RT_359

INTERVJU Renato Matić, prof. dr. sc., sociolog, o društvenim problemima, prosvjedima ANASTASIJA JANKOVSKA

DOZNAJEMO

Oduvijek sam željela u vojsku i biti vojni pilot!

Izgradnja tvornice MBO u završnici

Stranica 43.

Stranica 2.-3.

Stranice 6.-7.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 359 :: 05. travnja 2011. :: www.regionalni.com

EKSKLUZIVNO Neodgovorni pojedinci ponašaju se kao pomahnitali piromani

U 30 dana 125 požara Požari su i velika opasnost za divljač, a piromane čekaju kazne i do 150.000 kuna POMOZIMO

Ljubica iz Ludbrega više gladna nego sita i moli za pomoć Stranica 10.

ŠTO SVE ČITATELJI OSTAVLJAJU U KNJIGAMA?

Na izložbi: ključevi, kondomi, trzalice...

Stranica 27.

Stranica 14.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

05. travnja 2011., br. 359

DOZNAJEMO Završnica izgradnje objekta bu

Ekološki pon

Popis stanovništva P

rimio sam više pisama od vas, poštovane čitateljice i čitatelji, o popisu stanovništva koji je upravo počeo ovih dana u Hrvatskoj.

Neki od vas ukazuju na navodne nepravilnosti u vezi s odabirom popisivača i kontrolora. Pišete tako da su u nekim općinama umjesto nezaposlenih i studenata poslove popisivača dobile zaposlene osobe.

Ističete također da su i kod ovih poslova u nekim sredinama popisivači i kontrolori birani po stranačkim vezama itd. Svima koji ste mi pisali o tome odgovorio sam da je najbolje sve te i druge primjedbe proslijediti Državnom zavodu za statistiku Republike Hrvatske, koji je organizator i ovog popisa stanovništva. Tome u prilog idu i najnovije registrirane nepravilnosti evidentirane tijekom prvih dana popisa stanovništva a koje je odmah reagirao DZS te je ustanovljeno da je do grešaka došlo iz neznanja popisivača, a ne nekih drugih motiva. Bilo kako bilo, ukoliko uočite bilo kakve propuste ili nepravilnosti tijekom popisa stanovništva, najbolje je odmah o tome obavijestiti nadležne u Državnom zavodu za statistiku. što se tiče moguće zlouporabe podataka iz upitnika, o čemu mi također pišu neki od čitatelja, treba vjerovati da oni služe isključivo za skupnu obradu nacionalnih podataka i da će biti pohranjeni u arhivi DZS-a. Dakle, druge državne institucije nemaju pravo uvida u te podatke. Ukoliko pak neki od popisivača bude odavao povjerljive podatke, slijedi mu kazna do 20.000 kuna.

Ako to može nekoga utješiti…

A

Nakon dovršetka većine grubih građevinskih radova, na gradilište budućeg postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju s

Nakon pribavljanja dozvola, arheoloških radova i teškoća s podzemnim vodama, ušli sm Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com Foto: SINIŠA SOVIĆ

VARAŽDIN - U objektu buduće tvornice za mehaničkobiološku obradu otpada, čija je izgradnja u Brezju u poodmakloj fazi, počela je montaža nove opreme i dijelova postrojenja zahvaljujući kojim će se na najsuvremeniji način oporabiti balirani komunalni otpad odložen u blizini, kao i onaj koji će se stvarati tijekom njegovog rada.

Finalizacija - Nakon pribavljanja svih potrebnih dozvola, arheoloških radova i teškoća s podzemnim vodama, zbog kojih smo podigli razinu temelja, ušli smo u zadnju trećinu gradnje, pa smo već počeli dopremati i opremu i dijelove postrojenja.

Završena je većina grubih građevinskih radova od kojih

nam je preostao je dio radova na infrastrukturi.

Stotinjak radnika Također trebamo postaviti posebne folije, za što treba pričekati odgovarajuće vanjske temperature, koje ne smiju biti niže od nula stupnjeva ni tijekom noći, što je i bio glavni razlog zašto već ranije nisu izvedeni taj i još neki radovi - doznajemo u T7 VIS-u, investitoru MBO postrojenja u Brezju. Čim bude u cijelosti dovršen pokrov, kako dodaju, nastavit će se montaža preostale opreme i postrojenja.

To će potrajati idućih mjeseci, što će ponajprije zavisiti od izvršenja ugovornih obveza Grada Varaždina.

- Usporedo s tim dovršit će se vanjski radovi, kao što je montaža čelične konstrukcije koja dolazi na vanjsku fasadu oko objekta. Već se postavlja-

ju instalacije unutar objekta, a sve bi trebalo biti dovršeno tijekom ljeta - vele u T7 VIS-u u vezi tijeka radova na gradilištu u Brezju, koje sa zanimanjem prate građani, osobito oni koji žive u blizini.

Stotinjak ljudi već je bilo angažirano na izgradnji gra-

t

vornica MBO u Varaždinu bit će prva takve vrste u Hrvatskoj! đevine površine deset tisuća četvornih metara, koja uključuje i dio predviđen za biofiltere.

Dok se oprema za mehaničko-biološku obradu otpada uglavnom uvozi, što je i razumljivo s obzirom na to da se u Hrvatskoj ne proizvodi, sve ostalo izvode domaća, većinom varaždinska poduzeća,

kojima je ovaj angažman itekako dobrodošao s obzirom na aktualne prilike u građevinarstvu, a i izvan njega.

Glavni izvođač radova u Brezju renomirano je varaždinsko građevinsko poduzeće Zagorje-Tehnobeton, dok je projekt napravio arhitektonski biro Arto sukladno projektnim idejama europskih stručnjaka koji su sudjelovali u osmišljavanju i gradnji sličnih postrojenja za mehaničko-biološku obradu u inozemstvu.

Poslove nadzora obavljaju tvrtke Arto i Elving.

Kapitalno ulaganje U završnom dijelu radova, kao što je izgradnja metalnih (pod)konstrukcija te postavljanje instalacija, sudjeluju poduzeća Ladić Werner, Elektro Golub i druga.

Do 150 milijuna kuna vrijednog projekta MBO-a došlo je zahvaljujući suradnji Grada

Montaža opreme za mehaničko-biološku obradu otpada zahtijeva preciznost i punu koncentraciju radnika na gradilištu

Aktualno

05. travnja 2011., br. 359

3

uduće tvornice za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju

nos Varaždina

stiže oprema za čije postavljanje treba angažirati specijalna vozila

mo u završnu etapu gradnje, kažu u T7 VIS-u Varaždina, Varkoma i T7 VIS-a, koji su smogli snage i odlučnosti pronaći pr imjereno rješenje za trajno zbrinjavanje varaždinskoga baliranog otpada, odnosno ekološke bombe od 90-ak tisuća tona baliranog smeća.

Prije toga propali su svi drugi pokušaji, počevši od odvoza u druge sredine, pa do ideje bivše županijske vlasti o gradnji spalionice uz Dravu.

Usprkos stanju na terenu, kao i ponuđenom rješenju, projekt MBO-a je i prije početka nailazio na nerazumijevanja, pa i otvorena suprotstavljanja, posebice dijela aktera na lokalnoj političkoj sceni koji nisu znali ništa drugo ponuditi.

Nažalost, iako ih je manje, otpori još nisu nestali, iako se radi o projektu koji će biti ne samo prvi takve vrste u nas, nego će još neko vrijeme biti primjer oporabe otpada na najprikladniji mogući način.

Primjer drugima Na potonje ukazuje niz stvari, počevši od teškoća oko regionalnog MBO projekta u Piškornici zbog kojih je morao otići njezin direktor, pa do toga da je i Brodarski institut krenuo u razvoj postrojenja za anaerobnu digestiju, projekt koji bi trebao biti gotov za - pet godina.

Nedvojbeno je da će tvornica MBO u Varaždinu biti primjer mnogim gradovima u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe koji tek planiraju graditi takva postrojenja.

TREBA ZNATI

! !

vrijednost investicije je 150 milijuna kuna

u tvornici MBO bit će zaposleno 70 djelatnika

!

na izgradnji, opremanju i uređenju tvornice već je i još će biti angažirano više varaždinskih i hrvatskih tvrtki MBO U BROJKAMA

30.000

metara kvadratnih ukupna je površina gradilišta nove tvornice MBO

90.000

tona baliranog komunalnog otpada, koji je trenutno ekološka bomba, oporabit će se u MBO

IMA I TOGA Grad kasni s izgradnjom infrastrukture za MBO

Tvornica još uvijek bez struje, vode, plina... Dokle?

Zbog toga investitor izgradnje tvornice trpi značajne materijalne štete Dok se dovršava objekt tvornice za mehaničko-biološku oporabu otpada u Brezju gdje se već postavlja i oprema kako bi se postrojenje što prije pustilo u pogon, lokacija još uvijek nema ni struje, ni vode, ni plina…

Novi rok pa - ništa Doduše još u svibnju 2009. godine Grad Varaždin i tvrtka T7 VIS sklopili su ugovor, a Grad Varaždin obavezao se da će odmah po njegovom stupanju na snagu poduzeti sve potrebne radnje vezane uz organizaciju i provedbu žurnog infrastrukturnog opremanja nekretnine u Brezju. Prema tom ugovoru, rok žurne izgradnje infrastrukturne mreže bio je četiri mjeseca od dana stupanja na snagu, odnosno 15. rujna 2009. godine. Uz to, Grad Varaždin obvezao se da će poduzeti i sve potrebne radnje da bi se žurno osigurao priključak električne energije, vode, plina, kanalizacije, odvodnje i telefona, kao i svih drugih priključaka potrebnih za gradnju i uporabu budućih građevina na nekretnini u Brezju.

S obzirom na to da ove obveze nisu ispunjene u dogovore-

nom roku, na njih je ponovno ukazano u promemoriji koju su u ožujku prošle godine potpisali Grad Varaždin, Varkom i T7 VIS. Tako se u Promemoriji za prolongiranu obvezu navodi da će Grad Varaždin najkasnije do 1. lipnja 2010. godine žurno izgraditi svu infrastrukturu koja je navedena u spomenutom ugovoru.

Iako je prošlo više od devet mjeseci od novog dogovorenog roka, od sve infrastrukture do sada je izgrađena samo pristupna cesta do lokacije u Brezju, i to samo djelomično. S obzirom na to, kao i primicanje gradnje završetku, T7 VIS je već nekoliko puta upozoravao ugovorne strane o mogućim posljedicama nepoštovanja obveze iz potpisanih dokumenata, pa tako i krajem siječnja ove godine.

Postavili agregat za montažu opreme S obzirom na kašnjenje infrastrukturnih priključaka, T7 VIS morao se sam snaći kako bi mogao osigurati uvjete za gradnju objekta u Brezju. Tako je uz njega postavio vlastiti agregat koji osigurava struju za montažu opreme i puštanje u probni pogon. To, međutim, više nije dovoljno i zbog nepostojanja priključaka dolazi u pitanje postavljanje dijelova postrojenja. - Za što brže puštanje u pogon tvornice u Brezju, odnosno njezin dovršetak i instaliranje postrojenja, ključno je žurno osigurati nužne priključke. Time će se izbjeći ne samo kašnjenje, nego i stvaranje daljnjih, materijalno vrlo značajnih šteta - upozoravaju u T7 VIS-u dodavši kako se ipak nadaju hitnim akcijama za otklanjanje problema.

Vrijeme ide...

Tako je Grad Varaždin predložio novi sporazum u kojem se, uz ostalo, navodi rješavanje plinskog distribucijskog sustava do kraja ožujka, odnosno 30 dana od dostave građevinske dozvole za njegovu izgradnju.

Međutim, nakon što je u

Tvrtka T7 VIS postavila vlastite agregate za montažu opreme

veljači ove godine T7 VIS zatražio suglasnost za energetske uvjete za spajanje na plinski distribucijski sustav, Termoplin šalje dopis u kojem navodi da

na području gradnje ne postoji izgrađeni plinovod. Štoviše, u napomeni dopisa stoji da se ne može niti predvidjeti kada će plinovod biti izgrađen!

Aktualno

05. travnja 2011., br. 359

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Privatno i javno 29. 3.

Velika pobuna liječnika iz javnog zdravstva protiv pogodovanja Medikolu, privatnoj poliklinici kojoj je, po svemu sudeći, naš bivši vođa isposlovao „poslić“ od 200-tinjak milijuna kuna. Sličan problem odnosa privatnog i javnog muči i Japan, ali na području energetike: tamošnja vlada razmišlja o nacionalizaciji Tepcoa. Kad privatno uprska, spas je u javnom (novcu).

30. 3.

U Sisku se planirala izmjena članka gradskog statuta u kojoj se navodi da gradonačelnik čini skupštinu u gradskim tvrtkama, ali ih je preduhitrio Pintarić nudeći ostavku u svim skupštinama.

Lijep primjer, ali bez odjeka. A ružan primjer, ali također bez pravog odjeka, stiže iz BiH: strani upravitelji poništili odluku Izbornog povjerenstva u korist Hrvata.

31. 3.

Naš spin doktor pred USKOKom govorio o tome kako su se kupovali mediji. Za sada se spominju tek dva tri, ali na tome se neće stati. A u Irskoj, zemlji njegovog učitelja, zadnja novčarska institucija koja je krizu izdržala bez državne pomoći, Irish Life, ide pod državne skute, tj. novac građana.

1. 4.

Nakon deset dana štrajka novinara Večernjeg, inspekcija rada napokon provjerava tko zapravo stvara list Styrije na čijim smo stranicama „crne kronike“ nedavno mogli čitati i o - uspaljenom biku.

Dok se doma vodi bitka za prava kakva isti poslodavac osigurava u matičnoj zemlji, Kosor u Srbiji dogovara jaču suradnju i na području proizvodnje - oružja.

2. 4.

Umjesto najavljenog pokretanja donošenja zakona radi ograničenja većinskog vlasništva u INA-i, Vlada objavila da se istražuje sumnjivo stjecanje dionica kompanije. U čiju korist, to će se tek vidjeti. No muljanja oko INA-e nisu od jučer, zorno nam svjedoči bivši predsjednik, hvaleći se time kako je sređivao milijunske uplate tijekom susreta sa svojim „bratom pukovnikom“.

3. 4.

Iz EU stižu vijesti da Vlada zna kako ništa neće biti od kraja pregovora u lipnju. Ako u lipnju ne završe pregovori s EU, izbori odmah, priželjkuje Josipović, dodavši da gospodarstvo ne može stajati na temeljima kriminala. Dugo smo onda i funkcionirali.

DOZNAJEMO Grijanje preko kotlovnica poskupjelo u 4. pokušaju

Pravi “udar” u rujnu, vraćaju se akontacije?

Da u odluku u posljednji tren nije “ubačen” točan iznos cijene, postojala je mogućnost da grijanje 1. rujna poskupi i više od sadašnjih 48 posto, i to bez “blagoslova” Gradskog vijeća!

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Hoće li vlasnicima oko 3.000 stanova koji se griju preko kotlovnica od 1. siječnja sljedeće godine biti omogućeno da troškove grijanja i pripreme tople vode plaćaju putem akontacija u jednakim mjesečnim iznosima? To će biti jedna od zadaća povjerenstva koje je varaždinsko Gradsko vijeće osnovalo u četvrtak, kada je većinom glasova, bez oporbenih vijećnika, u četvrtom pokušaju Grijanju Varaždin odobreno povećanje cijena toplinske energije.

Treća verzija Od 1. travnja grijanje poskupljuje 20 posto: umjesto 0,22 kune po kWh, za energiju (potrošnju) potrošači plaćaju 0,264 kune po kWh. Budući da je sezona grijanja pri kraju, ovo poskupljenje neće značajnije osjetiti. Međutim, pravi udar na „novčanike“ uslijedit će 1. rujna kada će na snagu stupiti novo poskupljenje.

Za energiju će tada plaćati 0,34 kune po kWh, 48 posto više u odnosu na dosadašnju cijenu.

U odluci o promjeni visine tarifnih stavki grijanja i pripreme tople vode precizno je navedeno da će od 1. rujna cijena energije biti 0,34 kune po kWh. No bila je to treća verzija odluke, koja je na klupe vijećnika stigla prije samog glasovanja u četvrtak poslijepodne.

U prethodne dvije nije bio naveden točan iznos, nego samo da će cijena u rujnu biti „povećana do pune cijene po

4. 4.

Na rubu smo bankrota, veli Šišljagić, a imamo 161 studijski program za ekonomiste. I njihove profesore koji za jednu godinu podijele 10 milijuna kuna honorara. Na prvi pogled teško spojive vijesti stižu i iz Srbije koja sprema odličja za zasluge u ratu u kojem službeno nije bila. Ratna odšteta, hitno!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

DARIO PINTARIĆ

4

Vlasnici stanova do rujna imaju vremena naći rješenje za jeftinije grijanje

prijedlogu odobrenom od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA)”. Da je točno određivanje cijene energije u odluci bilo iznimno važno, postalo je jasno iz izjave direktora Grijanja Varaždin Tomislava Benčića koju je dao novinarima.

- Ne mogu reći kolika će biti cijena nakon 1. rujna, jer imamo pravo ponovno zatražiti mišljenje HERA-e o tarifnim stavkama - rekao je Benčić.

Inicijative No ako HERA odobri više tarifne stavke, Grijanje ih neće moći primjenjivati, jer su vijećnici u odluci jasno naveli koliko grijanje smije poskupjeti u jesen. Da odluka nije korigirana, a da je Gri-

janje od HERA-e prije rujna uspjelo „iskamčiti“ suglasnost na još više cijene, postojala je mogućnost da potrošačima grijanje u jesen poskupi i više od sadašnjih 48 posto, i to bez “blagoslova” Gradskog vijeća!

Srećom, to je spriječeno, a sada imaju dovoljno vremena da do rujna razmotre kako sami mogu utjecati na smanjenje računa za grijanje.

U tome bi im trebalo pomoći Povjerenstvo Gradskog vijeća, čiji je zadatak razmotriti i predložiti nove modele grijanja. Ujedno će pokrenuti inicijativu za izmjenu zakonskih odredbi kako stanari zgrada koji se griju preko kotlovnica plin ne bi plaćali po višoj cijeni, onoj za industriju.

POSKUPLJENJE U DVA KORAKA

0,264

kune po kWh za energiju potrošači plaćaju od 1. travnja. To je 20 posto više nego dosad.

0,34

kune po kWh za energiju potrošači će plaćati od 1. rujna. Ukupno povećanje je 48 posto.

Javni gradski prijevoz i upravna vijeća Na natječaj Grada za davanje koncesije za organizaciju javnoga gradskog prijevoza javio se samo Autobusni promet u stečaju.

Gradsko vijeće, međutim, AP-u prošli tjedan nije dodijelilo koncesiju, nego će s tom tvrtkom pregovarati o sniženju cijena. Problem je što AP traži da cijena vozne karte bude 7 kuna, dvije kune više nego sada,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

ali i 11 kuna subvencije po prodanoj karti, što bi bilo više od 100.000 kuna subvencije mjesečno.

U četvrtak poslijepodne, kada je sjednica Gradskog vijeća nastavljena bez oporbenih vijećnika, vladajući su izmijenili članove upravnih vijeća sedam ustanova, kao i članove dvaju odbora Gradskog vijeća. U Odboru za izbor i imenovanje više

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

ne sjedi HSLS-ovac Ivan Jenkač, koji više ne podržava Ivana Čehoka, a u Odbor za statutarno-pravna pitanja je umjesto HNS-ovca Gorana Habuša postavljena Biserka Keliš s Čehokove Nezavisne liste. Donedavni Čehokov stranački kolega HSLS-ovac Miljeko Ernoić više nije član Upravnog vijeća javne ustanove Gradski bazeni, a zamijenila ga je

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Amalija Koren, mlada vijećnica koja je napustila SDP i sada podržava Čehokovu većinu.

Ona je imenovana i za članicu Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Varaždin.

Naknada za rad u upravnim vijećima iznosi 1.000 kuna mjesečno. Amalija Koren imenovana je u dva upravna vijeća, pa će primati 2.000 kuna.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

05. travnja 2011., br. 359

Oglas

5

6

Intervju tjedna

05. travnja 2011., br. 359

OTVORENO Renato Matić, prof. dr. sc., sociolog, o društvenim problemima, pro

Sigurno je samo jedno Mislim da skandinavizacija Hrvatske apsolutno dolazi u obzir u onom najpozitivnijem i najprimjenjivijem smislu. Želim vidjeti Hrvatsku koja je pokazala volju raščistiti nepravde Piše: GORDANA IGREC

O nagomilanim problemima koji pritišću naše društvo razgovarali smo sa sociologom Renatom Matićem, prof. dr. sc., koji je trenutno pročelnik Odjela za sociologiju i docent na Hrvatskim studijima u Zagrebu. Bavi se sociologijom kriminala, devijantnosti i nasilja, društvenim strukturama koje omogućuju nasilje i čine ga većim, što je očekivano u našem društvu, i zanima se za sociologiju policije, njezinu profesionalnost odnosno neprofesionalnost koja se može istražiti.

Na dnu Zašto je Hrvatska gotovo dodirnula samo dno gospodarske, političke, moralne, pa i duhovne krize?

Pa sigurno je to da je dodirnula dno! Međutim, još uvijek nije sigurno možemo li se iz toga na neki način izbaviti. Ili smo došli do one točke nakon koje više nema povratka?! Ovo možda zvuči malo dramatično. Međutim, ako se uzme u obzir da su hrvatski građani općenito trpjeli silne pojedinačne ili grupne nepravde, možemo reći da su se te nepravde i njihove posljedice slagale i slagale kao veliki, duboki i visoki sediment za koji je veliko pitanje može li se probiti. Može li se sad zapravo krenuti u raščišćavanje tih nepravdi?!

Kakvi su onda naši temelji?

S obzirom na to da su u upravljačkim temeljima gotovo isključivo cementirane nepravde koje građani osjećaju, bojim se da su ti temelji prije jako, jako loši nego imalo čvrsti.

Da je 90-ih godina privatizacija išla u poštenijem i kompetentnijem smislu, bi li se možda barem donekle izbjegla ovakva situacija?

U velikoj mjeri – da. Dakle, privatizacija i sve ono što se pod okriljem rata i s ratom kao izgovorom 90-ih godina događalo mi sada plaćamo čak i dnevno, a posljedice nismo spremni povezati s tim što se događalo 90-ih godina. Dakle, nepravde koje su se dogodile u preddemokratsko doba još nisu raščišćene.

Je li naša situacija posljedica tranzicije ili svjetske krize? Ili je kombinacija oba događaja?

Našu krizu s jedne strane politički akteri žele u svojoj

blaženoj neodgovornosti i u potpunoj nepromišljenosti pr ikazati kao posljedicu globalne društvene krize.

Ja nisam ekonomist, ali je i meni smiješno govoriti da mi ne možemo ništa osim onoga što nam neki “cunami” sa Zapada ili Istoka donese. To je za mene isprazna demagogija, ali ona vjerojatno funkcionira kod naših građana budući da nisam čuo puno zdravorazumskih odgovora.

Koji su društveni slojevi najv iše pogođeni ovom krizom?

Pa uvijek su oni koji podnose najteže posljedice upravo oni koji su najmanje odgovorni za sve. Dakle, ljudi koji nisu donosili odluke koje sada dolaze na naplatu. Uvijek je prisutna krajnje nepravedna raspodjela odgovornosti i krivice i snošenja posljedica.

Teret je na najvećem broju građana, koji su zapravo najviše dali da bi ovo društvo živjelo, da bi Hrvatska uopće postojala kao samostalna država. Zapravo, oni koji su sve to uvjetovali svojim lošim i kriminalnim i zločinačkim odlukama, u najvećoj su mjeri, ako izuzmemo jednu veliku ribu koja sada sjedi u zatvoru, svi drugi. I ne samo da ne snose nikakve posljedice, nego su uvjereni da u njihovim rukama leži naša budućnost! I što je najgore, oni tu budućnost i dalje kreiraju, a što je još gore od svega, najveći dio nas vjeruje da drugačije niti ne može biti!

Mi - 30 koji 20 osimo a don godin oveli smo a ed k a i sad odlu kolaps adima o d o društv amjerati ml aju z d ćemo na ulici ne ja je o K . zašto šenja ija! je r a c nam nipula to ma

Srednji sloj? Što je sa srednjim slojem?

Postoji li uopće kod nas još srednji sloj ili je priključen na “respiratorne aparate”?

Mislim da je to dobar izraz.

Ako i postoji, onda je priključen na respiratorne aparate.

Dakle, srednji sloj u Hrvatskoj od plaće do plaće živi na donjem rubu minusa. Svatko tko se mjesečno ne mora brinuti kako će ući u idući mjesec, ili je imao sreću, ili spada u vrlo mali broj ljudi koji su doista kao poduzetnici dobro upravljali i imali i tu vrstu sreće da ih institucije ne ometaju, ili su nažalost oni kojih bi se društvo prije svega trebalo riješiti i od njih tražiti naplatu za sve što se svima događa.

Zašto su se i kako su se iznjedrile uopće vrijednosti poput instant kulture, celebrityja i Big Brothera, a zanemarile vrijednosti po-

Renato Matić, prof. dr. sc., pročelnik Odjela za sociologiju i docent na Hrvatskim studijima u Zagrebu

put poštenja, samozatajnog rada i sličnog?

Netko će reći da smo mi sve to pokupili izvana. To je djelomično točno. Međutim, isto tako netko bi trebao postaviti pitanje: “Kome to odgovara?”. U čijoj je to funkciji? Kad postavite to pitanje, tada dolazite do odgovora da je to na korist onima kojima ne odgovara da se priča o problemima rasplete do kraja. Jer bi sebe prepoznali i svi bi ih prepoznali u izvoru tih problema. Što nam u tom kontekstu govore prosvjedi facebookovaca? Je li “voda došla do

grla” kada je narod izašao na ulice? Kako vi kometirate prosvjede u Zagrebu, ali i diljem države?

Moj prvi odgovor kao komentar bio je – konačno! Toliko sam bio sretan kad su se mladi prije nekoliko godina, srednjoškolci, u jednoj noći organizirali i srušili nešto što su pametnjakovići koji su plaćeni da donose strategije smišljali nekoliko godina, dakle, govorimo o državnoj maturi. Prije nekoliko godina djeca su se organizirala i u jednoj noći srušila taj sustav. To govori o ozbiljnosti i odgovornosti

onih koji su taj sustav gradili.

Radujem se da je ta generacija sazrela, pa je par godina kasnije sudjelovala u možda najvećem slavlju demokracije, a to su po meni studentski prosvjedi i sad se to nastavlja u jednoj nevjerojatno šarolikoj izvedbi svih mogućih međusobno potpuno nepovezanih skupina, grupa, aktera koji su doista krenuli na način za koji vjerujem da je trajan i dobro djeluje izvana. Mislim da ipak nakon ovih prosvjeda vjerojatno neće dobiti ono što žele, a to je Vladina ostavka, jer se za nju ne zalažu niti oni kojima

bi to najviše išlo u prilog, tj. dobro organizirana oporba, kakvu mi nažalost nemamo.

Dakle, neće dobiti vjerojatno prijevremenu Vladinu ostavku, ali će jedan dugoročni cilj biti ispunjen.

Koji je to cilj?

To je da će ubuduće svaki političar moći očekivati da mu se “zapjeva” pod prozorom i to svakih nekoliko dana, po nekoliko tisuća ljudi. Pa neka izvoli. Ako već nemamo tako dobro uređenu državnu strukturu da politička odgovornost ne bude sankcionirana odmah automatizmom, dakle, repre-

Intervju tjedna

05. travnja 2011., br. 359

7

osvjedima facebookovaca, seljaka i umirovljenika te stanju u hrvatskom društvu

o: dotaknuli smo dno! sivni državni aparat, građani su ti koji dolaze pod prozor i kažu što imaju, pa ukoliko to može netko trpjeti na dulji rok, neka se izvoli baviti politikom.

Može li se dogoditi da prosvjedi budu zloupotrebljeni? Dakle, da ova skupina, šarolika po dobi i socijalnoj kategoriji, protestira, a na kraju netko “pokupi vrhnje”?

Uvijek se može dogoditi i uvijek se može očekivati da će političke elite koje su sposobne za vrhunsku manipulaciju pretvoriti bilo što, a prije svega nezadovoljstvo građana, u “vodu koja ide njima na mlin”.

O oporbi S druge strane, pitanje oporbe je ključno pitanje?!

Sve ide prema tome da oporbi vlast za par mjeseci padne u ruke kao zrela kruška. I da oni doista ne moraju činiti apsolutno ništa. Sve što su činili je bilo ono što i vi i ja govorimo dnevno na kavi jedni drugima: ova vlast ne valja. Oni ništa drugo nisu činili nego su samo to ponavljali. I većina njih misli da je to dovoljno, da su se građani po njihovim napucima i iskazima osvijestili i da će sad glasati protiv aktualne vlasti.

A kažem: njima će vlast i blažena neodgovornost pasti ponovno kao zrela kruška.

U tom smislu pitanje oporbe koja nije u zadnjih par godina odradila poslove koje se u demokratskim društvima odrađuje, ključno je.

Druga strana medalje: može li nakupljena gorčina koja ide ruku pod ruku s agresivnošću ili destrukcijom bez jasno artikuliranih ciljeva kakve prosvjednici nemaju izroditi na koncu nešto dobro?

Svakako bi bilo izvrsno, ali to je najveća ocjena, da prosvjedi imaju artikulirane

c iljeve. Međut im, ako je nešto licemjerno, onda je to od nezadovoljnih građana očekivati da daju rješenja onima koji su preplaćeni i godinama bez ikakve odgovornosti rade i trebali bi odgovarati za taj posao. Zamislite koja je to, rekao bih, prokleta manipulacija: neka prosvjednici daju rješenja.

OSOBNO

Nije dovoljno uhititi samo Sanadera

n

ašu krizu s jedne strane politički akteri žele kao posljedicu globalne društvene krize Dakle, mi koji 20 - 30 godina sjedimo i donosimo odluke doveli smo društvo do kolapsa i sada ćemo zamjerati prosvjednicima, mladima od 15 do 70 godina, zašto oni na ulici ne daju nama rješenja.

Pa zamislite vi koja je to manipulacija! Što je s prosvjedima seljaka? I kako je rješeno agrarno pitanje u Hrvatskoj?

Bojim se da je ovo što se sada dogodilo hrvatskom seljaku najbolji pokazatelj kakav sustav upravljanja i promišljene strategije imamo. Mi posjedujemo takav poljopr ivredni potencijal koji na sreću nije uništen industrijom i koji jest jednim dijelom pokriven minama, ali to je uglavnom potencijal kakav je teško tražiti ne samo u Europi nego i šire.

Politička delinkvencija - najlakši put Vi ste uveli pojam politička delinkvencija?

Pod političkom delinkvencijom se misli na taj strukturalni kriminal. Dakle, kada političke elite koriste svoju vlast za kreiranje društvene klime u kojoj se loše, nemoralno, pa i zločinačko više isplati nego dobro i moralno, tada govorimo o strukturalnoj devijantnosti. Kada zapravo do kriminala i do korupcije ne dolazi naprosto zato jer je netko zao nego zato što mu je to najlakši put.

Kako kometirate izjavu svojega kolege sociologa i teologa don Ivana Grubišića, koji je kazao da “državu vode idioti”!?

Pa on je jasno rekao što misli pod idiotima.

Dakle, u antičkoj Grčkoj idiotima su se zvali upravo oni koji su se htjeli baviti javnim poslovima, ali su se zapravo pod javnim poslovima bavili svojim privatnim interesima. I u tom smislu termin idiota vrlo je koristan za tu upotrebu. Ali budući da mi taj termin u svakodnevnoj upotrebi koristimo za vrijeđanje i omalovažavanje, a on je mislio samo na tu vrstu nečasnog djelovanja, vrlo ga je lako izmanipulirati. A čovjek je vrlo lijepo i učeno rekao na što misli. Ali zapravo su to neki shvatili kao uvredu. Dakle, otprilike se dogodilo nešto što se nama uvijek događa.

Umirovljenici Što je s prosvjedima umirovljenika?

Kod nas nažalost nisu problem umirovljenici stariji od 70 godina. Kod nas su problem umirovljenici koji imaju između 20 i 70 godina.

I nisu oni stvorili taj problem i nisu jasno krivi oni koji su u mirovini jer ne mogu ništa pridonijeti, ili su vojni inva-

lidi, ili su zdravstveno oštećeni, ili naprosto doista nisu radno sposobni, dakle, njih izuzmemo i izuzmemo onda starije od 70 godina. Međutim, ostaje prevladavajući broj onih koji su iskoristili upravljačku nesposobnost elita i dokopali se mirovina te žive nauštrb svih onih koji

nešto rade.

Kako komentirate prosvjede branitelja?

Branitelji su najgore prošli.

Ne žive najlošije, zapravo dijele sudbinu svih ostalih, ali braniteljska populacija je svih ovih godina doživljavala najgoru vrstu političke manipulacije. I cijelo vrijeme

političke elite, svi postupci prema braniteljima vođeni su krajnje nečasnim ciljevima. Tijekom vremena tim se ljudima oduzela autonomija, dakle, svrstalo ih se u jednu kategoriju. I tu se kategoriju uvijek kad je neki problem pokušava izbaciti kao kartu svađe.

Vi ste čak i izjavili da nije dovoljno samo uhititi bivšeg premijera Ivu Sanadera... Jeste li pod time imali na pameti i sve one koji su se “grijali uz njegovu peć”?

Izgleda da je Ivo Sanader osoba koja je sve činila da u normalnim, demokratskim okolnostima završi u zatvoru, prema onome što o njemu sve znamo. Dakle, on je sam sve to odradio.

Međutim, budući da mi nismo dobro razvijeno demokratsko društvo s dobro uređenom praksom u represivnom i institucionalnom smislu sankcioniranja svega što ne valja, on je trenutno najveća riba koja je završila u zatvoru. A prije svega završio je zato, kao što vidimo, što nije ostao unutar svoje stranke.

Da je ostao unutar svoje stranke, tko zna što bi se dogodilo? Ne bi možda završio u zatvoru još deset godina ili možda – nikada! Tko zna kada bi i bi li itko prema njemu pokrenuo nekakav istražni postupak. S druge strane, Ivo Sanader je poslužio kao fantastična loptica skočica koju smo pratili očima kako skače i odbija se dok su se u isto vrijeme slični ili možda i gori poslovi događali i nastavljali događati.

IZDVOJENO Dok se sustav upravljanja i vladanja koji omogućuje korupciju ne promijeni, nemamo što tražiti u Europi

Današnji euroskepticizam nije onaj koji je bio prisutan prije Ulaskom u EU što mi dobivamo, a što gubimo? Građani su istovremeno i suzdržani i podržavaju ulazak u EU...

Ako mene pitate, ja ću se uvijek izjašnjavati kao eurofil.

Mislim da mi nismo zatvorena sredina kao što izgleda iz trenutačne perspektive. Današnji euroskepticizam nije onaj euroskepticizam koji je bio prisutan prije. Ovaj današnji povezan je s razotkrivenim porukama koje je objavio Assange da su svjetski diplomati o hrvatskom društvu već 2003. govorili kao o gotovo potpuno zrelom za Europu i

da nas je prilično opskurna igra držala na distanci. To su elementi koji su ljude usmjerili protiv. Dok se sustav upravljanja i vladanja koji omogućuje korupciju ne promijeni, mi nemamo što tražiti u Europi.

Dakle, mi smo ti koji smo to trebali znati prepoznati, a i to su poruke koje su nam trebale biti poručene. Mi se nismo bavili pravom europeizacijom svojeg društva. Nije se radila zdrava (iako ne volim koristiti tu riječ u društvenim znanostima) propaganda Europe i europskih vrijednosti. To je ono što mi hoćemo i što nam

se sviđa. Isključivo se pojam Europe koristio za manipulaciju. Ako će se i u EU nastaviti korumpirana vlast, onda nam ne treba EU, tako ljudi vide cijelu tu situaciju.

Budućnost Kako vi vidite budućnost Hrvatske za 10 - 20 godina?

I kakvu biste vi Hrvatsku voljeli vidjeti u tom budućem periodu? Možda “skandinaviziranu”?

Pitanje odgovaranja našeg mentaliteta i povijesti, to je jedna vrlo fleksibilna kategorija. Naši ljudi koji ovdje

voze onako kako voze u skandinavskim zemljama poštuju pravila. Tako je, primjerice, i u Njemačkoj. Dakle, mislim da skandinavizacija Hrvatske apsolutno dolazi u obzir u onom najpozitivnijem i najprimjenjivijem smislu. Međutim, kako ja vidim Hrvatsku za 20 godina? Prvo: doista želim vidjeti Hrvatsku koja sve svoje potencijale mobilizira za dobro svojih građana i svih koji od toga mogu dobro i lijepo živjeti. Želim Hrvatsku koja neće biti talac bilo čije politike, bilo čije nesposobnosti, nego će svakih par godina birati vlast,

odnosno političku elitu koja će deligirati povjerenje na nekoliko godina da upravlja zajedničkim resursima. Koji će od trenutka kada krenu u politički život biti svjesni da svaka njihova izgovorena riječ, svaka njihova potpisana odluka njih može, ako je to krivo, odvesti u zatvor, a njihovu imovinu na bubanj kao što se to, recimo, događa u skandinavskim zemljama. Političari su tamo ne samo moralno i politički nego sa svom svojom imovinom odgovorni za svoje postupke.

Dakle, želim vidjeti Hrvatsku koja je pokazala volju raščistiti

nepravde. Ako istražiteljske institucije pođu istraživati od onih jama od kraja II. svjetskog rata do pojedinačnih zločina koji su se možda dogodili i u ovom ratu, ne bismo se mi kao građani trebali iscrpljivati s tim, nego neka profesionalci rade na tome. Mi kao građani moramo biti svjesni toga da svi oni koji imaju nečistu savjest ne žive mirno, niti spavaju mirno. I tada se možemo zajednički orijentirati prema onim ciljevima koji nam zajednički odgovaraju. I tada ćemo znati da svatko radi svoj posao.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Ni plaće, ni “uskrsnice”!

S

kojim god umirovljenikom razgovaramo, uvjeravaju nas da im je sve teže i da ne znaju što će i kako će ukoliko se takva situacija nastavi. Uz one koji s mirovinama od 1.800 do 2.500 kuna mjesečno jedva spajaju kraj s krajem, velik je broj sugrađana čije su mirovine i znatno niže od ovih. Iznose tek 700 ili 1000 kuna mjesečno!

Gospođa K. C. jedna je od njih. S nezaposlenim suprugom doslovce su postali siromasi. Ne mogu plaćati rate kredita, a ni račune za struju i druge režijske troškove pa svakog tjedna odlaze u komunalna poduzeća i banku moliti za razumijevanje, kako im ne bi isključili struju ili imovinu stavili «na bubanj». Srećom, ima ljudi koji razumiju, pa čak i onih na šalterima koji znaju da nije riječ o prevarantima, nego o sugrađanima koji su godinama i desetljećima bili uredni platiše, a sad su se zbog raznih nepovoljnih okolnosti preko noći našli na ulici. U takvim brigama i neizvjesnoti teško je živjeti, pa se ne mogu čak veseliti ni najobičnijim doskočicama. Na prvoaprilsku šalu da će Vlada svim umirovljenicima ovaj Uskrs isplatiti uskrsnice samo su zdvojno uzvratili: “I trebala bi dati, ako ne svima, onda najsiromašnijima!”

05. travnja 2011., br. 359

TU KRAJ NAS Umirovljenik Ivo Sitar ima zanimljiv život i hobi

Zaljubljenik u starine Što god radio, Ivo Sitar razmišlja kojom inovacijom olakšati posao!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Iako je već dvadeset godina u mirovini, Ivo Sitar je stalno u pokretu. Uz svakodnevne poslove u kućanstvu, najviše vremena ipak posvećuje svom vinogradu u Sudovčini, kao i sakupljanju starina. Na zidovima sobe uredno je posloženo stotinjak zanimljivih predmeta ne samo iz djetinjstva, nego i iz vremena njegovih baka i djedova. Na pitanje koji su mu predmeti po godinama starosti i svojoj neobičnosti najzanimljiviji, možda i najdraži, naš sugovornik uspio je izdvojiti njih tek nekoliko.

Omiljene starine

Godišnja skupština Udruga umirovljenika općine Gornji Kneginec na sjednici svog Izvršnog vijeća donijela je odluku o održavanju redovite godišnje skupštine. Prema informaciji predsjednika I. Medveda, pripreme su u tijeku, a sjednica skupštine održat će se 6. svibnja. Na dnevnom će

se redu naći izvještaj o radu udruge i njenih tijela u proteklom razdoblju, a donijet će se i program narednih aktivnosti.

Nakon službenog dijela sjednice, za sve članove udruge pripremit će se i prigodan program uz zakusku, tombolu i ples.

Mislim - još uvijek jesam

“

Razlike u cijenama su tako velike da traženjem najjeftinijih proizvoda po dućanima dnevno ušparamo i po 20 kuna!”

BOŽENA VRTARIĆ, VARAŽDIN

- U ovoj mojoj zbirci starina, meni su posebno interesantne dvije petrolejske svjetiljke. Jedna je velika lampa koju sam uvijek i kor is t io kad životn je sam uč io, s u m moto isliti, obzirom na to da u to više m – je vrijeme u Sua man dovčini gdje t i d ra i! sam rođen nismo imali struje.

Pučku školu završio u Martijancu, malu maturu u Ludbregu, a srednju i višu tekstilnu u Varaždinu Druga je mala noćna lampica na petrolej koja se palila kad se išlo spavati, kako bi se njome osvjetljavao put do kreveta. Zatim imam i dva, I odjednom, došli smo na Da je zaista od mladih gotovo minijaturna predmeta ideju – napravit ćemo ga dana imao inovativan duh, koja su koristili majstori urari sami! Tako je i bilo. A kad potvrđuje i fotografija iz prilikom popravljanja satova smo ga izradili, naučili smo 1954. godine na kojoj je i izrade satnih mehanizama. ga i voziti.

Ivo Sitar snimljen kako vozi A iz 1937. godine imam jedan Na ovoj se slici vozim monocikl. zaista čudan sat. Težak je oko monociklom pred svojom - Vidjeli smo u cirkuskim 2,5 kg, a obješenog na širokoj kućom, a moja me mama predstavama kako su traci nosili su ga preko ramena pozorno gledala! - prisjeća akrobati vozili monocikl. čuvari u VIS-u. se Ivo Sitar svojih mladeMoj brat Vlado i ja htjeli Čuvajući tvornicu, s ovim su načkih dana i svojih akrosmo se u tome okušati, ali satom hodali od jednog do bacija. nismo imali takvo vozilo. drugog punkta i prema svom satu kontrolirali i usklađivali druge satove. Bila je to neka njih vezani. Pitali smo sugovor- vremenom i da suvremena teh- tvornici svile za izradu tkanina, vrsta tvorničke budilice, kako nika što mu znače ti predmeti i nologija i tehnika idu naprijed, Ivo Sitar nikad nije mislio da što mene kao čovjeka sklonog će se kao tekstilac, svilarac, čuvari pogona ne bi zaspali. zašto ih skuplja.

Kad ga navinem, sat i danas radi - To mi je jako interesantan inovatorstvu posebno veseli zaposliti upravo u VIS-u i tamo 48 sati bez navijanja! - otkrio hobi, prvo zbog toga što sam - rekao je Sitar. odraditi svoj cijeli radni vijek! nam je Ivo Sitar. s nekim starinama i odrastao No u toj su tvornici došle do Među brojnim starinskim ili me podsjećaju na moje roizražaja njegove inovatorske Priznanja predmetima, pažnju nam je pri- ditelje, kao i na baku i djeda, Ivo Sitar je odmalena bio sklonosti i tehnološka rješenja vukao i «brener» za kosu. Kao a s druge strane želio bih da i znatiželjna duha. Pučku je ško- u proizvodnji, za koja je kao što se danas koriste električni moji unuci i njihova djeca, kao lu završio u Martijancu, malu rukovodilac pripreme tkaonice uvijači za kosu, tako su nekad i mlade generacije, općenito maturu u Ludbregu, a srednju dobio i vrijedna priznanja. Kako «brenerom» koji se grijao u peći saznaju više kako se nekad i višu tekstilnu u Varaždinu. i sam kaže, uvijek je težio poi na žaru, djevojke i mlade žene moglo lijepo živjeti i bez kom- Iako su se njegovi roditelji boljšanju i unaprijeđenju rada, uvijale kosu. Predmeta je puno, pjutora! Naravno da se to ne bavili uzgojem dudovog svilca a moto mu je bio – više misliti, kao i priča i događaja koji su uz može uspoređivati s današnjim i kolutove svilenih niti prodavali a manje raditi!

U mladosti sam napravio monocikl!

Uvijač za kosu

Neobični upaljači na kremen i “žnoru”

Minijaturni nakovanj i škripac

Oglasi

05. travnja 2011., br. 359

INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d.u stečaju VARAŽDIN, P.Miškine 59a, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 08. ožujka 2011.g. te u skladu s Odlukom Skupštine vjerovnika od 28. svibnja 2009. godine i odluke Odbora vjerovnika od 04.02.2011.g., u ime i za račun razlučnih vjerovnika Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Paromlinska 2 i Republika Hrvatska Ministarstvo financija Porezna uprava Područni ured Varaždin, radi prodaje nekretnina, objavljuje

OGLAS O PRODAJI VIII JAVNA DRAŽBA I Određuje se osma javna dražba za prodaju nekretnina: a) - čkbr.8625/2 tri skladišne zgrade i dvorište i nadstrešnica u ul. P. Miškine s 18358 m2, - čkbr.8637/2 pašnjak u ul. P. Miškine s 226 m2, - čkbr.8638/3 zgrada s 12083 m2 i industrijsko dvorište s 9613 m2, ukupno 21696 m2 sve u ul.

P. Miškine, sveukupno 40280 m2, sve upisano u z.k.ul. 9813 k.o. Varaždin u osnivanju Početna cijena iznosi 17.500.000,00 kn. b) -čkbr.8996/6 livada u ul. P. Miškine s 3028 m2 upisana u z.k.ul. 10102 k.o. Varaždin u osnivanju.

Početna cijena iznosi 612.834,30 kn II Usmena javna dražba za prodaju nekretnina održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, dana 4. svibnja 2011. godine u 13,00 sati, soba broj 226/II kat.

III Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-81/08 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu.

Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10% od početne cijene za svaku nekretninu pad Ia) i pod Ib), a uplaćuje se na žiro-račun ovoga suda broj: 23900011300002754 s naznakom „jamčevina“. Osiguranje nisu dužni položiti razlučni vjerovnici. Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća u roku od 3 dana.

V Kupac nekretnine dužan je razliku izdražbovane cijene uplatiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju.

Kupac gubi pravo na povrat jamčevine a iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji.

VI Kupac stupa u posjed nekretnine 90 dana od uplate cjelokupne kupoprodajne cijene.

VII Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

VIII Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige. Prodavatelj ne odgovara za nikakve pravne i materijalne nedostatke.

IX Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Varaždinu, P.Miškine 59a, uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju broj telefona: 042/350-883 ili mob. 098/494-017.

9

Temeljem članka 26. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi („Narodne Novine“ broj 10/97 i 107/07), te Statuta Dječjeg vrtića „Škrinjica“, Upravno vijeće Dječjeg vrića „Škrinjica“ – Vidovec raspisuje

NATJEČAJ za popunu radnog mjesta

ODGOJITELJ 1 izvršitelj (M/Ž) na određeno, pola radnog vremena Za prijem na radno mijesto odgojitelja kandidat mora ispunjavati, osim općih uvjeta, uvjete propisane Člankom 24.

Zakona o predškolskom odgoju.

Uz prijavu na natječaj potrebno je priložiti: - Životopis - Rodni list - Presliku diplome o stečenoj stručnoj spremi - Potvrdu o nekažnjavanju ne stariju od 6 mjeseca Prijave s dokumentacijom dostaviti na adresu: Dječji vrtić „Škrinjica“, Trg Sv. Vida 9 42205 Vidovec s naznakom „Za natječaj“ u roku od 8 dana od objave natječaja.

Nepravodobne i nepotpune ponude neće se razmatrati, a o rezultatima natječaja kandidati će biti obavješteni.

10 Život

05. travnja 2011., br. 359

POMOZIMO Ljubica Stojanović iz Ludbrega već godinama se bori sa siromaštvom

Češće gladna, nego sita Ljubica živi u jednoj sobi čije zidove nagriza vlaga. Tu kuha, jede, spava i kupa se u plastičnoj kaci jer kupaonice nema

li za pomoć ta životarenja i mo Ljubici je već dos

Zimi su joj potreb na

dva “klaftra” drva

Na peći na drva Ljubica kuha vodu koju koristi za kupanje i pranje rublja, a kad ima što, pripremi si i nešto za jelo Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com Foto: Tomislav Makaj

- Više sam gladna, nego sita – još s vrata svoje kuće rekla nam je Ljubica Stojanović iz Ludbrega. Već po rupama na žljebov ima i prozorima čiji okviri samo da se ne raspadnu moglo se naslutiti u kakvim uvjetima živi 58-godišnja Ljubica.

Čeka poziv - U ovoj jednoj sobi imam sve. Tu kuham, spavam, jedem i kupam se u plastičnoj kaci jer kupaonicu nemam, ni vodovoda, a vani mi je poljski zahod. Krevet, ormar, kauč i stol koji se ovdje nalaze dali su mi oni koji te stvari više nisu trebali i tako sam od njih opremila tu jednu sobu da imam uopće gdje biti – ispričala je Ljubica

KAKO POMOĆI? - Skromna sam osoba i ne pada mi na pamet tražiti nešto veliko, samo bih voljela imati barem malo šunkice za Uskrs – rekla je Ljubica Stojanović u svom pismu koje je uputila redakciji Regionalnog tjednika. Želite li pomoći siromašnoj Ljubici iz Ludbrega, čija se kuća nalazi na adresi Petra Krešimira 5, možete to učiniti i uplatom na broj računa 3243006706, koji je otvoren pri Slatinskoj banci.

dok je u peć na drva koja se nalazi u kutu sobe ubacivala novu cjepanicu.

Ostale dvije sobe Ljubičine trošne kuće su u raspadnom stanju. Jedna nema prozora, a u drugoj vise letve sa stropa, koji samo da se ne sruši.

U sobi u kojoj živi, čije zidove nagriza vlaga, Ljubica živi sama otkako su se njezine dvije kćeri odselile.

Nakon što je završila školu, jedna kći otišla je raditi u Vodnjan, dok druga s obitelji

!

rublje pere ručno jer joj je perilica za rublje već mjesecima pokvarena

i troje djece živi u Apatiji nedaleko Ludbrega. Ljubica kaže da joj one ne mogu puno pomoći jer same muče svoju muku i teško žive.

- Imam “penziju” od 1.420 kuna, a nakon što poplatim kredit koji imam i režije, ostaje mi za život 100 kuna.

I sad ti preživi s tim novcima. Moram još platiti i drva koja sam naručila kako bih se mogla grijati zimi, a ne znam čime. Svake zime trebaju mi barem dva “klaftra” drva, jer koliko god grijem, nikako ne mogu zagrijati ovu sobu – priča Ljubica koja dane provodi čekajući u prohladnoj sobi da je netko od poznanika ili susjeda pozove raditi u polje ili vinograd, kako bi nešto zaradila.

- To mi je ujedno i prilika

Nema osnove za pomoć - Dok su kćeri živjele sa mnom, još sam dobivala socijalnu pomoć, ali otkako su otišle, više ne. Sad sam od Centra dobila pomoć za Uskrs, što će mi dobro doći – rekla je Ljubica Stojanović.

Potvrdili su nam to i u Centru za socijalnu skrb u Ludbregu, u kojem kažu da s obzirom na iznos mirovine Ljubica nema pravo na socijalnu pomoć, koju je primala ranije kada je još živjela s kćeri koja se školovala. Ističu kako pomažu koliko mogu putem jednokratnih pomoći, no, nažalost, Ljubica nije jedina kojoj je pomoć potrebna.

se sa svojim siromaštvom i razmišljam kako se izvući iz svega toga kako bih živjela barem malo bolje, ali ne uspijevam. Izmorena sam od svega i više nemam snage, a još sam više ogorčena kada to svaki dan proživljavam – rekla je Ljubica koja je to navela i u pismu koje je uputila redakciji Regionalnog tjednika. Da je imala bilo kakvog drugog izbora, tvrdi da nikad ne bi uputila Prijeti starost takvo pismo u kojem - Imala sam promoli za pomoć. blema s ugrušu Dok razmišlja cima te sam oj n d a l h što i kako učiprije deset pro je a d niti kako bi godina a ek sobi č ove raditi živjela malo bila na poz , bolje, sa operanetko ili vinograd s tre p nj o m c iji srca, e j l očekuje svaa n a ko n u po i nešto ki novi dan. toga obokako b ila - Najviše me ljela sam na zarad je strah starož ivce. Tako sti. Sve mi je teže sam nakon 24 raditi zbog bolesti, a godine rada u ne znaš što te sutra čeka.

“Budućnosti” završila u mirovini – doznajemo od Što će jednog dana biti sa Ljubice kojoj je već dosta mnom, ovako siromašnom i samom? - rasplakala se svakodnevnog životarenja.

- Svakim danom bor im Ljubica.

da se najedem – iskreno je priznala i otvorila hladnjak koji zjapi prazan i koji već mjesecima ne radi jer je pokvaren, kao i perilica rublja.

Novca za popravak nema, pa rublje pere ručno nakon što vodu zagrije u velikoj posudi koja se nalazi na štednjaku, što joj je sve teže, kao i raditi da si nešto zaradi, jer je bolesna.

a Kaca u kojoj se kup

i pere rublje

Jedini izvor vode je dvorišna pumpa

05. travnja 2011., br. 359

Oglasi 11

12 Život

05. travnja 2011., br. 359

TU KRAJ NAS Nenad Kalanjoš, odličan učenik romske nacionalnosti iz OŠ Petrijanec IZDVOJENO

Srednjoškolci kao primjer

Dan Roma svake se godine obilježava i u OŠ Petrijanec, a ove su se godine željeli izdvojiti pozitivni primjeri koji bi trebali dati poticaja i drugima

Želim postati doktor!

Kako bi se što bolje integrirali, u školi je organiziran predškolski odgoj te produženi dnevni boravak Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

ma. Pozitivni pomaci vidljivi su i sve više učenika Roma završava Osnovnu školu Petrijanec po- osnovnoškolsko obrazovanje i hađaju i učenici romske narod- upisuje srednju školu - dodala nosti. Kako se njihov dan tradi- je Irina.

Povodom njihove svečanosti, cionalno obilježava 8. travnja, ove godine razgovarali u školi se svake godine smo s Nenadom Kaorganiziraju razne e v s lanjošem, odličnim manifestacije. a k i učenikom 8. b raOve godine učen e š i v a zreda i pitali ga namjera je ršav v a z a što misli o školi bila izabrako Rom s l o k te koji su mu ti dobre š no planovi za bupr imjere. osnov vanje i - Iako su obrazo rednju dućnost. - Volim ići u školu, ovdje nedovoljna es upisuj lu mi je lijepo. Škola socijalizacija o k š je važna za život i nepoznavanje rekao je Nenad. hrvatskog jezika Kakav si učenik? osnovne poteškoće Odličan sam učenik i volim s kojima se ta djeca susreću u svom školovanju, neki od učiti. Mislim da sam dosta njih uspijevaju postići odlične marljiv i uporan.

Koji te nastavni predmeti rezultate - rekla je knjižničarka posebno zanimaju?

Irina Kovačić.

Zanima me biologija jer je - Kako bi se što bolje integrirali u školski sustav, u školi je vezana uz medicinu kojom bi se organiziran predškolski odgoj jednog dana htio baviti.

Postoje li predmeti koje teže te produženi dnevni boravak – dobrodošla im potpora u uče- savladavaš i možeš li se tada nju i ostalim školskim zadaća- nekome obratiti za pomoć?

Uglavnom nemam poteškoće, postoje samo predmeti koje volim manje i koje volim više.

Pažljiv sam i uvijek se trudim pratiti nastavu. A ako se dogodi da mi nešto nije jasno, pitam nastavnika za pomoć, ili prijatelje u razredu. I oni se meni puno puta obrate za pomoć. Svi si međusobno pomažemo.

Kako izgleda tvoj radni dan?

Marljiv i uporan Budim se već u 5.30 i ponavljam gradivo koje taj dan imam u rasporedu. Ujutro najbolje pamtim i najlakše mi je učiti.

Popodne i ne stignem puno učiti jer mi često dolaze prijatelji.

Dolaze se igrati na računalu jer ga kod kuće nemaju. Ponekad ne znaju napisati zadaću, pa im pomognem. Čime se baviš u slobodno vrijeme? Imaš li kakav hobi?

Moj hobi je nogomet i većinu slobodnog vremena provodim na treninzima. Kad nisam na treningu, družim se s prijateljima ili pomažem roditeljima.

Romi srednjoškolci

Kako roditelji doživljavaju tvoj školski uspjeh i jesu li ti potpora?

Moji roditelji su jako sretni i ponosni jer sam jedini učenik iz naselja koji prolazi s odličnim.

Oni nikada nisu završili osnovnu školu i žao im je zbog toga.

Zato mi stalno ponavljaju da puno učim i da budem dobar u školi. Čime bi se u životu želio baviti?

Najviše me zanima medicina

i htio bih postati liječnik. Volim pomagati drugima. Znam da ću još puno godina zbog toga ići u školu, ali to mi nije teško. Biti liječnik moj je cilj. Što bi ti na kraju poručio svojim vršnjacima vezano uz školovanje? Želio bih im poručiti da im škola uvijek mora biti najvažnija. Bez škole ne možemo puno postići. Najprije treba ispuniti školske obveze, a tek onda dolazi zabava.

Srednjoškolce i bivše učenike OŠ Petrijanec posjetila je učiteljica Marija Kramarić u romskom naselju kod Strmca Podravskog. Kristina Kalanjoš upisala je Strukovnu školu - smjer galanterist, Aleksandra Bogdan i Marina Balog pohađaju 2. razred Srednje škole Arboretum Opeka – smjer kuharstvo, Alen Balog je učenik 2. razreda Strojarske i prometne škole – smjer automehaničar, a Nikola Oršoš polazi 2. razred Elektrostrojarske škole – smjer bravar.

- Samo školovanje može promijeniti način života u romskom naselju.

Mnoge djevojke se rano udaju i ne idu u školu, a to nije dobro – rekla nam je na početku razgovora Aleksandra. I ostali sugovornici slažu se da je obrazovanje važno u životu. U tome je velika zasluga njihovih roditelja koji su im uvijek govorili da završe školu kako bi bolje živjeli. - Želim se školovati jer ne želim biti socijalni problem – istaknuo je Nikola. Zadovoljni su školama i zanimanjima koja su odabrali. Od nastavnih sadržaja najviše vole stručne predmete i praktičnu nastavu. Ističu da su u razredu dobro prihvaćeni te da si međusobno pomažu. - Svi smo u razredu jedno jako dobro društvo – dodala je Kristina, učenica 1. razreda. Nadaju se da će nakon završnog razreda brzo naći posao. - Voljela bih raditi u turizmu, ali ću prihvatiti i druge poslove koji će mi se nuditi – skromna je Marina. I Aleksandra svoju budućnost vidi u turizmu. Alen planira nakon određenog radnog iskustva otvoriti privatnu radionicu, dok bi se Kristina rado okušala u dizajniranju ženskih torbi.

KAMPANJA Cilj projekta je veća socijalna integracija srednjoškolaca romske i hrvatske nacionalnosti u lokalnoj zajednici

Uključi se u Tisuću lica za mlade

Svi zajedno rade na integraciji srednjoškolaca

Na Trgu Republike u Čakovcu, u sklopu projekta Uključi me, održana je prva javna akcija “Reci DA za...” na kojoj su srednjoškolci tj. polaznici edukacija u projektu, fotografirali sve zainteresirane.

Na taj su se način prolaznici uključili u Kampanju od 1000 lica i podržali cilj projekta, a to je veća socijalna integracija srednjoškolaca romske i hrvatske nacionalnosti u lokalnoj

zajednici. Naučene vještine timskog rada i suradnje koje su savladali na edukacijama polaznici su nam prezentirali uživo ovom akcijom na Trgu Republike. Akciji se mogao priključiti svatko, na način da odabere naljepnicu s porukom koju želi, kao npr. Reci DA za sreću, ljubav, iste šanse… i fotografira se. Sve fotografije biti će stavljene na web stranicu projekta ukljucime.

udrugazora.hr. Svi zainteresirani svoju fotografiju mogu objaviti na web stranici i sami.

Kada se prikupi 1000 fotografija, odabrati će se najboljih 30 te će u galeriji Scheier biti postavljena izložba. Na javnoj akciji sudjelovali su polaznici radionica iz Gospodarske škole Čakovec, Tehničke škole Čakovec, Gimnazije Čakovec, Srednje škole Čakovec i Srednje škole Prelog, Učeničkog doma

Graditeljske škole i Učeničkog doma Svjetionik Srednje škole Čakovec. Ponovna akcija Reci DA za...održat će se 16. travnja na Trgu Republike u Čakovcu od 9 do 12 sati. Projekt “Uključi me” provodi Udruga ZORA s partnerom Međimurskom županijom. Financira se iz EU programa Europski instrument za demokratizaciju i ljudska prava, a su financira ga Međimurska županija.

05. travnja 2011., br. 359

Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u „stečaju“ Varaždin, Uska 2, na temelju Zaključka o prodaji,Trgovačkog suda u Varaždinu od 28.03.2011.g., temeljem članka 164. Stavak 3. Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06 – dalje: SZ-a) , radi prodaje nekretnina, dana 01. travnja 2011. godine, objavljuje

OGLAS O PRODAJI IV. JAVNA DRAŽBA 1. Određuje se četvrta javna dražba za prodaju nekretnina: a) -čkbr.607/4 kuća i gospodarska zgrada sa 149 m2, dvorište sa 500 m2 i voćnjak sa 247 m2 u ul. Dravska 70, Bartolovečki Trnovec upisano u z.k.ul. broj 2219 k.o. Trnovec Bartolovečki u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

U nekretnini stanuju bivši vlasnici a u tijeku je postupak za iseljenje.

Početna cijena za nekretninu pod a) iznosi 178.500,00 kuna. b) -čkbr.2385/11 oranica u Otoku sa 750 čhv upisana u z.k.ul. broj 1348 k.o. Radovec, u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

Nekretnina je dijelom unutar građevinskog područja 87,00 m od ruba ceste, a dijelom izvan građevinskog područja prema prostornom planu Općine Cestica.

Početna cijena za nekretninu pod b) iznosi 57.800,00 kuna. c) -čkbr 1465/2 Zgrada u A.Šenoe 1 ukupne površine od 2294 m2 /dvije zgrade u A.Šenoe od 1538 m2 i dvorište u A.Šenoe od 756 m2 / 48.ETAŽA : 1/1 1.ETAŽA XLVIII se nalazi na 1. katu i sastoji se od prodajnog prostora s 35,9 m2 i sanitarnog čvora s 2.1 m2, ukupne površine 38 m2 sve upisano u z.k.ul broj 12441, poduložak 48, etažno vlasništvo, k.o.Varaždin u osnivanju.

Početna cijena za nekretninu pod c) iznosi 348.500,00 kuna.

Na ovoj četvrtoj javnoj dražbi nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene.

2. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu dana 18. travnja 2011. godine u 13,00 sati, soba broj 232/II kat.

3. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno dale osiguranje u vidu plaćene jamčevine i originalni dokaz o osiguranju dostavile na sudski spis pozivom na broj St-7/99 najkasnije dva dana prije ročišta za javnu dražbu.

Osiguranje se uplaćuje u iznosu od 10% od početne cijene za svaku nekretninu pod 1a) , pod 1b) i 1c), a uplaćuje se na žiro-račun ovoga suda broj: 23900011300002754 s naznakom „jamčevina“.

4. Kupac je dužan uplatiti kupovninu u roku od 30 dana od dana dosude nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje i nadoknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj i novoj prodaji.

5. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

6. Nekretnine se prodaju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige.

7. Ponuđačima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćeni iznos jamčevine će se vratiti u roku od tri dana nakon održane dražbe.

8. Nekretnine se mogu razgledati uz prethodnu najavu stečajnom upravitelju na broj mobitela: 098/494-017.

Oglasi 13

14 Život Kazne i do 150.000 kn!

Kako doznajemo iz Policijske uprave varaždinske, za izazivanje požara Zakonom o zaštiti od požara („Narodne novine“ br. 92/10) predviđena je novčana kazna za fizičku osobu u iznosu od 15.000 do 150.000 kuna. U slučaju nehaja, taj iznos je nešto manji – od 2.000 do 15.000 kuna. Također, novčanom kaznom u iznosu od 15.000 kn do 150.000 kn kaznit će se pravna osoba koja propustom izazove požar…

Kako je u proteklom periodu ove godine evidentirano preko 200 slučajeva požara otvorenog prostora, iz PU pozivaju građane na dosljedno poduzimanje propisanih mjera prilikom spaljivanja korova i suhe trave na otvorenom prostoru.

Mjere su propisane

SINIŠA SOVIĆ

„ROŠTILJ“ KOŠTA

05. travnja 2011., br. 359

encija interv aca u as vatrog kupečkoj iš B i Poljan eko 12.000 r p u stoji gdje s kn. A le? osta

Strojno, malčiranjem, bez paljenja vatre, mogao je biti očišćen i nasip uz Dravu - upozorava Ivan Kutnjak

NAŠA POSLA Zašto se neodgovorni pojedinci ponašaju kao pomahnitali piromani?

Samo u ožujku čak 125 požara na otvorenom Požari su i velika opasnost za divljač iako je poznato da se ona pred vatrenom stihijom povlači. No nađe li se u vatrenom obruču, nema joj spasa pa ne čudi da su opustošena i legla zečeva općinskim odlukama i županijskom Odlukom o spaljivanju na otvorenom prostoru. Između ostalog, propisano je da se spaljivanje obavlja isključivo danju za mirna vremena bez vjetra, uz stalnu nazočnost osobe koja obavlja spaljivanje.

Kod većih površina od 1 ha potrebno je osigurati dežurstvo JVP-a ili dobrovoljnog vatrogasnog društva. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari kao i ložiti vatru bez odobrenja pravne osobe koja njome gospodari i drugo.

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Iza posljednjih, namjerno izazvanih požara na otvorenom prostoru u Varaždinskoj županiji ostala je „spaljena zemlja“. I dok će iz pepela ponovno niknuti trava, štete od vatrene stihije na pr irodnim staništ ima divljači, odnosno na ukupni ekološki sustav, nemjerljive su – upozorava Ivan Kutnjak, predsjednik Lovačkog saveza Varaždinske županije.

Kremirana divljač - Iako je i Policijska uprava varaždinska upozoravala na mogućnost nastanka požara prilikom proljetnog spaljivanja ne samo poljoprivrednih površina, mnogi neodgovorni pojedinci takve

apele ignoriraju. Pale vatru i čekaju na koju će stranu puhnuti vjetar. Požari su velika opasnost za divljač iako je poznato da se ona pred vatrenom stihijom povlači. No nađe li se u vatrenom obruču – nema joj spasa. Još gore, pregledom opožarenih površina, članovi naših lovačkih društava i udruga nailaze na spaljena legla zečeva (prvi su okoćeni oko 15. siječnja, op. a.), a vatrena stihija opustošila je gnijezda fazana, trčki… - istaknuo je Ivan Kutnjak dodavši kako je teško očekivati da će se preživjela, niska i visoka divljač vratiti na opožareno područje prije nego što vlati trave ponovno ozelene. Da se neodgovorni pojedinci pri spaljivanju korova i šikare zaista ponašaju

kao pomahnitali piromani, svjedoči pregled intervencija Javne vatrogasne postrojbe grada Varaždina u prva tri mjeseca ove godine. Naime, u siječnju je zabilježeno tek sedam požara otvorenog prostora.

U veljači ih ima 27, a u ožujku njihov broj rapidno raste na čak 125! Treba znati da izlazak vatrogasaca na jednu intervenciju stoji u prosjeku tristotinjak eura. No iza „ekipe“ koja je spaljivala korov u Poljani Biškupečkoj (25. ožujka), ne samo da je ostalo požarište površine 100.000 metara četvornih, već i trošak od 12.080 kn radi intervencije pripadnika gradskog JVP-a te još četiriju dobrovoljnih vatrogasnih društava...

Najgore je kad vatra izmakne nadzoru

PRIMJER Dvadesetak članova Lovačkog društva „Šljuka“ Petrijanec temeljito je očistilo okoliš i potok kod brane u Strmcu

Umjesto puške – WC školjka na ramenu!

Radile su i lovkinje, na ponos LD-a “Šljuka”

Vrijedni članovi Lovačkog društva „Šljuka“ Petrijanec u nedjelju 27. ožujka uspješno su proveli pr vu ovogodišnju akciju čišćenja jednog dijela svog lovišta 5/104 – doznajemo od Ivana Kutnjaka, koji predsjeda spomenutim društvom. Posebno je pozorno čišćeno korito i neposredna okolina potoka koji izvire kod brane u Strmcu. Naime, ovo područje zahtijevalo je iznimni angažman lovaca jer su ga neodgovorni pojedinci zatrpali raznoraznim otpadom. I ne samo to.

Devastirano područje, na iznenađe-

nje lovaca, poslužilo je kao stanište izuzetno opasnih, divljih pasa! Dvadesetak sudionika akcije prikupilo je

p

očinitelji apsurdnog ekocida ostavili su tragove pa im slijede kaznene prijave tri prikolice smeća, među kojima je bio dominantan elektronski otpad i nebrojeni stakleni predmeti. Izvlačene

su i odbačene automobilske karoserije, istrošeni pneumatici, WC školjke i druga čudesa koja su bivši vlasnici dovezli i odbacili u prirodu. Srećom, pojedinim počiniteljima ekocida – loše se piše. Iza sebe su ostavili tragove apsurdnog „zbrinjavanja“ po kojima će biti identificirani pa najvjerojatnije slijede kaznene prijave. Dodajmo i to da ovakve akcije provode sva lovačka društva i lovačke udruge sukladno svojim planovima rada i to u suradnji s lokalnom zajednicom te Županijom, koja ih financira s 2.000 kuna.

Život 15

05. travnja 2011., br. 359

OTKRIVAMO Gabriela Horvatova jedna je od najvećih primadona koje je Varaždin dao svijetu

Intrige, bračni brodolomi i skandali naše operne dive Horvatova se 1916. godine otvoreno upustila u ljubavnu vezu s oženjenim, glasovitim češkim opernim skladateljem Leošem Janáčekom…

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

gažman u zagrebačkoj operi poremetio je neugodni slučaj s tenorom Ernestom - vitezom Cammarotom. Taj je nakon neugodnosti koju mu je priredila Horvatova tijekom izvedbe „Carmen“ navodno u bijesu potpuno demolirao svoj stan u Starčevićevom domu… Kako intrige nisu prestajale, Gabrijela 1898. odlazi u slovensku operu i Beč gdje nastavlja učenje pjevanja kod profesora Johanna Ressa. Osim u Grazu, od 1. listopada 1900. godine angažirana je u Njemačkoj operi u Bielitzu gdje nastupa u Verdijevom „Trubaduru“ i briljira u Bizetovoj „Carmen“. Uspon nastavlja u Düsseldorfu, a prijelomni trenutak njezine karijere predstavlja nastup s Iznimna karijera Tijekom svoje iznimne operom iz Kölna (opet u ulozi Carmen) u praškarijere operne pjekom Narodnom vač ice, Gabr ie a n divadlu (dalje la je svladala , t s o l Češka dvjestotinjak ža ni NkD). a l i ulturna uloga te je b nije “ i a b j javnost „iznastupala a dn „G poslje je gubila je u b ro j n i m i n a v pr oju gl av u“ z a europsk im nica k Varaždin metropolaumjet áček kom koju ma. Njezini Jan uprava kanastupi u Kölotao“ m s „ zališta odmah nu, Düsseldorangažira, a pofu, Beču, Pragu, pularna „Gabi“ ostat Zagrebu, rodnom Varaždinu uvijek su bili nagra- će vjerna publici i novom đeni ovacijama i povoljnim poslodavcu sve do 18. svibnja kritikama. No njezin privatni 1930. godine. život obilježen je intrigama, bračnim brodolomima te pr„Pukla“ bruka vorazrednim ljubavnim skanČeški industrijalci „masno“ dalima. O čemu se radi? plaćaju korištenje njezinog Nakon trogodišnjeg školo- imena pri reklamiranju brojvanja Gabriela je uz pjevanje nih proizvoda (primjerice diplomirala i klavir, a prvi sapuna, 1906.), a Gabi saangažman ima u zagrebač- lijeću i udvarači. Izgleda koj operi u listopadu 1896. da je najuporniji bio praški godine kada nastupa kao posjednik i tvorničar Bedrich Sibel u Gounodovom Faustu. Nolč. Mladenci se na vjernost Naša mezzosopranistica 6. pred oltarom zaklinju 1908. veljače 1897. nastupa u ulozi godine, no bračna idila nije Carmen, ali njezin daljnji an- dugo potrajala.

Prvakinja praškog Narodnog divadla (kazališta) Varaždinka Gabriela Horvatova nesumnjivo je jedna od najvećih umjetnica operne scene koje smo dali svijetu.

Rođena je u učiteljskoj obitelji 23. prosinca 1877. godine, a nakon završetka više djevojačke škole s 15 godina odlazi u Zagreb učiti klavir te francuski i njemački jezik. U baroknom gradu buduća je primadona primila prve poduke u pjevanju, a činjenicu da posjeduje snažan i lijep glas potvrđuje na tečaju zagrebačkog profesora Antuna Stöckla.

Gabriela Horvatova na portretu iz 1903. godine kad je izvedbom “Carmen” očarala Pražane

Horvatova se, naime, 1916. godine otvoreno upustila u ljubavnu vezu s oženjenim, glasovitim češkim opernim skladateljem Leošem Janáčekom. Nažalost, Gabi nije bila ni prva ni posljednja umjetnica koju je taj „smotao“, a afera je okončana 1918. godine rastavom Horvatove i Nolča.

Još gore, Gabriela je zatrudnjela s Janáčekom i na kraju je abortirala. Posljedično, formalno je razvrgnut skla-

dateljev brak sa Zdenkom (rođenom Schulzová, vjenčani 1881.). Ona ne samo da je u očajanju pokušala počiniti samoubojstvo, već je poslije smrti svog bivšeg muža u memoarima detaljno opisala njegovu aferu s Gabrielom.

Posvetila joj je ni manje ni više nego 18.000 riječi!

Početkom tridesetih godina Gabriela Horvatova ponovno kraće vrijeme boravi u Varaždinu kako bi njegovala bole-

snu majku - Mariju. Ovdje se ponovno udaje, ovaj put za umirovljenog potpukovnika (narodnog poslanika i u dva mandata gradonačelnika) Dragutina Perka.

No sasvim je izgledno da se od njega rastaje 1933. godine kada def init ivno napušta našu sredinu. Gabriela Horvatova umrla je 29. studenog 1967. godine i nakon kremiranja sahranjena je u Pragu.

TREBA ZNATI

Tko je lav s bijelom grivom?

Gabriela Horvat bila je iznimna umjetnica koja se nebrojeno puta istakla humanošću. Primjerice, iz Varaždina 1932. godine putuje u Brno kako bi održala humanitarni koncert na poziv tamošnjeg Crvenog križa, a Varaždinski tjednik 1931. godine o njoj piše:

”Dakako da dobiva odasvud ordene i odlikovanja… Dobra srca podupire siročad, ali temeljito, stvarajući mnogima osigurane egzistencije… Pomaže sve lijepo i dobro. Muzeju u Brnu poklonila je toliko predmeta, vezanih uz djelovanje genijalnog Leoša Janačka, te jedna soba, puna tih uspomena, dobiva ime: soba Leoša Janačka i Gabrijele Horvatove.

Velik je broj kompozicija što ih prvi češki kompozitori posvetiše Gabrijeli Horvatovoj… U penziji kao članica opere ne miruje.

Daje koncerte, poučava u pjevanju, radi kod filma…”, stoji između ostalog u članku nama nepoznatog autora koji uz određenu dozu cinizma spominje „sobu punu uspomena“.

A da one ne bi nikada izblijedjele, pobrinula se Čehoslovačka kinematografija filmom “Lev s bílou hrívou” (Lav s bijelom grivom). Naime, režiser Jaromil Jires 1986. godine snimio je biografski film o skladatelju Leošu Janáčeku i svim njegovim djevama ljuvenim. Ulogu Gabriele Horvatove utjelovila je Valérie Zawadská…

IZDVOJENO Češke vlasti odlikovale su umjetnicu čiji glas nije ostao zabilježen samo na gramofonskim pločama

Je li Gabriela Horvatova prva Varaždinka na filmu?

Spomenuta afera ne može i ne smije zasjeniti ukupan doprinos Gabriele Horvatove europskom kulturnom stvaralaštvu koji je još za njezina života prepoznat i pravilno vrednovan. Naime, češke vlasti odlikovale su je ordenom rada, a za svoj jubilej 1928. godine (povodom 25 godina predanog rada u ND-u) odlikovao ju je i Aleksandar Karađorđević, kralj KSHS. Međutim, u današnjoj Hrvatskoj, a napose u Varaž-

dinu, izgleda da naša operna diva ne zaslužuje ni „osvježenu“, iscrpnu biografiju.

Možda bi nakon istraživanja naših kulturnih djelatnika - povjesničara tada više doznali o nosačima zvuka koje je snimila (znamo za izvedbu „Carmen“ iz 1921. godine) ili pak o njezinim ulogama u najmanje tri filma.

Treba znati da je Gabriela Horvatova možda prva Varaždinka koja se okušala na filmu i to davne 1913. go-

dine! Na žalost, igrani film „Prodana nevesta“ tvrtke ASUM u vlasništvu češkog filmaša Maxa Urbana nije sačuvan.

U njemu je Gabriela debitirala na filmu u ulozi Hate, a scene iz Smetanine opere snimane su u prirodi, izvan Narodnog kazališta. Osim spomenutog, glumačke uloge ostvarila je kao Kostelnička u filmu Její pastorkyna (1929.) te plemkinja u filmu Mikoláš Aleš (1951.).

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti SRAMOTA

S groba ukrali kip dvaju anđela

05. travnja 2011., br. 359

ČITATELJI PIŠU Zanimljiv projekt OŠ Vinica povodom Svjetskog dana voda

Vodeni detektivi za štednju vode

AGRO UDRUGA

Učenici 2. a i 2. b razreda OŠ Vinica s učiteljicama Anom Šegović i Tatjanom Pajtak obilježili su Svjetski dan voda na Ribnjaku u Vinici.

Početkom ožujka radili su na projektu zanimljivog naziva “Vodeni detektiv” o trošenju vode, koji je bio sastavni dio školskoga kurikuluma. Cilj projekta bio je saznati na što učenici i njihovi ukućani troše vodu, u kojim količinama te što njihova obitelj i oni mogu promijeniti da smanje potrošnju vode.

Kada su prikupili sve tražene podatke, napravili su analizu podata-

Stručni izlet na sajam

USPJEH Vrtiću “Dječji svijet” međunarodna nagrada za likovni rad

Ne znam kako bih opisala svoje duševno stanje kada sam došla na grob svojih dragih pokojnih na Varaždinskom groblju sa željom da im upalim svijeće i pomolim se za njihove duše. Dočekao me užas, šok i velika bol kada sam vidjela da na grobnici nedostaje kip dvaju zagrljenih anđela koji sam kupila, donijela i stavila na grobnicu u želji da čuvaju moje mrtve kad već to ne mogu ja. Kip je ukraden između 15. i 22. ožujka.

Užasnuta sam činom ljudi koji mogu sa svetog mjesta, s groba uzimati stvari i prodavati ih u bescjenje ili, što je još ružnije, staviti ih na svoj grob. Mislim da ti ljudi nemaju srama, morala, a ni osjećaja koliko je takav čin ružan. Trebali bi se zapitati kako bi se oni osjećali da se to dogodi njima.

Bi li bili sretni? Čitateljica (podaci poznati redakciji)

ka. Učenici informatičke sekcije škole uz pomoć učiteljice informatike Mirjane Jambriško izradili su gra-

fikone na temelju prikupljenih podataka.

Grafikoni su sastavni dio plakata zajedno sa slikama i tablicama s podacima. U projekt su bili uključeni i roditelji koji su svesrdno pomagali djeci kod mjerenja vode, a upute su dobili na roditeljskom sastanku. Prezentacija projekta održana je 22. ožujka na Ribnjaku u Vinici.

Nakon terenske nastave plakati su predstavljeni u holu škole, gdje su ih odmah zapazili i rado čitali ostali učenici i djelatnici škole.

OŠ Vinica

Pobjednički rad Inke, Marije i Karle U organizaciji Agro udruge općine Trnovec Bartolovečki organiziran je edukativni – stručni izlet na Međunarodni proljetni poljoprivredni sajam u Gudovec 27. ožujka. Sajam je posjetilo 70 članova udruge, koji su se upoznali s tehničkim dostignućima u poljoprivrednoj proizvodnji te u području sjemenarstva i zaštite bilja. Udruga okuplja poljoprivredne proizvođače s područja općine Trnovec Bartolovečki radi zajedničkog nastupa prema prodavačima repro materijala te prema otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda. Udruga organizira predavanja s renomiranim proizvođačima repro materijala, pa je tako održan niz predavanja - od sjemenarstva, zaštite poljoprivrednih usjeva te proizvodnje u pogledu kooperantskih odnosa. Udruga trenutno broji 163 člana – poljoprivredna proizvođača.

Izvršni odbor Udruge

OBAVIJEST

Uskršnji vlak “Zeko” Budući da ove godine Grad Varaždin i Varaždinska županija nisu povodom Uskrsa u mogućnosti obradovati svoje najmlađe građane, Hrvatske željeznice daju priliku roditeljima da svojoj djeci omoguće vožnju u prigodnom vlaku “Zeko”, koji će 25. travnja prometovati na relaciji Varaždin - Čakovec i natrag. Cijena povratne prijevozne karte po djetetu iznosi 20 kuna, a 20 kuna je i cijena povratne karte za pratitelja. U veselom i raspjevanom vlaku kostimirani Zeko može darivati djecu prigodnim paketićem (cijena paketića je 10 kuna). Polazak vlaka iz Varaždina je u 15 sati, a povratak iz Čakovca predviđen je u 16 sati. Predbilježbe se obavljaju na broj telefona 042/300-937 do 15. travnja, dok će se karte moći kupiti od 16. do 20. travnja.

Hrvatske željeznice

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

Dječji vrtić “Dječji svijet” osvojio je prvu nagradu na likovnom međunarodnom natječaju u organizaciji “Paz y cooperation” sa sjedištem u Španjolskoj. Tema natječaja bila je “Pobrini se za svoj planet - svi protiv klimatskih promjena”. Djeca predškolske dobi trebala su bilo kojom likovnom tehnikom nacrtati planet na kojem bi željeli živjeti. Natječaj je bio objavljen na stranicama MZOŠ-a prošle godine.

Likovni rad, koji su nacrtale Inka El-

dan, Maria Marčec i Karla Zagorec, poslali smo preporučeno. Početkom ove godine nazvao je Neven Pelicarić, veleposlanik Hrvatske u Španjolskoj i obavijestio nas o ishodu natječaja te je rekao da priznanje dolazi nešto kasnije. Tako je i bilo:

prošli tjedan primili smo priznanje koje nas je jako razveselilo. Ponosni smo, jer su Inka, Maria i Karla osvojile prvo mjesto u svojoj kategoriji.

Ljubimka Hajdin

ČITATELJI PIŠU U Varaždinskim Toplicama žene osnivaju udrugu “Naši cajti”

Potraga za zaboravljenim receptima Dana 21. ožujka dogodio se u gradu Varaždinske Toplice nesvakidašnji događaj. Udruga žena na području grada Varaždinskih Toplica donijela je jednoglasnu odluku o osnivanju udruge pod radnim nazivom “Naši cajti”, a povod ovom udruživanju bile su dvije vrlo uspješne izložbe ručnih i likovnih radova naših sugrađanki.

Osobno sam bila vrlo iznenađena ugledavši što sve naše žene znaju i kakve radove čuvaju u svojim domovima. Stoga je početkom ove godine pala odluka o udruživanju. Odmah su postavljena stroga pravila koja su

buduće članice s odobravanjem prihvatile. Udruga je strogo apolitična, što znači da se sastajemo isključivo i samo zbog neobaveznog druženja i rada. Bavit ćemo se ručnim radovima što podrazumijeva heklanje, štrikanje, šivanje, našivavanje, slikanje, oslikavanje. Zavirit ćemo i u kuhinje i pretresti zaboravljene recepte; možda stvoriti i neke nove u namjeri da zainteresiramo prolaznike dobronamjernike. Potičući kreativnost naših članica otvorit će nam se mnoge mogućnosti. Najbitnije je prije svega da učimo jedna

od druge, da se međusobno slažemo, nadopunjujemo, uvažavamo i prihvaćamo. Dakako, očekujemo potporu i suradnju ostalih udruga na području grada Varaždinske Toplice pa i šire te pomoć i potporu svih naših sumještana, pogotovo mladih.

Poduprite nas i pridružite nam se u našim nastojanjima i učinite nešto plemenito za ovu našu uspavanu topličku dolinu!

Trenutno se sastajemo u prostorijama Trivijalne škole, Tkalčićeva 3 ponedjeljkom od 19 do 21 sat.

Spomenka Gabrić

05. travnja 2011., br. 359

Oglas 17

18 Zagorje-Tehnobeton

05. travnja 2011., br. 359

USPJEH Nakon poslova na tržištima istočnih zemalja, jedna od vodećih domaćih g

Zagorje-Tehnobeton i Radi se za vrlo veliku njemačku kompaniju koja u Mađarskoj ide u proizvodnu investiciju za koju nećemo prodavati ruke, nego puno više od toga, pa će i naši resursi u Varaždinu biti u velikoj mjeri angažirani, ističe generalni direktor M. Bunić DOZNAJEMO

Zašto nema više ulaganja Nakon što smo prisutniji u našem okruženju, bolje možemo vidjeti zašto drugi dobivaju proizvodnu investiciju, a mi trgovinu koju smo zadnjih desetak godina uglavnom i gradili, kao i pokoji uslužni objekt ili hotel. Proizvodnih je objekata bilo vrlo malo, što govori dosta o nama. Valjda je to bila naša orijentacija i strategija.

No vani se susrećemo sa stranim investitorima koji ni danas nemaju planove ulaganja u Hrvatskoj.

Počelo je useljavanje u novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije koju su na zagrebačkom Ksaveru izgradili varaždinski građevinari

u

laganja treba više poticati, a cijenu rada smanjiti Naravno da nam ne objašnjavaju zašto je to tako, ali pretpostavljam da nas zaobilaze zbog niza pogodnosti koje vani dobivaju investitori, od poreznih olakšica i poticaja, do cijene radne snage. To je nešto što odbija strane investitore, a i sami osjećamo na nekim tržištima gdje sa svojom radnom snagom uopće nismo konkurentni.

Konkurentni eventualno možemo biti u Mađarskoj.

Općenito govoreći, hrvatski je radnik preskup, a istovremeno je nezadovoljan jer s neto iznosom koji dobiva teško podmiruje troškove života. To je veliki problem, a nadam se da će se početi rješavati izmjenama zakona koje se najavljuju, veli Bunić.

Sve ono što smo predosjećali da bi se moglo dogoditi u 2010., a slijedom toga i 2011., ostvaruje se u velikoj mjeri. Naime, svoje planove radili smo na osnovi pretpostavki koje su se pokazale dobrim, kao što je procjena da će država bitno smanjiti ulaganja, što se i dogodilo.

Iako se u zadnje dvije godine i njihov broj također bitno smanjio, ipak smo uspjeli i dalje biti prisutni kod stranih, ali i domaćih privatnih ulagača, što nas je i održalo.

Rast EBITDA Ističe to Miroslav Bunić, generalni direktor ZagorjeTehnobetona, osvrćući se na poslovanje ostvareno tijekom prošle godine, kao i očekivanja u ovoj, jubilarnoj godini jednog od najvećih i najstarijih domaćih građevinskih poduzeća koje je nizom prigodnih događanja počelo obilježavati 65. godina rada, dok se središnja

svečanost očekuje u stude- godine, a posebno vrijeme i situaciju u građevinskom nom.

Lani ipak nismo zabilježili sektoru u Hrvatskoj. Manji rast u odnosu na 2009., kada prihodi naročito nisu drasmo još imali rast u odnosu matični ako uzmemo u obzir na 2008., iako je kriza već da su nam ostali pokazatelji tada maksimalno dolazila do poslovanja čak i nešto bolji izražaja, a mnoge su građe- nego 2009. - EBITDA i EBITDA vinske tvrtke manje prihodo- marža. Stoga, gledajući sve vale u odnosu na prethodnu pokazatelje, zadovoljni smo s rezultatima postigodinu. To, dakle, kod gnutim u 2010., nas nije bio slučaj u izuzetno krijer smo 20 0 9. . znoj i vrlo imali rekordni 2010 e stresnoj pr ihod. No orj g a Z d godini za nismo ga poriho p a n o t građevinnovili prošle be Tehno e 1,13 ski sektor, godine. Još j a l i pogotovo nemamo s o n z i a jer smo konsolidirani di kun postigli rezultat, već milijar iznimne posamo za Zagorkazatelje u usj e - Te h n o b e t o n poredbi sa srodnim koje je 2010. prihodovalo 1,13 milijarde kuna, tvrtkama u našem sektoru, što je za oko sedam posto rezultate s kojima smo jače manje u odnosu na 2009. zasjeli u vrh domaćeg graditeljstva. Kriza je, naime, godinu.

To, ocjenjujemo, nije dra- izbistrila situaciju te pokamatično s obzirom na re- zala naše prednosti koje kordni prihod iz pretprošle se prije nisu toliko vidjele,

koje smo stekli zahvaljujući velikim ulaganjima u razvoj tehnologija i ljudske resurse.

Stoga sada pokazujemo nešto veću otpornost na krizu u odnosu na one koji nisu toliko ulagali, odnosno u svojoj su strategiji bili drukčije orijentirani, imali više inženjeringa i sl.

Kako ste uspjeli povećati EBITDA, odnosno dobit iz operativnog poslovanja?

Posljedica je to poduzetih mjera radi kontrole troškova poslovanja.

Više u inozemstvo Je li to značilo i smanjenje broja zaposlenih?

Ne, jer smo uz uobičajenu fluktuaciju zabilježili čak i rast broja zaposlenih. Razlog tome je naša strategija, odnosno usmjerenost prema stranim ulagačima i privatnim investitorima i u regiji, zahvaljujući kojoj i ove godine planiramo ostvariti prihod na razini prošle. Naime, plan je da manjak prihoda u

Hrvatskoj nadomjestimo na stranim tržištima gdje smo već povećali broj zaposlenih, kojih sada ukupno imamo nešto više od 900.

Usprkos najavama velikih državnih projekata, očekujete manji prihod na domaćem tržištu. Zašto?

Bez obzira na najave s političkih govornica, ne očekujemo velike javne projekte, barem ne u ovoj godini.

l

ani je povećan broj zaposlenih, tako da je sada više od 900 zaposlenih u tvrtki Naravno, bilo bi nam drago da odmah krenu ulaganja, no teško je očekivati već ove godine građevinske radove s obzirom na zahtjevnost pripreme projekata. Predizborna godina je godina velikih obećanja, dok za ostvarenje treba pričekati. Za građane

IZDVOJENO Romano Perić, direktor Direkcije za tehničke poslove

“Ojačali smo i izrasli u jakog regionalnog igrača” Iako postojimo već 65 godina, nakon privatizacije značajan napredak bilježimo zadnjih nekoliko godina. Izrasli smo u respektabilnu kompaniju s tehnološkom i razinom vođenja velikih projekata koja nam omogućava da možemo bez problema nastupiti u široj regiji kao i u zemljama EU. Ističe to drugi čovjek ZagorjeTehnobetona Romano Perić, direktor Direkcije za tehničke poslove, koja obuhvaća sektor graditeljstva i industrije, kao i tehničko-komercijalni sektor te sektor za inozemstvo i razvoj projekata, a uz to je i direktor tvrtki u Srbiji. - Na tržištima u okruženju, a posebno u Mađarskoj, susrećemo se s jakim

europskim graditeljima. To što dobivamo poslove rječito govori da smo postali ne samo jedan od vodećih hrvatskih graditelja, nego i regionalna kompanija s vlastitim know-howom kojim parira velikim igračima. Uspjeh je tim veći ako se zna da druge često i na razne načine potpomažu velike banke. Usprkos tome, uspijevamo se izboriti za posao na natječajima kod kojih, primjerice, banke koje prate investitore ne uvjetuju da izvođač bude točno određena tvrtka, uglavnom njihov klijent - veli Perić. Do izrastanja u regionalnu kompaniju ne bi došlo da nije bilo ulaganja u vlastite kapacitete. - Što se industrije tiče, značajno smo ojačali

u logističkom, kao i tehničkom smislu, tako da možemo pratiti sve svoje projekte. Kapaciteti

b

etonske konstrukcije iz Varaždina izvoze se u Srbiju i Mađarsku proizvodnje u našoj industriji prelaze mogućnosti plasmana u Hrvatskoj, pa zato svoje proizvode izvozimo u inozemstvo, kao što je to slučaj s betonskim konstrukcijama koje iz Varaždina izvozimo u Srbiju, a sada i Mađarsku. Uz to, tvornica na Kosovu pokriva

konstrukcijama to, kao i tržište Makedonije - upozorava dodavši da se i dalje ulaže u pogone i vlastiti know-how, budući da su zahtjevi tržišta sve veći.

Usporedo s izlaskom na tržišta u okruženju, Zagorje-Tehnobeton radi i u Hrvatskoj. Riječ je o više projekata, od kojih su tri pred otvorenjem: zgrada Hrvatske biskupske konferencije, osječki Avenue Mall i „zelena zgrada“ u KBC Rebro.

- U zgradu HBK počelo je useljavanje. Iako još predstoji druga faza dovođenja određenih prostora namjeni, već sada se vidi da je riječ o lijepom objektu čija je gradnja trajala nešto dulje od predviđenog, ali to nije ništa

neobično. Uvjeren sam da je investitor zadovoljan s objektom koji će i nama biti dobra referenca - ističe Perić u vezi građevine koja je privukla pozornost svojom izvedbom. I druga građevina, čije je otvorenje najavljeno za 8. 4., privukla je pozornost, između ostalog i zbog pristupne ceste. Riječ je o Avenue Mallu u Osijeku. - Objekt je završen i vrlo atraktivan. Ministarstvo je izdalo naputak o izdavanju uporabne dozvole, pa vjerujem da će sada Grad Osijek izdati uporabnu dozvolu sukladno tom naputku te da će objekt biti otvoren planiranog datuma - doznajemo od Perića. Od projekata u Varaždinu izdvaja gradnju javne garaže.

- Promijenile su se okolnosti u odnosu na one pod kojima je projekt napravljen. Naime, tlo je različitih karakteristika na malim udaljenostima, pa se radovi ne mogu izvoditi prema prvobitnom projektnom rješenju. Radi se na probnim poljima da se nađe model brtvljenja dna i/ili crpljenja da bismo radili na suhom. No izveli smo dijafragmu tako da sada ne može doći ni do kakvih utjecaja na susjedne objekte. Radovi će se ubrzati tijekom ljeta, no hoće li se najavljeni rok završetka poštovati, ovisi o puno čimbenika, ali dat ćemo sve od sebe da tako bude - ističe direktor Direkcije za tehničke poslove ZagorjeTehnobetona.

Zagorje-Tehnbeton 19

05. travnja 2011., br. 359

građevinskih tvrtki uspjela se u jakoj konkurenciji izboriti i za posao u Mađarskoj

na tržištu zemalja EU!

Zagorje-Tehnobeton izgradilo je trgovački centar Avenue Mall u Osijeku, čije je otvaranje najavljeno tijekom prve polovice mjeseca

Nova zgrada KB Rebro

je to stresna godina, kao i rezultate s tih tržišta, mogu za gospodarstvo koje ovisi reći da smo se u Srbiji dobro o javnim ulaganjima jer Hr- stabilizirali s tri vrlo značajvatskoj nedostaju projekti. U na projekta u Mladenovcu, zadnje dvije godine ulaganja Kragujevcu te Beogradu. domaćih i stranih investito- Izgradnjom tvornice betonra pala su za 70-ak posto, skih stupova na Kosovu, koja je već prerašto je zabrinjavajuće. To sla u tvornicu bi trebalo potaknuti e v o b etonsk ih sve nas, od Vlade, e konstrukHGK-a i jedinica godin e s c i j a , lokalne samoa v a ž e j dugouprave, da se obil a c i ročno ponovno po ljetn b o .

5 smo nabudi zanima6 e k s n i d prav ili nje za Hrvatsku varaž e k također, i krenu ulagavins nadamo nja. U ovom tregrađe se, dobar nutku u nas nema r tv tke potez, t im zrelih projekata u više što njezigrađevinskom smislu, nom ponudom pokriizuzev nekolicine projekata u Zagrebu i Splitu. Stoga je vamo i Makedoniju.

O čemu se radi u Mađarjasna naša veća usmjerenost skoj? stranim tržištima.

To je posao od izuzetnog Gdje ste već prisutni?

To su tržišta Makedonije, značenja za nas. U prvom Kosova, Srbije i već ranije redu jer se radi za vrlo veliku BiH, a odnedavno i Mađar- njemačku kompaniju koja ske. Iako još nemamo prave ide u proizvodnu investiciju.

jer se dio tog projekta bude ostvarivao u Varaždinu, pa ćemo kroz ovaj projekt biti izvoznici u EU. Upravo zato što se ne radi o vrsti poslova kakve su naša građevinska poduzeća donedavno radila po Njemačkoj, ovaj projekt stavljamo na vrlo v isoko prioritetno mjesto. Naime, nećemo prodavat i ruke, nego puno više od toga, pa će i naši resursi u Varaždinu biti u velikoj mjeri angažirani na realizaciji tog projekta koji je dobiven u vrlo jakoj konkurenciji vrlo snažnih europskih kompanija. Vjerujem da ćemo biti na razini očekivanja investitora u pogledu poštovanja ugovornih obveza koje nisu nimalo jednostavne, budući da realiziramo projekt u zemlji EU, čija Hrvatska još nije članica.

No bit će to prava prilika da se dokažemo kao kompanija sposobna za utakmicu na europskom tržištu i prije nego što naša država uđe u EU.

Mr. Sc. Miroslav Bunić

Uz to, tim poslom pojavili smo se na tržištu EU, što je iziskivalo opsežne pripreme i niz predradnji da bismo udo-

voljili svim, vrlo zahtjevnim uvjetima ulagača i okruženja, odnosno Mađarske i EU. To nije bilo nimalo jednostavno

IPAK SE KREĆE

Naznake poboljšanja Kooperanti su sigurno osjetili tu kriznu godinu. U godinama velike građevinske ekspanzije u većoj smo im mjeri povjeravali radove, pa čak i u građevinskom dijelu. Sada više angažiramo vlastite resurse, a smanjili smo njihovo učešće u dijelu građevinskih radova, dok je u dijelu instalaterskih radova to smanjenje bilo manje. To nije ništa neobično za građevinarstvo i općenito gospodarstvo, tim više što je bila u porastu nelikvidnost u našem sektoru jer su i neki strani investitori ušli u previše projekata koji su se našli na udaru krize. Stoga ne možemo reći da smo bili pošteđeni posljedica takvog prevelikog investiranja, ali sada očekujemo poboljšanje, za što već ima naznaka, veli Bunić.

IZDVOJENO Mate Andabaka, direktor direkcije za ekonomsko-komercijalne poslove

Nužna strategija financiranja Mate Andabaka odnedavno je direktor direkcije za ekonomsko-komercijalne poslove u Zagorje-Tehnobetonu.

- Došao sam iz bankarskog sektora gdje sam imao priliku upoznati se i s poslovanjem Zagorje-Tehnobetona. Nakon što je u poduzeću procijenjeno da bi im, s obzirom na prilike na tržištu, dobro došao netko mojeg profila i s mojim iskustvom, razmjerno brzo smo postignuli dogovor - veli nam Andabaka govoreći o svom dolasku u Zagorje-Tehnobeton.

Potpora za inozemstvo Romano Perić

Njegova primarna zadaća

vezana je uz izradu strategije financiranja, budući da je u građevinskom sektoru pitanje naplate potraživanja danas izraženije nego ranijih godina.

- U odnosu na druge građevinske tvrtke, Zagorje-Tehnobeton po pitanju potencijala zaduživanja ima dobru poziciju, i to zahvaljujući konzervativnom pristupu u proteklim godinama. Međutim, aktualne prilike poslovanja bitno su izmijenjene nakon rujna 2008. godine (eskalacija svjetske financijske krize), pa treba dodatan angažman na području financiranja, iako poduzeće već od ranije ima iskusne stručnjake na tom

području. No današnje okolnosti traže neke nove vještine i angažmane, pa i da građevinske tvrtke u određenoj mjeri sudjeluju u projektima. Tu će moje bankarsko iskustvo biti od pomoći. Naravno, kao što je i sada slučaj, i dalje ćemo se nastojati što više financirati iz poslovanja, a zaduživanje koristiti za rast i razvoj poslovanja.

Međutim, prilike su takve da moramo imati razrađen plan s rezervnim varijantama, pojašnjava Andabaka dodavši da se nelikvidnost osjeća u cijelom građevinskom sektoru, ali i da se Zagorje-Tehnobeton uspješno nosi sa sadašnjom situaci-

jom. Potreba za većim radom na području financiranja javila se i zbog širenja poslovanja, osobito u inozemstvu.

- Svi smo svjesni da u Hrvatskoj ove godine neće biti velikih ulaganja, pa treba ići u inozemstvo. Stoga je moja zadaća i utvrđivanje politike financiranja i na vanjskim tržištima gdje morate imati adekvatnu podršku u svakom pogledu, što nije lako s obzirom na to da nema naših banaka u inozemstvu, upozorava Andabaka dodavši da se radi i na povećanju učinkovitost vlastite proizvodnje i profitabilnosti u okolnostima stalnog pritiska na cijene.

Mate Andabaka

20 Poslovni svijet

05. travnja 2011., br. 359

OBI U potpunosti obnovljena internetska stranica vodećeg centra za gradnju, dom i vrt - www.obi.com.hr

Još više informacija putem interneta za OBI-jeve kupce Početkom travnja OBI-jeva internetska stranica www.obi. com.hr dobila je novi izgled, nakon što je u potpunosti obnovljena.

Na poznatoj adresi www. obi.com.hr kupce očekuje svježi novi dizajn, preglednija struktura te sadržaji snažno umjereni na pružanje usluga.

Kupci i znatiželjnici nakon ponovnog lansiranja moći će u svako doba brzo dobiti opsežne odgovore na sva pitanja vezana uz uređenje doma, potražiti inspiraciju u specijalnim tematskim sadržajima te se informirati o ak-

tualnim vrhunskim ponudama iz reklama.

p

uno ideja i savjeta za uređenje doma i vrta, kao i niz drugih korisnih informacija - Našim kupcima želimo pružati sve informacije koje trebaju, ujedno i putem interneta - kaže Michael Vinzing, OBI-jev regionalni direktor.

Putem novooblikovanog internetskog nastupa, OBI pot-

krepljuje svoju vodeću poziciju na tržištu i na internetu.

Na stranicama www.obi.com. hr nalazi se i opsežan leksikon za solomahere, informac ije o svim OBI-jevim uslugama poput, na pr imjer, rezanja drveta ili miješanja boja i, naravno, detaljni opisi iz područja gradnje, stanovanja, tehnike i vrta.

Naglasak nove OBI-jeve internetske stranice je na: Ʉ đĒėĪĮĺı zanimljiv ih ponuda iz našeg bogatog asor t imana proizvoda, Ʉ ĉėĪ ĺÿĪå informacija, Ʉ ġıĒė Ĩėlomaherskih savjeta i ideja u području Svijet ideja, Ʉ ġĤåûČåáĒÿĉåđ ıĺÿáı ı ĒÑĪå usluge,

Ʉ ĨĺåėÜıþĺÑĮĒėđ ġėáĤıàĉı informacija za korisnike OBI Bonus Carda.

Provjereni OBI-jev Info kutak i dalje je prisutan kao ekskluzivan svijet prednosti za sve vlasnike OBI-jevog Bonus Carda. Na ovom mjestu i dalje je moguće vidjeti stanje na OBI-jevom Bonus Cardu uključujući bonus, obrađivati osobne podatke ili koristiti specijalne usluge.

Posjetite našu internetsku stranicu www.obi.com.hr. Tu ćete naći puno ideja i savjeta za uređenje svojeg vrta i doma.

I TOGA IMA

Novi dioničar u Vaba banci?

Dugovima opterećen Validus izvijestio je da je zaprimio „novu indikativnu ponudu“ za prodaju 513.477 dionica Vaba banke u njegovom vlasništvu, i to od “renomiranog inozemnog financijskog investitora, koji je izlistan na NYSE”. Ponuda je uvjetna, tj. vezana je uz proces dubinskog snimanja i uz odobrenje investicijskog odbora kupca, dok je rok za zaključenje transakcije 30 dana, stoji na ZSE.

Prava odluka Loše poslovne odluke - Apple i Cosby show A

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

pple, Steve Jobs i John Sculley.

Godine 1983. suosnivač Applea zaposlio je predsjednika kompanije Pepsi Johna Sculleya da vodi tvrtku. Sculley je u to vrijeme bio poznati marketinški stručnjak koji se proslavio osvajanjem tržišta Texasa Pepsijem, primjenom testa isprobavanja Cole i Pepsija “na slijepo”. Sculley je prihvatio posao, ali se ubrzo počeo sukobljavati s Jobsom na svakom koraku. Stalan sukob dvojice vodećih ljudi tvrtke rezultirao je prvim padom kvartalnog profita, a Sculley je Upravnom odboru ponudio

ultimatum da odaberu između njega i Jobsa. Odbor je odlučio otpustiti Jobsa.

Nakon toga, uslijedili su teški dani za Apple. Sculley je ostvario marketinške uspjehe u Appleu, ali je uništio inženjerski odjel. Rast kompanije i kompleksna organizacijska struktura doveli su do toga da je menadžment svih razina lako dolazio do dopuštenja za razvoj bilo kakvih proizvoda, bez obzira na njihovu nisku komercijalnu vrijednost. Od 1990. do 1995. godine samo je nekoliko proizvoda Applea bilo uspješno na tržištu. Apple Computers

1996. godine nalazio se u najvećoj krizi od osnivanja. Godine 1997. Steve Jobs se vraća i počinje spašavanje.

Odmah postaje v.d. predsjednika i osmišljava nove uspješne proizvode kao što su iPhone, iTunes, iPod, iPad i dr. Nekoliko godina kasnije briše mu se v.d. iz titule i postaje predsjednik te rukovodi Appleom za godišnju plaću u visini od jednog dolara, zbog čega ga je Guinnessova knjiga rekorda stavila na listu najslabije plaćenih menadžera.

Cosby Show, ABC i NBC. Bill Cosby kao uspješan stand up komičar odlučio je

1984. godine napraviti svoj show. Cosby je ideju prvo ponudio tada vodećoj televizijskoj kući ABC, koja ga je odbila.

Konkurentski NBC, koji je u to vrijeme držao treće mjesto američkog etera, prihvatio je ideju i s njom zaradio ne samo gomilu novaca, nego je imao priliku biti televizijska kuća koja je prikazivala seriju koja je promijenila koncept komedije. “The Cosby Show” je u prvih pet sezona bio na prvom mjestu po gledanosti u SAD-u, a svaku je epizodu gledalo gotovo 30 milijuna ljudi.

Allianz 21

05. travnja 2011., br. 359

DOZNAJEMO Svjetska marka u osiguranju još dostupnija klijentima u Varaždinu

Na Banfici otvoreno novo prodajno mjesto Allianza Na području sjeverne Hrvatske Allianzova Podružnica Varaždin ima 23 prodajna mjesta. Tijekom ove godine namjeravaju otvoriti još pet, a povećat će se i broj zaposlenika U Preloškoj ulici u Varaždinu, točno nasuprot ulaza u Autoservisni centar, novo prodajno mjesto otvorila je varaždinska Podružnica Allianza koja svoje sjedište ima u poslovnoj zgradi Zagrebačke banke. „Da bismo se još više približili našim klijentima, odlučili smo otvoriti novo prodajno mjesto na Banfici.Prve informacije govore da je odluka o njegovom otvaranju bila dobra”, doznajemo od Kreše Kukeca, direktora varaždinske podružnice Allianza , Varaždinska Podružnica pokriva jednu od sedam regija Hrvatske, odnosno geografskih cjelina na koje je ta osiguravajuća kuća podijelila poslovanje u našoj zemlji. Riječ je o području sjeverne Hrvatske, odnosno Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Na području sjeverne Hrvatske Allianzova Podružnica Varaždin ima 23 prodajna mjesta, a tijekom ove godine namjeravaju otvoriti još pet.

Zahvaljujući tome, povećat će se i broj zaposlenika podružnice s osamdeset na gotovo sto. „Allianz, kao najveći europski osiguratelj te jedan od najvećih u svijetu, prisutan je u 72

Krešo Kukec

zemlje, a u Hrvatskoj je započeo s poslovanjem 1999. godine . Gotovo od samog početka krenuli smo s širokom paletom osiguranja. Na kraju protekle poslovne godine imali smo gotovo 1400 zaposlenih te preko 980 milijuna kuna premijskog prihoda. Isto tako, godinu smo završili kao lider u životnim osiguranjima na hrvatskom tržištu.

U veljači smo po četvrti puta osvojili Zlatnu kunu godinu čime je i stručna javnost prepoznala Allianz kao najboljeg hrvatskog osiguratelja u 2010. godini.,”ističe Kukec.

Direktor varaždinske Podružnice Allianza posebno ističe da naknadu za štetu na automobilu, nekretnini ili nekoj drugoj privatnoj imovini, Allianz svojim osiguranicima isplaćuje u svega pet radnih dana od dostave potrebne dokumentacije.

„Osim u našim poslovnicama i kod servisnih partnera, šteta se može prijaviti na besplatnom telefonu 0800 5000 te na internetu (www.allianz.hr) . Kao jedinstvenu uslugu na hrvatskom tržištu nudimo našim klijentima besplatni pristup portalu Moj Allianz (https://moj. allianz.hr). Radi u se o usluzi gdje Sjedište varaždinske Podružnice Allianz Zagreb ... oj klijent može rvatsk H besplatno nz online dobije Allia a u ti uvid u sve k a uć vodeć svoje police anju osiguranja, osigur u podatke o o živ ta plaćenoj premiji, ugovorenoj svoti, prijavljenim štetama i isplatama, dugovanjima i ostalom.

Uslugu mogu koristiti i građani koji nisu klijenti Allianza, već oštećenici a od nedavno i obrtnici Prijavom na Moj Allianz oštećenici mogu dobiti sve obavijesti o šteti te mogućnost uvida u postupak njenog rješavanja. Uz to, naši si osiguranici mogu sami kreirati svoju policu auto odgovornosti putem ove internetske usluge, veli Kukec, dodajući da se police osiguranja od autoodgovornosti prodaju i na većini stanica za tehnički pregled. ... i novo prodajno mjesto u Preloškoj ulici na Banfici

Fleksibilne police, mirovanje i pozajmice Osiguranje života osiguranje temeljni je posao Allianza koji čini skoro 40 posto njegovog ukupnog portfelja u Hrvatskoj. „Naše police su vrlo fleksibilne i mogu se prilagođavati za vrijeme trajanja, a prema potrebama i mogućnostima klijenata. To je posebno važno u aktualnim prilikama kada izlazimo maksimalno u susret našim osiguranicima u trenucima kad privremeno ostaju bez posla,odnosno prihoda, pojašnjava Kukec. Zbog gubitka posla, smanjenja prihoda ili drugih razloga danas se češće razmišlja o prekidanju polica životnog osiguranja. „To je jedan od definitivno najlošijih izbora, pa klijentima pokušamo objasniti da je u

takvim vremenima polica životnog osiguranja za njih još veća potreba nego u manje kriznim vremenima. Ako uđu u krizu kada ne mogu redovito plaćati premije, umjesto prekida, klijentima odobravamo mirovanje od mjesec do godinu dana. Nakon toga po istim uvjetima nastavljaju s policom. Uz to, imamo i mogućnost odobravanja kratkoročnih pozajmica na temelju polica osiguranja života. Pozajmice se vraćaju u roku od jedne do tri godinu, veli Kukec, napominjući bitnim da se klijent u slučaju problema oko plaćanja premije što prije javi njihovom savjetniku, kako bi zajednički našli najbolji model rješenja.

Djelatnici Allianza još bliže klijentima

ALLIANZ ŽIVOT Dvostruka isplata u slučaju smrti uslijed nezgode, a trostruka u slučaju smrti uslijed prometne nesreće

Zastupnici Allianza prije svega su savjetnici

Dijana Karakaš

Štedjeti, a sebi i najdražima osigurati i potporu u neugodnim situacijama, mogućnost je koju nudi AllianZ Život, fleksibilno osiguranje za slučaj smrti ili doživljenja u kojem klijenti sami izabiru iznos koji žele uštedjeti, odnosno koji će biti isplaćen u slučaju smrti. „Imamo dvostruku isplatu u slučaju smrti uslijed nezgode u odnosu na prirodnu smrt, a u slučaju smrti uslijed prometne nesreće i mogućnost trostruke isplate, doznajemo od Dijana Karakaš, voditeljice prodaje u

varaždinskoj Podružnici Allianza Zagreb. Klijentima se nude četiri vrste cjenika. „Ovisno o vlastitim potrebama, neki više gledaju štednju, neki više sigurnost, trećima je

u

z osnovne, Allianz nudi i dopunske pakete zanimljivija mogućnost jamstva za kredit, veli Karakaš, napominjući da je svakih pet godina

moguće prijeći iz jedne u drugu kategoriju. Klijentima se preporuča opcija ovisno o njihovim potrebama i mogućnostima.

Zastupnici Allianza,naime, nisu tek prodavači, nego prije svega savjetnici. Neprestano se radi na njihovoj edukaciji bilo putem seminara, bilo uz pomoć mentora, što je moguće jer su isključivo u stalnom radnom odnosu. „Uz osnovne, imamo i dopunske pakete.

Dopunsko osiguranje sastoji se od dva paketa koji se mogu ugovoriti zasebno ili ukupno.

Paket A obuhvaća osnovicu za trajni invaliditet i naknadu za 100-postotni trajni invaliditet te dnevnu naknadu za bolničko liječenja uslijed nezgode. Paket Z uključuje dnevnu naknadu za bolničko liječenje uslijed bolesti te naknadu za slučaj nastanka neke od najčešćih bolesti. Ako osiguranik od njih oboli, jednokratno se isplaćuje 5.000-100.000 eura, ovisno o veličini dogovorenog paketa.

I ti su paketi fleksibilni, mogu se mijenjati iz godine u godinu, upozorava Karakaš.

NEKRETNINE

Bez straha uz Dom+ i Kuća+ Među najčešće korištenim vrstama osiguranja za imovinu fizičkih osoba koje nudi Allianz, tri namijenjena privatnim nekretninama su : Dom+ i Kuća+, Apartman +. „Elementarne nepogode utječu na zanimanje za osiguravanje imovine. To je proteklih godina bilo vidljivo nakon olujnih nevremena s pijavicama koje su odnijele krovove, a sada nakon tragedije u Japanu kada je bitno poraslo zanimanje za osiguranje od potresa. Nažalost, to su trenuci kada ljudi bolje prepoznaju svoju potrebu, a do toga policu često doživljavaju kao trošak. Nepogode potiču na razmišljanje da je polica potreba jer ako primjerice u kuću uložimo pola života, a kredit otplaćujemo desetljećima, nije razumno sve to prepustiti slučaju. Pametnije je usmjeriti manji dio prihoda u “mirniji san”, upozorava Kukec.

I TOGA IMA

S Tigrom Teom u Disneyland!

Dječje osiguranje Tigar Teo omogućava štednju za dijete, a u slučaju neke nezgode, prijeloma ili potrebe za bolničkom i kućnom njegom, isplaćuju se naknade koje će pomoći u liječenju. Svi koji policu dječjeg osiguranja Tigar Teo do 15.04sudjelovat će u nagradnoj igri s vrijednim nagradama. Tako će moći dobiti poklon bonove za Cinestar kina vrijedne 500 kuna, zatim poklon bonove u trgovinama one2play i 5.000 kuna na potrošačkoj kartici, a najsretniji dobitnik obiteljsko putovanje u Disneyland kod Pariza.

DOBRO JE ZNATI

Popusti za spajanje polica Allainz nudi sve vrste osiguranja, počevši od osiguranja života, imovine, automobilske odgovornosti, kaska, osiguranja od odgovornosti i nezgode, dopunskog zdravstvenog...

Ukoliko se klijent odluči na više vrsta osiguranja, nudi mu se mogućnost njihovog spajanja u jedan paket. Time osigurava dodatne popuste i benefite, a ovisno o broju i vrsti osiguranja, čak do 30%.

22 Crna kronika

05. travnja 2011., br. 359

NAŠA POSLA 54-godišnji direktor osumnjičen da je ostvario nepripadnu korist veću od dva milijuna kuna za tvrtku

Izdao fiktivne račune za robu koju nije isporučio?

Zbog sumnje da je ostvario nepripadnu korist veću od dva milijuna kuna za poduzeće koje vodi, policija prijavljuje 54-godišnjaka sa šireg varaždinskog područja.

Od rujna do prosinca 2009. godine, kao odgovorna osoba jednog trgovačkog društva, izdao je fiktivne račune za robu koja nikad nije bila isporučena drugom trgovačkom društvu

gdje je također bio odgovorna osoba, i to u iznosu od 2.045,000

p

olicija tvrdi da je državni proračun oštećen za 2,1 mil. kn kuna, a ujedno je iskazao pravo na povrat poreza u visini od 64.200 kuna.

”Krivotvorenjem isprava, odnosno neistinitim prikazivanjem i sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, ostvario je nepripadnu korist od oko 2,1 milijun kuna na štetu državnog proračuna, a u korist prvog trgovačkog društva”, izvijestili su iz PU varaždinske dodavši da će protiv osumnjičenog podnijeti kaznenu prijavu zbog zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju.

I TOGA IMA

Slijedi prijava zbog zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju

DOZNAJEMO Trgovački sud u Varaždinu donio presudu u sporu Podravke i Plurisa

Podravka dobiva od 21,7 milijuna kuna od sljednika “Fima Grupe”?

Bivša Fima Grupa uzimala od Podravke pozajmice za kupnju njezinih dionica Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Plurisu, kao pravnom sljedniku Fima Grupe, varaždinski je Trgovački sud naložio da Podravci isplati 21,7 milijuna kuna s kamatama na ime dijela nepodmirenog zajma dobivenog za dionice koprivničke kompanije.

Veći dio vraćen Da bi si mogla osigurati dionice Podravke, bivša je Fima Grupa uzimala kratkoročne pozajmice od koprivničke prehrambene industr ije.

Tako je, uz ostalo, 9. listopada 2009. uzela 6,4 milijuna kuna s rokom do 31. prosinca iste godine te kamatu od 5,5 posto. Svega tri dana kasnije uzet je novi zajam pod istim uvjetima, ali u iznosu od 15 milijuna kuna. S osnova pozajmljenog novca za dionice ukupna je obveza pravnog slijednika Fima Grupe, sudeći po navodima iz tužbenog zahtjeva, prelazila 63 milijuna, ali je veći dio toga ipak podmiren, tako da se od Plurisa zahtijevalo 21,7 milijun kuna.

Osporavajući potraživanje, Pluris je tijekom postupka na varaždinskom Trgovač-

kom sudu navodio da je pozajmljeni novac vezan uz poslovne aranžmane u kojima su zajednički nastupili Fima ice Grupa i Podravpozajm mo ka, a iz kojih ne sa je vidljivo da uzima dravke, su ta sredstva st Po u kori ustvar i utroravao šena i u cijeloupozo sti iskorištena Pluris samo u kor ist koprivničke kompanije.

Pronađen utopljenik

Afera Spice presudno utječe na subjekte iz financijskog sektora, po kojem je Varaždin bio poznat

od 19. srpnja 2008.

Tada je Merrill Lynch kreditirao Fimu Ami s 26 milijuna eura ili 189 milijuna kuna, uvećano za trogodišnju kamatu koja se plaćala unaprijed, i to isključivo radi transakcije stjecanja dionica Podravke.

Kreditni aranžman s ML pokazao se iz više razloga nesvrsishodnim, prije svega jer se očekivao rast cijene dionica Podravke, koje su, međutim, dvostruko pale. Zbog toga se krenulo s redefiniranjem obveza iz sporazuma kroz aneks ugovora.

Na temelju zahtjeva Općinskog državnog odvjetništva, PU varaždinska provodi kriminalističku istragu zbog povrede tajnosti postupka suđenja ginekolozima optuženim za zlouporabu položaja i ovlasti. Tako su protekli tjedan bili ispitani novinari Danica Plantak i Ivica Kruhoberec, autori članaka u kojima se navode detalji vezani uz tijek sudskog postupka zatvorenog za javnost.

IZDVOJENO

Nesvrsishodan ML Da je tome tako, potkrepljivalo se navodima iz Sporazuma koje su dvije tvrtke sklopile 6. rujna 2007. godine, a posebice njegovog aneksa 4. od 5. ožujka 2009. godine.

Sporazumom su se uređivale međusobne obveze u projektu stjecanja dionica Podravke, a posebice 576.880 dionica Podravke u vlasništvu Fime Ami. U četvrtom aneksu tog sporazuma navodi se da postoji obveza Podravke prema Fimi u visini od 152 milijuna kuna, budući da je transakcija stjecanja dionica financirana kroz „secured term facility agreement“

Policija ispitala novinare

Podnesena žalba na presudu Sudeći prema aneksu koji su potpisali Zdravko Šestak i Milan Horvat, Podravka je uputila Fimi prijedlog redefiniranja odnosa iz Sporazuma, i to u smislu ulaska novog vjerovnika koji će isplatiti Merrill Lynch i putem preuzimanja vlasništva nad 100 posto dionica Fime Ami posredno preuzeti i 576.880 dionica Podravke, a Fima

Grupu osloboditi svih rizika. Upravo na obvezivanje Podravke da će financirati obveze Fime koje proizlaze iz poslovnog aranžmana stjecanja dionica, Pluris ukazuje i u svojoj žalbi na presudu varaždinskog Trgovačkog suda, dodavši da tijekom postupka nisu provedeni svi dokazi niti knjigovodstveno-financijsko vještačenje.

ČAKOVEC – U srijedu je pronađen leš drugog utopljenika koji se tijekom pretprošlog vikenda utopio na akumulacionom jezeru HE „Donja Dubrava“. Da je riječ o drugom utopljeniku od tri ribiča čiji se čamac prevrnuo potvrdio je otac stradalog 33-godišnjaka iz Vrbanovca. Uz njega, u čamcu su bili i 47-godišnjak, čije je tijelo pronađeno u subotu, te 48-godišnjak koji se uspio spasiti.

KRIMINALITET

U vozilu imao amfetamin Policijski službenici Mobilne jedinice prometne policije MUP-a RH u subotu su oko 22.25 sati u Zagrebačkoj ulici zaustavili vozilo kojim je upravljao 25-godišnjak koji im je dragovoljno izručio vrećicu sa sadržajem materije nalik na amfetamin težine od 3,3 grama.

Pravna strana Zakoni u oblaku interneta U

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

običajena je zabluda da nema zakona koji reguliraju internet. Međutim, internet nije izvan pravnog sustava i svi zakoni koji važe u Republici Hrvatskoj, od zakona koji reguliraju autorska prava do kaznenog zakona, primjenjuju se i na ponašanje u virtualnom svijetu interneta. Postoje i neki specifični zakoni koji se odnose posebno na internet kao što su Zakon o elektroničkim komunikacijama, Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o elektroničkoj trgovini, ali što se tiče potrebe za poznavanjem zakona prosječnog korisnika interneta,

ne treba biti pravni ekspert jer je za internet uglavnom dovoljan i zdrav razum. Ako misliš da nešto što radiš nije u skladu sa zakonom, vjerojatno si i u pravu. Jasno je da nitko ne može poznavati sve zakone naše zemlje, ali trebalo bi posebnu pažnju obratiti na autorska prava i preuzimanje sadržaja s interneta, jer činjenica da je nešto dostupno na internetu (slika, pjesma, film, video, web dizajn ili program) ne znači automatski da se smije i preuzeti na vlastito računalo, bez negativnih posljedica i eventualnih sudskih tužbi i

kaznene odgovornosti. Pitanja zaštite autorskih prava na internetu posebno je aktualizirao slučaj od prije nekoliko godina kada su zbog kršenja autorskih prava grupa produkcijskih kuća (Universal Music, BMG, Sony Music, Warner Music Group i EMI) kojima su se priključili i bendovi Metallica i Dr. Dre, uspjeli zatvoriti Napster, internetski servis koji je omogućavao indeksiranje i besplatnu razmjenu pjesama u MP3 zapisu. U tom slučaju pokazalo se da je internet specifičan po tome što često nije odmah jasno tko je zapravo odgovoran za neko

protupravno postupanje i pravo koje države i koje kazne se u konkretnom slučaju trebaju primijeniti, a ta pitanja aktualna su i danas kada u konkretnom slučaju distributer jednog softvera kojim se upravlja iz Hrvatske može biti registriran na južnopacifičkom otoku Vanuatu, dok se njegovi kompjuterski serveri nalaze u Švedskoj, a za izvorne kodove se pretpostavlja da su pohranjeni u Bjelorusiji, dok kreatori koji kontroliraju tehnologiju žive na Islandu, a korisnici internetskih servisa u svim državama svijeta.

05. travnja 2011., br. 359

Oglasi 23

24 Oglasi

05. travnja 2011., br. 359

Urbana kultura 25

05. travnja 2011., br. 359

Art/media Gdje je nestala sreća?

P

Sagan - stotine lampica, magla i mjesec u pozadini. Bend koji je ime odabrao prema astronomu C. Saganu, glazbom istražuje nove granice

ALTERNATIVA Varaždinci u pohodu na zagrebačke pozornice

Psihodelično “wilovanje” sjeverozapadne Hrvatske Svojevrsna decentralizacija pozornica zagrebačkih klubova dovela do sve češćih gostovanja bendova iz cijele Hrvatske, a Varaždinci uzimaju veliki komad Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Otići u Zagreb na koncert u kojem prevladavaju varaždinski bendovi, do sada je bila rijetkost. Međutim, kvaliteta kojom se bendovi nameću dovela je do koncerta na kojem su zasvirali varaždinski Sagan i Condor Skye, uz čakovečki Emphasis, i tek jedan zagrebački bend, Moraines.

Popularno wilovanje, uglavnom posvećeno metalcima, ovaj je put bilo u laganijem stilu. Nakon uvoda Condor Skye, svoj obol koncertu daju i zagrebački Moraines. Međutim, ono što publika u po-

dosta popounjenom inci Varažd i K setu l nije očeotvori kivala rili je sta i zatvo ečer ge dirtnu v konce ving na om ebačk Empha u zagr -u s isu, č a KSET kove č ko m bendu čiji Condor Skye energično i uvježbano... glazbeni žanr možemo opisati kao progresive/ nekoliko minuta tišine, uvod tetnim glazbenim izričajem i experimental te je ovo vjero- uz pucketanje gramofonske nažalost skraćenim repertoajatno prvi put da se publika ploče, mnoštvo dima, i na rom (od strane organizatora) doslovce “razbacala” zbog kraju - 100 m božićnih lampi- publiku su ostavili bez daha, i zasigurno stekli nove poklolaganijeg prizvuka samog ca - Sagan.

Scenskim nastupom, kvali- nike svojeg stila. benda! Nakon toga slijedi

Regional band ima svoj web!

Sve o Regional bandu odnedavno možete naći na njihovim novim web stranicama www.regional-band.com. Članovi Regional banda su uglavnom zaposlenici i suradnici 7Plus Regionalnog tjednika: Darko Rušec (solo gitara), Damir Ivančić (gi-

tara), Željko Pavlek (vokal, gitara), Robert Marcijuš (fender jazz bas), Davor Pejnović (konge), Danijel Rušec (viola) i Nena (vokal).

Na web stranici možete vidjeti i videouratke nekoliko pjesama Regional banda, nedavno snimljenih u studiju.

roveo sam skoro cijeli 1. travnja vani, u raznim obvezama ili u druženju s prijateljima. Zaprepastila me jedna stvar.

Susreo sam desetke ljudi, a nijedan se nije pošalio.

Gdje je nestala – sreća?! nam da je 1. april zaDenis Peričić, pravo djetinjasti običaj, mr. sc. ali što ima loše u umjesnoj šali? To je, jednostavno, takav dan, i treba ga nekako obilježiti. Na primjer, ja ne volim karnevale i maškare, ali nemam ništa protiv ljudi koji se tih dana vesele. Jer tako treba biti. zgleda da nam nikakvi dani više nisu bitni.

Vjernici zaboravljaju na korizmu, a političari i mediji marginaliziraju obljetnice iz Domovinskog rata. Bliži nam se Uskrs, a malo tko razmišlja o njegovoj poruci, čak ni djecu više ne privlače zečići i jaja. vima kao da je sve postalo – svejedno. Svi smo u svojim mislima, u sivoj svakodnevici koju ne mogu razbiti ni veseli niti tužni dani, ni smijeh niti katarza. amo to vodi? U opću depresiju? To već imamo. Oguglali smo i otupjeli… , baš zato što jesmo u općoj depresiji, pozivam vas da obilježavamo sve te dane!

Da se radujemo kad je vesela prigoda, da se skutrimo i razmišljamo kad je tužna. Pozivam vas da se šalimo na 1. april, da se suzdržimo u korizmi, da slavimo uskrsnuće Kristovo i da jedemo grah za 1. maj! A za sve to, vjerovali ili ne, nije potrebna – ni kuna u džepu… ije pritom bitno jesmo li vjernici, borci za radnička prava ili obični šaljivci. Bitna je simbolika svih tih dana, koja nije od jučer i sigurno nije isprazna. A ako možda i jest, kao u slučaju 1. aprila, pa što? I smijeha treba biti! er – što je život bez svega toga? Još veći jad, bijeda i očaj. toga je dovoljno. I previše.

Z

I

S

K E

N J A

POWERED BY

26 Kulturni obzor

U D-duru

Koncert za život u Lisinskom N

a dobrotvornom Koncertu za život, održanom u utorak 29. ožujka u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u znak sjećanja na Anu Rukavinu i maestra Vjekoslava Šuteja, Zagrebačka filharmonija izvela je Carminu Buranu, antologijsko Darko RUŠEC ostvarenje njemačkog profesor gitare u skladatelja Carla OrGlazbenoj školi Varaždin ffa. ladi hongkonški dirigent Perry So ravnao je orkestrom i akademskim zborom Ivan Goran Kovačić te solistima - sopranisticom Ivanom Lazar, baritonom Ljubomirom Puškarićem i tenorom Markom Cvetkom. lazbeni sadržaj, velebna kantata za soliste, zbor i orkestar Carmina Burana bilo je zacijelo najprikladnije ostvarenje koje je u prigodi sjećanja na Anu i Điđija trebalo izvesti. a oduševljavajući uspjeh izvedbi kantate Carmina burana u Hrvatskoj već je desetljećima najzaslužniji Akademski zbor Ivan Goran Kovačić.

Uključivanjem više od stotinu mladih pjevača, koje izvrsno uvježbava Luka Vukšić, i ovaj je put ostvarena uzvišena radost pjevanja. vježina glasova, disciplina i velika uživljenost u pjevačke zadatke potvrdila je da popularni “goranovci” i u novim naraštajima sjajnim interpretacijama nastavljaju sada već 63-godišnju tradiciju zbora. ohvale valja uputiti gostu dirigentu, mladom hongkonškom maestru sa zavidnom biografijom Perryju Sou. Preciznost kojom je So vodio izvedbu, isticanje bogatih ritmičkih uzleta, nagli završeci pojedinih stavaka, dinamičko oblikovanje orkestralnoga sudjelovanja, pažnja posvećena svakom detalju u protoku glazbenoga događanja, sve su to elementi koji pokazuju da je za pultom bio znalac istančana ukusa. ila je to izvedba djela koje zahvaljujući svojoj originalnosti podnosi brojna slušanja, jer uvijek ističe radost i zazive za srećom.

Predstavljena u znak sjećanja na Anu Rukavinu i maestra Vjekoslava Šuteja, ta je izvedba ispunila poticaje za vrijednost koju su i oni tako voljeli, a nažalost zbog bolesti prerano napustili.

M

G Z

05. travnja 2011., br. 359

RAZGOVOR Umjetnik koji je napravio prvi spomenik Bruc

Isus je nabildan, a Rektum je svemirsko đubre Umjetnik Ivan Fijolić radi što mu dođe na pamet, zadojen je popularnom kulturom koju obožava i na kojoj se temelji suvremena umjetnost, a smatra da je njegov rad dobar ukoliko ga istovremeno može shvatiti njegova sestrična i akademski profesor Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com Foto: TOMISLAV MAKAJ

Nakon svjetlucave Marilyn Monroe, reljefa s akcijskim figurama, granitnih ploča za nadgrobne spomenike posloženih za igru “Školice”, plastičnog rozog Brucea Leeja i keramičkih glava iz kojih raste

cvijeće umjetnik Ivan Fijolić smislio je nešto novo. Metalne instalacije koje izgledaju kao monocikli i romobili za ljude s nekog drugog planeta, nova su mu strast. Na jednu od njegovih instalacija - umjetnu nogu koja hoda na podu spotaći se mogu i Varaždinci u Zlatnom ajngelu. Konačno

S

P

B

“Romobilček” s puno guvernala simbolizira slobodu izbora

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Noga na podu “Umjetna inteligencija” ritmički se miče

je malo suvremene umjetnosti njegovom tijelu...

Ja sam još kao klinac gledao došlo i u naš grad, a dio Fijolićevog rada pretresli smo kroz superjunake poput He-Mana, fascinirali su me ti čudni, narazgovor.

Najnoviji radovi odskaču bildani ljudi. Danas mi idu na od dosadašnjih u kojima su živce i koristim ih kao model. vidljivi utjecaji pop kulture. Npr. Superman - zašto bi meni Odakle ideja za “romobil- bio super tip koji radi za američku vladu? Rektum je pak moj ček”?

Nakon “Školice” došlo je heroj, s mojom glavom, rađen do kratke pauze što se tiče po Supermanu, no umjesto S on ima šupak na prsima. mog rada. Za muzej u On je znanstvenik sa Krapini radio sam Isus Zemlje koji ode na rekonstrukcije drugi planet na čovjekolikih ije bio n kojem su bića 50 majmuna koji ns e k e n godina iza nas da su hodali Zema m o s o k ih nauči životu. mljom prije om v a i l l a p U jednom trenu neander taki, m s i n o on shvati da ima laca. Godinu neg v o d supermoći i postadana posvetio Ži ne najveće đubre u sam tome, pa je svemiru. On predstavlja došla potreba za ljudski rod jer smo mi najnovim stvarima. Moje glavno pitanje u ovom slučaju veće đubre. Ima moju glavu su život i sistemi, pa i konačno jer sam i ja pripadnik ljudskog taj “romobilček” s velikim roda, najveć ih svemirskih brojem guvernala koji se zove šupčina.

Mišiće ste “napumpali” i “Sloboda izbora”. Smeta me to što svi govore da imamo Isusu...

To je bio dio “Vertikalnog slobodu izbora, a to je laž. Tipa – možemo birati između HDZ-a tritptiha” čija je tema manii SDP-a. Pa kakav je to izbor? Ja pulacija znanjem, religijom i seksom, svetim trojstvom bih najradije da ih nema.

Pop kultura igra veliku suvremenog svijeta. Izradio ulogu u vašim radovima. sam tri bombe (u obliku srca, Koristite li je da biste lakše mozga i penisa), a svaka je dobila svoju suprotnost. Mozgu komunicirali s publikom?

O bož avam pop kulturu je dodan kip krelca, a nabildani bez koje ni nema suvremene Isus je suprotnost srcu. Svi umjetnosti. No ja nisam pro- Isusa doživljaju kao tipa od računat da bih na taj način 1,90 s plavom dugom kosom, došao do publike. Da tako manekena koji igra odbojku razmišljam, već bih otišao da- na pijesku, a on je bio Židov i lje. Čak suprotno, doživljavaju bio je mali, crni. I sad, ako ga me jako neozbiljno. Zadojen već doživljavamo kao visokog sam pop kulturom, odrastao plavog, zašto ne bi bio nabilsam na stripovima i na filmu. dan i to najnabildaniji zato jer Želim svoja pitanja i dileme je Bog. Ima ljudi koji kažu da je suprevesti na razumljiv jezik i približiti ih javnosti. Smatram vremena umjetnost bezveze, da umjetnost ne smije biti za kao, to nije lijepo i ne možeš elite. Ona mora biti isto tako si to objesiti na zid. Što kažete razumljiva mojoj sestrični kao i takvima?

Postoje takvi i u struci. Teško akademskom profesoru. Onda je obrazovati čovjeka. Ako je to to. čovjek misli da je umjetnost samo lijepo nacrtan muškarac Mišići i heroji Vaši radovi često su inspiri- ili žena, a po zidu ima neke rani superjunacima i nabilda- fotografije za koje mu netko nim tijelima. Rektum je vaš drugi kaže da su lijepe, kaj mu heroj, vaša glava nalazi se na ja mogu.

Kulturni obzor 27

05. travnja 2011., br. 359

cea Leeja sad se bavi šiljastim monociklima BORAC Odliven u bronci sada u skladištu

B. Lee preokrenuo karijeru Fijolić je autor prvog velikog spomenika na svijetu koji prikazuje Brucea Leeja.

Taj spomenik postavljen je u Mostaru 2005. da bi simbolizirao pravdu i jednakost, da bi ujedinio tri napaćena naroda u BiH kroz lik velikana borilačkih vještina koji nije ni Hrvat ni Musliman ni Srbin. Postavljanje tog spomenika bilo je prvo unutar projekta dekonstrukcije spomenika u Mostaru, a do Fijolića su došli na preporuku profesora. - Mislim da nije pretenciozno reći da je to skulptura broj jedan u posljednjih trideset godina na području bivše Jugoslavije po spominjanju i odjeku u svijetu. Pogotovo zato jer je to prva skulptura Brucea

Leeja ikad napravljena – naglašava Fijolić. Bruce Lee napravljen u bronci nije dugo izdržao. Prvo su mu uništili nunčake, a onda i njega. Simbol mira i pravednosti završio je u nekom bosanskom skladištu. - Bio je postavljen i na Kvatriću, pa je netko angažirao neke cure da se obuku u pionirke i zagrljene plešu uz harmoniku. Ja u tome nisam htio sudjelovati - ispričao je. On je borca još jednom izlio u rozoj plastici. - Baš roza jer je to korporativna boja.

Puno prije T-coma koristila ju je prva korporacija – Crkva – objasnio je umjetnik.

Nažalost, to njegovo djelo ne možemo vidjeti jer je prodano.

Tri kutije pune su raznih označivača

IZLOŽBA Godinama su se skupljali označivači

Nađeno u knjigama: ključ, garancija i karte U ogranku knjižnice na Banfici izloženi su najčudniji predmeti kojima čitači označavaju gdje su stali s čitanjem Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Rektum koji odlazi na drugi planet rađen je po uzoru na Supermana, a ima Fijolićevu glavu

TRŽIŠTE Samo je jedan kolekcionar suvremene umjetnosti

Kod nas nema tržišta i zato postoji sloboda stvaranja Suvremenih umjetnika nema puno u Hrvatskoj, ali za njih nema ni razvijenog tržišta. Fijolić kaže, to nije loša stvar.

- To što kod nas postoji samo jedan kolekcionar, to mi pruža slobodu. Vani je drugačije. Ako postaneš popularan i ako tvoje stvari kupuju galeristi, traže da to radiš u novim varijantama.

Pa sve dok te ne prestanu kupovati. To što ja sebi mogu dopustiti da radim što mi padne na pamet teško da bih mogao kad bi tržište bilo razvijeno – istaknuo je. - Druga stvar je neka sigurnost što se tiče financija. Nemam puno,

Kondom, ključ od stana, trzalica, flaster, narukvica i srećka za loto na panoima u knjižnici na Banfici imaju jednu stvar zajedničku – jednom su nekome poslužili kao označivač za knjige.

Stvar je čitalačke kulture, a pogotovo ako se čita tuđa knjiga, da se stranicama ne ostavljaju “uši”.

No mnogi čitatelji pročitane knjige vraćaju zajedno s prigodnim označivačima koje često odmah ne primijete ni knjižničari. Upravo su oni tema izložbe “Što ostavljate u knjigama” u ogranku Banfica. - Na panoima je samo jedna desetina stvari koje smo skupljali godinama – objasnio je knjižičar Dražen Sokolić i pokazao još nekoliko kutija u kojima s kolegama sprema nađeno. - Jednog popodneva kolegica i ja sjeli smo s kutijama i odlučili napraviti izložbu. Prvo smo izdvojili sve osobne stvari poput pisama i fotografija, a onda smo ih razvrstali u pet tema – rekao je Sokolić.

Diskete i ravnala Tako prvim panoom dominiraju vrijednosti. Nisu rijetki oni koji su kao označivač stavili pokoju novčanicu, a čudi kako je netko knjigu označio ključem od stana ili

Nađeno u knjigama (Probudite me u 9 i ostavite mi nekaj love)

dječjom rukavicom. “Probudite me u 9 i ostavite mi nekaj love”, piše na jednom od označivača.

Na drugom panou prevladavaju razglednice s religijskim motivima i fotografijama iz vojske, a netko je mjesto gdje je stao obilježio zlatnom narukvicom.

Označavalo se i ravnalima, disketama, futrolama za kišobran, a uočili smo i garanciju za kuhinjski stroj i nekoliko pozivnica za vjenčanje. Neki su čitalački stop označili svojim crtežima i

autobusnim kartama, a jedan je pano nazvan sex & drugs & r’n’r.

Uz kondom krase ga trzalice, recepti za lijekove, ulaznice za koncerte i “Potvrda o izvršenoj dezinsekciji vozila”. - Ima neka veza između označivača i knjiga koje se čitaju. Trzalice se nerijetko nađu u biografijama glazbenika – naglasio je Sokolić.

Izložbu možete razgledati do 19. travnja i kako jedan natpis na kuverti poručuje “ne frči strane nego umetni papir”.

BALET Dvije velike glazbene priče uskoro u Varaždinu u Areni

Carmen i Bolero Carskog ruskog baleta Stripovski Boom od žaruljica

ali na Likovnoj akademiji predajem kao vanjski profesor i nadam se da će to prerasti u nešto stalno – kaže. Svoj put prema umjetnosti počeo je u zagrebačkoj Školi primije-

njene umjetnosti i dizajna, a nastavio na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti. Zanimljivu izložbu možete u Zlatom ajngelu pogledati do 10. travnja.

Vrhunski balet dolazi u Varaždin. Za Carmen i Bolero Carskog ruskog baleta već su prodane 2.000 ulaznica. U dvorani na Dravi 14. travnja vidjet ćemo baletne adaptacije dviju velikih glazbenih priča. Ravelov Bolero za balet je 1928. prva postavila Bronislava Nižinska, a priča o Ciganki Carmen svoju je baletnu verziju dobila ponovno – zbog ljubavi. Skladatelj

Schedrin posvetio je taj balet svojoj supruzi, velikoj balerini Maji Pliseckaji. - Balerine su nekad uživale puno veću slavu nego danas i mnogi su velikim zvijezdama posvećivali balete – rekao je ravnatelj Koncertnog ureda Rajmond Rojnik najavljujući balet. Ulaznice po cijeni od 80 i 100 kuna mogu se kupiti u Koncertnom uredu, u Suvenirnici na Korzu i Rock art caffeu u Varaždinu

te u Čakovcu u putničkoj agenciji Mura travel te caffe baru Arcus.

28 Duplerica

05. travnja 2011., br. 359

ATRAKTIVNO Prvenstvo Hrvatske u latino plesovima oduševilo okupljene ljubitelj

Vrući ritmovi zapalili V

u riji e kat go žavni ž dr mlade araždinski v u s prvaci dran Sraga e V ŠPK par isek iz i Iva R ony” “Harm Glamurozna priredba u Gradskoj

sportskoj dvorani Varaždin odlično je organizirana na oduševljenje ljubitelja ove vrste plesa

Natjecatelji kluba domaćina i suorganizatora Plesnog studija “Takt” također su osvojili zapažene rezultate i visoke plasmane, a kruna svega su dva naslova viceprvaka Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com Foto: SINIŠA SOVIĆ

Strastveni plesovi ostavljali su gledatelje bez daha

Varaždinska Gradska sportska dvorana zasjala je u subotu u glamuru plesnih pozornica kakva se može vidjeti u bilo kojoj svjetskoj prijestolnici plesa. Posebno atraktivna disciplina latino plesova okupila je u Varaždinu najbolje hrvatske plesače ovih “vrućih” ritmova.

Tako su samba, rumba, chacha, jive i paso doble oduševili okupljene gledatelje.

Nastupilo je više od stotinu izuzetno uvježbanih plesnih parova iz 30 -ak hrvatskih plesnih klubova. Sudačka postava bila je također “jaka” jer su u njoj sjedili poznati i priznati međunarodni suci.

N ako n k v ali f ika c ijsk ih

Plesni podij mogao bi se zamijeniti i modnom pistom

Savršena usklađenost

natjecanja od 19 sat i na rasporedu su bila finalna natjecanja.

Pravi finale Prvenstvo Hrvatske u latino plesovima donijelo je nove pobjednike i državne prvake.

U kategoriji mlađi osnovci državni pravci su Egon Belošević i Barbara Krsnik iz ŠPK “Habanera”, Krapina.

U kategoriji osnovci prvo mjesto i naslov državnih pravka osvojili su Tin Husnjak

Može i solo...

i Ema Pilić, ŠPK “Optimus”.

Među mlađom mladeži novi državni pravci su Dominik Carević i Paula Hude iz ŠPK “Zagreb”, Zagreb.

Kategorija mladež donijela je veselje te naslov državnih prvaka varaždinskom paru Vedranu Sragi i Ivi Risek iz ŠPK “Harmony”.

U kategoriji starija mladež prvaci Hrvatske su Lorenzo Romano i Paula Jeričević iz PC “Ritam”.

U najatraktivnijoj kategoriji odraslih, odnosno seniora pobijedili su Zoran Plohl i Tatsiana Lahvinovich iz PK “Spin” Zagreb.

U kategoriji veterani državni prvaci ponovo su domaći plesači Tomislav Štefan i Sanja Štefan iz ŠPK “Harmony”.

Natjecatelji kluba domaćina i suorganizatora Plesnog studija “Takt” također su osvojili zapažene rezultate i visoke plasmane.

Dva para Plesnog studija “Takt” plasirala su se u finalna natjecanja, Luka Herceg i Lara Šmic u kategoriji osnovci te Nikola Kozulić i Sara Tvarog u kategoriji mladeži, koji su ujedno i osvajanjem srebrne medalje i naslova viceprvaka u kategoriji mladeži bili najuspješniji par kluba domaćina PS “Takt”.

...zatim i ovako....

...a na kraju uz poziv

Duplerica 29

05. travnja 2011., br. 359

lje plesa i te vrste glazbe

TU KRAJ NAS Franjo Copak, najbolji mladi hrvatski kuhar

Varaždin

Titula najboljeg mladog kuhara Franji je veliko priznanje i poticaj za dalje

Atraktivne figure i potezi plesača nisu bili rijetkost

žiri nije ljeti o odo moga punjenoj oj Franjin od pilećih i rolad prilogu prsa i

Najdraži mi je slavonski čobanac Franji, koji voli eksperimentirati u kuhanju, najstroži su kritičari njegovi roditelji, za koje priprema ručak svaku nedjelju Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com Foto: TOMISLAV MAKAJ

- Dobar kuhar treba imati znanje i volju za pripremu raznoraznih jela, treba biti požrtvovan, kreativan, ali prije svega, treba voljeti taj zanat – poručuje najbolji hrvatski mladi kuhar Franjo Copak.

Šok i čast

Rumba, samba, cha-cha-cha, jive, paso doble i pogled...

Bravurozne pokrete i koreografije suci su vrlo visoko ocijenili

Maturant varaždinske Gospodarske škole bio je najbolji na natjecanju mladih kuhara od 18 do 22 godine starosti održanom u slopu sajma InGa na Zagrebačkom velesajmu. Franjo je snage odmjerio sa sedmero natjecatalja, kandidata za mladu Kulinarsku reprezentaciju Hrvatske i kao jedini učenik među profesionalcima najbolje pripremio glavno jelo.

- Napravio sam roladu od pilećih prsa punjenu tikvicom i mrkvom, a za prilog pire od krumpira i graška s palentom – otkrio je Franjo.

Samo natjecanje sastojalo se od dva dijela. Prvo su svi natjecatelji pripremali jelo na temelju kojeg je žiri odabrao tri finalista.

- Bio sam šokiran, a istovremeno i počašćen kada sam doznao da sam i ja među njima.

Tada je uslijedilo finale. Dobili smo namirnice i u roku od 15 minuta morali smo odlučiti koje jelo ćemo pripremati, a nakon toga primili smo se kuhanja. Premda je jelo moralo biti gotovo za sat vremena, nisam bio u “cajtnotu” – otkrio je Franjo na kojeg su ponosni njegova mentorica Nevenka Bosilj i ravnateljica Gospodarske škole Katica Kalogjera Novak. Jer Franjin uspjeh je uspjeh i promocija varaždinske Gospodarske škole i kuharske struke.

Najbolji mladi hrvatski kuhar kuha još od osnovne škole na poticaj sestre Andreje, koja je također kuharica, a svake nedjelje priprema ručak za svoje

Josip s mentoricom Nevenkom Bosilj

Zabavna “Večera za pet” - Znam koji put pogledati Masterchefa. Mislim da se iz tog showa može nešto naučiti, ali nikad se ne bih prijavio za nešto slično, kao ni za “Večeru za pet”. Ne pratim tu emisiju, kao ni “Jezikovu juhu”, ali kad ih stignem pogledati, znam se dobro nasmijati – priznaje mladi kuhar, koji zanat “teše” i kod najboljeg kuhara ovoga kraja, Damira Crlenog iz Turista, gdje odrađuje stručnu praksu. Franjo bi volio raditi upravo u kuhinji tog hotela, jer osim vrhunske kuharske ekipe, smatra da bi time dobio priliku za daljnja usavršavanja u kulinarstvu.

roditelje, najveće kritičare njegovih jela. U kuhanju voli eksperimentirati. Kaže da sva jela priprema s jednakim žarom, pa mu je teško izdvojiti što najviše voli kuhati. No priznaje da voli kvalitetnu kuhinju, a trenutno najdraže jelo mu je - slavonski čobanac.

Pr ije nego što je postao najbolji mladi hrvatski kuhar, Franjo je osvojio drugo mjesto na međužupanijskom natjecanju u Zagrebu, a čekaju ga još

dva nova natjecanja.

Za dva tjedna putuje u Vinkovce na “Zlatnu jabuku, natjecanje mladih kuhara koje organizira Hrvatski kuharski savez, a od 18. do 20. travnja na državno i međunarodno natjecanje mladih kuhara “Gastro 2011.” u Supetru na Braču, na koji odlazi i učenik Gospodarske škole konobar Mario Horvat s mentorom Mladenom Vitezom.

Najbolji mladi kuhar kuha još od osnovne škole

30 Putopisi

05. travnja 2011., br. 359

Ruševine iz rimskog doba ne ometaju stado koza

PUTOPIS Davorka i Krešimir Kovač posjetili bliskoistočnu zemlju Jordan (1)

Jordan – zemlja putovanja Ako vam u bilo kojem trenutku bilo gdje zatreba pomoć, ljudi oko vas sve će učiniti da pomognu Piše: KREŠIMIR KOVAČ

Nigdje ničega - ostavljeni sami u pustinji

Malo je zemalja koje možete zavoljeti na prvi pogled. A Jordan je zemlja u kojoj smo se osjećali ugodno od trenutka kad smo stigli.

To je drugo podneblje i ljudi žive bitno drukčije od Hrvata.

Njihovi planovi, problemi, prošlost, sve je drukčije. Međutim, otvoreni su i topli i lako ih je razumjeti. Koliko su god drukčiji, možete ih shvatiti, razumjeti na koji način razmišljaju i što žele.

Njihova zemlja je kolikotoliko miran kutak u polie ovdj tički najnemirnijoj regiji e l a j a t na svijetu. Istočno je su nas cije, Irak, zapadno Izrael i a z i l i v i c palestinska područja, kao e t e j južno Egipat... Stoga život ostoji nije čudo da velik dio p otkad i rod stanovništva čine izbjek s d glice iz okolnih zemalja. lju Iako neprestano u strahu od rata i terorizma, ljudi žele živjeti normalan život.

U zemljama poput Jordana uvijek vas ispočetka ugodno iznenađuje ljubaznost običnih ljudi. Ako vam u bilo kojem trenutku bilo gdje zatreba pomoć, ljudi oko vas sve će učiniti da vam pomognu. Ako vide da ste nesretni ili nezadovoljni, doži-

vjet će to kao vlastitu nesreću.

Neki putnici imali su negativnih iskustva, ali najviše zbog vlastite gluposti – nisu pazili da ne diraju u ono što je njima svetinja. To su, naravno, obitelj i vjera, a dobro je zaobilaziti i političke teme, osobito probleme Palestine i Izraela.

Bliski istok Od turističkih atrakcija Jordan se može pohvaliti Petrom, čudom svijeta. To je izgubljeni grad Nabatejaca, trgovaca čiji putevi su sezali sve do Kine.

Međutim, tu je i Jerash, najočuvaniji grad iz doba Rima na Bliskom istoku, Crveno more, Mrtvo more... Brojni biblijski događaji događali su se ovdje, od planine Nebo s koje Mojsije gleda Obećanu zemlju do rijeke Jordan i mjesta na kojem je krstio Ivan Krstitelj.

Ovdje su nastajale civilizacije, život je tekao otkad postoji ljudski rod. Naposljetku, Jordanci se hvale da je cesta koja vodi uz zapadnu granicu najstarija trasa koja se kontinuirano koristi.

Ako odlučite otići u Jordan, i ako u tom trenutku nema prosvjeda i(li) revolucija, ne možete pogriješiti. To je zemlja stvorena za putovanje.

Autori putopisa na ulazu u Jerash

Svuda beskonačne pustinje Kad smo ušli duboko u pustinju, shvatili smo zašto velika većina stanovništva Jordana živi u uskom planinskom pojasu uz zapadnu granicu zemlje.

Dok tamo ima još kakvog-takvog raslinja, središnji i istočni dijelovi zemlje su kamena i pješčana bespuća koja se protežu daleko u Saudijsku Arabiju, Irak i Siriju. To su divlja područja gdje su, rekli bismo, i Bog i vrag rekli laku noć. Kamo god pogledate, vidite samo veliko ništa. Najljepši dio pustinje

Jordanci su otvoreni i ljubazni prema strancima, kao i ovaj obrtnik

je područje Wadi Rum gdje je pijesak crvenkaste boje, a iz njega se dižu planine i stijene nevjerojatnih oblika. Sjećate se crtića o Ptici Trkačici i vuku?

Upravo je takav ambijent, s dodatkom beduina. Umjesto hotela možete iznajmiti tradicionalni beduinski šator. Lokalni beudin vas tada odveze duboko u pustinju, ostavi vam malo hrane i ostavi da noćite u šatoru. Tamo ste samo vi, pijesak, zvijezde na nebu i apsolutna tišina. Nezaboravno!

Staro i novo - cesta iz rimskog doba nastavlja se na moderan grad

!

Na Trofeju Pinocchio 2. mjesto u slalomu i 3.u veleslalomu među starijim dječacima osvojio je Istok Rodeš!

Sport sport@regionalni.com

“

Kao član hrvatske savate reprezentacije pobijedio sam Cyrila Jacquesa” Predrag Šimunec SK Omega Kneginec

PARAGLAJDING Otvoreno prvenstvo Hrvatske u preciznom slijetanju

Maltarić prvak!

Drugo mjesto osvojio je Nikola Kuzmić iz susjednoga kluba „Let“ iz Ivanca, koji je ujedno bio i najmlađi pilot na natjecanju

Peta pobjeda zaredom Seniorski sastav Baseball kluba Vindija i dalje je jedina neporažena ekipa u hrvatskom bejzbol prvenstvu.

Novom pobjedom i to petom zaredom, koja je ostvarena u nedjelju na gostovanju u Zadru, Varaždinci su i dalje čvrsto na prvome mjestu tablice. Pobijedili su BK Donat

11:3 u gostima. Nakon ove utakmice, Varaždinci nastavljaju natjecanje utakmicom u nedjelju 10. travnja u Sisku.

Bit će to prilika seniorima BK Vindija da zaigraju na novom bejzbol terenu sisačke ekipe, čime su kao treći klub u hrvatskoj s pravim bejzbol stadionom. (di)

Ponovo radioprijenosi Slušatelji Radija Varaždin i navijači varaždinskog nogometnog prvoligaša bit će u prilici, nakon duljeg vremena, ponovno slušati izravni prijenos nogometne utakmice u eteru najstarije radiopostaje na ovom području. Zahvaljujući sponzorstvu renomirane varaždinske tvrtke Automobil Lončar, u utorak 5. travnja od 18 sati iz Vinkovaca će se izravno prenositi prva polufinalna utakmica HNK-a između Cibalije i Varaždina.

Paraglajderi su ponovo letjeli iznad Trakoščana, a najprecizniji je bio Izidor Maltarić iz cvetlinskoga kluba Kolibri Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U 22. kolu 1. hrvatske rukometne lige za rukometašice ŽRK Koka izgubila je na gostovanju u Puli od ekipe Arene 28:21 (15:11). Varaždinke su trenutno na 10. mjestu s 12 osvojenih bodova. U sljedećem kolu Koka dočekuje osmosplasiranu ekipu Sesveta. Rukometaši Varteks Di Caprija u 23. kolu Premijer lige odigrali su bez pobjednika 28:28 (12:13) s ekipom Zameta na svom terenu.(di)

iz Hrvatske i piloti iz susjedne nam Slovenije.

U subotu 2. travnja na Ravnoj gori kod Trakošćana održano je Prvaci Otvoreno prvenstvo Hrvatske U pojedinačnom poretku u preciznom slijetanju para- najbolju formu potvrdio je jedrilicom (paraglajderom). Izidor Maltarić iz cvetlinskih Vrijeme je bilo idealno te su „Kolibrija“ osvojivši naslov odradili svih pet planiranih prvaka Hrvatske. serija letova.

Treba spomenuti da je Izidor Na natjecanju su se piloti Maltarić prije nekoliko dana na borili za naslov prvaka Hrskupštini Hrvatskog vatske u pojedinačnoj i zrakoplovnog ekipnoj kokurenciji. saveza proo l i p Natjecanje je bilo i gašen nastu lota međunarodnoga para7 pi 4 e a j karaktera gdje su jedr iova, j b u l k se piloti iz druličaiz 9 dno o r a n gih država borili rem eđu ciji uz m u za bodove koji g o ren tske u k n o određuju pored ine k rva H z i dak na svjetskoj 2 010. e ot l i e p dn rang listi. što je i susje ije Nastupilo je 47 veliki tron e v o l S pilota iz 9 klubova. U fej za klub međunarodnoj konkuiz tako malog renciji nastupili su uz pilote mjesta.

Najbolji u preciznom slijetanju paraglajderom na Ravnoj gori

Drugo mjesto osvojio je Nikola Kuzmić iz susjednoga kluba „Let“ iz Ivanca, koji je ujedno bio i najmlađi pilot na natjecanju te je pokazao da parajedriličarstvo ima budućnost u ovom kraju.Treći je bio Vedran Žgela iz zagrebačkog „Parafreeka“.

Među ženama je najbolja bila Jelena Kantoci iz „Parafreeka, druga je bila Ivana Kusanović iz PJK Zagreb te treća Martina Hohnjec iz “Parafreeka”.

U ekipnom poretku prvi je

bio Letački klub „Parafreek“, drugi je bio Parajedričarski klub Zagreb i treći Klub slobodnog letenja „Kolibri“ iz Cvetlina.

U open kategoriji najbolji su bili Slovenci: 1. Anton Svoljšak 2. Zdravko Kumer 3. Slavko Armič Medalje i pehare uručio je Josip Podsečki, predsjednik Vijeća općine Bednja, koja je materijalno i financijski potpomogla ovo natjecanje.

KARATE KK Varaždin nastupa na međunarodnim turnirima s podmlatkom

Varaždinci u samom vrhu Ilidža Opena Na 6. Međunarodnom karate turniru Ilidža Open 2011 u Sarajevu nastupilo je 920 natjecatelja iz 75 klubova i šest država, između kojih i članovi Karate kluba Varaždin. Elma Garibović nastupila je u kategoriji mlađe kadetkinje - 45 kg i u finalnoj borbi

Poraz i remi rukometaša

izgubila je od viceprvakinje Balkana. Ela Poljak nastupila je u kategoriji juniorki - 59 kg i bila je zaustavljena već u prvoj borbi. Enes Garibović nastupio je u kategoriji kadeti - 63 kg i osvojio treće mjesto. I Eugen Kanjir okitio se brončanom medaljom

u kategoriji kadeti - 70 kg.

Robert Fejzulahu stigao je do finala gdje je izgubio s rezultatom 2:0 te tako osvojio srebro. Josip Skender je nastupio u kategoriji učenici 30 kg. i pobijedio je u svih pet borbi. Osvajao je poene s vrlo atraktivnim tehnikama.

Uspješni mladi karatisti

FOTO FOKUS

32 Sport

05. travnja 2011., br. 359

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Vrhunski sportaši

S

ve se češće čuju komentari vezani uz financiranje sporta kako se jeftinije mogu postići veći i zapaženiji rezultati ako se podupire pojedinačni sport. Tako smo, primjerice, proteklih dana saznali da sezona mlade i perspektivne skijašice i skijaša iznose po oko 30.000 eura. Ukoliko se obistine najave njezine i njegove buduće karijere, oni trebaju potporu još godinu ili dvije i nakon toga ulaze u programe skijaškog i olimpijskog saveza, ulaze u krug onih koji sponzore dobivaju na državnoj razini.

Nakon toga potpore iz Grada više im nisu potrebne, ali su prijeko potrebne sada da lakše prijeđu stepenicu više. Poslije će se uvijek sjećati da im je Grad pomogao, a pored njihovog imena i dalje će pisati odakle su došli. Osim mladih skijaša, ima tu i nekoliko pojedinaca u atletici, ali i drugim manje poznatim sportovima koji također obećavaju ili već imaju priznate rezultate.

Izdašnijom pomoći njima ukupni rezultati sporta u gradu mogli bi biti veći i značajniji, a time ujedno i poticajniji za najmlađe sportaše koji tek ulaze u svijet sporta i rekreacije. Vrlo je važno dobro procijeniti čime sport u Gradu u pojedinom trenutku raspolaže i koji dio dodatno potaknuti da se razvija i donose medalje te europski i svjetski rezultati. Pojam vrhunski sport ponekad se tumači na različite načine, a zanemaruje se stvarni i vrijedni vrhunski sport. Povratni, dugogodišnji rezultat sigurno je daleko veći od izdvojenih sredstava tijekom jedne godine, a veliki je gubitak ukoliko se krivo uloži i potiče sport ili klub koji ne donosi ni rezultate, ni masovnost, ni išta drugo što može pozitivno doprinijeti razvoju sporta.

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

06.04.2011.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Karlovac s početkom u 18,00 sati 07.04.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Ivančica s početkom u 18,00 sati 08.04.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Elektra Kž. s početkom u 18,00 sati 09.04.2011.

- velika dvorana – koncert humanitarnog karaktera Miše Kovača pod nazivom „Svi pjevaju, svi pomažu“ s početkom u 20,00 sati - mala dvorana – košarkaške utakmice ISO Sport lige s početkom u 08,00 sati - kuglana - kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Varteks s početkom u 15,00 sati 10.04.2011.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Garešnica s početkom u 10,30 sati

IPA programi nude mnogo različitih varijanti za uključivanje sporta u projekte, ali to se do sada vrlo rijetko koristilo

FINANCIRANJE Alma Papić, voditeljica projekata u HOO-u

Prekogranična suradnja Postoje otvoreni IPA prekogranični programi sa svim susjednim zemljama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

tu je mjera koja se odnosi na turizam i ruralni razvoj.

Voditeljica projekata u Hr- U sklopu ove mjere, u cilju vatskom olimpijskom odboru postizanja cilja prioritetnog Alma Papić preporuča varaž- gospodarskog i društvenog dinskim sportskim udruga- razvoja, planiraju se aktivma i klubovima da od IPA nosti koje se mogu koristiti programa obrate pažnju i na i za razvoj spor ta: razvoj onaj koji se odnosi na preko- i poboljšanje integriranih granični program Slovenija- proizvoda i usluga u okviru različitih turističkih ponuda Hrvatska.

- eko-turizam, kulturni turizam, agroturizam, wellness Razvoj - Riječ je o gospodarskom i zdravstveni turizam, riječni i društvenom razvoju, a stra- turizam, itd; poboljšanje reteški ciljevi ovog prioriteta kreacijskih i malih projekata su: poboljšati gospodarski infrastrukture; stvaranje i rast i konkurentnost malog integracija inovativnih atrakcija u turističku i srednjeg poduzetništva ponudu. poticanjem prekograa b Odnose nične poslovne sutre li se IPA radnje; podupirati čiti i u o r p prograr az voj tur izma lne a n o i c mi i na kroz poboljšanu a transn me za druge ponudu, bolju a eksploatac iju u susjedprogr p o r u E ne ze prirodnih i kultočnu mlje? turnih dobara, jugois diteran Tu j e kao i razvoj novih i Me i IPA preusluga i proizvo kogranični da te sukladno tome program Hrvatstvoriti nove izvore zaska-Srbija. Važan dio rade ruralnih područja, poticati i podupirati razmjenu turističke ponude prihvatkulturnih i društvenih sadr- ljivog područja Srbije čine žaja poboljšavajući kvalitetu sportski sadržaji – posebice svakodnevnog života, usluga jahanje, biciklizam, jedrenje, i razmjene podataka u pro- veslanje i golf.

Glavni problemi turističkog gramskom području. Zatim

Sportske udruge najmanje koriste mogućnosti EU fondova

sektora s obje strane granice su loša turistička infrastruktura, nedostatak visokostandardnih ugostiteljskih objekata, slabo plasiranje kulturne baštine, slaba razmjena informacija u turističkoj industriji i kooperativnom marketingu, neraznovrsna turistička ponuda.

Osim toga, tu je i IPA prekogranični program HrvatskaBosna i Hercegovina. Godišnji program rada navodi kao prioritet poboljšanje kvalitete života i socijalne kohezije.

Opći cilj je bolja kvaliteta života u pograničnom području smanjivanjem rizika za okoliš i povećanjem socijalne kohezije u lokalnim zajednicama.

Zatim tu je i mjera poboljšane dostupnosti usluga u zajedni-

ci u pograničnom području.

Ova će se mjera fokusirati na dobrobit i socijalnu koheziju lokalnih zajednica i doprinijet će poboljšanju prekograničnih odnosa.

Mjera će podržati razvoj aktivnosti ljudima preko granice, i to na područjima edukacije, socijalne i zdravstvene skrbi, kulture i sporta. Uključivat će lokalne vlasti, civilno društvo i socijalne partnere te će potaknuti prekogranične mreže na području aktivnosti koje se tiču socijalne kohezije.

Osim ovih programa tu su i IPA prekogranični program Hrvatska-Crna Gora, Transnacionalni program za jugoistočnu Europu i Transnacionalni program Mediteran.

HRVANJE Održano je PH u hrvanju za mlađe i starije dječake na kojima su sudjelovali i mladi hrvači iz HK Vindija.

U Slatini su se natjecala 152 mlađa dječaka iz 16

Osam medalja

klubova. Drugo mjesto osvojio je V. Smodek (65 kg), a treća mjesta osvojili su M. Šimek (44 kg), N. Novak (49 kg), J. Siročić (59 kg), D. Sakač (75 kg). Nastupili su još M. Ratković, F. Ratković, K. Crkvenčić, L. Meštrić, S. Petrić, P. Runac i N. Zrinski. Stariji dječaci natjecali su se u

Zagrebu, a nastupilo je 109 natjecatelja iz 22 kluba. Prvo mjesto osvojio je I. Ratković (85 kg), druga mjesta pripala su I. Conaru (35 kg) i M. Bešeniću (42 kg). Nastupili su još: N. Fajfarić, I. Šebrek, F. Bogović, K. Janušić, F. Papec, K. Počakal i V. Levanić. Treneri A. Barić i P. Zorec.

Sport 33

05. travnja 2011., br. 359

KICKBOXING Uskoro novi borilački spektakl u varaždinskoj Areni

Četiri varaždinska asa čekaju protivnike Siniša Kovačić, Mario Agatić, Goran Borović i Predrag Šimunec Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Uskoro u Varaždinu novi borilački spektakl. Nastupit će četiri ponajbolja varaždinska borca - Siniša Kovačić, Mario Agatić, Goran Borović i Predrag Šimunec. Borbe će se održati pod okriljem svjetske kickboxing asocijacije WKN - World Kickboxing Network.

„Opuštene“ ruke?

I

strošiti masno tkivo oko ruku čini vam se nemogućim?

Genetika i opće stanje kondicije urotili su se protiv vas?

Ne očajavajte - ciljane vježbe i ubrzavanje metabolizma istopit će masne naslage, a i ojačati mišiće vaših ruku.

Opuštene ruke najčešće su posljedica nagle promjene težine. Gubljenje kilograma sa specifičnih mjesta kao što su ruke zahtijeva gubljenje veće mase masnog tkiva jer tijelo troši masne nakupine približno jednako s cijelog tijela, a ne samo s jednog mjesta. Da, čak i ako vježbate samo ruke. No vježbate li ruke, to će formirati mišiće koji će se pokazati nakon nestanka masnog tkiva. Problem predstavlja i genetika koja određuje gdje će se masne naslage najviše nakupljati. Kod većine žena to je područje bokova i stražnjice, kod muškaraca trbuh, a nekima su to ruke. Najbolja strategija uključuje „življe“ aktivnosti u vašoj svakodnevnici kao što su tae–bo, rekreativni kick boks, aerobik, trčanje ili plivanje, kojim ćete istrošiti masne naslage, te ciljane vježbe snage za formiranje mišića ruku. ajbolje vježbe za prednji dio nadlaktice su: Pregib ravnom štangom na biceps klupi 90 %; Pregib bučicama na kosoj klupi – naizmjenični 88 %. Pregib štangom stojeći – ravna štanga, uski hvat 86 %, Pregib bučicama stojeći – naizmjenični 84 %. Najbolje vježbe za stražnji dio nadlaktice su: Potisak s čela na kontra kosoj klupi – ravna štanga 92 %, Triceps potisak na lat mašini – nakošeni nastavak 90 %. Dips (propadanje) između klupica 87 %; Jednoručna triceps ekstenzija na sajli – obrnuti hvat 85 %. Vrijednosti koje su prikazane uz vježbe predstavljaju postotak od IEMGmax, najvećeg podražaja zabilježenog u određenom mišiću.

Ribolov

Borbe će se održati prema atraktivnim profesionalnim K1 pravilima

p

riredba će se održati 28. svibnja, a medijski pokrovitelj je Regionalni tjednik

Karas S WKN jedna je od najpriznatijih svjetskih kickboxing federacija

partnerski ugovor. Dogovoreni datum prirebe je 28. svibnja ove godine, a medijski pokrovitelj je 7Plus Regionalni tjednik.

Mario Agatić

divši u finalu klupskog kolegu Ivana Levara 6/2, 6/3. U konkurenciji djevojčica slavila je

v

arteks ima 6 terena na Aquacityju

Lana Novković iz TK Franjo Punčec Čakovec pobijedivši Robertu Krvajicu iz TK Sirela

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

U uvodnom dijelu borilačke priredbe borit će se predstavnici Hrvatske s predstavnicima Austrije ili Slovenije.

Borilački spektakl organiziraju Max Bögl Tehnobeton i Siniša Kovačić, za što je potpisan

TENIS U organizaciji Teniskog kluba Varaždin održalo se Dvoransko otvoreno prvenstvo Varaždina do 14 godina. Turnir je organiziran u sklopu kalendara Hrvatskog teniskog saveza te je okupio 50-ak mladih natjecatelja iz čitave Hrvatske.

Najuspješniji u konkurenciji dječaka bio je Vedran Beštak iz TK Ponikve Zagreb pobije-

Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

N

Za prvaka - To je trenutno najjača kickboxing federacija, između ostalog imaju ugovor i s TV kućom Eurosport, pa se borilački spektakli organizirani pod njihovim okriljem emitiraju na toj svjetskoj televizijskoj mreži - rekao je Siniša Kovačić, organizator novog borilačkog spektakla. - Boks ima više od desetak federacija među kojima su njih četiri najpriznatije i u svima su braća Kličko prvaci. Tako i kickboxing ima četiri najcjenjenije federacije, a to su: WKN, WPKC, WAKO i WKF. U varaždinskoj areni ja ću se boriti za naslov profesionalnog prvaka svijeta u WKN federaciji. U WPKC federaciji sam prvak svijeta, u WAKO prvak Europe i interkontinentalni prvak, a u WKF sam prvi na svjetskoj rang listi u lakoj kategoriji. Ovi podaci mogu se vrlo lako provjeriti na službenim internetskim stranicama ovih federacija. Priredbu sam osmislio da se održava pod motom Četiri asa - pojasnio je Kovačić. Plakat koji je u izradi bit će koncipiran na tu temu.

- Borbe će se odvijati po profesionalnim K-1 pravilima, a svaki od boraca dobit će adekvatnog protivnika - naglasio je Kovačić.. - Svi protivnici još nisu potvrđeni. Mog protivnika daje federacija, ali ga još u ovom trenutku ne znam - dodao je Kovačić.

Fitness

Bjelovar 6/2, 6/3. Od varaždinskih tenisača najuspješniji su bili polufinalisti Hrvoje Plukavec, Doris Ptiček i Lorena Meić iz TK Varteks te Ema Šantek Zubac iz TK Varaždin, koja je izgubila u četvrtfinalu.

Bio je to drugi od ciklusa šest nacionalnih turnira koje će Tenis klub Varaždin organizirati ove godine.

Siniša Kovačić

ličan je šaranu. Boja mu je žuta do tamnozlatno žuta. Naraste do 1,5 kg težine, no takvi primjerci su prava rijetkost. Vrlo je otporan, živi pri dnu, hrani se kao šaran skupljajući po mulju crve i ličinke.Lovi se laganim priborom uz upotrebu plovka, udice vel. 14 - 10 na crve, gliste, valjke i kruh. Iako živi na muljevitim mjestima meso mu ne poprima miris mulja. Dobar je mamac za štuku. Babuška ili srebrni karas je riba koja potječe iz Sibira, a u našim vodama pojavila se između 1965. I 1970. Vrlo je otporna i može opstati u vodama čiji stupanj zagađenja ili nedostatak kisika ne podnose mnoge druge riblje vrste. U našim vodana naraste do 45 cm dužine i 2 kg težine, no takvi primjerci su prava rijetkost. Zbog svoje izdržljivosti manji primjerci odličan su mamac za štuku. Mrijest se kad temperatura vode prijeđe 18 st. C. Ikru polaže u dva do tri navrata tijekom travnja i svibnja. Mužjaka babuške nema, postoje samo ženke koje tokom mrijesta polože i do 400 tisuća jajašaca. Mužjaci šarana,linjaka ili zlatnog karasa oplođuju ikru babuške i podstiču njen razvoj ali je ne oplođuju. Zato se iz jajašaca razvijaju isključivo ženke babuške. U stručnoj literaturi taj se način razmnožavanja naziva ginogeneza (rađanje ženki).

Babuška živi u jatu. Lovimo je blizu obale na dubini od 1 - 2 m, od ranog proljeća do kasne jeseni i to na kruh (pahuljicu ili valjak), kuhani ili mladi kukuruz, glistu i crviće i to najbolje rano ujutro ili navečer.

Lovimo ju ili na plovak ili dubinski.

Knjiga Male tajne športskog ribolova može se naručiti na e-mail: budimir.maletajne@gmail.com ili na 091/2002-083.

Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

34 Sport

05. travnja 2011., br. 359

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ PRVA ŽNL VARAŽDIN – SENIORI REZULTATI - 17. KOLO Rudar 47 - Jalžabet

1:0

Trnje - Polet

3:0

Polet (C) - Mladost Vž

4:2

Bednja - Struga Rovokop

0:0

Dinamo - Lepoglava

5:0

Drava – Dubravka

0:4

Zelengaj - Zadrugar

2:2

POREDAK EKIPA

O

W

D

1.

Trnje

17

11

2

4

L

41-17

G

35

BOD

2.

Rudar 47

17

10

1

6

42-28

31

3.

Zadrugar

17

9

3

5

32-20

4.

Polet (C)

17

8

4

5

27-20

28

5.

Struga

17

8

3

6

31-23

27

6.

Dubravka

17

8

2

7

27-19

26

7.

Zelengaj

17

6

6

5

27-25

24

8.

Bednja

17

6

5

6

26-31

23

9.

Mladost VŽ

17

7

1

9

18-35

22

10.

Dinamo

17

6

3

8

29-32

21

11.

Jalžabet

17

6

3

8

23-33

21

12.

Polet (T)

17

6

2

9

24-31

20

13.

Lepoglava

17

5

2

10

24-25

17

14.

Drava

17

3

3

11

22-54

12

30

RASPORED ZA 18. KOLO subota 9.4.u 16 sati Mladost VŽ – Trnje nedjelja 10. 4. u 16 sati Polet (T) – Rudar 47, Jalžabet – Zelengaj, Zadrugar – Drava, Dubravka – Dinamo, Bednja – Lepoglava, Struga Rovokop – Polet (C)

PREDAVANJE

Kako pomoći ozlijeđenima Komisija za zadrvstvo ŽNS Varaždin organizira 8. travnja predavanje za sve liječnike i fizioterapeute koji surađuju s klubovima. Tema predavanja bit će Kako najbolje i najsigurnije pomoći igračima prilikom povrede na terenu. Predavači će biti Nikica Daraboš, Dejan Ređaj i Joisp Novko. Iz ŽNS Varaždin poručuju kako su iz svih klubova obavezni prisustvovati.

NOGOMET

Podravina i dalje prva U 3. HNL Istok u 23. kolu ludbreška Podravina remizirala je s ekipom Slobodnice.

Rezultat sureta ostao je početnih 0:0. Od ostalih susreta Ludbrežanima je išao na ruku poraz Mladosti (C) od ekipe Olimpije 2:1 pa su tako i dalje ostali na prvom mjestu prvenstvene ljestvice. U sljedećem kolu Podravina dočekuje jedanaestero plasirani Lipik 9. travnja a Mladost (C) dočekuje desetoplasirani NAŠK.

Odnosi Županijskog nogometnog saveza Varaždin s krovnim Hrvatskim nogometnim savezom odlučuju i broj utakmica reprezentacije na varaždinskom stadionu

NOGOMET Reagiranje ŽNS-a Varaždin na odluku HNS-a o suspenziji

Na redu je Ministarstvo Izvanredna izborna skupština HNS-a 20. veljače 2011. je legitimna, smatraju u ŽNS-u Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

O odluci HNS-a kojom se suspendiraju svi članovi skupštine HNS-a koji su podržali Igora Štimca za predsjednika očitovao se i Izvršni odbor ŽNS-a Varaždin nakon održane sjednice u ponedjeljak 28. ožujka.

Legalisti ”Zahtjev za održavanjem izvanredne izborne skupštine HNS-a napravljen je uz skladu sa Statutom HNS-a, uz potpis više od 1/3 skupštinara - izaslanika županijskih nogometnih saveza s područja Republike Hrvatske.

Na izvanrednoj izbornoj skupštini HNS-a 20. veljače 2011., koja je održana uz svu zakonsku i statutarnu podlogu, odluke su donesene s 25

skupštinarskih glasova, što nogomet proteklih 10 -ak je natpolovična veličina. Isto godina i žele organizacijske, nam daje za pravo da je ta kadrovske i strukturne proskupština potpuno legitimna, mjene u HNS-u i hrvatskom pa ne postoje razlozi zbog ko- nogometu”, pitaju se u ŽNS-u Varaždin. jih bi na bilo koji način “U narednih trebali podržati/ ji l o b j desetak dana pr ihvatiti fora n Ministarstvo miranje sv ih ci strijela rač uprave RH tijela i komig i dat će svosija pod okribolji j a a n š je mišljenje ljem HNS-a, je Sa a v t s pa tako i ven K o pravnoj r N p M z utemeljenonjihove odec i sti održanih luke”, smatra Kranjč vca o r skupština, do e većina članova J kada ćemo naIO-a ŽNS-a Vastaviti raditi i voraždin. diti varaždinski ŽNS, ”Kako komentirati zahtjev za suspenzijom i ka- na isti način kao i do sada, žnjavanjem 27 nogometnih a po njegovom prispijeću djelatnika iz 13 ŽNS-a (od uku- poštovat će se mišljenje i stav pno 21 ŽNS-a), poštenih ljudi, zakonodavca”, piše u priopkoji nemaju jednako mišljenje ćenju Izvršnog odbora ŽNS-a kao ljudi koji vode hrvatski Varaždin.

Zdravstvene teme Održan je i plenum klubova 2. županijske nogometne lige Istok i Zapad.

Pisustvovalo je 14 od 19 klubova sa svojim predstavnicima. Prihvaćeno je podneseno izvješće o protekloj godini i polusezoni. - Akcent je bio na pripremama za proljetni dio sezone - rekao je tajnik ŽNS-a Varaždin Ivan Novak. - Od sada delegati moraju sami pisati izvješća u Comet sustavu tako da klubovi više ne moraju osiguravati osobe za upisivanje izvješća. Održana edukacija delegata provedena je uspješno - dodao je Novak.

Druga tema o kojoj se najviše razgovaralo su liječnički pregledi. Pokrenuta je inicijativa prema HNS-u i resornom ministarstvu da se dozvoli svim liječnicima da mogu pregledavati sportaše i potvrđivati sportske knjižice. Osim toga, u ŽNS-u očekuju konačnu odluku o sustavu natjecanja u 2011./12., tj. ukida li se IV. HNL. U tom slučaju formirale bi se s NS Ludbreg 1. i 2. županijska nogometna liga te dvije 3. lige u kojima bi bili klubovi koji imaju problema s financiranjem i koji nemaju sve uzrasne kategorije.

RAGBI Počela sezona sportaša iz Kneginca rekordno visokom pobjedom od 132:0 u Zagrebu

Vapaj za sponzorima

Ragbi klub Knegingrad nastavlja s radom unatoč problemima

Ragbi klub Knegingrad krenuo je u novu sezonu unatoč velikim financijskim problemima.

Prvi su krenuli juniori koji su u Zagrebu odigrali 1. kolo lige Sjever. Nadmoćno su pobijedili su domaći Ragbi klub Zrinski s izuzetno visokim rezultatom 132:0.

Sljedeće kolo igra se u subotu 9. travnja s početkom u 10,30 sati. Iz kluba pozivaju sve koji žele pogledati ovaj interesantan sport da dođu na

teren NK Dubravka u Turčinu i nazoče ovom zanimljivom i nesvakidašnjem sportskom

č

etiri susreta igrat će kod kuće kako bi imali manje troškove događaju. Osim toga, svi koji bi se željeli uključiti u treniranje, mogu to napraviti nakon utakmice.

- Klub uz velike nevolje i financijske probleme uspio je smoći snage i krenuti u novu sezonu - rekao je trener i predsjednik kluba Mario Sabolić.

- Nadamo se da će se pojaviti neki sponzor koji zna prepoznati naš rad i rezultate koje postižemo uz skoro nikakve uvjete. U susret nam je izašao i naš Savez, pa nakon prvog gostovanja u Zagrebu juniori sljedeća četiri kola igraju u Turčinu - dodao je Sabolić.

Savjetnik 35

05. travnja 2011., br. 359

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Činimo zdravo!

N

e prođe tjedan a da ne primim pitanja na temu objavljenih članaka u kutku Hortikultura. Zanimljive teme nastojim ubaciti u članke i podijeliti s ostalim čitateljima kako bi uvidjeli da su nam nerijetko razmišljanja ista, a u konačnici i isti cilj. rije neki dan cijenjena “vjerna čitateljica” interesirala se o mogućnosti kupnje deklariranog ekološkog sjemenja povrća u Hrvatskoj. Na njezinu žalost, a i svih ostalih zainteresiranih kupaca, za sada takve ponude nema u Hrvatskoj. Ulaskom u Europu, s te će se strane stanje promijeniti na bolje jer će se znatno pojednostaviti zakonski propisi. Moram ovdje naglasiti da se trgovina povodi profitom, a ona je procijenila da nema još dovoljno senzibiliteta kod nas za ekološku ponudu.

Isto tako, nažalost, trgovine su u pravu kada se radi i o ponudi djelotvornih ekoloških sredstava za zaštitu bilja, potražnja je neznatna! Zbog slabe potražnje gotovo da je i nema. A želimo li doista očuvati zdravlje svih nas te spasiti od katastrofe sve zdravo i nezagađeno u svojem okolišu, neophodno je konvencionalna sredstva zamjenjivati ekološkim gdje je god to moguće. Stoga pozivam čitatelje da se uključe u iznošenje svojih iskustava u nabavci ekološkog sjemenja i sredstava, njihovoj primjeni u uzgoju bilja. Zahvaljujući uključivanjem Regionalnog tjednika u tu temu, možemo svi zajedno učiniti puno više za zdravlje ljudi, flore i faune, vode i zraka. Stoga je otvoren e-mail franjo@pavetic.hr, na koji možete iznijeti sva svoja zapažanja i iskustva radi poboljšanja ukupne situacije na tom po život važnom polju. Činimo zdravo!

P

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Vaginalna citologija - odrediti plodne dane D

anašnji dolazak vlasnika jedne kuje čak iz Petrinje na određivanje plodnih dana ponukao me da u ovo doba proljetnog tjeranja ponovo objavimo nešto više na tu temu! Tema je posebice aktualna za sve nove vlasnike kuja. eksualni ciklus kuja odvija se monoestrično - sezonski, što znači da će se kuje u proljetnoj sezoni tjeranja tjerati jedanput, a ponovno tek u jesen, također samo jednom. Taj se interval ponavlja redovito svake godine, do kraja spolne aktivnosti. polni ciklus kuja djelimo u 4 mijene.

Prva, predtjeranje, traje u prosjeku 7 - 10 dana i najuočljivija je, tako da i laik može prepoznati znakove. Stidne usne su otečene, a iz rodnice se cijedi krvavi iscjedak. Intenzitet iscjeđivanja može biti od skoro neprimjetnog kapanja pa sve do obilnog curenja. U to vrijeme kuje su već atraktivne za pse, no ne dozvoljavaju parenje. Nakon otprilike tjedan dana uslijedit će mijena «pravog tjeranja», kada kuja

S

S

Autoškola Boris PETROVEČKI

N

ajčešće greške koje čine mladi vozači u prometu, a koje dovode do prometnih nesreća s najtežim posljedicama, prvenstveno su vezane uz pogrešno ponašanje, a u daleko manjoj mjeri uz neznanje ili neuvježbanost. Postojeći sustav osposobljavanja vozača usmjeren je, u prvom redu, na stjecanje bazičnih vještina koje služe kvalitetnoj kontroli vozila u pokretu i kontroli prometne situacije. ljučne sposobnosti za prepoznavanje bitnih čimbenika koji povećavaju rizik u prometu, sposobnosti potrebne za kvalitetno i brzo donošenje odluka te sposobnost samovrednovanja i samoprocjene su u drugom planu, a odgojni ciljevi osposobljavanja usmjereni na povećanje razine prometne kulture i aktivnu primjenu načela defenzivne vožnje ne mogu se realizirati s obzirom na kratak period trajanja procesa osposobljavanja.

Da bi se ti ciljevi kvalitetno mogli realizirati, sustav osposobljavanja vozača mora biti dio jednog puno većeg i šireg edukacijskog koncepta koji podrazumijeva cjeloživotno učenje za sigurno sudjelovanje u prometu.

Ustroj takvog sustava zahtijeva određeni vremenski period i značajne strukturne promjene postojećeg sustava. Ono što može odmah pridonijeti kvalitetnijoj realizaciji odgojnih ciljeva u osposobljavanju svakako je uključivanje roditelja u sam proces. oditelji su nosioci odgoja djeteta i prisutni su u svakom segmentu njegova razvoja. Nema ih jedino u procesu osposobljavanja vozača, a upravo tu mogu, u velikoj mjeri, doprinijeti u stvaranju kvalitetnog i sigurnog vozača.

K

R

I

O

Golubovi listonoše Miroslav BUNIĆ

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Roditelji su ključni u osposobljavanju vozača

dozvoljava parenje. Estrus traje u prosjeku 7 - 10 dana, a u tom će razdoblju uslijediti i plodni dani. To je najbitniji termin za parenje kuje. također je kuju uputno pariti dva puta u razmaku od 24 do 48 sati, jer je tako sigurnija oplodnja, a i moguć veći broj plodova. dealno vrijeme parenja može se odrediti tzv. vaginalnom citologijom! To je metoda kojom se određuju plodni dani, a provodimo je uspješno već 17 godina. Progesteronski test također je metoda izbora, no rezultati nisu uspješniji, a metoda je znatno skuplja. dređivanje plodnih dana posebice je značajno ukoliko odlazite radi parenja kuje na dulji put. Za samo 10 minuta možete dobiti rezultat koji će vaše putovanje učiniti svrsishodnijim i financijski opravdanim. Ukoliko pak imate problema s parenjem kuje, slobodno se obratite na našu adresu, budući da i umjetno osjemenjivanje kuja provodimo uspješno već petnaest godina!

Član kluba “ŠKUGL Drava Varaždin” bunicmiro@gmail.com, 098/268 - 117

Natjecanje golubova listonoša – 1. dio

N

atjecanje s golubovima listonošama započelo je sredinom 19. st. u Belgiji među trgovcima koji su sa sobom uvijek nosili i svoje golubove listonoše, koje su koristili za brzi prijenos informacija. Svaki je trgovac tvrdio da su njegovi golubovi najbrži, i tako su se počeli međusobno natjecati. Kasnije su im se pridružili i ostali, privučeni utrkama golubova listonoša.

U samom početku natjecanje je bilo više lokalnoga karaktera, jer golubovi nisu letjeli na velike udaljenosti, a i sam transport golubova bio je otežan zbog nepostojanja prometa pa su se golubovi transportirali kočijama s konjskom zapregom. Pojavom željeznice, a kasnije i automobila, natjecanje je doživjelo veliku ekspanziju, tako da su sredinom 20. stoljeća u Belgiji postojala 1742 kluba sa 116.075 članova koji su se natjecali s oko 3.300,000 golubova godišnje. Na prostoru bivše Jugoslavije natjecanje s golubovima listonošama započelo je nakon 2. svjetskog rata jer

prije nije bilo dozvoljeno uzgajanje golubova listonoša u privatne svrhe. Uzgajivači koji su uzgajali golubove za potrebe vojske imali su posebne dozvole od vlasti, a ljudi kod kojih bi bili pronađeni golubovi bez dozvole smatrani su špijunima. Prva natjecanja započela su 1952. god. na prostoru Vojvodine; 1954. god. golubovi zagrebačkoga kluba “Jastreb” lete Titovu golublju štafetu, koja se letjela od Sente do Zagreba na udaljenosti od 320 km. Hrvatski savez klubova uzgajivača golubova listonoša osnovan je 1964. god. u Zagrebu. Danas u Savezu djeluju 32 aktivna kluba s 428 članova koji se tijekom godine natječu s oko 30.000 golubova. Klubovi su podijeljeni u 11 okrugova, koji pokrivaju područje cijele Hrvatske. Organiziraju se natjecanja na utrkama od 150 do 1200 km, koja su razdijeljena na 13 utrka u jednoj sezoni. ezona počinje zadnji vikend u travnju i traje svaki vikend do sredine srpnja. Također se organiziraju i natjecanja s mladim golubovima koji lete od 100 do 250 km, razdijeljeno u 5 trka koje počinju sredinom kolovoza i završavaju sredinom rujna.

S

36 Vidokrug

05. travnja 2011., br. 359

EKSKLUZIVNO Otkrivamo detalje o sudbini članova puhačkog orkestra Varaždinsk

Varaždinski glazbenici

Domobranska glazba 1942. godine s kapelnikom Viktorom Tortićem u dvorištu vojarne bana Nikole Zrinskog mlađeg (Strossmayerov trg, popunidbeno zapovjedništvo) u Varaždinu

U našem gradu od 1915. do 1936. nije djelovala Muzička škola, a gradska je glazba raspuštena još 1920. Posljedično, Varaždinci svoje sinove već po završetku četiri razreda osnovne škole upisuju u Srednju vojnu muzičku školu Kraljevine SHS u Vršcu…

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Nikada u varaždinskoj kulturnoj povijesti nije bilo toliko mnogo različitih vrsta glazbe, tako lako dostupno velikom broju ljudi kao danas. Razvoj elektroničkih medija u drugoj polovini 20. stoljeća revolucionirao je pristup i korištenje glazbe u našim svakodnevnim životima. Uz neznatan napor, kad god poželimo, možemo uključiti radio, reproducirati zvučni zapis s CD-a, iPhonea ili interneta.

Glazbenik S. Grabar u starojugoslavenskoj odori svibnja 1941.

Portret Đure Pšeida s hrvatskom trobojnicom na epoletuškama

Filićeva istraživanja Ali, nije uvijek bilo tako.

Pr ije takvog tehnološkog razvoja, većina je ljudi imala pristup glazbi samo ako bi nazočila određenim religioznim i društvenim događanjima ili su pak sami nakon školovanja postajali glazbenicima i muzicirali. Za svoj „gušt“ i na zadovoljstvo onih koji bi ih slušali... Nesumnjivo, najveći doprinos istraživanju glazbenog života Varaždina u prošlom stoljeću dao je Krešimir Filić. Naša kulturna javnost nakon objavljivanja njegove knjige Glazbeni život Varaždina (1972. godine) doznala je mnoge zanimljive detalje iz svakodnevnog života glazbenika. Otkrio je brojne nepoznate događaje, osobite zgode te niz značajnih

Tijekom 2. svjetskog rata trube u gradu nisu utihnule Srpnja 1921., odredbom Ministarstva vojske i mornarice, određena je za varaždinski garnizon stalna vojna glazba od 32 člana, a prvi je kapelnik bio Dragutin Šmid. I dok krajem 30-ih godina u Varaždinu postoje četiri puhačka orkestra, od travnja 1941. do svibnja 1945. djeluje njih desetak. Tih je godina u gradu nastupala Domobranska glazba posad-

nog zapovjedništva (kapelnik Viktor Tortić), „Staljingradska“ koja se vraća krajem prosinca 1943. (prvi kapelnik bio je Josip Kuletin kojeg na bojištu nasljeđuje Anton Nekvinda), gradska glazba, ona kulturno-prosvjetne zajednice „Odmor“ (glazba Hrvatskog radničkog saveza), željezničarska, glazba Ustaškog stožera, HŠK „Zagorac“…

podataka iz naše glazbene povijesti. No u spomenutoj knjizi (nastala je povodom 140. godišnjice varaždinske Glazbene škole), baš kao i u onoj Zorana Palčoka (spomenica Glazbene škole Varaždin 1828. – 1978.), koji se dobrim dijelom referira na Filića, ne

periodu od 1941. do 1945. godine nije bilo poželjno bilo što pisati. Pa čak iako su nakon završetka Drugog svjetskog rata najmanje dvojica glazbenika iz te generacije bila istaknuti pedagozi Glazbene škole.

n

No zahvaljujući Varaždincu Zvonku Pintaru, dugogodišnjem članu Varaždinskog kluba kolekcionara koji u svojoj osebujnoj zbirci između ostalog čuva i dio dokumentacije pripadnika vojne glazbe Varaždinske pješačke pukovnije (domobranstva Nezavisne Države Hrvatske), doznajemo da je ona u našem gradu oformljena najkasnije početkom svibnja 1941. I ne samo to. Pomogao nam je rekonstruirati malo poznate detalje o sudbini puhačkog orkestra tzv. Staljingradske glazbe, čiji su članovi (dobrim

Osebujni orkestar

eki od naših višestruko odlikovanih vojnih glazbenika bili su istaknuti pedagozi nalazimo vjerodostojne životopise, ni iscrpnije detalje o školovanju te djelovanju profesionalnih vojnih glazbenika iz Varaždina i okolice u periodu od kraja 1918. do sredine 1945. godine. Naime, zbog političkih prilika o njihovim aktivnostima, poglavito u

dijelom rođeni u sjeverozapadnoj Hrvatskoj) prošli pravu kalvariju u Sovjetskom savezu ratne 1942./43. s 369. pojačanom pješačkom pukovnijom. Prema Filiću, niz je razloga pogodovao razvoju vojne glazbe u Varaždinu jer gradska glazba živnula je tek vraćanjem mladih glazbenika iz vojske propale Habsburške Monarhije 1918. godine. Nastupala je prigodom raznih svečanosti, promenadnih koncerata te u kazalištu. No kvaliteta izvedbi bila je loša, za što je krivica pripisana gradskom kapelniku Franji Košeku.

Gradska kapela Spomenuta je glazba nakon otvorenog bunta raspuštena 1920. godine, pa gradski poglavari uviđaju kako će uz manje troškove vojnička glazba „bezbolnije“ nadomjestiti gradsku kapelu. Tako je i

Vidokrug 37

05. travnja 2011., br. 359

ke pješačke pukovnije, koji su doživjeli kalvariju u SSSR-u ratne 1942./43. godine

i u paklu Staljingrada IZDVOJENO U 35 dana pješačenja, domobrani do bojišta prevalili 755km

Na istočnom bojištu, vojni glazbenici postali bolničari!

Kada je 2. srpnja 1941. poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić izdao poziv za dobrovoljce koji će se boriti protiv boljševizma, od odabranih 3.865 ljudi 16. srpnja stvorena je 369. ojačana pješačka pukovnija. Sastavljena je od tri bojne, a onoj formiranoj u Varaždinu pridodano je tridesetak glazbenika. Iz pisanih sjećanja poručnika - glazbovođe Stjepana Grabara doznajemo kako put Stockeraua kreću 20. srpnja. Nakon kratke obuke, 17. kolovoza vlakovima ih prevoze u Rumunjsku. Iz sela Dangeni 27. kolovoza počinje niz iscrpljujućih cjelodnevnih pješačenja.

Domobranima je teško palo kretanje po blatnim, neprohodnim putovima. No zato su uz njih bili glazbenici koji im svojim muziciranjem podižu moral. Nakon 755 prijeđenih kilometara i 35 dana hoda dolaze 8. listopada 1941. u selo Hlovilka

Nema rata bez žrtava

u Ukrajini. Pukovnija stupa u prve kontakte s neprijateljem, a do kraja studenog svi vojni glazbenici prolaze tečaj prve pomoći te postaju bolničar ima. Šalju ih na prve crte bojišta

gdje previjaju ranjenike te ih spašavaju iz pogibelji.

O njihovoj požrtvovnosti svjedoči sačuvana dnevna zapovijed od 22. listopada 1942., u kojoj stoji da su za savjestan i predani rad te obavljanje službe pod teškim prilikama i u neprijateljskoj vatri visoka vojna odlikovanja dobila 23 glazbenika. Varaždinac Stjepan Grabar prvi je put ranjen 7. listopada 1942. kod Staljingrada, a kad je pala avionska bomba na poljsku bolnicu u Kalaču u kojoj je liječen, potpuno je oglušio. Umirovljen je 1944., a nakon oporavka, poslije rata nastavlja karijeru. Između ostalog, honorarni je predavač klarineta i flaute na Glazbenooj školi od 1950. do 1971. godine.

Kakva je bila sudbina varaždinskih glazbenika Ivana Zebeca, Stjepana Podgorelca, Franje Hermana, Josipa Čukmana i drugih, nije nam poznato.

Orkestar 369. pukovnije u predahu borbi negdje na istočnom bojištu (HR HDA 1561. NL03136)

U pohodu na Rusiju sudjeluju i veterani, 55-godišnji glazbenici propale Habsburške Monarhije

bilo, pa od 1920. do početka Drugog svjetskog rata Varaždin ima vojničku glazbu, koja je za javne nastupe i stalne promenadne koncerte izdašno financirana iz proračuna.

Kad ovome dodamo činjenicu da nadležni u Gradu od 1915. do 1936. godine nisu iskazali interes za vraćanje u život Glazbene škole (dakle, nije djelovala punih 20 godina!), učenje glazbe ograničeno je isključivo na privatnu poduku kojom u vlastitom aranžmanu rukovode pojedini glazbenici.

Posljedično, mnogi Varaždinci svoje sinove već po završetku četiri razreda osnovne škole upisuju u Srednju vojnu muzičku školu Kraljevine SHS u Vršcu.

Znamo i to da je u prvoj klasi spomenute škole od 12. listopada 1921. godine bio Ivan Zebec (rođen u Varaždinu 7. siječnja 1909.), kasnije u domobranstvu višestruko odlikovan stožerni narednik – glazbenik.

Svirali i kralju Spomenutu školu polazi i samo godinu dana mlađi Đuro Pšeid, za kojeg (iz sačuvane dokumentacije koju su nam za istraživanje ljubazno ustupili njegovi unuci) doznajemo kako je 1938. godine u činu narednika muzičara između ostalog službovao u Zemunu i potom u Varaždinu. Malo je poznato da je Pšeid svirao u orkestru

Ispočetka, glazbenici sreću uništenu tehniku…

kraljeve garde, a bio je i istaknuti sportaš (igra nogomet u slobodno vrijeme od 1933.).

Izbjegao je zarobljavanje kod Staljingrada, a do kraja rata s preživjelim kolegama svira i na Hrvatskoj državnoj krugovalnoj postaji (radiostanici u Zagrebu 1943.)…

U studenom 1945. nastupa kao član orkestra 1. armije (NOVJ) u Nišu te svoje bogato iskustvo pedesetih godina prenosi na članove puhačkog orkestra garnizona bivše JNA. U to vrijeme bilježimo njegov izniman doprinos kvaliteti kazališnog orkestra, a kao honorarni nastavnik Glazbene škole već tijekom školske godine 1950./51. predaje fagot.

SUDBINE Pojedini glazbenici stradavaju i u ruskim kazamatima

Koliko još ima „nestalih“?

Izloženi temperaturama nižim od minus 30 °C, preživjeli, većinom ranjeni, promrzli i bolesni pripadnici 369. pukovnije, predali su se sovjetskim postrojbama kod zrakoplovne škole u Staljingradu (nakon 2. veljače 1943.). Prema sačuvanoj izjavi zadnjeg zapovjednika potpukovnika Mesića, danoj istražiteljima 1948. godine (UDBA-i, u FNRJ), predalo se oko 700 opkoljenih legionara i časnika 369. pukovnije.

Da je među zarobljenima bilo i vojnih glazbenika,

…i kolone zarobljenih sovjetskih vojnika (na Donu 1942.)

Gabrijel Ilčić potvrdio nam je umirovljeni varaždinski liječnik dr.

Stanko Ilčić. Naime, njegov otac Gabrijel (rođen 1917. u mjestu Batina Donja) umro je od tifusa u ožujku 1943.

u logoru Rudo (nedaleko Orela). Obitelj Ilčić detalje o Gabrijelovoj sudbini doznala je mnogo godina poslije rata.

Još gore, pojedine su glazbenike, bivše domobrane, poslije rata „osloboditelji“ lišavali života. Primjerice, iako nam nije poznat razlog, znamo da je takva zla sudbina zadesila narednika – glazbenika Karla Vargazona. Strijeljan je 18. srpnja 1945. godine, a mjesto njegovog pogubljenja nije poznato.

Usred pušaka i klarineta u Varaždinskim Toplicama 1944. godine

38 Zdravlje

05. travnja 2011., br. 359

DOZNAJEMO I u Čakovcu i Varaždinu obilježen je Svjet

Autizam nam govori. Čujete?

SINIŠA SOVIĆ

U Međimurskoj i Varaždinskoj županiji skrb o djeci s autizmom ipak je bolja nego u ostatku Hrvatske. Za to su zaslužni Udruga Pogled, koja okuplja 35 djece i odraslih s autizmom iz tri sjeverne županije, ali i lokalna samouprava

Simbolično puštanje balona organizirala je Udruga Pogled, koju možete kontaktirati na brojeve 099/236-4687 i 099/236-4686 Pišu: VESNA MARGETIĆ-SLATKI GORDANA IGREC

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Autizam je poremećaj koji zdravu i lijepu djecu pretvara u izolirana, osamljena i otuđena stvorenja koja uglavnom slabo govore ili uopće ne govore.

Ovako biološki poremećaj mozga koji oštećuje komunikaciju i društvene vještine u jednoj rečenici opisuje Lidija Penko, predsjednica Udruge za autizam Hrvatske.

- Nećemo dopustiti smanjivanje prava djece s autizmom koja su predviđena zakonskim

propisima. Zbog recesije upravo se to događa u posljednje vrijeme uz neprihvatljiva obrazloženja – upozorila je Penko uoči Svjetskog dana svijesti o autizmu, 2. travnja.

Sumnja i dijagnoza Pod motom „Autizam govori – čujete li” ovaj je dan u subotu obilježen diljem Hrvatske, a zahvaljujući Udruzi za autizam Pogled, i u Čakovcu, i Varaždinu. Udruga sa sjedištem u Nedelišću, koja je članica nacionalne udruge, ima 35

županiji bolje nego u članova s autizmom, 32 drugim dijelovima djece i troje odraslih Hrvatske. iz Međimurske, Vatizam u a - Kod nas raždinske i Koprivd o n a ničko-križevačke je jed nijih i r o d i t e l j i n e moraju mježupanije. tjev U H r v at skoj najzah leksnijih secima lutati i p m obilaziti dokn ij e l a ko b i t i najko mećaja tore različitih roditelj djeteta pore specijalnosti s autizmom, koji i različite ustaspada u jedan od nove. Osnovana je najzahtjevnijih i najMeđimurska udruga za kompleksnijih poremećaja.

Srećom, predsjednik Udruge ranu intervenciju (MURID), koja Pogled Dalibor Kuhta ističe da okuplja stručnjake raznih profije u Međimurskoj i Varaždinskoj la. Tamo šaljemo roditelje koji

Savjeti iz ordinacije Liječenje kroničnog uričnog artritisa (1) P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ri liječenju akutnog napadaja od lijekova najdjelotvorniji je jedan od nesteroidnih antireumatika. Ako je napadajem zahvaćen koji od velikih zglobova, daju se i kortikosteroidi primijenjeni u sam zglob. Salicilati se ne primjenjuju, jer u uobičajenim dozama povisuju razinu mokraćne kiseline, a povišenjem doze postoji opasnost od otrovnog djelovanja salicilata. ri liječenju kroničnog uričnog artritisa na prvom mjestu je dijeta i to tzv. bezpurinska. Purini

P

su bjelančevine stanične jezgre životinjskih i biljnih organizama.

Izostavljanjem namirnica bogatih purinima izbjegavamo stvaranje urične kiseline. Dopušteno je dnevno hranom unositi do 100 mg purina budući da se mokraćna kiselina može i sama endogeno stvarati i iz najjednostavnijih spojeva dušika i ugljika. Prehrana mora biti niskokalorična, a ako je riječ o akutnom napadaju bolesti, potrebno je potpuno izostaviti purine uz obilno pijenje vode i

voćnih sokova osim soka od grožđa, zatim, jesti kompote, dvopek i male količine obranog mlijeka. Kada se napadaj bolesti (artritisa) smiri, preporučuje se dva dana u tjednu trošiti potpuno bezpurinsku hranu, a u ostale dane od 100 do 150 mg purina i to bez obzira uzima li bolesnik lijekove urikozuričnog ili pak urikostatičnog djelovanja. Treba potpuno izbaciti alkohol, a čaj i crnu kavu piti umjereno. Masnoće mogu izazvati napadaj artritisa.

Nakon odabira pravilne prehrane

slijedi pijenje velike količine vode i alkaliziranje mokraće. Ako je riječ o bolesniku s bubrežnim kamencima, potrebno je na dan piti dvije litre tekućine. Alkalizacija mokraćne kiseline može se postići sokom od naranče, a slično djelovanje ima i soda bikarbona, no njome se može izazvati i stvaranje kalcijevih bubrežnih kamenaca. otrebno je smanjiti pijenje alkohola te se oprezno koristiti lijekovima koji pojačavaju mokrenje (diureticima).

P

Zdravlje 39

05. travnja 2011., br. 359

VAŽNO Prava djece s autizmom i njihovih roditelja

tski dan svijesti o autizmu, 2. travnja SIMPTOMI

U svojem svijetu Ako dijete ne obraća pažnju na osobe, nego je zaokupljenije predmetima, ako se ne odaziva, ne govori, povučeno je u svoj svijet ili vrišti i drži ručice na ušima kao da ga boli uho, teško ga je smiriti – roditelj treba posumnjati na autizam. Simptomi autizma su i izostanak kontakta očima, izbjegavanje fizičkoga kontakta, čak i s roditeljima, braćom i sestrama, očita distanciranost, zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeska-

nje dlanovima, neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga, neprimjerena povezanost za stvari, opsesivno-kompulzivno ponašanje, primjerice poredavanje stvari.

- Važno je da roditelj što ranije uoči odstupanje svog djeteta, što je moguće već oko prve godine života. Još je važnije da se roditelji ne zavaravaju da će stanje proći samo od sebe, nego da što prije potraže pomoć – ističe Lidija Penko, predsjednica Udruge

još nemaju dijagnozu za svoje dijete, a ako se utvrdi sumnja na autizam, roditelje upućuju dalje ovisno o procjeni – kaže Dalibor Kuhta.

Iz vlastitog iskustva zna da do prije nekoliko godina nije bilo tako: sa svojom kćeri, danas 9-godišnjakinjom, bio je kod čak 10-ak liječnika različitih specijalnosti prije nego su upućeni na Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, gdje joj je napokon postavljena dijagnoza.

- Glavni problem i dalje je nedovoljna educiranost pedijatara koji prvi dolaze u kontakt s djecom i ne reagiraju na pravi način - upozorava Kuhta.

gnozu. Zato je potreban stručni tim i zato je važan dijagnostički centar - pojašnjava Kuhta.

Udruge traže i da se konačno sustavno organizira cjeloživotna skrb. - Posebno je važno sustavno organizirati ranu intervenciju, ali i skrb o odraslim osobama. Na sve potrebe ukazujemo zajedno sa strukom iz Centra za autizam Zagreb – kaže Lidija Penko.

Skrb o odraslima nije riješena ni u dvije sjeverne županije, no lokalna samouprava omogućila je integraciju u redovne škole.

Zahvaljujući Međimurskoj županiji, Općini Nedelišće i Gradu Varaždinu, koji plaćaju asistente u nastavi, četvero djece polazi redovnu nastavu.

- Dobro je što su sredstva za asistente već osigurana i za sljedeću školsku godinu. Međutim, uvijek je pitanje hoće li lokalna samouprava uspjeti i sljedećih godina osigurati novac. Zato je nužno i važno da država ovo pitanje riješi sustavno – zaključio je Dalibor Kuhta.

Sustavna briga Udruga za autizam Hrvatske ističe da je prioritet ponovno uspostaviti dijagnostički centar za autizam koji je do 1995. godine postojao u Jankomiru.

- Neki roditelji dijagnozu su dobili od neuropedijatara, ali to su iznimke, jer se rijetko koji liječnik sam usudi napisati dija-

za autizam Hrvatske.

Savjetuje da u slučaju da roditelj primijeti neke od simptoma, na to skrene pažnju pedijatru i traži daljnju obradu djeteta, preglede kako bi se ustanovilo je li u pitanju lažna uzbuna ili treba stručni rad s djetetom. - Djeca s autizmom imaju često zahtjevna ponašanja i treba puno truda, ljubavi i upornosti da ih se socijalizira i nauči svemu onome što je zdravoj djeci uobičajeno kaže.

NIJE LAKO BITI RODITELJ...

?

Problem je i dalje nedovoljna educiranost pedijatara koji ne reagiraju kako bi trebali.

!

Roditeljima iz sjevernih županija je lakše, jer im pomažu stručnjaci iz Međimurske udruge za ranu intervenciju.

4

djece s autizmom u dvije sjeverne županije pohađa redovnu nastavu.

Pjevajte s Mišom, pomozite djeci U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždinu u subotu 9. travnja koncert pod nazivom “Svi pjevaju, svi pomažu” održat će Mišo Kovač.

Od svake prodane ulaznice po 10 kuna bit će izdvojeno za kupnju neurofeedback uređaja za Opću bolnicu

Varaždin.

Neurofeedback je aparat pomoću kojeg se stimulira rad mozga, a terapija je osmišljena u SAD-u kao pomoć pilotima NASA- e za bolju koncentrac iju.

Postoji nekoliko modela, pri čemu je humanitarna

akcija pokrenuta za kupnju neurofeedbacka prilagođenog potrebama djece s elementima autizma, ali se može koristiti i za potrebe djece s manjkom pažnje i/ili hiperaktivnošću (AD/HD).

Cijena uređaja je 55.000 kuna.

Stanje djeteta može se popraviti, ali je nužno puno rada

Porodiljni dopust do osme godine Autizam je cjeloživotni poremećaj, a u Ministarstvu su odbili invalidnine uz objašnjenje da se stanje popravlja do 7. godine Piše: GORDANA IGREC

Koja prava imaju djeca s autizmom i njihovi roditelji? Na temelju preporuke liječnika koji daje nalaz i mišljenje o stanju djeteta komisiji HZZO-a, roditelj ima pravo zatražiti porodiljski dopust do 8. godine života djeteta ili rad na pola radnog vremena. Da bi ostvario druga prava na temelju dijagnoze djeteta, roditelj se mora obratiti lokalnom centru za socijalnu skrb i zatražiti postupak kategorizacije djeteta kako bi dobio rješenje o dijagnozi, pojašnjava Lidija Penko, predsjednica Udruge za autizam Hrvatske.

Dječji doplatak - Ako je u pitanju autizam, onda je to dijagnoza F-84, što znači da je dijete u spektru per vazivnog razvojnog poremećaja ovisno o težini odstupanja.

Dosad je takva dijagnoza podrazumijevala i dobivanje invalidnine u iznosu od 1.250 kuna iako visina invalidnine ovisi o tome

koristi li roditelj i pravo na pola radnog vremena – govori Penko.

Na temelju tog rješenja, dijete ima pravo na dječji doplatak u punom iznosu bez obzira na primanja roditelja.

- Prije nekoliko godina uveden je status roditelja njegovatelja, koji je teže ostvariti osim ako dijete uz dijagnozu F-84 ima i druge teškoće pojašnjava.

Odmah žalba Posebno napominje da lokalni centri za socijalnu skrb donose različita rješenja i roditelji, ako smatraju da su zakinuti njihovom odlukom, odmah moraju uložiti žalbu Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

- U posljednje vrijeme javljaju se roditelji s područja Karlovca koji ne dobivaju odobrenje za invalidninu unatoč dijagnozi F-84, koja to svakako podrazumijeva.

To smatramo nedopustivim kršenjem zakonskih prava naše djece i konvencija koje je naša zemlja potpisala o pravima osoba s invaliditetom.

Pritom nas najviše zabrinjava

Lidija Penko

odgovor Ministarstva socijalne skrbi na žalbu roditelja, u kojem se navodi da je autizam stanje koje se do 7. godine popravlja, pa im je to razlog neodobravanja invalidnine. Činjenica jest da se stanje radom popravlja, ali autizam je cjeloživotni poremećaj i to struka u Ministarstvu mora znati. Ovakav argument ukazuje na nepoznavanje dijagnoze autizma koji spada u najzahtjevniji poremećaj. Nećemo odustati dok se to neće poštovati – jasna je Penko.

Zdravo tijelo Panični napad - nedovoljno prepoznat poremećaj (2) K

ad se radi o bolesnicima koji imaju dugotrajne panične napade, često istovremeno postoji bar još jedan psihijatrijski poremećaj. Najčešće je to generalizirana anksioznost ili depresivni poremećaj s razdražljivim raspoloženjem kao glavnom manifestacijom depresivnosti. očetno izbjegavanje i ovisne crte osobnosti opisuju karakter osoba s paničnim poremećajem. Često se kao odgovor na panične napade razvije agorafobija.

P

Agorafobija često počinje nakon što se panični napad ponovi u nekoj situaciji. Tipično je za agorafobiju izbjegavajuće ponašanje, koje karakterizira strah od napuštanja kuće, strah da u bilo kojem trenu osoba ostane sama i strah da osoba ostane daleko od kuće u situacijama u kojima se osjeća zarobljeno, zbunjeno ili bespomoćno. Osobe zbog toga obično izbjegavaju javni prijevoz, primjerice autobus, vlak ili avion. Izbjegavaju isto tako gužvu,

lift, restorane, supermarkete i čekanje u redu pred šalterima. U najdrastičnijim primjerima osobe izbjegavaju bilo kakav izlazak iz kuće, osobito ako nemaju pratnju bliske osobe, ili izbjegavaju same ostati u kući. bično se frekvencija i intenzitet paničnih napada mijenjaju. Postoje periodi kad su napadi češći i jači i izmjenjuju se s periodima kada gotovo i nema napada.

Važno je liječenje započeti što ranije, po mogućnosti još prije no

O

što se razvije izbjegavajuće ponašanje. Važno je panični poremećaj što ranije prepoznati, dijagnosticirati i liječiti. Danas imamo na raspolaganju veliki broj modernih lijekova, koji su učinkoviti, a sigurni i dobro podnošljivi. Često je potrebno liječenje kombinirati s nekim oblikom psihoterapije. To je najčešće psihodinamska psihoterapija ili kognitivno-bihevioralna terapija. Uz medikaciju uvijek je nužan neki oblik suportivne psihoterapije.

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje

05. travnja 2011., br. 359

OTKRIVAMO Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata u

Pacijenti zadovo U godinu dana Povjerenstvu se obratila samo pacijentica koja nije bila zadovoljna psihijatrijskim vještačenjem, no utvrđeno je da u tom slučaju nije bilo povrede prava bolesnika

o gotov na a d u n godi tvo bilo s n e Povjer dsjednika, e bez pr ije moralo n e ali s ti sastaja

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Važno o ožiljcima U

prošlom broju govorili smo o licu koje izražava svako naše raspoloženje i godine i koje je najveći izazov u plastičnoj kirurgiji. No prije nego se dublje pozabavimo korekcijama lica, treba nešto znati i o ožiljcima. Najviše je onih nevidljivih, no kako se nositi s vidljivim ožiljcima ili onima koji nastaju nakon operativnog zahvata? Prije plastično-estetske operacije redovito se postavljaju pitanja o ožiljcima. Hoće li biti vidljivi, gdje će se nalaziti? Za odgovore na ta pitanja moramo znati proces formiranja ožiljka. oža se sastoji od šest slojeva različitih tipova stanica, a između njih nalaze se kolagena i elastična vlakna te sitne vaskularne strukture i živci. Procesom starenja kao i prilikom zacjeljivanja rana smanjuje se količina kolagenih i elastičnih vlakana. Formiranje ožiljaka je individualno. Isto oštećenje kože kod nekog zacijeli s jedva vidljivim ožiljkom, dok kod nekog drugog može nastati i grubi, izbačeni ožiljak. Kod deblje kože ožiljci su grublji, dok u starosti najčešće nastaju jedva vidljivi ožiljci. d velike su važnosti linije zatezanja kože. One prate smjer mišićnih vlakana, oblik zglobova itd.

Kada je neki ožiljak u liniji zatezanja kože ili paralelno s njom, manje je vidljiv. Rana koja je položena okomito na liniji stvara znatno veći ožiljak. Plastični kirurzi uvijek gdje je moguće poštuju to pravilo te se rez smješta u smjeru tih linija. Naravno da se koriste po mogućnosti najfiniji i najtanji konci. Tri sata nakon operacije rana je bakterijski zaštićena pomoću kraste koja se formira na površini kože. Tijekom prva dva do tri dana rubovi rane sljepljuju se pomoću fibrina, a između trećeg i osmog dana rana se zatvara srastanjem vlakana vezivnog tkiva. Tijekom prvih šest mjeseci aktivnost vezivnog tkiva je povećana, ožiljak je tvrd i hrapav te često crven. Sljedećih mjeseci dolazi do završnog formiranja ožiljka koji omekšava, blijedi i postaje finiji. Ako je jako vidljiv, pristupa se korekciji, ali ne prije isteka šest mjeseci. Optimalno vrijeme za ponovni zahvat je nakon godinu dana.

Većina ožiljaka može se vrlo uspješno sanirati, no problem je što svako pravilo ima iznimke, a iznimke su u ovom slučaju osobe koje stvaraju hipertrofične i keloidne ožiljke kao posljedicu prekomjerne produkcije vezivnog tkiva.

K

O

Prim. dr. Želimir Beer još je u travnju prošle godine razriješen dužnosti predsjednika Povjerenstva na vlastiti zahtjev Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pacijenti iz Varaždinske županije zadovoljni su kvalitetom pružanja zdravstvenih usluga ili šute o problemima s kojima se susreću. To se može zaključiti na temelju podatka da je Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata u Varaždinskoj županiji, radno tijelo Županijske skupštine, prošle godine primilo samo jednu predstavku građana.

Drugo mišljenje Radilo se o pacijentici koja nije bila zadovoljna vještačenjem specijalista psihijatra u Općoj bolnici Varaždin.

- Budući da se radilo o sudskom vještačenju koje je u domeni suda, Povjerenstvo je na temelju prikupljene doku-

mentacije zaključilo da nije bilo povrede prava bolesnika te je uputilo pacijenticu na mogućnost traženja drugog mišljenja i liječenja u drugoj ustanovi – navedeno je u izvješću Povjerenstva koje je potpisala Ljiljana Novak, a koje su prošli mjesec prihvatili županijski vijećnici.

No kome se građani nezadovoljni zdravstvenom uslugom uopće mogu obratiti i što trebaju učiniti?

- Pacijenti se mogu obratiti Upravnom odjelu za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Varaždinske županije na telefon 390-515 ili na e-mail vera. psag@vzz.hr – odgovorili su iz Varaždinske županije.

Pojašnjavaju da prije nego pacijent podnese pritužbu Povjerenstvu ima pravo usmeno ili pismeno, sukladno Zakonu

o zdravstvenoj zaštiti, izjaviti pritužbu ravnatelju zdravstvene ustanove, upravi, odnosno privatnom zdravstvenom radniku.

- Ako ravnatelj i ostale navedene pravne i fizičke osobe ne obavijeste pacijenta za 8 dana od dana izjavljene pritužbe o mjerama poduzetim povodom pritužbe ili ako pacijent nije zadovoljan poduzetim mjerama, ima pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu - navode.

O tome što je Povjerenstvo poduzelo, podnositelja pritužbe moraju obavijestiti za 15 dana. Međutim, o povredama prava pacijenta dužni su obavijestiti i javnost, a u slučaju težih povreda prava pacijenata koje mogu ugroziti život ili zdravlje, moraju odmah i bez odgađanja obavijestiti Povjerenstvo za zaštitu i promicanje

prava pacijenata nadležnog ministarstva.

Primarijus otišao Sjednica na kojoj je odlučivano o pritužbi pacijentice nezadovoljne psihijatrijskim vještačenjem bila je jedina koju je Povjerenstvo održalo tijekom cijele prošle godine.

No to radno tijelo Županijske skupštine gotovo godinu dana bilo je bez predsjednika. Još u travnju prošle godine prim. dr. Želimir Beer na vlastiti je zahtjev razriješen s te dužnosti, a Povjerenstvo se nakon toga više nije ni sastajalo, jer novih pritužbi pacijenata nije bilo.

Prošli mjesec županijski vijećnici imenovali su novu predsjednicu Povjerenstva, dr.

Tanju Obelić Babok iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Normalan život s...

Slušna osjetljivost S

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

lušanje je složen proces koji uključuje zamjećivanje i obrađivanje zvukova. Poremećaj obrade slušnih podražaja uzrokovan je time što je došlo do miješanja zvučnih signala na putu do mozga. Problemi slušne obrade mogu ometati razvoj i učenje.

Dijete s hiperosjetljivošću na zvučne podražaje (hyperacusis) može čuti zvukove koje većina nas neće, stoga ono teže zanemaruje nevažne zvukove. Takvo će se dijete naprezati u školi kako bi blokiralo zbunjujuće podražaje kao što je okretanje stranica ili meškoljenje drugog djeteta.

Zvuk krede ili školskog zvona mogu

biti veoma bolni za dijete. Dijete s hipoosjetljivošću na zvučne podražaje ne čuje kada mu se obraćamo tihim tonom, traži glasnije i živahne glasove te energičniju glazbu. Najčešći znakovi slušne osjetljivosti su: dijete jako reagira ili uopće ne reagira na uobičajene zvukove; često pokriva uši da blokira zvukove ili to radi bez očitog razloga; izgleda kao da mu je nelagodno u grupi djece; ima neobično visoku ili nisku intonaciju glasa. Slušna hiper ili hipo osjetljivost često je prisutna kod djece s teškoćama u razvoju, posebice kod djece s autizmom i ADHD-om. Za dijete s

ovakvim teškoćama korisno je da u školi nosi slušalice ili čepiće za uši da priguši ometajuće zvukove iz razreda te da sluša nježnu glazbu prilikom obavljanja zadataka. Roditelji također mogu kod kuće utjecati na organizaciju auditivnog unosa potičući dijete da osluškuje zvukove iz prirode (padanje kiše, cvrkut ptica, žuborenje potočića), također na tržištu postoji mnoštvo CD-a za opuštanje, koncentraciju i sa zvukovima iz prirode. Svirajte zajedno s djetetom na različitim glazbenim instrumentima ili sami izradite zvečke ili udaraljke od prirodnih materijala.

Zdravlje 41

05. travnja 2011., br. 359

u županiji primilo samo jednu pritužbu

OPREZ Iz HZZO-a upozoravaju građane

oljni ili šute?

ODLUKA Tko su nove članice Povjerenstva za pacijente?

Dr. Tanja Obelić Babok na čelu Povjerenstva Tko će odlučivati o pritužbama pacijenata iz Varaždinske županije? Županijski vijećnici su na sjednici u ožujku za predsjednicu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata imenovali dr. Tanju Obelić Babok, liječnicu u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, a za njezinu zamjenicu Tamaru Ljubić, stručnu prvostupnicu predškolskog odgoja, zamjenicu ravnateljice Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin. Imenovano je još pet članica. To su: Ljiljana Novak, umirovljena diplomirana pravnica, Vjekoslava Vrbanec, umirovljenica,

Marta Dretar, diplomirana medicinska sestra u Specijalnoj bolnici za reumatske

j

edna članica imenovana na prijedlog Udruge prijatelja dvorca Maruševec bolesti Varaždinske Toplice, Jadranka Golub, viša medicinska sestra u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof i Štefanija Jakopanec, viša medicinska sestra u Domu zdravlja Varaždinske

županije. Članovi Povjerenstva biraju se iz redova pacijenata, nevladinih udruga i stručnjaka na području zaštite prava pacijenata, a na temelju dvaju javnih poziva koje je raspisala Komisija za izbor i imenovanja Županijske skupštine.

Komisija je razmotrila sve prijedloge, a u Povjerenstvo je imenovala kandidatkinje koje su predložili Zavod za javno zdravstvo, bolnice u Novom Marofu i Varaždinskim Toplicama, Dom zdravlja, Dom za starije i nemoćne, Mammae klub Varaždin i Udruga prijatelja dvorca Maruševec.

HZZO s osiguranicima posluje isključivo u ispostavama

Ne nasjedajte na lažne HZZO-vce Troje starijih građana ostalo bez životne ušteđevine, jer su vjerovali prevarantima koji su rekli da rade za Zavod Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

ŠTO MOGU PACIJENTI? * Pacijenti nezadovoljni zdravstvenom uslugom mogu se obratiti Upravnom odjelu za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Varaždinske županije na telefon 390-515 ili na e-mail vera.psag@vzz.hr. * Prije nego pacijent podnese pritužbu Povjerenstvu, ima pravo usmeno ili pismeno izjaviti pritužbu ravnatelju zdravstvene ustanove, upravi, odnosno privatnom zdravstvenom radniku. * Ako za 8 dana ne dobije obavijest o poduzetim mjerama ili ako njima nije zadovoljan, ima pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu.

aparate ili preparate za liječenje – istaknuli su u HZZO-u.

Nakon dva slučaja prevare građana u Osijeku i Našicama, kada su bračni par i udovica ostali bez životne ušteđevine, iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HHZO) prošli su tjedan pozvali građane na oprez.

Tražili novac - Upozoravamo građane da ne nasjedaju na lažno predstavljanje nepoznatih osoba koje ih u ime HZZO-a pozivaju na isplatu novčanih sredstava ili pokušavaju prodati bilo kakve

!

iz HZZO-a pozivaju građane da slične slučajeve prijave policiji ili njima

U Osijeku i Našicama dvije su se osobe predstavile kao djelatnici HZZO-a i građanima starije životne dobi na prijevaru oduzele novac. - HZZO sa svojim osiguranicima komunicira i posluje isključivo na lokacijama

na kojima se nalaze ispostave i područni uredi HZZO-a. Ne naziva osigurane osobe putem telefona na njihove kućne adrese i pri tome traži novac, niti se bavi prodajom medicinskih aparata ili bilo kakve druge vrste robe, nego se isključivo brine o boljem i bržem provođenju njihovih prava iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja – poručili su iz Zavoda.

Građane i svoje osiguranike mole da budu pažljivi i svaki sličan slučaj i pokušaj prijevare prijave policiji, kao i najbližoj ispostavi ili područnom uredu HZZO-a.

ŠTO MOŽE POVJERENSTVO? * Prate primjenu propisa na području Varaždinske županije koji se odnose na zaštitu prava i interesa pacijenata. * Prate povrede pojedinačnih prava pacijenata na području županije. * Predlažu poduzimanje mjera za zaštitu i promicanje prava pacijenata. * Bez odgađanja obavještavaju Povjerenstvo za zaštitu i promicanje prava pacijenata nadležnog ministarstva o slučajevima težih povreda prava pacijenata koji mogu ugroziti život ili zdravlje pacijenata. * Obavještavaju javnost o povredama prava pacijenata.

Rodina radionica o pelenama Ove srijede, 6. travnja, u prostorijama Društva Naša djeca u Ulici kralja Petra Krešimira IV. 15/1 u Varaždinu bit će održana Rodina radionica o platnenim pelenama. - Svi zainteresirani za korištenje platnenih pelena moći će iz prve ruke čuti informacije o njihovim prednostima,

tips & tricks kako ih koristiti i o dr ž avat i te pogledati i opipat i pr imjerke Rodinog branda - platnene pelene “Rodina pusa” – najavljuju iz udrug e Ro d a . Z b o g

ograničenog broja polaznika zainteresirane mole da svoj dolazak najave na broj telefona 099/411-6021.

Predviđeno trajanje radionice je 120 minuta, a ulaz je besplatan. (vms)

Život i socijalna skrb Djeca i mediji - kako ih zaštititi i educirati?

N

ajveći broj istraživanja u svijetu pokazuje da djeca već od druge godine života gledaju televiziju, u prosjeku, 2 - 3 sata dnevno. To ne čudi jer je televizija dostupna gotovo u svakom domaćinstvu s raznovrsnim sadržajima, velikim brojem kanala, a uz to putem DVD-a lako se mogu reproducirati razni crtani filmovi ili neki drugi sadržaji. Djeca televiziju gledaju iz navike i dosade, identificiraju se s raznim akcijskim junacima, princezama i kraljevima. Televizija služi za relaksaciju i zabavu, putem

nje djeca mogu upoznati vanjski svijet, odnose među ljudima, a da pritom ne napuštaju sigurnost kuće. Kao što može imati pozitivni utjecaj na odgoj djece, televizija itekako može štetiti njihovom emocionalnom razvoju. Budući da i sam imam malu djecu, uz njih sam odgledao mnogo raznih crtića, no u nekima od njih ima previše nasilja, agresivnosti, strašnih likova te se negativno odražavaju i na naše emocije, a možemo zamisliti kako djeluju na djecu. Istraživanja u svijetu upućuju nas da svakodnevno gledanje nasilja

na televiziji kod djece izaziva razdražljivost, pojačanu agresivnost, a slabi im osjećaj za realni život i uobičajenu komunikaciju s vršnjacima. anas više nego ikada mi kao roditelji trebali bi se educirati i tražiti informacije o pravom načinu korištenja masovnih medija, a osobito televizije. Nažalost, mnoga djeca više vremena provode s televizijom nego sa svojim roditeljima i braćom ili sa svojim vršnjacima te s pravom možemo postaviti pitanje tko zapravo odgaja i formira našu djecu kao osobe.

D

Umjesto da djecu prepustimo televiziji, uključimo ih u aktivnosti koje će ih zainteresirati. Bavljenje sportom, igra i šetnja u prirodi, društvene igre ili briga o kućnim ljubimcima neka su od rješenja koja će ih zainteresirati i odvojiti ih od TV ekrana. Vodite brigu o tome da vaša djeca ne provode više od dva sata pred televizijom, pratite koji sadržaj gledaju. Djeca će vas često u toj dobi propitivati o sadržaju koji prate. Pojasnite im što je dobro, što je loše, imajte strpljenja i vremena za njih.

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet TREND Sandale i balerinke za proljeće

05. travnja 2011., br. 359

MODA Čipka ili čipkasti detalji na odjeći i dalje u trendu

Elegancija bez visokih potpetica

Tako nevino, a seksi

Ove su se godine dizajneri potrudili napraviti i zanimljive cipelice bez pete, sv ih vrsta, boja i oblika. Često veću pažnju posvećujemo cipelama s visokom petom, no s dolaskom toplijeg vremena bit će mnogo prilika za nošenje cipele niskih peta.

Za svakoga Iako su vrtoglavo visoke potpetice uvijek “in”, vrijeme je da malo odmorite stopala i prošećete svoje nove balerinke, sandale, japanke... Iako se može činiti da su ravne cipele dosadne i nisu seksi, modni dizajneri ove sezone još jednom su dokazali da par lijepih balerinki ili sandala može biti elegantan i poslužiti kao predah od vrtoglavih

potpetica.

Postoji mnogo različitih stilova niskih cipela. Sandale jednostavnih, čistih linija naglašavaju neutralnost jednobojne odjeće, pa ih se može nositi uz casual, svakodnevnu odjeću i odgovarat će svakom stilu.

Sandale s različitim ukrasima, kao što su kristalići, idu odlično uz jednostavne haljine.

Balerinke predstavljaju najugodniji izbor za žene svih dobi, bez obzira na zanimanje. Elegantne, sportske, izrađene od kože ili tkanine, jednostavne, s različ it im uzorcima ili u k r as i m a – baler inke su jedno od najboljih ulaganja jer ih ima u zbilja različitim stilovima i za različite prigode. (pm)

Zanimljivo i moderno

Fino i oku ugodno

Romantične prkosnice

Totalno šik uz čipku Čipka može biti crne ili bež boje, može diskretno krasiti obrub košulje ili u čipki možete biti od glave do pete. Ove sezone jedino je važno da je čipka Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

biti klasična košulja s č ipkast im obrubom Ljubiteljice čipke i koji će disčipkastih detalja ove kretno viriti se sezone ne moraju ispod sakoa brinuti. Otkad je svoj i t ako dr u velik i povratak na g ima s am o modnu scenu dožinagovijestiti vjela prošlih godina, što se kr ije ova kraljica zavodljiiza te strogovosti i ove godine jedće, ili suknja nako je popularna. ispod č ijeg ruba nježno Lijepa i seksi v ir i č ipka.

O tkako suvere Ako ste pak no vlada modnom dovoljno hrascenom, čipka nije bre, možete rezervirana samo za se č ipkom svečane prilike ili zazaogrnuti bave, niti za zavođenje od glave do među četiri zida. Ona pete i odaje svoje mjesto osigubrat i neku rala i u casual odjeći seksi čipkai dolazi na svemu, stu haljinu. od majica, košulja, Uglavnom, hlača, suknji, haljina, g dj e g o d rukavica do cipela. je stavile i Nije važno o kojem se koje god komadu odjeće radi mjesto jer čipka je – moderna odjeći na, lijepa, izazovna krasila, i seksi. č ipka će Vi ste te koje ćete vam dati o dabr at i g dje će nevin, mičipka biti. Može to Za one koje znaju što žele

steriozan i romantičan look. Što se pak tiče boja, sigurno je crna čipka prvo što vam pada na pamet. No poznati svjetski dizajneri pripremili su mnoštvo odjeće s čipkastim detaljima koji dolaze i u drugim bojama, od bijele,

!

s čipkom ne pretjerujte kako umjesto romantičnog i seksi izgleda ne biste postale kraljice vulgarnosti

boje slonove kosti, bež, nježno zelene... Koje će boje vaša čipka biti ove sezone, ovisi o odjeći koju već imate u ormaru i onome uz što ćete je kombinirati. Što se tiče čipke na odjeći, ne pretjerujte kako umjesto romantičnog i seksi izgleda ne biste postale kraljice vulgarnosti. Također, dobro je znati da se čipka preporučuje uz kraću i užu odjeću te je svakako izbjegavajte nositi na ozbiljnim poslovnim sastancima.

Čipka kao izraz prkosa Od 16. stoljeća od čipke se izrađivala odjeća namijenjena bogatašima, no razvojem modne industrije ona je postala dostupna i onima tanjeg novčanika. Čipka kao kraljica senzualnosti i romantike neka ove sezone postane sastavni dio vaše odjeće i oruđe za borbu protiv sveopće besparice.

U pravom svijetu nema romantike, no u modi ona vlada zahvaljujući - čipki.

Za šetnju... između četiri zida

Frizerski salon U ovoj godini “nosi se sve!”

P Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

reporuka poznatih frizera za 2011. godinu jest: nosi se sve!

Premda svaki poznati frizerski brend ima svoje preporuke, još uvijek svi naglašavaju bob frizuru, u puno kraćem izdanju, s oštrim linijama šišanja u asimetričnom stilu i jakim bojama s kontra-

stima. To je za mlade i sve koji se vole isticati.

Za sve ostale su frizure u kojima prevladavaju topli, prirodni tonovi, istopljene nijanse bez velikih kontrasta. aglašene su kovrče i lagani valovi s različitim ukrasnim detaljima na dugoj kosi.

N

Ženski svijet 43

05. travnja 2011., br. 359

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Anastasija Jankovska, glumica

Uvijek sam željela postati vojni pilot!

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Igre s kočnicom!

K

ako je došlo lijepo vrijeme, svi su živnuli.

Gradske su ulice ko modne piste. Komadi u minjakima i velikim sunčanim naočalama, majicama pripijenim uz tijelo i otkrivenim dekolteima izazivaju frajere. Zgodno je sa strane promatrati te provokacije na koje može biti imun samo onaj suprotne orijentacije. Žene su u svom elementu!

Sigurne u sebe, dotjerane i seksepilne privlače poglede prolaznika. Konačno neki dašak seksualne revolucije koja, hoćeš ili nećeš, polako ali sigurno mnoge odvodi u zabranjene vode. i zašto ne bi? Negdje sam pročitala da nije točno da sreća dolazi sama. Nju treba tražiti. Onaj ko je traži taj je i nađe, a kad je ima, onda u njoj treba i uživati. I to je sva mudrost koja čovjeku treba da bude sretan. Znam frajere koji tvrde da su sretni jer, kad su žene u pitanju, žive punim životom. Bez ograničenja i predrasuda. Daju i uzimaju jednakom mjerom, čineći sretnima i njih i sebe. Pravila su jasna, igra je fer. Nema ograničenja, ni obećanja. Sve traje dok ljubav traje, a kad nestane, svatko odlazi svojim putem. Svi zadovoljni i na svoj način – sretni.

A onda opet ispočetka. S te strane sve je ok, sve je ispravno i u redu. O.K.! Ali s druge strane? Tko je tu uistinu sretan? I zbog čega čovjek ako je sretan traži novu sreću? Vjerojatno zato što je - nesretan!

Kakve li okrutne spoznaje! S mojeg stajališta to je i jedini logičan odgovor. Jer onaj tko stalno traži sreću, zapravo je nikad nije ni našao. Pitanje je hoće li je ikad naći. edan mi frend veli da je cijela filozofija u kočnici! I koliko je znaš otpustiti da bi bio sretan! Onda me pogleda i bezobzirno odbrusi: »Nemaš pojma kaj je prava sreća! Tvoja je kočnica prečvrsto zategnuta!»

Koliko sam se god pravila da me ovo nije pogodilo, ostala sam bez teksta. Dobro me je zdrmal! Ili me provocira, ili je u pravu! Jer i ja, kao i oni, tvrdim da sam sretna! Ako i jesam, tko zna bih li mogla biti još sretnija? Možda bih i mogla! Pa zašto onda ne pokušam? bog – kočnice, naravno! I zbog toga što je nemam hrabrosti otpustiti.

A

J

Kako joj je dečko iz Varaždina, Anastasija bi mogla postati i varaždinska snaha

Splićanka ruskih korijena ne sluša narodnjake, ni techno, iz kuće ne izlazi bez novčanika, za sebe kaže da je radnik i sanjar te da je užasno ljubomorna Piše: GORDANA IGREC

Nakon rodnog Kijeva svoje mjesto pod suncem u mladim je danima pronašla u doslovno suncem okupanom gradu pod Marjanom – Splitu. Mlada splitska glumica ruskih korijena Anastasija Jankovska mogla bi čak, ako joj karta sreće bude tako naklonjena, postati i varaždinskom snahom jer je njezin mladić rodom iz Varaždina.

U Varaždinu se svi sa svima poznaju Vaš moto u životu?

“Kibiki bromini”. Kad smo na akademiji u Rusiji na satu glume morali napisati naš životni moto na komadić papira, ja sam pomiješala ćirilicu i latinicu, (i uz to, praveći se pametna, napisala na latinskom) i umjesto “Kocka je bačena”, ispalo je da sam napisala kibiki bromini. I od

New York, New York ja je imala i manju ulogu u filmu S Rusijom i Ukrajinom i dalje “Metastaze” te naslovnu ulogu održava žive veze, jer joj otac u “Daši”, koji je premijerno živi u St. Petersburgu, a baka prikazan na Danima hrvatskog i djed u Kijevu. Anastasija je filma prije tri godine. Nedavzapočela studij u St. Petersbur- no je snimila i dvije epizode gu, gdje je završila prve dvije “Mamutice”, gdje je odigrala godine glumačke akademije, a lik dilerice droge. Najdraža odigrana uloga joj je onda je položila prijeAgnez iz “Škole za mni za treću godinu a n žene”, za koju je na zagrebačkom h i b u r i dobila nagradu ADU-u, gdje je veče m o k i diplomirala. s Jac jer na prošlogodišo d a r njim Danima U Split je došla lsonom 1995. godine, Nicho a bi bilo satire. d O planovima jer joj je očuh, mislim bavno za budućnost ne koji je inače baa z e pr voli pričati. letan, dobio an- U Rusiji se kaže: gažman u splitskom Ako želiš nasmijati Boga, HNK. Prije godinu i pol, Ivica Boban joj je ponudila ispričaj mu svoje planove – angažman u predstavi “Prije objasnila je.

Za Male ženske razgovore sna” Lade Kaštelan, a ubrzo nakon toga uslijedila je ponuda odškr inula je vrata svojeg za angažman na dvije godine ženskog svijeta i progovorila u splitskom HNK. Za Split je o najdražim joj filmovima i kazala kako ga voli, a kod Spli- životnim uzorima te priznala s ćana najviše cijeni otvorenost, kojim bi glumcem rado otišla na večeru. izravnost i bučnost.

Kako biste se opisali u tri Osim u kazalištima, Anastasi-

tad mi je “Kibiki bromini“ životni moto, a znači - nemoj se praviti previše pametna, jer ispadne suprotno.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vam se sviđa?

Dečko mi je Varaždinac, i uvijek je s tolikom ljubavlju pričao o Varaždinu da sam ga morala posjetiti. Jako mi se svidio, posebno one riječi?

U samo tri riječi nemoguće, ali evo, mislim da sam prije svega radnik. Privatno sam veliki sanjar i znam biti užasno tvrdoglava.

Jeste li ljubomorni?

Užasno. Što je najvažnije u vezi?

Strpljenje.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Kad sam u New Yorku s dečkom provela cijeli dan u stanu jer mi je bilo zlo i on je cijelo vrijeme bio uz mene, iako je vani bio New York!

Muškarci nikad neće...

Odrasti.

Vaš uzor u životu?

Moja baka, zato što je najsnažnija i najsamosvjesnija žena koju poznajem.

Iz takta me može izbaciti...

Nepravda i ograničenost. Što je za vas uspjeh?

Kad ne ovisim ni o kome.

Iz kuće ne izlazim bez...

Novčanika! Kao prava žena.

Najv iše novca potrošila

ulice koji su malo udaljenije od centra, u kojima su kuće na jedan do dva kata, a u kojima se vrata još uvijek ne zaključavaju i gdje poznaješ ne samo svoje susjede nego cijelu ulicu. Posebno sam oduševljena šarmom koji grad poprimi za vrijema Špancirfesta i Varaždinskih baroknih večeri. bih...

Na putovanja.

Koju glazbu volite slušati?

Ovisi o raspoloženju. Jedino što izbjegavam su narodnjaci i techno.

Najdraži film?

“Once upon a time in America”, “La vita e bella”, “Revolutionary road”, “The hours”, “Love actually”, “No country for old man”... Ima ih toliko da se ne mogu odlučiti.

Koji odjevni stil njegujete?

Nemam nikakav određeni stil, odijevam se po raspoloženju. Old school - ruski.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Croninove “Zvijezde gledaju dolje”.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Jackom Nicholsonom zato što mislim da bi bilo prezabavno. Što ste oduvijek željeli, a niste napravili?

Prijaviti se u vojsku i postati vojni pilot.

Z

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

44 Ženski svijet

05. travnja 2011., br. 359

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Prilagođavanje

Prema američkom istraživanju, 51 posto od 2.400 ispitanica izjasnilo se da bi se na godinu dana odrekle seksa radi vitke linije

DOZNAJEMO Zbog vitke linije odrekle bi se svačega samo ne seksa

T

Najvažniji je ipak seks

S

Varaždinke vjeruju da seks troši kalorije i pridonosi vitkoj liniji te američko istraživanje dovode u pitanje: ako se od seksa mršavi, zašto bi ga se onda odrekle?

ijekom cijele trudnoće vaše će se tijelo mijenjati i pripremati za porođaj. Sposobnost tijela da se transformira u ovom životnom razdoblju prirodan je proces u kojem su veoma važne fizičke aktivnosti. vaku trudnicu s urednom trudnoćom vježbe mogu učiniti zadovoljnom i sretnom te sposobnom za obavljanje svih uobičajenih aktivnosti u toj neobičnoj i čudesnoj simbiozi. Koncepcija vježbanja u trudnoći prilagođava se tjednu, odnosno tromjesečju trudnoće zbog praćenja fizioloških promjena (promjene u disanju, cirkulaciji, opterećenju mišićno-koštanog sustava itd.)

Tijekom prvog tromjesečja većina trudnica nema posebne tegobe pa uz dopuštenje ginekologa mogu vježbati po uobičajenom programu, ali isključivo pod uvjetom da su i prije trudnoće redovito vježbale. Program osnovnih vježbi u prvom je tromjesečju osmišljen tako da se ojača područje trbuha, leđa i zdjeličnog pojasa, da se održi kondicija i poboljša disanje. Vježbe se izvode u položajima koji će se u kasnijoj trudnoći uglavnom izbjegavati. U drugom tromjesečju vježbanje se nastavlja ili tek započinje. Trudnica koja je vježbala tijekom prvog tromjesečja može povećati broj ponavljanja vježbi i nastojati zadržati postignutu razinu tjelesne kondicije, dok one koje počinju vježbati u drugom tromjesečju slijede osnovni program za drugo tromjesečje. Program vježbanja za posljednja tri mjeseca trudnoće uglavnom se sastoji od vježbi opuštanja, a naglasak je na mobilizaciji i istezanju, posebice u području zdjelice. Vježbe disanja u trudnoći provode se usporedo sa svakom vježbom, naročito prilikom korekcije držanja. Ove vježbe treba razlikovati od tehnika disanja u pripremi za porođaj, iako se i one mogu uklopiti u osnovno vježbanje. U trudnoći se smanjuje respiratorni kapacitet. Dok raste, maternica sve više pritišće ošit, pa dolazi do promjena u ritmu disanja te do skraćivanja udisaja i izdisaja. Izdisaj uvijek prati zahtjevniji dio pokreta. Udišite kroz nos, a izdišite kroz nos ili usta. Oduzimanje daha, plitko disanje i probadanja, naročito u zadnjem tromjesečju, mogu se izbjeći redovitim vježbanjem.

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Zbog vitke linije čak 51 posto žena odreklo bi se seksa na godinu dana! Potvrdilo je to jedno od najnovijih istraživanja - “Diet Confessions Survey”, koje je proveo američki magazin Fitness i u kojem je sudjelovalo 2.400 žena od kojih je njih 44 posto, doduše, bilo na dijeti. Istraživanje je pokazalo da je polovica ispitanica spremna odreći se vrućih igrica ispod pokrivača ako bi to bila garancija da će smršavjeti.

Američka glupost - To je čista glupost! Pa svi tvrde da se od seksa mršavi.

Zašto bih ga se onda odrekla?

- ustvrdila je jedna Varaždinka, a druga navela primjer jedne emisije Oprah showa gdje je bilo riječi o mršavljenju, a koja, zapravo, pobija rezultate provedenog istraživanja. - U toj emisiji jedna je žena ispričala kako je smršavjela upravo zahvaljujući čestom seksanju koje je prakticirala

sa svojim suprugom i jela celer koji slovi kao afrodizijak, a ne zato što se odrekla seksa.

Mislim da je ženama važno imati i zadržati vitku liniju, ali da se zbog toga odreknu seksa za koji je dokazano da troši

!

mislim da je ženama važno imati i zadržati vitku liniju, ali ne pod cijenu seksa

Varaždinke više vole seks, za koji vjeruju da dovoljno troši kile

Koja poza sagorijeva najviše kalorija? kalorije? To mi je nezamislivo!

- ustvrdila je.

I većina drugih naših sugrađanki ustvrdila je da se seksa pod cijenu vitke linije sigurno ne bi odrekle. Mogle bi se odreći čokolade, sladoleda, mesa, kave, novih cipela, ali seksa – ni pod koju cijenu! To je dobra vijest.

Jer, očito je da Varaždinke, kako one mlade, tako i one nešto starije, uživaju u vrućim igricama ispod pokrivača i nemaju problema s libidom.

POZA

KALORIJE

Skidanje odjeće

8 kalorija

Masaža (pola sata)

35 kalorija

Predigra

238 kalorija

Strastveni poljupci (pola sata)

80 kalorija

Misionarski položaj

115 kalorija

Doggie style

400 kalorija

69 stojeća

812 kalorija

“Talijanski luster”

2913 kalorija

Orgazam (pravi)

112 kalorija

Kozmetički savjeti

Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Mikrodermoabrazija - u susret rezultatima nove generacije N M O ajnovijim kozmetičko medicinskim aparatom za kontroliranu eksfolijaciju kože inertnim kristalima korigiraju se sve abnormalne pojave na koži. Vrlo sigurnim, sterilnim, bezbolnim i stupnjevitim postupkom abrazije možemo vidljivo smanjiti dubinu bora, riješiti poremećaj pigmentacije, smanjiti veličinu i dubinu

ožiljaka, smanjiti strije, izliječiti aknastu kožu, obnoviti i osvježiti kožu. ikrodermoabrazija inducira progresivnu abraziju korneocita i regenerira epidermalne i dermalne komore.

Thalgoskin Expert aparat predstavlja zatvoreno cirkuliranje kristala čime izbjegava onečišćenje. Vakuum sistem uvlači

epidermalne ostatke kože i pročišćava, a sterilni kristali raspršuju se po koži lica. Rezultati su vidljivi nakon svakog pojedinog tretmana, koža je čista, nježna i pomlađena. Tretman se preporučuje u kurama od 3, 6, 9 ili 12 tretmana ili kao individualni tretman prema tipu kože. Za održavanje suhe kože preporučujem jednom

svakih 4 - 6 tjedana, od normalne, mješovite do masne kože preporučujem svakih 4 - 5 tjedana, a za masnu ili problematičnu kožu svaka 3 - 4 tjedna. vom kozmetičkom metodom mikrodermoabrazije možete se pomladiti i nekoliko godina, bez agresivnih kirurških metoda.

Ženski svijet 45

05. travnja 2011., br. 359

NOVO Serumska kavitacija, inovativna anticelulitna metoda i u Varaždinu

Jedan tretman – čak 5 centimetara manje!

Serumska kavitacija Skeyndor potpuno je prirodna metoda, ugodna i bez nuspojava, a s ultrazvučnim učinkom I u Varaždin je stigla nova, revolucionarna metoda borbe protiv celulita. Riječ je o serumskoj kavitaciji Skeyndor, prirodnom i neinvazivnom medicinsko-kozmetičkom tretmanu, koji je u ponedjeljak službeno predstavljen u Zagrebu.

Za razliku od ultrazvučne kavitacije ili kirurškog zahvata, koji su dosad bili najučinkovitije metode za uklanjanje celulita i suvišnih centimetara, serumska kavitacija potpuno je prirodna, iznimno je učinkovita, a nema nuspojava. Štoviše, više je nalik ugodnoj masaži tijekom koje se otapaju masne naslage.

faktori, serumi i kreme, koji vidljivo smanjuju izgled „narančine kore“, tanje i preoblikuju figuru.

TRETMANI Zatražite savjet stručnjaka

Dr. Sanja Petek Modrić

Uz najnoviju serumsku kavitaciju, u specijalističkoj dermatovenerološkoj ordinaciji dr. Sanje Petek Modrić u Varaždinu provodi se i niz drugih anticelulitnih i anti-age tretmana. Jedna od najtraženijih metoda je mezoterapija, koja se temelji na različitim modalitetima struja koji se koriste da bi se aktivne tvari unijele u kožu. Učin-

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Promjene kože S

godinama, kako starimo, primjećujemo i osjećamo određene promjene na našoj koži - najvećem i najvidljivijem organu. Te su promjene posljedica prirodnog, naslijeđem uvjetovanog starenja, ali i tzv. fotostarenja tj. promjena kože nastalim uslijed djelovanja brojnih vanjskih čimbenika, osobito ultraljubičastog zračenja (odatle ime fotostarenje). uhoća postaje sve izraženija, javljaju se bore, “mrlje”, različite izrasline, nakon povreda koža sporije cijeli... To je posljedica promjena koje nastaju u samoj koži. Naime, “živi” dio površinskog sloja sve je tanji, a onaj “mrtvi” sve deblji. Stoga površina kože poprima grubi, hrapavi izgled i sklonija je ljuštenju. romjene su prisutne i u srednjem sloju tzv. dermisu. Smanjuje se povezanost i izmjena tvari između površinskog i srednjeg sloja kože, gubi se broj kvalitetnih kolagenih i elastičnih vlakana, smanjuje se količina vode, a na mjestima i potkožno masno tkivo. Neke od tih promjena bezopasne su i neizbježne. Neke uzrokuju svrbež ili bol, druge pak izazivaju gubitak samopouzdanja i loše osjećanje.

No promjene poput karcinoma kože ozbiljne su i zahtijevaju liječničku pomoć. noge promjene, kako zdravstvene tako i estetske, mogu se spriječiti odnosno prema potrebi liječnik dermatolog može ih ukloniti ili ublažiti. Kao što smo rekli, promjene u kvaliteti i debljini kože mogu uzrokovati svrbež, perutanje kože te pojavljivanje sitnih ljuskica, osobito tijekom hladnih, vjetrovitih mjeseci. e prečesto kupanje te uporaba vrlo blagih, uljnih gelova ili sindeta ublažit će suhoću kože. Potrebno je izbjegavati i uporabu vruće vode, a nakon kupanja ili tuširanja preporučuje se nanošenje hranjivih mlijeka ili losiona, na još lagano vlažnu kožu.

Aktivne tvari poput ureje, alfa-hidroksi kiselina i sl. kožu će nahraniti, smanjiti njeno ljuskanje i svrbež te joj pomoći zadržati vlagu. Tako će koža postati nježnija, mekša i ugodnija. Savjetuje se i dovoljna konzumacija tekućine (voda, čajevi, juhe…) te bogata i raznovrsna prehrana. ko bi unatoč tome koža i dalje izazivala probleme svojom suhoćom, svrbežom, ljuskama ili čak pojavom „pucanja“ kože i stvaranja ranica, potrebno je posjetiti dermatologa, jer u pitanju su možda i ozbiljniji problemi od suhe kože.

P

M N

A

Severina je zaštitno lice revolucionarnog anticelulitnog tretmana

SERUMSKA KAVITACIJA U 3 KORAKA

Besplatne konzultacije 1. Nanošenje specijalnih supstanci eteričnih kovita je i radiofrekvencija, metoda pomlađivanja kože bez primjena injekcije ili skalpela, a uz to u ordinaciji žene mogu birati i radijalnu dermoterapiju, ultrazvuk ili ručnu limfnu drenažu.

Radi velikog izbora različitih metoda, koje imaju različito djelovanje na pojedine dijelove tijela, dr. Sanja Petek Modrić preporučuje da se prije odluke konzultirate s liječnikom ili stručnim osobljem.

- U mojoj ordinaciji je obavezna praksa da se prije izbora metoda obavljaju konzultacije, koje su besplatne. U dogovoru s klijentom tada krećemo s individualnim tretmanima, a to znači da kombiniramo različite metode, čime se postižu najbolji rezultati – ističe.

Sanja PETEK-MODRIĆ

S

Zbogom celulitu

Tijelu i celulitu pristupa holistički (cjelovito), a sastoji se od tri koraka. Počinje nanošenjem specijalnih susptanci eteričnih ulja za uravnoteženje tijela, duha i uma, čime se djeluje protiv četiri glavna uzročnika (emoc ionalni, toksični, hormonski i c irkulacijski) koji služe kao okiPoput masaže Učinkovitost i sigurnost bili dač za stvarasu glavni razlozi što je serum- nje celulita.

U drugom sku kavitaciju u svoju specijalističku dermatovenerološku koraku djeluje ordinaciju u Varaždinu odlučila se na estetske uč inke celulita: uvesti dr. Sanja Petek masne čvoroModrić. u ve i narančinu - Tretman je u č inak s koru, i to koridoista vrlo e m ožete steći fibrolitički ugodan, a u v je u ordinaciji riti agens, koji postiže u ordin aciji d efekt sličan ultrazvusmo se sami r.

Sanje ku. Slijedi najuvjerili da je Petek djelotvornija učinak odmah Modrić faza tretmana, vidljiv. Nakon nanošenje kavitasamo jednog trecijskog reducirajućeg tmana gubi se četiri do pet centimetara – rekla je body wrapa koji se aktivira anticelulitnom dr. Petek Modrić.

Njezina je ordinacija jedina masažom i zamata u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u njem. Time se jača koža kojoj će primjenjivati ovu učin- i prevenira ponovno stvaranje celulita. kovitu a prirodnu metodu.

U ponudi je i krema No o čemu se zapravo radi?

Serumska kavitacija je antice- Skeyndor za kućnu upolulitni tretman s ultrazvučnim trebu koja služi kao naučinkom. U tretmanu se koriste stavak anticelulitnih trevisokokoncentrirani holistički tmana.

Dermatolog

ulja za uravnoteženje tijela, duha i uma.

Djelovanje protiv 4 glavna uzročnika koji su okidač za stvaranje celulita - emocionalni, toksični, hormonski i cirkulacijski.

2.

Aktivne tvari nanose se na kritična mjesta u tijelu, i to aparatom za mezoterapiju, pa djeluje poput masaže. Djelovanje na masne čvorove i narančinu koru korištenjem fibrolitičkog agensa, koji postiže efekt sličan ultrazvuku.

3.

Nanošenje kavitacijskog reducirajućeg body wrapa koji se aktivira anticelulitnom masažom i zamatanjem. Djelovanje na jačanje kože i sprečavanje ponovnog stvaranja celulita. *Tretman traje 75 minuta, a za potpun i dugotrajan učinak preporučuje se kura od 6 tretmana.

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Veterinarska stanica d.o.o. Ludbreg u stečaju iz Ludbrega, Lj.Gaja 47 o b j a v lj u j e:

KUĆE

III. JAVNU DRAŽBU

NEKRETNINE: 1. gospodarska zgrada površine 33 m2 i gospodarsko dvorište površine 192 m2, na čkbr.

198/2, ukupne površine 225 m2, upisane u z.k.ul. broj 2382 k.o. Donji Martijanec, upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 16.448,30 kn, 2. zgrada i livada ukupne površine 294 čhv, na čkbr. 1783/2 , upisane u z.k.ul. broj 2186 k.o.

Hrženica, kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 96.563,25 kn, 3. oranica površine 5863 m2 na čkbr. 798/1, oranica površine 28204 m2 na čkbr. 798/2, oranica površine 2827 m2 na čkbr. 798/7, oranica površine 5557 m2 na čkbr. 798/8, oranica površine 2827 m2 na čkbr. 798/40, oranica površine 6168 m2 na čkbr. 799, oranica površine 5931 m2 na čkbr. 800, ukupne površine 57377 m2, upisane u z.k.ul. broj 1042, k.o. Komarnica, kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 783.195,05 kn, 4. gospodarska zgrada površine 148 m2, gospodarska zgrada površine 458 m2, gospodarska zgrada površine 647 m2, gospodarska zgrada površine 1545 m2, gospodarska zgrada površine 1546 m2, gospodarska zgrada površine 1546 m2, gospodarska zgrada površine 1541 m2, zgrada površine 65 m2, zgrada površine 15 m2, zgrada površine 15 m2, zgrada površine 15 m2, zgrada površine 16 m2, gospodarsko dvorište površine 23075 m2, ukupne površine 30632 m2, na čkbr. 282/21, upisane u z.k.ul. 1558, k.o. Sesvete Ludbreške i livada ukupne površine 1320 m2 na čkbr. 282/32, upisana u z.k.ul. broj 1596, k.o.Sesvete Ludbreške kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 5.789.659,92 kn, Novčani iznosi koji su navedeni za svaku pojedinu nekretninu predstavljaju ujedno i početnu cijenu za prodaju te nekretnine na ovoj javnoj dražbi.

Na navedenim nekretninama koje su predmet prodaje upisano je založno pravo u korist razlučnih vjerovnika i to: Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Paromlinska 2 i Podravska banka d.d.

Koprivnica, Opatička 3.

II Ukupna vrijednost svih nekretnina koje su predmet prodaje utvrđena je, sukladno procjeni sudskog vještaka, u ukupnom iznosu od 6.685.866,52 kn.

III UVJETI PRODAJE: 1. Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 18. travnja 2011.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 232/II s početkom u 10,30 sati.

2. Uvjeti dražbovanja u vezi podizanja cijene odredit će se na samom ročištu, prije početka dražbovanja, pojedinačno za svaku nekretninu.

3. Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene. Svaki sudionik u dražbi za kupnju nekretnina dužan je uplatiti jamčevinu u visini 10% vrijednosti nekretnine za koju želi dražbovati na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, s naznakom jamčevine i to najkasnije do 15.04.2011.g. Potvrdu o uplati jamčevine svaki je sudionik na dražbi dužan predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Sudionici koji ne uplate jamčevinu ili ne predoče potvrdu o uplati stečajnom sucu neće moći sudjelovati u dražbi.

Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena jamčevina će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalima će biti vraćena u roku 3 dana. Kod uplate jamčevine obavezno navesti redni broj nekretnine za koju se jamčevina uplaćuje.

4. Kupac nekretnina dužan je kupovninu platiti u roku 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi, s time da će se uplaćeno osiguranje uračunati u kupovninu. Ukoliko kupac ne uplati u ovom roku kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, čime gubi pravo na povrat osiguranja, a nekretnina će se dosuditi kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji će im za to biti određen.

5. Rok stupanja u posjed kupca nekretnina je 60 dana od dana uplate cjelokupne kupoprodajne cijene.

6. Sve porezne obveze s osnova kupnje nekretnine (porez na promet nekretnina) padaju na teret kupca.

7. Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu sa zakonima RH. Pravne osobe dužne su doprinjeti izvadak iz sudskog registra.

8. Nekretnine se prodaju po načelu «viđeno-kupljeno», prodavatelj ne odgovara za nikakve pravne i materijalne nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja.

9. Sva imovina koje je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/481-953 ili 042/771-850, te izvršiti uvid na web stranici Visokog trgovačkog suda i Hrvatske gospodarske komore. «

ozn.1368

STANOVI NAJNIŽE cijene! Grabanice - dvosobni 38 m² (odličan raspored), trosobni 50,80 m², trosobni 69 m², povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine.com ozn.62c

ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VETERINARSKA STANICA d.o.o. LUDBREG u stečaju I Određuje se prodaja u stečajnom postupku, nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika Veterinarska stanica d.o.o. Ludbreg u stečaju iz Ludbrega, Lj.Gaja 47 pojedinačno i to:

05. travnja 2011., br. 359

HITNO – super povoljno, kuća od 300 m², Varaždin, useljiva, svi priključci, vlasništvo 1/1, tereta nema. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1667e KUĆA prilika! Kuća 80 m² i 350 dvorišta - odvojak Gortanove, blizina vrtića i škole - 70.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILKA tjedna ! Kuća u Sračincu 80 m² i 600 dvoišta - 35.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c VIKEND kuće! Dugi Vrh sa velikom okućnicom - 8.000 €, Kelemen 50 m² - 12.500 €, Varaždin - Breg 50 m²- 15.000 € i dr.. Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća ili starija kuća u bližoj okolici Varaždina do 20.000 €! Mob. 091/784-4868 ozn.62c KRAPINSKA, A. B. Šimića, Zavojna, Bilogorska, Starčevićeva (45.000 €), Varaždin Breg, Bartolovec, G. Kneginec, Svibovec (50.000 €), Cargovec, Sračinec, Kućan Marof.

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJEMO više kuća i poslovnih prostora u Varaždinu i okolici.

Paurević nekretnine, 098/9706 -575 ozn.167c STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.1672e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1672e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1673e KUĆU katnicu u Vž, 146 m² stambenog prostora, parcela 450 m², mogućnost za 2 odvojena stana, 105.000 € = 719 €/m², prodajem.

Mob. 091/350-8213 ozn.1319 VARAŽDIN BREG, lijepa kuća, 150 m², uređen okoliš 1 200 m², 850 €/m². Mob. 099/677-2771 ozn.1938b KUĆA katnica, vrlo atraktivna lokacija, mirni kvart, blizina centra.

Mob. 098/522-103 ozn.1948b KLIJET sa vinogradom i voćnjakom, ukupno 5 600 m², struja, voda uz kuću, inventar, Jarki, Općina Cestica, prodajem. Mob. 095/831-2346 ozn.1940b USELJIVU obiteljsku kuću u Ulici R. Horvata 8, VŽ, prodajem. Mob. 098/921-5757 ozn.1356 KUĆU, Pag, Lun, dvoetažna, 300 m², prodajem. Mob. 095/588-1546

PRILIKA! Prodaje se prekrasan jednosobni novogradnja 31 m² u Dravskim Vrtovima! Mob. 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

povoljno prodajem. Može otplata na rate. Mob. 091/735-1967 ozn.1328 JEDNOSOBAN stan, novogradnja, prodajem. Tel: 099/212-7426 ozn.1675e PRODAJEM/mijenjam 2-sobni, 46,5 m², komforni stan u Z. i Frankopana, 1. kat. Mob. 098/1959079 ozn.1944b JEDNOSOBNI stan, 38 m², u Varaždinu, Ivana Meštrovića, prodajem.

Mob. 091/565-9913, 091/8814794 ozn.1946b

POVOLJNO! Prodaje se stan 39,80 m² u Braće Radića uređen! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

DVOSOBNI 52 m² u A. K. Zvonimira, 4. kat, pvc, klima, etažno, odmah useljiv, 49.000 €. Mob. 098/570-068 ozn.1346

TROSOBNI novogradnja! Prodaje se trosobni stan 84 m² u urbanoj vili blizina bolnice, s pripadajućom garažom,povoljno! ! Mob. 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

HITNO – Grabanice, 3-sobni stanovi: 51 m² i 76 m², sa garažama.

Mob. 091/211-3787 ozn.1364

NOVOGRADNJA! Braće Radić - 38 m² i 64 m² (luxuzno opremljeni, podno grijanje, jacuzzi itd..) samo 1.150 €/m² (nije fiksno). Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI prilike! Masarykova 68 m², Kozarčeva 58 m², Zagrebačka 68 m², Z. Frankopana 53 m², Milkovićeva 44 m² i dr... Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c TRAKOŠĆANSKA 30 m² -29.000 € i 40 m²-34.000 €, B. Radić 40 m²-37.000 €, Z. i Frankopana 52 m² - 38.000 €, R. Boškovića 61 m² - 55.000 €. Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Dravska 28 m², Grabanice -38 m², 60 m², 95 m² (90.000 €), T. Ujevića - 65 m² i 58 m² 1.390 €/m², Jurkovićeva 68 m² i 73 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆ 52 m² - 50.000 €, M. Krleže (rotor) 58 m², Zagrebačka (uređen,et.grij.) 62 m², M. Krleže 78 m² - 69.000 €, Trakošćanska 68 m², Slavenska 91 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c PRODAJEMO u Varaždinu četverosobne 107 i 97 m², trosobni 73 m² i dvosobne 63 i 67 m² i jednosobni stan 45 m². Svi etažno grijanje.

Paurević nekretnine, 098/9706 -575 ozn.167c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 800 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626545, mob.098/608-952 ozn.1175 DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Tel. 098/622-082 ozn.1670e KUPUJEM garažu u ulici Zrinski Frankopana ili u blizini. Mob. 098/413-997 ozn.1674e DVOSOBNI, lijepo uređeni stan, prodajem. Mob. 098/908-9516 ozn.1296

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE u Bartolovcu, vlasništvo 1/1, 2 000 m², povoljno prodajem. Mob. 091/1852-479 ozn.1277 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/232-0350.

091/352-0083 ozn.1671e GRAĐEVINSKA zemljišta u Klenovniku: 1 587 m² i 1 342 m², prodajem. Mob. 098/1944-690 ozn.1318 ZEMLJIŠTE u Beletincu prema Briški, 1 460 m², pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem.

Mob. 095/521-3866 ozn.1312 IZUZETNA prilika! Prodajem građevinsko zemljište u B. Trnovcu od 1 500 m². Mob. 091/8844-007 ozn.1315 GRAĐEVINSKO zemljište uz glavnu cestu u Maruševcu i Ladanju Gornjem, površine 2 923 m² i 3 456 m², prodajem. Tel. 042/260390 poslije 16 h, 098/949-2471 ozn.1943b GRADILIŠTE, lokacijska dozvola, u Hrašćici, 1. ulica lijevo, jug, 555 m² i 600 m², povoljno prodajem.

Mob. 099/853-0930 ozn.1354 GRAĐEVINSKO zemljište, plaćeni svi doprinosi, prodajem. Mob. 091/249-3329 ozn.1360

POSLOVNI PROSTORI POSLOVNI prostor do 1000 m², pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije, iznajmljujemo. Može i u manjim površinama.

Mob: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor 45 m², idealno za kozmetički/studio za nokte, besplatan parking, iznajmljujem.

Mob. 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEMO uhodani caffe bar u centru Varaždina i caffe ba pizzeria u centru Ivanca . Paurević nekretnine, 098/9706 - 575 ozn.167c TRGOVINU - uhodana mobitelima i tehničkom robom, ustupam, a inventar, prodajem. Moguće kombinacije. Mob. 098/195-0072 ozn.302c

TROSOBNI stan, 76 m², u Ulici Braće Radića 26, Varaždin, prodajem. Tel. 310-426, 098/9133-322 ozn.1303

POSLOVNI prostor 60 m², u strogom centru Preloga, iznajmljujem. Mob. 091/540-2681 ozn 53d

DVOSOBNI stan, 56 m², u Ulici Braće Radića 26, Varaždin, prodajem. Tel. 214-896, 099/710-2628 ozn.1303

POSLOVNI prostor na atraktivnoj lokaciji, 378 m², na parceli od 1470 m², u Varaždinu, V. Gortana 20, prodajemo. Mob: 099/219-8931 ozn.299c

GARAŽU 16 m², zidana, Banfica,

POSLOVNI prostor od 21 m2 u

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

05. travnja 2011., br. 359

samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznajmljujem. Pogodno za ured, trgovinu, poslovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu, zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240-980. ozn.1667e POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1671e PRODAJEM/iznajmljujem 150 m² poslovnog prostora i 3000 m² zemljišta, super lokacija, u Svetom Iliji. Mob. 098/205-874 ozn.1325 IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor 15 m², u Meštrovićevoj ulici u VŽ, preko puta bolnice.

Mob. 098/205-874 ozn.1325 PRODAJEM/iznajmljujem 23 m² uličnog poslovnog prostora u Kurelčevoj ulici, u Vž. Mob. 091/5471458 ozn.1325 TRI poslovna prostora 50 + 50 + 150 m², u cjelini ili pojedinačno.

Tel. 042/200-626 ozn.1935b

NAJAM POTRAŽUJEMO najam jednosobnog, dvosobnog, i trosobnog stana za poznate najmoprimce!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c SOBU jeftino iznajmljujem, Anina 15, Varaždin (blizu centra), upotreba kuhinje i kupaonice, centralno.

Mob. 098/734-522 ozn.1280 NAMJEŠTENU kuću od dvije sobe, kuhinju, kupaonu i dvorište iznajmljujem studentima. U centru grada, pet minuta do fakulteta!

Mob. 091/506-5273 ozn.1672e JEDNOSOBNI, namješten stan, 46

m², na Banfici u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/887-2808 ozn.1283

KUPUJEM automobile, motocikle, kombi, ispravne, neispravne, karambolirane, stare olupine; kombi putnički t3, 1.450 €. Mob. 098/777-095 ozn.1305

STAN u zgradi, Ulica K. Filića, 2. kat, etažno grijanje, klima, iznajmljujem. Mob. 098/798-300 ozn.1326

OPEL CORSU NJOY, crna metalik, 43 KW, 5 vrata, 2003. g., 4.000 €, prodajem. Tel. 042/213-339 ozn.1322

JEDNOSOBAN stan u zgradi, iznajmljujem. Mob. 099/212-2702 ozn.1333 IZNAJMLJUJE se polunamješteni, jednosobni stan. Mob. 091/593-2871 ozn.1334 SOBE studentima-cama, vlastita kuhinja, kupaona, Internet, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/171-8818 ozn.1953b DVOSOBNI stan 51 m² i manju kuću 78 m², iznajmljujem, namješteno, vlastita brojila. Mob. 098/927-0143 ozn.1359 DVIJE sobe povoljno iznajmljujem studentima, zaposlenicama, upotreba kupaone i kuhinje. Mob. 091/907-0528 ozn.1371 TRAŽIMO u najam kuću/vikendicu, lijepo uređenu, u okolici Varaždina, može na osami. Mob. 098/922-5282 ozn.1377 KUĆU potpuno namještenu sa vrtom i voćnjakom, iznajmljujem.

Mogućnost kupnje cijelog imanja.

Mob. 091/731-8665 ozn.1378

VOZILA

Mali oglasi 47

161 ozn.148c RENAULT Kangoo (Putnički) 1.4, 2000. god., reg. 06/11, mob.: 095/546-6634 ozn.1676e PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėstakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232- 800, 231-298 ozn.19c

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c

LADA NIVA, 2001. g., 95 000 km, prvi vlasnik, redovno servisirana.

Mob. 098/315-489 ozn.352a

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-

OPEL ASTRA 1.4, 1996. g., centralno, ABS, servo, reg. do 11. mj., u dobrom stanju, prodajem. Mob. 098/847-968 ozn.1284

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.1370 REANULT Megane II, ‘04. g., DCi, reg 10/2011, full, 5 vrata, 5.450 €, moguća zamjena; Renault Laguna 2.0i, ‘95. g., reg. 10/2011, full, 1.350 € i Tico, ‘99. g., do reg., 750 €; Oldtimer Peugeot 204, ‘71. g., sređen, 20.000 kn! Skuter, 50 ccm, očuvan, 2.500 kn do reg.! Mob. 098/268-540 ozn.1370 CITROEN C1 1,0X, 2006. g., 45 800 km, 50 KW, reg. 11/2011. Mob. 098/684-794 ozn.1942b GLISER ELAN 4,80 m, 2003. g., reg. stalno, 5 sjedišta, sređen komplet, bez motora + ligustrum.

Mob. 098/190-6071 ozn.13447 RENO CLIO 1.2i, 1996., reg. 1. g., 6.800 kn; Ford Escort 1.6 16 V, 1993., reg. 1. g., karavan, 9.000 kn.

Mob. 098/956-1241 ozn.1373

POSAO PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c

i KV zidar, u radni odnos. Ninex, 098/414-128 ozn.303c

za rad u caffe baru, u centru grad.

Mob. 091/200-1166 ozn.300c

PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba za rad u caffe baru. Mob. 098/284-218 ozn.1278

TRAŽIM 2 pomoćna muška radnika za pomoć u kući. Tel. 212-675 ozn.1945b

TRAŽIM konobaricu, prijava obavezna, mogućnost stanovanja.

Mob. 095/5219-126 ozn.1289

CAFFE BAR “Kod Kule” Gornji Kneginec, traži djelatnicu za rad. Mob. 091/1568-031 ozn.272c

OSOBE iz sportskih i poslovnih krugova tražimo za pokretanje biznisa. Mob. 099/6736-450 ozn.353a

PRIMA se KV tesar – krovopokrivač

TRAŽI se muško i žensko osoblje

TRAŽE se mlađe ženske osobe za rad u lokalu, VŽ. Mob. 095/5881546 ozn.1368 TRAŽIM ženu za pomoć starijoj osobi, na otoku. Tel. 023/372-068 ozn.94f TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću, Varaždin. Info: 098/866-922 ozn.1358

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/2519189 ozn.1672e

DOM ZDRAVLJA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE VARAŽDIN, KOLODVORSKA 20 raspisuje

NATJEČAJ

FASADE i ŽBUKE svih vrsta izvodi kvalitetno uz garanciju građ. tvrtka MAH SPORT graditeljstvo. Mob. 098/242-496 ozn.296c

no. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.1165 SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala.

Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

MEDICINSKA SESTRA – TEHNIČAR na određeno vrijeme zamjena za god. odmor i bolovanje (dva djelatnika) UVJETI: - SSS – Srednja medicinska škola - jedna godina radnog iskustva - položen stručni ispit - odobrenje za samostalan rad od komore medicinskih sestara Uz prijavu kandidata potrebno je priložiti: - kraći životopis - dokaz o položenom stručnom ispitu - odobrenje za samostalan rad – licenca - dokaz o radnom iskustvu - domovnica - položen ispit za vozačku B kategorije Prijava kandidata u roku od 8 dana od objave.

Prijave se dostavljaju na adresu: Dom zdravlja Varaždinske županije, Varaždin, Kolodvorska 20.

O rezultatu izbora kandidati će biti obaviješteni u roku od 15 dana od isteka roka za prijavu.

Dom zdravlja Varaždinske županije Ravnatelj Ivan Crnković mag.iur.

PROFESIONALNO, povoljno, uređenje, održavanje zelenih površina, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, krčenje i čišćenje zapuštenih terena.

Mob. 099/412-7863 ozn.1228 ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ODČEPL JIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povolj-

05. travnja 2011., br. 359

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c

na vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kame-

SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321702, dolazimo na Vaš poziv.

Mob: 092/2403-300, www. pcserviser.com,ozn.284c

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 49

05. travnja 2011., br. 359

NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 098/1900201 ozn.290c

VODA – postavljamo cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje na poljima – bušenjem. Brzo i kvalitetno. Mob. 091/1330-187 ozn.1345

MOTORNA leđna prskalica, atomizer za vinograd i voćnjak, model 3WF-2.6, nova, garancija, prodajem. Mob. 091/6216504 ozn.1312

VODOINSTALATERSKI obrt Mario: povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju; odvoz šute: Mob. 095/5145-755 ozn.295c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.1353

RAZMIJENJUJEM sličice Životinjsko carstvo. Mob. 098/9610302 ozn.1314

KERAMIČARSKO kamenarski radovi, zidane kuhinje, kamini.

Mob. 098/790-533, 095/9117150, 042/211-085, „Mario“ Varaždin ozn. 301c

FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478900, 042/766-119 ozn.1362

GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, sanacija krova, termofasade, Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, mob. 098/414-128, 091/4141288 ozn.303c

PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje i lakiranje; keramika, knauf, vodovod, centralno. Brzo i kvalitetno! Mob. 098/906-6889 ozn.1363

AEROBIK, pilates, aeropilates, vježbe za kralježnicu u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5. Mob. 098/763-025 ozn.1091 STROJNO žbukanje i glazure, povoljno izvodimo. Mob. 091/1661-687 ozn.1183 NJEGOVATELJICA - višegodišnje iskustvo, prima na smještaj stare i nemoćne, med. nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.1200 IZVODIMO soboslikarske ličilačke radove, toplinske fasade, bojanje fasade, sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 095/922-0257 ozn.1212 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.1226 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.1265 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.1261 PEČAR-KERAMIČAR slaže i preslaže kamine te postavlja keramičke pločice. Mob. 091/570-4956 ozn.1337 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 ozn.1340 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, kvalitetne zemlje, kratko piljena bukova drva, strojni iskopi terena.

Mob. 099/3530-180 ozn.1341 INOX, alu ograde već od 450 kn, nadstrešnice, postava keramike, klupčica i uređenje špaleta. Mob. 095/845-5905 ozn.1344 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 160 kn; 8 cm već od 175 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542336 ozn.1344 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi.

Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.1344

PODNE i zidne obloge - polaganje parketa, laminata, keramike, dekor kamena, knauf.

Mob. 095/903-8147 ozn.1365 IZVODIM manje građevinske radove svih vrsta, postavljam keramiku i laminat. Mob. 098/935-7321 ozn.93f KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 091/896-1397 ozn.1375

ŽIVOTINJE KUJU, trobojni gonić (divljih svinja), cijepljena, čipirana, papiri, prodajem, može prova stara 11 mjeseci. Mob. 095/8222-258 ozn.1310 ŠTENCE dobermane, stari 2 mj., muški, prodajem. Mob. 099/599-1850 ozn.1314 PRODAJE se svinja za klanje, 130 kg, hranjena domaćom hranom. Tel. 810-934, 098/805189 ozn.54d SVINJE za klanje oko 150 kg.

Može klanje. Mob. 098/9653443 ozn.1338 PILIĆE: žive -12 kn, očišćene -18 kn, prodajem u subotu 9.

4., Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657-172, mob. 098/651-089 ozn.1339

OSTALO 100 % za poboljšanje potencije 4 tablete 150 kn! Sigurno i bez nuspojava! Dostava! Mob. 099/7741-575 ozn.1351

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1669e PRAZNU, mramornu grobnicu, stari dio varaždinskog groblja, prodajem. Mob. 099/7475-981, 098/9486-908 ozn.1302 PIANINO August Forster, u odlicnom stanju. Mob. 098/486221 ozn.1676e KOMPJUTER rabljeni, novi lavabo i muško odijelo, televizor, japansko drvce. Tel. 214-705 ozn.1304 FREZA MIO F 450, malo rabljena, jeftino. Mob. 098/9066-947 ozn.1309

SADNICE kupina po cijeni 8 kuna u kontejnerima, prodajem. Upitati: 098/537-282, 098/167-2970 ozn.1327 OTKUPLJUJEM rabljene, neispravne perilice, peći na drva, štednjake, frižidere, škrinje.

Plaćam 25 kn po komadu. Dolazim na poziv odmah,. Mob. 099/722-4736 ozn.1340 MOTORNA prskalica (šprica), noviji tip, GS 17 Stihl. Upitati na: 261-358 ozn.1343 OBRTALNIK i prikolicu za sijeno, sijeno u refuzi i rolomat za navodnjavanje, prodajem. Mob. 099/842-3003 ozn.1939b ŠIVAČU mašinu „Ruža Step“ (Bagat), korištena, ispravna, prodajem. Upitati na: 091/2537978 ozn.1954b SADNICE za živu ogradu - ligustrum, tuje, buksus. Mob. 095/8577-118 ozn.1956b TRAJNO ustupam 2 grobna mjesta na starom djelu groblja, odlična lokacija, lijep spomenik. Mob. 095/831-2346 ozn.1940b VELIKU starinsku prešu za grožđe, u radnom stanju, stacionirana u prostoriji, prodajem. Mob. 095/831-2346 ozn.1940b KOSA za traktor stražnja – nova, novi rastepač um. gnojiva 300 kg; pumpa crijevo 50 m i mlaznica; vrtna kopačica Euro 3, skoro nova. Kupujem strižnu kosu na frezi. Mob. 095/910-2533 ozn.1950b KVALITETNO vino, traminac – cijep. Mob. 091/528-6708 ozn.1355 RABLJENI crijep Mediteran sivi, 2 200 kom; 50 sljemenjaka - 2.500 kn, snjegobrani gratis. Tel. 652-116 ozn.1376

KREDITI BRZO i efikasno do gotovine putem Diners i MasterCard (do 36 rata), American kreditnih kartica (do 60 rata) i čekova. Mogućnost prijevremene otplate. Mob. 091/110-5024 ozn.1374

AKCIJA kredita bez HROK-a, do 2/3 plaće, bez az, pozajmice, Master. Mob. 092/2929-106 ozn.159c BRZE pozajmice, krediti do 1/2 primanja, bez HROK-a i gledanja C. L. rješavamo bez skrivenih troškova realizacije. Nada, 092/285-5079 ozn.244c KREDITI, pozajmice preko većine banka u Hrvatskoj, rješavamo za Vas, brzo i efikasno.

Mob. 092/134-0472 ozn.277c ZAPOSLENI, na ostatak plaće do 12.000 €, na trećinu do 25.000 € bez jamaca, sa i bez zatvaranja postojećih i nepo-

voljnih zaduženja. Zatvaramo c/l. Dragan, 098/1893-555, ured 042/210-008 ozn.286c ZA UMIROVLJENIKE do 65 g. koji nemaju obustave na mirovini, bez HROK-a. Do 72 g. sa zatvaranjem zaduženja i postojećih c/l. Ana, 099/2445-914, ured 042/210008 ozn.286c REALIZACIJA svih kredita, krediti na više od 200.000,00 € (kamata 4-6 %). Realizacija kredita ukoliko niste zaposleni na neodređeno. Mob. 099/220-2347 ozn.291c SVE vrste kredita. Pozajmice u roku 24 sata. Pouzdano i profesionalno. Mob. 097/799-7337, 097/797- 5875 ozn.291c POZAJMICE do 75.000 kn za umirovljenike i zaposlene bez HROK-a i C.L. Realizacija 2-3 dana. Mob. 091/3388-196 ozn.354a EKSPRES pozajmice u 24 h! Bez HROK-a i crne liste. Zatvaranje postojećih zaduženja. Mob. 099/842-3046 ozn.354a

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice, sestre i tete

TEREZIJE KOPREK rođ. JURIŠA preminule 29. 3. 2011. u 86. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost cijeloj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo svim doktorima i sestrama s Traumatologije, doktorici Nives Topolnjak, sestrama Marini i Biserki, župniku Izidoru Fereku i časnoj sestri Katarini Koprek, obiteljima Stjepana Lončara, Gabrijela Lončara, obitelji Juriša, obitelji Magice Sokol, teti Milki, susjedima Koprek i Hrastić. Jedno veliko hvala za sav trud i pažnju našoj dobroj i strpljivoj susjedi Katarini Koprek.

Ožalošćene: kćeri s obiteljima

SJEĆANJE na

JELICU TEŽAK 3. IV. 1985. – 3. IV. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MIRKO ŠTRLEK

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €.

Posebne pogodnosti za umirovljenike i Boxmark. Mob. 099/488-5559 ozn.1335

U srcima zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

KREDITI za sve! Brza realizacija, zatvaranje C. L. i postojećih zaduženja, pozajmice - odmah. Javite se s povjerenjem!

Kreditni ured, 099/216-2747, 095/918-9203 ozn.1357

JOSIP SLATKI

NOVO otvoreni kreditni ured, Ivana Cankara 1! Krediti bez jamaca, adaptacijski do 15.000 € bez hipoteke. Tel. 042/505031, 099/579-5712 ozn.1361 NOVO otvoreno! Krediti i pozajmice bez jamaca – hipotekarni vanjski. I. Cankara 1A, 1. kat, Danica, 042/505-031, 092/119-0041 ozn.1361 NOVO – krediti! Pozajmice i krediti u ovlaštenom uredu – Cankarova 1. Vladimir, 091/8815-758 ozn.1361 ZALOŽNI zajmovi uz zalog pokretnina (zlato, umjetnine, tehnika, vozila). Tel. 042/321701 ozn.1935b NOVO otvoreni kreditni ured obuhvaća kredite bez jamaca, hipotekarne od 25.000 – 200.000 €. Nenamjenski do 25.000 € zaposlenicima, umirovljenicima. Mob. 091/9070528 šifra SS ozn.1371

POZNANSTVA VRUČE priče, podijelit vašu n aj u z b u d l j i v ij u p r i č u s a nama i osvojite nagradu!.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c DEČKO, sportaš, aktivni Varaždinac, 32 g., traži ženu do 35 g. Može i avantura. Mob. 095/544-9182 ozn.1281 UDOVAC 60-tih godina želi upoznati udovicu za zajednički život. Mob. 091/5434-114 ozn.1954b AKO si slobodna i želiš društvo muškarca, javi se. Mob. 091/594-831 ozn.1350

4. 3. 2011. – 4. 4. 2011.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE 6. 4. 1981. – 6. 4. 2011.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JAGA JUG 6. 4. 2001. – 6. 44. 2011.

Prohujalo vrijeme, Ti si u tihom domu, a mi s Tobom u molitvama, u Božjem domu.

Sin Zvonimir s obitelji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna

50 Zahvale i sjećanja

05. travnja 2011., br. 359

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

na dragog

povodom smrti naše drage sestre, šogorice, tete i kumice

na

FRANJU FLEGARA 9. 4. 1991. – 9. 4. 2011.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

MILKE VUKOVIĆ koja je nakon duge i teške bolesti u 82. godini blago u Gospodinu preminula.

MARIJU MARKOVIĆ rođ. BOROVIĆ 2. 4. 2004. – 2. 4. 2011.

Nećakinja Rajka s obitelji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVAN ŠELEK 8. 4. 2004. – 8. 4. 2011.

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli.

Supruga Marija s obitelji

Dirnuti iskrenom pažnjom i sućuti zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima. Hvala za svaki cvijet i svijeću. Od srca hvala našem vlč. Josipu Hadroviću, patru Branku Kosecu koji se dirljivim riječima oprostio od nje. Hvala rođaku vlč. Slaveku Tuđanu. Hvala vlč. Tihomiru Kosecu i bratu Draženu. Zahvaljujemo trećem redu koji ju je ispratio na vječni počinak i položio cvijeće. Hvala gđi Mariji Magdalenić.

Zahvaljujemo dr. Dokuzović, sestri Mariji i sestri Nadici.

Još jednom svima od srca hvala.

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN VUJEC 4. 4. 1998. – 4. 4. 2011.

Sjećanje na Tebe neizbrisiv i bolan je trag, bio si i ostao dio nas.

Supruga Gabrica, djeca Mirjana i Velimir s obiteljima

Tugujući brat Drago, šogorica Danica, nećakinja Anđela s obitelji

SJEĆANJE

SLAVKO VINCEK 11. 4. 2000. – 11. 4. 2011.

Uvijek u mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj teti

MILKI VUKOVIĆ Sve su riječi nestale, samo suze govore.

Tvoja nećakinja Anđela sa suprugom Stjepanom i kćerima Željkom i Petrom

SJEĆANJE

MILIVOJ BABIĆ 7. 4. 2009. – 7. 4. 2011.

STJEPAN MIŠAK

Dan za danom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Na Tvom grobu pale se svijeće i vene cvijeće, ali čežnja za Tobom nikada prestati neće.

7. 4. 2009. – 7. 4. 2011.

U našim srcima, mislima i molitvama Ti živiš i dalje.

Tvoja mama Štefanija

Supruga i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

STANISLAV SAČIĆ 11. 4. 2000. – 11. 4. 2011.

na drage roditelje, baku i djeda

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati.

TOLIĆ MARIJU † 2. 4. 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

GABRIJELA Vaša djeca

† 1. 5. 1996.

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, brata, djeda i šogora

POSLJEDNJI POZDRAV

Iskreno zahvaljujemo svima prisutnima na izrazima sućuti i utjehe, položenim vijencima i cvijeću kao i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo vlč.

Siniši Dudašeku na toplim riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV Ugasilo se Tvoje veliko srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano i ostavio nas. Tugu je teško kriti i nasmijan biti.

Tvoja supruga Božica, kći Vesna, sinovi Zoran i Miljenko, snahe Renata i Vesna, unuci Dominik, Ana-Marija, Matej i Marcel, sestra Marija s obitelji

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

Počivaj u miru Božjem.

Ožalošćeni: kći Ana, zet Josip, unuci i praunuci

BARICE KUZMINSKI zahvaljujemo od srca svim dragim ljudima koji su bili uz nas u najtežim trenucima kada nas je zauvijek napustila naša draga mama.

Zahvaljujemo djelatnicima i dragim joj prijateljima Doma umirovljenika, gospođi Željki Ljubić, Romini, Bosiljki, Marini, Zlatici, Marjani.

Posebnu zahvalu upućujemo kolegama, djelatnicima i učenicima Prve gimnazije Varaždin, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Čakovca i Krapine, rođacima, susjedima, prijateljima na poklonjenoj pažnji, izrazima sućuti, telegramima, položenim vijencima i svijećama. Hvala velečasnom Miji Horvatu na dirljivim riječima kojima je otpratio našu dragu mamu na posljednjem joj ovozemaljskom putu.

Kćeri Dragica i Vera s obitelji

SJEĆANJE

Ožalošćeni sestra Đurđa i nećaci

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

ŠTEFE DANKO rođ. PEHARDA preminule u 82. godini

Duboko dirnuti pažnjom i velikom pomoći, iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, koji su okitili odar cvijećem, svijećama i ispratili ju na vječni počinak. Hvala velečasnom Žarku Pavloviću iz župe sv. Nikole na dirljivom oproštaju i misi.

Ožalošćeni: kći Mira s obitelji, sin Vlado s obitelji i ostala tugujuća rodbina *****

Dragoj mami

Kći Mira

JOSIPA ŠALAMONA 7. 4. 1992. – 7., 4. 2011.

Godine prolaze, ali sjećanja i ljubav ostaju.

Tvoje: Milka, Blaženka i Lela s obiteljima

SJEĆANJE na suprugu, majku i baku

VERONIKU PLANTAK 30. III. 2002. – 30. III. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Josip i sin Martin s obitelji

SJEĆANJE na voljenu suprugu, majku i baku

VERICU SIROČIĆ 9. IV. 2007. – 9. IV. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Stanko, djeca Robert i Gordan, unučad Jan i Katja te snaha Dunja

SJEĆANJE na našu dragu mamu, baku i svekrvu

DRAGICU HABUNEK 4. 4. 2010. – 4. 4. 2011.

U srcima i mislima s Tobom.

ZAHVALA povodom smrti naše drage i voljene supruge, majke i bake

MARIJE TENKO

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

preminule u 69. godini života.

Zauvijek u našim srcima.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima iskrene sućuti, položenim vijencima i svijećama pri ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Supruga Terezija, sin Stjepan i kći Marija s obiteljima

Ožalošćeni: suprug Stanko, kći Biserka, sin Davor, snaha Kristina, zet Zlatko i unuke Irina i Kristina

5. 4. 2010. – 5. 4. 2011.

DRAGUTIN LIBER

Neka Te anđeli čuvaju daleko među zvijezdama. S tugom i molitvama sjećanje na Tebe zauvijek ostaje u našim srcima i mislima.

3. 4. 1987. – 3. 4. 2011.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA Shrvani tugom i neopisivom boli povodom smrti naše predrage majke, bake, sestre, punice, tete i šogorice

na voljenog supruga, oca i djeda

Sinovi Tihomir i Damir s obitelji

MARKO BARIŠIĆ

Tvoji najmiliji

preminulom 27. 3. 2011. u 63. godini života.

dragom tati, tastu, djedu i pradjedu

IVANU MUŽEKU

Uvijek u mislima i molitvi s Tobom.

ZVONKU GAŠPARIĆU

Daleko na nebu Tvoj je dom, a Ti ćeš biti uvijek u srcu mom.

POSLJEDNJI POZDRAV

7. 4. 2002. – 7. 4. 2011.

dragom bratu i ujaku

JOSIPA KRIŽANCA preminulog 27. 3. 2011. u 65. godini života.

STJEPAN SKUPNJAK

Zahvale i sjećanja 51

05. travnja 2011., br. 359

SJEĆANJE

VILKO MIKULEC 7. 4. 2008. – 7. 4. 2011.

Tugujemo što više nisi s nama, ali i dalje živiš u našim srcima i lijepim uspomenama.

Supruga i kćeri s obitelji

ZAHVALA povodom smrti voljene

MAGDE ŠOKMAN preminule 28. 3. 2011. godine u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svima prisutnima na izrazima sućuti i utjehe, položenim vijencima i cvijeću te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo Domu za starije i nemoćne osobe Sračinec, gospodinu Ivanu Liberu, velečasnom župe Sračinec na dirljivim riječima oproštaja i molitve.

Ožalošćeni: kći Zlata, sin Vladimir, Ivan i Boško, unuke Slađana, Sandra i Marijeta, unuci Kruno i Božidar, praunuci Helena, Hajdi, Lea i Elvis, snahe i ostala tugujuća rodbina *****

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog i nezaboravnog

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

DAVORINA TURKOVIĆA

FRANJE REMARA

preminulog 23. 3. 2011.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovom teškom trenutku, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo obiteljima Kiđemet, Korotaj, Medved, Sabolić – kumici Snježani, Elektro odjelu „Varteks“, školskim kolegama 4. razreda, generacija ‘67. g., stanarima Zagrebačke 17, prijateljima „Traverse“ i gospođi Ružici iz cvjećare „Diva“. Neizmjerno zahvaljujemo pateru Mirku Kemivešu na molitvi i utješnim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: majka Rozalija, supruga Danica, kći Adela, sin Filip, sestra Rajka, brat Zvonko, punica Ana, šogorice, šogori, nećaci i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti dragog i nikad zaboravljenog supruga, oca i djeda

STJEPANA KOROTAJA

dragoj mami, baki i prabaki

preminulog 27. 3. 2011. u 70. godini života.

Sin Ivan *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i prabaki Otišla si stazom gdje povratka nema, al’ ćeš uvijek ostati s nama za sva vremena.

Sin Boško, snaha Slavica, unuk Božo, unuka Slađana s Goranom, praunuk Elvis *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj mami, baki i prabaki Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

Kći Zlata s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, svekrvi i baki Anđeli Te ponijeli na nebo i neka Te dragi Bog čuva.

Ostat ćeš nam u vječnom sjećanju.

Sin Vladimir, snaha Marija i unuka Sandra

Ožalošćeni: supruga Anđela, kćeri Biserka i Danica, zetovi Stanko i Josip, unuci Saša, Matija, Anđelko, Dominik, Dorijan

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

PAVICE OSTRMAN koja je preminula zaklopivši svoje umorne oči u 89. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV U tišini vječnog mira neka Te prate moje misli.

(DUŠANA) Od srca zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti, pruženoj potpori i dostojanstvenom ispraćaju našeg pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo svim prijateljima, rodbini, susjedima, kumovima, a nadasve njegovom duhovnom prijatelju prečasnom Miji Horvatu na riječima utjehe i molitve koje mu je upućivao u njegovim teškim trenucima bolesti.

Ožalošćeni: supruga Marija i djeca s obiteljima

U teškim trenucima boli i tuge koja nas je zadesila, veliko hvala rodbini, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti. Hvala svima koji su našu dragu pokojnicu ispratili na vječni počinak, a odar okitili vijencima i svijećama. Bit ćeš uvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja tugujuća obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV bratu, šogoru i ujaku

STANKU ŠMICU U srcima našim bit ćeš voljen, a u mislima nikad zaboravljen!

ZAHVALA

Sestra Katarina Sabati, šogor Franjo, nećaci Renata i Dražen s obitelji

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake, punice, svekrve, sestre i šogorice

SJEĆANJE

VERE SKUPNJAK rođ. BUNIĆ

na dragog nećaka

preminule 28. 3. 2011. u 76. g. života.

BRANKA PONGRAČIĆA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju pokojnice na vječni počinak.

Zahvaljujemo djelatnicima Bolnice Varaždin i Klenovnik, tvornice „Kalnik“ te velečasnom Stjepanu na dirljivim riječima.

Svima od srca hvala. Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: suprug Stanislav, sin Stanko, kćeri Mirjana i Jasminka, snaha Dušanka, zetovi Tihomir i Mićo, unuci Marino, Ivica, Tamara, Tihana, Sandra, praunuk Simon i ostala tugujuća rodbina

28. 11. 2010. – 29. 04. 2011.

Lijepi i sretni dani… Ne plačemo što su prošli, sretni smo što su bili.

Tvoja teta

SJEĆANJE

APOLONIJA JAMBROŠIĆ 1. 4. 2001. – 1. 4. 2011.

SJEĆANJE

ANA BOSILJ 3. 4. 2006. – 3. 4. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

VERI SKUPNJAK

Kći Ljerka i unuka Marija s obitelji

Sve svoje boli, tuge i patnje, ali i beskrajnu dobrotu ostavila si na ovome svijetu.

povodom smrti drage majke, supruge, bake i prabake

EVICE TOPOLOVEC rođ. LESKOVAR preminule nakon duge i teške bolesti u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Zahvaljujemo osoblju Internog i Kirurškog odjela Opće bolnice Varaždin i doktorici Hirš.

Tvoji najmiliji

našoj teti

U našem srcu i molitvama uvijek s nama.

ZAHVALA

Godine prolaze, a sjećanja ostaju.

Hvala za svaki osmijeh, suzu i lijepu riječ. Uvijek ćemo Te nositi u našim srcima je si ostavila neizbrisiv trag u našim životima. Šogorica Ljubica, nećak Božidar, nećakinje Anica i Verica s obiteljima

SJEĆANJE na supruga, oca, djeda i pradjeda

JULIUSA ŠIMUNČIĆA 1998. – 2011.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

ZAHVALA povodom smrti oca i djeda

BRANIMIRA TKALECA preminulog 29. 3. 2011.

Duboko dirnuti suosjećanjem i brojnim izrazima sućuti, a u nemogućnosti da svima osobno zahvalimo činimo to ovim putem.

Veliko hvala rodbini, prijateljima, susjedima, djelatnicima Hitne službe Varaždin te vlč. Karlu Koračeviću na dirljivim riječima oproštaja. Hvala svima koji su uveličali posljednje putovanje moga oca.

Ožalošćeni: kćerke, unuci, zet, braća, šogori i šogorice

Supruga Božena, kćerke i sin s obiteljima

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

IVKA KUPINIĆ 1. IV. 2007. – 1. IV. 2011.

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

Tvoji najmiliji: kći Verica, zet Gabrek, unuci Sanja i Dražen s obitelji

na voljenog sina, brata i ujaka

DEJANA VINČIĆA 7. 4. 1997. – 7. 4. 2011.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg voljenog oca i djeda

IVANA VIDOVIĆA preminulog 30. 3. 2011. u 63. godini života.

5. 4. 2006. – 5. 4. 2011.

5. IV. 2010. – 5. IV. 2011.

U mislima i molitvi s Tobom.

Lako Te bilo voljeti, teško i bolno izgubiti, a još teže bez Tebe živjeti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na toplim riječima utjehe, sućuti i položenom cvijeću.

Posebno zahvaljujemo vlč. Siniši Dudašeku i članovima LD-a „Fazan“ na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam tateka, neumornog graditelja cijelog života. Život je za Tebe bio borba i neprestano stvaranje, a djela Tvojih ruku ostaju uspomena u mnogim domovima. Volio si sve oko sebe, a neizmjerno svoju obitelj. Hvala Ti na Tvom velikom srcu, požrtvovnosti, ljubavi i dobroti.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

Tvoja ožalošćena obitelj

SJEĆANJE SJEĆANJE

na dragog supruga

FLORIJAN CIKAČ

ZVONIMIRA BANFIĆA

52 Vaš kutak

05. travnja 2011., br. 359

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Kače, štakori …

Mladencima – poklon-bon!

Što čitati?

Zavjere i heroji

Piše: RADAR

V

u Velkom Selu pri Dravi puno se pripoveda o kačama. Poskokima i drugima.

Ima ih vu Brezju ko šodra. Tak veliju oni kaj su tam blizu doma. Ali nema straha.

Kum Ivek kaj vodi interesnu zadrugu vu selu veli da bu kačama glave strl, pa onda kači više nebu. Čoveku se već dugo meša i mantra a oni kaj kuma bolše znaju veliju da bi se prije vu gače poscal nek kaču vruke zel. No, saki ima svoje veselje. Z kačami ili bez njih. Ali koga više za to briga. Važnejše su kače. Kajti su one praf zapraf jako korisne. Kajti hodiju tam gde su miši i štakori. Gde imaju kaj za jesti.

A miši i štakori su se nakotili tam di oni imaju kaj za jesti. vu Brezju živina sih vrsti ima puno tega za jesti kajti je tam puno smetja, kaj je raj i za štakore i miše. Makar je to smetje oblečeno vu beli najlon. I ilegalno stoji već letama tam gde nebi smelo. Veliju da su vu Brezju vidli štakore kapitalce kaj im domaće kače ništ ne mreju. a bi med štakore i miše bolše bilo udave ili pitone pustiti. I koju kraljevsku kobru. Morti bi one više reda napravile vu gustišu i šikarju vu Brezju. Ak ih predi tega ne vidi kum Ivek i ne zvekne sabljom po glavi. Dok još more mahati…

A P

AMERIKA Tko je, kada i kako naselio?

Indijanci zakasnili?

O

tkad se dopisujemo s vama, sve je više onih koji dođu pročavrljati i razmiLeticija jeniti svoja mišljenja s nama.

ZADRAVEC S obzirom na to da se na taj Kukuljevićeva 17, Varaždin način sve bolje upoznajemo, 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com želimo vam postati još bliži.

Podsjećamo, u prošlom smo vas broju obavijestili da drugo ili sljedeća vjenčanja u obitelji donose popust. Nakon što ste nam se višestruko odazvali, odlučili smo napraviti evidenciju mladenaca koje smo do sada vjenčavali. Molimo vas da nam pomognete u tome te da nam se javite u Kukuljevićevoj 17 kako biste i nama olakšali posao te dobili pripadajući poklon za tu pomoć i vjernost. Taj je poklon u obliku bona, a neki od tih bonova bit će izvučeni i nagrađeni na našoj izložbi. To se odnosi na sve vas koji ste ukrasili svoje vjenčanje u Salonu cvijeća Zadravec ili Gift shopu Letizia u proteklih 35 godina, tj. od samog početka našeg poslovanja. Molimo vas da sa sobom donesete fotografiju, ili više njih, po mogućnosti s vjenčanim buketom ili nekom drugom našom cvjetnom dekoracijom.

Sound Trek Jazmine Sullivan - Love Me Back J

Prvi stanovnici Sjeverne Amerike nastanili su se na tom kontinentu najmanje dvije i pol tisuće godina ranije nego ljudi koje se ranije identificiralo kao prve Amerikance. Tako tvrde arheolozi, koji su otkrili nakupinu alatki koje su pripadale ranim stanovnicima Amerike na arheološkom nalazištu u središnjem Teksasu. Šesnaest tisuća prastarih kamenih artikala, među kojima su ostaci naoštrenih vrhova strijela, i noževi s duplim oštricama, nađeni su, potpuno nedirnuti, oko 60 kilometara jugozapadno od Austina. Michael Waters, direktor centra za proučavanje prvih Amerikanaca na teksaškom A & M sveučilištu, predvodio je iskopavanja na nalazištu nedaleko izvora

jednog manjeg potoka, u području Buttermilk Creek.

Waters kaže da su ovi alati pronađeni zakopani ispod glinenog sloja te da su pripadali narodu Clovis koji je, kako se vjeruje, živio u ovom području prije između 12 i 13 tisuća godina, i koji su bili najraniji američki naseljenici. No on dodaje da među kamenim alatima ima i onih koji su stari čak 15 i pol tisuća godina.

Dokazi o narodu Clovis prvi su put otkriveni 1932. godine.

Arheolozi su posljednjih 80 godina raspravljali o tome pripadaju li druga arheološka nalazišta također civilizaciji Clovis ili su još starija. To bi moglo značiti da su, umjesto kopnenim putem, rani doseljenici stigli do Amerike brodovima!

Vodič Davida Ickea kroz svjetsku zavjeru, Teledisk, Zagreb, 2010.

David Icke trenutno je najveća svjetska zvijezda t e o r i j a z a v j e r e i t z v. alternat ivnih znanost i.

Njegova mega-predavanja, koja traju i po sedam sati, nevjerojatno su posjećena, pa je tako bilo i u Zagrebu prije dvije godine. Razlog uspjeha ovog bivšeg nogometaša i sportskog komentatora leži poglavito u krizi suvremenog društva, u kojemu sve više ljudi shvaća da ovaj svijet ide u krivom smjeru. Drugo je pak pitanje što to Icke govori. Ima tu svega, i teza koje djeluju posve nevjerojatno, ali i vrlo razložitih tumačenja.

Ova knjiga izvrstan je uvid u Ickeove zamisli. Mnogi će je odbaciti već nakon prvih nekoliko stranica, ali jamčim da će svatko u njoj pronaći barem nešto iole zanimljivo. Ako već ne odgovore, a onda svakako – pitanja koja se dosad nismo ni usudili postaviti!

azmine zaslužuje biti puno v e ć o m glazbenom zvijezdom.

A ov im je albumom samo potvrdila svoju kvalitetu Nenad NEMEC kao pjeNMC vačica, voditelj @ Totalni FM ali i tekglazbeni producent/DJ stopisac. sound.regionalni@gmail.com Kad zatreba, piše tekstove ostalim, možda poznatijim izvođačima poput Christine Milian. Ali od ostalih je izdvaja činjenica da, kad je riječ o njezinim materijalima, ostaje vjerna sebi, zadržavajući kreativnu slobodnu, velikim djelom zahvaljujući i podršci izdavača. Svoj prekrasan soul glas ne troši pjevajući R’n’B klišeje, nego iscrtava priče koje se ostali ne usude dotaknuti. Na ovom albumu dotiče razne teme, što čini slušanje ovog albuma prilično zanimljivim.

A i glazbeno je ovaj album prilično raznovrstan. lbum počinje odličnom pjesmom koju je producirala Missy Eliott, “Holding You Down” koja se bazira na često korištenom sampleu, koji nikako da dosadi. Ovo je definitivno hit single. Osim coolerskih, naći ćete i laganije ljubavne pjesme poput “Excuse Me”, koja će vas vratiti u doba grupe The Manhattans.

Kada govor imo o netipičnim temama, na soul baladi “Redemption” iz prve perspek t ive priča priču o ovisnici o cracku. Naći ćete i nešto totalno drugačije. Recimo synth-pop funk posvetu Princu i grupi Vanity 6 – “Don’t Make Me Wait”.

Jedanaest stvarno raznovrsnih pjesama čini ovaj soul/R’n’B album vrlo zanimljivim za slušanje, a vrijedan glas Jazmine Sullivan je neosporan.

A

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Robert E. Howard, Solomon Kane, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2010.

Na kioscima (ne uz novine, nego u dobroj ediciji Nexus) pojavio se još jedan klasik zlatnog doba fantastične literature – zbirka priča o Solomonu Kaneu, mračnom puritancu koji se bori protiv gusara, vampira, vračeva, ljudoždera i drugih darkera.

Lik Solomona Kanea u nas je uglavnom nepoznat, i to samo zato jer se njegove pustolovine nitko nije sjetio prevesti, iako je od smrti autora prošlo već 75 godina. A autor je nitko drugi nego Robert E. Howard, tvorac Conana, lika koji nam je itekako poznat iz stripova i filmske inkarnacije u (tada mladom) obličju donedavnoga kalifornijskoga guvernera. I o Kaneu je nedavno snimljen hvaljeni film s Maxom von Sydowom.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 SINIŠA SOVIĆ

05. travnja 2011., br. 359

Nestašan pokret...

TJEDNI HOROSKOP (5. 4. - 11. 4.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Naći ćete se u situaciji koja će vas gotovo prisiliti da nešto prekinete, glasno i odlučno kažete ne ili na neki drugi način burno iskažete svoje osjećaje. POSAO: Pojavit će se neki nesklad između želja, ambicija i interesa, vaših osobnih i onih vaših suradnika. Novi poslovni projekti bit će Ovan prilično neizvjesni, pa i rizični. Nemojte nikamo (21.03 - 20.04) žuriti. ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

LJUBAV: Vaši nesporazumi i svađe s partnerom pomoći će vam da se suočite s pravim razlozima neslaganja. Nakon toga odnos ćete razvijati na mnogo čvršćim temeljima. POSAO: Ovotjedne poslovne obaveze zahtijevat će od vas snalažljivost u komunikaciji, sposobnost pokretanja novih projekata te Bik prihvaćanje odgovornosti čak i za tuđe pogreške.

(21.04 - 20.05) ZDRAVLJE: Dišni putevi, glasnice.

LJUBAV: Svojom komunikativnošću i šarmom osvajat ćete sve koji će se naći u vašoj blizini. Ljubavni život pružit će više zadovoljstva slobodnim pripadncima znaka nego onima u vezi. POSAO: Prilagodba i spremnost na kompromis bit će ključni za rješavanje postojećih problema. Da biste svoje planove mogli Blizanci ostvariti, morat ćete dobiti odobrenje, pitati za (21.05 - 20.06) savjet ili zamoliti za pomoć. ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: Nećete više imati razloga za zabrinutost.

U danima pred vama sve nejasnoće će se rasčistiti.

Znat ćete vrlo dobro što želite i kako do toga doći.

Slobodne pripadnike znaka na akciju će poticati nove simpatije. POSAO: Držite se uhodanih poslova i priklonite se osobama u koje imate povjerenje. Iako vam ne prijete zastoji i prepreke, ne ulazite u nove Rak (21.06 - 20.07) poslove. ZDRAVLJE: Izbjegavajte masnu hranu.

LJUBAV: Odlučite li se nešto prešutjeti li čak slagati, u danima pred vama to će iskrsnuti kao problem.

Najpametnije je da u komunikaciji s partnerom budete iskreni. Moguća je ljubomora i sumnja s vaše strane. POSAO: Ovotjedna poslovna zbivanja prisilit će vas da se vi drugima prilagođavate, odnosno pokažete više razumijevanja za tuđe potrebe i Lav (21.07 - 21.08) interese. ZDRAVLJE: Mučnine, vrtoglavice.

LJUBAV: Ako ste nedavno prekinuli ljubavnu vezu, očekuje vas iskušenje. Naime, suprotna strana pokazat će želju za još jednim pokušajem. Instinkt, a ne razum odredit će razvoj događaja. POSAO: Ovotjedne poslovne obaveze natjerat će vas na više kretanja, čak i na kraća putovanja. Ne možete li nešto učiniti kako ste planirali, improvizirajte.

Djevica (22.08 - 22.09) ZDRAVLJE: Noge, cirkulacija.

LJUBAV: Bit ćete zadovoljni svojom ljubavnom situacijom. Slobodne vage shvatit će da je vrijeme da nešto promijene i jedan slučajan susret donijet će promjenu o kakvoj nisu ni sanjale. POSAO: Na poslovna događanja gledat ćete s više optimizma.

Shvatit ćete da nemate razloga za strah. Ako nešto krene nizbrdo, na kraju će se ipak okrenuti u vašu Vaga (23.09 - 22.10) korist. ZDRAVLJE: Kostobolja, reuma.

LJUBAV: Za ljubav nećete imati vremena onoliko koliko biste željeli. Partner će od vas očekivati, a i tražiti više pažnje i odgovornosti, no vama će misli biti negdje drugdje. POSAO: Stalno ćete biti u pokretu i bez imalo slobodnog vremena. Svoje ćete obaveze obavljati u posljednji tren. Teško će vam biti uskladiti svoj ritam s ritmom suradnika. Škorpion (23.10 - 22.11) ZDRAVLJE: Nikad bolje.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK

KLASA: 945-01/10-01/06 URBROJ: 2186-022-02-11-7 Novi Marof, 5. travnja 2011.

OBAVIJEST

o Natječaju za zamjenu nekretnine u vlasništvu Grada Novog Marofa čkbr. 2300/2 k.o. Donje Makojišće za nekretnine čkbr. 434/2 i čkbr. 500/41 k.o. Donje Makojišće Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 4. travnja 2011. godine Natječaj za zamjenu nekretnine u vlasništvu Grada Novog Marofa, čkbr. 2300/2 k.o. Donje Makojišće za nekretnine čkbr. 434/2 i čkbr. 500/41 k.o.

Donje Makojišće.

Izlaže se zamjeni nekretnina u vlasništvu Grada Novog Marofa, -čkbr. 2300/2 Dvorište Topličica sa 146 m2 upis u z.k.ul 5774 k.o. Donje Makojišće.

Cijena: 50 kn/m2, ukupno 7.300,00 kuna.

Za nekretnine u vlasništvu fizičke osobe, označene kao čkbr.434/2 Put Topličica sa 60 m2 i čkbr. 500/41 Put Topličica sa 33 m2 upis u z.k.ul 544 k.o. Donje Makojišće.

Cijena: 50 kn/m2, ukupno 4.650,00 kuna.

Pravo sudjelovanja na ovom natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, a strane osobe ukoliko ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, cjelokupni tekst natječaja bit će objavljen na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof.hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambenokomunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr. sc. Darko Hrenić, dipl. ing

LJUBAV: Prilično burni dani su pred vama. Mogli biste požaliti zbog izgubljene prilike iz bliske prošlosti ili se upustiti u komplicirani odnos koji vam neće donijeti zadovoljstvo. POSAO: U kratkom vremenskom roku obavit ćete posao za koji ste mislili da će biti mnogo teži i kompliciraniji. Dani koji dolaze pogodni su za pokretanje novih projekata, pronalaženje Strijelac (23.11 - 21.12) novih suradnika. ZDRAVLJE: Alergije, grlo.

LJUBAV: Ispunit će vam se velika ljubavna želja, a sve što namjeravate poduzeti, nastojte da to bude do sredine tjedna. Mnogi od vas naći će se na ljubavnom raskršću i teško donIjeti odluku kako dalje.

POSAO: Ne samo da ćete biti u pravo vrijeme na pravom mjestu, već ćete bez nekog prevelikog angažmana poticati druge da vas potraže ili vam nešto Jarac (21.12 - 19.01) ponude. ZDRAVLJE: Problemi sa sinusima.

LJUBAV: Samouvjereno i odlučno ulazit ćete u nove i nepoznate ljubavne situacije. Riješit ćete se nekih strahova i tjeskobe, koje su potaknuli događaji iz nedavne prošlosti. Nemojte okolišati, ako poželite nekog zavesti. POSAO: Što budete više širili svoje znanje i napredovali na intelektualnom području, Vodenjak to će vam se otvarati veće mogućnosti za zaradu.

(20.01 - 18.02) ZDRAVLJE: Problemi sa crijevima, viroze.

LJUBAV: Ljubavni život bit će u sjeni sve zahtjevnije poslovne situacije, no to ne znači da ljubavi neće biti.

Mogli biste se poslužiti sitnim lažima ne biste li prikrili neke svoje nepoštene poteze. POSAO: Bježanjem od problema mogli biste ozbiljno narušiti svoj poslovni status. Pojedincima će se dogoditi nešto što su dulje Ribe vrijeme naslućivali, ali nisu ništa učinili kako bi sprije(19.02 - 20.03) čili posljedice. ZDRAVLJE: Glavobolje, napetost.

54 S raznih strana IZ UDRUGA

Skupština LU-a „Zec“

VARAŽDINBREG - Sedma godišnjica osnutka Lovačke udruge „Zec“ Varaždinbreg svečano je obilježena godišnjom skupštinom u subotu 26. ožujka. Na skupštini su usvojena izvješća o radu tijekom prošle godine te je prihvaćen plan rada udruge za 2011. godinu. Kako doznajemo od Mladena Medveda, predsjednika spomenute udruge, nakon skupštine uzvanici su razmijenili iskustva te nastavili druženje uz skromni domjenak. Osim čl anova srodnih udruga, članovi LU-a „Zec“ ugostili su predstavnike Lovačkog saveza Varaždinske županije…

05. travnja 2011., br. 359

TU KRAJ NAS U Petrijancu 7. međunarodni blagoslov motora

Blagoslovljeno krenuli u novu moto sezonu Prvi blagoslov motora održan je 2004. godine. Iz godine u godinu povećavao se broj motorista koji su dolazili na blagoslov, koji je tako postao i međunarodni Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Petrijanec je ovaj vikend bio obavezno mjesto za svakog pravog bajkera. U organizaciji moto kluba “Sjeverozapad” ispred crkve sv. Petra i Pavla u Petrijancu održan je 7. međunarodni blagoslov motora, čime je ujedno započela ovogodišnja moto sezona.

Ni gladni, ni žedni

!

Izgubljen sam Predivan mješanac škotskog ovčara, mužjak star oko 2 godine. Pronađen ulovljen u zamku u Dravskoj šumi.

Njegovan i socijaliziran, iako pomalo plah, vjerojatno ima vlasnika.

Udruga Spas 042/330-004

PRAIZVEDBA

Netopir i Črni ljudi U srijedu 6. travnja s početkom u 18 sati na Trećem programu Hrvatskog radija bit će praizvedena radiodrama “Netopir” varaždinskoga književnika Denisa Peričića.

Riječ je o adaptaciji Peričićevog kajkavskog romana “Netopir i Črni ljudi”, koji je prošle godine objavljen u nakladi ugledne zagrebačke kuće VBZ. Praizvedba “Netopira” bit će emitirana u okviru poznatog ciklusa “Fantastika u radiodrami”.

Dramatizaciju i režiju potpisuje Jasna Mesarić. “Netopir i Črni ljudi” kratak je kajkavski roman inspiriran prošlošću Varaždina. Glavni likovi, ponajprije povijesne osobe poput grofice i pjesnikinje Katarine Patačić te misionara i istraživača Nikole Plantića, kao i mladoga i lijepoga grofa Mišinskog, stoje nasuprot sotonističke sekte Črnih ljudi, koji “magijom vatre” žele uništiti Varaždin...

Čak 500-tinjak motora iz cijele Hrvatske, susjedne Slovenije, Austrije, Bosne i Srbije dojurilo je u subotu do Petrijanca. Sve je počelo kod Lovačkog društva “Fazan”, odakle su okupljeni bajkeri defileom krenuli do crkve u Petrijancu gdje je održan blagoslov, nakon kojeg su se vratili do “Fazana” na zabavu i druženje uz rock do ranih jutarnjih sati. Članovi MK “Sjeverozapad” pobrinuli su se da na prvom organiziranom ovogodišnjem okupljanju bajkera nitko ne bude gladan, ni žedan. Za sve je pripremljen besplatni grah, a održane su moto igre, bez kojih ne prolazi niti jedan moto susret. Samo najhrabriji okušali su se u bacanju moto gume, a najbolje su čekale vrijedne nagrade.

Svi kojima motorni ljubimci na dva kotača nešto znače, ne propuštaju ovakve susrete.

- Kud svi, tud i mali Mujo. Šalim se, blagoslov motora ne propuštam jer je to obično prva prilika za vožnju nakon duge zime. To je, zapravo, prvo sezonsko okupljanje motorista i prilika da vidim mnoge koje dugo nisam vidio – otkrio nam je bajker iz Varaždina.

Uz blagoslov motora, članovi MK “Sjeverozapad” u listopadu organiziraju feštu i

okupljanje motorista u povodu rođendana kluba.

- Time ujedno završava moto sezona – rekao je Tomislav Važanić, potpredsjednik kluba.

Inače, prvi blagoslov motora “ekipe s benge”, kako su zvali dečke iz kluba prije nego je osnovan, održan je 2004. godine. Već pr ve godine odazvali su se svi okolni moto klubovi i okupio se popriličan broj motorista. To im je bio dobar poticaj za dalje, pa je tako već drugi blagoslov okupio preko 300-tinjak motorista iz cijele Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja i tako postao međunarodni. Članovi MK Sjeverozapad blagoslovom su odlučili nastaviti tradiciju otvaranja svake moto sezone.

HUMANITARNI BAJKERI

čak 500 -tin jak motor a iz cij Hrvats ele ke Sloven , susjedne ij Bosne e, Austrije, i Srbij na bla e stiglo goslov

Članovi Moto kluba “Sjeverozapad”, koji broje devet članova, svake godine daruju one kojima je pomoć potrebna.

- Pomažemo djeci, bolesnima, odnosno svima kojima pomoć treba, a uključujemo se i u brojne humanitarne akcije. Tako će biti i dalje – najavio je Tomislav Važanić.

U klubu će tijekom godine odlučiti u koju će se humanitarnu namjenu potrošiti dio prihoda koji je prikupljen nakon subotnjeg blagoslova i susreta motorista.

PRIMJER Izložba „Umjetnost na markama i dopisnicama Japana“ pokazala suosjećanje s Japancima

Koliko zapravo Varaždinci (ne) znaju o Japancima?

Stjepan Kovačić uz jednu od izložbenih vitrina

VARAŽDIN – U varaždinskom poštanskom uredu (zgrada glavne pošte, Trg slobode 9) do sredine travnja može se razgledati prigodna izložba „Umjetnost na markama i dopisnicama Japana“, za koju je izloške odabrao filatelist Stjepan Kovačić.

Autor dugi niz godina skuplja različite filatelističke predmete te je, kako kaže, suosjećajući sa stradanjima ljudi u Japanu, poželio dati svoj doprinos. U vrlo kratkom vremenu pripremio

je ovu osebujnu filatelističku izložbu, a pomno odabrani eksponati izloženi su u čak šest vitrina.

- Stanovnici Japana izuzetno su teško stradali od posljedica snažnog potresa te naknadnog cunamija. Osim nadoknadive – materijalne štete, prirodna katastrofa prouzročila je nemjerljivu ekološku tragediju. Želio sam izložbom pokazati da je doprinos Japanaca svjetskoj kulturi ogroman. I to prije svega

njihovim poštanskim markama, dopisnicama i pismima. U svojoj filatelističkoj zbirci o Japancima te svim segmentima života u toj dalekoj zemlji, posjedujem dovoljno materijala za opremanje dvadesetak vitrina. No u ovih šest prikazan je tek njezin reprezentativni segment – istaknuo je Stjepan Kovačić dodavši kako je spomenuta izložba zapravo nastala u suradnji Hrvatske pošte te varaždinskoga Kluba kolekcionara.

Vodič 55

05. travnja 2011., br. 359

Fotografije šaljite na temu ljudi, životinje i priroda na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Od četvrtka, 7.4. do utorka 12.4.

PUT OSVETE (ZF triler) u 18 sati KRALJEV GOVOR (drama) u 20 sati

KAZALIŠTE Srijeda, 6.4. u 20 sati LIJEPE OČI, RUŽNE SLIKE (Narodno pozorište Sombor) Četvrtak, 7.4. u 19,30 sati ENCIKLOPEDIJA IZGUBLJENOG VREMENA Subota, 9.4. u 20 sati DEBITANTI (ljubavno-erotska komedija) Ponedjeljak, 11.4. u 19,30 sati MOJE IME JE NITKO (balet)

KNJIŽNICA SVE ŠTO OSTAVLJATE U KNJIGAMA izložba u ogranku Banfica do 19.4.

Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage IVAN RABUZIN Iz kolekcije Vladimira Malogorskog, razgled do 24.4.

ZORAN DURBIĆ Drvorezi i linorezi, razgled do 17.4.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Igor Derdić - Prosjak

VREMENSKA PROGNOZA

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel IVAN FIJOLIĆ – ZAGREB, razgled do 10.4.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka, 8.4. do utorka 12.4.

RANGO (animirana avantura) u 18 sati INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES (ZF) u 20 sati Predstave Četvrtak, 7.4. u 20 sati LIJEPE OČI, RUŽNE SLIKE Subota, 9.4. u 16 sati, PTIČICA, Kazališne družine Pinklec Izložbeni prostor Izložba slika O PATULJCIMA I TROLOVIMA, Josip Zanaki razgled do 11.4.

Koncerti Utorak, 12.4. u 19,30 sati ZAGREBAČKI KLAVIRSKI TRIO

PROSTOR ČAKOVEC

Subota, 9.4. Koncert SUHO GRLO NOS, EPePE

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SUTRA SUNČANIJE VREMENSKA SLIKA: Hladna fronta donijela je promjenu vremena potkraj ponedjeljka pa će utorak biti oblačniji, ponegdje još uz kakav pljusak, a to će uzrokovati i pad temperature zraka. No, radit će se o jednodnevnoj promjeni vremena pa već od srijede opet dolazi više sunca i porast temperature. Pokoji pljusak je moguć oko petka. Općenito, pred nama je sasvim ugodan tjedan, a čini se da će i vikend biti relativno povoljan.

Dakle, zimsku garderobu možemo polako pospremiti. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 4.4.)

ROĐENI: DJEVOJČICE Kaja Kostel, Dora Cvek, Gita Tenčić, Ida Jurišić, Vanesa Medved, Kiara Sabol, Lea Ključar, Ema Vrbanec, Mia Burnić, Ivana Huzjak, Julia Bosilj, Lota Kulaš, Ivana Benko, Mila Drčec

DJEČACI Ivano Sabol, Maks Posavec, Karlo Crni, Luka Maruševec, Niko Oreški, Jan Đula, Patrik Lukavečki, Alen Pofuk, Fran Mintas, Filip Topolko, Petar Stančin, Martin Šinjur

UMRLI:

Davorin Turković (62), Vera Skupnjak (75), Vilim Hrandek (83), Branimir Tkalec (80), Pavica Osterman (88), Marija Težak (82), Marija Gerenčer (86), Josip Tkalćec (86), Antun Požgaj (84), Barbara Lazar Budigam (91), Đuro Kihas (83), Ljubica Jagić Kovačec (68), Ljuba Koščak (81), Eva Hrastovec (96), Bilal Fares (44)

www.regionalni.com

Subota, 9.4. u 20 sati MATE MIŠO KOVAČ Gradska sportska dvorana

56 Zadnja

05. travnja 2011., br. 359

EKSKLUZIVNO Uspjeh koji nadilazi okvire hrvatskih bendova

Cold Snap - Europa ih zove!

Nakon što su albumom Perfection poharali ljestivice na više kontinenata (na onoj MTV-a bili su čak 12 tjedana!) te 70% zemaljske kugle, Cold Snap kreće na europsku turneju s veteranima Pro Pain, a promijenili su i gitarista! bus tj. Nightliner - kao još jednu novost ističu dečki iz Cold Snapa. Međutim, još jedna novost istaknula se ovih dana što smo saznali iz razgovora s dečkima.

Promjena gitarista

izuzetni!

Budućnost - Nakon europske turneje sviramo na T-mobile InMusic festivalu u Zagrebu, a potom se vraćamo u Varaždin, gdje pripremamo iznenađenje publici i prijateljima koji su nas vjerno pratili svih ovih godina i to na V.U.K. festu! Nakon toga odlazimo na MetalCamp u Sloveniju, dok krajem kolovoza snimamo novi spot za drugi singl „Snap“ i planiramo hr vatsku turneju u 8 gradova. - Što još reći za dečke koji su unatoč uspjehu ostali skromni i jednostavni, bez busanja u prsa, dečke čija glazba govori umjesto njih - zajedno s radijskim i televizijskim ljestivicama diljem svijeta! (dk)

- Naša najnovija, ali nikako najsretnija vijest je ta da je iz Cold Snapa morao izaći gitarist Ninoslav Friščić. Teško zdravstveno stanje uzelo je svoj danak i počelo intenzivno utjecati na Ninoslava, što se izrazito osjetilo u kreativnoj energiji, atmosferi i odnosima u bendu. Ciljeve i tempo Cold Snapa nije jednostavno pratiti i koliko god je naša odluka o promjeni gitarista za nas i za Ninoslava jako stresna i teška, u ovom trenutku vjeEuropska turneja - Prije tjedan dana , boo- rujemo da je ispravna.

Ono što nikako ne bismo king agencija iz Njemačke GO DOWN BELIEVING po- htjeli je da ta naša odluka utječe na prijateljstvo slala nam je ponudu za koje smo gradili europsku turneju s zadnjih 8 go grupom Pro-Pa, a k s in, koju naravno izozem ska, dina, a neki N od nas i cinismo mogli , Polj odbiti. Pro-PaBelgija ...naći će j e l i ž i v o t .

Odlukom in je američki čka bend iz New Njema old Snap svih članoC a va benda, Yorka koji iza se n na mjesto sebe ima 12 rneje ruti tu Ninoslava studijskih alFriščića dobuma u najvećim šao je Vlado Solsvjetskim izdavačkim datek, koji će uz veliko kućama i povodom ove turneje slave 20 godina rada. poštovanje prema NinoKomentar od strane frontme- slavu pokušati unijeti na Pro-Paina, pjevača Garyja nešto novo u Cold Snap, a Meskila, na našu glazbu bio je li naša odluka stvarno je: „Energično i zanimljivo!!!“. ispravna, pokazat će vriU devet dana turneje, od 6. jeme - jednoglasno nam do 14. svibnja svirat ćemo u ističu dečki iz benda.

Iskoristili smo priliku Nizozemskoj, Belgiji, Poljskoj i najviše Njemačkoj (Berlin, i pitali Cold Snapovce i Hamburg), a po prvi put na za planove za dalje, Ninoslav u Münchenu raspolaganju imamo i tour a oni su i više nego

!

PRIJEVREMENI IZBORI U KLENOVNIKU

Nezavisni - 4, HNS-LS - 3, SDP - 2, HDZ - 1, HSS - 1

KLENOVNIK - Na prijevremenim izborima u Klenovniku do kojih je došlo jer Općinsko vijeće nije moglo donijeti proračun pobijedila je Nezavisna općinska lista.

Osvojili su 4 od 11 mjesta dok je HSS ostvario slab rezultat.

Od 1.800 birača, prema

prvim neslužbenim rezultatima, na izbore je izašlo njih 46 posto, odnosno 844. Od toga je 241 glas ili 28,6 posto dobila upravo Nezavisna općinska lista Stjepana Goluba.

HNS-LS imat će ubuduće 3 vijećnika, a SDP 2 vijećnika. Jednog vijećnika imat će HDZ i HSS.

U SUBOTU U ARENI

Mišo Kovač!

Svi obožavatelji lika i djela Mate Miše Kovača ove će subote doći na svoje na koncertu “Svi pjevaju, svi pomažu”.

Legenda hrvatske zabavne glazbe nastupit će u Gradskoj dvorani na Dravi, svi koji nisu, trebali bi se požuriti da na vrijeme kupe kartu. - Ne nastupam svugdje u Hrvatskoj.

Ja želim pjevati u Varaždinu, to je barokni grad, jedan od gradova s normalnim ljudima. Ne zovem nikoga na koncert, tko hoće doći neka dođe – poručio je Mate Mišo svim fanovima. Ovaj koncert je i humanitarnog karaktera, a od svake prodane ulaznice za ovaj spektakl izdvojit će se 10 kuna za kupnju neurofeedback uređaja za Opću bolnicu Varaždin koji omogućava tretman djece sa simptomima autizma.

Cold Snap u novoj postavi, s novim

KARIKATURA

gitaristom - Vlado Soldatek (u sredin i)

crta: Željko Pilipović

JELENA CUPAR

VARAŽDIN - U ekskluzivnom razgovoru s dečkima iz Cold Snapa, donosimo vam informacije iz Cold Snap tabora, gdje se radi sto deset na sat!

Nakon izdavanja albuma “Perfection” poharali su ljestvice od Europe do SAD-a i Kanade te došli do prvog mjesta sa svojim hit singlom “Bongo bong” (Manu Chao cover) na MTV ljestvici s koje nisu silazili 80 dana.

Kako su doznali na posljednjem koncertu u Münchenu, u razgovoru sa svojom izdavačkom kućom (MIG music), njihov album možete kupiti u 70% zemalja diljem planete, a kritike i recenzije su pozitivne!