stručnog povjerenstva, i Mario Veselnik, predsjednik Lovačkog društva Cestica. U druženju, pjesmi i plesu sudionici bala zadržali su se do ranih jutarnjih sati, a rukovodstvo udruge zahvaljuje svim sponzorima i podupirateljima, od Općine Cestica do Županijskog lovačkog saveza i tvrtke Zelendvor d. d., kao i članovima društva na pomoći i potpori Lovačkom društvu Cestica. (ft)

Vodič 55

28. prosinca 2010., br. 345

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 30.12. do utorka 4.12. (nema projekcije 31.12. i 1.1.)

KRONIKE IZ NARNIJE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA (britanska avantura) u 18 sati RAVNICA U PLAMENU (romantična drama) u 20 sati

KAZALIŠTE Četvrtak, 30.12., Z. Rogoz SKUPŠTINA u 20 sati

KNJIŽNICA Radno vrijeme: Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Mario Knor: Zima na zagorskim bregima

VREMENSKA PROGNOZA

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića “PILOVI”, izložba fotografija Damira Klaića, razgled do 10.1.2011.

Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka 30.12., do utorka 4.1. (osim petka, 31.12.)

NARNIJSKE KRONIKE: PLOVIDBA BRODA ZOROGAZA (britanska avantura) u 18 sati DOZVOLA ZA MALE FOCKERE (komedija) u 20 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – GODINA ZAVRŠAVA HLADNO VREMENSKA SLIKA: Nakon dugog promjenjivog razdoblja u kojem su oborine bile česta pojava, ovog nas tjedna očekuje suho i stabilno zimsko vrijeme. Za to će biti zaslužna prostrana anticiklona, polje visokog tlaka, koja će se raširiti nad velik dio Europe. Takva atmosferska tvorevina relativno je troma i spora pa će se njen utjecaj na vrijeme protegnuti na cijeli tjedan. Staru godinu ćemo ispratiti uz jedno suho i hladno zimsko vrijeme, a biometeorološke prilike u takvim će okolnostima biti većinom povoljne.

Za precizniju prognozu za novogodišnju noć ili putovanje slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 27.12.)

ROĐENI: DJEVOJČICE Lorena Jakopec, Hana Kostanjevec, anje anjevec, njevec, jeve Anamari A Anam An namari amari m Matijaško, M Ma atijaško, Patricija Vukalović, Ana Šanjek, Lara Kocijan, Antea Špin Špinjača, Am Amanda Dijana Peras, Maja Šantalab, Šp man m an nda Kolačko, Ko a ačko k D Lucija Peklić, Gabrijela Bunić, Nela M Mađar, Iris Kokot, Lena Kolenko, rijela je B đar,, Marija Marija a Hutinski, Hu H Valentina Kaniški, Vanja Vucković u uck

DJEČACI Josip Mucko, Borna Kladić, Branko Hanževački, Danijel anijel nijel Gonzi, Go Tin Žmuk, Jona Jembrih, Emil Moravec, Fran Matijašec, Gabriel Šercer, Niko ik Oreški, Adrian Črlenec, Mirko Belani, Jakov Kihas, Fran Vidović, Karlo Krog, Marko Erhat, Luka Funtek, David Komes, Mihael Košić, Marin Foder

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA UMRLI: Borisav Cvetinović (85), Tomo Novak (82), Savo Martinović (84), Barbara Kuščer (90), Ivan Levanić (63), Željko Staraj (68), Stanislava Markušić (81), Stjepan Škorjanec (64), Stjepan Grđan (70), Danijel Vrbanić (73)

Petak, 31.12. od 22 sata Doček Nove godine na Korzu uz band Odeon

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

56 Zadnja

28. prosinca 2010., br. 345

KONCERT Hari Rončević, splitski šansonijer nastupio u HNK Varaždin

Uvertira za blagdane

NOVI MAROF

Doček nove na trgu

Rončević je publici ispričao i nekoliko viceva te ih dobro nasmijao

Turistička zajednica Grada Novog Marofa i Udruga Mladi za Marof organizatori su ovogodišnjeg dočeka nove godine koji će se održati na novomarofskom Trgu hrvatske državnosti. Kako doznajemo, za sve posjetitelje osigurani su besplatni čaj i kuhano vino, a oni koji žele moći će izabrati nešto i od dodatne ugostiteljske ponude hrane i pića. Na pozornici će se naći glazbeni sastav Hollywood, a najavljena je i bogata novogodišnja tombola. (pd)

ZLATNI PIR

Ljubitelji spoja šanso ne, dalmatinske pjesme i laganog popa uživali su u četvrtak u nastupu splitskog kantautora Har ija Rončev ića. Varaždinsko kazalište još jednom se pokazalo odličnim izborom za koncerte kojima ne bi previše pristajale velike dvorane.

Hari Rončević na sceni je prisutan još od 1994. godine kada je izdao svoju prvu pjesmu Getanin, tužnu pjesmu o odbačenom djetetu iz siromašnog dijela Splita. Na tom prvom albumu “Buntovnik bez razloga” bavio se temama s društvene margine.

Nakon svog prvijenca Hari je izdao čak

!

trinaest albuma, a iako je mijenjao tematiku ostao je vjeran svojem osebujnom glazbenom izrazu. Na pretposljednjem, izdanom prošle godine, nazvanom “390”, izašao je i njegov posljednji hit Aj ća volin te. Pjesmu smo, doduše bez klape, čuli i u intimnoj

Doček nove godine u Varaždinu i Čakovcu

Već poznata stvar, na Korzu možete dočekati novu godinu. Uz, naravno, već tradicionalnu Novogodišnju trku, Grad Varaždin organizira besplatan program. Očekuje nas dobra zabava uz glazbeni sastav “Odeon”, a bit će i

besplatnog pića. Program počinje u 22, a završit će u 3 sata ujutro. U Čakovcu na Trgu republike svira grupa Flash, a u šatoru će biti duo band. Program počinje u 20, a trajat će do 5 ujutro.

U novu će Međimurci uz valcer i vatromet.

atmosferi kazališta.

H a r i j e ovaj b o ž i ć n i koncer t iskor istio i za promociju svog novog studijskog albuma “Najljepše božićne pjesme”.

Uz dobar nastup Splićanin se pokazao i odličnim vicmaherom. (td)

KARIKATURA

Bračni zavjeti na Staru godinu Na Staru godinu Dragica i Slavko Medved iz Kneginca Gornjeg nakon punih 50 godina obnovit će bračne zavjete. Slavko je svoju Dragicu, koja je rođena u Zagrebu, upoznao u Varaždinu, gdje je završila tekstilnu školu. - Sretni smo što smo zajedno dočekali 50. godišnjicu braka, i to uz veliko razumijevanje, vjernost i ljubav koja nas je spojila – ističu supružnici.

Zlatnom piru vesele se i njihove kćeri Grozdana i Slavica, koje žive u Njemačkoj, na žalost svojih roditelja.

Dragica i Slavko u Njemačku su otišli prije 48 godina, ali su se vratili u Kneginec, gdje su se i vjenčali.

crta: Željko Pilipović