RT_364

INTERVJU Dipl. ing. kemije Marko Košiček o istraživanju Alzheimerove bolesti KORNELIJA BENYOVSKI ŠOŠTARIĆ

ZBRINJAVANJE OTPADA

Svaka prava žena nikad ne smije psovati!

Od “Piškornice” ništa bez svih gradova i općina

Stranica 43.

Stranica 2.-3.

Stranice 6.-7.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 364 :: 10. svibnja 2011. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Je li ugrožena sigurnost ljudi na pružnom prijelazu u Ivancu?

Opasni pružni prijelaz Branici se noću ne spuštaju, a u HŽ-u tvrde da je sve u skladu s Pravilnikom

Stranice 4.-5.

USPJEH

ZDRAVLJE

Siniša Kovačić novi predsjednik WKN Hrvatske U Japanu brani titulu svjetskog prvaka

Već 40 godina u samom vrhu hrvatske urologije Stranice 38.-39.

Stranica 33.

DANI PERFORMANSA

INFORMATIKA U ŠKOLI

Svi na računala!

Od iduće školske godine informatika obavezna Stranica 15.

SONJA PONGRAČIĆ

FETISH PARTY U VARAŽDINU

VAFI ostaje doma!

Plavim psom i krticom Sonja osvojila nagradu

Piercing, halteri, bičevi i “gola” koža

Stranica 24.

Stranica 26.-31.

NOVAC I SPORT

Od crvene sinagoge Milijun manjka do kumica na placu na sportskim Varaždin kao pozornica objektima Stranica 26.

Stranice 34.-35.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Konsenzus za otpad P

rimio sam ovih tjedana nekoliko upita kada će napokon proraditi nova tvornica za mehaničko biološku obradu komunalnog otpada. Osim kolega novinara, pitali su me to građani Varaždina koji stanuju u Kučanu, Brezju i okolnim naseljima. Neki od njih iznova su, po tko zna koji put, upozorili na nesnosni smrad koji se širi poglavito ljeti s deponija baliranog smeća, ali i na zagađenje okoliša i podzemlja, štakore i zmije koji migolje u blizini hrpetina poslaganih bala. Da je zabrinutost građana opravdana potvrđuje i činjenica da se na ilegalnoj deponiji u Brezju nalazi više od devedeset tisuća tona baliranog komunalnog otpada!

Već i osmoškolci znaju da je to prava ekološka bomba koju treba čim prije ukloniti, zlu, zbog mogućih većih zagađenja i požara, ne trebalo. Zato vremena za čekanje više nema, odnosno, treba provesti sve preostale obveze, da se što prije započne s oporabom odnosno mehaničko-biološkom obradom baliranog smeća. I o tome, ako je potrebno, treba postići i politički konsenzus. Kako korak do cilja ponovno ne bi bilo izgubljeno dragocjeno vrijeme u nadmudrivanjima i nepotrebnim prepucavanjima političkih čimbenika u gradu. Značaj ovog projekta ipak nadilazi političke interese. Utješna je činjenica da je pri kraju izgradnja i opremanje nove tvornice MBO tvrtke T7 VIS te da će uskoro krenuti probna proizvodnja. Bit će to prva takva suvremena tvornica u ovom dijelu Europe i u Hrvatskoj. U što se već svatko može uvjeriti na licu mjesta.

10. svibnja 2011., br. 364

OTKRIVAMO Niz teških zadaća pred projektom Regionalnog

Od “Piškornice” ništa bez svih gradova i općina Još nije osigurano 16 hektara zemljišta za gotovo pola milijarde vrijedan RCGO, nije izabran ni način njegove realizacije, pa ravnatelj JUSZH-a Nedo Cepić smatra da je osnovno redefinirati vlasničku strukturu RCGO Piškornica

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom (RCGO) ne može se realizirati u nametnutim okvirima tvrtke Piškornica d.o.o. i bez sudjelovanja jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina, stvarnih krajnjih korisnika projekta, bez kojih ni RCGO ni poduzeće Piškornica, a niti bilo tko drugi, nema pravo donositi strateške odluke.

„Još puno posla“ Upozorava to Nedo Cepić, glavni operativac projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Koprivničkom Ivancu, objašnjavajući zašto je dao otkaz na mjesto direktora poduzeća Piškornica. U pismu osnivačima Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske (JUSZH), čiji je odnedavno ravnatelj, Cepić detaljno pojašnjava što je do sada napravljeno, ali i što sve još stoji na putu realizacije projekta RCGO Piškornica.

“Od svibnja 2009. do danas, u vrlo teškim uvjetima, bez kvalificiranih suradnika, izrađeno je dosta dokumentacije za projekt

S

porazum o preuzimanju otpada potpisalo 34 od ukupno 104 općine i grada SZH koji je, po sadašnjim procjenama, vrijedan oko 475 milijuna kuna. Od tog iznosa planirana su bespovratna sredstva EU i FZOEU oko 80 posto, odnosno oko 380 milijuna kuna. No da bi se projekt predložio EU za financiranje, ima još puno posla koji se samo u okviru RCGO Piškornica d.o.o., bez sudjelovanja gradova, ne može provesti”, upozorava Cepić u pismu upućenom Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji,

kao i gradovima na njihovom području.

Da bi se pripremila aplikacija sa zahtjevom za bespovratno financiranje EU, bez koje je realizacija projekta RCGO-a praktično neizvediva, ravnatelj JUSZH-a izdvaja nekoliko glavnih zadaća.

Kao prvo, ukazuje na nužnost revizije i adekvatne dorade idejnog rješenja i idejnog projekta RCGO-a te Studije izvedivosti (FS), dokumenata koji su podloga za aplikaciju. ”Činjenica je da su ED stručnjaci koji su u okviru Phare programa radili na FS, Bez bili rezervirani prema predloženom rješejasnog a, nju mehaničkoavanj biološke obrade izjašnj cija ne s proizvodnjom lika JLS ap redati ni goriva iz otpada se p bez čvrstih finana može cijskih ugovora o UG-u, MZOP prodaji istog, kao i U iE prema tehnološkom kamol rješenju (…). Upitne su količine i sastav predanog otRegionalnom centru za zbrinjavanje otpada ni traga u Piškornici pada koji su osnova za ispravno dimenzioniranje postrojenja”, ka, dok bi se realizacija RCGO-a su potpisale 34 od ukupno 104 upozorava Cepić. odvijala po dijelovima putem jedinice lokalne samouprave 20-ak natječaja na kojima bi i (JLS), bez ijednog od većih graJedan/više natječaja? naše tvrtke imale veće šanse”, dova u četiri županije. ”Bez jasnog izjašnjavanja JLS Ravnatelj JUSZH-a ističe i da ističe ravnatelj RCGO-a.

Cepić smatra da je nužno i kroz redefinirani suvlasnički još nije osigurano 16 hektara zemljišta na kome je predviđen redefinirati vlasničku strukturu ugovor s obvezom predaje RCGO Piškornica, i to na način otpada, aplikacija se ne može RCGO. ”Izvlaštenje kao oblik prisile da u nju uđu sve općine i gra- ni predati prvoj instanci, a to u preuzimanju zemljišta u vla- dovi sjeverozapadne Hrvatske, je MZOPUG, a kamoli očekivati sništvu Komunalca neće doni- a ne samo općina Koprivnički pozitivno očitovanje EU”, najeti ništa dobrog osim daljnjeg Ivanec. S tim u vezi upozorava pominje Cepić dodavši da treba odlaganja rješenja, a bez čiste na neuspješan model Sporazu- razmisliti i tko će i kako voditi situacije oko vlasništva zemljišta ma o preuzimanju otpada, koji RCGO nakon izgradnje. aplikacija se ne može predati”, naglašava.

Nadalje, Cepić ukazuje da je nužno odlučiti se za model realizacije projekta, što je Kod osnivanja tvrtke imaju, da će s projektom preduvjet za izradu natječajne RCGO Piškornica d.o.o., od pola milijarde kuna, dokumentacije. županije su bile stavljene vlasnički i operativno, ”Treba se odlučiti o modelu pred gotov čin. Uvjeren monopolski upravljati, žute ili crvene knjige FIDIC-a. sam da su danas županije, unaprijed planirajući neŽuta je jednostavnija, jednim naosnivači RCGO Piškornice realne prihode, nije realtječajem ustupa se projektiranje d.o.o., svjesne da se pro- na. Ono što je izvjesno je i gradnje čitavog projekta, uz jekt ne može realizirati u skoro zaustavljanje prouvjete i reference koje nema niti sadašnjim okvirima. Iluzi- jekta, bez sudjelovanja jedna hrvatska tvrtka. Crvena ja koju neki pojedinci oko svih JLS-ova - upozorava knjiga FIDIC-a pretpostavlja izraPiškornice d.o.o. i danas Cepić. du glavnog projekta i troškovni-

„Neki pojedinci oko Piškornice imaju iluzije o monopolu“

Aktualno

10. svibnja 2011., br. 364

g centra za gospodarenje otpadom (RCGO)

3

NAPOKON Ipak stiže infrastruktura u Brezje

RAVNATELJ JUSZH-a

Za sinergiju s Varaždinom

Nedo Cepić

U pismu županijama i gradovima sjeverozapadne Hr vatske, ravnatelj JUSZH-a Nedo Cepić upozorava da treba pripremati niz strateških odluka koje će obvezivati RCGO P iškornicu, kao što je transformacija vlasništva tvrtke, donošenje odluke o modelu natječaja koji će direktno utjecati na angažiranje gospodarstva iz sjeverne Hrvatske, predložiti način upravljanja izgrađenim RCGO - om, pretovarnim stanicama i dr.

- Gradovi i općine, krajnji korisnici usluga RCGO P iškornica, trebaju od poduzeća tražiti jasno očitovanje kako se, s kojim

kadrovima i kojom dinamikom misli dalje razvijati projekt, odnosno rokove i način završetka izrade dokumentacije - veli Cepić.

Isto tako predlaže da se zatraži očitovanje o svim strateškim pitanjima na koja ukazuje.

- Treba također provjeriti mogućnost sinergije s već izgrađenim kapacitetima ili kapacitetima u gradnji, na primjer u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici te ih uključiti u projekt - predlaže ravnatelj JUSZH-a te poziva da se u realizaciju RCGO-a, osobito utvrđivanja količine i vrste otpada, aktivno uključe vodeće komunalne tvrtke sa svojim stručnjacima.

Tvornica za oporabu otpada u Brezju pred samim je završetkom

Grade se priključci za vodu, plin i odvodnju Naš dio posla bit će okončan da bi tvornica za oporabu otpada mogla nesmetano raditi, veli gradonačelnik Čehok Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dok za projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom treba riješiti još niz ključnih problema, objekt tvornice za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju, pred dovršetkom je. Napokon je krenulo i rješavanje infrastrukture, sudeći po informacijama varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka.

Projekt na ponos Varaždina Preuzimanje prvih bala moglo bi krenuti uskoro i Varkom i Grad će preko posebnog povjerenstva nadzirati obradu baliranoga otpada. No i prije toga želim javno i otvoreno svim građanima još jednom predočiti tehnologiju MBO-a, pozvati sve stranke, udruge, ustanove da vide dokumente kao i samu tehnologiju, jer se tu nije skrivalo i ne smije se ništa skrivati. To je projekt na koji će ne samo Varaždinci nego i svi građani države biti ponosni budući da prvi u skladu sa zakonskim i strateškim dokumentima zbrinjavamo otpad umjesto da ga zakapamo u zemlju. To je i bitan dio naše zelene agende, ističe Čehok.

Laži i podmetanja

Požar na odlagalištu otpada u Jerovcu zadao je velike glavobolje vatrogascima i ekolozima

IZDVOJENO I prije ljeta požari na odlagalištima sve češći

U Jerovcu smeće ugašeno s 52.000 litara vode Požar koji je nedavno izbio na odlagalištu komunalnog otpada u Jerovcu, čija je sanacija već dogovorena, gasilo je tridesetak članova dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Ivanca i Bedenca.

Razlozi požara nisu poznati, no vatrogasci upozoravaju na mogućnost samozapaljenja, ali ne isključuju ni da je smeće netko zapalio.

Budući da je smeće gorjelo do oko dva metra u dubinu odlagališta, smetlište se moralo „otvoriti“ bagerima kako bi se požar mogao u potpunosti ugasiti. U gašenju vatre angažirana su tr i navalna vozila i dvije cisterne, a potrošeno je čak

52.000 litara vode te dosta pijeska kako bi se požarište u cijelosti saniralo.

s

meće je gorjelo i u širem središtu Petrinje gdje se obrađivalo - ručno Smeće je proteklog mjeseca gorjelo i u Petrinji. Vatrogasci JVP Petrinje gotovo su dva dana gasili požar i rovokopačem razgrtali smeće na odlagalištu komunalnog otpada, koje je usred Petrinje dopremano iz Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-za-

gorske županije radi ručne obrade na otvorenome od strane djelatnika tvrtke Eko Tersus.

Kao i u slučaju požara na odlagalištu u Jerovcu, još nije poznat uzrok požara ni na prostoru bivše petrinjske prijevozničke tvrtke Slavijatrans, koji je Eko Tersusu iznajmio Centar za vozila Hrvatske. Međutim, požar je dodatno pojačao nezadovoljstvo građana Petrinje koji su mjesecima prosvjedovali zbog smrada, zbog čega je intervenirala i inspekcija zaštite okoliša koja je donijela zabranu dovoza otpada te naredila da se sve vrati u prvobitno stanje.

- Brezje je bilo infrastrukturno zapušteno područje, budući da se nalazi na samoj teritorijalnoj granici grada. Stoga je i njegovo opremanje bilo duže i složenije. Međutim, kao što građani mogu vidjeti, sada se intenzivno postavlja komunalna infrastruktura i na tom području. Sti-

B

rezje je bilo infrastrukturno zapušteno područje žu vodovodni, plinski i kanalizacijski priključci, a pristupne prometnice dobrim su dijelom već ranije izgrađene. Dakle, naš dio posla bit će okončan da bi tvornica za oporabu otpada mogla nesmetano raditi - veli Čehok.

Projekt bi bio i ranije dovršen, kako dodaje, da nije bilo nerazumijevanja i podmetanja.

- Od prvoga dana ovaj se projekt nastoji osujetiti i zaustav iti nev iđenom količinom laži i podvala.

Tvrdilo se da će se oporaba obavljati na otvorenom, da će se u Brezju otpad zapravo spaljivati,

Bale smeća sve se češće raspadaju, pa je i smrad nesnosan

da ćemo dovoziti otpad iz cijelih županija... No svi koji su bili barem toliko pošteni, ako već ne dobronamjerni, da pogledaju projekte, odmah su se uvjerili da ništa od toga nije istina. Na žalost, sve je to ipak znatno usporilo dinamiku provođenja projekta jer je trebalo i urbanistički, i upravno, i građevinski donijeti puno odluka u atmosferi prijetnji, javnog linča, demantiranja laži… Dugo smo čekali i odluke Fonda za zaštitu okoliša...

U takv im okolnostima ne možete očekivati puni radni angažman ljudi, ali smo ipak došli gotovo do kraja - ističe gradonačelnik.

Nije trebalo čekati Iako iz drugih razloga, došlo je i do zastoja projekta Regionalnog centra za gospoda-

renje otpadom u Piškornici, u koji je Grad Varaždin isto uključen.

- Svi naši kritičari, a i svi građani mogu sada vidjeti što bi se dogodilo da smo čekali regionalno rješenje ili, ne daj Bože, županijski centar. U osam punih godina Piškornica je uspjela napraviti studiju izvodivosti, od koje je odustala nakon nekoliko mjeseci, pa će sada ponovno raditi novu.

Uz to, otvoren je niz ozbiljnih problema. Dakle, od toga neće biti ništa sljedećih pet godina.

Varaždin bi se dotle ugušio u smeću ili u dimu i smradu bala - upozorava Čehok dodavši da Varaždinsku županiju uopće nije vrijedno spominjati budući da je, nakon pet godina čekanja, odustala od svog centra i plana gospodarenja otpadom.

4

Aktualno

10. svibnja 2011., br. 364

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Bliže EU, a sve je manje želimo

ISTRAŽUJEMO Zašto u Nazorovoj u Ivancu vlak noću sta

Vlak smrti prema G branici podignuti,

3.5.

U ratu imate pravo napasti neprijatelja, veli američki veleposlanik u UK, a pravni je savjetnik State Departmenta već ranije pojasnio da nije obvezno protivniku osigurati pošteno suđenje?! Dok se Amerikanci muče i s mrtvim bin Ladenom, čemu neposredno svjedoči Josipović, Hrvatska se - odljepljuje od dna. Poručuju to iz Ministarstva financija te ističu „mali“ pad prihoda državnog proračuna od 1,1 milijarde. O benzinu, koji je sada iznad 10 kuna, nitko ni riječi.

4.5.

Na red došli i carinici. Zbog sumnje u korupciju, dvadesetorica završila u pritvoru. U Zagreb stigao glavni tužitelj Brammertz. Nakon susreta s Kosor – šutnja. I bolje jer je uoči posjeta pojasnio da je samoobrana zakonito pravo, ali ne i „strategija namjernog bombardiranja gradova punih civila ili mučenja ratnih zarobljenika“?! Odakle mu to?

5.5.

Za mnogo toga sami smo si krivi, „otkriva“ Rohatinski govoreći o padu industrijske proizvodnje i drugim gospodarskim (ne)prilikama u kojima se izdvaja rast izvoza.

Upozorava i na posljedice zaduživanja u inozemstvu, ali olabavljuje stajalište o valutnoj klauzuli.

Da uistinu ne stojimo dobro, govori i to da su u većini zemalja s kojima se volimo uspoređivati plaće daleko veće, od 50 posto u Sloveniji i Grčkoj pa do 400 posto u UK, dok je cijena kredita bitno niža, što znači da bankarima vraćamo puno više nego oni.

6.5.

Pritisnute strahovanjima da skupa nafta nagriza potražnju i oporavak gospodarstva, cijene nafte ponovno pale na međunarodnim tržištima, nakon što su dan prije potonule za 10 posto. Taj pad, naravno, mi ne osjećamo. I drugi imaju teškoće s doživljavanjem.

Kao mariborski gradonačelnik koji je prije nego što ga je odvela policija ustvrdio da kaznene prijave podnesene protiv njega nemaju temelja.

7.5.

Poljski nam premijer pruža u Zagrebu potporu za ulazak u EU, koja nam je sve dalja. Ne zbog drugih, nego nas samih. Naime, izmjerena najniža potpora članstvu u EU u posljednjih pet godina: 44,6 posto.

8.5.

Sa 78 milijardi eura spašavaju Portugal. Euro prema dolaru pao više od jedan posto zbog nagađanja da Grčka izlazi iz eurozone, koje opovrgavaju Grci nakon što su zamalo izbačeni iz eurozone. Euro će preživjeti, a Grčka bankrotirati?

9.5.

Austrija izručuje Sanadera. Iako veli da nije opterećena datumom, Kosor vjeruje u završetak pregovora s EU do kraja lipnja.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Branici u Nazorovoj ne spuštaju se od 21 sat navečer do 4 sata ujutro zbog malog broja vlakova koji prolaze

Branici se tijekom dana normalno dižu i spuštaju, a tijekom večeri ne. HŽ je ovu praksu uveo zbog malog broja vlakova na pruzi, a tvrde da je sve u skladu s Pravilnikom Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U prosincu prošle godine stanovnici zapadnog dijela županije zadovoljno su dočekali uvođenje još jedne linije na njihovoj pruzi. Naime, od kraja godine iz Varaždina prema Golubovcu vlak kreće u 22:20 minuta što odgovara svima, posebno radnicima u drugoj smjeni. Rijetko tko od njih zna da se vozi mogućim vlakom smrti. Zovem vas jer sam zabrinut. Uočio sam da se polubranici na pružnom prijelazu u ivanečkoj Nazorovoj ulici ne

!

jedni tvrde da je praksa zakonita, a drugi da se krši Zakon o sigurnosti prometa na cestama

spuštaju u večernjim satima kad prolazi vlak. Apsurdno, vlak staje na minutu i kreće dalje.

Ljudi su naviknuti da su preko dana branici spušteni, a nave-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Ima li ophodara pruge?

Prošlog utorka netko je na pruzi između Pušćina i Gornjeg Kuršanca postavio kameni blok. Ophodar pruge nije na vrijeme uočio da je na tračnicama nešto što bi moglo izbaciti vlak. Srećom, lokomotiva je bila samo oštećena. Upravo zbog takvih slučajeva HŽ-ovi ljudi trebali bi pregledavati tračnice. - Osim što sam primijetio da se rampa navečer ne spušta, čuo sam da nitko ne pregledava gotovo 20 kilometara pruge na našem području. Ako netko nešto baci na tračnice i to se ne uoči na vrijeme, vlak bi mogao iskočiti – ispričao je naš čitatelj. No u HŽ-u su odbacili te tvrdnje i objasnili da se neki dijelovi ove pruge pregledavaju dnevno, a drugi svaki drugi dan.

- Šef nadzorništva tjedno pregledava prugu vožnjom na stroju, a dva puta mjesečno obilazi je i pješke – objasnili su u HŽ-u.

sigurnost cestovnog prometa.

Strojovođa vlaka zaustavlja se na prijelazu i tek kad se uvjeri da je prolaz slobodan, nastavlja vožnju – potvrdila je zakonitost HŽ-ove prakse Marina Halužan iz Ministarstva te objasnila da se ta praksa uvela zbog malog broja vlakova na pruzi od 21 navečer do 4 ujutro. Međutim, iz istog Ministarstva nije došao odgovor na pitanje je li ovaj HŽov potez u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa o cestama.

Nema znakova čer nema nikakvih upozorenja.

Kako da ljudi znaju da prolazi vlak? Pitanje je vremena kada će netko naletjeti na vlak i ne daj Bože poginuti – javio nam je prošlog tjedna ogorčeni čitatelj iz Jerovca. Dodao je kako se radi o polubranicima koje HŽ-ov čovjek ručno mora spustiti kada se približava vlak. Nakon što smo se i sami u srijedu navečer u 22:45 na licu mjesta uvjerili u njegove riječi, krenuli smo u istraživanje – tko je odgovoran za ovakve opasne odluke i tko

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

će odgovarati ukoliko dođe do nesreće. Odgovor na ovo relativno jednostavno pitanje, nije bilo lako dobiti.

Po pravilniku Iz Hrvatskih željeznica (HŽ), koje su odgovorne za sigurnost na prugama, vrlo je brzo došao kratak odgovor da se rampa ne spušta u večernjim satima u skladu s Pravilnikom za obavljanje sigurnog željezničkog prometa koji je izdalo Ministarstvo prometa i veza. - HŽ ne ugrožava

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

U Gradu Ivancu pak saznajemo druge stvari. Oni su još u veljači, nakon nekoliko dojava građana, krenuli u rješavanje ovog problema. HŽ im je ponudio isti birokratski odgovor kao i nama, ali u Ministarstvu su se malo drugačije postavili. - Odlučili smo aktualizirati problem u suradnji s policijom (PP Ivanec i PU varaždinskom). U mjerodavnom odsjeku potvrđeno nam je da HŽ-ova praksa predstavlja teško kršenje Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Policijska uprava kontaktirala je

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

10. svibnja 2011., br. 364

aje da bi strojovođa propustio vozila?

Golubovcu: a vlak prolazi NESREĆE Čak četiri crne točke u županiji

Vozač na mjestu mrtav, auto uništen Vlak je gurao auto nekoliko stotina metara, a 46-godišnjem vozaču nije bilo spasa i umro je gotovo odmah. Auto je bio toliko uništen da se na njemu nakon nesreće mogla raspoznati jedino cr vena boja karoserije. Ovaj prizor na prijelazu Poljanec-Hrastovsko zgrozio je sve koji su u srijedu navečer putovali vlakom iz Varaždina u Ludbreg, a dogodio se u 19:35 na jednom od prijelaza koje varaždinska policija smatra crnom točkom. Ipak, kako neslužbeno doznajemo, čini se da se u ovom slučaju radi o samoubojstvu. Ovaj vozač nije jedina osoba koja je ove godine umrla u naletu vlaka.

21-godišnjak je krajem veljače poginuo na još jednoj crnoj točki na samom rubu Varaždina, u Jalkovečkoj ulici, a nije prva žrtva ovog

frekventnog prijelaza označenog samo Andrijinim križem.

U našoj županiji, nažalost, postoji još takvih mjesta. Policija kao opasan ističe i prijelaz u Strmcu Remetinečkom, te onaj u Ivanečkom Naselju.

Uz dvije osobe poginule u naletu vlaka ove godine, prošle je godine stradala još jedna osoba, a još dvije nakon teških ozljeda jedva su se izvukle. U usporedbi sa susjednom Međimurskom županijom, u crnim brojkama itekako vodimo.

U Međimurju nitko nije stradao na prijelazima ni ove ni prošle godine. U gotovo godinu i pol u samo dvije nesreće osobe su ozlijeđene.

Međimurska policija navela je samo jednu crnu točku - neograđen prijelaz bez ikakvih branika između Strahoninca i Nedelišća.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

95 pružnih prijelaza u Varaždinskoj županiji 71 označen samo znakovima 15 automatskih rampi 3 poginulih od siječnja 2010. i Ministarstvo prometa. Oni su se očitovali u smislu da ta praksa nije u redu, ali bez konkretnog odgovora kako i kada bi se to trebalo riješiti – pojasnio je gradonačelnik Milorad Batinić.

Kako i sami saznajemo, osnovni problem je što HŽ nakon uvođenja ove sulude, ali pravilnikom odobrene prakse, nije učinio ništa da na neki drugi način upozori vozače da se približavaju pružnom prijelazu.

Nisu postavili nikakve prometne znakove i u slučaju da se dogodi nesreća, bit će odgovorni.

Ovu spornu situaciju, kako su nam javili iz PU varaždinske, trenutno rješavaju u Prometnim poslovima HŽ-a i to na temelju prijedloga i rješenja Ravnateljstva policije i Ministarstva prometa. Dok to ne riješe, nadamo se da na ovom prijelazu neće nestati još koji život.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

49 pružnih prijelaza u Međimurskoj županiji 35 označenih samo znakovima 6 automatskih rampi 0 poginulih od siječnja 2010.

U sudaru, vlak je uvijek jači

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

10. svibnja 2011., br. 364

OTVORENO Znanstveni novak s Instituta Ruđer Bošković, dipl. ing. kemije

Nedovoljno se zna o A Nije problem otići van na usavršavanje, ako se mislite vratiti. Mnogi moji kolege su otišli iako nisu htjeli. Izbor je bio Zagrebačka burza ili međunarodni institut. Nažalost, mi puno novaca ulažemo u obrazovanje mladih koje kasnije ne znamo zadržati u Hrvatskoj Piše: GORDANA IGREC

“Ljubav je kemija, a seks je fizika. Pošto sam ja kemičar, o seksu, dakle, ne znam ništa”, kazao je to dipl. ing. Kemije Marko Košiček, 26-godišnji znanstveni novak sa Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković, kada je 2008. primao prvu nagradu na međunarodnom znanstvenom natjecanju u Cheltenhamu u Engleskoj i izazvao salve smijeha te “pobrao” gromoglasan pljesak.

Inženjer kemije Marko Košiček u djetinjstvu je želio biti smetlar, jer su mu imponirali ljudi koji se voze na kamionima noću, kako nam je kazao, ali roditelji su ga usmjerili tako da ga je život ipak odveo u znanstvene vode.

Danas, nakon prve nagrade na Laboratoriju slave za “molekulu ljubavi”, bavi se istraživanjem lijeka protiv Alzheimerove bolesti. S ing. kemije Košičekom, koji je upisao postdiplomskl studij u Zagrebu i u inozemstvu, za Regionalni tjednik razgovarali smo o stanju u znanosti u Hrvatskoj, znanstvenim istraživanjima lijeka protiv Alzheimerove bolesti, etici i znanosti te položaju mladih znanstvenika u Hrvatskoj, kao i u Europi i u svijetu.

Mlad i uspješan Koje ste godine prvi put sudjelovali na Laboratoriju slave u Engleskoj?

Po pravilima ovog natjecanja, samo jednom možete sudjelovati. Natjecanje se u Hrvatskoj održava od 2007., a ja sam sudjelovao 2008.

Kao pobjednik iz Hrvatske, natjecao sam se u međunarodnom finalu u engleskom Cheltenhamu gdje sam također pobijedio.

Otkad u svijetu postoje takva znanstvena natjecanja?

Laboratorij slave (u originalu FameLab) nastao je u sklopu Festivala znanosti u Cheltenhamu 2005. godine.

Glavni cilj je bio mladim znanstvenicima dati priliku da sa širom publikom podijele svoju strast prema znanosti. Od 2007. natjecanje se preko mreže British Councila proširilo prvo u jugoistočnu Europu, a danas uz europske zemlje sudjeluju i neke zemlje iz Južne Amerike, Afrike i Azije.

Dobili ste prvu nagradu sa

znanstvenim projektom...

Ovo je natjecanje u prezentaciji znanstvenih tema, naglasak je, dakle, na a prezentaciji. NatjecaGlavn h telji ne prezentiraju ši a n a u tem ono što su oni otagreb krili, nego neke nja u Z tako i a v i ž a r ist pa opće znanstvesteru, acije, ne spoznaje koje i Mun rske disert laicima na prvi okto nje moje d razjašnjava p o gled z vu če h je n komplic irane ular i molek a nastanka i nemoguće za shvaćanje. Ja sam izam mehan heimerove na natjecanju sul Az djelovao s prezeni bolest tacijom pod naslovom Biokemija ljubavi, a cilj mi je bio objasniti publici u svega 3 minute, koliko svaki natjecatelj ima na raspolaganju, koje su molekule koje nas čine zaljubljenima.

O čemu je zapravo riječ?

Poanta moje prezentacije je bila da ljubav, zapravo, dolazi kroz nos. Feromoni,

!

Za dugoročnu ljubav važan je oksitocin, hormon koji se u žargonu naziva i ljubavnim ljepilom

organske molekule koje lučimo putem znoja, mogu potaknuti kemijsku reakciju u mozgu druge osobe ukoliko je ta osoba nama kompatibilna. U mozgu dolazi do lučenja molekule ljubavi (fenil-etil-amina) koji smanjuje aktivnost u regijama mozga koje su zadužene za racionalni pogled na svijet i aktivira regije u mozgu koje izazivaju euforiju. Zato se kaže da je ljubav slijepa. Za dugoročnu ljubav važan je oksitocin, hormon koji se u žargonu naziva i ljubavnim ljepilom. Njegova uloga je također važna u stvaranju majčinske, a ne samo romantične ljubavi.

Istraživački rad Sada ste trenutno u Munsteru. Koji su vas razlozi naveli da ste se tamo uputili?

Moja mentorica s Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Silva Katušić Hećimović surađuje s prof. dr. sc. Jasnom Peter Katalinić s Instituta za medicinsku fiziku i biofiziku iz Munstera, a u sklopu te suradnje radim na projektu kojem je cilj pronaći poten-

Marko Košiček, 26-godišnji znanstveni novak sa Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković

Intervju tjedna

10. svibnja 2011., br. 364

7

e Marko Košiček o znanstvenom radu i istraživanju Alzheimerove bolesti

Alzheimerovoj bolesti cijalne lipidne promjene u likvoru osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Što trenutno kao znanstvenik radite? Na kojim projektima?

Glavna tema naših istraživanja u Zagrebu i Munsteru, pa tako i moje doktorske disertacije, je razjašnjavanje molekularnih mehanizama nastanka Alzheimerove bolesti. Naime, iako je već prošlo više od 100 godina od njenog otkrića, još uvijek malo znamo o tome zašto do bolesti dolazi, a samim tim ne znamo niti kako je uspješno spriječiti ili izliječiti.

A ispitivanje lijeka protiv Alzheimerove bolesti? Što se točno događa na tom području?

Postoje različiti preparati

26

milijuna ljudi u svijetu oboljelo je od Alzheimerove bolesti koji su prisutni u kliničkim testiranjima, no ne možemo tvrditi da postoji lijek za Alzheimerovu bolest. Ja sam bazični znanstvenik pa nisam kompetentan govoriti o kliničkim primjenama lijekova koji su trenutno dostupni, no prema mojim saznanjima, oni uglavnom djeluju na ublažavanje simptoma bolesti ili usporavanje progresije, ali ne i na potpunu prevenciju ili izlječenje.

Alzheimer U kojoj se životnoj dobi najčešće javlja Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest najčešće se javlja nakon 65. godine života. Najveć i č imbenik rizika je životna dob, pa se starenjem prevalencija bolesti povećava. Zbog toga što se životni vijek ljudi stalno povećava, broj oboljelih kontinuirano raste i pretpostavka je da se svakih 20 godina

udvostruči. Do 2040. neki predviđaju da će biti više od 80 milijuna ljudi oboljelih od ove bolesti.

Koju populaciju najv iše pogađa? Muškarce ili žene?

Nema strogih pravila oko toga. Statistike kažu da je nešto više žena oboljelih od Alzheimerove bolesti, no to je vjerojatno zato što žene u prosjeku dulje žive od muškaraca, a kao što sam već napomenuo, životna dob je najveći rizični faktor.

Neka istraživanja kažu da kod osoba starijih od 85 godina faktor rizika može iznositi i do 50 %.

Lijek Što je zapravo Alzheimerova bolest?

Alzheimerova bolest najčešć i je oblik demenc ije među starijom populacijom.

Karakterizira ju progresivan gubitak mentalnih sposobnosti, koji na kraju rezultiraju potpunom nesposobnošću oboljele osobe da se samostalno brine o sebi.

Je li točna činjenica da je stres jedan od glavnih “okidača” ove bolesti?

Stres sigurno ne djeluje dobro na naš organizam općenito, pa tako i na naš mozak. Da je stres glavni okidač, pretenciozno je tvrditi. Postoji čitav niz rizičnih čimbenika poput ozljeda mozga, niske mentalne sposobnosti u ranijoj životnoj dobi, vaskularnih bolesti, arteroskleroze, pušenja, gojaznosti, dijabetesa i dr. Što s lijekom? Kako bi se on koristio? Kao prevencija

!

Alzheimerova bolest najčešće se javlja nakon 65. godine života

ili...?

Najvažnije je razviti metode koje omogućavaju rano

otkrivanje bolesti. Trenutno se bolest dijagnosticira tek kad se pojave teži simptomi, a tada dostupni preparati i ne pokazuju veliku djelotvornost. Studije su pokazale ako se terapija trenutno dostupnim lijekovima počne dovoljno rano, bolest se može značajno usporiti.

Svaka godina kvalitetnog života u toj životnoj dobi je izrazito važna. O prevenciji je teško govoriti s trenutnim spoznajama koje imamo.

Dok ne znamo zašto nešto nastane, ne možemo to niti prevenirati. No to ne znači da u budućnosti to neće biti moguće.

Na što bi lijek djelovao?

Ne znamo kako nastaje bolest pa ne mogu dati suvisli odgovor na ovo pitanje.

Kada znate na molekularnoj razini zašto nešto nastaje, onda ciljano možete kreirati lijekove. Do tada bi ovo bilo čisto naklapanje.

Koliko je u svijetu oboljelih od Alzheimerove bolesti?

Trenutno se procjenjuje da ima oko 26 milijuna ljudi u svijetu oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Koja zemlja u Europi pa i u svijetu prednjači u istraživanjima lijeka protiv Alzhei-

OSOBNO

Može se to i bolje

merove bolesti? I protiv ove opake bolesti općenito?

Ovo je teško pitanje. Oni koji imaju puno novaca, naravno, više ulažu. SAD je vjerojatno najveći, pojedinačnu europsku zemlju ne mogu

izdvojiti jer je znanstveno financiranje velikih projekata uglavnom na razini Europske unije. Nemam nikakve konkretne podatke o tome pa vam ne mogu dati precizan odgovor.

I kreativnost i maštovitost su važni Koje moralne kvalitete moraju resiti znanstvenika?

I polaže li se dovoljno pažnje etičkom aspektu u znanosti i profilu znanstvenika?

Etika je vrlo važna, pogotovo u biomedicinskim znanostima koje su vrlo bliske ljudima. Poštenje je definitivno na prvom mjestu, svako lažiranje i plagiranje rezultata u ovom području znanosti može direktno imati posljedice na ljude. Postoje etička povjerenstva koja donose odluke o odobravanju određenih eksperimenata ako se oni odnose na životinje ili ljude, a da

li se dovoljno pažnje polaže, ne bih znao reći. Mislim, nitko ne provjerava vašu etičnost na razgovoru za posao, iskreno, ne znam niti kako bi se to moglo provjeriti. Neke stvari ostaju na vašoj savjesti ili na povjerenstvima koja otkrivaju prevarante i lažove.

Mora li znanstvenik budućnosti posjedovati i kreativnu, maštovitu crtu, ali i mnoge druge interdisciplinarne vještine, znanja ili informacije?

Kreativnost i maštovitost uvijek su bile važne kod znanstvenika pa tako i sada. Ljud-

sko znanje brzo se razvija pa se mi sve više specijaliziramo u relativno uskom području djelovanja. Suvremena istraživanja su interdisciplinarna, no to se postiže tako da se u tim uzimaju ljudi različitog formalnog obrazovanja.

Primjerice, u našoj grupi na Institutu Ruđer Bošković moja mentorica, kolegica novakinja i ja, svatko od nas završio je drugi fakultet, a radimo na istom problemu.

Rijetko ćete danas naći nekog tko kao Leonardo suvremeno barata znanjima i vještinama širokog spektra.

Jesu li uvjeti rada mladih znanstvenika zadovoljavajući i općenito poticajni u Hrvatskoj? Ili se može još i bolje?

Uvijek se može bolje.

Trenutna gospodarska situacija u Hrvatskoj nije sjajna, pa tako ni za nas znanstvenike. Budući da naša Vlada vidi Hrvatsku kao „zemlju znanja“, nadam se da će se i izdvajanja za znanost povećati u narednim godinama. Čega najviše nedostaje? Novaca, opreme, strpljenja, truda, razumijevanja od nadležnih institucija...?

Strpljenje i trud pa i motivacija stvar su svakog pojedinca i, po mojem mišljenju, oni koji nisu spremni puno raditi i biti strpljivi, ne trebaju se baviti znanošću jer otkrića ne dolaze preko noći. Suvremena istraživanja su skupa pa bez novaca i opreme ne možete daleko dogurati. Po mojem skromnom mišljenju, Hrvatska mora odrediti svoje prioritete u svim segmentima djelovanja pa tako i znanosti. Danas se puno toga financira, novci se raspršuju i na kraju nitko nema dovoljno. Donošenjem odluke o znanstvenim prioritetima Hrvatske znanstvenici bi se više fokusirali na istraživanjima u određenom području i tako bismo bili konkurentni.

IZDVOJENO Znanost ne poznaje granice, ako ste vrhunski znanstvenik, prepoznat će vas bez obzira na zemlju

Članstvo u Uniji uvelike će nam povećati mobilnost Namjeravate ići na poslijediplomski studij u inozemstvo. Zbog čega?

Ja sam upisao poslijediplomski studij kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i moja baza je na Institutu Ruđer Bošković.

Zahvaljujući svojoj mentorici u prilici sam svake godine provesti nekoliko mjeseci u Njemačkoj (Munsteru i Münchenu) na usavršavanju kod međunarodnih suradnika

što mi je izrazito vrijedno iskustvo i dobra odskočna daska za dalje.

Hoćete li ostati vani?

Ugovor znanstvenog novaka je na određeno vrijeme. Nakon doktorata poželjno je da svaki mladi doktor znanosti provede godinu-dvije na usavršavanju u inozemstvu jer na taj način stječe nova znanja, iskustvo i poznanstva koja će mu u budućnosti omo-

gućiti dobivanja međunarodnih projekata. Nakon tog usavršavanja volio bih se vratiti u Hrvatsku i ovdje graditi svoju karijeru, no to ne ovisi samo o meni nego i o ekonomsko-političkoj situaciji koja će tada biti u državi.

Kako vi doživljavate fenomen “odljeva mozgova” iz Hrvatske?

Nije problem otići van na usavršavanje, ako se mislite

vratiti. Mnogi moji kolege su otišli iako nisu htjeli. Izbor je bio Zagrebačka burza ili međunarodni institut.

Nažalost, mi puno novaca ulažemo u obrazovanje mladih koje kasnije ne znamo zadržati u Hrvatskoj. Mnogi bi se i htjeli vratiti u, ali jednostavno ne mogu jer ovdje nema posla za njih. Što će hrvatskim znanstvenicima donijeti ulazak Hrvatske u EU? Hoće li se u

bitnome promijeniti kvaliteta njihovog rada i vrednovanje njihovog rada?

Znanost ne poznaje granice, ako ste vrhunski znanstvenik, znanstvena zajednica će to prepoznati bez obzira na zemlju iz koje dolazite. Članstvo u Uniji će nam povećati mobilnost (iako smo i sada mobilni, ali nećemo morati vaditi vizu za boravak duži od 3 mjeseca), ali i omogućiti rav-

nopravno prijavljivanje na međunarodne projekte koje financira Europska unija.

Polaže li naša država kroz nadležne institucije dovoljno pažnje znanosti ili sve ostaje na deklarativnoj razini “zemlje znanja”?

Po mojem v iđenju još uvijek smo na deklarativnoj razini, no nadam se da će se nakon što izađemo iz gospodarske krize i to promijeniti.

8

Život Zlatno doba

10. svibnja 2011., br. 364

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Crni humor? Ž

ivotni troškovi i režije poskupljuju u tišini.

Umirovljenici se tome više ne čude, a ni ne negoduju. Kad poskupi benzin, sliježu ramenima i kažu: «Budemo se manje vozili!» A kad poskupi brašno, vele da budu pekli manje kolača. Po toj logici, sve će manje jesti i mesa, mlijeka, povrća i voća. Na kraju više neće piti ni vodu, jer je ovih dana najavljeno da će i ona poskupjeti! I što će onda biti? «Jedni će plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje da bi se mogli liječiti, a drugi će plaćati «PP» - pogrebnu pripomoć . . . !» - rekao je gospodin Branko Š., umirovljenik iz Varaždina, te šaleći se i na svoj račun dodao: »S obzirom na moje godine i kam to sve vodi, ja spadam u ovu drugu grupu!» Eto, i crni je humor, zdrav humor!

Ili, bolje i takav, nego nikakav humor. U ovoj sveopćoj krizi, kad su i mladi izgubili smisao za šalu, umirovljenici se ne daju! Iako u zadnje vrijeme sve češće šute, pa se njihov glas ne čuje ni onda kada bi nadaleko trebao grmjeti, svojim optimizmom ipak poručuju da je bilo i gorih dana, pa se preživjelo! Pitanje je samo je li smisao svih naših nadanja u – pukom preživljavanju?

“Mislim da je najteže gradskim penzionerima koji žive u stanu i nemaju nikakvih mogućnosti za dodatnu zaradu”

UDRUGA UMIROVLJENIKA G. KNEGINCA

Uspješnih pet godina rada!

Godišnja skupština Udruge umirovljenika općine Gornji Kneginec u petak je održana u u Gornjoj Dubravi. Svečanosti su, uz županijske i općinske čelnike, bili nazočni i brojni gosti, kao i više od dvjesto kneginečkih umirovljenika, članova udruge. Podnoseći izvještaj o radu udruge, koja ujedno obilježava i 5 godina uspješnog djelovanja, predsjednik Ivan Medved rekao je da je to jedna od najmlađih i najbrojnih, ali i najaktivnijih udruga na ovom području.

Međutim, Udruga kneginečkih umirovljenika je i jedina koja nema vlastite prostorije, pa je za svoje aktivnosti 465 članova na korištenje dobilo dva puta mjesečno jednu prostoriju tvrtke Knekom u Knegincu. I dalje će, kako je rekao I. Medved, aktivnosti udruge biti vezane uz socijalni, zdravstveni i materijalni položaj umirovljenika te kulturna, zabavna, sportska i rekreativna druženja, a organizirat će se i program informatičkog opismenjavanja članova.

Mislim - još uvijek jesam

“

Država bi trebala donijeti zakonsku odredbu na temelju koje bi Hrvatske željeznice morale postaviti rampe na sve pružne prijelaze!”

DANICA HORVAT, VARAŽDIN

TU KRAJ NAS Umirovljenica Marija Leskovar iz Petrijanca

Vu Varaždinu na placu štanda mam Na njihovom poljoprivrednom dobru pripremi se 25 tona kiselog zelja Piše: NEVENKA SUHIĆ

Još malo i sezoni kiselog kupusa doći će kraj. A to znači da do jeseni na Varaždinskom placu više nećemo vidjeti simpatičnu umirovljenicu Mariju Leskovar iz Petrijanca, koja više od 15 godina svaki dan «trži» ukusno i žuto kao zlato domaće kiselo zelje! Ali i odlično crno, gusto i mirisno bučino ulje, od tikava koje uzgaja na vlastitoj zemlji. Certifikat koji je s ponosom istaknula na klupi govori o izvornoj i prvorazrednoj kvaliteti proizvoda, kao i o ekološkom uzgoju, u što je cijela obitelj Leskovar na čelu s Marijom uložila puno truda.

U budućnost s optimizmom i nadom Kad smo Mariju pitali kakvu budućnost vidi i što očekuje, već je svojim osmijehom koji zrači optimizmom rekla sve.

- Ljudi žive u nadi, a nada umire posljednja!

Kad se ne bismo nadali, onda bi bilo još teže.

Zato se i ja nadam da će biti bolje. Svi to želimo i baš to kaj si svaki dan govorimo da će biti bolje, to nas zapravo i drži! - ističe.

doštukati s poljoprivredom da bih mogla normalno živjeti. Nije to lak posao, pogotovo što zbog certifikata i ugovornih obaveza koje smo preuzeli moramo imati uzorno gospodarstvo. Zato smo svi u kući angažirani na imanju. Snaha je zadužena za kuhanje i poslove u kući, a ja i moj sin, kad dođe s posla, Može li se? i unuk smo na gosMože li se u današnje podarstvu. Za vr ijeme živjeti od vi s velike radove poljoprivrede te as n a d na obrađivakako sa 73 godisu i, n e ž o nju zemlje ne života uspješl o p s a ner upomoć no voditi cijelo alno t s , i n z gospodarstvo? nervo re, žure, m o r a m o pozvati - Poljoprivreju nekud nije i težake, dom se bavim o t a kako bismo skoro cijeli svoj dobro sve obavili na život. Kratko sam vrijeme. Uz kuradila u kuhinji u Kopus i tikvu, od kojih kinom odmaralištu, a jednu sam godinu provela i na proizvodimo kiselo zelje i radu u Austriji. S obzirom na crno ulje, uzgajamo i perad, mali radni staž, imam i malu i to kokoši i purice. To je mirovinu - od svega 1.350 prilično naporan i odgokuna, tako da je moram voran posao, ali ipak se u

Iako je udovica i u tim godinama velik dio poslova mora obavljati sama, gospođa Marija se ni na što ne žali. Ona ne samo da je marljiva i poduzetna žena, nego i realna osoba koja zna cijeniti to što uvijek može računati na svoju obitelj, na svoj obrt kao i na svoju mirovinu. Zato joj je jedina želja da «tak ostane kak je» i da su joj djeca zdrava!

konačnici uloženi trud isplati - ističe gospođa Marija.

Kako nam je rekla, domaće kiselo zelje na tržnici se prodaje do polovice svibnja.

To je kraj sezone i kupaca je sve manje, pa je i zarada slabija. Ali u jesen, s novim kacama kiselog zelja, kako onog ribanog, tako i onog u glavicama za spravljanje fine sarme, prodaja dosta dobro ide.

Kontakti - Ali osjeća se da nema novaca. Svaki dan sam tu i vidim kako ljudi paze na svaku kunu, pa čak i na lipu. Mislim da je najteže gradskim penzionerima koji žive u stanu i nemaju nikakvih mogućnosti za dodatnu zaradu.

Ni zemljicu, ni vrteka, ništa.

Kad mi dođu kupiti zelje za dvije ili tri kune, znam kako im je. Zato kad važem, ne gledam na vagu, nego im uvijek denem gore, dam im

više - govori Marija.

U svakodnevnom kontaktu s ljudima, gospođa Marija pr imjećuje i promjene u njihovom ponašanju. Svi su, veli, neraspoloženi, nervozni, stalno nekud jure, žure, a to nije dobro. Na njima se vidi da su nezadovoljni, kao da se više ne znaju veseliti ni malim stvarima. A onda je današnju situaciju usporedila s vremenom u kojem je ona odrasla.

- I u mojoj mladosti se loše živjelo. Ali je bilo više zadovoljstva u duši, u ljudima.

Sad svi imaju više nego što smo mi nekad imali i opet nisu sretni. Pogotovo mladi.

Ja mislim da je to zato što mladi ljudi nemaju posla i to muči i njih i njihove roditelje. Pogotovo ako još imaju obitelj, pa se boje kako će djeci kupiti knjige za školu, odjeću i sve kaj im treba? To je velika briga i to se vidi ističe Marija.

10. svibnja 2011., br. 364

Oglas

9

10 Oglasi

10. svibnja 2011., br. 364

SRAČINEC

Počeli radovi na izgradnji poslovno-stambenog objekta Prošle su srijede na prostoru između pošte i ambulante u Sračincu počeli radovi na izgradnji poslovno - stambenog objekta.

Početak radova svečano je obilježen u prisustvu počasnoga građana općine Sračinec Radimira Čačića, župana Predraga Štromara, direktora Meteor grupe Duška Paripovića, načelnika Općine Sračinec Božidara Novoselca i mnogih drugih predstavnika javnog i političkog života. Okupio se i lijepi broj mještana Sračinca.

Na javnom natječaju za prodaju zemljišta Meteor grupa dala je najbolju ponudu i dobila tako mogućnost izgradnje prvog poslovno-stambenog objekta u Sračincu. Kako je istaknuo Duško Paripović, direktor Meteor grupe, Sračinec kao prigradsko naselje ima potrebu za takvim objektom.

U sklopu objekta otvorit će se poslovnica banke, mjesta će biti za još nekoliko poslovnih subjekata, a na prvom i drugom katu zgrade ponudit će se zainteresiranim kupcima povoljni manji dvosobni stanovi.

Radimir Čačić istaknuo je

kako je općina Sračinec sa svojim vodstvom jedna od najnaprednijih općina u Hrvatskoj i kako je lako prepoznati sredine u kojima se radi na dobrobit stanovnika.

Nakon uvodnog govora, simboličnim ubaciva-

njem betona u temeljnu jamu označen je početak radova. Nakon što zgrada bude završena, Sračinec će dobit i moderni mali poslovni centar s osnovnim sadržajima koje mora imati svako mjesto (pošta, banka, ambulanta, ljekarna…).

10. svibnja 2011., br. 364

Oglas 11

12 Općina Vinica

10. svibnja 2011., br. 364

DOZNAJEMO Proslava Dana općine Vinica i nebeskog zaštitnika sv. Marka evanđelista

Načelnik Kostanjevac: Naš interes je da kontinuirano, a ne samo uoči izbora, pomažemo svima, a najviše mladima Dodjelom javnih priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Vinice u petak je obilježen Dan Općine Vinica i blagdan nebeskog zaštitnika svetog Marka evanđelista.

OGLAS

Općina Vinica unatoč krizi pomaže svim stanovnicima po 5.000 kuna isplaćeno je još trojici studenata.

Nove potpore!

Iako je proračun Općine Vinica za ovu godinu čak 30 posto manji, osnovna i srednja škola, sve udruge, KUD, vatrogasna društva, sportski klubovi i crkva Dobitnici priznanja Povelju Općine Vinica dobili dobili su ukupno 500.000 kuna, su potpredsjednik Hrvatskog sa- točno kao što je bilo planirano. bora Ivan Jarnjak i posthumno - Možda sam konzervativan, branitelj Mladen Kasun koji je jer se kao odgovorna osoba život izgubio u DR-u. Pohvale su držim starog načela “pokrij uručene Andreji Boltek, učenici se koliko imaš dugi pokrivač”.

Glazbene škole za odlične rezul- Mogli bismo drugačije, ali ne tate na domaćim i inozemnim želimo obećavati projekte pa natjecanjima, DVD-u Gornje La- onda od njih odustajati. Unadanje povodom 50 godina rada, toč skromnim proračunskim Srednjoj školi Arboretum Opeka sredstvima, nastavljamo sa svim za 1. mjesto na Camelia kupu, pomoćima i subvencijama, čak državnom natjecanju učenika smo uveli i neke nove. I dalje srednjih škola zanimanja kuhar- idu naknade za novorođenčad, s 50 posto sufinancirat slastičar i Blanki Rojc, ćemo boravak djece vlasnici i osnivan u č a r u vrtiću, u cijelosti č ic i Dje čjeg pro o t s financirati malu vrtića “Zvjezo je 30 p li su školu i subvencidice”. a , onirati prijevoz Na svečamanji olama i srednjoškolaca noj sjednišk e r e o n p e t po – is t a k n u o j e ci načelnik isplać a m a načelnik Marijan Općine Vidrug je u n d a Kostanjevac. nica s ponodo z Od ove godine som je uručio lipe! svim studentima plapo 5.000 kuna ćaju i razliku cijene stunagrade desetedentskog prijevoza, što iznosi rim studentima - Ivani Mraković, Tihani Šipek, Martini oko 70.000 kuna godišnje. SvaPižeta, Dunji Mraković, Janji kom umirovljeniku s mirovinom Štimac, Juliji Siročić, Ivani Roš- nižom od 1.750 kuna Općina karić, Tomislavu Vrabecu, Anji je za Usrks i Božić isplatila po Zorko i Tihomiru Ciglaru. Bilo 100 kuna. - Meni kao načelniku je predviđeno sedam nagrada, i nama u Općini najveći je inteali je načelnik naložio da mu res u kontinuitetu, a ne samo se plaća obračunava i isplaćuje uoči izbora, pomagati svima, a prema nižem koeficijentu, a da najviše našim mladima, jer oni se razlika uplaćuje u poseban su ono naše najvrednije i najifond za društveno kor isne splativije – zaključio je Marijan namjene. Zahvaljujući tome, Kostanjevac.

Načelnik Marijan Kostanjevac odrekao se dijela plaće pa je 10 studenata primilo po 5.000 kuna nagrade

Općina pomaže osnovnoj i srednjoj školi, a sufinancira i prijevoz učenika

Uredili najočuvaniji neistraženi arheološki lokalitet Staroga grada

ULAGANJA U Vinici očekuju da će ove godine konačno početi gradnja kanalizacije

Asfaltirali više od 90 posto cesta

Unatoč manjim prihodima, Općina polako ali sigurno ide dalje

U Općini Vinica uskoro će biti dovršeno asfaltiranje 3 kilometra cesta i parkirališta kod mjesnog groblja, čime će biti riješeno asfaltiranje više od 90 posto najvažnijih i najpotrebnijih cesta na području te općine.

- Ovo ulaganje vrijedno je 1,6 milijuna kuna, a ostvareno je zahvaljujući nastavku programa EIB II/II. Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osiguralo je 90 posto sredstava, a Općina samo 10 posto. Zahvaljujući tome, konačno će početi radovi na

gradnji kanalizacije, najvećoj komunalnoj investiciji u povijesti općine vrijednoj 55 milijuna kuna. Naime, kroz program EIB uvršten je jedan odvojak, na kojem će prije asfaltiranja biti ugrađene prve kanalizacijske cijevi. Uz to će u Zelendvoru početi gradnja prepumpne stanice, a očekujem i početak radova na glavnom cjevovodu prema Ladanju – rekao je načelnik Marijan Kostanjevac.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na natječaju je Općini odobrio 700.000 kuna za rekonstruk-

ciju niskonaponske mreže u brežnim naseljima. - Aktivnosti u cilju što bolje opskrbljenosti električnom energijom mogle bi se ovime ubrzati, no i Općina mora osigurati vlastitih 400.000 kuna – pojašnjava načelnik.

Različitim subvencijama Općina pomaže poljoprivrednicima, ali i poduzetnicima.

- Poduzetnicima subvencioniramo 1 posto kamata na kredite dobivene kod poslovnih banaka, a mojom novom odlukom subvenc ionirat ćemo određeni postotak

legalizacije prizvodno-poslovnih objekata – najavljuje Kostanjevac.

U proteklih godinu dana Općina je financirala niz manjih komunalnih projekata u Općini, a Kostanjevac napominje da su vjerojatno jedina općina koja je, unatoč županijskom projektu, vlastitim sredstvima morala kupiti dvije nadstrešnice za autobusna stajališta.

Ulagalo se i u kulturnu baštinu, uređenje Staroga grada Vinica i sanaciju kurije Patačić, pri čemu im pomaže Ministarstvo kulture.

Oglasi 13

10. svibnja 2011., br. 364

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA VARAŽDINA, kao organizator festivala ŠPANCIRFEST 2011. upućuje

POZIV zainteresiranim izlagačima za zakup prodajnih mjesta/štandova/kućica na manifestaciji ŠPANCIRFEST 2011.

1. Od 19. do 28. 8. 2011. godine ŠPANCIRFEST će se održati na prostoru varaždinske povijesne jezgre 2. PRIJAVITI SE MOGU IZLAGAČI S PODRUČJA SLJEDEĆIH DJELATNOSTI: a. proizvođači predmeta suvremenog dizajna (odjeća, asesoar…) b. umjetnici s područja primijenjenih umjetnosti i slično c. proizvođači predmeta tradicijskih obrta d. proizvođači eko proizvoda 3. PONUDA TREBA SADRŽAVATI: a. ime i prezime, broj telefona/telefaksa, mail, web stranicu i adresu ponuđača b. kopiju obrtnice ili kopiju rješenja Upisnika poljoprivred-

nih proizvođača ili potvrdu o članstvu u HDLU, ULUPUH-u, LUV-u i sl. c. popis i fotografiju robe za izlaganje odnosno prodaju na ŠPANCIRFESTU d. opis djelatnosti koju ponuđač obavlja (posebnosti), opis demonstracije izrade predmeta na izlagačko-prodajnom prostoru ŠPANCIRFESTA 4. Ponude se dostavljaju na obrascu «Prijavnica» koji se može preuzeti s web stranice www.spancirfest.com ili www.tourism-varazdin.hr ili u TZG Varaždina, Ivana Padovca 3, Varaždin, od 8 do 18 sati.

5. Broj prodajnih mjesta je ograničen, a organizator zadržava pravo odabira ponuda, kao i određivanja pozicije prodajnih mjesta na prostoru održavanja manifestacije ŠPANCIRFEST 2011.

Cijena zakupa prodajnog mjesta utvrđuje se prema vrsti obrta odnosno djelatnosti izlagača i naplaćuje sukladno cjeniku ŠPANCIRFESTA 2011.

6. Svi izlagači/prodavači na ŠPANCIRFESTU obvezuju se osigurati primjeren kostim (odjeću karakterističnu za djelatnost koja se prezentira) za osobu koja će raditi na izlagačko-prodajnom mjestu.

7. Ponude se (s naznakom «Špancirfest 2011.

- zakup prodajnih mjesta») dostavljaju u roku od 14 dana od objave ovog poziva i to: a. osobno: Turistička zajednica grada Varaždina, I. Padovca 3, od 8 do 18 sati b. poštom: Turistička zajednica grada Varaždina, I. Padovca 3, 42000 Varaždin c. mailom: info@spancirfest.com

14 Školstvo

10. svibnja 2011., br. 364

USPJESI

Kemičari i biolozi najbolji Varaždinska županija ima dva državna prvaka iz biologije i jednu prvakinju iz kemije!

Učenici Prve gimnazije, Iva Harmicar u kategoriji prvih razreda i Juraj Orehovac u kategoriji trećih osvojili su prva mjesta na državnom natjecanju iz biologije, a njihove su mentorice bile Biserka Bogadi i Vlatka Kranjčec. Državna prvakinja iz kemije dolazi pak iz VI. osnovne škole. Ta je laskava titula pripala Mateji Križanić u kategoriji sedmih razreda.

Jeleni falio bod za pobjedu Jelena Hrkač iz varaždinske Gospodarske škole (mentorica Jasminka Kelemen) osvojila je drugo mjesto na državnom natjecanju za poslovnog tajnika, odnosno tajnicu, na kojem je snage odmjerilo osam najboljih tajnika hrvatskih škola.

Predstavnica škole domaćina državnog natjecanja samo za bod zaostala je za najboljom hrvatskom tajnicom Jelicom Rajković iz Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca iz Vinkovaca, dok se na treće mjesto plasirala Kamen Leto iz Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik. U Gospodarskoj školi održana je i smotra u zanimanju upravnih referenata u kojem je sudjelovalo 13 učenika iz hrvatskih škola.

TU KRAJ NAS Mališani predstavili Europu u Jagićevom šetalištu

Prošetala i Kate s Williamom Već tradicionalno, mališani su predstavili zemlje članice EU Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Zelena, bijela i crvena su boje bugarske zastave, a Bugarska je poznata po plesu na vatri koji ljudi plešu da otjeraju bolesti i uroke, bugarskoj piti banitsi, eklerima i jogurtu – otkrile su male “Bugarke” Ena, Jana, Tara, Ivona, Julijana i Nina iz dječjeg vrtića “Zeko” što znaju o zemlji koju predstavljaju.

Bugarska je bila samo jedna od zemalja koju su mališani iz dječjih vrtića s područja Va-

raždinske županije predstavili ne samo Engleske, već cijelog svijeta - Kate Middleton i princ na već tradicionalnoj maWilliam. Dok je njezin nifestaciji “Europa u novopečeni suprug srcu Varaždinske Kate bio zaokupljen igražupanije”, koja žala r d e s u telefonskoj je održana u bete njem a z li E govornici i “double srijedu u skloaljice a l ja deckeru”, poznatim o pu obilježava- kr b koja je sku simbolima zemlje nja europskog e l iz koje dolaze, Kate tjedna.

- eng u se uglavnom držala Jagićevim šezastav kraljice Elizabete koja talištem šetale su je bila zaokupljena bojePipi Duge Čarape njem – britanske zastave. Brojni i toreadori, a pojavio se i trenutno najpopularniji par tate, mame, bake i djedovi svra-

tili su prijepodne do Jagićevog šetališta. Osim što su imali priliku vidjeti svoje mališane na djelu, mogli su kušati i specijalitete raznih europskih zemalja, ali i dobiti recepte. Osim europskih zemalja, u Jagićevom šetalištu predstavljena je i Hrvatska na čijem štandu su visjeli pršut, kobasice, kulen i licitarsko srce, a sve to u pozadini je promatrao – Ivica Kostelić. Poseban dio Hrvatske bio je i Varaždin čije predstavljanje nije prošlo bez “malog” verglaša i notara.

Školstvo 15

10. svibnja 2011., br. 364

PRIMJER Informatika će biti obvezna u školama Varaždinske županije

TOPLIČKI OSNOVCI

Informatički pismeni - svi!

Drugo mjesto u Matematici +

Informatika kao obvezni predmet ići će u škole od školske godine 2012./2013.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varaždinska županija, kao prva u Hrvatskoj, radi na programu uvođenja informatike kao obveznog predmeta u svim osnovnim školama na svom području.

Opet prvi Danas, kad su rijetki poslovi na kojima se ne traži informatičke pismenosti, predmet informatika u hrvatskim osnovnim školama i dalje je izborni, a u nekima ni to. Osnovnoškolci ga mogu birati od petog razreda, dok je obvezni tek u srednjim školama, ali samo u dijelu gimnazija i strukovnih škola.

- Hrvatska je vjerojatno jedna od rijetkih, ako ne i jedina zemlja u Europi, gdje informatika nije obvezni predmet već u osnovnoj školi. Tako je jedino kod nas moguće završiti osnovnoškolsko obrazovanje nakon kojeg su učenici i dalje informatički nepismeni - upozorava Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije.

Međutim, kako dodaje Huđek, Varaždinska županija misli postojeće stanje promijeniti.

Naime, priprema se program

zahvaljujući kojem će se od školske godine 2012./2013. informatika uvesti kao obvezni predmet u svim osnovnim školama na području Varaždinske županije.

- U Hrvatskoj smo bili prvi u mnogočemu kada je u pitanju obrazovanje i rezultati naših učenika na raznim natjecanjima kojih zacijelo ne bi bilo bez velikih ulaganja na tom području.

Na tragu toga odlučili smo

!

jedino je u Hrvatskoj moguće završiti osnovnu školu i biti informatički nepismen Informatika je danas u osnovnim školama izborni predmet, a u nekima ni to nije moguće

se za uvođenje informatike u osnovne škole kao obveznog predmeta ne čekajući druge veli Huđek.

Da bi takva zamisao bila i ostvarena, nužni su uvjeti.

Među njima, uz opremu, svakako je glavni nastavnički kadar.

Uz to, nužna su i iskustva drugih do kojih se već dolazi i u okviru projekta „Centar izvrsnosti u ICT-u“, koji se od lani provodi s flamanskim partnerima iz Hogeshool Univeriteit iz Bruxellesa.

Posebni razredi za talentirane!

Varaždinska županija radi i na ustrojavanju razreda za talentirane matematičare, fizičare i informatičare. - Danas nemamo razrede samo za nadarene učenike, izuzev razreda za nadarene mlade sportaše. Nasuprot tome, talentirani matematičari i njima slični mogu se upisati tek u matematičko-informatičke razrede - upozorava Huđek. Varaždinska županija želi ići korak dalje, odnosno okupiti u jedan ili više razreda stvarne talente iz određenih predmeta. - Već imamo tri

centra izvrsnosti, i to za informatiku, matematiku i fiziku. To su kompatibilne stvari jer netko tko je dobar za matematiku, najvjerojatnije je i za fiziku ili informatiku. Stoga ćemo sve njih okupiti u isti razred u koji će se moći upisati samo oni s potvrdom talenta od strane sustava - pojašnjava Huđek.

Talentiranim učenicima bit će nužno osigurati i primjeren nastavnički kadar te programe kakvi se na području informatike razvijaju zajedno s flamanskim partnerima.

Učenici viših razreda OŠ „A. i I. Kukuljevića„ iz Varaždinskih Toplica na poseban su način dali doprinos 530. obljetnici školstva u svom gradu.

Tradiciju, povijest i moderne načine poučavanja ujedinili su u projekt „Matematikom kroz povijest školstva u Varaždinskim Toplicama“.

Nastao je na redovnim satovima matematike, a s matematičkog aspekta obrađuje stare školske zgrade u kojima se odvijala nastava kroz povijest, poznate osobe – bivše učenike topličke škole (Ivan Kukuljević Sakcinski, Ruža Pospiš-Baldani, Marija Ružićka-Strozzi, Josip Čabrijan) te stara toplička i rimska jela (toplička limunada, rimski kruh, rimsko vino).

Projekt je nastao uz vodstvo učitelja Nevenke Barete i Zlatka Čmigovića, a na festivalu matematike Matematika + osvojio je drugo mjesto u konkurenciji osnovnih škola.

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti REAGIRANJE

Vrtić skuplji od škole!

Konačno se progovorilo i o cijenama vrtića koje su neusporedivo veće od cijena knjiga i svih ostalih školskih troškova, pa i fakultetskih školarina. Samo za jedno dijete u šest godina dat ćemo oko 50.000 kuna za gradski vrtić, a imamo dvoje djece. Trebali ste konkretno usporediti ovu brojku s cijenama školarine ili fakulteta - mislim da bi se došlo do iznenađujućeg zaključka. Studenti dižu bunu, o knjigama se “trubi” svake godine kako su par kuna skuplje ili jeftinije, a o vrtićima se tek sada stidljivo progovara. Bitno da Varaždin izdvaja za cvijeće milijune kuna, a za djecu nema. Sramota! Čitatelj

VINICA

Svaka čast načelniku Da ima pozitivnosti u politici, a ne samo sve crno, ukazuje primjer načelnika Općine Vinica, gospodina Marijana Kostanjevca. Naime, spomenutom načelniku izglasana je određena plaća od strane Općinskog vijeća koju on nije u cijelosti prihvatio, nego je dio preusmjerio kao nagradu trojici redovnih studenata općine Vinica, prema rang-listi najuspješnijih studenata s prosjekom većim od 3,5. Drugim riječima, darovao je svakome po 5.000 kuna, što je vrijedno svake pohvale. Hvala i svaka čast, načelniče.

V.I. (podaci poznati redakciji)

Varaždinski folklorni ansambl u Austriji Europski centar iz Graza u Austriji zajedno s gradonačelnikom Bruck an der Mur pozvao je Varaždinski folklorni ansambl da održi koncert povodom proslave 1. svibnja u istoimenom mjestu, što je za ansambl veliko priznanje. Na središnjem trgu otplesane su tri koreografije, a dio oduševljene publike po završetku koncerta čak je spontano zaplesao s našim plesačima. Ansambl je poziv za nastup dobio na temelju odličnih izvedbi na festivalu folklora koji je lani održan upravo u Brucku. Program su pripremili umjetnički voditelj ansambla Pjerino Hrvaćanin i voditelj tamburaša Vatroslav Aračić. Članovi ansambla zahvaljuju gospođi Nini Čavrh koja im je pomogla realizirati ovo putovanje.

VKA

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

10. svibnja 2011., br. 364

TU POKRAJ NAS Osma izložba vina varaždinsko–kalničko–topličkog vinogorja

„Zlatna kapljica“ ponovno u Ljubeščici Udruga vinogradara i voćara „Mejaši“ iz Ljubeščice ove je godine bila domaćin 8. zajedničke izložbe vina koja se održala u lovačkom domu Budinec. Izložena su vina sedam udruga iz varaždinsko– topličko–kalničkoga gorja. Dodjela diploma održana je 7. svibnja u lovačkom domu „Budinec“.

Zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica Ječmenica otvorila je izložbu. U prigodnom programu sudjelovali su KUD „Ljuba voda“ iz Ljubeščice, Kristijan Petrović - Kiki dao je proslavi dozu humora, a za glazbu su bili zaslužni „Petkovečki tamburaši“ i „Bajs bend“.

Samo ocjenjivanje kvalitete vina održano je 14. i 15. travnja u Ljubeščici, gdje su vrsni poznavatelji vina sjeverozapadne Hrvatske ocijenili ukupno 297 uzoraka od kojih je bilo

289 uzoraka vina, 7 rakije i jedan uzorak vinjaka.

Ukupno je bilo zastup l j e n o 55 sorti, pretežito bijelih vina koja su nastala mješanjem sorti, vina sorti graševine, rizling rajnski, chardonnay, sauvignon, traminac, muškati, dok su crna vina bila manje zastupljena.

Ocjenjivanje kvalitete vina provedeno je po Buxbaumovoj metodi dvadest pozitivnih bodova. Tako je na osnovi postignutih bodova 19 vina osvojilo „Zlatnu kapljicu“, 152 srebrnu, a 86

vina brončanu kapljicu, a 11 vina dobilo je priznanje za sudjelovanje. Ljubeški „Mejaši“, od izloženog 41 uzorka, osvojili su čak 3 zlatne medalje, 18 srebrnih, 16 brončanih i 6 priznanja, što je za udrugu velik uspjeh.

Mateja Ratković

REAGIRANJE Štediša o Obrtničkoj štedno-kreditnoj zadruzi Varaždin

Nas treba osuditi: vjerovali smo državi Pročitati članak u 7Plus Regionalnom tjedniku o Obrtničkoj šedno-kreditnoj zadruzi Varaždin, čiji sam i ja bila štediša, za mene je bilo skandalozno. Sud je bio brz u osudi za klevetu, a ne za istinu o pronevjeri, za isplatu otpremnina, jer treba nagraditi nesavjesno poslovanje i prevare. Do zadnjeg dana priznali su uloge, a znali su

što se događa.

Godinama smo se odricali i štedjeli za stare dane, da možemo pomoći djeci, unucima, sebi za starost i u slučaju bolesti. Meni je 80 godina, a ostala sam na mirovini od 2.500 kuna. A kakve su režije, lijekove si moram kupovati, jer nisu na recept.

Službe koje su bile dužne obavljati reviziju, ništa nisu radile. Svi će doći na red prije nas koji smo svojim štednjama drugima omogućili rad i zaradu. To su sudstvo i zakoni naše države. Žalosno ali istinito: treba nas osuditi, jer smo vjerovali državi i pravičnosti. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

ČITATELJI PIŠU Međužupanijska suradnja osnovnih škola u Varaždinu i Biogradu

Mali Biograđani posjetili Četvrtu OŠ U četvrtak 5. svibnja učenike IV. c razreda IV. osnovne škole Varaždin posjetili su učenici IV. b razreda Osnovne škole Biograd na Moru. Suradnja između ta dva razreda uspostavljena je u rujnu 2010. kada su učiteljice Gordana Foder iz Varaždina i Sanja Muščet iz Biograda dogovorile posjet malih Varaždinaca svojim vršnjacima za vrijeme svojeg boravka u školi u prirodi u Biogradu. Prilikom rujanskog posjeta biogradskoj školi, mali Varaždinci putem PPS prezentacije i predavanja predstavili su svoj grad i zainteresirali Biograđane da ga posjete.

Također, odmjerene su i snage u igri graničara.

Potaknuti zanimljivim predavanjem i prezentacijom, Biograđani su pak u

sklopu svoje škole u prirodi posjetili Varaždin i IV. osnovnu školu. Ponovno je odigrana utakmica graničara tako da je rezultat dvaju četvrtih razreda ostao neriješen.

Učenici su razmijenili simbolične poklone koje su sami izradili: Biograđani su donijeli dašak mora u vidu ukrasa od školjkica i pijeska, a Varaždinci su se iskazali vještinom pletenja i prezentacijom radova uspješne keramičke grupe koja djeluje u sklopu IV. osnovne škole Varaždin pod vodstvom učiteljice li-

kovne kulture Biserke Vlahović. Kratak ali intenzivan susret završio je razmjenom e–mail adresa i obećanjima da će se komunikacija nastaviti putem ICT tehnologija kojima učenici obaju razreda, zajedno sa svojim učiteljicama, odlično vladaju.

Gordana Foder IV. OŠ Varaždin

Poslovni svijet 17

10. svibnja 2011., br. 364

IZDVOJENO Rebalans proračuna Grada Varaždina - umjesto 250 u blagajni 242 milijuna kuna

Manje novca za bazene, kazalište... i zaposlenike Gradskim bazenima, kazalištu, muzeju, vatrogascima, udrugama i svim drugim korisnicima proračuna bit će dodatno “skresane” dotacije iz proračuna Grada Varaždina za ovu godinu.

Prema prijedlogu drugog ovogodišnjeg rebalansa, proračun Grada Varaždina bit će smanjen za 8,1 milijun kuna ili 3,26 posto. Umjesto gotovo 250 milijuna kuna, iznosit će 241,7 milijuna kuna, pri-

hvate li gradski vijećnici takav prijedlog gradonačelnika Ivana Čehoka.

z

a kapitalne projekte novi kredit od 20 milijuna kn

- Krećemo s daljnjim mjerama uštede kako bismo poboljšali likvidnost. “Skre-

sani” su rashodi svih korisnika proračuna, gradske uprave, kao i materijalni troškovi. Našim korisnicima upućujemo preporuku da se okrenu novim izvorima financiranja kako bi nadoknadili razliku – rekla je pročelnica Jerka Kezele na sjednici Kolegija gradonačelnika.

Za deset posto će biti smanjene i plaće u gradskoj upravi te svim ustanovama.

- Svi moraju biti solidarni s radnicima

kojima su plaće također smanjene, komentirao je Čehok, dodavši da se obveze uspijevaju plaćati u roku od 90-ak dana.

No u Gradu ističu da ne odustaju od kapitalnih projekata, među kojima su gradnja nove zgrade u Hraščici i komunalna infrastruktura za program POS-a, za što se planira zaduženje od 20 milijuna kuna.

DOZNAJEMO Varaždinska tekstilna kompanija trebala bi do srpnja dobiti novog dioničara

Dionice Varteksa državi za dug U Varteksu očekuju da će s dionicama prebiti cjelokupan porezni dug od 70-ak milijuna kuna ili bar dio do kraja lipnja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Do kraja lipnja Varteks očekuje ulazak države u vlasničku strukturu radi stabilizacije poslovanja, ali i razvoja.

Pozitivan odgovor

nakon čega bi država postala vlasnikom nove emisije dionica. Iako su rokovi kratki, to je moguće napraviti jer smo zahtjev predali još 30. srpnja prošle godine. Dobili smo pozitivno mišljenje Ministarstva i već neka rješenja, tako da smo u završnoj fazi realizacije rješavanja pitanja našega poreznoga duga i vjerujem u pozitivan ishod veli Košćec.

- Očekujemo hitnu realizaciju programa u okviru Modela C, koji je jedna od antirecesijskih mjera Vlade RH. Država ulazi u vlasničku strukturu Varteksa, a u kojem omjeru, bit će poznato nakon Gubitak i ove godine dovršetka naših pregovora u Varteks i ove godine posluje Ministarstvu gospodarstva, s gubitkom, doduše nešto odnosno s Vladom - rekao manjim. U prva tri mjeseca nam je u petak Zoran Košćec, gubitak je iznosio 14,9 mipredsjednik Uprave varaždin- lijuna kuna, dok je u istom ske kompanije, koja razdoblju lani bio 18,6 v e ć n e ko l i ko milijuna kuna. u godina za re- Pozitivni trendom bilježi d o v i koj e s m o om v r p gubitke u ostvarili u prvom itak p oslov a kvartalu rezultat lu gub kvarta una, dok su mjera koje nju. j i l i m Na preprovodimo pre,6 14,9 govaračma Integralnom bio 18 i n a l je kom stolu, na planu poslovnog u k a n dvije su i financijskog remiliju mogućnosti: strukturiranja. No ulazak države za nastavak pozitivnih za iznos ukupnog trendova nužna je hitna poreznog duga Varteksa od stabilizacija likvidnosti jer u 70-ak milijuna kuna ili samo uvjetima izuzetno problemadjelomičan ulazak, dok bi se tične likvidnosti poslujemo ostatak duga reprogramirao. već skoro tri godine, odnosno - Još smo lani predložili da od početka krize i tu leži ključse pitanje našega duga riješi ni uzrok naših problema. Da dokapitalizacijom, odnosno smo uspjeli prodati planirani emisijom dionica. Odluku o dio imovine, sigurno bismo tome treba donijeti Skupština, likvidnost prije stabilizirali.

NAŠA POSLA

Zatvoreno gradilište Inspekcija Ministarstva graditeljstva zatvorila je gradilište u Kalničkoj kapeli u općini Ljubeščica gdje niče objekt obitelji Barbare Bešenić, protiv koje je pokrenuta istraga zbog sumnje u izvlačenje novca iz Fonda za zaštitu okoliša. Tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeno je da djelomično dovršeni objekt nema ni građevinsku ni uporabnu dozvolu, a investitor nije prijavio ni početak gradnje niti je gradilište propisno označeno. Kako je došlo do sporne gradnje, a posebice tko zapravo stoji iza nje, trebalo bi biti poznato nakon što inspektori prikupe sve informacije vezane uz bespravni objekt koji je izazvao kontroverze zbog izgleda.

LUMINI Skupština treba donijeti odluku o emisiji dionica koje bi dobila država za namirenje poreznoga duga

No uspjeli smo prodati tek manji dio - veli čelnik Varteksa, tvrtke koja je do kraja prošle godine nagomilala 282 milijuna kuna gubitaka, što je stotinjak milijuna kuna manje od temeljnog kapitala. Žurna stabilizacija likvidnosti, kako naglašava Košćec, uvjet je stabilizacije poslovanja i daljnjeg restrukturiranja kompanije te jačanje strateških vidova prodaje.

- Ne očekujemo samo da ćemo postići dogovor s Vladom i realizirati Model C, nego i da ćemo doći do rješenja i s bankama koje nas prate.

Dakle, uspjeti aktivirati dio imovine što kroz najam, što kroz prodaju, i tako osigurati nužna sredstva za smanjene postojeće kreditne izloženosti i neophodni radni kapital.

Izuzetno nam je značajna pri tome dinamika, odnosno da se to dogodi do kraja lipnja

Izvoz 33,6 milijuna kuna Varteks je u prvom kvartalu od prodaje prihodovao 65 milijuna kuna, što je tri posto više nego lani.

Izvoz je bio 33,6 milijuna kuna što je povećanje za 15,1 posto. No ukupan prihod od 68,6 milijuna kuna manji je 4,5 posto u odnosu na prihode ostvazbog sezonskoga karaktera posla, kao i činjenice da sredinom godine imamo veliku potrebu za financijskim sredstvima radi financiranja jesenske sezone - pojašnjava Košćec. Od svibnja proizvodni pogoni Varteksa izdvojeni su u tri zasebne tvrtke: Varteks odjeća d.o.o., Varteks Bednja d.o.o. i Varteks Ludbreg d.o.o.

- U te tri tvrtke ukupno je

rene u istom razdoblju prošle godine, a ukupni rashodi od 83,5 milijuna kuna manji su 7,7 posto.

- Zb o g u s p o r e d b e s 2010., treba napomenuti da je nakon prvog kvartala 2011. izdvojen segment B2B poslova - upozorio je Košćec.

1500 zaposlenih od 2300. Od početka iduće godine želimo u potpunosti funkcionirati kao holding, pa ćemo od 1. siječnja izdvojiti u zasebno društvo kompletno poslovno područje trgovine, odnosno prodaje, a sve radi povećanja efikasnosti - najavljuje predsjednik Uprave Varteksa, koji već sada ima deset tvrtki kćeri, među kojima je i Varteks Trgovina.

Otvorenje ipak u rujnu?

Trgovačko-zabavni centar Lumini u Gornjem Knegincu vjerojatno će se otvoriti u rujnu.<br />S obzirom na to da je tehnički pregled prvog šoping centra treće generacije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj najavljen za svibanj, očekivalo se da će njegovo otvorenje uslijediti već idući mjesec. <br />Međutim, čini se da se to ipak neće dogoditi, sudeći po najavama zakupaca.

Među njima je Blitz-CineStar, koji je zakupio 1.400 četvornih metara Luminija gdje planira otvoriti šest kino-dvorana ukupnog kapaciteta od 800 sjedala.

Prava odluka Paretovo načelo N

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

epoštovanje vremenskih rokova zadanih projektom može puno koštati. Kako ne bi došlo do nepotrebnih troškova i ugrožavanja ostvarenja planiranih ciljeva projekta, potrebno je kvalitetno upravljati vremenom projekta. Postoji više različitih metoda za određivanje prioriteta. Korištenje bilo koje metode definiranja prioriteta je složeno, ali njenom primjenom projektni menadžer ostvaruje sustavski pristup u upravljanju projektnim vremenom. Jedna od najjednostavnijih

metoda vrši kategoriziranje aktivnosti - aktivnostima dodijelimo vrijednost “A”, “B” ili “C”. Pri tome su “A” poslovi na projektu koji moraju biti napravljeni hitno, a kada su završeni mogu dati natprosječne rezultate (njihovom realizacijom, projekt je ostvario svoju svrhu). “B” poslovi na projektu nisu toliko hitni kao “A”, no još uvijek su vrlo važni. “C” poslovi na projektu mogu se odgoditi bez da to izazove velike posljedice za odvijanje ostalih aktivnosti na projektu. Uz ovaj pristup, u

praksi se u upravljanju vremenom i definiranju prioriteta aktivnosti koristi i Paretovo načelo koje se još naziva i “formula 80/20”. Načelo je nastalo na temelju promatranja vrijednosti maloga broja elemenata u grupi, koji odnose prevagu nad ostalim stavkama. Talijanski ekonomist Pareto izveo je zaključak da 80% vrijednosti dolazi od 20% elemenata. Što bi to značilo na konkretnim primjerima? Pa recimo da 80% odjeće koju odijevamo dolazi od 20% one odjeće koja nam visi u

ormaru. Pokušajte procijeniti vrijedi li to u vašem primjeru i slažete li se s Paretom. Pareto kaže da 80% vremena u telefonskim razgovorima potroši 20% ljudi. Kako primijeniti Paretovo načelo u poduzećima? rimjeri Paretovog načela u poduzećima bili bi: 80% prihoda poduzeća dolazi od 20% klijenata ili ako promotrimo bolovanja zaposlenika u poduzeću, po Paretovom načelu 20% zaposlenika ostvari 80% ukupnih sati bolovanja u tvrtki.

P

OGLAS

18 Zagorje-Tehnobeton

10. svibnja 2011., br. 364

DOZNAJEMO PharmaSovu novu tvornicu generičkih lij

Zagorje-Tehnobet povjerenje Pharm Novi Kulturni centar Ivan Rabuzin koštao manje od planiranog

I TOGA IMA Gradili i - uštedjeli

Ušteđen veći iznos ulagaču Novootvoreni Kulturni centar „Ivan Rabuzin“ projekt je koji se dugo pripremao, a realiziran je zahvaljujući i angažmanu Zagorje-Tehnobetona kao glavnog izvođača radova.

Jedinstvena politika - Kulturni centar neobičan je za ovo krizno vrijeme kada se manje ulaže, osobito u takve sadržaje. No sudeći već prema ozračju kod otvorenja centra, možemo se složiti da je riječ o dobrom projektu, odnosno projektantskom rješenju koje je kvalitetno izvedeno i drago nam je da smo u njemu sudjelovali - veli

t

rošak gradnje iznosi 20 milijuna kuna, što je osjetno manje od planiranog

Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona.

U dugoočekivani centar uloženo je 22,7 milijuna kuna, od čega je trošak same gradnje objekta iznosio 20 milijuna kuna, što je osjetno manje od prvobitno planiranog.

- Potpisom ugovora Zagorje-Tehnobeton ne nastoji pod svaku cijenu namaknuti dodatne radove, nego se

MJESTA ZA SVE

Čak 2.300 m2 Zgrada Kulturnog centra ima neto površinu od 2.300 kvadrata, a sastoji se od podruma, prizemlja i kata. Tu je dvorana s pozornicom površine 340 kvadrata, mala dvorana od 84 kvadrata, knjižnica s čitaonicom i dječjim odjelom, prostorom za zavičajnu zbirku i spremištem knjiga površine 335 kvadrata, kavana i višenamjenski ulazni prostor površine 210 kvadrata te sedam prostorija kojima će se koristiti Grad Novi i drugi.

bori za interese investitora.

Jedan od interesa sigurno je da se objekt primjerene kvalitete dobije za što manju cijenu. Stoga sukladno iskustvu stečenom tijekom 65 godina našeg postojanja predlažemo racionalizacije u projektu. Jeftinija a jednako kvalitetna rješenja, naša su stalna briga. Možda je to neobično za ova, kao i vremena građevinske ekspanzije, ali to je naša politika, što se vidi i kod drugih projekata - veli Bunić.

Tvornica generičkih lijekova kompanije PharmaS izgrađena je i opremljena u skladu s EU standardima farmaceutske industrije

Danas, kada vidimo rezultate višemjesečnog rada, mogu reći da je povjerenje koje smo dali Zagorje-Tehnobetonu - opravdano, istaknuo je Luka Rajić na otvorenju Zagorje-Tehnobeton je kompanija koja je opravdala povjerenje Lura Grupe, istaknuo je Luka Rajić, vlasnik jedne od najpoznatijih domaćih grupacija u sklopu koje posluje i farmaceutska kompanija PharmaS čiji su objekt izgradili varaždinski građevinari.

Profesionalan rad U poslovnoj zoni Mišička kod Popovače u četvr tak je otvorena novoizgrađena PharmaSova tvornica generičkih lijekova, a prigodnoj svečanosti bili su nazočni brojni uzvanici na čelu s predsjednicom Vlade RH Jadrankom Kosor. - Iznimno sam sretan što smo uspjeli ostvariti svoje planove i u manje od godinu i pol dana izgraditi tvornicu opremljenu modernom tehnologijom u skladu s EU

Nova tvornica površine 6.400 kvadratnih metara Ulaganje od 300 milijuna kuna jedna je od najvećih investicija u proizvodnju posljednjih godina u Hrvatskoj, istaknula je Zdravka Knežević, predsjednica Uprave PharmaSa, koji u Hrvatskoj ima 65 visoko kvalificiranih stručnjaka. U novoj tvornici površine 6400 kvadratnih metara nalazi se najsuvremeniji laboratorij za ispitivanje kvalitete lijekova, pogon za proizvodnju, skladište te uredi. -

standardima farmaceutske industrije - naglasio je Rajić prigodom otvorenja.

Zahvalivši menadžmentu kompanije na uspješno završenom projektu, Rajić je pohvalio i izvođača radova.

- Nakon profesionalno pripremljenog tendera, Zagorje-Tehnobeton bilo je među dvadeset ponuđača. Vrlo

Tvornica će doprinijeti ciljevima PharmaSa, koji želi unaprijediti zdravstvene standarde kroz pouzdanu kvalitetu i cijenom povoljne i dostupne generičke lijekove. U prvoj fazi, portfolio proizvoda činit će lijekovi za koje je uočena najveća potreba na domaćem tržištu; trenutno je registrirano 10 lijekova od čega su četiri na listi HZZO-a, a prva dva već su dostupna u ljekarnama - rekla je Knežević.

brzo ušlo je u uži izbor triju ponuđača, pa smo sjeli za stol

R

ajić: zajednički rad ekipa PharmaSa i Zagorje-Tehnobetona primjer je drugima da bismo ukazali na značaj

projekta za nas. Upravo zbog toga nismo smjeli pogriješiti.

Predstavnici Zagorje-Tehnobetona uvjerili su nas da će izvedba projekta biti na odgovarajućoj razini. Danas, kada vidimo rezultate višemjesečnog rada, mogu reći da je povjerenje opravdano - rekao je Rajić.

Izdvojivši izuzetnu profesi-

IZDVOJENO Rajić zahvalio svima koji su pomogli projektu

Ključni kvalitetni i stručni ljudi

Kulturni centar otvorila je premijerka Kosor u nazočnosti uzvanika

Zahvalivši se na podršci okupljenima, Rajić je naglasio da je otvaranje tvornice generičkih lijekova ključan trenutak u razvoju PharmaSa. - Međutim, tvornica je samo alat za naš konačni cilj, a to je poboljšanje kvalitete života pacijenata, kupaca naših proizvoda. A da bismo dobili

kvalitetan proizvod, odnosno lijekove, itekako su potrebni kvalitetni i stručni ljudi, koje kao investitor izuzetno cijenim. Oni su uvjet za kvalitetu na kojoj sam uvijek inzistirao jer osigurava zadovoljstvo korisnika, a time i budućnost te dugovječnost. Meni je kao investitoru izuzetna privile-

gija biti vlasnikom PharmaSa i imati tako prekrasan tim - istaknuo je Rajić te zahvalio svima koji su pripomogli u ostvarenju projekta u trenutku kada se mnogi boje investirati i kada se u svemu više traži negativno nego pozitivno.

Luka Rajić i Jadranka Kosor

Zagorje-Tehnobeton 19

10. svibnja 2011., br. 364

on opravdalo maSovog tima

PRIMJER Krenula gradnja novog Centra T. Špoljar OGLAS

jekova izgradili varaždinski građevinari

IZDVOJENO M. Bunić, generalni direktor

Tvornica PharmaS nova je referenca Tvornica generičkih lijekova za nas je nova, izuzetno značajna referenca, naglasio je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, tijekom svečanog otvorenja novog objekta PharmaSa, koji planira biti među deset vodećih farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj, ali i široj regiji gdje je već kupio neka poduzeća.

- Prije svega, iza tvornice je privatni investitor koji je nakon rezultata ostvarenih u našoj zemlji kao potentni ulagač pokrenuo poslove i na stranim tržištima. PharmaSova tvornica generičkih lijekova za nas je isto tako značajna i zbog toga jer se radi o objektu višeg standarda. Kao glavnom izvođaču radova, pred nas

su bili postavljeni dosta visoki uvjeti i standardi kakve zahtijeva farmaceutska industrija. No to nam nije bio problem, o čemu govori

u

ZagorjeTehnobetonu nadaju se nastavku suradnje i neskriveno zadovoljstvo investitora, što je najvažnije od svega - rekao je Bunić.

S obzirom na rezultat, Zagorje-Tehnobeton nada se nastavku suradnje s investitorom na novim projektima, odnosno s PharmaSom, koji nakon izgradnje prve faze već razmišlja o proširenju postojećih 6400 kvadratnih metara.

Učenici s posebnim potrebama iz Varaždinske županije napokon će dobiti objekt prilagođen njima

Novi objekt Centra 2013., a možda i prije Bunić: Rok dovršetka objekta vjerojatno je posljedica usklađivanja s dinamikom pritjecanja sredstava Na prostoru bivše vojarne u Križanićevoj ulici u petak je potpisan Ugovor o ustupanju radova na izgradnji nove građevine Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar u Varaždinu.

Uz nazočnost Radovana Fuchsa, ministra znanosti, obrazovanja i športa RH, ugovor su potpisali Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, te Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, glavnog izvođača radova, koji će biti dovršeni 2013. godine.

Bilo je teško, ali smo sada presretni Bilo je teško, ali smo svi presretni što danas stojimo ovdje i što smo uspjeli napraviti čiribu-čiriba u državnom proračunu te time omogućiti izgradnju budućeg objekta koji će biti na ponos grada Varaždina, ali i RH. Zahvaljujem Gradu Varaždinu na svemu što je do sada napravio u području obrazovanja, koje je primjer što se može napraviti ukoliko postoji suradnja. Nadam se da ću, bez obzira na kojoj funkciji bio, 2013. biti pozvan na otvorenje novog objekta škole, rekao je ministar Fuchs obraćajući se u ime predsjednice Vlade.

Jedinstveni objekt

Zdravka Knežević, predsjednica Uprave PharmaSa, u društvu Luke Rajića i Miroslava Bunića

onalnost varaždinskih građevinara, prvi čovjek Lura Grupe ustvrdio je da bi zajednički rad ekipa PharmaSa i ZagorjeTehnobetona mogao poslužiti kao primjer suradnje investitora i izvođača kod koje se dolazi do maksimalnih rezultata.

Potvrđuju to i riječi Zdravke Knežević, predsjednice Uprave PharmaSa.

Organizirana tvrtka - Kada smo birali izvođača radova, bila je uistinu velika konkurencija. U mrtvoj trci, već kada su isticali zadnji dani pregovaranja, odlučili smo posao glavnog izvođača povjeriti Zagorje- Tehnobetonu.

Danas, kada je proteklo nešto više od godinu dana, mogu sa zadovoljstvom reći da smo napravili najbolji mogući potez - istaknula je Knežević.

Govoreći o suradnji sa Zagorje-Tehnobetonom, pred-

sjednica Uprave PharmaSa je na tisuće, rješavali smo na naglasila je da su se susreli redovnim tjednim koordinacis kompanijom kvalitetnih jama, a po potrebi smo se nalazili i češće. Sve što je ljudi koji funkcioniraju izlazilo van, brzo vrlo organizirano te smo rješavali, koji razumiju što ić: v e ž e Kn nekada na tesu projekti. o m melju jasnih - Razumiju a bis d a k situacija, da je projekt uli u n e r k određen vrepet e nekada na o n e ć p temelju mamenom, prot, uo nje jasnih, storom i proprojek ojila o v d ali se nismo računom. Uz to, bih bojali odluka Zagorje-Tehnoipi k e - upozor ila je beton je bilo proKnežević. Zahvaaktivno tijekom cijeljujući svemu tome, log građenja. Predlagali su nam alternativna rješenja kako je dodala, PharmaSova koristeći svoj projektni biro tvornica napravljena je ne i bogato iskustvo. Upravo samo u rok, nego i u okvirima zbog toga smo operativce, proračuna te vrlo kvalitetno. ljude koji su bili na gradilištu, Kada bismo ponovno krenuli poput Tomislava Saboleka i u ovakav projekt, uopće ne Josipa Viteza, doslovce počeli bih razmišljala tko bi trebao doživljavati kao dio Pharma- biti dio ekipe na gradilištu Sa. Sve probleme koji su se - zaključila je predsjednica pojavljivali, a vjerujte, bilo ih Uprave PharmaSa.

Nova građevina Centra imat će ukupnu neto površinu od 4.300 kvadrata, a bit će izgrađena na parceli površine 6.500 kvadrata unutar bivšeg vojnog kompleksa u Križanićevoj ulici. Ukupnu vrijednost investicije od 24 mil. kuna zajednički će financirati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (80 posto), Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (8 posto) i Grad Varaždin (12 posto).

Novi objekt kor ist će 200-tinjak učenika s teškoćama u razvoju, kako u sklopu osnovnoškolskog, tako i srednjoškolskog obrazovanja, a bit će i prostorija za radno osposobljavanje mladih s težim teškoćama. Na raspolaganju će imati i sportsku dvoranu te zajedničke prostorije.

- Veliko je zadovoljstvo graditi u svojemu gradu, a naročito u vrijeme oskudice poslova u građevinskom sektoru. No zadovoljstvo

U jakoj konkurenciji posao je dobilo Zagorje-Tehnobeton

je još veće kada je u pitanju ulaganje u objekt koji kod svih izaziva posebne emocije s obzirom na svrhu - rekao je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona.

b

udući da je postignuta manja cijena od planirane, možda će sve ići brže Najveće graditeljsko poduzeće sjeverozapadne Hrvatske i jedno od vodećih u Hrvatskoj uspjelo se izboriti za ovaj projekt u velikoj konkurenciji.

- Drago mi je da smo i ovaj put ocijenjeni kao najpovolj-

niji ponuditelj. Rok dovršetka prilično je komotan, što je vjerojatno posljedica usklađivanja s dinamikom pritjecanja sredstava potrebnih za izgradnju građevine. No budući da je postignuta cijena nešto niža od planirane, što nije ništa neobično u ovo krizno vrijeme pritiska na cijene, moguće je da će dinamika biti nešto brža jer je interes izvoditelja smanjiti fiksne troškove u realizaciji. Stoga je moguće da projekt bude gotov i prije roka, možda i krajem iduće godine - upozorio je Bunić napominjući da će dovršetak ovisiti i o angažiranosti varaždinskih građevinara na drugim projektima.

20 Oglasi

10. svibnja 2011., br. 364

Crna kronika 21

10. svibnja 2011., br. 364

I TOGA IMA U pritvoru završile i čelne osobe poduzeća Varaždinskih vijesti

Od 2000. godine iz tvrtke izvukli 4,4 milijuna kuna!?

Radi namirenja moguće štete, državno je odvjetništvo predložilo zabranu otuđenja i opterećenja imovine

Utajio milijun kuna poreza Zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, policija kazneno prijavljuje 51-godišnjeg Varaždinca.

Osnovano se sumnja, kako su izvijestili iz PU varaždinske, da je od siječnja 2003. godine pa do kraja 2006. godine, kao odgovorna osoba poduzeća iz okolice Varaždina, propustio evidentirati, obračunati, prijaviti i platiti porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost i obvezne doprinose u ukupnom iznosu nešto većem od milijun kuna, oštetivši time za taj iznos državni proračun i obvezne fondove.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

za 260.000 kuna sastavljanjem lažnih isprava i lažnim - Istražujemo i druge stvari, prikazivanjem uporabe utropa i prodaju dionica - rekao šenih sredstava te manje je u utorak Darko Jurčec, uplaćenih obveza u v idu načelnik kr im policije PU doprinosa za zdravstveno i varaždinske, na izvanrednoj mirovinsko osiguranje - dokonferenciji povodom uhiće- dao je Jurčec.

Nadalje, nakon što je kao nja Ernesta Fišera, direktora te glavnog i odgovornog fizička osoba ugovorio graurednika najstarijeg varaž- đevinske radove za 290 tisuća dinskog tjednika, njegovog kuna, taj su iznos trebale plazamjenika i sina Svebora titi Varaždinske vijesti.

Za izvlačenje novca iz VaražFischera te Davora Mašića, dinskih vijesti koristio se i Vavoditelja marketinga. raždinec plus, poduzeće koje Putni, kuća, tvrtka... su pokrenuli kako bi preko Nakon opsežnog višemje- njega ugovarali oglašavanje. sečnog kriminalističkog istra- Uz to, dobilo je i distribuciju živanja, čelne osobe Varaž- tjednika Varaždinskih vijesti dinskih vijesti sumnjiče se za uz rabat od 50 posto. Time su više kaznenih djela zloupora- Varaždinske vijesti oštećene za 350 tisuća kuna. be položaja i ovlasti, kao - Ukupna ma i zlouporabe ovlasti ter ijalna šteta u gospodarskom icija l o p počinjena tim poslovanju. i e j u kaznenim - Osnovano straž i a c i djelima na se sumnja da dion u j a d štetu Vaje prvoosumpro h i k s n i raždinskih njičeni unatrag Varažd tvrdio v ijest i, kao desetak godina o p , i t i državnog na različite nas vije proračuna, začine zlouporabio rčec u J sada iznosi oko i iskoristio položaj, 4,4 milijuna kuna, čime je omogućio krivotvorenje dokumentacije, budući da se kriminalistička a temeljem čega mu je obrada nastavlja - istaknuo isplaćeno oko 3.050.000 kuna je Jurčec.

Nakon što su noć s pone- rekao je Jurčec, napominjući da se dobrim dijelom radilo o djeljka na utorak proveli u krivotvorenju putnih naloga. policiji, osumnjičeni su ispraIsto se tako sumnja da je Fi- ćeni na varaždinski Županijski šer od 2006. do 2010. godine sud gdje je u četvrtak protiv utjecao na lažno financijsko njih otvorena istraga te im je prikazivanje ostvarene dobiti određen pritvor. Istraga je da bi kao direktor mogao otvorena i protiv poduzeća ostvariti stimulativni dio pla- Varaždinske vijesti, kao i tvrtće, čime su Varaždinske vijesti ke Varaždinec plus, dok će se naknadno odlučivati o prijedoštećene za 465.000 kuna.

- Poreznim je nadzorom logu za zabranu opterećenja i utvrđeno i da je od 2008. go- otuđenja imovine u vlasništvu dine oštetio državni proračun trojice pritvorenika.

KRIMINALITET

DOZNAJEMO

Varteks okrali - Napuljci

Policija je u utorak ispratila na Županijski sud Ernesta Fišera i njegovog sina Svebora Fischera

Zlouporabe prvo treba dokazati Je li bilo kakvih zlouporaba, to mora dokazati pravosuđe, rekao nam je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok osvrćući se na uhićenje čelnika Varaždinskih vijesti.

- Preko naših smo predstavnika na skupštini Varaždinskih vijesti zatražili dokumente o poslovanju. Budući da ih nisu dobili, zatražili su sazivanje izvanredne skupštine poduzeća, ali mi ne možemo ništa samostalno napraviti jer imamo 21 posto dionica - rekao je Čehok.

Naglašavajući da Varaždinske vijesti nisu zaslužile ovakav tretman, zamjenik varaždinskog gradonačelnika Slobodan

Mikac najavljuje iduće mjere.

- Treba se ozbiljno pozabaviti ovom situacijom i istražiti sve što se dogodilo, ako se dogodilo. Treba sve stvari postaviti na svoje mjesto i dovesti tvrtku na pravi put. Ako neke stvari nisu bile u skladu sa zakonom, i sami ćemo se potruditi to dovesti u red te utvrditi što je bilo i tko je za to odgovoran jer smo i sami za to zainteresirani - rekao nam je Mikac.

Budući da je dijelu članova NO-a Varaždinskih vijesti istekao mandat, Trgovačkom sudu upućen je prijedlog za imenovanje zamjene.

Nakon niza neuspjelih pokušaja da ih se pronađe u Italiji, varaždinski Županijski sud ustupio je nadležnim talijanskim tijelima kazneni progon protiv Antonia Sorrentina i Gennara Basila, talijanskih državljana iz Napulja. Zbog prijevare na štetu Varteksa, protiv njih je još krajem 2004. otvorena istraga, koja je sredinom iduće godine prekinuta jer okrivljenici nisu bili dostupni državnim tijelima kaznenog progona. Okrivljenici, naime, nisu nađeni na adresi prebivališta, odnosno boravišta, a ni provjera njihovih adresa nije dala rezultate, iako je zatražena posredstvom Interpola.

NAŠA POSLA Ni nakon deset godina suđenja nije rasvijetljeno ubojstvo ratnih zarobljenika i ranjavanje civila 1991.

DROGA

Suđenje krenulo ispočetka već četvrti put

Ecstasy i speed držao u stanu

Smaknuće ratnih zarobljenika te ranjavanje civila 1991. godine u šumi Česma kod Bjelovara nije rasvijetljeno ni nakon dvadeset godina, odnosno deset godina suđenja koje je započelo već četvrti put ispočetka.

Bjelovar - Varaždin Zbog ubojstva šestor ice zarobljenika JNA, kao i teškog ranjavanja civila Save Kovača, podignuta je u rujnu 2001. optužnica za ratni zločin protiv četvorice bivših bjelovarskih policajaca. Suđenje je završeno mjesec dana kasnije kada su optuženi oslobođeni krivnje.

Vrhovni sud u travnju 2004.

ukida oslobađajuću presudu bjelovarskog Županijskog suda, navodeći da bi trebalo pozornije razmotriti iskaz svjedoka Tihomira Wagnera, voditelj smjene operativnog dežurstva u PU bjelovarsko-bilogorskoj iz čijih su prostorija odvedeni zarobljenici.

Prvo suđenje u Varaždinu počelo je u studenom 2004., a optuženi su u veljači iduće godine ponovno oslobođeni.

Nakon žalbe, Vrhovni sud u veljači 2007. ukida i tu oslobađajuću presudu navodeći da ukoliko se ne može s potpunom izvjesnošću utvrditi odgovornost okrivljenih za odvođenje i strijeljanje, nužno je utvrditi postoji li njihova

odgovornost kao supočinitelja ili pomagača u zločinu.

Predmet se ponovno vraća na prvostupanjsko suđenje, ali ovaj put pred isto vijeće.

Promjena optužnice Nakon što se optuženima u promijenjenoj optužnici stavljalo na teret da su pomogli nepoznatim osobama u počinjenju ratnog zločina prema ratnim zarobljenicima i civilnom stanovništvu, sudsko vijeće u prosincu 2007. donosi osuđujuću presudu.

Prvooptuženi Luka Markešić biva osuđen na četiri, a ostali bivši policajci po tri godine zatvora.

No Vrhovni sud u veljači

ove godine ukida presudu te predmet već po treći put vraća prvostupanjskom sudu

u

mjesto da sam presudi, Vrhovni sud već treći put ukida prvostupanjsku presudu te vraća na ponovno suđenje na ponovno suđenje, ali sada pred novo vijeće. Vrhovni sud, ukratko, sada smatra da pomaganje u izvršenju zločina nije samo uzimanje ključeva prostorija u kojima su bili zatvoreni zarobljenici,

već tko ih je odveo te vozilom odvezao u šumu. Budući da se za potonje radnje u izmijenjenoj optužnici stavljaju na teret nepoznatim počiniteljima, to daje optimizam obrani okrivljenih koja očekuje oslobađajuću presudu i nakon četvrtog prvostupanjskog suđenja.

Bez obzira na to kakva na kraju bila četvrta po redu prvostupanjska presuda, gotovo sigurno će uslijediti žalbe barem jedne strane. To znači da će se s predmetom po četvrti put suočiti i Vrhovni sud, pa je očekivano da će kroz godinu dvije ili tri konačno pravomoćno dovršiti postupak, ako već nije do sada.

Policijski službenici PU varaždinske uhitili su 24-godišnjaka za kojeg se osnovano sumnja da je unatrag nekoliko mjeseci kupovao veće količine opojne droge amfetamin i ecstasy te je prepakiravao, prodavao i davao na uživanje većem broju osoba s područja Varaždina i Ludbrega. U njegovom stanu i drugim prostorija kojima se koristi nađeno je 30 tableta nalik na ecstasy, osam paketića amfetamina tzv. „speed“, vagu, više komada PVC rukavica korištenih za pakiranje opojne droge te desetak tableta lijeka heptanon.

22 Oglasi

10. svibnja 2011., br. 364

Urbana kultura 23

10. svibnja 2011., br. 364

Cold Snap i na Metalcampu!

Poznati varaždinski groove metalci, Cold Snap, koji upravo odrađuju svoju europsku turneju po koncertnim pozornicama Nizozemske, Njemačke i Belgije, zasvirat će i na prestižnom Metalcampu, jednom od najvećih metal festivala na svijetu, koji se održava u Tolminu (Slovenija

ALTERNATIVA

Vatreno krštenje Aktivna varaždinska metal scena bogatija je za još nekoliko bendova!

Neki su nastali iz starih, a neki su novooformljeni i spremni potražiti svoj dio pozornice pod varaždinskim koncertnim nebom (a nadamo se i šire).

Tako su ove subote u Gimnetu zasvirala čak 4 metal sastava, i to Uninvited, Never Sleep Again, Man’s Best Murder i Chained in Agony. Chained in Agony ovdje je nastupio kao veteran, pošto dečki iz Novog Marofa iza sebe imaju već cijeli niz kocnerata, dok su ostalim bendovima to bili prvi, ili među prvim nastupima.

NAJAVA Sve više bendova potvrđuje svoj nastup

Stižu danski metalci Na V.U.K. festu ove godine zasvirat će i osvajači Danish Metal Award kao najbolji danski metal sastav 2010. godine.

VARAŽDIN - Danski metal/ etalcore sastav Scarred by beauty zasvirat će na V.U.K festu 25. 6. (subota). U Varaždin će doći u sklopu svoje europske turneje, koju će nastaviti u zagrebačkoj Močvari te dalje po Europi.

Sam sastav prošlogodišnji je pobjednik u sklopu Danish

carred by beauty u metalcore stilu dolazi pred varaždinsku publiku

Art/media Odvratno

O O

vaj svijet je odvratan. sama bin Laden bio je odvratan. Nesumnjivo je da (ako je uopće ikada i postojao!) Osama bio Denis Peričić, odvratan poput muhe u mr. sc. juhi. Ako je Osama doista srušio Blizance, tada se najeo tisuća ljudi, koje su mu bile poput muha u njegovoj odvratnoj terorističkoj juhi. li, cijeli ovaj svijet postaje odvratan. Ljudi koji su nam do jučer bili idoli, danas su u Remetincu i sličnim ustanovama. Ljudi koji su maločas dobili Nobelovu nagradu za mir, danas rade – nemir. Uživo gledaju smaknuće Bin Ladena. Pa onda kažu da nisu gledali. Nego snimku. Već je i to odvratno. I jedno i drugo. eorge Bush mlađi, veliki i istinski i prijatelj Hrvatske, i taj je malo odvratan. Uhitio je Saddama Husseina, koji je, brat bratu, stvarno bio gadan tip. Ali mu je kakti pravedno suđeno. Pa su ga objesili. Prije toga ubili su mu sinove Udayja i Qusayja, ali i 14-godišnjeg unuka Mustaphu. U vojnoj akciji. ustapha je, naravno, bio vojnik. tako, dok ovaj glupi, odvratni svijet razmišlja o takvim nekim „suptilnim“ nijansama, baš se bila napunila obljetnica samoubojstva Adolfa Hitlera. Jako dobro znam da ga je Crvena armija htjela živog… Zajedno s Evom Braun. I djecom, da ih je imao. I unučićima, da ih je imao. Svašta bi im radili, ali napravili bi barem nekakvo suđenje. Uskoro se jedno, kakti pravedno suđenje, sprema i Mubaraku. tako, dok ovaj glupi, odvratni svijet razmišlja o takvim nekim „suptilnim“ nijansama, nitko da se prisjeti da su Barack Hussein Obama i njegovi saveznici nekoliko dana ranije smaknuli sina onoga odvratnog gada Muammara Gadafija, Saifa al-Araba Gadafija, ali i troje njegove djece, odnosno gadovih unučića. oji su, naravno, bili vojnici. vaj svijet je STVARNO odvratan.

A

G

S

meta awards gdje je ponio titulu trenutno najboljeg danskog metal benda.

Inače sam V.U.K. fest ove godine bit će sadržajno najbogatiji do sada, tako da će

KONCERT ZA JAPAN

11 - 17. 7.). Ovo će im biti drugi nastup na tom poznatom festivalu, a sami organizatori opisali su ih: “Ovaj hrvatski kvintet prolazi krajolikom poput ledeno-hladne oluje osvajajući sve moshpitove u blizini!” Dečkima možemo samo poželjeti sretan put i dobre razglase!

Energični nastupi obilježavaju ovaj danski sastav

osim glazbene ponude od čak 12 bendova, gostovati i kazališna skupina, plesačice, per former i, udruge i DIY umjetnici. Festival će se i ove godine održati na obalama Drave, popularnoj “špici” 25.

- 26. lipnja, a kompletan popis

bendova te sve ostale informacije vezane uz festival bit će dostupne uskoro na web stranicama udruge mladih V.U.K. Zajedno s Cold Snapom i Motusom, Scarred by beauty bit će jedna od perjanica V.U.K festa.

NAJAVA Svjetska glazbena elita u obližnjoj Austriji

Premalo publike

Nova rock uz rock legende

Lions klub Sveti Nikola Varaždin organizirao je humanitarni koncert za Japan u ponedjeljak 2. svibnja u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu. Nastupili su Varaždinski kvartet i mezzosopranistica Sanja Čanžar. Program je bio vrlo zanimljivo koncipiran. Glazbenici su se zaista potrudili, ali je žalosno da je na koncert došlo tridesetak ljudi. Pa bar je Lions klub trebao pozvati svoje članove.

Najprestižniji rock bendovi današnjice, krenuvši od ponovno okupljenih System of a down, do Korna, legendarnih Iron Maidena, Motorheada, Volbeata, In Extrema, Linkin parka, In Flamesa... zasvirat će od 11 do 13. lipnja na Nova rock festivalu. Cijene ulaznica su 122 €, a više informacija o samom festivalu možete pogledati na http://www. novarock.at/. (dk)

MI

I

Svjetski metal veterani, Iron Maiden jedni od izvođača

KO

POWERED BY

24 Kulturni obzor

10. svibnja 2011., br. 364

HOMMAGE Varaždinskom slikaru Miljenku Stančiću

U D-duru

Klasa kompozicije Davora Bobića U

petak 6. svibnja u velikoj koncertnoj dvorani palače Erdödy održan je autorski koncert polaznika nastave kompozicije klase prof.

Davora Bobića. Ova jedinstvena fakultativna nastava kompozicije za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u RH Darko RUŠEC uvedena je posebnim profesor gitare u odobrenjem MinistarGlazbenoj školi Varaždin stva prosvjete i športa Glazbenoj školi u Varaždinu u šk. godini 1993./94. U početku sa samo dva polaznika danas je klasa kompozicije narasla na 23 polaznika.

Klasa kompozicije redovito osvaja najviše nagrade na nacionalnom natjecanju „Europa u školi“ te je prisutna na europskim seminarima. nogi polaznici proizašli iz klase kompozicije Davora Bobića danas su ugledni skladatelji i studenti kompozicije na europskim sveučilištima te akademski obrazovani građani.

Svoje autorske kompozicije predstavili su učenici Neven Boltek, Borna Žganec, Lovro Lončar Kocijan, Mare Lončar Kocijan, Ruta Bobić, Nikola Varžić, Lucija Brašnić, Vanja Varga, Pavla Grabar, Marija Bilić, Damjana Kolednjak, Benedikt Matanović, Marin Jalšić, Fran Bobić, Julijan Martinčević, Neven Resnik, Margareta Piskač, Mirjana Kovaček, Tomislava Turčin, Jurica Jurasić Kapun i Luka Ivić. Učenici su uglavnom izvodili sami vlastite kompozicije, a pomogli su im Lea Šantek, prof., Narcis Grabar, prof. i Varaždinski kvartet. Nastup Bobićeve klase kompozicije pobudio je velik interes publike koja je došla ohrabriti mlade glazbenike i čuti njihove prve kompozicijske uratke.

Ovaj projekt Davora Bobića gledano s glazbeno-pedagoškog aspekta muzičkog obrazovanja ima dublji smisao u razvoju mlade osobnosti jer budi i potiče kreativnost u ranoj dobi razvoja osobnosti koju naš obrazovni sustav inače svojim metodama zatire. Zbog toga Bobiću treba odati priznanje jer ti mladi glazbenici našli su mentora koji usmjerava njihovu inventivnost i pomaže im da se razviju kao kreativne osobe te glazbeno izraze svoje često vrlo maštovite ideje što je djeci, sudeći po izrazima njihovih nasmiješenih lica na koncertu, pričinilo ogromno zadovoljstvo.

M

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Stančić je imao fotografsko pamćenje i slikao je u ateljeu

(Ne)poznato o slikaru Prošle su 34 godine od smrti Miljenka Stančića, umjetnika koji je obožavao svoj grad i mnogim Varaždincima otvorio oči te im omogućio da ga gledaju drugim očima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Stančić, koji baš nije volio svoje ime Miljenko i draže mu je bilo da ga zovu Milan (bio je visok gotovo 2 metra, pa je smatrao da mu Milan više priliči), prošao je tipičan obrazovni put svakog Varaždinca.

Miljenko Stančić, rođeni Varaždinac i veliki slikar – osoba koja je toliko voljela svoj rodni grad da mu ni ljepote Dalmacije nisu mogle odvojiti misli od Varaždinbrega – umro je 13. svibnja prije 34 godine. Da je Usamljeni student poživio, 3. ožujka ove godine Prvo je završio Pučku školu proslavio bi svoj 85. rođendan. kraljice Marije (danas I. osnovna Tog su se velikana varaždin- škola) gdje je priredio i svoju ske, hrvatske i svjetske prvu samostalnu izložbu. umjetnosti prošlog Nakon toga školovanje o završi četvrtka u varažje nastavio u tadašnjoj dinskoj Gradje Prvu olu, Realnoj gimnaziji skoj knjižnici (današnja I. gimnanu šk prisjetili i njeosnov naziju, a zija Varaždin). S rom govi sugrađani diteljima i sestrom rvu gi Aninoj Milenom na virtualnom P živio je do u o i v i ž predavanju koje 1945. u dvorišnom ulici je, pod naslovom kućerku u Aninoj ulici “Hommage â Miljenna broju 9, a potom – sve ko Stančić”, održala doc. dr. sc. do upisa na Likovnu akademiju Nina Lipljin. Autorica nam je u Zagrebu – u istoj ulici na približila umjetnika kroz nje- broju 4. Kao i svakog studenta, gova djela i fotodokumentaciju u Zagrebu ga je proganjala saiz obiteljske arhive koju joj je moća, ali i nedostatak novca, pa za ovu priliku ustupio Stanči- je pokušao prodati svoju sliku ćev bratić Branko Šimek. – Na “Zagorski cug” Općini Varaždin zamolbu tadašnjeg ravnatelja i bio odbijen. Godine 1951. knjižnice, Marijana Kraša, ovo – samo dvije godine nakon sam predavanje prvi put odr- diplome – oslikao je debeljuškažala na Stančićev 80. rođendan stim anđelima strop predvorja prije 5 godina. U međuvreme- varaždinskoga kazališta. Iste nu sam ga još upotpunila, a se godine oženio kolegicom s u istraživanju sam se najviše Akademije Melitom Abramović, oslanjala na monografiju Igo- a za dvije godine dobio sina ra Zidića – rekla je dr. Lipljin. Ivana, zvanog Piko. “…slikam

Mali Miljenko sa sestrom i ocem

Varaždin onakav kakav on i jest: zeleni od ove naše panonske vlage i sivi od ove naše varaždinske prašine… Varaždin mi je mjera i obrazac...” – govorio je Stančić o svojim djelima koja je najčešće stvarao u ateljeu.

je dijete uvijek samo. Samo je dok hoda ulicom ili stoji ispred Straussovog dućana - istaknula je. Danas djela Miljenka Stančića, suprotno prošlom vremenu,

Sivi i zeleni – Bio je poznat po fotografskom pamćenju i nije uvijek morao raditi na terenu – ispričala je dr. Lipljin. Uz varaždinske motive, autorica je u svom virtualnom hommageu posvetila pažnju i Stančićevim znamenitim opusima “Dijete” i “Dječak”. “Stančić figuru dječaka ispunjava autobiografskim zabilješkama. On se, slikajući autoportretski, više ne gleda u zrcalu, nego u sjećanju…”, citirala je dr. Lipljin Zidića. - To

Dr. Nina Lipljin

Varaždin s velikim ponosom skuplja i izlaže, omogućivši tako generacijama Varaždinaca da gledaju svoj grad drugim očima.

Uniforma i spektakl “Fićo”

Miljenko Stančić

Na predavanju smo čuli i nekoliko anegdota vezanih uz Stančića. Tako je, na primjer, u polugodištu VII. razreda gimnazije (danas III. razred) imao ukor zbog pjevanja u razredu i bio neocijenjen iz likovnog (tj. risanja), a u vojsci su imali problema s njegovom

uniformom. – Kad je 1953. došao služiti vojni rok u Beograd, nisu mu mogli naći dovoljno veliku uniformu, pa su je morali posebno šiti, tako da je Stančić dvadesetak dana bio vojnik u civilu. Inače, on je i u vojsci stvarao – bio je zadužen za likovnu grupu – rekla je

dr. Lipljin. Druga je anegdota vezana uz Stančićev prvi auto, tzv. “fićek” iz 1963. – Vidjeti Stančića kako ulazi ili izlazi iz “fiće”, bio je pravi spektakl.

Mogao je voziti jedino ako pomakne vozačko sjedalo prema natrag koliko se god dalo – čuli smo u knjižnici.

Kulturni obzor 25

10. svibnja 2011., br. 364

ANIMACIJA Prvi VAFI ostaje u Varaždinu zbog mašte Sonje Pongračić

Plavim psom i krticom Sonja je osvojila VAFI Iako ima samo 11 godina, već je napravila 2 svoja crtića, a na VANIMI uči već 4 godine Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Njezin filmić bio je drugačiji i poseban. U samo minutu i pol koliko traje, crtić 11-godišnje Sonje Pongračić (ove nedjelje proslavila je 11. rođendan) oduševio je internacionalni žiri na drugom po redu VAFI-ju na Praznik rada i osvojio zelenu statuu, zapravo prvu zelenu statuu koja je ostala u Varaždinu. Mladoj animatorici Sonji, koja već 4 godine radi crtiće u VANIMI, ovo nije prvi crtić.

Dosad ih je napravila 5, neke sama, druge s djecom s grupe, a već radi na novom crtiću.

Sonja ima tek 11 godina, a već je osvojila prvu nagradu

Krtica i plavi pas Scenarij njene nagrađene “Ludare”, priče o krtici koja želi otići iz ludog dvorišta, nastala je, kako nam je i sama priznala ova skromna djevojčica – vrlo brzo. - Brzo sam napisala scenarij jer sam se morala jako žuriti. U njemu ima puno životinja – krtica, plavi

Tata je kriv što je animatorica

“Ludara” je crtić koji je imao najbolju radnju, mišljenje je internacionalnog žirija

Talentiranoj Sonji, učenici 4. a razreda škole u Petrijancu, “Ludara” nije prvi film koji je samostalno napravila.

Godinu ranije napravila je i “Školu”, crtić o sebi i prijateljici, koje su toliko zločeste tijekom nastave da učiteljica zamišlja da ih gađa kredom. No Sonja nije jedina talentirana u obitelji. Njezin 13-godišnji brat Luka prošle je godine na prvom VAFI-ju

pas, vjeverica, ptica i miš, a oni nemaju ime – ispričala nam je Sonja. - Sonja je dobila VAFI u kategoriji MINI, za djecu do 10 godina, a sam film napravila je kao devetogodišnjakinja.

U filmu, kako ovom, tako i u ostalim filmovima Udruge VANIMA, ne koristi se govor - Učimo djecu da sve što žele reći moraju nacrtati, što je

malo teže, zahtjevnije i tako trebaju uključiti više mašte i razmišljanja u svoj rad na filmu.

Isto tako, žiri je istaknuo da je to jedini crtić te kategorije koji je imao svoj smisleni početak i kraj te je djelovao kao zaokružena cjelina. Krtica je imala problem i na kraju ga je riješila – dodala je Sandra Malenica, koja uz kolegu Hrvoja

!

osvojio drugu nagradu, a iako je stariji od Sonje, varaždinskim se animatorima priključio kasnije. - Vidio je da je meni zanimljivo pa je postalo i njemu – objasnila je njegova mlađa sestra.

Inače, za sve je kriv tata. Lijepo sam crtala ko mala pa je tata našao na internetu o VANIMI i upisao me – rekla je Sonja kojoj je omiljeni crtić Shrek.

Selca vodi godišnje grupe za animirani film na VANIMI.

Godinu dana Sonja više voli crtati životinje nego ljude, a njezino dvorište u Strmcu kraj Petrijanca nije toliko ludo. Nema ni psa ni krticu, samo zamorca Nou, ali njega nije stavila u crtić.

Na nagrađenom crtiću Sonja

Priču o ludom dvorištu Sonja je ispričala bez govora

je radila godinu dana. Objasnila nam je i zašto to tako dugo traje.

- Prvo se mora napisati priča.

Onda se sve treba nacrtati olovkom pa precrtati flomićem. Onda treba skenirati i staviti na kompjuter i obojati – pojasnila nam je Sonja. U njenom crtiću bilo je još nešto neuobičajeno. - Obično većina

pozadinu boja na kompjuteru, a likove bojicom. Sonja je to sve obrnuto radila, što je puno više posla – dodala je voditeljica Sandra. Sonja od prvog razreda osnovne polazi VANIMU, a sigurno će ići i dalje.

Usput rečeno, Filmsko-kreativni studio VANIMA ove godine obilježava svoju 25. obljetnicu djelovanja.

NOĆ MUZEJA

U muzej u subotu navečer Varaždinski muzeji ponovno će svoja vrata otvoriti u subotu navečer povodom Europske noći muzeja.

Varaždinski muzej time se pridružuje još 2500 muzeja diljem Europe.

No muzej, kao i svake godine povodom Međunarodnoga dana muzeja, 18. svibnja održava i Varaždinske muzejske svečanosti, koje će početi u četvrtak izložbom fotografija Krešimira Gecija “Kukci 3D” u palači Herzer, a nastavljaju se u petak koncertom barokne glazbe u izvedbi Althan Ansambla u Starome gradu.

Svečanosti završavaju Europskom noći muzeja u subotu kada će svi izložbeni prostori varaždinskog muzeja u palači Sermage, palači Herzer i Starome gradu biti otvoreni za posjetitelje od 20.00 do ponoći.

U salonu palače prvi se put predstavlja mlada varaždinska akademska slikarica Lila Herceg izložbom “Tunel djetinjstva”, dok će na katu fotografije iz ciklusa “Dnevnik” izložiti Damir Hoyka. Izložba “Sjećanja...” podsjetit će na neke minule događaje iz povijesti varaždinskog muzeja i grada, ali i na neke sasvim osobne trenutke iz života Varaždinaca. “Svjetlopisi mojeg strica Drageca” predstavljaju kolekcije erotskih foto-sadržaja, ponajviše iz 20-ih i 30-ih godina prošloga stoljeća, kakve se vjerojatno još i danas mogu naći po skrivenim kutcima podruma i tavana obiteljskih kuća.

U prostoru Staroga grada, pod naslovom Ptičica!, bit će uređen ambijentalni kutak po uzoru na nekadašnje fotografske atelijere u kojem će se posjetitelji moći fotografirati.

DOTACIJE Grad steže remen i u kulturnim dotacijama, a kazalištu 1.173.480 kuna manje nego je predviđeno

Jakovljević: Zatvaranje kazališta je izmišljotina

Jasna Jakovljević, ravnateljica

“Zaustavimo zatvaranje HNK Varaždin” mnogim se Varaždincima prošlog utorka navečer pojavilo na početnoj stranici Facebooka. Autor ove inicijative na najpopularnijoj društvenoj mreži nije poznat, a tvrdi da gradske vlasti pod izlikom loše gospodarske situacije žele zatvoriti varaždinsko kazalište. Mnogi koji su se iz znatiželje priključili da

vide o čemu se radi, bili su blago šokirani, a da se radi o običnoj izmišljotini saznajemo od ravnateljice varaždinskog kazališta Jasne Jakovljević. Čula sam da je ta inicijativa pokrenuta na Facebooku i vjerujte mi da mi je to bio prvi glas o mogućem zatvaranju kazališta. O nikakvom ukidanju ili zatvaranju nikad nije bilo riječi – rekla nam

je Jakovljević. Nije mogla odgovoriti ni na pitanje što misli tko stoji iza osnivanja ove Facebook grupe. - Stvarno ne znam tko bi tako nešto mogao izmisliti – rekla je.

Kaže, ne vjeruje da je netko iz kazališta.

Skresan budžet No istina je da Grad Varaždin u prijedlogu rebalansa proračuna smanjuje

najviše “skresane” dotacije, davanja za varaždinsko vjerojatno zato jer su kazalište, ali i za sve i najviše. Smanjene gradske kulturJakovlj su dotacije i Gradne institucije. ević n e zna tk skom muzeju za Umjesto predo je a utor in 475.061 kunu pa viđenih 10 i c i ja raspolamilijuna 324 na “fe tive moraju gati s 4.573.310 t isuće kuna, jsu” kuna. 71.663 kuna HNK Varaždin manje dobit će i rebalansom bi Gradska knjižnica, a dobio 9 .151. 010 46.581 kunu manje dobit kuna, što je 1.173.480 kuna manje. Kazalištu su će Galerijski centar.

26 Duplerica

10. svibnja 2011., br. 364

PERFORMANS Varaždinske ulice i trgovi mjesto umjetnosti

Crvena sinagoga Izazovni kostimi na izazovnim modelima ostavljali su publiku bez daha,

ALTERNATIVA Malo drugačija večer...

U 10 godina na Danima hrvatskog performansa u Varaždinu nastupilo više od 40 autora i izvedeno 70 djela Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dani hrvatskih performansa nekoliko dana intenzivno su slavili svoj 10. rođendan.

Od četvrtka pa sve do subote navečer, koja je primjereno završila feštom uz art jam session

Darwina Butkovića u Rogozu, Varaždin je ponovno postao centar performansa, umjetničke forme koja postoji već 40 godina, a mnogi je još uvijek krivo smatraju “novom”.

Sve je počelo u četvrtak navečer sinagogom okupanom u

Prvi dio performansa Jelene Vasiljev na varaždinskom placu

jarko crvenom svjetlu. Intenzivno svjetlo pratio je intenzivan zvuk, a sve zajedno pod palicom švedskog kompozitora, vizualnog umjetnika i kustosa Carla Michaela von Hausswolffa.

Crvena sinagoga

- Carl Michael je poznat po svojoj seriji “red”. U njoj uvijek bira prostore koji su povijesno kompleksni, a to je definitivno varaždinska sinagoga. Crvena boja znači alarm, a zvuk testira ljudsku izdržljivost. Tema ovogodišnjih Dana performansa i jest izdržljivost – komentirao je selektor festivala Branko Franceschi. Nakon dugo vremena Varaždinci su zbog performansa mogli vidjeti kako zapravo izgleda sinagoga koja nikako da se renovira. - Prvim performansom željeli smo i aktuat s o iv lizirati prolj izdrž blem ovog a koja m e t je sve p r o s t o r a a il in d – dodao je obje manse je organiperfor zator Dana per formans a , r av n a te l j Galerijskog centra Ivan Mesek.

Ja, roba Zabezeknute poglede kumica na varaždinskom placu na sebe

Novi kostim u kinu Dom i tegla koja nije izdržala

je navukla performerica Jelena Vasiljev u petak ujutro. Stavila je notni stalak s porukom “kako bi svirali jedan motiv samome sebi 840 puta neophodno je pripremiti se u ozbiljnoj tišini s nizom ozbiljnih nepokretnosti”, izjavu francuskog kompozitora Erica Satiea, koja je i inspiracija za performans, u visokim štiklama stala na klupu i hladnom vodom polijevala biljku zavezanu oko pasa selotejpom. Time je ispitivala svoju izdržljivost, ali i izdržljivost publike. Slično je ponovila i u napuštenoj zgradi nekadašnjeg Kina Dom te u Benettonovom izlogu u Dućanskoj ulici.

Vjera i umjetnost Kakvi bi to Dani performansa bili da se bar malo nisu osvrnuli na vjeru? Tako je turska umjetnica Nezaket Ekici izvela performans sa svinjskim mesom, zabranjenim za islam, a medijska umjetnica Sandra Sterle, profesorica na splitskoj Akademiji umjetnosti, hodala je po traci za trčanje u svom performansu “Tranzit” obučena u kostim za koji bi samo mogli reći - radi se o Djevici Mariji.

Dani performansa završili su u Jagićevom parku vizualnoglazbenom suradnjom Zagrepčanina Luke Bunića i Varaždinca Emila Hercega.

Sanda Sterle kao Djevica Marija na traci za trčanje

Izazovne kreacije, izazovni modeli i izazov za varaždinsku publiku...

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

hrabrim djevojkama inci izvedeno piercaVaražd li nje 9 piercinga a pokaz kroz kožu na anje im n a z o boku, koji su om, izrazit ij v e r povezani svileh za fetis ugačijim nom vrpcom u r d obliku korzeta. kao i m je a A da je atmossadrž

VARAŽDIN - Izrazito vruća atmosfera bila je ove subote u Rock art Caffeu gdje je u organizaciji Sex shopa Eroticom održan događaj za pamćenje. Prvi put u Varaždinu, za sve ljubitelje haltera, bičeva, kožnog donjeg rublja, uniformiranog bolničkog osoblja ili seksi policajki organizirana je modna revija, na kojoj su hrabri modeli prezentirali ponudu iz asortimana Eroticom shopa. Publika, među kojom su pojedinci također dali doprinos odjevnim kreacijama, sa zanimanjem je popratila izradu korzet piercinga, gdje je na

fera bila usitinu vatrena, pobrinuli su se i žongleri vatrom.

- Varaždinci su pokazali velik interes za ovakvim događajima, vjerujemo da su bili zadovoljni ponuđenim fetish programom - istaknula je Nena Mezga, organizatorica. Umjetnički dojam dodatno su pojačale i plesačice na šipci svojim izazovnim pokretima, a Varaždinci su pokazali da je ovakav tip malo drugačijih evenata dobrodošao.

TOMISLAV MAKAJ

Sinagogu je u crveno obojao Šveđanin Hausswolff, a crveno svjetlo simbolizira alarmantno stanje

I Varaždin voli fetish

Velika gužva pokazatelj zanimanja za drugačijim sadržajem

Svoj doprinos dale su i atraktivne plesačice na šipci

Kultura stanovanja 27

10. svibnja 2011.

2011., br. 364

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

ERGONOMIJA

Na čemu to sjedimo!?

Paleta živih boja

DOZNAJEMO Najbolji proizvođači namještaja predstavili se u Milanu

Dizajnerski dosezi mnoge su iznenadili Vizualno itekako dojmljiv, milanski 50. međunarodni sajam okupio je kremu proizvođača iz područja modernog i klasičnog namještaja, rasvjete te uredskog namještaja Piše: Izabela Galović Ninić, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr kontakt@interijernet.hr

Najbolji svjetski proizvođači namještaja od 12. do 17. travnja predstavili su se na 50. međunarodnom sajmu namještaja u Milanu. Sajam je okupio proizvođače iz područja modernog i klasičnog namještaja, rasvjete te uredskog namještaja.

Prirodno i umjetno Posjetiteljima je ponudio uv id u najnov ije trendove u oblikovanju te u primjeni materijala i boja. Opći dojam je živost boja, igra površinskih struktura te kombiniranje ma-

terijala, a sve je to “začinjeno” rasvjetom. Jednostavne forme su odlična platforma za igru bojama i materijalima, dok su kompleksniji oblici čisti u materijalu i boji, izražavajući prvenstveno svoju skulpturalnost.

Dominira izražaj pojedinog komada namještaja u prostoru koji se ističe oblikovanjem, bojom ili kombinacijama boja te formom, dok su svi ostali elementi prostora platforma za njegov izražaj. Zanimljivo, među materijalima su prisutni kako prirodni, tako i umjetni, ali je naglasak na ekologiji i održivosti ponovo prisutan.

Od primjene na vizualno sirov način, u kombinaciji sa staklom

ili metalom, do najsofisticiranijih tehnoloških obrada, možemo reći da je drvo u trendu.

Bilo da se radi o klasičnim, eklektr ičnim ili modernim prostorima, upotrebljava se kao naglašeni element koji se kombinira s čistim formama i jednobojnim materijalima.

Staklo je čest element prostora, a metal je materijal koji je ove godine naglašen više nego ranije. Kamen se kombinira na brojne načine i vrlo je moderan. Plastični materijali te kombinacije minerala i poliesterskih akrilnih polimera koji se slobodno formiraju u nove oblike također su prisutni, jer svojim načinom obrade pru-

žaju veliku dizajnersku slobodu u oblikovanju.

Boje su vrlo žive i izražajne s jedne strane ili blage i umjerene s druge. Bazna

boja je i dalje bijela, ali sve više prljavo bijela. Kombinira se s plavom, zelenom, ljubičastom, bojom šljive, narančastom, žutom. Mirnija paleta boja uključuje raspon od krem do smeđe i smeđezelene u međusobnoj kombinaciji te tonove sive boje. No pepita uzorak, pruge te cvjetni uzorak također su u trendu.

Polica kao element prostora i svi načini njezine primjene bili su najdominantniji u svim prostorima.

Polica je najčešće pregradni element, dio kompozicije komode ili pak samostalnog elementa na zidu koji priča vlastitu priču u manjem ili većem volumenu.

No ipak je neizostavna.

Kombinacija je dvaju ili više materijala pa dolazi do izražaja i svojom formom, i bojama, i materijalima.

Dnevni boravak je prostor u kome se najviše boravi i tu dominira ergonomija.

Sjedeće garniture potpuno su se prilagodile potrebama čovjeka, a obogaćene su

dekorativnim detaljima u živim bojama i trendovskim dezenima ili su u mirnijoj paleti trendovskih boja za one mirnije. Klub-stolići raznovrsni su u svojoj formi, materijalu i boji drvo, staklo, metal, kamen, plastika, ali su i dalje vrlo niski. Tepisi su reljefni, ali često jednobojni kao baza eksploziji boja koja se javlja na elementima namještaja. Komode za TV obavezno sadrže elemente polica koja se koristi na vrlo raznolike i dinamične načine, a prisutna je i kao zidna pregrada u dnevnom boravku. Horizontalni izražaj još je uvijek dominantan s pokojim vertikalnim naglaskom. Česta je kombinacija nekoliko izražajnih boja s bijelom kao bazom, a ručkica nema.

28 Kultura stanovanja

10. svibnja 2011., br. 364

DOZNAJEMO U OBI trgovini u Varaždinu predstavljena knjiga „Ulazak u svijet interijera“ Mirjane Mikulec

Pri uređenju doma dobar savjet zlata vrijedi!

OGLAS

U OBI trgovini uvijek ističu značaj uređenja ne samo obiteljskih domova, a to isto ja činim u svojim knjigama i člancima – istaknula je stručnjakinja za dizajniranje interijera

U vrtnom centru OBI trgovine svatko je pronašao svoj omiljeni cvijetak

Kako uvijek postoji velik broj ljudi koji razmišlja o uređenju doma, no već u samom početku ne znaju odakle početi i što pitati stručnjake za uređenje interijera, u varaždinskom prodajnom centru OBI u subotu 7. svibnja organizirana je pored osebujne vrtne zabave promocija knjige „Ulazak u svijet interijera“ autorice Mirjane Mikulec. I ne samo to, jer zahvaljujući OBI-ju i njegovu posvećenom i stručnom odnosu prema potrošaču, spomenuta stručnjakinja za uređenje interijera okupljenima je otkrila niz korisnih i zanimljivih savjeta kojih se valja pridržavati pri uređenju doma. O čemu se zapravo radi?

Značaj uređenja - U OBI trgovini uvijek ističu značaj uređenja ne samo obiteljskih domova, a ja to isto činim u svojim knjigama i člancima u kojima jak naglasak stavljam upravo na obitelj.

Morate znati da sam i ja majka

dviju kćeri pa mi je ugođaj u lenom, pa čak i crvenom. Istiobiteljskom domu itekako bi- na, mnogi ljudi doživljavaju ih tan. OBI centar u Varaždinu u „teškim“, no uvijek ih možete ponudi ima velik broj artikala koristiti zajedno. Okrenete li se oko sebe, uvjerit ćete se za potpuno uređenje da ih nalazimo u prirodi doma, pa s am i njihovim spajanjem zamoljena da BI O nećete pogriješiti. otkrijem u r a t n Slike velikog fornekoliko ce u u mata dominiranačina n i d ž a r Va ju prostorom i za njiholik e v a valja paziti da vu praudi im la za n o p pored njih ne vilnu ka i t r a j e j stavljate ništa pr imje bro đen e r u o drugo i pogrešnu pri n potpu oma no je kombinirati uređenju d ih s onima manjeg prostora – formata. Dobra je rekla je Mirpraksa osvijetliti sliku jana Mikulec, a prva je na red došla jedna dodatnim rasvjetnim tijelima prekrasna slika kvadratnog čime ona dobiva na izražajnosti – istaknula je Mirjana Mikuoblika.

- Ako posjedujete osebuj- lec dodavši kako je nedavno nu sliku koja može jednako uređivala jedan stan čijim je dobro izgledati u domu ili prostorom dominirala slika s poslovnom prostoru, prvo motivom Londona! A urediti morate obratiti pažnju na nje- stan s motivima jednog velezinu dominantnu boju. OBI- grada – poseban je izazov.

- Ključ je u inspiraciji i dojev predložak dominantno je ljubičaste boje, a ona se može brom poznavanju grada jer izvanredno kombinirati sa ze- u interijer moramo smjestiti

Mirjana Mikulec vlasnica je specijaliziranog studija Domus Nobilis, koji okuplja brojne stručnjake

pojedine predmete koji ga s njime identificiraju. Svakako, možete krenuti od slike koja će vam biti inspiracija za uređenje čitavog stana – kaže autorica kojoj u OBI trgovini nije promakao velik izbor parketa i laminata za prekrivanje podova.

Birati kvalitetu - Podovi su osnova od koje krećemo pri svakom uređenju stana i moja je preporuka budite financijski rastrošniji kad birate parket, odnosno odgovarajuće drvene obloge za podove. Naime, sliku ili pak boje zidova možete uvijek jednostavno promijeniti, no s podovima nije tako! Jednom postavljeni parket sigurno nećete mijenjati veći broj godina te valja pripaziti i na odabir drva od kojeg je izrađen.

Kao dobar primjer, odabrala sam u OBI centru orah, koji uz tikovinu najviše volim jer to su vječni materijali - bilo koja njihova baza nikada ne postaje „demode“. Ni hrast

Knjiga na dar vjernim kupcima

nije loš odabir, ali primjerice, izbijeljeni je moderan tek nekih pet godina – objasnila je Mikulec i otkrila zašto ne preporučuje primjenu laminata za prekrivanje podova.

- Nisam pobornik laminata, no ako ste ograničeni financijama, postav ite laminat jer ionako ga možete jednostavno zamijeniti kad za to

dođe vrijeme. Treba znati da je parket masivniji i s njim su sreća i zadovoljstvo u domu zagarantirani. Također, ako se parketi pravilno održavaju, imaju zaista dugi vijek trajanja, a kvalitetu koju sam zatekla u OBI-ju – svakako bih preporučila – zaključila je na kraju svog izlaganja Mirjana Mikulec.

IZDVOJENO Kamen je zahvalan materijal za uređenje prostora, no s njim treba biti oprezan jer djeluje teško

Uređenjem doma do zadovoljstva i prema svojim mogućnostima OBI u varaždinskom prodajnom centru nudi i velik izbor materijala kojima se interijeri mogu urediti na osobit način. Baš je zato bilo zanimljivo doznati na koji se način koriste kamen i njemu slični materijali. - Kamen je zahvalan materijal za uređenje prostora, no s njim treba biti oprezan jer djeluje teško i nije

preporučljivo da je čitav prostor njime ispunjen. Iznimka su vinoteke ili pak kuće na moru kojima je kamen sastavni dio okruženja.

U našem podneblju stavila bih ga isključivo na jedan dio zida i raskošno osvijetlila. Najčešće su takvi zidovi u dnevnoj sobi, no njihovo je postavljanje isto tako uobičajeno u radnoj ili

spavaćoj sobi. Nije nužno čitav zid obložiti kamenom, jer može se postaviti u jednom nizu, što iziskuje manje ulaganje novca u uređenje. Raduje me da se ljudi često odlučuju za kamen kao materijal pri uređenju interijera – istaknula je Mirjana Mikulec, koja savjete zaista „sipa iz rukava“. Baš kao i zaposlenicima u

OBI trgovini, ostvarivanje želja i zadovoljstvo njezinih klijenata – na prvom je mjestu. - Ima zaista različitih klijenata, od onih koji su za uređenje doma spremni potrošiti milijune kuna, do onih koji traže tek manji savjet.

Dakle, svatko uređuje svoj dom prema svojim mogućnostima, ali u novije vrijeme itekako je

prepoznata kvaliteta dizajna i materijala koji se koriste. Naime, svatko od nas želi živjeti u lijepo uređenom prostoru jer to nam na neki način pruža osjećaj sreće. A kad već spominjem osjećaje koji nas ispunjavaju zadovoljstvom, moram istaknuti da me posebno raduje izgled i opremljenost vrtnog djela u

OBI centrima. Prisustvo zelenila u prostoru itekako je „in“ i sada je pravo vrijeme da u naše domove i vrtove unesemo mirise i boje raskošnih cvjetnica ili pak osebujnih grmova i stablašica.

Svakako odaberite i lijepu posudu adekvatne veličine u koju ćete ih smjestiti – zaključila je Mirjana Mikulec.

10. svibnja 2011., br. 364

Kultura stanovanja 29

30 Kultura stanovanja

10. svibnja 2011., br. 364

Bogata ponuda!

Pozivamo vas da nas posjetite u našem izložbenoprodajnim salonu u ulici V. Međerala bb (POS-ovo naselje), gdje uz pomoć stručnog osoblja i bogate ponude renomiranih proizvođača možete pronaći keramiku i sanitarije za svoje kupaone, kuhinje, hodnike i terase.

Naravno, ako i uz sav izbor koji nudimo, još uvijek niste sigurni koje bi pločice najbolje odgovarale vašem prostoru, možemo pomoći 3D fotorealističnim prikazom na računalu.

Budući da prikaz radimo u točnim mjerama, izabranim pločicama i sanitarijama, dobivate točan uvid u izgled svojeg budućeg prostora i izdajemo vam projekt postave, koji predajete izvođaču i time izbjegavate sve moguće nesporazuma i odstupanje od svojih želja prilikom

sanacije ili gradnje.

Podsjećamo da je keramika jedan od najdugovječnih materijala i kao takva prirodnija i primjerenija za ugradnju od drugih materijala opterećenih umjetnim bojilima i materijalima.

Keramika je u potpunosti pogodna za uporabu te u

3D

projektiranje kupaonica

ponudi imamo i cijelu liniju ecogress koja je izrađena od recikliranih materijala.

Ukoliko vas od ugradnje keramike odbija hladnoća površina, moramo sa zadovoljstvom ponuditi rješenje i tog problema; u ponudi imamo električno podno gr ijanje na mrežici koje lakoćom postava i ekono-

mičnišću nadmašuje sva dosadašnja rješenja.

Sam sistem postavlja se paralelno s keramikom i ne poskupljuje dodatno izvedbu, a uz odabir pametnih termostata s podnim i prostornim senzorom troši manje od prosječne žarulje.Uz sva ova rješenja i lakoću održavanja te njenu trajnost, smatramo da je keramika idealna podloga za sve prostore, a ne samo za već uvriježene kupaonice i kuhinje.

Za sve veće projekte nudimo i uslugu izvođenja projektiranja, pripremnih radova, polaganja i nadzora (ključ u ruke), čime štedimo vaše vrijeme i optimiziramo troškove te skraćujemo rokove radova.

Sve ovo možete pronaći i dogovoriti u našem salonu.

Duplerica 31

10. svibnja 2011., br. 364

TU KRAJ NAS Varaždin je proteklog vikenda bio u znaku motora

Bajkeri za djecu Prikupljenim sredstvima kupit ćemo opremu za sportsku dvoranu Ogojnoobrazovnog centra Tomislav Špoljar Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Petstotinjak motorista iz Hrvatske i susjednih zemalja okupio je humanitarni moto susret, koji je u subotu održan na prostorima tenkovskih garaža bivše vojarne u Optujskoj ulici u Varaždinu. Riječ je o prvom moto susretu održanom u organizaciji članova Hangaround Miners MC Croatia “Varazdin Crew”.

, kako mušku tako i žensku

Probili led

Specijalna gočća večeri - Irena piercing s modelima

“Časna sestra” sa stilom...

Hrabre djevojke s piercing korzetom na boku

Kožna klasika

- S obzirom na to da je ovogodišnji moto susret bio prvi koji je organizirao naš klub, mogu reći da je sve prošlo odlično. Unatoč skromnim financijskim mogućnostima i malom broju sponzora, uspjeli smo realizirati dobar moto party s bogatim programom – zadovoljan je Željko Martinec, član Hangaround Miners MC Croatia “Varazdin Crew”.

Bez dobrog rocka ne prolazi ni jedna motorijada. Tako je bilo i u subotu u Varaždinu, za što su se pobrinuli dečki iz varaždinskog benda Insolitvs instrumental death metal, zagrebačkog Hard core pigsty and the barell squada te Real Tribute to Ramones. Posjetitelji moto susreta opus t ili su se i uz noćne moto igre. Na tj e c a te lj i su testirali svoje mo gućnosti i snagu u bacanju metalnog čekića hammera u dalj te obaranju ruku.

- Z a naju spje šnije su osigurane doista vrijedne nagrade koje su osigurala naša tri sponzora: Moto-Špica Varaždin, Moto

oprema AMD Čakovec te kožarstvo Linix iz Čakovca.

Riječ je uglavnom o moto opremi ukupne vrijednosti oko 5.000 kuna – rekao je Martinec, poznatiji kao Žec, koji posebno “zahvaljuje” na susretljivosti dečkima u plavom. Članovi kluba zahvaljuju i tvrtki Trgošped iz Nedelišća i Gradu Varaždinu koji su im ustupili prostor za moto susret, zlatnom sponzoru VABI, MAG - commercu te svima drugima č koji su donaunato im c ijama ili n skrom ma na druge a ij c načine finan rojnim pomomalob realizirali i gli da , a orim se ovaj sponz o dobar humasm tim nitarni s boga party om o t moto suo m m sret kojem progra je cilj bio pomoći učenicima Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar održi.

- Namjera nam je bila pomoći učenicima tog varaždinskog odgojno-obrazovnog centra i drago mi je što smo u tome uspjeli. Prikupljenim sredstvima kupit ćemo opremu za sportsku dvoranu – najavio je Žec.

Nakon što su subotnjim moto susretom probili led, članovi Hangaround Miners MC Croatia “ Varazdin Crew”, najavljuju da će moto susret organizirati i dogodine.

- Nastojat ćemo s e i dalje uključivati ili organizirati akcije za pomoć drugima – poručuju članovi Hangaround Miners MC Croatia “Varazdin Crew”.

32 Putopisi

10. svibnja 2011., br. 364

Prekrasna priroda tanzanijskih nacionalnih parkova dom je mnogim sisavcima

PUTOPIS Boris Hanžek te Damir i Alema Ježić posjetili Tanzaniju, državu s najvišom planinom u Africi (2)

Uzbudljiv tanzanijski safari Doživljaj za pamćenje bilo je promatranje čopora lavica kako planiraju napad na zebre okupljene oko vode

NACIONALNI PARK

Alkalno jezero Manyara

Piše: ALEMA JEŽIĆ

Nakon osvajanja najvišeg vrha Afr ike planirali smo obići neke od mnogobrojnih nacionalnih parkova. Biti u Africi, a ne vidjeti velikih pet životinja (lav, leopard, slon, bizon, nosorog) i ostale za nas egzotične životinje kako slobodno šeću svojim prirodnim okruženjem, bio bi, vjerujem, veliki propust.

Mnoštvo parkova Nacionalni park Tarangire proteže se na 2850 km², a karakterizira ga bujna vegetacija, mnoštvo velikih termitnjaka i najveća koncentracija divljih životinja, u vrijeme sušnog per io da. Ime je dobio

Prijateljski raspoložena žirafa

po rijeci koja njime protječe i jedini je izvor vode u sušnom periodu. Iako nije popularan kao ostali parkovi, poznat je po velikom broju slonova i jedino stanište na svijetu gdje zahvaljujući močvarnom području i cijelogodišnjem zelenilu obitava čak 550 različitih vrsta ptica. Vozeći se parkom u terencu s uzdignutim krovom prvi smo se put susreli s nojevima, zebrama, žirafama, impalama, antilopama, babunima, slonovima koji nesmetano prolaze posve blizu vozila. Kao mala djeca oduševljeno smo cijeli dan skakali s jedne strane vozila na drugu ne bismo li uhvatili što bolju poziciju za

e

bar slikanje.

Na zaštićenom poživaju gdje u onji dručju Ngorongoro k vidjeli smo pak Ngovoden araju rongoro krater - najd Ispred ogromnog termitnjaka u a z jako veću nepoplavljenu a in kalderu. Ravnica nastatiji park vezom) i svi smo bez daha la urušavanjem vulkana Afr ike te čekali što će se dogoditi. aleko d pruža idealne uvjete za najpoznatije Lavice su se šuljale između život gotovo 30 000 životinja utočište divljih vozila ne obazirući se na i ovdje se nalazi najveća kon- životinja na svijetu. Milijuni škljocanje fotoaparata. Kažu centracija sisavaca u Africi. divljih životinja migriraju da 88% njihovih napada zaPosjetili smo naselje Massai ovdje u potrazi za zelenim vršava neuspjehom. Ovaj je naroda, produžili za Serengeti pašnjacima i vodom. Zebre, na sreću bio neuspješan, a i obišli Olduvai George, jedno gnui, bizoni, nojevi, slonovi, budući da su lijene životinje od najpoznatijih arheoloških žirafe, gazele... teško ih je sve i ne jure daleko svoju žrtvu, nalazišta na svijetu, gdje su nabrojati, i naravno oni koji lijepo su legle pod drvo agapronađene kost i “pr vog” ih čekaju – lavovi, leopardi, cije znajući da će hrana sama čovjeka, kasnije nazvanog gepardi, hijene, lešinari. Imali ponovo doći. Leoparda smo Australopitecus boisei. smo prilike vidjeti jednog ša- vidjeli iz daljine kako leži u Nacionalni park Serenge- kala i u nekoj bari krokodila krošnji drveta, a dva su nam t i najstariji je i koji mirno čeka svoju žrtvu. se geparda približila dovoljno najpoznablizu da se uvjerimo u njihovu ljepotu. I još nešto, bare U Serengetiju Nakon cjelodnevne vožnje gdje uživaju vodenkoparkom u potrazi za životinja- nji jako zaudaraju i ma doživljaj za pamćenje bilo na daleko. je promatranje čopora lavica kako planiraju napad na zebre okupljene oko vode. U trenu je dojurilo oko četrdesetak vozila (povezani su radio-

Ne diraj lava dok spava!

Lake Manyara je nacionalni park u kojem se nalazi alkalno jezero Manyara, a u južnom dijelu parka su izvori vruće vode.

Park je poznat po plamencima koji su nažalost zbog sušnog perioda bili jako daleko pa smo ih jedva vidjeli, no imali smo sreću vidjeti mlade lavove kako drijemaju u krošnji drveta i slonove s dugim kljovama. Ernest Hemingway park je opisao kao nešto najljepše što je vidio u Africi.

Nama je to bio zadnji dan safarija pa nam je već i bilo dosta svih ovih životinja, koje više i nismo doživljavali egzotičnima.

Bili su nam smiješni i turisti kojima je to očito bio prvi dan pa su uzbuđeno ispucavali mnoštvo slika na majmune, koji su nama već postali obični.

!

Članovi varaždinskog KKK Varteks, Milihram, Martinčević, Sanjković i Herkov, nastupit će u sastavu reprezentacije!

Sport sport@regionalni.com

SAK Varaždin i SC Sloboda bili su uzorni domaćini Pojedinačnog PH u višebojima.” Zlatan MiIić, SAK Varaždin

“

KICKBOXING Siniša Kovačić postao predsjednik WKN Hrvatska

Sve spremno za veliki spektakl Siniša Kovačić brani titulu svjetskog prvaka u rujnu u Japanu

Derbi pripao Koki U 25. kolu 1. Hrvatske rukometne lige za žene rukometašice Koke u derbiju začelja pobijedile su ekipu Umaga 21:18 (9:10). Prvo poluvrijeme prošlo je u vrlo izjednačenoj borbi, a gostujuće rukometašice otišle su na odmor s minimalnom prednošću od 10:9. Drugo poluvrijeme

igralo se mnogo žustrije i otvorenije u punoj Školskoj sportskoj dvorani Varaždin u Graberju. Prvo izjednačenje 15:15 vidjeli smo u 45. minuti, a do vodstva Koke 19:18 čekalo se do 53. minute. Nakon toga puna dvorana u Graberju slavi pobjedu domaćih rukometašica.

Romina Golub prva

Siniša Kovačić prilikom osvajanja titule svjetskog prvaka, nakon čega je i izabran za predsjednika WKN federacije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Iz ureda WKN svjetske kickboxing federacije u Hong Kongu stigao je dopis u kojem piše da je Siniša Kovačić izabran za predsjednika WKN Hrvatska. Prije Siniše to su bili Igor Ivošević i Branko Cikatić. Lijepe vijesti uvijek stižu u nizu jedna za drugom. Naime, menadžer Siniše Kovačića Ištvan Rožman, inače WKF europski predsjednik, dobio je ponudu da Siniša brani svoju WKF titulu osvojenu 30. travnja u Zürichu u rujnu u Japanu protiv domaćeg borca.

Naravno, Siniša je prihvatio izazov i samo očekujemo potvrdu meča.

Događanja Mario Agatić 14. svibnja putuje u München gdje se bori protiv aktualnog eu-

ropskog prvaka Alexandra Smitha, inače protivnika Gorana Borovića u varaždinskoj Areni na spektaklu Grand fight - 4 asa. Zajedno s Marijem na put kreću njegovi treneri Siniša Kovačić i Hrvoje Kišasondi.

- Pripreme za Grand fight - 4 asa kao i za sve mečeve odvijaju se u dvorani kluba Pit Bull Gym u Sračincu i Grand fight - 4 asa bit će sportska poslastica za gledatelje dvorani sestrinskog kluba 300 u Čakovcu. Kondicijpretprodaja karata za standardnim mjestima u tri ska priprema radi se borilački spektakl županije: Varaždin – Caffe u f itness centru Grand fight - 4 bar «Time out», Caffe bar e c i Sport life u Varažas a, koj i će «Rock art», Fitness studio lazn U dinu pod vodrand ć s e o d r ž a t i «Sportlife», Fitness studio G a z stvom jednog 28. sv ibnja «XXL», zatim Ivanec – Kave 4 asa vana «Ivana», Novi Marof o d n aj b o l j i h fight - rodaji po us pGradskoj stručnjaka za o r t s k o j – Bar «Prestige», Čakovec – su u p kn fizičku pripredvorani Va- Caffe bar «Arcus», Caffe bar 60 «Baza», Koretinec – Caffe mu u Hrvatskoj raždin.

Bojana Goluba Ulaznice su i Night club «Šampion», izvijestio je orgaveć u prodaji su- Prelog – Pizzeria «Rosa», nizator Siniša Kovačić tra, a mogu se kupiti Mursko Središće – Gostiote dodao kako je počela i po cijeni od 60 kn na već nica “Vuri”.

SPORTSKI POTHVAT MJESECA OŽUJKA 2011

Istok Rodeš pobjednik Topolina Osamdesetak godina nakon početka organiziranog skijanja na Ivančici, mladi Varaždinci uspjesima ponovo oživljavaju hrvatske skijaške dragulje.

Zahvaljujući uspjesima Ive Mišak i Istoka Rodeša, skijanje se posljednjih mjeseci premetnulo u varaždinsku „top“

priču. Nakon što je u veljači laureat „Sportskog pothvata mjeseca“ Zajednice sportskih udruga grada Varaždina bila mlada i darovita skijašica Iva Mišak, laureat „Sportskog pothvata mjeseca ožujka“ je petnaestogodišnji skijaš Istok Rodeš, član SK Varaždin i hrvat-

ske dječje reprezentacije. Na neslužbenom prvenstvu svijeta za mlađe uzraste, popularnom Topolinu u talijanskoj Folgariji, Varaždinac je osvojio prvo mjesto u veleslalomu, a treće u slalomu. Istok je prvi hrvatski muški osvajač zlatne medalje na Trofeju Topolino.

Istok Rodeš

Mladi vozači Biciklističkog društva Sloga Varaždin ostvarili su zapažene rezultate na utrkama u Stubičkim Toplicama i Zadru. Na 3. nagradi S. Toplica nastupili su vozači iz Hrvatske i Slovenije. U kategoirji elite Romina Golub osvojila je prvo mjesto, a Ivana Zernec drugo.

Nastupili su i Sven Jakopović, Jakov Marković, Andrej Zernec, Bernard Pačandi, Bruno Vuglovečki, Marko Herceg i Milivoj Glavica. Na 52. Velikoj nagradi 1. svibnja, Memorijalu Damira Zdrilića u Zadru, nastupili su J. Marković, A. Zernec, B. Pačandi, B. Vuglovečki, M. Herceg, M. Trubelja, R. Golub, I. Zernec, dok je M. Glavica u kategoriji sport bio drugi, kao i u S. Toplicama.

Odlična organizacija OK Varaždina OK Varaždin bio je domaćin juniorskom prvenstvu Hrvatske. Iako tamo nije imao svoju ekipu, istaknuo se odličnom organizacijom.

Najbolji mladi rukometaši za ovu godinu dolaze iz Rijeke, drugoplasirana je momčad Mladost Marina Kaštela, a treća je ekipa Zagreba.

FOTO FOKUS

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Rješenje prostora

10. svibnja 2011., br. 364

TROŠKOVI KLUBOVA Blagajne varaždinskih sportskih kolektiva sve su sirom

Milijun kuna manjka na Bolje gospodarenje sportskim objektima jedna je od mogućnosti za dodatne pri objekata, koji bi se tako mogli financirati iz prihoda na samim objektima. Ovu prilik

P

ri kraju rješavanja problema prostora varaždinskih sportaša ostali su još gimnastičari i bejzbolaši te nekoliko manjih sportskih kolektiva. imnastičari za sada rade u prilično skučenom prostoru za koji tvrde da je neadekvatan, a nedavnim Danom otvorenih vrata pokazali su da se na njih može ozbiljno računati u narednom periodu.

Rješenje njihovih problema možda bi mogao biti prostor u sklopu bivše vojarne u Optujskoj ulici, koji još uvijek traži nove stanare. Oni bi svakako riješili svoj problem u prenamijenjenom objektu za gimnastičku dvoranu u kojoj bi na većem prostoru permanentno bile postavljene gimnastičke sprave. Tada bi se mogao povećati i broj polaznika u mlađim uzrasnim kategorijama ovog bazičnog sporta. rugi podstanari koji traže svoj kutak su bejzbolaši, koji bez obzira na to što ne spadaju u kategoriju popularnih i masovnih sportova svojim konstantnim rezultatima dokazuju da su zaslužili više od kontejnera na Srednjoškolcu. Na prostoru bivše vojarne našlo bi se prostora i za njihov dugo sanjani stadion za koji već postoji projekt kao i osigurani sponzori u pojedinim fazama gradnje. Također bi se i prostorije klubova smjestile u tom krugu. Još nekoliko manjih sportova koji ne zahtijevaju puno prostora također se nadaju da će se skrasiti u sklopu tih objekata. Ovime bi se dobio još jedan sportski centar u gradu s još eventualno nekoliko otvorenih sportskih terena kojih je u posljednje vrijeme ionako sve manje. koliko u ovaj projekt zajednički uđu svi ljubitelji i promicatelji sporta, ubrzo bi mogao postati stvarnost. Tako bi se u potpunosti riješili prostorni problemi varaždinskih sportskih kolektiva koji bi zatim trebali dodatno pojačati rad i omasoviti članstvo.

G

D

U

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 12.05.2011.

- mala dvorana- rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Prelog s početkom u 20,30 sati 14.05.2011.

- velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Međimurje s početkom u 19,00 sati - ulazni hol – techno party - Arena XXL Cool Beat Party s početkom u 21,00 sat

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Tko plaća reklame na sportskim objektima i koliko? Odnosno, znaju li klubovi iskoristiti svoju poziciju?

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Prihodi varaždinskih sportskih klubova smanjuju se svakim rebalansom gradskog proračuna, ali i ukupnom slabijom financijskom situacijom u tvrtkama, mogućim sponzorima.

Objekti

PRORAČUN Iz godine u godinu sve je manje sredstava

Sufinanciranje korištenja bazena Financijsko stanje u klubovima uvelike ovisi o sredstvima koja stižu iz gradskog proračuna jer ona još uvijek čine veliku većinu budžeta klubova. Kada se ta sredstva počnu smanjivati, nastaju veliki problemi.

Zato upravljanje sportskim objektima postaje još jedna mogućnost klubovima da na tom planu ostvare dodatne Štednja prihode.

Prema podacima iz gradU svibnju prošle godine Grad skog proračuna, u prošloj Varaždin kao vlasnik sportskih je godini za sufinanciranje građevina produžio je devet javnih potreba u spor tu trogodišnjih ugovora s NK Vaizdvojeno 7.706.571 kn te raždin za nogometni stadion, sredstva za ostale prograTK Varteks za teniske terene me u sportu kao potpora Varteks, HK Vindija za hrvačku vrhunskom sportu u iznosu dvoranu, STK Varaždin za stolod 2.228.870 kn. Iz sredstanotenisku dvoranu, SD Varažva za sufinanciranje javnih din za streljanu, nogometnim potreba u sportu, 6.902.980 klubovima u Biškupcu, Kučanu otišlo je za sufinanciranje G. i D. za nogometna igrališta i s RK Varteks Di Caprio za korištenje prostorije kluba. 1.071.500 kn. Te manjkove Izgradnjom nove spor tske morali su pokriti zakupci podvorane osigurani su uvjeti jedinih sportskih građevina za djelovanje svih kuglač- iz drugih izvora i time su si smanjili sredstva kih klubova u gradu pa ko j a s u m o g l i nije potpisan ugovor a n a upotrijebiti za o zakupu zgrade Strelj u druge namjekuglane Varteks. e bila ij n ne. Tako je, Klubovi, zakupci zbog i ij c k na primjer, sportskih građefun ja n je n nogometni vina, dužni su prineispu vrtke stadion kohode od sportskih t a z jim upravlja građevina koristiti obve a NK Varaždin Deg isključivo za funkciostvario manjak oniranje, održavanje od 918.800 kuna, i poboljšanje uvjeta u a teniski tereni kojima građevini.

Dobri gospodari vidjeli bi upravlja TK Varteks ostvario je ovdje priliku za ostvarivanje manjak od 120.800 kn. ZSUGV, novih prihoda u klubu. No na koji upravlja SC-om Sloboda, kraju godine troškovi održa- SD-om Varaždin u Graberju, vanja svih objekata iznosili su igralištem Srednjoškolac i 5.272.900 kn, dok su prihodi nogometnim igralištima u iznosili 4.201.400 kn. Ukupno Hraščici i Jalkovcu, poslovao je to manjak u poslovanju od je pozitivno.

sportskih udruga članica ZSUGV, dok je 435.296 otišlo za ostale sportske programe i 368.295 za Davis Cup. Ovim stavkama svakako treba dodati i 9.129.000 kn za financiranje JU Gradski bazeni, kao i ukupnih, sa državnim proračunom 30.961.400 za novu sportsku dvoranu.

Ove će godine, prema prijedlogu rebalansa za sufinanciranje javnih potreba u sportu, biti isplaćeno 6.300.000 kn, a za ostale programe 232.000 kn. Potpora vrhunskom sportu trebala bi iznositi 1.600.000 kn, od kojih je 1.150.000 namijenjeno NK Varaždin, a 450.000 kn doniralo bi se prvoligašima u dvoranskim sportovima

Presušili izvori financiranja

Streljana Varaždin poslovala je pozitivno iako zbog neispunjenja obveza tvrtka Dega nije bila u optimalnoj funkciji korištenja.

Nogomet Kako se u NK Varaždin nose s financijskim problemima u posljednje vrijeme, kaže glasnogovornik Siniša Kalajdžija: “NK Varaždin tijekom cijele godine aktivan je na području marketinga odnosno u pronalaženju

na ime povećanih troškova kao i za programe vrhunskih sportaša.

Smanjenje dotac ija je osjetno s tim da je u najvećoj stavci sufinaciranje sportskih udruga članica ZSUGV - iznosi 9 posto.

Ovome treba dodati da će se za nagrade za ostvarene iznimne rezultate izdvojiti 20.000 kn, za izvanredno održavanje spor tskih građev ina 35.0 0 0 kn, za Olimpijadu dječjih vrtića i ostalih natjecanja najmlađih uzrasnih kategorija 30.000 kn, za sufinanciranje korištenja bazena VK Varaždin, PK Barok, PK Varaždin, KSP Varaždin i KPA Drava ukupno 130.000 kn.

novih sponzora, ali i nastavku suradnje s već postojećim. U ovom trenutku možemo se pohvaliti činjenicom da je većina “starih” sponzora ostala vjerna klubu, no ono što nije povoljno za klub je da su iznosi ugovora nešto manji nego proteklih godina. U potpunosti nam je jasno da je uzrok toga kriza koja već dulje vremena pogađa hrvatsko gospodarstvo te da se ne radi o manjku interesa kod postojećih sponzora i prijatelja kluba. Također, radi se i na pronalaženju novih. Uprava i na tom području ima rezultata, ali daleko od toga da bi realizacija tih ugovora značila i financijsku stabilnost kluba.

Moramo napomenuti i da kod dobrog dijela gospodarskih subjekata na našem području gotovo da i ne postoji interes za sklapanjem ugovora

Sport 35

10. svibnja 2011., br. 364

Triatlon

mašnije, a prihodi od sportskih objekata nisu onakvi kakvi bi mogli biti

Nikola GOLUB

a sportskim objektima

Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Poziv na triatlon

ihode klubovima jer su nužni i popravci te redovito održavanje sportskih ku sportski klubovi još nisu do kraja prepoznali i iskoristili s klubom. Kada govorimo o brojkama, NK Varaždin u ovom trenutku ima oko dvadeset sklopljenih ugovora, bilo da je riječ o sponzorstvu ili donaciji.

Na otprilike isti toliki broj ponuđenih prijedloga ugovora čeka se odgovor potencijalnih partnera. Odgovor na pitanje zašto pojedini gospodarstvenici odbijaju sklapati ugovor, prema nama dostupnim informacijama, prvenstveno leži u gospodarskoj krizi te teškoj situaciji kada su u pitanju financije. Ono što klub nudi potencijalnim sponzor ima najčešće je jedan od oblika reklame na stadionu, oprema igrača te isticanje sponozora u svakoj mogućoj komunikaciji prema javnosti. Često postavljeno pitanje o izlasku NK Varaždina iz krize ima odgovor u privatizaciji kluba. Na tom području Uprava radi sve

U

priču smo ušli kroz povijest triatlona, pa započeli s dobrobitima plivanja, iskočili iz vode i odmah sjeli na bicikl; tamo smo doživjeli navale adrenalina, osjetili brzinu, kako vlastitim pogonom “gutamo” asfalt pod našim kotačima... I baš nekako kad smo počeli osjećati omanju neudobnost sjedalice bicikla, ugledasmo zonu tranzicije. Tu ćemo ostaviti bicikl, malko protegnuti noge uz ovo prekrasno jezerce, more ili gdje god da smo plivali. To će nas dodatno ispuniti mirnoćom, a i sada možemo odmarati um ili razmišljati o lijepim, ugodnim i nama dragim momentima, stvarima, ljudima, korak po korak, krug po krug i evo nas na cilju a tek smo se počeli malo umarati. No ništa zato. Okrepa, zdravo voće i dobro društvo čekaju nas iza ciljne linije, spremno za druženje, šalu, smijeh, dobro raspoloženje. Završili ste svoju prvu triatlonsku utrku – čestitam; upravo ste smanjili vjerojatnost od nastanka bolesti srca i krvnih žila, moždanog udara, započeli ste prirodnu regulaciju krvnog tlaka, utjecali na regulaciju tjelesne mase, aktivirali, ojačali i pozitivno djelovali na mišiće, zglobove i kosti te doprinijeli vlastitoj dobrobiti iz svih aspekata. Ovo je pogled na triatlon i bavljenje njime iz jednog malo drugačijeg kuta gledanja: povećana kvaliteta života, poboljšan zdravstveni status, izgradnja tijela, razvoj mentalne snage, socijalizacija i, prije svega, zabava...

što je u njenoj mogućnosti i paralelno s kontaktiranjem već sada zainteresiranih strana, daleko se odmaklo i u pripremi potrebne papirologije i radnji koje su nužne za preoblikovanje kluba. To je dugoročni plan za prevladavanje krize. Ono što nam slijedi u narednom

Z

SUGV koja upravlja sa šest objekata poslovala je pozitivno razdoblju je što bolja priprema finalne utakmice kupa, privlačenje što većeg broja sponzora za što već sada postoje dobre naznake. Također, tu je i skori prijelazni rok u kojem će Klub svakako pokušati “uzeti” dio financijskog kolača koji će se potrošiti u prijelaznom razdoblju.”

Troškovi sportskih objekata u 2010. godini Sportske građevine Grada Stadion NK Varaždin

Zakup

Ostali korisnici

Priredbe

70.200

Ulaznice

ZSUGV, Reklame Grad VŽ

395.500

100.000

Ukupni prihodi

Ostalo

80.000

645.200

Rukometno igralište RK Varteks Dvorana Hrvačkog kluba Vindija

-918.800

20.800

-20.800

3.000

3.500

56.500

81.800

-25.300

56.000

3.000

41.000

376.000

496.800

-120.800

3.300

15.000

66.800

64.400

2.400

1.400

28.400

28.300

100

1.014.200

22.000

1.562.000

1.562.700

-700

726.000

18.400

831.700

831.700

0

217.500

217.500

217.500

0

6.500

70.200

72.700

-2.500

38.700

38.700

0

123.000

Kuglana Varteks

36.000

12.500 27.000

Sportska dvorana Varaždin*

95.500

320.300

Sportski centar Sloboda*

50.300

37.000

110.000

Igralište Srednjoškolac* 50.700

1.654.000

7.000

153.000

Streljana Varaždin

Prihodi troškovi

43.000

Teniska igrališta Varteks

Prostorije SD Varteks

Ukupni troškovi

13.000

Stolnoteniska dvorana

5.000

Nogometno igralište u Jalkovcu*

99.800

99.800

99.800

0

12.000

60.000

44.300

15.700

12.300

21.800

32.400

-10.600

32.300

22.500

9.800

94.500

94.500

0

4.201.400

5.272.900

-1.071.500

Nogometno igralište u Biškupcu

48.000

Nogometno igralište u Kučanu D. Nogometno igralište u Kučanu G. Nogometno igralište u Hraščici* UKUPNO

9.500

7.500

12.800

33.700

12.000

94.500

Prihodi sportskih građevina u 2010. godini u Varaždinu (* sportske građevine kojima upravlja ZSUGV dok su ostale dane na upravljanje klubovima)

36 Sport

10. svibnja 2011., br. 364

NOGOMET Vladimir Knok, predsjednik NK Sloboda o novim planovima kluba

Amateri brže do sponzora Temelj kluba bit će naša nogometna škola sa svojim mladim kadrovima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Vladimir Knok, predsjednik NK Sloboda, u klubu je od 2006. godine, a posljednjih godinu dana bio je v.d. zbog slabe kadrovske ekipiranosti kluba. Na redovnoj godišnjoj skupštini kluba, koja je održana 2. svibnja, ponovno je izabran za predsjednika, a u novi IO kooptirana su tri člana koja bi trebala činiti jezgru vodstva kluba, koja garantira stabilnost i provođenje postojećeg plana i programa. To su Željko Črnila, Dražen Kukec i Tomislav Liber.

NATJECANJE

Visoki troškovi

Koliko vam je planirani budžet za takav program?

Godišnji financijski plan nam je oko 330.000 kn. Sreća ja da smo našli ljude koji su prihvatili takav koncept i f inancijski plan pa smo ih kooptirali i u skupštinu kluba. Cilj je da se polovica potrebnih sredstava pribavi od dotacija Grada i članarine, a druga polovica od donatora i sponzora.

ž

elimo konsolidirati klub u realnim okvirima

Novi ljudi - Uspjeli smo pronaći ljude koji su spremni ući u klub i koji podržavaju naš program. Odlučili smo da klub prilagodimo mogućnostima u ovim kriznim vremenima.

Tako ćemo mi biti amaterski nogometni klub koji se natječe s prvom momčadi u IV. HNL s naglaskom na nogometnu školu s kojom se namjeravamo i dalje natjecati u pet selekcija. Možemo u IO kooptirati još tri člana kada ih nađemo.

Kakve su vaše sportske ambicije u ovim okolnostima?

Plan je da se stabiliziramo na amaterskioj razini te da održimo školu nogometa. Želimo konsolidirati klub u realnim okvirima. Imamo nešto dugova iz prijašnjeg razdoblja a njih ćemo riješiti dogovorno na mjesečne rate. Natjecat ćemo se s prvom momčadi u IV. HNL ili ukoliko dođe do reorganizacije u županijskoj ili međužupanijskoj ligi. Dok će se mlađe selekcije i dalje na-

Formalne suradnje s NK Varteksom neće biti jer su interesi profesionalaca i amatera različiti

tjecati u zoni pet županija, što je za njih najviši nivo natjecanja, a kadeti i juniori natjecat će se u drugom rangu. Kasniji planovi odredit će se prema materijalnim mogućnostima.

Ukoliko bude više sredstava, planirat ćemo natjecanja u višem rangu. NK Sloboda bit će gradski klub u kojem će igrati djeca iz grada, koja možda nisu toliko ambiciozna

da se žele natjecati u najvišem rangu. Ovdje će se baviti sportom u slobodno vrijeme.

Mi trenutno ne mislimo na visoke rezultate, već nam je važnija društvena uloga micanja djece s ulice. Temelj kluba bit će nogometna škola. To nam neće biti nešto usput, a u našoj kvaliteti govori i podatak da šest igrača iz naše škole igra u 1. HNL.

Vladimir Knok

Što podrazumijevate pod amaterskim nogometnim klubom?

To znači da igrači nemaju plaće već samo pomoć pri kupnji opreme, večeru poslije utakmice, plaćena putovanja na gostovanja. Teško je danas naći sponzora i to još za plaće profesionalaca. Onaj tko želi zarađivati, morat će tražiti druge sredine. Troškovi u nogometu su veliki, u 3. HNL jedna utakmica stoji oko 7.000 kuna, dok je u 4. HNL to 2.000 kuna. Viši rang zahtijeva svakodnevne treninge i svaki drugi vikend na putu, dok na primjer 4.

HNL znači puno bliža putovanja i manje treninga tjedno. Spomenuli ste sponzore, kakva su vaša iskustva na tom planu?

U Hrvatskoj je premalo društvene odgovornosti od strane gospodarstvenika i oni pomaganje sportu još uvijek shvaćaju kao teret.

Savjetnik 37

10. svibnja 2011., br. 364

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Trajnice (1. dio) Č

esto se može čuti, kad se razgovara o trajnicama, da im je neodoljiva ljepota, ali i da je mukotrpna borba s korovom koji se nemilice množi među njima. Na žalost, u pravu su samo oni koji sade isključivo vrste niskih puzavih trajnica. Pogotovo ako su nabavljali sadnice iz već postojećih zakorovljenih kamenjara ili gredica.

Kod osnivanja novih površina trajnicama, vrlo je važno da se tlo očisti temeljito i od najsitnijih žilica korijenja višegodišnjega korova. Pored toga je neophodno nabavljati sadnice trajnica koje uz sklop svojega korijenja ne sadrže korijenje višegodišnjega korova. Uglavnom je najbolje kupovati mlade sadnice uzgojene iz sjemenja ili reznica, zasađene u sterilizirani humus. Biljke uzgojene u teglama pogodne su i zbog toga što im je korijenje kompaktno te se presadnjom biljke ne izlažu riziku od uvenuća. Smiješne su odluke hobi vrtlara da u rano proljeće započinju uređenje kamenjara ili gredica trajnicama bez pomnog projekta, pa pritom radi kombinacija boja kupuju trajnice u cvatu. A u to doba uglavnom cvatu niske trajnice – pokrivačice tla. A trajnica ima mnoštvo vrsta, razlikuju se po boji lista i cvijeta, visini, vremenu cvatnje i mjestu sadnje. Praćenjem dosadašnjih sadržaja savjetnika te sljedećih o trajnicama, čitatelji mogu uvidjeti koliko je raspon znanja potreban u hortikulturnoj struci.

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Smiju li psi jesti voće?

D

oktore, znate da moj pas voli banane?! On jede sve, kaj god mu damo! A smije on to?! Otrovnost ili bolje rečeno toksičnost neke hrane za pse, poznata je od davnina. No u posljednje vrijeme izvješća o takvim slučajevima sve su češća. Kako to? Globalizacija je omogućila da u svako doba godine, u skoro svim dijelovima svijeta možemo naći isto voće i povrće.

Uzajamni život psa i čovjeka u kući ili stanu promijenio je i prehrambene navike psa, naravno, zahvaljujući čovjeku u negativnom smislu! Stoga i ljudi često daju psima one namirnice koje uopće ne bi trebale biti na njihovom meniju, ni ne znajući da mogu biti i otrovne. To se prvenstveno odnosi na pse, jer su mačke u pravilu pametnije i imaju znatno određenija pravila prehrane. Nažalost, takve slučajeve možemo u budućnosti očekivati i češće, jer su u ovom sve luđem životu psi sve češća zamjena za prijatelja ili prijateljicu, ženu, supruga ili djecu.

Do sada su opisani slučajevi trovanja nekim voćem ili povrćem. Avokado je voće još uvijek egzotičnog statusa u nas, no 1994. opisana su prva dva slučaja trovanja pasa. Oba su uginula od akutnog zatajivanja srca. U kunića su opisane neupalne promjene na mliječnoj žlijezdi, a za ptice je izuzetno otrovan.

Trovanje pasa grožđem i grožđicama opisano je prvi puta 2001. godine. Simptomi su bili povraćanje, proljev, odbijanje hrane, bezvoljnost, bolan trbuh, poremećaj koncentracije kalcija i fosfora u krvi.

Posljedično zakazivanje bubrega bilo je smrtonosno za 50 % pacijenata. Orašasti plodovi također su na crnoj listi. Orasi makadamije, koja se koristi i u kozmetici, čest su sastojak mješavina orašastih plodova „za grickanje“, ali i u kombinaciji s čokoladama. Od 1987. do 2001. opisano je prvih 48 slučajeva trovanja pasa makadamijom.

Opisani su simptomi povraćanja, nemogućnosti kretanja, grčenje mišićja te povišena temperatura. košticama jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, nektarina i trešanja nalazi se vrlo otrovan sastojak za pse tzv. amygdalin. I još neko egzotično voće (kasava, juka) sadrže isti sastojak. Svježi kvasac, a posebice pivski kvasac također mogu biti smrtonosni za psa. Simptomi su vezani uz poremećen rad srca, ubrzano disanje te visoku temperaturu do 42 °C. Izgleda da su posebice osjetljivi hrtovi, a s obzirom na to da klinička slika nalikuje tzv. malignoj hipertermiji (reakcija na lokalni anestetik), lako je posumnjati na razlog trovanja. Dakle, dragi držatelji pasa, suzdržite se od eksperimentiranja s hranom da ne bi i vaš slučaj završio kobno po kućnog ljubimca!

U

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Obuća za vožnju N

eprestano mijenjanje vremenskih uvjeta tijekom različitih godišnjih doba, modni trendovi, stil odijevanja, potreba za isticanjem… Sve to uvjetuje raznolikost odjeće i obuće koju tijekom godine nosimo. Ta obuća, nažalost, često nije ergonomski prilagođena za upravljanje vozilom. Jasno je da zimi nosimo glomazniju obuću, s većim i debljim đonovima, dok je ljeti ta obuća mnogo laganija. To ne predstavlja osobiti problem sve dok se varijacije kreću u nekakvim normalnim okvirima. No svjedoci smo i ekstremnih slučajeva u kojima je i sigurnost same vožnje onda ugrožena. Vožnja zimi u izuzetno glomaznim čizmama tzv. „bucnama“ sigurno neće omogućiti optimalan pristup nožnim komandama vozila. Zbog velike površine i obujma takve obuće može se dogoditi da jednim pritiskom zahvatimo dvije susjedne papučice komandi, a obuća tako velikog obujma može nam i onemogućiti da istodobno s obje noge pritisnemo dvije papučice komandi (kočnica i spojka).

S druge strane, u ljetnom periodu često vozimo u izuzetno laganoj obući (razne espadrile, japanke) koja ne omogućuje dovoljnu stabilnost stopala i ne osigurava potrebnu tvrdoću površine kojom pritišćemo papučice komandi. Osobe ženskog spola pak često nose obuću u kojoj se jedva hoda, a upravljanje vozilom u njoj je praktički nemoguće. Vožnja u visokim potpeticama također predstavlja opasnost zbog položaja stopala koji ne odgovara nagibu podloge i papučica komandi na vozilu. Osim toga, visoka potpetica vrlo lako može zapeti za tepih ili gumenu podlogu što će onemogućiti normalnu reakciju prilikom opasnosti. Dakle, obuća koju nosite dok upravljate vozilom predstavlja vrlo bitan sigurnosni čimbenik u vožnji o kojem, iako to do sada možda niste, treba itekako voditi računa.

mag. iur.

Zabrana rada u „fušu“ S

aboru je 5. svibnja 2011. upućen konačni prijedlog Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, tzv. rada u “fušu”, čiji je cilj pokušaj popravljanja ranije predloženih nejasnih iznimaka od zabrane “fušanja”, npr. dozvoljene susjedske pomoći samo ako su susjedi međusobno udaljeni do 500 metara.

Prijedlog zakona izričito propisuje što se sve smatra zabranjenim obavljanjem neregistrirane djelatnosti, a propisane su i iznimke.

Kao i do sada, mogu se obavljati djelatnosti koje trgovac nema registrirane, ali koje uobičajeno ili u manjem opsegu služe obavljanju registriranih djelatnosti. Iznimka je predviđena i za povremeno obavljanje djelatnosti za koje je posebnim zakonom isključena obveza registracije i prijava poreznim tijelima primjerice: kulturne manifestacije, smotre folklora, festivali i sl. gdje je u pitanju besplatni nastup ili amaterizam. Susjedska pomoć kao dio tradicije na ovim prostorima nije više ograničena na blizinu od 500 metara, a predviđeno je da se ne smatraju obavljanjem neregistrirane djelatnosti tj. nisu «rad u fušu»

sljedeće aktivnosti: rad za vlastite potrebe te obiteljska pomoć, prijateljska pomoć i susjedska pomoć, ali pod uvjetom da se rad obavlja bez plaćanja ili druge materijalne koristi i da se ne obavlja redovito. U takvu dozvoljenu kategoriju spadaju i slučajevi obavljanja nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća te volontiranje. I dalje se dosta široko i nejasno propisuje da je i omogućavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti jednoj ili većem broju osoba sudioništvo u «fušu», koje se kažnjava novčanim kaznama u rasponu od 3.000,00 kn do 20.000,00 kn ovisno o tome je li riječ o pravnoj ili fizičkoj osobi. U odnosu na sudioništvo u nedozvoljenom radu propisuje se i da je zabranjeno naručivanje, ali i objavljivanje oglasa (nedozvoljena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija oglašavanja) ili posredovanje i objavljivanje reklamnih obavijesti na drugi način dostupan javnosti, kao i da je oglašivač obvezan prikupljati te inspektorima na zahtjev dati podatke o naručitelju oglasa.

38 Zdravlje

10. svibnja 2011., br. 364

DOZNAJEMO Svi uspjesi Urologije Opće bolnice

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Pomlađivanje (1)

Bili i ostali u hr

A

naliza starenja kože je najvažnija da se odabere adekvatan tretman kože. Starenje kože ovisi o pet neovisnih, no uzajamno isprepletenih komponenti: promjena kože, dinamičke linije, gubitak elasticiteta, efekti gravitacije i gubitak mekih dijelova tkiva. azumijevanje tih promjena, odnosno kako se one manifestiraju na koži, prvenstveno lica, prvi je korak prema pravilnom tretmanu. No prije nego se već sve to dogodi, postoje neke klasifikacije kože koje nam mogu pomoći da promjene kože nastupe čim kasnije. Jedna od njih je Fitzpatrick klasifikacija tipova kože koja nam može pomoći u predviđanju što se događa s kožom kada je izložena vanjskim faktorima.

R

TIP

BOJA KOSE

BOJA KOŽE

BOJA OČIJU

REAKCIJA NA SUNCE

I

crvena, plava

bijela, pjegava

plavo zelena

opekline

II

plava

lagano bijela

plava

opekline, lagano preplanula

III

smeđa

srednje smeđa

smeđe– plava

opekline, srednje preplanula

IV

smeđa, crna

smeđa

smeđa

preplanula, rijetko opečena

V

crna

tamnosmeđa

tamna

preplanula

VI

crna

crna

tamna

preplanula

K

Uz voditelja dr. Filipana, na Urologiji rade dr. Štajcar, dr. Dujmović i dr. Benko te specijalizant dr. Lodeta

Varaždinska Urologija 1971. izdvojena je iz Kirurgije i postala samostalan odjel vrhun

ad znamo što možemo očekivati od naše kože, možemo odgoditi oštećenja, a time i pojavu bora tako da manja oštećenja možemo rješavati dermoabrazijama, laserskim tretmanom, no dublje bore i anatomske brazde lica i dalje ostaju problem. Tretiramo ih u gornjim dijelovima lica botoksom, a u donjim najčešće hijaluronskom kiselinom. No kod odabira tretmana moramo kod svakog pacijenta znati njegovu povijest kože, a to znači kakva je bila njega kože, navike sunčanja, pušenje i uzima li neke medikamente koji pojačavaju fotosenzitivnost. U sljedećem broju popunjavanje dubljih bora te pomlađivanje lica radiofrekventnom terapijom.

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Četrdeset godina rada proslavila je prošli tjedan varaždinska Urologija i to simpozijem o endourologiji, koji je u Varaždinu okupio 100-tinjak urologa iz svih hrvatskih bolnica. Ta tema nije slučajno odabrana.

Endourologija je poštedna operativna metoda kod koje se umjesto rezova koriste prirodni otvori pa je oporavak pacijenta brži i lakši. Među prvim takvim operacijama u Varaždinu, ali i Hrvatskoj, bile su one koje je obavio prim. dr. Predrag Grims, prvi školovani varaždinski urolog.

Regionalni centar On se sa specijalizacije u varaždinsku bolnicu vratio krajem 60-ih godina prošlog stoljeća.

Tada je Urološki odsjek djelo-

vao u sklopu Kirurškog odjela, operacijske zahvate dolazili su a samo pet godina kasnije pacijenti iz svih dijelova HrvatUrologija je izdvojena iz Kirur- ske, a nisu bili rijetki ni bolesnici škog odjela i postala prvi takav iz svih dijelova bivše države – ističe dr. Zoran Filipan, sadašnji samostalan odjel pri jedvoditelj Urologije. noj općoj bolnici Za doprinos razvoju u Hrvatskoj. e k i radu, spomenice - Prim. ops k s o d Opće bolnice VaGims u en e j i c a raždin u četvrr Va r a ž d i ope i tak su primila nu i dr. e t a t s pro Branko ura trojica uglednih h e j m Oberiter - urologa i bivših ćnog u Zagremokra e bile još 70 voditelja Urok logije, prim. dr. bu krajem rutins godina Predrag Gr ims, 60-ih godih i prim. dr. Dražen na uveli su Tomasović i prim. dr. endoskopske Krunoslav Benčić. operacije prostaTaj trojac nastavlja sa stručte i mokraćnog mjehura kao rutinske operacije u urologiji. nim razvojem odjela i 80-ih Već 1971. godine u Varaždinu godina, kada im se pridružuje je obavljeno 60 endouroloških i dr. Zoran Filipan.

– Važna godina je 1984. kada operacija, a naša Urologija postala je regionalni centar. Na smo, kao jedan od prvih odjela

u Hrvatskoj, uveli ultrazvuk u svakodnevnu dijagnostiku, a godinu dana kasnije počeli smo raditi zahvate pod kontrolom ultrazvuka (intervencijski UZV). Godine 1985. uvedene su perkutane operacije bubrega, a bile su to prve takve operacije u bivšoj Jugoslaviji – kaže dr.

Filipan.

Važne operacije Riječ je o zahvatu koji spada u minimalno invazivne operacijske metode, kojim se minimalnim rezom pristupa na bubreg te se pod kontrolom optičkog instrumenta odstranjuje kamenac. Prije 30-ak godina bilo je to nezamislivo: svi pacijenti koji su imali bubrežne kamence ili veće kamence mokraćovoda tada su morali na klasičnu operaciju!

A važne godine su i 1990. kada uvode operacijsko lije-

Normalan život s...

Mljac i fuj!

O

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

sjetilo okusa i mirisa usko su povezani. Percepcija mirisa i okusa obuhvaća prepoznavanje, razlikovanje i pamćenje tih osjetnih modaliteta. I jedan i drugi osjet važni su za doživljavanje okoline i snalaženje u njoj. Kod velikog broja djece s teškoćama prisutna je okusna i njušna osjetljivost. Određeni mirisi mogu podraživati ili smirivati dijete. Možete istraživati s djetetom mirise da vidite koji ga smiruju, a koji pobuđuju. Neki od mirisa koji opuštaju su vanilija, lavanda ili ruža, dok pobuđuju paprena metvica ili limun. Neka djeca osjećaju mirise koje mi ne osjećamo, tako da ih možemo vidjeti kako čepe nos kada nama ništa ne smrdi, dok druga žele sve mirisati. Neka djeca traže začinjeniju hranu, jače okuse, dok druga koje traže blage okuse, jogurte

ili kremastu teksturu. S djetetom se možemo igrati razne igre mirisanja tako da mu stavimo povez preko očiju ili da zatvori oči pa da prema mirisu pokuša prepoznati naranču, ružu, namaz…, istu igru samo na drugačiji način možemo raditi za poticanje osjetila okusa. Dijete će prije sudjelovati u ovim aktivnostima ako ga aktivno uključimo u pripremu hrane, dajemo mu mogućnost da bira namirnice te da sudjeluje u posluživanju spremljene hrane.

Pritom je važno sve aktivnosti popratiti govorom, bez obzira govori li dijete ili ne, pa čak i onda kada nam se čini da nas dijete ne razumije ili je nezainteresirano. U govoru koristimo jednostavne, kratke i jasne rečenice. Na taj način potičemo dijete na interakciju i komunikaciju te imitaciju.

Zdravlje 39

10. svibnja 2011., br. 364

e Varaždin u četiri desetljeća rada

rvatskom vrhu IZDVOJENO Uz preglede i operacije, 4 specijalista jedva stignu dežurati

Kod urologa najčešće zbog kamenaca i bubrežnih bolesti

skih stručnjaka urologa čenje stresne inkontinencije mimimalno invazivnom metodom, 1994. godina kada uz pomoć kirurga prim. mr.

Ranka Starea počinju s prvim laparaskopskim operacijama, te 2003. kada uvode novu minimalno invazivnu metodu u liječenju stres inkontinencije u žena. Iste godine obavljena je i

z

bog bubrežnih kamenaca pacijenti su prije tridesetak godina morali ići na klasičnu operaciju!

prva radikalna prostatektomija, a takvo kompletno odstranjenje prostate varaždinski urolozi obavili su među prvima izvan kliničkih ustanova. Danas je ta

Na Urologiji varaždinske bolnice prošle je godine obavljeno 600 operacija u anesteziji i još oko 1.100 manjih operativnih ili dijagnostičkih zahvata u lokalnoj anesteziji. U specijalističkim ambulantama pregledano je 13.100 pacijenata i obavljeno ukupno 20.000 usluga.

Na odjelu su hospitalizirana 904 pacijenta i još njih 783 preko dnevne bolnice.

Sve to obavila su samo četiri specijalista urologa! Uz voditelja dr. Zorana Filipana, na odjelu rade dr. Damir Štajcar, dr. Tonći Dujmović i dr.

Goran Benko, mladi liječnici i uspješni nasljednici velikih varaždinskih urologa. Uz operacije, preglede i brigu o pacijentima na odjelu, moraju i dežurati, što ne bi uspjeli da im godinama ne pomaže dr. Mirko Perković iz čakovečke bolnice, kojem

operacija redovita u njihovom operacijskom programu, koji i dalje stalno proširuju.

Trošna zgrada O tome govori činjenica da su na prošlotjednom simpoziju predstavili prva iskustva u plazma vaporizaciji prostate. – Riječ je također o minimalno invazivnoj metodi, modifikaciji dosadašnje transuretralne resekcije prostate, koja se primjenjuje kod visokorizičnih pacijenata.

Kod takvog zahvata gubitak krvi je minimalan, kraća je hospitalizacija i brži oporavak – doznajemo od dr. Filipana.

I dok se uvode sve poštedniji zahvati za pacijente, jedna stvar na Urologiji ostala je ista svih 40 godina: odjel je počeo i ostao raditi u istoj, staroj i trošnoj zgradi koju svi zovemo „stara

zahvaljuju. - Bit će nam malo lakše na jesen kada će se

sa specijalizacije vratiti dr.

Branimir Lodeta, a ubrzo bi na odjel trebao stići novi specijalizant, koji je primljen na temelju raspisanog natječaja – kaže dr. Filipan.

Uz njih, o bolesnicima brigu vodi 16 medicinskih sestara, od čega dvije s višom stručnom spremom, a tu su i četiri radnice na održavanju pa Urologija danas ima ukupno 28 djelatnika.

Mnoge od njih dobro zna veliki broj pacijenata, koji pomoć na odjelu najčešće traže zbog kamenaca i infekcija mokraćnog sustava, bubrežnih bolesti, bolesti prostate i mokraćnog mjehura. Među njima su i oni s tumorima. – Osim s tumorima prostate, bolesnici dolaze zbog zloćudnih bolesti bubrega, mokraćnog mjehura i testisa – navodi dr. Filipan.

1.700

4

Dr. Zoran Filipan

operacija i dijagnostičkih zahvata obavili su varaždinski urolozi prošle godine

20.000

specijalista urologa, jedan specijalizant i 16 medicinskih sestara rade na Urologiji

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Gavez G

a v e z (Symphtyum officinale), poznat u narodu još kao crni gavez, volovski jezik, kilnjak, veliki gavez, opašica, konjski rep, pravi je melem za regeneraciju kože, jer od svih ljekovitih biljaka sadrži najviše alantoina, a pomaže čak i kod teško zacjeljivih i zagnojenih kožnih oboljenja. Alantoin stimulira proces razmjene tvari u potkožnom tkivu i potiče stanični rast (proliferaciju) što rezultira epitelizacijom i protektivnim učinkom na koži. Alantoin također snažno potiče rast stanica u kostima (kod lomova kostiju) te rast stanica vezivnog tkiva (u tetivama, ligamentima). Cvate od svibnja do kolovoza. U tom periodu skupljamo biljku u cvatu, a korijene prije cvjetanja, dakle u ožujku ili travnju ili na jesen tijekom listopada i studenog. avez je jedan od najboljih lijekova za zacjeljivanje rana, kako vanjskih, tako i unutrašnjih (kao što su rane na želucu), nagnječenja, posjekotina, ogrebotina, uganuća i iščašenja, nategnuća mišića i tetiva (kod sportskih ozljeda), lomova i krvarenja. Kod takvih problema upotrebljava se kašasti oblog.

Pomiješaju se 2 do 3 žlice korijena u prahu s malo vruće vode u homogenu smjesu, premaže njime platnena krpa i stavlja se na oboljelo mjesto te se drži četiri sata, nakon čega treba staviti novi oblog. akav oblog koristan je i kod proširenih vena, upale kostiju, porebrice i otvrdnuća u dojkama. Uz oblog, za liječenje se koristi i mast od gaveza, koju možete sami napraviti u svojoj kućnoj radinosti. Za ovaj čudotvoran lijek potrebno vam je svježe korijenje gaveza koje treba dobro očistiti, isjeckati i lagano ispržiti na svinjskoj neslanoj masti. ruću mast procijedite kroz platnenu krpu ili gustu gazu u staklenu posudicu u kojoj se ona dalje čuva. Gavez se koristi i u liječenju dišnih organa: kod upale pluća, krvavog ispljuvka, gripe, bronhijalnog katara, probavnih organa: želučani katar, dijareja, dizenterija te kod bubrežnih bolesti i prejake mjesečnice.

G

T

904

pregleda i usluga obavljeno je lani u spec. urološkim ambulantama

pacijenta hospitalizirana su prošle godine na odjelu, a još je njih 783 bilo u dnevnoj bolnici

kirurgija“. No i to bi se trebalo promijeniti: odjel će se preseliti čim bude dovršena adaptacija postojeće Kirurgije. – Osim što će bolesnicima biti puno ugod-

nije, urolozima će to donijeti znatno bolje uvjete rada, ali i uvjete za nabavu i smještaj nove opreme – zaključuje voditelj Urološkog odjela.

V

Zdravo tijelo Probiotici za ravnotežu crijevne mikroflore Z

namo da tijekom ili nakon liječenja antibioticima možemo očekivati proljev. Isto tako znamo da će konzumacija jogurta nekima pomoći da do proljeva ne dođe. O čemu se zapravo radi i znamo li danas više? Zadnjih godina sve se više govori o disbakteriozi, odnosno poremećaju u ravnoteži crijevne mikroflore. Najpoznatiji mikroorganizmi fiziološke crijevne mikroflore su bakterije iz roda Lactobacillus i Bifidobacterium, koje koloniziraju sluznicu tankog i debelog crijeva. Svojim metabolizmom održavaju kiselo-lužnatu rav-

notežu potrebnu za normalno djelovanje enzima probavnog sustava, djeluju na crijevnu peristaltiku te poboljšavaju imunitet. Svojim rastom sprečavaju razmnožavanje štetnih mikroorganizama.

Osim antibiotika, fiziološku ravnotežu crijevne mikroflore mogu narušiti virusne i bakterijske infekcije, stres ili loša prehrana. Narušena ravnoteža crijevne mikroflore može uzrokovati probavne smetnje kao što su nadutost, grčevi i bolovi u trbuhu, proljev ili zatvor. Preparati probiotika uspješno mogu spriječiti nastanak disbakterioze, odnosno

ubrzati oporavak. Određeni probiotici tu svakako imaju prednost. Danas već postoje formulacije probiotika u obliku kapi prilagođenih za dječju dob. Prije uzimanja probiotičkog pripravka bilo u tabletama, prahu, tekućini ili kapima, preporučam savjetovanje s liječnikom koji će izabrati onaj probiotički pripravak koji može ostvariti najbolje učinke s obzirom na stanje koje treba liječiti.

Danas za probiotikom posežemo ne samo kod proljeva uzrokovanog antibioticima, već i kod sindroma iritabilnog crijeva, upalne bolesti crijeva, gastritisa

uzrokovanog bakterijom H. pylori, atopijskog dermatitisa te raznih alergija.

Postoje stanja i određene bolesti kada nije preporučljivo uzimati probiotik, pa je zato potrebno prvo se savjetovati s liječnikom. Za početak probiotički jogurt, namirnica koja je obogaćena određenim sojevima „dobrih bakterija“, ukoliko ne postoji nepodnošljivost mliječnog šećera, odnosno laktoze, trebao bi se svakako nalaziti u našim frižiderima. Ukoliko uzimamo antibiotike, svakao bismo trebali uzimati i probiotičke tablete.

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje TJEDAN CRVENOG KRIŽA

U Varaždinu i Ivancu pokazne vježbe i akcije U sklopu obilježavanja Svjetskog dana Crvenog križa (8. svibanj) i Tjedna Hrvatskog Crvenog križa (8. do 15. svibnja), ovaj utorak, 10. svibnja, na Korzu će od 12 do 15 sati ispred FOI-a biti održane zanimljive pokazne vježbe i akcije. Društvo CK Varaždinske županije u suradnji s Gradskim društvom CK Varaždin organizira pokaznu vježbu pružanja prve pomoći uz realistični prikaz ozljeda na glumcima. - Vježbu će prikazati srednjoškolska ekipa prve pomoći Srednje medicinske škole Varaždin i Srednje škole Ivanec – najavljuje Nada Liber, ravnateljica Društva

Crvenog križa Varaždinske županije. Uz to će biti održana akcija mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi.

U srijedu će pak takva akcija biti održana u Ivancu, na tržnici od 9 do 11 sati, a Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec organizira pokazne vježbe i prikupljanje članarine za odrasle članove Crvenog križa. U Bolnici za plućne bolesti i TBC Klenovnik u četvrtak će biti održana javna tribina „Dobrovoljno darivanje krvi kroz suradnju zdravstva i Crvenog križa“, a o toj će temi govoriti Damir Poljak, diplomirani medicinski tehničar. (vms)

UDRUGA “ZORA”

Ne šutite o nasilju!

U Međimurskoj županiji ne postoji dovoljan broj udruga, institucija i savjetovališta koji bi se sustavno bavili problemom nasilja.

Zato je važno da mladi unatoč svemu ne misle kako se nemaju kome obratiti ukoliko imaju problem, istaknuli su u Udruzi Zora povodom završetka projekta “365 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja”.

- Potičemo sve da ne šute o nasilju te da problem prijave policiji, kontakt policajcu, Centru za socijalnu skrb, nekom od besplatnih SOS telefona, Savjetovalištu za školsku djecu i mlade Zavoda za javno zdravstvo, Udruzi Zora, Sigurnoj kući ili stručnim djelatnicima u svojoj srednjoj školi, jer svi mi zaslužujemo život bez nasilja – poziva izvršna direktorica Zore Marina Kolar.

Udruga “Čista pozitiva” na Banfici Udruga “Čista pozitiva” preselila se u nove prostore koji se nalaze na varaždinskoj Banfici, u prostorijama Šestog MO-a u Dravskoj ulici.

Sve zainteresirane ujedno pozivaju na predavanje “Moć pozitivnog razmišljanja”,

koje će u sklopu projekta “Povezanost uma i tijela” biti održano u subotu, 14. svibnja u novim prostorima. Ulaz je slobodan, a predbilježiti se može na broj 098/910-8723 ili e-mail cista.pozitiva@ gmail.com. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

10. svibnja 2011., br. 364

DAN PRIMALJSTVA Provjerili smo koliko se posao prim

Biti babica je prava uživancija Dosta rodilja danas ni ne zna da su tijekom poroda uz njih bile babice, jer ih u pravilu prvi put sretnu u rađaonici. Sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća babice su žene porađale kod kuće, obavljale preglede i uzimale briseve za papatestove. Ti poslovi su im opet vraćeni, ali zasad samo u teoriji Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

koliko ih trenutno radi u varaždinskoj bolnici, nema više staža. - Nikada nisam požalila - Naš posao, najljepši je na što sam odabrala upravo ovo svijetu – slažu se Erika Spirić, zanimanje. Svaki porod je Dragica Čorko i Nevenka drugačiji, ali za mene nema Canjuga, primalje s najdu- ljepšeg osjećaja nego kada na žim stažem u Općoj bolnici svijet dođe dijete nakon poroVaraždin. Na Svjetski dan da bez intervencija. Uvijek me primaljstva, 5. svibnja, ba- iznova preplave emocije kada bice iz Varaždinske županije vidim kako se norovorođenče pridružile su se kolegicama koje je mirno sklupča kraj iz cijele Hrvatske u Zagrebu svoje majke. Porodi kod kojih i svoj dan obilježile šetnjom je nužna intervencija potpuno su drugačiji, liječnici i babice od pet kilometara. puni su adrenalina, jer se spašavaju životi – otkriva Slušati rodilje Time su skrenule pozornost Erika Spirić.

Njezina kolegica Dragica na to da je u Hrvatskoj potrebno popraviti uvjete u kojima Čorko, koja ima 35 godina djeca dolaze na svijet te da staža, priznaje da se prepoje nužno i dalje poboljšavati rodila kada se, nakon što je osam godina radila s skrb za žene i novobabinjačama, vratila rođenčad. u rađaonicu. No - Varaždino k s n i d biti babica nije sko rodilište varaž među uvijek lako. jedno je od te š i l i o d l o r - Najgori dio najboljih u renu k e j a našeg posla je H r v a t skoj , prvim nizacijom kada moramo jer smo a priopćiti da nomeđu prvis hum roda po vorođenče nije ma krenuli s živo. Rijetko se to humanizacijom događa, ali se nikada poroda. Rodilja ne zaboravlja. Što da vam nije pacijent, nego žena koja je došla roditi dijete kažem, plačemo zajedno s i kojoj trebaju razgovor i topla rodiljama – priznala je Dragiriječ. Svaka ima drugačije ca Čorko. Srećom, takvi teški potrebe i drugačije želje, a trenuci iznimno su rijetki.

U rađaonici babice imaju mi ih uvažavamo ako je to moguće – kaže Erika Spirić, čast biti prisutne rađanju viša primalja i glavna primalja novoga života. - Pitate bih li rađaonice, koja ima 37 godina opet izabrala ovaj posao. Biti babica za mene nije posao, staža.

Niti jedna od 31 babice, nego uživancija, nevjerojatno

Nema ljepšeg od rođenja djeteta, ističu varaždinske primalje

iskustvo iz dana u dan – odgovara nam Nevenka Canjuga.

Ona u varaždinskom rodilištu radi 31 godinu, a doznajemo da se u ta tri desetljeća puno toga promijenilo i to na bolje.

- Kada sam počela raditi, u smjeni je bila samo jedna babica, a poroda je bilo daleko više. Tada je svaki dan u varaždinskom rodilištu na svijet došlo najmanje desetero djece. Danas je puno ako dnevno imamo pet poroda,

a u smjeni su po dvije babice pa svoj posao možemo puno kvalitetnije obavljati – rekla je Nevenka Canjuga.

Izgubile se...

Ipak, jedna stvar se “izgubila”. - Dosta rodilja ne zna tko smo. Misle da im tijekom poroda pomažu medicinske sestre – sliježe ramenima primalja Nevenka.

Nije to čudno, jer su još sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća babice žene porađale

Savjeti iz ordinacije Anemija - kada tijelu treba željezo (1) U

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

čestalost anemije različita je u različitim dijelovima svijeta i uglavnom ovisi o socioekonomskom statusu stanovništva. Tako je u pojedinim zemljama Afrike broj oboljelih od anemije veći od 35 posto. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, postotak stanovništva s anemijom u Hrvatskoj je za žene u reproduktivnoj dobi oko 23 posto, a za ostale oko 15 posto. Riječ anemija (lat. anaemia) prevedena sa starogrčkog doslovno znači “bez krvi”. Anemiju možemo definirati kao smanje-

nje broja zdravih crvenih krvnih stanica (eritrocita) ili smanjenje razine hemoglobina, što rezultira smanjenom mogućnošću krvi da prenese kisik stanicama. Količina željeza koju svakodnevno treba unositi u ljudski organizam ovisi o dobu i spolu. Tako najveću potrebu za željezom imaju trudnice, adolescenti i sportaši, a najmanju žene u menopauzi i muškarci. Trudnicama je potrebno i do 32 mg/dan, ženama u reproduktivnoj dobi do 16 mg/dan, sportašima do 15 mg/ dan, sportašicama naravno i više,

adolescentima u dobi od 12 do 18 godina do 13 mg/dan, a ženama u menopauzi i muškarcima do 7 mg/dan. Najveći izvor željeza u namirnicama su životinjska jetra, ribe, sjemenke, žitarice obogaćene željezom koje se objeduju za doručak, grah i tofu. Resorpciju željeza poboljšavaju C vitamin, želučana kiselina, folna kiselina i fosfor, a smanjuju cink, čaj, špinat, gazirana pića, kava, pšenične mekinje i kalcij iz mlijeka. Velik značaj željeza u organizmu očituje se kroz njegovu nezaobilaznu ulogu u proizvodnji

hemoglobina, koji je sastavni dio crvenih krvnih stanica (eritrocita), zadužen za prijenos kisika do stanica. Njegova dovoljna opskrba kisikom preduvjet je nesmetanog funkcioniranja organizma. Druga uloga hemoglobina je prenošenje ugljičnog dioksida iz stanica prema plućima, kroz koja se ugljični dioksid odstranjuje iz organizma.

Postoji nekoliko vrsta anemije, ali za laike i većinu liječnika najprimjerenija je morfološka podjela prema izgledu i veličini eritrocita, o čemu čitajte u sljedećem broju.

Zdravlje 41

10. svibnja 2011., br. 364

malje promijenio u zadnjih 30-ak godina IZDVOJENO Glavna primalja rađaonice

Ide u daleki Durban Hrvatska komora primalja zalaže se za individualni pristup svakoj ženi, istaknule su hrvatske primalje u priopćenju povodom Svjetskog dana primaljstva. Uspjele su se izboriti za izmjene Zakona o primaljstvu koje su na snagu stupile krajem prošle godine, čime su žene dobile pravo i mogućnost izabrati tko će skrbiti za njihovu trudnoću, na koji način i tko će im pomoći pri porođaju. Prve primalje krajem prošle godine dobile su i dobile licencu za samo-

stalan rad, a među njima je i Erika Spirić, glavna primalja varaždinske rađaonice.

Ona je u četvrtak bila na zagrebačkom Jarunu na obilježavanju Dana primaljstva šetnjom koja je simbolično nazvana “Put u Durban”, jer će u tom gradu u Južnoj Africi sljedeći mjesec biti održan Svjetski primaljski kongres.

Erika Spirić šetnju će doista završiti u Durbanu, jer će s još dvije kolegice tamo predstavljati Hrvatsku, a s jednom od njih održat će predavanje u

POMOZIMO Ovog petka u dvorani Graberje

Humanitarni koncert za djecu s malignim bolestima Cijena ulaznice je samo 30 kuna, a sav prihod namijenjen je radu Udruge. Pomoći možete i uplatom na broj žiro-računa 2390001-1100133145 u HPB-u

Erika Spirić, viša primalja

kojem će predstaviti primaljstvo u našoj zemlji.

Ovoga petka, 13. svibnja s početkom u 19 sati ne propustite humanitarni koncert “Samo jedna želja” u varaždinskoj dvorani Graberje kojim se prikuplja novac za rad Hrvatske udruge roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Klub HEO”. Ta udruga okuplja roditelje čija djeca dane provode na odjelu Kliničkog bolničkog centra Zagreb zbog različitih oblika malignih bolesti.

Teški trenuci Veliki broj roditelja ne bi mogao biti uz svoju djecu u najtežim trenucima kao što su kemoterapije da im ne pomaže ova udruga. Brinu o smještaju, edukativnoj, psihološkoj i drugoj pomoći, za što

je potreban novac koji teško nalaze.

Upravo zato predsjednik Udruge, poznati pjevač, Ivica

U

druga okuplja roditelje čija djeca dane provode u bolnicama Pepelko već godinama organizacijom koncerata skuplja novac za rad i djelovanje udruge.

O tome je govorio u subotu na varaždinskom Korzu, odakle je uživo emitiran program Radija Kaj, a među gostima su bili i neki od izvođača.

Zato dođite na koncert na kojem će za teško bolesnu

djecu nastupiti: Kavaliri, Nenad Kumrić Čarli, Lucerne, Kvartet Varaždin, Nikolina Mazalin, Tia Pikija, Ivan Benc, Iva Ranogajec, Carevi, Juraj Galina, Nikolina Fišter, Kušlec te Regional band.

Podsjećamo, cijena ulaznice je samo 30 kuna, a kupiti ih možete na VTV-u, blagajni dvorane Graberje, u Hotelu Varaždin, trgovini Branka, bistrou BAN (Kaufland) te na dan koncerta na ulazu u dvoranu.

Ne možete li doći na koncert, a želite podržati rad Udruge, pomoći možete i uplatom na broj žiro-računa 2390001-1100133145 u Poštanskoj banci.

Nevenka Canjuga ima 31 godinu staža, a Dragica Čorko 35: Babica, to nije posao, nego poziv

kod kuće samostalno, obavljale su preglede i uzimale briseve za papa-testove. Danas primalje ne rade samostalno i žene ih u pravilu sretnu tek u rađaonici.

No to bi se trebalo promijeniti, jer je krajem prošle godine na snagu stupio izmijenjeni Zakon o primaljstvu koji babicama vraća ulogu koju su imale nekada. No da bi to zaživjelo u praksi, trebat će još dosta vremena i puno strpljenja.

Ženska klapa Lucerne

Ivica Pepelko

Regional band

Carevi

Uvažiti plan poroda Ako trudnoća protječe bez problema i komplikacija, na porodu je ženi najvažnija babica.

- Primalje su tu da pomognu ženi prilikom fiziološkog poroda, koji nazivaju prirodnim porodom jer ne uključuje intervencije niti lijekove, o čemu odlučuje

isključivo liječnik. No ako je trudnoća uredna i ako je tijek poroda uredan, uvažavamo ženin plan poroda. To znači da može promijeniti položaj, kao i način poroda - hoće li to biti, primjerice, na stolčiću, sjedeći ili čučeći – ističe Erika Spirić.

Život i socijalna skrb Tko može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja?

N

a temelju postojećeg zakona o socijalnoj skrbi, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta kojem je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen. Pravo se priznaje jednom od roditelja ako dijete ima težinu oštećenja zbog kojeg je u potpunosti nepokretno ili koristi ortopedska pomagala, odnosno ako kod djeteta postoji više vrsta težih oštećenja, zbog čega je potpuno ovi-

sno o brizi roditelja. Roditelj može koristiti to pravo ako njegovo dijete zbog težine oštećenja ili bolesti nije moguće uključiti u programe dnevnog boravka (neovisno radi li se o programima boravka zdravstva, socijalne skrbi, školstva i sl.). U smislu Zakona o socijalnoj skrbi, kao boravak u ovom slučaju podrazumijeva se onaj u trajanju od 4 i više solarna sata dnevno. Status roditelja njegovatelja roditelj ostvaruje i nakon punoljetnosti djeteta dok ta potreba traje, a najdulje do dana ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu

mirovinu. Roditelj koji ima status roditelja njegovatelja ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica iz čl.

16. Zakona o soc. skrbi (što trenutno iznosi 2.500,00 kn mjesečno), prava iz mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima. Kao osnovna dokumentacija za ostvarivanja prava na status roditelja njegovatelja prilaže se medicinska dokumentacija za dijete koju posjeduje u zadnje dvije godine. Ukoliko je potrebno, Centar može dijete uputiti na prvostupanjsko

tijelo vještačenja. Ako je dijete uključeno u programe boravka zdravstva, socijalne skrbi, školstva i sl., potrebno je dostaviti uvjerenje o tome koliko solarnih (ne školskih!) sati je dijete dnevno uključeno u programe boravka. Isto tako podrazumijeva se da je roditelj mentalno i fizički zdrava i sposobna osoba koja je u stanju pružiti adekvatnu brigu svojem djetetu. Svaki roditelj može detaljnije informacije o ostvarivanju ovog prava dobiti u bilo kojem Centru za socijalnu skrb, a informirati se možete i na web stranici www.czss-novi-marof.hr.

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet MODNI PLUS Top kombinacije

10. svibnja 2011., br. 364

DOZNAJEMO Središte mode proteklog vikenda u Čakovcu

Lepršavo, strogo ili romantično Što obući ovog proljeća i ljeta kako biste bili u trendu? Odgovor na ovo “vječno” pitanje pripadnica ljepšeg spola dalo je deset poznatih hrvatskih dizajnera, koji su za portal Moda.hr odabrali svoje top kombinacije za ovu sezonu, od onih svečanijih do toga što odjenuti za odlazak na kavu s prijateljicama.

Alduk, A’Marie, Diana Viljevac, Etna Maar, Hippy garden, Lei Lou by Aleksandra Dojčinović, Linea Exclusive, Maion by Marina Prevolšek, Maks studio i modna kuća MAK predlažu ženama što odjenuti ove sezone, a ako još ne znate u kakvim kreacijama ćete se pojaviti na ulicama, možda sada dobijete pokoju ideju. Sve je

kreacije nosila Josipa Kusić, fotografije je snimio Goran Čižmešija, a u editorijalu su korištene cipele Ledenko i United nude te nakit Arts bijoux i Michal Negrin.

Modna kuća MAK

Vatromet mode Ovogodišnja čakovečka modna manifestacija ponudila je mnoštvo kreacija za svaku priliku, ali i pokazala da dizajnerima unatoč recesiji ideje ne nedostaju Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Unatoč teškoj situac iji u tekstilnoj industriji i općoj recesiji, ovogodišnje, 13. izdanje Vatrometa mode, koje je u subotu održano u prostorima Gospodarske škole u Čakovcu pokazalo je da dizajnerima ideja – ne nedostaje!

Odjeća, nakit...

Aleksandra Dojčinović

Diana Viljevac

Potvrdila je to Karmen Kovačević Jambor, osnivačica Modnog studija Vivona u čijoj je organizaciji održan čakovečki modni spektakl.

- Iako je ovogodišnje izdanje Vatrometa mode bilo 13., nije bilo nesretno. Štoviše, našoj, već tradicionalnoj modnoj manifestaciji odazvao se velik broj dizajnera koji su predstavili svoje kolekcije odjeće, torbi i nakita za proljeće i ljeto, ali i nadolazeću sezonu - jesen i zimu – zadovoljna je Kovačević Jambor. Čakovečki Vatromet mode i ove je godine dao odgovor na pitanja što odjenuti za posao, večeru ili ležernu šetnju kroz grad. Svoje kolekcije predstavilo je 15-ak dizajnera, modnih kuća i poznatih mod-

nih marki. Uz dječju i mladenačku odjeću, predstavljena je i ona za svečanije i poslovne prilike, ali i popratni modni dodac i bez kojih ne može nijedna žena - torbe i nakit.

Neki su otišli i korak dalje, pa su već pripremili kolekcije za nadolazeću sezonu jesen/ zima. U sklopu ovogodišnje manifestacije izabran je Best model 2011., a ta je titula pripala studentici Iviji Trupković, koja je na 13. Vatrometu mode nosila najviše revija.

Prikupljene 3.000 kuna Ovogodišnji čakovečki modni spektakl bio je humanitarnoga karaktera. Od prodaje ulaznica za 13. izdanje Vatrometa mode prikupljene su 3.000 kuna za Udrugu za sindrom Down Međimurske županije. Novac će biti potrošen za terapijsko plivanje, doznajemo u Udruzi koja uz djecu - članove iz Međimurske županije ima i četvero djece iz Varaždinske županije.

Frizerski salon Hrana koja sprečava opadanje kose I

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

straživanja su pokazala da ljudi koji gube kosu imaju manjak vitamina i minerala, ponajviše vitamina B6 i E te željeza i cinka. Prema tome, vodite li računa o tome da se određene namirnice redovito nalaze na vašem jelovniku, zauzvrat biste trebali imati gušću i zdraviju kosu. o gubitak kose u nekim slučajevima

N

je jednostavno stvar g e n e t i ke i tu n e m a pomoći. Primijetite li, dakle, da vam se kosa prorjeđuje, morali biste svakako više pozornosti posvetiti prehrani i obavezno smanjiti unos masnoća. aime, prehrana bogata masnoćama povezana je s visokom razinom testosterona koji je pak odgovoran za

N

ispadanje kose. Dobar izbor pritom jest svakako prehrana bogata proteinima, zatim piletina, ribe, nemasni sir, jaja, bademi, grahorice, jogurt, soja, tofu. edostatak željeza i cinka u organizmu najveći je uzrok ispadanja kose, a krivicu za lomljivu kosu možete pronaći u nedostatku vitamina A.

N

Ženski svijet 43

10. svibnja 2011., br. 364

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Kornelija Benyovsky Šoštarić

Prava žena nikad ne smije psovati!

Kornelija tvrdi da nije ljubomorna i da dobre veze nema bez ljubavi, a voljela bi otputovati do Londona na Chelsea Flower Show, najveću svjetsku vrtnu izložbu

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

“Atletsko stopalo”

G

ljivična infekcija stopala, tzv. “atletsko stopalo”, vrlo je česta infekcija stopala koju “zaradi” svatko barem jednom tijekom života. Češće se pojavljuje kod mladih kao i kod odraslih muškaraca, a nešto rjeđe kod žena i djece. zročnici su vrste gljiva koje izuzetno dobro rastu i razmnožavaju se na površini ljudske kože, osobito na stopalima. Čovjek se najčešće zarazi hodajući bos (u zajedničkim svlačionicama, sportskim dvoranama, bazenima i sl.). Osobito im pogoduju topla i vlažna stopala, u tijesnim čarapama ili cipelama, odnosno kada koža ostaje vlažna nakon kupanja, plivanja ili vježbanja. romjene na koži stopala očituju se u obliku crvenila, mjehurića, ljuštenja pa čak i “pucanja” kože. Vrlo je često prisutan i izrazit svrbež kože. I između pojedinih prstiju stopala vidi se crvenilo, ljuskanje i pucanje kože. akon kože, gljivične infekcije često zahvate i nokte. Oni postaju zadebljani, deformirani i bolni. o s obzirom na to da slične promjene na koži pa i noktima mogu biti posljedica i nekih drugih bolesti (npr. psorijaze, alergijskog dermatitisa i sl.), savjetuje se pregled kod dermatologa. On će uz pomoć uzorka uzetog s površine kože moći potvrditi je li doista riječ o gljivičnoj infekciji te savjetovati odgovarajuću terapiju. Ona u većini slučajeva podrazumijeva primjenu krema na oboljelim područjima, a u iznimnim slučajevima (osobito ako su zahvaćeni i nokti) i uzimanje tableta. d preventivnih mjera važno je sušenje kože nakon kupanja, plivanja i sl. Također je preporučljivo nošenje zračne i ne pretijesne obuće od prirodnih materijala, primjerice pamučnih čarapa koje dobro upijaju vlagu.

U

P

N N

Kao svaka Zagrepčanka, Kornelija ima malu “zagorsku hižicu” i vrt u kojem uzgaja povrće i cvijeće Piše: GORDANA IGREC

Još je stari grčki filozof Epikur rekao da je “čovjekova najveća sreća njegovati vlastiti vrt”.

Kako to raditi na najbolji način, s puno ljubavi i stila, svake nedjelje u poljoprivrednoj emisiji “Plodovi zemlje” gledatelje uči Kornelija Benyovsky Šoštarić.

Moj grunt Poznata televizijska voditeljica rođena je Zagrepčanka, ali kao i svaka Zagrepčanka ima malu “zagorsku hižicu” pored metropole i grunt na kojem radi svoj vlastiti vrt, uzgaja povrće i cvijeće.

Za Male ženske razgovore Kornelija Benyovsky Šoštarić odškrinula je vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila da i žena u gumenim čizmama može voljeti parfeme, nositi elegantnu odjeću i sve raditi sa stilom, a k tome još i imati dovoljno vremena za svoju obitelj i za karijeru - novinarski poziv. Što voli, a što je u sekundi izbaci iz takta, koji joj je najdraži film, a koju bi knjigu još jednom rado pročitala, kako započinje svoja jutra, što smatra uspjesima u životu i što još nije stigla učiniti za Male ženske razgovore otkrila je najpoznatija vrtlarica u Hrvata.

Jutro započinjete sa... Čajem.

Kako biste se opisali u

tri riječi?

Uporna, strpljiva i tolerantna.

I z k u ć e n e i z l a z i m kenoko. Što je najvažnije u vezi?

Omiljeni parfem? bez...

Ljubav.

L’Occitane Verbena.

Osmijeha na licu.

Najromantičniji trenutak Koju glazbu slušate?

Omiljeno jelo? u životu bio je...

Slušam sve osim narodPovrće na sto načina.

Susret sa suprugom.

Omiljeni restoran za njaka. Što vas je privuklo vašem Volite li kuhati? izalazak? suprugu?

Volim.

Japanski restoran TaSpoj inteligencije i izgleda.

Jeste li ljubomorni?

Ne. želimo i K a k o arit provodite li ostv prije slobodno naj vrijeme? nove, mo s S obitemora lji. i sanjat Što je za vas uspjeh u životu?

Imati vremena za stvaranje. Što je za vas majčinstvo?

Velika prilika da pružim ljubav.

Vaš moto u životu? Želimo li ostvariti snove, najprije moramo sanjati.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Psovati.

Koji odjevni stil njegu- Najpoznatija hrvatska vrtlarica ne može bez “čeprkanja” po vrtu jete?

Elegantno-sportski.

Zdravlje za obitelj, pamet Iskupljenje u Shawshanza političare i suprugu novi ku.

Martin Eden Iz takta me može izba- kompujuter. Što nikad niste učinili, a Knjiga koju biste još jed- citi... svako biste željeli? nom rado pročitali?

Primitivno ponašanje.

Posjetiti londonski ChelMartin Eden Jacka LonDa ulovite zlatnu ribicu, dona. koje tri želje biste pože- sea Flower Show, najveću ljeli? svjetsku vrtnu izložbu.

Najdraži film?

Povrće i japanska kuhinja

O

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Pomicanje težišta Č

ak 47 - 90 % trudnica ima bolove u kralježnici/ zdjelici u trudnoći. U prvoj trudnoći dolazi do nepovratne relaksacije i širenja zdjelice. Hormonske su promjene iznimno važne. Tijelo u drugom tjednu trudnoće počinje proizvoditi hormon relaksin, koji doseže vrhunac u dvanaestom tjednu trudnoće.

Opušta ligamente kako bi se zdjelica tijekom porođaja mogla proširiti. o relaksin opušta i druge ligamente u tijelu, što utječe na stabilnost zglobova. Stoga lako dolazi do istezanja, čime se kralježnica i zdjelica izlažu opasnosti. Progesteron mijenja oblik dijafragme, a rebra se blago razmaknu kako bi stvorila mjesta za fetus koji raste. Povećanje opsega i tjelesne težine utječe na držanje tijela i pomicanje težišta. Zato je teže koordinirati pokrete i održavati ravnotežu. eki od uzroka pojave boli su: povećana lumbalna lordoza, zadržavanje tekućine uz tijelu, pritisak povećane maternice na spinalne korijene itd. Bol se javlja na stražnjoj strani zdjelice i osjeća se duboko u glutealnom predjelu kao probadanje. Pojavi se između 16. i 24. tjedna trudnoće, u prosjeku u 18. tjednu. Bol se obično širi stražnjom stranom natkoljenice do koljenog zgloba. Može biti jednostrana ili obostrana. Značajno je da postoje razdoblja bez bolova i s iznenadno jakim bolovima. Bolove mogu izazvati okretanje u krevetu, izlaženje iz auta, penjanje po stepenicama ili dugotrajan hod. ako biste smanjili bol, možete kombinirati neke od terapijskih postupaka kako što su masaža i relaksacijske tehnike. U ublažavanju bolova mogle bi vam pomoći hidrogimnastika, TENS (od 37. tjedna trudnoće ili poslije poroda), manualna terapija i sl. Terapeut bi vas trebao educirati o pravilnim položajima kod obavljanja dnevnih aktivnosti te zaštitnim položajima pri radu i odmoru.

10. svibnja 2011., br. 364

PRAKTIČNI SAVJETI Kako pravilno prišiti dugmad?

Savršeni gumbi Prije nego konac provučete kroz ušicu igle, presavijte ga jer će se dugmad šivana na taj način čvršće držati Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kako prišiti dugme na košulju, hlače ili kaput? Vjerovali ili ne, ovu naizgled jednostavnu radnju neke žene ne znaju napraviti! Potvrdila nam je to i Snježana Surla Pavlov ić, vlasnica krojačkog obrta “Kreacija” u Kukuljevićevoj ulici 28 u Varaždinu, u kojem šivaju po mjeri i obavljaju raznorazne krojačke popravke.

N

N

Bez zapetljavanja

Za šivanje dugmeta dovoljne su 2 - 3 minute - kaže Surla Pavlović

K

Konac i dugme moraju biti slične boje (s bijelom ne možete pogriješiti)

- Današnje djevojke i žene, posebno mlade, donose nam gumbe kako bismo ih sašili na košulje njihovih supruga. To je zato što danas u školama više nema domaćinstva, a današnje mame nemaju vremena to objašnjavati svojim kćerkama – smatra Surla Pavlović.

Kako biste danas ili sutra znale pravilno sašiti dugme ili popravile svoju sadašnju tehniku šivanja, donosimo nekoliko kor isnih savjeta kako to učiniti na pravilan način.

Prvi korak u šivanju je odabir dugmeta i odgovarajućega konca.

- Boja konca mora biti što sličnija gumbu. Konac kojim

ćete šivati trebate staviti duplo, što znači da konac, nakon što ste ga odrezali i prije nego ste ga proveli kroz ušicu igle, presavijete i tako provučete kroz ušicu igle.

Gumb koji će biti prišiven na taj nač in bit će čvršći. Isto tako, nakon što ste konac proveli kroz ušicu igle, ne svežete zajedno oba kraja, kako se to obično radi, već na jedan (duži) kraj zavežete čvorić, a drugi, kraći kraj ostavite slobodan. To će vam pomoći da se konac kod šivanja dugmadi ne zapetljava – savjetuje Surla Pavlović.

Nakon što ste sve pripremili, slijedi šivanje.

- Gumb stavite na mjesto gdje želite da bude i šivanje započnete s “krive” strane.

Konac se provlači kroz rupice na gumbu, odnosno šiva se lijevo-desno i tako nekoliko puta. Tako sašiven gumb na kraju se učvršćuje, ponovno s “krive” strane. Isti je princip i kod dugmadi s četiri rupice.

Gumb će ljepše izgledati ako ćete konac kroz rupice provlačiti lijevo-desno nego “križ-kraž” - savjetuje Surla Pavlović.

SAVJET PLUS: ŠIBICA KAO POMOĆ ZA ŠIVANJE DUGMADI NA KAPUTU Sva se dugmad šiva na jednak način, a jedina iz n i m ka p o s toj i ko d šivanja na kapute.

- U tim slučajevima konac ne stavljam duplo, nego če t verostruko jer će gumbi tako biti čvršče sašiveni. Kod gumba na kaputu važno je napraviti “vrat” jer tada će lijepo stajati i kaput se neće zatezati na mjestima

gdje su gumbi. Postupak je isti kao kod svih šivanja gumba, jedino u prostor

između gumba i kaputa stavljamo šibicu i tako oko nje šivamo nekoliko puta.

Na kraju šivanja izvadimo šibicu, a konac nekoliko puta omotamo u području koje nam je ostalo između kaputa i gumba.

Tako ćemo dobiti t a ko z v a n i “ v r a t ” zahvaljujući kojem će gumbi lijepo stajati – otkrila je Snježana Surla Pavlović.

Kozmetički savjeti Mješovita, masna ili koža s nepravilnostima L

Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

akše je “priznati” da imate osjetljivu kožu, što podrazumijeva da je “nježna”, nego reći da imate masnu kožu. Masna, sjajna, sklona nečistoćama daje negativnu sliku osobe koja se ne brine za svoju kožu. ad se radi o masnoj koži, žene su posebno zahtjevne. Glavna karakteristika masne kože je sebum koji proizvode žlijezde pove-

K

zane s korijenom dlake, a prirodno čini dio hidrolipidnog sloja kože. U određenim slučajevima može doći do pojačanog izlučivanja sebuma, što zovemo seboreja. Količinu proizvedenog sebuma uvjetuje nekoliko čimbenika. Hormonalni čimbenici: žlijezde su dobro opskrbljene krvnim žilama zbog čega su podložne djelovanju hormona. Novija istraživanja su pokazala kako

enzim imenom 5 alfa-reduktoza može uzrokovati cijeli niz reakcija, tj. povećanu proizvodnju sebuma.

Klimatski čimbenici: toplina i vlaga povećavaju proizvodnju sebuma. Žlijezde koje ga izlučuju slijede točno određeni ritam koji doseže svoj maksimum u 10:30 prijepodne. Seborejična koža je vrlo osjetljiva na štetne elemente kao što su zagađenost, stres te

neprikladna ili prejaka njega kože, to je čest slučaj kod ovog tipa kože.

Kao odgovor, koža sklona mašćenju započinje proces koji intenzivira izlučivanje sebuma. Moj savjet za vaš prvi korak je čišćenje lice kod kozmetičara, a nakon sedam dana regeneracije kože preporučam vam mikrodermoabraziju, što će pokazati vidljive rezultate čiste i zdrave kože.

Ženski svijet 45

10. svibnja 2011., br. 364

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Mirisi tijela K

Dok je četvrtak najbolji dan za seks, srijeda je idealan dan za traženje ljubavi i prvi spoj

DOZNAJEMO Britanci utvrdili da je četvrtak najbolji dan za seks

Pravi dan za metak! Četvrtog dana u tjednu razina hormona navodno je čak pet puta veća nego u ostale dane, pa je četvrtak pravi dan za seks Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Kad se dogodi, dogodi se, hvala Bogu da se uopće i dogodi. Ne vjerujem da je seks četvrtkom bolji od onog koji se događa ostale dane u tjednu – komentirala je Ivana iz Varaždina rezultate istraživanja koje je provedeno u Engleskoj, a kojim se željelo pokazati kako u tjednu postoje dani u kojima možemo dobiti najviše što se tiče života.

Seks vikendom O čemu se zapravo tu radi?

Znanstvenici londonske škole za ekonomiju i političke znanosti utvrdili su da je najbolji dan za seks – četvrtak. Iako su na početku očekivali kako će to biti jedan od dana u vikendu,

!

ne vjerujem da je seks četvrtkom bolji od onog u ostale dane tjedna

ispostavilo se da ljudsko

tijelo proizvodi najviše hormona - četvrtkom. Upravo je taj dan razina hormona čak pet puta veća nego ostalih dana i zbog toga je četvrti dan u tjednu pravi dan za seks. Kao i sugovornica s početka priče, i drugi naši sugrađani ne vjeruju previše tim tvrdnjama. Većina kaže da seks ne tempiraju u određene dane u tjednu, već su po tom pitanju spontani. No ima izuzetaka.

- Seks obično prakticiram vikendom zato jer kroz tjedan moja žena nema volje ni vremena – priznao je naš sugrađanin.

Dok je četvrtak najbolji dan za seks, srijeda je idealan dan za prvi spoj. Do tog zaključka došlo se na temelju jedne britanske studije tijekom koje je ispitano čak 8.000 samaca. Uz pretpostavku da prođe dobro, prvi spoj za sredinu tjedna ostavlja dovoljno vremena za opuštanje prije sljedećeg spoja koji će najvjerojatnije uslijediti za vikend. Ako ne prođe dobro, tada pak imate dovoljno vremena da vikend rezervirate za nešto drugo.

Ponedjeljak čim manje stresa Osim za ljubav, srijeda je idealan dan i za traženje povišice jer su usred tjedna, navodno, šefovi najviše skloni pristati na veću plaću. Ponedjeljkom biste trebali izbjegavati sve oblike stresa, jer su tog dana 20 posto veće šanse da ćemo umrijeti od srčanog udara nego drugih dana u tjednu, tvrdi istra-

živanje časopisa British Medical Journal. Utorak je dobar dan za nabavku potrebnih namirnica, a petak za prestanak pušenja jer je tada naša volja najjača.

Subota je najbolji dan za rođenje djeteta, a nedjelja za ručak izvan kuće. Priprema nedjeljnog obroka navodno je stresnija od odlaska zubaru.

ad god vidim neki, recimo, neuobičajeni par, sjetim se jedne stare tračerice koja bi u takvim situacijama znala reći: “Kak su se, k vragu, samo nanjušili?!” Često sam se pitala zašto baš mora reći “nanjušili”, pa nisu oni životinje? Ali ako i nisu znali stručno tumačenje značenja mirisa tijela, stari su ljudi itekako dobro znali u čemu je štos.

Miris feromona! To je to! Proizvodi ga tijelo ljudi, kao i tijelo životinja. I po njima moreš prepoznati informacije koje ti tijelo šalje! Priroda je fenomenalna. Sve je predvidjela, isplanirala, uredila.

Samo to trebaš znati – nanjušiti! A, da! Cijela ova priča o feromonima odnosi se ustvari na onaj par koji zbog prevelike razlike u godinama izaziva kojekakve komentare. I to najviše onih, kojih se to uopće ne bi trebalo ticati. Jer, kad tip ima šest banki, a ona jedva tri, to nije normalno! Zakaj bi i moralo biti normalno?! Valjda zbog matematike!

Računica je jasna: ako ona ima 30, a on 60, za deset godina ona bude imala 40, a frajer 70. Ili, za 20 godina ona bude dobrostojeća polovnjača, a on fosil od osam banki! Kaj budu onda?! A kaj bi morali? Tko uopće veli da budu tak dugo skupa!

I zakaj bi i bili? Godine nisu bitne za ljubav, ali emocionalna povezanost je nužna. Kad nje više nema, nema ni ljubavi, bez obzira koliko dugo veza opstala. Samo kaj je u takvoj vezi happy end različit! Naime, kad se ona na mrtvo zaljubila u dotičnog šezdesetogodišnjeg šarmera, oženili su se i u skladnom braku napravili lijepu kuću i prekrasnih dvoje djece. Je, ali nakon deset godina počela mu je cviliti prostata, zaštekala mu kičma, oslabil sluh, a rasklimali su se i zubi. Pa je umjesto parcijalke dobil gebis. I to sve je, u biti, normalno.

Kao što je normalno i to da je ona izgledala još bolje, ko zapeta puška! Koja bude svakog trena opalila. I opalila je. Ostala je trudna s trenerom.

Sve dalje je poznato. Kao i komentari. Doduše, za sitnicu drukčiji. Optužujući i u stilu: «Kak ju je samo nanjušil?!» Na kraju, opet su pobijedili feromoni! Ti očaravajući mirisi tijela. Zato svaka čast treneru jer je prepoznal informacije koje mu je odašiljalo njeno prelijepo tijelo!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Psst, danas je četvrtak...

46 Oglasi

10. svibnja 2011., br. 364

KUĆE REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA URED VARAŽDIN

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1719e

objavljuje

PRILIKA tjedna! Starija kuća u Doljanu sa 800 m² okućnice -15.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Teretni automobil „IVECO“ 35 E“ 2.8 D, 1996 g.

Teretni automobil „Opel Combo“ 1.7 DTI, 2004 g., Osobni automobil „Lada Niva C-208246 1.7 I“, 2007. g., Razna roba – građevna, metalna, keramika Razna roba – građevna, metalna, keramika

30.000,00 kn 40.000,00 kn 30.000,00 kn 603.887,00 kn 7.461,00 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 16. 05. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II. Dekori i bordure za keramičke pločice 78.594,98 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 05. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, BIŠKUPEČKA 56 (SKLADIŠNI PROSTOR) .

III. Ribolovni štap „Interlan Z.W. Match 420“,

SUPER prilika! Novija kuća u Beretincu 107 m² i 700 okućnice, 79.000 € i kuća u Turčinu 80 m² i 600 okućnice - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

BERNARDA d.o.o. Čakovečka 136 a, Pušćine,

OGLAŠAVA SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Radnici na izradi kreveta i madraca – više izvršitelja - poželjno iskustvo na tapetarskim poslovima

PRILIKA! Kuća starija 100 m² u Zagrebačkoj sa 500 m² dvorišta - 68.000 € i kuća u Gortanovoj 80 m² i 600 okućnice -75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh , Mali Vrh, Beretinec ! Mob. 091/784-4868 ozn.62c

Ponude za slobodno radno mjesto sa fokopijom osobne, radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu:

POTRAŽUJE se kuća u blizini Vindije i 1. osnovne škole za poznatog kupca!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

“Bernarda” d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće.

KUĆA od 160 m² i 350 m² dvorišta u Frane Seljana, prekrasno uređena, mirni kvart! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

400,00 kn

Ribička rola „Haibao H3“, plovak „Venturijeri“ 25 g.

Ribolovni štap „SA-3006“ s rolom „Quick“ SEL-230

300,00 kn

Ribolovni štap „Goldstar“ s rolom „Silstar“ FRB 60

300,00 kn

Ribolovni štap „Byron“ s rolom „Zebco Trophy“ 550-FD

300,00 kn

Ribolovni štap „Lineaefe“ s rolom „Quick“ FS 550

300,00 kn

Ribolovni štap „Lineaeffe“ s rolom „Cortez“ 110

300,00 kn

Ribolovni štap „California Green“ 2 kom.

200,00 kn

Ribolovni štap „Storica 5005“ s rolom „Robinson 36 FD“

300,00 kn

Prsten pečatnjak 2 kom i lančić 400,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 18. 05. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4. i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene:

I. Teretno vozilo “FIAT Ducato” 2,5 TDI, cat., 1997. g.

55.000,00 kn Teretni automobil „FIAT Ducato“ 2.5, 1995. g.

15.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 16. 05. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

STAMBENA ZGRADA VUKOVARSKA 2, 42000 VARAŽDIN SUVLASNICI – VLASNICI

NATJEČAJ 1.IZRADA MJERNOG DIJELA PLINSKE INSTALACIJE PO PROJEKTU. INSTALACIJA SE IZVODI U 66 STANOVA STAMBENE ZGRADE. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA JE 15 DANA OD DANA OBJAVE. ZATVORENU PRIJAVU DOSTAVITI U POŠTANSKI SANDUČIĆ NA ADRESU VUKOVARSKA 2 – PREDSTAVNIK STANARA ILI NA KONTAKT TELEFON 091/799-5485. SVU POTREBNU DOKUMENTACIJU (PROJEKT ILI TROŠKOVNIK) MOGUĆE JE PREUZETI NA NAVEDENOJ ADRESI UZ PRETHODNU NAJAVU NA KONTAKT TELEFON.

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 o b j a v lj u j e:

IV. JAVNU DRAŽBU ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VIZMATEX d.o.o. u stečaju I. Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 i to: - oranica Jalkovečki Lug sa 2663 m2, k.č.br. 424/9, upisana u z.k.ul. 876 k.o. Jalkovec.

Početna cijena određena je u iznosu od 1.200.000,00 kn.

Na navedenoj nekretnini je upisano razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, Petrinjska 59.

II.

II. Nekretnina iz točke I. ovog oglasa prodat će se za početnu cijenu od 1.200.000,00 kn.

Strojevi i alati za proizvodnju u građevinarstvu i 251.600,00 kn za preradu drva JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 05. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U D. KNEGINCU, A. ŠENOE 8. (SKLADIŠNI PROSTOR) .

III. UVJETI PRODAJE: 1) Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 19. svibnja 2011.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 224/II s početkom u 9,00 sati.

2) Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene od 1.200.000,00 kn.

3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plača kupac, kao i troškove uknjižbe.

4) Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 17. svibnja 2011. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, model 02, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti stečajnom sucu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu.

5) Od polaganja jamčevine oslobođen je razlučni vjerovnik.

6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske.

7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenje rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu.

8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj.

9) Nekretnina se prodaje po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi.

10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe.

11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o predaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca te brisanje tereta na nekretnini.

12) Nekretnina koja je predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098 481 953, te izvršiti uvid na web. stranici Visokog trgovačkog suda i Hrvatske gospodarske komore.“

III. Strojevi i alati za proizvodnju metalnih 40.000,00 kn konstrukcija JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 05. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U G. POLJANI 25 (SKLADIŠNI PROSTOR) .

IV. Osobno vozilo „Volkswagen Golf“, 1.9 TDI CL VARIANT, 1994. g., 7.000,00 kn - nije u voznom stanju JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 05. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U KRKANCU, A. STEPINCA 27 .

Sukladno članku 151., stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja. Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

10. svibnja 2011., br. 364

BRZI ZAJMOVI > MOGUĆNOST OTPLATE TRAJNIM NALOGOM > BEZ OVJERE POSLODAVCA NA OSTATAK PRIMANJA 091/1522 743, 098/1929 893 091/9052 816, 099/8844 799 BILOGORSKA, Zagrebačka 85.000 €, Dravska Poljana 105.000 €, Z. Kunc 140.000 €, Starčevićeva 45.000 €…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c 35.000 €! Useljiva kuća, 50 km od VŽ, novo centralno, garaže i gospod. zgrade. MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KUĆA katnica, 3 stana, podrumi, svjetlo, nedovršena. Upitati na tel. 212-675 ozn.2044b NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1724e NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište.

Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846691 ozn.1817 STARIJA kuća u Trnovcu s velikom okućnicom 3 366 m² i stan u Masarykovoj 62,50 m², povoljno. Mob. 091/3202-929 ozn.1831 STARA kuća sa okućnicom i zemljištem (zemljište građevinska zona), u Kučanu Gornjem. Mob. 098/992-7486, 091/5661319 ozn.1834

STANOVI PRILIKA tjedna! Jednosobni stan 25 m² u Zagrebačkoj - 25.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c GRABANICE najpovoljnije! Dvosobni 37,50 m², trosobni 50,80 m² i 55 m², trosobni 69 m² (odlični rasporedi).

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine.com ozn.62c SUPER prilika! Novogradnja (blizina bolnce) - 55 m², 78 m², 84 m² s podzemnom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI! Novogradnja - Dravski Vrtovi 31 m² - 1.030 €/m² i B. Radića 39 m² po 950 €/m². Mob. 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI: Dravska 28 m², Koprivnička 31 m², Ludbreška 44 m² (et.gr.), Zagrebačka 33 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Z. i Frankopana 52 m² (38.000 €), Križanićeva 48 m², Zagrebačka 65 m², T. Brezovačkog 60 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI i četverosobni: Vukovićeva 74m², Slavenska 91 m², Supilova 64 m², R. Boškovića 76 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice - 95 m² (90.000 €), 88 m², 81 m² (85.000 €), 38 m², T. Ujevića 58 m², 2-sobni Zagrebačka 46 m²… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c IZUZETNO povoljno: 2-s; Zrinskih i Frankopana 47 m² samo 31.000 €, V.

Novaka 57 m², Zagrebačka 33 m²,34.000 €, sve etažno.

KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 098/976-7144 ozn.227c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 800 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1716 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231-377 ozn.1775 PRODAJEM/iznajmljujem garažu u Ulici Stjepana Vukovića, cijena 24.000 kn, nije fiksna. Tel. 231-188, 098/9379979 ozn.1773 DVOSOBNI stan, 52 m², u Ulici Ratimira Hercega, prodajem. Mob. 098/9089516 ozn.1780 STAN, 43,5 m², etažno, vodomjer, 40.000 €, zamjena za veći, Ludbreška. Mob. 098/632-594, 232-819 ozn.2046b NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622082 ozn.1721e JEDNOSOBNI stan, 38 m², u Ivana Meštrovića, prodajem. Mob. 091/5659913, 091/881-4794 ozn.2062b GRABANICE – 3-sobni, 69 m² i 79 m², sa garažom, gotovi, bez tereta. Mob. 099/800-0557 ozn.1841

ZEMLJIŠTA POSJEDUJEM gradilište na moru. Tražim partnera za izgradnju vikendice.

Mob. 091/577-0621 ozn.1774 GRADILIŠTE u Križancu, (8 km od VŽ prema ZG) park, kamena zgrada, komunalije, vlasništvo 1/1. Cijena: 19.000 €. Mob. 091/904-8002 ozn.227c BESPLATNO se iznajmljuje zemljište u Brezju, veličine 12 000 m², za poljoprivrednu obradu. Mob. 098/214-237 ozn.2051b GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem.

Mob. 091/232-0350. 091/352-0083 ozn.1722e GRAĐEVINSKO zemljište 820 m² u Hrašćici, 25 €/m² i kuća u Gornjoj Rijeci s 400 m² šume i 4000 m² zemlje za 10.000 €. Mob. 099/315-7242 ozn.1726e

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c IZNAJMLJUJEMO - uređenu prodavaonicu J. Draškovića 120 m² i poslovni prostor I. Cankara 102 m² i 110 m².

KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 091/9048002 ozn.227c IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor 15 m², u Meštrovićevoj ulici u VŽ, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874

ozn.1669 PRODAJEM/iznajmljujem 23 m² uličnog poslovnog prostora na Trgu bana Jelačića u Vž. Mob. 091/547-1458 ozn.1669 POSLOVNI prostor od 21 m2 u samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznajmljujem. Pogodno za ured, trgovinu, poslovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu, zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240-980. ozn.1718e POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem.

Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1722e DOBRO uhodani caffe bar od 40 m² sa terasom od 60 m², iznajmljujem. Mob. 099/411-6837 ozn.2067b VARAŽDIN, centar – dvije prostorije, iznajmljujem, dosada kancelarija, može i za tihu usluž. djel., nije ulično.

Mob. 099/8622-737 ozn.1818 POSLOVNI prostor, 68 m², pogodan za skladište, kancelarije, blizina centra, iznajmljujem. Mob. 095/863-7972 ozn.1826 PERADARSKI objekat, 700 m², uz malo kreativnosti pogodan za razne djelatnosti. Cijena vrlo, vrlo povoljna. Plaćanje prema dogovoru. Tel. 042/210-017, 099/598-8927 ozn.1850

NAJAM JEDNOSOBNI, namješten stan u Ulici Ruđera Boškovića 1, prizemlje, iznajmljujem. Mob. 099/8022-581 ozn.1790 IZNAJMLJUJE se dvosobni stan 55 m² u Prešernovoj, centar, komplet namješten! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c POVOLJNO iznajmljujem stan, 45 m², u Trakošćanskoj 14, I. kat, isključivo zaposlenim osobama/studentima.

Mob. 095/861-7624, 091/9200-613 ozn.2060b KOMFORAN, potpuno namješten i opremljen jednosobni stan u Meštrovićevoj iznajmljujem nepušaču/čici.

Mob. 095/858-5995 ozn.376a STAN, 30 m², III. kat, u zgradi, Supilova ulica, iznajmljujem na duže. Mob. 098/907-1645 ozn.2056b GARSONJERU na Banfici, iznajmljujem.

Upitati na: 811-343 ozn.2061b ZA P O S L E N A že n a s a d j e te to m traži 2-sobni stan u najam, u Vž.

Mob. 098/9544-478, poslije 15.00 h ozn.2063b KOMPLETNO renoviran, namješten, manji dvosobni stan u centru, iznajmljujem na duže vrijeme. Mob. 091/581-9118 ozn.2069b JEDNOSOBNI stan, 33 m², u V. Novaka, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/466368 ozn.2073b MANJU kuću, 78 m², namješteno, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 098/927-0143 ozn.1843

APARTMANI LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a. Mob. 098/951-8248 ozn.1725e

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

TRAKTOR Vladimirec, ‘92. g., 600 rh, Fahr Gildner s kosom, kosa stražnja za Tomo Vinković, šivaća mašina Singer, prodajem. Mob. 092/119-6661 ozn.1777 MOTOR „TOMOS“ A3, automatik, ispravan, uščuvan, reg. istekla, prodajem za 1.100 kn. Mob. 099/3531-012 ozn.1806

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ɄġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ɄŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

Mali oglasi 47

48 Mali oglasi FORD MONDEO 1.8 16 W, ‘94. g., prvi vlasnik, registriran, ful oprema, vrlo povoljno. Mob. 099/372-0894 ozn.1813 KUPUJEM automobile: ispravne, neispravne, karambolirane, stare olupine; obavljam prijevoz vučnom službom; Fiesta, 899 €, servo. Mob. 098/777095 ozn.1821 FIAT PUNTO, 1997. g., reg. do 11/2011, povoljno prodajem. Mob. 095/503-6125 ozn.1836 FIAT PUNTO 55, ‘95. g., odličan, sačuvan, 5 vrata, reg. 9/2011. Mob. 098/673-768 ozn.1837 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.1848 FIAT PUNTO Clasic 1.2i, star 1,5 g., sa 19.000 km, 1. vlasnik, za 6.250 €, moguća zamjena za jeftiniji; Renault Megan 1.9 DTi, ‘01. g., full, reg. 1. g., za 3.399 €; Renault Laguna 2.0i, ‘94. g., full, reg. do 10 mj., solidna, za 1.200 €.

Mob. 091/1437-007 ozn.1848 VW POLO „FOX“ (mali karavan), 1983. g., 1.0 mašina, 40 KS, 3 vrata, u dobrom stanju, malo vožen, održavan, garažiran, uredan, mali potrošač, registriran 07/2011., komplet zimskih i ljetnih guma sa felgama, prodajem. Mob. 098/205-901, 042/210-889 ozn.1849

POSAO NOĆNI KLUB „AQUA“ traži osoblje za rad vikendom. Mob. 099/241-2313 ozn.1847 TRAŽIM ozbiljnu žensku osobu za povremenu pomoć u kućanstvu i oko djeteta. Mob. 099/675-4462 ozn.1765 GRAĐEVINSKA tvrtka prima u radni odnos dva zidara. Ponude na mob.

091/523-6679 ozn.153c PRIMAMO u radni odnos KV zidare, KV tesare i KV armirače sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c TRAŽIM ozbiljne, komunikativne osobe za dodatnu zaradu. Kontakt i dogovor za info sastanak: 098/9057159 ozn.1776 GOSPOĐA 50 g., traži posao: vođenje kućanstva, briga oko starijih, čuvanje djece. Mob. 092/138-7393 ozn.1788 PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba za rad u caffe baru. Mob. 098/284-218 ozn.1836 ZA SEZONSKI rad na moru (Rab) u manjen obiteljskom lokalu, za posao servirke ili pomoćne konobarice, tražimo djevojku mlađu, povjerljivu s poznavanjem njemačkog jezika, također sobaricu i kuhar-icu. Mob. 099/8199311, 098/442-723, e-mail: skapul.i.a@ inet.hr, www.lopar-apartments.com ozn.375a TRAŽIM posao: održavanje domova i ureda, pomoć nemoćnim osobama, peglanje u vlastitom stanu. Mob. 099/250-9142 ozn.1842

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ODČEPL JIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

10. svibnja 2011., br. 364

cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

SERVIS popravlja: vešmašine, ledenice, hladnjače, šankove, ledomate, suđerice, el i plinske peći i bojlere, servis i montaža klima uređaja. Mob. 098/315269 ozn.104c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala. Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno.

Mob.098/962-1694 ozn.1694 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn.

Mob. 091/543-8985 ozn.292c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

VODOINSTALATERSKI obrt Mario: povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju; odvoz šute: Mob. 095/5145755 ozn.295c

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

KERAMIČARSKO - kamenarski radovi, zidane kuhinje, kamini. „Mario“ Varaždin, mob. 098/790-533, 095/9117-150, 042/211-085 ozn. 301c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi,

SVINJU oko 160 kg, prodajem. Može i klanje. Mob. 098/965-3443 ozn.1812 PATKE – domaće, male dvotjedne, cijena 15 kn. Tel. 042/657-484 ozn.1816

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c

SVINJE, više komada Landres – Piattren, 130 - 150 kg, 12,00 kn u cijenu uračunato kolinje. Mob. 099/406-2642 ozn.2052b

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

TLAKAVCI – priprema i postava tlakavaca, rubnika, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Izvodi firma sa iskustvom. Mob. 091/511-0682 ozn.81c

ŽIVOTINJE

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449583 ozn.285c

GRAĐEVINSKA firma izvodi sve vrste građ. radova, gradnja kuća od temelja do krova te postava rubnika i tlakavaca sa garancijom. Mob. 091/511-0682 ozn.81c

3336, poslije 14.00 h ozn.2064b

GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, sanacija krova, termofasade, Na sve radove dajemo garanciju.

Ninex, mob. 098/414-128, 091/414-1288 ozn.303c

JARIĆE za klanje, prodajem. Mob. 098/843-889 ozn.1811 ODOJCI i janjci. Mob. 091/789-0285 ozn.1820 PILIĆE za klanje, dohranjeni šrotom, 2 – 2,50 kg, cijena 11,00 kn/kg, prodajem.

Upitati kod Horbeca u Gredi 140, tel.

729-027, mob. 091/722-5729 ozn.1846

OSTALO SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.62d KOMPLETNO uređenje potkrovlja, knauf, spušteni stropovi, pregradni zidovi, obloge, malanje. Mob. 091/590-8273 ozn.1760 OBAVLJAM poslove: štiham vrtove, kosim travu, uređujem živice; uređujem grobove starijim i nemoćnim osobama koje ne mogu voditi brigu. Tel. 042/261188, 099/796-8310 ozn.1768 FASADNI sustavi sa toplinskom izolacijom: toplinska žbuka, sustav sa stiropor pločama, kamena vuna, pluto te završnim dekorativnim slojem. Mob. 099/837-2966 ozn.1801 PEČAR – KERAMIČAR preslaže i slaže kamine, kalijeve peći i postavlja keramičke pločice i kamen. Mob. 091/5704956 ozn.1804 PARKETI i laminati: postavljanje, brušenje i lakiranje; keramika, knauf, vodovod, centralno. Brzo i kvalitetno!

Mob. 098/906-6889 ozn.1809 KROVIŠTA, nadstrešnice, temelji, keramika, maleraj, građevinski radovi.

Brzo i povoljno! Mob. 098/940-9184 ozn.1810 NAJPOVOLJNIJE! Košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, kvalitetne zemlje, kratko piljena bukova drva, strojni iskopi terena.

Mob. 099/3530-180 ozn.1823

GIP TRAMGRAD d.o.o. izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.1832

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.1678

SOBOSLIKARSKI radovi, bojanje fasade, montaža knaufa, laminati. Mob. 091/924-8880 ozn.1833

ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641-308, mob.

091/762-4286 ozn.1681

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.1838

IZVODIMO soboslikarske ličilačke radove, toplinske fasade, bojanje fasade, sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 095/922-0257 ozn.1688 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478900, 042/766-119 ozn.1707 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.1722

KNAUF, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja i poslovnih prostora. Mob. 098/932-0255 ozn.1845 IZVODIM manje građevinske radove, postavljam laminate i keramiku. Mob. 098/935-7321 ozn.102f INSTRUKCIJE iz njemačkog jezika za srednjoškolce i studente daje profesor.

Upitati na: 098/821-829 ozn.2061b INSTRUKCIJE iz matematike za srednje, kemije i fizike za OŠ. Mob. 095/538-

KRUMPIR SJEMENSKI – uvozni, cijena 8,00 kn/kg. Mob. 098/268-984 ozn.45c

MOBITEL SAMSUNG izgubljen na parkingu ispred „Kozmo“, u Zagrebačkoj ulici. Poštenog nalaznika nagrađujem 2.000,00 kn. Javiti na: 091/3511-720 ozn.1824 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1720e KUPUJEM PALETE 80 x 120 (obične i „Euro“) i 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju!

Mob. 098/9828-338, 098/268-934 - kamen ozn.147c KARABIN 270 Winchester (6,9 x 64 mm) i ormarić za 4 cijevi, imaocu dozvole prodajem, 2.200 kn. Mob. 098/659643 ozn.1763 NAMJEŠTAJ razni te šalaporke, novo, super povoljno prodajem. Tel. 042/320330 ozn.1789 ZIMSKE gume 195x65x15, štednjak kombiniran, kamin, itison, laminat, kada, kosilica, Singerica, st. tenis i reketi, koš. lopta Spalding, dječja zipka, ladičarka, starinske stvari. Mob. 095/8088-207 ozn.2047b POVOLJNO prodajem štednjak, 3 plin, 1 struja, sa pećnicom na struju. Tel. 210272, 091/723-0022 ozn.1727e LAPTOP IBM R50e, 1.5 GHz, 2 Gb RAM, 40 Gb HDD, laserski miš i original Win. XP, 1.500 kn. Mob. 098/8031-288 ozn.1728e BOČNU kosu - traktor Ferguson, bukove fosne raznih dimenzija, piljena na 4 cm debljine, prodajem. Mob. 098/1911-423 ozn.1814 KUTNU garnituru, eko koža + tkanina, stara 3 g., prodajem, 1.300 kn. Mob. 098/404-322 ozn.1840 UNUTARNJA vrata sa štokom, nova, natur sa staklom, 89,4-202-10, povoljno.

Mob. 091/566-3328 ozn.1851 SECESIJA kredenc, Beč, hrastov furnir, prodajem/mijenjam za stol Art Deco.

Mob. 091/566-3328 ozn.1851

KREDITI DA LI ZNATE? Još mjesec dana i nema više banke bez gledanja HROK-a! Iskoristite! Posebni uvjeti za zaposlene u

državnim firmama, školama, vrtićima, HP-u, HT-u, Hr. šumama, Nar. novinama, Plodinama... Boxmark do 1/2 plaće!

Umirovljenici -expresni krediti uz nisku kamatu! Inf: Željka Matušin, 098/591533, 098/903-8995 ozn.138c

BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.1844 KREDITI: nove kreditne linije bez jamaca i HROK-a. Brza realizacija, dugogodišnje iskustvo.

Izrada kompletne financijske analize. Mogućnost dodatne zarade u sporednom zanimanju. Mob. 098/137-5727 ozn.377a FENOMENALNI krediti bez jamaca i HROK-a, C. L.! Zaposleni u bolnicama, MUP-u, Podravci, HEP-u, školama, vrtićima, Vindiji, Koki, Zagorje Tehnobetonu. Posebne pogodnosti! Tisuće zadovoljnih klijenata su dokaz naše kvalitete! Gđa. Ivana, 091/908-0808 ozn.176c ZADNJA prilika! Još mjesec dana kredit bez HROK-a i C. L. Brze pozajmice. Bez skrivenih troškova realizacije. Mob. 092/285-5079 ozn.244c AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima. Pozajmice odmah.

Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 Nada ozn.1787 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.1800 KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice (za 24 h), zatvaranje C. L., hipotekarni – Austrija. Mob. 098/1627405 ozn.114c NEMATE izlaz?! Javite se - svi krediti na jednom mjestu – kt već od 7,50! Mob. 092/2929-106 ozn.159c NOVI uvjeti – krediti bez jamaca 5.000 – 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, HROK i C/L ne smeta. Mob. 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c POZAJMICE, umirov. 85 g. starosti. Akcija – do 1. 6. bez HROK-a, C. L. (škole, fakulteti, bolnice, drž. firme). 30.000 € zaposleni, umirovljenici. Mob. 098/9645711, 098/290-971 ozn.1828 NOVO otvoreni kreditni ured, Ivana Cankara 1! Krediti bez jamaca, adaptacijski do 15.000 € bez hipoteke. Tel. 042/505-031, 099/579-5712 ozn.1830 NOVO krediti! Krediti na čiste mirovine do 80 g. života. Brzo i efikasno! Zvonko, 099/806-7955, 042/505-031 ozn.1830 NOVO! Krediti na ostatak primanja i čiste odreske od mirovine od 1.000 kn.

Mira, 092/138-5062 ozn.1830 NOVO otvoreni Kreditni ured Varaždin – pogodnosti za umirovljenike bez HROK-a, brza realizacija. Mob. 099/4000-613 ozn.1830 KREDITI i pozajmice bez jamaca, crne liste. Zaposleni i umirovljenici do 75 god. Mob. 092/1340-333 ozn.378a

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c DEČKO 36 g., traži dame, cure, gospođe, može parovi, za druženje, g. nisu bitne. Mob. 095/5412-091 ozn.1839

Zahvale i sjećanja 49

10. svibnja 2011., br. 364

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Veterinarska stanica d.o.o. Ludbreg u stečaju iz Ludbrega, Lj.Gaja 47 o b j a v lj u j e:

IV. JAVNU DRAŽBU

ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VETERINARSKA STANICA d.o.o. LUDBREG u stečaju

I. Određuje se prodaja u stečajnom postupku, nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika Veterinarska stanica d.o.o. Ludbreg u stečaju iz Ludbrega, Lj.Gaja 47 pojedinačno i to: NEKRETNINE: 1. gospodarska zgrada površine 33 m2 i gospodarsko dvorište površine 192 m2, na čkbr. 198/2, ukupne površine 225 m2, upisane u z.k.ul. broj 2382 k.o. Donji Martijanec, upisane kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 16.448,30 kn, 2. zgrada i livada ukupne površine 294 čhv, na čkbr. 1783/2 , upisane u z.k.ul. broj 2186 k.o.

Hrženica, kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 96.563,25 kn, 3. oranica površine 5863 m2 na čkbr. 798/1, oranica površine 28204 m2 na čkbr. 798/2, oranica površine 2827 m2 na čkbr.

798/7, oranica površine 5557 m2 na čkbr. 798/8, oranica površine 2827 m2 na čkbr. 798/40, oranica površine 6168 m2 na čkbr. 799, oranica površine 5931 m2 na čkbr. 800, ukupne površine 57377 m2, upisane u z.k.ul. broj 1042, k.o. Komarnica, kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 783.195,05 kn, 4. gospodarska zgrada površine 148 m2, gospodarska zgrada površine 458 m2, gospodarska zgrada površine 647 m2, gospodarska zgrada površine 1545 m2, gospodarska zgrada površine 1546 m2, gospodarska zgrada površine 1546 m2, gospodarska zgrada površine 1541 m2, zgrada površine 65 m2, zgrada površine 15 m2, zgrada površine 15 m2, zgrada površine 15 m2, zgrada površine 16 m2, gospodarsko dvorište površine 23075 m2, ukupne površine 30632 m2, na čkbr. 282/21, upisane u z.k.ul. 1558, k.o. Sesvete Ludbreške i livada ukupne površine 1320 m2 na čkbr. 282/32, upisana u z.k.ul. broj 1596, k.o.Sesvete Ludbreške kod Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ludbregu za iznos od 5.789.659,92 kn, Novčani iznosi koji su navedeni za svaku pojedinu nekretninu predstavljaju ujedno i početnu cijenu za prodaju te nekretnine na ovoj javnoj dražbi.

Na navedenim nekretninama koje su predmet prodaje upisano je založno pravo u korist razlučnih vjerovnika i to: Zagrebačka banka d.d. Zagreb, Paromlinska 2 i Podravska banka d.d. Koprivnica, Opatička 3.

II Ukupna vrijednost svih nekretnina koje su predmet prodaje utvrđena je, sukladno procjeni sudskog vještaka, u ukupnom iznosu od 6.685.866,52 kn.

SJEĆANJE

BOLNO SJEĆANJE

IVAN POLJAK – VANJČA

na voljenu i nikad prežaljenu kćerku

11. 5. 2001. – 11. 5. 2011.

U našim mislima uvijek si prisutan, vječno voljen, nikad zaboravljen.

Tvoji najmiliji

Život bez Tebe samo su suze i jedna velika bol.

Neka Te čuvaju anđeli.

SJEĆANJE

Tvoji mama, tata i baka

JULIJA BRIŠKI 9. 5. 2001. – 9. 5. 2011. Život nestane u trenu, a tuga, bol i sjećanja ostaju zauvijek.

ZAHVALA

Tvoj suprug Ljudevit

povodom iznenadne smrti našeg dragog

TUŽNO SJEĆANJE

preminulog 1. 5. 2011. u 71. godini života.

FRANJE KUČKA

MARIJA KRIŠTOFIĆ rođ. KOŠAK 10. 5. 2010. – 10. 5. 2011.

Kćerka, unuka i praunuk

POSLJEDNJI POZDRAV

Od srca veliko hvala svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, uputili nam izraze sućuti, bilo usmeno ili pismeno, okitili mu odar cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala DVD-u Majerje, NK Majerje, djelatnicima HEP-PP Sjever i Autoservisnog centra Varaždin te velečasnom Ivanu Sakaču.

Ožalošćeni: supruga Josipa, sin Marijan i kćerka Ivanka s obitelji

dragom i voljenom dedi

POSLJEDNJI POZDRAV

JOŽI

dragom tati i djedu

Od unučadi: Miroslava, Stefana, Ivane, Bojane, Petre i Kristine

ZAHVALA povodom iznenadne smrti voljene mame, bake i prabake

FRANJI KUČKU Na svijetu ovom ništa nije bolnije nego izgubiti drago biće. Zato neću reći da se rastajemo jer rastanak su prazne riječi, doći će vrijeme i mi ćemo se opet sresti.

Kći Ivanka, unuci Mario i Marina s obitelji

VIKTORIJE MARTINEC preminule 2. 5. 2011. u 86. godini života.

Od srca zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i posljednji put ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo na cvijeću i svijećama kojima je uljepšan posljednji ispraćaj. Posebno zahvaljujemo dr. Šambarek na svesrdnoj pomoći.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom kumu

FRANJI KUČKU Od kumova Lazar

Ožalošćeni: kći Dubravka, zet Zoran, unuci Ljubica i Marko

POSLJEDNJI POZDRAV

III UVJETI PRODAJE: 1. Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 20. svibnja 2011.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 232/II s početkom u 12,30 sati.

2. Uvjeti dražbovanja u vezi podizanja cijene odredit će se na samom ročištu, prije početka dražbovanja, pojedinačno za svaku nekretninu.

3. Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene. Svaki sudionik u dražbi za kupnju nekretnina dužan je uplatiti jamčevinu u visini 10% vrijednosti nekretnine za koju želi dražbovati na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, s naznakom jamčevine i to najkasnije do 18.05.2011.g. Potvrdu o uplati jamčevine svaki je sudionik na dražbi dužan predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Sudionici koji ne uplate jamčevinu ili ne predoče potvrdu o uplati stečajnom sucu neće moći sudjelovati u dražbi. Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena jamčevina će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalima će biti vraćena u roku 3 dana. Kod uplate jamčevine obavezno navesti redni broj nekretnine za koju se jamčevina uplaćuje.

4. Kupac nekretnina dužan je kupovninu platiti u roku 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi, s time da će se uplaćeno osiguranje uračunati u kupovninu. Ukoliko kupac ne uplati u ovom roku kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, čime gubi pravo na povrat osiguranja, a nekretnina će se dosuditi kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji će im za to biti određen.

5. Rok stupanja u posjed kupca nekretnina je 60 dana od dana uplate cjelokupne kupoprodajne cijene.

6. Sve porezne obveze s osnova kupnje nekretnine (porez na promet nekretnina) padaju na teret kupca.

7. Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu sa zakonima RH. Pravne osobe dužne su doprinjeti izvadak iz sudskog registra.

8. Nekretnine se prodaju po načelu «viđeno-kupljeno», prodavatelj ne odgovara za nikakve pravne i materijalne nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja.

9. Sva imovina koje je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/481-953 ili 042/771-850, te izvršiti uvid na web stranici Visokog trgovačkog suda i Hrvatske gospodarske komore. «

MAJU ŽGANEC “Svatko ima svoju zvijezdu što kazuje mu put” A naša zvijezda bila si Ti.

ZAHVALA povodom smrti drage mame i sestre

FRANJI KUČKU Od obitelji Božidara Blažunaja

IVKE JAKOPEC rođ. KUNDIJA preminule 2. 5. 2011. u 79. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima i znancima koji su bili uz nas u teškim trenucima. Veliko hvala obitelji Dragutina Gazdića, djelatnicima „Coninga, velečasnom Martinu Mezaku na molitvama i lijepim riječima ispraćaja.

Počivala u miru.

Ožalošćeni: sin Stjepan, braća i sestre i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, svekru, djedu i pradjedu

FRANJI KUČKU Ponoć je prošla, tuga na vrata je došla.

Bol i tuga od svega je jača, čuje se samo jecaj od plača. Ta bol i tuga svuda nas prati, slika Tvoja u srcu će ostati.

Ožalošćeni: sin Marijan, snaha Katica, unuk Marko, unuka Jelena sa suprugom Markom i djecom Leonom i Lorenom

Dirnuti pažnjom i iskazanim poštovanjem u bolnim trenucima gubitka i oproštaja od naše drage mame, svekrve i bake

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

FRANJI KUČKU

ANĐELKE ŠENJUG

Uvijek ćemo Te se sjećati. izražavamo duboku zahvalnost svima koji su okitili odar cvijećem, svijećama, uputili riječi utjehe i sućuti te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Željki Grđan, sestri Karmen Kovačić i djelatnicima Bolnice Novi Marof koji su joj svojom brigom i pažnjom olakšali teške i bolne trenutke. Zahvaljujemo gosp. Ivanki Kunić i kapelanu Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima oproštaja. Od srca svima iskreno hvala!

Tvoja braća i sestre s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na naše drage

Obitelj Šenjug

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od 100 kuna!

ANU KLOPOTAN

SLAVKA KLOPOTANA

10. 5. 2006. - 10. 5. 2011.

11. 12. 2010. - 11. 5. 2011.

(5 godina) (5 mjeseci) S tugom i ljubavlju Kćeri Aleksandra i Martina, sin Stjepan, zetovi Ivica i Krunoslav, snaha Nikolina, unučad Martin, Nikola, Josip, Ivan i Ana

50 Zahvale i sjećanja ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše drage supruge, mame, bake, svekrve, punice i sestre

10. svibnja 2011., br. 364

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na dragu mamu

STJEPANA JARNECA

ANĐELU KOVAČIĆ

6. 5. 2008. – 6. 5. 2011.

10. 5. 2010. – 10. 5. 2011.

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

BOŽENE ŠOKOVIĆ

Tvoja obitelj

rođ. GRDAK preminule 24. 4. 2011. u 59. godini života.

Zahvaljujemo dragim susjedima, rodbini, kumovima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti i položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo vlasnicima cvjećarnice „Orhideja“ obitelji Fajfar, obitelji Kovačić, župniku Siniši Dudašeku na posljednjem ispraćaju i molitvi.

Počivala u miru.

Ožalošćeni: suprug Stjepan, sin Slobodan, kći Radmila, unuci Vedran, Dominik, Verner, Elena, snaha Dragica, zet Bojan i sestra Ruža

Kćerka Brankica s obitelji

SJEĆANJE na dragog supruga i oca

SJEĆANJE

MARIJANA CAFUKA

MARIJA KOSEC

9. 5. 2010. – 9. 5. 2011.

Ni godina ova koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Supruga Paula, sin Mario-Vid

12. 5. 2010. – 12. 5. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoj suprug Josip, sinovi Tomislav, Ivan i snaha Silvija

SJEĆANJE na voljenog

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

STANISLAVA ROGINU

SJEĆANJE

dragoj supruzi, mami i baki

11. V. 2009. – 11. V. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, a ljubav prema Tebi vječna je.

MARIJAN PLANTAK

BOŽENI Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Tvoja supruga, djeca s obiteljima

Suprug Stjepan, sin Slobodan i kći Radmila s obiteljima

SJEĆANJE Ispričavamo se obiteljima Šoković i Kušter, njihovoj rodbini, susjedima i prijateljima na pogrešno objavljenoj fotografiji u broju 363 na stranici 42.

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika

SJEĆANJE

ANTUN KRANJČEC 4. 5. 2009. – 4. 5. 2011.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

13. 5. 2006. – 13. 5. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi, vječna je.

Supruga Antonija, kći Petra, kći Sanja s obitelji

JOSIP ROŽIĆ 8. 5. 2010. – 8. 5. 2011.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

SJEĆANJE na

Supruga Ana, sin Marijan s obitelji, kćeri Blaženka i Verica s obitelji

MARIJU KULJAK

SJEĆANJE

9. 5. 2010. – 9. 5. 2011.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

IVAN VUJNOVIĆ

Tvoji najmiliji

10. 5. 2006. – 10. 5. 2011.

Uspomene na Tebe ne blijede.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

dragom suprugu, ocu, djedu i pradjedu

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tugujući: supruga Vera, sin Zdravko, snaha Jasna, unuke Gordana i Zvonka, zet Tomica i praunuk Teo

FRANJO KELEMEN

13. V. 2005. – 13. V. 2011.

10. V. 2006. – 10. V. 2011.

Dok živimo mi, u našim srcima živiš i Ti.

Tvoji najmiliji

Supruga, kći, unuk, zet

Tvoji najmiliji

ANTUNU ŠTEFIĆU IZIDOR KRAMARIĆ

ZAHVALA povodom smrti naše mame, bake i prabake

SJEĆANJE

SJEĆANJE

VERONE HOSNI

JOSIP NOVAK

ANTUN MIŠETIĆ

preminule 23. 4. 2011. u 83. godini.

15. 5. 2006. – 15. 5. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji: supruga i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na dragu i voljenu mamu i baku

TEREZIJU FURJAN 11. 5. 2009. – 11. 5. 2011.

Neće Te izbrisati vrijeme, ni skriti tama.

Vječno ćeš živjeti s nama.

Kći Antonija i Tvoje unuke Ivana i Andrea

11. 5. 2010. – 11. 5. 2011. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim riječima utjehe i sućuti te okićenom odru cvijećem i svijećama.

Ožalošćeni: sin Mato, kći Ljubica, zet Mirko, snaha Nada, unuci Jasna, Drinka i Damir s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti dragog oca i djeda

STANISLAVA SLAVKA MAJCENA preminulog 28. 4. 2011. u 78. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima na izraženoj sućuti i ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: kćerke Marija i Spomenka s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše mame i bake

BARBARE GARAFOLIĆ iznenada preminule 30. 4. 2011. u 69. godini života.

Zahvaljujemo svim susjedima i rodbini na izraženoj sućuti i pomoći u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: sin Damir, snaha Snježana, unuk Franjo i unuka Ljiljana

na

MARIJU MELINČEK 8. 5. 2004. – 8. 5. 2011.

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog i nezaboravnog

IVANA PAJTAKA preminulog 28. 4. 2011. u 80. godini života.

Naše misli i sjećanja uvijek su s Tobom.

Zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, kumovima, kolegama, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na Varaždinskom groblju. Posebno hvala liječnicima dr.

Marijanu Cesarcu i dr. Ivani Kudelić Kos na liječenju i brizi. Hvala župniku Josipu Jankoviću i župniku Miji Horvatu te pateru Tihomiru na molitvama i lijepim riječima ispraćaja. Hvala kolegama i prijateljima iz „Narodne zaštite“ na iskazanoj sućuti i ispraćaju. „Domovinu svoju u srcu ja nosim.“

Sin Željko s obitelji

Obitelj Pajtak

SJEĆANJE na našu dragu mamu, sestru, baku, prabaku i svekrvu

ZORICU ČOH 10. 5. 2004. – 10. 5. 2011.

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne supruge, majke i bake

MARIJE NOVAK rođ. KLARIĆ preminule 15. 4. 2011. godine u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na pruženoj potpori i iskrenoj sućuti i svima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak te okitili grob cvijećem i svijećama. Zahvaljujemo đakonu Hrvoju Damišu na dirljivim riječima oproštaja, župniku Miji Horvatu i zboru Kršćanske zajednice Emanuel.

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Miljenko, kći Draženka, unuci Tomislav i Matija, zet Nenad

Zahvale i sjećanja 51

10. svibnja 2011., br. 364

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN LOPARIĆ

MIRA BORŠČAK

GORAN TURŠĆAK

11. 9. 1927. - 14. 5. 2010.

13. 5. 2007. – 13. 5. 2011.

16. V. 2001. – 16. V. 2011.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

U tišini vječnog mira zauvijek Te prate naše misli, sjećanja i molitve.

Smrt ne prekida život. Godine ne liječe tugu.

Uvijek si u našim srcima.

Tvoji najmiliji

Mama, tata i sestra s obitelji

Supruga Franciska, kći Đurđa i sin Stjepan s obiteljima

SJEĆANJE

ZAHVALA

STJEPAN MIHALINEC

povodom smrti našeg dragog oca, djeda, svekra i zeta

14. 5. 2007. – 14. 5. 2011.

U našim si mislima.

MARJANA MIKULJANA

Tvoja obitelj

ZAHVALA U 87. godini života 2. svibnja 2011. godine, preminuo je naš voljeni i dobri otac, djed, pradjed i svekar, gospodin

SJEĆANJE

STANISLAV MEŠIN

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo poduzeću MIV i njegovim djelatnicima.

Ožalošćeni: sinovi Mario i Stjepan, unuk Dario, unuke Petra i Tea, šogorice Natalija i Ljiljana, punica Marija

9. 5. 2009. – 9. 5. 2011. Život nestane u trenu, a sjećanja na Tebe ostaju.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MILICA SKUPNJAK 13. 5. 2004. – 13. 5. 2011.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

FRANJO GOLUB

SJEĆANJE

Dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem koji su nam ukazani u trenucima najveće boli i tuge, iskrena srca toplo zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na upućenim riječima utjehe i sućuti. Osobito zahvaljujemo svima koji su nam iskazali ljubav i poštovanje svojim dolaskom na posljednji ispraćaj te mu odar okitili cvijećem i svijećama.

Hvala župniku župe sv. Fabijana i Sebastijana vlč. Miji Horvatu na molitvama, dirljivim riječima oproštaja i misi.

Svima veliko hvala!

DARKO VUGRINEC 10. 5. 2008. – 10. 5. 2011.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MARIJA ŠAFAR 11. 5. 2009. – 11. 5. 2011.

U našim mislima i srcima Ti dalje živiš.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Ožalošćene obitelji Golub i Benčić

DARKO VUGRINEC

SJEĆANJE

*****

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

VID POZDER

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja mama Terka i obitelj Brlek

dragom tati, djedu i pradjedu

FRANJI GOLUBU

Tvoji najmiliji

Hvala Ti tata za Tvoju ljubav, dobrotu, poštenje i plemenitost.

Ponosni smo što smo dio Tebe!

SJEĆANJE

Božena, Nikica, Tomislav, Hrvoje i Marko, Jelena, Gregor, Klara, Pia i Lorena

ZLATKO HATLAK 9. V. 2006. – 9. V. 2011.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

dragom tati i djedu

SJEĆANJE

RENATO TKALČEC 11. 5. 1991. – 11. 5. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je dom, mi Te čuvamo u srcu svom. Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji najmiliji

FRANJI GOLUBU

SJEĆANJE

Zauvijek u našim mislima i srcima.

na drage roditelje

Petar, Vesna, Tihomir, Dunja i Alenka

TUŽNO SJEĆANJE

BOŽICA LUKAČEK

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

14. 5. 2010. – 14. 5. 2011.

PICHLER

S velikom ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

dragom tati

FRANJI GOLUBU

BOŽIDARA

Ponosni smo što smo Te imali.

17. 10. 1924. – 9. 5. 1991.

Ivan, Jasminka, Janja i Lucija

14. V. 1992. – 14. V. 2011.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

i

IVANKU

Tvoji najmiliji

3. 4. 1923. – 22. 7. 2001.

Obitelj Pichler

SJEĆANJE na našeg dragog tatu i djeda

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, pradjeda i tasta

MARIJANA FODERA preminulog 28. travnja 2011. godine u 84. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas u ovom teškom trenutku, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Zahvaljujemo svećeniku župe sv. Nikole na molitvama i lijepim riječima ispraćaja.

Tugujući: supruga Ana, kći Nada, zet Mladen, unuci Sonja i Kruno sa suprugom Davorkom, praunuci Dino i Maša i ostala tugujuća rodbina

11. 5. 1999. – 11. 5. 2011.

KATICU PRESEČKI

Uvijek ćemo Te čuvati u svojim srcima.

9. V. 1991. – 9. V. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoj suprug s obitelji

na

RADOMIRA ORAKA voljenog i nepreboljenog sina i brata 11. V. 1997. – 11. V. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Vesna i Draženko

SJEĆANJE na prijatelja

SJEĆANJE

DRAŽENA KOROTAJA 9. 5. 2010. – 9. 5. 2011.

TOMO CIKAČ

Boris s obitelji

11. 5. 2004. – 11. 5. 2011.

S tugom Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV BOLNO I TUŽNO SJEĆANJE

TOMU MIKCA

na našu dragu suprugu, mamu i baku

dragom sinu, bratu i ocu

STJEPANU SITARU iznenada preminulom 29. 4. 2011. u 56. godini života.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

PETRA SAČIĆA preminulog 3. svibnja u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su ga ispratili na vječni počinak.

Iskreno zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kumovima i djelatnicima Medicinske škole na izrazima sućuti, položenim vijencima i svijećama. Hvala velečasnom Josipu Hadroviću na lijepim riječima ispraćaja i misi.

Ožalošćeni: majka Marija, brat Rade s obitelji, sestra Nadica s obitelji, kćeri Marija i Anica sa suprugom i ostala tugujuća rodbina

Ožalošćeni: supruga Agata, sinovi Stjepan i Ivan s obitelji, kći Marija s obitelji

52 Vaš kutak

10. svibnja 2011., br. 364

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Kule vu zraku, stiska vu reštu…

rotekli tjedan u mom je okruženju bilo mnoštvo rođendana, veselili smo se i slav ili, družeći se na različite načine. Častili se roštiljima, kolačima i tortama, no moram istaknuti da Leticija nam se posreZADRAVEC ćilo da jedan Kukuljevićeva 17, Varaždin od rođendana 042/212-362 slavimo na viletiziazadravec@gmail.com teškoj večeri u restoranu Palatin. Tom prilikom prepustili smo se organizaciji i mašti ljubaznih domaćina. Želim podijeliti s vama kako je večer bila izvrsna, da je gozba bila zaista viteška, da je gradski notar Čolo izvrsno obavio posao te da je gospodin Stephan Macchi postao „prvi vitez viteškog reda Palatin“.

Bilo je zanimljivo, nezaboravno i novo te vam s ponosom mogu reći da je kroz brend „Viteška večer“ Varaždin dobio turističku atrakciju kakvu malo koji grad u Europi ima. Žalosno je da nitko od turističkih djelatnika grada Varaždina nije prisustvovao. Stoga, dragi moji

Piše: RADAR

V

Ljudi vjeruju radiju više nego televiziji ili novinama, pokazuje istraživanje Fakulteta polit ičk ih znanosti u Zagrebu.

- Radio je medij koji najviše prenosi emocije.

Usko povezan sa svojim slušateljima, ne oduzima njihovo dragocjeno vijeme, već je uvijek tu, uz njih, ma što god radili - poručuje Jasna Fila, direktorica Mediaservisa, čiji je istaknuti član Radio Varaždin. - Internet je odlična nadopuna radiju - dodaje Jasna Fila.

Zahvaljujući internetu, i najmanji lokalni radio može se slušati bilo gdje u svijetu, pa tako svoj najdraži radio možete slušati i na www. radio-varazdin.hr. Što se tiče izvještavanja o političkim temama, građani najviše vjeruje radiju, nešto manje internetskim portalima, a najmanje dnevnim novinama i televiziji. Nedostatak žutila i senzacionalizma odvaja radio od drugih medija. Radio je iskren, neposredan i blizak medij,

jednostavan za korištenje, povezan sa svojim slušateljima, tradicionalan, a opet moderan. I brz.

Brzina mu je najveća vrlina.

Danas radio više nego ikad osluškuje bilo svojih slušatelja. Oni su često glazbeni urednici, komentatori aktualnih zbivanja, ali i brzi donositelji vijesti, posebice kad je riječ o lokalnim sredinama. U slučaju izvanrednih situacija, sluša se radio.

Glazba, kao univerzalni jezik, zauzima najveći dio svakog radijskog programa.

Ona nam podiže raspoloženje i energiju, motivira nas ili vraća uspomene. I to je jedan od razloga zašto se ljudi osjećaju dobro uz svoj omiljeni radio. On je uvijek tu, ispunjava nam prostor i vrijeme dobrim vibracijama, ne traži od nas nikakav napor ili koncentraciju, ne ometa nas u radu, a izvrstan je suputnik u automobilu.

Slušajte i vi svakog dana, od 0 do 24, svoj omiljeni radio – Radio Varaždin, jer on je tu zbog vas.

Sta

Je li Varaždin viteški grad?

P

OGLAS

u nekakvoj vukojebini blizu sela kaj ga pišeju Ljubešćica otkrili su kule i dvore kraljice plastičnih flaši Barbarose, kaj ve čami vu reštu.

I ve se si najemput, kaj picek glisti, zčuđavleju temu, o čemu se praf zapraf larma, od Bednje do Drave, već jako dugo. Ve je kapitalno pitanje kak je kraljica PET-a mogla zidati te odurne kule od kamenja, blizu kamenoloma, bez građevinske dozvole. Pa se ve više pripoveda o Barbarosinim kulama o manje o kriminalu kaj se delal s plastičnim flašama. I kraljičinom poduzecu Bebees kaj je ve vu stečaju a čije je vrlo poslovanje financirala i Varaždinska biskupija z 20 milijunov kuni. No, to ni jedina bedastoća kaj su je vu zadnje vreme napravili božji pastiri. Ve se puno larma i o dečjim igricami kaj ih je rad imal velečasni homopedofil Markec z Berka. Čovek se zgubil na ovome svetu pa… nek mu bog pomogne. Zgubili su se i vu carini, neki kaj tam delaju a jako su pohalosni za penezima , apartmanima na moru i avtima.

Za mito su prek Macelja pušćali transportere, pune z nečim, bez papira. Da im se najde. Koji apartmanček, posle, na moru. No, pohalosnih ima i drugdi. I vu Velkom Selu pri Dravi. Gde je murija konačno počela delati svoj posel kak se šika pa bu, kak mi se vidi manje kuli vu zraku a više lopova vu reštu…Bogu fala.

Radio - kojem se najviše vjeruje

Što čitati?

Varaždinci, koristim ovu priliku da vam kažem da u našem gradu postoji još nešto dobro i ekskluzivno na što možemo biti ponosni. emojte biti od onih koji ne prepoznaju novo i lijepo, radije dođite i vidite!

Letizia

N

D r. J o h n V i r a p e n , Nuspojava: smrt, Ispovijedi farmaceutskog insidera, Omega l an, Zagreb, 2010.

Objavljena u biblioteci znakovitog naslova „Novi dokazi“, ova knjiga pruža jedinstven uvid u ono što mnogi slute, a ne usude o tome ozbiljnije razmišljati.

Dr. Virapen iz vlastitog iskustva govori kako je sudjelovao u svjetskoj obmani farmaceutske industrije, koja svakog od nas nastoji uvjeriti da je bolestan i da mu trebaju lijekovi koji mu donose malo koristi, a puno više štete. Virapen kaže: „A sve to rade samo zbog jednog razloga: Novac! Kako sve to znam? I sâm sam bio krivac“. Autor je gostovao i u odličnoj emisiji „Na rubu znanosti“ Krešimira Mišaka na HTV-u. U svakom slučaju – zanimljivo i kontraverzno.

Sound Trek Busta Rhymes U Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

skoro nam u Hrvatsku prvi put dolazi američka hip hop legenda Busta Rhymes.<br />U nedjelju 15. svibnja u zagrebačkom Aquariusu, Trevor

Tahiem Smith Jr. će se popeti na binu i izvesti svoje najveće hitove.

Svijetu je poznatiji po svojem alijasu Busta Rhymes koji mu je dao Chuck D iz kultnog Public Enemyja. Busta je karijeru počeo vrlo rano, s tek šesnaest godina. Započeo je kao dio kolektiva Leaders of New School. Zahvaljujući prije svega svojim liričkim sposobnostima kao MC, te naravno svojoj karizmi, uspješno je nametnuo solo karijeru. Sada već davne 1996. izdao je svoj prvi veliki

singl “Woo Hah” i nakon toga je samo nizao hit singlove s isto toliko uspješnih albuma. “Gimme Some More”, “Fire It Up”, “Make It Clap” “I Know What You Want”, “Break Ya Neck”, “Pass The Courvosier” samo su neki hitovi iz velikog kataloga njegovih uspješnica. Busta je poznat po svojem ultra brzom flowu i definitivno spada u elitni krug repera s takvom vještinom, a da u isto vrijeme ima uspješne albume, hitove i suradnje koji ponekad koketiraju i s pop izvođačima (Pussycat Dolls, Mariah Carey...). Busta je poznat i kao veliki showmen i to u pravom smislu riječi.

Njegovi nastupi su poznati po velikoj energiji i suradnji s publikom i svi koji će imati tu čast vidjeti Bustu u živo, sigurno neće ostati razočarani. Naprotiv, imat će zasigurno vrlo lijepu uspomenu na nastup ove legende. Karte možete kupiti putem sistema Eventim.hr.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Esteban Martin i Andreu Carranza, Gaudijev ključ, Fraktura, Zagreb, 2009.

U svojoj biblioteci (kako cijenom, tako i prodajnim mjestima) pristupačnih knjiga, Fraktura doista nudi mnoštvo zanimljivih naslova. Ovaj je roman napisan u najboljoj tradiciji povijesne fikcije ili, bolje rečeno, povijesne mistike (već se i naslovom naslanja na Dana Browna). Iako je mnogim čitateljima – i to s razlogom – različitih „kodova“ i „ključeva“ već itekako preko glave, roman dvojice španjolskih pisaca plijeni pozornost neodoljiv im glavnim likom, a to je zagonetni arhitekt Antoni Gaudi, autor nevjerojatne katedrale Sagrada familia u Barceloni. Dakle, preporuka ovisi, kako to često biva, o osobnom ukusu i interesu. Jedina je objektivna šteta to što je tisak hrvatskog prijevoda uistinu presitan.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

10. svibnja 2011., br. 364

Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u „stečaju“ Varaždin, Uska 2, na temelju Zaključka o prodaji,Trgovačkog suda u Varaždinu od 18.04.2011.g., temeljem članka 164.

Stavak 3. Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06 – dalje: SZ-a) , radi prodaje nekretnina, dana 05. svibnja 2011. godine, objavljuje

OGLAS O PRODAJI V. JAVNA DRAŽBA

1. Određuje se peta javna dražba za prodaju nekretnina: a) -čkbr.607/4 kuća i gospodarska zgrada sa 149 m2, dvorište sa 500 m2 i voćnjak sa 247 m2 u ul. Dravska 70, Bartolovečki Trnovec upisano u z.k.ul. broj 2219 k.o. Trnovec Bartolovečki u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

U nekretnini stanuju bivši vlasnici a u tijeku je postupak za iseljenje.

Početna cijena za nekretninu pod a) iznosi 178.500,00 kuna. b) -čkbr.2385/11 oranica u Otoku sa 750 čhv upisana u z.k.ul. broj 1348 k.o. Radovec, u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

Nekretnina je dijelom unutar građevinskog područja 87,00 m od ruba ceste, a dijelom izvan građevinskog područja prema prostornom planu Općine Cestica.

Početna cijena za nekretninu pod b) iznosi 57.800,00 kuna. c) -čkbr 1465/2 Zgrada u A.Šenoe 1 ukupne površine od 2294 m2 /dvije zgrade u A.Šenoe od 1538 m2 i dvorište u A.Šenoe od 756 m2 / 48.ETAŽA : 1/1 1.ETAŽA XLVIII se nalazi na 1. katu i sastoji se od prodajnog prostora s 35,9 m2 i sanitarnog čvora s 2.1 m2, ukupne površine 38 m2 sve upisano u z.k.ul broj 12441, poduložak 48, etažno vlasništvo, k.o.Varaždin u osnivanju.

Početna cijena za nekretninu pod c) iznosi 348.500,00 kuna.

Na ovoj petoj javnoj dražbi nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene.

2. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu dana 30. svibnja 2011. godine u 13,00 sati, soba broj 232/II kat.

Varaždinci vole kožu...

Cvjetne košare i drvoredi Počelo je postavljanje cvjetnih košara i mobilnih drvoreda. Prvu je cvjetnu košaru u ponedjeljak postavio gradonačelnik Ivan Čehok, a bit će ih postavljeno još 150. Sve cvjetne košare bit će postavljene na rasvjetnim stupov ima u baroknoj jezgri grada, kao i uz pro m etnice na prilazu središta grada. Surfinije, plumbago, plektrantus i mikanija, čije će tople ljetne boje krasiti cvjetne košare, uzgojene su u suvremenim proizvodnim prostorima Parkova d.d.

Zbog smanjenja izdvajanja iz proračuna Grada Varaždina,

ove će godine u Varaždinu biti manje cvjetnih skulptura.

Tako će ove godine Varaždin krasiti samo skulpture Pauna i Race.

Mobilni drvored koji čini četrnaest hrastovih drvenih žardinijera u kojima su posađeni patuljasti jap a nsk i javori i karagana po novno će uljep šavati Franjevačk i trg i Kukuljevićevu ulicu.

Mobilni drvored bit će postavljen i ispred Turističke zajednice grada Varaždina dok će dvije betonske vaze biti postavljene ispred Gradske vijećnice.

Vicevi Jabuke Pričaju dvije plavuše. Kaže prva: “Doktor mi je rekao da idućih par dana živim samo na jabukama.”

Kaže druga: “A što ako padneš?”

Ponavljanje Učitelj ulazi u razred i odmah počinje ispitivati: “Ti, dolje u kutu, ponovi što smo učili prošli put?”

“Pa znate, ne sjećam se...”

“Zar nisi ponovio lekciju?”

“Nisam... Sinoć sam se kartao s jaranima, malo se pocugalo, došao sam kući tek nekad ujutro.”

“Kako te nije sram?!? Što uopće radiš u školi?”

“Zvali su me iz kabineta ravnatelja... Došao sam vam popraviti radijator...”

Šah Zove Crnogorac ženu: - “Ženo! Ženo!”- “Što je?”, odaziva se ona. - “Dođi ovamo.” - “Evo. Što je?”

“Nacrtaj mi na leđima šahovsku ploču.” - “Zašto bih ti nacrtala šahovsku ploču?” “Ajde crtaj i ne pitaj ništa.” Nacrta mu ona i kaže: “Evo, nacrtala sam.” A Crnogorac će: “E, super. Ajd’ me sad počeši na B4.”

3. Nekretnine će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 27. svibnja 2011.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti, za svaku nekretninu pod 1a), pod 1b) i 1c), na žiro-račun stečajnog dužnika Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u stečaju broj: 2402006-1100100343, kod Erste&Steiermaerkische bank d.d., s naznakom „jamčevina“, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

4. Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje / članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili.

U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ 5. Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

6. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

7. Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ 8. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

9. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

54 S raznih strana PROSLAVA

20 godina 104. brigade HV-a

10. svibnja 2011., br. 364

TU KRAJ NAS Za vatrogasce, nikad dinamičniji Mjesec borbe protiv požara

“Frka” u Svetom Đurđu Tijekom svibnja vatrogasci će između ostalog obaviti pregled ispravnosti preko 3.000 postojećih hidranata u županiji…

U subotu 7. svibnja svečano je obilježena 20. godišnjica osnutka 104. brigade Hrvatske vojske. Već u 9 sati služena je svečana misa zadušnica za poginule branitelje u varaždinskoj katedrali Uznesenja blažene Djevice Marije na nebo, a sat vremena kasnije uslijedilo je polaganje vijenaca na Varaždinskom groblju.

O brigadi koja je osnovana 8. svibnja 1991. godine govoreno je na svečanosti u palači Herzer na Franjevačkom trgu gdje je upr iličen pozdrav ratnoj zastavi 104. brigade i odslušana državna himna…

Spomenimo i to da je u sastavu ove brigade oko 12 tisuća branitelja s područja Varaždinske županije sudjelovalo u borbama tijekom cijelog Domovinskog rata, na bojištima diljem Lijepe Naše.

!

Bubi Maleni se Bubi izgleda izgubio. Pronađen je u Hercegovačkoj ulici, ima oko 7 mjeseci, malog je rasta i pravi kućni psić. Tražimo stare ili nove vlasnike.

Udruga Spas 042/330-004

TEČAJ ORIJENTACIJE

Besplatno Hrvatsko planinarsko društvo „MIV“ Varaždin organizira tečaj orijentacije od 11. do 25. svibnja koji je namijenjen svim dobnim uzrastima.

Mogu mu pristupiti djeca školske dobi, odrasli željni rekreacije te oni željni sportskog nadmetanja. I to, kako doznajemo, neovisno o fizičkoj kondiciji i predznanju!

Prvog dana tečaja (u srijedu 11. svibnja) polaznici će steći općenita znanja o orijentaciji i orijentacijskom sportu, a predavanje počinje u 17 sati u dvorani u Kratkoj I/II (zgrada pokraj Elektrine). Treba znati i to da je tečaj besplatan, a prijaviti se mogu djeca od 10 godina starosti (od 4 razreda OŠ) nadalje, a pravo nastupa na natjecanjima imaju i mlađi od 10 godina, uz obaveznu pratnju roditelja ili rodbine.

Postroj svih sudionika uspješno odrađene vježbe Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Tradicionalnom nacionalnom manifestacijom „Svibanj – mjesec zaštite od požara“ članovi vatrogasnih organizacija na području Varaždinske županije i ove će godine djelovati u pogledu razvoja protupožarne preventive, odnosno promidžbe ovog humanog stručnog poziva.

Naime, kako doznajemo od Stjepana Kovačeka, županijskog vatrogasnog zapovjednika, hrvatsko vatrogastvo spomenute manifestacije provodi već gotovo 40-ak godina.

Temeljni im je cilj upoznavanje pučanstva sa spoznajama o nastanku požara, njihovim posljedicama te vatrogastvu kao nositelju zaštite i spašavanja osoba i imovine.

Nositelji zaštite - Ovogodišnju je manifestaciju gotovo 10.000 članova vatrogasnih organizacija u svim gradovima i općinama Varaždinske županije započelo obilježavanjem Dana hrvatskog vatroga-

jem štovan na, ja i r sv. Flo svečano a j n 4. svib ežen Dan ilj b o e j kog r h vats tva s a vatrog

stva, 4. svibnja, odnosno štovanjem sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca. U sklopu štovanja nebeskog zaštitnika vatrogasaca organizirane su brojne svete mise zahvalnice.

Glavne aktivnosti vatrogasnih organizacija tijekom svibnja bit će fokusirane na edukaciju pučanstva putem letaka s preventivnim porukama te na preglede ispravnosti više od 3.000 hidranata na području županije.

Također, neće izostat i predavanja vatrogasaca u osnovnim školama i vrtićima, posjeti učenika Muzeju hrvatskog vatrogastva i Javnoj vatrogasnoj postrojbi u Varaždinu – istaknuo je Kovaček dodavši kako će 29. svibnja brojni vatrogasci krenuti na tradicionalno hodočašće hrvatskih vatrogasaca u svetište Majke Božje Bistričke u Mariju Bistricu.

No vatrogascima je uvježbanost primarni cilj i obaveza, a kako izgledaju na djelu, moglo se vidjeti 29. travnja

u Svetom Đurđu.

Naime, j e d n o od pr v ih do ga đanja u sklopu obilježavanja Dana općine Sveti Đurđ, odnosno blagdana Đurđeva, ove je godine bila pokazna taktička vatrogasna vježba pod nazivom Sveti Đurđ 2011.

U njoj je sudjelovalo 46 vatrogasaca sa 7 vozila iz DVD-ova Sveti Đurđ, Hrženica, Karlovec Ludbreški, Komarnica Ludbreška, Sesvete Ludbreške i Struga, te djelatnici Hitne medicinske pomoći iz Ludbrega i Policijske postaje Ludbreg.

U okviru vježbe izvedeno je nekoliko taktičkih zadataka koji uključuju gašenje požara vozila, gašenje požara u poslovnom objektu, gašenje požara raslinja, evakuaciju zaposlenika i drugo.

Dodajmo i to da se ovaj put u centru hinjene katastrofe našla zgrada Općine Sveti Đurđ s okolnim gospodarsk im i stambenim objektima.

Samo jedan zapaljeni auto, a dima i vatre na sve strane

Na vrhuncu drame unesrećene prenose do vozila Hitne pomoći

DONACIJE Udruzi “Zipka” uručen materijal za adaptaciju kuće za mlade iz udomiteljskih obitelji

Paleta knaufa i 3.000 cigli za novi dom

Direktor Knegingrada Ivan Ciglar predao donaciju Nadi Furjan

Sto četvornih metara knaufa i 1.500 komada nosive te isto toliko pregradive cigle donirano je Udruzi udomitelja za djecu i mlade iz Varaždinske županije “Zipka” za kuću koja se adaptira u Petrijancu, u kojoj će svoj dom već krajem ovog ljeta pronaći mladi iz udomiteljskih obitelji koji će postati punoljetni. Vrijednu donaciju predsjednici udruge Nadi Furjan u četvrtak je predao Ivan Ciglar, direktor tvrtke Knegingrad d.o.o. Zahvaljujući Stjepanu Raku, direktoru tvrtke Knauf, Udruzi je donirana gotovo polovica potrebnog

knaufa za njihov projekt, a ciglu su dobili zahvaljujući Dubravku Šimencu, vlasniku Ciglane Cerje Tužno. - Ostali knauf koji je potreban za adaptaciju prostora udruzi će se osigurati po povlaštenim cijenama. Ukupna vrijednost predane donacije je oko 15.000 kuna – rekao je Ciglar. Dobivena donacija omogućit će da adaptacija prostora ide dalje prema planovima.

Dosad su mnogi pomogli, no još je puno toga potrebno da bi ovaj jedinstveni projekt zaživio do jeseni. Udruga još nema ulazna vrata, podove, niti sav

materijal za žbukanje, lak za stolariju te rasvjetna tijela, a nedostaje i kuhinja te namještaj za dnevnu sobu. Stoga iz “Zipke” apeliraju na sve koji mogu da im pomognu, bilo donacijom priloga, stvari ili usluga jer svaki je oblik pomoći – dobrodošao.

Sve informacije mogu se dobiti na 098/597-325 (Nada Furjan) ili 091/797-5481 (Marija Igrec), a želite li pomoći u ostvarenju ovog projekta, možete to učiniti i uplatom na žiro-račun udruge, broj 2390001-110367795, otvoren pri Hrvatskoj poštanskoj banci, s naznakom “donacija”.

Vodič 55

10. svibnja 2011., br. 364

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Od četvrtka, 12.5. do utorka 17.5.

INVAZIJA SVIJETA: BITKA LOS ANGELES (akcija, SF) u 20 sati Od četvrtka, 12.5. do utorka 17.5.

RANGO (animirani, komedija, avantura) u 18 sati

KAZALIŠTE Utorak , 10.5. u 20 sati, Rogoz LAMENTACIJE VALENTA ŽGANCA Četvrtak , 12.5. u 20 sati, Rogoz VOLIM NJOFRU (komedija) Petak, 13.5. u 19:30, Velika scena ENCIKLOPEDIJA IZGUBLJENOG VREMENA Subota, 14.5. u 21 sat, Rogoz SINGERICA (cabaret)

KNJIŽNICA Četvrtak, 12.5. u 19 sati DJEVOJKA S BRUCOŠIJADE predstavljanje romana varaždinske autorice Matilde Mance Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Emilija Đuranec - Mali Đurek

VREMENSKA PROGNOZA

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel JOŽE ŠUBICA, razgled do 15. svibnja Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka 13.5. do utorka 17.5.

SVETI RATNIK (akcijski triler) u 18 sati VODA ZA SLONOVE (epska romantična drama) u 20 sati Koncerti Utorak 10.5. u 20 sati SVEČANO OTVORENJE 38. MMM “J. Š. Slavenski” (Dvorana Zrinski/Scheier) Četvrtak 12.5. u 20 sati KONCERT LAUREATA - DALIBOR BUKVIĆ (Dvorana Zrinski/Scheier)

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ZATOPLJENJE Vikend je bio topliji, u subotu uz puno sunca, dok je nedjelja bila oblačnija i vjetrovitija.

Tjedan pred nama donosi nam nastavak većinom suhog vremena uz dosta sunca. Temperatura zraka će biti vrlo ugodna, a opasnost od mraza više neće postojati. Tek prema kraju vikenda postojat će mogućnost za pljuskove. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 9.5.)

ROĐENI: DJEVOJČICE

VJENČANI:

Marta Sakač, Jana Horvatić, Ema Mičuda, Sara Pecik, Lola Bakal, Viktorija Đurkin, Lucija Kolarić, Julija Kuternik, Marija Magdalena Adžijević, Petra Kraljić, Maria Elena Posavec, Maja Lena Golub, Korina Hošnjak

DJEČACI Juraj i Karlo Martinčević, Helena Farago, Matej Pavlić, Noa Sokač, Noa Škrlec, Jan Anić, Patrik Cecelja, Branimir Bogadi, Martin Patrčević, Jakob Miketek, Roko Švoger, Emil Borovec, Matija Herceg, Ivano Habek, Marko Martinez, Jan Kostanjevec, Patrik Brković

UMRLI:

Branko Juranko i Suzana Pokos, Davor Košćak i Carolina Biškup, Vanja Rojc i Andreja Rog, Miljenko Telebar i Ivana Mičović, Adam Bilal i Maja Horvat

Mario Kralj Božić (49), Dragica Čusek (59), Franjo Golub (86), Viktorija Martinec (85), Josip Bogadi (69), Marija Vincek (84), Marica Križnjak (84), Anto Matešić (58)

Muzejske svečanosti i Noć muzeja Četvrtak, 12.5. u 19 sati, palača Herzer KREŠIMIR GECI: KUKCI 3D, otvorenje izložbe fotografija Petak, 13.5. u 19:30, Stari grad ALTHAN ANSAMBL, koncert Subota, 14.5., od 20-24, palača Sermage Lila Herceg: Tunel djetinjstva Damir Hoyka: Dnevnik Izložbe fotografija: Sjećanja i Svjetlopisi mojeg strica Drageca

56 Zadnja

10. svibnja 2011., br. 364

USPJEH Još jedna radna akcija Ekološke udruge „Eko-Drava“ Varaždin

„Nestala“ tona otpada Marljivi ekolozi postavili su i nove oslikane bačve za sakupljanje otpada U jednoj od najopsežnijih ovogodišnjih radnih akcija Ekološke udruge „Eko-Drava“ iz Varaždina, koja je održana u subotu 7. svibnja, sudjelovalo je 15 njezinih članova i nekoliko građana iz Varaždina i okolice. Kako doznajemo od Željka Sitara, predsjednika spomenute udruge, radna je akcija počela u 10 sati, a volonteri su podijeljeni u četiri ekipe pred kojima je posla bilo na pretek.

Oronulo kupalište Naime, sudionici subotnje akcije prvo pristupaju detaljnom čišćenju okoliša oronulog dravskog kupališta. I to s jedne i druge strane odvodnog kanala pa sve do prelaznog mosta prema zelenim strugama. Također, marljivi ekolozi postavili su i nove oslikane bačve za sakupljanje otpada, od kojih svaka ima zapreminu od čak 200 litara. A njih, kao da nikada nema dovoljno pa u dravskoj parkšumi ima smeća na sve strane.

Da je tome tako svjedoči i količina otpada koje je petnaestorica članova udruge uz pomoć volontera pr ikupil a.

Vjerovali ili ne, 15 zaljubljenika u prirodu koji su ovom akc ijom pokazali da im nije svejedno hoćemo li sačuvati njezine ljepote ili ne, pr ikupilo je

!

gotovo jednu tonu različitog otpada.

Udruga je o svom trošku adekvatno zbrinula tu hrpetinu papira, plastičnih boca, starih prozora, tekstila i svu silu ostalih drangulija koju su neodgovorni vlasnici po bijelom danu, ili pak pod okriljem noći kao najveći kriminalci dovukli i odbacili gdje im volja.

D o dajm o i to da je po završetku radne akcije slijedilo druženje za članove udruge „Eko - Drava“ i njihove pomagače uz okrepu kuhanim grahom. Treba li uopće spomenuti da na mjestu druženja iza njih nije ostao ni jedan papirić na tlu…

4 orkestra na smotri puhačkih orkestara

Varaždinski Dom željezničara bio je domaćin osme smotre puhačkih orkestara Varaždinske županije. Na smotri su sudjelovala četiri puhačka orkesta: Limena glazba Lepoglava, Limena glazba Sv. Martin iz Brezničkog Huma,

Puhački orkestar grada Ludbrega te gradski puhački orkestar Hrvatskih željeznica Varaždin. Tko će od njih nastupiti na državnom natjecanju 11. i 12. lipnja ove godine u Novom Vinodolskom, još nije poznato.

a udrug m o je o sv vatno k e ad trošku a hrpetinu l u n i nih zbr plastič , a r i p pa starih boca, a... r prozo

NAJAVA

Muzej anđela Varaždin će dobiti “Muzej anđela”. Ovaj jedinstveni muzej u cijeloj Hrvatskoj, ako ne i u svijetu, otvara Željko Prstec, samostalni umjetnik-slikar. Muzej se nalazi u Ulici S. S. Kranjčevića u Varaždinu, a vrata će otvoriti ovog petka u 19 sati u povodu Međunarodnog dana muzeja.

Inače, Željko Prstec više od trideset godina stvara svoj svijet anđela i oni su njegov zaštitni znak. Njegove se umjetničke akcije već godinama odvijaju pod geslom da je Varaždin “grad u kojem spavaju anđeli”, a slogan i zamisao o Varaždinu kao gradu u kojem anđeli spavaju zaštićena je autorskim pravima. U muzeju će se prikupljati umjetnička djela vezana uz temu anđela. Muzej anđela zasigurno će biti još jedno nezaobilazno mjesto posjeta ljubitelja anđela iz cijelog svijeta, ali i moguća turistička atrakcija.

KONCERT

I. Vragolovich Ove nedjelje, 15. svibnja, u podrumskoj sceni Zvonimira Rogoza nastupit će Ivan Vragolovich Band te Gadjo Manouche. Riječ je o dva benda autentičnog glazbenog izričaja.

Ivan Vragolovich Band (folk/ rock/blues) tom će prigodom promovirati svoj prvijenac “I’m a man” snimljen u Sun studiju u Memphisu (USA).

Gadjo Manouche, zagrebačko-varaždinski gypsy swing kvintet nastao je 2008. godine po uzoru na velikog gitarista Djanga Reinhardta. Čine ga Ivan Grgić, Luka Nekić, Berislav Gavranić i Krešimir Tomić - Bonzo. Gadjo Manouche također će promovirati svoj novi CD. Cijena ulaznice je 20 kuna.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović