RT_361

INTERVJU Marinko Metličić: Varaždinskoj županiji prijete razorni potres i poplave

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 361 :: 19. travnja 2011. :: www.regionalni.com

POMOZIMO Nekadašnja uspješna kuglačica Nada Dobrovoljac boluje od sarkoma

Nadina nada za život

Iako je 47-godišnja Nada prošla 10 ciklusa kemoterapija, tumor se i dalje širi Stranice 46.-47.

DOZNAJEMO

Eskalacija nasilja među učenicima, škole nemoćne Stranice 2.-3.

Sretan Uskrs!

RAZGOVOR: DUBRAVKO BILIĆ

ORIJENTALNI PLESOVI U VARAŽDINSKOM KAZALIŠTU

Duh Orijenta u Varaždinu

Stranice 32.-33.

Vječni Gruntovčani Ni turske sapunice ne mogu nadmašiti Dudeka Stranica 30.-31.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Prvi u izgradnji POS stanova S

jećam se kad je Radimir Čačić prvi put predstavio javnosti program poticane stanogradnje i kada je u Varaždinu počela izgradnja prvih POS stanova. Mnogi su tada dovodili u pitanje ovaj koncept koji je omogućavao da, pojednostavljeno rečeno, osobe bez stana kupe stan po cijeni najma odnosno da im kupnja stana postane dostupnija. Bilo je tada, i kasnije, pokušaja i traženja nekih drugačijih modela poticane stanogradnje, ali su svi uglavnom neslavno završili.

Program i Zakon o poticanoj stanogradnji, međutim, održali su se do danas i uspješno se i dalje provode u mnogim gradovima u Hrvatskoj. U Varaždinu također. Izgradnja POS stanova ide dalje, ovog puta u Ulici Vilka Novaka i nedvojbeno je da je time Varaždin ostao perjanica u provedbi programa poticane stanogradnje u državi. o osim što će opet nemali broj građana s liste čekanja na POS-stanove moći uskoro riješiti svoje stambene probleme, nastavak izgradnje stanova po modelu POS-a u ovo vrijeme gospodarske krize višestruko je značajan za građevinsku industriju i prateće djelatnosti.

Izgradnja stanova pretpostavlja nove poslove i zapošljavanje i za brojne uslužne i obrtničke djelatnosti. Važnost je velika i za financijski sektor jer poznato da se POS stanovi prodaju na obročnu otplatu, na rok najduže do 31 godine, a uštede u cjelokupnoj cijeni stana zbog povoljnih fiksnih kamata su i do 40 posto. Još jedino da se kupcima stana omogući da osiguraju vlastiti udio od najmanje 15 posto prodajne cijene stana kod banaka po povoljnijim uvjetima…

N

19. travnja 2011., br. 361

ALARMANTNO Sve više škola iz županije svakodnevno tra

Eskalacija nasilja u škole nikakvog rje

Masnice jesu problem, no teške posljedice na djecu može ostaviti i psihičko nasilje, koje je također svakodnevica

Obrazovni sustav, izgleda, više ne može ili ne zna na kraj s učenicima problematičnog ponašanja. - Ako roditelji ne surađuju, svaki slučaj postaje „socijala“, što ne odgovara istini – upozoravaju u Centru za socijalnu skrb Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Osnovna škola Petrijanec nije jedina u kojoj se događa vršnjačko nasilje. Kao što smo prenijeli prošli tjedan, roditelji učenika petog razreda te škole zatražili su hitnu reakciju zbog psihičkog i fizičkog nasilja, ali i nediscipline za vrijeme nastave zbog čega, tvrde, njihova djeca imaju nisku razinu znanja.

Ogroman problem Međutim, u Varaždinskoj županiji gotovo da nema škole koja se ne suočava s istim ili sličnim problemima. O tome govori podatak da Centar za socijalnu skrb Varaždin gotovo svakodnevno zovu iz sve više škola i traže pomoć zbog

OŠ Petrijanec: Pojačani nadzor nad roditeljskom skrbi - Centar za socijalnu skrb provodi pojačani nadzor nad roditeljskom skrbi u obitelji učenika 5. c OŠ Petrijanec, a poduzet će sve zakonom dopuštene mjere. Krajnja mjera je prijedlog o oduzimanju djeteta iz obitelji i smještaju u udomiteljsku obitelj ili domski smještaj, o čemu odluku donosi sud – izvijestila je socijalna radnica Dijana Posavec. Po međuvršnjačkom nasilju ta se škola ne razlikuje puno od drugih škola, napominju u Centru. No

učenika s poremećajima u ponašanju. Remećenje nastave, međuvršnjačko nasilje, ne samo fizičko, nego i psihičko, vrlo često prikriveno, problemi su s kojima se škole očito više same ne mogu nositi.

- Problem odgoja i nasilnog ponašanja je ogroman. Po

problema je mnogo kad je u pitanju integracija romske djece u školu. - Na sastanku održanom prošle godine saborski zastupnik Nazif Mehmedi najavio je da će od početka nove školske godine država financirati predškolu za djecu romske nacionalnosti u trajanju od godinu dana. To bi sasvim sigurno pomoglo da nauče hrvatski jezik, ali i razviju spremnost za uključivanje u redovnu nastavu – rekla je Nelica Ivezić iz Centra.

tome što mi ovdje registriramo, može se reći da obrazovni sustav traži pomoć kao da ne mogu ili ne znaju na kraj s djecom s poremećajima u ponašanju. S jedne strane, problem je što škole nemaju dovoljno stručnoga kadra, a s druge strane nemaju na ras-

polaganju mehanizme kojima bi se učinkovito borile protiv fizičkog i psihičkog nasilja. No ako roditelji ne žele surađivati, tada svaki slučaj prelazi u nadležnost Centra za socijalnu skrb– navodi Vesna Ivanković, pravnica u Centru.

U Centru rade socijalne rad-

TRENDOVI Dobna granica sve niža i niža kad je u pitanju bullying

Nasilja ima i u nižim razredima Nasilje, netolerancija i nerazumijevanje dosad su u pravilu bili prisutni među učenicima viših razreda, ali se dobna granica spušta, pa škole traže pomoć i zbog učenika u nižim razredima osnovne škole, navodi Nelica Ivezić, psihologinja varaždinskog Centra za socijalnu skrb.

Iako to nije ohrabrujuće, psihologinja kaže da je po pitanju

prevencije problematičnog ponašanja puno bolje kada se s djecom počne raditi u nižim razredima. – Savjetodavnim radom i edukacijom djece i roditelja u toj dobi može se dosta postići – pojašnjava. Dodaje da je sve više nasilja među školskom djecom trend koji se bilježi u europskim, ali i drugim zemljama u svijetu.

- Pokrenuto je istraživanje ne bi

li se utvrdilo postoji li generički faktor, dakle nešto zajedničko što dovodi do takvog ponašanja – kaže psihologinja koja upozorava da do problema dovodi agresivan stav mladih, koji se “treniraju” da ne pokazuju slabost.

- Prisutan je natjecateljski trend, a izostaje solidarnost. Problem su i nakaradne vrijednosti u društvu – navodi.

Aktualno

19. travnja 2011., br. 361

aži pomoć Centra za socijalnu skrb Varaždin

3

ODJECI Kako su birani popisivači i kontrolori

u učionicama, ešenja nemaju (NE)ZNANJE Svaka bi škola morala educirati svoje osoblje o AD/HD-u

Dijete s hiperaktivnošću nije zločesto i nemirno!

Zabr injavajuće je što se u nekim školama i dalje ne prepoznaje AD/HD, poremećaj manjka pažnje i/ili hiperaktivnosti koji je nužno liječiti.

Na to je godinama upozoravao pokojni prim. dr. sc.

Miroslav Pospiš. - Ako se taj neurorazvojni poremećaj ne prepozna, dijete se proglašava zločestim i nemirnim, što dovodi do neuspjeha u školi, a kasnije i do poremećenog mentalnog zdravlja – rekao je poznati neuropedijatar.

Isticao je da je važno da učitelj bude svjestan da je problem fiziološke i biološke prirode. - Svaka osnovna i srednja škola mora educirati osoblje o AD/HD-u, njegovom utjecaju na učenikovo učenje i školsko funkcioniranje

i primjerene intervencijske strategije. Potrebna je česta komunikacija između kuće i škole. Važno je povećati broj kontakata između nastavnika i roditelja. Ako se želi postići uspjeh, potrebna je potpora, kooperacija i otvorena linija komunikacije s roditeljima – savjetovao je poznati neuropedijatar u svojoj knjizi “Novi pogledi na AD/HD – strategije za učenika s manjkom pažnje i/ili hiperaktivnošću”.

Knjiga je priručnik namijenjen nastavnicima, roditeljima i liječnicima, a u njoj autor daje odgovore na pitanja o uzrocima AD/HD-a, učestalosti poremećaja, suvremenim programima tretmana i daje savjete kako pristupiti učeniku s poremećajem pažnje i hipe-

raktivnošću.

Prim. Pospiš isticao je da je kod nas najveći problem manjak stručnjaka. - Nužno je što prije oformiti stručni tim koji bi se kontinuirano bavio oboljelom djecom, jer je to ujedno najbolja prevencija narkomanije, ali i kriminala – upozoravao je.

Ima li rješenja?

Na raspolaganju imaju tri mjere: prva je upozorenje roditeljima na pogreške i propuste u odgoju. Nakon toga mogu izreći mjeru nadzora nad roditeljskom skrbi, a krajnja mjera je oduzimanje prava roditelju na zajednički život s djetetom, pri čemu djelatnici Centra samo podnose prijedlog, a

odluku donosi sud.

Kad su u pitanju prijave iz škola, djelatnici Centra u većini slučajeva utvrde da je izvor problema u obitelji. - Uzrok problema najčešće su narušeni obiteljski odnosi, nasilje u obitelji, nebriga o djetetu, ali i nezaposlenost i siromaštvo – kaže Nelica Ivezić, psihologinja Centra.

No neke škole intervenciju Centra traže i zbog učenika sa specifičnostima u ponašanju.

– U razgovoru s roditeljima utvrdimo da oni vode brigu o svojoj djeci, a uzrok problema je u tome što djeca imaju, primjerice, psihogene probleme ili AD/HD (poremećaj pažnje i/ ili hiperaktivnost) – navodi Nelica Ivezić. Riječ je o poremećajima koji zahtijevaju liječničku skrb, a ne samo intervenciju Centra. A veliki broj slučajeva

Javnost sumnja, a nadležni šute Ni povjerenstva ni Državni zavod za statistiku ne žele javno objaviti rezultate čitljivosti rukopisa svih kandidata Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Posljedica - neuspjeh u školi

Škola u Petrijancu nije iznimka kad je u pitanju nasilje među vršnjacima

nice, psihologinje, defektologinje, pravnice, dakle osobe koje su educirane i za rad s djecom problemat ičnog ponašanja. Stručnjaka takvog profila u školama nedostaje.

Međutim, Centar nije ustanova koja smije i može kažnjavati djecu zbog ponašanja tijekom i poslije nastave, nego ustanova koja obavlja nadzor nad roditeljskom skrbi, pojašnjavaju djelatnice.

Bruji li Ludbreg i okolica o izboru dviju kontrolorki?

!

zabrinjava da škole traže pomoć Centra i zbog djece kojima je nužna liječnička skrb

!

nezaposlenost roditelja sve češće razlog problematičnog ponašanja djece

vršnjačkog nasilja trebalo bi pokušati riješiti u samoj školi.

- Učenicima s poremećajima u ponašanju treba ozbiljno prići.

Nužno je iznaći način kako nastavni kadar treba i može poduzimati mjere kojima bi se spriječili problemi – navodi Vesna Ivanković.

I dalje se javljaju dvojbe oko izbora popisivača i kontrolora popisa stanovništva koji je u tijeku, a odgovornost za to snose popisna povjerenstva i njihove ispostave, odnosno Državni zavod za statistiku jer ne žele javno objaviti rezultate čitljivosti rukopisa svih kandidata koji su bili zainteresirani za ove privremene, ali razmjerno dobro plaćene poslove.

Kranjčec: Sve dostupno na uvid Budući da smo dobili dojavu da se kod izbora zamjene za odustalu popisivačicu u Varaždinskim Toplicama nisu poštovali utvrđeni kriteriji, obratili smo se tamošnjem popisnom povjerenstvu. - Svi kandidati za popisivače i kontrolore, koji su iskazali interes za rezultat optičkog čitanja upitnika za prijavu, dobili su ga na uvid, a Odluku o imenovanju popisivača za provedbu Popisa 2011. izvjesili smo na oglasnoj ploči u sjedištu Popisnog povjerenstva, sukladno Uputama o popisu. Zamjene odnosno izmjene Odluke o imenovanju popisivača nije bilo, već je zamjena za odustalu popisivačicu izabrana između tri rezervna popisivača, tako da sada imamo samo dvije rezerve - odgovorio nam je Dragutin Kranjčec, predsjednik PPI Varaždinske Toplice, pozivajući nezadovoljnu čitateljicu da se osobno uvjeri u navedeno.

Sporno profesorica na višoj školi i uz - Smatram da je bilo to studira. Voljela bih znati, nepravilnosti u izboru kao i svi drugi nezaposleni kontrolora, o čemu bruji i umirovljeni, kako te dvije cijeli Ludbreg i okolica. osobe mogu, pored svih Za nepravilnosti u izboru poslova koje obavljaju, još popisivača ne znam, ali naći i vrijeme za kvalitetno sumnjam da ni tu nije sve obavljanje posla kontrolora. bilo regularno - tvrdi se u Naime, taj posao zahtijeva jednom od konkretnijih cjelodnevni angažman kontrole popisivača, koji ukljujavljanja.

Za nezaposlenu čitate- čuje i rad vikendima - upozoljicu, koja je zamolila za rava čitateljica pitajući jesu anonimnost, sporno je li njima naknade od 5.000 imenovanje dv iju kuna za kontrolore uistinu tako jako kontrolorki na e j neophodne za ludbreškom a život kao što području. aknad a n i l su nezapo- Ve lik a un k 0 0 0 slenima. već ina od 5. phodna U nakalju d i da eo n a o t k i a t ni da r a nas teško a, p m i n e l s svijetlimo preživljazapo teljica način odava aktualčita bira dv iju ne nepr ilikontrolork i ke, no zar je moguće da su na ludbreškom području, uput ili od svih prijavljenih kandidata na našem po- smo zamolbu nadležnom dručju one uistinu bile popisnom povjerenstvu. najsposobnije i nezamje- No tu nismo stali. Da bismo njive? Obje su, naime, rasvijetlili izbore popisivača zaposlene, a i članice su te kontrolora i u još nekim HNS-a. Jedna je zaposle- sredinama, Državnom zanica u vlastitom poduze- vodu za statistiku, koji vodi ću s knjigovodstvenim popis stanovništva, uputili usluga te s više od 90 smo zamolbu za popis svih komitenata. Druga je kandidata koji su se javili za

Gradonačelnik D. Kranjčec

popisivača zajedno s rezultatima postignutim na testu čitljivosti njihovih rukopisa optičkim čitačem.

Umjesto traženih podataka, upućeni smo na Županijsko popisno povjerenstvo koje je prikupljalo prijave zainteresiranih za poslove popisivača i kontrolora, odnosno imenovalo popisivače na temelju prijedloga povjerenstava ispostava te izradilo prijedloge za imenovanje kontrolora ravnatelju DSZ-a. A iz Županijskog popisnog povjerenstva već ranije uputili su nas na ispostave, ali ni one ne daju tražene podatke.

4

Aktualno

19. travnja 2011., br. 361

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Hrvatska naiva 12.4.

Počeo tjedan velikog iščekivanja haške presude trojici naših generala. Biskupi pozivaju na molitvu, a Sačić i njegovi na subotnji prosvjed. Što uistinu očekivati nakon optužnice pristranog haškog tužiteljstva?

13.4.

Ništa dobro. To daje naslutiti i posjet britanskog ministra pravosuđa Zagrebu. Hvali, znači li to uistinu dobro?

14.4.

Vrhunac lijepih želja iz Haaga iz usta domaćih političara, odvjetnika generala… Istodobno, američko veleposlanstvo upozorava svoje građane u Zagrebu da u petak budu oprezni. Dakle, sigurno neće biti dobro.

15.4.

Gotovina 24, a Markaču 18 godina zatvora, dok je Čermak oslobođen. Šok u Hrvatskoj, iako je presuda nepravomoćna. Razumljivo jer su dvojica generala pred (još većom) osobnom tragedijom, ali ni vlast nije pošteđena. Štoviše, tvrdnje o „udruženom zločinačkom poduhvatu“ djeluju možda još više zastrašujuće od drakonskih kazni generalima jer je teško predvidjeti moguće posljedice ne samo u današnjici, nego i budućnosti.

Opstane li takva presuda i nakon najavljenih žalbi branitelja osuđenih generala, hoćemo li o hrvatskom vojnom i političkom vrhu učiti kao o zločincima? A na temelju čega? Nekog neselektivnog razaranja Knina? Nesmotrenih Tuđmanovih izjava? Zločina kojih je bilo nakon Oluje, ali zacijelo ne planskih. Dok se otvaraju ove i brojne druge dvojbe, neki nas tješe pričajući priče. Ili bar pokušavaju. Kao neki dužnosnici SAD-a. Pa dužnosnici EU. Naravno, domaći političari također. Najavljujući protuofenzivu, teško sakrivaju šok, barem oni koje uspijevamo vidjeti jer su se neki, prije vrlo glasni, sakrili doma, poput Šeksa, a drugi čak u Kini. Poput Mesića.

Koji je prvih dana na Pantovčaku otvorio širom vrata spremišta arhiva iz kojih je sve odlazilo u Haag. Da toga nije bilo, danas bi Gotovina i Markač možda bili na slobodi. Što da se radi, nemamo pojma. Dok se trebalo poduzimati, naši su političari skrbili za vlastiti džep. Šakom i kapom.

16. 4.

Veliki prosvjed u Zagrebu. Prozvani političari svih boja. Istodobno, prosvjedi radikala i u Srbiji. Što li se to (opet) sprema?

17. 4.

Zbog presude Gotovini mogao bi pasti referendum za EU. Podrška našem ulasku u EU osjetno pala. A Carla veli da je sretna jer je kazna sukladna zločinu. Kojem?

Gdje je tu krivnja Gotovine?

I TOGA IMA Propala Obrtnička štedno-kreditna zadruga na sudu

Bivša upraviteljica traži isplatu još 237.000 kuna Josipi Osonjački, v. d. upravitelja OŠKZ Varaždin, već je isplaćeno 60ak tisuća kuna na ime otpremnine i zaostalih plaća, no smatra da joj pripada još više Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Josipa Osonjački, bivša čelnica propale Obrtničke štedno-kreditne zadruge (OŠKZ) Varaždin, od koje 152 zadrugara, odnosno štediše, već tri godine uzaludno pokušavaju doći do „nestalih“ 15 milijuna kuna, traži od bivšeg poslodavca još 237 tisuća kuna, nakon što je dobila 60-ak tisuća kuna na ime otpremnine i zaostalih plaća.

Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Vjerovnik oklevetao Vladimira Smrtića!?

Dok se čeka ishod istrage, neki sudski postupci ipak su već završili. Tako je Vladimir Smrtić uspio dobiti spor za klevetu protiv vjerovnika koji ga je, prema ocjeni suda, neprimjereno nazvao zbog propasti OŠKZ Varaždin, pa mu je bio dužan isplatiti novčano obeštećenje.

No još teže prol aze brojni vjerovnici u poodmaklim godinama koji su dobar dio svog života štedjeli u propaloj zadruzi stečajna upraviteljica Marija Domijan, OŠKZ je zbog neadekvatnih osiguranja naplate plasiranih kredita bilježio gubitke u poslovanju još od 2002. godine, ali ih nije prikazivala.

Da bi se prikrio stvaran

računajući da će im ušteđevina biti kasnije od pomoći. Sada, kada dolazi to vrijeme, njihovog novca nema nigdje, što neke od njih dovodi u vrlo tešku životnu situaciju.

Stoga se sve češće, osobito u predblagdansko vrijeme kao što su dani pred Uskrs, obraćaju Odboru vjerovnika pitajući hoće li im biti vraćen novac. Odgovor, nažalost, nije onakav kakav priželjkuju. gubitak, odnosno mogla iskazati dobit, OŠKZ je kao pr ihod uzimao ne samo sporna potraživanja, nego i zateznu kamatu koju je na njih obračunavao suprotno računovodstvenim standardima.

Ostaju li, nakon novca, i bez pravde?

I tri godine nakon propasti OŠKZ još uvijek je u tijeku istraga protiv Josipe Osonjački i Vladimira Smrtića, koje je kazneno prijavio stečajni upravitelj Marko Lapaine nedugo nakon otvaranja stečaja.

Istražni zahtjev Općinsko je državno odvjetništvo podnijelo početkom prošle godine varaždinskom Županijskom

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača

U OŠKZ Varaždin 152 zadrugara ostala su bez 14,5 milijuna kuna

NAŠA POSLA I tri godine nakon kaznene prijave istraga još uvijek traje

Etničko čišćenje se dogodilo, tvrdi Carlina pomoćnica. Kao dokaz spominje i zakonska rješenja. To je nužno hitno razjasniti. I oštro sankcionirati.

IZDAVAČ

Prikrivani gubici

- Nakon što su predani podaci o sadašnjem iznosu gubitka, nedvojbeno je Sporni ugovor U tužbu protiv OŠK Z u utvrđeno da je likvidacija stečaju njegova zadnja nemoguća, budući da su upraviteljica navodi da joj obveze veće od potražije tijekom ispitnog ročišta vanja i imovine zadruge, stečajni upravitelj priznao tako da nema raspoloživog 67 tisuća od pr ijavljenih novca za nastavak započete 305 tisuća kuna, dok joj likvidacije. Trenutni manjak na zadruginom računu je osporeno 237 tisuća iznosi 1,5 milijuna kuna. Zbog toga, a kuna, no to nije sukladno naputod ni izdaleka koku stečajnog ne e j l v a j načan iznos uprav itelja, i pr od - rekao je Osonjačk i e n i b ž tra u lipnju pokreće a, n u k a 20 08. laspor na tisuć o t 5 a 0 n 3 z paine povaraždinpri e j i k č jašnjavajus k o m Tronja s a O ć u ći zašto je govačkom 67 tis podnio prisudu radi prikuna jedlog za otvaznavanja preranje stečajnog ostalog iznos a postupka. otpremnine u kojem Da je Lapaine bio u pravu se poziva na ugovor o radu čiju vjerodostojnost ospora- u pogledu visine potraživanja vjerovnika, vidjelo se va tužena zadruga.

Tužbe je podignulo još ne- na ispitnom ročištu kada koliko zaposlenika propalog je 152 vjerovnika prijavilo OŠKZ-a kojima također nisu 16 milijuna kuna tražbina, u cijelosti priznate tražbine. dok im je priznato 14,5 miSvi su, međutim, naknadno lijuna kuna. Od tog novca odustali od svojih zahtjeva, vjerovnicima je tijekom tri izuzev Josipe Osonjački, godine isplaćeno manje od iako se zajedno sa svojim 10 posto tražbina. Naime, prethodnikom i savjetni- kako je pojašnjavala druga

18. 4.

IMPRESSUM

kom Vladimirom Smrtićem smatra najodgovornijom za nestanak nekada ugledne institucije varaždinskih obrtnika koja je propala pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima.

OŠKZ Varaždin otišla je u stečaj sredinom 2008., a nakon teškoća s isplatama štednih uloga koje su se javile početkom iste godine.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

sudu gdje je u tijeku financijsko vještačenje. Zbog izostanka odgovarajuće kontrole nevjerodostojnih financijskih izvješća OŠKZ, članovi Odbora vjerovnika bili su zatražili i ispitivanje mogućnosti prijavljivanja službenika institucija koji su trebali savjesnije provoditi nadzor nad radom propale zadruge. Međutim,

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

od toga se odustalo. Ministarstvo financija isticalo je da je OŠKZ pravodobno dostavljao godišnja financijska izvješća, kao i ostale podatke po zahtjevu. Uz to, upozoravalo je da žiro-račun zadruge nije bio blokiran do otvaranja stečajnog postupka, pa nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za zabranu rada zadruge.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

19. travnja 2011., br. 361

Oglas

5

6

Intervju tjedna

19. travnja 2011., br. 361

OTVORENO Marinko Metličić, voditelj Odjela za pripremu i odgovor na katastro

Županiji prijete razo Iznimno je važno da građani imaju saznanja o ugrozama koje im prijete u području u kojemu žive, ističe Metličić Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kako se pripremiti za krizne situacije? Nakon katastrofe u Japanu, iz kojeg gotovo svaki stan pristižu zabrinjavajuće vijesti, ali i prošlogodišnjeg ekološkog incidenta u susjednoj Mađarskoj, razornog potresa na Haitiju, poplava u Hrvatskoj, to je pitanje aktualnije nego ikada. I dok su stanovnici Varaždinske županije i ostalih dijelova Hrvatske možda tek sada toga postali svjesniji, Marinku Metličiću iz Hrvatskog Crvenog križa katastrofe su posao. Voditelj je Odjela za pripremu i odgovor na katastrofe i njegova je zadaća pripremiti ekipe i educirati stanovništvo za krizne situacije.

Prva pomoć Prije dva tjedna u Varaždinu je održao jedno u nizu predavanja o ulozi Crvenog križa u pripremi i djelovanju u katastrofama, a ovaj put su ga pozorno slušali predstavnici općina, gradova, škola i institucija koje provode pripreme i djeluju u katastrofama sukladno svojim nadležnostima.

Koje prirodne katastrofe prijete Varaždinskoj županiji?

Varaždinska županija nalazi se na seizmičkom području razornog intenziteta, odnosno vrlo jakih potresa. Nije zanemariva ni opasnost od poplava.

Iznimno je važno da građani imaju saznanja o ugrozama koje im prijete u području u kojemu žive. Na temelju tih ugroza poželjno je napraviti osobni ili obiteljski plan djelovanja. Neobično je važno da što veći broj građana ima makar osnovna znanja iz pružanja prve pomoći jer to spašava živote i najbližih i ljudi koji se nađu u potrebi.

Prijete i tehničke katastrofe.

Za što su volonteri Crvenog križa obučeni u takvim situacijama?

Na 105 lokacija u Varaždinskoj županiji 65 pravnih osoba radi s opasnim tvarima. Jedinice koje djeluju u takvim situacijama prošle su posebnu obuku i imaju posebnu opremu za djelovanje. U takvim situacijama Hrvatski Crveni križ ne provodi aktivnosti u kontaminiranom području, ali djelujemo izvan tog područja ako, primjerice, dođe do izmještanja stanovništva.

Slušati upute Što “običan” čovjek treba, može i mora učiniti u slučaju katastrofa, bilo prirodnih, bilo tehničkih?

Važno je sačuvati prisebnost, slušati upute stručnih osoba ili slijediti upute koje prenose

mediji. Znanja iz pružanje prve pomoći od velike su važnosti u kriznim situacijama.

Na predavanju no u Varaždinu poželj iti napomenuav r p a li ste da u je n i ili n sv im kr i b o os an znim sijski pl tuacijama obitel nja za volonter i a djelov ne Crvenog kriz križa prvi ije p o m a ž u situac ugroženom stanovništvu i to pri evakuaciji te osiguravanju smještaja, prehrane, higijenskih uvjeta...

Velika snaga Crvenog križa je prisutnost u zajednici koja nam omogućava brzo djelovanje u kriznim situacijama. Uspostavljanjem interventnih timova taj kapacitet će biti još veći i povećat će naše mogućnosti brzog i učinkovitog odgovora na krizne situacije. U Varaždinskoj županiji formiran je Županijski interventni tim koji ima 20 članova, a u tijeku je edukacija članova tima iz raznih općih i specijalnih područja.

Osigurati minimalne higijenske uvjete je važno kako bi se spriječilo širenje zaraza. Što se poduzima u situaciji

n

ije teško pronaći volontere za međunarodne misije, ali obuka traži odricanja kad gotovo ničeg nema na raspolaganju?

Vrlo često za značajne pomake u kvaliteti nisu nužna velika materijalna sredstva, nego je presudno znanje i iskustvo osobe koja organizira pomoć.

Iskustva Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca na tom su području ogromna i Hrvatski Crveni križ u svojim pripremama i aktivnostima u kriznim situacijama nastoji primijeniti ta znanja i iskustva.

Rekli ste da je paradoksalno da je pri poplavama, kad su svi okruženi vodom, najveći problem zapravo osigurati pitku vodu. Kako pomažete?

U mogućnosti smo pomoći na nekoliko razina. Ukoliko je riječ o manjoj kriznoj situaciji, nabavljamo pitku vodu u bocama i dijelimo je stanovništvu.

U slučaju veće krizne situacije, Hrvatski Crveni križ ima sustav za pročišćavanje vode koji se vrlo brzo može staviti u funkciju i u vremenskom roku od nekoliko sati možemo proizve-

Marinko Metličić na jednom od niza predavanja, jer stanovništvo se mora educirati za krizne situacije

Intervju tjedna

19. travnja 2011., br. 361

7

ofe Hrvatskog Crvenog križa o katastrofama koje prijete Varaždinskoj županiji

orni potres i poplave sti velike količine pitke vode.

Osim proizvodnje pitke vode, vrlo smo aktivni nakon poplava u raspodjeli sredstava za dezinfekciju bunara, a imamo i nekoliko timova za čišćenje bunara koji po potrebi mogu doći u pogođeno područje i pomoći u što bržem povratku normalnom životu.

VAŽNO

Županijski interventni tim

Služba traženja Tu su i timovi za psihosocijalnu podršku i poslove Službe traženja. Kakva su iskustva, prihvaćaju li ljudi pomoć članova timova psihosocijalne podrške?

Služba traženja je služba koja je u Domovinskom ratu napravila velik posao na traženju nestalih osoba, razmjeni obiteljskih poruka i spajanju razdvojenih članova obitelji. Mislim da su ljudi vrlo svjesni važnosti takvih aktivnosti, jer imaju velikim dijelom i osobnih iskustava vezanih uz Službu traženja. Psihosocijalna podrška je relativno nova aktivnost koju razvijamo na temelju brojnih iskustava sestrinskih nacionalnih društava Crvenog križa. Držimo je iznimno važnom aktivnošću i nastojimo je ugraditi i u druge

C

rveni križ ima sustav za pročišćavanje vode: velike količine pitke vode za nekoliko sati

aktivnosti Crvenog križa.

Volonteri Crvenog križa prošle su godine pomagali stanovnicima na područjima pogođenim elementarnim nepogodama, gdje su i danas, nekoliko mjeseci nakon poplava.

Volonteri Crvenog križa još uvijek su prisutni u Metkoviću, Zaprešiću, Velikoj Gorici. U ovom trenutku radimo s obiteljima i pojedincima u iznimno teškom socijalnom statusu koji

su bili, osim toga, pogođeni i poplavama. Uz pomoć donatora radimo na obnovi njihovih domova i nastojimo pomoći u rješavanju njihovih najvećih problema na individualnoj ili obiteljskoj razini.

Daruju sebe No 7 volontera i 3 zaposlenika Hrvatskog Crvenog križa tijekom prošle godine sudjelovali su i u međunarodnim humanitarnim misijama na Haitiju, u Keniji, Kirgistanu, Pakistanu, Sudanu i Tanzaniji.

Je li teško pronaći osobe koje su spremne za takve teške zadaće?

Nije teško pronaći osobe koje su spremne za takve zadaće, ali proces treninga koji te osobe moraju proći prilično je zahtjevan i traži od volontera puno odricanja i darivanja, i sebe i svog slobodnog vremena.

U Varaždinskoj županiji traje edukacija prvog volontera koji će moći sudjelovati u međunarodnim misijama. Koje sve edukacije moraju volonteri proći?

Kao što sam rekao, edukacija je vrlo intenzivna i zahtjevna. U ovoj su godini pred njim četiri osnovna treninga na kojima će se osposobiti za pročišćavanje vode, zatim, također u ovoj godini, slijedi završna vježba na kojoj ćemo provjeriti znanja i mogućnosti volontera. Nakon toga slijede specijalistički treninzi na kojima volontere pripremamo za rad i djelovanje u misijama u okviru jedinica za žurni odgovor na katastrofe Crvenog križa. Tek nakon toga osoba može otići u misiju.

Crveni križ formira i educira članove županijskih i gradskih interventnih timova. Jesu li timovi u Varaždinskoj županiji formirani i je li njihova edukacija završena?

Formiran je Županijski interventni tim i u tijeku je edukacija članova tima iz raznih općih i specijalnih područja. Tim ima 20 članova. Treninzi su iz općih znanja koja moraju imati svih 20 članova tima: prva pomoć (osnovni tečaj), psihosocijalna potpora, sigurnost i samozaštita na terenu, radio komunikacija. U drugoj fazi članovi tima prolaze specijalističke obuke i to u sljedećim područjima: procjena situacije i koordinacija aktivnosti (3 člana tima), prva pomoć (napredni tečaj - 6 članova tima), služba traženja (3 člana tima), organizacija smještaja i podizanje naselja (5 članova tima), osiguravanje pitke vode i osnovnih higijenskih uvjeta (3 člana tima).

Koja je njihova zadaća u kriznim situacijama? Primjerice, što bi se događalo u slučaju razornog potresa?

U kriznim situacijama tim je na raspolaganju sredini u kojoj se krizna situacija dogodila i članovi tima rade u područjima za koja su osposobljeni. U slučaju većih kriznih situacija u pomoć se mogu pozvati i timovi iz susjednih gradova ili županija.

20 članova ima Županijski interventni tim, a u tijeku je njihova edukacija iz raznih općih i specijalnih područja. Moraju proći i edukaciju iz prve pomoći, psihosocijalne potpore, organizacije smještaja i podizanja naselja, osiguravanja pitke vode.

105 lokacija je u Varaždinskoj županiji na kojima 65 pravnih osoba radi s opasnim tvarima.

1 volonter iz Varaždinske županije moći će se, kada završi intenzivnu i zahtjevnu edukaciju, pridružiti volonterima Crvenoga križa na međunarodnim misijama.

PROVJERILI SMO Zašto Japan još uvijek nije zatražio međunarodnu pomoć i hoće li je zatražiti?

Japanski Crveni križ ima dva milijuna volontera!

Japan još nije zatražio međunarodnu pomoć. Mislite li da je neće ni zatražiti?

Japan prihvaća međunarodnu pomoć u dobrima i financijskim sredstvima. Zasad ne traže pomoć u ljudstvu i to iz nekoliko razloga. Prvi razlog je taj što imaju dovoljno educiranih i pripremljenih ljudi, Japanski Crveni križ ima 2.000.000 volontera, koji su prošli obuku, a drugi razlog je što je situacija još uvijek iznimno komplicirana i uvođenje međunarodnih snaga još bi

više otežalo rad nacionalnim snagama.

Kako pomoći?

Hrvatski Crveni križ pokrenuo je više akcija prikupljanja humanitarne pomoći za Japan. Kako se građani mogu uključiti?

Nekoliko je načina na koji se građani mogu uključiti: uplatom na žiro-račun Hrvatskog Crvenog križa, broj 23400091511555516, poziv na broj odobrenja 02, pozivom na donatorski telefon: broj 060

90 11 (6,15 kuna s PDV-om) ili online donacijom na www. hck.hr. Ovom bih prilikom zahvalio brojnim građanima

h

vala brojnim građanima koji su se odazvali pozivu za pomoć Japanu koji su se odazvali pozivu za pomoć Japanu i donirali novac.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Pokora V

ećina umirovljenika tvrdi da će ovaj Uskrs za njih biti jedan od najskromnijih. Jer su im i ono malo novca što su ga stavljali na stranu kako bi unucima mogli kupiti neku sitnicu «pojeli» astronomski računi za struju i plin. A gdje su još druge dadžbine koje treba podmiriti?

Mnogima su zaredale pismene opomene zbog prekoračenoga roka za podmirenje duga, a s njima i strah da će im u roku pet dana, kao da su najgori lopovi, isključiti sve – plin, struju, vodu, telefon... Čak i lijekove, jer im polica dopunskog osiguranja koju svaki mjesec plaćaju, ne pokriva one skuplje bez kojih ne mogu. Stoga, jedino što preostaje je da se pitaju treba li im u vrijeme korizme veća pokora od ove?

Mislim - još uvijek jesam

“

Mnogi se odriču svojih poroka samo u vrijeme korizme, umjesto da budu pošteni i dobri ljudi cijeli život.”

ROZALIJA KRSNIK, VARAŽDIN

ZLATNI PIR Danijele i Dragutina Petrinec

Kao prvi put...

Nešto prije 19 sati u crkvu Uskrsnuća Isusovog u Kučan Marofu zakoračIli su „mladenc i“, n o ov aj p u t bili su nešto stariji i ozbiljniji.

Naime, Danijela i Dragutin uz pratnju svoje uže obitelji obnovili su svoje bračne zavjete te proslavili dugih i lijepih 50 godina zajedništva.

Nakon misnog slavlja bilo je rezanja torte, prvog plesa i bacanja buketa, baš kao da im je prvi put.

Nasmiješena lica prepričavali su uspone i padove te najljepše trenutke provedene u zajedn i č ko m životu, iz a s eb e ostav ili su dvije kćeri - Biserku i Danicu te četvero unučadi Ivanu, Nikolinu, Juricu i Elu. Što im više reći, nego zaželjeti im još toliko godina i zahvaliti im što su nam još jednom pokazali što je prava ljubav.

N. Videc

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

19. travnja 2011., br. 361

TU KRAJ NAS Udruga žena “Angelina”u Hraščici

Uskršnje pisanice “Vodimo brigu i o ekološkom faktoru, tako da ne koristimo ni kemikalije, ni plastiku, nego prirodne boje, ljepilo od brašna i vode...”

Piše: NEVENKA SUHIĆ

U predblagdanskom ozračju petnaestak je žena iz Udruge «Angelina», koja je prije nepunu godinu i pol dana osnovana u Hraščici, priredilo izložbu ručnih radova kao tradicionalnih simbola Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana. Njihovu ljepotu upotpunjuje dašak starine koji su iz narodnih običaja, kao i iz svog djetinjstva, s puno topline i ljubavi prenijele na svoje male rukotvorine.

Aktivna udruga Svi su ovi radovi nastali na njihovim radionicama, koje svaki utorak poslijepodne održavaju u prostorijama Sportskog centra u Hraščici. Predsjednica udruge je Mirjana Auker, inače učiteljica razredne nastave u OŠ Sračinec. - Kad smo osnovali našu udrugu, bilo nas je tek nekoliko, a danas imamo 15 članica i pridružuju nam se nove. Više od polovice su umirovljenice, ali bez obzira na dob, sve se lijepo slažemo, družimo i radimo u ugodnoj i opuštenoj atmosferi. U našem radu Radove će izložiti na izložbi u Cestici i na varaždinskom placu u povodu Dana planeta Zemlje najljepše je to što imamo puno novih ideja, kao i volje za rad, poštujući pritom tradicionalne, starinske običaje i tehnike u ručnoj izradi predmeta. Zato cijeli život bavila cvjećarstvom, u udruzi je «glavOd prosinca prošle godine članicom udruge ponaše uskršnje pisanice, obojene stala je i umirovljena Varteksova radnica Ljiljana na» cvjećarica. - Naravno da i tu najviše radim s i ukrašene na način kako su to cvijećem. Izrađujem cvjetne aranžmane, buketiRušec. - U udrugu sam došla na nagovor kćeri, radile naše mame ili bake, daju će i vjenčiće, ali i pisanice ukrašavam cvjetnim šogorice i njezine unuke, koja ima 9 godina! Volim poseban blagdanski ugođaj. motivima i listićima, i to starinskim tehnikama. našivavati ručne radove i izrađivati eko torbice.

Vodimo brigu i o ekološkom Svoje ćemo radove izložiti i na zajedničkoj izložbi To me jako veseli i smiruje, među ljudima sam i faktoru, tako da ne koristimo ne mislim na bolest. Tako svaki utorak izdvojim ručnih radova u Cestici, kao i na varaždinskom ni kemikalije, ni plastiku, nego vrijeme samo za sebe i za svoju dušu - rekla je gđa placu u povodu Dana planeta Zemlje - najavila prirodne boje, ljepilo od brašna je gđa Slavica.

Ljiljana. A umirovljenica Slavica Antolić, koja se i vode te za ukrašavanje papir, domaće platno, konac i slično - ističe predsjednica udruge, znanja i u izradi pisanica. Nakon koja, kao i njezina vesela ženska što jaja skuham u ljusci od luka, ekipa, ima poseban afinitet ukrašavam ih motivima karakteprema ručnim radovima. Maj- rističnim i za moj rodni kraj. Jedstorica je lepoglavske čipke, nostavnom tehnikom struganja čijom se izradom bavi već boje nožićem nastaju 10 godina, a poznaje uskršnji motivi i e c i n i brojne druge zacrteži na pisanipisa ne nimljive tehnike ci, koji je čine oboje na u s ručnog rada. Tako šene to p o s e b n o m . a r k u i se zapravo i kreTo m e j a ko u kako s nulo u okupljanje veseli i potiče način e naše žena, kako bi one na nove ideje radil li i zajedno pokazale koje ću sigurno e m a m svoje znanje i vjepokušati ostvae k ba štine, sačuvale ih od riti - rekla je Jelena zaborava i prenijele na Ernečić. A gospođa mlade generacije. Iz toga je Vera Lukaček, iako je zaposlena nastala Udruga žena «Angeli- u trgovini, rado dolazi u udruna», čije je ime zapravo vezano gu, a ružice od konca izrađene uz prve njihove ručne radove njezinom rukom, bojama i obli– skulpture anđela izrađenih cima podsjećaju na Rabuzinove kačkanjem od bijelog konca. cvjetove.

- Rad u udruzi pričinjava mi veliko zadovoljstvo, opušta me Raznolikost U srdačnom razgovoru s i veseli. Jako volim heklati, pa u članicama udruge, doznali smo toj tehnici izrađujem raznobojbrojne zanimljivosti vezane uz ne cvjetiće koje «poštirkam», ručne radove, ali i njihov život. osušim da očvrsnu i aranžiram Jelena Ernečić, na primjer, ro- tako da izgledaju kao ružica u dom je iz Rusije, a 15 godina živi prirodi. Koncem za kačkanje u Hraščici i među najmlađim je «oblačim» i pisanice, tako da su veselih boja i razigrane. A to članicama ove udruge.

- S obzirom na to da sam rado promatraju i djeca kad dopohađala umjetničku školu, laze na naše radionice - otkrila primjenjujem nešto od toga je Vera Lukaček.

Rad u udruzi odmara dušu!

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi

9

10 Život

19. travnja 2011., br. 361

DOZNAJEMO Za vozila vrijedna 60 milijuna kuna nema dovoljno mjesta

FINANCIJE

Nisu naplatili 66 bina Da Grad puno izdvaja za Javnu vatrogasnu postrojbu, da se Županija ne uključuje i da oni koštaju, sve to čuli smo od varaždinskoga gradonačelnika kad je zapovjednik Labaš iznosio svoje izvješće.

Međutim, u razgovoru s Labašem došli smo do zaključka da naši profesionalni vatrogasci ni ne stoje puno. Od njih 55 čak 52 su profesionalni vatrogasci, a uz njih još su dvije osobe zaposlene u računovodstvu dok sve čisti samo jedna čistačica. - Mi iz gradskog proračuna dobivamo godišnje 11 milijuna kuna za apsolutno sve.

Ali od tih 11 milijuna direktno iz Grada dolaze 4, a 7 se samo prebacuje kroz gradski proračun iz državnog – objasnio je.

Vatrogasci su sami zaradili prošle godine u servisnoj radionici 228 tisuća kuna, zaradili su još pola milijuna kuna, ali to neće naplatiti. - Često radimo usluge prijevoza npr. za udruge. Naplatimo samo benzin i dnevnice vozača – objasnio je Labaš. No čini se da su se vatrogasci specijalizirali i za postavljanje bina, u njihovom izvješću stoji da su na nalog Grada Varaždina čak 66 puta postavljali bine za razna događanja. Da su samo to naplatili, zaradili bi 168.940 kuna. - Nas zovu kad nemaju nikoga drugoga. Mi smo tako samozatajna služba koja ima svu opremu – rekao je Labaš. Uz bine, postavljaju ili skidaju banere, što definitivno nije opis njihove službe. Inače, vatrogasci su u 2010. imali 612 normalnih intervencija – gasili požare, vadili automobile iz kanala, unesrećene i, kao uvijek, uskočili kad je koja mačka zapela na drvu.

Vatrogasci: U Trenkovoj više ne možemo biti Prije 7 godina trebali su na istočnu obilaznicu, a protive se preseljenju u Optujsku Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Bazen na prvom katu u kojem bi vježbali ronioci, visok toranj za vježbu, teren za rekreaciju, poligon na kojem bi bilo mjesta za simulaciju nesreća, funkcionalna zgrada u kojoj bi za 30 sekundi svi mogli biti u vozilu, mjesto za Gorsku službu spašavanja i Pozivni centar 112...

Tako su još prije 7 godina svoj novi dom zamislili varaždinski profesionalni vatrogasci (Javna vatrogasna postrojba Grada Varaždina - JVPGV). Dali su izraditi idejno rješenje i te, sad daleke 2004. godine, mislili su da im je samo malo potrebno da se spakiraju i odu u svoj novi centar koji je trebao niknuti na još uvijek zapuštenim livadama varaždinske istočne obilaznice.

- Gledajte, tu bi bile i spavaonice za dežurstva i garaže, a imali bismo konačno mjesta paliti za vježbu. To nije nešto nemoguće, takav sličan centar nedavno je osvanuo i u Požegi – rekao nam je zapovjednik vatrogasaca Ivica Labaš listajući davno izrađenu prezentaciju s primjerima iz Salzburga.

U Trenkovoj nemaju mjesta za vježbu, ali ni za garažiranje vozila vrijednih 60 milijuna kuna

Vatrogasci “podstanari” u Trenkovoj Jedini problem varaždinskih vatrogasaca nije neodlučnost i neozbiljnost gradske uprave već i činjenica da je cijeli kompleks u Trenkovoj u vlasništvu DVD-a Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu, koji ga je od siječnja 2011. predao na korištenje od 99 godina Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici (HVZ). Cilj HVZ-a je konačno preuzeti cijelu zgradu i staviti Muzej vatrogastva u punu funkciju. Oni se

nadaju da će se to dogoditi do polovice 2014. godine kada DVD slavi 150. obljetnicu postojanja. - Otkad se promijenila država, DVD je upisan kao vlasnik, a kad smo promjenom upravljanja službama 2000. izdvojeni iz MUP-a i stavljeni pod Grad, postali smo njihovi “podstanari”. Imamo obvezu ulaganja u sve od 10 % od naših prihoda. Znam da im smetamo, ali sigurno nas neće izbaciti – objasnio je Labaš.

U 2010. 612 intervencija

Problemi u prometu Još 70-ih postojala je ideja da se vatrogasci presele u Miškininu iz Trenkove u kojoj su od 19. stoljeća. No prije 7 godina preseljenje je postalo bitno.

Došlo je do gradnje rotora kod Florijanske crkve i shvatili smo da se moramo maknuti.

Nabavili smo i nova vozila koja nemamo kuda garažirati – objasnio je Labaš. Trenutno vatrogasci imaju 21 vozilo od kojih je svako vrijedno oko 3 milijuna kuna. - Ona moraju biti u garaži zbog osjetljive elektronike, a sva nisu kod nas. Kakvog smisla ima naš bogat vozni park ako je dio garažiran u hali u Optujskoj, a

neke smo posudili DVD-ima na korištenje da ne propadnu na kiši – nastavio je.

Ne u Optujsku Prvi plan bio je spomenuta zgrada na obilaznici, a u gradskoj su upravi radi njega osnovali dva radna tima, jedan 2005. drugi godinu kasnije. Nikud se nismo pomaknuli od tada. Kao da su nas zaboravili.

Sjetili su nas se prošle godine u ožujku kad su dobili vojarnu u Optujskoj i tada su počeli govoriti da bismo mi mogli ići tamo. Tko zna što će tamo sve niknuti – fakulteti, golf tereni...

Nama nije tamo mjesto. Ja sam

se javio u 10. mjesecu prošle im je s istočne obilaznice u godine kad je bila izmjena roku od 60 sekundi lakše izaći prostornog plana da nam za- na teren nego s Optujske. - Mi moramo biti u vozilu za 60 bodu zastavicu na sekundi, a ne na tereobilaznicu, ali e n nu. Ako uzmemo u mi nitko nie s obzir da moramo šta nije odgu o m e k što brže biti u govorio ops r u e a Kučanima, Zbe– rekao n i t i v ja bez lavi, Črncu, Goje Labaš. e v o d fon Za vatrotne jancu, Jalkovcu k e j o r i Hraščici, sigurgas ce u šta i p cije ni smo da ćemo Optujskoj zemlji ta n e m to moći brže s navijao je i doku obilaznice. Ipak, gradonačelspremni smo ispitati nik na svom sve ispočetka i napraviti kolegiju prije dva točne matematičke izračune. tjedna. Nije mu bio jasan argument vatrogasaca da Spremni smo sudjelovati i na

povjerenstvu koje su nam u Gradu obećali oformiti i inzistiramo da se u njega uključe i nezavisni stručnjaci. Ovo nije mali projekt, po našim izračunima koštao bi oko 7 milijuna eura. No dokle god mi nemamo zemljište i projektnu dokumentaciju koja košta, nećemo ga moći prijaviti na europske fondove – objasnio je Labaš.

- Obećali su nam da ćemo dobiti rješenje za 60 dana od formiranja povjerenstva. Kakvo god rješenje dobili, jedno je sigurno – u Trenkovoj više ne možemo biti – zaključio je zapovjednik vatrogasaca.

PROŠIRENJE Vatrogasna zajednica željela bi muzej ustrojiti po muzejskim pravilima i staviti u punu funkciju

Vatrogasni muzej Zajednica neće preseliti u Sloveniju

Muzej bi htjeli proširiti

Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) ima velike planove s Vatrogasnim muzejom. Priče da bi se svi eksponati trebali preseliti u Sloveniju opovrgnuo je predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Stjepan Kovaček.

- Naš muzej dosad je bio regionalna zbirka eksponata iz povijesti vatrogastva sjeverozapadne Hrvatske, uz nekoliko poklonjenih eksponata

iz drugih dijelova Hrvatske te inozemstva. Potrebno ga je ustrojiti po muzejskim pravilima i u 99 godina staviti u punu funkciju– istaknuo je Kovaček.

Njegov najvredniji eksponat iz inozemstva – viktorijanska kaciga - potpuno je restauriran, a donirala ga je britanska udruga Operation Florian 1999. godine. Što se tiče suradnje sa Slovenijom, prijavili su se na isti europski fond.

- Morate znati da su nacionalni muzeji vatrogastva u zemljama bivše Austro-Ugarske Monarhije u pravilu smješteni u mjestima s najstarijim dobrovoljnim vatrogasnim društvima osnovanim u pojedinoj zemlji. Tako je i slovenski nacionalni vatrogasni muzej ustrojen u Metliki, čije je Prostovoljno gasilsko društvo Metlika osnovano 1869. godine. Svega pet godina nakon

varaždinskog društva. Zajedno sa Slovencima kandidirali smo jedan projekt kvalitativnog razvoja oba muzeja prema IPA fondovima, no on je zbog konkurencije bez realizacije.

U tom se području očekuju daljnji napori kako bi se pribavio dio znatnih financijskih sredstava koja prije svega iziskuje rekonstrukcija varaždinskog muzeja – zaključio je Kovaček.

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi 11

12 Život

19. travnja 2011., br. 361

IZDVOJENO O Kargeru se brinule uršulinke

EKSKLUZIVNO U Varaždinu propada grob nalaznika krune sv. Stjepana

Bio je nećak glavarice uršulinskog samostana Dana 8. rujna 1853. godine oko 8:30 sati pronašao je satnik Karger krunu koja se s ostalim insignijama nalazila u duboko zakopanoj željeznoj škrinji. Time je stekao velike zasluge pa mu kralj Franjo Josip poveljom izdanom u Olmucu 21. rujna tijekom audijencije podjeljuje odlikovanje – mali križ Reda sv. Stjepana, a unaprijeđen je u čin bojnika. Sljedeće, 1854. godine, podijelio mu je austrijski barunat i barunski grb. Obje spomenute isprave danas se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Povelja o barunatu je u zbirci grbovnica, dok drugoj arhivisti utvrđuju smještaj.

Spomenimo i to da je Karger umirovljen u listopadu 1857. godine u činu potpukovnika kada već bolestan dolazi kod svoje strine (ponegdje auto-

ri navode – sestre!) Florijane Marije Karger u Varaždin.

Majka Florijana Karger bila je glavar ica uršulinskog samostana 39 godina za

m

ajka Florijana Karger bila je glavarica uršulinskog samostana 39 godina za redom redom (od 1820. do svoje smrti 28. ožujka 1859.). Barun Titus Karger umro je od raka jetre u Varaždinu 25. ožujka 1860. godine. No tadašnji je župnik Laurencije u matici umrlih kao razlog smrti naveo je moždanu kap.

Posljednji je put njegovo grobno mjesto ozbiljnije uređivano prije 80 godina.

Grob baruna Titusa Kargera navodno je posljednji put saniran prije 80 godina, a natpis na korodiranoj nadgrobnoj ploči jedva je čitljiv

I veleposlanik Republike Mađarske ostao iznenađen Ugarsku svetinju 1853. spasio je barun, potpukovnik Titus Karger

POTRAGA Austrijanci 4 godine nisu mogli ući u trag kruni

Dugo se nagađalo tko je izdajnik Revolucija koja izbija u Mađarskoj 1848. godine protiv Beča te vojni poraz u kolovozu 1849. godine prisiljavaju mađarskog vođu Lajosa Košuta na bijeg u Torino. Mađarski ministar vanjskih poslova Bartol Szemre tijekom povlačenja potajno je u podnožju brda Aliona, između Cerne i Orsove nedaleko Dunava, zakopao poveći sanduk s ugarskom krunom, pripadajućom zlatnom jabukom i ceremonijskim mačem. Budući da je

samo on znao točno mjesto, Austrijanci joj dugo nisu mogli ući u trag. No dugog jezika, kakav je bio, izbrbljao se kolegama – Kazimiru Batthyanu i grofu Ladislavu Telekiju u Parizu. Uhode i agenti bečkog dvora čim su to načuli sve javljaju svojim poslodavcima. Tako je potraga za krunom sv. Stjepana krenula put Orsove. No Titus Karger imao je i osebujne pomagače – mlade lokalne pastire koji ga dovode do tajnog skrovišta.

grob spomenutog garske vojske. elje nalaznika ugarNaime, jedštovat ke ske krune potnom pr iars đ a M z i puno zapušten, godom u rob g v o r e zaboravljen Varaždin g o n na Kar b i osuđen na su stigla e oso j d a propast. Još č ak d v a i k k e s n n i gore, da ga je autobusa ražd a v o i k kojim slučajem mađarvod ačelni gradonačelnik skih turista. radon g dr. Ivan Čehok 31.

Među njima ožujka odveo do Karbilo je uglednih gerova počivališta, veleliječnika i novinara koje je do Kargerova groba poslanik Republike Mađarske osobno poveo gradonačelnik vjerojatno bi ostao zgrožen Dragutin Perko! No za Nj. E. izgledom pojedinih polja Ivana Gabora manje je bila groblja koja kao da je pohaugodna spoznaja da je danas rao cunami. Tko je zapravo

Titus Karger, o čijem nam je grobnom mjestu nedavno u gradskoj tvrtki Parkovi d.d. rečeno „da više ne postoji“ i da „nisu nikad čuli, sigurno ne posljednjih 25 godina“…?

Junak naše priče, prema zapisu Emila Laszowskog iz 1901. godine, porijeklom je Sas. No spomenuti često citirani autor opisujući život i djelo Titusa Kargera ostav io je brojne praznine i niz grešaka u njegovoj biografiji.

To ne čudi jer i danas je prava muka čitati malobrojne (pra)stare spise koji ga spominju.

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Majka Marija Florijana - Ana Krager od sv. arkanđela Mihovila

VARAŽDIN – Tijekom nedavnog prijema veleposlanika Republike Mađarske u Gradskoj vijećnici, autoru ovih redaka bilo je omogućeno da Njegovu Ekscelenciju Ivana Gabora između ostalog priupita je li mu poznato da na Varaždinskom groblju počiva čovjek koji je davne 1853. godine kod Orsove pronašao u zemlji zakopanu krunu sv.

Stjepana.

”Nikad čuli”...

Izgled grobova Kargerovih prvih susjeda

Dakle, onu koja je dio mađarskih državnih simbola, grba i zastave, i koju je predsjednik SAD-a Jimmy Carter 1978. zauvijek vratio narodu nama susjedne zemlje. Veleposlanik je ostao ugodno iznenađen spoznajom da su njegovi zemljaci još tridesetih godina prošlog stoljeća s velikim pijetetom pohodili grob baruna Titusa Kargera, potpukovnika - auditora austrou-

Nj. E. Ivan Gabor

ERUDIT Karger studira filozofiju i pravo na sveučilištu koje je dalo četiri nobelovca

Obrazovan časnik impresivne karijere Titus Karger rođen je 1808. godine u Repsu, (rumunjski Rupea, mađarski Köhalom), odnosno u Siebenbürgu (Transilvanija). Odmalena pokazuje sklonost učenju, a visoko obrazovanje stječe studirajući filozofiju i pravo. Ne bilo gdje, već na najstarijem sveučilištu - Eötvös Loránd Tudományegyetem u Budimpešti, koje je iznjedrilo čak četiri nobelovca! S takvim referencama, austrijske ga vojne vlasti objeručke prihvaćaju te 9. travnja 1831. u činu poručnika

postaje kandidat-auditor, a 16. kolovoza 1834. službuje kao garnizonski auditor u Klagenfurtu. U travnju iduće godine premješten je u Ljubljanu, a karijeru nastavlja na mjestu auditora u 22. i 16. pješačkoj pukovniji (u Veneciji) sve do 1. kolovoza 1841. godine. Tada bilježimo njegov prvi prelazak iz kopnene vojske u mornaricu, pa sudi u Dubrovniku u činu satnika (hauptman je od 1938. godine).

Od 20. siječnja 1848. do 1. listopada 1849. Karger službuje u Zagrebu i potom

u Temišvaru. Treba znati da je Titusu Kargeru prvi put naloženo da krene u potragu za krunom sv. Stjepana još za njegova službovanja u Zagrebu. Iz našeg je glavnoga grada 1850. krenuo u neizvjesnu ekspediciju koja je s prekidima potrajala pune tri godine! U međuvremenu, 1852. dijeli pravdu u Trstu, od 1854. djeluje u hrvatsko-dalmatinskom armijskom zapovjedništvu, da bi već iduće godine bio angažiran pri vojnocivilnoj upravi grada Zagreba...

Kruna sv. Stjepana u mađarskom Parlamentu i škrinja

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi 13

14 Znanost i ekologija NAŠE ORHIDEJE

Lijepe i jako ugrožene - Kao što sam napomenuo, na ovom prostoru, suprotno mišljenju, ni jedna biljna vrsta nije ugrožena zbog prekomjerne eksploatacije šuma, već naprotiv, njezinim širenjem. Naime, na Ivanščici su brdske livade uvijek zauzimale manje od 10 posto njezine površine. No na njima raste više od 70 posto njezine flore.

Svakako, najugroženije su biljke iz porodice orhideja (Orchidaceae).

Na Ivanščici ih je do sada otkriveno 30 vrsta.

Primjerice, bazgovom kaćunku (Dactylorhiza sambucina) livade Ivanščice jedino su poznato stanište u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. No nije sav taj osjetljiv biljni svijet jedini na koji trebamo posebno paziti – upozorava Dubravko Šincek i podsjeća kako su karbonatne stijene Ivanščice iznimno vrijedan vodonosnik s obnovljivim zalihama prvorazredne pitke vode. Šira javnost zapravo i ne zna da Panonsku hidrogeološku regiju dijelimo na tri hidrogeološke provincije. Prve su prostrane ravnice, a druge brežuljkasti obod gorskih masiva. A nama najzanimljivija u svakom je slučaju treća provincija. Čine je gorski masivi u koje spada i Ivanščica.

Bazgov kaćunak

19. travnja 2011., br. 361

OTKRIVAMO Zašto je Ivanščica još uvijek jedna od naših najmanje istraživanih planina?

Na Ivanščici popisano tek 485 svojti flore!

Nedavno su otkrivene značajne biljne svojte – crveni i planinski likovac, planinski luk i sjajna hupercija Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Iako je svima nam draga Ivanščica jedna od naših značajnijih planina, do sada su na njoj rađena tek malobrojna istraživanja. Od njezine mnogobrojne flore, pretpostavljamo više od 1000 svojti, službeno je popisano tek 485. Od tog broja, njih 48 uvršteno je u Crvenu knjigu vaskularne flore.

Remar, Branka Getoš, Ljiljana Borovečki-Voska i Draženka Šincek. Zanimalo nas je do kakvih su otkrića došli.

Prava riznica

- Morate znati da je u sklopu projekta istraživana populacija i kartirano stanište ugroženih biljnih svojti Ivanščice, a otkriveno je značajno nalazište planinskog luka (Allium victorialis) na kojem su naknadno otkrivene zelena slezenica (Asplenium „Crvena knjiga“ Na Ivanščici je do sada zabi- trichomanes-ramosum) te sjajlježen mali broj biljaka, a tek na hupercija (Huperzia selago). je nedavno otkriveno nekoliko Sve tri su značajne zbog toga značajnih biljnih svojti kao što što su to prvi nalazi u ovom su crveni likovac, planinski dijelu Hrvatske, a slična staništa likovac, planinski luk i sjajna na kojima zajedno rastu nalaze hupercija, kojima je Ivanščica se na Risnjaku. Svrha projekta je utvrđivanje brojnosti i postala jedino poznato pokrovnosti istražinalazište u ovom i ć e vanih biljnih svojdijelu Hrvatske najv i ti, a to su: velika – doznajemo lošk o k e sasa (Pulsatiod Varaždinje m e l b lla grandis), ca Dubravo pr skih d r b alpski jaglac ka Šinceka, je n a t s se (Primula auridugogodišzara je o k a njeg plalivad u šikare i cula), kranjski ljiljan (Lilium ninara, raju pretva ume carniolicum), speleologa, š lukov ičav i ljiistraž ivača i ljan (Lilium bulbivrsnog poznaferum), crveni likovatelja biljnog vac (Daphne cneorum), svijeta Ivanščice. Da je ona jedna od naših najmanje mirisni vranjak (Gymnadenia istraživanih planina, potvrđuju odoratissima), crvena vratižeusporedbe s Medvednicom gdje lja (Anacamptis pyramidalis), su do sada službeno popisane bazgov kaćunak (Dactylorhiza 1393 svojte, a na Strahinjščici sambucina) i ljetni jednolist 981 svojta. No treba znati da (Ophioglossum vulgatum) – su u tijeku opsežna istraživa- istaknuo je Dubravko Šincek donja biljnog svijeta na Ivanščici davši kako je trenutno najveći u sklopu dvaju projekata (prvi ekološki problem na Ivanščici, je pokrenut 2009.). Provode pa i šire, zarastanje brdskih livaih članovi PD-a Ravna gora iz da koje se pretvaraju u šikare i Varaždina te Javne ustanove za šume. Livade su prava riznica upravljanje zaštićenim prirod- biotske raznolikosti i njihovim nim vrijednostima Varaždinske zarastanjem prijeti opasnost i Krapinsko-zagorske županije. da mnoge biljke koje na njima Voditelj projekta je Dubrav- rastu zauvijek nestanu s ovog ko Šincek, a suradnici Željko područja.

Dubravko Šincek vrsni je poznavatelj biljnog svijeta Ivanščice

USPJEH Na Ivanščici je otkrivena biljka iz paleozoika

Sjajna hupercija ipak nije ugrožena Sjajna hupercija (Huperzia selago), biljka iz porodice crvotočina (Lycopodiaceae) naoko je neugledna biljka, no njezinim pronalaskom naši istraživači bili su itekako oduševljeni. Crvotočine su prve vaskularne biljke, ostaci iz bogate flore paleozoika.

Njihov razvoj počinje u siluru (po nekim saznanjima prije

tristotinjak milijuna godina), a vrhunac dostižu u karbonu (303-265 milijuna godina).

Nalazište na Ivanščici je prvo u ovom dijelu Hrvatske. Do sada su bila poznata nalazišta samo na području Dinarida (Risnjak, Bijele stijene, Velebit). Iako izuzetno rijetka, nije ugrožena jer su šume najstabilniji ekološki sustavi.

MEDVJEĐI LUK

IZDVOJENO U brežuljkastom obodu gorskih masiva voda je prirodno dobre kvalitete, no rezerve nisu velike

Ne zamijeniti s đurđicama!

Građani Ivanca još uvijek piju najkvalitetniju vodu!

S dolaskom proljeća mnogi imaju potrebu za čišćenjem organizma. Tako je i s medvjedima, koji nakon buđenja, kako bi pročistili organizam, prvo posežu za medvjeđim lukom (Allium ursinum L.). Na Ivanščici nema medvjeda, ali ima medvjeđeg luka. Pomaže boljoj probavi, čisti krv i žile, a ujedno je ukusan. Prilikom branja treba imati na umu da je sličan lišću đurđica no razlika se primijeti čim se približite - medvjeđi luk, za razliku od njih, miriši na luk.

Planinski luk obasjan proljetnim suncem

Najveće rezerve pitke vode su u vodonosnicima u ravnicama, no zbog intenzivne poljoprivrede i mnoštva naselja te su rezerve najmanje kvalitete i jako su ugrožene od onečišćenja.

U brežuljkastom obodu gorskih masiva voda je prirodno dobre kvalitete, no rezerve nisu velike i ona je ugrožena zbog naselja i poljoprivrede.

Voda najbolje kvalitete i značajnih obnovljivih rezervi nalazi se u karbonatnim vodonosnicima gorskih masiva. Za sada te vode nisu ugrožene pošto su im područja napajanja bez onečišćivača.

To je nenastanjeno gorje, bez industrije i poljoprivrede. Bilo bi dobro da tako i ostane.

Treba se samo prisjetiti koliko je truda i novaca uloženo da se u varaždinskom vodovodu snizi razina nitratnih i nitritnih spojeva koji su u nju dospjeli prvenstveno zbog korištenja amonij-nitratnih umjetnih gnojiva na poljima iznad dravskog vodonosnika.

Građani Ivanca samo izvorima Ivanščice mogu zahvaliti što još uvijek piju najkvalitetniju vodu.

O kvaliteti vode govori i nalaz orhideje - zbijenocvatnog vranjka (Gymnadenia conopsea ssp. densiflora) na Žganom vinu, koja raste isključivo oko sedrotvornih izvora.

To je prvi i jedini nalaz te svojte u Hrvatskoj.

Do sada je bila poznata samo na sličnim staništima u Češkoj, Slovačkoj i Austriji.

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi 15

16 Čitatelji zovu

19. travnja 2011., br. 361

I TOGA IMA Varaždinska prijevoznica već tri godine čeka zajam koji je osiguran kućom

Upisao joj se na kuću, ali obećani zajam nije isplatio Zbog odluke da preko posrednika dođe do kredita, prijevoznica i danas žali jer novcu ni traga, a kuća, koju je dodatno opteretio posrednik - sada se prodaje!

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikrhoberec@regionalni.com

Nakon što joj je tvrtka došla u financijske probleme, vlasnica J. B. odlučila ih je riješiti uzimanjem kredita u stranoj banci uz pomoć posrednika.

Zbog te odluke i danas žali jer od novaca ni traga, a njezina obiteljska kuća, koju je dodatno opteretio posrednik radi dobivanja kredita - sada se prodaje!

Upis u jednom danu - Zbog stiske u kojoj se našlo moje prijevozničko poduzeće, odlučila sam 2008. godine uzeti dugoročni kredit od 70 tisuća eura. S njim sam mislila prebiti već postojeći kredit koji sam uzela kod austrijske banke te kupiti još jedan kamion. Novi kredit obećao mi je D.V. kod kojeg sam sređivala svoje vozilo. Rekao mi je da poznaje ženu koja rješava kredite te da se netko treba upisati na kuću jer se radi o hipotekarnom kreditu. Tako bi kredit zapravo dobio on, a nakon toga dao bi mi zajam u visini kredita umanjen za njegovu proviziju od pet tisuća eura. To mi se činilo prihvatljivim te sam s njim potpisala ugovor o zajmu na 70 tisuća eura - prisjeća se varaždinska prijevoznica, dodavši da bi joj zapravo bio dovoljan i zajam od 30-ak tisuća eura s kojim bi pokrila raniji kredit.

Iako se posrednik, odnosno zajmodavac, upisao na kuću isti dan kada je potpisan ugovor o zajmu, mjeseci su

prolazili, ali od novaca nije bilo ništa.

- Dok sam gotovo godinu dana uzaludno čekala zajam, banka me upozoravala na obvezu plaćanja kredita kojim sam uzela vozilo. Nisam, naime, platila tri rate, a već sam otplatila 12 tisuća eura. To mi je bio povod da posjetim nesuđenog zajmodavca i zatražim hitno zajam ili njegovo

k

redit je trebao uzeti posrednik koji bi isplatio zajam umanjen za proviziju od pet tisuća eura brisanje s kuće. Rekao mi je samo da zajma neće biti ako mu ne odobre kredit, budući da on nema novac - veli prijevoznica čiji su vozači vozili za jednu varaždinsku tvrtku.

Ostala bez vozila Ubrzo nakon toga osjetila je još jednu posljedicu izostanka isplate zajma.

- Budući da nisam mogla podmirivati rate kredita za osobno vozilo, uzeli su mi ga utjerivači dugova dok je bio na pranju, iako bih vozilo vratila i bez toga. No mislila sam da ću sama uspjeti doći do nekog hipotekarnog kredita, ali to nisam uspjela jer mi je kuća bila opterećena zajmom od 70 tisuća eura koji nisam ni vidjela - prisjeća se

Teško stečeni stambeni prostor može se vrlo lako izgubiti

potpisala nakon što mi je D. V. prijevoznica.

Bez obećanog zajma, ali i obećao kredit. Rečeno mi je zbog ponašanja vozača, po- da je sve to normalno, sudeći većavali su se problemi s po- po dokumentaciji. Međutim, duzećem, pa je bila prisiljena upozorila sam da nisam dobipokrenuti stečaj, tim više što la zajam zbog kojeg mi je doje ostala i bez kamiona koji joj datno opterećena kuća, što mi stvara vrlo ozbiljne probleme. je uzeo vozač.

- Nakon toga više nisam Dodala sam da imam svjedoke koji mogu potvrditi da nisam vjerovala obećadobila nikakav novac, nanjima da ću it d e r k kon čega mi je rečeno dobiti zao a b da će se javiti - veli jam, ode je tr ik n prijevoznica. nosno d e r s o da će uzeti p tio zajam se poNova prijava ispla iziju koji bi sredKada je naknadno a prov z n je n i k uman tisuća eura zvala na policiju, ispisati kako dodaje, dobivat od pe s kuće. la je odgovor da je sve Stoga sam još u postupku. otišla na poli- Krajem prošle godine ciju te prijavila prijedobila sam obavijest austrijvaru u svibnju prošle godine. ske banke da prodaje našu Policijska službenica napravi- obiteljsku kuću jer zbog prola je kopije ugovora koje sam blema s poduzećem nismo

Policija provodi izvide “Policijski službenici Policijske uprave varaždinske zaprimili su 22. ožujka ove godine prijavu ženske osobe da je tijekom 2008. godine prevarena od strane osobe iz vašeg upita. Vezano uz navedeno, u tijeku je provođenje izvida za kazneno djelo prijevare iz članka 224. Kaznenog zakona”, odgovoreno nam je iz Policijske uprave varaždinske na upit što se poduzima u vezi opisanog događaja.

mogli vraćali ranije uzeti kredit upravo za potrebe tvrtke.

Ostalo nam je još nešto za otplatu, što sam mislila riješiti novim kreditom, odnosno zajmom. No umjesto toga, posrednik mi je rekao da će kuću otkupiti na licitaciji za 30-ak tisuća eura jer se upisao na 70 tisuća eura. To mu uostalom ne bi bilo prvi put. Bila sam zatečena i pred zidom. Prisiljena da živim od mirovine roditelja, a potaknuta savje-

tom jedne gospođe, odlučila sam opet otići na policiju gdje sam morala sve ponovno prijaviti. Nakon toga počeli su mi stizati pozivi u ranim jutarnjim satima tijekom kojih mi se svašta priča, pa i da ima jake veze - veli prijevoznica napominjući da njezin slučaj nije vjerojatno usamljen jer se njezin nesuđeni zajmodavac uspio upisati na više nekretnina ne samo u Varaždinu i okolici, nego i na moru.

USPJEH Varaždinski gimnazijalci opet u završnici ACSL-a, najmasovnijeg svjetskog natjecanja u informatici, koje će se održati u SAD-u

Desetoro gimnazijalaca na All Star Competitionu U konkurenciji četiristotinjak učenika iz cijelog svijeta, desetero učenika varaždinske Prve gimnazije, polaznika Centra izvrsnosti iz informatike pri toj školi, ušlo je u završnicu najmasovnijeg svjetskog natjecanja u informatici – Američke lige kompjutorskih znanosti (ACSL – American Computer Science League).

Odlaze u New Heaven

Hoće li uspjeti ponoviti lanjske rezultate?

U američki New Heaven, gdje će se ove godine održati završnica ACSL natjecanja tzv. All Star Competition, krajem svibnja odlaze Kaja Pavlinić, Bruno Horvat, Frano Mihaljević, Luka Peti i Filip Hleb, koji će se natjecati u kategoriji „junior“, dok će u kategoriji „senior“ svoje znanje s kandidatima iz cijelog svijeta odmjeriti Nenad Banfić, Martin Gluhak, Ivan Paljak, Vedran Jakopović i Robert Milijaš.

Do završnice ACSL natjecanja varaždinski su gimnazijalci došli zahvaljujući izvrsnim rezultatima u četiri kola prednatjecanja u kojem je sudjelovalo 400-tinjak nadarenih mladih informatičara iz cijelog

v

araždinska Prva gimnazija jedina je škola u Hrvatskoj koja se na završnicu ACSL natjecanja ove godine kvalificirala s dva tima svijeta. Zadaci, dobiveni internetom, pisani su pod kontrolom profesora, a testove iz cijelog svijeta ocjenjivalo je posebno povjerenstvo.

Varaždinska Prva gimnazija jedina je škola u Hrvatskoj koja se na završnicu

ACSL natjecanja ove godine kvalificira s dva tima. All stars Competition održat će se 28. svibnja.

Lanjski uspjeh Učenici Prve gimnazije već četvrtu godinu zaredom ulaze u završnicu ovog natjecanja gdje gotovo redovito ostvaruju zapažene rezultate. Tako je prošle godine u gradu Robisonia Filip Hrenić bio najbolji u kategoriji juniora, dok su u seniorskoj kategoriji Adam Trstenjak i Marin Petković zauzeli dva druga mjesta u pojedinačnoj konkurenciji, a treća mjesta pripala su Goranu Flegaru i Robertu Borovcu među 200-tinjak finalista, većinom iz SAD-a, Kanade i Europe. Zahvaljujući pojedinačnim rezultatima, u ekipnom poretku seniorska ekipa varaždinskih gimnazijalaca osvojila je srebro.

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi 17

18 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

19. travnja 2011., br. 361

HUMANO Zajednička akcija Crvenog križa i sedam osnovnih škola

Uskršnji paketi za 170 obitelji!

Radi sve većih potreba za humanitarnom pomoći, Crveni križ Ivanec odlučio je prehrambeno-higijenske pakete pripremiti i povodom predstojećih uskršnjih blagdana za svih 170 obitelji iz evidencije GDCK-a Ivanec te su u akciju uključene osnovne škole: Ivanec, Lepoglava, Bednja, Donja Voća, Klenovnik, Donja Višnjica, Radovan i Kamenica. Učenici, učitelji i tehničko osoblje OŠ Ante Starčevića u Lepoglavi su u samo nekoliko dana prikupili prehrambeno-higijenske proizvode za pakete. Radi se o velikoj količini ne samo živežnih namirnica, već i odjeće, obuće, igračaka... Akcija je bila dobrovoljna i svatko je donio što je i koliko mogao, sukladno vlastitim željama i mogućnostima. Ravnatelj škole i pedagoginja

izvijestili su nas o velikoj predanosti učenika i zaposlenika škole samoj akciji, kažu da su svi sudjelovali sa srcem i željom da predstojeće blagdane uljepšaju barem nekolicini obitelji, osobito onima najstarijima kao i obiteljima s djecom. Pakete su pakirali sljedeći učenici: Josipa Funda, Lucija Jakop, Deni Posavec, Laura Vuk, David Posnjak, Marija Botković i Sanja Špičko. Troje učenika i to: David Posnjak, Marija Botković i Sanja Špičko – svi iz 7. a razreda (na fotografiji) osobito su se istaknuli u pakiranju paketa sukladno popisu Crvenog križa. Zahvaljujući tome, paketi su pripremljeni za uručivanje obiteljima, što će odraditi zaposlenici i volonteri Crvenog križa.

Jasminka Ruhek

OŠ ŠEMOVEC

Igračke za bolesnu djecu Tijekom korizme učenici OŠ Šemovec skupljali su dječje igračke koje su naposljetku završile u dječjoj bolnici „Srebrnjak“ u Zagrebu, gdje su smještena djeca oboljela od malignih bolesti. Dana 11. travnja volonteri župnog Caritasa iz Bartolovca podijelili su sve skupljene igračke na sveopću radost oboljelih mališana, ali ovom smo gestom dirnuli i medicinsko osoblje koje nas je oduševljeno čekalo. Zahvaljujemo ravnateljici OŠ Šemovec te našoj vjeroučiteljici Ivani Žuljević, koje su nam pomogle da bi se ova

akcija što lakše održala. Hvala obitelji Šilec iz Zamlake, koja je donirala voće koje smo također podijelili mališanima. Hvala i vatrogascima općine Trnovec Bartolovečki koji su nam pomogli u prijevozu do Zagreba. Iako je teško i naglašava se recesija, još uvijek ima dobre djece koja su se uvijek spremna odazvati i pomoći drugima u nevolji. Svim čitateljima sretan Uskrs žele volonteri Caritasa župe Bartolovec.

Tomislav Đurđević, voditelj župnog Caritasa

19. travnja 2011., br. 361

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 19

ČITATELJI PIŠU U jednom selu uginula velika većina kućnih ljubimaca

OPĆINA VINICA

Tko to truje naše pse i mačke? Subvencije poljoprivrednicima

Javljam se s tužnom pričom u koju mi je teško povjerovati iako mi se samoj u petak dogodila. Živim u malom selu gdje ima puno šuma, livada i njiva i puteljaka gdje inače šećem psa.

Bivšeg psa. Mog labradora Arona, kojeg kao i većine susjedovih pasa (ubrajajući još štene zlatnog retrivera, pa sve do prekrasnih malih mješanaca), više nema. Koliko maca je uginulo, više ni sama ne znam, znam samo da ni moje više nema. Što se događa? Postavljaju se otrovi! U obliku „ribica“ u ostatke piletine, ne znam više ni sama u kakvim oblicima sve. Otrovani su psi koji su u ograđenim dvorištima (očito si je netko uzeo vremena da i takve riješi). I sada nam boksovi, privezi zjape prazni... Posude za vodu i hranu još su uvijek vani, i čekaju... nikog...

Moj pas, iako nije bio agresivan

(riječ je o labradoru), imao je i boks, ali je većinu vremena bio na jako dugom lancu u dvorištu, jer sam svjesna da pas ne može slobodno lutati.

Isto tako znam da psa treba pustiti svakodnevno na slobodu da se istrči. Šetali smo ga svaku večer bez uzice, jer nikome nije smetao u šetnji pod šumom i tada je očito pojeo otrov te

mu više nije bilo pomoći.

Pa me sada zanima je li legalno da se ostavljaju otrovi po svim površinama i da ja kao vlasnica šume ili livade ne smijem psa slobodno pustiti da se istrči na svojoj zemlji, jer možda se našao neki neandertalac koji nema drugog posla nego da truje životinje.

Isto tako me zanima je li legalno da kad nekome dosadi njegov pas da uzme pušku i jednostavno ga ustrijeli ili to samo lovci imaju privilegije? Da li uopće netko kontrolira što koja lovačka udruga radi? Jer o tome se ne piše. Mogu pročitati samo gdje je koji pas koga napao, a sigurna sam da je u većini slučajeva čovjek sam kriv za to. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

REAGIRANJE Nemoralne i dvojbene odluke čelnika Grada Varaždinske Toplice

Vladajući izglasali mrak za V. Toplice U godini kada nije izglasan proračun i kada dug iz prošle godine iznosi 7 milijuna kuna, gradonačelnik Varaždinskih Toplica Dragutin Kranjčec odlučuje da Grad dâ garanciju za dizanje kredita za tvrtku Forum d.o.o. u iznosu od 1.500.000 kuna jer ta tvrtka nije platila obveze za otkup zemljišta za turističke namjene prema banci pa ih treba sanirati. Kad je tu istu tvrtku dr. Silva Potrebica, uz tadašnjeg predsjednika Upravnog vijeća Željka Gjuda, iz vlasništva Specijalne bolnice prenijela u vlasništvo Grada, pričalo se da ta tvrka nema nikakvog poslovanja ni nikakvih troškova. Očito to nije bila istina i javnost je dezinformirana. (...)

Raskidom koalicije između HDZ-a i HSL-a, HNS, HSLS te SDP u združenom poduhvatu glasaju za smjenu predsjednika Gradskog vijeća Franje Prsteca,

inače člana HDZ-a. Normalno, ovako združeni imali su većinu glasova te su mogli izglasati sve. (...) Ono što „bode“ u oči je da ovako združivanje ipak nije bilo samo za smjenu, nego i za izglasavanje nemoralne odluke da se vijećnicima odrede naknade u iznosu 300 kuna, a HSLS-ovu predsjedniku vijeća Tomislavu Čukliju 500 kuna mjesečno u godini kad se ne izglasa proračun.

To vijećnici HDZ-a nikako nisu mogli podržati te su bili protiv odluke.

Istovremeno izglasavaju i odluku o prodaji gradskog zemljišta u vrijednosti 300.000 eura, inače namijenjenu gradnji autobusnog kolodvora i trgovačkog centra. Rasprodaja zemlje je postupak očajnika, koji je u velikim dubiozama, čime bi pokrpali proračun i produljili agoniju. (...) Ono što najviše unosi nedoumice i izaziva zebnju je

ponašaje predsjednice topličkog HNS-a Goranke Štefanić. Zbog štednje je u mjesnim odborima uvedeno gašenje javne rasvjete od ponoći do četiri sata ujutro. Prijedlog vijećnika HDZ-a je bio da se u navedenom terminu ne gasi svjetlo u Varaždinskim Toplicama, jer je to gradsko središte te u crkvama u Varaždinskim Toplicama i Svibovcu.

Na inzistiranje Štefanić njeni združeni vijećnici su izglasali mrak za Toplice.

Ipak mislimo da će mrak pasti građanima na oči kad će uskoro zbog slabe likvidnosti Grada morati plaćati veće iznose za vrtić i ostale komunalne doprinose, dok istovremeno združeni vijećnici dijele sebi novčane naknade za posao za koji su se sami javili da će ga raditi časno i pošteno u interesu svih građana, a ne za osobnu korist.

Franjo Prstec

REAGIRANJE Peticija protiv izgradnje reciklažnog dvorišta u Sračincu

Protiv reciklažnog dvorišta 200 ljudi Povodom prijedloga o izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja općine Sračinec predsjednici oporbenih stranaka HSLS-a, HDZ-a i DC-a predali su u prostorijama Općine prigovor, odnosno peticiju koju je potpisalo više od 200 mještana općine Sračinec.

Prigovor se odnosi na predloženu izgradnju reciklažnog dvorišta za otpad (za koje se načelnik uporno zalaže) na mjestu gdje se već sada obavlja eksploatacija šljunka i pijeska, koja je

predviđena na udaljenosti manjoj od 100 metara od najbližih kuća.

Naime, eventualnom izgradnjom reciklažnog dvorišta za otpad, uz nesnošljivu buku teških građevinskih strojeva, drobilica i šlepera stvarali bi se ogromni oblaci prašine i mogućih štetnih plinova što bi ugrozilo normalno življenje i zdravlje stanovništva u neposrednoj blizini.

Oporbeni vjećnici (HSLS-a, HDZ-a, HSS-a, kao i DC-a) predlažu da se sma-

nji površina namijenjena za izgradnju reciklažnog dvorišta te da se premjesti na lokaciju koja će biti prihvatljiva kako za mještane općine Sračinec, tako i za mještane naselja Hraščica, koji su također predali pismeni prigovor, s obzirom na to da se predviđena lokacija nalazi u neposrednoj blizini njihovog naselja.

Nastavlja se akcija prikupljanja potpisa.

Stanko Friščić, Tomica Horvat, Andrija Kos

U proračunu Općine Vinica i ove su godine osigurana sredstva za subvencioniranje nabave loznih sadnica.

Sukladno odluci načelnika, subvencionira se nabava minimalno 50, a maksimalno 1000 loznih sadnica u iznosu od 2 kune po sadnici. Pravo na subvenciju imaju vinogradari s prebivalištem na području općine, upisani u upisnik OPG-a. Zahtjev za subvencioniranje loznih sadnica podnosi se u Općini Vinica, a uz zahtjev se dostavlja sljedeća dokumentacija: račun za lozne sadnice, posjedovni list za katastarsku česticu na kojoj se namjerava izvršiti sadnja, preslika osobne iskaznice, preslika iskaznice OPG-a i preslika kartice tekućeg računa na koji će se izvršiti uplata.

Da bi se ostvarilo pravo na subvenciju, prema Općini moraju biti podmirena sva potraživanja.

Jedna od potpora poljoprivrednicima koja se već nekoliko godina realizira u Općini Vinica subvencija je osiguranja usjeva i trajnih nasada. Pravo na ovu vrstu potpore u visini od 50 posto premije za pojedinu kulturu mogu ostvariti poljoprivrednici s prebivalištem na području općine, upisani u upisnik OPG-a. Ova vrsta subvenvcije može koristiti za maksimalnu površinu od 20 hektara. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave stočarstvom iz općinskog proračuna mogu ostvariti i pravo na sufinanciranje troškova umjetnog osjemenjivanja goveda i svinja. Vlasnici goveda i svinja financiraju 60 posto troškova, a za preostalih 40 posto troškova veterinarske stanice ispostavljaju račun Općini Vinica.

Umirovljenicima 100 kuna Načelnik Općine Vinica donio je odluku o isplati jednokratne potpore umirovljenicima u povodu uskršnjih blagdana. Pravo na jednokratnu potporu u iznosu od 100 kuna mogu ostvariti umirovljenici s prebivalištem na području općine Vinica čija je ukupna mirovina niža od 1.750 kuna. Isplata potpora obavljat će se u Općini Vinica od 18. do 22. travnja od 11 do 14.30 sati, osim u petak, 22. travnja, kad će se potpore umirovljenicima isplaćivati od 8 do 10 sati.

Za isplatu je potrebno predočiti osobnu iskaznicu te posljednji odrezak od mirovine ili bankovni izvadak, odnosno potvrdu banke ukoliko se radi o inozemnoj mirovini.

Općina Vinica

REAGIRANJE

Opomenu nisam dobila!

U tekstu “Prije ovršnog postupka zbog dugova obavezne opomene”, koji je objavljen u 7Plus Regionalnom tjedniku od 29. ožujka, navedene su netočne informacije. Dio godine ne živim u Njemačkoj, nego u Švicarskoj. U odgovoru T-HT-ovog Odjela za odnose s javnošću također iznose netočne informacije.

Sav dug sam HT-u platila početkom 2010. godine, a niti jedan račun nisam izgubila. Isto tako, nikakvu opomenu prije ovršnog postupka nisam dobila. Točno je da u Hrvatskoj nisam tijekom cijele godine, ali svu ostalu poštu sam uredno primila.

Danica Zrinski

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

20 Oglasi

19. travnja 2011., br. 361

Školstvo 21

19. travnja 2011., br. 361

FOI Promocija prvih studenata koji su titulu magistra informatike stekli prema Bolonjskoj deklaraciji

TOMISLAV MAKAJ

Uz 88 magistara, promovirano 126 prvostupnika informatike Jedan smo od vodećih fakulteta u okviru Sveučilišta po prilagođavanju novim trendovima, ističe dekan Hunjak Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U velikoj dvorani varaždinskog HNK u petak je održana promocija prve generacije diplomiranih studenata Fakulteta organizacije i informatike koji su titulu magistra informatike, odnosno magistra edukacije informatike, stekli prema Bolonjskoj deklaraciji.

Uz njih, promovirano je i 126 prvostupnika informatike tijekom promocije, koju su vodili prodekan za nastavu prof. dr.

Dragutin Kermek i prodekanica za znanstveno-istraživački rad prof. dr. Diana Šimić, dok

Kermek, Hunjak i Šimić

svaki student dobije pažnje koliko zaslužuje - veli Hunjak.

Postignuti rezultati odrazili su se na poziciju FOI-a.

Uspjela Bolonja - Jedan smo od vodećih fa- Promovirani diplomirani studenti, koji su prvi završili kulteta u okviru zagrebačkog obrazovanje prema Bolonjskoj Sveučilišta po prilagođavanju deklaraciji u roku od pet godi- novim trendovima i zahtjevina, dokaz su da je ovaj sustav ma. Za to postoje dokazi. Bili u redu - rekao nam je dekan smo prvi fakultet Sveučilišta Hunjak. To ne bi uspjeli, kako koji je ušao u vrednovanje suje naglasio, da FOI nije kapa- stava kvalitete i među prva tri citete i upisne kvote uskladio s koji su prošli postupak reakreditacije - veli Hunjak, dodavši novim sustavom studija. da očekuju rezul- Upisne kvote smanjene tate. Ipak, ima su za 90-ak studenata, š o j i teško ća. tako da sada imamo - Kadrova 500-tinjak studeijek v u bismo nata na sv im i n e š e j i trebali studijima, dakle isu r a n n i s o više, ali i na stručnom odn i k č i tu distudiju, preddin j vlas veno i b o j elimo plomskom stud i l e c par diju zajedno s ove sudbinu n u j n d cijelog ekonomijom te za gra de v isokoo našim informatičra g z brazovnog kim studijima. Manji sustava u kojem broj upisanih studenata je zaustavljeno zaomogućuje da dajemo uistinu kvalitetan kadar, odnosno da pošljavanje. Tako imamo pet

je glavni promotor bio dekan prof. dr. Tihomir Hunjak.

Promovirani diplomirani studenti, koji su završili obrazovanje prema Bolonjskoj deklaraciji

doktora znanosti koji bi trebali prijeći u asistentske ili docentske statuse, ali ih ne možemo zaposliti. Čak postoji rizik da će morati izaći iz sustava.

Takvu sudbinu dijeli stotinjak mladih ljudi u Hrvatskoj, upozorava dodavši da je problem što još nisu riješeni vlasnički odnosi na parceli dobivenoj

za gradnju nove zgrade fakulteta, zbog čega neiskorišteno stoji šest milijuna. - Mnogi od pohvaljenih i promoviranih studenata iskazali su se i u drugim poljima. Dobili su razne nagrade tijekom studija, kao što je Rektorova nagrada, nagrade s Microsoft Imagine Cupa te drugih studentskih natjecanja - veli prodekan za

nastavu prof. dr. Dragutin Kermek. Većina promoviranih studenata diplomskih studija, kako dodaje, pronašla je stalno zaposlenje u struci.

- Nadamo se da će to ubrzo uraditi i ostali, usprkos ekonomskoj krizi koja je zahvatila i područje informacijsko-komunikacijskih tehnologija - veli prof dr. Kermek.

22 Školstvo

19. travnja 2011., br. 361

DOZNAJEMO OŠ Vidovec jedina u Hrvatskoj ima časopis na njemačkom jeziku Max

Ako ne čitaš Maxa, nisi “in” Časopis izlazi jednom godišnje, uz Dan škole, a na 20-ak stranica donosi pregled događanja u školi Što se sve događalo na pozornici i iza kulisa ovogodišnjeg 8. izdanja Theaterspiele-a, koji je ovaj utorak održan u Osnovnoj školi Vidovec, učenici te škole moći će pročitati u novom broju časopisa Max i to na njemačkom jeziku. Riječ je o jedinom takvom časopisu na području cijele Hrvatske, koji stvaraju učenici jedne škole.

Zabavni podlistak - Max je pokrenut s ciljem da se što više promovira njemački jezik, koji je nekako uvijek bio u drugom planu u odnosu na engleski – rekla je učiteljica njemačkog jezika u OŠ Vidovec Lea Lesar Dolenc, koja je i zaslužna za ovaj jedinstveni projekt u sklopu kojeg je još desetak drugih projekata, a koji gdje god da se pojavi i predstavi dobiva same pohvale. Zahvaljujući podršci koju je dobila od ravnatelja škole Predraga Mašića i svojih kolega, prije osam godina izašao je prvi broj Maxa.

Danas časopis ima svoje uredništvo u kojem su Iva Breški (7. a), Laura Težak (6. a), Anja Rog (8. c) i glavna urednica Ida Posavec (8. b) te tridesetak učenika

OŠ Vidovec i još sedam škola koji u njemu objavljuju svoje tekstove.

- Časopis ima 20-ak stranica, košta 15 kuna i izlazi jednom godišpuno nje - uz Dan škole, 15. sv ibnja. Uz riječi i to što u svakom ali ne hvale, oći broju donosimo pregled događapom nja na školi, naši kolege mogu pročitati intervju s nekim od naših gostiju. Primjerice, za novi broj to će biti Theo Bross, predstavnik Donauschwäbische Kulturstiftung iz Stuttgarta, koji je bio u žiriju ovogodišnjeg showa “Max traži zvijezdu” otkrila je glavna urednica Maxa Ida Posavec.

Iz časopisa učenici mogu naučiti i ponešto o njemačkim Ida, Laura, Anja i Iva teme dogovaraju s učiteljicom Leom Lesar Dolenc gradovima, s obzirom na to da u svakom broju učenici učenika. Na zadnjim stranicama - To je naš najuži tim, a rauredništvo muku muči s fipripremaju priču o poznatim obično je strip – otkrile su Iva, dimo i s drugim školama - vananciranjem i pronalazi načigradovima u toj zemlji čiji jezik Laura i Anja. raždinskom IV. i VII. osnovnom ne kako da pokrije troškove uče u školi, a uz Maxa se mogu izlaženja časopisa čijih 300 Međutim, od ovog broja za- školom te OŠ Breznički Hum i dobro i zabaviti. bavni sadržaji svoje će mjesto Visoko, s kojima smo u projektu primjeraka, kad izađu, u školi - Uz aktualne vijesti iz glaz- imati u podlisku, koji priprema- “Max traži zvijezdu” – doznaplanu u trenu. benog svijeta, horoskop i kri- ju učenici sa svojim učiteljem jemo od učiteljice njemačkog - Da nema ravnatelja Mašića, žaljku, imamo rubriku “Jeste li njemačkog jezika Krešimirom jezika Lesar Dolenc. njemačke udruge Donausznali?”, u kojoj donosimo neke Golubom iz OŠ Cestica, s kochwäbische Kulturstiftung i zanimljivosti iz svijeta, a ima- jom Vidovčani usko surađuju, tiskare gdje se tiska naš časopis, Puno hvale, ali... mo i rubriku “Pitajte Maxa”, u kao i s osnovnom školom iz Bez obzira što Max dobiva Maxa, nažalost, ne bi ni bilo - rekojem Max odgovara na pitanja Petrijanca. same pohvale, svake godine kla je učiteljica Lesar Dolenc.

MAX TRAŽI ZVIJEZDU TOMISLAV MAKAJ

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Glavni krivac za show Anja Učenica 8. c razreda Anja Rog, “kriva” je za natjecanje “Max traži zvijezdu”, koje je ove godine poprimilo karakteristike pravog showa.

- Ideju sam dobila na temelju emisije Hrvatska traži zvijezdu. Prilikom rada na časopisu Max učiteljica nam je rekla kako bi bilo dobro da mi imamo nešto takvo, da bude zabavno, a opet ne strogo profesionalno, pa sam došla na ideju za talent show. Nisam baš očekivala da će moja ideja rezultirati tako velikim interesom učenika – priznala je Anja. Zamisao je da se djeca u tom showu predstavljaju na njemačkom jeziku, a od iduće godine mogli bi i pjevati na njemačkom.

- S obzirom na to da ima dosta dobrih i zanimljivih pjesama i izvođača iz Njemačke koji su jako popularni među mladima, dobili smo ideju da iduće godine natjecatelji koji će sudjelovati u showu pjevaju na njemačkom jeziku – najavila je učiteljica njemačkoj jezika Lea Lesar Dolenc.

Školstvo 23

19. travnja 2011., br. 361

TOMISLAV MAKAJ

ove ine, su god i, svi an kao i l idjeti v i l e j žel ” klince e j o “sv i n na sce

DOZNAJEMO Druga smotra stvaralaštva predškolske djece postala međunarodna

U znaku dječje pjesme i plesa Organizatori su zadovoljni odazivom sudionika na ovogodišnjem drugom izdanju smotre, ali ne i publike Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Da je smotra dječjeg stvaralaštva predškolske djece postala događaj koji se ne propušta, dokazalo je i njezino ovogodišnje drugo izdanje.

Ne samo da je ove godine dobila status međunarodne, jer su u Varaždin stigli mališani iz Ptuja, na 2.smotri, koja se u srijedu i četvrtak

održavala u varaždinskom HNK sudjelovalo je 500 djece i 60 odgajatelja iz 21 vrtića i tri udruge, što je više nego prošle godine.

- Prezadovoljni smo odazivom djece koja su predstavila svoje stvaralaštvo, brojem vrtića, udruga, te odgajatelja, ali nažalost, ne i odazivom publike. Nažalost, financijska situacija u državi je vrlo složena, a to se na-

ravno odražava i na ovakve projekte - ustvrdio je Krešimir Plantak, predsjednik Udruge odgajatelja predškolske djece “Kompetentni odgajatelji” koji još s petero odgajatelja priprema smotru stvaralaštva predškolske djece mjesecima.

- Sve to radimo iz čistog entuzijazma i bez ijedne kune - tvrdi Plantak. Ovogodišnju smotru, održanu pod po-

kroviteljstvom Varaždinske županije, popratila je izložba likovnih radova s temom “Moje mjesto – zavičaj”, koja je održana u Gradskome muzeju Varaždin. Već ove godine smotra je trajala više dana nego lani, a iduće godine trebala bi trajati cijeli tjedan. Hoće li tako biti s obzirom na probleme na koje nailaze organizatori, pokazat će se iduće godine.

24 Poslovni svijet

19. travnja 2011., br. 361

IMA I TOGA Usprkos krizi u stanogradnji, krenuo novi POS projekt

IZDVOJENO

U Brezju naša prva urbana komasacija METRO Cash & Carry

Ne razgovaraju o Merkuru METRO Cash & Carry ne vodi pregovore o ulasku u objekt u kojem je do kraja prošle godine bio varaždinski prodajni centar Merkura, najveći u Hrvatskoj.

Doznajemo to od Igora Kotarana, direktora marketinga trgovačkog lanca METRO Cash & Carry. Iako opovrgava dolazak u spomenuti moderni prostor koji stoji prazan, ipak najavljuje širenje Metroa.

- METRO Cash & Carry razmatra mogućnosti daljnje ekspanzije na hrvatskom tržištu - veli Kotaran, napominjući da detaljnije informacije o poslovnim planovima kompanije nije u mogućnosti objaviti.

OBRTNIŠTVO

Tri nagrade u Međimurje Čak troje međimurskih obrtnika nagrađeno je na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Zagrebu. U kategoriji najbolji proizvod ženskog poduzetništva prva nagrada pripala je Tei Kapelari Obadić, vlasnici Magic Art Studija keramike iz Belice, vlasnik Keramike Vrbanec Dražen Vrbanec dobio je drugu nagradu za tradicionalni (umjetnički) proizvod, a druga nagrada pripala je i Franji Golubu, vlasniku Strojobravarskog obrta «Lamela», i to u kategoriji najbolji proizvod.

Zahvaljujući sufinanciranju Komore i Međimurske županije, nastup na ovom sajmu za međimurske obrtnike bio je potpuno besplatan.

INICIJATIVA

Prvo posao bez davanja Više od tri i pol tisuće ljudi potpisalo je u Varaždinskoj županiji HSLS-ovu peticiju “Prvo zaposlenje treba biti oslobođeno svih poreza i doprinosa tijekom prve godine rada”, dok je na području cijele Hrvatske prikupljeno više od 75 tisuća potpisa tijekom deset dana trajanja akcije.

Istaknuo je to Dragutin Kranjčec, predsjednik HSLSa Varaždinske županije, predstavljajući rješenje liberala koje bi trebalo pripomoći većem zapošljavanju mladih.

U sklopu prve faze izgradit će četiri stambena objekta sa 168 stanova, 80 garaža i dva poslovna prostora

Novih 168 POS stanova do kraja iduće godine U nastavku Ulice V. Novaka počinje nicati nova stambena zona, i to na najatraktivnijoj lokaciji POS-a u Varaždinu, istaknula je Marija Čačić, direktorica Coning Inženjeringa Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Varaždinu, točnije u nastavku Ulice Vilka Novaka, počela je u ponedjeljak izgradnja novog POS naselja.

U sklopu prve faze izgradit će četiri stambena objekta sa 168 stanova, 80 garaža i dva poslovna prostora, dok će se tijekom druge faze izgraditi još 14 objekata s 400-tinjak stanova.

Vrijednost projektiranja, građenja i nadzora za četiri objekta iz prve faze iznosi 77,5 milijuna kuna, dok prva faza projekta zajedno s infrastrukturom dostiže gotovo 100 milijuna kuna.

Vodeći u Hrvatskoj - Drago mi je da, usprkos dvojbi, POS ide dalje u Varaždinu, gradu gdje se model POS stanogradnje pokazao najuspješnijim u Hrvatskoj s obzirom na njegovu veličinu.

Bio je primjer drugima do sada, a nadam se da će to i ostati, na zadovoljstvo svih koji u njemu sudjeluju, posebice kupaca. Ovo je za nas kao izvođača vrijedan posao, pogotovo ako se uzme u obzir kriza koja je zahvatila građevinarski sektor, zbog koje u zadnje vrijeme imamo daleko manje polaganja temeljnih kamena nego otvorenja - istaknuo

je prilikom potpisivanja ugovora Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, zahvalivši gradskim vijećnicima koji su stali iza projekta.

Uz jednu od najvećih domaćih građevinskih tvrtki, kao izvođač radova na novom varaždinskom POS naselju pojavljuju se i Coning Inženjering te Coning Ecogradnja, na koje otpada po 25 posto radova.

- Zahvaljujem svima, posebno Gradu Varaždinu i Gradskim stanovima, koji su imali hrabrost započeti ovakav projekt u vrijeme kada ima dosta neprodanih stanova u Hrvatskoj. Ovom fazom počinje nicati nova stambena zona na najatraktivnijoj lokaciji POS-a u Varaždinu gdje će se zadovoljiti ne samo potrebe za stanovanjem, nego i kvalitetnim životom cijele obitelji, i to u stambenim objektima koji će imati izuzetno organizirane stanove, kvalitetan materijal te dobru infrastrukturu, za razliku od tržišne izgradnje - naglasila je Marija Čačić, direktorica Coning Inženjeringa.

Suradnja tvrtki Suradnja Coning Inženjeringa i Coning Ecogradnje, kako je dodao direktor potonje tvrtke Stjepan Ptiček, bila je na po-

Marija Čačić, Miroslav Bunić, Vladimir Kukec i Stjepan Ptiček

dručju POS-a dosada uspješna, pa se nada da će tako biti i u budućnosti, na zadovoljstvo korisnika.

- Drago mi je da smo nakon gotovo dvije i pol godine priprema došli do cilja, odnosno početka gradnje prvih objekata novog naselja, koji će biti gotovi do kraja iduće godine. Zanimanje za nove stanove postoji, što svjedoči 300-tinjak prijavljenih na naš novi natječaj koji je još u tijeku. Uspjeli smo dobiti 35 posto državnih poticaja, a cijeli projekt prati pet banaka i dvije štedionice. Zahvaljujući kvaliteti objekata koji će imati visoku energetsku učinkovitost, banke će kupcima ponuditi tzv. zelene kredite s 4,5 posto kamata fiksno prve dvije godine, dok

učešće iznosi 15 posto - rekao je Vladimir Kukec, direktor Gradskih stanova, dodavši da će prosječna cijena kvadrata biti 1012 eura. Projekt je mogao i ranije zaživjeti da, kako je istaknuo gradonačelnik Ivan Čehok, nije bilo politikantstva.

- U krizi moramo još više raditi na projektima i s njima nastavljati. To posebno vrijedi za građevinsku industriju koja uz sebe veže najviše drugih djelatnosti, što će se vidjeti i u ovom novom naselju za koje trebamo osigurati primjerenu prometnu povezanost, a to znači riješiti problem kučanske rampe te izlaza na zaobilaznicu - upozorio je Čehok, dodavši da će se stanovi u Hraščici iznajmiti ili prodati.

Čak 500 parcela namijenjenih individualnoj stambenoj izgradnji trebalo bi biti na raspolaganju u južnom dijelu Varaždina zapadno od Zagrebačke ulice.

Predviđa se to u nacrtu prijedloga Detaljnog plana uređenja (DPU) Grlice – Rakite koji je predstavljen na kolegiju varaždinskoga gradonačelnika.

O prijedlogu DPU-a, koji predviđa gradnju i nove škole, vrtića te infrastrukture, od svibnja će se moći izjašnjavati vlasnici parcela na prostoru površine oko 74 hektara omeđenom Gospodarskom, Ulicom M. Maleza, Zagrebačkom, Sajmišnom i Mažuranićevom ulicom.

Prihvaćanje DPU-a uvjet je za urbanu komasaciju.

- To će biti prva urbana komasacija, ne samo u Varaždinu, nego i u Hrvatskoj – istaknuo je gradonačelnik Ivan Čehok.

Nakon urbane komasacije svakom će se vlasniku ponuditi nova parcela odgovarajuće površine, ali će se morati odreći određenog postotka površine za objekte javne namjene.

- Urbana komasacija je u interesu i vlasnika, jer će njihove nove parcele, iako nešto manje, biti daleko vrednije, budući da će Grad osigurati prometnice i svu komunalnu infrastrukturu – ustvrdio je komunalni pročelnik Marijan Bakulić.

Stižu parcele i za kuće

USPJEH Zagorje-Tehnobeton predalo investitoru objekt u Mladenovcu čiju je izgradnju ugovorilo prije godinu dana

Završen prvi objekt varaždinskih građevinara u Srbiji U Srbiji je otvoren prvi objekt koji je gradilo Zagorje-Tehnobeton, odnosno njegova tamošnja tvrtka kći Tehnobeton 2009. Riječ je o TCM-u, prvom trgovačkom centru u Mladenovcu pokraj Beograda površine gotovo devet tisuća kvadrata te stotinjak parkirnih mjesta.

Nosiva konstrukcija objekta TCM-a napravljena je od gotovih montažnih elemenata koji se proizvode u tvornici stupova i drugih betonskih proizvoda u Va-

raždinu odakle su vlakom robnih marki kao što su New transportirani najprije do Yorker, Takko fashion, DeichŠida, a zatim i do Mlade- man, Sport Vision, Dexi Co kids i drugi. novca.

Ugovor o gradnji U sklopu TCM-a TC M - a p o duze nalazi se Roda osiva n će Tehnobeton Cash&Carr y cija k u r t s 2009. potpisaprodavaonikon m o k a lo je u travnju ca osnovnih e vl j a l g i t prošle godine namirnica i s ske n i d ž a s beogradskom tehnike koja iz var ice tvrtkom Lokacise prost ire n r o tv ja, koje je vlasnik na 4.500 čeobjekta. Riječ je o tvornih metara, tvrtki kćeri hrvatskog kao i niz trgovina poduzeća RIMC. stranih i srbijanskih

Objekt TCM-a površine je gotovo devet tisuća kvadrata

Poslovni svijet 25

19. travnja 2011., br. 361

PRIMJER U suradnji s partnerima, čakovečki prodajni centar darovao azil za napuštene životinje

Donacija BAT-a udruzi za zaštitu životinja “Prijatelji” U subotu 16. travnja prodajni centar Bat organizirao je “Dan darivanja” gdje je u suradnji sa svojim poslovnim partnerima i dobavljačima donirao azil za napuštene životinje “Prijatelji” iz Čakovca.

Mnogi od partnera rado su se odazvali ovom pozivu te svojim prilogom pomogli da se skupi više od 500 kilo-

grama hrane i slastica za ovu čakovečku udrugu.

S

kupljeno je više od 500 kilograma hrane i slastica Na ovom vrijednom događaju pr isustvovao je i poznati proizvođač hrane,

tvrtka Royal Canin, čiji su stručnjaci svojim savjetima kupcima odgovarali na pitanja o prehrani i njezi kućnih ljubimaca.

Zainteresirani kupci svojim su prilozima i donacijama također sudjelovali u ovoj akciji i tako pomogli radu udruge, a bilo je prilike i za udomljavanje životinja iz azila za napuštene ljubimce.

IZDVOJENO

Aquacity Rogineku, Gastrocom odustao

Dan darivanja u BAT-u

DOZNAJEMO Srbijanski veleposlanik kod proizvođača kreveta i madraca u Pušćinama

Bernarda u Beogradu otvara peto prodajno mjesto te oprema hotele Uspijevamo na zapadu, ali i istoku, zbog kvalitete, naglasila je Bernarda Cecelja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Mogućnost proširenja razvoja novih proizvoda renomiranog proizvođača kreveta i madraca Bernarda na srbijanskom tržištu bila je jedna od tema razgovora veleposlanika Republike Srbije u RH Stanimira Vukičevića i njegove savjetnice za ekonomska pitanja Ivanke Ivković tijekom prvog posjeta Međimurskoj županiji, odnosno obilaska proizvodnih pogona poduzeća u Pušćinama.

U Beogradu i tvrtka Nakon nastupa na tamošnjim sajmovima gdje su njezini proizvodi privukli zanimanje, poduzeće Bernarda, koje je počelo raditi 1998. s 13 djelatnika, već 2008. otvara tvrtku Bernarda Nova i u Beogradu, a zatim i u Makedoniji.

- Bila nam je to odskočna daska za srbijansko tržište. Krenuli smo samo s jednim prodajnim mjestom, da bismo ih danas imali četiri, a uskoro otvaramo još jedno - najavila je Bernarda Cecelja, direktorica proizvođača madraca i kreveta iz Pušćina i njegova osnivačica, tijekom razgovora s veleposlanikom.

Osim kroz individualnu prodaju, kako je dodala, poduzeće

i u Srbiji postaje sve prepoznatljivije kroz opremanje objekata, kao što je to slučaj u zemljama EU pa sve do Kazahstana gdje su asortimanom Bernarde opremljeni lanc i hotela kao što u su Aston, S h e r a to n , Budvi Hilton i dr. ljen - Uspijeoprem ndar s vamo na k Ale sa , a u zapadu, hotel a krevet ali i istotisuću du hotel ku, i to zaa hvaljujuć i Beogr o Zer kvaliteti koje ne bi bilo bez uske suradnje sa stručnjacima medicinskih ustanova i šumarskih fakulteta. U Budvi upravo opremamo hotel Srbijanskog veleposlanika posebno je zanimala mogućnost izgradnje Bernardinih pogona u Srbiji Aleksandar s tisuću kreveta, a u Beogradu smo opremili hotel zanimala mogućnost izgradnje Zero. U tijeku su pregovori za proizvodnih pogona Bernarde opremanje hotela Mona na u Srbiji. danas nemamo niti jedan Uskoro krećemo u gradnju - To se ne isključuje, posebice Zlatiboru, kao i beogradskih stroj stariji od pet šest gonovih proizvodnih pogona hotela u sastavu lanaca Inter- ako tu bude i dalje rasla podina, iako ih imamo više u Pušćinama, najavila je continental i Falkenstein - rekla tražnja za našim proizvodima. desetaka - naglasila je Cecedobitnica brojnih priznanja Cijena rada sigurno je nešto je Cecelja. lja. Širenja, kao i pokretanja i nagrada na području poNaglašavajući da je tržište što se ne može zanemariti, ali poduzeća u Pušćinama, kako duzetništva, a posljednje njegove zemlje otvoreno za ula- moramo prije svega paziti na je dodala poduzetnica koja od Crome za menadžericu ganja, što dokazuje i prisutnost kvalitetu da bismo i dalje bili je počela u Varaždinskim Togodine bio je i povod posjete više od 200 hrvatskih poduzeća među vodećima - naglasila je plicama, ne bi bilo bez razusrbijanskog veleposlanika. koja su uložila nešto manje od direktorica Bernarde čijih je mijevanja lokalne zajednice, - Nijedne godine od osnutka pola milijarde eura, velepo- 150 zaposlenika lani ostvarilo odnosno Općine Nedelišće i nismo isplaćivali dobit, već slanika Vukičevića posebno je prihod od 56 milijuna kuna.

Međimurske županije. smo je reinvestirali. Stoga

Uskoro širenje u Pušćinama

Obrtnik Dražen Roginek, koji ima ugostiteljski objekt Črleni lajbek u Križancu, vodit će idućih pet godina i Aquacity zajedno s partnerom Martinom Plantakom.

Rezultat je to javne licitacije koja je u srijedu održana u varaždinskoj Gradskoj vijećnici gdje se za restoran, sportske terene i kupališta tražila mjesečna zakupnina od 10 tisuća kuna za razdoblje od svibnja do listopada, odnosno pet tisuća za ostalih šest mjeseci.

Zakupac je također dužan zadržati 12 zaposlenika te osigurati besplatno kupanje. No najavljuje još i više.

- Ako sve bude u redu, zadržat ćemo svih 12 zaposlenika te obnoviti restoran - najavio je Roginek čiji je zakup pozdravio sindikalni povjerenik Franjo Veble izražavajući nadu da će sve završiti u korist zaposlenika.

Iako je ponudu za zakup dao i Gastrocom, njegov je predstavnik u zadnji čas odustao od licitacije.

- Odustali smo jer smo na temelju prethodnih razgovora vođenih u nakani da se razjasni što sve ulazi u zakup zaključili da ne idu svi objekti koji se nalaze na lokaciji Aquacityja. Međutim, ispalo je da predmet natječaja ipak nije jedan objekt na području Aquacityja, koji je konkurent zgradi restorana. To je za nas neprihvatljivo i osjećam se predmetom manipulacije - rekao je Josip Barulek, direktor Gastrocoma, koji je namjeravao na Aquacityju razvijati i turističku djelatnost radi čega je u planu bila i izgradnja autokampa.

Prava odluka Elementi projektne prijave i logička matrica U

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

ovoj kolumni ukratko ću opisati osnovne elemente projektne prijave i logičku matricu. Elementi projektne prijave razlikuju se ovisno o vrsti projekta koji se prijavljuje i odabranom programu financiranja, međutim kod većine programa financiranja može se izdvojiti A dio prijave gdje se obično preko web aplikacije unose osnovni podaci o projektu te B dio prijave koji sadrži detaljan opis problema, opis potrebe za projektom, opis projekta (ciljeve, isporuke, plan

aktivnosti), radni plan, plan upravljanja i diseminacijski plan. Pristup koji se preporuča u pripremi elemenata koji čine B dio prijave naziva se pristup logičke analize (eng. LFA), a rezultat takvog pristupa je logička matrica, koja sadrži sve relevantne podatke same prijave. Početak LFA procesa je situacijska analiza čiji je cilj analizirati postojeće stanje. Sljedeći koraci su analiza dionika na projektu te analiza problema i analiza ciljeva projekta. U koraku analize alternativa primjenjuje

se SWOT analiza budući da se preko nje definiraju strategije, a samim time i odabiru najbolje alternative za postizanje definiranih ciljeva. Nakon analize alternativa slijedi planiranje aktivnosti. Logička matrica sadrži sumarni projektni plan, olakšava planiranje projekta, ali i njegovo nadgledavanje i procjenu projektnih rezultata. LFM matrica sastoji se od četiri retka i četiri stupca. Prvi stupac je opisni i definira strukturu projekta kroz četiri ključna elementa koja čine redove matrice:

svrha, specifični ciljevi, izlazi/rezultati i aktivnosti koje treba izvršiti kako bi se ispunili ciljevi i kreirali željeni izlazi.

U drugom stupcu matrice definiraju se ključni pokazatelji ili indikatori preko kojih se može procijeniti napredak i stanje projekta. Svaki indikator mora biti mjerljiv kvantitativno ili kvantitativno tako da se u trećem stupcu definiraju načini mjerenja pokazatelja.

U četvrtom stupcu navode se pretpostavke i rizici koji se određuju za svaki element u matrici.

26 Crna kronika

19. travnja 2011., br. 361

OPREZ Eksplozija u kući 62-godišnjaka na Varaždinbregu

Ozlijeđen u eksploziji kotla u kaminu temperature vode u kotlu, jer su ventili od kamina prema cen-

IZDVOJENO

DOZNAJEMO PU varaždinska oglasila se na prozivke Anđelka Jagečića

M. Ptiček na slobodi Bivši direktor varaždinskih Parkova i Aquacityja Miljenko Ptiček, nakon gotovo četiri mjeseca provedenih u pritvoru, od četvrtka je na slobodi.

- Budući da su tijekom istrage saslušani svi svjedoci u vezi djela za koje se sumnjiči, više nije bilo osnove za daljnje produljivanje pritvora - rekao nam je Igor Pavlic, glasnogovornik varaždinskog Županijskog suda, podsjećajući da je sprečavanje mogućeg utjecaja na svjedoke bio jedini razlog zbog kojeg je Ptičeku zadnji put produljen pritvor.

Iz istog razloga Ptičeku je dva puta produljivan pritvor, a jednom i zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela.

v

lasnik kuće prevezen je u Opću bolnicu gdje je zadržan na liječenju tralnom grijanju bili zatvoreni”,

Oštetila ga za 105.000 kuna Policijski službenici varaždinske Policijske postaje dovršili su kriminalističko istraživanje protiv 50-godišnje posrednice za dobivanje kredita jedne austrijske banke koju se sumnjiči za prijevaru.

Osnovano se sumnja da je 32-godišnjaku predložila da joj daje novac koji bi potom osobno odnosila u banku kako ne bi plaćao proviziju prilikom otplate rata kredita, čime bi mu uštedjela novac za proviziju.

Klijent se s time složio, pa joj je od studenog 2008. godine davao mjesečne novčane iznose od oko 6.000 kuna.

Međutim, taj novac nije uplaćivala na račun banke, već ga zadržavala za sebe, nanijevši mu materijalnu štetu od oko 105.000 kuna.

U subotu su intervenirali i vatrogasci

Sitar: Ni jednom prilikom nisu utvrđene bilo kakve nepravilnosti Ni jedan od službenika uključen u kriminalistička istraživanja oko tvrtki Ava i Ona nije dobio otkaz, upozorava načelnik Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nakon nedavnog javnog istupa varaždinskog poduzetnika Anđelka Jagečića, koji je ustvrdio da je više poduzeća njegove obitelji prestalo poslovati zbog nezakonitih postupaka pojedinaca iz više institucija, pa tako i Područne službe Porezne uprave i policije, stigla je i reakcija iz Policijske uprave varaždinske.

Deseci slučajeva

I TOGA IMA

izvijestili su u ponedjeljak iz Policijske uprave varaždinske, napominjući da policijski službenici nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti ovog događaja, odnosno eksplozije koju su osjetili i susjedi čiji su se objekti na čas zatresli.

Uslijed eksplozije, kako se dodaje u priopćenju, vlasnik koji se u tom trenutku nalazio u toj prostoriji zadobio je ozljede,

pa je prevezen u Opću bolnicu Varaždin gdje mu je pružena medicinska pomoć nakon koje je zadržan na liječenju.

Isto tako, uslijed eksplozije nastala su veća oštećenja u prostoru same kuće, odnosno razbacan je namještaj, popucala su stakla na prozorima, izbijena vrata i drugo.

Visina materijalne štete nije za sada utvrđena.

U subotu 16. travnja oko 12.45 sati na Varaždinbregu, Koradovica, došlo je do eksplozije u kući čiji je vlasnik, 62-godišnjak, tom prilikom ozlijeđen.

“Očevidom je utvrđeno da je eksplodirao kotao s vodom u kaminu. Do toga je došlo nakon što je vlasnik naložio vatru u kaminu na drva, a uslijed toga došlo je do stvaranja visoke

- Glede upita o primjedbama u vezi nepravilnosti u poduzetim kriminalističkim istraživanjima vezanim uz trgovačka društva „Ona“ i „Ana“, koja su iznesena na konferenciji za nov inare, izvješćujemo vas da su nad Anđelkom Jagečićem, koji je bio odgovorna osoba u više trgovačkih društava, ne samo prije navedenih, prema kaznenim prijavama oštećenih trgovačkih društava provedena kriminalistička istraživanja, prilikom čega su policijski službenici Policijske uprave varaždinske poduzeli sve potrebne, Zakonom o kaznenom postupku definirane radnje. Dovršenim

kriminalističkim istraživanjima utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je navedeni u razdoblju od 1998. do 2009. godine ostvario obilježja kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti u više desetaka slučajeva, ete poduz u vezi s čim su nadležnim drsu sve nom o žavnim ode, Zak vjetništvima otrebn enom p podnesene o kazn finirane kaznene priku de jave. postup dnje Napominjera mo da su sva kr iminalistička istraživanja provedena na temelju kaznenih prijava oštećenih trgovačkih društava, kao i Porezne licijski službenici Policijske uprave varaždinske, potrebuprave. Što se tiče policijskih služ- no je navesti da su po prijabenika koji su provodili krimi- vama g. Jagečića višekratno nalistička istraživanja kazne- provođene unutarnje konnih djela za spomenuta dva trole MUP-a te da ni jednom trgovačka društva, izvješću- prilikom nisu utvrđene bilo jemo vas da ih je poduzimalo kakve manjkavosti ili nepraviše policijskih službenika, s vilnosti, kako u formalnom obzirom na to da se radi o tako i u sadržajnom smislu. više takvih istraživanja, te da Isto tako, utvrđeno je korini jedan od navedenih službe- štenje isključivo svrsishodnih i pravilnih zakonskih ovlasti nika nije dobio otkaz.

Vezano uz nepravilnosti ističe Rade Sitar, načelnik PU koje su navodno izvršili po- varaždinske.

Napali policijske službenike U srijedu 13. travnja oko 23.50 sati na prostoru benzinske postaje u Gospodarskoj ulici u Varaždinu dvojica mladića napala su policijske službenike Policijske postaje Varaždin koji su pozvani zbog narušavanja javnog reda i mira.

Pri odlasku do službenog vozila 25-godišnjak je počeo vrijeđati policijskog službenika kojeg je zatim odgurnuo od sebe, pa su nad njim uporabljena sredstva prisile. Tom prilikom policajca je napao 23-godišnjak koji je prije toga vikao na policijske službenike i vrijeđao ih, a zatim s leđa šakom udario policijskog službenika u glavu. Pokušao je pobjeći, ali je zajedno s 25-godišnjakom doveden u postaju.

NAŠA POSLA Na 8. europskom natjecanju u žabicama bacali se kamenčići i padali metalni jarboli

Na žabicama u petak zamalo tragedija!

Na popularnim Žabicama, europskom natjecanju koje je po osmi put organizirala udruga Franjo Koščec, na lokaciji Beli kipi uz korito Drave, u petak 15. travnja vjetar je srušio preko tri metra visok metalni jarbol! U njegovoj neposrednoj blizini nalazio se veći broj djece iz vrtića s odgojiteljicama koje su se jedva pribrale od šoka. Tko je i kada došao na suludu ideju osoviti spomenuti jarbol i učvrstiti ga s četiri vijka „pritegnuta“ u zemlju umjesto

u nepostojeći betonski temelj – nije nam poznato. Srećom, ovaj se put nikome ništa nije dogodilo, ali ostaje dojam „da vrag nikad ne spava“, kako su neki komentirali cijeli događaj. Natjecanju je od 10 sati pristupilo pedesetak “klinaca i klinceza”, a nakon bacanja kamenčića za sve je slijedila okrepa klipićima, keksima i sokovima koje su osigurali sponzori - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području

Varaždinske županije te Grad Varaždin. Kako doznajemo od Dore Radosavljević, predsjednice Udruge „Franjo Koščec“, udruga je omogućila organiziranje prigodne tribine te svečano proglašenje pobjednika u žabicama, a dodjela nagrada najboljima uslijedila je u 17 sati na Korzu. Osim djece vrtića iz Koprivničke i Dravske ulice, natjecali su se i učenici 1. osnovne škole (2. „eko“ razred) te 1. razred iz 2.

OŠ Varaždin. (jn)

Srećom, ovaj put nitko nije stradao

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi 27

28 Oglasi

19. travnja 2011., br. 361

Urbana kultura 29 JELENA CUPAR

19. travnja 2011., br. 361

Art/media Vladek Poljanec U

nedjelju navečer zatekla me vijest zbog koje sam odustao od već pripremljene kolumne i napisao ovu, novu. Umro je hrvatski književnik Vladimir Poljanec. a razliku od trenutaka u kojima saznajemo o smrtima općepoznatih Denis Peričić, imena naše kulture, vijest o mr. sc.

Vladekovom odlasku dopire do nas polako, zato jer, u pravilu, urednici televizijskih programa i internetskih portala vikendom spavaju, a često ni ne znaju procijeniti značaj naših – pravih ljudi.

Vladek, koji nas je napustio iznenada, u 58. godini života, bio je pravi muž i pravi prijatelj. Bio je pravi muž ne samo zbog toga što je bio član agilne Hrvatske udruge „Muži zagorskog srca“, nego zato što je za književnost kajkavskog dijela naše domovine učinio kao malo tko. Stizao je sve i svuda; unatoč zahtjevnom radnom mjestu u Hrvatskoj narodnoj banci, u slobodno vrijeme sav se predavao književnosti i kazalištu. No, prije svega, bio je pravi prijatelj svih ljudi dobre volje. io je i veliki prijatelj Varaždinskoga književnog društva, afirmirajući mnoge naše ovdašnje autore u izdanjima koje je neumorno uređivao. Sudjelovao je na našim recitalima, zvao nas na one koje je organizirao Krapinsko-zagorskoj županiji, suator je monografije „Hrvatsko zagorje“ u izdanju varaždinske tvrtke „Stanek“… islili smo da neće nikada umrijeti. Nakon što je prije pet godina preživio pad 12tonskog bloka (!) na njegov auto, šalili smo se da je poput mačke s devet života… Ali… Bog će znati. ožda je sve rekla Božica Pažur, urednica časopisa „Kaj“, kad je u e-mailu povodom ove tužne vijesti napisala: „Dotrgla se rieč“. . S. Nije bilo vremena da promijenim svoju uobičajenu fotografiju i da svoje nasmijano lice zamijenim izrazom koji bi ocrtavao moje sadašnje raspoloženje. Ali, uostalom, nema takve fotografije koja bi mogla izraziti tugu koju osjećam.

Z

Cold Snap nakon povratka s turneje dolazi “zapaliti” Varaždin, nakon skoro dvije godine pauze, a kako najavljuju, sprema se - SHOW!

NAJAVA V. U. K. Fest - festival mladih, kulture i alternative

Od koncerata do kazališnih predstava 10-ak bendova, kazališna skupina, performeri, žongleri, udruge, bljuvači vatre...

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

VARAŽDIN - Udruga mladih V.U.K. i ove godine u sklopu organiziranja sadržaja za mlade te promicanja alternativne kulture, organizira V.U.K. fest, dvodnevni open air festival.

Za razliku od prijašnjih godina, ove godine program se širi na više područja, tako da uz glazbeni program mladih i renomiranih bendova, svoj doprinos dat će i žongleri, bljuvači vatre, dvije plesne skupine, kazališna skupina mladih “Teatar apsurda” iz Koprivnice koji će u pauzama između bendova interpretirati djela Danila Harmsa... Mladi varaždinski kreativci predstavit će se svojim DIY rukotvorinama, a svoj doprinos dat će i sajam udruga, na koji svoj dolazak najavljuje i Mreža mladih Hrvatske te Zelena akcija.

Sam festival održat će se 24.

- 25. lipnja na izletištu Drava, popularnoj “Špici” i to prvi put na čak 2 bine! Dok je velika bina namijenjena za bendove, na drugom stageu nastupat

će u pauzama, prije i nakon koncertnog programa plesači, žongleri, glumci i sl. te za sve one kojima ostane višak energije mogu ga iskroistiti na drum’n’base dub afterpartyju.

Za sve kampere, kao i dosadašnjih godina, bit će osigurani besplatan kamp, gdje će se moći smjestiti svi koji dođu šatorima, dok će tijekom dana u subotu biti i održana besplatna radionica žongliranja vatrom i poiom, u organizaciji udruge Krpe i konci. Stoga zadnji vikend u lipnju rezervirajte za V.U.K. fest, ponesite šator, boravite u prirodi uz glazbu, žonglere, kreativce i Uz žonglere kikDstreet... ...naučite žonglirati - besplatno Cold volontere... p, a n S Iz Udruje, o gr in ge mladih Bolesn samo su . ..

V.U.K. naMotus izvođača javljuju d neki o jeg V.U.K. skoro po dišn ovogo kretanje festa web stranice festivala, na kojoj će biti dostupne sve informacije, kao i kompletan popis izvođača.

Motus - zagrebačke legende HC punk scene, sviraju od 1988.

A

B

M M P

POWERED BY

30 Kulturni obzor

19. travnja 2011., br. 361

RAZGOVOR Dubravko Bilić prvi je ozbiljno počeo proučava

U D-duru

Gruntovec, selo koje je smislio Ludbrežanin

VKO i solisti Križanić i Šincek U

nedjelju 17. travnja u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu održan je četvrti koncert u sezoni 2010./11. pod nazivom Varaždinski komorni orkestar i mladi varaždinski umjetnici.

Kao solisti nastupili su Petar Križanić, fagot i Mario Šincek, trombon. rvo izvedeno djelo Darko RUŠEC bilo je Koncertantni profesor gitare u kvartet br. 2 u Es-duru Glazbenoj školi Varaždin Ivana Mate Jarnovića.

Uslijedio je Koncert za fagot i gudače Edouarda Du Puya, a kao solist nastupio je Petar Križanić. U dobi od 13 godina Petar Križanić počeo je učiti fagot na Glazbenoj školi u Varaždinu kod Vladimira Begovića. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Marijana Kobetića, a potom se usavršavao na salzburškom Mozarteumu i na Visokoj školi za glazbu u Beču kod Richtera Gallera. Stalno je zaposlen u Simfonijskom orkestru HRT-a na mjestu solo-fagotista. rižanić je svojim virtuoznim sviranjem, dinamičkim nijansiranjem i lijepim tonom fascinirao publiku izvevši ovo djelo klasičnog ustrojstva i bio nagrađen dugim aplauzom. slijedile su Dvije elegične melodije za gudače, Op. 34 norveškog kompozitora Edvarda Griega. oncert za trombon i gudače, Op. 91 Jana Koetsiera djelo je s osobitom melodijskom invencijom i ritamskom artikulacijom s elementima jazza.

Naglašena melodioznost prvog stavka prenosi se i u drugi - Elegiju osmišljenu kao posvetu Dukeu Ellingtonu i stoga sazdanu na temelju njegove skladbe Mood Indigo. Treći pak stavak primjer je za virtuozne mogućnosti trombona kao solističkog instrumenta. Solist Mario Šincek diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Šime Vulelije. Danas je solo trombonist Zagrebačke filharmonije i asistent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Šincek je pokazao fascinantne mogućnosti ovog instrumenta izvevši ovo maštovito djelo protkano elementima jazza na impresivan način. oslijednje djelo bila je Sinfonietta za gudače, op. 52 francuskog kompozitora Alberta Roussela. Glazbenici su i ovaj put ugodno iznenadili svoju vjernu publiku pruživši joj lijepe trenutke skladnog muziciranja i davši mogućnost da čujemo djela koja još nismo imali priliku upoznati, ali koja su vrijedni ostaci europske glazbene baštine.

P

TOMISLAV MAKAJ

I nakon 35 godina Dudek, Regica, Cinober i Presvetli osvojili su gledatelje u cijeloj zemlji. 1975. snimani su u blizini Koprivnice, dok u posljednjoj sceni Dudek odlazi s ludbreškoga kolodvora. Njihov kajkavski ipak nije bio ludbreški iako je scenarist ove serije bio Ludbrežanin Mladen Kerstner postojala po jedna knjiga snimanja – jedna na HTV-u, a druga u obitelji. Dijelovi radiodrama ostali su na kazet ama svaka sa Hrvatskog radija a z i r p re dok su kazališne i s o n drame skupljane sobom hoće po kazalištima. ej n a t i Pravo je čudo p ati m i n s što smo uspjeli li se ci otkriti tekst “Krnastav stitki” kod jednog glumca iz zagrebačkog Jazavca.

Da se danas snimaju Gruntovčani, bili bi hit-serija.

1975. kad se 10 epizoda pojavilo i to na kajkavskom, osvojili su publiku cijele tadašnje Jugoslavije. Kako objasniti taj fenomen?

K

U K

Bez materijala

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Bilić je jedva našao scenarije koje je Kerstner pisao Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Gruntovčani, čini se, nikad ne blijede. Dudek, Presvetli, Cinober i Regica imali su veću gledanost od protagonista turskih sapunica koji su u zadnje vr ijeme preplav ile domaće TV kanale. Njihov otac, rođeni Ludbrežanin, scenarist Mladen Kerstner stvorio je likove koji su govorili kajkavskim jezikom i osvojili

ne samo cijelu Hrvatsku već i tadašnju Jugoslaviju. Kerstner je svojim radom došao do naroda, a dugo vremena trebalo je da dobije svoje mjesto u književnosti. Za to je najzaslužniji njegov sugrađanin, ravnatelj ludbreške knjižnice Dubravko Bilić, koji je 1998. organizirao i prvi znanstveni skup o Kerstneru. S njim smo razgovarali o Kerstneru, najviše o Gruntovcu.

Kerstnerov najpoznatiji rad su upravo TV serije – Gruntovčani, Mejaši te Dirigenti i muzikaši. Napisao je i više od 30 radiodrama i 4 kazališne komedije. Jesu li scenariji razlog zašto se nitko nije bavio s njim kao piscem?

Da, jer se u većni slučajeva nije znalo tko je autor, pogotovo za TV serije. Za Mejaše se tekst u potpunosti izgubio dok je za Gruntovčane ipak

Kajkavski nije predstavljao barijeru. Slovenski je bio jedan od službenih, a ljudi su i više putovali i družili se. Osim toga, kajkavski iz Gruntovčana nije bio Kerstnerov ludbreški - to je bio pokušaj stvaranja jedinstvenoga kajkavskog jezika. Uostalom, priča je sama po sebi dobra, a ljudi su mogli prepoznati i likove i situacije, poistovjetiti se sa sitnim i krupnim lopovlucima kao i s onim poštenjačinama koji su na margini.

Gruntovec zapravo ne postoji. Što on predstavlja?

Gruntovec ne postoji kao toponim nego je izvedenica od grunta i obilježava Kerstnerovu vezanost za rodni kraj. To je sinonim za sve koji su vezani za svoje mjesto. Predstavlja odnos čovjeka prema zemlji od koje živi i za koju živi.

Regica u centru Dudek, Cinober, Presvetli i Regica zapravo nose cijele Gruntovčane...

Dudek je poseban lik u hrvatskoj književnosti, on je smiješan koliko i tragičan i stremi nečemu boljem, živi u snovima i zvijezdama, a noge su mu u podravskom blatu.

Istovremeno je poštenjačina

Kulturni obzor 31

19. travnja 2011., br. 361

ati likove Ludbrežanina Mladena Kerstnera

KRATKA PRIČA Fikcija inspirirana korupcijom

OBITELJ Kerstnerovi su bili bogati

Umjesto trgovca scenarist Mladen Kerstner rođen je 1928. u Ludbregu, koji je već tada bio mali grad s bogatim društvenim životom. U međuratnom razdoblju Ludbreg je imao i muški i ženski teniski klub, ljudi su se bavili automobilizmom, postojala je knjižnica i čitaonica, organizirala su se poljoprivredna predavanja, postojale su dvije banke kao i velik dućan.

Uz to u Ludbregu je bila jaka židovska zajednica s oko 300 ljudi, koja je nosila građanski ž ivot. Ml aden Kerstner rođen je u obitelji koja je došla iz Gradišća, a bili su imućni. Oni su imali mlin na kojem je nastala i prva hidrocentrala,

i tu je ta njegova gorka komičnost. Cinober je otvoreno zločest, a Presvetli prikriveno.

Regica je pak sjecište Dudekova svijeta i realnosti, ona je lik u kojoj se sve prelama.

Mnoge koji su danas gledali Gruntovčane živcira ta Dudekova dobrota. Je li Kerstner želio pokazati da je takva dobrota jednaka imbecilnosti?

Dudek je dobar, ali nije glup.

On je svjesno dobar. Danas se biti pošten poistovjećuje s biti glup, a u konačnici je bitno poštenje. Kerstner je želio poručiti da su se u društvu promijenile vrijednosti i da je svijet poštenje promijenio u glupost.

Svaka nova repriza donosi i priče o novim nastavcima...

Da, ali to povlači sa sobom niz pitanja. Tko bi glumio Gruntovčane? Bi li to bili isti glumci koji su već stariji? Tko bi platio skupu produkciju?

Sve će ostati na reprizama...

ali i ciglanu te medičarnu – nešto kao slasti-

Kerstner u rodnom kraju

čarnu. Njega su kao jedinog sina usmjeravali na posao i poslali na Trgovačku akademiju. On se u tome nije našao i nakon rata je krenuo u kazalište, prvo u glumačke vode, a nakon toga u pisanje – objasnio je Bilić. U Ludbreg je dolazio relativno često, dodao je, jer su ga za rodni kraj vezale njegove sestre.

Mještani ga se sjećaju još kad je radio u knjižnici 50-ih, ali i kao čovjeka koji je bilježio riječi.

Kerstner je umro 1991. vrlo nenadano u Zagrebu i nikad se nije vratio pod rodnu “hrušku”.

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Gruntovčani gledaniji od turskih sapunica

- Nakon što ga je na radnom mjestu, u redakciji, snašao srčani udar, novinar nastavlja oporavak u bolnici. Nakon nekog vremena shvati da ako želi preživjeti mora potplatiti doktora. Postaje razapet između svojih principa i života – kratak je sadržaj priče Varaždinke i novinarke Andreje Žigić-Dolenec, koja će uskoro izaći u knjizi Transparency Internationala, nastale na temu korupcije.

Prva priča

Kerstner je bio lektor Gruntovčanima

Dudek odlazio u Njemačku s ludbreškoga kolodvora

Sagnera je obilježio Dudek

Novinar je platio život i odrekao se principa Novinarka Andreja Žigić-Dolenec napisala je svoju prvu priču u samo dva dana, javila se na natječaj i pobijedila

LUDBREG Pivnica “Mejaši” i spomen-ploča jedina veza s Kerstnerom

Deset epizoda Gruntovčana snimano je 1975. u okolici Koprivnice. Zadnja epizoda, kada Dudek od-

Nakon priče krenut će u pisanje romana

lazi na vlak, snimljena je na ludbreškom kolodvoru.

- Gruntovčani su bili skupa serija. Nisu snimani u stu-

diju, već je sve snimano vani, tako da je dosta toga ovisilo i o vremenu. Uz to, bilo je angažirano dosta naturščika iz ovoga kraja – ispričao je Bilić. Kaže, tužno je da Gruntovčani nisu bolje iskorišteni.

- Naša knjižnica nosi ime po Kerstneru pa nam se znaju javiti i osnovne škole da bi došle na ekskurziju.

Mi im jedino možemo pokazati spomen-ploču koju smo postavili na njegovu rodnu kuću i pivnicu Mejaši u kojoj se nalaze slike sa snimanja TV serija. Pivnica je i jedino mjesto koje povezuje Kerstnera s Ludbregom – objasnio je.

Uspjeh varaždinske novinarke utoliko je veći jer je to ujedno i prva objava neke njene priče i prvi natječaj na koji se ikad javila. - Dvadeset godina bavim se novinarstvom, ali nikad se, pa ni radi sebe same, nisam bavila pisanjem. Ponekad, ali nikako ne za objavu, pisala sam neke “pjesmuljke”. Na Transparencyjev natječaj nabasala sam čisto slučajno. Bila je zadana tema i eto – odlučila sam napisati priču. Nisam mislila da će

U knjizi s Jergovićem i Ferićem U knjizi koja bi uskoro trebala izaći u izdanju VBZ-a, uz Andrejinu te još 4 priče autora s natječaja osvanut će i priče koje su napisala afirmirana imena trenutne hrvatske književne scene - Vlado Bulić, Ivica Đikić, Zoran Ferić, Julijana Matanović, Jurica Pavičić, Edo Popović, Olja Savičević Ivančević, Ivana Simić Bodrožić, Tena Štivičić te Ivan Vidić. - Sigurno je da imponiraju ta imena. No sve skupa mi je pokazalo i da moje pisanje vrijedi i ulilo mi nekakvu sigurnost u samu sebe – rekla je Andreja.

Nakon uspješne priče planira napisati roman.

biti izabrana – ispričala nam je Andreja. Natječaj je bio objavljen krajem prošle godine, dio je Transparencyjevog

!

lik nema ime kao ni mjesto jer je to situacija koja se može dogoditi svakome

projekta “Knjigom po korupciji”, a uz Andrejinu, u knjizi će biti objavljene još 4 priče od ukupno 57 pristiglih.

Bez imena Priču “Miris života”, kojom je probila led, napisala je u naletu inspiracije, za samo dva dana. - Nije mi dugo tre-

balo da je napišem, ali sam do zadnjeg dana čekala da je pošaljem – nastavila je. Priča nema mjesto radnje, glavni lik nema ime, a pisana je dokumentaristički. - Nisam pisala na temelju svog osobnog iskustva iako je priča pisana u prvom licu. To je zato što nisam dobra u davanju imena – našalila se. Njena priča je, objašnjava, vrlo banalna – može se dogoditi svakome i događa se oko nas. - Novinar iz priče ima obitelj, ženu i sina. Kraj njega u bolnici leži siromašan pacijent koji ne može platiti svoj život, što ga dodatno motivira da potplati doktora. Poanta je u tome da je lako moralizirati do trenutka kad sam ne dospiješ u takvu situaciju – objasnila je.

NAJAVA Otvorenje izložbe “Credo” pred Uskrs u Sermageu

Mataušićevi reljefi i plastike Pod nazivom Credo, u palači Sermage ove će se srijede otvoriti izložba reljefa i male plastike akademskoga kipara Damira Mataušića.

Autor izlaže dvadesetak radova izvedenih u lijevanom poliranom aluminiju i pozlaćenom aplikatu, nastalih u posljednjih nekoliko godina.

Kao i velik dio cjelokupnog Mataušićeva opusa, i ova djela počivaju na kršćanskim

ishodištima odakle autor crpi stvaralačko nadahnuće znalački asimilirajući, kako to u predgovoru kataloga naslovljenom “Kiparevo oblikovanje kršćanske vjere” naglašava likovni kritičar Milan Bešlić, iskustvo baštine u vlastiti suvremeni likovni jezik s nedvojbenim autorskim značajkama. Izložba se priređuje uz nadolazeći najveći kršćanski blagdan Uskrs, a otvara se u Velikome tjednu u srijedu 20.

travnja s početkom u 19.00 sati.

Za razgled je postavljena do 6. svibnja ove godine.

32 Duplerica

19. travnja 2011., br. 361

ORIJENTALNI PLES Šezdeset plesačica odvelo nas na plesni put zemljama

Orijent na kazališnim d

Iako se nisu vidjela golišava tijela, kostimi su bili bogati

Atraktivna gošća iz Slovenije izmamil

Plesačice amaterke pokazale su bogatstvo plesa koji dolazi s Orijenta i šarenilo kostima, a u jednoj točki pratili su ih i muški zaštitnici - eunusi Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Više od šezdeset plesačica ove je subote Varaždince odvelo na kratak plesni put po zemljama Magreba, arapskom poluotoku, ali i do daleke Indije. Djevojke i žene koje su nastupile nisu profesionalne plesačice već amaterke koje svoje slobodno vrijeme provode u č e ć i trbušni ples. - Ovu plesnu večer organiziramo drugu godinu za redom.

Naš je cilj pokazati koje smo vještine savladale i čime se bavimo. Jako sam ponosna na svoje cure – rekla nam je organizatorica ovogodišnjeg OrientArt showa i voditeljica

Yasmina već dugo vodi Udrugu OrientArt

varaždinske Udruge OrientArt Jasminka Pomper – Yasmina.

Plesačice su pod vodstvom Yasmine na scenu izašle čak šest puta, a posebno je atraktivno izgledao njihov ples s krilima.

Brdo stilova - U trbušnom plesu postoji puno stilova, a osnovni su oni koji dolaze iz Turske i Egipta. U turskom ima više akrobatskih pokreta, svijanja i plesanja po podu. I tijelo je više otkriveno – objasnila je Yasmina. Pošto je svaki ples bio drugačiji, plesačice su imale i različite kostime, a Yasmina kaže – nabavljaju ih u Istanbulu i Kairu.

Kostime pak koje su nosile plesačice druge varaždinske plesne udruge, članice IZISA,

Atraktivan ples s maramom u plavoj...

sama šiva njihova voditeljica nekoliko muških gostiju – euLidija Jambriško – Lydia. Iako nuha koji su strpljivo glumili plešu trbušni ples, bave se pozadinu. - To su naši muževi nekim drugim njegoi prijatelji. Angažirali smo ih vim stilovima. Lydia da stoje iza nas da bi ples je osmislila sve stvarno izgledao kao e koreograf ije da je u haremu – rekostim ju za svoje cure kla je Yasmina. lja v a b a n i u p oz n a l a Cijelu priču otvou, l u b n publiku s tririo je Varaždinski u Ista li ih i balom, gypsitamburaški orkeKairu aju star. jem i oriental v i š e kabareom.

- Zvuči pomalo nesam obično, kao kakve veze imaju tamburice i Orijent, Do Indije Na put do Indije odvela nas no čuli smo njihovu verziju pjeje gošća showa, Zagrepčanka sme Harem koja mi se svidjela Ines Smiljanić otplesavši indij- na prvo slušanje – objasnila je ski kathak, a uz nju Varaždin- Yasmina. Sigurni smo, nakon kama su se pridružile i zalju- ovog, sljedeće godine još će se bljenice u ples iz Maribora, Varaždinki odlučiti na trbušni Samobora i Petrinje. Bilo je i ples...

...i u crvenoj varijanti

Duplerica 33

19. travnja 2011., br. 361

a Bliskog i Dalekog istoka BALET Uz kokice 3.000 Varaždinaca gledalo Ruse

SINIŠA SOVIĆ

daskama Loša Carmen i odličan Bolero a je brojne uzdahe iz publike

Rusi su, vjerojatno zbog popularnosti Crnog labuda, izveli i nekoliko najpoznatijih scena Labuđeg jezera

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

na pjesmu Jacquesa Brella “Ne me quitte pas” brojne je dirnula do suza. Rusi su završili uz Bolero za koji se samo može reći da je savršeno izveden. Odlična koreografija, odlična usklađenost plesača na sceni i dobri kostimi.

Zaslužili su dobiven gromoglasni pljesak. Ipak, u svemu nam nije jasno kakav je to bio baletni kolaž. Malo je vukao na priredbu. Tom dojmu doprinijele su i kokice koje su mnogi jeli z a vrije-

Bolero osvježenje Nakon pomrčine koju je uzrokovala ruska Carmen ipak je uslijedilo sunce. Rusi su, vjerojatno zbog popularnosti filma “Crni labud”, ubacili nekoliko poznatih scena Labuđeg jezera i uvjerili nas da su to ipak oni.

Predivno je bilo vidjeti i nešto suvremenog baleta.

Balerina A n a Paškova svojim solom

TOMISLAV MAKAJ

Otplesala je indijski kathak

Je li ovo stvarno Ruski carski balet? Jesu li to isti plesači i plesačice koje smo prošle godine doživjeli kao vrhunske umjetnike na milimetar sinkroniziranih pokreta? Je li ovo stvarno Carmen, jedna od najljepših ikad napisanih glazbenih priča? To su samo neka od pitanja koja su prolazila glavama na baletu održanom u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi prošlog četvrtka kad su na scenu stupili renomirani plesači Ruskog carskog baleta.

Ne samo da se činilo da je u Varaždin došla neka baletna c momčad Rusa, već je i njihova kostimografija izgledala kao da su je naslijedili od sovjetske reprezentacije u umjetničkom klizanju. Dojam nije popravljao niti plavi tepison na sceni po kojem se gazilo baletnim papučicama, a s tr ibina je upadao kao trn u oko. Nisu se potrudili ni oko scenografije.

Velika crvena zastava na kojoj je otisnut stilizirani bik, što je trebalo asocirati na Španjolsku,

više je izgledala poput loga nekog alternativnog španjolskog benda.

Zanosne tribal plrsačice

me baleta. Zovite nas staromodnima, ali mislimo da se čar baleta gubi u sportskim dvoranama u kojima glazba sa zvučnika oglušuje publiku u prvim redovima.

34 Putopisi

19. travnja 2011., br. 361

Nedaleko od centra Nairobija

Bivoli u Nacionalnom parku Lake Nakuru

PUTOPIS Marijan Fabeta posjetio je afričku državu Keniju, smještenu na istoku kontinenta (1)

Babuni, mali kradljivci hrane Mala grupa od petoro planinara iz Varaždina i Zagreba uputila se krajem siječnja ove godine u istočnu Afriku...

Piše: MARIJAN FABETA

Usponi na visoke planinske vrhove nerijetko nas odvedu u nama daleke zemlje. Jedan takav planinski vrh zasigurno je i Mt. Kenija, najviši vrh Kenije.

Po mišljenju mnogih koji su ga obišli i osvojili, to je i najljepši vrh Afrike.

Kenija je smještena na istoku afričkoga kontinenta i rasprostranjena je na 582.646 km2 te ima približno 33 milijuna stanovnika. U zemlji koja je površinom oko 10 puta veća od Hrvatske postoje 33 nacionalna parka, od kojih barem neke treba obavezno posjetiti.

Gradovi i parkovi Nairobi, glavni grad Kenije, svojim centrom nalikuje na mnoge zapadne svjetske gradove širokih ulica i visokih zgrada.

Dalje od centra visoke zgrade zamjenjuju niske kuće, a ulice su sve uže. Iako novi dio Nairobija plijeni svojom urednošću i modernim arhitektonskim zdanjima, u ovim uskim malim ulicama koje su noću gotovo potpuno mračne odv ija se pravi život stanovnika grada. U svakodnevnoj vrevi obavlja se trgovina svega i svačega, a na improv iz ir a nim t

živo u u grad vija o u ij d Nairob nom na v a se ugl ama ulic

Život na ulici Nakurua

štandovima nudi se sva šarolikost voća, povrća, obuće, odjeće i ostalih potrepština. Kupovinu uvijek prati i obavezno dogovaranje o cijeni, što samo doprinosi draži kupovanja.

Po asfaltnoj, ali i prilično lošoj cesti dolazimo u grad Nakuru udaljen oko 180 km od Nairobija. Predjeli kojima putujemo prošarani su brežuljcima s dosta zelenila i uz cestu se mogu vidjeti plantaže kave i čaja.

Uz već uobičajenu vrevu na ulicama i smještaj u relativno dobrom hotelu (gdje je uporaba mreže protiv komaraca noću obavezna) razgledavamo grad u kojem nas je tržnica svojim neuređenim izgledom posebno iznenadila. Noću se u pravilu ne izlazi iz hotela, a i sam ulaz hotela dodatno se zatvara željeznim rešetkastim vratima.

Pojavom jutarnjeg sunca sve je opet ljepše, a mi to koristimo za obilazak dvaju obližnjih nacionalnih parkova. Nacionalni park Lake Nakuru nedaleko grada obiluje žirafama, majmunima, gazelama, zebrama, raznim pticama i drugim životinjama.

Park se obilazi automobilom iz kojeg nije dozvoljen izlazak osim na za to predviđenim mjestima. Na tim mjestima morate biti oprezni s hranom koja privlači uvijek gladne majmune, pa vam se može dogoditi kao i nama da vam sa stola nestane cijeli ručak.

Obilazak i biciklom Nacionalni park Longonot, koji se nalazi blizu grada Naivasha, možete obilaziti iznajmljenim biciklima. Takvu draž obilaska parka teško je propustiti.

Tako smo cijeli dan proveli na biciklu i po velikoj vrućini razgledavali krajolik pun životinja, koji je još uvijek poprilično vulkanski ak t ivan. Na kraju dana posjetili smo i obližnje jezero Naivasha u kojem se uz mnoštvo

ptica kupa i popriličan broj vodenkonja. Ljudi svugdje rado razgovaraju sa strancima pokušavajući usput prodati stvari ili kakvu uslugu. Ponekad u nastojanju da nešto prodaju postaju i pomalo nametljivi, ali se zbog toga ne treba previše ljutiti. Stvari potrebne za uspon na Mt. Keniju kupili smo u Nakuruu i krenuli put planine.

Uvijek gladni babuni

Moderni dio Nairobija

Gužva na tržnici

Trgovina na ulici u Nairobiju

Oglasi 35

19. travnja 2011., br. 361

DOZNAJEMO Generalturist ima najbolje ponude

Proljeće u Madridu

Naglašeno, pa možda i sukobljeno tradicionalno i moderno u Madridu oduševljava svakog posjetitelja! Uzavrela krv njegovih stanovnika pretače se na posjetitelje čim uđu u grad.

Hodajući po njegovim ulicama, primijetit ćete kako se često izmjenjuju impresivne povijesne znamenitosti i moderna arhitektura.

Tur istička tura donosi mnogo ljubiteljima umjetnosti i arhitekture, kao i gurmanima koji će imati priliku uživati u vrhunskoj gastronomskoj ponudi!

Španjolski nacionalni muzej Prado nezaobilazan je zbog španjolskog identiteta koji čuva, a u značajna mjesta za posjetiti ubraja se i Plaza de Cibeles, gradski trg u čijoj se sredini nalazi fontana Cibele, božice plodnosti, koja je poznata i po tome što ovdje navijači Real Madrida slave svoje osvojene naslove.

Madrid je ponosni vlasnik titule jednog od najzabavnijih europskih gradova.

Nakon večere, oko jedan ujutro, obično kreće obilazak barova i klubova. U

gradu u kojemu prometna gužva ne jenjava niti u 4 ujutro, vrijedi planirati odličnu zabavu!

Putujte s Generalturistom u Madrid na nezaboravno proljetno putovanje!

S polaskom 20. 4. 2011., putovanje 4 dana posebnim zrakoplovom iz Zagreba ili Dubrovnika možete kupiti za već od 2.990 kuna + zrakoplovne pristojbe 590 kn.

Saznajte više u poslovnici TUI Generalturista, na www.generalturist.com ili na besplatnom telefonu 0800 55 77.

36 Oglasi

19. travnja 2011., br. 361

INVEST PROJEKT d.o.o. Varaždin raspisuje

OGLAS ZA RADNO MJESTO DIPL.INŽ.GRAĐ. ili DIPL.INŽ.ARH. Od kandidata se očekuje: Ʉ eÑĺĤĪĒė ėÜĤÑŀėĺÑĒĉå _NNȦ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ı 7N =îîÿÝå ÿ Ʉ eĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ÿ ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ _ėŀÑàĊÑ áėŀĺėČÑ ĊÑĮåûėĤÿĉå Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė Ēÿĉå ĒıłĒė Rad se zasniva na neodređeno vrijeme Uz obavezni probni rok 0ĤÑĮĊÿ łÿĺėĮėġÿĨ ġėĨČÑĮÿ ĒÑ ÿĒĺåĨĮġĤėĉåĊĮĺŀɝûđÑÿČȩÝėđ

DOZNAJEMO Popularna emisija VTV-a nakon Cestice gostovala u Trnovcu Bartolovečkom

“Popevke i štikleci” puni dvorane V ġĤėûĤÑđı _S_ ĮåČåĺÿŀÿĉå ĮÿĉåĊėđ ėĺå ĨåŀėĒå ĺĤČė ĉå ġėġıČÑĤĒÑ ŀÑÜÑĺĒėȿûČÑŀÜåȿ ĒÑ åđÿĨÿĉÑ ȫGėġåĺĊå ÿ ĪĮÿĊČåȿ ÝÿȯȦ ı Ċėĉėĉ Ĩå ġĤĺåĒĨĮĺåĒė Ēĉåûıĉå ûČÑŀÜåĒÿ ÿŀĤÿàÑĉ ĒÑ ĊÑĉĊÑĺĨĊėđ ĒÑĤĉåàĉıȦ Ñ ėĨÿđ ûČåáÑĮåČĉÑ ı ĨĉåĺåĤĒėđ áÿȿ ĉåČı &ĤĺÑĮĨĊå ĨÑáÑ ĉå đėûı ġĤÑĮÿĮÿ ÿ ûČåáÑĮåČĉÿ ĉėĪ ĒåĊėȿ ČÿĊė ĤåûÿėĒÑČĒÿþ ĮåČåĺÿŀÿĉÑ ÿŀ

áĤıûÿþ ĊĤÑĉåĺÑ ŀåđČĉå Ċėĉå ġĤåıŀÿđÑĉı åđÿĨÿĉıȩ

Nastupio i Kiky eÜėû ĺåČÿĊėû ÿĒĮåĤåĨÑȦ _S_ ĮåČåĺÿŀÿĉÑ ėáČıàÿČÑ ĉå ėĤûÑĒÿŀÿȿ ĤÑĮÿ ÿ ĉÑĺĒÑ ĨĒÿđÑĒĉÑ åđÿĨÿĉåȦ ġÑ Ĩı ȫGėġåĺĊå ÿ ĪĮÿĊČåÝÿȯ ĒÑĊėĒ åĨĮÿÝå ûėĨĮėĺÑČÿ ÿ ı SĤĒėĺÝı ÑĤĮėČėĺåàĊėđȩ ĺėĤÑĒÑ ĉå ġėĒėĺė ÜÿČÑ

Voditeljski duo, Andreja Loparić i Ivica Pepelko

ġıĒÑȦ ûėĮėĺė ĮÿĨıßı ġĤÿĨıĮȿ ĺıûČåÝėđȯȩ NıėĤûÑĒÿŀÑĮėĤ Ēÿþ ġėĨĉåĮÿĮåČĉÑ ıłÿĺÑČė ĉå ı ĨĒÿđÑĒĉÑ ÜÿČÑ ĉå =ġßÿĒÑ SĤĒėȿ ġĤėûĤÑđı ı Ċėĉåđ Ĩı ĺėáÿĮåȿ ĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿ ÿ ĮÑđėĪĒĉÿ Čĉÿ ĒáĤåĉÑ 2ėġÑĤÿß ÿ 'ĺÿÝÑ Gåȿ 0V 7ÑĊȩ _S_ SåČåĺÿŀÿĉÑ ıĨĊėȿ ġåČĊė ıûėĨĮÿČÿ ÜĤėĉĒÑ Ĥė ĒÑĉÑĺČĉıĉå ĉÑĺȿ ÿđåĒÑ Ĩ þĤĺÑĮĨĊå a n v Ē Ñ Ĩ Ē ÿ đ Ñ Ē ĉ Ñ åĨĮĤÑáåȩ 8Ñ ȿ ja ja n ė ġ å ĺ Ċ ÿ ÿ Ĩ Įıġÿė ĉå ÿ snima ikleca” ȫ GĪĮÿĊČåÝÑȯ ı ġėŀĒÑĮÿ ĺėȿ t š i i ĉėĪ ĒåĊÿđ áÿĮåČĉ _S_ opevk š nekim P “ ĨĤåáÿĒÑđÑ ĮåČåĺ ÿŀÿĉå jo osim u Varaždinske ı 7 å ä ÿ ȿ 0 Ĥ ÿ Ĩ Į ÿ ĉ Ñ Ē a i m đıĤĉıȦ Gėȿ GåĮĤėĺÿß Ɂ mjesti ije, uskoro áĤÑĺ ÿĒÿ Įå 0ÿĊĽ Ĩ ıĺÿȿ pan te u ž ju r u ı _ÑĤÑłáÿĒȿ ĉåĊ ėáČÿàĒė im u Međ avini ĨĊėĉ łıġÑĒÿĉÿȦ ġ Ĥ ÿđČĉåĒÿđ Podr Ñ åđÿĨÿĉå ĨĒÿȿ ĨĮÑĒáȿ ıġ Ċė ȿ đČĉåĒå ı SĤĒėĺÝı đÿàÑĤĨĊÿđ ĒÑĨĮıȿ ÑĤĮėČėĺåàĊėđ ı ġĤėȿ ġÿđÑȦ Ñ ĺåČÿĊÿ ĉå ġČĉåĨÑĊ áėÜÿė ÿ ĨĮÑČĒÿ ĨıáÿėĒÿĊ åđÿȿ ûĤÑđı Ĩı _S_ ĮåČåĺÿŀÿĉå ı Ĩÿĉå ĨĺåßåĒÿĊ 7ÑĊĨÿđÿČÿĉÑĒ ġåĮÑĊ ɵɼȩ ĮĤÑĺĒĉÑ ÿ ɹȩ ĨĺÿÜĒĉÑ &åĤÝåû ĨÑ Ĩĺėĉÿđ ȫGėÜėłĒÿđ ı ɵɳȩɳɳ ĨÑĮÿȩ ɇĒĤɉ

Kako je bilo, pogledajte 29. travnja i 6. svibnja u 20 sati

Nakon Cestice, snimanje “Popevki i štikleca” izazvali su veliko zanimanje i kod Trnovčana

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE GRADONAČELNIK KLASA: 944-01/11-01/1 URBROJ: 2186/026-03-11-30 Varaždinske Toplice, 11. travnja 2011.

8Ñ ĮåđåČĉı àČÑĒĊÑ ɶɼɴȩ eÑĊėĒÑ ė ĺČÑĨĒÿĪĮĺı ÿ áĤıûÿđ ĨĮĺÑĤĒÿđ ġĤÑĺÿđÑ ɇȳ8ÑĤėáĒå ĒėĺÿĒåȫ ɼɴȹɼɹȩȦ ɹɻȹɼɻȦ ɴɶɺȹɼɼȩȦ ɵɵȹɳɳȩȦ ɺɶȹɳɳȩȦ ɴɴɷȹɳɴȩȦ ɺɼȹɳɹȩȦ ɴɷɴȹɳɹȩȦ ɴɷɹȹɳɻȩ ÿ ɶɻȹɳɼȩɉȦ àČÑĒĊÑ ɶɸȩ eÑĊėĒÑ ė ČėĊÑČĒėĉ ÿ ġėáĤıàĒėĉ ɇĤåûÿėĒÑČĒėĉɉ ĨÑđėıġĤÑĺÿ ɇȳ8ÑĤėáĒå ĒėĺÿĒåȫ ɶɶȹɳɴȩȦ ɹɳȹɳɴȩȦ ɴɵɼȹɳɸȩȦ ɴɳɼȹɳɺȩȦ ɴɵɸȹɳɻȩ ÿ ɶɹȹɳɼȩɉȦ àČÑĒĊÑ ɷɸȩ NĮÑĮıĮÑ #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝå ɇȳNČıłÜåĒÿ ĺĉåĨĒÿĊ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȫ ÜĤėĉ ɴɼȹɳɼȩȦ ɵɹȹɳɼȩ ÿ ɴɼȹɴɳȩɉ ÿ =áČıĊå #ĤÑáĨĊėû ĺÿĉåßÑ ė ĤÑĨġÿĨÿĺÑĒĉı ĉÑĺĒėû ĒÑĮĉåàÑĉÑ ŀÑ ġĤėáÑĉı ĒåĊĤåĮĒÿĒÑ ı ĺČÑĨĒÿĪĮĺı #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊÿþ SėġČÿÝÑ 0ČÑĨÑȨ ɼɷɷȿɳɴȹɴɴȿ ɳɴȹɴ VĤÜĤėĉȨ ɵɴɻɹȹɳɵɹȿɳɴȿɴɴȿɵɼ ėá ɵɼȩ ėłıĉĊÑ ɵɳɴɴȩ ûėáÿĒåȦ ûĤÑáėĒÑàåČĒÿĊ _ÑĤÑłáÿĒĨĊÿþ SėġČÿÝÑ ėÜĉÑĺČĉıĉå

JAVNI NATJEČAJ za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Varaždinskih Toplica I. Javnom natječaju izlažu se sljedeće nekretnine: ɴȩ ĊȩàȩÜĤȩ ɵɺɳȹɴȦ ŀȩĊȩıČȩ ɷɵɼɳȦ Ċȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝåȦ ġėĺĤĪÿĒå ɸɴ àþĺȦ ėĤÑĒÿÝÑ ı đĉåĨĒėĉ ĤıáÿĒÿȦ ɵȩ ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɴɻȦ ŀȩĊȩıČȩ ɷɵɼɳȦ Ċȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝåȦ ġėĺĤĪÿĒå ɸɳ àþĺȦ ėĤÑĒÿÝÑ ı đĉåĨĒėĉ ĤıáÿĒÿȦ ɶȩ áÿĉåČėĺÿ ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴȦ ŀȩĊȩıČȩ ɷɵɼɳȦ Ċȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝåȦ ġėĺĤĪÿĒå ɹɻɺ đɵȦ Ċėĉÿ ı ĒÑĤÑĺÿ àÿĒå ġėĨåÜĒå ġėĨĉåáėĺĒå ÝĉåČÿĒåȨ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɵɹ đɵȦ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɶɸ đɵȦ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɺɷ đɵȦ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɹɷ đɵȦ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɺɺ đɵȦ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɻɻ đɵȦ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɻɸ đɵȦ áÿė ĊȩàȩÜĤȩ ɹɴɼȹɷɴ ėá ɴɴɶ đɵȦ ɷȩ ĊȩàȩÜĤȩ ɶɺɴȹɵȦ ŀȩĊȩıČȩ ɷɵɼɳȦ Ċȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝåȦ ġėĺĤĪÿĒå ɷɵɹ đɵȦ ġĉåĪÑàĊÑ ĨĮÑŀÑȦ ÝÿĉåČÑ ÿČÿ ı áÿĉåČėĺÿđÑȦ ɸȩ ĊȩàȩÜĤȩ ɶɴɳɳȹɴ ėá ɸɵɼɹ đɵȦ ŀȩĊȩıČȩ ɷɵɼɳȦ Ċȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝåȦ ŀåČåĒÿ ġėĉÑĨ Ɂ áÿė àåĨĮÿÝå ėá ɵȩɹɼɻ đɵ ıġÿĨÑĒ ı ġėĨĉåáėĺĒÿ ČÿĨĮ ɵɷɸɴɁ ÝÿĉåČÑ ġėĺĤĪÿĒÑ ÿČÿ ı áÿĉåČėĺÿđÑȩ II. POČETNA CIJENA: ɴȩ ŀÑ ĒåĊĤåĮĒÿĒå ġėá ĤåáĒÿđ ÜĤėĉåđ ɴ Ɂ ɶ ɺɳȦɳɳ ĊĒ ġė đɵ ɵȩ ŀÑ ĒåĊĤåĮĒÿĒå ġėá ĤåáĒÿđ ÜĤėĉåđ ɷ ÿ ɸ ɸɳȦɳɳ ĊĒ ġė đɵ III. TRAJANJE I UVJETI NATJEČAJA JėĊ ŀÑ ġėáĒėĪåĒĉå ġėĒıáÑ ĉå ɴɸ áÑĒÑ ėá áÑĒÑ ėÜĉÑĺå ėĺėû ĒÑĮĉåàÑĉÑȩ 8åġĤÑĺėáėÜĒå ÿ ĒåġėĮġıĒå ġėĒıáå Ēåßå Ĩå ĤÑŀđÑĮĤÑĮÿȩ 8ÑĮĉåÝÑĮÿ Ĩå đėûı îÿŀÿàĊå ėĨėÜå áĤłÑĺČĉÑĒÿ JåġıÜČÿĊå &ĤĺÑĮĨĊå ÿ ġĤÑĺĒå ėĨėÜå ĤåûÿĨĮĤÿĤÑĒå ı JåġıÜČÿÝÿ &ĤĺÑĮĨĊėĉȩ IV. SADRŽAJ PONUDE GėĒıáÑ đėĤÑ ĨÑáĤłÑĺÑĮÿȨ ÿđåȦ ġĤåŀÿđå ÿ ÑáĤåĨı ġėĒıäÑàÑȦ ėáĒėĨĒė ĮĺĤĮĊı ġĤÑĺĒå ėĨėÜå Ĩ ÑáĤåĨėđ ÿ ĒÑŀĒÑĊėđ ėáûėĺėĤĒå ėĨėÜåȦ áėĊÑŀ ė ÜėĒÿĮåĮı ėáĒėĨĒė ĨėČĺåĒĮĒėĨĮÿ ŀÑ ġĤÑĺĒı ėĨėÜıȦ ėÜĤĮĒÿÝı ŀÑ ėÜĤĮĒÿĊåȦ ÿŀĺÑáÑĊ ÿŀ ĨıáĨĊėû ĤåûÿĨĮĤÑ ŀÑ ĮĤûėĺÑàĊė áĤıĪĮĺėȦ ġėĮĺĤáı NĮĤıàĒå ĨČıłÜå #ĤÑáÑ ė ĒåġėĨĮėĉÑĒĉı ĒåġėáđÿĤåĒÿþ ėÜĺåŀÑ ġĤåđÑ #ĤÑáıȦ áėĊÑŀ ė ıġČÑßåĒėĉ ĉÑđàåĺÿĒÿȩ V. OSTALI UVJETI NATJEČAJA NıáÿėĒÿÝÿ ĒÑĮĉåàÑĉÑ áıłĒÿ Ĩı ıġČÑĮÿĮÿ ĉÑđàåĺÿĒı ı ÿŀĒėĨı ėá ɴɳ˚ ıĮĺĤäåĒå ġėàåĮȿ Ēå ÝÿĉåĒå ŀÑ ĒåĊĤåĮĒÿĒı ÿŀČėłåĒı ġĤėáÑĉÿȩ /ÑđàåĺÿĒÑ Ĩå ıġČÑßıĉå ĒÑ łÿĤė Ɂ ĤÑàıĒ #ĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊÿþ SėġČÿÝÑ ÜĤėĉȨ ɵɷɻɼɳɳɷ Ɂ ɴɻɷɺɶɳɳɳɳɼ ġėŀÿĺ ĒÑ ÜĤėĉ ɹɻ ɺɺɸɺ ȿ =' Ĩ ĒÑŀĒÑĊėđ ȳĉÑđàåĺÿĒÑ ŀÑ ĉÑĺĒÿ ĒÑĮĉåàÑĉ Ɂ ġĤėáÑĉÑ ĒåĊĤåĮĒÿĒÑȫȩ GĤåáĒėĨĮ ġĤÿ ĒÑĮĉåàÑĉı ÿđÑĉı ĒÑĮĉåÝÑĮåČĉÿ Ċėĉÿ ġėĒıáå ĺåßÿ ÿŀĒėĨ ĊıġėĺĒÿĒå ı ėáĒėĨı ĒÑ ġėàåĮĒı ÝÿĉåĒıȩ GėĒıáÑ ĒÑĮĉåÝÑĮåČĉÑ ÿĨġėá ıĮĺĤäåĒå ġėàåĮĒå ÝÿĉåĒå Ēåßå Ĩå ĤÑŀđÑĮĤÑĮÿȩ V ĨČıàÑĉı áÑ Ĩı ġėĒıáå ÿáåĒĮÿàĒåȦ ĒÑĮĉåàÑĉ ßå Ĩå ġėĒėĺÿĮÿ Ĩ Ēėĺÿđ ÿŀĒėĨėđ ġėàåĮĒå ÝÿĉåĒåȩ 8ÑĉġėĺėČĉĒÿĉėđ ġėĒıáėđ ĨđÑĮĤÑĮ ßå Ĩå ėĒÑ ġėĒıáÑ ĊėĉÑ ıŀ ÿĨĊČĉıàÿĺė ÿĨġıĒĉåĒĉå Ĩĺÿþ ıĺĉåĮÑ ĒÑĮĉåàÑĉÑ Ĩ ġĤÿČėłåĒėđ ĮĤÑłåĒėđ áėĊıđåĒĮÑÝÿĉėđ ĨÑáĤłÿ ÿ ĒÑĉĺÿĪÿ ÿŀĒėĨ ĊıġėĺĒÿĒåȩ 8ÑĉġėĺėČĉĒÿĉÿ ġėĒıáÿĮåČĉ áıłÑĒ ĉå ı ĤėĊı ėá ɻ áÑĒÑ ėá áÑĒÑ ġėŀÿĺÑ ġĤėáÑĺÑĮåČĉÑ ĨĊČėġÿĮÿ ĊıġėġĤėáÑĉĒÿ ıûėĺėĤȦ Įå ĉå áıłÑĒ ı ĤėĊı ėá ɴɸ áÑĒÑ ėá áÑĒÑ ĨĊČÑġÑĒĉÑ ĊıġėġĤėáÑĉĒėû ıûėĺėĤÑ ıġČÑĮÿĮÿ ġĤåėĨĮÑČÿ ÿŀĒėĨ ĊıġėĺĒå ÝÿĉåĒå ɇĤÑŀČÿĊı ÿŀđåäı ġėĒıäåĒėû ÿŀĒėĨÑ ÿ ıġČÑßåĒå ĉÑđàåĺÿĒåɉȩ /ÑđàåĺÿĒÑ ıġČÑßåĒÑ ġė ıĮĺĤäåĒėđ ĒÑĉġėĺėČĉĒÿĉåđ ġėĒıáÿĮåČĉı ŀÑáĤłÑĺÑ Ĩå ÿ ıĤÑȿ àıĒÑĺÑ ı ĊıġėġĤėáÑĉĒı ÝÿĉåĒıȩ Ċė ĒÑĉġėĺėČĉĒÿĉÿ ġėĒıáÿĮåČĉ Ēå ıġČÑĮÿ ġĤåėĨĮÑČÿ ÿŀĒėĨ ĊıġėĺĒÿĒåȦ ėáĒėĨĒė Ēå ŀÑĊČĉıàÿ ĊıġėġĤėáÑĉĒÿ ıûėĺėĤȦ ĨđÑĮĤÑĮ ßå Ĩå áÑ ĉå ėáıĨĮÑė ėá ġėĒıáå ÿ ûıÜÿ ġĤÑĺė ĒÑ ġėĺĤÑĮ ıġČÑßåĒå ĉÑđàåĺÿĒåȩ GėĒıáÿĮåČĉı Ċėĉÿ Ēå ıĨġÿĉå ı ĒÑĮĉåàÑĉıȦ ıġČÑßåĒÑ ĉÑđàåĺÿĒÑ ßå Ĩå ĺĤÑĮÿĮÿ ı ĒėđÿĒÑČĒėđ ÿŀĒėĨı ı ĤėĊı ėá ɴɳ áÑĒÑ ėá áÑĒÑ áėĒėĪåĒĉÑ ėáČıĊå ė ėáÑÜÿĤı ĒÑĉġėĺėČĉĒÿĉåû ġėĒıáÿĮåČĉÑȩ 8ÑĮĉåàÑĉ ßå Ĩå ġėĒėĺÿĮÿ ÑĊė ıĮĺĤäåĒÿ ĒÑĉġėĺėČĉĒÿĉÿ ġėĒıáÿĮåČĉ ėáıĨĮÑĒå ėá Ĩĺėĉå ġėĒıáåȩ SĤėĪĊėĺå ġĤÿĉåĒėĨÑ ĺČÑĨĒÿĪĮĺÑȦ ÿŀĤÑáå ġÑĤÝåČÑÝÿĉĨĊėû åČÑÜėĤÑĮÑȦ ûåėáåĮĨĊå ĮĤėĪĊėĺå ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ĮĤėĪĊėĺå ĺåŀÑĒå ıŀ ĨĤåäÿĺÑĒĉå ĺČÑĨĒÿĪĮĺÑȦ ĨĒėĨÿ ĊıġÑÝ ĒåĊĤåĮĒÿĒåȩ GėĒıáå ŀÑ ĒÑĮĉåàÑĉ áėĨĮÑĺČĉÑĉı Ĩå ı ŀÑĮĺėĤåĒėĉ ėđėĮĒÿÝÿ Ĩ ĒÑŀĒÑĊėđ ȳ8 =S_ ȿ J / Ɂ ŀÑ ĒÑĮĉåàÑĉ ŀÑ ġĤėáÑĉı ĒåĊĤåĮĒÿĒÑȫȦ ĒÑ ÑáĤåĨıȨ #ĤÑá _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝåȦ 7ȩ SÿĮÑ ɷȦ ɷɵɵɵɶ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå SėġČÿÝåȩ O ishodu natječaja natjecatelji će biti obaviješteni u roku od 15 dana od dana utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja za kupnju navedenih nekretnina.

Gradsko vijeće Varaždinskih Toplica zadržava pravo poništenja ovog natječaja bez obrazloženja.

Sve informacije vezane uz javni natječaj možete dobiti u Stručnoj službi Grada Varaždinskih Toplica, M. Tita 4, te na telefone 634-350 i 633-185, svakim radnim danom od 8,00 do 14,00 sati.

GRAD VARAŽDINSKE TOPLICE

!

“

Stolni tenis iznimno je popularan u ovoj regiji i treneri rade jako dobro.”

Renato Čengić HSTS

Sport

Valentina Balažinec, Omega-Gym Kneginec, državna je prvakinja u kickboxingu u kategoriji do 52 kg!

sport@regionalni.com

BOKS Marija Petric u Varaždinu osvojila naslov državne prvakinje

Povratak boksa SINIŠA SOVIĆ

Iako još juniorka, Marija Petric nastupa s puno uspjeha u seniorskoj konkurenciji i nada se da će izboriti nastup na Olimpijskim igrama u Lonodnu Ultrasi će podržati svoje, a tko će podržati Varaždince?

Velika prilika u kupu U susretu 25. kola 1. HNL-a između Zagreba i Varaždina rezultat je bio 2:2 (1:0). Prvo poluvrijeme pripalo je igračima Zagreba koji su postigli gol s 11m u 45. minuti iako se na terenu igrala izjednačena utakmica. U drugom dijelu bolji su Varaždinci i u 71. minuti Glavina je dao gol za

izjednačenje. U 84. minuti na pomolu je bio preokret kada Vugrinec postiže za 1:2. Međutim, Krstanović četiri minute kasnije postiže pogodak.

Varaždinci su se odmah okrenuli drugom polufinalnom susretu kupa s Cibaliom, koji igraju u srijedu 20. travnja s početkom u 18 sati.

Pobjeda i poraz Rukometaši Varteks Di Caprija pobijedili su ekipu Moslavine u 25. kolu Premijer lige 40:36 (21:15). Posljednje plasirana ekipa Premijer lige nije zadavala većih problema Varaždincima. U sljedećem kolu Varteks Di Caprio gostuje u Buzetu protiv istoimene ekipe 23. travnja.

Rukometašice Koke gostovale su u Rijeci i izgubile od ekipe Zameta 28:17 (17:7). U sljedećem kolu 7. svibnja Varaždinke dočekuju ekipu Umaga u derbiju začelja.

Juniorsko prvenstvo donijelo je nekoliko vrlo atraktivnih mečeva, kao i u ženskoj seniorskoj konkurenciji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinka Marija Petric osvojila je naslov prvakinje Hrvatske u boksu u kategoriji do 57 kg, na PH-u koje je održano u Varaždinu u organi zaciji BK Omega i HBS. - Moglo je biti i uvjerljivije, ali dobro je jer nisam dugo bila u mečevima zbog operacije bruha - izjavila je Marija, učenica četvrtog razreda Srednje strukovne škole gdje se školuje za zaštitara, a boksa u BK Omega Varaždin. - Još treba dosta raditi, još nisam u punoj formi.

Konkurencija u Hrvatskoj je jaka, ali vani je još jača i treba puno da bi se izborila neka medalja. Ja ću nastaviti trenirati i pokušavati što više napredovati - do-

dala je Marija uz napomenu da počinje s pripremama za EP. - Marija je trenutno na sedamdeset posto mogućnosti i forma je u usponu - izjav io

Ukupno je sudjelovalo 130 je njezin trener Miljenko Rožmar ić. - Ona već ima boksača iz 48 klubova. ozbiljnog iskustva s EP-om, a kako je još ustvari juniorka, Organizacija velike nade polažemo na Ugostili smo 150 ljudi u Vanju. Tek je ušla u seniorsku raždinu, to je bila velika orgakonkurenciju, ali na mladima nizacija i aktivnost, ali zadotreba bazirati planove. Što se voljstvo je također veliko, da tiče organizacije Prvenstva nakon dugo godina možemo Hrvatske, za juniore i ponovo približiti boks žene bila je malo Varaždincima. Raisrcpljujuća jer dimo na tome da o l a smo tek u peboks razvijamo lov Sudje oksača tak saznali i dalje unatoč b 0 da ćemo biti p ote š ko ć a 3 1 a e v j o domać ini. ma. Naprelub k 8 4 u j iz Međutim, dujemo i ideaci z i n a g natjecatelji mo korak po uz or mega su odradili kor ak dalje BK O din odličan po i sve smo bliaž r a V sao. Gledatelji že Olimpijskim su mogli vidjeti igrama - najavio je vrhunski meč između Rožmarić. Od ostalih Slavena Ivića iz Omega boks rezultata treba izdvojiti zlatVaraždin i Marija Mrazovića nu medalju Marine Horvat iz zagrebačkog Leonarda. Svi u kategoriji do 60 kg koja su odlično odradili posao, i nastupa za Boksački klub Nina Šantek, i Marija Kosi.

Sesvete

STOLNI TENIS Održan prvi otvoreni dan stolnog tenisa u Varaždinu 1. VzPong

Velika podrška HSTS-a i svih ljubitelja stolnog tenisa U Varaždinu u TTS Centru održan je Prvi otvoreni dan stolnog tenisa pod nazivom VzPong u organizaciji Udruge za profesionalnu promociju stolnog tenisa STK STARR voditelja Ronalda Ređepa.

VzPong je organiziran u sklopu aktivnosti već poznatog varaždinskog projekta “Stolni

tenis kao izvanškolska aktivnost za djecu i omladinu te za osobe s poteškoćama u razvoju” koji je pokrenut u suradnji s Drugom Gimnazijom Varaždin, udrugom STK Igea Željezničar i Varaždinskom županijom, a financiran je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Na VzPongu okupilo se više od 300-tinjak posjetitelja, ljubitelja stolnog tenisa među kojima mnogo djece koji su pokazali svoje umijeće i želju za igranjem stolnog tenisa.

U ime HSTS-a podršku manifestaciji dao je i Martin Tino Časl, potpredsjednik HSTS-a.

Kineski igrač gost VzPonga

Za sedmo mjesto s Centrometalom Odbojkaši OK Varaždina, nakon što su izgubili obje utakmice protiv OK Karlovac, primorani su boriti se za plasman za sedmo mjesto. U prvom susretu protiv ekipe Centrometala iz Črečana pobijedili su u gostima 2:3 (22:25, 25:22, 25:18, 14:25, 12:15). Prije uzvrata protiv Karlovca trener Edo Klein dao je ostavku. Uzvrat protiv ekipe Centrometala igra se u srijedu 20. travnja s početkom u 17:15 sati.

FOTO FOKUS

38 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Počinje planiranje

I

ako još nije završila sezona, u većini klubova već su počele pripreme za iduću sezonu.

Svi oni koji su se oslanjali na iznose koji su dolazili iz lokalnih samouprava sada moraju korigirati svoje planove jer taj izvor financija više nije siguran. ajgore su prošli oni koji su se zadužili računajući na određen mjesečni iznos koji je do tada stizao od jedinica lokalne samouprave. Sada su se iznosi promijenili i to značajno na niže i novca kronično nedostaje.

Više se ne može računati na skupe strane igračima kojima treba dodatno plaćati smještaj i hranu, a na udaru su i strani treneri.

Dakle, i u narednoj sezoni svi će se osloniti na domaće snage. Opet će loše proći oni koji su se tijekom “bogatih” godina lako odrekli domaćih igrača i bezrezervno unajmili strance jer je sada pitanje hoće li imati dovoljan broj igrača da popune ekipu. U pojedinačnim sportovima možda je malo lakša situacija jer se u financiranje mladih sportaša lako uključuju roditelji dok je kod ekipnih sportova situacija malo kompliciranija. ovom trenutku svaki dobar rezultat i svaka pozitivna aktivnost kluba vrlo je vrijedna i u klubovima očekuju da bude objavljena u medijima kako bi opravdali dio troškova i ulaganja u klub. Osim toga, i ono malo sponzora i donatora trebaju dodatnog poticaja kako se ne bi predomislili i prestali s podupiranjem konkretnog sporta ili kluba u još uvijek recesijsko vrijeme. Negativne informacije češće su u medijima i na određeni način loše utječu na sponzorsko ozračje u trenutnim uvjetima, zato klubovi samostalno moraju sve više početi raditi na vlastitoj pozitivnoj promociji, kako kluba, tako i sporta. Sportske zajednice na svim razinama također trebaju dodati novu i nezaobilaznu aktivnost što veće promocije sporta i raditi na zajedničkom omasovljavanju mlađih uzrasnih kategorija kao uvjeta da će klub opstati u narednom periodu.

N

U

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

20.04.2011.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Centrometal s početkom u 17,00 sati 24.04.2011.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks – RK Bjelovar s početkom u 10,30 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

19. travnja 2011., br. 361

VATERPOLO Vaterpolo klub Varaždin 1181 po drugi put pred krajem

Gdje su se utopili novci?

Dok iz kluba prozivaju da Gradski bazeni podižu cijene, u suprotnom smjeru stižu informacije o dugu od 130.000 kuna Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

IZ Vartepolo kluba Varaždin 1181 stiglo je izvješće u kojem piše da su se stekli uvjeti koji definitivno prijete gašenjem Vaterpolo kluba Varaždin 1181.

- Nakon šest godina rada, u kojima je kroz članstvo kluba prošlo nekoliko stotina mladih Varaždinaca, a u natjecateljskom smislu klub je nastupao u 1. B hrvatskoj ligi - navodi predsjednica kluba Nataša Sotošek.

- Klub ima 70 aktivnih članova, uglavnom mladih sportaša od 10 do 18 godina starosti, po treći put u samo nekoliko mjeseci zabranjeno nam je korištenje objekata JU Varaždinski gradski bazeni. Istovremeno zbog blokade računa kluba od strane iste ustanove za dugove nastale korištenjem bazena za treninge ovih dana pokrenut je stečajni postupak nad klubom - dodaje Sotošek.

“Povlaštene” cijene unijele razdor - O načinu poslovanja udruge građana Vaterpolo klub, ne bih puno komentirala - rekla je Natalija Žetko.

- Zabrane korištenja bazena bile su posljedica neplaćanja dospjelih dugovanja, s obzirom na to da su cijelo to vrijeme drugi klubovi uredno ispunjavali svoje obaveze.

Pa su se i oni, znajući za ponašanje Vaterpolo kluba, pobunili, a naročito kad su saznali da klub koristi bazen po posebno povoljnim cijenama koje je odobrio osnivač i Upravno vijeće ustanove. Kada smo i pismeno zaprimili takve primjedbe i to od Plivačkog kluba „Barok“ i Plivačkog kluba „Varaždin“, predložili smo Upravnom vijeću ustanove usklađivanje tj. izjedna-

čavanje cijena za sve klubove vodenih sportova. Oni niti po onoj „povlaštenoj“ cijeni nisu mogli plaćati korištenje bazena te su nam ostali dužni preko 130.000,00 kn. Najviše me žaloste pozivi roditelja koji su krivo informirani, a neki od njih su prisustvovali i sastanku u Graberju 1. travnja, kada sam im predočila svu relevantnu dokumentaciju i kada su ustvari prvi put vidjeli o čemu se tu zapravo radi.

Jedino njihovo pitanje bilo je: „Pa kog smo vraga mi onda do sad plaćali? Kome? Gdje su ti novci?“ Ne znam, poštovani roditelji, pitajte one kojima ste plaćali. Novac nije završio u ustanovi, to je jedino sigurno poručuje Žetko.

Opetovani problemi Članovi VK Varaždin 1181 već su bili u sličnoj prilici prošle godine zbog neriješenog pitanja financiranja satnice korištenja.

“Nakon višemjesečnih pokušaja, brojnih molbi, uvjeravanja i pregovaranja, s početkom ove godine konačno je dogovorena količina sati koje klub za svoje članove može koristiti za treninge po povoljnoj cijeni, manjoj od komercijalne, a sličan je model osiguran i za ostale

p

ljuvali pred noge čistačicama uz vrijeđanja sportske klubove – korisnike.

To je omogućilo da se obnovi rad kluba, ponovo okupe mladi, no ovih dana ponovo je stigla nova odluka JU Gradski bazeni koja znači još jedno gašenje rada s mladima – od 15. ožujka 2011. ranije određene povoljne cijene korištenja udvostručene su, ponovo su podignute goto-

Vaterpolo u sve težoj financijskoj situaciji u Varaždinu iako ima zainteresiranih za treniranje

vo na komercijalnu razinu, pa se sada, na primjer, za trening u 5 plivačkih traka naplaćuje 300 kuna po satu, a za sat vremena utakmice 1200 kuna. Te su cijene višestruko veće od onih koje se za treniranje klubovima naplaćuju u ostalim sportskim objektima u Varaždinu.

Zbog takve situacije treninzi se održavaju s klubovima u Koprivnici, pa čak i susjednoj Mađarskoj, jer se tamo niti njihovim niti našim sportašima ne naplaćuje korištenje bazena.”, piše u priopćenju Sotošek.

Iz Gradskih bazena Varaždin stigao je odgovor. - Klub od samog početka nije bio postavljen kao što bi trebalo, da

se oslanja na svoju školu, već je krenuo u kupovanje igrača, što im je prigovorio i Ratko Rudić - rekla je Natalija Žetko, ravnateljica Gradskih bazena Varaždin.

Uvrede - Što se plaćanja tiče, na početku je funkcioniralo sa sponzorstvom Coninga i uz jednokratnu pomoć Grada Varaždina od 30.000,00 kn.

Od obećanja vodstva kluba da će ozbiljno krenuti tražiti nove sponzore, a tada je bilo vrijeme kada se to moglo realizirati, nije bilo ništa. Naime, Coning je svoje sponzorstvo limitirao na 100.000,00 kn godišnje, a to

nije zadovoljavalo niti samo korištenje bazena, a kamoli ostale troškove (opremu, odlaske na utakmice u druge gradove, plaćanje sudaca, trenera i sl.).

Osim toga, problemi s disciplinom na bazenima i dalje su se pojavljivali i to smo pokušavali rješavati sastancima s vodstvom kluba, ali bez većih pomaka. Članovi kluba demolirali su sve što se demolirati na bazenima dalo: tuševe, WC kabine..., obavljali veliku nuždu na daskama WC-a, pljuvali pred noge čistačica uz riječi: „Ti si tu da čistiš“, „Hoćeš otkaz?”, “Znaš ti ‘ko je moj tata?” i “Sutra si na cesti!“ - opisala je Žetko.

RUKOMET nakon izvođenja sedmeraca. I to tek nakon sedmog sedmerca, gdje je prvih šest izvođača na obje strane bilo uspješno.

U uzavreloj atmosferi vidovečke dvorane, u kojoj se nakupilo Presudio sedmi sedmerac gotovo 1000 gledatelja, nakon 60 minuta l avovske

Rukometaši Vidovec BIOS-a bili su nadomak senzacije u četvrtzavršnici rukometnoga kupa.

Prvoligaš Bjelovar uspio je proći na Final Four tek

borbe, pobjednik je odlučen tek nakon sedmeraca.

Konačni rezultat bio je 31:32 (25:25, 9:10) za Bjelovarčane. Uz brojne navijače i ljubitelje rukometa, na tribinama su se našli i brojni uzvanici, rukometaši iz regije, nogometaši, te predsjednika HOO-a Zlatka Matešu.

Sport 39

19. travnja 2011., br. 361

Triatlon Nikola GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Plivanje T

Borba za naslov Svjetskog prvaka u kickboxingu u WKN federaciji između Siniše Kovačića i Poljaka Gerarda Lindera

KICKBOXING Novi borilački spektakl u varaždinskoj Areni

S. Kovačić vs. G. Linder Gledatelji će imati priliku vidjeti devet borbi - pet uvodnih i četiri glavne Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

uvodnih i četiri glavne. Sve će se odvijati po profesionalnim Sve pripreme za borilački K-1 pravilima, što znači da spektakl koji će se održati 28. su dozvoljeni udarci rukama, svibnja u Gradskoj sportskoj nogama i koljenima po cijelom dvorani Varaždin, pri kraju tijelu.

U uvodnim borbama nastusu. Četiri domaća borilačka pit će Jurica Škoranec asa - Siniša Kovačić, Prei Tomislav Liber, drag Šimunec, Goran č l a n o v i K i cBorov ić i Mar io kboxing kluba Agatić borit će se ba d e r i r P Pit bull Gym u sklopu WKN .

8 2 i t a iz Sračinca, federacije po odr ž e j s o e k ć Robert VaK-1 pravilima. ads r G u a rošanec i Vrhunac ani Boris r svibnj o v Vrbavečer i bit će d koj s t r o nec, članovi borba za naslov p s Kickbox ing svjetskog prvaka kluba 300 iz Čau kickboxingu u kovca. Tko će im WKN federaciji. Titulu biti protivnici – još se svjetskog prvaka napast će Varaždinac Siniša Kovačić, točno ne zna, jer se čeka poa protivnik će mu biti svjetski tvrda. Posebna će atrakcija u prvak Poljak Gerard Linder. Bit uvodnom dijelu zasigurno biti će to prvi put da se u Hrvatskoj i ženska borba. Ljiljana Zebolc, održava borba za titulu svjet- također članica Kickboxing kluba 300 snage će odmjeriti skog prvaka u WKN-u. s iskusnom Austrijankom Evom Voreberger.

Borba za prvaka Uvodne borbe odvijat će U sklopu borilačkog speklakla Grand fight, koji će u se u 3 runde po 2 minute, varaždinskoj Areni biti održan glavne borbe u 3 runde po pod motom Četiri asa, gledate- 3 minute, a borba za naslov lji će, uz vrhunsku produkciju, svjetskog prvaka u 5 rundi po odličan razglas, rasvjetu, veliki 3 minute. Borilački spektakl video zid i ostale popratne organiziraju Max Bögl Tehnostvari koje idu uz ovakve bo- beton i Siniša Kovačić, a 7Plus rilačke spektakle, imati pri- Regionalni tjednik medijski je liku vidjeti devet borbi - pet pokrovitelj.

Mario Agatić

Predrag Šimunec

Mladi borac iz Sračinca koji je do sada odradio 70 mečeva, uz 59 pobjeda i 11 poraza.

Osvojio je naslov Europskog prvak u kickboxingu.

Protivnik mu je Viktor Pethes, prvak Europe u taekwondou i k-1.

Do sada odradio 107 mečeva, uz 81 pobjedu, 23 poraza, 3 neriješeno. Europski prvak u savateu, full kontaktu i tajlandskom boksu.

U varaždinu će mu protivnik biti Gabor Kiss - prvak Europe u kickboxingu i osvajač Svjetskoga kupa.

Druga ŽRK Koka Goran Borović

Siniša Kovačić

iskusni varaždinski borac koji je do sada odradio 239 mečeva, uz 204 pobjede, 34 poraza, 11 neriješeno.

Svjetski je prvak u savateu, kickboxingu i k-1.

Protivnik mu za boričalčki spektakl u Areni još nije potvrđen.

Do sada odradio 127 mečeva, uz 105 pobjeda, 20 poraza, 2 neriješeno. Državni prvak bio je 24 puta. Europski prvak 2002, europski prvak 2008. (Wako pro), interkontinentalni prvak 2009. (Wako pro), svjetski prvak 2010. (WPKC).

DRESURNO JAHANJE Konjički klub Varaždin 95 organizirat će PH u dresurnom jahanju, 27. i 28. kolovoza.

Turnir će se održati na prostoru kluba Sajmišna bb. - Kultura jahanja i odnosa prema konjima očituje se upravo u dresurnom jahanju, a posljednjih godina na prostorima našeg kluba održavaju se dresurni turniri Croatia Cupa - rekao je

Miljenko Ernoić, predsjednik KK Varaždin 95. Organizaciju prvenstva Hrvatske teško bi

P

H u dresurnom jahanju u Varaždinu

bilo realizirati bez pomoći sponzora, a KK Varaždin 95 sponzor je Vaba banka Va-

riatlonska utrka započinje plivanjem. O plivanju sve najbolje. Tjelesna aktivnost koja je gotovo pa savršena. Naime, glavno obilježje teniranja u vodi jest to da u vodi nema opterećenja na zglobove, a to predstavlja savršene mogućnosti treniranja i podizanja razine stanja opće kondicijske pripreme. Voda je omiljeno sredstvo oporavka koje će vam liječnici, medicinari i treneri nakon ozljeda (sportskih) najradije preporučiti, i to s razlogom.

Plivački treninzi daju vam mogućnost razvoja aerobnog i anaerobnog kapaciteta jednako kao i svi ostali sportovi, s tom razlikom da je u treninzima u vodi vjerojatnost od povreda svedena gotovo na minimum. Poznata je činjenica da boravkom u vodi aktiviramo cijeli lokomotorni sustav, angažiramo mišićni sustav kao u malo kojoj drugoj aktivnosti. Treninzima utječemo vrlo pozitivno na njega jer savladavamo otpore koji utječu na povećanje jakosti, fleksibilnosti i funkcionalnosti mišića tijela. U vodi smo primorani održavati ravnotežu te tehnikom plivanja učiniti to da smanjimo otpor i kvalitetnim položajem tijela i koordiniranim i tehnički ispravnim zaveslajima povećamo brzinu. Osim plivača, svi početnici i rekreativci u triatlonu imaju ili su imali većih ili manjih problema upravo s plivanjem. Rješenje je jednostavno: 1. Povećajte broj treninga u vodi - rekreativci, izvan sezone (naročito zimi) treniraju 2-4 puta tjedno. 2. Radite na učenju i usavršavanju tehnike plivanja – vjerojatno u malo kojoj sportskoj aktivnosti tehnika ima tako značajnu ulogu 3. Boravite u vodi što više - što ste više u vodi, bit ćete sve opušteniji. Na svaki pokret tijelom voda odgovara jednakom mjerom - ili ćete osjetiti kako klizite kroz vodu ili ćete osjetiti otpor i voda će vas odbaciti. Natjecatelji će reći: u vodi nećete dobiti triatlonsku utrku, ali ju itekako možete izgubiti.

raždin. - Sukladno strategiji društveno odgovornog ponašanja Vaba banka Varaždin nastavlja pružati podršku zajednici u kojoj djeluje. Stoga smo i ove godine odlučili podržavati rad KK Varaždin 95 i organizaciju PH u dresurnom jahanju - istaknula je Ivana Cesar, dir. poslovanja s građanima Vaba banke Varaždin.

Na 11. otvorenom prvenstvu Hrvatske u Mini i Super mini rukometu u Karlovcu za godište 2001., u konkurenciji od 48 ekipa rukometašice ŽRK Koka osvojile su drugo mjesto.

U finalu od njih su bile bolje igračice RŠD Bjelovar. Finalna utakmica završena je rezultatom 8:7. Treće mjesto osvojila je ekipa RK Cetina Sinj koja je u borbi za treće mjesto

savladala ekipu ŽRK Zamet.

U petorku turnira uvrštene su dvije igračice ŽRK Koka: Marta Pozner i Sara Šopar, dok je najbolji strijelac finala bila Željka Lončar. Za ŽRK Koka nastupile su: Sara Šopar, Marta Pozner, Željka Lončar, Rebeka Oreški, Helena Kišur, Lana Bartolić, Vita Njegovec, Jana Ramuščak, Una Lazar i Iva Brlek. Trener ekipe Rale Matijašević.

Stolnoteniski Uskrs SK Varaždin organizira 21. travnja sportsku priredbu pod nazivom Stolnoteniski Uskrs u Varaždinu. Želja je kluba prije svega promocija ove lijepe sportske igre u našem gradu, ali i zahvala svim sponzorima, udrugama i ljudima dobre volje koji su pomagali i koji pomažu radu kluba kroz njegovu bogatu povijest, a posebno u praćenju sadašnjeg prvoligaškog statusa. Pod motom “Slavimo izvrsnost” klub je organizator egzibicijskog meča između ženske reprezentacije Hrvatske i odabrane selekcije Azije, igračica koje nastupaju za klubove u 1. hrvatskoj ligi.

Svečani program počinje od 17 sati.

40 Sport

19. travnja 2011., br. 361

ATLETIKA Cross liga Drava 2011. okuplja sve veći broj rekreativaca

Novi rekord na Dravi Ponovo se tražilo mjesto više u 3. kolu na 19. Cross ligi Drava 2011. Ovaj put bilo je čak 115 trkača kojima nije smetalo prohladno i vjetrovito vrijeme.

Pobijedili su na 5.600 m Valentina Županić iz TK Marathon 95 i u muškoj konkurenciji Tomislav Kukec iz AK Gojanec.

Na 2.000 m Ivana Pandža iz

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ PRVA ŽNL VARAŽDIN – SENIORI

0:3

Mladost (VŽ) – Polet (T)

0:3

Trnje – Struga

2:3

Polet (C) – Lepoglava

0:3

Bednja – Dubravka

1:1

Dinamo – Zadrugar

0:5

Drava – Jalžabet

1:3

Borba za svjetski vrh Matej Herkov prvi put nastupio u kajaku jednosjedu na Svjetskom kupu i osvojio 26. mjesto Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

POREDAK W

EKIPA

O

1.

Rudar 47

19

12

1

6

50-29

2.

Trnje

19

11

3

5

44-21

36

3.

Zadrugar

19

11

3

5

39-20

36

4.

Struga

19

9

4

6

35-26

31

5.

Dubravka

19

9

3

7

32-21

30

6.

Polet (C)

19

8

5

6

28-24

29

7.

Zelengaj

19

7

6

6

32-29

27

8.

Bednja

19

9.

Jalžabet

19

7

3

9

27-39

24

10.

Lepoglava

19

7

2

10

32-25

23

11.

Polet (T)

19

7

2

10

28-36

23

12.

Mladost Vž

19

7

2

10

19-39

23

13.

Dinamo

19

6

3

10

30-41

21

14.

Drava

19

3

3

13

23-59

12

6

D

6

L

7

Po vrlo hladnom i vjetrovitom vremenu počela je 2. Duatlon liga Aquacity u organizaciji Triatlon kluba 042 Varaždin.

Ukupno je bilo 13 muškaraca i 2 žene i svi su nastupili u sprint duatlonu, prvo su trčali 5 km pa su onda biciklirali 20 km, da bi na kraju još istrčali 2,5 km. Kod muškaraca najbolje se snašao Mladen Meštrović (TK 042) ispred Marijana Stepana (TK Međimurje) i Marka Duspare (TK 042). Kod žena uvjerljivo je slavila debitantica Valentina Belović, druga je bila Karla Čović (TK 042). Sljedeće kolo na rasporedu je 27. travnja kada se održava krono-duatlon.

KAJAK I KANU Emil Milihram prvi na utrci Svjetskoga kupa u Španjolskoj

REZULTATI - 18. KOLO Zelengaj – Rudar 47

Varaždina te u muškoj konkurenciji Antonio Jalšić iz Ludbrega. Održana je i disciplina 2.000 i 5.600 m hodanje te utrka za djecu na 800 i 400 m zavisno od uzrasta.

Sljedeće kolo, sve popularnije Cross lige Drava 2011. održat će se 21. travnja s početkom u 18 sati.

Počeo 2. Duatlon Aquacity

G

27-37

BOD 37

24

RASPORED ZA 20. KOLO Parovi 20. kola Subota, 23. 4. 2011. u 16:30 sati Lepoglava – Trnje Nedjelja, 24. 4. 2011. u 16:30 sati Polet (T) – Zelengaj, Rudar 47 – Drava, Jalžabet – Dinamo, Zadrugar – Bednja, Dubravka – Polet (C) Ponedjeljak, 25. 4. 2011. u 16:30 Struga Rovokop – Mladost VŽ

mjesto.

U subotu je održan sprint Članovi reprezentacije Hr- na stazi dužine 600 m kojem vatske nastupili su u petak je u kanuu jednosjedu pobii subotu na prve dvije utrke jedio svjetski prvak Francuz Svjetskog kupa u spustu i Claudepierre, a Emil Milihram sprintu održane na rijeci No- plasirao se na nezahvalno 4. guera Pallaresa kod mjesta mjesto, Igor Gojić bio je 6., a Tomislav Lepan natjecanje je Sort u Španjolskoj. završio na 8. mjestu.

Matej Herkov u kajaku Nastavak Na stazi na kojoj je prošle jednosjedu zauzeo je 27. mjesto. godine održano svjetsko U ukupnom prvenstvo i ove su se poretku godine naši natjecam o Svjet skog telji vratili s medaSredin a kupa u ljama. an j n b i v s konkuU petak je odre j u d renciji žana utrka u klaspore o a r v t s kanua sičnom spustu rven p o k s jednona stazi dužine rop u u E u v e sj e d a 6,6 km gdje je j u Kral n akon Emil Milihram u Srbiji prve dvije konkurenciji kanua utrke Emil jednosjeda ponovio Milihram dijeli prošlogodišnji plasman prvo mjesto s istim i pobijedio ispred njemačkog reprezentativca Normana brojem bodova kao i Francuz Yann Claudepierre.

Webera.

Postignuti rezultati pokaOdličan plasman ostvarili su i ostali članovi reprezen- zuju da su svi odlično pritacije, Tomislav Lepan na premljeni mjesec dana prije 5. mjestu i Igor Gojić na 7. prvog velikog natjecanja, Eumjestu. Prvi je put na utrci ropskog prvenstva u spustu, Svjetskoga kupa nastupio koje će se održati sredinom Matej Herkov koji je u kaja- svibnja u mjestu Kraljevo u ku jednosjedu zauzeo 26. Srbiji.

Neuništivi Emil Milihram ponovo niže sjajne rezultate na Svjetskom kupu

Matej Herkov mogao bi uskoro zamijeniti Emila Milihrama na velikim natjecanjima

BEJZBOL BK Vindija kreće u Interligu kao jedina neporažena momčad u hrvatskom prvenstvu te su ambicije naglo porasle

Varaždinci opet u južnoj skupini Interlige Seniorska ekipa Baseball 10:3, čime su i slomili domakluba Vindija prvak je nakon ćine do kraja, dok je finalni odigranog proljetnog dijela rezultat bio 12:5 za Vindiju.

I ovaj put dosta prilika dobili novog sustava natjecanja, u su mlađi i manje iskusni igrači, sezoni 2010./2011. Šestom pobjedom zaredom, pokušavajući tako uigrati što ovaj put na trećem gosto- više igrača pred početak napornog ritma natjecanja vanju, seniori BK Vindija Interlige, što je vjeosigurali su naslov rojatno i jedan od nakon jesenskog i a d e j b o P razloga nešto proljetnog prva5 : 2 1 teže pobjede ka i time kreću u u Sisk od planirane. u natjecanje a je n e r o Ta ko j e Interlige kao izb e s što k r oz c i j e l u jedina nepoo g e n utakmicu ražena ekipa teže lo čak šesnaest u prvenstvu. čekiva o igrača dobilo Iako se očekipriliku, čime se vala lakša pobjeVaraždinci mogu da u Sisku, domaćini pohvaliti s vjerojatno su se pokazali kao čvrsta ekipa držeći izjednačen re- najširom klupom, a posebno zultat sve do šeste izmjene se iskazao junor Neven Stipčić s nekoliko kvalitetnih udaraca na 3:3.

Rezultat su Varaždinci preo- u napadu.

Nakon odigranih utakmica krenuli krajem sedme izmjene kada povećavaju vodstvo na hrvatskog prvenstva slijedi

ŠKOLA BEJZBOLA

Dvadeset novih članova

Bejzbol klub Vindija ove sezone nastavlja nizati serije odličnih rezultata

natjecanje Interlige gdje Varaždinci uz hrvatske i ekipe iz Srbije nastupaju u južnoj skupini, dok će se u prvom dijelu, kao i prošle sezone, osam mađarskih i slovačkih ekipa natjecati u sjevernoj skupini.

U prve dije utkmice Interlige Varaždinci su uvjerljivo pobijedili karlovačku Olimpiju rezultatima 2:12 i 2:14. Za Usrks su bejzbolaši slobodni a naredni vikend igraju protiv ekipe Zagreba.

Nakon još jedne uspješne sezone u “Vindi Iso-Sport školi baseballa” i ovog proljeća Baseball klub Vindija nastavlja s godišnjim upisom mlađih kategorija igrača. Ove godine slijedi upis zainteresiranih dječaka u dobi od 8 do 12 godina.

Svi zainteresirani mogu se javiti na mob.

091/533-5959. U prvom tjednu upisa Klubu je pristupilo dvadeset novih dječaka koji žele trenirati ovaj sport. Tako podmladak kluba sada broji osamdeset kroz tri dobne skupine.

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi 41

42 Savjetnik

19. travnja 2011., br. 361

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Čemu zimi jagode, a ljeti kiselo zelje?

T

rend je ovo, trend je ono, i tako u nedogled. A trend je zapravo pedantno ubiranje profita. A zašto i ne?

Kad ima zainteresiranih! Isto je i u sadnji cvijeća. Čim se na tržištu pojave prve biljke, čiji je prirodni rok sadnje zapravo prestanak jutarnjih mrazeva, kupuju se i sade makar je još daleko do pogodnih toplih dana, a pogotovo noći. Ma koliko se podučavalo, nema promjene jer želja nadvladava prirodne zakonitosti. Kada bismo se povodili zakonima prirode i poštovali termine sadnje, manje bismo se izlagali riziku šteta zbog uvenuća biljaka prouzrokovanog preranom sadnjom. Kad bismo poštovali zakonitosti prirode našeg podneblja, onda bi to izgledalo ovako: pričekali bismo da proljetno cvijeće (maćuhice, tratinčice, potočnice, narcise, tulipani, šafrani…) ocvate i radosno završi svoju obilnu vegetaciju sredinom svibnja.

Nakon toga uz obilnu gnojidbu pripremimo tlo za ljetnice (begonije, salvije, tagetese, ageratume, vodenike…) te ih bez straha da će zbog hladnoće usahnuti sadimo na otvorenom. Ono će zbog pogodnih toplijih dana brzo krenuti s vegetacijom i obradovati obiljem cvjetova. Pogotovo ako su biljke u loncima, čiji korijen presadnjom ne biva oštećen. Zahvaljujući tome biljka odmah počinje s rastom te nema razloga za utrku s vremenom. Ne znam koliko puta sam već ponovio, dopustimo svakom godišnjem dobu da nas na svoj način raduje. Ma čemu zimi jagode, a ljeti kiselo zelje? Poštujmo prirodu u njezinoj izvornosti veseleći se posebnostima svakoga godišnjeg doba.

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Kornjače i zimovanje U

posljednje vrijeme česti pacijenti su nam kornjače nakon hibernacije tj. zimovanja. Malo vlasnika zna da zimsko mirovanje može zapravo imati i ozbiljne posljedice po zdravlje kornjača. U tom razdoblju kornjače koriste energiju iz svojih depoa masti. U odrasle kornjače gubitak tjelesne mase u tom razdoblju iznosi i nekoliko posto, odnosno u prosjeku 1 % mjesečno. Problem je taj da nedostatkom masti u organizmu nestaju i svi u mastima topivi vitamini – A, D i E! Nastaje također i pad koncentracije glikogena u jetri, što remeti kompletni energetski metabolizam.

Stoga organizam počinje koristiti čak i bjelančevine kao izvor energije. Iz tih razloga kornjače nakon buđenja mogu djelovati beživotno i odbijati hranu. toga je potrebno u vodu staviti glukozu ili najjednostavnije med i na taj način nadomještati potrebnu energiju. Također je potreban opći pregled životinje, koji započinjemo pregledom usne šupljine.

Prvenstveno treba isključiti moguću upalu zubnog mesa. Kornjačama treba ponuditi vitamine koje stavljamo u vodu ili dajemo u obliku paste. Oporavak je u pravilu, kao i kod svih bolesti kornjača, spor i toga svaki vlasnik mora biti svjestan. Česta posljedica zimovanja su i kronični

S

gnojni konjunktivisi, koji dovode do sljepljivanja vjeđa i nemogućnosti gledanja. U tom slučaju potrebno je vjeđe očistiti vodikovim peroksidom , a oči kapati antibiotskim kapima. Kornjače u vrijeme zimovanja mogu i izgubiti mogućnost vida, a to se dešava ukoliko je temperatura u kutiji za hibernaciju dugotrajno preniska. Takve kornjače potrebno je tada hraniti iz ruke. Još jedna od bolesti koja se može pojaviti kao posljedica zimovanja je i nutritivna osteodistrofija. Nastaje zbog nedostatka kalcija i fosfora, koje treba nadodati u hranu. Također je uputno dati i svježu ribu (npr. srdelu) s utrobom i kostima. Nedostatak kalcija i fosfora dovodi i do omekšanja oklopa, ali i kljuna. zv. crvena usta također možemo primijetiti nakon zimovanja. Naime, na nepcu se stvori upalni proces koji se dodatno inficira bakterijama iz usne šupljine, što će rezultirati općom upalom usne šupljine. Upala se može proširiti i na dušnik te jednjak. U ovom slučaju potrebna je kirurška intervencija u općoj anesteziji. Dakle, vlasnici kornjača, priprema za njihovo zimovanje izuzetno je bitna za zdravo proljetno buđenje, a davanjem vitamina i kvalitetne hrane bolje je spriječiti, nego liječiti.

T

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Kondicijski trener fitness cluba mag. iur.

Motociklisti

Mirenje – alternativni način rješavanja spora

R

P

ano proljeće je dugo očekivano vrijeme dekonzerviranja i uzjahivanja metalnih ljubimaca na dva kotača od strane njihovih vlasnika koji su čitavu zimu proveli nestrpljivo očekujući prve, toplije zrake sunca. Prvi dani proljeća u pravilu uvijek označuju početak sezone vožnje motocikla, sezone koja će trajati sve do kraja rujna, pa čak i listopada, sezone koja će i ove godine odnijeti mnoge živote, kako vozača motocikala tako i ostalih sudionika u prometu. Vožnja motocikla u prometu predstavlja vožnju povećanog rizika, kako za onog tko vozi motocikl tako i za sve ostale vozače. Motociklisti, s obzirom na to da su manji od automobila, a samim tim i teško uočljivi, vrlo često bivaju degradirani na cesti i često im se oduzima prednost po zakonu jačeg.

S druge strane, motociklisti, u pravilu, gotovo uvijek voze prebrzo čime sami povećavaju rizik do neslućenih granica. Stoga, vozite li motocikl, poštujte dozvoljenu brzinu, nosite zaštitnu opremu, trudite se stalno biti vidljivi svima, komunicirajte sa svima oko vas u prometu i, još jednom, ne vozite prebrzo! ozite li automobil, prilagodite svoju vožnju činjenici da počinje sezona motociklista, što znači da povećate oprez, budete spremni na njihovu iznenadnu pojavu, ne omalovažavate ih i budete uvijek svjesni činjenice da se uočavanje motociklista, u pravilu, događa prekasno! Vozači motocikala gotovo su u potpunosti nezaštićeni na tim svojim vozilima, a velike brzine kojima često voze čine posljedice prometnih nesreća u kojima sudjeluju, u pravilu, tragičnima.

V

od mirenjem se podrazumijeva svaki postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti svoj spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti nametanja obvezujućeg rješenja spora. akle, mirenje je postupak u kojem stranke imaju mogućnost okončati spor nagodbom, u čemu im pomaže treća osoba, izmiritelj, koji sam nema ovlasti donijeti presudu ili strankama nametnuti sadržaj njihove nagodbe. nači, za razliku od suca kod suđenja pred sudom, ili provođenja postupka arbitraže, izmiritelj u postupku mirenja nije ovlašten spor presuditi obvezujućom odlukom za stranke, već samo stručno vodi stranke kroz postupak koji može rezultirati sklapanjem obvezujuće nagodbe o sporu. ukladno Zakonu o mirenju, za pokretanje postupka mirenja nije potrebno unaprijed sklopiti sporazum kojim se stranke obvezuju da će buduće sporove rješavati mirenjem. ada jedna stranka pokrene prijedlog za provođenje postupka mirenja, druga stranka mora se za 15 dana od primitka prijedloga, ili u drugom roku ako su se stranke tako sporazumjele, izjasniti prihvaća li taj

D Z S

K

prijedlog za provođenje mirenja. ko se druga stranka u predviđenom roku ne izjasni o prijedlogu za mirenje, smatrat će se da je prijedlog odbijen. tranke sporazumno određuju broj izmiritelja i tko će biti izmiritelj, a u slučaju da se stranke ne mogu o tome dogovoriti, mogu zatražiti da to umjesto njih učini institucija za mirenje ili neka treća osoba. roškove postupka mirenja stranke snose na jednake dijelove, u skladu s posebnim zakonom ili pravilima institucija za mirenje. ko stranke ne riješe spor mirenjem, nisu ništa izgubile u odnosu na svoje pravo da spor rješavaju u sudskom ili drugom postupku, jer je propisano da se pokretanjem postupka mirenja prekidaju zastarni rokovi za pokretanje sudskog, arbitražnog ili drugog postupka. akođer je važno istaknuti da je postupak mirenja tajni i da sve izneseno tijekom neuspješnog postupka mirenja ostaje povjerljivo i ne može se upotrijebiti u kasnijem parničnom, arbitražnom ili drugom postupku, bilo na štetu ili na korist bilo koje od stranaka koje su sudjelovale u pokušaju mirenja.

A S T

A T

19. travnja 2011., br. 361

Oglasi 43

44 Vidokrug

19. travnja 2011., br. 361

USKRS Otkrivamo koji su se uskršnji običaji u Varaždins

SINIŠA SOVIĆ

Mica-mace su za gube su za dobr

Na Cvjetnicu vjernici se najčešće mogu vidjeti kako na blagoslov nose maslinove grančice, kojih ovdje nekada nije bilo

Tradicija bojanja jaja pomoću voska u varaždinskom se kraju u potpunosti izgubila Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Molitve, post, procesije, blagdanska jela, blagoslov cvjetnih buketića i hrane, obredne vatre, blagoslov kućnih ognjišta, bojanje jaja, uskršnje darivanje i čestitanje.

Sve su to običaji vezani uz proslavu Uskrsa, a nisu karakteristika isključivo varaždinskog područja, nego čitavog hrvatskog puka. Doznajemo to od Ljerke Albus, etnologinje, više kustosice iz Gradskog muzeja Varaždin, koja otkriva da su se neki uskršnji običaji u Varaždinskoj županiji tijekom godina u potpunosti izgubili.

Danas u dućan - Tradicija bojanja jaja batik tehnikom, pomoću voska, nekada davno bila je značajka i varaždinskog područja,

Vuzmenke – različiti oblici u županiji - Paljenje uskršnjih krijesova u narodu zvanih vuzmenka, vuzelnica, vuzemnica također je jedan od narodnih običaja koji se i danas njeguje, primjerice na području Gornje Voće, Višnjice, Kamenice, Ladanja Gornjeg, ali i na drugim područjima županije s razlikom u njenom obliku – kaže Ljerka Albus.

U selima zapadno od Varaždina uskršnji krijesovi, navodi, imaju specifičan oblik

no ona se do danas potpuno izgubila. Žene na selu jaja su najčešće bojale prirodnim bojama pripravljenim od ljuske crvenog luka, špinata, cikle i drugog. Danas se najčešće koriste boje tvorničke izrade, kupljene u dućanu. No i danas se jaja, osim kupljenim naljepnicama, ukrašavaju i apliciranjem svježih zelenih listića

visokog stošca, a gradnja iziskuje izrazitu spretnost i umješnost. Na drugim područjima Varaždinske županije uskršnji krijes ima oblik nakupina granja i drva.

- Značajna simbolika ovoga krijesa danas se potpuno izgubila, a nekada se vjerovalo u njegovu zaštitnu moć. Iz tog se razloga krijes gradio na istaknutom mjestu u prirodi kako bi svjetlost vatre zaštitila okoliš od zlih sila i vještica - navodi.

različitih oblika koji se nakon bojanja sklanjaju, a dio jaja na njihovom mjestu ostaje bez boje, u obliku lista - navodi.

I dok je bojanje pisanica pred nama, iza nas je Cvjetna nedjelja, prvi važan datum u ciklusu uskršnjih običaja, dodaje. - Obilježena je blagoslovom puškica, buketića složenih u našem kraju od

cica-maca, drijenka, narcisa i od drugih vrsta cvijeća i zelenila kojima se zaziva zdravlje i plodnost ukućana. Blagoslovljene na svečanoj misi na Cvjetnicu, one se do sljedeće godine čuvaju u kući ili se postavljaju na krovišta kuća, staja ili kokošinjaca - pojašnjava.

Iza Cvjetnice slijedi Veliki tjedan u kojem su najznačajniji

Piceki i zečevi oko nas, ali što znače?

Pile i zec obavezni su motivi u uskršnjim običajima. No znate li zašto kuće i stanove ukrašavamo simpatičnim likovima pilića i zečića raznih oblika i od raznih materijala? - Picek i zec već su dugo prisutni na našim prostorima, iako i njihovi povijesni korijeni sežu u da-

leku prošlost. Kao poveznica s Kristovim uskrsnućem može se tumačiti značaj jaja i izlazak pileta iz ljuske, što simbolizira buđenje novog života. Lik zeca nešto je noviji motiv u našim uskršnjim običajima. U naše je krajeve došao iz Njemačke, gdje je poznat kao pratitelj staro-

njemačke boginje plodnosti.

Time se i zecu pridaju simboli plodnosti, a istodobno mu se pripisuje i uloga darovatelja uskršnjih poklona koje ostavlja u pripremljena uskršnja gnijezda – otkriva Ljerka Albus, etnologinja i viša kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.

Vidokrug 45

19. travnja 2011., br. 361

skoj županiji uspjeli održati stoljećima

IZLOŽBE Uskršnji radovi u Ključu i Petkovcu

a plodnost, ro zdravlje!

USKRŠNJA JELA

Ništa bez šunke s hrenom - Među obrednim uskršnjim jelima najznačajnije mjesto imaju kuhana šunka s hrenom, kuhana jaja, makovnjača i orahnjača ili kuglof. No gazdarice pripremaju i drugu vrstu uskršnjih delicija, jer uskršnji stol mora biti bogat i obilan hranom. Među blagdanskim jelima priprema se za svečani uskršnji ručak juha od domaće kokoši, kuhano meso s umakom od hrena ili rajčice, pečena patka ili pura s mlincima, razne vrste salata i svake vrste slastica. Tijekom glavnog uskršnjeg objeda nekada se kućno ognjište darivalo žlicom juhe, a mrvice sa stola bacale su se u ognjište – navodi Ljerka Albus.

Blagoslovom hrane priziva se zdravlje svim ukućanima, pa i stoci, pojašnjava. - Gazdarica

bi pomno pripremila vuzmenu košaru u koju bi smjestila ponešto od svake vrste pripremljene hrane.

Koš ara se pokr ivala najljepše vezenom krpom, odnosila se u crkvu na misu, na posvetu.

Ovisno o tradiciji pojedinog sela posveta hrane obavlja se na Veliku subotu na večernjoj misi ili na ranoj uskršnjoj misi.

Ova tradicija jednako je prisutna kako na selu, tako i u gradu – kaže Ljerka Albus.

Članovi KUD-a Petrijanec na Cvjetnicu su izveli uvjerljiv prikaz Križnog puta na Starom gradu

dani trodnevlja - Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota. - Na Veliki četvrtak „vežu“ se crkvena zvona, a umjesto zvona u crkvi se tijekom svete mise koriste čegrtaljke ili šibe - otkriva.

Vino jača krv Veliki petak strogo je posni dan, konzumira se isključivo posna hrana poput graha, zelja, mliječnih prerađevina, jaja, riba, sirnih gibanica i drugo, a narodni običaji toga dana zabranjuju rad na zemlji, jer Isusovo mrtvo tijelo već počiva u grobu. - Također se toga dana preporuča ispijanje vina, koje jača krv – pojašnjava etnologinja.

Velika subota je dan kada danas očuvani – kaže Ljerka se bojaju jaja, pisanice, a gaz- Albus.

Pojašnjava da se radi o podarice obavljaju posljednje pripreme oko priprave blag- mno odabranoj vrsti drvenaste gljive u narodu zvane danskih jela. guba koja raste na kori - Još se i danas na Veliku drveta i koja se na subotu bilježi običaj večernju misu na na posvete kućnog Veliku subotu ognjišta posveiki l e V ćenom gubom to nosi u crkvu s e j m na posvetu i paljenje ak u četvrt crkvi se te se pali na uskršnjega u a n krijesa, u noći ljke posvećenoj zvo a t r g e vatri ispred uoči Uskrsa ili eč korist šibe crkve. Zapau svitanje na ili ljenom gubom Uskrs. Posveta pali se vatra u kućnog ognjišta kućnom ognjištu posvećenom gubom čime se zaziva zdravlje također je jedan od vrlo zanimljivih narodnih običaja i napredak ukućana i domakoji su u nekim sredinama i ćinstva.

Ručni radovi na domaćem platnu Izložba je otvorena u Domu kulture u Ključu, a za sve su organizatori pripremili maslinove grančice, cvijeće i kolače Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Udruga žena “Ključ” ovaj vikend organizirala je prodajnu izložbu uskršnjih radova povodom Cvjetnice i Uskrsa. Izložba je otvorena u Domu kulture u Ključu, a za sve posjetitelje organizatori su pripremili maslinove grančice, cvijeće i domaće kolače.

Prema riječima članica udruge, na izložbi su izloženi ručni radovi rađeni na domaćem platnu od konoplje, čipke i našivavanjem. Sama izložba sastoji se od izložbenog i prodajnog dijela, a svoje radove predstavilo je tridesetak članica Udruge žena Ključ.

- Udruga je osnovana krajem prošle godine i dosad smo održali nekoliko izložbi, ali i predstava. Želja nam je, između ostalog, sačuvati našu baštinu koja je prilično bogata i zanimljiva. Naše članice u tome su uspješne, a moram pohvaliti i naša dva muška člana koji nam daju potporu u radu, ali i obavljaju poslove koji nam olakšavaju rad - ističe Majda Trubelja, predsjednica udruge.

Nekoliko kilometara dalje, u Petkovcu, točnije u Petkovečkoj hiži, Mjesni odbor i Udruga žena Petkovec priredili su izložbu “Kroz korizmu do Uskrsa”. Svoje radove izložio je Josip Remenar “Jožica” koji se predstavio brojnoj publici križnim putem i raspelima nastalim od starih trsova i drugih prirodnih materijala. Ovaj zaljubljenik u pr irodu duži niz godina koristi

Misterij Uskrsa i prirode - Uskršnji blagdani snažno su prožeti crkvenim i pučkim tradicijama od kojih je većina identična u gradskim i ruralnim sredinama. S obzirom na to da taj blagdan pada u proljetni običajni krug, osim liturgijskog slavlja kojim se slavi uskrsnuće Kristovo, narod je slavio i dolazak proljeća i buđenje novog života, identično Kristovom - navodi Ljerka Albus.

Misterij Uskrsa je i misterij prirode i proljeća još od poganskih dana, kaže i dodaje da su uskršnji običaj i njegovo značenje mješavina kršćanske i mnogo starije pretkršćanske tradicije. Običaji su se do danas stilizirali i profanirali, posebno u gradskim sredinama, a ostala je većinom simbolika.

upravo stare trsove kao inspiraciju za svoje radove, prepoznajući u njihovim zanimljivim oblicima motive koje uz manje intervencije oblikuje i prikazuje publici.

Prema njegovim riječima, priličan broj tako nastalih kreacija našao je put prema svojim novim vlasnicima koji su to željeli imati u svojoj blizini.

46 Zdravlje

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Neće grom u koprive K

opriva ima dugu i različitu povijest korištenja, već su je stari Grci koristili za masažu protiv reumatskih bolova, Rimljani kao hranu i lijek, siromašnim ljudima bila je prva proljetna zelena hrana, a u starih Germana kopriva je bila simbol boga munje. Da munja nikada neće udariti u koprivu, staro je pučko vjerovanje iz kojeg je nastala poznata uzrečica: „Neće grom u koprive“. Obična kopriva (lat. Urtica dioica) vrsta je samonikle jestive biljke iznimnih ljekovitih svojstava, a raste svagdje gdje je zemlja bogata dušikom.

Vrlo je bogata mineralima, osobito željezom, sadrži vitamine C, A, K. Cijelu biljku skupljamo od ranog p r o lj e ć a d o kasne jeseni, a možemo je konzumirati na različite načine. Iz svježe biljke cijedimo sok, kuhamo je kao čaj, juhu i špinat. Obilje željeza u koprivi pridonosi obnavljanju crvenih krvnih zrnaca i sprečava slabokrvnost. Kopriva je izuzetno korisna u smanjenju količine mokraćne kiseline, za dišne organe; kod gripe djeluje na brzo čišćenje pluća i jača otpornost protiv prehlade. Protiv angine i infekcija usne šupljine kao što su afte i upale desni grgljamo čaj od koprive, a isto ga tako pijemo kod bolesne gušterače, jetre, žuči, slezene i želuca. Korijen koprive tradicionalni je lijek protiv ispadanja kose. Čaj od koprive, šimšira, maslačka i čička pijemo triput na dan po jednu šalicu, a za umivanje kuhamo pet minuta u litri vode šest žlica svježih listova i cvjetova. Uz malo upornosti, rezultat zdrave, bujne i sjajne kose neće izostati. Besplatni i prirodni lijekovi na dohvat su nam ruke, samo ih trebamo upotrijebiti.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

POMOZIMO Dramatična borba protiv sarkoma Nade Do

Najsportašica s Iako je 47-godišnja Nada prošla čak 10 ciklusa kemoterapija, tumor se i dalje širi. Zahvatio je zdjelicu, kuk, mokraćni mjehur, spolovilo... Pred hrabrom ženom su zračenja i teška operacija tijekom koje će joj, laički rečeno, prepiliti kuk SINIŠA SOVIĆ

Ljekovito bilje

19. travnja 2011., br. 361

Nada jedva sjedi jer se tumor, koji je izbio van na spolovilu, povećao. Pomaže joj sin Matija, kći Petra i suprug Vladislav Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nekad najbolja sportašica Ludbrega, kuglačica Nada Dobrovoljac danas se bori za život. Prije točno godinu dana 47-godišnjakinja je osjetila jake bolove u preponi i ubrzo se morala suočiti sa strašnom dijagnozom. Nada ima sarkom, rak koji se razvija u vezivnom tkivu. Kada je otkriven u travnju prošle godine, već je „pojeo“ kost na preponi i izbio van na spolovilu.

„Udarne“ terapije Od tada ne prestaje napredovati unatoč tome što je iza Nade deset iscrpljujućih ciklusa kemoterapija u KBC-u

Zagreb. se nastavlja: pred njom su - Primila sam „udarne“ ke- zračenja i iznimno teška opemoterapije na Rebru, po 24 racija. Ta hrabra žena ne može sata tri dana, gotovo sjediti, jer se tumor, četiri. Prije prve, koji je izbio van na t u p 31. srpnja, bila spolovilu, povedva sam operaćao. Ne može odbila oja c iji kako bi se pr ignuti, k mi ugradili obući čaraciju a r e p o takozvani pe. Pomažu iđala v d e r p or to p re je p ge, j oj sup r u g o n u j ko kojeg se V l a d isl av i taci ampu i tumor kemoterapija djeca, 18-gob r prima u srčanu dišnji Matija i je žilu. Posljednju 16-godišnja Peostao kemoterapiju pritra. Kada su dobri mila sam 4. ožujka, a dani, hoda uz pomoć baš sam prošli tjedan bila u samo jedne štake. Ali sretna je, Zagrebu na čišćenju porta – jer još uvijek ima obje noge. rekla nam je Nada u nedjelju, - Mjesec dana nakon prve kena Cvjetnicu. moterapije, u kolovozu prošle Uoči Uskrsa njezina muka godine, zvali su me na Šalatu.

Tada su stigli nalazi biopsije iz Njemačke, koji su pokazali nedefiniranu vrstu tumora. Liječnik mi je rekao da se tumor proširio i na kuk. Rekao je da nisu očekivali da će dalje rasti i da treba operirati zdjelicu, kuk, amputirati cijelu desnu nogu. Priopćio mi je da unatoč svemu tome tumor neće moći u potpunosti odstraniti.

Odbila sam operaciju. Nisam mogla pristati da postanem bogalj, a da tumor u negdje u meni i dalje raste – prisjeća se Nada.

Doktor se složio da je operacija prerizična i odlučio da će ići na novi, ubrzani način kemoterapije. Tri mjeseca kasnije novi šok. Nakon četvrtog ciklusa kemoterapije, pretrage

Savjeti iz ordinacije Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) progresivna je bolest pluća karakterizirana smanjenjem protoka zraka kroz dišne putove.

Ova je bolest značajan javno-zdravstveni problem u svijetu, jer je broj oboljelih i umrlih u porastu. Tko sve obolijeva od KOPB-a? Glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje, aktivno ili pasivno, koje u odraslih povećava rizik za 10 do 43 posto.

Okolišne čimbenike rizika predstavljaju stalna izloženost zagađenom okolišu (prašini, kemikalijama, za-

gađenom zraku u kući uslijed loženja bioloških materijala), česte respiratorne infekcije u dječjoj dobi, ali i socijalno-ekonomski status. Genetska predispozicija kao i preosjetljivost dišnih putova također povećavaju rizik od nastanka KOPB-a. snovni simptomi bolesti su kašalj, iskašljavanje i otežano disanje u naporu. Vrlo često, osobe starije životne dobi povezuju simptome s gubitkom kondicije, a kašalj kao normalnu pojavu kod pušača “jer je dobro da se pluća čiste”. Neo-

O

bično je važno prepoznati simptome u samom početku. pirometrija je važna za postavljanje dijagnoze KOPB-a. Riječ je o pretrazi koja se najčešće radi u pulmološkim ambulantama. Na osnovi nalaza, stručne osobe mogu procijeniti stupanj oštećenja dišnih putova i poduzeti mjere liječenja i rehabilitacije oboljelih. ajvažnije je odmah prestati pušiti! Dokazano je da je to najučinkovitija i najisplativija intervencija u cilju smanjenja rizika od

S

N

nastanka težih oštećenja ili usporenja napredovanja bolesti. Svi pušači koji imaju kronične simptome kašlja i iskašljavanja, a još uvijek urednu plućnu funkciju, rizični su za nastanak KOPB-a i treba im savjetovati da obavezno jednom godišnje učine spirometriju. Oboljelima od KOPB-a koji uz simptome imaju i oštećenje plućne funkcije preporuča se liječenje inhalacijskim lijekovima koji udahom dospijevaju do periferije pluća i tako utječu na sužene dišne putove i upalu.

Zdravlje 47

19. travnja 2011., br. 361

obrovoljac iz Ludbrega, nekadašnje uspješne kuglačice

se bori za život APEL Obitelj Dobrovoljac ima skromna primanja i doslovno se bori za kruh

Uljepšajmo Nadi 48. rođendan Osim što se obitelj Dobrovoljac iz dana u dan mora suočavati s teškim dijagnozama i crnim prognozama, doslovno se mora boriti za kruh. Nadin suprug Vladislav radi u Koprivnici, a gotovo cijela plaća ode za ratu kredita u „švicarcima“ koji su podigli dok je Nada bila zdrava, da bi uredili kuću, sobe za djecu.

Sin Matija (18) završio je trogodišnju školu za grafičara pripreme, a nije mu se ostvarila želja za daljnjim školovanjem. Majka se razboljela i od skromnih primanja novca nije bilo za školarinu za četvrti razred. Matija je radi toga na Zavodu za zapošljavanje. Petra (16) ide u prvi razred jezične gimnazije u Koprivnici, a treba „stvoriti“ novac za gablece i školske potrepštine.

Primanja su skromna, a

su pokazale da tumor i dalje raste. Zahvatio je i mokraćni mjehur.

U Božjim rukama - U studenom sam opet završila na Šalati radi operacije.

Ovaj put su mi rekli da ne bi dirali nogu. Na to sam pristala – navodi Ludbrežanka.

Operacijska sala je na Šalati toga 12. studenoga bila rezervirana cijeli dan, pozvani su kirurzi i liječnici različitih specijalnosti, čak i jedan iz SAD-a. Ali operacijski zahvat nije obavljen. - U sobu su donijeli papire u kojima je pisalo da trebam pristati i na rezanje jedne noge. Tumor opet ne bi izvadili, ali bi odrezali nogu, kuk, spolovilo. Nisam pristala – ispričala je hrabra žena.

Novi nalazi u siječnju: tumor i dalje raste. Nakon što je

troškovi veliki. Jedva se nađu kune za svaki Nadin put u Zagreb na terapije, pretrage, preglede. Dodatan trošak su pripravci koje Nada, kao i svi drugi koji su prošli iscrpljujuće kemoterapije, mora uzimati radi jačanja imuniteta. Košta i poseban režim prehrane.

- Liječnici su mi preporučili makrobiotičku prehranu. Što da vam kažem, jedna litra sojinog mlijeka košta 18 kuna – tužna je Nada. Ne bi uspjeli da im posljednjih godinu dana ne pomažu rodbina, prijatelji, Nadine kolegice, ludbreški Caritas, Molitvena zajednica.

Grad Ludbreg novčano je pomogao u rujnu pa su gimnazijalki Petri uspjeli kupiti knjige za školu. Centar za socijalnu skrb isplatit će im jednokratnu pomoć uoči Uskrsa.

- Svima od srca zahvaljujem,

prošli mjesec primila posljednju kemoterapiju, Nada čeka na red za zračenje. Nakon toga konačno bi trebala na operaciju.

- Doktor mi je rekao da će uspjeti izvaditi 99 posto tumora, pri čemu neće morati amputirati nogu. Među ostalim, laički rečeno, prepilit će mi kuk, a zdravi dio spojiti pločicom. Valjda ću ovaj put doista na operaciju. Prepustila sam se dragome Bogu, u njegovim sam rukama – mirna je Nada.

Prije 20-ak godina također se uspješno bor ila, ali na drugom terenu. Krajem 80-ih godina je kao članica Kuglačkog kluba „Podravina“, koji se natjecao u prvoj hrvatskoj ligi, proglašena najboljom sportašicom Ludbrega. Sada se nada još samo jednoj pobjedi.

Jedva hoda, ali se ne žali

SIN MATIJA TRAŽI POSAO

!

Sin Matija (18) je završio trogodišnju školu za grafičara pripreme. Želja mu je bila upisati četvrti razred, ali zbog bolesti majke obitelj nije imala novca za školarinu.

Umjesto u školi, sada je na Zavodu za zapošljavanje.

Pokušava pronaći posao .

bez njih ne bismo uspjeli – zahvalna je Nada.

No pred njom su zračenja i nova putovanja u Zagreb, a potom još i operacija. Hrabrosti Nadi ne nedostaje, ali bez financijske pomoći neće uspjeti u svojoj borbi za život.

– Kad bi barem sina Matiju netko želio zaposliti, bilo bi nam lakše – skromna je nekadašnja sportašica Ludbrega.

Ako želite i možete, pomozite obitelji Dobrovoljac. To možete učiniti osobnim dolaskom u Gajevu 20 u Ludbregu ili prilog uplatiti na Nadin tekući račun pri Hrvatskoj poštanskoj banci na broj: 3212199847.

Nadi će 7. svibnja biti 48. rođendan. Prošli je „proslavila“ u bolnici, a zajedno možemo pomoći da joj ovaj rođendan bude barem malo veseliji.

HUMANO Nakon koncerta Miše Kovača

Za aparat za autiste dali 31.070 kuna Općoj bolnici Varaždin u ponedjeljak je za kupnju neurofeedbacka predano 31.070 kuna prikupljenih na humanitarnom koncertu “Svi pjevaju, svi pomažu”, koji je organizirala varaždinska Arena. Cijena aparata je 55.000 kuna, a dosadašnjim donacijama i prihodom od humanitarnog koncerta prikupljeno je gotovo dovoljno sredstava za pokrivanje kupnje i plaćanje edukacije liječnika koji će raditi na uređaju. - Sretan sam, jer se netko ponudio da pomogne. Pred nama je sada velik posao kako bi sve profunkcioniralo – rekao je ravnatelj bolnice dr. Dubravko Tršinski. Jedna terapija uz pomoć ovog uređaja koji pomaže djeci s autizmom i drugim poremećajima kao što su problemi s govorom, hiperaktivnost i ostali traje 30 do 40 dana, a Tršinski je izvijestio da se već sada javilo više od 30 roditelja koji takvu terapiju trebaju za svoju dje-

cu. - Vijest o kupnji brzo se proširila, a budući da je to prvi takav aparat u Hrvatskoj, očekujemo veliku navalu istaknuo je dr. Tršinski.

Svi oni morali su putovati u inozemstvo radi terapije koja tamo košta oko 4.000 eura. No u Varaždinu bi trebala biti na teret HZZO-a, jer je varaždinska bolnica već poslala zahtjev da se terapija uvrsti na popis ugovorenih zdravstvenih usluga. Dodajmo da su humanitarnu akciju za kupnju neurofeedbacka inicirali roditelji djece s autizmom.

KAKO POMOĆI HRABROJ ŽENI?

!

Nadi Dragovoljac i njezinoj obitelji možete pomoći osobnim dolaskom u Gajevu 20 u Ludbregu ili prilog uplatiti na Nadin tekući račun pri Hrvatskoj poštanskoj banci na broj: 3212199847.

Nada će 7. svibnja napuniti 48 godina.

Lani je rođendan “proslavila” u bolnici.

Zdravo tijelo O psihoterapiji i motivaciji za rad na sebi U

procesu liječenja brojnih psihijatrijskih poremećaja psihoterapija ima ključnu ulogu.

Postojanje motivacije za takvim oblikom psihološkog rada na sebi ključ je ulaska u psihoterapijski proces. Ali u psihoterapiju nitko ne dolazi na silu i svaki pokušaj nasilnog dovođenja ili slanja nekog na takvo liječenje nije moguć. Da bi se radilo na sebi i raslo u emocionalnom, duhovnom i svakom drugom smislu, mora postojati osobna motivacija. U tom smislu citirat ću

Anthonija De Mella, čovjeka koji je bio ravnatelj Sadhana Instituta za pastoralno savjetovanje u Pooni u Indiji, koji je rekao „Većina ljudi, iako toga nije svjesna, spava.

Rađaju se spavajući, žive spavajući, žene se i udavaju spavajući, spavajući odgajaju svoju djecu i umiru spavajući a da se nikada ne probude. Nikada ne upoznaju draž i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem. Znate, svi mistici - katolici, kršćani, nekršćani, bez obzira na to koju teologiju

zastupaju, bez obzira na to koje su vjeroispovijesti - svi se slažu u jednoj stvari, da je sve u redu, sve je u redu. Iako je svuda nered, sve je u redu. Zaista čudan paradoks.

Ali, na žalost, većina ljudi nikada ne shvati da je sve u redu zato jer spavaju. Muči ih noćna mora.„ ja se zaista često puta začudim, iako sve rjeđe, kad ljudi odabiru noćnu moru kao varijantu življenja, umjesto da nešto u tom smislu poduzmu. Čudim se i koliko ljudi živi sa psihijatrijskim

I

poremećajima, a da se ne odluče bilo što u tom smislu poduzeti i bar malo popraviti u pravilu lošu kvalitetu života s poremećajem.

A o psihoterapiji? To je metoda liječenja psihijatrijskih poremećaja psihološkim putem. I ne ide na silu. Pitanje je osobnog odabira i želje da nešto osobno promijenimo. Psihoterapija se ne mora, ona je privilegija onih koji su odlučili uzeti stvari u svoje ruke i osobnim radom na sebi doći do zdravlja i probuditi se.

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

48 Zdravlje

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Kada liposukcija?

S I

vijest o vlastitom tijelu u današnje vrijeme dobiva sve šire značenje i male nesavršenosti mogu dovesti do psihičkih problema. nakon što masne naslage na našem tijelu odole dijeti, sportskim aktivnostima, masažama kozmetičkim tretmanima ili akupunkturi, ostaje na plastičnom kirurgu da doda svoje znanje u rješavanje tog problema.

Svi koji imaju problema s težinom prvo koriste razne dijete, no naslage masti uvijek najlakše odlaze s onih mjesta gdje nas nisu ni smetale. Žene najčešće prvo gube mast iz lica, šaka, podlaktica i listova, dok trbuh, stražnjica, bokovi, bedra i natkoljenice ostaju. Kod muškaraca u pravilu trbuh i grudi uporno zadržavaju svoj masni ogrtač.

U takvim slučajevima liposukcija rješava većinu problematičnih zona. o što je liposukcija? Liposukcija je kirurška aspiracija masnih naslaga iz potkožnog sloja našeg tijela. Sam naziv znači upijanje (sukcija) masti (lipo). Ona ostavlja željenu konturu pokušavajući ostaviti meki prijelaz između tretiranog i netretiranog dijela tijela. Sukcija masti upotrebom kanila (cjevčica) koje su priključene na negativni tlak prvi je put popularizirana u Europi u kasnim 70-im godinama prošlog stoljeća. Danas je liposukcija sve popularnija metoda za rješavanje viška masnih naslaga minimalno invazivnom kirurškom metodom. Najteže je učiniti odabir pacijenata jer nije svaki pacijent dobar kandidat za liposukciju.

Jer ona ne smije biti izbor za tretman debljine, već se koristi za odstranjenje genetički distribuiranih ili na dijetu otpornih masnih naslaga. dealan kandidat za liposukciju je onaj s 20 posto viška kilograma iznad normale ili s razmjerno idealnom težinom u dobi između 25 i 50 godina.

N

I

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

19. travnja 2011., br. 361

DOZNAJEMO Učenici sedmih razreda varaždinske IV. osno

Nikako ne preska vježbajte te jedite Učenici varaždinske IV. OŠ kroz ovaj su projekt naučili što čini sedam zdravih navika u prehrani, ali i zašto je važna fizička aktivnost barem jedan sat dnevno Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

uopće ne konzumira voće.

Manje od polovice ispitanika redovito vježba, povremeno Jeste li doručkovali danas 36 posto, a uopće 14 ujutro? Da je doručak posto ispitanika. najvažniji dnevni ička iz f - Nismo time obrok dobro zna t s o n v i zadovoljne. već ina učenika akt m e lj o Nezamislivo varaždinske IV. že b poma a, daje ti nam je da osnovne škole c r s u t netko uopće koji su bili ukljurad sjeća o i u ne jede voće čeni u projekt ij g r e n e i ne bav i se “ Vr t im zdrav i eš se ć sportom – kažu f ilm”, č iji je cilj bolje Anja i Eva kojima educirati školarce o je voće svakodnevno zdravim životnim nana meniju, kao i bavljenje vikama. sportom. Anja pleše folklor i trenira odbojku, a Eva atletiku Ne jedu voće?

U upitniku koji je proveden i ritmiku.

Učenici varaždinske IV. OŠ među 69 sedmaša te varaždinske škole, 57 posto njih izjasnilo kroz ovaj su projekt naučili što čini sedam zdravih se da svako jutro redovito navika u prehrani. Uz doručkuje, dok je manji obavezni doručak, s broj učenika, tri posto, kojim treba započeti reklo da nikad ne jede dan, važno je jesti prvi i najvažniji obrok u žitarice i svaki dan danu. “obojati” s pet por- Svako jutro cija voća i povrća. o b ave zn o Važan je i unos tekudoručkućine u orgajemo pr ije nizam, nastave. barem Znamo da se o s a m doručak ne č a š a smije preskav o d e kati i vrlo je dnev no, važan jer ti osigurava svu ne preenergiju potrebnu za napotjer ivati re koji te čekaju u školi – rekle su učenice 7. a razreda Anja sa slatkišima i fast foodom te Vresk i Eva Maltar, koje su su- biti aktivan barem jedan sat dnevno. djelovale u projektu.

- Hodaj, trči ili vozi bicikl s Iako većina ispitanika doručkuje, Anja i Eva iznenađene su prijateljima svaki dan. Fizička što neki njihovi kolege rijetko ili aktivnost pomaže boljem radu uopće ne jedu voće, niti se bave srca, daje ti energiju i osjećat sportom ili nekom drugom ćeš se bolje. Samo pravilna fizičkom aktivnosti važnom prehrana i redovita tjelesna akza zdravlje. Prema rezultatima tivnost osigurat će dobar izgled provedenog upitnika, 10 posto i tjelesnu formu koja za sobom učenika izjasnilo se da voće jede nosi samopouzdanje – poruka jednom tjedno, a četiri posto je učenika IV. OŠ.

Anja i Eva: Pazite što jedete i redovito vježbajte!

SEDAM VAŽNIH ODREDNICA ZDRAVOG NAČINA ŽIVOTA 1. Započni dan doručkom 2. Konzumiraj žitarice 3. Oboji dan s pet porcija voća i povrća 4. Budi aktivan 5. Ne zaboravi 8 čaša vode dnevno 6. Sa slatkišima umjereno 7. Voli svoje tijelo

Normalan život s...

Vizualni sustav (2) R

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

oditelji mogu uočiti neke najčešće znakove koji mogu biti pokazatelji da dijete ima teškoće s vidom: ukoliko preskače riječi ili redove, zamjenjuje slova (npr. b i d), često ne zna gdje je stalo prilikom čitanja, ima teškoće prilikom prepisivanja; često škilji ili trlja oči; ima teškoće s usmjeravanjem pažnje na nešto, teško uočava

ekspresije kod ljudi, ima poteškoće prilikom traženja sličnosti i razlika na slikama…Dijete koje je hiperosjetljivo na vidne podražaje postaje uzbuđeno kada oko njega ima mnogo igračaka ili ljudi, ima slab kontakt očima, pretjerano reagira na vizualne informacije, može i pokrivati uši. Dijete koje je hipoosjetljivo na vidne podražaje voli

gledati u jako svjetlo i ne odvraća pogled, zuri u lica i objekte. Igre koje potiču razvoj vizualnih vještina su igre džepnim svjetiljkama, praćenje balona pogledom, predvježbe pisanja poput labirinta, listići na kojima se spajanjem točkica dobiva crtež, bilo kakvo crtanje ili povlačenje olovkom koje potiče ruke na suradnju s očima.

Zdravlje 49

19. travnja 2011., br. 361

ačite doručak, e puno voća!

PROJEKT Varaždinci pokazali najbolje znanje

DOZNAJEMO Zdravstvene iskaznice HZZO-a

Knjižice vrijede bez obzira na datum!

Dok osiguranici imaju uredan status, iskaznice vrijede i u slučaju promjene statusa, primjerice kod odlaska u mirovinu TOMISLAV MAKAJ

ovne škole u projektu “Vrtim zdravi film”

Ude: Sport znači zdravlje kolaca u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Ambasadori projekta su poznati hrvatski sportaši Gordan Kožulj i Filip Ude, koji su sedmašima varaždinske IV. OŠ otkrili svoje tajne zdravog života.

- Pazim na prehranu i trudim se jesti zdravo i kvalitetno. Veliki naglasak mi je na mesu, puretini i piletini te riži. Izbjegavam jesti slatko i fast food, no priuštim si i to koji put na mjesec – priznao je Filip Ude te pozvao sve da se bave sportom jer – sport znači zdravlje!

Nevesin Vusić s IV. OŠ učenike je učio kako da “vrte” zdrav film, odnosno zašto je važno baviti se sportom. Održani su i satovi razrednika te susreti s roditeljima o tome što znači hraniti se zdravo, a učenici su izradili i edukativni film na temu zdravih životnih navika – doznali smo od ravnateljice IV. OŠ Jasmine Dvorski.

Riječ je o projektu Hrvatskog školskog špor tskog saveza i prehrambene tvrtke Nestlé, a cilj mu je preveniranje i smanjenje prekomjerne tjelesne težine kod osnovnošTOMISLAV MAKAJ

Uz varaždinsku IV. OŠ, u projekt “Vrtim zdravi film”, čija je završnica održana u utorak u Varaždinu, bilo je uključeno još šest škola iz Hrvatske, a zanimljivo je da su među svim sedmašima iz Hrvatske upravo varaždinski učenici pokazali najbolje znanje u poznavanju osnovne skupine namirnica.

- Ciljana skupina u projektu bili su učenici sedmih razreda, odnosno djeca pubertetske dobi intenzivnog rasta i razvoja. U sklopu projekta profesor tjelesne i zdravstvene kulture

PREMALO AKTIVNOSTI

36%

ispitanih učenika povremeno vježba, a 14 posto ne prakticira nikakvu fizičku aktivnost I poznati sportaši Kožulj i Ude uz treniranje paze što jedu

TREBAM NA DIJETU!

25%

učenika sedmih razreda IV. osnovne škole u upitniku je zauzelo stav da su predebeli te da bi trebali smršavjeti U projektu je sudjelovalo sedam hrvatskih škola

Nove knjižice ne izdaju zahvaljujući informatičkoj povezanosti, navode u HZZO-u Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Sami provjerite status

Bez obzira na datum važenja istaknut na zdravstvenim iskaznicama HZZO-a, one vrijede sve dok osiguranici imaju uredan status u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Obavijest o zdravstvenim iskaznicama možete pronaći i na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo-net.hr.

- Svaka osoba može na toj

Svi obaviješteni nog osiguranja ostvaruju bez Priopćili su to prošli tjedan iz ograničenja osnovom takvih HZZO-a reagirajući time na iskaznica. Navedene iskaznice vijest, objavljenu na jednom vrijede i u slučaju promjene staportalu, o tome da pola mili- tusa, na primjer kod odlaska u mirovinu, prestanka radnog juna Hrvata godinu dana odnosa ili bilo kojeg čeka zdravstvene ako drugog razloga – iskaznice. pojasnili su.

- HZZO je doste Napominju da su sad nebrojeno u c i n z a isk mno go put a ili, o tome obavijeb u g iz šteni svi ugovorni obavještavao tetili i izdati subjekti HZZO-a, javnost da je oš će O Z Z H a to su domov i zahvaljujući inu v o n zdravlja, bolnice, formatičkoj popoliklinike, ljekarne, vezanosti sa svim laboratoriji i svi ostali ugougovornim subjektima omogućio svojim osigura- vorni subjekti, a HZZO im svanim osobama nesmetano kodnevno šalje i ažurirane korištenje svih zdravstvenih podatke o statusima svih osiiskaznica kojima raspolažu. guranih osoba. Obaviješteni su Prava iz obveznog zdravstve- i svi poslodavci putem Hrvatske

stranici i sama provjeriti svoj status, a navedene obavijesti istaknute su i na šalterima svih područnih ureda i ispostava HZZO-a – savjetovali su iz Zavoda. udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore.

Pritužbi nema Osim toga, navode da su obavijesti o važenju svih iskaznica istaknute u ordinacijama ili šalterima zdravstvenih ustanova.

- Nemamo niti jednu pritužbu osigurane osobe da ju ne žele primiti radi zdravstvene iskaznice na kojoj je istekao rok važenja. Osigurane osobe su također obaviještene i da se mogu, ako su iz bilo kojeg razloga ostale bez iskaznice, primjerice ako im je oštećena, izgubili su je ili im ju je poslodavac zabunom poništio, javiti u HZZO gdje će im se bez problema izdati nova iskaznica – poručuju iz Zavoda.

Život i socijalna skrb Kako smanjiti kriminalitet djece i mladih? (2) U

porastu je vršnjačko nasilje, nasilje preko interneta i mobitela, divljanje na stadionima, nažalost nekad i sa smrtnim posljedicama. Čini mi se da prečesto čujemo samo međusobno okrivljavanje ili prebacivanje odgovornosti za pojedine probleme u društvu, raznih skupina koje bi trebale raditi na rješavanju tih problema. Takva pojava neće dovesti

do napretka nego do još veće nesigurnosti i kaosa u društvu. roblemi društva koje moramo rješavati moraju nadići političke, stručne, svjetonazorske, i druge razlike. oramo stalno i kontinuirano djelovati na više razina: etičkoj, stručnoj, znanstvenoj i političkoj. Svi zajedno trebamo, svaki na mjestu gdje živi i radi, doprinositi razvoju

P

M

boljeg svijeta. Niti jedna negativna pojava ne može se riješiti zasebno, nego treba obuhvatiti okolinu u kojoj živimo i društvo u cjelini. Iako postoje preventivni programi na nacionalnom nivou, najveća prevencija je mijenjanje društva u cjelini, povećanje odgovornosti svakog pojedinca. Dijete mora od malih nogu biti odgajano i usmjerivano da se poštenje i

rad adekvatno vrednuju, da se kriminal i korupcija kažnjavaju.

S izazovima se moramo suočiti suradnjom i zajedništvom. Iako nam to možda izgleda teško, nije i nemoguće, jer sve ovisi samo o nama samima i odluci želimo li nešto ili ne. jeci i mladima mi smo uzor i model. Budimo im uzor u radu, toleranciji, poštenju i iskrenosti.

D

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

50 Ženski svijet STOP CELULITU Protiv masnih naslaga

19. travnja 2011., br. 361

MODA Ovo proljeće i ljeto u trendu su jake i upadljive boje

IPulse aparat: pet tehnologija u jednom

IPulse aparat - najbolji način za mršavljenje Za ljubiteljice plave boje

Zašto želimo postati mršaviji? Naravno, kako bismo se bolje osjećali u vlastitome tijelu i bili sigurniji u sebe. Želimo biti mršavi kako bi povratili dobro zdravlje, što je zapravo isti razlog zašto vježbamo, ne pušimo, ne pijemo alkohol ili pazimo na način kako spavamo. Fizičko i psihičko zdravlje omogućavaju nam da se bolje nosimo s iscrpljujućom svakodnevicom.

Rješenje IPulse Iscrpljeni stresom, iziritirani određenim oblinama, umorni od previše hrane ili okrenuti naglavce od menopauze, svaki klijent, iz različitih razloga, osjeća duboku potrebu da dovede u red svoj metabolizam. Znamo da su celulit i dobivanje na težini složena pitanja. Mnogo je faktora uzeto u obzir, a bavljenje samo jednim uzrokom nije dovoljno. Iz tog razloga potreban je globalni koncept.

Kada masne stanice dobivaju na volumenu, blokiraju limfni sustav koji je odgovoran za eliminaciju toksina. Tada dolazi do zadržavanja vode u tijelu koja je bogata otpadnim tvarima. Takvo zadržavanje vode postaje vidljivo na površini kože, a općenito ga nazivamo “efekt narančine kore”.

No gdje odlazi ostatak otpadnih tvari ako se ne izdrenira limfnim sustavom?

Privučene otpadne tvari progresivno će se skladištiti oko adipocita tj. masnih stanica.

U tom slučaju zid napravljen oko adipocita postaje gust i neprobojan. Naše masne stanice na taj su način zarobljene u svojoj hermetičkoj strukturi. U toj fazi takva zona smatra se začepljenom i tvrdom i baš je zato potrebno naše tijelo tretirati sa svih pet tehnologija u jednom dolasku koje daje Ipulse aparat.

Pet djelovanja IPulse aparata: 1. KAVITACIJA: rastavlja tjelesne masnoće pomoću kontroliranog ultrazvučnog kavitacijskog efekta.

2. LIMFNA DRENAŽA: drenira tjelesne masnoće, sprečava

zadržavanje vode i otpadnih tvari pomoću struje niske frekvencije.

3. ELEKTROSTIMULACIJA: ojačava mišićnu masu i oblikuje tijelo u rekordnom vremenu pomoću struja srednje frekvencije.

4. ELEKTROLIPOLIZA: sagorijeva evakuirane tjelesne masnoće.

5. MULTIFREK VENCIJA: “upucava” zadnju generaciju aktivnih sastojaka u srce stanice udruživanjem ultrazvuka/mikrostruja.

Važno je napomenuti da se klijent kod svakog dolaska na tretman tretira sa svih pet tehnologija, čija kombinacija osigurava trenutne i trajne rezultate.

Evo i nekih koraka kojih se pridržavamo kod tretiranja klijenata. Prvi je BIOIMPEDANCIJA. Zahvaljujući mjerenjima impedancije omogućena je analiza količine masnog tkiva, mišićne mase i tekućine unutar stanica. Kada aparat napravi analizu tijela, daje nam izbor programa te broj potrebnih tretmana koje dijelimo u 4 faze: 1) PRIPREMA: faza poticanja rezultata.

2) TRETIRANJE: faza “napadanja”.

3) STABILIZACIJA: dovršavanje tretmana. Omogućava dovršavanje rezultata na dugoročnoj bazi.

4) ODRŽAVANJE: Postintenzivni program tretmana dovršava puni tretman (priprema + tretiranje + stabilizacija) kako bismo održali rezultate.

U Beauty centru Čarolija u Varaždinu, koji se nalazi na adresi Krešimira Filića 78, programi su prilagođeni svakom pojedinom klijentu.

Dakle, ako imate problem ili samo želite tijelo dovesti u formu, Beauty centar Čarolija nudi pravo rješenje i dobre rezultate uz pomoć THALGO IPulse 5.1 aparata i Thalgo proizvoda za kućnu upotrebu.

Više informacija o samom tretmanu možete dobiti od Petre Kolak Đinđić na broju telefona 098/1686705.

Idealno za ljetne partyje

Multicolor fashion by Gucci

Volim boje i dobro se osjećam!

Limuni i paradajzi Odjeća ove sezone mora vrištati bojama i “nemogućim” kombinacijama. Spojite, primjerice, crvenu i narančastu ili plavu i zelenu, šokirajte druge i budite “in” Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Bez obzira na to kako se oblač ile i koji modni pravac slijedile, ove sezone vaša odjeća mora vrištati bojama!

Crvena, limun žuta, zelena s primjesama plave... Sasvim je svejedno kakve će jarke boje

biti vaša odjeća, važno je samo da vas svi na ulici ovo proljeće primijete.

Multicolor trend Ovaj trend došao je sa svjetskih modnih pista, a preuzeli su ga i neki hrvatski dizajner i. Žene u crvenom osvanule su u modnim kreacijama poznatih dizajnerskih kuća. poput Prade, a jarke boje voli i Gucci. Neki su u svojim kolekcijama predstavili kompletne palete boja, a drugi su se odlučili za multicolor trend – različite boje od glave do

!

zaboravite na sva pravila i kombinirajte nespojivo, poput crvene i ružičaste boje

Za popodnevnu kavicu

pete. Naravno da nismo sve spremne za ovu posljednju varijantu. Ona je rezervirana samo za najhrabrije trendse-

ter ice, koje će se odvažno odjenuti i u dobro usklađene četiri različite jarke boje.

Osim što donosi jake i upadljive boje, ova sezona karakteristična je i po “nemogućim” kombinacijama.

Pažnju u gradu “hvatajte” kombinacijama dviju nijans i ra zličitih boja, pr imjer ice mat žute i jar ke b oje sunca. Z a borav ite na sva pravila i kombinirajte nespojivo, poput crvene i ružičaste boje, pa u sve to dodajte i malo narančaste ili pak spojite plavu i zelenu...

No ni “mirnije” pripadnice ljepšeg spola ne moraju se brinuti. One mogu odabrati samo jednu jaku boju koju će kombinirati s crnim, sivim ili bijelim. Primjerice, žuta i bijela oduvijek se vole, pa uz majicu limun žute boje kombinirajte bijele hlače ili suknju.

Mogućnosti su brojne i same odaberite ono što vam se sviđa. Sve je dozvoljeno, samo da je jarko!

Torbe i cipele neka vrište

Pogled bježi na cipele Ako se ove sezone odlučite za upadljiv styling po bojama, tada ne pretjerujte s ostalim modnim dodacima.

Modni dodaci dolaze u obzir samo ako vam odjeća jakih boja nikako “ne sjeda”.

Tada je, dapače, poželjno da torbe, cipele, broševi, remeni i marame budu jakih boja i njihovih spojivih i nespojivih kombinacija.

Frizerski salon Pripremite na vrijeme kosu za ljeto S

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

vi mi znamo da koža nije jedini dio tijela koji tijekom ljeta traži pažnju. UV zračenje iznimno loše djeluje i na kosu.

Zato je prije odlaska na ljetovanje posjet frizeru obavezan. rhovi se trebaju podšišati jer bi zbog sunca i morske vode mogli izgledati mnogo gore.

No radikalne tretmane bojenja kose izbjegavajte

V

prije odlaska na more jer, primjerice, izbjeljivanje kosu čini podložnijom isušivanju i dodatno lomljivom. ažno je kosu zaštititi odgovarajućim proizvodima za zaštitu od sunca, soli, pijeska... Pranje kose preporučuje se svaki drugi dan, a ispiranje vodom svakodnevno.

Zaštitite li kosu šeširom ili maramom, pogotovo ako

V

se izlažete suncu između 10 i 15 sati, nikada nećete pogriješiti.

Ženski svijet 51

19. travnja 2011., br. 361

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Bernardica Juretić, bivša časna sestra

Dermatolog

Sve opraštam, ali laži ne toleriram Tragovi vremena...

Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Pomoćnicu direktora za ljudske potencijale u IGH-u iz takta može izbaciti ljudska glupost, moto joj je “ljubi i čini što hoćeš”, a voli sportsku eleganciju i kuhati

K

ako koža stari, smanjuje se količina elastičnih i kolagenih vlakana odgovornih za čvrstoću i elastičnost kože. Koža izgleda umorno, mlohavo i opušteno. S godinama ona postaje i sve tanja, a smanjuje se i količina hijaluronske kiseline odgovorne za vlažnost kože. Smanjuje se i debljina “masnih jastučića” na obrazima, koji također čine važan potporanj koži, a neminovan je i negativan utjecaj sile gravitacije. esto govorimo o suncu. Ono je odgovorno za brojne promjene u zreloj dobi, pa tako i bore!

Koliko će koža biti naborana, u velikoj mjeri ovisi o količini sunca kojoj je bila izložena tijekom života. Način života (stres, pušenje, konzumacija alkohola…) također mogu pojačavati naboranost kože! Ne manje važnu ulogu igra i nasljeđe. nažno izlaganje suncu tijekom djetinjstva razlogom je brojnih promjena na koži u 30-im, 40-im ili 50-im godinama života. Osim bora, i različite izrasline (kako dobroćudne tako i zloćudne) te kapilare na licu i vratu nastaju uslijed oštećenja kože od sunca. novije vrijeme postoje brojni tretmani koji znatno poboljšavaju izgled zrele kože. Aktivne tvari poput retinoične ili hijaluronske kiseline, C vitamina, koenzima Q10 i sl. mogu se danas uz pomoć neiglene mezoterapije transportirati do najaktivnijeg, srednjeg sloja kože i tako doprinijeti njenom boljem izgledu, smanjenju pigmentacija, poboljšanju elastičnosti i napetosti…

Mlohavost i opuštenost kože mogu se tretirati kirurškim, ali i vrhunskim nekirurškim metodama, poput radiofrekvencije, bez rizika koje nosi operativni zahvat. slučaju dubljih mimičkih bora, mogu se primijeniti metode ispunjavanja bora hijaluronskom kiselinom ili se uz pomoć botulinom toksina (botoksa –TM), koji opušta pripadajuće mišiće, znatno ublažiti. Osim toga, na bore se može djelovati i uz pomoć laserskih ili IPL tretmana, dijamantne mikrodermoabrazije ili kemijskih pilinga. svakom slučaju, prije nego se odlučite za bilo koji od navedenih tretmana, posavjetujte se sa svojim dermatologom.

Č

m smatra a k a v s a d na ne e ž prava ostaviti zap smije bnu oso u higijen

S

U

Bernardica Juretić danas je pomoćnica direktora za ljudske potencijale u Institutu za građevinarstvo u Zagrebu Piše: GORDANA IGREC

Još prije kojih 20 godina Bernardicu Juretić svi su poznavali kao časnu sestru koja s puno pažnje i ljubavi skrbi o osobama ovisnim o drogama. Nakon što je 2000. godine napustila život u samostanu, zaposlila se kao pomoćnica direktora za ljudske potencijale u Institutu za građevinarstvo (IGH) u Zagrebu.

Molitva, pa kava Rođena Splićanka koja je studirala psihologiju u Rimu na Univerisita’ Pontificia Salesiana zaredila se 1986. godine. Krajem 1990. godine kao časna sestra osnovala je prvu nevladinu udrugu, a potom i terapijske zajednice za pomoć ovisnicima, jer je tako Providnost htjela, kako nam je kazala. Nakon odlaska iz reda časnih sestara obnašala je od 20 03. do 2008. dužnost predstojnice Vladinog ureda za droge.

O profesionalnim planovima za budućnost ne voli govoriti.

- Ne volim planirati. Bit će onako kako Bog bude htio.

Da sam planirala i do sada, sigurno ne bih isplanirala ovako kako je ispalo, a ipak sam zadovoljna. Treba se samo prepustiti volji Božjoj – poručila je.

Za Male ženske razgovore odlučno, ali ljupko i s puno nježnosti, ženstvenosti i duhovnosti, koja je nije napustila niti u profanom svijetu, progovara o svojem motu,

pr inc ipima za kojima se svaka žena treba povoditi, o svojim jutrima, kuhanju, slobodnom vremenu, glazbi...

Jutro započinjete sa...

Molitvom, čašom vode i kavom dok obavljam jutarnju higijenu.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Dosljedna, pouzdana i uporna.

Nisam praznovjerna Omiljeni parfem?

L’eau d’Issey by Issey Miyake, Extravagance by Givenchy.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Hm! Mislim da ih ima nekoliko koje su me se dojmile.

S kojim glumcem biste

rado otišli na večeru? Čast svima, ali mislim da ne bih ni s jednim.

Jeste li praznovjerni?

Bože sačuvaj.

Kad ste zadnji put bili u kazalištu?

Bila sam nedavno i gledala sam Mariju Jurić Zagorku.

U Afriku Vaš uzor u životu?

Sveta Marija Krucifiksa di Rosa, utemeljiteljica Reda službenice Milosrđa.

Iz takta me može izbaciti...

Tuđa glupost.

Iz kuće ne izlazim bez...

Mobitela, nažalost.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Romantičan sam tip i bilo je puno romantičnih trenutaka. Obožavam sjediti uz kamin dok vani pada snijeg i to mi je jako romantično. Što je najvažnije u vezi?

Povjerenje i ljubav.

Volite li kuhati?

Volim kuhati kada imam za koga. Sama ne volim jesti, tako da za sebe samu niti ne kuham. Nemam posebne recepte, a volim i dalmatinsku i talijansku i mješovitu kuhinju.

Koji odjevni stil njegujete?

Volim sportsku eleganciju.

Koju glazbu volite slušati?

Zabavnu, latino, etno glazbu, klasičnu glazbu. U princi-

Bivša časna sestra voli sportsku eleganciju

pu, ovisno o raspoloženju.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Volim pročitati nešto, otići u kino, kazalište, šetnju. I, naravno, tu su nezaobilazni kućanski poslovi.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Poželjela bih još jednu zlatnu ribicu jer ako jedna može ispuniti samo tri želje onda mi je to malo... Što je za vas uspjeh u životu?

Da čovjek može živjeti od svojih 10 prstiju.

Vaš moto u životu?

Ljubi i čini što hoćeš.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Zapustiti osobnu higijenu. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Ima puno toga. Velika želja mi je otići u Afriku. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Sve opraštam, ali laži ne toleriram.

U

U

52 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Sačuvajte energiju T

eško je razmišljati dalje od trudova, posebno ako je ovo vaša prva trudnoća. Razumljivo je da vas obuzima osjećaj tjeskobe.Da si biste olakšali ove trenutke važno je da ste uvjereni kako radite pozitivne korake prema tom događaju. a trudove biste se trebali pripremati kao da se pripremate za maraton. Barem kad je riječ o energiji.

Sačuvate li zalihu energije za trudove, spriječit ćete umor, dehidraciju, slabost i obeshrabrenost. Sve su to pojave koje povećavaju vjerojatnost medicinskih intervencija pri porođaju. Zadnjih nekoliko tjedana trudnoće nastavite se hraniti zdravo kako biste se pripremili za zahtjevne trudove. Potreban vam je K vitamin koji sudjeluje u zgrušavanju krvi. Sprečava krvarenje i pomaže zacjeljenju površine na kojoj se nalazila posteljica. vitamin se prirodno stvara u majčinim crijevima.

Njegovu razinu možete nadopuniti prehrambenim izvorima kao što su brokula, špinat, avokado, zelena salata, kupus i cvjetača. jetetova crijeva su sterilna i ovise o vašoj zalihi K vitamina. Prije rođenja K vitamin prima preko posteljice, a nakon rođenja iz vašeg mlijeka.Cink je također bitan za trudove, jer potiče stvaranje hormona i zacjeljivanje nakon porođaja. Ako osjećate da vam je želudac skučen, umjesto obilnih jedite male obroke. Da biste održali optimalnu razinu energije, morate imati ujednačenu razinu šećera u krvi. To možete postići konzumiranjem složenih ugljikohidrata koji se postupno razgrađuju i polako oslobađaju sadržaj šećera. a bi stvorili dovoljnu zalihu glikogena, dva tjedna prije porođaja trebate jesti mnogo povrća, cjelovitih žitarica i mahunarke. Sve je bliži trenutak kad ćete ugledati vašeg malog podstanara.Opustite se… Dok ležite na leđima, podignite gornji dio tijela, a koljena poduprite jastucima. U ovom stadiju trudnoće nemojte ležati na ravnim leđima jer bi taj položaj mogao ograničiti dotok kisika djetetu.

Z

19. travnja 2011., br. 361

KUĆNA RADINOST Osvježavajuć blagdanski dekor

Ukrasi za svečani stol Stolu za objed dodajte maštovite detalje koje ste sami izradili - kartonske podmetače za čaše, zatim salvete - lepeze, male vaze i kartice s imenom

IZRADA PO KORACIMA:

1

K

D

Od kartona i tapete napravite podmetače za čaše

2

D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ www.e-sidora.blogspot.com

jednostavan podmetač za čaše.

Salvetu pak raširite te presaviZadivljujuće je kako nekoliko jajte od vrha do dna uzimajući sitnica može osvježiti blag- dva po dva centimetra kako danski stol te podići atmos- biste dobili “harmoniku”. Kada feru učinivši je svečanom, dođete do kraja, salvetu presaa opet dovoljno domaćom vijte na pola po širini i imate da se ipak sasvim ugodno lepezu. Zatim odrežite komad osjećate. Donosimo nekoliko tapete širine 2,5 cm te tom ideja kako možete ukrasiti trakom omotajte držak lepeze stol pripremljen za uskršnji i zalijepite, kako se lepeza ne bi objed - napravite originalne odmotala. Komadićem tapete podmetače za čaše, male vaze, oblijepite i špulicu odnosno oznake mjesta gdje tko sjedi te limenku. Ubacite grančice i dobili ste lijepu malu vazu. lepeza-ubruse.

Od tapete napravite i oznake koje ćete staviti uz tanjur kako Žuto i crno biste označili gdje koji Trebat će vam komad gost sjedi. Odrežite tapete (dobre su jer ideja! komad u obliku su čvrste i imaju granči pravokutnika, lijepe motive), c e voćak presavijte karton (primjea b ij elih cvjeto n a p o l a te rice, od kutije v a u za sol), špulica pasteln skladite s na prednjoj strani nalijeili mala limenim bo pite komadić ka, salvete, tapeta jama i tapete s poleškare, ljepilo te salvet đinom prema grančice forzicije a gore, na koji ćete ili neke rascvjetale napisati ime. Na podvoćke. Mi smo odametač stavite čašu, salvetu brali crno-žutu kombinaciju položite na tanjur, a uza sve boja jer je vrlo efektna.

Od kartona i tapete prvo ukomponirajte vazicu i karticu izrežite krugove, zalijepite s imenom. Sad napravite sve to ih jedan na drugi i dobili ste i za ostale goste!

POTREBAN MATERIJAL

Špulicu ili pak limenku omotajte trakom od tapete

3

Ʉ ĮÑġåĮÑ Ʉ ĊÑĤĮėĒ ɇėá ÑđÜÑČÑłå ŀÑ ĨėČ ÿČÿ Ĥÿłıɉ Ʉ ĪġıČÿÝÑ ÿČÿ đÑČÑ ČÿđåĒĊÑ ɇĤåÝÿĊČÿĤÑĉđėȢɉ

Ʉ ĨÑČĺåĮå Ʉ ĪĊÑĤå Ʉ ČĉåġÿČė Ʉ ûĤÑĒàÿÝå îėĤŀÿÝÿĉå ÿČÿ neke rascvjetale voćke

4

Salvetu presavijte poput harmonike te napravite lepezu

Kozmetički savjeti

Jelo bolje godi kada je stol oku ugodan

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Kurje oči može dobiti svatko i nisu zarazne D

olaze nam topliji dani, pa je vrijeme za rješavanje nožnih problema. Kurje oči nam često znaju zadati bolne probleme, pa biste zbog toga trebali poraditi na prevenciji.

Najbolje bi bilo ne nositi tijesnu i neudobnu obuću, pogotovo ne onu koja nam radi pritisak na prste. Zbog toga birajte udobnu obuću. Budući da ljudi često ne razlikuju kurje oči od bradavica, opisat ću vam kako izgledaju kurje oči. Razlikujemo dva tipa tih

kožnih promjena. Tvrde kurje oči najčešće se stvaraju na površini nožnih prstiju i to na izbočenim zglobićima, koji su u stalnom trenju s obućom.

Meke kurje oči nastaju između dva prsta na mjestima gdje se dodiruju kosti. Oba su tipa karakteristična po svom izgledu s tvrdim okolnim tkivom i vrhom u sredini koji se širi u dubinu.

Kurje oko može dobiti bilo tko i nije zarazno, za razliku od virusne bradavice. Najčešće ga dobivaju stariji

ljudi kojima koža gubi elastičnost, pa je osjetljiva, ljudi koji provode puno vremena stojeći, ljudi sa spuštenim stopalima te ostalim deformacijama npr. artritisom. ako bi se izliječili i riješili neugodne boli koju uzrokuje, potrebno je ukloniti uzrok nastajanja, a zatim posjetiti stručnjaka koji će ga bezbolno odstraniti te koristiti preporučene preparate, najčešće sa salicilnom kiselinom u sastavu.

K

Ženski svijet 53

19. travnja 2011., br. 361

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Uskršnji čvenk lice rci u m ška ete, m ri ij prvo p a noge, d n a tek o bokove i , i grud njicu straž

V

Tijelo “poput violine” cijenjeno je kod muškaraca

PROVJERILI SMO Što Varaždinci prvo primijete na ženama?

U, kake ritkice!

Ako curu vidim sprijeda, tada prvo primjećujem facu, onda sise, bokove, pa noge.

Ako je vidim s leđa, tada prvo snimim noge, pa tek onda guzicu – otkriva Varaždinac Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

“U, kaka ritka, u, kaka ritkica...” Nevažno je sjećate li se tih stihova i je li vam pjesma dobra ili glupa, poanta je u tome što je dobra stražnjica među tri ženska atributa za koja se donedavno vj erov alo da muškarci prvo pr imjećuju na ženi.

Z a š t o donedavn o ?

Zato što sve v iše muškaraca u posljednje vrijeme izjavljuje kako su lice, odnosno oči i osmijeh ono što prvo primjećuju na ženama i na što padaju na “prvu loptu”.

Oči ili osmijeh?

- Ako curu vidim sprijeda, tada prvo primjećujem facu, onda sise, bokove, pa noge. Ako ju vidim s leđa, tada prvo snimim noge, pa

tek onda guzicu – otkrio je 27-godišnji Varaždinac koji tvrdi da takav slijed primjećivanja ženskih atributa nije karakterističan samo za njega, već za sve pripadnike jačeg spola.

“Barbie girl” Ako mu je “sve na mjestu”, odnosno ako se žena uklapa u njegovu sliku “barbie girl”, tada će se za njom i o k re nu t i na cest i.

I p a k , ko d žena s kojima želi nešto više, kaže da mu je presudna – “faca”.

- Nemam sad nešto određeno što me na licu posebno privlači, tipa oči ili osmijeh.

Politika je vrlo jednostavna: ili mi se sviđa, ili ne - objašnjava naš sugovornik.

I drugi Varaždinci razmišljaju slično. Naravno, uz sve navedene atribute, za koje vole da su dobri, žena s kojom žele uspostav iti

Lijepe i glupe dobre za jednu noć Muškarci su vizualni tipovi i vole (po)gledati lijepe djevojke i žene, ali to da ne znaju složiti pet smislenih rečenica baš ne toleriraju kada traže partnericu na duge staze.

- To jedino može proći kod djevojaka za jednu noć. Kod takvih mi je važno da su lijepe i zgodne.

Mogu biti glupe, ali u tom slučaju mi to neće smetati – ustvrdio je Varaždinac.

blizak odnos ipak mora imati nešto u sebi što će ih privući.

- Važno mi je da je cura iskrena, da ima karakter, smisao za humor, razmišlja svojom glavom i zna spojiti pet smislenih rečenica. I, naravno, da zna kuhati, peglati, čistiti, brisati prašinu – našalio se Varaždinac.

Dakle, Varaždinc i vole snimit i ženske atribute, no ipak znaju da je to kakve ste važnije od toga imate li dobru guzu koja za deset godina ionako više neće biti ista kao što je danas. Muškarci vole (po)gledati dobre “guze”

Aromaterapija Eterično ulje puzavog miloduha P

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

uzavi miloduh (lat. Hyssopus officinalis L. var. decumbens) je ljekovita biljka cijenjena još od najstarijih vremena, a postojbina joj je podneblje južne Europe. Spominje se u Starom zavjetu, Grci i Hebreji smatrali su miloduh svetom biljkom, a Rimljani su ga koristili u medicinske i kulinarske svrhe. Eterično ulje puzavog miloduha vjerojatno

je najsnažnije protuvirusno sredstvo u aromaterapiji.

Njegovo je djelovanje u slučajevima herpesa nezamjenjivo, također su mu i ostala protuinfektivna svojstva izvrsna. Ulje izuzetno učinkovito tretira tegobe respiratornog sustava – prehlade, gripe, upale grla, bronhitis, sinusitis i astmu. Izvrsno je sredstvo koje potiče izlučivanje sluzi

i iskašljavanje, ima odlična protuupalna i antiseptična svojstva. Poboljšava koncentraciju, smanjuje psihički umor, djeluje protudepresivno. Poboljšava probavu i ublažava grčeve u želucu.

U aromaterapiji se koristi samo ulje puzavog miloduha, pa kod kupovine treba dobro paziti da to ne bude ulje miloduha, Hyssopus officinalis.

eselim se proljeću, cvijeću i suncu kao malo dijete! Osjećam da mi cijelim tijelom kolaju neki sokovi i da ću uskoro propupati kao mladica voćke pred prvu cvatnju. To na meni primijećuju i drugi. Gledaju me i pitaju što mi je. Kao da sam svukla onu paučastu kukuljicu i doživjela potpunu metamorfozu pretvorivši se u prekrasnog leptira!

Jesam li postala modra prelijevalica, lastin rep, malo nočno paunče, apolonov leptir ili tek obični žućak, baš mi je svejedno. Jer ja, kao i oni, letim.

Letim. Preda mnom kao da se otvorio cijeli svijet!

Začudo, tako se i osjećam. Proradili su svi moji hormoni. U ovo su doba oni najbrojniji i najučinkovitiji. Kao dar božji. I zato ih treba iskoristiti! onda, kao iz vedra neba javio se frend i pozvao me na neobavezan čvenk. Nekud. Bilo kud.

Svejedno. Idemo, veli, da se malo maknemo od svega. Da uživamo u prirodi, u mirisima proljeća, u pjevu ptica. I sami. Ti i ja, konačno. Gle, još jedan s hormonima! I on bi, izgleda, letio. A ja koja sam do sada toliko o tome sanjarila, počela sam najedanput cvikati. očelo je ono moje najblesavije unutarnje preispitivanje. Kaj ako to nije obični čvenk, ako frajer očekuje nešto drugo ili hoće nešto više od toga? Jesam li spremna na to? S tipom koji mi je zbilja samo frend i čija mi pozornost imponira, ali o kojem lascivnije razmišljam sam u snovima.

Kaj bi se dogodilo da se snovi pretvore u javu?!

Ništa. I onda, sjeli smo u auto i krenuli. Cijelo smo se vrijeme vozikali, zezali, pjevali, grlili, nježno dodirivali. Osjećali smo se kao djeca koja se igraju, ljube, bježe, smiju se i skrivaju. ako još nikad nisam bila na takvom «čvenku», moram priznati da bih ga rado još koji put ponovila! Bez ikakve grižnje savjesti. I frend i ja našli smo se na istoj valnoj dužini i u filingu koji prepoznaje trenutak potpune predanosti. li, ima li to bilo kakve veze s blagdanskim ozračjem, korizmom i porocima? Ako ima, kojih bi se poroka trebala odreći? Mnogih ili samo ovog, jednog? Odlučila sam. Ja se neću odreći ni jednog. Radije ću oću postati i ostati dobar čovjek.

To je smisao odricanja.

A

P

I

A

54 Oglasi

19. travnja 2011., br. 361

Gradonačelnik KLASA: 302-01/11-01/5 URBROJ: 2186/01-01-11-1 Varaždin, 18. travnja 2011.

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete odmah postati dio našeg uspješnog tima!

Novim članovima našeg tima nudimo : dobra i redovita primanja i stimulacije stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju Od svih kandidata očekujemo : visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu organiziranost, komunikativnost, timski rad sistematičnost i analitičnost Za popunu slobodnog radnog mjesta tražimo:

INFORMATIČAR – programer (m/ž) Radni zadaci uključuju: razvoj u programskom jeziku PHP / MySQL poželjno programiranje u ABAP-u (SAP) podrška korisnicima modeliranje procesa Od kandidata očekujemo : VŠS, informatičkog smjera napredno poznavanje (prvenstveno) PHP, Java i MySQL obavezno radno iskustvo u istim ili sličnim poslovima poznavanje njemačkog ili engleskog jezika u govoru i pismu, njemački je prednost napredno poznavanje rada u MS Office okruženju poznavanje autoindustrije je prednost poznavanje programiranja proizvodnih procesa je prednost

STRUČNJAK ZAŠTITE NA RADU (m/ž) Radni zadaci uključuju: najveći dio radnih zadataka odnosi se na zaštitu okoliša prema normama ISO 14001 organizacija ispitivanja strojeva i uređaja, te parametara radnog okoliša vođenje svih propisanih evidencija iz područja zaštite na radu i zaštite od požara vođenje očevidnika otpada, vođenje registra propisa iz zaštite okoliša organizacija liječničkih pregleda radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada unutarnji nadzor nad primjenom mjera, odnosno pravila zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša osposobljavanje radnika za provođenje mjera zaštite od požara i za rad na siguran način priprema i organizacija vježbe evakuacije i spašavanja te osposbljavanje odgovornih osoba za evakuaciju Od kandidata očekujemo : SSS ili VŠS tehničkog smjera radno iskustvo u struci minimalno 2 god. obavezno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu, prednost je i poznavanje engleskog jezika napredno poznavanje rada na računalu (MS Office) stručni ispit stručnjaka zaštite na radu iskustvo u provedbi propisa zaštite okoliša i norme ISO 14001

VATROGASAC (m/ž) Od kandidata očekujemo : vatrogasac profesionalac - SSS smjer vatrogasni tehničar ili KV vatrogasac znanje njemačkog jezika radno iskustvo u struci poželjno poznavanje rada na računalu (MS Office), ali nije uvjet Molbi obavezno priložiti kopiju radne knjižice ili svjedodžbe srenje škole kojom se dokazuje status profesionalnog vatrogasca molbe koje ne ispunjavaju uvjete natječaja neće se razmatrati.

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com. Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na tel: 042/404-694.

Na temelju Zaključka od 18. travnja 2011. godine, Gradonačelnik Grada Varaždina raspisuje

JAVNI POZIV

za iskazivanje interesa korištenja prostora bivše vojarne - pekare, u Varaždinu, Ul. M. P. Miškine 39, za razvoj Programa Udruga mladih I. Pozivaju se udruge, udruženja i društva mladih iz različitih područja djelovanja, osobito kulture, registriranih na području Grada Varaždina, koje imaju izrađene programe, ideje i inicijative, a nemaju odgovarajući prostor za djelovanje, da svoj interes prijave na adresu: UPRAVNI ODJEL ZA KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU GRADA VARAŽDINA, I. Kukuljevićeva 14, Varaždin.

II. Prijavi treba priložiti: - naziv Udruge i fotokopiju Rješenja o registraciji (ako nije registrirana, pisana izjava o namjeri registracije i osobama koje će predstavljati) - kratak opis programa koji se želi razvijati - potrebna veličina prostora za aktivnosti (eventualne druge potrebe) III. Prioritet za mogućnost dobivanja radnog prostora imat će Udruge koje predlože kreativne i inovativne programe od interesa za Grad Varaždin, a namijenjene su: - poticanju interesa i korištenju slobodnog vremena mladih ljudi za sudjelovanje u kulturno-umjetničkim sadržajima, sportskim i drugim aktivnostima, - korištenju lokalne kulturne baštine i tradicije u turističke svrhe, - poticanje i korištenje novomedijskih kultura u stvaranju zajedničkih programa s drugim udrugama u zemlji i susjednim zemljama, - povećanje sinergije između kulture i obrazovanja u osmišljavanju novih proizvoda, usluga, marketinških rješenja i dr. za male i srednje poduzetničke tvrtke.

IV. Javni poziv je trajno otvoren do popunjenja prostora, a o rezultatima će podnosioci iskazivanja interesa biti pravovremeno obaviješteni.

GRADONAČELNIK GRADA VARAŽDINA dr.sc. Ivan Čehok

INDUSTRIJA GRAĐEVNOG MATERIJALA, IGM d.d. u stečaju LEPOGLAVA, Hrvatskih pavlina 41, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 06. travnja 2011.g.temeljem odredbe čl.164. st.4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, radi prodaje nekretnine objavljuje

OGLAS O PRODAJI I. JAVNA DRAŽBA I. Određuje se prva usmena javna dražba za prodaju nekretnine: - čkbr. 3011 Industrijsko dvorište od 2604 m2 i poslovne zgrade od 962 m2 u ukupnom iznosu od 3566 m2 - čkbr. 3012 Parkiralište Borje od 547 m2 u sveukupnom iznosu od 4113 m2, sve upisano u z.k.ul. 1987 k.o. Lepoglava.

Početna cijena nekretnine iznosi 2.729.341,40 kn.

II. Usmena javna dražba za prodaju nekretnine održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, dana 05. svibnja 2011. godine u 9,00 sati, soba broj 224/II. III. Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV. Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 03.svibnja 2011.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti nekretnine na žiro-račun stečajnog dužnika IGM d.d. u stečaju broj: 2392007-1100063524, kod Međimurske banke d.d. Čakovec, s naznakom „jamčevina“,a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

V. Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

VI. Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ VII. Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

VIII. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

IX. Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ X. Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Kuhn Hrvatska d.o.o. Zagreb i Ministarstvo financija ,Područni ured Varaždin.

XI. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

XII. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Lepoglavi, Ulica hrvatskih pavlina 41, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

19. travnja 2011., br. 361

PRILIKA tjedna! Starija kuća u Doljanu, 80 m² i 850 dvorišta, struja , voda - 14.500 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆE

PRODAJE se kuća 160 m² u Frane Seljana kompletno novouređena te kuća u Gortanovoj 140 m² sa 600 prekrasnog dvorišta (blizina IV. OŠ)!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJA obiteljske kuće u Jakopovcu kod Varaždina, 120 m² na okućnici od 1 545 m², cijena 100.000 €. Info na: 098/925-0324 ozn.1983b LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn.

1688e KUĆU katnicu u Vž, 146 m² stambenog prostora, parcela 450 m², mogućnost za 2 odvojena stana, 105.000 € = 719 €/m², prodajem.

Mob. 091/350-8213 ozn.1319 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.1692e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.1692e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1693e VIKENDICA – manju kuću u centru Selca, prodajem. Mob: 091/575-4747 ozn.1694e KUĆA 80 m² i 350 dvorišta - odvojak Gortanove - 75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

KUĆE: Nova u Trnovcu 130 m²- 65.000 €, novouređena u Turčinu 90 m² - 65.000 €, Sračinec 70 m² i 1000 dvorišta - 40.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KLIJET na Malom Vrhu s 2.500 m² okućnice - 6.500 € te vikendica na Varaždin - Bregu 40 m² - 15.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća ili starija kuća u bližoj okolici Varaždina do 15.000 €!

Mob. 091/784-4868 ozn.62c V. NAZORA, Bilogorska, Krapinska, Starčevićeva, A. B. Šimića, Križanićeva, Anina, Jalkovečka, F. Kurelca, V. Međerala, Vidovski Trg… Veneknekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c VRLO POVOLJNO! Prizemnica, 170 m², 65.000 €, katnica, 250 m², 90.000 €, obje u Varaždinu, vlasništvo 1/1, tereta nema. Cijene nisu fiksne. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c USELJIVU obiteljsku kuću te građevno zemljište u Svibovcu Podravskom, prodajem. Tel. 042/717-029 ozn.1501 KUĆA, prizemnica, dvorišna, 60 m², K. Filića 2, garaža, svi priključci, mali vrt, 40.000 €. Mob. 091/533-5913, 042/231-724 ozn.1508 KUĆU u Tomaševcu, B. Jelačića 8, prodajem /mijenjam za stan do 50

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! m², uz nadoplatu. Mob. 091/190-8282 ozn.1530 HRAŠĆICA, kuću, visoki roh bau, građevinska i lokacijska, 1/1, 100.000 €, prodajem. Mob. 099/815-6495 ozn.1533 USELJIVA kuća 180 m² + 440 m² dvorišta, u Luke Botića 13, kod VI. osnovne škole. Mob. 099/284-0655 KUĆU u Ludbregu (atraktivna lokacija) 90 m² stambenog prostora + velika terasa - balkon, garaža i 1 660 m² okućnice, prodajem/mijenjam za trosobni stan u Varaždinu. Tel. 042/819-549 ozn.1543 NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište.

Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846691 ozn.1558 TRENKOVA ulica, gradilište 612 m² sa kućom! Poslovni prostor 80 m² + terasa 90 m²u VTC-u! Još preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284-692,www. acd-premier.hr ozn.126c PRODAJA kvalitetnih kuća Varaždin i okolica D. Cesarića 250.000 €, Josipa Kraša 120.000 € ... Trnovec , Kneginec ... Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJE se starija kuća u Remetincu na površini od 780 m². Moguća i novogradnja. Mob. 091/926-3323 ozn.97f VARAŽDINBREG, M. Vrh, kuća 150 m², 1 200 m² uređenog okoliša, 850 €/m², može zamjena za Sj. Jadran. Mob. 099/6772-771 ozn.1976b KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu.

Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1982b

Mali oglasi 55

ukupno 8 000 m², struja, voda uz kuću, inventar, Jarki, Općina Cestica, prodajem. Mob. 095/831-2346 ozn.1987b KUĆA katnica u Varaždinu, atraktivna lokacija, blizina centra. Mob. 098/522-103 ozn.1992b PRILIKA! Prodajem dvije kuće sa ugostiteljskim objektom, svi papiri uredni (građevinska i uporabna dozvola). Mob. 091/731-8665, 099/8787184 ozn.1562 VIKENDICU 7 X 5, podrumi prizemlje, priključak struje, okućnica 450 m², asfalt, voda 3 m od vikendice, cijena 7.000 €, Lipovnik 124. Tel. 042/230303, 042/763-373 ozn.1572 STARIJA kuća u Trnovcu s velikom okućnicom 3 366 m², vrlo povoljno i stan u Masarykovoj , 62,5 m². Mob. 091/3202-929 ozn.1578

STANOVI GRABANICE najpovoljnije! Dvosobni 37,50 m², trosobni 50,80 m², trosobni 69 m², povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www. lucerna-nekretnine.com ozn.62c NOVOGRADNJA prilika! Trosobni 78 m² u M. Laginje (blizina bolnIce) s podzemnom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c NOVI jednosobni 31 m² u Dravskim Vrtovima, potpuno uređen! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c DVOSOBNI! Kozarčeva 57 m², I. kat, (sve etažno) i novogradnja Zagrebačka 68 m² ( kod Varaždinskih vijesti).

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆA katnica, visoka, nedovršena, 3 stana, podrumi, struja. Tel. 212-675 ozn.1988b

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 800 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1403

KLIJET sa vinogradom i voćnjakom,

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagre-

bačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622082 ozn.1690e TROSOBNI stan, etažno grijanje i zemljište u D. Knegincu, 3 000 m², prodajem. Mob. 099/512-4826 ozn.1523 DVOSOBNI stan u Ludbregu, 51,33 m², uređen (etažno g., vlastita brojila – struja, plin, voda). Mob. 099/1948892 poslije 12.00 h ozn.1540 ETAŽIRANI trosobni stan u Varaždinu, 84 m² + 20 m² podruma, prodajem.

Pod račun primam dvosobni stan.

Mob. 091/9433-130, 042/260-904 ozn.1547 IZUZETNO povoljno: 2-s; Zrinskih i Frankopana 47 m² samo 31.000 € i Zagrebačka 33 m², sve etažno, 34.000 €. KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 098/976-7144 ozn.227e JEDNOSOBNI: Zagrebačka 25 m², Dravska 27 m², Trakošćanska 30 m² i 31 m², Koprivnička 31 m², B. Radić 40 m², Ludbreška 44 m² (et.gr.)…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Z. i Frankopana 52 m², I. Cankara 51 m² (pogodno za posl. prost.), Masarykova 62 m², Zagrebačka 65 m², B. Radića 52 m² i 60 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234,

BERNARDA d.o.o. Čakovečka 136 a, Pušćine,

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO 1. Spremačica – jedan izvršitelj - za rad na moru od 01.06 do 15.09. 2011.

- stan osiguran Traženi uvjeti: - poželjno poznavanje stranih jezika (njemački, engleski) - spretnost i komunikativnost kod obavljanja poslova Ponude za slobodno radno mjesto sa fokopijom radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu: “Bernarda” d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: B. Radić 81 m²(et.gr.), Trakošćanska 68 m², Milkovićeva 85 m², Supilova 64 m², M. Krleže (rotor) 58 m², S. Vukovića (novogr.) 74 m²…

NOVOGRADNJA: Grabanice -95 m² (90.000 €), 88 m², 81 m² (85.000 €), 56 m², 38 m², T. Ujevića - 65 m² i 58 m², 2-sobni Zagrebačka 46 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJA stanova Varaždin: četverosobni: Posovo naselje i Harambašićeva trosobni: Zagrebačka i Galinčeva , dvosobni: Galinčeva i Banfica. Svi etažno grijanje. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn. 167c PRODAJE se jednosoban stan 43 m² u Varaždinu, Zagrebačka 71. Br. tel.

098/137-3148 ozn.41d JEDNOSOBNI stan 38 m² u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.1993b KUPUJEM jednosobni stan ili garsonijeru do 30 m², prizemlje ili prvi kat, bliže centru grada. Tel. 01/6151-043 ozn.2000b USELJIVU obiteljsku kuću sa 2 ulaza u Ul. R. Horvata 8, Vž, veliko dvorište, terasa, 1/1, bez tereta, prodajem.

Mob. 098/396-566 ozn.1579

56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

19. travnja 2011., br. 361

KONTEJNER 5m x 3m sa sanitarnim čvorom i kancelarijom, prodajemo.

Potpune instalacije (telefon, struja, voda, kanalizacija i klima). Rabljen 6 mjeseci. MDV-CENTAR, 330-868 ozn.63c JEDNOSTREŠNO zatvoreno regalno skladište za 220 paleta, dimenzije 19m x 12m, prodajemo. MDV-CENTAR, 330-868 ozn.63c SKLADIŠNI prostor 300 + 400 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c

ZEMLJIŠTA IZUZETNA prilika! Prodajem građevinsko zemljište u B. Trnovcu od 1 500 m². Mob. 091/8844-007 ozn.1315 GRADILIŠTA! 1000 m² u Gojancu, 1200 m² u Gotovčevoj (produžetak Jurkovićeve), 419 m² u Kurelčevoj!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJEMO zemljišta u Varaždinu za sve namjene ! Paurević nekretnine Varaždin, D. Cesarića 47, 098/9706575 ozn.167c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem.

Mob. 091/232-0350. 091/352-0083 ozn.1691e GRADILIŠTE u Kuršancu G., 741 m², sa plaćenim i izgrađenim komunalijama, prodajem. Tel. 042/231-729, 098/9338084 ozn.1526 GRADILIŠTE u Hrašćici, 528 m², prva ulica lijevo – jug. Mob. 099/284-0655 ozn.1539 GRADILIŠTE u Trnovcu, plaćeni svi doprinosi, prodajem. Mob. 091/5075873 ozn.1587 PARCELU na Haliću, ukupno 2 160 m², širina 33 metara, pogodno za gradnju objekta, uz asfaltiranu cestu , kompletna infrastruktura – struja, voda, plin moguć priključak , prodajem.

Posjedujem geodetsku osnovu. Sve ostalo na mob: 091/547-0-512 – iza 20 h ozn. 1695e ŠUMICU u Biškupcu, 2 060 m², prodajem. Mob. 095/9140-190 ozn.1991b

PRODAJEM voćnjak u blizini Varaždina (Mali Vrh), 4 464 m², dozvoljena gradnja. Mob. 098/551-489, 042/240664 ozn.1975b GRADILIŠTE u Kučanu, sunčana strana, blizu škole, 3 km od Varaždina, prodajem. Tel. 042/641-664 ozn.1569 GRADILIŠTA Hrašćica, jug, kod zaobilaznice, sa urednim papirima, 500 - 600 - 2 170 m², povoljno prodajem.

Mob. 098/975-4645 ozn.1573 GRAĐEVINSKO zemljište 820 m² u Hrašćici, 25 €/m² i kuća u Gornjoj Rijeci s 400 m² šume i 4 000 m² zemlje za 10.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1698e

POSLOVNI PROSTORI POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, mesnica… Jalkovečka 3a.

Mob. 091/545-7285 ozn.1430 POSLOVNI prostor od 21 m2 u samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznajmljujem. Pogodno za ured, trgovinu, poslovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu, zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240980. ozn.1687e POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/3520083 ozn.1691e PRODAJEMO caffe bar centar Varaždina i caffe pizzerija centar Ivanca i druge poslovne prostore. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

KOZMETIČKI salon kompletno opremljen i dobro uhodan, iznajmljujem.

Tel. 260-923 ozn.1696e IZNAJMLJUJEMO - uređenu prodavaonicu J. Draškovića 120 m² i poslovni prostor I. Cankara 102 m² i 110 m².

KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 091/9048002 ozn.277e

JEDNO I POL sobni, namješteni stan u Supilovoj ulici, u Vžd, iznajmljujem.

Mob. 091/532-7304 ozn.1552 U CENTRU grada iznajmljujem sobu s mini kuhinjom i kupaonom, starijoj ženskoj osobi, nepušaču. Tel. 042/213-732 ozn.1566 JEDNOSOBAN stan u zgradi, iznajmljujem. Mob. 099/212-2702 ozn.1588

PRODAJE se prodavaonica 55 m², Optujska ulica 24, hitno. Mob. 098/9702263 ozn.142c

IZNAJMLJUJE se jednosobni namješteni stan u zgradi. Mob: 098/725-335 ozn.362a

UGOSTITELJSKI objekat, opremljen: kuhinja, 100 sjedećih mjesta, iznajmljujem. Može najam i za razne svečanosti. Mob. 091/765-7306 ozn.1565

NOVU kuću, 80 m², u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/320-3221 ozn.1593

STAMBENI poslovni prostor 400 cm², Sračinec, parcela 1 750 cm² (cca 1 000 asfaltiranog), 125.000 €. Mob. 099/444-5060 ozn.1577

NAJAM IZNAJMLJUJE se dvosobni stan 55 m² u Prešernovoj , kompletno namješten! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI stan, iznajmljujem. Upitati na: 091/5932-871 ozn.1492 NAMJEŠTENU kuću od dvije sobe, kuhinju, kupaonu i dvorište iznajmljujem studentima. U centru grada, pet minuta do fakulteta! Mob. 091/506-5273 ozn.1692e JEDNOIPOSOBNI stan u zgradi, površine 30 m², kompletno renoviran i moderno namješten, iznajmljujem.

Najamnina 1.200,00 kn + režije cca 400,00 kn. Mob. 098/494-536 ozn.1504 PRIZEMLJE obiteljske kuće u Turčinu, kuhinja, blagovaona, dnevna, spavaća soba, kupaonica, centralno grijanje, ulaz poseban, iznajmljujem.

Mob. 098/464-615 ozn.132c DVOSOBNI stan u kući sa posebnim ulazom, kompletno namješten, iznajmljujem. Tel. 042/331-854 ozn.1524 KUĆU sa okućnicom, Ribić Breg kod Ivanca, iznajmljujem; rabljeni crijep, prodajem. Mob. 098/9407-908 ozn.1532 STAN u zgradi, jednosobni, 46 m², 2. kat, Ul. K. Filića, Iznajmljujem. Mob. 098/798-300 ozn.1545 JEDNOSOBNI stan u zgradi, 40 m², Ul. B. Radića, iznajmljujem. Mob. 098/903-6927 ozn.1546

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėstakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c ŠKODU OSTAVIA 2.0 SLX karavan, god. proizvodnje 2000., u izvrsnom stanju, redovito servisirana, cijena 4.000,00 €, prodajem. MDV-CENTAR, 330-868 ozn.63c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.1591 REANULT Megane II, ‘04. g., DCi, reg 10/2011, full, 5 vrata, 4.550 €, moguća zamjena; Renault Laguna 2.0i, ‘95. g., reg. 10/2011, full, 1.350 €; BMW 318i, ‘96. g., full, 2.150 €; Mazda Premacy 1,8 16 V, ‘01. g., ko nova, 3.750 €; Oldtimer Peugeot 204, ‘71. g., sređen, 20.000 kn! Mob. 098/268-540 ozn.1591 FORD SIERRA 1,8 TD CRI, ‘92. g., sačuvana, metalik, registriran do 10.

11., 1.000,00 €. Mob. 095/906-8919

ozn.1977b RENAULT M EGANE II, ‘04. g., reg.

4/2012, 5.300 €.

Mob. 098/246-680 ozn.1981b KUPUJEM automob i l e , m o to c i kl e , ispravne, neispravne i karambolirane, stare olupine; Fiesta (90), teg. 11/2011, 499 €. Mob. 098/777-095 ozn.1563 OPEL VEKTRA 2.0i, ‘93. g., 1. vlasnik, servisna, puno opreme, sačuvana, 160 000 km, reg. 1/2012, 1.450 €.

Mob. 095/518-4814 ozn.1583 AUDI 90 prodajem/mijenjam za manji auto/mini traktor - kosilicu do iste vrijednosti – dogovor. Mob. 098/9543949ozn.1586

POSAO TRAŽIM ekipu za strojno žbukanje, može i pojedinačno. Mob. 098/764694 ozn.139c PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače sa iskustvom.

Tel. 214-175 ozn.200c RESTORAN traži kuhara ili kuharicu u stalni radni odnos. Mob. 098/449419 ozn.304c VELIKA poslovna prilika, nije osiguranje ni stambena štednja; tek slijedi ekspanzija. Mob. 098/162-9880 ozn.1517 MEHANIČAR s iskustvom za popravak radnih strojeva. Radni odnos ili ugovor o djelu. Mob. 099/665-5550 ozn.1518 TRAŽIMO iskrenu, marljivu, odgovornu i pedantnu osobu između 25 i 45 godina za čuvanje dvogodišnjeg djeteta i obavljanje kućanskih poslova u inozemstvu. Stan i hrana su osigurani. Ozbiljne ponude na broj 098/916-3837 ozn.1697e TRAŽI se dijelatnik, Varaždin, okolica, B kategorija, 2. god vozačkog iskustva. Mob. 095/845-9820 ozn.142c ŽENU za pripomoć u kući traži, u zamjenu za besplatan smještaj. Mob. 099/574-2607 ozn.1551 TRAŽI se djevojka za rad u kafiću – Vž.

Inf: 095/868-4969 ozn.1585

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

ODČEPL JIVANJE odvodnih Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ Mob.098/783-060 ozn.107c N J_'N ġėġĤÑĺČĉÑȨ ĺåĪđÑĪÿĒåȦ ledenice, hladnjače, šankove, ČåáėđÑĮåȦ ĨıäåĤÿÝåȦ åČ ÿ ġČÿĒĨĊå ġåßÿ ÿ ÜėĉČåĤåȦ ĨåĤĺÿĨ ÿ đėĒĮÑłÑ ĊČÿđÑ ıĤåäÑĉÑȩ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɶɴɸȿ 269 ozn.104c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRAS 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ugradnja, servisi. Prednost plaßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

SERVIS!! Servis svih vrsta kosiČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłdinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåástvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostaČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-

Mali oglasi / Zahvale i sjećanja 57

19. travnja 2011., br. 361

200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser.com,ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c VODOINSTALATERSKI obrt Mario: povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju; odvoz šute: Mob. 095/5145-755 ozn.295c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, sanacija krova, termofasade, Na sve radove dajemo garanciju.

Ninex, mob. 098/414-128, 091/4141288 ozn.303c VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove. Mob. 091/1760616 ozn.305c AEROBIK, pilates, aeropilates, vježbe za kralježnicu u Aerobik centru Bra-

vo, Kurelčeva 5. Mob. 098/763-025 ozn.1091 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417373 ozn.1226 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.1261 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 160 kn; 8 cm već od 175 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija.

Mob. 091/7542-336 ozn.1344 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.1362 VODA – postavljamo cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje na poljima – bušenjem. Brzo i kvalitetno. Mob. 091/1330-187 ozn.1345 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.1353 IZVODIMO soboslikarske ličilačke radove, toplinske fasade, bojanje fasade, sve vrste soboslikarskih radova.

Mob. 095/922-0257 ozn.1440 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.1485 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/5402681 ozn.60d IZVODIM centralno grijanje, vodovodne instalacije te vršim sitne popravke.

Mob. 098/9407-908 ozn.1532 VRŠIMO vođenje poslovnih knjiga za d.o.o. i obrtnike. Mob: 098/809-420 ozn.362a NAJPOVOLJNIJE! Košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, sadnja i doprema bilja. Mob. 099/4127863 ozn.1553 IZVODIM krovišta, nadstrešnice, ograde, keramika, maleraj, zidarski i ostali građevinski radovi. Mob. 098/940-9184 ozn.1556 KERAMIČARSKI obrt Toplek: vršimo kompletne adaptacije kupaonica, kvalitetno i povoljno. Mob. 098/473421 ozn.1570 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, kvalitetne zemlje, kratko piljena bukova drva, strojni iskopi terena. Mob. 099/3530-180 ozn.1571 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 ozn.1574 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1575 GRAĐEVINARSTVO - GORDAN: novogradnja, adapatacije, fasade; tesarsko - krovopokrivački radovi; centralno, vodovod, keramika; knauf, soboslikarski radovi; uređenje dvorišta; tlakavci, iskop, dovoz materijala.

Mob. 092/292-9335 ozn.1590 INOX, alu ograde već od 450 kn, nadstrešnice, postava keramike, klupčica i uređenje špaleta. Mob. 095/845-5905 ozn.1592

ŽIVOTINJE PRODAJU se odojci. Upitati na tel: 711-272 ozn.1985b VRLO povoljno! Pilići očišćeni 18 kn/kg, mogućnost dostave. Mob. 099/789-4188 ozn.1549 PČELE na LR i AŽ standar okvirima sa mladim maticama. Mob. 098/1853395 ozn.1559

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1689e BETONSKU garnituru za vrt - stol 1m x 2m , klupe 0.50 x 2m, 1.000 kn, prodajem. Mob 091/343-2370 ozn.360a FRIŽIDER 500 kn, škrinja 400 kn, vašmašina 300 kn, šparet na drva 300 kn ili u kompletu 1.200 kn. Zvati samo nedjeljom, ostale dane SMS: 099/211-9854 ozn.1497 KARABIN 270 Winchester (6,9 x 64 mm), pištolj 7,62 MMTT i ormarić imaocu dozvole, prodajem(500 €).

Mob. 098/659-643 ozn.1499 SIJENO, otava i slama u balama, kukuruz u zrnu, Fiat Tipo 1,4, 1993. g., reg. 2/2011. Mob. 091/5736-658 ozn.1534 OTKUPLJUJEM rabljene, neispravne perilice, peći na drva, štednjake, frižidere, škrinje. Plaćam 10 kn po komadu. Dolazim na poziv odmah,.

Mob. 099/722-4736 ozn.1574 STOČNI i sjemenski krumpir kondor i marabel, prodajem. Mob. 099/3720765 ozn.361a KOLICA BERTONE 3 položaja, jako očuvana, povoljno. Mob. 099/8640534 ozn.96f SADNICE za živu ogradu ligustrum, buxus (pušpaj) i kugle od buxusa.

Mob. 095/8577-118 ozn.1997b REZAČ za kamen ca 55 mm i svih vrsta keramike, marka „Einhell“, prodajem.

Cijena po dogovoru. Upitati na mob: 099/250-7905 ozn.1979b OKRETAČ za sijeno, loparnik za kukuruz, prodajem. Tel. 716-195 ozn.1973b MASAŽNA fotelja, masažer nogu s tri elektrode, staro 7 mj. (povoljno).

Tel. 042/651-064, 098/172-9468 ozn.1986b PLINSKI kombi bojler Junkers, 20 KW – uvoz iz Njemačke, rabljeni, u dobrom stanju, 1.200 kn. Mob. 091/575-2779 ozn.1990b VELIKU starinsku prešu za grožđe, u radnom stanju, stacionirana u prostoriji, prodajem. Mob. 095/8312346 ozn.1987b LAMPERIJU i hrastovinu za stubišta, povoljno prodajem. Tel. 330-093 ozn.1554 VINO kvalitete rizling, zeleni silvaner, sovinjon i traminec. Tel. 261-358 ozn.1561 REAGAL, stol + stolice, francuski ležaj, tepihe i šumu, povoljno prodajem.

Tel. 312-018 ozn.1580

KREDITI BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.1582

TREBA Vam novac? Bankarski krediti bez jamaca, puno kombinacija, iskreno i diskretno. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697, Marko ozn.1458 ZAPOSLENI, na ostatak plaće do 12.000 €, na trećinu do 25.000 € bez jamaca, sa i bez zatvaranja postojećih i nepovoljnih zaduženja.

Zatvaramo c/l. Dragan, 098/1893555, ured 042/210-008 ozn.286c EKSPRES pozajmice do 50.000 kn za zaposlene i umirovljenike u 24 h.

Bez HROK-a / C. L. ne smeta. Mob. 099/250-7728 ozn.364a ZA UMIROVLJENIKE do 65 g. koji nemaju obustave na mirovini, bez HROK-a. Do 72 g. sa zatvaranjem zaduženja i postojećih c/l. Ana, 099/2445-914, ured 042/210-008 ozn.286c

BILI ste odbijeni u banci? Dosta Vam je čekanja na šalterima? Obratite nam se! Mi znamo gdje možete dobiti kredit. Mob. 099/244-5915, dragan.krediti@gmail.com ozn.286c STOP lihvarskim ponudama! U potpunosti smo usklađeni sa zakonom koji napokon štiti Vaše interese.

Ostvarite sve svoje želje putem financiranja i refinanciranja za sve vrste kredita. Mob. 099/244-5914, 091/1222-755 ozn.286c KREDITNI ured Varaždin – Novi Marof: do 30.000 € bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a, na ostatak plaće do 7.000 €; umirovljenici do 85 g., pozajmice do 25.000 kn.

Zatvaramo postojeća zaduženja i rješavamo C. L. Siniša, 098/964-5711 ozn.1502 KREDITI bez jamaca! Bez HROK-a i C. L. za zaposlene i umirovljenike. Vaše financijske probleme rješavamo brzo i diskretno. Bez provizije! Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu i djedu

ANTUNU POHULEKU preminulom 17. 04. 2011. godine u 81. godini života S ljubavlju, ponosom i tugom čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji: sin Dubravko, kćerka Snježana, unuci Dario, Marko, Petra i Miroslav, snaha Draženka, zet Miljenko, brat Jurica s obitelji, šogorica Danica i nećakinje Zvjezdana i Karmen

Dragom, dobrom, brižnom i nezaboravnom ocu

ANTUNU POHULEKU Hvala Ti što si dio sebe ugradio u nas i na to smo ponosni.

Tvoja djeca Dubravko i Snježana te unuci Dario, Marko, Petra i Miroslav

FENOMENALNI krediti u suradnji sa hrv. bankama! Bez jamaca do 2/3 primanja, bez HOK-a i C. L. Dugogodišnje iskustvo i tisuće zadovoljnih klijenata su znak naše kvalitete!

Dogovorite svoj termin jer mi smo tu, radi Vas! Gđa. Ivana, 095/8859230 ozn.176c

TUŽNO SJEĆANJE

PETAR ŠĆURIC 21 IV. 2006. – 21. IV. 2011.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

KREDITI, pozajmice svih vrsta. Besplatni izračun kreditne sposobnosti.

Brzo i efikasno. Mob. 092/134-0472 ozn.277c

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda, tasta i svekra

MARIJANA MAGDALENIĆA

AKCIJA kredita bez HROK-a, do 2/3 plaće, bez az, pozajmice, Master.

Mob. 092/2929-106 ozn.159c

22. 4. 2008. – 22. 4. 2011.

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

DOZVOLITE nam da vam pomognemo u rješavanju vaših financijskih problema. Mob. 091/303-2661 ozn.1507

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

KREDITI: nove kreditne linije bez jamaca i HROK-a. Brza realizacija, dugogodišnje iskustvo. Izrada kompletne financijske analize. Mogućnost dodatne zarade u sporednom zanimanju. Mob. 098/137-5727 ozn.363 a

na

JOSIPA RATKAJA 19. IV. 2007. – 19. IV. 2011.

Sjećanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

KREDITI do 30.000 € bez jamaca! Krediti na ostatak plaće do 15.000 €! Posebne pogodnosti za umirovljenike bez obzira na dob. Mob. 091/1100117, 098/928-2449 ozn.1531

TUŽNO SJEĆANJE na supruga i šogore

SVE vrste kredita, realizacija kredita ukoliko niste zaposleni na neodređeno. Mob. 099/2202-347 ozn.291c SVE vrste kredita - određeno, neodređeno, obrt, d.o.o. i d.d. Pozajmice u roku 24 sata. Mob. 097/799- 7337 ozn.291c KREDITI za sve! Brza realizacija, zatvaranje C. L. i postojećih zaduženja, pozajmice - odmah. Javite se s povjerenjem! Kreditni ured, 099/2162747, 095/918-9203 ozn.1576 AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima. Pozajmice odmah. Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.1589 ZALOŽNI zajmovi uz zalog pokretnina (zlato, umjetnine, tehnika, vozila). Tel. 042/321-701 ozn.1984b

POZNANSTVA VRUČE priče, podijelit vašu najuzbudljiviju priču sa nama i osvojite nagradu!.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/ min ozn.166c SITUIRAN, 56 g., neoženjen, traži simpatičnu žensku osobu 45 – 55 g., radi druženja. Mob. 099/869-8146 ozn.1515 MUŠKARAC 49 g., Varaždin, traži žensku osobu od 20 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena. Mob. 099/6877-491 ozn.1584 MLADIĆ 33 g., rastavljen, traži djevojku za ozb. vezu, može rastavljena.

Mob. 099/404-2366 ozn.1557

VALENT

JURAJ

IGNAC

† 1968.

† 2009.

† 2003.

POMPER Uvijek u mislima s vama.

Supruga i šogorica Antonija s obitelji

SJEĆANJE na

MIRKA SABOLIĆA 17. 4. 1998. – 17. 4. 2011.

Godine bez Tebe predugo traju, al’ sjećanja na Tebe snagu daju.

Supruga i djeca

SJEĆANJE

STJEPAN MIGLES 18. 4. 2009. – 18. 4. 2011.

Iako Te nema, uvijek si u našim mislima.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji: supruga Katica, sinovi Željko, preč. Mario, kći Miljenka, zet Darko te unučad Margareta, Ivan i Sara

58 Zahvale i sjećanja

19. travnja 2011., br. 361

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP BANFIĆ

na voljenog djeda

19. IV. 2010. – 19. IV. 2011.

FRANJU IMBRIHALCA 13. 4. 2010. – 13. 4. 2011.

Prošla je godina tuge i boli. Teško je Tvom grobu poći, a još teže bez Tebe kući doći.

Nedostaje nam Tvoj osmijeh, ne čuje se Tvoj glas, ali znamo da si uvijek tu, kraj nas…

Tvoja supruga s obitelji

SJEĆANJE na dragog tatu

TOMU HOSNIJA

IVAN MESEK

MARICA MESEK

21. 4. 2008. – 21. 4. 2011.

15. 7. 2009. – 15. 7. 2011.

Unuci: Petar, Marko, Anja, Mia, Monika, David, Maria i Tea

Na vašem grobu palimo svijeće, a zaborav na vas nikad prestat neće.

SJEĆANJE

Božidar i Trezika

na dragu mamu

21. 4. 2008. – 21. 4. 2011.

ELIZABETU LABAŠ

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

1994. – 2011.

Tvoja kći Đurđa s obitelji

SJEĆANJE

Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

na voljenog sina

TOMO HOSNI 21. 4. 2008. – 21. 4. 2011.

17. IV. 2006. – 17. IV. 2011.

Svojim odlaskom odnio si osmijeh s naših lica.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji roditelji

KATARINA KRALJ

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

ALAN HABULAN

Sin Vlado i snaha Marija

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

18. 4. 2008. – 18. 4. 2011.

Supruga Marija, sin Stjepan s obitelji

17. IV. 2006. – 17. IV. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

Zauvijek u našim mislima i srcima.

na voljenog supruga, oca i djeda

ANTUNA POKOSA, dipl. iur.

Tvoja djeca s obiteljima

ALANA HABULANA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Prijatelji i susjedi: Ben, Miro, Kač, Vlado, Siniša, Franc, Čola, Stipe, Mario, Šegula

na dragu baku

KATARINU KRALJ

Nema Te već dvije godine.

Nedostaje nam Tvoja ljubav i pažnja,

18. 4. 2008. – 18. 4. 2011.

SJEĆANJE

ali sjaj kojim si obasjao naše živote uvijek će blistati u našim uspomenama.

Za svaku dobru riječ kaj reči si mi znala, za svaki pogled i osmijeh Tvoj, od srca Ti hvala!

na dragu mamu

Tvoja unuka Vlatka i Fran

MARIJU BARAKA

Supruga Zlata i djeca Aleksandra i Tomislav s obiteljima

20. IV. 2010. – 20. IV. 2011.

*****

Mia, znaš što je govorio djed: „Nika, volim Vas najviše na svijetu“, reci to i Sari.

ZAHVALA

Vrijeme prolazi, sjećanja na Tebe ostaju.

povodom smrti našeg voljenog i nezaboravnog

Tvoja kći Verica i zet Dado

SJEĆANJE

MIRKA POFUKA preminulog 7. travnja 2011.

MILJENKO LIBER 20. 4. 2008. – 20. 4. 2011.

SJEĆANJE

Dani tiho prolaze, a tuga i bol za Tobom u našim srcima vječno ostaje.

MARIJU BARAKA Zauvijek živiš u našim srcima.

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, dragim susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti, svima koji su mu odar okitili cvijećem i svijećama i zajedno ga s nama ispratili na vječni počinak. Svima veliko hvala!

Hvala dr. Knapić i sestri Verici.

Sin Mihajlo, snaha Buba i unuci Filip i Anamarija

Ožalošćeni: sin Ivan s obitelji i kći Danica s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na mamičku 20. IV. 2010. – 20. IV. 2011.

Tvoja Dragica i djeca

ZAHVALA povodom smrti naše drage, dobre i nezaboravne

na baku

ANE KOLAR

20. IV. 2010. – 20. IV. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice. Veliko hvala župniku Ivanu Sakaču iz Petrijanca, župniku Miji Horvatu i đakonu Hrvoju Damišu na molitvama i izrazima sućuti. Veliko hvala doktorima i medicinskim sestrama iz Bolnice Novi Marof – odsjek III na pruženoj njezi i pomoći.

ANTUNA SJEĆANJE

MARIJA BARAKA

SJEĆANJE

Još uvijek živiš u našim mislima i sjećanjima.

na voljenog

Unuka Jasenka s familijom

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Djeca s obiteljima

SJEĆANJE 18. 4. 2010. – 18. 4. 2011.

24. 4. 2009. – 24. 4. 2011.

Puno boli, puno tuge, prošle su dvije godine duge.

JAKOV SARVAN

Tvoji najmiliji

16. 4. 2010. – 16. 4. 2011.

SJEĆANJE

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na voljenog

Godina je prošla, a ljubav i sjećanje na Tebe ostaju.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

IVAN LEVATIĆ 23. 4. 2001. – 23. 4. 2011.

MATU PLANTAKA 23. IV. 2007. – 23. IV. 2011.

U mislima i srcu s nama si zauvijek.

Tvoja supruga Jadranka i sin Matija

SJEĆANJE

Uvijek zaboli jače, uvijek u ove dane, uzalud ostaje nada da vrijeme liječi rane.

na drage roditelje

Tvoji najmiliji supruga, sinovi, kćeri, zetovi i unučad

MAKOVEC

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

DORICU † 7. 6. 1997.

JOSIP TKALČEC

ANDRIJU ŠOKMANA

19. 4. 2006. – 19. 4. 2011.

i

† 17. 4. 1994.

20. IV. 2010. – 20. IV. 2011.

Uvijek u mislima i molitvi s Tobom.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

ČURDIJA

Unuk Damir s obitelji

Ožalošćena kći Marija s obitelji

JOSIP NOVAK

na roditelje

MARIJU BARAKA

preminule 4. 4. 2011. godine u 86. godini života.

SJEĆANJE na brata i strica

VIKTORA

i

9. 5. 1986. – 9. 5. 2011.

MARJU 16. 4. 2009. – 16. 4. 2011.

IVANA LEVATIĆA 24. IV. 2008. – 24. IV. 2011.

Živjet ćete vječno u našim srcima.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Vaša djeca s unucima

Obitelji Levatić i Liber

Zahvale i sjećanja 59

19. travnja 2011., br. 361

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV poštovanom gospodinu

MARIJA - MARINA MARASOVIĆ

ANTUNU POŽGAJU

23. 4. 2006. – 23. 4. 2011.

predsjedniku Hrvatske stranke umirovljenika Varaždin Po dobru Vas pamtimo, s poštovanjem Vas se sjećamo.

Hvala Ti na lijepim uspomenama što si nam ostavila.

Puno nam nedostaješ.

Hrvatska stranka umirovljenika – Gradska organizacija Varaždin i Udruga umirovljenika grada Varaždina

dragoj mami, punici, baki i prabaki

BARICI ČRLENEC Zaklopila si svoje oči i više nisi s nama, ali zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

Tvoja kći Jagoda, zet Tomica, unuka Sandra i unuk Zlatko s obiteljima

Kćeri Manuela i Marinela, zetovi Nenad i Siniša, unučad Dora i Roko

SJEĆANJE

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

na dragog tatu

povodom smrti i preranoga gubitka našeg dragog supruga, oca i punca

DUBRAVKA PAJTAK

MARIJANA PAPECA

21. 4. 2005. – 21. 4. 2011.

23. 4. 2010. – 23. 4. 2011.

IVANA GRADINŠČAKA

S ljubavlju i tugom čuvamo sjećanje na Tebe.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

preminulog 11. 4. 2011. u 59. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, prijateljima, stanarima zgrade Braće Radića 28 i znancima koji su bili uz nas u ovom teškom trenutku, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala na pažnji i brizi tijekom liječenja svem osoblju i liječnicima Odjela za interne bolesti Opće bolnice Varaždin na čelu s dr. Antončićem i djelatnicima KB Merkur Zagreb. Zahvaljujemo svim djelatnicima „Bille“, „Trgonoma“ Novi Marof, a posebno osoblju restorana Ključice. Veliko hvala kapucinima i velečasnom Kemivešu na dirljivom oproštaju i misi.

Ožalošćeni: supruga Ana, kći Anica, sin Ivica, zet Sandro i ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, ocu i puncu Ugasilo se Tvoje veliko srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano od nas.

Tugu je teško kriti i nasmijan biti.

Jasenka

Tvoji mama, tata i sestra Danica

TUŽNO SJEĆANJE ZAHVALA

ANA VINKO

povodom smrti našeg dragog brata, šogora i ujaka

24. 4. 2010. - 24. 4. 2011.

S nama si u našim srcima, u našim mislima.

JOSIPA JURGECA

Sin Vladimir, snaha Zdenka i unuk Igor

preminulog 10. 4. 2011. u 70. godini života nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na toplim riječima utjehe i sućuti. Zahvaljujemo na položenim vijencima, cvijeću i svijećama te na posljednjem ispraćaju pokojnika na vječni počinak. Od srca hvala gospođi Tereziki Korpar na zajedničkoj molitvi u kući pokojnika. Hvala velečasnom Martinu Mezaku. Posebno zahvaljujemo doktoru Vojnoviću i sestrama Onkološkog odjela Opće bolnice Varaždin te doktoru Vargi i osoblju Bolnice Klenovnik.

SJEĆANJE na mamu

MILKU KLEMEN 22. 4. 2009. – 22. 4. 2011.

Ti si, mama, zvijezda koja s Isusom sja u mome srcu.

Ožalošćeni: sestre Jaga, Bara, Katarina, Ljuba, Draga i Marija, šogori, nećaci i nećakinje

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

dragom ujaku

ZVONIMIR ŠOIĆ

JOSIPU JURGECU

20. 4. 2008. – 20. 4. 2011.

22. 10. 1941. – 10. 4. 2011.

Zauvijek u našim srcima.

Zauvijek si u našim srcima.

Nećak Slavko, Marija i Nikola Korpar

Tvoji najmiliji

Tvoja supruga Ana, kći Anica, sin Ivica i zet Sandro

SJEĆANJE dragom sinu, bratu, šogoru i stricu

Tvoja kći Vesna s obitelji

IVANU GRADINŠČAKU Od mame i brata Josipa s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na drage roditelje

STJEPANA LEVANIĆA

SJEĆANJE

STJEPAN MINĐEK

Tvoji najmiliji

19. 4. 2000. – 19. 4. 2011.

S ljubavlju Te se sjećamo.

PRAHIĆ

18. IV. 2002. – 18. IV. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju tihi dom.

na

MILANA

Mama s obitelji

i

DRAGU

† 21 IV. 1981.

† 29. VIII. 1982.

SJEĆANJE

U tišini vječnog doma uvijek vas prate naše misli, molitve i sjećanja.

Vaša djeca

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog tate, svekra, djeda i pradjeda

SJEĆANJE na supruga i oca

ANTUNA BREŠKOG

IVANA SAMBOLCA

preminulog 10. 4. 2011. godine u 91. godini života nakon duge i teške bolesti.

24. 4. 2009. – 24. 4. 2011.

Veliko hvala susjedima, kumovima, rodbini, prijateljima i znancima, članovima Hrvatskih domobrana, Udruzi umirovljenika Sračinec i Svibovec Podravski, velečasnom Siniši Dudašeku. Svima hvala koji su ispratili pokojnika i okitili odar cvijećem.

Ožalošćeni Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našeg voljenog supruga, oca i djeda

TOMO JAMBRIŠKO

MARIJA BILIĆ rođ. JAMBRIŠKO

2006. – 2011.

2004. – 2011.

Vaši najmiliji

Zauvijek u našim srcima.

Supruga Alojzija i djeca

SJEĆANJE

JURAJ VUSIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

21. 4. 2005. – 21. 4. 2011.

dragom

S poštovanjem i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

MLADENU TOMČIĆU

Obitelj

Od obitelji Šiprak

STANKA VESENJAKA

ZAHVALA

19. 10. 2010. – 19. 4. 2011.

U srcima bolna rana jer Tebe nema više s nama. U domu tišina, u životima našim očajna praznina.

povodom smrti našeg oca, svekra, tasta, djeda i pradjeda

TUŽNO SJEĆANJE na drage

Supruga, djeca i unučad

FRANJE HUDAKA preminulog 10. travnja 2011. u 84. godini života.

SJEĆANJE

Čuvali vas anđeli.

Zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su našeg pokojnika ispratili na vječni počinak i odar mu okitili cvijećem i svijećama. Posebna zahvala DVD-ima Nedeljanec – Prekno, Vidovec, Gojanec i Tužno koji su ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala velečasnom Dragutinu Bogadiju na toplim riječima oproštaja i molitve. Hvala dr. Tihomiru Pintarecu Bolnice Novi Marof.

Vaši najmiliji

Ožalošćeni: sin, kćeri, snaha, zetovi, unuci i praunuci

AUGUSTIN GOLUBAR 18. 4. 2010. – 18. 4. 2011.

FRANJU KOSA

Znamo da srest ćemo se opet, tiho negdje među zvijezdama…, a do tada, dragi naš tata, mirno snivaj na krilima anđela.

24. IV. 2001. – 24. IV. 2011.

Tvoja supruga, sin, kćeri, zetovi, snaha i unuci

i

SLAVKA KOSA 3. V. 1960. – 3. V. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

60 Vaš kutak

19. travnja 2011., br. 361

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Tunjevina s histaminom, hrenovke vu kondomima…

Pisanice P

Što čitati?

Smijeh i suze, opet

isanice, pisanice, pisanice! Što više, to bolje! Što kreativnije, to ljepše! Vjerujem kako svi, pogotovo ženski dio publike, želite da vaš dom bude lijepo, domišljato i bogato uređen na Uskrs! Već smo vam pisali o pisanicama i kako ih urediti da budu što sjajnije, privlačnije i posebnije, to

Piše: RADAR

S

lovaki, kaj su već letama u interesnoj zajednici kaj je pišeju Evropska unija, skužili su da Koka kola kaj je pijeju nije ni bleda kopija one orginalne. Tam su vu laboratorijima pregledali kaj praf zapraf pijeju i ustanovili da slovačkoj koka koli nekaj nutra fali. Pa morti zato ima tek kak po pofarbanoj vodi. I neke druge fest poznate marke proizvodov kaj ih vu Slovačkoj delaju strane megakompanije , po temu kak zglediju i od čega su napravljeni, su više lažnjaki nek orginali. Puno im tega nutri fali. Vu Hrvackoj, kaj još ni došla vu EU, pak vu nekim proizvodima, za piti i jesti, ima viška. Histamina, na primer. Vu konzervama Ka plus, s komadičkima tunjevine z Tajlanda.

To je inače omiljena konzerva puka hrvackoga kajti se more kupiti vu kioskima i marketima, za par kuni. I nakon kaj se poje tak obogaćena tunjevina s histaminom, mogući su novi doživljaji, gušenje ili driska. Ta konzerva pruža i dodatne mogućnosti , kajti vu njoj ma i nekakvog ulja, dobrog za kuglagere podmazati. Ili nekaj drugo, prema izboru.

Vu štacunima ima i hrenovki vu gumenim crevima, kak da su ih zgnječili vu kondome.

Kad se skuhaju, one ne pucaju...

I TOGA JE BILO Prvi varaždinski masoni

Naš veliki meštar Austrijski časnic i, koj i z a Sedmogodišnjeg rata stižu kao pruski zarobljenici u Magdeburg, primljeni su u tamošnju slobodnozidarsku ložu „L’ union parfaite“, a među njima je bio i jedan Varaždinac – grof Stjepan Niczky.

U Varaždinu je spomenuti grof imao i kuću, a pripada mu i čast da je postao prvim velikim meštrom (meister vom Stuhl) slobodnozidarske lože. Ona je u Varaždinu utemeljena zalaganjem grofa Ivana Draškovića još 1772. godine. Loža je u početku nosila ime „L’ union parfaite“, i to najvjerojatnije radi očuvanja uspomene na Magdeburg, no početkom 1774. godine mijenja ga u „Libertas“. Godine 1773. radilo je u loži sedamnaest slobodnih zidara. Godinu dana kasnije u ložu je primljeno još osmero, a u godinama 1776./1784. još dvadesetero „braće“.

Godine 1781. ponovno je promijenila ime u Dobar savjet (Zum gutten Rat).

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

nikako nemojte zaboraviti i zato vas molim da još jednom bacite pogled na prethodne članke u kojima vas navodimo kako najlakše to ostvariti. Vjerujem da uskršnji stol nije jedini dio stana koji biste željeli ukrasiti, također smo vam već pisali o uređenju vaza i korištenju svinutih grana vrbe kako biste po njima mogli objesiti pisanice i tako obasjati kutove svojeg doma uskršnjim duhom. Vjerujem kako svi vi želite da se vaši uzvanici koji će vas na Uskrs posjetiti već od vrata osjećaju blaženima i ispunjeni uskršnjom čarolijom. Ovaj vam put želim približiti naše posebno lijepe uskršnje vjenčiće koje možete objesiti na ulazu svog stana i uskršnju dobrodošlicu poželjeti svojim gostima već prije samog ulaska u vaš topli dom. Svakako pokušajte nabaviti još šareno perje, koje ćete staviti na neki lijepi ukrasni tanjur i po tako uređenom tanjuru ostavite mala čokoladna jaja koja će vaše goste radovati cijelog tjedna. Nemojte zaboraviti ni staviti šareno cvijeće u vaze pa makar to bile svježe postavljene grane jorgovana, ubrane tijekom vaše šetnje.

Sretan Uskrs, Letizia

Sound Trek The Gap Band - The Best Of Gap Band O

Poslije prerane smrti grofa Stjepana Niczkog, starješina lože postaje državni protokolist Aleksander Pastori (Paszthory, 1749. - 1759.).

Varaždinska loža Savršeni savez radila je na latinskom, a kasnije na njemačkom jeziku, a nakon 1785. godine više se nigdje ne spominje.

Hrvatsko slobodno zidarstvo i danas je aktivno. Lože su ujedinjene u Velikoj loži Hr vatske, koja pr ihvaća Dužnosti jednog slobodnog zidara (Stare dužnosti) iz Konstitucija slobodnih zidara iz godine 1723. slobodno zidarstvo navodno se ne može objasniti, već se mora doživjeti, kažu današnji samozatajni - slobodni muškarci!

Mark Blake, Priča o Pink Floydu: Kad svinje polete, Menart, Zagreb, 2010.

Dva su događaja obilježila moj ovotjedni izbor knjiga.

Prvi je sretan, drugi je tužan.

Krenimo od sretnoga. U Zagrebu je sa svojim legendarnim spektaklom „The Wall“ nastupio Roger Watters, alfa i omega Pink Floyda. Svim onima koji su mogli biti tamo, kao i onima koji nisu mogli, od srca preporučam ovu temeljitu biografiju jednog od najvećih bendova svih vremena. Ovo je knjiga za starce poput Wattersa, Gilmoura, Masona, mene i svih štovatelja, ali i za s v e m l a d e ko j i m a t e k predstoji pustolovno putovanje u nevjerojatni z v u č n i s v i j e t koj i m s u navedeni momci (zajedno s pokojnima Wrightom i B a r r e t o m) p r o m i j e n i l i suvremenu glazbu – za vijeke vijekova!

v a j tjedan kao glazbena preporuka Nenad NEMEC - kompilaNMC cija legenvoditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ darnog The sound.regionalni@gmail.com Gap Banda.

Ovdje ćete pronaći pomno izabrane hitove ovog veličanstvenog funk sastava koji postoji od sredine sedamdesetih. The Gap Band dolazi iz Ohija i čine ga braća Wilson. Glavni vokal je Charlie Wilson, koji je jedini uspio lansirati i uspješnu solo karijeru. Iako je ova kompilacija izdana 1995. i sadrži trinaest hitova od prije nekih trideset godina, i dan danas zvuče svježe, što ide samo u prilog njihovoj kvaliteti. Ovo je glazba koja paše u svako doba, ali nekako posebno paše u proljeće kada i priroda

oživi. I sve je nekako puno života i bolje. očno tako zvuči i The Gap Band. Natjerat će vam osmijeh na lice i natjerati vas na ples. Što god radili, radit ćete to s većim guštom i bez žurbe, onako, coolerski. Funky. “Early In The Morning”, “Outstand i n g ”, “ B u rning Rubber”, “You Dropped Bomb On Me”, “Oops..”, “Open Up Your Mind” nek i su od najvećih hitova u kojima ćete uživati slušajući ovaj Best Of. Ovo je definitivno kompilacija koju morate imati u svojoj kolekciji, a ako je i imate, sada je savršeno vrijeme da ju vratite u svoj CD/mp3 player, pritisnete play i coolirate.

T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Vladimir Poljanec, Asfaltne popevke, Kajkaviana, Donja Stubica, 1995.

Vladimir Poljanec, koji nas je iznenada i prerano napustio ove subote, objavio je razmjerno malo knjiga, i to zato jer se više bavio uređivanjem tuđih nego svojih radova. A ostavio je iznimno bogat (prvenstveno kajkavski) opus, koji još žudi da bude objedinjen u pravom knjižnom izdanju.

Ova prva njegova zbirka pjesama tiskana je prije 16 godina, ali predstavlja dobar uvid u Vladekovu poetiku, koju vrlo jasno određuje nevjerojatan, upravo krležijanski vokabular i gard nalik nekom pučkom tr ibinu, ali i neobična, sjetna osjećajnost. Ne samo ovom tužnom prigodom, nego i zavazda, preporučiti valja i Vladekovu zbirku pjesama „Popefke od harca pravednega“, proznu zbirku „Figurice na stalaži“ i dramu „Frajlica“.

Denis Peričić

Vaš kutak 61 SINIŠA SOVIĆ

19. travnja 2011., br. 361

Umijeće pokreta...

TJEDNI HOROSKOP (19. 4. - 25. 4.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Pripadnici znaka u vezi - ovaj tjedan bit će onako kako vi poželite. Neće biti ničeg što će vam partner odbiti, a istovremeno će se maksimalno truditi da vam pokaže koliko ste mu bitni. POSAO: U danima koji dolaze očekuje vas porast svakodnevnih obaveza, stoga se pripremite na prekovremeni rad, Ovan mnogo dogovora i razgovora, od kojih svi neće biti (21.03 - 20.04) realizirani. ZDRAVLJE: Prehlade, viroze.

LJUBAV: Ako ste zaljubljeni i želite pod svaku cijenu pridobiti naklonost drage vam osobe, budite vedri, nasmiješeni i tolerantni. Zatreba li, pustite svoju simpatiju da vam objašnjava sve na široko i dugačko... POSAO: Radni zadaci koji vas očekuju ovaj tjedan bit će složeni. Prihvatite ih s mnogo ozbiljnosti Bik i koncentracije te budite pripravni na preuzimanje (21.04 - 20.05) veće odgovornosti. ZDRAVLJE: Reume, išijasi.

LJUBAV: Mogući su neki zastoji u ispunjenju vaših planova. Na površinu će doći neke razlike u karakterima između vas i partnera, a i opterećenost nekim brigama mogla bi vaš odnos malo zahladiti. POSAO. U želji da budete svugdje prisutni, gubit ćete energiju. Naučite kako odrediti prioritete i usredotočite se Blizanci samo na bitne stvari. Nije uopće vrijeme da gradite (21.05 - 20.06) karijeru. ZDRAVLJE: Zadovoljavajuće.

LJUBAV: Bit ćete sretni, stoga ni prolaznim trzavicama nećete pridavati veću pažnju. Vaš ego bit će nahranjen svakodnevnim znacima pažnje s partnerove strane, pa će i vaša romantična narav doći do izražaja. POSAO: U poslovima vezanim uz nekretnine mogući su nesporazumi, stoga svaku svoju odluku prespavajte i konzultirajte se sa stručnim Rak (21.06 - 20.07) osobama. ZDRAVLJE: Cirkulacija, bubrezi.

LJUBAV: Volite li svog partnera i još usto želite zadržati postojeći sklad i vezu, krajnje je vrijeme da prestanete s nadmudrivanjem. Ako pak shvatite da se ljubav ugasila, skupite hrabrost i nemojte odgađati iskren i otvoren razgovor. POSAO: Očekuje vas svakodnevno bombardiranje različitim informacijama. Da se ne biste izgubili, fokusirajte se na svoje Lav (21.07 - 21.08) redovite obaveze. ZDRAVLJE: Umor, iscrpljenost.

LJUBAV: Zahladit ćete odnos s partnerom i to zbog toga što se neće slagati s vašim životnim izborom.

Naravno da ni vama neće biti svejedno zbog toga, no bit ćete preponosni da biste to priznali, a kamoli izgladili. POSAO: Do samopouzdanja nije lako doći, ali ako sami sebi priznate neke stvari i suočite se s posljedicama svojih pogrešnih procjena i poteza, bit Djevica (22.08 - 22.09) će vam mnogo lakše. ZDRAVLJE: Prolazne tegobe.

FILM I VIDEO

6/10

Vojnici putuju kroz vrijeme Novi triler „Source Code“, s Jakeom Gyllenhaalom u glavnoj ulozi, u žanru je science fictiona, ali se manje bavi futurističkom tehnologijom, a više načinom na koji se obični lik nosi s neobičnim okolnostima. Radnja počinje u prigradskom vlaku, koji se približava Chicagu. A Sean, koji se upravo probudio iz nemirnog drijemeža, izgleda zbunjeno, i to s pravom: on je ustvari kapetan Stevens, vojni časnik poslan na najneobičniju i kritičnu misiju u um jedne druge osobe. Časnik s druge strane komunikacijske linije objasni da je kapetan Stevens bio poslan u zadnja sjećanja jedne žrtve bombaškog napada pomoću eksperimentalnog kompjuterskog programa, nazvanog Source code. Taj mu program omogućuje da vidi, čuje i bude u interakciji sa svijetom te druge osobe, makar i samo osam minuta, zadnjih osam minuta života Seana Fentressa.

No za to kratko vrijeme on mora otkriti naznake koje bi mogle spasiti mnogo više života. Jake Gyllenhaal pak glumi kapetana Stevensa, kojemu nije najjasniji koncept njegove misije, ali počinje vjerovati da bi mogao promijeniti prošlost u koju ga se šalje da bi je iznova više puta proživljavao…

Vicevi :)) Impotencija Dolazi žena kod doktora: “Doktore, patim od impotencije.”

“Kako to mislite? Pa vi ste žensko.”

“Ma muž boluje, a ja patim.”

Svadba

Na svadbi mladoženja se obraća uzvanicima: “Dragi prijatelji, budući da više neću imati prilike govoriti...”

100% siguran

Mujo i Haso odu u lov, ali se Haso sruši u šumi. Ne diše. Mujo panično zgrabi mobitel i nazove Hitnu pomoć: “Upomoć! Prijatelj mi je umro! Što da radim?”

Dežurni operater kaže: “Smirite se, ja ću vam pomoći.

Za početak, moramo biti sigurni da je mrtav.”

Uslijedi tišina, a onda se začuje pucanj...

“Dobro. I što sad?”

Chuck

Što je Chuck Norris slušao sedamdesetih?

Devedesete.

Grčka

Koja je razlika između hrvatske i grčke tragedije?

Za razliku od grčke tragedije, koja je zasnovana na mitu, hrvatska je zasnovana na mitu i korupciji.

LJUBAV: Uspješno ćete se snalaziti u ovotjednoj ljubavnoj situaciji, koja, istini na volju, i neće biti tako jednostavna. Velika većina od vas poželjet će sjediti na dvije stolice. To jedno vrijeme može biti zabavno, ali s vremenom i pravo opterećenje. POSAO: Sve će se odvijati daleko od očekivanog ili planiranog. Odgađat će se neki sastanici, neki sasvim novi dogovarati.

Vaga (23.09 - 22.10) ZDRAVLJE: Sklonost promjenama raspoloženja.

LJUBAV: Uživat ćete u zavođenju, neobaveznim dvosmislenim razgovorima te izlascima na mjestima gdje ćete biti viđeni. Imponirat će vam osoba bogate duhovnosti, imponirat će vam njezin način razmišljanja. POSAO: Iako ćete ulagati velike napore u to da budete financijski racionalni i štedljivi, često ćete se naći u situaciji gdje će vam to izmicati kontroli. Škorpion (23.10 - 22.11) ZDRAVLJE: Prehlade, glavobolja.

LJUBAV: Konačno ćete shvatiti da je komunikacija u vašoj vezi loša ili gotovo nikakva te utjehu potražiti u zabranjenoj vezi. No ako partner pokaže inicijativu za uspostavljenjem sklada i pokaže želju za otvorenim razgovorom, nemojte ga odbiti. POSAO: Nemojte dozvoliti da vas neke novonastale poslovne okolnosti obeshrabre i uzdrmaju. Pokažite više Strijelac (23.11 - 21.12) odlučnosti. ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

LJUBAV: U predstojećim danima bit ćete vrlo emotivni i radikalni u svojim ljubavnim uvjerenjima.

Zatreba li, prekinut ćete dugotrajnu ljubavnu vezu zbog novog početka, iako će biti u pitanju osoba koju poznajete vrlo kratko vrijeme. POSAO: Vaša radna svakodnevica bit će uglavnom prilično ugodna i poticajna. Bit ćete više nego zadovoljni ostvarenim Jarac (21.12 - 19.01) rezultatima. ZDRAVLJE: Problemi s kičmom.

LJUBAV: Vašeg partnera ne očekuju baš previše ugodni dani. Poslovni pritisak prilično će ga iscrpljivati, stoga umjesto da budete sebični i da mu predbacujete da vam poklanja premalo pažnje, budite mu podrška i pokažite mu da ste uz njega. POSAO: Poželjet ćete malo više mira i, naravno, samostalnosti Vodenjak u odlučivanju. Morat ćete se itekako potruditi da (20.01 - 18.02) biste to ostvarili. ZDRAVLJE: Bez većih promjena.

LJUBAV: Samoća će vam teško padati, stoga ćete biti spremni na sve da biste bili pored drage osobe. Nekima od vas kriteriji neće biti previše važni, pa biste se mogli probuditi pored osobe koja vam ni približno neće odgovarati. POSAO: Vaša poslovna situacija djelomično će se poboljšati, pa ćete se i bolje osjećati.

Ribe Više ćete se kretati, razgovarati, a i neke poslove i (19.02 - 20.03) uspješno dogovoriti. ZDRAVLJE: Nikad bolje.

62 S raznih strana ROBOCUPJUNIOR 2011.

Iznenađenje natjecanja

19. travnja 2011., br. 361

DOZNAJEMO Za sve ljubitelje Pink Floyda: novi – stari show Rogera Watersa

“Rušenje zidova” u zagrebačkoj Areni...

The Wall je rock opera koja govori o glavnom junaku Pinku i bazirana je na Watersovoj životnoj priči

Robotičari I. OŠ osvojili su prvo i šesto mjesto na RoboCupJunioru u austrijskom Welsu, koje je održano drugi vikend u travnju. Svojim sudjelovanjem na natjecanju mladi varaždinski robotičari svojim su znanjem bili pravo iznenađenje natjecanja, a ujedno su promovirali svoju školu i Hrvatsku kao lijepu zemlju pametnih i sposobnih ljudi.

Prije odlaska u Wels, varaždinski mladi robotičari osvojili su vodeća mjesta iz robotike i robotike – konstruktorstva na županijskom natjecanju iz tehničke kulture. Velika im je želja sudjelovati na svjetskom natjecanju robotičara RoboCupRescue, koje će se ove godine održati u Istanbulu od 5. do 11. srpnja. (ihr)

!

Piše: SONIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Ako ste ljubitelj benda Pink Floyd, proteklu srijedu jednostavno ste morali biti u zagrebačkoj Areni, gdje je svoj novi – stari show predstavljao Roger Waters, basist tog kultnog benda. Sedamnaest tisuća ljudi moglo se uvjeriti zašto “The Wall” spada u najznačajnije i najprodavanije albume u povijesti rock and rolla. The Wall je rock opera koja govori o glavnom junaku Pinku i bazirana je na Watersovoj životnoj priči, od gubitka oca u ratu do zlostavljanja od strane učitelja i pretjerano brižne majke. Kad odraste, Pink postaje rock zvijezda, ali sve njegove intimne veze propadaju, a međuljudski odnosi su loši, što ga tjera u još dublju izolaciju.

Kao i na turneji s početka osamdesetih godina, ali ovaj put uz pomoć nove tehnologije, “The Wall” ima briljantne animacije, sjajno stopljene s dijelovima filma Alana Parkera, ogromne marionete, leteću crnu svinju i cigle koje se jedna na drugu slažu po-

Roger Waters “The Wall”

dižući dvanaest metara visok zid ispred Watersa i ostavljajući ga tako, z aj e d n o s bendom, veći dio drugog dijela koncerta iza i iznad njega.

Za fasc i-

nantni dizajn pozornice zaslužan je arhitekt Mark Fisher, autor Clawa s posljednje turneje U2 360.

Poput stagea, i zvuk je bio spektakl za sebe – kristalno čist surround sistem, iz kojeg se besprijekorno u istom trenutku mogla čuti vr iska djece i tutnjanje helikopter a, jed -

glazba je ipak za lužnija najzas The Wall je to što stao po kl spekta

Lovni terijer Mužjak njemačkog lovnog terijera pronađen u Črešnjevu.

Star oko 2 godine, socijaliziran, veseo i jako dobar prema ljudima.

Udruga Spas 042/330-004

IZ UDRUGA

Novi čelnik kineziologa Udruga kineziologa grada Varaždina i Varaždinske županije održala je u petak 15. travnja redovnu izbornu skupštinu na kojoj je izabran novi predsjednik udruge. Na sjednici, koja je održana u prostorijama Hotela „Varaždin“, članovi Skupštine birali su novog predsjednika udruge pa će tu dužnost u narednom periodu obavljati Nikola Žganec. Kako doznajemo, novi će članovi Upravnog odbora biti predloženi na redovnoj skupštini koja će se održati krajem svibnja ove godine.

nostavno je sve prisutne ostavljao bez daha.

Watersa prati

“The Wall” ima briljantne animacije, sjajno stopljene s dijelovima filma Alana Parkera

SURADNJA Regional band i klapa Lucerne

Nova pjesma Tijekom snimanja svog prvog nosača zvuka Regional band započeo je i uspješno nastavio suradnju s varaždinskom ženskom klapom Lucerne.

Djevojke iz klape snimile su već ranije u studiju Petra Horvata prateće vokale za pjesmu „Ljetna“ Regional banda koju možete preslušati na YouTubeu ili na web stranici Regional banda www.regional-band.com.

Prošli tjedan članice klape snimile su i prateće vokale za novu pjesmu Regional banda „More“, koja je posebno prilagođena i za klapsku izvedbu.

Inače suradnja klape Lucerna i Regional banda nastavit će se i ubuduće - već u petak 13. svibnja zajedno će nastupiti na humanitarnom koncertu u dvorani Graberje u Varaždinu, a predstoje i drugi zajednički nastupi.

bend koji čine Graham Broad na bubnjevima, Dave Kilminster, G. E. Smith i Snowy White na gitarama, Jon Carin i Harry Waters na klavijaturama te pomoćni vokal Robbie Wyckoff. Trojica na gitari i još jedan vokalist uspješno su zamijenili Gil-

moura, no svejedno bi svi radije gledali njega pored Watersa na pozornici.

Sva čuda tehnike koja je Waters upotrijebio da bi učinio nastup što zanimljivijim ipak nisu uspjela zasjeniti glazbu, koja je i najzaslužnija za to što je The Wall postao spektakl.

Vodič 63

19. travnja 2011., br. 361

Fotografije šaljite na temu ljudi, životinje i priroda na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN

KINO GAJ Od četvrtka, 21.4. do utorka 26.4.

CRNI LABUD (drama,triler) u 20 sati JOŠ JEDNA GODINA(komedija, drama) u 18:00 KAZALIŠTE Srijeda, 20. travnja u 17,30 13. Glazbene svečanosti djece i mladeži Varaždinske županije Srijeda, 20.travnja u 20,00 sati LAMENTACIJE VALENTA ŽGANCA KNJIŽNICA Radno vrijeme: Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage CREDO, otvorenje izložbe reljefa i plastika Damira Mataušića, otvorenje 20. travnja u 19 sati, razgled do 6. svibnja IVAN RABUZIN Iz kolekcije Vladimira Malogorskog, razgled do 24. travnja Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Lucija Kolarek - Zijeeeeeeeev

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel JOŽE ŠUBICA, otvorenje izložbe u petak 22.4. u 19 sati Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 1013 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Četvrtak 21.04.2011.u 20 sati O LJUDIMA I BOGOVIMA (povjesna politička drama) Nedjelja 24.travnja .2011. u 16 sati MADAGASCAR 2 (animirana obiteljska komedija) Od petka 22.travnja do utorka 26.travnja MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE (krimić) u 17,30 BIJEG IZ GULAGA (drama) u 20 sati

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – LIJEPI USKRŠNJI TJEDAN Nakon nekoliko svježih i vjetrovitih dana pred nama je opet lijepo vrijeme. U uskršnjem tjednu očekujemo stabilizaciju vremena s puno sunca i sve višom temperaturom. Proljetna toplina bit će vrlo ugodna, pogotovo uz temperaturu iznad 20 Celzijevih stupnjeva koliko nas očekuje u sljedećim danima. Na kraju željeli bismo svima koji slave poželjeti sretan Uskrs. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 18.4.)

UMRLI:

Ana Kliček (85), Vjekoslav Bodalec (88), Marija Makšan (80), Mladen Tončić (61)

ROĐENI: DJEVOJČICE Viktorija Habulan, Emili Huzjak, Lucija Sraga, Karen Bobetić, Bella Sedlar, Antonija Vađunec, Hana Lacković, Eva Svinjarević, Lora Gregurić, Mia Dvorski, Leona Balija, Marija Brezjan

DJEČACI

Dnevna vijesti čitajte na www.regionalni.com

Bono Hrnčić, Ivano Mašić, Leon Mihaljević, Timon Mrazović, Adrian Međimurec, Luka Bek, Roko Kozjak, Gregor Žugec, Lovro Kurelić, Fran Vnučec, Jan Križanec, Ivano Križan

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Petak, 22.travnja u 20,00 sati HNK Varaždin Darko Rundek i Cargo trio

64 Zadnja

19. travnja 2011., br. 361

NAJAVE

MOTORIJADA U Varaždinu održan 19. Monsters meeting

Grah i zabava po bajkerski Na motorijadu stigli bajkeri iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Njemačke...

Darko Rundek i Cargo Trio U petak 22. travnja u varaždinskom HNK nastupit će Darko Rundek i njegov Cargo Trio.

Velikan hrvatske pop rock scene u prosincu je napravio novo remek-djelo svoje dugogodišnje glazbene karijere - album Plavi avion. To je Rundek Cargo Trio, koji za razliku od Cargo orkestra ima novu i drugačiju stvaralačku energiju, namijenjenu slušateljima koji se naslađuju njihovom glazbom upravo onoliko koliko se naslađuju i sami glazbenici tijekom njezina stvaranja.

Koncert organizira Rotary Club, a prihod je namijenjen u dobrotvorne svrhe. Ulaznice za koncert ovog velikana mogu se kupiti po cijeni od 50, 100 i 150 kuna.

MLADE NADE

Matematičari briljirali u Puli

Drugu godinu za redom članovi moto kluba Monsters organizirali su susret bajkera na prostoru pored istočne obilaznice u Varaždinu. Trodnevni program počeo je u petak poslijepodnevnim okupljanjem i stalnim pitanjem “hoće li kiša ili neće?”. Skupljalo se polako šaroliko društvo, a slušajući razgovor i gledajući registracije bilježimo bajkere iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, a nije nam promakao ni razgovor na njemačkom jeziku.

Dakle, kao što bi rekli organizatori, okuplja se

!

Natjecanje pasa

Poligon Kinološkog društva Varaždin na Malim Prelogima b. b. ove je nedjelje 17. travnja itekako odzvanjao od laveža brojnih pasa. Naime, na III. kolu državnog prvenstva u agilityju sudjelovalo je 59 natjecatelja s čak 69 pasa. Kako doznajemo, u prostorijama KD Varaždin u petak 15. travnja predstavljeno je novo/staro rukovodstvo našeg uglednog Kinološkog društva koje djeluje već 30 godina.

Predstavljena je i strategija razvoja varaždinske kinologije te je govoreno o pripremama za veliku tradicionalnu kinološku manifestaciju CACIB s popratnim događanjima. Kako doznajemo od dr. sc. Miroslava Benka, najznačajnija ovogodišnja kinološka manifestacija bit će održana u Varaždinu 21. i 22. svibnja, a već 1. svibnja bit će održano prvenstvo Hrvatske u radno-sportskoj kinologiji.

KARIKATURA

stara ekipa, naravno, potpomognuta priličnim brojem domaćih snaga. Prisjećanja na prošla okupljanja, razmjena bogatog iskustva i sklapanje novih poznanstava, uz ponešto tekućeg dijela ponude te Sivu ekonomiju iSkynyrd Crowd na pozornici.

Subotnji nastavak okupljanja počeo je defileom motorista od 15 sati, a njih četiristotinjak svratilo je u Saloon na pivo, onda su protutnjali kroz grad i krenuli u Rock & Bike Caffe na grah i pivo, da bi nakon toga uslijedio povratak u bazu. Bila je to dobra uvertira za događanja koja su potom bila na dnevnom redu, pogotovo ona sportska,

ako se bacanje rame starog motora može tako nazvati. Vožnja sporosti očito je dobro utjecala na neke od sudionika, jer je nakon toga uslijedilo ispijanje piva kroz cjevčicu, a ono što su prikazali neki od natjecatelja, pogotovo brzina i smještaj određenih količina piva u sebe, izmamilo je smješak na mnoga lica.

Glazbeni dio zaslužio je pohvale uz Desperado, Problem Child i Wild Hogs, ponoćne trenutke dodatno je osvježila mlada dama recesijskog stila oblačenja, da bi potom fešta bila nastavljena, ovisno o mogućnostima i kondiciji oko tisuću posjetitelja.

Osnovnoškolci Petar Benjak, Rea Novak, Josip Kelava i Dajana Balaić, koji su činili ekipu 1. Centra izvrsnosti Varaždinske županije bili su najbolji na festivalu matematike u Puli u kategoriji Omikron u kojoj je snage odmjerilo 40 ekipa. I drugo su mjesto osvojili njihovi kolege iz ekipe 2., Viktor Divjak, Teodora Peček, Nevena Petrović i Lukas Novak.

Te su dvije ekipe bile za klasu bolje od svih ostalih jer trećeplasiranu ekipu iz Rijeke za sobom su ostavili za čak 1.165 bodova. Matematičari su se istaknuli i u kategoriji Omega, gdje je prvo mjesto osvojila ekipa Centar izvrsnosti 2., koju su činili Matea Križanić, Antonia Peček, Nikola Šalgaj i Martin Bunić, a treće mjesto ekipa Centar izvrsnosti 3. u kojoj su bili Jurica Genc, Eva Belcar, Maja Puček i Amalija Puškadija.

crta: Željko Pilipović