RT_349

INTERVJU Prof. dr. sc. Velimir Srića, autor knjige “Hrvatska 2020.” o situaciji u Hrvatskoj Stranice 6.-7.

FRANICA SRHOJ KUMLANC

SOCIJALNA (NE)PRAVDA

Željela bih biti misionarka u Južnoj Americi

Obitelji i 7.375 kuna pomoći, a samcu tek 750

Stranica 35.

Stranica 4.-5.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 349 :: 25. siječnja 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Mještani Jakopovca i Kaštelanca ustrajni u svojim zahtjevima

Idemo dalje, ako treba do Vatikana Na prosvjedu kakav još nije zabilježen u Varaždinskoj biskupiji 150-ak mještana

Stranice 2.-3.

TOPLINSKA ENERGIJA

ZLATNO DOBA

Zašto visoki računi i ljeti?

Tko su članovi udruge u kojoj vlada dobra volja?

Stranica 14.

Stranica 8.

OTKRIVAMO

Dan mimoza za zdravlje žena

MLADI MEHATRONIČARI

Nimalo ne zaostajemo za Europom!

Stranica 24.--25.

Stranice 32.-33.

IZBOR SPORTAŠA 2010. GODINE AQUACITY

Zapolesnici i sindikat spremni na prosvjed!

Stranica 20.

Na tronu opet Tanja Perec i Emil Milihram Stranica 27.

Selo Slanje kakvog već odavna nema Kako su nastale, a potom i netragom nestale tvornice grofa Aleksandra Lamberta?

KULTURNI OBZOR

Skulpture na koje su zaboravili

Stranica 10.

ISSN 1846-8969

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Stranice 23.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Održati Sjajni bal R

azgovarao sam ovih dana s Ingeborg Jurić iz Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice, koja je s Mirjanom Dučakijević spiritus movens Sjajnog bala, o ovogodišnjoj organizaciji ovog društvenog događanja sezone. Kaže mi, puno je problema, uglavnom financijskih, ali unatoč svim nevoljama, Sjajni bal će se ipak održati. - Učinit ćemo sve da tako bude – rekla mi je. I treba. Bilo bi neshvatljivo da se balska tradicija Varaždina ugasi. Nakon 17 godina života Sjajni bal postao je prepoznatljiv varaždinski brand i izvan granica Hrvatske. Neki su gradovi u Hrvatskoj, poput Zagreba, pokušavali organizirati slične balove, po uzoru na bečki, ali su već u početku odustali ili se u njima na balu plesalo samo jedno ljeto. Varaždinski Sjajni bal održao se ponajprije zahvaljujući ogromnom entuzijazmu organizatora, ali i potpori izvođača programa i glazbenika te sponzora koji su prepoznali značaj ovog događanja.

Zato i ovim putem upućujem, u ime organizatora, poziv svima koji na bilo koji način, poglavito financijski, mogu pomoći u organizaciji Sjajnog bala koji će se održati u petak 4. veljače u varaždinskom kazalištu, da to učine. Za ovakve doprinose nikad nije kasno. a kraju par riječi i o gostovanju slavnog pijanista Ive Pogorelića u varaždinskoj Glazbenoj školi. Bilo je sve za pet, rekli bi Varaždinci. Ali ne i varaždinski fotoreporteri kojima po nalogu pijanista nije dozvoljeno snimanje. Čak ni na probi. Većina fotoreportera zato je odlučila bojkotirati koncert. Opravdano.

N

25. siječnja 2011., br. 349

DOZNAJEMO Mještani Jakopovca i Kaštelanca traže od biskup

Mi nećemo odu treba, idemo do Prosvjedom, prvim takvim u Varaždinskoj biskupiji, mještani biskupu poručili d dio župe Varaždinske Toplice, u kojoj su već pet stoljeća Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

nije htio reći istinu, a vas je doveo u zabludu u kojoj ste donijeli pogubnu odluku na Pospremanjem transpa- štetu općeg dobra i Katorenata i odlaskom na misu ličke crkve. Upropaštena je završio je u nedjelju polusatni dobra stvar koja je stoljećima miran prosvjed mještana Ja- funkcionirala, a izmišljena je kopovca i Kaštelanca ispred nova koju je teško provesti. varaždinske katedrale. Nose- Sama ta zabluda u kojoj ste ći transparente na kojima je bili kod donošenja odluke pisalo “Oprosti mu Bože jer dovoljan je razlog za njezine zna što čini”, “Politika i no poništenje – poručili su crkva = kaos”, “Nećemo župu prosvjednici varaždinskom Jalžabet” i “Idemo do Vatika- biskupu u priopćenju koje je na” prosvjednici su, njih 150- za vrijeme prosvjeda pročiak, iskazali nezadovoljstvo tao član Župnog vijeća Josip zbog dekreta varaždinskog Družinić.

Kao glavni razlog za ostabiskupa monsinjora Josipa Mrzljaka kojim je izdvojio nak u “staroj” župi mještani njihova dva naselja iz župe navode tradiciju. U župi VaVaraždinske Toplice i pripajio raždinske Toplice već su pet stoljeća, a u crkvu svetog ih župi Jalžabet.

Martina u Varaždinskim Toplicama odlazili su oni, njihoPolitička posla?

Prosvjed vjernika ispred vi očevi, djedovi i pradjedovi i katedrale, kakav se još nije tu njihovu povijesnu baštinu dogodio na području Varaž- nema nitko pravo izbrisati.

- Njezin oltar pr ije 30 0 dinske biskupije, ali i šire, samo je iskaz njihovog ne- godina konjskim zapregama zadovoljstva koje traje već iz Zagreba dovezli su upravo mještani Kaštelanca i Jakomjesecima. Točpovca. Godinama smo nije, od kraja a ulagali u našu župu, studenog luk d o zahvaljujući našim prošle ađala v s o prilozima sagrađen godine p je m, o l e je i pastoralni cenkada s a s o , l se tar. Župa Jalžabet su i dosela r a t u ga nema i sada treznali de un a je i u j l baju naši pr ilozi da je ijel n u a da se isto sagradi u varažu nemir novoj župi - poručio dinski i j l e je Ivica Sačić, jedan od biskup obit prosvjednika te ustvrdio donio dekret da je u cijelu tu priču politika kojim se navedena naselja izdvajaju iz “stare” umiješala prste. župe i pripajaju novoj. Biskup je svoju odluku, koja je na Posvađana sela snagu stupila s početkom Prosvjednici ne prihvaćaju ove godine, donio na temelju ni argumente koji se navode zahtjeva župnika Stjepana kao razlozi izdvajanja iz župe Mostečaka iz Varaždinskih Varaždinske Toplice, a jedan Toplica. od glavnih je poravnanje - Velečasni Mostečak nama broja vjernika u župama Va-

Je li politika u sve to umiješala prste, kao što tvrde neki mještani?

Prosvjednici iz Jakopovca i Kaštelanca jasno su poručili što žele, ali i pok

raždinske Toplice i Jalžabeta.

Upitnim smatraju i tvrdnje da je odluka donesena zbog želje mnogih vjernika.

- Tko su ti “mnogi” vjernici?

Kako to da ovako visoka crkvena institucija udovoljava “nekima” za koje nitko ne zna ni tko su ni koliko ih je, a ostaje i gluha i nijema na vapaj 450 punoljetnih vjernika potpisanih s punim imenom i prezimenom te osobnim

podacima. Bilo bi smiješno da nije žalosno! Poznato je da u Jakopovcu i Kaštelancu živi desetak vjernika priženjenih iz župe Jalžabet i potpuno je normalno i prirodno da ti vjernici žele pripojenje župi Jalžabet. Danas kada se stvar zakomplicirala do neželjenih razmjera, kada je odluka posvađala selo sa selom, ljude unutar sela, a unijela je nemir i u neke obitelji, kada se u sve umiješala i politika, razumijemo da se s pripojenjem župi Jalžabet slažu i vjernici Jakopovca i Kaštelanca zaposleni u općini, školi i organizacijama vezanim uz Općinu Jalžabet, jer se boje za svoja radna mjesta i svoje pozicije – pročitalo se uz ostalo na prosvjedu. Što će se dalje događati, teško je reći. Nakon razgovora predstavnika mještana s biskupom u četvrtak, kako doznajemo, nema naznaka da će prvi čovjek Varaždinske biskupije promijeniti donesenu odluku. Od zahtjeva ne odustaju ni prosvjednici koji su na jednom transparentu i poručili: “Idemo do Vatikana”.

Aktualno

25. siječnja 2011., br. 349

pa da povuče odluku o pripojenju župi Jalžabet

3

DOZNAJEMO Aquacity ne radi od kraja 2010.

ustati; ako o Vatikana! da i dalje žele biti

Tko je odgovoran za propast restorana Aquacityja i istoimene tvrtke u gradskom vlasništvu?

Zaposlenici i sindikat odustali od prosvjeda Potpisan sporazum o isplati plaća, dok bi se rješenje za poduzeće trebalo naći do kraja velječe, doznajemo od Veblea Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Stanje u kojem se našlo poduzeće Aqucity sve je teže. Ne samo da zaposlenici još potražuju plaće, nego se sve više postavlja pitanje hoće li se i kada ponovno otvoriti vrata njegovog restorana, koja su zatvorena od početka godine.

Zaposlenici doma

kazali da ne odustaju od svojih zahtjeva

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA

Od peticije do prosvjeda 16. studenog 2010. Velečasni Stjepan Mostečak iz Varaždinskih Toplica uputio je pismo varaždinskom biskupu kojim traži izdvajanje tih naselja iz dosadašnje župe.

24. studenog 2010. Biskup je dekretom odredio da se sela Jakopovec i Kaštelanec s 1. siječnja 2011. pripoje župi Jalžabet radi bolje pastoralne skrbi. Kao razloge navodi to što sela prometno i administrativno gravitiraju prema toj župi, oba naselja pripadaju općini Jalžabet, a to su tražili i neki roditelji.

Početkom prosinca mještani Kaštelanca i Jakopovca potpisivali su peticiju protiv pripajanja novoj župi, koju je potpisalo 450 mještana.

Peticija je sredinom prosinca predana Varaždinskoj biskupiji te je zatražen prijem

kod varaždinskog biskupa.

2. siječnja 2011. Novog župnika, velečasnog Josipa Vidovića u nedjelju su dočekala zaključana vrata kapelice u Jakopovcu, zbog čega nije održao misu, a o svemu je obavijestio biskupa.

6. siječnja 2011. Velečasnog Vidovića ponovno su dočekala zaključana vrata kapelice i prosvjed 100-tinjak mještana pred Društvenim domom u Jakopovcu.

“Odite tam otkud ste došli” – poručili su novom župniku mještani, koji ih je obavijestio da do daljnjega neće biti misa u Jakopovcu.

10. siječnja 2011. Peteročlana delegacija bila je na sastanku s predstavnicima u Varaždinskoj biskupiji. Nije postignut nikakav konkretan dogovor, a mještani su predložili da se biskupova odluka stavi u stanje mi-

rovanja.

14. siječnja 2011. Mještani pr imili odgovor iz biskupije u kojem se navodi da je biskup spreman razgovarati, ali samo u vidu prihvaćanja njegovog dekreta i pronalaženja mirnog rješenja, što pretpostavlja otvaranje kapele u Jakopovcu i omogućavanje župniku iz Jalžabeta obavljanje bogoslužja.

17. siječnja 2011. Mještani predali zahtjev policiji za održavanjem mirnog prosvjeda ispred katedrale.

20. siječnja 2011. Delegacija mještana na razgovoru s biskupom, koji, kažu mještani, ne odustaje od odluke.

23. siječnja 2011. Ispred v a r a ž d i n s ke k a t e d r a l e održan je miran prosvjed mještana Jakopovca i Kaštelanca.

Na nezavidnu situaciju, u kojoj se našlo poduzeće u vlasništvu Grada Varaždina s 14-ero zaposlenika, sindikat upozorava već nekoliko mjeseci, odnosno nakon što je na Gradskom vijeću propao pokušaj njegove prodaje zbog, ponajviše, dvojbene procjene nekretnine od strane vještaka koji je prošle godine obližnje livade i oranice procijenio kao poljoprivredno zemljište, a iste te nekretnine, kako to zorno pokazuju kupoprodajni ugovor i aneks ugovora iz 2006., kao – građevinsko zemljište!?

- U prosincu je restoran još radio, ali nitko ne zna gdje su bili uplaćivani

d

o kraja tjedna plaće stižu na račun sindikalne podružnice novci s obzirom na to da je račun u blokadi. Budući da nakon toga nije bilo uvjeta za rad, sindikat je dao prijedlog da se zaposlenici pošalju doma do kraja siječnja s pravom na naknadu plaće jer je do zastoja u poslovanju došlo ne njihovom krivicom, nego poslodavca,

„I stečaj, ako neće naći rješenje“ - Vrijeme prolazi, a za Aquacity se ništa ne mijenja. Zapravo, sve postaje gore. Recimo, od kraja prošle godine financije za poduzeće više se ne vode u Parkovima, čiji je direktor zbrisao iz Aquacityja, a ubrzo zatim i cijeli Nadzorni odbor. No prethodno je jednostrano smanjio plaće, pa jamčim da ćemo dobiti taj spor ukoliko ćemo morati ići u njega. Sada poduzeće ima samo v. d. voditelja, koji je na bolovanju. Poduzeće je postalo luda kuća, što priznaju i u Gradu Varaždinu. Stoga treba hitno raspraviti o poslovanju poduzeća te donijeti odluku o prodaji, najmu ili nekom trećem prihvatljivom rješenju. Ne dogodi li se to u dogledno vrijeme, dat ćemo prijedlog za stečaj, koji s obzirom na vrijednost imovine nije najbolje rješenje za Grad Varaždin - veli Veble koji podupire raspravu vijećnika o poslovanju ne samo Aquacityja, nego i drugih gradskih poduzeća.

odnosno vlasnika. Takav prijedlog prihvatio je i gradonačelnik, koji je ujedno jedini član Glavne skupštine poduzeća - doznajemo od Franje Veblea, regionalnog povjerenika SSSH za sjeverozapadnu Hrvatsku.

Ipak neće na Korzo Usporedo s tim, kako dodaje, vođeni su razgovori o sudbini poduzeća i zaposlenika između sindikata i Grada Varaždina koji je predstavljao zamjenik gradonačelnika Slobodan Mikac.

- S tim razgovorima došli smo do kraja. Ni ja ni Mikac više ne možemo ništa učiniti.

Zaključili smo da je nužno problematiku Aquac ityja opet staviti na sjednicu Gradskog vijeća ili je drukčije riješiti. Međutim, nemalo sam se iznenadio kada ta točka ponovno nije stavljena na dnevni red sjednice zakazane za utorak - veli Veble.

Upravo zbog potonjeg, za utorak je najavio prosvjedni skup djelatnika Aquacityja ispred Gradske vijećnice, iako je u petak imao sastanak s varaždinskim gradonačelnikom, njegovim zamjenicima te gradskim odvjetnikom.

- Dogovorena je isplata plaća sve dok se trajno ne

Veble: Dosta nam je svega!

riješi pitanje Aquacityja. U ponedjeljak su zaposelnici i varaždinski gradonačelnik Čehok potpisali i sporazum prema kojem će do kraja tjedna dobiti novac za zaostalu plaću. Riječ je o 70-ak tisuća kuna koje će biti uplaćene na račun sindikalne podružnice.

Isto tako dogovoreno je da će se najkasnije do kraja velječe riješiti pitanje budućnosti Aquacityja, što je i predmet pregovora Grada i Varkoma, odnosno Aquatehnike, doznajemo od Veblea, koji veli da je zbog svega toga na kraju otkazan prosvjed.

4

Aktualno

25. siječnja 2011., br. 349

Sedam dana

DOZNAJEMO Zbog neujednačene raspodjele socij

Obitelji i 7.375 kuna mjesečno, a samcu tek 750

Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Belgijo, može zamjena?

18. 1

. Dok oporba zbog toga proziva vlast, a poslodavci pravosuđe, iznos neplaćenih računa prešao 35 milijardi kuna, što prijeti i povećanjem broja nezaposlenih. A da bi se ona održala u talijanskim tvornicama Fiata, zaposlenici izglasali lošije uvjete rada: šestodnevni radni tjedan, smanjenje beneficija, kraće pauze…

19. 1

. Usprkos prijetnji bombom, Josipović stigao u posjet Njemačkoj kako bi, uz ostalo, razgovarao i s industrijalcima o ulaganjima u Hrvatsku. No to je dobrim dijelom mogao i doma: Mudrinić se žali da HT samo zbog HAKOM-a nije uložio milijardu kuna.

20. 1

. Privatizacije HEP-a neće biti, veli Kosor nakon što je Škegro pozvao na prodaju HEP-a, Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma… Otkrila je i 30 projekata kojima ove godine planira oživjeti gospodarstvo, kao što je gradnja hidroelektrane Ombla, trafostanice kod Dubrovnika, remont pruge, obnova riječke luke i zagrebačke zračne luke.

21. 1

. Dok raste nezaposlenost, koja je u prosincu došla na razinu 2005., nova uhićenja: iza brave našao se i “dalmatinski kralj otpada”, i to zbog sumnji da mu je pogodovao već pritvoreni šef Fonda. A pritvoreni branitelj Purda nikako iz bosanskog pritvora: hrvatski tužitelji neće tražiti izručenje jer ga ni za što ne terete.

22. 1

. Hrvatskoj ne može štetiti borba protiv kriminala i korupcije, veli Kosor osvrćući se na prozivke Sanadera za kojeg je otkriveno da je uz Ježića imao još jednog sponzora široke ruke: makarskog poduzetnika Primorca koji mu je također poklonio BMW, a slučajno ili ne, njegovom je sinu smanjena kazna za tešku nesreću s dvoje poginulih.

23. 1

. Kako se izvlačio novac iz Hrvatske u Austriju, točnije Hypo banku, zašto su neki to platili životom, a drugi se iznimno obogatili, pitanja su o kojima piše austrijski novinar Schneider. A u Belgiji prosvjeduju jer su zabrinuti što već 220 dana nemaju vladu, ali ipak sve dobro funkcionira. Jesu li za zamjenu, nisu se izjasnili…

To je prepoznato kao problem i predloženim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi predviđeno je ujednačavanje tih oblika pomoći, odnosno veća zaštita samaca – najavila je socijalna radnica Mirna Plavec Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Sedmeročlana obitelj koja živi u Varaždinu i u kojoj su oba roditelja nezaposlena svaki mjesec na račun stalnih i drugih oblika pomoći prima 7.375 kuna. Taj iznos sastoji se od 3.250 kuna stalne pomoći koja je izračunata s obzirom na činjenicu da su oba roditelja radno sposobna, no trenutno nezaposlena, a tu je još i 2.500 kuna dječjeg doplatka za njihovo petero djece. Doplatak za njihovu djecu iznosi 1.500 kuna, odnosno 300 kuna po djetetu, a za treće i četvrto dijete dobivaju još dodatak od 1.000 kuna, odnosno 500 kuna po djetetu. Uz to, takva obitelj ima pravo na pomoć u plaćanju režija u iznosu u polovici utvrđenog iznosa stalne pomoći. Tu pomoć isplaćuje lokalna zajednica, a u našem konkretnom primjeru to iznosi 1.625 kuna.

Samci ugroženi Premda takvu mjesečnu plaću na tržištu rada danas ne može zajedno zaraditi dvoje supružnika sa srednjom stručnom spremom, činjenica jest da su troškovi života u jednoj takvoj mnogočlanoj obitelji visoki te

24. 1

. Nećemo dopustiti rast cijena, posebice u prehrani, poručuje Kosor kao da smo u planskoj privredi, ali o energentima i drugim troškovima pod državnom palicom - šuti. No zato ne šute naši vrli stručnjaci kojima su trebale dvije godine da zaključe da su naše sportske arene - najpromašenija ulaganja.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Morat ćemo se više pozabaviti organiziranjem popratnih servisa usluga za samce - kaže Plavec

im je novac koji primaju dovoljan za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Slaže se s tim i socijalna radnica Mirna Plavec, voditeljica Prijemnog ureda i Ureda za novčane naknade Centra za socijalnu skrb Varaždin.

- S tim mjesečnim primanjima mnogočlana obitelj ne može tjerati nikakav luksuz, to je činjenica, no na takve obitelji društvo je obično osjetljivije i smatra se da je to socijalna skupina kojoj više treba, a zapravo nije tako – doznajemo

od Plavec.

Od takvih obitelji puno ugroženija skupina korisnika su sam-

s

matra se da su mnogočlane obitelji one kojima najviše treba

ci, koji su ujedno i najbrojnija skupina korisnika stalne pomoći. Prema popisu varaždinskog Centra za socijalnu skrb za

2010. godine, od ukupno 973 korisnika stalne pomoći, 2/3 korisnika, točnije 622 osobe koje su primile taj oblik pomoći su samci.

- Upravo je ta kategorija korisnika puno ugroženija u odnosu na obitelji s mnogo djece zbog neravnopravne raspodjele visina socijalne pomoći, pogotovo kada se radi o samcima koji su radno nesposobni. Primjerice, radno sposobni samac mjesečno će dobiti 500 kuna stalne pomoći, a ako se tome pribroji

ZABLUDE Svrha je pomoć, a ne primanja od kojih se može živjeti kao da se radi

Ljudi ni ne znaju na što imaju pravo - Ljudi nisu neinformirani, nego su dezinformirani u vezi sa socijalnom pomoći.

Niti znaju koje su visine, niti znaju koje sve socijalne pomoć i postoje. Obično se smatra da postoji samo jedna socijalna pomoć, a zapravo postoji 11 novčanih davanja. Klasične novčane

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

naknade su stalne i jednokratne pomoći, s time da su stalne pomoći pravo, a jednokratne mogućnost.

Osnovica po kojoj se računa socijalna pomoć je 500 kuna i nju utvrđuje Vlada – pojasnila je Mirna Plavec.

Najčešće krivo shvaćanje mnogih je da o tome ima li

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

netko pravo dobiti pomoć odlučuje socijalni radnik, a zapravo se radi o tome zadovoljava li osoba koja traži pomoć propisane kriterije.

- U praksi se često miješa to što bi bilo pravedno u ovoj državi sa subjektivnim i moralnim sustavom osobe.

Ljudi obično smatraju da bi

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

zbog situacije u kojoj su se našli ne svojom krivnjom trebali dobiti pomoć od koje bi trebali živjeti. Toga nema kod nas, a niti u inozemstvu.

Svrha socijalne skrbi nije omogućiti život kakav biste imali kada biste radili. Svrha je da nisi bez ičega, na cesti – tvrdi Plavec.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

25. siječnja 2011., br. 349

jalnih pomoći samci najugroženiji REKORD U prosincu 40 novih zahtjeva

Pomoć traže i školovani Samo u prosincu prošle godine varaždinski Centar za socijalnu skrb zaprimio je 40 novih zahtjeva za stalnu pomoć. Voditeljica Prijemnog ureda i Ureda za novčane naknade Mirna Plavec tvrdi da se još nikad nije dogodilo da se u jednom mjesecu zaprimi toliki broj novih zahtjeva. Uz to, varaždinski centar prošlu je godinu zaključio sa 170 korisnika više nego što je to bilo u istom razdoblju 2009.

Međutim, nisu podaci o porastu broja korisnika ti koji zabrinjavaju, već struktura osoba koje traže pomoć.

- Od 40 novih zahtjeva koje smo primili samo u prosincu, 2/3 njih bili su od onih koji

su ostali bez posla, ne mogu pronaći novi i nemaju od čega živjeti. Takvih slučajeva, u kojima pomoć traže radno sposobni, vrijedni ljudi koji žele raditi, imamo sve više, kao i sve više mladih osoba sa završenom srednjom školom i fakultetima koje ne mogu pronaći posao, a situacija u njihovim obiteljima je takva da ih ne mogu uzdržavati. Toga prije nije bilo – tvrdi Plavec.

Prema statističkom izvješću o korisnicima i pomoćima u socijalnoj skrbi za 2010. takvih mladih osoba od 18 do 26 godina je na popisu varaždinskog Centra bilo 30.

Socijalna radnica Mirna Plavec

LIMITI Maksimalan iznos jednokratne pomoći 2.500 kn

Za veće dozvola Ministarstva Prema statističkom izvješću o korisnicima i pomoćima u socijalnoj skrbi varaždinskog Centra za socijalnu skrb, u 2010. godini jednokratne pomoći je primilo ukupno 1.285 osoba. Riječ je o pomoćima koje se odobravaju u slučajevima kada se dogodi neka izvanredna situacija na koju se ne može utjecati.

- Primjerice, uzmimo početak školske godine u jednoj četveročlanoj obitelji u kojoj

i iznos pomoći za plaćanje režija, što je polovica utvrđenog iznosa stalne pomoći, ukupno će dobiti 750 kuna. Samac koji je radno nesposoban dobiva 750 kuna stalne pomoći i 375 kuna pomoći za plaćanje režija, dok obitelj s petero djece u kojoj su oba supružnika nezaposlena dobiva puno više. To je prepoznato kao problem i predloženim izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi predviđeno je ujednačavanje tih oblika pomoći, odnosno veća zaštita samcima – doznajemo od Plavec.

Možda to tako ne bi bilo da imamo, kaže Plavec, veću lepe-

!

stalnu su pomoć u prošloj godini primili 622 samca i 351 obitelj

zu raznih drugih usluga, kao što su razne usluge pomoći u kući ili volontere organizirane na nivou grada koji bi posjećivali stare osobe, odlazili s njima u šetnju, frizeru ili, primjerice, k

radi samo otac i zarađuje mjesečno 2.500 kuna, a imaju prvašića koji ide u školu i treba knjige. Kada ta obitelj, a takvih imamo u Centru, plati potrebne knjige za školu i režije, nema od čega živjeti.

To je jedna izvanredna situacija u kojoj se može odobriti jednokratna pomoć – ispričala je Mirna Plavec.

Maksimalan iznos jednokratne pomoći iznosi 2.500 kuna. Ona može biti i viša,

no za to se mora tražiti odobrenje Ministarstva. No mnogi traže pomoć bez da za to imaju pravi razlog, a socijalni radnici u praksi se često susreću s pomalo bizarnim zahtjevima.

- Bio je jedan slučaj u kojem je suprug tražio jednokratnu pomoć jer mu je trebao novac da plati kaznu koju je dobio jer je istukao svoju suprugu – doznali smo u varaždinskom Centru.

- Ne mogu reći da mi baš ništa nemamo. Primjerice, Crveni križ ima organiziranu pomoć u kući i dovoženje obroka, a nešto slično, ne znam organizira li još sad,imao je i Bedem ljubavi. Dobro je što to postoji i što te organizacije i udruge to provode, no to je nažalost premalo s obzirom na stvarne potrebe – ističe Plavec.

Niže naknade Samci najugroženija skupina

liječniku.

- Ovako ne samo da te osobe nemaju, nego su same, socijalno isključene. Stoga ćemo se u budućnosti morati više pozabaviti organiziranjem tih popratnih usluga za samce, tim više jer je populacijski trend takav da imamo sve više starijeg samačkog stanovništva – doznajemo od Plavec.

Taj servis popratnih usluga u sjevernim je zemljama Europe nešto normalno, a dosta razvijene servise tih usluga već imaju i neke naše susjedne zemlje, Slovenija i Austrija.

Na kraju spomenimo da je stalnu pomoć varaždinskog Centra za socijalnu skrb u 2010. godini primila ukupno 351 obitelj. Trećina tih obitelji, konkretno njih 112, su one koje imaju dvoje i više djece s roditeljima koji nigdje ne rade, a velik broj tih obitelji su romske.

- Dosta je i obitelji u kojima jedan odrasli član radi ili je, primjerice, u invalidskoj mirovini, a stalna pomoć koju takve obitelji mjesečno primaju je razlika između mirovine, plaće i utvrđene osnovice stalne pomoći, pa konačni iznosi nisu tako visoki kao primjer s početka priče – doznajemo od Plavec.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

25. siječnja 2011., br. 349

OTVORENO Prof. dr. sc. Velimir Srića, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

Hrvatska ima 550 šerifa Danas se ljudi više ne nadaju da možemo nešto veliko napraviti! Ljudi su pomireni sa situacijom i više razmišljaju krležijanski: “Nigdar ni bilo da ni nekak bilo i nigdar ne bu da nekak ne bu!”

Piše: GORDANA IGREC

Ako su vas upravo ovih dana pritisnuli računi sa svih strana i čini vam se da nemate izlaza, udobno se smjestite u fotelju, zaklopite oči i pokušajte vidjeti svoj život ili život svoje djece za kojih 10 ili 20 godina na istom mjestu ili barem u Lijepoj Našoj. Da vam netko kaže kako ćete djecu za 10 godina slati na školovanje na Jadransku obalu u sveučilišne kampuse, kako će Brijune opsjedati nobelovci, a u Varaždinu se napokon otvoriti ne samo kineski dućan nego i glavna europska filijala poznate japanske ili korejske tvrtke u kojima će biti posla za sve i dobrih plaća za odrađeni posao, nakon ove beznadne svakidašnjice u prvi mah ne biste povjerovali u svoje snove. No, snovi mogu katkada postati realnost. O tome govori i najnovija knjiga intrigantnog naslova “Hrvatska 2020.” redovitog profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u trajnom zvanju iz menadžmenta i informatike, Velimira Sriće, predsjednika HSLS-a u Zagrebu, nezavisnog zastupnika, koji je svojedobno bio ministar za znanost, tehnologiju i informatiku, koji je menadžerski studij završio na Columbia University u New Yorku i koji je gostujući profesor na UCLA-i (University of California at Los Angeles). Objavio je 51 knjigu te uz sve to radi kao konzultant u Sloveniji za tvrtke Iskratel, Krka, NLB...

Bolja budućnost Razgovarajući s prof. dr. sc.

Velimirom Srićom o njegovoj najnovijoj knjizi udahnuli smo dašak zdravog optimizma i vjere u naše snage kojima možemo zavrijediti bolju budućnost za svakog stanovnika Hrvatske. Što vas je potaknulo da napišete knjigu upravo ovako intrigantnog naslova “Hrvatska 2020. godine”?

Prije deset godina pozvao me tadašnji predsjednik Mesić da vodim radnu skupinu za strategiju informatizacije.

Napravili smo jedan projekt koji bi se metaforički mogao nazvati “Hrvatska kao Kalifornija Europe”, regionalni lider društva znanja. Na tome sam i prije radio, još u doba kad sam bio resorni ministar i kad smo uče tverostručili izdvajanja za znanost i postavili Hrvatsku na kartu Europe kao ozbilj-

nu znanstvenu instituciju.

Na neki način cijeli sam život imao potrebu ne samo biti akaprvi demski prisutan dio nego kroz neke ge ije knji avi oblike političv o jn a n e ć b kog djelovanja ira Sri promicati ideje Velim blemima razvoja. To je se pro šnje nekako sve trasada e žilo i tu knjigu. k Hrvats Sve što sam radio u životu nekako je vodilo k toj knjizi koja bi probala opisati Hrvatsku kakva je do sada bila u 20 godina svoje nezavisnosti i Hrvatsku kakvu bih ja volio da u njoj živi moje četvero djece za 10 godina.

O čemu, zapravo, govori knjiga?

Knjiga je klasična knjiga o strategiji. Prvi dio bavi se time koji su problemi sadašnje Hrvatske. Dakle, što nas je dovelo tu gdje smo danas.

Bavim se pitanjima poput: zašto nemamo strategija, zašto nemamo uspješnog političkog vodstva kroz proteklih 20 godina samostalnosti itd. Dosta sam se u knjizi pozabavio i hrvatskim mentalitetom, koji je u velikoj mjeri naš problem i naša kočnica.

Naš mentalitet Krenuli smo od vizije koja je iznjedrila samostalnu, slobodnu Hrvatsku, ali ne onakvu kakvu su ljudi željeli.

Ta vizija se skupo ali relativno lako ostvarila, zato jer su bile takve okolnosti. Sve zemlje u našem okruženju, čak i Kosovo, izborile su svoju samostalnost, ali onaj drugi korak bio je presudan, a to je kakvu Hrvatsku mi želimo.

Mislim da su tu stanovnici Lijepe Naše jako razočarani, jer nisu dobili ono što su očekivali. Ranih 90-ih ljudi su očekivali jedan uljuđeni model skandinavskog socijalizma. Dakle, izjednačena prava, male socijalne razlike i uspješni razvoj.

No dobili smo gotovo latinskoamerički model “banana republike”, tajkuniziranu zemlju potrošenih resursa, rasprodanih strancima, bez perspektive i vizije, jer su bili takvi ljudi koji su nas vodili.

Koji je ustvari problem našeg mentaliteta?

Ja mislim da je baš tu: danas se ljudi više ne nadaju da možemo nešto veliko napraviti! Ta nada je presahnula!

Ta nada se potrošila! ‘91. bili smo spremni jurišati na zvijezde, napraviti nemogu-

Velimir Srića, autor knjige “Hrvatska 2020.”, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

će, obraniti zemlju u teškim uvjetima.

A danas...?

Danas su ljudi pomireni sa situacijom i više razmišljaju krležijanski: “Nigdar ni bilo da ni nekak bilo i nigdar ne bu da nekak ne bu!”

Koji su to segmenti društva nosioci neke bolje sutrašnjice?

Na dugi rok je to sigurno obrazovni sustav i znanstveno-istraživački razvoj, sve ono gdje se stvaraju bolji kadrovi i kvalitetnija dodatna vrijednost. Mi živimo u svijetu gdje je znanje glavni resurs. I ako to možeš

prodati, onda možeš i sve ostalo! Drugo: ja se zalažem u knjizi da Hrvatska izvrši rebranding. Osamdeset posto zemaljske kugle nema pojma tko smo mi! I sad ulazimo u EU i svaki treći stanovnik EU nema pojma o nama. A što zna o nama to je rat, nogometaš Šuker, Tito i lijepa priroda. Ne znaju zapravo ništa, zato što mi u europskim okvirima ne predstavljamo nešto što bismo mogli prodati nego smo samo zemlja lijepe prirode, sunca, mora i relativno jeftinog turizma za one koje u ružnoj šali zovu hokejaši,

maturanti i elektroničari.

A ti su?

Maturanti su oni što slave 50 godina mature, elektroničari imaju pacemakere, a hokejaši su oni što hodaju sa štapovima (ne želim nikoga vrijeđati, ali to je šala koja dobro opisuje naš turizam barem izvan sezone). Što možemo ponuditi u budućoj perspektivi, oslanjajući se na baštinu?

Mi možemo napraviti jedan prekrasan splet svega što nudimo, a ne samo prirodne ljepote - od kulturnog nasljeđa do organske hrane.

Uzmite primjer kako može-

te negativno pretvoriti u pozitivno: još imamo 885 kvadratnih kilometara pod minama. I to kad očistite dobijete jedini teren u Europi za uzgoj organske hrane jer je 20 godina bez pesticida i herbicida. I to dodate turističkoj ponudi. Što je zapravo s tim našim dijelom ruralnog života?

Sramimo li se mi “motike”?

Mi se sramimo kulta rada jer se stvorio kult privilegija, kult uspjeha preko noći, u Big brotheru i sl. Mi smo razorili tradicionalni sustav vrijednosti. Mnogi danas go-

Intervju tjedna

25. siječnja 2011., br. 349

7

u te University of California, autor knjige “Hrvatska 2020.” o situaciji u Hrvatskoj

koji troše, a ne stvaraju vore o potrebi duhovne obnove. Ja mislim da je potrebno razviti sustav vrijednosti koji je primjeren Hrvatskoj 21. stoljeća. Treba afirmirati kult sposobnosti, kult rada, kult znanja i, naravno, ponosa na naše stečevine, ali i sposobnost iskorištavanja toga. Hrvatska ima najviše u Europi kulturnih dobara pod zaštitom UNESCO-a, koja mi sami sebi ne znamo prezentirati, a kamoli svijetu. Hrvatska ima najljepše nacionalne parkove u ovom dijelu svijeta... Zamislite Hrvatsku u kojoj se razvija petšest otoka znanja s različitim pr ior iteima. Pret vor imo naše otoke u centre industrije znanja, razvijmo kao otok znanja Koločep ili Mljet. Prije deset godina ja sam to u šali zvao: poklonimo otok Billu Gatesu. Zašto? Da dovedemo na Jadran najbolju svjetsku pamet koja će biti katalizator razvoja.

Hitne promjene Što još?

Jadran ima niz napuštenih vojnih objekata, to je 3-4 milijarde eura vrijedno zemljište na najboljim lokacijama na Jadranu. Evo, projekt koji bih volio pokrenuti je naći partnera za to zemljište, neko vrhunsko zapadno sveučilište poput Harvarda ili Oxforda. Kažemo im: “Vi imate znanje, mi imamo zemlju i zgrade, idemo napraviti na tom dijelu naše obale vaš mediteranski sveučilišni kampus.” I onda dobijemo četiri-pet vrhunskih sveučilišta uz obalu i oni počinju mijenjati turistički priljev, stil života, utječu na naše ljude, na obrazovanje, širenje znanja itd. Samo zato što ste svoj jedinstveni prirodni resurs pretvorili u katalizator svojeg razvoja.

Koje nepopularne stvari po hitnom postupku treba mijenjati kod nas?

U Hrvatskoj sad treba napraviti puno nepopularnih

stvari! Propitati prava koja su nekritički dodijeljena, propitati posljedice privatizacije i pretvorbe i sankcionirati evidentni kriminal.

Imamo sad i zakonski okvir da pretvorba ne zastarijeva ako je zločin počinjen. Trebamo promijeniti način na koji gledamo teritorijalni

OSOBNO

Gledaju se samo vlastiti interesi

H

rvatska bi trebala odmah ukinuti županije i organizirati se u pet regija ustroj. Recimo: imamo 126 grada i 424 općine. Hrvatska je ‘91. ušla u izbore sa 102 opć ine. Sad imamo 550 šerifa koji troše, a ne stvaraju! To treba odmah ukinuti. Hrvatska bi trebala odmah ukinuti županije i organizirati se u pet regija.

Sada je četiri od pet teritorijalnih jedinica ekonomski neodrživo. Tržišna Hrvatska živi u teškim problemima, jer ju proračunska Hrvatska uništava. Budžetski se novac ne investira u razvoj nego u kupovanje glasova, socijalnog mira, stvaranja privilegija. Dakle, u takvom okruženju živimo. Prvo trebamo priznati koji su naši problemi, a nakon toga treba okupiti ljude sa znanjem, sposobnošću i vizijom da se ti problemi rješe!

Pomaci Postoje li neke naznake da se pomičemo s mrtve točke?

Kriza je na neki način šansa. Ja sam tempirao ovu knjigu baš u doba najdublje krize, jer mislim da ni privatno, ako vas kriza ne udari, nećete promijeniti životne navike. Teško da ćete odlučiti prestati pušiti, piti, promijeniti prehranu, početi vježbati, ako vam liječnik ne kaže: “Gotov si za šest mjeseci!” Mislim da je većini stanovnika Hrvatske

Bit ćemo poznati kao zemlja pravednosti Kakvu Hrvatsku vi sanajte za svoju djecu i za ostale “klince” koji su sad u vrtiću?

Ja vidim Hrvatsku za deset, pogotovo za dvadeset godina kao vrlo uspješnu zemlju prepoznatu po svojoj novoj pravednosti, kako bi to naš predsjednik rekao. Jedan od prioriteta je graditi državu superiornih vrijednosti!

Odgajati djecu, mlade obrazovati za to. Postati zemlja koja zna prodati svoje prirodne ljepote, oplemeniti ih lifestylom, razviti kult rada, naravno ne mukotrpnog nego spojiti pamet i nove tehnologije, postati i zemlja u koju će stranci rado doći radi kulinarskog doživljaja, zemlja na koju ćeš biti ponosan i zbog svoje kulture

jasno da je krajnji trenutak za promjene! No još nije kasno. Sutra počinje novi dan. Sve što si loše do danas radio, zaboravi, jer od sutra možeš krenuti u suprotnom smjeru.

Većina ljudi ne razmišlja tako..

Točno! Dobar dio stanov-

između ostalog, jer se u to sustavno investira, zemlja tijesno povezana sa svojom dijasporom.

Hrvatska također kao zemlja mosta prema Istoku, s filijalama kineskih, japanskih i korejskih firmi, a prije svega zemlja koja promovira novi sustav vrijednosti. U svakom slučaju: to je jedan san koji je za mnoge čista utopija. No ja volim aforizam koji kaže: svaka nova ideja je luda dok ne uspije! I nositelj svake nove ideje je luđak dok ta ideja ne pobijedi. Zato, kad god mi netko prigovori da je ono što predlažem previše šašavo, rado odgovaram: kad bismo se zajedno upregli ostvariti barem dio, onda više ne bi bilo šašavo nego realno!

nika Hr vatske, bojim se, izgubio je svaku nadu da se da išta napraviti, osjeća se bespomoćno, zato ni ne izlazi na izbore. Stvorio se jedan ciničan, negativan odnos o svemu. Gubitak nade rezultira stavom: “Zašto bih ja bilo što radio?

Ionako će sve propasti.” Ili,

s druge strane, stvara agresiju: “Idem zgrabiti svoj dio kolača, ionako svi kradu.”

Dakle, to je taj destruktivni element atmosfere. Ali, ja vjerujem, tu sam možda nepopravljivi optimist, da Hrvatska ima i ljudi, i znanja, i sposobnosti, samo da nisu dobro posloženi.

Kako dišu vaši studenti i to kao paradigma mladosti u Hrvatskoj?

Većina njih odgajana je tako da gleda samo svoje interese. To su već cijele generacije. Oni žele svoj posao, svoj auto, svoje uvjete, a malo teže razmišljaju što treba davati.

Ja mislim da je sad u Hrvatskoj trenutak gdje treba ljudima uputiti poruku koju je Kennedy uputio Amerikancima 60-ih godina kad je rekao (parafraziram): “Nemoj se pitati što Hrvatska može napraviti za tebe nego što ti možeš napraviti za Hrvatsku!”

Jer sad je vrijeme kad treba zemlju obraniti od hrpe unutarnjih gluposti!

Naravno da sam ja kao i vi svjestan ogromnog tereta tog naslijeđa, loših navika, sustava vrijednosti. I to je sve točno.

Promjene su užasno teške, spore, mukotrpne, ali ako ne krenemo, onda nikud nećemo doći!

Pokretanje promjena jedna je od glavnih ambicija ove knjige i zato me veseli da je u predgovoru koji mi je napisao i predsjednik Josipović to prepoznao. Njegov izbor za predsjednika izabrao sam među deset svijetlih primjera za “nevjerne Tome”. Dakle, Hrvatska ima sjajne perspektive jer je na zadnjim izborima izabrala kandidata koji je imao superiorni sustav vrijednosti, izabrala je po mojem sudu idealno rješenje za 21. stoljeće.

IZDVOJENO Nužnost razvojnog oslanjanja na dijasporu - njezin novac i pomoć zlorabljeni su 90-ih

U Americi je po svojoj snazi naša dijaspora treća Koje ste ostale osobe uzeli, uz Josipovića, za svijetle primjere u Hrvatskoj?

Drugi primjer je: Todorić i njegova velika ambicija da bude regionalni igrač i da Hrvatsku postavi na europsku i svjetsku mapu uspješnih firmi koje brzo rastu (na stranu sve što mu se može prigovoriti).

Zatim, tu je Emil Tedescci kao primjer porodičnog businessa koji raste na šarmu, znanju i sposobnosti. On je sad bankovnim kreditom

kupio slovensku Drogu Kolinsku - carstvo koje je veće od njegovog businessa. I tu se prepoznaje velika ambicija, sposobnost i spremnost da se pokuša razmišljati globalno. Jedan primjer je moj nekadašnji student, a sada prijatelj Vedran Pavlek i Svjetski kup na Sljemenu.

Zamislite da je netko prije 20 godina rekao da ćemo imati najbolju utrku Svjetskog kupa na Sljemenu? Zatvorili bi ga u ludnicu ili u najbolju

ruku rekli da je to nemoguće. Zašto mi ne bismo mogli napraviti nešto najbolje?! Da Hrvatska ima 20 ciljanih projekata u kojima želimo biti najbolji, bila bi sasvim druga zemlja od ove u kojoj živimo.

Tu je i Bruno Filipi, sada menadžer Coca-Cole u Kini.

Zatim čitava obitelj Kostelić kao metafora uspješnog, skromnog i marljivog rada, a ujedno stanovnici Zagreba.

Ja sam rođeni Zagrepčanin i uvijek me smetalo to što je

Zagreb ogroman grad koji može iznjedr iti vrhunska sportska ili znanstvena postignuća, ali uvijek je nekako samozatajan i onda ljudi koji dođu iz malih sredina uvijek su nekako uspješniji nego Zagrepčani. Ja sam to pripisivao nekoj vrsti malograđanskog sindroma, austro-ugarskog sluganstva ili ne znam čega...

Ali Kostelići su sjajan primjer za to da možeš s puno samodricanja i ulaganja i s novim sustavom vrijednosti

biti vrhunski sportaši i kvalitetan čovjek. Na kraju, tu je i Luka Rajić kao pozitivni primjer reinvestiranja novca u greenfield investicije u farmaceutskoj industriji ili uzgoju voća….

Koja je još važna ideja vaše nove knjige?

Jedna od važnih ideja knjige je nužnost razvojnog oslanjanja na dijasporu. Mi smo 90-ih na početku iscijedili dijasporu da pomaže u ratu, ali smo tu izgubili njezino

povjerenje, jer su pomagali bogaćenju pojedinaca. Njezin novac i pomoć zlorabljeni su. Osim toga, iz dijaspore su se vlasti prikrpali raznorazni ekstremisti koji su željeli zarađivati na Hrvatskoj! Sad je situacija da imamo jako moćnu dijasporu. Recimo: u Americi je po svojoj snazi naša dijaspora treća, odmah iza židovske i talijanske. Međutim, mi ne koristimo ni njihovo znanje, ni kapital, ni njihove sposobnosti.

8

Život Zlatno doba

25. siječnja 2011., br. 349

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Malo, a tako puno V eć mi se nekoliko naših umirovljenika potužilo kako svojoj djeci idu na živce čim spomenu da ih nešto boli. To je manje-više već poznato, ali u neku ruku i razumljivo jer mladi, i ne samo oni, pogotovo ako ne pobolijevaju, ne mogu znati kako je to kad te nešto boli. Pa i onda kad starije osobe čak i stvarno nisu bolesne, njih boli – starost. Stare kosti, nerazgibana muskulatura, slaba fizička kondicija i još više depresivno raspoloženje koje na svoj način otvara i ostale psihosomatske blokade organizma. Požale li se zbog toga svojem liječniku, još su više razočarani, jer ih, kako nam je rekla Ružica D., vrlo brzo otprave iz ambulante riječima: “Je, pa kaj bi vi htjeli! Imate 76 godina i budite sretni da još hodate!” Naravno da ne “tješe” svi liječnici svoje pacijente na taj način, ali da bi oni kojima penzići, kako znaju reći, “stalno vise u ambulanti” mogli smisliti bolje objašnjenje za svoje tegobe – mogli bi, samo kad bi se potrudili. er, kako je na kraju priznala gospođa Ružica, ona ide doktoru jer zna da će je jedino on “čuti, razumijeti i utješiti”? A to je tako malo. I jako puno.

J

KLOŠTAR PODRAVSKI 12. veljače

Dvostruka proslava Gornjokneginečka udruga umirovljenika s ovom je godinom krenula u nove aktivnosti. Pod motom “Neka te godine ne brinu – uvijek smo zaljubljeni” ,i “Život je lijep ma koliko godina imali” članovi udruge zajednički će 12. veljače proslaviti Valentinovo i Vincekovo. Ova će se velika i vesela fešta, uz bogat popratni kulturni i zabavni program, kako nam je rekao predsjednik udruge I. Medved, održati u Kloštru Podravskom. Izletnici će posjetiti selo Grabrovnica i

rodnu kuću pjesnika Petra Preradovića, krenut će put Bilogore i uživati u prekrasnoj panorami Podravine. U «Vili Ančica» uz narodne običaje i ceremonijal otvorenja vinogradarskih radova i kićenja loze domaćim kobasicama uz blagoslov martinjskog biškupa degustirat će goričanski gablec i četiri vrste poznatih podravskih vina. Cijena ovog bogatog aranžmana, zajedno s autobusnim prijevozom, ručkom, glazbom i tombolom, iznosi 70 kuna, a prijave se primaju do 8. veljače.

ZAHVALA Centar za socijalnu skrb N. Marof

Hvala za pomoć pri kupnji darova Tijekom prošle godine u projektu Centra za socijalnu skrb Novi Marof za pomoć djeci i starim i nemoćnim osobama smještenim u udomiteljskim obiteljima i domovima, za kupnju prigodnih darova prilikom obilaska uključile su se mnoge tvrtke iz Novog Marofa i okolice: Trgonom, Comet, AutoIvec, Darkom-computers, Laudato, Knauf insulation, Remex, Orakon, Art-metali te Hajduk Plastika. Uz njih, u realizaciji ovog projekta pomogli su nam Grad Novi Marof, Općina Ljubeščica, Općina Breznički Hum,

Općina Breznica i Općina Visoko.

Zahvaljujući svima vama darivali smo djecu i stare i nemoćne osobe smještene u udomiteljskim obiteljima i domovima, kojima ti darovi, kao i posjet tijekom božićnih blagdana puno znače, s obzirom na njihovu odvojenost od svojih obitelji. U ime Centra za socijalnu skrb Novi Marof zahvaljujemo vam na dosadašnjoj podršci i suradnji.

Ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof Siniša Česi

Najviše se vesele putovanjima, izletima i zajedničkim druženjima uz glazbu i ples

TU KRAJ NAS Udruga umirovljenika općine Gornji Kneginec

Udruga “dobre volje” Vodimo brigu i o našim bolesnim, starim i socijalno potrebitim članovima i sumještanima, koje posjećujemo i pomažemo im Piše: NEVENKA SUHIĆ

Udruga umirovljenika općine Gornji Kneginec mogla bi se s pravom zvati još i Udruga ljudi dobre volje! Zašto? Zato što je to, vjerojatno, jedina udruga čija čak 483 člana, usprkos tome što nemaju svoj radni prostor, kao ni osnovna financijska sredstva za svoj rad, već pet godina uspješno ostvaruju svoje programske aktivnosti.

Kako u tome uspijevaju rekao nam je predsjednik udruge Ivan Medved.

Najstarija članica - od 1988. godine Među prvim osnivačima i članovima ove udruge umirovljenika, čija povijest osnivanja počinje s 1988. godinom, bila je gospođa Bernardica Vugrinec. Bila je članica tadašnjeg Izvršnog odbora i prva blagajnica udruge, u kojoj je tada, kako se prisjeća, bilo tek četiri ili pet članova. S obzirom na to da je već 22 godine članica udruge, pitali smo je je li joj bilo ljepše u nekadašnjoj ili u sadašnjoj,

izlete prijavi i do 200 članova, pa na putovanja krećemo čak i s tri autobusa! Osim toga, vodimo brigu i o našim bolesnim, Bez prostora - Istina, naša udruga nema starim i socijalno potrebitim ni jedan kvadratni centimetar članovima i sumještanima, svog radnog prostora! Me- koje posjećujemo, razveselimo đutim, dobili smo odobrenje prigodnim poklonima ili im, koliko je to u našim moOpćine Gornji Kneginec gućnostima, i poda dva puta mjesečno i v mažemo. A njihov možemo kor ist it i člano osmijeh, često prostorije «Knekoruge d u i suze radosnima» za svoj rad. ge o n m potvrđuju I uz takve uvjete svojim ce, ju u da im više od mi prilično dobro đ iznena rtskim darova znače funkcioniramo zaspo ovakvi susreti i hvaljujući dobrim tima a lt u z re razgovori, jer poodnosima, zajedtvrđuju da mislimo ništvu i entuzijazmu na njih i da ih nismo svih članova udruge. U okviru programskih aktivnosti zaboravili - Ivan Medved.

Iako kneginečki umirovljenitijekom godine, najviše pažnje pridajemo druženju, rekreaciji i ci zaista nemaju nikakve uvjete izletima, za koje su naši članovi za bavljenje sportom, oni su posebno zainteresirani. Neri- svojom voljom i upornošću jetko se dogodi da nam se za mnoge iznenadili svojim sport-

novoj udruzi, na što je veselo odgovorila: Meni je uvijek bilo lijepo, a sada mi je još i ljepše! Uvijek sam se voljela družiti i biti među ljudima, zabavljati se, putovati, šaliti se. Pa iako godine čine svoje, a s njima dolaze i zdravstvene tegobe, ja ne odustajem!

Mislim da bi se mnogi umirovljenici trebali pokrenuti, družiti se s nama, jer bi se bolje osjećali, bili bi zdraviji i veseliji.

skim rezultatima.

Od natjecateljskih sportova zastupljeni su u pikadu i u streljaštvu, odnosno, u gađanju zračnom puškom, a s ostalim se sportovima bave radi rekreacije i druženja. Uz to, kako je rekao I. Medved, prošle godine bili su i domaćini županijskog sportskog natjecanja u pikadu za žene na koje se prijavilo 28 ekipa te se prvi put u županiji skupilo čak više od 280 žena pikadistica! A cijeli posao oko organizacije ovog sportskog događaja odlično su odradili članovi udruge potpuno volonterski, bez kune u džepu.

S obzirom na to da je novac najveći problem, zanimalo nas je kako se snalaze i kako se financiraju. Predsjednik udruge Ivan Medved rekao nam je da iako je načelnik Općine Goran Kaniški upoznat s problemima koji muče udrugu umirovljeni-

ka, ne može puno pomoći jer u ovoj ukupno teškoj gospodarskoj situaciji nema dovoljno ni općinskih sredstava.

- Dio krivice snosimo i mi sami, jer se premalo žalimo, pa svi misle da nam, ako dobro radimo, ništa ne treba. To vam je kao i s malim djetetom, ono koje više plače, dobiva i više pažnje. Tako da jedina sredstva koja imamo jesu ona od godišnje članarine naših umirovljenika, a ona nisu dovoljna ni za najnužnije potrebe. Zato ovom prilikom zahvaljujem svima koji nam pokojom donacijom sredstava, povoljnijim uslugama ili na druge načine pomognu u realizaciji nekih naših aktivnosti, među kojima je i Varaždinska županija, koja nam za izlete naših umirovljenika pokatkad odobri besplatan prijevoz autobusom - rekao je Ivan Medved.

TU KRAJ NAS Danas mladi imaju sve i ni sa čim nisu zadovoljni, a mi smo se morali boriti

U dobru i zlu Katica i Josip već punih 50 godina

Katica i Josip Šestak

Da se gornjokneginečki umirovljenici vole družiti vidjelo se i na prošlotjednoj fešti! Bila je to proslava 50. godišnjice braka i sretnog zajedničkog života bračnog para Katice i Josipa Šestaka. O svojem dugogodišnjem bračnom stažu rekli su: - Oženili smo se mladi, ja sam imala 19, a Josip 23 godine. U potrazi za poslom otišli smo u Zagreb gdje sam radila kao tkalac, a moj muž u “Gredelju”. Nije nam uvijek bilo lako - bili smo podstanari

i svakako smo se snalazili dok nismo došli do stana. 1992. godine otišla sam na burzu dok nisam stekla uvjete za mirovinu, a moj muž je svoju mirovinu dočekao u “Gredelju”. Nakon toga odlučili smo vratiti se u svoj kraj, a stan smo ostavili kćerki gdje živi sa svojom obitelji. I sad smo tu, rado se družimo, putujemo i lijepo nam je - ispričala je Katica.

Josip o mladima i o braku kratko odgovara. - To je velika razlika!

Danas mladi imaju sve i ni sa čim

nisu zadovoljni. A mi nismo imali ništa – jedan stol, jedan kauč, ormar, peć, dva tanjura i dvije žlice!

I zajedno smo se trudili stvoriti nešto. I tome smo se veselili, borili smo se, to nas je držalo zajedno i zato smo uspjeli - kažu.

Inače, sličnu je feštu udruga priredila i prije mjesec dana za još jedan “zlatni” bračni par! U veselom druženju i slavljeničkoj atmosferi, 50 godina braka proslavili su Ljubica i Drago Keretić, također članovi udruge.

Oglas

25. siječnja 2011., br. 349

9

OTKRIVAMO Vincek d.o.o., vodeća privatna autoprijevoznička tvrtka u županiji

Izaberite Vincek i krenite na put ugodno i sigurno Tvrtka slavi 20 godina uspješnog poslovanja: od malog obiteljskog poduzeća osnovanog 1991. godine izrasli su u tvrtku koja posjeduje park od 12 turističkih autobusa Vincek d.o.o. vodeća je privatna autoprijevoznička tvrtka u Varaždinskoj županiji, koja ove godine slavi 20 godina uspješnog poslovanja. Tvrtka je osnovana 1991. godine te je od malog obiteljskog poduzeća izrasla u tvrtku koja trenutno posjeduje park od 12 turističkih autobusa i stalno zapošljava osam djelatnika.

Intenzivan rast - Moj otac Josip Vincek prije 20 godina kupio je prvi autobus i isprva sam prevozio putnike.

No mama Marija ostala je bez posla i odlučila da će mu se pridružiti, pa su ubrzo uložili u još jedan autobus – prisjetila se početaka njihova kći Martina Čumbrek, koja se sa svojim suprugom Krešimirom pridružila roditeljima i danas zajednički vode i razvijaju obiteljsku tvrtku.

Ključni trenutak u razvoju bilo je ulaganje u obnovu voznog parka 2006. godine. U želji da svojim korisnicima pruži još kompletniju uslugu, uprava tvrtke osniva putničku agenciju Galileo travel s kojom zajednički nastupa na tržištu te dijeli zajednički poslovni prostor u Ulici Antuna Mihanovića u neposrednoj blizini Maxi Konzuma i Hotela Turist.

- Kratkoročni cilj tvrtke - u uvjetima krize osigu-

IZDVOJENO

rati stabilno posloirani vanje - ostvaren servis si, je. Naš sredu autob esti njoročni cilj e, at c je nastavak n e c li ce održavanja i voz dje osti e ij r p rn za dopunjavaa sigu nja v isoko arancij aših g k v a l i te t n o g n a voznog parka putnik i ostalih pratećih sadržaja u skladu s potrebama tržišta. Dugoročni cilj Vinceka je daljnji intenzivan rast i širenje na tržištu regije te na nova tržišta – ističe vlasnica Martina Čumbrek.

Josip Vincek prije 20 godina

Vlasnici još voze putnike!

Iskusni i ljubazni Vincek vam pruža uslugu prijevoza u slobodnom putničkom prometu optimalno prilagođenu potrebama korisnika. - Naš ekstravagantan VIP autobus Neoplan Starliner impresionirat će vas svojim vanjskim dizajnom te izvanrednim uređenjem interijera i vrhunskim komforom za putnike: high tech audio i video sustav, atraktivno panoramsko staklo, udobna sjedala, zatamljena stakla te velik razmak između sjedala – navode u tvrtki Vincek.

Redovito servisirani auto-

Djelatnici tvrtke Vincek i putničke agencije Galileo travel ispred sjedišta u Ulici Antuna Mihanovića

busi te licence za tuzemni i međunarodni promet, atesti za prijevoz djece, garancija su visokog stupnja sigurnosti putnika, napominju. - Naši iskusni i ljubazni vozači brinu se da naši putnici prije svega sigurno, a naravno i što ugodnije, stignu i vrate se iz destinacije u koju putuju – poručili su.

GALILEO TRAVEL Ulica Antuna Mihanovića 8 (u neposrednoj blizini Hotela Turist i Maxi Konzuma), www.galileo-varazdin.hr. Sve upite možete poslati na dario@galileo-varazdin.hr

Valentinovo u Sarajevu

2 dana

12.2. 2011.

520 kn

Firenza

2 dana

12.2. 2011.

750 kn

Karneval u Veneciji

1 dan

19.2., 26.2. 05.3. 2011.

230 kn

Padova / Venecija

2 dana

05.3. 2011.

580 kn

Rim

4 dana

28.4. 2011.

1.545 kn

Beograd

2 dana

26.3. 2011.

670 kn

Gardaland

1 dan

30.4. 2011.

260 kn

Prilika - Unajmite autobus Vincek d.o.o. nudi i uslugu najma autobusa po pristupačnim cijenama i s najboljim omjerom kvalitete i cijene. Na raspolaganju su vam autobusi od 16 mjesta do 59 mjesta. Posebnost u ponudi je ekstravagantan VIP autobus Neoplan Starliner, koji jamči vrhunski komfor te je predviđen za prijevoz 50 putnika.

Osim u novi vozni park, tvrtka Vincek neprestano ulaže i u edukaciju i stručno usavršavanje svojih djelatnika.

Njihova stručnost, znanje i entuzijazam približit će vam svaku destinaciju i učiniti vam ugodnim boravak u njoj. Svoje putnike još uvijek prevoze osnivači tvrtke, supružnici Marija i Josip.

Valja istaknuti da je Marija Vincek prva žena vozačica autobusa u Varaždinskoj županiji, koja se zaljubila u posao koji je počela raditi, jer nije željela sjediti skrštenih ruku kada je ostala bez posla.

IZDVOJENO Putnička agencija Galileo Travel d.o.o. u Varaždinu

Nova hit destinacija - Beograd Valentinovo u Sarajevu, karneval u Veneciji ili posjet Vječnom Gradu, samo je dio bogate ponude aranžmana po pristupačnim cijenama putničke agencije Galileo Travel iz Varaždina. U ponudi imaju i dvodnevni aranžman u Beogradu, odredištu koje je nova hit destinacija. Galileo travel je pouzdan partner u organizaciji individualnih aranžmana, jednodnevnih izleta ili višednevnih

putovanja, a nude i team building programe, maturalne i učeničke ekskurzije, organizaciju kongresa u zemlji i inozemstvu, sajmove i drugo. Pripremili su i poseban program darivanja: na vama je samo odabrati poklonbon koji najviše odgovara vašim željama i potrebama, a korisnik će odabrati putovanje po svojem izboru. Galileo će se pobrinuti za sve ostalo!

10 Život

25. siječnja 2011., br. 349

OTKRIVAMO Kako su u Slanju nastale pa nestale tvornice francuskoga grofa Lamberta

Nije ih voda odnijela Stare, povijesne fotografije Slanja

Transport trupaca do šumske željeznice

Kolorirana rekonstrukcija dobra Slanje, kojim dominira porušeni dvorac, djelo je umjetnika Zlatka Kapuste (Foto Šimunić, Ludbreg)

Fragment razglednice oko 1902. (Foto Šimunić, Ludbreg)

Danas se ostaci nekad velebnih tvornica nalaze još jedino pod zemljom Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Ovako je nekad izgledalo savijeno pokućstvo

SLANJE - Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće najzanimljiviji i najveći manufakturno-industrijski pothvat u Varaždinskoj županiji poduzeo je francuski grof Lambert u Slanju. U ovom malom podravskom selu Karl Aleksander Lambert imao je veliko imanje s ovećim površinama pod šumama (prema Kalniku).

Forsirani razvoj U naše je krajeve stigao još 1895. godine, a prema napisu u Šumarskom listu iz rujna 1897., njegovo vlastelinstvo u Slanju eksploatiralo je šumsku površinu od 1762 jutra. Svoju tvornicu savijenog pokućstva Lambert iz Slanja seli 1902. godine u Varaždin i to nakon kupnje tvornice špirita u vlasništvu Franje Brenera i sina. Tvornica namještaja iz koje kasnije nastaje Mundus, zapošljavala

Krah bogatog poduzetnika iz Versaillesa Podataka o dolascima grofa Lamberta (bio je trajno nastanjen u Versaillesu) u Varaždin ili Slanje u nama dostupnoj periodici nema.

No zahvaljujući gruntovnom izvatku iz 1902. godine, koji između brojnih ostalih dokumenata čuva Hrvatski državni arhiv u Varaždinu, saznajemo da su davni pisari njegovo ime - Charles Aleksander - pretvorili u Dragu-

tin Aleksander Lambert. Mnogi ga autori smatraju prototipom tajkuna jer novcem se nikada nije previše opterećivao, a uvijek je nalazio vremena za provode u Beču. Poslove mu je u Varaždinu (ne baš uspješno!) vodio trgovac Julije Schwartz, a svu svoju imovinu koju je imao u Slavoniji, Slanju i Varaždinu rasprodao je 1910. godine.

je oko 150 radnika i radila je u Dugoj ulici (Zagrebačka) sve do 31. kolovoza 1907. godine.

Grof Lambert spomenuto dobro u Slanju kupio je od Stjepana pl. Daubachyja od Dolja. Na njemu je nemilice forsirao razvoj industrije pa je uz tvornicu namještaja podigao parnu

u

z tvornicu namještaja grof je podigao pilanu, „umjetni“ mlin, tvornicu škroba… pilanu, „umjetni“ mlin te tvornicu škroba još 1899. godine.

Sagradio je i lokalnu (šumsku) prugu dužine pet kilometara te malu električnu centralu u kojoj su postavljeni snažni generatori

Kata Crkvenčić pokazuje gdje je nekad bila “štreka”

pogonjeni diesel motorima.

Spomenuti Lambertovi projekti neslavno propadaju početkom 20. stoljeća, a kako doznajemo od Kate Crkvenčić iz Slanja, danas se ostaci nekad velebnih tvornica nalaze pod zemljom.

- Još su naši stari pripovedali kak je sa ta sila zgrada do temelja porušena, a zadnje su zništili partizani. Di su stale,

ve su obiteljske hiže, a moja stoji na temeljima negdašnje šećerane. Pa i parcele oko Ulice braće Radića negda su vam baš zato zvali „fabrika“. Nema tu više ni štreke, a da zajdete z menom štihati vrta vidli bi da se na sakom mestu još z zemlje van puče ciglovlje od tih velkih fabriki – otkrila nam je gospođa Crkvenčić.

I TOGA IMA Slanje je ime dobilo po prirodnom fenomenu još u 13. st.

„Turbo“ purgativ iz slanog vrela

Portret tajkuna, grofa Aleksandra Lamberta Slano vrelo danas kao kaljuža

S obzirom na prirodno okruženje, posebno je zanimljivo porijeklo naziva sela Slanja, koji je potvrđen još u 13. stoljeću. Naime, u Slanju i danas postoji slano vrelo do kojeg se stiže po silasku s glavne ceste Ludbreg – Varaždinske Toplice. Prema riječima Kate

Crkvenčić, do njega su nekad rado odlazili jeleni i košute „na slanu vodu“. Vožnja do vrela pruža off-road iskustvo, pa poluosovine i karter na našem automobilu nismo slomili samo zahvaljujući spretnom fotoreporteru za volanom. Kakav put – takvo je i vrelo. Liči

na kaljužu obraslu močvarnim biljem, a vlasnik parcele ogradio ga je nezgodno postavljenom bodljikavom žicom.

Dodajmo i to da ovaj tekući prirodni fenomen u sebi sadrži gorku sol, a po pričanju mještana, djeluje efikasnije od ricinusovog ulja...

25. sijeÄ?nja 2011., br. 349

Oglasi 11

12 Oglas

25. sijeÄ?nja 2011., br. 349

25. sijeÄ?nja 2011., br. 349

Oglas 13

14 Čitatelji zovu

25. siječnja 2011., br. 349

KILOVATSATI

TOPLINSKA ENERGIJA Zašto stanari moraju i ljeti plaćati troškove snage?

Karlovac iznimka u Hrvatskoj

Trošak snage propisan je - tarifnim sustavom

Zašto se toplinska energija plaća po kilovatsatima, kao da grijanje radi na struju, također zanima čitatelja iz Varaždina. Način obračuna toplinske energije jednak je za sve distributere toplinske energije u Hrvatskoj: definiran je Tarifnim sustavom za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom, a modeli raspodjele isporučene toplinske energije propisani su Pravilnikom o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju.

Odluku o visini tarifnih stavki donijela je krajem prosinca 2008. godine Vlada, a prema njoj svi hrvatski distributeri korisnicima obračunavaju trošak toplinske energije po kilovatsatu (kWh), odnosno kilovatu (kW).

Iznimka je Toplana iz Karlovca, gdje se toplinska energija još uvijek obračunava po četvornome metru.

Vladina odluka o visini tarifnih stavki iz 2008. godine još je uvijek na snazi. Međutim, lani je izmijenjen zakon kojim je odluka o visini stavki prebačena na gradove.

Upravo na temelju toga će varaždinski vijećnici raspravljati o promjeni visine tarifnih stavki.

Gradsko vijeće, međutim, i dalje ne može utjecati na cijenu plina, koja značajno utječe na ukupnu cijenu toplinske energije. Na lokalnoj razini ne može se utjecati ni na to po kojim će cijenama Grijanje Varaždin, a onda i njihovi korisnici, plaćati plin. Vlada je odlučila da distributeri toplinske energije plin moraju plaćati po cijeni za industriju, pa nije čudno da se stanari pitaju jesu li građani drugog reda.

Način obračuna toplinske energije isti je za sve distributere u Hrvatskoj Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Sama cijena energije grijanja u Varaždinu možda i nije pretjerano visoka iako je viša nego cijena plina kod etažnoga grijanja. No najveći problem je u stalnoj fiksnoj mjesečnoj naknadi za instaliranu snagu.

Taj dio naknade nema nikakvu realnu svrhu, iako se navodi da je taj dio vezan za održavanje sustava – naveo je čitatelj iz Varaždina koji se javio prošli tjedan, kada smo opširno izvijestili o problemima koji muče stanare kad je u pitanju toplinska energija.

Osoblje, osiguranje Gradski vijećnici ovaj će utorak, 25. siječnja, odlučivati o tome hoće li doći do promjene cijena toplinske energije, pri čemu je tvrtka Grijanje Varaždin zatražila povećanje troškova energije, dok se trošak snage ne bi mijenjao.

- Održavanje sustava nikako ne može i ne smije koštati više od nekoliko tisuća kuna

godišnje po zgradi. Kada se uzme u obzir da zgrade imaju u nekim slučajevima i više od 70 stanova, može se doći do nevjerojatnih svota od više od 12 tisuća kuna mjesečno na ime održavanja – izračunao je čitatelj.

Koliki su mjesečni troškovi održavanja jedne toplane, primjerice one putem koje se zagrijavaju stanovi u Trako-

t

roškovi snage plaćaju se 12 mjeseci: sustav treba održavati i ljeti

šćanskoj ulici, i što sve spada u te troškove? Pitanje smo uputili direktoru Grijanja Varaždin Tomislavu Benčiću.

- U troškove snage ulaze svi troškovi potrebni za tekuće održavanje toplinskog sustava u stanju funkcionalne sposobnosti, ali i sve investicije, investicijsko održavanje, troškovi osoblja, osiguranja i drugo – odgovorio je.

Stanari koji se griju putem

Trošak energije čini samo plin, a u trošak snage ulaze svi troškovi održavanja sustava

kotlovnica žale se da troškovi snage čine znatan dio ukupne cijene grijanja, a nije im jasno zašto na naplatu dolaze tijekom cijele godine bez obzira na to što ih toplana ljeti ne grije.

Element snage - Ukupni troškovi toplinske energije sastoje se od

troškova energije i troškova snage.

U troškove energije ulazi samo plin koji se kor isti za proizvodnju toplinske energije za grijanje ili za pripremu potrošne tople vode.

U troškove snage ulaze svi ostali troškovi na toplinskom sustavu koji se plaćaju kroz svih 12 mjeseci prema cijeni

tarifnog elementa snage.

Način obračuna toplinske energije jednak je za sve energetske subjekte u Hrvatskoj, a definiran je Tarifnim sustavom za usluge energetskih djelatnosti proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom – objasnio je Tomislav Benčić, direktor Grijanja Varaždin.

SUSTAV Toplinski sustav čine kotlovnice, toplovodi i toplinske stanice

Koju sve opremu treba održavati?

Od čega se sastoji toplinski sustav? Direktor Grijanja Varaždin Tomislav Benčić pojašnjava da se sastoji od kotlovnica, toplovoda i toplinskih stanica u kojima se nalazi energetska oprema koju je potrebno redovito održavati, kontrolirati i nadzirati sukladno zakonima te provoditi redovite periodič-

ke kontrole i ispitivanja.

- En e rg e t s k a i d r u g a oprema u kotlovnicama i toplinskim stanicama sastoji se od kotlova, plinskih plamenika, pumpi, ventila, zasuna, sigurnosnih ventila, ekspanzijskih posuda, bojlera PTV-a, mjerila utroška toplinske energije, plinske i toplovodne instalacije,

automatike za regulaciju

u

trošak snage ulaze i održavanje dimnjaka, toplovoda, šahtova, kotlovnica grijanja i pripreme PTV-a, plinodojave, vatrogasnih

aparata, hidrantske mreže, elektroinstalacije koja uključuje sigurnosne i upravljačke elemente. U troškove snage ulaze i troškovi održavanja građevinskih objekata, kotlovnica, dimnjaka, toplinskih stanica, toplovoda, šahtova i drugo – naveo je direktor Grijanja Varaždin.

I TOGA IMA Najzastupljenija stranka u Gradskom vijeću protiv novih tarifnih stavki za grijanje

Traže da se dug plati iz - gradskog proračuna?!

Miljenko Ernoić

Prijedlog za davanje suglasnosti za povećanje tarifa za grijanje i toplu vodu neće podržati Klub vijećnika HSLS-a, najavio je u subotu Miljenko Ernoić, predsjednik varaždinskih liberala, koji su najbrojniji u varaždinskom Gradskom vijeću.

- Smatramo da su građani koji se griju preko toplana u ovom slučaju oštećeni, i to temeljem ustavnog prava na jednakost sv ih jer za istu uslugu grijanja plaćaju

različitu cijenu od drugih građana - ustvrdio je Ernoić

n

eka gradonačelnik plati struju Grijanju, kao što je Mundusu dodavši da je Vlada RH vrući krumpir opet prebacila gradovima.

Sukladno svom stavu, va-

raždinski liberali traže od Grada Varaždina da putem udruge gradova pokrene inicijativu za promjenu zakonskih propisa koji su građane doveli u sadašnju situaciju, odnosno da tu inicijativu prihvate i „naši saborski zastupnici, odnosno da se temeljem toga korigira cijena i tek tada predloži eventualno povećanje cijene“.

No to nije jedini prijedlog liberala prema gradskoj upravi.

- Gradski vijećnici dovedeni su opet u situaciju da bi morali odobriti suludo povećanje cijene grijanja od 40-ak posto kako bi se anulirali gubici, odnosno nastavilo grijanje.

Dugovanje Naime, poduzeće Grijanje ima dugovanja prema Termoplinu veća od pet milijuna kuna, a za struju je dužno 125 tisuća kuna.

Upravo zbog potonjeg HEP

najavljuje isključivanje struje Grijanju, najprije za 18. siječnja, a sada za 26. siječnja.

Da 2500 stanova, odnosno oko 10 tisuća ljudi ne bi usred zime ostalo bez grijanja, pozivamo gradonačelnika da plati struju Grijanju, kao što je Mundusu - istaknula je Iris Lamberščak napominjući da bi to bilo privremeno rješenje do kad se ne odredi nova cijena koja bi trebala rasti kroz mjesece, a ne odjednom.

25. sijeÄ?nja 2011., br. 349

Oglasi 15

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

25. siječnja 2011., br. 349

OPASNI OTPAD

ČITATELJI PIŠU Članovi Odreda izviđača Sirius iz Varaždina na zimovanju

Azbestne ploče uz ulaz i balkone ljudi

Učenje uz natjecanja, igre i pjesme

Svaki put kada se popravlja krov na našem stambenom objektu u Varaždinu, a to su radovi koji traju već godinu dana, izvođač radova ostavlja stari pokrov neposredno uz ulaz i balkone stanara. To možda i ne bi bio toliki problem da se ne radi o azbestnim pločama koje spadaju u opasni otpad te ih treba adekvatno zbrinuti već prilikom skidanja, a ne samo trajnog zbrinjavanja. S obzirom na to, javno pitam ne bi li se s azbestnim pločama moglo i trebalo postupati drukčije? Čitateljica (podaci poznati redakciji)

NEUREĐENI PLOČNIK

Pješaci kraj jurećih auta U Ulici Antuna Mihanovića u Varaždinu, od semafora uz koji stoji kip svetom Ivanu Krstitelju, pa u smjeru prema Hotelu Turist problem pješacima predstavlja neuređeni pločnik s desne strane ceste. Osim što na najširem dijelu pločnika redovito stoje parkirani automobili zbog kojih pješak mora sići na kolnik, problem je i to što onaj najuži dio nije dovoljan ni za jednog pješaka, a kamoli više. Osim toga, pločnik nije ni asfaltiran već je blago posut šljunkom, pa tijekom vlažnog, kišnog vremena pješaci, da ne bi gacali po blatu, radije hodaju kolnikom kojim jure auti. Predlažem odgovornima u Gradskoj upravi da razmisle o toj ne baš zahtjevnoj ni skupoj investiciji. Prostora za komotan pločnik ima, tim više što je ulica jednosmjerna. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

PREDAVANJE

Povratak globalne historije?

U četvrtak 27. siječnja u 19 sati u palači Herzer Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije organizira predavanje „Povratak globalne historije?“.

Predavanje će održati prof. dr. sc. Roksandić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Profesor Roksandić je šef Katedre za povijest Srednje i Jugoistočne Europe i voditelj diplomskog studija iz ranog novog vijeka na Odsjeku za povijest. Govorit će o promjenama u suvremenoj historiografiji, s težištem na razdoblju poslije završetka Hladnog rata, tj. u svijetu suočenom sa sve ubrzanijim megaregionalno centriranim globalnim integracijama (SAD, Kina, EU, Japan, Rusija, Indija, Brazil...).

Društvo povjesničara

Dok se mnogi građani još oporavljaju od novogodišnjeg slavlja, šesnaest članova udruge Odred izviđača „Sirius“ iz Varaždina sudjelovalo je na tradicionalnom zimovanju na Grebengradu od 5. do 8. siječnja. Novouređeni planinarski dom i ove je godine odabran kao lokacija zimovanja zbog svoje pristupačnosti i ljepote prirode te mogućnosti provođenja raznovrsnih programa. Najmlađi sudionici bili su učenici trećih do osmih razreda II. i V. OŠ iz Varaždina. (...)

Izviđači su uživali u sanjkanju, grudanju te ostalim igrama na snijegu. Održano je malo natjecanje u brzinskom sanjkanju na vrećama i to u različitim disciplinama (spust na kratke staze, spust na duge staze i najdulji spust). Treći i četvrti dan vrijeme je bilo proljetno s dosta visokim temperaturama pa je snijeg preko noći ne-

stao. Program je dalje bio p r i la g o đ en novonasta lim uvjetima pa su izviđači imali priliku ponoviti podizanje zaklona od šatorskih krila te izradu vatr išta.

Tijekom cijelog zimovanja učile su se nove izviđačke pjesme i igre, a u popodnevnim i večernjim satima organizirane su radionice i natjecanja u društvenim igrama. (...)

Na kraju zimovanja sudonicima su podijeljene prigodne diplome za

osvojena mjesta u natjecanjima i ostalim aktivnostima zimovanja. Zimovanje je bilo prva aktivnost u godini u kojoj Odred izviđača “Sirius” obilježava dvadeset godina kontinuiranog rada.

Marjan Pavić

REAGIRANJE Općinska organizacija SDP-a Klenovnik o nedonošenju proračuna

Načelnik uzeo novac udrugama i djeci Općinska organizacija SDP-a Klenovnik ovim se putem obraća javnosti kako bi iznijela pravu istinu oko nedonošenja proračuna u Klenovniku. Načelnik Općine Klenovnik Gladović ne govori istinu i obmanjuje javnost, a za to koristi novce iz općinskog proračuna. Tako je u medijima iznio niz neistina na račun vijećnika Općinskog vijeća koje je optužio za nanošenje štete našoj općini, a istina je posve drugačija.

Da nešto ne štima u funkcioniranju naše općine dokaz je i raspad vladajuće koalicije HDZ-a (2 vijećnika), HSS-a (3 vijećnika) i HSLS-a (1 vijećnik), koji je kulminirao oko donošenja općinskog proračuna za 2011. godinu. Načelnik je uporno inzistirao na smanjenju naknada udrugama građana, ne dirajući svoju plaću od 16.100 kuna, a cijelo vrijeme tvrdi da mu novac nije važan. Umjesto da sebi isplaćuje

16.100 kuna plaće, mogao bi isplaćivati dvije plaće za odgajateljice u vrtiću i sebi primjerenu naknadu.

Time bi oslobodio oko 120.000 kuna za provođenje drugih programa u općini. Ali naš načelnik je tu prije svega radi vlastite plaće, a ne radi interesa naše male i siromašne općine. Mi nismo protiv toga da načelnik ima naknadu, ali ona mora biti primjerena vremenu i mjestu u kojem živimo.

Stoga vijećnici nisu mogli prihvatiti njegov prijedlog proračuna, pa smo pokušali amandmanima popraviti prijedlog i učiniti ga boljim za naše sugrađane. Ali, načelnik opet nije htio slušati, pa je čak odbio i raspravljati o prijedlozima oporbe. I onda još iznosi neistine da su vijećnici izmislili 600.000 kuna za vlastite projekte. Vijećnički amandmani kretali su se unutar načelnikovog prijedloga proračuna,

ali s drugačije raspoređenim novcem za druge potrebe.

Treba li našoj općini novi traktor od 150.000 kuna ili bi bilo pametnije te novce preusmjeriti u stipendije za našu djecu? Naš načelnik uporno odbija stipendirati nadarenu ili siromašnu djecu koja se školuju u Varaždinu, Ivancu ili Zagrebu. Zar je traktor važniji od naše djece? (...)

Treba li našoj općini skupi načelnik za kojega treba iz proračuna izdvojiti 200 tisuća kuna ili bi primjerenije bilo da se za to izdvoji 70-ak tisuća kuna, a razlika usmjeri u druge programe – recimo uređenje dvorane vatrogasnog doma za kulturne programe? Vrijedi li našim sugrađanima više jedan skupi načelnik ili djeca koja se okupljaju u različitim sportskim i kulturnim udrugama?

Predsjednik OO-a SDP-a Klenovnik Ivan Milešić

25. sijeÄ?nja 2011., br. 349

Oglasi 17

18 Poslovni svijet HEIMTEXTIL 2011

Godina oporavka FRANKFURT - Na najvećem međunarodnom sajmu tekstila za dom i kućanstvo HEIMTEXTIL 2011, koji je u Frankfurtu okupio 2.601 izlagača iz 60 država te 73.000 posjetitelja, što je pet, odnosno tri posto više nego lani, među tri hrvatske tvrtke našao se i T7 VIS, koji je uspješno predstavio novi proizvodni program bivše Pamučne industrije Duga Resa.

- Stolnog rublja za hotele, restorane, kafiće, privatne apartmane, bolnice i druge institucije nedostaje na svjetskom tržištu, posebice kada se traži kvaliteta. Vidjelo se to i po reakcijama naših posjetitelja. Naime, iako T7 VIS izvozi promo tekstilne proizvode u više od 30 zemalja, prvi su put ostvareni ozbiljni pregovori s predstavnicima tvrtki iz SAD-a, Australije, Dubaija i zemalja Afrike. Uz to, obnovljena je veza s kupcima iz Velike Britanije i Nizozemske, koji su oduvijek držali do kvalitete artikala. Stoga, sudeći po inicijalnim razgovorima s kupcima, 2011. će biti godina opo-

T

7 VIS uspješno predstavio novi proizvodni program na Heimtextilu ravka, što već potvrđuje veći broj narudžbi nego prijašnjih godina - veli Ranko Vlahek, direktor Poslovnog razvoja tvrtke T7 VIS, koja je nastupila u Frankfurtu u suradnji s HGK-om.

Da se globalno gospodarstvo oporavlja, kako dodaje Vlahek, vidljivo je i po nestašici pamuka čija je cijena u prosincu, prema izvješću Američkog odjela za agrikulturu, bila na najvišoj razini u posljednjih 15 godina.

Unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima, s obzirom na pozitivne reakcije u Frankfurtu, T7 VIS planira dodatna ulaganja u proizvodnu jedinicu Duga Resa.

- U narednim godinama zahtijevat će se inspirirajući, uzbuđujući i senzualan tekstil s dozom racionalnosti. Danas kupci žele biti iznenađeni, zaneseni idejama, sentimentom i filozofijama. Imaju pojačanu želju za pravim vrijednostima u životu, žele živjeti u skladu s prirodom i velika se pozornost pridaje autentičnosti proizvoda, a sve to oduvijek su imali artikli bivše Pamučne industrije Duga Resa - veli Vlahek.

25. siječnja 2011., br. 349

DVOJBA Treba li i kako mijenjati način nadzora i vođenja gradskih poduzeća

Promjene su nužne, ali logične i zakonite Izbor članova NO-a na Gradskom vijeću nema uporište u zakonu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Slučaj Parkova, propadanje Aquacityja, nove cijene iz Grijanja i slični primjeri otvorili su više nego ikada ranije dvojbe oko kvalitete i (ne)transparentnosti vođenja i nadzora poduzeća čiji je Grad Varaždin (su) vlasnik.

Rasprava, ali…

Dok u cilju „transparentnosti i izbjegavanja daljnjih šteta“ oporba traži hitnu sjednicu Gradskog vijeća na kojoj bi se raspravljalo ne samo o stanju u Parkovima, nego i pokrenula procedura za izmjenu Statuta Grada Varaždina u vezi s upravljanjem i nadzorom poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu Grada, drukčijeg su stava gradski čelnici.

Doduše, iako ih na to ne obvezuje niti jedan zakon ili drugi akt, suglasni su s raspravom o poslovanju gradskih tvrtki pred vijećnicima. No, kako to veli predsjednik Gradskog vijeća Ivan Herman, tek tijekom ožujka kada će biti

gotova izvješća o lanjskom poslovanju. Uz to, gradonačelnik Ivan Čehok opravdano upozorava da, prema Zakonu o trgovačkim društvima, o izvješćima i poslovanju tvrtki odlučuju samo uprave, nadzorni odbori i skupštine. A potonje, sukladno Statutu Grada, u gradskim tvrtkama čini jedino gradonačelnik ili onaj koga ovlasti.

Prava i obveze Aktualna događanja pokazala su da postojeća praksa u najmanju ruku nije najsretnija i da su promjene uistinu nužne. Međutim, kod njih treba biti oprezan da ne bi bile manjkave i nelogičVećina na skupštini društva slaže članove Nadzornih odbora, upozorava prof. dr. Cingula tinu ne, kao što skupš skih rava i prof. dr. definira ulogu i zadatke te skupštini nemaju niti boju niti je prijedlog rad svih g rema Marijan Cingu- prava i obveze svih tijela di- druge atribute. Većina uvijek oporbenih p , i k v ijećnika ini la s Katedre za oničkih društava i društava s donosi odluke, ali te odluke tvrt č , a d a organizaciju i ograničenom odgovornošću ne smiju biti na štetu manjine. da Gradsko u Gr vijeće imeStatut načelnik m ena dž m ent i tu nema diskusije. Odluke o Ako se odlučuje u interesu o d z a g r e b a č k o g izboru donose se na skupšti- društva, neće biti problema, nuje članove gra Ekonomskog fa- ni, pa je jasno da skupštinska a ako se odlučuje na štetu NO-a. Naime, većina slaže članove NO-a. društva, tada nastaje kazneno kulteta. kod trgovačkih - Zakon o trgovač- Tako je i kod društava s mješo- djelo ili bi tako trebalo biti jer društava potonje kim društvima, kao i među- vitim vlasništvom koje nikad u Hrvatskoj ništa nije kazneno je u nadležnosti njihovih skupština. Na to upozo- narodni standardi i kodeksi, nije problem jer glasovi na djelo - ističe Cingula.

PODSJETNIK Bandić prestao biti skupština Holdinga

IZDVOJENO Tko bi trebao nadzirati rad poduzeća

Tko (ne) može biti skupština Bliski i pouzdani, ali i stručni Skupštinu društva subsidijara (kćeri) čini onaj tko potpisuje za principala (majku), a to znači predsjednik uprave tvrtke-majke ili odgovorna osoba u gradu.

Tako je to po njemačkim zakonima i u našem ZTD. Nikakvi statuti to ne mogu promijeniti. Meni to nije logično jer se iz-

vršnom menadžeru daju upravljačke ovlasti koje ima vlasnik. No, pravnici vele da je to u redu jer je tvrtka-kćer samo jedan od računa koje potpisuje izvršni direktor. Međutim, problem je što skupština usvaja odluku o dividendi, a u praksi to znači da izvršni direktor u subsidijaru određuje

dividendu i poslovni rezultat vlasnicima principala (sic?!). Kad je Bandić prestao biti skupština, neki su pravnici tvrdili da će takvu odluku osporiti viši sud, ali se to nije dogodilo, što znači da vlasnici mogu imenovati skupštinu i drugačije, a to bi bilo logično, veli prof dr. Cingula.

Članovi NO-a uvijek polažu račune vlasnicima na skupštini pa je normalno da u NO ulaze oni kojima vlasnici vjeruju. Nema u tome ništa loše i to se ne može izbjeći, ali nužno je da imaju znanje o tome što su im obveze te da djeluju u skladu sa zakonima i standardima, ponajpri-

je u interesu društva, a zatim i svih dionika, upozorava Cingula.

Za njega je isključivanje ministara i državnih tajnika iz NO-a bilo nužno zbog više razloga.

- Ponajprije, slijedom svojih funkcija, stalno su bili u konfliktu interesa, jer ako je dužnosnik član NO-a, zacijelo mu je to

poduzeće važnije od svih ostalih. Nadalje, dužnosnički je posao dovoljno zahtjevan pa je teško vjerovati da ministri i državni tajnici stignu još razmišljati i o problemima pojedinih poduzeća.

Sve ovo odnosi se i na dužnosnike u pojedinim gradovima i županijama - smatra.

DOZNAJEMO Zbor građana MO-a Novi Marof povodom moguće prenamjene zemljišta za preseljenje Varteksa

Dolazak nije sporan, ali kupnja zemljišta jest NOVI MAROF - Pedesetak građana odazvalo se u četvrtak raspravi o mogućoj prenamjeni zemljišta koje je, prema Urbanističkom planu uređenja Novog Marofa, namijenjeno za izgradnju sportskog parka.

Za tu je nekretninu, koju je novomarofskoj školi darovala Varaždinska županija za sportsko-rekreacijski centar, zanimanje pokazao Varteks, koji planira preseljenje i nastavak proizvodnje u novomarofskom pogonu. Sukladno tome, Gradsko vijeće krenulo je s pripremama za izmjene i dopune prostorne dokumentacije da bi zemljište predviđeno za sportsko-

rekreacijske sadržaje postalo zona gospodarske namjene.

U

mjesto zemljišta u centru, Varteksu nude gospodarsku zonu Takva nakana, međutim, nije našla na razumijevanje okupljenih.

Kolika je ozbiljnost Uprave Varteksa kada govori o dolasku i ulaganjima u Novi Marof, a imajući u vidu događanja zadnjih godinu dana, smanjivanja broja zaposlenih, proda-

je pogona, robnih kuća i poslovnih prostora, najčešća su bila pitanja.

No okupljeni su ipak pozdravili planove Varteksa za nastavak rada u svojem novomarofskom pogonu. ”To je mogao već ranije ostvariti jer ima sve preduvjete. Zemljišta uz pogon koje traži vrlo je vrijedno jer se nalazi u centru Novog Marofa i vezano je uz njegov daljnji razvoj, pa bi trebalo ukazati na mogućnost gradnje pogona u gospodarskoj zoni koja je u vlasništvu Grada”, rečeno je na zboru građana u vezi s nakanom Varteksa da kupi 45 tisuća kvadratnih metara uz svoj pogon. (dp)

Primjedbe slušao gradonačelnik Darko Hrenić

Poslovni svijet 19

25. siječnja 2011., br. 349

PARKIRANJE

IZDVOJENO

Za povlaštenu kartu 1000 kn

Iz krajnosti u krajnost Kad se po ulasku u EU i za Hrvatsku otvore strukturni fondovi, priliku da se financiraju njihovim novcem najprije će dobiti već pripremljeni projektni prijedlozi, pa upravo zbog toga Vlada RH kroz ministarstva već dvije godine radi listu projektnih prijedloga i ohrabruje institucije da pripremaju projekte.

Neki to razumiju, pa sve rade kako bi njihovi projekti na vrijeme ispunjavali sve uvjete. Drugi pak to ne shvaćaju i tvrde da ništa nije hitno, da nema natječaja i da stvari nisu još jasne... Među potonje ovih se dana, neočekivano, svrstao i varaždinski HSLS. Njegovi čelnici ne razumiju ili ne žele razumjeti da količina novca koji će se uspjeti povući iz fondova EU ovisi samo o kvaliteti projekata i njihovoj pravovremenoj pripremi. To nerazumijevanje, međutim, ne bi bilo toliki problem da predsjednik varaždinskog HSLS-a nije ujedno i direktor Razvojne agencije Sjever, institucije kojoj je zadaća osmišljavanje projekta za EU, a predsjednik Kluba HSLS-a direktor varaždinskog Veleučilišta, institucije koja je suosnivač Tehnološkog parka, ali se usprkos tome protivi da park uvjetno dobije zgradu bivšeg Vartimpeksa!? Čini se da varaždinski liberali idu iz krajnosti u krajnost: donedavno su podržavali sve što je stizalo pred vijećnike, a sada rade sasvim suprotno, ne pitajući kolika je cijena tome i tko će je na kraju platiti. (ikr)

Nova zgrada Tehnološkog parka vrijedna između 25 i 30 miljuna eura gradila bi se u Brezju

DOZNAJEMO Projekt novog Tehnološkog parka pred neočekivanim problemom

HSLS ne želi da zgradu dobije Tehnološki park!

Odluka nije dovoljno jasno obrazložena jer se o svemu priča previše hipotetski, smatra Miljenko Ernoić, predsjednik varaždinskih liberala i čelnik Razvojne agencije Sjever Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Varaždinski HSLS, za razliku od svih drugih stranaka, protivi se odluci da bivša zgrada Vartimpeksa, kojom upravlja Tehnološki park, prijeđe u njegovo vlasništvo ukoliko će za to biti potrebe kod realizacije njegovog proširenja, odnosno gradnje novog objekta od 25.0 0 0 četvornih metara u Brezju za potrebe razvoja ICT-a i drugih tvrtki.

Previše hipotetski?

- Klub vijećnika HSLS-a ne može podržati odluku o prelasku zgrade u vlasništvo Tehnološkog parka. U potpunosti podržavamo projekt njegovog proširenja i napore koji se čine u tom smjeru, ali smatramo da odluka nije dovoljno jasno obrazložena jer se o svemu priča previše hipotetski. Nužni su jasniji argumenti s obzirom na to da se radi o kapitalnoj zgradi velike vrijednosti - rekao je u subotu Miljenko Ernoić, predsjednik varaždinskih liberala.

U Gradu Varaždinu, koji je zajedno s Veleučilištem te

FOI-jem osnivač Tehnološkog parka, nemaju nikakve zadrške prema odluci koja je sada nužna da bi projekt mogao ići dalje.- Kao suvlasnik Tehnološkog parka podržavamo njegove razvojne planove te apliciranje projekata prema europskim fondovima. Sukladno tome, podržavamo i inicijativu za njegovo proširenje. Ako je prijenos zgrade uvjet za dobivanje sredstava iz europskog fonda, tada smo za uvjetno davanje spomenute zgrade, odnosno pristat će se na prijenos zgrade Tehnološkom parku - doznajemo od gradonačelnika Ivana Čehoka, koji napominje da će konačnu odluku donijeti Gradsko vijeće.

Podrška Odbora Uoč i sjednice Gradskog vijeća sazvane za utorak sastali su se članovi Odbora za financije i proračun te Odbora za statutarno-pravna pitanja. Većinom glasova oba su odbora podržala odluku o davanju suglasnosti za sufinanciranje projekta novog objekta Tehnološkog parka.

Kao što smo već pisali, riječ

S desetak do 200 milijuna kuna!

Ukoliko projekt proširenja Tehnološkog parka odobri Europska komisija, za što će biti neophodno iskoristiti njegovu postojeću zgradu, onda bi Grad Varaždin mogao ostati bez objekta u koji je uložio desetak milijuna kuna, a zauzvrat dobiti novi kompleks vrijedan između 200 i 300 milijuna kuna! Na to upozorava direktor Tehnološkog parka, koji je lani imao blizu tri milijuna kuna prihoda, od čega 70 posto zahvaljujući vlastitom radu na tržištu, a 30 posto od iznajmljivanja prostora tvrtkama u bivšoj zgradi Vartimpeksa, koje su do sada otvorile 350 radnih mjesta.

je o investiciji između 25 i 30 milijuna eura, koju bi trebalo sufinancirati s minimalno 25 posto. Ukoliko takav projekt

n

e pokaže li se već sada sposobnost sufinanciranja, od projekta neće biti ništa odobri Europska komisija, a sufinancirat se neće moći ni iz gradskog proračuna, ni na drugi način, onda će novac za sufinanciranje trebati osigurati Tehnološki park, kojemu za to treba zgrada.

- Uopće ne tražimo zgradu

odmah u vlasništvo, ali nam je već sada nužna suglasnost za raspolaganje zgradom samo u slučaju da projekt prođe, odnosno ako u tom trenutku neće biti moguće na drugi način osigurati njegovo sufinanciranje. To nam je već sada bitno da bi projekt zadržao prioritet na nacionalnoj razini, odnosno da ostane na listi projekata koji zadovoljavaju uvjete i mogu biti financirani iz strukturnih fondova. Naime, tko već sada ne pokaže da može osigurati sredstva za sufinanciranje, taj se može oprostiti od liste - pojašnjava Andrija Petrović, direktor varaždinskog Tehnološkog parka.

VARAŽDIN - Stanarima Ulice braće Radića bit će omogućena kupnja godišnjih povlaštenih parkirališnih karata, i to po cijeni od tisuću kuna, najavio je na sastanku Kolegija varaždinskoga gradonačelnika pročelnik Marijan Bakulić.

S obzirom na zanimanje stanara, Čehok je uputio prijedlog izmjene Odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja. - Izmjenama bismo omogućili da, osim stanara u gradskoj jezgri, pravo na kupnju povlaštenih karata imaju i stanari Ulice braće Radića, koji žive na kućnim brojevima 8, 8 a, 8 b, 10, 18, 20, 24 i 26 uz uvjet da nemaju vlastite garaže. Povlaštene karte omogućit će vremensko neograničeno parkiranje, i to u Ulici b. Radića, – pojasnio je Bakulić. (vms)

PARKOVI

Vegar, Jukić Bogović ili...?

VARAŽDIN - Među kandidatima na natječaj za direktora Parkova, koji je završio u ponedjeljak, našli su se Slavko Vegar, Tomislav Bogović i Goran Jukić. Oporbeni vijećnici, međutim, traže poništavanje natječaja jer smatraju da sadašnji članovi Nadzornog odbora Parkova ne bi trebali birati direktora, već bi iz političkih i moralnih razloga trebali podnijeti neopozivu ostavku, a postupak imenovanja nove Uprave prepustiti novom NO-u.

Izuzev najave o povlačenju dvoje svojih članova iz NO-a Parkova, HSLS kao najzastupljenija stranka u Gradskom vijeću šuti o slučaju tog poduzeća koji zahvaća sve više osoba, a ne osvrće se ni na zahtjev oporbe da se to stavi na dnevni red Gradskog vijeća. No, zato traži da se vijećnicima dostave svi sklopljeni ugovori s T7 Grupom.

- Nećemo govoriti o Parkovima jer bismo otišli preširoko - objasnila nam je liberalka Iris Lambreščak dodavši da se HSLS usredotočuje na aktualna pitanja sa sjednice Gradskog vijeća.

Prava odluka Odlučivanje u Japanu, SAD-u, Kini T

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

eško je generalizirati kad se govori o karakteristikama odlučivanja u japanskim, američkim i kineskim organizacijama, međutim, moguće je izdvojiti neke od specifičnosti odlučivanja u svakoj od navedenih zemalja. U japanskim organizacijama, odluke koje nisu strateške mogu biti predložene s nižih razina u organizaciji. Konačna odluka je na strateškom menadžmentu, međutim, prije negoli prijedlog odluke dođe do njih, on prolazi kroz različite razine

organizacije i potvrđuje se kroz tzv. ringi proces. Da bi se uopće počelo s ringi procesom, potrebno je izraditi dokument koji objašnjava prijedlog odluke. Taj se dokument kreće od menadžera do menadžera kako bi se prijedlog sagledao s različitih aspekata. Nakon što prođe više razina, dokument s inicijalima svih koji su bili uključeni u razmatranje dokumenta dolazi do uprave koja donosi konačnu odluku. Prednost ovakvog pristupa je sigurnost da je prijedlog

odluke sagledan iz različitih kuteva, a nedostatak je trajanje procesa. Ako se odluči za implementaciju, ona je brza zbog toga što su menadžeri koji će provoditi odluku već upoznati s njom. U američkim organizacijama moć odlučivanja je na pojedincima.

Na taj način proces odlučivanja je brži, međutim, implementacija nije tako brza i jednostavna, jer menadžere odgovorne za provedbu treba upoznati s problemom, s načinom rješavanja, a ponekad ih je potrebno

i uvjeriti da je odabrano rješenje najpovoljnije. U Kini još uvijek dominira autokratski stil odlučivanja, gdje strateške odluke donosi isključivo vrhovni menadžment, a nerijetko i pod kontrolom države. Menadžeri nižih razina imaju ovlasti samo za donošenje operativnih odluka. Iako je fleksibilnost takvog odlučivanja mala i menadžeri su svjesni nužnosti promjena, one se odvijaju sporo jer se menadžeri ne žele odreći svoje moći.

20 Crna kronika

25. siječnja 2011., br. 349

IZDVOJENO Zbog prijetnje smrću varaždinski župan Predrag Štromar prijavio policiji načelnika Općine Vinica Marijana Kostanjevca

Župan prijavio prijetnje, načelnik Kostanjevac ih opovrgava

Predrag Štromar

SLUČAJ PARKOVI

Još pet osumnjičenih VARAŽDIN – Zbog osnovane sumnje da su počinili više kaznenih djela u gradskom poduzeću Parkovi, odnosno njegovom kooperantskom poduzeću, policija prijavljuje još pet osoba, a za nove zlouporabe sumnjiči se bivši direktor Miljenko Ptiček, nad kojim se već vodi istraga.

U nastavku kriminalističkog istraživanja nad Ptičekom, kojemu je u petak produljen pritvor, varaždinska policija osnovano sumnja da je kao odgovorna osoba Parkova počinio veći broj kaznenih djela zlouporaba položaja i ovlasti, krivotvorenja službene isprave i poticanja na krivotvorenje službene isprave.

O čemu se točno radi, policija nije pojasnila, no zato je izvijestila o širenju kruga osumnjičenika u slučaju Parkova, zasada uglavnom unutar poduzeća. Tako 50-godišnjeg zaposlenika prijavljuje zbog osnovane sumnje da je poticao na krivotvorenje službene isprave te zlouporabio položaj i ovlasti, 33-godišnjeg zaposlenika za zlouporabu položaja i

ovlasti, a 31-godišnju zaposlenicu za krivotvorenje službene isprave.

Među novim osumnjičenicima za sada je samo dvoje izvan Parkova.

Riječ je o 43-godišnjem vlasniku privatnog poduzeća s varaždinskog područja, za kojeg se osnovano sumnja da je kao kooperant Parkova počinio kaznena djela krivotvorenja službene isprave. Uz njega, terete i 44-godišnjakinju za sprečavanje dokazivanja.

To, međutim, još nije konačan broj osumnjičenih, budući da PU varaždinska nastavlja kriminalističko istraživanje.

Marijan Kostanjevac

Zbog prijetnje smrću, varaždinski župan Predrag Štromar prijavio je Marijana Kostanjevca, načelnika Općine Vinica i bivšeg djelatnika Varaždinske županije. - S više strana imao sam informacije o prijetnjama načelnika, odnosno upozorenja kako je u nekoliko navrata pred skupinom ljudi govorio da će me ubiti. Nasreću, nikada mi nije prijetio izravno. No želio

sam da prestane s prijetnjama

v

inički načelnik već ispitan u sklopu kriminalističkog istraživanja koje su bile kontinuirane, pa sam odlučio to prijaviti nadležnim institucijama - doznajemo

od varaždinskog župana Predraga Štromara. Župan veli da se iskreno nada da je time završena „ova priča“, odnosno da se prijetnje više neće ponavljati kako bi mogli nastaviti surađivati na dobrobit mještana općine Vinica. No potonje je teško očekivati nakon istupa Kostanjevca, koji nije birao riječi za Štromara dok je opovrgavao njegove navode o prijetnji. - Uvrede ne bih

htio komentirati jer one same za sebe više nego dovoljno govore o njemu kao osobi - veli Štromar povodom javnog istupa viničkog načelnika i bivšeg djelatnika Varaždinske županije.

Kako bi se utvrdilo je li bilo prijetnji ili nije, policija već provodi kriminalističko istraživanje u sklopu kojeg je ispitan i vinički načelnik, koji je uvjeren da neće biti prijavljen.

DOZNAJEMO Ravnateljica srednje škole prijavljena zbog više zlouporabe položaja

Marija Habijan bila u policiji, ali je zatečena policijskom prijavom Sumnja se da je ravnateljica za sebe i petero djelatnika škole odobravala isplate prekovremenih sati mimo zakona - Bila sam na jednom razgovoru u policiji, no ne znam ništa o tome, zatečena sam rekla nam je bivša ravnateljica Druge gimnazije Varaždin Marija Habijan, dugogodišnja predsjednica Udruge vrtlara Varaždinske županije, a odnedavno i varaždinska gradska vijećnica s Nezavisne gradske liste, nakon što smo joj rekli da je policija podnijela kaznenu prijavu protiv ravnateljice varaždinske srednje škole zbog zlouporabe položaja.

Istekao joj mandat Naime, policijski službenici PU varaždinske, postupajući prema zahtjevu Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, dovršili su kriminalističko istraživanje u jednoj od varaždinskih srednjih škola. ”Osnovano se sumnja da je u razdoblju od 2006. do travnja 2010. godine počinila više zlouporaba na štetu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, i to na način što je kao ravnateljica srednje škole za sebe i petero djelatnika škole odobravala isplate prekovremenih sati, ispunjavajući obračunske liste, obračunske kartone radnika, kao i evidencije prekovremenih sati”, izvijestili su u četvrtak iz PU

varaždinske dodavši da su prekovremeni sati bili isplaćivani mjesečno u različitim iznosima.

p

rosvjetna inspekcija dala prijavu nakon nadzora Druge gimnazije Od varaždinskog župana Predraga Štromara doznali smo da je Mariji Habijan istekao četverogodišnji mandat ravnateljice varaždinske Druge gimnazije upravo u proljeće prošle godine. Nakon toga ponovno se javila na natječaj za ravnateljicu, ali ju školski odbor nije izabrao.

Više ne radi u školi S tim u vezi kontaktirali smo i ravnateljicu Druge gimnazije Zdravku Grđan, koja nam je potvrdila da njezina prethodnica više ne radi na školi.

- Mar ija Habijan bila je ravnateljica od 2006. kada je osnovana Druga gimnazija pa do travnja prošle godine kada joj je istekao mandat i prestao radni odnos na školi.

Imali smo inspekciju, ali ona je u školu dolazila i ranije. To je nešto uobičajeno čemu

Zbog zatečene situacije u Drugoj gimnaziji Varaždin, prosvjetna inspekcija podnijela je prijavu

nismo pridavali nikakvu pozornost - rekla nam je ravnateljica Grđan dodavši da ne zna ništa o policijskoj prijavi.

Međutim, od županijskog pročelnika za prosvjetu Miroslava Huđeka doznajemo da je prosvjetna inspekcija, nakon redovnog inspekcijskog nadzora, podnijela prijavu temeljem zatečene situacije u Drugoj gimnaziji. (vms, td, ikr)

Šteta od 134.120 kuna Za prekovremene sate, kako se navodi u policijskom izvješću, ravnateljica nije ispunjavala naloge te su stoga isplaćivani bez suglasnosti Ministarstva, čime je postupala protivno kolektivnim ugovorima za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama te Naputku o provo-

đenju obavljanja tajničkih i računovodstvenih poslova u školskim ustanovama. Na taj je način ravnateljica oštetila Ministarstvo za sveukupni iznos od oko 134.120 kuna, pa će se protiv nje podnijeti kaznena prijava za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

DVOJBA Što se kroz fiktivne račune zapravo plaćalo kooperantskom poduzeću Parkova

Gdje je (sve) novac od fiktivnih poslova?

Novi osumnjičenici?

VARAŽDIN – Što su pojedine tvrtke zapravo plaćale kooperantskom poduzeću Parkova od kojeg su dobivale račune za fiktivne poslove koji uopće nisu bili obavljeni te gdje je zapravo (sve) završavao tako dobiven novac, središnja su pitanja u istrazi protiv Miljenka Ptičeka, bivšeg direktora Parkova, koja se vodi na Županijskom sudu.

Nakon što je istražno rješenje djelomice vraćeno istražnom sucu radi usklađivanja pravne kvalifikacije s činjeničnim opisom, izvanraspravno vijeće Županijskog suda u petak je ponovno razmatralo tri od šest

točaka istražnog rješenja protiv Ptičeka koje je osporavala njegova obrana, odnosno odvjetnici Rajko Mlinarić, Miljenko Korušić i Hinko Žerjav.

Naime, dok je po tri točke istraga protiv Ptičeka već ranije postala pravomoćna, to nije bio slučaj s trima točkama koje se odnose na sumnju da je kao direktor Parkova naveo direktora kooperantskog poduzeća da izradi i ispostavi fiktivne račune drugim tvrtkama. Od toga bi, kako sumnja državno odvjetništvo, Ptiček uzimao 90 posto, a 10 posto ostajalo bi kooperantskom poduzeću.

Budući da su suci izvanraspravnog vijeća smatrali da u rješenju o istrazi nije bilo dovoljno obrazloženo na koji je način u tim slučajevima Ptiček zlouporabio položaj i ovlasti direktora Parkova, prihvatili su žalbu obrane u tom dijelu te zatražili dodatno usklađivanje.

U vezi slučaja Parkova, gdje bi moglo biti i novih osumnjičenika, Županijsko državno odvjetništvo provjerava navode kako su i kome sve plaćeni poslijediplomski specijalistički te poslijediplomski doktorski studiji na osječkom Ekonomskom fakultetu.

Urbana kultura 21

25. siječnja 2011., br. 349

Regional Band - uskoro u studio U subotu je u Klubu Sloboda u Varaždinu s početkom u 21 sat svoj prvi ovogodišnji koncert održao Regional Band. Početak je to serije koncerata u Varaždinu i drugim gradovima, a Regional Band odnedavno možete čuti i na YouTubeu.

U veljači članovi Regional ban-

da odlaze u glazbeni studio Petra Horvata u Pušćinama gdje nastavljaju snimanje svojeg novog CD-a, a zanimljivost je da će prvi put dva njihova songa, “Uz prugu” i “Orbis Vaginalis”, biti snimljeni na engleskom jeziku u prijevodu Roberta Jenkinsa iz Liverpoola.

INTERVJU Poznata varaždinska glazbenica o ambicioznim planovima za 2011.

Diyala - izravno! novitete na svojoj poznatoj radio emisiji, došlo je do suradnje Početak je nove godine te pa tako možete uskoro i čuti pjelagano završava glazbena pa- smu CravingZ! Danza Macabra uza koja je nastupila tijekom slovi kao jači electro projekt u zimskih mjeseci. Stoga ovom Sloveniji, ali i izvan nje, a njihova prilikom predstavljamo jednu izdanja western swing/indie/ Varaždincima poznatu, nadasve housa možete naći pod D.M Reosebujnu i kreativnu mladu cords/Tanzbar Digital. Upravo umjetnicu - Diyalu. S puno am- radim s njima na pjesmi Getcha bicioznih planova za 2011. go- With Me koja je za mene nešto dinu, ukratko nam je predstavila posve novo, ali i izazov. S RE ili Reverse Engenering koji izdaju novosti koje sprema!

Prošle godine započeti su pod Jarring Effects (Švicarska) neki novi projekti, Diyala već imam dvije odlične suradnje i čini mi se da je to jedna od Upgraded i album D.I.Y onih glazbenih veza koje 2010/2011, te neke ne prestaju, dijelimo nove suradnje. O 0.

1 0 2 uzajamno poštovačemu se radi? a l nje i priliku dajemo Zahvaljujući je bi intenzivnom, protalentiranim na, v i z n e t radu glazbenicima in s gresivnom a n i d što izuzetno cijei kontinuirago radna em u nim kod glazbeninim probama c ka. Vrlo jaka ekipa, koje imamo u vrhun suradnje i nastupi uz Zagrebu, 2010.

T-u E S K bok velikih imena kao je bila intenzivna, što su MC’s Blu RUM 13 radna godina. Edi, Farki i Tin su sjajni glazbenici (One Self) & M. Sayyid (Antipop koji su unijeli nešto novo u Consortium), Ninja Tune, Warp, „Diyala Upgraded„ repertoar Mo Wax, Jarring Effects or !K7 i sretna sam da mogu dijeliti DJ Vadim i mnogi drugi. Došlo stage s takvom iskusnom eki- je i do sponzorskog ugovora sa pom. Vrhunac 2010. godine Aždaja Boutiqoom (ZG Gothic zabilježen je koncertom u Ksetu shop) a uz pomoć naše VŽ i snimkom koju možete vidjeti dizajnerice Sabine Sokač od 5. na YouTube kanalu. Prošli smo 2. (koncertom u SLO) počinjem većinu pjesama s Rapstracta, zastupati njezin kreativni rad ali i nadolazećeg D.I.Y albuma odjevnim detaljima vezanim uz koji krajem 2010. objavljujem moje nastupe!

Tu su i neki novi projekti, na stranici Soundcloud. 2011. je prekretnica jer mi se na albumu event manager DIY’SDUB’S pridružio jedan od jačih DJ-a i partyja, što je popriličan noviproducenata belgijske scene –DJ tet na našoj sceni...

Diy’s Dub’s je želja za nečim BunZero. Nakon što je uvrstio moju pjesmu Wander u suradnji drukčijim, za partyjem koji s EgoLess s D.I.Y albuma među nudi nešto novo. S obzirom na

11 godina na sceni i mnogo p oz it ivnih os t varenih suradnji i prijateljstava, v i d i m D I Y ’s Dub’s kao savršenu priliku djelovat i kao party event manager koji će pozvati kolege glazbenike da dođu, zabave se uz fanove, promoviraju svoj rad ali druženjem „off stage“, ne nastupom! To je vani standard, a naši ljudi još uvijek očekuju da će izvođač nešto i otpjevati, no to nije svrha ovakvog partyja. S obzirom na to da izdavači čine minimalno, bar si mi kolege možemo pomoći i tako približiti svoj rad i družiti se s ljudima koji nas podržavaju.

U posljednje vrijeme osim glazbenih voda bacila si se i u neke druge?

Da, u proljeće 2009. ostvario se moj dugogodišnji san da završim školu šminkanja te uz zvanje vizažistice konačno počinjem stvarati nešto drugo u artističkom smislu. Škola Vrban&Joković mi je zaista pomogla da svladam određene tehnike profesionalnog make upa te sam, eto, i 2010. - na poziv prekrasnog Saše Jokovića - asistirala na našoj poznatoj reviji Dove Fashion.hr. Izuzetno cijenim make up naše Varaždinke Ane Rajić koja je takoreći domaća na tim eventima. Na Fashion.

Kostelić, Vlašić? Rudić!

M

alo nam je potrebno za sreću. Dovoljan nam je Ivica Kostelić. Nadajmo se da će ga Bog poštedjeti ozljeda, jer taj momak uistinu zaslužuje uspjeh. a razliku od svoje nenadmašne i simpatične Denis Peričić, sestre, Ivica mi se silno svimr. sc. đa zato što je kompletnija osoba. Šteta je što naši prekidaju prijenose prije nego što daje pobjedničke intervjue stranim televizijama, kad govori njemački i engleski bolje od nekih koji su nas učili tim jezicima!

Ivica i svira, i studira, a muči se k’o Kristuš s treninzima, putovanjima i spartanskim naporima. Stoga me baš uzrujao stari Vlašić, koji nikako da prihvati da je Gips bolji trener od njega. Zašto time trovati javnost koja obožava i Ivicu i Blanku? Pa – Gips jest veći trener!

Blanka je divna dama, hrvatska heroina, krasna osoba, ali… Ivica je prošle godine ostvario više. Dvije olimpijske medalje – halo?! ostalom, naše sportske statistike su toliko nesređene da uopće nemamo prave parametre. Ako se slažemo da je Janica osvojila najviše, onda to ima svoje jasne pokazatelje.

Janica ima 6 olimpijskih medalja, a iza nje ne slijede ni Ivica niti Blanka, nego – Matija Ljubek (4). Ćosić, Knego i Dražen Petrović imaju ih po 3, kao i Ivica. Jesmo li već zaboravili Pešalova? Dizač utega osvojio je 4 medalje, od toga 2 za Bugarsku. Ako uzmemo i takav kriterij, onda je najuspješniji hrvatski sportaš, tik do Janice – Ratko Rudić! Naš vaterpolski izbornik ima 5 olimpijskih medalja, 3 za Jugu i 2 za Italiju, a bio je i trostruki svjetski prvak za 3 države! E, sad se sve komplicira. Pavle Radmilović ima 4 medalje, ali za Veliku Britaniju, jer je rođen u Velsu. To malo tko zna. Kao što malo tko zna da je sjajni švedski golgeter Zlatan Ibrahimović po majci Hrvat. Ali držimo se mi svojih, dok su još – naši. Da ne kažemo opet: what a Fak…

Z

Ono čega se ona primi, uspijeva, a svestranost joj je vrlina! Mlada i kreativna - Diyala!

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Art/media

hr-u mi je uvelike olakšala ta tri dana, pa joj se ovim putem zahvaljujem, ali i Saši koji je izuzetan talent! Na mojoj Facebook stranici isto tako, uz glazbu, možete popratiti i novosti vezane uz make up projekte, a nedavno sam objavila i audiciju I CAN-MAKE UP, kojom uz svoj Didi team rješavam svoj make up book za 2011. Dovoljno je poslati kratku informaciju o sebi i nekoliko svojih fotki, a mi ćemo onda selektirati djevojke, ali i dečke adekvatne za određeni make up look! Ukoliko još niste, javite se na diyalaob@ yahoo.com! A nešto više o albumu i informacijama skoro svakodnevno možete popratiti na Facebook stranici pod Didi Diyala, diyala.org ili na MySpaceu! Promociji albuma nadam se na proljeće uz, svakako, goste iznenađenja!

Diyali možemo samo poželjeti puno uspjeha, kreativnih i inspirativnih projekata te zahvaliti na ovom iscrpnom razgovoru!

U

POWERED BY

22 Kulturni obzor

U D-duru

Ivo Pogorelić održao koncert U

Varaždinu je nakon punih 26 godina koncert održao svjetski poznati pijanist - Ivo Pogorelić. Nastupio je na milijun kuna vrijednom Steinwayu koji je Glazbenoj školi kupila Varaždinska županija.

Novi glasovir, zbog čije je nabave Varaždinska Darko RUŠEC županija uzela kredit, profesor gitare u dobrim dijelom zaslužan Glazbenoj školi Varaždin je za to da je poznati pijanist došao u naš barokni grad, i u varaždinsku Glazbenu školu, koja je postala Nacionalni centar izvrsnosti za glazbu i ples. S obzirom na sve uspjehe Glazbene škole tijekom 180 godina, zaslužili smo takav klavir kakvih je još pet u Hrvatskoj. Zahvaljujući njemu, sada nam se otvaraju vrata u vrhunski svijet pijanizma, i to gostovanjem legendarnog pijanista koji je bukiran mjesecima unaprijed u najčuvenijim svjetskim koncertnim dvoranama. sprkos recesiji i krizi, Moreno Vinceković, ravnatelj varaždinske Glazbene škole, procijenio je da je vrijeme za novi klavir. I to ne bilo koje marke, nego najbolji, milijun kuna vrijedan Steinway, instrument koji svakom tko je ikada s razumijevanjem dotaknuo tipke predstavlja savršenstvo na kojem rastu zvukovi i glazba.

Varaždinska županija imala je sluha i udovoljila želji ravnatelja, njegovih profesora i đaka. Klavir je kupljen, a za njim je u školsku dvoranu došao on, živa legenda, Ivo Pogorelić. Važno je naglasiti da su važni ljudi, njihove ideje i vizije, a očito je gdje je Vinceković htio pozicionirati Glazbenu školu u Varaždinu u 21. stoljeću. Kao i svako drugo živo biće, glazba koju svira Pogorelić nikada nije ista. Ponekad zastrašujuće i prkosno tutnji.

A ponekad, kao preksinoć u velikoj školskoj dvorani, poput intimne i potresne ispovijedi, umiljato obuzima uši i duše slušatelja. imalo prigodničarski, iznimno zahtjevan program, Pogorelić je u Varaždinu, bez pauze, sažeo u čudesnih sat i pol zaustavljenog vremena.

Svirao je Chopinov Nocturno u E-duru (op. 62, br. 2) i Treću sonatu u h-molu, Brahmsov Intermezzo u A-duru (op.

118, br. 2) te pijanističku skladbu nad skladbama, Ravelov “Gaspard de la nuit”.

U

N

25. siječnja 2011., br. 349

IZLOŽBA Kukac i pauk vole Anarchy in the UK

Punk lutke u Zagrebu ostavile prazne boce

Pogo kukca punkera završio u zraku

Lutke dugih vratova, ruku i nogu Željke Horvat Kozulić posjetile Zagreb Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Lutke mogu biti puno više od bebica kojima mališani presvlače odjeću. One su dio karnevala, a kao glumci kroče na filmu i u kazalištu. Upravo takve, kazališne, izrađuje Varaždinka Željka Horvat Kozulić, a prošli tjedan bile su dio izložbe “Tragom lutke” u zagrebačkoj Galeriji Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske (ULUPUH). - Uz mene je izlagalo još 11 autora, a svaki od nas na izabranu temu trebao je 4 lutke postaviti uz scenografiju te, tko je želio, i zvučnu kulisu. Odlučila sam da će moje lutke biti punkerske – rekla je Željka.

Slušalice irokeza Tako se ispred grafita s porukom “Punk’s not dead” i još jednog na kojem su ispisane riječi pjesme varaždinskih punkera One step away nalaze Željkini punkeri.

U anarhiste je pretvorila jednog kukca i jednog pauka, a postavila je i dva čovječuljka s irokezom. Jedan se primio i flaše, jer svi znamo – nema pravog punkera bez boce

jeftinog vina.

- Osim grafita s kojima mi je pomogla Marina Krklec, punkerski štih dopunila sam

I

rokezu su nosili oduševljeni posjetitelji svih uzrasta

britanskom zastavom na koju sam stavila kišobran i prazne boce koju su ispili punkeri – objasnila je Željka. Jedina se potrudila da njezinu temu prati i glazba.

- Na stalak sam stavila slušalice iz kojih je treštao novi album One step awaya. Uz to što su posjetitelji slušali punk sa slušalicama na glavi, mogli su tako i izgledati jer sam na njih zalijepila irokezu – rekla je Željka.

Lutke i žongliranje Željki je ovo prva izložba u sklopu ULUPUH-a, čija je članica postala prošle godine nakon audicije. Izradom lutaka bavi se od 2004. kada je osnove izučila na radionici

Glasovi Rundeka i Tarika Željka trenutno izrađuje lutke za predstavu “Cvilidreta” Zagrebačkoga kazališta lutaka. - Redatelj Davor Roko vidio je moje radove na izložbi u Starom gradu prije dvije godine i odlučio me pozvati. Radi se o predstavi u kojoj će glasove lutkama davati Tarik Filipović, Darko Rundek, Vera Zima i Pero Kvrgić. “Cvilidreta” mi otvara

Dubravka Torjanca. Nakon radionice potpuno se posvetila lutkama, a 2005. pokrenula je varaždinsku Udr ugu K r p e i konci koja se uz lutkarstvo bavi i žongliranjem te akrobacijama. Postaje mi malo lakše. Već je sedma godina kako izrađujem lutke, a u radnoj knjižici nemam ni dan rad-

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Autorica navela mlade posjetitelje na punk

Lutka koja je previše popila

vrata u Zagrebu i olakšava ulazak u ozbiljnije lutkarstvo – rekla je Željka. No ne spavaju ni Krpe i konci.

Nedavno su završili besplatnu lutkarsku radionicu i dobili 6 novih članova, a sredinom veljače trebali bi završiti novu predstavu. Žonglerski dio u travnju bi trebao nastupiti na zagrebačkom Cvjetnom trgu u sklopu eko projekta.

nog staža. U nekim trenucima mislila sam da mi to sve ne treba i da ću odustati, ali vidim da ljudi polako prepoznaju moj rad i to me tjera da radim i dalje. Željela bih da si mogu dopustiti da se samo zatvorim u radionicu s pilama i škarama i radim samo lutke - rekla je Željka.

Kaže, ostat će vjerna svojim futurističkim lutkama s velikim vratovima i izduženim rukama i nogama i neće se predati klasičnom lutkarstvu.

Kulturni obzor 23

JOSIP KOVAČ

25. siječnja 2011., br. 349

AKVARELI Pejzaži i cvijeće

Slikanjem oslikavam svoju vlastitu dušu Izdavanje je poduprlo i Ministarstvo kulture dan je pejzaž koji, suprotno imenu, nema zlatnih tonova već je ispunjen veselim rozim tonovma. Takvi su i ostali pjezaži, a tehnikom i motivom odskače “Dama”. - “Dama” je ulje na papiru nastalo prije 25 godina kad sam se ozbiljnije počela baviti slikarstvom. To je slika koja me vraća na početak, u ciklus ranih portreta – dodala je slikarica.

Kaže, kroz godine rada prošla je sve tehnike, ali se uvijek vraćala akvarelu i pejzažima.

Umjesto klupice - vala, koju je platio AP, sada su stalci za bicikle

DOZNAJEMO Skulpture u skladištu Vodogradnje skupljaju prašinu

Čekaju toplo vrijeme Tuđe skulpture u Varaždinu maknute za vrijeme radova gradska vlast ne osjeća potrebu vratiti na isto mjesto nakon što radovi završe Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Stvarno, pa gdje su nestale te klupice, zapitali smo se nakon izložbe varaždinskih arhitekata. Tada su pokrenuli inicijativu o vraćanju dviju funkcionalnih skulptura koje su misteriozno nestale. Prva “klupica” nalazila se na Korzu, tik do Gradske vijećnice,

s

kulpturu vrijednu 57.000 kuna gradske su vlasti “malo zaboravile”

a nestala je s radovima na središnjem trgu u listopadu 2008. Korzo je bilo gotovo u vrijeme lokalnih izbora u svibnju 2009., ali se “dravski obluci” na kojima se dalo i sjediti nisu ponovno pojavili ni u drugoj polovici godine, pa ni cijelih 365 dana 2010. sve do danas.

Bez obavijesti ”Obluci” su vlasništvo Turističke zajednice (TZ) Grada

Varaždina, a 2006., kad su i postavljeni, za njih je TZ iz proračuna izdvojio 57.000 kuna.

- Prije 5 godina s namjerom da grad obogatimo suvremenim izrazom objavili smo natječaj na kojem je pobijedila funkcionalna skulptura dvojice autora iz Novog Marofa. Mišljenja stručnjaka i konzervatora bila su da se “obluci” postave kod vijećnice. Kad su maknuti mi o tome nismo obaviješteni, a nakon što je Korzo bilo gotovo, tražili smo da se oni vrate – rekla je direktorica TZ-a Branka Tropp. U Gradu nisu razmišljali o skulpturama. - Kad sam došao na mjesto dogradonačelnika, više ih nije bilo. Iskreno, malo smo ih zaboravili. One su u Vodogradnji i vratit ćemo ih kad dođe toplije vrijeme, a kuda - reći će stručno povjerenstvo - rekao je Slobodan Mikac. Njegov prethodnik Ivan Mesek objasnio nam je da se o “oblucima” i njihovom preseljenju razmišljalo još u njegovo doba. - Nakon Korza trebalo je ići u obnovu vijećnice i otvaranje njezinog dvorišta. Obluci su se trebali tamo preseliti, ali obnova vijećnice je propala.

“Zlatni dan” naziv je miniizložbe slikarice Ljiljane Mladenović Purgar postavljene prošli tjedan u kafiću Futura u Optujskoj ulici. - Izložba je nastala spontano. Željela sam negdje pokazati svoje akvarele i našla ovo simpatično mjesto – rekla je autorica.

Izložbu čini sedam akvarela živih boja i jedno ulje na papiru, a sve se vrti oko pejzaža koji i nosi ime izložbe. - Zlatni dan je slika nastala jednog veselog i vedrog dana, a prikazuje jezero - objasnila je Mladenović Purgar. Zlatni

N

a slikama prevladavaju pejzaži, cvijeće i podmorje - Kroz pejzaže ocrtavam svoju dušu - objašnjava. Autorica je članica Likovnog udruženja Varaždin, a uz 6 samostalnih izložbi, 2008. održala je jednu retrospektivnu. Izložbu možete pogledati još 2 mjeseca. (td)

APSTRAKTNO

Slikarski “Fragmenti” Mladena Rajna Maknute “oblutke” Turistička zajednica platila je 57.000 kuna

Još jedna ideja bila je preseljenje kod sadašnje info-ploče – dodao je.

Bicikli bitniji No “obluci” nisu jedini koji su nestali. S križanja Pavlinske i Stepinčeve, za vrijeme obnove ulice, u travnju 2010. nestao je metalni val, funkcionalna skulptura koja je također služila za sjedenje. Nije se pojavio ni kad su radovi bili gotovi, a umjesto nje postavljeni su stalci za bicikle. Kod turističke agencije “val” je postavljen u srpnju 2003. i rad je dviju

varaždinskih arhitektica. Prije 7 godina cijelu investiciju uređenja gradskog prostora u potpunosti je platio AP Varaždin koji je od veljače 2009. u stečaju. Nisu nam se javili da nam kažu koliko su platili skulpturu niti jesu li bili obaviješteni da će se njihovo vlasništvo maknuti. No, “val” zajedno s “oblucima” skuplja prašinu. - Val je također u Vodogradnji. Nama samo treba reći gdje ih treba postaviti i mi ćemo to učiniti – rekao je komunalni pročelnik Marijan Bakulić.

Slikar, kipar, rocker i urbani pjesnik Mladen Rajn ove srijede otvara izložbu slika “Fragmenti”, koja objedinjuje njegove apstraktne radove. - Rajn nije narativan, on prenosi trenutak, fragmente podsvijesti, slijedi unutarnji nagon ka simetriji i igra se formom. Nije zarobljen unaprijed zadanim ciljem već slobodno uživa u samom činu – rekla je za Rajnov rad profesor ica Gordana Kokanović-Krušelj. Rajn se umjetnošću bavi još od rane mladosti kad svoj umjetnički izričaj počinje pišući urbanu po-

eziju i baveći se rockom.

Ovaj umirovljeni časnik Hrvatske vojske ozbiljnije se počinje baviti likovnom umjetnošću 1999. preko kiparstva. Otvorenje izložbe je u srijedu 26. 1. u 18 sati u izložbenom prostoru varaždinske Gospodarske škole. (td)

NOĆ MUZEJA U Muzeju Trakošćan i Muzeju Međimurja Čakovec besplatno na razgledavanje prošlosti

Uvjerite se da noću nema duhova Petak navečer mogli biste provesti u muzeju. Prošle godine “Noć muzeja” u 116 muzeja u 41 gradu diljem Hrvatske posjetilo je 278.000 ljudi. Ovu je akciju prije 7 godina pokrenulo Hrvatsko muzejsko društvo s ciljem da se pokaže kako muzeji nisu hladne zgrade u kojima su izloženi predmeti koji samo skupljaju prašinu već ustanove koje postoje da bi upoznale ljude s nečim

novim i zanimljivim. Varaždinski muzeji ne sudjeluju u ovoj, hrvatskoj Noći muzeja u veljači, već su se priključili Europskoj noći muzeja u svibnju. No u njoj sudjeluje Muzej Trakošćan, kao i Muzej Međimurja Čakovec. U Čakovcu su uz besplatno razgledavanje stalnog postava odlučili predstaviti Grad Prelog i njegove kulturnopovijesne i turističke potencijale: košaračiju, šoštariju,

kolovrat, ručne radove od komušine (cekeri), izradu dravskoga čona, preloške suvenire, međimurske kolače. U kulturnom programu nastupit će KU Seljačka sloga Prelog s izvornim folklorom. Malo hladnoće u muzejskim postavima neće smetati - posjetiteljima će se besplatno dijeliti topli čaj i kuhano vino. I u Trakošćanu su pripremili program, a ovo je treća godina da su

uključeni u manifestaciju.

- U noćnom posjetu Trakošćanu dočekat će vas šetači i plesači u odjeći s plemićkih dvorova, a predstavit ćemo i info-kiosk, muzejski vodič s bitnim informacijama o muzeju – rekao je kustos Ivan Mravlinčić.

U Trakošćanu će tijekom Noći muzeja biti otvoren i restoran. Muzeji će u petak biti otvoreni od 18 sati pa sve do ponoći.

Muzeji otvoreni od 18 pa sve do ponoći

24 Duplerica

25. siječnja 2011., br. 349

USPJEH Srebrni olimpijci Branko Milec i Marko Grozdek s Elektrostrojarske škole p

Nimalo ne zaostajemo

Najteže je bilo otkriti pet grešaka koje su namjerno napravljene na već spojenoj pneumatskoj shemi - kažu učenici 4. e Branko Milec i Marko Grozdek

Najupečatljiviji u Plovdivu bili su pobjednici - Makedonci, a dobri mehatroničari su i Rumunji, Bugari te predstavnici BiH – kažu Branko i Marko Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Nešto smo naučili, nešto novo vidjeli i rezultat koji smo postigli na Olimpijadi mehatroničara u Bugarskoj sigurno nam je poticaj za dalje – rekli su Branko Milec i Marko Grozdek, učenici 4. e razreda varaždinske Elektrostrojarske škole koji su na međunarodnom natjecanju održanom u jednom od najstarijih europskih gradova, bugarskom Plovdivu, osvojili drugo mjesto.

Kasnili u Plovdiv

Maturanti Elektrostrojarske škole planiraju na Strojarski fakultet

Do zadnjeg trena ove godine nije se znalo hoće li se Olimpijada mehatroničara uopće održati jer je bilo organizacijskih problema.

- U zadnji tren su nas obavijestili da će natjecanja ipak biti, tako da smo se relativno kratko, možda tjedan dana, intenzivno pripremali za natjecanje - ispričao je Branko.

Zbog toga što je odluka pala u zadnji tren, budući tehničar i iz mehatronike tvrde da nisu morali voditi nikakvu utrku s vremenom.

- Duže pripreme nisu nam ni bile potrebne jer znanje koje se tražilo od nas na olimpijadi stekli smo tijekom

Mehatronika kao poziv, nogomet hobi - Kod upisa u srednju školu nisam znao što bih upisao, a kako su iz škola dolazili predstavljati programe, iz Elektrostrojarske škole predstavili su i zanimanje tehničar za mehatroniku te robote i najnoviju opremu koju imaju na školi. To me privuklo i tako sam upisao smjer tehničara za mehatroniku – doznali smo od

Marka iz Golubovca koji u slobodno vrijeme igra nogomet, kao i njegov kolega Branko iz Natkrižovljana. - Sviđa mi se što se obrađuju različite “grane” u sklopu nastave, što nam prilikom upisa na fakultet omogućava veći izbor, odnosno možemo studirati elektrotehniku, strojarstvo ili računalstvo – rekao je.

svojeg četverogodišnjeg već spojenoj pneumatskoj obrazovanja kroz nastavno shemi.

- Bilo je nekih dijelova gradivo i praksu u školi – opreme koje naša škola objasnio je Marko.

Jedini problem na koji su nema, s kojom su se ostanaišli uoči međunarodnog li natjecatelji imali priliku natjecanja, u što su prste upoznati na tečaju organiziumiješale “više sile”, bio je ranom dan prije samog početka natjecanja – ispričao snijeg. je Marko.

- Bio nam je otkaNi kašnjenje u zan let, pa smo o i b dolasku nije na olimpijadu m utjecalo na došli s jednim na odličan danom zakašn aza plasman njenja. Kako je otk o na sm hr vatske je taj pr v i a p , s t i le ošl ek ip e, dan bio nad u d a j koju je za mijenjen za limpi danom o olimpijadu m e đ us o b n o jednim jenja pr ipremao up oznav anj e n š a k prof. Franjo ekipa i opreme, za Maroev ić, a u imali smo nek ih Plovdivu je s njiproblema kod rješavanja jednog zadatka – otkrili ma bila prof. Željka Kezele.

Branko i Marko s varaždinsu maturanti.

Radilo se o najzahtjevni- ske Elektrostrojarske škole jem zadatku koji se odnosio na ovom međunarodnom na pronalaženje grešaka na natjecanju, koje se održa-

valo od 13. do 17. prosinca prošle godine, skupili su ukupno 92,8 od mogućih 100 bodova u konkurenciji od 11 ekipa iz devet zemalja jugoistočne Europe.

- Prvo smo pisali testove, svaki zasebno, i onda su se ti bodovi zbrajali. Nakon toga uslijedio je praktični dio koji se sastojao od dva dijela. Uz otkrivanje pet grešaka koje su namjerno napravljene na već spojenoj pneumatskoj shemi, u drugom dijelu praktičnog rada dobili smo shemu na papiru, na temelju čega smo sami morali spojiti elektropneumatski sklop.

Zadnji dio natjecanja bio je projektni zadatak.

Jaki Makedonci Dobili smo tekstualni zadatak s postavljenim uvjetima koje uređaj, koji smo sami projektirali, mora ispuniti. Sami smo mogli izabrati

Duplerica 25

25. siječnja 2011., br. 349

predstavljali mlade hrvatske mehatroničare na olimpijadi u bugarskom Plovdivu

o za ostalima u Europi OTKRIVAMO Što je to mehatronika i zašto je važna?

Robot je najbolji primjer mehatroničkog sklopa znamo i osnove strojarstva, elektrotehnike i računalstva – rekao je Branko, kojeg, kao i njegovog kolegu, najviše zanimaju strojarski predmeti.

Još uvijek malo ljudi zna što je mehatronika i čime se bave tehničari za mehatroniku.

- Istina, uglavnom se ljudi čude i pitaju što je to. Da se to zanimanje zove tehničar za robotiku, možda bi im bilo jasnije, a u biti je to isto – rekao je Branko, a njegov kolega Marko pojasnio je kako je mehatronika dosta prisutna u automobilskoj industriji, gdje rade roboti koji se programiraju da sklapaju automobile, zavaruju i slično.

- S CNC strojevima možete izraditi puno toga, samo je potrebno izraditi program – objasnio je Marko.

- Mehatronika je sklop više znanosti, cjelokupno strojarstvo “pomiješano” s programiranjem i elektrotehnikom. Najjednostavniji primjer mehatroničkog sklopa je robot – pojasnili su Marko i Branko što je to mehatronika.

Taj je pojam prvi put upotrijebljen 1975. godine u elektroničkoj tvrtci Yaskawi u Japanu. S obzirom na to da živimo u svijetu brzih tehnoloških promjena, javlja se potreba za razvojem novih vještina i pretpostavlja se da će mehatronika postati još važnija u budućnosti. S tim se slažu i budući tehničari za mehatroniku.

- To je područje koje nam daje široko područje znanja, odnosno nismo ograničeni samo na jednu granu, nego

Od 11 ekipa iz 9 zemalja hrvatski predstavnici Branko i Marko srebrni na Olimpijadi mehatroničara

Mehatronika u automobilskoj industriji - roboti se programiraju da sklapaju automobile, zavaruju...

metodu kojom ćemo to napraviti jer ih je više – doznali smo od dvojice maturanata Elektrostrojarske škole, na koje su najveći dojam ostavili Makedonci, s kojima su se najbolje “skompali” i koji su na olimpijadi osvojili prvo mjesto.

- Ek ipa iz Makedonije osvojila je maksimalan broj, 100 bodova. Stvarno su bili dobri, kao i Rumunji, Bugari te predstavnici Bosne i Hercegovine, koji se svake godine dobro plasiraju na olimpijadi. Uglavnom, dosta jake ekipe bile su one koje su se i plasirale na prvih šest mjesta – ispričali su mladi mehatroničari.

Dobra je vijest i to što je olimpijada pokazala kako je Elektrostrojarska škola u mehatronici ispred drugih te se

može ravnopravno natjecati sa svima u EU. - To se može zaključiti s obzirom na naš rezultat postignut u Bugarskoj, ali

t

eško je sada govoriti o tome bismo li prihvatili posao u inozemstvu, sve ovisi o prilici i ponudama

i po onome što smo sami vidjeli i doznali u Plovdivu.

Primjerice, neki natjecatelji uopće nemaju opremu, a nisu ni radili puno toga što mi jesmo u sklopu nastave na Elektrostrojarskoj školi – tvrde Branko i Marko.

Sada im je jedino važno da

Riječ je o konkretnim zadacima, a ne gradivu koje se “naštreba”

dobro napišu državnu maturu i skupe čim više bodova kako bi se uspjeli upisati na Strojarski fakultet u Zagrebu, a priželjkuju da će im u tome pomoći i osvojeno srebro s olimpijade. S obzirom na to da se mehatronika u Hrvatskoj intenzivnije počela razvijati unatrag nekoliko godina te na činjenicu da školovani mehatroničar i nisu dugo na zavodima za zapošljavanje, pitanje je samo kakve će sve prilike budućnost donijeti mladim i ambicioznim srebrnim olimpijcima.

- Teško je sada govoriti o tome što bi bilo kad bi bilo, pa tako i o tome bismo li prihvatili posao ili edukaciju u inozemstvu. Sve ovisi o prilici i ponudama – suglasni su Branko i Marko.

IZDVOJENO U planu je nabavka najsuvremenije opreme

Domaćin olimpijade - Varaždin?

Srebrna medalja na četvrtoj Olimpijadi mehatroničara najbolji je uspjeh varaždinske Elektrostrojarske škole, koja od početka sudjeluje na ovom međunarodnom natjecanju.

- Prve godine bili smo 11., druge godine naši su učenici osvojili 6. mjesto, treće godine 4. mjesto, a sad smo osvojili srebrnu medalju – doznali smo od ravnatelja Igora Kosa, koji je ponosan na svoje srebrne olimpijce.

- Rezultat koji su Marko i Branko postigli u Plovdivu, uzimajući u obzir probleme koji su ih snašli pri odlasku u Bugarsku, doista je odličan.

Treba istaknuti kako je riječ o

Uz teoriju, maturanti su imali praktičan i projektni zadatak

Ravnatelj Igor Kos natjecanju gdje su učenici suočeni s konkretnim zadacima za čije se rješavanje oni nisu mogli samo “naštrebati”. To su zadaci koje ne možeš razumjeti ni riješiti ako doista ne

razumiješ tu tematiku – rekao je Kos, koji razmišlja o tome da Varaždinci budu domaćini ovog međunarodnog natjecanja. - Volio bih da Olimpijadu mehatroničara organiziramo u Varaždinu. Naravno, organizacija jednog takvog događaja od škole bi zahtijevala nabavku najsuvremenije opreme. Škola trenutno ima vrhunsku opremu na kojoj učenici izvode vježbe i praktične zadatke, no za natjecanje takvog nivoa potrebna je najsuvremenija oprema na tržištu. To imamo u planu i vjerojatno ćemo je nabaviti u sklopu projekta mobilnosti u kojem sudjelujemo – najavio je Kos.

Zimska idila antičkog dijela Plovdiva, uz obalu rijeke Marice

26 Putopisi

25. siječnja 2011., br. 349

PUTOPIS Varaždinci u zemlji vjetrenjača, tulipana i klompi - ugodnoj Nizozemskoj (2)

Ulice bez jumbo plakata, haringi ne treba reklama Ogromne reklame na koje smo navikli u našoj zemlji - na primjer za pivo, telefonske kompanije ili čips - u Nizozemskoj jednostavno nisu istaknute na ulicama...

Nizozemci vole mlijeko i mliječne proizvode. Tamo imate prilike kupiti mlijeko s 0 posto masti, a ipak je toliko ukusno i slatko da posumnjate u etikete na proizvodima. U našim smo trgovinama navikli na kutak s mliječnim proizvodima, no specijalizirane trgovine isključivo tvrdim sirevima kojima su napunjene police od poda do plafona ugodno će iznenaditi sve siroljupce.

Ogromne količine sireva svih vrsta i veličina namamile su i nas na jedan meki sir sličan onome što Francuzi zovu brie. Osim sireva, oduševile su nas i tržnice.

Sajam u centru Jedan dan u tjednu u malim je nizozemskim gradovima određen kao sajmeni - tada središnji gradski trg postaje prava “seoska” tržnica. Tada na njega nahrupe domaćice na biciklima te trpaju voće i povrće u svoje ruksake te torbe na biciklima.

Tijekom održavanja takvog malog sajma veliki vergl prolazi trgom dok verglašev pratitelj

zvecka limenom kutijicom te očekuje od vas dar - pokoji novčić. U vrijeme digitalnih zabava - kompjuterskih igrica i sličnog, ne očekujete

Trgovina sirevima

baš vergl... No iznenađenje bude tada tim veće. Jednu nas je večer u samom centru gradića Delfta, rodnog mjesta slikara Jana Vermeera, dočekalo pravo narodno slavlje - vrtuljci - i dječji i oni ozbiljni koji vas lansiraju na Mjesec, treskači, štandovi sa starinskim slatkišima... Pravo iznenađenje.

Nema reklama?

Kuće u gradovima su male, tj. uske, a obiteljske nešto niže ali šire. No ništa u

Nizozemskoj nije m e ga glavni lomansko. i Čak nema gradsk m se ni mno n jed o go netrgovi raju bodera, i pretva o n d e j poslovne t seoski su zgrade pravi u “humane”, plac a one stambene imaju samo nekoliko katova. Fasadna cigla je još uvijek “in”; fascinira činjenica da se osim za gradnju kuća cigla koristi i za popločavanje kolnika.

Asfalt smo viđali samo na autocesti, odnosno na cestama izvan grada, ali čim uđete u neki grad, kročite na popločane puteve. Još nas je jedna stvar fascinirala. Nema jumbo plakata. Tu i tamo vidjeli smo neki omanji plakat koji najavljuje koncert pop pjevača, ali osim toga, baš i ne. Ogromne reklame na koje smo navikli - za pivo, telefonske kompanije i čips - tamo jednostavno nisu istaknute na ulicama. Nizozemci očigledno imaju drugačiji, ali jednako uspješan marketing.

Tu tajnu ipak nismo uspjeli saznati...

Ciglama su popločani i pločnici, i putevi, i mostovi, a kuće ukrašene onim fasadnim

HRANA Riba za tradicionalnu užinu

Kako jesti sirovu haringu Osim spomenutih sireva, uobičajeno je za užinu pojesti haringu. To je riba hladnih mora koja se tradicionalno spravlja u sjevernim zemljama, pa tako i u Nizozemskoj.

Jede se sirova, uz ogromne količine svježeg luka i kruh.

Može se kupiti na svakom uglu - u malim trgovinama sa zgodnim tendama ispod kojih

stanete, a stare bačve vam lijepo služe kao stol. Prije nego zagrizete, osvrnite se kako to domaći rade, to je višestoljetna praksa - uhvatite ribu za rep, zabacite (svoju) glavu prema natrag i ribu naglavce spustite ravno među zube te odgrizete komadić. I tako sve dok ne dođete do repa.

Puno sreće!

Glavni gradski trgovi najmanje jednom tjedno služe i sajmu odnosno tržnici

Nizozemska je prepuna mostova. Društvo im rade lopoči...

...ili pak zelenilo i prekrasne kule od tvrđave...

...a nerijetko mostom dolazite i do vjetrenjače

!

Josip Plečko, trener Tanje Perec, dobio je godišnje priznanje Hrvatskog streljačkog saveza.

Sport sport@regionalni.com

“

Bez obzira na poraz, OK Varaždin Volley i dalje je na drugome mjestu prvenstvene ljestvice iza ekipe Murse.

IZBOR SPORTAŠA GODINE Veliki uspjeh pojedinačnih sportova

Opet Tanja i Emil!

Najveće nade varaždinskog sporta su Sara Kolak, Sportski atletski klub Varaždin i Matej Herkov, Kajak kanu klub Varteks

Dobitnica Ivana Habek Ivana Habek Brezovec, medicinska sestra iz Kučana Gornjeg dobitnica je Renault Clija, glavne nagrade 1. međunarodnog rukometnog turnira Varaždin Open 2011.

Ključeve joj je uručio upravitelj dvorane Neven Buljan.

- Dobitna ulaznica 5 je dana

stajala u ormaru jer sam u krivim novinama tražila broj koji je izvučen. Kad sam pronašla dobitni broj i shvatila da sam upravo ja dobila vozilo, sreći nije bilo kraja. Bila sam u takvom šoku da nisam ni mogla telefonirati. Auto nije mogao doći u boljem trenutku.

U finalu Lončar - Green Moon

Dodjela nagrada najboljim sportašima, ekipama, sportskim djelatnicima i trenerima u prostoru

ŠSK u Graberju

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

grada Sportski uzor, koji su birali učenici varaždinskih osnovnih škola mađu svojim vršnjacima.

Tako su po školama odabrani Tea Kozulić iz I. OŠ, Matea Jukić iz II. OŠ, Nika Šimunec iz III. OŠ, Lucija Krajcer iz IV. OŠ, Daren Dimitrijević iz V. OŠ, Vedran Sraga iz VI. OŠ, Lana Kereša iz VII. OŠ i Marin Medjimurec Najbolji U ekipnoj konkurenciji za iz Centra za odgoj i obrazonajuspješnije u protekloj vanje Tomislav Špoljar.

U sklopu svečano2010. godini izabrana sti dodijeljena je ekipa Hrvačkoga su i godišnja kluba V indija, a a d pr iznanja od ženskih ekipa agra o n Zajednice odabrana je ekiotn za živ ipala sp o r t sk i h pa Sportskoga r p o l udruga atletskoga klue dj u r o Grada Vaba Varaždin. e Vikt u j raždina.

Novost u izboPlavec Nagrada za ru bila je kategoživotno djelo rija najveće nade pripala je Viktovaraždinskog sporta. ru Plavecu.

Tako je za najveću nadu Za sportskog djelatnika izabran Matej Herkov, Kajak kanu klub Varteks, a u godine izabrana je Nada ženskoj konkurenciji titulu Šamarija, za trenera godinajveće nade ponijela je ne Pero Panić, za školskog Sara Kolak, Sportski atletski pedagoga godine Nikola Aleksić, a posebno priznaklub Varaždin.

Također je dodijeljena na- nje dodijeljeno je Janku PaNa 48. proglašenju sportaša godine grada Varaždina za najboljeg sportaša proglašen je Emil Milihram, Kajak kanu klub Varteks, a titulu najbolje sportašice ponijela je Tanja Perec, Streljačko društvo Varaždin.

SPORTAŠI S INVALIDITETOM

Najbolji Ines i Ivica U sklopu dodjele nagrada najuspješnijim varaždinskim sportašima nagrađeni su i sportaši s invaliditetom ili gluhih osoba. Tako je za najboljeg sportaša s invaliditetom ili gluhih osoba proglašen Ivica Bonino Hasan, Ribolovni klub osoba s invaliditetom HVIDRA Varaždin, a za najbolju spor-

tašicu izabrana je Ines Rogar, Varaždinsko sportsko društvo gluhih.

Najbolja muška sportska ekipa osoba s invaliditetom ili gluhih osoba je Streljački klub gluhih Varaždin, a najbolja ženska ekipa je stolnoteniska ekipa Varaždinskog sportskog društva gluhih. (di)

U subotu 29. siječnja u varaždinsko-kneginečkom finalu malonogometnog turnira Pan kup Novi Marof 2011 igrat će Automobil Lončar iz Varaždina i Pizzeria Green Moon iz Kneginca. U utakmici za treće mjesto igrat će se „zagorski„ derbi gdje će se sastati Team projekt i MNK Zabok. Ove ekipe očekuje 30 tisuća kuna, sportska oprema glavnog pokrovitelja Carlsberga, pehari i plakete Sportskih novosti.

Najbolji igrač, strijelac i vratar turnira također će dobiti pehare, plakete i sportsku opremu Fotexa. U prvoj polufinalnoj utakmici snage su odmjerili igrači varaždinskog Automobila Lončar i Team projekta iz Budinščine. Automobil Lončar pobijedio je 4:0. Pizzeria Green Moon i MNK Zabok odigrali su 2:2, pa se prišlo izvođenju šesteraca, a jednom obranom Dejan Špicer odveo je Green Moon u finale.(dp)

Počeo 50. Memorijal “Z. Kranjec” Protekli vikend počela su natjecanja u sklopu 50. zimskog prvenstva Varaždina u košarci, Memorijal “Zdravko Kranjec”.

Nastupa šest ekipa: Grafičar, Stoperi, Schiedel sistemi dimnjaka, Instruktori, Tehnička pogreška i Križevci. Igra se deset kola, a zadnje kolo na rasporedu je 27. ožujka. (di)

Najbolji rezultati uvijek isplivaju u mnoštvu sportaša

vetiću. Zlatne plakete dobili su Dražen Cesar, Stevo Horvatek, Neven Maruševec, Josip Štuhec i Milan Turkalj.

Diplome su dobili Andrija Barić, Siniša Brkinjač, Nada Dragičević, Denis Đorđević, Mijo Erjavec, Damir Kolarek, Vladimir Krsnik, Krešimir Novak, Miljenko Tomašek i Gordana Vrček.

Sportske udruge koje slave jubilej, također su nagrađene, a to su: Aero klub Va-

raždin - 80 godina, Kuglački klub Varteks - 75 godina, Kuglački savez Varaždinske županije - 75 godina, Hrvački klub Vindija - 60 godina, Rukometni klub Varteks Di Caprio - 55 godina, Hrvatsko planinarsko društvo Dugi vrh - 35 godina, Hrvatsko planinarsko društvo MIV Varaždin - 30 godina, Streljački klub gluhih Varaždin - 30 godina, Odbojkaški klub Jalkovec - 25 godina.

FOTO FOKUS

28 Sport

25. siječnja 2011., br. 349

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Pozitivne strane sporta

P

siholozi pronalaze vrlo pozitivne posljedice bavljenja sportskom igrom i sportom uopće kao specifičnom motoričkom, ali i misaonom igrom. Tako, na primjer, postoje struje u pedagogiji i didaktici koje zagovaraju što više ciljanih igara i sporta tijekom školovanja. Tako primjerice Furlan tvrdi kako se uz pomoć igre kao oblika učenja može lako postići puno veća koncentracija pažnje, zatim emocionalan stav djece prema igri je pozitivniji nego prema “ozbiljnom” učenju, puno je veća aktivnost u igri nego kod drugih oblika učenja, naučene sadržaje kroz igru djeca bolje i duže zapamte nego pri standardnom ozbiljnom učenju i djeca, ali i odraslim prilikom igre puno se manje umaraju nego pri ozbiljnom radu. Igre se najčešće dijele na senzorne, igre izražavanja, motoričke i misaone.

Sport i sportske igre uključuju skoro sve te elemente, a one izravno mogu utjecati na razvoj “ozbiljnih” područja kao što su umjetnost, rad i znanost, ali isto tako i sport u smislu zanimanja. Bavljenje sportom tako podsjeća na onu stvaralačku radost koje se odrastao čovjek samo sjeća iz djetinjstva.

Ukoliko se ta stvaralačka radost primijeni u “ozbiljnom” poslu, mogu se dobiti puno bolji i kvalitetniji rezultati, uz pretpostavku da se voli posao koji se radi. Tako život i rad mogu postati kao igra. U određenim nepovoljnim društvenim i radnim okolnostima bavljenje sportom i igrom može biti imaginarni svijet u kojem je ljepše nego u stvarnom pa ima svoju drugačiju, ali ponovo pozitivnu funkciju. Postaje tako svojevrsni bijeg od stvarnosti i ispušni ventil.<br />Na kraju mnogi zaključuju da su rad i sport, odnosno sportske igre, suprotnosti koje se nadopunjuju - realnost i imaginacija. Što je jednog manje, to je drugog potrebno više.

Naravno da uz sport i sportske igre postoje i negativne posljedice. Tako se mogu razviti strast prema klađenju, kockanju, nasilje na stadionima i oko njih i sl. Međutim, kao i u svemu, treba prihvaćati pozitivne strane.

Američki predavači zadovoljni su organizacijom, odazivom i radom na već tradicionalnom seminaru za bejzbol trenere iz regije

BEJZBOL Uspješan i 3. Međunarodni ISG seminar za bejzbol trenere

Širenje znanja o sportu Teme na seminaru su: elementi tehnike ovog sporta, organiziranje treninga i kondicijske pripreme igrača Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Već tradicionalno, treći puta zaredom, u Varaždinu su se okupili bejzbol treneri iz regije na stručnom seminaru u organizaciji ISG - International Sports Group (organizacija američkih trenera zadužena za edukaciju baseball trenera širom svijeta) i BK Vint dija, a pod Novos pokroj e e

Spring s , USA&CRO National Team Coach, a treći n i d trener i ove go samog z as i g u r n o e j n e r u i n jedna od v i telj proš araždi atrakcija s t v o m ra u V l a n i m e ovogodišHr vatskog s jzbo e b a n njeg skupa Baseball Sai je nekadašnji veza, Zajedsuce profes ionalni nice Sportskih igrač Minnesota Udruga Grada VaTwinsa iz najjače svjetraždina i Vindije d.d.

Nastavak je ovo programa ske Major League Baseball pokrenutog od strane BK profesionalne lige iz USA, Vindija i predsjednika Gorana Tommy Watkins, trenutno Vučetića s ciljem daljnjeg ra- hitting coach “Beloit Snazvoja Varaždina kao regional- ppersa”, niže profesionalne nog centra za razvoj bejzbola baseball ekipe iz Wisconsina, i rada s mladima. Seminar USA. Gosti predavači ovog je održan od petka, 21. do puta biti će domaći igrači i nedjelje 23. siječnja u dvorani treneri BK Vindija, Aleksandar Graberje, uz više od 50 trenera Bekić i Goran Strelec. Teme na seminaru obuhvatile su sve iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Mađarske i Au- elemente tehnike ovog sporta, organizaciju treninga i kondistrije. cijske pripreme igrača. Novost ove godine je proširenje saAtrakcija Stručni voditelji, predavači mog seminara u Varaždinu i seminara i ove godine su bili na bejzbol suce. Svi predavači i dvojica trenera s američkih polaznici seminara zadovoljni sveučilišta i srednjih škola, su organizacijom.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Odbrojavanje je počelo! 10, 9, 8, 7, 6, 5, 4, 3, 2, 1 !

Još samo 10 dana do početka

1. međunarodnog rukometnog turnira „Varaždin open 2011.“ !

Dođi i ti, podrži naše rukometaše i sa kupljenom ulaznicom Renault Clio osvoji!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

poznati iz ranijih godina, John Vodenlich, Head Baseball Coach University of Wisconsin - Whitewater, NCAA DIII Champions, All-American player i Bill Percy, Head Baseball Coach St.Mary’s High School Colorado

BEJZBOL U svom četvrtom izdanju dvoranski bejzbol turnir za mladež u Varaždinu u organizaciji BK Vindija, ove je godine proširen je na čak šest ekipa.

Ta k o s e u Mladež željna nedjelju, 23. siječnja baloutakmica nu 1 u Školskoj sportskoj Veselje igranja bejzbola

dvorani u Graberju, okupilo oko 100-tinjak dječaka željnjih utakmica iz Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Uz domać ina BK Vindija nastupili su klubovi BK Medvednica i BK Zagreb iz Zagreba, BK Olimpija iz Karlovca, BSK Novi Sad iz Srbije, te BSD Zajčki iz Slovenije, koji su i ovogodišnji pobjednici.

Turnir je odigran po nešto modificiranim pravilima u kojima je i trener kao bacač aktivni dio utakmice. Ovo je odličan način da se popuni vrijeme do nove natjecateljske sezone.

Sljedeći dvoranski turnir bit će onaj u Novom Sadu za dva tjedna kada će nastupiti kadeti.

Sport 29

25. siječnja 2011., br. 349

ODBOJKA Prezentacija odbojke po osnovnim školama

Uzlet odbojkaške akademije OK VŽ Nekontaktni sport s loptom sve popularniji među djecom što dokazuje i veliki odaziv učenika Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U ovogodišnjem planu Odbojkaškog kluba Varaždin Volley je pojačati i proširiti rad Odbojkaške akademijenaglasi oje trener prve ekipe Eduard Klein.

Tom pr igodom započeli su seriju prezentacija odbojke kao atraktivnog, nekontaktnog sporta s loptom po osnovnim školama u Varaždinskoj županiji.

Masovnost Prva ekipa OK Varaždin i njihov trener Eduard Klein pripremili su kratku prezentaciju, u kojoj demonstriraju sve elemente odbojke i odbojkaške igre. Na taj način animiraju djecu da se bave sportom i odbojkom te ih pozivaju da se uključe u treninge odbojke u svojim školama.

Novost je i organizirano treniranje mini-odbojke za učenike nižih razreda osnovne škole. Ta vrsta odbojke igra

m

ini-odbojka je u zemljama EU postala popularnija od igre graničara se mekšim loptama uz pojednostavljena pravila. Miniodbojka uspješno je zaživjela u Zagrebu i nekim drugim sredinama dok je u zemljama Europske unije pravi hit među djecom i igra se više od popularne igre graničara.

OK Varaždin odlučio je pomoći školama stručno i financijski kako bi se promovirala odbojka i bavljenje sportom.

Svaka škola u kojoj bi se trenirala odbojka i mini-odbojka

Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Zagrijavanje momčadi O

snovna organizacijska jedinica cjelokupnog procesa sportske pripreme jest pojedinačni trening.

Svaki se trening sastoji od tri dijela: uvodnog – zagrijavanja, glavnog i završnog dijela – smirivanja organizma.Svaki trening i utakmica trebaju započeti zagrijavanjem. Teoretski gledano, cilj je zagrijavanja fizički i mentalno pripremiti igrače za aktivnosti i napore koji slijede na treningu ili utakmici. S gledišta prakse, temeljni su ciljevi zagrijavanja poboljšanje sportske uspješnosti igrača i smanjenje rizika za nastanak ozljeda. Najveći dio pozitivnih efekata zagrijavanja vezan je za povećanje temperature skeletnih mišića. Dobro je poznato kako radna sposobnost čovjekovih skeletnih mišića ovisi o njegovoj temperaturi. Tako, primjerice, zagrijavanje mišića povećava, a hlađenje smanjuje njihovu sposobnost proizvodnje sile i snage tijekom kratkotrajnih aktivnosti maksimalnog intenziteta.Treba također naglasiti kako zagrijavanje proizvodi i niz drugih pozitivnih promjena u organizmu, nezavisnih od povećanja temperature mišića. Tu se ubraja: (1) povećanje protoka krvi u mišićima, (2) porast primitka kisika u mirovanju, (3) „potencijacija“ (pojačavanje) živčano-mišićne funkcije i (4) poboljšanje mentalne pripremljenosti igrača za trening/utakmicu. No postoji i druga strana medalje. Neadekvatno zagrijavanje u smislu previsokog intenziteta rada, predugog trajanja ili pogrešnog odabira sadržaja (npr. prevladavanje statičkih vježbi istezanja) može negativno utjecati na radnu sposobnost igrača. Stoga, da bi se u potpunosti iskoristili potencijalni pozitivni efekti zagrijavanja, nužno je primijeniti dosadašnje znanstvene spoznaje u oblikovanju zagrijavanja.

Veliki interes za treniranje odbojke iznenadio je trenera, ali i igrače prve postave OK Varaždina

dobila bi odgovarajuće lopte za rad s djecom te konstantnu stručnu pomoć trenera, kineziologa i drugih stručnjaka za rad s djecom.

Klub će dodatno honorirati rad nastavnika TZK-a u školama koji žele trenirati odbojku u svojoj školi, a ukoliko nema zainteresiranih nastavnika, u školu će poslati svojeg trenera. U tu svrhu objavljen je i natječaj za trenere odbojke, na koji se javlja iznenađujuće velik broj diplomiranih kineziologa.

Prezentacija odbojke održana je u osnovnim školama Sračinec i Petrijanec. Učenici su vrlo pozitivno reagirali na viđenu prezentaciju i već se javilo oko 200 učenica i učenika zainteresiranih za treniranje.

U sljedećem razdoblju prezentacije će se održati u zainteresiranim osnovnim školama u Varaždinu, a zatim su na redu i ostale zainteresirane škole s područja Varaždinske županije.

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

Osnovni elementi odbojke lako se uče kada ima dobre volje

canja školske sportske gimnastike za dječake i djevojčice, zatim od 11 sati kreće natjecanje seniora, juniora, juniorki i veterana, a od 14 sati sprave su na raspolaganju svim zainteresiranim građanima koji žele se žele okušati u vježbanju sportske gimnastike.

Od 18 sati na rasporedu je gimnastički prikaz svih članova

Kako ribe vide?

R

iba, kako ima oči s obje strane glave, može gledati i iza i ispred sebe. Mnoge ribe mogu uočiti vrlo male predmete u vodi te razlikovati boje spektra (od crvene do ljubičaste). eke ribe naročito agresivno reagiraju na varalice određene boje (npr. štuka i grgeč na varalice crvene ili žute boje). iba može usredotočiti svoj pogled na predmete u svojoj blizini, ali uočiti i najmanje pokrete u daljini. ovršinske ribe, koje najviše vremena provode blizu površine vode u potrazi za hranom (pastrva, klen, lipljen) najbolje vide i uočavaju različite boje dok npr. štuka ili mladica (ribe koje pretežito borave u srednjim slojevima vode) uočavaju prelamanje svjetlosti. ibe s dobro razvijenim čulom vida obično su grabežljivice. to je važno za nas ribiče? U ribolovu je važno nositi odjeću koja ne odudara od okoline. Najbolje je obući traperice, maskirnu jaknu i kapu te obuti zelene čizme. Osim toga, ribičke štapove trebali biste postaviti tako da njihova sjena na pada na vodu i da se izbjegne mogućnost da riba primijeti odbljeske sa sjajnih dijelova na ribičkim štapovima (vodilice). pćenito vrijedi pravilo da ribolovnoj vodi prilazimo poput Indijanca, polako, u tišini, koristeći pritom prirodne zaklone.

N R P

Znanje iz škole vrlo se brzo nadopuni uz stručan rad trenera

GIMNASTIKA Gimnastički klub Vindija organizira Dan sportske gimnastike u subotu 29. siječnja, kako bi se podsjetilo na 130 godina bavljenja gimnastikom u Varaždinu.

Program će se održati u velikoj dvorani u Školskoj sportskoj dvorani u Graberju s početkom u 9 sati.

Najprije su na rasporedu natje-

Fitness

GK Vindija, a od 19,30 finalni program - juniori i juniorke u vrhunskom A programu.

Iz GK Vindija pozivaju sve ljubitelje sporta i gimnastike da dođu na Dan sportske gimnastike u dvoranu u Graberju i podrže klub u nastojanju da pronađe adekvatnij prostor za treninge i da omasovi ovaj bazični sport.

Vinko Kirinić na konju

R Š

O

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083.

Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.

30 Sport

25. siječnja 2011., br. 349

KICKBOXING

Svjetske titule Sezona 2010 najuspješnija je u povijesti Kickboxing kluba Sračinec.

Osvojene su 32 medalje, borci su nastupili u četiri discipline kickboxinga, a osvojene su europska i svjetska titula te titule prvaka Hrvatske.

Klub je ostvario i jedinstven uspjeh u Europi: u jednom danu osvojena je titula prvaka Europe i prvaka svijeta. Taj je uspjeh još veći jer KBK Sračinec nema dovoljno dobre uvjete za trening uz slabu podršku Općine, tvrde u klubu.

Kvalitetnim radom, iskustvom i stalnim usavršavanjem trenera ipak postižu odlične rezultate. Pripreme su počele su 3. siječnja kao i upisi u školu kickboxinga.

Članovi TK Varteks upornim radom napreduju u znanju igranja tenisa, što se vidi prema njihovim rezultatima na turnirima i službenim ljestvicama teniskog saveza

TENIS U TK Varteks zadovoljni ostvarenim u protekloj, 2010. godini

Desetka za prošlu sezonu

Ove godine uz dvije seniorske ekipe koje se natječu u 1. i 3. ligi imaju i žensku seniorsku ekipu sa šest domaćih igračica od ukupno osam: K. Šprem, M. Đuras, S. Merlić, I. Sakač, L. Kozulić, M. Vajdić U 2011. godini članovi kluba nastupit će na državnim prvenstvima, Agatić i Kovačić branit će titule prvaka, a već 12. veljače u Čakovcu mladi borci nastupit će u revijalnim borbama protiv predstavnika Mađarske. Treba napomenuti da Agatić vrlo visoko kotira na rang ljestvici profi boraca i njegov je menadžment u pregovorima za napad na svjetsku titulu u srednjoj kategoriji, možda već ove godine. Upisi u školu kickboxinga obavljaju se ponedjeljkom, srijedom i petkom od 18,30 do 22,00 sati i to u tri skupine: djeca, rekreativci i natjecatelji. Treneri u klubu su Damir Žlibar majstor karatea 1. dan, Mario Agatić - prvak Europe i Siniša Kovačić prvak svijeta.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

TK Varteks u protekloj je godini ostvario rezultate u znaku broja deset. Tako su juniorke do 10 godina osvojile svih 10 turnira. Na državnom prvenstvu 3. mjesto (10 god.) osvojila je Doris Ptiček. Po treći put postali su momčadski prvaci SZ Hrvatske, a natjecali su se s dvije ekipe. Prva ekipa nastupila je u sastavu: Doris Ptiček, Karla Kukina Gradečak, Ivana Pakrac i Filip Jarnjak.

Druga ekipa natjecala se u sastavu devetogodišnjaka: Juraj Koščec, David Hiršzon, Ian Labaš i Mateja Pozder.

Turniri Osvojili su i veći broj turnira do 12 i 14 godina iz kalendara HTS-a. Na rang listi imaju 7. i 9. igrača do 12 godina, a to su Hrvoje Plukavec i Ivan Čepin.

Od igračica na 7. je mjestu Paula Šimunčić. Ulaskom među 10 na rang-listi svi su ušli u širi klub reprezentacije. Na zimskom ciklusu dvoranskih

turnira, od pet turnira mladi Varteksovci osvojili su četiri, a na petom je Hrvoje Plukavec izgubio u polufinalu od prvog igrača u tri seta. Na prvom ovogodišnjem dvoranskom turniru u Zagrebu Hrvoje Plu-

E

na Kocijan dobila pozivnicu za međunarodni turnir u Mariboru kavec je bio prvi, a Dorotea Vrbanec druga, Paula Šimunčić izgubila je u polufinalu, dok je Ivan Čepin izgubio u četvrtfinalu. Svi ostali natjecatelji su među 30 od 200 rangiranih.

Odlične rezultate su još postizali Matija Pantaler, Dino i Danijel Poljak, Doris Ptiček, Karla Kukina Gradečak, Ivana Pakrac, Dorotea Vrbanec, Vragović Mihael, Meić Lorena, Malez Martin, Nikola Besek, Ena Kocijan.

Ena Kocijan i Lorena Meić

su među prvih 35 u kategoriji do 14 godina, s tim da je njima 12 godina. Ena Kocijan uspješno se vratila nakon povrede koljena, zbog koje nije igrala tri mjeseca. Na turniru u Mariboru i Ljubljani vrlo je dobro odigrala i tako dobila pozivnicu za Međunarodni turnir koji se igra ovo ljeto u Mariboru da igra ligu za TK Branik iz Maribora.

Ivan Plukavec osvajao je turnire do 14 godina i igrao finale u kategoriji do 16 godina; na službenoj rang-listi do 16 godina je 22,. a njemu je 14 godina.

Edi Štefičar i Lea Kozulić imali su jako dobre rezultate i dobili su poziv da igraju za austrijsku ligu, jer nisu izgubili meč.

Ove godine uz dvije seniorske ekipe koje se natječu u 1. i 3. ligi imaju i žensku seniorsku ekipu sa šest domaćih igračica od ukupno osam: Karolina Šprem, Margareta Đuras, Sarah Merlić, Ivana Sakač, Lea Kozulić, Monika Vajdić.

Nema većeg veselja nego proslaviti osvojene pehare

Krećemo na turnire - S najmlađim tenisačima, do 12 i 14 godina, ove godine krećemo na međunarodne turnire i nadamo se čim boljim rezultatima - izjavio je trener Marijan Dugandžić, koji je nedavno izabran za predsjednika Zbora teniskih trenera Hrvatske.

- Imamo oko 100 polaznika teniske škole, a sve

se više javljaju najmlađi ljubitelji ovog sporta - od 5 do 6 godina. S najmlađima radi trenerica Margareta Đuras, s natjecateljima 10, 12 i 14 godina ja, a s natjecateljima od 16 do 18 godina Zoran Čubra.

Rekreaciju za starije početnike vode Ivan Novosel i Vlatka Švarc - dodao je Dugandžić.

NOGOMET Županijski nogometni savez Varaždin kreće u reorganizaciju i decentralizaciju područja na kojem djeluje

Osam Centara nogometa u županiji

Nogomet bi trebao ostati najmasovniji i najpopularniji sport

Izvršni odbor Županijskog nogometnog saveza Varaždin odlučio je osnovati osam Centara nogometa na području Varaždinske županije. Centri nogometa osnovat će se u Novom Marofu, Knegincu, Trnovcu, Varaždinu, Ludbregu, Vidovcu, Cestici i Ivancu. U svakom centru bit će okupljeno u prosjeku po šest klubova velikog i malog nogometa koji teritorijalno gravitiraju tom Centru.

Na tu temu održana su već dva sastanka.

Prvi radni sastanak održan je u NK Novi Marof, na kojem su bili nazočni predstavnici klubova i predstavnici stručnih

službi ŽNS iz Varaždina, a drugi sastanak održan je u Knegincu. Bila je to prigoda da predstavnici klubova u razgovoru sa stručnim osobama iz ŽNS-a porazgovaraju o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju. Istaknuto je da je suradnja sa ŽNS-om na zavidnoj razini, usluge Saveza su profesionalne, a kompjuterizacija klubova i spajanje na internet još su više poboljšali tu suradnju. Velika boljka svih klubova su financije, na koje nažalost ne može utjecati ŽNS. - Osnovni razlog osnivanja Centara nogometa jest podizanje kvalitete nogometa na višu razinu.

Osobito se to odnosi na rad s najmlađim uzrastima, kojima ćemo u tim centrima posvetiti maksimalnu pažnju. U centrima ćemo organizirati zajedničke treninge gdje će treneri međusobno razmjenjivati iskustva i prenositi ih djeci, a vrlo je vjerojatno da će na tim treninzima prisustvovati i županijski instruktor nogometa.

Naravno, predviđena su i natjecanja po centrima kako bi djeca nakon određenog vremena pokazala što znaju, a natjecanja daju posebnu čar nogometu u kojima najmlađi nogometaši osobito uživaju - rekao je Ivan Novak, tajnik ŽNSVaraždin.

Savjetnik 31

25. siječnja 2011., br. 349

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Ljubav bez povratka T

ek rođeno dijete u krilu sretne majke ozarenog lica inspiracija je kroz vjekove bezbrojnim glazbenim, slikarskim, kiparskim i književnim djelima. Majka i dijete najljepša je slika ljubavi, trenutka ushićenja, ljubavi koja nadvisuje sve ostalo oko nas. Ljubav majke gotovo uvijek nepokolebljivo tinja spram djeteta, pa i onda kad dijete odraste, kad kreće svojim stazama bez potrebe za osloncem o brižnu majčinu ruku. ve to zbiva se kroz vjekove, u prirodi koja nas okružuje, koju nazivamo majkom. Uspoređujem majku prirodu i nas djecu prirode. Čudom se ne mogu načuditi istovjetnosti scenarija obaju događanja. Ma koliko prva ili druga majka daju od sebe, zauzvrat se rijetko ili gotovo nikad ne uzvraća istom mjerom. Čak štoviše, nemalo puta smo svjedoci da su mnoge majke na rubu očaja zbog nemarnosti onih za koje je danomice strepila. Nije li danas više nego ikada i majka priroda uzdrmana nemarnošću zbog nenadmašive oholosti djece čiji ego u posljednje vrijeme doseže vrhunac? Ne vide li doista djeca Zemlje, ili pak ne žele, ili jednostavno nemaju vremena vidjeti suze na majčinom licu izbrazdanom pakošću svakodnevnog nemara prema njoj? Trujemo je svim mogućim kemikalijama, plinovima pa čak i takozvanim znanstvenim pokusima. Ubijamo sve što se kreće i siječemo sve što dosegnemo - a sve iz obijesti. zgleda da iz tople prostorije, prepuni sebe, ne vidimo djevojčicu sa šibicama do našeg prozora kako promrzla vapi za samo djelićem brižnosti, topline srca, ljubavi. Nije li to promrzlo stvorenje buduća majka, majka priroda? Umre li, gdje smo mi!?

S

I

Pažljivo s mačkama zbog mikrosporoze!

N

akon dugo vremena imao sam priliku ponovno vidjeti vegetativni oblik bolesti koju nazivamo mikrosporoza. Bolest uzrokuje kvasac Microsporum canis, a rijeđe i druge vrste microsporuma. Značajna je jer je mačke prenose na ljude! Radi se o kožnoj bolesti koja može biti i vrlo tvrdokorna. Bolest je proširena diljem svijeta, a u Hrvatskoj se proširila sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U mačaka čak 95 posto gljivičnih kožnih oboljenja uzrokuje Microsporum canis. Međutim, za čovjeka je najbitnije da je čak 80 posto zdravih mačaka nositelj uzročnika. Mačke imaju na svojoj dlaci kvasac u sporogenom obliku te su time prijenosnici kožne bolesti.

Najnoviji podatak govori da je isti uzročnik nađen u velikom postotku i na jeziku mačaka, što je dakle posebno opasno za djecu. Kako se ljudi inficiraju? To su u pravilu djeca koja bez kontrole diraju nepoznate mačke i ne održavaju higijenu ruku! Dakle, izravni kontakt s bolesnim mačkama ili nositeljima uzročnika glavni je izvor infekcije. Zato nemojte dozvoliti da vas mačke ližu, a posebice je nehigijensko ljubljenje mačaka. Poznato je da se mačke „peru“ jezikom te stoga ližu i čmar i spolovilo, a i sve dijelove tijela koje njime dosegnu!

Manje je pak poznato da paraziti, a posebice kućni paraziti (npr. grinje, buhe, muhe, uši, paukovi) također imaju važnu ulogu u tzv. indirektnom prijenosu microsporuma. ako se manifestira bolest? U ljudi postoje dva oblika ovisno o lokalizaciji. Na glavi nastaju

K

Normalan život

Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

erebralna paraliza je poremećaj pokreta i položaja uzrokovan oštećenjem nezrelog mozga. Pojam «cerebralna» odnosi se na mozak, a «paraliza» na poremećaj pokreta i položaja. Uzroci cerebralne paralize i čimbenici koji povećavaju vjerojatnost da će dijete imati cerebralnu paralizu dijele se na prenatalne (od začeća do poroda), perinatalne (tijekom poroda te kratko vrijeme iza poroda) i postnatalne (poslije prvog tjedna iza poroda). U prenatalne faktore ubrajaju se kromosomske abnormalnosti, kongenitalne infekcije (toksoplazma, rubeola, herpes, citomegalovirus), manjak kisika, alkohol ili lijekovi upotrebljavani za vrijeme trudnoće. Perinatalni uzroci mogu biti moždano krvarenje, potreba za oživljavanjem, niski Apgar, neonatalni meningitis, teška žutica… Postnatalni uzroci mogu biti trauma mozga, infekcije, manjak kisika… Kada dijete ima oštećenje mozga, tada su prisutni različiti znakovi koji mogu biti signal roditeljima da nešto nije u redu. Neki od tih znakova su slaba kontrola glave u dobi od 3 mjeseca, prekomjerna napetost ili mlohavost mišića, nemogućnost sjedenja bez potpore od 8 mjeseci, poteškoće hranjenja, odsutnost smijeha… Osim oštećenja položaja i pokreta dijete s cerebralnom paralizom može imati i druga stanja koja ometaju rast i učenje, kao što su snižene intelektualne sposobnosti, problemi vida ili sluha, govorni poremećaji, problemi učenja, poremećaj pažnje i hiperaktivnost. Iz svega navedenog javlja se potreba za timskim pristupom koji uključuje mnoge stručnjake iz različitih područja.

Š

Život i socijalna skrb dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Cerebralna paraliza C

pojedinačna ili grupna mjesta okruglog ili ovalnog oblika s pucanjem kose u visini od 2 do 4 mm iznad kože. Na tim područjima vidljivo je i fino prhutanje.

Učestaliji je drugi oblik bolesti, koji se pojavljuje na drugim dijelovima tijela, kao npr. rukama, prsima i licu.

Tamo nastaju okrugla područja omeđena crvenim rubom s prhutima ili krasticama u središtu. Dakle, klinička slika je vrlo specifična i prepoznatljiva. Terapija je lokalna antimikotičkom kremom, ukoliko se radi o pojedinačnim promjenama, a ukoliko su one opsežnije, potrebno je kupanje antimikotičkim šamponima.

Liječenje potraje i nekoliko tjedana, a u pravilu ga treba provoditi i još tjedan dana nakon nestanka simptoma. to nam je činiti s našim dragim mačkicama?!

Pretraga na mikrosporozu obavlja se tzv. Woodovom lampom tj. u zamračenoj prostoriji mačka se pregleda tim aparatom i s vrlo velikom vjerojatnošću možemo ustvrditi prisutnost dermatofita na koži.

Ukoliko je nalaz pozitivan, preporučljivo je kupanje u antimikotičkom šamponu 4 puta u razmaku od tri dana. Već nakon drugog kupanja životinja ne može prenijeti zarazu. Dakle, nije potrebno kao što se često čuje mačku zbog toga eutanazirati, već je potrebno samo malo više opreza i dobre volje da se riješi problem!

Suočavanje s djetetovom ljutnjom (1) S

uočavanje s ljutitim djetetom jedan je od najtežih trenutaka roditeljskog posla. Takvi trenuci izazivaju lavinu različitih emocija – od iscrpljenosti do “kidanja” živaca. Vrlo često roditelj i dijete nađu se usred borbe tvrdoglavosti i snage volje, u kojoj često roditelj “pobjeđuje” argumentom “jer sam tako rekao”. Kasnije se taj isti roditelj nađe u nedoumici kakav je ustvari roditelj, izmoren osjećajem krivnje, srama i nesposobnosti.

Mnogi od nas od djetinjstva su učeni kako nemaju pravo biti ljuti, da je ljutnja loš osjećaj i da je naša krivnja ako s e razlj u t i m o.

Ovakva, pogrešna uvjerenja, usađivana u nas od djetinjstva, uzrokuju da se još teže nosimo s ljutnjom svoje djece. rvi korak ka boljem snalaženju u djetetovoj ljutnji je zaboravljanje svega što smo naučili o ljutnji do sada i usvajanje nečeg sasvim novog.

P

Naučite dijete kako je osjećaj ljutnje prirodan, da je u redu naljutiti se. Nakon toga, zadatak vam je naučiti kako upravljati ljutnjom i kanalizirati je u učinkovite ili barem prihvatljive reakcije. roditelji i odgajatelji (i učitelji) trebaju imati na umu kako, kao i u svijetu odraslih, i u dječjem svijetu postoji mnogo situacija i događaja koji djecu ljute i uznemiravaju, a njihove ljutite reakcije su normalne. Odrasli su dužni dozvoliti djeci da prožive sve svoje osjećaje i nauče ih prihvatljivo usmjeriti. jeca reagiraju ljutnjom jer se osjećaju bespomoćno. Da biste razumjeli zašto neko dijete reagira burnije od vršnjaka, potrebno je uložiti truda i vremena. Što je izazvalo burnu reakciju? Važno je razumjeti kako je ljutnja kod odraslih najčešće reakcija na frustraciju. Kod djece, čini se kako je ljutnja izvedena emocija – može biti izazvana osjećajem poniženosti, usamljenosti, izolacije, straha ili povrijeđenosti. jeca često na ove emocije reagiraju ljutnjom jer se osjećaju bespomoćno u pokušaju razumijevanja situacije i bespomoćno u želji da je promijene. U nekoj mjeri, njihova je ljutnja reakcija na frustraciju. (Nastavit će se.)

I

D

D

32 Zdravlje PRVI PUT RODITELJ

Prijavite se u školu za buduće roditelje!

25. siječnja 2011., br. 349

DAN MIMOZA U Varaždinu i Čakovcu u subotu obilježe

Idite redovito n Visokorizični tipovi humanog papiloma virusa (HPV) odgovorni su za 70 posto karcinoma vrata maternice. Odgovorno spolno ponašanje i redoviti odlazak na ginekološke preglede stoga su iznimno važni

Prijave na 303-075 ili dolaskom u Obiteljski centar U Varaždinu će sljedeći mjesec početi novi ciklus radionica u sklopu projekta “Prvi put roditelj” Obiteljskog centra Varaždinske županije. Četvrti ciklus radionica počinje 7. veljače, a zainteresirani budući roditelji prijaviti se mogu do 4. veljače. - Ako ste budući roditelji ili to želite postati, prijavite se na telefon 303-075 ili osobno, dolaskom u Obiteljski centar Varaždinske županije u Poljanu Biškupečku, Varaždinska bb – poziva Kristina Bajsić Županić, socijalna radnica iz Centra.

Podsjeća da je projekt “Prvi put roditelj” zamišljen kao škola za roditelje, a polaznici se sastaju jednom tjedno u prostorijama Obiteljskog centra u popodnevnom ter-

minu. Pravni aspekti trudnoće, razvoj djeteta tijekom trudnoće, odnosno tijekom prve godine života, komunikacija među partnerima, poslijeporođajna depresija samo su dio tema o kojima će polaznicima govoriti stručnjaci.

- Predviđeno je ukupno 11 susreta, a svaki traje oko 120 minuta. Susreti su zamišljeni kao sklop predavanja popraćenih prezentacijama i radionicama u kojima sudionici putem vježbi stječu nove spoznaje, vještine i iznose svoje refleksije. Osim djelatnika Centra, u projekt su uključene ginekologinja dr. Martina Jerbić Cecelja i pedijatrica dr. Martina Kronja – pojašnjava Kristina Bajsić Županić. (vms)

U Varaždinu su mimoze pribavile i na Franjevačkom trgu prodavale medicinske sestre s Odjela za ženske bolesti i porodništvo Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

LEPOGLAVA

Logopedsko savjetovalište U Lepoglavi će sljedeći mjesec s radom početi logopedsko savjetovalište, i to zahvaljujući suradnji Obiteljskog centra Varaždinske županije i Grada Lepoglave. S djecom koja imaju teškoće u govorno-glasovno-jezičnoj komunikaciji te u čitanju i pisanju, individualni i grupni rad provodit će se jednom tjedno. - Individualno će se provoditi logopedski tretman za djecu koje imaju teškoće vezane uz razvoj govora i izgovora, a grupno će se provoditi projekt “Igrom do slova” čiji je cilj priprema

djece za školu razvijanjem grafomotoričkih vještina te predvještina koje su potrebne za uspješno savladavanje čitanja i pisanja. Grupno će se također provoditi projekt “Čitam za 5” čiji je cilj savladavanje poteškoća u pisanju i čitanju kod djece osnovnoškolske dobi. Planirane aktivnosti provodit će stručna djelatnica Obiteljskog centra logopedinja Sandra Horvat – najavio je ravnatelj Centra Robert Čusek.

Vrijednost projekata je 12 tisuća kuna, a provodit će se od veljače do lipnja. (vms)

Ovoga proljeća 88 učenica sedmih razreda osnovnih škola iz Međimurske županije primit će treću, posljednju dozu cjepiva protiv humanog papiloma virusa (HPV). Djevojčice će time steći najučinkovitiju

!

HPV infekcija među četiri najčešće spolno prenosive bolesti u dobi od 15 do 19 godina

zaštitu protiv infekcije visokorizičnim tipovima HPV-a, koji

su odgovorni za 70 posto karcinoma vrata maternice. To je iznimno važno: u Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima, 2008. godine od invazivnog raka vrata maternice oboljela 391 žena, a 114 žena je 2009. godine umrlo.

Bolje spriječiti Na crne brojke upozoreno je u subotu, kada je u Čakovcu, Varaždinu i drugim hrvatskim gradovima obilježen 4. hrvatski dan mimoza – Dan prevencije raka vrata maternice. U cijeloj Hrvatskoj je ovom akcijom, koju su organizirali Hrvatska liga protiv raka i udruga Zdravka, ponovno skrenuta pozornost na bolest koja se može izliječiti ako se otkrije na vrijeme, a može se i

maternice vjerojatno spriječiti cijepljenjem u mlanikad nisu bile na đoj životnoj dobi. ginekološkom U Varaždinu se ne e ž pregledu - reu o rg a n iz a c i j u u s e j kla je dr. sc. uključio Odjel za ko d Aleksandra ženske bolesti le o r m u o Špoljar ić, i porodništvo jatn o r e j v v o d i te l j i Opće bolnice, raka ile kod ca Odjela. na kojem su se b u nis Podaci o 2009. godine lia g o l o broju oboljeječile 32 žene s ginek lih nisu puno kacinomom koji se bolji ni za Međinije proširio, a njih mursku županiju. sedam imalo je invazivni - U 2008. godini osam žena karcinom. - Broj oboljelih je očito u porastu, jer podaci oboljelo je od invazivnog raka pokazuju da je 2008. na lije- vrata maternice, a godinu čenju bilo devet žena manje s dana kasnije četiri su, nažapreinvazivnim lezijama. To ža- lost, umrle. Zbog relativno losti, jer se bolest može lako visokog pobola od raka vrata otkriti putem PAPA testa i maternice, čestog početka HPV tipizacije. Nažalost, žene razvoja bolesti u mlađoj odrakoje su umrle od raka vrata sloj dobi, mogućeg kroničnog

Savjeti iz ordinacije Depresija nije znak moralne slabosti P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

rema nekim istraživanjima, 17. siječnja bio je najdepresivniji dan u ovoj godini. Depresija je vrlo učestala bolest, koju je vrlo važno znati prepoznati i suočiti se s njom. Depresija je više od obične tuge. Međutim, ako se tuga pojavi bez ikakvog razloga ili je ona nesrazmjerna razlogu nastanka, ako ne prestaje ili se ponovno vrati, ako nam je teško raditi, družiti se, spavati, jednom riječju više se ne možemo veseliti životu, onda to više nije neraspoloženje, nije

obična tuga, nego depresija. epresija je ozbiljan duševni poremećaj, prava bolest koja se mora liječiti. Ona zahtijeva liječenje jer utječe na cjelokupni život bolesnika, a ako se ne liječi, sve se više pogoršava. ije znak moralne slabosti, nego je posljedica narušene ravnoteže kemijskih tvari u mozgu, pri čemu važnu ulogu igraju nasljeđe, stres i način života.

Postoji velika razlika između običnog neraspoloženja i patnje

D

N

uzrokovane depresijom. Kada smo razočarani životom, kada ostanemo bez prijatelja ili izgubimo voljenu osobu, prirodno je da smo tužni i zabrinuti. Takvi događaji gase nam radost življenja, no ubrzo se većina ljudi vraća u svoje uobičajeno stanje. epresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s depresivnim poremećajem raste kontinuirano od početka prošlog stoljeća u svim industrijaliziranim zemljama svi-

D

jeta. Epidemiološka istraživanja govore da 3 do 4 posto populacije boluje od težih, dok 1,5 do 2 posto od blažih oblika depresije. Žene češće obolijevaju od muškaraca u odnosu 2:1. epresija se najčešće javlja u 40-im godinama života, iako se u 50 posto slučajeva bolest pojavi ranije. Povišeni rizik pojavljivanja depresivnog poremećaja postoji kod obiteljske anamneze alkoholizma, depresije i gubitka roditelja prije dobi od 11 godina.

D

Zdravlje 33

25. siječnja 2011., br. 349

en Dan prevencije raka vrata maternice

DOZNAJEMO Županijska pročelnica za zdravstvo

na PAPA test PRIMJER U Međimurju cijepljenje djevojčica protiv HPV-a

Roditelji plaćaju jednu od 3 doze cjepiva protiv HPV-a U Međimurju su prije dvije godine uspjeli započeti s organiziranim cijepljenjem djevojčica, po čemu su jedni od rijetkih u Hrvatskoj. - Prije nego što je počelo cijepljenje, specijalistice školske medicine su u suradnji s našim primarnim ginekolozima održali predavanja za roditelje djevojčica u osnovnim školama. Roditelje smo educirali o tome što je humani papiloma virus i koje bolesti uzrokuje, a nakon toga je svaki od njih

odlučio hoće li dopustiti cijepljenje svojeg ženskog djeteta. Na to se 2009. godine odlučilo njih 153, dok je prošle godine dvije od tri doze cjepiva primilo 88 djevojčica. Nažalost, smatramo da je manji odaziv u 2010. godini posljedica lošije financijske moći naših građana – kaže dr.

Payer-Pal. Cijepljenja, međutim, ne bi bilo da projekt nije financijski poduprla Međimurska županija, ali i sve općine i gradovi. U

tijeka, narušavanja kvalitete života kako bolesnica tako i njihovih obitelji, edukacija o načinima prevencije raka vrata maternice predstavlja jedan od prioritetnih javnozdravstvenih akcija kako u svijetu, tako i u nas – ističe dr. Marina Payerl-Pal, ravnateljica međimurskog Zavoda za javno zdravstvo.

kožne i spolne bolesti iz Opće bolnice Varaždin.

HPV već poprima epidemijske razmjere širenja, upozorava liječnica. Rizik od zaraze predstavljaju spolni odnosi bez zaštite i s nepravilno postavljenim prezervativom, a rizik je znatno veći u slučaju spolnih odnosa s tri ili više partnera.

- Najučinkovitija zaštita je cijepljenje protiv HPV-a.

Važno je i odgovorno spolno ponašanje, kao i da žene redovito odlaze na ginekološke preglede i redovito naprave PAPA test – istaknula je dr.

Payerl-Pal.

Širenje HPV-a HPV infekcija spada među četiri najčešće spolno prenosive bolesti koje se javljaju u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, o čemu smo nedavno izvijestili. - Humani papiloma virusi, kojih ima više od 60 tipova, izazivaju male bradavičaste tumorozne tvorbe, spolne kondilome - bradavice na mjestu infekcije, najčešće na vanjskom spolovilu, ušću mokraćovoda i oko anusa.

Tipovi 16, 18, 39 predstavljaju rizik od maligniteta kod žena, jer izazivaju rak grlića maternice – ponavlja dr. Jasna Meštrović, specijalist za

Varaždinskoj županiji se, unatoč inicijativama, s organiziranim cijepljenjem djevojčica nije počelo. No roditelji koji su spremni platiti cjepivo i pregled, mogu cijepiti svoje kćeri.

Cijepiti se mogu djevojčice i djevojke u dobi od 12 do 26 godina, a tri doze cjepiva koštaju nešto više od 3.000 kuna. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je lani cjepivo protiv HPV-a uvrstio među preporučena cjepiva, pa informacije možete dobiti u zavodima.

O otvaranju nove ambulante u Završju Crnković nije obavijestio Županiju, tvrdi pročelnica

Crnkoviću kazna zbog ambulante u Završju Nije sporno da Dom zdravlja nije smio dopustiti obavljanje djelatnosti opće medicine, navodi Ruža Jelovac Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zbog otvaranja nove ambulante opće medicine u Završju pokraj Novog Marofa protivno zakonskoj proceduri, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokrenulo je prekršajni postupak protiv pravne i odgovorne osobe Doma zdravlja Varaždinske županije i izreklo novčane kazne. O tome je gradonačelnika Novog Marofa i tamošnje gradske vijećnike još u prosincu izvijestila Ruža Jelovac, pročelnica Županijskog upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb.

Dr. Marina Payer-Pal

Bez obavijesti

ZA PRIRODU, PROTIV RAKA U subotu, na Dan mimoza, u Čakovcu je započela je humanitarna akcija „Pomognimo prirodi i borbi protiv raka“: građani koji donesu stare CRT ili LCD monitore u tvrtku Maximus servis iz Čakovca, po promotivnim cijenama kod njih mogu kupiti nove monitore, a sva zarada će biti donirana Županijskoj ligi protiv raka Čakovec.

- Vjerujem da ni vi niste bili pravovremeno obaviješteni o aktivnostima Doma zdravlja koje su i dovele do zatvaranja ambulante u navedenom naselju – navela je Ruža Jelovec i time kao glavnog krivca za slučaj Završje označila ravnatelja Doma zdravlja Ivana Crnkovića.

Kao što smo ranije izvi-

jestili, inspekcija Ministarstva lani je u rujnu zatvorila ordinaciju Doma zdravlja u kojoj je nositeljica tima bila dr. Anica Boltižar. Ta je ambulanta pola godine radila ilegalno: inspektori su utvrdili da tu ordinaciju nikada nije pregledalo stručno povjerenstvo Ministarstva koje bi utvrdilo da su ispunjeni uvjeti propisani Pravilnikom o minimalnim uvjetima.

Nova ordinacija otvorena je pokraj stare, koja je u Završju počela raditi još 1980. godine.

Inspektori su u rujnu zatvorili i tu ordinaciju, no Ruža Jelovac ističe da je ordinacija dr.

Marjane Grgić prethodno bila u sastavu nekadašnjeg Doma zdravlja Novi Marof, a djelovala je u prostoru kojem je potrebne suglasnosti izdao nekadašnji Republički komitet te nije bilo potrebno ishoditi novu dokumentaciju.

Za razliku od toga, nova ambulanta Doma zdravlja otvorena je bez ikakvih dokumenata, a Jelovac tvrdi da Crnković o njezinom otvaranju nije obavijestio Varaždinsku županiju, a ni Upravno vijeće te ustanove.

- Županija je s problemom za-

tvaranja sektorskih ambulanti upoznata tek nakon napisa u tiskovinama i po zatvaranju oba prostora u kojima se obavljala zdravstvena djelatnost – pojasnila je čelnicima Novog Marofa.

Navela je da su tek naknadno doznali da je otvaranje druge ambulante od Doma zdravlja zatražio Mjesni odbor Završje.

- Dana 19. travnja 2010. godine ravnatelj Doma zdravlja usmeno je odobrio dr. Anici Boltižar

m

inistarstvo pokrenulo prekršajni postupak protiv pravne i odgovorne osobe obavljanje djelatnosti, ali u prostorima koji su naknadno uređeni za obavljanje djelatnosti opće medicine. Nesporno je da pravna i odgovorna osoba nije smjela dopustiti da se na toj lokaciji obavlja djelatnost opće medicine bez rješenja nadležnog ministra – istaknula je Jelovac.

Zdravo tijelo Strah glavu čuva! Nikada nije prerano za pretrage S

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

trah od kolonoskopije ne smije biti razlog odgađanja pretrage za osobe pod rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva, već poticaj da se dođe na pretragu. Trebali bi pretragu napraviti svi oni stariji od 40 godina koji imaju bliske srodnike koji su bolovali i umrli od raka debelog crijeva. Važno je znati da se na pretragu ide još dok ne postoje simptomi bolesti.

Male dobroćudne izrasline koje tražimo kolonoskopijom ne daju nikakve simptome, ali ako se ne otkriju i ne odstrane na vrijeme iz njih može nastati rak debelog crijeva.

I za to obično treba desetak godina. Jedan me pacijent, inače moj prijatelj, na savjetovanju upitao: “Pa nemam nikakvih simptoma, zašto mi stalno govoriš da moram na tu pretragu?”.

M

oj je odgovor bio jasan i direktan: “Zato što ni tvoj otac koji je obolio i umro od raka debelog crijeva u tvojoj dobi nije imao simptoma. Ali je imao dobroćudne izrasline koje možemo vidjeti jedino kolonoskopijom. Da je tada napravio pretragu, našli bismo te male izrasline i odstranili ih na vrijeme. I on vjerojatno nikada ne bi obolio i umro od raka debelog cri-

jeva.” Važno je, dakle, imati na umu da je to jedini način da nađemo promjene u crijevu dok još nema simptoma bolesti. Na pretragu bi trebali ići svi koji imaju bliskog srodnika koji je obolio od ove opake bolesti. Kada doći na pretragu? to ranije iza 40. godine, najkasnije desetak godina prije dobi obolijevanja bliskog srodnika.

Š

34 Ženski svijet NOVI PROJEKTI Fashion.hr industrija

25. siječnja 2011., br. 349

PROVJERILI SMO Koji su modni trendovi za ovo proljeće

Uključene tvornice Bambi i San Peter

Idejni začetnik Vinko Filipić s dizajnerima

U Hrvatskoj je pokrenut veliki modni projekt Fashion.hr industrija, kojem je cilj oživjeti industriju i povezati je s hrvatskim dizajnerima. Uspješna dizajnerska imena Zoran Mrvoš, Iv ica Klar ić, Igor Galaš, Robert Sever, Juraj Zigman i Anamaria Ricov postat će pioniri u oživljavanju te industrije zahvaljujući ekskluzivnim suradnjama s industrijskim divovima, među kojima su i varaždinska tvornica obuće Bambi te ludbreški San Peter.

Prava revolucija - Javnost je svjedok kako već sezonama promatramo medijski rast i interes raznih domaćih modnih projekata dok se u isto vrijeme događa pad hrvatske tekstilne industrije. Ta nelogičnost koja za posljedicu ima “teatar apsurda” u zemlji gdje moda iskače na svakom koraku, a mnoge tvornice odlaze u stečaj natjerala nas je da uz potporu državnih institucija promijenimo stanje stvari i postavimo na noge nešto što će se s pono-

som moći nazvati hrvatska modna industrija. S punim pravom i argumentacijom mogu izjav iti kako smo pokrenuli najvažniji proces hrvatske modne scene – rekao je Vinko Filipić, direktor Fashion.hr koncepta i inicijator ovog projekta.

Filipić kaže kako naše tvornice imaju sve potrebne ljudske i tehničke resurse, dok to isto nedostaje talentiranim dizajnerima.

- Na ovaj način udahnut će se novi život domaćim tekstilcima i napokon pokrenuti punokrvnu preta-porter revoluciju. Moda ne smije i ne može zavisiti isključivo od jednog do drugog modnog događanja i vrijeme je da se jasno postave granice i ciljevi ne samo za generaciju koja sada djeluje u modi već i za mlade talente koji dolaze – smatra Filipić.

Projekt se pokreće uz potporu Hrvatske gospodarske komore, a medijsko lansiranje i predstavljanje projekta modnog sajma Fashion.hr industrija najavljeno je za početak veljače.

Punk’s not dead, ove sezone

Hlačice i razderane čarape

Crveno-crni punk-rock

Crvena, crna i bijela glavne boje

“Fine” punkerice Razderane mrežaste čarape i majice, jakne sa zakovicama i zihericama koje se nose na majicama te topićima glavna su obilježja ove mode Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Premda nam se zima ponovno vratila i malo tko pomišlja na proljetne krpice, ipak smo odluč ili provjer it i koji su glavni modni trendovi za ovo proljeće.

Punk’s not dead Ako ste među onima koje prate modne trendove pod obavezno, tada se s dolaskom toplijih dana svakako morate pojaviti u punk izdanju jer je upravo taj stil glavni trend

sezone.

In su razderane mrežaste čarape i majice, jakne sa zakov icama i ziher icama, koje se nose i na majicama te topićima s pravilom “čim više, to bolje”. Hlače su uske, do gležnjeva, a najbolji izbor su kratke hlačice koje mogu biti i od trapera. Naravno, poderane. Ziherica i zakovica ima i na suknjama koje su ovo proljeće takve duljine da će jedva uspjeti pokriti guzicu.

Glavna boja punk stila je crna, premda su jednako zastupljene crvena i bijela, a ako se

Biti punkerica ovo je proljeće “in”

pogledaju kolekcije poznatih dizajnera, apsolutno ćete biti u trendu ako sve tri boje uspješno kombinirate.

!

ziherica i zakovica ima i na suknjama koje su ovo proljeće takve duljine da će jedva uspjeti pokriti stražnjicu

Punk je ušao u modu još prošle godine, a neki su dizajneri punk detalje već uvrstili u svoje zimske i jesenske kolekcije. Na pariškom tjednu mode i poznata luksuzna modna kuća Balmain svoju je proljetnu kolekciju bazirala na punk stilu, koji je samo malo “finije” upakirala.

Dizajneri ove kuće inspiraciju su pronašli među srednjoškolkama koje često same ukrašavaju svoje jakne, majice i torbe. Ta se moda, bez ikakvih preinaka, našla na modnoj pisti, odnosno samo je preslikana punk stvarnost s ulica.

Moderne motoristkinje

Motoristički look - vječan Inspiraciju u motoristima u prošlim sezonama pronalazili su mnogi dizajneri, a moda s motora ponovno se pojavljuje i ovo proljeće.

Riječ je o odjeći koja je zapravo stalno moderna, a iz sezone u sezonu neki motoristički detalj ponovno oduševljava. Motoristički look dobro se kombinira dajući ženstven, ali ne pretjerano djevojački look, baš kakav je bio ženstveni stil sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Frizerski salon Protiv masne kose octom i solju A

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

ko se vaša kosa brzo masti, znači da lojne žlijezde pretjerano luče.

Mnogi imaju probleme s mašćenjem kose do te mjere da im ona izgleda masno samo nekoliko sati nakon što su je oprali. Nažalost, pranje kose svaki dan i više je nego nepraktično, a šampon najčešće još jače iritira tjeme, što dovodi do većeg izlučivanja lojnih žlijezda.

Kada kupujete šampon, tra-

žite onaj koji je namijenjen masnoj kosi ili za volumen.

Ispirajte kosu u mlakoj vodi jer vruća voda povećava mogućnost mašćenja. Ako je ikako moguće, nemojte upotrebljavati regenerator, a ako baš morate, nanosite ga samo na vrhove kose.

Između pranja kosu dirajte i češljajte što manje.

Možete pokušati s vrlo malom količinom bebi pudera kako bi vam upio višak

masnoće ili sa šamponom u spreju. Cink, pentanol i ulje jojobe vrlo su efikasni u borbi protiv masne kose.

Umiruju kožu na glavi i pomažu čišćenju folikule.

Ako želite prirodni losion za kosu, u čaši vode pomiješajte dvije žlice zaslađenog octa i malo soli. Tu mješavinu umasirajte u tjeme, pustite da stoji sat vremena i isperite u mlakoj vodi, očešljajte i osušite.

Ženski svijet 35

25. siječnja 2011., br. 349

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Franica Srhoj Kumlanc, učiteljica i spisateljica

Dermatolog

Moja velika želja je biti misionarka Androgena alopecija (4) Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Franica za sebe kaže da je jednostavna, željela bi se okušati kao saborska zastupnica, a u Puli sagraditi svratište s restoranom za beskućnike i gladne Piše: GORDANA IGREC

Za Franicu Srhoj Kumlanc, umirovljenu učiteljicu, pjesnikinju i spisateljicu rođenu u kamenoj kući pored mora u Lovištu na Pelješcu, čulo se tek nešto više kad je odlučila kroz knjigu progovoriti o svojem gorkom iskustvu nadničarenja u Italiji gdje je njegovala starije osobe.

Majka Tereza Franica je 1991. godine otišla u mirovinu i odmah, zbog osobnih financijskih potreba, odlučila potražiti bolju materijalnu sreću pod tuđim nebom.

Iskustva iz Italije za Franicu su, kako nam je odmah rekla, bolna. Jer spoznala je što znači biti sluga, osoba drugog reda.

Osim cjeloživotnog učiteljskog staža, iza Franice je devet izdanih knjiga. U tijeku su završne pripreme za povijesni roman o iseljenim Srhojima u dalekom Novom Zelandu i Australiji, te zbirka pripovjedaka o ženama koje su mukotrpno radile i patile se u Italiji. Danas, nakon 19 godina služenja po tuđim kućama, Franica živi u Vicenci, gdje je posvećena svom spisateljskom radu. Članica je Društva hrvatskih iseljenika Veneto u Padovi te Hrvatskog društva književnika, ogranak u Istri. Ponekad dođe u Pulu, obići djecu i unuke.

Za Male ženske razgovore progovara o najromantičnijim trenucima u životu, stvarima koje su ključne za vezu, ali i za kojom knjigom s noćnog ormarića rado posegne kako bi prikratila duge noći u Vicenci.

Jutro započinjete sa...

Neizostavnim ispijanjem jutarnje kave.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Jednostavna, marljiva i poduzetna.

Vaš moto u životu?

Kretati se uvijek naprijed, istraživati, nikako ne posustati.

N R

ajčešći oblik ispadanja kose kod muškaraca jest androgena alopecija. No isto tako, ispadanje po muškom tipu može se javiti i kod žena. iječ je o progresivnoj, ali reverzibilnoj (popravljivoj) alopeciji, koja nastaje zajedničkim utjecajem nasljeđa te spolnih hormona, osobito testosterona.

Sklonost k razvoju androgene alopecije nasljeđuje se bilo po majci bilo po ocu, a kod muškaraca može započeti u bilo koje doba nakon puberteta. Najčešće se razvija između 20. i 30. godine života. Aktivni oblik testosterona koji na bradi i genitalnoj regiji muškaraca pojačava rast dlačica istovremeno na vlasištu uzrokuje njihovo ispadanje te formiranje sitnih, tzv. velusnih folikula, iz kojih raste vrlo nježna i tanka kosa. S vremenom propadaju i ti folikuli, što postepeno dovodi do razrijeđenja kose na vlasištu tj. do razvoja ćelavosti.

Ona najčešće započinje na prednjem dijelu vlasišta, u području zalistaka te se postepeno širi prema tjemenu.

S vremenom se ti dijelovi bez kose mogu i spojiti, a očuvan ostaje samo rubni dio vlasišta (područje iza uški i prema vratu). terapiji upotrebljavamo lokalne i sistemske lijekove, koji nastoje spriječiti utjecaj aktivnog oblika testosterona na korijen vlasi. Potrebna je dugotrajna primjena opisanih preparata (tijekom više mjeseci) da bi na vlasištu bile vidljive “pozitivne” promjene. Nakon tog perioda, potrebna je povremena terapija - tzv. terapija održavanja. Za razliku od muškaraca kod kojih je razina spolnih hormona (testosterona) u granicama normale, kod žena androgena alopecija može biti uzrokovana i endokrinološkim poremećajima. Kod žena, dakle, postoje dvije mogućnosti. Prva, kod koje je prisutna prirođena jača osjetljivost folikula dlaka na normalne razine muških spolnih hormona u krvi, te druga, kod koje su prisutne više vrijednosti muških spolnih hormona (tzv. androgena), u krvi. Potonja je prisutna čak kod 1/3 žena. I klinički kod žena razlikujemo dva oblika androgene alopecije: prvi, kod kojeg je ispadanje prisutno gotovo po cijelom vlasištu, te drugi, kod kojeg je ispadanje prisutno na istim područjima kao i kod muškaraca. Kosa je tanka i nježna, a često je prisutna i seboreja. Potrebna je detaljna hormonska obrada u suradnji s endokrinologom i ginekologom te adekvatno nalazima - odgovarajuća sistemska ili lokalna terapija.

U

Franica Srhoj Komlenc posjetila je i Koreju

Ne valja biti strog u odgoju djece Svaka prava žena nikad ne smije...

Dozvoliti da postane ovisna o nekome. Što je za vas majčinstvo?

Usmjeriti svoje dijete

Vaš uzor u životu?

Majka Tereza i Dragutin Tadijanović, koji mi je za života ukazao čast pročitavši moje pjesme i savjetovao da ne posustajem. Što je najvažnije u vezi?

Uzajamno povjerenje i opraštanje.

Iz takta me može izbaciti...

Diranje u moje najsvetije: djecu i unuke.

Umirovljena učiteljica i spisateljica u društvu Aboridžina

na pravi put i oprostiti kad to treba. Ne valja biti strog.

Muškarci nikad neće...

Shvatiti žene koje žele biti slobodne, nesputane, opuštene, a ne uvijek u

nekom grču. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Smisao za humor i izvrsno kuhanje! Nažalost, prošle godine je umro i veoma mi nedostaje.

Što nikad ne biste mogli Najromantičniji trenutak u oprostiti? životu bio je...

Skoro sve mogu oprostiti, ali S gospodinom Jambrišakom, ne i zaboraviti. prijateljem iz Londona, na ŽeŠto je za vas uspjeh nevskom jezeru, na u životu? bijelom brodu, uz uzori Uspjeh moje ručak i francui su m a i djece i unučasko vino… z di.

Iz kuće Tere a jk i a m M Najdraži ne izl az im koji , ć i v o n film?

Tadija ota ukazao bez...

Titanik.

Mobitela. živ a z ši je Volite li kuŠto ste oduročitav p t s a č hati? vijek željeli, a jesme niste Ne, nikako! učinili? moje p Da ulovite zlatnu Biti misionarka ribicu, koje tri želje u Južnoj Americi. biste poželjeli?

Na što biste potrošili najviše Obnov it i rodnu kamenu novca? kuću u Lovištu koju često vidim U svom gradu Puli sagradila u snovima, biti saborska zastu- bih zgradu, svratište s restorapnica i ponoviti putovanje na nom, koje bi bilo namijenjeno Novi Zeland. beskućnicima i gladnima kojih je svaki dan sve više.

S kojim glumcem biste rado Ženevsko jezero Knjiga koju biste još jednom otišli na večeru?

S Mustafom Nadarevićem. rado pročitali?

Omiljeno jelo?

Erich von Däniken: Sjećanja Riba. na budućnost.

36 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Vodite zdrav život

25. siječnja 2011., br. 349

MALE TAJNE ŠMINKANJA Koji su trendovi šminkanja?

Proljetni make up Zaboravite zemljane tonove, zamijenite ih svježim, sjajnim licem u stilu sedamdesetih, dakle na kapke stavite zlatnu nijansu, a obraze zarumenite ružičastim Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

C

elulit je pojava s kojom se susreće velik broj žena i to oko 80 % ženske populacije.

Nema žene koja barem jednom u životu nije objavila rat celulitu. adi se o nakupinama masnih stanica na području bedara, bokova, stražnjice, nadlaktica i nogu. Celulit podrazumijeva promjene staničnog tkiva kože i potkožnog tkiva s krvnim i limfnim žlijezdama koje se u njima nalaze. Dobivanjem na težini i česti problemi s cirkulacijom u nogama rezultiraju pojavom celulita u trudnoći. ema nekog standardnog recepta protiv celulita. Naravno, najvažniji savjet je da vodite zdrav život. Ovaj savjet u trudnoći dobiva posebnu važnost. Ne samo da biste smanjile celulit već da bi i vaša beba bila zdrava. Kreme protiv celulita nisu preporučljive tijekom trudnoće. Jedino sredstvo koje možete koristiti su masaže i povećani unos tekućine. Vježbanje je najučinkovitiji način zaglađivanja “narančine kore”. Svaki dan malo vježbanja i kretanja korisno je iz više razloga. Bavite se laganim sportskim aktivnostima koje učvršćuju mišiće. Tamo gdje su mišići, nema masti. Bilo kakav oblik redovitog vježbanja kroz dulji vremenski period pomoći će vam u rješavanju celulita. itno je potaknuti cirkulaciju u nogama kako bi došlo do brže eliminacije štetnih tvari iz organizma. Vozite sobni bicikl, plivajte, hodajte svaki dan pola sata. Ovo su najjednostavniji načini kako poboljšati cirkulaciju u nogama i spriječiti celulit. Celulit koji se javlja u trudnoći može nestati povratkom na staru težinu, tako da je ovo najbolji period da započnete borbu protiv njega.

puder sa sjajnim česticama na vrh obraza, ispod obrva te iznad usne.

Iako je trend kratkih, mat Ovo malo proljetnog vre- lakova za nokte ove zime bio mena početkom siječnja ogroman hit, ovo proljeće vjerojatno vas je potaknulo nokti su ženstveni i nešto da počnete razmišljati o duži te ovalno oblikovani. proljeću. A kada razmišljamo Lakovi za nokte su, baš poo proljeću, mislimo na vedre, put make upa na licu, jarkih jarke boje koje će i u svijetu tonova sa sjajnim finišem.

Napušta nas i trend jakih, make upa uskoro zamijeniti monokromatske tonove. Evo gustih obrva. Obrve su i dauvida u nekoliko proljetnih lje definirane, no potrebno make up trendova s modnih ih je lijepo oblikovati kako bi uokvirile lice, a ne preupista. zele glavnu riječ kod vašeg make upa lica. Posjet ite Ništa tamno Tijekom jeseni i zime u svoju kozmetičarku koja će trendu su bili zemljani tonovi ih lijepo oblikovati prema koji su se nosili na kapcima, karakteristikama vašeg lica, a zatim ih same povremeobrazima i usnama. Prono dotjerajte. ljetos ih zamijenite Što se večernjeg svježim, sjajnim ovo make upa tiče, licem u stilu seće prolje okte smokey eye je damdesetih. n a i dalje trendi, Dakle, umjesto z i v o k t la no sada dolasmeđih tonoopu p š a b va na kapcisu, licu, zi u bojama. a n a up I to toplim, ma nosite tek make rkih zemljanim nidašak tople ja jansama u komzlatne nijanse, a a tonov binaciji s, primjeobraze zarumenirice, tamno plavim te toplim ružičastim sjenilom. tonovima.

Prošlo je i vrijeme tamnoljubičastih nijansi na usnama, a zamijenile su ga jarkocrvene, koraljne i ružičaste usne bez previše sjaja. Kako biste postigle mat efekt na usnama, nakon nanošenja ruža na usne prislonite tanak sloj maramice te utapkajte malo bezbojnog pudera u prahu koji će upiti vlagu iz ruža.

Zaboravite i na tamne nijanse olovke za oči – zamijenite ih jarkim, svijetlim sjenilima mat finiša. Kako mat sjenila naglašavaju borice oko očiju, ograničite se Trendove ne treba slijepo pretežno na područje kapka. slijediti – iskoristite poneki Budite kreativne i hrabre. od njih kako biste s vremeŠto se kože tiče, zaboravite na na vrijeme promijenile na potpuno matiranu kožu svoju make up rutinu. Osim bez sjaja i boja. Posvetite što ćete izgledati svježije, pažnju svojoj koži lica kako bit ćete trendi, a ujedno se bi ona izgledala zdravo i i zabaviti te savladati nove sjajno. Ako ipak morate matehnike nanošenja make tirati kožu zbog pretjeranog upa. Što je i cilj. lučenja sebuma, nanesite

R

N

jno Lice je zdravo i sja

B

Obrve neka budu uredne i definirane

Trendovi

Za večer smokey

eye u bojama

Kozmetički savjeti Prava njega za mladenačke oči - najosjetljivije područje I

Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

ritacija, crvenilo, dehidracija, obješena koža i bore, nadutost i tamni krugovi vidljivi su znakovi kako područje oko očiju treba posebnu njegu. ašto je za to područje potreban specifičan tretman?

Koža ovog područja pet je puta tanja i vrlo je osjetljiva na vanjske utjecaje poput sunca i zagađenja, kao i na specifične

Z

uvjete poput rada na računalu.

Uz to, strukturi kože u području oko očiju nedostaje masno tkivo, kao i kolagen i elastinska vlakna. odručje oko očiju manje je otporno pa zbog toga osjeća prve znakove starenja, ubrzano uništavanje kolagena i hijaluronske kiseline, isto je tako ovo područje pod utjecajem raznih

P

izraza lica i također gravitacija ubrzava znakove starenja. I konačno, na tom se području prvo vide znakovi umora, nedostatka sna i tjeskobe. ijekom dana kapci trepću i djeluju kao male pumpe za drenažu, no po noći, dok spavamo, ovaj sustav ne djeluje pa se cirkulacija usporava i izaziva ljubičastu boju područja

T

oko očiju. Rješenje za sve žene i muškarce koji žele ekspresni, izuzetno učinkovit tretman za mlađi izgled očiju, je maska u flasterima za kontrolu bora oko očiju ili maska od kolagenskih, baršunastih jastučića za revitalizaciju područja oko očiju. ezultati su pomlađena koža i vidljivo smanjenje tankih linija.

R

Ženski svijet 37

25. siječnja 2011., br. 349

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Ševe i Seve Nacional K Muškarcima od 18 do 26 godina zgodne su djevojke prosječne težine

DOZNAJEMO Zašto nas privlači točno određeni tip ljudi?

Muškarci vole obline Veliko je istraživanje pokazalo da su muškarcima privlačnije žene koje imaju nježan oblik brade i čeljusti te koje imaju istaknute oči i usne

Prilika za drugi dojam Muškarcima i ženama privlačniji su pripadnici suprotnog spola koje bolje poznaju i s vremenom upoznaju njihove ljudske kvalitete. Drugim riječima, postoji prilika za drugi dojam. Ako netko i ne osjeti

privlačnost prema vama čim vas upozna, to ne znači da je odnos u startu osuđen na propast. Vrlo često događa se da s vremenom osoba postane privlačnija, i to zahvaljujući svojim vrlinama.

Važno u privlačnosti je izgled lica i kod žena i kod muškaraca Piše: PETRA MEŠTRIĆ

Zašto se za neke žene misli da su ljepotice? Možete li reći za nekoga da je prava osoba za vas kad mu samo pogledate lice? Odgovore na ta pitanja daje profesor David Perrett u svojoj novoj knjizi iz koje vam donosimo najzanimljivije detalje.

Privlači i ten Važan čimbenik u privlačnosti je izgled lica. Jednako je važan kod oba spola, ali se više pažnje ipak poklanja ljepoti ženina lica. Veliko je istraživanje pokazalo da su muškarcima privlačnije žene koje imaju nježan oblik brade i čeljusti te koje imaju istaknute oči i usne. Možda baš zato žene šminkom ističu usne i oči. Kako se pokazalo, muškarce privlači i lijep ten žene koji im daje naslutiti da je žena zdrava.

Sve to muškarci uglavnom podsvjesno primjećuju kada biraju ženu s kojom planiraju

provesti život.

Mogu li se sakriti godine?

I kako otkrivamo nečiju dob?

Perrett navodi da nam najviše informacija otkriva lice. Nije riječ o nasumičnom procjenjivanju tijekom gledanja očiju, nosa, vrata ili kose. Nečiju dob zapravo vrlo jednostavno procjenjujemo. Pogledamo lice i identificiramo dio koji nam se čini najstariji. Bez obzira na to što drugi dijelovi lica izgledaju možda puno bolje i mlađe, mi kupimo informacije od dijela lica koji nam se čini najstariji. Nije pravedno, ali stvari tako funkcioniraju. Ako želite izgledati mladenački, svi dijelovi vašeg lica moraju biti mladoliki.

Kroz istraživanja, kada se putem računala na stariju osobu stavila kosa mlađe osobe, to nije promijenilo percepciju o njenim godinama dok, kada se mlađoj osobi stavila kosa starije osobe, to je značajno utjecalo na procjenu godina.

Istraživanje znanstvenika

aj god si ko misli, od naše Seve Nacional mnoge bi žene mogle učiti! Iako ne volim slušati njenu mjuzu-kuruzu, pogotovo onu koja mi se u nekim momentima čini kao da je u suzvučju s Cecom, Severina je, priznajemo si to mi ili ne, prava - žena! I to žena koja ne skriva svoje atribute nego ih izazovno otkriva i koristi bez lažne čednosti. A kad ljubi, doista i ljubi, uživajući s onim koji joj takvu ljubav zna i može uzvratiti. Iskreno rečeno, i ja joj se zbog toga divim. I nisam jedina među ženama! li, lako je – diviti se. Zašto se sve žene ne ponašaju slobodno i neopterećeno kao ona?! Ako je fora u tome što Seve ima stila i, na kraju krajeva, karizmu zbog koje je neosuđuju ni najgore puritanke, zakaj ja, ti, ona i sve mi, ne bi mogle igrati na istu foru? ajbolja joj je fora bila s onim porno snimkama. Privatnim i strogo čuvanim, koje su preko noći ugledale svjetlo dana i postale glavni hit! I javni skandal. Dok se rulja, kao, zgražala, ta je ista rulja brže-bolje pržila zabranjene CD-e! Ne samo da vide kaj su u krevetu radili, nego kak izgleda gola Seve! Koji su to špeheri. A tek j...či!? Možeš misliti! akon dužeg zatišja, eto ti ga! Novi skandal! Baj, baj, Slavko, Severina opet ima novog komada! Ali, nije u tome stvar. Nego zakaj baš toga? Provelo se čak i cijelo istraživanje kako bi se saznalo tko bolje gari. Naši ili oni tamo daleko. I dok znatiželjna rulja zbraja rezultate, naša Seve cvate! Nikad nije bolje izgledala nek sad. Kaj to govori? Da ševa čuda stvara! e mora se za to ići ni preko, ni daleko.

Jer, “ljubav se ne trži, niti ne kupuje”, kak pjeva Žiga Međimurski. Ljubav se – daje! I srcem, i dušom, i tijelom. Ali kome? To je pitanje dana. Valjda ne ovome ili onome koji to ne zna ni prepoznati. Nego onome koji kuži, koji zna i primati i poklanjati i davati. takvih i nema puno. Treba ih potražiti.

Znaš onu: “Traži, traži, pa ćeš naći...”

U svakom slučaju je ta opcija bolja od one ustajale, u kojoj tavori veliki broj žena. A i muškaraca.

A

N

N

sa St. Andrews University u Velikoj Britaniji pokazalo je kako muškarci preferiraju žene “normalne” građe s oblinama umjesto trendi mršavica.

- Ovo šalje snažnu poruku sv im djevojkama koje misle kako su mršavice atraktivnije. Dečki u dobi između 18 i 26 godina nisu smatrali takve djevojke zgodnima, nego one prosječne težine – komentirao je Perret.

Ipak, pretile žene manje su atraktivne muškarcima, a dečki im uglavnom zamjeraju ugrožavanje zdravlja, baš kao i mršavicama.

Zaključak? Brinite se o svojem zdravlju jer zdrave žene su privlačne.

N A

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Poželjne obline kakve ima Scarlett Johansson

Aromaterapija Eterično ulje ružmarina za koncentraciju i pamćenje E Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

terično ulje ružmarina (lat. Rosmarinus officinalis) je omiljeno tradicionalno ulje mediteranskog podneblja i oduvijek je bilo cijenjeno zbog svojeg snažnog djelovanja.

Kroz povijest se ružmarin koristio na razne načine i u različite svrhe.

Ostaci ružmarina pronađeni su u grobnicama prve egipatske dinastije, a Grci i Rimljani smatrali su biljku svetom. Ružmarin se koristio za bolje

pamćenje i koncentraciju, kao začin za olakšanje tegoba s jetrom i slezenom, kao pomoć kod žutice, za istjerivanje zlih duhova, za dezinficiranje prostora itd. I danas eterično ulje ružmarina ima široku primjenu, ali je i jedno od najčešće krivotvorenih ulja, pa ga treba kupovati s oprezom u trgovinama koje posjeduju certifikate o kvaliteti i čistoći eteričnih ulja. Ulje loše kvalitete može biti

krivotvoreno eteričnim uljem eukaliptusa. Važno je naglasiti da biljka ima sklonost stvaranja kemotipova - biljke pripadaju istoj porodici i vrsti, imaju isti izgled, ali se razlikuju po svojem kemijskom sastavu. Na tržištu su dostupna tri kemotipa, čija svojstva treba dobro poznavati, a to su: kemotip cineol, kamfor i verbenon. Eterično ulje ružmarina djeluje stimulirajuće na nervni sustav, bistri

um, pospješuje misaone procese i pamćenje, povisuje krvni tlak, snizuje razinu kolesterola u krvi, potiče cirkulaciju, smanjuje bolove u mišićima i zglobovima, pomaže kod gripe, kašlja, upale sinusa, potiče izlučivanje viška tekućine, pa je zato odlično sredstvo u borbi protiv celulita. Najčešće se koristi u masažama i mirisnim lampicama, a trudnice bi ga trebale izbjegavati.

38 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

REPUBLIKA HRVATSKA

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1558e

MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU

sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretno vozilo „Ford Tranzit“2.5 D, 1997. g., neregistriran 9.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 3. 2. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U MAJERJU, S. RADIĆA 147.

II Osobni automobil „Opel Vectra“ 2.2 TDI, 2002. g.

40.000,00 kn Osobni automobil „FIAT“ 2.5 D, combi „Ducato“ 230, 1997. g.

30.000,00 kn Teretni auto „Mercedes kiper 809“, 1993. g.

70.000,00 kn Osobni automobil „Citroen C3“ 1.4i, 2008. g.

70.000,00 kn Osobni automobil „AUDI 100“, 2.0 E, 1990. g.

10.000,00 kn Printer „Lexmark SX 100“ 400,00 kn Prijenosno računalo „Toshiba“ 1.400,00 kn Punjač za mjerne uređaje

200,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 3. 2. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

III. Ugostiteljski inventar 30.000,00 kn (kiosk, caffe aparat, aparat za sladoled, šank, stolovi, stolice i dr.) kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 3. 2. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV. br. 8.

IV. Pet kompleta posuđa, „BACHMAYER – Solingen“, 2.000,00 kn Četiri kompleta noževa „Royality Line Switzerland“ 400,00 kn

SUPER prilika! Vikend kuća 45 m² na Haliću uređena za stanovanje - 20.000 € i vikendica 30 m² u Ledincu - 7.800 € (nije fiksno)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆE: Starčevićeva, Istarska, Križanićeva, Kraševa, F. Račkog, Zagrebačka, V. Međerala , P. Miškine…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUPUJEMO kuću u Varaždinu ili bližoj okolici te zemljište ili vikendicu. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEMO više kuća u VŽ: Galincova, Dravska, Trenkova, Kunc,; Kučan, Kneginec (vila), Banjšćina.

Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c

KUĆE okolica! Nedeljanec - uređena od 86 m² -39,000 €, Biškupec - 90 m² - 55.000 €, Sračinec - 150 m² - 65.000 €, Dugi Vrh 80 m²41.000 € i dr. Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

NOVA kuća sa bazenom 250 m², Hrašćica, veliko dvorište. Moguća zamjena za 1 ili više stanova. Mob. 099/4088-832 ozn.131

PRODAJE se kuća u Vojnovićevoj 130 m², blizina vrtića i škole te kuća u Katarine Patačić 180 m² , blizina VI OŠ, vrlo povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

VIKENDICU sa vinogradom Vinica Breg, prodajem. Moguća zamjena za osobni automobil.

Mob. 098/798-365 ozn.165

KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina!

Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284- 692, www.acd-premier. hr Licenca HGK, pravna sigurnost!

ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c PRILIKA! Kuća od 300 m², kvalitetna gradnja, svi priključci, novija, Varaždin., 99.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

KUĆA katnica, visoka, 3 stana, podrumi, voda, struja, nedovršena.

Tel. 212-675 ozn.1677b

STARIJU uređenu kuću u Gojancu, 2 odvojena stana, centralno plin, prodajem. Mob. 091/2512-416 ozn.173c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1564e

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prize-

BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca, Čakovečka 136 a, Pušćine,

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 4. 2. 2011. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, ZRINSKIH I FRANKOPANA 23 (GARAŽNI PROSTOR).

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretni automobil „FIAT Ducato“ 1.9, 1998. g.

50.000,00 kn Osobni automobil „AUDI A4 AVANT Quattro“ 3.0 V6, 2001.

100.000,00 kn Teretni automobil „Citroen Jumper“ 2.5 D, 2001. g., neisp., nereg.

35.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 3. 2. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II. Osobni automobil „Honda Civic“ 1.5 CL, 1991. g.

2.000,00 kn neregistriran, neispravan JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 3. 2. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U G. KNEGINCU, ŠMIČKOVEC 24 A. Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

1. Referent tehnološke pripreme rada - više izvršitelja

- VSS, VŠS, SSS- sa iskustvom - drvnog i tekstilnog usmjerenja - poznavanje rada na računalu - poželjno znanje stranog jezika (njemačkog i engleskog) Ponude za slobodno radno mjesto sa fokopijom domovnice, radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu: “Bernarda” d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

25. siječnja 2011., br. 349

mlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten.

Dvorište, podrum, tavan, garaža.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1558e GRABANICE najpovoljnije!

Dvosobni: 37,50 m², 53,20 m², 62 m²; trosobni: 58,60 m², 68,90 m², 79,60 m²; četverosobni 84 m²!Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PONUDA tjedna! Trosobni stan Zrinskih Frankopana 63,25 m² - 44.000 € i dvosobni 42 m² Zrinskih i Frankopana 37.800 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c STANOVI novogradnja! Urbana vila blizina bolnice trosobni od 68 m² - 1100 €/m², Križanićeva- dvosobni 49 m², Dravski Vrtovi - dvosobni 50 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI i jednoipolsobni: Filićeva 26 m² (et. gr.), Dravska 28 m² , Ludbreška 43 m² (et. gr.), Trakošćanska 30 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c DVOSOBNI: Meštrovićeva 40 m², Z. i Frankopana 52 m² , R. Boškovića 61 m², B. Radić 52 m², Trakošćanska 59 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: Trakošćanska 68 m², Slavenska 91 m² , Z. i Frankopana 63 m² , B. Radić 81 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c PRODAJEM/iznajmljujem novi, namješteni stan, 58 m², sa garažom u M. Krleže. Mob. 098/395-188 ozn.227

HITNO! 2-sobni, Grabanice, 54 m², II. kat, odmah useljiv. Mob. 091/211-3787 ozn.171c

DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.241

TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (dizalo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m² i 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade.hr , tel. 098/268-581 ozn.192c

DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem.

Mob.091/9023-321 ozn.243 GARAŽU u Zrinskih i Frankopana 2, prodajem za 4.000 €. Mob. 091/558-7177 ozn.252

ZAMJENA - Apartman 53 m² + vrt kod Zatona, 100 metara od mora, mijenjamo za stan u Varaždinu, www.PANADRIA.hr, 098/698-369 ozn.282c

STAN u Varaždinu, Ruđera Boškovića 3a, 37 m², 3. kat, klima, prodajem. Mob. 092/262-3150, 092/292-0909 ozn.271

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Tel. 098/622-082 ozn.1560e

JEDNOSOBNI stan, nenamješten, 30 m², Z. i Frankopana 6c u Varaždinu, prodajem. Tel. 042/230-343, 099/658-5915 ozn.276

700 €/m² - blizina centra, 63 m², 3. kat, etažno, 33 m², namješten Grabanice, parkirno mjesto u podzemnoj. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

JEDNOSOBAN stan 35 m², iznajmljujem, blizina bolnice, odvojena kuća unutar jednog dvorišta.

Tel. 042/210-598, 091/188-6677 ozn.294

PRODAJEMO stan u : Grabanicama 6, 37 m², 1.200 €/m². Informacije na mob: 098/268-555 ozn.162c KUPUJEMO jednosobni i dvosobni stan u VŽ! Paurević nekretnine, 098/9706-575, D. Cesarića 47, VŽ ozn. 167c NOVOGRADNJA, Grabanice, „ključ u ruke“: 38 m², 54 m², 59 m², 68 m², 80 m², 88 m² već od 998 €/m²

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište na Ugljanu, 1 534 m², 90 m do mora, asf. prilaz, sve komunalije, prodajem.

Mob. 099/2580-961 ozn.37c PRODAJEMO građevinsko zemljište: Poduzetnička zona Turčin 9 991 m². Informacije na mob: 098/268-555 ozn.162c PRODAJEMO gradilišta u Poljani

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

25. siječnja 2011., br. 349

Biškupečkoj i Beretincu. Super lokacije, svi priključci na zemljištu.

Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c PRODAJA zemljišta i objekata za gospodarsku, poslovnu i turističku namjenu u VŽ, ZG, ČK, DU, MA, PU, Baška… Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1561e VARAŽDINBREG imanje 13 500 m², atraktivna lokacija, kurija 16. stoljeće, vinograd, voćnjak, šuma.

Mob. 098/446-333 ozn.1718b GRADILIŠTE, Hrašćica - jug, kod zaobilaznice, 1. ulica lijevo, lijepi kvart, 500 i 600 m², prodajem.

Mob. 099/853-0930 ozn.285

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjenski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241-041 ozn.28c

098/268-555 ozn.162c DVA POSLOVNA prostora 50 i 100 m² + 150 m² tavan, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.1655b NOVI poslovni prostor 40 m² s alarmom, video nadzorom i parkirnim mjestom, iznajmljujemo.

Mob. 091/517-6577, 098/284-762 ozn.278c IZNAJMLJUJEM/prodajem poslovni prostor 22 m², s toliko skladišta (u Coningu), etaža 23, u Pavlinskoj ulici 5. Mob. 099/3530-876, 042/232-772 ozn.220 POSLOVNI prostor 70 m², u centru grada, za kancelarije, ordinaciju i sl., iznajmljujem. Mob. 098/268233 ozn.224 POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, mesnica…

Jalkovečka 3a. Mob. 091/545-7285 ozn.229 PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268919 ozn.269

POSLOVNI prostor u Vrazovoj ulici s parkiralištem, iznajmljujem.

Mob. 098/267-653 ozn.130c

POSLOVNI prostor, Vrazova 15, kuća 55 m² s parkiralištem, za ured, ordinaciju, kancelariju, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.284

IZNAJMLJUJEMO poslovne prostore u centru grada: Ul. Augusta Šenoe 10 - prizemlje 40 m², I. kat 30 m²; Trg slobode 10 - I. kat 140 m². Informacije na mob: 098/268555 ozn.162c

SKLADIŠNI prostor 580 m² i kancelarije 5 kom ukupno 200 m², iznajmljujemo. Poslovna zona Gornji Kneginec. Mob. 092/2039307 ozn.291

PRODAJEMO poslovne prostore: Ul. Matka Laginje 9 (blizu bolnice): 71 m², 45 m², 42 m², visoki roh bau, 1.250 €/m² + podzemna garaža. Informacije na mob:

NAJAM JEDNOSOBNI stan, nenamješten, iznajmljujem ž. osobi/bračnom paru 50-tih g. bez djece, nepušačima, u zamjenu za održavanje

Mali oglasi 39

kuće. Plaćanje samo režija. Tel. 042/260-010 ozn.228 KUĆU potpuno namještenu, centralno na plin, u Gor. Knegincu, iznajmljujem. Mob. 091/731-8665 ozn.234 DVOSOBNI, namješten stan u Z. i Frankopana 2, iznajmljujem. Mob. 091/1268-357 ozn.329a STAN 60 m² u Varaždinu, novogradnja, namješten, iznajmljujem.

Mob. 091/981-8647 ozn.251 NAMJEŠTENU dvokrevetnu sobu, kuhinja, kupaonica, plin. grijanje, 100 €, dio režija. Mob. 092/3083963 ozn.1719b PROSTORNI komforni stan u kući, blizina grada, potpuno namješten, iznajmljujem obitelji ili studentima. Mob. 098/179-5547 ozn.1717b JEDNOSOBNI stan, 40 m², iznajmljujem. Tel. 313-249 ozn.1716b STUDENT traži cimera u dvosobni stan (posebna soba, blizina centra). Mob. 091/579-1091 ozn.1714b KUĆU - 2 sobe, kuhinja, kupaonica, djelomično namješteno s garažom i vrtom, iznajmljujem.

1.400 kn + režije. Mob. 092/2914403 ozn.272 NAMJEŠTENU sobu iznajmljujem s kupaonom i kuhinjom (samac, radnik), 900 kn s režijama. Mob. 091/985-2426 ozn.273 SOBE iznajmljujem studentima/

cama, uporaba kuhinje, kupaon., centralno, Internet, kablovska tv. Cijena već od 650 kn. Mob. 091/769- 0070, 099/677-3161 ozn.282 NAMJEŠTENU garsonijeru na duže vrijeme iznajmljujem. Mob. 091/895-9800 ozn.286

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėstakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i

modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c HONDA ACCORD 1996. g., reg. do 12/2010, 196 200 km, očuvana, full oprema. Mob. 098/9622-497 ozn.268 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.279

PEUGEOT 206 XR, 1.1i, 65 KS, 2000. g., 3 vrata, plave boje, sva oprema osim klime, reg. 1. g., odličan, 2.999 €! Mob. 098/268540 ozn.279 KADET KARAVAN 1.7 D, ‘91. g., reg, istekla 8. 1., ispravan, 700 €; dijelovi za skuter 50 ccm. Mob. 099/3156-733 ozn.280 RENO CLIO 1.2i. ‘95. g., reg. 2 mj., 5.800 kn; Opel Astra 1.7 dizel, ‘95. g., reg. 2 mj, 9.800 kn. Mob. 098/956-1241 ozn.301 PEUGEOT 106, ‘93. g., za dijelove

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK KLASA: 945-01/10-01/04 URBROJ: 2186-022-02-11-2 Novi Marof, 25. siječnja 2011.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA MARTIJANEC Jedinstveni upravni odjel Klasa: 350-02/11-01/1 Urbroj: 2186/19-03-11-1 Martijanec, 17. 01. 2011.

Na temelju članka 83. stavak 2. i 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07. i 38/09.), Jedinstveni upravni odjel Općine Martijanec, kao nositelj izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec, objavljuje

OBAVIJEST

o prethodnoj raspravi u postupku izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec 1. Prethodna rasprava u postupku izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec održati će se 31. siječnja 2011. godine, s početkom u 11,00 sati, u prostorijama Društvenog doma u Martijancu.

2. Prethodna rasprava organizira se za tijela i osobe predviđena člankom 79. i 83. Zakona o prostornom uređenju i gradnji te određena Prilogom 1. Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Martijanec („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 5/09.). Prethodnoj raspravi mogu prisustvovati i druge zainteresirane pravne osobe i mještani.

3. Primjedbe, prijedlozi i očitovanja vezana uz Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Martijanec mogu se dati na prethodnoj raspravi ili u pisanom obliku u roku od 10 dana nakon održane prethodne rasprave.

4. Svi zainteresirani mogu se za više informacija obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Martijanec, Varaždinska 64, 42232 Martijanec, tel/faks: 042 673 488 i 042 673 774.

PROČELNIK Krunoslav Kosir, mag. oec.

OBAVIJEST o Natječaju o prodaji građevinskog zemljišta čkbr. 3511/4, čkbr. 3511/6, čkbr. 3512/2 k.o. Bela, u naselju Završju Podbelskom Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 21. siječnja 2011. godine Natječaj o prodaji građevinskog zemljišta čkbr. 3511/4, čkbr. 3511/6, čkbr. 3512/2 k.o. Bela, u naselju Završju Podbelskom i to: -čkbr. 3511/4 Dvorište Završje sa 325 m2, -čkbr. 3511/6 Dvorište Završje sa 100 m2, obje upis u z.k.ul 1664 k.o. Bela, -čkbr. 3512/2 Dvorište Završje sa 174 m2 upis u z.k.ul 1838 k.o. Bela, (čkbr. 3511/6 i čkbr. 3512/2 k.o. Bela prodaju se kao cjelina).

Lokacija zemljišta: naselje Završje Podbelsko, uz cestu ŽC 2105 D35-Salinovec-Pece-Završje Podbelsko (Ž2050), Namjena zemljišta je formiranje izgrađenih građevnih čestice u k.o. Bela.

Početna cijena zemljišta iznosi 36,00 kn/m2.

Ukupna kupoprodajna početna cijena za: -čkbr. 3511/4 k.o. Bela iznosi 11.700,00 kuna, -čkbr. 3511/6 i čkbr. 3512/2 k.o. Bela iznosi 9.864,00 kuna.

Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, cjelokupni tekst natječaja bit će objavljen na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof.hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr.sc. Darko Hrenić, dipl. ing.

40 Mali oglasi ili servis (70 KW, servo, centralno).

Mob. 099/411-7356 ozn.1566e

POSAO DEČKO, 24 g., hitno traži ozbiljan posao kao pom,. radnik, B kat., prednost stalni posao, može teren. Mob. 099/591-8535 ozn.191 TRAŽIM studenta/icu min. 3 god. za poduku srednjoškolca iz fizike i matematike. Tel. 214-605 iza 16.00 h ozn.1699b DEKRA traži radnike na štampi čarapa (Donji Kneginec), radnike sa iskustvom u šivanju (Prelog) i zavarivače, strojobravare i tokare (Šenkovec). Kontakt telefon 042/200-123 ozn.4c KOMINIKATIVNU konobaricu-a za rad u manjem restoranu, u Varaždinu, tražim. Mob. 091//9761823 ozn.278 BISTRO „Bolid“ B. Radića 105, Varaždin traži konobara-icu. Javiti se osobno svaki dan: 12.00 - 14.00 h, 17.00 -19.00 h ozn.289 NUDIM pomoć starijim osobama, u kući: kuhanje, pospremanje, 2 do 3 puta tjedno. Upitati: 091/5917546 ozn.1567e

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c KROJAČKI popravci, usluga promjene zatvarača na jaknama, hlačama, skraćivanje, originalni rub na jeansu, kraćenje majica.

Jalkovečka 2a, Varaždin, mob.

091/160-8959 ozn.1715b

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/2519189 ozn.1562e ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542 ozn.153c BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367 ozn.15c

SERVISIRAMO plinska trošila (bojleri, peći), vešmašine, ledenice, hladnjake, rashladnu i ugostiteljsku opremu. Mob. 098/315-269 ozn.104c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c

OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c

parcelacije. Obratite se s povjerenjem! Mob. 098/9814-734 ozn.240c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

PC SERVIS Varaždin, K. Filića 39 a, tel: 321-702, servis računala, intervencije 0 - 24 h: 092/2403-300, www.pcserviser.com ozn.284c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c GEODETSKA izmjera, posebne geodetske podloge, upis kuća,

25. siječnja 2011., br. 349

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4213 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4259 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478- 900, 042/766-119 ozn.31 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta

te montaža građevinske limarije.

Mob.095/862-1230 ozn.38 ČIŠĆENJE plinskih i električnih bojlera te spremnika tople vode od kamenca. Mob. 091/2303-612 ozn.160

IZVODIM centralna grijanja, vodovodne instalacije, sanitarija te vršim sitne popravke. Mob. 098/940-7908 ozn.163 MTK COLORI: izrada stiropol fasada, soboslikarski radovi, strojna žbuka. Pristupačne cijene, sa

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

25. siječnja 2011., br. 349

Mali oglasi 41

garancijom i kvalitetom. Mob. 095/907-8011 ozn.197 ELEKTRO-MONT: izvođenje elektroinstalacija, montaža i servis klima uređaja. Mob. 098/450-486 ozn.54f TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.55f KERAMIKA, knauf, izolacije te ostali građevinski radovi, kvalitetno i povoljno. Mob. 092/232-1285 ozn.1563e KNAUF - stropovi, zidovi, obloga zidova, soboslikarski radovi i fasade. Mob. 091/513-3367, 099/8141001 ozn.249 GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije, krovišta, termofasade svih vrsta, novogradnje. Garancija na radove, povoljne cijene. Ninex, 098/414128, 091/4141-288 ozn.259 IZRAĐUJEMO namještaj po mjeri, najkvalitetnije i najpovoljnije!

Dostava i montaža besplatni. Montiramo i popravljamo postojeći namještaj. Tel. 320-330, 098/405602 ozn.260 NUDIM posao čišćenja i peglanja, povoljna cijena, Mob. 095/5435012 ozn.1710b KUĆNI majstor obavlja sve vrste popravaka, maleraj, keramika, izrada špaleta, nadstrešnica, krovišta i ostalih građ. radiova, može i ekipno (povoljno, brzo, kvalitetno).

Mob. 098/940-9184 ozn.267 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.283 SELIDBE – prijevozi namještaja; utovar, istovar osiguran; montaža, demontaža; po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.288 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.288 BIOENERGIJA - metoda Zdenka Domančića. Vjekoslav Mikić, s cerifikatom HUPED-a. Tel. 042/210966, http://bioterapije.weebly. com/ ozn.295 STOLARIJA EXCLUSIVE – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.303

ŽIVOTINJE PURICE, žive 16 kn/kg i očišćene 24 kn/kg, prodajem. Moguća zamjena za suhi kukuruz ili pšenicu. Upitati: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729581, 098/284-807 ozn.83c MALTEZER muško štene, prekrasan primjerak, nj. ovčari te papige više vrsta. Mob. 091/799-3763 ozn.1712b SVINJE za klanje. Mob. 091/5117252 ozn.298 PILIĆE za klanje težine 2 - 2,5 kg, cijena 10 kn/kg, očišćeni 18 kn/kg, prodajem. Moguća dostava. Mob. 091/883-2094 ozn.299

OSTALO MINERALNO GNOJIVO - NPK 15:15:15 – cijena 193,00 kn/ vreća i KAN 120 kn/vreća, NPK 0:10:30 (austrijsko crveno gnojivo) – cijena 240,00 kn/vreća, a „plavo“ gnojivo 195,00 kn/ vreća. Lozni cijepovi - proizvedeni u LCK Kutjevo, primamo narudžbe uz mogućnost čuvanja do sadnje. Voćne sadnice – širok sortiment i veoma povoljne cijene. Konjsko gnojivo „Stallatico“ za vinograde i voćnjake - cijena 58,00 kn/ vreća. Informacije - Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica: Kelemen 647-270, Jalžabet 647344, Trnovec 683-040, Zbelava 207-254, Šemovec 657-135. ZADRUGA JALŽABET - Vaš partner u poljoprivrednoj proizvodnji! ozn. 45c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.1559e DRVA za ogrjev - cjepanice, industrijska kratka. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201, 095/900-8646 ozn.290c JEDNU vitrinu od 2 metra za 2.200 kn, vitrinu od 1,80 m za 2.000kn,

jednu decimalnu vagu od 20 kg za 600 kn i vatrogasni aparat za 400 kn, prodajem. Mob. 098/927-5592 ozn.45d SANDUKE holandeze plastične, za klijanje krumpira, 800 komada, prodajem. Mob. 099/3530-876, 042/232-772 ozn.220 DVA muška odjela veliki broj, dugi kaput, bačva 110 l. Tel. 214-705 ozn.244 KVALITETNO domaće bijelo vino sorte savinjon i mješano (graševina i pinot). Mob. 095/500-3075 ozn.1700b SORTNO vino, prodajem. Mob. 099/794-9555 ozn. 1707b NAMJEŠTAJ razni, šalaporke i hrastov parket, prodajem. Sve novo i vrlo povoljno (-80%). Tel. 320-330, 098/405-602 ozn.260 SONY ERICSSON Elm J10i, novi zapakiran, T-Mobile, 24 mj. garancija, 2GB micro SD kartica, slušalice, punjač – 850 kn. Nokia X2, nova zapakirana, T-Mobile, 24 mj. garancija, 2 GB micro SD kartica, slušalice, punjač - 700 kn Kontakt: 091/1327-986 ozn.1565e VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije – original i sa hrvatskim prijevodom. Najjeftinije u SZ Hrvatskoj! Dostava! Mob. 092/298-4441 ozn.281 DOJILJE – ručna izdajalica Avent Phillipsova, neupotrebljena, nova, za 250 kn. Mob. 091/765-5140 ozn,.275 DRVENU građu za Podravsku klet i drvenu prešu, prodajem. Mob. 099/411-7356 ozn.1566e

KREDITI NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

VELIKI izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti za umirovljenike i pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.300

FENOMENALNO! Nudimo sve vrste kredita u suradnji sa 10 banaka, kamata već od 7,99 %. Bez HROK-a do 160.000 kn/10 g. Stručno poznavanje financijskog tržišta! Naša usluga – vaša štednja! Gđa. Ivana, 091/908-0808 ozn.176c

NOVO u Varaždinu! Mislite da ne možete dobiti kredit?

Dugovi Vas guše? Ne znate što dalje? Eliminirajte dugove brzo i efikasno! Okupili smo tim stručnih osoba, sa izvrsnim poznavanjem financijskog tržišta sa naglaskom na uvjete za dobivanje bankovnih kredita.

Provjerite svoju kreditnu sposobnost preko telefona potpuno besplatno. Zatvaramo stara i nepovoljna zaduženja, minuse po karticama, tekućim računima. C/L ne smeta, 30.000 kn u 48 h, brzi krediti do 60.000 kn, pozajmice do 80.000 kn. Bez gledanja u HROK do 160.000 kn. Tel. 042/210-008 ured, 098/1893555 Dragan, 099/244-5914 Ana ozn.286c

RJEŠENJE - bez HROK-a, na 1/2 plaće , bez adm. zabrane, por. naknade, pozajmice. Mob. 092/2929-106 ozn.159c

DOSTA Vam je bezbroj rata? Možete otplaćivati samo jednu ratu? Mi imamo rješenje za Vas! Tomislav, 099/187-16089, 092/129-81307 ozn.169c

POZAJMICE – novac na ruke u 24 h! Krediti hipotekarni i gotovinski.

Mob. 099/790-6381 ozn.262

KREDITI, pozajmice – bez HROK-a , C. L., az, na por. naknade, 11 bank. ustanova, 7,99 – 14,99 %, uz štednju. Mob. 092/1340-472 ozn.277c KREDITI: brza i profesionalna realizacija. Niz brižljivo biranih linija, novost krediti uz zalog. Pogodnosti umirovljenicima. Mob. 091/6088993 ozn.330a OVLAŠTENI kreditni ured besplatno informira i nudi sve vrste kredita i pozajmica do 30.000 €. Kamata već od 7,99 %, suradnja sa 10 banaka. Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c

NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 210.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c MIKRO zajmovi 500 - 1.500 kn.

Tel. 042/213-085, 042/321-701 ozn.1654b OVLAŠTENO poduzeće za kreditno posredovanje besplatno informira i savjetuje o svim vrstama kredita. Mob. 092/111-9630, 098/9202090, 091/916-9885, 095/578-4932 ozn.257

NOVO! Ovlaštena agencija besplatno vam pomaže u realizaciji svih vrsta kredita. Uspješno i brzo! Ured Varaždin, 092/119-0041, 099/4885559 ozn.264 KREDITI svih vrsta, a može i na ostatak plaće. Bez jamaca i HROK-a.

Rješavamo C. L. Mob. 091/389-1947 ozn.277 KREDITNI ured Varaždin – Novi Marof: do 30.000 € bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a, na ostatak plaće do 7.000 €; pozajmice do 25.000 kn. Zatvaramo postojeća zaduženja i rješavamo C. L. Siniša, 098/964-5711 ozn.277

NAJVEĆA ponuda gotovinskih kredita! Umirovljenicima povoljne kamate! Zaposleni do 200.000 kn!

Mob. 092/291-8964 ozn.287 HIT kredit, umirovljenici čisti odrezak, pozajmice odmah. Mob. 091/302-6195 ozn.293 OVISNO o vašim primanjima i zaduženjima pronalazimo maksimalni iznos kredita uz minimalne troškove. Mogućnost realizacije kredita i uz postojeću crnu listu.

Mob. 095/543-6972 ozn.297 TRAŽITE pomoć? Krediti i pozajmice za zaposlene i umirovljenike, pozajmice i krediti na inozemne mirovine. Mob. 091/930-2379, 095/986-0779 ozn.302 KREDITI za sve zaposlene, umirovljenike, zatvaranje postojećih dugovanja, do 220.000 kn bez jamaca, pozajmice - odmah. Mob. 095/574-0725 ozn.302 POZAJMICE do 50.000 kn odmah; mirovine - realizacija do 2 dana; zaposleni do 220.000 kn, na ostatak plaće do 12.000 €; zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Kreditni ured, 098/290-971, 098/905-5687 ozn.302

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/ min ozn.166c PRILIČNO situiran gospodin, 60 g., traži vjernu i poštenu žensku osobu (35 - 50 g.), do 160 cm, za zajednički život. Kontakt: 004369988464455 ozn.3 MUŠKARAC 39 g., oženjen, traži dvije ženske osobe, biseksualne do 35 g., za druženje u troje. Mob. 095/512-6061 ozn.231

42 Zahvale i sjećanja

25. siječnja 2011., br. 349

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, kćerke, sestre, unuke, snahe, šogorice, tete i ujne

BERNARDE – BERNI KRAJCER rođ. BACINGER dipl. ing. stroj. iznenada preminule 18. siječnja 2011. u 42. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE

na

na

ĐURĐICU KOLAR

ANU HOHNJEC

30. 1. 1998. – 30. 1. 2011.

Uvijek s nama u našim mislima.

2002. – 2011.

Sa štovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: mama, tata i sestra

Obitelj Hohnjec

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

DANE DRAGIČEVIĆ

FRANJO ŽIVČEC

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima iz Ul. L. Ebnera i znancima koji su nam u najtežim trenucima priskočili u pomoć, na izrazima sućuti i riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama uz njezin odar te svima koji su svojim prisustvom uveličali njezin ispraćaj. Veliko hvala msgr. Josipu Mrzljaku, biskupu, vlč. Miji Horvatu, vlč. Ivanu Žmegaču, vlč. Vladi Boraku, vlč. Marku Đurinu, tajniku biskupa te Hrvoju Damišu, đakonu, na ispraćaju i toplim riječima oproštaja od naše Berni. Hvala djelatnicima firme Maico, Đurkin, Hrvatskim vodama – odsjek Varaždin, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva te IV. Inf. b - generacija ‘87/’88.

Svima od srca hvala!

27. 1. 2006. – 27. 1. 2011.

Dan za danom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Na Tvom grobu gase se svijeće i vene cvijeće, ali tuga za Tobom nikad prestati neće.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života, u kojem ćeš uvijek nedostajati.

Ožalošćeni: suprug Tomislav, majka Blaženka, otac Josip, sestra Berta, brat Tomislav, baka Marija, deda Franjo, svekrva Nevenka, svekar Zvonimir, šogorice Božica i Branka, šogor Roberto, nećakinja Lucija, nećaci Mislav, Leon i Gustav

21. 1. 2005. – 21. 1. 2011.

Tvoja obitelj

Supruga, djeca i unuci

SJEĆANJE SJEĆANJE

na

na dragu mamu

MARIJU SIROČIĆ

ELIZABETU ČAGRAN

22. 1. 2010. – 22. 1. 2011.

23. 1. 2010. – 23. 1. 2011.

Uvijek u našim mislima i srcima.

S ljubavlju i poštovanjem

Tvoji najmiliji

Marija i Božica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

Smrt ostavlja bol koju nitko ne može izliječiti, ljubav ostavlja sjećanje koju nam nitko ne može uzeti.

Nezaboravni trenuci provedeni s Tobom uvijek će ostati u mom srcu.

SJEĆANJE

na našu dragu i nezaboravnu

DRAGU OREŠKI 28. 1. 2008. – 28. 1. 2011.

Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoj Tomo

ŠIMUNEC POSLJEDNJI POZDRAV dragoj prijateljici

RUDOLF

Tvoji najmiliji

FRANJICA

BERNARDI KRAJCER rođ. BACINGER

† 27. 1. 1996. † 4. 6. 1988.

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

27. 12. 1969. – 18. 01. 2011.

Vaši: snaha, unuci i praunuci

SJEĆANJE

IVAN VUKALOVIĆ 30. 1. 2009. – 30. 1. 2011.

Volimo Te.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Karmen, Pjer, Tim i Fin

ZAHVALA POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

BERNARDI KRAJCER rođ. BACINGER Tvoj 4. inf B Gimnazija generacija 1987./88. s razrednicom Bosiljkom Čavec

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

*****

GABRIJELU ŠMAGUCU Uvijek u mislima s nama.

Brat Ivan s obitelji

ZAHVALA povodom smrti sina, brata, strica i šogora

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Štefica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

dragoj mami i baki

DRVENKAR

ANĐELI ŠAŠKO Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijeloga života.

Kćerka i unuci s obiteljima

*****

dragom bratu

IVANA DEBANA 24. 1. 1986. – 24. 1. 2011.

Ožalošćeni: kći Biserka, unuci Martina, Valentina, Predrag s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog tatu

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim dobrim ljudima koji su nam iskazali sućut, okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Hvala osoblju Doma umirovljenika. Veliko hvala vlč.

Miji Horvatu na lijepim riječima i dostojanstvenom ispraćaju.

GABRIJELA ŠMAGUCA

Ožalošćeni: supruga Marija, kći Nada, sin Josip, snaha Nada, unuci Bernard i Željka, Krešimir, Jurica i Maja, praunuk Matija

SJEĆANJE

ANĐELE ŠAŠKO preminule 15. 1. 2011. u 83. godini života.

preminulog u 81. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na toplim riječima utjehe i položenom cvijeću i ispraćaju na vječni počinak.

Tvoji najmiliji

povodom smrti naše drage majke i bake

SJEĆANJE

VJENĆESLAV

EMILIJA

3. 2. 2006. – 3. 2. 2011.

12. 1. 2006. – 12. 1. 2011.

Uvijek ste u našim mislima i srcima.

Vaši najmiliji

na našeg dragog

IVANA JERETIĆA

TUŽNO SJEĆANJE

29. 1. 1988. – 29. 1. 2011.

I nakon 23 godine ostaješ beskrajno voljen i nikad zaboravljen.

25. 1. 1997. – 25. 1. 2011.

Tvoji: supruga Marica, sinovi Stjepan i Ivica, kćeri Katica i Božica s obiteljima

ALOJZ SEVER Uvijek si s nama u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VLADIMIRA LEVANIĆA

na voljenog oca

SJEĆANJE

preminulog 14. siječnja 2011. godine u 57. godini života nakon duge i teške bolesti.

ĐURU HORVATA

STJEPAN KEČKAN

Izražavamo iskrenu zahvalnost rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dobrim ljudima koji su nam izrazili riječi utjehe, okitili odar cvijećem i svijećama i otpratili Vladimira na vječni počinak. Hvala medicinskom osoblju ORL Varaždin i Bolnice Novi Marof. Zahvaljujemo prijateljima OŠ Sračinec generacija ‘68/’69, Varkomu Varaždin, MOD-DIS montaži. Najiskrenije hvala gđi. Fajfar, cvjećarnici Orhideja Sračinec te župniku Siniši Dudašeku na toplim riječima oproštaja i misi zadušnici. Svima veliko hvala.

27. I. 2009. – 27. I. 2011.

30. 1. 1996. – 30. 1. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

„Tebe nema, nema i nema Te više.“ D. Cesarić

Tvoj sin Đuro

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SAŠA GOLUBIĆ

na dragu majku, baku i prabaku

Ožalošćeni: otac Antun, braća Stanko i Darko, nećaci Siniša s obitelji, Marija s obitelji i Valentino, šogorica, tetke, stričevi i ostala tugujuća rodbina

24. 1. 2001. – 24. 1. 2011.

IVANKU BUREK

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

24. 1. 2008. – 24. 1. 2011.

U mislima i molitvama s Tobom.

Zauvijek ćeš biti u našim mislima i molitvama.

Kći Tea, mama, tata, sestra Tanja

Obitelji Car i Gužvinec

Zahvale i sjećanja 43

25. siječnja 2011., br. 349

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na voljenu

dragoj

LJUBICU VUPORA

JASMINI CRNIČKI

24. 1. 2010. – 24. 1. 2011.

Ožalošćeni sinovi Tomi i Nino, sestra Staša, unuk Jakov, snahe Dragana i Smiljana te ostala tugujuća rodbina i prijatelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

NADICA FRIGULA

SJEĆANJE

27. I. 1999. – 27. I. 2011.

ANTUN CVRTNJAK

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

29. 1. 2004. – 29. 1. 2011.

Obitelj Pintarić

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage bake i prabake

KATARINE FILIPAŠIĆ preminule 15. 1. 2011. u 85. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama, kao i ispraćaju. Posebno zahvaljujemo obitelji Dukarić Stubičar iz Kaštelanca na brizi i njezi, Ljubici i Ivanu Mišak kao i članovima DVD-a Štefanec.

Ožalošćeni: unuci i praunuci

SJEĆANJE

VLADIMIR ŽELIMORSKI 24. 1. 2009. – 24. 1. 2011.

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

IVANA HABEKA

IVAN ŠKVORC

25. 1. 2008. – 25. 1. 2011.

27. 1. 2009. – 27. 1. 2011.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen.

Tvoji najmiliji

Zauvijek u našim mislima i molitvama.

Supruga s djecom, majka i sestra s obitelji

Obitelj Škvorc

SJEĆANJE

PAVAO FLEGAR 24. 1. 1998. – 24. 1. 2011.

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

PEPICA REPIĆ 28. 1. 2010. – 28. 1. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Ivanka s obitelji

ZAHVALA SJEĆANJE

povodom smrti

na

DRAGUTINA LONČARA preminulog 14. siječnja u 70. godini života.

DRAGUTINA SMETIŠKA 30. I. 2010. – 30. I. 2011.

Prošla je godina tuge i boli, ali je teško k Tvom grobu doći, a još teže bez Tebe kući doći.

Najiskrenije hvala svima prisutnima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama i dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala dr. Šetošić na brizi.

Svaki dan dugačak je, a noć još dulja, jer Tebe nema kraj nas i ako Te nema ostavio nas nisi jer u našim srcima i mislima zauvijek ostao Ti si.

Ožalošćena supruga Terezija, brat Ivan s obitelji, šogor Ivan s obitelji i ostala tugujuća rodbina

Hvala svima koji posjećuju Tvoj dom.

Tvoja supruga Julika i najdraža kći Karmica

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragom

povodom smrti naše supruge, mame i bake

DRAGUTINU LONČARU

LJUBE BUNIĆ

Od brata, šogorice i nećakinja s obitelji

iz Klenovnika preminule 18. siječnja 2011. u 83. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima na dostojnom ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujem susjedi Verici na pruženoj pomoći.

SJEĆANJE

Ožalošćena obitelj Bunić i Vusić

na voljene

LEVANIĆ - OCTEK

IN MEMORIAM

MARIJU

STJEPANA

† 29. 1. 2009.

† 17. 12. 2009.

Uvijek u mislima s vama.

Obitelj Priher i Makovec

MILAN ŠIMEK 26. 1. 1991. – 26. 1. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Rajka i unuk Filip s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog sina i brata

MARIJANA ŠOŠTARIĆA 27. 1. 1981. – 27. 1. 2011.

Prolazi 30 godina od našeg rastanka.

Prolaze dani, mjeseci i godine, a nama nisu donijele utjehu.

Ti i dalje živiš u našim mislima i našim srcima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragog supruga i tatu

MIJU HRMANA 27. 1. 2010. – 27. 1. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj susjedi

SJEĆANJE na dragog nećaka i bratića

MARIJANA ŠOŠTARIĆA

VERONIKI GORAJŠČAN † 18. 1. 2011.

Uvijek si voljen i nikad Te nećemo zaboraviti.

Hvala Vam za sve lijepe godine koje smo proveli zajedno.

Voljeli ste život, ljude i cvijeće, uspomene na Vas uvenuti neće, živjet ćete s nama u mislima i molitvama.

Obitelji Ranogajec

Božica, Mladen, Jasminka i Kristina s obitelji

27. 1. 1981. – 27. 1. 2011.

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna

44 Vaš kutak

25. siječnja 2011., br. 349

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Doprinos zatvorskoj misli

Živahno šarenilo

Što čitati?

Staro & novo

Piše: RADAR

V

eli Ivek, kum kaj čami vu avstrijskom reštu, da su ga si deli na zub vu Hrvackoj, kajti se bojiju njegovega povratka vu politiku. Zgledi isto kak da Nikola Schivoneo veli da je vu talijanskome zatvoru zato kaj je krivo parkiral vu Napulju ili Palermu. No, naš Ivek već dugo ni videl vure rolekse, blindirane benđole ni Bukovčeve slike vu tajnome skloništu vu svojemu monumentalnome bunkeru, pa mu se zmešalo. Pa laprda a te bedastoće još jedino moreju pušiti nekakvi avstrijski bilteni. Zato kaj više nemaju kaj puno pisati o svojim skijašima kad ih je Ivek Kosteličev pomel tak da im traga nema vu sveckom skijaškome kupu. Pa ve vu avstrijskim cajtungima pišeju vu nastavkima ispovesti za sabrana dela i veleumni doprinos kuma Iveka razvoju hrvacke misli, u stranim i domaćim zatvorima. on ni jedini kaj mu se mantra. Kaj zapraf ni loše. Pogotovo vu Indiji. Tam ima jako puno njih kaj im se mantra a nisu vu reštu.

Oni mantraju z drugih razlogov. I jako dobro razmeju kaj su svete krave. Vu Hrvackoj se svete krave tek otkrivaju,lokalno i državno.

Kajti su zgubile kompas i tulko pohalosne bile da bi se i Indijcima od tega svega zmantralo vu glavi.

A

NOVO DOBA Filmovi s „genomom“

Video genetika Ilegalna prodaja DVD-a i „downloadanje“ filmova s internetskih stranica košta samo Sjedinjene Države i do 20 milijardi dolara godišnje u neostvarenoj prodaji, radnim mjestima, na dnic a ma i po rezima, pokazuje jedna nedavna studija. No snagama zakona sad se nudi jedno novo high- tech pomagalo za pronalaženje potencijalnih video pirata. Science-fiction triler Avatar bio je najveći financijski uspjeh u kinima diljem svijeta 2010.

Njegov autor, redatelj James Cameron smatrao je da će 3-D format učiniti taj film nedohvatnim video piratima. No prevario se. S više od 16 milijuna ilegalnih downloadanja, Avatar je bio najviše piratiziran film prošle godine!

Baš zato, premda si nije za cilj postavio borbu protiv video kriminala, znanstvenik Alex Bronstein sa Sveučilišta Tel Aviv radio je na rješavanju problema. Njegova metoda detektiranja piratizira-

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

P

roljeće se ukazalo, a potom pobjeglo.

Nakratko nam se učinilo da je proljeće stiglo jer su cica-mace propupale a jaglaci procvjetali, no vratila se zima i pokazala svoje pravo lice. S obzirom na to da mi i dalje ostajemo željni topline i nježnih latica cvijeća, ne moramo se predati, već dašak proljeća možemo unijeti u svoj stan i zato vam predlažem da svejedno prošećete prirodom te uberete grane vrbe, kupite jaglace te njima osvježite lončanice ili “vrtiće”, koje već imate u stanu. Od suhog zraka u stanu zimi su vaši “vrtići” i lončanice zasigurno izgubili živost, koju ćete im vratiti ako im dodate grane cica-mace i posadite koji jaglac. Na taj ćete način postići efekt

Sound Trek Lloyd – Lessons In Love

nih video snimaka oponaša tehnologiju koja se koristi za kartografiranje ljudskog genoma. Ideja je, kaže Bronstein, da se video predstavi kroz nizove slova preko vi-

Č

Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

zualnog alfabeta, te da se nađu zajednički podnizovi u različitim nizovima, baš kao i kod mapiranja genoma.

A evo kako to funkcionira: završeni film ili video-clip provukao bi se kroz nevidljivu rešetku koja bi video zapise pretvorila u serije brojeva, davši mu tako jedinstveni „genetski kod“. Metoda se zove video-sparivanje. Kad je jednom film tako sekvencioniran, producenti i vlasnici autorskog prava mogu skenirati internet u potrazi za ilegalnim downloadanjima...

Znači li to da ilegalne web stranice od sada mogu biti brzo identificirane i zatvorene – ostaje vidjeti.

živahnosti te šarenilom jaglaca dovesti proljeće u svoj dom. Proljeće oko vas prepoznat će vaši duh i tijelo, pa možete biti sigurni da će se vaša životna energija ponovno probuditi, stoga vam toplo preporučam da s malo novca priuštite sebi biljnu terapiju i tako povećate svoj polet.

Rudyard Kipling, Fantomska r ik š a, Eph, Zagreb, 2010.

Ne uspijevam više pratiti sve što se na kioscima nudi uz dnevne nov ine. Ima tu već dosta i svakojakog šrota, ali prošli četvrtak sam besplatno dobio ovu knjigu i moram reći da sam vrlo zadovoljan. To što su je dijelili besplatno znači da se prethodno nije baš dobro prodavala (po 19,90 kuna).

A to je šteta, jer je riječ o pravom klasiku. Kiplinga u nas uglavnom znamo samo kao autora „Knjige o džungli“, no on je majstor kratkih priča, kakva je i „Fantomska rikša“. Posebna vrijednost ovog izdanja je što donosi i engleski original i CD s tonskim zapisom. Tako je opremljen i Doyleov „Skandal u Češkoj“ iz ser ijala o Sherlocku Holmesu. Učiti engleski s klasicima? Sjajno! Još samo da nađemo vremena…

ini se kao da R’n’B nikad nije bio jači. Naravno ako zanemarimo R’n’B boom u devedesetima. I pri tome mislim

na pravi R’n’B, a ne na kombinacije dance/pop/ house koje se prodaju pod R’n’B. ko pogledate i party programe po Lijepoj Našoj, vidjet ćete da svi manje-više nose “R’n’B” u nazivu, što definitivno ide u prilog činjenici popularnosti takve glazbe i kod nas. Jedan od pravih R’n’B albuma je i album Lloyda koji je potpisan za Motown i The Inc. (nekadašnji “Murder Inc.”, za koji su među ostalim izdavali i Ashanti i Ja Rule). Čeka vas dvanaest

A

pjesama s tematikom koju objašnjava i samo ime albuma. Lloyd je dosad bio jedno od većih i često spominjanih i zvanih imena, što se tiče gostovanja na pjesmama. Tako je odrađivao pjevne refrene velikom djelu rap izvođača, i dovoljno je zakuhao atmosferu da izda novi vlastiti album. Lloyd ima prilično nježan i visok glas, ali baš ta karakteristika daje mu neku karizmu i različitost. A zajedničke pjesme s gangstarap izvođačima s američkog juga i istoka daju mu potvrdu da je zaslužio biti shvać e n oz b i l j n o .

Lloyd “Lessons In Love” nosi sam, budući mu na ovom albumu ne gostuje nitko osim Lila Waynea na odličnom singlu “Girls Around The World”. Kao najbolje momente izdvojio bih još i “Love Making 101”, “Sex Education” te recimo “Party All Over Your Body”.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Laurie R. King, Pčelareva naučnica, Algoritam, Zagreb, 2001.

S obzirom na to da se u prethodno spomenutoj dvojezičnoj kiosk-biblioteci nalazi i jedna Doyleova knjiga o Sherlocku Holmesu, da vidimo kako to rade njegovi nastavljači. Čujem da je sada vrlo popularna tv-serija o Shirley Holmes, a n e š to s l i č n o, a l i n a ambiciozniji način, stvara Laurie R. King u romanima o Marry Russell. Algoritam je objavio već šest romana o nasljednici, a potom i supruzi Sherlocka Holmesa.

Pr v i me nije odušev io, ali znam da se svidio mnogima, pa ću provjeriti jesu li novi nastavci bolji. U međuvremenu preferiram „Sedampostotnu otopinu“ Nicholasa Meyera i izvrsne„Tajne avanture Sherlocka Holmesa“ Garyja Lovisija.

Denis Peričić

Vaš kutak 45

25. siječnja 2011., br. 349

TJEDNI HOROSKOP (25. 1. - 31. 1.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Dani koji dolaze najavljuju vam puno nježnosti i jakih emocija. Za vas jedino predstoji da se prepustite događajima i uživate srcem i tijelom.

Radite ono što vam čini zadovoljstvo i ostvarujte sve svoje snove. POSAO: Što se tiče posla, nedostajat će vam strpljenja. Živcirat će vas svakodOvan nevne obaveze, samim time i nerijetko ulaziti u (21.03 - 20.04) konfliktne situacije. ZDRAVLJE: Nikad bolje.

LJUBAV: Dnevno ćete mijenjati raspoloženja, tako da će vam dani prolaziti u tuzi, sreći, a čak i nervozi. Vaša sumnjičava i tvrdoglava narav doći će do punog izražaja. Ponekad će vam biti dovoljan krivi pogled, pa da iz toga napravite dramu. POSAO: Kako i u ljubavi, tako i u poslu, često ćete mijenjati Bik raspoloženja i odluke. Mnogo toga izmaknut će (21.04 - 20.05) vam kontroli. ZDRAVLJE: Nervoza, umor.

LJUBAV: Očekuje vas dosta događanja, ali ipak od velikih ljubavnih početaka neće biti ništa. Nove veze bit će uzbudljive, ali i kratka vijeka. Bit će dosta razgovora, ljubavnih poruka i susreta. POSAO: Poslovna situacija bit će bolja od ljubavne. Osobito ćete biti uspješni u poslovima koji zahtijevaju brze Blizanci odluke i u financijskim transakcijama. ZDRAVLJE: (21.05 - 20.06) Ozljede fizičke prirode.

LJUBAV: U danima koji dolaze pomno ćete analizirati svoj ljubavni život, naravno i osobe s kojima ste u emotivnom odnosu. Od ljubavi i strasti bit će vam važnije prijateljstvo i intelektualni sklad s partnerom. POSAO: Bit ćete prepuni samopouzdanja. Samostalno ćete obavljati svoje poslove i pritom nećete ovisti o tuđim odlukama. ZDRAVRak (21.06 - 20.07) LJE: Problemi s vidom.

LJUBAV: U predstojećim danima postat ćete izuzetno osjetljivi. Neke će vas riječi dosta pogoditi i koliko god se budete trudili to potisnuti, uzvratit ćete istom mjerom, i na taj način udaljiti se od partnera. Sretno! POSAO: Mnogo racionalnije ćete gledati na svoj posao i birati osobe za suradnju koje će vam ulijevati povjerenje. ZDRAVLJE: KonLav (21.07 - 21.08) trola krvne slike.

LJUBAV: Vaša nespremnost na iskren i otvoren razgovor bit će vaš najveći ovotjedni problem što se ljubavi tiče. Hrabro partneru predbacite njegove nedostatke. Nemojte si komplicirati život razmišljajući. POSAO: Pred vama su dani prepuni nepredviđenih situacija i obaveza. Morat ćete odlučno reagirati. Često nećete moći pridržavati Djevica (22.08 - 22.09) se već dogovora. ZDRAVLJE: Umor.

U iščekivanju proljeća...

FILM I VIDEO

7/10

Iron Man 2 Iron Man se u ovom nastavku bori protiv žestoke konkurencije i sukobljava s novim zlikovcem - Whiplashom (glumi ga Mickey Rourke). Sada kada svijet zna da je super bogati industrijalac Tony Stark Iron Man, Tony pokušava naglasiti prednosti Iron Manovog odijela ponovnim otvaranjem ekstravagantne izložbe Stark Expo, koju je pokrenuo njegov pokojni otac i na kojoj se izlažu ljudske inovacije nadahnute njegovom tehnologijom. Dok američka vlada inzistira na tome da Tony to revolucionarno oružje preda vojsci, Ivan Vanko-Whiplash, misteriozni čovjek iz prošlosti obitelji Stark, pokušava uništiti Tonyja otkrivanjem vlastitog razarajućeg oružja koje se temelji na Starkovoj tehnologiji. Napadnut sa svih strana i suočen s vlastitim osobnim demonima, Tony je konačno primoran pozvati svoje saveznike – stare i nove – da mu pomognu u borbi protiv sila koje prijete njemu i čitavom čovječanstvu... U nastavku jednog od najkvalitetnijih filmova nastalih po superjunacima iz stripova pojavljuju se gotovo svi glavni likovi iz prvog djela. Nove snage u filmu su Mickey Rourke koji glumi Whiplasha, negativca u kojem su spojene karakteristike istoimenog lika, i još jednog zlikovca iz istog stripa, Crimsona Dynama.

Vicevi Voda Pita učiteljica malog Ivicu: - Koja je oznaka za vodu?

- H2O. - A što znači H2O + H2O + H2O? - Hmmm... Pa poplava! Škotska Sine, ne trči za svakom suknjom. U Škotskoj smo.

Broj 7 Mujo razgovara s Hasom: - Haso, znaš li da je moj sretni broj sedam? Rodio sam se 7. 7. 1977. u 7 sati, 7 minuta i 7 sekundi, na lutriji sam osvojio 7 milijuna eura i sve to sam uložio na konjskim trkama na konja broj 7!

- Mujo, pa to je fantastično! Naravno, konj broj 7 je bio prvii?

- Ma ne, sedmi.

Gaćice Zašto plavuša nosi crne gaćice? Žali za izgubljenom nevinošću.

Morski pas Zašto morski pas nema rogove? A što će mu?

LJUBAV: Pripadnici znaka u vezi doživjet će zaista lijepe trenutke i uživati u nježnostima i pažnji partnera. No neće biti loše ni slobodnim vagama.

Pokaže li potencijalni partner interes za vas, vaše će zanimanje nestati. POSAO: Teško će vam biti raditi, ali kad krenete naprosto neće postojati granice za vas. Od velike pomoći bit će vam prijatelji.

Vaga (23.09 - 22.10) ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: Kod vas će u predstojećim danima biti sve moguće. Povećat će se broj udvarača, a i vi ćete svoje osjećaje nuditi na svakom koraku. Mogli biste održavati dvije paralelne veze. No vama je trenutačno sve dozvoljeno. POSAO: Ostavljat ćete dojam poduzetne osobe, no kad će biti riječ o konkretnoj akciji i realizaciji, odustat ćete već kod Škorpion (23.10 - 22.11) prvog koraka. ZDRAVLJE: Problemi s tlakom.

LJUBAV: Što se ljubavi tiče, obilježit će vaše vraćanje u prošlost. Naime, vaša stara ljubav sve više će se vraćati u vaše srce. Koliko je to dobro, procijenite sami. POSAO: Pred vama su dani poslovnih uspjeha. U radu s ljudima postizat ćete vrlo dobre rezultate. S nevjerojatnom lakoćom pronalazit ćete osobe koje će dijeliti vaše poslovne interese.

Strijelac (23.11 - 21.12) ZDRAVLJE: Promjene raspoloženja, nervoza.

LJUBAV: U vaš ljubavni život u velikoj će se mjeri uplitati okolina, prijatelji i roditelji. Vi se, naravno, svakako pokušajte izboriti za svoje stajalište.

Ako vam nešto neće odgovarati, recite to glasno i jasno. POSAO: Rad s ljudima prilično će vas iscrpljivati. No upravo to vas očekuje. Svatko će imati svoje poglede i stavove i vući na svoju stranu.

Jarac (21.12 - 19.01) ZDRAVLJE: Fizička iscrpljenost.

LJUBAV: U danima koji su pred vama pokušajte srediti kaos u srcu i glavi. U odnosu s partnerom pokazivat ćete mrzovolju i razdražljivost. Nije isključeno da na to ponekad nećete imati pravo, ipak ne pretjerujte. POSAO: Što se tiče posla, često će vam u presudnim momentima ponestati ustrajVodenjak nosti. Posumnjat ćete u ispravnost svojih planova.

(20.01 - 18.02) ZDRAVLJE: Problemi s kralježnicom.

LJUBAV: U tjednu koji je pred vama imat ćete mnogo mogućnosti ostvariti sve ono što si priželjkujete. Na vama je samo da skupite hrabrosti i pristupite osobi do koje vam je stalo. Ne brinite se, ona će to jedva dočekati. POSAO: I poslovna situacija će biti iznad očekivanja. Suradnici će vam Ribe izlaziti u susret, a neće izostati ni pomoći i podrške (19.02 - 20.03) sa strane. ZDRAVLJE: Nikad bolje.

46 S raznih strana

25. siječnja 2011., br. 349

BLAGOSLOV TRSA

PRIMJER Varaždinski učenici sudjeluju u UNICEF-ovom projektu „Škole za Afriku“

Vincekovo uz Gromove Zagorja

Nepravda, siromaštvo i bolesti u svijetu mogu se iskorijeniti!

Jedan od pet zapovijedanih v inogradarsk ih blagdana obilježili su članovi Udruge vinogradara i voćara Pinta iz Novog Marofa. Oni su Vincekovo tradicionalno obilježili okupljanjem i druženjem svojih članova, a ovaj put lokacija je bila na Klukama iznad Orehovca i Črnila.

Program je počeo svetom misom kod novosagrađene kapelice sv. Josipa na Klukama koju su služili vlč. Ivica Horvat, župnik župe sv. Fabijana i Sebastijana u Oštricama, te vlč. Stjepan Mostečak, župnik župe Sv. Martina iz Varaždinskih Toplica. Nakon toga održana je ceremonija blagoslova trsa i vinograda kod klijeti Željka Dvorskog, a za dobar ugođaj pobrinuli su se Petkovečki tamburaši uz besplatnu okrepu kuhanim vinom, gulašem, jegerom i špekom, a domaćini su se pobrinuli za gibanice i kolače.

Proslavi Vincekova pridružili su se i članovi Kuburaške udruge “Gromovi Zagorja” iz Tuheljskih Toplica. (pd)

!

Doberman Ovaj postariji mužjak pasmine doberman pronađen je na starom Sajmištu u Varaždinu.

Ima kupirane uši i poluslijep je pa vjerujemo da je vlasniku odlutao i da nije mogao naći put kući.

Udruga Spas 042/330-004

FILATELIJA

Južni pol VARAŽDIN – Filatelističkom izložbom „100 godina od osvajanja Južnog pola“, koja se može razgledati u Varaždinu, njezin autor Stjepan Kovačić podsjeća nas na predstojeći jubilej. Sjeverni pol osvojen je u travnju 1909., a Južni pol u utrci između britanskog mornaričkog kapetana i norveškog istraživača Amundsena koji je krenuo 19. listopada 1911. i 14. prosinca 1911. točno u 15 sati instrumenti su pokazali da se nalazi na Južnom polu.

Na Gospodarskoj školi učenici prikupili 3.648 kuna za pomoć djeci u Africi Piše: IVICA KRUHOEBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Da bi učenike osvijestili o globalnim problemima te ih osnažili vizijom da se siromaštvo, neke bolesti i nepravda mogu iskorijeniti, kao i da oni sami mogu i trebaju u tome odigrati aktivnu ulogu, varaždinska Gospodarska škola uključila se u Unicefov projekt „Škole za Afriku“.

Niz aktivnosti - Projekt se temelji na ideji da se u mladih potakne svijest o njihovoj izgradnji boljega i pra- U varaždinskom Domu umirovljenika posebno je ozračje stvorila priredba učenika Gospodarske škole vednijega svijeta za vrijeme dok se prikupljaju sredstva za podrš- kao duhovnik Međubiskupijskog ku i pomoć djeci u Africi. To je sjemeništa u Zagrebu. Druženje jednako bitno, uz prikupljenih je bilo prepuno lijepih poruka 3.648 kuna koje smo uplatili na za učenike i profesore škole Što je profesore i ostale djelat- teško vrijeme. No beskorisno podarske škole Varaždin, primjerice, smatraju učinkovitijim je kritizirati vrijeme i čekati žiro-račun Unicefa - ističe prof. te ispunjeno meditacijama iz nike varaždinske Gospodarske da se nešto bolje dogodi. Ne prihvatiti vrijeme i tragaju za Štefica Pokorny, koordinatorica njegove knjige «Bog mojih deškole potaknulo da se uopće odgovarajućim pristupima inpostoji bolje ili lošije vrijeme i Unicefova projekta talja». Sa životom djece u Africi uključe u projekt „Škole Africi“, ono neće usporiti kako bismo terpretacije aktualnih zbivanja. u Gospodarskoj upoznali smo se i kroz ali i druge slične aktivnosti, dojmlj Važno je pritom uz usvojenost ga dostigli. Postoji vrijeme školi. Pod njeistinite životne priče i pitali smo prof. Pokorny.- Iza iv susret u kojem smo kao roditelji, programskih sadržaja misliti o zinim te vodpetminutne filmove, a nas je božićno vrijeme u kojem situacijama drugih, razvijati stvom prof. učitelji, odgajatelji, profesori učenice 4. o razreda pobuđujemo sva lijepa čuvstva, učenik ai Vinke Brozi- djela Petra Balija, Dragica vrijeme u kojem doživljavamo pozvani odgojno djelovati kori- istinoljubivost, zahvalnost, t n ik a darežljivost, ljubaznost, strčević Tuđan, steći se metodama i modelima Krsnik, Marija Kičin i prodor Božje radosti, dobrovlč. Št škole s Sanja Pajtak izradile su te i nježnosti u našu ljudsku prikladnim djeci i mladima pljivost te odgovornost prema o cilju i sadrefano m žaju projekta, koji pripadaju ovom vremenu, sebi i drugima pokazati svojim prigodnu prezentaciju slabost i krhkost. Mnogi kažu koji je obuhvao životu djece u Africi, da je vrijeme u kojem živimo kulturi i društvu. Profesori Gos- primjerom - ističe. tio Gospodarsku pod vodstvom prof. J. Keleškolu u Varaždinu te men. Doprinos uspjehu projekta njezin dislocirani odjel u Novom dali su i profesori Tihana Čanje- Posebno smo ponosni na korisnike Doma.

Marofu, učenici, profesori i osta- vac, Jelica Juranko, Ante Karača, druženja učenika Gospodarske Školovanje u Africi, odnoli djelatnici informirani su putem Kristina Kuščar, Željka Maurović škole i štićenika Doma umi- sno Beninu, mnogo je više od oglasa te informativnih tekstova Benko. Zoran Mihalina, Natalija rovljenika Varaždin. Učenici su pripreme za rad. - Školovanje na satu vjeronauka i satovima Ređep, Igor Skupnjak, Tatjana napravili četiristotinjak uni- pomaže djeci da se zaštite od razrednih odjeljenja. Uz to, pod Škrlec Čavlek, Nevenka Vuco, katnih božićnih čestitki koje bolesti koje haraju siromašnim vodstvom prof. Barbare Zaplatić Tomislav Vusić, Vesna Vražić - su poklonili svim osobama u područjima, pa i jednostavni i izrađena je tematska izložba o doznajemo od prof. Pokorny, Domu umirovljenika - veli prof. svakodnevni savjeti o higijeni i djeci u Africi, njihovim patnja- koja izdvaja veliku podršku Pokorny. Posebno veliku radost prevenciji bolesti spašavaju žima, nemogućnosti školovanja i ravnateljice Gospodarske škole u varaždinskom Domu umirov- vote mnogih. Također je manje teškom življenju.

Katice Kalogjere Novak, koja je ljenika stvorila je priredba uče- vjerojatno da će obrazovana i dala inicijativu za uključivanje nika. Uz nazočnost i podršku pe- djeca postati žrtve nasilja, zlou projekt. dagoginje škole Branke Karača i stavljanja, ropskog rada ili da Iskustva iz Benina Da je moguće odgajati mlade prof. Barbare Zaplatić, priredba će biti prisiljena postati djeca - Posebno dojmljiv bio je susret učenika i djelatnika škole za ispravne vrednote, kako na- je održana pod vodstvom prof. vojnici, a veća je vjerojatnost da s vlč. Tonijem Štefanom, koji je glašava prof. Pokorny, pokazuje Pokorny, koja je za tu prigodu će i sama kada odrastu ulagati u kao misionar živio u Beninu osa- i niz drugih aktivnosti učenika ispekla oko tristo kolačića, čime napredak svoje zajednice - kaže je iznenadila sve, a posebno svećenik. (ikr) mnaest godina, a danas djeluje vođenih svojim profesorima.

Stari nisu zaboravljeni

Osnovna poruka: “Ne treba samo čekati bolje”

Školovanje kao izlazak iz siromaštva

Vlč. Štefan i ravnateljica

Susret s vlč. Antunom Tonijem Štefanom, koji je u misijama najprije bio kapelan, a potom je djelovao u gradu Porto-Novo i mjestu Adjarra, vodile su učenice 3. e razreda Nikolina Prica i Antonija Jurić uz podršku vjeroučiteljice Štefice Pokorny.

- Nisam ništa znao o Africi, pa sam morao naučiti nakon studija teologije jezik, kulturu...

No Afrika mi je postala druga majka. U Africi smo jedni drugima pomagali, dijelili smo tugu i radost... Bio sam prijatelj s vračevima, voditeljima sekti. Radio sam sve što i drugi,

samo s više žara. Da nije bilo Afrike, ne bih bio dobar svećenik. Doživio sam iskustvo koje je upotpunilo moj život. U Africi ima mnogo duhovnih zvanja i mnogo ljudi koji žele živjeti kršćanskim životom. Jednom mi je jedna žena iz Adjarre došla zahvaliti što je dobila dvoje djece, jer se molila bl. A. Stepincu, čiju sam joj sličicu i molitvu dao. To me se jako dojmilo - prisjetio se vlč. Štefan, naglašavajući da su ljudi u Africi siromašni, ali imaju osmijeh na licu i radost u srcu.

Gotovo polovica stanovništva u Subsahar-

skoj Africi, kako je upozorio, preživljava s manje od jednog dolara na dan.

- Djeca iz siromašnih obitelji izloženija su riziku pothranjenosti, izrabljivanja, zlostavljanja i zaraze HIV-om. Za većinu afričke djece obrazovanje predstavlja jedini način da se izvuku iz siromaštva, ali i ima i značajnu ulogu u zaštiti od bolesti i iskorištavanja djece - upozorio je vlč. Štefan govoreći o životu u Africi i svojem redovničkom pozivu, za koji je izabrao geslo «On treba da raste, a ja da se umanjujem“.

Vodič 47

25. siječnja 2011., br. 349

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 27.1. do utorka 1.2.

ONDINE (američka romantična drama) u 18 sati 13 (američki triler) u 20 sati

KAZALIŠTE Nedjelja, 30.1. u 17 sati MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE, predstava za djecu

KONCERTI Srijeda, 26.1. u 20 sati KAJTEBRIGA TRIO, jazz koncert u klubu Europa Media

KNJIŽNICA Četvrtak, 27.1. u 18,30 sati ČETIRI NOVE KNJIGE ZAVODA ZA KULTURU VOJVOĐANSKIH HRVATA, predstavljanje PARALELNI PROCESI, izložba slika hrvatskih umjetnika iz Vojvodine u 19,30 u klubu Europa media Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI

Mario Knor - Listovi u snijegu

VREMENSKA PROGNOZA

Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer BIS DAT QUI CITO DAT (dvostruko daje tko brzo daje), otvorenje izložbe 28.siječnja u 19 sati Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Kerameikon “KAO IGRAČKA”, međunarodna izložba keramike do 15.2.

Otvoreno: radnim danom od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ZIMSKI HLADNO VREMENSKA SLIKA: Sve je izglednije da ćemo do kraja siječnja imati prosječne zimske temperature zraka. Snijega na našem području još nema, ali zima je tu. Sredinom tjedna malo će zatopliti uz lagani jugozapadni vjetar, ali potom bi od četvrtka prema vikendu ponovno zahladilo, a zbog blizine ciklone postojat će mogućnost za slabe oborine na granici kiše i snijega. Bitno je reći da izraženije južine nema na vidiku. Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 24.1.)

ROĐENI: DJEVOJČICE Lucija Detić, Mihaela Puškadija, Maja Puškadija, Ema Martan, Kaja Kontrec, Salome Stucki, Anamarija Matijašec, Vina Stolnik, Maja Malogorski, Rea Aladrović, Tea Sakač, Mia Vuk, Anja Kišić, Asja Višnjić, Zara Šinjori, Franka Kračun, Aurora Lipić, Ivona Vugrinec, Elena Petrić

DJEČACI Karlo Bičak, Dominik Horvat, Fran Buhin, Jakov Pasariček, Jan Koškan, Lukas Sabolek, Leon Posavec, Marin Prester, Borna Jambriško, Sven Laljek, Stjepan Kušen, Fran Levanić, Petar Crkvenčić, Ivano Hrenić, Teo Šmer, Luka Valek Koren, Noa Kralj, Lovro Majc, Lovro Košutić

Kino Četvrtak, 27.1. u 20 sati MAJKA ASFALTA (hrvatska drama) Od petka 28.1. do utorka 1.2.

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA (animirana akcijska avantura) u 18 sati MAJKA ASFALTA (hrvatska drama) u 20 sati Kazališna tribina Subota, 22.1. u 16 sati Vatroslav Grom (predstava za djecu) Kazališne družine Pinklec Izložbeni prostor 8. BIJENALNA IZLOŽBA LIKOVNOG UDRUŽENJA ČAKOVEC, otvorenje u četvrtak 27.1. u 19 sati, otvorena za razgled do 20.2.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA VJENČANI:

Igor Rušec i Ivana Hudi Petak, 28.1. od 18 do 00.00

Anđela Šaško Kokot (82), Barbara Šambar Prekrit (88), Bernarda Krajcer Bacinger (41), Vladimir Banfić (78), Jasmina Crnički Ilijić (67), Katarina Buhin (85), Nevenka Leskovar Borović (67), Stevan Borjan (74), Vujo Nišević (82), Milka Šanjek Meić (86), Mato Lacković (77), Đurđica Leskovar Polansky (78), Klara Levatić Goričanec (96), Štefica Huzjak Topolko (78)

UMRLI:

NOĆ MUZEJA, besplatan ulaz u Trakoščan i Muzej Međimurja Čakovec

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

48 Zadnja

25. siječnja 2011., br. 349

GLAVNA ULOGA

TU KRAJ NAS Vinogradari probudili trsje na proslavi Vincekovog u Beletincu

Piti i navek vesel biti!

Ovogodišnji biskup Ilija Kefelj mitio se trsju kobasicama i revnom molitvom

BELETINEC – Tmurno i prohladno vrijeme ni najmanje nije naštetilo subotnjoj proslavi Vincekovog u vinogradu obitelji Andrije i Štefanije Dumbović u Beletincu.

Ovogodišnji domać ini te organizatori - članovi Udruge „Grozdek“ iz Svetog Ilije, brojne goste dočekali su uz osvježenje i pjesmu domaćeg tamburaškog ansambla Stari pajdaši.

Vincekovo je prvi od pet blagdana koje kroz godinu obilježavaju vinogradari, i to oni koji su skloni vjerovanju kako baš 22. veljače

!

počinje vegetativni ciklus vinove loze.

Osobita čast u obavljanju zadaća biskupa ove je godine dopala Iliji Kefelju, predsjedniku Udruge „Grozdek“. Naime, on se uz pomoć revnih ministranata usnulom trsju mitio kobasicama i špekom, a na kraju obreda lozu je polijevao vinom.

Iako nema mjesta sumnji da će trsovi okićeni biranim suhomesnatim proizvodima biti rodni i zdravi, sukladno regulama obreda okupljeni vinogradari molili su se da trsovi i vinogradi budu

Varaždinka Dora Benc ide u daljnje natjecanje

Dvadesetčetverogodišnja Varaždinka Dora Benc ide dalje.

Nakon prve od sedam emisija ovogodišnje “Dore”, u kojoj je nastupilo 12 kandidata, mlada varaždinska studentica prava je među petero kandidata koji su odmah prošli u daljnje natjecanje, odnosno nastupit

će u trećoj emisiji ovogodišnjeg natjecanja za pjesmu i izvođača koji će Hrvatsku predstavljati na ovogodišnjem Eurosongu u Düsseldorfu.

Dora, koja se pjevanjem bavi od malih nogu, na audiciju za “Doru 2011.” prijavila se na nagovor prijatelja.

očuvani od vrućine, peronospore, botritisa, tuče, strijela nebeskih…, pa i neisplaćenih poticaja. Sveti Vincek sigurno će nagraditi njihov trud i predanost vinogradarstvu pri kojem se ne smije “delati šteta susedu, a niti pri kljeti boraviti bez par venci luka i plahti sušenoga špeka”. A barem još dvadesetak sličnih odredbi morat će poštovati Mladen Kušter, novoprimlje-

KARIKATURA

ni član Grozdeka, želi li biti vinogradar od „formar ta“ kao njegovi kolege. Druženje je nastavljeno uz kobasice, roštilj, dobru kapljicu, klipiće te domaću orehnjaču i makovnjaču. (jn)

Varaždinka u bečkoj operi Mlada sopranistica, Varaždinka Jelena Štefanić, u ponedjeljak navečer ostvar ila je ulogu života. Naime, 24. 1. u Schlosstheautru Schönbrunn u Beču održana je premijera opere „Il parnaso confuso“ Christopha Willibalda Glucka pod ravnanjem maestra Ingomara Rainera, u kojoj je Jeleni dodijeljena glavna uloga. Riječ je operi koja je nastala povodom vjenčanja Josepha II. s Marijom Josephom od Bavarske, a bila je izvedena 24. siječnja 1765. godine te se nakon tristo godina vraća na identično mjesto praizvedbe.

Zanimljivost je i ta da su praizvedbu pjevale, ni manje ni više, kćeri habsburške kraljice Marije Terezije. - Ovo je jedan od značajnijih projekata u mojoj karijeri – rekla je Varaždinka koja je nakon varaždinske srednje Glazbene škole završila bečki Univerzitet za glazbu i scensku umjetnost.

IZLOŽBA

Fotoaparati i kamere Zaljubljenici u fotografiju, film, tehniku i staro ovaj petak dolaze na svoje. U varaždinskoj palači Herzer izložbu fotografskih aparata i filmskih kamera priredio je Miroslav Klemm, muzejski savjetnik i voditelj zbirki Kulturnopovijesnog odjela GMV-a. Bis dat qui cito dat (dvostruko daje tko brzo daje) naziv je izložbe upravo zato jer su pojedinci i ustanove donirali aparate i kamere za Tehničku zbirku Gradskog muzeja Varaždin. Izloženi predmeti ne svjedoče o cameri obscuri i „crtanju svjetlom“. Otvorenje izložbe je u petak u 19 sati. Ovo je ujedno i posljednji program koji priprema Klemm kao zaposlenik GMV-a. Nakon 40 godina rada, ovaj mjesec odlazi u mirovinu.

crta: Željko Pilipović