RT_353

INTERVJU Marijo Bucina, član Uprave varaždinskog zračnog prijevoznika Winaira ANICA DESNICA

POLJOPRIVREDNA POSLA

Nikamo ne idem bez ključeva i svojeg bicikla!

Zakup državnog zemljišta i dalje je - nejasan!

Stranica 35.

Stranice 6.-7.

Stranice 2.-3.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 353 :: 22. veljače 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Varaždinci loše prošli u prijedlogu Mreže hitne pomoći

Ostajemo bez pet liječničkih timova?

U županiji ukupno ostaje 25 timova, ali samo njih 20 bit će s liječnikom

Stranice 2.-3.

OTKRIVAMO

ZLATNO DOBA

Sve više ljudi bi invalidsku

Zašto bi Stjepan Cesar mnogima mogao biti uzor?

Stranica 11.

Stranica 8.

USPJEŠNA VARAŽDINKA

Solidarnost s Mundusom

Stranica 19.

CRNA KRONIKA

Policajce koji su previše popili čekaju kazne Stranica 20.

HUMANITARNA PREDSTAVA

15.000 kuna za Tihomirovu borbu s bolešću

Piše biografiju i tvrdi: Obitelj me pomlađuje

Čuvajmo dobre dupine Jadrana!

Na otoku Molatu bit će Centar za istraživanje i zaštitu morskih sisavaca - najavila je doc. dr. sc.

Martina Đuras Gomerčić

Stranica 10.

Stranice 24.-25.

MILAN REMAR - DOŽIVJETI DEVEDESETU

Stranica 46.

KULTURNI OBZOR

Župnik koji je prošao rat - s krunicom

ISSN 1846-8969

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Stranica 22.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Liječnički timovi HMP-a - kome više, kome manje?

22. veljače 2011., br. 353

I TOGA IMA Još nije jasno pod kojim se sve uvjetima zaku

Općina dala zemlj država oduzela be

N

ovim prijedlogom Mreža hitne medicinske pomoći, koju je objelodanilo Ministarstvo zdravstva RH, dvije susjedne županije, Varaždinska i Međimurska, mogle bi doživjeti velike promjene u organizaciji ove iznimno važne zdravstveno-medicinske djelatnosti. O čemu se zapravo radi? Najkraće rečeno, o broju liječničkih timova hitne medicinske pomoći, a time i ukupnim novčanim dotacijama za te namjene. Međimurska županija sukladno tom prijedlogu imat će ukupno 15 liječničkih timova hitne medicinske pomoći ili sedam više nego do sada. Primjerice, hitnu medicinsku pomoć dobit će gradovi Prelog i Mursko Središće i to s vozilima sa satelitskom navigacijom. To nadalje znači da će Međimurci imati mogućnost zaposliti novih sedam liječnika i ostalog medicinskog osoblja te za to primiti ukupno više 3,1 milijun kuna. Istovremeno u Varaždinskoj županiji prijedlogom nove Mreže hitne medicinske pomoći broj liječničkih timova smanjuje se za pet, što znači da će taj odgovoran posao ukupno raditi 20 timova s liječnikom i još pet timova s osposobljenim medicinskim tehničarima. Pitanje koje se samo po sebi nameće je zašto je Varaždinska županija „izgubila“ pet liječničkih timova hitne medicinske pomoći? I zašto joj je jedinoj od svih županija u Hrvatskoj toliko smanjen broj liječničkih tipova HMP-a?

Kakvi god da bili odgovori na te upite, nedvojbeno je da treba uložiti prigovor na prijedlog nacionalne mreže HMP-a kako bi se zadržali postojeći liječnički timovi hitne pomoći. Ponajviše zbog pacijenata kojima je takva pomoć neophodna.

Dio državnog zemljišta koje je OPG Križnjak dobilo u zakup, a zatim mu je oduzeto te je ponovno upisano OPG-u Tomašek

OPG Križnjak dobilo je na natječaju Općine Sračinec pravo zakupa nad državnim poljoprivrednim zemljištem, koje je Agencija upisala, pa izbrisala bez objašnjenja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

SRAČINEC - Gospodo, nemate više goriva. Ta rečenica, koju su nam rekli na benzinskoj postaji gdje smo dolazili po plavni dizel, začudila nas je jer smo trebali imati još goriva iz kvote za naše obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Međutim, to nije bilo ništa prema stanju u kojem smo se našli kada smo otkrili da goriva za nas više nema jer nam je bez ikakvog objašnjenja i obavijesti ispisan dio državnih parcela dobivenih na natječaju za koje smo platili zakupninu!

Agencija piše i briše Tako Miljenka Križnjak iz Sračinca počinje prisjećanje na višemjesečnu agoniju kroz koju prolazi OPG Križnjak koje

„Zovemo u Ministarstvo, državnog tajnika, tajnicu…“ - U međuvremenu nas je nazvao ravnatelj Uprave za državno zemljište koji tvrdi da nismo mogli zakupiti zemljište zbog odluke Vlade o privremenom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH. Tu stoji da državno zemljište, koje su poljoprivredna gospodarstva imala upisano u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava u 2009., ostaje upisano u upisniku do kraja 2010. godine.

Međutim, kada smo ga upozorili da se u istoj

vodi zajedno sa suprugom Draženom i djecom. Njihov slučaj zorno govori da prilike u domaćoj poljoprivredi ni izdaleka još nisu sređene čak ni kada su u pitanju najosnovnije stvari, kao što je pravo korištenja državnog zemljišta, a da najveću odgovornost za to

odluci kao uvjet navodi plaćanje naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta, razgovor je završen. Zovemo tajnicu u ministru poljoprivrede… Nema je, pa nas upućuju na državnog tajnika. Zovemo njega, ali ga nema.

Poziv zaprima tajnica, sasluša i kako kaže, sve razumije i da će se javiti. Naravno, nije se javila…. Zovemo mi nju, odgovora nema, ne zna ništa. I tako već pet mjeseci - tvrdi Križnjak.

snosi državna administracija.

- Naše obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo po krenuli smo prije tri godine.

U 2009. obrađivali smo 4,5 hektara na području Varaždinske županije, a prošle godine oko 25 hektara. Među tom zemljom bilo je i oko sedam

hektara za koje je natječaj za zakup raspisala Općina Sračinec, kao i za još neke parcele u državnom vlasništvu na svom području. Svi koji smo se javili na natječaj sklopili smo ugovore te uredno platili zakupninu, misleći da je sve u redu i da sada treba samo

DOZNAJEMO Općina Sračinec primila dopis Agencije za plaćanje

OPG Tomašek umjesto OPG Križnjak

Flegar: Zvali OPG Tomašek

Općine i gradovi obvezni su privesti svrsi neobrađeno poljoprivredno zemljište na svojem području. Sukladno tome, raspisali smo javni natječaj za zakup državnog zemljišta koje se ne obrađuje, odnosno ne plaća zakupnina koju dijele lokalni i državni proračun, pojašnjava Dragutin Flegar iz Općine Sračinec. Sa zakupcima je,

kako dodaje, sklopljen ugovor o međusobnim odnosima, budući da je za ugovore o zakupu Općina trebala imati suglasnost Ministarstva poljoprivrede na Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

- Suglasnost tada nismo imali, pa nismo mogli sklopiti ugovore o zakupu, već o me-

đusobnim odnosima. No to je priznala Agencija. Međutim, naknadno je izbrisala parcele samo OPG-u Križnjak, te ih ostavila OPG-u Tomašek pozivajući se na mišljenje Ministarstva poljoprivrede i odluku Vlade iz 2009. - veli Flegar napominjući da se OPG Tomašek nije javio na natječaj ni nakon nekoliko poziva.

Aktualno

22. veljače 2011., br. 353

upljuje državno poljoprivredno zemljište

3

DOZNAJEMO Tko odgovara za štetu službi

ju u zakup, a ez objašnjenja IZDVOJENO OPG Tomašek tvrdi da nije bilo razloga za natječaj

“Parcele smo obrađivali, a zakup nismo mogli plaćati” Na natječaj se nismo javili jer za njega nismo ni znali. Bio je izvješen samo u prostorijama Općine, čija je vijećnica gospođa Križnjak. Zemljište, koje je i sada djelomice uzurpirano, godinama obrađujemo, pa nije bilo ni razloga za raspisivanje natječaja od strane Općine Sračinec.

Tvrdi to Nenad Tomašek, vlasnik istoimenog OPG-a iz Nove Vesi, napominjući da je još 1998. tadašnje Županijsko poglavarstvo donijelo „Zaključak o darovanju“ državnog poljopr ivrednog zemljišta njemu i nekolicini branitelja, koji je kao prijedlog upućen nadležnom ministarstvu.

- To se prešućuje, kao i Odluka o privremenom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH, prema kojoj se sva obrađena i već

upisana zemljišta nisu mogla davati u zakup - ističe Tomašek, koji smatra da se radi o novom napadu na branitelje.

To, međutim, odbacuju u

n

a temelju čega su upisane parcele, odnosno dobivani poticaji, pita Flegar Općini Sračinec navodeći da je darovanje zemljišta osporilo državno odvjetništvo.

- Doduše, prije toga je Komisija za davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta RH za Varaždinsku županiju zatražila od Ureda za katastarsko-geodetske poslove da se Tomašeka upiše kao posjednika desetak državnih

parcela, ali samo za jednu sezonu kako bi ostvario pravo na poticajna sredstva za uzgoj šećerne repe. Bilo je to još 1999., a do sada nismo dobili adekvatan iznos za zakup veli Dragutin Flegar iz Općine Sračinec, pitajući se na osnovu čega su upisane parcele, odnosno dobivani poticaji.

Tomašek priznaje da je minulih godina dobivao poticaje, kao i da nije plaćao zakupninu, ali za potonje nudi i objašnjenje.

- Općina Sračinec nije imala suglasnost na Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, pa nije mogla raspisivati natječaje. No ni država nije raspisivala natječaje jer postupak darovanja traje godinama - objašnjava Tomašek dodavši da je sve predao državnom odvjetništvu.

Hrvatska ima zakonodavni okvir za štetu države, no praksa je nešto drugo

Oštećeni tuži državu koja tereti službenika Naknada štete ide prema državi, a ne prema službeniku koji je nezakonitim ili nepravilnim radom nanio štetu Mogu li i kada državne institucije i službenici odgovarati za štetu koja je počinjena bilo građanima, bilo pravnim osobama? To pitanje nameće se u slučaju OPG-a Križnjak, koje je ušlo u investiciju zbog zakupa zemlje koji je osporen, ali i u drugim slučajevima, kao što je, primjerice, obeštećenje pritvorenog osumnjičenika koji je na kraju oslobođen svih optužbi za kaznena djela.

Više presuda - više povjerenja Svega 15 posto ispitanika smatralo je 1995. godine da su svi državni službenici korumpirani, a po prošlogodišnjim istraživanjima tako je mislilo 46 posto ispitanih, dok je čak 82 posto smatralo da je korupcija u državnim službama jako raširena. - Kada građani gube povjerenje u državne institucije i tijela javne vlasti, raste percepcija korupcije - ustvrdio je u Kučan Marofu Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

Povjerenje građana u državne službenike i javnu vlast će rasti, kako je dodao, što će biti više pravomoćnih osuđujućih presuda koje su jedini lijek protiv korupcije.

Tuži se država

Dopis Agencije za plaćanje te Komisije za davanje u zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta RH

prionuti poslu - prisjeća se Križnjak događaj s početka prošle godine.

Da bi ostvar ili pravo na poticaje i na tim česticama, OPG Križnjak predalo je zahtjev za upis čestica u upisnik našeg poljoprivrednog gospodarstva, koji je Agencija za plaćanje u poljoprivredi pozitivno riješila te obračunalo i novu kvotu jeftinijeg, tzv. plavog dizela namijenjenog isključivo poljoprivrednicima i ribarima.

Na što se žaliti?

- U rujnu prošle godine došli smo po plavi dizel, no rečeno nam je da ga više nemamo. U

Agenciji provjeravamo ima li kakvih novosti, kad doznajemo da su nam čestice ispisane iz našeg upisnika. Ostali smo šokirani jer nama nije bilo ja-

n

a natječaj se javilo više OPG-a, no samo se osporava ugovor OPG-a Križnjak sno kako se to i zašto dogodilo - veli Križnjak.

Naime, kako dodaje, nisu dobili baš nikakvo rješenje na koje bi se mogli žaliti.

- Mjeseci prolaze, a nikakvo služeno objašnjenje nismo primili. Istovremeno, na naplatu stižu rate za kredit jer smo zbog većih obradivih površina prošle godine kupili traktor.

No za to nitko ne mari. U varaždinskoj podružnici Agencije uspjeli smo tek doznati da je to posljedica odluka Ministarstva poljoprivrede koje ima primjedbi na ugovor sklopljen s Općinom Sračinec, iako je lani još desetak OPG-ova sklopilo isto takve ugovore kao i naš - upozorava Križnjak dodavši da njihov problem stoji, iako su pomoć tražili i u državnom inspektoratu, pa i državnom odvjetništvu.

Prema Zakonu o sustavu državne uprave, Republika Hrvatska nadoknađuje štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave.

Pod nezakonitim radom podrazumijeva se djelovanje suprotno odredbama i načelima važećeg poretka, dok nepravilno djelovanje

R

epublika Hrvatska ima pravo namiriti se od službene osobe koja je počinila štetu znač i djelovanje mimo cilja koji je određen, ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti.

Kod tužbe nužno je postojanje uzročne veze izme-

Građani smatraju da je korupcija u državnim službama raširena

đu nezakonitog i nepravilnog rada tijela državne uprave i štetne posljedice kod koje se podrazumijeva ne samo umanjenje nečije imovine, nego i sprečavanje njezinog povećanja, kao i povreda prava osobnosti.

Pravo regresa Dok građani i pravne osobe mogu tražiti odgovornost države za štetu koja je nastala radom službenih osoba, država ima pravo tražiti iznos naknade te štete iz imovine službene osobe koja je štetu počinila. Tako, u krajnjoj liniji, greška nezakonitog ili nepravilnog rada pogađa službenu osobu koja je počinila štetu, a ne državni proračun.

Kod utvrđivanja prava regresa na strani države, u pravilu se traži dokazivanje da je šteta nastala kao posljedica ili namjernog djelovanja ili krajnje nepažnje službene osobe.

Uz to, Zakon o državnim službenicima i namještenicima određuje da je državni službenik dužan nadoknaditi štetu koju u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.

Službenik će oslobađa od odgovornosti za štetu ukoliko je do nje došlo postupanjem po nalogu nadređenog službenika, a prethodno je nadređenom dao pisano upozorenje da bi izvršenjem naloga mogla nastati šteta.

4

Aktualno

22. veljače 2011., br. 353

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sve je lažno, pa i nezaposlenost?

OTKRIVAMO U Zagrebu predstavljen prijedlog Mreže hitne

Ostajemo li bez pet timova hitne pomo

15. 2

. U Hrvatskoj je 334.327 nezaposlenih osoba, uspjelo se odgonetnuti iz izvješća HZZ-a na kojem su, prema vladajućim, i lažni nezaposleni. Nova kategorija lažnjaka, nakon lažnih branitelja, invalida, umirovljenika… U Poljsku stiže prvih 500 Kineza koji će graditi autocestu do Varšave jer Poljaci odbijaju raditi u kineskoj tvrtki koja je dobila taj posao.

16. 2

. Ništa od posebnog poreza bankama, veli Kosor nakon sastanka s bankarima. No neki bi mogli do stambenog kredita po kamati manjoj od pet posto u prve četiri godine, a ukoliko ostanu bez posla, država bi mogla pomoći. A dok su boravili u SAD-u, tvrdi Barišić, dečku kćeri bivšeg premijera obilato pomagao vlasnik poduzetnik za čiju je tvrtku osiguravana jeftina struja.

17. 2

. Vlada odustala od pretvaranja Hrvatskih voda iz ustanove u trgovačko društvo, potez koji je dio javnosti protumačio kao prvi korak prema privatizaciji vodnog bogatstva. Grci kritiziraju čelnike MMF-a i EU-a jer za povrat državnog duga i kredita predlažu ne samo prodaju željeznice, elektroenergetskog sektora i javnih poduzeća u gubicima, nego i plaža diljem Grčke.

18. 2

. Tko je pomogao Svjetskom rukometnom prvenstvu, tko je mogao zapošljavati u Plesu, a tko je volio gotovinu, pitanja su na koje je pred USKOK-om odgovore davao Barišić kojeg bi, upozorava sindikat, trebalo upitati i o švercu cigareta. A branitelje zanima tko je kriv za slučaj Purde kojeg je sud BiH spreman izručiti Srbiji.

19. 2

. U ovu smo godinu ušli s 35,8 mlrd. kuna neplaćenih računa.

No sve je mirno, za razliku od Libije koja gori.

Deseci mrtvih prosvjednika na koje su pucale snage Gadafija, velikog prijatelja naših vođa, od Tita do Mesića.

20. 2

. Sugeriranje organiziranja zadovoljavanja lokalnih potreba građana opis je posla referenta za udruge i kulturne manifestacije u Varaždinu, jednog od radnih mjesta koje se smatra atraktivnijim u vrijeme kada nezaposlenost raste. S 8,7 posto, što je dvostruko više nego u Austriji, Hrvatska ima jedan od najvećih i najneučinkovitijih državnih aparata.

21. 2

. Ako nakon izbora na čela javnih tvrtki dođu osobe koje će zatražiti novac isplaćen HDZ-u, stranka odlazi u stečaj, upozorava Polančec, priznajući da su svi sudjelovali u odlučivanju. Za razliku od Jarnjaka koji tek sada priznaje da je krivotvorio račune…

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Do ljudi na rubnim dijelovima županije kola hitne pomoći ne mogu doći, pa tehničari pacijente nose na rukama

Sada imamo 25 timova i 25 liječnika. Prema prijedlogu mreže, toliko timova i ostaje, ali s velikom razlikom u sastavu: predviđa se samo 20 timova s liječnikom i 5 timova bez liječnika. Ostane li tako, bit će to korak natrag Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Međimurci pregovaraju s varaždinskim doktorima?

Varaždinska županija mogla bi ostati bez čak pet timova hitne pomoći s liječnikom. Upravo je to predviđeno u prijedlogu nove mreže hitne medicinske pomoći koju je prošli tjedan u Zagrebu predstavio ministar Darko Milinović. Trenutno Varaždinska županija ima ugovoreno 25 timova hitne pomoći i, što je iznimno važno, ima i 25 liječnika, što znači da su svi timovi ekipirani.

Jedinstveni slučaj Prema prijedlogu nove mreže, ostaje 25 timova, ali s velikom razlikom u njihovom sastavu: predviđa se samo 20 takozvanih T1 timova s liječnikom i pet T2 timova bez liječnika, koji će činiti dva medicinska tehničara ili sestre.

Riječ je o jedinstvenom slučaju u Hrvatskoj, jer novom mrežom Osječko-baranjska županija gubi samo jedan tim s liječnikom, Grad Zagreb ostaje na istom broju timova, dok se

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

I dok je Varaždinska županija “srezana”, susjedna Međimurska županija prošla je odlično: ukupni broj timova s 8 se povećava na 15, pri čemu dobivaju 2 nova tima s liječnikom, a uz to i 5 timova bez liječnika. - Osim hitne službe u Prelogu, uvodi se i punkt pripravnosti u Murskom Središću. To znači da vozilo hitne pomoći sada može stići do

u svim ostalim županijama broj timova povećava!

- Smatramo da Varaždinska županija zadovoljava sve kriterije, i prostorne i kadrovske za 25 timova s liječnikom. Osim što

!

u Županiji će tražiti 25 timova s doktorom; svaka druga opcija je narušavanje standarda

su svi timovi ekipirani, činjenica je da kroz županiju prolazi autocesta, da je treća u Hrvatskoj

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

svakog stanovnika županije u roku od 10 minuta – istaknula je pročelnica Odjela za zdravstvo dr. Lidija Bijelić u petak. S obzirom na to da oni nemaju dovoljan broj liječnika, navela je da već pregovaraju s varaždinskim doktorima. Iz toga se može zaključiti da su u susjednoj županiji prijedlog mreže shvatili kao – konačan.

po broju manifestacija i da ima aerodrom. Sve to iziskuje dodatnu procjenu potrebnog broja timova hitne pomoći. Nadamo se da prijedlog mreže nije konačan i da će u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu uvažiti naše zahtjeve, jer su argumentirani, a svaka druga opcija značila bi bitno narušavanje postignutog standarda i korak natrag – istaknula je zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica.

Zaključite sami!

S obzirom na prijedlog mreže i broj timova koji gubi, može se zaključiti da trenutno imamo hitnu službu koja je daleko iznad standarda u odnosu na

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

ostale županije. Je li to razlog smanjenja broja timova?

- Prema prijedlogu nove mreže, Varaždinska županija ne gubi niti jedan od svojih timova.

Dakle, svih 5 timova hitne medicinske službe i dalje ostaje u županiji i to 2 tima u Varaždinu, 1 tim u Ivancu, 1 tim u Ludbregu i 1 tim u Novom Marofu. Prema tome, dostupnost, brzina i kvaliteta zbrinjavanja hitnih pacijenata nije dovedena u pitanje – tvrde u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu u pisanom odgovoru.

Dodaju da u Varaždinskoj županiji na 3 punkta, koja se nalaze na udaljenostima od 18 do 25 kilometara, postoje čak 3

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

22. veljače 2011., br. 353

e pomoći, Varaždinska županija loše prošla

t liječničkih oći u županiji?!

IZDVOJENO Hrvatski zavod za hitnu medicinu o novoj mreži

Ukidanja timova nema, stiže pet novih vozila - U našem dosadašnjem radu niti jednoj županiji koja ima visoki standard nismo ukinuli dostupnost, brzinu i kvalitetu.

Promjena koju navodite tiče se sastava jednog varaždinskog tima, pri čemu još jednom ističemo da ukidanja timova nije bilo. Naime, zbog nedostatka liječničkog kadra u tom timu nalaze se dva visoko educirana i specijalizirana medicinska tehničara. Daljnjoj kvaliteti hitne medicinske službe u Varaždinskoj županiji znatno će doprinijeti uspostava sustava specijalizacija kako za liječnike tako i za medicinske sestre/medicinske tehničare – naveli su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu u pisanom odgovoru.

Međutim, nejasno je na što zapravo misle s obzirom na to da u Varaždinskoj županiji navode da je u Hitnoj službi zaposleno 25 liječnika, dakle da su svi timovi već sada ekipirani.

Iz Zavoda ističu da je u Varaždinskoj županiji predviđeno 5 potpuno opremljenih vozila za hitnu intervenciju s respiratorima, defibrilatorima, imobilizacijskom opremom te satelitskom navigacijom i komunikacijskom opremom za prijenos podataka u prijavno-dojavnu jedinicu, kao i u objedinjeni hitni bolnički prijem.

- Jedan od ciljeva reforme hitne medicinske službe jest da naši timovi u sljedećih 5 go-

dina još brže stižu na mjesto intervencije, odnosno da od dojave do dolaska na mjesto intervencije stignu za 10 minuta u urbanim sredinama te za 20 minuta u ruralnim sredinama. Također, zadatak nam je i da pacijent bude zaprimljen u bolnicu unutar takozvanog „zlatnog sata“, čime se šansa za preživljavanjem povećava do 50 posto – napominju.

Zaključuju da je za provođenje ovog zahtjevnog i opsežnog projekta potrebno vrijeme, u kojem ćemo “svi morati imati dovoljno strpljenja kako bismo zajednički postigli zadani cilj na dobrobit svih naših pacijenata, ali i radnika u djelatnosti hitne medicinske službe RH”.

Prijedlog mreže : Varaždinska županija gubi 5 timova s liječnikom, Osječko-baranjska županija gubi jedan tim s liječnikom, Zagreb ostaje na istom. U svim ostalim županijama broj timova je veći!

tima hitne medicinske službe.

- Vama ostavljam da zaključite je li to iznad standarda u odnosu na ostale županije – odgovorili su.

Kada se brojkama pridruže činjenice s terena, slika je drugačija. U Varaždinu je, primjerice, dnevna migracija stanovništva ogromna zbog dolaska radnika, školaraca, studenata, ali i turista. Isto tako, 10 timova s liječnikom smješteno u Varaždinu zapravo pokriva više

od 90.000 stanovnika, što je na granici optimalnog.

“

Zavod: dostupnost, brzina i kvaliteta zbrinjavanja nisu dovedeni u pitanje S druge strane, na rubnim dijelovima županije ljudi žive na

teško dostupnim terenima, tako da djelatnici hitne pacijenta na nosilima moraju nositi na rukama i po više stotina metara.

Stanovnici Ježovca, primjerice, žive 29 kilometara od najbližeg punkta hitne pomoći u Ivancu, no do njih vode puteljci po kojima kola hitne pomoći gotovo ne mogu proći.

To znači da će teško dobiti pomoć unutar 20 minuta, što očekuju u Zavodu i Ministarstvu.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

22. veljače 2011., br. 353

OTVORENO Marijo Bucina, član Uprave varaždinskog zračnog prijevozn

Winairom leti više od Letovima obuhvaćamo Europu, dio Azije i sjever Afrike. No letimo i dalje, ali za to trebamo prethodno tražiti dozvolu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Hrvatski su zračni prijevoznici, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani prevezli 1,86 milijuna putnika, što je gotovo deset posto manje nego 2009., dok je kroz domaće zračne luke prošlo 5,13 milijuna putnika, što je rast za šest posto. No usprkos ovakvom okruženju, varaždinski zračni prijevoznik Winair zabilježio je pozitivne rezultate, doznajemo od Marija Bucine, člana Uprave prvog hrvatskog avioprijevoznika u business jet charteru, koji je s operativnim letenjem krenuo u listopadu 2008.

Rast prihoda Tijekom 2010. imali smo nalet od 650 sati, što je dobar broj sati u zraku i za vremena prije krize. Bilježimo i rast prihoda u odnosu na 2009. godinu, dijelom i zbog novog sustava prodaje jer smo u drugoj polovici 2009. ušli u mrežu brokera i zračnih kompanija gdje smo prepoznati i po kvaliteti i po cijeni. U zadnje dvije godine ukupno je obavljeno oko 1500 operacija u komerc ijalnom zračnom prijevozu, dok smo prevezli gotovo pet tisuća putnika.

Pr i tome treba imat i na umu da je kapacitet našeg većeg mlaznog zrakoplova C J2+ sedam, odnosno 6 + 1 putnika, dok je kapacitet manjeg zrakoplova Mustang C510 4 sjedišta, imamo i helikopter Robinson 44. Naravno, ponekad se dogodi da zrakoplov vozi samo jednog putnika, budući da se iznajmljuje cijeli i po satu naleta, a ne po broju putnika.

Tko si to može priuštiti?

Korisnici su mahom poslovni ljudi, ljudi koje susrećemo na estradi i sportaši.

Međutim, prevozili smo i prinčeve, članove kraljevskih obitelji, ljude koji znaju cijeniti razinu usluge, komfor i sigurnost koji im osiguravate. Primjerice, imate kompanije koje svojim zaposlenicima ne dopuštaju letove sa zrakoplovima starijim od pet godina, što kod nas nije slučaj. Isto tako ima kompanija koje ne dopuštaju da dva člana uprave lete istim zrakoplovom. To su samo neke stvari kojima se trebate prilagoditi. Naravno, budući da naši zrakoplovi nemaju plovidbeni red, već se iznajmljuju po pozivu, sigurno je da cijena nije kao kod redovitih linija. Međutim,

ušteda vremena ne može se uspoređivati jer s našim prijevozom možete u jednom danu obaviti nekoliko sastanaka na različit im lokac ijama i vratiti se kući, svaki što s redovitim naš linijama nije let izvedivo. To cijalni komer lota - nije se sve v iše a pi prepoznaje i ima dv o naći na u domaćem ih lak tu poslovnom tržiš sv ijetu, tako da neki redovito koriste naše usluge dijeleći naš slogan „Time is life“.

A što je sa strancima?

Od našeg ukupnog prometa, više od 80 posto otpada na vanjske kupce, odnosno poslovne ljude iz stranih država. To uspijevamo, iako moramo osigurati niz dozvola za vanjske leto ve. Naime, hrvatski zračni prostor otvoren je stranim operaterima, budući da je Hrvatska potpisnica Open sky sporazuma ECAA. No dok strane kompanije mogu na naše aerodrome slijetati bez problema, hrvatske zrakoplove kompanije ne mogu tek tako vani slijetati, barem ne u ovoj fazi. Trebaju nam raznorazne dozvole sve dok ne dobijemo potpuno ravnopravni status, što je i razlog tome da domaći zračni prijevoznici imaju pad, a zračne luke više putnika.

Top destinacije Gdje letite?

Naše područje leta utvrđuje Agencija za civ ilno zrakoplovstvo, sukladno propisima. Tako obuhvaćamo Europu, dio Azije i sjever Afrike. No letimo i dalje, ali za to trebamo prethodno tražiti dozvolu. Dosta se leti po Njemačkoj, Italiji i Švicarskoj, koja je posebno zanimljiva u vrijeme skijanja.

St. Moritz, Chambery, Innsbruck... Letimo i u Moskvu, pa i u Egipat, Tunis, Alžir...

Imali smo letova koji traju tri i pol sata, a imali smo i po pola sata. Prosječno vrijeme leta naših zrakoplova je sat i 20 minuta.

Kako je s pilotima?

Svaki naš komercijalni let ima dva pilota (za obavljanje komercijalnog zračnog prijevoza obavezno je letenje s višečlanom posadom), a budući da imamo zrakoplove novijeg tipa, nije ih lako naći na tržištu. Stoga naši piloti prolaze zahtjevne obuke i treninge u najmodernijim trening centrima u Flight

Marijo Bucina, član Uprave varaždinskog zračnog prijevoznika Winaira, prvog hrvatskog avioprijevoznika u business jet charteru

Intervju tjedna

22. veljače 2011., br. 353

7

nika Winaira, prvog hrvatskog avioprijevoznika u business jet charteru

d 80% stranih putnika Safetyju u SAD-u, koji je ovlašteni trening centar Cessne.

To je uobičajeno jer se pilot nakon osnovnog školovanja mora dodatno obučiti za upravljanje svakog zrakoplova u koji sjeda. Teoretski dio tog doškolovanja traje tri do četiri tjedna, u što je uključen i određen broj

IZDVOJENO

Winair - prvi na tržištu U Hrvatskoj uz Winair postoje još samo dvije tvrtke s jet charterom, od kojih je jedna počela raditi prošle godine, dok druga posluje pod novim imenom nakon što je prethodno propala.

- Winair je prva domaća zrakoplovna kompanija s jet charterom koja je ujedno i najdulje opstala na tržištu. Bila je jedna tvrtka koja je počela s jednim zrakoplovom te je kupila drugi, ali je u vrlo

E

ASA, europsko krovno tijelo za zrakoplovstvo, pohvalila je naš rad sati letenja na simulatoru, a zatim slijedi praktički dio s minimalno 40 letova s iskusnim instruktorom da bi pilot mogao samostalno letjeti na poziciji kapetana ili kopilota ovisno o prijašnjem iskustvu i ostvarenim satima naleta.

Organizacija Kako je organizirana tvrtka?

Winair ima tri odjela. Odjel letačkih operacija zadužen je za organizaciju letenja, a tu je i posao treninga i školovanja pilota te općenito briga da zrakoplovi i posade zadovoljavaju propisane uvjete za komercijalne operacije.

Odjel održavanja i vođenja kontinuirane plovidbenosti nadzire i planiranje održavanja te usklađivanje priručnika sukladno zahtjevima organizacijama zaduženih za civilno zrakoplovstvo. Na kraju, tu je i Odjel zemaljskih operacija, koji se brine o planiranju letenja, tko će primiti zrakoplov kad sleti, gorivo i slično. Usprkos opsežnim poslovima, Winair ima racionalan broj ljudi budući da ima sreću što u njemu rade iskusni ljudi.

Održavanje?

Kod nas je podijeljeno u dva dijela. Jedan je vođenje

Winair otvara svoj servis za održavanje Winair se kod održavanja drži visokih standarda. Bucina, koji se aktivno bavi zrakoplovstvom od 1992., voditelj je održavanja licenciran za sve Winairove tipove zrakoplova te ima valjanu dozvolu mehaničara održavanja.

- Tijekom ove godine, nadam se za tri do pet mjeseci, Winair otvara svoj servis za održavanje i bit će prvi servis u Hrvatskoj za Cessne tipova 525 i 510. Planira se zapošljavanje jednog do dva iskusna tehničara pomoćnika.

Stalno radimo na osposobljavanju mladog

kontinuirane plovidbenosti, za što imamo osobu koja prati status svih komponenti na zrakoplovima kojih je nekoliko tisuća. Svakodnevno nadziremo utrošak resursa i sukladno tome izrađuju se zahtjevi za održavanje.

S druge strane, Winair ima ugovore s pet organizacija za održavanje u inozemstvu, budući da još nema domaćih koje bi imale licence za naše zrakoplove. Inzistiramo da

tehničara koji je godinu i pol kod nas i priprema se za školovanje u SAD-u. Sada polaže razliku ispita između hrvatske zrakoplovne škole i europskih zahtjeva i programa školovanja. Kada to položi, stječe pravo na nastavak školovanja u SAD-u, kroz koje će se osposobiti za održavanje naših zrakoplova direktno u trening organizaciji proizvođača zrakoplova i po njihovom programu školovanja, što će prihvatiti naše zrakoplovne vlasti - veli Bucina.

sve naše podugovorene servise autorizira Cessna. Kroz audite tih “maintenance” organizacija provodimo minimalno jednom godišnje i njihov monitoring, sukladno našem sustavu kvalitete. Uz sve to, Agencija za civilno zrakoplovstvo obavlja kontinuirane inspekcijske nadzore svih triju naših odjela te upozorava na eventualne neusklađenosti dokumentacije s propisima i obavljenih

procedura s propisanim.

Kakvi su njihovi rezultati?

Ovaj mjesec imali smo inspekciju EASA-e, europskoga krovnoga tijela za zrakoplovstvo. Provjerili su dio aktivnosti Winaira i bili su jako zadovoljni. Pohvalili su naš rad, a zbog toga smo dobili i pohvalu naše Agencije za civilno zrakoplovstvo jer smo kroz svoj rad predstavili i njezin rad.

kratkom razdoblju došla u financijski neodrživu situaciju te im je Agencija za civilno zrakoplovstvo ukinula dozvolu. Naime, komercijalne zrakoplovne kompanije moraju imati svjedodžbu o komercijalnim operacijama AOC te operativnu licencu koja je dokaz vaše financijske samostalnosti. To znači da ste financijski sposobni obaviti let, odnosno da vam se neće, primjerice, dogoditi da sletite na neki aerodrom, a niste u mogućnosti platiti let. Ili, kao što se dogodilo u Zagrebu, zrakoplov je sletio, ali ga je zaplijenila banka.

Tako stoji dvije godine i više nitko ne zna što bi s njim jer nije održavan. Pa vrijedi koliko ima kilograma - veli Bucina.

650 sati trajao je nalet zrakoplova Winaira prošle godine, što je dobar broj sati u zraku i za vremena prije krize, a rastao je i ukupni prihod u odnosu na 2009.

1500 operacija u komercijalnom zračnom prijevozu obavili su zrakoplovi i helikopter Winaira u zadnje dvije godine

5000 putnika je prevezeno, a više od 80 posto otpada na vanjske kupce, odnosno poslovne ljude iz stranih država

U TIJEKU Omogućavanje noćnog slijetanja

SLETNE TAKSE Troškovi će se smanjiti ulaskom u Europsku uniju

Potrebno osvjetljenje

Hangar pun aviona - potreban novi

Varaždinski aerodrom od studenog 2008. ima certifikat za prihvat i otpremu zrakoplova iznad 2730 kilograma.

Gornja granica limitirana je karakteristikama uzletno-sletne staze. Referentni zrakoplov nam je Q 400. To je novi zrakoplov CA s 80 putnika koji može kod nas sletjeti. Prošle godine bio je inspekcijski nadzor Agencije za civilno zrakoplovstvo, koja je bila jako zadovoljna.

Radimo intenzivno na certifikaciji instrumentalne procedure snižavanja, navigacijskih sredstava na aerodromu, koja su važna kod smanjene vidlji-

vosti, pa se nadam da ćemo uskoro to riješiti. Trenutačno se na aerodrom može sletjeti samo po vizualnim uvjetima VFR-a, a ubuduće bi se to smanjilo do određene visine kada se uspostavlja vizualni kontakt te se javljate kontroli leta u Zagrebu. Još 2009. krenuli smo i s projektom noćnog slijetanja, za koje je potrebno osvjetljenje piste.

Treba izabrati primjerenu tehnologiju, koja se u zadnje vrijeme jako mijenja. Sada smo u dvojbama što uzeti.

Naime, možete svjetla paliti iz kontrolnog tornja, a možete i iz zrakoplova.

Suradnjom do rezultata

Dosad je u aerodrom uloženo blizu sedam milijuna kuna, što za certifikaciju, što za novi hangar, otkup zemljišta, ogradu, popravak staze i dr. S obzirom na otvaranje servisa, gradit će se novi hangarski prostor koji je najveći problem u Hrvatskoj jer ga nemate dovoljno u kontinentalnom području. Naš hangar je pun aviona. Čekamo za to prostorne planove. Staza je u redu, no stanovite probleme kod prilaska čini nam blizina ceste i željezničke pruge.

U početku nije bilo razumijevanja kada smo ustrojili neke stvari, koje koštaju,

pa smo uveli cijene usluga tj. sletne takse. Zbog toga su neki korisnici otišli na druge aerodrome. Međutim, nakon što je nedavno zbog nepostojanja minimalnih sigurnosnih uvjeta zatvoreno 17 aerodroma u Hrvatskoj, među kojima i Lučko, koji je dnevno imao i 150 letačkih operacija, rječito govori da smo provodili ispravnu politiku i zato smo ostali otvoreni.

Zbog toga već neke letačke škole pregovaraju o dolasku k nama.

Sve više ljudi dolazi k nama, imamo tri, četiri operatera koji redov ito dolaze. Ne

samo Winair, nego iz Italije, Francuske, Njemačke, Nizozemske… Imamo dobru poziciju, par minuta leta od drugih zemalja. No njihov broj ovisi i o našim gospodarskim kretanjima. Bilo bi i više da imamo stalni granični prijelaz na aerodromu tj. carinsku i policijsku službu za koje bismo osigurali uvjete za smještaj i rad. Naime, sada rade po pozivu, što nam povećava troškove. Pa onaj tko slijeće kod nas ima dodatnih 300 eura troškova, koji ne bi bilo. Ako ne prije, taj problem riješit ćemo ulaskom u EU.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

22. veljače 2011., br. 353

TU KRAJ NAS Stjepan Cesar, djelatnik komunalne tvrtke Varkom

Zaokret u preživljavanju?

Boriti se za posao

G

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Nevenka SUHIĆ

erontolozi, nutricionisti i brojni drugi stručnjaci koji se bave zdravljem osoba starije životne dobi, na sva usta zagovaraju zdravu prehranu punu nemasnih obroka s malo mesa, a s puno povrća i žitarica te voća i vitamina. I kvalitetan život bez stresa i briga. Ali kako? Uz visoke cijene režija i najnužnijih potrepština, a sad i s poskupljenjem osnovnih živežnih namirnica kao što su kruh, mlijeko, meso, jaja, povrće i voće, to je neizvedivo. U takvoj situaciji umirovljenicima još preostaje da svoja dvorišta preštihaju i pretvore u vrt, a šupe i garaže pretvore u svinjce i kokošinjce da bi mogli preživjeti. A što će oni koji žive u stambenim zgradama, u malim stanovima i još manjim balkonima, na kojima umjesto pelargonija mogu uzgajati jedino sitnu salatu belčicu? Bit će sretni ako će im rodbina sa sela poslati malo sira, vrhnja, jaja i krumpira, špekeca i lukeca, dok na češnjak neće smjeti ni pomisliti jer kila košta 60 kuna! Svi ostali morat će se okrenuti kulturnim i sličnim događanjima gdje se za posjetitelje priređuju domjenci, švedski stolovi i degustacije.

UDRUGA umirovljenika PU Varaždin

Održana godišnja skupština Na godišnjoj skupštini umirovljenika Policijske uprave varaždinske, koja je održana u petak, prihvaćen je Izvještaj o radu za prošlu te Program aktivnosti do kraja ove godine. Kako je rekao predsjednik Antun Sačić, udruga je tijekom 2010. godine na čelu s Upravnim odborom bila vrlo aktivna u rješavanju niza pitanja vezanih uz poboljšanje statusa umirovljenika i zaštiti njihovih prava, kao i

uz socijalne potrebe svojih članova. Prošle je godine za razne vidove pomoći socijalno ugroženim, bolesnim, starijim i nemoćnim članovima izdvojeno više od 8000 tisuća kuna. Udruga je organizirala niz sportskih susreta, izleta i tradicionalnih druženja s udrugama umirovljenika iz Mađarske te Međimurske županije, a razvila je i vrlo dobru suradnju s udrugama proizašlih iz Domovinskog rata.

Mislim - još uvijek jesam

“

Političar je u izbornoj kampanji obećao izgradnju rampe na željezničkom prijelazu u Cehovskoj ulici.

Obećanje ludom radovanje?”

KRISTINA GALEŠIĆ, VARAŽDIN

Ja sam svojim poslom prezadovoljan i za pet godina ću otići u punu mirovinu Uvijek se divim ljudima koji nisu pokleknuli pred životnim nedaćama, nego su ih snagom volje i razuma uspjeli prevladati. Među takve ljude ubraja se moj sugovornik Stjepan Cesar, s kojim su se Varaždinci zasigurno puno puta susreli na gradskim ulicama i trgovima a da ni pomislili nisu kako je ovaj običan, jednostavan, mali čovjek zbog svojih vrlina, ustvari, velik. I možda bi mnogima mogao biti uzor!

Nesvakidašnja priča Naš je razgovor sasvim slučajno započeo na njegovom radnom mjestu, na ulici, jer je on čistač javnih površina, zaposlen u komunalnom poduzeću Varkom. A da je njegova priča zanimljiva, pomalo čak nesvakidašnja, uvjerite se i sami: - Kao kvalificirani krojač radio sam 30 godina na šivanju odjeće u pogonu konfekcije jedne zagrebačke tvornice modne odjeće ovdje u Varaždinu. Kako mi je plaća bila oko 1.500 kuna, odlučio sam, bez obzira na vrstu posla, otići tamo gdje je bolja plaća. Prešao sam u «Ekol», a onda u «Varkom», gdje su mi ponudili duplo veću plaću. Tu kao čistač javnih površina radim punih 11 godina i prezadovoljan sam ne samo poslom i redovitom plaćom, nego i ukupnim odnosom poduzeća prema nama radnicima! - rekao je gospodin Cesar.

Jesu li ga smetale predrasude ljudi u donošenju odluke da prihvati posao «čistača ulica»?

- Ne, to me uopće nije smetalo, niti sam o tome na takav način razmišljao. S obzirom na to da sam se razveo i postao samohrani roditelj troje djece, jedina i osnovna preokupacija mi je bila kako od plaće preživjeti i još školovati djecu. Sigurno da nije bilo ni lako ni jednostavno.

Bio sam im, praktički, i otac i mati, pa sam morao i puno raditi ne samo doma i na poslu, nego u slobodno vrijeme i na tuđim poljima, vinogradima i gospodarstvima. Ali sav taj

trud nije bio uzaludan i danas sam vrlo ponosan što smo moja djeca i ja uspjeli.

Uspjeh Najstar iji sin ostao je sa mnom u kućanstvu, u našoj kući u Jalkovcu gdje živimo, dok su se mlađi sin i kći nakon završenih fakulteta zaposlili i zasnovali svoje obitelji. Sin je završio Policijsku akademiju i kao kriminalist radi u PU varaždinskoj, a kći je diplomirana inženjerka biokemije i radi u varaždinskoj Općoj bolnici na analizi krvi. Ja sam i sretan djed, jer sin ima dvoje, a kći čeka prvo dijete i to curicu! - pohvalio se Stjepan.

Kroz razgovor smo dotakli i brojne druge teme koje se odnose na gospodarsku krizu i na nezaposlenost, a zanimalo nas je i što misli o svojem poslu i budućnosti. Gospodin Cesar iznenadio nas je svojim

Varaždinci disciplinirani i uredni Na kraju smo Stjepana Cesara pitali kako se prema njemu, ali i prema čistoći odnose građani.

- Nikad nisam doživio ništa neugodno, dapače, ljudi mi čak prilaze i rado porazgova-

realističnim i objektivnim viđenjem ove problematke, a još više optimističnim pogledom na život.

- Istina, danas se živi vrlo teško i jedini izlaz vidim u bržem rastu proizodnje, ali i većim plaćama i mirovinama. Jer kad bi bila veća potrošnja, brže bi se punila i državna kasa, a iz nje i sva naša potraživanja. Do tada se trebamo boriti za posao.

Svaki posao bez obzira na to je li u kancelariji, na željeznici ili na ulici, ima svojih lijepih i

raju sa mnom. A što se čistoće tiče, mislim da su Varaždinci disciplinirani, uredni i kulturni. Čak i mladi! Osim možda vikendom, kad se malo opuste, a to je razumljivo - kroz šalu dodaje gospodin Cesar.

manje lijepih strana. Kao i sve u životu. Evo, mi čistimo grad 365 dana u godini, bez obzira na to radi li se o subotama ili nedjeljama, državnim praznicima ili blagdanima, o kiši ili snijegu, o jutarnjoj, popodnevnoj ili noćnoj smjeni. Ali ja sam svojim poslom prezadovoljan i ako me bude zdravlje poslužilo, s tog ću posla za pet godina otići u punu mirovinu – sa 65 godina života i 48 godina radnog staža! A to je apsolutni rekord! – smije se naš sugovornik.

DIJAMANTNI PIR Dragica i Vinko Šafar proslavili 60 godina braka

Puno ljubavi i međusobnog poštovanja Dragica i Vinko Šafar iz V idovca jedno drugom obećali su vjernost još 29. siječnja 1951. godine u crkvi u Vidovcu, gdje je održano vjenčanje, a u nedjelju 13. veljače ove godine ponovno su, nakon šest desetljeća, izmijenili zavjete i time obilježili 60 godina zajedničkog života i ljubavi.

Ništa bez ljubavi Veliki jubilej supružnika Šafar održan je u društvu njihove najbliže obitelji,

braće, sestara, nećaka i nećakinja i tom se prigodom na okupu našlo 45 uzvanika.

Vinko je rođen 1928. godine u Nedeljancu i odrastao je s tri brata, a obitelj njegove supruge D r agice, ro đene 1930. godine u Vidovcu, bila još brojnija. Dragica je, naime, imala sedmero

braće i sestara.

Dok su mnogi odlazili iz rodnoga kraja trbuhom za kruhom, supružnici Šafar ostali su “među svojima”.

Nakon vjen čanja nekoliko su godina živjeli u Nedeljancu, a potom u

Vidovcu, gdje su kupili kuću i gdje žive i danas. Cijeli život Vinko i Dragica Šafar živjeli su skromno i bavili se poljoprivredom.

Razdragani i veseli supružnici Šafar poručuju kako je glavni recept za sretan i dug brak ljubav te međusobno poštovanje i razumijevanje u dobru i zlu.

Njihovi najbliži na svečanosti su im poželjeli još puno ljubavi i da se za deset godina ponovno nađu i obilježe 70 godina braka.

Oglasi

22. veljače 2011., br. 353

9

OBLJETNICE Zlatni pir Marije i Petra Jagačića

Obilježili 50 godina ljubavi U svečanom i veselom ozračju Marija i Petar Proslavili su svoj zlatni pir. Svoj bračni život započeli su 12. veljače 1961. godine vjenčanjem u kapelici Gospe Snježne u Trnovcu. Oboje su bili zaposleni, Petar u “Bobiću”, a Marija u “Kalniku”. Život ih nije mazio. Marljivo su radili i sagradili kuću u kojoj i danas

žive skladan i miran život umirovljenika.

Bog im je podario sinove, Mladena i Dražena, te snahe Zdenku i Grozdanu.

Najveći ponos su im unuci Neven, Tomica i Vedran.

Marija i Petar su 12. veljače ove godine u krugu svoje djece, kumova, sestara, braće, šogorica i šogora misnim slavljem, a kasnije večerom, proslavili svoju 50. godišnjicu braka.

10 Život

22. veljače 2011., br. 353

SUSRET Varaždinac Milan Remar piše biografiju nakon 70 godina glumačke i sportske karijere

Obitelj me pomlađuje!

Iz publike i za publiku...

u Hipohondrijakušu S Tomislavom Lipljinom

Trećim izdanjem knjige “Klopotec - vinske zdravice i štikleci”, Milan Remar obilježio je 70 godina rada i skoro 90 godina života

Bogu hvala, nikakve velike betege nemam, niti sam na steroidima, tvrdi „otac“ Jože Klopoca Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

S Dudekom i Reg icom ispred bačine hiže

Zelendvoru 2007.

Zadnje Martinje u

Za 1 kg soli – 100 kazališnih ulaznica!

- Amaterskom glumom bavim se od 1930. godine, a moj prvi mentor bila je učiteljica Lucija Persoli. Redatelj Kutnjak prepoznao je moj talent u dramskoj grupi koja djeluje u katoličkom domu (prizemna zgrada pokraj Perkove vojarne u Vrazovoj ulici, op. a.) koja je bila preteča radničkom kazalištu u vrijeme NDH. Od uloga, obožavao sam u HNK glumiti

VARAŽDIN – O tome da je na pragu 90. godine života itekako moguće zadržati zdravlje, vitalnost i vedrinu duha najbolje svjedoči primjer Varaždinca Milana Remara. Ta iza njega je sedamdesetak godina sportske i glumačke karijere…, a kad tome dodamo kako je nedavno predstavljeno treće, dopunjeno izdanje njegove knjige „Klopotec – vinske zdravice i štikleci“ i da priprema novu knjigu, nekako nismo skloni vjerovati da kod njega sve to ide bez medicine i „kemije“.

Juriju i Janku. Moja me obitelj jednostavno ispunjava i pomlađuje! Ja ne živim samo za svoje vrijeme, a autobiografiju ne pišem kako bi uzdizao svoj ponos. Naime, iz mojeg bogatog životnog iskustva svako može iščitati da treba učiti, raditi i stvarati – istaknuo je budući

Korak do mirovine

„friški“ umirovljenik Milan Remar, kojeg mnogi pamte prije svega po liku Jože Klopoca, iz čije su glasne „kuhinje“, ili pera, uvijek prštale pošalice i nezaboravni štikleci. Silaskom sa scene, sigurno ne prestaje sve o Milanu Remaru.

- E niste u pravu! Bogu hvala, nikakve velike betege nemam, niti sam na nekakvim, kako ih danas zovu – steroidima. Svoju vitalnost ponajprije zahvaljujem supruzi Smiljki, kćeri Nataši, sinu Željku i posebno unucima,

Plantu iz operete „Pjesmom kroz život“. Te ratne godine ne pamtim jedino po korici osušenog kruha koja se tada jedva mogla pronaći u pokojoj đačkoj ili radničkoj torbi.

Zamislite, 1944. godine ulaznica za kazališnu predstavu iznosila je od 30 do 150 kuna, a kilogram sol, koštao je 10.000 kn (u švercu!)

– doznajemo od Milana Remara.

- Jožu Klopoca osmislio sam i utjelovio još 1946. godine nastupom u „Janjetu“. U tom restoranu krstil sam mošt za Martinje punih 36 godina dok ga nisu zaprli. A Klopotec, e taj je prešel štancija i štancija.

Nastupal sam od Ljubljane, Skoplja, Beograda, Šibenika…,

i

z njegove glasne „kuhinje“, ili pera, uvijek pršte pošalice

Nenadmašni Planta 1943.

po našem dragom Zagorju i Međimurju. Još pamtim angažman Radiotelevizije Zagreb koji je kulminirao predstavom u velikoj sindikalnoj dvorani u Beogradu. Emisija „Dva kapetana“ imala je veliku gledanost zbog humorista Aleksića i Čkalje, no kad im je Klopotec odrecitiral svoje, dobro da im kamere nisu pocurele s postolja kakav je darmar nastao kod oduševljene publike – prisjetio se Milan Remar, priznavši kako mu svojevremeno, dok je bio gimnazijalac, učenje baš i nije išlo. „Tjeral“ je on šport, sve ga je zanimalo – osim škole, pa je na kraju izučio trgovački zanat.

I postao je vrstan aranžer izloga dućana. A otkrio nam je i to da je imao osobitu čast oblačiti prve pupe (lutke), koje su stigle u varaždinske trgovačke radionice…

OSOBNO Kako je izučeni trgovac osmislio osebujno krštenje mošta?

Naslušao se i „drugarskih kritika“

Milan Remar je i plo dan

pisac

Milan Remar rođen je u Varaždinu 12. travnja 1921. godine u obitelji s čak petero djece.

Po završetku trgovačke škole radio je u trgovini Šparing kao aranžer i poslovođa, a poslije rata u Kotarskom sindikalnom vijeću, tvornici pokućstva Florijan Bobić i GK

Zagorje. Sport ga zaokuplja odmalena pa vježba u varaždinskom Sokolskom društvu i sudjeluje na svesokolskim sletovima u Ljubljani, Zagrebu i Varaždinu. Boksao je, igrao nogomet…, a u varaždinskoj gimnastici djeluje dulje od 30 godina. Treba znati da je

na poticaj Hinka Vildunga, direktora varaždinskog ugostiteljstva osmislio osebujno krštenje mošta. Danas je gotovo nezamislivo da su njegove „špelancije“ svojevremeno bile bauk, i to takav da je od članova „komiteta“ morao slušati tzv. drugarske kritike…

Život 11

22. veljače 2011., br. 353

PROCEDURA Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju strogo određuje što mora učiniti obiteljski doktor

Pred invalidsku komisiju - nakon 6 mjeseci bolovanja

Na vještačenje i ako liječenje ne može poboljšati stanje pacijenta

Ako je pacijent na bolovanju neprekidno šest mjeseci zbog iste bolesti, obiteljski liječnik dužan ga je uputiti pred invalidsku komisiju ili, kao što je službeni naziv, tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja.

- Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kada je doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan uputiti osiguranika tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja. To je dužan kada je prema ocjeni izabranog doktora, nakon provedenog liječenja i medicinske rehabilitacije, zdravstveno stanje osiguranika takvo da se daljnjim liječenjem ne može poboljšati te je kod osiguranika nastupila trajna nesposobnost za rad, kao i u slučaju kada bolovanje traje neprekidno 6

mjeseci zbog iste bolesti. Izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja – naveo je Vladimir Lacković, predstojnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – Područna služba Varaždin.

Dodaje da kada liječnik, koji je liječio osiguranika, smatra da su liječenje i medicinska rehabilitacija završeni i da je nastala invalidnost, dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i mišljenjem dostaviti je HZMO-u radi vještačenja.

ISTRAŽUJEMO Je li nezaposlenost utjecala na porast broja invalidnih osoba u županiji?

Na Psihijatriji ne traže stručnu pomoć, nego samo “papire”!

Pet psihijatara iz varaždinske bolnice svakodnevno izloženo pritiscima zdravih ljudi koji bi u mirovinu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zašto je u samo godinu dana u Varaždinskoj županiji u Hrvatski registar o invalidnim osobama prijavljeno čak 525 novih osoba s duševnim poremećajima? Time je na kraju 2010. godine stanovnika županije s dijagnozama koje se svrstavaju u duševne poremećaje bilo više od 5.000, dok se ukupni broj osoba s invaliditetom povećao na 32.052.

homotornog nemira – rekao je mr. sc. Horvat.

Rješenje (ni)je...

Navodi da je broj pacijenata s klasičnim psihijatrijskim dijagnozama endogenog tipa (shizofrenija i teške psihoze, primjerice) isti kao i prijašnjih godina. Međutim, upozorava da na Psihijatriju dolazi sve više ljudi zbog egzistencijalnih problema.

- Neke aspekte krize, kao što je kolosalna nezaposlenost, društvo želi riješiti kroz mediRadna sposobnost U Hrvatskom zavodu za mi- kalizaciju problema. Ne postoji rovinsko osiguranje (HZMO) čovjek na svijetu koji nakon gu– Područnoj službi Varaždin bitka posla neće biti zabrinut, potvrdili su da imaju sve više tjeskoban, deprimiran, koji će zahtjeva za ocjenu radne spo- spavati “kao top”. To je vrlo norsobnosti i invalidnosti. - Pri- malna i nimalo patološka reakcija na “zlehude” okolnosti, jer mjećujemo porast broja je gubitak radnog mjesta psihičkih bolesti, j visoko na rang-listi no o uzrocima bro stresnih događaja, ne možemo nata e j i c odmah iza smrti govor iti, a p djeteta, bračnog jer to nije čnim i s a l k s druga i izbjeglišnaš djeim k s j i r t tva. Treba biti lokrug sihija ma u p zabrinut zbog rada oza n g a a j i m d onih koji izgurekao je dina o g i j i be posao i mirno predstojžupan ovo isti spavaju, dok je nik Područgot ove prve pogrešno ne službe HZnazivati bolesnicima.

MO-a Vladimir Međutim, primjećujemo Lacković.

Je li među stanovnicima Va- da ih se želi proglasiti boleraždinske županije doista sve snima i invalidima – kaže mr. više osoba s duševnim pore- Horvat.

Dodaje da su neskrivene tenmećajima, pitali smo mr. sc. Nenada Horvata, voditelja Odjela dencije da se taj problem, kao za sveobuhvatnu psihijatrijsku što je slučaj posljednjih 20 godizaštitu Opće bolnice Varaždin. na, rješava umirovljenjem.

- Nas pet specijalista psihijata- Iz Izvješća o osobama s invaliditetom može se zaključiti ra s Odjela za sveobuhvatnu psida je broj osoba sa statusom hijatrijsku zaštitu svakodnevno invalida zbog duševnih pore- smo izloženi pritiscima u tom maćaja porastao prvenstveno smislu i svaki se dan trudimo zbog dijagnoza demencije i spriječiti ili barem odgoditi da psihoorganskih poremećaja. se nezaposlenost pretvori u Međutim, demencija nije psihi- psihijatrijski problem. Krajnje jatrijska bolest i takvi pacijenti posljedice nerijetko su da ljudi ne upućuju se na naš Odjel, ovamo ne dolaze po stručnu osim u slučaju težih komplika- pomoć, nego po dijagnozu i cija, ako je prisutna psihotična papire – naveo je voditelj vakomponenta ili teža forma psi- raždinske Psihijatrije.

Zabrinutost, tjeskoba i nesanica – potpuno normalne reakcije na gubitak posla

Invalidska mirovina 1.853 kune U Varaždinskoj županiji posljednji je dan prošle godine bilo 42.006 umirovljenika prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, navedeno je u Statističkim informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje su dostupne na njihovim internetskim stranicama. U invalidskoj mirovini je 13.485 korisnika, a mjesečno primaju u prosjeku 1.853 kune.

To je 400-tinjak kuna manje u odnosu na prosječnu starosnu mirovinu u kojoj je 20.168 korisnika. Obiteljsku mirovinu pri-

ma 8.353 korisnika, prosječno iznosi 1.718 kuna. Kada se uzmu u obzir svi korisnici, prosječna mirovina je 2.021 kunu, što je 263 kuna manje od državnog prosjeka.

!

INVALIDSKA

O čemu ovisi visina penzije?

Svota mirovine izračunava se prema mirovinskoj formuli i izravno ovisi: o plaći osiguranika (vrijednosni bodovi), o navršenom mirovinskom stažu osiguranika, o uzroku invalidnosti (bolest, profesionalna bolest, ozljeda na radu, ozljeda izvan rada) o starosti osiguranika na dan nastanka profesionalne odnosno opće nesposobnosti za rad (pridodani staž), o vrsti mirovine

MIROVINA

Profesionalna ili opća nesposobnost Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobe kod kojih se utvrdi invalidnost ostvaruju pravo na dvije vrste mirovine, zbog profesionalne nesposobnosti za rad te zbog opće nesposobnosti za rad.

- Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične

naobrazbe i sposobnosti.

U takvom slučaju ostvaruje se pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad – pojašnjava Vladimir Lacković, predstojnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje – Područna služba Varaždin.

Dodaje da invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad, na temelju čega se ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

- Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima – pojasnio je.

12 Oglasi

22. veljaÄ?e 2011., br. 353

22. veljaÄ?e 2011., br. 353

Oglasi 13

14 Oglas

22. veljaÄ?e 2011., br. 353

Život 15

22. veljače 2011., br. 353

DOZNAJEMO Vlč. Josip Vidović zamolio varaždinskog biskupa da ga razriješi župničke službe u Jalžabetu

Ne može više trpjeti uvrede Vlč. Vidović navodi kako zbog događaja koji su obilježili zadnja dva mjeseca sve nekvalitetnije obavlja pastoralnu djelatnost Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Vlč. Josip Vidović iz jalžabetske župe zatražio je od varaždinskog biskupa monsinjora Josipa Mrzljaka da ga razriješi župničke službe u župi svete Elizabete Ugarske u Jalžabetu.

Zamolbu, koja je objavljena na internetskim stranicama jalžabetske župe, varaždinskom biskupu uputio je u subotu 19. veljače dan prije najnovijeg prosvjeda 200-tinjak mještana Jakopovca i Kaštelanca u Zagrebu.

Sve iznenadilo “Kroz protekla dva mjeseca neprestance sam izložen uvredama, klevetama i lažima otkako sam prema Vašem dekretu dobio sela Jakopovec i Kaštelanec na upravu. Povod ovome pismu i ovoj molbi jesu daljnji protesti i prosvjedi mještana tih sela, ali više od toga jesu laži i kleveta po medijima u kojima sam prikazan u najružnijem svjetlu. Sami znate da ti napisi nisu istina, a osim toga, ne patim toliko ja koliko moja majka, moja braća koja sveu-

kupnu situaciju proživljavaju osobno nemaju ništa, zaključali vrlo emotivno” obratio se va- su kapelicu u Jakopovcu, pa je raždinskom biskupu u zamolbi dva puta vlč. Vidović naišao na zaključana vrata i nije mogao vlč. Vidović.

I sam nam je potvrdio da održati svetu misu. Zadnji put mu je već previše svega što se se to dogodilo na sam blagdan događa otkako su ta dva naselja Sveta tri kralja, kada je i vjernicima poručio da do daljnjeg dekretom varaždinneće biti misa u Jakopovcu. skog biskupa Neki od prosvjednika, koji p r i p oj e na o n t a j su se tom prilikom okužupi Jalžao jer v pili ispred Društvenog bet. Jer, lji m e Z na doma u Jakopovcu vlč. događak a t u k Vidoviću poručivali su ji koji su stoji o p da ide otamo otkuda obilježiu se ć e j d g je i došao. Kapelica li zadnja i t a ć e je, doznajemo, i dalje dva mjeosj a prosvjedseca utjedobro nicizaključana, ne odustaju od svojeg cali su i na zahtjeva, a to je da i dalje budu njega osobno i priznaje kako primjećuje da sve dio župe Varaždinske Toplice u nekvalitetnije obavlja pastoral- kojoj su već pet stoljeća. Ponovili su to i na zadnjem, četvrtom nu djelatnost.

- Ako je problem u meni, Bože mirnom prosvjedu, koji je u nemoj, nitko nije nezamjenjiv. Vje- djelju održan ispred zagrebačke rojatno na Zemlji postoji neki katedrale. Nakon Jakopovca, kutak gdje ću se dobro osjećati Varaždina i Varaždinskih Toplica, na zagrebačkom prosvjedu – rekao je vlč. Vidović.

Zamolba jalžabetskog župni- još jednom su zatražili od ka, koju je uputio varaždinskom crkvenih vlasti da se poništi odbiskupu, iznenadila je mnoge. luka o njihovu premještanju iz Premda su prosvjednici od po- župe u Varaždinskim Toplicama četka govorili kako protiv njega u župu Jalžabet.

Otkako je dobio Jakopovec i Kaštelanec na upravu, vlč. Vidović navodi da ga stalno kleveću

ODGOVOR Varaždinska biskupija o zahtjevima sela Jakopovec i Kaštelanec

Sami provode duhovno nasilje

Biskupija vjeruje da će se emocije nezadovoljnika stišati

- Odluka o izdvajanju sela Jakopovec i Kaštelanec iz župe Varaždinske Toplice i pripojenju župi Jalžabet dobro je promišljena i donesena je u skladu sa Zakonikom kanonskog prava – navodi se, uz ostalo, u priopćenju Biskupskog ordinar ijata Varaždinske biskupije u povodu aktualnih događaja vezanih uz izdvajanje sela

Jakopovca i Kaštelanca iz župe Varaždinske Toplice i pripojenju župi Jalžabet.

Navodi se kako je jedina namjera kod donošenja te odluke bila poboljšanje pastoralne skrbi u Jakopovcu i Kaštelancu, a drugi razlozi koje su mještani navodili u vezi s tim nisu ni valjani ni argumentirani.

Također, ističu kako se

tom odlukom nije povrijedilo ni jedno njihovo pravo koje im kao vjernicima pripada, već su oni sami sebi svojim postupcima uskratili jedno od temeljnih vjerničkih prava.

- Oni koji zaključavaju crkvu kojoj ta sela pripadaju, krše i sebi i ostalim vjernicima pravo na sakramente i na slušanje Riječi Božje.

Samim time oni sami čine duhovno nasilje za koje bi prema crkvenim propisima trebali odgovarati te biti pravedno kažnjeni – navodi se u priopćenju.

Vjeruju da će se, kad se emoc ije malo slegnu, a razum prevlada, ipak prihvatiti odluka koja je donesena jedino u korist vjernika Jakopovca i Kaštelanca.

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti LJUBEŠČICA

100 zlatnih i 60 dijamantnih Udruga umirovljenika i starijih osoba iz Ljubeščice prošle je subote u lovačkom domu „Budinec“ u Ljubeščici obilježila svoju drugu godinu postojanja te je tom prigodom održana godišnja izvještajna skupština, gdje se govorilo o uspjesima udruge u protekloj 2010. godini te o planovima za ovu godinu, a ujedno je i obilježeno Valentinovo.

Ljubeški umirovljenici zaista se mogu pohvaliti zavidnim rezultatima koje su postigli u 2010. godini, od sudjelovanja i predstavljanja općine u Brezničkom Humu s LAG PRIZAG-om, koji kao i ljubeški umirovljenici djeluje na principu „Zajednice sretnih i zadovoljnih ljudi u zdravom okruženju, koji svoj napredak temelje na uvažavanju kulturnih i tradicionalnih vrijednosti te učinkovitom i uravnoteženom korištenju svih raspoloživih ljudskih, prirodnih i gospodarskih potencijala”, sudjelovanja na „Ljubeškom sejmu“ gdje je udruga imala štand sa starinskim kolačima i prezentaciju „što su radili naši stari“, pa do nekoliko ostvarenih izleta diljem Lijepe Naše.

Novim idejama i željama nema kraja, pa tako već za Uskrs ove godine udruga organizira likovnu koloniju „Ljubeški motivi“, a prihod od prodaje slika namijenjen je za izgradnju etno kuće u kojoj će biti izloženi starinski predmeti iz ljubeške prošlosti, koje je do sada udruga prikupila. Uz rad, tu je i zabava; rođendani članova udruge, različite proslave i druženja, a najljepše su one koje obilježavaju godišnjice brakova.

Tako su i ovom prilikom, uz proslavu Valentinova, obilježene čak tri godišnjice. Bračni par Marija i Stjepan Horvatić, te Terezija i Stjepan Horžić proslavili su pedeset zlatnih godina, a bračni par Anđela i Ivan Tomiek svjedočio je o šezdeset godina zajedničkog života u dobru i zlu, zdravlju i bolesti.

Uz čestitke, parovima su uručeni pokloni te je organizirana zajednička večera. Znak pažnje također su primile i ostale članice udruge te je svakoj uručen cvijet. Za dobru atmosferu, bio je zaslužan „Bajs band“ koji prati ljubeške umirovljenike na svim njihovim proslavama.

Mateja Ratković

BOLNICA NOVI MAROF

Hvala liječnicima i sestrama Želim zahvaliti medicinskoj ekipi IV. odjela Specijalne bolnice za kronične bolesti na čelu s dr. Tihomirom Pintarecom. Dr. Mariji Horvat, Valeriji, sestri Jadranki i svim sestrama koje rade na tom odjelu te medicinskom bratu, mladom, također dragom i omiljenom Mariju, hvala od sveg srca. Ovi ljudi su anđeli na zemlji koji su primjer i slika pristojnosti, ljubaznosti te brizi prema svim pacijentima, koji su pretežno nemoćne i nepokretne osobe. Njeguju ih kao malu djecu iako nisu njihovi djedovi i bake, tate i mame. Ovi su ljudi mladi i visokog morala, ljubazni prema pacijentima i njihovim obiteljima. Uvijek skoknu ako treba bilo što, nježnim riječima zovu pacijente. Moja je supruga dugo vremena tamo, u teškom stanju nakon moždanog udara. Nepokretna, ali vidim da je drže na životu ovi divni ljudi.

Svaka čast i veliko hvala, posebno dr. Tihomiru Pintarecu i dr.

Mariji Horvat. Gospodine ministru Milinoviću, molim vas da ove ljude nagradite nekom zahvalnicom, jer su oni toga vrijedni i zaslužni. Ekipi IV. odjela još jednom veliko hvala.

Florijan Magić

ZAHVALA

Ima poštenih ljudi!

Zahvaljujem poštenom nalazniku koji je našao i vratio mi novčanik sa svim dokumentima, karticama banke, osobnom i zdravstvenom iskaznicom. Od srca mu hvala.

Ima poštenih ljudi. Željko Jakopović

Ispravak U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika u tekstu “Visoki postotak riješenosti testova” objavljeno je pogrešno prezime učenika OŠ Šemovec. Učenik se ne zove Anto Grajić, nego Anto Grgić. Ispričavamo se učeniku, roditeljima i čitateljima zbog nenamjerne greške.

22. veljače 2011., br. 353

REAGIRANJE Vijećnik Općinskog vijeća Sračinca o tvrdnjama načelnika

Načelniče, više radi, a manje izmišljaj U 7Plus Regionalnom tjedniku od 8. veljače načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec u tekstu „Istupi koalicije su i žalosni i smiješni“ iznio je više netočnih činjenica o radu vijećnika oporbe, kao i o meni osobno. Vijećnici oporbe – DC, HSS, HSLS i HDZ – A. Kos, Stevo Plantak, S. Friščić i T. Horvat nisu u „koaliciji“ već rade pojedinačno, ali i interesno kao cjelina, pa je njegov napad na koaliciju žalostan i smiješan, jer koalicije nema. U svojem radu nudimo kvalitetne i stručne prijedloge, jer smo za to osposobljeni i stručni i vodimo računa o interesima općine kao cjeline, da se brže i uspješno razvija. (...) Načelnik obećaje, odgađa, obećaje iz godine u godinu. On u svojem nastupu nije opovrgnuo ništa što smo nas više vijećnika napisali zajedno, a to je da smo predlagali smanjenje komunalnog doprinosa, komunalne naknade, uštede u troškovima Općine, da smo bili protiv plaćanja odvjetnika, savjetnika, plaćanja pojedinih projekata naručenih u tvrtki „Parkovi“, (...) tražili smo smanjenje troškova proslava, intelektualnih usluga, smanjenje naknada dužnosnika, promidžbe i drugo.

Na podnesene prijedloge potpisivalo se više vijećnika iz oporbe, a neke sam prijedloge podnosio sam. (...)

Plaća dužnosnika trebala bi biti manja u skladu s prihodima Općine. Načelniče, preplaćen si za svoj rad. Troši se rastrošno i nema novca za gradnju dječjeg vrtića, za asfaltiranje ulica, za nove projekte.

Predlagali smo i tražili i pronašli

sredstva u proračunu da se povećaju porodiljne naknade na 1.500 kuna, da se dodijele nove stipendije studentima, da se asfaltiraju ulice ili uredi zdravstvena ambulanta, da se sufinancira kupnja udžbenika, povećaju naknade studentima i drugo.

Prema našim prijedlozima, bilo bi novaca za razvoj i investicije, ali i za poboljšani položaj pojedinih korisnika općinskog proračuna, ni na čiju štetu. Općina ima sigurnih 5,3 milijuna kuna, trebalo je napraviti

preraspodjelu, ali je načelnik s vijećnicima HNS-a i SDP-a to odbio.

Nije točna načelnikova tvrdnja da smo predlagali ili sam predlagao, samo zato „da se nešto predloži“. (...) Što se tiče mojeg stranačkog života, načelnik me napada da sam

autor kritičkih članaka, a njih je sastavljalo više vijećnika. HSLS mi je prva stranka, nitko me nije izbacio iz nekog saveza ili zajednice, jer svugdje dobro radim. Točno je da je vladajuća koalicija u županiji (HNS, SDP) s podrškom mjesnog HNS-a i SDP-a, odlukom Županijske skupštine, izbacila Stanka Friščića iz Školskog odbora OŠ Sračinec bez obrazloženja. Pretpostavljam zato što nisam član HNS-a ili SDP-a, a imam stručne i radne kvalifikacije za tu dužnost. Izbaciti profesora iz školskog odbora je zaista čudno, a poznajem svu problematiku rada škole. Načelnik napada moju osobnost bez argumenata i bez srama.

Javnosti, a i načelniku dajem do znanja da svake godine radim na dodatnim poslovima u školi – pripremam učenike za državna natjecanja iz pravnih predmeta. Učenici su postigli lijepe rezultate – osvojili su 2,, 3,, 5,, 7. i 9. mjesto u državi i primili priznanja od ministra prosvjete za te rezultate. Njihov mentor - profesor Friščić isto je dobio više zahvalnica i pohvalnica za „vrstan rad s učenicima i sudjelovanje na državnom natjecanju u zanimanjima administrativni tajnik i upravni referent“ i stručan rad na tom području. (...) Žalosno i smiješno je da načelnik govori o radu i radnom vremenu profesora na tako primitivan način – niti je za to kvalificiran, ne poznaje strukturu radnog vremena (...) Žalosno je i jadno da načelnik govori o radnom vremenu profesora, a na vratima svojeg ureda nema napisano uredovno vrijeme.

Vijećnik Stanko Friščić

REAGIRANJE Dr. sc. Davorin Lukman o cijepljenju pasa protiv bjesnoće

Pas na cijepljenje svakih 12 mjeseci U članku “Zbog ugriza bijesne lisice na Banfici, dva psa još u karanteni” objavljenom u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika netočna je činjenica da je obavezno cijepljenje pasa protiv bjesnoće počelo 3. siječnja, jer prema Naredbi o zaštiti životinja o zaraznim bolestima iz 2010. godine nema više termina „akcija cijepljenja protiv bjesnoće“, već su vlasnici dužni cijepiti svog psa obavezno ponovno 12 mjeseci nakon zadnjeg cijepljenja (time se odgovornost za provođenje zaštitnog cijepljenja definitivno prenosi na vlasnika, a ne više na veterinarske organizacije i prakse na nekom području!). Netočno je da je obvezno cijepljenje mačaka, već Ministarstvo „samo“ preporuča

cijepljenje mačaka.

Također je netočno da je mikročipiranje sastavni dio kampanje. Prema naredbi iz 2010. svi psi trebaju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa, s obzirom na to da je 1. lipnja 2010. objavljen novi pravilnik o označavanju pasa, prema kojem svi psi moraju biti označeni mikročipom, ali do 13. lipnja 2011. (...)

Prema naputku Ministarstva obavezan je opći klinički pregled psa prije cijepljenja protiv bjesnoće (...) te se stoga cijepljenje doduše dozvoljava u kućnim posjetama, ali se preporuča ambulantno cijepljenje. Dakle, cijepljenje na terenu nije u skladu s propisanim naputkom. (...) Netočan je podatak da

je na području Varaždina bilo 55 ugriza ljudi od strane pasa i mačaka u 2010. godini, jer svi psi koji su ugrizli nekog, a nisu cijepljeni u Veterinarskoj stanici Varaždin, na trokratni pregled dolaze u ovlaštenu praksu u kojoj je provedeno zaštitno cijepljenje protiv bjesnoće. Dakle, taj broj je veći. (...) Problematična je i fotografija na kojoj dr. vet. med. „priprema“ cjepivo. Kao prvo, on ne radi nikakvu pripremu cjepiva, jer je cjepivo u potpunosti pripremljeno za primjenu, a kao drugo, u Hrvatskoj je registrirano nekoliko cjepiva koja mogu biti korištena u zaštiti od bjesnoće te je neprimjereno da se reklamira samo cjepivo jedne tvrtke.

Dr. sc. Davorin Lukman

22. veljače 2011., br. 353

U želji da rad i aktivnosti Turističke zajednice približimo široj javnosti, otvaramo novu rubriku u Regionalnom tjedniku Novosti iz turizma. Vjerujemo da će ovaj dodatni vid međusobne komunikacije pridonijeti boljem i kvalitetnijem informiranju sa zajedničkim ciljem, a to je veći udio turističkog prometa u gospodarstvu grada. Pozivamo vas da nam se javite i pridružite u nastojanjima da zajedno usmjerimo sve potencijale ka istom cilju, a prvi i najvažniji korak je komunikacija.

U traženju novih proizvoda namijenjenih turističkom tržištu pripremili smo program “Priče varaždinskih dvorišta”. Varaždinska dvorišta unutar povijesne jezgre odraz su stila života njegovih stanovnika, stoga ih želimo u suradnji s njihovim vlasnicima otvoriti te pružiti turistima mogućnost spoznaje o prošlosti i sadašnjosti varaždinske svakodnevice. Okupljeni u jedan program uz adekvatnu promociju bit će zanimljiva dopuna turističke ponude grada.

Iskoristite prigodu i uključite se u projekt „Priče varaždinskih dvorišta“.

OTVORENI JAVNI POZIV za kandidiranje projekata za dodjelu potpore na temelju

programa “Priče varaždinskih dvorišta” I. Predmet javnog poziva je dodjela bespovratnih novčanih sredstava Turističke zajednice grada Varaždina za sufinanciranje programa i projekata koji će doprinijeti: - razvoju programa turističke ponude na području povijesne jezgre grada Varaždina.

II. Program «Priče varaždinskih dvorišta» i Zahtjev za dodjelu potpore mogu se podići u Turističkom uredu TZG-a Varaždin, I. Padovca 3, ili preuzeti na www.tourism-varazdin.hr III. Sredstva su namijenjena pravnim i fizičkim osobama (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge i ustanove) IV. Potrebna dokumentacija za kandidiranje projekata: 1. popunjen obrazac zahtjeva “VD/11 ” 2. dokazi o pravnom statusu predlagatelja/nositelja projekta (preslika registracije trgovačkog društva, javne ustanove, zadruge, udruge, obrta…)

3. dokazi o vlasničkom ili drugom stvarno-pravnom statusu prema objektu za koji se traži potpora, 4. potvrda Upravnog odjela za financije i proračun Grada Varaždina o nepostojanju duga prema Gradu 5. potvrda nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi i 6. projektna dokumentacija koja sadrži naziv projekta, ciljeve, program ulaganja, trajanje i faze realizacije, idejni projekt ili drugu tehničku dokumentaciju s potrebnim odobrenjima sukladno predloženom projektu, troškovnik i foto-dokumentaciju postojećeg stanja (objekta, okoliša i sl.).

V. Prijave se šalju preporučeno na adresu: Turistička zajednica grada Varaždina, I. Padovca 3, 42000 Varaždin, s naznakom „Ne otvaraj – javni poziv, Priče varaždinskih dvorišta» VI. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati.

VII. Javni poziv otvoren je od 21. veljače 2011. godine do 21. ožujka 2011. godine.

UR. BROJ: 01-130/2011 Varaždin, 21. 2. 2011.

Oglasi 17

18 Poslovni svijet

22. veljače 2011., br. 353

DOZNAJEMO Za EU projekte treba i novac, a ne samo dobre ideje i znanje

I TOGA IMA

Čaraparija i u Srbiji?

Tvrtka MTČ Tvornica čarapa, preživjeli dio nekadašnjeg čakovečkog tekstilnog diva, zainteresirana je za kupnju tvornice čarapa Udarnik u Zrenjaninu koja je završila u stečaju. Usporedo s time, čakovečka tvrtka priprema nastavak proizvodnje u propalom MTČ-u, čije je pogone zakupila.<br />Budući da je zaprimljena samo ponuda čakovečke tvrtke osnovane u Beogradu, koja se uvelike oslanjala na potpore koje je dosada nudila srbijanska Vlada, članovi stečajnog vijeća Udarnika trebaju samo odlučiti hoće li je prihvatiti ili će raspisati još jedan u nizu natječaja za zrenjaninsko poduzeće, koje je od 2009. u stečaju.

KOŠARICA NHS-a

Varaždin nije najjeftiniji Varaždin nema najpovoljniju potrošačku košaricu za četveročlanu obitelj, barem ne od početka ove godine. Naime, prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata za siječanj, najjeftinija košarica je u Splitu, gdje četveročlana obitelj treba mjesečno izdvojiti 6.328 kuna, a zatim slijedi Slavonski Brod sa 6370 kuna te Osijek gdje je 6.395 kuna.

Potrošačka košarica u Varaždinu iznosi 6.472 kune, dok u Zagrebu i Dubrovniku, koji imaju osjetno veća prosječna primanja, potrošačke košarice iznose 6.483, odnosno 6.535 kuna.

Nužan poseban fond i uključivanje države Tehnološki park partner u još četiri EU projekta vrijedna više od tri milijuna eura Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Tehnološkom parku Varaždin, koji već provodi nekoliko projekata sufinanciranih iz fondova EU, odobrena su još četiri nova koja su ukazala da će, osim dobrih ideja i znanja za realizaciju EU projekata, sve veći problem biti osigurati njihovo sufinanciranje bez čega neće biti moguće računati na potpore iz EU.

Sedam u Varaždin Od 187 projekata pristiglih na II. natječaj Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Slovenija, koji je dio Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), 22 su i odobrena, a u sedam od njih sudjeluju institucije i udruge s područja grada Varaždina.

Tri su vezana uz nevladine udruge, dok su ostali vezani uz poduzetništ vo. Tako je varaždinski Tehnološki park nositelj 157 tisuća eura vrijednog projekta YICT za smanjenje nezaposlenosti mladih, a zajedno s varaždinskim Fakultetom organizacije i informatike sudjeluje u projektu FIDES čiji je fond 876 t isuća eura, kojemu je cilj razvoj performansi radi prepoznavanja i razvoja inovativnih potencijala. Isto tako kao partner sudjeluje i u 813 tisuća eura vrijednom projektu INTERINO vezanom uz cjeloživotno učenje te projektu SOCPOD čijih će se 456 tisuća eura utrošiti za razvoj socijalnog poduzetništva.

- Ne treba biti euforičan i pomisliti da kroz odobrenih

sedam projekata samo u Varaždin stiže više od tri milijuna eura, koliko je njihova ukupna vrijednost. Naime, naše su institucije samo jedan od partnera, pa kada se njihova vrijednost podijeli s ostalima te umanji za iznose našeg sufinanciranja, ispada da će ukupno stići manje od

P

tuj iz fondova EU dobio 25 milijuna eura, ali je još toliko trebao sufinancirati

pola milijuna eura - upozorava prof. dr. Tihomir Hunjak, dekan FOI-a.

Ukazujući na to da se u Varaždinu razvila složena struktura institucija koje se natječu za novac iz fondova EU, Hunjak poziva na njihovo usklađivanje i zajedničko djelovanje kako bi se lakše osigurao novac nužan za sufinanciranje projekata. To do sada nije bio slučaj, što je osobito došlo do izražaja u posljednje vrijeme. Na to upozorava i Andrija Petrović, direktor varaždinskog Tehnološkog parka.

Lako sada, ali...

- Četiri nova projekta Tehnološki park trebat će sufinancirati s ukupno 141 tisućom eura. To nam nije problem. Međutim, pitanje je kako ćemo f inancirati veće projekte, kakvi će nam biti dostupni u strukturnim i kohezijskim fondovima.

Dovoljno je prisjetiti se problema oko načelnog osiguranja sufinanicranja projekta

Tehnološki park trebat će četiri EU projekta sufinancirati s ukupno 141 tisućom eura

nove zgrade parka od oko 25 tisuća kvadrata, pa da se uvjerimo da nije dovoljno imati ideju i projekt, nego i novac za njihovo sufinanciranje - veli Petrović.

Budući da to iz gradskog proračuna nije moguće, u Varaždinu se razmatra mogućnost stvaranja posebnog fonda za sufinanciranje EU projekta uz pomoć bankarskih kredita po povoljnijoj kamatnoj stopi.

- Daleko bolje bi bilo da se s državne razine rješava taj problem. To pokazuje i primjer Ptuja koji je iz fondova EU dobio za svoje projekte oko 50 milijuna eura, ali je gotovo polovicu tog iznosa sufinancirao. Naravno, prvenstveno uz pomoć države, budući da gradski proračun to sam ne može, a pogotovo ne proračuni naših jedinica lokalne samouprave - upozorava Slobodan Mikac, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.

PRIMJER Poljska povukla sve iz fondova EU

Uzeli 13 mlrd. eura!

Poljska, jedina zemlja koja je uspjela iskoristiti 100% sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, pružit će potporu Hrvatskoj u pripremi administrativnog aparata da bi povukli što više novca iz tih fondova.

Naime, kako je istaknuto prilikom posjete poljske ministrice regionalnog razvoja Elzbiete Bienkowske Međimurskoj županiji, od 2004. do 2006. Poljska je iskoristila svih 12,8 milijardi eura koliko joj je bilo na raspolaganju iz strukturnih i kohezijskog fonda. Za razdoblje 2007. - 2013. na raspolaganju joj je 67 milijardi eura, od kojih je ugovoreno već više od 70% iznosa.

Elzbiete Bienkowska

- Neposredno prije ulaska u EU, Poljska je napravila sveobuhvatnu reformu javne uprave kao i regionalni preustroj, smanjujući njihov broj i dajući im veće ovlasti istaknula je Bienkowska.

Prava odluka Osobni stavovi menadžera prema delegiranju K

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

od delegiranja odgovornosti, jedna od najvažnijih osobina koju menadžer mora imati je sposobnost prihvaćanja tuđih ideja i spremnost na prepuštanje zadataka. Menadžeri na visokim pozicijama koji ustraju na potvrđivanju svake nabave ili odobrenju zapošljavanja svakog zaposlenika, oduzimaju si vrijeme za donošenje puno važnijih strateških odluka. Prema zakonu menadžerske komparativne prednosti, menadžeri će povećati svoje doprinose kompaniji ako se usredotoče na one zadatke koji

najviše pridonose ciljevima kompanije, a dodijele podređenima druge zadatke, usprkos tome što bi ih sami mogli obaviti bolje. Prihvaćanje mogućih pogrešaka od strane nadređenih također je važno kod delegiranja odgovornosti. Odgovorni menadžer ne smije dopustiti podređenome da učini pogrešku koja bi ugrozila kompaniju ili položaj zaposlenika, međutim, neprekidno provjeravanje zaposlenika kako on ne bi pogriješio opet ne vodi uspješnom delegiranju. Podređeni će pogriješiti, ali se troškovi takvih po-

grešaka mogu smatrati investicijom u njegov razvitak. Naravno, ukoliko pogreške nisu učestale i nastale iz neposlušnosti podređenoga. Nadređeni treba vjerovati u svoje podređene i obrnuto. Stvar uzajamnog povjerenje važna je za uspješno delegiranje.

Nadređeni ponekad smatra da ne može delegirati odgovornost na svoje podređene jer nisu spremni, međutim tada je potrebno raditi na njihovu usavršavanju kako bi mogli u trenutku spremnosti preuzeti odgovornost za donošenje odluka. Problem je kada

nadređeni ne vjeruju svojim podređenima jer se ne žele odreći svojih ovlasti, osjećaju se ugroženi upjesima podređenih ili ne znaju uspostaviti kontrolu radi osiguranja pravilnoga korištenja ovlasti. Uspostavljanje kontrole od strane nadređenog treba obuhvatiti ciljeve, politiku i planove poduzeća kao temeljne standarde za ocjenjivanje aktivnosti podređenih.

Nespremnost nadređenog da delegira najčešće proizlazi iz njegova neadekvatnog planiranja i straha da će izgubiti kontrolu.

Poslovni svijet 19

22. veljače 2011., br. 353

Tko od Vlade uistinu traži previše?

Zahtjevi koji su se čuli na skupu potpore zaposlenicima Mundusa vjerojatno se nekima čine čudnima, teško ostvarivima, neprimjerenima… Međutim, istog dana Ministarstvo financija posjetili su predstavnici Diokija, čiji je vlasnik u pritvoru pod sumnjom da je dio korupcijske hobotnice.

Do ovog sastanka došlo je nakon što je premijerka primila predstavnike HUP-a, koju su tražili da Vlada pomogne velikim i nekoć uspješnim tvrtkama koje su upale u probleme. Među njima je i Dioki, koji treba jamstvo da bi dobio kredit od 34 milijuna eura, ali i rješenje za dug prema HEP-u.

- Naša su dugovanja prema HEP-u oko 120 milijuna kuna. Smatramo da nam Vlada, kao velikom izvozniku koji zapošljava više od 1000 ljudi, mora pomoći kako bismo podmirili dug prema HEP-u te da bismo

I TOGA IMA Humanitarno-prosvjedni skup solidarnosti s Mundusovcima

Veble: Neka institucije rade svoj posao

Okupljeni radnici Mundusa nisu skrivali što ih muči

Pomoć za nastavak rada ili 430 radnika na burzu?

Tvornica koja ima tradiciju od gotovo 120 godina i koja je hranila generacije, sad nema za struju, iako ima narudžbe za gotovo cijelu godinu, upozorila je Zadravec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Što reći kada poduzeće stane, kada su hale opustjele, kada plaća nema, a živjeti se mora: krediti i računi stižu, djeca moraju u školu…?

Solidarni glazbenici Potpora glazbenika nastavili uspješno poslovati - ustvrdili su u Diokiju.

No to nije sve. Pomoć od Vlade traži i Euroline, najveći uvoznik Mercedesa koji je u blokadi zbog 80 milijuna kuna duga Zabi. No Euroline duguje i Mercedesu pa su HUP-ovci spomenuli da nije dobro za ugled Hrvatske da naše tvrtke duguju stranim partnerima.

Ako Mundusovci traže puno, što na ovo reći?

NAŠA POSLA

Zapitala se to Nada Zadravec, čelnica radničkog stožera za spas Mundusa, na početku humanitarno-prosvjednog skupa solidarnosti s 430 zaposlenika varaždinskog dr voprerađivača kojima prijeti gubitak posla zbog odlaska u stečaj. Gotovo svi zaposlenici, podržani umirovljenicima Mundusa i braniteljima, okupili su se u petak u sportskoj dvorani Graberje gdje su u znak podrške i solidarnosti za njih nastupili ženska klapa Lucerne, vokalni kvartet Varaždin, Ivica Pepelko i drugi, dok je

program vodila Jagoda Kralj Novak. Naglašavajući da je tvornica koja ima tradiciju od gotovo 120 godina hranila generacije, a danas nema za struju, iako ima narudžbe za gotovo cijelu godinu, Zadravec je pozvala Vladu da odobri inicijalni iznos za nastavak proizvodnje.

- Tražimo i hitnu promjenu vlasničke strukture poduzeća po modelu „Ili plati ili vrati“.

Samo radnici još otplaćuju dionice svojim novcem, dok su neki došli do dionica bez njega. Neka dionice sada plate ili ih vrate - istaknula je čelnica radničkog stožera za spas Mundusa zatraživši i partnera za nastavak proizvodnje.

Radnici Mundusa, kako je dodala, ne traže previše, budući da se pomagalo i drugim tvrtkama, kao i bankama.

- Pozivam saborske zastu-

Sačić: „Dok smo se borili, vas su krali“ Dok smo mi branili Hrvatsku, vas su banditi krali i otpuštali, uzviknuo je Željko Sačić, umirovljeni general i ratni zapovjednik specijalne policije, koji je s nekolicinom branitelja bio nazočan skupu. Kriza etike i morala vođa krivac je za današnje stanje, ustvrdili su branitelji koji su nosili transparente „Vlast štiti ratne zločince, a progoni branitelje“ te „Ratni zločinci i izdajice su u vlasti“. - Škegro se danas pojavljuje uz Kosor kao spasitelj, a sve bi rasprodao. Ali neće dugo. Zlotvori koji žele posvaditi radnike i branitelje, koji su opljačkali narod i zatvorili generale, položit će račune - ustvrdio je Sačić, pozvavši okupljene da zaokruže „ne“ na referendumu o ulasku Hrvatske u EU.

pnike, koji sjede na stolicama Mundusa, čelnike Varaždina i Varaždinske županije, Vlade i Ured predsjednika da pomognu. Bolje da se osigura novac za nastavak proizvodnje u Mundusu, nego da više od 430 ljudi završi na burzi - upozorila je Zadravec. Ako se ništa ne dogodi nakon skupa, najavila je da neće odustati. - Ako danas ne uspijemo, idemo dalje.

Pozivamo da se pr idruže nezaposleni koji ne mogu do posla, umirovljenike za čije će mirovine biti sve manje novca, branitelje koji se nisu borili za ovakvu Hrvatsku koja gubi radna mjesta, Varteksovce i radnike drugih tvrtki jer danas smo mi na redu, a sutra će možda biti i oni - upozorila je Zadravec, naglašavajući da će svi biti zajedno jači.

DOZNAJEMO

Među 70 tisuća radnika koji su u studenom 2010. radili, ali im nije isplaćena plaća s pripadajućim doprinosima na vrijeme i na zakonit način, između tisuću i 1.500 je iz Međimurske županije.<br />Točan broj ne znamo jer nam nisu dostupni podaci iz Porezne uprave, kao ni HZZO-a i HZMO-a, koje mogu dobiti samo zaposlenik ukoliko ih službeno zatraži - ustvrdio je Franjo Veble, teritorijalni povjerenik SSSH predstavljajući u Čakovcu kampanju te sindikalne središnjice protiv neisplate plaća zaposlenicima i isplate plaća bez uplate doprinosa.<br />Redovitom uplatom doprinosa i poreza, kako je naglasio, državni bi proračun bio bogatiji za više od 13,7 milijardi kuna, odnosno 12 milijardi nepodmirenih poreza i 1,7 milijardi doprinosa.<br />- SSSH od Vlade traži primjenu postojećih i donošenje novih mjera za rješavanje nelikvidnosti, a ostalih institucija dosljedno poštovanje svih propisa koji reguliraju obveze istodobne isplate plaća i uplate doprinosa i poreza. Tražimo i da statistički podaci o neisplati plaća i doprinosa budu javni, kao i da sindikat može uime članova dobiti podatke o (ne) uplati doprinosa - istaknuo je Veble.<br />Nakon što je pozvao HUP da podrži ove aktivnosti, Veble je objasnio i što mogu radnici.<br />- Ako poslodavac i ne isplati plaću, dužan je dati mu obračunski listu koja može biti ovršna isprava. Ako listu ne dobije, može se javiti inspektoratu koji izriče kaznu i do 100 tisuća kuna, dok sindikat najprije ide s upozorenjem.

Sindikat može zbog neisplate organizirati i štrajk, a radnik može i predložiti stečaj uz pomoć sindikata - pojasnio je Veble.

TURIZAM

Poduzetnici u Remetincu NOVI MAROF – Više od dvije stotine gospodarstvenika s novomarofskog područja trebalo bi se naći u Društvenom domu Remetinec gdje će ovaj petak točno u podne početi Dan poduzetnika grada Novog Marofa, manifestacija koja je započeta prošle godine.

Uz domaće gospodarstvenike, na skupu se očekuju i uzvanici iz gospodarskog, društvenog i javnog života iz drugih sredina Varaždinske županije, kao i gosti iz ministarstava i institucija koje se u svom radu bave problematikom gospodarstva, poduzetništva, razvoja i zapošljavanja.

Povelja za OPG Lovrec SVETI URBAN - OPG Krešimir Lovrec dobitnik je srebrne povelje „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ u kategoriji Turistička seljačka gospodarstava. Projekt „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske“ pokrenuli su strukovna udruga „Selo“ i Hrvatski farmer d.d., a prijavitelj OPG-a Lovrec bio je Upravni odjel za poljoprivredu i turizam Međimurske županije, koji je podnio dvije prijave.

U konkurenciji su bila 82 projekta iz 17 županija, pa srebrnu povelju OPG-a Lovrec ocjenjujemo velikim uspjehom i priznanjem cjelokupnom ruralnom turizmu Međimurja, ističu u županiji.

SINIŠA SOVIĆ

20 Crna kronika

22. veljače 2011., br. 353

DOZNAJEMO U tjedan dana dvije smrtno stradale osobe u Varaždinu

Staricu pregazio vlak, a 50-godišnjaka?

Prelazila prugu usprkos spuštenoj rampi

VARAŽDIN - U naletu vlaka na prijelazu ceste preko željezničke pruge na raskrižju Ulice Frane Supila i Vilka Novaka, protekle je subote smrtno stradala 87-godišnja žena.

Iako je uređaj za zatvaranje prometa bio spušten, a zvučni i svjetlosni signali upozoravali su na dolazak vlaka, ipak je desetak minuta

dišnji strojovođa. iza 18 sati prelaziOd zadobivenih la preko željea n e lj v ozljeda pr ili zničke pruge oba a j kom udara k a d a j e na dukci b o o l o ko m o t i v e nju naletjela ka, n a j n š i 87-godišnjalokomotiva god n 0 e 5 đ r kinja je preputničkog utv e j i n š m inula na vlaka kojim jo r ti m s k mjestu dogaje iz smjera zro u đaja.

Zagreba preDva dana ranima Varaždinu je, odnosno u čeupravljao 33- go-

tvrtak, u Ulici šemovečkih žrtava oko 6 sati pronađen je mrtav 50-godišnji muškarac.

Smrt je konstatirala liječnica HMP-a, dok se o uzroku nije mogla izjasniti.

Istražna sutkinja naložila je obdukciju preminulog, no ni nakon nje još nije službeno utvrđen uzrok smrti.

Ivica KRUHOBEREC

NAŠA POSLA

I TOGA IMA Šestorica policajaca na disciplinskom, jedan udaljen s dužnosti

Pljačkaju, varaju…

Policajci popili tijekom dužnosti, pa se veselili i prijetili u lokalu

Nepoznati razbojnici opljačkali su benzinsku postaju INA-e u Varaždinskim Toplicama. U utorak, oko 19.45 sati, dvojica nepoznatih muškaraca uz prijetnju oružjem počinila su razbojništvo nad 45-godišnjim zaposlenikom te otuđili novac. A protiv domišljate 53-godišnje poduzetnice, koja je kao aditiv pogonskom gorivu koristila specijalni benzin “White spirit“ uvezen bez trošarine u količini od oko 45 tona, bit će podnesena kaznena prijava zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.

IZDVOJENO

Zbog 320 g četiri prijave VARAŽDIN - U stanu i drugim prostorijama kojima se koristi 28-godišnjak policija je pronašla dvadesetak paketića sa sadržajem zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu ukupne težine od oko 320 grama te preciznu digitalnu vagu.

Uz kaznenu prijavu 28-godišnjak je doveden istražnoj sutkinji koja mu je odredila 48-satno zadržavanje. Zbog zlouporabe droga, kao su izvijestili iz PU varaždinske, kaznena prijava slijedi i protiv 24-godišnjaka te dvojice 29-godišnjaka kojima je navedeni davao opojnu drogu na uživanje, a dvojica od njih također su ostalima omogućavala prostor za konzumaciju droge.

Iz ugostiteljskog objekta u Gajevoj ulici u jutarnjim su satima došli do noćnog kluba na središnjem varaždinskom trgu gdje su pili i prijetili gostima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Policijski službenik Policijske postaje Varaždin, koji se neprimjereno ponašao te uznemiravao goste noćnog kluba na središnjem varaždinskom trgu, udaljen je s dužnosti te će protiv njega biti pokrenut disciplinski postupak, kao i protiv pet njegovih kolega koji nisu primjereno reagirali na njegovo ponašanje.

Ipak bez oružja Tijekom noći s petka na subotu, 12. veljače, policijski službenik Policijske postaje Varaždin posjetio je ugostiteljski objekt u Gajevoj ulici, a zatim je u jutarnjim satima došao s trojicom kolega do noćnog kluba na središnjem varaždinskom trgu. Tu su se, prema izjavama očevidaca, dvojica od njih opijali, pušili u prostoru za nepušače te prijetili gostima koji su ih pokušali fotografirati mobitelima. Iako se tvrdilo da je bilo i potezanja oružja pa i

da se čuo pucanj, to su u Policijskoj upravi varaždinskoj opovrgnuli pozivajući se na izjave očevidaca, stanara te rezultate kontrole oružja.

“Budući da je njegovo ponašanje bilo protivno pravilima Etičkog kodeksa ponašanja, protiv policijskog službenika koji je udaljen od dužnosti pokrenut će se disciplinski postupak. Isto tako utvrđena je i disciplinska odgovornost za još petero policijskih službenika koji su također povrijedili pravila ponašanja u službi ili na drugi način nisu poduzeli potrebne mjere i radnje”, izvijestili su iz PU varaždinske povodom obavijesti građana o neprimjerenom ponašanju policijskih službenika Policijske postaje Varaždin.Od šestero varaždinskih policajaca protiv kojih se pokreće disciplinski postupak, četvorica su neposredni sudionici incidenta, dok preostala dvojica nisu poduzela potrebne radnje i reagirali na njihovo ponašanje kako nalažu pravila ponašanja u službi.

I policajci na dužnosti među posjetiteljima varaždinskih lokala

Imaju župnika, ali ne psihologa...

Tijekom disciplinskih i drugih postupaka koji će vjerojatno uslijediti protiv šestorice policijskih službenika, osobito glavnog junaka incidenta, točno će se utvrditi što se zbivalo subotnjeg jutra. Međutim, pitanje je hoće li se utvrditi i kako je do incidenta došlo, odno-

sno što je njegov uzrok. A da se on detektirao ranije te otklonio, sasvim sigurno ne bi došlo do ove za policiju neugodne situacije. No za to bi službe poput policijskih trebale imati zaposlene i psihologe, kojih uglavnom nemaju, ali zato imaju dušebrižnike…

Pravna strana Kako sačuvati poslovnu tajnu?

C

oca Cola, jedna od najvećih kompanija na svijetu, nedavno je opovrgla informaciju da je otkriven tajni recept za Coca Colu, njihovu odlično čuvanu poslovnu tajnu već više od 125 godina. rgovačka društva na globalnoj razini očito već odavno i kontinuirano ulažu u zaštitu svojeg intelektualnog vlasništva u vidu zaštite tajnosti svojeg poslovanja, naravno ne cjelokupnog već onih dijelova koji za njih imaju tržišnu vrijednost, koja bi se uslijed dostupnosti tih podataka konkurenciji umanjila.

Takvu tržišnu vrijednost za kompaniju

T

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

mogu imati recepti i formule kao što je to slučaj kod Coca Cole, ali isto tako tajne koje se štite poslovnom tajnom mogu biti i popisi kupaca i dobavljača, poslovne strategije, razvojni planovi, ideje i ostale informacije za koje se nikako ne želi da ih sazna konkurencija. odnosu na zaštitu intelektualnog vlasništva od konkurencije putem zaštite žigova i patenata, sama zaštita poslovne tajne trgovačkih društava puno je neformalnija (nema upisa u registre) i jeftinija, stoga predstavlja dobar početni oblik zaštite intelektualnog vlasništva u

U

trgovačkim društvima. a postizanje kvalitetne zaštite svojih poslovnih tajni kompanije prije svega trebaju razvijati svijest zaposlenika o važnosti čuvanja tajni jer neovlašteno odavanje poslovne tajne može imati za posljedicu gubitak radnog mjesta, odgovornost za plaćanje ugovorne kazne ili naknadu štete, a osim toga u Republici Hrvatskoj predstavlja i ozbiljno kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora čak i do 10 godina. akonske odredbe, međutim, često nisu dovoljne za optimalnu zaštitu

Z

Z

poslovnih tajni stoga kompanije moraju iskoristiti svoje zakonsko pravo i same propisati pravila igre za čuvanje svojih bitnih tajni kroz pravilnike i odredbe pojedinačnih ugovora (posebno ugovora o radu). U takvim aktima potrebno je prije svega precizno odrediti koji podaci se žele štititi i u kojoj mjeri (npr. kome će biti nedostupni), predvidjeti sankcije (osobito u vidu ugovornih kazni) za neovlašteno priopćavanje i prikupljanje tih tajnih podataka te u konačnici odrediti osobu ili tijelo za nadzor i provedbu tih pravila, kako zaštita ne bi ostala samo

Urbana kultura 21

22. veljače 2011., br. 353

NAJAVA

Približava se MetalCamp!

Iako je još nekoliko mjeseci ostalo do početka najvećeg festivala metala u regiji, slovenskog MetalCampa, karte su već u pretprodaji, a u Varaždinu se mogu kupiti kod dečki iz Cold Snapa, koji će po drugi put nastupiti na ovom festivalu metala. Neki od healdinera ove godine bit će Slayer, Kreator, In Extremo, Arch Enemy, Moonspel, Wintersun, Deicide, Brujeria... Datum je 11. - 17. srpnja, a mjesto održavanja, kao i do sada Tolmin (Slovenija). (es)

ELEKTRONSKA GLAZBA Natjecanje majstora DJ-a u Varaždinu

Dj Contest u Kyoto baru se zahuktava!

Petak 25. 2. službeni je početak DJ contesta u Kyoto baru! Parovi za nastup su sljedeći: 25. 2. - DJ Baseline i DJ Marshall Neerg, 26. 2. - DJ Chamae i DJ Tosh, 4. 3. - DJ Nite Vision i DJ Matija Labaš, 5. 3. - DJ Vever i DJ Smuky, 1. 3. - DJ Yapa i DJ Soul Seek, 12. 3. - DJ Ach i DJ Remark, 18. 3. - DJ Saša Tepšić i DJ Dennie. Raspored za ostatak DJ ekipe uskoro!

NAJAVA Megaspektakl u lipnju, zagrijavanje počinje!

Korn, SOAD & Iron Maiden @ Nova Rock Festival na kojem će zasvirati bendovi za koje se mislilo da ih više nikada nećemo moći uživo slušati!

NAJAVA

Kultne legende u Areni zagreb!

Malo izvođača može napuniti Zagrebačku Arenu, a samo velikani mogu izazvati takav interes, kakav je nastao nakon najave da Slayer i Megadeth stižu u Zagreb! Prema najavama, potvrđeni datum je 06.04., a zbog velike produkcijske zahtjevnosti bit će limitirani broj ulaznica. Ulaznice su u prodaji po sljedećim cijenama: FAN PIT: 300 kn STAJANJE: 250 kn, TRIBINE: 275 kn LOŽA: 500 kn a mogu se kupiti na svim prodajnim mjestima eventima ( www.eventim.hr) S obzirom da oba benda spadaju u metal legende vjerujemo de će ovo biti koncert za pamćenje. (dk)

Iako je još nešto više od tri mjeseca do početka megaspektakla kakav je Nova Rock, lista izvođača je posve impresivna. Od 11. do 13. lipnja, u austrijskim “Panonia fields” deseci tisuća ljudi dolazi iz cijele Europe na ovaj megaspektakl, predvođen najpoznatijim i najjačim imenima svjetske glazbene scene! Ne, to nije festival na kojem zasviraju zvijezde koje napune sportsku dvoranu, Nova Rock je rezerviran za bendove koji pune stadione. Neki od izvođača ove godine su: Linkin Park, System of a Down, Korn, Iron Maiden, In Flames, Flogging molly, Sick of it all... Cjena ulaznica je samo 122 €, a s obzirom na količinu bendova, tri dana trajanja festivala te headlinere festivala, svakako se isplati početi štedjeti i planirati odlazak na Nova rock - već sada!

Art/media Valent Žganec D

ragom Bogu i vragu, gradu i svijetu, a najviše samom sebi, već sam dosadio s kritikama na račun svega i svačega. Stoga sam uistinu dočekao nešto što mogu srdačno pohvaliti, a to je predstava „Lamentacije Valenta Žganca“ u varaždinskom HNK. oslovce sam bio ostao Denis Peričić, bez riječi kad mi je glavmr. sc. ni glumac Zdenko Brlek rekao da pripremaju „rimejk“ slavne predstave koja je bila i ostala paradna uloga velikog Tomislava Lipljina. Zašto? Zato jer će se svi sjetiti da je tu rolu iz Krležinog romana „Na rubu pameti“ Lipljin igrao od 1981. pa skoro sve do svoje prerane smrti 2008. godine i njome postavio vrhunske standarde u kajkavskome glumačkom izričaju. Rekao sam Zdenku: uhvatiti se u koštac s takvim postignućem, to znači ili propast ili trijumf. Sredine nema. ogodio se trijumf. Dubravko Torjanac smireno je aktualizirao izvornu režiju Matka Sršena, umjesto Ivice Plovanića doktora je još životnije utjelovio Darko Plovanić, a Dragutin Novaković Šarli (jedini iz originalne postave) ponovno opčinjava songovima koji bez dvojbe predstavljaju najbolja uglazbljenja genijalnih Krležinih „Balada“. Naravno, težište predstave je na monolozima Valenta Žganca. Koliko je teško zamisliti ikoga nakon Lipljina, toliko je teško izraziti koliko je Zdenko Brlek to dobro odradio. On istovremeno predstavlja i reinkarnaciju Lipljina, ali i svoju vlastitu, originalnu kreaciju. Pritom je suveren kako u dikciji, tako i u gesti, angažmanu… Čak i da predstava nije toliko uspjela, treba je pozdraviti iz više razloga. Mislim da ovom prilikom treba istaknuti samo jedan. Naime, kultura ne umire sa smrću umjetnika, niti se rađa s novim talentima. Postoji nešto što se zove tradicija. Ta se tradicija može i kritički preispitivati, ali se može i nastavljati, nadograđivati, oplemenjivati… U gradu koji sve više gubi kontakt sa svim svojim tradicijama, u društvu koje rapidno gubi svoje korijenje i svijest o vlastitim povijesnim temeljima, nove „Lamentacije“ su svijetli tračak nade da nam Sevka, Nives Celzijus ili šopingcentrima načičkane novogradnje ipak ne mogu zasjeniti Arsena Dedića, Ranka Marinkovića ili – Vukovar.

D

D

Cold Snap prvi na MTV-u!

Louder za finale!

Varaždinski metalci Cold Snap uspješno drže prvo mjesto na MTV ljestvici, a broj ljudi koji su pogledali njihov hit singl “Bongo Bong” na YouTube kanalima bliži se 100.000. Dečkima svaka pomoć u glasanju dobro dođe, a glasati se može na http://www. mtv.com.hr/top-liste/domacica.

Rockeri Louder bore se za nastup u drugoj finalnoj večeri HR Demo Kluba, a osim glasova žirija i publike koja dođe na koncert, trebaju i glasove preko interneta, stoga za pomoć dečkima na www.muzika.hr i do 23. veljače glasati na HR Demo Klub Anketa #2!

POWERED BY

22 Kulturni obzor

22. veljače 2011., br. 353

RATNO DOBA Sjećanja svećenika koji se borio krunicom

U D-duru

Koncert Glazbene škole u N. Marofu U

srijedu 16. veljače u Glazbenoj školi Ivan Padovec u Novom Marofu profesori Glazbene škole u Varaždinu održali su koncert koji je izazvao zanimanje publike. U prvom dijelu nastupio je Davor Brđanović, prof. klavira. rđanović je osnovnu Darko RUŠEC i srednju glazbenu profesor gitare u naobrazbu stekao na Glazbenoj školi Varaždin Muzičkoj školi u Varaždinu. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1990. godine. Bavi se i korepeticijom, glazbenom kritikom, surađuje u teatru, a posebno mjesto zauzima konstantno usavršavanje na seminarima uglednih predavača u zemlji i inozemstvu te koncertna aktivnost. Brđanović se ovog puta publici predstavio u izvedbi Korala iz kantate br. 147 „Jesu, joy of man’s desiring” J. S. Bacha, Sonate op. 27, br. 2 L. van Beethovena, Polonaise op. 53 u As-duru i Mađarske rapsodije br. 6 F. Liszta. Ovaj pijanistički zahtjevan program, kompozitora koji su svi u svoje vrijeme bili par exellence instrumentalisti, izveo je Brđanović tehnički korektno, stilski vjerno, ali i nadahnuto pokazavši u interpretacijama svoje iskustvo, ali i strast u muziciranju. slijedio je nastup mezzosopranistice Ane Šedlbauer uz klavirsku pratnju Nediljke Teklić. Ana Šedlbauer rođena je u Zagrebu, gdje je i diplomirala na Muzičkoj akademiji. Solo pjevanje je učila kod prof.

Darije Hreljanović, s kojom i danas surađuje. Kroz svoje profesionalno usavršavanje posvećuje mnogo pažnje repertoaru 19. stoljeća. Bavi se i pedagoškim radom kao profesor na Glazbenoj školi u Varaždinu. ediljka Teklić završila je osnovnu i srednju školu u Bihaću u klasi prof. Srebrenke Široki. Diplomirala je klavir na Muzičkoj akademiji u Sarajevu u klasi prof. Aleksandre Romanić. Od tada djeluje u Zagrebu, Križevcima, Čakovcu, a od 2005. godine radi kao profesor na Glazbenoj školi u Varaždinu. mjetnice su izvele arije iz opera G. F. Händela, C. W. Glucka, C. Saint-Saënsa i G. Bizeta te oduševile publiku koja ih je nagradila dugim aplauzom.

Župnikove priče s prve linije fronta

B

U

N

Knjigu su predstavila dva biskupa - sisački i varaždinski

Sisački biskup Vlado Košić ratne godine proveo je na frontu, a njegova su sjećanja prevedena na engleski jezik Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Sramim se što nosim ljudsko lice ove noći. Zašto nisam majmun, konj ili božja ovčica?

Bože... noćas kolju ljude, prave ljude... - zapisao je u noći pada Goražda biskup sisački, tada još župnik Vlado Košić. Ovo je samo jedno od sjećanja, dio njegove knjige “Župnik na prvoj crti” koja je nedavno prevedena i na engleski jezik (prijevod potpisuje prof. Snježana Husnjak Pavlek). Prvo izdanje

j

edina zaštita od metaka bile su vjera i vreće pijeske

na hrvatskom u potpunosti je rasprodano, nedavno je izašlo i drugo, a predstavljanje prvog engleskog izdanja “Reverend on frontline” u Varaždinskim Toplicama prilika je da se još jednom prisjetimo ovog naslova. - Ova je knjiga aktualnija sada nego u vrijeme kad je rat završio, kada su naša sjećanja

bila svježa. Generacijama treba reći što se ovdje događalo, a mi sami ne možemo ići dalje do trenutka kad se ne sazna cijela istina – rekao je o djelu svojega kolege varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Vojska s krunicom Dok je jedna vojska ratovala, druga je nosila krunicu. Biskup Košić za vrijeme rata i sam je bio prognan iz župe u Hrastovici, koja je bila srušena, kao i iz Petrinje, a zajedno s još nekoliko svećenika spavao je u župnoj kući u Mošćenici gdje su jedina zaštita od metaka bile vjera i vreće pijeska naslagane na prozore. - To je bilo razdoblje u kojem smo tješili narod, bili smo s njima kad je bilo najteže i vjerovali smo u pobjedu pravednosti, ali bez mržnje i uzvraćanja nepravde na tu nepravdu – rekao je biskup Košić. Pitali smo ga što je poručivao svojim prognanim vjernicima čiji su domovi bili spaljeni, kako da se nose s mržnjom, no odgovorio nam je da je jedina mržnja koju je on vidio bila mržnja onih koji su progonili Hrvate.

Pastoralni centar u Toplicama bio je pun

- On je župnik koji je pomagao svima. Dva dana nakon što je udomio muslimane koji su bježali žene iz BiH u znak zahvalnosti poklonile su mu bijelu vestu i velik zlatan križ koji je bio prevelik za župnika (takve nose samo biskupi) – prepričao je nakladnik Stjepan Juranić. - Vlado u knjizi govori i o Srbima koji su bježali u vrijeme Oluje. On se tada molio za njih, njemu je bilo žao tih priprostih ljudi koji su bili zavedeni i koji su morali bježati na kolima. To je kršćanska optika koja želi osloboditi od mržnje – dodao je biskup Mrzljak. Košić je u to doba, još ratne 1994., čestitao

pravoslavcima Božić što je izazvalo negodovanje među vlastitim vjernicima.

Crkva i rat Kako smo i čuli u Toplicama, “Župnik na prvoj crti” knjiga je istinitih priča koje na osoban način govore o ulozi Crkve u Domovinskom ratu. - Katolička crkva treba biti element pomirenja, traženja načina da se sukobi mirno riješe, ali kada jedna strana ustraje i nepravedno širi nasilje (kao što su naši bili razoružani, a s druge strane tenkovi i avioni) treba uvijek stati na stranu slabijeg – smatra biskup Košić.

Oaza je bila njegov dom

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Knjigu je pjesmom popratio i zbor

Biskup Vlado Košić rodom je iz Družbinca kraj Petrijanca. Kako je i rekao, za vrijeme rata njegov dom i njegova obitelj bili su njegova oaza. Da je slušao baku koja mu je govorila “nemoj iti tam Vladek, tam buju te ubili”, ova knjiga ne bi nastala. Ne bi nastala ni da mu njegov

učitelj fra Bonaventura Duda nije sugerirao da bi to bilo zanimljivo. Skupio sam svu svoju korespondenciju i sve svoje zabilješke. Iz pamćenja su mi vrlo brzo došle priče i zapisao sam naslove. Nakon toga sve je išlo lako i knjiga je bila gotovo za 3, 4 tjedna – ispričao je biskup.

Kulturni obzor 23

22. veljače 2011., br. 353

SLOVENCI Kulturni praznik

Prešernovi dani u Varaždinu

UMJETNICA Varaždin ima jednu od najboljih hrvatskih keramičarki

Klaudija Vukman zna, hoće i može!

Uroniš ruke u glinu i misli ti odu…

Piše: DENIS PERIČIĆ

Varaždinka Klaudija Vukman informatičarka je koja je svoju struku zamijenila drugim poslom, jednom drugom ljubavi i jednom drugom strasti. Osim što vodi trgovinu i uživa u malome sinčiću, Klaudija se već dugo i uspješno izražava kao – vrsna

z

amijenila informatiku keramikom keramičarka. Članica LUV-a i ULUPUH-a, polaznica Studija za keramiku Blaženke Šoić-Štebih i kiparstva u klasi prof. Nikole Pečka u Zagrebu, Klaudija Vukman opet se i iznova predstavila kao autorica – od formata.

Nemamo pr itom na umu samo klasični format, niti pak samo uvriježenu metaforu, jer Klaudija vješto objedinjuje oboje. Za razliku od mnogih

drugih vrijednih umjetnika, koji puno govore a malo rade, Klaudija ne govori mnogo, a radi puno – i dobro.

Dokaz tome je njezin opus, koji opčinjava kako kvantitetom, tako i kvalitetom. Teško je, naime, danas razložito govoriti o keramici. Zahvaljujući Kerameikonu i Blaženki ŠoićŠtebih, Varaždin je postao ne samo središte hrvatske keramike, nego i jedno od središta cjelokupne europske keramičarske umjetnosti. No ponekad je od šume teško vidjeti stablo, a Klaudijina „stabalca“ vrijedna su svake pozornosti.

Ekspresija U doba kad se umjetnost (ne samo keramičarska) iscrpljuje u vatrometu boja i oblika, Klaudijin opus predstavlja suštu i hvalevrijednu minijaturističku suprotnost.

Njezine forme primjer su discipliniranog izraza, svedenog na minimum ekspresije. One su gotovo monokromatske,

Prešernov dan je slovenski kulturni praznik koji naši prvi susjedi obilježavaju 8. veljače. Na obljetnicu smrti najvećeg slovenskog pjesnika slave se kulturna dostignuća u Sloveniji i dijele se nagrade na području umjetnosti.

Ovaj praznik obilježava se od 1991. i neradan je dan, a proslave organiziraju i kulturne zajednice u drugim zemljama. Prošlog četvrtka Prešernove dane održali su i varaždinski Slovenci. - To je sedmi put da obilježavamo Prešernove dane. Ove godine nismo pozvali kulturnjake već smo odlučili da svoj rad pokažu mladi pr ipadnic i

slovenske nacionalne manjine – rekla je predsjednica Hrvatsko-slovenskog društva prijateljstva i županijskog Vijeća slovenske nacionalne manjine Barbara Antolić.

Tako su mladi članovi Kulturnog društva (KD) “Nagelj” recitirali nekoliko pjesama, a nekoliko slovenskih pjesama opjevao je i Obrtnički zbor.

Cilj KD Nagelja osnovanog 2008. je očuvati slovenske vrijednosti među mladim Slovencima u Hrvatskoj, a naziv nosi po popularnim karanfilima karakterističnim za Gorenjsku. U Varaždinskoj županiji inače živi oko 400 Slovenaca. (td)

FRANCUSKI KLUB Predstojeće aktivnosti

“Papillons” za Dane frankofonije u ožujku

malih su dimenzija, svedene na tehnički savršene minijature koje opet imaju svoju svrhu, smisao i poruku. To nisu „komadi“ koji bi trebali uljepšali nečiji prebogat stan: to su „komadi“ koji će uljepšati i proljepšati minutu življenja svakog dobrohotnog gledatelja.

Kako bi rekla bolja stručnjakinja, Višnja Slavica Gabout: „Harmonično – ali i konfliktno, budući da ona združuje utilitarno i konstruktivno, apstraktno i opisno, opipljivo i simboličko, realno

i izmišljeno, asocijativno i konceptualno“.

Ugodno - Kad je prenaporan i prestresan dan, da ne govorim o dobrim danima, uroniš ruke u glinu i misli ti odu, na neka nova područja, prostranstva, daleko od bilo čega sličnog stvarnosti, bez ikakvih opterećenja i tada nastaju ovakve skulpture – kaže naša vrsna autorica Klaudija Vukman.

Kratko, jasno, oku ugodno.

A pametnima dosta. Hrabro dalje, Klaudija!

Francuski klub i dalje je aktivan. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini odlučili su što će organizirati na ovim Danima frankofonije u ožujku. Nastupit će kazališna družina “Les papillons multicolores de Zagreb” (Šareni zagrebački leptiri) s predstavom “La princesse qui disait toujours non” (Princeza koja uvijek kaže ne). Uz kazalištarce, odlučili su u Francuskom klubu, program će više biti usmjeren mladima pa će se uz kino-projekciju održati rock koncert, a nastupit će i plesna grupa Vindi. Članovi kluba ove godine planiraju još jedan

izlet i to u Normandiju, a već je prijavljeno 20 osoba.

- Pozivamo sve Varaždinke i Varaždince da i dalje posjećuju sve koncerte i kulturne događaje koji će biti organizirani, a Francuski klub će se i dalje truditi promicati francusku kulturu i jezik u našem lijepom baroknom gradu kulture – poručuju iz kluba. Inače, ako želite da vaši mali članovi obitelji počnu učiti jezik diplomacije, možete ih odvesti na besplatnu francusku igraonicu u dječjoj knjižnici. Predškolarci uče svakog utorka od 17 do 17,45, a školarci od 18 do 18,45. (td)

SLIKE Apstrakcije poput pejzaža na nekom drugom planetu

Apstrakcije Amerikanca u Čakovcu

Apstrakcije koje podsjećaju na SF pejzaže

Deveta dr žava (nakon osam saveznih američkih) slikara Johnathana Andrewa Robertsa postala je prije šest godina Hrvatska. Rober ts, rođen na Flor idi, svoju strast prema slikanju razvio je već kao mali dječak uz svoju majku, profesionalnu umjetnicu, a da bi radio ono što želi promijenio je 70 poslova. Trenutno živi u Zagrebu sa suprugom i kćeri, a njegove slike prošli tjedan

doputovale su u Čakovec.

Robertsove apstrakcije živih boja s jedne strane podsjećaju na ilustracije u SF romanima, ali mogli bi biti i neki vedri, izobličeni izmišljeni krajolici. - To su djela koja nije jednostavno definirati.

Iako nastaju spontano i zadržavaju neposrednost, njihova je struktura krajnje precizna, a unutrašnji red odaje logiku i umjetnikovu težnju za savršenim skla-

dom – rekao je za autorov rad povjesničar umjetnosti Zvonko Maković. - Kada slikam, sasvim mi je prirodno da počinjem bolje razumijevati stvari koje me zanimaju jer sam vizualan tip (kad god rješavam apstraktne probleme, rješenje mi se pojavi češće u slikama nego u riječima ili simbolima), ali možda i zato što su moja prva sjećanja sastavljena od zidnih murala koje je po

našoj kući naslikala moja majka, također umjetnica.

Slikanje mi je u krvi – kaže o sebi i svojem radu Roberts.

Dosad je izlagao u velikom broju galerija, a 2005. osvojio je nagradu Best of Show na izložbi nekoliko autora u Teksasu. Njegov rad malo odudara od stvari koje smo navikli gledati po galerijama, a u Centru za kulturu bit će izložen do 13. ožujka. (td)

24 Duplerica

22. veljače 2011., br. 353

DOZNAJEMO Varaždinka doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić sa Zavoda za anatomij

Dobre dupine Jadran

Samo jedan od ukupno 250 jedinki dobrog dupina koji žive u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, koji je ove godine snimljen u šibenskom akvatoriju

Od 1990. godine do danas bilo je pet slučajeva namjernog ubijanja dupina, a zadnji se dogodio prošlo ljeto uz obale Istre gdje je dobri dupin napucan harpunom - doznali smo od naše sugrađanke Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Istraživačka brodica i terenski rad u moru kod Šibenika...

Svaki put kad dobije dojavu o nasukanom ili ozlijeđenom dupinu, ekipa Veterinarskog fakulteta, u kojoj su doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić i njezin suprug dr. sc. Tomislav Gomerčić te suradnici, odmah izlazi na teren. Jer nasukanoj i ozlijeđenoj životinji može se pružiti pomoć samo ako stigne pravodobno. No malo je onih koji znaju da je doc. dr. sc. Đuras Gomerčić, 36-godišnja znanstvenica, istraživačica i docentica Zavoda za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta Varaždinka, koja se za vrijeme studentskih dana, 1998. godine, uključila u znanstvenoistraživački projekt zaštite morskih sisavaca Jadranskog mora, a dvije godine kasnije, nakon što je diplomirala, na fakultetu je nastavila raditi kao znanstveni novak.

Rijetke medvjedice

...prati se pojavnost i određuje broj dobrih dupina

- Oduvijek su me zanimale divlje životinje, pa sam se bez puno razmišljanja uključila u istraživanja morskih sisavaca.

Oni su mi posebno zanimljivi jer su razni aspekti njihove biologije fascinantni, od evolucije, morfologije, fiziologije do njihovog ponašanja.

Glavni cilj znanstveno-istra-

U skupinama žive ženke dupina, mužjaci - samuju - Smatram da se dupini, posebno vrsta dobrih dupina koja nastanjuje Jadran može smatrati inteligentnom vrstom jer pokazuje dvije osobine: jedna je ta da se lako prilagođava okolišu, a druga da svoje iskustvo prenosi na sljedeće generacije. Ovo zadnje moguće je jer živi u skupinama koje čine

uglavnom ženke i to po tri generacije, od baka do unuka. Mužjaci ostaju s majkama do spolne zrelosti koju stječu oko sedme godine, kada napuštaju skupinu i žive samotno ili u manjim skupinama s jednim ili dva mužjaka – otkrila je doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić.

živačkog projekta “Zdrav- zakonom zaštićena životinjska stvene i biološke osobitosti vrsta i ugrožen je. Dosadašnja populacija morskih sisavaca istraživanja pokazuju da je u Jadranu“ je sustavno pra- broj dobrog dupina u hrvatćenje morskih sisavaca u skom dijelu Jadranskog mora stabilan u zadnjih 10-ak svrhu njihovog očuvanja u godina i kreće se njihovom staništu, oko 250 jedinki. što nije samo mo, e j n Sredozemna ralno pitanje, ubija nje medvjedica nego je važno iva đ e j l z e o smatra se zbog očuvavanj a r i m nja zdravlja uzne h sisavaca izumrlom, i iako u morskog orski e zadnjih staništa – svih m ovo držanj h n l i ko doznajemo te nji eništvu je g oe ko dina od doc. dr. č o t u za bilježimo sc. Đuras Govo kažnji pojedina vimerčić. đenja, a pretOd mlade vapostavlja se da raždinske znanstveje riječ o životinjama nice sa zagrebačkom adresom doznajemo da su koje su došle iz Jonskog mora nekad Jadransko more nasta- s obzirom na to da nemanjivale čak tri vrste morskih mo vlastitu populaciju. Od sisavaca: obični dupin, sre- ostalih vrsta koje znaju često dozemna medvjedica i dobri “zalutati” u Jadran su plavobijeli dupin i glavati dupin, dupin.

- Danas redovito nalazimo a rjeđe krupnozubi dupin i samo dobrog dupina, koji je veliki sjeverni kit – otkrila je

Varaždinka.

Premda je zadovoljna što su danas ljudi, posebice mladi, puno svjesniji okoliša i važnosti očuvanja prirode te shvaćaju da očuvanje pojedinih vrsta nije samo etičko pitanje nego pitanje ravnoteže u prirodi, u svojoj praksi susreće se i sa slučajevima namjernih ubijanja dupina, što je kažnjivo.

Od 1990. godine, otkad se u Hrvatskoj sustavno prati smrtnost morskih sisavaca, utvrđeno je pet slučajeva namjernog ubijanja dupina.

- Zadnji se dogodio prošlo ljeto uz istočnu obalu Istre.

Tamo je dobri dupin napucan harpunom za podvodni ribolov. Ova ozljeda ga nije trenutno usmrtila, nego je s harpunom zabijenim u pluća plivao oko tri dana dok nije uginuo od posljedica jake upale. Svi slučajevi proslijeđeni su policiji koja je provela istragu i s kojom izvrsno sura-

Duplerica 25

22. veljače 2011., br. 353

u, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta štiti ugrožene morske sisavce

na svi moramo čuvati OSOBNO Doc. dr. sc. Đuras Gomerčić

Veseli me što svoje znanje mogu prenijeti studentima - Moja sklonost prema prirodi oduvijek je bila izrazito jaka, a u trenutku upisa studija veterina mi se činila idealnom kombinac ijom biologije, medicine i zaštite okoliša. Rad na fakultetu izrazito je kreativan, pruža mi razne mogućnosti i suradnje, a važno mi je spoznaje prenijeti dalje u sklopu nastave i mentorstva – otkriva doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić.

Uz nastavni angažman na Veterinarskom fakultetu i uz rad u projektu zaštite morskih sisavaca Jadranskog mora, naša sugrađanka sudjelovala je i u međunarodnim projektima. Članica je European Cetacean Society, The Society of Marine Mammalogy te jedna od osnivačica Udruge za zaštitu prirode “Val”.

Tijekom svog školovanja usavršavala se i na brojnim veterinarskim klinikama u inozemstvu, a dosad je sudjelovala i izlagala na brojnim znanstvenim i stručnim

Ovako izgleda rad na terenu

skupov ima u Hr vatskoj i diljem svijeta. S obzirom na to da joj je i suprug znanstvenik, istraživač i asistent zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, doc. dr. sc. Đuras Gomerčić priznaje kako se njezino slobodno vrijeme puno isprepliće s poslom koji voli.

- Tomislav i ja zajedno vodimo istraživanja i rad u istoj struci smatram prednošću. Puno je jednostavnije uskladiti sve obaveze, a i donositi važne odluke vezane uz projekt – otkriva.

Rodni grad nije zaboravila.

Zajedno sa suprugom i dvije djevojčice, Anom i Dunjom te ravnopravnim članom njihove obitelji, psom Likom, u Varaždin dolazi nekoliko puta mjesečno.

- Za rodni grad sam jako vezana jer tu žive moji roditelji te sestra s obitelji i drage mi prijateljice. Zapravo, ne smatram da sam ikad iz Varaždina i otišla – zaključila je doc. dr. sc. Đuras Gomerčić.

Doc. dr. sc. Đuras Gomerčić sa studentima veterine koji su uključeni u istraživanja morskih sisavaca

đujemo. Nažalost, počinitelja je teško naći jer ubijenu životinju nađemo nekad i nekoliko tjedana nakon usmrćivanja – doznajemo od doc. dr. sc. Đuras Gomerčić.

Od početka praćenja smrtnosti morskih sisavaca u Hrvatskoj počela se graditi i mreža dojavljivača, pa svaki takav slučaj građani mogu prijaviti njoj (095/9022613) ili njezinom suprugu (095/9022610).

- Rezultat svega toga je da se danas možemo pohvaliti s izvanrednom vezom između svih nadležnih institucija, od Ministarstva kulture, Državnog zavoda za zaštitu prirode, Veterinarskog fakulteta, Centra za obavješćivanje i spašavanje, do policije. Dojave nam

dolaze i neposredno od nalaznika, lokalnih stanovnika, ali i turista. Tijekom godine primimo u prosjeku 17 dojava o nalazu mrtvih životinja i desetke dojava o susretima s živim dupinima. Ta opažanja sustavno bilježimo i dostupna su javnosti na internetskoj stranici http://crodolphin.vef. hr – doznajemo od doc. dr. sc. Đuras Gomerčić.

II i III”, a predaje i izborni kolegij “Osobitosti lokomocijskog aparata konja”.

- Puno se bavim tjelesnom

IZDVOJENO Korak više u zaštiti dupina i morskih sisavaca Jadrana

17

Istraživanja koja se provode na Veterinarskom fakultetu vezana uz zaštitu morskih sisavaca Jadrana novčano podupiru Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, njemačka udruga “Gesellschaft zur Rettung der Delfine” te brojni građani.

- Godišnji proračun naših istraživanja iznosi u prosjeku oko 100.000 kuna i u okviru toga određuje se koja će se istraživanja i u kojoj mjeri provoditi – otkrila je doc. dr. sc. Martina Đuras Gomerčić.

dojava o nalazu mrtvih i desetak dojava o susretima s dupinima godišnje

Sve je zanimljivo No nisu samo dupini u središtu zanimanja mlade znanstvenice. To potvrđuje i njezin posao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu gdje, uz niz kolegija, drži praktični dio nastave “Anatomije domaćih životinja s organogenezom I,

Obrada lešina dupina krajem prošle godine na Dugom otoku

građom domaćih i divljih životinja te me uvijek iznova oduševljavaju anatomske strukture koje istražujem.

Ne moraju to biti egzotične jedinke, uvijek nađem nešto zanimljivo i u psa, konja ili svinje – otkrila je Varaždinka.

Centar za istraživanje i zaštitu

Dobri dupin napucan harpunom ove godine u moru oko Istre

Budući da je javnost slabo informirana o važnosti zaštite morskih sisavaca, 2004. godine osnovana je i udruga “Val” (www.val-nature.hr), kojoj je jedan od glavnih projekata osnivanje Centra za istraživa-

nje i zaštitu morskih sisavaca.

- Sva dosad prikupljena sredstva, uglavnom iz inozemstva, uložena su u rekonstrukciju objekta na otoku Molatu gdje bi već ove godine trebao biti otvoren edukativni i istraživački centar dostupan znanstvenicima i građanima – najavila je naša sugrađanka. Želite li Udruzi “Val” pomoći u projektima i zaštiti dupina te drugih morskih sisavaca Jadrana, možete to učiniti uplatom na bankovni račun čiji je broj: 2402006-1100402833 otvoren pri Erste banci.

Obrada lešine dupina na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu

26 Putopisi

22. veljače 2011., br. 353

Inka i njezin „camelier“, vodič deve

Pauza za ručak u egzotično uređenom hotelu u Erfoudu

PUTOPIS Zagrepčanka Tihana Dolenec posjetila je egzotičnu Kraljevinu Maroko (3)

Vožnja kroz vrata pustinje Pustinja je čista, u Sahari nepregledna, narančaste boje...

Piše: TIHANA DOLENEC Snimila: INKA MARINIĆ

U Erfoud smo stigli oko 15 sati, taman u vrijeme ručka, pa smo odlučili odmoriti se prije nego nastavimo još pedesetak kilometara do Erb Chebija – pustinje Merzuga.

Hotel u kojemu smo predahnuli za ručak jedan je od najboljih turističkih proizvoda koje sam ikada vidjela. Izvana poput utvrđenoga grada – kasbe, dok se iznutra krije prostrano dvorište s bazenom, vrtom i stazama prekrivenim tepisima te zanimljivim zajedničkim prostorom, nomadskim šatorima, ljuljačkama i dvosjedima. Sobe su raspoređene u luksuzne bungalove uokolo dvorišta.

na bolje upoznavanje s pustinjom - u karavani deva ili, za one željne pustolovina, višednevni trekking na devama. Moguća je i vožnja džipovima dublje u unutraš-

njost pustinje. Isti se hotelski lanac brine za ugled fantastičnoga kampa s pravim šatorima, gdje smo odlučili provesti noć. Vožnja kroz vrata pustinje bila je zanimljiva, isprva se vidjelo sivilo vulkanskoga kamenja, potom se pojavio Luksuz u pustinji pijesak, još uvijek pomiješan s Ima više ovakvih „hotelkamenjem. Ususret džipu, iz dačića“ pa je za one koji leka su trčali dječaci ne bi li žele doživjeti pustinju p ust privukli pažnju i zauiz malo luksuznije i n – stavili nas, s pozicije ovo idelije jski s p namjerom alan način, opet u fos ilno o obr venir da nam ne tako skup. raz ađe k prodaju Postoji v iše a nim me no pravi pupunktova s koobl nje icim u st injsk i jih se može krenuti

suvenir – lijepo obrađeno fosilno kamenje u raznim oblicima poput ribe, školjke i sl.

Odmah po dolasku u kamp shvatila sam da ovakav još nisam vidjela niti na jednom od svojih putovanja kroz pustinjske zemlje. Kamp ima u svojoj funkciji malu kasbu, koja slijedi tradicionalni izgled pa time ne narušava ljepotu i čistoću pustinje. U kasbi se nalaze restoran, kupaonice, wc i tuševi, dok se kamp sa šatorima nadovezuje na ovaj kompleks. Šatori su od prave vune, vrata su tepisi, a unutra su prekrasno uređeni.

Večera je predstavljala novi doživljaj. Servirali su nam najfiniji kus kus s groždjicama te tajin od janjetine. Ubrzo su stigli svirači, bubnjari iz obližnjeg crnačkog plemena podrijetlom s Malija. Nakon nekog vremena ples su započeli i domaći muškarci u šatoru. Jedan od njih došao je po mene i uvukao me u njihovo kolo. Plesala sam imitirajući njihove lagane pokrete i puštajući da me obuzme ritam Afrike, veselje i snaga.

a

Ćilimi u svim bojama

Naš vodič Lotfi Amrani ukazuje na fosile u kamenu

ROMANTIKA

Južni Maroko

Pustinjski kus kus s grožđicama

Nakon što smo se oprostili od pustinje, stali smo vidjeti tržnicu u gradiću Rissaniju. Ponovo sam vidjela iste one ljude podrijetlom iz Malija, neobične „izloge“ posložene po krovovima automobila, tržnicu magaraca te prekrasno šarenilo svježeg voća i povrća, koje je obilježilo ovo putovanje.

Stižemo popodne u gra-

Hotel u pustinji

Tržnica u Rissaniju centar je tog mjesta

Vlasnik dućana među svojim začinima

dić Boulmane, koji smo prošli na dolasku. Hotel je ponovo veliko iznenađenje, u svojoj piramidalnoj formi iznutra krije vrlo originalno uređen prostor. Afrika je prisutna i ovdje, u restoranu su stolice rađene od kožnih torbi iz Mauritanije, dok su ostale prostorije pune detalja s rezbarenim drvom. Odlazim odavde za Marrakech u želji da se uskoro vratim s grupicom ljudi iz moje domovine. Južni Maroko idealan je za romantične trenutke, obiteljski odmor, relaksaciju ili avanturu – originalan u svakom pogledu.

!

Mlada varaždinska skijašica Iva Mišak uspješno je nastupila u slalomskoj vožnji na SP u Garmisch Partenkirchenu i na kraju zauzela 35. mjesto.

Sport

“

Gradu Varaždinu uručeno je visoko priznanje Hrvatskog paraolimpijskog odbora za organizaciju EP u atletici za invalidne osobe

sport@regionalni.com

KOŠARKA Završnica košarkaških liga pri samom je kraju

Rezultati sve bolji Muška i ženska košarkaška ekipa u rezultatskom je uzletu i kraj sezone mogli bi dočekati zadovoljni ostvarenim rezultatima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Pobjeda i poraz

Košarkaška sezona u najnapetijem je dijelu, sve košarkaške lige u svom su finalnom dijelu u kojem se odlučuje o uspješnosti sezone.

U A2 ligi gdje nastupa KK Vindija na rasporedu je bilo 17. kolo. Varaždinci su gostovali kod KK Mladosti u Đurđevcu i pobijedili su 99:78.

Uspon Nastupili su u sastavu: Nakić A. -, Pizek H. 4, Novak Ž.

22, Stanić A. 7, Novak M. 6, Dreven M. 8, Zajec P. -, Megla M. 16, Jakšić I. 5, Štefan Z. 6, Sissoko K. 21, Lenartić V. 4 i trener Velimir Mudri. KK Vindija trenutno se nalazi na petom mjestu prvenstvene ljetvice i nakon lošeg jesenskog starta, uz nova pojačanja, puno bolje napreduje u nastavku sezone.

Sissoko i Megla punili su koš ekipe iz Đurđevca, a ljubitelji košarke nadaju se da će se takva forma nastaviti i u sljedećim susretima.

U B ligi odigrano je 15. kolo; Koprivnica je pobijedila Lepogladi vu, dok je Grafičar KK Vin Ž b io slob o dan. ovu ima i n tanicu Na pr venstves noj ljestvici Košarkaši Vindije puno su učinkovitiji u nastavku sezone u A2 ligi etsku vodi ludbreški intern kvindi.hr k Grafičar ispred Varaždinke podacima o klubu na adresi www.

Koprivnice, dok je se nalaze na www.kkvindi.hr. ekipa Lepoglave na Ljubitelji košarke mogli su se petom mjestu posljednjem, petome ispred ekipe Ra- aktivno i uključiti u 50. zimsko mjestu. dosti. Mlada varaž- prvenstvo Varaždina u košarci U A2 ligi košarkašica ekipa dinska ekipa nakon poraza Memorijal “Zdravko Kranjec” KK Vindi u 11. kolu pobijedila je od iste ekipe sada je pobjeđuje u Graberju. Nastupile su ekiu gostima ekipu Broda 66:45. u gostima, što donosi opti- pe Stoperi, Schiedel sistemi Za ekipu Varaždinki nastupile mizam u ekipu. U sljedećem dimnjaka, Grafičar, Križevački su: V. Šnidarić, I. Šnidarić 19, kolu 20. veljače Varaždinke veterani, Tehnička pogreška Boltek, Karabegović, Novak 6, dočekuju ekipu ŽKK Podravca u i Instruktori. Nakon četvrtoMacolić, Papec 8, Kiš, Šimek 3, Graberju s početkom u 16 sati. ga kola u vodstvu su ekipe Danilović 3, Lesar 6, Bartolec Od ovih dana klub ima i nove Schiedel sistemi dimnjaka i uz trenera Dražena Cesara. internetske stranice s brojnim Instruktori.

Dobra najava nove sezone

SPORTOVI

Vuger i Zubović kandidati za predsjednika Krajem mjeseca održat će se izborna skupština Zajednice sportskih udruga grada Novog Marofa.

Svoju kandidaturu za predsjednika prvi je istaknuo ispred NK Novi Marof Vladimir Vuger.

Uvjeren u pobjedu, Vuger je u svom programu, između ostalog, istaknuo da će se zalagati za povećanu brigu i pažnju u radu s najmlađim kategorijama u svim sportovima, ponovno uvođenje izbora za najbolje klubove i pojedince, dogovaranju povoljnijih uvjeta korištenja sportske dvorane, smanjenje troškova stručnih tijela Zajednice, a od dodatnih aktivnosti ističe suradnju s Gradom i ostalim

institucijama na potenciranju i inteziviranju projekta izgradnje kompleksa Sportskog centra.

Svoju kandidaturu za predsjednika Zajednice istaknuo je i Zlatko Zubović. Zubović je jedan od osnivača Streličarskog kluba “Grebengradski streličari”.

U svojoj kandidaturi Zubović se, između ostalog, zalaže za unapređivanje i podizanje sporta na višu razinu i na taj način privlačenja mladih da se bave sportom u jednoj dobro ustrojenoj zajednici koja neće egzistirati samo zbog “velikih sportova”, već interesa svih. Zalaže se i za novu startegiju razvoja sporta u gradu. (dp)

RK Varteks Di Caprio ostvario je vrijednu pobjedu u Splitu protiv ekipe EMC Split rezultatom 32:31 (16:14). Ovom pobjedom u 18. kolu Premijer lige “krojači” su na devetom mjestu prvenstvene ljestvice s istim omjerom pobjeda i poraza 8:8 i jednim remijem.

U sljedećem kolu 26. veljače

dočekuju ekipu Arena Jadrograda. U 18. kolu 1. hrvatske rukometne lige rukometašice Koke nastavile su niz poraza, izgubile su od ekipe Samobora 26:22.Trenutno su na 11. mjestu prvenstvene ljestvice, ispred Osijeka s istih osam osvojenih bodova i Zaprešića koji je napustio natjecanje.

U pripremi novi pravilnici Izvještajna sjednica skupštine Zajednice sportskih udruga grada Varaždina održat će se 25. veljače s početkom u 18 sati u dvorani za sastanke Gradskog vijeća Varaždina. Na dnevnom redu su usvajanje proračuna za 2010. godinu, usvajanje Programa javnih potreba u sportu za ovu godinu te Pravilnika o sufinanciranju školovanja i usavršavanja stručnih kadrova za potrebe sportskih organizacija grada Varaždina, kao i prijedlog Kriterija za vrednovanje i stimuliranje rada sportskih škola uz Izmjene i dopune pravilnika za utvrđivanje liste kandidata za izbor sportaša grada Varaždina za tekuću godinu uz sva ostala aktualna pitanja.

Tijesan poraz u Rijeci Odbojkaši OK Varaždina nisu uspjeli u 14. kolu Superlige pobijediti ekipu MOK Rijeke u gostima. Izgubili su 3:2 (29:27, 21:25, 22:25, 25:23, 15:6).

Ovim porazom Varaždinci su izgubili drugo mjesto na prvenstvenoj ljestvici. U sljedećem kolu igraju protiv ekipe Centrometala iz Črečana.

FOTO FOKUS

28 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Pothvat mjeseca S

ve inovacije koje idu u smjeru popularizacije sporta treba pozdraviti i podržati.

Dobar primjer je novi projekt Zajednice sportskih udruga grada Varaždina pod nazivom “Sportski pothvat mjeseca”. o je projekt kojim će Zajednica sportskih udruga grada Varaždina tijekom 2011. godine svaki mjesec proglašavati najbolji sportski pothvat koji su tijekom mjeseca ostvarili varaždinski sportaši, treneri, sportski djelatnici, sportske udruge, institucije i ustanove. U sklopu predstavljanja ovog novog i za varaždinske sportaše i sportske radnike poticajnog projekta upriličit će se već i dodjela prvog priznanja za sportski pothvat mjeseca siječnja 2011. godine. Predstavljanje projekta “Sportski pothvat mjeseca” i uručenje priznanja za sportski pothvat mjeseca siječnja 2011. godine održat će se u sport-caffe baru “Sloboda”, koji se nalazi na istoimenom stadionu u Varaždinu, u četvrtak 24. veljače 2011. s početkom u 11:00 sati.

Slični projekti mogu se održavati i u sklopu pojedinog kluba ili sportskog saveza i na taj način poticati i dodatno stimulirati na veći rad i zalaganje.Osim toga, svim sportskim udrugama na raspolaganju su, kada malo promisle, i slični projekti, primjerice, tko je bio na najviše treninga ili kod mlađih tko ima najbolje ocjene u školi i slično. Najbolje se može posebno pohvaliti, objaviti vijest i fotografiju na internetskim stranicama i drugdje. U zabavnom dijelu klubovi mogu organizirati i prigodna druženja na kojima se mogu isticati najzaslužniji u proteklom razdoblju, a to ne mora biti samo na kraju godine. Mogu, primjerice, maškare biti povod za okupljanje, možda i organiziranje manjega koncerta, a prihod bi mogao biti usmjeren, primjerice, nabavci nove opreme za jedan pogon kluba. Svaka ideja može za sobom povući još nekoliko, pa bi se na taj način mogao dodatno obogatiti sportski život u gradu, a možda i na taj način omasoviti.

22. veljače 2011., br. 353

OTKRIVAMO Hokejaš Boris Renaud jedini Varaždina

Promijenio sam hokejaša igrajuć

T

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

24.02.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Željezničar s početkom u 18,00 sati 26.02.2011.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OKM Centrometal s početkom u 16,30 sati - rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Arena Jadrograd s početkom u 19,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Željezničar s početkom u 18,00 sati

Boris Renaud pokazuje fotografiju iz 1953. kada je jednu sezonu igrao u istoj ekipi zajedno sa svojim ocem Rudolfom

Boris Renaud je najbolji strijelac HK Medveščak svih vremena, a sudjelovao je i na 11 svjetskih prvenstava kao jedan od rijetkih Hrvata Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Boris Renaud, rođen u Varaždinu 14. prosinca 1945. godine, jedini je sudionik Zimskih olimpijskih igara s ovog područja. Osim toga, nastupio je kao vrsni hokejaš na Zimskim olimpijskim igrama 1964., 1968. i 1972. godine. Sudjelovao je i na 11 svjetskih prvenstava u hokeju i do danas je najbolji strijelac zagrebačkog HK Medveščak.

Roditelji Rudolf i Bosiljka pioniri su hokeja i klizanja u Varaždinu.

- Moji roditelji su na igralištu varaždinske Gimnazije po zimi radili prirodan led gdje se sklizalo i igrao hokej.

Ozvučili su igralište kako bi se postigao potpuni ugođaj. Moj otac je to volonterski radio, ali i kao mali poslić uz put. On

je bio vrlo aktivan u klubu i organizirao je te aktivnosti, ali se ne sjećam detalja. Otac je rođeni Varaždinac, a mama je Goranka. Baka Milka Koprivnjak Renaud imala je urarsku radionicu u Dućanskoj ulici.

Kako je išao vaš životni i sportski put?

Nakon završetka II. svjetskog rata, po uzoru na tadašnji SSSR i SCK Moskvu osnovalo se jedno jako sportsko društvo u Jugoslaviji - Partizan i onda su tamo iz cijele bivše države u Beograd koncentrirali najbolje sportaše - od nogometa, hokeja, atletike do boksa. Tako su pozvali i mog oca, koji je onda nastavio igrati hokej u Partizanu od 1947. godine.

Ja sam rođen 14. prosinca 1945. i to je moj pravi dan rođenja, ali otac me prijavio

2. siječnja 1946. godine. Rodio sam se doma, pa to nije bilo nigdje evidentirano. Imam i dvije sestre blizanke, one su starije godinu dana od mene, Vesna i Zdravka. Jedna živi u Chicagu, a druga na relaciji Beograd – Rab, jer joj je su-

t

ri sezone igrao sam u Nizozemskoj u klubu NEC, Nacional Nijmegen od 1974. do 1976. godine prug s Raba.

Tako smo se od 1947. svi preselili u Beograd, a otac je igrao hokej u Partizanu. On je mene svuda vodio sa sobom.

Kao mali dječak od četiri go-

dine, 1949. godine bio sam u Kranjskoj gori na skijanju.

Tada sam se više skijao nego sklizao. Tamo su i počeli moji prvi koraci na ledu.

Počeci Tako je to krenulo, malo po malo. Moj je otac 1953. godine, kako je bio građevinski inženjer za niskogradnju, angažiran na izgradnji prvog umjetnog klizališta u tadašnjoj državi, na Tašmajdanu u Beogradu. Međutim, tada se morao “skinuti” iz vojske jer su svi koji su došli u Partizan dobili činove, a on je imao čin majora. Tada je prešao u civilnu službu kao direktor tog stadiona Tašmajdan u izgradnji i taj posao je dovršio do kraja. Mislim da je 1953. i izgrađeno.

Kada počinje vaša hokejaš-

OBITELJ Hokejašku tradiciju nastavlja unuk Maks

Jednu sezonu igrao sam zajedno s ocem Na samom početku igračke karijere igrali ste jednu sezonu i sa svojim ocem.

- U OHK Beogradu otac i ja kratko smo vrijeme igrali istovremeno u prvoj ekipi. To je bio njegov “labuđi pjev” karijere: “Hajde da igram još jednu sezonu sa sinom”. Slabo se toga sjećam, onako kroz

maglu, bio sam mali, ali znam da smo se ljutili jedan na drugoga, kao što to biva između oca i sina.

Kakva je vaša obitlejska slika danas?

Imam kćer Kristinu i dva unuka, unuk Maks igra tenis i hokej, a unuka Lea igra tenis i skija, i to izuzetno dobro ski-

ja. Imam i dva sina iz drugog braka. Rudolf već radi i ima 27 godina, a Toni ima 20 godina.

Jedan sin nosi ime po mom ocu, a drugi po ženinom ocu.

Rudolf je lud za hokejom, ali ne igra, prati sve utakmice i ide i u Austriju i Sloveniju.

Mlađi Toni je umjetnička duša, on se bavi fotografijom.

Sport 29

22. veljače 2011., br. 353

ac koji je sudjelovao na čak tri Zimske olimpijade

m pet generacija ći za Medveščak SPLETKE Slovenci krivi što nije išao i na četvrtu Zimsku olimpijadu

Za Medveščak postigao oko 500 golova!

- Najbolji sam strijelac Medveščaka jer sam postigao najviše golova. Međutim, moja karijera je predugo trajala pa onda nije niti veliko čudo što sam dao toliko golova. Koliko sam ukupno dao golova, ne znam točno, ali znam da smo po sezoni zabijali ukupno oko dvjesto golova, polovicu smo zabili Ančević i ja. Tada se još nisu zbrajale niti asistencije, da su se i one zbrajale, onda bi to tek bila bombastična brojka. Danas se dvije asistencije zbrajaju.

U svim publikacijama zato piše da sam bio na tri olimpijade, zatim na jednoj predolimpijadi. Bio sam 1964. godine u Innsbrucku, onda 1968. godine u Grenobleu, tada smo imali najveći uspjeh - bili smo prvi u B skupini i trebali smo ući u A skupinu, međutim,

Otac i sin u prvoj postavi beogradskog OHK Beograd

došlo je do promjene sustava natjecanja; treća olimpijada bila je u 1972. u Sapporou.

Trebao sam ići na četvrtu olimpijadu, ponovo u Innsbruck, ali su Slovenci nešto spetljali.

Gurnuli su svoja dva igrača iz Jesenica, a nisu niti zaslužili

nastavlja u Nizozemskoj. Tri ka karijera?

U to vrijeme počinje i moja sezone igrao sam u Nizozemhokejaška karijera. Uz njega skoj u klubu NEC, Nacional sam trenirao cijelo vrijeme, Nijmegen od 1974. do 1976. kao pionir pa kao junior. S godine. Bilo je to vrlo vrijedno 15 godina sam već bio u pr- iskustvo i tada sam se prebavoj momčadi Omladinskog cio s krila na poziciju beka. hokejaškog kluba Beograda. Već sam imao i godina, bilo Moj otac je osnovao taj OHK mi je trideset. Po povratku iz Nizozemske nastavio sam Beograd, a kasnije igrati u Medveščaku. je osnovao još Igrao sam akt ivno jedan klub U hokej još osam goon se zvao čak š e v d dina, do 42. godie Ta š , p o M o a k o ne. Jednostavno Tašmaja š o d ah mi nisu dali da danu. sam m d o i U za igrač j odem, tako sam gotov u prvo promijenio jedgrebačo a r g i no pet generacija ki Medsam za kipi hokejaša dok sam veščak e igrao. Igrao sam d o š a o s pokojnim Đanom sam u sezoTomićem, koji je bio leni 1963./64. U genda i s mladim igračima iz proljeće 1963. otac i ja doselili smo se u Zagreb. zadnje sezone mladi GojanoOn je došao poslom u vezi vić i mladi Zajec.

U međuvremenu sam diizgradnje Doma sportova.

Nekoliko godina su to gradili, plomirao na ekonomiji, onda onda je nestalo novaca pa su sam dobio prvi posao 1978. to konzervirali te su kasnije godine, kada sam se vratio nastavili izgradnju, ali onda iz Nizozemske u American moj otac više nije sudjelovao expressu. Tamo sam u Atlasu u tome jer je otišao u mirovi- radio jedno osam godina do nu. Relativno mlad je i umro, 1984.

Onda sam prešao u Kompas s 54 godine, 1976. godine.

Dok smo bili u Beogradu, magistrat u Ljubljanu i tamo imao je jednu tešku prometnu sam isto radio jedno osam gonesreću tako da je prerana dina, do Domovinskog rata. smrt možda bila i posljedica Zatim sam prešao u Zagrebačku banku po istom poslu svega toga.

U Medveščak sam došao kartičnog poslovanja. Nakon već kao gotov igrač i odmah Zagrebačke banke prešao sam sam zaigrao u prvoj ekipi. u Raiffeisen banku i ove se Tu sam bio do 1973. godine, godine spremam u mirovinu, onda sam otišao u vojsku i s punih 40 godina staža i 65 poslije toga moja se karijera navršenih godina.

ići. U to vrijeme bio sam za dva koplja jači od njih. Tada je jedan Čeh bio trener reprezentacije pa sam mu svašta rekao.

On mi se poslije ispričao. Bio sam još i na predolimpijadi u Sapporou 1971. godine. Na olimpijadi u Sarajevu sam isto

bio, ali službeno kao predstavnik Atlas American Expressa.

Pripremali smo olimpijadu u kartičnom dijelu poslovanja. U reprezentaciju sam ušao 1963. godine i odigrao sam 270 službenih utakmica. Odmah sam trebao ići na SP u Stockholm, ali kao relativno mlad igrač, otpao sam. Tada su se svjetska prvenstva igrala svake godine tako da sam sudjelovao na 11 svjetskih prvenstava. Među Slovencima sam rekorder po broju nastupa, a puno nastupa imali su i Robert Hiti, Goraz Hiti, Albina Felz i drugi. Tako da sam se među Slovencima dugo godina održao. Od 1963. do 1976. godine, punih 13 godina. Igrao sam lijevo krilo i poslije bek, pred kraj karijere.

U Medveščaku sam isto igrao bek, a po potrebi i krilo - sve je to bilo izmiksano.

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Zabluda o utezima C ”

harlie Francis, uspješni američki trener i savjetnik mnogih vrhunskih sprintera, negdje je napisao: Moja teorija upotrebe manjih težina i većeg broja ponavljanja je da zbog manje težine vježbu izvodiš brže i tako ‘maksimalnu snagu’ pretvaraš u ‘brzu’. Kako se ovo odnosi na sprint, gdje je brzina kretanja mnogo veća nego bilo gdje, što možeš učiniti u teretani, nije mi jasno. Tradicionalne metode treninga s utezima kod sprintera naizgled imaju vrlo malu ulogu.” Zbog straha da će ih trening s utezima usporiti, neki treneri i njihovi klijenti i danas prakticiraju neučinkovite ili čak i kontraproduktivne programe treninga – izbjegavaju treninge s utezima. Jedna od najvećih pogrešaka je mišljenje da trening s utezima prvenstveno dovodi do povećanja mišićne mase, zbog čega sportaš gubi sposobnost brze, eksplozivne i koordinirane kretnje.

Charlie Francis je već 80-ih godina prošlog stoljeća utvrdio da postoji korelacija između maksimalne i brze snage. Njegovi klijenti su već u to vrijeme kod treninga s utezima koristili velike težine. Najbolji sprinteri su najbrži ljudi u svijetu i većina ih u fitnesu trenira s velikim težinama. Neki izvode čučanj ili bench s čak 2 do 3 puta većom kilažom od svoje tjelesne težine. Čak i u momčadskim sportovima, osobito onima gdje je puno kontakta (npr. rukomet), snaga ima sve veću ulogu. Pobjeđuju brži i jači. Treneri tvrde da se igra na tehničko-taktičkoj razini ne može značajnije unaprijediti. No igrači su u prosjeku 5 do 10 kg teži i nekoliko centimetara viši. Igra se znatno ubrzala. Težina je, naravno, porasla na račun povećanja mišićne mase, a visina igra sve važniju ulogu. Tko će biti brži u primjeni novih znanja bit će uvijek korak ispred konkurencije.

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

Šaran ( c. carpio) U

Otac Rudolf izgradio je prvo umjetno klizalište u bivšoj državi

našim vodama žive riječni (divlji) i ribnjački šaran.

Kreće se u jatima, osim kapitalnih primjeraka koji žive sami. Životni vijek šarana je oko tridesetak godina, a naraste do tridesetak kilograma težine i do 100 cm dužine. Mrijest počinje u svibnju kad temperatura vode prijeđe 15 °C. Za vrijeme mrijesta ženke šarana tada traže plitka mjesta obrasla vodenim biljem na koja odlažu i do milijun jajašaca koje mužjaci oplođuju. Nakon sedam dana izvali se mlađ koja u povoljnim uvjetima može već druge godine dostići težinu od 500 grama. U četvrtoj godini njihova težina može iznositi i tri kilograma. ibolov na šarana istinski je doživljaj, a ulov kapitalca priča za sebe. Da bismo uspješno lovili ovu lukavu i snažnu ribu moramo dobro “ispeći” ribolovni zanat. To znači - poznavati vodu na kojoj lovimo, mjesta gdje se šaran kreće, hranu koju najradije uzima u određeno doba godine i još mnogo toga. Najbolji mjeseci za ribolov šarana su druga polovina lipnja te kolovoz i rujan, a lovi se i u kasnijim mjesecima dok temperatura vode ne padne ispod 10 °C, kada gotovo prestaje uzimati hranu odnosno uzima hranu u vrlo rijetkim intervalima. Šaran se uglavnom nalazi na teško pristupačnim mjestima. U rijekama ne voli brze tokove, kreće se u virovima sa strmom obalom dok se za vrijeme velikih vrućina povlači u hlad, u sjenu stabala koja nadvisuju vodu. Zadržava se u blizini većih panjeva i pod listovima lopočima. Hranu traži uz samu obalu naročito ako je obrasla travom i šašem.

R

Boris kao član reprezentacije u susretu protiv Njemačke 1966.

Rudolf Renaud jedan je osnivača varaždinskog hokej kluba

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083.

Cijena knjige je 65,00 kuna plus poštarina.

30 Sport

22. veljače 2011., br. 353

AIKIDO Dan otvorenih vrata u sportskoj dvorani Centra “Tomislav Špoljar”

Spoznaja i usavršavanje Samo vježbanje u početku ne zahtijeva posebnu fizičku spremnost, pa je aikido namijenjen gotovo svima, bez obzira na dob i spol, a razvija se koordinacija, opuštenost, snaga, brzina, fleksibilnost...

KARATE

snaga, brzina, fleksibilnost i pravovremenost reagiranja, a sve s ciljem harmoničnijeg rješavanja konfliktnih situacija.

Iako može zvučati paradoksalno s obzirom na to da je aikido borilačka vještina, praktičnom primjenom tehnika uči se promovirati mirno rješavanje sukoba u svakodDruženje Aikido je nastao sredinom nevnim situacijama.

Dobrobiti vježbanja: prošloga stoljeća u Jausvajanje navike panu kao konkreta n kvalitetnog i ni odgovor na ješti V ispravnog potrebu rjeja n a v a š disanja, šavanja svih rje im n l i s a usvajanje vrsta sukonen a b o k e ispravnog ba nenasiln su e j i r držanja, nim putem. tem ko na, a u p učenje Osnovni pa a J z i uč inkov imu je c ilj je vuče n a z i t t ih vježbi s p oz n a j a i pos cilj je onije istezanja, usavršavanje m r a postizanje samog sebe i h veće gipkosti i svijeta oko sebe koordinacije u krete razvijanje koorditanju, bolja percepcija okonacije uma i tijela.

Samo vježbanje u početku line i “upravljanje” svojim ne zahtijeva posebnu fizič- prostorom, bolje nošenje sa ku spremnost, pa je aikido stresom, druženje i treniranje namijenjen gotovo svima, u prijateljskom okruženju.

Svi zainteresirani za trenirabez obzira na dob i spol.

Vježbanjem aikida razvijaju nje aikida mogu se javiti za se koordinacija, opuštenost, vrijeme treninga.

U organizaciji Karate kluba Mladost iz Ivanić Grada, u sportskoj dvorani Žeravinec održan je međunarodni karate turnir“ 23. tradicionalni Međunarodni kup Mladosti 2011”.

Turnir je održan pod pokroviteljstvom Zagrebačkoga karate saveza i Ivanić Grada.

U konkurenciji 505 natjecatelja iz 57 klubova - iz Slovenije, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, nastupili su i karatisti iz Karate kluba Ivanec. Pod vodstvom trenera Dubravka Fereka ivanečki karatisti osvojili su jedno zlatno i jedno srebrno odličje te dva peta i jedno šesto mjesto. U kategoriji učenice - kate, Petra Brlečić osvojila je 1. mjesto, a u kategoriji učenice – borbe (- 36 kg) Melanija Hrgarek osvojila je 2. mjesto.

Osim osvajača medalja, na turniru u borbama nastupili su još: Tiana Lukavečki, Patrik Lukavečki, Luka Bunić i Karlo Štampar.

Sv i oni koje zanima što je to aikido, kako izgledaju treninzi, koja se filozofska pozadina krije iza vježbi te koje su dobiti od aikida u svakodnevnom životu, mogli su to saznati prošlog četvrtka u sportskoj dvorani Centra „Tomislav Špoljar“.

Ponavljanjem do majstora

Aikido u Varaždinu podjednako treniraju i muškarci i žene

Dobra demonstracija

Zlato i srebro

Savjetnik 31

22. veljače 2011., br. 353

Normalan život s...

Život i socijalna skrb Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Potrebe djeteta (2)

Odgovornost za odnos je na nama!

K

N

od svakog čovjeka, pa tako i kod djeteta, postoje osnovne potrebe koje moramo zadovoljavati kako bismo se osjećali dobro. Teorija izbora govori o pet potreba, a to su potreba za preživljavanjem, za ljubavlju i pripadanjem, za moći, za zabavom i slobodom. U radu s djecom vrlo je bitno prepoznati koje su potrebe djeteta zadovoljene te se ono osjeća dobro, a koje nisu, pa je ono frustrirano te reagira neprihvatljivim ponašanjem, odbija suradnju i osjeća se loše. Svojim ponašanjem dijete nastoji zadovoljiti svoje potrebe, jednu ili više njih. Stupanj jakosti svake potrebe različit je za svakoga. Uzmimo primjer djeteta koje je neispavano ili nije dobro ručalo.

Već prilikom prvog kontakta uočavamo da je dijete nezainteresirano za rad, da mu je pažnja kratkotrajnija nego inače te da ne postiže rezultate kakve bi postizalo da su njegove osnovne potrebe bile zadovoljene. Dijete koje se dobro naspavalo, koje je sito i suho, postiže znatno bolje rezultate. Zadovoljavanje osnovnih potreba je posebno važno u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Ovdje je vrlo bitna i uloga roditelja koji trebaju prepoznati koje su djetetove potrebe trenutno nezadovoljene te na koji ih način oni mogu zadovoljiti kako bi se dijete opet dobro osjećalo. Glasser (autor realitetne terapije i teorije izbora) smatra da je najbitnija potreba za ljubavlju ili pripadanjem. Ona je posebice bitna za djecu s teškoćama u razvoju koja se mogu osjećati drugačije od svojih vršnjaka u vrtiću ili školi. Djeca s teškoćama imaju jednaka prava na uključivanje, prihvaćanje, na prijateljstvo, jednako kao i na primanje i davanje ljubavi. Djeca su voljna boriti se za ono što ih zadovoljava. Previše roditelja pokušava oblikovati svoju djecu prema svojoj, roditeljskoj slici, pa se takvo roditeljstvo preokrene u izgubljenu bitku moći.

Tada ljubav i pažnja nestaju, a odnos roditelj - dijete preobrati se u ljutnju i kritiziranje.

aši međusobni odnosi važni su za kvalitetu života, osobno zadovoljstvo, uspjeh u poslu te općenito za uspjeh društva u cjelini. Ključna osobina svakog dobrog odnosa je da ljudi u odnosu osjećaju da su vrijedni, važni, od koristi onome drugome. Umijeće dobrog odnosa je da zapravo uspijemo komunicirati s drugima surađujući s njima, ali bez poništavanja vlastitog ili tuđeg integriteta. Nitko nas kroz školovanje nije učio što je to odgovornost u međusobnim odnosima, nego smo zapravo bili prisiljeni snalaziti se i učiti često iskustveno na vlastitim pogreškama.

Kada komunicirajući s nekim doživimo agresiju ili napad, bez uvažavanja nas kao osobe, također postajemo agresivni ili se povlačimo. vi mi imali smo kroz život takvo iskustvo. Nakon toga osjećamo se povrijeđeni, ljuti te smo i sami iskusili kako je teško ponovno uspostaviti dobar odnos s osobom koja je sve to uzrokovala. Kako bi dvoje ljudi (ili dvije skupine ljudi) bilo zadovoljno međusobnim odnosom, bitno je da jasno iskažu drugoj osobi što misle, što žele i što trebaju, ali i

S

što ne žele. Jako je važno zastupati sebe bilo na privatnom, bilo na poslovnom planu odgovorno, iskreno, uvažavajući drugu stranu te njezina različita mišljenja i stajališta. Ako se ne možemo dogovoriti oko nekog sadržaja ili problema, bitno je ustanoviti tu razliku te odlučiti kako ćemo dalje bez poništavanja dostojanstva druge strane. Ako to napravimo, zatvorili smo si sva vrata za daljnje pregovore ili razgovor. U našoj kulturi nemamo razvijenu tradiciju razgovora o osobnoj ili egzistencijalnoj odgovornosti. e dajemo prijedloge, ne izlažemo se, ne zastupamo se nego pustimo da se drugi brinu o nama ili rade za nas, a onda je naravno uvijek „netko drugi kriv“ kad nam nije dobro. ako bismo bolje razvili osobnu odgovornost, trebamo poraditi na komunikacijskim vještinama te samosvijesti o dobrom zastupanju sebe u svakoj životnoj situaciji. Najbolji primjer dobre komunikacije su mala djeca. U odnosu s roditeljima i drugom djecom jasno pokazuju što žele i što trebaju, kao i što ne žele i ne trebaju, i to rade iskreno, uvažavajući drugog, te se i u slučaju neslaganja vrlo brzo vrate normalnoj komunikaciji i odnosu.

Razmislimo o tome i učimo od njih!

N K

32 Zdravlje

22. veljače 2011., br. 353

TJEDAN PSIHOLOGIJE Tribina “Psiholozi i psihijatri: što tko

Tko traži pomoć, Važno je da pacijent dođe k osobi koja će mu najbolje moći pomoći; bez obzira na to je li to psihijatar ili psiholog. Nekima će pomoći lijekovi u kombinaciji sa psihoterapijom, a drugima će biti dovoljna psihoterapija ili savjetovanje, poručili su stručnjaci

HUMANO

Priredba u Sv. Iliji za neurofeedback

Na tribini, koja je u palači Herzer održana u sklopu 4. Tjedna psihologije, sudjelovali su poznati psiholozi i psihijatri Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Uoči Valentinova, udruga Moj hobi iz Svetog Ilije organizirala je u Pastoralnom centru „Vilim Cecelja“ humanitarnu priredbu s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za nabavku neurofeedback aparata za Odjel za logopediju varaždinske bolnice. Riječ je o aparatu prilagođenom potrebama djece s elementima autizma, no može se koristiti i za potrebe djece s manjkom pažnje i/ili hiperaktivnošću (AD/HD). Pojednostavljeno rečeno, neurofeedback nije aparat koji liječi, nego trenira

mozak da dijete može jednostavnije i brže učiti. Cijena je 7.000 eura, što Opća bolnica ne može izdvojiti iz svojega proračuna, pa je Odjel za logopediju na inicijativu roditelja djece s elementima autizma pokrenuo akciju prikupljanja novca.

- Humanitarnoj pr iredbi u Svetom Iliji rado su se odazvali poznatimanje poznati tamburaški sastavi, članice ženskog okteta KUD-a Ježek iz Beretinca, a svoj doprinos priredbi dali su i brojni drugi.

Koja je razlika između psihologa i psihijatra? “Kod jednog stojiš, kod drugog ležiš”, “Psiholog ti pomaže da ne završiš kod psihijatra”, samo su dva duhovita ali netočna odgovora koje su u srijedu na javnoj tribini u palači Herzer u Varaždinu iznijeli sami psiholozi i psihijatri.

Puno predrasuda Okupili su se na tribini pod nazivom “Psiholozi i psihijatri: što tko radi i kako surađujemo” koja je održana u sklopu Tjedna psihologije, četvrtog po redu.

- Iako neki smatraju da više nije nužno objašnjavati

koje su razlike između ovih fakultetu. profesija, odlučili smo se baš Druga važna razlika je za ovu temu zato što ljudi u tome što psiholozi ne još uvijek ne znaju što radi mogu pacijentima propisipsiholog, a što psivati lijekove za rahijatar. Meni se, zliku od psihijai k č i n i l primjerice, patara. No da bi k g o cijenti često raditi l psiho ijatru mogli obraćaju s kao psihoh i s že p “doktorice” i terapeut i, poma zdanijem od mene trai psiholozi u o p že savjet u i psihijatri pri ju n a j l v a vezi lijekova moraju ići post e z o – rekla je mr. na dodatne dijagn spec. Draženka edukac ije i Topolnjak Paviimati osobno šić, jedini specijalist iskustvo psihološkliničke psihologije u kog i emocionalnog Varaždinskoj županiji. rasta i razvoja u sklopu psiMeđutim, ona, kao i svi hoterapijskog procesa. ostali psiholozi, nije završila Ljudi često smatraju da Medicinski fakultet, nego se kod psihologa idu “normalni obrazovala na Filozofskom ljudi koji imaju neke proble-

me”, dok kod psihijatra idu “oni koji su ludi”. To su, međutim, također predrasude.

Različite edukacije - Važno je da pacijent dođe k osobi koja će mu najbolje moći pomoći; nekada će to biti psihijatar, a nekada psiholog. Nekim ljudima najbolje će pomoći lijekovi u kombinaciji sa psihoterapijom, a drugima će biti dovoljna psihoterapija ili savjetovanje. U Varaždinskoj županiji je (pre)malo i psihijatara i psihologa, ali je sreća to što smo završili edukacije iz različitih psihoterapijskih pravaca – složili su se sudionici tribine, sve odreda poznati psihijatri i psiholozi.

Savjeti iz ordinacije Bolovi u predjelu vratne kralježnice V

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

rat nosi glavu i povezuje je s trupom te omogućuje njezino pokretanje. Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stijenci prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice (syndroma cervicale). Ako se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i

povraćanje. U tom slučaju riječ je o skupu simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom (syndroma cervicocephale). Bolovi se mogu širiti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima i duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu (syndroma cervicobrachiale). Sva tri sindroma mogu se javiti i u mladih ljudi, u žena starijih od 30 godina i muškaraca starijih od 40 godina.

Bolest ili poremećaj svake od nave-

denih struktura u vratu mogu biti uzrokom bolova u vratu. Mogu ih, međutim, uzrokovati i bolesti udaljenih organa (gušterače, žučnjaka, srca i koronarnih krvnih žila, pluća, sredogruđa, glave). Uzroci mogu biti bolesti živaca (meningitis, neuritisi, radikulopatije, mijelopatije) i tumori. d ostalih uzročnih čimbenika valja spomenuti bolesti koštano-mišićnog sustava, degenerativne promjene vratne kralježnice, sindrome prenaprezanja, fibromialgiju, upalne reumatske bolesti,

O

loše držanje itd. ako sve moguće uzročne čimbenike treba imati na umu, ipak su degenerativne promjene vratne kralježnice daleko najčešći uzrok bolova u vratu. Edukacija je važna u prevenciji bolova. aštitnim položajima i pokretima pri radu, usklađivanjem visine radne površine i stolca, korištenjem valjkastog jastuka, spavanjem na boku ili leđima, izbjegavanjem dulje vožnje automobilom i drugim postupcima smanjuje se stres na vratnu kralježnicu.

I

Z

Zdravlje 33

22. veljače 2011., br. 353

o radi i kako surađujemo”

, nije lud

Zdravo tijelo Jetrene probe - rutinska pretraga u krvi

IZDVOJENO Psihoterapija u privatnoj praksi

Puno pacijenata, a premalo doktora U Općoj bolnici Varaždin i Županijskoj bolnici Čakovec veliki je pritisak pacijenata na odjele psihijatrije, a specijalista psihijatara je malo, kao i kliničkih psihologa.

- Broj pacijenata je, nažalost, prevelik i stoga moramo koristiti najefikasnije, najbolje i najbrže metode liječenja – rekao je dr. Živko Mišević, voditelj Psihijatrije u čakovečkoj bolnici.

Dr. Mario Mikulan, psihijatar i psihoterapeut s edukacijom iz grupne analize i gestalt psihoterapije iz Poliklinike Živa, ustvrdio je da se psihoterapija u užem smislu u bolnicama zapravo ne provodi, niti sustav bolnicama osigurava kadrovske i druge resurse za psihoterapijski rad. - Važno je napomenuti da u bolnicu i u privatne psihijatrijske ambulante dolaze pacijen-

Ipak, treba reći da su teži psihički poremećaji poput shizofrenije i teških psihoza, kod kojih je nužno uzimanje lijekova, pr ije svega djelokrug rada psihijatara.

Klinički psiholog će pomoći pri pouzdanijem postavljanju dijagnoze i eventualno uključiti bolesnika u određenu vrstu psihoterapije.

Psihički poremećaji Kad su u pitanju psihičke poteškoće kao što je tjeskoba, fobije i drugi anksiozni poremećaji ili depresija, pomoći mogu i psihijatri i psiholozi. Hoće li trebati lijek u kombinaciji sa psihoterapijom ili će psihoterapija biti dovoljna, vrlo je individualno i ovisi o osobi koja ima teškoće.

- Deplasirano je danas razdvajati liječenje lijekovima od psihoterapije, što je bio slučaj još prije desetak go-

ti s različitim teškoćama.

U bolnicu idu pacijenti s težim psihičkim poremećajima, dok u privatne ambulante više dolaze oni s različitim fobijama i drugim anksioznim ili depresivnim poremećajima.

Realitet je da se psihoterapija provodi uglavnom u privatnoj praksi, pri čemu je motiviranost pacijenta za rad na sebi osnovni preduvjet. Takav je pacijent onda spreman odvojiti i nužno vrijeme i novac za psihoterapiju – rekao je dr. Mikulan.

Mr. spec. Draženka Topolnjak Pavišić, klinički psiholog iz varaždinske bolnice, istaknula je da bi se u bolnicama rado više bavili psihoterapijom kada bi imali mogućnosti.

- Fizički ne stignemo, jer nas je premalo, a pritisak pacijenata doista je ogroman – pojasnila je.

dina. Sve je manje bolesnika koji su samo i isključivo na terapiji lijekovima. Psihijatri koji inzistiraju samo na jednome ili na drugome ne rade dobro – rekla je mr. sc.

Branka Lesjak iz privatne psihijatrijske ordinacije u Varaždinu, jedna od svega 15-ak psihoanalitičkih psihoterapeuta u Hrvatskoj.

Na tribini u palači Herzer od psihijatara su bili: dr. Živko Mišević iz Županijske bolnice Čakovec, mr. sc.

Zemira Medved iz Opće bolnice Varaždin, dr. Mario Mikulan iz Poliklinike Živa i mr. sc. Branka Lesjak iz privatne psihijatrijske ordinacije. Uz njih su bili psiholozi: mr. spec. Draženka Topolnjak Pavišić iz Opće bolnice Varaždin, prof. Andreja Bogdan iz Županijske bolnice Čakovec i prof. Jasna Hofer iz Psihologijskog centra u Varaždinu.

OSNOVNE RAZLIKE PSIHIJATAR - završio Medicinski fakultet i četverogodišnju specijalizaciju iz psihijatrije - može propisivati lijekove - mora se dodatno educirati da bi provodio psihoterapiju

PSIHOLOG - završio psihologiju na Filozofskom fakultetu - ne može propisivati lijekove - mora se dodatno educirati da bi provodio psihoterapiju

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979 www.poliklinika-ziva.hr

R

utinsku pretragu krvi u kojoj određujemo vrijednosti jetrenih enzima i bilirubina zovemo i jetrene probe. AST ili aspartat aminotransferaza je jetreni enzim, čije povišenje vrijednosti govori o oštećenju jetrenih stanica (hepatocita). Važan je isto tako u dijagnostici i

razlikovanju bolesti srčanog ili skeletnih mišića i bolesti žuči.

ALT ili alanin aminotransferaza je enzim koji je vrlo specifičan za jetreno oštećenje, pa neke smjernice koriste samo ALT u dijagnostici oštećenja jetre.

GT ili gama glutamil transferaza enzim je čije povišene vrijednosti govore dosta specifično u prilog alkoholnom oštećenju jetre, ili oštećenju jetre uzrokovanom nekim lijekovima. Može upućivati i na oštećenje žučnih vodova. AF ili alkalna fosfataza je enzim koji govori o oštećenju žučnih

vodova. Bilirubin je žučni pigment nastao razgradnjom hemoglobina iz eritrocita.

Povišene vrijednosti nalaze se kod porem e ć aj a u žu č n o m sustavu (začepljenje žučnih vodova) ili kod bolesti jetre. Blago povišene vri-

G

jednosti mogu imati osobe s nasljednim sindromima, poput Gilbertovog sindroma. Jetrene probe rutinski se rade u sklopu

sistematskih pregleda kako bi se odredila funkcija jetre i kako bi se pravovremeno dijagnosticirale neke kronične bolesti jetre. Primjer su takvih bolesti i kronični virusni hepatitisi. Barem jednom godišnje dobro je, osim jetrenih proba, učiniti i krvne pretrage koje uključuju kompletnu krvnu sliku, sedimentaciju krvi, parametre bubrežne funkcije, masnoće u krvi, nalaz urina.

Može se odrediti i vrijednost željeza u krvi. CRP (C-reaktivni protein) se isto tako određuje iz krvi i pokazatelj je upale.

34 Ženski svijet DOZNAJEMO Kako protiv hrkanja?

22. veljače 2011., br. 353

MODA Sunčane naočale modni su dodatak koji morate imati

Med će vas jako dobro podmazati Jeste li znali da deblji ljudi imaju više problema s hrkanjem? Ako noću remetite san partneru, trebali biste smršavjeti. Ne samo da će vam biti lakše disati, na taj način puno ćete dobrog učiniti za cjelokupno svoje zdravlje.

Bez mlijeka Međutim, ako nemate problema s kilogramima, a ipak partneru noćima zbog svojega glasnoga hrkanja ne dopuštate da spava, pokušajte s nekoliko trikova. Kako bi se ublažilo hrkanje, potrebno je osloboditi dišne kanale, a to je najjednostavnije učiniti na način da pod glavu stavite jedan vrlo tanki jastuk.

Drugo je rješenje da pod glavu stavite dva jastuka, odnosno glavu stavite u povišeni položaj. Obje pozicije omogućit će vam da dišete nesmetano, a ujedno i ublažiti hrkanje.

Ako ste skloni neugodnom piskutanju, tada biste trebali spavati na boku jer se tako otvaraju dišni putevi.

Spavanje na leđima pritišće dišne kanale i dovodi do

hrkanja.

Isto tako, hrkanje se može spriječiti i izbjegavanjem alkohola i lijekova za smirenje, koji opuštaju i mišiće grla, pa dolazi do hrkanja.

Također, u poslijepodnevnim satima izbjegavajte mlijeko i mliječne proizvode poput probiotika, jogurta i kiselog mlijeka. Ti proizvodi djeluju na sluznicu i potiču stvaranje više sluzi koja može blokirati dišne kanale i izazvati hrkanje.

No zato bi bilo dobro da prije spavanja uzmete žličicu meda. Ne samo da je zdrav za grlo i sluznicu, med pomaže u problemima s disanjem i kašljem, pa tako i hrkanjem.

S ovakvim naočalama -drugačije

Veliki okviri - dobra zaštita

2 u 1: mačkasto i retro

Prilagodite naočale svom stilu

Mačkaste na sunce Ovo proljeće i ljeto nosit će se sunčane naočale čiji su okviri u obliku mačjeg oka, “lennonice”, te velike sunčane naočale šarenih, kariranih i točkastih okvira Piše: PETRA MEŠTRIĆ

modno osviješteni, evo koje okvire naočala preporučuju najcjenjeniji svjetski dizajneri.

O vo p ro ljeće popularne su sunčane naočale s okvirima u obliku mačjeg oka - daju nam priliku otputovat i u pedesete i šezdese te kada su ove naočale bile pravi “must have”, a ovjekovječila ih je diva Au-

Pripreme za proljeće i ljeto već su počele, a uz nezaobilazne trendove u odijevanju najpoznatiji svjetski dizajneri izbacili su na tržište i hrpu modnih dodataka koje jednostavno morate imati.

Retro look

Remen, torba, nakit, kape i šešir i, marame, sunčane naočale... Sve su to dodaci koji mogu promijeniti izgled, obogatiti odjevnu kombinaciju i uz pomoć njih možete postati drugačije od drugih.

Trendovi sunčanih naočala za proljeće/ljeto 2011. odgovarat će svim ženama, posebno onima koje se žele istaknuti i isprobati nešto neuobičajeno. Za nadolazeće toplije dane uvijek se možete odlučiti za provjerene klasične modele naočala, ali ako želite biti poseb niji, uočeni i Sunčane naočale i prema stilu

drey Hepburn u filmu Doručak kod Tiffanyja. Ove naočale obično najbolje odgovaraju četvrtastim i srcolikim oblicima lica. Okrugle sunčane naočale,

!

sunčane naočale s okvirima u obliku mačjeg oka ovjekovječila je Audrey Hepburn u filmu “Doručak kod Tiffanyja”

poznate kao lennonice, definitivno su drugi veliki trend sunčanih naočala za ovu sezonu.

Okviri mogu biti potpuno tanki i metalni ili široki i plastični.

Zadnjih nekoliko sezona nosili su se veliki okviri, a to se nastavlja i ove sezone. Inspiracija za njih - retro pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih.

Okviri su šareni, karirani, točkasti i dobri stari jednobojni u konzervativnim bojama. Sve ovo su okviri koji pokrivaju gotovo trećinu lica nositelja i nude veliku zaštitu od sunca, stoga su savršeni za osobe s osjetljivom kožom.

Kao u “Doručku kod Tiffanyja”

Koje naočale?

Sunčane naočale biraju se prema raznim načelima.

Jedno od najvažnijih je svakako oblik lica, a ono iduće stil koji će nadopuniti outfit koji trenutno nosimo. Što se oblika lica tiče, vrijedi standardno pravilo – za okruglija lica oštriji četvrtasti okviri, a za ovalna, četvrtasta ili srcolika lica – okrugliji okviri.

Frizerski salon Problem peruti i uzroci nastajanja N

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

emam masnu kosu, odakle se onda pojavljuje perut? Imate li takav problem, trebate znati da se perut pojavljuje i na normalnom kao i na svim drugim tipovima tjemena. Mit je kako se perut pojavljuje samo kod masne kose. erut se pojavljuje zbog nekoliko različitih uzro-

P

ka: zbog jakog isušivanja tjemena, kožnih poremećaja, psorijaze, gljivičnih oboljenja... Imate li perut, kosu možete prati češće,

ali u većini slučajeva time se neće riješiti problem, nego će se samo površno prekriti. Imate li perut, pokušajte kosu prati nekim od šampona koji su namijenjeni rješavanju peruti i pratite je li učinkovit. Ako ne, najbolje bi bilo posjetiti dermatologa koji će utvrditi točan uzrok nastajanja peruti i pripisati adekvatnu terapiju.

Ženski svijet 35

22. veljače 2011., br. 353

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Anica Desnica, dobitnica nagrade “Zlatni vol”

Nikamo bez ključeva i bez svojeg - bicikla!

Desnica za sebe kaže da danas više nije ljubomorna, ne trpi dvoličnost, a najviše novca potrošila bi na unuka Noela i školovanje nadarene a siromašne djece Piše: GORDANA IGREC

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Folikularna keratoza

F

olikularna ili pilarna keratoza poremećaj je orožnjavanja kože, često prisutan u dječjoj dobi. Promjene laiku mogu sličiti na “prištiće”, te se stoga često i pogrešno tretiraju. o, ovdje je zapravo riječ o nasljednom poremećaju, kod kojeg unutar otvora tzv. folikula dlaka dolazi do stvaranja suhih, tvrdih, rožnatih “trnića” boje kože.

Promjene su najčešće smještene na vanjskim stranama nadlaktica, natkoljenica i lica, te na tzv. glutealnim područjima (tj. na području guze). Koža je na dodir gruba, hrapava i suha, pa je nekad nazivaju i “purećom” ili “guščjom” kožom. akav tip kože češće je prisutan kod djece s inače suhom kožom, naročito onih koji su skloni alergijama tj. razvoju atopijskog dermatitisa (nekad označavanog kao neurodermiti). romjene su osobito izražene tijekom zimskih mjeseci, kada zbog hladnoće i suhog zraka u prostorijama te preintenzivne njege, grubost i suhoća takve kože još više dolaze do izražaja. Tada se oko čepova pojavljuje i blago crvenilo koje najčešće nije posljedica upale, već nadraženosti kože. Tvrdi čepovi gotovo u potpunosti ispunjavaju otvore dlaka, što posljedično dovodi i do njihovog ispadanja. onekad slično mogu izgledati i neke druge bolesti kože (npr. lichen ruber) ili reakcije na pojedine lijekove. o, u osnovi, folikularna keratoza predstavlja prvenstveno estetski problem kože, koji se u znatnoj mjeri može ublažiti različitim pripravcima za njegu. Oni kožu vlaže i hrane (čitaj maste), a preporučljive su i blage, uljne kupke. Vrlo često se takve promjene na koži nadlaktica i lica, osobito nakon puberteta, i spontano ublaže.

N

U današnjem v rem enu gdje više ni susjeda ne poznajemo zbog vlastitih briga rci muška će ili borbe za e n kar ijeru i nikada i da t preživljavaa n priz ada nje, rijetki a prip su oni koji ženam ba, pola e zastanu i pola n lje i pokušavaju zem osluhnuti srce oć i drugih i pružipol a m ti im materijalnu pomoć, ali i iskrenu utjehu i lijepu riječ.

T

Stručak ljubičica

P

Upravo takva je Anica Desnica, umirovljena upravna pravnica iz Koprivnice. Cijeli svoj radni vijek provela je u Podravci, a proglašena je i najvolonterkom grada Koprivnice i za svoj nesebičan rad dobila nagradu “Zlatni vol”, za koji su je predložili mladi i djeca iz koprivničkog Društva Naša djeca, gdje je i danas aktivna.

Podravku velikog srca, rođenu u rodnome mjestu Frana Galovića Peterancu, za Varaždin vežu lijepe uspomene iz srednjoškolskih dana.

Upravo je u baroknom gradu pohađala srednju školu, a u Koprivnici živi od 1970. godine. Udata je za umirovljenog novinara Dragana Desnicu, koji je u srodstvu s poznatim hrvatskim piscem Vladanom Desnicom, autorom romana “Proljeće Ivana Galeba”.

P N

Anica Desnica proglašena je najvolonterkom i dobila je nagradu “Zlatni vol”

Humanitarno Njezin humanitarni rad potječe još iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Dobitnica je niza nagrada, od zlatne značke Saveza društava Naša djeca, srebrne plakete Crvenoga križa Hrvatske do niza zahvalnica i plaketa brojnih udruga te organizacija.

Uz aktivnosti u Društvu Naša djeca, Desnica je aktivistica Crvenoga križa, a nije joj mrska ni politika, pa s puno entuzijazma obavlja gradske političke dužnosti i brani prava žena. Za Male ženske razgovore Desnica je srdačno odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta u kojem je, prema njezinu mišljenju, za ženu samo nebo granica.

Jutro započinjete sa...

S nekoliko vježbi za razgibavanje, kivijem i šalicom male crne kave uz emisiju “Dobro jutro, Hrvatska” i ručni rad.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Neumorna, svestrana, osjetljiva.

Vaš moto u životu? Što možeš uraditi danas, ne

Dermatolog

Bez kolača Podravci nikako ne mogu Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

“Kamo idemo, tata” JeanLouis Fouinera.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Duškom Valentićem.

Koju glazbu volite slušati?

ostavljaj za sutra. Što je najvažnije u vezi?

Međusobno povjerenje i uvažavanje. Što nikad ne biste oprostili?

Izdaju najbližih, iako mi je mana da često oprostim, pa i zaboravim bez obzira na to koliko me netko povrijedi. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Završiti Pravni fakultet, ali, nažalost, ostala sam na prvom stupnju.

Jeste li ljubomorni?

Bila malo, danas više ne.

Zabavnu, dobre stare evergreene.

Volite li kuhati?

Volim kuhati, piletinu na sve načine i variva, a svakako tu su i kolači bez kojih Podravci ne mogu.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Što vas je privuklo suprugu?

Upornost i osobnost.

Najromantičniji trenutak u životu?

Prije nekih 35 godina na jedan 8. mart moj suprug je svratio u frizerski salon i ispod haube gdje sam sušila kosu otvorio je novine i ugledala sam stručak svježih ljubičica. Bila je to njegova čestitka. A, naravno, on je na tome zaradio još veće pohvale od prisutnih dama, ali ja sam bila doista ganuta.

Muškarci nikad neće...

Priznati da ženama pripada

Imam li ga? Pjevam u svojem zboru, volim pročitati knjigu, često sam sudionik kreativne radionice u Mariškama, pletem, heklam, vezem, a odmaram se u društvu unuka Noela u svojem malom vinogradu na periferiji Koprivnice...

pola neba, pola zemlje i pola moći.

Vaš uzor u životu?

Moj otac i Majka Tereza.

Najviše novca potrošila bih na ...

Neostvarena putovanja, svog unuka i pomoć za školovanje nadarenoj a siromašnoj djeci.

Iz kuće ne izlazim...

Bez ključeva i bicikla.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Zaboraviti da je žena.

Iz takta me može izbaciti...

Dvoličnost.

36 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Hrabro - niste same!

22. veljače 2011., br. 353

MALE TAJNE ŠMINKANJA Kakav make up staviti za karneval?

Pernata “maska” Vrijeme je karnevalskih ludorija, pa neka vaša ovogodišnja maska bude inspirarana pticama, kao što je ovdje za inspiraciju poslužio crni kos, i načinite takav make-up Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

U

zroci depresije u trudnoći mogu biti jednostavni i složeni. Depresija u trudnoći često se ne dijagnosticira jer se njeni simptomi pripisuju hormonalnim promjenama. Istraživanja su pokazala da je depresija čak češća pojava u trudnoći nego nakon samog rođenja djeteta. Naravno da hormonalne promjene utječu na emocionalno i tjelesno stanje. azumljivo je da dolazak djeteta može izazvati osjećaj tjeskobe. Mijenjaju se životne okolnosti, pa neki stari i potisnuti problemi mogu izroniti na površinu u ovom razdoblju. eki od simptoma depresije su negativni osjećaji, nagle promjene raspoloženja, nezainteresiranost, poremećaj spavanja, napadaj panike, promjene teka i drugo. Simptomi depresije u trudnoći slični su bilo kojem tipu depresije, samo što je problem složeniji jer depresija utječe i na dijete. oga može biti djelotvorni alat u prevladavanju depresije, bez obzira na uzrok. Cilj je da uspostavite ravnotežu uma i tijela pomoću tehnika disanja ili položaja tijela. Opustit ćete se tjelesno i poboljšati duhovno stanje. Naizmjenično disanje kroz nosnice može pomoći da se opustite. ažiprst i prstenjak stavite na sredinu čela, odmah iznad nosa. Palcem zatvorite jednu nosnicu, a kroz drugu udišite dok ne nabrojite do četiri, pa izdišite dok ne nabrojite do četiri. Zatim pomaknite palac i prstenjakom zatvorite drugu nosnicu. Udahnite i izdahnite kao što ste to učinili u prijašnjoj vježbi. Vježbu ponovite nekoliko puta.

Smatra se da ova tehnika smiruje um i suzbija depresiju. ožda vam medicinska pomoć nije praktična ili dostupna. Osoba s kojom možete iskreno razgovarati od neprocjenjive je pomoći kad želite srediti svoje osjećaje. Ohrabrite se, niste same, potražite i prihvatite pomoć bilo od najbolje prijateljice, majke ili supruga.

Kako je počelo vrijeme karnevala, vrijeme je i za nekoliko prijedloga za maskiranje. Prvi od njih inspiriran je pticom, i to običnim, crnim kosom.

Mužjakom, da budem preciznija. Kako jedna toliko obična ptica može poslužiti kao inspiracija, pitate se? Evo kako.

R

N

Ptice i charleston cima crnje sjenilo na kap 1. Prvi korak je naj

J

K

2. Ne zaboravite

preko njega nanijet i

šljokice

M

na bijela olovka za “kljun” obavez 3. Prije žutog sjenila

Prije svega, ponovno ćemo se poslužiti trikom sa samoljepljivom trakom: nalijepite je uz vanjski rub oka, ne preblizu donjim trepavicama jer ćemo i tu nanositi sjenilo.

Zatim uzmite najcrnje sjenilo koje posjedujete i utapkajte ga preko čitavog kapka i prema van, kao na slici. Ukoliko nemate dovoljno pigmentirano sjenilo, kapak prije toga premažite crnom olovkom ili tušem u gelu.

Istim sjenilom obrubite i donji kapak , to čnije vanjsku polovicu.

Kako želimo da make up bude sjajan poput perja, mokrim kistom preko crnog sjenila utapkajte šljokice. Zatim crnom olovkom iscrtajte donji kapak do pola, a olovku nanesite i na unutrašnjost gornjega

kapka. Ovo će vas malčice škakljati, no to je jedini način da se riješite neobojanih područja između trepavica.

Bijelom olovkom iscrtajte unutarnji kut oka. Zatim preko olovke utapkajte žuto sjenilo.

Sjenilo neka bude tamnožute, gotovo narančaste boje, jer će ga bijela olovka učiniti svjetlijim. No ona je neizbježna jer ćete u protivnom vrlo teško dobiti “kljun” ovako intenzivne žute boje. Imate li žutu boju za lice ili žutu olovku, iskoristite ih.

Nanesite podlogu, nakon što ste očistile područje ispod oka od mrvica sjenila vlažnom maramicom.

Ljepilom za trepavice nalijepite “krila” i “rep”. Perje i pernate trepavice možete pronaći u trgovinama koje prodaju opremu za maškare te u hobby shopovima.

Za rep iskoristite nekoliko kraćih pera koja ćete zalijepiti na mjestu gdje završava crno sjenilo. Ukoliko ne možete pronaći pernate trepavice, uz rub prirodnih nalijepite nekoliko manjih perca ljepilom za trepavice.

Obraze lagano konturirajte bronzerom, a na usne nanesite ruž jarko ružičaste ili narančaste boje.

Ovakav make up odličan je ukoliko se želite maskirati u pticu ili u, primjerice, charleston plesačicu.

Prije svega, dobra zabava!

Po želji perje možete oblijepiti oko oba oka, dodati par cirkona te na taj način kreirati cijelu pernatu masku. Varijacije na temu su neograničene.

Ljepilo za trepavice nami-

4. Na kraju nalijep ite perje za potpuni wow efe kt

jenjeno je nanošenju na osjetljivo područje kapka, pa se ne morate brinuti za ostatak lica, jedino izbjegavajte obrve. Naravno, pritom se dobro zabavite!

Kozmetički savjeti Antistresna kisikova njega za zdravu i blistavu kožu Z Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

agađenje ne poznaje granice. Javlja se u obliku čestica prašine, smoga, dima cigareta, UV zračenja.. Sreće se u malim i velikim gradovima pa čak i u našim domovima. Ovi zagađivači su izuzetno stresni za kožu, a stvaraju slobodne radikale, koji koji ubrzavaju prirodni proces starenja, i toksine, koji gušeći stanice sprečavaju dotok kisika. Posljedice su

odmah vidljive, reakcija suhe kože je ten bez sjaja i velika isušenost, koža djeluje grubo, zategnuta je i pecka. Reakcija masne kože su proširene pore, koža se previše sjaji, a akne češće izbijaju. eakcija svih tipova kože je povećana osjetljivost i veća vjerojatnost alergijskih reakcija.

Za sve žene koje žele intenzivno snabdijevanje kisikom, regenera-

R

ciju i vlaženje kože, preporučam morski serum s mjehurićima kisika i morsku antistresnu kremu s morskim algama i vitaminima A, E, i F koji povećavaju elastičnost kože, sprečavaju bore, poboljšavaju mikrocirkulaciju i štite kožu od vanjskih utjecaja. ezultati ove kreme su pravi dašak kisika, blistava, zdrava i zaštićena koža.

R

Ženski svijet 37

22. veljače 2011., br. 353

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive Rješen je je razg ovor, a ne reza nje kart ica

zenski-svijet@regionalni.com

Razvod u 60-oj?!

N

Jedini način da izbjegnete svađe je međusobni dogovor o raspolaganju kućnog budžeta i točno utvrdite kako ćete primanja raspodijeliti

PROVJERILI SMO Mogu li svađe zbog novca razoriti vezu ili brak?

Recesija – zbližava!

Tajna uspješnih parova su odvojeni bankovni računi i jedan zajednički za pokrivanje troškova stanovanja i hrane Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

“Zašto si opet kupila nove čizme kad ih doma imaš najmanje deset i to baš sad, u situaciji kad nemamo novaca za takve gluposti? Stvarno trošiš bezveze!” Jeste li se i same nedavno našle u situaciji u kojoj vam je partner očitao bukvicu zbog vašeg trošenja novca i tako dao na znanja da ste nerazumni te ne razmišljate kod raspolaganja budžetom?

”Crni fond” Skrivanje stvari koje ste kupili, laganje o iznosu koji ste potrošili, skrivanje bankovnih izvješća, posuđivanje novca od prijatelja bez partnerovog znanja... Sve su to problemi koji, kada se saznaju, mogu uzrokovati svađu i narušiti vezu i brak, posebice u današnje vrijeme kada mnogi jedva spajaju kraj s krajem i svaki se mjesec pitaju gdje uzeti novce za špeceraj, a ne nove čizme.

Premda je jedno američko istraživanje pokazalo da se oko 16 posto brakova i raspadne zbog financijske nevjere, za sve one koji iz mjeseca u

mjesec ratuju s partnerom oko raspolaganja budžetom stiže dobra vijest sa Sveučilišta u Virdžiniji – novčani problemi mogu poboljšati brak! Prema istraživanju provedenom na toj instituciji, 29 posto ispitanika koji su u braku izjavilo je kako im se odnos poboljšao tijekom recesije.

U čemu je tajna? Svi oni navode kako imaju odvojene bankovne račune, čime izbjegavaju nesuglasice i međusobna optuživanja. No uz odvojene imaju i zajednički bankovni račun koji im služi za pokrivanje troškova stanovanja i hrane. Evo i ekoliko praktičnih savjeta kako izbjeći svađe zbog financija. Prije svega, prestanite s međusobnim optuživanjima i – razgovarajte.

Zajednički se dogovorite o raspolaganju budžeta, a ako vam nakon plaćanja računa ostane nešto novca, dogovorite se na što ćete ga potrošiti. Međusobno si obećajte da ćete razgovarati o svakoj većoj kupnji, a dogovorite i osnivanje “crnog fonda”, u koji ćete svaki mjesec izdvajati nešto novaca i iz kojeg ćete pokrivati nepredviđene troškove.

Štedljivi i rastrošni – jin i jang Način raspolaganja novcem povezan je s odgojem i navikama stečenim prije zajedničkog života, odnosno braka, i tih se navika vrlo teško riješiti. Osim toga, stručnjaci kažu da se u financijama, kao i u životu, suprotnost i često pri-

vlače, pa tako rastrošni nerijetko završe sa štedljivima, što baš nije dobitna kombinacija jer to može razultirati beskrajnim svađama i optuživanjima. Zato je važno razgovarati i kod svega pronaći kompromis.

eki dan srela sam se s jednom frendicom iz kvarta u kojem sam prije stanovala. Kako smo se kao vršnjakinje povremeno družile još od gimnazijskih dana, a znale smo se i posjećivati, poznavala sam i njenu obitelj. Mama joj je bila simpa ženska, znala nam je skuhati odličnu kavu, a ponekad smo sve tri toliko celfale bijeli “Ronhill” da bi se dim u sobi mogao rezati! Poslije faksa zagubio nam se svaki trag, a kad sam promijenila kvart susretale smo se, nezastajkujući, tek negdje u prolazu. akon što smo se raspričale o sebi, pitala sam je kak su joj starci. - Mama se prije mjesec dana rastala! - rekla je nakon kraće stanke i dodala da joj je zbog toga totalno bed, ali da ju razumije, jer više nije mogla to trpjeti. Nije rekla što, ali osjećala sam da se nešto gadno moralo nakupiti kad se njena mama u šezdesetoj godini odlučila na razvod. li, kad čujem takve priče, pitam se zašto je ta žena čekala tako dugo? I trpjela četrdeset godina! Pa da je i 10 godina bilo sretnih ili podnošljivih, još uvijek je preostalih trideset nikakvih, jadnih i nesretnih godina bilo previše da bi se moglo istrpjeti. I umjesto da je žalim ili bar suosjećam s njom, ja zbog nje i sličnih, šizim. ogotovo kad opravdanje za razvod objašnjava rečenicom da “to više nije mogla trpjeti”! A upravo to “trpjeti” je sama izabrala. Kao što je, napokon, izabrala i da više “ne želi trpjeti”. Tko je sad i zakaj u bedu? Meni takav život u dvoje nije jasan. Ne podnose se, ne vole se i ponašaju se kao stranci, a pod istim krovom, za istim stolom, u istom krevetu?! Možda se još i seksaju za neka stara, dobra vremena? I trpe. Kao da su mazohisti. a ne zagovaram ja razvod ni kad su mladi, ni kad su stari u pitanju, nego slobodu izbora boljeg života. I kaj se ja uopće s time zamaram?

Bitno je da kužite kaj sam htjela reći i da zbrišete prije nego bude kasno. Dok smo i on i ja opušteno sjedili i nekud plovili u svojim mislima, privinuo me k sebi i šapnuo: “Ti mi ne budeš nikad zbrisala, zar ne?” To je tako slatko pitao, da sam automaski izvalila: “Ne, nikada!” A on je na trenutak zašutio, pogledao me onim svojim plavim, neodoljivo vragolastim očima i, prikrivajući smijeh, rekao: “Dobro! Onda bum ja moral zbrisati...”

N

A P

M

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija Eterično ulje klinčićevca kao afrodizijak E

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

terično ulje klinčićevca (lat.

Eugenia caryophylata Tunb.) proizvodi se od raznih dijelova biljke, pa tako postoji ulje dobiveno od listova, stabljika ili pupoljaka klinčićevca. Najčešće se koristi ulje dobiveno od pupoljaka i to u u kozmetičkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Djeluje snažno protubakterijski i protuvirusno te kao lokalni anestetik. Koristi se kao sredstvo za ublažavanje zubobolje, čest je sastojak pre-

parata za tretiranje infekcija usne šupljine. Djeluje stimulirajuće na cijeli organizam, pa se koristi kod depresije, letargije, sindroma kroničnog umora... mješavini s uljem paprene metvice može se koristiti za sprečavanje pospanosti.

Blago podiže krvni tlak. Djelotvorno je u suzbijanju crijevnih infekcija i parazita, olakšava probavljanje hrane, smanjuje nadutost i potiče apetit, pomaže kod štucavice. Njegova

U

analgetska svojstva dobro su došla pri ublažavanju artritičnih, reumatskih i neuralgičnih bolova. Djeluje kao afrodizijak.

Ulje klinčićevca može nadražiti kožu ukoliko se pretjera s koncentracijom eteričnog ulja u otopini, pa se u pripravljanju mješavina treba koristiti u velikim razrijeđenjima. Preporuča se napraviti i alergo test na dijelu kože da bi se utvrdila eventualna preosjetljivost kože na eterično ulje.

38 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Stroj za flips – ekstruder inox 90x90

50.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U LUDBREGU, M. KERSTNERA 21.

II. Osobni automobil „KIA Sephia 1.5 4 D“, 1999. g.

PVC dvodjelna balk. vrata, 1340x2105 mm - 1 kom PVC dvodjelna balk. vrata, 1340 x 2105 mm - 1 kom

10.000,00 kn 3.980,00 kn 3.980,00 kn

ALU ul. vrata 1140x2030 mm

- 1 kom

2.950,00 kn

ALU prozor, 600x600 mm

- 1 kom

1.050,00 kn

ALU prozor, 800x1480 mm

- 1 kom

ALU harmo stijena, 1840x1770 mm

- 1 kom

2.400,00 kn 7.150,00 kn

PVC dekorat. panel Gradexport

- 1 kom

PVC dekorat. polupanel Gradexport

- 1 kom

2.400,00 kn 1.087,50 kn

PVC dekorat. panel Profil Plus

- 1 kom

2.250,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

III Osobni automobil „Citroen Xantia 1.9 TD Break“, 1997., - nije u voznom stanju

7.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U IVANEČKOM NASELJU 14 (SALINOVCU 120).

IV Autodijelovi za sportska vozila 91.633,00 kn (opruge H & R, opruge Apex, sigurnosne matice, sigurnosni vijci Mc Gard, alu naplaci SMC, konusni vijak, letvice za svjetla, zadnji spojleri, krovni spojler, zadnji branik, naponski kablovi, letvice za svjetla, set adapteri, retrovizori, žarulje, adapteri za ogledala, ručice mjenjača, manšete, krom letvice, led diode, poklopac motora, boje, bočni pok. smjera) JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, KUKULJEVIĆEVA 30 (DVORIŠNI PROSTOR) V Razna trgovačka roba, (autodijelovi, kacige, gume za aute i motore)

752.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 1. 3. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, BRAĆE RADIĆA 113.

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretno vozilo „Ford Tranzit“ 2.5 D, 1997. g., neregistriran

9.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 1. 3. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U MAJERJU, S. RADIĆA 147.

II Osobni automobil „Citroen C3“ 1.4i, 2008. g.

70.000,00 kn

Osobni automobil „AUDI 100“, 2.0 E, 1990. g.

10.000,00 kn

Printer „Epson SX 100“, - all in one Stolno računalo

400,00 kn

HITNO – 99.000 €!!! Novija kuća u Varaždinu, 300 m² stambenog prostora, svi priključci, vlasništvo 1/1, tereta nema.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/3520026 ozn. 1599e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/7891569 ozn.1603e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.1603e KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284- 692, www. acd-premier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu.

Mob. 098/178-4600 ozn.1604e KUPUJEM vikendicu ili stariju kuću u okolici Varaždina do 15.000 €! Mob. 091/784-4868 ozn.62c PONUDA tjedna! Kuća novije gradnje u Trnovcu 140 m² i 700 dvorišta, lijepo uređen, svi priključci, odmah useljiva -72.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Turčin - kuća 100 m² i 650 dvorišta, kompletno novouređena, (svi priključci) - 68.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Moderna visoka prizemnica 150 m² u Vojnovićevoj i kuća od 90 m² u A. B Šimića, blizina POS -A! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c PRODAJE se vikend kuća Halić 50 m²,(za stanovanje) Kelemen 50 m² i dr...Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJEMO više kuća u Varaždinu i okolici: Filićeva, - dvorišna, 42.000 €, Rakovčeva, Kunc, I. Režeka … Hrašćica, Kučan, Kneginec.. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c VIKENDICU sa vinogradom - Vinica Breg i Renaul Laguna, ‘95. g., diezel, prodajem.

Mob. 098/798-365 ozn.677 STARU kuću, dvorište 570 m², u produžetku okućnica 6 700 m², Budislavec 20, vrlo povoljno prodajem. Tel. 042/231-876 ozn.690 LUDBREG, manja kuća s vrtom, blizu centra, 80.000 €. Mob. 091/252-5056 ozn.714

STANOVI

1.400,00 kn

Muzička linija „AIWA“, s 2 zvučnika, odvoj.

200,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

III Ugostiteljski inventar (kiosk, caffe aparat, aparat za sladoled, šank, stolovi, stolice, i dr.)

30.000,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 28. 2. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV. br. 8.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

BANFICA - 2-sobni stan u Koprivničkoj ulici u Varaždinu, 64 m² i 4-sobni stan u R. Boškovića, 85 m², klimatizirani, uređeni, odmah useljivi. Informacije: 098/493-731 ozn.116c

NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 38,60 m² i garsonijera 26,80 m² u Dravskoj ulici. Odmah useljivo. Informacije na telefon: 099/708-7528 ozn.116c

NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 37,70 m², 3-sobni 72,90 m² i 4-sobni 87,70 m² Grabanice 6. Uskoro useljenje. Informacije na telefon: 099/708-7528 ozn.116c

1-SOBNI stan u Jalkovečkoj 98 u Varaždinu, 35,95 m², 3. kat, uređen, potpuno namješten. Informacije: 042/206-923 ozn.116c

22. veljače 2011., br. 353

P R O DA J E s e i l i iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob: 091/3520026 ozn. 1599e HITNO – blizina centra! 44 m² - 34.000 €, etažno grijanje, balkon, spremište.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEMO stanove u Varaždinu: 4-sobni, 106 m², u POS-ovom naselju; 3-sobni, 95 m², Grabanice, 950 €/m².

Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEMO 2-sobni stan u VŽ, Trakošćanska, I. kat, lift, 59 m², 48.000 €. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUPUJEMO 1-sobni, 2-sobni, 3-sobne (prednost POS naselje) i četverosobni stan u VŽ. Paurević nekretnine, Varaždin, D. Cesarića 47, 098/9706-575 ozn.167c

NA JNIŽE cijene! Grabanice: dvosobni – 38 m², 53 m², 62 m²; trosobni - 54 m², 69 m², 79 m² ! www.lucerna-nekretnine.com, Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c POTRAŽUJE se garsonijera ili jednosobni manji stan za poznatog kupca na području Tina Ujevića i Zrinskih Frankopana, isplata odmah! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA ! Urbana vila blizina bolnice - dvosobni 38 m², 40 m²; trosobni 68 m², 77 m² i 84 m², mogućnost kupnje roh - bau i ključ u ruke! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

STAN na Banfici od 63,55 m², prodajem.

Upitati: 098/9155-213 poslije 15.00 h ozn.681 JEDNOSOBNI stan u Varaždinu, novogradnja (Dom mladih, Banfica), 31,5 m², 1.125 €/m², prodajem. Mob. 098/449-583 ozn.709 JEDNOSOBNI stan 32 m² u Varaždinskim Toplicama, prodajem. Mob. 098/9579218 ozn.716 DVOSOBNI stan u Varaždinu, Ive Režeka 1a (bivša Kidričeva), 60 m², etažno grijanje, nema tereta, odmah useljiv. Mob. 099/721-3373, 042/312-932, zvonce – prezime Bjelovuk ozn.718

ZEMLJIŠTA NUDIMO na prodaju gradilišta u Varaždinu za individualnu stambenu izgradnju površina cca. 400,00 m², na lokciji Jalkovečka - Grabanice. Informacije na tel.: 042/290-240 ili 098/493731 ozn.116c

PRILIKA! Dvosoban stan 68 m² u Vukovarskoj, etažno, pvc stolarija - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

GRADILIŠTE u Tužnom, 2 100 m², prodajem. Tel. 042/747-537, 098/9770-788 ozn.604

PRILIKA! Dravski Vrtovi- jednosobni, novogradnja od 31 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/2320350. 091/352-0083 ozn.1602e

TROSOBAN stan 69,20 m² ,2. kat (dizalo), sa/bez garaže u prizemlju (17,60 m² i 23,45 m²), novogradnja, Varaždin, Grabanice 2, Jalkovečka 102. Informacije i fotografije: www.helcom-trade.hr , tel.

098/268-581 ozn.192c STANOVI: Trakošćanska 31 m², Zagrebačka 33 m², T. Ujevića 45 m², M. Krleže 50 m² i 57 m². KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c STANOVI: Z. i Frankopana 47 m² (33.000 €), V. Novaka 58 m² (50.000 €), B. Radić 60 m² (51.000 €). KAPITAL d.o.o., tel.

042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c ZAMJENA - Apartman 53 m² + vrt kod Zatona, 100 metara od mora, mijenjamo za stan u Varaždinu, www.PANADRIA.hr, 098/698-369 ozn.282c DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231377 ozn.635 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023321 ozn.643

NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 57,60 m² i 3-sobni 60,70 m², Tina Ujevića/ Aleja k. Zvonimira. Odmah useljivo. Informacije na telefon: 099/708-7528 ozn.116c

JEDNOSOBNI stan 30 m² u Ulici Zrinskih i Frankopana 6c, Varaždin, prodajem. Tel. 042/230-343, 099/658-5915 ozn.615 TROSOBNI stan od 77 m² u M. Krleže 1A, VII. Kat, dva lifta, jugoistok, kalorimetar, prodajem. Mob. 095/573-4879 ozn.1804b DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622-082 ozn.1600e PRODAJEM/mijenjam stan 47 m², uređen, etažiran, visoko prizemlje. Mob. 099/6585-814 iza 15.00 h ozn.649

GRADILIŠTE kod zaobilaznice, jug Hrašćice, 500 – 600 – 2170 m², papiri uredni, prodajem. Mob. 099/853-0930 ozn.685

POSLOVNI PROSTORI PRODAJEMO/iznajmljujemo višenamjenski poslovni prostor u Koprivnici, dobra lokacija, trenutno u funkciji auto kuće, ukupne površine 660 m2 na parceli 6000 m2. Info: 098/241-041 ozn.28c POSLOVNI prostor do 1000 m², pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije, iznajmljujemo. Može i u manjim površinama. Mob: 098/359-404 ozn.54c PRODAJE se uređeni poslovni prostor 140 m² na Trgu Slobode, centar grada, postoji mogućnost stambenog! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c IZNAJMLJUJEMO prodavaonicu 120 m² u Draškovićevoj, 110 m² u Zagrebačkoj i uredski prostor 102 m² u Cankarevoj ul.

KAPITAL d.o.o., tel. 042/313-955, 091/9048002 ozn.227c SKLADIŠNI prostor 300 + 400 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 3000 m² zemljišta na super lokaciji u Svetom Iliji. Mob. 098/205-874 ozn.541 POSLOVNI prostor od 21 m2 u samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznajmljujem. Pogodno za ured, trgovinu, poslovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu , zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240-980. ozn.1598e POSLOVNI prostor od 35 m², u centru Cestice, u novoj poslovnoj zgradi. Mob. 098/185-4001 ozn.618 POSLOVNI prostor od 15 m² (ulični lokal) u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice, iznajmljujem. Mob. 098/205874 ozn.642 POSLOVNI prostor u centru Varaždina

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

22. veljače 2011., br. 353

od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem.

Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1602e PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268-919 ozn.671 POSLOVNI prostor, Vrazova 15, kuća 55 m² s parkiralištem, za ured, ordinaciju, kancelariju, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.679 NAMJEŠTENI kafić i manji poslovni prostor u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/765-6266 ozn.689

jeftino iznajmljujem. Mob. 098/734-522 ozn.608

rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

KUĆU u Varaždinu ,82 m², na duže vrijeme iznajmljujem.

Mob. 091/320-3221 ozn.612

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.713

ŠATOR 7 x 5 m 5 x 5 m, za sve prigode, iznajmljujem. Mob. 0968/963-7990 ozn.619

EUROCARGO ‘99. g., za dijelove, nova cerada 7 m, gume i drugo.

Mob. 098/446-443 ozn.722

JEDNOSOBNI sta na Banfici, iznajmljujem. Mob. 098/1352024 ozn.632 NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem. Mob.098/607093 ozn.655

kupaona i kuhinja, dijeli se sa još jednom ž. osobom. Tel. 042/330-268, 098/5760353 ozn.683

GARAŽU u Zrinskih i Frankopana (kod Branke), u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/580-1425, 098/591-538 ozn.656

SOBA dvokrevetna, upotreba kuhinje i kupaonice, centralno, perilica, tv. Mob. 098/9197-052, 042/301-888 ozn.684

SOBE: jednokrevetne i dvokrevetne, Internet, centralno, kablovska tv, iznajmljujem. Mob. 091/769-0070, 099/6773161 ozn.568

GARSONIJERU u Ulici Ruđera Boškovića iznajmljujem od 15.03.. Upitati na tel: 811-343 ozn.659

GARSONIJERA , novo, 30 m², kuhinja, kupaona, Internet, studentima…Mob. 091/569-5545 ozn.687

MANJU kuću u Zagrebačkoj ulici, u Turčinu, iznajmljujem. Mob. 091/251-2416 ozn.173c

NAMJEŠTENI, jednosobni stan u Zagrebačkoj 86, u Varaždinu, iznajmljujem.

Mob. 098/683-668 ozn.661

SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, centralno grijanje, Anina 15, Varaždin,

JEDNOSOBNI, namješteni stan, strogi centar, 3. kat, nasuprot FOI-a, dvama studentima/cama, iznajmljujem. Može i kao poslovni prostor, 1500 kn + struja po potrošnji. Mob. 091/597-1770 ozn.1808b

LOKAL za ugostiteljstvo, Kumičićeva ulica, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 099/7748090 ozn.691

NAJAM

SOBU u dvosobnom stanu, u užem centru grada, iznajmljujem studentu.

Mob. 099/8372- 882 ozn.1822b JEDNOSOBNI, polunamješteni stan blizu centru u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 098/212-294 ozn.78f NOVOUREĐENI, jednoipolsobni, namješteni stan u Supilovoj ulici, iznajmljujem. Mob. 091/532-7304 ozn.667 DVOSOBNI stan u Ulici J. Kozarca, iznajmljujem. Mob. 091/720-3813 ozn.672 ZAPOSLENOJ ženskoj osobi iznajmljujem sobu,

Mali oglasi 39

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. G=02=8 'e8 8 8/ Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑȿ kala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹîÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ VW POLO 1,0/40 KS, 1983. g., 3 vrata (karavan), garažiran, očuvan, registriran 7/2011, prodajem. Tel.042/210-889, 098/205-901 ozn.595 EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom:

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ı ĊÑĤÿĉåĤÿ Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ ɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Ʉ đėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėĨÑė Ʉ ĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı

Od svih kandidata očekujemo : Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

TRAKTOR John Deer sa kabinom, visokotlačna balirka, motocikl 125 ccm enduro te hrastovi fosni 50 mm prosušeni, prodajem. Upitati na broj mob: 091/575-2710 ozn.47d OPEL ASTRA Classic 1.6 2001 god., registriran do 12 mj., 100 000 km, vrlo očuvan. Mob. 095/910-8482 ozn.1606e VW T4 1.9D, ‘91. g., reg. 4/2011, dupla kabina + sanduk. Mob. 091/501-2755 ozn.676 PASSAT 1,8, ‘90.g., prijeđenih 125 000 km, 8.000 kn. Mob. 098/176-3655, 042/213615 ozn.694 PEUGEOT 106 u odličnom stanju, 1998. g., registriran 6/2011, crveni, prodajem. Tel. 042/331-164, 091/782-6466 ozn.706 PUNTO ACTIVE 1.2. 2002. g., 179 tkm, očuvan, met., klima, cz. Mob. 091/7697512 ozn.712 HYUNDAI COUPE 1.6i, ‘99. g., full, mali sportski auto, reg. 8/2011, 3.300 €; Fiat Marea karavan 1.6i-16V, ‘98.g., full, kao nova, 1.999 €; BMW 318, ‘92.g., reg.

8/2011, solidan, 9.500 kn; skuter, 50 ccm, veći kotači, 3.500 kn. Mob. 098/268-540 ozn.713

POSAO PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c VRLO hitno tražim posao kao pomoćni radnik, sa prijavom, može VŽ-ZG. Imam 24 g. i B kat. Samo ozbiljne ponude. Mario, 099/591-8535, 091/302-3093 ozn.576

098/977-5323 ozn.2c

091/4777-441 ozn.699

ZA SEZONSKI rad na moru (Rab) u manjen obiteljskom lokalu na plaži, za posao servirke ili pomoćne konobarice, tražimo djevojku mlađu, povjerljivu s poznavanjem njemačkog jezika. Tel.099/8199311,098/442-723, e-mail: skapul.i.a@ inet.hr ozn.337a

TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću, radno iskustvo nije potrebno. Mob. 098/866922, Varaždin ozn.717

CAFFE BAR „HB-EX“, Varaždin, traži studenticu/djevojku za povremeni rad. Mob. 095/522-1538, 098/995-8356 ozn.637 TRAŽI se žensko osoblje za rad u lokalu, u Varaždinu., Mob. 099/7747-883 ozn.692

PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba za rad u caffe baru. Mob. 098/284-218 ozn.607

TRAŽE se 2 djelatnice za rad u uskoro novo otvorenom kafiću, u Vidovcu. Mob. 099/784-3668 ozn.695

TRAŽI SE KV soboslikar, ličilac i knuf-majstor sa iskustvom. Mobitel: 042/331-200,

HITNO tražimo šivačicu sa iskustvom, prednost mlađe penzionerke. Mob.

ŽENSKOJ osobi nudimo besplatan smještaj za malu pripomoć u domaćinstvu.

Jedno dijete ne smeta. Mob. 099/5742607 ozn.722

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL TRNOVEC,BARTOLOVEČKA 76 0ČÑĨÑȨɶɸɳȿɳɴȹɳɼȿɳɴȹɵ VĤÜĤėĉȨɵɴɻɹȿɳɼȿɳɶȿɴɴȿɸɵ SĤĒėĺåÝȦɴɻȩɳɵȩɵɳɴɴȩ Na temelju članka 83. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09)Jedinstveni upravni odjel Općine Trnovec Bartolovečki

OBJAVLJUJE PRETHODNU RASPRAVU o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora

Radni zadaci obuhvaćaju :

V ĨĊČÑáı ĨÑ eÑĊėĒėđ ė ġĤėĨĮėĤĒėđ ıĤåäåĒĉı ÿ ûĤÑáĒĉÿ ɇ88 ɺɹȹɳɺȩ ÿ ɶɻȹɳɼȩɉȦ àČÑĒÑĊ ɻɶȩȦ ĒėĨÿĮåČĉ ÿŀĤÑáå ġĤėĨĮėĤĒėû ġČÑĒÑ ġĤėĺėáÿ ġĤåĮþėáĒı ĤÑĨġĤÑĺı ı ĮÿĉåĊı ÿŀĤÑáå nacrta prijedloga prostornog plana radi pribavljanja mišljenja, smjernica i preporuka te usuglašavanja interesa lokalne zajednice i gospodarstva o ciljevima i mogućim rješenjima značajnim za razvoj, uređenje i oblikovanje prostora u obuhvatu proȿ ĨĮėĤĒėû GČÑĒÑȩ

Ʉ GėĨČėĺå ĺėäåĒĉÑ ÿ ĒÑáŀėĤÑ Ĩĺÿþ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ÿ ČėûÿĨĮÿàĊÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ ı ĮĺėĤĒÿÝÿ ėļđÑĤĊÑ Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı ÿ ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀđåäı ġėĉåáÿĒÿþ pogona koji posluju u sklopu tvornice

ɴȩ GĤåĮþėáĒÑ ĤÑĨġĤÑĺÑ ėáĤłÑĮ ßå Ĩå áÑĒÑ ɳɴȩ ėłıĉĊÑ ɵɳɴɴȩ ûėáȩ ı ɴɳ ĨÑĮÿ ı ġĤėĨĮėȿ ĤÿĉÑđÑ NġėĤĮĨĊėû ÝåĒĮĤÑ ȳSJ8/ ȫ ı SĤĒėĺÝıȦ 7ÑČå ČåáÿĒå ɵ Ñ

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE (m/ž)

Od kandidata očekujemo : Ʉ _PN ÿČÿ _NN ĮåĊĨĮÿČĒėȿĮåþĒėČėĪĊėûȦ ĊėłÑĤĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ ı ĮåĊĨĮÿČĒėĉ ÿČÿ ėÜıàÑĤĨĊėĉ ÿĒáıĨĮĤÿĉÿ Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı ȹ ġėłåČĉĒė ĉå ġėĤåá njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu Ʉ 'ŀĤÑłåĒå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒå ÿ ĺĉåĪĮÿĒå ĤıĊėĺėäåĒĉÑ Ʉ _ÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġėĺĤåđåĒÿ ĤÑá ı áĤıûÿđ ġėûėĒÿđÑ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀĺÑĒ &ĤĺÑĮĨĊå Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na åȿđÑÿČȨ posao@boxmark.com, tel: 042/404-694

ɵȩ VĺėáĒė ÿŀČÑûÑĒĉå Ĩ ėÜĤÑŀČėłåĒĉåđ ėáĤłÑĮ ßå ġĤåáĨĮÑĺĒÿĊ ÿŀĤÑäÿĺÑàÑ ÿŀđĉåĒÑ ÿ áėġıĒÑ GČÑĒÑ Ɂ eÑĺėá ŀÑ ġĤėĨĮėĤĒė ıĤåäåĒĉå _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ɶȩ 7ÿĪČĉåĒĉÑȦ ġĤÿđĉåáÜåȦ ÿĨġĤÑĺÝÿ ÿ áėġıĒå Ċėĉå ßå ÜÿĮÿ áėĨĮÑĺČĉåĒå ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå áė ȿɳɺȩ ėłıĉĊÑ ɵɳɴɴ ûėáÿĒå ġÿĨÑĒÿđ ġıĮåđ ɇÿČÿ ıĨđåĒė ĒÑ ĤÑĨġĤÑĺÿɉ ıŀåĮ ßå Ĩå ı ĤÑŀđÑĮĤÑĒĉå ġĤÿ ÿŀĤÑáÿ 8ÑÝĤĮÑ ġĤÿĉåáČėûÑ GČÑĒÑ ɷȩ eÑ åĺåĒĮıÑČĒÑ áėáÑĮĒÑ ġÿĮÑĒĉÑ ÿ ġėáÑĮĊå ĊėĒĮÑĊĮÿĤÑĮÿ /åáÿĒĨĮĺåĒÿ ıġĤÑĺĒÿ ėáĉåČ ı =ġßÿĒÿ SĤĒėĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿȦSĤĒėĺåÝ Ȧ ÑĤĮėČėĺåàĊÑ ɺɹ ĒÑ ĮåČåîėĒ ɳɷɵ ɹɻɶȿɳɹɳ gdje se može izvršiti i neposredni uvid u dokumente koji su predmet prethodne rasprave.

/åáÿĒĨĮĺåĒÿ ıġĤÑĺĒÿ ėáĉåČ

40 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.592 ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969 -1251, www.entry.hr ozn.5c KR STOLARIJA: prozori, ulazna vrata, zimski vrtovi, klizne stijene njemačkog 5 i 6 komornog zaobljenog profila aluplast. Rolete, grilje, žaluzine, klupčice vanjske i unutarnje, uz brzu i kvalitetnu ugradnju, obavljaju sve završne radove, obrađuju špalete, a za staru stolariju osiguran je gratis odvoz. Kontakt tel: 042/711-405, 099/401-6622 ozn.95c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251- 9189 ozn.1603e

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542 ozn.153c

KROJAČKI POPRAVCI „LEI“: usluga promjene zatvarača na jaknama, kraćenje majica, hlača, originalni rub na jeansu… Jalkovečka 2a, Varaždin, mob. 091/1608-959 ozn.1821b

SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala. Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.t-com.hr ozn.165c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c KNAUF – izvodimo, soboslikarske usluge, adaptacije, stiropor fasade. Vrijede zimske cijene. Mob. 098/821-857 ozn.177c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i informatike.

Mob.091/536-6716 ozn.216c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

ASTROLOGIJA! Izrada i tumačenje natalnih karata, usporedni horoskopi Vas i partnera, tranziti važnijih planeta do kraja godine.

Nazovite u povjerenju i dogovorite termin. Mob. 098/911-0082 ozn.698

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

ozn.660 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi.

Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.682 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 160 kn; 8 cm već od 175 kn, sa garancijom do isteka zaliha. Mob. 091/7542-336 ozn.682 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje.

Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/7224736 ozn.701 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 091/896-1397 ozn.703 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/184-7397ozn.704 PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje i lakiranje; keramika, knauf, vodovod, centralno. Brzo i kvalitetno! Mob. 098/906-6889 ozn.711 KRATKO piljena industrijska drva 1 200 kg /800 kn, cjepanice bukove, najpovoljnija dostava šljunka, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci. Mob. 099/3530-180 ozn.721 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.77f INOX, alu ograde već od 450 kn, nadstrešnice, postava keramike, klupčica i uređenje špaleta.

Mob. 095/845-5905 ozn.80f

ŽIVOTINJE

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1600e

NOVI uvjeti – krediti bez jamaca od 5.000 – 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, HROK i C/L ne smeta. Mob. 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c SVE vrsta kredita u najkraćem roku. Pozajmice u 24 h. Profesionalno, pouzdano i brzo. Mob. 099/220-2347, 099/2162681, 099/790-6381 ozn.291c

DRVA za ogrjev - cjepanice, industrijska kratka.

Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900201, 095/900-8646 ozn.290c

EKSPRES pozajmice! Isplata isti dan, do 30.000 kn na 3 godine. Mob. 099/8423046 ozn.338a

PC SERVIS Varaždin, K. Filića 39 a, tel: 321702, servis računala, dolazimo na Vaš poziv!

Mob. 092/2403-300, www.pcserviser.com ozn.284c

NOKIA X2, nova zapakirana, T-Mobile, 24 mj. garancija, 2 GB micro SD kartica, slušalice, punjač - 400 kn. Mob. 091/132-7986 ozn.1606e

NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, ograda, kanalizacije, rušenje građevinskih objekata. Tel. 042/210-461, 095/821-2456, 098/1900-201 ozn.290c

VAILLANT bojler na plinsku bocu sa pocinčanim dimnjakom; peć na lož ulje, povoljno prodajem. Tel. 714-539 ozn.603

KREDITNI ured Varaždin – Novi Marof: do 30.000 € bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a, na ostatak plaće do 7.000 €; pozajmice do 25.000 kn. Zatvaramo postojeća zaduženja i rješavamo C. L. Siniša, 098/964-5711 ozn.600

STOLARIJA EXCLUSIVE – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.341 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.361 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi.

Mob. 098/417-373 ozn.368

MASAŽNU fotelju Paradizo, prodajem. Masaža kroz 8 masažnih elemenata na 4 tjelesne zone.

Tel. 042/350-575, 098/793-230 ozn.363 PERILICU rublja, frižider s ledenicom - Gorenje i dječji krevet s madracem, prodajem. Mob. 091/517-5920 ozn.641 TRI grobna mjesta sa spomenikom na starom dijelu groblja u Biškupcu, prodajem. Mob. 095/553-5369, 042/641-417 ozn.1802b SIJENO i otava u balama te topole na rastu (6 kom). Upitati: 098/165-3441 ozn.653 MOTOR APN6, registriran; zečeve za rasplod i kavez, prodajem. Mob. 091/721-8473 ozn.657

DJEČJA kolica, stol za prematanje i nosiljku, prodajem. Tel. 042/207-518 ozn.1816b

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

ZIDARSKI, krovopokrivački radovi; ograde, nadstrešnice i sjenice; glazure i žbukanje; adaptacije stanova i kuća. Mob. 099/7080792 ozn.476

KUPUJEM neispravan frižider, perilicu rublja i peć na drva, za dijelove. Vršimo selidbe i prijevoze. Mob. 099/722-4736 ozn.701

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.598

VRHUNSKI proizvodi za poboljšanje potencije – original i sa hrvatskim prijevodom.

Najjeftinije u SZ Hrvatskoj! Dostava! Mob. 092/298-4441 ozn.715

DIPL. učiteljica daje instrukcije za osnovnu školu i pruža pomoć pri učenju. Mob. 099/5121809 ozn.616

NOVE dj. pamučne hlačice 10 kn, a bijele 7 kn i drugu robu, prodajem. Mob. 091/5859775 ozn.715

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

BESPLATNA pomoć pri rješavanju svih vrsta kredita i pozajmica, bez HROK-a, C.L., AZ. Mob. 092/134-0472 ozn.277c

NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 210.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €.

Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c

PILIĆI za klanje težine oko 2 kg, cijena 11 kn/ kg. Petrijanec, Nazorova 184, mob. 092/2472782, Darko ozn.1814b

TIP-TOP GRADNJA: zidarski radovi od temelja do krova, najpovoljnije cijene. Mob. 091/9276830 ozn,.628 REZIDBA voćnjaka, vinograda i održavanje travnjaka - košnja. Mob. 098/914-8365 ozn.650 AEROBIK, pilates, aeropilates, vježbe za kralježnicu u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5. Mob. 098/763-025 ozn.654 VODOINSTALATER: obavljanje radova po povoljnim cijenama. Mob. 095/5145-755

KREDITI MIKRO ZAJMOVI 500 - 1.500 kn. Tel. 042/213085, 042/321-701 ozn.284c

BRZO i efikasno do gotovine putem Diners i MasterCard (do 36 rata), American kreditnih kartica (do 60 rata) i čekova. Mogućnost prijevremene otplate. Mob. 091/110-5024 ozn.719

ZAHVALA povodom smrti naše voljene supruge, majke i bake

LJERKE OBLAK rođene KANIŠKI koja je blago u Gospodinu preminula nakon kratke i teške bolesti 10. 02. 2011. u 62. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo zahvalnost osoblju Bolnice Klenovnik, dr. Juričevskom, dr. Golubu, Vindiji d.d., firmi Viva d.o.o. te Javnobilježničkom uredu Bojane Štimac. Posebna zahvala vlč. Jadranku Benjaku na toplim riječima utjehe, zboru župe Gornji Kneginec i Malom orkestru Željezničara iz Varaždina. Posebna zahvala susjedima s Halića. Hvala svoj rodbini, kumovima i prijateljima koji su je ispratili na posljednji počinak.

Ožalošćeni: suprug Juraj, sin Mario, kći Margareta, zet Krunoslav, snaha Ivana, te unuci Marko, Hana, Jakov i Lucija *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj supruzi, majci, svekrvi, punici i baki

LJERKI OBLAK rođ. KANIŠKI od supruga Jurice, sina Marija, kćeri Margarete, zeta Krunoslava, snahe Ivane te unuka Marka, Hane, Jakova i Lucije *****

TREBA vam novac? Kratkoročne pozajmice bez jamaca, HROK-a i C. L.; zaposleni i umirovljenici do 30.000 kn/24 h. Ivana, 091/908-0808, 095/885-9230 ozn.176c

DVA konja primam na smještaj. Mob. 099/5742607 ozn.722

REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda.

Mob. 099/675-9713 ozn.1605e

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977600 ozn.99c

AKCIJA - najnoviji nenamjenski krediti iz svih vodećih banaka u Hrvatskoj! Profesionalni tim kreditnih stručnjaka nudi garantirane visokokvalitetne usluge savjetovanja u financijama i kreditima za sve zaposlenike i umirovljenike u RH. Obratite se s povjerenjem onima koji već godinama obavljaju poslove financijskog savjetovanja na opće zadovoljstvo tisuća klijenata.

Posebne pogodnosti za sve zaposlenike i umirovljenike bez vidljivih obustava na platnoj listi ili mirovinskom odresku. Mogućnost kreditiranja i preko 1/3 primanja.

Zaobilazimo crne liste i HROK, zatvaramo sve vrste ovrha. Primjer: 30.000 € kta 9,3% 10 g. 2.650 kn/ mj; 17.000 € kta 8,5% 8 g. 1.781 kn/ mj; bez HROK-a 20.000 kn kta 14% 6 g. 650 kn/mj. Ured: 042/210008, Dragan 098/189-3555, Ana 099/244-5914 ozn.286c

POSTOJI rješenje! Jedan kredit – manja rata, na ostatak plaće,bez AZ-a. Mob.092/2929106 ozn.159c

SVE NOVO, povoljno! Krevet 227 x 176 + noć. ormarić; komoda 100 x 40 x 134; vrata (staklo) + štok, puno drvo. Mob. 091/5663328 ozn.664

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

VELIKI izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti za umirovljenike i pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.634

SVINJE, 2 kom, do 130 kg i vino sortno, graševina i šardone i crni portugizac, prodajem.

Tel. 637-544 ozn.621

ANCI COLOR – soboslikarski radovi i fasade.

Kvalitetno, brzo i povoljno. Popust za prazne stanove. Mob. 098/9928-201 ozn.431

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.

Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

22. veljače 2011., br. 353

KREDITI: novost za vlasnike obrta i d.o.o., nezaposlene i kreditno zadužene. Posebni modeli umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama. Novi model kredita za zaposlene u d.o.o.

Brzo i profesionalno. Mob. 091/6321545 ozn.336a OVLAŠTENI kreditni ured za dobivanje svih vrsta kredita bez jamaca. Mob. 092/119-0041, 099/579-5712 ozn.700 AKCIJA kredita do 1/2 primanja, mini krediti - 48 sati! Mob. 091/788-0738 ozn.705 KREDITI za sve! Brza realizacija, zatvaranje C. L. i postojećih zaduženja, pozajmice - odmah. Javite se s povjerenjem! Kreditni ured, 099/216-2747, 095/918-9203 ozn.707 KREDITNI ured Ivanec nudi bankarske kredite za zaposlene i umirovljenike bez jamaca do 2/3 primanja – 30.000 €. Bez HROK-a i C.L. – 160.000 kn. Kta 7,99 – 13,50 %. Mob. 099/195-3033 ozn.724 NOVO – 50.000 kn pozajmice, 12.000 € ostatak primanja, 20.000 € bez HROK-a, 30.000 € zaposleni i umirovljenici. Krediti za umir. manje od 1.500 kn. Mob. 098/9055-687, 098/290-971 ozn.725 KREDITI svih vrsta , na ostatak plaće, bez jamaca, bez HROK-a, rješavamo C/L, umirovlj. do 72 g. Mob. 091/3891947 ozn.725 KREDITI do 30.000 €, bez HROK-a do 20.000 €, pozajmice odmah. Kreditni ured, mob. 095/512-8413 ozn.725

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC srednjih godina traži žensku osobu od 40 - 45 g. Mob. 099/856-7051 ozn.678

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

LJERKI OBLAK rođ. KANIŠKI od brata Krune Kaniškog i obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

LJERKICI od njenog Jurčeka

SJEĆANJE Pred 15 godina zauvijek nas je napustio naš

dr. MLADEN BROZIČEVIĆ Počivao u miru Božjem.

Obitelj

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

već od

100 kuna!!!

Zahvale i sjećanja 41

22. veljače 2011., br. 353

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

SJEĆANJE

ZAHVALA

SLAVKO PAVLEK

povodom smrti našeg dragog oca, brata, šogora i strica

VILIMA MIŠĆINA 24. 2. 2006. – 24. 2. 2011.

19. 2. 1986. - 19. 2. 2011.

Supruga i sinovi

Obitelji Pavlek i Piletić

SJEĆANJE

VJEKOSLAV POCEDULIĆ

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na drage roditelje

23. 2. 2008. – 23. 2. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

PETRIĆ ANDRIJU

i

PETRA MIHOVILIĆA Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima i susjedima Štrok, Biškup, Ivanković i Ivanki Zimić koji su podijelili tugu, izrazili sućut te ga ispratili na vječni počinak. Hvala!

Darko i Ruža

ZORU rođ. GREDELJ

10. XI. 1988. – 10. XI. 2011.

22. II. 2009. – 22. II. 2011.

BOLNO SJEĆANJE

Vaši najmiliji

na supruga i oca

KOLJU VLAHOV 25. 2. 2009. – 25. 2. 2011.

SJEĆANJE

Neka Te naše molitve prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate.

STJEPAN HORVAT 24. 2. 2004. – 24. 2. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Puno nam nedostaješ.

Supruga Đurđa, kćeri Gordana i Nikolina

ZAHVALA U velikoj boli koja nas je zadesila preranim odlaskom našeg dragog supruga, oca i djeda

IVANA SABOLA koji nas je napustio 15. veljače 2011. u 63. godini života, boli. Veliko hvala upućujemo sestri Katici i braći Josipu, Petru i Valentu sa obiteljima, šogoricama, šogorima, nećakinjama i nećacima, rodbini iz Međimurja kao i susjedima Bibi i Đuliju te obitelji Ožura. Na predanom liječenju zahvaljujemo djelatnicima Bolnice Klenovnik. Zahvaljujemo kolegicama i kolegama iz Euroherc osiguranja, djelatnicima učeničkog doma Varaždin kao i svima koji su nam u najtežim trenucima priskočili u pomoć.

Veliko hvala svima.

Supruga Nadica, kći Renata i unuka Kaja

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na oca i supruga

SJEĆANJE

STJEPANA ADAMIĆA

MATO KOVAČIĆ 21. 2. 1991. – 21. 2. 2011.

22. 2. 2003. – 22. 2. 2011.

Sjećanja na Tebe još uvijek žive.

Sin Vilko s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

JOSIPE VIDAČEK koja je preminula 13. veljače 2011. godine u 89. godini života.

Tvoji najbliži

SJEĆANJE SJEĆANJE

na roditelje

na dragog supruga, oca i djeda

ĐURU PLANTAKA

PAPEC

25. 2. 2011. – 25. 2. 2011.

zahvaljujemo svim prijateljima, rođacima i znancima koji su cijelo vrijeme bili uz nas u našoj boli. Veliko hvala upućujemo sestri Katici i braći Josipu, Petru i Valentu s obiteljima, šogoricama, šogorima, nećakinjama i nećacima, rodbini iz Međimurja kao i susjedima Bibi i Đuliju te obitelji Ožura. Na predanom liječenju zahvaljujemo djelatnicima Bolnice Klenovnik. Zahvaljujemo kolegicama i kolegama iz Euroherc osiguranja, djelatnicima učeničkog doma Varaždin kao i svima koji su nam u najtežim trenucima priskočili u pomoć.

Veliko hvala svima.

Ožalošćene obitelji Vidaček i Pongrac

S tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

MARIJU

i

FRANJU

† 23. II. 1991

POSLJEDNJI POZDRAV

† 6. XI. 1997.

Kći Antonija s obitelji

AZIMU RAMOVIĆU

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga, oca i djeda

† 19. 2. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

PETRA ŠALAMUNA

Počivaj u miru Božjem.

ANTUN DROŽĐEK

Od supruge Milice, sina Damira i kćeri Željke s obiteljima, šogorica Ane, Anđele, Anke, Ivke i Trezike

25. II. 2006. – 25. II. 2011.

preminulog 13. 2. 2011. u 74. godini života.

Neka Te molitve moje prate, kad suze i tuga ne mogu da Te vrate.

Majka Anđela

ZAHVALA povodom smrti naše drage babice, tete i gospođe

ZAHVALA

ŠTEFANIJE BENOTIĆ

povodom smrti dragog brata, šogora i ujaka

preminule u 106. godini života.

Hvala svima za molitve, izraženu sućut i prisustvu na posljednjem ispraćaju.

preminulog 17. 2. 2011. godine u 75. godini života nakon teške bolesti.

mom dragom suprugu, hrabrom i velikom borcu do posljednjeg trenutka.

SJEĆANJE

Ožalošćena obitelj: sestra Franciska, šogor Ivan, nećakinje s obiteljima

Naš dom bez Tebe prazan je, ljubav za Tobom vječna je.

Tvoja Kati

Zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima Krešo i Dušanka

Sjećanje na Tebe nikad neće umrijeti.

Mladen i Maja

ZAHVALA

MLINARIĆ

povodom prerane smrti našeg voljenog brata, ujaka i šogora

i

23. 2. 1970. – 23. 2. 2011.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, položili vijence, zapalili svijeće i bili uz nas na ispraćaju dragog nam pokojnika.,

STJEPANA

Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Krešo, snaha Dušanka, unuci Mladen i Maja

IVANA ČRNILE

Obitelj Juričinec

na drage roditelje, djeda i baku

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rođacima, susjedima, prijateljima i ostalim dobrim ljudima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno hvala osoblju Bolnice Klenovnik, osobito dr. Kolariću i dr. Videk te velečasnom Karlu Koračeviću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

RUŽU

GJURE BOROVIĆA

17. 2. 2008. – 17. 2. 2011.

preminulog 16. 2. 2011. u 51. godini života.

U tišini vječnog doma neka vas prate naše molitve.

Živio si i živjet ćeš vječno u našim srcima.

Obitelji Klobučarić, Erceg i Mlinarić

Ožalošćeni: Sestra Katarina, šogor Mladen, nećakinja Suzana s obitelji

SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

MIRU IPŠA rođ. BUČELA

IVANA BODALEC rođ. ČRNILA

21. II. 2008. – 21. II. 2011.

21. II. 2006. – 21. II. 2011.

Uvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama.

Daleko među zvijezdama Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

Tvoji suprug i djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, sestre, bake i prabake

MARIJE POMPER preminule 15. veljače 2011. godine u dubokoj starosti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, ravnatelju i osoblju Bolnice Novi Marof koji su s nama izrazili riječi utjehe i sućuti. Hvala svima koji su našu dragu Mariju ispratili na vječni počinak. Posebno hvala kapelanu Nikoli Bukovačnu na dirljivim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: kći Dragica, zet Josip, brat Franjo, unuci Mladen i supruga Katarina, Mirjana i suprug Zdravko te praunuci Jurica i Mirjana, Dominik i Valentina

42 Zahvale i sjećanja

22. veljače 2011., br. 353

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na supruga, oca i djeda

NIKOLA GJEREK

FRANJU ERŽENJAKA 21. 2. 2010. – 21. 2. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

ANDRIJU MIKU

23. 2. 2007. – 23. 2. 2011.

26. 2. 2008. – 26. 2. 2011.

Mi ćemo uvijek misliti na Tebe.

Tvoji najmiliji

Tvoji najdraži

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

MIRELA HAJDUK

na dragu mamu, punicu i baku

26. II. 2008. – 26. II. 2011.

TEREZIJU KOMES

na roditelje

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

MIŠAK

O Bože, samo Ti znaš koliko patimo, samo Ti čuješ naš krik do neba, što Tebe više nema s nama.

Tvoji mama i tata

Tvoji najmiliji

ANU

IVANA

† 21. veljače 2005.

SJEĆANJE

STJEPAN CMREČAK 22. 2. 2007. – 22. 2. 2011.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

† 1. siječnja 2008.

Godine prolaze, a sjećanja na vas ostaju.

TUŽNO SJEĆANJE

Štefica i Božica s obitelji

na voljenog supruga

IVICU ČRLENJAKA

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

Supruga Štefanija i sin Stjepan

MIHAEL KOŠĆAK 20. 2. 2010. – 20. 2. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

21. II. 2007. – 21. II. 2011.

Dragi moj Ivice, ni suze, ni bol ne mogu Te vratiti, ali moja ljubav i molitve vječno će Te pratiti. Hvala svima koji Te nisu zaboravili.

Tvoja tužna supruga Barica

Zauvijek s nama u našim mislima.

na našu dragu suprugu, mamu, svekrvu, baku i prabaku

Tvoji najmiliji

TEREZIJU FERENČINA

ZAHVALA

22. 2. 2007. – 22. 2. 2011.

povodom preranog gubitka našeg dragog sina, brata, šogora, ujija i nećaka

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječni.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

MARKO HAINŽ

DARKA ABRAHAMA

23. 2. 2008. – 23. 2. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Mama i tata

na najmilije

SJEĆANJE

ŠAMBAREK

JOSIP MELIŠ 23. 2. 2009. – 23. 2. 2011.

BORISA

VLADU

† 2006.

† 2006.

MARIJU

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, prijateljima, rođacima, susjedima, znancima, DVD-u Nova Ves na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću, svijećama i ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Ivanu Sakaču na dirljivim riječima oproštaja. Počivao nam u miru Božjem.

Ožalošćeni: Mama Štefanija, tata Mijo, sestra Smiljana, nećaci Bruno i Karlo, ujak Ivan, ujna Marija i teta Nada, bratići i sestrične

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

ĐURU

† 1995.

koji je preminuo 10. 2. 2011. godine u 36. godini života.

BOŽIDARU VUGRINU 11. 2. 1936. – 14. 2. 2011.

† 1968.

Vaša obitelj

Bol nije u suzama, ni u riječima, bol je u našim srcima gdje ćeš uvijek ostati voljen i nikad zaboravljen.

SJEĆANJE na

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONKA PURGARA

na voljenog

20. 2. 2010. – 20. 2. 2011.

MILIVOJA BUDENA

Obitelj Rutić

Od kćeri Verice, zeta Stjepana, unuka Željka i Manuela sa suprugama, unuke Anite te praunučadi

20. 2. 2008. – 20. 2. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

od supruge ANE voljenom suprugu

SJEĆANJE

BOŽIDARU VUGRINU

Hvala svima koji Te se sjećaju.

11. 2. 1936. – 14. 2. 2011.

na drage roditelje

Tvoji najmiliji

Hvala Ti na lijepim trenucima koje smo proveli zajedno.

KANIŠKI

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

ANTONIJU SEKOVANIĆ

PETRA

MARIJU

19. II. 2002. – 19. II. 2011.

† 4. 7. 1981.

† 28. 2. 2010.

Kći Štefica i zet Slavko

U srcima i mislima uvijek si s nama!

Hvala svima koji Te se sjećaju.

POSLJEDNJI POZDRAV

BOŽIDARU VUGRINU Dragi djede, i dalje ćeš živjeti u našim srcima i mislima

Tvoji najmiliji

Unuk Željko s Draženkom

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

LUDMILA VINCEK

na našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

19. 2. 2008. – 19. 2. 2011.

Ni godine koje su prošle, niti vrijeme koje dalje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoji: sestra Ana, nećak Nenad, nećakinja Dubravka s obitelji

ZVONIMIRA KATALENIĆA

KANIŠKI MARIJA † 28. 2. 2010.

Počivajte u miru Božjem.

PETAR † 4. 7. 1981.

23. II. 2009. – 23. II. 2011.

Zauvijek si s nama u našim srcima i mislima.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem supruga Katica, kćeri Biserka i Jadranka s obiteljima

Vaša obitelj

SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE

DRAGANA PETROŠANCA

na dragu mamu

21. II. 1982. – 21. II. 2011.

ZLATU KOVAČIĆ

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

22. 2. 1992. – 22. 2. 2011.

Tvoji najmiliji

Sin Nedeljko

POSLJEDNJI POZDRAV na voljene baku i djeda

VIDOVIĆ ELIZABETU

STJEPANA

1981. – 2011.

1954. – 2011.

Milica, Jasminka, Srećko, Slobodan

Zahvale i sjećanja 43

22. veljače 2011., br. 353

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti dragog nam tate i djeda

povodom smrti drage majke, bake i prabake

FRANJE STANKA preminulog 10. 2. 2011. godine u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam pružili riječi utjehe i pomogli u našim najbolnijim trenucima.

Ožalošćeni: kćeri, zet i unučad

JOSIPE KEČKAN Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti i riječima utjehe. Veliko hvala župniku Karlu Koračeviću, djelatnicima „Koke“ farme 7., djelatnicima firme Kociper & Company i sindikatu „Koke“.

Tvoji sinovi: Vjekoslav i Toni s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

dragom tati

FRANJI STANKU Ima nešto što umrijeti nikad neće, to je vječna ljubav i sjećanje na Tebe.

Kćeri Mirjana i Željka, zet Jozo i unučad

MARIJAN PLASAJ 23. II. 2007. – 23. II. 2011. „Sve bi dale da si tu, barem jedan tren da vječnost bude…“ Smiljka, Petra i Paola

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

SJEĆANJE

dragom ujaku

FRANJI STANKU Tvoj lik i Tvoja dobrota, ostat će u nama cijeloga života.

Obitelji: Puškadija, Žuti i Zemljak

ZAHVALA

SJEĆANJE na voljenog sina

JOSIPA KRAŠ 20. II. 2010. – 20. II. 2011.

Puno nam nedostaješ. Uvijek ćemo se sjećati lijepih trenutaka s Tobom.

Smiljka, Petra i Paola

SJEĆANJE na

MARINA GRUBIŠIĆA 22. 2. 2006. – 22. 2. 2011.

Prošlo je mnogo ljeta, al’ tuga i bol ostaju dovijeka.

Tvoji mama, tata, Smiljana i Karlo

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda, brata i tasta

JOSIPA TRSTENJAKA preminulog 12. 2. 2011. nakon duge bolesti u 76. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalnost svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala susjedima Marić, Šprem, Cecelja, koji su prvi priskočili u pomoć, obitelji Težački i Šilec.

Hvala Slavku Horvatu, koji je često bio uz dragog pokojnika.

Iskrena zahvalnost dr. Oskoruš i sestri Jasminki, sestri Nadici te sestrama kućne njege Kancijan koji su mu olakšali zadnje dane njegova života. Također veliko hvala Generali osiguranju d.d. Varaždin te velečasnom Petru Golubu na lijepim riječima oproštaja i ispraćaju. Svima još jednom veliko hvala!

Ožalošćeni: supruga Dragica, kći Verica, zet Marijan, unuci Davorin i Andreja, praunuci Vitomir i Lucija te sestra Jelena *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu, djedu i tastu

povodom iznenadne smrti drage mame i bake

26. II. 2000. – 26. II. 2011.

ŠTEFANIJE PUŠKADIJA

Molimo za Tebe.

preminule 11. 2. 2011. u 59. godini života.

Supruga i djeca

Nezaboravni trenuci provedeni s Tobom uvijek će ostati u našim mislima i srcima.

Mirno snivaj među anđelima.

Volimo Te zauvijek.

SJEĆANJE

Tvoji: supruga Dragica, kći Verica, zet Marijan, unuci Andreja i Dado te praunuci Vito i Lucija

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam pružili riječi utjehe i pomogli u našim najbolnijim trenucima.

Ožalošćeni: kćeri, sin, snaha, zetovi i unučad *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami

PAVLA GOLUBIĆA

na

MARIJU BREZOVEC 26. 2. 2001. – 26. 2. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

I dalje si s nama u našem sjećanju.

dragom sinu, bratu, ujaku i šogoru

Kći Gordana s obitelji

ŽELJKU KURTEKU

IN MEMORIAM

Ožalošćeni: majka Đuka, otac Ivan, sestra Sanja, šogor Viktor te nećaci Ema i Ivor

Ujo, volimo Te!

ŠTEFANIJI PUŠKADIJA Samo jedan trenutak srušio je sve.

Istina je preteška, ljubav neizmjerna, a tuga za Tobom vječna.

Sin Nedeljko, snaha Snježana, kćeri Ivanka i Jasminka, zetovi Nedjelko i Andrejas i unučad *****

JOSIPU TRSTENJAKU

MIROSLAV PRSTEC 25. 2. 2009. – 25. 2. 2011.

SJEĆANJE na dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

Marija, Borna, Mirjana, Bruno

teti

FLORIJANA MELNJAKA 26. 2. 2003. – 26. 2. 2011.

ŠTEFANIJI PUŠKADIJA Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati.

Obitelji: Futač i Ćaleta

ZAHVALA povodom preranoga gubitka našeg voljenog i nikad prežaljenog supruga, oca, djeda i tasta

ZAHVALA povodom smrti drage mame, svekrve, bake i prabake

IVANKE NOVOSEL

ZAHVALA

preminule 12. 2. 2011. u 73. godini života.

povodom smrti drage mame, bake i prabake

Najiskrenije zahvaljujemo svima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama na njezin odar.

MARIJE GOTAL

Ožalošćeni: sin, snaha, unuci i praunuci

preminule 15. veljače 2011. u 91. godini života.

VLADIMIRA HERKOVA preminulog 11. veljače 2011. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su suosjećali s nama, izrazili nam riječi utjehe te nam molitvom i sućuti olakšali teške trenutke.

Hvala svima koji su ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak i okitili mu odar cvijećem i svijećama.

Hvala djelatnicima Hitne pomoći Varaždin, a veliko hvala dr.

Gojkoviću na profesionalnosti i brižnosti. Hvala dr. Golubu i medicinskom osoblju na Intenzivnom odjelu u Klenovniku.

Zahvaljujemo vlč. Miji Horvatu na dirljivim riječima ispraćaja dragog nam pokojnika.

Tvoji najdraži Marija, Manuela, Eduard, Luka, Margareta, Sofija i Barbara

Stalno si u našim srcima.

Supruga Ana i djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda i pradjeda

JOSIPA NJEGOVCA preminulog u 90. godini života nakon duge bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima koji su podijelili tugu s nama, izrazili nam sućut i molitvom i cvijećem ispratili dragog nam tatu na vječno počivalište. Svima veliko hvala.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te posljednjem ispraćaju na vječni počinak.

Ožalošćeni: kćerke i unuci s obiteljima

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

ANTUNA DRČECA 25. 2. 2000. – 25. 2. 2011.

Supruga i djeca s obiteljima

Ožalošćena obitelj Njegovec, Mišak

SJEĆANJE SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog supruga, oca i djeda

VJEKOSLAVA NOVAKA

IVANA KOŠIR

23. 2. 1997. – 23. 2. 2011.

23. 2. 2008. – 23. 2. 2011.

27. 2. 2005. – 27. 2. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

na

Neka je uz naše molitve vječni mir Tvojoj duši.

Supruga Jadranka s djecom

TOMU DUKŠIJA

44 Vaš kutak

22. veljače 2011., br. 353

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Blejanje i popisivanje Piše: RADAR

P

Sound Trek

Charlie Wilson – Just Charlie

NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

C

harlie Wilson nikad nije iznevjerio. Pa tako ni na posljednjem albumu, koji je jednostavno nazvan “Just Charlie”. Iza njega je zavidna karijera, s braćom je žario i palio sedamdesetih i osamdesetih u legendar-

Na rubu pameti

Vjenčanje kao bajka!

O

itali su žurnalisti ovih dana Đureka, kulko je praf zapraf ljudi vu Hrvackoj bez posla. Čovek ni rekel ni brojke. Nekaj je plel, vuzlal, trabunjal ali ni rekel ni reč pametnega. Zgubil se. Pa su ga onda ti isti žurnalisti oprali kak balavca. I onda je Đurek prespal i drugi ili treći dan je vu nekakvog dnevnom biltenu osvanula njegova krucijalna misao da više od 100 tisočakov onih kaj su na burzi neće delati. Kad je to čul ekonomista Štefek , kaj je vu leto i pol napisal 163 molbi za posel, poslal je Đureka na tečnom varaždinskom u pm. A na burzi se ni ništ bitnega promenilo. Tam je i dalje kaj vu košnici. Armada nezaposlenih je sve veća i veća, kajti je sve manje poduzeća kaj nekaj delaju. Puno više ih je pred bankrotom ili vu stečaju. Pa budu ve neki bez posla mogli popisivati kulko nas vu držai praf zapraf ima.

Kajti država treba 15 tisočakov popisivači, 2000 kontrolora i 180 instruktora kaj budu vu travnju mesecu od jutra do večeri hodali po hižama. Pripoveda se da budu za popisivanje naknadu dobili tri tisočakov kuni kaj ni malo. Dobro bi bilo da istovremeno popišeju kulko je med nami fakat ljudi bez posla. Tak da Đurek više nebu blejal.

Nenad NEMEC

Što čitati?

nom “The Gap Bandu”, koji ga je lansirao u zvijezde. A ni nakon što se odlučio na solo vode, nije razočarao.

Ovaj šezdesetogodišnjak ne da može konkurirati današnjim R’n’B i soul funk izvođačima, nego mu velika većina može samo poljubiti prsten. O albumu: čeka vas deset novih pjesama i, kao što možete očekivati od Charlieja, sve su o ljubavi. Charlie ima jedinstven snažan vokal, stil i uvjerljivost koji mu pružaju snagu, da čak ni sladunjave teme ne zvuče isfurano ni otrcano. Uostalom, ljubav je tema koja se nikad ne može potrošiti, a pogotovo ne u izvedbi Charlieja Wilsona. Ovo je pravi R’n’B za “odrasle i zrele” i one koji cijene pravu ljubav i sve što ona nosi.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

vaj vikend održan je šesti za redom „Sajam vjenč a nj a“ u restoranu Fontana. S o b z i rom na to da smo od prvog izlaganja sudjelovali u prezentaciji sajma, naravno da smo bili prisutni i ovaj put.

Na sajmu smo izložili 15 ideja kako ukrasiti stolove za svečanu večeru, da to ne bude preskupo, a da svejedno bude dovoljno efektno i naizgled raskošno. Naravno da mi to znamo jer imamo 30 godina iskustva, mnoštvo osvojenih nagrada i priznanja na temu vjenčanja i vjenčanih buketa i bez obzira na to, još uvijek puno dajemo za nove edukacije i doškolovanja. Pa sam tako prilikom sajma svim mladencima koji su to željeli dala kratke upute kojim se pravilima trebaju voditi u osmišljavanju svojeg

vjenčanja. Ako vi niste bili među mladencima koji su došli posjetiti Sajam vjenčanja, bit će mi zadovoljstvo i vas upoznati s nekim pravilima. Ako želite čuti i saznati cijene s kojima možete jeftinije proći, pozivam vas da me nazovete na broj telefona 098/268-990 te da dogovorite svoje savjetovanje sa mnom, iz kojeg ćete sigurno saznati nešto novo, kao i pitati me sve što vas interesira. Savjetovanje je potpuno neobavezno, a ja ću rado svoje vrijeme posvetiti vama. ... i tako su živjeli dugo i sretno!

Letizia

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 o b j a v lj u j e:

I. JAVNU DRAŽBU

Miroslav Krleža, Na rubu pameti, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

Krleža je u svom prebogatom opusu ostavio šest romana, od kojih za dva ne zna skoro nitko, za jedan („Povratak Filipa Latinovicza“) znaju svi, dok su „Banket u Blitvi“, „ Z a s t a v e“ i „ N a r u b u pameti“ manje-više ipak poznati samo stručnijoj publici. Šteta, jer je „Na rubu pameti“ i danas vrlo čitljiv, a nadasve aktualan roman o borbi slobodoumnog intelektualaca protiv vjetrenjača gluposti. Čini se da se od njegova nastanka, dakle u posljednjih 80-ak godina, nije puno toga promijenilo. Integralni d i o o vo g r o m a n a s u i „L amentac ije Valenta Žganca“, upravo obnovljene u varaždinskom HNK, koje će mlađu publiku možda potaknuti da prvi put posegne za ovim djelom, a ni nama starijima ne bi bilo loše ponovno se podsjetiti na Krležinu romanesknu cjelinu.

ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VIZMATEX d.o.o. u stečaju I. Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 i to: NEKRETNINA: - kč.br. 424/9, oranica Jalkovečki Lug sa 2663 m2, upisana u z.k.ul. 876 k.o. Jalkovec.

Početna cijena određena je u iznosu od 1.809.092,00 kn.

Nepokretna imovina prodaje se u cjelini (sve ili ništa).

Na navedenoj nekretnini je upisano razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, Petrinjska 59.

II. Nekretnina iz točke I. ovog oglasa prodat će se za početnu cijenu od 1.809.092,00 kn.

III. UVJETI PRODAJE: 1) Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 10. ožujka 2011.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 224/II s početkom u 9,00 sati.

2) Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene od 1.809.092,00 kn.

3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plača kupac, kao i troškove uknjižbe.

4) Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 8. ožujka 2011. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro-račun ovoga suda broj 2390001-1300002754, model 02, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti stečajnom sucu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.

5) Od polaganja jamčevine oslobođen je razlučni vjerovnik.

6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenje rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava.

Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.

8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

9) Nekretnina se prodaje po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe.

11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini.

12) Nekretnina koja je predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098 481 953.“

Lada Žigo, Rulet, Sysprint, Zagreb, 2010.

Na rub pameti zacijelo spada i ovisnost o kocki, o čemu govori i ovaj sasvim svjež roman naše poznate novinarke i književnice Lade Žigo. Autorica iznosi samo jednu od brojnih mogućih sudbina našedobnih hazardera. Kao i Krleža, ali na sasvim drugačiji način, autorica iznosi dramatičnu priču o suvremenoj egzistenciji. Iako fiktivna, ova pr iča duboko je utemeljena u stvarnosti, ali više od konkretne razine, roman plijeni svojom o p ć e n i to m p o r u ko m u kojoj je eksplozija kockanja u Hrvatskoj samo jedna p o s lj e d i c a , a uj e d n o i ilustracija sveobuhvatne moralne, političke i financijske krize koja je zahvatila i našu državu i naše društvo.

Denis Peričić

Vaš kutak 45

22. veljače 2011., br. 353

TJEDNI HOROSKOP (22. 2. - 28. 2.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Kod vas će se u predstojećim danima mnogo toga promijeniti nabolje. Samopouzdanje će vam biti na visini. Drugi će se boriti za vašu naklonost, a vi ćete birati, bit ćete iskreni, otvoreni i nećete potiskivati svoje želje. POSAO: I poslovna situacija će se promijeniti, naravno u Ovan vašu korist. Suradnici će se prema vama odnositi (21.03 - 20.04) s više poštovanja. ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: Postat ćete maštoviti i romantični. To će i biti najveći razlog vašem ovotjednom šarmu i sklonosti zavođenju. Pripadnicima znaka u vezi to bi moglo dati povoda za sukobe s partnerom.

POSAO: Ulazite u puno bolje razdoblje, stoga budite aktivni i predstojeće dane iskoristite za Bik sklapanje novih poslova. Nastojte svakako namet(21.04 - 20.05) nuti svoje ideje. ZDRAVLJE: Umor, nervoza.

LJUBAV: U danima koji dolaze ljubav neće zauzimati značajno mjesto u vašem životu. Prioritet ćete dati financijama i rješavanju poslovnih problema. Za neke od vas prošlost će još uvijek biti nerješiva zagonetka. POSAO: Predstojeći dani najavljuju vam sklapanje unosnog ugovora te Blizanci novčanu transakciju kojom ćete ostvariti značajnu (21.05 - 20.06) dobit. ZDRAVLJE: Bolovi u kralježnici.

LJUBAV: Što se tiče ljubavi, kod vas će doći do pozitivnih pomaka i promjena. Vi ćete donositi najvažnije odluke, a partner će vas vjerno slijediti i podržavati. Najbitnije je da ni u čemu ne pretjerate. POSAO: Mnogo ćete se kretati, ići na kraća putovanja i općenito biti više izvan ureda. Radni dan često će vam trajati dulje od uobičajenog.

Rak (21.06 - 20.07) ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

LJUBAV: Slobodni pripadnici znaka, ovo su vaši dani. Iskoristite ih i pronađite ljubav svog života, prilika za to imat ćete nekoliko. Često ćete biti pozivani u drušvo, omiljeni kod suprotnog spola i u središtu pozornosti. POSAO: Poslovno ćete biti uspješni. Vaš radni elan bit će na zavidnoj razini.

Bez pogovora ćete prihvaćati dodatne obaveze.

Lav (21.07 - 21.08) ZDRAVLJE: Problemi prolaznoga karaktera.

LJUBAV: Vas očekuje podosta ugodnih iznenađenja. Nova ljubav ili pak simpatija nagnat će vas da okrenete novu stranicu u svom ljubavnom životu. Češće ćete izlaziti, biti nasmijani i čak skloni avanturama. POSAO: Vaša kreativnost, poslovni potencijal i snalažljivost u nepredviđenim situacijama posebno će doći do izražaja. ZDRAVLJE: Djevica (22.08 - 22.09) Posjet stomatologu.

Spremna za ples... „Stečajni upravitelj stečajnog dužnika LEPOGLAVSKI LABORATORY d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 41 o b j a v lj u j e:

JAVNU PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA LEPOGLAVSKI LABORATORY d.o.o. u stečaju Predmet prodaje je sva pokretna imovina stečajnog dužnika LEPOGLAVSKI LABORATORY d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 41 i to osnovna sredstava (laboratorijska oprema za ispitivanje i analizu građevinske i industrijske sirovine) i pripadajući sitni inventar, u svemu prema procjenbenom elaboratu izrađenom od strane sudskog vještaka.

Procijenjena vrijednost pokretnina iznosi 137.980,00 kn.

Pokretnine se prodaju isključivo u cjelini (sve ili ništa).

II. UVJETI PRODAJE: 1. Pokretna imovina stečajnog dužnika prodati će se putem prikupljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama.

2. Svaki ponuđač dužan je u ponudi navesti točan naziv tvrtke (za pravne osobe), odnosno ime i prezime te točnu adresu (za fizičke osobe i obrtnike), OIB te presliku registracije tvrtke ili presliku obrtnice, te obrazac SOL-2 ne stariji od 8 dana.

U ponudi mora biti jasno naznačena ponuđena cijena izražena u HRK. Ponuda mora biti dostavljena u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: Stečajni upravitelj, Želimir Uršulin, Trg hrvatskih ivanovaca 9, 42 240 Ivanec s naznakom „NE OTVARAJ - PONUDA ZA NATJEČAJ“.

3. Rok za podnošenje ponuda je 8 dana računajući od dana objave ovog oglasa u regionalnim novinama.

Kao pravovremeno pristigle ponude smatrat će se samo ponude koje najkasnije 1 dan nakon isteka roka za predaju pristignu stečajnom upravitelju.

4. Sve pravovremeno pristigle ponude otvorit će se pred javnim bilježnikom Nadom Šagi-Belcar iz Ivanca i to dana 08.03.2011.g. u 13,00 sati.

Na ovoj dražbi imovina se može prodati i ispod procijenjene vrijednosti s time da prodavatelj zadržava pravo neprihvaćanja niti jedne ponude ukoliko bi ista bila u izričitoj suprotnosti sa interesima vjerovnika.

5. Ponuditelj čija će ponuda biti prihvaćena dužan je u roku 3 dana, nakon obavijesti o prihvaćanju ponude, uplatiti na žiro račun stečajnog dužnika jamčevinu u iznosu od 10% od ponuđene cijene. Ostatak cijene do punog iznosa dužan je uplatiti u roku 15 dana od dana primitka obavijesti o prihvaćanju ponude.

6. Kupac čija je ponuda prihvaćena može u posjed istih stupiti u roku 15 dana od dana uplate cijene u cijelosti.

7. Svi troškovi vezani uz porezne obveze (PDV) kao i troškovi demontaže, utovara i transporta pokretne imovine padaju na teret kupca.

8. Sva imovina koja je predmet prodaje kupuje se po načelu „viđeno-kupljeno“ te se isključuje bilo kakva odgovornost prodavatelja u vezi pravnih ili materijalnih nedostataka.

9. Sva imovina koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 09-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj 098 481 953.“

LJUBAV: Pred vama su dani prepuni emocija i strasti. Slučajni susreti s pripadnicima suprotnog spola označit će početak zanimljivog prijateljstva ili još nećeg većeg. Vage u vezi pokazat će privrženost prema partneru. POSAO: Kod vas će u tjednu koji dolazi doći do izražaja vaša komunikacija i verbalna snalažljivost. Poslovi će se napokon poVaga (23.09 - 22.10) četi realizirati. ZDRAVLJE: Više odmarajte.

LJUBAV: U danima pred vama morat ćete se naoružati strpljenjem. U protivnom ćete nastradati.

Bit ćete skloni za svoje propuste kriviti partnera i očekivati da on u vezu vrati emotivni sklad.

POSAO: Poslovna siutacija ipak će biti bolja nego poslovna. Nešto što ste nedavno započeli ili zbog čega ste se brinuli, napokon ćete riješti. Dani će Škorpion (23.10 - 22.11) biti izuzetno uspješni. ZDRAVLJE: Stabilno.

LJUBAV: Prepustit ćete se svim užicima koje obostrana ljubav donosi sa sobom. Voljet ćete i biti voljeni. Šarmom i osmijehom osvajat ćete, stoga će iza vas ostati i pokoje slomljeno srce. Bit ćete izuzetno samouvjereni. POSAO: I što se tiče posla, u tjednu koji dolazi očekuju vas izuzetni poslovni rezultati. Bit ćete snalažljvi, komunikativni i spretStrijelac (23.11 - 21.12) ni. ZDRAVLJE: Ozljede fizičke prirode.

LJUBAV: U danima koji dolaze vaša sklonost tvrdoglavosti, prevelika očekivanja od partnera i povremena sitničavnost te posesivnost bit će prepreka u ostvarivanju emotivnog zadovoljstva. POSAO: Tvrdoglavost i upornost donijet će vam dobre rezultate. U radu ćete inzistirati na dobrim i poticajnim suradničkim odnosima i postizati najbolje Jarac (21.12 - 19.01) rezultate. ZDRAVLJE: Povremeno glavoblje.

LJUBAV: Pod svaku cijenu htjet ćete nešto promijeniti, a nećete ustvari znati što. U postojećim vezama pojavit će se monotonija i nezainteresiranost za partnera. U danima pred vama malo toga će vam polaziti za rukom. POSAO: U poslu ćete biti konkretniji, aktivniji a samim time i učinkovitiji.

Vodenjak Mnogo vremena ćete posvetiti organizaciji posla i (20.01 - 18.02) planiranju. ZDRAVLJE: Kontrola kvrne slike.

LJUBAV: Povremeno ćete padati u apatično stanje i distancirati se od partnera. Razmišljat ćete o prošlosti ili se pak pretjerano žrtvovati za osobu do koje vam je stalo. No sve će to biti bez dublje emotivne potrebe. POSAO: Ovotjedna poslovna situacija bit će znatno bolja od ljubavne. Ovotjedni Ribe trud i zalaganje donijet će vam dobre rezultate.

(19.02 - 20.03) ZDRAVLJE: Izbjegavajte alkohol.

46 S raznih strana IZDVOJENO

„Rode“ kod premijerke

22. veljače 2011., br. 353

HUMANO Pomoć 14-godišnjaku i njegovoj obitelji iz Donje Višnjice

Skupili 15 tisuća kuna Jučer je održana predstava “Međuigre 0 - 24” poznatog glumca Zijaha Sokolovića u organizaciji Lions kluba Varaždin. Prihod je namijenjen za liječenje dječaka Tihomira Kudeljnjaka

ZAGREB - Članove Udruge specijalne jedinice policije 14. veljače ugostila je premijerka Jadranka Kosor.

- Premijerku smo izvijestili o dosadašnjem radu udruge od njezina osnivanja, ali i s pr ipremama za svečano obilježavanje 20. obljetnice osnutka Specijalne jedinice policije PU varaždinske „Roda“ te je pozvali da tom prigodom nazoči svečanosti i pregleda postrojene ratne pripadnike, što je i prihvatila – kaže tajnik Roda Ivo Loborec. Povodom obljetnice udruga planira izdati fotomonografiju o ratnom putu „RODA“, čija će promocija biti na svečanoj akademiji povodom 20. obljetnice 18. ožujka 2011. godine u Varaždinu u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Treba znati da su Rode prošle kroz sva ratišta u Hrvatskoj, a kroz jedinicu prošlo je 511 pripadnika. Desetorica su poginula, a jedan se još uvijek vodi kao nestali.

Njih trideset i osmero u ratu je teško ranjeno.

!

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Glumac Zijah Sokolović u ponedjeljak navečer nije bio glavna zvijezda svoje predstave “Međuigre 0 - 24”. Publika je u varaždinsko kazalište došla s ciljem da pomogne 14-godišnjem Tihomiru Kudeljnjaku, u simpatičnom tri god dječaku iz i Tihom ne Donje Viši r njice koji prošao je se već tr i t opera ri i pol gocije dine bori s jetre karcinomom jetre. - Sve karte rasprodali smo još prošlog tjedna, a uspjeli smo prikupiti 15 tisuća kuna- rekao nam je tajnik Lions kluba Varaždin Dražen Novak. Tihomirov otac Dragutin kaže – puno lakše Tihomir Kudeljnjak na predstavi s obitelji sada diše. - Ne znam ni kako da zahvalim svima. Puno, puno su te operacije mislili smo da je preživjeti sljedeći tjedan. Povenam pomogli. Hvala Lions klubu sve u redu, no tumor se opet ćavali smo minuse, zaduživali i hvala svima drugima koji su javio. Treća operacija bila je u se, a nekad su nam pomogli nam u svim teškim trenucima siječnju prošle godine, a sve i dobri ljudi. Kad je u pitanju pomogli na bilo koji način – do kolovoza Tihomir je odlazio bilo Tihomirovo zdravlje, sve je dodao je. na kemoterapije, a uslijedilo bilo moguće – prisjeća se otac je još 6 terapija za tzv. održa- koji je teške trenutke izdržao vanje – kaže otac Dragutin. zahvaljujući čvrstoj nadi i vjeri u Borba s bolešću Tihomiru je zloćudni tumor Borba za zdravlje u potpunosti oporavak svog dječaka. Tihomir na jetri otkriven kad je imao je financijski iscrpila ovu pete- je sada dobro, njegova školska samo 11 godina. Tada je hitno ročlanu obitelj. Dragutin jedini klupa u 8. razredu OŠ Izidora operiran prvi put. Samo godinu radi, majka je nezaposlena, a u Poljaka nije više toliko prazna dana nakon prve operacije ovaj obitelji Kudeljnjak uz Tihomira kao što je bila prije, a cijela se hrabri dječak ponovno našao su još dva maloljetna sina. - obitelj i dalje se nada da je ovo na kirurškom stolu. - Nakon Često smo se pitali kako ćemo teško razdoblje iza njih.

Zijah Sokolović

AKCIJA KREĆE DALJE Nikad se ne zna je li Tihomirova borba s bolešću gotova. 14-godišnji dječak trenutno mora raditi na jačanju imuniteta koji mu je nakon tri operacije i niz kemoterapija ozbiljno narušen. Lijekovi koje koristi izuzetno su skupi, pa akcija kreće dalje. Potaknuti akcijom Lionsa Varaždin, javili su se i drugi klubovi. NCLC Millenium ove subote u restoranu Katarza organizira maskenbal čiji će prihod namijeniti upravo Tihomiru.

Ako i vi želite pomoći dječaku i njegovoj obitelji, novac možete uplatiti na žiro-račun 3114261647 u Zagrebačkoj banci.

KONCERT Humanitarni koncert u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi

Mladi terijer Ovaj godinu dana mladi mužjak pronađen je kod Prve osnovne škole u Varaždinu.

Mješanac je njemačkog lovnog terijera i ima potpuno kratki repić. Aktivan, zaigran i dobroćudan, nekome bi bio veseli ljubimac.

Udruga Spas 042/330-004

M. Kovač: Svi pjevaju, svi pomažu!

Jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača, Mišo Kovač, 9. travnja održat će humanitarni koncert u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Iako je prošle godine najavio kraj karijere, još će nas jednom podsjetiti

na sve svoje stare i nove hitove. Od 10. ožujka ulaznice će se moći kupiti po cijeni od 80 kuna za parter i 90 za tribine, dok ćete za VIP ulaznice izdvojiti 250 kuna. Od svake prodane ulaznice izdvojit će se 10 kuna za kupnju neuro-

feedback uređaja za Opću bolnicu Varaždin.

Uređaj omogućava tretman djece sa simptomima autizma.

Prodaja karata kreće ovaj tjedan u prodavaonicama trgovačkog poduzeća Branka i drugim mjestima.

IZLOŽBA U N. MAROFU

Prošlost u vječnosti Od 18. veljače ove godine u caffe baru “Gracia” u Novom Marofu, otvorena je zajednička izložba slika Zvjezdane Bukovčan i Ivanke Ratković pod nazivom “Prošlost u vječnosti”. Na izložbi je predstavljeno devet slika Zvjezdane Bukovčan te šest slika Ivanke Ratković, rađenih ručnim vezom na domaćem konopljinom platnu. Na izložbi također možete pogledati knjigu “Vile”, autorice Ivanke Ratković, za koju je ilustracije izradila Zvjezdana Bukovčan. (mr)

PRILIKA Tradicionalna planinarska škola HPD-a MIV Varaždin novim polaznicima vrata otvara već u ožujku

Naučite sve o sigurnom kretanju u planini…

Planinari PD-a MIV na zahtjevnom usponu

VARAŽDIN – Dobre vijesti za sve planinare, ljubitelje prirode te one koji to tek namjeravaju postati stižu iz Hrvatskog planinarskog društva HPD MIV Varaždin. Naime, kako doznajemo od predsjednika vodičke sekcije Drage Stupara, ovogodišnja tradicionalna planinarska škola trajat će puna tri mjeseca.

- Planinarska škola održavat će se tijekom ožujka, travnja i svibnja ove godine i to srijedom od 17 do 19 sati u prostorijama

našeg planinarskog društva (Kratka 1/II, zgrada do Elektre).

Pripremili smo brojna predavanja iz 10-ak područja planinarstva te čak tri pokazne vježbe na terenu. Predavači su uglavnom etablirani vodiči HPD-a MIV, te nekoliko vanjskih suradnika.

Kotizacija za planinarsku školu iznosi 60 kuna za članove našeg planinarskog društva, a za ostale 80 kn – istaknuo je Drago Stupar dodavši kako se prijave i uplate (kod blagajnice, gđe Mire

Benkus) mogu obaviti svaki četvrtak na redovnom sastanku društva u Kratkoj 1/II, Varaždin.

To kakva će sve znanja ljubitelji prirode i budući planinari stjecati tijekom škole najbolje opisuju naslovi tema predavanja.

Primjerice, 16. ožujka moći će doznati sve o povijesti planinarstva, organizaciji i orijentaciji.

No prije prvih vježbi u prirodi polaznici će se upoznati sa svom potrebnom opremom, načinima kretanja u planini… (jn)

Vodič 47

22. veljače 2011., br. 353

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 24.2. do utorka 1.3.

GULIVEROVA PUTOVANJA (pustolovni) u 18 sati LOV NA VJEŠTICE (fantastična akcija) u 20 sati

KAZALIŠTE Utorak 22.2., Z. Rogoz LJEPOTICA IZ LEENANEA u 20 sati Srijeda 23.2., Z. Rogoz LAMENTACIJE VALENTA ŽGANCA u 20 sati Četvrtak 24.2., Z. Rogoz FAMILIJA U PRAHU u 20 sati Petak, 25.2., Z. Rogoz DEBITANTI u 20 sati

KONCERTI Nedjelja, 27.2. u 18 sati, HNK TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a VARTEKS Ponedjeljak, 28.2. u 18 sati, HNK FAŠNIČKI KONCERT, učenici i profesori Glazbene škole

KNJIŽNICA Radno vrijeme: Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI

Zoran Stanko - Zimska magla

VREMENSKA PROGNOZA

Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage DRAŽEN EISENBEISSER: Titraji tišine, razgled do 27. veljače Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer BIS DAT QUI CITO DAT (dvostruko daje tko brzo daje), izložba starih fotoaparata i kamera, razgled do 27. veljače Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel WIGAN 10, otvorenje izložbe fotografija u petak 25.2. u 19 sati Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HLADNO Tjedan na čijem smo početku donijet će nam zimski ugođaj. Prvo jučer malo snijega, a zatim sunčanije i hladnije dane. Možemo reći zdrava zima... Još je odavno u pučkoj meteorologiji zamijećeno da „ako zima ne ugrize, onda ošine repom”. Upravo to nas čeka ovog tjedna. Iako smo početkom veljače pomislili da je stiglo proljeće, ovog tjedna temperatura će nas natjerati na zimsku odjeću.

Ipak, bit će uglavnom suho sa sunčanim razdobljima pa možemo reći da je to i zdravo vrijeme. Prema vikendu će postojati mogućnost za vrlo slabe oborine. Dakle, ovog tjedna proljeća nema na vidiku.

Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 21.2.)

VJENČANI:

ROĐENI: DJEVOJČICE Dora Meštrić, Mia Kujavec, Ema Miko, Tara Kovačić, Dijana Rugan, Plantak Sandra, Lukrecija Martinčević, Mateja Friščić, Iva Hrebak, Angelina Dežić, Mia Žuna, Eva Sokol, Helena Vidaček, Elena Boltižar, Bojana Fošnar

DJEČACI Mihael Meštrić, Gabrijel Kuhar, Josip Šoković, Borna Kušćer, Vito Slunjski, Marko Matas, Luka Baneković, Jan Kovačić, Leo Bolčević, Roko Bubnjarić

Kino Subota 26.2.

OLUJA, (komedija, drama) u 18 sati PUSTITE ME UNUTRA (fantazija, horor) u 20 sati Nedjelja, 27.2.

LEGENDA O ČUVARIMA (fantazija) u 16 sati PROJEKT FRANKENSTEIN (drama) u 18 sati DOBRO SRCE (drama) u 20 sati Ponedjeljak, 28.2.

MED (drama) u 18 sati GRANICE KONTROLE (mistična drama) u 20 sati Predstave Subota, 19.2. u 16 sati, MATILDA, lutkarska predstava Pinkleca Izložbeni prostor JOHNATHAN ANDREW ROBERTS, slike, razgled do 13. ožujka

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

Tomislav Kerhat i Ljiljana Ljubanović, Nikola Vincek i Lana Miškulin

UMRLI:

Ivica Gazzari (95), Štefanija Vukelić (86), Ivan Sabol (62), Josipa Kečkan (83), Marija Gotal Juranko (90), Zlatko Turković (67), Gjuro Borović (50), Ivka Žedak (69), Stjepan Novoselec (67), Ljubica Belas (87)

Subota, 26.2., Velika scena HNK SHAKEspeare na Exit, gostovanje Teatra Exit u 19,30

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

48 Zadnja

22. veljače 2011., br. 353

FULL CONTACT

BRUCOŠIJADA Kawasaki 3P, We come one i Brkovi doveli publiku do delirija

Borba karijere

Bolje ikad, nego nikad!

Mladi borac Mario Agatić dobio je priliku osvojiti naslov prvaka svijeta u full contactu. Za nekoliko tjedana u Francuskoj će se boriti protiv domaćeg borca Sebastiena Pacea. Mariju, koji je borac Kickboxing kluba Sračinec, prošli tjedan ugovorom je potvrđeno da će se boriti za naslov svjetskog prvaka u full contactu.

12. ožujka bit će to glavna borba

Brucošijada u organizaciji Studentskog zbora FOI-a okupila brucoše i studente, ali i sve ostale željne dobre zabave...

!

sceni. Sam kraj pripao je veteranima i varaždinskoj

t

rubački sastav u metal verziji te wellness punk dobitna kombinacija publici dobro poznatom sastavu Kawasaki 3p. Kakva je

natjecanja Power Trophy u Francuskoj. Mario već nekoliko godina pobjeđuje na profesionalnim mečev ima diljem Europe, a prošle godine osvojio je i naslov prvaka Europe. Pregovori za ovaj meč trajali su nekoliko mjeseci, a Mario u svojoj 22. godini borit će se u meču karijere. Trenutno trenira dva puta dnevno pet dana u tjednu.

IZVIĐAČI “SIRIUS”

20. rođendan Preko 520 izviđača iz 19 izviđačkih udruga sudjelovalo je prošle godine u akciji “Ulicama Varaždina”, po čemu je ta izviđačka akcija jedna od najbrojnijih u Hrvatskoj – naglašeno je na godišnjoj skupštini Odreda izviđača “Sirius”, na kojoj je obilježena i 20. godišnjica od osnivanja udruge. Na Skupštini je bilo riječi i o uspjesima, a govorilo se i o tome što ih sve čeka ove godine. Zbog svog izuzetnog doprinosa u djelovanju i razvoju Odreda izviđača “Sirius”, Haritina Jerec dobila je odlikovanje “Zlatni znak odreda”, a Oskar Ježovita “Srebrni znak odreda”. Na kraju su svi uživali uz prezentacija “Naših 20 godina”.

Žiga Međimurski u polufinalu Dore!

Zahvaljujući glasovima publike, u polufinalnu večer Dore 2011., ovogodišnju emisiju hrvatskog izbora za pjesmu Eurovizije, ušao je i Mirko Švenda - Žiga.

Poznati međimurski pjevač pjevao je veliki hit grupe

bila atmosfera na njihovom koncertu govori i činjenica da čak ni metalna ograda nije izdržala veselu publiku te je u jednom trenutku popustila, što je redarima zadalo dosta posla. Na kraju je sam koncert morao biti skraćen, a ova brucošijada ostat će zapamćena kao jedna od najbolji i najluđih do sada! (dk)

SINIŠA SOVIĆ

VARAŽDIN - Dosada jedna od najvećih brucošijada, priređena za studente FOI-a, ovaj petak napunila je Graberje sa skoro tisuću i petsto posjetitelja, a samo 3 sastava zabavljala su publiku od 21 h do iza ponoći.

Prvi su publiku zagrijali nesvakidašnji Požežani, sastav “We come one”, vesela ekipa trubača kojoj metal rifovi nisu strani. Svojim obradama poznatih pjesama, ali u totalno drugačijem stilu, odsviranim puhačkim instrumentima, otvor ili su brucošijadu.

Nakon njih, wellness punkeri “Brkovi” zauzimaju stage, a ludnica koja nastaje pri njihovom nastupu, teško se može opisati.

Miješanjem punk rifova s tipičnim “narodnjačkim” upadicama, zauzimaju sve poznatije ime na domaćoj

Boa “Svi tvoji poljupci” te “Help” legendarnih Beatlesa i na temelju dobivenih glasova “zaradio” direktni prolaz u polufinale. U sljedećoj emisiji Dore kandidati će moći sami izabrati svoju pjesmu.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović