Regionalni Tjednik

INTERVJU Prof. dr. sc. Zvonko Kusić o situaciji u znanosti, zdravstvu i radu HAZU NINA ERAK-SVRTAN, glumica

USPJEŠNI ŠKOLARCI

Ne mogu trpjeti kad mi netko mulja i laže

Najbolja frizerka i informatičar u cijeloj Hrvatskoj

Stranica 43.

Stranica 19.

Stranice 6.-7.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 362 :: 26. travnja 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Čak 48 žena čeka smještaj u Domu za žrtve obiteljskog nasilja

Žrtve na listi čekanja U Utočištu Sv. Nikola trenutno se nalazi sedmero žena i njihovih devetero djece AKCIJA OFFSIDE

Stranice 4.-5.

Čestitamo 1. svibnja Praznik rada!

Mumlek, Balajić i Ivančić vode svoju utakmicu života Stranice 2.-3.

ZNANOST I EKOLOGIJA

Spilja “Vindija” Našim spiljama haračila strana znanstvena elita Stranica 14.

ROBOTIČARI IZ I. OŠ

GLAZBENO STVARALAŠTVO DJECE I MLADEŽI

Više od 800 djece i mladih u kazalištu Stranica 31.

Nezaustavljivi!

Nakon uspjeha u Welsu robotičari hrabro u pohod na cijeli svijet Stranica 19.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Opasne građevine - olupine P

roteklih tjedana primio sam od vas, poštovani čitatelji, nekoliko pisama u kojima upozoravate na problem starih, derutnih kuća o kojima nitko ne brine i koje predstavljaju opasnost za ljude koji pokraj njih prolaze. Te kuće nagrđuju stambena naselja, okoliš i postale su pravo leglo štakora, zmija i ostale gamadi, kako piše naš čitatelj iz Jalševca Svibovečkog. Zabrinjavajuće je, dodaje, što je o svemu obavijestio nadležne u Gradu Varaždinskim Toplicama, ali osim obećanja ništa konkretno nije poduzeto da se ovaj problem riješi. U Gradu pak kažu da su im ruke zavezane kad je riječ o privatnoj imovini, odnosno da su o svemu obavijestili, kao i više puta ranije, građevinsku inspekciju, koja je ovlaštena dalje postupati. Na topličkom području inače ima više derutnih i zapuštenih kuća u kojima nitko ne stanuje i koje su ruglo ovog turističkog mjesta i okolice. Na takve „građevine - olupine“ može se naići i drugdje na području Varaždinske županije i očito je da će se njima, kad - tad, morati pozabaviti nadležna građevinska inspekcija i komunalno redarstvo. Bolje prije nego kasnije, reći će mnogi, jer građevine - olupine mogu unesrećiti, pa čak i ugroziti živote djece i ljudi koji prolaze u njihovoj blizini.

Prije dvadesetak dana ozlijeđena je žena koja je prolazila u blizini takve građevine u Toplicama, a prije par dana smrtno je stradao dječak u Baranji. itateljica iz Varaždinbrega upozorava i na problem kuća koje su nakon smrti vlasnika ostale zapuštene i zarasle u korov te o kojima se nitko ne brine. “Susjedi su zabrinuti jer je kuća već na meti skitnica, a i vidno nagrđuje okoliš”, piše čitateljica.

Takvih i sličnih primjera ima više. No što u takvim slučajevima mogu poduzeti mještani osim da o svemu obavijeste vlast u općinama i gradovima, a oni pak nadležne u inspekcijskim službama? Hoće li njihove inicijative imati odjeka? Zlu ne trebalo...

Č

26. travnja 2011., br. 362

I TOGA IMA Dok će se varaždinski prvoligaš boriti za K

Mumlek, Balaj pred utakmico u olju g u D op eni ž u t su op i da su l i t e primij icijskom ol pod p trom, pa o m d pris stali o d o su u vora dogo

Uoči utakmice u Splitu, Šaka, Lalić i Ivančić odvezli su se u Dugopolje gdje su u hotelu bili igrači

Na zagrebačkom Županijskom sudu u svibnju se očekuje početak suđenja igračima, trenerima i sportskim djelatnicima zbog namještanja utakmica, tj. davanja mita i prijevara, a među optuženima trojica su donedavni nogometaši varaždinskog prvoligaša Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dok će se njihovi donedavni suigrači boriti za pobjedu protiv Dinama u završnici Kupa, koja bi bila izniman uspjeh varaždinskog nogometa, Zoran Ivančić, Miljenko Mumlek i Andrija Balajić počet će još važniju borbu, čak utakmicu svojih života. Naime, krajem svibnja očekuje se početak suđenja u predmetu Offside u kojem je zbog namještanja utakmica HNL-a, uz trojicu bivših nogometaša Varteksa, USKOK optužio još 18 osoba, i to uglavnom igrača, od kojih su neki priznali krivnju i nagodili se o visini kazne i prije početka suđenja.

Korist - pet milijuna Viši trener Vinko Šaka te dvojica slovenskih državljana Dino Lalič i Amir Suljič, navode

se u optužnici organizatorima najveće afere u domaćem nogometu. Tereti ih se da su radi stjecanja nepripadne dobiti od ožujka do svibnja prošle godine organizirali više igrača, trenera i sportskih djelatnika nogometnih klubova I. HNL, i to deset iz NK Croatia Sesvete te po tri iz NK Varteks i NK Međimurje. Njima su predali novac ili obećali predaju novca ukoliko namjeste rezultat i tijek desetak nogometnih utakmica proljetnog dijela I. HNL sezone 09/10. Riječ je o utakmicama NK Croatia-NK Zadar, NK Hajduk-NK Varteks, NK Slaven Belupo-NK Croatia, NK Rijeka-NK Croatia, NK Varteks-NK Dinamo, NK Lokomotiva-NK Međimurje, NK Croatia-NK Lokomotiva, NK Varteks-NK Croatia, NK Croatia-NK Zagreb, NK Cibalia-NK Croatia te NK Hajduk-NK Međimurje.

Nakon dogovora o krajnjem rezultatu i tijeku navedenih uta-

kmica, koje su Šaka, Lalič i Suljič postignuli s ostalim okrivljenicima, organizatori namještanja u raznim kladionicama uplaćivali su znatne iznose novca, čime su pribavili nepripadnu korist od najmanje pet milijuna kuna.

Hajduk-Varteks Utakmica NK Hajduk-NK Varteks, koja je odigrana u Splitu 27. ožujka prošle godine, jedna

B

alajić obavijestio Ivančića da igrači ne mogu realizirati dogovor, pa je vraćeno 45 tisuća eura je od onih koja je trebala biti namještena. Naime, Šaka se u Varaždinu, sukladno dogovoru s Laličem i Suljičem, susreo s Zoranom Ivančićem kako bi

DOZNAJEMO Nisu sva namještanja išla na štetu varaždinskoga kluba

U Croatiju za poraz 36 tisuća eura Nisu sva namještanja, odnosno pokušaji namještanja utakmica išli na štetu NK Varteks.

Tako je, sudeći po optužnici, novac koji je Šaka predao Čižmeku bio razlog što je 24. travnja varaždinski prvoligaš pobijedio NK Croatiju s 4:1.

Naime, za poraz od dva pogotka razlike, ali i četiri ili više

pogotka tijekom utakmice u kojoj su također pogotke morale postići obje momčadi, 26 tisuća eura međusobno su podijelili Dario Šušak, Jasmin Agić, Marko Guja, Saša Mus, Ante Pokrajčić, Ivan Banović i Miljenko Bošnjak, a još 10 tisuća eura dobio je trener NK Croatije Goran Jerković.

zajedno s Miljenkom Mumlekom, Andrijom Balajićem te još jednim igračem NK Varteksa namjestio rezultat te utakmice koja je završila 2:0. No varaždinski je prvoligaš tu utakmicu trebao izgubiti sa što više golova, za što bi Ivančić, Mumlek, Balajić i još jedan igrač dobili 40 tisuća eura. Radi isplate dogovorene nagrade, kako tvrdi USKOK, Šaka, Lalić i Ivančić odvezli su se u Dugopolje gdje su u hotelu bili smješteni igrači NK Varteksa, ali su od toga odustali jer su primijetili da su pod policijskom prismotrom.

Varteks-Dinamo U optužnici se varaždinska trojka navodi i u vezi pokušaja namještanja utakmice 25. kola I. HNL-a NK Varteks-NK Dinamo, koju je varaždinski prvoligaš trebao izgubiti s najmanje dva gola razlike. USKOK tvrdi da je Ivančiću za to predano 45 tisuća eura, ali je 14. travnja u 14:27 sati Balajić obavijestio Ivančića da igrači NK Varteksa ne mogu realizirati prethodno postignut dogovor te je Ivančić preko Marija Marenčića vratio novac. Što se to zapravo zbivalo u varaždinskom (i drugim) prvoligašu te tko je uistinu odgovoran za namještanje i pokušaje namještanja utakmica, trebalo bi biti jasnije nakon završetka suđenja koje bi trebalo početi na zagrebačkom Županijskom sudu u drugoj polovici svibnja.

Aktualno

26. travnja 2011., br. 362

Kup, bivši igrači borit će se za – slobodu

3

NAŠA POSLA Nastavljeno suđenje Itasovcima

jić i Ivančić om života!

CJENIK PORAZA

Na porazima zarađivali?

USKOK tvrdi da je za poraz u utakmici NK Croatia-NK Zadar igrač NK Croatije Mario Čižmek preuzeo od Šake i Laliča 22 tisuće eura, od čega je za sebe uzeo dvije tisuće, a ostalo su dobili vratar te šest igrača. Nadalje, za što veći poraz NK Croatije u susretu s NK Slaven Belupom 3. travnja dobivene su 22 tisuće eura, a za poraz od NK Rijeke 14. travnja s više od tri pogotka razlike 40 tisuća eura. Potonji iznos optuženi igrači NK Croatije dobili su i za poraz s najmanje tri gola razlike od NK Lokomotive, kao i poraz s najmanje dva gola razlike u susretu s NK Cibalijom odigranom 8. svibnja prošle godine, dok su za poraz u susretu

s NK Zagreb, tijekom kojeg su trebala pasti četiri ili više pogotka, igrači dobili 30, a trener 10 tisuća eura. Šaka, Lalič i Suljič dogovorili su s Mariom Darmopilom, tvrdi USKOK, da zajedno s igračima NK Međimurja Danijelom Mađarićem, Nikolom Melnjakom i Nevenom Vuljankom za 45 tisuća eura izgube susret s NK Lokomotivom, ali su igrači čakovečkog prvoligaša odbili sudjelovati u namještanju te utakmice. Međutim, za poraz NK Međimurja od najmanje tri pogotka od Hajduka Šaka je isplatio 37 tisuća eura. Mario Marenčić dobio je 4.500 eura, dok je Darmopil isplatio po 6.000 eura Mađariću i Melnjaku, a zadržao je 20.500 eura.

Suđenje odgovornima u Itasu počelo je na varaždinskom Županijskom sudu u rujnu 2008. godine

Nakon 30 mjeseci suđenje ispočetka!

Zbog izmjene Raspravnog vijeća krenulo ispočetka suđenje odgovornima u Itasu, započeto prije dvije i pol godine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Mario Darmopil

Dvije i pol godine nakon što je započelo, suđenje bivšem predsjedniku Uprave Itasa Ivanu Canjugi te članovima Nadzornog odbora Mariji Brezovec i Bojanu Brezovcu, kao i Editi Zebec te poduzećima Mariva, Itas Nova i B=Breza - počelo je ispočetka. Razlog tome je izmjena Raspravnog vijeća, na čijem je čelu sada sudac Franc Harapin.

“Nismo krivi”

Hajduk-Varteks 2:0, bez namještanja

Ivančić: Teško živjeti kada se ne dobivaju plaće Iznoseći svoju obranu tijekom istrage prvookrivljeni Vinko Šaka priznao je kaznena djela davanja mita i prijevare za koje ga se tereti. Ideja za namještanja, kako je pojasnio, došla je od Kineza Dena koji se bavi namještanjem utakmica, pa su kineskom državljaninu davali 10 posto, dok su ostalo dijelili na tri dijela.

U Hrvatskoj su, kako je naglasio, htjeli iskoristiti situaciju da nogometni klubovi u pravilu ne isplaćuju redovito igrače, dužni su im novce, pa su takve osobe pogodne za namještanja. Opisujući pokušaj namještanje utakmice Hajdu-

ka i Varteksa, Šaka je ustvrdio da mu se javio Ivančić govoreći da igrači varaždinskog prvoligaša nisu primili plaću sedam, osam mjeseci, pa bi se mogli nešto dogovoriti. Našli su se u Novom Marofu te dogovorili isplatu 40 tisuća eura prije utakmice u Splitu, kao i da će Ivančić o porazu sa što više razlike razgovarati s Mumlekom, Balajićem i vratarom. Međutim, nakon što su u Dugopolju primijetili policajce u civilu, Šaka je ustvrdio da je zajedno s Laličem poručio Ivančiću da odustaju od namještanja za koje je znao i Mumlek.

Drukčiji tijek događanja iznije-

li su u svojim obranama Ivančić i Mumlek. Tako je Ivančić naglasio da je prilikom slučajnog susreta sa Šakom rekao kako je teško živjeti kada se ne dobivaju plaće, na što mu je uzvratio da bi igrače mogli nagraditi za poraz.

Složivši se da bi na to netko mogao pristati, Ivančić se obvezao to prenijeti igračima i treneru. U prvi mah, kako je naglasio, nitko za to nije želio čuti, no Mumlek i Balajić su se složili da bi svi igrači trebali znati ako se odluče za namještanje. Međutim, ništa nisu rekli te su odustali zbog mladih igrača, a ne zbog policije.

Nakon što je zamjenik Županijskog dr ž avnog odvjetništva pročitao optužnicu sastavljenu u kolovozu 2007. godine, koja optužene tereti za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju, svi su se okrivljeni ponovno izjasnili da se ne smatraju krivima, pa se krenulo s dokaznim postupkom tijekom kojeg su ranije ispitani svjedoci nadopunili svoje iskaze.

Svjedok Vjekoslav Bregović, direktor Itasa prije preuzimanja poduzeća od strane tvrtki bivše ivanečke gradonačelnice, prisjetio se da je poslovanje Itasa između 1990. i 2000. bilo jako teško i nisu isplaćivane sve plaće, tako da je stečaj stalno visio nad njihovim glavama. Budući da kredit nisu mogli dobiti u bankama, pa ni u Varaždinskoj banci čiji je Itas bio osnivač sa 16 tisuća dionica, za financiranje poslovanja prodavala se i imovina, ali po cijeni koja nije bila manja od knjigovodstvene. Usprkos neprilikama, nekretnina na Pagu nije

Uspjela proslava obljetnica u Ivancu, usprkos svemu

50 godina tvornice alatnih strojeva Koncertom KUD-a Itas i njihovih gostiju u prepunoj kinodvorani obilježena je 50. obljetnica Ivanečke tvornice alatnih strojeva i 35. obljetnica njezinog KUD-a.

Dotadašnja Metalska zanatska radnja registrirana je 1961.

Kao poduzeće, idućih desetljeća bila je motor razvoja Ivanca i okolice. Krajem 70-ih Itas je zapošljavao 600 radnika te se integrirao s Prvomajskom iz Zagreba, a desetak godina kasnije došao je i do 900 zaposlenika. Nakon raspada bivše savezne države, počinje borba za opstanak tvrtke sa 170 zaposlenih, koja i danas traje.

Potvrdivši da je 2005. gose htjela dati dine kao član Nadzornog pod hipoteVarga odbora Itasa zatražio ku. Nakon d o k o na uvid financijsko izumirovsta o vješće, svjedok Draljenja se a d a gutin Varga ustvrdio 2002. stav o i č a l je da mu je direktor godine, ac izv v o n a Canjuga rekao da ga ostao icam m j a z neće dobiti, pa ga je u Itapo je onda zatražio od su još predsjednice Nadzornog do ožujka odbora. Varga je ostao na 2004. I u tom stavu da je novac iz Itasa izrazdoblju nije primijetio da bi NO donio bilo vlačen kroz sporne pozajmice. kakvu odluku na štetu po- Kao primjer naveo je ugovor prema kojem je Itas posudio duzeća.

Svjedok Andrija Kruhoberec novac na šest mjeseci, ali ustvrdio je da mu kao članu svega dvadeset dana nakon NO Itasa iz redova zaposle- njegovog potpisivanja rok je nika nije bilo ništa poznato, aneksom skraćen na mjesec ni financijske poteškoće, ni o dana nakon kojih založena pokušajima dobivanja kredita nekretnina odmah prelazi u i obvezi vraćanja kredita Hypo vlasništvo zajmodavca, dok banci od pet milijuna kuna, je prema ugovoru trebao niti da bi se netko bavio pro- ići na prodaju preko javne bilježnice. nalaženjem novih tržišta.

4

Aktualno

26. travnja 2011., br. 362

DOZNAJEMO Čak 48 žena čeka smještaj u Domu za žrt

Sedam dana

Utekla od muža - izgladnjivao je i nju i dijete!

Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Tko je lagao, a tko krao 19. 4.

Završetak hrvatskih pristupnih pregovora u lipnju ambiciozan je, ali i dostižan cilj, iako to sada nitko ne može jamčiti, veli mađarski ministar vanjskih poslova povodom našeg zatvaranja još dvaju poglavlja te naglašava da na pregovore neće utjecati presuda Gotovini i Markaču za koju, kako dodaje njegov hrvatski kolega, Kosor nije rekla da je neće prihvatiti. No od umjetnosti pregovaranja, bitnija je umjetnost preživljavanja: čak 32 posto građana jedva spaja kraj s krajem, a lani je takvih bilo 18 posto.

U varaždinskom utočištu smješteno je 7 žena i njihovih devetero djece, pa trenutno nikoga ne mogu primiti. Iz mjeseca u mjesec sve teže pokrivaju troškove, jer država daje oko polovice potrebnog novca, a Grad Varaždin oko 25 posto. Razliku teško pokrivaju, jer donatora gotovo da nema

20. 4.

Izdajnički HDZ prodao Hrvatsku i Gotovinu da bi udobrovoljio Bruxellesu, tvrdi Washington Times, ističući da je haški sud pogriješio kada je Gotovinu osudio za stradanje civila. A na domaćem sudu sve češće se spominje zapovijed generala Koradea dok se utvrđuje tko je kriv za ubojstvo zarobljenika u akciji Maestral, i to 15 godina nakon nje. Naknadno pokušava biti pametan i Mesić, navodeći da Hrvatska nema posljedice zbog transkripata, nego zločina. Za ratne zločine osuđene 563 osobe, javlja DORH, a protiv još toliko je u tijeku.

21. 4.

Izaslanike u Dom naroda Parlamenta BiH ipak izabrali i Hrvati koji poručuju da traže državu po mjeri svih triju naroda, koji će imati institucionalnu i teritorijalnu ravnopravnost. A Zagrepčani, osobito oni s malodobnom djecom, zaokupljeni sukobom gradskog parlamenta i gradonačelnika oko vrtića koji će i dalje plaćati svega 200, odnosno 400 kuna, dok drugi s osjetno manjim primanjima plaćaju višestruko više.

22. 4.

Mesić je iznio dvije neistine: da transkripti nisu dokaz te da ih je dostavio Haagu, upozorava Karamarko koji se s Mesićem razišao upravo oko načina raspolaganja tajnim dokumentima. To, međutim, nije brinulo Sanadera, kojeg su redovito obilazili talijanski dizajneri, doznajemo od njegovog bivšeg glasnogovornika zaduženog i za preuzimanje medija.

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Nije me tukao. Psihički me maltretirao, stalno mi je prijetio - rekla nam je sliježući ramenima 23-godišnjakinja, trenutno najmlađa korisnica Doma za žr tve obiteljskog nasilja Utočište Sv. Nikola u Varaždinu.

Psihička tortura Tamo je stigla u kolovozu prošle godine na rubu anoreksije zajedno sa svojim sinom, danas starim tri godine.

- Izgladnjivao nas je. Nismo imali što jesti, jer novca previše nismo imali, a ono što je zaradio potrošio je na kockanje,

alkohol. Dijete i ja nismo mu bili prioritet, a meni nije dopuštao da radim – priča žena, čiji identitet radi njezine zaštite ne možemo objaviti.

U utočištu je trenutno s još šestero žena koje su zajedno s djecom pobjegle iz vlastitoga doma. No spas u varaždinskom domu za žrtve obiteljskog nasilja traži ogroman broj žena.

- Do kraja ožujka pr imili smo 48 zahtjeva za smještaj.

Nažalost, trenutno nikoga ne možemo primiti, jer ovdje istovremeno može biti maksimalno 17 korisnika. Sada je ovdje sedam žena i devetero djece, dakle njih 16, ali je raspored ležajeva takav da su sve

23. 4.

Neka Mesić da transkript svojih svjedočenja, grmi Jarnjak nakon što je (i njega) prozvao zbog transkripata. Dok se mi mučimo s prošlošću, Slovenci gledaju na budućnost: uvode porez bankama koje ne daju kredite gospodarstvu.

24. 4.

Dok se nagađa tko je što rekao oko Haaga te hoće li još tko na sud, ima i dobrih vijesti: domaći znanstvenici na pragu lijeka za rast kostiju.

Bez obaveza

25. 4.

NATO uništava Gadafijev ured, 45 mrtvih. Je li riječ o legitimnoj vojnoj akciji i poštovanju zakona i međunarodnog prava, trebao bi odgovoriti Galbraith i svi koji nam pametuju…

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

sobe zauzete – kaže Vidica Fornažar, ravnateljica Utočišta Sveti Nikola.

Ona i još dvije djelatnice utočišta, socijalna radnica i psihologinja, vode brigu o svemu, što je u posljednje vrijeme sve teže.

Donatora gotovo i nema, a jedina sigurna sredstva su ona iz proračuna Grada Varaždina i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Međutim, time se “pokriva” 75 do 80 posto mjesečnih troškova. Apsurdno je što se djelatnice moraju nadati da utočište bude što popunjenije, jer u suprotnom možda ne bi imale dovoljno novca za hladni pogon!

- Nikada se nije dogodilo da je u utočištu svega nekoliko korisnika. No točno je da Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pokriva troškove ovisno o popunjenosti kapaciteta. S obzirom na to da je zbog rasporeda ležajeva i veličina soba nemoguće imati maksimalan broj korisnika, dakle 17, Ministarstvo u ukupnim troškovima sudjeluje s 50 do 60 posto – rekla je Vidica Fornažar.

Troškove hladnog pogona ne mogu smanjiti: režije treba platiti, a prema ugovoru s Ministarstvom zaposlen mora biti stručni tim za rad sa žrtvama obiteljskog nasilja.

Grad Varaždin plaća vrtić za petero djece iz utočišta

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

Uz Ministarstvo, jedino još Grad Varaždin stalno sudjeluje u financiranju s oko 25 posto, a uz to u potpunosti snosi troškove smještaja do petero djece u Dječjem vrtiću Varaždin. Varaždinska županija sudjeluje svega s dva posto godišnje.

No ravnateljica upozorava da ni Grad ni Županija nisu dužni financirati dom za žrtve

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

TKO FINANCIRA UTOČIŠTE?

!

Država dom financira ovisno o popunjenosti kao da je poželjno da je žrtava što više!?

!

Caritas preuzeo dio troškova prehrane, ali stare namirnice dom ne može koristiti.

obiteljskog nasilja, jer ih na to ne obvezuje niti jedan zakonski propis.

- Naš osnivač je Zaklada solidarnosti Grada Varaždina, neprofitna organizacija, a suosnivač je Caritas Varaždinske županije. Suosnivač je ugovorom preuzeo dio troška prehrane korisnica. Međutim, kvaliteta namirnica darivanih Caritasu ne zadovoljava zdravstvene standarde pa ih dom ne može koristiti – navodi ravnateljica.

Očito je da je problem financiranja varaždinskog, ali i svih drugih domova za žrtve obiteljskog nasilja nužno što prije riješiti. - Nasilje u obitelji je problem koji mora riješiti država, i to sustavno.

Oni moraju donijeti zakonske odredbe i jasno odrediti tko je i u kojim omjerima dužan financirati razliku za domove za žrtve obiteljskog nasilja – istaknula je dožupanica Blanka Glavica Ječmenica, koja je uoči Uskrsa suradnicima posjetila i prigodno darivala korisnice utočišta.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

26. travnja 2011., br. 362

tve obiteljskog nasilja Utočište Sv. Nikola

NOVI DOM

Preseljenje upitno Veliko je pitanje hoće li Dom za žrtve obiteljskog nasilja “Utočište Sveti Nikola” ovoga proljeća preseliti na novu lokaciju, u primjereniji i kvalitetniji objekt koji je dovršen još u studenom prošle godine. Tamo bi bio osiguran smještaj za 17 korisnika, žena i djece, što je maksimalni broj korisnika sukladno zakonskim propisima, koji dopuštaju jedan ležaj na 10.000 stanovnika. Novi objekt je, baš kao i postojeći, u vlasništvu Grada Varaždina. Grad je nekretninu, podsjećamo, renovirao zahvaljujući pomoći New century Lions cluba, koji je od Lionsove fondacije dobio 30.000 američki dolara. Iz proračuna je izdvojeno 31.000 dolara.

Novi prostor u potpunosti je adaptiran za potrebe utočišta,

svi radovi su gotovi, ali je preseljenje ipak upitno. Da bi se mogli preseliti i dobiti rješenje za rad u novim prostorima od Ministarstva, nužno je osigurati još oko 200.000 kuna. Od toga je većina novca potrebna za sigurnosnu ogradu, čije je postavljanje propisano. Uz to su potrebni i ormari. Naime, iz postojećeg će prostora u novi preseliti kuhinju, ležajeve, nadstrešnicu i druge stvari.

Ormare ne mogu preseliti, jer su u raspadnom stanju.

Svaka donacija stoga je itekako dobrodošla. U utočištu su voljni prihvatiti pomoć u naravi, odnosno da pojedinci ili tvrtke urede po jednu od sedam soba, koje bi onda dobile ime po donatoru i natpis s njegovim imenom na vratima.

Nasilje u obitelji je ogroman problem, ali skrb o žrtvama nije, nažalost, sustavno organizirana

Nasilnici trebaju na terapiju - Često se dogodi da nam žrtve obiteljskog nasilja dođu bez ičega, bez odjeće, bez osobnih stvari i to u gluho doba noći, no ipak se snađemo i priteknemo u pomoć - istaknuli su predstavnici centara za socijalnu skrb Varaždin, Ivanec, Novi Marof i Ludbreg na prošlotjednoj zajedničkoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Koordinacije za ljudska prava.

Tema je bila provedba Protokola o postupanju u slučaju nasilja u 2010. godini, a raspravljalo se o tome kako unaprijediti postupanje i bolje povezati službe koje su dužne djelovati u slučaju nasilja u obitelji, a to su PU varaždinska, centri za socijalnu skrb, Općinsko državno odvjetništvo Varaždin, Općinski sud, Prekršajni sud i Opća bolnica Varaždin.

Sudionici su se složili da je potrebno osposobiti timove, odnosno pojedine stručnjake koji bi u psihosocijalni tretman uključili nasilnike ne bi li se na taj način smanjio broj recidivista.

Inače, tijekom prošle godine je 25 žrtava obiteljskog nasilja, 24 žene i jedan muškarac, ostvarilo pravo na besplatnu pravnu pomoć u sudskom postupku.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

26. travnja 2011., br. 362

OTVORENO Prof. dr. sc. Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, povodom 150.

Bolja organizacija i vi Akademija bi trebala biti ne samo autoritet u znanosti i umjetnosti već i moralni autoritet i jedan od autoriteta u svim značajnim i važnim pitanjima društva i države Piše: GORDANA IGREC

U povodu 150. godišnjice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, o danima i povijesno-političkim okolnostima kada su udareni temelji HAZU, o ulozi HAZU u društvu i njezinih članova, položaju znanstvenika u našoj zemlji, financijskom izdvajanju za znanstvena istraživanja u nas i u svijetu, onkologiji i nuklearnoj medicini, stanju u medicinskoj struci i zdravstvu kod nas, razgovor smo vodili s predsjednikom HAZU prof. dr. sc. Zvonkom Kusićem, redovitim profesorom onkologije i nuklearne medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i pročelnikom Katedre za opću kliničku onkologiju Medicinskog fakulteta, kao i predstojnikom Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KB Sestre milosrdnice.

Počeci HAZU Koje je godine osnovan HAZU? Akademija je osnovana 29.

4. 1861. kada je Hrvatski sabor prihvatio prijedlog Josipa Jurja Strossmayera o osnivanju najviše znanstvene i umjetničke ustanove.

U kojim je povijesno-političko-društvenim okolnostima stvorena Akademija? Koji je bio njezin prvotni naziv i njezin prvi predsjednik?

Akademija je osnovana pod nazivom Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti kao izraz težnje južnih Slavena za vlastitim kulturnim i nacionalnim identitetom u Austro-Ugarskoj Monarhiji. Za pokrovitelja Akademije izabran je biskup Strossmayer, koji je svojom zakladom započeo akciju osnivanja Akademije, a za prvoga predsjednika izabran je bio povjesničar, kanonik Franjo Rački. U ono se doba zamišljalo da će Akademija biti zajednička akademija svih naroda na slavenskom jugu. To se, međutim, nije ostvarilo jer su ubrzo nakon toga bile osnovane srpska i bugarska akademija. Bitni ograničavajući čimbenik u vrijeme osnivanja Akademije bila je tadašnja politička i gospodarska nesamostalnost Hrvatske u Habsburškoj Monarhiji te podijeljenost same Hrvatske u sklopu Monarhije. Svrha djelovanja Akademije bila je u trenutku osnivanja sredstvo hrvatske autoidentifikacije i sredstvo afirmacije pred drugim narodima. Zbog toga su bitni zahtjevi hrvatskih političkih programa tada i kasnije bili ujedinjenje hrvatskih zemalja i (različito interpretirana) samo-

stalnost Hrvatske. Prvi članovi Akademije bili su književnici, povjesničari i filolozi koji su svojim radovima i djelovanjem gradili kulturni i nacionalni identitet Hrvatske.

Koliko je predsjednika do sada bilo na čelu HAZU, odnosno koji ste vi po redu?

Do sada je ukupno bilo 16 predsjednika i ja sam sedamnaesti.

Koja je uloga Akademije u društvu?

Akademija bi trebala biti ne samo autoritet u znanosti i umjetnosti već i moralni autoritet i jedan od autoriteta u svim značajnim i važnim pitanjima društva i države. Uloga Akademije je promicati najviše vrijednosti nacije i to nadilazi svaku dnevnu ideologiju i pristranost.

Akademiji je stran svaki ekstremizam. Akademija je u nas, a i u većini malih zemalja, posebno važna u čuvanju identiteta i predstavljanju države i nacije.

Uloga Akademije je okupljanje, mobiliziranje, vođenje i predstavljanje znanstvene, stručne i umjetničke elite u svim područjima te provođenje analiza i procjena o svim važnim nacionalnim pitanjima u državi.

Akademija ima cilj promicati znanost i umjetnost najviše kvalitete poticanjem razvoja i jačati društvenu ulogu znanosti i umjetnosti fokusirajući se na važna društvena pitanja.

Uloga Akademije je također stalnim pravilsada i nim vrednovanjem demij društ venih po u Aka dovitih e r java postupno i 5 ima 13 va, 135 uporno voditi do usvajanja novih člano lan e 91 č društvenih mjeisnih t ik p o d rila i vrijednosnih suradn sustava te tako djelovati kao korektiv društvenih zbivanja.

Akademijin rad Koliko HAZU ima stalnih i koliko vanjskih članova?

Sada u Akademiji ima 135 redovitih članova i 135 dopisnih te 91 član suradnik. Četiri su razreda prirodni, a pet je društveno humanističkih.

Kako se HA ZU odredila prema najvećim problemima društva poput korupcije, nepotizma, nezaposlenosti, devastacije moralnih vrijednosti...?

Akademija je održala niz foruma koji su obradili navedene društvene teme i poslala javnosti jasne poruke. U javnosti se nažalost o tome manje zna.

U današnje vrijeme spektakla i opće estradizacije ozbiljne teme često nisu dovoljno atraktivne da se nametnu u medijima. Zato

Prof. dr. sc. Zvonko Kusić, predsjednik HAZU

je obično potrebno uložiti više truda. U nas se općenito više cijene spektakularni potezi i velike riječi, a manje samozatajan, tih i uporan rad, pridržavanje propisa, odgovornost i stručnost koji u konačnici dovode do istinskih vrijednosti i pozitivnih rezultata.

Zašto dr. Ivica Đikić i dr.

Miroslav Radman nisu članovi HAZU? Prije svega, Akademija ima malen broj mjesta, mnogo manji nego što ima kandidata ili onih koji bi željeli biti kandidati.

Tako da to što neki nisu izabrani ne znači da su oni lošiji od onih koji su izabrani. Izbori su tajni,

što je najbolji način biranja, i u takvom postupku postoje dvije razine. Najprije razredi biraju kandidata, a zatim njihovi prijedlozi idu na skupštinu, gdje se

u

muškaraca česti rak pluća, prostate, debelog i završnog crijeva te mokraćnog mjehura odabiru članovi. Stvar je kompleksna i donekle paradoksalna jer obično oni znanstvenici koji su društveno poznatiji i aktivniji

imaju u društvu i na skupštini više pristalica nego u vlastitom razredu. Članovi razreda bolje poznaju kandidata i kritičniji su prema njemu. Mnogi poznati znanstvenici ili umjetnici nisu izabrani u Akademiju, ali to nije kod nas nikakav presedan jer je ista situacija i u svijetu. U nas se, recimo, javno ne zna da mnogi sadašnji akademici nisu ušli iz prvog pokušaja nego tek nakon nekoliko njih. No najvažnije je da oni koji su izabrani budu izvrsni. Uvijek će biti onih koji će biti nezadovoljni jer naprosto ne možete zadovoljiti sve. Ali slično je i u svim akademijama svijeta pa i s Nobelovom nagra-

dom za književnost, koju nisu dobili mnogi koji su je zaslužili (Tolstoj, Kafka, Joyce, Virginia Woolf). Ni naša Akademija ne može biti imuna od toga.

Koje uvjete treba netko ispunjavati da bi postao član HAZU? Tko je najmlađi član HAZU? Kandidati za članove najčešće su ostvarili iznadprosječne rezultate u znanosti ili su prepoznati i priznati umjetnici.

Najmlađa članica je trenutno akademkinja Milena Žic Fuks.

Vaša je primarna struka onkologija i nuklearna medicina... Događaju li se, naime, “iza kulisa” u tišini laborato-

Intervju tjedna

26. travnja 2011., br. 362

7

. godišnjice Akademije o situaciji u znanosti, zdravstvu i radu HAZU

iše novaca za znanost rija ili znanstvenih kabineta istraživanja koja bi mogla uroditi revolucionarnim otkrićima na području medicinskih stajališta glede uzroka pojave karcinoma?

Medicinski rad Teško je govoriti o revolucionarnim otkrićima. Smatram da je, na primjer, otkriće cjepiva protiv zaraznih bolesti kao i otkriće antibiotika najveće dostignuće suvremene medicine.

u

žena česti rak dojke, debelog crijeva, tijela maternice te rak pluća Teško je očekivati takve „revolucionarne“ pomake u onkologiji. Rekao bih da smo svjedoci svakodnevnih malih otkrića i pomaka koji polako ali sigurno vode do boljeg poznavanja nastanka i liječenja raka. Što je zapravo karcinom?

Kako biste vi definirali karcinom?

Karcinom je bolest kada se jedna skupina stanica u tijelu otme kontroli te se počne nekontrolirano dijeliti i zahvaćati okolna tkiva te u konačnici cijeli organizam.

Zašto je broj oboljelih od karcinoma u Europi, SAD-u, pa i kod nas u stalnom porastu?

Prije svega to se događa zbog starenja stanovništva i produljenja životnog vijeka, do čega je došlo uspješnom borbom protiv zaraznih bolesti. Zatim, to možemo pripisati lošim navikama i nezdravom životnom stilu, kao što je sjedilački način života, alkohol i pušenje te nezdrava prehrana. Nadalje, rak se zahvaljujući boljoj dijagnostici više i dijagnosticira nego ranije. Na kraju postoji uloga i okolišnih čimbenika kao što je zagađenje.

Tko je ugroženija potencijalna skupina za oboljenja od karcinoma: muškarci ili žene?

Postoje maligne bolesti koje su češće kod žena i obrnuto te one koje pogađaju oba spola.

Rekao bih da nije presudan spol nego dob, jer se učestalost i sijelo obolijevanja značajno mijenja s određenom životnom dobi. Oba su spola zapravo jednako ugrožena, gledajući u cjelini, no učestalost je ipak nešto veća u muškaraca.

Koja je vrsta karcinoma najučestalija kod naše populacije?

U muškaraca to su rak pluća, prostate, debelog i završnog crijeva te rak mokraćnog mjehura dok su kod žena rak dojke, debelog crijeva, tijela maternice te rak pluća.

Koja je regija u Hrvatskoj najrizičnija po pitanju karcinoma?

Prema službenim podacima, najviše novooboljelih žena ima u Zagrebačkoj županiji, a muškaraca u Međimurskoj županiji. Slavonija je negdje u sredini gledajući učestalost raka, Dalmacija je možda više pri vrhu. Zbog proširenosti štetnih navika nijedna Hrvatska regija nije specifična po značajno većoj učestalosti pojedinog karcinoma.

Je li medicina na tragu lijeku protiv karcinoma?

Ja bih radije rekao da su svakodnevna otkrića u temeljnim znanostima, kao što su molekularna biologija, kemija i fizika, genetika, farmakologija dovela do toga da bolje upoznamo biološku osnovu raka te možemo lakše terapijski intervenirati u te biološke procese maligne preobrazbe. Teško je govoriti o univerzalnom lijeku protiv raka kad je rak izrazito heterogena

OSOBNO

Stanje u nas

Zgrada HAZU

Najveći problem - obiteljska medicina Jeste li zadovoljni stanjem u medicinskoj struci?

Stanje u hrvatskoj medicini nije tako loše, ali naravno da može biti bolje. Ovdje bih naglasio da je suvremena medicina skupa, a naša zemlja nema uvjete financirati zdravstvenu zaštitu u obujmu koji bismo mi to htjeli. Problem je to i bogatijih zemalja. Dolazi do procjepa između naših želja, potreba s jedne strane i mogućnosti s druge. Tu je složeno pitanje zdravstvenog budžeta, osiguranja itd. Moram naglasiti da smo u nekim stvarima napravili

je nemoguće sve tumore na isti način (uspješno) liječiti.

Istraživanje

u

Europi, Mađarska je na prvome mjestu po učestalosti karcinoma bolest. Naime, ne postoje dva ista tumora, svaki je specifičan skup bioloških i genetskih obilježja čineći ga jedinstvenim te

Koliko se u nas izdvaja financijskih sredstava za znanstvena istraživanja uzroka i liječenja karcinoma? Jeste li zadovoljni izdašnošću ili se može puno više?

Izdvaja se malo, premalo, a i to malo je nedavno još smanjeno zbog teške financijske situacije u državi. Gledajući s pozicije vlasti, teško je finan-

značajne iskorake, a to se u javnosti ne govori, vladaju samo afere. Npr. u transplantacijskom programu smo među prvima u Europi, a prije deset godina bili smo na začelju. To je primjer kako jedan dobro zamišljeni projekt može uspjeti. Također moram istaknuti požrtvovnost i entuzijazam mnogih naših liječnika koji se daju do kraja u teškim uvjetima rada, iako za to nisu dovoljno vrednovani. Možda je naš najveći problem u obiteljskoj medicini koja bi trebala rješavati većinu zdravstvenih problema populacije.

cirati znanstvena istraživanja kad gotovo nema novaca za funkcioniranje državnog sustava. Nadamo se da će uskoro biti bolje. Moramo pronaći alternativne izvore sredstava kao što su neovisna tijela, udruge i zaklade te farmaceutska i biotehnološka industrija.

Koja zemlja u Europi, pa i u svijetu prednjači po najboljim uvjetima za znanstvena istraživanja općenito?

Zasigurno Sjedinjene Američke Države, koje su uspjele

stvoriti kreativnu i poticajnu istraživačku sredinu koja privlači znanstvenike iz cijelog svijeta. Objedinili su teorijska istraživanja s njihovom praktičnom primjenom u liječenju bolesnika i taj se model pokazao uspješnim.

Koja zemlja u Europi, pa i svijetu ima najveći broj oboljelih od karcinoma?

Na prvom mjestu po učestalosti karcinoma u Europi, prema službenim podacima, je Mađarska.

Jeste li zadovoljni stanjemu znanosti u Hrvatskoj? Ili se može i bolje?

Ne u potpunosti. Trebamo učiniti nužne iskorake u boljem financiranju znanstvenih istraživanja, bolje organizirati rad istraživačkih centara, definirati znanstvene prioritete, stvoriti nacionalne znanstvene projekte u svim znanstvenim granama koji bi bili konkurentni u svijetu, povezati se s međunarodnim tijelima.

U Hrvatskoj postoji dobra osnova i entuzijazam, samo nam je potreban dobar sustav i organizacija.

Zašto naši mladi znanstvenici odlaze u inozemstvo i ondje postižu zavidne rezultate, a kod nas ponekad nisu niti zamijećeni?

Mislim da je to iz razloga što u inozemstvu imaju bolje uvjete za znanstvenoistraživački rad. Zanimljivo da nisu primarno privučeni boljim prihodima. Ti bolji uvjeti proizlaze iz boljeg financiranja koje je u bogatim zemljama očigledno, ali i bolje organizacije te kreativne sredine koja djeluje kao magnet za mlade.

Kako usklađujete obaveze predsjednika HAZU sa svakodnevnim obavezama u medicinskoj struci?

Godinama sam navikao raditi cijeli dan od ranoga jutra kada odlazim u kliniku pa mi to ne pada teško.

Jedno sam vrijeme bio istovremeno i dekan Medicinskoga fakulteta i ravnatelj velike Vinogradske bolnice pa imam iskustva raditi više poslova istovremeno.

Ipak sam se sada odrekao dijela slobodnoga vremena preko vikenda kada moram pozavršavati neobavljene poslove.

IZDVOJENO Situacija u zdravstvu nije tako loša kako prikazuju mediji - reforma je u određenom segmentu i uspjela

Zdravstvene usluge trebale bi biti jednake za sve ljude Udaljuje li želja za profitom i otvaranje privatne prakse sve više liječnike od temelja Hipokratove zakletve? I kako u tom kontekstu tumačite izjavu dr. Andrije Hebranga da “zdravstvene usluge za sve trebaju biti jednake bez obzira na plići ili dublji džep”?

Problem je složen. Suvremena medicina je skupa.

Obrazovanje liječnika je dugotrajno, zapravo doživotno i vrlo skupo.

Plaće liječnika su relativno male. U drugim profesijama,

gdje recimo uopće nema takve odgovornosti, prihodi su nerazmjerno veći.

Razumljivo je da i liječnici hoće zaraditi svojim poštenim radom. Ne znam zašto je to problem.

Ako u državnoj bolnici nisu zadovoljni, razumljivo je da će ići kod „privatnika“ kojeg motivira profit. Ne bih rekao da se time što jedan liječnik radi kao privatnik automatski udaljuje od Hipokratove prisege.

On može i dalje jednako časno raditi u službi bolesnika.

Mora biti odgovornosti kod ljudi koji trebaju preuzeti na sebe dio troškova zdravstvene zaštite, a i brinuti se o svojem zdravlju.

Ali odgovornost je države najbolje liječnike zadržati u sustavu državnog zdravstva te definirati socijalni paket zdravstvenih usluga i osnovnu zdravstvenu skrb osigurati svima.

Kakva je općenito situacija u našem zdravstvu?

Situacija u zdravstvu, ponavljam, nije tako loša kako prikazuju mediji. Reforma

je išla s ciljem podizanja kvalitete zdravstvene zaštite i bolje organizacije i smatram da je u određenom segmentu i uspjela, npr. u informatizaciji primarne zdravstvene zaštite i djelomično u načinu plaćanja zdravstvenih usluga.

Treba bolje definirati javnoprivatne odnose u segmentu zdravstvenih usluga. Do značajnog raslojavanja nije došlo.

Jesu li, po vašem sudu, doista mladi osnovni potencijal znanstvenog napretka u našoj zemlji i u kojem

smislu?

Naravno. Oni su naše najveće blago i budućnost. Ljudski kapital i znanje koje nose nove generacije temelj su napretka.

Je li današnja znanost dovoljno interdisciplinarna?

Znanost je sve više interdisciplinarna i zato dolazi do suvremenih otkrića, npr. u onkologiji, gdje su se okupile sve relevantne discipline u zajedničkom cilju. Interdisciplinarnost i multidisciplinarnost je mjera uspjeha.

Medic ina i napreduje

zahvaljujući multidisciplinarnosti i napretku srodnih znanosti.

U EU se jednodisciplinarni projekti više ne financiraju, jer je dokazano da ne pridonose uvećanju znanstvenih spoznaja u mjeri koliko interdisciplinarni.

Kako biste definirali nukleranu medicinu i njezinu svakodnevnu primjenu?

Nuklearna medicina je medicinska disciplina koja se bavi upotrebom radioaktivnih tvari s ciljem dijagnoze, praćenja i liječenja bolesti.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Posao iz snova?

D

ok se jedni mjesecima, pa i godinama, vuku nezaposleni po burzama, drugi prihvaćaju poslove koje u normalnim okolnostima sigurno nikad ne bi radili. Pogotovo ako imaju svoje zvanje i obrazovanje. mirovljenica Lj. B. iz Varaždina čisti stubišta u nekoliko stambenih zgrada, a pere i zahode u dva ugostiteljska objekta iako ima srednju stručnu spremu. Rekla je da se ne srami svog posla, jer pošteno zarađuje za kruh. iše je smeta činjenica što jedan broj mladih tako ne želi raditi, nego radije bez lipe u džepu čeka posao u struci koji, kad ga i dobiju, ne žele prihvatiti ako plaća nije bar 5000 kuna! - I tako, dok mladi po cijele dane surfaju po internetu, starci okopavaju tuđe vrtove, vinograde i oranice ili čuvaju tuđu djecu kako bi si doštukali penziju - ljuti se gospođa Lj. B.

U V

Županijska sportska natjecanja umirovljenika Ovogodišnji Županijski sportski susreti umirovljenika, u kojima će sudjelovati oko 600 natjecatelja, počet će 29. travnja u Ljubeščici.

U Lovačkom domu s početkom u 9 sati održat će se natjecanje u pikadu, u kojem će sudjelovati oko 160 žena. Šahist i će se natjecat i 6. svibnja u Vatrogasnom

domu u Varaždinu, a 13. svibnja na redu su natjecanja u kuglanju na staznoj kuglani u Domu željezničara te u streljaštvu na dravskoj streljani u Varaždinu. Završna svečanost i proglašenje pobjednika Županijskih sportskih susreta umirovljenika održat će se 20. svibnja u «Minervi» u Varaždinskim Toplicama.

Mislim - još uvijek jesam

“

Otići ću na proslavu Praznika rada da ne zaboravim da sam odradio svojih 40 godina u tvornici” STJEPAN HORVAT, LUDBREG

26. travnja 2011., br. 362

TU KRAJ NAS Umirovljenik Željko Duić voli slikati, putovati i igrati loto!

I “šefovi” su se našli na slikarskom stalku!

Iako osoba s invaliditetom, Ž. Duić je 32 godine na posao išao pješke Piše: NEVENKA SUHIĆ

Varaždinac Željko Duić jedan je od rijetkih «friških» umirovljenika, kojima nikad nije dosadno.

Tek je godinu i pol u mirovini, a već je smislio novi hobi. Slikarskim uljem oslikava poznate zagorske «šefove» ili tikvice za izvlačenje vina iz bačve!

Iako se godinama bav i slikanjem u tehnici ulja na lesonitu te je uz jednu samostalnu izložbu svoje slike izlagao na više od 40 skupnih izložbi, s tikvicama mu ipak nije lako raditi. Željko je, naime, osoba s invaliditetom, pa s malo težom motorikom ruku treba puno strpljenja i spretnosti da na trbušastim oblicima tikve naslika motive kao što su pejsaži, cvijeće ili grožđe.

Tikvice - Meni je teže zbog toga što jednom rukom moram tikvicu pridržavati, a drugom raditi, a ne mogu je, kao ploču od lesonita, postaviti na štafelaj i slikati. No s puno volje i upornosti, i to sam savladao - smije se Željko.

A upravo ta volja, upornost, možda i prkos u njemu, čine ga drugačijim od mnogih. On je kao rođeni Varaždinac, koji po ocu ima ličkih

!

volja, upornost, možda i prkos u njemu, čine ga drugačijim od mnogih

“Meni je teže zbog toga što jednom rukom moram tikvicu pridržavati, a drugom raditi.”

korijena, još od malih nogu život uzeo u svoje ruke.

Već je kao dječak nastavnika likovnog odgoja iznenadio svojim talentom i trudom odmor.

Sa Željkom bi se moglo dugo razgovarati. Jer kad je izradio prve novogoPitali smo ga kako gleda na sebe kao umiuz slikanje, putovanja i surfanje internetom, dišnje čestitke! rovljenika, ali i na ostale koji su u mirovini. njega zanimaju i mnoga druga područja, Pa i odlaskom u Zagreb Njegov je odgovor kratak i jasan: - Meni je posebno matematika, statistika i ekonomija, na izučavanje krojačkog dobro, imam svoju mirovinu, ne žalim se i kao i sva literatura o tim znanostima, koja zanata u školu za invalidne ne opterećujem ni svoje stare roditelje, kao mu ponekad dobro dođe u sagledavanju osobe mnoge je iznenadio ni sestru koja živi u Kanadi. Čovjek se mora postojeće gospodarske situacije kod nas. svojom samostalnošću i o sebi brinuti sam - i to je cijela filozofija Jednako tako voli puno i čitati, pa su knjige, odlučnošću. života! naročito putopisi, njegovo stalno društvo za Postao je i VKV krojač i svrstao se, nakon svog djeda i oca, u treću generaciju kro- u pokretu i stalno ima neku doručak.

- Strašno volim putovati i za jača u obitelji. Kad «zanimaciju». to si uvijek ostavim dovoljno se z ap oslio u Svakog se jutra novca od svoje mirovine.

Ne žali ni za čime g varaždinskom budim oko 4 sata.

Proputovao sam cijelom Obavezno prošetam grasvako a VIS-u svaki P r v o s u r f a m dom jer se moram puno Italijom, u Rimu sam se se jutr sata, je dan pješpo internetu, kretati, odem na kavicu i s susreo s papom Ivanom 4 o k o ke dolazio p o g l e d a m prijateljima malo popričam, Pavlom II., bio sam u Poljskoj, budim urfam po i odlaz io pristiglu po- kupim listić lota, što je jedan Češkoj, Slovačkoj, Švicarskoj, m os a v r d p e l s posla. I štu jer imam od mojih većih poroka, jer Francuskoj, Turskoj i da ne i pog u t e n tako pune puno prijate- vjerujem da ću jednog dana nabrajam gdje sam sve još inter ristiglu 32 godine! lja po cijelom morati konačno i nešto do- bio. p Kad o svijetu s kojima biti! Samo da to ne bude kad U jesen ove godine sprepoštu tome govori, s e d o p isuj e m , bum imal 90 godina! – šali se mam se u Ameriku i u Izrael. govori sa smiprelistam štampu na svoj račun Željko, koji bi i Uvijek putujem s turističkom ješkom, ali i s ponoi pogledam najnovije taj novac najradije potrošio agencijom i to mi je najveće som, jer on sve može sam. Ni događaje i vijesti preko in- na putovanja. A ona su nje- zadovoljstvo - ističe Željko na što se ne žali, cijeli je dan terneta, a onda si spremim gova strast.

Duić.

Čovjek se mora sam brinuti o sebi

26. travnja 2011., br. 362

Oglasi

9

10 Život

26. travnja 2011., br. 362

DOZNAJEMO U Petrijancu se uređuje dom za djecu iz udomiteljskih obitelji

Adaptirano krovište, slijedi uređenje i opremanje kuće Pri kraju su radovi na adaptaciji krovišta na kući, a iskopani su i temelji za prilaz u kuću koji će biti uređen s ulične strane Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Unatoč tome, čelnice Udruge “Zipka” ne sumnjaju da će ovaj Radovi na adaptaciji kuće u jedinstveni projekt u Hrvatskoj Petrijancu namijenjene smje- zaživjeti krajem ljeta. Tim više štaju mladih iz udomiteljskih što projekt 18+ podržava Miobitelji koji su navršili 18 go- nistarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a podršku projektu dao dina, a nemaju se kamo je i sam predsjednik Hrvratiti, u punom su vatske Ivo Josipović. zamahu. Riječ je ci i n s i r ko - Riječ je o stamo pilot-projektu t i b benom prostoru koji je pokrekuće i od velikog znanula Udruga ešten čaja za mlade iz udomitelja za će smj iri t e udomiteljskih djecu i mlade uč e n t e obitelji koji poiz Varaždinske rev k o n d staju punoljetni, županije “Zipje a nemaju se kamo ka”, a riječ je o sobe vratiti zbog složenih prvom stambenom situacija u njihovim biološprostoru takvog tipa ne samo na području Varaždinske kim obiteljima. Da ne bi bilo zabune, oni mogu i dalje ostati županije, već cijele Hrvatske. u udomiteljskim obiteljima, no ima onih koji to više ne žele te Podrška projektu - Pri kraju su radovi na adap- bi se voljeli čim prije osamotaciji krovišta, a iskopani su i staliti, a još nisu stvorili uvjete temelji za prilaz u kuću. Nakon za samostalnost – pojasnila tih radova slijedi unutarnje je Igrec. uređenje prostora, pa opremanje – doznajemo od Nade Četiri sobe Furjan, predsjednice Udruge Projekt je zamišljen na način “Zipka”. da bi mladi u Petrijancu mogli - Usprkos teškoj gospodar- ostati u kući do godinu dana. skoj situaciji, nadamo se da Tijekom tog vremena uz pomoć ćemo radove na objektu pri- voditelja-mentora savladavali vesti kraju do kraja ljeta kada bi određene praktične vještine možemo očekivati i prve ko- važne za samostalan život, od risnike smještaja – najavljuju raspolaganja budžetom i plaćapredsjednica Udruge “Zipka” nja računa do pisanja molbi za Nada Furjan i dopredsjednica posao. Da je projekt od velikog Marija Igrec. značaja, govori i podatak od Premda su mnogo građe- prošle godine kada se devetero vinskog i drugog potrebnog mladih iz udomiteljskih obitelji materijala za ovaj pilot-projekt koji su završili školovanje nije vrijedan oko 60.000 € dobili imalo kamo vratiti. od brojnih donatora te nizo- Ove godine srednjoškolsko zemske fondacije CNF, nedo- obrazovanje završava 21 mlada staje im još polovica potrebnih osoba iz udomiteljskih obitelji i sredstava. polovica njih sigurno neće ima- Od CNF-a smo dobili 30.000 ti kamo – rekla je Furjan. €, što je polovica sredstava Kada otvori vrata, na 150 kvakoje smo tražili. Trenutno smo drata potkrovlja svoj novi dom projekt prijavili na još dva pronaći će četvero mladih. natječaja, pa čekamo rješenja - Uredit ćemo četiri jednokre– rekla je Furjan. vetne sobe i dvije kupaonice,

Nada Furjan i Marija Igrec svakodnevno prate radove na kući u Petrijancu i s veseljem čekaju prve stanare

Kuća će biti odijeljena od ostalog dijela i imat će zaseban ulaz

a potrebno je urediti i sobu za voditelja - mentora koji će individualno raditi s mladima i usmjeravati ih. U sredini će se nalaziti kuhinja spojena s velikom dnevnom i manjom radnom sobom. U tom će se prostoru održavati radionice namijenjene za djecu i mlade iz udomiteljskih obitelji starosti od 14 do 18 godina, a kroz koje će savladavati vještine koje će im koristiti u odrastanju i daljnjem životu – otkrivaju Furjan i Igrec.

Podršku projektu dao je i hrvatski predsjednik Josipović

Što nam još sve treba?

- Nedostaje nam kompletna oprema za dvije kupaonice, od pločica do sanitarija. Potrebna nam je oprema za kuhinju, namještaj za dnevnu sobu te ormari i kreveti za četiri spavaće sobe – doznali smo u od predsjednice Udruge “Zipka” Nade Furjan. Nedostaju im još ulazna vrata, materijal za podove, žbukanje, vodovodne instalacije, lak za stolariju te rasvjetna tijela.

Kako bi ovaj jedinstveni projekt doista

zaživio, u Udruzi “Zipka” apeliraju na one koji mogu da im se jave, bilo donacijom priloga, stvari ili usluga, jer svaki je oblik pomoći – dobrodošao. Sve informacije mogu se dobiti na broju telefona 098/597325 (Nada Furjan), 091/797-5481 (Marija Igrec), a želite li pomoći u ostvarenju ovog projekta, možete to učiniti i uplatom na žiro-račun udruge čiji je broj 2390001110367795, otvoren pri Hrvatskoj poštanskoj banci, s naznakom “donacija”.

DONACIJE Tko nam je sve dosad pomogao za projekt 18+?

Vesele boje za unutrašnjost doma

Baumax osigurao boju za soboslikarske radove

Vodeća renomirana tvrtka Baumax Varaždin darovala je boje za izvođenje kompletnih unutarnjih soboslikarskih radova.

- Oni su nam darovali boje potrebne za ličenje cijele kuće. Dobili smo doista prekrasne boje, pa će soba za svakog korisnika biti u nekoj drugoj, veseloj boji – otkrila je Furjan. Četiri krovna prozora za projekt donirala im je tvrtka Velux krovni prozori. Građu potrebnu za rekonstrukciju krovišta po

povoljnijim uvjetima osigurala je pilana Tomice Vinceka, tvrtka ITT Petrijanec osigu-

d

onacije još stižu, a predstavnice Udruga “Zipka” svima zahvaljuju rala im je žljebove također po povoljnijim uvjetima, a na isti način uključila se i tvrtka

Falcom trade. Veliku podršku i pomoć pruža im Općina Petrijanec i Općina Sračinec, varaždinski Centar za socijalnu srkb i Varaždinska županija.Učenici varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole organizirali su akciju u kojoj su prikupljali stvari za mlade. U adaptaciju su uključeni i brojni volonteri.

- Mnogi su nam još obećali pomoći i svima im unaprijed zahvaljujemo – poručila je Furjan.

26. travnja 2011., br. 362

Oglasi 11

12 Život

26. travnja 2011., br. 362

IZDVOJENO

Lovna kinologija

Prošle godine lovci su dobrim organiziranjem uspjeli smanjiti štete od divljači na poljoprivrednim kulturama i to za 50 posto

DOZNAJEMO Zakon o lovstvu i dalje je u koliziji sa Zakonom o cestama

Tko plaća štetu od naleta divljači na vozilo?

Kako doznajemo, prošle je godine Komisija za lovnu kinologiju LS-a Varaždinske županije osim provođenja programa radnih ispita i popratnih manifestacija najviše bila angažirana u provedbi novih zakonskih propisa.

Njima je hrvatskom LS-u omogućeno svestrano djelovanje u lovnoj kinologiji, pa je komisija sudjelovala u pripremi i realizaciji županijskih prvenstava u radu pasa ptičara i kupu Sv. Hubert. Lovci s područja županije natjecali su se na državnim prvenstvima u radu pasa ptičara te na Lovno-kinološkom kupu Hrvatske. Treba znati da su tri kandidata saveza položila ispite za lovno-kinološke suce, čime su ostvareni uvjeti za održavanje ispita pri-

Zakon o cestama doslovno stavlja izvan snage odrednice Zakona o lovstvu. I to u dijelu kojim je regulirano da štete na vozilima prilikom naleta divljači plaća vlasnik ceste Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARA ŽDIN/ZELENDVOR – Pored redovnih – planskih aktivnosti, članove lovačkih društva i udruga s područja Varaždinske županije najviše zaokuplja vječita problematika sprečavanja krivolova, štete od divljači i na divljači te ekstremna pojava bjesnoće predatora koja je tijekom prošle godine rezultirala prijenosom bolesti na visoku divljač.

Neriješena pitanja I ne samo to jer, kako doznajemo od Ivana Kutnjaka, predsjednika Lovačkog saveza Varaždinske županije (dalje LS), na redovnoj godišnjoj skupštini LS-a održanoj 16. travnja u Zelendvoru, raspravljalo se o čitavom nizu neriješenih pita-

Ivan Kutnjak

nja lovstva. Iako našim lovcima optimizma ne nedostaje, po onom što se čulo na skupštini, veliki broj kritika upućen je na neke točke Zakona o lovstvu, ali i onog o cestama. O čemu se zapravo radi?

- Nažalost, evidentno je da još uvijek vlada konfuzija u dijelu šteta na prometnicama gdje Zakon o cestama doslovno stavlja izvan snage odrednice Zakona o lovstvu. I to u dijelu kojim je regulirano da štete na vozilima prilikom naleta divljači plaća vlasnik ceste. Kako prijedlog rješenja spomenute zakonske kolizije stoji u Saboru već godinu dana bez krajnjeg rješenja, razumljivo je da lovci negoduju. Zapravo, v isina lovozakupnine, velike obveze u novim lovnogospodarskim osnovama, spomenuta praksa

prebacivanja šteta od divljači i njegovih tijela, plan rada, na cestama na leđa lovaca, financijski izvještaj te plan i odluku o visini članarine, problematika kr ivolokoja po lovcu i lovačkom va te uništavanje pr ipravniku iznosi predatora uz g o l d e 120 kuna godišnje. naseljena prij Kako doznajemo mjesta, a j n e š rje od Ivana Kutnjabile su i b d e r ka, utjecaj recete k d i o h od i n d r u sije negativno domiaps šen u e j i r e nantno u se odrazio na oji n t n i s d o g gospodarenje raspravu već lovištima. - Radi ljanih Sabor ana boljeg razumijetema – d vanja, spomenut istaknuo je ću tek da je unos Ivan Kutnjak žive divljači u odnosu na podsjetivši kako još uvijek šira javnost nije do- 2009. ove godine smanjen za voljno obaviještena o osobitoj otprilike 20 posto kod fazanske ulozi lovaca u ekosustavu. divljači, 60 posto kod trčke i čak Skupština je prihvatila izvještaj 50 posto kod zeca. Posljedično, o gospodarenju zajedničkim bilježimo manji odstrel zeca i lovištima Varaždinske župa- trčke te nam predstoji ozbiljna nije, izvještaj o radu Saveza analiza gospodarenja spome-

nutom vrstom divljači.

Odnosno, poduzimanje odgovarajućih mjera uzgoja od strane lovoovlaštenika.

No zamijećen je i pad odstrela predatora, na što je utjecala naglašena bjesnoća tijekom protekle dvije godine. Prema našim evidencijama, 2010. godine na području lovnog ureda Novi Marof zabilježeno je 6 slučajeva bjesnoće, u Varaždinu 12 te po četiri u Ivancu i Ludbregu – kaže Ivan Kutnjak te s ponosom dodaje kako su značajno smanjene štete od divljači na poljoprivrednim kulturama. Uspjeh je postignut boljim organiziranjem lovozakupnika te su poduzimanjem uzgojnih mjera i onih zaštite usjeva štete smanjene oko 50 posto.

rođenih osobina na sve vrste pasa ptičara. Savez će sukladno novim zakonskim propisima i nadalje upućivati kandidate na seminare za osposobljavanje i dodatno obrazovanje lovno-kinoloških sudaca. Time će u potpunosti zadovoljiti potrebe za radnim ispitima lovačkih pasa u vlasništvu lovaca s područja Varaždinske županije. Sve će to biti doprinos cilju da svaki lovozakupnik ima dovoljan broj osposobljenih lovačkih pasa za lov, u skladu sa zakonom i lovnogospodarskom osnovom.

NAŠA POSLA Trčkama u pojedinim lovištima prijeti nestanak, a neprimjerenim gnojenjem uništavaju im se staništa

Unos žive divljači u lovišta stagnira

Usprkos problemima - lovci optimistični

U lovnoj godini 2010./2011. u zajednička lovišta (bez lovišta Zelendvor te dijelova lovišta Maruševec i Ivanec) Varaždinske županije uneseno je 3.084 komada fazanske divljači razne dobi. To je znatno manji broj nego u nekoliko proteklih godina, upozoravaju u LS-u Varaždinske županije.

Smanjenje broja fazana koji se unose u lovište tumači se činjenicom da u velikoj većini lovišta danas obitava fazanska divljač u skladu s lovnogospodarskim osnovama, a ponegdje je njezin broj navodno i veći, pa nema potrebe za većim ulaganjem (unosom). No problem je što se u nekim

lovištima pored unosa fazana i drugih mjera uzgoja i zaštite spomenuta divljač jednostavno ne može namnožiti u očeki-

s

mrad koji se svakodnevno širi s pojedinih tretiranih parcela suzbio je lovni turizam

vanom broju. Možda je i složenije stanje s trčkom, kojoj u nekim lovištima prijeti stvarni nestanak, a očigledno je ugrožena na čitavom prostoru županije. Odstrel je,

kažu, sve manji i manji, ali i unos koji se očito nije pokazao kao dovoljna mjera.

Kad već spominjemo trčke, dodajmo i to da neplanska gnojenja, koja se ne provode u skladu s agrotehničkim mjerama, u potpunosti uništavaju njihova staništa. Posljedično, u široj okolici tretiranih parcela osjeća se nesnosan smrad koji onemogućava lovačkim društvima bilo kakvu djelatnost u lovnom turizmu. Koliko naknadu ostvaruju pojedine lokalne zajednice od, primjerice, farmi svinja za takvu djelatnost, nije nam poznato. Jedino znamo da i nama takav „friški selski zrak“ ne odgovara.

26. travnja 2011., br. 362

Oglasi 13

14 Znanost i ekologija

26. travnja 2011., br. 362

DOZNAJEMO Zašto je fizički zaštićena spilja Vindija, geološko-paleontološki spomenik prirode?

Našim spiljama haračila je i strana znanstvena elita!

U Hrvatskoj su poznati brojni slučajevi sakupljanja te iznošenja spiljske flore i faune izvan granica naše domovine. Još je gora situacija s neovlaštenim odnošenjem arheoloških nalaza Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje u 2011. godini, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije organizirala je u utorak 19. travnja u Skupštinskoj dvorani Varaždinske županije prigodno izlaganje na temu prezentacije i zaštite geološko-paleontološkog spomenika prirode – spilje Vindija.

IZDVOJENO

Dan planeta Zemlje Svake se godine 22. travnja u čitavom svijetu obilježava Dan planeta Zemlje. Naime, još 1970. godine prvi ga je put proglasio američki senator Gaylord Nelson iz Wisconsina. I to tijekom najveće organizirane demonstracije za spas Zemlje u povijesti.

U Hrvatskoj se ovaj dan kontinuirano obilježava od 1990. godine, kada je 22. travnja postao međunarodnim datumom.

Obilježavanjem Dana planeta Zemlje oduvijek se željelo podsjetiti na Zemljin zadivljujuć sustav ravnoteže, koju je ljudska aktivnost znatno poremetila i koju treba obnoviti.

Napokon – mreža!

Predstavljen je čitav niz aktivnosti koje su u posljednjih nekoliko godina provedene na prezentaciji i zaštiti ovog vrijednog prirodnog i kulturnog spomenika. Naime, nakon učestalih devastacija, spilja Vindija je u rujnu prošle godine fizički zatvorena postavljanjem zaštitne mreže u punoj širini ulaza. Na osnovi usporedbe sa sličnim lokalitetima u Europi i svijetu pokazalo se da je najbolji oblik fizičke zaštite potpuno zatvaranje ulaza u takve lokalitete. Kako doznajemo, prijedlog zaštite izradio je Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a radove su financirali Ministarstvo kulture, Općina Donja Voća i Varaždinska županija. Treba znati da je, između ostalog, sakupljanje i uznemiravanje spiljske flore i faune posljednjih tridesetak godina u Hrvatskoj doslovno eskaliralo. Pojedini objekti, napose oni turistički uređeni, nalaze se na udaru brojnih posjetilaca, ali i profesionalnih kolekcionara. U Hrvatskoj su zabilježeni brojni slučajevi

Tim prije što je put do nje (za razliku od drugih speleoloških objekata, odnosno paleontoloških nalazišta na području Ravne gore, u koje ubrajamo i Veliku spilju) bio uređen te markiran… No istovremeno s aktivnostima na zaštiti Vindije provedene

LAVSKA JAMA

DILEMA Nije zanemariv broj onih koji negoduju i tvrde kako se zatvaranje moglo riješiti i na drugačiji, bolji način

Povijest istraživanja

Spilja Vindija ostaje dostupna znatiželjnicima

Prve zabilješke o spilji Vindiji (znanoj i kao Križnjakova ili Lavska jama) potječu od Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1873) i Dragutina Gorjanovića Krambergera (1904). Stjepan Vuković prvi je 1928. godine pronašao rukotvorine i ostatke životinja te započeo istraživanja nastavljajući ih uz prekide sve do 1967. godine.

Opsežna istraživanja i iskopavanja od 1974. do 1986. proveo je Mirko Malez, voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Uz krapinsku poluspilju i Veliku pećinu (Mačkovu spilju), spilja Vindija je najznačajnija spilja sjeverozapadne Hrvatske

sakupljanja te iznošenja spiljske flore i faune izvan granica naše domovine. Još je gora situacija s neovlaštenim odnošenjem arheoloških nalaza. Iz naših izvora doznajemo i to da je spilja Vindija bila posebno na udaru stranaca. Na žalost, između njih bilo je i doktora znanosti. Pa kad je to činila učena – znanstvena elita, što ne bi naš „priprosti“ puk?

Svi su znali…

U spilji “propuha” više nema

OTKRIĆE Tko je s kim ljubovao u mraku, u „spiljskome braku“?

Fosili i DNK otkrili „mješance“ Iako se oko kulinarskih navika Vindijinih (pra)stanovnika u pojedinim znanstvenim krugovima još uvijek „lome kosti“ (navodno je među ovdašnjim neandertalcima bilo i kanibala), noviji rezultati, koje je u svom izlaganju predstavila dr. sc. Jadranka Mauch Lenardić iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara – HAZU), ukazuju na to da su se neandertalci iz Vindije itekako uspješno miješali sa suvremenim ljudima.

Naime, u mlađim naslagama sedimenta u spilji nađeni su ostaci suvremenih ljudi (Homo sapiens sapiens).

z

nanstvenici pretpostavljaju da je među ovdašnjim neandertalcima bilo i kanibala

A baš istraživanjima fosilnih kostiju neandertalaca iz Vindije utvrđeno je da u

Iako nije zanemariv broj onih koji negoduju i tvrde kako se zatvaranje, odnosno postavljanje zaštitne mreže moglo riješiti i na drugačiji način, spilja Vindija bit će dostupna javnosti. I to putem najavljenih, vođenih obilazaka. Uslijedit će i nastavak aktivnosti vezanih uz unutrašnje uređenje te prezentaciju lokaliteta.

Spilja Vindija je uz Krapinsku poluspilju i Mačkovu (Veliku) pećinu najznačajnija spilja sjeverozapadne Hrvatske, a s obzirom na značaj i količinu arheoloških, paleontoloških i paleoantropoloških nalaza pripada joj istaknuto mjesto

genomu suvremenog čovjeka ima neandertalskih gena!

Interesantna je i faunska lista Vindije kojom dominiraju fosilni ostaci spiljskih medvjeda i ostalih zvijeri.

No nema tu velikog broja ostataka ledenodobnih životinja. Naime, klimatska obilježja područja Vindije izrazito su ovisna o geografskom i orografskom položaju, koji su znatno utjecali na relativno ublažavanje oštrih i nepovoljnih klimatskih prilika krajem pleistocena.

među svjetski poznatim spiljskim lokalitetima. Istraživana je s prekidima od 1928. do

v

ođeni obilasci 2. najbogatijim nalazištem neandertalaca u Europi 1987. prilikom čega je otkriveno obilje paleontološkog i paleoantropološkog materijala te veći broj ostataka neandertalaca, što je označilo Vindiju kao drugo (uz Krapinu) najbogatije nalazište neander-

su i aktivnosti na stručnoj i popularnoj prezentaciji lokaliteta. Primjerice, u tijeku je izrada dviju informativnointerpretativnih dvojezičnih ploča (koje će se postaviti u okviru predspiljskog prostora spilje Vindije) te sada već dostupna - tiskana informativna brošura.

talaca u južnoj Europi!

Glavni zaštitni profil koji se nalazi na samom ulazu u spilju predstavlja neizmjernu vrijednost, osobito zbog sačuvanog slijeda pleistocenskih sedimenata što je i u Europi rijetkost. Ona je lokalitet pod dvostrukom zaštitom: od 1964. godine zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji spomenik prirode – geološko-paleontološki, dok je šire područje oko spilje (prodol potoka Šokot i sama spilja) od 20 03. zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te kao arheološki lokalitet ima svojstvo kulturnog dobra.

Čitatelji zovu 15

26. travnja 2011., br. 362

NAŠA POSLA Varaždinska gradska jezgra postala poprište stalnih noćnih incidenata zbog kojih njezini stanovnici sve otvorenije negoduju

Nakon buke i povraćanja - i noćne tučnjave U varaždinskoj gradskoj jezgri, posebno u ranojutarnjim satima tijekom vikenda, narušavanje javnog reda i mira postalo je uobičajeno. No središte Varaždina u zadnje vrijeme nije samo poprište buke i galame, nego i krvavih obračuna, upozorava Miljenko Vitković, predsjednik tog mjesnog odbora.

Zabava ili...?

Pročelja zamazana krvlju rječito govore da nešto treba napraviti

- Zahvaljujući širokogrudnosti naših gradskih vlasti, većina ugostiteljskih objekata legalno radi do tri, odnosno četiri sata ujutro, što znači da do tada možete čuti i snažnu buku. Međutim, pravi nered nastaje u vremenu od tri do

šest sati ujutro kad njihovi posjetitelji odlaze kućama ili mijenjaju lokacije. Ulicama i

t

reba skratiti radno vrijeme ugostiteljskim objektima i oštro sankcionirati prekršitelje, predlaže Vitković

trgovima tada odjekuju ne samo galama i buka, nego i psovke, a redovni su prizori povraćanja i tučnjava. O tome da takve ispade prate i razbi-

jene staklene boce, uništena prometna signalizacija i tome slično, ne treba ni trošiti riječi. Normalno, popravci uništenog, kao i čišćenje zaprljanog, plaćamo uredno svi - upozorava Vitković.

Svi znaju, ali...

Najčešća poprišta ispada su, kako dodaje, ulice V. Lisinskog, Uršulinska, Padovčeva, Kranjčevićeva, Bakačeva te Gajeva, kao i Trg M. Stančića i Korzo.

- Razgovarao sam sa svima koji su na bilo koji način vezani na ovu problematiku, počevši od ugostitelja, policije, građana, nadležnih pročelnika, inspekcijskih službi,

pa do TZ-a i gradonačelnika.

Svi znaju sve, a odgovornost prebacuju s jednog na drugog. Ugostitelji i oni koji podupiru rad do ranojutarnjih sati vele da moraju od nečeg živjeti, kao i grad i mladi, a kome to ne odgovara, može se preseliti izvan centra - veli ogorčeno Vitković. Umjesto ignoriranja problema, nudi rješenja.

- Radno vrijeme ugostiteljskih objekata treba skratiti do maksimalno sat iza ponoći te ozbiljno sankcionirati prekoračenje radnog vremena, prekomjernu buku i nered - ističe Vitković dodavši da to treba napraviti prije nego što se dogodi teži incident. (ikr)

I TOGA IMA Dobivši livadu od djeda, Davorka Žiher napravila kuću, a onda ostala bez svega

Ostali bez darovane parcele, a zatim i kuće koju su izgradili Ujaci nisu bili zadovoljni darovnim ugovorom, čiju su valjanost osporavali zbog djedove bolesti i u tome uspjeli Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kada joj je djed Jakob Rižmarić prije dvadesetak godina darovao livadu, Davorka Žiher nije mogla ni slutiti da će se ta velikodušna gesta s vremenom pretvoriti u sasvim nešto drugo. Naime, nakon što su ujaci sudskim putem uspjeli poništiti darovni ugovor, upisali su se vlasnicima parcele, ali i kuće koju je njezina obitelj u međuvremenu izgradila na dobivenoj parceli ne sluteći da će bez nje ostati.

sa suprugom Mladenom Žiherom počela graditi kuću na darovanoj livadi na Falinić bregu nedaleko od hrvatsko-slovenske granice.

Tužba ujaka

- Tada moji ujaci pokreću tužbu radi poništavanja darovnog ugovora. Bilo je to 1995. kada je umro djed ili godinu dana kasnije. Jednostavno, tražili su u nasljedstvo i tu livadu, ističući da su oni djeca pokojnog Jakoba te da nisu zadovoljni darovnim ugovorom čiju su valjanost osporavali zbog djedove bolesti - pojašnjava Darovni ugovor - Bila sam dobra s dje- Žiher.

Nakon osam godina suddom Jakobom, koji je bio bolestan, ali je razgovarao. skog sporenja, parnica je Kada mi je 1993. godine od- završila 2004. godine u korist ujaka. Sud je poništio lučio darovati livadu, darovni ugovor, pa pozvali smo služsu Žiherovi ostali benu osobu iz kon a n bez vlasništva Općine Cea j n e t nad livadom stica radi poniš og koja je u mesastavljavn o r a e j d đuvremenu nja dadila e j i l s u rovnog ra a postala graugovo ska rasprav đevna parugovon cela. ra. Djed ostavi j su ostali i - Na ročišta je bio piu kojo e koju su smo bili posmen, ali ć u k zvani svega jedzbog zdravbez i l i d a r nom ili dva puta. stvenih tegoizg Kao svjedok, bio je ba tresle su mu pozvan i općinski službese ruke, pa je i ugovor ovjeren otiskom prsta umje- nik koji je napravio darovni sto potpisom - prisjeća se ugovor. Opisao je kako je Davorka Žiher iz Lovrečana došlo do njegovog sastavljanja, ali ni to nam nije u općini Cestica.

Darovni ugovor, odnosno pomoglo. Naime, Općinski vlasništvo upisala je u grun- je sud vratio vlasništvo nad tovnici, a zatim je zajedno livadom pokojnom djedu -,

Obitelj Žiher ni danas ne vjeruje u to što im se dogodilo

veli Davorka Žiher.

Na prvoj ostavinskoj raspravi 2004. godine, kako dodaje, sud je odbio provedbu ostavine na parceli čija je vlasnica Davorka bila desetak godina.

Majka nudi zamjenu - Međutim, 2009. bila je još jedna ostavinska rasprava na koju više nisam pozivana. Tada je sud dodijelio po četvrtinu vlasništva mojim ujacima, a polovicu mojoj majci, njihovoj sestri. I to ne samo nad darovanom

livadom, nego i vlasništvo nad kućom koju sam sa suprugom na njoj izgradila u dobroj vjeri. Možda je to sve i po zakonu, no sigurno nema veze s pravdom - ističe Žiher, napominjući da nikada nije dobila nikakvu obavijest o gubitku vlasništva nad parcelom i kućom, već je to saznala naknadnom provjerom u gruntovnici.

Imajući u vidu kako su izgubili vlasništvo nad zemljištem i kućom, Žiherovi danas strepe od mogućnosti da će morati napustiti kuću

koju su godinama gradili.

- Živimo još u našoj kući, suprug, dvoje djece i ja. Ne

n

adam se da će ujaci pristati na ponudu majke za zamjenu, ističe Davorka Žiher idemo nikuda jer je to samo naša kuća. Nadam se da će ujaci, koji su tražili da ih

isplatim, ipak pristati na ponudu moje majke koja im je spremna dati svoj udjel na oranici u Otoku te polovicu šume u Radečaku u zamjenu za njihovo vlasništvo nad našom parcelom na Falinić bregu. Majka je to spremna dati samo da me se ostavi na miru. Međutim, tome nisu skloni ujaci, posebice ne jedan. Više bi voljeli udjele na parceli gdje je živio djed, ali tamo je moj brat napravio kuću pa se bojimo da bi time on bio ugrožen - upozorava Davorka Žiher.

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti JALŠEVEC SVIBOVEČKI

Ruševna kuća prijeti djeci

U Jalševcu Svibovečkom u zaseoku Brozi na kućnom broju 100 nalazi se kuća u raspadnom stanju sa zapuštenim okolišem punim zmija, štakora i svega ostalog. Predstavlja opasnost za susjedne kuće, za ljude, a posebno za malu djecu iz susjednih kuća. Grad Varaždinske Toplice s problemom je upoznat u nekoliko navrata, ali uvijek je sve ostalo samo na obećanjima da će se vidjeti što se može učiniti i već nekoliko godina tako! Ovim putem molim nadležne da konačno nađu neko rješenje. Čitatelj (podaci poznati redakciji)

26. travnja 2011., br. 362

REAGIRANJE Bivša upraviteljica Obrtničko štedno-kreditne zadruge Varaždin

Otpremnina priznata, ali nije isplaćena U 7Plus Regionalnom tjedniku od 18. travnja objavljen je članak o Obrtničko štedno-kreditnoj zadruzi Varaždin, u kojem se između ostalog iznosi nekoliko netočnih informacija koje se odnose na isplatu moje otpremnine, na koju imam pravo sukladno pozitivnim propisima RH. Radi boljeg razumijevanja smatram potrebnim navesti nekoliko relevantnih činjenica kako slijedi u nastavku: 3. srpnja 2009. godine pred Trgovačkim sudom u Varaždinu održano je ispitno izvještajno ročište u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom OŠKZ Varaždin u stečaju; stečajna upraviteljica na predmetnom ročištu priznala je dio moje tražbine u iznosu od 50.558,70 kuna koju sam prijavila sukladno članku 173. Stečajnog zakona, dok je iznos od 237.441,30 kuna osporila, budući da prilikom sastavljanja izvješća o prijavljenim tražbinama nije pronašla originalni primjerak Ugovora o radu, koji sam sklopila sa stečajnim dužnikom 1. rujna 1970. godine, prema kojem imam pravo na otpremninu u visini jedne polovine prosječne mjesečne plaće, isplaćene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu; važno je naglasiti da je stečajna upraviteljica predložila da se

od mojeg priznatog iznosa u visini od 50.558,70 kuna oduzme iznos od 28.342,73 kuna koji se odnosi na potraživanje koje stečajni dužnik ima prema meni kao stečajnom vjerovniku, tako da je za isplatu preostao iznos od 22.215,97 kuna; stečajna upraviteljica Marija Domijan ujedno je u svom izvješću predložila da se svim zaposlenicima isplate priznate prijavljene tražbine, a da se zadrži iznos koji mi je priznat s osnova otpremnine u visini od 22.215,97 kuna do okončanja postupka.

S obzirom na to, u Regionalnom tjedniku objavljena je netočna informacija da mi je s osnova plaće te otpremnine dosada isplaćeno oko 60.000 kuna te da tražim isplatu još 237.000 kuna.

Naime, razvidno je iz svega navedenog kako mi je s osnova otpremnine, sukladno članku 177. Stečajnog zakona stečajni upravitelj priznao prijavljenu tražbinu u iznosu od 50.558,70 kuna, ali ništa od predmetnog iznosa dosada mi nije isplaćeno, što je vidljivo iz izvješća stečajne upraviteljice. Prema tome, navodi iz teksta su potpuno netočni te stvaraju krivu percepciju o meni kao bivšoj djelatnici stečajnog dužnika.

Također smatram da je sam naslov

“Bivša upraviteljica traži isplatu još 237.000,00 kn” tendenciozan i krajnje zlonamjeran, jer kao što sam već gore iscrpno navela, predmetni iznos pripada mi kao dio otpremnine s osnova ugovora o radu, ali ga je stečajna upraviteljica osporila, budući da u dokumentaciji nije pronašla originalni ugovor o radu (već samo njegov preslik), te sam zbog toga pokrenula postupak radi utvrđenja osporene tražbine, na što imam pravo temeljem članka 178.

Stečajnog zakona.

Josipa Osonjački

26. travnja 2011., br. 362

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 17

REAGIRANJE Nakon slučaja davljenja djevojčice u OŠ Petrijanec

LEPOGLAVA

Djelatnici Kaznionice uzurpiraju Ravnatelj želi smijeniti razrednika u OŠ Petrijanec parkiralište Ravnatelj OŠ Petrijanec naložio je rješenjem da dosadašnji razrednik djece 5. c, inače dugogodišnji prosvjetni djelatnik, profesor sa samim pohvalama za svoj rad i zalaganje, nije više podoban, jer, kao, njegovo je zalaganje i neprekidno ukazivanje na potrebitost rješavanja problema integracije Roma u školski sustav, a ne zataškavanje problema, dalo preslabe rezultate pa mu rješenjem oduzima razredništvo nad njegovim razredom. (...)

Nasuprot svim tvrdnjama ravnatelja da razred treba „pozitivni šok“ te da ga treba voditi čvrsta ruka budući da „dosadašnji razrednik u tome nije zadovoljio“, mi roditelji tvrdimo da stvari nisu takve kakvima ih prezentira ravnatelj. Problemi se u OŠ počinju javljati već u trećim razredima kad počinje integracija djece romske nacionalnosti. (...) Umjesto da ih se sustavno rješava i ukazuje na problematiku njihova nastanka, negativnosti se zataškavaju, “stavljaju pod tepih“, a ljude koji bi upozoravali na njih se marginalizira. Tako se u OŠ pojavilo više struja: prosvjetni djelatnici koji znaju za problem i koji samo rade svoj posao (...), nastavnici koji također znaju za problem, međutim toliko su nekome podobni da nemaju čast predavati u pro-

blematičnom razredu te se ne bi miješali ni u pojedinačno ni u sustavno rješavanje problema.

Postoji i treća struja prosvjetnih djelatnika, u koju spada i razrednik naše djece, koji kontinuirano ukazuju na probleme, na nepravilnosti u sustavu koje uzrokuju pojavljivanje problema. (...)

Po najnovijim saznanjima, ravnatelj će od razrednika tražiti i kaznenu odgovornost te ga kazniti opomenom pred otkaz (i to iskoristiti kao razlog za smjenu) zbog toga jer mu slučaj davljenja djevojčice nije prijavljen od njegove strane. (...)

Roditelji su ogorčeni na postupke vodstva OŠ Petrijanec te će tražiti sastanak s ravnateljem i objašnjenje njegovih postupaka.(...)

Roditelji će stati uz razrednika, koji predstavlja moralnu vertikalu u OŠ Petrijanec te uz sve nastavnike koji smiju samo skriveno davati potporu naporima da se problemi, godinama nakupljani u ovoj OŠ konačno počnu sustavno rješavati. Pružit će bezrezervnu podršku svim onim nastavnicima koji moraju dolaziti na predavanja sa sredstvima za smirenje, jer više nemaju snage nositi se sa sve češćim kriznim situacijama.

Roditelji učenika

Obraćam se zbog problema koji ne možemo riješiti 10 godina i koji kulminira zadnju godinu i pol nakon što je bivši ravnatelj Kaznionice Lepoglava otišao u mirovinu. Moj prostor nalazi se iza stare banke u Lepoglavi, tj. u zgradi do nje. U tom prostoru nalaze se trgovina i mjenjačnica, a zemljište ispred mjenjačnice je vlasništvo RH, a ne Kaznionice. Moja djelatnost su mjenjački poslovi i dostava novca za svoje potrebe, a mi ne možemo doći ni do svojih prostora, jer su pravosudni policajci uzurpirali sva mjesta ispred zgrade. Putem Obrtničke komore iz Ivanca žalila sam se Kaznionici Lepoglava, kao i Upravi za zatvorski sustav. Nisu nam ništa odgovorili, nego su nam samo rekli da se stražari ne mogu tako ponašati i da će

zvati ravnatelja Kaznionice i da će to biti riješeno, ali opet ništa. Bila sam kod gradonačelnika Lepoglave, svi samo obećavaju i ništa od toga. Ovakva situacija je neodrživa, jer mi plaćamo sva davanja, nemamo uvjete za normalan rad, a može doći do pljačke ili požara. I kako će onda do prostora doći vatrogasno vozilo ili policija kad stražari svoja vozila ostave i po cijeli dan kada odu na službeni put?

Zdenka Andreić, vlasnica mjenjačnice

SEDMA OŠ

Treća biciklijada Dana 20. travnja učenici i učitelji VII. OŠ Varaždin sudjelovali su u već tradicionalnoj, trećoj po redu biciklijadi naše škole. U spomenutom događaju sudjelovali su učenici od 4. do 8. razreda. U njihovoj pratnji bile su učiteljice Sminka Hanjš i Ivana Kobal te voditelj biciklijade, učitelj Jurica Hunjadi. Da sve prođe u redu i bez problema pobrinula se i policijska pratnja. Biciklijada je započela

točno u podne ispred škole. Ove godine učenici su biciklirali kroz Donji Kučan, Zbelavu, Kelemen pa sve do naselja Jalžabet i nakon kraće stanke istim se putem vratili do škole oko 13h.

Sedma OŠ

18 Školstvo

26. travnja 2011., br. 362

OŠ PETKOVEC

TU KRAJ NAS Učenici OŠ iz Jalžabeta i Šemovca na terenskoj nastavi u Podravini

I crtići za “Sunce”

Moj zavičaj od Šemovca do Đurđevačkih pijesaka

Učenici nižih razreda Područne škole Petkovec, koja djeluje u sastavu Osnovne škole u Varaždinskim Toplicama, uoči uskršnjih su blagdana sakupljali igračke, slikovnice i crtane filmove za svoje male prijatelje iz Udruge “Sunce” u Presečnom. Poklone su im uručili na pr igodnom druženju, uz kratak program, pa potom i zajedničku igru i kreativnu radionicu.

STOP NASILJU

Elektroničko zlostavljanje Predstavnici 13 škola iz Varaždinske županije sudjelovali su na 3. regionalnom susretu Škola bez nasilja u Osnovnoj školi Lijepa naša u Tuhlju. Riječ je o projektu UNICEF-a, koji okuplja osnovne i srednje škole koje su uspješno prošle “Program za sigurno i poticajno okuženje u školama”, a u Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji ukupno je 37 takvih škola. Stručni dio skupa obuhvaćao je radionice za djecu i odrasle na kojima su se obrađivale teme elektroničkog zlostavljanja, uloga vršnjaka pomagača te važnost nastavljanja mreže.

Terenska nastava bila je naporna i puna zadataka, no učenici su mnogo naučili o podravskom kraju Učenici 8. razreda OŠ „Pe- kraju. Vezano za povijesne tar Zr inski“ iz Jalžabeta i sadržaje, učenici su posjetili spomen-područje OŠ iz Šemovca zajedno su Danica - mjesudjelovali na terenskoj o k sto prvog nastavi “Moja Podraia i koncenvina – upoznaj svoj l u č i v su s trac ijzavičaj”. Cilj ovog , u d a j skog zajedničkog icoki P a e z s logoprojekta bilo je i su l i d a n ra u upoznavanje šiosti izne n a v u NDH. reg zavičaja uz j oč o r b a o g d Sv im puni angažman vačko e đ r ž r učenika, koji su u a đ a grad tvama pripremili referag o r a t S logora te na temu lokacija učenici su koje su posjetili. odali poštovanje minutom šutnje i ”Hrvatska Sahara” Plan terenske nastave iz paljenjem svijeće pred logorpovijesti i geografije bio je skim vratima.

Po dolasku u Koprivnicu, naporan: učenici su saznali sve o nastanku i primjeni prvo su posjetili Podravku, obnovljivih izvora energije gdje su se upoznali s proceu ludbreškoj tvrtki Energy sima proizvodnje u prehramplus, a zatim su se uputili do benoj industriji te prošli kroz pravoslavne crkve sv. Petke u pogon džemova i marmelade.

Bolfanu gdje su se upoznali Poslije su prošetali gradom i s poviješću naseljavanja srp- razgledali glavni gradski trg. ske manjine u potkalničkom Zadnji dio terenske nastave

Učenici s megapisanicom na koprivničkom trgu

bio je posvećen đurđevačkom kraju. Iako su svi već čuli za Picokijadu, iznenadili su se dobroj očuvanosti đurđevačkoga Staroga grada gdje se odigrala znamenita bitka s Osmanlijama.

Nakon razgledavanja i upoznavanja, vizuru Staroga gra-

da učenici su trebali prenijeti na papir što je zainteresiralo i djelatnike Muzeja. Posljednja stanica je bio rezervat biosfere Đurđevački pijesci, koji je najviše razveselio sudionike terenske nastave. Vrijeme je bilo sunčano i toplo, pa se nakratko moglo uživati u

“hrvatskoj Sahari” i zamišljati da se radi o onoj afričkoj.

Iako je terenska nastava bila naporna s mnogo zadataka, učenici su se ipak s osmijehom vratili kućama i već su sljedeći dan predložili da bi mogli još nekamo - na terensku nastavu. (md)

Školstvo 19

26. travnja 2011., br. 362

Nezaustavljivi: Nakon uspjeha u austrijskom Welsu, Julijan, Ivan, Filip, David i Leo priželjkuju odlazak na svjetsko natjecanje u Istanbul, ali treba im 45.000 kuna

USPJEH Nakon uspjeha na RoboCup Junioru u Austriji i osvojenog 1. i 6. mjesta, Varaždinci poručuju:

Idemo dalje, do Istanbula!

Naš je robot prešao sve prepreke, a zadatak smo izvršili za samo Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Robotičari iz varaždinske I. OŠ su – nezaustavljivi! Potvrđuje to njihov zadnji uspjeh u austrijskom Welsu, gdje je početkom ovog mjeseca održano natjecanje mladih robotičara RoboCup Junior Austrian Open 2011. Ekipa I. OŠ Konto na svojem je prvom međunarodnom natjecanju, na kojem su ukupno sudjelovale 32 ekipe, osvojila prvo i šesto mjesto u kategoriji “Rescue” te su bili pravo iznenađenje natjecanja.

Spasili limenku - Ovo sam doživio i sad mogu umrijeti – našalio se mentor Varaždinaca Iv ica Kolarić, unv. dip. ing. elektrotehnike i profesor tehničke kulture iz I. OŠ, koji u toj školi radi s mladim robotičarima i priprema ih za natjecanja.

Pripreme za natjecanje po-

čele su još u veljači, nakon što su podršku dobili od Suzane Uran s mariborskog Elektrotehničkog fakulteta, koja ih je i prijavila na natjecanje u Welsu. Podržalo ih je i Hrvatsko društvo za robotiku, a tvrtka Herma usluge je zajedno s I.OŠ osigurala troškove za izradu poligona po kojem se robot kretao. Sponzori su im bili tvrtke Godar, te Konto.

- Za natjecanje smo se pripremali tijekom ožujka, i to intenzivno vikendom. Natjecanje se provodilo u tri discipline, a mi smo se odlučili za disciplinu “Rescue” – doznajemo od Kolarića.

U toj disciplini roboti za spašavanje moraju slijediti liniju na poligonu koji je na dvije razine, gdje se nalazi žrtva – limenka – koja mora biti spašena.

- Prvo smo trebali konstruirati robota koji će proći kroz cijeli labirint koji je na dva

nivoa i na kojem su prepreke.

Najteži dio nam je bio odgurati limenku na ciljano mjesto u “crvenoj sobi”. Intenzivno smo radili, no na kraju smo uspješno prešli sve prepreke, izvršili zadatak za samo 1,44 minute i tako postavili novi rekord staze – ponosni su članovi ekipe Konto Julijan Martinčević (7. c), Ivan Kolarić (8. b), Filip Kuzminski (5. c), David Preložiček (6. b) i Leo Pešut (5. a). Njihova ekipa neće ostati zapamćena samo po uspjehu u Austriji. Mladi Varaždinci su prvi iz Hrvatske koji su uopće sudjelovali na jednom takvom međunarodnom natjecanju iz robotike.

Pula, Maribor...

Premda su još uvijek pod dojmom uspjeha iz Welsa, Varaždinci se pripremaju za nove izazove.

- Prije svega slijedi državno natjecanje u robotici, koje se

održava od 8. do 11. svibnja u Puli, a nakon toga, 17. svibnja, odlazimo na natjecanje u Maribor – najavljuje Kolarić.

Z a natjecanje u Mariboru pripremaju se i dvije učenice drugog razreda I. OŠ, Maja i Nera Kuzminski, malobrojne djevojčice koje su u fahu robotike. One će se u Sloveniji natjecati u kategoriji “RoboDance-a”.

- RoboDance koji pripremamo uz izabranu glazbu trebao bi oduševiti Slovence – otkriva Kolarić. Ipak, mladim robotičarima iz I. OŠ najveća je želja Istanbul. U tom se turskom gradu od 5. do 11. srpnja ove godine održava svjetsko natjecanje iz robotike RoboCupRescue. - Tu nam je najveći problem novac. Potrebno nam je, naime, 45.000 kuna, no pi-

1,44 minute Mladi robotičari su optimistični i zaključuju: “Ako nećemo ove godine u Istanbul, onda ćemo 2012. godine na svjetsko prvenstvo robotike u Meksiko!”.

tanje je hoćemo li to uspjeti prikupiti – doznajemo od Kolarića.

Takvi se projekti, dodaje, financiraju iz europskih fondova.

- Trenutno je problem što Hrvatska nije u EU, a druga otežavajuća okolnost nam je i to što naša zemlja nije članica svjetske organizacije robotičara, što je preduvjet za sudjelovanje na takvim natjecanjima. Poslan je zahtjev za članstvom, a odluka bi trebala biti poznata sredinom svibnja – rekao je Kolarić.

NAŠ VELIKI SAN Ukupno 45.000 kuna potrebno je ekipi robotičara I. OŠ za odlazak na svjetsko prvenstvo u Istanbul, a u taj iznos uključeni su put do Turske i troškovi smještaja. Svaka donacija i pomoć u opremi za mlade robotičare je dobrodošla, a želite li pomoći mladima u ostvarenju njihovog sna, sve informacije možete dobiti na broju telefona 091/1888987 (Ivica Kolarić).

USPJESI Učenici osnovnih i srednjih škola iz Varaždinske županije “poharali” državna natjecanja

Najbolji informatičar i frizerka u državi

Slavica Hranić i njezina mentorica Melina Martinez

Učenici osnovnih i srednjih škola “poharali” su državna prvenstva. Josip Kelava iz VI. osnovne škole Varaždin pobjednik je državnog natjecanja iz informatike u skupini LOGO u kategoriji 6. razreda, a bio je i treći u skupini QBASIC. Benjamin Ikanović iz OŠ Šemovec u skupini QBASIC u kategoriji 5. razreda bio je drugi, kao i Danijel Sokač iz Elektrostrojarske škole u skupini osnove informatike za

strukovne škole. Toni Dalić iz Elektrostrojarske škole svojim je radom “SchoolBook” osvojio 3. mjesto u skupini razvoj softvera. Uspješne su bile i osnovnoškolke iz lepoglavske OŠ “Ante Starčevića na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika Lea Ledinščak iz OŠ Ante Starčevića iz Lepoglave osvojila je 2. mjesto u kategoriji 8. razreda, a Jelena Geček iz Srednje škole Ivanec bila je 2. u kategoriji učenika drugih

razreda srednjih škola. Darko Maričić i Mirko Vuk, dvojac budućih keramičara-oblagača s varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole ekipno su osvojili drugo mjesto na državnom strukovnom natjecanju iz područja graditeljstva, dok je budući arhitektonski tehničar Marko Zidarc u kategoriji najboljih završnih radova bio treći. Na treće mjesto plasirala se i polaznica smjera nutricionist Barbara

Kolarić na strukovnom državnom natjecanju NUTRI-VITA. Učenik Elektrostrojarske škole Ivan Korotaj osvojio je drugo mjesto na državnom natjecanju iz osnova elektrotehnike i mjerenja u elektrotehnici, koje je održano u Zagrebu, dok je buduća frizerka Slavica Hranić, učenica 3. razreda varaždinske Srednje strukovne škole, osvojila prvo mjesto u kategoriji muških frizura na državnom natjecanju u Imotskom.

20 Poslovni svijet

26. travnja 2011., br. 362

DOZNAJEMO Za konkurentnost ulaganja u ljude i opremu, ali i BiH

U Kozarcu već radi Nova Ivančica HZZ VARAŽDIN

Više slobodnih radnih mjesta Krajem ožujka u varaždinskoj Područnoj službi HZZ-a evidentirano je 10.468 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih manji je za 2,7 posto ili za 286 osoba, no u usporedbi s istim mjesecom prošle godine veći je za 537 osoba, odnosno 5,4 posto.

Tijekom ožujka evidentirane su 793 nove nezaposlene osobe, od čega se izravno iz radnog odnosa prijavilo 508 osoba. Zaposlena je ukupno 591 osoba iz evidencije, što je 40,7 posto više nego u prethodnom mjesecu i 0,3 posto više nego u istome mjesecu prošle godine. U ožujku je prijavljeno 777 slobodnih radnih mjesta, što je za 136,9 posto (449 radnih mjesta) više nego u proteklom mjesecu te 12 posto (83 slobodnih radnih mjesta) više nego u istome mjesecu prošle godine.

I TOGA IMA

Ipak brza cesta do Krapine - Vjerujem da govorimo o mjesecima koji nas dijele od početka rada na cestovnom povezivanju Krapine i Varaždina, tj. na izgradnji brze ceste - najavio je ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić govoreći o programu HNS-a za III. izbornu jedinicu. Naglasivši da Varaždinska županija najviše proizvodi i izvozi, a ništa od toga nam se ne vraća, varaždinski župan Predrag Štromar upozorio je da sada čak 91 posto svih poreznih prihoda završava u državi, dok samo 9 posto ostaje općinama, gradovima i županijama, što treba mijenjati.

NAŠA POSLA

Subvencije u krive ruke Većina subvencija u poljoprivredi najčešće ne završava u rukama onih kojima bi trebala, ustvrdio je u Malom Bukovcu predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Zlatko Koračević. - Uvozimo hranu u vrijednosti većoj od milijardu eura, a imamo samo osam poljoprivrednih proizvoda koje ne uvozimo.

Proizvodimo svega 67 posto svoje potrošnje povrća i 58 posto voća. Nemam ništa protiv velikih, ali treba i malim proizvođačima omogućiti da postanu veliki - istaknuo je Koračević te upozorio da su za potpore u poljoprivredi u deset godina isplaćene 32 milijarde kuna, dok je proizvodnja lani bila manja za 23 posto.

Da bi utjecala na smanjenje c ijena proizvoda i povećanje konkurentnosti, odnosno očuvanje proizvodnje, Ivančica radi na razvoju domaće kooperacije i obrtništva te kućne radinosti.

No to nije sve. Proizvodnja obuće proširena je i na regiju te je 2007. otvoren izdvojeni pogon Nova Ivančica u Kozarcu, BiH, koji trenutno zapošljava 150 ljudi, a kroz godinu dana bit će zaposleno 200 radnika.

- Kvaliteti naših robnih marki i konkurentnosti uvelike doprinose i kontinuirana ulaganja u kadrove i

nove tehnologije. Stalno ulažemo u kvalitetnu informatičku infrastrukturu u skladu s najboljom

U

BiH radi 150 ljudi, a kroz godinu dana bit će zaposleno 200 radnika

svjetskom praksom, a kroz dvije tri godine dostići ćemo visoku razinu. U srpnju prošle godine Ivančica je uvela sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima

ISO 9 0 01:20 0 8, koji kupc ima garantira najviši mogući nivo kvalitete proizvoda i usluga u djelatnostima proizvodnje, veleprodaje i maloprodaje obuće. Na taj način želimo poboljšati poslovne procese i podići efikasnost rada - veli direktorica Ivančice koja primjenjuje i tehniku 20 ključeva.

Dok se proizvodnja uspijeva nositi sa stalnim promjenama koje su obilježje modne industrije, to nije slučaj s domaćim proizvođačima repromaterijala, pa se Ivančica najviše opskrbljuje s tržišta Italije, iako bi rado da nije tako.

Proizvodnja obuće proširena je i na regiju

USPJEH Ivančica počela izvoziti obuću i u Ujedinjene Arapske Emirate

I u Dubaiju nose obuću ivanečkih obućara ja proda im m ze n na ino lani je ma tržišti a osam az s pora l dnosu na o u posto 2009.

Udio izvoza u ukupnim prihodima u 2010. iznosi 65 posto, naglašava Nada Zver Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Obuća proizvedena u Ivanč ici, najvećem domaćem proizvođaču obuće za djecu i mlade, koja se izvozi na tržišta dvadesetak zemalja, od ove se godine može kupiti u Crnoj Gori, na Cipru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odnosno Dubaiju, a može se naručiti i putem internetske trgovine Amazon.com.

Bez otpuštanja - Uz stalna tržišta, BiH, Srbiju, Rusiju, Sloveniju, Kazahstan, Ukrajinu, Englesku, Irsku, Njemačku, Estoniju, Makedoniju, Grčku, Australiju, Francusku, Nizozemsku te Italiju, obuća naše robne marke Froddo sada se može kupiti u Dubaiju te ciparskim i crnogorskim trgovinama.

Uz to, Froddo cipelice mogu se naručiti i putem Amazon. com, jedne od prvih, a danas definitivno najveće internetske trgovine, i to zahvaljujući suradnji s distributerom iz Engleske - doznajemo od Nade Zver, direktorice ivanečke tvornice obuće koja je u vlasništvu malih dioni-

čara, uglavnom zaposlenika tvrtke.

Usprkos aktualnim kr iznim prilikama, osobito u radno-intenzivnoj industriji, Ivančica je lani zabilježila rast prihoda od pet posto, a u ovo recesijsko vrijeme nije otpušten niti jedan od 700 radnika.

- To možemo zahvaliti našem usmjerenju k izvozu.

Naime, poslovni rezultati ukazuju na povećanje prodaje na inozemnim tržištima, pa je tako 2010. zabilježen rast od 8 posto u odnosu na 2009.

Udio izvoza u ukupnim prihodima 2010. iznosi sada 65 posto, dok je godinu ranije taj postotak bio 62 posto ističe Zver.

Obuća iz Ivančice prodaje se na tržištima još dvadesetak zemalja, među kojima je i UAE

Niz sajmova Izvozni poslovi Ivančice kombinacija su uslužnog dijela i vlastitih robnih marki.

Naime, od ukupne proizvodnje, petina proizvedene obuće prodaje se pod vlastitom robnom markom, a ostatak se proizvodi za stranog partnera.

- Stalni rast izvoza obuće

naše robne marke rezultat je kontinuirane izlagačke aktivnosti. Na pojedinim sajmovima, kao što je MICAM u Milanu, izlažemo samostalno već dulji niz godina, a lani smo krenuli i s izlaganjima te prodajom novih kolekcija i na drugim sajmovima, kao što su BTS u poljskom Pozna-

nu, gdje smo dobili zlatnu medalju za funkcionalnost FRODDO proizvoda te na GDS-u u Düsseldorfu.

Uz to, naše kolekcije predstavljaju i prodaju naši distributeri na sajmovima MODA u Birminghamu te na sajmu MOSSHOES u Moskvi - pojašnjava Zver napominjući

da su Ivančica i FRODDO nositelji brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, kao što je Zlatni ključ u kategoriji za najboljeg izvoznika u Austriju u 2008. i 20 09. godini, a Froddo cipelice nositelj su statusa Superbrands za 2009. godinu i 2010. godinu.

DOZNAJEMO Froddo obuća u zemlji i svijetu

IZDVOJENO Uveli 3D skeniranje stopala

Na 300 prodajnih mjesta

UCS „Fitting“ sustav

Zahvaljujući kvaliteti, kako naglašava Zver, Froddo cipele mogu se kupiti na više od 300 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i svijetu, a od kraja 2009. godine i u Froddo web shopu, odnosno putem interneta.

- Na domaćem se tržištu želimo još bolje pozicionirati razvojem vlastite maloprodajne mreže. Predani smo našim ciljevima i u potpuno-

sti smo usmjereni na razvoj proizvoda, s naglaskom na inovativnost te razvoj ciljnih tržišta u izvozu. Usmjereni smo na kontinuirane procese učenja i stjecanje dodatnih znanja koja su danas nužna u uvjetima stalno rastućih prijetnji i novih izazova na globalnom tržištu - veli direktorica najveće domaće obućarske industrije.

Nada Zver

FRODDO tim krajem prošle godine postavio je u FRODDO shop inovativan UCS „Fitting“ sustav – nov i moderan način kupovine cipela.

- UCS „Fitting“ sustav jedinstven je na području Hrvatske, a roditeljima omogućuje jednostavno 3D skeniranje stopala te pouzdan odabir cipelica za svako dijete. Prednost ovog načina kupovine

prepoznali su brojni kupci, jer taj unikatni softverski sustav svakom djetetu odabire prikladnu veličinu za svaki različit model cipele, a osim preporučenih modela, roditelji mogu simulirati i rast djetetovog stopala u sljedećih nekoliko mjeseci te na taj način odabrati veličinu koja im je potrebnija - pojašnjava.

Poslovni svijet 21

26. travnja 2011., br. 362

INICIJATIVA Varaždinske arhitektice osmislile projekt „Održivi Varaždin“

Održivi razvoj - temelj razvitka grada Varaždina Varaždin bi trebao postati primjer održivoga grada, kao što je Malmö u Švedskoj Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Održivi razvoj, princip kod kojeg se zadovoljavaju potrebe zajednice bez ugrožavanja mogućnosti da one na kvalitetan način zadovolje i buduće generacije, trebao bi postati, po uzoru na neke druge sredine u Europi, i temelj urbanističkog i svekolikog razvoja grada Varaždina. Za to se zalažu arhitektice Antonija Bogadi, Maja Kireta i Emilija Vlahek iz Društva arhitekata Varaždin, koje su zbog toga osmislile projekt „Održivi Varaždin“.

Limburg i Malmö - Naš je cilj da Varaždin postane vodeći grad u regiji u pogledu strategije razvoja sukladno principima održivog razvoja, odnosno primjer održivoga grada, kao što su to regija Limburg u Nizozemskoj ili grad Malmö u Švedskoj, koji se smatra najboljim gradom održivog razvoja u svijetu. To je sveučilišni i konferencijski grad pun parkova i bicikala, no još važnije je to što se njegov razvoj temelji na korištenju obnovljivih izvora energije, energetskoj učinkovitosti, oporabi otpada i sličnim principima.

Zahvaljujući tome, izbjegava se uobičajeni linearni metabolizam kod kojeg u urbane sredine ulaze fosilna goriva, a izlazi neiskorišteni otpad.

Umjesto toga stvara se kružni

!

želi se unaprijediti životni i radni prostor građana u samoodrživoj sredini

metabolizam urbanih sredina koje same zadovoljavaju većinu svojih potreba, bez negativnih posljedica na okolinu

DOZNAJEMO

Odbijena tužba J. Osonjački

i ljude - pojašnjava Antonija Bogadi.

Samoodrživa sredina Ovakav razvoj, kako dodaje Emilija Vlahek, sukladan je cilju zemalja članica Europske unija da do 2020. godine 20 posto energije dobivaju iz obnovljivih izvora energije, odnosno da u istom postotku uštede energiju te smanjenje emisije stakleničkih plinova. U razvoju Varaždina i do sada se isticalo da se treba paziti na održivost, no ideje nikad nisu sustavno obuhvaćene niti prezentirane. Upravo tu prazninu želimo popuniti našim projektom „Održivi Varaždin – od koncepta do prakse“ kojim želimo unaprijediti životni i radni prostor građana u samoodrživoj sredini koja će se temeljiti na usklađenosti interesa korisnika, očuvanju okoliša, društvenoj odgovornosti i ekonomskoj isplativosti - pojašnjava Vlahek dodavši da je projekt već naišao na dobar prijem u gradskoj upravi, dok je partnerstvo već ostvareno s Društvom arhitekata Varaždin i Razvojnom agencijom Sjever DAN.

Švedski grad Malmö planira do 2030. godine postati potpuno održiv, ekološki grad

Pilot-projekt bivši vojni kompleks u Optujskoj Nakon povezivanja te educiranja partnera radi oživotvorenja projekta „Održivi Varaždin“, predviđa se izrada i realizacija odabranih pilot-projekata. Kako bi to moglo izgledati, vidi se na primjeru revitalizacije napuštenog vojnog kompleksa u Optujskoj ulici, koji je početkom godine predstavljen na izložbi Društva arhitekata Varaždin. - Postojeće objekte ne bismo rušili, izuzev uistinu dotrajalih, već bismo ih iskoristili za nove sadržaje. Na tom prostoru predviđamo zone javnog sadržaja,

Fondovi EU Da bi uspio tako smio ali dostižan projekt, kako napominje Vlahek, najprije je nužno, uz prihvaćanje smjernica i povezivanje partnera, vidjeti najbolje primjere iz svijeta, odnosno na njihovim iskustvima učiti kroz radionice, seminare, konferencije i tome slično. - Takvim osposobljavanjem ne bi bili obuhvaćeni samo projektanti, nego i investitori, gradska uprava, dobavljači, izvođači i korisnici. Troškovi ne bi trebali biti prepreka za ostvarenje projekta, budući da održivost nije teret nego pokretač razvoja.

Sve je više poduzetnika koji

postaju svjesni da poslovna politika temeljena na održivom razvoju može stvoriti konkurentsku prednost i dodatni profit. Uz njih, prvenstveno računamo na velike mogućnosti financiranja iz fondova EU koji potiču projekte poput našeg.

To bi trebalo iskoristiti, za što je nužno već sada krenuti s prvim koracima - upozorava Vlahek u vezi projekta koji će kolegama iz varaždinskog Društva arhitekata biti predstavljen 4. svibnja u palači Herzer.

stanovanja, rekreacije te zelenu zonu. U njima smo, sukladno principu samoodrživosti, predvidjeli parkove, ali i voćnjake i vrtove, više staza za rekreaciju i sportske terene. Stambeni prostori, kao i uredski koji se također nalaze na istoj lokaciji, opremljeni su solarnim kolektorima, a s njih se skuplja kišnica, dok se otpad iz njih tretira već u samom naselju - ističe Bogadi napominjući da takva sredina ne samo da može stvarati resurse za sebe, nego i viškove.

Malmö: solarni paneli, oporaba otpada Dok Švedska planira do 2020. postati zemlja koja samostalno zadovoljava svoje energetske potrebe, dobrim dijelom koristeći obnovljive izvore energije, grad Malmö planira do 2030. postati potpuno održiv, ekološki grad.

Ta bivša luka sada ima dva održiva naselja koje posjećuju turisti. Te četvrti u potpunosti zadovoljavaju svoje potrebe za energijom, zahvaljujući oporabi otpada i

korištenju obnovljivih izvora energije pomoću toplinskih crpki, solarnih panela i vjetroelektrana. Prostori su tako napravljeni da su potrebe za energijom manje od uobičajenih, a stanari imaju na raspolaganju cvjetnjake ili povrtnjake. Javni prijevoz unutar gradskog područja odvija se biciklima i autobusima na biogorivo, a otpad se sortira u neposrednoj blizini nastanka…

Trgovački sud u Varaždinu odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev Josipe Osonjački protiv Obrtničko štedno-kreditne zadruge Varaždin u stečaju, od koje je na ime otpremnine zahtijevala iznos od 237 tisuća kuna kao tražbinu prvog isplatnog reda.

Tijekom stečajnog postupka prijavila je tražbinu od 305 tisuća kuna, od čega joj je priznato 67 tisuća kuna, ali do isplate još nije došlo. S obzirom na to, bivša v. d. upravitelja OŠKZ pokrenula je 2009. tužbu protiv bivšeg poslodavca tražeći 237 tisuća kuna, a kao dokaz priložila je presliku ugovora o radu napravljenog nepoznatog datuma.

Tijekom suđenja OŠKZ Varaždin u stečaju osporavala je vjerodostojnost ugovora o radu, navodeći da je tužiteljica bila upraviteljica te da nije kao radnik obavljala poslove radnog mjesta za koji je zaključen sporni ugovor.

Iako se obvezala dostaviti izvornik ugovora o radu, to nije uspjela. S tim u vezi OŠKZ Varaždin u stečaju upozorio je da je tužiteljica bila odgovorna osoba u zadruzi te da bi stoga morala posjedovati izvornik ugovora o radu.

Premda je tužiteljica predlagala kao novi dokaz uvid u radnu knjižicu, sud je zauzeo stav da se time ne bi mogle utvrditi činjenice važne za konačan ishod spora te je zaključio raspravu i odbio tužbeni zahtjev.

Prava odluka Vremenski plan rada na projektu P

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

laniranje predstavlja temelj za efikasno vođenje i nadzor na projektu. Cilj planiranja je da svi članovi projektnog tima budu upoznati s trajanjem, troškovima i rezultatima projekta. Važan dio projektnog plana je vremenski plan rada na projektu. Postoje različiti odnosi između početka i završetka pojedinih aktivnosti na projektu. Neke aktivnosti čekaju kraj prethodne aktivnosti kako bi mogle započeti dok se neke odvijaju istovremeno, pa kažemo da

se aktivnosti mogu odvijati serijski i paralelno. Osnovna svrha izrade vremenskog plana je kontrola provođenja projektnih aktivnosti te uvid u ukupni napredak projekta. od izrade vremenskog plana izuzetno je važna preglednost te se ona obično postiže korištenjem shema i dijagrama. U izradi vremenskog plana projekta koriste se linijske i mrežne metode koje pomažu u boljoj identifikaciji trajanja pojedinih projektnih aktivnosti kao i mogućim

K

načinima kraćenja trajanja projekta.

Najpoznatija metoda linijskog planiranja je gantogram. Gantogram je jednostavan vremenski dijagram u kojem se na ordinati označavaju objekti terminiranja (aktivnosti, radni paketi) određivanjem njihova početka, ukupnog trajanja i završetka, dok se na apcisi označavaju vremenske jedinice. visno o duljini trajanja aktivnosti, vremenske jedinice mogu biti izražene u satima, danima, tjed-

O

nima i mjesecima. Jednom odabrana vremenska jedinica mora vrijediti za sve aktivnosti u promatranom projektu. Svakli slijed aktivnosti u projektu naziva se putem. Kritičnim putem nazivamo onaj put koji u projektu traje najdulje, odnosno onaj put u kojem je zbroj trajanja aktivnosti najveći. oznavanje kritičnog puta omogućava nam da svoju pažnju posvetimo problemima zbog kojih su moguća kašnjenja na projektu.

P

22 Crna kronika

26. travnja 2011., br. 362

NAŠA POSLA Dvojica nepoznatih počinitelja pokušala su razbojstvo nad poštarom

Poštar pobjegao pred razbojnicima POMOGNITE

Jeste li vidjeli nestalog?

Policija moli da joj se jave svi koji imaju bilo kakva saznanja vezana uz nestanak tridesetogodišnjeg Krešimira Horvata iz Kuršanca.

Njegov je nestanak prijavila majka PU međimurskoj još 11. travnja, a provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je nestao 4. travnja oko 4,10 sati kada je otišao od kuće te se do sada nije vratio.

U trenutku odlaska od kuće tridesetogodišnjak, visine oko 175 centimetara i srednje tjelesne građe, bio je obučen u crnu šuškavu jaknu, donji dio trenirke plave boje, crne patike te je sa sobom ponio ruksak sive boje.

DOZNAJEMO

Umro nakon što se sam ranio Od posljedica samoranjavanja vatrenim oružjem rano jutros preminuo je 34-godišnjak iz Piškorovca. U prostoriji kuhinje sinoć oko 23.20 sati 34-godišnjak si je nanio prostrijelnu ranu u predjelu trbuha pištoljem marke “TT” call. 7,62 mm, koji je ilegalno posjedovao.

Ubrzo je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je podvrgnut operativnom zahvatu. Međutim, zbog zadobivenih povreda ozlijeđeni je oko 3.30 sati preminuo na Odjelu intenzivne njege čakovečke Županijske bolnice. Tijekom dana obavit će se obdukcija radi utvrđivanja točnog uzroka smrti, kako je najavila međimurska policija koja je na mjestu događaja pronašla pištolj, čahuru i zrno.

Zahvaljujući pribranosti, ali i brzim nogama, varaždinski je poštar uspio pobjeći dvojici razbojnika koju su na njega nasrnuli ukradenim vozilom.

Nad 56-godišnjim zaposlenikom Hrvatskih pošta dvojica nepoznatih počinitelja pokušala su u Varaždinu protekle srijede iza 11 sati razbojništvo. ”Vozilom su najprije udarili u službeni bicikl kojim je upravljao djelatnik Hrvatskih pošta, nakon čega je jedan od počinitelja izašao iz vozila te krenuo

prema oštećenom koji je pobjegao u dvorište. Nakon što su

p

rije pokušaja razbojstva, počinitelji su ukrali vozilo vozilom udarili u ogradu, nepoznati su se počinitelji udaljili s mjesta događaja”, izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske.

Vozilo marke Citroen Xsara u kojem su bili razbojnici, kako je naknadno utvrđeno, vlasništvo je 64-godišnjaka kojemu je ukradeno istog dana, ali između 7 i 8 sati s parkirališta u Ulici Vilka Novaka u Varaždinu. U vozilu su bili osobni dokumenti i iznos od nekoliko stotina kuna.

Ukradeno vozilo pronađeno je oko 17.20 sati parkirano u Koprivničkoj ulici u Varaždinu te je nakon završenog očevida vraćeno vlasniku, izvijestili su iz PU varaždinske.

Nakon sudara s vozilom, poštar pobjegao u dvorište

I TOGA IMA Optužnica zbog krijumčarenja lijekova i sličnih pripravaka

Policajac krijumčario lijekove za zagrebačku ljekarnicu Policajca D. M. tereti se da je od 2007. pa do srpnja prošle godine prevozio veće količine lijekova iz Slovenije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu protiv 48-godišnjeg policijskog službenika te 72-godišnje vlasnice ljekarne u Zagrebu zbog krijumčarenja lijekova i sličnih pripravaka, kao i poticanja na to kazneno djelo.

Novčana naknada Prvookrivljenog policijskog službenika D. M. tereti se da je u više navrata od 2007. pa do srpnja prošle godine neovlašteno prevozio preko granice iz Slovenije u Hrvatsku veće količine raznih lijekova i drugih stvari bez prijave carinskim djelatnicima. To je radio za dogovorenu novčanu naknadu na nagovor drugookrivljene S. F., državljanke Hrvatske i SR Njemačke, za potrebe njezine ljekarne u Zagrebu.

Među krijumčarenom robom bili su i lijekovi koji se nalaze na popisu opojnih droga i psihotropnih tvari čiji je promet zabranjen, vitaminski preparati, medicinske potrepštine i drugi pripravci. Upravo zbog toga optuženi se terete ne samo za izbjegavanje carinskog nadzora, odnosno poticanja na to djelo, nego i zlouporabu opojnih droga te poticanja na

to djelo.

Tako će uskoro sudski epilog na varaždinskom Županijskom sudu dobiti prvi od sve učestalijih e slučajeva lijekov io krijumčamčar renja lije kriju anu jekova i č za nov asnice drugih vl priprau d nakna rne iz v a k a a k preko lje a hrvatZagreb sko - slo venske granice.

1.700 pakiranja Primjerice, sredinom mjeseca gotovo dvije tisuće pakiranja raznih lijekova i pripravaka, od kojih su neki i na popisu opojnih droga, pokušali su prokrijumčariti iz Slovenije u Hrvatsku 45-godišnjak i 43-godišnjak, ali su uhvaćeni u Zalužju, mjestu u neposrednoj blizini državne granice sa Slovenijom.

Nakon što su na stražnjem sjedalu vozila uočili kartonsku kutiju, pregledali su i prtljažni prostor gdje su bile još tri kutije.

Budući da vozač i suvozač nisu htjeli objasniti njihov sadržaj, dovedeni su u Postaju granične policije u Ivancu zajedno s vozilom koje je teme-

Dio od zaplijenjenih količina krijumčarenih lijekova i pripravaka

ljito pretraženo na temelju naloga Županijskog suda u Varaždinu. Tom je prilikom pronađeno ukupno šest kutija s oko 1.700 pakiranja, kutijica i bočica raznih tableta, lijekova, vitaminskih pripravaka, krema, proteina i sprejeva.

- Također je pronađeno oko 1.100 tableta čija se aktivna tvar nalazi na popisu lijekova koji sadrže tvari koje se nalaze na listi opojnih droga - izvijestili su iz PU varaždinske.

Uhićen i 40-godišnji izvidnik Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da se ispred 45-godišnjeg vozača i 43-godišnjeg suvozača nalazio 40-godišnjak kao izvidnica, odnosno prethodnik pri nezakonitom prelasku državne granice.

Sukladno tome, zajedno s dvojicom muškaraca iz vozila koji su prijavljeni i zbog zlouporabe opojnih droga,

IZDVOJENO Pijan 28-godišnjak sjekirom oštetio prometne znakove kod Bolfana

Oštetio znakove, a nosače bacio na cestu Ludbreška policija otkrila je tko je uništio prometne znakove kod mjesta Bolfan, gdje je oštećeno jedno vozilo koje je naletjelo na njihove ostatke razbacane po prometnici.

Nakon kr iminalist ičkog istraživanja, kako su izvijestili iz Policijske uprave varaždinske, osnovano se sumnja da je 28-godišnjak u nedjelju oko

21.15 sati, pod utjecajem al-

i

z cestovnog su jarka iščupani metalni nosači znakova koji su odbačeni na kolnik

kohola od 2,21 g/kg, sjekirom oštetio dva prometna znaka

na državnoj cesti D-2, pri samom ulasku u Bolfan, Uništeni su znak obavijesti s nazivom ulice te znak izričitih naredbi „ograničenje brzine od 60 km/h“. ”Osim što su uništeni njihovi limeni dijelovi, iz cestovnog su jarka iščupani metalni nosači znakova s betonskim podnožjem koji su odbačeni

na kolnik zbog čega je na jedan od njih naletjelo osobno vozilo, koje je tom prilikom oštećeno”, izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske.

Protiv osumnjičenog podnijet će se kaznena prijava za kazneno djelo uništenja ili oštećenja znakova za opasnost iz članka 268. Kaznenog zakona.

Za ovo - kaznena prijava

izvidnik je također prijavljen za kazneno djelo izbjegavanja carinskog nadzora te je doveden istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu. Nakon saslušanja, protiv 43-godišnjaka određeno je 48-satno zadržavanje, izvijestili su bili iz PU varaždinske povodom zadnje zapljene krijumčarenih lijekova i drugih pripravaka.

Urbana kultura 23

26. travnja 2011., br. 362

USKORO Humanitarni koncert “Samo jedna želja” u dvorani Graberje

Njihovo djetinjstvo borba Art/media Dno dna je protiv raka - pomozimo Koncert će se održati u petak 13. svibnja u dvorani Graberje, a cijena ulaznice je samo 30 kuna. Dođite!

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Sonja Kovač ić, koja se godinama bori protiv leukemije, i Tihomir sav Kudeljnjak, dječak prihod n u borbi s rakom enje jetre, samo je dvonamij koja je djece iz Varažuzi dinske županije je udr aže koja su oboljela od pom oj malignih bolesti. bolesn Stalni odlasci na kedjeci moterapije, preglede i kontrole, ali i nabava lijekova za podizanje imuniteta financijski iscrpljuju njihove, ali i sve obitelji čiji se najmlađi bore s opasnim bolestima.

Pomozimo djeci oboljeloj od raka

koja pomaže teško oboljeloj djeci i njihovim roditeljima.

Ovaj put u pripremi je koncert “Samo jedna želja” u varaždinskoj dvorani Graberje, a koncertu su se nesebično odazvali i Kavaliri, Nenad Kumrić Čarli, Lucerne, Kvartet Varaždin, Nikolina Mazalin, Tia Pikija, Ivan Benc, Iva Ranogajec, Carevi, Juraj Galina, Nikolina Fišter, Kušlec te Regional band.

Cijena ulaznice za koncert 13. svibnja je samo 30 kn, a one se mogu kupiti na VTV-u, blagajni dvorane Graberje, Hotelu Varaždin, bistrou BAN (Kaufland) te na dan koncerta na ulazu u dvoranu.

Sav prihod namijenjen je udruzi, a pomoći možete i uplatom na broj žiro-računa 2390001-1100133145 u Poštanskoj banci.

Prvi puta - u Gimnetu

Uninvited, death metal veselica

Neka nova imena na varaždinskoj sceni spremna su pokazati svoj talent i što su pripremili na probama u garažama, a uz podršku nekih već poznatih imena domaće metal scene.

Prvi od njih - Uninvited (Varaždin) - metal (www.myspace. com/uninvitedcro) u stilu starih In Flamesa, ali s autorskim stvarima, kako vele, spremaju rasturiti Gimnet žestokim rifovima, a dečki već imaju i nekoliko snimljenih pjesama za prvi demo album koji pripremaju.

Uz njih nastupit će poznati no-

rolaznik koji se samo na Uskrs zatekao u Hrvatskoj i samo taj dan gledao HTV, mogao je možda pomisliti da smo neka vjerski munjena zemlja. Ali, istina Denis Peričić, je posve suprotna: naše mr. sc. televizije uopće nemaju sluha za gledatelje. HTV je vjerske filmove prikazivao samo u nedjelju i ponedjeljak, RTL ih uopće nije prikazivao, a Nova se samo nakratko prišlepala. A kakav je to Veliki tjedan kojega se naše televizije prisjete samo u zadnji čas, zadnji dan? eka se nitko ne ljuti, ali mislim da se mediji moraju ravnati prema važnim događajima, a takvi su i državni blagdani, bili oni vjerski ili ne. Ponavljam, ne radi se (samo) o Uskrsu, ne radi se (samo) o državnim blagdanima, radi se o svim važnim događajima, kojima naše televizije jednostavno – nisu dorasle. Primjer je presuda generalima. Izravni prijenosi, ali nimalo sadržaja, nimalo pravoga, dubinskog pristupa. Nastavak te priče nudi novi dokaz.

O Mesićevom optuživanju Tuđmana prva je javila – slovenska televizija. Bravo. skrs je, dakle, samo jedan primjer. Ne razumijem zašto pripadnici većinske vjeroispovijesti – barem na javnoj televiziji, barem u Velikom tjednu – ne bi imali više prigodnih sadržaja? ni koje to ne zanima, uvijek imaju RTL. Ta moralno i profesionalno propala kuća uvijek će, pa i na sam Uskrs, ustrajati na jeftinoj zabavi. Ma volim ja i komedije i horore i gluposti, ali nije sve za svaki dan. vo RTL-ovog programa na Uskrs: „Dragon Ball 2“, „Kaena“, „K-9“, „Dva brata“, „Noć u muzeju“, „Agent Cody Banks“, „Exkluziv“, „Jezikova juha“, „Big Brother“, „Putovanje obitelji Johnson“, „Cloverfield“, „Cura na zadatku“, „Igra skrivača“. Pomno sam provjerio, nema tu ništa vezano uz uskrsnu prigodu. A takav program može sastaviti samo netko tko je debilan, ili svjesno i zloćudno provocira one od kojih živi.

N

Financijski iscrpljeni Prva Hrvatska udruga roditelja djece oboljele od malignih bolesti, kako joj i ime govori, okuplja roditelje čija djeca dane provode na odjelu KBC-a Zagreb zbog leukemije ili drugih oblika malignih bolesti. Brinu se o smještaju, edukativnoj, psihološkoj i drugoj pomoći.

Novac teško nalaze.

Predsjednik udruge Ivica Pepelko već godinama organizacijom koncerata skuplja novac za rad i djelovanje ove udruge

P

vomarofski Chained in Agony - death metal/experimental/ metal (www.myspace.com/ chainedinagony) te još nekoliko novih imena na varaždinskoj sceni - Man’s Best Murder (Varaždin) - Metalcore te Never Sleep Again (Varaždin) metalcore/deathcore.

Mjesto radnje popularni je Gimnet, datum je 07. 05., a početak oko 21 h. Simbolična cijena ulaznice je samo 10 kn, stoga je ovo odlična prilika da čujete novitete na varaždinskoj metal sceni.

U

I. Pepelko, predsjednik Udruge

NAJAVA

Blind Guardian skoro rasprodan!

Njemački heavy metal velikani Blind Guardian u sklopu aktualne „Sacred Worlds and Songs Divine Europe 2011“ turneje prvi će put nastupiti u Hrvatskoj i to 28. travnja u zagrebačkom klubu Boogaloo.

Organizator zagrebačkoga koncerta najavljuje da će koncert uskoro biti rasprodan stoga svi na eventim.hr po posljednje!

O E

POWERED BY

24 Kulturni obzor

26. travnja 2011., br. 362

KNJIGA Putovanja tema prvog Tjedna dobre knjige

U D-duru

Uspješan koncert Margarete Matišić U

četvrtak 21. travnja u Koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu koncert je održala mlada mezzosopranistica Margareta Matišić uz klavirsku pratnju Ante Blaževića.

Solo pjevanje Margareta je počela učiti u Glazbenoj školi u Varaždinu u klasi prof. Darije Darko RUŠEC Hreljanović, a nakon profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin završetka školovanja na srednjoj glazbenoj školi 2007. godine upisuje redovni studij pjevanja na Umjetničkoj akademiji u Osijeku u klasi doc. mr. art. Berislava Jerkovića, koji je uspješno završila 2011. godine.

Margareta Matišić nastupala je na Varaždinskim baroknim večerima, Osječkom ljetu kulture, a održavala je i samostalne koncerte ili nastupala kao članica ansambala u Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni, Italiji, Španjolskoj itd. Margareta je također uspješno sudjelovala na natjecanjima u Hrvatskoj i Slovačkoj. Godine 2011. dobitnica je Dekanove nagrade za postignut uspjeh u umjetničkom radu na polju glazbene umjetnosti i uspjeha tijekom studija.

Ante Blažević srednju glazbenu naobrazbu stekao je u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku u klasi profesorice Beate Janson. Diplomirao je studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na područnom odjeljenju u Osijeku, u klasi profesora Damira Sekošana. Tijekom svoga glazbenog školovanja solistički je nastupao u Slatini, Osijeku, Našicama, Požegi, Virovitici, Daruvaru, Zagrebu, te u Republici Mađarskoj. Blažević je asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku za predmet korepeticiju. ublika je imala prilike čuti ariju „Agnus Dei“ iz h-mol mise J. S. Bacha, pjesme R. Schumana, Sëh düš dân B. Berse, Zašto D. Pejačević te ariju „Mon coeur s’ouvre á ta voix“ iz opere „Samson et Dalila“ itd. vaj je koncert izazvao velik interes varaždinske publike koju je Margareta ugodno iznenadila ugodnom bojom svoga glasa i vrlo zanimljivom izvedbom pjesama i arija te fino izrađenom dinamikom i agogikom što je koncert učinilo zanimljivim. Publika je nagradila mladu umjetnicu dugim aplauzom, a ona je kao dodatak otpjevala čuvenu ariju „Habanera“ iz opere “Carmen” G. Bizeta.

P

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Varaždinci su čitali 24 sata!

Prvi je put manifestacija organizirana s ciljem da vrati Hrvate u knjižare i knjižnice

Najmlađa čitačica Lucija (6) kolegama iz vrtića pročitala je staru pustolovnu “Iš’o medo...”

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Čitaju li Hrvati knjige ili ne?

Pitanje je na koje je teško naći odgovor. Kome se uopće obratiti? Jedini podaci koji postoje i mogli bi se povezati s čitanjem jesu podaci o pismenosti. Prema sad već zastarjelom popisu stanovništva iz 2000. godine, u Hrvatskoj 98 posto nas može čitati i pisati. No to što netko zna spojiti slova ne čini ga obožavateljem pisane riječi ili gutačem romana.

Dvije mjesečno?

Ako s druge strane pokušamo naći odgovor u knjižnici, to nam ništa ne govori o onima koji se ne učlanjuju u knjižnicu. - Prošle

!

najčešći izbor Varaždinaca u čitalačkoj štafeti bio je Mali princ

godine, 2010., posudili smo 282.619 knjiga za naša 11.124 člana – rekao nam je ravnatelj varaždinske knjižnice Mario Šoštarić. To bi značilo da je svaki član pročitao godišnje 25 knjiga što su otprilike 2 knjige mjesečno. Zvuči prilično dobro, ali to je samo matematika.

Jesu li članovi knjižnice zbilja pročitali što su posudili i jesu li knjige posudili za sebe? Idemo dalje... Ako pitamo izdavače, opet nema pravog odgovora.

Svatko vodi svoje statistike, zbraja vlastite prihode i svi će se požaliti – ne kupuje se = ne čita se dovoljno. U to je lakše povjerovati nego u tezu da su Hrvati veliki gutači knjiga.

Jednostavan argument – kad ste zadnji put vidjeli nekoga da čita

knjigu, npr. u parku? Čak i naša mala anketa ispred knjižnice pokazala je da ne zanima sve čitanje.

Počelo s Verneom No ako ste od prošlog ponedjeljka navečer do utorka prošli pored Rogoza, mogli ste naletjeti na jednog od 65 Varaždinaca koji su se uključili u projekt Tjedan dobre knjige unutar kojeg je prvi put u Hrvatskoj provedena čitalačka štafeta “7 gradova čita 7 dana i noći”.

Varaždin je bio predzadnji po redu, prije nas 24 sata u komadu čitali su Pula, Koprivnica, Split, Osijek i Zadar, a nakon nas Zagreb. Prvu čitalačku štafetu otvorila je pjevačica Dora Benc uz pratnju na gitari. S obzirom na to da je ideja projekta bila da se na cijeloj štafeti čitaju samo knjige koje su povezane s putovanjem, Dora je počela s čitanjem Verneovog Puta oko svijeta za 80 dana. Iako se taj naslov čini kao najlogičniji, on

Fran Mubrin (21), student

Prvo se čitao “Put oko svijeta za 80 dana”

nije bio najčešći izbor. - Dosta čitača izabralo je Malog Princa, a popularne su bile i Bijele noći Dostojevskog te Hrvatski bog sa Marsa Predraga Raosa. Jedna grupa gimnazijalaca odlučila je izmijenjivati se i zajedno su pročitali knjigu U divljni (Into the wild). Drago mi je da smo uspjeli iako je bilo teško preko noći – ispričala nam je koordinatorica projekta Janja Dugi.

U utorak ujutro, nakon noći čitanja u Rogozu, u posjetu smo

naletjeli na jednu od najmlađih čitačica, šestogodišnju Luciju, koja je svojim prijateljima iz vrtića Dječji svijet čitala staru pustolovnu “Iš’o medo u dućan...” Ako ništa drugo, u njoj smo prepoznali budućeg čitača jer nam je ispričala da doma čita puno slikovnica. Ova subota bila je i Svjetski dan knjige i autorskih prava. Na 23. travanj umro je Cervantes, a rodio se Shakespear. Jeste li taj dan možda proveli s knjigom?

Nikola Matovinović (76), umirovljenik

Ljubomir Benjak (42), u vojnoj mirovini

“ “ “ Čitam stručnu literaturu i beletristriku, 1 knjigu u 2 mjeseca. Baš sam pročitao Sjenu vjetra Carlosa Ruiza Zafona.

Ne zanimaju me knjige, čitam samo novine. Zadnju knjigu pročitao sam prije 10 godina - Bobetkovu biografiju.

Pročitam jednu knjigu u tri mjeseca.

Najviše me zanima znanstvena fantastika poput Arthura C. Clarkea.

Kulturni obzor 25

26. travnja 2011., br. 362

KONTINENTALNA HRVATSKA

Od truljenja i propasti spasili čak 20 oltara

U Herzerici izloženi i plakati na kojima su restaurirani oltari

RESTAURATORI Njihov posao iziskuje preciznost i strpljivost

Oltar, zgnječen i truo, još će dugo mijenjati zastor Oltar u franjevačkoj crkvi trenutno je najveći projekt u Varaždinu

o

ltar su krajem 17. stoljeća mariborski stolari dopremili Dravom na splavi ske franjevačke crkve, čija je obnova trenutno jedan od najvećih projekata ludbreških restauratora u Varaždinu. Oltar je trenutno zamijenjen svojom

Restauracija oltara i kipova

nalazila slika sv. Ane po kojoj nosi ime – dodao je. Istraživanja koja rade restauratori da bi mogli nešto obnoviti ponekad dovedu i do novih otkrića. - Prilikom posla na oltaru u Štrigovi našli smo grafiku oltara koju je radio Ivan Ranger, dok je sigurno da on nije radio sami oltar.

Ipak, bilo je zanimljivo naći njegovu grafiku, njegovu ideju i usporediti je s izvedbom – prisjetio se Bešvir.

CENTAR Trenutno na 51 projektu radi 11 restauratora

Počeli kao ratna bolnica za umjetnine

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

- Drvo je toliko propalo od vlage i crvotočine koja ga je napala da je poput spužve. Ne znamo koliko će još trajati radovi, ali sigurno je da neće biti skoro gotov – rekla je profesorica Venija Bobnjarić Vučković iz ludbreškog Restauratorskog centra. Radi se o radovima na glavnom oltaru varaždin-

Restauratorski centar u Ludbregu ne bavi se samo obnovom oltara u našem kraju. Jedan od najvećih projekata koje su ikad odradili bio je obnova oltara u Slavonskom Brodu. - Dvanaest metara dug oltar bio je interesantan jer nije bio nimalo karakterističan. S njim smo se bavili pune 4 godine, a bio je užasno oštećen. Ručno smo s njega morali skidati katran star cijelo stoljeće. Naime, u 19. stoljeću su ga njime zaštitili zbog velike vlage – rekao je restaurator Davor Bešvir.

Među više od 20 baroknih oltara koje su spasili u posljednjih 10 godina spomenuo je i jedan puno bliže, mali oltar iz kapele sv. Ane iz Hrastovljana. - Bio je u jako lošem stanju zbog uvjeta, otpala mu je donja zona.

Rendgenom smo utvrdili da se ispod mnogih slojeva

Sjedište centra u Ludbregu

vlastitom slikom na zastoru, a Bobnjarić Vučković prošlog je tjedna na predavanju Društva povjesničara umjetnosti pojasnila zbog čega je u tako lošem stanju.

- Oltar su naručili franjevci krajem 17. stoljeća, a mariborski su ga stolari tada dopremili Dravom na splavi. Nakon toga u samoj crkvi sastavljali su ga franjevci, a 1715. je obojen i pozlaćen – ispričala je Bobnjarić Vučković. Njegova rekonstrukcija dugo će trajati i zbog

- Da danas dođete u Centar, u velikoj dvorani poslagani su dijelovi razrušenog oltara koji treba spojiti poput puzzlea – rekla je Bobnjarić Vučković. Restauratorski centar u Ludbregu u ovom trenutku ima otvoren 51 projekt, na kojem radi 11 restauratora.

Osnovani su 1994. kao ratna bolnica za umjetnine opremljena za potrebe restauratorskih radova na drvenim polikromiranim oltarima, slikama na drvu i platnu, a od 2004. godine djeluje

i radionica za povijesni tekstil.

Velik utjecaj na formiranje Centra i njegovih stručnih djelatnika imali su bavarski stručnjaci konzervatori i restauratori koji su na ovom projektu bili uključeni od samog početka - od ideje uređenja Centra do pristupa konzervatorsko-restauratorskim radovima na umjetninama. Velik dio umjetnina iz ratom ugroženih područja, u prvim godinama rada Centra, obnovljen je uz pomoć njihovih stručnjaka.

veličine, visok je 13, širok 10, a dubok 3 metra. No tome doprinosi i komplicirana konstrukcija. - Južni dio utonuo je gotovo 15 cm. Uz to što je zbog vlage i crvotočine gotovo zgnječen, problem je što oltar nisu slagali po nekom principu. Improvizirali su i nalazili rješenja na licu mjesta – objasnila je.

obnavljala propovjedaonica koja datira iz druge polovice 17. stoljeća. Ona je svojom veličinom odudarala od ostalih jer je imala i prilazni balkon, pa su neki njezini dijelovi demontirani i obnovljeni u Centru.

- Skulpture su bile crne i tek naknadno smo ustanovili da su pozlaćene. Reljefni ukrasi toliko su nestali da smo sondiranjem ustvrdili da se nalazio zanimljiv vijenac s girlandama voća – objasnila je Bobnjarić Vučković.

Propovjedaonica To nije prvi restauratorski zahvat u franjevačkoj crkvi.

Od 2000. do 2004. tamo se

Slike nagriza vlaga i crvotočina

Umjesto oltara, u franjevačkoj crkvi još će dugo biti njegova slika

VAFI Nikad prikazan film Dušana Vukotića, 300 minuta animiranog filma iz cijelog svijeta i radionice za djecu ovaj tjedan u Varaždinu

Kako dobiti posao animatora u Disneyu?

VAFI (Internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin), za samo godinu dana otkako je stasao, pretvorio se u ozbiljan festival na koji dolaze gosti iz cijelog svijeta. U samo tri dana, samo u službenoj konkurenciji odvrtjet će se 300 minuta filma.

Budući da se radi o festivalu namijenjenom mladima, VAFI ima tri kategorije: MINI za najmlađe, MIDI za one malo starije i MAXI projekcije. No na ovom se festivalu neće prikazati samo filmovi koji su

iz cijelog svijeta pristigli da bi primio tu važnu nagradu. Bit će prikazan i njegov još nise natjecali. S obzirom na to da kad prikazan animije partner festivala Los ev rani film „Dobro Angeles Internatioy e n is D došli na planet nal Children’s Film r o t a Zemlju“, dok Festival, prikazat anim će će se u palaće se i nekoliko jasnit ao b o č i Herzer u f ilmova s tog nast je o k festivala i to u ka Vrlo subotu u 20 r e t s u sati otvoriti i petak i subotu u blockb tljana izložba njemu 19 sati. zape u čast.

Prava poPoseban dio VApriča slastica festivala FI-ja posvećen je Duza animatore bit će i šanu Vukotiću, prvom i predavanje Dana Bennetta, jedinom hrvatskom oskarovcu, 50 godina otkad je Surogat producenta festivala u LA-u, te

animatora Disneyevog studija Josha Stauba, koji će pokušati odgovoriti na pitanje “Kako do karijere u Disneyu?”. Staub će u subotu održati još dva predavanja na temu kako nastaju diznijevski blockbusteri poput „Bolta“ i „Vrlo zapetljane priče“, koji tek stiže u naša kina, a održat će i radionicu crtanja likova za djecu u nedjelju ujutro.

Drugi VAFI počinje u petak 29. travnja i trajat će sve do 1. svibnja u Kultu i palači Herzer.

Više o programu na www.vafi. hr. (td)

26 Duplerica

26. travnja 2011., br. 362

SPORTSKI PLES Vedran Sraga i Iva

Sportski Nakon škole putujemo u Sloveniju na indiv Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

DOZNAJEMO Na 8. Theaterspieleu 120 mladih glumaca

Noch mehr Spaß Neke predstave koje su izvela djeca bile su daleko iznad amaterizma Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

“Wir laden Sie herzlich zu den VIII. Theaterspielen in deutscher Sprache ein, die am 19. April 2011 um 18 Uhr in der Grundschule “Vidovec” statt finden”. Ovako to izgleda kada poziv upute mladi glumci glumačke skupine “Videki” iz OŠ Vidovec, koja je u utorak bila domaćin 8. izdanja Theaterspielea.

Preraslo okvire Ukupno 10 glumačkih skupina iz osam škola, odnosno 120 mladih glumaca i 10 njihovih mentora ove godine okupio je ovaj projekt u sklopu kojeg djeca izvode predstave na njemačkom jeziku.

- Ove smo godine prvi put imali goste i goste iz Splitskodalmatinske županije. Riječ je o mladim glumcima glumačke skupine “Casper” iz OŠ Kralj Zvonimir iz Segeta Donjeg – otkrila je učiteljica njemačkog jezika Lea Lesar Dolenc, autorica projekta koji je u OŠ Vidovec pokrenut prije osam godina.

- Baš kao i časopis Max, koji u školi radimo na njemačkom jeziku, projekt Theaterspiele ima isti cilj: promocija njemačkog jezika, ali kroz glumu, odnosno

Tko je sve sudjelovao?

Uz domaćine, glumačku skupinu “Videki” i goste iz OŠ “Kralj Zvonimir”, na 8. izdanju Theaterspielea sudjelovala je glumačka skupina “Sturm” iz OŠ Cestica, “Felix” iz OŠ Petrijanec, “Amadeus” iz OŠ Breznički Hum, “Engelchen” iz OŠ Visoko, “Schmetterling” iz VII. OŠ i “Pupika” iz OŠ Nedelišće.

Mlade glumce došli su pogledati i predstavnici njemačke ambasade te Hrvatskog društva učitelja i profesora njemačkog jezika.

drugačiju vrstu stvaralaštva.

Djeca sama osmišljavaju predstave i potom ih prezentiraju publici – doznali smo od Lesar Dolenc.

I dok su prije osam godina na Teaterspieleu nastupili samo “Videki”, ovogodišnje izdanje pokazalo je da je projekt prerastao okvire škole.

- Neke predstave koje su izvela djeca bile su daleko iznad amaterizma, pa razmišljamo da se iduće godine projekt preseli u veći i primjereniji prostor, odnosno u varaždinsko kazalište. Ove godine zbog velikog

!

projekt promiče njemački jezik, ali kroz glumu

interesa škola za sudjelovanjem cijeli je događaj trajao dva dana. Prvi dan su održane radionice za sve mlade glumce na temu “Theaterspielen” koje su održale dvije studentice i dvije docentice Akademije za glumačku umjetnost iz Ulma. Drugi dan su, prije, predstave održane radionice za sve zainteresirane učitelje njemačkog jezika iz naše i Međimurske županije rekla je Lesar Dolenc.

Da je projekt postao događaj koji mladi ljubitelji njemačkog jezika ne propuštaju dokazuje i to što iduće godine na Theaterspiele, koji će se održati početkom ožujka, stižu i gosti iz profesionalnog kazališta iz Beča, a dogovorena je i suradnja sa školom iz Segeta Donjeg gdje bi se također ovaj projekt održao, a sve u cilju promocije njemačkog jezika.

- Nažalost, tamo je njemački jezik zapostavljen i uče ga učenici nekih škola u Trogiru i Splitu, što je pomalo nezamislivo s obzirom na to da na ljetovanje dolazi puno njemačkih turista – rekla je Lesar Dolenc.

Cijeli projekt podržava Donauschwäbische Kulturstiftung iz Stuttgarta.

Na državnom prvenstvu u latinskoameričkim plesovima u kategoriji mladež naslov državnih prvaka osvojili su Vedran Sraga i Iva Risek iz ŠPK “Harmony”.

Uspješni varaždinski plesni par nosi titulu najboljih i u standardnim plesovima, pa su tako i članovi hrvatske reprezentacije u obje kategorije.

Oboje su kategorizirani sportaši VI. kategorije Hrvatskog olimpijskog odbora, a Hrvatski športski plesni savez ističe ih kao velike nade.

Iva i Vedran treniraju sportski ples od 2004. godine, a na sportskim plesnim domaćim i međunarodnim natjecanjima sudjeluju od 2005. godine.

Kao sportsko-plesni par (SPP) Vedran i Iva zajedno se natječu od rujna 2009. godine.

Svakako je bitno spomenuti četiri zajednička naslova državnih prvaka kao i osvojen IDSF Croatia Open 2009. i 2010. godine, veliki i ugledni međunarodni plesni turnir koji se održava u prosincu tradicionalno već 10 godina u Varaždinu.

Ostvarili su i najbolji hrvatski rezultat i jedine medalje koje su hrvatski parovi osvojili na prestižnim međunarodnim plesnim turnirima u 2010. godini i to Zagreb Open 2010. bronca, u slovačkoj Trnavi Open 2010. srebro te u Sloveniji – Krško Open 2010. zlato i bronca i Maribor Open 2010. bronca.

- Idem u sedmi razred 2. OŠ Varaždin, prije sam išla i u Glazbenu školu, a sada sam se više posvetila plesu - rekla je Iva i dodala kako je zbog nedostatka vremena za učenje morala prekinuti pohađanje Glazbene škole, ali da ipak pronađe vremena za svog psa ljubimca.

Vedran pohađa VI. OŠ Varaždin.

- Osim treninga u Varaždinu često odlazimo i na treninge u Sloveniju.

To je malo naporno, obično idemo poslije škole ako nije vikend, vozimo oko tri sata, onda imamo tri sata individualnih treninga, a zatim ponekad imamo i kondicijske treninge te se vraćamo doma nakon ponoći - opisao je Vedran jedan

Vedran Sraga i Iva Risek

od čestih odlazaka na dodatne treninge te dodao kako su često nakon toga umorni i nedostaje im vremena za školu.

- To su jako dobri treninzi i vrlo smo zadovoljni pa lakše prebrodimo napor - dodala je Iva.

Izostala podrška Isključivo roditelji financiraju sve Vedranine i Ivine plesne aktivnosti, između kojih su brojni individualni treninzi s vrsnim domaćim i stranim trenerima, nastupi na domaćim i međunarodnim turnirima, putovanja, skupa plesna odjeća i obuća i dr. Ti iznosi su veliki za naše prilike, a s obzirom na to da sportski ples nema popularnost poput drugih sportova, nadležne ustanove koje se bave sportskom djelatnošću u gradu i županiji nisu do sada pokazale ozbiljan interes za pomoć ovim izuzetno vrijednim, talentiranim i perspektivnim sportašima. Tako su između ostalog morali odustati od nastupa na Svjetskom prvenstvu u Barceloni, koje se održava 22. ovog mjeseca. Nadaju se da će netko ipak prepoznati njihov talent i rad te da će se ubuduće pronaći sponzori za njihove odlaske na velika europska i svjetska natjecanja.

Kultura stanovanja 27

26. travnja 2011.

2011., br. 362

DVORART

Radionice za turiste Dvorište u Uskoj 6 zbog projekta Dvorart još će se proširiti i dobiti nove sadržaje. Na ideju da se jave na natječaj Sanja Zanze i Srebrenka Krampač-Herceg došle su vrlo jednostavno.

- Prošli Špancirfest, kada smo otvorili, stavili smo i jedan stol i klupicu na dvorište. Ne samo da su naši prijatelji i poznanici došli sjesti i uživati u našoj maloj oazi već su i mnogi turisti pitali mogu li samo malo uživati. Ovo dvorište i mjesto zrači pozitivnom energijom – ispričala je Sanja. U projektu Dvorart planiraju još sve više po-

Iza pročelja varaždinskih zgrada može se naići na ovakva dvorišta; potrebno je puno rada i volje

PRIČA VARAŽDINSKIH DVORIŠTA Vrt u Uskoj 6 postaje dio turističke ponude

U centru grada stari ljiljani i bakina srčeka Travu ne šišaju kosilicom već škarama, a vrt je već sada pun tulipana, jaglaca, maćuhica, tratinčica i raznog začinskog bilja. Za lončanice poslužile su i banjice i gumene čizme Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Nitko ne zna što se krije iza varaždinskih pročelja. Malo je onih uređenih koja otvaraju svoja vrata, a u privatna nam daju da zavirimo samo za vrijeme Špancirfesta. No u Uskoj ulici, ulici koja u centru našeg kontinentalnog i baroknog grada odiše nekim mediteranskim šarmom, na broju 6, svoja su vrata u dvorište još prošlog ljeta otvorile vlasnice dućana koji se sramežljivo i doista optimistično u njega ugurao. Iako im u poslu ne cvatu ruže, u vrtu i dvorištu koje su uredile cvate i

više od ruža. - Zaista smo svašta posadile.

Cvijeće u čizmicama Glavna je ideja bila da vrt bude pravi varaždinski vrt, pun svega i svačega, da se ima što vidjeti – rekla nam je vlasnica dvorišta Sanja Zanze. I zbilja, u dvorištu smo otkrili nešto što nas podsjeća na djetinjstvo i vrt naše bake – grm srčeka, rozih cvjetića za koje je naš dežurni vrtlar otkrio i službeni naziv – dicentra. Uz srčeka u dvorištu u centru grada rastu i tulipani, maćuhice, jaglaci, hortenzije, tratinčice i puno

začinskog bilja – majčina dušica, origano, menta, vlasac i bosiljak. - Jako smo ponosni i na naš ljiljan. To je stara vrsta koju sam naslijedila od svoje bake i ovo je njegov treći dom – ispričala je Sanjina kolegica Srebrenka Krampač-Herceg. U svemu im puno pomaže i prvi susjed Darko čiju su breskvu i jabuku naslijedili, a potiče ih u novom načinu šišanja trave.

- Trava nam dobro raste jer je doslovno – njegujemo. Kad imamo vremena – podšišamo je škarama za tekstil – ispričala nam je Sanja. Njihov vrt krasi i bezbroj detalja. Cvijeće raste i

iz gumenih čizmica, obojenih banjica i raznoraznih teglica.

No takvog ga nisu zatekle. - Kad smo odlučile otvoriti dućan, morale smo kroz dvorište jer nam konzervatori nisu dali ulaz s ulice. Dvorište je bilo u gro-

znom stanju, fasada je otpadala i betonske ploče su bile razbijene. “Pociglale” smo put i složile ogradu – objasnila je Sanja. Sada uz pomoć Turističke zajednice Grada Varaždina kreću u nove radove kojima će obogatiti i turističku ponudu grada.

boljšati – nabaviti još cvijeća i biljaka, urediti do kraja mini paviljon, poraditi na fasadi i putiću, sve još malo proširiti te staviti kamen iz Ljubeščice. - Imamo samo jedan stol, a primali bismo grupe od 20 turista. Tako da nam trebaju još tri stola.

Nabavit ćemo namještaj koji stoji po tavanima i restaurirati ga – dodala je Sanja. Uz to, za tri mjeseca u njihovom dvorištu trebale bi početi radionice suvenira za turiste, a u sklopu Dvorarta svako će se malo predstavljati neki lokalni proizvod. - Uz naše stvari koje proizvodimo htjeli bismo svako malo mijenjati i predstaviti proizvode lokalnih proizvođača – domaći med, sir, ulje, ocat i drugo.

Svi su dobrodošli – rekla je Srebrenka.

TURISTIČKA ZAJEDNICA Tražili ljude koji će otvoriti svoja dvorišta, urediti ih, stvoriti sadržaje i pokazati turistima cijeli Varaždin

Tropp: Dvorišta - neotkriveni potencijal

Turistička zajednica ocijenila je njihov projekt najkvalitetnijim

Vrt u Uskoj na broju 6, iako i sada dobro izgleda, još nije gotov. Njegovo uređenje samo je dio kvalitetnog projekta imena “Dvorart” prepoznatog na javnom pozivu “Priče varaždinskih dvorišta” Turističke zajednice grada Varaždina (TZGV). Za njegovo provođenje TZGV izdvojio je iz svojeg proračuna 40 tisuća kuna bespovratnih sredstava.

Prošlog utorka u Turističkoj zajednici potpisan je i ugovor

dinskih dvorišta. Ona su s predsjednikom tu kraj nas, atraktivan TZGV-a Slobodaka č i t s i r Tu potencijal za čije je nom Mikcem, a c i n uređenje potrebno a potpisom zajed je novaca – rekla je se vlasnik ijelila d o d direktorica TZGV-a dvorišta obkuna 0 0 .0 vezao da će 40 ih Branka Tropp. Upran t a r v vo su razvoj novih se prijavljeni bespo ava turističkih sadržaja, projekt provesredst uključivanje dvorišta u sti u roku od tri turističku ponudu grada te mjeseca. - Želimo obnova i vrednovanje kulturne obogatiti turističku ponudu grada otvaranjem varaž- baštine i ciljevi programa “Pri-

če varaždinskih dvorišta”. Uz to u TZGV-u smatraju da će “Pričama varaždinskih dvorišta” sadržajno oživjeti gradsku jezgru, doprinijeti njenom očuvanju i povećati vrijednost Varaždina i šire zajednice. U planu je i izdavanje istoimene brošure “Priča varaždinskih dvorišta” s objedinjenom ponudom, a moguće je da će u bliskoj budućnosti TZGV raspisati još jedan javni poziv za isti program.

28 Moj vrt

26. travnja 2011., br. 362

SAVJETUJEMO Ako i niste sami uzgojili cvijeće, oplemenite njime svaki prostor u kući

S aranžmanima „na sunce“!

Već i “obično” oko laika može primijetiti da cvjetni aranžman na stolu čini prostoriju uređenijom Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

naodmet uzeti ih u obzir kada biramo buket za sebe. PrimjeNe trebaju nam znanstve- rice, da bi relativno mala soba nici ni njihove opsežne stu- izgledala prostranije, najbolje dije potvrditi da prisutnost je koristiti cvjetne aranžmane upadljivih boja koji se svježeg cvijeća u sredini u postavljaju blikojoj boravimo doprinosi zu ulaza u značajnom poboljšanju i niste l sobu. No raspoloženja. Svi to i m a s i estetidobro znamo, jedic i l i r p u čari no – suosjećamo s će, e j i v c „ o d alergičarima koje zgojiti ajbližu u forpelud raskošnih n e t i t e j mac vjetnica iteka pos ak p i l i u t a “ ko može iritirati. larij t r v u o d S obzirom na to rnic cvjeća m a h da je sezona kada će vam cvijeća po relativno re ć i kako pristupačnoj cijeni ima b oja c v ij e ć a u izobilju, izuzetno se lako našem životnom prostoru mora odgovarati tonovima mogu dodati boja, vedrina, u susjednoj prostoriji. Oni naravno, ne pitaju – sviđa li elegancija i stil. se to vama ili ne. Idemo radije do kuhinje. Možda najbolje Osebujni atributi A sve su to osebujni atributi mjesto za vazu s cvijećem u koji nesumnjivo u znatnoj stanu predstavlja kuhinjski mjeri pojačavaju pozitivnu stol. On je obično dovoljenergiju, toleranciju i daruju no velik, ravan i odlična je podloga za raskošan cvjetni smirenost.

Već i “obično” oko laika aranžman. Pripazite jedino može primijetiti da cvjetni da nije klimav i da vaši škoaranžman na stolu čini pro- larci imaju dovoljno mjesta storiju uređenijom. Ipak, neka za raširiti knjige na njemu! U estetska pravila postoje i nije protivnom, aranžman može

završiti na podu. Osim toga, tu se okupljaju baš svi članovi obitelji, a buket postavljen na centralno mjesto u prostoriji sigurno pruža najviše. Mračni pak, neugledni uglovi sobe obično dobiju potpuno novu dimenziju, ožive i bljesnu ukoliko se na stolčić, pod ili policu postavi vaza s cvijećem. Još ako je ubrano u vašem vrtu, nema većeg zadovoljstva.

Svijetli foajei i hodnici izgledaju još prozračnije ako se na njima nalazi vaza sa svježim buketom. Minimalistički dizajnirani interijer idealno je mjesto za jednu veliku vazu ispunjenu nekim od visokih cvjetnih vrsta (gladiolama, suncokretima, bambusom, ljiljanima…). Ovakav aranžman čini prostoriju znatno luksuznijom i ekstravagantnom. Niste li u prilici sami ih uzgojiti, posjetite najbližu vrtlariju ili pak cvjećarnicu. Čak i u spavaćoj sobi, niska vaza, tegla ili čaša sa svježim cvijećem izmamit će osmijeh tek probuđenih očiju. Naravno, ako se mali aranžman stavlja na noćni stolčić, direktno pored kreveta, treba izbjegavati izrazito mirisne vrste.

PREDSTAVLJAMO Zimzelena biljka cvate u travnju

Mahonija posebice voli sjenu i mali gradski vrt Mahonija (Mahonia aquifolium) zimzeleni je grm bodljikavih listova tamnozelene boje koji preko zime postaju crveni, a cvjeta jarko žutim cvjetovima u travnju.

Rađa plodove plavih boja, koji biljku krase tijekom ljeta, ali ostaju na granama i tijekom zime. Biljka koja tijekom godine na sebi pokazuje sve tri osnovne boje posebice je lijepa sada, na proljeće, jer vrtu daje vedrinu svojim jarkožutim cvjetovima. No kao što to često kod biljaka neobičnih boja biva, mahonija je otrovna, odnosno otrovni su korijen i bobice. Specifičan je grm i stoga jer njegov i listovi podsjećaju oblikom na listove božikovine pa nije rijetkost zamjena mahonije božikovinom. Porijeklom je inače iz zapadnog dijela sjeverne Amerike, a ime je dobila po američkom rasadničaru Bernardu McMahonu.

PRILIKA Prvi pravi prodajni centar u Međimurju časti kupce

Prigodna akcija uz Praznik rada u prodajnom centru Bat

Mahonija voli zbijenije tlo s dosta vlage, lagano zasjenjeno mjesto bez propuha.

Dobro podnosi onečišćenje zraka pa je zato prikladna i za gradske vrtove. Potrebno je svako

U sklopu vrtnog centra u ponudi je kompletni asortiman za uređenje vrta i okućnice...

Povodom Praznika rada, čakovečki prodajni centar Bat za svoje je vjerne kupce pripremio akciju s čak 10 posto prigodnog popusta na kompletni asortiman za piknik i roštilj.

Kako doznajemo, kupci cijelog tjedna, od 26. do 30. travnja mogu birati između više od 2.000 artikala uključenih u spomenutu akciju. proljeća odrezati suhe i oštećene grane, a snažniji rez učiniti svakih nekoliko godina. Nema većih poteškoća s bolestima ili štetnicima. Razmnožava se pomoću sjemena, stabljičnih reznica i korijenovih izdanaka. (iv)

Bogata ponuda Iz zaista bogate ponude valja izdvojiti roštilje po cijeni već od 299,99 kuna. No tu su i kamini od 699 kn kao i kompletni pribor za roštilj koji može biti vaš za samo 5,90 kuna! U sklopu vrtnog centra u ponudi je kompletni asorti-

man za uređenje vrta i okućnice. Bogata ponuda kosilica, trimera, sredstava za zaštitu bilja, zaštitnih mreža, sadnica cvijeća kao i veliki izbor vrtnih garnitura pretvorit će svaki vrt u zelenu oazu mira. Ima tu i osebujnih noviteta. Naime, u ponudi centra je i asortiman opreme za lov, a sve ribiče oduševit će i najveća ponuda ribolovne opreme u regiji s 10 posto popusta na kompletni asortiman. Dodajmo i to da u Batu možete ostvariti niz pogodnosti kod plaćanja te se okrijepiti u „Batku“, njihovom objektu brze prehrane. Želite li da vam dostave kupljene proizvode na kućni prag, u Batu možete dogovoriti isporuku i,

Oprema za ribolov

svakako, dodatne informacije uvijek potražite na njihovoj web stranici www.batprodajnicentar.hr.

26. travnja 2011., br. 362

Moj vrt 29

30 Oglasi

26. travnja 2011., br. 362

Duplerica 31

26. travnja 2011., br. 362

a Risek višestruki državni prvaci

primjeri vidualne treninge i vraćamo se kući iza ponoći

TU KRAJ NAS 13. smotra Glazbenog stvaralaštva djece i mladeži

Raspjevani Varaždin - Ako uzmemo u obzir da je prošle godine na smotri sudjelovalo ukupno 651, a ove 833 djece i mladih, možemo biti više nego zadovoljni – rekao je prof. Levanić Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Trinaest pjevačkih zborova i 14 tamburaških ansambala i orkestara, odnosno ukupno 833 sudionika sudjelovalo je na ovogodišnjem 13. izdanju smotre glazbenog stvaralaštva djece i mladeži Varaždinske županije održanom u srijedu u Varaždinu, a koji su se predstavili u natjecateljskom i revijalnom dijelu.

Tko na državno?

- Ako uzmemo u obzir da je prošle godine na smotri sudjelovalo ukupno 651, a ove 833 djece i mladih, možemo biti više nego zadovoljni.

Ovogodišnje, 13. izdanje smotre po broju sudionika premašilo je sva očekivanja – zadovoljan je tajnik smotre prof. Stjepan Levanić.

Ovogod iš nja s m o tr a glazbe-

nog stvaralaštva djece i mla- Ti su zborovi u A kategoriji deži potvrdila je da glazbeno osvojili preko 90 bodova i stvaralaštvo djece i mladih tako izborili nastup na državnom natjecanju. U B ide uzlaznom putakategoriji to je pošnjom. lijepo lo za rukom pje- U današnje je i vačkom zboru vrijeme kada o t Osnovne škole samo slušavno š i t a m r iz Vinice. mo o nasilju afi djece e š i v Put na 34. feu školama lie sve h bavi s stival tambujepo je i afirladi m i raške glazbe, mativno to što m glazbo koji se u svibnju se sve više djece i mladih bavi glazbenim stvaralaštvom i vole glazbu, što je potvrdila i ovogodišnja smotra po broju sudionika – rekao je prof. Levanić.

Na državno natjecanje zborova, koje će se 11. i 12. svibnja održavati u Varaždinu, plasirali su se “Varaždinski slavuji”, dječji zbor iz VI. osnovne škole, pjevački zbor mlađeg uzrasta OŠ Visoko te “Slavujčeki”, pjevački zbor mlađeg uzrasta iz OŠ Tužno.

održava u Osijeku, izborili su članovi tamburaškog orkestra Osnovne škole “Antuna i Ivana Kukuljevića” iz Varaždinskih Toplica u A kategoriji, a u C kategoriji tamburaški orkestar KUD-a Varteks iz Varaždina.

Domaćini već 44 godine Varaždin će i ove, kao uostalom već 44 godine, ugostiti najbolje pjevačke zborove djece i mladih iz cijele Hrvatske.

Državno natjecanje pjevačkih zborova djece i mladeži održat će se 11. i 12. svibnja u Varaždinu.

- Varaždin je domaćin natjecanja od 1968. godine, kada je to natjecanje iz Zagreba preseljeno u Varaždin zbog svoje bogate glazbene tradicije i varaždinske Glazbene škole – doznali smo od prof. Stjepana Levanića.

Vedran Sraga i Iva Risek

32 Putopisi

26. travnja 2011., br. 362

Mt. Kenyja

PUTOPIS Marijan Fabeta posjetio je afričku državu Keniju, smještenu na istoku kontinenta (2)

Uspon na Mount Kenyju Ovaj put majmuni nisu imali sreće te nam ništa nisu ukrali, ali su cijelu noć šetali metalnim krovom i ometali nas u spavanju Piše: MARIJAN FABETA

Malo šale u predahu od penjanja

Vrhovi Mt. Kenyje

Uspon na Mt. Kenyju za nas je započeo u gradu Nakuru gdje smo se u tamošnjim prodavaonicama snabdjeli hranom. Što ćemo narednih dana jesti nije bilo lako odabrati jer nismo imali pravu predodžbu koliko nam hrane treba ni kakva je tamošnja konzervirana hrana. Sigurno najlošiji odabir bio je njihov mesni doručak koji zaista nismo mogli pojesti ni u najmanjim količinama. Srećom, nosači su bili s nama.

Opskrbljeni hranom krenuli smo put Mt. Kenyje. Od grada Nakurua vozimo se asfaltnom cestom prema mjestu Naro Moru u podnožju Mt. Kenyje. Prije svake vožnje obavezno slijedi pregovaranje o cijeni prijevoza. Cesta nam presjeca ekvator, pa se zaustavljamo na trenutak kako bi-

Surove špice i egzotično bilje Ujutro smo krenuli prema vrhu planine, točnije do Teleki Lodgea.

Nakon sat vremena hoda napustili smo šumu i našli se na prostorima bogatim egzotičnim cvijećem. I najednom se ukazuju vrhovi Mt. Kenyje. Surove špice strše iz zelenila kao visoki tornjevi koji se propinju u plavo nebo. Tri istaknuta vrha su Batian, Nelion i Lenana. Budimo se oko tri sata ujutro i po mraku krećemo poprilično strmom stazom prema Lenani, do koje smo stigli nakon 3 i pol sata uspona. Puni dojmova vraćamo se prema Met Station gdje noćimo. Uz pomoć dobrih ljudi, naših nosača, i lijepog vremena, još je jedan od osvojenih vrhova iza nas, a mi ne mareći za uvjete vožnje krećemo prema novim planinama.

smo fotografijom obilježili prijelaz s jedne zemljine polutke na drugu. Nedugo zatim dolazimo do The Great Rift Valley gdje s vidikovca promatramo veliku pukotinu što razdvaja afričku od azijske tektonske ploče u dužini od 9600 km pružajući se od Izraela do Mozambika.

Po već znanim cestama punim rupa zadnjih tridesetak kilometara vozimo se makadamskom cestom do mjesta Naro Moru.

Na pola Zemlje Svi puni prašine čekamo na konačni dogovor oko cijene za nosače. Napokon put nastavljamo prašnjavom cestom do ulaza u nacionalni park Mt. Kenyja. Tu se rastajemo s našim vozačem te s nosačima krećemo put vrha planine. Prvi dio

puta vodi kroz prekrasnu šumu (Mt. Kenya Forest), koja na nekim mjestima ostavlja dojam prašume. Bogata vegetacija s brojnim pticama te majmunima koji vas prate s obližnjih stabala pravi su ugođaj ovog za nas egzotičnoga kraja.

Prvi dan penjemo se do planinarskih kuća Met Station na visini od 3048 m nadmorske visine. Pred ugodnim prenoćištem odmah su se skupili znatiželjni majmuni. I oni su pokazivali da ih osim znatiželje tko su novi stanovnici kućice zanima i mogu li štogod ukrasti za večeru.

Ovaj put nisu imali sreće, ali su zauzvrat cijelu noć šetali metalnim krovom i tako nas ometali u spavanju.

Na planini - neobične biljke

Vrh Lenana

Na planini Mt. Kenyja rastu egzotične biljke

Majmuni blizu prenoćišta

!

U Poljskoj 7. svibnja Predrag Šimunec borit će se protiv svjetskog prvaka Michala Tomczykowskog.

Sport sport@regionalni.com

Kvalifikacije za SP ženskih reprezentacija Hrvatske i Srbije igra se u Varaždinu 5. 6. Vladimir Canjuga, izbornik

“

NOGOMET Ulazak u finale kupa kao nagrada za rad

Europska euforija Pobjeda od 3:0 češća realnost na

i nadigran protivnik kao da postaje sve varaždinskom nogometnom stadionu

Varaždinski hrvači pobjedom nad Likom korak do naslova

Uzeli mjeru “krojačima” RK Varteks DC izgubio je u gostima u utakmici 26. kola Premijer lige od ekipe Buzeta s čak 40:23.

“Krojači” se trenutno nalaze na 11. mjestu prvenstvene ljestvice s 24 boda dok je ekipa iz Buzeta mjesto niže uz jedan bod manje.

U sljedećem kolu Varaždinci

su gosti ekipe RK Zagreb CO. Ekipa Buzeta gostuje kod četrnaesteroplasirane ekipe Arene što bi moglo značiti da će Varaždinci pasti još jedno mjesto niže na prvenstvenoj ljestvici.

Rukometašice nastavljaju natjecanja u 1. HRL za žene tek 7. svibnja. (di)

Standardnih sto trkača Uzvratna utakmica s Cibaliom bila je najvjerojatnije ovogodišnji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nogometaši varaždinskog pr voligaša pobjedom nad ekipom Cibalije od 3:0 plasirali su se u finale najmasovnijeg nogometnog natjecanja Hrvatskog nogometnog kupa.

Kako je ovaj susret bio finale prije finala, jer je u završnici protivnik zagrebački Dinamo, koji će u Europu najvjerojatnije kao pobjednik prvenstva, Varaždinci ulaze u pretkolo Europske lige.

Potvrda rada Nakon vinkovačkih 1:0 za Cibaliju, utakmica u Varaždinu ostala je neizvjesna. U prvom poluvremenu redale su se prilike, ali sigurnosti i mirnoće s obje strane nije bilo dovoljno.

Oko četiri i pol tisuće nogometnih fanova potajno je očekivalo sportski spektak,l ali konačno i jedan veliki rezultat, jedan korak prema naprijed. Vrata za odlazak u Europu odškrinuo je Vugrinec u suradnji s Glavinom u drugoj minuti nastavka. Gosti se nisu

sportski vrhunac

predavali, a na domaćim vratima istaknuo se Krklec. Točno deset minuta prije kraja Filip Škvorc uspijeva postići i dugo željeni drugi gol kojim im već osigurava finale. Tada nastupa frenetična završnica u kojoj Vinkovčani tvrde da su oštećeni za jedanaesterac. Takva dekoncentracija kod gostiju vjerojatno je pomogla domaćoj ekipi, koja hladne glave nastavlja igrati i tada sudac Jović dosuđuje najstrožu kaznu za Utakmica s Lokomotivom nije donijela niti malo slavlja Varaždin. Glavina pada, a Vugrinec mirno realizira jedana- vjerovali u pobjedu najmlađe navijača i dr. esterac. Pobjeda od 3:0 Finale se igra 11. svibnja u momčadi pr veni nadigrani protivnik stva i prolaz u 17,30 i uzvrat 25. svibnja, tae l a n kao da postaje sve kođer u 17,30 sati. Osokoljeni veliko finale. i f češća realnost na Ponovo su dobrim sportskim rezultatima mom a n i D s varaždinskom k r e n u l e počeli su kalkulirati kako je e 11. nogometnom p r i č e o stiglo i vrijeme za osvajanje igra s 17,30 i stadionu. i n te r e s u naslova pobjednika kupa. au j n a j b i n v b i s Nako n ut a s t r a n i h Rasterećena ekipa Varaždina . sv 5 2 t a 0 kmice nastupilo u l a g a č a , pokazala je da zna igrati nouzvr er u 17,3 je slavlje i izbile p o v e ć a - gomet i da se može suprottakođ ati su na vidjelo sve n o m i nte - staviti svima; je li to dovoljno s emo c ije koje su resu domaćih i u finalu protiv Dinama, vidjet dugo tinjale u igratvrtki za ponovni će oni koji koji dođu na šesto čima, treneru i upravi. ulazak u klub, vraća- varaždinsko hrvatsko finale Teška financijska kriza svima nju imena Varteks zbog kojih kupa ili sedmo finale otkad je podrezala krila pa su rijetki na stadionu nema najvatrenijih postoje.

STOLNI TENIS Susret Hrvatska-Azija u sklopu Stolnoteniskog Uskrsa STK Varaždin

Egzibicije izvrsnih stolnotenisačica Stolnoteniski klub Varaždin organizirao je zanimljivu stolnotenisku priredbu pod nazivom Stolnoteniski Uskrs u Varaždinu.

U sklopu manifestacije, kojoj je cilj bio popularizirati ovaj sport, održan je i egzibicijski susret - prigodno oku-

pljanje stolnoteniske reprezentacije Azije i Hrvatske.

Za Hrvatsku su nastupile Boroš, Petek i Poljak, dok su boje Azije branile Yuan, Yoshida i Yue, igračice koje nastupaju za klubove u 1. hrvatskoj ligi.

Konačni rezultat od 2:2

najviše govori o revijalnom karakteru atraktivnog susreta, koji je bio i svojevrsna zahvala sponzorima i svima koji pomažu klubu.

Pod motom “Slavimo izvrsnost” održane su i druge popratne zanimljive manifestacije.

Petra Petek - mlada nada

U 4. kolu 19. Cross lige Drava 2011 na 5.600 m najbrži je bio Josip Lacković, dok je u ženskoj konkurenciji pobijedila Iris Rožmarić. U utrci na 2.000 m najbrži je bio Antonio Jalšić, a kod žena Ivana Pandža. Ukupno je nastupilo 98 natjecatelja.

U ukupnom poretku na 5.600 m vodi Ivan Čorba, a kod žena Iris Rožmarić. Na 2.000 m prvi je s maksimalnim učinkom Antonio Jalšić, a kod žena Iva Friščić. Sljedeće - 5. kolo na rasporedu je 28. travnja u 18 sati. (di)

Bazeni uskoro na remontu Gradski bazeni Varaždin uskoro će imati redovni remont. Zbog toga će bazeni biti zatvoreni od ponedjeljka 2. svibnja do petka 13. svibnja. Ponovno će biti otvoreni za sve korisnike od subote 14. svibnja. (di)

FOTO FOKUS

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Marketing u sportu

S

ve više se u sportskim klubovima i udrugama razgovara o marketingu u sportu i što na neki način vodi prema izlasku klubova i udruga na tržište. eđutim, da bi se uopće ušlo u neki takav posao vezan uz marketing sportskog kluba najprije treba napraviti plan. Uprava kluba treba odrediti nešto što bi se moglo nazvati zajedničkim imenom vizija. To bi trebale biti glavne odrednice gdje unutar kojih će se odrediti njihove želje u budućnosti.

Nakon toga određuju se konkretni ciljevi.

Onda je potrebno krenuti u potragu za tržišnim metama od onih koje su vezane unutar sporta, zatim onih koji surađuju sa sportskim udrugama, tvrtke koje podupiru na bilo koji način sport, te skupine ljudi koji bi se mogli naći kao svojevrsni konzumenti. Određuju se potom potrebe i zahtjevi pojedinih skupina koje bi odgovarale određenom klubu. U ovaj plan uključuju se sportski objekti i njihove mogućnosti ali i moguća konkurencija. Nakon toga radi se operativni plan sa postupno razrađenim koracima kojima se žele ostvariti zacrtani ciljevi. Paralelno se radi i troškovnik s planom realizacije i dotoka sredstava. Dok se krene sa realizacijom radi se i na valorizaciji postignutog kako bi se mogli korigirati i prilagoditi sljedeći postupci. Osim kompletnog marketinga sportske udruge ili kluba moguće je raditi i pojedinačni marketing sportskog događaja ili manifestacije. Izradu ili pomoć u izradi ovakvih marketinških planova rade marketinške agencije koje su specijalizirane za sport ili u sklopu svo djelokruga rade i sportska događanja. One će se pobrinuti oko izrade planova kao i odabira partnera u vidu medija i sl. Učinci takvog rada nisu isti za svaku pojedinu sportsku udrugu i manifestaciju i ne donose uvijek samo pozitivne rezultate ali potrebno je izvidjeti i taj segment djelovanja kako bi se znali odrediti prema novim trendovima i mogućnostima.

M

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Petak, 29.04.2011.

- mala dvorana - koncert Vinko Coce i klapa Cambi s početkom u 20 sati Subota, 30. 04. 2011.

- mala dvorana - Humanitarni malonogometni tunir Rotary kluba Varaždin

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

26. travnja 2011., br. 362

HRVANJE Reprezentacija na dvotjednim pripremama u Varaždinu

Potvrda kvalitete hrvača Reprezentacija je izabrala Varaždin i HK Vindija za ovaj važan dio priprema zbog odličnih uvjeta, ali i mogućnosti kvalitetnih sparing partnera Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Hrvački klub Vindija bit će domaćin hrvatskoj hrvačkoj reprezentaciji, koja će u Varaždinu odraditi bazične pripreme. Najbolji hrvatski hrvači boravit će u Varaždinu od 25. travnja do 7. svibnja koliko traje taj ciklus priprema.

Očekivanja Izbornik reprezentac ije Mar io Baić u dogovoru s trenerom Vladimirom Sekulićem poveo je u Varaždin sljedeće hrvače: Ivan Lizatović (HK Lokomotiva Zagreb), Ivan Lončarić (HK Podravka Koprivnica), Tonimir Sokol (HK Vindija Varaždin), Danijel Janečić (HK Lika Zagreb), Neven Žugaj (HK Lika Zagreb), Božo Starčević (HK Metalac Zagreb), Nenad Žugaj (HK Lika Zagreb), Siniša Hogač (HK Metalac Zagreb), Anton Đok (HK Sesvete Sesvete) i Marko Koščević (HK Metalac Zagreb).

Od ovih hrvača Tonimir Sokol je član varaždinskog prvoligaša dok su Ivan Lizatović i Siniša Hogač na dvojnoj registraciji.

Reprezentacija je izabrala Varaždin i HK Vindija za ovaj važan dio priprema zbog odličnih uvjeta, ali i mogućnost kvalitetnih sparing partnera.

Tako će s najboljim hrvatskim hrvačima raditi i najbolji varaždinski hrvači: Martin Bešenić, Nikola Težak, Igor Šebijan, Neven Kos, Benjamin Šokman, Dejan Šokman i Zoran Branković.

Pripremama će rukovoditi trener reprezentacije Vladimir Sekulić i pomoćni trener Pero Panić. - Odlični odnosi s reprezentacijom rezultirali su dolaskom na pripreme baš u Varaždin - rekao je trener varaždinskih hrvača Pero Panić. - Prošle godine u ožujku u Graberju je održan susret reprezentacija Hr vatske i SAD-a, koji je bio atraktivan za gledatelje, ali i važan za promociju hrvanja kao sporta te našega kluba. Sada je u prvom planu Svjetsko prvenstvo koje će se održati početkom rujna u Turskoj i tamo će biti važno za svakog hrvača plasirati se u prvih šest u svojoj kategoriji jer to

Varaždinski ljubitelji hrvanja uvijek nagrade dobrom posjetom mečeve reprezentativaca

Škola hrvanja i tijekom praznika Tijekom dvotjednih priprema u Varaždinu hrvači će odraditi kobinirane treninge na SC Sloboda i na Dravi u prijepodnevnim satima te poslijepodne od 17 do 19,30 sati u hrvačkoj dvorani HK Vindija gdje će raditi na strunjači i s utezima. - Za varaždinsko hrvanje vrlo je značajno da je reprezentacija izabrala baš Varaždin jer to potvrđuje da smo nositelji kvalitete u našem sportu. Osim toga, novo vodstvo Hrvatskog hrvačkog saveza na čelu s predsjednikom Vladidonosi odlazak na Olimpijske igre u Londonu 2012. godine.

t

ako će s najboljim hrvatskim hrvačima dva tjedna raditi i najbolji varaždinski hrvači Osim toga, onima koji se ne plasiraju u Turskoj ostat će još dvije šanse sljedeće godine i to na Europskom kupu te

mirom Bregovićem i dopredsjednicima, među kojima je i naš Alen Runac, odlično funkcionira. Cilj nam je svima da na OI imamo barem dva hrvača - dodao je Panić. U HK Vindija djeluju tri škole hrvanja za mlađe uzrasne kategorije, a jedna grupa radit će i tijekom uskršnjih školskih praznika, svaki dan od 10 do 12 sati u dvorani kluba, dok će mladi Ivan Ratković i Ivan Conar sudjelovati na osmodnevnom hrvačkom kampu u Zadru.

na kvalifikacijskom turniru u Finskoj. Mi se nadamo da će Tonimir Sokol već u Turskoj izboriti mjesto za Olimpijadu, a realne su šanse do to budu i braća Žugaj, Starčević, Janečić, ali i Dominik Etlinger, koji je još junior kao i naš Benjamin Šokman - najavio je Panić.

Jedan od prvih kriterija za uvrštavanje na konačni popis reprezentativaca bit će PH koje će se održati u lipnju i zato su varaždinske pripreme još važnije.

Atraktivni reprezentativci

STOLNI TENIS Na prvom VzPongu, stolnoteniskom turniru u organizaciji Udruge za profesionalnu promociju stolnog tenisa STK STARR voditelja Ronalda Ređepa, organiziran je i nagradni stolnoteniski turnir VžPong na kojem je sudjelovalo 50 natjecate-

lja. U kategoriji djevojčice do 10 godina prvo mjesto osvojila je J. Matijašec, drugo mjesto L. Štriga, treće mjesto A. Ivanušec. U kategoriji djevojčice do 14 godina, prvo mjesto osvojila je L. Šantek, drugo mjesto D. Golubić i treće mjesto A. Dvorski. U kategoriji dječaci do 10 godina prvo mjesto osvojio je L.

Šantek, drugo mjesto A. Horvatić i treće mjesto L. Vinter.

U kategoriji dječaci od 11 do 15 godina, prvo mjesto osvojio je K. Štriga, drugo mjesto A. Ognjanović, a treće mjesto D. Banfić. U kategoriji dječaci od 15 do 19 godina, prvo mjesto osvojio je M. Gredelj, drugo mjesto R. Punčec i treće mjesto R. Punčec.

Sport 35

26. travnja 2011., br. 362

Triatlon Nikola GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Vožnja biciklom I

Goran Borović jamac je za kvalitetan, ali i atraktivan meč u Grand Fight priredbi u varaždinskoj Areni koja je na rasporedu 28. svibnja

KICKBOXING Novi borilački spektakl u varaždinskoj Areni

Borci svjetskog ranga U varaždinskoj Areni gledatelji će moći vidjeti četiri odlične i atraktivne borbe Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

školu tajlandskog boksa u utorak, četvrtak i subotu - dodao Goran Borović nastupit će na je Borović o svojim trenutnim borilačkom spektaklu Grand aktivnostima. Posljednji meč fight 28. svibnja u varaždinskoj po K-1 pravilima odradio je Borović u Podgorici u Crnoj Areni čime će ovaj događaj Gori. Pobijedio je biti još atraktivniji za Mađara Janogledatelje. Kako su n a r o G sa Astalosa prošle godine Bo, ć nokaurovića pratile ozorovi B , tom u ljede, iskoristio čić a v o K je vrijeme za iniša drag drugoj S e r P i undi oporavak, ali i gatić u ršto je završetak Više ario A ncija s M a r a g o d trenerske škoec Šimun e borilačke lična le. Iskusni vanajava raždinski borac odličn dbe za meč u više borilačkih prire u Varaždidisciplina do sada nu. Taj turnir je odradio 239 borbi prenosila je cru kojima je postigao 204 nogorski TV, a snimku pobjede uz 34 poraza i 11 neriješenih mečeva. Svjetski je Eurosport. - Prije borbe u vaprvak u savateu, kickboxingu raždinskoj Areni čeka me finale Prvenstva Hrvatske u savateu u i K-1. kategroiji do 70 kg koje će se održati 14. svibnja u Knegincu.

Planovi Trenutno u savateu nastupa Protivnik mi je Finko Barišić za klub iz Sesvetskog Kraljev- iz ekipe Pit Bulla. Ukoliko sve ca, a trenira u Omega Gym prođe kako planiram, sljedeća Kneginec. - Uvjeti za trening su stepenica bila bi eliminacije do odlični u Knegincu jer imamo finala na Svjetskom prvenstvu, dvoranu na raspolaganju od 0 koje će se održati u Milanu do 24 sata - rekao je Borović. - 10. i 11. lipnja dok će se samo Tamo vodim školu boksa pone- finale održati u jesen. Isto tako djeljkom, srijedom i petkom. U traju pregovori oko nastupa tajlandskom boksu i K-1 nastu- na turniru 16 najboljih boraca pam za zagrebački klub Leon na turniru Tajlandu. Ukoliko Gym. Isto tako kod njih vodim dovršim uspješno pregovore u

Borović planira ujesen nastupiti na turniru 16 najboljih

Respektabilni protivnici Mario Agatić borit će se protiv Mađara Viktora Pethesa. Viktor je prvak Europe u taekwondou i k-1. Najbolji je mađarski borac srednje kategorije, prošle godine pobijedio je Marija na revijalnome meču podijeljenom sudačkom odlukom u vrlo izjednačenom meču, tako da će u Varaždinu biti prava prilika za veliki revanš. Protivnik Predraga Šimunca je Mađar Gabor Kiss, europski profesionalni prvak u kickboxingu, osvajač svjetskoga kupa i viceprvak svijeta. Siniša Kovačić borit će se za svjetsku titulu protiv 33-godišnjeg Poljaka Gerarda Lindera, sedmerostrukog prvaka Poljske, trostrukog svjetskog WKN prvaka u kickboxingu. Protivnik Gorana Borovića ubrzo će se saznati.

kolovozu, odlazim na Tajland i sudjelovat ću 4. rujna na prvom turniru - najavio je Borović.

Varaždinski Grand Fight očekuje se s željom za prezentaciju pred domaćim gledateljima. Pozivam sve ljubitelje borilačkih

GRAPPLING Na grappling turniru “Hrvatski vitez” drugo mjesto osvojio je David Paska, koji je nastupio za UFC Trešnjevka, inače član Omega Gym Kneginec. Turnir je održan u organizaciji UFK Trešnjevka i HK Lika, a sudjelovalo je 59 natjecatelja u šest kategorija iz 15 klubova. Grappling je borilački sport srodan hrva-

nju i brazilskom jiu jitsuu, a radi se o vještini u kojoj nisu dozvoljeni udarci. Tehnike za

D

avid Paska odličan drugi u Zagrebu

završetak borbe baziraju se na gušenjima i polugama, zauzimanju dominantnih pozicija

zašli ste iz vode... Trenutno ste u stanju koje je prilično teško opisati: tijelo vam je umorno, ravnoteža je narušena, osjećate se dezorijentirano, hvatate zrak... na trenutak zastanete... krenete trkom kroz vodu, usput skidate plivačku opremu, noge se tek privikavaju na Zemljinu gravitaciju... ulazite u zonu tranzicije... tamo je vaš bicikl... i ovdje kreće drugi dio utrke. Dakle, bicikl je definitivno najbrži dio utrke, ali ne nužno i najnaporniji.

Za triatlon se preporuča korištenje cestovnog bicikla, no u rekreativnim krugovima poslužit će bilo koji, ispravni bicikl. Postoje razne inačice triatlon utrka, ali uobičajeno je da se bicikl vozi na asfaltiranoj cesti. Vožnja bicikla jest zapravo aktivnost koja zahtijeva prvenstveno razvijenu snagu muskulature donjih ekstremiteta, natkoljenica, nakon toga snagu centralne regije tijela koja mora biti razvijena u vidu zadržavanja ravnotežnog položaja na biciklu i snaga u vidu izdržljivosti u regiji ramenog obruča i podlaktica. Triatlon je sportska disciplina u kojoj je cilj zapravo pobijediti samog sebe. Sport je to koji je sam po sebi zahtjevan i naporan, i zato valjda ne postoji toliko izražena konkurentnost na samim utrkama, rivalitet koji prelazi okvire zdrave kompeticije, što se posebno dobro može vidjeti upravo na biciklu. Kroz vožnju u grupama, vožnji u zavjetrini s čestim izmjenama u vodstvu i začelju, zapravo natjecatelji pomažu jedni drugima, bez obzira na pripadnost klubu ili konkurenciju, što je jedna od najljepših strana ovo sporta. Dinamika, velike brzine na ravnim dionicama i nizbrdicama, vožnja u aerodinamičnom položaju, savladavanje uzbrdica, poneki sudar, možda i pad, završni sprintevi pred završetak biciklističkog dijela utrke samo su pojedini momenti u beskonačnosti uživanja koje možete doživjeti na natjecanju u triatlonu.

ili ugrožavanju protivnika zahvatom. Najuspješniji klub bio je “Ultimate fighting klub Trešnjevka” iz Zagreba, a najuspješniji borac Ilija Biškić, koji je osvojio 1. mjesto u kategoriji do 90 kg te u finalnoj borbi apsolutne kategorije “anakonda” gušenjem natjerao na tapkanje klupskog prijatelja Dinu Klarića.

sportova da dođu u varaždinsku Arenu jer će sigurno vidjeti četiri atraktivne borbe. Osim toga, treba podržati i mlade borce koji s puno entuzijazma i rada ulaze u ove mečeve - pozvao je gledatelje Borović.

U generalnom poretku pobjednik - Banfica!

Prošlog tjedna u restoranu «River pub» TP-a Varaždin održana je prigodna svečanost u povodu završetka 17. sportskih susreta umirovljenika grada Varaždina i proglašenja pobjednika.

Viktor Drčec, potpredsjednik Komisije za sport Udruge umirovljenika grada Varaždina proglasio je pobjednike natjecanja u četiri discipline.

Pojedinačni pobjednici u pikadu su Štefanija Melnjak iz 10. podružnice, druga je Dragica Poljak iz 4. podružnice, a treća Ivanka Roškar iz 6. podružnice umirovljenika.

Prvo mjesto u šahu osvojio je Miroslav Žugaj iz 6. podružnice, drugi je bio Stevo Tranburovski, a treća Verica Ister, oboje iz 4. podružnice umirovljenika. U natjecanju na visećoj kuglani prvo mjesto pripalo je Josipu Vrčeku iz 8. podružnice, drugo Pauli Lovrenčić te treće Anđeli Dreven, objema iz 6. podružnice.

U streljaštvu prvo je mjesto pripalo Željku Šestaku iz 6. podružnice, drugo Vjekoslavu Dukši iz 3. podružnice umirovljenika, a treće Rifatu Trpezi iz 6. podružnice. Najbolja u ukupnom plasmanu u pikadu bila je 4. podružnica s osvojenim prvim mjestom, 10. podružnica bila je druga, a 3. podružnica osvojila je treće mjesto.

U šahu prvo mjesto pripalo je 4. podružnici, drugo mjesto 5., a treće mjesto 6. podružnici umirovljenika.

U kuglanju na visećoj kuglani ukupni pobjednik je 6. podružnica, druga je 5. podružnica, a treća 10. podružnica Gojanec. Pobjednici u streljaštvu su 6. podružnica s osvojenim prvim mjestom, druga je bila 3. podružnica, dok je treće mjesto osvojila 5. podružnica. U generalnom poretku pobjednik je 6. podružnica Banfica s dva prva i jednim trećim mjestom. (ns)

36 Sport

26. travnja 2011., br. 362

NOGOMET Startale druge županijske nogometne lige Istok i Zapad

Velika gužva na vrhu ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ

Na dnu ljestvice nalaze se Omladinac s osvojena 3 boda i Mladost iz Varaždinskih Toplica Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

PRVA ŽNL VARAŽDIN – SENIORI REZULTATI - 18. KOLO Lepoglava – Trnje

1:2

Dubravka – Polet

0:0

Polet (T) – Zelengaj

0:2

Rudar 47 – Drava

12:2

Jalžabet – Dinamo

4:0

Zadrugar – Bednja

4:1

Pojačanja

POREDAK L

EKIPA

O

W

D

1.

Rudar 47

20

13

1

2.

Trnje

20

12

3

3.

Zadrugar

19

12

3

4.

Dubravka

20

9

4

7

32-21

31

5.

Struga

19

9

4

6

35-26

31

6.

Zelengaj

20

8

6

6

34-29

30

7.

Polet (C)

20

8

6

6

28-24

30

8.

Jalžabet

20

8

3

9

31-39

27

9.

Bednja

20

6

6

8

28-41

24

10.

Lepoglava

20

7

2

11

33-27

23

11.

Polet (T)

20

7

2

11

28-38

23

12.

Mladost Vž

19

7

2

10

19-39

23

13.

Dinamo

20

6

3

11

30-45

21

14.

Drava

20

3

3

14

25-71

12

6

Na plenumu klubova 2. županijske nogometne lige Istok i Zapad u restoranu Fontana u Varaždinu predstavnici klubova upoznati su s proljetnom polusezonom i svojim pravima i obavezama u narednoj sezoni. Početak proljetnog dijela natjecanja u II. ŽNL-u Istok i Zapad je 10. travnja i traje do 5. lipnja.

G

BOD

62-31

40

5

46-22

39

5

43-21

39

RASPORED ZA 21. KOLO Parovi 21. kola Subota, 30. 04. 2011. u 16:30 sati Drava - Zelengaj Nedjelja, 01. 05. 2011. u 16:30 sati Struga – Polet (T), Mladost VŽ – Lepoglava, Trnje – Dubravka, Polet (C) – Zadrugar, Bednja – Jalžabet, Dinamo – Rudar 47

ODBOJKA

OK Varaždin ipak sedmi Odbojkaši OK Varaždin u trećoj su utakmici pobijedili ekipu Centrometala i tako osvojili sedmu poziciju u doigravanju za plasman u odbojkašku Superligu.

Treći susret završio je također 3:2 u setovima, ali ovaj put u korist Varaždinaca.

U Nedelišću je bilo neizvjesno u svim setovima 23:25, 25:15, 25:20, 24:26, 6:15.

STOLNI TENIS

Mladi u Ljubeščici U Ljubeščici će se od 29. travnja do 1. svibnja održati državno prvenstvo u stolnom tenisu za mlađe kadete, mlađe kadetkinje, juniore i juniorke. Svi ljubitelji sporta pozvani su da prisustvuju najvećem natjecanju mladih stolnotenisača Hrvatske u sportskoj dvorani Ljubeščica.

II. ŽNL Istok broji 10 klubova. Jesenski prvak bio je NK “Zagorac“ iz Kneginca s osvojenih 20 bodova.

- Treba istaknuti da je velika gužva na vrhu tablice i da ima puno kandidata za osvajanje prvog mjesta i napredovanja u viši rang, a to je I. ŽNL - rekao je Nino Vugrinec, povjerenik za natjecanje u 2. ŽNL-u Istok i Zapad.

- U proljetnom dijelu sezone odigrana su dva kola u kojima su Udarnik 32, trenutno vodeća ekipa, Beretinec i Obreš pobijedili u sva tri kola, a Zagorac kao jesenski prvak loše je krenuo u ovaj dio sezone sa samo jednim bodom.

Očekuje nas vrlo zanimljiva završnica prvenstva jer klubovi poput Mladost iz Margečana, Čeva iz Podevčeva, Budućnosti iz Vid ovc a , Slo prije

Nogometne utakmice u manjim sredinama ponekad znaju privući mnogo gledatelja i utakmicu pretvoriti u društveni događaj

Omladinac s osvojena 3 boda i Mladost iz Varaždinskih Toplica, koji su se već okrenuli ka sljedećoj sezoni pa svojim mladim snagama pokušavaju parirati nadmoćnijim protivnicima. Najbolji strijelac je Marko Blaži (Zagorac) sa 16 pogodaka - dodao je Vugrinec.

II. ŽNL Zapad broji 9 klubova jer je prije početka a k t e č sezone odustao od po d natjecanja NK “Mlaeo o sezon a t dost“ iz Družbinca. dus o e j a , ca - Jesenski prvak je anj NK “Orač“ iz Petrinatjec st iz Družbin janca, a u stopu ih a ado n l e M d K a N prati vrlo dobra i S-u r N Ž .

2 u pojačana ekipa NK ali ba u ku klu “ Vratno“ iz Vratna povrat NL Gornjeg, koja nakon Ž dva odigrana kola zaostaje samo tri boda i bilježi vrlo bode visoke pobjede - napomenuo iz Tužna u svakoj utakmici mogu iznena- je Vugrinec.

- Između tih ekipa odlučivat diti i pobijediti svoje protivnike. Na dnu ljestvice nalaze se će se o prvome mjestu, a iz

Klubovi oslobođeni kotizacije Na internetskoj stranici Županijskog nogometnog saveza (zns-varazdin.hr) možete pronaći i sve strijelce u svim županijskim ligama seniora, kao i sve opomenute igrače. Isto tako može se pogledati potpuna statistika lige, a i kluba posebno tako da klubovi imaju uvid i pregled natjecanja da se mogu što bolje pripremiti za svoje utakmice. Moramo napomenuti i da je ŽNS Varaždin od ove sezone jedini županijski nogometni savez

u kojemu se natjecanje vodi preko COMET sustava HNS-a.

Na sjednici IO-a ŽNS-a Varaždin 28. veljače donesena je odluka o oslobađanju klubova plaćanja financijskih obaveza iz dijela zaduženja klubova i natjecateljske kotizacije: “Klubovi drugog ŽNL-a Istok/ Zapad iz dijela natjecateljske kotizacije za proljetni dio prvenstva 2010/11 u iznosu od 1.100,00 kn po klubu - 19 klubova x 1.100,00 = 20.900,00 kn.”

prikrajka vreba i NK “Vindija“ iz Donje Voće. U zlatnoj sredini nalaze se Podravac iz Svibovca, Mladost iz Klenovnika i Bratstvo iz Virje Otoka.

U donjem dijelu ljestvice su Vinica, Nova Ves i Majerje, koje se od ove sezone opet aktiviralo.

Najbolji strijelac je Josip Kereži (Orač) s 12 pogodaka - dodao je Vugrinec.

NK Orač ima namjeru osvojiti prvo mjesto u II. ŽNL Zapad

KAJAK I KANU Juniori KKK Varteks osvojili su Otvoreno prvenstvo Zagreba i najavili još puno dobrih rezultata

Memorijal “Siniša Razlog” na Praznik rada Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su u subotu na tradicionalnom Otvorenom prvenstvu grada Zagreba u slalomu.

Natjecanje se održalo na stazi dužine 150 m s 18 vrata postavljenoj između Jadranskog i Savskog mosta.

U kategoriji kajaka jednosjeda kod kadeta pobijedio je Antonio Hiržin, Damian Kukec plasirao se na treće mjesto, a Matija Fadiga na četvrto mjesto.

U konkurenciji juniorki pobjedu je ostvarila i Mia Fadiga, dok je kod juniora David Rožmarić zauzeo treće mjesto.

U ekipnim vožnjama kajaka jednosjeda u konkurenciji juniora pobjeda je pripala ekipi Varteksa u sastavu An-

U

ekipnim vožnjama kajaka jednosjeda u konkurenciji juniora pobjeda je pripala ekipi Varteksa tonio Hiržin, David Rožmarić i Damian Kukec.

I ove će se godine 1. svibnja u nedjelju na rijeci Dravi održati natjecanje za 15.

Memorijal Siniša Razlog u kajak kanu spustu.

Staza na kojoj će kajakaši i kanuisti odmjeriti svoje snage duga je 3,5 km, a nalazi se na kanalu HE Varaždin s ciljem kod kolnog mosta na rijeci Dravi u Varaždinu.

Iz kluba pozivaju sve vlasnike turističkih kajaka i kanua da im se pridruže na natjecanju te u jednom ugodnom sportskom druženju provedu praznik, a informacije o natjecanju i prijave mogu se dati na mob.

091/569-7094 (Miljenko Tomašek) ili na dan natjecanja kod prostorija kajakaškog doma do 9 sati.

KKK Varteks Antonio Hiržin, David Rožmarić i Damian Kukec

Savjetnik 37

26. travnja 2011., br. 362

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Nekad i danas K

ao i sva zanimanja, tako je i poljoprivreda u posljednjih nekoliko desetljeća doživjela neslućene promjene na bolje, o kojima su nekad mogli ljudi samo sanjati. Uzmemo li samo presadnju ukrasnog grmlja i drveća, voćaka, loznih cijepova, trajnica te ostalog cvijeća i povrća. zgoj sadnog materijala u plastičnim posudama svih mogućih dimenzija omogućuje presadnju na stalno mjesto. 24 sata na dan u svih 12 mjeseci u godini. Naprosto nema nikakvih zapreka da presađujemo tijekom cijele godine. Osobito je značajno da u takvom načinu presadnje nema oštećenja korijenskog sustava te je uvenuće biljaka zbog presadnje svedeno na minimum. Naprotiv, ono je doslovce zahvalno što njihovo korijenje dobiva prostor za svoj razvoj. Danas možete kupiti ruže u cvatu koje se mogu iz uzgojnih posuda presaditi u bilo kojem trenutku. Voćke ili vinovu lozu možete kupiti u punom plodu i zasaditi u svoj vrt i uskoro očekivati berbu za svega nekoliko mjeseci, a ne čekati plod nekoliko godina. Nije znanstvena fantastika kad za nekoliko dana osvane park ili okućnica u izdanju stoljetne cjeline te naručitelj ne mora čekati da prođu desetljeća kako bi tek u dubokoj starosti uživao u punoj ljepoti zelenila. Naravno, iza svih tih pogodnosti prošla su desetljeća upornog rada svih srodnih zanimanja kako bi udovoljili sve ubrzanijem ritmu današnjeg čovjeka.

U

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Nisu za sve krive analne vrećice!

V

eliki broj vlasnika pasa se čudi kad im velim da njihov ljubimac može biti alergičan na potpuno iste alergene na koje su alergični i ljudi! Naime, uzrok alergije mogu također biti pelud trava ili drveća, epitel mačaka ili čovjeka, kućna prašina, grinje, slina buhe itd.

Budući da je upravo sada vrijeme cvatnje najrazličitijeg bilja, a to će se produžiti uglavnom sve do jeseni, dermatološke promjene uzrokovane alergenima bilja bit će u ovom razdoblju najčešće. Stoga, kad nam dođe pacijent s općim svrbežom, moramo uvijek imati na umu i moguću alergiju na pelud biljaka u cvatnji. No to ne znači i da će svaki opći svrbež biti alergija na pelud. Zato je potrebno načiniti opći i dermatološki pregled te prvenstveno isključiti alergiju na slinu buha ili upalu analnih vrećica. Ukoliko je pas bio u izravnom kontaktu s nekim biljem koje uzrokuje alergijsku reakciju na koži, moguća je reakcija u obliku urtikarije. Urtikarija je pojam za dermatološku promjenu na koži koje se sjećamo još iz djetinjstva, kada smo se opekli na koprivu. To je u pravilu akutna reakcija, u vidu većeg broja blagih ispupčenja na koži. Mogući su i drugi uzroci urtikarije

u pasa, a najčešći su ubodi insekata, alergija na neku hranu, neke lijekove, stafilokoke i drugo. Takve promjene mogu biti samo na jednom mjestu ili po cijelom tijelu, a ukoliko je promjenama zahvaćeno i potkožje te sluznice, govorimo o angioedemu. Kod masivnih promjena unutar ispupčenja nalazi se serozna tekućina. Simptomi nastupaju vrlo brzo, već nakon nekoliko sekundi ili minuta od početka djelovanja alergena. To je najupečatljivije nakon uboda pčele. Ukoliko je ubod u području glave to može biti i po život opasna situacija.

U pravilu simptomi nestaju nakon nekoliko sati ili dan, dva od prestanka izloženosti alergenu. erapija može biti simptomatska, primjenom kortizona ili antihistaminika, no u slučajevima kada je pas u životnoj opasnosti zbog stanja šoka ili edema grkljana ili ždrijela, nužna je anti-šok terapija, aplikacijom u venu. Prognoza je kod urtikarija povoljna, no svako ponovno izlaganje alergenu može uzrokovati ponovne dermatološke promjene. Kod atopijskih alergija, koje nastaju zbog udisanja alergena, idealno je dokazati alergen intrakutanim testom ili u krvi, kako bismo definirali razlog i spriječili daljnje izlaganje pacijenta uzroku alergije.

T

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Biciklisti

Sretan Uskrs uz rad blagdanom!

Č

K

esto smo svjedoci stradavanja biciklista i vozača mopeda u prometu i prirodno je da se pitamo što je uzrok tome i što nam je činiti u cilju poboljšanja stanja. Činjenica je da u nekim krajevima Lijepe Naše postoje mjesta i gradovi u kojima u prometu sudjeluje impozantan broj vozača bicikala (sjeverozapadna Hrvatska, Slavonija) i mopeda (Dalmacija, Istra, Primorje). Upravo u narednim mjesecima koji nam dolaze taj broj počinje vrtoglavo rasti, a s njime rastu i problemi i opasnosti za ostale vozače. Zakon je o kretanju biciklista jasan: vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, ako one ne postoje što bliže desnom rubu kolnika. Međutim, svjedoci smo da u stvarnosti ne postoji dovoljan broj biciklističkih staza čak ni u gradovima, a kamoli u prigradskim naseljima. Teška srca i s nevjericom pratim izgradnje novih i sanacije starih prometnica kod kojih biciklističke staze nisu utrle svoj put u projektnu dokumentaciju. Neupitna je istina da bi se izgradnjom biciklističkih staza u gradovima i micanjem vozača bicikala s kolnika smanjila njihova stradavanja za 90 posto. No biciklističkih staza nema i uskoro će ulice mnogih gradova, a poglavito mog Varaždina, biti pretrpane biciklistima. Oni su u prometu, nažalost prečesto, primorani kretati se kolnikom, prijeti im opasnost od pada odnosno gubljenja ravnoteže, vrlo često su slabo ili nikako osvijetljeni ili označeni, razina poznavanja prometnih propisa često im je nedostatna i zato budite prema njima tolerantni, oprezni, držite povećani razmak, isključite načelo povjerenja i predviđajte moguće opasnosti, prilagodite brzinu i ostavite veći bočni razmak kad ih pretječete.

ad sam razmišljao o tome što se može s pravne strane pisati povodom uskršnjih blagdana, zapele su mi za oko sveprisutne obavijesti o tome gdje i do koliko sati možemo kupovati u različitim šoping centrima u Hrvatskoj, a mogućnost šopinga odnosno rad trgovina na blagdane, naravno, regulirani su zakonima. rema Zakonu o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisano je da se ne radi u dane blagdana, kao što su to primjerice Uskrs i Uskrsni ponedjeljak. Međutim u tom Zakonu nema odredbi o inspekcijskom nadzoru niti odredbi o prekršajnim sankcijama za postupanje suprotno Zakonu, zbog čega trgovci mogu slobodno raditi i blagdanima. Dana 19. 6. 2009. odukom Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I/642/2009 ukinute su i odredbe Zakona o trgovini kojima je bilo propisano da prodavaonice nedjeljom i u dane blagdana ne rade, kao što su ukinute i odredbe koje su na dosta kompliciran način određivale iznimke od tog općeg pravila. ako je navedenom odlukom Ustavnog suda ukinuta većina odredbi o radnom vremenu prodavaonica, ostala je između ostalog odredba koja se tiče ograničenja

P

I

radnog vremena na Uskrsni ponedjeljak, a glasi «prodavaonice iz članka 60. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. Zakona o trgovini mogu započeti s radom najranije u 7.00 sati, a završiti s radom najkasnije do 14.00 sati».

Međutim, problem je u tome što je navedeni članak 60. akona o trgovini ukinut, pa je nejasno na koje bi se to prodavaonice ograničenje rada do 14 sati na Uskrsni ponedjeljak odnosilo, zbog čega možemo zaključiti da nikakvog ograničenja za trgovce nema niti u tom slučaju. Iz preostalih važećih odredbi Zakona o trgovini, nakon gore navedene odluke Ustavnog suda od 19. 6. 2009., proizlazi da radno vrijeme prodavaonica određuje trgovac svojom vlastitom odlukom i za blagdane i druge neradne dane (osim u slučaju rada na Badnjak i Staru godinu kada padaju u nedjelju). ri tome se trgovac vodi potrebama kupaca, a često je i vezan pravilima o radnom vremenu šoping centra u kojem ima trgovinu, a dužan je poštovati i prava radnika prema propisima o radu, posebno u pogledu povećane plaće za rad blagdanom i neradnim danima te omogućavanja tjednog odmora.

Z

P

38 Zdravlje

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

26. travnja 2011., br. 362

POSLJEDICE KRIZE Koliko gubitak posla, siromašt

Otkaz (ni)je prvi k

Što je facelift?

D

a bismo razumjeli o čemu je riječ, moramo znati da se pod tim terminom podrazumijeva odstranjenje viška kože, potkožja i nekih dubljih slojeva lica. Za ljude starije od 60 godina u posljednjih desetljeća znatno se promjenila mogućnost sudjelovanja u javnom životu. Danas su oni potpuno aktivni kako u privatnom tako i profesionalnom životu, pa je pomlađivanje postalo važan faktor poboljšnja kvalitete života. No objasnimo na početku prve korake u tom području plastične kirurgije. ko se vraćamo u povijest tog zahvata, moramo otići sve do 1901. godine kada je Nijemac Eugen Hollander učinio prvi facelift na jednoj Poljakinji iz aristokratskih krugova. U tom događaju bilo je neobično to što je žena koja je tražila njegovu pomoć nosila u ruci crtež s konkretnim prijedlozima kako da to učini. Na crtežu je bilo prikazano da će se, ako se odstrani višak kože ispred uha, nazolabijalna brazda te uglovi usana zategnuti i nešto podignuti. početku mu se nije svidjela ta zamisao, no uzdao se u žensku intuiciju i pristao na zahvat. Odstranio je manju količinu kože u liniji početka rasta kose te iza uha što je rezultiralo malim efektom.

No zadovoljilo je pacijenticu. Pet godina kasnije, 1906., njemački kirurg Erich Lexer učinio je sličan zahvat s dobrim rezultatom. To su bili počeci jedne operacije koja se danas često koristi. Samo u 2003. godini u SAD-u je učinjeno 120.000 faceliftinga. Od starenja nema ozdravljenja, pa se brojka učinjenih faceliftinga svakim danom povećava. eka od najčešćih pitanja koje pacijenti postavljaju je kada učiniti taj zahvat. Ima li on u mlađoj životnoj dobi uopće smisla i koliko ću izgledati mlađe? U posebnim slučajevima i osobe od 25 godina mogu zahtijevati takav tretman – takav je primjer bolest progeria kada djeca mogu izgledati kao starci.

Također, kada radimo lifting nekome tko ima 60 ili 70 godina, tada amplituda pomlađivnja može ići i do 20 godina, dok je kod mlađih efekt manji.

Zahtjevne životne situacije s kojima se suočavamo danas pogoduju nastanku depresije, ali nisu jedini uzrok. Rizik je veći ako osoba nema samopoštovanja ili je pesimistična i samokritična

A

U

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Otprilike svaki deseti muškarac i svaka peta žena tijekom života imaju iskustvo prave depresije Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Prošao je 50. godinu, dobio otkaz i završio na Zavodu za zapošljavanje. - Nije lako prihvatiti činjenicu da si doista ostao bez posla, ali i to da vjerojatno nikada više nećeš raditi ni primati plaću – kaže Varaždinac, samo jedan koji se u godinama kada je mirovina jako blizu, morao suočiti s gubitkom posla i, što je još gore, financijskim problemima.

Dramatična vremena Upravo su gubitak posla, financijski problemi i financijska ovisnost o drugima jedni od nepovoljnih životnih događaja

koji se jasno povezuju s depre- nih životnih događaja, dovoljsijom i predstavljaju rizik za no stresnih i depresogenih, da pojavu tog psihijatrijskog uzrokuju ili potaknu pojavu poremećaja. Iz toga depresije u pojedinje jasno da kriza ca. Ali odgovor nije ja i s e r p itekako utječe jednostavan. Nede o n j na pojavu depovoljni životni l i b z o je o presije. Medogađaji samo a k š a đ u t i m , d r. su neki od doinje, b s ili a t s Mario Mikusta važnih, ali ne ete b a j i d i lan, specijai jedinih kamenvni r k i k list psihijatar č ića u razvoju viso i psihoterapedepresivnog motlak ut iz varaždinzaika – pojašnjava ske Poliklinike Živa dr. Mikulan. ističe da to zapravo nije Slikovito rečeno, 50-godišpravo pitanje. njak s početka teksta, kojem - Pravo pitanje je kako fi- vjerojatno “prijeti” boravak nancijska kriza i dramatične na burzi sve do mirovine, nije društvene promjene mogu obolio od depresije, jer je usproizvesti čitav niz nepovolj- pio prihvatiti životnu situaciju

u kojoj se našao i krenuti dalje.

No djevojka od 25 godina koja je dobila otkaz razvit će depresiju iako je u godinama kada bi relativno brzo mogla pronaći novi posao i napredovati u karijeri.

- Depresija najčešće počinje u kasnim 20-im godinama, ali može početi u bilo kojem periodu života. Dvostruko je češća u žena, nego u muškaraca, a nije rijetka ni u djetinjstvu i adolescenciji. Rizik je, dakle, veći ako ste žena, ako imate bliske srodnike koji su bolovali od depresije, ako ste preživjeli traumatski događaj u djetinjstvu – kaže specijalist psihijatar.

Nadalje, rizik je veći ako je u

Normalan život s...

Svijest o vlastitom tijelu (1) P

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ropriocepcija ili svijest o vlastitom tijelu je unutarnje osjetilo koje nam govori u kojem se položaju dijelovi tijela nalaze bez da u njih gledamo. Ta unutrašnja svijest o tijelu prenosi se iz receptora koji se nalaze u zglobovima, mišićima, ligamentima i vezivnom tkivu te putuju do mozga. Neka djeca imaju teškoća s određivanjem položaja tijela u

prostoru. Nesigurni su gdje se pojedini dio njihovog tijela nalazi u određeno vrijeme ako u njega ne gledaju. Takva djeca uglavnom su fizički nespretna ili sporija. Slaba propriocepcija u prstima otežava pisanje, zakopčavanje gumba ili mazanje kruha. Djeca sa slabije razvijenom svijesti o vlastitom tijelu često se sudaraju s drugom djecom,

često žvaču odjeću ili predmete, uvijek gledaju u ono što rade (npr. u svoje noge prilikom trčanja) ili često jednostavno skliznu sa stolice. Kako bi djeca postala svjesna vlastitog tijela, potrebno je da budu uključena u što više aktivnosti koje omogućuju kompresiju zglobova, koja omogućuje da se osjećaju „prizemljeni“ u vlastitom tijelu.

Zdravlje 39

26. travnja 2011., br. 362

tvo i nesigurnost utječu na pojavu depresije?

korak do depresije IZDVOJENO Treba dovoljno spavati, puno šetati i ne piti alkohol

Depresija nije znak osobne slabosti Neliječena depresija može rezultirati brojnim emocionalnim i zdravstvenim poremećajima, kao i brojnim poremećajima u ponašanju, upozorava dr. Mario Mikulan. - Komplikacije neliječene depresije mogu biti zlouporaba alkohola i drugih sredstava ovisnosti, tjeskoba, obolijevanje od srčanih bolesti i drugih medicinskih stanja, smanjena radna sposobnost, smanjeni kapaciteti za druženje i socijalno funkcioniranje, Dr. Mario Mikulan sukobi i nesuglasice unutar obitelji, socijalna izolacija poliklinike Živa. i samoubojstvo – navodi Napominje da je važno psihijatar i psihoterapeut iz znati da depresija nije odraz

vašoj obitelji bilo osoba koje su prekomjerno konzumirale ili čak bile ovisne o alkoholu te ako je u obitelji bilo osoba koje su počinile samoubojstvo.

- Iskustvo stresnog životnog događaja, kao što je smrt voljene osobe, može uzrokovati ili potaknuti razvoj depresije. Ako ste već u djetinjstvu imali iskustvo depresivnog raspoloženja, šanse da ćete oboljeti od depresije, veće su - navodi.

Ovisnost i lijekovi Postporođajna depresija smatra se također nepovoljnim pokazateljem, kao i maligne bolesti i druge kronične bolesti, primjerice kronične bolesti srca. - Isto tako, ako imate osobne karakteristike kao što je to nisko samopoštovanje ili ste ovisna osoba, pesimistična i samokritična, imate veći rizik da ćete oboljeti od depresije. Kao i ako ste skloni zlouporabi alkohola,

nikotina ili drugih sredstava ovisnosti, primjerice zlouporabi nekih lijekova. I lijekovi kojima liječimo druge bolesti mogu uzrokovati depresiju, primjerice neki lijekovi koji se uzimaju za visoki krvni tlak, za spavanje, ali i mnogi drugi. Na dugom popisu čimbenika koji imaju utjecaj ili mogu izazvati depresiju nalazi se i siromaštvo – nabraja dr. Mikulan.

Napominje da je depresija ozbiljna bolest koja predstavlja veliko breme i za oboljelu osobu i za članove obitelji. Važno je znati da je depresija ozbiljno medicinsko stanje, kao što su to hipertenzija i dijabetes, primjerice. Uzroci su složeni i mnogobrojni, a zahtjevne životne situacije, kao ove današnje vezane uz krizu i dramatične društvene promjene uvelike pogoduju nastanku depresije u složenoj međuigri s brojnim drugim nasljednim i individualnim razvojnim čimbenicima – zaključio je psihijatar.

osobne slabosti, nego je medicinsko stanje koje treba ozbiljno liječiti. - I nije toliko važno znati točan uzrok koji dovodi do depresije, ali je važno depresiju na vrijeme prepoznati, dijagnosticirati i dosljedno liječiti. Da bi se dosljedno liječila, treba se držati nekoliko važnih odrednica tijekom liječenja.

Prije svega potrebno je povećati kooperativnost bolesnika i bolesnike upozoriti da ne izbjegavaju liječenje, odlazak na kontrole i na psihoterapijske seanse, čak i ako im se učini da trenutno nema od toga koristi. Isto tako, važno je dosljedno uzi-

mati propisane lijekove, čak i kada se osoba s iskustvom depresije osjeća bolje – kaže dr. Mikulan.

Napominje da trebamo što više naučiti o depresiji kako bismo pravovremeno prepoznavali važne početne znakove i simptome i potražili na vrijeme pomoć.

- Tjelesna aktivnost, primjerice šetnja, trčanje ili plivanje, mogu značajno ublažiti simptome depresije. Važno je izbjegavati alkohol i druga sredstva ovisnosti. Spavanje je jako važno, pa ako postoje problemi, važno je o tome razgovarati s liječnikom savjetuje.

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Maslačak nije samo dosadan korov M

aslačak (Taraxacum officinale) najčešće doživljavamo kao dosadan korov, malokad imajući na umu da se u svakom zlu može pronaći i neko dobro, to jest da je maslačak zapravo bogatstvo zdravlja u kojem u proljeće možemo uživati na različite načine. aslačak sadrži neotrovni mliječni sok, cvjetovi su mu zlatnožuti i drže ih šuplje stapke. Cvate od ožujka do svibnja. Listove beremo prije nego što procvate, a cvjetove u doba cvata. Biljku sušimo u sjeni. Cijela biljka obiluje v itaminom C i mineralnim tvarima (kalcij, natrij, sumpor, kalij). Zbog svojih djelotvornih sastojaka maslačak ima široku upotrebu u liječenju bolesti jetre i bubrega, poboljšava cjelokupnu izmjenu tvari i pospješuje pročišćavanje krvi, potiče metabolizam i osnažuje ga. aslačak snižava razinu šećera u krvi pa se preporučuje dijabetičarima; svaki dan treba sažvakati 8 – 15 šupljih stapki. Koristan je i kod uloga, reume, kožnih bolesti, lijenih crijeva, nedostatka teka, slabokrvnosti, izostanka mjesečnice, bolesti gušterače. Maslačak je svoju primjenu pronašao i u pripravljanaju različitih jela. Proljetna salata od listova maslačka začinjena maslinovim uljem prava je vitaminska „bomba“ . alati se mogu dodati još listovi tratinčice i mlade koprive. Listovi maslačka se isto tako mogu kombinirati s kuhanim krumpirom ili tvrdo kuhanim jajima, zato umijesto odlaska u trgovinu pošećite prirodom i naberite listove maslačka, ali imajte na umu da ih uvijek berete na čistim, nezagađenim površinama.

M

M

Osmijeh i optimizam pomažu svakome i u najtežim trenucima

SIMPTOMI Tuga, bezvoljnost, ravnodušnost, razdražljivot, nemir, gubitak koncentracije, samo su neki od psiholoških simptoma depresije. Međutim, taj se psihijatrijski poremećaj manifestira i brojnim tjelesnim znakovima, kao što su bol u mišićima ili trbuhu, glavobolje, pritisak u prsima i pojačano znojenje.

- Tjelesni simptomi su bolesniku čak i impresivniji, pa liječniku upravo njih navodi kao vodeći simptom. To je jedan od razloga zašto je depresija često neprepoznata bolest – navodi dr. Mario Mikulan.

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Zdravo tijelo Jetrene probe - rutinska pretraga u krvi R

utinsku pretragu krvi u kojoj određujemo vrijednosti jetrenih enzima i bilirubina zovemo i jetrene probe. AST ili aspartat aminotransferaza je jetreni enzim, čije povišenje vrijednosti govori o oštećenju jetrenih stanica (hepatocita).

Važan je isto tako u dijagnostici i razlikovanju bolesti srčanog ili skeletnih mišića i bolesti žuči.

LT ili alanin aminotransferaza je enzim koji je vrlo specifičan za jetreno oštećenje, pa

A

neke smjerince koriste samo ALT u dijagnostici oštećenja jetre.

GT ili gama glutamil transferaza enzim je čije povišene vrijednosti govore dosta specifično u prilog alkoholnom oštećenju jetre ili oštećenju jetre uzrokovanom nekim lijekovima.

Može upućivati i na oštećenje žučnih vodova.

F ili alkalna fosfataza je enzim koji govori o oštećenju žučnih vodova. Bilirubin je žučni pigment nastao razgradnjom

G

A

hemoglobina iz eritrocita. Povišene vrijednosti nalaze se kod poremećaja u žučnom sustavu (začepljenje žučnih vodova) ili kod bolesti jetre. Blago povišene vrijednosti mogu imati osobe s nasljednim sindromima, poput Gilbertovog sindroma. etrene probe rutinski se rade u sklopu sistematskih pregleda kako bi se odredila funkcija jetre i kako bi se pravovremeno dijagnosticirale neke kronične bolesti jetre. Primjer su takvih

J

bolesti i kronični virusni hepatitisi. arem jednom godišnje dobro je, osim jetrenih proba, učiniti i krvne pretrage koje uključuju kompletnu krvnu sliku, sedimentaciju krvi, parametre bubrežne funkcije, masnoće u krvi, nalaz urina. ože se odrediti i vrijednost željeza u krvi. CRP (C-reaktivni protein) isto se tako određuje iz krvi i pokazatelj je upale.

B

M

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje

26. travnja 2011., br. 362

KALARI Tradicionalna indijska masaža stopalima odnedavno i kod nas

Najsnažnije i najučinkovitije otklanjanje blokada u tijelu Otklanjanjem energetskih blokada omogućuje se slobodan protok energije koja je od vitalne važnosti za ljudsko zdravlje, doznajemo od Želimira Bengerija Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Država Kerala na jugu Indije poznata je ne samo po lijepim krajolicima, već i kao glavni centar ayurvede, tradicionalne indijske medicine. Manje je poznat i da je domovina drevne tradicionalne indijske borilačke vještine kalaripayattu i klasičnog plesa kathakali, a kalari masaža stopalima neizostavan je dio te tradicije.

Više od masaže

IZDVOJENO Dobra prilika za zainteresirane

U svibnju masaže kao dar tj. donacije Tijekom svibnja Kalari masaža radit će se na dar tj. kao donacija za rad Udruge za poboljšanje kvalitete života „Mudrost“, ali je nužno predbilježiti se na tel. 098/922-5282 ili na info@alternativnolijecenje.hr, odnosno putem www.alternativnolijecenje.hr gdje zainteresirani mogu dobiti i sve informacije.

Udruga za poboljšanje kvalitete života „Mudrost“, koju su prije dvije godine osnovali Marija i Želimir Bengeri i danas broji 30-ak aktivnih članova, nastoji kroz svoje programe unaprijediti zdravlje i kvalitetu života, promovirati komplementarne metode liječenja i terapija, educirati članove i zainteresirane o važnosti funkcionalne prehrane, pomoć i kod prevencije i rehabilitacije svih oblika ovisnosti te

ponuditi programe sportske rekreacije za djecu i odrasle.

- Trenutni aktivni programi su komplementarne terapije, kao što su bioterapija po metodi Zdenka Domančića, hipnoterapija, joga i ayurveda, doznaje-

p

okrenuli Udrugu za poboljšanje kvalitete života mo od Želimira Bengerija, koji je, nakon stručnog visokoškolskog studija za kondicijskog trenera i rada u renomiranim sportskim klubov ima usavrš avao jogu u UAE te bioterapiju kod Zdenka Domančića, a lani zajedno sa suprugom Marijom stekao certifikat za ayurveda panchakarma terapeuta u Dhanvantari Ayurveda Academy.

- Ona je više od same masaže.

To je tretman, čin u kojem je terapeut u potpunosti usredotočen na klijenta da bi mu pomogao - ističe Želimir Bengeri, koji je tu staru indijsku vještinu savladao tijekom boravka u Indiji.

Od svih vrsta masaža, kako ističe, Kalari masaža najsnažnije i najučinkovitije otklanja energetske blokade i time omogućuje slobodan protok energije koja je od vitalne važnosti za ljudsko zdravlje.

- Kalari masaža djeluje na mnoge sustave organizma.

Tako se poticanjem cirkulacije kvaliteta kože unapređuje, jer se širenjem kapilara mijenja tonus i njezina boja. Smanjuje se i podložnost infekcijama, otklanjaju se odumrle stanice, pa suha koža postaje meka.

Posebno je važno da se potiče funkcija žlijezda lojnica i znojnica, čime se ubrzava lučenje toksina u tijelu kao uzročnika poremećaja i bolesti, a u kasnijoj fazi ubrzava se i oporavak ožiljaka - veli Bengeri.

Kod kosti i zglobova također se otklanjaju toksini i posebice osjećaj otečenosti, koštane strukture zgloba, ligamenti i tetive postaju jače, mobilnije i stabilnije, a unapređuje se i funkcija pohrane kalcija u kostima kao prevencija nastanka osteoporoze.

- Kod mišićnog sustava povećava se cirkulacija i doprema

Nakon pripreme rukama, dijelovi tijela tretiraju se i nogom

Učenje drevnih vještina liječenja

Kalari masažu Bengeri je naučio u Indiji u obitelji koja se generacijama bavi ayurvedom

kisika i nutrijenata te ubrzava zdravlja, unapređuje se peristalotklanjanje otpadnih produkata tika i funkcija crijeva te se otklanjaju grčevi i zatvor. Isto metabolizma, poput tako pomaže se kod mliječne kiseline, a č u r o stanja povezanih a ubrzava se prep sa stresom, bulioporavak naa m i n se o mijom i anorekkon sportskih a ak t ivnos t i i ženim a, sijom. o l z i - Kod dišnog težeg fizičkog ksinim sustava djeluje rada. Napeti esu, to ma, r t s se preventivno u mišići postaši sporta a... nastanku plućnih ju fleksibilni i m i l i infekcija te poboljopušteni, a opseg pret šava elastičnost, dok pokreta drastično se se kod limfnog i živčanog povećava i time smanjuje mogućnost nastanka ozljeda, sustava stimulira rad limfnog sustava i opuštanje živčanog dodaje.

Kod probavnog sustava, čija sustava, ubrzava otklanjanje funkcija prema ayurvedi igra ugljičnog dioksida i mliječne vrlo važnu ulogu u održanju kiseline koja uzrokuje umor.

Kalari masaža, naravno, utječe i na imunitet i psihičko zdravlje, i to tako da drastično smanjuje fiziološki i psihički stres, otklanja nesanicu, normalizira anksioznost, depresiju i pad koncentracije, naglašava.

Kalari masaža preporuča se osobama izloženim stresu, pretilim osobama i onima koje se slabo kreću, sportašima za brži oporavak osobama koje fizički teško rade te anksioznim i depresivnim. Isto tako preporuča se i osobama izloženim toksinima zbog specifičnosti posla ili izloženim nekom obliku zagađenja, kao i svima koji žele očistiti tijelo od toksina i pomladiti organizam.

Savjeti iz ordinacije Sunčanica - vrlo ozbiljno stanje S

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ve je toplije i stoga treba pripaziti da glavu ne izlažete nesmotreno suncu. Sunčanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka, visokoj temperaturi - odnosno utjecaju sunčeve topline. Tijelo regulira temperaturu radom kardiovaskularnog sustava i znojenjem. Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo prvenstveno štiti najvažnije organe kao što je mozak. koliko nesmotreno izlažete glavu utjecaju sunca, temperatura u vašoj lubanji će se povećati - baš

U

kao u ekspres loncu. Tijelo će pokušati rashladiti mozak, na način da se što više hladne krvi uputi u glavu.

Posljedica ovoga je da se žilice u mozgu prošire i mozak jednostavno natekne od relativno naglog povećanja volumena. Simptomi ovakve pojave su jako slični potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti i dugotrajnom nesvjesticom, pa i komatoznim stanjem i smrću.

Naravno, to su najteži slučajevi sunčanice, kakvi se mogu dogoditi

nakon dugotrajnog boravka na suncu bez adekvatne zaštite. Simptomi sunčanice su najčešće suha koža uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, a osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost te je vidljivo crvenilo lica. Ukoliko se oglušite na ove alarme, ubrzo ćete osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, a u teškim slučajevima osoba je omamljena, raširenih zjenica te se na koncu može i onesvijestiti. Bilo je ubrzano, a disanje plitko i brzo. U svakom

slučaju, uputno je čim prije kontaktirati liječnika. unčanicu možete izbjeći ukoliko koristite dobru zaštitu za glavu.

Nabavite prozračan slamnati šešir širokog oboda koji će vas štititi od direktnog utjecaja sunca. Ukoliko na suncu boravite duže vremena (na primjer za poljskih radova ili na jedrilici) redovito rashlađujte kosu, glavu i potiljak vodom. Pijte puno hladne tekućine kako biste rashladili tijelo iznutra i odmarajte se dovoljno.

S

Zdravlje 41

26. travnja 2011., br. 362

DOZNAJEMO Svjetski dan zaštite od buke obilježava se 19. travnja

UDRUGA RODA

“Ne po guzi” ovaj tjedan u Varaždinu U Varaždinu će u srijedu 27. travnja biti održana radionica “Ne po guzi” koju organizira Udruga Roda povodom Međunarodnog dana odgoja bez batina, koji se obilježava 30. travnja. Batina je izašla iz raja...

Da, jer joj tamo nije mjesto kao ni u životima naše djece. Upravo se radi toga od 1998. godine u svijetu obilježava Dan odgoja bez batina i nizom događaja skreće se pozornost na potrebu ukidanja tjelesnog kažnjavanja. Udruga Roda uključuje se radionicom “Ne po guzi” putem koje pruža potporu i omogućuje edukaciju o alternativnim metodama discipliniranja djece u kojima se ne Sluh treba čuvati od najranijeg djetinjstva

koristi tjelesno ni verbalno nasilje – pojašnjava Sanja Jakopec iz Udruge Roda.

Radionica, koja je dio projekta Odgovornog roditeljstva, bit će održana u 18 sati u prostorijama Društva Naša djeca u Ulici kralja Petra Krešimira IV. 15/1.

Ulaz je besplatan, a predviđeno trajanje je 120 minuta. - Zbog ograničenog broja polaznika, najave su obavezne. Molimo da svoj dolazak prijavite na broj 098/669-060 – kažu u udruzi.

Napominju da oni koji ne mogu doći na radionicu, zanimljive članke i praktične savjete o toj temi mogu pronaći na www.roda.hr. (vms)

Oštećenja sluha najčešće su profesionalna

(Na)gluhi već sa 16!

CRVENI KRIŽ IVANEC

Poziv darivateljima krvi

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U stanu nemojte hodati u klompama, ne puštajte preglasno glazbu, a motor automobila ne ostavljajte da radi dok nekoga čekate – to su četiri jednostavna pravila koja će vaše ukućane i susjede zaštititi od prekomjerne buke.

Savjetovali su to iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije povodom Svjetskog dana zaštite od buke, koji se obilježava 19. travnja.

Civilizacija...

- Izloženost intenzivnoj buci ima izravan utjecaj na zdravlje, odnosno izravno uzrokuje oštećenje sluha. Pritom oštećenja u početku nastaju u području visokih frekvencija pa ih čovjek nije odmah svjestan.

Tek kod težih oštećenja, kad se javljaju u području govornih frekvencija (1.000 - 3.000 Hz), čovjek primijeti poteškoće u komuniciranju, tj. da nešto nije

u redu sa sluhom – navedeno je na web stranicama Zavoda.

Dodaju da su oštećenja sluha bukom najčešće profesionalna i nastaju u kontinuiranoj izloženosti buci iznad 90 decibela.

Međutim, istraživanja na mlađoj populaciji pokazala su da svaki deseti tinejdžer u dobi od 16 do 20 godina već ima oštećeni sluh zbog glasnog slušanja glazbe ili bacanja petardi i raketa.

- Istraživanja su provedena 1998. i 1999. godine na uzorku od 12.000 zdravih ispitanika, a pokazala su da su oštećenja sluha i danak civilizacije. Jedanaest posto ispitanih u dobi od 16 do 20 godina imalo je oštećen sluh kao posljedicu korištenja elektroakustičnih uređaja, odnosno kao posljedicu korištenja petardi, raketa te različitog vatrenog oružja – prenose.

Ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje i pojačano znojenje mogu biti

ZAŠTITA OD BUKE Organizacijske mjere: vremensko ograničavanje rada izvora buke (građevinskih i drugih strojeva pri gradnji, ugostiteljskih lokala i slično).

Organizacijsko-tehničke mjere: redovito održavanje i servisiranje uređaja, izbor uređaja koji stvaraju manju buku (danas se već reklamiraju «tihe» perilice rublja).

Građevinsko-planske mjere: prostorno odvajanje izvora buke, pravilan raspored strojeva, pravilan raspored objekata (ne stavljanje bučnih pogona u tzv. stambene zone).

Tehničke mjere: izolacija izvora buke, ugradnja prigušivača, lokalna izolacija (na stanovima i kućama osigurati dobro zatvaranje po mogućnosti dvostrukih i/ili izostakala, osigurati dobru zvučnu izolaciju zidova i podova). posljedica buke.

- I dok buka izravno uzrokuje oštećenje sluha, neizravno utječe na organe i na živčani, krvožilni, probavni i hormonski sustav. Buka razine preko 60 dB neizravno djeluje na podraživanje simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava, tj. onog dijela središnjeg živčanog sustava koji ne ovisi o volji čovjeka i koji upravlja važ-

nim životnim funkcijama. Tako povišenjem buke dolazi i do povišenog tonusa simpatikusa koji izaziva ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje, pojačano znojenje, poremećaj u radu probavnih organa, naročito crijeva, poremećaj funkcije žlijezda s unutarnjim izlučivanjem, pa i nagle kontrakcije mišića – pojašnjavaju u Zavodu.

IZVOR: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Svaki deseti tinejdžer u dobi od 16 do 20 godina već ima oštećeni sluh zbog glasnog slušanja glazbe ili bacanja petardi i raketa

Dvije akcije dobrovoljnog davanja krvi organizira sljedeći tjedan Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec. U ponedjeljak 2. svibnja prva akcija bit će održana od 9 do 11 sati u restoranu “Ivančica” u Lepoglavi za djelatnike Kaznionice, a potom će od 12 do 14 sati dobrovoljno davanje krvi biti organizirano u tvrtki Bednja za djelatnike, ali i stanovnike bednjanskoga kraja. Time će ivanečki Crveni križ samo nastaviti prikupljati doze

krvi. Prije Uskrsa u Lepoglavi, na akciji koju je provela ekipa Transfuziološke službe Opće bolnice Varaždin, prikupili su 82 doze krvi za liječenje bolesnika u varaždinskoj bolnici. Rekorderi su bili Josip Uršanić, koji je krv dao 92 puta, te Ivka Novak i Jaga Držaić s 41 darivanjem.

Krv su ovaj mjesec darovali i radnici Itasa te žene iz ivanečkoga kraja, kao i djelatnici Specijalne bolnice Klenovnik i stanovnici s područja Klenovnika. (vms)

Život i socijalna skrb Kada započeti s odgojem djece? (1) U

praksi se često susrećem s roditeljima koji ne znaju kako pomoći svojoj djeci, osobito u dobi predpuberteta, puberteta i adolescencije.

Imaju poteškoća u međusobnoj komunikaciji, a ne vide načina kako ih odvratiti od lošeg društva, kako ih potaknuti na veći angažman u školi. Najveća zabluda koja se često pojavljuje je da se u pr-

vim godinama života djeteta ne obraća dovoljno pažnje na njegov emocionalni razvoj. dobi do prve tri godine često smo usredotočeni na njegove primarne potrebe, a još uvijek postoji uvriježeno mišljenje da dijete „ništa ne razumije“, „nije dovoljno svjesno što se oko njega događa“, tako da se pred njim često ponašamo kao da ono

U

i ne postoji. islim prije svega na međusobne svađe, konflikte i na negativne situacije, koje itekako štetnije utječu na njegov unutarnji svijet negoli kod starijeg djeteta. prve tri godine života mozak se najintenzivnije razvija. Mozak pamti informacije o emocijama koje primamo izvana. Tako

M U

traume iz djetinjstva kojih se ne sjećamo kasnije utječu na naše ponašanje, naše osjećaje te često ne možemo shvatiti zašto imamo problema s djecom u kasnijoj dobi, iako nam se čini da smo dobro komunicirali s njima, nije bilo negativnosti ili loše obiteljske atmosfere koja bi negativno utjecala na njihovo ponašanje.

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet NAJAVA Izbor za najklinca 2011.

26. travnja 2011., br. 362

MODA Kakve se haljine nose ovo proljeće i ljeto?

Biraju se baš oni najposebniji klinci Ove subote s početkom u 11 sati u velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole Varaždin održat će se izbor najklinca Varaždinske županije. Događaj organizira modna udruga “Evolution” i Udruga “Najklinci Hrvatske” pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Varaždina.

Na izboru, koji se ove godine održava pod mo-

tom “Za odrastanje bez nasilja” sudjeluju djeca od pet do devet godina. Organizatori očekuju preko 100 malih natjecatelja, a želite li da i vaše dijete sudjeluje u ovom natjecanju, na kojem se ne biraju najljepši ni najbolji, već najposebniji, možete to učiniti na e-mail adresu viktoria@ evolution.hr, a informacije možete dobiti i na broju mobitela 091/390-9840.

Kao da je šumska vila...

Bogati mogu lakše zataškati nevjeru

Na morskome plavom žalu...

Urbana djevojka

Neopisivo veselo

Cvjetne kraljice Ovo proljeće i ljeto u osvajanje ulica krenite s haljinama cvjetnih uzoraka, pruga ili pak “flekova” neodređenih oblika koji izgledaju kao da ste ih same nacrtale Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Imate li “dublji” novčanik, šanse da ćete zataškati nevjeru puno su veće nego u muškaraca bez kuna u džepovima! - poručili su američki znanstvenici.

Muškarci praznih novčanika, nažalost, nemaju novaca za podmirivanje hotelskih računa i ostalih mjesta gdje se događa prevara. Zanimljivo je i to što su kritične

godine kod muškaraca za prevaru između 55. i 65. godine. Žene u prevaru kreću puno ranije, već nakon 35. godine. a prakticiraju je dok ne navrše 50 godina.

Premda se na nevjeru ne može utjecati, evo jednog savjeta znanstvenika: najmanje prevara je u brakovima koji se sklope u ranim tridesetim godinama.

Sitni i veliki cvjetovi ili, još bolje, njihova kombinacija u jednom, leopard uzorak, pruge, “flekovi” neodređenih oblika koji izgledaju kao da ste ih same nacrtale… Sve su to uzorci koji ovo proljeće i ljeto trebaju krasiti vaše haljine.

Mnogi poznati dizajneri na svoje su haljine stavili upravo cvijeće. Ruže na crnoj podlozi, tratinčice u zelenoj travi, potočnice ili buket različitog

cvijeća, sve je dopušteno. A još je bolje ako se odlučite za više različitih uzoraka cvijeća u jednom. Primjerice, gornji dio haljine neka bude jedn o g cvjetnog uzorka, a drugi p o t puno

drugačijeg i još u drugoj boji.

Definitivno dobitna kombinacija ove sezone!

Nose se i haljine s printevima

!

definitivno dobitna kombinacija su dva različita cvjetna uzorka na jednoj haljini

životinja. Poželjne su tigrove šare ili zebrine pruge, no definitivno najbolje od svih ove sezone prolaze leopardove točke! Ako ni u čemu od navedenog ne želite biti ovo ljeto, tada vam predlažemo prugice.

Svjesni smo da vam prugaste haljine zvuče već pomalo dosadno i toliko puta viđene, no isplati se pogledati Pradinu kolekciju prugastih haljina za sezonu proljeće/ljeto koja će potvrditi da i pruge mogu iznenaditi. Pradine haljine kombinacija su pruga različitih boja, primjerice u gornjem dijelu dolaze zelene, bijele i crne pruge, u struku prelaze u kombinaciju plavih, crnih i bijelih, a od stražnjice do koljena dolaze ružičaste i crne pruge.

Grrrrrrrrr.....

Sve, samo ne već viđeno!

Prate tijelo Što se tiče duljina haljina, sve navedene uglavnom prate liniju tijela i sežu do koljena.

Prolaze i one zvonolikog oblika koje su utegnute u struku remenom, a nećete pogriješiti odlučite li se za haljinu do poda. No kod takvih haljina važno je da prate liniju tijela i da su po mogućnosti utegnute u struku remenom ili, još bolje, ukrasnom vrpcom, pa ćete izgledati poput bombona.

Prozirne suknje sve do poda Da, dobro ste pročitale, ove sezone nose se duge suknje i to po mogućnosti – prozirne!

Takav look ostavlja pomalo boemski dojam i prave trendseterice već su ih uvrstile pod obaveznu garderobu ovog ljeta. Ako se ipak ne vidite u prozirnim suknjama, odaberite neku od laganog materijala. Zapamtite, važno je samo da je duga toliko da se skoro vuče po podu.

Frizerski salon Nijansiranje i bojenje kose nije isto N P

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

a samom početku treba istaknuti da nijansiranje i bojenje kose nije isto. Najčešće nijansiranje kose radimo preljevima za kosu. To su boje bez amonijaka koje u sebi sadrže do dva posto hidrogena. Važno je znati da preljevom za kosu ne možemo posvijetliti boju kose. Možemo je potamniti ili zadržati istu boju, a u tom slučaju kosa će

dobiti sjaj. reljevi za kosu idealni su za prva bojenja jer se skidaju do 12 pranja.

Učinkoviti su jer se ne vidi izrast, a kosa je jednake boje od korijena do vrha.

Mogu se staviti u različitim nijansama, ovisno o željenom učinku. reljevi za kosu koriste se i između bojenja kose, odnosno kada kasnimo s redovnim bojenjem.

P

Ženski svijet 43

26. travnja 2011., br. 362

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Nina Erak-Svrtan, poznata glumica

Dermatolog

Ne trpim kad mi osip dlanova netko mulja i laže “Proljetni” Č Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Poznata glumica za sebe kaže da je vrckasta i brbljava, smatra da u svakoj vezi katkad treba popustiti i da svaka prava žena svome mužu nikad ne smije reći - “ne” Piše: GORDANA IGREC

Dramska umjetnica Nina ErakSvrtan jedina je glumica koja bi se osim pokojne Elizabeth Taylor mogla pohvaliti da je živjela s Titom. Doduše, taj je Tito bio samo lik na filmskim platnima kojeg je utjelovio njezin suprug Boris Svrtan.

esto u prijelaznim i toplim razdobljima godine kao što su proljeće i ljeto dolazi do razvoja sitnih potkožnih “mjehurića” na koži dlanova. Najčešće započinju na postraničnim dijelovima prstiju ruku (ponekad i stopala), no s vremenom mogu preplaviti kožu gotovo cijelih stopala i dlanova. Mjehurići mogu biti veličine zrna prosa do zrna bibera ili čak i graška. Često su praćeni svrbežom i naknadnom pojavom suhe, ljuskaste kože. Govorimo o tzv. dishidrotičnom dermatitisu. ako promijenjena koža ne može u potpunosti pratiti savijanje prstiju, pa na tim mjestima puca uz razvoj sitnih ranica. Ponekad može nastupiti i naknadna bakterijska infekcija, odnosno gnojenje oboljelih područja. zroci mogu biti brojni: tovrsne promjene češće se pojavljuju kod osoba sa sklonošću atopijskom dermatitisu, mogu biti posljedica kontaktne alergijske reakcije, sistemske alergijske reakcije (npr. na neke lijekove) ili se javiti kao tzv. “id” reakcija - alergijska reakcija na neko upalno žarište (npr. na gljivičnu infekciju kože). ijekom pregleda potrebno je isključiti poseban oblik psorijaze dlanova i stopala, alergijsku kontaktnu reakciju ili npr. gljivičnu infekciju kože, koje mogu izgledati vrlo slično.

U slučaju da je doista riječ o dishidrotičnom dermatitisu, u liječenju primjenjujemo različite lokalne kortikosteroidne pripravke, prema potrebi lokalne ili sistemske antibiotike te obavljamo toaletu mjehura (odstranjenje pokrova mjehura). Važna je i njega ruku, a osobito zaštita od brojnih vanjskih, nadražujućih tvari, koje će osnovnu bolest još više pogoršati.

T

Pivo i ćevapi Nina Erak rođena je u Zagrebu, ali joj je majka iz Goričana u Međimurju. Tako je mala Nina svako školsko “ferje” provodila malo u Dalmaciji, odakle joj je otac, a puno više u Goričanu.

Unatoč međimursko-dalmatinskim korijenima, Nina sebe drži za “čistokrvnu Zagrepčanku”.

Poznata glumica debitirala je u ulozi u predstavi “Krstitke” Ericha Kerstnera na kajkavskom u Kerempuhu, gdje je angažirana već 30 godina. Po toj je predstavi Krešo negdje i Golik snimao seriju etir “Dirigenti i muziu tri, č nakon kaši” i počastio ć no i, j je ulogom. Snisata u ještice”, mo v e mala je dosta k č z i u “Gr prug, filmova u Srbiji me su ape, pitao za vrijeme bivv e ić še Jugoslavije, a pivicu se udati za li najviše gledateu ć o h lja Ninu pamti po njega reklami za VIP gdje ima ulogu stroge šefice koja šarmeru u svojoj firmi strogo na telefon kaže: “Posao te zove!” Najdraža joj je uloga Mala Nina školske praznike često je provodila u Goričanu Rože iz “Svoga tela gospodar”, za koju je dobila bezbroj nagrada. S puno šarma, vrckavosti i brbljavosti poznata je glumica je dragi Bog poslao našu Što je za vas majčinstvo? otvorila svoj ženski svijet i proIspunjenje svega. Ne ka- Petru. Jednu ali vrijednu. govorila o stvarima koje “svaka žem da žene koje nemaju Dalje nije išlo. žena triba znat”. Što je za vas uspjeh u djecu nisu kompletne žene, Jutro započinjete sa... jer postoje mnoge koje djecu životu?

Pranjem zubi, umivanjem i Moj brak koji traje 22 gone mogu imati.

Skoro sličan tuširanjem. Slijedi kavica za slučaj dogodio se i nama. dine i moje pametno dijete. mršavljenje, žitarice i odlazak Dugo smo se mučili, patili, Ovo ostalo sve čovjek može. na posao. Ako je potrebno, trpjeli, skoro i na umjetnoj Znate kako se kaže: možeš donesem namirnice s placa jer oplodnji završili, a onda nam se cijeli operirati, jedino ti moja majka živi s nama. Ona kuha, čuva i pazi našu 17-godišnju kćer. Mogu reći da sam ja više Marica – kućna pomoć- suprugu? veze i vezice sa strane mogu se nica: obavljam sve što je vani, a Pamet! Volim muškarce ka- dogoditi na tramvajskoj stanici, mama sve što je u stanu. rakternog izgleda. Nisam nikad a ne na predstavi, Akademiji ili padala na neke ljepotane. Mi turneji. A opet, s druge strane, smo prvi put dugo pr ičali, rekla sam: pa dobro, ako se sve Opraštam, ali...

Kako biste se opisali u tri razgovarali... Sada je i moja kći to može njemu dogoditi, može Petra takva. Ne može sebi naći se i meni. Neka on bude malo riječi? ljubomoran. dečka, jer traži pametnog.

Brbljava, šarmantna i dobra.

Najromantičniji trenutak u Jeste li ljubomorni? Što je najvažnije u vezi?

Bila sam ljubomorna, pogo- životu bio je...

Zalijevanje, malo matematike.

Kad me moj muž zaprosio.

Veze i brak su komplicirani. Da- tovo zato jer mi je muž glumac nas ljudi žive i u izvanbračnim i ja sam glumica, pa znam se To je bilo na Opatovini. Igrali zajednicama i u istospolnim kakve kemije događaju među smo “Gričku vješticu” i negdje zajednicama, dakle, sve je to partnerima. Najviše sam bila u tri, četiri sata u noći, moj me isto. Ista su prava. Ali mislim ljubomorna kad je on postao suprug, uz pivicu i ćevape, pitao da treba biti tolerantan, katkad profesor na Akademiji. Morala hoću li se udati za njega. Prvo popustiti, prešutjeti i nabrojiti sam to pregristi, jer bih inače sam ga odbila riječima da nije završila u ludnici. Prilika čini i normalan, zašto bih se udavala do deset. Što vas je privuklo vašem čovjeka i nečovjeka. Prevare, za njega?

U

T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Nije me sram, pročitala sam i V. Pokos! nitko ne može mozak operirati ako si glup! Prema tome: ovo ostalo se može.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Pročitam sve što mi dođe pod ruku. Pročitala sam čak i Vlatku Pokos. Nije mi to neugodno priznati. Radi informacija pročitam sve.

Iz takta me može izbaciti...

Kada mi netko mulja i laže.

Iz kuće ne izlazim bez...

Izlazim bez svega! Pola toga zaboravim. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Sve mogu oprostiti. Ne zaboravljam.

Najdraži film?

“Lovac na jelene”.

Vaš moto u životu?

Nikad ne reci nikad!

Vaš uzor u životu?

Moja kći! Ne biste vjerovali.

Mladi uzor!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Reći svojem mužu – ne!

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

26. travnja 2011., br. 362

MALA ŠKOLA ULJEPŠAVANJA Kako do lijepih i zdravih noktiju?

Opuštajuća manikura Manikura je tretman u kojem se osim noktiju mnogo vremena posvećuje i njezi ruku

Vraćanje u formu

Piše: MATEJA PETRIĆ M Style – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

Zvuči besmisleno, no nokti nam puno govore o našem zdravlju

lagano masira pilingom 10-ak minuta. Zatim se ruke isperu i nanese se posebna maska koja na rukama stoji pet minuta kako bi ona upila u kožu. Ruke se zatim dobro isperu. Slijedi potiskivanje noktiju, Iako mnogi ne pozatim oblikovanje. svećuju dovoljno okti n Prvo se grubom pažnje rukama, m a n turpijom skidaone mnogo gou u j a v neravnine vore o našim otkri ju ju n a t s i nečistoća s kar ak ter is t i u s m kama i koliko kakvo brezi, srce nokta, zatim u se najf inijim zapravo držimo naši b tnjača turpijama brusi do sebe. Zato ti š i da bi nokat dobio mnoge žene reprirodni sjaj. Nakon dovito posjećuju toga slijedi nanošenje salone za uljepšavanje kako bi njihove ruke izgledale dvaju slojeva prozirnog laka, ali isto tako može se napraviti lijepo i njegovano. popularni “french” s lakom.

Nakon cijelog postupka ruke Za 45 minuta Nokti nam, zapravo, iako se lagano izmasiraju kremom. to mnogima na prvi pogled Nakon takvog tretmana osjećat izgleda potpuno besmisleno, ćete se preporođeno. puno govore o našem zdravlju.

Oni nam otkrivaju u kakvom su stanju naši bubrezi, srce, štitnjača.

Izgled noktiju uvelike nam može pomoći da zapravo vidimo u kakvom smo zdravstveImate li vremena i volje, nom stanju. Mnoge žene danas manikuru možete napraviti posvećuju mnogo vremena i sami kod kuće. U toplu izgledu svojih noktiju. Manikuvodu stavite malo tekućeg ra je vrlo raširen trend kod žena sapuna i natopite nokte pet čiji su nokti sami po sebi vrlo minuta, nakon toga istrljajte zdravi i dovoljno je posvetiti tek ruke pilingom (u svim boljim 45 minuta kako bi oni izgledali drogerijama možete pronaći savršeno. veliki izbor pilinga za ruke).

Manikura je zapravo opuštaIsperete ruke i započnete juć tretman u kojem se osim oblikovanje noktiju i turnoktiju mnogo vremena posvepijanje. Skidate neravnine ćuje i njezi ruku. Prvo se nokti s cijelog nokta i na kraju pet minuta “natope” u toploj najfinijom turpijom vratite vodi kojoj smo stavili posebnu sjaj noktu. Zatim nalakirajte kupku, kako bi kožica omekšanokte u boji po želji. la. Nakon toga svaka se ruka

Tijekom manikure puno se vremena posvećuje i njezi ruku

Manikura završava nanošenjem laka za nokte u dva sloja

P

uno žena izgubi sebe u ulozi majčinstva i predaje se životnim situacijama koje često nemaju milosti prema njoj. Žena odrasta kroz trudnoću i dolazi do spoznaje kakva je njezina uloga u društvu. Odgovornost koju žena osjeća prema djetetu koje je dovela na svijet može izazvati i krizu vlastitog identiteta. dlukom žene da vježba poslije porođaja otvara se put prema normalizaciji, obogaćenju tijela i duha, a time i preuzimanju odgovornosti za vlastito zdravlje. Nakon poroda svaka će žena primijetiti gubitak snage, kondicije i volje za fizičkom aktivnosti. Osjećate li bolove u leđima najčešće duž cijele kralježnice, preporučljivo je stalno jačanje leđnih i trbušnih mišića. ako vježbati a da pritom ne ugrožavate svoje i djetetovo zdravlje? Potražite pomoć stručno educirane osobe (fizioterapeuta) za procjenu vašeg fizičkog statusa. Na početku razmislite kod kojih pokreta i aktivnosti osjećate pojačanu bol ili ograničenje. Istezanje je ključno u postizanju smanjenja bolova u mišićima te boljeg držanja tijela. Koristimo ga i kao pripremu, ali i završetak napornijih programa vježbanja. ktivnosti koje su poslije porođaja najbolje, a mogu zamijeniti suhoparno vježbanje, svakako su različite aerobne vježbe kojima trošite dosta kisika. U ovim proljetnim danima vozite bicikl jer time rasterećujete zglobove kuka i koljena, a jačate mišiće nogu i trbuha. Ako imate prilike plivati u bazenu, radite to barem dva puta na tjedan. Plivanje uključuje rad svih mišićnih skupina, djeluje blagotvorno na zglobove i ne iscrpljuje kao neki drugi programi vježbanja.

Aerobik ili fitnes programi ne preporučuju se tri mjeseca poslije porođaja, a za dojilje tek poslije prestanka dojenja.

O

Manikura je vrlo raširen trend kod žena čiji su nokti zdravi

K

A

Sama svoja majstorica!

Dovoljno je posvetiti 45 minuta kako bi vaši nokti bili savršeni

Kozmetički savjeti Tri koraka za izvanredne rezultate mršavljenja

T

Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

retman ljepote uvijek bi trebao započeti tretmanom čistoće. Široka je paleta prirodnih, originalnih i nježnih omekšavajućih proizvoda za čišćenje kao priprema za daljnju njegu. rvi korak je eksfolijacija za mršavljenje, Thalgomince LC24 anticelulitni pi-

P

ling za tijelo koji potiče bolju mikrocirkulaciju, povećava elastičnost i čvrstoću kože.

Drugi korak je Thalgomince LC24 masaža za mršavljenje, koja potiče aktivnu lipolizu s 24 h otpuštanjem kofeina, što dovodi do 24-satnog učinka mršavljenja. Thalgomince masaža je 25-minutna masa-

ža za mršavljenje bazirana na pokretima mršavljenja, dreniranja i tonificiranja.

Izvodi se pomoću LC24 kreme i koncentrata za smanjenje obujma, koji dodatno povećava i ubrzava rezultate.

Glavni sastojci kreme su Sliming kompleks, koji čine zelena kava, morska alga

laminaria i 24 h kofein. Treći korak je maska koja se nanosi pokretima glađenja, a pretvara se u gumene hlačice i ima funkciju zadržavanja rezultata. Idealan tretman za čvrst, lokaliziran celulit i veće obline. Tretman preporučujem u kurama od 6 do 12 tretmana, dva puta tjedno.

Ženski svijet 45

26. travnja 2011., br. 362

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Glupi razlozi D

Treba ih jednostavno pustiti da ih prođe i odgovarati s “Da, draga” - savjetuju muškarci koji su prebrodili brojne PMS-ove

PROVJERILI SMO Što doživljavaju muškarci kad im drage “pere” PMS?

Dragi - nosi se!

Kad imaju PMS, žene prigovaraju, viču, čas su bijesne, a za tren rone suze. U te dane ne mogu trpjeti same same, a kamoli partnera Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Kad imam PMS, grizem ko pas! Stalno prigovaram, vičem, čas sam bijesna, čas plačem ko kišna godina. Žudim za nježnostima i pažnjom, no nakon nekoliko minuta sve mi ide na živce i mužu vičem da mrzim dan kad sam ga upoznala. Čak mi se u tim danima promijeni percepcija svijeta. Kad sve prođe, samu sebe iznenadim do kakvih sam samo

zaključaka došla prethodnih dana i pitam se koji mi je ipak bio vrag? - ustvrdila je jedna Varaždinka koja u vrijeme PMS-a nije baš osoba koju biste voljeli imati uz sebe.

Seks i PMS idu zajedno?

Kad imam PMS, samo bih se seksala cijelo vrijeme.

Totalno sam napaljena i nezasitna – otkriva jedna forumašica. Ipak, većina žena u te dane uopće nema nikakvu potrebu za seksom

Da, draga Kao uostalom i većinu žena koje “pere” PMS. Naravno, ima i onih koje te dane u mjesecu prebrode bez problema, no većina žena kada ima PMS ne može trpjeti samu sebe, a ka-

moli još i partnera.

Sve u svemu, ni muškarcima nije lako trpjeti PMS njihovih partnerica i užasno ih takva situacija naživcira. Pogotovo one u vezama s kraćim stažem, koji

u te dane draže mi je pola sata biti s punicom, nego cijeli dan provesti sa ženom

!

U te dane u mjesecu ženama uglavnom nije ni do čega

ni ne znaju što ih je snašlo tih dana u mjesecu. Oni iskusni već su razvili raznorazne tehnike borbe protiv PMS-a.

- Uglavnom tih dana pokušavam čim više izbivati van kuće. Igram košarku, odlazim na tisuću i jedno pivo s fren-

i uopće se ne osjeća – kao žena. Naravno, postoje i one žene kod kojih hormoni posebno ne utječu na želju za seksom, tako da i tijekom PMS njihov libido ostaje isti. dovima, a ako baš zagusti, smislim da su me zvali zbog nekog hitnog posla. Čak mi je u te dana draže biti pola sata s punicom, nego kod kuće cijeli dan sa ženom – priznao je naš sugrađanin s dugogodišnjim bračnim stažem.

Drugi su već oguglali na PMS, pa sve što im partnerica tih dana uputi ne shvaćaju ozbiljno i drže se one stare “kroz jedno uho unutra, kroz drugo van!”.

- Vjerujte mi, treba ih jednostavno pustiti da ih prođe. Ne svađati se, a na svaki njezin prijedlog i bubice u glavi treba reći: “Da draga, OK draga, može draga”, pa kad prođe luda faza, razumno porazgovarajte, jer sve drugo što kažete u to vrijeme okrenut će se protiv vas – savjetuje naš sugrađanin.

o nedugo uopće nisam mislila da čovjeka mogu neki glupi razlozi izbaciti iz takta. I to toliko da ne može normalno razmišljati, a još manje objektivno zaključivati. Riječ je, naravno, o muško-ženskim odnosima koji u jednom trenutku mogu i najstabilniju vezu dovesti u pitanje. Ako ne i do sloma! a sam pošizila kad sam skužila da se moj frajer zagledal u sise jedne mace preko puta stola za kojim smo nas dvoje ugodno čavrljali čekajući kavu i aperitiv. Dok sam mu ja gugutala uvjerena kako sam u središtu njegova interesa, on je sav bio u tuđem dekolteu! Normalno da sam i ja izbuljila oči kad sam vidjela neuobičajeno lijepe i velike grudi na krhkom tijelu zavodljive plavuše. I to Mađarice sa silikonima! idjelo se da je ženska svjesna svojih atributa, kao što je bila svjesna da izaziva komade oko sebe. Kad sam o tome razgovarala s frendicom, kratko me pitala: “I kaj? Samo je gledal? Moj je već ordiniral! Ali to ga je kratko držalo. Na kraju svi oni dojdu doma!” - odmahnula je rukom smijući se pobjedonosno. vo mi je bilo još gore od onoga. Ispala sam blesavija od nje koja zbog ozbiljnijih razloga nije radila frku. Ali stvar je bila u tome kaj se nisam raspigala samo zbog tog idiotskog dekoltea. Nego zato kaj je jučer održal cijeli pledoaje na temu kako je svaka žena svetinja. I da bez žene ni on ne bi mogao postojati. Pa onda još i dalje. Da bi na kraju uvjerio i mene kako on “strahovito poštuje žene”! ila sam sigurna da govori meni. Je, malo morgen!! Svelo se sve na pitanje - koju zapravo ženu on tako silno poštuje?

Onu sa silikonima ili - mene? Na kraju je ipak u pravu bila moja frendica. Mađarica je nestala i frajer je opet gledal samo mene. A ja sam se pomirila s činjenicom da se ne treba žderati zbog glupih razloga kao što silikoni, sise i dekolte.

J

V

O

B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija Ulje palmarose za nježnu kožu i protiv ožiljaka P

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

almarosa je trava visoka do 2 metra, koja raste u krajevima s tropskom klimom.

Tradicionalno se koristila za sprečavanje infekcija i suzbijanje groznice. atrganim se lišćem parfimirala voda za kupanje i izrađivale su se mješavine za olakšanje bolova. Mirisom podsjeća na ulje ruže ili ge-

N

ranija, pa se često koristi za njihovo falsificiranje. Industrije parfema i sapuna veliki su potrošači tog ulja. terično ulje dobro vlaži kožu, potiče obnavljanje stanica i regulira produkciju sebuma, pa je sjajno sredstvo za njegu svih tipova kože i tretiranje njezinih različitih stanja poput akni, infekcija, ožiljaka,

E

bora, upala. Naročito blagotvorno djeluje na suhu i pothranjenu kožu, pa se mnogo koristi u preparatima za njegu lica, ruku, stopala, vlasišta, usnica i slično. Također, dobro je protuvirusno i protubakterijsko svojstvo, pomaže kod bronhitisa, gripe, prehlade, upale sinusa, uha, grla i nosa.

Ublažava bolove, odlično je

protugljivično sredstvo, pa se koristi u tretiranju raznih gljivičnih oboljenja kože, noktiju, probavnog i reproduktivnog sustava. Održava crijevnu floru u zdravoj ravnoteži, tonizira živčani sustav i potiče oporavak od stresa, mentalne iscrpljenosti i tjeskobe. Bistri misli, smiruje emocije i ublažava nemir.

46 Oglasi

26. travnja 2011., br. 362

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

26. travnja 2011., br. 362

NEKRETNINE

091/784-4868 ozn.62c KLIJET na Malom Vrhu s 2.500 m² okućnice - 6.500 € te vikendica na Varaždin - Bregu 40 m² - 15.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PRODAJA obiteljske kuće u Jakopovcu kod Varaždina, 120 m² na okućnici od 1 545 m², cijena 100.000 €. Info na: 098/925-0324 ozn. 2020b LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1700e KUĆA 80 m² i 350 dvorišta - odvojak Gortanove - 75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA tjedna! Starija kuća u Doljanu, 80 m² i 850 dvorišta, struja , voda - 14.500 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJE se kuća 160 m² u Frane Seljana kompletno novouređena te kuća u Gortanovoj 140 m² sa 600 prekrasnog dvorišta (blizina IV. OŠ)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE: Nova u Trnovcu 130 m²65.000 €, novouređena u Turčinu 90 m² - 65.000 €, Sračinec 70 m² i 1000 dvorišta - 40.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241,

KUPUJE se vikend kuća ili starija kuća u bližoj okolici Varaždina do 15.000 €! Mob. 091/784-4868 ozn.62c KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1702e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.1702e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1703e HRAŠĆICA, kuću, visoki roh bau, građevinska i lokacijska, 1/1, 100.000 €, prodajem. Mob. 099/815-6495 ozn.1533 MANJU kuću i oranicu u Ivancu, Rajterova 149, prodajem. Upitati na broj: 091/1554-006 ozn.1603 VARAŽDINBREG, M. Vrh, kuća 150 m², 1 200 m² uređenog okoliša, 850 €/m². Može zamjena za sj. Jadran. Mob. 099/677-2771 ozn.2004b KUĆA katnica, visoka, nedovršena, 3 stana, podrumi, struja. Tel. 212-675 ozn.2018b

STANOVI

GRABANICE najpovoljnije! Dvosobni 37,50 m², trosobni 50,80 m², trosobni 69 m², povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucernanekretnine.com ozn.62c NOVOGRADNJA prilika! Trosobni 78 m² u M. Laginje (blizina bolnIce) s podzemnom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVI jednosobni 31 m² u Dravskim Vrtovima, potpuno uređen!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI! Kozarčeva 57 m², I. kat, (sve etažno) i novogradnja Zagrebačka 68 m² ( kod Varaždinskih vijesti). Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 800 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1403 NOVOGRADNJA, stanovi, I. kat, 50,35 m² i 53,20 m² (POS naselje), V. Međerala bb, prodajem. Mob. 095/906-5652 ozn.1598 DVOSOBNI, odmah useljivi stan, 52 m², 49.000 €, prodajem. Mob. 098/908-9516 ozn.1624 NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m², useljivo travanj/2011.

Stanovi Franje Račkog - useljivo odmah. Poseban uskršnji popust. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c

Mali oglasi 47

STAN u centru grada prodajem ili mijenjam za kuću. Mob. 091/1655-951 ozn.2008b SUPER prilika! Uređen i namješten novi 2-sobni stan u centru, 50 m², vlastita brojila, samo 950 €/m².Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Tel. 098/622-082 ozn.1702e DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508- 0026, 042/231-377 ozn.2015b JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2021b GARAŽU iza zgrade Zrinski Frankopana 2, prodajem. Mob. 098/195-8830 ozn.2025b

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA! 1000 m² u Gojancu, 1200 m² u Gotovčevoj (produžetak Jurkovićeve), 419 m² u Kurelčevoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c IZUZETNA prilika! Prodajem građevinsko zemljište u B. Trnovcu od 1 500 m². Mob. 091/8844-007 ozn.1315 GRADILIŠTE u Trnovcu, plaćeni svi doprinosi, prodajem. Mob. 091/507-5873 ozn.1587 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim

svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/232-0350.

091/352-0083 ozn.1703e

POSLOVNI PROSTORI POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, mesnica…

Jalkovečka 3a. Mob. 091/5457285 ozn.1430 STAMBENI poslovni prostor 400 cm², Sračinec, parcela 1 750 cm² (cca 1 000 asfaltiranog), 125.000 €. Mob. 099/444-5060 ozn.1577 POSLOVNI prostori - za kafić, V. Međerala bb (POS neselje), novogradnja, prodajem. Mob. 095/9065-652 ozn.1598 POSLOVNI prostor od 21 m2 u samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznajmljujem. Pogodno za ured, trgovinu, poslovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu, zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240-980. ozn.1699e POSLOVNI prostor u centru

Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1703e

NAJAM IZNAJMLJUJE se dvosobni stan 55 m² u Prešernovoj , kompletno namješten! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c LJETOVANJE - Sv. Filip I Jakov, garsonijera, jednosobni, dvosobni.

Mob. 098/971-9397 ozn.1475 SOBU povoljno iznajmljujem studentima, zaposlenicama, upotreba kupaone i kuhinje.

Mob. 091/907-0528 ozn.1614 JEDNOIPOSOBNI stan u zgradi, površine 30 m², kompletno renoviran i moderno namješten, iznajmljujem. Najamnina 1.200,00 kn + režije cca 400,00 kn. Mob. 098/494-536 ozn.1706e NOVOUREĐENI, dvosobni stan, blizina bolnice, povoljno iznajmljujem - za jednu ili dvije

48 Mali oglasi osobe. Mob. 091/511-2153 ozn.1707e JENDOSOBAN stan u zgradi, Trakošćanska, 1. kat, namješten, iznajmljujem. Tel.042/331-200, mob.098/9775-323 ozn.2c NAMJEŠTENU kuću od dvije sobe, kuhinju, kupaonu i dvorište iznajmljujem studentima.

U centru grada, pet minuta do fakulteta! Mob. 091/506-5273 ozn.1704e IZNAJMLJUJEM dvosobni, komforni, namješten stan u suterenu ženskoj osobi/bračnom paru bez djece i dvosobni, komforni stan, namješten, poseban ulaz, I. kat, bračnom paru, zaposlenom, bez djece. Mob. 099/786-4113 ozn.1643 TROSOBAN stan 79 m², Ul. J. Pupačića, prizemlje, centralno, 1.900 kn + režije, iznajmljujem.

Mob. 098/934-8210 ozn.367a JEDNOSOBAN stan 30 m², III. kat, u zgradi, namješten, Supilova ul., iznajmljujem. Mob. 098/9071645 ozn.2013b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn.

38c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c ZASTAVA 101, ‘82. god., registrirana, ispravna, prodajem. Tel. 042/641-930 ozn.1602 KUPUJEM automobile, motocikle, ispravne, neispravne i karambolirane, stare olupine; Fiesta (90), teg. 11/2011, 499 €.

Mob. 098/777-095 ozn.1610 GILERA RUNNER 49 ccn³, 2004., odlično sačuvana; Kia Pride, 2000. g., reg. do 10 mj. Mob. 098/190-5696 ozn.1616 CITROEN C1 1.0, reg. 11/2012 g., 50 KW, 2006. godište. Mob. 098/684-794 ozn.2010b

za čuvanje djeteta u našoj kući.

Mob. 098/9432-768 ili SMS na 098/9810-008 ozn.1628 DEČKO 24 g., nema SSS, hitno traži posao, može i poljoprivreda, B kat., okolica VŽ. Mob. 091/890-8989 ozn.1630 VELIKA poslovna prilika, nije osiguranje ni stambena štednja; tek slijedi ekspanzija. Mob. 098/1629880 ozn.1637 FRIZERSKI salon u centru grada Varaždina traži frizerku s iskustvom te poznavanjem izrade umjetnih noktiju. Mob. 099/2165240 ozn.2012b

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ 08/'#=_= NS_ 8' ĨåĤĺÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩþĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

POSAO PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba za rad u caffe baru. Mob. 098/284-218 ozn.1596 TRAŽIMO dadilju s iskustvom

= G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih

26. travnja 2011., br. 362

radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni

pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

26. travnja 2011., br. 362

dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn.

Mob. 091/543-8985 ozn.292c VODOINSTALATERSKI obrt Mario: povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju; odvoz šute: Mob. 095/5145-755 ozn.295c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, sanacija krova, termofasade, Na sve radove dajemo garanciju. Ninex, mob. 098/414-128, 091/414-1288 ozn.303c VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove.

Mob. 091/1760-616 ozn.305c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.1226 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste gori-

va: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.1261 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 160 kn; 8 cm već od 175 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542-336 ozn.1344 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.1362 VODA – postavljamo cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje

MALI OGLASI već od 40 kuna

radovi; uređenje dvorišta; tlakavci, iskop, dovoz materijala. Mob. 092/292-9335 ozn.1590

dor i marabel, prodajem. Moguća dostava. Mob. 099/3720-765 ozn.366a

NJEGOVATELJICA - višegodišnje iskustvo, prima na skrb i njegu starije osobe, med. nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.1620

DRVA: bukva, hrast - kvalitetna; starinska drvena preša - 1.000 kn. Beretinec, 095/5026-748 ozn.1639

PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje i lakiranje; keramika, knauf, vodovod, centralno. Brzo i kvalitetno! Mob. 098/906-6889 ozn.1626 ODRŽAVANJE voćnjaka, vinograda, travnjaka – košnja, krčenje terena. Mob. 098/914-8365 ozn.1632

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1701e

na poljima – bušenjem. Brzo i kvalitetno. Mob. 091/1330-187 ozn.1345

CIRKULAR 220 – 360 V, montiran na pank, sa noževima. Zvati samo nedjeljom, ostale dane SMS: 099/211-9854 ozn.1497

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/9279903, 095/908-4793 ozn.1353

ŠTEDNJAK, 3 plin + 1 struja, sa pećnicom na struju, povoljno prodajem. Nazvati na: 210-272, 091/723-0022 ozn.1708e

SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.60d

RABLJENI televizori 200 kn i 400 kn. Mob. 098/137-4998 ozn.1617

GRAĐEVINARSTVO - GORDAN: novogradnja, adapatacije, fasade; tesarsko - krovopokrivački radovi; centralno, vodovod, keramika; knauf, soboslikarski

USTUPAM grobnicu od 2 ukopna mjesta, na starom djelu varaždinskog groblja. Mob. 092/245-4043 ozn.1625 STOČNI i sjemenski krumpir kon-

PLUG Landzberg dvobrazni 12”, visoki predplužnjaci, crtalo, kotač, 550 €, odlično stanje. Mob. 098/994-5634 ozn.1640 MASAŽNA fotelja, masažer nogu s tri elektrode, staro 7 mj. , povoljno. Tel. 042/651-064, 098/172-9468 ozn.2017b SADNICE za živu ogradu: ligustrum, buksus, kugle od buksusa, prodajem. Mob. 095/857-7118 ozn.2023b BRAČNI krevet, regal, kutna klupa, ovalni stol, perilica rublja, madraci. Tel. 731-329, 092/3078682 ozn.2024b

KREDITI KREDITI: nove kreditne linije bez jamaca i HROK-a. Brza realizacija, dugogodišnje iskustvo.

Izrada kompletne financijske analize. Mogućnost dodatne zarade u sporednom zanimanju. Mob. 098/137-5727 ozn.365a

KREDITNI ured Varaždin – Novi Marof: do 30.000 € bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a, na ostatak plaće do 7.000 €; umirovljenici do 85 g., pozajmice do 25.000 kn. Zatvaramo postojeća zaduženja i rješavamo C. L. Siniša, 098/964-5711 ozn.1502 AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima. Pozajmice odmah. Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.1589 KREDITI bez jamaca! Bez HROK-a i C. L. za zaposlene i umirovljenike. Vaše financijske probleme rješavamo brzo i diskretno.

Bez provizije! Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c FENOMENALNI krediti u suradnji sa hrv. bankama! Bez jamaca do 2/3 primanja, bez HOK-a i C. L. Dugogodišnje iskustvo i tisuće zadovoljnih klijenata su znak naše kvalitete! Dogovorite svoj termin jer mi smo tu, radi Vas! Gđa. Ivana, 095/885-9230 ozn.176c UMIROVLJENICI i zaposlenici brza realizacija kredita, zatvaranje postojećih, dobivanje novog.

Mob. 091/907-0528 ozn.1614 DOZVOLITE nam da vam pomognemo u rješavanju vaših financijskih problema. Mob. 091/303-2261 ozn.1631 ZALOŽNI zajmovi uz zalog pokretnina (zlato, umjetnine, tehnika, vozila). Tel. 042/321-701 ozn.2019b

POZNANSTVA VRUČE priče, podijelit vašu najuzbudljiviju priču sa nama i osvojite nagradu!.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c DEČKO 38 godina, rastavljen, zaposlen, traži djevojku za druženje ili ozbiljnu vezu. Mob. 091/731-7966 ozn.2014b

Mali oglasi 49

50 Oglasi/Zahvale i sjećanja

26. travnja 2011., br. 362

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala.

Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na radnom mjestu:

STRUČNJAK ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM (m/ž) Vaši zadaci: - Sudjelovanje u održavanju i daljnjem razvoju sustava upravljanja kvalitetom grupacije Boxmark prema normama ISO - Kontinuirano unapređivanje internih procesa - Rješavanje problema vezano za procese proizvodnog pogona te kvalitete proizvoda - Provedba i praćenje unutarnjih audita - Izrada kontrol-planova - Obrada reklamacija - Kontrola dokumenata Vaše kvalifikacije: - Mag. / Ing. tehničkog usmjerenja – kemija, fizika, strojarstvo - Iskustvo u autoindustriji, u upravljanju kvalitetom,

MITER DRAGUTINA

i

KATARINU

TUŽNO SJEĆANJE

DEJANA CUKOVIĆA

ROZALIJU NOVAK

29. 11. 1991. – 29. 11. 2011.

29. 4. 1981. – 29. 4. 2011.

Prazni su naši dani, puni boli i gorčine.

Nedostaješ nam mnogo, sine.

Tvoja obitelj

S ljubavlju

Obitelj Cuković *****

Kći Andrea i unuk Karlo

Obitelj Matučec

ZDENKU VUGLOVEČKI

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, ili osobno u kadrovski odjel.

Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404694

na našu dragu mamu, baku i prabaku

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo zauvijek u srcu svom.

na dragu kćerku

Od svih kandidata očekujemo : - Jake organizacijske i komunikacijske vještine - Visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu - Sistematičnost i analitičnost

SJEĆANJE

10. 4. 2001. – 10. 4. 2011.

27. 4. 2005. – 27. 4. 2011.

Smrt ne prekida ljubav, vrijeme ne liječi tugu.

Dok živimo mi, u našim srcima živite i vi.

TUŽNO SJEĆANJE

Novim članovima našeg tima nudimo : - Stručnu obuku i usavršavanje u sektoru osiguranja kvalitete u autoindustriji - Rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) - Svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju

na voljenog

SJEĆANJE na moje roditelje

poznavanje ISO standarda, prednost je poznavanje standarda VDA - Radno iskustvo u struci minimalno 4 godine - Odlično poznavanje rada na računalu - Obavezno odlično poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu - Fleksibilnost i spremnost na putovanja i rad van Hrvatske

SJEĆANJE

JOSIP PREPELIĆ 29. 4. 2005. – 29. 4. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoja djeca, brat i sestre s obitelji

ZAHVALA

25. 4. 2010. – 25. 4. 2011.

Godina je prošla, a tuga i bol u srcu je ostala koju nitko izbrisati neće.

povodom smrti naše drage

ZAHVALA

KATE LADIĆ rođ. VRČEK

Tvoja mama s familijom

povodom smrti dragog sina, supruga, oca i djeda

nakon teške bolesti preminule 16. 4. 2011.

Hvala svima koji Te posjećuju.

SJEĆANJE

NEDELJKO SEVER 1. V. 2004. – 1. V. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi, vječna je.

Tvoja mama i sestra s obitelji

Iskreno zahvaljujemo svoj dragoj rodbini, susjedima, prijateljima na izrazima sućuti i ispraćaju drage nam mame i bake. Veliko hvala liječnicima i medicinskom osoblju Kirurgije III, ambulanti dr. Keretić – Češljaš, kućnoj njezi g. Lekić, djelatnicima MIV-a.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sinovi Miljenko i Stjepan, unuci Jelena i Marko, snaha Branka, sestra Marija i obitelj Crnčec

sa slikom

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima koji su bili uz nas u teškim trenucima. Veliko hvala doktoru Kolariću, doktorici Vidak i osoblju Bolnice Klenovnik te velečasnom Posavcu na toplim riječima oproštaja i molitve.

Tvoja mama Draga, supruga Nada, kćeri Vesna i Jasna s obitelji te unuka Klara

SJEĆANJE na

SJEĆANJE

SLAVICU SEKAČIĆ

na voljenog

26. 4. 2009. – 26. 4. 2011.

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

STJEPANA KUKECA preminulog 17. 4. 2011. u 59. godini života.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

VLADIMIRA DELIĆA 25. 4. 2008. – 25. 4. 2011.

Od obitelji Delić

SJEĆANJE

već od

100 kuna

VINKO BARBIR

SJEĆANJE

27. 4. 2010. – 27. 4. 2011.

na voljenu majku i baku

U srcima je ista rana, godinu dana nisi s nama. Nebo, Tvoj je tihi dom, čuvamo Te u srcu svom.

29. 4. 2001. – 29. 4. 2011.

Tvoja obitelj

ELEONORU JURIČIĆ Sinovi Krešimir, Željko i Nikola s obiteljima i kći Zdenka

Zahvale i sjećanja 51

26. travnja 2011., br. 362

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

dragom sinu

MLADEN KOLARIĆ

na dragu unuku i nećakinju

26. 4. 2010. – 26. 4. 2011.

TIHANU DVORŠĆAK

MLADENU

U srcima i mislima uvijek s Tobom.

Od mame Matilde

Paulina s obitelji

28. IV. 2003. - 28. IV. 2011.

Prerano si otišla, zaborava nema.

Ostala je bol i tuga, vječna uspomena.

MLADEN TONČIĆ 7. 9. 1949. – 15. 4. 2011.

Baka Ivka i djed Ivan Dvoršćak, stric, strina, Ela i Matej

SJEĆANJE Stric Tona, ostaješ mi

MLADEN KOLARIĆ

u vječnom sjećanju.

MLADEN TONČIĆ

Tea

Obitelj Kolarić i Šmrček

7. 9. 1949. – 15. 4. 2011.

HUZJAK POSLJEDNJI POZDRAV

MLADEN TONČIĆ

SJEĆANJE

MIRKO

MARIJA

FRANCA KOCIJAN

† 3. 1. 2006.

† 27. 4. 2008.

23. 4. 2009. – 23. 4. 2011.

MLADENU 7. 9. 1949. – 15. 4. 2011.

SJEĆANJE

26. 4. 2010. – 26. 4. 2011.

U srcu tuga, na grobu tišina, u našem domu velika praznina.

Sin Darko s obitelji

U srcu i mislima uvijek si s nama.

SJEĆANJE

Sin Stjepan s obitelji

Od šogorice Olge

na

MARIJANA ĐURINCA POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

27. IV. 2010. – 27. IV. 2011.

na našeg dragog

Prošla je jedna godina. U mislima si među nama. Hvala svima koji Te se sjećaju.

bratu

IVANA TORLAKA

MLADENU

30. IV. 2008. – 30. IV. 2011.

MLADEN TONČIĆ

Tvoja obitelj

Dušan – Duc

7. 9. 1949. – 15. 4. 2011.

Tvoja žena i Tvoja djeca s obitelji

Uvijek si s nama i u našim mislima.

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

PETAR MIŠAK

dragom

23. 4. 2006. – 23. 4. 2011.

MLADENU TONČIĆU

U našim srcima i mislima živiš i dalje.

Od obitelji Šiprak

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na

na dragog

GABRIJELA LONČARIĆA

DRAGUTINA CEPANCA

1. 5. 2008. – 1. 5. 2011.

23. 4. 2002. – 23. 4. 2011.

Po dobrom Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo i u srcu zauvijek čuvamo.

Zauvijek u mislima i srcu s Tobom.

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake, prabake, svekrve i punice

BARICE ČRLENEC Zahvaljujemo dragim prijateljima, rođacima, kumovima, dobrim susjedima i znancima, djelatnicima Lantea grupe d.d., RK POINT, Udruzi roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja koji su nam pružili utjehu u teškim trenucima te našu voljenu dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo gđi Blaženki Beli, koja je svojom dobrotom i ljubavlju olakšala našoj Barici posljednje trenutke života. Hvala velečasnom Žarku Pavloviću iz župe sv.

Nikola na molitvi i posljednjem ispraćaju. Počivala u miru.

Kći Milica, zet Krešimir, unuka Matea, sin Marijan i snaha Marija

Obitelj

Tvoji najmiliji

ZAHVALA SJEĆANJE na sestru

TUŽNO SJEĆANJE

BARICU LAKUŠ rođ. KUZMINSKI

na voljenog

1. 5. 1991. – 1. 5. 2011.

26. IV. 1996. – 26. IV. 2011.

Godine su prošle, a sjećanja na Tebe ostaju.

Stalno si u našim mislima i molitvama.

Brat Drago, sestra Marija s obitelji

prof. TOMISLAVA MERLIĆA

Tvoji supruga Olgica, djeca Vesna i Rajka s obitelji

IN MEMORIAM SJEĆANJE

PAVAO DOMINIS – AKI

na voljenog

2. 5. 2010. – 2. 5. 2011.

povodom smrti mame, bake, prabake i punice

MARIJE MAKŠAN preminule 14. travnja 2011. u 81. godini života.

Ovim putem zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na upućenim izrazima sućuti i položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Posebno zahvaljujemo predstavnicima Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije – Varaždin na dirljivim riječima oproštaja. Posljednji pozdrav Ožalošćeni: kći Blaženka, zet Boris, unuci Nina i Mario s obiteljima te praunuka Irina i ostala tugujuća rodbina

STJEPANA ŽOHARA 26. 4. 2010. – 26. 4. 2011.

Slađana i Ante

SJEĆANJE

Tiho, polako, do Tebe žubori potočić suza s tugom, meni ostala lijepa sjećanja i drage uspomene.

SJEĆANJE

Tvoja Katica, Dražen, Danijel, Jelena, Emina, unuke Sara i Mina

LJUBOMIR TOMAŠIĆ 30. 4. 2006. – 30. 4. 2011.

U našim si srcima.

SJEĆANJE

MARJAN KOLENKO † 26. 4. 2005.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

Obitelj

Supruga i sinovi s obiteljima

na

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIRA VUJASINOVIĆA 27. 4. 2006. – 27. 4. 2011.

KREŠIMIR BREŠKI

SJEĆANJE

Ni godine što su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

24. 4. 2000. – 24. 4. 2011.

U našim srcima, mislima i molitvama, uvijek si Ti.

Supruga Marija, sin Nenad s djecom, kćerke s obitelji

Roditelji, supruga te sinovi Denis i Luka

ISTER SJEĆANJE na dragog oca, svekra i djeda

STANKO

GABRIJELA

16. 4. 2008. – 16. 4. 2011.

1. 5. 2007. – 1. 5. 2011.

U SPOMEN

ZDENKO SELEC 28. 4. 2004. – 28. 4. 2011.

27. 4. 2006. – 27. 4. 2011.

Ne možemo vam reći ni šutnjom, ni riječima koliko nam nedostajete. Ne brišu vas godine što niste s nama, ali poslije vas ništa nije kao prije.

Sin Vladimir sa suprugom i djecom

Obitelj Ister i Petrović

Anica, Martina, Ana Marija

VLADIMIRA VUJASINOVIĆA

52 Vaš kutak

26. travnja 2011., br. 362

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Stisnuto...

V

Piše: RADAR

u Velkom Selu pri Dravi je pak nekakva nervoza. Niko više neće čkometi. Pun je kufer svima velkih reči i lažnih obećanja. Čak je i vatrogascima sega dosti. I njima je voda došla prek glave. Pa su lepo rekli da ovak više nemreju. atrogasna hiža vu kojoj su podstanari od 19. stoljeća posli Krista, stara je i tesna tulko da tam bolje da ih nema. Ali ih ima, kajti trebaju svima, a i selo je gorelo puno put.

Ali koga to briga. Kaj vatrogasci mesta više nemaju ni za dihati. A kamoli za vatrogasne oklopnjače. Pa ih držiju parkirane se posud.

Po varaždinskomu modelu, par oklopnjači vu Optujskoj, nekaj njih vu Trenkovoj, ostale di ima mesta pri devedejima. Da im se najde.

Blizu garaži, vu Trenkovoj vulici imaju i vatrogasni muzej. Da im se najde. A kam budu na kraju otišli vatrogasci? eliju vu selskom magistratu da ne mreju biti tam di bude plac za golf ili monumentalni hotel za 63 i pol turista kaj dojdeju vu selo. Pa su po dobrom običaju osnovali nekakva povjerenstva, radne grupice ili tak nekaj, kaj budu odredili gde je vatrogasnicima najbolje biti. Onda budu idejne projekte dali delati. Kak za arhiv. Milijunček kuni su zveknuli samo za dva projekta a na kraju je arhiv tam di je, a građa trune tam di trune.

Letama… Po varaždinskomu modelu.

V

V

Dan koji se pamti S

dolaskom proljeća ponovno je došlo vrijeme vjenčanja. Kao što smo obećali, za vas, dragi mladenci, pripremili smo posebnu ponudu. Kod Leticija nas možete, ZADRAVEC uz sve ostalo Kukuljevićeva 17, Varaždin potrebno za 042/212-362 dekoraciju, od letiziazadravec@gmail.com sada naći i prekrasne kutije za kolače. Budući da svatko od vas želi zahvaliti svojim gostima i uzvratiti im darivanje, mi vam želimo pomoći kako da to napravite. Baš kao što se bavimo cjelokupnom dekoracijom vjenčanja, tako ćemo vama po želji ukrasiti te kutije, koje će tako vaše goste svakim pogledom na njih podsjećati na ugođaj i lijepu atmosferu s vašeg vjenčanja. Osim kutija, također vam možemo pomoći s dekoracijom vaše svadbene torte i njenog stalka. I svadbena torta i kutije trebaju biti aranžirane u stilu cijelog vjenčanja i, dapače, mogu biti na nekom pokrajnjem stolu izložene tijekom cijele večeri. Na taj će način podići svečani ugođaj cijelog vjenčanja, a vašim dragim

gostima tijekom čitave večeri ukazivati na još jedan znak pažnje s vaše strane.

Dragi mladenci, jako je bitno da vama bude lijepo i bajkovito na vlastitom vjenčanju, a to ćete postići tako da svojim gostima učinite svoje vjenčanje ugodnim i lijepim činom, koji će im ostati u toplom i nezaboravnom sjećanju, jer nakon svega u sjećanju ostaju samo osjećaji koji nas prate tijekom događaja. Stoga se pobrinite da tih lijepih osjećaja bude što više. a š a Letizia

V

Sound Trek

Što čitati?

Kratke priče

Gary Lovisi, Povratak Sherlocka Holmesa, Zagrebačka naklada, Zagreb, 2010.

Sve sam uvjereniji da je Gary Lovisi novi kralj kratke kriminalističke proze. U današnjem teroru romana, kratka proza potrebna nam je kao kruh nasušni, a ako je glavni lik toliko poznat – tim bolje! Nakon nevjerojatno dobrih „Tajnih avantura Sherlocka Holmesa“, u ovoj su zbirci objavljene još četiri Lovisijeve priče o legendarnom detektivu, koji je opet sve popularniji, zahvaljujući (i) filmu Guyja Ritchieja. Način na koji Lovisi oživljava tradiciju Arthura Conana Doylea graniči s – poezijom. Nije potrebno biti veliki obožavatelj Sherlocka da biste zavoljeli ovu knjigu. Štoviše, kad je pročitate, posegnut ćete i za Doyleovim izvornim radovima s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Ponovno ili po prvi put – svejedno.

Maraqya - Savršen dan

P

Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

r i j a te lj me uputio na ovaj odličan b en d koj i dolazi s istoka, točnije Srbije, te je dokaz da od tamo mogu doći i zapad-

njački orijentirane stvari, a ne samo... znate već što.

Ovaj funk/neo soul bend dolazi iz Beograda, a zvuk gradi na zapadnjačkim uzorima i ganjaju, kako bi i sami rekli, “crni zvuk”.

Debelo se osjećaju uzori poput D’Angela, Johna Legenda, Musiq Soulchilda te, recimo, Alicije Keys. Bend se sastoji od vrsnih muzičara koji inače djeluju u nekim drugim matičnim bendovima, ali su osnovali ovaj projekt još 2008. godine iz čiste ljubavi prema ovakvoj glazbi. A s obzirom na

totalni nedostatak ovakve glazbe na ovim područjima, ovo je pravi potez. Izvrsno kombiniraju R’n’B, soul, funk te soul i zvuče vrlo sofisticirano. Na trenutke sam pomislio da slušam Johna Legenda koji je progovorio srpski. Kvalitetnu glazbu ne smijemo stavljati u ladice, najmanje geografski. Ovdje je najvažnije da nude odličan zvuk, koji može bez kompleksa konkurirati nekim prije svega američkim mainstream glazbenic ima.

Odličan glavni muš k i vokal , ženski prateći i debeli nasaftani zvuk ostavljaju dobar okus. S obzirom na današnju nikakvu prodaju CD albuma, a sa željom za što većom promocijom, napravili su odličan marketinški potez te se album može besplatno skinuti s internet stranica MTV Adrije. Predlažem vam da i vi napravite isto.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Ivan Kovač, Za pravednost, Internetsko novinarstvo – Online press, Varaždin, 2010.

U ovom kratkom apelu za „pravo građanst va“ suvremene kratke proze izdvojio sam i jedno domaće, varaždinsko izdanje. Autor Ivan Kovač, inače poznati pravnik, već je dvadesetak godina intenzivno prisutan na varaždinskoj književnoj sceni. Nakon četiri romana, nedavno je predstavio ovu zbirku od dvanaest priča.

Posrijedi je plod izrazito tradicionalističkoga, realističkoga naracijskog pristupa, gotovo dokumentaristički ukorijenjenoga u vlastito autorovo iskustvo iz dugogodišnje pravosudne prakse, s naglašenom polit ičkom, društ veno kr itičkom, a nadasve domoljubnom notom.

Knjiga koja će zasigurno naći svoju publiku!

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

26. travnja 2011., br. 362

U sjeni...

TJEDNI HOROSKOP (26. 4. - 2. 5.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Nemir koji će biti u vama u predstojećim danima poticat će vas na akciju. Ni nevjera vam neće biti strana, osobito ako vam postojeća veza postaje monotona. POSAO: U danima koji dolaze bit ćete zaokupljeni manjim poslovima i svakodnevnim rutinskim obavezama. A to će vam i odgovarati, sami ćete Ovan biti svjesni da za neke veće promjene jednostavno (21.03 - 20.04) niste ni spremni. ZDRAVLJE: Bez većih promjena.

LJUBAV: U predstojećim danima vaša nestrpljivost doseći će maksimum, a to će vas natjerati da na silu pokušate ostvariti svoje emotivne želje. No to se neće pokazati dobrim. POSAO: Pred vama su burni poslovni dani koji će biti prepuni neizvjesnoti i nepostojanih situacija na koje vi nećete moći utjecati. Puno energije gubit ćete na Bik sitnice, pokušavajući razjasniti poslovnu situaciju, no to (21.04 - 20.05) vam baš i neće poći za rukom. ZDRAVLJE: Jetra, žuč.

LJUBAV: Postat ćete osjetljivi, ljubomorni, a samim time skloni negativnim te krivim procjenama i odlukama. Često ćete bježati od istine, a samim time i od partnera. POSAO: Što se tiče posla, tu vas očekuju pozitivne promjene i pomake, naravno, to će vas ispuniti radnim elanom i podići vam samopouzdanje. Bit ćete uporni, Blizanci staloženi, ali ponekad i nepripremljeni na iznenadne (21.05 - 20.06) situacije i brze reakcije. ZDRAVLJE: Poboljšanje.

LJUBAV: Pred vama su dani koji vam najavljuju više mogućnosti za nove ljubavne početke, no ipak će osjećaji biti prioritet. Za vas će biti sudbonosni susreti sa znakovima vatrene prirode, koji će vas obarati s nogu svojim šarmom. POSAO: Predstoji vam niz novih mogućnosti, ali i napredovanje. Često ćete te promjene doživjeti stresno, stoga pripazite da nešto ne pokvatrite kojom Rak (21.06 - 20.07) nepromišljenom izjavom. ZDRAVLJE: Nikad bolje.

LJUBAV: Predstojeći dani nagnat će vas na pojačanu potrebu da promijenite odnos s partnerom, no nećete znati na koji način. Bit ćete sebični, ljubomorni i premalo realni i objektivni. POSAO: Dani koji dolaze donijet će vam više uspjeha u poslu nego u ljubavi.

Vaša kreativnost bit će u usponu. Kad krenete, neće vas ništa moći zaustaviti i spriječiti da ostvarite Lav (21.07 - 21.08) željeno. ZDRAVLJE: Prehlade, viroze.

LJUBAV: Predstojeći dani donijet će vam odgođene susrete, nesporazume u komunikaciji, ali i privremenu udaljenost od partnera. Postoji mogućnost da vas partner povrijedi riječima ili neugodno iznenadi procjenom vašeg ponašanja. POSAO: U tjednu pred vama budite osobito oprezni u poslovima vezanim uz nekretnine ili imovinska pitanja, naime, na tom planu očekuje vas Djevica (22.08 - 22.09) najviše napetosti. ZDRAVLJE: Kronične smetnje.

FILM I VIDEO

8/10

Soul Surfer Godine 2003., kad joj je bilo 13 godina, Bethany Hamilton izgubila je ruku u napadu morskog psa, dok je surfala na Havajima. Film „Soul Surfer“ inspirativna je drama koja govori kako je ona prebrodila svoju nesreću i ostvarila san da postane profesionalna sportašica. Odrastajući na prekrasnom otoku Kauai na Havajima, Bethany Hamilton svaki slobodni trenutak provodila je “jašući” na valovima. Upravo kad je bila nadomak da postane vrhunska natjecateljica u profesionalnom surfanju, tijekom jednog treninga u usamljenoj uvali četverometarski morski pas odgrizao joj je lijevu ruku. Paklena vožnja do bolnice i munjevita akcija liječnika spasili su joj život, ali nitko, pa ni ona sama, nije pomišljao da će ikad ponovno stati na dasku za surfanje. U pravom testu njezine vjere i snage volje, Bethany Hamilton bila je natrag na dasci za surfanje samo mjesec dana nakon napada morskog psa. Šest mjeseci kasnije, ponovno se natjecala. O tome je pisala u svojoj autobiografiji, koja je i temelj za film, s tinejdžerskom zvijezdom AnnaSophijom Robb u glavnoj ulozi.

Vicevi Bicikl Sjedi Perica pored bicikla i moli se. Naiđe susjed i pita ga: - Zašto se moliš? Otkud ti bicikl?

- Rekli su mi ako se svaki dan molim Bogu da ću dobiti bicikl.

- Pa, imaš bicikl, zašto se još uvijek moliš?

- Ma, shvatio sam da svijet tako ne funkcionira, pa sam maznuo bicikl, a sad se molim Bogu za oproštaj.

Jedinica za snagu Koja je najveća jedinica za snagu?

- Chuck Norris.

Sklekovi Koliko Chuck Norris može napraviti sklekova?

- Sve.

FOI-evski Što kaže programer kad sanja ružan san?

- Alt + F4.

Koka Zašto plavuša ima perja u nosu?

- Zato jer je šmrkala koku.

LJUBAV: Izlasci i druženja s prijateljima pomoći će vam da zaboravite na emotivno nezadovljstvo i probleme. Postojeće veze bit će uglavnom skladne, osobito ako osjetljivost i naglost uspijete zadržati pod kontrolom. POSAO: Poslovni život bit će prilično naporan i iscrpljujuć. Ali i vrlo uspješan. Koliko god vas neke siutacije budu izbacivale iz ravnoteže, neVaga (23.09 - 22.10) mojte posustati. ZDRAVLJE: Problemi s nesanicom.

LJUBAV: U danima koji su pred vama bježat ćete od monotonije i sputavajućih emotivnih odnosa i obveza. Neki od vas napokon će se riješiti ljubavnog tereta iz prošlosti i aktivno početi udvarati i nekoliko osoba odjednom.

POSAO: U poslu će vam nedostajtai koncentracije i smirenosti. Reagirat ćete impulzivno i nepromišljeno te ulaziti u nepotrebne rasprave s nadređenima i suŠkorpion (23.10 - 22.11) radnicima. ZDRAVLJE: Iscrpljenost, umor.

LJUBAV: Želite li izbjeći neugodne siutacije, morat ćete svoj nagli i strastveni temperament staviti pod kontrolu.

Osobu koja vam se sviđa osvajajte polako i nenametljivo, na taj način najlakše ćete zadobiti njeno povjerenje.

POSAO: Poslovna situacija povoljno će se razvijati iako su još uvijek moguće smetnje i prepreke. Energije vam neće nedostajati, ali to ne znači da trebate ostvariti sve Strijelac (23.11 - 21.12) što ste zamislili. ZDRAVLJE: Zglobovi, koljena.

LJUBAV: Osjećat ćete se mnogo bolje od partnera kojeg će brinuti poslovne pa čak i zdravstvene tegobe. Pokažite više odlučnosti i razumijevanja, osobito nježnosti i ljubavi kako bi on prevladao ovaj za njega teški period. POSAO: Mnogi od vas u tjednu koji dolazi povećat će svoje aktivnosti. Energije vam neće nedostajati, ali u svakom slučaju nastojte zadržati Jarac (21.12 - 19.01) dozu opreza. ZDRAVLJE: Alergije, koža.

LJUBAV: Neobavezno koketiranje i dobra komunikacija s pripadnicima suprotnog spola podići će vam samopouzdanje. U sve što će vam donijeti ovotjedni ljubavni život nećete unositi baš previše emocija. POSAO: Nastojte sve važnije i zahtjevnije poslove obaviti tijekom prve polovice tjedna. No Vodenjak ne uspije li vam to, odgodite njihovu realizaciju za (20.01 - 18.02) sljedeći tjedan. ZDRAVLJE: Dišni putevi, bronhiji.

LJUBAV: Vaša ovotjedna ljubavna situacija donijet će vam i sreće i zadovoljstva, ali i kod velike većine od vas i razočarenje. Bit ćete poprilično osjetljivi pa će i jedan krivi pogled biti dovoljan da vas izbaci iz ravnoteže. POSAO: Poslovna siuacija bit će raznovrsna i dinamična. Očekuju vas pozitivni poslovni dani Ribe što se tiče financija. Napokon će se rezultati rada (19.02 - 20.03) materijalizirati. ZDRAVLJE: Alergije, tlak.

54 S raznih strana DJECA POMAŽU

Mali volonteri

26. travnja 2011., br. 362

USPJEH Na aerodromu profesionalni vatrogasci vježbu odradili za čistu „desetku“

Po helikopteru “gor i dol“ Vatrogasci moraju odrađivati ovakve adrenalinske treninge prije požarne sezone u našem priobalju Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

ČAKOVEC - U III. osnovnoj školi u Čakovcu predstavljen je projekt pod nazivom “Recikliranje otpada – zaštita okoliša – Dan planeta Zemlje”, koji je na razini države inicirala Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske.

Radi se o akciji organiziranog prikupljanja plastičnih čepova u koju su uključeni svi učenici te škole, kojom se potiče volontiranje djece, zaštita okoliša i razvoj ekološke svijesti te humanitarni rad. Želja je da se taj projekt, odnosno akcija prikupljanja plastičnih čepova proširi i na ostale međimurske škole, ali i na predškolske ustanove, udruge i nevladine organizacije, ističe predsjednik Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Emil Vibović.

Napominje kako je s Fondom za zaštitu okoliša dogovoreno da se za prikupljene plastične čepove Udruzi doniraju određena sredstva kojim bi se potom pomoglo potrebitima za liječenje.

!

VARAŽDIN - Na varaždinskom aerodromu u utorak 20. travnja Državna uprava za zaštitu i spašavanje održala je zahtjevno uvježbavanje interventnih vatrogasnih postrojbi u radu s transportnim helikopterom Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

Odvažni i spretni Nimalo laku zadaću 77 profesionalnih vatrogasaca iz sastava Javnih vatrogasnih postrojbi iz Čakovca, Đurđevca, Koprivnice i Varaždina odradilo je bez greške. Kako d oz n a j e m o o d Ivice Labaša, zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe grada Varaždina (JVP), vježba je provedena sukladno Programu aktivnosti Vlade Republike Hrvatske u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u 2011. godini.

Nebeska “konjica” - Uvježbavanje (ili trenaža) obuhvaćala je profesionalne vatrogasace koji su prošli osposobljavanje prema Pravilniku o ustroju, opremanju, osposobljavanju, načinu pokretanja i djelovanja intervencijskih vatrogasnih postrojbi te naknadi troškova nastalih njihovim djelovanjem. Trening se sastoji od 4 segmenta tijekom kojih vatrogasci savladavaju ulaz i izlaz iz helikoptera s uporabom stepenica ili, što je teže, bez

Labradorka Kujica pasmine labrador stara otprilike 3 godine pronađena je u Šemovcu. Nadamo se da ima vlasnika koji je traži jer je kujica socijalizirana, izrazito dobroćudna, vesela i zaigrana.

Udruga Spas 042/330-004

Podmornica Od 26. do 30. 4., svim posjetiteljima zagrebačkog Tehničkog muzeja (10-14 h), pruža se prilika da razgledaju podmornicu iz 2. svjetskog rata CB – 20. Njena „utroba“ skriva osebujne navigacijske uređaje, pogonski sustav, naoružanje... Podmornica CB-20 (kod nas nazvana „Mališan“), proizvedena je 1943. u Italiji, jedinstveni je preostali primjerak – kompletna, originalna, nedirnuta, a od prošle je godine i kompletno restaurirana.

njih. „Adrenalinski“ dio vježbe pak predstavlja spuštanje iz lebdećeg helikoptera na visini od 3 do 6 metara pomoću debelog užeta. Također, tijekom ove vježbe pripadnici JVP-a obučeni su i za spuštanje namjenske vatrogasne opreme iz zrakoplova – istaknuo je Ivica Labaš dodavši kako vatrogasci moraju odrađivati ovakve treninge prije požarne sezone u našem priobalju. Čim uslijedi poziv glavnog vatrogasnog zapovjednika, pripadnici JVP-a odlaze u interventne baze, od kojih je jedna u Šibeniku. Za sva-

ku skupinu vatrogasaca, smjene traju po 15 dana i tako ostaju u pripravnosti sve do kraja rujna.

Treba znati da profesionalnim vatrogascima na raspolaganju stoje tek dva helikoptera HRZ-a, iako ih za intervencije trebaju najmanje četiri. No iz naših izvora doznajemo da će do požarne sezone (odnosno, od 1. lipnja) za gašenje požara u priobalju navodno biti potpuno spremne glavne „uzdanice“ i njihove posade. Naime, svih šest protupožarnih amfibija Canadair bit će tehnički ispravno jer završava ciklus njihovog „zimskog servisa“. Odnosno, godišnji pregledi spomenutih „vodenih bombardera“ u Zagrebu provode se bez zastoja. Također, vatrogascima će tijekom intervencija na požarištima u gašenju pomagati nekoliko manjih, jednomotornih hidroaviona tipa Air Tractor AT802.

dovoljno da se adekvatno odupru vatrenoj stihiji na Jadranu ovog ljeta, ostaje vidjeti. Mi im od srca želimo što manje

intervencija i da se nakon požarne sezone u priobalju svi vrate svojim obiteljima – živi i zdravi!

Kakva je potpora?

Spremni za ukrcavanje

PRILIKA

Vatrogascima nije lako visjeti na konopu ispod ovakvog ogromnog zrakomlata

U osposobljenost profesionalnih vatrogasaca ne sumnjamo, pogotovo nakon uvjerljivo odrađene vježbe kojoj smo nazočili na varaždinskom aerodromu. No hoće li sve to biti

PREVENCIJA Uspješno održana vježba evakuacije i spašavanja učenika i nastavnika u OŠ Sračinec

Poučan dan za učenike, ali i nastavnike

Vježba OŠ Sračinec

U OŠ Sračinec održana je vježba evakuacije i spašavanja u suradnji s Općinom Sračinec, koja je na taj način provjerila u praksi svoj plan zaštite i spašavanja i plan civilne zaštite. Cilj vježbe je bio praktična provjera plana evakuacije i spašavanja osnovne škole. Na taj se način testirala osposobljenost djelatnika i učenika za postupanja u slučaju izvanrednih situacija, valjanost predviđenih pravaca evakuacije te brzina intervencije žurnih

službi. Nakon izbijanja lažnog požara u učionici hrvatskog jezika pozvane su sve službe hitne intervencije. Do njihovog dolaska učenici su sa svojim učiteljima u vrlo kratkom roku napustili školsku zgradu prema planu evakuacije. U nastavku, putem pokaznih vježbi, moglo se vidjeti kako su ekipe Hitne medicinske pomoći i Crvenog križa stručno zbrinule “ozlijeđene i onesviještenog”, zatim kako se uz pomoć vatroga-

snih aparata gasi požar i kako se evakuiraju osobe pomoću vatrogasnih ljestvi i zračnog jastuka. Na okruglom stolu koji je uslijedio nakon cjelokupne vježbe, predstavnici svake od navedenih službi dali su ocjenu svojoj ekipi za izvedbu pokazne vježbe. Glavni zaključak je da je vježba uspješno provedena, a učenici i djelatnici škole bogatiji su za iskustvo koje im u budućnosti može pomoći u slučaju pravog požara.

Vodič 55

26. travnja 2011., br. 362

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Emil Kihas - Muška ekipa

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 28.4. do utorka 3.5.

MOJA LAŽNA ŽENA (romantična komedija) u 18:00 UKRADENI IDENTITET (akcija) u 20:00 KAZALIŠTE Srijeda,27.travnja u 19,30 sati DIVA Petak, 29.travnja u 21 sat, Rogoz IZMEĐU SAVJESTI I FOTOGRAFIJA, promocija knjige Marka Presečkog KNJIŽNICA Četvrtak, 28. travnja u 19 sati EZOPUŠEVE BASNE POHRVAČENE (pretiska iz 1843), predstavljanje knjige Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage CREDO; DAMIR MATAUŠIĆ, razgled do 6. svibnja Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Britanske i hrvatske savezničke snage u službi mira 07.04 - 20.04.2011 GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel JOŽE ŠUBICA, razgled do 15. svibnja Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka, 29.4.do utorka 3.5. u 18 i 20 sati INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES Koncerti Srijeda 27.4.2011. u 21 sat FUSION FIVE ČAKOVEC - jazz Četvrtak, 28.4 u 20:00 - Tribina ČČ SIMFONIJSKI PUHAČKI ORKESTAR ORUŽANIH SNAGA RH PROSTOR ČAKOVEC Petak, 29.4. u 21 sat GUSTAFI, koncert

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROMJENJIVO VREMENSKA SLIKA: U travnju u prosjeku svaka dva dana padne barem malo kiše!

Zato ne čudi izreka koja povezuje promjenjivo vrijeme s ovim mjesecom: „Zmotan kak aprilsko vreme”. Dosadašnji dio travnja bio je suh s puno sunca i topline, a kiša je bila rijetka pojava. Ovog tjedna ulazimo u nešto nestabilniji period kad su svakodnevno mogući kratkotrajni lokalni pljuskovi. Neće se raditi o većim količinama kiše ni o zahlađenju, nego samo o proljetnom tipu vremena. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 25.4.)

UMRLI:

Marija Novak (71), Barica Črlenec (89), Franjo Benček (76), Antun Pohulek (80), Štefanija Njegovec (89), Mate Šitum (80), Ivan Barić (87), Ema Pađen (82), Antun Mudri (70), Antun Plantak (79)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Od četvrtka 28. 4. do nedjelje 1. svibnja 2. VAFI - internacionalni festival animiranih filmova djece i mladih u MMC KULT i palači Herzer

ČETVRTAK, 28. TRAVNJA (off program) 18:00 PALAČA HERZER – predavanje Luminus studija 19:00 PALAČA HERZER – predavanje – pripovjedne tehnike u animiranom filmu i kratki animirani film na festivalima i kako do karijere u Disneyu (na engleskom) PETAK, 29. TRAVNJA 17:30 MMC KULT – službeno otvaranje Festivala 18:00 MMC KULT – retrospektiva filmova Dušana Vukotića 19:00 MMC KULT – animirani filmovi za djecu (Los Angeles) 20:00 PALAČA HERZER – otvaranje izložbe Dušana Vukotića 21:00MMC KULT – animirani filmovi za odrasle (Animafest) SUBOTA, 30. TRAVNJA 9:00 MMC KULT – 1. projekcija MINI 10:00 MMC KULT – 2. projekcija MIDI 1 11:00 PALAČA HERZER – predavanje – izrada filma „The Mantis Parable“ (na engleskom) 11:00 PALAČA HERZER – Klinfo kutak za djecu & radionica izrade origami ždralova (VAFI 4 Japan) 12:30 MMC KULT – 3. projekcija MIDI 2 15:00 PALAČA HERZER – predavanje – izrada „Bolta“ & „Vrlo zapetljane priče“ (na engleskom) 16:30 MMC KULT – 4. projekcija MIDI 3 17:30 MMC KULT – 5. projekcija MAXI 19:00 MMC KULT – animirani filmovi za djecu (Los Angeles) 21:00 MMC KULT – animirani filmovi za odrasle (Animafest) NEDJELJA, 1. SVIBNJA 9:30 PALAČA HERZER – radionica crtanja likova 12:00 MMC KULT – dodjela nagrada i službeno zatvaranje

56 Zadnja

26. travnja 2011., br. 362

VELIKA SUBOTA

KONCERT Darko Rundek u kazalištu

Vuzmenka od 12 metara!

Nadahnuto

Svake godine, nekoliko tjedana prije Uskrsa, „dečki“ iz Nove Vesi tradicionalno započinju s pripremama svoje vuzmenke koju pale na Veliku subotu.

Kako se pravi vuzemlica naučili su još kao djeca, a običaje vezane uz njezinu izradu održali su do danas. Baš kao što su to radili njihovi djedovi i očevi, prvo nabave drvenu građu koja posluži za nosivu konstrukciju te raznoliki drveni materijal (granje, odbačena božićna drvca i drugo), potreban za slaganje same vuzemlice. Kako doznajemo, nije to nimalo lagan posao, jer zahtijeva iskustvo i hrabrost onih koji su odgovorni za pravilno složenu vuzmenku i to zbog visine do koje se slaže, a doseže čak 12 metara! Do Velike subote sve mora biti „cakum-pakum“ i tada je sve usredotočeno na organizaciju zabave koju posjeti velik broj mještana. Vrhunac večeri je ponoć, kada se ekipa koja je sudjelovala pri izradi okupi i zajedno zapali vuzmenku.

U prvom dijelu koncerta Rundek je izveo pjesme s novog albuma Koncer t Darka Ru n d e k a i C a r g o Trija, koji je na veliki petak održan u varaždinskom kazalištu, ispunio je sva očekivanja. Dvjestotinjak posjetitelja koji su došli na koncert u prvom dijelu imali su priliku uživati u Rundekovim pjesmama s novog albuma “Plavi avion”. Nekih starih vremena i dobre glazbe publika se imala priliku podsjetiti u drugom dijelu koncerta u kojem je Rundek izveo legendarne hitove iz svoje bogate karijere, od “Apokalipse” do velikog hita “Ljubav se ne trži”.

Koncert Darka Rundeka i Cargo Trija održan je u organizaciji Rotary cluba Varaždin 1181. i bio je

!

Varaždin pleše na Svjetski dan plesa

Nešto više od 180 plesača dočekat će Svjetski dan plesa u četvrtak - plešući. Radi se o događaju “Varaždin pleše”, koji počinje u 18 sati i održat će se u Koncertnoj dvorani varaždinskoga kazališta. Program je osmislila Udruga plesno-manekenski studio Lena, a u njemu

će uz 80 plesača sudjelovati i gosti iz drugih varaždinskih klubova te gostujući plesači iz Čakovca i Zagreba, Slavonskog Broda i Koprivnice. Cilj eventa je povezivanje plesnih organizacija različitih stilova i vrsta te promicanje plesa. Program vodi Dora Martinez.

KARIKATURA

humanitarnoga karaktera. Iako u ponedjeljak još nisu raspolagali informacijama koliko je novaca prikupljeno od prodaje ulaznica, sredstva će sigurno završiti u pravim rukama.

- Naš klub i inače organizira brojne humanitarne akcije u kojima je dosad puno pomogao varaždinskom kazalištu,

ali i brojnim pojedincima i nadarenim učenicima. Tako će biti i s novcima prikupljenim na ovom koncertu – najavio je Darko Mesek, predsjednik kluba.

Inače, ovo je već treća manifestacija koju su članovi Rotary cluba Varaždin 1181. organizirali u posljednjih nekoliko mjeseci. Uz koncert Nene Belana, klub je organizirao i humanitarnu predstavu “Stilske vježbe” koja je najizvođenija predstava na cijelom svijetu te je ušla u Guinessovu knjigu rekorda. Krajem ovog mjeseca, 30. travnja, klub organizira i rotarijanski turnir u malom nogometu.

Dodajmo na kraju da je Rundek i Cargo Trio u Varaždin stigao u okviru turneje “Plav i av ion”, a nakon Varaždina slijeće još u Sarajevo, Rijeku, Osijek i Bjelovar.

NOVI MAROF

Kulturni centar U utorak 26. travnja u Novom Marofu vrata otvara Kulturni centar “Ivan Rabuzin”.

Prve aktivnosti na pripremi izgradnje Kulturnog centra s gradskom knjižnicom u Novom Marofu započete su još prije desetak godina, no zbog drugih obveza i prioriteta te nemogućnosti osiguranja potrebnih financijskih sredstava realizacija tog projekta morala je tada biti odgođena.

Riječ je o investiciji čija vrijednost premašuje 22 milijuna kuna. Otvorenje je predviđeno u 14 sati, a prije samog otvorenja bit će otkrivena i bista Ivana Rabuzina, djelo akademskog kipara Ivana Grošinića iz Sv. Ivana Zeline. Otvorenje će se održati u vrijeme obilježavanja 90. obljetnice rođenja ovog velikana likovne umjetnosti.

crta: Željko Pilipović