RT_350

INTERVJU Doc. dr. Fran Borovečki o uzrocima i simptomima Parkinsonove bolesti RADA BORIĆ, FEMINISTICA

DOZNAJEMO

ISTRAŽUJEMO

U svakoj je vezi važan zagrljaj i razgovor

Otvara se Centar za hagioterapiju u Varaždinu

Zašto Jakopovec i Kaštelanec van iz župe V. Toplice?

Stranica 35.

Stranice 6.-7.

Stranice 4.-5.

Stranice 32.-33.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 350 :: 01. veljače 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Najstarija drvoprerađivačka tvrtka Mundus pred stečajem

Novih 430 radnika uskoro na burzu?!

Direktori devet tvrtki kćeri Mundusa u četvrtak su podnijeli zahtjev za stečaj

Stranice 2.-3.

TOPLINSKA ENERGIJA

ZLATNO DOBA

Cijene iste, stanovi topli

Bračni par Ivanušić pravi su primjer svim udomiteljima

Stranica 3.

Stranica 8.

VIKTOR PLAVEC

Dan gimnastike sve je oduševio

USPJEH JELENE ŠTEFANIĆ

Sopranistici glavna uloga u Gluckovoj operi Stranica 10.

Stranica 27.

24. PLANINARSKA NOĆ MIV-A PRIMAMLJIVA FOTELJA

Čak jedanaest kandidata za direktora Parkova Stranica 17.

Gojzerice okačili na klin i plesali do zore Stranica 46.

Još nisam odsudio svoj posljednji meč Poznati Varaždinac otvoreno o zavidnoj profesionalnoj karijeri i karijeri sportaša

KULTURNI OBZOR

Najvažniji velikaši kao dio povijesti

Stranice 24.-25.

ISSN 1846-8969

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Stranice 22.-23.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

U agoniji…

P

rijedlozi za pokretanje stečajnog postupka devet od ukupno deset tvrtki varaždinskog Mundusa potvrda su poslovne agonije u kojoj se ovo poduzeće nalazi već godinama. Više od 400 radnika Mundusa sada očekuje odluku Trgovačkog suda i najvjerojatnije će završiti na burzi. A broj nezaposlenih u Varaždinskoj županiji iz mjeseca u mjesec sve je bliži brojci od 11 tisuća, što je doista zabrinjavajuće. Istovremeno rješavanje tehnoloških viškova zaposlenih već najavljuju u Cesti i još nekim varaždinskim tvrtkama. Trenutno se vodi i više od 150 stečajnih postupaka na području Varaždinske i Međimurske županije. Ništa bolja situacija nije ni u državi. Samo u prosincu svaki je dan prosječno bez posla ostalo 444 radnika, najviše u građevinskoj industriji i radnointenzivnim djelatnostima. Na listi nezaposlenih u Hrvatskoj već je više od 320 tisuća ljudi. A na vidiku novih kapitalnih programa za veća zapošljavanja nema. Ne čudi stoga što su novinari prošli tjedan za vrijeme posjeta Ive Josipovića Međimurju pitali predsjednika zašto od najavljenih velikih državnih investicijskih zahvata nema gotovo niti jednoga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

On je spremno odgovorio da očekuje da će se to promijeniti, ali da prethodno gospodarstvo treba dati inicijativu i odgovarajući prijedlog. No dok se čekaju prijedlozi i odluke, mjere i spasonosna rješenja, kriza uzima sve veći danak. Nelikvidnost, broj nezaposlenih i troškovi života nezaustavljivo rastu, a sve je više onih koji jedva preživljavaju iz mjeseca u mjesec. Pitanje je samo - dokle?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

01. veljače 2011., br. 350

MUNDUS Najstarije drvoprerađivačko poduzeće našlo

Radnici krive vlasnike, a oni njih, banku...

Direktori devet tvrtki kćeri Mundusa podnijeli su u četvrtak prijedloge za stečaj, nakon što Partner banka nije odobrila kredit od 1,5 milijuna kuna pomoću kojeg su trebali nabaviti sirovinu te platiti struju i plaće za 430 zaposlenika, koji su zbog toga stali s proizvodnjom, čiji je nastavak neizvjestan Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ovo je potpuno neopravdano što nam se dogodilo, veli Rudolf Levanić, donedavni predsjednik Nadzornog odbora Mundusa, najstarijeg domaćeg drvoprerađivača koji se našao u najtežoj situaciji od svog osnutka daleke 1892. godine.

Direktori devet tvrtki kćeri Mundusa podnijeli su u četvrtak prijedloge za stečaj, nakon što Partner banka poduzeću nije odobrila kredit pomoću kojeg su trebali nabaviti sirovinu te platiti struju i plaće za studeni 430-orima zaposlenicima, koji su zbog toga u srijedu stali s proizvodnjom.

Borba za kredit - Prilike su se počele usložnjavati u prosincu. Naime, plaća koje je trebala biti isplaćena 30. studenog zakasnila je jedan dan. I zbog toga je dio radnika obustavio proizvodnju i prosvjedovao ispred tvornice.

Nastale su velike materijalne

p

otpuno je neopravdano što nam se dogodilo, veli Rudolf Levanić štete, ne samo izravno, nego i neizravno. Svašta se događalo.

Počele su pljuštati zadužnice, dobavljači isporuke uvjetovati plaćanjem unaprijed…, veli Levanić koji je u utorak dao ostavku na mjesto predsjednika NO-a.

Usprkos teškoćama, kako dodaje, pred kraj prošle godine dovršeno je opremanje kampusa u Rijeci, posao vrijedan oko četiri milijuna kuna.

- Od tog iznosa tri milijuna kuna platili smo banci s kojom smo imali ugovor o kreditiranju tog posla. No imali smo i dogovor da se krediti obnavljaju. Jedan se otplati, drugi se dobije.

Tako smo podnijeli novi zahtjev za nove poslove. Riječ je o obnovi stanova, odnosno kuća za

državu. Međutim, banka je odbila to kreditirati - doznajemo od bivšeg predsjednika NO-a.

Banka je tražila hipoteku za osiguranje, koja je unatoč teškoćama osigurana.

- Nakon što smo u tri dana riješili vlasništvo nad prodavaonicom u Puli, donio sam gruntovni izvadak, no opet su nas odbili. Zbog toga se dogodilo to što se dogodilo - pojašnjava Levanić.

Najtragičnije je, kako veli, što su banci samo dva tjedna prije toga predstavljeni planovi za ovu godinu, i to s ugovorima za izvozne poslove te opremanje objekata na domaćem tržištu, počevši od bolnice na Rebru pa do obnove kuća već tijekom siječnja.

- Zahvaljujući tome, prodali smo kompletnu proizvodnju za ovu godinu. No što će sada biti, teško je reći. Ne mogu znati što će banka napraviti. Međutim, Mundus nema obveze niti je prezadužen, pa nema uvjeta za stečaj. No obveze imaju Mundus VTS i druga društva kćeri koja odgovaraju cjelokupnom imovinom za svoje poslovanje - pojašnjava.

Teškoće od 1990.

Te obveze, kako napominje, nisu nastale preko noći.

- Poteškoće u hrvatskoj drvnoj industriji počele su s raspadom Jugoslavije i gubitkom velikog djela tržišta. Već tada su neki otišli u stečaj, no mi smo preživjeli jer izvozimo 90 posto fizičkog obujma proizvodnje stolaca, i to kupcima s dugoročnim vezama. Za to je najviše zaslužna Uprava, odnosno ljudi zaduženi za odnose s partnerima. Međutim, pitanje je izvršavanje planova proizvod-

Rudolf Levanić, donedavni predsjednik NO-a Mundusa

nje. Zatajile su pojedine tvrtke idu, ali je novaca manje. Kako kćer i koje nisu ispunjavale nadoknaditi taj pad od gotovo 50 posto? A inflacija je planove - ističe. učinila svoje, enerUsprkos teškoi l genti su poskupjeli ćama, kako dooda r p 100 posto… U zadaje, uspjelo u v s o dnje je vrijeme u se gotovo sm a z u j drvnoj industriji svake godiodn v z i o e r Hrvatske ostane ulagati u č p i t s i , inu lo osam tisuća opremu. d o g k u i ov ljudi bez posla, - Ul agali edn j s d e r a na to m e s e smo koliko bivši p -a neće stati. Naša se moglo. Dva, NO tečajna politika se tri ili pet milijune mijenja, dok se cijeli na kuna. U drvnoj svijet grčevito bori za niži industriji nema velike zarade. Krvavi je to posao da tečaj da izvozna industrija bude se zaradi neka kuna, odnosno konkurentnija. Bez promjene dolar. I tu je jedan od glavnih monetarne politike neće biti problema. Naime, dolar je s izvoza. Nemoguće je to izdržati 8,5 kuna pao ispod 5. Šleperi - upozorava Levanić.

Levanić: Narudžbe stižu, stečaj nije rješenje Bez obzira na situaciju, narudžbe nam stalno stižu, iako je pitanje neće li neki kupci sada trajno prekinuti suradnju. Šteta koja je sada napravljena je strahovita. Trebalo bi nastaviti raditi, no ne mogu reći što će biti. Ideju kako nastaviti imam. Treba razriješiti odnos s ban-

kom. Tu je ključ problema. Uprava bi trebala tu potegnuti, a možemo joj pomoći. No definitivno ne kroz stečaj. Tu su svi gubitnici. Recite tko je izašao iz stečaja? Pogledajte ITC. Jesu li radnici dobili novac? Je li pokrenuta proizvodnja?

Jesu li gdje počeli raditi - pita.

Aktualno

01. veljače 2011., br. 350

o se u najtežoj situaciji od osnutka 1892.

3

GRIJANJE Cijene iste, a radijatori topli

DOZNAJEMO

Gubitak prvi put 2009.?

Nada Zadravec, član NO-a

- Bez obzira na to što smo vidjeli da poslovanje nakon 199 0. nije kao nekada, ipak se radilo. Teško, ali je išlo. Tek za 2009. godinu dobili smo prvo izvješće s negativnim rezultatom, odnosno gubitkom od oko pet milijuna kuna. To je bio prvi prikazani gubitak u 20 godina rada. I ne samo to. Prvi put je revizijsko izvješće bilo negativno veli Nada Zadravec, bivša predsjednica Udruge malih dioničara, koja je i članica Nadzornog odbora Mundusa već dva desetljeća.

Međutim, nakon toga, kao i danas, sve se radi kako bi se sačuvao Mundus. Naime, iako je bilo namjera da se dodatno provjeri ukupno poslova-

nje i privatizacija, akcija „Ili plati ili vrati“ nije se pokretala, što zbog zakonskih ograničenja koja su u međuvremenu nestala, što u strahu da ona ne bude izgovor za stečaj.

- I dalje nastojimo naći partnere da uđu u Mundus.

Tražimo pomoć kod banaka, ministarstava, ureda…

Nastojimo da poduzeće ide dalje kako bi zaposlenici imali egzistenciju te zaradili mirovinu. To smo nastojali svih ovih godina, usprkos niskim plaćama, uvjetima rada i izostanku ulaganja. Pogledajte ITC. Gdje su danas njegovi radnici? A u Mundusu ih sada radi pedesetak zaposlenika - rekla nam je u petak Zadravec.

Plin u troškovima toplinske energije sudjeluje s više od 70 posto, navodi Tomislav Benčić

Nabava plina po cijeni za - građane Nakon što je drugi put odbijeno povećanje cijena, u Gradu nemaju puno rješenja žele li normalnu opskrbu toplinskom energijom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zaposlenici su u srijedu stali s proizvodnjom nakon što su čuli da poduzeću nije odobren kredit

IZDVOJENO Zaposlenici Mundusa teško doživjeli zastoj u radu

“Uništavanje rada Mundusa je kao uništavanje - Vegete” Proizvodnja u Mundusu, koji je 4. siječnja dobio novu Upravu, opet je stala prošle srijede, a nakon prosvjeda pedesetak zaposlenika 1. prosinca te jednodnevnog zastoja proizvodnje 10. siječnja uslijed iskapčanja struje, koju je platio Grad Varaždin.

Do nove obustave proizvodnje u poduzeću koje zapošljava 430 radnika došlo je spontano nakon skupa na kojem je predsjednik Uprave Franjo Konjević izvijestio da banka još nije odobrila kredit te da nema novca za plaće i nabavu repromaterijala za nastavak proizvodnje, pa je izgledan stečaj.

- Bojimo se da je ovo poče-

tak kraja. Ne znamo kolika su dugovanja, ali je nelogično što je u tolikim dubiozama

s

indikat se nada da će dio radnika raditi i u slučaju otvaranja stečaja

poduzeće koje izvozi. Ljudi govore da šleperi odlaze te se pitaju gdje su novci. Plaće su minimalne, pogoni devastirani. No dogovorili su se da se ne pokreću nikakve radnje jer bi polovica zaposlenika stekla uvjete za mirovinu kroz koju godinu. Sada je

pitanje što će biti. Ako bude otvoren stečaj, stiže stečajni upravitelj i zaposlenici će na burzu. No nadamo se da će se proizvodnja nastaviti i u stečaju jer posla ima - rekla je Nevenka Poljak, sindikalna povjerenica SSSH za Varaždinsku županiju, koja se našla među radnicima.

Iako je poduzeće već dulje vrijeme, osobito zadnjih mjeseci u teškoćama, radnici su ipak bili zatečeni.

- Imamo proizvodni program od punog drveta koji je poznat u svijetu, a i tražen.

Uništavanje ove naše tržišne marke je kao da Podravki uništite Vegetu, Bajaderu Krašu - isticali su zaposlenici.

U Varaždinu grijanje stanova preko kotlovnica neće poskupjeti, a do kraja veljače neće biti ni isključeno. To su dvije najvažnije prošlotjedne novosti vezane za toplinsku energiju, s čime je zadovoljno oko 3.000 vlasnika stanova. Gradski vijećnici prošli su utorak drugi put odbili dati suglasnost na promjenu visine tarifnih stavki grijanja i pripreme tople vode, pa će potrošači i dalje plaćati 0,22 kune po kWh za energiju, a ne 0,34 kune, što je zatražila tvrtka Grijanje Varaždin.

Ništa se ne zna Time problem toplinske energije nije riješen, jer je već u četvrtak prijetila opasnost da radijatori u stanovima ostanu hladni zbog duga Grijanja za struju, a problem je i dug Termoplinu za plin.

Taj je dan u Gradskoj vijećnici održan sastanak nakon kojeg je priopćeno da će do kraja veljače biti pronađeno rješenje “kako se ne bi trebale poduzimati radikalnije

!

dogovoreno da će Grijanje platiti dug za struju; slijede razgovori o računima za plin mjere”.

- Dogovoreno je da će Grijanje Varaždin do kraja veljače podmiriti dug prema Elektri. Veći

Rješenje Grada protiv dugova za struju i plin - nepoznanica

problem i dalje ostaje dug prema Termoplinu, a nešto konkretnije definirat će se ovih dana – najavio je Benčić u ponedjeljak.

Međutim, potpuna je nepoznanica na koji bi način Grad do kraja veljače mogao spriječiti nove dugove za struju i plin.

- Trenutno vam ne mogu ništa konkretnije reći, jer ćemo tek razgovarati o rješenjima – rekao nam je dogradonačelnik Horvat.

Rječiti na presici Ostanu li cijene nepromijenjene, rješenja je na razini odlučivanja lokalne samouprave vrlo malo. Grad može pomoći Grijanju dotacijama iz proračuna ili od Termoplina, tvrtke koja je u njihovom većinskom vlasništvu, zatražiti da otpiše dug svoje tvrtke-kćeri. Postoji i treće rješenje, ali na državnoj razini.

HSL S - ovc i predlažu da Grad Varaždin preko Udruge

gradova pokrene inicijativu za promjenu zakonskih propisa kako bi distributeri toplinske energije plin plaćali po cijeni za kućanstva, a ne po cijeni za poduzetništvo, koja je viša.

Takav stav HSL S - ovaca nije, međutim, predložen za službene zaključke Gradskog vijeća, nego je iznesen samo na konferenc iji za novinare.

Benčić ističe da podržavaju sve incijative koje će dovesti do rješenja.

- Cijena toplinske energije određena je odlukom Vlade krajem 2008. godine, a nakon toga došlo je do značajnog povećanja cijene plina.

Plin sudjeluje u troškovima toplinske energije s više od 70 posto. To je i dovelo do financijske situacije u kojoj se sada nalazimo - navodi Benč ić, iz čega se može zaključiti da u Grijanju ne bi tražili povećanje cijena kada bi plin nabavljali po cijeni za kućanstva.

4

Aktualno

01. veljače 2011., br. 350

Sedam dana

ISTRAŽUJEMO Jesu li naselja Jakopovec i Kaštelanec iz

Strpljivi, jer mijena stiže

Križanić: Politika s odlukama koje d

25. 1.

Mještani Jakopovca i Kaštelanca koji su pozvali jalžabetskog župnika na blagoslov kuća, s kojima smo razgovarali, suzdržavaju se od davanja bilo kakvih komentara

Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Hrvatska bi mogla u EU tek potkraj 2013. ili početkom 2014., veli Swoboda, što je iznenadilo i podijelilo samo naše političare. No ima i drugih „iznenađenja“.

Izvješće Državne revizije govori da se ne znaju planirati ni prihodi, a kamoli troškovi. S puno „navodno“ propituje se je li i tko uredio kuću gradonačelniku…

26. 1.

Milanović i Čačić ne brinu se o radnicima dok su im puna usta riblje potrbušnice, poručuje iz sabornice Kunst, a njegovi kolege spominju i privatizaciju potaknuti (i) uratkom varaždinskog novinara. Krajnje je vrijeme da zastupnici organizacije koja se pokazala kao leglo kriminala i korupcije prestanu optuživati druge za ono što su sami stvorili, odgovara im bivši župan.

27. 1.

Vlada pokrenula uvođenje instituta osobnog bankrota, pa ćemo tako moći brojati i bankrotirane osobe, a ne samo tvrtke. Za kreditiranje potonjih, uvodi se novi model A+ s nižim kamatama. No ako se Vlada bude ponašala kao do sada, stvari će krenuti u neželjenom smjeru, upozorava Vladin savjetnik, dok drugi kao spas predlaže rasprodaju gotovo svega: šuma, vode, struje…

28. 1.

Sloboda ima svoju cijenu i mi smo je spremni platiti, poručuju prosvjednici u Egiptu koji je također uzavreo prosvjedima protiv režima, točnije „vječitog“ Mubaraka. I dalje vruće u sabornici gdje HNS uzvraća HDZ-u tražeći pojašnjenje kupoprodajne cijene skladišta Diokija.

29. 1.

U sjeni nadmudrivanja u sabornici, kao i prosvjeda branitelja u Vukovaru zbog sudbine Purde, vijest da su bez posla u prosincu svaki dan ostala čak 444 radnika. SAD pak brine što će se dalje događati u arapskom svijetu, osobito u Saudijskoj Arabiji.

30. 1.

Od lokalne zajednice do Vladina kabineta Njemačka je naišla na probleme koji su sprečavali ulaganje u Hrvatsku, požalila se Josipoviću Merkel. Njemački ulagači doći će, kako veli, kad sredimo zemlju. I Italiju bi trebalo srediti. Više nismo slobodna zemlja, poručuje Berlusconi nakon objave njegovih razgovora koji otkrivaju zabave s maloljetnicama. U nas barem čekaju punoljetnost, pa se onda sele…

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Varaždinsku biskupiju, po svemu sudeći, čeka novi prosvjed dijela vjernika Jakopovca i Kaštelanca kojim će, još jednom, izraziti svoje nezadovoljstvo zbog izdvajanja njihovih naselja iz dosadašnje župe Varaždinske Toplice i pripajanja u župu Jalžabet.

Bez komentara Taj se prosvjed trebao održati ove nedjelje ispred crkve u Varaždinskim Toplicama. No odgođen je zbog sastanka predstavnika iz tih naselja s topličkim župnikom Stjepanom Mostečakom u ponedjeljak.

- Tražili smo od župnika da povuče svoj dopis, koji je poslao biskupu i kojim je zatražio da se naša naselja izdvoje iz župe Varaždinske Toplice, no on to nije htio učiniti. Željeli smo još jednom pokazati da nismo buntovnici te nam nije cilj prosvjedo-

d

osad se nisam miješao i nemam namjeru to činiti kaže Križanić Ove godine u kapelici u Jakopovcu, koja je još uvijek zaključana, još nije održana nijedna misa vati, no kako nismo ništa riješili, čini se da drugog izbora nema nego održati već najavljeni prosvjed – rekao je Josip Družinić, jedan od predstavnika mještana koji su u ponedjeljak bili na sastanku u Varaždinskim Toplicama.

Tim će prosvjedom dio vjernika tih naselja još jednom pokazati kako su ustraj-

ni u svom zahtjevu, a to je da ponovno budu dio župe Varaždinske Toplice, u kojoj su već pet stoljeća.

No hoće li novi prosvjed još dodatno zakomplicirati odnose među ljudima koji žive u ta dva naselja?

Da je već posvađano selo sa selom i ljudi unutar sela upozoreno je i u priopćenju koje je pročitano na

31. 1.

Nikakvih upletanja nema, veli Kosor nakon posjeta Predsjedništva BiH, zemlje koja bi trebala biti i domovina (tamošnjih) Hrvata. Budite strpljivi jer promjena stiže, poručuje egipatski predstavnik oporbe ElBaradei.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

koji su jalžabetskog prosvjedu ispred župnika Josipa Vivaraždinske dio dovića pozvali katedrale, a tana š je m na blagoslov potvrdili su ca i v o p o svojih kuća. nam i neki u Jak v o Z b o g to g a mještani ca za n a l e a t bi, kažu, s ko j i m a Kaš prem i r p u imali još više smo razgoedjelj osvjed, n problema s varali prošvi pr . o V n u obzirom na to li tjedan u crkve da se na njih Kaštelancu i ispred icama l p već sada u selu Jakopovcu.

To gleda poprijeko.

- To kaj su nas izdvojili iz stare župe, toga ni bilo treba. Samo je Bez stava posvadilo ljude v selu. Jednu Osim što je odluka podireč veliš, drugi na to neke jelila ljude unutar sela, u doda i onda si ti na kraju kriv priopćenju se spominjalo i zakaj si to rekel – komenti- to kako cijela ta priča ima rala je mještanka Jakopovca, političku pozadinu. jedna od malobrojnih koja je Navodno je, kako nam je uopće pristala razgovarati s otkrio jedan od prosvjedninama, no bez objave imena ka, sve počelo od dogovora i prezimena. Većina je na između načelnika Općine naša pitanja samo odmahi- Jalžabet Josipa Križanića vala rukom, a komentara su i bjelovarsko-križevačkog se posebno suzdržavali oni biskupa Vladimira Huzjaka,

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

01. veljače 2011., br. 350

župe V. Toplice izdvojena zbog politike?

nema veze donosi Crkva KOMENTAR Don Ivan Grubišić, splitski sociolog i svećenik

Razgovor je najispravniji način rješavanja problema - Nekad se, u počecima kršćanstva, govorilo i prihvaćalo kao pravilo: “Vox populi vox Dei” (Glas naroda glas je Božji). Danas bi to, u duhu vremena, također trebalo biti, pa smatram da bi bilo bolje da je biskup Mrzljak, kojeg poštujem, prije odluke razgovarao barem sa župskim vijećnicima ili ekonomskim vijećem, a onda donio odluku. Razgovor je danas najispravniji način rješavanja brojnih problema na mnogim područjima života i rada, pa i u Crkvi.

Razgovor mora biti slobodan i ravnopravan, a biskup je taj koji na kraju donosi odluku – komentirao je za 7Plus Regionalni tjednik don Ivan Grubišić, uvaženi sociolog i

svećenik iz Splita prosvjede dijela mještana Jakopovca i Kaštelanca, koji traže od varaždinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka da povuče odluku kojom je njihova naselja izdvojio iz župe Varaždinske Toplice i pripojio ih župi Jalžabet.

Navodi kako biskup može povući doneseni dekret, a kao primjer navodi osobno iskustvo.

- Doživio sam da je splitski nadbiskup promijenio odluku kad me premjestio s jedne župe, a narod zatvorio crkvu i odnio ključeve biskupu!

Biskup je povukao dekret i mene zamolio da se vratim u župu. Naravno da je svaki slučaj poseban, ali vjerujem da je razgovor nužno

Don Ivan Grubišić

potreban i da će biskup tu pokazati svoju otvorenost i veličinu, jer kažu stari Latini: “Audiatur et altera pars” (Neka se čuje i druga strana) – zaključio je don Grubišić.

koji je rodom iz Jalžabeta, a da je glavni interes novac potreban za gradnju pastoralnog centra u Jalžabetu.

Načelnik Općine Jalžabet Josip Križanić te je tvrdnje nazvao insinuacijama i tvrdi da za njih nema nikakvih temelja.

Bez uplitanja - Dekret je donio varaždinski biskup i doista ne znam kakve veze politika ima s crkvenim odlukama. Činjenica jest da je zbog tog dekreta dio mještana nezadovoljan i sada traži krivca – komentirao je Križanić.

Naglasio je kako se dosad nije miješao, niti ima namjeru to ubuduće činiti.

Hoće li ovako biti i ove nedjelje u Varaždinskim Toplicama?

- Smatram da bi tek moje zauzimanje stava značilo uplitanje politike u cijelu tu priču – poručio je načelnik Križanić, koji ističe da je demokratsko pravo mještana

prosvjedovati i vjeruje da nezadovoljstva tih razmjera ipak ne bi bilo da se mještane pripremilo na izdvajanje iz župe pr ije donošenja konačne odluke.

Varaždinski biskup ostaje pri odluci Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak neće povući doneseni dekret kojim je Jakopovec i Kaštelanec izdvojio iz župe Varaždinske Toplice i pripojio ih župi Jalžabet, potvrdili su u Varaždinskoj biskupiji.

- Uvijek postoje pastoralni razlozi zbog kojih se neka odluka donosi, pa je tako bilo i u ovom slučaju. Argument na koji se pozivaju mještani je tradicija, no kada bi se išlo tom logikom i tako sagledavale stvari, tada ne bi bilo ni Varaždinske biskupije – poručuju

iz Varaždinske biskupije.

Granice župa se mijenjaju. I na području Međimurja je, doznajemo, bio slučaj da su se mještani bunili zbog toga, no s vremenom su se pomirili s tim. U Varaždinskoj biskupiji ističu kako je oko 70 obitelji iz Jakopovca i Kaštelanca pozvalo župnika iz Jalžabeta na blagoslov kuća. Također napominju kako te obitelji prihvaćaju novog župnika te bi voljele odlaziti na mise u kapelicu u Jakopovcu, koja je nažalost još uvijek zaključana.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

01. veljače 2011., br. 350

OTVORENO Docent dr. Fran Borovečki o uzrocima i simptomima Par

Na tragu smo lijeku prot Trenutno se provodi velik broj istraživanja usmjerenih k razvoju novih lijekova, koji bi bili usmjereni k sprečavanju odumiranja neurona Piše: GORDANA IGREC

simptomatologije. Tijekom tog razdoblja preostali dio Za Regionalni tjednik govo- neurona u zahvaćenoj regiji ri docent dr. Fran Borovečki, može još normalno obavljati mladi znanstvenik, voditelj funkciju, degeneracija speciOdjela za funkcionalnu ge- fičnih neurona nije još toliko nomiku Centra za transla- uznapredovala, i ona se pocijska i klinička istraživanja stupno razvija. Također kod o uzrocima i simptomima neurogenerativnih bolesti Parkinsonove bolesti kao postoje i biološki mehanizmi i nastojanjima njegovog pomoću kojih organizam i tima znanstvenika da istraže mozak pokušavaju odgovomehanizme nastanka i po- riti na patološke procese. tencijalne ciljne procese za No nakon nekog vremena terapeutske postupke kod neuroni počinju odumirati bolesnika s Parkinsonovom u tolikoj mjeri da se to onda bolešću, ali i demencije. manifestira simptomima Također nam je iznio svoja pacijenata. stajališta o stanju u znanosti kod nas u usporedbi s inoInteres zemstvom, etičkom kodeksu Odakle vaše zanimanje za znanstvenika - liječnika, Parkinsonovu bolest? sprezi farmaceutske induMi se općenito bavimo strije i znanstvenih istraživa- neurodegenerativnim bonja i osobnim razlozima lestima. Znači tu ostanka u Hrvatskoj spada i Hundi ju L unatoč vrhunskim tingtonova o n ič b o znanstvenim bolest, Parte e ij im r istraž ivanjima kinsonova prvo p irovanju koja mu otvaraum , bA ol zl ehset i -i r a v o o m d ju vrata stranih e u tr tavanje klinika i instimerova podrh no jedne tuta. bolest. obič la e ij Ko j i s u p r v i Zanimanje ice t polov znaci za uzbunu za ovo istrakad je u pitanju Parž ivanje koje kinsonova bolest? sada provodimo Ljudi obično prvo primii za koje smo dobili fijete tremor u mirovanju. nanciranje započelo je zbog Znači da bolesnici primijete želje da pojasnimo ulogu podrhtavanje udova, obično proteina alfa-sinukleina za jedne polovice tijela. Naj- koji se zna da igra važnu uločešće su to prvi simptomi, gu u nastanku Parkinsonove koji kasnije progrediraju, bolesti. te se u bolesnika javljaju Od kada i koliko intenzivusporeni pokreti, problemi no surađujete sa Zakladom s održavanjem ravnoteže i Michela J. Foxa? ukočenost.

Ovo je prvi put da nas financira spomenuta zaklada.

Sve je započelo kroz suradSimptomi U kojoj dobi se simptomi nju s prof. Tiagom Outeirom koji je također i suradnik na obično najviše javljaju?

Obično je to kod starijih projektu. Na osnovi nekih ljudi, u šestoj dekadi života, dosadašnjih istraživanja i no može se javiti i ranije. Na rezultata koje smo već prije primjer, kod nekih mono- radili u suradnji s prof. Ougenskih oblika bolesti koje teirom odlučili smo tražiti izaziva mutacija u pojedi- novce i aplicirati na Zakladu nom genu bolest se može Michel J. Fox i tako je to javiti i znatno ranije, negdje počelo. Što vama osobno znači oko 40. godine.

Pogađa li Parkinsonova novčana nagrada i koliko bolest više muškarce ili ste novaca dobili?

To je u principu namiježene?

U principu je ona relativno njeno za znanstvena istraživanja. Dobili smo 75 tisuća ravnomjerno raspoređena.

Zašto su mladi ljudi po- dolara za godinu dana s šteđeni od Parkinsonove mogućnošću da se, ukobolesti, a opet tu je i glu- liko rezultati budu dobri mac Michel J. Fox koji kao i zanimljivi, to produljuje iznimka potvrđuje pravilo? i dalje. Mislim da su to fiKod svih neurodegene- nancijska sredstva pomoću rativnih bolesti, a primjer kojih ćemo moći napraviti za to je i Huntingtonova sve što smo namislili, no bolest, postoji određeni ona u svakom slučaju nisu period tijekom kojeg dolazi neograničena. To nam je do propadanja specifičnih značajno i zbog svojevrsnog populacija neurona, pr i- priznanja, jer financiranje je razvoja jasne kliničke od strane Fondacije nije

Docent dr. Fran Borovečki

lako dobiti! Većinom se ta sredstva dodjeljuju znanstvenicima iz inozemstva, prije svega iz SAD-a. Također nam je projekt važan jer rezultate možemo iskoristiti za traženje daljnjih izvora financiranja.

Može li se reći da ste vi otkrili ili da ste na pragu otkrića lijeka protiv Parkinsonove bolesti?

Mi pokušavamo po tom pitanju nešto naprav it i!

Bilo bi pretenciozno reći da smo na pragu otkrića lijeka.

U sklopu naših istraživanja voljeli bismo razviti testove za visokopropusno probiranje. Takvi testovi mogu se koristiti za otkriće novih potencijalnih lijekova za Parkinsonovu bolest! No valja naglasiti da je to dugotrajan

proces koji zahtijeva i puno novaca.

Koliko dugo vremena?

Za razvoj nov ih lijeko va potrebno je najmanje deset godina, te značajna financijska sredstva. Riječ je obično o stotinama milijuna dolara.

Realno gledajući, postoji li nada za izlječenje od Parkinsonove bolesti?

Ja vjerujem da općenito postoji nada. Trenutno se provodi velik broj istraživanja usmjerenih k razvoju novih lijekova, koji bi bili usmjereni k sprečavanju odumiranja neurona. Ne temelje se doduše na razini ispravka transkripcijske deregulacije, poput naših, no konačni cilj takvih istraživanja jest isti - neuropro-

Intervju tjedna

01. veljače 2011., br. 350

7

rkinsonove bolesti kao i nastojanjima njegovog tima znanstvenika

tiv Parkinsonove bolesti tektivno djelovanje. Ideja bi bila da se spriječi bolest koja je uzrokovana odumiranjem neurona, umjesto da se daje simptomatska, tj. zamjenska terapija, kao što je slučaj danas. Ja vjerujem da će to biti u doglednom vremenu dostupno!

Uzroci Što sve, osim primjerice stresa, uzrokuje pojavu Parkinsonove bolesti?

Za Parkinsonovu bolest genetski rizični čimbenici imaju važan učinak. Tako se zna da se u otprilike pet posto bolesnika bolest javlja zbog mutacije u jednom genu i već se zna za dosta gena čija mutacija uzrokuje Parkinsonovu bolest. To je taj tzv. familijarni oblik bolesti. Ostali bolesnici razvijaju tzv. sporadični oblik bolesti, kod kojeg također postoji značajan genetski rizik, pa se tako zna da ljudi koji imaju rođake u prvom koljenu oboljele od Parkinsonove bolesti imaju nešto viši rizik

u

otprilike pet posto bolesnika bolest se javlja zbog mutacije u genu da i sami razviju bolest. No kao i kod svih kompleksnih bolesti, r iziku dopr inosi više gena odjednom. Sada se to istražuje sve više i više te se pokušavaju otkriti koji to geni značajno doprinose riziku za razvoj bolesti. Uz genetske čimbenike pretpostavlja se da i neki okolišni igraju ulogu u razvoju bolesti. S vremenom se mijenja naše shvaćanje što sve iz okoliša može uzrokovati bolest.

Novac Je li naše Ministarstvo obrazovanja i znanosti odvojilo izvjesnu svotu novaca za takva istraživanja ili je barem pokazalo izvjesnog

sluha?

Naše Ministarstvo znanost i i obrazovanja ima svotu koja je određena za istraživanja, no ona bi u svakom slučaju trebala biti znatno veća. Svakako treba shvatiti da su Ministarstvo i ostale institucije ograničene razinom sredstava dostupnim iz proračuna, no bilo bi nužno iznaći način za dodatnu stimulaciju grupa koje pokazuju znanstvenu izvrsnost ili imaju značajnije međunarodne projekte. Slični pokušaju su već postojali, no sada takvi programi više ne postoje. U svakom slučaju trena poticati znanstvenike da apliciraju na međunarodnom nivou. Upravo takva međunarodna suradnja i međunarodno financiranje je ono što može donijeti značajan boljitak u razvoju znanosti u Hrvatskoj.

U kakvim uvjetima naš mladi znanstvenik istražuje u usporedbi sa svojim kolegama u Europi i SAD-u?

Uvjeti za istraživanje su svakako bolji u SAD-u i EU, no ja bih rekao da to ovisi i o znanstvenim grupama u kojima mladi znanstvenici rade, jer različite grupe su različito povezane s drugim međunarodnim institucijama. Tako da kod nas ima grupa koje rade kvalitetnu zanost.

Mogu li se naši mladi znanstvenici po kvaliteti obrazovanja, pa i po entuzijazmu s kojim rade mogu uspoređivati sa svojim kolegama u inozemstvu?

Mislim da – da! Bez daljnjega. To se vidi i po tome dšto mnogi naši znanstvenici koji odu u inozemstvo tamo postižu zapažene karijere. Čak i naši međunarodni suradnici koji dođu u Hrvatsku i rade s našim studentima vide da su to stvarno perspektivni mladi ljudi koji pokazuju snažan interes za napredovanje, za znanost i za usavršavanje te koji po tome ne zaostaju za svojim kolegama u inozemstvu. To je veliki kapacitet i

velika mogućnost za razvoj ove zemlje!

Hoćete li i vi otići na takvo usavršavanje u SAD-e?

Ja sam već bio na postdoktorskom usavršavanju na Harvardu kao stipendist fondacije Fulbright. Tada sam imao priliku raditi na Harvard Medical School i na Massachusetts General Hospital, koji je najstarija i najveća bolnica povezana s Harvardom. Tijekom usavršavanja sam također radio u labolatoriju koji je na neki način pokušavao

v

ećinu dosadašnjih istraživanja provodili smo na staničnim modelima primjenjivati genomske pristupe u translacijskim istraživanjima. No vjerujem da je nužno da se znanstvenici kontinuirano usavršavaju, pa sam tako i prošle godine bio u New Yorku na Center for Genome Technology Sveučilišta New York. Također su i moji suradnici provodili znanstvena usavršavanja u Velikoj Britaniji i Portugalu.

Držim da se bez toga danas ne može funkcionirati.

Lijek Koliko dugo ste radili na istraživanju na lijeku protiv Parkinsonove bolesti?

Istraživanja koja provodimo o ulozi alfa-sinukleina u transkripciji traju već dvije godine, te su inicijalno bila financirana od strane Unity through Knowledge Fund, koji su osnovali Svjetska banka i Ministarstvo znanosti Republike Hrvatske.

U kojoj je fazi trenutno istraživanje?

Trenutno pokušavamo potvrditi neke od dosadašnjih rezultata na normalnom alfa-sinukleinu, kao i istražiti na koji način mutirani oblici proteina mijenjaju funkcioniranje stanice na razini

Muhammad Ali i Michael J. Fox boluju od ove teške bolesti

Bitno je vrednovati rad i uspjeh Vrednuje li se dovoljno vaš trud kod nas?

S bilo koje strane. I s materijalne i etičke?

Moram reći da možda ne razmišljam u potpunosti u tim relacijama. Ja ne radim nešto samo zato da bi se to javno vrednovalo, već zato da bi se nešto promijenilo i unaprijedilo. Ukoliko to postigne i neki odjek, tim bolje. Ako pak govorite o medicinskoj struci općenito, ja vjerujem da ona nije dovoljno vrednovana. Znanstvena pak

genoma.

Jesu li se radili pokusi na životinjama? I ako jesu, kakve su rezultate dali?

Za sad nismo. Većinu dosadašnjih istraživanja provodili smo na staničnim modelima, tako da zasada nismo radili na životinjskim modelima.

Kakva je inače etička (moralna) dogovornost vas kao znanstvenika u procesima istraživanja posebice ova-

struka – isto tako. Mislim da bi tu trebalo razlučiti ono što je važno od onoga što nije.

Vjerujem da je važno liječnike primjereno platiti te da će to također riješiti i čitav niz problema koji se danas javljaju u sustavu. Što se tiče znanstvenika, svakako je nužno da se osiguraju veća sredstva za provođenje istraživanja, no nužno je prilagoditi neke stvari i unutar sustava, tako da se vrednuje rad i uspjeh.

kve vrste?

Mislim da je to izuzetno važno na svim razinama. Pogotovo ako se radi s ljudskim materijalom. To su pacijenti koji na neki način već sami po sebi imaju ozbiljne probleme – ozbiljnu bolest i pristup prema njima mora biti takav da oni znaju za što se njihovi uzorci koriste.

Također je nužno da pacijenti znaju na koji način će

se koristiti njihove osobne informacije te da su sigurni da bilo koja informacija koja je za njih važna i koja se na njih osobno odnosi neće biti dostupna nikome osim onome koji provodi spomenuto istraživanje. Normalno, tu je važno i to da se na neki način pazi da istraživanja koja se provode s tim materijalima budu u granicama etičkih uzusa.

IZDVOJENO Uvjeti za rad i znanstvene institucije u inozemstvu primamljivi su, pogotovo našim mlađim kolegama

Unatoč svemu, vjerujem da je naše društvo progresivno A kako komentirate “odljev mozgova”?

Problem je u tome što su uvjeti za rad i znanstvene institucije u inozemstvu primamljivi, pogotovo našim mlađim kolegama. Prije svega je to zbog dostupnosti značajnijih financijskih sredstava. No odljev mozgova nije nešto što je specifično samo za Hrvatsku.

Toga će nažalost uv ijek biti. Tako primjerice brojni

znanstvenici iz Njemačke odlaze raditi u SAD.

Iz SAD-a u Kinu?

Također, ono što se sada događa da brojni znanstvenici azijskog podrijetla iz SAD-a odlaze raditi u Kinu.

To sve ovisi o tome kakve su financijske i opće prilike te kako je uređen sustav unutar kojeg znanstvenici funkcioniraju. To se može promijeniti pristupima koji

će poticati razvoj znanosti i koji će poticati mlade da ostanu.

Može li se konstatirati da ”nitko nije prorok u vlastitom selu”?

Ja držim da u Hrvatskoj nije takvo stanje stvari da se ne prepoznaje kvaliteta.

Mislim da se kvaliteta uvijek na kraju prepozna. Pri tome ne govorim samo o svojem osobnom iskustvu, nego općenito. Na neki način je

uvijek potrebno ulagati u sebe, raditi, potrebno je pokušavati što više napraviti i držim da će se na kraju to uvijek vrednovati. Mislim da je naše društvo takvo da ne prepoznaje prave vrijednosti. Premda postoje mnogi koji se s time ne bi složili, ja vjerujem da je naše društvo progresivno, da je otvoreno prema novim stvarima i da je otvoreno prema onome što se događa u svijetu, no

samo je potrebno na neki način sustav prema tome podesiti. Ja vjerujem da je Hrvatska zemlja koja ima potencijala i mogućnosti, koja se općenito kreće u dobrom smjeru. No svakako je potrebno da cijelo društvo radi u tom smjeru. Ja vjerujem da je naše društvo za to sposobno i zrelo. I to je jedan od razloga zašto sam odlučio živjeti u Hrvatskoj i tu raditi.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Susjedi - prijatelji?

O

vih sam dana razgovarala s kolegicom o tome kako se ljudi sve više zatvaraju u svoje stanove i pretvaraju u samotnjake.

U stambenim zgradama stanari se gotovo i ne poznaju, a susjedi su, dakako uz časne iznimke, izgubili svaki smisao za dobrosusjedske odnose. Čak štoviše, ne samo da se ni u zgradi, a ni na katu na kojem stanuju međusobno ne posjećuju i ne druže, nego čak paze da ne otvore previše vrata kako im susjedi ne bi ušli u stan!? Tako se jedina moguća komunikacija, ako se sretnu, odvija na stubištu, u liftu ili pred vratima. Još bi se moglo razumjeti zaposlene ljude kojima nakon napornog radnog dana treba mira i odmora, ali umirovljenike, koji su cijeli dan sami u svom stanu kao u krletki, teško je shvatiti. Očito je to njihov izbor. I nije najbolji. Srećom, od kolegice sam saznala da ima i svijetlih primjera! Naime, njena prijateljica živi u Rijeci i stanuje u zgradi u kojoj se susjedi posjećuju i druže bez obzira na godine, stručnu spremu, status zaposlenika ili umirovljenika, visinu plaće ili penzije.

Već godinama svaki su dan na kavici kod drugih susjeda, a zajednički pripremaju i blagdanske domjenke, rođendanske i druge fešte, pa čak i ljetovanja na moru. Evo, sve se može kad se hoće!

01. veljače 01. 2011., veljačebr.

2011.

350

TU KRAJ NAS Bračni par Ivanušić među najuspješnijim udomiteljima

Ljubav i udomiteljstvo

Neupućeni s podozrenjem gledaju na udomiteljstvo, misleći kako je to lak posao koji udomitelji rade zbog “dobre zarade”

Djecu se ne može prevariti, ona znaju prepoznati iskrenu ljubav i skrb Piše: NEVENKA SUHIĆ

Valentinovo u Molvama Više od 40 članova varaždinske II. podružnice umirovljenika u subotu će 12. ovog mjeseca otputovati u Molve, gdje će se za Valentinovo družiti s podravskim umirovljenicima. Riječ je o uzvratnom posjetu i nastavku prijateljske suradnje dviju podružnica, koju su dogovorili prilikom njihovog prvog posjeta Varaždinu, kad su zajedno dočekali Novu godinu. Kako nam je rekla predsjednica Katica Vincek, Valentinovo će se uz

prigodni program, glazbu i ples održati u restoranu “Jakopović” u Molvama, prilikom čega će se varaždinski umirovljenici upoznati i sa starinskim običajima podravskoga kraja. Članovi Druge podružnice umirovljenika u mjesecu ožujku pripremaju još jedno druženje. U Gornjoj Dubravi u restoranu “Jelena” proslavit će Međunarodni dan žena i fašnik, koji se ove godine obilježavaju isti dan – 8. ožujka.

Mislim - još uvijek jesam

“

Smeta me što prodavačice u samoposluživanjima i pekarama, a sad sve više i u manjim trgovinama, ne vraćaju žute kovanice – lipe!”

Stjepan Šinko, Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Sve se može kupiti osim istinske ljubavi! To je moto kojim su se u svojem dugogodišnjem udomiteljskom stažu vodili supružnici Marija i Ivan Ivanušić, koje smo posjetili u njihovoj prostranoj i lijepoj kući na Varaždinbregu. Kućna je atmosfera mirna, topla i ugodna, baš kao što su i Ivanušići, koji su željeli, još kad su stanovali u u Varaždinu, svoje slobodno vrijeme posvetiti brizi i za drugu djecu.

Tako su se uz svoje petero djece Darka, Sanju, Ružicu, Dražena i Jašu prihvatili čuvanja mališana čiji su roditelji na poslu, a potom i udomljavanja djece putem varaždinskog Centra za socijalnu skrb. Do sada je kroz njihovu obitelj prošlo više od 37-ero djece!

Kad odrastu, polete, ali se i vrate Još jedna mala sreća titra u očima gospođe Marije. To je njezina Đurđica, djevojčica koju je čuvala od treće godine života i koja je u suradnji s Centrom za socijalnu skrb u ovoj kući bila punih osam godina. Đurđica se sada udaje i na njezino će je vjenčanje u prekrasnoj bijeloj vjenčanici mama i tata Ivanušić ispratiti upravo iz

s nama, uz sina Jašu, inače poznatog Varteksovog sportaša, još dva brata koje smo udomili.

Stariji Darko k nama je došao prije sedam godina, izučio je tesarski zanat i upravo je dobio prvo privremeno zaposlenje.

Njegov mlađi brat Ante kod nas je tri godine, sada pohađa prvi razred Gospodarske škole i izučava pekarski zanat. Upravo nam treba stići i jedna mlada mamica s dvoje novorođenih blizanaca! Pripremili smo joj Ljubav i osjećaji Gospođa Marija je vrlo draga, već sobu i dječji krevetić, a u vedra i otvorena osoba koja dogovoru sa suprugom, ja ću ne skriva svoje osjećaje. Njene neko vrijeme spavati u sobi do lijepe osobine djeca prepozna- nje kako bih joj mogla biti pri ruci, a moj muž će spavati ju, osjete i prihvaćaju, gore s dečkima. Nestrjer su iskrene i ljudpljivi smo i mi i moja ske. Kad govori eca j D djeca koji me svaki o djeci, doima e z a l o dan zovu i pitaju se sretnom. am d na, n jesu li bebice - Odmaraše t s e r p stigle - veselo lena volim a, n t e r s nam je ispričala djecu i čene a, Marija. n a r i z sto znam i mat u a r . t .

Kroz razgovor re ć i da mi . s i ljana smo saznali da je je Bog dao tu lostav z ipak najveći teret sreću da imam cjelokupne brige oko osjećaj i ljubav za djece ponijela gospođa njih. Iako sam se u tom pozivu u potpunosti naš- Marija jer je suprug Ivan kao la, bez podrške mog supruga građevinski djelatnik godinama i vlastite djece, mislim da to radio na inozemnim gradilištine bi funkcioniralo. Svu djecu ma u Rusiji, Njemačkoj i Izraelu, koja su došla u našu obitelj kao i na terenima hrvatskog prihvatili su kao rođenu braću, primorja. Tako da je Marija, koja pa i sad kad su odrasli i imaju je kraće vrijeme radila u zagresvoju djecu, vesele se svakom bačkom Tisku u Varaždinu, ali novom dolasku. Trenutno su zbog zdravstvenih tegoba vrlo

ove kuće, kako je i željela. Jer to je njezin dom!

Na kraju nam je gospođa Marija, kojoj radni dan počinje u pet sati ujutro, a nerijetko završava i kasno iza ponoći, priznala: “Ništa mi nije tako teško kao trenutak kad se moramo rastati.

Ali oni su kao ptičice u gnijezdu. Kad odrastu, polete. I vraćaju se. Tada sam jako sretna.”

rano otišla u invalidsku mirovinu, svoj “drugi posao”našla u čuvanju djece. Suprug Ivan, koji joj je tada bio velika psihička, a sada kad je i sam umirovljenik i fizička podrška, uvijek bi, vraćajući se s puta, djeci donosio pune torbe odjeće, igračaka, čokolada i slatkiša!

Neupućeni, a pokatkad i ljudi s predrasudama, kao i oni malo “zločesti”, s podozrenjem gledaju na udomiteljstvo, misleći kako je to lak i jednostavan posao koji udomitelji rade zbog “dobre zarade”.

Ne radi zarade - Kad bi to tako bilo, onda ne bi bilo nezbrinute djece, jer bi svu ovu napaćenu, ostavljenu i djecu bez roditelja prihvatile druge obitelji! Onaj tko ima svoju djecu zna koliko treba ljubavi i odricanja za njihovo zdravo i sretno odrastanje. A za djecu koja dolaze u tuđu i nepoznatu sredinu prestrašena, nesretna, traumatizirana, zlostavljana i neshvaćena, treba puno više strpljenja, razgovora, razumijevanja i ljubavi da bi se osjećala prihvaćenom, voljenom i sigurnom. I treba proći čak četiri do pet mjeseci da bi takva djeca stekla povjerenje udomitelja i uvjerila se da ih ta obitelj voli kao da su njihova rođena. Jer, ne zaboravite, djecu se ne može prevariti, ona znaju prepoznati iskrenu ljubav i skrb. A to se ne

može kupiti nikakvim novcem, pogotovo ne s 1600 kuna kolika je otprilike naknada za dijete bez posebnih potreba - slažu

!

sva su udomljena djeca iz njihovog doma otišla u život sa završenom barem srednjom školom

se oboje. Marija i Ivan Ivanušić sretni su, ali i ponosni, jer su u tome uspjeli.

Sva su ih djeca prihvatila kao da su im pravi roditelji i ni s jednim djetetom nikad nisu imali baš nikakvih problema. Svi su odrasli u zdrave i sposobne mlade ljude, svi su otišli sa završenom srednjom ili višom školom, čak i fakultetom, ili izučenim zanatom. I obavezno s položenim vozačkim ispitom!

Zadovoljni su i zbog toga što su uspjeli uspostaviti i vrlo lijep kontakt s biološkim roditeljima udomljene djece, kao i odličnu suradnju s Centrom za socijalnu skrb, što je naročito važno za njihovo normalno i sretno odrastanje. Jedni su se već zaposlili, osnovali obitelj i postali roditelji. Takvi uspjesi su najljepši dar Ivanušićima, jer je to potvrda da su dobro postupali, odgojili ih, obrazovali i izveli na pravi put.

01. veljaÄ?e 2011., br. 350

Oglasi

9

10 Život

01. veljače 2011., br. 350

USPJEH Jelena Štefanić dobila glavnu ulogu u Gluckovoj operi koja je pisana samo za sopran

Sve se isplati za veliki pljesak BEČKI ŽIVOT

Ne razmišlja o povratku Jelena ne razmišlja o povratku u Hrvatsku, što je i logično. - Velike su razlike u tome kako se tretira posao vani i kod kuće.

Prvo je to što se honorar dobije za vrijeme posla, a o potražnji za poslom da i ne govorim. Drugo, kod nas nema audicija za uloge, što je vani normalno. To su samo neke bitne razlike, ima još puno puno toga – kaže Jelena.

Pjevačica koja je odrasla u Varaždinskim Toplicama i završila varaždinsku srednju Glazbenu školu nikad nije ni pomislila da će upisati zagrebačku Muzič-

Opera zahtijeva glas i stas ku akademiju već upravo bečki Univerzitet za glazbu i scensku umjetnost u čemu je s lakoćom i uspjela. Kući, u Varaždinske Toplice, vraća se kad god ulovi slobodnog vremena. - Skoknem na kavu s prijateljicama, a naravno, najviše mi nedostaje moja obitelj – veli sopranistica.

Najveća potpora su joj upravo oni. - Moja obitelj, mama Goranka, tata Tihomir, djed Antun i, naravno, moj dragi, Edvin.

Svi mi daju bezuvjetnu podršku. Zahvalna sam i na svojim prijateljima, koji također sve proživljavaju sa mnom – ističe Jelena.

Jelenin bog Apolon bizaran je lik iz svijeta mode, mješavina Michaela Jacksona, Jacka Sparrowa i Austina Powersa Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Od malih nogu 27-godišnja sopranistica Jelena Štefanić znala je da će postati pjevačica, a samo jedno kratko vrijeme sanjala je o tome da postane sudski patolog. Nakon što je s 11 godina uživo čula Barbaru Othman, čvrsto je odlučila baciti se u klasične vode i postati operna pjevačica. Prošli tjedan premijerno je u Beču odigrana Gluckova opera “Il parnaso confuso”, u kojoj Jelena tumači glavnu ulogu što nam je bio povod da popričamo s mladom Topličankom.

U operi “Il parnaso confuso” tumačiš glavnu ulogu Apolona. Je li to najznačajnija uloga u tvojoj dosadašnjoj karijeri?

Mogu reći da je. To je pjevački i glumački vrlo zahtjevna uloga. Redateljica Marianna Andreev još na početku proba izrazila je želju da bog Apolon bude pomalo bizarna osoba iz ekstravagantnog svijeta mode s blago pomaknutim smislom za ljepotu. Samo dva mjeseca zato je otišlo na zajednički rad na stvaranju uloge.

B

ojala sam se jer smo bile same žene na sceni, ali sve je ispalo fantastično

Radi se o operi koja je prvi put izvedena 1765. godine upravo u bečkom Schlosstheatru Schönbrunn. Nakon 300 godina vratila se na isto mjesto. Kakav je osjećaj biti dio takvog događaja?

Prije 300 godina ova je Gluckova opera izvedena na istim daskama

Dva mjeseca Jelena je radila na ulozi bizarnog boga Apolona

Koliko je sve to divno, toliko i sve prožima osjećaj odgovornosti, posebno zato jer se snimao i videospot.

Samo soprani Po čemu je ova opera posebna?

Posebna je po tome što su sve uloge pisane za sopran, tako da smo se sve pribojavale kako će to biti na probama same žene na sceni, znate kako to ide, ali na kraju je ispala super atmosfera i postale smo jako dobar tim. Nedostajat će mi.

Koliko dugo ste spremali operu? Je li bilo naporno?

Koliko je uopće vremena potrebno za pripremu uloge?

Scenske probe trajale su od početka 11. mjeseca, što je dug vremenski period. Svi smo bili pod pritiskom zbog važnosti projekta, ali eto, trud se isplatio i napravile smo odličan posao. Dapače, dobile smo i sjajne kritike.

Kako je došlo do ovog an-

Prošlo je vrijeme debelih opernih pjevačica Jelenu, osim što je prati dobar glas, prati i dobar stas. Rekla nam je, vrijeme “punijih” opernih pjevačica je prošlo. - Danas su režije puno zahtjevnije, nije da samo staneš i pjevaš tako da kilogrami smetaju. Niste toliko pokretni na sceni. Uostalom, tržište je toliko veliko da ste prisiljeni jako se brinuti za svoj izgled. Uvijek ima ljepših, boljih, sa super glasom i tehnikom, ali na kraju, ipak

gažmana?

U lipnju prošle godine redateljica, koja je već bila upoznata s mojim prijašnjim radom, pitala me jesam li voljna prihvatiti ulogu. S obzirom na to da za operu nikada prije nisam čula, pitala sam kakva je uloga. Rekla mi je da je pisana za koloraturu i da zamišlja lik u stilu Michaela Jacksona. Istog trena sam pristala jer još kao mala plesala sam pred ogledalom i skidala Jacksonove pokrete i uvijek maštala kako ću jednog dana tako plesati

je opera i vizualan doživljaj – objašnjava. Što se tiče mogućnosti promjene karijere u pop vode, o tome ne razmišlja, ali to joj je s njezinim školovanjem uvijek omogućeno. - Operne pjevačice mogu pjevati pop, zašto ne, ali ne i obrnuto. Opera iziskuje dugotrajno školovanje glasa – kaže. Razbila je još jedan mit – sirova jaja uopće ne pije za glas.

pred publikom. Dakle, uloga iz snova... Iako, na kraju je lik ispao neki „mešung“ Jacksona, Jacka Sparrowa (Pirati s Kariba) i Austina Powersa.

Facebook i šetnje Je li naporno između svih proba i nastupa? Imaš li vremena za sebe?

Uvijek se nađe vremena za sebe. Ponekad zna biti iscrpljujuće i stresno, ali se isplati za onaj pljesak na kraju nastupa. Što radiš u slobodno vrijeme? Kako se opuštaš?

Najviše me opuštaju šetnje gradom i Facebook. Postala

U

vijek sam željela na sceni plesati poput Michaela Jacksona

sam pravi ovisnik. Svatko ima svoje poroke.

I za kraj, koji su tvoji planovi za budućnost?

Pjevati, pjevati i pjevati...

Jelena s kolegicom Marijom Joković i profesoricom Gabriele Lechner

01. veljaÄ?e 2011., br. 350

Oglasi 11

12 Život

01. veljače 2011., br. 350

PROSLAVA Bračni par Funtek obnovio bračne zavjete

DOZNAJEMO Zlatni pir Marije i Stjepana Mihina iz Vratna Gornjeg

Marija i Đuro sretni već šezdeset godina!

Mar ija i Đuro Fu n te k iz Luke L u d breške 22. siječnja 1951. godine u župnoj crkvi sv. Jurja u Svetom Đurđu izrekli su svoje sudbonosno „da“, u dobru i zlu, te proživjeli zajedno 60 godina u sretnom braku. Marija je gotovo cijeli život provela kao domaćica i radeći na poljoprivredi, dok je Đuro uz rad u građevinarstvu stekao zvanje zidara. Puno godina radio je na održavanju u ludbreškoj Opremi. Sada zajedno provode svoje umirovljeničke dane, povremeno čuvajući svojeg praunuka Karla. Marija i Đuro u subotu na Vincekovo proslavili su 60. godišnjicu braka uz svoje najbliže: dvoje djece s obiteljima, četiri unuka i četiri praunuka te svoje nećakinje s obiteljima.

Našim dragim slavljenicima, puno zdravlja te još puno za-

Marija i Stjepan Mihin sa sinovima i njihovim obiteljima te najbližim rođacima na proslavi

Nema čarobne formule Marija i Đuro vjenčali su se 22. siječnja 1951.

jedničkih godina života žele njihova kći Vera, zet Stjepan Novak, unuci Dario i Natalija sa suprugom Draženom Banj-

kovcem te praunuci Neven i Josip i praunuka Ena, koja baki i dedi šalje puno pusa! Živjeli!

Okruženi svojim najmilijima, sinovima, snahama i unucima te brojnim rođacima i prijateljima, Marija i Stjepan Mihin iz Vratna Gornjeg ovih su dana proslavili 50. obljetnicu braka.

Vjenčali su se 15. siječnja 1961. godine, a bračne su zavjete sada ponovno obnov ili u društvu sina Stjepana, Zvonka i Miljen-

ka, snahe Marte, Katarine i Vlatke, unuka Marija, Dejana, Lovre, Ivane, Ane i Lucije te praunuke Dore.

Cijeli radni vijek Stjepan je proveo u Sloveniji dok je Marija bila domaćica, a uz to su se bavili i poljoprivredom. Oboje se i danas slažu da život donosi lijepe, ali i nepredvidive situacije, no uvijek su nastojali sačuvati

ČESTITKA

ČESTITKA

našim dragim

našim dragim

zdrav razum, strpljenje i međusobno razumijevanje kao najvažnije temelje braka, pa su i te vrijednosti nastojali usaditi i svojoj djeci. Čarbna formula za dugovječan i sretan brak, kažu Mihini, ne postoji, no ljubav i obostrano razumijevanje ključ su lijepog i skladnog obiteljskog života. (aj)

Mariji i Stjepanu Mihinu

Mariji i Đuri Funtek iz Luke Ludbreške

U slozi i ljubavi, u zdravlju i veselju nek’ Vam je i dalje sretno! kći Vera, zet Stjepan Novak, unuci Dario i Natalija sa suprugom Draženom Banjkovec te praunuci Neven i Josip i praunuka Ena!

Još jedna godina za stvaranje dragocjenih zajedničkih uspomena. Još jedna godina za otkrivanje novih stvari, uživanje jednih u drugima. Još jedna godina za izgradnju života, bogatog ljubavlju i smijehom. Još jedna godina za jačanje braka, koji kaže: “Zauvijek”.

Sretna godišnjica!

Sinovi, snahe i unuci

DOZNAJEMO Udruga umirovljenika Sračinec – Svibovec jedna od najaktivnijih

Uljepšavaju umirovljeničke dane Jedna od najaktivnijih udruga koja djeluje u općini Sračinec, Udruga umirovljenika Sračinec - Svibovec održala je izvještajnu skupštinu u petak, 28. siječnja. Sa svojih više od 250 članova udruga ostvaruje

n

ovopečene umirovljenike predsjednik S. Majcenović poziva da im se priključe

Udruga ima više od 250 članova, a ostvaruju zapažene rezultate

zapažene rezultate u svojoj sredini, kao i u sportskim aktivnostima na natjecanjima umirovljenika diljem Hrvatske. Udruga se brine za svoje bolesne i nemoćne članove,

organizira izlete i mnogobrojna druženja i aktivno sudjeluje u svim akcijama na području općine.

Predsjednik udruge Stjepan Majcenović istaknuo je kako je druženje i veselje ono što umirovljenike treba privući u udrugu.

Pozvao je sve “novopečene” umirovljenike da se učlane u udrugu i uljepšaju svoje umirovljeničke dane.

Skupštinu su pozdravili zamjenik načelnika Općine Sračinec Krunoslav Lukačić, predsjednik Općinskog vijeća Davor Majcen, županijski vijećnik Vladimir Stolnik, župnik Siniša Dudašek te predstavnici umirovljeničkih udruga i stranaka s područja županije.

Nakon završetka skupštine umirovljenici i njihovi gosti počastili su se objedom, a uz ples i živu glazbu pokazali su kako i u trećoj životnoj dobi imaju energije gotovo kao u mladosti.

Općina Sračinec ponosna na umirovljenike

Život 13

01. veljače 2011., br. 350

BOLEST

Često nismo znali kako preživjeti

Tihomir (drugi zdesna), njegovi roditelji i najmlađi brat s tajnikom Lions kluba Varaždin Draženom Novakom, na čiju je inicijativu organizirana Sokolovićeva predstava

ODJECI Predstava u HNK Varaždin za Tihomira Kudeljnjaka (14,5)

Tihomir se trenutno uglavnom dobro osjeća, a njegovi otac i majka nadaju se da je uspio pobijediti karcinom jetre. No svjesni su toga da je borba s opakom bolešću, koja traje već više od tri godine, neizvjesna i da je teško govoriti o konačnoj pobjedi.

- Nadamo se da će naš sin nakon posljednje operacije i terapija biti dobro – kaže otac Dragutin, koji je zajedno sa suprugom i djecom zahvaljujući čvrstoj nadi izdržao brojne teške mjesece.

Dok je njegov sin bio na operacijama i na nizu kemoterapija u Zagrebu, Dragutin je morao razmišljati

Pomognimo Tihomiru da pobijedi karcinom jetre Hrabri dječak i njegova obitelj tri i pol godine bore se protiv teške bolesti, što ih je financijski iscrpilo.

Stoga Lions klub Varaždin 21. veljače organizira predstavu s koje će sav prihod ići za Tihomirovo liječenje Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nastavu na Odjelu onkologije i hematologije Klaićeve bolnice u Zagrebu Tihomir

na vađenje krvi u Ivanec ili na kontrolu k specijalistima u Zagreb. Učenik 8. razreda se već tri i pol godine bori s tumorom jetre.

Za osmijeh

i

za 14,5-godišnjaka su tri teške operacije i niz ciklusa kemoterapija Kudeljnjak iz Donje Višnjice kraj Lepoglave napokon je zamijenio nastavom u OŠ Izidora Poljaka u Donjoj Višnjici. No njegova školska klupa često je prazna, jer 14,5-godišnjak gotovo svaki tjedan mora

Sljedeći mjesec nakratko će predahnuti: bude li njegovo zdravstveno stanje dobro, Tihomir će 21. veljače biti najvažniji gost u varaždinskom kazalištu. Lions klub Varaždin taj će dan organizirati humanitarnu predstavu s koje će sav prihod ići za Tihomirovo liječenje.

Nastupit će Zijah Sokolović s predstavom “Međuigra 0-24”, koja će zasigurno izmamiti osmijeh i na Tihomirovo lice.

Zloćudni tumor na jetri otkriven je 2007. godine, dok je

imao samo 11 godina.

Tada je hitno operiran. Međutim, 2008. godine ponovno je operiran u Klinici za dječju kirurgiju u Klaićevoj u Zagrebu. Nakon toga je bio dobro, ali se karcinom opet pojavio i dječak je u siječnju prošle godine treći put operiran u KB Dubrava.

- Sve do kolovoza morao je u Zagreb na kemoterapije, a potom na još šest takozvanih terapija za održavanje – kaže otac Dragutin.

Veliki izdaci Borba za sinovo zdravlje financijski je iscrpila peteročlanu obitelj Kudeljnjak s još dvojicom maloljetnih sinova, nezaposlenom majkom i ocem

koji bi mogao ostati bez posla.

O tome smo pisali prošle godine, kada je otac Dragutin prvi put u životu molio za pomoć.

- Nakon teksta u 7Plus Regionalnom tjedniku pomogao nam je veliki broj ljudi, na čemu im svima od srca zahvaljujem. Pomogao nam je i Grad Lepoglava koji je prošli mjesec organizirao humanitarni koncert, a sada će nam pomoći i Lions Club Varaždin, kojima također veliko hvala unaprijed – rekao je Dragutin.

Humanitarna akcija se nastavlja, jer je ishod Tihomirove borbe s bolešću, nažalost, i dalje neizvjestan. Veliki izdatak za obitelj i dalje su putni troškovi, ali i lijekovi za jačanje imuniteta. Dječak

KAKO POMOĆI Osim kupnjom karte za predstavu u HNK Varaždin, Tihomiru Kudeljnjaku možete pomoći i uplatom na njegov žiro-račun 3114261647 otvoren u Zagrebačkoj banci.

ih mora uzimati, jer su ga tri teške operacije, a nakon njih i kemoterapije, iscrpile. Želite li pomoći Tihomiru Kudeljnjaku i njegovoj obitelji, to možete učiniti kupnjom karte za predstavu Zijaha Sokolovića 21. veljače u varaždinskom kazalištu.

i tome hoće li imati dovoljno novca da ga i sljedeći put doveze u Klaićevu bolnicu, na terapije koje su bile nužne. - Često smo se pitali kako ćemo preživjeti sljedeći tjedan. Ali nismo se dali, kad je bilo najteže, uspjeli smo se nekako snaći; povećali smo minus na računu, negdje se zadužili ili je došao netko tko nam je pomogao. Izdržali smo. Kad je u pitanju Tihomirovo zdravlje, nikada nećemo posustati i odustati – odlučan je otac.

Zahvaljuje svima koji su im pomogli i u teškim trenucima bili uz njih.

POZIV Lions klub Varaždin poziva građane da kupnjom karte za Sokolovićevu “Međuigru 0-24” pomognu Tihomiru

Lionsi i Zijah za hrabrog dječaka

Izvedba Zijaha Sokolovića publiku nasmijava do suza

Lions klub Varaždin poziva građane da u ponedjeljak 21. veljače u 20 sati dođu u HNK Varaždin pogledati predstavu „Međuigra 0-24“ poznatog glumca Zijaha Sokolovića. - Cjelokupni prihod s ove predstave bit će doniran 14,5-godišnjem dječaku Tihomiru Kudeljnjaku iz Donje Višnjice kao pomoć pri liječenju od karcinoma – poziva tajnik Lions kluba Varaždin Dražen Novak.

Ulaznice po cijeni od 80 kuna za parter i 100 kuna za mjesto u loži mogu se kupiti na blagajni HNK Varaždin svaki radni dan i subotama od 10 do 12 sati i od 18 do 19.30 sati.

Osim što ćete kupnjom karte pomoći bolesnom dječaku, razlog za dolazak u varaždinsko kazalište zasigurno je i Zijah Sokolović.

u

laznice se mogu kupiti na blagajni HNK: koštaju 80 kuna (parter) i 100 kn (loža) ”Međuigre 0-24 su mala kratka razmišljanja u pauzama između dugih i velikih životnih obaveza. Sastavljene su od mnoštva svakodnevnih razmišljanja stavljenih

u formu kratkih priča, od kojih nekoliko njih čini okosnicu forme kabarea, a ostale se mijenjaju od predstave do predstave.

Zijah Sokolović životnu tragediju čovjeka uspijeva uobličiti u komediju, ali i obrnuto, progovarajući na njemu tipičan način o muško-ženskim odnosima, braku, političarima, doktorima, nogometašima, medijima, kazalištu, kapitalizmu.. Publika u njegovim svakodnevnim “pustolovinama” na parkiralištu, pred televizorom, u kupaonici ili za stolom prepoznaje i svoj život”, kratak je opis predstave u kojoj će kupci ulaznici pronaći barem mali dio sebe i svakodnevnog života.

14 Oglasi

01. veljaÄ?e 2011., br. 350

01. veljače 2011., br. 350

OBMANA

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 15 REAGIRANJE Udruga općina tvrdi da su izjave prof. Velimira Sriće netočne

Karte za Pogorelića Cjelovita reforma lokalne samouprave nisu se mogle kupiti Ovim putem želim demantirati ravnatelja Glazbene škole prof. Morena Vincekovića koji je javno izjavio da su karte za varaždinski koncert Ive Pogorelića rasprodane u prvih 15 minuta. Iz osobnog iskustva mogu potvrditi da se karte uopće nisu mogle kupiti! U medijima je objavljeno da prodaja karata počinje u ponedjeljak 17. siječnja od 9 sati u Glazbenoj školi. Došla sam u najavljeno vrijeme, a čekalo je još 4-5 ljudi, no nitko od nas nije mogao kupiti kartu. Rečeno nam je da su karte rezervirane – telefonski! Po drugoj strani, čula sam da su karte dobili sponzori. Pitam se stoga jesu li takvi koncerti rezervirani samo za odabrane? I čemu laž da će se moći kupiti 300 karata? Čitateljica (podaci poznati redakciji)

AKCIJA ČIŠĆENJA

“Čista pozitiva” za zdravlje Udruga “Čista pozitiva” osnovana je prošle godine u Varaždinu i bavi se podukama i prezentacijama zdravog načina života kroz radionice o zdravoj prehrani, relaksaciji, masaži, tjelovježbi i ljekovitom bilju. Naša prva akcija bila je očistiti Dravsko šetalište, jer nakon vandala koji su prosuli smeće po cijelom šetalištu, netko je morao urgirati. U akciju smo odlučno krenuli 24. siječnja i napunili petnaestak vreća smeća. Fotografijama smo zabilježili kako je izgledala naša Dravska šuma. Postavlja se pitanje: je li to okoliš i priroda u kakvoj namjeravamo živjeti? Trebali bismo zaštititi prirodu i okoliš u kojem živimo za dobrobit zdravlja cijele zajednice.

Jasmina Božanić, Mario Kolić

Nastup KUD-a iz Visokog U nedjelju poslijepodne, 23. siječnja, KUD «Braća Radić» iz Visokog, koji neprekidno djeluje već 36 godina, održao je još jedan u nizu svojih odlično prihvaćenih nastupa, ovaj put za korisnike Doma za stare i nemoćne i Centra za rehabilitaciju u varaždinskoj Ulici Zinke Kunc te im tako uljepšao dane te najavio da to neće biti njihov posljednji posjet korisnicima.

KUD “Braća Radić”

Povodom intervjua s Velimirom Srićom, objavljenog u 7Plus Regionalnom tjedniku pod naslovom „Hrvatska ima 550 šerifa koji troše, a ne stvaraju“, Udruga općina ističe sljedeće: sa žaljenjem konstatiramo da se i gospodin Srića priklonio pogrešnom razmišljanju kako je teritorijalni ustroj Republike Hrvatske jedna od ključnih zapreka društvu blagostanja, pri čemu izvršne čelnike u jedinicama lokalne samouprave naziva pejorativnim nazivom „šerifi“, aludirajući, pretpostavljamo, na samovlast koju, prema ocjeni gospodina Sriće, oni beziznimno provode u lokalnim sredinama.

Udruga općina oštro se protivi izjavama koje vrijeđaju legitimno izabrane predstavnike građana.

Nazivanje izvršnih čelnika u jedini-

cama lokalne samouprave „šerifima“, na način i u kontekstu kako to čini gospodin Srića, pokazuje njegovo nerazumijevanje ili neprihvaćanje temeljnog demokratskog načela vladavine većine. Naime, podsjećamo da su izvršni čelnici u jedinicama lokalne samouprave izabrani izravno od strane građana na slobodnim izborima provedenima u okviru zakona.

Smatramo da je lako verbalno pre-

krajati teritorij Republike Hrvatske. Međutim, daleko je teže promišljati održivi sustav lokalne samouprave.

Od prvih paušalnih najava promjena teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske Udruga općina zalaže se za raspravu o cjelovitoj reformi sustava lokalne samouprave koja će obuhvatiti i raspravu o nadležnostima, sustavu financiranja jedinica i drugim pitanjima od značaja za lokalnu samoupravu.

Smatramo da održivi sustav lokalne samouprave može biti samo rezultat otvorene rasprave koja će osigurati sudjelovanje svih relevantnih sudionika i koja će uvažiti razvojne prioritete Republike Hrvatske. Sve izvan toga smatramo političkim i/ ili intelektualnim egzibicionizmom pojedinaca. Đuro Bukvić, predsjednik

REAGIRANJE Vijećnici Općine Klenovnik o proračunskom novcu za udruge

Udruge nisu i ne smiju biti teret Udruge građana u Općini Klenovnik djeluju prvenstveno u cilju promicanja kulture, sporta, građanskih i ljudskih sloboda, a sve za dobrobit Općine Klenovnik. Žalosno je što po reagiranju načelnika Općine Klenovnik Izidora Gladovića u sredstvima javnih priopćavanja sve udruge za njega i njegov proračun postaju teret.

Napominjemo da su članovi udruga „građani,“ oni isti koji za svoj rad u udrugama izdvajaju slobodno vrijeme, ali bez ikakve naknade. Žalosti nas što i sada načelnik želi uvesti političku igru, a sve u cilju diskreditiranja njihovog vodstva.

No naš načelnik sigurno ne zna da udruge Općine Klenovnik okupljaju više od 350 članova i članica i sudjeluju u svim važnim društvenim, sportskim i političkim zbivanjima, a

sve u cilju promicanja Općine. Možda načelnik živi u drugoj općini, no mi ga želimo podsjetiti da je zaboravio da u Klenovniku postoji hrvatski prvak u karateu za mlađe kadete i kandidat za karate reprezentaciju Hrvatske, a učenici u svim kategorijama tog kluba redovito osvajaju medalje.

Zaboravlja na NK Mladost koji okuplja 60-ak članova u svim uzrastima, a dovođenje NK Dinama u Klenovnik bio je događaj koji će ostati zapisan u povijesti sporta Općine Klenovnik.

KUD Klenovnik koji okuplja 50-ak članova i članica nositelj je svih kulturnih događanja u Općini Klenovnik posljednjih 6 godina. DVD Klenovnik je udruga pred kojom svatko do nas mora zastati i zahvaliti članovima koji, kada mi mirno spavamo, spašavaju imovinu i živote naših sugrađana.

I tako bismo mogli nabrajati sve ostale manje udruge, ali nas žalosti što načelnik pokušava povezati političko opredjeljenje pojedinih vijećnika, roditelja i njihove djece, kao one koji su krivci za nastalu političku situaciju, što u najmanju ruku predstavlja i oblikuje rad i političku filozofiju našeg načelnika. (...)

Ponosni smo na naš prijedlog proračuna vezanih za donacije udrugama, jer ostalim sugrađanima nismo oduzeli ništa od njihovih sredstava namijenjenih za potrebe komunalnih, socijalnih ili infrastrukturnih dobara. (...) Bojimo se da će vodeći ljudi tih udruga podnijeti ostavke, a za njima i njihovi suradnici, a to znači stagnaciju pa i nazadovanje u njihovom radu.

Vijećnici HSS-a, HNS-a, HSU-a i SDP-a

IMA I TOGA Zbog vijećnika Klenovnika, reagiraju vijećnici iz Sračinca

Poziv članovima Azzura Pozivaju se članovi Športskog ribolovnoga kluba Azzuro iz Varaždina da prisustvuju godišnjoj skupštini kluba, koja će biti održana u nedjelju 6. veljače u restoranu Aquacity u 9 sati. Hvala na odazivu.

Upravni odbor Kluba

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni. com ili vmargetic@regionalni.com.

Dragi SDP-ovci, o čemu vi govorite? Čitajući članak iz prošlog broja 7Plus Regionalnog tjednika u kojem SDP kritizira načelnika Gladovića u Klenovniku, ne možemo ne odgovoriti kakav proračun donosi njihov koalicijski partner iz HNS-a u Sračincu, načelnik Božidar Novoselec. Načelnik u Klenovniku je barem profesionalac s prosječnom plaćom za ovaj posao, dok naš ima približno toliko, ali kao naknadu za rad, a da ga poslije 10 sati ne možete pronaći u Općini, već

u njegovom lokalu. Zbog toga valjda dodatno plaća i savjetnika i tajnika u Općini, a koliko ih još takvih dobiva razne naknade za nerad. U ovo vrijeme kada je i on svjestan da nema novaca za neke veće investicije koje obećava (...), novac razbacuje (...) za razne intelektualne i pravne usluge od kojih mještani Sračinca nemaju nikakve koristi. (...)

Iako je oporba predložila uštedu u proračunu od 450.000 kuna, ko-

jim bi se mogle popraviti oštećene ulice, dati dodatne stipendije za sve studente, povećati naknade za rodilje i slično, svi prijedlozi su glatko odbijeni od strane načelnika i vijećnika HNS-a i SDP-a, bez da su se razmotrili, a ni inače se ne žele razmatrati. Dragi naši SDP-ovci, o čemu vi to govorite?

Oporbeni vijećnici općine Sračinec HDZ-HSLS-HSS-DC-NL

16 Poslovni svijet

01. veljače 2011., br. 350

NAPOKON Europska komisija odobrila izmjene u Mjerama 101 i 103 IPARD programa

PRIMJER

Država daruje Novom Marofu NOVI MAROF - Grad Novi Marof dobio je od države zemljišta vrijedna skoro četiri milijuna kuna.

Radi izgradnje poduzetničke zone “Oštrice” darovano mu je 54.305 kvadratnih metara vrijednosti procijenjene na 1,6 milijuna kuna, a za izgradnju poduzetničke zone “Možđenec” 72.544 kvadratnih metara vrijednosti procijenjene na 2,1 milijun kuna. Uz obvezu da prihod od prodaje uloži u infrastrukturu i gospodarstvo, obaveza Grada je privođenje ovih zona namjeni u roku od tri godine, što je prilično nepovoljno u vrijeme krize i pada gospodarske aktivnosti te smanjenog punjenja proračuna. (dp)

VALIDUS

Artur Gedike traži stečaj VARAŽDIN – Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad Validusom podnio je Artur Gedike, nekadašnji izvršni direktor za strateški marketing te investicijske kompanije, čiji je račun blokiran više od godinu dana za iznos oko 145 milijuna kuna. <br />Prijedlog je došao u nezgodan trenutak. Naime, Validus je zaprimio ponudu za prodaju 513.477 dionica Vaba banke. Nagađa se da je ponuda došla od Balkan Financial Sector Equity fund C.V., koji već ima 292.000 dionica Vaba banke, odnosno 16,54 posto ukupnog udjela.

Potpore EU za bučino ulje te za ljekovito i začinsko bilje U financiranje IPARD programa, točnije Mjera 301 i 302, putem HBOR-a uključila se i Vaba banka Varaždin Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – I proizvođači ulja od tikvi, kao i ljekovitog i začinskog bilja, moći će se svojim projektima ubuduće prijaviti za fondove EU, točnije Mjeru 101 i 103 programa IPARD, za koje se natječaj očekuje tijekom veljače. To je rezultat izmjena koje je Europska komisija odobrila u spomenutim mjerama o kojima je u Županijskoj komori govorio Marin Kukoč, načelnik Odjela za LEADER program i poljoprivredno-okolišne mjere iz Uprave za ruralni razvoj Upravne direkcije SAPARD/IPARD programa kod Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Natječaj u veljači Na skori natječaj za sredstva po Mjeri 101, koja je pokrenuta za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda EU, moći će se javiti poljopri-

k

roz HBOR Vaba banka nudi vrlo prihvatljive rokove i kamatu već od 2 posto vredna gospodarstva obveznici PDV-a s projektima u sektoru mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva te u sektoru proizvodnje jaja, voća i povrća, kao i žitarica i ulja.

Na mjeru 103 moći će se pak javiti obrti i poduzeća, odnosno poljoprivredne zadruge u sustavu PDV-a, i to s ulaganjima u sektoru mlijeka i mljekarstva, mesa, ribarstva, vinarstva te prerade voća i povrća, kao i maslinovog ulja.

Ulaganja unutar Mjere 302, za koji natječaj traje do kraja ožujka, moguća su u sektor ruralnog razvoja, tradicijskih

obrta, proizvodnje gljiva, izravne prodaje, slatkovodnog ribarstva usluga, prerade na poljoprivrednim gospodarstvima te obnovljivih izvora energije.

Korisnici tu mogu biti fizičke i pravne osobe u sustavu PDV-a te do deset zaposlenika i s godišnjim prometom do dva milijuna eura.

Vaba i fondovi EU S načinima financiranja IPARD programa putem HBOR kredita okupljene je upoznala Jasna Slunjski, direktorica Sektora poslovnog bankarstva u Vaba d.d. banci Varaždin, koja je uvodno naglasila kako se predviđa da će se natječaji po ovim mjerama kontinuirano otvarati, tako da će se moći prijaviti svi koji će udovoljavati uvjetima.

- Banka se za sada uključila u HBOR program koji omogućava kreditiranje projekata po mjerama 301 i 302. Kroz HBOR programe osiguravamo financiranje projekta do njihove realizacije i povrata odobrenih sredstava iz EU fondova uz vrlo prihvatljive rokove otplate te kamatnu stopu već od 2 posto. Ukoliko će biti potrebno i financiranje dijela investicijskih ulaganja koja će poduzetnik financirati samostalno kroz otplatu kredita, također smo spremni i za to, kazala je Slunjski.

Da bi se što više poduzetnika uključilo u navedene programe, odnosno da se potakne implementacija poduzetničkih ideja, Vaba banka je spremna i pomoći kod edukacije te izrade dokumentacije potrebne za prijavu na natječaje po pojedinim mjerama.

- Nastojanja Vaba banke su da kroz realizaciju projekata koji će se kandidirati za sredstva iz EU fondova sudjeluje u stvaranju novih vrijednosti i tako potakne i novo zapošljavanje. Uz to, uključivanje u financiranje

O načinima financiranja govorila je J. Slunjski, direktorica Sektora poslovnog bankarstva u Vabi

putem EU fondova ujedno je i način edukacije poduzetnika, budući da je dokumentacija koja je potrebna za prijavu na natječaje i kasniju realizaciju usklađena s dokumentacijom EU - istaknula je Slunjski, upozorivši da su projekti i njihova realizacija podložni višekratnim kontrolama, što bi trebalo osigurati i njihovu provedbu na način kako su planirani i odobreni.

Nova linija mikro kredita Ima li kakvih vidljivih rezultata koji se mogu uočiti nakon što su banke već počele tražiti suglasnosti kod isplate većih iznosa novca s računa koji glase na djetetovo ime i s kojim se ciljem uopće prišlo primjeni svega toga, upitali smo Ministarstvo zdrav-

stva i socijalne skrbi te dječju pravobraniteljicu, na temelju čijeg prijedloga je zapravo sve krenulo.

Međutim, do zaključenja broja niti iz Ministarstva, niti iz Ureda dječje pravobraniteljice nismo dobili tražene odgovore na naš upit.

Prava odluka Poslovna etika i tri osnovne teorije morala P

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

oslovna etika odnosi se na istinitost i pravednost te sadržava mnoštvo aspekata poput očekivanja društva, poštene konkurencije, oglašavanja, odnosa s javnošću, društvenih odgovornosti, samostalnosti potrošača i ponašanja poduzeća u zemlji i inozemstvu (Clarence D. Walton). Tri su osnovne vrste teorije morala u području etike: utilitarna teorija, teorija zasnovana na pravima i teorija pravde. Utilitarna teorija predlaže vrednovanje djelovanja

prema njegovim posljedicama. Bitno je da djelovanje donosi dobro, a ne zlo ljudima i organizaciji. Teorija zasnovana na pravima govori da osoba svojim djelovanjem i odlukama ne smije kršiti pravo na slobodu svijesti, slobodu iznošenja mišljenja i pravni postupak. I treća teorija, teorija pravde zahtijeva da donositelji odluka budu vođeni poštenjem, pravednošću i nepristranošću. Svaka od te tri teorije ima svoje prednosti i nedostatke, međutim, one mogu

poslužiti kako bi se preispitala etičnost određene odluke. Kako bi zaposlenici svakodnevno osjećali potrebu preispitivati etičnost svojih postupaka i odluka, važno je podići svijest zaposlenika o važnosti etike u poslovanju organizacije. Nekoliko je načina na koje se to može postići. Prije svega ulaganjem u podučavanje etike u programima za edukaciju menadžmenta. Zatim uspostavom politike kompanije tako da se donese i poštuje etički kodeks

koji obuhvaća politike, načela i pravila koja usmjeravaju ponašanje zaposlenika. Kako etički kodeks ne bi bio samo dokument, bitno je osnovati i etičko povjerenstvo ili etički odbor koji je odgovoran za osiguravanje provođenja etičkoga kodeksa, za nagrađivanje provođenja i kažnjavanje neprovođenja pravila kodeksa, za raspravu oko „sivih područja“ te za prenošenje pravila kodeksa svim članovima organizacije.

Poslovni svijet 17

01. veljače 2011., br. 350

IZDVOJENO

I TOGA IMA Na natječaj za direktora Parkova stiglo čak jedanaest molbi

II. faza POS-a u V. Novaka

Hajduk Vučić i Obranić Točno je, razgovarali smo o Ptičeku kao upravi Parkova, rekla je u utorak na Gradskom vijeću Darinka Hajduk Vučić, pročelnica za kulturu i predsjednica NO-a Parkova, potvrđujući navode Alfreda Obranića, koji je opisao njihov susret tijekom ljeta u sobi Gradske vijećnice u koju je pozvan.

- Požalila se da više ne može izdržati lopovluk u Parkovima, odnosno pritiske od strane Uprave Parkova te iz Gradske vijećnice. Pitala me za savjet što da radi, a rekao sam joj neka postupi po savjesti - prisjetio se Obranić, pitajući Hajduk Vučić hoće li podnijeti ostavku na mjesto predsjednice NO-a Parkova.

Umjesto prozvane pročelnice, Obraniću se najprije obratio gradonačelnik Ivan Čehok, koji je još jednom upozorio na poslovne rezultate poslovanja Parkova. Zatim se javila i Hajduk Vučić.

- Zloupotrijebili ste naš razgovor interpretirajući ga javno onako kako ste vi htjeli. U nedostatku vašeg džentlmenstva, ja ću biti dama pa neću ovdje javno govoriti o sadržaju našeg razgovora - rekla je Hajduk Vučić, dodavši kako će se svi članovi NO-a izjasniti o svojem radu i radu poduzeća na posebnoj sjednici Gradskog vijeća.

Izražavajući nezadovoljstvo što nije dobio odgovor na upit o mogućoj ostavci, Obranić je podsjetio da tvrtke koja rade prema komunalnim propisima prije svega trebaju odati kvalitetnu uslugu i dobre cijene, a nisu dužne ostvarivati dobit, iako je dobrodošla.

DOZNAJEMO

Rezultati koje su Parkovi ostvarivali zadnjih godina nesumnjivo su utjecali na veliki broj molbi kandidata za čelno mjesto poduzeća

Prije novi direktor ili ipak Nadzorni odbor Parkova?

Hoće li članovi NO-a Parkova stići izabrati novog direktora prije 1. veljače kada Darinki Hajduk Vučić i Milivoju Zajecu istječe rok za ostavke koji im je dao HSLS? Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Na natječaj za direktora Parkova, koji je raspisan nedugo nakon razrješenja Miljenka Ptičeka, pristiglo je jedanaest molbi, što govori o atraktivnosti čelnog mjesta poduzeća za komunalne i hortikulturne djelatnosti, odnosnoi ugledu stečenom rezultatima ostvarenim zadnjih godina.

Šute o kandidatima Upravo zbog količine pristiglih molbi, članovi Nadzornog odbora nisu protekli tjedan donijeli odluku tko će voditi poduzeće idućih pet godina.

- Pristigle molbe kandidata, zajedno s programima vođenja i razvoja Parkova, uzeli su članovi Nadzornog odbora kako bi ih mogli dobro proučiti do idućeg tjedna kada ćemo se opet sastati - doznajemo od Darinke Hajduk Vučić, predsjednice Nadzornog odbora.

Na sjednici Nadzornog odbora zaključeno je da se u javnost neće izlaziti s imenima

kandidata kako bi se izbjegla politiziranja, odnosno mogući pritisci. Od osoba koje su se ovih dana spominjale kao potencijalni Ptičekovi nasljednici, za sada je kandidaturu potvrdio jedino Tomislav Bogović, bivši dogradonačelnik i savjetnik za lokalnu samoupravu gradonačelnika, dok je Goran Jukić to opovrgnuo.

Povlače svoje iz NO-a Usprkos velikom interesu za mjesto direktora Parkova pitanje je hoće li se idući tjedan uspjeti izabrati. Naime, na konferenciji za novinare varaždinskog HSLS-a predsjednik Miljenko Ernoić rekao je da iz „moralnog razloga do kraja

mjeseca“ očekuju ostavke dvoje svojih članova u NO-u Parkova.

Riječ je o Darinki Hajduk Vučić i Milivoju Zajecu od kojih stranka traži da se povuku iz NO-a do 1. veljače.

- U trenutku kada smo donosili takvu odluku već je bio raspisan natječaj za direktora, pa stoga nismo željeli zatražiti trenutne ostavke kako se ne bi stvorio vakuum u vođenju poduzeća, odnosno da se naša odluka ne koristi kao alibi zašto nije izabran direktor. Dali smo tjedan dana za završetak natječaja, tako da do 1. veljače očekujemo njihove neopozive ostavke. Hoće li do tada izabrati direktora, to uistinu ne znam. No ako u tjedan dana ne

izaberu direktora, onda ga neće nikada izabrati - rekao je Ernoić odgovarajući na upit zašto se prije nisu odlučili za povlačenje članova, odnosno hoće li se u tjedan dana uspjeti izabrati novi direktor. Glede sastava nadzornih odbora gradskih tvrtki, Ernoić je rekao da bi Varaždin mogao slijediti primjer Podravke čiji Nadzorni odbor vodi osoba iz redova opozicije.

- Hoće li se to dogoditi, stvar je gradske izvršne vlasti i njezine politike. Mi možemo samo davati prijedloge - istaknuo je Ernoić podržavajući prijedlog oporbe da se na Gradskom vijeću raspravi o poslovanju svih tvrtki u gradskom suvlasništvu jer je to za grad najbolje.

Parkovi 2008. prihodovali 53 milijuna kuna?!

Parkovi su najveći prihod ostvarili 2008., i to više od 35 mil. kuna. Oko polovice tog iznosa poduzeće je ostvarilo na tržištu, a druga polovica bila je vezana uz gradski proračun. Da je 2008. uistinu bila uspješna govori još jedan podatak. Naime, u toj godini, iako bi se to moglo pomisliti, nije uključeno 17,5

mil. kuna dobivenih prodajom zemljišta Mercatoru.

Od tog iznosa 15,5 mil. kuna proknjiženo je kao zadržana dobit Parkova koja je nakon toga skočila na 18 mil. kuna. Još nije utvrđeno je li taj iznos, koji nije prikazan kao prihod, uzet u obzir kod vrednovanja rada direktora koji ima menadžerski ugovor.

VARAŽDIN – Zbog nepreciznosti ranije odluke o načinu rješavanja imovinskih odnosa, kako je uvodno pojasnio gradonačelnik Ivan Čehok, Gradsko vijeće ponovno je razmatralo to pitanje vezano za izgradnju stambenih objekata po programu društveno poticane stanogradnje na lokaciji Vilka Novaka.

Zahvaljujući glasovima dijela HSLS-a, HDZ-a i vijećnika NGL-a, ranija je odluka nadopunjena tako da se u njoj sada navodi da je prihvaćena odluka Povjerenstva o kupnji zemljišta od Fime Proprius, T7 Visa i Ekosa po cijeni od 129 eura sukladno utvrđenim etapama iz 2. faze, a uzimajući u obzir promjenu cijene za vrijednost troška kapitala. U trenutku sklapanja sporazuma s prodavateljem, prema prihvaćenom amandmanu, JU Gradski stanovi i Grad Varaždin sklopit će aneks ugovora vezan za lokaciju na Banfici.

PRIMJER

Tehnološkom parku zgrada VARAŽDIN – Uz amandman dogradonačelnika Zlatka Horvata da se za vrijednost zgrade povećava temeljni kapital Tehnološkog parka, odnosno udjel Grada Varaždina, Gradsko vijeće gotovo je jednoglasno odobrilo stavljanje TP-u na raspolaganje objekt bivšeg Vartimpeksa, ali pod uvjetom da projekt nove zgrade od oko 25 tisuća kvadrata bude financiran iz strukturnih fondova EU. Takvu je odluku već sada bilo nužno donijeti da bi se, kako je rekao direktor TP-a Andrija Petrović, pokazala spremnost na obvezno sufinanciranje projekta te time zadržala potpora nadležnog ministarstva.

18 Crna kronika

01. veljače 2011., br. 350

OPREZ Zamalo došlo do tragedije uslijed nesmotrene upotrebe plinskih trošila u kupaonici

Dvogodišnjak i majka otrovali se plinom ŠENKOVEC - Dvogodišnje dijete i 23-godišnja majka dovezeni su u nedjelju navečer na Odjel hitne medicinske pomoći Županijske bolnice Čakovec zbog trovanja plinom.

Majka i sin zajedno su se kupali u zatvorenoj kupaonici obiteljske kuće u Šenkovcu gdje je u nedjelju oko 19 sati došlo do trovanja ugljičnim monoksidom. Nakon što su prebačeni

u bolnicu, na mjesto događaja izašli su djelatnici “Međimurje

d

ijete zadržano na promatranju, a majka puštena doma plina” koji su utvrdili koncentraciju ugljičnog monoksida od 56 do 70 ppm.

”Preliminarnim pregledom utvrdili su da je u prostoriji kupaonice došlo do manjka zraka uslijed prevelikog broja potrošača s obzirom na veličinu prostora. Djelatnici “Međimurje plina” zablombirali su plinske potrošače”, izvijestili su iz Policijske uprave međimurske nakon obavljenog kriminalističkog istraživanja.

Policijski očevid na mjestu

događaja, kojem je sudjelovao i protupožarni inspektor Policijske uprave međimurske, obavljen je u ponedjeljak.

Tijekom pregleda na Odjelu pedijatrije čakovečke Županijske bolnice kod djeteta je izmjerena previsoka doza monoksida u krvi te je zadržano na promatranju dok je majka puštena na kućnu njegu nakon pružene liječničke pomoći.

U krvi djeteta i majke - ugljik monoksid

DOZNAJEMO Nastavljeno suđenje okrivljenima za tučnjavu kod Mabisa

KRIMINALITET

Oštetile poduzeća VARAŽDIN - Protiv 35-godišnjakinje policija podnosi kaznenu prijavu zbog pronevjere 456.600 kuna i krivotvorenja službene isprave. Osnovano se sumnja da je, od 2006. do sredine lipnja 2007., kao voditeljica računovodstva trgovačkog društva sa šireg varaždinskog područja za sebe zadržavala dijelove dnevnih utržaka iz maloprodajnih trgovina, a zatim krivotvorila financijsku dokumentaciju kako bi prikrila stvarni iznos novca položenog na račun.

Zbog pronevjere bit će prijavljena i 42-godišnjakinja, zastupnica osiguravajućeg društva koja je od 2006. do 2010. ugovorila pedesetak polica osiguranja od automobilske odgovornosti u ukupnom iznosu od oko 70.000 kuna, a novac, kako se osnovano sumnja, nije položila na račun, već ga je zadržala za sebe.

I TOGA IMA

U blokadi dio kuće i 111 m2 VARAŽDIN – Iako je državno odvjetništvo predlagalo više, privremena mjera osiguranja od otuđenja i opterećenja određena je za dvije nekretnine Miljenka Ptičeka, bivšeg direktora Parkova koji je u pritvoru te pod istragom.

Riječ je o obiteljskoj kući u Kučan Marofu, koja je u njegovom djelomičnom vlasništvu, kao i u Varaždinu gdje je vlasnik druge etaže površine 111 četvornih metara. Njihova vrijednost, prema ocjeni suda, razmjerna je stečenoj protupravnoj imovinskoj koristi za što se sumnjiči.

“Pobjegao bi svatko normalan tko je čuo za priče o Koradeu” Kad sam rekao da njegovom sinu nisam psovao majku, udario me šakom, a zatim rekao da nije sve gotovo te da će me ubiti, ustvrdio je svjedok Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Zbog proteka vremena, na Opć inskom sudu počeo je ispočetka dokazni postupak protiv Marija Koradea, Nevena Gredičaka, Igora Gredičaka te Dalibora Rabuzina, koje se tereti za sudjelovanje u tučnjavi kod ugostiteljskog objekta Mabis 17. kolovoza 2007. godine.

Što je to čuo?

- Dok je prolazio pokraj stola za kojim sam sjedio zajedno s bivšom djevojkom, general Korade uhvatio me s leđa za kosu te upitao zašto sam njegovom sinu opsovao majku. Kad sam rekao da to nije istina, udario me šakom, a zatim rekao da nije sve gotovo te da će me ubiti. Kada je to čula djevojka, počela je plakati i otišla je s terase, dok sam ja bio šokiran. Nakon desetak minuta konobar je rekao da se vraća, pa sam odmah pobjegao k djevojci.

Pri tome sam čuo kako netko viče: „Ulovi ga“, možda je to bio general, ali nisam siguran - rekao je svjedok Ivan K. iz Zaboka, dodavši da je prije toga radio u Majesticu, ali je dao otkaz zbog konflikta s generalovim sinom.

Na upit sutkinje zašto je pobjegao, svjedok je rekao da je Korade iz njegovoga kraja te da mu je dobro poznato sve što se o njemu pričalo, pa da bi stoga od straha pobjegao svatko tko je normalan.

Što je bilo kasnije?

Za razliku od početka teškog incidenta započetog od strane Ivana Koradea, protiv kojeg je kazneni postupak obustavljen zbog smrti, prilično je nejasno što se kasnije događalo. Naime, svjedoci su se vrlo slabo sjećali detalja tučnjave u kojoj je teže ozljede zadobio Ivan Korade.

Tučnjava kod PC-a Coning bila je vrlo vjerojatno ključna za kasniji krvavi pohod Koradea

j

ednog od svjedoka privest će policija jer se nije odazvao

- Sjedio sam na terasi Echa te sam vidio kako je Korade pljusnuo mladića, koji je pobjegao. Korade je bio sam, a čuo sam i njegovu prijetnju da će ga ubiti - rekao je svjedok Nikola R., koji je sjedio dva stola dalje od prvog svjedoka. Naglašavajući da se zbog proteka vremena malo toga sjeća, svjedok Danijel K. uspio se prisjetiti da

je te večeri bio s nekolicinom prijatelja vani u kafiću kada je počela gužva, odnosno tučnjava.

- Budući da sam se sklonio, nisam vidio da bi optuženi Neven udario Koradea, odnosno sudjelovao u bilo kakvom sukobu s njim - ustvrdio je.

Da bi se rasvijetlio incident, koji je vrlo vjerojatno bio ključan za kasniji krvavi pohod Koradea, na idućoj raspravi saslušat će se novi svjedoci, među kojima će jednog privesti policija budući da svoj izostanak nije opravdao.

Korade zaprijetio ubojstvom Osim zbog proteka vremena od zadnje rasprave, dokazni je postupak počeo jer se nitko od optuženih ne smatra krivim za djela za koja ih se tereti. Naime, prema izmijenjenom optužnom prijedlogu, Mario Korade tereti se za nasilničko ponašanje, a ostali optuženici za nanošenje teških tjelesnih ozljeda njemu i njegovom pokoj-

nom ocu. Nakon povratka Koradea koji je došao sa sinom, prema optužnom prijedlogu, uslijedio je verbalni sukob s N. Gredičakom, kojeg je Korade pokušao udariti u glavu, a zatim je izvadio pištolj i zaprijetio mu riječima: “Sad ću te ubiti”. No okrivljeni mu je uspio izbiti pištolj te ga je udarcem rukom u glavu oborio na tlo…

NAŠA POSLA Ispred narodnjačkoga kluba trojka pretukla mladića, koji je umro od zadobivenih ozljeda

Osumnjičeni 30 dana u pritvoru

Traži se i zatvaranje

ČAKOVEC/VARAŽDIN - Idućih mjesec dana u pritvoru varaždinskog Okružnog zatvora provest će Matija Marčec (26) iz Varaždina, Bruno Hančić (22) iz Šenkovca te Deni Pikl (22) iz Čakovca, koje se sumnjiči da su pretukli 22-godišnjeg T.P. iz Vukanovca u gornjem Međimurju koji je u četvrtak preminuo uslijed ozljeda zadobivenih ispred čakovečkoga noćnoga kluba Guru. Osumnjičeni su radili kao zaštitar, konobar i DJ u čakovečkom noćnom klubu Guru gdje srijedom uživo nastupa narodnjački sastav s plesačicama, a piće se nudi po sniženim cijenama. Prema iskazu koji

su dali na Županijskom sudu tijekom 48satnog zadržavanja, među posjetiteljima kobne noći sa srijede na četvrtak našao

u

nutarnje krvarenje i pucanje žila u crijevima uzrokovalo smrt pretučenog se i T.P. koji je radio probleme u lokalu, zbog čega je oko sat iza ponoći došlo do sukoba, a zatim i njegovog izbacivanja.

Međutim, na tome nisu stali, nego su ga

i ispred lokala izudarali rukama i nogama po tijelu i glavi, a zatim ga ostavili. Na isti način nanijeli su ozljede i 35-godišnjaku iz Prekope. On je bio u društvu preminulog T. P. koji je radio za zagrebačku građevinsku tvrtku, zbog čega je bio odsutan od kuće po nekoliko mjeseci.

Međutim, dok su 35-godišnjaku nanesene lake tjelesne ozljede, udarci po tijelu 22-godišnjaka izazvali su unutarnje krvarenje, najvjerojatnije pucanje krvnih žila u crijevima, uslijed čega je preminuo u čakovečkoj Županijskoj bolnici gdje su mu pokušali spasiti život.

01. veljaÄ?e 2011., br. 350

Oglasi 19

20 Oglasi

01. veljače 2011., br. 350

PROJEKTI Općina Cestica u projektu EUR-ID

Suradnja i tolerancija među građanima Europske unije Opć ina Cest ica uključena je u projekt EUR-ID. Riječ je projektu izgradnje europskog identiteta kroz zajedničke kulturne i sportske tradicije, kojem je glavni cilj ojačati suradnju i toleranciju među građanima EU te razviti europski identitet preko tematske i dugotrajne suradnje među gradov ima, opć inama i njihovim građanima.

Razmjena primjera Općina Cestica vodeći je partner projekta, u koji su uključene i općine iz zemalja članica EU: Slovenije (općina Cirkulane), Njemačke (općina Heiningen) i Mađarske (općina Molnnari).

Svaka od tih zemalja ima određene prednosti u različitim segmentima kulture.

U sklopu projekta veliki naglasak bit će na europskoj

kulturnoj raznolikosti, interkulturalnom dijalogu te europskim vrijednostima.

Planirana su četiri događaja, u svakoj zemlji po jedan.

Svaki događaj temeljit će se na specifičnim temama koje uključuju vatrogasno natjecanje (Hrvatska), festival folklora (Slovenija), nogometni turnir (Mađarska) te planinarenje (Njemačka).

Kroz te aktivnosti partneri će izmjenjivati primjere dobre prakse te učiti jedni od drugih o tome kako je njihovo uključenje u EU pozitivno utjecalo na njihove aktivnosti.

Nadalje, tijekom svakog događanja, par tner i će raditi na razvijanju konkretnih budućih projekata koji će se temeljiti na dugoročnim zajedničkim interesima. Povezivanje i povećanje suradnje osigurat će

partnerima da poboljšaju trenutne aktivnosti i mjere kojima će promovirati očuvanje građanske baštine i kulture.

Vrijednost projekta, čiji je ugovaratelj EACEA, izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnost i kulturu iz Bruxellesa, je 56.448,70 eura.

Urbana kultura 21

01. veljače 2011., br. 350

URBANO Dobra zabava uz atraktivne plesne poteze

Breakdance party okupio mlade Ove subote Varaždinci su imali prilike uživati u još jednoj glazbeno-plesnoj poslastici. Na plesnom podiju Lounge bara Ritz nastupili su najpoznatiji breakdanceri, koji su za ovu priliku potegnuli čak iz Zagreba. Atraktivnih poteza nije nedostajalo, a gužva koja se stvorila pokazala je da su Varaždinci zainteresirani za ovakve “vratolomije”. (dk)

ROCK SCENA

Louder odličan u Garaži!

Jedan od najperspektivnijih varaždinskih sastava, rockeri Louder, gostovali su u poznatoj emisiji hrvatske televizije “Garaža”! Osim što su dobro rasplesali publiku svojim autorskim hitovima, dečki su kao i uvijek dali sve od sebe te time dokazali da im se smiješi lijepa budućnost! Jedno od najboljih priznanja za dobru perspektivu ovog benda zasigurno je osvojeno i drugo mjesto u finalu festivala “Močvara traži zvijezdu” gdje su u konkurenciji od 180 mladih demo bendova, nakon polufinalne večeri u kojoj su odnijeli pobjedu, zasvirali u finalu!

Osim njih iz Varaždina se u polufinale plasirao i Sagan, ali su mu plasman za finale oduzele sveukupne pobjednice, dvije djevojke iz sastava Choco jazz.

KONCERTI

Sagan napunio popularni Kult!

Varaždinski instrumentalci Sagan ove subote zasvirali su u poznatom okupljalištu mladih, caffe baru Kult. Kako doznajemo, ovo im je jedan od posljednjih nastupa tog tipa, a ono što najavljuju za budućnost bit će audiovizualna poslastica kakvom se može pohvaliti malo koji bend s ovih područja.

Doma – TV koma N

SCENA Glazbene večeri uz bogate nagrade

Veliko finale uz NMC i Sound trek Poznati kolumnist Regionalnog tjednika uz Soundtrek party predstavlja svoj rad na glazbenoj sceni U samom strogom centru Varaždina, u lounge baru Ritz, očekuje vas novi party program “Sound Trek” koji predstavlja najbolji spoj moderne urbane glazbe.

O d p oz n a t i h R’n’B hitova, uličnih rap himni, zanimljivih remixeva do recentnih radio friendly izdanja, sve to samo u jedinstvenom spoju - “Sound Trek” partyja.

Ovu jedinstvenu zvučnu kulisu za uživanje u plesu, dobrom piću i još boljem društvu, servirat će vam legenda i pionir sjeveroz ap a d n e r a p scene: NMC. Aktivan na glazbenoj sceni već desetak godina kao producent, radio voditelj i DJ dokazao se nebrojeno puta, na mnogim partyjima i na mnogim albumima na kojima je producirao. Legendarni Tristosixty partyji i Tristosixty Rap Radio Show samo su neki od sinonima koji se vežu uz ovo ime. Producirao je glazbu za Diyalu, Targeta iz Tram 11, Postolar Tripper, Khana, Spinza,

Art/media

i mnoge druge, aktivno radi kao radijski voditelj na Total FM-u, a vrlo važno i vezano je da party nosi ime kolumne koju piše za Regionalni

tjednik Sound Trek. 19. veljače očekuje vas svojevrsna promocija kolumne koja izlazi u Regionalnom tjedniku od rujna prošle godine, s ambicijom da se “Sound Trek party” pretvori

u pravi party program koji će se za vas održavati svaka dva tjedna u Ritz lounge baru.

Razlog više za pojaviti se na ovom novom party programu su i vrijedne nagrade sponzora (plesni studio Narya i Varaždinski gradski bazeni) koje možete osvojiti na samom partyju, bez nagradnih trik pitanja. Sve što morate raditi je ono što vam ionako dobro ide - partijati. Dovoljno je potpisati račun i u mogućnosti ste osvojiti ulaznice za varaždinske gradske bazene s korištenjem saune i jacuzzija, ili recimo bocu šampanjca za sebe i svoju ekipu.

Djevojkama će biti posebno zanimljivo to da će moći osvojiti i mjesečnu članarinu za atraktivni tečaj pole dancea, tj. plesa na šipci u plesnom studiu Narya, koji možete pronaći u Varaždinu u Aninoj 10.

e, nije mi doma koma, osim pred televizorom.

A najveća su koma Doma TV i RTL 2. Otkad su se pojavili ovi novi programi, ne mogu vjerovati što nam serviraju. od geslima kakti „samo zabava“ i slično, zabavljamo se kao zatvorenici u Denis Peričić, Guantanamu. Red kuhanja, mr. sc. red sapunjara. Razumijem potrebu za ležernim sadržajima, razumijem i potrebu za glupostima. U svakom kukolju ima i žita, pa smo tako naišli i na jednu dobru seriju, 1001 noć, ali zašto sada tolike Gumusice, Asike, Ezeli, pa onda i indijske heroine, a latino-sapunice da i ne spominjem. Dajte nam malo Bangladešanki i Uganđanki, to su sigurno prave stvari, ovo je već dosadno! pameti koja na tim programima vlada najbolje govori edukativna (!) stranica na teletekstu Doma TV. Tamo možete saznati da je na taj i taj dan rođen ruski pisac Anton Chekhov. To je neki mudrac skinuo i ovlaš preveo s interneta, ne znajući da mi pišemo – Čehov.

Zato jer za Čehova nikad nije čuo. i HTV nije imun od debilane, pa su Mariju Jurić Zagorku prozvali – Mirjanom Grgić. omrčini uma pridružuje se nova Dora, gdje pravila ne razumije nitko, a pjevati može, očito, svatko. Blaženi Aco Kostadinov smislio je emisiju u kojoj neka pucica tankim glasićem skida Arethu Franklin, a ostali diletanti u istom su loncu s provjerenim imenima. Kako su nam dosad pokvarili ukus, pravo je čudo da je u zadnjoj emisiji najviše glasova dobio onaj koji je to i zaslužio – naš Žiga. z to, Dora nam je obogatila hrvatski jezik novim izrazom, „bjuti partner“. To bi imao biti jedan kozmetičarski sponzor. No, ni bjuti partner ne pomaže Aci. I dalje nije baš nešto lijep. Čak ni kad nije u istom kadru s Leonom Paraminski, koja ga skroz zasjenjuje, i to ne samo ljepotom. Urednicima poput njega trebao bi nekakav „brejn partner“. Da im popravi mozak.

P

O N P

U

POWERED BY

22 Kulturni obzor

01. veljače 2011., br. 350

TRADICIJA 200. obljetnica smrti Katarine Patačić, 110. obljetn

U D-duru Trio Gonzala Rubalcabe J

edanaesta sezona Jazz ciklusa Lisinski/HDS počela je u petak 28. siječnja koncertom Trija Gonzala Rubalcabe, vjerojatno najznačajnijeg latinopijanista današnjice, kojeg je na njegovu zagrebačkom nastupu pratio Matt Brewer na kontrabasu i Marcus Gilmore na bubnjevima. Klasično obraDarko RUŠEC zovan glazbenik Gonzalo profesor gitare u Rubalcaba rođen je 1963.

Glazbenoj školi Varaždin u Havani, na Kubi. Nakon uspješne karijere koju je ostvario na Kubi, nastavio ju je razvijati u SAD-u. Jedan je od najznačajnijih jazz klavirista mlađeg naraštaja.

Uspješno spaja jazz s klasičnom i kubanskom tradicijom. Nadahnjivao se glazbom slavnih jazz klavirista poput Theloniousa Monka, Buda Powella i Oscara Petersona, ali i drugih jazz instrumentalista, primjerice Charlea Parkera, Dizzyja Gillespiea i Arta Blakeya. Ovo je inače već trećin Rubalcabin nastup u hrvatskoj, no s obzirom na njegovu osebujnost i rijetko viđenu svestranost, svaki novi koncert iščekuje se s jednakom radoznalošću, a i umjetnički voditelj jazz ciklusa Antun Tomislav Šaban najavio je ovaj koncert kao nešto sasvim drukčije u odnosu na Rubalcabin prethodni nastup u Lisinskom. Gonzalo Rubalcaba jedan je od onih glazbenika koji su šturi u komunikaciji s publikom, gotovo kao u bopovskoj tradiciji, i sve prepuštaju samoj svirci, tako da nije bilo kurtoaznih fraza niti najavljivanja kompozicija već tek predstavljanje benda na kraju koncerta. Za ovaj nastup Rubalcaba je odabrao repertoar sastavljen od njegovih originalnih kompozicija. Rubalcaba zna biti vrlo raznolik od albuma do albuma i od koncerta do koncerta, početkom 90-ih je dostigao širu popularnost sa svojim obradama Beatlesa i Lennona, a s vremenom je dobio etiketu ‘’latin jazz’’ pijanista. ubalcaba je od početaka bio veliki eklektik koji asimilira najrazličitije utjecaje od Monka i Buda Powella, preko glazbenog nasljeđa rodne Kube, do europske klasične glazbe (u duhu potonje je uostalom i teklo njegovo glazbeno obrazovanje), i svi su se ti elementi mogli napipati i na zagrebačkom koncertu. U svakom slučaju ne može se zanijekati filigranska suptilnost izvedbe i specifična eterična ljepota Rubalcabinih kompozicija, koje su bile uglavnom u baladnom raspoloženju, no s povremenim grooverskim momentima koji su sprečavali pad u monotoniju. Rubalcaba je jedan od velikih umjetnika suvremenog jazza i njegovi su koncerti prave poslastice za ljubitelje kreativnog i nesputanog pijanizma, a na zagrebačkom je koncertu još jednom potvrdio ne samo svoj jedinstveni talent nego i nešto još važnije – neprestani razvoj i traženje novih puteva u umjetnosti.

R

Najvažniji hrvatski u cjelokupnoj našoj

Dvorac Trakošćan bio je svojevremeno vlasništvo obitelji Drašković

Činjenica da se o obiteljima koje su krucijalno odredile hrvatsku povijest, ali i povijest Varaždina, vrlo rijetko govori i piše, zapravo je – nevjerojatna Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

Znamo li za varaždinske tvrtke koje se diče nazivima preuzetim od prezimena značajnih osoba u našoj povijesti? Znamo. Znamo li što su te značajne osobe pridonijele našoj povijesti? Uglavnom – ne znamo. Hodamo ulicama Varaždina, kroz Draškovićevu ulicu pa do palače Patačić, ali zapitamo li se ikad čime su te velikaške obitelji zadužile naš grad i našu Hrvatsku?! Ruku na srce – gotovo nikada.

Banovi Uzmimo, na primjer, Draškoviće. Ima li, zapravo, važnije obitelji u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti? O Janku Draškoviću, ilircu, pjesniku, autoru „Disertatie“ i prvom predsjedniku Matice hrvatske

(tada ilirske) sve se zna, no znamo li dovoljno o njegovim brojnim zaslužnim precima i potomcima?

Draškovići su staro hrvatsko plemstvo, spominju se u 15. stoljeću u Lici, no već u idućem stoljeću šire se u Pokuplje i naš kraj, gdje uskoro stječu dvorce Trakošćan i Klenovnik te palaču u Varaždinu, koja je bila sjedište hrvatske vlasti.

Njihovi su bili i Vinica, Opeka, Zelendvor, Veliki Bukovec, Bisag, Hrašćina, Božjakovina, Brezovica i Rečica.

Juraj II. Drašković (1525. 1587.) bio je kraljev namjesnik u Ugarskoj, hrvatski kardinal i ban, a Draškovići će dati još tri bana. Ban Ivan II. (1550. 1613.) bio je i kreator pobjede kod Siska, gdje je poginuo njegov stric Ivan I. Ban Ivan III. (1595. ili 1603. - 1648.)

nastavlja borbu protiv Turaka i ostaje zapamćen kao „branitelj Hrvatske“. Po banu Ivan V. (1660. - 1733.) nazvana je vojarna u Varaždinu, što dovoljno govori o vojničkoj slavi tog podmaršala carske vojske!

Kulturnjaci No nisu Draškovići bili samo političari i vojskovođe, nego i kulturnjaci i umjetnici: Juraj Georg V. bio je jedan od utemeljitelja HAZU (tada JAZU), Karl Dragutin je pionir hrvatske fotografije, Julijana Drašković, koja je umrla prije 110 godina, bila je slikarica, kao i njena braća Rudolf i Stjepan.

A druge varaždinske plemićke obitelji? O Bedekovićima bi se moglo pisati unedogled: dali su desetke župana, su-

daca, pisaca, pa i ministara.

Dali su nam isusovačke drame Kazimira Bedekovića i vilu u kojoj je sada Dječji odjel Gradske knjižnice, koja pak nosi ime Metela Ožegovića, političara i istaknutog ilirca, čiji je pak otac Stjepan Ožegović Barlabaševački, branitelj hrvatskoga državnog prava.

D

raškovići su dali četiri hrvatska bana i niz umjetnika Erdödy, vlasnici Staroga grada, dali su herojskog bana Tomu Bakača i još nekoliko banova te opernu pjevačicu Sidoniju Rubido. Tu su i Keglevići, Patačići, Bombellesi, a u našoj regiji trag od nacional-

KATARINA PATAČIĆ Dva stoljeća od smrti autorice „Pesmi horvatskih“

Najvažnija kajkavska pjesnikinja

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Palača Patačić u Varaždinu

Katarina Patačić (rođena Keglević) možda nije najveća, ali je prva kajkavska pjesnikinja i mitsko ime cjelokupne kajkaviane.

Njezine „Pesme horvatske“ iz 1781. jedinstven su primjer ljubavne poezije u kićenom rokoko-stilu. Bila

je supruga Franje Stjepana Patačića, koji je izgradio po mnogima najljepšu baroknu palaču u Varaždinu.

Pjesnik, a ujedno i leksikograf, bio je i Adam Patačić, a pisac je bio i Aleksandar Patačić.

Po Katarini Patačić nazvana

je i književna nagrada Varaždinskoga književnog društva i varaždinskog ogranka Matice hrvatske, koja se dodjeljuje u prosincu, prigodom čega ćemo (ako ne i prije) opširnije pisati o najslavnijoj pjesnikinji našega grada i cijele kajkavske kulture.

Kulturni obzor 23

01. veljače 2011., br. 350

nica smrti Julijane Drašković...

IZLOŽBA „Dvostruko daje tko brzo daje“

velikaši j povijesti Hrvatsko plemstvo nije hrvatsko?! doći u trajno vlasništvo nad poljoprivrednim površinama koje su do prije 65 godina pripadale njihovim precima, jer se Draškovićima osporava

P

ovrat imovine – ključ za dovršenje pregovora s EU!

hrvatsko državljanstvo 1945. godine!

Inače, povrat imovine i dalje ostaje jedan od manje poznatih ključnih prijepora u zatvaranju ključnog poglavlja (pravosuđe). Ali to je tema koja zaslužuje posebnu obradu i o kojoj će se vrlo brzo, uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, uskoro itekako naširoko pisati i govoriti!

Miroslav Klemm

Dirljivi oproštaj Miroslava Klemma Klemm je svoju posljednju izložbu uoči odlaska u mirovinu skromno posvetio svima koji su obogatili fundus GMV-a Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr

U palači Herzer u petak 28. siječnja otvorena je izložba starih fotoaparata i filmskih kamera, naslovljena latinskom poslovicom „Bis dat qui cito dat“ – Dvostruko daje tko brzo daje! Unatoč vrijednosti eksponata, ta je izložba među r ijetkima koje su važnije zbog svoje simbolike nego zbog onoga što je izloženo.

„Dobrim ljudima“ Kao prvo, oproštajna je to izložba Miroslava Klemma u njegovom višedesetljetnom radnom odnosu s Gradskim

O

čekujemo nesmanjen Klemmov angažman u kulturnom životu grada i u mirovini!

muzejom Varaždin.

Muzejski savjetnik Klemm je, naime, upravo otišao u zasluženu mirovinu, pa je otvaranje proteklo u znaku

Knjige i izložba - u jednom Još jedno u nizu predstavljanja knjiga četvrtkom u varaždinskoj knjižnici ovaj puta upotpunjeno je izložbom u klubu Europa media. Tema koja je povezala ova dva kulturna događaja je Vojvodina.

U knjižnici smo upoznati s četiri izdanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koji djeluje u Subotici. Odmah nakon predstavljanja knjige u klubu Europa media otvorena je izložba Paralelni procesi četvorice mladih akademskih likovnih umjetnika Vere Đenge, Srđana Milodanovića, Gorana Kujundžića i Leje Vidaković.

Svaki od njih ima različit pristup umjetnosti, a izložba se pokazala zanimljivm spojem različitih ideja. (td)

APSURDI Birokracija prepreka – logici

Čitateljima ovog našeg priloga, kao i svakom normalnom građaninu, vjerojatno nikad neće pasti na pamet da osporava hrvatstvo barem onih izrazito – hrvatskih plemićkih obitelji. No upravo to ponekad čini sâma – hrvatska država!

Naime, izravni potomci hrvatski banova i velikana, grof. dr. Karl Drašković i njegov sin Nikolaus, već su 11 godina većinski vlasnici gospodarstva u Velikom Bukovcu, koje je 1869. utemeljio Pavao II. Drašković, a koje je 1945. nacionalizirano.

Malo je znano da 1989. u posjed Agroludbrega nisu došli nikakvim povratom imovine koju je oduzela komunistička vlast, nego – kupnjom dionica od države. Još uvijek ne mogu

VOJVODINA

velikog broja posjetitelja, kolega i suradnika, koji su mu zajedno s ravnateljem Brankom Spevecom izrazili zahvalnost na svemu što je učinio za varaždinsku kulturu.

Miroslav Klemm, skroman kakav jest, održao je dirljiv govor posvećen ne svojoj bogatoj karijeri, nego „dobrim ljudima i ustanovama koji su varaždinskom muzeju podijelile nesebičan dar, predmete za muzejske zbirke“.

A to su: Krešimir Albus, Mladen Imenšek, Krunoslav Janušić, Miljenko Ladić, Stanko Lazar, Viktor Mihalić, Rade Miletić, Zlatko Pap, Franjo Patafta, Peta osnovna škola, Marija Polanšćak, Prva gimnazija, S e dma osn ov na š ko l a, Branko Spevec, Srednja strukovna škola, Branimir Šimek, Marina Šimek, Ivan Šimunić, Franjo Tomašić i Slave Vlahović. Dakako, i sâm Miroslav Klemm, a poglavito prijatelj mu Ratko Petrić, koji je varaždinskom muzeju darovao filmsku kameru prikazanu na naslovnici kataloga.

O s t aj e nam s ada tek (opravdana i žarka) nada da će Miroslav Klemm svojom stručnošću i nesmanjenom energijom i nadalje oplemenjivati djelatnost GMV-a, ali i cjelokupni kulturni život grada.

IZLOŽBA

Slike u televizorima Umjetnik amater, član varaždinskog LUV-a, Josip Jurak priredio je zanimljivu izložbu. Skupio je stare televizore osuđene na propast i iskoristio ih kao okvir za svoja djela. - Tu se može iščitati svojevrsna kronologija analognog T V razdo blja, počevši od 1956. kada je proradio prvi TV odašiljač u Hrvatskoj.

Zastupljeni su primjerci televizora domaće i strane proizvodnje, počevši od crno-bijelih pa sve do plazme - rekao je o izložbi profesor Stjepan Hajduk. Zato je umjetnik ovaj postav i nazvao “Dobro došli u digitalno doba (Analogo morte Vivat digitale)”, a moći ćete ga pogledati u varaždinskoj Galeriji LUV-a od ovog petka. Uz TV slike Jurak će izložiti i jedan od prvih radijatora prebojan u Mondrianove boje, kojima je već obojio i dijelove svoje kuće. U izložbu je uključio i svoju unuku, 14-godišnju Miju Mihalić. (td)

SJAJNI BAL U petak - krajnje je vrijeme za nabavu svečanih haljina i odijela Grof Janko Drašković

nog značaja ostavili su, dakako, Zrinski i Frankopani, ali i manje poznate obitelji poput Ratkaja, koji su dali varaždinske župane, ali i povjesničara Jurja Ratkaja te fascinantne misionare kao što su Nikola, prvi Hrvat u Indiji, a možda i na Tibetu, i Ivan, istraživač Meksika, kojeg su 1680. otrovali indijanski poglavice jer im je rogoborio protiv alkohola i nemorala!

Nažalost, ovaj tekst ograničen je na samo 3000 slovnih

znakova… Ali vjerujemo da

O

Ratkajima se vrlo malo zna, a „osvajali“ su Indiju i Meksiko! će potaknuti zanimanje za neke od najvažnijih obitelji u cijeloj hrvatskoj povijesti, bez kojih, vjerojatno, ne bi danas bilo ni nas!

Duh Italije očekuje nas na Sjajnom balu Ako još niste, spremite se za varaždinski Sjajni bal, izvadite svečane haljine te smokinge i ulaštite cipele.

Osamnaesti po redu očekuje nas, kao i uvijek, prvog petka u veljači - ovog petka. Uz Varaždinski komorni orkestar i Big band nastupit će Lidija Dunjko i Ronald Žlabur te Dora Dučakijević, a za ples su uz plesače iz Harmonyja te baroknog studija DND-a zaduženi i baletani splitskog HNK koji će izvesti ulomak iz nagrađivane “Giselle”. Duh Italije unijet će i dizajnerica Ana Kraš na modnoj reviji Nezaobilazna je i purgar-

Uvijek svečano

ska straža, a cijelu večer u Koncertnoj dvorani varaždinskog HNK vodit će Dražen Siriščević i Silvija Buczolich.

Plesne knjižice ove godine izradit će slikarica Elizabeta Igrec, a za uređenje je kao i uvijek zadužen Dubravko Martinez. Uz glazbu i ples nezaobilazan dio Sjajnog bala je naravno i hrana. Ovog će je puta kuhari spremati po specijalitetima poznatog talijanskog skladatelja Gioachina Rossinija. Ulaznice za bal možete kupiti na blagajni HNK po cijeni od 450 i 300 kuna. Pokrovitelj je Grad Varaždin. (td)

24 Duplerica

01. veljače 2011., br. 350

SUSRET Viktor Plavec, renomirani fotograf, boksač, vozač speedwaya, hrvač, o

Još uvijek nisam odsud

Viktor Plavec najzapaženiji je svakako bio kao boksački sudac međunarodnog ranga s ovlastima Međunarodne amaterske europske organizacije te Međunarodne amaterske svjetske boksačke organizacije

Naš domaćin u obiteljskoj kući u Cesarčevoj, kao kustos u nekom muzeju, predstavio nam je uspomene na jednu zavidnu profesionalnu karijeru te karijeru sportaša Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Sportskom i kulturnom renomeu baroknoga grada svojim predanim radom i nebrojenim uspjesima nesumnjivo je značajno pridonio Viktor Plavec. Naš istaknuti fotograf i poduzetnik godinama je posvećen humanitarnom radu, a tijekom iznimne sportske karijere bio je boksač, spidvejaš, hrvač, pilot te predsjednik varaždinskih zrakoplovaca i ribolovaca.

Sportski uglednik

Viki je žario i palio na motoru za speedway

Za Vikija, kojem je prošli tjedan uručena nagrada za životno djelo, zaista, bilo bi neozbiljno reći da je „samo“ sportski uglednik. Istina, najzapaženiji je svakako bio kao boksački sudac međunarodnog ranga s ovlastima Međunarodne amaterske europske organizacije (EABA-e) te Međunarodne amaterske svjetske boksačke organizacije (AIBA-e). Krajem prošle godine, naš domaćin u obiteljskoj kući u Cesarčevoj nakon svojevrsne „inventure“ u nekoliko vitrina napokon je izložio svoja odličja, priznanja, fotografije… Baš kao kustos u nekome muzeju, Viktor Plavec predstavio nam je spomenute predmete, uspomene na jednu zavidnu profesionalnu karijeru

Ambasador Hrvatske i grada Varaždina Viktor Plavec bio je i ostaje istinski ambasador ne samo RH nego i našeg Varaždina.

Karakterizira ga spontanost i druželjubivost, a malo je poznato kako ponekad za prijatelje zasvira na harmonici ili na nekom od žičanih instrumenata. Pored ogromnog broja značaka, medalja, pokala, zahvalnica, u njegovoj zbirci zamjećujemo zlatnu krunu iz Seula, ne-

izbježne boksačke rukavice, fotografiju – portret nadobudnog vozača speedwaya… Viki je bio predsjednik Rotary kluba Varaždin, a kao neumorni svjetski putnik, sakupio je ogromnu zbirku porculanskih figurica te svu silu najrazličitijih suvenira. Svaki taj predmet ima svoju priču, a one o njihovom vlasniku vrijedilo bi što prije publicirati u nekoj monografiji.

vinogradare i kvalitetnu kapljite karijeru sportaša.

- Mojom osebujnom zbirkom, cu itekako cijenim – ustvrdio je Viktor Plavec, što ne čudi između ostalog, dominijer rođen je 10. siječnja ra pr iznanje za na Vinici, u pitoresnajboljeg suca u knom vinorodnom na Olimpija m i j n kraju. No Plavčevi skim igraatjeca ayu n se nekoliko puta m a o d rdw e e p s u sele prije nego žanim s e j u l e u Seulu , što obitelj dolazi sudj d e v d u Varaždin.

1988. goMe - Moj otac Ivan dine. No braćom erom, p imao je nekoliko treba znati m Po m o c trgovina i to u Beda u Varažn i l a h i M retincu, Margečanu, dinu prvo poVaraždinu i Sv. Iliji gdje stajem hrvačem polazim osnovnu školu. Obijoš 1949. godine. Klub je u to vrijeme nosio ime „Tek- telj je jedno vrijeme živjela stilac“, a njegov utemeljitelj u dvorcu Sladović, a tijekom bio je pokojni Ivan Vid Zamo- 1945. godine selimo se u Vada. Hrvao sam u 1. postavi s raždin, u Trenkovu 76. Ovdje legendarnim Bakšajem. U ovoj, upisujem 4. razred Gimnazisvojevrsnoj „spomen-sobi“ je, a školovanje završavam uredio sam i mali šank s bira- 1952. gorine u Školi učenika nim buteljama vina. Naime, u privredi. Ocu dugujem zasvi moji dragi gosti i prijatelji hvalnost što je odredio moj rado iskuse „tekuću“ rundu jer životni poziv – fotografa, dok

je bratu Božidaru bila suđena urarska profesija – prisjetio se Viktor Plavec dodavši kako je Varaždin imao izuzetno bogatu tradiciju u fotografiji.

Nju ispisuju obitelji Horvatić, Kulčar, Merlić, Srkulj, Špičko, Plavec, Šenveter... Viktor Plavec ubrzo odlazi u Zagreb gdje se kao osamnaestogotišnjak usavršava u fotografiji i počinje dominirati boksačkim ringovima.

Viki - nokauter!

- Slobodno napišite – bio sam nokauter! Od 1953. treniram i natječem se za BK „Metalac“, a sve pod budnim okom mentora, možda najboljeg trenera na svijetu, Zlatka Hrbića. To mi nije bilo dosta pa 1954. polazim i trenerski tečaj. Za kruh zarađujem kao fotoreporter dnevnika Vjesnik, ali me povremeno angažiraju tvrtke poput Zagrebačkog velesajma

Duplerica 25

01. veljače 2011., br. 350

olimpijac, sportski dužnosnik, humanist te dobitnik nagrade za životno djelo

io svoj oproštajni meč!

IZDVOJENO U vojsci boksa i skače padobranom

Uz obitelj „kuraže“ mu nikad nije nedostajalo Na razumijevanje i podršku obitelji Viktor Plavec uvijek je mogao računati. Izuzetno je ponosan na kćerke Kseniju i Lidiju te unuke Gabrijelu, Damjana te Velimira. Spomenimo i to da djedovim stopama kreće unuka Gabrijela koja je u konjičkom sportu vicešampionka Hrvatske!

Kako nam prostor ne dozvoljava detaljno elaboriranje svih dosega Viktora Plavca, morali smo ipak zamoliti da nam otkrije koliko ima istine u priči da je bio i – „nebeski fotograf“?

- Moje bavljenje zrakoplovnim jedriličarstvom uvjetovalo je da s potvrdom Aerokluba odem 1955. na odsluženje vojnog roka u ratno zrakoplovstvo. Prvo me raspoređuju na aerodrom u Zemuniku, a potom u Cerklje.

Osposobljen sam za snimanje iz aviona opremljenih posebnim fotografskim aparatima.

Letio sam u posadi dvomotornih aviona DH Mosquito

Kao mladi boksač Metalca

i jednomotornog dvosjeda F-47 Thunderbolt.

Bili su to svojevremeno vrhunski borbeni zrakoplovi, a “pod moraš” u vojsci sam imao i nekoliko skokova padobranom. No i tu boksam te postajem svearmijskim prvakom – otkriva Viktor Plavec detalje o svojim vojničkim danima. Kondicije je tada imao na pretek što potvrđuje prvim mjestom na orijentacijskom trčanju u Kraljevu. A da mu „kuraže“ nikada nije nedostajalo, osamdesetih godina demonstrirao je Rusima. U moćnom, iza željezne zavjese zastrtom SSSR-u.

- Prije odlaska u Seul 1988., kao prvi stranac u povijesti dobivam poziv dijeliti pravdu na izlučnom boksačkom prvenstvu najjače europske sile u boksu. Uvijek je pobjeđivao Rus, no u Taškentu, nije bilo te sile koja bi me natjerala da zasluženu pobjedu ne dosudim Ukrajincu – naglasio je Viktor Plavec.

Viktoru Plavcu prošli je ponedjeljak uručena nagrada za životno djelo

Svjetski velikani, međunarodni AIBA suci na OI: Tomislav Papak, Zvonimir Bušić i Viktor Plavec

i druge. Od jednooke Leice i kasnije dvookog refleksnog

z

birkom dominira priznanje za najboljeg suca na OI održanim u Seulu 1988.

fotoaparata Roleiflex nisam se razdvajao. Moj trud bio je solidno plaćen, a terena – svugdje me bilo. Pamtim reportažu pri dolasku Tita u Trebinje 50ih na neku veliku proslavu. Taj je oko sebe imao zaštitu kao da će nastati „smak svijeta“, a ja sam kao i svi reporteri u toj

gunguli morao pronaći pravu poziciju za snimanje i uhvatiti dobar kadar. Rolica filma imala je 12 snimaka i trebalo je biti pravi majstor da svaki uspije - kaže on koji se nikad nije predavao sve do 1957. Naime, Viki je tada privremeno „kapitulirao“. O čemu se radi?

U moto sportu - Te sam godine definitivno podlegao čarima moje supruge Višnje (rođena Špičko), a njezini roditelji također su bili fotografi (atelje je bio u Kukuljevićevoj ulici, op. a.).

Kako mi je trebalo malo odmora od boksanja, počinjem intenzivno voziti moto-utrke.

U speedwayu sudjelujem u natjecanjima s našim velikanima

Fragment zbirke plaketa i medalja

braćom Medved, Pomperom, Mihalincom, Pintar ićem, a u Mađarsku odlazim kao državni reprezentativac. Bilo je nezaboravno, primjerice, na Kajzerici mi u zavoju izlijeće kotač s klupskog „Japa“ motora… - priča Viki i otkriva nam da je 1952. igrao nogomet i bio golgeter.

- U nogmetnom klubu Mladost iz Varaždinskih Toplica igrao sam na svim pozicijama.

I vratara. Iako nemam visinu, moji refleksi bili su „na visini“ zadaće. I moje kopačke već odavno vise obješene na klin, ali boksu još nisam rekao zbogom. Ja, naime, još uvijek nisam odsudio svoj posljednji meč! – istaknuo je na kraju našeg susreta Viktor Plavec.

Vitrine prepune osebujnih suvenira

IZA OBJEKTIVA Majstor fotografije na tematskim izložbama

Jedna od najdražih nagrada - Tijekom završnih svečanosti uz 800. obljetnicu grada Varaždina 1981. godine bila je otvorena tematska izložba fotografija. Stručna komisija tada proglašava moj rad „Portal vijećnice“, najuspješnijom fotografijom u boji. Za spomenutu izložbu na kojoj su predočene i crno-bijele fotografije, jedino je moja obitelj izlagala one u boji (uz Viktora, svoje radove predstavljaju supruga Višnja, kćerke Ksenija i Lidija te zet Boris Fiket, op. a.). Želja mi je bila da dam

50 godina AIBA-e i EABA-e doprinos tom vrijednom jubileju i da naši sugrađani u budućnosti vide na kolor fotografijama kako je tih slavljeničkih dana izgledao

Varaždin – prisjetio se Viktor Plavec tih dana od kojih je već prošlo 30 godina! To nije bila posljednja izložba na kojoj su posjetitelji mogli uživati u fotografijama koje je bilježila kamera našeg iskusnog majstora fotografije. I ne samo to. Naime, široj javnosti malo je poznato kako je Viki izuzetan doprinos dao poznavanju te animiranju sporta kao publicist. Tako su između ostalih posebno zapaženi njegovi članci u časopisu Povijest sporta…

Uspomena iz Seula zauzima posebno mjesto

26 Putopisi

01. veljače 2011., br. 350

Terme Olimia

Toplice se nalaze u prekrasnom krajoliku

PUTOPIS Varaždinska šestorka Ela, Andrijana, Tihana, Kiki, Marko i Robi u Olimju

Čokoladne praline po tajnoj recepturi i kava s jelenima U samostanu Olimje borave fratri koji uzgajaju ljekovito bilje te je širom Slovenije taj samostan poznat upravo po njihovom malom botaničkom vrtu No restorane nismo posjećivali jer je hrana u njima Na samo 45 minuta od dosta skupa, pa smo se za Varaždina, u susjednoj nam hranu snalazili sami, što nam Sloveniji, nalazi se Olimje, nije teško palo.

Na desetak minuta od popularno turističko odredište za odmor i rekreaciju Termi “Olimia” nalazi se koje smo posjetili prven- čuveni samostan, čija nas se stveno radi njihovih čuvenih arhitektura posebno dojmitoplica, ali smo imali prilike la; u njemu borave fratri koji pregledati sve važnije za- uzgajaju ljekovito bilje te je nimljivosti toga kraja “de- širom Slovenije taj samostan poznat upravo po njihovom žele”. malom bot a n i č ko m Za sva osjetila a n vrtu. Put Taj kraj pruža užitak za u v po br isva osjetila - prvenstveleno e J e t s j e g u no Terme “Olimia”, u go u n e b iznad kojima smo borav ili gre samou luksuzno uređenim čekuju o d stana prostorijama, uživali u jeleni vodi do finskim kupkama, hladJelenovonim kupkama, glazbenim ga grebebazenima, wellnessu... na, obiteljskoga Pojedini dijelovi hotela i termi napravljeni su ispod domaćinstva i uzgajališta površine zemlje te spojeni jelena.

Dok na vrhu brežuljka pijepodzemnim hodnicima, tako da uopće nije potrebno te kavicu na terasi rustikalne izlaziti iz hotela kako bismo kuće, jeleni slobodno šeću i promatraju vas. Jelene smo došli na drugi kraj toplica.

hranili kukuruzom, koji su nam jeli iz ruke.

Stara čokoladarnica - muzej i dućan

Jeleni na Jelenovom grebenu izuzetno su druželjubivi

Piše: ROBERT MARCIUŠ

Ukusne praline Kad se spustite s Jelenovoga grebena, nezaobilan je posjet čokoladarnici Olimje, maloj staroj obiteljskoj tvrtci - tvornici čokolade u kojoj se, u doduše skromnom ali izuzetno mirisnom prostoru, mogu kupiti ukusne čokoladne praline svih vrsta.

Ukusne i skupe!

Ulazak u čokoladarnicu je slobodan, a vlasnici vole s gostima podijeliti priču o vlastitom poduzeću te putu koji kakao prolazi do finalnog proizvoda. Svaki posjetitelj može i degustirati čokoladu spravljenu po tajnoj recepturi...

Nedaleko čokoladarnice nalazi se još jedan turistima zanimljiv lokalitet, “Koča pri čarovnici” - zemlja priča i mašte, a mi smo je prozvali Vještičjom šumom.

Na temelju legendi u toj su šumi “oživljeni” likovi

Samostan poznat po uzgoju ljekovitog bilja

iz bajke, vještice, životinje, koji na pritisak gumba posjetiteljima izražavaju dobrodošlicu, što je posebno zanimljivo djeci.

Nas se pak dojmilo to što su svi artikli u toj šumi napravljeni od recikliranog otpada.

Koča pri čarovnici - Vještičja šuma

!

Sport

Siniša Kovačić - europski i svjetski kickboxing prvak, izabran za trenera kickboxing reprezentacije - low-kick

sport@regionalni.com

“

Važna pobjeda košarkaša Vindije protiv Čakovca 78:65 u 14. kolu A2 lige Sjever.

Trener Velimir Mudri

GIMNASTIKA Prvi Dan gimnastike u Graberju ugodno iznenadio

Brojne vratolomije oduševile gledatelje Najtrofejniji varaždinski gimnastičari u 2010. godini Hanja Hainš i Vinko Kirinić dobili su i posebne nagrade kao podstrek za nove rezultate Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U prepunoj školskoj sportskoj dvorani u Graberju, u organizaciji Gimnastičkoga kluba Vindija Varaždin, prvi put organiziran je „Dan gimnastike“. Povod je bio 130 godina postojanja gimnastičkog sporta na ovim prostorima.

Program je započet natjecanjem, gdje je snage odmjerilo 99 gimnastičara i gimnastičarki, svih dobnih skupina, iz GK Vindija i podružnice GK Vindija-Sokolovac te sportskih škola.

Demonstracija U poslijepodnevnom dijelu programa slijedila je gimnastička igraonica za svu djecu iz kluba kao i sve zainteresirane koji su se okušali u skakanju na trampolinima te vježbanju tj. penjanju po spravama.

U večernjem dijelu nastupa slijedio je prikaz tj. gimnastička akademija, gdje se uz zabavni gimnastičko-akrobatsko-plesni program mogao vidjeti sustav rada u GK Vindija, od najmlađih gimnastičara predškolskog uzrasta, preko sportskih škola, selekcija, školske gimnastike GK Vindija podružnica Sokolo-

vac, natjecatelja C i B programa, kao i najstarijih veterana, kluba „Inova Gym” Osijek.

Na kraju, kao vrhunac večeri, članovi hrvatske reprezentacije iz Vindijinih redova u svojim natjecateljskim vježbama na spravama gledatelje su oduševili svojim „vratolomijama“.

Program je završen podjelom priznanja višegodišnjim članovima i trenerima: predsjedniku Vladimiru Šestaku te Ivici Kristofiću, Stjepanu Stolniku, Milanu Lekiću, Ivanu Oskoruši, Andreju Iliću, Tamari Hranj, Mariji Zemljić i Emilu Šanjeku te najtrofejnijim gimnastičarima u 2010. godini Hanji Hainš i Vinku Kiriniću, koji su primili i dodatne nagrade poslovnog sustava Vindije. Posebno pr iznanje i zahvalu Gimnast ičk i klub Vindija dodijelio stika Gimna la je Dragutinu vi Drku i Dubravki oduše e Drk- Mravlinč ić en okuplj lje za višegodišnju ite potporu i sponposjet zorstvo sportske gimnastike.

Nakon cjelokupnog programa, uslijedio je prijem i druženje u prostorima dvorane.

Sve više mladih uključuje se u gimnastičke aktivnosti kluba

Potražnja za prostorom

Mlade snage

Prigodan prikaz sistema rada Gimnastičkoga kluba Vindija izveden je odlično, iz čega je jasno da je uz mnogobrojno članstvo i velik trenerski potencijal rezultat rada neizbježan.

Ovaj sportski kolektiv i njihov rad može poslužiti kao primjer mnogima.

- Ujedno, ovim događajem vidljivo je da je briga o gimnastičkom sportu u gradu Varaždinu zanemarena jer i dalje nemamo adekvatan prostor. U klu-

Mlade snage

ATLETIKA

Donacija prijatelja sporta Bivši sportaši i prijatelji sporta u caffe baru Sloboda skupili su 1000 kuna te ih donirali jednom od najperspektivnijih varaždinskih sportaša Mirku Mičudi. On je bacač kladiva u SAK Varaždinu. Prošle godine bacio je kladivo do osobnog rekorda 74,06 m. S ovim rezultatom Mičuda se uvrstio na

drugo mjesto svih vremena u Hrvatskoj, odmah iza rekordera Andrasa Haklitsa te na drugo mjesto ovogodišnjih europskih tablica za mlađe seniore. Mirko uspijeva biti i dobar student strojarstva na varaždinskom Veleučilištu.

- Atletika nije za sponzore atraktivan sport, stoga me

veseli svaka donacija. Iskoristit ću je za kupnju prijeko potrebnih vitamina. Nastojat ću ove godine ponoviti hitac preko 74 metra, kako bi potvrdio normu koja će me odvesti na OI u London. Bit će mojim donatorima najbolja potvrda da nisu pogriješili - rekao je Mičuda. (di)

bu je uspostavljen sustav, imamo brojnost djece, kao i rezultate. Imamo vrhunske sportaše, članove hrvatske reprezentacije.

Zbog toga je rad u neadekvatnom prostoru aneksa jug u Graberju postao neizvediv. Iako, upozoravamo, grad Varaždin od 2001. godine sve do danas samo obećaje rješavanje tog problema, ali na žalost sve ostaje samo na obećanjima - dodao je trener Emil Šanjek.

Varaždin bolji od Siska U 11. kolu odbojkaške Superlige igrači OK Varaždina pobijedili su ekipu Siska 3:2 (24:26, 25:19, 25:15, 18:25, 15:12). Igra mladog sastava Varaždinaca varirala je od seta do seta, ali su na kraju ipak uspjeli koncentriranom i požrtvovnom

igrom osvojiti bodove. Ovom pobjedom učvrstili su drugu poziciju na prvenstvenoj ljestvici s ukupno 26 osvojenih bodova u dosadašnjem dijelu prvenstva. U sljedećem kolu igraju protiv posljednjeplasirane Opatije. (di)

Dva poraza ŽRK Koka U nastavku 1. Hrvatske rukometne lige za rukometašice ŽRK Koka izgubila je u dva susreta - najprije od ekipe Zeline 30:28 (13:18), a zatim i od Trešnjevke 29:24 (17:8). U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin rukometašice ŽRK Koka u 14. kolu izgubile su vrlo važnu utakmicu i bodove za ostanak u društvu najboljih. Iako su većim dijelom susreta imale vodstvo, posustale su u završnici susreta. U 15. kolu poražene su i od ekipe Trešnjevke također na domaćem parketu. U prvom poluvremenu gostujuće rukometašice superiorno su odigrale i postigle dvostruko više golova od domaćih. U nastavku opuštenije gošće, a domaće rukometašice to ipak znaju iskoristiti i u 43. minuti čak vode 19:18.

Ubrzo gošće preuzimaju igru i privode utakmicu kraju.

Malonogometni turnir N. Marof Ovaj vikend završen je tradicionalni, 27. po redu, malonogomenti turnir Pan kup Novi Marof 2011 u organizaciji NK Novi Marof. Prvo mjesto nakon dramatičnog regularnog dijela i dva produžetka po pet minuta osvojila je ekipa Automobil Lončar iz Varaždina koja je s 9:6 pobijedila ekipu pizzerije Green Mooon iz Kneginca. U utakmici za treće mjesto Team Projekt pobijedio je MNK Zabok sa 6:3.Za najboljeg igrača turnira proglašen je Stanislav Tot iz pobjedničke ekipe, a za najboljeg vratara Dejan Špicer iz pizzerije Green Moon. Za najboljeg strijelca proglašen je Kristijan Ribić iz drugoplasirane ekipe, s 9 golova. (dp)

FOTO FOKUS

28 Sport

01. veljače 2011., br. 350

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Turizam i sport P

rotekli tjedan pokazao je kako se može spojiti turizam i sport, pogotovo kada se radi o atraktivnim sportskim manifestacijama. U sportskim krugovima tako se prepričavalo kako je navodno u zagrebačkoj Areni, na hokejaškim utakmicama Medveščaka bilo više Varaždinaca nego na nogometnim utakmicama NK Varaždina. Svima su bila puna usta organizacije tih događanja iako u njima nije bilo ništa što se ne bi moglo primijeniti i organizirati u bilo kojem sportu u Varaždinu. Naravno da ne treba očekivati petnaest tisuća posjetitelja ali kada se stvori prava pozitivna sportska atmosfera s nekoliko općepoznatih marketinških trikova može se postići nešto slično. eliki je problem kada organizatori sportskih manifestacija ne mogu privući više gledatelja. Zato nije loše da se varaždinski sportski djelatnici i organizatori sportskih događanja otpute na neku od takvih manifestacija. Tako primjerice, OK Varaždin organizira odlazak na utakmicu odbojkaške Lige prvaka u susjednu Sloveniju. U novoj dvorani u Ljubljani u Stožicama u srijedu će se odigrati zanimljivi susret između slovenskog sastava ACH Bled i ekipe Zenit Kazana.

Utakmica se igra u dvorani kapaciteta 12 tisuća mjesta i rasprodana je od prvog susreta po grupama a sada u nastavku natjecanja do ulaznica će se sve teže dolaziti. jerojatno takvih događanja u našoj blizini ima još pa bi i turističke agencije tu mogle prepoznati svoju priliku ali i poticaj da se naši organizatori upoznaju s mogućnostima koja nude velika sportska događanja.

V

V

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

04.02.2011. - kuglana – kuglačka utakmica između KK MIV – KK Prosvjetar s početkom u 17,00 sati – kuglačka utakmica između KK Ivančica – KK Elektra KŽ s početkom u 19,00 sati 05.02.2011.- kuglana – kuglačka utakmica između KK Željezničar – KK Dubravčan s početkom u 12,00 sati – kuglačka utakmica između KK Varteks – KK Obrtnik Slavonski Brod - žene s početkom u 15,00 sati – kuglačka utakmica između KK Lepoglava – KK Obrtnik Oroslavlje s početkom u 18,00 sati 06.02.2011. - mala dvorana – rukometna utakmica između RK Varteks DC 2 – RK Nedelišće s početkom u 10,30 sati – rukometni turnir 6.krug dječaci „A“ 1998. godište s početkom u 13,00 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Pred NK Varaždin nalazi se teška i neizvjesna budućnost te puno izazova za koje nitko nije siguran što će dobroga donijeti

NOGOMET Tko je zainteresiran za budućnost varaždinskog prvoligaša?

Bogati gazda s vizijom Odvajanjem Omladinske škole od NK Varaždin nastaju problemi u financiranju jer se sredstva daju za rad s mladima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

nih igrača, ali i tu ima mjesta za napredak. Također nužno je naći zajednički jezik s NK Sloboda s kojim bi se riješilo uigravanje igrača u seniorsku konkurenciju, od 19 do 21 godine. Osim toga, IO mora odrediti tijek privatizacije – dodao je Daraboš.

Ivan Topolnjak podsjetio je na neke dobre i loše stvari iz prošlosti kluba u nadi da se one loše neće ponoviti.

– Bez pravih ljudi nema pravih rezultata. Nije dosta samo biti član IO. Nije dobro kada klub ima 40-ak igrača pod ugovorom, a neki nisu nikad niti nastupili za klub. Sada je teško naći čovjeka da radi zaReorganizacija Nakon dužih izlaganja, s badava. Ja sigurno nisam više različitih stajališta i vraća- taj, neka se uključe mlađi koji nja u bogatu povijest kluba, žele dobro klubu. Što se tiče govornici su pokušali sažeti budućnosti, najprije treba provesti reorganizirati raspravu i donijeti neklub, a zatim pokoliko konstruktiva n složiti sportski nih pr ijedloga, m i gospodarski između kojih se glo u r k o segment, izdvojio onaj bilo e j i n kao i ne da je potrebno g olu t o s ponavljati provesti pr itualn k a z i greške – vatizaciju, ali ikoga va NK n zaključio je vrlo pažljivo, dst o v Topolnjak. te privući sponin Varažd P r e d sj e d zore. nik Z SU G V- a – Treba reorgaG o r a n Vu če t i ć nizirati klub, ukljunaglasio je kako NK čujući i menadžment – rekao je Daraboš. – Pojačati Varaždin nedostaje vizija. – marketinške aktivnosti, što Dobre strane u klubu su da god to značilo, ali da budu postoji želja za boljitkom, da usmjerene na dobrobit kluba. nogometna škola dobro radi i Dati podstrek omladinskoj da ima stadion kao potrebnu školi, koja unatoč svemu pro- infrastrukturu te da je prva izvodi veliku količinu kvalitet- ekipa dobar sportski kolektiv.

U organizaciji Udruge Đuro Kulčar održana je tribina na temu NK Varaždin – sutra.

Od pozvanih govornika odazvali su se Davor Daraboš, predsjednik Županijskog nogometnog saveza Varaždin, Ivan Topolnjak kao bivši predsjednik NK Varteks, Goran Vučetić, predsjednik Zajednice sportskih udruga grada Varaždina i Rikardo Kahlina, predsjednik Udruge navijača White stones, dok se iz sadašnje garniture uprave NK Varaždin nije nitko pojavio.

NK Varaždin mora u

Loše strane su financije, zatim nedostatak jasne vizije, slabo sudjelovanje u sportskih udrugama i savezima te se previše ne oslanjaju na financiranje iz sredstava Grada, što svuda pripada prošlosti. Treba se podvući crta i reći koliki su dugovi. Onaj koji najviše potražuje, taj će sutra biti vlasnik, a to je sada Grad. Nadalje, svaki sponzor od tisuću kuna pa do mogućeg vlasnika od 51 % kluba mora znati što će za to dobiti. Novac koji je do sada išao u klub, ne zna se za što se potrošio. U ovom trenutku čestitam svakome tko želi raditi u nogometu – poručio je Vučetić.

Predstavnik navijača Rikardo Kahlina podsjetio je da ih nitko iz kluba nije kontaktirao u posljednjih godinu dana od kada bojkotiraju utakmice zbog promjene imena kluba. Mi smo protiv promjene imena, koja se dogodila samo zbog

privatizaciju

promje ne. Kakav je to bio šlamperaj govori i činjenica da pod novim imenom nisu mogli niti upisati. Htjeli bismo da se vrati Varteks iz 90-ih, tada smo svuda bili dočekivani s respektom. Klubu je potreban gazda i ne trošiti više nego što se ima. Želja nam je da gledatelja ima na tisuće, a ne na stotine, te da klinci dolaze u klupskim trenirkama na treninge. Možda ne bi igrači išli u kladionice da je postojao gazda. Žalosno je i to što se nitko iz kluba danas nije ovdje pojavio – poručio je Kahlina.Uz brojne znane i neznane činjenice o klubu doznalo se i to da nedavnim odvajanjem Omladinske škole od NK Varaždin nastaju dodatni problemi u financiranju jer se proračunska sredstva dodjeljuju za rad s mladima.

Vlasnik će postati onaj tko najviše potražuje!

Predsjednik ZSUGV-a Goran Vučetić naglasio je kako NK Varaždinu nedostaje vizija koja bi odredila sve ostale aktivnosti usmjerene za budućnost kluba.

– Dobre strane u klubu su da postoji želja za boljitkom, da nogometna škola dobro radi i da ima stadion kao potrebnu infrastrukturu te da je prva ekipa dobar sportski kolektiv. Loše strane su financije, zatim nedostatak jasne vizije, slabo sudjeluje u sportskih udrugama i savezima te se

previše ne oslanjaju na financiranje iz sredstava Grada, što svuda pripada prošlosti.

Treba se podvući crta i reći koliki su dugovi.

Onaj koji najviše potražuje, taj će sutra biti vlasnik, a to je sada Grad. Nadalje, svaki sponzor od tisuću kuna pa do mogućeg vlasnika od 51 % kluba mora znati što će za to dobiti. Novac koji je do sada išao u klub, ne zna se za što se potrošio. U ovom trenutku čestitam svakome tko želi raditi u nogometu – poručio je Vučetić.

Sport 29

01. veljače 2011., br. 350

PLIVANJE Gradsko natjecanje učenika osnovnih škola

Raste interes za vodene sportove Ukupno se natjecalo oko 150 učenika gradskih osnovnih škola Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na Gradskim bazenima Varaždin održano je natjecanje učenika gradskih osnovnih škola u plivanju. Ovo je već peto prvenstvo osnovnih škola, koje organizira varaždinski Plivački klub Barok.

Ukupno se natjecalo oko 150 mladih plivača, koji su bili podijeljeni u kategorijama po razredima.

b

rojnost mladih natjecatelja i njihovi rezultati pokazatelji su dobrog rada u godinu popravljaju se rezultati i postižu se već zapaženi rezultati na području regije.

Pobjednici na 50 m leptir bili su Vanja Švogor 3. i 4. razred 3. OŠ, Filip Cecelja 5.

Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Zagrijavanje pred utakmicu

Z

agrijavanje pred utakmicu traje oko 25 - 35 min i završava višim intenzitetom opterećenja. Treba također naglasiti kako specifično zagrijavanje pred utakmicu mora sadržavati aktivnosti s loptom. oseban problem na utakmici može predstavljati pad temperature mišića u poluvremenu. Naime, Bangsbo i suradnici pokazali su kako se temperatura mišića nogometaša u poluvremenu snižava za gotovo 2 °C. Taj pad temperature mišića igrača rezultirao je smanjenjem njihove brzine sprinta 30 metara na početku drugog dijela za oko 2.5 % u odnosu na kraj prvog dijela utakmice. Ako ovim podacima dodamo informaciju da nogometaši u prvih 15 minuta igre u drugom dijelu prelaze 7-10 % kraću udaljenost u odnosu na isto razdoblje u prvom dijelu, dolazimo do zaključka kako smanjenje temperature mišića u poluvremenu može negativno utjecati na radnu sposobnost igrača na početku drugog dijela utakmice. ada je jedna grupa igrača u navedenom eksperimentu napravila dodatno 7-minutno zagrijavanje u poluvremenu, nije došlo do smanjenja temperature mišića, kao ni do pada brzine sprinta 30 metara. Dakle, jedna od mogućih strategija poboljšanja radne sposobnosti igrača jest uvođenje kratkog (5-7 minuta) zagrijavanja u pauzi između dva poluvremena. Te spoznaje možemo primjenjivati i u ostalim sportovima.

Npr. u rukometu poluvrijeme traje 10 min. Zašto ne bismo za pasivni odmor odvojili 6 min i za aktivni (kroz lagano zagrijavanje) 4 min. Pristup mora biti individualan. Npr. ako neki igrač ima probleme s koljenom, te 4 min lagano će voziti bicikl, raditi statiku nogu ili balansirati na dasci.

P

K

Upornost Pokazali su veliku raznolikost, plivajući svim stilovima, a brojnost mladih natjecatelja i njihovi rezultati najbolji su pokazatelji dobrog rada s najmlađima.

Upornim radom iz godine

Fitness

Plivanje kao jedan od najzdravijih sportova za djecu u osnovnoškolskom uzrastu

i 6. r., 2. OŠ, Dominik Obrstar 7. i 8. r., 4. OŠ, Kaja Sabol 3. i 4. r., 6. OŠ, Stela Grobotek 5. i 6. r., 5. OŠ, Mirna Vitković 7. i 8. r., 7. OŠ.

Na 25 m leđno pobijedili su Matija Dombaj 1. i 2. r., 5. OŠ i Mia Horvat 1. i 2. r., 1. OŠ. Na 50 m leđno najbrži su bili Marko Saško 3. i 4. r., 4.OŠ, Vanja Bosilj 5. i 6. r., 2.OŠ, Ivan Kokijer 7. i 8. r., 2. OŠ, Kaja Sabol 3. i 4. r., 6. OŠ, Ines Senzel 5. i 6. r., 1. OŠ, Tea Kozulić 7. i 8. r., 1. OŠ.

Na 25 m prsno pobijedili su Fran Šumečki 1. i 2. r., 6.

OŠ, Eva Sajko 1. i 2. r., 1. OŠ.

Na 50 m prsno pobijedio je Sebastian Petrač 3. i 4. r., 5.

OŠ, Martin Kocijan 5. i 6. r., 5. OŠ, Patrik Cikač 7. i 8. r., 1. OŠ, Lana Sokač 3. i 4. r., 2. OŠ, Maja Berkopić 5. i 6. r., 1. OŠ, Berović Nina 7. i 8. r., 2. OŠ.

Na 25 m slobodno prvi su bili Jakob Igrec 1. i 2. r., 1.

OŠ i Maja Kuzminski 1. i 2. r., 1. OŠ. Na 50 m slobodno pobijedili su Vanja Švogor 3. i 4. r., 3. OŠ, Vito Šojat 5. i 6. r., 4. OŠ, Ante Cecelja 7. i 8. r., 2. OŠ, Lana Sokač 3. i 4. r., 2. OŠ, Stela Grobotek 5. i 6. r., 5. OŠ, Tea Kozulić 7. i 8. r., 1. OŠ.

Masovnost i sve bolji rezultati dokazuju da je zanimanje za vodene sportove u Varaždinu u porastu.

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

Sluh i njuh riba Kaja Sabol

R

iba prima zvučne valove pomoću unutrašnjeg uha, koje joj služi i za održavanje ravnoteže. Većina riba ima tzv. bočnu liniju s porama otvorenim prema vanjskoj strani pomoću koje otkriva sve što se događa u njenoj okolini. Ribe visinskih voda (pastrva, lipljen) imaju osjetljiviji sluh od riba u nizinskim vodama, dok npr. ribe iz porodice šarana mnogo bolje čuju od mnogih grabežljivaca. vodi je kretanje zvučnih valova brže, ali i traje duže nego u zraku. Ribe ne mogu čuti razgovore ribiča jer ti zvučni valovi ne prodiru kroz vodu, ali lupanje u čamcu ili na obali sigurno će poplašiti ribu. Općenito, u ribolovu trebamo biti što tiši, bez nepotrebne buke po obali i vodi.Iako su usko povezani, ipak riba može miris osjetiti i na daljinu, dok za okus hranu mora dodirnuti da bi je osjetila. Čulo okusa nalazi se u usnoj šupljini, no pored njega riba prima osjet okusa i preko obje usne, kože na glavi i brkova oko usta. Čulo mirisa, pored osjeta za hranu, ukazuje ribi i na znakove raspoznavanja iste vrste za vrijeme parenja. Ovo čulo je jače razvijeno kod riba koje žive na dnu (šaran, som) a slabije kod grabljivica koji imaju razvijenije čulo vida. Poznavanje čula mirisa naročito je važno u ribolovu na ribe s jače razvijenim tim čulom. Npr. nikako ne smijemo za prihranjivanje i primamljivanje šarana, amura, deverike i sl. koristiti pokvarenu hranu.

U

Osim plivanja i drugi vodeni sportovi dobivaju podmladak

Sve bolji rezultati u posljednjih pet godina potvrđuje dobar rad

KOŠARKA Nakon stanke za vrijeme zimskih praznika nastavljaju se brojna natjecanja školskih sportskih klubova na gradskom i međuopćinskom nivou.

U ekipnim sportovima jedan od najinteresantnijih sportova za djevojčice je svakako košarka.

U natecanju školskih sportskih

klubova u košarci učenica varaždinskih osnovnih škola, pobijedile su uigranije učenice VI. OŠ.

U finalnom susretu, odigranom u sportskoj dvorani I. OŠ Varaždin gošće su bile bolje od vršnjakinja iz I. OŠ rezultatom 16:9, dok su učenice II. OŠ završile gradsko natjecanje na utješnom trećem mjestu.

Mlade košarkašice Vi. i I. varaždinske osnovne škole

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083.

Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.

30 Sport

01. veljače 2011., br. 350

SPORTSKI PLES Harmony u standardnim plesovima osvojio naslov najboljih

Zlatni su Iva i Vedran SKIJANJE

Istok Rodeš u dobroj formi Ski klub Varaždin u novoj sezoni ostvaruje odlične rezultate. Istok Rodeš u CroSki kupu pobijedio je na 4 od 6 utrka slaloma i veleslaloma. Na međunarodnoj pozivnoj utrci u Kitzbühelu bio je drugi u pojedinačnom ukupnom poretku, a CRO dječji tim bio je četvrti.

Istok ovaj tjedan vozi brze discipline u Sappadi, Italija, u sklopu CroSki kupa, a uskoro ga očekuju prve važne međunarodne utrke i to 19. i 20. veljače, Pokal Loka u Sloveniji. Iva Mišak u FIS-u popravlja svoj rejting na svjetskoj rang listi.

Zahvaljujući tome uvrštena je u hrvatsku juniorsku ekipu te je otputovala na SP u Švicarska.

KARATE

Tri medalje u Klenovnik Karate klub Klenovnik nastupio je na regionalnom prvenstvu sjeverozapadne Hrvatske u Špišić Bukovici. Na natjecanju su nastupili svi klubovi iz regije te tako i klub iz Klenovnika s tri natjecatelja koji su ostvarili odlične rezultate. Petra Kolarek osvojila je zlatnu medalju u kategoriji ml. kadetkinje borbe do 40 kg, Luka Pintarić također je osvojio zlatnu medalju u kategoirji ml. kadeti borbe do 41 kg, a Alen Bunić osvojio je brončanu medalju u kategoriji učenici borbe do 34 kg.

KARATE

Zadovoljni Ivančani U sportskoj dvorani Osnovne škole u Špišić Bukovici na Prvenstvu sjeverozapadne Hrvatske u karateu u borbama i katama nastupili su i mladi članovi Karate kluba Ivanec. U katama je Petra Brlečić osvojila srebrnu medalju u kategoriji učenica. U borbama su zlato osvojili Petra Brlečić u kategoriji učenica do 32 kg, Melanija Hrgarek u kategoriji učenica do 36 kg i Tiana Lukavečki u kategoriji mlađih kadetkinja do 55 kg. Brončana medalja pripala je Dominiku Vuku u kategoriji mlađih kadeta do 52 kg.

Osvojen je jedan naslov državnih prvaka, dva naslova viceprvaka Hrvatske, 3 treća mjesta te po jedno četvrto, peto i šesto mjesto Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

riji mladeži uvjerljivo osvojili Iva Risek i Vedran Sraga, najU Zadru je održano Prven- perspektivniji mladi plesni stvo Republike Hrvatske u par u Hrvatskoj za čiji uspjeh uz roditelje izuzetne zaslustandardnim plesovima.

U brojnoj konkurenc iji ge imaju i glavni trener u Harmonyju Ismet Čamdplesnih parova iz 34 žić, te bivši svjetski plesna kluba iz pr vac i, a danas Hr vatske pleo n v a ž r d njihov i trener i s a č i S p o r to v t s Slovenac Miša skog ple prven aku Cigoj, Ukrajisnog kluba u zn lo š o r nac Sergej Mili“Harmony” p ba lu k g o cija i Moldavka po šestu Plesn ny iz Anna Matus. godinu za Harmo na U najjačoj karedom proi d tegoriji - odrasli glašeni su Varaž drugo mjesto i nanajuspješnijima slov viceprvaka Hru državi. vatske pripao je najboljem Od ukupno sedam starosnih kategorija Varaž- varaždinskom plesnom paru dinci su predstavnike imali Emini Mušanović i Patriku u pet kategorija, a ostvareni Majcenu. rezultati bili su izuzetno vrijedni: osvojen je jedan Jaka konkurencija naslov državnih prvaka, dva Isto tako drugo mjesto i naslova viceprvaka Hrvat- naslov viceprvaka Hrvatske ske, 3 treća mjesta te po iz varaždinskog plesnog jedno četvrto, peto i šesto kluba “Harmony” osvojili su mjesto. i Karla Keča i Tin Sanjković Prvo mjesto i naslov držav- u kategoriji mladeži, dok su nih prvaka tako su u katego- treći bili Adriana Mušanović

Plesni klub Harmony u Zadru s brojnim

i Dario Žunec u kategoriji odrasli i Lucija Sabolek i Domagoj Sertić u kategoriji mlađa mladež.

Plesni parovi koji su u brojnoj konkurenciji plesača još izborili ulazak u finale bili su: Petra Martinjak i Tihomir Ciglar - četvrti u kategoriji odrasli, Iva Kopčić i Hrvoje Pranjić - peti u kategoriji starija mladež i Martina Bzik i Karlo Emert - šesti u kategoriji mlađa mladež.

peharima

Iva Risek i Vedran Sraga

i

nagradama

Savjetnik 31

01. veljače 2011., br. 350

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Kalkulator za biznis O

tpušten sam s posla, zamijenio me džepni kalkulator! Ironija službenika u drugoj polovini prošlog stoljeća. A otad se vrtoglavom brzinom elektronika uvlači u sve pore života prisiljavajući čovjeka, bez obzira na životnu dob, na sprint s onim što slijedi.A slijedi globalizacija u kojoj se pojedine struke odlično snalaze, dok većina s vrtuljka globalizacije leti na sve strane, gubeći se u nemiloj konkurenciji. O tim sam razmišljanjima nedavno razgovarao s kolegom (76-godišnjakom) iz Njemačke. Nastojah doznati kako posluje njihova obiteljska vrtlarija u okružju trenutačnih zbivanja. “Radimo, opstajemo, ali smo danomice budni jer širom otvorenih očiju promatramo zbivanja oko sebe, osluškujemo kolege koji su propali i one koji napreduju.

Oprezno ulažemo u modernizaciju jer nisu presudna zbivanja samo u vlastitoj zemlji već na svim kontinentima.” To su riječi poduzetnika ogromnog iskustva, iz zemlje kulture poslovanja, redovitog plaćanja roba i usluga, neopterećene stranačkim, međustranačkim i nestranačkim lobijima. A mi Hrvati danas se čudimo što propada poljoprivreda, a osobito ona koja su bez stručnog iskustva ušla u proizvodnju artikala na temelju proračuna i savjeta onih političkih stručnjaka koji znaju baš sve! A uz to su objeručke uzimali kredite enormno visokih kamata, pogubnih ma o kojoj proizvodnoj grani poljoprivrede se radilo. Čovjek sa strane stječe dojam da se kod nas još uvijek koriste primitivna računala, a do džepnog kalkulatora još se nije stiglo. Krajnje je vrijeme da struka zauzme mjesto koje joj pripada, jer će nam u protivnom prodavati hranu i ukrasno bilje oni koji su do jučer bili gladni i plastično cvijeće poklanjali za rođendan. Ali samo onda ako ćemo imati za što.

Poremećaji u razvoju testisa kod pasa U

posljednjem razdoblju dolazi nam na cijepljenje jesenska generacija štenaca. Vrlo je neugodno saznanje za vlasnike kada nakon općeg pregleda mužjaka otkrijemo da nedostaje jedan ili oba testisa. Najčudnije je kada vidimo da je štene već bilo jednom zaštitno cijepljeno bez da je veterinar otkrio nedostatak ili se pak radi o podvaljivanju od strane prodavača. Vlasnik u svakom slučaju ima pravo na zamjenu šteneta ili vraćanje novaca. Testisi se mogu nježnim pipanjem osjetiti pod prstima u pravilu već od 4. tjedna po štenjenju, a u 98 posto štenadi sa 6 i pol tjedana završava spuštanje testisa u mošnju.

Dakle, kod zaštitnog cijepljenja u 8. tjednu života testisi moraju biti opipljivi na svojemu mjestu.

Ukoliko pak nismo sigurni u to, najjednostavnije je štene dići za prednje noge i provjeriti mošnju, ili u leđnoj poziciji lagano potisnuti trbuh prema mošnji. Najčešći poremećaj je kada je jedan, ili oba testisa, zastao u preponskom kanalu, a kompliciraniji slučaj, ako je testis zaostao u trbuhu.

Normalan život s...

U

Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

straživanja pokazuju da su kod 50 - 70 posto djece s dijagnozom cerebralne paralize prisutni i sniženo intelektualno funkcioniranje te teškoće u učenju. ana edukacija i rehabilitacija djece s cerebralnom paralizom važna je za razvoj djetetovih potencijala i ublažavanje postojećih razvojnih smetnji. U radu s djecom s cerebralnom paralizom potrebno je uključiti stručnjake iz različitih područja (liječnika, fizioterapeuta, rehabilitatora, logopeda, radnog terapeuta, psihologa…), ali ipak su najvažniji terapeuti u tretmanu djeteta njegovi roditelji. U radu s djecom s cerebralnom paralizom potrebno je voditi brigu o integraciji pojedinih odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih sadržaja te o mogućnostima i sposobnostima svakog pojedinog djeteta. Kod djece s cerebralnom paralizom postoji razlika u stupnju razvijenosti pojedinih sposobnosti u odnosu na kronološku dob.

Na temelju djetetovih individualnih mogućnosti, sposobnosti i potreba izrađuju se individualizirani programi koji obuhvaćaju različita područja razvoja, ovisno o potrebama djeteta. Roditelji bi u suradnji sa stručnjacima trebali dobiti informacije o jakim i slabim stranama djeteta, preporuke kako se oni mogu uključiti i pomoći, dobiti povratne informacije o tome što je realno očekivati od djeteta u određenom vremenskom razdoblju, pomoći u utvrđivanju djetetovih potreba, dati uvid u pozitivne osobine i jake strane djeteta. Važno je ne zaboraviti da učenje traje čitav život te da će učenje djeteta s cerebralnom paralizom biti sporije, ponekad će biti skokovito, ali ako djetetu damo priliku da uči, ono će učiti i napredovati u učenju.

akav pas će biti spolno aktivan, ali je u pravilu poremećena proizvodnja spermija ili čak potpuno izostaje. Ukoliko se testis nalazi u trbuhu, u starijoj dobi mogu čak nastupiti i tumorozne promjene, a nerijetko i zapletaj crijeva. Taj poremećaj koji nazivamo kriptorhizam je nasljedan i takve m u žj a ke tre b a obavezno isključiti iz daljnjeg rasploda. Nedavno sam operirao jednog psa koji je imao tzv. monorhiju, odnosno samo jedan testis, a moguć je i nedostatak oba. Ukoliko nedostaje jedan, pas će se potpuno normalno razvijati i u anatomskom i u fiziološkom smislu, no ukoliko nedostaju oba, pas će biti eunuh sa svim karakteristikama – debeo, mastan, mlitav itd. Testisi mogu biti i nerazvijeni, s fiziološkom ili poremećenom proizvodnjom spermija, što se može vrlo jednostavno provjeriti mikroskopskom pretragom ejakulata. stručnoj literaturi često se preporučuju hormonalne terapije ovakvih stanja, no s obzirom na iskustvo naše specijalističke prakse, takve sugestije treba izbjegavati jer su terapije vrlo skupe, a ne daju željeni rezultat.

Život i socijalna skrb dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Cerebralna paraliza (2) I R

T

Suočavanje s djetetovom ljutnjom (2) D

ijete koje je posebno prkosno može ljutito reagirati kako bi kontriralo osjećaju ovisnosti i strahu od gubitka. Dijete koje je povrijeđeno gubitkom može postati ljutito kako bi umrtvilo osjećaj tuge i bespomoćnosti. Ponekad djetetovo ponašanje potiče roditelja da postavi jasnije granice i pravila, objasni ih detaljnije ili napravi promjene u djetetovoj okolini. Drugim riječima, dijete može naučiti da je ljutnja način kojim će odraslima ukazivati na sve što nije u redu. rlo je važno upamtiti da ljutnja nije isto što i agresija. Ljutnja je osjećaj, a agresija je način ponašanja. Ljutnja je privremeno stanje uzrokovano frustracijom, agresija je najčešće pokušaj da se povrijedi druga osoba ili uništi nečije vlasništvo. Objasnite djetetu da je ljutnja prihvatljiva, ali agresija nije. a biste se uspješno nosili s djetetovom ljutnjom, prvo morate otkriti što dijete točno osjeća. Pitajte dijete što se dogodilo ili zašto se osjeća onako kako se osjeća. Vrlo često, dijete će biti u stanju izreći toč-

V

D

no što osjeća. Ponekad, djetetu ćete trebati pomoći opisati osjećaje. Roditelj se može obratiti djetetu koje tuče mlađe dijete i pitati ga zašto to čini. Svakako treba ići dalje od “ona je prva počela” argumenta i kroz razgovor naučiti dijete da udaranje nije dobar izbor prekida tuđeg ponašanja ili rješavanja nekog osjećaja. Možda dijete prima iste takve udarce van kuće, od druge djece i tako uči na jednak način rješavati vlastite negativne emocije. bjasnite da je ljutnja prihvatljiva, ali agresija nikako nije. Ponudite druge, prihvatljive načine iskazivanja ljutnje.

Poslužite se osobnim primjerima (npr.

“Ovo ja činim kad sam ljuta…”). emojte samo reći djetetu što ne smije raditi, recite mu što je dobro napraviti u određenoj situaciji. eki roditelji požele kazniti ljutnju jer ne vole i ne prihvaćaju agresivnost.

Suprotno vrlo raširenom uvjerenju, kažnjavanje nije najučinkovitiji način objašnjavanja djetetu što očekujemo od njega. Objašnjavanje, usmjeravanje (ponašanja) i određivanje pravila jest. Očekujte da će dijete zasigurno prekršiti postavljena pravila nekoliko puta.

Dijete tako uči koja su pravila ozbiljna i važna, na kojima ćete inzistirati, a koja smiju biti prekršena pod određenim okolnostima. Kršenje pravila najčešće nije iskaz ljutnje već način na koji dijete uči - dozvolite mu da uči i na ovaj način.

O

N N

32 Zdravlje

01. veljače 2011., br. 350

OBITELJSKI CENTAR Ove godine čak 10-ak projekata

OTKRIVAMO U uršulinskom samostanu u

Terapija za o Hagioterapija je izvorno hrvatska terapijska metoda za oz duhovne dimenzije, a razvio ju je dr. Tomislav Ivančić. Primje duše kao što su ovisnosti, agresivnost, bračni i obiteljski kon

U 5. OŠ djeci će instrukcije iz matematike i drugih predmeta davati volonteri s FOI-a

Besplatne instrukcije “Pomoć u učenju” i “Idemo se družiti” prvi su projekti Centra u koje će biti uključeni volonteri, njih dvanaest Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Umjesto da plaćaju instrukcije iz matematike, fizike ili kemije, učenici Pete OŠ u Varaždinu u školi će moći dobiti pomoć pri svladavanju gradiva.

Pomagat će im volonteri, studenti varaždinskog FOI-a i to u sklopu projekta “Pomoć u učenju” Obiteljskog centra Varaždinske županije.

Tko se tuče...

Najavio je to prošli tjedan ravnatelj Centra Robert Čusek na konferenciji za novinare istaknuvši da je riječ o prvim njihovim projektima u kojima sudjeluju volonteri. To je važno i radi toga što je ova godina proglašena Europskom godinom volontera.

Uključilo se 12 studenata FOI-a, no Čusek je najavio da bi broj mogao rasti, jer očekuju da im se priključe i studenti čakovečkog Učiteljskog fakulteta. Osim u Petoj OŠ, volonteri će raditi i s djecom smještenom u domu Nova budućnost. Taj je projekt nazvan “Idemo se družiti”, a volonteri će pomoći pri organizaciji slobodnog vremena: s djecom će dva puta mjesečno

Tinejdžeri ne traže pomoć Većina korisnika usluga Obiteljskog centra Varaždinske županije su odrasli u dobi od 31 do 44 godine (38 posto), a slijede djeca u dobi od sedam do 14 godina (17 posto) i djeca do šeste godine života (14 posto). - Pomoć u našem Centru zatražio je mali broj tinejdžera, odnosno djece u dobi od 15 do 19 godina. U ukupnom broju korisnika zastupljeni su sa svega 2,5 posto, tako da planiramo pokrenuti projekte u koje ih planiramo uključiti u većem broju – najavio je ravnatelj Robert Čusek.

ići na plivanje i družiti se.

To su samo dva od desetak projekata Obiteljskog centra koji će biti provođeni ove godine. Čusek je najavio i provođenje kampanje

d

alje idu dobro prihvaćeni “Prvi put roditelj”, “Baby fitness”, “Čitam za pet” protiv seksualnog nasilja nad djecom, a u pripremi i projekt “Tko se tuče, taj se voli” namijenjen sprečavanju nasilja u partnerskim vezama.

Osim novih, nastavljaju i sa “starim”, dobro prihvaćenim projektima. Sljedeći

mjesec počinje četvrti ciklus radionica “Prvi put roditelj” namijenjen budućim roditeljima, koji se mogu prijaviti do 4. veljače. Nastavljaju se i radionice Baby fitnessa, koje će se održavati jednom mjesečno zbog velikog zanimanja roditelja djece stare do šest mjeseci. U Varaždinu, Lepoglavi i Ivancu dalje idu projekti “Igrom do slova” i “Čitam za pet” za predškolce, odnosno školarce koji imaju problema s čitanjem i pisanjem.

- Tijekom prošle godine kroz naš Centar prošlo je 6.350 korisnika. Važno je naglasiti da će savjetovanja, kao i sudjelovanja u projektima za sve biti besplatna kao i dosad – istaknuo je Čusek.

Znanost je dokazala da 70 posto somatskih i psihičkih bolesti ima uzrok u konfliktima čovjekove duhovne d Piše: GORDANA IGREC

U samostanu sestara uršulinki u Varaždinu bit će osnovan Centar za hagioterapiju, mjesto za pružanje duhovne pomoći. Najavio je to dr.

Tomislav Ivančić, profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Upravo je on utemeljitelj terapijske metode za ozdravljenje čovjekove duhovne dimenzije, koja se službeno počela primjenjivati 1990. godine kada je u Zagrebu osnovan Centar za duhovnu pomoć, koji istražuje i praktično provodi terapiju čovjekova duhovnog područja.

- Hagioterapija je izvorno

hrvatski model, a dvije godine nakon službene primjene kod nas poč inje njezina primjena u Europi, dok se u SAD-u provodi od 2007. godine – navodi dr. Ivančić.

Bolesti duše No što je to hagioteraija?

- “Hagios” znači svet, a “therapeuo“ liječiti. Ta složenica želi označiti područje koje treba liječiti, a to je čovjekova duhovna dimenzija, duhovna duša kako je danas nazivaju filozofi i teolozi.

Osobita zadaća je istražiti patologiju duhovne duše te pronaći mogućnosti dijagnosticiranja i terapije tog bitnog područja čovjekova bića. Ona se jasno razlikuje

i dijeli od medicine, koja se bavi somatskim područjem čovjeka, i od psihijatrije, koja

!

korisnici su većinom ljudi stari od 30 do 60 godina, ali i djeca i mladi

liječi psihičko područje – pojasnio je dr. Ivančić.

Navodi da su bolesti duše sljedeće: gubitak smisla života, sve vrste ovisnosti, suicidalne namjere, muke zbog osjećaja krivice, razne vrste agresivnosti, netrpeljivosti, nemogućnost praštanja, gubitak volje za život, bračni

Savjeti iz ordinacije Kašalj - iznenadan, eksplozivan izdisajni manevar S

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

obzirom na i dalje veliki broj pacijenata koji se javljaju u moju ambulantu sa simptomom kašlja, evo smjernica o kašlju.

Definiramo ga kao iznenadan, eksplozivan izdisajni manevar koji teži odstraniti tvari iz dišnih putova. olesnici i nedovoljno iskusni liječnici kašalj poistovjećuju s bronhitisom (najčešće bakterijskim) i određuju terapiju antibioticima te različitim sredstvima koji potiču iskašljavanje. Paleta

B

je tih lijekova uistinu impresivna i oni zauzimaju najviše mjesta na policama ljekarni. To su najrazličitiji sirupi, tablete, kapi, masti za utrljavanje u kožu, sredstva za inhaliranje i tako dalje. a bismo se snašli u šumi tih lijekova, trebamo znati osnove o vrstama kašlja, što je preduvjet pravilnom pristupu liječenju.

Postavljanjem pitanja bolesniku treba odrediti koliko kašalj traje, mijenja li se njegov karakter, što ga potiče (hladan zrak, govor,

D

položaj tijela, napor, hrana i piće, doba dana), je li isključivo suh ili je udružen sa stvaranjem iskašljaja, bolovima u grlu, iza prsne kosti ili u plućima, prate li ga promuklost, zaduha, vrtoglavica ili neki drugi simptomi. reba utvrditi i boluje li bolesnik od neke druge bolesti koju trenutačno ne povezujemo s kašljem, ali se naknadno može zaključiti da mu je ona jedini uzrok (tumori, bolesti srca, bubrega, neke autoimune bolesti i

T

drugo). ada dobijemo odgovore na sva ta pitanja, dobivamo ispravnu predodžbu o čemu je zapravo riječ, što je od neprocjenjive koristi u odluci o poduzimanju daljnjih dijagnostičkih zahvata i određivanju ispravne terapije. ajčešće vrste kašlja su: laringelani kašalj (kašalj iz grla), trahealni kašalj (kašalj iz dušnika), kašalj kod bronhitisa, astmatski kašalj, kašalj pri hranjenju.

K

N

Zdravlje 33

01. veljače 2011., br. 350

u Varaždinu bit će osnovan Centar za hagioterapiju

ozdravljenje duše zdravljenje čovjekove enjuje se kod bolesti nflikti, PTSP...

ILUSTRACIJA

IZDVOJENO Država ne pomaže metodi koju prihvaća svijet

Terapije besplatne, pomoć traži (pre)veliki broj ljudi Hagioterapijski se službeno djeluje u centrima za hagioterapiju, kako u većim hrvatskim gradovima tako i u gotovo svim europskim državama. Hagioterapija je izvorno hrvatski izvozni proizvod.

Putem interneta, medija i međunarodnih studija hagioterapije ta je metoda poznata u cijelom svijetu.

- Dosta je spomenuti da smo 2008. godine na Međunarodnom studiju u Zagrebu imali više od 400

polaznika iz 21 države.

Prevelik broj ljudi nam se javlja za pomoć tako da nismo u mogućnosti sve odmah uzeti na terapijski postupak.

U centrima hagioasistenti rade dragovoljno, jer od države još ne primamo nužnu potporu, a terapije su besplatne. Smatramo da je šteta da država ne pomaže razvijati metodu koju objeručke prihvaća cijeli svijet i koja znači veliku promociju za Hrvatsku

konflikata liječimo i psihosomatske bolesti uzrokovane njima – kazao je dr. Ivančić.

U Varaždinu Rodine radionice za trudnice Trudnice iz Varaždinske županije od sljedećeg će mjeseca moći pohađati Rodine radionice namijenjene ženama u drugom stanju. Prva grupa radionica za trudnice s radom počinje 16. veljače u prostoru Društva Naša djeca u Ulici kralja Petra Krešimira IV., a mjesta ima za deset trudnica kojima je predviđeni termin poroda između 25. svibnja i 25. srpnja. - Ovim radionicama željeli bismo vam obogatiti i olakšati trudničke dane te omogućiti poseban doživljaj trudnoće i porođaja kao prirodnih i fizioloških, a ujedno jedinstvenih i posebnih stanja koja mijenjaju život žene i obitelji – ističu u udruzi.

Dodaju da su prijave obavezne zbog ograničenog broja polaznica, a primaju se do popunjavanja grupe, najkasnije do 12. veljače, radnim danom od 9 do 18 sati na broj telefona 098/948-9907. - Ciklus radionica prati tijek trudnoće i sastoji se od 8 radionica sa

Prijave na broj 098/948-9907 sljedećim temama: spolnost kroz trudnoću, porođaj i dojenje, fiziologija trudnoće, zdrava prehrana i način života, poslijeporođajno razdoblje i dojenje, fiziologija porođaja i utjecaji na nju, porođaj – očekivanja i planovi te radionica o fiziologiji porođaja namijenjena partnerima polaznica, a predviđen je i susret nakon porođaja. Vrijeme održavanja radionica je od 18 do 20.30 sati – pojašnjavaju “Rode”.

Radionice su besplatne. (vms)

LIJEČENJE

Poput čuda Otkr iva da su kor isnici djeca, mladi, a najviše ljudi u dobi od 30 do 60 godina, oba spola, možda nešto veći dimenzije broj žena.

- Sasvim je živa i normalna i obiteljski konflikti, nemoć da se živi moralno-etički razmjena iskustava i terapije, ispravno, razaranje karak- osobito u suradnji na liječenju psihičkih bolesnika; tera, nesposobpsihijatri nam šalju nost za rad, pacijente za koje nepovjereija p a r e t smatraju da je nje u ljude hagio uje od njihova bolest i život, k i l z duhovnog PTSP i se ra , koja se uzroka, a mi mnoštvo ine c i d e m i m njima one za drugih atsk m o s i takozvabav ao i koje ustanovik , m e mo da je bolest nih mačj podru hijatrije psihičke naravi. kro i mikro i s p d S medicinom imapatologija. o mo također dobre - Treba doodnose, jer nam šalju dati da je znanost dokazala da 70 posto so- pacijente s neizlječivim somatskih i psihičkih bolesti matskim bolestima, gdje ima uzrok u konfliktima čo- hagioterapija može pomoći, vjekove duhovne dimenzije. ili čak uklonivši duhovne To znači da liječenjem tih uzroke, dovesti do izlječenja

– rezolutan je dr. Tomislav Ivančić.

Centar za hagioterapiju u Varaždinu tek će biti osnovan, no dr. Ivančić napominje da su već sada neki stručnjaci i liječnici iz Varaždina stručno osposobljeni i djeluju na tom području.

- Zainteresirani građani sada se za pomoć mogu obratiti u Zagreb u Centar za duhovnu pomoć, ili u Viroviticu i Bjelovar - naglasio je dr. Ivančić.

NAJAVA Za ljepše i lakše trudničke dane

Dr. Tomislav Ivančić

fizičke bolesti. Osim toga, mnogi liječnici, psiholozi, psihoterapeuti i psihijatri studiraju hagioterapiju kao pomoć u cjelovitom razumijevanju somatskih i psihičkih bolesti – ističe.

Navodi da često puta iscjeljenje graniči sa čudom. - U svakom slučaju, pacijenti u hagioterapiji otkriju smisao svojeg života, bolesti i smrti te mogu do kraja ostati djelotvorni i korisni sebi i društvu - zaključio je dr. Ivančić.

Kod neizlječivih somatskih bolesti hagioterapija može pomoći ili čak dovesti do izlječenja fizičke bolesti.

Pacijenti u hagioterapiji otkriju smisao svojeg života, bolesti i smrti te mogu do kraja ostati djelotvorni i korisni sebi i društvu.

SURADNJA “Sasvim je živa i normalna suradnja na liječenju psihičkih bolesnika.

Psihijatri nam šalju pacijente za koje smatraju da je njihova bolest duhovnog uzroka, a mi njima one za koje ustanovimo da je bolest psihičke naravi.”

Zdravo tijelo Psihosomatske bolesti - povezanost emocija i tijela D

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.pitaj-za-zdravlje.com

uboku povezanost između emocija i tijela čovjek je prepoznao mnogo prije nego što je medicinska znanost pokrenula istraživanja o tom odnosu. Pojam “psihosomatski” dolazi od grčke riječi “soma” (što znači tijelo) i “psyche” (što znači duh, duša). Već u svom svakodnevnom govoru običavamo povezivati emocionalno stanje s tjelesnim osjetima, pa tako znamo kazati kako nas glava boli od napetosti, srce od tuge, tlak nam je porastao od uzrujavanja, netko

nam ide na jetra, povraća nam se od nekog i slično. Psihosomatskim bolestima možemo nazvati tjelesne bolesti u različitim organskim sustavima u čijem nastanku, smatra se, bitnu ulogu ima psihogeni čimbenik. To mogu biti kožne bolesti (akne i urtikarija ili neurodermitis), bolesti probavnog sustava (želučani čir ili ulcerozni kolitis), bolesti dišnog sustava (bronhijalna astma) ili bolesti srca i krvnih žila (visoki krvni tlak ili aritmije). Šećerna bolest, reumatoidni artritis, migrena

i još mnogo bolesti nazivamo psihosomatskim. Danas se razmišlja i o raku kao psihosomatskoj bolesti.

Pitanje o tome kako i zašto nastaje psihosomatska bolest nije jednostavno niti jednoznačno. Mnogi autori smatraju da emocionalna previranja mogu izazvati poremećaje u organskim sustavima. Ipak, neće svaka osoba s emocionalnim poteškoćama razviti psihosomatsku bolest. To ovisi i o drugim čimbenicima. Naime, čovjek i kad je zdrav ne reagira samo na planu

svjesnog i racionalnog već i na planu emocija i afektivnih stanja koja su u vezi s njegovim nesvjesnim.

Treba naglasiti da psihosomatski poremećaji zahtijevaju dugotrajno liječenje u čijem je središtu pitanje ostvarivosti psihoterapijskog procesa, a ciljevi terapije su učiniti i djelomičnu reorganizaciju strukture ličnosti. Terapijski pristup treba biti individualan i ovisiti o potrebama pacijenta s naglasakom na pacijenta kao cjelinu, a ne samo na njegov bolesni organ.

34 Ženski svijet

01. veljače 2011., br. 350

MODA Kakvu torbu odabrati i što je moderno ove sezone?

Bez torbe ne može nijedna žena

Torba ove sezone mora biti taman

Važno da u torbu stane sve što treba

Slatke kao bomboni Jarke boje glavno su obilježje proljetnih torbi, a poželjne su šljokice i zakovice

Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ovo proljeće bit će sve samo ne dosadno, barem kada su u pitanju torbe. Najavljuju to kolekcije torbi za nadolazeću sezonu brojnih poznatih dizajnera.

Jarke boje Jarke boje glavno su obilježje proljetnih torbi, a ako na njima imate i pokoji zanimljivi detalj, poput šljokica ili zakovica, bit ćete totalno u trendu.

Dopuštene su i kom-

binacije jakih boja, primjerice plave s bijelom, kao što je to učinila u svojoj kolekciji jedna od vodećih američkih dizajnerica Diane von Furstenberg, čiji su rezultat torbe slatke poput bombona.

Imate li pak kod kuće torbu u retro stilu koja trenutno skuplja prašinu, očistite ju i izvedite na ulicu. Ako je svoju kolekciju torbi ovo proljeće u retro stil stavio i poznati svjetski dizajner Marc Jacobs, onda je to dobar razlog da sa svojom veselom torbicom ovo proljeće i vi prošećete gradom.

Ako ste pak romantičarka u duši i više volite torbice umjerenog dizajna i boja, ne morate se brinuti zbog proljetnog šarenila. Chloe u kolekciji donosi torbe koje u proljeće unose dozu šik romantike, pa možda u njoj

pronađete inspiraciju za svoj dodatak bez kojeg ni pod razno ne izlazite iz kuće. Tražite li pak torbicu za večernje izlaske, točnije

!

moja torba mora biti dovoljno velika da u nju stane sve što treba, čvrsta, izdržljiva i - lijepa

gala zabave, tada je dobar izbor kolekcija Oscara de la Rente. Male torbe na kopču ovo su proljeće crno-bijele kombinacije, cvjetne ili životinjskog uzorka.

Za sve one koje su navikle na velike torbe u koje stane sve i svašta, dobra vijest.

Ovo proljeće nije odzvonilo velikim torbama, no one ipak ne bi trebale biti preglomazne, kakve ne voli ni naša

sugrađanka Ena. - Važno mi je da je moja torba dovoljno velika, s mnogo pretinaca, da u nju stane sve što treba. Mora biti čvrsta i izdržljiva, ali lijepa. Uglavnom biram torbe u crnoj ili smeđoj boji koje mogu kombinirati uz sve, a ne volim šarene torbe jer kod njih postoji opasnost da u kombinaciji s ostalom odjećom odeš u kič – otkrila je Ena.

Vječna mala crna torba?

Torbe predstavljaju raspoloženje, stil, status i osobnost, a riječ je o modnom dodatku bez kojeg ne može niti jedna žena. No postoji li torba za sva vremena, odnosno vječna mala crna torbica, kao što je to slučaj s malom crnom haljinom?

Postoji! No torba pogodna za (gotovo) sve prilike mora biti jednostavnog dizajna bez puno dodataka, ni prevelika, ni premala, a najbolje bi bilo da bude crne boje.

Frizerski salon Sijeda kosa može biti i duga P

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

roblemi s kojima se bore naše klijentice iznad 50 kad je o frizuri riječ je sijeda kosa i opadanje. Ono je pojačano kod ulaska u menopauzu jer dolazi do smanjenog lučenja ženskih spolnih hormona. Kosa se mijenja, kao i koža, uključujući onu koja proizvodi vlasi.

Sijede vlasi i opadanje kose prihvatite kao sastavni dio života. Ne postoji pravilo da frizure iznad 50 moraju

biti kratke. Nepisano pravilo kaže da što je žena starija, to je kosa kraća. Naravno, ne morate se s time slagati, no ako ste ljubiteljica kraće kose, nećete pogriješiti.

Kratka će kosa lijepo uokviriti vaše lice i dati mu dodatnu eleganciju. Ako se pak odlučite na nešto dužu kosu, frizura koja će lijepo izgledati jest poluduga ili poluspuštena kosa, odnosno dio prikopčan prikladnim

ukrasom. Tako ćete odati dojam graciozne žene koja zna što želi i još k tome sjajno izgleda. Želite li se frizurom pomladiti, svoje sijede vlasi uvijek možete obojati, ostaviti ih sijedima ili možete dodati pokoji pramen. Iako niste više u dvadesetima, ne dopuštamo vam da si dosadite jednoličnom frizurom. No zapamtite, uvijek je najbolja ona frizura koja pristaje vašim godinama!

Ženski svijet 35

01. veljače 2011., br. 350

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Rada Borić, feministica

Dermatolog

Moj životni moto: poštovati razlike! Oprez - madeži Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Kod partnera ju je privuklo to što je velik, a iz takta je odmah izbaci glupost

M

je ljuljan na u kama ljuljač o mi je bi ponoć ntičniji a m najro ađaj dog

D S

Piše: GORDANA IGREC

Prema istraživanju časopisa Forbes, izvršna direktorica Centra za ženske studije jedna je od sedam najmoćnijih feministica na svijetu. Borić predaje o feminističkoj kritici jezika, autobiografskim tekstovima Marije Jurić Zagorke, kao i temama ratnog nasilja nad ženama.

O

Ženski parlament U Centru za ženske studije je od njegovog osnutka, 1995. godine, i to kao jedna od osnivačica. Dobitnica je visokog odličja Reda vitezova bijele ruže Finske za kulturu, jer je napisala prvi finsko-hrvatsko-finski rječnik, a dobila je i godišnju nagradu za najboljeg stranog profesora na Sveučilištu u Helsinkiju, koja joj je, priznala je, iznimno draga.

Centar za žene žrtve rata u kojemu je djelovala desetak godina dobio je i tri svjetske mirovne nagrade.

Osim na civ ilnoj sceni u Hrvatskoj angažirana je i u V-Dayu, globalnom pokretu protiv nasilja nad ženama, a u veljači ide u Kongo na otvaranje City of Joy, mjesta koje će podržati silovane žene. Članica je i izvršnog odbora Europskog ženskog lobija, najveće europske mreže ženskih organizacija koja promiče rodnu ravnopravnost u EU. Profesionalnih planova, kako nam je odmah rekla, ima mnogo, a jedan od njih je organizirati paralelni ženski parlament. Za Male ženske razgovore srdačno je odškrinula vrata svoje ženske intime i otkrila koju glazbu voli slušati, filmove koje voli gledati, što je za nju majčinstvo i zašto bi na večeru radije otišla s glumicom, a ne glumcem.

Jutro započinjete sa... Šalicom kave.

Kako biste se opisali u tri

adeži (lat. nevusi) mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu kože, najčešće do dvadesete godine života, a neki i kasnije. Obično su svijetlo do tamnosmeđe boje. Smeđa boja madeža potječe od stanica zvanih melanociti, koji su odgovorni za proizvodnju pigmenta melanina.

Svatko od nas ih ima, nekad 40, pa i više. ok su ih ranije smatrali znakom ljepote, danas privlače pažnju zbog porasta broja “podivljalih” madeža - malignih melanoma. vaki madež ima svoj razvojni ciklus, koji može trajati i do pedeset godina. Tijekom njega madeži se mogu mijenjati - neki mogu postepeno nestati, drugi potamnjeti ili se povećati, osobito tijekom puberteta i trudnoće. No ne postoji kod svih jednaka opasnost. Studije pokazuju da pojedine vrste madeža imaju veći rizik da postanu zloćudni. pekline od sunca, pogotovo one zadobivene u dječjoj dobi, povećavaju rizik od razvoja melanoma. Veća vjerojatnost za razvoj “zločestih” madeža, prisutna je kod osoba koje imaju veliki broj madeža - 100 i više. Prirođeni madeži, osobito ako su veći od jednog centimetra, također pokazuju povećanu sklonost za razvoj zloćudnih promjena, kao i tzv. displastični madeži.

Takvi se madeži često pojavljuju familijarno, veći su od ostalih, neravnomjerno obojeni, a granice im nisu oštre. Svi navedeni madeži zahtijevaju redovito dermatološko praćenje! rlo je važno i samopregledavanje madeža uz pomoć dvaju ogledala. Prati se promjena veličine, boje, oblika ili općenito izgleda madeža (tzv. ABCDE pravilo.) sobitu pozornost zahtijevaju novonastali madeži. Naime, čak i ako su mjere manje od 5 mm, mogu biti zloćudni, kao i madeži koji svrbe, bole, krvare ili su “upaljeni”. Iskusan će dermatolog već i kod manjih madeža uz pomoć dermatoskopa uočiti najsitnije promjene u strukturi te preporučiti njegovo odstranjenje. Izuzetno važna je primjerena zaštita na suncu - uz odjeću, potrebno je nositi šešire i upotrebljavati kreme sa zaštitnim faktorom!

V

O

Za mene je uspjeh raditi ono što voliš - poručuje Borić

Živjeli bicikli, dobre izložbe i rock glazba Što je za vas uspjeh u životu?

Raditi što volite.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Vraćam se mnogim knjigama, ovom prilikom možda Yourcenaričine “Hadrijano-

riječi?

Srdačna, kreativna, uporna...

Svaka prava žena nikad ne smije... Što je to “prava žena”? Žene smiju sve!

ve memoare”.

Koju glazbu slušate?

Rock glazbu, posebice balade Leonarda Cohena, Boba Dylana...

Kako provodite slobodne dane?

S njim. U putovanjima.

Omiljeni parfem?

Miris njegove kože.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Da, budući da sam djetinjstvo i mladost provela u Koprivnici. Živjeli bicikli i dobre izložbe!

Vaš uzor u životu?

Nekoliko feministkinja.

Iz takta me može izbaciti...

Glupost.

Iz kuće ne izlazim bez...

Torbe. Što je najvažnije u vezi?

Razgovor i zagrljaj.

rastu i razvoju.

Najdraži film?

Ima ih više, a među njima su Ciminov Lovac na jelene ili Fordov Samac.

Glumac s kojim biste rado otišli na večeru?

Zašto ne glumica? Kev in Spacey. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Mislite, nekome svome? Ne razmišljam o tome.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Odmah bih je pustila, jer bih predugo razmišljala.

Volite li kuhati?

Da, za goste. Kreativno.

Omiljeno jelo?

Sve vrste pasta. I kolači!

Koji odjevni stil njegujete?

Samo neka je crno. Uključujući i male crne haljinice.

Pasta i kolači

Članica je Izvršnog odbora Europskog ženskog lobija

Što vas je privuklo vašem suprugu?

Mislite partneru? To što je velik!

Jeste li ljubomorni?

Ne. Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Ljuljanje na ljuljačkama u ponoć.

Vaš moto u životu?

Poštovati razlike! Što je za vas majčinstvo?

Podržavati dijete u njegovu

36 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Promatrajte tijelo

01. veljače 2011., br. 350

MALE TAJNE ŠMINKANJA Make up inspiriran prirodom

Boje paunovog perja Kako je fokus na očima, ne naglašavajte ništa drugo. Sredite obrve mat sjenilom u boji kose, na obraze nanesite malo breskvastog rumenila, a na usne sjajilo boje kože Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

D

a bi vaše vježbanje imalo smisla i bilo efikasno, važno je da se pridržavate određenih pravila kako biste postigli željene rezultate.

Pravilno se pozicionirajte, time ste već obavili pola posla. Udoban i optimalan položaj od neprocjenjive je važnosti jer izvodite pokret uz minimalnu potrošnju energije. Pravilno dišite.

Udišite na nos, a izdišite na nos ili usta. Svaki je pokret povezan s disanjem, usmjerite pozornost na udah, izdah ili zadržavanje daha. Ritam vašeg vježbanja je promjenjiv. Ovisi o vašoj kondiciji i konstituciji. Promatranjem vlastitog tijela spajamo um i tijelo. m i tijelo su u stalnoj interakciji. Kad nastane blokada, u toj komunikaciji nastaju poremećaji na tjelesnoj i mentalnoj razini. Što ustvari znači promatrati svoje tijelo? U to se podrazumijeva potpuno savladavanje tehnike vježbe (pozicioniranje i redoslijed vježbe), savladavanje tehnike disanja te povezanost uma i tijela. ježbanje koristi najviše kad je redovito. Time ne samo da ćete ojačati mišić i povećati vitalnost, nego ćete ojačati snagu volje. Radite dinamičke vježbe kad god osjetite umor, malaksalost ili bolove u određenom dijelu tijela.

Umor i bolovi mogu biti posljedica gripe, viroze ili ozbiljnijeg organskog poremećaja. Zato stalno budite svjesni vlastitog tijela, emocija i misli da biste prepoznali što je za vas najbolje u određenom trenutku. lušajte potrebe svojeg tijela, uma i duha te tome prilagodite sve aktivnosti. Vježbe izvodite kao da plešete sa svojim tijelom. Savladajte tehniku određene vježbe, spojite je s dahom i na kraju pokušajte osjetiti povezanost i mekoću pokreta. Ne postoji univerzalna formula za sve nas, ali upravo u tome leži čar. Svatko od nas je jedinstven, stoga svatko od nas ima i svoju jedinstvenu formulu.

U

Volite boje, ali ne znate kako ih kombinirati a da izgledaju lijepo? Inspirirajte se prirodom! Kako je u prirodi sve skladno, skladne su i kombinacije boja. Ovaj put ja sam odabrala pticu, i to pauna, odnosno boje njegovog perja.

Što naglasiti?

Ovaj make up nosiv je danju, budući da kombinacija boja nije prenapadna, a za večernju verziju možete dodati nešto više crne boje i tuš na gornjem kapku. Kako će vam boje vjerojatno padati po licu, podlogu ostavite za kraj. Na vanjski kut oka zalijepite samoljepljivu traku. Višak ljepila prethodno skinite tako da je nekoliko puta zalijepite na ruku. Sa-

ka za preciznost 1. Samoljepljiva tra

V

2. Crna boja uz rub

trepavica za dub inu pogleda

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

ama 3. Poigrajte se boj

Dobrice protiv “zločestih dečki” nu građu, žene vole kada muškarci imaju jake noge, kakve imaju nogometaši, a ne duge i vitke, kakve vole muškarci kod žena.

4. Naglasak je na

u prirodi je sve skladno, pa su skladne i kombinacije boja

moljepljiva traka omogućit će vam izradu precizne crte na vanjskom kutu oka. Na pregib oka i malo iznad nanesite zlatno sjenilo, a zatim toplo smeđe sjenilo na vanjsko “V” oka.

Utapkavajući ga, na kapak nanesite ljubičasto sjenilo.

Ukoliko nemate dovoljno intenzivnu ljubičastu nijansu, pokušajte nanijeti sjenilo vlažnim kistom ili na kapak prethodno nanesite masnu bijelu olovku i razmažite prstom. Važno je da je ljubičasta intenzivna, u protivnom će make up izgledati kao masnica. Zatim uz rub trepavica tankim kistom potegnite crtu crnim sjenilom i lagano ga razmažite prema gore. Ovo će dati dubinu pogledu. Alternativa je crna olovka koju zatim ponovno razmažete kistom.

DOZNAJEMO Kakve muškarce žene vole?

Muškarci s ožiljcima ženama su seksepilniji i privlačniji.

Zašto je to tako? Takvi muškarci simboliziraju opasnost, hrabrost i mušku snagu te ostavljaju dojam “zločestih dečki”, koji su sastavni dio čestih ženskih maštarija. No dok mnoge žene o tome maštaju, u stvarnom životu radije će se odlučiti za muškarce dobrice.

Također, ženama su najprivlačniji muškarci koji su skladno građeni. Znanstvenici objašnjavaju da je to povezano s podsvjesnom željom za zdravim i plodnim muškarcem. Baš kao i muškarci, ni žene ne vole žgoljavce, pa će tako kod mnogih proći i malen “pivski” trbušćić. Bez obzira na to koliko vole sklad-

!

očima

Kozmetički savjeti

Na donjem kapku vrlo prec iznim kosim k istom potegnite crtu najprije ljubičastim, a zatim crnim sjenilom. Crtu ponovno iscrtajte vlažnim kistom kako bi bila preciznija i intenzivnija. Crta neka ne prelazi polovicu kapka jer će vam tamna boja zatvoriti pogled. Zatim sv ijetloplavom olovkom iscrtajte unutarnji dio kapka do polovice, a ljubičastu crtu ispod oka produžite do kraja svijetlozelenom bojom. Nanesite dva sloja maskare na gornje i donje trepavice te bijelo sjenilo na unutarnji kut oka. Područje ispod obrva posvijetlite mat bež sjenilom nešto svjetlijim od boje vaše kože. Što se ostatka lica tiče, kako je fokus na oč ima, ne naglašavajte pretjerano ništa drugo. Sredite obrve mat sjenilom u boji kose (olovka će izgledati pregrubo), na obraze nanesite malo rumenila breskvastog podtona, a na usne sjajilo boje kože. Ovaj put nisam nanosila bronzer ni posvjetljivač, budući da sam željela matiranu kožu i sjajne oči te usne.

Šarenilo

Šarena kombinacija boja pristajat će gotovo svima, budući da će se tu naći komplementarne boje koje će istaknuti boju očiju. No neka ipak prevladava boja koja vam najviše pristaje.

Ovaj put na većini kapka je ljubičasta, pa će ova kombinacija posebno lijepo istaknuti zelene i smeđe oči.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Problematičnu kožu regulirajte prehranom K

ao i sve promjene na koži, tako i akne u nekim slučajevima možemo regulirati prehranom. Ponekad se radi o poremećaju unutarnje ravnoteže koju uzrokuje neredovita i nezdrava prehrana. Prehrana bi se prvenstveno trebala bazirati na povrću i voću. Namirnice koje sadrže vlakna pomažu organizmu što najčešće izaziva probleme s kožom. Voda, ako se konzumira dvije litre dnevno sprečava isušivanje kože, a i ispire nakupljene toksine. Što se tiče

ulja, najbolje je koristiti maslinovo jer ne mijenja svoju teksturu ni na višim temperaturama. Esencijalne masne kiseline naći ćemo u sjemenkama te u ribi. Ribu bismo trebali konzumirati barem tri puta tjedno. Osim što je bogata esencijalnim masnim kiselinama, bogata je i proteinima koji obnavljaju oštećeno tkivo kože. U svoju prehranu u nešto manjim količinama uvrstite perad, jaja i mliječne proizvode. Dodatak vitamina A i B te cinka pomažu

u oporavku kože i povlačenju akni.

Vitamin E, koji se nalazi u kapsulama u obliku ulja, možete direktno nanositi na kožu, ali samo u onim količinama kako je propisao proizvođač. Postoji tu još niz antioksidansa i vitamina koji jedni s drugima pomažu i sprečavaju nastanak akni. To bi ukratko bilo to o korisnim namirnicama, još bih samo napomenula da se slatkiši i slane grickalice uopće ne bi smjeli konzumirati.

Ženski svijet 37

01. veljače 2011., br. 350

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Epikurejac u krevetu!

C

Početak gledanja filma u 23 sata navečer završit će vjerojatno nakon 10 minuta, posebno ako ste taj dan rano ustale

PROVJERILI SMO Muškarci zaspu poslije seksa, a žene kad gledaju film

Rješenje - hladan tuš Početak gledanja filma u 23 sata navečer, mrak u sobi i koja čašica vina previše mogu utjecati na to da brže zaspite pred televizorom Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Odlučili ste zajedno pogledati film i nije prošlo ni deset minuta, a vi ste već zadovoljno hrkali na njegovom ramenu? I dok ste drugo jutro, po tko zna koji put, slušale kako ste ipak mogle zaspati kada je film bio tako zanimljiv, ne uznemiravajte se.

Otvorene oči To se događa mnogim ženama jer, pokazala je jedna studija, one su znatno neispavanije i umornije od muškaraca. Prema njoj žene provedu u prosjeku 27 sati tjedno na poslu i još 33 sata obavljajući kućanske poslove, dok muš-

karci 41 sat na poslu i samo 12 aktivnih sati kod kuće.

Mnoge su moderne žene, što se tiče sati provedenih na poslu, zapravo ravnopravne muškarcima, pa nije ni čudno

!

bez obzira na to koliko film bio zanimljiv, teško je držati oči otvorene ako vam je jutro počelo već u šest

što navečer pred televizorom brzo zadrijemaju.

Ni sadržaj filma ne može

Bez alkohola...

Zašto si opet zaspao?

Jednako kao što muškarce ljuti što žene zaspu kod gledanja filmova, žene ljuti kada muškarci zaspu odmah nakon seksa. Za to su, tvrde stručnjaci, krivi hormoni, oksitocin, koji je povezan

utjecati na to hoće li žena zaspati pred televizorom. Bez obzira na to koliko film bio zanimljiv, teško je držati oči otvorene ako je jutro počelo u šest, a tempo na poslu bio ubitačan.

Ipak, postoje neke stvari koje bi se trebale izbjegavati ako za vrijeme filma želite ostati budne. Jedan od njih je alkohol.

- Ako partneri konzumiraju istu količinu pića tijekom večere te potom sjednu gledati film, alkohol će više utjecati na žene – ustvrdila je psihologinja Janet Kennedy.

Također, pokušajte film gledati uz svjetlo, jer gledanje televizije u mraku samo će vas još više opustiti i uljuljkati u san. Početak gledanja filma u 23 sata navečer također nije nimalo obećavajuće, pogotovo ako ste se taj dan rano pro-

s ugodnim osjećajem opuštanja, te prolaktin povezan sa spavanjem, koje tijelo izlučuje nakon spolnog odnosa. Uz to, muškarcima su u potpunosti iscrpljeni mišići, pa lako utonu u san.

ijelo vrijeme mislim kako sam stvarno rođena pod sretnom zvijezdom. Nije to samo trenutačno raspoloženje zbog tri luda dana koje smo proveli sami prepuštajući se najljepšim erotskim maštarijama, a ni neka od varijanti autogenog treninga da bih se osjećala dobro i zadovoljno, nego je to projekcija moje sreće osnovana na razumu i čulnosti. Jednostavno, ja sam sretna! znam i zbog čega sam sretna. Jer volim život kao što i život mene voli! To nisu one sterilne floskule o suncu i travici ili cvjetiću i potočiću koje dovode do libida netaknute frajle i stare grose. Nego stvarna ljubav! Ljubav u dvoje, koja bilo da je tiha i mirna, hirovita ili ćudljiva, iznenadna ili očekivana, za mene ima svoj sretni svršetak. Kad to možeš osjetiti i osvijestiti, onda znaš da si sretan čovjek. I život ima drugačiji smisao. Zapravo se radi o svojevrsnoj filozofiji života. Samo kojoj? Ili čijoj? rema jednoj, ja bih mogla biti čisti epikurejac. Epikur! Jer, kao, svrhu života nalazim u tjelesnim užicima! Što i žene u suštini jesu.

I to je ok., kao i ovaj puno finiji i umniji izraz od onog pučkog, koji često prilijepe ženama kad uživaju u “onim” prostim stvarima. Samo, zarib je u tome kaj je ovaj starogrčki filozof svijet tumačil bez idealiziranja, materijalistički i ateistički, u kojem čovjek svrhu života nalazi jedino u razumu i tjelesnom uživanju! A to nije baš tak einfach. Jer, da bi čovjek mogao potpuno uživati, mora malo i idealizirati, mora svijet doživljavati i platonski. Jer Platon, najveći starogrčki filozof, kao tvorac idealizma, život vidi u duhovnoj privlačnosti. Taj dio mi se sviđa, ali ne i nastavak u kojem negira osjetilnost i čulnost. Pogotovo o osjećaju ljubavi! Mislim da se tu totalno zeznul! sad, kad bolje razmislim, čemu uopće filozofirati? Sve ovo samo te može izbezumiti i opteretiti razmišljanjima o životnoj etici, platonskoj ili tjelesnoj ljubavi, i traženju grešaka oko nečega čega imaš premalo ili previše. Treba se seksati bez filozofije. Kad se zadovoljni protežemo u postelji, zezamo se na račun filozofa. “Znaš da je Platon bio Sokratov učenik i zvao se Aristoklo, a nadimak Platon dobio je zbog vrlo širokih, velikih leđa?” - pitam ga. “Znam. I Epikur(ej)ac? je, fakat, moral imati nekaj veliko, kad ga tak često spominješ...?!”

A

P

I

Žene umornije od muškaraca

budili, a ako se uhvatite da vam se oči počinju sklapati, a pod svaku cijenu želite ostati budne, prošećite i umijte se hladnom vodom! No najbolje bi bilo da filmove gledate za vikend, odnosno kada drugo jutro vaš san neće prekinuti zvuk budilice. I ako ste usprkos svemu poduzetom ipak zaspale, nikako si to nemojte predbacivati.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija Eterično ulje bosiljka za poticanje apetita B Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

osiljak (lat. Ocimum basilicum L.) je visoko cijenjen u raznim kulturama. Grci su ga smatrali kraljevskom biljkom, liječnici u drevnoj Kini njime su tretirali epilepsiju, probavne i urološke probleme, te za liječenje groznica i malarije. U srednjem vijeku je smatran sredstvom protiv depresije i melankolije. Ima puno vrsta bosiljka koji se u mnogim regijama koristi kao začinska biljka. Porijeklo vuče iz Azije,

a raširen je u gotovo svim regijama.

Ulje se osobito koristi u parfemskoj i prehrambenoj industriji te industriji toaletnih proizvoda. Eterično ulje može se izrazito razlikovati po svojem kemijskom sastavu i po terapeutskom djelovanju, pa je važno znati koje se ulje nabavlja. Za upotrebu u aromaterapiji preporuča se ulje s većim postotkom linalola (tzv. europski bosiljak). Eterično ulje dobro djeluje u si-

tuacijama kad treba poticati probavu i i apetit i olakšati probavne tegobe.

Pomaže kod respiratornih tegoba, djeluje tonizirajuće i osvježavajuće na cijeli organizam, a naročito je dobar izbor kad treba savladati mentalni umor, razbistriti misli, fokusirati se i održati pozornost. Može olakšati glavobolje, migrene, vrtoglavice, stanja tjeskobe, depresije, ranjivosti, histerije, kao i simptome kroničnog umora

i stresa. Preporučljiva je mješavina s lavandom za tretiranje umornih, napetih, preforsiranih mišića i uganuća, naročito za atletičare, plesače i ostale profesije koje uključuju intenzivnu fizičku aktivnost, ali i za tretiranje gihta, artritičnih i reumatskih tegoba.

Miris ulja bosiljka odbija komarce, muhe i ose. Ulje je snažnog mirisa i djelovanja pa ga treba koristiti u malim količinama.

38 Mali oglasi KUĆE NEKRETNINE CROATIA, agencija s licencom. Veliki izbor kuća i stanova. Za kupnju/prodaju obratite nam se s povjerenjem! www.nekretninecroatia.com. hr, 091/720-3813 ozn.379

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/3520026 ozn. 1568e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1572e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1572e SUPER prilika! Vikend kuća 45 m² na Haliću za stanovanje 20.000 € i vikendica 30 m² u Ledincu - 7.500 € (nije fiksno)!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE okolica! Novi Marof -novija, 100 m², 65,000 €; Biškupec -100 m² , 60.000 €; Sračinec -150 m² , 65.000 €; Dugi Vrh -80 m², 41.000 €; Trnovec 120 m²; Kućan Marof 150 m²... Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJEMO kuće u VŽ i okolici: Zagrebačka, Galinca, Z. Kunc, Dravska…Hrašćica, Kučan, Kneginec (vila). Paurević nekretnine, Vž, D. Cesarića 47, 098/9706-575 ozn.167c NOVA VES 60.000 €, Kučan G. 70.000 €, Kučan Marof 90.000 €, Turčin 150.000 €, Trnovec 190.000 €. KAPITAL d.o.o., tel.

042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c VARAŽDIN: Primorska 65.000 €, I. Zajca 105.000 €, Istarska 115.000 €. KAPITAL d.o.o., tel.

042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c KUĆE Varaždin! Katarine Patačić 160 m² blizina VI OŠ, Vojnovićeva 140 m² blizina IV OŠ , Lička 140 m² - Banfica, Filićeva stara kuća i 1000 m² okućnice.. i dr. Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1573e KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/ fax 042/321-071, 098/284- 692, www.acd-premier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c PRILIKA! Kuća od 300 m², kvalitetna gradnja, svi priključci, novija, Varaždin., 99.000 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, www. men- ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c TURČIN - renoviranu, prizemnu kuću sa garažom i spremištem, uređena okućnica, zemljište 644 m² i građevinsku parcelu 800 m² do nje, prodajem. Tel. 042/651-147 ozn.343

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆU u Budislavcu, veliko dvorište i okućnica, pogodno za bavljenje vrtlarstvom, gruntovno sređeno, prodajem. Tel. 042/729-685, 099/579-0530 ozn.1722b

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob: 091/352-0026 ozn. 1568e GRABANICE, novogradnja, „ključ u ruke“: 38 m², 44 m², 54 m², 59 m², 70 m², 80 m², 88 m² već od 997 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c EXKLUZIVNI stanovi T. Ujevića 58 m² i 61 m² već od 1.390 €/m ². Venek- nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c GRABANICE najpovoljnije!

Dvosobni:37,50 m², 53,20 m², 62 m²; trosobni: 58,60 m², 68,90 m², 79,60 m²; četverosobni; 84 m², 140 m²!Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PONUDA tjedna! Dvosobni 41 m², Zrinskih Frankopana, 37.000 € i dvosobni – novouređeni, Zrinskih i Frankopana, 53 m², 50.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c STANOVI novogradnja! Zagrebačka 46 m², Zagrebačka

dvosobni 68 m² (kod Euroherca), Križanićeva (kod bolnice) - dvosobni 49 m², Dravski Vrtovi - dvosobni 50 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

ozn.227c ZAMJENA - Apartman 53 m² + vrt kod Zatona, 100 metara od mora, mijenjamo za stan u Varaždinu, www.PANADRIA.hr, 098/698-369 ozn.282c

700 €/m² - blizina centra, 63 m², 3. kat, etažno, 33 m², namješten - Grabanice, parkirno mjesto u podzemnoj. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622-082 ozn.1570e

PRODAJEMO stan u : Grabanicama 6, 37 m², 1.200 €/m².

Informacije na mob: 098/268555 ozn.162c

STAN u kući, 79 m², poseban ulaz, etažiran, centralno, prizemlje, 870 €/m². Moguća zamjena za manji stan.

Mob.099/416-1266 ozn.308

TROSOBNI stan, novi, Varaždin, Grabanice, 75 m², 3. kat, lift, klima, dvije garaže (podzemna i prizemna), prodajemo. Cijena 65.000 €! Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn. 167c JEDNOSOBNI stan 45 m² u Varaždinu, 7. kat, prodajemo.

Cijena 35.000 €. Paurević nekretnine, Vž, D. Cesarića 47, 098/9706-575 ozn.167c TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (dizalo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m² i 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102.

Informacije i fotografije: www. helcom-trade.hr , tel. 098/268581 ozn.192c GRABANICE: stanovi od 31 m² do 95 m², 50 m²; T. Ujevića 45 m²; M. Krleže 57 m². KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c 2-SOBNI: Z. i Frankopana 47 m² (33.500 €), V. Novaka 58 m² (50.000 €), B. Radić 60 m² (51.000 €). KAPITAL d.o.o., tel.

042/313-955, 098/9767-144

01. veljače 2011., br. 350

NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, dvoetažni (platiš 86 dobiješ 100 m²), s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, useljivo. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, cca 50 m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c APARTMAN na Rabu prodajem ili mijenjam za stan u Varaždinu. Tel. 042/213-268, 098/9973781 ozn.325 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.327 STAN 58 m², etažno grij., moguć. krut. gor., vlastita brojila, Aleja kralja Zvonimira 2/II, prodajem. Mob. 098/160-2016 ozn.331 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.336

ZEMLJIŠTA

BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca Čakovečka 136 a Pušćine

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO 1. Spremačica – jedan izvršitelj osmogodišnja škola

Ponude za slobodno radno mjesto sa fokopijom domovnice, radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu: “Bernarda” d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

PRODAJEMO građevinsko zemljište: Poduzetnička zona Turčin 9 991 m². Informacije na mob: 098/268-555 ozn.162c PRODAJEMO zemljišta od 2 000 – 100 000 m² i objekte u gospodarsko poslovnim i turističkim zonama u: VŽ, ČK, ZG, DU, MA, ŠI… Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEMO gradilišta u Poljani Biškupečkoj i Beretincu. Sva infrastruktura. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c VARAŽDINBREG imanje 13 500 m², atraktivna lokacija, kurija 16. stoljeće, vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446333 ozn.1718b GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1571e GRAĐEVINSKO zemljište 4000 m² u industrijskoj zoni Selnik, započeta gradnja poslovno stambenog objekta 520 m², prodajem. Mob. 091/540-9938

ozn.337 VRLO jeftino! Vinograd + klijet, kompletna kućna rasprodaja razne robe, namještaj i razno.

Tel. 042/621-310 ozn.57f VINOGRAD u mjestu Hrastovec kod V. Toplica, 1620 m², hitno i povoljno prodajem! Mob. 092/229-5899 ozn.354

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjenski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241-041 ozn.28c POSLOVNI prostor 70 m², u centru grada, za kancelarije, ordinaciju i sl., iznajmljujem.

Mob. 098/268-233 ozn.161c IZNAJMLJUJEMO poslovne prostore u centru grada: Ul. Augusta Šenoe 10 - prizemlje 40 m², I. kat 30 m²; Trg slobode 10 - I. kat 140 m². Informacije na mob: 098/268-555 ozn.162c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

01. veljače 2011., br. 350

PRODAJEMO poslovne prostore: Ul. Matka Laginje 9 (blizu bolnice): 71 m², 45 m², 42 m², visoki roh bau, 1.250 €/ m² + podzemna garaža. Informacije na mob: 098/268-555 ozn.162c IZNAJMLJUJEMO uređenu prodavaonicu 120 m² u Draškovićevoj i uređen uredski poslovni prostor 102 m² u Cankarevoj ul. KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 091/9048002 ozn.227c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1575e POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, mesnica… Jalkovečka 3a. Mob. 091/545-7285 ozn.229 POSLOVNI prostor u centru Ivanca od 35 - 170 m², novogradnja, iznajmljujem; stan u centru Ivanca, 76 m², prodajem. Mob. 099/8000-100 ozn.326 SKLADIŠNI prostor 300 + 400 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743007 ozn.266c POSLOVNI prostor od 35 m² za ured ili tihi obrt, iznajmljujem.

Mob. 091/5155-008 ozn.330 POSLOVNI prostor, Vrazova 15, kuća 55 m² s parkiralištem, za ured, ordinaciju, kancelariju, iznajmljujem. Mob. 091/1211509 ozn.355 SERVISNU radionu iznajmlju-

jemo sa svom opremom i bazom rezervnih dijelova za servisiranje skutera u Varaždinu, odlična prilika i zarada, najam 130 €. Mob. 091/5237878 ozn.366 PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene.

Mob. 098/268-919 ozn.377 POVOLJNO iznajmljujemo uredske prostore 20 - 70 m², atraktivna lokacija u Varaždinu, vlastiti parking. Mob. 091/1246-089 ozn.404

NAJAM NOVI trosobni stan 54 m², u Miroslava Krleže( kod Envya) i dvosobni od 54 m² u Prešernovoj u centru- namješteni, iznajmljujem! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DAJEM u najam stan radnicima terencima – 6 kreveta. Mob. 098/915-5560, 091/914-2479 ozn.256 SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, u centru, Anina 15, povoljno iznajmljujem ženskoj osobi. Mob. 098/734522 ozn.304 GARSONIJERU 28 m², iznajmljujem te prod. želj. ogradu, 30 m. Mob. 098/618-953 ozn.322 JEDNOSOBNI, namješten stan, iznajmljujem. Mob. 091/7946380, zvati poslije 17.00 h ozn.1721b ZAPOSLENA žena sa djetetom traži u najam 2-sobni stan

Mali oglasi 39

u Vž. Mob. 098/9544478, zvati poslije 15.00 h ozn.1724b NAMJEŠTEN jednosobni stan u Ulici F. Supila, iznajmljujem samcu. Mob. 092/254-2976 ozn.1733b 2,5 NAMJEŠTEN stan, plinsko etažno, vodomjer, iznajmljujem, prednost studenti. Mob. 098/368-013 ozn.357 STAN u Donjem Kućanu i poslovni prostor u Optujskoj 48, iznajmljujem. Mob. 091/5096601 ozn.369 NOVI, trosobni stan u POS naselju kod Veleučilišta i Medicinske škole, iznajmljujem.

Mob. 099/853-0930 ozn.372 DVOSOBNI stan u Ulici Josipa Kozarca, iznajmljujem. Mob. 091/720-3813 ozn.378 GARSONIJERU u širem centru grada, iznajmljujem. Namješteno i zasebna brojila. Mob. 091/895-9800 ozn.384 HITNO tražim cimericu, studenticu ili zaposlenu curu, 400 kn + režije. Mob. 092/305-3768 ozn.393 TROSOBNI stan u kući, prizemlje, zaseban ulaz, namješten, iznajmljujem. Mob. 099/2134302, 091/895-3973 ozn.400

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car

Varaždin, Trg slobode 12/I Tel: 042/201-412, 042 201-432 Fax:042/ 212-126 Email: ju.gradski.stanovi@varazdin.hr Broj: 42-ET/2011 Varaždin, 28.01.2011.

Na temelju članka 26. Statuta “Gradski stanovi” Varaždin („Službeni vjesnik Grada Varaždina“ br. 1/05, 2/08 i 2/10), ravnatelj Javne ustanove “Gradski stanovi” Varaždin, raspisuje

NATJEČAJ I. Za zapošljavanje djelatnika na radnom mjestu utvrđenom Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08): 1) Koordinator za zaštitu na radu - jedan izvršitelj.

II. Izabrani kandidat bit će uključen u obavljanje poslova i dužnosti određenih člancima 10. i 11. Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, te u druge poslove koje mu u zadatak povjeri ravnatelj.

III. Potrebno obrazovanje za poslove Koordinatora za zaštitu na radu: - sukladno uvjetima stručne spreme i stručnih zvanja koordinatora Pravilnika o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu (NN 101/09 i 40/10).

Uz osobno zvanje, poželjno je iskustvo u komunikaciji sa strankama, rada na računalu, te posjedovanje vozačke dozvole B kategorije.

Od kandidata se očekuje stalno učenje i usavršavanje, te dodatna obrazovanja.

IV. Uz pisanu zamolbu, kandidat treba priložiti: - životopis - svjedodžbu o stečenoj stručnoj spremi (original ili ovjerenu kopiju) - dokaz o položenom stručnom ispitu iz članka 5. Pravilnika o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu (original ili ovjerenu kopiju) - domovnicu (original ili ovjerenu kopiju) - uvjerenje o nekažnjavanju - ovjerenu kopiju radne knjižice s upisanim radnim stažem.

V. Na kandidata koji se zapošljava primjenjivati će se odredbe Zakona o radu (NN 149/09), Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Javne ustanove „Gradski stanovi“ i Pravilnika o plaćama i drugim primanjima djelatnika Javne ustanove „Gradski stanovi“.

Ugovor o radu sklapa se na određeno vrijeme, uz probni rad od 3 mjeseca.

VI. Zamolbe s naznakom: “Natječaj za zapošljavanje - Koordinator za zaštitu na radu”, dostaviti na adresu Javna ustanova “Gradski stanovi” Varaždin, Trg slobode 12/I, Varaždin, u roku od 8 dana od dana objave Natječaja.

Nepotpune i nepravodobno dostavljene prijave se neće razmatrati.

Ovaj Natječaj se može djelomično ili u potpunosti poništiti.

O rezultatima izbora, kandidati će biti obaviješteni u roku od 15 dana po donošenju odluke.

Javna ustanova “Gradski stanovi” Varaždin

prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėstakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232- 800, 231-298 ozn.19c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.386

FIAT PUNTO Active 1,2, 2002. g., reg. do 12/2011., klima, centralno, el. podizači, 2 airbag, 3.200 €. Mob. 091/7697512 ozn.1730b TOYOTA COROLLA 1,3, ‘91. godište, registr irana do 6/2011. Upitati: 091/133-6111 ozn.364 KUPUJEM automobile, kombije, traktore, motocikle, bagere, ispravne, neispravne, karambolirane, stare olupine; Mercedes 123, 499 €. Mob. 098/777-095 ozn.389

POSAO MOZAIK KNJIGA traži u r. odnos djelatnike za promociju i prodaju enciklopedija na terenu. Zamolbe slati na: Mozaik knjiga d.o.o., Savska 66/V, Zagreb, Odjel direktne prodaje ozn.289c NUDIM sve vrste pomoći teže pokretnim osobama (groblje, trgovina, liječnik…). Mob. 095/868-0806 ozn.305 USKORO otvoreni caffe bar „Life“ traži konobaricu s isku-

40 Mali oglasi stvom, prijava obavezna. Mob. 098/931-0952 ozn.333 TRAŽI SE ženska osoba za pedikuru – manikuru, masažu, u novootvorenom salonu. Mob. 098/396-566 ozn.360 NUDIM pomoć starijim osobama, u kući: kuhanje, pospremanje, 2 do 3 puta tjedno. Upitati: 091/591-7546 ozn.1576e

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c SERVISIRAMO plinska trošila (bojleri, peći), vešmašine, ledenice, hladnjake, rashladnu i ugostiteljsku opremu. Mob. 098/315-269 ozn.104c KROJAČKI POPRAVCI „LEI“: usluga promjene zatvarača na jaknama, kraćenje majica, hlača, originalni rub na jeansu…

Jalkovečka 2a, Varaždin, mob.

091/1608-959 ozn.1735b

TEČAJ KERAMIKE! Naučite izraditi uporabne umjetničke predmete od gline. Mob. 091/8816395 ozn.398 ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/2519189 ozn.1572e

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367 ozn.15c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/9621694 ozn. 309 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311- 434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c

drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c PC SERVIS Varaždin, K. Filića 39 a, tel: 321-702, servis računala, dolazimo na Vaš poziv! Mob. 092/2403-300, www.pcserviser. com ozn.284c DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.38 ELEKTRO-MONT: izvođenje elektroinstalacija, montaža i servis klima uređaja. Mob. 098/450-486 ozn.54f KNAUF - stropovi, zidovi, obloga zidova, soboslikarski radovi i fasade. Mob. 091/513-3367, 099/814-1001 ozn.249 GRAĐEVINSKI radovi, adaptacije, krovišta, termofasade svih vrsta, novogradnje. Garancija na radove, povoljne cijene.

Ninex, 098/414-128, 091/4141288 ozn.259 STARE i nemoćne, pokretne i nepokretne, primam na smještaj i skrb, med. nadzor, 2.000 kn.

Mob. 099/418-4632 ozn.317 REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda, košnja travnjaka.

Mob. 098/914-8365 ozn.321 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.341 ENGLESKI, NJEMAČKI – stručna poduka za đake, maturante, studente i potrebe posla. Mob. 091/9599-528 ozn.344 KNAUF – izvodimo, soboslikarske usluge, adaptacije, stiropor fasade. Vrijede zimske cijene.

Mob. 098/821-857 ozn.358 DRVENI namještaj! Kuhinje, sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, vrata i dovratnici. Stolarija Špoljarić, 095/8381-369 ozn.359 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.361 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.368 REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mob. 099/6759713 ozn.1574e

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

SELIDBE – prijevozi namještaja; utovar, istovar osiguran; montaža, demontaža; po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.375

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.375

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja

PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam Kalijeve peči i keramičke pločice. Mob. 091/570-4956 ozn.379 KRATKO piljena industrijska drva 1 200 kg /800 kn, cjepanice bukove, najpovoljnija dostava šljunka, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci. Mob. 099/3530-180 ozn.381

01. veljače 2011., br. 350

STOLARIJA EXCLUSIVE – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.385 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 091/896-1397 ozn.387 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.392 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starih i novih parketa. Brzo i kvalitetno.

Mob. 098/9066-889 ozn.396 INSTRUKCIJE iz engleskog jezika i matematike za niže razrede osnovne škole daje učiteljica s dugogodišnjim iskustvom.

Mob. 091/548-2045 ozn.1720b

ŽIVOTINJE PURICE, žive 16 kn/kg i očišćene 24 kn/kg, prodajem. Moguća zamjena za suhi kukuruz ili pšenicu. Upitati: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, 098/284-807 ozn.83c SVINJU 180 kg za klanje i svinjsku mast, prodajem. Tel. 683333, 099/704-4674 ozn.311 PILIĆE dohranjene šrotom, žive ili očišćene, prodajem. Bartlovec, Varaždiinska 79a, 657-173, 099/192-3170 ozn.332 PILIĆE za klanje, žive ili očišćene, prodajem. Moguća dostava.

Mob. 098/133-3306 ozn.363 SVINJE 180 i 120 kg, 2 kom, za klanje. Mob. 091/511-7252 ozn.402 SVINJE za klanje, prodajem. Mogućnost obrade. Mob. 098/9473562 ozn.1728b NESILICE, crvene pilenke 15 tjedana stare, prodajem. Tel. 042/749-396, 095/857-3293 ozn.1732b

OSTALO SJEMENSKI kukuruz – osječki hibridi, 1. grupa - tretirani protiv štetnika – cijena 257,00 kn za vrećicu i hibrid 2. grupa – cijena 227,00 kn vrećica. Mineralno gnojivo - NPK 15:15:15 – cijena 193,00 kn/vreća i KAN 120 kn/ vreća, NPK 0:10:30 (austrijsko crveno gnojivo) – cijena 240,00 kn/vreća, a „plavo“ gnojivo 195,00 kn/vreća. Posebni popust za veće količine. Lozni cijepovi - proizvedeni u LCK Kutjevo, primamo narudžbe uz mogućnost čuvanja do sadnje.

Voćne sadnice – širok sortiment i veoma povoljne cijene. Konjsko gnojivo „Stallatico“ za vinograde i voćnjake - cijena 58,00 kn/vreća. Informacije - Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica: Kelemen 647-270, Jalžabet 647344, Trnovec 683-040, Zbelava 207-254, Šemovec 657-135. ZADRUGA JALŽABET - Vaš partner u poljoprivrednoj proizvodnji! ozn. 45c

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1569e DRVA za ogrjev - cjepanice, industrijska kratka. Tel.

042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201, 095/900-8646 ozn.290c SOBNA vrata: 3 kom - sa staklom i 2 kom. - puna, bez stakla; 6 m² podnih pločica - u pola cijene. Tel. 240-335 ozn.324 RUŽĐARA za kukuruz, kavez za zečeve i zečeve, prodajem.

Mob. 091/721-8473 ozn.329 TELEVIZOR „Samsung“ i zemaljski reciver, prodajem. Tel. 042/240-242 ozn.334 PLASTENIK 700 m², prodajem.

Mob. 091/539-9654 ozn.1734b VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije – original i sa hrvatskim prijevodom. Najjeftinije u SZ Hrvatskoj! Dostava!

Mob. 092/298-4441 ozn.383

KREDITI VELIKI izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti za umirovljenike i pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.403

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

NAJISPLATIVIJA akcija - kredita bez HROK-a, na ostatak plaće ,trajni nalog, por. naknade.

Mob.092/2929-106 ozn.159c OVLAŠTENI kreditni ured besplatno informira i nudi sve vrste kredita i pozajmica do 30.000 €. Kamata već od 7,99 %, suradnja sa 10 banaka.

Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 210.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/9588981 ozn.257c KREDITI, pozajmice – bez HROK-a , C. L., az, na por. naknade, 11 bank. ustanova.

Mob. 092/1340-472 ozn.277c MIKRO ZAJMOVI 500 - 1.500 kn.

Tel. 042/213-085, 042/321-701 ozn.284c NOVAC na ruke! Isti dan, isplata 24 h, pozajmica. Mob. 099/7906381 ozn.291c POZAJMICE u 24 h! Do 30.000 kn na čistu listu i mirovinu.

Mob. 092/304-8027 ozn.291c KREDITI i pozajmice u 24 h!

Prebijanje, zatvaranje. Mob. 091/733-1186 ozn.291c

POZAJMICE u 24 sata. Krediti gotovinski, hipotekarni, stambeni. Mob. 097/799-7337, 097/797-5875 ozn.291c SVE vrsta kredita u najkraćem roku. Pozajmice u 24 h. Profesionalno, pouzdano i brzo. Mob. 092/254-2058, 097/799-7337 ozn.291c NAJVEĆA ponuda gotovinskih kredita! Umirovljenicima povoljne kamate! Zaposleni do 200.000 kn! Mob. 092/2918964 ozn.376 NAJJEFTINIJI krediti 75.000,00 – 8 god. – 1.038,00 kta 7,49 – eks 11,49 %. Mob. 091/254-1774 ozn.388 KREDITI – OVLAŠTENA agencija! Brzo i efikasno od 1.000 € do 30.000 €, kamata od 9 do 13 % prema sposobnosti klijenta.

Mob. 092/119-0041, 042/321144 ozn.391 HIPOTEKARNI krediti vanjskih banaka na sva primanja kućanstva. Tel. 042/666-108, 095/5635368 ozn.391 OVLAŠTENI kreditni ured Vž! Želite novac na ruke? Jedan kredit u zamjenu za sve ostale? Bez HROK-a i C. L. Hitno se javite! Mob. 091/223-0485 ozn.391 KREDITI! Ovlaštena agencija za Vas će pronaći najbolje rješenje, bez HROK-a riješiti stare kredite spojiti u jedan. Šifra SS, mob. 091/907-0528 ozn.391 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €.

Posebne pogodnosti za umirovljenike i Boxmark. Mob. 099/488-5559 ozn.391 POZAJMICE bez utvrđivanja kreditne sposobnosti, odmah.

Krediti bez HROK-a i C. L. Jadranka, 092/263-9070 ozn.393

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400909, 3,49 kn/min ozn.166c SIMPATIČAN dečko 39 godina, sportski tip, želi upoznati djevojku za vezu. SMS: 091/1241250 ozn.1725b MUŠKARAC srednjih godina traži ženu do 50 g. za druženje uz mogućnost ozbiljne veze. Mob. 099/773-6325 ozn.1727b MUŠKARAC s obvezom 51 g., traži ženu sličnih godina ili mlađu, za intimno druženje! Mob. 091/1109-686 ozn.367 „AMOR“ agencija za spajanje partnera za vezu, brak ili avanturu. Postanite naš član. Dame gratis! Mob. 092/294-8686 ozn.395

Zahvale i sjećanja 41

01. veljače 2011., br. 350

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage, dobre i nezaboravne majke, bake i punice

NADA GJUD

ANE BREGOVIĆ rođ. POŽGAJ koja je preminula nakon duge i teške bolesti 25. 1. 2011. u 77. godini života.

7. 2. 2003. – 7. 2. 2011.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala za sve što si nam dala.

Suprug Branko, sin Željko, snaha Valentina i unuke Martina i Petra

Ovim putem iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima i znancima koji su nam pomogli u teškim trenucima, pridružili se našoj dubokoj boli i izrazima sućuti, okitili odar cvijećem i dragu nam majku ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo vlč. Izidoru Fereku na lijepim riječima oproštaja.

Hvala svim djelatnicima Bambija i poduzeću Kalnik. Također zahvaljujemo firmi „Krešimir Futura d.o.o.“ na izrazima sućuti.

SJEĆANJE na dragu majku

IRMU PINTARIĆ rođ. HORBEC 1. 2. 2005. – 1. 2. 2011.

Ožalošćeni: kćeri Nada, Ljiljana, Božica i Ljubica, zetovi Marijan, Vlado i Nenad, unuci Dejan, Mario, Marko, Maja, Andreja, Valentina, Monika i Anamarija

S ponosom i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

Kći Sandra s obitelji

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke i bake

IRMA PINTARIĆ rođ. HORBEC

KATARINE MELNJAK

Zauvijek u srcu.

1. 2. 2005. – 1. 2. 2011.

Brat Viktor

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima Doma zdravlja, djelatnicima Srednje strukovne škole koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak, okitili joj odar cvijećem i svijećama. Veliko hvala medicinskom osoblju Neurologije na brizi u posljednjim danima njezina života.

Hvala župniku Goranu na lijepim riječima i dostojnom ispraćaju.

SJEĆANJE na voljene i neprežaljene

KOBAL

Ožalošćeni: sin Miroslav, kći Zdenka, snaha Marija, zet Frano

GABRIJELU

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

BAKI Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijeloga života.

Unuci: Anja, Ivana, Domagoj

i

IVANA

13. 1. 2003. – 13. 1. 2011.

6. 2. 2009. – 6. 2. 2011.

Vašim brižnim srcima, mi, ponosni, divimo se. Život čitav premalo je da vas zaboravimo.

I vi živjet ćete dokle mi živimo!

Zauvijek ste u našim srcima nezaboravljeni!

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti dragog supruga, oca, tasta, svekra i djeda

MARIJA NOVOSEL

BRANKA VIŠNJIĆA

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

3. 2. 2009. – 3. 2. 2011.

preminulog 27. siječnja 2011. u 74. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo cijeloj rodbini, kumovima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti i riječima utjehe. Hvala župniku Josipu Hadroviću na molitvi i lijepim oproštajnim riječima.

Nećakinje i nećak s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

Ožalošćeni: supruga Katica, sin Vladimir i kći Alenka, snaha Ljiljana, zet Mario i unuka Paula

JURJA (ĐURU) KRSNIKA 4. II. 1989. – 4. II. 2011.

*****

S ljubavlju i tugom čuvamo Te u našim srcima!

DRAGOM DJEDU Teško je shvatiti da Te više nema, nek’ Ti zvijezda na nebu put osvijetli, nek’ Te anđeli u raj dovedu, a moje misli još uvijek za Tobom čeznu. Moje malo srce nikad Te zaboravit’ neće, jer si bio pun ljubavi i dobrote.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

Zauvijek Tvoja unuka Paula

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

SLAVICA BOŽIĆ

FRANJO BOŽIĆ

2. 2. 2001. – 2. 2. 2011.

24. 10. 2001. – 24. 10. 2011.

Sjećanje na vas dio je našeg života, u kojem ćete nam uvijek nedostajati.

S ljubavlju i poštovanjem vaši: Franjo, Ružica, Kristijan, Martin, Tajčika, Petra, Daliborka, Damir i praunuke Janja i Laura

POSLJEDNJI POZDRAV

već od

100

dragom suprugu, ocu i djedu

STJEPANU ERCEGU „…tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem; da čujem one stare basne,

kuna

da mlijeko plave bajke sasnem; da više ne znam sebe sama, ni dima bola u maglama. …“ „Odlazak“ Tin Ujević Tvoji najdraži Đurđica, Alenka i Željko, Vlatka i Jimi, Anja i Hrvoje

42 Zahvale i sjećanja

01. veljače 2011., br. 350

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

ZAHVALA

BOŽICA RUŠEC

na roditelje, braću i nećaka

povodom smrti sestre, majke, bake i prabake

31. 1. 1992. – 31. 1. 2011.

OBITELJI FARA

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Počivajte u miru s mojim sinom Tedijem.

ĐURĐICE LESKOVAR rođ. POLANSKY

Tvoji najmiliji

S ljubavlju Lidka

preminule 23. siječnja 2011. u 79. godini života.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo braći, rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam u najtežim trenucima pomogli, okitili odar cvijećem i svijećama te svojim prisustvom uveličali njezin ispraćaj. Veliko hvala vlč. Miji Horvatu na toplim riječima oproštaja te djelatnicima Peka, Suda, Koke i MDV-a.

MARIJA PAVLIC UČITELJICA 1916. - 2006. - 2011.

2. II. Hvala ti na svemu!

Tvoja seka Ružica s obitelji Jurač: Stjepanom, Slobodanom i Miljenkom

DANIJEL

RUŽA

† 1. 4. 1984.

„Navek on živi, ki zgine pošteno.“

ZLATKO RAMUŠĆAK

dragoj rođakinji

SJEĆANJE

ĐURĐICI LESKOVAR rođ. POLANSKY

na voljenog sina

Obitelji Pavlek i Piletić

31. 1. 2005. – 31. 1. 2011.

Prolaze godine boli tuge, naša će srca uvijek boljeti, a mi ćemo Te se, sine, uvijek sjećati i voljeti.

IGNAC

1881. - 1952.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZLATKA MARKOVIĆA

1916. - 1942.

DARINKA

† 30. 1. 2008.

Vaša obitelj Vučković

SJEĆANJE

*****

Ožalošćeni: kćerke Vlasta, Darinka, Romana i Zrinka, sestra Vesna, brat Marijan, unuke Kristina, Sara i Mirta, unuci Tomislav i Mario, praunuci Edo i Tara te zetovi Zdravko, Siniša i Željko

MELINČEK

1885. - 1959.

SJEĆANJE

STANISLAV JESENIČNIK

Tvoji roditelji

4. II. 2006. – 4. II. 2011.

1908. - 1992.

SJEĆANJE

Tvoju dobrotu pamtimo, s ljubavlju i ponosom Te spominjemo, u srcima vječno čuvamo.

*****

na dragog nećaka

Tvoje: Barbara i Alenka

*****

IVA VINKOVIĆ rođ. RAMUŠĆAK

JELENA

NIKOLA

1912. - 1994.

1910. - 2001.

ZLATKA MARKOVIĆA 31. 1. 2005. – 31. 1. 2011.

Hvala dragom Bogu za vaše i naše postojanje, za vrijeme, razum i srce, za ljubav i sjećanje.

BOŽIDARA BENČIĆA

Vaša djeca s obiteljima i prijateljima

29. I. 2010. – 29. I. 2011.

SJEĆANJE

Puno je suza iz oka palo, kada je Tvoje srce stalo,

na

SJEĆANJE

BRANKU DELIĆ Čuvamo uspomenu na Tebe.

a bol i tuga još su veći, jer posljednje zbogom nismo si stigli reći.

Zauvijek s Tobom

Suprug i sin s obitelji

supruga Ljubica, kćeri Vesna i Draženka s obiteljima

4. 2. 2010. – 4. 2. 2011.

na voljene

BOROVEC ZLATU

IVANA

5. 2. 2009. - 5. 2. 2011.

29. 1. 1989. - 29. 1. 2011.

SJEĆANJE na

Tvoje tete

Zauvijek u našim srcima.

Sin s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP BARILA

FRANCISKA GAĆA

1. 2. 2007. – 1. 2. 2011.

28. I. 2010. – 28. I. 2011.

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Vesna, kći Silvija, sin Oliver, snaha Kristina, unučica EMA

Sinovi Budimir i Goran s obiteljima

na voljenog

ŽELJKA ĐOLONGU

ZAHVALA

1. 2. 2001. – 1. 2. 2011.

povodom smrti dragog supruga, tetka i šogora

Prolazi vrijeme, ostaje tuga, ali Tvoja ljubav i dobrota žive u nama.

Tvoji najmiliji

STEVANA BORJANA preminulog 17. 1. 2011. godine u 75. godini života.

U SPOMEN 1. 2. 2001. – 1. 2. 2011.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni: supruga Ivanka, Klaudia, Veja i Miljenko, šogor i šogorica

ŽELJKO ĐOLONGA

Teta i teček

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice, svekrve, sestre, šogorice i tete

MARE KEREŽI rođ. TURŠĆAK preminule 23. siječnja 2011. u 81. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima na riječima utjehe i sućuti, položenom cvijeću i svijećama i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Zahvaljujemo osoblju Obiteljskog doma sv. Rozalija na njezi i brizi. Veliko hvala vlč. Ivanu Sakaču na toplim riječima utjehe.

Ožalošćeni kći Josipa i sin Ivan s obiteljima

SJEĆANJE BOLNO SJEĆANJE

na dragog strica

na našu voljenu

JOSIPA TOMAŠKOVIĆA

ANDREJICU ČORKO 7. 2. 1998. – 7. 2. 2011. …Ne postoji vrijeme, ne postoji zaborav, već samo suze i bol za Tobom…

28. 1. 2009. – 28. 1. 2011.

Tvoji Ivica, Anica, Ivan, Iva i Nikolina

SABINE ŽIVKOVIĆ preminule 25. 1. 2011. u 92. godini života.

S ljubavlju i tugom Tvoja mama, sin Ivan, brat Mario s obitelji

SJEĆANJE

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam izrazili sućut usmeno i pismeno, položili cvijeće i svijeće uz njezin odar i svima koji su svojim prisustvom uveličali njezin ispraćaj. Hvala djelatnicama Doma Vivo-Vita Trnovec koji su joj svesrdno pomagale do zadnjeg trenutka. Hvala fra Goranu Rukavini na dostojanstvenom ispraćaju i molitvi.

KOTOLENKO

SJEĆANJE na voljenu majku i suprugu

MARIJU TOT-ŠANJEK 29. 1. 2010. – 29. 1. 2011.

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve i punice

MATO

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

† 10. I. 2004.

DRAGA † 5. II. 2003.

Vaši najmiliji

Ožalošćeni Vesna i Marijan s obiteljima

S nama si zauvijek u mislima i molitvama.

Zahvale i sjećanja 43

01. veljače 2011., br. 350

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ALOJZIJA VIDOVIĆ

MIĆE DOBROVIĆ

na našeg

1. 2. 2009. – 1. 2. 2011.

4. 2. 2010. – 4. 2. 2011.

MLADAČA

U našim srcima nezaboravljena i zauvijek voljena.

Prvu godinu zemlja Te krije, vrijeme zaborav donijelo nije. Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Tvoja obitelj

Supruga Nevenka, kći Marina, zet Adrian i unuk Leon

3. 2. 2008. – 3. 2. 2011. „Sad godinama posle svega dolaziš u snu, bilo gde da krenem, kao da si tu!“ („KBO“) Tvoj Filip

„All that I have… is all that you’ve given me…“

ZAHVALA SJEĆANJE

Tvoja Sandra

povodom smrti drage mame i bake

na roditelje

DANICE VERŠIĆ Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, kumovima, susjedima, znancima i Domu „Matija“ na izrazima sućuti, riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama.

Ožalošćeni sin Stjepan i kći Dušanka s obitelji

*****

SJEĆANJE na voljenog nećaka

NOVOSEL

MLADENA STANČIĆA

IVANA

TEREZIJU

† 4. 2. 2001. † 8. 1. 2004.

Uvijek u našim srcima i molitvama.

SJEĆANJE na voljenog sina, brata i šogora

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu i majku

ZAHVALA

SNJEŽANU KRSNIK povodom smrti voljenog nam

4. 2. 2010. – 4. 2. 2011.

Iako smo Te tjelesno izgubili, Ti si dio nas, koji nikad nećemo pustiti.

TUŽNO SJEĆANJE

Najiskrenije hvala svim dobrim ljudima koji su u najtežim trenucima bili uz nas, izrazili sućut i voljenog nam Matu ispratili na vječni počinak. Posebno hvala pateru Mirku Kemivešu na dostojanstvenom ispraćaju i djelatnicima Elektrostrojarske škole.

SNJEŽANA KRSNIK

Ožalošćeni: supruga Kristina, sin Mladen, brat Vlado, šogorice Anka, Ana i Slavica, šogor Ivan i ostala tugujuća rodbina

4. II. 2010. – 4. II. 2011.

Ožalošćeni Tvoji majka Anka i brat Krunoslav s obitelji

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tužni dom.

MLADENA STANČIĆA Zauvijek u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Anuška i Vinko, Davor i Mirjana *****

MATE LACKOVIĆA

Znamo da si uvijek uz nas. Mirno spavaj, anđele.

Ni suze, ni bol, ne mogu Te vratiti.

Vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće. Čuvali Te anđeli.

Zdenka Šimek *****

Vaši najmiliji

Tvoji: Stjepan, Iva i Silvije

Ni riječ, ni stih, ni pjesma, tugu mi ne može izreći.

SJEĆANJE na voljenog zeta i šogora

MLADENA STANČIĆA Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati.

Marija, Milan i Tomina

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

MATI LACKOVIĆU Zauvijek s Tobom u mislima i molitvama.

Supruga Kristina i sin Mladen

IN MEMORIAM

mr. sci. FRANJO PREMUŽ 2. II. 1993. - 2. II. 2011.

S ljubavlju, obitelj Premuž

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

U dubokoj boli koja nas je zadesila smrću naše drage mame, bake, prabake i punice

šogoru

ŠTEFICE HUZJAK

MATI LACKOVIĆU

preminule nakon duge i teške bolesti 23. siječnja 2011. godine u 78. godini života, najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima onima koji su suosjećali s nama u tim teškim trenucima i ispratili pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala svima!

SJEĆANJE

MIRKA PILJAKA

S puno poštovanja.

31. 1. 1991. – 31. 1. 2011.

Šogorica Ana Špoljarić

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: kći Marica, zet Vjekoslav, unuci Damir i Sandra sa supružnicima, praunuk Karlo i ostala tugujuća rodbina

šogoru

*****

MATI LACKOVIĆU

POSLJEDNJI POZDRAV

na našeg dragog supruga i oca

SJEĆANJE

4. 2. 2010. - 4. 2. 2011.

U srcima zauvijek voljena, u mislima i molitvama nikad zaboravljena.

Od obitelji Brezovec

voljenoj mami

ŠTEFICI HUZJAK Hvala Ti za sve!

SJEĆANJE

Od kćeri Marice

na voljenu mamu

RUŽICU FAJFAR ZAHVALA povodom prerane smrti naše drage supruge, majke, sestre i bake

ZAHVALA

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom smrti naše drage supruge, majke, sestre, bake, prabake, punice i šogorice

OLGE ĐURANEC rođ. MAVRIĆ preminule 25. 1. 2011. godine u 70. godini života.

SJEĆANJE na dragog

BRANKA BOBEKA 5. II. 2006. – 5. II. 2011.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tugujući: braća i sestre s obiteljima

Ožalošćeni: suprug Mijo, sin Milan, snaha Marija, unuci Tanja, Melita i Siniša, brat Stjepan i ostala tugujuća rodbina

Tvoji najmiliji

6. 2. 1983. – 6. 2. 2011.

Kći Ivana s obitelji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama. Posebno hvala svim djelatnicima Odjela kardiologije na tako lijepoj skrbi. Veliko hvala velečasnom Josipu Pavleku, Ivanu Baisu i Marku Šmucu na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

na voljenu

LJUBICU STRMEČKI

SJEĆANJE

FRANCISKE LISJAK preminule 24. siječnja 2011. u 79. godini života.

Izražavamo iskrenu zahvalnost svim svećenicima, rođacima, susjedima, prijateljima i svim dragim ljudima koji su svojim prisustvom uveličali njezin posljednji ispraćaj. Vaša prisutnost i riječi utjehe puno su nam značile u trenucima tuge, a istovremeno nas učvrstile u nadi u vječni život. Posebno zahvaljujemo vlč. Damjanu Korenu na dirljivim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: suprug Gabrijel, kći Danica, sin Damir, sestra Ivanka, brat Franjo, unuci Ivan sa suprugom Sanjom, Tomislav i Ana, praunuke Terezija, Paula i Katarina, zet Antun i šogorica Marta

na drage nam roditelje

SJEĆANJE na baku

MILICU MIKULČIĆ 3. 2. 2010. – 3. 2. 2011.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Obitelj Herceg i unuka Danijela s Marijom

SJEĆANJE

RATKAJEC ANTUNA

i

1980. – 2011.

ŠTEFANIJU 1998. – 2011.

IVAN PINTARIĆ 3. 2. 2001. – 3. 2. 2011.

U srcima našim ista je rana, iako puno godina niste s nama.

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Vaši najmiliji

Obitelji Pintarić i Šprem

44 Vaš kutak

01. veljače 2011., br. 350

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Bitka za zelenjavu i stolce

Piše: RADAR

V

u Velkom Selu pri Dravi je pak napeto. Šljakeri kaj delaju vu fabriki kaj je negda bila fest poznata po stolcima moraju na burzu a poduzeće vu stečaj. Letama je tam bila agonija, niko ni znal ko pije ko plaća, kaj plaća i kaj pije, ko koga i zakaj, vu vlasništvu ima. I zapraf više niko ne zna kaj je od fabrika ostalo a da ni pod hipotekom banki i ostalih kaj su kredite za reanimaciju fabrike davali.

Još jena tužna slika vgašene proizvodnje i vrle privatizacije domaće fabrike vu Selu. Kaj se negda kitilo da ima privredu jaku i najbolšu vu Hrvackoj. Malo morgen. Ve radniki Bobića više neju mogli ni na Akva siti iti na gemišt kajti je i tam sve zaprto i trune. u drugoj selskoj zadrugi Zelenjavi ima života. Tam se bitka vodi za novoga šefa. Jedanaest kandidata hoće na čelo, nečega. Kajti plaća ni mala, zapraf niko ne zna kulka je. I bonusi nisu mali. Zapraf niko ne zna kulki su. Osim ptice kaj tužno cvrkuće vu krletki i članova nekakvoga komiteta kaj ga pišeju nadzorni odbor. A vu tom odboru vlada omerta. Tam i drugde jer se pizduni bojiju objaviti ono kaj bi svi trebali znati vu Velkom Selu pri Dravi. No, i o tome su već počeli cureti podatki na svetlo dana… Bogu fala.

V

TAILGATING Još jedan društveni fenomen

Piknik koji je „in“ Izraz “tailgating” ima nekoliko značenja, ali nas zanima ono koje se odnosi na piknik na parkiralištu stadiona i drugih sportskih arena. “Tailgating” potječe o d iz r a za “ tailgate” – stražnja ograda kamiona za spuštanje, o dn osn o stražnja vrata automobila.

Oni koji sudjeluju u “tailgatingu” okupljaju se, dakle, za piknik ili zabavu, kraj otvorenih stražnjih vrata parkiranih vozila jer se u njihovom prtljažniku nalaze piće, hrana i sve drugo što je potrebno da bi zabava bila dobra. Povod za “tailgating” obično je neka utakmica, najčešće nogometna, tipično, ali ne nužno, “college football,” ali može i košarkaška, hokejaška, bejzbolska, automobilska ili konjska utrka, a to može biti i neki nesportski događaj poput rock koncerta. Prema Stephenu Linnu, autoru knjige “The Ultimate Tailgater’s Handbook,” društveni i kulturni fenomen zvan “tailgating” vrhunska

je američka razonoda u kojoj se spajaju automobili, sport i hrana – uglavnom pivo i roštilj, i jedno i drugo u golemim količinama. Počinje nekoliko sati (ponekad

i nekoliko dana) prije utakmice, nastavlja nerijetko i za vrijeme, svakako poslije nje. Aktivnost se često povezuje s pojavom i razvojem automobila, ali povjesničari kažu da je ona puno starijeg datuma i navode 21. srpnja 1861. godine, kad su vatrene pristaše Unije, i “vojske Sjevera,” napunile hranom i pićem piknik-košare i pohrlile u Manassas, mjesto u saveznoj državi Virdžiniji, oko 45 kilometara zapadno od Washingtona, da bi s vrha jednog brda pratile i povicima “Go Big Blue!” bodrile vojnike Unije u prvoj velikoj bitci (Battle of Bull Run) američkoga građanskoga rata.

Sajam u Milanu D

r a g i moji, pišem vam ovo pismo iz Milana (hvala Bogu na tehnici i internetu!) i želim svoje oduševljenje podijeliti s Leticija vama! Ovaj ZADRAVEC vikend MilaKukuljevićeva 17, Varaždin no je bio sre042/212-362 dište „home letiziazadravec@gmail.com designa“. Ovdje se održava „Macef“, sajam kućnih potrepština i stvari koje nam život čine ljepšim.

U sklopu sajma su i izložbe vrhunskih dizajnera, koji objedinjuju svoju praktičnost i kreativnost, što rezultira fascinantnim predmetima za kućanstvo. Svatko tko to vidi mora priznati da je to dio moderne umjetnosti pretočen u industriju. No nisu ovdje izložene samo moderne stvari, već ima i mnoštvo profinjenih tradicionalnih proizvoda.

U svom tom mnoštvu prekrasnih stvari nije problem

izabrati najljepše, već je uspjeh izabrati one profinjene, ko j e s u financijski dostupne hrvatskom kupcu.

Moram vam reći d a sa m zadovolj na svojim izborom, a nadam se da ćete biti i vi kada provjerite naš postav u dućanu. Bit će mi drago ako osjetite dašak Europe na našoj adresi!

Vidimo se u Gift shopu Letizia, Letizia

Što čitati?

Vrijeme prošlo & buduće

Karl S. McEwan, Kriptozoologija – Svijet zagonetnih životinja, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2004.

HTV se napokon malo pr imir io s koncepcijom f ilmskog programa, pa smo u nedjelju gledali dva remek-djela, „Misteriozne znakove“ i „2001: Odiseju u svemiru“. U stanci je u emisiji „Posebni dodaci“ gostovao sjajni Aleksandar Žiljak, koji je prije par godina preveo izvrsnu knjigu o životinjama koje bi trebale biti izumrle, ali navodno ih se još viđa diljem svijeta. Saznajte sve o jetiju i nessie, a upoznajte i mokele-mbembe i razne stvorove koji možda već sutra budu otkriveni kao osmo svjetsko čudo. Najveći je štos što je Žiljak genijalno ilustrirao knjigu, nacrtavši svaki od tih stvorova prema opisanim viđenjima i svojoj britkoj mašti!

Sound Trek Mark Ronson & The Business Intl.

- Record Collection P

osljedni uradak iz Mark Ronson radionice je prošlogodišnji album koji je izdao sa svojim benNenad NEMEC dom pod naNMC zivom Mark voditelj @ Totalni FM Ronson & glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com The Business Intl. Na ovom novom albumu, za razliku od prošloga, Ronson nije uposlio puno razvikanih gostovanja. Štoviše, dao je priliku nekim B-lista imenima da nose album. Od zvučnijih imena primjetit ćete Q-Tipa, Ghostfacea i Boy Georgea. Kao producent, poigrao se različitim glazbenim stilovima i uposlio stvarno šarenu ekipu.

Lagano psihodelične melodije odsvirane sintevima iz osamdesetih stvaraju ponekad malo čudan zvuk. Nalikuje na pop i u nekim trenucima djeluje malo “trashy”.

A ionako je tanka granica između navedenog. Album djeluje kao kolaž različitih pjesama i upravo pojedine pjesme nose album, koji možda malo djeluje kao da je bez pravog fokusa. Najuspješniji trenuci su upravo singleovi “Bang Bang Bang”, “Bike Song”, posljednji “Somebody To Love Me” s Boy Georgeom, te pjesme poput “Hey Boy” i “You Gave Me Nothing”. Ukratko, “Record Collection” su sintevi osamdesetih, nabrijane melodije, kombinacije pjevanja i repanja i sve to zapakirano velikom naljepnicom pop (koji čak nije ni komercijalno orijentiran). eki kritičari albumu zamjeraju nedostatak fokusa, neke težine, “a što je pjesnik želio reći?” Ali možda je “pjesnik” upravo to i želio dobiti. Kolekciju pop pjesama na jednom disku, i to umješano na klasično Ronsonovski način, bez nekog prevelikog opravdanja i poante. Jer on to želi i može.

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Arthur C. Clarke, 2001., 2010., 20 61 . Odiseja u svemiru, Profil, Zagreb, 2000.

Iako je star kao i ja, za razliku od mene, f ilmu „2001: Odiseji u svemiru“, ni nakon prekjučerašnjeg gledanja – ništa ne fali.

Veličanstven je kako u intelektualnoj viziji, tako i u tehničkoj realizaciji (kažu da je američko slijetanje na Mjesec zapravo u studiju lažirao Kubr ick). Svako gledanje iziskuje ponovno čitanje Clarkeovog romana, a koji nije predložak za Kubrickov film, nego je napisan prema filmu, a predložak je zapravo priča „Stražar“ još iz 1948. godine. Clarkeov roman nije genijalan poput filma, kao što to nisu ni njegovi n a s t a v c i (o v o i z d a n j e donosi prva tri dijela, no ima toga još), ali Sir Arthur je bio genijalan – ne samo pisac, nego i znanstvenik.

Geostacionarna orbita n a z v a n a j e p o nj e m u .

Sjetite se toga svaki put kad posegnete za mobitelom!

Denis Peričić

Vaš kutak 45

01. veljače 2011., br. 350

TJEDNI HOROSKOP (1. 2. - 7. 2.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Pred vama su dani intenzivnog društvenog života. Nemir u srcu koji ćete povremeno osjetiti pomoći će vam da osjetite što i koga želite.

I pripadnici znaka u vezi postat će malo življi i skloni previranju. POSAO: I što se posla tiče, bit ćete skloni neozbiljnom pristupu i površnosti, stoga Ovan se na vrijeme sredite i koncentrirano se prihvatite (21.03 - 20.04) radnih zadataka. ZDRAVLJE: Poboljšanje.

LJUBAV: Vi ćete, što se tiče ljubavi, težiti savršenstvu te će vas smetati i najmanji nedostaci u partnerovoj naravi. Ljubomora će dominirati u vašim osjećajima. Neki od vas prisjetit će se prošlosti. A to baš i neće biti dobro. POSAO: Poboljšanje poslovne situacije nagnat će vas da Bik se prihvatite poslova koje do sada niste radili.

(21.04 - 20.05) ZDRAVLJE: Želudac, gastritis.

LJUBAV: Vaša sklonost neobjektivnim ljubavnim procjenama u danima koji dolaze donijet će vam i prolazna razočaranja. Zavodit ćete pogrešnu osobu, čije će namjere i interesi biti potpuno različiti od vaših. POSAO: Pojavit će se neke objektivne okolnosti koje će vam malo otežati poslovnu Blizanci situaciju, a i samim time uspjeh. ZDRAVLJE: Dišni (21.05 - 20.06) putevi, grlo.

LJUBAV: Iako vam ovotjedni ljubavni život i neće biti loš, vi ćete osjećati nezadovoljstvo. Bit ćete nezainteresirani i odsutni. Ljutit će vas nepravda, a pritom nećete biti svjesni da ste je djelomično sami prouzročili. POSAO: Dani koji dolaze donose vam povećanu aktivnost, zahtjevne obaveze prema partnerima i suradnicima. Ne upuštajte se u Rak (21.06 - 20.07) nova ulaganja. ZDRAVLJE: Bez većih promjena.

LJUBAV: U ljubavnim poduhvatima neće vam biti dovoljna razigranost i sklonost koketiranju, željet ćete više nego što ćete moći dobiti. Premalo ćete cijeniti ono što imate, stoga se ne čudite zaprijeti li vam partner prekidom. POSAO: Što se tiče posla, očekuju vas ograničenja u radnoj sredini. Trenutno nemate podršku okoline, stoga budite oprezni.

Lav (21.07 - 21.08) ZDRAVLJE: Izbjegavajte alkohol.

LJUBAV: Zbog svoje osjetljivosti i nesigurnosti, dnevno ćete izazivati sukobe. A uz sve to partner će tražiti mnogo, zamjerati vam na načinu života i gnjaviti vas svojim prohtjevima. Tek zaljubljeni strahovat će od konkurencije. POSAO: Poslovna situacija bit će mnogo bolja nego ljubavna. Bit ćete snalažljivi, vaš rad cijenjen, a uživat ćete i u nakloDjevica (22.08 - 22.09) nosti suradnika. ZDRAVLJE: Viroze, prehlade.

Za noć muzeja...

FILM I VIDEO

7/10

Kraljev govor Britanski kralj George VI. (glumi ga Colin Firth) preuzet će dužnost u kriznom razdoblju pred početak Drugog svjetskog rata. No prije toga - trebat će naučiti govoriti bez mucanja! Film je inspiriran istinitom pričom o Albertu, vojvodi od Yorka koji je bio drugi u redu nasljeđivanja krune u Velikoj Britaniji 1930-ih. Vojvoda je patio od ozbiljne govorne mane, koja mu je jako narušavala mogućnost izbora za kralja. Njegova pretjerana stidljivos te mucanje koje je ometalo njegov javni govor bili su brižljivo čuvana tajna. No poznanstvo s govornim terapeutom Lionelom (Geoffrey Rush) budućem će kralju jako pripomoći. Scenarij Davida Seidlera temelji se na iscrpnim istraživanjima i iskazima u prvom licu, uključujući i neobjavljene dnevnike Lionela Loguea, otkrivene samo nekoliko tjedana pred početak snimanja. Dio Lionelove metode bio je: „Liječim tebe kao osobu, ne tebe kao kralja“, i ustrajao je na toj razini jednakosti. Trebalo je jako puno terapije da bi vojvoda od Yorka, a kasnije kralj George VI., odbacio svoju kraljevsku masku i otkrio tko je on ustvari kao osoba...

Vicevi Školske stvari Djed unuku: “Sakrij se, evo učiteljice, došla je jer danas nisi išao u školu!” Unuk djedu: “Sakrij se ti, ja sam im javio da si ti jutros umro!”

Grupnjak Dva prijatelja pričaju: “Slušaj, večeras u svom stanu organiziram grupni seks. Bi li došao?”

“Kako da ne, vrlo rado. A koliko će nas biti?”

“Ako dovedeš i svoju curu, bit će nas troje.”

Tišina Istraživanja su pokazala zašto muškarci uživaju u oralnom seksu: 5 % voli taj osjećaj, 5 % voli dominantnost, 90 % voli tišinu.

Politika i internet Koja je razlika između Zuckerberga i Assangea?

Assange (WikiLeaks) vam daje privatne informacije korporacija besplatno i on je negativac.

Mark Zuckerberg (Facebook) vaše privatne informacije daje korporacijama u zamjenu za novac i on je osoba godine.

LJUBAV: U danima koji dolaze bit ćete nepovjerljivi, skloni sumnjama i predrasudama. Radije ćete biti sami ili održavati vezu koja vam pruža sigurnost, nego se iscrpljivati neizvjesnim situacijama.

POSAO: Izazov će vam biti imperativ, stoga vam ulazak u rizične situacije neće biti stran. Poželjet ćete se okušati u nečem novom. ZDRAVLJE: Vaga (23.09 - 22.10) Obavite kontrolni pregled.

LJUBAV: Pretjerivat ćete u nastojanju da uvijek budete u središtu pažnje voljene osobe. Slobodni pripadnici znaka - ljubavna veza započeta u ovom tjednu pomoći će vam da zaliječite rane iz prošlosti. POSAO: U nadolazećim danima iskoristite svoju veliku energiju i potencijal da prepreke koje će se javljati odmah i rješavate. ZDRAVLJE: Škorpion (23.10 - 22.11) Napetost, nesanica.

LJUBAV: U danima koji dolaze, mnogi od vas uspjet će riješiti neke nedoumice iz bliske prošlosti, uspostaviti kontakt s osobom koja vam se sviđa ili postići skladniji odnos s partnerom. POSAO: Period koji je pred vama nije povoljan za poslovne promjene kao ni za poslove koji sa sobom donose rizik. Povećana je mogućnost donošenja krivih Strijelac (23.11 - 21.12) odluka. ZDRAVLJE: Stres, nemir.

LJUBAV: Vaša očekivanja bit će uistinu pretjerana i prevelika. Od partnera ćete zahtijevati stopostotnu pažnju te bezgranično iskazivanje ljubavi. Vaši prohtjevi ne samo da će biti veliki već i zamorni.

POSAO: Napokon ćete se prihvatiti sređivanja poslovne dokumentacije i više se pozabaviti sitnim poslovima koji će vam donijeti manju dobit.

Jarac (21.12 - 19.01) ZDRAVLJE: Problemi s tenom, koža.

LJUBAV: Poslovne poteškoće u velikoj će mjeri utjecati na vaš ljubavni život. Razgovarajte s njim o svojim problemima, jer će u protivnom partner krivo protumačiti vašu razdražljivost te na neko vrijeme podignuti zid šutnje. POSAO: Morat ćete se baviti s dosta sitnih obaveza te zbog toga neVodenjak ćete imati vremena za svoje planove. Brzo ćete se (20.01 - 18.02) umarati. ZDRALVJE: Tlak, cirkulacija.

LJUBAV: Unesete li u svoj ljubavni život malo više strpljenja, bit ćete zadovoljniji i smireniji. Sve će vas nervirati, više ćete strahovati za svoju vezu i njen vijek trajanja te na taj način iskušavati partnerovo strpljenje. POSAO: Očekuju vas naporni dani s dosta stresa u kojima ćete unatoč svemu riješiti Ribe brojne probleme. Ni u kom slučaju ne odustajte od (19.02 - 20.03) planiranih ciljeva. ZDRAVLJE: Čuvajte se ozljeda.

46 S raznih strana PLANINARENJE

Četiri ture starih gradova

Od 6. veljače Hrvatsko planinarsko društvo Ivančica organizira planinarske ture po Ivančici s obilaskom ruševina starih gradova.

Predviđene su četiri ture, sudjelovat će članovi tog društva, ali i svi planinari koji to žele i kondicijski su spremni jer se pješači od 5 do 6 sati.

Također je potrebno imati osnovnu planinarsku opremu. Tijekom planinarenja mogu se snimiti i zanimljive fotografije starih gradina pa se ove ture preporučuju i ljubiteljima fotografije. Posebno mogu biti zanimljive one Milengrada, koji su jesenas posjetili i ovjekovječili članovi HPD-a Ivančica.

!

01. veljače 2011., br. 350

TU KRAJ NAS U varaždinskom Hotelu Turist održan je 24. susret planinara

Planinarska noć MIV-a - igre, ples, izbor Miss…

Organizaciji susreta pomogli su brojni sponzori, a glavne nagrade bile su proizvodi Metalske industrije Varaždin Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

No među ostalim osebujnim nagradama našla se čak i VARAŽDIN – Ovogodišnje, torta slastičarnice „Šešet“ te 24. po redu druženje članova drvena bačvica člana Drage velike „obitelji“ Hrvatskog pla- Bertovića. Za članove i njihove goste tijekom ninarskog društva „MIV“ večeri bilo je još Varaždin te njihovih družen iznenađenja. brojnih gostiju odrdo jut je Naime, ogležano je u subotu arnjih sati uz dali su se u u Hotelu Turist. p p l a n i n a rNakon pozdravne ples, t jesmu, ombo skom kv iriječi predsjednilu n , agrad zu znanja ka HPD-a „MIV“ ne igr e, te igr ama Hranislava Skenizbor M iss... spretnosti. I derovića, sudionici ne samo to, jer su upoznati s proizabrana je Miss gramom noći koja se Pl aninar ske no ć i. već tradicionalno održava Stručni žiri ove je godine tijekom mjeseca siječnja. prestižnu titulu dodijelio gospođi Mariji Drvar iz PeZabave na pretek Druženje je imalo izraziti trijanca. Glazbenu podlogu zabavno-natjecateljski karak- tijekom večeri osigurala je ter te je uz birana jela, piće grupa „Dileme“, a njezin i ples organizirana tombola glazbeni repertoar rezultirao te nagradna igra. Organi- je time da je plesni podij bio zaciji ovog susreta pomogli neprekidno krcat. Planinarke su brojni sponzori, a glavne i planinari uglas su pjevali s nagrade su bile proizvodi članovima benda, a u stanMetalske industrije Varaždin kama njihove svirke na svoje - klupa, stol, peka, roštilj… su došli ljubitelji viceva. Njih

je kao iz rukava sipao Kristijan Petrović Kiki, voditelj VTV-a, nenadmašni zabavljač i vicmaher. Posebno pozorno praćen je oku ugodni plesno-scenski nastup članica Desert Queensa. Predstavile su se s nekoliko različitih koreografija orijentalnih plesova čije autorstvo potpisuje voditeljica skupine Jasminka Pomper. Zabava i druženje planinara nastavljeno je do jutarnjih sati.

Labradorka!

Mlada kujica u tipu labradora trazi vlasnika! Kujica ima tamnu koznu ogrlicu oko vrata i malo kraci rep. Jako je draga i umiljata. Molimo postojece ili buduce vlasnike da se jave u Udrugu.

Udruga Spas 042/330-004

PREDSTAVA U HNK

Po svijetu...

U okviru zimske završne produkcije, Plesni studio “Vindi” ove godine izvodi predstavu “Put oko svijeta u 80 dana”.

U velikom projektu s više od 180 plesača u dobi od 4 do 20 godina izmjenjuju se živopisni prizori s putovanja poznatih likova Phileasa Fogga i njegovog sluge Passepartouta. A hoće li uspjeti u svome naumu da u 80 dana obiđu svijet, možete vidjeti u gledalištu HNK Varaždin u subotu 5. veljače u 18:00 sati i u nedjelju 6. veljače u 17:00 sati. Kako doznajemo, izbor glazbe i koncept potpisuje Davorka Čorko-Rodeš dok su autori koreografija Davorka Čorko-Rodeš i Natali Radelić.

Na projektu su radile i voditeljice grupa Sanja Bošnjak, Tea Damjanić i Mihaela Novak.

Ulaznice se mogu nabaviti na blagajni kazališta.

DOZNAJEMO Za članove Oldtimer kluba Varaždin 2 sezona počinje 30. travnja, no prije toga - „pod maskama“

Što nam sve oldtajmeraši spremaju u 2011.?

VARAŽDIN – Osamdesetak članova Oldtimer kluba Varaždin 2 i njihovih gostiju u subotu je nazočilo redovnoj godišnjoj skupštini, a potom druženju koje je održano u prostorijama restorana „Barok“ u sklopu hipermarketa KTC. Tijekom službenog dijela skupštine, osebujna multimedijalna prezentacija podsjetila je varaždinske ljubitelje starodobnih vozila na brojna prošlogodiš-

nja druženja, nastupe, zgode i nezgode, koje su neizostavne kad diljem Lijepe Naše i inozemstva krenu njihove karavane automobila i motora.

Naime, OKV 2 ne samo da je organizator događanja koja promoviraju očuvanje starih vozila u originalu i tehničke kulture, već članovi sudjeluju na brojnim susretima oldtimera, biciklijadama i izložbama.

Kako doznajemo od Branka

Komara, predsjednika OKV-a

9

. međunarodni oldtimer susret u Varaždinu očekuje nas od 23. do 24. srpnja 2, ovogodišnju sezonu oldtajmeraši otvaraju 30. travnja, no prije toga, 5. ožujka, bit će „pod maskama“ na fašniku u

restoranu Tonimir u Varaždinskim Toplicama. Krovna aktivnost OKV-a je organizacija 9. međunarodnog oldtimer susreta, koji će biti održan u Varaždinu od 23. do 24. srpnja 2011. Dodajmo i to kako rad OKV-a podupiru brojni sponzori, a posebno osiguravajuća tvrtka Euroherc. Druženje je nastavljeno domjenkom, a za dobro raspoloženje sviju pobrinula se grupa Spektar. (jn)

Vodič 47

01. veljače 2011., br. 350

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 3. 2. do utorka 8. 2.

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA (animirana akcijska avantura) u 18 sati UKLETA KĆER (horor triler) u 20 sati KAZALIŠTE Subota 5. 2. i nedjelja 6. 2. u 18 sati PUT OKO SVIJETA U 80 DANA, Plesni studio Vindi Varaždin

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak - petak 9 - 17 sati, subota i nedjelja 9 - 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9 - 17 sati, subota i nedjelja 9 - 13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer BIS DAT QUI CITO DAT (Dvostruko daje tko brzo daje), izložba starih fotoaparata i kamera, razgled do 27. veljače Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak - petak 9 - 17 sati, subota i nedjelja 9 - 13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Nino Crnički - Na -15

GALERIJE

VREMENSKA PROGNOZA

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10 - 13 i 17 - 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Kerameikon “KAO IGRAČKA”, međunarodna izložba keramike do 15. 2.

Otvoreno: radnim danom od 17 do 19 sati, subotom od 10 do 12 sati Galerija LUV “DOBRODOŠLI U DIGITALNO DOBA”, otvorenje izložbe slika Josipa Juraka i Mie Mihalić u petak 4.2. u 18 sati

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka, 4. 2. do utorka 8. 2.

VRLO ZAPETLJANA PRIČA (animirana obiteljska komedija) u 18 sati AMERIKANAC (akcijski triler) u 20 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – IDE NA TOPLIJE! VREMENSKA SLIKA: Kao i tijekom vikenda, tako nas i sljedećih nekoliko dana čeka suho i mirno zimsko vrijeme primjereno prosjeku. Jutra će biti hladna uz negativnu temperaturu, a dnevna temperatura će uz sunce lagano rasti u drugoj polovici tjedna. Danas, pa i sutra, još uvijek će biti puno niske naoblake. Povoljno u cijeloj priči je zdravstveno stanje jer će ovakvo stabilno i mirno vrijeme pogodovati ljudskom zdravlju pa meteoropati uglavnom neće imati tegoba.

Prema vikendu temperatura bi mogla porasti i na 10 Celzijevih stupnjeva. Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/ min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 31.1.)

ROĐENI: DJEVOJČICE Elena Cecelja, Rosa Vertuš, Franka Stilinović, Lena Ruhek, Lea Toplišnjak, Nikolina Levanić, Eva Puljević, Ema Dvorski, Marta Đurđek, Paola Vugrin, Laura Premužić, Jasmina Vlahek, Ana Ferček, Nela Lamprecht

DJEČACI Samuel Žuti, Kasijan Perić, Emanuel Šafran, Jan Žulić, Karlo Huzjak, Patrik Kosić, Luka Vrhovski, Gabrijel Delač, Leonardo Tenšek, Patrik Sačić, Karlo Čukelj, Mihael Pajtak, Noa Krpan, Jan Šartaj, Yael Tomlinović, Marul Dukarić, Sven Rodeš

VJENČANI:

UMRLI:

Vladimir Kurelić i Katarina Košćak, Tomislav Lisičak i Martina Šafer, Dejan Šmic i Nina Ježovita

Kazalište Četvrtak, 3. 2. u 20 sati AMATERI (crna komedija) Knap teatar Subota, 5. 2. u 16 sati Žderavko (predstava za djecu) Kazališni studio Dada Izložbeni prostor 8. BIJENALNA IZLOŽBA LIKOVNOG UDRUŽENJA ČAKOVEC, otvorena za razgled do 20. 2.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Petak, 4. 2. u 20 sati 18. SJAJNI BAL GRADA VARAŽDINA

Ana Ivanušić (78), Katarina Melnjak Mašić (74), Franciska Lesjak Kutnjak (78), Sabina Živković Kutnjak (91), Anica Žabčić Rodik (85), Jolanka Vlašić (93), Katica Hutinski Krpan (78), Juraj Cerjan (85), Stjepan Erceg (73)

u Velikoj koncertnoj dvorani HNK

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

48 Zadnja

01. veljače 2011., br. 350

NOĆ MUZEJA Nekadašnji dom Zrinskih i Frankopana posjetilo 3.100 ljudi

I jedan duh Izrađivale su se košare i čamci, a stari namještaj razgledavao se uz kuhano vino U Noći muzeja uvjerili smo se da tamo ipak ima duhova.

Doduše, naišli smo samo na jednog, 5-godišnjeg, koji je u posjet čakovečkom Muzeju Međimurja iz Varaždina došao s majkom. Naišli smo i na brkatog Međimurca koji ne samo da je na glavu stav io kac igu Gimlija iz Gospodara prstenova već i na njega liči. Oni su bili samo neki koji su odskakali od bujice ljudi što je razgledavala stalni postav u hladnome muzeju. Čini se da je Noć muzeja najviše lju-

di iskoristilo za obiteljski izlet. - Ne sjećam se kad sam zadnji put bila u muzeju. Starija kći u školi je čula za manifestaciju, pa smo svi odlučili doći – rekla je Aleksandra Crkvenč ić iz Čakovca, koja je svojim djevojčicama starim 4 i 9 godina objašnjavala povijest Zrinskih i Frankopana. Uz razgled stalnog postava u starom dvorcu dijelilo se kuhano vino, ali i kokteli modernih sastojaka i srednjovjekovnih naziva poput “Mač Zr insk ih”, “Crna truba” i “Orao”.

Nije prošlo ni bez klope, a samo u dva sata pojedene su pašteta o d smuđa, jabuke u tijestu pa

čak i pečena svinjska glava, koju su pripremili učenici Srednje škole u Prelogu. - Ove godine stavili smo naglasak na kulturno-umjetnički život Preloga, pa smo zato uvrstili i njihov folklor te narodne običaje poput pletenja košara i izradu čamaca – rekao nam je Zlatko Bacinger iz muzeja. Ova Noć muzeja bila je rekordna ne samo za Čakovec gdje se hodnicima prošetalo 3.100 posjetitelja već i za Trakošćan, u kojem se okupilo 2.100 ljudi.

U cijeloj je Hrvatskoj, javlja organizator Hrvatsko muzejsko društvo, u petak navečer besplatan razgled privukao publiku od 314.569 članova. (td)

PARNI VALJAK

Pušteni iz kaveza - Dat ćemo sve od sebe. Osjećamo se kao lavovi pušteni iz kaveza. Rijetko sviramo i zato smo nabrijani na nastupima – rekao je Hus iz Parnog valjka najavljujući koncert u Varaždinu. Hrvatske rock legende u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi koncert

će održati uoči Valentinova, u petak 11. veljače.

Ulaznice možete kupiti u trgovinama Branke, a ako dođete u petak u 18 sati s ulaznicom u hipermarket u Optujskoj dobit ćete autogram Akija Rahimovskog. Ulaznice se još mogu kupiti u suvenirnici na Korzu i kafiću dvorane Time out.

Cijena je 80 kuna za parter, 100 za tribinu i 120 za tribinu plus, tribinu točno preko puta pozornice. Organizatori koncerta su Max Bögl Tehnobeton i Promo media.

ROCK LEGENDE

Prljavci u ČK-u Prljavci, koje doista nije potrebno posebno predstavljati, nedavno su proslavili 30 godina glazbenog djelovanja te su objavili svoj 13. studijski album „Tajno ime“. Novi album već je u pripremi, a najavio ga je aktualni singl „Možda dogodine“, koji je očekivano izazvao veliki interes. Prljavci u Čakovec stižu nabrijani na odličan koncert koji će održati 12. veljače u 20 sati u dvorani GOC-a. Ulaznice se mogu kupiti u Čakovcu u kafićima Arcus i Paladin, u Varaždinu u Rock-art cafeu, u Prelogu u pizzeriji RO-SA, u Murskom Središću u restoranu „Vuri“ te konačno u Palovcu, u Domino baru.

!

Leo, Borna i Filip iz I. OŠ najbolji robotičari

Leo Pešut, Borna Vincek i Filip Kuzminski, učenici petih razreda varaždinske I. OŠ najbolji su mladi robotičari.

Na Robokupu, ekipnom natjecanju u robotici, koje je u subotu održano u Zagrebu, ekipa učenika I. OŠ osvojila je prvo mjesto u konkurenciji od 32 ekipe, odnosno

120 natjecatelja iz cijele Hrvatske. - To je doista veliki uspjeh s obzirom na to da smo u ovogodišnjem natjecanju sudjelovali s najmlađom generacijom robotičara dosad – rekao je njihov mentor Ivica Kolarić, univ. dipl. inženjer elektrotehnike i profesor tehničke kulture I. OŠ.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović