RT_352

INTERVJU Prof. dr. sc. Miroslav Prstačić o liječenju karcinoma i njegovim uzrocima DR. LADA MAGDIĆ

ZDRAVSTVO

VARAŽDIN - ZAGREB

Suze na Chopina, zagorske pjesme za raspoloženje

Opća bolnica u Varaždinu glavna na sjeverozapadu

Troškovi manji za 200 kn, a plaće za 1.800 kn

Stranica 35.

Stranice 6.-7.

Stranice 4.

Stranica 33.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 352 :: 15. veljače 2011. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO U Varaždinskoj županiji porast broja invalidnih osoba

Čak 5.000 duševno oboljelih invalida!

Samo u 2010. je 525 osoba dobilo status invalida zbog duševnih poremećaja

Stranice 2.-3.

KONCERT ZA POMOĆ

ZLATNO DOBA

I Pepelko za Mundusovce!

Umirovljenici pomažu policiji otkriti zločince!

Stranica 19.

Stranica 8.

EKSKLUZIVNO

Kulturni centar neće imati kino

GUŽVA U MO-U BANFICA

Prostor od 20 kvadrata dijeli čak 17 udruga

Stranice 22.-23.

CRNA KRONIKA

Pukovnik HV-a na sudu zbog pronevjere Stranica 20.

PROJEKT “EDUCATIONAL KIT” U IV. OŠ

Uče o zemlji klokana Stranica 46.

Kako je nastao Kardinalov zavoj?

Austrijski kardinal kod Novog je Marofa doživio nesreću dok je putovao na Stepinčev sprovod Stranice 24.-25.

Stranica 10.

KULTURA STANOVANJA

Drvo, cigle i kamen...

Stranica 11.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Varaždinska bolnica pred novim izazovima P

rema novoj kategorizaciji hrvatskih bolnica, koju je nedavno objelodanilo Ministarstvo zdravstva, varaždinska Opća bolnica dobila je kategoriju županijske bolnice regionalnog značaja (II A kategorija). Mnogi će reći - opravdano i zasluženo. Potvrđuju to i sljedeći pokazatelji: prošle godine u bolnici su liječena 20.922 pacijenta, a čak su 642.224 osobe koristile bolničke polikliničkokonzilijarne usluge i zaštitu (polikliničke ambulante, laboratorij, ultrazvučnu dijagnostiku itd). Nije neskromno reći da varaždinska bolnica bilježi značajne domete u kirurgiji, neurologiji, urologiji, radiologiji i drugim bolničkim djelatnostima zahvaljujući priznatim i poznatim liječnicima specijalistima i izvan granica Hrvatske te medicinskom osoblju. Posebno raduje visoka razina informatizacije bolnice bez koje je danas nezamisliv razvoj bolničkih djelatnosti. Izdvajam i primjer povezanosti Odjela radiologije varaždinske bolnice tzv. telemedicinom sa svim značajnim klinikama u zemlji čime se omogućava, uz ostalo, i postavljanje brze dijagnostike bolesti pacijenata. Treba istaći i dobru organizacijsku strukturu, ali i inovativnost u pristupu liječenju pacijenata kao, primjerice, konzilijarne sastanke liječnika specijalista kod liječenja bolesnika sa zloćudnim bolestima itd. o pred čelništvom, liječničkim i medicinskim osobljem bolnice sada su novi izazovi, ponajprije glede dobivanja akreditacija za pojedine djelatnosti.

To, pojednostavljeno rečeno, znači uvođenje svjetskih standarda kvalitete u pružanju, organizaciji i liječenju pacijenata. Treba vjerovati da će bolnica i na tom putu biti uspješna.

N

15. veljače 2011., br. 352

ISTRAŽUJEMO Ogroman porast broja osoba s raznim vrs

Zbog duševnih pore invalida ima više od

Caritasov dom u Ivancu jedini ima terapijsku sobu za korisnike s demencijom i Alzheimerovom bolešću

Samo u 2010. u Hrvatski registar o invalidnim osobama prijavljeno je 525 novih osoba s duševnim poremećajima iz županije Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji povećava se broj osoba s invaliditetom, pri čemu zabrinjava podatak da sve više osoba status invalida dobiva zbog duševnih poremećaja.

Alzheimerova bolest Prema Izvješću o osobama s invaliditetom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2010. godinu, u županiji žive 23.052 osobe s invaliditetom, što je čak 718 osoba više u odnosu na 2009. godinu. Najviše ljudi, njih 14.529 je nalaze i rješenja o invaliditetu dobilo zbog oštećenja lokomotornog sustava te oštećenja drugih organa i organskih sustava, a 8.047 osoba ili 34,9 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom ima višestruka oštećenja

koja pridonose funkcionalnom Do povećanja je došlo zbog oštećenju. Iza toga slijede du- velikog broja ljudi kod kojih su ševni poremećaji, od kojih pati dijagnosticirane demencije i psihoorganski simptomi, 5.080 osoba ili 22 posto u koje spada i Alzheiod ukupnog broja t s a merova bolest. osoba s invalidipor e v S d ija gn oz a tetom. zbog s arijih ma demencije i Usporede li st i d u psihoorganskih se ti podaci s lj a s sindroma, koje više onima iz izvjegodin u potpunosti šća za 20 09. od 65 ozom u većoj mjegodinu, dolazi dijagn cije r iiliinvalidiziraju se do podatka da n deme osobu, a odnose se je tijekom prošle na grupu poremećaja godine čak 525 novih koje su rezultat globalnog osoba prijavljeno u Hrvatski registar osoba s invaliditetom opadanja stečenih kognitivnih zbog dijagnoza koje se svrstava- (spoznajnih) sposobnosti, lani je u Registar bilo prijavljeno ju u duševne poremećaje.

Međutim, nije riječ o dušev- ukupno 1.582 osoba, što je nim poremećajima kao što je, značajno povećanje u odnosu primjerice, rezidualna shizo- na prethodne dvije godine.

Potvrdio je to i autor Izvješća frenija, jer je s tom dijagnozom svega osam osoba više u 2010. o osobama s invaliditetom dr. u odnosu na prethodnu godinu. sc. Tomislav Benjak, specijalist

javnog zdravstva iz HZJZ-a.

Ovisni o drugima - Demencije i psihoorganski sindromi sve se više pojavljuju među dijagnozama koje su navedene kao uzrok invaliditeta ili komorbiditetna dijagnoza koja pridonsi funkcionalnom oštećenju osobe, i to u dobnoj skupini iznad 65 godina. Kao popratna stanja navedenih sindroma specificirane su i inkontinencije, koje uz gašenja mentalnih funkcija čine osobu ovisnu o pomoći drugih ljudi. Isto tako je potrebno istaći da sve osobe iz navedenih grupacija bolesti nisu apsolutno dementne, nego su još donekle funkcionalno sposobne, no nedostatno da bi mogle samostalno obavljati sve životne aktivnosti. Činjenica je da je sve više takvih dijagnoza – rekao je dr. Benjak.

VAŽNO Registar o osobama s invaliditetom počeo raditi 2002. godine

Invaliditet fizički, ali i psihički Hrvatski registar o osobama s invaliditetom vodi se u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a s radom je počeo 2002. godine. Definicija invaliditeta unaprijeđena je donošenjem Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je Hrvatska ratificirala 2007. godine. Prema Konvenciji, osobe s

invaliditetom su one koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.

U Hrvatskoj žive 529.103 oso-

be s invaliditetom, od čega njih 23.052 u Varaždinskoj županiji.

Najveći broj osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji, svoja prava ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a slijede nalazi i mišljenja tijela vještačenja socijalne skrbi.

Tomislav Benjak

Aktualno

15. veljače 2011., br. 352

stama invaliditeta u Varaždinskoj županiji

3

DVOJBE Zašto raste broj duševnih poremećaja

emećaja status d 5.000 osoba IZDVOJENO Najčešći uzrok invaliditeta oštećenja kostiju i zglobova

Oko tri stotine stanovnika ima stopostotna oštećenja Oštećenja kostiju, ligamenata, tetiva i zglobova najčešći su uzroci invaliditeta u Varaždinskoj županiji. Više od 8.400 ljudi ima status invalida upravo zbog oštećenja lokomotornog sustava, što je 473 više nego 2009. godine.

Oštećenja drugih organa ima 6.056 osoba (30 0 tinjak više), koja su pak najčešće uzrokovale bolesti srca i krvnih žila. Tu je još 8.047 osoba s višestrukim oštećenjima, 447 više u odnosu na 2009.

- Broj osoba sa stopostotnim oštećenjem je, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, moguće prikazati samo prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oštećenja. Na taj način

Podaci su zabrinjavajući, posebice ako se zna da će većina ljudi s demencijama i sličnim dijagnozama prije ili kasnije biti ovisna o tuđoj pomoći.

U županiji danas živi više od 1.500 osoba s demencijama i psihoorganskim sindromom.

Da je riječ o ogromnoj brojci, dovoljno govori podatak

dolazimo do podatka da je u Varaždinskoj županiji oko 1,3 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom vještačeno kao osobe sa stopostotnim oštećenjem – naveo je dr. sc. Tomislav Benjak u Izvješću o osobama s invaliditetom u RH za 2010. godinu.

U bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje je 266 osoba sa stopostotnim oštećenjem, 23 su branitelji Domov inskog rata, dok 13 osoba ima stopostotna oštećenja kao posljedicu događanja tijekom ili nakon 2. svjetskog rata.

Branitelja s invaliditetom u županiji je ukupno 1.335, dok je 226 osoba s posljedicama iz 2. svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraća.

Iz izvješća se može doznati i to da u županiji živi 1.275 osoba s mentalnom retardacijom, 875 s oštećenjem sluha i 680 s oštećenjem vida.

Više od polovice osoba s invaliditetom (12.024) iz Varaždinske županije je u radno-aktivnoj dobi, 9.779 osoba je starije od 65 godina, dok ih je 1.249 u dobi od 0 do 19 godina.

U Registar osoba s invaliditetom lani su pristigla rješenja o primjerenom obliku školovanja za 835 djece i mladih, od čega je čak 60 posto muškog spola.

Primjereni oblik školovanja u najvećem broju slučajeva potreban zbog više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkom razvoju te zbog mentalne retardacije.

da je kapacitet varaždinskog Doma umirovljenika, najveće takve ustanove u županiji, 359 kreveta, od čega 100-tinjak na odjelu pojačane njege, dok cijeli Caritasov dom u Ivancu, koji ima veliki broj korisnika s demencijama i Alzheimerovom bolešću, može primiti stotinjak osoba.

23.052 osobe s invaliditetom u županiji, 718 više u odnosu na 2009. godinu

Vrste oštećenja u Varaždinskoj županiji 2010.

Vrste oštećenja

Ukupan broj

% od ukupnog broja osoba s invaliditetom

Prevalencija/ 1000 stanovnika

oštećenje lokomotornog sustava

8473

36,8

46

oštećenje drugih organa

6056

26,3

33

duševni poremećaji

5080

22,0

28

oštećenje središnjeg živčanog sustava

3791

16,4

21

mentalna retardacija

1275

5,5

7

oštećenje sluha

875

3,8

5

oštećenje perifernog živčanog sustava

805

3,5

4

oštećenje vida

680

2,9

4

oštećenje glasovno govorne komunikacije

490

2,1

3

prirođene anomalije i kromosomopatije

325

1,4

2

autizam

26

0,1

0,1

8047

34,9

44

višestruka oštećenja

Izvor: Izvješće o osobama s invalidititetom u RH, HZJZ

Istraživanja pokazuju da 15-godišnjaci piju više od vršnjaka u Europi

“Sjevernjaci” gube razum od alkohola Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija na vrhu po konzumaciji alkohola Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kad je u pitanju broj osoba s invaliditetom i njihov stalni porast, Varaždinska županija zajedno s Međimurskom i Krapinsko-zagorskom županijom odskače od ostatka Hrvatske.

Sve stariji

Najveći broj djece invalida U Međimurskoj županiji živi 1.742 djece u dobi od 0 do 19 godina s invaliditetom, što je čak 14,6 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom. Po tome Međimurje zauzima prvo mjesto u državi: prevalencija u dječjoj dobi je iznad prosjeka te je najveća zabilježena u Hrvatskoj, navedeno je u Izvješću o osobama s invaliditetom u RH za 2010. godinu. To, međutim, nije novost, jer je ista situacija bila i prethodne dvije godine.

- Neki od razloga zbog kojih bi u Međimurskoj županiji prevalencija u dječjoj dobi mogla biti tako visoka je mogućno kompletniji obuhvat parametara o djeci s invaliditetom i većim teškoćama u razvoju u toj županiji, ali i veći broj romske populacije – rekao je dr. sc. Tomislav Benjak, autor izvješća.

- Sjeverna Hrvatska ima određene specifičnosti po pitanju invaliditeta u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Gledaju li se sve županije, Krapinsko-zagorska ima najveći udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu županije, Međimurska županija ima najveću prevalenciju u dječjoj dobi, dok je Varaždinska županija iznad prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalenciju u dobi starijoj od 65 godina – navodi dr. Tomislav Benjak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Zašto broj invalidnih osoba raste i zašto je među njima sve više ljudi s duševnim poremećajima? - U načelu se može reći da je U Hrvatskoj velika potrošnja antidepresiva i anksiolitika cijela populacija starija, pa se to odražava i na pojavu skoj županiji i cijeloj sjevernoj muškoj i ženskoj populaciji – većeg broja demencija i Hr vatskoj imaju određenu odgovara dr. Benjak. psihoorganskih simptoma povezanost i sa životnim nate problema koji proizlaze vikama.

Antidepresivi iz globalnog opadanja - Tu se prvenstveno miIstiče da je riječ o problematistečenih kognitivsli na konzumaciju ci koju bi svakako trebalo istranih sposobnoalkohola, kao je- žiti. - Ne smije se zanemariti ni kriza o st i, kao što dan od razloga aspekt gospodarske krize koja n t ja o su otežana p ro p a da nja je vjerojatno također utjecala vjer a je l a c je vremenska, s r e d i š nj e g na porast broja osoba s dušever ut đ o k prostorna živčanog su- nim poremećajima te podatak ja a t st bro a r te orijenstava. Prema da anksiolitici i antidepresivi o p m a i n n v tacija o rezultatima spadaju u red lijekova s najveduše s a b v l as t i to m H r v a t s k e ćom potrošnjom u Hrvatskoj. oso jima a ć e m identitetu, zdravstvene Međutim, iako podaci koje pripore inkontinenciankete, sjever- kupljamo za Hrvatski registar ja, zaboravljina Hrvatska (Kra- osoba s invaliditetom upućuju vost – odgovara pinsko -zagorska, na određene probleme, prave dr. Benjak.

Varaždinska, Koprivnič- i jasne odgovore moguće je Ističe da uzroci invalidi- ko-križevačka te Međimurska dobiti samo sveobuhvatnijim teta iz skupine duševnih županija) spadaju u sam vrh znanstvenim istraživanjem – poremećaja u Varaždin- prema konzumaciji alkohola u zaključio je dr. Benjak.

4

Aktualno

15. veljače 2011., br. 352

Sedam dana

DVOJBA Je li život u Varaždinu uistinu lakši nego drugdje?

Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Borba s vodom i kamatama

NHS izračunava potrošačku košaricu za četveročlanu obitelj u svega deset gradova, a među njima najpovoljniji ispada Varaždin

8. 1.

Uz deficit od 14 milijardi kuna, pred pragom smo zaduživanja za 750 milijuna eura, najavila ministrica Dalić, koja od 18 tisuća kuna plaće za kredit daje oko 15.000, a Popijač svih 19.000! Zato Kosor poziva na štednju. Ukida državnim službama vodu s okusom, a štedi i na spajalicama, flomasterima…

9. 1.

U Hrvatskoj ima 1,2 milijuna umirovljenika, a samo je lani u prijevremenu otišla 21 tisuća. Uspjeh ne počiva na velikim riječima i parolama, nego radu, veli predsjednik HAZU u koji je ušla i jezikoslovkinja s dvije autorske knjige od kojih niti jedna nije objavljena. Toliko o vjerodostojnosti.

10. 1

. Nećeš dugo, poručio u Saboru Šeks barba Luki, nakon što mu je ovaj očitao bukvicu koja će ga, po svemu sudeći, koštati. Vrh HDZ-a gasi vatru na mirovnoj konferenciji. Akademici traže izlaz iz krize kritizirajući neoliberalizam, a Swoboda Orbana jer nam daje preoptimistična obećanja o ulasku u EU.

11.

1. Mubaraka, nakon 30 godina vladanja Egiptom, ipak srušila ulica, a Grčkoj stiže novih 15 milijardi eura pomoći. Domaći poslodavci u Vladi opet zatražili brže i odlučnije poteze za osiguravanje ulaganja. Kosor shvatila, tvrdi Mudrinić, ali poteze tek očekuje.

12. 1

. Dok nastojimo dovesti plin u sunčanu Dalmaciju, Murter ipak prvi uspio dobiti ulicu sa solarnom rasvjetom.

Policija u Alžiru sprečava prosvjede, a u nas istražuje komunističke zločine. Nakon 70-ak godina, usprkos negodovanjima, pa i bivšeg predsjednika. Nažalost.

13. 1

. Cijena glavnih prehrambenih namirnica raste u svijetu već sedam mjeseci, a i dalje će. Eto prilike za mafiju, domaću koju čine lažni ratari i farmeri, ali i talijansku koja mizerno plaća talijanske proizvođače rajčice, a zatim ih skupo (pre)prodaje.

No sve je to zasjenio prosvjed tisuća Talijanki protiv Berlusconija koji skrušeno priznaje da je ponekad, poput svih, grešnik. Uistinu svi griješe, ali jesu li grijesi isti?

Život u Zagrebu skuplji 183 kn, plaća veća 1800 kn Zagrepčani primaju oko 1800 kuna veću prosječnu plaću od žitelja Varaždinske županije, a istovremeno im je potrošačka košarica, po NHS-u, skuplja tek 183 kune Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dok cijene proizvoda, posebice prehrambenih, pomalo ali sigurno rastu, i dalje se može čuti da je Varaždin najjeftiniji grad u Hrvatskoj. No je li uistinu tako? Je li Varaždin u domaćim okvirima za kupce svojevrsni - Eldorado?

Kako to radi NHS Kada se govori da je Varaždin najjeftiniji grad, obično se poziva na podatke Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), odnosno njihovu potrošačku košaricu za četveročlanu obitelj. I uistinu, najpovoljnija potrošačka košarica NHS-a već je neko vrijeme u Varaždinu.

Tako je, primjerice, košarica za prosinac u Varaždinu iznosila 6.293 kune, dok je u Zagrebu bila 6.476, a u Dubrovniku 6.538 kuna. Razlika je uglavnom posljedica troškova prehrane, dok su izjednačene ostale skupine troškova: izdaci za higijenu, odijevanje, stanovanje, prijevoz i kulturu.

- Ne možemo navoditi artikle koji ulaze u mjesečne troškove prehrane četveročlane obitelji. Cijene su iz više trgovina.

Uzimaju se proizvodi koji su cjenovno prihvatljivi, a ispunjavaju svrhu za koju se kupu-

ju. Danas je velika i raznovrsna ponuda, a to utječe i na promjenu navika, pa bi bilo nerealno pratiti istovrstan proizvod uvijek u istoj trgovini - rekao nam je Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo u NHS-u, upitan može li dati popis artikala kako bismo se uvjerili da su trgovine u Varaždinu uistinu najkonkurentnije.

Za razliku od prehrane, koja po NHS-u čini blizu 40, a prema DZS-u oko 32 posto ukupnih

p

otrošačka košarica NHS-a za obitelj u Varaždinu 6.293 kune, a Zagrebu 6.476 kuna troškova obitelji u Hrvatskoj (vani tek 13 posto!), Bakula detaljno pojašnjava način na koji se dolazi do mjesečnih izdataka za ostale skupine troškova. Tako pod stanovanje dolaze režije, namještaj, telekomunikacijski troškovi.

U kulturi su pak izdaci za kino, kazalište, dnevne novine i mjesečnik.

Obitelj bez vozila Iako puno toga obuhvaća, potrošačka košarica NHS-a ne sadrži troškove obrazovanja,

odmora i zdravlja, pa ni troško- skuplja od susjednih - Međive vozila. Naime, polazi se od murske, Krapinsko-zagorske i pretpostavke da obitelj nema Koprivničko križevačke. osobni automobil, odnosno da se koristi isključivo uslugama Prihodi na - začelju - javnog prijevoza. Tako su u Međutim, ključno je ipak potrošačku košaricu uključene nešto drugo. Naime, kod ocjecijene dviju mjesečnih karata njivanja sredina u kojima je za radnike i učenike, što nije najlakše (pre)živjeti ne bi se problem saznati u sredinama smjelo gledati samo na rashos razvijenijim javnim prijevo- dovnu stranu, već i na prihozom, kao što su Zagreb, Split, dovnu. A tu Varaždin i VaražRijeka, Osijek, Dubrovnik, dinska županija uistinu slabo Pula i Zadar. Međutim, uz po- stoje. Naime, već godinama brojane gradove, potrošačku prosječna plaća u Varaždinskoj košaricu NHS izračunava još županiji je među dvije-tri naji za Vukovar, Slavonski Brod i niže u Hrvatskoj. Za državnim Varaždin, gdje je uistinu javni prosjekom plaća u Varaždinprijevoz još u - poskoj županiji zaostaje oko vojima. tisuću kuna, dok je a No to nije prosječna plaća u čn prosje u sve. Naime, Varaždinu manja a ć a l kao što se za 800 kuna. Za p je j vidi, NHS prosječnom plansko i d ž a r potroćom u Zagrebu Va i n a l ji šačku još i više. Zai župan , a u košaricu grepčani, pre2 8 izračunaila 3.5 4.542 ma p o dac ima b va u sveDZS -a, pr imaju koj ga deset oko 180 0 kuna Hrvats kn gradova. Da veću plaću od žitelja izračunava u više, Varaždinske županije, a pitanje je kako bi se istovremeno im je potrošačka onda plasirao Varaždin. Uosta- košarica, po NHS-u, skuplja lom, to pokazuju i potrošačke tek 183 kune. Pa može li se košarice koje SSSH izračunava onda Varaždin i Varaždinska za sve županije. Tu je naime županija izdvajati kao sredina Varaždinska županija u pravilu u kojoj se “lakše diše”?

Plaće kao 2005.!

DSZ ima podatke o prosječnim plaćama do 2008. godine. No FINA ima i za 2009. te prvih devet mjeseci 2010. godine. Prema njima, pretprošle je godine u Varaždinskoj županiji plaća bila 3.602 kune (Varaždin 3.842), a lani 3.582 kune (Varaždin 3.765), što je razina prosječnih primanja 2005. godine! Cijene, naravno, nisu vraćene pet godina unatrag. Kako je radnicima, a tek nezaposlenima ili umirovljenicima, čija je prosječna mirovina oko 2.200 kuna?

14. 1

. Prosvjedi, potaknuti (i) poskupljenjima hrane, šire se bliskoistočnim zemljama: nakon Alžira i Egipta, prosvjednici na ulicama Iraka, Bahreina… I u nas bi se mogao dogoditi Egipat. No ne vele to radnici, umirovljenici, nezaposleni..., nego - branitelji.

Valjda se (i) zbog toga Kosor sprema zatražiti niže kamate od bankara koji najdražem klijentu uzvraćaju: kamate su manje nego što bi trebale biti!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Već godinama prosječna plaća u Varaždinskoj županiji među najnižima u Hrvatskoj (podaci DZS-a)

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

15. veljaÄ?e 2011., br. 352

Oglas

5

6

Intervju tjedna

15. veljače 2011., br. 352

OTVORENO Prof. dr. sc. Miroslav Prstačić o liječenju karcinoma i

Psihosocijalna onkolog Prema tumačenju Europskog instituta za sofrologiju i psihoterapiju u Parizu, sofrologija je istodobno filozofija, znanost i terapija. Njezin je cilj istraživanje i podržavanje životnih potencijala ljudskog bića Piše: GORDANA IGREC

Unato č med ic insk im i znanstvenim naporima da se pronađe lijek za najzloćudniju bolest prošlog kao i 21. stoljeća, u današnje vrijeme broj oboljelih od karcinoma ipak je u porastu.

Među najučestalijim oblicima karcinoma svakako je karcinom dojke, ali i maligna oboljenja u djece.

Voditelj projekata O ovim rubnim životnim situac ijama pred kojima se osoba suočena s njima ponekad može osjećati bespomoćno razgovarali smo s prof. dr. sc. Miroslavom Prstačićem, predsjednikom Hrvatske udruge za psihosocijalnu onkologiju i voditeljem Kabineta za sofrologiju i komplementarne potporne terapije u prostorima Hrvatske lige protiv raka u Klinici za tumore u Zagrebu.

Iza prof. dr. sc. Prstačića je impresivna znanstvena biograf ija - borav io je u brojnim sveučilišnim i kliničkim institucijama, kao npr. Sydney Sussex College u Cambridgeu i u Central Remedial Clinic u Dublinu, Centru za rehabilitaciju «Paul Dottin» u Francuskoj, Columbia University u New Yorku i Maryville University u St. Louisu, Sveučilišnoj klinici u Calcuti, Odjelu za psihosocijalnu onkologiju u Karolinska Hospital u Stockholmu, Institutu za socijalnu pedijatriju na Ludwig-Maximilians Universität u Münchenu, Hadassah sveučilišnoj klinici u Jeruzalemu, Sveučilištu u Oxfordu...

Bio je voditelj hrvatskih i međunarodnih projekata, npr. “Postojanje hendikepa” (L’éxistance du handicap) u suradnji s direkcijom za zdravstvo i socijalnu skrb u Alžiru. Uza sve to, bio je i autor i voditelj prvog hrvatsko-francuskog projekta iz područja psihosocijalne onkologije i sofrologije “Kontrolirani klinički postupci usmjereni na evaluaciju suportivnih terapija u oboljelih od raka” u Sveučilišnom kliničkom centru Purpan, a kliničku studiju vodio je u Institutu za kancerološka istraživanja “Claudius Regaud” u Toulouseu.

Autor je i voditelj znanstvenih projekata koje podržavaju Ministarstvo znanosti te Ministarstvo zdravstva

i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Što je psihosocijalna onkologija?

To je jedno interdisciplinarno područje čiji razvoj počinje negdje 60-ih godina kada stručnjaci iz različitih disciplina, i humanističkih, i biomedicinskih, otkrivaju da je u liječenju i rehabilitaciji onkološkog, ali ne samo onkološkog pacijenta, osim konvencionalnog medicinskog tretmana, koji sadrži i invazivne metode liječenja kao što su to kirurgija, radioterapija, kemoterapija..., potrebno obuhvatiti i neke druge pristupe u suočavanju s bolesti. Dakle, neke metode koje bi podržale taj psihoenergetski supstrat u pojedinca. I tako se, primjerice u Institutu za kancerološka istraživanja i liječenje »Sloan-Kettering« u New Yorku, razvija i područje psihosocijalne onkologije kao subdiscipline u području onkologije, odnosno u području primijenjenih rehabilitacijskih znanosti.

Komplementarnost Koliko je živo prisutna psihoonkologija u liječenju?

U pristupu svakog liječnika, terapeuta, komunikacija s pacijentom može biti više ili manje terapijski učinkovita. U početku razvoj a lna

ocija psihos gija je lo o a k on čovjek vanje tan, ali i a r je usm svjes an - to koji je st na dio n i podsvje skih, sta icin d je v e s m e n nosti, eza bio je sint ističkih zna n a ja hum druč pa i po osti n t je m u

ps i hosocijalne onkologije jedan od zaključaka stručnjaka iz različitih disciplina bio je da bi bila potrebna jedna učinkovita i sistematska edukacija medicinskog i drugog kadra koji se bavi rehabilitacijom.

Koliko je prisutna? Ovisno o standardima klinike, o pristupima suradnika iz raznih disciplina i mogućnostima dobre interdisc iplinarne komunikacije.

Kako se psihoonkolo gija “snašla” u kontekstu

Prof. dr. sc. Miroslav Prstačić

klasičnog medicinskog liječenja?

Kod nas, primjerice, godinama se provode znanstvena klinička ispitivanja koja podržava Ministarstvo znanosti, koja se odnose na primjenu komplementarnih potpornih terapija.

Postoje kod nas i preventivni programi, već godinama.

A to su upravo programi

suradnje s Ligom prot iv raka, Klinikom za tumore, Hrvatskim forumom Europa Dona. Višegodišnja klinička istraživanja u okviru raznih projekata dokazuju važnosti i učinkovitost psihosocijalne komponente u kompleksnoj rehabilitaciji. U konceptu kliničkih istraživanja imamo evaluaciju i bioloških markera. Dakle, analizu stresnih

hormona, laboratorijskih nalaza, simboličnog i psihoemocionalnog izražavanja, standardne testove, jedan multidimenzionalan i integrativan pristup u pokušaju vrednovanja mehanizama sučeljavanja s bolesti u pacijenta. Pokazuje se koliko takva psihoemocialna podrška poboljšava suočavanje s bolesti u oboljelih, razvija

organizmičke mehanizme obrane i, konačno, doprinosi izliječenju i kvaliteti življenja.

Od koje se godine kod nas primjenjuje psihosocijalna onkologija?

Već ima više od 25 godina. Do osnivanja Hrvatske udruge za psihosocijalnu onkologiju, 1992. godine, već su postojala istraživanja,

Intervju tjedna

15. veljače 2011., br. 352

7

njegovim uzrocima, o prevenciji te pružanju medicinske pomoći

gija pomaže oboljelima promišljanja, pristupi koji su onda rezultirali osnivanjem udruge. U okviru znanstvenih i kliničkih istraživanja te u okviru kontinuirane suradnje između Klinike za dječje bolesti, Edukacijskorehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i Hrvatske udruge za psihosocijalnu onkologiju i Hrvatske udruge za sofrologiju, već 20-ak godina primjenjuju se različiti oblici komplementarnih potpornih terapija usmjerenih na otkrivanje i podržavanje životnih potencijala i kvalitete življenja u oboljelih.

Tko traži pomoć?

Koji sve pacijenti traže kod vas pomoć?

Većina projekata bila je usmjerena na područje raka dojke. A u pedijatrijskoj onkologiji to su solidni tumori i leukemije.

Koje su, međutim, žene najviše rizične i u kojoj dobi?

Istina je da se rak dojke javlja sve više u mlađoj dobi.

I da je potrebna prevencija koja se odnosi na nač in

v

ećina projekata i pomoći bila je usmjerena na područje raka dojke življenja. Na izbjegavanje toksičnih utjecaja iz okoline, iz samoga tijela, dakle, važna je i kultura življenja. Sad kad se to spomene može se vidjeti koliko je to teško u današnjem životu. Čak i neke manire kulture počinju biti stereotipne, gube onu snagu koju su imale.

Kakav je uspjeh postigla psihosocijalna onkologija?

Psihoonkološki ili sofrološki tretman neizostavno do-

bro utječe na samu osobu.

Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju vrijednost takvih istraživanja.

“Psiho” znači “duša” Od kada psihosocijalna onkologija djeluje u svijetu i Europi?

Na fakultetskoj razini, kod nas prvi put postoji kolegij Psihosocijalna onkologija, sofrologija i komplementarne terapije. Sad to već prelazi na razinu sveučilišne edukacije. U svijetu postoji od 60-ih godina. Što sve obuhvaća psihosocijalna onkologija?

Kad se kaže “psiho” to znači “duša”, usmjeravanje čovjeka na dio koji je svjestan, ali i nesvjestan i podsvjestan.

To su verbalne i neverbalne manifestacije ponašanja, to su unutarnje tjeskobe, radosti i zadovoljstva. Upravo to su elementi na koje je usmjerena ta disciplina. To je jedna sinteza biomedicinskih, humanističkih znanosti, pa i područja umjetnosti gdje se kroz projekciju unutarnjih viđenja povezuje onaj strah koji je iskonski, pa i predsvjesni sa onim vanjskim, racionalnim gledanjem na život, ali i potrebi da se kroz traženja nekih energija u pojedincu samom dovodi do uspješnijeg liječenja zajedno sa standardnim medicinskim liječenjem. Dakle, ona je uvijek komplementarni dio standardnog liječenja u okviru različitih specijalizacija.

Gdje vas pacijenti uopće mogu pronaći?

Programi se načelno provode preko Hrvatske udruge za psihosocijalnu onkologiju i u suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka i Hrvatskim forumom Europa Dona.

A koliko su ljudi uopće kod nas upoznati sa psihosocijalnom onkologijom?

Pa ja mislim da su više upoznati s potrebom nego sa stvarnim mogućnostima.

S druge strane, za stvarne mogućnosti pristupa psihosocijalne onkologije bilo bi potrebno stvoriti bolje uvjete kompleksnog liječenja i rehabilitacije.

Koji su to uvjeti?

Unatoč iznimnom napretku znanosti, epidemiološki nalazi govore nam o visokoj učestalosti kancerogenog oboljenja, traumatizama, sve više upućuje i prema depresijama. Općenito, ja ne bih izuzimao Hrvatsku.

Načelno bi trebalo razmišljati o tome. To je prije svega: dobra informacija o takvim oblicima tretmana. Drugo: prevencija je jako važna.

Preventivno djelovanje je već i edukacija o mogućnosti obolijevanja. Treće: sve je potrebnije specijalizirati kadar.

Metode liječenja Metode liječenja? Čini se da je možda najvažnije u toj terapiji otkrivanje estetske dimenzije egzistencijalnog iskustva! To nije teško niti laiku. Nitko se ne mora baviti estetikom, slikarstvom itd., ali u duši zna, osjeća što je lijepo. Ljepota komunikacije proizlazi iz ljepote komunikacije unutar samog sebe.

Je li obitelj uključena u tretman?

č

esto važnu podršku pružaju osobe koje su prošle iskustvo liječenja Da! Može biti. Često važnu podršku pružaju osobe koje su prošle iskustvo liječenja. U okviru klubova, žene pomažu jedne drugima

Zdravlje je egzistencijalna kategorija Slažete li se da oboljeli od karcinoma imaju besplatne lijekove i besplatno liječenje? I kako ta ideja korespondira s društvom koje stremi ka profitu?

Treba imati na umu da je zdravlje i ekonomska i egzistencijalna kategorija. Prema tome, društva nastoje regulirati odnose između mogućnosti, između davanja i primanja usluga u okviru modela socijalne

da se suoče s bolešću, da prevladaju bolest i da pokažu da je moguće sretno nastaviti živjeti. Dobro bi bilo kad bi ti klubovi imali educirane suradnike koji bi u njima provodili i razne komplementarne programe iz područja psihosocijalne onkologije i sofrologije.

Imate li potporu Ministarstva zdravstva?

Više projekata provođeno je prošlih godina upravo zahvaljujući Ministarstvu

sigurnosti. U svakom slučaju, za prevenciju i liječenje društvo bi trebalo osigurati potrebna sredstva, a to opet ovisi o materijalnim i drugim mogućnostima društva. Isto tako, suvremena edukacija stručnjaka je sve kompleksnija i zahtijeva sve veće troškove za promociju i održavanje bioetičkih doktrina u otkrivanju i podržavanju životnih potencijala i kvalitete življenja u čovjeka.

znanos t i i Minis tars t vu zdravstva. I sada je u tijeku jedan projekt koji podržava Ministarstvo znanosti pod nazivom “Komplementarne terapije i razvoj životnih potencijala”. Corpus Misticum bio je projekt Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba.

U okviru tih projekata bili su obuhvaćeni raspoloživi uzorci pacijenata. Bilo bi dobro kad bi to postao standardni protokol. A za to se zalaže većina sveučilišnih

klinika u svijetu. Prije tri godine u prostorima Hrvatske lige protiv raka u Klinici za tumore otvoren je Centar za psihosocijalnu onkologiju i rehabilitaciju uz podršku Međunarodne unije za borbu protiv raka (Union International Against Cancer). I svakako da je za daljnji razvoj tog centra potrebna logistika, prostor, dobro educirani kadar, interdisciplinarna suradnja i novi projekti.

IZDVOJENO Sofrologija dolazi od Platonovog tumačenja o povezanosti uma, duha, tijela u otkrivanju svijesti o samom sebi

Tajna je u privlačenju snage podsvjesnog prema svjesnome Ima li psihosocijalna onkologija budućnost?

Apsolutno! Sve što se odnosi na psihu i na duhovni život su potrebe suvremenog čovjeka, dakle i inovativni pristupi u okviru disciplina kao što su psihosocijalna onkologija, sofrologija, dubinska ekologija, biomitologija, neuroteologija, translacijske znanosti. Čovjek pokušava otkriti nove odnose sa svojom okolinom, stvoriti ravnotežu s njom. Ljudima je to kao žeđ i potreba. Sad je pitanje kako će sveučilišta razvijati takav kadar. A on je više nego potreban čovjeku! Što je, međutim, sofrologija?

Dolazi od Platonovog tumačenja. Povezanost uma, duha, tijela u otkrivanju svijesti o samom sebi. U Platonovu dijalogu s Harmidom Platon iznosi na izvjestan način temelje psihoterapije. U djelu se spominje izraz terpnos calos (lijepi govor) i terpnos logos (blagi, lagani, jednolični, monotoni govor koji se koristi s ciljem postizanja stanja “sophrosynen” tj. stanja smirenosti, najviše koncentracije uma). U tumačenju Europskog instituta za sofrologiju i psihoterapiju u Parizu, sofrologija je istodobno filozofija, znanost i terapija.

Njezin je cilj istraživanje i podržavanje životnih potencijala

ljudskog bića. Sofrološku školu osnovao je prof. Alfonso Caycedo. On je živio u Japanu gdje je proučavao zen, bavio se jogom i ostalim disciplinama koje su usmjerene na proučavanje promjena u razinama svijesti te njihovom primjenom u terapijske svrhe. Isto tako sofrologija je i terapija: naime, što više privučemo snagu podsvjesnog prema svjesnome, to više otkrijemo nešto što ne znamo o životu. Razumijevanje misterije života je već liječenje!

Kako izgleda tretman sofrologije?

To je vrlo kompleksan tretman. Moraju biti zadovoljeni uvjeti za to. Jedno od načela

je da dinamička relaksacija, tj. dubinsko disanje mijenja fiziološku bazu organizma.

Taj prvi dio je sofronizacija ili osvješćivanje tijela o vlastitoj svijesti. Nakon toga dolazi niz drugih intervencija kojima se pokušava u pojedinca inducirati estetski doživljaj života. I u trenucima kad se radi o boli i u trenucima kad se radi o strahu, mi pokušavamo inducirati osjećaj ushita, zadovoljstva. Jedna terapijska seansa ima nekoliko faza, ovisno o potrebama subjekta. Na kraju terapijske seanse pojedinac je svjestan promjena koje je doživio unutar samog sebe, a kada se ti pozitivni učinci

akumuliraju, mi otkrivamo da imunološki pokazatelji pokazuju promjene, da psihoemocionalni pokazatelji govore o promjenama, a k tome još je i vrijedan preventivni pristup u suočavanju sa stresom u vezi s moralnim dvojbama.

U tom smislu je sofrologija dobar rezultat suvremenog uma! Tako se razvijaju različite škole za sofrologiju u svijetu.

Imamo Institut za sofrologiju u Parizu, u Lyonu, u Švicarskoj, Belgiji, Španjolskoj, Kolumbiji... Kod nas se razvija izvorni oblik sofrologije koji povezuje sofrologiju s elementima art/ ekspresivnih terapija gdje se pokušava kroz različite oblike

simboličkog izražavanja dobiti i odgovor o unutarnjem ekvilibriju osobe. Sofrologija je kao orkestar, kao kompozicija.

Ništa nam to nije daleko od Pitagore do danas.

Koliko su ljudi upoznati sa sofrologijom?

Na raznim sveučilištima u svijetu uči se sofrologija, pa i na Sveučilištu u Zagrebu u okviru studijskog modula Rehabilitacija, sofrologija, kreativne terapije i art/ekspresivne terapije. Naša budućnost je stremljenje. Nitko nije znao da će antička fizika postati i na određeni način i atomska i kvantna fizika. Mi danas imamo i kvantno liječenje.

8

Zlatno doba

15. veljače 2011., br. 352

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Čuvajte se lopova!

V

eć smo nekoliko puta upozoravali umirovljenike, ali i starije osobe, da vode brigu o osobnoj sigurnosti, jer su najčešća meta prevaranata, kradljivaca pa i pravih kriminalaca. U brošuri pod naslovom «Sigurno u zlatnim godinama», koju je izdala varaždinska policijska postaja, na jednostavan su i jasan način opisani najčešći mogući primjeri ugrožavanja sigurnosti starijih građana. Kratki savjeti pomažu u prepoznavanju najčešćih trikova prevaranata, a ukazuju i na načine kako se zaštititi. Stručnjaci su ustvrdili da ste nekim kriminalnim radnjama najviše izloženi na javnim mjestima kao što su trgovine, tržnica, autobusna i željeznička postaja, priredbe i mjesta gdje je velika gužva. Tu su i najčešće krađe torbica i novčanika, prtljage i drugih vrijednih predmeta koje nosite sa sobom. Zatim, sve je prisutnija i krađa novca na bankomatima, zato novac radije dižite na bankomatima unutar zatvorenog prostora. A posebno se čuvajte ljubaznih «posjetitelja» u vašem domu. Nepoznatima i nepozvanima, bez obzira na njihovu uglađenost i komunikativnost, nikako ne otvarajte vrata i ne recite: »Izvolite, samo uđite!» Za njih je to prava prilika da vas prevare ili pokradu!

U okviru ovog organizacijskog oblika osmišljavaju se i provode preventivni programi, a i vrlo je važna suradnja s građanima

DOZNAJEMO U projektu “Policija u zajednici” građani najkorisniji suradnici!

I “penzići” pomažu Policija više nije bauk, a kad zovu dežurni telefon, građani mogu ostati anonimni!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Valentinovo u Biškupcu U nedjelju su u prostorijama Društvenog doma u Biškupcu članovi varaždinske VII. podružnice umirovljenika proslavili Valentinovo. To je tradicionalno druženje ne samo članova ove podružnice, nego i umirovljenika iz drugih općina i županija s kojima su i do sada uspješno surađivali. Tako su se varaždinskim umirovljenicima pr idružili gosti iz Zlatar Bistrice i Bisaga, kao i iz

obližnjeg Kučana. Umirovljenike je posjetio i varaždinski župan Predrag Štromar, koji je uz blagdan Valentinova ženama poklonio cvijeće.

Valentinovo je, osim vesele zabave uz gastronomske specijalitete, dobru glazbu i ples, bila prilika i za međusobne razgovore o umirovljeničkim temama, kao i za razmjenu iskustava, a dogovoreni su i uzvratni susreti.

Kad bi se svi građani ponašali kao naša čitateljica treće životne dobi gospođa Đurđica H., koja usprkos godinama ne zatvara oči pred pojedincima ili grupama čije ponašanje ugrožava sigurnost sugrađana, takvih bi pojava zasigurno bilo znatno manje. To što ih dojavljuje policiji smatra ne samo svojom građanskom dužnošću, nego čak i pitanjem morala i savjesti svakog čovjeka.

Zato je, bez obzira na to što se i sama izložila opasnosti, pozvala u pomoć policiju i kad je šećući Dravskom šumom naišla na grupu huligana koji su brutalno nasrnuli na nekog mladića. Iako se jedan broj zlostavljača, ugledavši je, razbježao, a dvojica su prijeteći krenula prema njoj, uspjela je spasiti i mladića i sebe.

Policija u zajednici

Mislim - još uvijek jesam

“

Kad će prometna policija učiniti nešto na regulaciji prometa koji školarci svaki dan blokiraju izlaskom iz željezničkoga kolodvora?”

MILICA ŽNIDARIĆ, VARAŽDIN

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Osim toga, ukazala je i na još nekoliko slučajeva nedozvoljenog i kriminalnog ponašanja u našem gradu. Ovaj primjer potaknuo nas je na razgovor s djelatnicima Policijske uprave varaždinske – glasnogovornicom Marinom Kolarić te Marijem Medenjakom, koji u uredu načelnika PU radi na prevenciji kaznenih djela, kako bismo doznali kakva je suradnja s građanima i koliko oni u tome mogu pomoći.

- U Policijskoj upravi varaždinskoj još je 2005. godine uveden projekt pod nazivom «Policija u zajednici», u sklopu kojeg su u svim gradovima, odnosno policijskim postajama, uvedeni kontakt-policajci posebno educirani za suradnju s građanima.

Na području grada Varaždina djeluje ih osam, a raspoređeni su prema mjesnim odborima, s tim da su u I. mjesnom odboru dva kontakt-policajca s

Svi umirovljenici pozvani na suradnju - Građani također mogu nazvati i telefon 192 gdje će služba dežurstva svaku njihovu dojavu proslijediti i uputiti policijskim službenicima radi provjere. I zadnje preventivne programe koje smo radili na informiranju i edukaciji građana, u okviru kojih su tiskane knjižice, brošure, plakati i drugi materijali

obzirom na veću problematiku samog centra grada. Već na samom početku pozvali smo građane da ih upoznaju, prihvate i shvate da je njihova uloga pomagati građanima. To znači da im se mogu obratiti sa svim problemima s kojima se susreću u zajednici bez obzira na to koliko se njima samima oni činili beznačajnima. Jer upravo su policajci ti koji će ocijeniti kako će postupiti, kao i to radi li se o problematici iz njihove domene ili je treba proslijediti Centru za socijalnu skrb, komunalnim redarima te drugim nadležnim institucijama. I mogu reći da su se već u samom startu ne samo predsjednici mjesnih odbora, nego i predstavnici pojedinih stambenih zgrada, kao i sami građani, vrlo dobro uključili u naš projekt. Ubrzo je uslijedio niz dojava po kojima smo mogli zaista dobro odraditi pojedine slučajeve važne za sigurnost naših sugrađana rekla je Marina Kolarić.

Prevencija Takva je suradnja, kako smo doznali, krenula u dobrom smjeru i potvrdila da su se građani otvorili prema policiji i uvjerili se da ona nije nikakav bauk, nego da je tu kako bi im pomogla. I da, kad god smatraju da to trebaju, mogu nazvati kontakt-policajca na njegov telefonski broj, kao i dežurnog, također educiranog policajca

o tome kako se zaštititi od provala i krađa, nasilničkog ponašanja i slično, građani su jako dobro prihvatili. Zato ih i ovom prilikom pozivam na suradnju, kao i, dakako, umirovljenike, čija su nam opažanja i podaci puno puta pomogli u otkrivanju nekog kaznenog djela ili prekršaja - ističe Mario Medenjak.

za suradnju s građanima, na broj 192, koji će jednako tako prihvatiti dojavu i proslijediti je nadležnim policijskim službenicima ili institucijama.

Telefon 192 Važno je pri tome reći da se građani prilikom dojave na dežurni telefon 192 ne moraju predstavljati! Mogu jednostavno reći da žele ostati anonimni jer za to postoje određeni razlozi i ne trebaju se bojati da će biti izloženi bilo kakvim «torturama» ili sumnjama.

Mario Medenjak, stručnjak za područje prevencije, rekao nam je da je prevencija novi organizacijski oblik ustrojen u ravnateljstvu policije, na temelju kojeg su u svim policijskim upravama u Hrvatskoj osnovane grupe policijskih službenika koje se bave prevencijom.

- U okviru ovog organizacijskog oblika osmišljavamo i pro-

vodimo preventivne programe, a tu nam je vrlo važna suradnja s građanima.

Mi smo vrlo zahvalni svima onima koji žele dati svoj doprinos prevenciji kriminaliteta, kao i mijenjanju shvaćanja da je policija jedna i jedina koja će se baviti njegovim suzbijanjem.

Dapače, svi ljudi, naši građani, susjedi, kao i umirovljenici, uvelike mogu doprinijeti prevenciji. S tom je svrhom na našem području, u svakom gradu i općini, osnovano 26 Vijeća za prevenciju kriminaliteta, uzimajući u obzir i Vijeće za prevenciju Varaždinske županije.

Stacionirani su uglavnom u jedinicama lokalne uprave, a svako vijeće ima svoj broj telefona kao i e-mail adresu, kako bi građani mogli iznijeti probleme pojedine lokalne sredine - rekao je Mario Medenjak.

15. veljaÄ?e 2011., br. 352

Oglasi

9

10 Život KAMPANJA

Cijepljeno je 3.500 pasa Obavezno cijepljenje pasa (pa i mačaka, ali u daleko manjem broju) protiv bjesnoće i dehelmentizacija (čišćenje od crijevnih parazita) počeli su 3. siječnja 2011. godine, pa nas je zanimalo kakav je ovogodišnji odaziv vlasnika životinja.

- S obzirom na obavezu mikročipiranja, koja je sastavni dio kampanje, odazivom smo više nego zadovoljni. Naime, do danas je samo Veterinarska stanica Varaždin u svojim ambulantama i na terenu cijepila protiv bjesnoće oko 3.500 pasa – kaže mr. Drago Stupar i podsjeća da psa možete cijepiti protiv bjesnoće i čipirati u ovlaštenim veterinarskim organizacijama te privatnoj praksi ili veterinarskoj stanici bilo gdje u Hrvatskoj. Naime, svi se podaci o cijepljenju pasa protiv bjesnoće u cijeloj Hrvatskoj prosljeđuju Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i vodnoga gospodarstva (Upravi za veterinarstvo). Cijepiti i mikročipirati moraju se svi psi stariji od tri mjeseca, a od zadnjeg cijepljenja ne smije proći više od godinu dana.

Za upis podataka o cijepljenju pasa potrebno je upisati OIB posjednika, broj osobne iskaznice i broj telefona. Stoga prilikom cijepljenja svakako pripremite OIB i osobnu iskaznicu.

Repelentne ampulice

!

SAVJETUJEMO

Pripazite na parazite

Sve toplije vrijeme nesumnjivo mami naše ljubimce na pojačano kretanje u prirodi. Stoga, ako imate psa ili mačku, trebate posebnu pozornost obratiti na parazite poput krpelja. Mr. sc.

Drago Stupar, dr. vet. med., također podsjeća da su oni prijenosnici nekoliko zaraznih bolesti te je stoga dobro aplicirati ampulice protiv kožnih nametnika. One imaju repelentno i insekticidno djelovanje, pa je samim time vaš ljubimac višestruko zaštićen od nametnika.

15. veljače 2011., br. 352

DOZNAJEMO Lani je u Varaždinskoj županiji od 682 odstrijeljene lisice njih 28 bilo bijesno

Zbog ugriza bijesne lisice na Banfici, dva psa još u karanteni Urbane bjesnoće u RH nema, no djelatnici Veterinarske stanice Varaždin još imaju posla s posljedicama koje je 2010. prouzročila lija dolutala u naš grad Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN/BIŠKUPEC - Zahvaljujući značajnom angažmanu članova lovačkih udruga i društva s područja Varaždinske županije tijekom 2010. godine, uspješno je provedeno iskorjenjivanje lisica i drugih divljih životinja prijenosnika bjesnoće. Naime, iz pregleda kretanja bjesnoće u Varaždinskoj županiji doznajemo kako je ukupno na pretragu poslano 869 lešina, od čega je 28 bilo pozitivno na ovu opaku bolest.

Opaka bolest

snoće nakon pretrage lešina koje šaljemo u HVI prosječno se utvrđuje kod dva posto analiziranih uzoraka. O obujmu posla govore naše evidencije prema kojima smo 2010. godine na pregled poslali 390 lešina lisica, 71 kunu, jednog jazavca, 15 pasa, 3 mačke, 4 zeca pa čak i jednog ježa! Od 487 analiziranih lešina, bjesnoća je utvrđena kod 10 lisica i jedne kune. Od 1. siječnja ove godine do danas na pretragu smo poslali 61 lešinu lisica od kojih ni jedna nije bila pozitivna na bjesnoću – istaknuo je mr. Drago Stupar, dr. vet. med. dodavši kako djelatnici VSV-a do 9. ožujka nastavljaju povremeno kontrolirati zdravstveno stanje životinja koje su došle u kontakt s bijesnom lisicom koja je 9. rujna 2010. dolutala na područje grada Varaždina.

O čemu se zapravo radi?

Analizu na bjesnoću radi Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu, a njegovi djelatnici nakon obrade 682 lešine lisica utvrđuju bjesnoću kod njih 26. A pozitivan nalaz bio je i kod jednog psa i jedne mačke. Od voditelja Veterinarske klinike Veterinarske stanice 180 dana izolacije d.d. Varaždin), mr. Drage - Spomenuta lisica imala je Stupara, doktora zanimljiv itenerar kreve te r i nar ske tanja. Bila je na Trgu m medicine, Pavla Štosa i Trgu o n a m ž doznajemo Mat ije Gup c a anga odručja i to da se te u Rapskoj i sp lovaca uspješno broj poKopr ivničkoj je i n zitivnih ulici. Dolutala a o up n ž e d nalaza na je i do vrtića rove p e j je bjesnoću na Banfici, no jivan n je r o još uvisrećom, ujela isk tora jek kreće je samo dva psa. preda u okvirima Mi ih nismo eutavišegodišnjih nazirali, ali oni zato p ro sj e k a . I n e moraju izdržati punih samo to. Iako službeno šest mjeseci karantene, bez u RH tzv. urbane bjesnoće najmanje mogućnosti konnema, djelatnici VSV-a još uvi- takta s drugom toplokrvnom jek imaju posla s posljedicama životinjom. Naime, bjesnoća koje je u rujnu 2010. prouzro- je jedina zarazna bolest koja čila bijesna lisica uhvaćena na ima veliki raspon inkubacije Banfici. te se po tome razlikuje od dru- Veterinarska stanica Va- gih zaraznih bolesti. Za sada, raždin svake godine bilježi veliki su izgledi da će ova dva desetak pozitivnih nalaza na četveronožna ljubimca ipak bjesnoću. Odnosno, zaraže- nastaviti uveseljavati svoje nost virusom silvatične bje- vlasnike – zaključio je.

Doktor veterinarske medicine mr. Drago Stupar priprema cjepivo

IZDVOJENO Rizik od bjesnoće je nizak, no Varaždinci trebaju znati:

2010. zabilježeno 55 ugriza pasa!

Iz VSV-ove evidencije vođene u “Knjizi o ugrizenim osobama od životinja” doznajemo podatak o čak 55 ugriza ljudi koje su ugrizli psi i mačke na području Varaždina 2010. godine.

Srećom, životinje – napadači bile su zdrave što su njihovim trokratnim pregledom ustanovili ovlašteni veterinari.

Naime, nije svejedno je li netko

ugrižen za glavu, vrat ili lice, bio hospitaliziran, je li netko bio ugrižen na goloj koži ili preko odjeće... Na kraju, ne trebaju biti svi cijepljeni protiv bjesnoće. Rizik od bjesnoće je nizak, a ako se radi o ugrizu životinje poznatog vlasnika, ona se stavlja pod veterinarski nadzor u trajanju od 10 dana te se o tome dobije potvrda.

DVOJBA Od 2011. do 2014. uz javnu kampanju podizanja svijesti i znanja iz Europe preuzimamo oralnu vakcinaciju…

Hoće li Hrvatska zbog EU na lisice „dignuti“ avione?

Dr. vet. med. Zoran Studak i mr. Drago Stupar u ambulanti

Kontrolom od 1989. godine znanstvenici bilježe značajan porast broja slučajeva bjesnoće u životinja na području Europe. Idu i dalje pa u novije vrijeme zaključuju kako je njezino iskorjenjivanje korištenjem radikalnih metoda u svrhu smanjivanja populacije lisica praktično neizvedivo i znanstveno neopravdano. Hrvatskoj se stoga već od ove godine nameće opcija primjene oralne vakcinacije lisica jer je navodno nemoguće prorijediti njezinu populaciju do mjere kojom bi se onemogućio prijenos bolesti sa životinje na životinju. I ne samo to. Naime, financijski troškovi odstrela, zbrinjavanja i analiziranja lešina su veliki, a proizvodnje mamaca koji

u sebi sadrže plastičnu kapsulu s cjepivom protiv bjesnoće nisu. Ukupno područje RH na kojem bi se trebali polagati mamci je 35.000 kilometra četvornih, a na jedan se polaže 25 mamaca i to dva puta godišnje (u proljeće i jesen).

Polaganje spomenutih mamaca, kojih će Hrvatska trebati skoro milijun godišnje, obavljat će se manualno i avionima (kakvim, to tijekom pripreme članka nismo uspjeli doznati). Implementacija programa oralne vakcinacije lisica u zemlji u svrhu iskorjenjivanja bjesnoće u populaciji divljih životinja trebala bi biti sufinancirana iz pretpristupnih fondova EU…

Kultura stanovanja 11

15. veljače 2011.

2011., br. 352

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

FOTOTAPETE

Realistički prikazi Uz spomenute fototapete odaberite moderan, praktičan, minimalistički namještaj, ne kombinirajte namještaj od punog drva ili prirodnih furnira, jer on ipak spada uz pravi kameni, drveni ili zid od opeke.

Trendovske tapete mogu imati i apstraktne uzorke, ali ne s multipliciranim sitnijim ili krupnijim uzorcima već kompletnim prikazom, formiranom kompozicijom u dimenziji čitavog zida, poput slike. Ovakve tapete odličan su odabir za spavaće sobe, a idealna pozicija im je na zidu uzglavlja kreveta. Konačan efekt može se

Trendovi nude puno „uzbudljivije“ načine slaganja, kao npr. uzdužno piljene plohe trupaca, koje svojim horizontalnim slaganjem na zidu čine fantastične efekte

SAVJETUJEMO Koji su aktualni prirodni i umjetni materijali koji se pojavljuju na zidovima?

Dekorativne obloge Raspon materijala i tema koje se pojavljuju na zidovima raznolik je – od fototapeta s realističnim prikazima do prirodnih i umjetnih materijala, koji obogaćuju i naglašavaju zidove u prostoru Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh www.interijerNET.hr

Interijer je kompleksna cjelina u kojoj svaki dio – podna, zidna i stropna površina, rasvjeta i namještaj sudjeluju jednakovrijedno u stvaranju konačnog ugođaja. No kako bi prostor dobio pravu vrijednost, potrebno je stvoriti pravilne omjere u naglascima pojedinih dijelova i zona.

Harmonija u domu Na taj način, on postaje harmoničan, a ne kaotičan.

Trendovi su naglasak stavili na dekoraciju zidnih površina, koje su svojom vertikalnom pozicijom i površinom koju zauzimaju vrlo dominantne u prostoru. Ukoliko odlučite slijediti ovaj trend, podne i

stropne površine podredite njihovom uređenju, kako stilski (uklapanjem ili kontrastom), tako i koloristički. Tema zidne obloge može nametnuti temu uređenja prostora, pa je vrlo važno i namještaj uklopiti u željenu priču o interijeru.

Dekorativne zidne obloge mogu se pojaviti u svim prostorijama doma. Ukoliko ste u dnevnom boravku odabrali jednu vrstu zidne obloge, npr. od prirodnih materijala, u spavaćoj ili dječjoj sobi možete odabrati sasvim drugačiju – od umjetnih materijala, fototapetu itd. Odabir vrste dekorativnih zidnih obloga ne treba vas sputavati ukoliko ih odabirete za različite, odvojene prostore, no ukoliko se radi o povezanom prostoru dnevnog boravka, blagovao-

nice i kuhinje, morate biti vrlo pažljivi. Naglašavanje dvaju zidova u istom, povezanom prostoru najlakše je izvesti istom vrstom dekorativne obloge, no oni hrabriji poigrat će se različitim vrstama.

Ovakve kombinacije mogu biti vrlo efektne, ali samo ako imate istančan ukus pri odabiru ili sve prepustite stručnim osobama za uređenje interijera. U protivnom, cijela priča oko uređenja interijera može biti prenaglašena i opterećena velikim brojem različitih elemenata, jer ne zaboravite, u prostoru se pojavljuje i namještaj, rasvjeta, podne obloge, dekorativni predmeti itd.

Za sve one koji vole prirodne materijale poput drva, kamena ili opeke, a nemaju ih prilike staviti na svoje zi-

Uzglavlje kreveta idealno je za dekoriranje zida

dove, iz praktičnih ili financijskih razloga, trendovi su postavili rješenje: fototapete s realističnim prikazom ovih materijala. Iako će se istinski zaljubljenici prirode i trajnih vrijednosti pomalo šokirati

ovakvim rješenjima, odmah ćemo naglasiti: ne posežite za ovakvim fototapetama u kućama i vikendicama na moru, planini ili bilo gdje u prirodi, jer će konačni efekt izgledati vrlo loše.

dodatno začiniti rasvjetom.

Dječje sobe također su idealne za odabir fototapeta s apstraktnim ili realističnim prikazima. Ovako obrađen zid značajno će dinamizirati dječju sobu, pa je vrlo bitno odabrati motive i boje u skladu sa spolom, senzibilitetom i karakterom djeteta. Poželjno je naglasiti zid na kome je postavljen radni stol, ali dobar efekt postići će se i postavljanjem dekorativne obloge na neki drugi slobodan zid u sobi. Prirodne dekorativne obloge su apsolutni hit. No njihova postava, pogotovo kada se radi o drvu, nije više klasična.

12 Kultura stanovanja

15. veljaÄ?e 2011., br. 352

Kultura stanovanja 13

15. veljače 2011., br. 352

DOZNAJEMO Zbog cijena fosilnih goriva, kupuju se štednjaci, peći i kamini

Štednjaci s kotlovima sve češći izbor domaćinstava Prije dva i pol desetljeća u Senku su krenuli s proizvodnjom štednjaka koji su spoj tradicije i moderne tehnologije, a na tržištu su prepoznatljivi po kvaliteti Otkada su se cijene fosilnih goriva počele i u nas približavati europskim prosjecima, sve više je onih koji traže nadopunu ili alternativu plinu i nafti, raširenim energentima što zbog cijene, što zbog jednostavnosti uporabe. Štednjaci i kamini na kruta goriva, osobito oni koji imaju i kotao za centralno grijanje, pokazuju se sada sve češćim izborom onih koji cijene posebnosti tradicionalnih energenta te njima nastoje uštedjeti na troškovima grijanja.

Štednjaci kao nekad - Loženje na drva i njegove derivate, među ljudima poznato od trenutka otkrića vatre, jedno je od najčešćih vrsta pretvaranja energije koje ne osigurava samo toplinu, nego stvara i poseban ugođaj prilikom grijanja, kuhanja i pečenja, odnosno njihovih kombinacija. Nekada su obiteljski domovi bili nezamislivi bez zidanog štednjaka na kruta goriva. Vatra i toplina koja je zračila bila je prirodni izvor snage i zadovoljstva mladih i starih. No kako su nestajale mnogobrojne obitelji, tako je sve manje bilo zidanih štednjaka. Ipak nostalgija je ostala, tako da smo još prije dva i pol desetljeća krenuli s proizvodnjom naših štednjaka koji su spoj tradicije i moderne tehnologije - ističe Saša Senčar, tehnički direktor poduzeća Senko iz Štefanca.

Svih ovih godina, kako dodaje, klasični štednjaci i štednjaci za centralno grijanje za kuhinje okosnica su proizvodnog programa Senka koji, usprkos aktualnim prilikama na tržištu, uspješno posluje.

- U početku su se proizvodili samo štednjaci na drva, no

SENKO ŠTEDNJACI

Serijske i druge prednosti

zadnjih godina razvijeni su i modeli koji koriste pelete, bio-gorivo od drveta. No bilo što da koriste za gorivo te bez obzira na to jesu li klasičnog ili suvremenog dizajna, odnosno izrađeni samo od inoxa ili obloženi keramikom, unose šarm nostalgičnosti u svaki dom gdje odišu robusnošću i pouzdanošću jer su napravljeni od kvalitetnih materijala i sadrže niz inovativnih, na tržištu jedinstvenih rješenja - naglašava tehnički direktor Senka.

Kamini s kotlovima Iako su štednjaci, kamini i peći na kruta goriva oduvijek Direktori Saša Senčar i Sandra Trbović Senčar često nastupaju na sajmovima u zemlji i inozemstvu služili i za pripremu hrane i za grijauz nje, potonja , je funkcija uštede mini posebno k ci i a naglaštednja unose u šena otkada su Senko šarm se u njih move o d počeli prošlih ugrađivati na i kotlovi za vreme centralno grijanje koji su osjetno Vlastiti razvoj i ispitna stanica temelj su kvalitete Lasersko rezanje materijala povećali njihovu učinkovitost.

- Zbog rasta cijena fosilnih goriva, osim štednjaka s ugrađenim kotlovima za centralno grijanje, sve češće se traže i naši kamini koji imaju isto takve kotlove. Razlog tome je i to što danas na tržištu postoje rješenja pomoću kojih se može u domovima osigurati kombinirano centralno grijanje na fosilna i kruta goriva, odnosno grijanje na plinska ili uljna trošila te naše štednjake ili kamine na kruta goriva.

Time se osiguravaju uštede i stabilnost opskrbe, a zadržava se komotnost - upozorava Sandra Trbović Senčar, direktorica poduzeća Senko.

S linije za sklapanje godišnje odlazi na tržište oko dvije tisuće štednjaka i drugih proizvoda

U Senku stalno ulažu u proizvodnju, tehnologiju i usavršavanje zaposlenika, pa se za rezanje koristi laser, a automatizirano je i savijanje.

- Vlastiti razvoj i proizvodnja zahtjevni su, ali daju prednosti. Tako imamo nadzor kvalitete materijala koja ne dolazi do izražaja samo kod vidljivih dijelova, nego i onih koji nisu vidljivi, poput kotla.

Da nije tako, ne bismo jedini na kotlove dali pet godina jamstva, dok je vijek trajanja osjetno dulji - veli Trbović Senčar.

No to je tek jedna u nizu posebnosti. Naime, samo Senko štednjaci sa zadnje strane imaju dovod vanjskog zraka za sagorijevanje kako bi se izbjeglo trošenje toplog zraka (kisika) u prostoriji u kojoj se boravi (obaveza za niskoenergetske i pasivne kuće). Nadalje, svi Senko štednjaci obloženi su šamotnom opekom pa se maksimalno iskorištava sva nastala toplina, čime se postiže manja potrošnja goriva za jednaku zagrijanost.

Konstrukcijskim rješenjima i dovođenjem sekundarnog zraka u ložište postignut je dodatni efekt iskoristivosti goriva i spaljivanja štetnih plinova kako bi Senko štednjaci u potpunosti zadovoljili ekološke norme.

Za kontrolu sagorijevanja goriva određeni modeli opremljeni su staklenim vratima ložišta, a priključak za dimnjak podesiv je po visini 30-40 mm radi što lakše montaže štednjaka čije su ploče za kuhanje debljine 8 mm.

I TOGA IMA Prednosti kombiniranja štednjaka i/ili kamina s kotlovima za centralno grijanje i ostalih energenata

IZDVOJENO

Kombinacijom izvora grijanja može se i štedjeti

Izvoz u Austriju i Njemačku

Senko kamin s kotlom za centralno grijanje

Sustav centralnoga grijanja cijelog domaćinstva putem topline kamina i/ili štednjaka temelji se na specijalnim Senko kaminima i štednjacima prilagođenim za ovakvu vrstu grijanja.

Senko kamini, štednjaci i peći mogu se kombinirati s drugim izvorima topline, odnosno ugraditi u sustave centralnoga grijanja koji koriste neki drugi energent. Na taj način toplina otvorene vatre nadopunjava postojeće toplinske izvore (plin, ulje za loženje...) pri čemu se maksimalno iskorištava kruti ogrjev, a štedi energent drugog

toplinskog izvora. - U istoj kući možete, dakle, istovremeno

k

amini se mogu kombinirati s drugim izvorima topline koristiti više energenata koje koristite ovisno o njihovoj raspoloživosti, cijeni i želji. Sve se to može automatski nadzirati, budući da na tržištu postoje elektronski regulatori koji, primjerice, automatski smanjuju

potrošnju plina u peći ili bojleru ukoliko ste počeli ložiti u kaminu koji je također spojen na vaš sustav centralnoga grijanja - pojašnjava Sandra Trbović Senčar.

Kombiniranjem više toplinskih energenata, kako naglašava, mogu se postići velike uštede u grijanju. - Da postajemo sve svjesniji toga, govori i to da se Senko proizvodi za centralno grijanje na kruta goriva kombiniraju ne samo s postojećim sustavima za grijanje plinom ili uljem, nego i sa solarnom energijom - doznajemo od direktorice Sandre Trbović Senčar.

Godišnje tridesetak zaposlenika Senka proizvede oko dvije tisuće komada štednjaka, peći i kamina.

- Konkurencija na tržištu je izražena, posebice zbog uvoza proizvoda koji nisu kvalitetni poput naših, pa im kotlovi procure nakon dvije tri godine - veli Trbović Senčar.

Kvalitetu proizvoda, koja se kontrolira u vlastitoj ispitnoj stanici, prepoznali su i u Austriji te Njemačkoj, budući da imaju certifikate za EU.

14 Život

15. veljače 2011., br. 352

ZLATNI PIR Dragica i Ivan Oršolić proslavili 50 godina braka

50 godina ljubavi i vjernosti

Obitelj Dragice i Ivana Oršolića na okupu u župnoj crkvi Uskrsnuća Isusova u Kučan Marofu

KUČAN MAROF – Kao u trenu, pedeset je godina zajedničkog života Dragice i Ivana Oršolića prošlo u uzajamnom poštovanju, ljubavi i slozi.

Svoj bračni životni put započeli su 11. 2. 1961. godine vjenčanjem u župnoj crkvi u Radoboju, a obiteljski dom zasnovali su na Veternici gdje su potom dvije godine boravili.

Narednih četrdeset i osam godina, do danas, skladan i miran život provode u Kučan Marofu

kamo su se preselili nakon rođenja sina Mladena, a četiri godine kasnije svoju ljubav o k r u nili su rođenjem kćerke Nadice.

Do sada, u nj i h o v e ž i vote uš li su snaha, zet i četvero unučadi koji prema njima gaje osjećaj poštovanja i ponosa.

Dana 11. 2. 2011. godi-

ne Dragica i Ivan u krugu svoje rodbine, prijatelja i susjeda obnovom zavjeta u župnoj crkv i Uskrsnuća Isusova u Kučan Marofu proslav ili su „zlatni pir“ čime su dokazali da će život nastaviti u uzajamnom poštovanju, razumijevanju i ljubavi.

PROSLAVA

Dan mjesnog odbora bit će svečan Proslava Dana 6. mjesnog odbora Banfica bit će posebno svečana, jer bi se 19. ožujka, na blagdan svetog Josipa, trebala održati u novim prostorima. Nada se tome predsjednica MO-a Nada Zadravec.

- Proslavu smo posljednje tri godine morali organizirati u Vatrogasnom domu, a dvorana je svaki put bila puna.

Ključeve novih prostora trebali bismo dobiti najkasnije do 19. ožujka, a nećemo odustati ni ako će tada biti još potpuno prazni – najavljuje Nada Zadravec.

Veseli se preseljenju, jer će to, osim normalnog rada svih 17 udruga, omogućiti i organizi-

ranje novih aktivnosti. - Moći ćemo organizirati izložbe, predstave i slična događanja, jer je najveća vrijednost novog prostora to što će uredi biti odvojeni harmonika vratima, pa iz nekoliko prostorija vrlo brzo može nastati jedna velika – pojašnjava. Ističe da će to omogućiti i organiziranje različitih sadržaja za mlade. - Barem jedan prostor bit će rezerviran za mlade, a u njemu će moći organizirati aktivnosti za koje su zainteresirani. Planiramo osigurati jedno računalo na kojem bi, primjerice, mogli igrati igrice – najavljuje predsjednica MO Banfica.

Rekreativci s Banfice, članovi Udruge umirovljenika, već su navikli iznositi stolove na “friški” zrak, ispred zgrade u Teslinoj 20. No njihovim mukama doći će kraj

OTKRIVAMO U prostorijama Mjesnog odbora Banfica gužva od jutra do mraka

Premalo im mjesta za sve Prostor od 20-ak kvadrata koristi čak 17 udruga građana.

No u ožujku Mjesni odbor konačno dobiva nove prostore Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kada završe s partijom šaha, umirovljenici s Banfice zajedničkim snagama dižu stolove i po stepenicama ih odnose ispred zgrade u Teslinoj 20.

Kada su stolovi vani, na svježem zraku, u prostorijama 6. mjesnog odbora Banfica ima dovoljno mjesta za igranje stolnog tenisa, jedne od tri discipline koju članovi Udruge umirovljenika Varaždina redovno treniraju za natjecanja.

lonterima Gradskog društva Crvenog križa, koji prolaze kraj njih kako bi došli do svojeg stola u skučenoj prostoriji.

Gužva je ujutro, ali i popodne, jer prostore trebaju članovi političkih stranaka koje djeluju u toj varaždinskoj četvrti, inovatori, a tamo se sastaju i članovi Vijeća MO-a. Mjesto

d

rugi po veličini MO u Varaždinu punih deset godina čekao nove prostore

Bebe i političari No, svi dobro znaju da za igranje pikada, šaha i stolnog tenisa mjesta nema prvog četvrtka u svakom mjesecu, jer je to vrijeme rezervirano za Grupu za potporu dojenju.

Tada u Teslinu 20 stižu majke s bebama, a dočekuje ih patronažna sestra Županijskog doma zdravlja Anica Kolenko.

Bebe i mame ne smetaju vo-

se traži svaki dan: prostorije MO Banfica površine su svega 20-ak četvornih metara, a koriste je članovi čak 17 udruga i političkih stranaka.

- MO Banfica je drugi po veličini u Varaždinu, ovdje živi 12.000 ljudi, a prostorije su premale za sve aktivnosti udruga građana koje ovdje djeluju. Radi toga je za ko-

rištenje prostorija izrađen precizan raspored, kojeg se svi pridržavaju pa problema nema – rekla nam je predsjednica MO-a Nada Zadravec u nevelikoj prostoriji, u kojoj je iskorišten čak i svaki raspoloživi dio zida. Pikado, primjerice, nismo ni zamijetili, jer je, kada rekreativaca treće životne dobi nema, “prekriven” obavijestima, fotografijama i novinskim člancima.

No, 17 udruga građana za 60-ak dana više se neće “tiskati” u minijaturnom prostoru. Gradski vijećnici prošli su tjedan odobrili kupnju poslovnog prostora za potrebe Mjesnog odbora u takozvanom “Domu mladih”, točnije u prizemlju srednje zgrade smještene kraj crkve svetog Josipa.

Ključ u ruke - Presretni smo što ćemo se konačno preseliti. Punih deset godina smo uporno od Grada Varaždina tražili prostor koji

Prvi četvrtak u mjesecu rezerviran za mame i bebe

bi zadovoljio potrebe udruga i stanovnika Banfice. Već se veselimo 19. ožujku kada bi nam trebali biti predani ključevi novih prostora, i to na dan kada obilježavamo Dan mjesnog odbora – ponosna je Nada Zadravec.

U novim prostorima bit će

nekoliko ureda za rad Mjesnog odbora i udruga, prostori za rekreaciju, kao i veliki sanitarni čvor prilagođen i invalidnim osobama. - Svoj prostor dobit će Crveni križ i Udruga umirovljenika, kao i patronažna sestra – najavila je predsjednica MO-a Banfica.

Oglasi 15

15. veljače 2011., br. 352

ZLATNI PIR Josip i Marija Golubar obilježili 50 godina braka

Poštovanje i razumijevanje Josip i Marija Golubar vjenčali su se 5. veljače 1961. godine u župnoj crkvi u Svetom Iliji, a pedeset godina kasnije na isti dani i u istoj crkvi obilježili su zlatni pir u društvu svoje djece i unučadi.

Misu zahvalnicu predvodio je velečasni Izidor Ferek koji je lijepim riječima dirnuo duše slavljenika i svih prisutnih.

Josip, koji je odrastao u obitelji sa sedmero braće, rođen je 1937. godine, a njegova supruga Marija, čije je djevojačko prezime Bosilj, 1938. godine. I ona je, kao i

njezin suprug, odrasla u brojnoj obitelji, s osmero braće.

Supružnike Golubar život nije mazio. Živjeli su skromno i od jedne plaće uspjeli su izgraditi kuću, kupili nešto zemlje te podigli i odškolovali tri sina, od kojih jedan ima fakultetsko obrazovanje. Josip je u traženju kruha “potegnuo” čak do Francuske, Njemačke, ali i Zagreba. Njegova supruga Marija ponosi se što je uz brigu o djeci i kućanstvu uspjela na mašini za šivanje koju joj je majka kupila kao svadbeni dar usavršiti mladenački zanat

šivačice. Sašila je mnoge “ancuge” i drugu odjeću, a šila je i vjenčanice, čije vlasnice ovom prilikom pozdravlja.

Usprkos svim nedaćama i “križnom putu” što su ga prošli, zahvalni su Gospodinu Bogu što im je dao jakost da to sve izdrže. Jako su ponosni na svoju djecu, a posebno na petoro unučadi koji ih svakodnevno nadahnjuju. U njihovom braku sveti principi bili su međusobno poštovanje, ljubav i razumijevanje, a nadasve radišnost i poštenje za primjer djeci.

ČESTITKA našim dragim

Mariji i Josipu Golubaru Još jedna godina za stvaranje dragocjenih zajedničkih uspomena. Još jedna godina za otkrivanje novih stvari, uživanje jednih u drugima. Još jedna godina za izgradnju života, bogatog ljubavlju i smijehom. Još jedna godina za jačanje braka, koji kaže: “Zauvijek”.

Sretna godišnjica!

Sinovi, snahe i unuci

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti SVJETSKI DAN BOLESNIKA

Organizirano druženje u Bartolovcu

15. veljače 2011., br. 352

REAGIRANJE Profesor Ivan Korotaj o izjavama načelnika Općine Sračinec

Žalostan je stav o profesorima Reagiram na izjavu načelnika Općine Sračinec u 7Plus Regionalnom tjedniku od 8. veljače u članku pod naslovom „Istupi koalicije su i žalosni i smiješni“. Moja reakcija odnosila bi se samo na onaj dio napisa u kojem gospodin Božidar Novoselec navodi kako vijećnik Stanko Friščić radi kao profesor u školi, a upitno je koliko sati za svoju plaću radi

mjesečno, odnosno godišnje. Kao osoba koja je također profesor i radi u školi ovakav stav gospodina Novoselca duboko me uvrijedio, a vjerujem i sve koji rade u školi.

Ne mogu vjerovati da osoba koja obnaša dužnost načelnika Općine ima ovakav stav prema itekako odgovornom i značajnom poslu prosvjetnog radnika. Iz onoga što

je napisano očito je da gospodin Novoselec smatra da profesori ne odrade potrebnih 40 sati tjedno i da su za svoj posao preplaćeni. Žalosno. Onima koji ne poznaju sve poslove nastavnika i omalovažavaju ih uzaludno je truditi se objašnjavati ih. Trebali bi to sami iskusiti.

Ivan Korotaj, prof.

REAGIRANJE Varaždinski kolekcionar Vladimir Malogorski o vili Oršić

Moja kolekcija vrednija od Mimarine U petak 11. veljače obilježavao se Svjetski dan bolesnika te ujedno i blagdan Gospe Lurdske pa je tim povodom Caritas župe sv. Bartola apostola iz Bartolovca u suradnji s udrugama žena iz Bartolovca i Šemovca organizirao druženje za bolesne župljane u pastoralnom centru. Druženje je održano na inicijativu našeg svećenika Petra Goluba. Za vrijeme misnog slavlja bolesnici su mogli primiti i pomazanje, a nakon mise svi su bili pozvani na čaj i kolače koje su izradile vrijedne ruke žena iz udruga iz Bartolovca i Šemovca. Veliki zbor zajedno s našim orguljašem Josipom Tuđanom cijelo je druženje razveselio pjesmom. Bilo je lijepo vidjeti osmijehe na naboranim licima naših djedova i baka, naših susjeda koji su zbog svoje bolesti spriječeni redovito dolaziti u našu crkvu.

Caritas župe Bartolovec

POZIV

Izložba vina u Vinici Udruga vinogradara „Vinea“ Vinica u suradnji s Općinom Vinica ove godine organizira 11. izložbu vina „Vinea 2011“ te poziva sve vinogradare na sudjelovanje. Otvorenje izložbe planirano je za petak 4. ožujka u 11 sati u dvorani zgrade Općine Vinica u Marčanu. Uzorci vina za izložbu prikupljat će se u subotu 19. veljače od 14 do 20 sati i u nedjelju 20. veljače od 10 do 18 sati u prostorijama Općine. Prilikom predaje uzoraka vina, članovi udruge plaćaju kotizaciju od 70 kuna po uzorku vina koje se prijavljuje, dok kotizacija za sve ostale sudionike iznosi 100 kuna kuna po uzorku vina.

U subotu, 5. ožujka, u Vatrogasnom domu u Vinici održat će se Vinski bal, na kojem će biti upriličena podjela odličja za izložena vina. ”Vinea” Vinica

Primamo nove članove Na redovnoj izbornoj skupštini Varaždinskog folklornog ansambla za novog je predsjednika izabran Pjerino Hrvaćanin. Ove godine u planu ansambla je 35 javnih nastupa, postavljanje nove koreografije te u kolovozu turneja u Švicarskoj. Plesači pripremaju cjelovečernji koncert koji će se održati 12. ožujka. Probe ansambla održavaju se ponedjeljkom, srijedom i petkom od 19.30 sati, Anina 11, a u školu folklora i tradicijskih glazbala kontinuirano se primaju i novi članovi.

Varaždinski folklorni ansambl

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni. com ili vmargetic@regionalni.com.

Potaknut temom o vili Oršić, objavljenom u prošlom broju Regionalnog tjednika, odlučio sam javnosti pojasniti ne samo svoj stav prema cijelom projektu, već i vrijednost zbirke koju sam prije 7 godina donirao Gradu Varaždinu.

Moj cilj oduvijek je bio protežirati Varaždin te uz pomoć svoje kolekcije pozvati ljude u naš grad. Želio bih čitateljima pojasniti ono što se u tekstu propustilo, a to je – što to čini kolekciju od gotovo 1000 umjetničkih djela koje sam godinama skupljao. U zbirci je impozantnih 60-ak djela Ivana Rabuzina kao i 500 crteža i ulja na staklu Ivana Generalića. Nigdje se ne spominje ni 60-ak djela Ivana Lackovića Croate, kao ni isti broj djela Mije Kovačića te isto toliko djela Slavka Stolnika.

Djela prati skupljena osobna korespondencija te monografije najvećih svjetskih muzeja u kojima su izlagali naši naivni slikari.

Važno je napomenuti da su u kolekciji i djela drugih naivnih slikara, ali i umjetnika naše moderne poput Vidovića, Bukovca, Krizmana, Crnčića, Babića, Hegedušića i Berbera.

Lakše bi mi bilo nabrojati imena autora koje nemam nego onih koje imam! No imena slikara koji pripadaju razdoblju moderne nisu ta koja bi trebala nositi zbirku, već imena naših autora, onih koji dolaze iz Varaždina i njegove okolice.

Smatram da je suvišno, pa čak i tužno, sumnjati u vrijednost moje zbirke. Uostalom, djela koja sam brižno skupljao izlagana su ne samo u Mimari i Klovićevim dvorima, već i u galerijama u Češkoj i Slovačkoj.

Moja bi zbirka, uz zbirku kukaca u Entomološkom odjelu GMV-a, trebala postati brand Varaždina, Varaždinske županije i cijele Hrvatske. To su vrijednosti koje su Varaždinci prikupili za Varaždin. Što Varaždinu znače stari i novi majstori?

Varaždinu trebaju značiti Rabuzin, Stolnik, Stančić, Režek, Opačić i drugi koji to zaslužuju. Što se tiče samog projekta galerije, istina jest da je prva ideja nakon potpisivanja donacijskog ugovora s Gradom 2003. godine bila da se djela izlože u bivšoj sinagogi. No to se nije poštovalo. Tko je za to odgovoran? Nadalje, pitam se ima li ikakvog smisla da Grad Varaždin ima tri institucije koje obavljaju isti posao na kulturnom polju?

Ipak, za svaku je pohvalu to što je Grad odlučno stao iza toga da se vrijedna povijesna zgrada, vila Oršić, spasi od propadanja i neracionalnog korištenja te da se krene u realizaciju kulturnog projekta – galerije koja će nemjerljivo obogatiti kulturnu ponudu Varaždina. Međutim, ne smatram da je primjereno da u novoj galeriji budu restoran i vinoteka, što je bez potrebe istaknuto i u naslovu teksta!

Moja vizija uz galeriju uključuje klub kolekcionara i donatora te klub umjetnika u kojem bi slikari, književnici i arhitekti kroz vid druženja i polemike analizirali kulturne probleme

u gradu i usmjeravali kulturni sektor gradske vlasti. Mjesta bi se našlo i za suvenirnicu te za kafić koji bi bio otvoren prilikom kulturnih događanja.

Galerija mora nositi naziv po Rabuzinu i Generaliću, a ja nisam toliko važan da sam sebi radim spomenik, no svakako mora biti vidno istaknuto da se radi o mojoj donaciji. Ideja Ivana Rabuzina za naziv galerije bila je GE-RA-MA (Generalić-RabuzinMalogorski), a on sam za nju je dao više od 100 djela. Za kraj želim samo dodati da smatram da bi se prema mojoj kolekciji trebalo odnositi s poštovanjem koje ona zaslužuje, jer je za hrvatsku umjetnost važnija od Mimarine, zato jer sadrži djela hrvatskih umjetnika koji su priznati u cijelom svijetu.

Vladimir Malogorski

Toplička škola nogometa u Cestici Mali nogometaši iz škole nogometa krajem siječnja imali su svoj prvi nastup. Kao gosti nastupili su u Cestici na revijalnoj utakmici u pauzi polufinala malonogometnog turnira ‘’Cestica 2011’’. Puna dvorana navijača i njezina veličina ostavila je velik dojam na našu djecu koja dolaze iz ‘’kutije šibica’’.

Toplički mali nogometaši odlično

su se nosili s vršnjacima iz Cestice.

Istina je da smo izgubili s 4:3, ali to i nije strašno ako znamo da se Cestica natječe u županijskoj ligi limača, a mi smo ipak početnici.

Domaćini su nas častili sendvičima i sokom, a publika burnim navijanjem i slikanjem. Sve slike dostupne su na Facebook profilu Škole nogometa Mladost, a dostu-

pne su i na web stranici Topličke panorame. Zahvaljujemo našim domaćinima iz Cestice, a posebno roditeljima djece koji su se odazvali u velikom broju te odlično pratili i bodrili svoju djecu, što je najveća naknada nama trenerima za rad s djecom.

Krunoslav Janušić i Tomislav Janušić

15. veljaÄ?e 2011., br. 352

Oglas 17

18 Poslovni svijet

15. veljače 2011., br. 352

OBLJETNICA Pet godina rada Agencije za razvoj Varaždinske županije

IZDVOJENO

Na FP7 javio se samo FOI I TOGA IMA

Varaždince u BiH plaća EU? VITEZ - Gospodarska suradnja, osobito pomoć pri osnivanju poduzetničkih zona, bila je tema razgovora Slobodana Mikca, zamjenika varaždinskog gradonačelnika, tijekom boravka u BiH. - Bosansko-hercegovački gospodarstvenici izrazili su želju da koriste varaždinska iskustva u podizanju zona te tehnološkog parka i razvojne agencije, odnosno iskustva stečena na izradi projekata koji se financiraju iz pretpristupnih fondova veli Mikac. Interes je Grada Varaždina, kako pojašnjava, da varaždinske institucije postanu suradnik i konzultant bosanskohercegovačkim partnerima, a vrlo je izgledno da bi taj angažman bio plaćen sredstvima EU.

Djelatnici Agencije za razvoj Varaždinske županije ove su godine prijavili pet projekata za fondove EU

Iz fondova EU stiglo 7,9 mil. eura za 23 projekta

VABA BANKA

U obrazovanje unazad nekoliko mjeseci pristiglo je 5,3 milijuna kuna, dok se za rad AZRA-e godišnje izdvaja oko 1,7 milijuna kuna, naglasio je župan Štromar

Dobit 2010. milijun kuna

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Dobit Vaba banke u 2010. godini, prema nerevidiranim podacima, iznosila je milijun kuna, dok je godinu dana ranije bila nešto veća od pet milijuna kuna. U banci pojašnjavaju da je to posljedica povećanja troškova rezervacija i usklađivanja s 2,3 milijuna kuna na 8,6 milijuna kuna, a sukladno otežanim gospodarskim uvjetima. Međutim, dobit prije rezervacija rasla je gotovo 30 posto, i to zahvaljujući zadržavanju troškova na razini 2009. te rastu neto kamatnih prihoda za 15 posto. Za 18 posto porasla je i ukupna imovina banke, krediti za 9 posto, a depoziti za gotovo 25 posto te sada iznose 781 milijun kuna.

U pet godina postojanja, Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA) predala je 52 projekta vrijedna gotovo 30 milijuna eura, a odobrena su joj 23 ukupne vrijednosti 7,9 milijuna eura.

Poziv za IPARD - Postotak prolaznosti iznosi 44 posto, što je izniman uspjeh ako uzmemo u obzir da je prosjek prolaznosti u EU 10 posto. Samo prošle godine izradili smo 27 projekata ukupne vrijednosti 14,6 milijuna eura, koji su aplicirani na različite fondove EU. Sufinanciranje Varaždinske županije iznosi 192 tisuće eura. Ove godine prijavili smo pet projekata, no budući da je IPARD mjera 302 otvorena od kraja ožujka, pozivamo zainteresirane da nam se jave - istaknuo je Josip Borak, v. d. direktora AZRA-e, prigodom obilježavanja pet godina njezinog djelovanja.

Istaknuvši da je zahvaljujući

AZRA-i Varaždinska županija dobro pripremljena za korištenje europskih fondova i programa, župan - U AZRA-i imamo veliku fluktuaciju zaposlenika, kojih je danas Varaždinske županije Predrag 22, a bilo je i 32. U početku smo bili protiv toga, ali smo naŠtromar rekao je da je samo knadno shvatili da i time pomažemo gospodarstvu koje treba za četiri projekta u obrastručne osobe za pisanje programa. Zbog njihovog nedostatka, zovanju unazad nekoliko krenuli smo nedavno u širu obuku, pa očekujemo 50-ak osoba mjeseci u županiju pristiglo osposobljenih za pisanje projekata. Nedostatak kadrova za 5,3 milijuna kuna, dok se za projekte razlog je i što se na državnoj razini došlo do manje od rad AZRA-e izdvaja oko 1,7 30 posto mogućeg novca iz fondova EU, iako se i to ocjenjuje milijuna kuna. solidnim. No, nažalost, imat ćemo dosta vremena za edukaciju Još dva projekta jer 2012. nećemo moći kandidirati projekte za strukturne i koU prekograničnom prograhezijske fondove, zbog čega sam žalostan - rekao je Štromar. mu Slovenija-Hrvatska, kako je upozorila stručna suradniBruxellesu, AZRA radi sada radi na Županijskoj raca za upravljanje proinvest ic ijske te zvojnoj strategiji. - AZRA je jektima Ivana Prek a t o energetske stu- bila inicijator ustrojavanja krit, ovih dana t s o p dije, poslov- lokalnih akcijskih grupa (LAG) odobrena su sti o n z a l ne pl anove te će nastaviti pružati stručnu dva projekta pro 4 4 je i sektorske podršku jedinicama lokalne EDU-Preneur a at projek ok je u strategije, a samouprave kod osnivanja i SPRINT čiji samo je lani LAG-ova na području Varažje cilj razvoj sto, d o p 0 1 s avjetoval a dinske županije, a posebice poduzetništva sjek o r p U 50 - ak podu- u izradi lokalnih strategija i podizanje znaE zetnika koji su razvoja i pripremi projekata nja potencijalnih posto željeli aplicirati za nacionalne i međunarodmladih poduzetprojekte na različite ne natječaje - najavila je Maja nika.

Uz rad na projektima za nacionalne i europske natje- Lehman, savjetnica za regiofondove EU, kao i sudjelova- čaje. Izradila je i Regionalni nalni razvoj, pozivajući sve nje u Uredu hrvatskih regija u operat ivni program, dok zainteresirane na suradnju.

Štromar: Žalostan sam…

Na Sedmi okvirni program Europske unije (FP7), glavni instrument za postizanje konkurentnosti gospodarstava punopravnih i pridruženih članica EU, iz Hrvatske se javilo 158 organizacija. Od njih, svega je po jedna iz Varaždinske i Međimurske županije: varaždinski FOI te čakovečka REDEA. Istaknuo je to Goran Zeković, pomoćnik direktora Hrvatskog instituta za tehnologiju, predstavljajući FP7, najveći od svih fondova EU iz kojeg će se od 2007. do 2013. godine nepovratno raspodijeliti čak 55 milijardi eura.

- Hrvatska je kroz članarinu u njega dala 17,4 milijuna eura, a kroz 108 projekata dobiveno je 23,9 milijuna - upozorila je Josipa Kolarić iz Ministarstva znanosti.

Svake godine, kako je objasnila, objavljuju se radni programi s natječajima i temama za koje se mogu dobiti bespovratne potpore, kao što su hrana, informacijske tehnologije, energija i okoliš, promet… U projektima mogu sudjelovati razne institucije, kao i poduzeća koja se radi ostvarivanja prava na sufinanciranje istraživanja za unaprijeđenje svojih tehnologija i inovativnosti moraju povezati sa stranim tvrtkama, kao što je to uspio zabočki M-Profil.

Josip Borak

Prava odluka Delegiranje ovlasti - elementarni čin upravljanja Š

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

to je delegiranje ovlasti? Najjednostavnije rečeno, kad nadređeni da podređenome slobodu donošenja odluke. Delegiranje ovlasti je elementarni čin upravljanja. Iako izgleda jednostavno, u praksi se pokazuje da su menadžeri često neuspješni jer ne znaju kako ili ne žele delegirati ovlasti. Teško je zamisliti da jedna osoba u većem poduzeću može obaviti sve zadatke i donijeti sve odluke koje su važne za ostvarivanje ciljeva poduzeća. U malom poduzeću to je ostvarivo, ali kad poduzeće postane veće, jednoj je osobi teško

zadržati sve ovlasti odlučivanja. Pri delegiranju ovlasti postoji granica u broju osoba koje menadžer može učinkovito nadgledati i za njih donositi odluke.

Kad se pređe taj broj, ovlasti se moraju delegirati podređenima koji dalje donose odluke unutar svojih ovlasti. U svakoj organizaciji mora se donijeti odluka kolikim brojem podređenih može upravljati jedan nadređeni. Istraživanja su pokazala da je taj broj između 4 i 8 podređenih na višim razinama organizacije te između 8 i 15 podređenih na nižim razinama kojima je delegirana

odgovornost za obavljanje određenih zadataka, a ne za nadgledanje drugih. Što sve uključuje proces delegiranja? 1.) određivanje rezultata koji se očekuju od nekog položaja, 2.) dodjeljivanje zadataka osobi na tom položaju, 3.) delegiranje ovlasti za ostvarenje tih zadataka i 4.) držanje osobe na tom položaju odgovornom za ostvarenje zadataka. Navedene aktivnosti u procesu delegiranja ne bi se trebale razdvajati jer bi bilo nekorektno očekivati od osobe da ostvari neki zadatak, a da joj za to nisu dane potrebne ovlasti kao

što bi bilo nepromišljeno delegiranje ovlasti, a da se ne znaju krajnji rezultati za koje će se one koristiti. Nedovoljno delegiranje ovlasti od strane menadžera ne događa se zato jer menadžeri ne znaju načela delegiranja ovlasti, već zato što ih ne žele primijeniti vođeni svojim osobnim stavovima. Definirana organizacijska struktura i utvrđivanje ciljeva organizacije mogu pomoći menadžeru u delegiranju, međutim, osobni stavovi i karakter menadžera često su glavni uzrok nedovoljnog ili neefikasnog delegiranja.

Poslovni svijet 19

15. veljače 2011., br. 352

DOZNAJEMO Uz stare, nove mjere za poticanje zapošljavanja

Potpore za zamjenskog i za “pola” zaposlenika

DOZNAJEMO u 2010. godini

Dobit Imex banke d.d. porasla 90,87%

Potpora se sada može dobiti i za zapošljavanje osobe koja mijenja zaposlenika dok je na školovanju, kao i za zapošljavanje dviju osoba na jednom radnom mjestu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sufinanciranje osoba s invaliditetom, kao i zapošljavanja zamjenskog radnika te osoba na dijeljenom radnom mjestu, tri su nove mjere za smanjenje broja nezaposlenih iz Nacionalnog plana poticanja zapošljavanja koji raspolaže sa 171 milijunom kuna.

Prema financijskim izvještajima na dan 31. 12.

2010. dobit Imex banke d. d. za 2010. godinu iznosi 10,25 milijuna kuna te je u odnosu na 2009. godinu porasla za 90,87 posto.

Ukupna imovina banke je u promatranom razdoblju porasla za 18,12 posto u odnosu na 2009. godinu i time dosegnula iznos od 1.577 milijuna kuna.

Najviše za invalide - Financijski je najpoticajnije sufinanciranje osoba s invaliditetom, pa se nadamo da će sada poslodavci u većem broju zapošljavati tu kategoriju osoba.

Sufinanciranje zapošljavanja zamjenskog radnika te nezaposlenih osoba na dijeljenom radnom mjestu programi su nastali po uzoru na zapadnoeuropske zemlje. Tu poslodavac dobiva potporu za zapošljavanje osobe koja mijenja njegovog zaposlenika dok je na školovanju ili prekvalifikaciji, i to za razdoblje do godinu dana.

Isto tako potpora se sada daje za zapošljavanje dviju osoba na jednom radnom mjestu, koje rade na pola radnog vremena - pojašnjava Branka Šaško, voditeljica mjera aktivne politike zapošljavanja iz varaždinske Područne službe HZZ-a.

Uz ove nove mjere, kako dodaje, ostale su i već poznate mjere iz nadležnosti HZZ-a.

Riječ je o sufinanciranju zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i nezaposlenih iznad 50 godina, zatim zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba,

Branka Šaško te pročelnica varaždinske Područne službe HZZ-a Jasenka Hutinski

samozapošljavanja nezaposlenih osoba koje otvaraju obrte ili tvrtke. Uz to, potpore se mogu dobiti za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta, kao i za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa koje je nami-

v

araždinski su poslodavci lani dobili oko 4,5 milijuna kuna za zapošljavanje jenjeno osobama koje trebaju položiti stručni ili majstorski ispit, kao što su medicinske sestre, profesori, frizeri, pekari, stolari... Poslodavci koji žele skratiti radno vrijeme zbog teškoća u poslovanju mogu dobiti

Seminari za tvrtke 16. i 17. veljače O vrstama, obvezama i načinu podnošenja zahtjeva za sufinanciranje zapošljavanja i druge mjere bit će riječi na besplatnim seminarima za poslodavce koji će se održati 16. veljače u 13 sati te 17. veljače u 11 sati u Područnom uredu HZZ-a Varaždin.

- Cilj nam je što više ljudi obuhvatiti mjerama za zapošljavanje i obrazovanje, kako bismo smanjili nezaposlenost - ističe pročelnica Jasenka Hutinski napominjući da su varaždinski poslodavci lani dobili oko 4,5 milijuna kuna. Poslodavci koji žele nastupiti na ovogodišnjem Sajmu poslova, trebaju se javiti u HZZ do kraja mjeseca.

i potpore za očuvanje radnih mjesta, odnosno za razliku do pune plaće zaposlenih, dok se nezaposlenima nude i javni radovi kojima je lani obuhvaćeno 200-tinjak osoba.

Ide osposobljavanje - Ove godine namjeravamo uključiti 145 osoba u osposobljavanja i prekvalifikaciju za zanimanja koja nedostaju na tržištu, kao što je operater na CNC strojevima, osnovni kuharski poslovi, zaštitari, njegovateljice, knjigovođe, šivači i AUTOCAD. Snosit ćemo sve troškove tijekom obrazovanja, od liječničkog pregleda, osiguranja i školarine, do putnih troškova i mjesečne naknade za vrijeme trajanja školovanja ističe Šaško dodavši da postoje i tri programa za pripadnike

romske nacionalnosti.

Zahtjeve za dodjelu potpora za zapošljavanje i usavršavanje HZZ već prima. Visina ovisi o veličini poslodavca, a potpore ovise i o stručnoj spremi nezaposlenih osoba.

- Mali i srednji poslodavci mogu dobiti najviše do 50 posto godišnjeg troška bruto plaće zaposlenika, a veliki do 30 posto. Nezaposlene osobe trebaju biti u evidenciji, a poslodavci trebaju ispunjavati obveze prema državi, zapošljavati najmanje jednu osobu u tri mjeseca te zadržavati postojeću zaposlenost ili je povećavati, odnosno imati opravdano smanjenje - napominje Šaško upozoravajući da poslodavci koji dobiju potpore ne smiju smanjivati zaposlenost godinu dana.

Na burzu 1.084, zaposleno 438 osoba Na kraju siječnja evidentirana je 10.581 nezaposlena osoba, što je 3,7 posto više nego u prosincu te 9 posto više nego prije godinu dana. Na burzu su došle 1.084 osobe, od čega iz radnog odnosa 771 osoba.

- Rast nezaposlenosti uobičajen je za siječanj. No ima i dobrih pokazatelja.

Zaposlili smo 438 osoba,

što je 35 posto više nego u prosincu, te čak 107 posto više nego prije godinu dana. Prijavljeno je 467 slobodnih radnih mjesta, od čega 60 posto u prerađivačkoj industriji - istaknula je Hutinski te pozvala sve poslodavce da odgovore na primljene ankete radi boljeg usklađivanja ponude i potražnje radne snage.

I TOGA IMA U petak humanitarno-prosvjedni skup solidarnosti s radnicima Mundusa

Pjevači besplatno za radnike Da bi se skrenula pozornost na situaciju 430 zaposlenika Mundusa, priprema se humanitarno-prosvjedni skup solidarnosti na kojem će besplatno nastupiti Ivica Pepelko, Nenad Kumrić Charlie, sastav Lucerne i Varaždinski kvartet. - Imali smo radničke prosvjede na ulici koji nisu ništa polučili, pa smo se zato odlučili na ovakav skup s glazbom da podigne zajedništvo i ranjenu dušu radnika.

Skup će se održati u petak u 17 sati u Graberju, točnije u jednom od sportskih balona u kojem očekujemo ne samo dolazak sadašnjih i bivših radnika Mundusa, nego i drugih - veli Nada Zadravec ispred novoosnovanog Radničkog stožera za spas Mundusa koji okuplja članove Udruge malih

dioničara Mundusa i podružnice Sindikata drvne i papirne industrije. Iako će ulaz biti besplatan, Zadravec poziva sve posjetitelje da u posebnu kutiju stave koju kunu solidarnosti za radnike Munudsa, odnosno šest tvrtki kćeri koje su bez struje te pred stečajem. - Da bi se pokrenula proizvodnja za koju postoje velike narudžbe, trebalo bi 10 milijuna kuna. I to što prije za nabavu repromaterijala, plaćanje duga HEP-u i plaće zaposlenicima.

Radnici se ne mire sa situacijom u kojoj se našlo poduzeće osnovano 1892. godine, pa smo pisali Vladi i zastupnicima. Tražili smo pomoć, ali i hitnu promjenu vlasničke strukture poduzeća po sustavu „Ili plati ili vrati“ - ističe Zadravec.

Poslovni rezultati Ukupni depoziti banke ostvarili su porast od 20, 46 posto u odnosu na 2009. godinu i iznose 1.303 milijuna kuna. Treba napomenuti da 75,51 posto ukupnih depozita čini štednja građana koja iznosi 98 4 ,07 milijuna kuna i bilježi značajan porast od 44,16 posto u odnosu na 2009. godinu.

Navedeni poslovni rezultati ukazuju na to da Imex banka i u kriznim vremenima uspješno gospodari sredstvima i nastoji svojim klijentima osigurati najbolje uvjete štednje i kredita na tržištu.

Maxi premije Činjenic a je da su i građani tijekom godina prepoznali odlične kamatne stope na štednju i sigurnost ulaganja te su se odlučili svoj novac povjeriti Imex banci. Odličan rast štednje temelji se na proizvodu koji banka ima u ponudi već duži period, kojim se građanima omogućava da na štednju pored osnovnih kamata ostvare i Maxi premije i time dodatno povećaju svoju štednju.

Tako kamatna stopa za štednju u kunama raste i do 6,25 posto, dok se na štednju u eurima može ostvariti kamatna stopa do 5,75 posto.

Nove linije kredita U nastojanjima da građanima ponudi što povoljnije uvjete kreditiranja Imex banka pripremila je nove nenamjenske gotovinske kredite za građane do iznosa od 30.0 0 0 EUR. Maksimalan rok otplate kredita je povećan na 10 godina uz kamatnu stopu od 9,30 posto za klijente banke, odnosno 9,85 po-

sto za građane bez statusa klijenta. Krediti bez jamaca mogu se ostvariti do iznosa od 5.000 EUR i namijenjeni su osobama zaposlenima u državnim tvrtkama i dioničkim društvima te osobama zaposlenima u društvima s ograničenom odgovornošću i obrtima s više od 30 zaposlenih.

Posebna pogodnost dostupna je umirovljenicima koji mogu ostvariti kredit u iznosu od 3.000 EUR uz 9 posto kamatne stope bez jamaca i garantnog depozita.

Pogodnosti Uz već spomenute kreditne linije Imex banka nudi Maestro debitnu karticu i MasterCard kreditne kartice koje se mogu koristiti na svim prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu, mogućnost prekoračenja po tekućem računu odmah po otvaranju računa uz zatvaranje obveza po tekućem računu u drugoj banci, prekoračenje po tekućem računu do 40.000 kuna, dodatno prekoračenje po tekućem računu do visine oročene štednje te usluge kompletnog Internet bankarstva za sve vrste devi-

I

mex banka je već godinama rangirana u sam vrh najefikasnijih banaka u Hrvatskoj znih i kunskih računa.

Osim izvrsnih rezultata banke koja je na hrvatskom tržištu prisutna punih 16 godina, Imex banka nastoji širiti i mrežu svojih poslovnica kako bi svoje povoljne uvjete mogla ponuditi građanima diljem Hrvatske uz efikasno rješavanje zahtjeva, brzu uslugu, udovoljavanje željama klijenata, kvalitetnu cjenovnu politiku, neprestano uvođenje novih proizvoda i usluga te ljubazno osoblje.

Imex banka je već godinama rangirana u sam vrh najefikasnijih banaka u Hrvatskoj, a danas zapošljava preko 130 djelatnika u 17 poslovnica diljem Hrvatske.

20 Crna kronika NAŠA POSLA

Lagao o bombi, pa na sud VARAŽDIN – Zbog širenja lažnih i uznemirujućih glasina, za što je predviđena i kazna zatvora, u ivanečkoj stalnoj službi varaždinskog Općinskog suda u tijeku je suđenje muškarcu koji je lani dojavio da je u zgradi varaždinskog pravosuđa postavljena bomba, što se pokazalo lažnom dojavom u cilju odgode rasprave.

Upravo je potonje vjerojatno bilo razlogom i za dojavu o bombi koja je zaprimljena u utorak oko 8:45 sati, nakon čega su djelatnici svih varaždinskih pravosudnih tijela morali na dva sata prekinuti posao te napustiti objekt dok policija nije utvrdila da se radi o lažnoj dojavi.

15. veljače 2011., br. 352

DOZNAJEMO DSV izabrao nove suce Vrhovnog suda te četiri varaždinskog suda

Damir Kontrec sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec, tajnik u Ministarstvu pravosuđa te bivši sudac varaždinskog Županijskog suda, izabran je za suca Vrhovnog suda.

Odluka je to Državnog sudbenog vijeća, koje je na istoj sjednici, uz ostale, izabralo i dva nova suca varaždinskog Županijskog suda te dva suca varaždinskog Općinskog suda. Tako je u Kazneni odjel Županijskog suda imenovana Božica Mišak, sutkinja varaž-

dinskog Općinskog suda, dok je u Građanski odjel imenovan

n

iti jedan od savjetnika varaždinskih sudova nije izabran za suca Milko Sambolek, donedavni sudac čakovečkog Općinskog suda.

Dok su ova imenovanja donekle očekivana, to isto ne bi se moglo reći i za imenovanja novih sudaca Općinskog suda.

Naime, njegovi novi suci su Davorin Ivanjek, viši sudski savjetnik Kaznenog odjela Vrhovnog suda RH, te Vanja Petrović, pravnica iz Zlatara.

Za suce ovog suda natjecalo se i šestero savjetnika varaždinskih sudova, međutim niti jedan od njih nije imenovan!

Za razliku od njih, bolje su

prošli savjetnici drugih sudova. Naime, za suce Trgovačkog suda u Varaždinu imenovani su Radovan Raduka, sudski savjetnik na Visokom trgovačkom sudu, te Iris Hatvalić Nemec, sudska savjetnica u čakovečkom Općinskom sudu. Isto vrijedi i za Damira Hrusteka, sudskog savjetnika čakovečkog Prekršajnog suda, koji je postao sudac varaždinskog Prekršajnog suda.

Damir Kontrec

I TOGA IMA Suđenje Ivanu Kolareku zvanom Curica, pukovniku HV-a bez zaposlenja

Neovlašteno zadržao 409.000 kuna, a onda to prikazao kao pozajmicu?

Dok je bio upravitelj braniteljske zadruge Agro Drava, Kolarek je zloupotrijebio položaj i ovlasti, tvrdi Županijsko državno odvjetništvo

Evakuirana zgrada suda

IZDVOJENO

Ukrali 1.250 litara dizela IVANEC - Zbog osnovane sumnje da su ukrali ukupno 1.250 litara dizelskog goriva, četvorica mladića bit će prijavljena za teške krađe, a 32-godišnjak koji je kupovao gorivo, zbog prikrivanja.

Prva krađa dogodila se u lipnju prošle godine kada su 19-godišnjak i 21-godišnjak provalili u spremnik goriva vozila „Drvodjelca“ iz kojeg su uzeli oko 250 litara dizel goriva. Tu su 19-godišnjak i 22-godišnjak provalili i 1. rujna te uzeli još oko 450 litara.

No krali su i na parkiralištu u Ivanečkom Naselju. Iz vozila 36-godišnjaka otuđili oko 200 litara dizela, a zajedno s 20-godišnjakom ukrali su još oko 350 litara dizel goriva.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN – Razumio sam optužnicu. No ne smatram se krivim, časni sude, a svoju obranu potkrijepit ću dokazima, rekao je Ivan Kolarek zvani Curica, pukovnik HV-a bez zaposlenja, koji danas živi od povremenih honorara HRT-a i Hrvatskog nogometnog saveza, nakon što mu je na varaždinskom Županijskom sudu pročitana optužnica koja ga tereti za zlouporabu položaja i ovlasti.

Bez ugovora Naime, Županijsko državno odvjetništvo tvrdi da je Kolarek tijekom 2007. i 2008., dok je bio upravitelj braniteljske zadruge Agro Drava, neovlašteno podizao novac s dva računa zadruge te uzimao dnevne utrške iz ugostiteljskog objekta koji je zadruga unajmila u Šenkovcu, čime je protupravno stekao ukupno nešto više od 400 tisuća kuna. Uz to, kako bi prikrio ove radnje, dao je nalog knjigovodstvenom servisu da iznose koje je zadržao bez odgovarajućih odluka prikaže kao pozajmice,

iako za to nije napravljen nikakav ugovor.

Budući da se Kolarek ne smatra krivim za ova djela, zamjenica županijskog državnog odvjetnika predložila je, između ostalog, financijsko-knjigovodstveno vještačenje te saslušava-

o

ptuženi je krivotvorio potvrdu o nekažnjavanju, ustvrdio svjedok nje svjedoka. Prvi je saslušan Marijan Š., aktualni upravitelj zadruge Agro Drava iz Hrženice u općini Sveti Đurđ.

Propala zadruga - Optuženog sam upoznao u gostionici i tom prilikom je predložio osnivanje zadruge radi pomoći braniteljima koji bi obrađivali državnu zemlju.

Jesmo li mu za osnivanje zadruge odobrili novac, to se vidi iz naših zapisnika koji su kod njega, kao i drugi dokumenti

Uoči početka suđenja, mediji su opširno iznosili obranu optuženoga Kolareka

zadruge - rekao je svjedok dodavši da nikada nije napravljena primopredaja.

Govoreći o unajmljivanju lokala u Šenkovcu, svjedok je istaknuo da je to bio prijedlog optuženog koji se obvezao obnoviti ga o svom trošku, a ne o trošku zadruge.

- Te troškove nije platio, pa su došle na naplatu zadužnice.

Zbog toga je blokiran račun zadruge koja više ne radi, dok je lokal ubrzo zatvorila inspekcija - rekao je svjedok dodavši da je Kolarek krivotvorio potvrdu o nekažnjavanju da bi mogao biti upravitelj.

ŠTO (NE) MOŽE PREDSJEDNIK VIJEĆA? Na početku suđenja Kolareku predsjednik Vijeća Franc Harpin upitao je novinara je li zatražio dopuštenje za prisustvo suđenju, a zatim je u zapisnik unio ne samo njegovo ime, nego i broj novinarske iskaznice. O takvoj, u najmanju ruku čudnoj praksi, mišljenje smo zatražili od Vrhovnog suda. ”Iz sadržaja vašeg upita proizlazi da niste bili uskraćeni u pravu prisustvovanja javnoj glavnoj raspravi, a sadržaj zapisnika o glavnoj raspravi propisan je odredbama članaka 313. do 316. Zakona o kaznenom postupku, iz kojih proizlazi i ovlast predsjednika vijeća da u zapisnik unese sve što ocijeni bitnim, a to mogu biti i podaci o istovjetnosti osoba koje raspravi prisustvuju”, odgovorio nam je sudac Dražen Tripalo, glasnogovornik Vrhovnog suda.

Pravna strana Zadužnice – ukorak s vremenom P

očetkom ovog mjeseca objavljeni su u službenom glasilu Republike Hrvatske (NN 16/11) najnoviji obrasci bjanko zadužnice i tzv.“obične“ zadužnice, koji su odmah zamijenili dotadašnje obrasce koji su se tek nedavno, od 1. siječnja 2011., počeli tiskati u A3 formatu i prodavati u knjižarama Narodnih novina. akle, ako ste od početka ove godine kupili obrasce zadužnica u Narodnim novinama, a niste ih popunili i solemnizirali kod javnog bilježnika do 3.

2. 2011., te stare obrasce više ne možete koristiti. Međutim, da biste sada izdali

D Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

zadužnicu više uopće nije nužno kupiti tiskani obrazac već se zadužnica može ispisati i na vlastitom računalu. zmjene sadržaja i formata zadužnice predstavljene u tim novim obrascima i pratećim pravilnicima ne predstavljaju nikakvu novost, već je riječ o usklađivanju s već postojećom naprednom praksom primjene zadužnica (osobito kod banaka), koja je, posebno kod „obične“ zadužnice, tražila korekciju krute forme i ograničene mogućnosti definiranja tražbine u obrascima u primjeni od 1. siječnja 2011. Osim opisanih razloga koji

I

su uvjetovali predmetnu korekciju forme i sadržaja zadužnica, najviše kontroverzi početkom godine izazvala je činjenica da se do sada iznimno jeftin a efikasan instrument osiguranja plaćanja, čije su karakteristike zadužnicu u praksi učinile iznimno popularnom, mora solemnizirati kod javnog bilježnika, što je skuplji postupak od ranije dovoljne ovjere potpisa na zadužnici. Međutim, i taj problem koštanja zadužnice riješen je već 13. siječnja 2011. donošenjem novog pravilnika kojim je adekvatno prilagođena visina nagrade javnog bilježnika

u provođenju solemnizacije zadužnica, gdje primjerice za solemnizaciju zadužnice izdane do 75,000 kn nagrada javnog bilježnika iznosi 100 kn + PDV. adužnica je od svojih početaka 1996. izrasla u pravni institut koji zbog svoje jednostavnosti primjene, višestruke efikasnosti i male cijene koštanja konkurira za jedno od najboljih sredstava osiguranja plaćanja u Hrvatskoj, a s obzirom na žurno usklađivanje propisa sa zahtjevima prakse, možemo zaključiti da su i ove posljednje izmjene korak naprijed.

Z

Urbana kultura 21

15. veljače 2011., br. 352

KONCERT Rock legende dokazale da nisu nimalo zastarjele

Parni valjak i dalje praši Hrvatske rock legende, bend koji je na sceni više od 30 godina, u petak navečer pokazao je Varaždinu da još uvijek scenom vlada kao i prije. Godine ih definitivno nisu pokvarile. Iako Parni valjak dvoranu na Dravi nije napunio do vrha kao što je to uspjelo Toniju Cetinskom, čini se da to nikome nije smetalo.

Skupilo se 2 i pol tisuće ljudi, a uočili smo da je bilo puno manje vršnjaka Akija i Husa od onih koji se još nisu rodili

kad je Valjak sredinom 80-ih postao jedan od najpopularnijih bendova u tadašnjoj Jugoslaviji.

Kvaliteta ne bira godine, pa tako u pjesmama Valjka uživaju oni od 20, ali i njihovi roditelji.

Kako je koncert održan uoči Valentinova, čuli smo i dosta ljubavnih hitova poput Ugasi me, Ti si razlog što postojim...

Hitove Valjka varaždinska publika otpjevala je gotovo u isti glas, a prvi put su imali priliku čuti i pjesmu Molitva za nas. (td)

Art/media Mesić na ražnju E V

TU KRAJ NAS Tijekom veljače planiraju snimiti desetak vlastitih songova

Regional band u studiju

vo opet malo „Mesića na ražnju“, kako mu je nekad tepao Šajeta. eli Mesić: „Na Bleiburgu nije bilo zločina.

Tamo je bila jedna pobuna, poginulo je nešto malo ljudi. Nakon Bleiburga, na Križnom putu je vjerojatno bilo zločina, ali ove brojke Denis Peričić, se napuhavaju i od toga mr. sc. nema ništa“. To je kao da je rekao: „U Jasenovcu nije bilo zločina. U obližnjem logoru je vjerojatno bilo zločina, ali ove brojke se napuhavaju i od toga nema ništa“. Brojke se napuhavaju?

Samo u Teznom je oko 15.000 žrtava. Kako je to izrazio predsjednik slovenske komisije Jože Dežman: „U Teznom imamo barem dvije Srebrenice“! a Križni put Mesić kaže: „Tko to zna tko je u tim jamama“. Pa stvarno, tko bi to mogao znati? Čudno, a cijeli svijet zna. U jamama su Hrvati (ustaše i domobrani), handžarovci, Kozaci, Nijemci, četnici, slovenski belogardejci, ali i civili – žene i djeca. Prije neki dan u Srbiji je opet spomenuta mogućnost da su u „Memorijalnom centru u Potočarima sahranjeni Bošnjaci koji su poginuli u napadima na srpska sela na teritoriju Srebrenice i Bratunca”. Možda i u jamama Križnog puta leže partizani? Ili Hrvati koje su ubile ustaše? ani je Mesić djeci tumačio kako su fašisti procjenjivali ljude po obliku glave. Mesić je bio drugi čovjek HDZ-a kad je njegov kolega Đodan tumačio da Srbi imaju šiljate glave i manji mozak. Tada je Mesić pjevao ustaške pjesme.

Sad se grli s Manolićem i Boljkovcem pa pjevaju onu partizansku: „Sa Ovčara i Kablara čobanica progovara“. Možda se napokon svide Jaci. Koja voli čobane. risjetimo se jedne velike, a zaboravljene povijesne izjave. „Nedavno sam se poklonio žrtvama Jasenovca, a sad izražavam sućut zbog Bleiburga, kad to već ranije nisu učinili oni koji su to morali“. To je još 15. svibnja 2002. rekao – Ivica Račan. Desetak godina kasnije, nekima ništa nije jasnije!

Z

Ove subote sedmeročlana ekipa Regional banda započela je u studiju Petra Horvata u Pušćinama snimanje svog prvog CD-a. Atmosfera je prvi dan bila više nego radna, do kasnih noćnih sati, ali nije nedostajalo i zabavnih i opuštenih trenutka u predasima snimanja, za što je zaslužna dobra logistika.

Tijekom veljače Regional band planira snimiti ukupno desetak vlastitih songova, od kojih se neki (Uz prugu, Orbis vaginalis i Volel bi ) već mogu

čuti u koncertnim i video verzijama na YouTubeu.

Snimanje u studiju nastavak je produkcije vlastitih pjesama Regional banda, započetih s Vladimirom Gotalom – Dodekom, poznatim varaždinskim producentom i ton majstorom čiji će savjeti i u nastavku snimanja dobro doći za finalizaciju cjelokupnog glazbenog uratka banda.

Osim članova banda, koji su uglavnom članovi redakcije i suradnici Regionalnog tjednika, prvi put na snimanju će im se priključiti i poznati varaždinski bubnjar Želimir Novaković.

– Kao što vidite, ovdje imamo sve tehničke mogućnosti za dobru produkciju.

Nabrijani smo za snimanje.

Svirka ide po planu i zadovoljni smo zvukom - rekao nam je solo gitarist Darko Rušec,

dok je basist Robert Marcijuš snimao bas dionice za pjesmu Volel bi (koju bend izvodi na kajkavskom). Istovremeno u drugoj prostoriji studija svoje solo dionice uvježbavao je Danijel na violi.

Pjevačica Nena zajedno s gitaristima Damirom Ivančićem i Željkom Pavlekom

pažljivo je analizirala preslušane snimke i svoje vokalne dionice. Posebno zadovoljan bio je Davor Pejnović jer je njegova svirka na kongama bila odrađena bez greške pa nisu trebala ponavljanja. Očito se članovi Regional banda dobro zabavljaju i uživaju u glazbi i u studiju. (mr)

L

P

POWERED BY

22 Kulturni obzor

15. veljače 2011., br. 352

DOZNAJEMO U ožujku otvorenje Kulturnog centra u N. Marofu

U D-duru

U spomen na Garyja Moorea L

egendarni blues i rock gitarist Gary Moore umro je u Španjolskoj u 59. godini života. lavni rock-gitarist (rođen 4. travnja 1952. u Belfastu), jedan od originalnih osnivača grupe “Thin Lizzy”, umro je u hoDarko RUŠEC telskoj sobi u Španjolprofesor gitare u skoj, gdje je bio na Glazbenoj školi Varaždin odmoru. stat će zapamćen kao poznat i uspješan pjevač i sologitarist. Kako je sam rekao, Moore se “zaljubio u gitaru” šezdesetih godina prošlog stoljeća, pod utjecajem Erica Claptona, Jimija Hendrixa i Petera Greena. Nakon što se iz Belfasta preselio u Dublin, osnovao je grupu “Skid Row”, u kojoj je neko vrijeme svirao Phil Lynott koji će uskoro nakon toga osnovati “Thin Lizzy”.

972. godine osnovao je Gary Moore svoj vlastiti sastav s kojim je izdao samo jedan album “Grinding Stone“. Album se pojavio na tržištu 1973. ali nije postigao očekivani uspjeh, pa se Moore vraća Lynottu i grupi Thin Lizzy na neko vrijeme.

Lynott je umro 1986. godine, ali je bend nastavio bez njega. U međuvremenu je Moore napustio bend i imao prilično uspješnu samostalnu karijeru, s dvadesetak albuma, uvijek naslonjenih na blues koji je bio njegovim zaštitnim znakom, pa i kada ga nije izvodio u njegovu najčišćem obliku nego više naginjao hard rock i heavy metal zvuku. Album “Still Got The Blues” iz 1990. vjerojatno je najcjenjeniji njegov album. Tih godina Moore je vrlo često bio angažiran i kao studijski glazbenik.

Početkom veljače Moore je boravio u poznatom odmaralištu Costa del Sol u Španjolskoj, odsjeo je u Kempinski hotelu. U izvješću lokalne policije piše da je umro u snu, no pravi uzroci smrti još nisu poznati. svojoj bogatoj karijeri Gary Moore je objavio više od trideset albuma. Njegovi najveći hitovi su “Still Got The Blues” i “Parisienne Walkways”, “Over the hills and far away”,”Walking by myself” itd.

S

O

1

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Nije se našlo novaca za kino-projektor U centru će se prema mogućnostima organizirati predstave, koncerti i izložbe, a u planu je i amatersko kazalište Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Kulturni centar u Novom Marofu gotovo je spreman za useljenje svojih stanara – knjižnice i čitaonice, dijela Pučkog otvorenog učilišta (POU) i jednog privatnog zakupca koji će unajmljivati kafić na katu. Nakon uloženih 22 milijuna kuna i gotovo dvije godine, radovi su završeni, no ono što čini jedan kulturni centar – njegovi sadržaji, još uvijek su roj ideja onih koji će njime upravljati.

Milijuni kuna Kulturni centar više od desetljeća tema je gradske vlasti Novog Marofa. U njegovu se gradnju krenulo za vrijeme lokalnih izbora 2009. kada je tadašnji gradonačelnik Zdravko Maltar sa Zagorje-Tehnobetonom potpisao ugovor težak čak 20,7 milijuna kuna.

s

amo gradnja koštala je 20 milijuna kuna, a još 2 potrošena su za prilaz i okoliš

10 milijuna dobiveno je od Ministarstva regionalnog razvoja, a 18 milijuna kuna kredita Grad će 10 godina otplaćivati Hypo banci. No to nisu svi novci, iz gradske kasice još su 2 milijuna kuna izdvojena za uređenje okoliša i prilaza. Kad je počela gradnja, predviđalo se da će se centar otvoriti u lipnju 2010.

Kasnije je taj rok pomaknut na studeni 2010., da bi sada konačno bio i određen datum. - Nismo dobili uporabnu dozvolu do 1. veljače, a centar treba i namjestiti. Otvorenje će biti 26. ožujka kada je rođendan Ivana Rabuzina, po kojem je centar i nazvan – rekao nam je gradonačelnik Darko Hrenić.

Velika dvorana - odličan zvuk, ali neće biti kino

STANARI POU, knjižnica, kafić i gradska vlast dijelit će centar

Knjižnica u prostor veći za 105 kvadrata Gradska knjižnica uskoro će se morati preseliti, a prostor u Kulturnom centru veći je za 105 kvadrata. Uz prostor u prizemlju imat će i spremište u podrumu. - Novi će prostor omogućiti primjereniji i funkcionalniji smještaj knjižnične građe u slobodnom pristupu te će građa biti dostupnija i nama i korisnicima, a uz to imat ćemo mogućnost koristiti i druge prostore za organizacije kulturnih i edukativnih

programa. Očekujemo da će novi, atraktivniji prostor u samom centru grada privući značajan broj novih korisnika – rekla je ravnateljica Nadica Rain. Knjižnica je trenutno tek u postupku javne nabave namještaja, a u vrijeme preseljenja bit će jedno vrijeme zatvorena. Kao samostalna ustanova knjižnica će biti odvojena od dijela centra koji vodi POU. U centru će biti i nekoliko prostorija za gradsku

vlast, a od POU-a odvojen će biti i kafić koji je iznajmljen.

- Raspisali smo javni natječaj i samo se jedna osoba javila da bi ga preuzela na 4 godine – objasnio je Hrenić. Kafić u najmu povezan je s ljetnom terasom na kojoj ravnatelj POU-a Sekovanić namjerava organizirati koncerte. Postavili smo pitanje zašto se POU-u nije dalo da vodi kafić. - Mogli su se javiti na natječaj – rekao nam je gradonačelnik.

Pucale ploče?

Novi Marof je grad od 10 tisuća stanovnika, a ova je investicija top tema među građanima koji na forumima komentiraju manjkavosti projekta. Tako kruži i priča da centar još nije otvoren, a da su u njemu već počele pucati ploče. Ukoliko je to istina, još će neko vrijeme takve greške popravljati izvođač radova.

- Garancija je 2 godine na podove i ličilačke radove, a 10 godina na konstrukciju – doznajemo od pročelnika Vlade Stepančeca.

Ipak, ono što čini centar od gotovo 2.000 kvadrata je sa-

Nova knjižnica bit će 105 kvadrata veća

držaj, a ne lijepe prostorije.

Bez kina Tako će, uz knjižnicu u prizemlju i nekoliko prostorija namijenjenih gradskoj vlasti te kafić u najmu, svime ostalim upravljati POU. - Uz razne tečajeve poput onih stranih jezika i informatike, plesne škole i autoškole te niz radionica pokrenut ćemo i vlastito amatersko kazalište. Znamo

U uređenje prilaza još 2 milijuna kuna

da kultura košta i da nije profitabilna pa ćemo u skladu s mogućnostima organizirati predstave, izložbe i koncerte – rekao je ravnatelj POU-a Miljenko Sekovanić. Prvo veće događanje u Centru bit će Uskrs fest, mini festival u travnju. Onoga čega u Marofu već dugo nema - kina, neće ni biti. - Velika dvorana zvučno je odlično opremljena. No nemamo kino-projektor već

samo videoprojektor, a prema propisima, ne možemo za takve projekcije naplaćivati ulaznice – objašnjava Sekovanić.

Za kino-projektor koji košta oko pola milijuna kuna u investiciji od 22 milijuna nije bilo mjesta. - To je velik iznos, a zaključili smo da se to ne bi isplatilo jer bi svi ionako išli u kino u Kneginec – objasnio je gradonačelnik.

Kulturni obzor 23

15. veljače 2011., br. 352

ALTERNATIVA Knjiga Maje Mihić

“Čarolija šarma” U četvrtak je u varaždinskoj knjižnici predstavljena još jedna knjiga. Radi se o “Čaroliji šarma” Maje Mihić Špoljar koju je autorica predstavila sama. Radi se o knjizi za samopomoć čija je glavna pretpostavka da je naš stav važniji od sposobnosti, a da je šarm mentalni stav. - Šarm je sposobnost koju neku ljudi imaju u stvaranju izvanrednih odnosa s drugima i uspijevaju da se oni u njihovom društvu osjećaju posebnima – stoji na koricama knjige. Mihić Špoljar u knjizi objašnjava

kako postići tu sposobnost, a uz niz savjeta njen je naslov pun savjeta. Postoje čak i testovi provjere znanja da se provjeri usvojeno. Autorica je po struci pravnica, no nakon diplome u Hrvatskoj otišla je u Kanadu gdje je radila kao socijalna radnica. Tamo je dobila i diplomu ovlaštenog medijatora. Nakon što se vratila u Zagreb počela je raditi u izdavaštvu. No knjiga nije kraj priče. Po napucima iz nje Mihić Špoljar drži i radionice u zagrebačkom Centru za kreativne alternative.

Eisenbeisser crteže radi po fotografijama koje snimi

IZLOŽBA Pogled kroz fotoaparat prenesen na velike crteže

Crteži kao razglednice Djela koprivničkog autora Dražena Eisenbessera nastala su u šetnjama kroz Koprivnicu, Križevce, Ludbreg i Varaždin Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Djela poput starih razglednica, gradski motivi i smeđi tonovi - tako bismo ukratko mogli opisati izložbu koprivničkog autora Dražena Eisenbeissera “Titraji tišine” otvorenu prošle srijede u varaždinskoj palači Sermage.

Trideset i četiri djela koja prikazuju stare dijelove Koprivnice, Križevaca, Ludbrega i Varaždina nastala su unatrag 5 godina.

Umjetnik promatrač Otkrio nam je, sva njegova djela nisu nastala na licu mjesta. - Ja sam promatrač.

Volim šetati gradovima i uočavati zanimljive motive.

Fotografiram ih i tada crtam po svojim fotografijama. Ne mogu raditi po sjećanju, a nije više moguće raditi na licu mjesta.

Gradovi su postali užurbana mjesta s puno ljudi i u tom bi slučaju ljudi meni smetali isto kao i ja njima.

Zapravo, volim u miru i tišini raditi u ateljeu – ispričao

nam je Eisenbeisser. Njegovim radovima odiše jedna topla atmosfera, a za to su zaslužni i tehnika i boje koje koristi. - Unazad nekoliko godina ugljen mi je jedan od najdražih materijala, no veći broj ovdje izloženih radova nacrtan je smeđom kredom koja daje jednu posebnu atmosferu – dodao je autor.

Radovi koji opisuju dijelove njegove rodne Koprivnice nešto su prepoznatljiviji dok se kod Varaždina potrudio ne preslikati one klasične dijelove s razglednica Staro-

od panoramskih snimki da bi se, kao pri filmskom postupku, s totala približavao nekoj cjelini ili, u krajnjoj mjeri, detalju u toj cjelini.

Njegova je namjera otkrivati neke nove vidike, diskretno upozoriti na prizor koji nije u turističkom itineraru, poznatu spomenički ploču zamijenit i nov inom i po cijenu kontekstualne zbrke prikazati detalj izvučen iz cjeline – kaže o autorovu radu povjesničar umjetnosti

Marijan Špoljar.

Čardaš blues Izložbu autora popratio je i nastup Miroslava Evačića, podravskog etno-rock glazbenika, frontmena grupe Čardaš blues. - Nije prvi put da sam izložbu spojio s koncertom. Miro je moj dobar prijatelj s kojim puno vremena provodim u razgovoru – objasnio je autor. Izložbu u palači Sermage možete pogledati do 27. veljače.

s

međa kreda i ugljen dvije su tehnike kojima Eisenbeisser opisuje gradove

VAFI Prijave iz cijelog svijeta

145 filmova, 20 zemalja

Čak 145 filmova iz 20 zemalja javilo se na VAFI - internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin koji će se od 29. travnja do 1. svibnja održati drugi put. Prijave su stigle iz cijelog svijeta - od Kine, preko Tajvana, Izraela, Rusije, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Engleske pa sve do Amerike i, naravno, Hrvatske, a ukupnog trajanja oko 500 minuta. Selekcija će biti gotova početkom ožujka, kada će organizatori i

ga grada i Gradske vijećnice.

Uočio je zanimljiv odnos tornjeva, ljepotu portala i uokvirio ih u razglednice od smeđe krede. - Eisenbeisser u prikazima gradova polazi

predstaviti službeni program, a predavanja i radionicu za djecu održat će i animatori iz Disneya i DreamWorksa. Poseban program ovogodišnjeg VAFI-ja bit će posvećen Dušanu Vukotiću, čime će se obilježiti 50. godišnjica nastanka animiranog filma Surogat (1961.) za koji je Vukotić 1962. godine dobio nagradu Oscar i time (p)ostao jedini hrvatski oskarovac. Surogat je ujedno i prvi neamerički film koji je dobio Oscara. (td)

Crni humor u stilu Dannyja Boylea Odličnu crnu komediju “Ljepotica iz Leenanea” ovog petka mogli smo premijerno vidjeti u Podrumskoj sceni Zvonimir Rogoz. Ova crna komedija nastala je premu tekstu irskog Engleza Martina McDonagha, pisca koji se nakon kazališta bacio na film. Nakon što je osvojio Oscara 2006. za kratki film “Six shooter” njegova priča “In Bruges” dvije godine kasnije holivudski je opre-

mljena. Konačno, jedan od tekstova dospio je i u varaždinsko kazalište. - Još od fakulteta taj mi je tekst ostao urezan u pamćenje, a konačno smo ga i postavili – rekla nam je redateljica Ksenija Krčar. Kaže, poseban je po tome što je to psihološka studija ljudi u jednom malom irskom mjestu u kojem vladaju surovi i kompleksni odnosi. Sve se vr ti oko odnosa usidjelice Maureen

(koju tumači Hana Hegedušić) i njezine 70-godišnje majke (Gordana Slivka), koje žive na malom brdu, a njihov svakodnevni život ispunjen svakodnevnim svađama potpuno preokrene neočekivani dolazak nekadašnjeg prijatelja koji se zaljubi u Maureen. Njezina majka to nikako ne može prihvatiti te njenim uplitanjem započinje niz događaja koji vode otkrivanju tajni, a time i

šokantnom i neočekivanom završetku...

- Predstava je brutalna i agresivna, ali opet je smiješno kako je to napisano.

Odiše britanskim crnim humorom – objasnila je redateljica. Na “Ljepotici” je cijela ekipa radila još od prosinca, a nakon subotnje premijere bit će još prilika da uhvatite ovu crnu komediju u stilu Dannyja Boylea.

Tihana DRUMEV

HNK

LJEPOTICA IZ LEENANEA Bolesni odnosi likova smještenih u irskom selu kojem je i Bog rekao laku noć

24 Duplerica

15. veljače 2011., br. 352

OTKRIVAMO Žureći na sahranu kardinala Alojzija Stepinca, poglavar crkve u Aust

Kako je kod Marofa na

Službeni Mercedes poglavara Katoličke crkve u Austriji Franza Königa 13. veljače 1960. godine zabio se pri brzini od 90 km/h u hladnjaču “Centrošpeda” kod Novog Marofa

Kardinal Franz König, kao prvi visokopozicionirani zapadni svećenik, na dan kobne nesreće putovao je u državu čvrsto zabarikadiranu iza „željezne zavjese“. Na put je krenuo na vrijeme, no namjerno je zadržan na graničnom prijelazu pri ulasku u Sloveniju...

Pišu: DAVOR PEJNOVIĆ, JOSIP NOVAK davor@regionalni.com, josip@regionalni.com Fotografije: Primarius dr. Boris Hainš, Kardinal König Archiv i zbirka autora

NOVI MAROF/VARAŽDIN Oni nešto stariji često su u svojim razgovorima o sigurnosti prometa znali spominjati Kardinalov zavoj koji se nalazi na ulazu u Novi Marof kada se dolazi iz pravca Varaždina. Bilo je tamo dosta prometnih nesreća, a nažalost i onih s tragičnim posljedicama. Treba znati da puna enigmi do današnjih dana ostaje kontroverzna nesreća koja se dogodila 13. veljače 1960. godine.

Sudar s hladnjačom Portret kardinala Franza Königa

Primarius dr. Boris Hainš i danas pamti neobične pacijente

Tada se automobil austrijskih registarskih tablica s troje putnika našao pod kotačima jureće hladnjače. Jedna od svjedokinja koja je naišla na stravično mjesto događaja je Barica Maršić, koja je taj dan, kao mlada učiteljica, putovala biciklom u školu u Presečno.

- Sjećam se da je bilo hladno, bilo je i poledice na cesti, a ja sam oko 7:15 sati putovala na svoje radno mjesto. Nije vam onda bilo velikog prometa, rijetko su prolazili auti. S posla sam se vraćala oko podneva i već sam iz daljine vidjela kako se okupilo mnoštvo ljudi, ali nisam znala zbog čega. Kada sam prišla bliže mjestu nesreće, prvo sam zapazila veliki broj naranči koje su bile rasute po cesti. Upitala sam poznanike o čemu se radi, a oni su odgovorili da je stradao austrijski

kardinal s pratnjom, koji se dolazeći iz pravca Varaždina sudario s hladnjačom koja je dolazila iz suprotnog smjera… Već su tada došli ljudi iz austrijske ambasade i rečeno je kako traje uviđaj. Ozlijeđene su izvukli iz auta, a u njemu je ostao vozač (Martin Stadler, op. a.), koji je bio u sjedećem položaju i glave naslonjene na volan. Na njegovoj lijevoj ruci primijetila sam veliki pečatnjak. Nažalost, on je poginuo prilikom sudara.

Teško je bilo gledati taj prizor.

Kardinal i njegov suputnik (kardinalov tajnik, Helmuth Krätzl, op. a.) prebačeni su u Varaždin, a kasnije sam čula i to da su prevezeni u Austriju prisjeća se danas Barica Maršić ove tragične nesreće po kojoj je spomenuti zavoj dobio znakovito ime - Kardinalov zavoj.

Zbog Königa bolnici heliodrom Nesreća u kojoj je stradao kardinal Franz König s pratnjom potencirala je žurno uređivanje heliodroma u krugu bolnice.

Naime, 21. veljače po kardinala i njegovog tajnika Helmutha Krätzla austrijske vlasti šalju dva vojna helikoptera. Aerodrom tada još nije postojao, pa su brojni građani oduševljeno promatrali prvo spuštanje i potom polijetanje stranih zrakoplova u gradu. Pored mnogobrojnog bolničkog osoblja (među kojima je bio i popriličan broj sestara milosrdnica), spektakularnoj zračnoj evakuaciji kardinala Königa nazočili su križevački biskup Gabrijel Bukatko, administrator Zagrebačke nadbiskupije Franjo Šeper i drugi uglednici. No nije nam poznat angažman lokalnog svećenstva u čitavoj priči.

Ali ne samo on! Naime, u arhivi Policijske uprave varaždinske nema ni traga zapisniku o obavljenom očevidu, kao što ni u arhivu suda nema onog koji je na mjestu nesreće načinio sudski vještak. A među arhivskom građom varaždinske bolnice (od 1945. do 1980. godine) koja je Brojne nesreće Zbog pogrešno projektira- kompletna predana na čuvanje Hrvatskom državnom nog nagiba kolnika, ovo arhivu u Varaždinu, mjesto postalo je ponema povijesti boznato po brojnim u lesti unesrećenesrećama, da i v i h r a nih. Još gore, bi kasnijom ree v a r p netragom je konstrukcijom ke u js i c li a nestala do o ceste, sredim P e ne k s n kumentarna nom osamdei d ž a u r k i a v građa sv ih setih godina apisn z a g a bolničkih prošlog stoni tr ljenom o d j e l a k o j a ljeća, zavoj bio o obav u… tangira 196 0. korigiran i sada godinu…! No spogotovo da ne poočevid menuta saznanja do stoji. Pedesetak metakojih smo došli tijekom ra nakon pružnog prijelaza kada se izlazi iz Novog Marofa u našeg istraživanja vjerojatno pravcu Varaždina tako je netra- nemaju nikakve veze s kasnijim gom nestao Kardinalov zavoj. tvrdnjama stranih medija kako

je nesreću kardinala Königa od prije pola stoljeća savršeno isplanirala jugoslavenska UDBA u suradnji s KGB-om.

Neosporno, kardinal Franz König, poglavar Katoličke crkve u Austriji, kao prvi visokopozicionirani zapadni svećenik na dan kobne nesreće putovao je u državu, čvrsto zabarikadiranu iza „željezne zavjese“.

„Ludi popovi“ Imao je za to dobar razlog te svu, pa i diplomatsku potporu Vatikana. Naime, trebao je 13. veljače 1960. godine sudjelovati u ceremonijalnom djelu sahrane svog dobrog prijatelja, kardinala dr. Alojzija Stepinca u Zagrebu. Na put je krenuo na vrijeme, no iz naših izvora doznajemo kako je prvo namjerno zadržan na graničnom prijelazu pri ulasku u Sloveniju.

Carinske formalnosti temeljito su obavljene, a potom je kardinalov automobil nekoliko

Duplerica 25

15. veljače 2011., br. 352

riji 13. veljače 1960. doživio je prometnu nesreću, do danas nerazjašnjenu

stao Kardinalov zavoj?

IZDVOJENO O Königu brinuli partijci i biskup – bivši partizan

Stepinac ga prizvao k svijesti, a ugledao je Tita!

Već isti dan kad je kardinal König doživio prometnu nesreću, večernja izdanja vodećih svjetskih tiskanih medija donose prve informacije o njoj. U Austriji, televizija i radiopostaje emitiraju izvanredne vijesti, a šok nacije pojačavaju špekulacije o mogućoj zavjeri Titovih tajnih službi. Ovdje moramo istaknuti kako je „ulje na vatru“ glede uzroka nesreće nadolijevao kasnijih godina svojim izjavama i sam kardinal König (primjerice, za Osservatore Romano u siječnju 2003. godine). Za Hrvate, a posebno Varaždince, posebno je zanimljiv kardinalov opis buđenja iz kome.

Naime, sasvim je izgledno da su se 1960. dogodila čak dva čuda. Prvo je što su putnici kod Novog Marofa ostali živi - kardinal König (i drugi koji su vodili postupak proglašenja kardinala Stepinca blaženim) kasnije je taj događaj pripisao blaženom Alojziju, koji ga je uz to u bolnici još

Kardinal Alojzije Stepinac

i prizvao k svijesti! Kad je progledao, na bijelom zidu bolničke sobe u Varaždinu kardinal je ugledao sliku “druga Tita”. Za nadbiskupa je to iskustvo bilo početak unutarnjega pokretanja koje ga je dovelo do posebnog

suosjećanja s kršćanima u komunističkim zemljama.

Radi pružanja bolesničkog pomazanja te pomoći kardinalu i njegovom tajniku, u Varaždin tih dana stižu sveučilišni profesor dr. A. Šercer i dr. D. Juzbašić, kao i kardinalov osobni liječnik dr. Herbert Kraus iz Beča.

A u posjet dolaze ministar unutrašnjih poslova Grubhofer, bečki nadbiskup koadjutor dr. Franz Jachym te sva sila istaknutih partijaca - članova Republičkog vijeća Sabora. Spomenimo i to kako su sigurnosno-obavještajne službe bivše države za nadzor nad pacijentima i svima koji su dolazili u „vizitu“ angažirale dr. Edgara Leopolda, opata čiji je samostan u Pleterju tijekom 2. svjetskog rata poslužio kao partizanska baza. Njegovu ulogu u ovom slučaju još treba istražiti, no sudeći po odlikovanjima, bio je itekako podobna persona za obavljanje povjerene mu zadaće.

Medicinsko osoblje varaždinske Kirurgije 1960. godine; dr. Boris Hainš označen je kružićem

“Nezamislivo” - König i Broz “uhvaćeni” tijekom ležernog druženja u Beču 1967. godine

puta zaustavljala „saobraćajna milicija“ glede rutinske provjere tehničke ispravnosti skoro novog Mercedesa. Bilo kako bilo, „ludi popovi“ (i tim su ih nazivom „častili“) stisnuli su gas, a kod Novog Marofa došlo je do fatalne nesreće. Vozač Martin Stadler navodno je obilazio biciklista i pri brzini od 90 km/h frontalno se sudario s nadolazećom hladnjačom zagrebačkog poduzeća Centrošped.

Odmah nakon nesreće, sudska komisija je na temelju položaja vozila, tragova kočenja te izjava očevica i neozlijeđenog vozača kamiona utvrdila kako je do nesreće došlo krivnjom poginulog vozača osobnog vozila.

Königovu i izjavu njegovog tajnika Krätzla nisu mogli uzeti jer

prema sjećanju umirovljenog primariusa dr. Borisa Hainša obojica unesrećenih na Odjel kirurgije varaždinske bolnice stižu u besvjesnom stanju.

Dvojac u komi - Morate znati da sam u to vrijeme bio sekundarni liječnik, na specijalizaciji kirurgije.

Dakle, 13. veljače 1960. godine kad su dovezli unesrećene, dežurali smo kao nespecijalisti.

Obojica su na odjel primljena u besvjesnom stanju (kardinal je bio u komi, op. a.) i nismo znali tko su ta dva čovjeka s teškim povredama u svečanim odijelima. Naime, bio im je odstranjen prepoznatljiv ovratnik kako bi im bilo olakšano disanje. Brojne kontuzije i rane na usnici

Dr. Alojzije Stepinac na katafalku u katedrali

zahtijevale su trenutno čišćenje uz primjenu lokalne anestezije i previjanje. Obavljeno je i rendgensko snimanje, a onda se dogodilo nešto neuobičajeno. Naime, u trenutku kad sam se oblačio i pripremao za daljnju obradu pacijenta, na odjel je utrčao šef nadslužbe i sve nas odstranio uz povik: „Ja preuzimam“! Očigledno, „milicija“ je bila izvan sebe i u prvom trenutku nije znala kome povjeriti istinu o kakvim se tu unesrećenim ljudima zapravo radi… – prisjetio se svog prvog kontakta s kardinalom Franzom Königom primarijus dr.

Boris Hainš, danas jedini živući liječnik koji može svjedočiti o nesvakidašnjem događaju na Odjelu kirurgije.

TREBA ZNATI Kardinal König bio je „biskup svih katolika svijeta“

Osnivač zaklade Pro Oriente Za nas Hrvate kardinal König (rođen 3. 8. 1905. u Rabensteinu, umro 13.

3. 2004. u Beču) ostat će nesumnjivo u trajnom sjećanju zbog spomenutog događaja koji se zbio u veljači 1960. godine. Detalje o njemu posjetitelji bečkog Stephansdoma (jedne od najpoznatijih katedrala na svijetu) mogu saznati kad pročitaju spomen-ploču na jednom od zidova.

Kardinal je nakon oporavka, za koji je najviše zaslužan tim liječnika va-

Silina udara nije naštetila jedino registarskoj tablici

Königova spomen-tabla raždinske Kirurgije na čelu s pokojnim primariusom dr. Stevanom Nikolićem, brojnim posjetima širom istočnoeuropskih zemalja, susretima s carigradskim

patrijarhom Atenagorom te rumunjskim, koptskim i srpskim patrijarsima otvarao 60-ih i 70-ih godina dijalog Istoka i Zapada.

Godine 1964. osnovao je zakladu “Pro Oriente”, čija je svrha bila davanje impulsa ekumenskim simpozijima i teološkim dijalozima Istoka i Zapada.

A te iste godine na Svjetskom euharistijskom kongresu u Bombaju vodio je veliki razgovor između predstavnika svih svjetskih religija…

Kardinala Königa helikopter je iz Varaždina prevezao do Beča

26 Putopisi

15. veljače 2011., br. 352

Grad Boulmane Dades u Dolini ptica

PUTOPIS Zagrepčanka Tihana Dolenec posjetila je egzotičnu Kraljevinu Maroko (2)

Odjeću peru u plićaku rijeke Život ovdje nije lak, ali žene ne izgledaju tužno niti potrebito već se veselo nose sa svojom svakodnevicom Piše: TIHANA DOLENEC Snimila: INKA MARINIĆ

Krećemo dalje rutom zvanom “1001 kasbah”, koliko ih sveukupno ima u južnom Maroku, prema još jednom iznenađenju, gradiću Ourzazateu, poznatom kao Hollywood Maroka. Odlučili smo posjetiti jedan od najslavnijih filmskih studija – Atlas Corporation Studios.

Berbera, svirača i plesača, koji su nas digli od stola i spontano uveli u kolo radosnog plesa, uz ritmove bubnja i veselog pjeva lokalnih žena. Preplavio me neizmje r a n

Žive od filma Na veliko razočarenje mnogih filmofila, ovdje smo se u dvadesetak minuta prošetali od Jeruzalema do slavnih egipatskih piramida te, naravno, posjetili i zadnjeg kineskog cara. Ourzazate živi od filma i turizma te je zahvaljujući filmskoj industriji postao gradić prepun malih hotela i krasnih noćnih klubova. Ovdje ćemo prenoćiti i sutra krenuti u nova istraživanja. Na opće veselje, u restoranu hotela za večeru se pojavil agrupa

Egipćani čuvaju ulaz

osjećaj sreće i pr ihva - ćenosti.

Treći dan puta, nakon tradicionalnog doručka (pogačica „msemn“ s medom), odlučili smo ubrzati ritam vožnje i prorijediti zaustavljanja kako bismo prije mraka stigli u Erfoud i uživali u zalasku sunca u pustinji.

Ušli smo u dolinu

Dades, potom kroz gradić Shoura prema gradu Kaala Mgouni, u kojem se proizvodi ružina voda. Kod Dolinu e grada Tinhrir skrenuli ras smo u fascinantan i ptica k ine v poznati kanjon rijeke e građ Thodre, ovdje poputnoga n a n i larno zvan Gorge de fasc ta r Thodra. Na trenutak kolo i mi se učinilo da sam u Petri, a ne u Maroku, zbog visokih stijena koje nas nisu ostavile ravnodušnima.

Nakon kraće šetnje kroz kanjon, krenuli smo dalje. Vidjeli smo i grupu žena koje su prale odjeću u plićaku rijeke. Život Grad Ourzazate ovdje nije lak, ne znam treba li im se diviti ili ih žaliti... No ne izgledaju tužno niti potrebito već se veselo nose sa svojom svakodnevicom.

U okruženju grada Boulmane Dadesa, u Dolini ptica, opet vidim fascinantan kolorit građevina, skoro pa skrivenih u okolnim brdima. Svaki je mali gradić urbana nadogradnja na tradicionalnu temu ruralnih sela, koja se vide samo ovdje, u planinskim područjima Visokog Atlasa. Sela su opstala zahvaljujući trgovini, turizmu i poljodjelstvu. U drugim regijama Maroka takva su malena sela prerasla u gradiće, zahvaljujući mudroj agrarnoj politici i mini-kreditima koje država daje malim poljoprivrednicima.

Kanjon rijeke Thodre, Gorge de Thodra

Autorica ispred ulaza u studio

Filmski studio u Ourzazateu

Sport

!

Juniorka Petra Petek pozvana je u Hrvatsku stolnotenisku reprezentaciju za susret s Mađarskom 1. ožujka!

sport@regionalni.com

Skupština Zajednice sportskih udruga grada Varaždina održat će se 24. veljače.

Predsjednik ZSUGV-a Goran Vučetić

“

SKIJANJE Iva Mišak prvi put na SP-u u Garmisch Partenkirchenu

Novi skijaški biser Iva je ove rezultate i nastup na SP-u izborila izvan sustava hrvatske skijaške reprezentacije, bez financijske pomoći Grada i Županije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Umorni Varteks DC

Nakon što je ljetno-jesenski dio priprema uspješno odradila u ekipi najboljeg skijaša današnjice Ivice Kostelića, najbolja hrvatska juniorka, mlada članica SKI kluba Varaždin Iva Mišak, puna samopouzdanja krenula je u novu skijašku sezonu.

U 17. kolu Premijer lige rukometaši RK Varteks Di Caprija izgubili su od ekipe Poreča 36:30 (17:14). U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin dominirali su gosti iz Poreča i zasluženo su pobijedili “beskrvne” domaćine. Očito su se događanja u klubu i financijska kriza reflektirali i na igru

Stjecanje iskustva Iako sam početak sezone nije bio pretjerano uspješan, s nekoliko dobrih rezultata Iva je trenutno 17. na FIS svjetskoj ljestvici u slalomu u svojoj kategoriji.

Svojim je zalaganjem uspjela izboriti nastup na najvećem skijaškom događaju godine - Svjetskom skijaškom prvenstvu u njemačkom Garmisch Partenkirchenu.

Iva će tako zajedno s Anom Iva Mišak Jelušić, Sofijom Novoselić i Teom Palić 19. veljače na je uvjerljivo najbolji skijaš u slalomskoj stazi Kandahar 2 svojoj kategoriji u Hrvatskoj. U prvi put krenuti iz stardosad održanih 11 utrtne kućice s najboljim ka u Prvenstvu HrIva svjetskim skijašicavatske za starije ma poput Marie dječake Istok 19. e ć Riesch, Lindsay je uvjerljivo put i v r p Von, Mar lies pobijedio u veljače startne osam, dok Schild... iz ti Ovaj će nai nije zakrenu najboljim trvršio. stup Ivi koristiti Njega s e c i ć u za stjecanje pou predstojek ama c i š ja trebnog iskustva ćem razdoblju i sk i samopouzdanja također kao i za sljedeće nastupe Ivu čekaju dokazikoji je očekuju u nastavku vanja na međunarodsezone. nim utrkama.

Posebno treba napomenuti Skijanje je osim napornih da je Iva ove rezultate i nastup treninga i odricanja izuzetno na svjetskom prvenstvu izborila skup sport, pa iz kluba pozivaju izvan sustava hrvatske skijaške sportske, gospodarske i političreprezentacije, bez financijske ke strukture da financijski potpomoći Grada Varaždina ili pomognu ovo dvoje uspješnih Varaždinske županije. mladih sportaša na njihovom Drugi predstavnik SKI kluba trnovitom putu prema skijašVaraždin Istok Rodeš također kim uspjesima.

Aikido - Dan otvorenih vrata Oni koje zanima što je to aikido, kako izgledaju treninzi, koja se filozofska pozadina krije iza vježbi te koje su dobiti aikida u svakodnevnom životu, mogu to saznati u četvrtak 17. veljače u dvorani Centra „Tomislav Špoljar“, s početkom u 19,00 sati.

Na trening je potrebno ponijeti trenirku ili drugu udobnu odjeću. Obuća nije potrebna s obzirom na to da vježbate bosi. Iako se preporučuje vježbanje, zainteresirani posjetitelji mogu trening samo promatrati.

Ozljede zaustavile OK Varaždin Varaždinski odbojkaši izgubili su susret 13. kola Super lige protiv ekipe Daruvara 3:1 (25:21, 19:25, 25:8, 25:13).

Varaždince je u ovom susretu, osim loše igre, pratila i nesreća s ozljedama tako da je pobjeda gostiju zaslužena.

U sljedećem kolu Varaždinci gostuju kod MOK Rijeka.

FOTO FOKUS Iva Mišak i Ante Kostelić odradili su odlične prireme

NOGOMET

NK Sloboda - 80 godina radničkoga kluba Iz Udruge za očuvanje tradicije nogometa u Varaždina „Đuro Kulčar“ podsjećaju da sljedeći tjedan NK Sloboda obilježava 80 godina postojanja i djelovanja. “21. veljače 1931. godine osnovan je Radničko-športski klub “Sloboda“, nastariji djelujući nogometni klub u Varaždinu. Osnivanje RŠK «Sloboda« bilo je potaknuto idejom da se unutar već postojećeg Radničkonaobrazbenog kulturno-umjetničkog društva „Sloboda“ priđe formiranju sportske sekcije. Za prvog predsjednika RŠK Sloboda izabran je Ivo Polak, za potpredsjednika Dragutin Mintas, tajnika Stanko Hegedić, a za prve klupske odbornike društva izabrani su: Franjo Fulir, Marko Ban, Ivan Mikac, Mihajlo Mihanović, Franjo

prve ekipe na terenu. Na prvenstvenoj ljestvci Varaždinci su trenutno na osmom mjestu s osvojenih 15 bodova. U 18. kolu premijer lige Varaždinci gostuju kod ekipe EMC Splita.

Rukometašice ŽRK Koka sljedeće subote gostuju u Samoboru kod istoimene ekipe u sklopu 18. kola 1. HRL za žene.

Starina, Aleksandar Levačić, Stjepan Berta i Ignac Horvatić. Kao što mu je i ime govorilo, Radnički športski klub „Sloboda“ bio je tih trusnih predratnih godina klub radnika, sastavljen većinom od članova

koji su bili predvodnici antifašističkog pokreta u našem kraju. Bili su to između ostalih: Hugo Kohn, Ivan Mikac, Tomo i Franjo Beli, Florijan Bobić... S obzirom na to da klub nije imao svoje igralište, treniralo se i igralo na igralištu tada najpopularnijeg varaždinskog kluba VŠK-a, kojem se za te usluge plaćao najam.

Današnje navijače Slobode sigurno će iznenaditi podatak da je prvotni dres kluba bio zelene boje. Tek na inicijativu spomenutih igrača, aktivista radničkog pokreta u našem kraju, Sloboda mijenja klupski dres u crvenu boju koja se održala do danas. Sloboda se danas natječe u 4.

HNL-u sjever i očekuje povratak u 3. HNL. Predsjednik kluba je Vladimir Knok, a trener Zlatko Ivanković.

28 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Promocija sporta Š

to sve može pridonijeti promociji sporta, čiji je cilj omasovljenje članstva određenog kluba ili većeg broja sportskih udruga?

Ovo pitanje postavljaju si sportski djelatnici ili bi si barem trebali postavljati u želji da sport kojim se bave postane popularniji i gledaniji. ekad je teško izmisliti događanja i situacije koje bi na najbolji način doprle do većeg broja građana te ih zainteresirale za sport. Još je teže pokrenuti i animirati one koji do tada nisu bili zainteresirani za sport.

Sveukupno nije tako lako pokrenuti mase i “zaludjeti” ih nekim sportom. Međutim, svaki klub treba koristiti što ima i što može najbolje napraviti i odraditi. Nekima ide bolje na sportskom planu, pa svojim rezultatima privlače veći broj gledatelja i simpatizera, drugi atraktivnošću sporta koji prakticiraju sami po sebi privlače interes, treći svojim upornim radom s mladima dugoročno grade imidž koji će im donijeti rezultate. Neki su poznati po nekim popratnim manifestacijama koje im donose poene izvan terena. Oni koji nemaju takvih ambicija imaju u svojim redovima sportaše koji ne neki način privlače pažnju većeg dijela javnosti pa ih koriste kako bi kroz njihovu osobnost promovirali klub i sport iz kojeg dolaze. rimjera je puno, a svaki klub, svaki sport ima na raspolaganju više načina koji će ih činiti jedinstvenima i zanimljivima većem dijelu populacije. Nekad zgodni i atraktivni sportaši i sportašice svojom fizičkom pojavom privlače pažnju, što također nije za odbaciti u ukupnoj slici koju pruža bavljenje sportom jer kontinuiranim vježbanjem mišićavo tijelo poprima drugačiji oblik.

Nakon malo promišljanja svaki sport i klub mogao bi pronaći nešto jedinstveno, čime raspolaže i što bi mogao na zanimljiv način predstaviti javnosti i time mnoge zainteresirati za njihovo djelovanje.

15. veljače 2011., br. 352

KOŠARKA Kabine Sissoko iz Malija novo je pojača

Vedri Afrikanac vratio gradu staru slavu košarke

N

U Hrvatsku je stigao prije deset godina, naučio je jezik i dobio hrvatsko državljanstvo Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Kabine Sissoko iz Malija stigao je prije deset godina u Hrvatsku zajedno s Ousameom Mareom, još jednim mladim košarkašem u potrazi za klubom i spor tskom karijerom.

U Maliju su znali Ismaila Samakea, malijskoga košarkaša koji je tr i godine igrao u Sloveniji, on im je prvi pričao o ovim prostorima iako oni tada nisu niti slutili da će jednog dana igrati u Hrvatskoj i Sloveniji. Sam dolazak u Hrvatsku bio im je stresan jer su došli u prosincu. Doživjeli su pravi temperaturni šok, jer su s temeperatura blizu 40 stupnjeva Celzijevih stigli u Zagreb gdje je temperatura bila ispod nule. Bilo je teško i s jezikom, ali su upornim radom i svakodnevnim učenjem uspjeli savladati sve prepreke i potpuno se uklopiti, dok se Mare čak i oženio. Hrvatski košarkaški savez prepoznao je potencijal u Sissokou pa je tako dobio i hrvatsko državljanstvo.

Kao petnaestogodišnjaci najprije su učili, a zatim su počeli igrati u raznim klubovima.

Putevi su im se razišli, tek su prije dvije godine igrali zajedno u Križevcima pa zatim opet svatko svojim putem. Veseli i simpatični Sissoko odabrao je Varaždin i KK Školu košarke Vindija.

P

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

18.02.2011.

- kuglana – kuglačka utamica KK MIV – KK Zanatlija s početkom u 17,00 sati - kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Prosvjetar u 19,00 sati 19.02.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Željezičar Varaždin – KK Željezničar Koprivnica s početkom u 15,00 sati 20.02.2011.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Carpio 2 – RK Kneginec s početkom u 10,30 sati

Ponude - Ja sam rođen 1986. godine u državi Mali i košarku sam počeo igrati prije 15 godina.

Tamo sam upoznao trenera i Kabine Sissoko svoje igračko znanje i iskustvo želi podijeliti s domaćim igračima

Sport 29

15. veljače 2011., br. 352

nje KK Škola košarke Vindija Varaždin menadžera Andreja Teslu koji mo se puno. Znam reći onima me prije deset godina poveo koji su došli došli iz Međimurja sa sobom u KK Zagreb, gdje su da su iz Mađarske. S Varaždinme primili kao mladog igrača. cima se isto dobro slažem.

Sissoko je u svim sredinama Tamo su tri godine radili sa mnom kako bih postao što odlično primljen i prihvaćen zbog svog smisla za šalu, bolji košarkaš. Malo je bilo neobično u prvo vrijeme, ali vedrog duha i optimizma, a sam se naviknuo na taj ritam, naravno da je velika pomoć svakoj ekipi na terenu. nije bilo toliko teško.

Kako ste se naviknuli na Za koje ste sve klubove prehranu u Hrvatskoj, ali i u igrali do sada?

Igrao sam za KK Zagreb, Varaždinu?

Jedem u restoranu Park i zatim sam igrao dvije godine u Sloveniji u prvoligaškim zadovoljan sam. Od one hrane Trener Velimir Mudri mirniji je od kada ima novo pojačanje koja se jede u Maliju i ovdje klubovima Zagorje i Rogla, zatim i u Austriji, Švicarskoj, pa nema baš puno razlike. Tamo jednu sezonu u Bosni i kratko se više jede riža i povrće, a u u Crnoj Gori. Uglavnom sam Hrvatskoj više pohano meso i pomfrit. upoznao Balkan.

Koliko vas je u obitelji?

Kakvi su planovi?

Imam četir i sestre i dva Vjerojatno idem igrati u Francusku nakon ožujka, a brata. Nitko se osim mene možda i u Sloveniju. Kontaka- ne bavi sportom. Jedan brat ta već ima i uskoro ću točno je u Kanadi, tamo je završio fakultet i ostao. Ostali su znati. Nisam htio biti ostali u Maliju. Oni bez angažmana i 9 20 r ijetko dođu jer sjediti već sam a r je teško dobiti prihvatio eta vizu, ali zato ja p o n u d u iz centim kač a k s njih posjećuVar ažd ina k o s i v jem. Meni je da igram elika v , r e k lakše jer imam i ostanem i blo ć o hrvatsko u punoj je pom ma ljanstvo. državigračkoj inci Gdje vam je formi. Kako Varažd bilo najljepše do se financijska sada? kriza dosta osjeti U košarkaškom smislu u sportu, nije jednonajbolje mi je bilo u Sloveniji, stavno naći dobar klub.

Sissoko je visok 209 centi- a kao grad najljepši mi je bio metara i u Varaždinu igra na Zagreb, ali i cijela Hrvatska.

Dosta puta sam bio i na Japoziciji centra.

Na kojim pozicijama može- dranskom moru i prilično mi se svidjelo. te igrati?

Sissoko je zaslužan i za pobjedu nad KK Podravac 89:69 Mogu igrati na pozicijama četiri i pet. U Sloveniji sam bio dvije godine najbolji skakač i najbolji bloker.

Kako vam se sviđa VaražU Košarkaškom klubu Škola košarke igraju u drugim ekipama nazad u Varaždin din?

Vindija Varaždin zadovoljni su što se otvo- i napraviti jednu ekipu koja će se moći Nisam do sada imao prilike rila mogućnost da Kabine Sissoko zaigra boriti za vrh prvenstvene ljestvice. Isto je puno ga upoznati, ali ovo što za njih. - Kao što je poznato, početkom tako bitno da i cijeli klub bude postavljen jesam, vidio sam da je lijepi sezone otišlo nam je pet, šest standardnih na zdravim osnovama. mali grad. Znam i neke priče Sada smo se pojačali Sissokom i Matijom igrača i krenuli smo u ovu sezonu A2 lige s iz povijesti, kao na primjer “golobradim” mladićima - rekao je trener Meglom, koji je došao iz KK Čakovec. Poda je bio prvi hrvatski glavni KK ŠK Vindija Velimir Mudri. - Prosjek lagano slažemo ekipu za sljedeću sezonu. grad i tako. Sviđa mi se, jako nam je bio 18,5 godina. To se i odrazilo Bilo bi dobro kada bi Sissoko mogao ostati lijep grad. na rezultate u prvom dijelu sezone. Želja jer nemamo rješenje pod košem, ali... Kako se slažete sa koleganam je vratiti sve domaće igrače koji sada dodao je Mudri. ma iz ekipe?

Jako se dobro slažemo. Šali-

Stvara se ekipa za sljedeću sezonu

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Sretno Valentinovo I

ako neki smatraju da je Valentinovo još jedan uvozni praznik koji nema veze s našom tradicijom, smišljen samo da bi trgovci zaradili, nije baš preporučljivo zanemariti ga, jer bi to vašu bolju polovicu moglo rastužiti. Ovo vrijedi i za muškarce i za žene, za one koji su kratko u vezi i za one koji odavno broje dvoznamenkaste godišnjice. ajljepši ljubavni poklon ikada je Taj Mahal u Indiji, koji je mongolski car Shahjahan dao sagraditi kao grobnicu za svoju ženu koja je umrla pri porodu.

Znam da nije jednostavno iznenaditi partnera nečim originalnim, ali ne mora se raditi o skupim stvarima kako bi ga razveselili i raznježili. Zašto ga ne biste iznenadili nečim što zasigurno neće očekivati? Povedite ga na vježbanje. Neće odbiti, ipak se radi o pokloniznenađenju. Ma ne samo da vas neće odbiti nego će vas poslije i nagraditi. Povezanost između redovite tjelovježbe i snažnog seksualnog libida dokazale su brojne studije. Vježbanje ubrzava cirkulaciju i u mozgu potiče oslobađanje hormona sreće. Posljedica toga je da se osjećamo bolje u svojoj koži, snažnije, samopouzdanije, pa i poželjnije. Osim što će to probuditi neke nove osjećaje, zajedničko vježbanje pripremit će tijelo i na „nježnosti kod kuće“. Nekoliko „trenutaka nježnosti“ tjedno godišnje može sagorjeti 7.500 kalorija što je potrošnja jednaka onoj nakon pretrčanih 120 kilometara. ugotrajna istraživanja pokazala su da redoviti seks produljuje život. Kod ljudi iste dobi i sličnog zdravstvenog stanja, pokazalo se da su oni „učestaliji“ imali dvaput manju stopu smrtnosti. Povezuju ga i s produljenjem životnog vijeka od tri do osam godina.

I na kraju, dragi moji, želim da vam svaki dan bude sretno Valentinovo. Ako vam partnera ponekad i „zaboli“ glava, objasnite mu da mu samo želite produžiti život.

N

D

30 Sport

15. veljače 2011., br. 352

KICKBOXING

SKVOŠ Hrvatska dobila nove, a Varaždin prve licencirane trenere skvoša

Škoranec pobijedio

Preduvjeti za razvoj

Članovi KBK Sračinec nastupili su u Čakovcu na priredbi Grand Fight gdje su pred više od 700 gledatelja nastupile selekcije Mađarske i selekcija Hrvatske.

Jurica Škoranec nokautom u prvoj rundi pobijedio je Mađara Davida Csorogija.

Tomislav Liber u vrlo teškom meču pobjeđuje 3:0 Marka Erdeija. Borci iz Sračinca nastavljaju s pripremama jer ih već 5. ožujka očekuje državno prvenstvo u full contactu koje se održava u Zadru.

RIBOLOV

Godišnji popisi ulova Obavještavaju se svi ribiči članovi Sportsko-ribolovnog društva Varaždin da u klub do petka 25. veljače dostave popis ulova za 2010. godinu i popis godišnjeg ulova za 2010. godinu zbog naredbe ribarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Popisi se mogu predati u klubu, ribolovnom domu u radno vrijeme ili ostaviti u poštanskom sandučiću ribolovnog doma. Dodatne infomacije na tel. 042/214-477.

U planu je razvoj škole skvoša za mlade, ali i za starije i sve zainteresirane Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinci Saša Dvorski i Martin Dvorski, članovi Squash kluba Coning, koji djeluje unutar Fitness centra Coning, kao predstavnici Hrvatskog squash saveza prisustvovali su u Beču tečaju za trenere skvoša, razine ESF Level 1 u organizaciji Europske squash federacije. Tečaj su uspješno i završili, tako da uz višegodišnju igračku karijeru od sada mogu biti i službeni treneri.

Nove aktivnosti Voditelj tečaja bio je Michael Khan, predsjednik Austrijske squash federacije i jedan od čelnih ljudi u ESF-u. Obuka se održavala u sklopu sportskog centra Danube Club Erdberg na sedmom katu poslovne zgrade u sklopu kojeg ima čak 15 skvoš terena.

Uz Varaždince sudjelovao je još jedan Hrvat - Marko Reljić iz Slavonskog Broda te deset kandidata iz Austrije, Poljske, Češke i Slovačke. Tečaj je trajao od petka do nedjelje, a sastojao se od kombiniranih teoretsko-praktičnih sati na terenu i izvan njega. Ispit se sastojao od

završne praktične prezentacije gdje je svaki sudionik morao održati 15-minutni grupni trening s određenim zadatkom. Ovo je za tridesetak varaždinskih skvošera, koji ovaj sport u Varaždinu razvijaju u posljednjih 11 godina veliki uspjeh, može se reći i povijesni trenutak jer su to prvi licencirani treneri s licencom Europske squash federacije u povijesti Varaždina, dok na razini Hrvatske ima svega deset licenciranih trenera. Novi treneri iz Varaždina i Slavonskog Broda imaju veliko značenje i za Hrvatsku u pogledu razvoja ovog sporta, s obzirom na to da se ovaj sport u Hrvatskoj tek razvija. Savez također postoji tek 11 godina. Time je nagrađen njihov višegodišnji trud na uvođenju i održanju ovog izuzetno dinamičnog i zanimljivog sporta te su postavljeni novi temelji za njegov daljnji razvoj.

- U planu je razvoj škole skvoša za mlade, ali i za starije, koja će se održavati na skvoš terenu u Fitness centru Coning, a započeli su pregovori i oko mogućeg uređenja terena u sklopu Gradske sportske dvorane na Dravi - najavio je Martin Dvorski.

Martin i Saša Dvorski, prvi varaždinski skvoš treneri planiraju omasoviti ovaj sport u Varaždinu

Novi teren i međunarodna natjecanja Posebnu težinu ima ovaj uspjeh i zbog toga što Varaždin posjeduje samo jedan skvoš teren i to onaj unutar Fitness centra Coning gdje se za sada provode treninzi, a ujedno je pionir u osnivanju skvoša u Hrvatskoj i Varaždinu.

Primjerice, Bjelovar ima 2 terena, Slavonski Brod 2, Osijek 4, a Zagreb 13 terena.

- Nadamo se da će ovaj naš trud popratiti i nadležne sportske institucije u našem gradu

te da će nam pomoći izgraditi barem još jedan odgovarajući teren. Ovakav projekt definitivno bi bio opravdan sa sportske strane, ali i s ekonomske jer sve dvorane koje smo posjetili u europskim gradovima rezervirane su i do godinu dana unaprijed.

Povećanjem broja terena otvaraju se mogućnosti organizacije domaćih i međunarodnih natjecanja i turnira u suradnji s Hrvatskim squash savezom - dodao je Saša Dvorski.

15. veljaÄ?e 2011., br. 352

Oglasi 31

32 Zdravlje VALENTINOVO Udruga Zora

Mladi, ni prijetnje ni izolacija nisu ljubav

Nasilje u mladenačkim vezama ozbiljan je problem, međutim većina mladih nema dovoljno iskustva da bi ga znala prepoznati, pa često nasilna ponašanja brkaju s velikom ljubavlju. Upozoravaju na to iz Udruge Zora koja je Valentinovo odlučila proslaviti na drugačiji način, prikazivanjem edukativnog reklamnog spota “Ako nije fizičko, ne znači da nije nasilje”.

Reklamni spot koji je nastao u sklopu projekta “365 dana borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja” prikazan je na lokalnim televizijama u cijeloj Hrvatskoj. - U spotu je prikazan jedan od tipičnih načina nasilnog ponašanja među mladima, a odnosi se na izolaciju, manipulaciju i prijetnje koji su često samo

prva od stepenica k ozbiljnijem nasilju.

Smatramo da je važno da mladi znaju kako zdrava veza treba izgledati i da je često daleko od bajkovitih prikaza kroz povijest u kojima su mladići mačo osvajači nakon čijih poljubaca djevojke padaju u nesvijest, a zatim žive sretno do kraja života. Najveći problem je što se često samo fizičko nasilje priznaje i prepoznaje, međutim psihičko nasilje kao što su prijetnje, izolacija, emocionalne ucjene, posesivnost i manipulacije su oni oblici koji se često dešavaju mladima, a jednako su destruktivni – ističu u Zori.

Spot možete pogledati na njihovoj web stranici www. udrugazora.hr, na Facebook profilu udruge ili na YouTubeu. (vms)

15. veljače 2011., br. 352

DOZNAJEMO I u Varaždinskoj županiji počela primjena e-up

E-uputnice - prob Dok traje informatizacija, Grad Varaždinske Toplice zatražio je od Ministarstva da omogući da se primarne laboratorijske pretrage, umjesto u Novom Marofu, obavljaju u tamošnjoj specijalnoj bolnici. To, međutim, nije moguće

Varaždinske Toplice spadaju pod laboratorij u Novom Marofu, a pacijenti ne moraju tamo putovati, jer Grad plaća dolazak laboranta Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pr imjena e- uputnica za laboratorijske pretrage u primarnoj zdravstvenoj zaštiti počela je i u Varaždinskoj županiji. Liječnici opće i obiteljske prakse dužni su izdavati e-uputnice za vađenje krvi u primarnim laboratorijima, kao i e-uputnice, dok će u pedijatriji i ginekologiji e-recepti i e-uputnice biti uvedeni do kraja ovog mjeseca.

Bez pritužbi?

- Uvođenje e-recepata u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji prošlo je odlično i nemamo nikakvih pritužbi niti od zdravstvenih radnika

niti pacijenata. Naprotiv, prijelaznom razdoblju paciprisutno je veliko zadovolj- jentima su u laboratorijima stvo s obje strane zbog niza izdavali i papirnate nalaze. prednosti koje donosi ova- Liječnicima šaljemo nalaze kav sustav, a to su brzina i elektroničkim putem tako da jednostavnost te smanjepacijenti nakon nje administr iranja vađenja kr v i je n što zdravst venim ne bi u prauzima rvi radnicima ostavlja vilu moraak k a r više vremena za li doći po o z u a m pacijente i time papirnati nacija i d r o u omogućava ponalaz u skih lj e t i b dizanje kvalitete laboratoo nije rij. š o j zdravstvenih usluMeđua k i n č lije ga – naveli su u t im, radi će u g o m pisanom odgovoru sigurnost i iz Ministarstva zdravpac ijenata i stva i socijalne skrbi. radi uhodavanja Što se tiče e-uputnica za liječnika, i dalje izdajelaboratorijske pretrage, obi- mo i papirnate nalaze. Tako teljski liječnici počeli su ih će biti dok se novi sustav u propisivati i ranije, no u potpunosti ne uhoda – rekla

je Bosiljka Topolko Petrić, voditeljica medicinsko-biokemijskog laboratorija u Novom Marofu.

Toplice izvan mreže I dok traje informatizacija primarne zdravstvene zaštite, stanovnici Varaždinskih Toplica su, kao što smo izvijestili, ostali bez pedijatra i ginekologa u mjestu u kojem žive.

I na vađenje krvi morali bi ići u Novi Marof jer Grad ne plaća troškove dolaska djelatnika novomarofskog medicinsko-biokemijskog laboratorija u toplički Dom zdravlja.

Gradonačelnik Dragutin Kranjčec s takvim rješenjem

Savjeti iz ordinacije Važnost unosa tekućine u organizam (2) V

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

oda je ključan čimbenik ljudskog postojanja. Za vodu se kaže da je najzdravije piće. U prilog toj tvrdnji idu tjelesne funkcije kao što su respiracija, probava, asimilacija, metabolizam i reguliranje temperature koje se mogu odvijati samo u prisutnosti vode.

Voda također drži u ravnoteži tlak, kiselost i sastav svih kemijskih reakcija. oda iz slavine: bolje hladna nego topla, naime topla voda brže otapa zagađivače. Počnite

V

piti vodu rano ujutro i pijte vodu uvijek nakon odlaska u nužnik.

Osvježite se dodavanjem kriške limuna ili limete. oćni sok može spriječiti tzv. “jutarnju hipoglikemiju”, odnosno pad razine šećera koji može uzrokovati čitav niz fizioloških i tjelesnih simptoma kao što su vrtoglavica, slabost, promjene raspoloženja, bol, anksioznost i depresija. vi kronični bolesnici kojima je preporučen kontroliran unos

V

S

konzumnog šećera moraju ograničiti unos svih zaslađenih napitaka i namirnica koje sadrže šećer, pa tako i aromatiziranih voda. Ova se preporuka posebice odnosi na dijabetičare. Naime, na aromatiziranim vodama stoji oznaka «light» što je u skladu s Pravilnikom o hrani za posebne prehrambene potrebe. Prema pravilniku, tu oznaku može nositi hrana ili piće kod koje je energetska vrijednost u odnosu na istovrsnu ili srodnu hranu uobičajenog sastava smanjena

najmanje za 30 %. Budući da aromatizirana voda spada u skupinu bezalkoholnih pića, ovaj napitak sadrži znatno nižu energetsku vrijednost od ostalih napitaka u skupini. Naravno, nije dobro pretjerivati s bilo kojom namirnicom ili napitkom koji sadrže šećer. sobe s prekomjernom tjelesnom masom trebaju uzeti u obzir energetsku vrijednost aromatizirane vode prilikom planiranja prehrane, a isto vrijedi za sve osobe na redukcijskim dijetama.

O

Zdravlje 33

15. veljače 2011., br. 352

putnica za primarne laboratorijske pretrage

USPJEH Varaždinska Opća bolnica

blema nema!

INFORMATIZACIJA Prvo povezivanje “primaraca”

E-uputnice za preglede u bolnicama su iduća faza Kada je predviđeno uvo đenje elek troničk i uputnica za specijalističke pretrage i preglede u bolnicama, pitali smo u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

- Od e-uputnica za obavljanje pretraga u laboratorijima primarne zdravstvene zaštite treba razlikovati e-naručivanje za specijalističke preglede u bolnicama, što se očekuje u idućoj fazi uvođenja sustava. Pu-

tem e-naručivanja liječnik će moći pacijenta naručiti na preglede u ugovornim zdravstvenim ustanovama iz svoje ordinacije, a pacijent neće više morati sam tražiti termin za obavljanje pregleda. Predviđena je elektronička dostava već očitanih nalaza liječnika specijalista. E-uputnica vrijedit će za svaku ugovornu zdravstvenu ustanovu – najavili su u pisanom odgovoru iz Ministarstva.

nije zadovoljan, pa je od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi zatražio da razmotre mogućnost provođenja

pacijenti vade krv u mjestu u kojem žive, mora plaćati zdravstvenu uslugu koja je iznad standarda.

U HZZO-u, međutim, tvrde da je osiguranicima HZZO-a iz Varaždinskih Toplica osigurana jednaka dostupnost zdravstvene zaštite, i to uzimanjem uzoraka krvi i mokraće u ordinacijama liječnika opće/obiteljske medicine.

- Oni su obvezni prikupljati uzorke za laborator ijske pretrage na primarnoj razini

!

e-uputnica vrijedit će za sve ugovorne bolnice, najavljuju iz Ministarstva

laboratorijske dijagnostike na primarnoj razini u Specijalnoj bolnici u Varaždinskim Toplicama.

Međutim, iz Ministarstva su Gradu proslijedili odgovor HZZO-a iz kojeg je jasno da to nije moguće. Topličkoj bi bolnici Ministarstvo možda i moglo dopustiti da njihov laboratorij s HZZO-om ugovori dijagnostiku u primarnoj razini. Međutim, to nije moguće, jer Mrežom javne zdravstvene službe u tom gradu uopće nije predviđena ta djelatnost, nego topličko područje pokriva tim iz Novog Marofa.

To znači da Grad, želi li da

Za 60-ak dana i promet u bolničkom krugu trebao bi biti u višoj kategoriji

Glavna bolnica na sjeveru Hrvatske!

Bolnica Varaždin ušla u drugu kategoriju županijskih bolnica regionalnog značaja, a Čakovec, Koprivnica i Zabok su u trećoj Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

zdravstvene zaštite, a medicinsko-biokemijski laboratoriji su u obvezi osigurati potrošni materijal i transport uzoraka, prikupljati uzorke iz ordinacije i dostavljati nalaze u ordinacije opće/obiteljske medicine – naveo je ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizirep u pisanom odgovoru.

Međutim, u Varaždinskoj županiji u praksi to još uvijek ne funkcionira zbog niza problema, o čemu smo nedavno i izvijestili.

Nalazi elektroničkom poštom stižu izabranom liječniku

Opća bolnica Varaždin postaje glavna bolnica na sjeverozapadu Hrvatske.

Potvrđeno je to prošli tjedan kada je ministar zdravstva i socijalne skrbi službeno obznanio da je varaždinska bolnica ušla u drugu kategoriju akutnih bolnica, što znači da je dobila status županijske bolnice regionalnog značaja.

Slijedi akreditacija Od 30 akutnih bolnica, u drugu kategoriju ušle su još samo četiri bolnice, KB Sveti Duh i opće bolnice u Zadru, Dubrovniku i Slavonskom Brodu. U prvu, najvišu kategoriju, prema očekivanjima, svrstane su gotovo sve kliničke bolnice, KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica, KBC Split, Osijek i Rijeka te KB-i Dubrava i Merkur.

Najviše bolnica, njih 13, ušlo je u treću kategoriju županijskih bolnica, a među njima su i bolnice iz tri susjedne županije, opće bolnice Čakovec, Zabok i Kopriv-

Parkirne kartice u bolnici Za 60-ak dana, kada će biti dovršen novi ulaz s dva prometna traka, na snagu će stupiti novi režim parkiranja u krugu varaždinske bolnice koji bi trebao značiti kraj prometnom kaosu. Svi pacijenti koji moraju na pregled, pretragu, u posjetu ili dođu obaviti nešto drugo, moći će ući u bolnički krug, a na ulazu će morati uzeti parkirnu karticu. Izađu li van nakon jednog sata, parkiranje će biti besplatno, ali će zato svaki sljedeći sat morati platiti. - Novi ulaz bit će dovršen za najviše dva mjeseca, a novi sustav tada će početi s probnim radom – najavljuje Dubravko Tršinski.

nica. Ulazak u treću, odnosno drugu kategoriju očekivali su u čakovečkoj, odnosno varaždinskoj bolnici, jer su rješenja o kategorijama donesena na temelju desetak kriterija, kao što su broj ugovorenih djelatnosti, broj liječnika i medicinskih sestara po postelji, razina i opseg usluga, broj ugovorenih kreveta i gravitacija bolesnika, broj bolnica u županiji i drugo.

- Status županijske bolnice regionalnog značaja jamči daljnji razvoj varaždinske bolnice, kao i to da će svi odjeli i ubuduće raditi. Trenutno to neće značiti i veći bolnički proračun, ali s vremenom će sigurno doći i do toga – rekao je ravnatelj dr.

Dubravko Tršinski.

Ističe da je kategorizacija prvi i važan korak za proces akreditacije bolnica, koji će pokazati zadovoljavaju li pojedini odjeli sve standarde suvremene medicine. - Akreditacija će

s

tatus regionalne bolnice jamči daljnji razvoj i zadržavanje svih odjela

biti obavljena na temelju niza kriterija, a pojednostavljeno rečeno, ona će biti svojevrsno jamstvo kvalitete zdravstvene usluge – kaže Tršinski, koji i u tom procesu očekuje dobre rezultate.

Zdravo tijelo Što je masna jetra?

M

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

asna jetra je oštećenje jetre obilježeno prekomjernim nakupljanjem masti. Oštećenje jetre najčešće nastaje zbog upale, a razlozi tome su mnogobrojni.

Jedan od češćih je prekomjerna konzumacija alkohola. To može dovesti do upale zbog toksičnog učinka alkohola na jetru. Kad se radi o blažoj upali obično nema vidljivih simptoma jetrene bolesti.

U krvi nalazimo povišene vrijednosti enzima koji se zove GGT (gama glutamil transferaza). U žargonu

ljudi kažu da “su povišene game”.

GGT je značajan pokazatelj prekomjernog konzumiranja alkohola, jer dosta specifično ukazuje na alkoholono oštećenje jetre. Što su vrijednosti GGT-a u krvi više, to je oštećenje jetre teže. Jetra može biti oštećena i zbog prekomjernog nakupljanja masnoća u osoba koje nisu prekomjerni konzumenti alkohola. Stanje se naziva masna jetra ili steatoza jetre. Obično nema vidljivih kliničkih simptoma, pa se poremećaj otkrije tijekom

sistematskog pregleda. Češći je u osoba u dobi od pedeset ili manje godina. Iako nema kliničkih simptoma poremećaja, UZV-om trbuha naći će se povećana, masno promijenjena jetra. Ako uz to u krvi postoje povišene vrijednosti jetrenih enzima (AST, ALT i GGT) te povišene vrijednosti masnoća, te ako se ne radi o prekomjernom konzumentu alkohola, možemo govoriti o nealkoholnom steatohepatitisu (NASH). Važnost postavljanja točne dijagnoze je u

činjenici da će 1/3 osoba sa steatohepatitisom razviti cirozu jetre.

Osobe s cirozom jetre pak imaju povećani rizik za rak (karcinom) jetre. Svi s prekomjernom tjelesnom težinom i opsegom struka iznad 100 cm, s povišenim masnoćama u krvi, koji imaju šećernu bolest, i osobe s povišenim tlakom krvi, kao i osobe s povišenim jetrenim enzimima kandidati su za razvoj steatohepatitisa. Steatohepatitis u prvom redu liječimo promjenom stila života.

34 Ženski svijet USPJEH Varaždinske mlade snage

15. veljače 2011., br. 352

MODA Što obući za posao kako biste ipak bile drugačije?

Za nagradu tečaj kod Paola Pinne

Varaždinska ekipa na okupu prije natjecanja

Učenice varaždinske Srednje strukovne škole (SSS) i polaznica Pučkog otvorenog učilišta (POU), smjera kozmetičar bile su na sajmu ljepote u Celju i sudjelovale na međunarodnom natjecanju u šminkanju.

Tema je bila “Tajne glamura”, a naše su je predstavnice izuzetno dobro odradile te su ostvarile dobar plasman.

Winifred Tomiša iz varaždinske SSS, čija je mentorica bila Zdenka Mavriček, osvojila je drugo mjesto, Rebeka Pačalat, također iz te varaždinske škole, čija je mentorica bila

Vesna Biankini, osvojila je peto mjesto, dok je Lorena Biankini iz POU-a, čija je mentorica također bila Biankini, osvojila četvrto mjesto.

Svi natjecatelji i mentori dobili su vrijedne nagrade te besplatan tečaj poznate milanske akademije “Nee make up” pod vodstvom Paola Pinne, svjetski poznatog make up stručnjaka.

Tako će se i u Varaždinu naš ljepši spol moći prepustiti uljepšavanju ovih mladih stručnjakinja – izvijestila je Vesna Biankini.

Odijela nisu što su nekad bila

Muški sako, traperice i vesta

Opušteno, ali sa stilom

Poslovno, ali seksi Dotjeranost, elegancija i decentnost glavna su pravila poslovnog stila koji najmanje od svih podliježe trendovima. No vrijeme bijelih košulja i crnih suknji odavno je prošlo Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Što danas odjenuti na posao? Sigurni smo da je to jedno od glavnih pitanja koje se svako jutro nakon zvuka budilice vrti u vašoj glavi, osim ako, naravno, ne radite posao koji od vas traži uniformiranu odjeću.

Može i pletivo

Model Winifred Tomiša, Rebeke Pačalat i Lorene Biankini

Udobno, a opet drugačije

D o tj e r a n o s t , e l e gancija, a opet decentnost, glavna su pravila poslovnog stila koji vjerojatno najmanje od svih podliježe promjenama trendova.

Ipak, poslovni stil više ne znači nositi bijelu košulju i crnu ili sivu suknju. Daleko od toga! I on je posljednjih godina pokleknuo pred trendovima, dobio boje i postao razigran.

Jasno, svaka poslovna žena ne može bez odijela ili kostima. Osim što moraju pratiti liniju

tijela, ovo proljeće neka odijela budu u bojama, primjerice nježno ljubičasta ili maslinasto zelena. Ako ste poslovni tip žene i skloniji ste klasici, tada neka odijela budu smeđe, bež, sive ili bijele boje. Njih je i najlakše kombinirati s ostatkom odjeće. Što se tiče odabira košulja, neka one ovo proljeće budu sve s amo ne kl asične.

Asimetrično kopčanje, ve z a n j e umjes to ovratn i k a , pokoji

vol an č ić ... No pazite da s tim dodacima ne pretjerate kako ne biste bile kičaste.

Takve

Za opake h koji šefice oje b i v s se košulje odlično će se slagati s klasičnim krojem suknje do koljena, ali i širim suknjama zvonolikog oblika. Svakako biste trebali imati i jednu klasičnu haljinu bez rukava, dugu do koljena, koja prati liniju tijela, kako biste je mogle kombinirati s

košuljama ili jednobojnim majicama. Želite li odskočiti od uobičajenog stylinga na poslu, umjesto sakoa obucite pulover ili prsluk koji prati liniju tijela, utegnut u struku. Pletivo će vas grijati, a u pravoj kombinaciji i dalje ćete izgledati poslovno i dotjerano.

Traperice i elegancija Premda neke tvrtke na poslu ne dopuštaju nošenje omiljenog komada odjeće većine žena, dobro je znati da i u trapericama možete izgledati poslovno i ozbiljno. Primjerice, u kombinaciji s muški krojenim sakoom. Kaputić svaku odjevnu kombinaciju čini svečanijom i ozbiljnijom, pa će tako djelovati i na vaše traperice. Uz muški kroj sakoa, traperice i cipele na petu postići ćete eleganciju, a umjesto sakoa uz traperice možete kombinirati i vestu.

Frizerski salon Izbjegavati često nošenje repića K I Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

ao što su se mnogi roditelji već imali prilike uvjeriti, ponekad i dječja kosa zna zadavati mnoge probleme. Bila ona kratka, ravna ili kovrčava – prekrasna je. Trebate imati na umu da kako djeca odrastaju, tako nailaze i problemi s kosom.

Primjerice, vaša kćerkica ima prekrasne guste kovrče koje vi obožavate, no nerijetko će se vratiti

iz vrtića raščupane kose prepune malih čvorića koji čekaju da ih raspletete. Jedna od mogućih opcija je skratiti djetetu kosu kako bi se gore navedeno izbjeglo te kako bi se čista uredna kosa lakše održavala. No plače li dijete na sam spomen frizera, razmislite o pletenicama kojima ćete ublažiti zapetljanost i nemogućnost lijepog češljanja, a opet

ćete zadržati djetetovu dugu kosu. ma li vaše dijete dugu ravnu kosu, pripazite da ne pretjerate s vezanjem visokih repova kako ne bi došlo do glavobolja. Ako je kosa duga i kovrčava, poželjno je koristiti regenerator kako biste olakšali njezino održavanje, no svakako budite oprezni s biranjem te se također savjetujte s frizerom.

Ženski svijet 35

15. veljače 2011., br. 352

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dr. Lada Magdić, umirovljena ginekologinja

Plačem na Chopina, a popevam evergreene Dr. Magdić za sebe kaže da je dobra, ali opasna, ne bi mogla oprostiti izdaju, a kad izlazi iz kuće, sve svoje nosi sa sobom Piše: GORDANA IGREC

- Ginekologiju sam odabrala za specijalizaciju jer je vesela i radosna medicinska struka. Tu su svi radosni: i roditelji, i djedovi i bake te je kao zanimanje vječna – rekla je dr. Lada Magdić, umirovljena ginekologinja iz Zagreba koja je višegodišnje učenje klavira zamijenila za liječnički poziv.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Maligni melanom (2) G

otovo uvijek do razvoja malignog melanoma dolazi na površini kože, gdje ga se lako uočava i relativno uspješno terapijski rješava.

No ako se dopusti da on prodre u dubinu kože, konačno zahvaćajući krvne i limfne žile, može se raširiti po čitavom tijelu i ugroziti zdravlje i život pacijenta. toga je vrlo važno, ako i dođe do razvoja melanoma, da se otkrije što ranije, dok je još na površini kože, kako bi i terapija bila što uspješnija! elanom može nastati bilo gdje na koži, no kod muškaraca najčešće na leđima, a kod žena na potkoljenicama. Upravo zbog toga, potrebno je redovito samopregledavanje kože i postojećih madeža, koje se mora provoditi jednom mjesečno. Da biste lakše pregledali i najskrivenije dijelove kože ili, primjerice, leđa, preporuča se upotrijebiti dva ogledala. Pritom se služimo tzv.

ABCDE pravilom.

S

M

Potočić i potočnica Za svoj dugogodišnji rad u struci u Petrovoj bolnici te kao edukator za reprodukcijsko zdravlje žena i djevojčica dobitnica je najvišeg priznanja: zlatne medalje časti za edukaciju koju je dobila od American Bibliografican Instituta.

Radila je u istraživačkoj jedinici za proizvodnju kontraceptiva slovenske tvornice Krka i predavala na Medicinskom fakultetu te educirala žene koje su često radile abortuse. U mirovinu je otišla iz Petrove bolnice 2006. godine s funkcije voditelja Centra za planiranje obitelji.

Za Male ženske razgovore dr. Magdić srdačno je odškrinula vrata svojeg toplog ženskog gnijezda koje je savila sa suprugom u stanu u središtu Zagreba i otkrila nam zašto spusti suzu za zagorske brege, zašto je ci- Ni kad je bila mlada nije težila savršenstvu jepljena od karijerizma svake vrste, kako započinje jutra te što je za nju majčinstvo.

Jutro započinjete sa... Što je za vas majčin- sam sina, grlila, pričala Uživam se “valjuškati” u pričice, šetala... Jednostvo? krevetu, za što nikad u životu Uživala sam u svojem stavno - uživala sam biti nisam imala vremena. Nakon majčinstvu. Meni je to mama! mjerenja tlaka i šećera, slijeŠto je za vas uspjeh u bilo tako lijepo da vam ne di doručak. mogu reći. Mi smo imali životu?

Kako biste se opisali u tri Sasvim sigurno ne – prekrasan odnos.

Ljubila riječi?

Dobra, opasna, tvrdoglava.

Moj suprug kaže da sam velika naivka.

Imala sam ih više. Moj muž pametan.

Iz kuće ne izlazim bez...

Jeste li ljubomorni? nije meni jedini muškarac u Sve svoje sa sobom no- životu. Najromantičnije mi Jesam. Ali to ne pokazusim. je bilo kad sam sa svojim jem. U braku sam 46 godina Svaka prava žena par tnerom mogla i kada bih saznala da mi je nikad ne smije... podijeliti doživ- muž negdje “švrljao”, izguSve smiješ. Biti ljaj zalaska sun- bila bih kompas. I onda bih nije ič t n a savršen – od ca, zv ijezde se uvrijedila i dala otkaz. Jer najrom kad sam toga sam uvin a n e b u . . . ja svojeg muža ne bih prevao il b jek zazirala. mi je tnerom Zajedničke rila... Ali ako ja to ne znam, r a p Savršenstvo impresije su onda uživam u postojećem. jim liti sa svo je nešto što Vaš moto u životu? romant ičpodije mogla j zalaska optere ćuje!

Ljubav, dobrota i ljepota. ne. Ali mene a lj iv ž Mi svi pravimo Iz takta me može izbamože razveo d a c greške. I tako je seliti potočić i citi? sun možeš ispraviti.

Laž i bezobrazluk. potočnica. Što je važno u Što vas je privuvezi? klo vašem suprugu?

Kuha muž Ljubav!

Bio je naočit muškarac.

Kako provodite slobodno Što nikad ne biste mogli Visok, snažan, bio je sportaš. vrijeme? oprostiti?

Ta figura ne bi ostavila traga Sviram klavir, pišem pjeIzdaju! da ja nisam u njegovoj duši sme, slikam, volim cvijeće...

Najromantičniji trenutak osjetila to nešto zdravo, muš- Inače, još sam skijala i plau životu bio je... ko. I imponirao mi je. Bio je ninarila.

A - označava asimetričan rast madeža, B - pojavu neoštre ograničenosti u prethodno oštro ograničenom madežu C - pojavu „raznobojnosti“ unutar istog madeža (dvije ili više boja) D - povećanje promjera madeža i E - uzdignuće ili rast postojećeg madeža.

Dermatoskopskim pregledom iskusni će dermatolog utvrditi je li postojeća promjena sumnjiva ili ne te predložiti odgovarajuću terapiju. Ona prvenstveno ovisi o debljini i dubini tumora. e postoje jedinstvena stajališta o optimalnim postupcima liječenja. Terapija melanoma najčešće uključuje njegovo kirurško uklanjanje, s pripadajućim “rubom” okolne, zdrave kože. Time se osigurava uklanjanje “zločestog” tumora u cijelosti! Terapija eventualnih metastaza ovisi o brojnim čimbenicima (npr. o dobi i zdravstvenom stanju pacijenta, o broju metastaza te eventualnoj prethodnoj terapiji…), a može uključivati daljnju kiruršku terapiju, terapiju zračenjem, kemoterapiju, biološku terapiju ili kombinaciju spomenutih terapija. Vrlo su važne redovite kontrole liječnika, koje se obavljaju praktično doživotno!

N

Uživala sam u svojem majčinstvu! penjanje po hijerarhijskoj ljestvici! Cilj mi je živjeti u skladu.

Muškarci nikad neće...

Priznati istinu, možda nikad neće priznati da su pogriješili...

Koju glazbu slušate?

Klavirsku glazbu. Volim klasičnu: Čajkovskog, Chopina, Beethovena, Rahmanjinova. Ta muzika te nekad do suza dotjera. A osim toga i evergreene, koje si sama popevam. I volim domaću iskonsku glazbu. Klasične zagorske i međimurske, ali novokomponiranu – ne.

Najdraži film?

“Prohujalo s vihorom” i “Casablanca”.

Omiljeni parfem?

Opijum.

Volite li kuhati?

Baš i ne. Kuham uvijek kad k meni dođu moja djeca. Inače voli kuhati moj muž.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Ljubav, ljubav i ljubav.

36 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Očekujte promjene

15. veljače 2011., br. 352

MALE TAJNE ULJEPŠAVANJA Trend geliranja noktiju

Otporni i lijepi nokti Borite li se s lomljivim i slabim noktima ili ste jedna od onih koja neprestano gricka nokte, geliranjem ćete se riješiti jedne loše navike, a nokat će vam ojačati Piše: MATEJA PETRIĆ M Style – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

U

današnje vrijeme mnoge trudnice djelomično ili potpuno miruju u trudnoći. “Mirovanje” može značiti oslobađanje od odlaska na posao i od većih fizičkih aktivnosti. Dok kod nekih to može značiti potpuno mirovanje, odnosno ležanje kod kuće ili u bolnici. irovanje u trudnoći ne mora značiti potpun prestanak svih aktivnosti. Treba razlikovati strogo mirovanje od umjerenog i ono koje je kod kuće za razliku od onog u bolnici. U bolnici će program vježbanja biti strogo doziran pod vodstvom fizioterapeuta dok kod kuće možete vježbati i sami. Opet napominjem, prethodno se morate posavjetovati s ginekologom. ez obzira na razlog mirovanja, važno je napomenuti da se trudnicama još uvijek uglavnom ne dopušta fizička aktivnost čak i kad je riječ o normalnoj trudnoći, a pogotovo ako je trudnoća rizična. Zato je važno da svog ginekologa upoznate s načinom i programom vježbanja. Po potrebi, s njim se može posavjetovati i vaš fizioterapeut (ako ga imate). ko se radi o kraćem periodu mirovanja, aktivnosti kao što su glačanje, priprema ručka, neće biti veći problem. No ako ono potraje, veći dio trudnoće ili do samog kraja, tad to postaje ozbiljan problem. Promjene koje možete očekivati su: bolovi u mišićima, oslabljena cirkulacija i pojava grčeva u nogama, ograničena pokretljivost, nepravilno držanje, pasivnost itd. Tehnike opuštanja, masaža i vježbe disanja, dopuštene su gotovo u svakoj situaciji mirovanja. Preporučuju se i kad imate prijevremene kontrakcije, ali tada treba izbjegavati masiranje trbuha. ko vam ruke trnu ili otječu, radite vježbe za šake barem dva do tri puta na dan. Možete uranjati šake u vodu, bilo bi dobro da koristite lopticu s pipcima, kako biste potaknuli cirkulaciju.

Kako biste poboljšali cirkulaciju u nogama, kružite skočnim zglobovima te ih pomičite gore-dolje i lijevo-desno, pritom širite i skupljajte nožne prste.

Ako osjećate bolove i nelagode dok ležite, iskušajte ležeći položaj na boku.

Još ne tako davno, geliranje noktiju i savršeni “french” bili su rezervirani samo za visokopozicionirane i bogate žene koje su si to mogle pruištiti. Međutim, geliranje noktiju, kako u svijetu, tako i kod nas, postao je pravi trend koji si danas može priuštiti gotovo svaka žena.

M

B

Do četiri tjedna

A

Možete birati izm eđu produživanja tipsama ili šablon ama

A

postojanog Gelirani nokti su

n izgled sjaja te daju priroda

Nokti u prosjeku narastu dva do četiri milimetra mjesečno, pa svaka žena koja želi trajno duge nokte mora dolaziti na korekciju izraslog dijela kako bi se ponovno popunio gelom, u protivnom nokat postaje

Imati svoje vrijeme No jednako kao što vam treba malo zabave s prijateljima, nemojte zaboraviti na zabavu s partnerom, bez obzira na to što ga gledate svaki dan.

Družite se, opustite i zabavljajte, baš kao što je to bilo na početku veze.

I, na kraju, želite li imati sretan brak, partnera nikad nemojte uzimati “zdravo za gotovo”. Drugim riječima, tretirajte ga kao što biste vi željeli da on tretira vas.

!

nokti s gelom daju osjećaj prirodnosti i postojanog su sjaja

ovako uređenim noktima bez problema se možete upustiti u obavljanje svih kućanskih poslova bez straha da će bilo kakva kemikalija nadražiti gel. Osim što ćete imati lijepo uređene nokte o kojima se ne morate brinuti, osjećati ćete se bezbrižno, a izgledati uredno.

Nužna korekcija

OTKRIVAMO Tajne sretnog braka

Nije dovoljno razgovarati, treba znati slušati, a upravo je to jedna od tajni sretnog braka, tvrde stručnjaci. Tu je i upornost. Činjenica jest da je lakše od nečeg odustati nego se potruditi. No ako nešto nismo probali, nećemo znati je li moglo biti drugačije i bolje, zar ne?

Također, kad se pojave problemi ili nešto vas razljuti, najlakše je vikati. Međutim, trebalo bi stati na loptu i poslušati partnera, razgovarati i prihvatiti grešku, ako za to ima razloga. Jednako kao i na vezi, treba stalno raditi na oživljavanju strasti, kao i priuštiti si nešto za sebe. Bez obzira na to što zajedno živite pod istim krovom, svatko od vas treba imati vremena za sebe i svoje zanimacije. Dobar brak ne znači da sve što radite morate raditi zajedno.

Žene vole imati uređene nokte, a današnjim ubrzanim načinom života između posla i briga oko obitelji nemaju vremena svaki dan iznova ih rašpati i lakirati, stoga je geliranje idealno rješenje.

Borite li se s lomljivim i slabim noktima ili ste jedna od onih koja neprestano gricka nokte, geliranjem ćete se riješiti jedne loše navike, a nokat će vam ojačati i spriječiti lomljenje.

Sam postupak geliranja noktiju traje do dva sata, ovisno o željenoj dužini nokta. Odlučite li se za duže nokte, možete birati između produživanja tipsama (lijepljenje umjetnih noktiju) ili šablonama (produživanje gelom).

Nakon dezinfekcije, skida se sjaj s prirodnih noktiju da bi gel što bolje prianjao na sam nokat. Prvi sloj gela nanosi se na sam vrh nokta te se oblikuje “smile linija”, tzv. french, koji se suši četiri

minute u UV lampi. Nakon “frencha” na donju ploču nokta stavlja se zadnji sloj gradivnoga gela, koji se suši tri minute u UV lampi.

Kad se nokti osuše, slijedi oblikovanje (po vašoj želji), rašpanje i na kraju se prelakira zadnjim slojem, koji daje noktu visok sjaj. Nokti s gelom daju osjećaj prirodnosti i postojanog s u sjaja.

G e l n e p e cka, ne sadrži kiseline i nema mirisa.

P o stojan o s t geliranih noktiju je najviše četiri tjedna, a tada se oni ponovno obnavljaju, rašpaju i stavlja se novi gel. S

Ovako uređeni nokti neće se uništiti pri obavljanju poslova

Kozmetički savjeti

lomljiv i manje otporan, a ako pukne, može doći i do oštećenja prirodnog nokta. Današnje tehnike u potpunosti zadovoljavaju klijente, jer za samo dva sata mogu dobiti nove, jače, otpornije i ljepše nokte.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Poželjna masaža leđa jednom tjedno A

ko niste barem jednom osjetili bol u leđima, onda ste pravi sretnik.

Prema nekim statistikama, svaka druga osoba ima problema s bolovima u leđima. Na to utječu razni čimbenici kao na primjer kada na radnom mjestu sjedimo pogrbljeni osam sati u istom položaju, kada nosimo teret, napravimo krivi pokret, ne vježbamo ili smo pod stresom.

Masaža nam pomaže da se mišići opuste, a nakon toga postupno prestaje bol jer se mišići ne grče. Ako je masa-

ža kvalitetno i pravilno napravljena, osjetit ćete osjećaj ugode i opuštanja po cijelom tijelu. Živci se granaju oko kralježnice, pa je zbog toga masaža djelotvorna za cijeli živčani sustav.

Najviše nam strada vratni dio, oko lopatica i trtični dio jer na njih pada najveće opterećenje. U vratnom dijelu nakuplja se stres te je manji prohod kisika do mozga, pa možete imati glavobolje. Medicinsko-sportska masaža pomoću trljanja, gnječenja i lupkanja

te jačeg pritiska može razgraditi nakupine mliječne kiseline u našem tijelu.

Kada mišići upotrebljavaju glukozu kao pokretač da sagori kompletno, oni je samo djelomično razgrađuju i tada nastaje mliječna kiselina. Ona uzrokuje bol u mišiću i dovodi do iscrpljenosti.

Masažom omogućujemo da krv koja cirkulira otplovi i mliječnu kiselinu.

Preporučeno je masirati leđa jednom tjedno i onda nećemo imati nikakvih problema.

Ženski svijet 37

15. veljače 2011., br. 352

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Nevjerna i sretna?

O

Romantičnu večeru u kojoj ima i hrane s afrodizijačkih svojstvima dodatno začinite još kojom čašom crnog vina

OTKRIVAMO Povećavaju li prirodni afrodizijaci seksualnu želju?

Bombe u krevetu

Bez obzira na to o kojim se afrodizijacima radi, istraživanja još nisu dokazala njihovo djelovanje, niti postoje znanstveni dokazi da su afrodizijaci učinkoviti Čokolada, ljute papričice, smokve, crno vino ili kamenice samo su neki od prirodnih afrodizijaka koji potiču seksualnu želju i pojačavaju seksualni nagon.

Afrodizijaci su poznat i od davnina. Ljudi su stalno tražili načine kako poboljšati libido, a dok su jedni vjerovali danas lako dostupnim namirnic ama, dr u g i af ro d iz ija č k a svojstva pripi-

suju mrvljenom rogu nosoroga ili španjolskim mušicama.

Češnjak, smokve...

Bez obzira na to o kojim se afrodizijacima radi, istraživanja još nisu dokazala njihovo djelovanje, niti postoje znanstveni dokazi da će afrodizijaci učinkovito riješiti probleme koje imate u krevetu. Pa ipak, evo nekih od najpopularnijih afrodizijaka ugodnih za tijelo i um.

Tako se među afrodizijake uvrštava čokolada, koja je dobar izvor energije jer obiluje masnoćama i šećerom,

Pripremite partneru “afrodizijačku bombu”

Čudotvorna vanilija Jednako kao što se vjeruje da hrana potiče libido, isto vrijedi i za mirise.

Jedan od njih je vanilija, koja, prema nekim mišljenjima, pozitivno djeluje na sek sualnu

a energija vam je potrebna kod predigre i seksualnog čina. Budući da se vjeruje da konzumiranje ljute hrane oslobađa endorfin važan za jače seksualno uzbuđenje, među afrodizijake se uvrštavaju ljute papričice te začini curry ili chili.

Korisna banana One u sebi sadrže sastojke koji stimuliraju živce, povećavaju puls i pojačavaju rad srca.

Tu je i češnjak. Čušpajz s češnjakom navodno je bio obavezan na jelovniku vatrenih ljubavnika u srednjovjekovnoj Francuskoj.

Ako vam ipak nije drag miris češnjaka, pojedite bananu.

Kod tog je voća i znanstveno dokazano da sadrži alkaloid bufotenin, kao i vitamin B6, koji pozitivno djeluju na mozak, poboljšavaju raspoloženje i bude seksualnu želju.

Tu su i bademi. Oni sadrže hranjive sastojke važne za

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

stimulaciju i kod muškaraca i kod žena. Nekoliko kapi esencijalnog ulja vanilije u kupki može pomoći u podizanju ljubavne atmosfere.

poboljšanje seksualnog života.

Vrlo male količine badema osigurat će vam potrebne doze vitamina E, koji utječe na plodnost i funkciju spolnih organa. Slično je i s orasima, ali

!

na jelovniku vatrenih ljubavnika u srednjovjekovnoj Francuskoj bio je čušpajz s češnjakom

i sa smokvama. One su bogate magnezijem, sastojkom koji pokreće.

Na kraju ne zaborav imo spomenuti crno vino. Ono je zdravo za srce i dobro za romantično raspoloženje. Pripremate li partneru romantičnu večeru začinjenu nekim od spomenutih afrodizijaka, dodatno je začinite i kojom čašicom crnog vina.

vu sam noć sanjala da sam spavala s frendom! Bilo mi je ugodno. Ne znam kako sam se našla u njegovoj postelji, a niti kako sam poslije otišla, ali znam što se događalo između toga. Bili smo oboje odjeveni kad smo se, zbijajući šale kao mala djeca, prevrtali po mekoj i mirisnoj posteljini. Onda je legao pored mene oslonjen na lakat lijeve ruke, a desnom me polako skidao. Cijelo to vrijeme o nečemu smo smiješnom razgovarali i smijali se, pa gotovo da nisam ni primijetila da uz njega ležim potpuno naga. Dok se prigušeno svjetlo igralo sjenama na mom tijelu, on me gledao zadivljen. Vidjela sam sjaj u njegovim očima, slušala kako mi govori da je moje tijelo podatno i lijepo, zadrhtala kad se njegov vrući dlan spuštao na moje grudi. Uživala sam promatrajući ga i ni jednom riječju, niti kretnjom nisam se tome usprotivila. Bila sam u transu, potpuno spremna za preljub... e znam da li se i dogodio, jer sam se u tom trenutku probudila! No probudila sam se zadovoljna, opuštena, mirna. Bez ijedne primisli na nevjerstvo, bez osjećaja krivnje ili nelagode što sam bila spremna prevariti svog partnera s kojim sam godinama u sretnoj vezi. Čak i bez moralnih, principijelnih, vjerskih i tko zna kakvih sve ograda o kojima razmišljam i zbog kojih u stvarnosti vjerojatno ne bi to učinila. Stvarno dobar san?! e sjećam se kad sam nešto slično sanjala, a ni to da sam se ikad vidjela u takvoj situaciji. Razmišljam o značenju takvog sna i što bi o tome rekli stručnjaci. Ako je san ogledalo duše, skrivam li nešto ili negdje duboko u sebi čeznem za nečim? A onda me zagolicala jedna rečenica u knjizi Julie i Dereka Parkera o tumačenju snova u kojem sam našla i svoj san: “Taj bi vas san mogao potaknuti na poboljšanje svog ljubavnog i seksualnog života, kao i na veću slobodu samoizražavanja?” Oho! I kaj sad? Ništ strašno! Mislim da mi fali samo malo poticaja. Onih sa strane. Ne sramim se priznati da se ubrajam među one žene koje padaju na muške poticaje! Na onu čudesnu vibru koju u mom tijelu može probuditi jedan njegov pogled ili promatranje bez riječi, dodir njegove ruke i toplina dlana na obrazu, diskretan zagrljaj ili tek nježni dodir usana, ponekad i šapat, zarazan smijeh ili neobavezan jutarnji razgovor uz kavu. Ništa veliko i ništa posebno.

N

N

Aromaterapija

Marija WEINBERGER Aromamaser, 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg, Vinogradska 1, Ludbreg

Bušin - protiv depresije i upala B ušin, lat. Cistus ladaniferus L. jedna je od najranije korištenih aromatičnih tvari. Zbog stabilnog i jakog dugotrajnog mirisa, susrećemo ga u industriji parfema gdje je nezamjenjiv kao fiksativ, a susreće se i u prehrambenoj industriji. Djeluje antiseptično, antiviralno, antibiotsko, a najvažnije od svega protu-

depresivno i imunomodulirajuće. Koristi se u preparatima namijenjenim njezi upaljene i inficirane kože, kože s aknama, proširenim kapilarama, ekcemima, plikovima i manjim ranama.

U kombinaciji s eteričnim uljem lavande i dalmatinske kadulje koristi se i kod tretiranja dekubitusa. Potiče rad limfotoka pa se može kori-

stiti kod mješavina ulja za masažu ili u pripremi toplih obloga za natečene limfne čvorove. Koristimo ga i kod tretiranja kašlja, bronhitisa, rinitisa, peludne hunjavice, vodenih kozica, rubeole, šarlaha, autoimunih bolesti itd. Možemo ga koristiti i za osvježavanje prostora jer djeluje relaksirajući i olakšava posljedice stresa.

38 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom: Novim članovima našeg tima nudimo : Dobra i redovita primanja i stimulacije Stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri Rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju Mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao Najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : Visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu Organiziranost, komunikativnost, timski rad Sistematičnost i analitičnost

STRUČNJAK ZA POPRAVAK KOŽE (m/ž) Vaši zadaci: popravci mehaničkih oštećenja kože ( npr. bojenjem ili peglanjem kože) Vaše kvalifikacije: SSS kožarskog, kemijskog ili obućarskog smjera Obavezno radno iskustvo u radu s kožom, poznavanje tehnika obrade i popravka kože Njemački jezik u govoru i pismu je prednost Poznavanje rada na računalu je prednost

SMJENOVOĐA U PRIPREMI RADA (m/ž) Vaši zadaci: Kontinuirano praćenje kompletne proizvodnje odjela pripreme rada Osiguranje adekvatnog toka proizvodnje sa što manje propusta i grešaka Praćenje i poštivanje datuma vanjskih izvoza kao i izvoza šivaone Koordiniranje sa planerima proizvodnje šivaone i krojarne Praćenje i osiguravanje prijenosa informacija između smjena Vaše kvalifikacije: SSS ili VŠS tehničkog smjera Poznavanje njemačkog i / ili engleskog jezika je prednost Poznavanje rada na računalu je prednost

RUKOVODEĆE POZICIJE U PRIPREMI RADA (m/ž) Vaši zadaci: Kontinuirano praćenje kompletne proizvodnje odjela pripreme rada Osiguranje adekvatnog toka proizvodnje Praćenje i poštivanje datuma vanjskih izvoza kao i izvoza šivaone Koordiniranje sa planerima proizvodnje šivaone i krojarne Praćenje i osiguravanje prijenosa informacija između smjena Vaše kvalifikacije: SSS ili VŠS tehničkog smjera Višegodišnje radno iskustvo na poslovima pripreme u tekstilnoj ili obućarskoj industriji Iskustvo u rukovođenju ljudima i procesima proizvodnje Poznavanje njemačkog i / ili engleskog jezika je prednost Poznavanje rada na računalu je prednost Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, ili osobno u kadrovski odjel.

Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-694

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn.

1590e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.1594e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.1594e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1595e PRILIKA! Kuća sa 300 m², svi priključci, novija, miran kvart, namještena, 99.000 €! M EN-ARS NEKRETNI NE, www.men- ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c TRNOVEC - nova kuća 150 m², i 600 okućnice, (svi priključci), useljiva- 72.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Turčin - kuća 90 m² i 650 dvorišta, kompletno novouređena, (svi priključci) - 68.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c VARAŽDIN kuće: Kozarčeva 180 m², Zavojna 160 m², Vojnovića 140 m², F. Seljana 160 m², Gortanova 80 m² , Katarine Patačić 160 m²... Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c VIKEND kuće: Halić 50 m², Ledinec 40 m², Kelemen 50 m² i dr... Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c KUĆE: O. Price, Križanićeva, Trakošćanska, Kurelčeva, Anina, J. Kraša, B. Radića, Kozarčeva...Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJEMO kuće u Varaždinu: Z. Kunc, Rakovčeva, Galinčeva itd…te okolica: Kučan, Kneginec, Hrašćica…

Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUĆE, Kukuljevićeva, Kozarčeva, Lička, Slavenska, D. Rakovca, Z. Kunc, Dravska, Vidovečka, Režekova, Zagrebačka / centar-gradilište 3000 m²/ i još preko 150 nekretnina!!!

Provjerite: tel /fax 042/321- 071, 098/284-692,www.acd-premier.hr ozn.126c KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina!

Provjerite: tel /fax 042/321- 071, 098/284- 692, www.acd-premier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUĆU katnicu novo uređenu u mirnom dijelu Kneginca sa jednos. i dvosob. stanom u istom dvorištu i velikom okućnicom, prodajem.

Pogodno za veću obitelj. Povoljno, moguće razne kombinacije. Mob. 098/284-949 ozn.233c KUĆU 130 m², okućnica 220 m² i oranicu (građevinsko zemljište) 1 020 m² u Varaždinu, blizina centra, prodajem. Mob. 091/914-6282 ozn.533 VIKENDICU sa vinogradom, Vinica Breg; Renault Laguna, ‘95. g., diezel, prodajem. Mob. 098/798-365 ozn.457 LUDBREG, manja uređena kuća s vrtom blizu želj. stanice, povoljno.

Mob. 091/252-5056 ozn.460 VIKEND – kuću 37 m² x 3 etaže, pogodno za stanovanje, namještena i odmah useljiva, Banjšćina, blizu Varaždinskih Toplica, prodajem. Mob. 098/959-8673 ozn.499 KUĆU katnicu u Vž, 146 m² stambenog prostora, parcela 450 m², mogućnost za 2 odvojena stana, 105.000 € = 719 €/m², prodajem.

Mob. 091/350-8213 ozn.502 STARA kuća sa okućnicom i zemljištem (sve stambena zona) u Kućanu Gornjem. Mob. 098/992-7486, 091/566-1319 ozn.510 STARIJU kuću u Trnovcu s velikom okućnicom 3 366 m² i stan u Masarykovoj 62,50 m², prodajem. Mob. 091/320-2929 ozn.584 MANJU kuću u centru Selca, 42 m² i 30 m² terase za 85.000 € prodajem ili mijenjam za stan u Zagrebu.

15. veljače 2011., br. 352

Tel. 042/232-982, 091/575-4747 ozn.1769b KUĆU u centru Varaždina 150 m², prodajem. Molimo samo ozbiljno zainteresirane. Mob. 099/515-8869 ozn.1776b VIKENDICU i vinograd u Slatnjaku iza Vinice, prodajem. Tel. 727-527, 099/692-3093 ozn.1778b KUĆA katnica, visoka, 3 stana, podrumi, voda, struja, nedovršena. Tel. 212-675 ozn.1779b KUPUJEM manju, useljivu kuću u Varaždinu, isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1781b

STANOVI ZAGREBAČAKA 44 m² (etažno gr.)

750 €/m²; Ludbreška 44 m² (etažno g.) 870 €/m², Grabanice-novogradnja 55 m² 997 €/m², 88 m² 850 €/m².

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JEDNOSOBNI: Filićeva 27 m², Dravska 28 m² , T. Ujevića 28 m², Trakošćanska 31 m², Režekova 35 m², Meštrovićeva 38 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBNI: Grabanice 39 m² i 44 m², Supilova 46 m² , T. Ujevića 57 m² 1.380 €/m², Zagrebačka 62 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

TROSOBNI i četverosobni: T. Ujevića 62 m² , Supilova 65 m², Trakošćanska 68 m² 808 €/m², B. Radića (etažno g.) 80 i 84 m², Slavenska 91 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob: 091/3520026 ozn. 1590e PRILIKA - 735 €/m²! 2-soban, 60,35 m², 3. kat, lift, balkon – jug. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

GRABANICE povoljno ! Dvosobni – 38 m², 53 m², 62 m² , trosobni - 54 m², 69 m², 79 m² ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA ! Urbana vila blizina bolnice - trosobni stanovi od 68 m², 77 m² i 84 m², luxuzno opremljeni!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Dvosoban stan novogradnja 48,50 m²- u Križanićevoj - povoljno!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI novogradnja, Dravski Vrtovi od 31 m² -povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c DVOSOBNI : A. kralja Zvonimira 51 m², Trakošćanska 54 m², Zagrebačka 46 m², Z. Frankopana 54 m² i dr..

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJEMO stanove u Varaždinu, Grabanice: trosobne 87 i 95 m², 950 €/m². Paurević nekretnine, Varaždin, D. Cesarića 47, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEMO u Varaždinu, POS-ovo naselje: četverosobni stan 106 m² te dvosobni 58 m², 48.000 €, u Trakošćanskoj, I. kat. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUPUJEMO jednosobni, dvosobni, trosobni i četverosobni stan u VŽ.

Paurević nekretnine, VŽ, D. Cesarića 47, 098/9706-575 ozn.167c TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (dizalo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m² i 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www. helcom-trade.hr , tel. 098/268-581 ozn.192c STAN 46 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica, odmah useljiv, visoke kvalitete izvedbe, blizina trgovačkih centara, osigurano parkirališno mjesto, mo-

gućnost besplatnog preuređenja po želji kupca, cijena vrlo povoljna, upitati u Knegingrad doo, tel: 042/653-190, 042/653-193, 091/3500220 ozn.281c ZAMJENA - Apartman 53 m² + vrt kod Zatona, 100 metara od mora, mijenjamo za stan u Varaždinu, www.PANADRIA.hr, 098/698-369 ozn.282c STAN u Varaždinu - Grabanice 5, Jalkovečka, IV kat, ugao zgrade, veličine 79,60 m² + garaža 20 m², prodajem.

Mob: 091/200-7733 ,01/200-7733 ozn.293c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622082 ozn.1592e NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, dvoetažni (platiš 86 dobiješ 100 m²), s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, useljivo.

Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, cca 50 m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.522 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem.

Mob.091/9023-321 ozn.528 STAN od 61,50 m² u Trakošćanskoj ulici br. 5, na 1. katu, prodajem. Mob. 098/985-8427 ozn.535 STAN - dvoipolsobni, 46 m² + terasa 14 m², centar grada - Vrazova 6, prodajem ili iznajmljujem. Mob. 098/683-569 ozn.334a 43,50 m², Ludbreška, etažno grijanje, prizemlje, zamjena za veći, ispod cijene. Mob. 098/632-594 ozn.1785b

ZEMLJIŠTA HITNO prodajem građ. zemljište, N. Vinodolski (Sibinje Krmpotsko), 2334 m², 250 m udaljeno od mora (plaže).

Uz parcelu je asfaltirani put, vodovod i struja. Vlasništvo i posjed nesporni.

Mob.091/788-2387 ozn.1597e GRAĐEVINSKA zemljište! Hrašćica 480 m², Jurkovićeva 1200 m², Trenkova 420 m², Gotovčeva 780 m²i dr.

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJEMO gradilišta i zemljišta (razna namjena) u Varaždinu, Poljana Biškupečka, Beretninec, Trnovec…

Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c VARAŽDINBREG, imanje 13 500 m², atraktivna lokacija, kurija 16. stoljeće, vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446-333 ozn.1761b GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem.

Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1593e VINOGRAD u Boršancu, pogodno za vikend, podrum, ima struju, prodajem. Tel. 722-156 ozn.1764b GRĐEVINSKO zemljište od 1020 m², blizina centra, prodajem. Mob. 091/914-6282 ozn.533 KUPUJEM na području Ivanca zemljište 1000 – 200 m², prednost: pogled, osama, drveće, voda, manji objekat, cesta. Mob. 091/721-6449 ozn.1772b KUPUJEM poljoprivredno zemljište u Sračincu. Mob. 098/555-621 ozn.582

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjenski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241041 ozn.28c POSLOVNI prostor do 1000 m², pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije, iznajmljujemo.

Može i u manjim površinama. Mob: 098/359-404 ozn.54c PRODAJEMO/mijenjamo poslovni prostor 36 m² u Varaždinu za nekretninu na moru. Mob. 098/379-461 ozn.88c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/3520083 ozn.1593e IZNAJMLUJE se kompletno uređeni kozmetički salon u Varaždinu s uhodanim strankama. Cijena 3.000 kn +

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

15. veljače 2011., br. 352

500 kn režije. Tel 260-923 ozn.1597e PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 3000 m² zemljišta na super lokaciji u Svetom Iliji. Mob. 098/205-874 ozn.541 POSLOVNI prostor, Vrazova 15, kuća 55 m² s parkiralištem, za ured, ordinaciju, kancelariju, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.555 NAMJEŠTEN ugostiteljski objekt s natkrivenom terasom i 1 manji poslovni prostor, u Varaždinu (sve djelatnosti), iznajmljujem. Mob. 091/765-6266 ozn.581 POSLOVNI prostor u centru Varaždina (Kačićeva), 57 m². Mob. 099/516-0428 ozn.1783b

ozn.1786b STAN u kući, namješten, sa režijama 1.750 kn, iznajmljujem. Mob. 099/552-3614 ozn.1794b NAMJEŠTENI, dvosoban stan u blizini Getroa, poseban ulaz i brojila, za 1.000,00 kn iznajmljujem. Mob. 091/589-0981 ozn.1800b

NAJAM SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, u centru, Anina 15, povoljno iznajmljujem ženskoj osobi. Mob. 098/734-522 ozn.498 NAMJEŠTENA soba s odvojenom kupaonicom u trosobnoj kući, centralno. Dvojica mladića traže sustanara/sustanarku. Mob. 091/568-3406 ozn.504 SOBU iznajmljujem studentima/ učenicima, centralno g., telefon, MAXadsl, upotreba kuhinje i kupaonice. Tel. 042/331-049, 099/199-3683 ozn.525 SOBU sa kupaonom i kuhinjom , centralno g., iznajmljujem samcu, radniku, mlađoj ž. osobi, 900 kn s režijama.

Mob. 091/914-6282 ozn.533 1-SOBNI stan, 48 m², na Banfici, iznajmljujem. Upitati na mob: 099/2184425 ozn.116c STAN - dvoipolsobni, 46 m² + terasa 14 m², centar grada - Vrazova 6, prodajem ili iznajmljujem. Mob. 098/683-569 ozn.334a SOBA za 1-3 osobe, upotreba kuhinje i kupaonice, centralno, TV, perilica. Mob. 098/9197-052, 301-888 ozn.558 DVOSOBNI, komforni stan, namješten, osigurano parkiralište, iznajmljujem. Mob. 098/921-8157 ozn.563 SOBE: jednokrevetne i dvokrevetne, Internet, centralno, kablovska tv, iznajmljujem. Mob. 091/769-0070, 099/677-3161 ozn.568 DVIJE sobe iznajmljujem studentima kod Medicinske škole i Veleučilišta, POS naselje. Mob. 099/853-0930 ozn.578 MANJU kuću 78 m², namješteno, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 098/927-0143 ozn.580 NAMJEŠTENI, jednosobni stan u Trakošćanskoj, cijena 1.200 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 098/9105-400

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹîÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.585

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c

FIAT MAREA 1.6 - 16 V, karavan, ‘99. g., full oprema, ko novi, 2.100 €; skuter Silverston 50 ccm, reg. 1 g., srebrno crni, kao novi, poklon kaciga, 2.550 kn. Mob. 098/268-540 ozn.585

N J_'N'J 7= ġČÿĒĨĊÑ ĮĤėĪÿČÑ ɇÜėĉȿ ČåĤÿȦ ġåßÿɉȦ ĺåĪđÑĪÿĒåȦ ČåáåĒÿÝåȦ þČÑáĒĉÑĊåȦ ĤÑĨþČÑáĒı ÿ ıûėĨĮÿĮåČĉȿ ĨĊı ėġĤåđıȩ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɶɴɸȿɵɹɼ ėŀĒȩɴɳɷÝ

DAEWO NEXIA, 1997. g., novoregistriran, povoljno prodajem ili mijenjam za manji automobil. Mob. 098/1905696 ozn.590

e =# G=_ 8/ ėÜÿđÑ ġėĨČėȿ ĺÑĒĉÑ ĮĤÑłå ĨåȨ ĺėŀÑàÿ ŀÑ áėđÑßÿ ÿ đåäıĒÑĤėáĒÿ ġĤėđåĮ ȿ ɵ áĉåČÑĮĒÿĊÑȩ VĺĉåĮÿ Ĩı ÿ ĊÑĮåûėĤÿĉåȩ 8ıáå Ĩå ĺĤČė ĨĮÿđıČÑĮÿĺĒÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ÜåĒåîÿȿ ÝÿĤÑĒ ĤÑáĒÿ ĨĮÑłȩ Nĺå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑ ÜĤėĉ ĮåČȩ ɳɷɵȹɺɵɼȿɵɸɸȦ ɳɼɴȹɴɺɶɳȿɳɳɴ ÿČÿ ėĨėÜĒė ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ &V 0 SJ#=ȿ SJ 8N áȩėȩėȩȦ ÿČĉåĺåÝ ɺɺȦ ɷɵɵɷɶ 7ÑĤıĪåĺåÝ ėŀĒȩɴɺÝ

PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače sa iskustvom.

Tel. 214-175 ozn.200c MOZAIK KNJIGA traži u r. odnos djelatnike za promociju i prodaju enciklopedija na terenu. Zamolbe slati na: Mozaik knjiga d.o.o., Savska 66/V, Zagreb, Odjel direktne prodaje ozn.289c

KOVINOTOKARE, GLODAČE, PRECIZNE MEHANIČARE I ALATNIČARE ZA RAD NA PRECIZNIM STROJEVIMA. TRAŽI SE VIŠE IZVRŠITELJA. MOLBE SLATI POŠTOM NA ADRESU: WACHEM D.O.O., IVANA SEVERA 2A, 42000 VARAŽDIN ILI SE JAVITI PUTEM TELEFONA NA BROJ 042/408-800.

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390644. ozn. 52c PEUGEOT 206 1.1 XRi, 2000. g., 96 800 km, reg. 4/2011, odlično stanje, prodajem. Mob. 099/673-1203 ozn.539

PEUGEOT 206 HDI, 2006. g., 84 000 km, 3 vrata, met., klima, reg. do 7/’11. Mob. 098/517-707 ozn.549 SUZUKI SWIFT, 1996. g., ispravni, registrirani, povoljno. Mob. 091/511-3616 od 8.00 – 14.00 h ozn.561 KIA PRIDE 13i, 2000 g., sačuvani, garažirani, u originalnom stanju, 70 000 km, reg. 7/2011, 1.450 €; Peugeot 205, ‘91. g., odličan, reg. 6/2011, 650 €. Mob. 095/518-4814 ozn.583

EDUKACIJA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA OPĆINE TRNOVEC BARTOLOVEČKI U organizaciji Općine Trnovec Bartolovečki te Agro udruge Općine Trnovec Bartolovečki iz Šemovca, u srijedu 16. veljače 2011. godine za sve nositelje obitelsjkih poljoprivrednih gospodarstava s područja Općine, predavači Hrvatske poljoprivredne komore održat će predavanje vezano uz nove zakone i propise te prilagodbe EU obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava istim.

Predavanje će se održati u Društevnom domu u Šemovcu s početkom u 13 sati, te su istome dužni pristupiti barem jedan od članova OPG. Na području Općine Trnovec Bartolovečki, evidentirano je preko 300 OPG te se očekuje dobra posječenost predavanja.

0J=/ 0' G=GJ _ ' ȳ2 'ȫȨ ıĨČıûÑ ġĤėđĉåĒå ŀÑĮĺÑĤÑàÑ ĒÑ ĉÑĊĒÑđÑȦ ĊĤÑßåĒĉå đÑĉÿÝÑȦ þČÑàÑȦ ėĤÿûÿĒÑČĒÿ ĤıÜ ĒÑ ĉåÑĒĨıȪ /ÑČĊėĺåàĊÑ ɵÑȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ đėÜȩ ɳ ɼɴȹɴɹ ɳ ɻ ȿ ɼɸɼ ėŀĒȩɴɺɼɼÜ

POSAO

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn.

PODUZEĆE WACHEM TRAŽI 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

Mali oglasi 39

TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću, Varaždin. Mob. 098/866-922 ozn.554 ELEKTRIČAR traži posao sa dobrim poznavanjem u pogonskim postrojenjima, automatskim strojevima te elektroinstalacijama. Mogu obavljati poslove domara i kućnog majstora.

Mob. 098/918-2222 ozn.1780b DODATNA zarada! Nekoliko posebnih formula ustupamo, a visinu uloga i dobitaka prilagođavamo vama. Mob. 091/555-0314 ozn.574 VRLO hitno tražim posao kao pomoćni radnik, sa prijavom, može VŽ-ZG. Imam 24 g. i B kat. Samo ozbiljne ponude. Mario, 099/591-8535, 091/302-3093 ozn.576

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ

=S G2/'_ 8/ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ėáĺėȿ áÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåĺÿđÑȦ ɳ Ɂ ɵɷ þȦ ġėĺėČĉĒėȩ 7ėÜȩɳɼɻȹɼɹɵȿɴɹɼɷ ėŀĒȩɸɼɵ

08/'#=_= NS _ 8' ĨåĤĺÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåȿ ĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ

= G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑȿ ėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑȿ ĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿ ɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

0J NS=2 J'/ Ȩ ġĤėŀėĤÿȦ ıČÑŀĒÑ ĺĤÑĮÑȦ ŀÿđĨĊÿ ĺĤĮėĺÿȦ ĊČÿŀĒå ĨĮÿĉåĒå ĒĉåđÑàȿ Ċėû ɸ ÿ ɹ ĊėđėĤĒėû ŀÑėÜČĉåĒėû ġĤėȿ îÿČÑ ÑČıġČÑĨĮȩ JėČåĮåȦ ûĤÿČĉåȦ łÑČıŀÿĒåȦ ĊČıġàÿÝå ĺÑĒĉĨĊå ÿ ıĒıĮÑĤĒĉåȦ ıŀ ÜĤŀı ÿ ĊĺÑČÿĮåĮĒı ıûĤÑáĒĉıȦ ėÜÑĺČĉÑĉı Ĩĺå ŀÑĺĤĪĒå ĤÑáėĺåȦ ėÜĤÑäıĉı ĪġÑČåĮåȦ Ñ ŀÑ ĨĮÑĤı ĨĮėČÑĤÿĉı ėĨÿûıĤÑĒ ĉå ûĤÑĮÿĨ ėáĺėŀȩ 0ėĒĮÑĊĮ ĮåČȨ ɳɷɵȹɺɴɴȿɷɳɸȦ ɳɼɼȹɷɳɴȿɹɹɵɵ ėŀĒȩɼɸÝ

= _2/ 7 þėĤĮÿĊıČĮıĤĒė ıĤåäåĒĉå ėĊėČÿĪÑȦ ÿĨĊėġ ÿ ėáĺėŀ ûĤÑäåĺÿĒȿ ĨĊėû đÑĮåĤÿĉÑČÑȦ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĮČÑȿ ĊÑĺÑÝÑ ÿ ĨÿĨĮåđÑ ŀÑ ĒÑĺėáĒĉÑĺÑĒĉåȩ 7ėÜȩɳɼɴȹɵɸɴȿɼɴɻɼ ėŀĒȩɴɸɼɷå

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8ȿ SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵ ėŀĒȩɴɸɶÝ

N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėȿ áĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤȿ đÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@ vz.t-com.hr ozn.165c

GJ_ N2 8 N= Ȧ VČȩ Gȩ 7ÿĪĊÿĒå ɹ ı _g ɇĊėá 7ÑČå ġėĪĮåɉ ĒÑĨĮÑĺČĉÑĉı Ĩ ÑĊÝÿĉĨĊÿđ ÝÿĉåĒÑđÑ ÿ ėĺÑĉ đĉåĨåÝ ėá ɼȩɳɳ Ɂ ɵɴȩɳɳ þȩ VĨĊėĤė ŀÑ _ÑĨ ėĮĺÑȿ ĤÑđė ġėĨČėĺĒÿÝå ı _łȩ SėġČÿÝÑđÑ ÿ ı 2ıáÜĤåûıȢȢȢ SåČȩ ɳɷɵȹɵɳɳȿɴɶɶȦ ɳɼɻȹɼɺɵɳȿɻɴɳ ėŀĒȩɵɺɳÝ FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c KNAUF – izvodimo, soboslikarske usluge, adaptacije, stiropor fasade. Vrijede zimske cijene. Mob. 098/821-857 ozn.177c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i informatike.

Mob.091/536-6716 ozn.216c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c PC SERVIS Varaždin, K. Filića 39 a, tel: 321-702, servis računala, dolazimo na Vaš poziv!

Mob. 092/2403-300, www. pcserviser.com ozn.284c

STOLARIJA EXCLUSIVE – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, ograda, kanalizacije, rušenje građevinskih objekata. Tel. 042/210-461, 095/821-2456, 098/1900-201 ozn.290c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.341 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.361 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi.

Mob. 098/417-373 ozn.368 IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i unutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.414 ANCI COLOR – soboslikarski radovi i fasade.

Kvalitetno, brzo i povoljno. Popust za prazne stanove. Mob. 098/9928-201 ozn.431 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i

40 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.62f

140, prodajem. Sve novo i vrlo povoljno. Tel. 320-330, 098/405-602 ozn.549

ZIDARSKI, krovopokrivački radovi; ograde, nadstrešnice i sjenice; glazure i žbukanje; adaptacije stanova i kuća. Mob. 099/7080792 ozn.476

KAUČ vrlo povoljno prodajem. Tel 233-976 ozn.597

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/9662307 ozn.495 PRIMAM ponude za ovlaštene osobe. Povezivanje knjige položenih ugovora sa zemljišnom knjigom. Tel. 213-966, mob.

091/5978-167 ozn.508 IZVODIM centralno grijanje te vodovodne instalacije i vršim sitne popravke, Mob. 098/9407-908 ozn.537 REZIDBA voćnjaka, vinograda i održavanje travnjaka - košnja. Mob. 098/914-8365 ozn.538 KUĆNI SERVIS: građevinska limarija, odčepljivanje kanalizacije, kada, umivaonika i WC-a, vodovod, centralno grijanje, pokrovi i manji završni građevinski radovi. Mob. 091/5096638, 092/245-0068 ozn.542 PARKETI, laminati, keramika, knauf, brušenje, lakiranje i postavljanje parketa. Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.557 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.564 SOBOSLIKARSKE, keramičarske radove izvodimo; popravak fasada + bojanje; čistimo podrume, tavane; odvoz starih perilica i peći; vršimo selidbe i prijevoze. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.564 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.569 PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam Kalijeve peči i keramičke pločice. Mob. 091/570-4956 ozn.588 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 091/896-1397 ozn.596 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.598 VARENJE kovanih ograda, aluminija, nadstrešnice, montažne konstrukcije, strojna obrada metala – „POSAVI“. Mob. 099/2151388 ozn.1773b KROJAČKE usluge šivanja po mjeri, promjena zatvarača, kraćenje hlača, originalni rub na jeansu, Franjevački trg 11, Varaždin, 211-197 ozn.1783b VRŠIM usluge obrezivanja voćaka, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, čišćenje terena.

Mob. 091/980-0694 ozn.1796b

ŽIVOTINJE PILIĆE žive ili očišćene, dohranjene šrotom, moguća dostava. Tel. 657-173, mob. 099/1923170, Bartolovec, Varaždinska 79a ozn.523 KRMAČU, nemasnu, prodajem. Mob. 098/735214 ozn.526 SVINJU 180 kg, za klanje, prodajem. Mogućnost klanja. Mob. 091/511-7252 ozn.560 CRVENE nesilice pilenke, stare 17 tjedana, prodajem. Tel. 042/749-396, 095/857-3293 ozn.1797b

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1591e SJEMENSKI krumpir prve reprodukcije, sorte: Red lady, Laura, Cambera, Bellini. Mob. 091/1874-998 ozn.509 DRVA za ogrjev - cjepanice, industrijska kratka. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201, 095/900-8646 ozn.290c SJEMENSKI krumpir sorte Marabel i Mozart, prodajem. Mob. 099/3720-765 ozn.511 RABLJENI crijep Mediteran sivi, 2 200 kom; 50 sljemenjaka - 2.500 kn, snjegobrani gratis. Tel. 652-116 ozn.521 USTUPAM dva grobna mjesta na starom djelu varaždinskog groblja. Tel. 330-008, mob.

098/834-794 ozn.1767b PIŠTOLJ Crvena zvezda, s jednim punim okvirom, 7,65 kalibra, s urednim papirima, prodajem imaocu dozvole. Tel: 042/214-901, 091/591-1415 ozn.1596e DUPLU, praznu, mramornu grobnicu na starom djelu varaždinskog groblja, prodajem.

Mob. 099/7475-981, 098/9486-908 ozn.543 USTUPAM grobno mjesto na Mirogoju, odjel RKT, polje 133, razred I I, grob 90 ( u kulir tehnici ). Mob.091/596-3187 ozn.1597e NAMJEŠTAJ razni, šalaporke 120 x 120 i 140 x

VINO bijelo domaće sortno, miješano 10 kn i Sauvignon 12 kn, Štrigova. Mob. 095/5003075 ozn.1777b NOVI KENON fleš + punjač i baterije, veliki frizerski komplet, 2 kožna kaputa (vel. 54, muški). Tel. 042/211-282 ozn.1782b KVALITETNO vino i rakiju, prodajem. Mob. 098/764-472 ozn.1788b

15. veljače 2011., br. 352

TEMELJEM ČLANKA 10. I 38. ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 2011. GODINE (NN, BROJ 92/10.), ŽUPANIJSKO POPISNO POVJERENSTVO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE OBJAVLJUJE

JAVNI POZIV

za prijavu kandidata za popisivače i kontrolore u Varaždinskoj županiji, Popis 2011. (od 1. – 28. travnja 2011. godine)

KREDITI _ 2'0' ÿŀÜėĤ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊĤåáÿĮÑ Üåŀ ĉÑȿ đÑÝÑȦ &J=0ȿÑ ÿ ȩ 2ȩ GėûėáĒėĨĮÿ ŀÑ ıđÿĤėĺČĉåĒÿĊå ÿ ġėŀÑĉđÿÝå ėáđÑþȢ 7ėÜȩ ɳɼɼȹɸɵɻȿɶɶɵɼȦ ɳɼɴȹɸɳɹȿɴɹɹɳȦ 8ÑáÑ ėŀĒȩɷɼɴ Je= ÿ åîÿĊÑĨĒė áė ûėĮėĺÿĒå ġıĮåđ ÿĒåĤĨ ÿ 7ÑĨĮåĤ ÑĤá ɇáė ɶɹ ĤÑĮÑɉȦ đåĤÿÝÑĒ ĊĤåáÿĮĒÿþ ĊÑĤĮÿÝÑ ɇáė ɹɳ ĤÑĮÑɉ ÿ àåĊėĺÑȩ 7ėûıßĒėĨĮ ġĤÿĉåĺĤåȿ đåĒå ėĮġČÑĮåȩ 7ėÜȩ ɳɼɴȹɴɴɳȿɸɳɵɷ ėŀĒȩɸɻɼ

0 '/ ȿ ĒÑĉĒėĺÿĉÿ ĒåĒÑđĉåĒĨĊÿ ĊĤåáÿĮÿ ÿŀ Ĩĺÿþ ĺėáåßÿþ ÜÑĒÑĊÑ ı &ĤĺÑĮĨĊėĉȢ GĤėîåĨÿėĒÑČĒÿ Įÿđ ĊĤåáÿĮĒÿþ ĨĮĤıàĒĉÑȿ ĊÑ Ēıáÿ ûÑĤÑĒĮÿĤÑĒå ĺÿĨėĊėĊĺÑČÿĮåĮĒå ıĨČıûå ĨÑĺĉåĮėĺÑĒĉÑ ı îÿĒÑĒÝÿĉÑđÑ ÿ ĊĤåáÿĮÿđÑ ŀÑ Ĩĺå ŀÑġėĨČåĒÿĊå ÿ ıđÿĤėĺČĉåĒÿĊå ı J&ȩ =ÜĤÑĮÿĮå Ĩå Ĩ ġėȿ ĺĉåĤåĒĉåđ ėĒÿđÑ Ċėĉÿ ĺåß ûėáÿĒÑđÑ ėÜÑĺČĉÑĉı ġėĨČėĺå îÿĒÑĒÝÿĉĨĊėû ĨÑĺĉåȿ ĮėĺÑĒĉÑ ĒÑ ėġßå ŀÑáėĺėČĉĨĮĺė ĮÿĨıßÑ ĊČÿĉåĒÑĮÑȩ GėĨåÜĒå ġėûėáĒėĨĮÿ ŀÑ Ĩĺå ŀÑġėĨČåĒÿĊå ÿ ıđÿĤėĺČĉåĒÿĊå Üåŀ ĺÿáČĉÿĺÿþ ėÜıĨĮÑĺÑ ĒÑ ġČÑĮĒėĉ ČÿĨĮÿ ÿČÿ đÿĤėĺÿĒĨĊėđ ėáĤåĨĊıȩ 7ėûıßĒėĨĮ ĊĤåáÿĮÿĤÑĒĉÑ ÿ ġĤåĊė ɴȹɶ ġĤÿđÑĒĉÑȩ eÑėÜÿČÑŀÿđė ÝĤĒå ČÿĨĮå ÿ &J=0Ȧ ŀÑȿ ĮĺÑĤÑđė Ĩĺå ĺĤĨĮå ėĺĤþÑȩ GĤÿđĉåĤȨ ɶɳȩɳɳɳ ɦ ĊĮÑ ɼȦɶ˚ ɴɳ ûȩ ɵȩɹɸɳ ĊĒȹ đĉȧ ɴɺȩɳɳɳ ɦ ĊĮÑ ɻȦɸ˚ ɻ ûȩ ɴȩɺɻɴ ĊĒȹ đĉȧ Üåŀ &J=0ȿÑ ɵɳȩɳɳɳ ĊĒ ĊĮÑ ɴɷ˚ ɹ ûȩ ɹɸɳ ĊĒȹđĉȩ VĤåáȨ ɳɷɵȹɵɴɳȿɳɳɻȦ ĤÑûÑĒ ɳɼɻȹɴɻɼȿɶɸɸɸȦ ĒÑ ɳɼɼȹɵɷɷȿ ɸɼɴɷ ėŀĒȩɵɻɹÝ

BESPLATNA pomoć pri rješavanju svih vrsta kredita i pozajmica, bez HROK-a, C.L., AZ. Mob. 092/134-0472 ozn.277c MIKRO ZAJMOVI 500 - 1.500 kn. Tel. 042/213-085, 042/321-701 ozn.284c MODELI kreditiranja - sve u 1 - manja rata, na trajni nalog, bez HROK-a, mob.092/2929106 ozn.159c SVE vrsta kredita u najkraćem roku. Pozajmice u 24 h. Profesionalno, pouzdano i brzo. Mob. 099/4000-613, 098/977-2049 ozn.291c OVLAŠTENO poduzeće za kreditno posredovanje besplatno informira i savjetuje o svim vrstama kredita. Mob. 092/111-9630, 098/920-2090, 091/916-9885, 095/5784932 ozn.546 KREDITI za sve! Brza realizacija, zatvaranje C. L. i postojećih zaduženja, pozajmice - odmah. Javite se s povjerenjem! Kreditni ured, 099/216-2747, 095/918-9203 ozn.566 KREDITI: novost za vlasnike obrta i d.o.o., nezaposlene i kreditno zadužene. Posebni modeli umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama. Novi model kredita za zaposlene u d.o.o. Brzo i profesionalno. Mob. 091/6321545 ozn.333a EKSPRES pozajmice! Isplata isti dan, do 30.000 kn na 3 godine. Mob. 099/842-3046 ozn.335a POZAJMICE bez utvrđivanja kreditne sposobnosti. Krediti za zaposlene, umirovljenike, obrtnike. Jadranka, 092/263-9070 ozn.579 POZAJMICE do 50.000 kn odmah, zaposleni i umirovljenici do 30.000 €, na ostatak plaće do 12.000 €. Mogućnost otplate C. L. i ne gledanja HROK-a. Kreditni ured, 098/9055687, 098/290-971 ozn.600 KREDITI svih vrsta, a može i na ostatak plaće.

Bez jamaca i HROK-a. Rješavamo C. L. Mob. 091/389-1947 ozn.600 KREDITNI ured Varaždin – Novi Marof: do 30.000 € bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a, na ostatak plaće do 7.000 €; pozajmice do 25.000 kn. Zatvaramo postojeća zaduženja i rješavamo C. L. Siniša, 098/9645711 ozn.600

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC s obvezom, 45 g., traži ženu sličnih godina za intimno druženje! Poziv/ sms, 091/112-0571 ozn.552

KRITERIJI PRIJAVE POPISIVAČI: Ʉ ġıĒėČĉåĮĒėĨĮ Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ŀÑĺĤĪåĒÑ ĨĤåáĒĉÑ ĪĊėČÑ

KONTROLORI: Ʉ ġıĒėČĉåĮĒėĨĮ Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ŀÑĺĤĪåĒÑ ĨĤåáĒĉÑ ĪĊėČÑ Ʉ ÿĨĊıĨĮĺė ı ġėġÿĨÿđÑ ÿČÿ ĺåČÿĊÿđ ĨĮÑĮÿĨĮÿàĊÿđ ÑĊÝÿĉÑđÑ

NAPOMENA 0ÑĒáÿáÑĮÿ ĮĤåÜÑĉı áėĒÿĉåĮÿ ėĨėÜĒı ÿĨĊÑŀĒÿÝı ÿ ĊåđÿĉĨĊı ėČėĺĊı ĊėĉÑ ġÿĪå ÝĤĒė ÿČÿ ĮÑđĒė ġČÑĺėȩ 'ĨġıĒĉåĒÿ ıġÿĮĒÿÝÿ ÜÿĮ ßå ĨĊåĒÿĤÑĒÿ ı ĤłÑĺĒėđ ŀÑĺėáı ŀÑ ĨĮÑĮÿĨĮÿĊıȩ JåŀıČĮÑĮÿ ėġĮÿàĊėû àÿĮÑĒĉÑ ġėĨČıłÿĮ ßå ĊÑė ĊĤÿĮåĤÿĉ ġĤÿ ėáÑÜÿĤı ĊÑĒáÿáÑĮÑȩ 0ÑĒáÿáÑĮ Ĩĺėĉÿđ ġėĮġÿĨėđ ĉÑđàÿ ÿĨĮÿĒÿĮėĨĮ ġėáÑĮÑĊÑ ĒÑĺåáåĒÿþ ı ıġÿĮĒÿĊıȩ VĊėČÿĊė Ĩå ıĮĺĤáÿ áÑ ġėáÑÝÿ ĒÿĨı ĮėàĒÿ ĊÑĒáÿáÑĮ Ēåßå ıßÿ ı ÿŀÜėĤ ŀÑ ĊėĒĮĤėČėĤÑ ÿČÿ ġėġÿĨÿĺÑàÑȦ ėáĒėĨĒė ÜÿĮ ßå ÿĨĊČĉıàåĒ ÿŀ áÑČĉĒĉÿþ ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ GėġÿĨÑȩ Predsjednik Povjerenstva Predrag Štromar

Zahvale i sjećanja 41

15. veljače 2011., br. 352

ZAHVALA

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra i brata

povodom smrti našeg brata, šogora i ujaka

STANKA NOVAKOVIĆ

MARKA BADŽEKA

VLADIMIRA HERKOVA

Prošle su četiri godine, prošle kao tiha rijeka, al’ sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

preminulog 4. 2. 2011. godine u 76. godini života.

21. 2. 2007. – 21. 2. 2011.

preminulog 11. veljače 2011. godine nakon duge i teške bolesti u 72. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima te mnogobrojnim znancima na izraženoj sućuti i riječima utjehe. Hvala dr.

Vojnoviću i osoblju Odjela onkologije Opće bolnice Varaždin na iskazanoj pomoći u najtežim trenucima, Udruzi umirovljenika PU varaždinske te LD-u „Sv. Hubert“ Cestica na dirljivim riječima oproštaja.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut, okitili dragom nam bratu odar, ispratili ga zajedno s nama ili u svojim mislima na posljednje počivalište, zapalili svijeće i pomolili se za dušu njegovu. Veliko hvala župniku crkve Dobrog pastira Miji Horvatu na molitvi i riječima utjehe prigodom ukopa kao i sv. mise za dragog nam pokojnika. Ostat ćeš uvijek u našim mislima i molitvama.

Ožalošćena obitelj

Tvoje sestre Marija, Ljubica i Božica, šogori, nećakinje i nećaci

Ožalošćeni: suprug Edo, kćerke Rahela i Sonja, zetovi i unuke

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj i nezaboravnoj sestri

IVANKI NOVOSEL rođenoj KOBAL

*****

Dragi djede, veliko Ti hvala za sve.

Voli Te Tvoja unuka Sara

POSLJEDNJE ZBOGOM

VLADIMIRU HERKOVU SJEĆANJE na voljenog

DARKA ZEMBERA (LERU)

Veliko hvala za svu brižnost kroz naše djetinjstvo.

dragom suprugu Hvala Ti na lijepim trenucima koje smo proveli zajedno.

Voli Te Tvoja Marija

Tvoj život, draga sestro, došao je do kraja, a anđeli i Božje milosrđe odveli Te na dugu cestu koja vodi sve do raja.

Počivala u miru.

Tvoja braća: Dragec, Antun, Stjepan, Danica, Božica, Vlado i Nadica s obiteljima

16. 2. 2010. - 16. 2. 2011.

Na pola puta smo stigli, ljubavi moja.

Tebe uze dragi Bog, a ja dalje moram sama s tugom i boli u srcu svom. Hvala bratu Franji i obitelji, kumovima i prijateljima koji posjećuju tvoj grob.

Supruga Mira i Mateša (Mate)

POSLJEDNJE ZBOGOM

Živjet ćeš uvijek u našim srcima.

Tugujući: kći Snježana, zet Tomislav, unuci Tihana, Mario, praunuka Lana

dragom tati i djedu

pozdravi i zahvale

sa slikom

100 kuna

CVRTNJAK IVANA

HELENU

30. 1. 2008. – 30. 1. 2011.

14. 2. 2008. – 14. 2. 2011.

VLADIMIRU HERKOVU

S ponosom i tugom čuvamo uspomene na vas.

Bol i tuga još su veći jer posljednje zbogom nismo si stigli reći.

Vaša djeca

Tvoj sin Danijel, snaha Valentina i unuk Ivan

SJEĆANJE

STJEPAN GREDELJ

Povodom prerane smrti dragog nam supruga, oca, djeda i tasta

16. II. 2005. – 16. II. 2011.

VLADIMIRA HERKOVA

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole!

blago preminulog 11. veljače 2011. u 72. godini života.

već od

na drage roditelje

VLADIMIRU HERKOVU

POSLJEDNJE ZBOGOM

Sjećanja, posljednji

SJEĆANJE

dragom tati, djedu i pradjedu

Tvoji najmiliji

Tvoji najdraži: Marija, Manuela, Eduard, Luka, Margareta, Barbara, Sofija

SJEĆANJE POSLJEDNJE ZBOGOM

najdražem dedi

VLADIMIRU HERKOVU

DRAGUTIN TUĐAN 19. II. 1981. – 19. II. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Tvoji anđeli: Margareta, Sofija i Barbara

SJEĆANJE POSLJEDNJE ZBOGOM

na našeg dragog

dragom tati i djedu

VLADIMIRA LUKŠIĆA - MRVICU -

VLADIMIRU HERKOVU Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoja kći Helena, zet Branko i unuci Tina, Marija i Marko

POSLJEDNJE ZBOGOM

18. II. 1999. – 18. II. 2011.

S dubokim poštovanjem te vječnom tugom i ljubavlju, nosimo Te u svojim srcima.

Tvoje: Gordana, Tatjana i Snježana s obiteljima

voljenom i nezaboravljenom tati

BOLNO SJEĆANJE

VLADIMIRU HERKOVU

ZVONKO PURGAR 20. 2. 2010. – 20. 2. 2011.

Otiš’o je otac moj polako, otiš’o je stazom što vijuga, otiš’o je s mirisima jutra, dal’ je znao da se vratit neće?

Smrt ostavlja bol koju nitko ne može izliječiti, ljubav ostavlja sjećanje koju nam nitko ne može uzeti.

Tvoja Manuela

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJE ZBOGOM

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIRU HERKOVU

na

Uvijek ćeš ostati u našim mislima.

ZLATKA NOVAKA 19. 2. 2010. – 19. 2. 2011.

Darko, Sandra, Nikola, Mena i Jurek

Tvoja kći Petra i unuk Matija

POSLJEDNJE ZBOGOM

SJEĆANJE

dragom tati i djedu

BOŽIDAR PAČKO

VLADIMIRU HERKOVU

15. 2. 2010. – 15. 2. 2011.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Vrijeme brzo teče, sjećanje na Tebe nikada se zaboraviti neće.

Tugujući sin Robert, snaha Dubravka i unuci Robert, Matej i Bojan

Kći Kristina, zet Ivan, unuk Ivica

42 Zahvale i sjećanja

15. veljače 2011., br. 352

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

JOSIPA VUGRINČIĆA 15. II. 2007. – 15. II. 2011.

Puno nam nedostaješ!

Supruga Ružica, sinovi Ivan i Boris, kći Zdenka, snahe Ružica i Anica, zet Vicko te unuci

SJEĆANJE

JOSIP ROG 16. 2. 2009. – 16. 2. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom iznenadne smrti dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

IVAN DREVEN

17. 2. 2009. – 17. 2. 2011.

TOME MAŠIĆA

Vrijeme brzo teče, sjećanje na Tebe nikada se zaboraviti neće.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

preminulog 7. veljače 2011. u 91. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te prisustvu posljednjem ispraćaju na vječni počinak. Posebno hvala velečasnom Ivanu Sakaču na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Još jednom svima VELIKO HVALA. Ožalošćeni: supruga Marija, kći Ana, unuci Darko i Mirjana s obiteljima, praunuci Martina, Petar i Lucija i zet Dragutin

POSLJEDNJI POZDRAV

ZVONIMIR KREČAK

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

ALBERTA PRIMORCA preminulog 7. 2. 2011. u 85. godini, nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, položili vijence i svijeće i bili uz nas na ispraćaju dragog nam pokojnika.

18. II. 2008. – 18. II. 2011.

TOMO MAŠIĆ

Ožalošćena obitelj

S velikim poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Dragi djede, i dalje ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga i sin s obitelji

Tvoj unuk Darko s obitelji

dragom suprugu, ocu, djedu i pradjedu

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

BARICA DUBRAVEC

dragoj mami

*****

ALBERTU PRIMORCU

15. 2. 2006. – 15. 2. 2011.

Ponosne smo što smo Te imale, a jako tužne što smo Te izgubile.

Tvoja Radmila i Aleksandra

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

MARIJI SILADI Nek’ Te molitve naše prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

SJEĆANJE

Kći Ruža s obitelji

MARIJU MIHALINEC

na 16. 2. 2002. – 16. 2. 2011.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN SKUPNJAK 10. 2. 2010. – 10. 2. 2011.

U tišini vječnog doma neka Te prate naše molitve.

Tvoja obitelj

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug August i Trezika

ZVONKO MLINAREC – JOKA 19. 2. 2010. – 19. 2. 2011. Živiš i dalje s nama.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji: mama, sestra i brat s obiteljima

dragom prijatelju

TUŽNO SJEĆANJE

Od vozača Hrvatske pošte Varaždin

VLADIMIRU PITNERU

SJEĆANJE na dragog

MARIJANA PRGOMETA 11. 2. 2009. – 11. 2. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Marija, sinovi Siniša i Saša

na voljenu

KATARINU KERETIĆ rođ. LONČARIĆ 14. 2. 2003. – 14. 2. 2011.

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

na našeg dragog

PAVLA BRODARA

Tvoji najmiliji

14. II. 2004. – 14. II. 2011.

Daleko među zvijezdama Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE na našu dragu

SJEĆANJE

BISERKU KLIČEK

VLADO BENČIĆ

17. II. 2009. – 17. II. 2011. Živjet ćeš vječno u našem sjećanju.

Tvoji: suprug Zlatko, Josip, Ivica i Ivana

SJEĆANJE

FRANJO VITEZ 12. 2. 1990. – 12. 2. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Damir s obitelji

SJEĆANJE

14. 2. 2009. – 14. 2. 2011.

Svaki dan dugačak je, a noć još dulja, jer Tebe nema kraj nas. Iako Te nema, ostavio nas nisi, jer u našim srcima i mislima zauvijek ostao Ti si.

Supruga Terezija, kćeri i zetovi

Tvoji: supruga i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

AUGUSTA MALOGORSKOG 20. 2. 2008. – 20. 2. 2011.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Supruga Marija, sin Stjepan i kći Ivanka s obitelji

*****

SJEĆANJE dragom

SJEĆANJE

DJEDU

na voljenog supruga

Među anđelima sad Tvoj je dom, a mi Te nosimo u sjećanju svom.

16. II. 2009. – 16. II. 2011.

Unuke: Sabina, Zana, Tessa

Tvoj ponos i dobrota žive u meni.

JOSIPA ŽUGECA

Ožalošćena supruga Vera

BRANKA MIKAC 13. 2. 2009. – 13. 2. 2011.

Otišla si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i sjećanje za sva vremena.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog sina

SJEĆANJE

Tvoja sestrična Marijana

NIKOLU GRABARA

STJEPAN HORVAT

17. 2. 2009. – 17. 2. 2011.

Nema poruka, nema poziva, a moja duša Tebe doziva.Zatvorim oči, mislim na Tebe, da sam barem tamo, tamo kraj Tebe!

SJEĆANJE

21. II. 2008. – 21. II. 2011. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoja Vera

Zauvijek Tvoja mama Božica

na roditelje

SJEĆANJE SJEĆANJE

CANJUGA ALOJZIJU

i

† 13. II. 2002.

FRANJU † 4. III. 1991

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živite u nama kao i prije.

Kći Micika s obitelji

na voljenog oca, djeda i pradjeda

NIKOLA GRABAR

IVANA PREMUŽA

17. 2. 2009. – 17. 2. 2011.

14. II. 2003. – 14. II. 2011.

Dugih 8 godina Te nema, ostaju uspomene i misli na Tebe. Uvijek si s nama u našim srcima i molitvama.

Srest ćemo se opet, negdje među zvijezdama.

Sestre Andreja i Anita, šogori Zdravko i Igor, nećakinje Sara i Tara

Tvoja kći Terezija, zet Franc, unuci i praunuci

Zahvale i sjećanja 43

15. veljače 2011., br. 352

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

NIVES FLAJŠMAN - RATKAJ

povodom tragične smrti našeg dragog supruga, oca, sina i brata

STJEPANA KUČKA

16. 2. 2005. – 16. 2. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Mama, brat, baka, teta i Štef

SJEĆANJE na

NIVES FLAJŠMAN - RATKAJ 16. 2. 2005. – 16. 2. 2011. „Al’ tvoje ljeto cvat će kroz vremena, izgubiti neće nikada ljepotu, a smrt se neće hvalit da si njena, kroz vječnost ti ćeš ostat’ na životu.“ (W. Shakespeare) Tvoji Marek i Sanja s obitelji

na

20. II. 2001. – 20. II. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

ŽELJKA ČESIJA preminulog 5. veljače 2011. u teškoj prometnoj nesreći u 47. godini života.

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i ostalim dobrim ljudima koji su nam iskazali sućut, okitili odar i ispratili dragog nam Željka na vječni počinak. Hvala osoblju Hitne pomoći Novi Marof i Opće bolnice Varaždin, Upravi, Sindikatu i radnicima poduzeća Lipa d.o.o. te 2. a razredu SŠ Konjščina.

TUŽNO SJEĆANJE na zauvijek našu

ANU VUGRINEC

*****

14. 2. 2002. – 14. 2. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji: Gabrijel, Verica, Gordana i Kristina

Ožalošćeni: supruga Verica, kćeri Željka i Ivana, majka Vera, sestra Ana, šogor Ivan i nećaci Nikola i Kristijan

dragom suprugu, ocu, sinu i bratu

ŽELJKU ČESIJU

TUŽNO SJEĆANJE

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

MIRKO FAJT

SJEĆANJE

Supruga, kćeri, majka, sestra, šogor i nećaci

15. II. 2008. – 15. II. 2011.

na

*****

NIVES FLAJŠMAN - RATKAJ

POSLJEDNJI POZDRAV

U našem srcu ogromna tuga, bolna tišina.

U svakom kutku Tvoja je sjena i ostat će tu za sva vremena.

2005. – 2011 U našim srcima uvijek voljena, u mislima nikad zaboravljena.

Tvoji: Đurđa, Antun, Martina i Dalibor

SJEĆANJE

dragom

Tvoja obitelj

ŽELJKU ČESIJU Od smrti Te nismo mogli oteti, od zaborava ćemo Te sačuvati, po dobroti pamtiti, a s ljubavlju spominjati.

Počivaj u miru Božjem!

SJEĆANJE

Punica Terezija, šogorica Štefanija i šogor Stjepan, Miro i Andreja s djecom, Danica i Danijel, Mirela

na dragu i voljenu suprugu, majku, svekrvu, baku i prabaku

MARIJU GALUNIĆ 20. II. 2010. – 20. II. 2011.

na naše drage

POSLJEDNJI POZDRAV

Suprug Janko, sin Ivan, snaha Višnja, unuci i praunuci

dragom bratu

VLADIMIRA KUČARA

IVKU VRČEK

14. 2. 2004. – 14. 2. 2011.

1. 3. 2007. – 1. 3. 2011.

Život nestane u trenu, a sjećanja ostaju zauvijek.

Vaše obitelji Kučar, Vrček i Matić

MARIJU ŽAVRLJANU

SJEĆANJE

S kim sad podijeliti tugu i sreću?

Kad samo Ti mogu zapaliti svijeću.

na voljenog sina

JOSIPA KIŠIĆA

Srest’ ću se opet s Tobom, jer si nismo rekli zbogom.

20. II. 1987. – 20. II. 2011.

Sestra Martina, šogor Nenad, nećaci Valentino i Lucija

S ljubavlju i tugom Roditelji i braća

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

VLADIMIRA CVEKA – JOKECA preminulog 6. 2. 2011. godine u 83. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i mnogobrojnim prijateljima koji su suosjećali s nama, izrazili nam riječi utjehe te nam molitvom i sućuti olakšali teške trenutke. Hvala svima koji su ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak i okitili odar cvijećem i svijećama. Hvala doktoru Vojnoviću i doktoru Škoraku. Veliko hvala obitelji Kelemen. Posebno hvala velečasnom Jadranku Benjaku na dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: supruga Štefanija, kći Nadica, zet Franjo, unuci Iva i Jurica *****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV nećaku

ZAHVALA

Marijo, neka Ti bude laka zemlja ta koja je Tvoje mlado tijelo pokrila.

Kad bol i suze ne mogu više da Te vrate, neka Te molitve naše prate.

Dana 28. 1. 2011. preminula je voljena mama, supruga, baka, sestra, tetka, kćerka i snaha

NEVENKA DOLENEC

Tvoja teta Ljubica, tetak Stjepan, sestriči Antono i Mateja sa suprugom

rođ. 21. 9. 1957.

SJEĆANJE

Hvala svima na izraženoj sućuti i prisustvu posljednjem ispraćaju, vlč. Ivici Košutiću i liječnicima Bolnice Klenovnik, Bolnice Varaždin, posebno dr. Dubravku Tršinskom. Hvala!

na

Suprug Franjo, sinovi Goran i Igor i ostala tugujuća obitelj

IVANKU MELNJAK rođ. BIŠKUP 20. II. 1994. – 20. II. 2011.

U našim srcima uvijek voljena, u mislima nikad zaboravljena.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: suprug Stjepan, sinovi Ivan, Slavko i kći Valentina

na voljene roditelje

voljenom suprugu, tati i djedu

VLADIMIRU CVEKU – JOKECU Lako je obrisat’ suze i zapalit’ svijeće, al’ uspomene na Tebe zaboravit’ se neće.

U srcima žalost, na grobu tišina, u našem je domu ostala praznina.

Nek’ Ti Bog osvijetli put, a anđeli isprate na počinak dug.

Počivaj u miru.

SJEĆANJE

DRAGUTIN SIMON 18. II. 2003. - 18. II. 2011.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života, u kojem ćeš uvijek nedostajati.

Tvoji najmiliji

ĐURĐICU HOSTNJAK

IVANA HOSTNJAKA

15. 2. 2010. – 15. 2. 2011.

20. 6. 2009. – 20. 6. 2011.

U tišini vječnog mira prate vas naše misli, sjećanja i molitve.

Vaši najmiliji!

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog supruga i oca

na

STANISLAV TROPŠEK

STANISLAVA LUKAVEČKOG

STJEPANA BORŠĆAKA

13. 2. 2010. – 13. 2. 2011.

14. II. 1994. - 14. II. 2011.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

12. 2. 2001. – 12. 2. 2011.

Tvoje najmilije Marija i Žaklina

Tomislav, Nikola, Tamara, Nataša, Ella, Matej

Kći Ružica i zet Stanko s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na

STJEPAN BORŠĆAK

ANTUN MESARIĆ

MIRKA OREŠKOG 15. 2. 2002. – 15. 2. 2011.

Supruga Franciska, kćeri Vesna i Jasminka s obiteljima

14. 2. 1994. – 14. 2. 2011.

2000. – 2011.

Hvala svima koji posjećuju njegov grob.

Usnuo si vječni san, ali u našim srcima živiš noć i dan.

Robert, Jasminka, David, Paula i Lovro

Tvoji najmiliji

44 Vaš kutak

15. veljače 2011., br. 352

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Voda im je opet došla do grla...

PLAGIARIUS dugi nos kao simbol izrugivanja. Dodjeljuje se onima koji imitiraju druge i nemaju vlastitih ideja. vi mi s osobnošću u životu imamo nekog kome bismo dodijelili Plagiarius pa tako bih ga i ja dodijelila onima kojima su pokupljanje tuđih ideja i vlastiti interes bitniji no prijateljstvo i ispravnost. Pa onda kad sretnete „prijatelje“ koji radije skreću pogled jer se ne usude pogledati vas, onda ih ustvari vidite kako šeću s dugačkim nosom i koliko su smiješni. bog toga dodjeljujem Plagiarius svima onima koji pobiraju tuđe ideje, s porukom da im ne naraste dugi nos.

Budite svoji!

Pozdrav, Letizia

Piše: RADAR

O

vih je dana voda bila tulko vu centru pažnje nacije da su neki mislili da nam se država počela trezniti. I da vu Hrvackoj si samo vodu cuclaju. A gemište, pivu i pelinkovec, valjda samo svemirci. Čak se i crkva počela s vodom baviti. Pa je kaptol pozval saborske zastupnike da ne daju, nekome, da se Hrvatske vode privatiziraju. Zato kaj je bolše da ostanu javno poduzeće, kajti je voda javno dobro. Bogu hvala. na Markovom trgu ih pere voda. Pa je nacija vrisnula od sreće. Zato kaj više oni pri vlasti neju pili vodu s tekom marelice, ljubičice i drugih okusov, nego bez okusa i mirisa, zato kaj je jeftineša. A i lakše je takvu zmešati z vinom.

Voda kaj diši po marelici nikak nejde skupa z graševinom. I z nojom bi ju bilo teško piti. A to dobro razmeju oni kaj se motaju po parlamentu i okolo njega, i drugdi. Kaj zglediju kak da su spili puno gorše tekuće kombinacije. Pa i kad su trezni laprdaju bedastoće kak da su pijani. No, takvih ima se posud. I vu Hacu, kaj je isto javno poduzeće. A tam su delali takve pizdarije i tulko krali da mi zgledi kak da ih je puno imalo delirijum tremens. Ne od rakije i gemištov, nek od brda penezi kaj su pokrali.

Kaj su metre vu kilometre pisali i još puno tega drugega. Dok im voda ni došla do grla…

I

I TOGA IMA Devino mlijeko za Europu

Zna Gaddafi...

Stručnjaci FAO-a (Food and Agriculture Organization) pri UN već niz godina predviđaju sjajnu budućnost prodaje devinog mlijeka i prodor na europsko tržište.

Međutim, iako je u Sahari i Mongoliji proiz vo dnja devinog mlijeka povećana na skoro 6 milijuna tona godišnje, to nije dovoljno.

FAO predviđa tržište od 200 milijuna potencijalnih potrošača u arapskim zemljama i još milijun više u zemljama Afrike, Europe i Amerike. Devino mlijeko nešto je slanije od kravljeg i vrlo bogatog nutritivnog sastava. Sadrži visoku razinu vitamina B i C, manje zasićenih masnih kiselina od kravljeg mlijeka, ali i puno više željeza. U Rusiji, Kazahstanu i Indiji liječnici tradicionalno rekonvalescentima prepisuju terapiju devinim mlijekom, a ranije provedena istraživanja pokazuju da antitijela iz devinog mlijeka mogu pomoći u borbi protiv bo-

lesti kao što su rak, AIDS, Alzheimerova bolest i hepatitis C. Nije loše, zna to najbolje lider Libije Muammar Abu Minyar al-Gaddafi koji ga obožava piti. Za sada se

devino mlijeko uglavnom konzumira u arapskom svijetu. Budući da mlijeko nije prikladno za UHT sterilizaciju, stručnjaci FAO-a su 1992. godine razvili tehnologiju izrade mekog sira od devinog mlijeka (camelbert) kao jedno od mogućih rješenja kojim se može produžiti ograničeni rok skladištenja čistog devinog mlijeka. Austrijska tvrtka Chocolatier Hochleitner pripremila je i na tržište izbacila prvu malomasnu čokoladu pripremljenu od devina mlijeka u prahu, dopremljenog iz Abu Dhabija, koju plasira prvenstveno na tržišta arapskih zemalja.

Što čitati?

Sjajni krimići

S

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

N

edavno sam vam se javila iz Milana, a sada vam pišem sa sajma iz Frankfurta. U ovo vrijeme pada morala i tradicionalnih vrijednosti, želim vam reći da nije sve baš tako crno. ene je u Frankfur tu oduševio PLAGIARIUS!!!

Plagiarius je nagrada koja se dodjeljuje na sajmu u Frankfurtu za najbolju imitaciju. aravno da je posprdna, stoga ima

Z

M N

Sound Trek

Marek Krajewski, Sablasti u B r e s l a u u , Fr a k t u r a , Zagreb, 2010.

Breslau, danas poznat kao Wroclaw, bio je njemački grad koji su 1945. okupirali Rusi i za kaznu Nijemcima priključili ga Poljskoj. Marek Krajewski je poljski lingvist koji se proslavio serijom od šest krimića smještenih u međuratni Breslau.

Glavni lik tih romana je inspektor Eberhart Mock, traumatizirani povratnik s f r o n t e , a l k o h o l i č a r, izjelica, erotoman i nasilnik. „Sablasti“ su se lani pojavile u engleskom i u našem prijevodu kao treći roman o Mocku, ali, koliko mi je poznato, u kronološkom smislu to je prva epizoda. Prva je i koju sam ja pročitao, pa mogu odmah preporučiti i ostale, jer sam – oduševljen.

Krajewski piše sjajno, na granici genijalnosti, stvarajući dojmljivu naturalističku atmosferu i pružajući čudesan uvid u dekadenciju koja će otvoriti vrata pošastima nacizma.

Party by NMC P

red nama je ove subote veliki događaj, dan kada će se održati promocija glazbene kolumne “Sound Trek” koju svaki tjedan čiNenad NEMEC tate u Vašem NMC voditelj @ Totalni FM omiljenom glazbeni producent/DJ Regionalnom sound.regionalni@gmail.com tjedniku. Tako će “Sound Trek” poprimiti i svoj party program u varaždinskom lounge baru Ritz, gdje ćete doslovno moći slušati i uživati u onom što svaki tjedan čitate, i to doslovno. Party program, kao i samu kolumnu, za vas priprema dugogodišnji producent, radijski djelatnik i DJ, Nenad Nemec kojeg vjerojatnije znate pod alijasom NMC. Osim što ga možete slušati kao voditelja u programu Totalnog FM-a, čitati u kolumni Regionalnog, od subote zabavljat će vas i sa svojim DJ setovima.

Od sad ćete moći uživati u totalno novom party programu koji će našu scenu podići na jedan viši nivo. A istu ulogu ima i sama kolumna koju čitate u Regionalnom tjedniku.

Educirati, potaknuti, osvijestiti i zabaviti u isto vrijeme. To predstavlja Sound Trek.

Glazbeno putovanje u kojem ćete uživati.

Od glazbenih stilova očekuje vas glazbeni trip od R’n’B-a, hip hopa do dubstepa. Ovo je hvale vrijedan pokušaj podizanja kvalitete sjeverozapadne urbane scene, u vidu glazbene informiranosti, ali i samog noćnog života.

I to sve u organizaciji i realizaciji domaće snage , NMC-a. Svoju kvalitetu je opravdao producirajući glazbu za imena poput Tremens, Postolar Tripper, Diyala, Khan, a tu je i posljednji album hrvatske rap legende Targeta iz Tram 11. Na spomenutom albumu tako možete pronaći čak pet pjesama koje je producirao, a od toga i prvi single “Kroz Metropolu” koji je čak i svojevrsna nova rap himna Zagreba, i to producirana od strane varaždinca. A kao DJ, svirao je na mnogobrojnim partijima, od Varaždina, Čakovca, Ludbrega, Ljubljane do Dubrovnika. Stoga ove subote nemojte propustiti ovaj događaj i sudjelujte na glazbenom putovanju, zabavite se, a u isto vrijeme i sami ćete pridonijeti jačanju lokalne urbane glazbene scene i same ponude noćnog života grada. Osim dobre zabave, dodatni razlog je i taj, da se možda vratite kući sa nekom od nagrada, a daruju vas “Varaždinski gradski bazeni” ulaznicama za bazene, jacuzzy i saunu, Ritz lounge bar buteljom šampanjca, te “Plesni studio Narya” mjesečnim članarinama za atraktivne plesove. Stoga, ne propustite Sound Trek Party .

Početak partya je u 22 sata, a da bi ušli na event, morate biti stariji od 18 godina.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Donna Leon, Samovoljno ponašanje, Izvori, Zagreb, 2008.

Amerikanka Donna Leon dosad je napisala 19 romana o venecijanskom komesaru B r u n e t t ij u , a u na s j e prevedeno 11, zaključno (zasad) s ovime. Za razliku od romana Krajewskog o Mocku, njeni romani o Brunet t iju nisu tako brutalni, ali su vrlo uvjerljivi u opisima suvremenog središta dekadentnog svijeta – Venecije. Za razliku od Mocka, Brunetti je uglađen i šarmantan, što je ovim romanima donijelo veliku popularnost, naročito u Njemačkoj, gdje je po njima snimljeno čak 14 filmova!

Dok se naše telev izije dosjete da bi mogle žrtvovati barem jednu tursku seriju i prikazati nam njemačkog Brunettija, romani o njemu uvijek su dobar izbor za sve slojeve čitateljstva.

Denis Peričić

VaĹĄ kutak 45 VZ BY NIGHT

15. veljaÄ?e 2011., br. 352

Valentinovo u paru...

46 S raznih strana PLANINARSKI GUŠTI

Kratko, k’o med slatko

TUŽNO – Pedesetak članova izletničke sekcije HPD „MIV“ Varaždin u nedjelju 13. veljače tijekom svojeg pohoda posjetilo je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Franić u Tužnom. Kako doznajemo, susret nije prošao samo uz ugodno druženje povodom Valentinova već su domaćini goste okrijepili medenjacima u obliku srdaca, a degustiran je i ocat od meda te neizbježna – medena rakija. Planinari nisu ostali dužni. Naime, Franićevima je poklonjeno nekoliko majica s otisnutim logom HPD -a “MIV”, a na šank u kušaonici aplicirana je velika naljepnica HPD-a u spomen na ovo krako i slatko druženje. (jn)

!

Mali štenci Ovo su 5 sestara i 3 brata, mali mješanci od 2,5 mjeseca. Izrast će u male do srednje velike pse. Nalaze se u Bedekovčini, a kontakt brojevi su 049/213805 ili 095/883-6603. Udomite novog prijatelja!

Udruga Spas 042/330-004

FESTIVAL

Ljubav, strast i R’n’R Šesti po redu neprofitni festival “Ljubav, strast i R’n’R”, koji promovira autorske bendove, bit će održan 26. veljače u d vo r a n i ko p r i v n i č ko g Doma mladih s početkom u 20:30 sati. Kako doznajemo od Gorana Pintarića, organizatora spomenutog eventa koji se tradicionalno održava od 2006. godine, na ovogodišnjem festivalu predstavit će se bandovi Barkod (street punk), koprivnički Savant (metal) te zagrebački Luft (rock). Upad naplaćuju 10 kuna, a za parove je osiguran popust te „zaljubljeni“ plaćaju samo 15 kn. After party slijedi u Multimedijalnom centru Kugla. (jn)

15. veljače 2011., br. 352

NATJECANJE OŠ Sračinec odličan domaćin županijskog natjecanja iz njemačkog jezika

Visoki postotak riješenosti testova

Sudionici županijskog natjecanja iz njemačkog jezika

Već tradicionalno OŠ Sračinec bila je domaćin županijskog natjecanja iz njemačkog jezika.

Natjecalo se 45 učenica i učenika osmih razreda iz 25 osnovnih škola Varaždinske županije i to u dvije kategorije. U A kategoriji natjecali su se učenici koji su svoje znanje njemačkog jezika stekli tijekom redovitog školovanja u Republici Hrvatskoj, dok su se u B kategoriji natjecali

učenici koji jesu tijekom godina obaveznoga školovanja duže od sveukupno jedne kalendarske godine bez prekida boravili ili se školovali u zemljama njemačkoga govornog područja, ili su odrasli u dvojezičnom okruženju. Za ovo zahtjevno natjecanje učenike je pripremalo 26 učitelja njemačkog jezika. Natjecanje je proteklo u ugodnoj natjecateljskoj atmosferi. Svi učenici

pokazali su izuzetno veliko poznavanje njemačkog jezika i postigli zavidne rezultate.

Najbolji U A kategoriji bili su Benjamin Bek iz OŠ D. Voća, Petra Ječmenica iz V. OŠ Varaždin, Marin Špiranec iz OŠ Vidovec i Tomislav Cvrtnjak iz OŠ šemovec.

U kategoriji B prvi je bio Anto Grajić iz OŠ Šemovec, zatim Iva Trefil iz OŠ Ivanec te Luka Vlašić iz I. OŠ Varaždin. (di)

POSJET Beverly Mercet, australska veleposlanica posjetila varaždinsku IV. OŠ

Uče o “zemlji klokana” Učenici IV. OŠ odlično su se upoznali s Australijom putem projekta Educational kit Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinsku IV. osnovnu školu posjetila je australska veleposlanica Beverly Mercer.

Posjet veleposlanice školi nastavak je suradnje veleposlanstva i škole u sklopu projekta Educational kit. Učiteljica Sofija Fruk 2009. godine prihvatila je ponuđenu suradnju, koja je i uspješno zaživjela službenim obraćanjem australskog veleposlanstva Uredu gradonačelnika, čime je omogućena i posudba projekta Educational kit kako bi djeca osnovnih škola grada Varaždina pobliže upoznala duhovna i materijalna bogatstva Australije.

Suradnja Ravnateljica IV. OŠ Jasmina Učenike je jako motivirao posjet australske veleposalnice pa su oduševljeni pokazali sve najbolje što znaju Dvorski naglasila je sve prednosti ovog projekta putem kojeg i vrijednost domovine svojih zapravo govore o našim domosu djeca pobliže upoznala du- očeva - dodala je ravnateljica rocima, odnosno o ukradenoj hovna i materijalna bogatstva Dvorski te izrazila žaljenje generaciji te mislim da je vrlo prijateljske Australije, koja zbog elementarnih važno da se mladi upoznaju je druga domov ina nepogoda koje s tim dijelom naše povijesti.

Hrvats k a jednoj od najvećih su pogodile Drago mi je da su ovi mladi kutija znanja ljudi zainteresirani za znanje zajednica iseljenih Australiju. , novi p Hrvata u svijetu.

A u s t r a l - i ovakvu vrstu učenja i istražirojekt v a raždin - Kao jedan od s k a v e l e - vanja - rekla je veleposlanica skih projekata IV. OŠ učenika p o s l a n i c a Mercer. namije Na razne načine prezentiVaraždin vidimo izjav il a je nje učenic ima u n kako je izni- rali su učenici IV. OŠ što su i stvaranje HrvatA ustrali ske kutije znanja – m n o z a d o - naučili o Australiji, a jedan od ji inač ice australskog voljna znanjem zanimljivih načina bio je i kviz. projekta Educational kit, varaždinske djece o Također su prezentirali i svoja kako bi djeca Hrvata u AuAustraliji. - Veseli me što postignuća s drugih područja straliji, na razini primarnog je Educational kit bio koristan te su se tako predstavili u najobrazovanja, upoznala ljepotu učenicima ove škole. Ti sadržaji boljem svjetlu.

Beverly Mercet, australska veleposlanica posjetila IV. OŠ

DOGAĐAJI Varaždinska županija 19. veljače obilježava Međunarodni dan turističkih vodiča

Budite turist u vlastitom gradu

Detaljnije upoznajte Varaždin

Odakle medvjedica na tornju crkve, postoje li tajni prolazi ispod grada ili zašto Varaždin nema tramvaje, odgovore na ta i brojna druga pitanja doznajte ove subote, 19. veljače.

Taj će se dan u Varaždinu, Ivancu, Varaždinskim Toplicama i Ludbregu obilježiti Međunarodni dan turističkih vodiča, koji se obilježeva na inicijativu Svjetskog udru-

ženja Društva turističkih vodiča.

Varaždinsko Društvo turističkih vodiča i pratitelja zajedno s gradskom turističkom zajednicom pozivaju sve zainteresirane Varaždince i njihove goste da taj dan od 10 do 12 sati prošeću ulicama i trgovima baroknoga grada te uz pratnju vodiča postanu na jedan dan turisti u vlastitom

gradu. Jedna tura kroz grad trajat će otprilike 45 minuta,

j

edna tura kroz grad trajat će otprilike 45 minuta, a kreće se svakih 15 minuta a kreće se svakih 15 minuta.

Vodiči će vas u Varaždinu če-

kati ispred Turističkog ureda u Padovčevoj 3.

U Ivancu i Varaždinskim Toplicama turistički razgledi bit će također između 10 i 12 sati, a mjesto okupljanja i polasci su kod turističkih zajednica tih gradova. Sve zainteresirane po Ludbregu će vodiči voditi od 14 do 16 sati. Mjesto okupljanja je glavni gradski trg ispred suvenirnice.

Vodič 47

15. veljače 2011., br. 352

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 17.2. do utorka 22.2.

PARANORMALNO 2 (američki horor) u 18 sati TRON : NASLJEDSTVO (američki SF) u 20 sati

KAZALIŠTE Utorak 15.2., Velika scena BREZA u 19,30 Petak, 18.2., Velika scena TKO JE SRUŠIO BERLINSKI ZID, gostovanje Histriona u 20 sati Nedjelja, 20.2., Z. Rogoz u 20 sati LAMENTACIJE VALENTA ŽGANCA

KONCERTI Nedjelja, 20. veljače u 20 sati, HNK VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR, djela Sibeliusa, Bobića i Beethovena

KNJIŽNICA Četvrtak, 17.2. u 19 sati EPSKA TRILOGIJA , predstavljanje knjige Gregura Kapucina Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI

Dražen Kolarić

VREMENSKA PROGNOZA

Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage DRAŽEN EISENBEISSER: Titraji tišine, razgled do 27. veljače Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer BIS DAT QUI CITO DAT (dvostruko daje tko brzo daje), izložba starih fotoaparata i kamera, razgled do 27. veljače Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel “POMAK – ODMAK”, izložba keramike Klaudije Vukman, razgled do 20. veljače Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 1013 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA - POVREMENE OBORINE VREMENSKA SLIKA: Ovaj tjedan će biti oblačniji i hladniji, ali nema na vidiku nekakvih brutalnih zimskih udara. To bi samo bilo vrijeme primjerenije dobu godine. Prevladavat će oblačno i hladno, a povremeno bi moglo biti kiše ili snijega. Za snijeg je mogućnost veća oko petka, ali ovisit će o temperaturi zraka. Općenito, pred nama je tmuran i vlažan tjedan sa skoro svakodnevnim slabim oborinama. Tek bi vikend mogao donijeti stabilizaciju i više sunca, ali i pad temperature zraka. Zima ipak još nije rekla svoje. Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.2.)

ROĐENI: DJEVOJČICE Lorena Črnila, Magdalena Tot, Kaja Laljek, Stela Kučko, Lora Valentak, Ema Lončarek, Ema Križaj-Banić, Ena Mišak, Irina Jagić, Rebekka Đurašević, Lorena Sekačić, Ema i Lana Horvatić, Rea Ferenčina, Helena Čehulić, Nika Balaić, Antonia Domjan

DJEČACI Benjamin Sever Kozina, Vito Mavriček, Matej Šinjori, Antonio Detelj, Filip Malčec, Dorian Habek, Kristijan Valjak, Jan Fostnarić, Marin Nöthig, Max Butek, Gabriel Berthovich, Jan Kranjčec, Miljenko Klepač, Ivan Cikač, Valentino Duljak, Noel Klasta, Leon Stanojević

VJENČANI:

UMRLI:

Kino Od petka, 17.2. do utorka 22.2.

PANIKA U SELU (obiteljska komedija) u 18 sati SLJEDEĆA 3 DANA (krimi triler) u 20 sati Kazalište Četvrtak, 17.2. u 20 sati NITKO, NITKO, ALI NITKO NIKAD NIJE TAKO IGRAO FAUSTA, Gostovanje teatra Rugatino Subota, 19.2. u 16 sati STOLEK, STOLEK, lutkarska predstava za djecu varaždinskog HNK Izložbeni prostor Četvrtak, 17.2. u 19 sati JOHNATHAN ANDREW ROBERTS, otvorenje izložbe

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Zlatko Drožđek i Snježana Podkolnjak, Mario Kuternik i Maja Koren

Stjepan Bereš (65), Albert Primorac (84), Josip Njegovec (89), Nikola Kemiveš (85), Ivka Kos (82), Vladimir Pitner (62), Marija Podsečki (75), Vladimir Herkov (71), Petar Mihovilić (78), Petar Šalamun (73), Štefanija Benotić (105)

Ponedjeljak, 21.1., Velika scena HNK MEĐUIGRE 0-24, u 20 sati humanitarni kabare Zijaha Sokolovića

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

48 Zadnja

15. veljače 2011., br. 352

KLUB MAMA

KONCERT Prljavo kazalište pred Valentinovo nastupilo u Čakovcu

Emocionalno do boli Više od 3500 obožavatelja uspjeli su privući legendarni rockeri iz Dubrave

Igraonica za djecu U Varaždinu je u Šenoinoj 12 u ponedjeljak otvorena igraonica za djecu do 10 godina starosti koju je s Gradskom tržnicom pokrenuo Klub Mama. Roditelji su time dobili mjesto na kojem, trebaju li bilo što obaviti u gradu, mogu ostaviti svoje dijete

na igri. Djeca starija od 4 godine bit će pod stručnim nadzorom voditelja, dok će mlađa u igraonici moći boraviti isključivo u pratnji roditelja ili svojih bližnjih.

Igraonica će za početak biti otvorena radnim danom od 8 do 13 sati, a subote i nedjelje rezervirane su za proslave dječjih rođendana. (vms)

PREDAVANJE Parni valjak i Prljavo kazalište sigurno su dva najpopularnija hr vatska rock benda. Valjak u petak u Varaždinu, a samo dan nakon, u subotu, Kazalište je u Čakovcu uspjelo privući 1.000 obožavatelja više.

Iako su pred ovaj valentinovski koncert Prljavci najavljivali da će odsvirati v iše ljubavnih pjesama, najviše emocija izmamila je “revolucionarna” Lupi petama. Međimurska publika u dvorani GOC-a u jednom trenutku čak je i prostrla hrvatsku zastavu pa se učinilo da smo se vratili 20 godina unatrag.

No čini se da publika smatra da se tekst te hrvatske himne može preslikati na

!

današnju situaciju jer iako je bilo i starijih štovatelja djela Prljavaca, većina njih je po našoj slobodnoj procjeni imala nešto više od 20 godina. Gotovo preslikani koncerti i gotovo preslikane publike, mogli bismo čak reći za dva koncerta koja su se održala u dva dana. Prljavo kazalište čak i kao Parni valjak priprema novi album, a isto tako pokazali su da ih godine nisu uništile već ojačale. I dok se organizatori u Varaždinu nisu sjetili angažirati

Proglašen Regionalni park Mura-Drava

Nakon što je područje riječnog ekosustava rijeka Drave i Mure bilo preventivno zaštićeno u kategoriji regionalni park, Vlada je to područje proglasila Regionalnim parkom Mura-Drava te trajno zaštitila. Time je potvrđeno kako prirodni prostori uz ove dvije rijeke

vrijede te ih je potrebno zaštititi u smislu zakona o zaštiti prirode, bez obzira na to što su kroz povijesni razvoj doživjeli izrazite promjene i transformacije. Regionalni park Mura-Drava proteže se kroz pet hrvatskih županija, uz ostalo i Varaždinskom te Međimurskom županijom.

predgrupe za zagrijavanje Valjku, u Čakovcu su se za to pobrinuli domaći Vibra bend i mlada splitska pjevačica Lidija Bačić.

KARIKATURA

Sigurniji “net” za najmlađe Povodom Dana sigurnijeg interneta Zajednica “Suradnici u učenju” i Gradska knjižnica i čitaonica ‘’Metel Ožegović’’ Varaždin organiziraju predavanje pod nazivom ‘’Sigurniji internet za djecu’’. Predavanje će biti održano u petak 18. veljače u 18 sati u prostorijama Odjela za mlade Gradske knjižnice Varaždin (vila Bedeković, A. Cesarca 10). Bit će riječi o internetu, online rizicima i prijetnjama, o savjetima kako zaštititi obitelj, programima za obiteljsku zaštitu... Predavanje je namijenjeno roditeljima, učiteljima te svim ostalim zainteresiranim posjetiteljima.

Dodatne informacije možete naći na www.ucitelji.hr.

crta: Željko Pilipović