RT_365

INTERVJU Sociolog Bruno Šimleša o ljubavi, braku, nevjeri, istospolnim vezama i sreći

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 365 :: 17. svibnja 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO U Varaždinu godišnje prosječno 274 novooboljelih od karcinoma

Rak - uzima danak Od 2003. do 2007. u Varaždinu više za četvrtinu novooboljelih od prosjeka RH Stranice 2.-3.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com STRUČNI SURADNICI

PRAVA PACIJENATA

Ne smije boljeti kod doktora str. 38.-39.

EUROPSKA NOĆ MUZEJA SEDMU GODINU I U VARAŽDINU

U muzejima 3.000 ljudi!

Stranice 28.-29.

Školama nedostaju psiholozi, pedagozi i defektolozi Stranice 4.-5.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Raskrižja varaždinskog sporta

17. svibnja 2011., br. 365

OTKRIVAMO Novooboljelih osoba od raka u Varaždinu

Varaždin u vrhu novooboljelih od karcinoma

Z

bog manjih prihoda u gradskoj blagajni bilo je samo pitanje vremena kada će se smanjiti ukupna izdvajanja iz gradskog proračuna i za varaždinski sport. To će se vjerojatno dogoditi već ove srijede ukoliko Gradsko vijeće Varaždina prihvati prijedlog da se potpore vrhunskome sportu, sportskim udrugama koje su u sastavu Zajednice sportskih udruga grada te za ostale javne potrebe u sportu smanje za 8,3 posto ili nominalno za 753.000 kuna. Točnije, za varaždinski sport i rekreaciju će umjesto planiranih 9,1 milijun kuna iz gradske blagajne biti moguće rasporediti 8,3 milijuna kuna. Dostatno? Mnogi će sportaši reći: samo za preživljavanje varaždinskog sporta. Poznato je, naime, da varaždinski sportski klubovi, ali i sportske i rekreativne udruge, muku muče kako pronaći novac za financiranje vlastitih djelatnosti. Sponzora koji financijski podupiru sportske djelatnosti sve je manje, a gledatelja na stadionima i igralištima koji su spremni platiti karte za sportske doživljaje, također je premalo. U takvim okolnostima klubovi i udruge sve češće za podmirenje osnovnih troškova svojega djelovanja traže financijsku pomoć od Grada. No ubuduće će se još više morati okrenuti sebi, marketingu i izglednim mogućnostima vlastitog financijskog opstanka i oporavka. A nužno će biti i racionalizirati i objedinjavati potencijale u pojedinim sportovima. Ne samo na gradskoj već i regionalnoj razini. Ma koliko to za neke sportske djelatnike bilo teško prihvatljiva činjenica.

Novooboljelih osoba od raka od 2003. do 2007. bilo je u Varaždinu više za četvrtinu od prosjeka RH Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Broj novooboljelih od raka u devet hrvatskih gradova od 2003. do 2007. godine

U usporedbi s brojem žitelja, Varaždin je bio drugi grad po dobno standardiziranoj stopi novooboljelih od raka među stanovnicima devet hrvatskih gradova u razdoblju od 2003. do 2007. godine. Štoviše, po pojavnosti raka među ženama Varaždin zauzima prvo mjesto, dok je treći po pojavi novooboljelih raka među muškarcima, uspoređuju li se dobno standardizirane stope promatranih gradova.

Odmah iza S. Broda

Broj muškaraca novooboljelih od raka u devet hrvatskih gradova od 2003. do 2007.

Rezultati su to do kojih su došli djelatnici Registra za rak Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prema rezultatima tog istraživanja provedenog za potrebe Radne skupine Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi, tijekom pet godina u Varaždinu je svake godine prosječno bilo 274 nov ih osoba oboljelih od neke vrste

j

e li posrijedi veća osviještenost ili se u Varaždinu uistinu više pobolijeva?

Broj žena novooboljelih od raka u devet hrvatskih gradova od 2003. do 2007.

raka, što daje stopu od gotovo 558 osoba na 100 tisuća stanovnika, odnosno dobno standardiziranu stopu od 553 osobe na popisu stanovništva iz 2001. godine. To je za svega tri osobe manje od vodećeg Slavonskog Broda, a čak za 110 osoba ili četvrtinu više od državnog prosjeka!

Zahtjevna obrada

Lijevo - zdrava pluća, desno - pluća zahvaćena karcinomom

Zašto Varaždin toliko strši od državnog prosjeka kada je u pitanju broj novooboljelih od raka, koji je u našoj zemlji vodeći uzročnik smrti odmah nakon kardiovaskularnih bolesti, objašnjenje smo pokušali dobiti na više adresa, ali bez osobitog uspjeha.

Spremnost da pripomognu

Aktualno

17. svibnja 2011., br. 365

je bilo osjetno više od državnog prosjeka

3

IZDVOJENO Dugo prikrivani podaci napokon pred javnošću

Hoće li objavljeni podaci sad potaknuti nekoga na akciju?

Smrtnost od zloćudnih novotvorina od 2003. do 2008. u devet naših gradova

rasvjetljavanju ove nezahvalne, ali za sve vrlo bitne problematike ponovno je pokazala samo ravnateljica Franciska Lančić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, koju smo pitali postoji li (i koje je) objašnjenje rezultata istraživanja prema kojem je grad Varaždin po incidenciji raka kod žena na prvom, a po oba spola na drugom mjestu od 2003. do 2007. godine, odnosno kakvo je stanje bilo prije, a kakvo nakon promatranog razdoblja.

- Usporedni podaci za gradove ne obrađuju se rutinski, tako da ZZJZ Varaždinske županije ne raspolaže takvim podacima za period prije 2003. i nakon 2007. godine.

Usporedivi podaci o incidenciji (pojavnosti) raka rutinski se obrađuju po županijama

z

a utvrđivanje mogućih uzroka nužno je napraviti posebno istraživanje

SMRTNOST OD RAKA

zdravstva i socijalne skrbi za praćenje i koordinaciju provedbe epidemiološkog

i

straživanje je provedeno za potrebe tzv. sisačke Radne skupine istraživanja u gradu Sisku.

Pozivajući se na rezultate do kojih je došla ta radna skupina, sisački gradonačelnik Dinko Pintarić javno

je ustvrdio da Sisak i ne stoji tako loše kada je u pitanju broj novooboljelih od zloćudnih novotvorina, budući da ima nekoliko gradova ispred njega.

Među tim gradovima je, kako sada zorno pokazuju rezultati istraživanja, Varaždin. Ali i Rijeka, posebno zbog obolijevanja od raka pluća i bronha. Stoga je vjerojatno najjača nevladina udruga u Rijeci odmah krenula u akciju. Hoće li nešto slično sada uslijediti i u Varaždinu?

Varaždin ispod prosjeka RH! Iako je u samom vrhu po pojavnosti raka, Varaždin nije u vrhu gradova po smrtnosti od zloćudnih novotvorina. Tu se nalazi na šestom mjestu s dobno standardiziranom stopom od 276 (prosječno godišnje 140 osoba), što je za osam manje od državnog prosjeka!

Oboljeli od zloćudnih novotvorina češće umiru u Slavonskom Brodu (DSS 315), Rijeci (DSS 303), Zagrebu (DSS 293), Osijeku (DSS 290) i Sisku (DSS 289), dok rjeđe u Karlovcu (DSS 273), Zadru (DSS 253) i Gospiću (DSS 243). Štoviše, ako se promatra smrtnost oboljelih osoba mlađih od 65 godina, Varaždin ima najmanju stopu među svim promatranim gradovima.

Naime, njihova dobno standardizirana stopa je 85 (41 osoba

prosječno godišnje). Međutim, dobno standardizirana stopa starijih od 65 godina iznosi 1310 (99 osoba), po čemu je četvrti među promatranim gradovima.

Dobno standardizirana stopa smrtnosti od raka pluća i bronha za Varaždin iznosi 58 (godišnje prosječno 29 osoba), što je ispod državnog prosjeka.

I tu je smrtnost osoba mlađih od 65 godina manja od državnog prosjeka, ali ne i starijih.

Dobno standardizirana stopa smrtnosti od leukemija za Varaždin je 4,1 (tri osobe godišnje), što je gotovo dvostruko manje od državnog prosjeka. Štoviše, kod osoba mlađih od 65 godina ona iznosi 2,2. Međutim, za starije skače na 13,5, ali i to je gotovo tri puta manje od državnog prosjeka.

PRIMJER Kako su u Rijeci reagirali na podatke

Je li industrija poništila sve blagodati mediteranskoga grada?

i takvi su podaci za tekuću godinu dostupni tek nakon dvije godine zbog složenosti procedure statističke obrade takvih podataka pri registru HZJZ-a - veli ravnateljica Lančić, naglašavajući da su dostupni rutinski podaci o incidenciji raka u Hrvatskoj za 2008. godinu.

Franciska Lančić

Veća osviještenost?

Glede razmjerno učestalije pojavnosti raka u Varaždinu, na što upućuju rezultati istraživanja Registra za rak, ravnateljica podsjeća je riječ o bolesti koja nastaje udruženim djelovanjem vrlo različitih čimbenika kao što su dob, spol, naslijeđe, okolišni čimbenici i dr.

- Osobito je nezahvalno pokušati interpretirati podatke

Već smo prošle godine upozoravali da po broju novooboljelih od zloćudnih tumora Varaždin, kao i Varaždinska županija, znatno odskaču od hrvatskog prosjeka.

Međutim, sve do sada nismo uspijevali dobiti konkretne podatke, barem što se tiče grada Varaždina, i to usprkos tome što smo znali da oni postoje. Naime, ubrzo nakon što su se Siščani pobunili zbog zagađenja zraka, ustrojena je posebna Radna skupina Ministarstva

o ukupnoj incidenciji raka u nekoj populaciji jer su različite vrste raka pogodovane različitim čimbenicima. Bolji uvid se dobije uspoređivanjem parametara za pojedinu vrstu raka. Na incidenciju, kao statistički podatak, osim prevalencije rizičnih čimbenika utječe i razvijenost zdravstvenih službi koje rade na senzibilizaciji stanovništva

za rano otkrivanje pojedinih vrsta raka, kao i ažurnost pri evidentiranju slučajeva raka. Tako se kod postojećih mjera probira stanovništva ili pojačanih preventivnih pregleda u svrhu ranog otkrivanja nekog raka očekuje i porast incidencije, što ne znači stvarni porast neke pojave već je odraz ranijeg otkrivanja i predstavlja u svojoj biti pozitivan rezultat - upozorava Lančić.

Očigledno, sve dok se ne napravi posebno istraživanje koje će, uz ostalo, pokazati učestalost svih vrsta raka i preventivnih pregleda, ostat će dvojba je li razlog natprosječnog broja novooboljelih od raka u Varaždinu uistinu veći broj oboljelih u odnosu na druge gradove, ili pak je posljedica (i) veće osviještenosti stanovništva te rada zdravstvenih službi na tom području.

Leukemija iznad, rak pluća ispod prosjeka RH! Rak pluća te leukemija dvije su vrste raka koje su posebno obrađene u istraživanju Registra za rak Službe za epidemiologiju kroničnih masovnih bolesti HZJZ-a.

Iako je po incidenciji svih leukemija Varaždin iznad državnog prosjeka među devet promatranih gradova, tu ipak nije u vrhu. S godišnjim prosjekom od 13 novooboljelih osoba nalazi se na šestom mjestu, dok je vodeći Gospić s 22 osobe (državni prosjek je 12 osoba).

Po pojavnosti raka pluća Varaždin je sa 60 osoba ispod državnog prosjeka, koji iznosi nešto više od 63 osobe. Svake godine od te vrste raka oboli 88 Varaždinaca, što je najmanje među muškarcima promatranih gradova. Iako istovremeno od raka pluća oboli 35 Varaždinki, to je znatno više od državnog prosjeka koji za žene iznosi 26 osoba. Štoviše, po pojavnosti raka pluća Varaždinke su na drugom mjestu!

Eko Kvarner zatražio hitnu izradu studije S obzirom na klimu, mediteransku prehranu i standard, Rijeka bi trebala biti među zdravijim gradovima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Na podatak da je Rijeka u razdoblju od 2003. do 2007. godine među četiri vodeća grada po pojavnosti raka pluća, a posebice da je vodeća po incidencji te zloćudne bolesti kod žena, bez zadrške se javno osvrnuo Vjeran Piršić, predsjednik Udruge “Eko Kvarner”.

Krivac - rafinerija?

Naime, takav rezultat istraživanja otvoreno je doveo u vezu s industrijskim zagađivačima na Kvarneru, točnije INA-inom rafinerijom Urinj i postrojenjem Mlaka.

To je, uz ostalo, potkrijepio i rješenjem Ministarstva zaštite okoliša iz 2004. godine kojim se INA-i zabranjuje da u svom tehnološkom procesu prerađuje naftu sa sadržajem sumpora većim od jedan

ZJZ Rijeke: Pušenje uzrok raka Dok je udruga “Eko Kvarner“ pozvala na izradu detaljne epidemiološke studije, suprotno su reagirale nadležne institucije. Tako je Đulija Malatestinić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo ustvrdila da je zapravo zabilježen blagi trend pada malignih oboljenja na Kvarneru, iako je potvrdila višu stopu smrtnosti od raka dušnika, dušnica i pluća nego što je to bilo u Hrvatskoj.

To je, međutim, dovela u vezu s pušenjem, za koji je istaknula da je uzrok raka u čak 87 posto slučajeva.

posto, koji je izdan za rafineriju u Sisku.

- Upravo taj dokument govori da je glavni razlog zagađivanja iz rafinerije Urinj upotreba nekvalitetne sirovine, visokosumporne nafte, a sve zbog profita na račun okoliša i zdravlja građana - upozorio je Piršić.

Da je ova industrija najodgovornija za pojavnost zloćudnih bolesti u Rijeci, predsjednik Udruge “Eko Kvarner“ potkrepljuje i time što se grad nalazi u pogodnoj klimi, a građani

imaju mediteransku prehranu i visok životni standard.

Upravo zbog svega potonjeg, Piršić je istaknuo da bi se prije očekivalo kako je Rijeka jedan od zdravijih gradova, a ne suprotno.

Radi razjašnjenja što je stvarno posrijedi, predsjednik Udruge “Eko Kvarner“ zatražio je hitnu izradu detaljne epidemiološke studije koja će pomoći u preciznom detektiranju ovih podataka i otklanjanju uzroka obolijevanja građana.

4

Aktualno

17. svibnja 2011., br. 365

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Za nas tajno, a za EU – javno 10. 5.

Čačić je skrivio nesreću iz nehaja, tvrdi mađarska policija nakon što je ustvrdila da je čelnik HNS-a lani vozio prebrzo i zbog toga izazvao prometnu nesreću sa smrtnim posljedicama. Dok se iščekuje odluka mađarskog tužiteljstva, u Siriji i dalje masovna uhićenja antivladinih prosvjednika, na koje izlazi i vojska.

DOZNAJEMO Osnovnim školama nedostaju psiholozi

Standardi su jedn situacija nešto sa

11. 5.

U Sabor stigao Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije, a mijenja se nekoliko zakona, pa i radi lakšeg opoziva (grado)načelnika. Razlog je (dijelom) i EU na čijem nam se putu pojavljuje nova prepreka - NE Krško, koja je za dio austrijskih zastupnika – smeće.

12. 5.

Vlada, uvjerena u dovršetak pregovora, usvojila posljednje izvješće o Poglavlju 23, Pravosuđe i temeljna prava, gdje je pobrojala štetu od afera od 642 milijuna.

Dok ministar Milošević vidi 200 investitora s 140 milijardi kuna ulaganja, stižu podaci o padu industrijske proizvodnje, padu zaposlenosti, ali ne i u javnom sektoru. Raste samo dug, koji je HAZU izračunao na 90 milijardi dolara. U usporedbi s time, Svjetska banka odobrava nam sitnih 150 milijuna eura.

13. 5.

Odličnim je Kosor opisala sastanak s veleposlanicima zemalja EU, a oporba raspalila kritikama jer je njima predstavila cjelovito izvješće o Poglavlju 23, ali ne i domaćoj javnosti. Ubrzo izvješće ipak objavljeno, ali bez podataka o istragama. Visoka predstavnica EU uvjerila Dodika da odustane od provedbe referenduma koji je trebao dovesti u pitanje opstanak suda i državnog odvjetništva BiH.

14. 5.

Za spašavanje brodogradilišta, ali i punjenje džepova osobama bliskim upravama, dosada smo potrošili 34 milijarde kuna. Zbog novih jamstava naš javni dug prešao 60 posto BDP-a, što je uvjet za uvođenje eura. Iako je u EU, euro nema ni Mađarska gdje vladajući razmišljaju o mogućnosti da roditelji glasuju i za - djecu.

15. 5.

Prva istraga za ratno profiterstvo – osumnjičen je Linić. Da su izbori blizu, govore i izmjene Zakona o prebivalištu koji bi trebao uvesti više reda u biračke popise. A bez obzira na rezultate izbora na lokalnoj razini, Berlusconi ne misli odstupiti.

16.5.

Ključni tjedan za ulazak u EU, odnosno dovršetak pregovora. Ako do tada ostane (na slobodi), ostat će i dalje.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

U školama Varaždinske županije trenutno je zaposleno 56 stručnih suradnika, a polovica od tog broja su pedagozi

Kako ih je premalo, u praksi se nerijetko događa da zaposleni stručni suradnici rade poslove koje ne bi trebali i za koje nisu školovani Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Prema Državnom pedagoškom standardu osnovnoškolskog sustava i obrazovanja, svaka osnovna škola koja ima 180 učenika zapošljava dva stručna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. Škola koja ima više od 180, a manje od 500 učenika zapošljava tri stručna suradnika, a preko 500 učenika – četiri stručna suradnika.

Suradnika premalo Ako nastavu pohađa između 15 do 20 učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja, škole imaju pravo i na stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila, a u stručne suradnike ubrajaju se knjižničar i zdravstveni djelatnik.

Premda primjena ovih pedagoških standarda započinje tek s početkom 2013. godine, pri čemu će škole imati sve do 2017. godine priliku s time se i uskladiti, trenutna situacija u broju

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Nisu definirani profili stručnih suradnika Mnogo je zamjerki sručnjaka iz škola prema donesenom pedagoškom standardu, a glavna je ta da zapravo ne postoji standard za stručne suradnike pojedinih profila, već se svi tretiraju kao da rade isti posao. Kod propisanog pedagoškog standarda u obzir se ne uzima struktura učenika, već samo veličina škole, pa ispada da su u jednakim uvjetima škole koje nemaju učenika s posebnim potrebama, kao i škole koje imaju uključene velik broj djece s teškoćama.

Također, nisu definirani ni profili stručnih suradnika, osim obaveznog pedagoga, pa ostaje na školi da procijeni koji joj je profil

stručnih suradnika u školama Varaždinske županije daleko je od propisanih standarda!

Prema podacima Ureda državne uprave, svaka škola na području Varaždinske županije ima jednog ili više stručnih suradnika različitih profila. Ukupno ih je 56, a točno polov ica njih su pedagozi. Samo u sedam gradskih osnovnih škola u kojima je oko 3.600 učenika

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

najpotrebniji. Tako se u praksi zna dogoditi da škola ima veći broj djece s oštećenjem sluha i zaposli surdopedagoga, no kad ta djeca završe školu, a upiše veći broj djece s nekim drugim teškoćama, ne može više zaposliti potrebnog rehabilitatora. Škole koje zaposle dva defektologa različitih profila više ne mogu zaposliti psihologa.

U stručne suradnike ubrajaju se i knjižničari, što ne odgovara nikome, jer škole koje imaju knjižničara nemaju pravo na jednog suradnika (psihologa ili defektologa), a s druge strane bune se i knjižničari jer škola više nema obaveze imati knjižničara.

zaposlen je 21 stručni suradnik, a nedostaje ih najmanje još osmero! Varaždinskoj III. OŠ nedostaje pedagog i psiholog, V. OŠ uz psihologa i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, a potrebu za takvim stručnjacima trenutno imaju još I. i IV. OŠ.

Bez psihologa trenutno rade i VI. te VII. OŠ.

Zbog premalog broja pedagoga, psihologa i defektolo-

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

ga različitih profila u školama, oni koji trenutno rade, prenatrpani su poslom.

- Zbog dinamike svakodnevnih događanja i problema na školi, premalo sam u razredima, među učenicima, i ne stignem se baviti prevencijom. Najviše se bavim s djecom koja otvoreno pokazuju probleme, a s onima kod kojih se oni manifestiraju na neki drugi način,

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

17. svibnja 2011., br. 365

i, pedagozi i defektolozi različitih profila

no, a stvarna asvim drugo ZA ZAPOŠLJAVANJE Potrebna suglasnost ministarstva

Nisu dobile suglasnost, pa bez defektologa - logopeda Pravo na pojedinog stručnog suradnika osnovne škole ostvaruju na temelju broja učenika, odnosno broja razrednih odjela, broja učenika s teškoćama u razvoju s primjerenim oblikom školovanja i drugim posebnostima, a odobrenje mora dati nadležno ministarstvo. Prema informacijama iz Grada Varaždina, sve su gradske osnovne škole u posljednje vrijeme tražile navedene suglasnosti, a u ovoj školskoj godini suglasnost za zapošljavanje defektologa - logopeda zatražile su I. i IV. OŠ, međutim, nisu je dobile.

Naime, u nekim školama kažu da je problem trenutno to što nema zapošljavanja u javnim službama, ali i to što će se prije zaposliti učitelj koji nedostaje nego školi

NAJVIŠE JE PEDAGOGA

potreban stručni suradnik.

Iz Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji su izvjestili da je na snazi Odluka Vlade o prijamu služenika i namještenika u tijelima državne uprave i javne službe koje se financiraju iz državnog proračuna.

Prema toj odluci, citiramo, “prijam službenika i namještenika javnih službi na poslove i zadatke koji se financiraju iz državnog proračuna dozvoljen je samo ako su u državnom proračunu osigurana financijska sredstva, školama je uskraćena suglasnost Ministarstva za zapošljavanje novih stručnih suradnika, odnosno uvećanje količine radnog vremena stručnih suradnika u nepunom radnom vremenu”.

SURADNICI U VARAŽDINU

KOJA STRUKA NEDOSTAJE?

4

56

21

stručni suradnik zaposlen je u sedam gradskih osnovnih škola: 6 pedagoga, 3 psihologa, 3 defektologa - logopeda, 1 defektolog rehabilitator, 1 zdravstveni radnik i 7 knjižničara

psihologa (III., V., VI. i VII. osnovna škola), jedan pedagog (III. OŠ) te stručnjaci edukacijskorehabilitacijskog profila (I., IV. i V. OŠ) nedostaju u gradskim osnovnim školama koje broje oko 3.600 učenika

odnosno nisu uočljivi kao što su to svađe i tučnjave, ne stignem se baviti koliko bih željela i trebala – rekla je psihologinja na II. OŠ Željka Čolović-Rodik.

S druge strane, očekivanja od stručnih suradnika u školama su velika. Uz to što je sve više socijalno-neprihvatljivih oblika ponašanja,

sve je više učenika s drugim vrstama teškoća što zahtjijeva potrebu povećanog angažmana stručnjaka defektološke struke, a jednako tako neophodna je i stručna psihološka pomoć djeci u rješavanju problema odrastanja. Kako ih je premalo, u praksi se nerijetko događa da zaposleni stručni surad-

nici rade poslove koje ne bi trebali. - U našoj školi imamo psihologa, pedagoga i knjižničara, ali ne i defektologa.

Sve potrebno za rad s učenicima koji imaju poteškoće u razvoju odrađujemo ja i kolega psiholog u suradnji i kroz dodatne edukacije – doznali smo od Josipa Hercega, pedagoga iz OŠ Vidovec.

stručnih suradnika zaposleno je u osnovnim školama Varaždinske županije: 28 pedagoga, 7 psihologa, 21 stručnjak edukacijskorehabilitacijskog profila (defektolog, socijalni pedagog, rehabilitator)

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

17. svibnja 2011., br. 365

OTVORENO Bruno Šimleša, sociolog i autor brojnih knjiga govori o ljuba

Seks nije poanta inti Nakon što su zadovoljene primarne egzistencijalne potrebe, dakle, krov nad glavom, kruh i mlijeko za doručak, novac ne igra više nikakvu ulogu u postizanju i ostvarivanju sreće Piše: GORDANA IGREC

ge ipak posvetio partnerskom odnosu, jer na moju žalost ili Povodom predstavljanja nje- na žalost većine ljudi, najviše gove šeste knjige “Ljubavologi- pitanja imam u vezi toga. Pričao ja iliti znanost o ljubavi”, koje će sam puno o braku. Pričao sam se održati u Zagrebu početkom puno o prevari. Zašto se uopće lipnja, s poznatim sociologom, događa i može li se uopće preboljeti? Ali i o svim mogućim predavačem na raznim semiaspektima obiteljskih narima, urednikom o odnosa, prijateljskih i duhovne literatun ru B poznaničkih. Dakle, re u izdavačkoj a š e l Šim kuć i V.B. Z. i u vrlo je nabijena, g ji n k vrlo je osebujna kolumnistom prvu svoju na duše” i šarolika knjiga.

Jutarnjeg lii b d j u sta Brunom “S svojo Siguran sam da u je o će naići na jako Šimlešom razobjavi i još kao lijep odaziv i jedva govarali smo o naklad lvent čekam da izađe. svim onim pitaapso Napisali ste knjigu njima koja zbog “Hvala ti, ljubavi.” Kako užurbanog tempa života ili kolotečine u koju je vi doživljavate ljubav i o čemu većina nas upala vrlo vješto je u toj knjizi zapravo riječ? zaobilazimo da ne bismo sebi još dodatno otežali život. BruSuvremeni brak no Šimleša svoju prvu knjigu To je moja druga knjiga. To je “Sudbina duše” objavio je u svojevrsni transkrpit s mojih tesvojoj nakladi još kao apsolvent čajeva. Pričali smo o razvijanju na sociologiji 2000. godine. Od stabilne, zdrave, mudre psihe. O tada je i u izdavačkim vodama. svim stvarima koje mi trebamo Njegovih knjiga nema u grad- osvijestiti da shvatimo tko smo skim knjižnicama i potrebno je kako bismo lakše mogli izaći na barem mjesec dana unaprijed kraj sa svim pritiscima. Tako da rezervirati njegove knjige. To na neki način naglasimo svoje svakako puno govori o našem vrline i vrijednosti da bismo se sugovorniku... lakše mogli nositi s manama.

Mislim da većina knjiga, pa i s tog područja samopomoći, Nova knjiga O čemu govori vaša nova radi veliku grešku toliko se orijentirajući na mane da uopće knjiga?

Ljubavologija iliti znanost zaboravlja da pozitivnost.

Je li točno da se ljubav svela o ljubavi govori o ljubavi, odnosno o međuljudskim odno- samo na “romantiku i sensima, odnosno o svim mogu- timente”, ali ne i na ljubav ćim stvarima kojima si često prema bližnjem?

U mnogim situacijama – da! kompliciramo život. Najviše o ljubavi među partnerima, Ali na moju veliku radost, ima ali i obiteljskim, prijateljskim i sve više i više ljudi koji ljubav poznaničkim odnosima. Prvo ne doživljavaju na takav paušalni način.

Kako u tom kontekstu izgleda suvremeni brak? Je su li ljubavi trebaju supružnici “timski radnici” koji govoriti oni koji zajednički odrađuju život ili je žive, a ne cinični ima tu i nečeg “dubljeg”?

Ne volim generalizirati. Ima znanstvenici prekrasnih brakova, a ima vrlo površnih i ispraznih brakova. poglavlje govori o ljubavi i Većina je iz moje perspektive o tome da se ljubav ne treba ova kategorija: površni i ispraisključivo gledati u kontekstu zni. Većina ljudi ulazi u brak da partnerskog odnosa. Mislim da zapravo nisu svjesni u što ulaze, je prekrasno kad imamo par- većina ljudi ulazi u brak da nisu tnera, ali jednako tako mislim niti jednom iskreno razgovarali da ljubav možemo upoznati sa svojim partnerom, da nisu i ljubeći more, i ljubeći svoju govorili o svojim nadanjima, o djecu, i ljubeći svoje prijatelje, svojim željama, strahovima, o i ljubeći život uopće! Tako da se svojim potrebama, jer nekako mi često i prečesto orijentiramo u početku kad se upoznamo sa na partnerski odnos kad nas svojim potencijalnim partnenetko pita kako nam je ljubavni rom, onda glumimo da bismo život. Mi to poistovjećujemo s ih zadržali, da bismo ih privukli, tim imamom li partnera ili je li da bismo im se sviđali. A kad nam s partnerom dobro ili nije? ih dobijemo, onda glumimo A meni se čini da je ljubavni da bi ostali uz nas. I jako često život puno šira kategorija. Bez normalna, spontana, iskrena obzira na to, ja sam većinu knji- komunikacija niti ne dođe u

O

Bruno Šimleša

brak, niti ne postane dio bračne stvarnosti. Tako da, iz moje perspektive, većina brakova na žalost je ispraznija i površnija nego što bi lijepa institucija braka ili lijepa institucija zajedništva dvoje ljudi trebala biti.

Opet, na moju veliku radost, mislim da sve više ljudi shvaća da se treba pobrinuti za sebe, da treba sa što više digniteta živjeti svoj život, živjeti život što časnije. Zato je bitno da smo mi sami sa sobom zadovoljni, da smo dovoljno sigurni u sebe, da smo mi i dalje zadovoljni sobom. Dakle, ne mogu generalizirati o brakovima. Mislim da ima prekrasnih i onih neprekrasnih. No moram naglasiti da sve više i više ljudi ozbiljno shvaća i vlastiti život!

Seks i ljubav? Je li ljubav uvjet ili posljedica spolnog zadovoljenja? Znači: je li seksualna tehnika primarna ili je ona tek posljedica ljubavi?

d

anas postoje mnoge vrste različitih ljubavi koje osjećamo Ja ljubav direktno ne bih vezao uz seks i, iskreno, o ljubavi ne bih previše slušao od ciničnih ljudi. Mislim da o ljubavi mogu govoriti ljudi koji imaju osmijeh na srcu, ljudi koji imaju žar u očima, ljudi koji imaju leptiriće u trbuhu i

u gležnju! Cinični, izvanredni znanstvenici koji su sigurno dali svoj doprinos u jednom razvoju društva i našem proučavanju ljudske psihe mogu govoriti o nekim drugim stvarima, ali o ljubavi – ne! O ljubavi trebaju govoriti oni koji je žive. Oni koji je znaju osjetiti, koji je znaju živjeti. Mislim da je seks divna razmjena fizičke strasti između dvoje ljudi, mislim da čak nije niti najintenzivnija razmjena strasti, mislim da je puno intimniji čin kada podijelite nešto iskreno. Ne kažem da ja ne uživam: divna je to tjelesna aktivnost. Ali mislim da nije poanta intimnosti, svakako nije niti poanta ljubavi!

Je li naše društvo, kao i zapadno, uopće ustrojeno

tako da pruža potporu ljubavi kao općoj vrijednosti ili pak su neke druge vrijednosti prioritet?

Vrste ljubavi Ono što je lijepo u našem društvu je to da si mi plodno tlo stvorimo sami za sebe i onda to obrađujemo kroz svoj život. Definitivno od medija ili institucija nećemo dobiti vjetar u jedra, ali mislim da se ne trebamo žaliti na to, jer s druge strane nećemo biti represivno gonjeni kao u neka prošla vremena. Imamo dovoljno slobode organizirati si život kako god želimo. Bilo to u skladu s nekakvim dominantnim društvenim vrijednostima ili ne. Danas, na moju veliku radost, hvala dragom Bogu,

Intervju tjedna

17. svibnja 2011., br. 365

7

avi, prijateljstvu, braku, istospolnim vezama, nevjeri i potrazi za srećom

mnosti, ali ni ljubavi imamo tu mogućnost organizirati si život kako god želimo.

Kakve sve vrste ljubavi imamo?

Uopće ne znam odakle krenuti: partnerska ljubav, pa bratska ljubav, ljubav prema pripadncima istog spola, mislim da je to jednako dobro, jednako zdravo, pa obiteljska ljubav. Mislim da u ljubavi prema plesu neka osoba može doživjeti svoju esenciju, jer mi u svojoj esenciji jesmo ljubav! Mislim da u ljubavi prema moru možemo doživjeti svu onu ustreptalost i svu onu strast prema životu ako ljubimo more.

Mislim da u ljubavi prema djeci, zdravoj ljubavi prema djeci, prema nevinosti i čistoći, možemo doživjeti ljubav u njezinoj esenciji. Ja, recimo, osjećam ljubav prema pisanju. Nešto u čemu ja otkrivam sebe. Što je sa srećom kojoj svi težimo? Psihologinja Mirjana Krizmanić je čak rekla da je sreća precijenjen pojam u našem društvu... Čest stav psihologa je da previše težimo za srećom, ili da je sreća nemoguća, ili da su eventualno mogući povremeni trenuci radosti, opuštenosti čak možda ne ni sreće. Meni se čini da to nije tako.

Sreća Što je onda za vas sreća?

Jedan od vrhunaca života.

Definitivno je nije lako postići.

Mislim da je izuzetno zahtjevno zadovoljiti sve svoje potrebe, zadovoljiti potrebe drugih ljudi oko sebe, ne kompromitirati se. Ako ste vi kao prijatelj spremni dati puno tolerancije, puno razumijevanja, puno svojeg vremena, puno zagrljaja, a druga strana samo uzima, uzima, uzima, ne možete biti zadovoljni. I takvo poimanje sreće da se primarno brinete za svoje potrebe, a onda, naravno, za potrebe svih ostalih oko sebe, nije jednostavno, ali je moguće.

Kazali ste: “Ne pitajte koje poruke svemir šalje tebi, nego koje poruke ti šalješ svemiru...” Što ste pod time podrazumijevali? Često se, pogotovo u knjiga-

OSOBNO

ma duhovne tematike, čak i u religiji, pita: “Koje to poruke Bog ili svemir ili univerzalna inteligencija šalje nama?” A meni se čini da je to potpuno promašeno pitanje, jer je prema mojem shvaćanju taj Bog ili Svemir vrlo reaktivno biće. Dakle, ono će reagirati na ono što mi šaljemo prema van. Dakle, ako se mi prema sebi, životu i drugima odnosimo časno i s ljubavlju, mislim da ćemo takve poruke dobivati i od drugih ljudi, odnosno od Svemira.

Prvo osnovne potrebe, pa...

21. stoljeće Koja je glavna poruka vaše knjige Savršenstvo kreacije?

To je moja najambicioznija knjiga, definitivno. I ujedno najslabije prodavana. Nije uvijek to nužno pravilo, ali ona je najmanje praktična i najmanje govori o svakodnevnom životu, a najviše o tome tko smo mi kao duhovna bića? Ne, dakle, ja kao Bruno, muškarac, 32godišnji otac ili suprug, nego kao nekakvo duhovno tkanje.

Kako je ono nastalo, zašto je ono nastalo? Zašto smo uopće ovdje? Zašto smo uopće rođeni?

To je jedna “hard core” duhovna knjiga.

A što je s prijateljstvima u suvremenom društvu? Njegujemo li prijateljstva ili smo i tu površni konzumenti onoga što nam je dano?

Opet ne mogu generalizirati. Iskreno mislim da je svaka osoba koja ima jednog iskrenog prijatelja izuzetno bogata osoba! To je jako, jako rijetko!

Ja imam tu sreću da imam čak troje prijatelja pred kojima sam točno takav kakav jesam. I naravno da imam puno dragih poznanika ili poluprijatelja (ne znam kako da to nazovem), ali svaka osoba koja ima jednog jedinog prijatelja, mislim da je izuzetno bogata osoba. I da su oni iskreni kontakti koje smo doista uspostavili pravo bogatstvo, na žalost nedovoljno cijenjeno. Iako, opet treba naglasiti, ima sve više i više ljudi koji cijene prave životne vrijednosti!

A što je sa žensko-muškim odnosima u 21. stoljeću?

Žene se “okoristile” emancipacijom?

Koje su koristi žene izvukle iz emancipacije, a što su muškarci time dobili ili izgubili?

Upravo su izvukle tu slobodu definirati se kontra svih tradicionalnih uloga koje su ih primoravale na određeno, društveno prihvatljivo ponašanje. Mislim da još nismo na žalost došli do potpune ravnopravnosti, niti po pitanju plaće, niti u nekim religijskim institucijama, da žene i muškarci nisu ravnopravni i po pitanju nekakvih društvenih standarda. Recimo: kada muškarac prevari svoju suprugu ili djevojku, onda je on frajer. A kada žena prevari, onda je ona nešto na “k”. I svakako da u brojnim situacijama postoje dvostruki standardi i dobro je

Sve se zmućkalo! Još donedavno uloge su bile jako dobro definirane. Dakle, znalo se koja je uloga žene/majke, muškarca/ oca, muškarca tih i tih godina na toj i toj poziciji. Iako je to što se više ne definiramo prema tim ulogama unijelo malo kaosa, mislim da je to dobra stvar. Zato što svi imamo priliku biti ono što doista jesmo. To je definitivno teža stvar, jer prije si imao nekakav kalup, nekakva pravila koja si trebao slijediti.

Danas imaš tu odgovornost sam stvarati pravila. I ljudi koji se ne bave dovoljno sobom ni svojim životom, puno se teže snalaze.

A s druge strane, ljudi koji se bave sobom i svojim životom, mislim da imaju puno više

da se pomiče prema sredini, ta ravnopravnost je sve prisutnija. Još nije apsolutna, ali je sve veća i veća. Kad bismo gledali što su dobili i jedni i drugi? Dobili su slobodu plus zbunjenost.

Kako će oni to iskoristiti? Mislim da oni koji se dovoljno bave sobom, koji dovoljno poznaju sebe, da će iskoristiti dobro.

Jesu li ipak žene i muškarci vječiti rivali?

Rivali – da. Često se ima dojam kao da govore različitim jezicima, da traže različite stvari. Iako, kad se skinu maske, mislim da ima puno više sličnosti nego razlika. Ne bih te razlike toliko naglašavao, jer su najčešće društveno uvjetovane, a ne iskonske.

slobode definirati sebe kako žele. Ako ne žele igrati klasičnu žensku ili klasičnu mušku ulogu, mislim da imaju puno više slobode da to i ne rade. Recimo: ja po hrpi situacija nisam klasičan muškarac! I drago mi je da

“

Ne pitajte koje poruke svemir šalje tebi, nego koje poruke ti šalješ svemiru...

nisam klasičan muškarac! Ja ću se rasplakati u javnosti kad će mi doći da se rasplačem od dirnutosti ili od tuge. Pokazat

ću svoje emocije. Mislim da je to normalno, zdravo i ljudski.

Mislim da to nije žensko, ali se percipiralo kao: pravi muškarci to ne rade! Meni se živo fućka što ti pravi muškarci rade! Jer ti pravi muškarci nisu sretni! Ako mi dođe da trebam pokazati nježnost prema svojoj supruzi, ja ću je pokazati. Ako mi dođe da izjavim ljubav prema bilo kome, ja ću pokazati ljubav prema bilo kome, jer mislim da je to zdravo i normalno.

Generalno se do danas nije toleriralo bilo koje iskazivanje emocija i mislim da je dobro da te uloge danas nisu tako striktno definirane, jer imamo veću slobodu definirati ih onako kako mi želimo!

Koliko je sreća povezana s novcem?

Sreća je izuzetno malo povezana s novcem! Sva istraživanja, bilo da su ih vodili sociolozi ili psiholozi, govore da nakon što su zadovoljene primarne egzistencijalne potrebe, dakle, krov nad glavom, slanac, kruh i mlijeko za doručak, da novac ne igra više nikakvu ulogu u postizanju i ostvarivanju sreće. Tako da mislim da za većinu ljudi jesu zadovoljene te egzistencijalne potrebe.

Razumijem da za neke nisu.

Razumijem da je to legitiman problem, jer dok vi morate razmišljati kako ćete kupiti pelene ili kako ćete nahraniti svoje dijete, nitko ne može razmišljati o sebi kao o božanskom – ljubavnom biću ili tako nešto.

U kakvom mi svijetu živimo?

U “dolini suza” ili...?

Mislim da ne živimo niti u dolini suza niti u dolini sunca. Meni je sjajno da živimo u društvu u kojem ima dovoljno slobode stvoriti život kakav želimo. Znam da to nekad nije jednostavno.

Znam da ne možemo utjecati na neke događaje, ali čak i u situacijama koje su sad aktualne, kad primjerice dobijemo otkaz, ne možemo utjecati na svoj otkaz, ali opet možemo utjecati na to što ćemo misliti o tome!

Hoćemo li svoje dane, tjedne ili mjesece provesti u okrivljavanju nekoga, “glavom lupajući o zid” radi nečega na što nismo mogli utjecati, ili ćemo se koncentrirati na ono što imamo, na one svoje poslovne kvalitete koje imamo i naći drugi posao?

Jer svakom se može dogoditi da izgubi posao pogotovo u ovakvoj klimi, ali mislim da oni ljudi koji žele raditi, koji znaju raditi imaju puno više šanse da nađu novi posao!

IZDVOJENO Ljubav u svim oblicima zaslužuje da joj se poklonimo i da cijeli svoj život poklonimo življenju te ljubavi

Nije dovoljno mijenjati samo sebe, već i segmente društva Je li potrebno mijenjati sebe ili je potrebno mijenjati društvo?

Mislim da je bitno i jedno i drugo. Mijenjati i sebe i one segmente društva gdje se vi osjećate pozvanima. Mislim da nije dobro da smo angažirani oko svih društvenih pitanja, jer nitko ne može biti angažiran oko svega.

Smrt?! Je li smrt konačna negacija života?

Nemam dojam da je konačna negacija života. Mislim da je

smrt ovog našeg divnog, ali trošnog fizičkog tijela normalna životna činjenica. Nemam dojam da je to smrt nas samih.

Mislim da nastavljamo naše putovanje i da većinom smrt doživljavamo puno predramatično. A to je normalno, kao da ste putovali na jednu destinaciju, tamo ste proveli neko vrijeme i onda uzmete svoje kofere, spakirate se i idete na novu destinaciju. Nije da se ja radujem smrti. Radujem se životu i drago mi je da živim,

ali mislim da moja smrt nije konačna nego da ću samo jednostavno otići na neku drugu destinaciju u nekom drugom obliku i uživati u nekim drugim aspektima života.

S kojim problemima vam se ljudi najviše obraćaju u vašoj kolumni u Jutarnjem listu?

U zadnjih par mjeseci uredništvo je odlučilo uvesti direktne odgovore na pitanja, a najčešće su to međuljudski odnosi. Njačešće su to veze. Ja se trudim odgovarati korektno,

ne površno. Trudim se upoznati tu osobu. Do sada su skoro svi ljudi koji su dobili odgovor javili i zahvalili i drago mi je da je to dobilo tako lijepu reakciju.

Posljednji slučaj bila je jedna majka koja mi je pisala zbog svojeg sina koji je homoseksualac, pa sam joj odogovorio da nema vremena za bavljenje svim mogućim površnim, paušalnim ljudima koji će to doživjeti kao nešto neprirodno i da bi ona trebala dokazati da je majčinska ljubav i snažnija

i šira i veća od predrasuda neuke okoline! Recimo, pitanje homoseksualizma je jedno od onih pitanja na kojima se ja volim angažirati zato jer se na njemu jako dobro vidi najobičniji zdrav razum. Jednako je normalno biti homoseksualac kao ljevak ili dešnjak i ne bi trebalo raditi nikakve razlike.

Ljubav između dvoje zrelih punoljetnih ljudi ne može biti loša! I prošle sam godine sa svojom suprugom i kćeri bio na Paradi u Zagrebu, a bit ću i ove

godine zato što želim reći da je to jednako normalno kao i heteroseksualna orijentacija.

Kako ste se vi “zakvačili” za ljubav ili se ljubav “zakvačila” za vas?

Ljubav u svim oblicima je esencija našeg života. Ne bih tu ljubav između partnera želio apostrofirati kao najbitniju ili najvažniju ili najsnažniju. Mislim da ljubav u svim oblicima zaslužuje da joj se poklonimo i da cijeli svoj život poklonimo življenju te ljubavi!

8

Život

17. svibnja 2011., br. 365

PRITUŽBE

“Šverceri nam kradu kupce” Prodaja “stare krame” ispod nadvožnjaka na Banfici legalizirana je krajem 2008. godine kada su tamo postavljene klupe, a Gradska tržnica Varaždin tada je počela naplaćivati naknadu za korištenje prodajnih mjesta. To su prodavači “stare krame” pozdravili, jer su se već tada tužili na “švercere” iz drugih gradova koji dolaze s novom robom upitne kvalitete i kradu im kupce.

Međutim, preprodavače očito ništa nije spriječilo da i dalje dolaze u Varaždin. Posebna gužva vlada subotama kada je oko Starog sajmišta zauzet gotovo svaki “pedalj” prostora, pa tako i zelene

površine, ali i prostor ispred obiteljskih kuća i poslovnih prostora.

Problem je što ti prodavači baš ne nude rabljenu robu, nego novu. To je dojam velikog broja ljudi, ali jedini koji imaju ovlasti to provjeriti i obaviti nadzor jesu inspektori Državnog inspektorata.

Isto tako, na Starom sajmištu nije dopuštena ni prodaja živežnih namirnica, jer se prostor nalazi ispod prometnog nadvožnjaka i ne zadovoljava higijensko-sanitarne uvjete za prodaju svježeg voća i povrća. To su u Gradu Varaždinu istaknuli još prije tri godine kada su odustali od preseljenja Starog sajmišta na drugu lokaciju i legalizirali taj prostor za povremenu prodaju stare robe.

Djelatnici Gradske tržnice nemaju ovlasti kažnjavati prodavače koji robu izlažu ispred obiteljskih kuća i poslovnih prostora. Mogu ih jedino zamoliti da se maknu

OTKRIVAMO Na Starom sajmištu u Varaždinu sve je više preprodavača

“Stara krama” iz Kine i mokrenje pod prozorom Dok četvrtkom vlada kakav-takav red, u subotu u Varaždin stižu šverceri iz Zagreba, Koprivnice i drugih gradova, koji na zelenim površinama parkiraju vozila, a umjesto rabljene robe izlažu novu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ulazak u kuću i dvorište mi je blokirano, što zbog robe koja je izložena na tlu, što zbog dostavnih vozila – navodi čitatelj koji je suvlasnik poslovnog prostora u Sajmišnoj ulici.

- Staro sajmište više nema veze s prodajom stare robe – tvrdi čitatelj iz Varaždina (podaci poznati redakciji). Ogorčen je ponašanjem prodavača koji četvrtkom i subotom u Varaždin pr istižu iz Ostavljaju smeće drugih gradova: N o to n is u j e d i n i automobile problemi. - Bio sam je d g parkiraju svjestan na kojoj m o t o b na zelenoj lokaciji uređujem u su s i površini ili poslovni prostor. državn i i ispred kuća Ali da će mi pod r o t k e i poslovnih prozorima pišati, p ins i objekaprodavati novu naln u m o k ta, a roba k in e sku ro b u i ? koju prodaostavljati smeće, redari ju nema veze na to nisam računao. sa “starom kraČetvr tkom i subotom mom”. onemogućeno mi je raditi - Ovo se pretvorilo u šverc – žali se. i preprodaju sve vrste nove S problemima su dobro robe. Dolaze iz Zagreba, upoznati u Gradskoj tržnici Koprivnice i tko zna otkuda. Varaždin, koji upravljaju pro-

storom ispod nadvožnjaka na Banfici.

- Prodaja je dopuštena isključivo na dijelu Sajmišta koje je popločeno te na pošljunčanom dijelu, dok je na svim ostalim površinama, posebice na zelenim, strogo zabranjena. Međutim, naši djelatnici nemaju ovlasti naložiti bilo kome da se makne.

Jedino što smiju jest zamoliti prodavače da odu sa zelenih površina ili da uklone robu za koju sumnjaju da nije rabljena – kaže Predrag Ciglar, direktor Tržnice.

Ističe da su o svemu obavijestili mjerodavne institucije, Državni inspektorat, PU varaždinsku i komunalno redarstvo Grada Varaždina.

U subotu smo na Tržnic i primijetili policajce u civilu.

Gdje su državni inspektori i gradski komunalni redari?

Vozila s registracijskim oznakama drugih gradova

Prodaja dopuštena na popločenom i pošljunčanom prostoru

TU KRAJ NAS 1200 metara ceste u Dugom Vrhu trebalo je biti gotovo još prošle jeseni

Radovi stali zbog problema izvođača

Cesta je trebala biti gotova prošle jeseni

- Zovem vas iz Dugog Vrha, iz općine Kneginec. Jako sam ljut na ove naše općinare.

Oni se na sve strane hvale s investicijama, nekakvim zabavnim parkovima i novim šoping centrima, a već gotovo godinu dana nisu u stanju asfaltirati nam cestu. Kad se bunimo, kažu nam da nemaju novaca – javio nam je čitatelj iz Dugog Vrha, koji je želio

ostati anoniman. Veli, prošlog ljeta počeli su popravljati cestu koja vodi od Lužana prema Svetoj Jani, skinuli su asfalt i ubrzo nakon toga prestali su svi radovi. - Ne mogu se uopće voziti po tome. Ni ja ni drugi. Cesta je puna rupa. Za to krpanje nemaju novaca, a za jezero ispod imaju – istaknuo je čitatelj.

Rekao nam je da je čuo da su

radovi na cesti obustavljeni jer je tvrtka koja je izvodila radove propala.

U Opć ini Kneginec po tvrdili su nam da su radovi prošle godine obustavljeni jer je izvođač radova upao u financijske poteškoće. - Čini se da su u toj tvrtki riješili probleme i da će se radovi nastaviti za tjedan ili dva – rekao nam je Damir Keretić

iz općinskog Komunalnog odjela. Radi se o 1200 metara ceste, u čije se proširenje krenulo prošlog ljeta i koja je trebala biti gotova u jesen 2010. Općina je za tu cestu izdvojila 2.300.000 kuna, a trebala bi biti gotova ove jeseni kad bi Županijska uprava za ceste trebala postaviti gornji sloj asfalta.

Tihana DRUMEV

17. svibnja 2011., br. 365

Oglas

9

10 Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Nestrpljive blagajnice?

P

rema najnovojim statističkim podacima, radničke plaće u Hrvatskoj pokrivaju jedva 70 posto «potrošačke košarice»! To znači da jedna prosječna hrvatska obitelj mjesečno nema dovoljno ni za osnovne životne potrepštine, dok o higijeni, lijekovima, kulturnim potrebama i ljetovanju mogu tek sanjati. Umirovljenicima je još i teže, iako ih drugi gledaju kao one kojima sve manje treba. Starije osobe i inače žive skromno. Jedu manje, manje se druže te još manje izlaze, što sve u svemu znači da manje i troše. I od svoje penzijice mogu živjeti skoro normalno, zar ne? Primjećuje se to i u trgovinama. Svakog je jutra na placu i u dućanima najviše penzića. Oni kupuju malo, ali redovito pa se na njih više ne obaziru ni djelatnice na blagajnama. Varaždinska umirovljenica Elizabeta H. potužila se kako su i pojedine blagajnice postale alergične na penziće, pa izgube strpljenje kad ne mogu, brzo kao nekad, s pulta pospremiti kupljenu robu. Jedna joj je blagajnica čak osornim tonom rekla da «nek se požuri, jer nije sama u dućanu te da i drugi na blagajni čekaju na red!» A nije se, ako već ne iz poštovanja prema mušteriji, onda kao čovjek čovjeku, ponudila pomoći pridržati vrećicu i pokupiti tih nekoliko plaćenih artikala!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mislim - još uvijek jesam

“

Varaždinci premalo znaju o tome što se dobija ulaskom u Evropsku uniju pa bi trebalo na tu temu održati nekoliko javnih tribina!”

JOSIPA ŽEDAK, VARAŽDIN

17. svibnja 2011., br. 365

OTKRIVAMO Svjedoci minulih vremena - egzodus u El Shatt

Iz Dalmacije u zbijeg u Sinajsku pustinju Darinka Kadović danas živi s obitelji u Novom Marofu Piše i snimila: MATEJA RATKOVIĆ

Vrijeme kao četvrta dimenzija od pamtivjeka je pobuđivalo ljudski um. Daje nam mogućnost sjećanja i osjećanja, a isto tako nam daje izbor hoće li povijest biti dio sadašnjosti ili će ona zaista zauvijek biti samo povijest.

Sinajska pustinja Darinka Kadović iz Novog Marofa, rođena na otoku Visu 24. lipnja 1927. godine, ispričala nam je svoja sjećanja iz egipatskog zbjega El Shatt, gdje je sa svojom obitelji provela pune dvije godine.

U vrijeme Drugog svjetskog rata (od 2. veljače 1944. do 20. ožujka 1946. godine), na vrućem pijesku u Sinajskoj pustinji u blizini Sueskog kanala nalazio se izbjeglički logor hrvatskog stanovništva iz Dalmacije i dalmatinskih otoka. Bježeći pred njemačkom ofenzivom krajem 1943. i početkom 1944. godine, kada je zauzeta čitava Dalmacija, veliki broj civila (preko 30.000) sklonio se na otok Vis. Zbog velike koncentracije savezničke vojske na Visu, nije bilo mogućnosti prihvata i prehrane tolikog broja ljudi.

Stoga je odlučeno da se neboračko stanovništvo otoka i izbjeglice evakuiraju u južnu Italiju. Kako je Italija još uvijek bila poprište teških borbi savezničkih snaga i Nijemaca, ubrzo je donesena odluka da se izbjeglo stanovništvo evakuira u sigurniji Egipat.

Dolazak - Dolazak do El Shatta trajao Darinka Kadović je više od tri mjeseca. Putovanje brodom bilo je jako opasno, avionska bombardiranja neprestano su prijetila.

Kada smo došli u El Shatt prvi Kostovića. Svojom veličinom spomenik je doViše od 30.000 ljudi provelo je u izbjegličkom dojam bio je strašan. Gore minirao pustinjom, a svaka je obitelj pomno logoru ukupno 18 mjeseci. Povratak kućama nebo, a dolje pijesak. uređivala grob preminulog člana. Nakon započeo je početkom 1946. godine, smirivaDočekalo nas je mnoštvo odlaska izbjeglica groblje je godinama bilo njem prilika u Jugoslaviji. Na mjestu njihovog šatora, a svaki je bio predvizapušteno i devastirano u Egipatsko-izraelizbjeglištva ostalo je groblje s nekoliko stotiđen za 20 ljudi. Za smještaj skom ratu. Groblje su hrvatske vlasti sanirale na ljudi koji nisu izdržali teške uvjete života u se nije gledala ni starost niti 2005. godine i postavljen je zid s pločama pustinji. Posebnost ovog groblja je u njegovu spol. Isprva nam je bilo jako na kojima su uklesana imena preminulih u dizajnu koji ima oblik zvijezde petokrake. U teško, ali borba za goli život El Shattu, kao spomen na sve preminule i na središtu groblja postavljen je kip „Žalosna i samoodržanje poticala je izbjegličke dane. majka - Majka Dalmatinka“, rad kipara Ante našu snalažljivost te je uskoro sve počelo funkcionirati kao „normalan“ život. Otvorene skih niti - rasukanih dijelo- a isto tako ona je predstavlja- nisam pohađala pjevački su škole, bolnice, amva konopa i šatorskih la očuvanje našeg kulturnog zbor. Pokopan je na groblju bulante, kuhinja, krila stvarali smo identiteta pa je osnovan i u blizini logora. svi obućarska radioodjeću, ukrasne pjevački zbor u kojem sam Radost uoč i povratka u ili b o m s nica, poticalo se stolnjake, ručne i ja sudjelovala, a vodio ga rodnu zemlju nakon dvije goa , i n e kulturno stvaradove, torbice, Josip Hatze. dine boravka u pustinji (1946. obuč u se ralaštvo... Sve a igle smo radili godine) nije bila potpuna jer lezi s a g n E je to djelovalo od žice koja je je očev grob ostao daleko od Nastup u Kairu kud t o i l i d kao jedan veliki na pijesku imala Sa zborom smo nastupali u obitelji - kazala nam je Darinču to ulogu e v s grad zahvaljujući ceste.

Svi ka Kadović. Svojim sjećanjima Kairu gdje smo predstavljali nam složnim ljudima smo bili obučeni, našu zemlju. Kad si mlad, Darinka Kadović sačuvala i č vrstoj samodisa Englezi su se čudili život u takvim uvjetima može je dio prošlosti čije se niti ciplini. Najveći problem otkuda nam sve to. imati i pozitivnu dimenziju, protežu na njezinu obitelj, predstavljao je nedostatak Pjesma je olakšavala i podi- sve se nekako lakše podnosi. na naš narod i čine još nečiju sirovina za rad. Od šator- zala životni i radni elan ljudi, Kad mi je umro otac, više sudbinu.

Groblje i spomenik „Majka Dalmatinka“

17. svibnja 2011., br. 365

Oglas 11

12 Znanost i ekologija

17. svibnja 2011., br. 365

EKO POSLASTICE

Sve po bakinom receptu

Radoznale klince i klinceze iz Aleje na imanju Drožđekovih dočekalo je četrdesetak jarića

USPJEH Na eko imanju Leona Drožđeka zaživio projekt – Dječji turizam

Osim spomenutog, na imanju se može razgledati jezerce - ribnjak, koji krase lopoči te ostalo vodeno bilje, dok voćnjakom dominiraju stabla jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, marelica, trešanja, višanja, oraha… Treba znati da Drožđekovi sve ubrano voće i povrće prerađuju na način kako su to običavale raditi naše bake, a zatim te poslastice pakiraju u osebujne staklenke koje posjetitelji mnogu kupiti i ponijeti kući. Sva proizvodnja voća i povrća nalazi se pod monitoringom službene nadzorne stanice, a proizvodi imaju ekološke potvrdnice.

Posebno je zanimljiv uzgoj domaćih životinja,

Obiteljsko gospodarstvo koje plijeni urednošću U sklopu gospodarstva izgrađen je višenamjenski objekt u kojem je smješten pogon za preradu i pakiranje voća i povrća uzgojenog na imanju kojim šeću koze, purani, kokoši i zečevi Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Ekološka proizvodnja je jedinstven način održivoga gospodarenja u poljoprivredi, a kako u neposrednoj blizini Varaždina postoje područja sačuvane prirode, očuvani krajobrazi te nezagađena voda i tlo, razvoj takve proizvodnje bio je imperativ obiteljskom gospodarstvu Varaždinca Leona Drožđeka.

Ogledni primjer I ne samo to, jer na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu „Leon Drožđek“ (OPG) smještenom na poljoprivrednoj parceli nedaleko Jurkovićeve ulice (u blizini vodocrpilišta), u utorak 3. svibnja predstavljen je projekt „Dječji turizam“. Kako doznajemo, OPG Leon Drožđek osnovano je 2007. godine, s ciljem da postane ogledni primjer

mješovitog eko obiteljskog po- ski objekt u kojem je smješten pogon za preradu i pakiranje ljoprivrednog gospovoća i povrća uzgojenog darstva. Jedinog a n na imanju. Uređeno je na području m i v o skladište, kušaonica grada Va njih a m te vrt na čijim greraždina, čiji a gredic rastu dicama trenutno čelni ljudi o n u u to r ak trenut k, salata, rastu jagode, luk, salata, zelje, paprinisu kr ili e, lu jagod paprika, ka, krumpir… Pored z a d ovo lj , e uređenih uzgojnih stvo uspješzelj ir… gredica na kojima nim završetkrump raste i ljekovito bilje kom provedbe (primijetili smo kamilicu projekta u kojem sudjeluju i podupiru ga pune i začinsko bilje), impresivno četiri godine (UO za gospodar- izgleda nasad kupina na planstvo, turizam i međunarodnu taži i vinova loza. Dakako, Drožsuradnju i UO za obrazovanje i đekovi imaju i dosta različitih znanost grada). Imanje obitelji voćaka, no prisustvo mnogoDrožđek prostire se na više od brojnih domaćih životinja - od šest tisuća četvornih metara, a kokoši, purana pa sve do divljih zaštićeno je žičanom ogradom zečeva i koza - oduševilo je djeuz koju su zasađena crnogorič- latnike u turizmu te dvadesetak na stabla tuja. U sklopu gospo- klinaca i klinceza iz Dječjeg darstva izgrađen je višenamjen- vrtića Aleja…

koje sve rjeđe susrećemo na seoskim domaćinstvima, a kamoli na području gradova. One nisu samo ukras ovog imanja, već kao nusprodukt njihova uzgoja nastaje kvalitetno organsko gnojivo. Dodajmo i to da je cilj projekta Dječji turizam zapravo dolazak najmlađih na obiteljsko gospodarstvo gdje im je edukativnozabavnim radionicama, igraonicama i drugim metodama najlakše približiti uzgoj domaćih životinja, način proizvodnje domaćih prehrambenih proizvoda te funkcioniranje OPG-a u skladu s ekološki održivim razvojem.

Supružnici Snežana i Leon Drožđek

MINISTAR zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u Općini Gornji Kneginec

Za sanaciju kneginečkog odlagališta 34,7 milijuna kuna Za sanaciju, odnosno navoženje gline, otplinjavanje te sadnju drveća i grmlja, utrošeno je 34,7 milijuna kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao šest milijuna.

Od 299 službenih odlagališta otpada, sanacija je završena na 97, u što je utrošeno 507 milijuna kuna. Također,

od 998 divljih odlagališta, sanirano je njih 683, za što je utrošeno 63,6 milijuna, naglasio je ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Prije obilaska odlagališta, Bačić je potpisao darovni ugovor s kneginečkim načelnikom Goranom Kaniškim. Naime, još 16 parcela ukupne površine nešto

veće od jednog hektara, čija je vrijednost procijenjena na dva milijuna kuna, država je darovala Općini Kneginec radi okrupnjavanja sjeveroistočnog područja kneginečke Poduzetničke zone.

- Na gotovo 170 hektara Poduzetničke zone Kneginec već su prisutna 64 investitora, na čemu čestitam općinskom

čelništvu - istaknuo je Bačić.

Najpoznatiji investitor i u zoni, kako je dodao Kaniški, tvrtke su Calzedonia i Verdispar koji dovršava šoping centar Lumini.

- Nakon otvaranja šoping centra, broj zaposlenih u zoni preći će brojku od 1300.

Stoga smo bez zadrške izašli u susret prijedlogu za daro-

vanje zemljišta. O uspješnosti Općine Gornji Kneginec govori i to da smo joj prepustili i izdavanje akata o gradnji, što ima malo koja općina u Hrvatskoj - naglasio je Bačić dodavši da je gotovo 600 milijuna kuna iz državnog proračuna uloženo za uređenje 326 zona, a još 170 je u visokoj fazi realizacije. (ikr)

17. svibnja 2011., br. 365

Oglasi 13

14 Školstvo

17. svibnja 2011., br. 365

MLADE NADE Varaždinska Prva gimnazija ima čak tri državna

Najbolji su u to Od ove jeseni u Medicinskoj školi razred dentalnih tehničara

Novi smjerovi: dentalni tehničari i stolari u Ivancu Varaždinska Medicinska škola dobila je dozvolu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za otvaranje razreda dentalnih tehničara, a novi smjer koji kreće od jeseni dio je modernizacije postojećih strukovnih sektora, izvijestili su iz Varaždinske županije.

Isto tako, od jeseni će se u

Srednjoj školi u Ivancu školovati i stolari. Škola je dobila suglasnost Ministarstva, a smjer je pokrenut na inicijativu drvne industrije s ivanečkog i lepoglavskog područja s ciljem da se srednjoškolsko obrazovanje približi mjestu stanovanja učenika.

USPJEH Pijanistica Dora Petković

Briljirala u Trevisu

Oni su najbolji u državi i ponos varaždinske Prve gimnazije: Iva, Vedran i Juraj

Iva Harmicar iz 1. f i njezin kolega Juraj Orehovec iz 3. a državni su prvaci iz biologije, dok je Vedranu Jakopoviću iz 1. f razreda pripala titula najboljeg geografa Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Obožavam biologiju i hoću biti najbolja u tome što volim – rekla je Iva Harmicar, učenica 1.f razreda varaždinske Prve gimnazije. Iva, kojoj je mentorica bila prof. Biserka Bogadi, na državnom natjecanju u Puli postala je državna prvakinja iz biologije u kategoriji prvih razreda.

Teorija i praksa

Dora Petković

Mlada varaždinska pijanistica Dora Petković, iznimno talentirana i mnogo puta nagrađivana, svojom je virtuoznošću nedavno osvojila još jedno vrijedno priznanje.

Naime, na 3. međunarodnom natjecanju mladih glazbenika „Giovani musicisti – Citta di Treviso“ održanom 20. ožujka u Italiji, u disciplini klavir solo osvojila je 98 od 100 mogućih bodova.

Time je stekla naslov apsolutnog pobjednika (laureata) i pravo nastupa na svečanom koncertu pobjednika, koji je održan 8. svibnja 2011. u Trevisu u koncertnoj dvorani hotela Maggior Consiglio.

Iako svoj uspjeh drži „normalnim“, Dora Petković izvela je izuzetno zahtjevnu Barkarolu kompozitora Sergeja Rahmanjinova, a osim aplauza publike, od organizatora prima pobjednički pehar i diplomu.

No, kako Doznajemo od Dore, do postizanja izvrsnosti te uzleta među zvijezde – dug je put.

- Učenica sam 6. razreda Osnovne glazbene škole u Varaždinu i 8. razreda 1. osnovne škole, a osim spomenutog natjecanja, ove godine osvajam 2. nagradu na državnom natjecanju glazbenih škola

Hrvatske u disciplini klavirski duo (s Dorom je svirala Mia Mihalić).

Također, na Međunarodnom natjecanju Davorin Jenko u Beogradu u disciplini klavir solo osvajam 2. nagradu te 2. nagradu u disciplini klavirski duo. Spomenute uspjehe dugujem svojoj profesorici Lei Šantek, kao i ravnatelju Glazbene škole profesoru Morenu Vincekoviću, koji podržava i omogućuje sudjelovanje na natjecanjima – istaknula je Dora Petković dodavši kako je dva puta osvojila 1. nagradu na državnom natjecanju glazbenih škola u disciplini „glasovir za 6 i više ruku“.

Otkrila nam je da prije natjecanja svakodnevno provodi dodatna dva sata vježbajući uz klavir, a obrazovanje namjerava nastaviti na 1. gimnaziji u Varaždinu te Srednjoj glazbenoj školi.

Dodajmo i to da Dora uči čak tri strana jezika (engleski, francuski i njemački), a spomenuti uspjeh u Trevisu nije njezin jedini na međunarodnim natjecanjima. Naime, u Bresci (Italija) prvo mjesto osvaja još 2008. godine, a svoju reputaciju potvrđuje 3. nagradom 2009. i 2010. godine… (jn)

- Uz praktični dio, u kojem sam morala dokazati po stojanje CO2, natjecanje se

sastojalo od rješavanja zadataka. Nije bilo teško, no bilo je nekih stvari koje sam morala

!

draga je meni biologija, ali u budućnosti se vidim u obiteljskom biznisu – otkriva Juraj

logično zaključiti – otkrila je Iva koja je biologiju zavoljela zahvaljujući svojoj profesorici Ivani Žmegač iz Osnovne škole Novi Marof, a i u budućnosti

se vidi u toj branši.

- Voljela bih studirati biologiju i kasnije raditi u laboratoriju – otkrila je.

Za razliku od nje, Juraj Orehovec, učenik 3. a razreda i državni prvak iz biologije u kategoriji trećih razreda, sebe ne vidi u tom području.

- Draga je meni biologija, ali u budućnosti se vidim u nekim drugim područjima, poput agronomije i poljoprivrede te obiteljskog biznisa - otkrio je.

Ipak, njegov cilj je bio odlazak na državno natjecanje, a kad su u pitanju ambicije,

kaže, ništa nije teško.

Tako mu nisu teško pale ni pripreme za natjecanje koje je radio pod vodstvom mentorice prof. Vlatke Kranjčec, a uz dva praktična zadatka, Juraj je na državnom natjecanju trebao pokazati i koliko dobro poznaje fiziologiju čovjeka i bilja.

Osim uspješnih mladih biologa, varaždinska Prva gimnazija ima i najboljeg geografa u Hrvatskoj: Vedrana Jakopovića iz 1. f razreda. Kao i njegovi kolege, on je na državnom natjecanju u Poreču morao pokazati znanje iz teorije i

USPJEH Varaždinska VI. OŠ ima tri državna prvaka, a zbor

Brojke i elektron Matea je najbolja kemičarka, Matija elektroničar, a Josip informatičar i matematičar Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Na natjecanju smo dobili tekućinu i kroz razne postupke s njom morali otkriti o kojoj se tekućini radi. Bila je to mineralna voda – ispričala je Matea Križanić, učenica 7. c razreda varaždinske VI. OŠ, najbolja kemičarka Hrvatske među učenicima sedmih razreda

Matematika lakša Uz dva pokusa, Mateja, kojoj je mentorica bila prof. Marina Cestar, na državnom natjecanju iz kemije koje je održano u Puli, morala je pokazati i teorijsko znanje. Mateja, kojoj je i mama kemičarka, najviše voli raditi pokuse, no jednako kao i kemiju voli i matematiku koja joj je oduvijek “išla dobro”

Državni prvaci VI. osnovne škole: Matija, Matea i Josip i ove ju je godine samo bod “zeznuo” za državno natjecanje.

Iz Pule, ali s drugog državnog natjecanja vratio se još jedan državni prvak VI. OŠ: Matija Puček, učenik 8. b razreda. Ma-

tija je na 53. natjecanje mladih ehničara Hrvatske osvojio prvo mjesto u području elektronike.

Uz dva zadatka i praktični rad u Power Pointu, Matija je svoje znanje morao pokazati i u testu, a osvojeno prvo mjesto

iznenadilo je, priznaje, i njega, ali i njegovu mentoricu prof.

Višnju Rajić i na svoj je uspjeh iznimno ponosan.

Ništa manje sretan nije njegov mlađi kolega Josip Kelava, učenik 6. d razreda VI. OŠ, koji

Školstvo 15

17. svibnja 2011., br. 365

me što vole IVA HARMICAR, 1. f

JURAJ OREHOVEC, 3. a

VEDRAN JAKOPOVIĆ, 1. f

“ “ “ “Nije bilo teško na natjecanju, no bilo je nekih stvari koje sam morala logično zaključiti.”

prakse.

- Profesor koji je pripremao pitanja poznat je po tome da daje teške zadatke – otkrio je Vedran, kojem je mentorica bila prof. Karmen Kunović Martić, a geografiju voli zahvaljujući svojoj profesorici

DOZNAJEMO Ususret upisima u srednje škole OGLAS

prvaka, dva iz biologije i jednog iz geografije

“Moj je cilj bio odlazak na državno natjecanje, a kad su u pitanju ambicije, ništa nije teško.”

“Profesor koji je pripremao pitanja poznat je po tome da daje teške zadatke.”

iz II. OŠ Sanji Posavec.

Postignut uspjeh u Poreču iznenadio je Vedrana, koji nije očekivao da će biti najbolji.

- Nadao sam se da će biti bolje nego prošle godine, kada sam također sudjelovao na državnom natjecanju iz

geografije. Začudio sam se kad sam na kraju natjecanja vidio konačne rezultate - priznao je Vedran. Premda mu postignuti uspjeh puno znači, Vedran sebe vidi na Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu.

Mehatronika učenicima daje znanje s područja strojarstva, elektrotehnike, informatike i računalstva

Mehatronika uvjerljivo zanimanje budućnosti - Jako sam zadovoljna što sam odabrala mehatroniku i poručujem svima, posebno curama: upišite taj smjer rekla je Antonia Kovačević čara za mehatroniku.

Pomozite učenicima za put u Ameriku!

Još je desetak dana ostalo do finala “All-Star Contest”, najmasovnijeg svjetskog informatičkog natjecanja Američke računalne lige ACSL u kojem sudjeluju najbolji mladi informatičari svijeta, u koje su se već četvrtu godinu plasirali i učenici Prve gimnazije Varaždin. No hoće li mladi gimnazijalci doista vidjeti Ameriku, gdje se održava veliko finale, još je neizvjesno zbog toga što im je krajem prošlog tjedna za odlazak nedostajalo još 50.000 kuna! U uspjeh mladih informatičara s Prve gimnazije u ovogodišnjem finalu, koje će se od 26. do 30. svibnja održati u srednjoj školi North Haven High School u Conecticutu, nitko ne sum-

zlatnu plaketu

nika je u Opatiji dokazao da je najbolji matematičar, a u Rapcu da je i najbolji informatičar u državi! Josip je pobjednik državnog natjecanja u skupini LOGO u kategoriji šestih razreda, a bio je i treći u skupini Q BASIC. - Matematika je lakša, jer tu moraš samo riješiti zadatak, a kod informatike je drugačije, sve napraviš i onda računalo “zakaže” – jednostavno je ispričao Josip, kojem je mentor u natjecanju iz matematike bila prof. Marijana Ilić, a iz informatike prof. Mario Stančić.

Uz njih, varaždinska VI. OŠ bilježi još jedan uspjeh. Na 54. glazbenim svečanostima hrvatske mladeži održanim prošlog tjedna u Varaždinu dječji zbor te škole “Varaždinski slavuji” pod vodsvom svoje dirigentice Ružice Kapitan osvojio je zlatnu plaketu.

nja. Na online prednatjecanju, koje je održano ove školske godine, gimnazijalci su u nekoliko navrata imali najbolja rješenja zadataka od svih sudionika iz cijelog svijeta (proglasio ACSL). Spomenimo i to da su iznimno uspješni bili i gimnazijalci koji su prošlih godina sudjelovali u ovom finalu, pa je tako školske godine 2009./2010. Filip Hrenić osvojio prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji juniora, dok su učenici tima International 5 osvojili drugo mjesto u ekipnoj konkurenciji seniora. Želite li pomoći mladim informatičarima, još nije kasno. Sve informacije možete dobiti od ravnateljice Prve gimnazije Janje Banić (099/704-6835).

“ “ “

JOSIP KELAVA, 6. d

“Matematika je lakša, jer tu moraš samo riješiti zadatak, a u informatici baš i nije tako.”

MATEA KRIŽANIĆ, 7.c

“Mislila sam da će teorija na državnom natjecanju iz kemije biti lakša, ali moram priznati, bila je teška.”

MATIJA PUČEK, 8. b

“Nisam mogao vjerovati kada sam se plasirao na državno natjecanje, a sad ne mogu vjerovati da sam prvi u državi u elektronici!”

Odlični uspjesi - Interes za mehatroniku je sve veći, što ne iznenađuje jer riječ je definitivno o zanimanju budućnosti.

Mehatronika je sklop v iše znano sti i učenicima daje širok spektar znanja s područja elektrotehnike, informatike/računalstva i strojarstva. S jedne strane, naši tehničari za mehatroniku nakon Antonia Kovačević srednje škole mogu lako Odluka o nastavku ško- pronaći posao, a s druge lovanja nakon osnovne strane mogu upisati različite fakultete – istaknuo škole jedna je od najvažje ravnatelj nijih životnih odluElektrostroka. Varaždinska a jarske škoElek trostro nik o r t a h le Igor me jarska škola e š i v p Kos. učenic ima sklo e j a , U ponudi znanja osti n a n z r d r u čju i vještine imje r p i j l m ehapotrebne najbo oničkog tronike z a k asnij e r t a ot v a r a ž zaposlenje, meh je rob dinska odnosno postava u s Elektrolaganje državstrojarska ne mature i upis škola nimalo ne na željeni fakultet, a glavna novina ovogodiš- zaostaje za školama u regiji. njih upisa u prve razrede Potvrdio je to i uspjeh Branbit će dva razreda tehni- ka Mileca i Marka Grozdeka,

učenika 4. e razreda varaždinske Elektrostrojarske škole, koji su na ovogodišnjoj Olimpijadi mehatroničara u bugarskom Plovdivu osvojili visoko drugo mjesto.

Da je mehatronika zanimanje budućnosti, potvrdila je i maturantica Antonia Kovačević.

- Svi misle da je mehatronika muško zanimanje, ali zapravo to uopće nije tako, premda sam ja jedina cura među mehatroničar ima.

Odabrani smjer omogućio mi je da tijekom četverogodišnjeg obrazovanja kroz teoriju i praksu dobijem izvrsno znanje iz brojnih područja, što je pak dobra podloga za daljnji nastavak obrazovanja, a opet, s druge strane, sve je više tvrtki koje traže ljude koji znaju raditi na CNC strojevima, tako da vjerujem da bih nakon srednje škole brzo pronašla posao. Ni jednog trenutka nisam požalila što sam odabrala mehatroniku i poručujem svima, posebno curama: upišite mehatroniku - rekla je Antonia.

Od web dizajna do bravara i urara U prvim razredima varaždinske Elektrostrojarske škole u novoj školskoj godini bit će mjesta za ukupno 300 novih učenika koji će biti raspoređeni u 12 razrednih odjela. Kroz redovne i izborne predmete učenici mogu steći stručna znanja

iz informatike/računalstva, robotike, elektrotehnike, elektronike, strojarstva, računalnih mreža, 3D dizajna, izrade web stranica, grafičkog dizajna i priprema, tehničkog crtanja i mehatronike. Uz osnovni nastavni plan i program, Elektrostrojarska

škola učenicima omogućuje polaganje dodatnih certifikata koji će im biti prednost kod upisa na fakultet ili zapošljavanja.

Sve dodatne informacije (s video sadržajem) možete potražiti na web stranici škole (www.ess.hr).

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 4. OŠ i Centar T. Špoljar

Zajedno možemo više

U srijedu 4. svibnja učenici 3. a razreda IV. OŠ i učenici posebnih odjela i radnog osposobljavanja Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar svoje učionice zamijenili su zelenilom Ravne gore. Nakon okrepe i kratkog odmora, učenici 3. razreda prionuli su na zadatke iz prirode i društva i matematike. Za to vrijeme njihovi prijatelji iz Centra proučavali su razne biljke i išli u šetnju do Pustog duha (stari planinarski dom). Ovaj izlet na zajedničku terensku nastavu dio je suradnje u sklopu projekta „Zajedno možemo više“ koji se provodi cijelu školsku godinu. Cilj projekta je djelomična integracija za učenike Centra Tomislav Špoljar, odnosno upoznavanje osoba s posebnim potrebama za učenike 3. a razreda IV. osnovne škole.

Centar T. Špoljar

VINICA

Zajedno u Ukrajini Uslijed recesije i smanjenog priljeva sredstava, članovi DFD “Sončece” iz Varaždina i KUD-a “Zavičaj” iz Sračinca udružili su snage i zajedno su otišli u Ukrajinu na Međunarodni festival folklora, koji se održao u gradu Lvivu od 4. do 10. svibnja. To je bio 6. po redu folklorni festival u tom gradu, a naši plesači imali su dva koncerta.

U subotu je održan veliki mimohod glavnim ulicama grada s više od 1.000 sudionika, koje je s oduševljenjem pratilo više od 50.000 gledatelja. Dogovorena je i daljnja suradnja s ukrajinskim društvom Veselka, koje, usput rečeno, ima u svom sastavu 20 grupa različitih uzrasta i isto toliko zaposlenih voditelja, a o tome mi možemo samo sanjati.

DFD Sončece i KUD Zavičaj

Izrađivali i kabanice Poletarci, izviđači, planinke, brđani i brđanke Odreda izviđača „Sirius“ iz Varaždina otišli su savladati i ne baš tako ravnu Ravnu goru. Kišno vrijeme tjedan dana prije te na sam dan polaska nije pokolebao pravi avanturistički duh mladih izviđača. Osim igre, tu se i štošta moglo naučiti. Mladi su izviđači naučili kako podići zaklon od šatorskih krila, što je bilo vrlo praktično s obzirom na vrijeme, a isto su tako naučili kako izraditi kišnu kabanicu, također od šatorskog krila. Izviđači su promicali i ekološku svijest počistivši smeće koje su našli od prethodnih posjetioca.

Haritina Jerec

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

17. svibnja 2011., br. 365

ČITATELJI PIŠU Kakve će biti posljedice uređenja šetnice uz Plitvicu

Bageri muljem “pokopali” sva gnijezda Ovo pišem kao velika ljubiteljica prirode pa time i rijeke Plitvice, a i zato jer me zadnjih dana hvataju očaj i bijes kad šećem njenim obalama.

Pokraj spomenute Plitvice u Jalkovcu uređuje se šetnica koja bi navodno trebala služiti i za promatranje biljnog i životinjskog svijeta koji se nastanio uz nju. Izgrađen je jedan veći most i dva manja i to je sasvim zgodno i u redu. U svakodnevnoj šetnji i ja sam uživala u pogledu na ptice koje borave uz vodu i u vodi, fazane koji imaju gnijezda u visokoj travi obali, patke koje ponosno plivaju s pačićima između šaša i mnogim drugim manjim i većim životinjama, ali bojim se da je toj idili došao kraj. Cijelog života šećem uz Plitvicu bez šetnice i mislim da je put uz Plitvicu dovoljno kositi kako bi se uz nju šetalo. Možda treba preurediti

obalu i očistiti tok Plitvice, ali ne na ovaj način i ne u proljeće kad je obala puna gnijezda i jaja. Bager koji radi na obali Plitvice od prošlog tjedna izvadio je, čini mi se, tone smrdljivog mulja iz korita Plitvice i njime doslovno “zacementirao obalu”. Pod tim su muljem naravno pokopana i sva gnijezda i životinje koje žive uz Plitvicu.

Jedna strana Plitvice je pod muljem, a sljedeći tjedan je vjerojatno na redu i druga. Ako se iz toka rijeke izvadi sav šaš i trava, patke kojih ima nekoliko parova napustit će Plitvicu ako to uopće s tako malim pačićima mogu učiniti. Kakve su posljedice za žabe i ribe, nije mi poznato, ali ne vjerujem da i tu nije učinjena šteta.

Možda će netko reći da će se priroda obnoviti, ali to je isto tako kao nakon razornog potresa izjaviti

da to nije tako strašno, jer će se za nekoliko godina naseliti neki drugi ljudi i zamijeniti one kojih više nema.

Zanimalo bi me je li u planiranje te šetnice bio uključen i koji stručnjak iz područja zaštite prirode ili biolog.

Neki od mještana Jalkovca zgražaju se zajedno sa mnom, ali većina uzima ovo „uređivanje“ kao nešto neminovno i na neki način je i sretna da se nešto sređuje i radi, ali cijena koju će platiti priroda previsoka je za ono što ćemo dobiti - a što ćemo dobiti, to se još ne vidi. Nitko sretniji od mene ako se varam. S pismom istog sadržaja obratila sam se i osobama nadležnim za zaštitu okoliša u Županiji i Gradu s nadom da će netko ipak malo bolje i izbliza pogledati kako se to sanira i uređuje Plitvica.

Irena Matić

ČITATELJI PIŠU Dan Europe u Osnovnoj školi “Petar Zrinski” Jalžabet

Europa u 3D tehnici od gline Povodom D ana Europe u Osnovnoj školi „Petar Zrinski“ Jalžabet održan je Projektni dan „Europska unija i mi“.

Obilježavanje Europskog tjedna počelo je izložbom suvenira, razglednica i turističkih prospekata u školskom holu, dok je sam projektni dan održan 9. svibnja. Projektni dani održavaju se već petu godinu zaredom čime naša škola nastavlja dobru tradiciju istraživačke nastave u koju se uključuju svi učenici prema svojim interesima i mogućnostima.

Djeci je ovo prihvatljiviji oblik nastave jer razvijaju svoju kreativnost, a mogu se bolje izraziti nego na uobičajenim

satovima. Projektni dani ujedno su i dani otvorenih vrata naše škole pa roditelji i prijatelji djece mogu sudjelovati u uspjehu naših učenika, rekla je Vesna Vuković, ravnateljica škole. Djeca su se zajedno sa svojim učiteljima za ovaj projektni dan pripremala danima ranije, a koordinatori Kristina Jug i

Milivoj Dretar naglasak su stavili na radionice vezane uz europske države i gradove. Tako su održane radionice izrade eko-kuće s obnovljivim izvorima energije, kostimografije starogrčkog i Shakespearovog teatra, izrade Europe u 3D tehnici od gline, o europskoj glazbi, zastavama članica, vokabularu europskih država, Italiji, Češkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, europskim građevinama... Školi se pridružio i Vrtić Potočić koji je predstavio Republiku Portugal. Posebni gost škole bio je gospodin Karel Kühnl, veleposlanik Češke Republike u Hrvatskoj, koji je s djelatnicom Veleposlanstva Jindrom Malom obišao radionice i zadovoljno prokomentirao izložene radove s učenicima. S velikom pozornošću gosti su pratili parlaonicu „EU – da ili ne“ gdje su osmaši iznosili svoje stavove o hrvatskom pridruživanju EU. Milivoj Dretar

ČITATELJI PIŠU Međužupanijska suradnja osnovnih škola u Varaždinu i Biogradu

Mali Cestičani u Muzeju vatrogastva Povodom tradicionalne manifestacije ‘’Svibanj - mjesec zaštite od požara’’, 60-ak djece i mladeži iz Vatrogasne zajednice općine Cestica posjetili su u srijedu 11. svibnja Muzej hrvatskog vatrogastva u Varaždinu i Javnu vatrogasnu postrojbu Varaždin. Muzej hrvatskog vatrogastva u Varaždinu jedini je prostor u Hrvatskoj sa stalnom izložbom eksponata iz bogate i duge povijesti hrvatskog vatrogastva te zaštite od požara. Djeca su s velikim zanimanjem razgledala oko 700 eksponata

razmještenih u prizemlje (vozila, pumpe, veća oprema) i 1. kat (barjaci, sablje, o dore, kac ige, znakovlje, diplome, spomen-albumi i slično). Nakon muzeja djelatnici Javne vatrogasne postrojbe grada Varaždina upoznali su ih sa suvremenom opremom i vozilima u postrojbi te im

prezentirali izlazak na intervenciju s navalnim vozilom.

Darko Majhen

Općina Cestica 17 OGLAS

17. svibnja 2011., br. 365

Za hodanje na štulama potrebne su odvažnost i spretnost

Ovo nemaju ni Slovenci - skije za četiri punoljetne osobe

DOZNAJEMO Na Drugim seoskim igrama u Babincu u subotu uživalo i staro i mlado

Atrakcija u općini Cestica Najboljim ekipama u pojedinim disciplinama dodijeljeni su pobjednički pehari DVD-a Babinec BABINEC – Potezanje užeta, hodanje na štulama, skakanje u vreći, vožnja tački na rukama za dva natjecatelja te osebujno skijanje za čak četiri osobe na tri metra dugim daskama – tek je dio disciplina zastupljenih na Drugim seoskim igrama u Babincu, u kojima se u subotu 14. svibnja natjecalo 12 ekipa s područja općine Cestica.

Velik interes No, kako doznajemo od Danijela Korotaja, jednog od čelnih ljudi involviranih u organizaciju Seoskih igara, prijave za spomenuto natjecanje stizale su sa svih strana.

- Ove godine bilježimo velik interes natjecatelja izvan područja općine Cestica, posebno iz susjedne općine Maruševec. Također, ugostili smo natjecatelje PGD Bukovci. Treba znati da je nositelj organizacije Drugih seoskih igara Dobrovoljno

Trčalo se s jajetom u žlici...

vatrogasno društvo Babinec, put moglo uživati u seoskoj a cjelokupnoj manifestaciji alci. O kakvom se zapravo značajno pomaže Općina nadmetanju radi?

Cestica, posebno financijski, kao glavni sponzor. Već na Brojna iznenađenja Prvim seoskim igrama sudje- Dok jedan natjecatelj lovalo je osam ekipa, a osim gura drvene tačke, drugi vatrogasca natječu se sjedi u njima i štapom mora i ekipe pojedinih dohvatiti ili, bolje reći, Mjesnih odbopogoditi ovješenu k a j n ra. Posebno alku. Nije to nimai tristot elja nas raduje lo jednostavna t i t činjenizadaća, baš kao posje put c a da j e ni nošenje kuhai je v r p svoju ekinog jajeta u žlici. ivati ž u o l pu imala Igre su izuzetno mog j o n j u općina interesantne za u oseb alci mladež, no među Cestica, j o k s o koja se i ove prijavljenima, ima se godine natjeekipa koje čine iskljucala - istaknuo je čivo pripadnice nježnijeg Danijel Korotaj. Natjecanje spola (Lovrečan Dubrava i je počelo točno u podne i Maruševec te Mjesni odbor to na sportskim terenima Babinec) ili pak samo mušdomaćina, županijskog prvo- karci – objasnio je Danijel ligaša - Nogometnog kluba Korotaj dodavši kako organiDinamo Babinec. zatori Seoskih igara učesniciPored spomenutih discipli- ma ne naplaćuju kotizaciju, a na s neizostavnim bacanjem najboljim ekipama u pojedi„kamena s ramena“, tristo- nim disciplinama dodijeljeni tinjak posjetitelja prvi je su pobjednički pehari DVD-a

...u nazočnosti brojne publike...

IZDVOJENO

30 godina DVD-a Babinec

Organizator 2. seoskih igara DVD Babinec, najmlađe je vatrogasno društvo na području općine Cestica, a njegovih će 45 članova 20. kolovoza proslaviti 30 godina postojanja. Iako zvuči nevjerojatno, spomenuti DVD u osobi Antona Knezocija ima predsjednika koji tu časnu funkciju uspješno obnaša već tri desetljeća!

DVD Babinec 7. svibnja bio je domaćin međunarod-

Babinec. Kako doznajemo, u ekipnom plasmanu najbolja je bila ekipa DVD-a Babinec, druga je bila ekipa DVD-a Lovrečan Dubrava, a treće mjesto osvojili su članovi DVD-a Cestica. Kod žena, najbolja je bila ekipa „Brze i žestoke“, a drugo mjesto pripalo je damama iz ekipe „Gromovi“. Nakon igara slijedio je zabavni dio programa uz pjesmu i ples, a sve to počelo je uz prve taktove

nog vatrogasnog natjecanja koje je u prisutnosti čelnika Općine Molnari (Mlinarci) iz Mađarske, Cirkulane iz Slovenije te Heiningen iz Njemačke, otvorio načelnik Općine Cestica Mirko Korotaj. Natjecanje 16 muških i ženskih vatrogasnih postrojbi održano je u sklopu EU projekta Izgradnja europskog identiteta kroz zajedničke kulturne i sportske tradicije, a ostvaren je

glazbenog sastava „TIM“.

I dok su muzičari pozivali na ples, bogata gastronomska ponuda bila je tu za krijepiti dušu i tijelo. Ukusni roštilj te birana kapljica iz domaćih vinograda bili su pravi melem za nepce. Dodajmo i to da je zahvaljujući sponzorima bilo i iznenađenja. Naime, za posjetitelje je priređena nagradna igra, a glavni zgoditak prigodne tombole bio je živ i zdrav

u suradnji s Agencijom za razvoj Varaždinske županije. Projekt je u potpunosti, s iznosom od 56.448,70 eura financirala Europska unija, iz programa Europa za građane. Uz Općinu Cestica, kao nositelja projekta u realizaciji vatrogasnog natjecanja, sudjelovali su i predstavnici Vatrogasne zajednice općine Cestica te cestička vatrogasna društva.

odojak težak tridesetak kilograma! Dakle, i u Babincu se na opće oduševljenje pokazalo da „nema ptice do prasice“, tim prije što je odojak „domaći“, uzgojen na jednoj od obližnjih farmi.

Sudeći po iskazanom interesu mještana – domaćina, njihovih gostiju i medija, ove bi seoske igre svakako mogle postati tradicionalna turistička priredba u općini Cestica.

...koja je na kraju slavila krijepeći tijelo i dušu

18 Hrvatska prema Europskoj uniji

17. svibnja 2011., br. 365

USUSRET EU Savjet za Europske integracije u Varaždinskoj županiji

EU će donijeti više reda i rada, ali i prilike za uspjeh Ulaskom Hrvatske u EU otvorit će se veće mogućnosti slobodnog kretanja, studiranja u drugim državama i niz drugih pogodnosti novi standardi koji moraju bit i zadovoljeni, a zbog negativnih iskustava koje je EU imala nakon primitka Rumunjske i Bugarske - veli Martinčević.

Potpora EU najveća je kod više i visoko obrazovanih građana, pojašnjava predsjednica Savjeta za Europske integracije, a najniža kod mladih.

- To je vrlo zabrinjavajuće jer će upravo oni veći dio svog životnog i radnog vijeka provesti u EU. Razlog tome sigurno leži u nedovoljnoj informiranosti i upravo je tu najvažnija uloga Savjeta za europske integracije, da se građanima Bolje informirati Više je razloga tome, od i na ovoj našoj lokalnoj razini gospodarskih do političkih pruži što je moguće više i drugih čimbenika. Loša informacija.

EU je dobrovoljna zajedgospodarska situacija sasvim sigurno ne ide u prilog nica država koja se temelji pozitivnih razmišljanja, a na na ostvarenju zajedničkih potporu ulaska u EU gra- interesa i iz koje se u svakom đana vrlo su se negativno trenutku može izaći, no to do sada niti jedna država odrazile i haške presude.

To je neopravdano jer nije učinila, što jasno poHaški sud nije institucija EU. kazuje da su države članice Nadalje, strahovito je puno ipak zadovoljne.

Hrvatska ulaskom predrasuda i pogrešu EU ne gubi sunih informacija iz verenitet niti raznih negativnih e nj pravo na kampanji koje podiza očuvanje se kontinuiraalitete v k nac ionalno provode i , h i v s a nih vrednoupravo tu poživot e ta. No ono novno dolazivna j a l g što će nam mo do važnosti EU EU sigurno informiranja gramisao s d o nijeti je đana. više reda i rada, Osobno smatram ali i mogućnosti za da Vlada nije dovoljno dobro odradila posao na uspjeh.

Još će se više inzistirati informiranju. Štoviše, reforme koje je bilo nužno na suzbijanju nepotizma i provesti prvenstveno zbog korupcije, a otvorit će se nas samih, proglašavale su veće mogućnosti rada na se ultimativnim zahtjevima velikom europskom tržiEU i tako prebacivala od- štu, mogućnosti slobodnog govornost za nepopularne kretanja, studiranja u drumjere. Isto tako, građani su gim državama i niz drugih zamoreni dužinom prego- pogodnosti koje će našim vora i postavljanju sve više građanima značajno podići uvjeta od strane EU, što je kvalitetu života. A upravo je djelomično i točno jer su potonje glavni smisao EU postrožena pravila i uvedeni ističe Martinčević. Što smo bliže EU, potpora našem ulasku u nas, nažalost, pada. Štoviše, prema sv ibanjskom istraživanju CRO Demoskopa, trenutno je na najnižoj razini u posljednjih pet godina. Svega 44,6 posto građana Hrvatske podupire ulazak naše zemlje u EU, dok je postotak onih koji su protiv također na rekordno visokoj razini - 41,8 posto.

Zašto je to tako te zašto to promijeniti, pojašnjava Natalija Martinčević, predsjednica Savjeta za Europske integracije Varaždinske županije.

Hrvatska ulaskom u EU ne gubi suverenitet ni pravo na očuvanje nacionalnih vrednota, veli Martinčević

VAŽNO - POGLAVLJE 23 - Još je uvijek sporno poglavlje pravosuđa gdje se od Hrvatske svakako očekuje da ispuni kriterije vezane uz funkcioniranje pravosuđa i borbu protiv korupcije.

Upravo ovo poglavlje pravi je pokazatelj gra-

đanima da reforme ne provodimo zbog EU, već zbog naše želje da živimo u pravnoj i uređenoj državi.

Smatram da je upravo našim građanima cilj da imamo nezavisno, a prije svega brzo i efikasno

sudstvo, i isto tako da se eliminira i korupcija, koja je, kao što danas jasno vidimo, rak rana našeg gospodarstva i društva u cjelini - upozorava predsjednica Savjeta za Europske integracije Varaždinske županije.

DOZNAJEMO Ulaskom Hrvatske u EU očekuje se niz pozitivnih pomaka na području gospodarstva, obrazovanja...

Ulazak nam daje okvir, a ne rješava sve probleme Iako se često kao glavna prednost ulaska u EU ističe ekonomski boljitak, Martinčević smatra kako je najvažnija ipak dugoročna stabilnost institucija i sigurnost koju članstvo jamči.

- Građane očekuje pravednije društvo u kojem svi imaju iste uvjete života i mogućnosti za kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, nova radna mjesta, veće plaće i lakše uvjete poslovanja. Po ulasku u EU, uz ostalo, prora-

čuni naših gradova, općina i županija imat će više novaca, što znači i više vrtića, škola, bolje ceste, vodovode i odvodnju, jeftiniju energiju, očuvanje voda i mora. I možda ono najvažnije, mogu očekivati i bržu uslugu bez korupcije te pravosuđe koje jamči jednakost svih pred zakonom. Hrvatski poduzetnici ulaskom u EU ujedno će biti i europski poduzetnici, koji već sada trebaju pripremati projekte za

fondove. Unutarnje tržište EU bit će za njih otvoreno te će se kapital, roba i usluge, ali i radnici moći slobodno kretati. Međutim, nitko ne jamči da će ulaskom u EU biti riješeni svi problemi. Europa nam nudi okvir u kojem imamo više mogućnosti za iskorjenjivanje korupcije i za ekonomski napredak, a na nama je kako ćemo taj okvir iskoristiti - upozorava predsjednica Savjeta za EI.

EUROPSKI TJEDAN

Sve za DA na referendumu Varaždinska županija, koja nam je dala okvir za dobar i kvalitetan rad, napravila je značajan iskorak u promicanju europskih vrijednosti te se u velikoj mjeri uklopila u međudržavne i međugranične programe, što je dokazala i kroz korištenje europskih fondova, kao i kroz pokretanje više projekata regionalne suradnje, ističe Martničević.

- U sklopu Europskog tjedna, koji smo u Varaždinskoj županiji početkom svibnja obilježili već jedanaestu godinu za redom, već tradicionalno smo priredili program „Europa u srcu Varaždinske županije“, po kojem smo prepoznatljivi u cijeloj Hrvatskoj. Tu su dječji vrtići predstavili države članice EU, ali i Hrvatsku kao buduću, 28. članicu.

Zajedno s Koordinacijom za ljudska prava, prvi smo put organizirali okrugli stol na temu položaja nacionalnih manjina u Varaždinskoj županiji, čiji su se predstavnici predstavili s autohtonim proizvodima.

Pripremili smo i vrlo zanimljivo predavanje na temu „Mogućnosti i izazovi Europskih integracija“, na kojem smo pokušali razbiti najčešće predrasude o EU. Na tom putu nastavljamo i dalje i iskreno se nadamo da ćemo uspjeti dati dovoljno pravih informacija da naš odgovor na referendumu o ulasku Hrvatske u veliku europsku obitelj bude DA - naglašava predsjednica Savjeta za EI, koji je od tajnika u MVPEI dobio pohvalu kao najaktivniji savjet za EI u Hrvatskoj.

U LIPNJU

Konferencija za kraj pregovora „Naša očekivanja od EU“ naziv je konferencije koju organizira Varaždinska županja u sklopu regionalnog projekta „Sretna djetelina s četiri lista“. - Tu će se najviše raspravljati upravo o onome što nas očekuje u našem budućem životu u EU. Konferencija će se održati u lipnju, a iskreno se nadamo da ćemo tada dobiti i pozitivnu ocjenu za završetak pregovora - veli Martinčević.

Oglasi 19

17. svibnja 2011., br. 365

OPĆINA SRAČINEC

33.000 kuna za 33 mališana Jučer su u maloj dvorani Doma kulture u Sračincu podijeljeni darovi novorođenoj djeci s područja općine Sračinec. Riječ je o 1.000 kn po djetetu, iznosu koji je osiguran u proračunu Općine za 2011. godinu. Iako porezni prihodi proračuna konstantno padaju zbog ekonomske krize, podijeljene su ukupno 33.000 kn za 33 djece koja su rođena od 1. siječnja 2011. godine. Kako je istaknuo načelnik Božidar Novoselec, radi se o zaista lijepom broju novorođenih, čime se općina može pohvaliti. Naime, od prošlog popisa stanovništva, prema neslužbenim podacima, općina je povećala broj stanovnika za oko 300, tj. oko 6 %.

Privlačnost Sračinca i Svibovca kao prigradskih naselja za doseljavanje jedan je od razloga povećanja broja stanovnika, ali i demografski pokazatelji su pozitivni. Naime, 2010. Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec godine u općini je rođeno 80 djece, a umrlih je bilo 50. Ovaj se pozitivan trend nastavlja i u ovoj godini kada općina već ima 33 novorođene djece. Pomalo u šali Novoselec je konstatirao da će općina uskoro imati problem smještaja djece u školu, a problem smještaja u dječji vrtić praktično postoji već sada. No moglo bi se reći da su to “slatke brige” – dok druge sredine muku muče s negativnim demografskim trendovima, općina Sračinec morat će se dodatno pobrinuti za svoje najmlađe.

Načelnik Božidar Novoselec i zamjenik Krunoslav Lukačić

OTKRIVAMO Iza svake priče o uspjehu stoje ljudi koji je pišu……ili automobili!!!

Hyundai – Priča o uspjehu Ovo je priča o Hyundai automobilima Made in Europe.

Našu priču o uspjehu pišu automo- Hyundai u Europi, a ujedno i jedan bili, Hyundai automobili. Naime, o od najvažnijih povijesnih trenutaka relativno kratkoj, ali izuzetnoj povije- Hyundaia, otvaranje je prve tvornice na EU kontinentu. sti i napretku tvrtke Hyundai U Češkim Nošovicama Motor Company znamo i u pogonu je jedna od gotovo svi. U samo 40 yunda l H i najmodernijih i najgodina postojanja b o m o opremljenijih, potHyundai je postao Aut , . o . o . puno robotiziranih globalni proizvočar d n o L tvornica automođač automobila, din ž a r a V bila u svijetu. Sa a sa trenutno 3.

90, a k č a njenih proizvodnih pozicijom na svjetb Zagre 404 891, traka danas izlaze skom tr ž ištu. S a 2/ modeli i30, i30 kasvojom „ Hyundai tel: 04 4 892 ravan i auto godine brzinom „ opet cilja 0 4 2011. Hyundai ix35, a u naprijed, nikad kraja skoroj budućnosti i drugi ambicijama…Ipak za nas, novi modeli. žitelje starog kontinenta veliSa tvornicom u Nošovicama vrijedka prekretnica desila se 2006.g. kada je Hyundai Motor Company i službe- nom gotovo milijardu eura, započela no došao u Europu i izgradio dizaj- je nova era Hyundaia u Europi koja nerski i razvojni centar u Njemačkom je kupcima još više približila Hyundai modele.

Russelsheimu i Offenbachu.

Tvornica je započela sa kapaciteČelni ljudi tvrtke shvatili su da su vozači iz EU najzahtjevniji po pitanju tom od 200 000 automobila godišnje dizajna, voznih osobina, performan- dok će u ovoj 2011.g. ta brojka iznosi, sigurnosti i ostalih karakteristika siti 300 000 automobila.

Dnevno se otprilike proizvodi 820 vozila. Zato su modeli „ i „ game razvijeni u Europi a na njihovom automobila ili 34 automobila svakih dizajnu radili su najbolji inženjeri, sat vremena. Blizina tvornice znači brža isporuka krajnjem kupcu te konstruktori i dizajneri.

Hyundai modeli spoj su fanta- mogućnost konfiguriranja vozila po stičnih performansi i tradicionalne individualnim željama svih kupaca.

I posljednje, ali ne i najmanje kvalitete dalekog istoka.

Jedna od najvećih prekretnica za važno, zahvaljujući razvoju Hyun-

daia i tvornici u Nošovicama, tvrtka Hyundai Automobil Lončar d.o.o. u 2011.g. postiže najbolje rezultate u prodaji osobnih vozila u Varaždinskoj županiji, što znači trenutno 1. mjesto.

Nova razmišljanja, nove mogućnosti…

20 Poslovni svijet

17. svibnja 2011., br. 365

NAŠA POSLA Po uzoru na brodogradilišta, varaždinski župan predlaže Vladi RH da se pomogne i drugim industrijama

U javni dug i obveze Varteksa i Mundusa!?

HANJES d.o.o

U Zonu još milijun eura U Slobodnoj zoni Varaždin poduzeće Hanjes širi svoje poslovne prostore, zbog čega je kupilo zadnju slobodnu parcelu unutar zone koja se smatra vodećom u našoj zemlji otkada je osnovana prije desetak godina.

- S prvim ulaganjem u našoj zoni Hanjes je počeo prije tri godine kada je izgradio pogon od 15 tisuća kvadrata, od čega na proizvodne površine otpadaju četiri tisuće.

Zbog porasta poslovanja, sada je kupio nekretninu na kojoj planira proizvodnu halu površine dvije tisuće kvadrata - doznajemo od Slobodana Mikca, zamjenika varaždinskoga gradonačelnika i prvog direktora Slobodne zone.

Tvrtka Hanjes koristi tračna vozila, kao što su vla-

t

vrtka Hanjes kupila zadnju slobodnu parcelu unutar Slobodne zone

kovi, podzemne željeznice i tramvaji, a dio služi i za specijalne namjene, poput mostova, turbina i pročišćivača. Više od 90 posto proizvodnje plasira se na tržište Europske unije.

Oko milijun eura, koliko će iznositi planirana investicija, koja bi trebala biti gotova do 2013., u cijelosti osigurava poduzeće.

Proširenjem proizvodnih kapaciteta zaposlit će se dodatnih 30-ak radnika, a poslovnu priliku dobit će i nekoliko novih kooperanata iz Hrvatske.

Nakon što je Vlada uputila prijedlog Zakona o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja u kojem se, uz ostalo, predviđa preuzimanje u javni dug obveza koje bi nastale temeljem državnih jamstava brodogradnji, župan Varaždinske županije Predrag Štromar pozvao je Vladu RH da razmotri inicijativu za prenošenje u javni dug i kreditne obveze posrnulih radno-intenzivnih industrija u Varaždinskoj županiji. ”Poteškoće u poslovanju u nas su naji-

zraženije u prerađivačkim djelatnostima

Zakon predviđa da se kreditne obveze osigurane državnim jamstvima prenose u javni dug u visini utvrđenoj programom restrukturiranja svakog brodogradilišta, nadamo se da je ovakav model moguć i za navedene grane industrije - ističe Štromar pozivajući Vladu da se hitno uključi u rješavanje složenih problema u prerađivačkim djelatnostima i radno-intenzivnim granama industrije koje zauzimaju važno mjesto u gospodarstvu Varaždinske županije i ukupnoj zaposlenosti.

mjere za ublažavanje nezavidnog stanja u gospodarstvu te smanjenje nezaposlenosti. Međutim, ključne se poluge razvoja nalaze u rukama države”, ističe Štromar u pismu Vladi RH. Varaždinski župan predlaže da se u javni dug prenesu kreditne obveze propalog Mundusa, koje se procjenjuju na 94 milijuna kuna, kao i Varteksu, čiji se dug procjenjuje na 370 milijuna kuna, od čega 70 milijuna otpada na obveze prema državi, a ostalo prema bankama. - Budući da predloženi

k

reditne obveze Mundusa 94, a Varteksa 370 milijuna i radno-intenzivnim granama industrije kao što su tekstilna, kožarsko-obućarska i drvna industrija. U okviru svojih nadležnosti, Varaždinska županija poduzima

DVOJBA Kako do kvalitetnijih članova i vodećih ljudi tvrtki u kojima udjele ima Grad Varaždin

Uvjeti iz javnih natječaja od gradonačelnika ili vijeća? Čehok predlaže da uvjete i javne natječaje za članove uprava i NO-a te njihov sadržaj određuje - gradonačelnik Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

i kod izbora članova njihovih nadzornih odbora. Međutim, Kod izbora vodećih ljudi va- javne natječaje i njihov sadržaj, raždinskih gradskih poduzeća prema prijedlogu, raspisivao bi ubuduće bi se trebalo više i određivao gradonačelnik jer je gledati na njihove kvalitete, što nositelj izvršne vlasti i kao takav bi moralo smanjiti sve učesta- izvršava, odnosno osigurava izvršavanje akata lije probleme i nepravilnosti, Gradskog viprihvati li Gradsko vijeće jeća.

Prijedlog odluke o nao k č i n - Ovom činu provedbe javnog av predst odi se odlunatječaja i uvjetima v taza članove uprava, tijelo n kom ko đ e r upravnih odnosno li Zako e v , j a prednadzornih odbora natječ čavanju l aže trgovačkih društare p s o da dova u kojima Grad ba o k u s sadašVaraždin ima udjele sa njim člai dionice. intere nov ima Grad Varaždin trenutnadzornih odno ima udjele u Termoplinu, bora mandat traje do Parkovima, Varkomu, Aquacityju, Gradskoj tržnici, Slobod- njegovog isteka, odnosno do noj zoni Varaždin, Razvojnoj prestanka mandata u slučaju agenciji Sjever DAN, Centru za opoziva, ostavke ili prestanka gospodarenje otpadom Varaž- mandata u drugim slučajevima dinske županije, Tehnološkom - rekao je gradonačelnik Ivan parku, Centru kompetencije za Čehok obrazlažući prijedlog obnovljive izvore energije te Va- odluke koja je na tragu već raždin Airportu i Varaždinskim ranije predlaganih, ali dosada osporavanih nastojanja varažvijestima.

Dok su se direktori tih podu- dinske oporbe.

Pitanje je bi li i sada došlo zeća i do sada uglavnom birali javnim natječajem, sada se do spomenutog prijedloga za predlaže i da oni budu obvezni transparentniji izbor vodećih

god 0.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

Proizvodnja energ

kW

0

31500

31500

31500

31500

31500

31500

31500

31500

31500

31500

31500

Prihod od energije

kn

0

106785

106785 106785

106785

106785 106785 106785 106785 106785 106785 106785

Rata leasinga

kn

-149.500 -61.141

-61.141

-61.141

-61.141

-61.141

Održavanje

kn

0

-13.000

-13.000 -13.000

-13.000

-13.000 -13.000 -13.000 -13.000 -13.000 -13.000 -13.000

Ostali troškovi

kn

0

-13.000

-13.000 -13.000

-13.000

-13.000 -13.000 -13.000 -13.000 -13.000 -13.000 -13.000

Razlika

kn

-149.500 19.644

19.644

19.644

Kumulativ

kn

-149.500 -129.856 -110.212 -90.568 -70.924

19.644

19.644

-61.141

19.644

-61.141

19.644

-51.280 -31.636 -11.993

-61.141

-61.141

-61.141

-61.141

19.644

19.644

19.644

7.651

27.295

46.939 66.583

19.644

Izračun troškova i prihoda solarizacija putem leasinga pokazuje isplativost nakon sedam godina

ljudi gradskih tvrtki da u novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa ne stoji da se „članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima dionice ili udjele u vlasništvu (kapitalu društva) predlaže glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva predstavničko tijelo jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave, a na

temelju prethodno provedenog javnog natječaja”. Isto tako, Zakon nalaže da predstavničko tijelo propisuje način provedbe javnog natječaja i uvjete za članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava.

U skladu s tim, nezavisni vijećnik Robert Podolnjak podnio je amandmane na predloženu odluku, upozoravajući da će pobijati na Ustavnom sudu ukoliko ostane u predloženom obliku.

Solarizacija!

Na sastanku Kolegija gradonačelnika prezentiran je i projekt Solarizacije javnih objekata Grada Varaždina, koji bi se samofinancirao kroz leasing. Već su izrađene podloge za solarizaciju Gradskih bazena, Tehnološkog parka i I. OŠ, koji bi za četiri do šest mjeseci trebali dobiti solarne panele snage od 10 do 30 kW.

Prava odluka Deseminacija V

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

rlo važno pitanje u projektnom menadžmentu je kako rezultate i aktivnosti projekta učiniti vidljivima interesnim i ciljnim skupinama, partnerima na projektu te, naravno, široj javnosti. Odgovor na pitanje sastoji se od tri riječi: diseminacija, eksploatacija i održivost rezultata projekta. Diseminacija se opisuje kao niz aktivnosti koje čine rezultate projekta vidljivim partnerima na projektu, dionicima, ciljnim skupinama i ljudima koji nisu direktno uključeni u projekt, primjerice lokalna zajednica

i šira društvena zajednica. Dostupnost rezultata projekta podrazumijeva sve od čiste informacije o projektu do uključivanja u proces odlučivanja.

Cilj diseminacije može biti širenje svijesti o projektu, dijeljenje rezultata projekta s interesnim skupinama i društvenom zajednicom u cjelini, obavještavanje svih sudionika na projektu o aktualnostima na projektu, skretanje pažnje državnoj i lokalnoj upravi, javnim i privatnim izvorima financiranja o potrebi i koristima znanstveno-istraživačkih i razvojnih

projekata, privlačenje interesa potencijalnih partnera ili ulagača i drugo.

Planiranje diseminacije obavlja se preko plana diseminacije u kojem je potrebno definirati cilj diseminacije, način na koji će se postići cilj, rokove i budžet koji su potrebni za postizanje cilja te način evaluacije. Planirajući aktivnosti na projektu potrebno je isplanirati vrijeme u kojem će se određena diseminacijska aktivnost odvijati te koji će resursi biti potrebni za određenu aktivnost tj. treba planirati budžet za troškove promocije,

publiciranja, organizacijske troškove i sl. U pisanju plana diseminacije obično se ne navode datumi, već pojedine faze u kojima se odvijaju aktivnosti.

Plan diseminacije najčešće ima formu tablice sa sljedećim stupcima: vrijeme (faza), diseminacijska aktivnost, sudionici, svrha i ključna poruka. Neki od načina kojima se postiže diseminacija su promocija, publikacije, prezentacije, radionice, brošure, leci, plakati, web stranica, izložbe, konferencije, trening aktivnosti, inovacijske mreže i drugo.

Poslovni svijet 21

17. svibnja 2011., br. 365

USPJEH Rekordna sezona u T7 VISU, lideru u proizvodnji promo-tekstila

U svijet svakodnevno ide više od tisuću suncobrana U prvom kvartalu T7 VIS bilježi rast prihoda za više od 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je proizvodnja rasla još i više Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Skandinavski proizvođači bezalkoholnih pića te najveći proizvođači piva u Francuskoj, Rusiji i Bjelorusiji, kao i britanski ugostitelji i hotelijeri, samo su neki od novih kupaca profesionalnih promotivnih tekstilnih proizvoda, uglavnom suncobrana i zastava te HoReCa proizvoda varaždinskog T7 VIS-a, koji će ove godine ostvariti rekordnu proizvodnju.

Izvoz - ključ rasta - U prvom kvartalu bilježimo rast prihoda za više od 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je proizvodnja promotivnih tekstilnih te HoReCa proizvoda porasla još i više. Tako za ovu godinu, primjerice, već imamo ugovoreno 130 tisuća suncobrana, što je najviše do sada, a zahvaljujući tome u vrijeme sezone iz Varaždina odlazi na strana tržišta više od tisuću suncobrana dnevno - ističe Ranko Vlahek, direktor razvoja poslovanja u T7 VIS-u, koji u sezoni zapošljava i do 700 ljudi.

Veliki rast prihoda i proizvodnje, kako pojašnjava, posljedica je rasta izvoza, na koji otpada više od dvije trećine ukupne proizvodnje promotivnih tekstilnih te HoReCa tekstilnih proizvoda.

- Strana tržišta, na kojima smo zasnivali naš rast unazad nekoliko godina, oporavila su se od krize. Narudžbe su povećane, a proširili smo se i na nova tržišta. Tako smo sada prisutni i u Francuskoj, Finskoj, Rusiji, Ukrajini, Moldaviji i Bjelorusiji. Uz to, zadržali smo tržišta zemalja u našem neposrednom okruženju, kao što su Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina. Tu su i Bugar-

ska, Grčka, Italija, Nizozemska, Njemačka, Italija, Austrija i druge europske zemlje. Broj zemalja u koje izvozimo približio se broju 50 - veli Vlahek napominjući da su najveći kupci na razini Europe CocaCola, Heineken i InBev, dok su regionalni ugovori sklopljeni s Carlsbergom i PepsiCo.

Certifikat Eko-tex 100 Da bi se uspjelo, ključan je pomno odabran, kvalitetan proizvod, kojeg nema bez stalnih poboljšanja i dizajna.

- Preuzeli smo mrtvu tvrtku u stečaju i napravili iz nje

b

roj zemalja u koje T7 VIS izvozi profesionalne promotivne tekstilne te HoReCa proizvode približio se broju 50 svjetskog igrača koji posluje s f irmama koje su najjači svjetski brendovi. Ostala je proizvodnja kravata, kišobrana, marama i posebnih tkanina, a uveli smo i proizvodnju promotivnih deka, za koju narudžbe već stižu za iduću zimu. Ipak, većinu naše proizvodnje čine suncobrani, baneri i promo zastave.

Danas smo među tri najjače europske tvrtke u toj branši.

Skoro svaki drugi promotivni suncobran koji vidite u Europi je iz T7 VIS-a. Stalno radimo na unapređenju kvalitete proizvoda, pa smo tako za dio svojih proizvoda dobili certifikat Eko-tex 100, koji potvrđuje da je tkanina pogodna za odjeću jer nema lošeg utjecaja na kožu - pojašnjava direktor razvoja poslovanja u T7 VIS-u.

Varaždinske tvrtke bolje od zagrebačkih Među 13 županija koje su ostvarile višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prvom tromjesečju, Varaždinska županija s 43,2 milijuna eura nalazi se na drugome mjestu.

Izvoz tvrtki iz Varaždinske županije bio je 153,1 milijun eura, što je 10,5 posto više nego u prvom kvartalu lani, a uvezeno je robe za 109,8 milijuna eura, što je rast od 16,6 posto.

Istarska županija, koja je ostvarila najveći suficit od 53,2 milijuna eura, izvoz je povećala na 183,2 milijuna eura, odnosno za 0,8 posto, dok je uvoz smanjila za 26,1 posto, odnosno na 130 milijuna eura.

U hrvatskom vanjskotrgovinskom deficitu, koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,45 milijarde eura, Zagreb s 1,42 milijarde eura deficita ima udio od čak 98 posto.

Izvoz tvrtki s područja grada Zagreba iznosio je 621,6 milijuna eura, što je pad za 6,2 posto, dok je uvoz povećan za 0,5 posto, na 2,04 milijarde eura. U ukupnom hrvatskom izvozu, koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,9 milijardi eura, zagrebačke tvrtke sudjeluju s 32,4 posto, a u uvozu, koji je došao do 3,37 milijardi eura, čak 60,6 posto.

Prepoznatljivi suncobrani T7 VIS-a, jedne od triju najjačih europskih tvrtki u promotekstilnoj proizvodnji

DOZNAJEMO Još bolje rezultate T7 VIS očekuje s ulaskom Hrvatske u EU

T7 VIS poslovanjem već u EU

Ranko Vlahek

- Od studenog do svibnja angažiramo cijelu proizvodnju, dok je od lipnja do listopada drugačije. Da bismo stabilizirali proizvodni proces i time uklonili oscilacije broja zaposlenika, krenuli smo obrađivati tržišta gdje je ljeto u drugom dijelu godine, poput JAR-a, Madagaskara, Australije i J. Amerike. Tu se kao ključan problem

pojavljuje nepostojanje bilateralnih sporazuma između Hrvatske i tih zemalja, zbog čega se naši proizvodi dodatno carinski opterećuju i postaju nekonkurentni.

Usprkos tome, uspijevamo izvoziti u neke od tih zemalja, poput Izraela - veli Vlahek dodavši da će se taj problem riješiti ulaskom naše zemlje u EU.

IZDVOJENO Raste izvoz i Pamučne industrije u Dugoj Resi, koja je s 36 došla na 170 zaposlenih

Dvije trećine proizvodnje za izvoz

Od stečaja do zavidnih rezultata

IZVOZ

Još veći izlazak na strana tržišta, kako ističe, bio je jedina moguća opcija dok se čeka oporavak domaćeg tržišta, gdje su im glavni kupci domaći proizvođači piva, vode, bezalkoholnih i alkoholnih pića, sladoleda i slično, no i javne ustanove kao Ministarstvo obrane RH, Hrvatske željeznice, a od ove godine dobiven je i natječaj za proizvodnju zastava raznih zemalja za Ured predsjednika.

- U Velikoj Britaniji uspjeli smo, primjerice, plasirati HoReCa tekstilne proizvode, usprkos jakoj konkurenciji proizvođača iz Pakistana i drugih zemalja koje nude osjetno jeftinije proizvode. Proizvodimo ih u Pamučnoj industriji u Dugoj Resi, koja je lani kupljena u stečaju s 36 zaposlenika, a sada ima 170 zaposlenih.

Bilo bi ih i dvostruko više, samo da je bolja poduzetnička klima. Nedostaje više povjerenja u poduzetnike, pa dosta vremena odlazi na rješavanje raznih prijava i sumnji, umjesto da se ono bolje utroši - upozorava Vlahek.

U dugoreškom tvorničkom kompleksu, u kojem su obnovljeni pogoni i strojni park, proizvodnja ide od pređe do gotovog proizvoda.

- Zahvaljujući tome, nadziremo sve faze proizvodnje pređe, tkanina, specijalnih tkanina za posebne namjene, HoReCa proizvoda i pletiva.

Od ukupne proizvodnje u Dugoj Resi, dvije trećine idu za izvoz. Osim na britanskom tržištu, prisutni smo i u Nizozemskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i drugim zemljama - veli direktor razvoja poslovanja T7 VIS-a.

TU KRAJ NAS

Stanje kritično, nužne reforme Stanje u državi je kritično, no nekoliko mjeseci prije izbora ne mogu se očekivati značajniji potezi u gospodarstvu, zbog čega nova vlada odmah mora ići u ozbiljne reforme, upozorava Branko Grčić, saborski zastupnik i ekonomski strateg SDP-a, koji je u Varaždinu govorio o gospodarskom programu SDP-a.

Tom prigodom predstavljen je i Savjet SDP-a, kojem je glavna uloga prikupljanje ideja stručnjaka te njihovo pretvaranje u konkretne projekte za boljitak Varaždinske županije.

22 Crna kronika

17. svibnja 2011., br. 365

I TOGA IMA Odvjetnik Tihomir Rožmarić i glazbenik Rajko Puclin sudjelovali u incidentu

Posjekotina usnice zbog udarca šake ili - stolca?

Incidentu je prethodio spor oko povrata ulaganja u Rožmarićev prostor na Stančićevom trgu koji su bili zakupili braća Puclin Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nije istina da sam napao bilo koga, pa ni Rajka Puclina, čiji je brat osuđen za napad, već je incident posljedica njihove provale u moj poslovni prostor. Tvrdi to varaždinski odvjetnik Tihomir Rožmarić odbacujući javne optužbe braće Puclin koji ga terete za napad u odvjetničkom uredu gdje je rasječena usna Rajku Puclinu, glazbeniku i poduzetniku.

sličnom incidentu. Naime, na Stančićevom trgu, gdje je prije imao odvjetnički ured, njegov je klijent Vladimir Smrtić prije nekoliko godina slomio bedrenu kost jer ga je, kako je tvrdio, Rožmarić gurnuo.

Provala ili...

- Zbog tog događaja protiv mene nije dignut ni optužni prijedlog, a kamoli da je bilo suđenja. Naime vještačenjem je utvrđeno da takva vrsta ozljede ne može biti posljedica udarca, već je (Ne)sporan dug Ozljeda je posljedica Ro- uzrok poledica. Dakle, Pucžmarićevog udarca, ustvrdila lini mi predbacuju nešto za su pred medijima braća Puc- što uopće nisam bio procesulin dodavši da odvjetniku to iran, a kamoli osuđen. Nasuprot tome, Vinko Pucnije prvi napad takve vrste, lin pravomoćno budući da je i prije neje osuđen koliko godina udać i z a nap a d rio svog klijenta. ožmar R na ženu Sve to, međuda a r t a - tvrdi tim, demantira sm t s o Rožmarić. ozorn tupa Rožma p e j r ić koji - Braća Pucer zas lin bila su u ukao j šenić i nudi na v i r p uvid pranajmu mog ru Be vomoćnu poslovnog Barba BS B presudu. prostora na Do inciStančićevom trgu. denta u njeNakon što su ga nagovom uredu, pustili, tvrde da sam dužan njima, a ne oni meni. uvjeren je Rožmarić, ne bi Zbog tog navodnog duga s došlo da su Puclini procesuosnova preplaćenog najma i irani nakon provale u njegov ulaganja u lokal, došli su ne- poslovni prostor, koja se dopozvani i nenajavljeno u moj godila za Uskrs. - Kamera ih odvjetnički ured utjerivati je snimila kako razbijanjem nepostojeće potraživanje. brave provaljuju u poslovni Vinko je ostao stajati kod prostor na Stančićevom trgu vrata, a Rajko se približio u kojem su iščupali umivaomom stolu te uhvatio stolac nik te uzeli opremu. Na polikoji sam odgurnuo i tom je ciji su izjavili da će je vratiti prilikom vjerojatno zadobio ako im isplatim 300 tisuća ozljedu - veli Rožmarić izno- kuna. Do danas mi nije poseći svoje viđenje incidenta znato što je poduzeto u vezi provale i otvorene ucjene, a koji se dogodio 9. svibnja.

Varaždinsk i odvjetnik, to ih je moglo ohrabriti i pokoji smatra da je pozor- taknuti da dođu u moj ured nost medija privukao jer - smatra Rožmarić, dodavši zastupa Barbaru Bešenić i da su braća Puclin zaprijetila BBS, opovrgava i tvrdnje da i novom zakupcu njegovog je već ranije sudjelovao u poslovnog prostora.

Nema opasnosti Protiv njih je određen pritvor te otvorena istraga zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj i ovlasti, odnosno ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime

Policija je razriješila krađe goriva koje su se dogodile na različitim benzinskim postajama na području grada Varaždina tijekom prošlog mjeseca.

U nekoliko navrata događalo se da se nepoznata osoba udaljila bez plaćanja goriva nakon što ga je prethodno natočila u vrijednosti od oko 300 kuna.

Nakon kriminalističkog istraživanja, policija sumnja da je 25-godišnjak sa šireg ludbreškog područja počinitelj ovih krađa, u koje je išao s vozilima koje je prethodno - posudio.

Poginuo kod klijeti

Zbog spora oko poslovnog prostora na Stančićevom trgu potekla i krv

“Uzeli smo samo svoje stvari” U obitelji Puclin odbacuju Rožmarićeve navode o samoobrani te provali, napominjući da su iz njegovog poslovnog prostora samo uzeli svoje stvari.

- Još 2007. godine dogovorili smo s Rožmarićem najam prostora na Stančićevom trgu u kojem je imao odvjetnički ured.

Tvrdio je da ima sve dozvole za nesmetani rad lokala u njegovom prostoru te smo mu dali kaparu od 6.500 eura. Međutim, pokazalo se da je odvjetnički ured radio zapravo u stanu, zbog čega je inspekcija zaustavila njegovo preuređenje. Umjesto povrata kapare, Rožmarić nam je ponudio zastupanje i na to smo pristali. Međutim, nikada nam nije dao specifikaciju troškova kojom bi pojasnio što je točno napravio za taj iznos - veli Vinko Puclin, priznajući manji izgred zbog parkinga.

Iako su htjeli odustati od zakupa, ipak su sredili papire te otvorili lokal.

- Naručili smo namještaj vrijedan 100

tisuća kuna i ponajviše zbog toga krenuli s ugostiteljstvom. Međutim, bilo je to prošle godine, dakle gotovo četiri godine od našeg prvobitnog plana, pa smo na kraju odustali od toga te izašli iz najma.

Sukladno dogovoru s Rožmarićem, napravili smo obračun uloženog na iznos od 240 tisuća kuna. Odvjetnik je najprije obećao da će platiti do kraja prošle godine, a zatim je rok pomaknuo do dolaska novog zakupca. Budući da je i on došao, a nije nam vraćao novac ni s osnove uloženog u lokal ni preplaćenog zastupanja, brat je sam otišao u njegov ured da vidi ima li izgleda da se naše potraživanje riješi bez suda. Međutim, umjesto normalnog razgovora, napadnut je bez ikakvog povoda, što odvjetnik pokušava demantirati jer zna da mu slijedi prijava HOK-u koji ga je već jednom kaznio - veli Vinko Puclin dodavši da je zbog svog osebujnog ponašanja Rožmarić ostao i bez konja.

Direktor te glavni i odgovorni urednik i dalje u pritvoru su Varaždinske vijesti oštetili za više od četiri milijuna kuna, od čega se daleko najviše tereti Fišer. Međutim, razmatrajući Fischerovu i Mašićevu žalbu na rješenje o pritvoru, članovi vijeća zaključili su da nema osnove za njihovo zadržavanje u pritvoru jer nema opasnosti ni od utjecaja na svjedoke, kao ni ponavljanja kaznenog djela.

Fischer i Mašić se, naime, sumnjiče da su u dogovoru s Ernestom Fišerom osnovali poduzeće Varaždinec plus pomoću kojeg su izvlačili novac iz

Krao gorivo tuđim vozilom

TRAGEDIJA

DOZNAJEMO Sveboru Fišeru i Davoru Mašiću varaždinski Županijski sud ukinuo pritvor

Iz pritvora su u četvrtak pušteni Svebor Fischer, zamjenik direktora Varaždinskih vijesti, te Davor Mašić, voditelj marketinga najstarijeg varaždinskog tjednika, dok i dalje ostaje u pritvoru direktor poduzeća te glavni i odgovorni urednik istoimenog lista Ernest Fišer.

NAŠA POSLA

Varaždinskih vijesti. Tako su u srpnju 2006., prema navodima

a

ktualni direktor Varaždinskih vijesti nije se ni žalio na pritvor iz istražnog zahtjeva, sklopili ugovor o poslovnoj suradnji s Varaždinskim vijestima od kojih novoosnovano društvo preuzima radi daljnje distribu-

cije mjesečno najmanje 1.000 primjeraka tjednika uz rabat od 50 posto, iako je u ranijem ugovoru za istovrsne poslove s drugim partnerom bila utvrđena viša cijena usluge za distribuciju lista i bez rabata. Time su Varaždinske vijesti mjesečno bile oštećene za 700 kuna na 1000 primjeraka lista.

Materijalni dokazi Uz to, u kolovozu 2008. godine sklopljen je novi ugovor o poslovnoj suradnji, koji je za Varaždinske vijesti bio još nepo-

voljniji. Naime, Varaždincu plus dodatno je smanjena cijena primjerka lista čime je novoosnovano društvo steklo imovinsku korist od preko 350.000 kuna.

Budući da se sumnja za ovo kazneno djelo temelji na materijalnim dokazima, a ne izjavama svjedoka, vijeće je zaključilo da nema razloga za pritvor. Isto tako zaključeno je da nema ni opasnosti od ponavljanja kaznenog djela s obzirom na to da u pritvoru ostaje Ernest Fišer, koji se nije ni žalio na rješenje o pritvoru.

U vinogradu na predjelu zvanom Barbara, poznatom vinorodnom području na zapadu Varaždinske županije, preminuo je 73-godišnjak uslijed ozljeda zadobivenih prilikom pada. ”Iz zasad neutvrđenih razloga u petak tijekom poslijepodneva pao je niz zemljani nasip dvorišta i vikend-kuće visine dva i pol metra.

Preminuo je na mjestu pada, što je konstatirao liječnik Hitne medicinske pomoći”, izvijestili su iz PU varaždinske.

Na zemljanom nasipu u blizini mrtvog tijela pronađen je bicikl na kojem nisu uočeni svježi tragovi oštećenja koji bi se mogli dovesti u vezu s navedenim događajem.

IZDVOJENO

Nakon 10 godina u UK Varaždinski Županijski sud ustupio je nadležnim državnim tijelima kaznenog progona Velike Britanije predmet protiv Valentine Joulebine Artsrunik, Johna McVicara i poduzeća Artnik Books. <br />Zbog kaznenih djela prijevara u gospodarskom poslovanju na štetu ludbreškog „HG-Consultinga“, protiv njih je još 2001. otvorena istraga, ali do danas nisu ispitani pred sudom.

Naime, osumnjičeni nisu dostupni policiji Velike Britanije jer nije sa sigurnošću utvrđena njihova adresa prebivališta, odnosno boravišta, pa Velikoj Britaniji nije niti upućena zamolnica za njihovo ispitivanje jer “bi to samo dovelo do nepotrebnog odugovlačenja postupka”.

17. svibnja 2011., br. 365

Broj: 197-ET/2011 Varaždin, 17.05.2011.g.

Javna ustanova „Gradski stanovi“ objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju građevinskog zemljišta u vlasništvu Javne ustanove „Gradski stanovi“ u Rajčulu u Hrašćici I. Predmet javnog natječaja je: prodaja građevinskog zemljišta u vlasništvu Javne ustanove u cijelosti, i to čkbr. 7905/12, pašnjak u Ul. kralja Tomislava s 692 m2, upisano u z.k. ul. 15272, k.o. Varaždin (u osnivanju), čkbr. 7905/13, pašnjak u Ul. kralja Tomislava s 568 m2, upisano u z.k. ul. 15271, k.o. Varaždin (u osnivanju) i 7905/14, pašnjak u ul.

Kralja Tomislava s 574 m2, upisano u z.k. ul. 15270, k.o. Varaždin (u osnivanju), koje se prodaju kao cjelina (u daljnjem tekstu: nekretnine).

Nekretnine se nalaze u Rajčulu u Hrašćici uz stambeni niz B (u izgradnji), a pogodne su za izgradnju dječjeg vrtića, objekata zdravstvene djelatnosti - ambulanti, ljekarni; objekata zanatskih djelatnosti - brijači, urari, obućari; poslovnice banaka, fotokopiraonice, videoteke, odvjetničke kancelarije, prodavaonice, dopisništva javnih glasila i slično.

II. Početna cijena nekretnina temelji se na Odluci Upravnog vijeća Javne ustanove o prodajnoj cijeni stanova u Rajčulu u Hrašćici i stvarnim troškovima, te iznosi 1. 616.067,35 kuna.

Osnovni kriterij za odabir najpovoljnije ponude je najviša ponuđena cijena.

III. Ponude trebaju sadržavati osobne podatke ponuditelja (fizičke osobe - ime/prezime/OIB, pravne osobe - tvrtka/naziv/sjedište, OIB) i iznos ponuđene cijene u kunama, a dostavljaju se u jednom primjerku u zapečaćenim dvostrukim omotnicama. Na vanjskoj omotnici treba biti adresa prodavatelja s naznakom „Ponuda – kupnja zemljišta u Rajčulu - ne otvaraj otvara Upravno vijeće“, a na unutarnjoj omotnici na prednjoj strani treba biti adresa ponuditelja. Vanjska i unutarnja omotnica trebaju biti zapečaćene. Ako vanjska omotnica nije obilježena i zapečaćena kako je to navedeno u ovim uputama, naručitelj se neće smatrati odgovornim ako se omotnica zagubi ili prerano otvori.

Svaka ponuda koja naručitelju bude dostavljena nakon isteka roka za podnošenje, neotvorena će biti vraćena ponuditelju.

IV. Zainteresirani ponuditelji mogu sve dodatne informacije dobiti u sjedištu prodavatelja ili putem telefona na broj 042/201-412, te mogu osobno pogledati zemljište i poziciju zemljišta uz prethodnu najavu i dogovor s prodavateljem.

V. Rok za dostavu ponuda za predmet javnog natječaja je 01. lipnja 2011.g. do 13,00 sati.

Ponude se dostavljaju u sjedište prodavatelja na adresu: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin.

VI. Odluku o prihvatu najpovoljnije ponude donosi Upravno vijeće Javne ustanove “Gradski stanovi” uz suglasnost Gradonačelnika Grada Varaždina.

VII. Prodavatelj pridržava pravo u cijelosti ili djelomičnog poništenja ovog natječaja.

Javna ustanova „Gradski stanovi“ Trg slobode 12/I, 42000 Varaždin

Oglasi 23

24 Oglasi

17. svibnja 2011., br. 365

Urbana kultura 25

17. svibnja 2011., br. 365

Art/media Promjene M

Uvijek posjećeni partyji

Party Udruge Moving poseban događaj

OBLJETNICA Zaljubljenici u elektronsku glazbu slave ove subote

Moving: Pet im je godina već!

Udruga Moving iz Novog Marofa počela je s elektronskom glazbom, a u međuvremenu počeli su se baviti ekologijom i capoeirom Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Tko nije bio na partyju Udruge Moving, ne zna što propušta, pogotovo ako je ljubitelj elektronske glazbe. Radi se o grupi entuzijasta iz Novog Marofa koji su počeli raditi iz vlastitog “gušta”, a nekima od njih upravo su “muvinzi” pomogli da se iz maloga grada probiju dalje. Iako je glazba ono što ih okuplja, udruga se tijekom pet godina počela baviti i ekologijom, a posljednja stvar koju su poduzeli je dovođenje capoeire u Varaždin.

Ove subote proslavit će svoj 5. rođendan, a kako drugačije – nego partyjem.

Početak u Jošku Najaktivnija udruga mladih iz Novog Marofa nije počela u garaži. - Tko se sjeća, naša prva “muvanja” bila su u legendarnom Pansionu “Joško”.

Tada je DJ pult bio u kuhinji, a densflor u blagovaoni. S vremenom smo se premjestili u

staro kino, nakon toga u Park u Presečnom i dom u Ključu – ispričao je predsjednik Udruge Matija Šantek. Kaže, osim što je njihov prvi cilj bio približiti svojim sugrađanima elektronsku glazbu, želja im je bila da se mladi kreativci promoviraju. - Ne radi se samo o glazbi već se uz partyje organiziraju i izložbe slika i fotografija, kreativne radionice, a posebno smo ponosni na vizualizacije koje radimo. No potičemo i slikanje, crtanje, umjetničko modeliranje, pa čak i kuhanje zdrave hrane.

Glavno da je “moving” – dodao je Šantek. Po tome je i udruga dobila ime. Smisao samog projekta je razmjena ideja, razvoj i napredak, a napredak je uvjetovan gibanjem (movingom) pa su tako i odabrali ime.

Video art U Movingu su ponosni na svoj video-art, vizualizacije i set design, koje uvijek prate

Rođendanski party

Ove subote Udruga Moving proslavit će svoj 5. rođendan u “Parku” u Presečnom pokraj Novog Marofa. Nastupaju Zagrepčani, članovi Freefloating i Ekstrakt kolektiva te DJ-i Brighton, Davor O, Dj Labud, Examine, Ganik, Jolka, Mimi, Novell i Zoran Relić koji imaju zadatak napraviti još jedan tulum za pamćenje, a u tome će im pomoći „FnF5“ sa svojom video instalacijom. Party počinje u 22 sata, završava u 5 ujutro, a upad je 20 kuna.

glazbu, a članovi udruge postigli su uspjehe.

Dizajner Simon Morasi Piperčić postao je dio MOE projekta koji radi vizualizacije za festivale u cijeloj Hrvatskoj, a “FnF5”, dvojac koji čine Nikola Martinis i Franjo Maltar bukiran je godinu dana unaprijed po raznim klubovima. U Movingu idu i dalje od glazbe. Organizirali su “No plastic in nature” da bi potaknuli mlade na očuvanje prirode, a najnoviji projekt je već spomenuto dovođenje capoeire u Varaždin.

išljenja sam da će završetak pregovora s Europskom unijom koincidirati s krajem jednog razdoblja i mnogim promjenama kako u Hrvatskoj, tako i u lokalnim Denis Peričić, varaždinskim okvirima. mr. sc. ožda to i nema izravne veze s ulaskom u Europsku uniju, o čemu možemo imati različita mišljenja. Ta će činjenica tek ubrzati proces promjena koje su nužne, jer su postojeće garniture izgubile sav dosadašnji kredibilitet. rvatskoj, kao i nama u lokalnim varaždinskim okvirima, jednostavno je nužna nova politička, kulturna, medijska, ali i moralna paradigma. ova paradigma pretpostavlja nove garniture, nove ljude, ali i nove strukture.

Nove načine razmišljanja i djelovanja. Kad procesi dođu u fazu okoštalosti i dekadencije, takve promjene su neumitne, i one će se, brže ili sporije, i dogoditi. Dogodilo se to i Rimskom Carstvu, pa… Ne brinite, dogodit će se i nama. skoro će se točno znati tko je što činio. Točno će se znati tko se odrekao grešaka (a tko nije griješio?) i je li stekao novi kredibilitet.

Točno će se znati tko, i u novim okolnostima, i dalje želi loviti u mutnom, pokušavajući se prikazati kao spasitelj društva za čiji je rasap i osobno itekako kriv. Točno će se znati tko je besciljno propovijedao po krčmama, a da nije ništa konstruktivno ni pokušao napraviti. Točno će se znati tko je „mudro“ šutio i, ne čineći ništa, gotovanski čekao kako će se stvari razviti. točno će se znati tko, unatoč spaljenoj zemlji koju su nam ostavili, ima pravo provoditi novu paradigmu. ao što bi rekao ruski pjesnik Tihonov: Otvorit će se arhivi, i sve što je bilo skriveno od nas, sve što u pov ijest i od laž i ž iv i, po kazat će sv ijetu i slavu i užas!

B o g ova razni h p ota m nit će li k , ko liko bijede skrivao je vijek, ali taj što je bio zaista velik, ostat će velik zauvijek“!

M

H

N

U

I K“

Vizualizacije na svim partyjima

POWERED BY

26 Kulturni obzor

U D-duru

Gostovanje OGD-a u Mađarskoj M

ješoviti zbor Obrtničkog glazbenog društva Varaždin pod vodstvom ugledne dirigentice Dade Ruže 7. i 8. svibnja gostovao je u Kecskemétu u Mađarskoj. Gostovanje je organizirano kao uzvratni posjet Festivalskom zboru Darko RUŠEC Kecskemét, koji je goprofesor gitare u stovao u Varaždinu Glazbenoj školi Varaždin u jesen 2007. godine, kada su oba zbora zajednički nastupila na misnom slavlju u varaždinskoj katedrali. Ta razmjena rezultat je dugogodišnjeg prijateljstva i suradnje dirigentica obaju zborova. irigentica zbora domaćina je dr.

Katalin Kiss, koja je diplomirala i doktorirala zborno dirigiranje na Muzičkoj akademiji „Franz Liszt“ u Budimpešti, a predaje na elitnom Međunarodnom institutu „Zoltan Kodaly“ u Kesckemetu. Katalin Kiss vodi dva pjevačka zbora: amaterski Festivalski zbor Kecskemét te jedan od vrhunskih zborova u svijetu, komorni zbor „Ars nova“. rganizaciju gostovanja vodila je Monika Ladics, predsjednica zbora domaćina te pročelnica za međunarodnu suradnju u Uredu gradonačelnika grada Kecskeméta. U subotu 7. svibnja mješoviti zbor Obrtničkog glazbenog društva Varaždin održao je koncert u dvorani Privredne komore Županije Bács-Kiskun s programom folklornih skladbi iz pet zemalja: Mađarske, Hrvatske, Irske, Čilea i Kine. Nastup našeg zbora bio je vrlo uspješan, oduševljenim aplauzom slušatelji su izmamili bis. U nedjelju 8. svibnja pjevali su na misnom slavlju u Velikoj katoličkoj crkvi u središtu Kecskeméta, u raskošnom baroknom zdanju izvrsne akustike.

Uz to upriličen je i posjet Gradskoj vijećnici. ijekom gostovanja mješoviti zbor Obrtničkog glazbenog društva Varaždin i profesorica Dada Ruža na dostojan su način kao kulturni ambasadori našega grada i domovine predstavili našu kulturu u prijateljskoj nam europskoj zemlji, a želja im je da i ubuduće nastave ovu vrijednu i zanimljivu suradnju.

17. svibnja 2011., br. 365

IDEJA Umjetnik želi Varaždinu Muzej anđela

Novi dom anđela u centru grada

D

O

T

Muzej anđela u nastajanju zaokružuje Prstecov rad

Željko Prstec u Kranjčevićevoj ulici otvorio je Muzej anđela u nastajanju Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

tematikom, a otvoren je i za predavanja i projekcije – objasnio je Prstec.

Sve svojim sredstvima

Varaždin se voli hvaliti svojim anđelima, oni su Trideset godina postali njegov zaštitni znak, Prstec već 30 godina slika i a čovjek koji je crta anđele. Kaže, za to nije za to uvelike bilo uvijek razumijevanja. u i zaslužan - Kada sam počeo sa ju e z u M - slikar svojim anđelima, bilo a t s je Željko ima m tore je puno zaziranja i odPrstec bojnosti prema mom au za sve bave radu, a kroz godine stav u p e t ak e s je otvo se promijenio. Dao sam koji a velik r io Muzej doprinos tome da se nđelim a anđela. PreVaraždin uz Trogir počinje c iznije - Muzej smatrati gradom anđela – anđela u osnivanju jer zasad ispričao je umjetnik. Prstec su u njemu Prstecovi radovi. nije samo stao na slikanju No osnovna je ideja da se i cr težu svog omiljenog u Kranjčevićevoj na broju motiva.

14 skupi što više građe na temu anđela. - Moj cilj je da Anđelinjak temu “anđeli” podignem Prije dvije godine Prstec na jedan viši nivo. Anđeli je u skrivenom prostoru uz su u povijesti umjetnosti varaždinsku franjevačku crprisutni stoljećima, a prvi kvu napravio dom za anđele prikazi tih nježnih bića s i nazvao ga Anđelinjak. Tim krilima datiraju još u staru je svojim projektom mnogim eru. U muzeju ima mjesta i Varaždincima otkrio da kod za druge autore koji se do- franjevačke crkve uopće i voljno kvalitetno bave tom postoji taj prostor. Njegove

simpatične skulpture koje su mu pomogli izraditi Darko Jakopan te Marko i Ivan Gašparić postale su svojevrsna atrakcija. - U Anđelinjaku anđeli spiju i ljudi ih uvijek mogu pogledati. No oni su izloženi nevremenu i golubovima, a rađeni su od dosta krhkog materijala. Apeliram na one koji bi ih trebali zapaziti da mi pomognu da ih se napravi od nekog čvršćeg materijala – rekao je Prstec.

Umjetnik koji je u posljednje

Galerija se nalazi u Kranjčevićevoj ulici

Prstecova novija djela, naravno, s anđelima

Muzej anđela u nastajanju zaokruživanje je Prstecovog rada, a u potpunosti je njegova ideja – i financijski. - Očekujem neka sredstva, ali kao slikar i samostalni umjetnik stojim vertikalno i ne želim pognuti glavu. Ja imam svoj posao i mislim da bi oni koji sjede u uredima trebali vidjeti tko što radi i da li bi se moja ideja trebala financijski podržati ili ne. Ako nije za podržavanje, ja bum delal tak dugo dok ja to mogu. Možda netko naiđe, možda se rodi netko tko će reći: “Evo ti, Prstec, prostor pa napravi muzej anđela” – rekao je Prstec. Prostor za svoj muzej umjetnik unajmljuje, a u svemu mu je, kaže, pomogla kao prvo njegova obitelj, ali i prijatelji. - Punu podršku dobio sam i preko svojih prijatelja na Facebooku. Možda je virtualno, ali čovjeku puno znači – veli umjetnik.

43 godine uz svoje anđele izradio i velik broj grafika, ilustracija za knjige, plakata, omotnica za CD-e, grafičkih mapa, radio je i za kazalište i televiziju i ne staje na tome.

Otkrio je kako kreće u novi projekt i to s varaždinskom tvrtkom VIS. Anđeli bi mogli završiti na nekim upotrebnim predmetima. Ja sam jako sretan kako stvari idu, a nadam se da će i ljudi biti zadovoljni – kaže Prstec.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Kulturni obzor 27

17. svibnja 2011., br. 365

ARHIV Vrijedni dokumenti

Izložba povodom 60. “rođendana” Arhiv grada Varaždina osnovan je prije 60 godina, 1950. kao prvi u Hrvatskoj.

p

ovelje o gradovima malog su formata, a svaku prati i pečat

Roman je Matilda Mance izdala u vlastitoj nakladi

ROMAN Državna odvjetnica koja piše kriminalističke priče

Kriminal kao fikcija Trećim romanom “Djevojka s brucošijade” Mance je završila trilogiju koja obuhvaća dilere, narkomane i zlatnu mladež Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Kriminalistički romani su najčitaniji, pisci ovog žanra su najbogatiji, a po njihovim knjigama rade se filmski scenariji ili serije. To sve, naravno, vrijedi samo za one koji pišu na engleskom jeziku. Hrvatskih autora koji pišu ovim žanrom, kao prvo, sve je manje, a kad

i

nspiraciju za krimi priče ne nalazi u dnevnom poslu državne odvjetnice

i napišu knjigu, teško nađu nakladnika. Svoj treći roman - “Djevojka s brucošijade” - varaždinska državna odvjetnica i spisateljica Matilda Mance zato je odlučila izdati o svom trošku.

Njime je i završila trilogiju u kojoj se isprepliću dileri, ovisnici, tajkuni i zlatna mladež Varaždina i Zagreba. Iako se u svom poslu državne odvjetnice tijekom destljeća Mance upoznala s različitim profilom

kriminalaca, kaže da njeno pisanje nema nikakve veze s bilo kojim njenim slučajem. - Moje pisanje nema veze s dnevnim poslom. Inspiraciju nalazim u stvarima koje nas sve okružuju, a svi likovi u knjigama su fiktivni – rekla je Mance.

nijih 15 dokumenata u višestoljetnoj povijesti gradova – rekao je ravnatelj DAV-a Damir Hrelja.

Ako obiđete izložbu, vidjet ćete da su povelje o tako važnim stvarima ispisane na papirima malih formata, ali i da se uz gotovo svaku povelju čuvaju i originalni pečati.

Inače, u arhivu se trenutno čuvaju 8024 dužna metra građe od davne 1209. do 2002. godine. (td)

KNJIŽEVNI PETAK

Predstavljena “Škrinjica”

Završetak trilogije Pr va knjiga ove tr ilogije “Smrtonosna zamka” izdana je prije 6 godina i bavila se varaždinskim narko miljeom, a druga “Nijemi svjedok” iz 2009. bavi se tajkunima. Zanimljivo, autorica je svoju prvu knjigu izdala sa 60 godina. - Razlog za to je vrlo jednostavan. Više nisam imala nikakvih osobnih i obiteljskih briga. Puno toga čovjeku prolazi glavom i mora to na neki način izbaciti. Imala sam namjeru pisati stručne knjige, a povukla me je književnost. Shvatila sam da su fikcija i krimi romani prava stvar za mene – objasnila je Mance.

No to nije bilo prvi put da se primila pisanja. - Kad smo mladi, počinjemo s poezijom, ali nas stvarnost vrlo brzo baci u prozu. Prije romana pisala sam o sociološkim istraživanjima

Povodom ove velike obljetnice, u Državnom arhivu Varaždin (DAV) postavili su izložbu da bi javnosti na kratko pokazali najvrednije dokumente.

- Najvažniji su u svakom slučaju dokumenti kojima gradovi Trgovište i Krapina dobivaju status slobodnoga kraljevskoga grada.

Najstariji dokument je povelja iz 1209. i to povelja Andrije II., kojom Varaždin dobiva status slobodnoga kraljevskoga grada. Sličan je dokument za Koprivnicu iz 1356., kojim status slobodnoga grada daje kralj Ludovik Anžuvinac.

Izdvojeno je još najvaž-

Na promociji u knjižnici nastupio je i Igor Zekić

subkultura poput grafitera i navijačkih skupina – dodala je.

Na predstavljanju knjige prošlog četvrtka u varaždinskoj knjižnici nastupio je i Igor Zekić, frontmen nekadašnjih Voodoo Lizardsa. - Uvijek pišem uz glazbu, zato i malo glazbe na predstavljanju. Ja sam večernji i noćni tip. Pišem kad je mir i tišina, a glazba mi pomaže – ispričala je književnica.

Pristojni kriminalci Još uvijek radi i kao državna odvjetnica, a kaže – varaždinski kriminalci iznimno su pristojni.

- Nema osobe koja me ne bi na cesti pozdravila nakon spora.

To je zato što sam pravedna – rekla je Mance. Njezin roman predstavila je i zagrebačka novinarka i književnica Lada Žigo.

- Živimo u doba kada se oko nas odigravaju neki stvarni politički trileri i valjda je zato kr imi roman zapostavljen.

Mance fabulira u stilu Agathe Christie i daje početak, sredinu i završetak. To je bitno jer danas u našoj sapunici ne znamo kako će što završiti – objasnila je Žigo.

Na uglednoj tribini „Književni petak“ u zagrebačkoj Gradskoj knjižnici u petak je predstavljena knjiga „Škrinjica – Mala antologija suvremenoga hrvatskoga duhovnog pjesništva“, koju je priredio varaždinski književnik mr. sc.

Denis Peričić.

O knjizi su govorili recenzenti Sead Muhamedagić i Boris Perić, koji je ujedno i stalni voditelj „Književnog petka“. Denis Peričić je „Škrinjicu“ objavio u vlastitoj nakladi, a zamislio ju je kao sasvim osobno viđenje fenomena duhovnosti u našoj

suvremenoj lirici.

Iako su većina pjesama katoličke orijentacije, duhovnost je ovdje shvaćena u najširem mogućem smislu, a glavni kriterij izbora je suvremenost poetika. Tako su u „Škrinjici“ objedinjene pjesme modernističkih klasika poput Dragutina Domjanića, Frana Galovića i Tina Ujevića, ali i stihovi manje poznatih autora kao što su Vera Grgac i Rajko Fureš, pa čak i pjesme iz rokerskog odnosno estradnog spektra, koje potpisuju Branimir Štulić, Jura Stublić i Ivica Pepelko.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

KAZALIŠTE Ljiljana Bogojević i Borivoj Radaković dobili Marula, a Jagoda Kralj Novak nagradu u Bitoli

Nagrađena Breza, ali i Familija u prahu Na nedavnom održanim 21.

Marulićevim danima u Splitu čak dvije nagrade dobila je predstava Breza varaždinskog HNK. Jednog Marula primila je glumica Ljiljana Bogojević za ulogu Dore za najbolje glumačko ostvarenje, a drugi je pripao Borivoju Radakoviću za najbolju dramaturšku adaptaciju teksta.

- Ova uloga bila je dosta

zahtjevna. Meni je bilo problematično što je uloga svekrve Dore čista zloća, a i od publike sam čula da ju je bilo teško slušati – istaknula je Bogojević.

Kaže, Breza je i bitna predstava za varaždinsko kazalište – radi se o velikom ansamblu i divnoj priči na kajkavskom jeziku.

- Naravno, nagradu je uvijek lijepo dobiti, no bitno je da je

predstava dobro prihvaćena – rekao je Radaković, kojem je tekst kao rođenom štokavcu bio dodatni izazov.

Monodrama Nagrađenim glumcima čestitao je u petak i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok, a uz nagrađene s Marulićevih dana primio je i Jagodu KraljNovak, koja je za monodramu “Familija u prahu” prošle go-

dine osvojila nagradu publike na Festivalu monodrame u makedonskoj Bitoli.

- Monodrame su zahtjevne i poseban su dokaz svakom glumcu. Treba se baviti sam sobom na sceni više od sat vremena – rekla je KraljNovak.

U subotu je premijerno izvela i Singericu, svoju monodramu, koja će na jesen ući u repertoar kazališta.

28 Duplerica

17. svibnja 2011., br. 365

HUMANO Koncert za djecu oboljelu od malignih bolesti

TU KRAJ NAS Dani matur

Veselo i Ukupno 2024 učenika ove školske godine završava srednju školu

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Puna dvorana za “Samo jednu želju” Valentina Geci nastupila je zajedno s tamburaškim sastavom Carevi

Ukupno je za rad Udruge prikupljeno više od 23.000 kuna Prošlog petka u prepunoj dvorani Graberje održan je humanitarni koncert “Samo jedna želja”, kojim se prikupljao novac za rad Hrvatske udruge roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Klub HEO”.

Ta udruga okuplja roditelje čija djeca dane provode na odjelu Kliničkog bolničkog centra Zagreb zbog različitih oblika malignih bolesti.

Nenad Kumrić Čarli

Tia Pikija

Teški trenuci

Koncert je uspio zahvaljujući brojnoj publici i izvođačima

Klapa Lucerne

Regional band

Veliki broj roditelja ne bi mogao biti uz svoju djecu u najtežim trenucima kao što su kemoterapije da im ne pomaže ova udruga. Brinu se o smještaju, edukativnoj, psihološkoj i drugoj pomoći, za što je potreban novac koji teško nalaze.

Upravo zato predsjednik udruge, poznati pjevač Ivica Pepelko, već godinama organizacijom koncerata skuplja novac za rad i djelovanje

udruge.

Na koncertu za teško bolesnu djecu nastupili su: Kavaliri, Nenad Kumrić Čarli, Lucerne, Nikolina Mazalin, Tia Pikija, Ivan Benc, Iva Ranogajec, Carevi, Juraj Galina, Nikolina Fišter, Kušlec, Regional band te Ivica Pepelko, koji je na kraju zajedno sa svim izvođačima otpjevao poznatu pjesmu “Hvala ti Bože za ovaj dan”.

Inače, od prodanih ulaznica za rad udruge prikupljeno je ukupno više od 23.000 kuna, a svaka kuna bit će namijenjena onima kojima je i najpotrebnije.

Pokrovitelj koncerta bila je Varaždinska županija, a sponzorski su pomogli Zajednica sportskih udruga grada Varaždina, Hotel Varaždin, Službeni glasnik Krapina, ZAMP, Cvjećarnica Diva i TP Branka.

Poseban doprinos organizaciji koncerta osiguranjem razglasa i rasvjete dao je Radio KAJ.

Medvjedići, gejše, supermeni, vikinzi, Djedovi Mrazevi… Bez obzira na to bili likovi iz bajki, superheroji ili nešto treće, ni ove godine mašte u kreiranju m a t u r a n tskih odijela nije nedostajalo učenicima završnih razreda srednjih škola iz Var ažd inske županije.

U k u p n o 2024 učenika ove školske godine završava srednju školu.

Najviše, čak 400 matur anat a je i u najbrojnijoj, varaždinskoj Elektrostrojarskoj školi, a najmanje - 57, u Srednjoj školi Arboretum Opeka u Vinici.

Pjesma i fućke Ove brojke najmanje od svega zanimaju učenike završnih razreda srednjih škola koji su zadnje dane izvan nastave željeli iskoristiti samo za jedno: dobru zabavu sa školskim kolegama, koje će ubuduće viđati samo na obljetnicama.

I ove je godine glavno okupljalište varaždinskih maturanata bio Stari grad te Park mladih, a pjesma, galama i zviždaljke već su izdaleka dali

naslutiti da se naveliko slavi.

Najveselije i najbučnije je bilo proteklog vikenda, što ne iznenađuje jer sredinom ovog tjedna maturantima završava nastava u školama.

N o ove će godine izostati zajedničko druženje svih varaždinskih maturanata koje se obično održavalo zadnjeg dana nastave. Naime, Varaždinska županija prihvatila je ponudu organizatora 1. Varažd in Ro ck festivala, koji se održava 10. i 11. lipnja te je otkupila dvodnevne karte, koje su po školama podijeljene svim maturantima.

- Nakon što smo godinama organizirali koncerte jednog benda, ove smo se godine odlučili za malu promjenu te za isti iznos poklonili našim maturant ima dvodnevnu sv irku nekoliko poznatih bendova – izvijestili su iz Županije.

Taj su prijedlog jednoglasno prihvatili i svi ravnatelji srednjih škola, kao i Savjet mladih Varaždinske županije, za što je iz županijske blagajne izdvojeno 20.000 kuna.

Duplerica 29

17. svibnja 2011., br. 365

ranata u Varaždinu

bučno Instalacije s plastičnim figuricama koje svijetle u mraku, autorice Lile Herceg, vratile su odrasle u djetinjstvo i zainteresirale djecu

I TOGA IMA Subotu navečer u muzeju provele 3.000 ljudi

Erotika, 3D i figurice Sedmi put zaredom varaždinski muzej priključio se obilježavanju Europske noći muzeja, koja se održava u više od 40 europskih zemalja Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Tri tisuće ljudi subotu navečer odlučile su provesti u muzeju. Za posjetitelje, vrata varaždinskih palača Herzer i Sermage te Staroga grada bila su otvorena od 20 sati sve do ponoći. Po sedmi put varaždinski se muzej priključio Europskoj noći muzeja, manifestaciji u kojoj svoja vrata u 40 europskih zemalja otvaraju oko 3 tisuće galerija i muzeja.

Mnogi su priliku za besplatan večernji posjet muzeju iskoristili za obiteljsko druženje. - Svake godine posjećujemo s djecom Noć muzeja, ali znamo se zaputiti i kad je nešto zanimljivo - rekla je Varaždinka Anita, koja je u muzej došla sa sinovima. U razgledavanju fotografija Damira Hoyke u palači Sermage zatekli smo i 22-godišnjeg Denisa kojemu je Noć muzeja bila prilika da nakon dugo vremena razgleda postave. - U muzeju nisam bio od osnovne škole. Mislim da je ovo super ideja - dodao je Denis.

U znaku fotografije Ova je Noć muzeja prošla u znaku fotografije. U palači Sermage uz fotografije Damira Hoyke mogli smo vidjeti pomno odabrane erotske fotografije iz 20 -ih i 30 -ih

godina 20. stoljeća iz fundusa muzeja. “Svjetlopisi mojeg strica Drageca” zapravo su razglednice na kojima se nalaze za ono doba golišave žene.

Doznali smo da je stric Dragec bio prijatelj obitelji ravnatelja varaždinskog muzeja Branka Speveca koji je fotografije preselio u fundus.

Na svojoj prvoj samostalnoj izložbi “Tunel djetinjstva” mlada varaždinska umjetnica Lila Herceg imala je sigurno najveći broj ljudi. Njene figurice iz Kinder-jaja koje je ukomponirala u svjetlosnu instalaciju sigurno su mnoge vratile u djetinjstvo što je bila i njena ideja. A oni mlađi bili su fascinirani plastičnim instalacijama koje su svijetlile u tamnoj sobi.

Lila se dotaknula i fotografije i to tako da je stare obiteljske slike i momente prenijela na papir kao akvarel.

U Starom gradu svi su se mogli fotografirati u starinskom stilu u kutku Ptičica, a još jedna izložba fotografija, i to u 3D tehnici, bila je otvorena još u četvrtak kad su počele i dvodnevne Muzejske svečanosti. S crveno-plavim naočalama posjetitelji su mogli vidjeti fotke kukaca koje je snimio Krešimir Geci. - Mi smo praktički oživjeli kukce iz stalnog postava.

Morali smo iz njih izvaditi igle i snimiti ih tako da izgledaju živi – ispričao je Geci.

U Starom gradu posjetitelji su se slikali “na starinski”

Geci je “oživio” kukce iz muzeja u 3D-u

Damir Hoyka motao se s gostima po muzeju

Prva izložba Lile Herceg u varaždinskom muzeju

30 Putopisi

17. svibnja 2011., br. 365

Pleme Masai rado će zaplesati za turiste

Veseli tanzanski školarci i školarke

PUTOPIS Boris Hanžek te Damir i Alema Ježić posjetili Tanzaniju, državu s najvišom planinom u Africi (3)

Hakuna matata u Tanzaniji Masai govore engleski i savršeno dobro znaju što je turizam Piše: ALMA JEŽIĆ

U Tanzaniji živi gotovo 43 milijuna stanovnika, koji se uglavnom bave poljoprivredom. Prosječna mjesečna plaća iznosi 100 $. Zbog siromaštva svi nešto nude, prodaju, ne bi li dodatno zaradili, pri čemu znaju biti prilično naporni.

Dobro ćete proći ako se znate cjenkati, no ne treba tvrdoglaviti. Naime, zbog toga što nisam htjela popustiti za 1000 TSH (3 kune), jednom se nismo u hotel vraćali taksijem nego smo 40 min pješačili po prašnjavoj cesti i vrućini, a još nas je oprao i kratkotrajni pljusak.

Afrika - ne samo jedno mjesto Pušenje je zabranjeno u većini ugostiteljskih objekata i na ulici (osim u za to predviđenim i ograđenim prostorima).

Propisane su i novčane kazne. Smiješno, može vam se desiti da hodate prašnjavom makadamskom cestom, smeća uokolo koliko želite, ali ako pušite ili bacite opušak, skupina i turistička atrakcija Afrike. Prepoznatljivi su po svojoj najčešće crvenoj odjeći, nakitu, stoci koju vode na ispašu. Govore engleski i savršeno dobro znaju

Samo polako Nismo imali neugodnih iskustava, dapače, vrlo su ljubazni, strpljivi i nasmijani. Poznata je njihova izreka “hakuna matata” (nema problema) ili “pole pole” (polako).

Stanovništvo Tanzanije čini više od 120 etničkih grupa i podgrupa. Nomadski narod Masai, iako čini svega 2 % populacije, najpoznatija je etnička

š to j e turizam. Za 50 $ po automobilu pustit će vas u selo, otplesati ples dobrodošlice, uvesti u svoju nastambu izgrađenu od granja, trave i goveđeg

Učenice bose peru stepenice ispred škole

možda platite i kaznu. Ne kažu uzalud da je Afrika prepuna kontrasta. Isto tako kažu da vas Afrika ili proguta ili ispljune, da je zavolite ili zamrzite.

Ja znam da ću se jednom vratiti.

Chris Johns, urednik časopisa National Geographic, obrađujući temu Afrika, rekao je da Afrika

nije jedno mjesto – ona je milijun mjesta, pa se ne može valjano predstaviti samo jednom fotografijom. Na naslovnici tog broja, inače poznatog upravo po prekrasnim fotografijama, nije bilo slike nego samo natpis “Afrika”, i ispod njega: „Što god da ste mislili, razmislite ponovo“.

izmeta. Pokazat će vam od bavne smetnje, no nismo imali granja izgrađenu školu u kojoj većih problema. Voda se mora ćete razdragani i naivni kupovati što danas i nije ubaciti koji dolar u neuobičajeno. Hrali i t je kutiju za donacije na je bila uglavs po izloženu u srenom ukusna s rmu a f o sm dini tzv. učiopuno povrća i e c i r nice. Nakon auto Moja svježeg voća. „ toga ponudit Njihovo je najlera bestse “ Karen će v a m na poznatije jelo a k i r prodaju nakit nyama choma – Af i oružje koji meso na roštilju Blixen oni kao ručno i obavezan ugali izrađuju. Na kraju – nešto poput paodlazite zadovoljni lente. Probali smo njihova jer ste se dobro cjenkali, poznata piva (Kilimanjaro, Serali samo do sljedećeg engeti, Safari i kenijski Tusker) mjesta, gdje je početna kao i pivo od banane mbege, cijena tog istog proizvo- koja svojim okusom podsjeća da ona koju ste vi u naselju tako na naš mošt. teško ispregovarali.

Na povratku u Nairobi posjetili smo farmu autorice bestselera „Moja Afrika“ Karen Blixen Ukusna hrana Naši strahovi prije puta bili gdje je film i sniman. Otišli smo su prehrana i eventualne pro- i u poznatu atrakciju - resto-

Teškom mukom guraju brdo banana

Autorica putopisa sa suprugom i malim Tanzancima

ran „Carnivore“. Specifičnost tog restorana je što konobari neprestano kruže okolo stolova noseći razne vrste mesa nabodenog na mačeve, pečenog na otvorenoj vatri. Iznenadila sam samu sebe kad sam probala meso krokodila i noja (nije loše). Jedete koliko možete, no tek kada bijelu zastavicu koja se nalazi nasred stola položite (predate se), oni će vas presta-

Mama i dijete iz plemena Masai

ti posluživati.

!

Tanja Perec pokušat će na Svjetskom kupu u Fort Beningu u SAD-u izboriti normu za Olimpijske igre

Sport sport@regionalni.com

!

Na 5. međunarodnom prvenstvu za veterane, Tomislav Starčević, Zlatko Pap i Zvonimir Tumpić osvojili su deset medalja.

KAJAK KANU Na EP-u Emil Milihram obranio naslov najboljega

Berba medalja Čudesne rezultate ostvarili su svi hrvatski reprezentativci na čelu s Emilom Milihramom, koji je potvrdio status apsolutno najboljeg kanuista Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sanjković osvojili su ekipnu broncu.

Medalja je tim vrijednija ako se zna da su kanue posudili od Nijemaca i Francuza te da stazu nisu niti isprobali.

Rezultat pobjedničke ekipe Slovačke bio je 17:44:65, drugoplasirani Francuzi kasnili su 33 stotinke, a hrvatska reprezentacije tri i pol sekunde.

Članovi varaždinskog Kajak kanu kluba Varteks - Emil Milihram, Siniša Martinčević, Elvis Sanjković i Matej Herkov, nastupili su u sastavu reprezentacije Hrvatske na Europskom prvenstvu u kajak kanu spustu i sprintu, koje se od srijede do nedjelje održavalo na rijeci Ibar kod mjesta Kraljevo u Srbiji. Na naKvaliteta tjecanju koje U kategoriji sprint za je počelo u kanuu jednosjep u t s a n u srijedu du Emil Milihram a m i u n utrkom zauzeo je peto u ka a m i u klasičmjesto, a Igor d e j s dvo nom spuue G o j i ć d r u g o . n a k i l i stu Emil Tomislav Lepan posud emaca i bio Milihram je š est i. U j i N d o po treći je konkurenc iji kaza u c n a r F put nakon nua dvosjeda dvojac Bihaća 20 07.

Sanjković i Martinčević i Valtelline 2009. zauzeli su osmo mjesto. godine obranio naslov eu- U kajaku jednosjedu Matej ropskog prvaka.

Herkov popravio je rezultat Odlični su bili i ostali hrvat- iz klasičnog spusta i zauzeo ski predstavnici. Tomislav Le- 25. mjesto. pan bio je četvrti, Igor Gojić Europsko prvenstvo završesti, dok je Antonio Obadić šilo je u nedjelju ekipnim vospust završio na 12. mjestu. žnjama u sprintu, a hrvatska U kajaku jednosjedu Matej reprezentacija ostvarila je Herkov natjecanje je završio još bolje rezultate. Emil Mina 33. mjestu. lihram, Igor Gojić i Tomislav Drugog dana natjecanja Lepan osvojili su još jedan Emil je osvojio i drugo zla- naslov prvaka Europe u discito na EP- u i to u spustu plini kanua jednosjeda ispred na divljim vodama ekipno. ekipa Francuske i Njemačke.

Milihram je i u ekipnom Nakon toga ponovo su sjeli dijelu zajedno s Tomislavom u kanue dvosjede i rezultat Lepanom i Igorom Gojićem iz klasične utrke poboljšali osvojio naslov europskog osvajanjem srebrne medalje, ekipnog prvaka u spustu. zaostavši samo za pobjedničNj ihov rezult at b io je kom ekipom Njemačke.

17:24:45, drugoplasirani Za kajakaše i kanuiste VarFrancuzi imali su slabije vri- teksa ovo je najuspješnije jeme za dvadeset sekundi natjecanje na kojem su nadok su trećeplasirani Nijemci stupili, uz tri zlata Emila kasnili trideset sekundi.

Milihrama u konkurenciji kaOsim toga, neplanirana nua jednosjeda, medalje su medalja stigla je iz ekipne osvojene i u kanuu dvosjedu utrke kanua dvosjeda Emil gdje Elvis Sanjković i Siniša Milihram, Antonio Obadić, Martinčević te Emil Milihram Igor Gojić, Matej Herkov, i Matej Herkov donose u VaSiniša Martinčević i Elvis raždin srebro i broncu.

X. Dječji olimpijski festival nastavlja tradiciju

Dječja olimpijada Dječji olimpijski festival proslavit će ove godine svoju desetu godišnjicu. Ovogodišnje natjecanje u organizaciji Zajednice sportskih udruga grada Varaždina i HOO-a održat će se u petak 20. svibnja na SC-u Sloboda od 16 sati.

Mališani će se natjecati u malom nogometu i atletskim disciplinama dok će se tete

U klasičnom spustu na divljim vodama Emil bez konkurencije

Spašavanje prvoligaškog statusa Nakon bolnog poraza u finalu Hrvatskog nogometnog kupa od 5:1 od ekipe Dinama, nogometaše NK Varaždin porazila je u 29. kolu 1.

HNL i ekipa Šibenika, 1:0. Varaždin je sada na 12. mjestu prvenstvene ljestvice s 33 boda, koliko ima i trinaestoplasirana Lokomotiva.

U posljednjem, 30. kolu Varaždin gostuje u Zaprešiću kod Intera, dok Lokomotiva odlazi u goste Hajduku.

Emil se treći put okitio naslovom europskog prvaka

FOTO FOKUS

U klasičnom spustu na divljim vodama Emil bez konkurencije

Brady Ellison i Gyeonghee Han najbolji u Poreču goriji složenog luka - žene nastupila je Tanja Zorman, te Ana Zorman.

Najbolji rezultat do sada ostvario je Robert Šandorka ušavši među 32 najbolja svjetska streličara u zakrivljenom luku, dok su ostali naši streličari svoje natjecanje uglavnom završili nakon prvog kruga eliminacija. Zlato u

Osigurano polufinale Novim utakmicama na domaćem terenu i gostovanju u Beogradu uslijedio je nastavak Interlige za varaždinske bejzbolaše. Ekipu BK Vojvodina BK Vindija pobijedila je u obje utakmice rezultatima 19:1 i 20:1, na domaćem terenu. Na gostovanju u Beogradu protiv ekipe BK Beograd 96 u prvom susretu Varaždinci su pobijedili 13:12, a u drugom 15:4. Do kraja natjecanja ostalo je još jedno kolo, a Varaždinci su već osigurali polufinale.

STRELIČARSTVO Na 1. kolu Svjetskog kupa u Poreču četvero predstavnika SK Cekina

Hrvatska i Poreč bili su domaćini svjetskoj streličarskoj eliti. Tako se ove godine u 1. kolu Svjetskog kupa okupilo oko 400 sudionika iz više od 50 zemalja.

Hrvatska reprezentacija s predstavnicima SK Cekin u kategoriji složenog luka za muškarce bili su Vladimir Bartol i Alen Ružić. U kate-

natjecati za nagradu Gumiimpexa. Prijavilo se 15 gradskih vrtića s oko 600 natjecatelja.

Tijekom tjedna pripremljena su uvodna natjecanja: u ponedjeljak 16. svibnja Cvjetna radionica u dvorani u Graberju, u utorak Plivački kup na Gradskim bazenima, u srijedu vožnja biciklom i u četvrtak teniski višeboj.

disciplini zakrivljeni luk osvojio je Brady Ellison (SAD).

U disciplini zakrivljeni luk za žene zlato je ponijela Gyeonghee Han (KOR).

U disciplini složeni luk zlato je osvojio Rodger JR Willet (SAD).

U ženskoj konkurenciji zlato je pripalo Eriki Anschutz (SAD). (dp)

Grgec, T. i A. Zorman, Ružić

32 Sport

U zaleđu

17. svibnja 2011., br. 365

SAVATE Kvalitetni mečevi na Prvenstvu Hrvatske u Knegincu

Kako do novca?

Dominirala domaća škola savate boksa

K

Iako su se dogodila brojna otkazivanja u zadnji tren, gledatelji su mogli uživati u osam kvalitetnih mečeva u kategorijama juniora, seniora i seniorki

Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

ako skupiti sredstva za funkcioniranje nekog kluba u današnje vrijeme, vrlo je često pitanje koje se javlja među članovima vodstva klubova i udruga. ko sredstva koja dobijaju od lokalne zajednice nisu dovoljna, potrebno je napraviti plan kako privući potencijalne sponzore i donatore. Jedan od najboljih načina u današnje vrijeme je putem predstavljanja projekata. Nakon što se prouči financijska situacija kluba i napravi popis potencijalnih sponzora, na redu je određivanje diferenciranog pristupa svakom pojedinom eventualnom sponzoru. U sklopu prezentacije potrebno je nužno pokazati da će od sponzorstva određenu korist imati i sponzor te ju je potrebno konkretizirati. Obavezno se mora priložiti plan trošenja sredstava kako od ovog sponzora tako i drugih sredstava koja stižu u klub za određeni projekt koji se predstavlja. Prilikom prezentacije nije dobro nastupati preagresivno jer danas više nije vrijeme kada netko mora biti sponzor, već će postati sponzor samo ako to hoće kao odraz društvene odgovornosti u visini koju mu omogućuje poslovanje u danom trenutku.

Osim toga, nakon izvršenog projekta sponzor treba dobiti izvještaj o trošenju novca i kompletnom izvršenju projetka u kojem bi se konkretno trebalo vidjeti koliko i kako su oni pomogli da konkretan sportski događaj prođe u najboljem redu. Komunikacija uvijek treba biti prijateljska i pozitivna jer se od sponzora očekuje da svoje sponzorstvo ponove i sljedeći put. Zato kao kod svakog dobro sklopljenog posla obje strane trebaju biti zadovoljne. Iz ovog skraćenog hodograma pribavljanja sredstava vidi se kako je to kompleksan posao pa mu treba pristupiti s puno pažnje uz dobre pripreme. Ne treba zaboraviti niti to da sponzorstvo ne mora biti nužno u novcu već može biti u uslugama ili potrebnim materijalnim sredstvima.

A

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U dvorani OŠ Kneginec održani su finalni mečevi prvenstva Hrvatske u savate boksu za juniore, seniore i seniorke. Iako su se dogodila brojna otkazivanja mečeva u zadnji tren, gledatelji u dvorani ipak su mogli uživati u osam kvalitetnih mečeva.

Revijalni mečevi Prije samih borbi obavljena je podjela diploma i medalja borcima koji su svoje finalne mečeve izborili eliminacijskim borbama u Splitu, no zbog nedolaska protivnika nisu bili u mogućnosti odraditi finale.

Tako su prvacima Hrvatske postali: u kategoriji juniora: - 65 kg Roko Pintarić, Omega Boks Varaždin, - 75 kg Matija Godinić, Omega gym Kneginec, - 80 kg Fatmir Deskaj, Pit Bull Split.

Kod seniorki - 52 kg Valentina Balažinec, Omega gym Kneginec, - 60 kg Marina Horvat, Omega gym Kneginec, - 70 kg Jovana Vučić, Sesvetski Kraljevec. Kod seniora - 75 kg Antun Viličić, Omega gym Kneginec, - 80 kg Damir Plantić, Sesvete,

Mečevi koje su vidjeli ljubitelji borilačkih sportova, svojom kvalitetom mogli su sve zadovoljiti

- 85 kg Silvio Horvat, Omega gym Kneginec.

U revijalnom meču seniorki do 75 kg Ksenija Bartolec, Omega boks Varaždin, bila je bolja

od Jovane Vučić, Sesvetski Kraljevec, dok je u kategoriji do 52 kg Valentina Balažinec, Omega gym Kneginec, u sve tri runde nadboksala Željanu Pitešu iz splitskog Pit Bulla.

U kategoriji seniora do 85 kg Silvio Horvat, Omega gym Kneginec, prekidom u drugoj rundi pobijedio je Marka Gospočića iz Stubice.

U izjednačenoj borbi finala juniora do 60 kg pobjedu je na kraju odnio Bruno Drvoderić, Omega boks Varaždin, pobijedivši Luku Leškovića iz Stubice.

Najmlađi su se također okušali

U drugom finalu u kategoriji + 85 kg Matej Batinić iz Sesveta pobijedio je Andriju Lekića iz splitskog Pit Bulla.

Sljedeće dvije borbe bile su revije između četvorice aktualnih prvaka Hrvatske. U prvoj su se sastali Damir Plantić, Sesvete, i Antun Viličić, Omega gym Kneginec, u kojoj je pobjedu na kraju odnio Damir Plantić.

U drugoj borbi susreli su se

N

ajbolji odlaze na Svjetsko prvenstvo u Milanu, koje će se održati u lipnju

Borović

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 19.05.2011. - velika dvorana – koncert mađarskog orekstra Rajko 100 violina s početkom u 19,00 sati 20.05.2011.

- kongresna dvorana – seminar Hrvatske komore inženjera elektrotehnike s početkom u 09,00 sati 21.05.2011. - velika dvorana – koncert Đorđe Balaševića s početkom u 20,00 sati 22.05.2011. - velika dvorana – projekcija filma Đorđe Balađevića pod nazivom „Kao rani mraz“ s početkom u 20,00 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Ženske borbe nikoga nisu ostavile ravnodušnima

Fatmir Deskaj, Pit Bull Split i domaći borac Matija Godinić, Omega gym Kneginec, gdje je nakon vrlo dinamične borbe na kraju slavio Matija Godinić.

U posljednjoj borbi večeri susreli su se Finko Barišić, Pit Bull Split i Goran Borović, Sesvetski Kraljevec. Borović je ponovo dokazao da spada u sam vrh svjetskih boraca te

je uvjerljivom pobjedom prekidom u trećoj rundi postao prvak Hrvatske u kategoriji do 70 kg. Članovima Omega gym Kneginec ovo je bila posljednja provjera pred odlazak na Svjetsko prvenstvo koje se u lipnju održava u Milanu, gdje će nastupiti u sastavu hrvatske savate reprezentacije.

KICKBOXING Bliži se 28. svibnja kada će se u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu održati borilački spektakl 4 asa. Siniša Kovačić napast će svjetsku titulu u

Siniša Kovačić spreman...

kickboxingu prema WKN federaciji, a protivnik će mu biti Poljak Gerard Linder. Mario Agatić borit će se s Mađarem Viktorom Pethesom, Predrag Šimunec također će za protivnika imati Mađara i to Gabora Kissa, dok će se s Goranom Borovićem boriti Nijemac

Alex Schmidt. U uvodnim borbama susrest će se borci iz Hrvatske i Austrije: B. Vrbanec - B. Nazuev, R. Varošanec - S. Evloev, T. Liber - T. Esmaili, J. Škoranec - E. Matoumuna i LJ. Zebolc - E. Voraberger.

Ulaznice se prodaju po cijeni od 60 kn za tribine i 100 kn za parter.

Sport 33

17. svibnja 2011., br. 365

J. Čoh, N. Jurčević, T. Nikolić, J. Skender, E. Garibović, P. Kozina

Taekwondo Varaždin

Uskoro će Zajednica sportskih udruga grada Varaždina predložiti nove kriterije za vrednovanje i raspodjelu gradskih sredstava

FINANCIRANJE Postoji dvostruki sustav financiranja sporta

Sport bez veza u vlasti U Zajednici sportskih udruga grada Varaždina 30 godina radilo se bez promjene, a u to vrijeme promijenilo se sve drugo, od društvenih odnosa do financijske situacije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

sportskih udruga, kao i usavršavanje trenera, rad na razvojnim programima te održavanje sportskih objekata.

Na Odboru za kulturu, sport i turizam Gradskog vijeća raspravljalo se o sportu i prvi put u posljednjih nekoliko godina Suradnja pozvani su predstavnici ustaPredsjednik ZSUGV-a Goran nova i saveza o kojima je bilo Vučetić rekao je kako je u riječi. Što se tiče sporta, pro- tri godine otkada je na ovoj čelnica Darinka Hajduk-Vučić funkciji prvi put dobio poziv iznijela je osnovne podatke o kada se raspravlja o sportu, sportu u gradu. Od njih možda što podržava i nada se da treba ponoviti da u gradu ima će to prijeći u običaj. - Sport 2474 registriranih sportaša uz nema pravog predstavnika u 2500 u sportskim školama te vlasti - konstatirao je Vučetić oko 2000 građana koji se re- te dodao kako sport zaslukreativno bave sportom. U žuje puno veću pozornost u Zajednici sportskih društvu. - Napravljena u d r u ga g r a da je snimka sporta u U Varaždina ima gradu i ubrzo će i c i n 12 zaposlebiti gotovi novi Zajed a nih od kojih kriteriji, a radi ju n a r i t s i z je devet zase i na drugim in ja n e š o r t duženo za kvalitativnim li kontro va koje održavanje promjenaa t s spor tskih m a. Jedan d re s u j objekata. od uočenih rira e f s n a tr Ukupno je problema je ima dvostruki 10 prvoligaša, sustav klubov a u 14 sportskih financiranja - naglagrana Varaždinci susio je Vučetić aludirajući djeluju i na međunarodnim na- na sredstva od 2,5 milijuna tjecanjima. Od ukupnog broja kuna prošle godine i 1,45 ove, sportaša 14 ih je vrhunskih u koja se iz gradskog proračuna prvoj kategoriji HOO-a, osam izdvajaju za vrhunski sport, a u drugoj, a 60 je perspektivnih. podijeljena su mimo Zajednice Kao jedna od prvih aktivnosti NK Varaždin, RK Varteks Di Canavedeni su novi kriteriji za prio, ŽRK Koka i OK Varaždin. kategorizaciju i vrednovanje - Prema čl. 74. Zakona o sportu,

su igračima Željezničara Franu Golobu, Marku Vidačeku i Matiji Hrelecu. U juniorskoj

O

dlični rezultati za mlade nade

konkurenciji Luka Fuček iz Željezničara osvojio je 1. mj, a kod juniorki Petra Petek,

vila u 1. kolu domaća predstavnica. Petar Kozina, kadeti + 65 kg naišao je na puno iskusnijeg borca tako da je i on zaustavljen u prvom kolu.

U juniorima - 63 kg nastupio je Enes Garibović. Prva dva meča dobio je u svoju korist vrlo atraktivnim nožnim tehnikama. U trećem, finalnom meču vodio je do pred sam kraj, ali zbog male nepažnje protivnik je uspio poentirati i izjednačiti. Meč se odlučivao zlatnim bodom, kojeg je protivnik brže osvojio. Trener Taekwondo kluba „Varaždin„ Esko Garibović jako je zadovoljan. Radi se o mladim borcima koji tek traže svoje mjesto u ovom atraktivnom olimpijskom sportu. (di)

Put prema 1. HTL-u Početak natjecanja u 2. hrvatskoj teniskoj ligi za TK Varaždin 1181 prošao je više nego odlično. U prva dva kola ostvarili su dvije važne pobjede. U Osijeku su pobijedili istoimenu ekipu 5:4, a u Zagrebu su bili bolji od ekipe TK Iteam 7:2. Sljedeći vikend Varaždinci nastupaju kod kuće gdje dočekuju ekipu TK Vinkovci.

U 3. HTL-u u kojem nastupaju s juniorskom momčadi, nakon dva odigrana kola ostvarena je pobjeda protiv križevačkog Radnika te jedan izgubljeni meč protiv Čakovca. (di)

Drugi hrvatski gradovi veličine Varaždina više izdvajaju za sport

sva sredstva namijenjena za javne potrebe u sportu moraju ići preko Zajednice. Svaka kuna za sport treba proći kroz Zajednicu - dodao je Vučetić navodeći primjere u nekoliko sličnih gradova u Hrvatskoj koji izdvajaju više od 6,9 milijuna kuna za sport u ovoj godini.

- U Zajednici se radilo 30 godina bez promjena, a u to vrijeme dogodilo se puno promjena, kako u društvu, tako i u sportu. Stoga se trudimo modernizirati rad i u tome nam je puno pomoglo to što smo uspjeli zaposliti voditelja za sport i razvojne programe.

Tako smo ove godine kandidirali čak 17 projekata prema HOO. Kako bismo krenuli korak dalje, trebamo još jed-

STOLNI TENIS Na državnom prvenstvu u stolnom tenisu u Ljubeščiciu ekipnoj konkurenciji ml.kadeta STK IGEA Željezničar osvojio je 1. mj, a kod ml. kadetkinja STK Varaždin osvojio je 2. mj.

U juniorskoj konkurenciji STK IGEA Željezničar osvojio je 2. mj, a kod juniorki STK Varaždin 3. mj. Pojedinačno kod ml. kadeta, prva tri mjesta pripala

U Zagrebu je održan međunarodni taekwondo turnir pod nazivom „Susedgrad-Sokol pokal 2011„.

Na turniru je nastupilo oko 650 natjecatelja iz 61 kluba iz 6 država. Na turniru je nastupio i Taekwondo klub „Varaždin“ sa svojim natjecateljima. U mlađim kadetkinjama - 27 kg nastupila je Tara Nikolić i izgubila u prvom kolu. U mlađim kadetima - 43 kg nastupio je Niko Jurčević i tijesnom razlikom izgubio u drugom kolu. U kadetima su imali troje predstavnika.

Josip Skender, kadeti - 33 kg, zaustavljen je u polufinalu i morao se zadovoljiti trećim mjestom. Julijana Čoh, kadetkinje - 55 kg, koju je zausta-

Varaždin. U konkurenciji parova kod ml. kadeta, Hrelec i Vidaček, Željezničar, osvojili su 1. mj, dok je iz istog kluba par Golob i Blažek bio 3. Kod ml. kadetkinja par Cakol i Jakopović, Zabok i Željezničar, bio je 2, a Brodar i Kereša, Varaždin, 3. Kod juniorki par Jeger i Petek, Mladost Iskon i Varaždin, osvojili su 1. mj.

nog zaposlenika. Da dobro poslujemo govori i podatak da pet sportskih objekata kojima gospodarimo posluje bez gubitaka - dodao je Vučetić.

Rečeno je da način trošenja nije transparentan pa u Zajednici inzistiraju na kontroli trošenja uz donošenje novih kriterija za vrednovanje. Želja im je da sportski proračun ne bude za održavanje, već za razvoj. Kako sport počiva na sportašima, trenerima i terenima, predstavljen je projekt, zahtjev za novim prostorima u gradu. Riječ je o vojarni u Optujskoj ulici u kojoj bi se gradio stadion za bejzbol, uredila dvorana za gimnastiku, tereni za boćanje, sportska teretana te hostel za sportaše.

Stolnotenisači STARR-a u 2. ligi Mladi varaždinski stolnoteniski klub STK STARR bio je uvjerljiv, kao i u 3. ligi te je pobijedio sve protivnike na kvalifikacijama u Belom Manastiru za ulazak u 2.

HSTL Istok.

Tako će od jeseni Varaždin imati još jednog drugoligaša u stolnom tenisu.

Ekipu su činili Denis Petričević, Boris Preksavec, Siniša Ajadrpašić, Nikola Horvat i Martin Vidaček.

Predsjednik kluba Ronald Ređep zahvalio je Varaždinskoj županiji na pomoći i uputio kritike Gradu Varaždinu od “na pomoći od 0 kuna”. (di)

Ponovo Utrka na 1 sat Tradicionalno pred kraj proljetnog djela Ultra lige Drava u Varaždinu održava se i jedna od najzanimljivijih utrka lige.

To je utrka na 1 sat koja se održava već petu godinu zaredom.

Novitet ove godine je promjena trase staze - u dosadašnje četiri godine utrka se održavala između dva mosta na kanalu od kupališnog do kinološkog mosta, a nova staza sada nalazi u šumi kod dječjeg igrališta.

Dužina staze je 1.400 metara i teren za trčanje je odličan.

Uvijek je velik odazov Start utrke je u srijedu, 18. svibnja u 18:15 sati, a iz redova organizatorta pozivaju da nitko ne propusti utrku jer bi trebala biti zanimljiva za gledanje ali i za sudjelovanje. Prijaviti se treba do 18 sati pored pješačkog mosta na Dravi koji vodi do starog kupališta. (di)

34 Sport

17. svibnja 2011., br. 365

Dobrodošli u novi Fitness centar Coning Otvorena najljepša cardio fitness zona u Varaždinu Marin Čubrić, voditelj Fitness centra Coning Povodom 13 godina uspješnog rada Fitness centar Coning u sklopu Coning grupe proširio je svoju ponudu i kvalitetu pa svi sadašnji i budući korisnici mogu koristiti novu cardio fitness zonu koja je osmišljena i projektirana po najvišim cardio fitness standardima i opremljena novim spravama vrhunske kvalitete, LCD ekranima tako da svaki korisnik može pratiti željeni program tokom treninga, reguliranom ventilacijom, novom rasvjetom i velikim ogledalima. Voditelj fitness centra Marin Čubrić ističe da je cardio fitness jedna od najvažnijih karika u ponudi fitness centara a namijenjena je uvijek popularnom „skidanju kila“ tj. mršavljenju, kondicijskom treningu ili pak održavanju i unapređenju zdravlja. Cardio fitness trening direktno djeluje na učinkovitiji rad srčanožilnog, krvnog i plućnog sustava kao preduvjet za unapređenje i očuvanje zdravlja te uvelike smanjuje rizik od srčanih udara i infarkta. Novi, prošireni prostor u Fitness centru Coning potvrda je sve većeg broja članova i potrebe za novim ulaganjima što je dokaz da iz godine u godinu svijest građana za fizičkom aktivnošću raste i da je Fitness centar Coning već punih 13 godina najomiljenije mjesto sportaša i rekreativaca u Varaždinu ali i šire. Marin Čubrić napominje da je Europski prosjek bavljenja sportom kao rekreacijom i navika odlazaka u fitness centre kao kulturom aktivnog života svakog pojedinca oko 40%, dok je kod nas taj postotak ispod 10% ali u stalnom porastu zadnjih godina tako da će i ovo naše ulaganje u novi, veći prostor i opremu dati rezultata u podizanju svijesti građana da dođu u naš fitness centar i na taj način očuvaju i unaprijede svoje zdravlje.

U svojoj bogatoj ponudi Fitness centar Coning nudi rad na spravama tj. teretanu, grupne programe kao što su step aerobic, super step aerobic, pilates i power pilates, grupni i individualni programi za jačanje dubinskih mišića centra tijela i vježbi za zdrava i bezbolna leđa. Grupe su organizirane kroz početne i napredne.

Ukoliko želite saznati Vašu idealnu težinu ili koliko imate kilograma premalo ili previše, jeste li proporcionalno građeni i što trebate raditi da bi bili u idealnoj fit formi, koliko imate masnoća u organizmu i dali Vam manjka mišićne mase… sve to možete saznati kroz naš Body analyzer, brzu i bezbolnu analiza strukture tijela gotovu za par minuta.

Tu je i Squash, najbrža igra reketom u gradu i sport u kojem je potrošnja kalorija dokazano najviša od svih sportova. Idealan način rješavanja stresa. Pozivamo sve zainteresirane da dođu i igraju Squah sa nama i instruktorima squasha. Marin Čubrić najavljuje da uskoro u fitness centru Coning kreće novi projekt jedinstveni u Varaždinu a radi se o OUTFIT WEEKEND programu, koji će vikendima organizirati izlete i Brdski biciklizam te sve popularniji paraglajding, tandemski letovi sa instruktorom.

Sve programe i sadržaje provode fitness treneri i aerobic instruktori sa Kineziološkog fakulteta koji imaju višegodišnje iskustvo i individualan pristup svakom korisniku. U Fitness centru Coning Vas pozivaju da dođete, pogledate i trenirate u novoj Cardio fitness zoni ili pak odaberete neki od sadržaja iz ponude. Cijene mjesečnih članarina za neograničeno vježbanje za fitness / teretanu / novi Cardio fitness su 150 i 180 kuna a za Grupne programe 130 kuna mjesečno. Zahvaljujemo svim sadašnjim korisnicima na vjernosti i pozivamo sve nove članove da dođu u Fitness centar Coning, mjesto zdrave zabave, fitnessa, sporta i rekreacije, druženja i pozitivnih vibracija te mjesta za odmak od vrtoglavog tempa svakodnevice…

Sve informacije vezane za programe, sadržaje u ponudi fitness centra možete dobiti na recepciji fitness centra, Pavlinska 5, Varaždin, Poslovni centar Coning u centru grada, ili na broj telefona 042/ 333-303 ili na web adresi: www.fitness.coning.hr ili na facebook grupi fitness centra Coning.

HRVANJE Održan drugi kvalifikacijski turnir za 1. HHL

Varaždinci uvjerljivo prvi u doigravanje Nakon dva kvalifikacijska turnira Varaždinci bili najkompaktniji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Zagrebu, u sportskoj dvorani ŠSD “Pešćenica” održan je 2. kvalifikacijski turnir za 1.

HHL. Na turniru je nastupilo 67 hrvača iz 12 hrvatskih hrvačkih klubova.

Najuspješniji su bili hrvači

n

a pojedinačnom PH 4. lipnja osigurat će se mjesta u reprezentaciji varaždinske Vindije, koji su osvojili ekipno 1. mjesto s osvojena 22 boda. Drugoplasirani bili su hrvači HK Sesvete iz Zagreba s osvojenih 17 bodova, ispred trećeplasiranih hrvača iz petrinjskog HK Gavrilović, koji su osvojili 14,5 bodova, dok je četvrto mjesto zauzela HK Lika iz Zagreba s 13,5 bodova.

U kategoriji do 60 kg Ivan Lizatović bio je prvi, a Benjamin

Šokman drugi, u kategoriji do 74 kg drugi je bio Petar Zorec, u kategoriji do 84 kg Igor Šebijan bio je peti, u kategoriji do 96 kg Neven Kos bio je također peti, u kategoriji do 120 kg Siniša Hogač bio je prvi.

Na temelju rezultata s oba turnira, prve četiri ekipe koje su ušle u play-off doigravanje za prvaka Hrvatske, koji će se održati na jesen je sljedeći: prva je ekipa Vindije s ukupno 46 bodova, druga je ekipa Gavrilovića s 41,5 bodova, Lika s 36 i Sesvete s 33 boda.

- Odlično smo odradili posao i opravdano smo prvi. - reka oje varaždinski trener Pero Panić. - Mi smo najkompaktnija ekipa, uvijek smo izlazili kompaktni i nije bilo ozljeda.

Još nam je draže jer je naša ekipa mlada sastavljena od damćih hrvača poniklih u našoj školi. - dodao je Panić i napomenuo kako slijede natjecanja za kadete na Croatia Openu i ligi te 4. lipnja vrlo važno pojedinačno PH za seniore.

Hrvači ponikli u varaždinskoj školi hrvanja donijeli puno bodova

Ekipa HK Vindija do jeseni će vjerojatno doživjeti i neke promjene

STRELJAŠTVO Odlični rezultati gluhih

Cilj EP u Njemačkoj Članovi Streljačkog kluba gluhih Varaždin nastupili su na dva državna prvenstva u streljaštvu.

Na državnom prvenstvu u gađanju zračnim pištoljem u pojedinačnoj konkurenciji Milan Lugarić osvojio je drugo mjesto, Mario Šimegi treće, a Goran Novoselec četvrto.

U konkurenciji žena zračna puška standard Draženka Za dravec zauzela je treće mjesto.

Na državnom prvenstvu u gađanju serijskom zračnom puškom muška ekipa zauzela je drugo mjesto, kao i ženska ekipa.

U pojedinačnoj konkurenciji Milan Lugarić bio je drugi, a Mario Šimegi treći, dok je kod žena Draženka Zadravec bila prva, a Mirela Igrec četvrta.

Početkom rujna hrvatska streljačka reprezentacija gluhih putuje u Njemačku na Europsko prvenstvo. Iz Streljačkog kluba gluhih Varaždin u reprezentaciji su Milan Lugarić, Mario Šimegi, Goran Novoselec. Ženska reprezentacija prvi će put

nastupiti na EP-u, a na širem popisu od pet sportašica, među kojima se traže tri za odlazak u Njemačku su Draženka Zadravec, Vida Novak i Mirela Igrec. Iz SKG zahvalju-

ju treneru Josipu Plečku iz SD Varaždin na stručnoj pomoći te Javnoj vatrogasnoj postrojbi Varaždin i CZO-u Tomislav Špoljar na osiguranju prijevoza.

Tehnička direktorica reprezentacije i predsjednica Hrvatskog streljačkog saveza gluhih Hrvatske je Nevenka Kolarić iz Varaždina.

Osim toga, još jedan vrijedan rezultat postigao je i Igor Kolarić.

Na XX. Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete u kuglanju osvojio je šesto mjesto na turnirima u Rijeci i Zagrebu.

Savjetnik 35

17. svibnja 2011., br. 365

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Trajnice (2) P

rednosti sadnje trajnica su u bezgraničnom broju mogućih kombinacija uređenja: gredica, kamenjara, suhozida, visećih vrtova, vodenih površina. Tu je doista potrebno poznavanje svih karakteristika pojedinih skupina trajnica radi dovođenja krajobrazne zamisli u optimalan ugođaj oku promatrača... Svakako je neophodna i estetska osebujnost promatrača, jer badava ponuditi čašu vrhunskog vina onom tko mjeri kvalitetu vina po količinama ispijenog. Sa sadnjom ne treba čekati vrijeme cvatnje trajnica kako bismo tek na temelju viđenog donijeli odluku o mjestu sadnje, jer bi za to trebao period od ranog proljeća do kasne jeseni, a upravo o tome sam govorio u prvom članku serije o trajnicama. Pristup je složeniji od sadnje ljetnica koje cvatu neprekidno, za razliku od trajnica koje imaju vrijeme razvoja, cvatnje, stvaranja sjemenja i mirovanja. Ali estetski je učinak kudikamo razigraniji zbog izmjene cvatnje skupina trajnica čijim se kombinacijama postiže iščekivanje te radovanje cvatnji u svom mogućem spektru kroz cijelu proljetno-ljetno-jesensku sezonu. Milijuni ljudi hrle u prirodu kako bi upijali ljepotu cvatnje samoniklog bilja, najčešće trajnica koje u nepravilno oblikovanim skupinama dominiraju prostorom očaravajući ljepotom.

Sve te kombinacije ne događaju se slučajno, već milenijsko samoodržanje pojedinih skupina biljaka instinktivno odabire optimalno pogodno stanište. U toj borbi samoodržanja nastaju skupine kako bi u borbi za opstanak imale veće šanse.

Pažljivim promatranjem prirode naš mali vrt možemo urediti kako bi poprimio bajkovitost prirode u malom. U nekoliko sljedećih druženja otklonit ćemo neodlučnost i potaknuli želju za ostvarenjem priče „Začarani trajnicama“.

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Ponovno akcija „Mjesec zdravog osmijeha“!

J

edna poznata svjetska tvrtka koja proizvodi hranu za pse ponovno provodi u Hrvatskoj akciju pod nazivom „Mjesec zdravog osmijeha“!

Tom akcijom želi se potaknuti vlasnike pasa na veću brigu o zdravstvenom stanju zubi, odnosno usne šupljine ljubimaca. Stoga za svoje ljubimce u ambulanti “Dr. sc. Lukman” možete dobiti besplatan pregled usne šupljine te savjete i preporuke o eventualno potrebnim stomatološkim zahvatima. Dotična tvrtka nagrađuje svakog pregledanog psa paketićem proizvoda za čišćenje zubi od zubnog kamenca.<br />Ovu akciju treba pohvaliti, no briga za održavanje higijene usne šupljine kućnih ljubimaca treba biti svakodnevna. Stoga pregled usne šupljine treba biti osnova svakog internističkog pregleda, svakog pregleda prilikom cijepljenja ili nekog drugog zahvata. Takav pregled podrazumijeva pregled zubi, jezika, nepca, čeljusti, krajnika, ždrijela i slinskih žlijezda. atološke promjene na svim tim anatomskim dijelovima mogu biti razlog zbog kojih pacijent odbija hranu, pojačano slini ili pokazuje bol. Vrlo često su patološki nalazi potpuno slučajni, jer vlasnici nisu ni znali za problem. To je zato jer naši pacijenti podnose i vrlo teške patološke promjene u usnoj šupljini, bez da vlasnik išta primijeti! Naravno, vlasnici i rijetko „zaviruju“ u usta svom ljubimcu, a pogotovo ako se radi o razmaženom ili oštrijem psu ili maci.

P

A kako nastaju problemi? Prema provedenim istraživanjima, čak 80 % pasa u dobi starijoj od tri godine ima problem zbog nakupljanja plaka, koji je osnova za stvaranje kamenca na zubima.

To je učestali problem u praksi, kojem vlasnici u pravilu ne pridaju dovoljan značaj. Najčešće se odluče za zahvat skidanja kamenca, tek na naš nagovor, kad je nastupila upala zubnog mesa, intenzivan zadah ili paradontoza! okazano je također da bakterije koje uzrokuju upale u usnoj šupljini mogu biti odgovorne i za posljedične upale srčanih zalistaka, bubrega, jetre i drugo. Zahvat čišćenja kamenaca i poliranja zubi obavlja se u tzv. sedaciji, budući da naši pacijenti nisu kooperativni i ne žele usta sami držati otvorena koliko je potrebno. No to sredstvo za smirenje je potpuno bezazleno, a postoji i mogućnost buđenja odmah po završetku zahvata! Stoga nema mjesta za bilo kakvu bojazan vlasnika. Manje pasmine pasa, a pogotovo mace, budući da jedu mekanu hranu, trebaju češće kontrole i čišćenje kamenca. Zahvat je potrebno provesti jednom do dva puta godišnje. <br />Nekada se za sprečavanje nakupljanja naslaga na zubima preporučala velika svinjska ili goveđa kost, no danas na tržištu postoje i posebne „kosti“ te drugi pripravci koji djeluju kao «četkice» za pse. Treba naglasiti da je sve to funkcionalno u smislu preventive samo ukoliko još nema naslaga kamenca na zubima.

D

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Brzina – upravljanje rizikom S

veprisutnost rizika od prometne nesreće i stradavanja u prometu nepobitna je činjenica koje bismo svi mi koji sudjelujemo u prometu trebali biti svjesni.

Sigurnost u prometu nikako ne smije biti prepuštena slučaju već je postojećim rizikom potrebno upravljati.

S obzirom na to da se većina prometnih nesreća događa zbog prevelike i neprilagođene brzine, upravo je tu potrebno usmjeriti najviše pažnje. Upravljanje rizikom može biti opće i osobno. Opće upravljanje rizikom provodi država i tu spadaju propisi i pravila tj. zakonski okvir dozvoljenog ponašanja u prometu, nadzor, sankcije, regulacija, održavanje infrastrukture, signalizacija... Upravljanje rizikom na osobnoj razini nešto je što ovisi o samom pojedincu u prometu i za što je svaki ponaosob odgovoran. Često čujemo ili čitamo na promidžbenim plakatima poruke poput: „Brzina ubija!“. akav pristup u potpunosti je pogrešan jer ne ubija brzina već vozač koji nije brzinu prilagodio postojećim uvjetima i razini opasnosti. Jeste li ikad vidjeli brzinu na optuženičkoj klupi? Rizikom na osobnoj razini upravljamo, u prvom redu, tako što svojim načinom vožnje, ponašanjem i odnosom prema drugim sudionicima prometa ne doprinosimo povećanju rizika, a brzinu kretanja prilagodimo trenutnim uvjetima i situaciji u okruženju u kojem vozimo. Znajte da brzina nije sreća za kojom žudite već nesreća u koju srljate! Ona vas ne nagrađuje za vaše uspjehe, ali vas brutalno kažnjava za sve neuspjehe, donosi smrt i trajno mijenja ljudske živote.

T

mag. iur.

Lebdeće založno pravo L

ebdeće založno pravo jedan je od mnogih oblika osiguranja naplate potraživanja koje se najčešće ugovara prilikom davanja kredita. U hrvatskom pravnom poretku lebdeći zalog postoji od 2006. godine, a zasniva se upisom u Upisnik osiguranja koji vodi FINA, i to na temelju ugovora o zasnivanju lebdećeg založnog prava sklopljenog između davatelja kredita i njegovog dužnika, koji mora biti potvrđen kod javnog bilježnika. zor za naše lebdeće založno pravo bio je «floating charge», institut engleskog prava kod kojeg cjelokupna imovina dužnika, sadašnja i buduća, čini zalog odnosno osiguranje vraćanja kredita, dok je kod našeg lebdećeg založnog prava osiguranje kredita ograničeno na pokretnine i to dužnikove sadašnje i buduće pokretnine koje se nalaze na određenom prostoru. ipičan primjer je lebdeće zalaganje automobila koji se nalaze u skladištu dužnika, koje je dužnik ovlašten i dalje prodavati bez da teret zaloga prelazi na kupce, ali ako u ugovoru o zalogu nije drukčije određeno, svaki prodani i odvezeni automobil morao bi se nadomjestiti drugim koji će ulaskom u dužnikovo skla-

U

T

dište automatski biti opterećen lebdećim založnim pravom u korist zajmodavca.

Bitno je da osiguranje takvim lebdećim zalogom nije vezano za točno određene dužnikove pokretnine, već «lebdi» nad svim pokretninama (a može se ograničiti i na određenu vrstu pokretnina npr. automobil) koje se nalaze u određenom dužnikovom prostoru (npr. skladište), a sastav tih pokretnina može se neprestano mijenjati sve do trenutka dok davatelj kredita ne zatraži ovrhu radi naplate dospjelog kredita iz vrijednosti pokretnina koje se identificiraju prema tom prostoru u kojem se nalaze. ebdeći zalog je interesantan davateljima kredita kao osiguranje za naplatu potraživanja prema dužniku jer im se osigurava prvenstveni red naplate na založenim pokretninama u skladu s datumom s kojim je lebdeći zalog upisan u Upisnik osiguranja u FINA-i, a dužniku koji mora moći zarađivati da bi redovito vraćao rate kredita lebdeći zalog omogućava da normalno posluje i trguje pokretninama koje je prethodno založio kao osiguranje radi ispunjavanja uvjeta za dobivanje kredita.

L

36 Vidokrug

17. svibnja 2011., br. 365

DOZNAJEMO Što ćemo vidjeti na izložbi „Vinogradarska materijalna baština“ u Ivancu?

Štubleki, mamut-brave...

Izložba podsjeća i na značaj izložbe u Varaždinu 1900.

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Izložba „Vinogradarska materijalna baština“, koja podsjeća na dugogodišnju tradiciju i značaj uzgoja vinove loze i voćaka u ivanečkom kraju, bit će otvorena u drugoj polovici svibnja.

No, kako doznajemo od nje-

Boris Daraboš Jagetić

zinog autora Borisa Daraboša Jagetića, voditelja Turističkog društva Ivanec, izložbom se između ostalog želi podsjetiti te ukazati na značenje održavanja županijske izložbe grožđa i

voća u Varaždinu od 29. rujna do 3. listopada daleke 1900. godine.

Spomenuta manifestacija bila je svojevrsni gospodarski, kulturni pa i politički „korak u novo stoljeće“ Varaždinske županije.

Nekad bilo...

Naime, tek letimičan pregled iznimno vrijednog originalnog Popisa izložitelja (tiskan u knjigotiskari Stjepana Platzera) iz autorove zbirke otkriva nam tko su u našem kraju bili nosioci pojedinih gospodarskih, obrtničkih i kulturnih aktivnosti.

Treba znati da samo s područja nekadašnjeg kotara Ivanec svoje proizvode tada prezentiraju 22 izlagača. Pored seljaka, našla se tu sva sila grofova, baruna, svećenika...

- Uzgoj vinove loze i voćaka u Ivancu ima dugogodišnju tradiciju pa ne čudi podatak da se još u 15. stoljeću na ovim prostorima uzgajaju vrlo kvalitetne sorte grožđa (graševina, muškat, šipon, traminac, zeleni silvanac...). Godine 1573. postojala su 443 vinograda s proizvodnjom od 770 vedara vina. Znamo i to da je Ladislav

Kukuljević Sakcinski (1815. 1896.) uzgojio u Ivancu prvi loznjak za uzgoj američke loze, otporne na bolesti. Imali smo i prvog školovanog stručnjaka za poljoprivredu – Ljudevita Prapornika, a pogodni položaji i dobra obrada vinograda garantirali su proizvodnju kvalitetnih vina.

Punih nježne arome ili pak jakih, kiselkastih i buketnih aroma – istaknuo je Boris Jagetić dodavši kako izložbom želi prikazati i dio od ukupno šezdesetak obnovljenih, starih predmeta bez kojih je bavljenje vinogradarstvom i voćarstvom nekad bilo nezamislivo.

Posjetitelji će u Izlog-galeriji (u Ulici Mirka Maleza) u centru Ivanca prvi put moći razgledati vinogradarske škare, kosijer-vinjak (za obradu kolaca), šiljatu motiku, sjekiru „lučnicu“, pilu za odstranjivanje grana na voćkama... Svi spomenuti predmeti potječu iz 19. stoljeća.

Autor je posljednjih nekoliko godina intenzivno istraživao, sakupljao i obnavljao različite predmete među kojima nalazimo unikatne vinogradarske suvenire, minijaturne štubleke i vrčeve - fućke iz 1926. godine.

Naši stari majstori bačvari drvo su sušili na prirodan način, a to su ukrašavali rezbarenjem

No bit će tu velikih goričkih ključeva i mamut-brava izrađenih od metala.

Naime, pravi je gospodar znao da vino u klijetima treba dobro čuvati od lopova, a za tu zadaću drvene ključanice nisu bile pogodne. Kako je „pajdašija“ uz dobru kapljicu i nekad znala po okolnim bregovima nazdravljati do duboko u noć, među pripremljenim eksponatima ima nekoliko ostakljenih lampaša, ručno oslikanih staklenki (tehnikom pozlate) te vinskih vrčeva (gla-

ziranih, oslikanih prigodnim motivima).

Projekt Nesumnjivo, način na koji će izložba ukazati na potrebu istraživanja, prezentacije i očuvanja gospodarske baštine – još nije viđen u Varaždinskoj županiji.

Također, pažljiviji će posjetitelji sigurno primijetiti žigove lokalnih majstora kovača na pojedinim predmetima… Dodajmo i to da je izložba “Vinogradarska materijalna baština”

četvrta u nizu i bit će realizirana u sklopu projekta „Baština u turizmu“, koji je 2010. godine podržalo Ministarstvo turizma.

Kako doznajemo od Borisa Daraboša Jagetića, partneri u projektu koji na osobit način povezuje prošlost i sadašnjost, baštinu i kulturu, te gospodarstvo i turizam s promocijom su Ivanečki klub kolekcionara, Udruga Ivanečki vitezovi, Turistička zajednica “Sjeverno Zagorje”, Turističko društvo grada Ivanca i Turistička zajednica Varaždinske županije.

17. svibnja 2011., br. 365

Oglasi 37

38 Zdravlje

17. svibnja 2011., br. 365

DOZNAJEMO Prava pacijenata svakodnevno se krše, u

Zbog “doznaka”

Sve o prevenciji raka crijeva “Ruka nade za plavu vrpcu – prevencija raka debelog crijeva” naziv je akcije koja će na Franjevačkom trgu u Varaždinu biti održana ovaj četvrtak, 19. svibnja. Organizator je Invalidsko društvo ILCO Varaždin, iz kojeg najavljuju da će od 11 do 13 sati biti održana radionica, tijekom koje će uz letke, plavu vrpcu i jabuku, kao simbol zdrave prehrane, biti dijeljeni i testovi za rano otkrivanje bolesti uz objašnjenje djelatnica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. Nakon toga će u 13 sati u Županijskoj

Bijeli telefon Ministarstva ne funkcionira kako bi trebalo, kao ni županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata, tvrdi mr. Rušinović-Sunara

Pacijenti iz Varaždinske županije žale se da za zdravstvene usluge ne dobivaju račune Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

palači predavanja održati dr.

Ljiljana Plačko, dr. Ivan Bogadi, dr. Ranko Stare i dr. Željko Vojnović. (vms)

Četvrti Sejem zdrave hrane Na Gradskoj tržnici Varaždin ove će nedjelje, 22. svibnja, biti održan četvrti “Varaždinski sejem zdrave i izvorne hrane”. Od 9 do 18 sati na varaždinskom placu svoje proizvode predstavit će proizvođači voća i povrća, ekoproizvoda, pekarskih proizvoda, mesnih delikatesa, meda i proizvoda od meda, sireva i mliječnih proizvoda, vina i

rakija, kao i proizvoda tradicijskih obrta iz cijele Hrvatske.

Cilj manifestacije je promocija proizvoda hrvatskog sela. Organizatori najavljuju i bogati kulturno-umjetnički program, degustacije, natjecanja u pripremi kotlovine, humanitarne akcije, kao i seosko dvorište s domaćim životinjama, u čemu će najviše uživati najmlađi. (vms)

Pacijenti iz Varaždinske županije najviše se žale da ne ostvaruju pravo na informaciju o svojem zdravstvenom stanju, na liste čekanja za pretrage i preglede, na to da teško dobivaju fizikalne terapije i medicinska pomagala, ali i da ne dobivaju račune za zdravstvene usluge.

Zbrkani zakon - Najlakše je nešto “zatamniti” u zdravstvenom sustavu.

Kad je u pitanju neizdavanje računa, primjerice kod stomatologa ili ginekologa, pacijente nemamo kako uputiti.

Veliki je to problem, jer ako se nešto dogodi, a vi niste dobili račun, onda se nemate ni kome žaliti – upozorila je u Varaždinu mr. sc. Đula

Za klinička ispitivanja nužna suglasnost U Hrvatskoj su veliki problem i klinička istraživanja, tvrdi mr. sc. Đula Rušinović-Sunara. - Jedan pacijent mi se obratio za pomoć kada je nakon tri mjeseca saznao da je uključen u kliničko ispitivanje. Rekla sam mu da je to nemoguće, jer je morao potpisati suglasnost. Tu je problem: potpisao je suglasnost ne znajući o čemu se radi, jer ga je doktor presreo na hodniku i samo mu

Rušinović-Sunara, liječnica koja je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

U Županijskoj palači u Varaždinu u srijedu je održala

pokazao gdje da se potpiše. No još je gore to što taj pacijent, kao ni drugi, ne znaju kako “izaći” van, jer se boje da se doktor ne uvrijedi – navela je konkretan primjer.

Dodala je da je drugi problem to što ljudi nemaju spoznaje da, primjerice, neke pretrage nisu bile obavljene u sklopu redovne dijagnostike, nego kasnije shvate da se radilo o kliničkom ispitivanju.

zanimljivo predavanje o prav ima kor isnika zdravstvenih usluga.

- Pravo pacijenta na informac iju jedno je od najvažnijih među 14 prava iz Europske povelje

za ivanje uskrać cije o a inform enom v t s v o zdra azna d k u j stan 0 kuna 50.00

o pravima pacijenata.

Ako ne dobije pravodobnu, ispravnu i potpunu informaciju o svojem zdravstvenom stanju, mogućim načinima liječenja, mogućim posljedicama i prognozi, pacijentu je izravno ugroženo pravo na odluku o vlastitom zdravlju.

Naša udruga godišnje primi više od 1.000 takvih pritužbi. Iako je u Zakonu o zaštiti

Normalan život s...

Rehabilitacija i psihoterapija (1) R

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ehabilitacija i psihoterapija često se u radu s djecom s teškoćama u razvoju isprepliću i nadopunjavaju. Rehabilitacijski postupci i metode usmjereni su na sve aspekte razvoja djeteta.

Kroz psihomotorne aktivnosti djeluje se i na samu ličnost djeteta, što utječe i na dinamiku odnosa između djeteta i terapeuta. I rehabilitacija i psihoterapija na cjelokupan holistički način prilaze ličnosti i njenim

teškoćama. Kroz različite aktivnosti koje radimo s djetetom, dijete postupno postaje svjesno sebe i odnosa s ljudima oko sebe, tj. s kojim osobama ima mogućnost zadovoljiti svoje potrebe te kakvi se osjećaji kod njega javljaju u tom odnosu.

Obje se koriste igrom, crtežima, didaktičkim materijalima i govorom kao sredstvima koja djeluju na cjelokupnu ličnost djeteta i preko kojih ono stupa

u komunikaciju s nama. Kada dijete nadjene ime nekom liku, konstrukciji ili poziciji igrački, to označava njegovo subjektivno doživljavanje i njegovo osobno značenje, a ono će se razumijeti ne samo slušanjem glasova koji čine ime neke stvari ili pojave, nego su važni i ton i boja glasa kojim je to rečeno, kao i mjesto i vrijeme kada je rečeno. Prilikom terapije važno je da znamo što za dijete znače

neke stvari, riječi ili simboli, npr. sjena od zavjese za dijete može značiti da je još uvijek na tom mjestu noć. Važno je dijete pitati što je to te saslušati njegovu interpretaciju. Često same riječi koje upućujemo djetetu ne djeluju na dijete onako kako bismo mi to željeli, ali glas, modulacija glasa, sam čin govorenja te aktivnosti koje se u tom trenutku odvijaju mogu mu poslati jasnu poruku.

Zdravlje 39

17. svibnja 2011., br. 365

upozoravaju iz Udruge za promicanje prava pacijenata

Ljekovito bilje

” ustavna tužba?

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Glog crveni (NE)INFORMIRANOST Pacijent ima pravo i na individualni pristup – čuvar srca i Kod doktora ne morate trpjeti bol krvožilnog sustava

Jedno od prava o kojima pacijenti gotovo da nisu informirani je pravo na izbjegavanje nepotrebne patnje i boli. - Zubari, primjerice, najčešće pacijentima kažu da mora boljeti. No danas bi zbog medicinskih dostignuća malo toga trebalo boljeti. Bol nije baš svugdje potrebna – ističe mr. sc. Đula Rušinović-Sunara.

Napomenula je da ni palijativna skrb u našoj zemlji nije dobro razrađena. - U terminalnoj fazi bolesti čovjek ima pravo dostojanstveno umrijeti. Ne bismo smjeli dopustiti da bilo tko pati –

prava pacijenata predviđena kazna, u šest godina nije naplaćena niti jedna – rekla je mr. Rušinović-Sunara.

Pojasnila je da je predviđena kazna od 50.000 kuna za zdravstvenu ustanovu i od 5.000 do 10.000 kuna za osobu koja nije dala informaciju, ali nije definirano tko, kada i kako treba pacijenta izvijestiti o njegovom zdravstvenom stanju.

- Ne zna se tko treba odgovarati, jer pacijent kreće od obiteljskog liječnika, a potom se još može susresti s četiri, pet specijalista. To je nužno bolje definirati – istaknula je mr. Rušinović-Sunara.

Institucije šute Tribina u Varaždinu organizirana je u sklopu projekta u koji su, uz Udrugu za promicanje prava pacijenata, uključene i četir i udruge potrošača, među kojima je i “Varaždinski potrošač”. Upravo se udrugama pacijenti i bolesnici najčešće obraćaju za pomoć.

- Zovu nas, jer od institucija ne dobivaju odgovore.

ustvrdila je.

Poštovanje prava na individualan pristup također je važno, no u praksi ga najčešće teško ostvaruju kronični bolesnici. - Kroničnog bolesnika doktor jako dobro poznaje, zna sve o njegovoj bolesti, o njegovoj obitelji.

Ponekad stoga unaprijed napiše recept bez da sasluša koje tegobe pacijent ima.

Imali smo slučaj da je jedan pacijent preminuo jer ga se nije pregledalo na vrijeme.

Nije se pretpostavilo da ima novu dijagnozu, nevezanu uz onu postojeću. Zato je važno da se pacijentu individualno

“Bijeli telefon” Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi ne funkcionira kako bi trebalo, kao ni županijska povjerenstva za zaštitu prava pacijenata iako u njima sjedi velik broj ljudi koji se itekako trude. Svi zapravo shvate da se nemaju kome žaliti, jer je u zakonu previše “rupa” – upozorila je.

U Hrvatskoj se svakodnevno krše prava pacijenata na privatnost: radnik u slučaju bolovanja poslodavcu mora donijeti tiskanice u kojima su navedene šifre bolesti.

- Poslodavac bez problema na temelju šifre može doznati o kojoj se bolesti radi.

Zbog toga nam se javilo puno ljudi, od kojih neki kažu da nije potrebno da poslodavac zna kakve zdravstvene probleme imaju. I potpuno su u pravu. Na to smo već upozorili resorno ministarstvo, Ministarstvo gospodarstva i HZZO te zatražili da se iz tiskanica izbrišu šifre bolesti – rekla je predsjednica udruge i najavila da će, ne dobiju li odgovore, podnijeti ustavnu tužbu.

pristupi – kaže predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Navela je da primaju dosta pritužbi na lošu organizaciju u zdravstvenim ustanovama, što ugrožava pravo pacijenta na sigurnost.

- Imali smo slučaj da je loša organizacija rada dovela do smrti bebe. Zato je iznimno važna dobra komunikacija između zdravstvenih radnika i pacijenata, jer se razgovorom mogu premostiti organizacijski problemi. Uz to moramo razvijati i kulturu partnerstva – istaknula je mr. Rušinović-Sunara.

Z

Mr. sc. Đula Rušinović-Sunara

VAŽNO Ako sumnjate da je došlo do greške u liječenju ili prilikom dijagnostičkog postupka, a niste sigurni što trebate učiniti, nazvati možete Savjetovalište za pacijente na broj 021/339-530.

Obratiti se možete i povjerenstvima za zaštitu prava pacijenata. U Varaždinskoj županiji kontaktirati možete Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb na Franjevačkom trgu 7 u Varaždinu. Brojevi telefona su 042/390-515 i 042/390-527.

asigurno ste se tijekom šetnje parkom upitali što to miriše kao badem, a bademovog stabla nigdje. Pred sobom vidite grm prepun bijelih cvjetova koji nisu samo mirisni, već su jedan od najdragocjenijih lijekova za kardiovaskularne bolesti. To je glog crveni (Crataegus oxyantha), poznat u narodu još kao bijeli trn ili trnovina. Cvate u svibnju i lipnju, kada skupljamo cvjetove i listove, a plodove u rujnu i listopadu. Glog je vrlo djelotvoran u regulaciji krvnog tlaka (snizuje visoki, a povisuje niski kod slabih srčanih mišića). Jača i regulira rad srca, poboljašava pro krvljivanje koronarnih žila, č ime je osigurano hranjenje stanica srčanog mišića, stoga se glog naročito preporučuje kod srčanog infarkta i tada se pije čaj od cvjetova, dvije do tri šalice dnevno, zaslađen isključivo medom. Ljudima starije dobi pomaže u liječenju srčane mane i upale samog srčanog mišića. Ono je što je zanimljivo kod liječenja glogom jest to da ne dovodi do nikakvih nuspojava odnosno popratnih djelovanja te ga možemo neprekidno piti čak i nekoliko mjeseci. Čaj od cvjetova i listova ili plodova pomaže u liječenju mnogih bolesti na živčanoj bazi; razdražljivosti, napetosti i nesanice (kod liječenja glogom dolazi do općenitog umirenja živčanog sustava, smanjenja stresa i boljeg spavanja), upale pluća, bronhitisa, kašlja i gripe. Čaj od gloga osobito je dobar i kod epileptičara; smiruje bolesnika za vrijeme napadaja i nakon njih. Tinktura od zdrobljenih bobica koristi se kao lijek protiv bubrežnih kamenaca, gihta i bijeloga pranja, a pije se 10 - 15 kapi, tri puta na dan. Glog treba uzimati dulje vrijeme jer puno djelovanje pokazuje nakon tri do četiri mjeseca, stoga samo ustrajna upotreba dovodi do uspjeha i zdravlja.

Razgovor pacijenata i liječnika može riješiti mnoge probleme

Zdravo tijelo Psihoterapija: Jeste li orao koji živi kao kokoš?

K

ao odgovor na pitanje što je to u psihološkom smislu rad na sebi i što je i čemu služi psihoterapija, citirat ću Anthonya De Melloa, Indijca koji je kao član bombajske isusovačke provincije bio naširoko poznat u englesko i španjolsko govorećim zemljama po svojim duhovnim vježbama, radionicama, seminarima o molitvi, terapeutskim tečajevima. On je s ciljem buđenja i motiviranja klijenata za rad na sebi i kao poziv u psihoterapijski proces često pričao sljedeću priču: „Neki čovjek pronašao je orlovo jaje i stavio ga

pod kvočku na svom seoskom imanju.

Zajedno s pilićima izlegao se i orlić, i odrastao je s njima. ijeli svoj život orao je radio isto što i pilići, misleći da je i on jedan od njih. Kljucao bi po zemlji tražeći gliste i kukce. Kvocao je i kukurikao, mahnuo bi koji put krilima i letio nekoliko metara po zraku. Godine su prolazile i orao je ostario. Jednog dana vidio je iznad sebe, na vedrom nebu, veličanstvenu pticu. Ptica je gracioznom dostojanstvenošću jedrila po snažnim zračnim strujama i jedva da je koji put zamahnula

C

svojim zlatnim krilima. Orao je gledao u nebo zadivljen. “Tko je to?” upitao je.

“To je orao, kralj ptica”, reče kokoš koja je stajala do njega. “On pripada nebu, a mi pripadamo zemlji - mi smo kokoši.” I tako je orao živio i umro kao kokoš, jer je mislio da je i on kokoš.“ ostoji mnogo različitih psihoterapijskih škola i pravaca, kao što postoji još više različitih psihoterapeuta. Sve su škole slične po tome što svoje djelovanje usmjeravaju na analizu bolesnikovih odnosa, ponašanja, nagona, emocija, reakcija, sukoba, a sve s ciljem da osoba

P

u psihoterapiji kroz novostvoreni, podržavajući, ali istovremeno i poticajni odnos s psihoterapeutom iskusi nove mogućnosti psihološkog, nove dosege odnosa sa samim sobom i s drugim ljudima i otvori nove prostore za psihološki i emocionalni rast i razvoj. vako tko želi rasti i razvijati sebe i svoje odnose, i živjeti u psihološkom i svakom drugom smislu zdraviji i slobodniji život u ravnoteži sa svojom okolinom i samim sobom, pravi je kandidat za psihoterapiju. Orao koji ne želi više živjeti kao kokoš.

S

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje Izložba na Dan sestrinstva

U varaždinskoj bolnici rade 503 medicinske sestre i tehničara, a njihovi umirovljeni i aktivni kolege na Međunarodni dan sestrinstva, 12. svibnja, poklonili su im izložbu. Dan sestrinstva u cijelom se svijetu obilježava 12. svibnja u spomen na rođendan

Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva. Glavna sestra Opće bolnice Varaždin Nevenka Ivek ističe da je sestrinstvo profesija u kojoj se ostvaruje posebna bliskost, suradnja i partnerski odnos s pacijentima. (vms)

O prehrani muškaraca Nutricionistica svjetskog ugleda dr. Lejla Kazinić Kreho predstavit će svoju četvrtu po redu knjigu o zdravoj prehrani pod nazivom “Prehrana muškarca u 21. stoljeću”, u četvrtak 2. lipnja u 19 sati u Tehnološkom parku u Zagrebačkoj 94 u Varaždinu.

Knjigu će predstaviti izdavači iz izdavačke kuće Profil i

autorica.

Kako je zdrava prehrana više od hrane i ugode, jer ona je i lijek, na predavanje su svi zainteresirani za ovu aktualnu problematiku suvremenog čovjeka dobrodošli, bez obzira na to što je riječ samo o prehrani muškarca u 21. stoljeću.

Ulaz je besplatan. (gi)

17. svibnja 2011., br. 365

TJEDAN CRVENOG KRIŽA Učenici Medicinske škole i Srednje šk

Ne okrećite glavu kad netko treba pomoć Pokazne vježbe zbrinjavanja i oživljavanja ozlijeđenih na varaždinskom Korzu organizirali su Društvo Crvenog križa Varaždinske županije i Gradsko društvo Crvenog križa Varaždina u sklopu Tjedna Hrvatskog Crvenog križa Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na prometnice su se s lijepim vremenom vratili motociklisti, koji, nažalost, nerijetko sudjeluju u prometnim nesrećama.

Da bi unesrećenom motociklistu mogli pružiti prvu pomoć, nužno je prvo skinuti kacigu.

Kako?

Uvjerljive ozljede O dgovor znaju u čenic i Medicinske škole Varaždin, ali i učenici opće gimnazije Srednje škole Ivanec koji su pravilan način skidanja kacige demonstrirali prošli tjedan na varaždinskom Korzu. Pokazne vježbe organizirali su Društvo Crvenog križa Varaždinske županije i Gradsko društvo Crvenog križa Varaždina u sklopu Tjedna Hrvatskog Crvenog križa.

- Jedna osoba obavezno mora paziti da ne dođe do pomicanja glave i vrata, a druga osoba treba vrlo pažljivo skidati kacigu – objasnili su Maja Slunjski, Melani Videc, Luka Topolnjak i Jasmina Kunić iz Medicinske škole.

Unesrećene su uvjerljivo glumile maturantice Srednje škole Ivanec, Maja Posnjak, Kaja

Vađenje kacige: Jedna osoba mora strogo paziti da ne dođe do pomicanja glave i vrata

Žulić, Lucija Juriša, Nikolina Križanec i Tamara Horvat. Sve djevojke prošle su tečaj prve pomoći i članice su mladeži Gradskog društva Crvenog križa Ivanec. Znanja stječu pod vodstvom svoje mentorice Jasminke Vujasinović, inače profesorice likovne kulture.

Važno je znati Dobro znaju važnu stvar: ako vidite da nekome treba pomoć, nemojte okrenuti glavu kao da se vas to ne tiče.

Međutim, jednako je važno da prilikom pružanja prve pomoći činite samo ono što neće pogoršati stanje osobe kojoj je pozlilo ili koja je sudjelovala u prometnoj nesreći. - Obavezno u pomoć treba pozvati Hitnu – savjetuju.

Jedna od maturantica iz Ivanca “imala” je prijelom podlaktice iz koje je stršala kost, a druga je ostala bez prsta na ruci. Kako sanirati te ozljede, pokazali su učenici 4. a i 4. b Medicinske škole. - Am-

putirani prst obavezno treba uzeti i po mogućnosti staviti u led koji se topi, a nikako ne u “čisti” led, jer bi to oštetilo prst – objasnili su.

O tome ih uči njihov nastavnik zdravstvene njege Slavko Sklepić, pod čijim vodstvom su učenici te škole više puta osvajali naslove državnih prvaka iz tog predmeta. Oni neće okrenuti glave kad vide unesrećene.

Nemojte ni vi – pomozite koliko možete i znate.

Savjeti iz ordinacije Anemija – kada tijelu treba željezo (2) A

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

nemije se dijele na: mikrocitne (smanjena veličina eritrocita) - anemije zbog deficita željeza (daleko najčešća), anemija kronične bolesti, poremećaji globina (talasemije), sideroblastične anemije normocitne (normalna veličina eritrocita), anemije sa sniženim retikulocitima (mladi eritrociti) aplastična anemija, anemija koja prati kroničnu bubrežnu insuficijenciju, anemija u endokrinim bolestima, normocitna anemija s povišenim retikulicitima - hemolitičke anemije, akutni gubitak krvi

makrocitne, koje mogu biti megaloblastične (deficit vitamina B12, deficit folne kiseline) i nemegaloblastične (kronična bolest jetre). linička slika anemije vrlo je nespecifična i ovisi o stupnju tegobe. Većina simptoma je prisutna i kod drugih bolesti tako da je dijagnozu katkad teško postaviti.

Najčešći simptomi su opća slabost, brzo umaranje, smanjena koncentracija, smanjenje intelektualnih sposobnosti, pad imuniteta, bljedoća kože i sluznica. Pogoršanjem stupnja anemije dolazi do vrtogla-

K

vice, lupanja srca, nemogućnosti toleriranja napora, gubitka apetita i povremenih gubitaka svijesti. obra stvar je da se anemija vrlo lako dijagnosticira - određivanjem krvne slike (broj eritrocita, veličina eritrocita, količina hemoglobina, koncentracija hemoglobina u eritrocitu, hematokrit).

Tako se najčešća anemija - zbog nedostatka željeza - može dijagnosticirati i liječiti u ambulanti liječnika obiteljske medicine. ko su količine feritina u serumu snižene, govorimo o latentnoj

D

A

sideropeničnoj anemiji. Ako se potvrdi dijagnoza sideropenične anemije, liječenje uključuje nadoknadu željeza (za odrasle u tabletama, za djecu u obliku sirupa) zajedno s C vitaminom. bog neželjenih popratnih pojava (mučnina, osjećaj težine u želucu), katkad je potrebna parenteralna terapija željezom (intravenozno), što i nije bezazlena terapijska intervencija zbog mogućnosti alergijske reakcije ili oštećenja vene na mjestu davanja preparata.

Z

Zdravlje 41

17. svibnja 2011., br. 365

kole Ivanec pokazali kako pružiti prvu pomoć

ODJECI Nakon teksta o fizikalnim terapijama

Nakon 5 mjeseci Državne prvakinje ponovno terapije!

NATJECANJE MLADEŽI HCK

Državne prvakinje iz Ivanca

Učenice Srednje škole Ivanec u subotu su postale državne prvakinje! Na 15. državnom natjecanju mladeži Hrvatskog Crvenog križa, koje je održano u Zagrebu, u kategoriji mladeži osvojile su prvo mjesto u

konkurenciji deset ekipa iz cijele Hrvatske, koje su pobijedile na međužupanijskim natjecanjima.

Maturantice ivanečke opće gimnazije Maja Posnjak, Kaja Žulić, Lucija Juriša, Nikolina Kr ižanec i Ta-

mara Horvat pokazale su najbolje znanje o Međunarodnom pokretu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, međunarodnom humanitarnom pravu, ljudskom pravu, kao i vještinama prve pomoći. Veliki uspjeh ostvarile su pod vodstvom svoje mentorice Jasminke Vujasinović, inače profesorice likovne kulture u ivanečkoj školi.

- Slučajno sam se počela baviti ovim područjem, a sada je to postala strast.

Djevojke su odlične, a učimo kroz zabavu i igru – otkrila je profesorica Vujasinović. Lani su se također plasirale na državno natjecanje, a osvojile su peto mjesto. Ove godine su “potukle” konkurenciju.

13-godišnjakinji su terapije, koje su nužne da bi mogla stajati na nogama, ponovno odobrene u topličkoj bolnici

Nataša Županić i njezina majka Branka konačno zadovoljne i sretne Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Podsjetnik: Terapije u kući

Nakon pet mjeseci Nataša Županić, 13-godišnjakinja iz Donje Voće, ponovno ide na fizikalne terapije. Dogodilo se to nakon što smo objavili da su u Varaždinskoj županiji ogromni problemi s dolaskom na red za fizikalne terapije u kući. Upravo radi toga obratila nam se Natašina majka Branka Županić, koja je bila ogorčena što njezina kći mjesecima čeka terapije o kojima ovisi hoće li uspjeti stajati na nogama.

Spasite život

Sedam operacija Ruku treba imobilizirati

Prst obavezno uzeti

Ako ne znate kako pomoći, nazovite Hitnu i slijedite upute

Podsjećamo, 13-godišnjakinja ima cerebralnu paralizu, epilepsiju i spastičnu disparezu, a bila je na čak sedam operacija. Terapije u kući u siječnju joj je odobrilo Liječničko povjerenstvo HZZO-a nakon što su joj fizikalne terapije u prosincu bile reducirane u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.

- Nataša će na fizikalne terapije ponovno ići u Specijalnu

Ugovore s HZZO-om o obavljanju fizikalne terapije u kući u Varaždinskoj županiji imaju Ustanova za zdravstvenu njegu Kancijan (6 fizioterapeuta), Ustanova za zdravstvenu njegu Lekić (4 fizioterapeuta), Privatna praksa Nine Srdarević i Privatna praksa Renate Zrinski. O pacijentima skrbi svega 12 fizioterapeuta, što ni približno ne pokriva potrebe.

bolnicu Varaždinske Toplice budući da ih je specijalistica odobrila – sretna je Branka Županić.

Budući da će na terapije ići u topličku bolnicu, majka ističe da to znači da Nataša više nije na listi čekanja za fizikalne terapije u kući, koje na temelju ugovora s HZZO-om obavljaju dvije ustanove i dvije privatne prakse. - Zahvaljujući tome, jedno dijete moći će prije doći na red za terapije u kući – kaže Branka Županić.

Djeca, ali i odrasli iz Varaždinske županije teško ostvaruju ovu zdravstvenu uslugu. Kao što smo izvijestili, problem je ogroman, jer fizikalne terapije Liječničko povjerenstvo HZZO-a odobrava pacijentima kojima su itekako nužne. S druge strane,

HZZO je ograničio sredstva za fizikalne terapije u kući, pa su posljedica toga duge liste čekanja u Ustanovi Kancijan, dok u

!

sada će jedno dijete prije doći na red za terapije u kući, kaže mama Branka

Ustanovi Lekić nemaju mogućnosti primati nove pacijente.

U HZZO-u su ranije istaknuli da su upoznati s teškoćama u provođenju fizikalne terapije u kući i da “intezivno poduzimaju mjere u cilju povećanja njezine dostupnosti”. Nadamo se će rezultat tih mjera biti dolazak na red u normalnom roku i ukidanje lista čekanja.

Život i socijalna skrb Uloga djeda i bake u odgoju djece R

oditelji zbog zaposlenosti i preopterećenosti često koriste „baka i djed servis“. Emocionalna privrženost djece bakama i djedovima druga je po redu najsnažnija i najintenzivnija emocionalna veza koju djeca razvijaju nakon one prema roditeljima. Istina je da su djedovi i bake prema unucima popustljiviji od roditelja, što ponekad može dovesti do određene zbunjenosti kod djece što se smije, a što se ne smije, no djedovi i bake su s djecom opušteniji, strpljiviji, prihvaćaju dijete onakvo kakvo je, imaju vremena za igru s

njim za razliku od roditelja koji često zbog mnogo obaveza koje imaju nisu u mogućnosti posvetiti se djetetu onoliko koliko bi to željeli. jed i baka većinom uživaju u svojem unuku. Unuk ili unuka je za njih razlog ustrajanja u optimizmu usprkos godinama i bolestima koje ih pritišću. Djeca rado uče od djedova i baka. Često se kao odrasli ljudi znamo sjetiti nekih trenutaka iz djetinjstva kada su nam baka i djed pokazali toplinu i istinsku mudrost koja nas je pratila tijekom našeg života. No roditelji griješe ako baki

D

i djedu prepuste vodeću ulogu u odgoju djeteta jer tada oni ne ostvaruju roditeljstvo u punom smislu te riječi.

Ako bake i djedovi nameću roditeljima vlastite stavove o odgoju, pozivajući se na mudrost i životno iskustvo, te ne prepuštaju vodeću ulogu roditeljima u odgoju vlastite djece, često dolazi do konflikata, a djeca se mogu naći u emocionalnoj i odgojnoj konfuziji, što može biti vrlo štetno za njihov emocionalni rast i razvoj. Najvažnije je da djeca osjete razumijevanje i ljubav između njihovih roditelja i baka i djedova, jer će iz

tog modela naučiti kako se odnositi prema roditeljima te će primjerom usvojiti vrijednosti koje će kasnije sami prenijeti u svoju obitelj. Roditelji moraju voditi računa o tome da ne pretjeraju u čestom ostavljanju djece kod bake i djeda. jedu i baki isto tako treba vremena za odmor i slobodno vrijeme, a djeca moraju ipak biti privrženija i bliskija sa svojim roditeljima. Djeca koja uz roditelje imaju kvalitetne bake i djedove, pravi su sretnici u životu. Poštujmo i čuvajmo bake i djedove jer su potrebni našoj djeci.

D

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet

Trudnoća

17. svibnja 2011., br. 365

PROVJERILI SMO Kišobran ne služi samo za zaštitu od kiše

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Ulje u trudnoći I

zvori aromaterapije mogu se slijediti kroz religiju, medicinu i društvene običaje u svim najpoznatijim civilizacijama. Kinezi su bili prvi koji su otkrili izvanredne medicinske mogućosti biljaka još 4500 godina prije Krista. Egipćani su zaslužni za prepoznavanje i potpuno iskorištavanje tjelesnih i duhovnih svojstava aromatičnih esencija. Poznato je da su Grci u vrijeme Hipokrata poznavali svojstva ulja i prepoznavali njihovu vrijednost kao sedativa i stimulansa. zraz aromaterapija prvi je put upotrijebio francuski kemičar Gattefosse kako bi opisao terapijsku akciju esencija mirisnih biljaka.

Smatra se da tvari udisanjem ulaze u krvotok i stižu do živčanog sustava, preko kojeg djeluju na limbički sustav u mozgu. Taj je sustav povezan s instinktivnim ponašanjem, emocijama i kontrolom hormona. Eterična ulja razlikuju se svojim djelovanjem: neka smiruju, a druga stimuliraju. trudnoći se najčešće koriste kod glavobolje, nesanice, povišenog krvnog tlaka, tijekom trudova te za njegu perineuma. Ako se odlučite za aromaterapiju, obratite se kvalificiranom stručnjaku. n će proučiti vašu anamnezu i način življenja. Nakon toga će odabrati ulja prema njihovim osobitim svojstvima. Naravno, važno je da vam miris godi. terična ulja uvijek se razrjeđuju u baznom ulju, primjerice badema ili suncokreta. Tretman najčešće uključuje terapeutsku masažu temeljenu na švedskim tehnikama masaže. Iako su mnoga ulja blagotvorna u trudnoći, tijekom trudova i nakon poroda, oprez je vrlo važan. lja nikad ne uzimajte oralno, upotrebljavajte čista organska ulja i strogo se držite uputa.

Prije uporabe posavjetujte se s liječnikom. Aromaterapija je izuzetno djelotvorna ako se držite svih pravila. Dozvolite da vaše tijelo i duh budu očarani bogatom paletom mirisa.

I

U

O E

U

Šarena kiša Boju kišobrana uskladite s bojom torbice ili cipela, čime ćete ostaviti dojam žene koja pazi na svaku sitnicu svog outfita

Piše: IRENA HARAČI-PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Premda je osnovna svrha kišobrana zaštita od kiše, ova su pokrivala već odavno nadišla samo svoju funkcionalnu stra-

nu. Kišobran je danas modni dodatak, a imati nekoliko kišobrana danas je jednako važno kao i imati nekoliko torbi ili pari cipela.

Postoji cijela filozofija kako uskladiti kišobran s ostatkom outfita, a evo i nekih savjeta koji će vam pomoći da i u kišne proljetne dane dobro izgledate. Želite li biti zanimljivi i uočljivi, tada crni kišobran nikako ne smije biti vaš izbor. Činjenica jest da crni kišobran dobro ide uz sve kombinacije, no tu je kraj priče o kišobranu u toj boji, jer ostat ćete neprimi-

jećeni. Želite li pak ostaviti dojam žene koja pazi na svaki detalj svog izgleda, tada boju kišobrana uskladite s, primjerice, torbicom, cipelama, jaknom, balonerom, majicom ili suknjom. Primjerice, želite li još više istaknuti svoju novu crvenu torbu, po kiši prošećite s kišobranom iste boje. A imate li kojim slučajem kišobran s kožnom drškom, tada ga uskladite s kožnom torbicom.

U svim tim slučajevima kišobran će biti “točka na i” vašeg cjelokupnog outfita. Možete se i poigrati različitim nijansama

Usklađeno prije svega

Romantični look

Za ljetni pljusak

- Kakva kiša? - reći će mnogi nakon prošlog sunčanog i veoma toplog tjedna koji je mnogima godio. No prevrtljivo proljeće naučilo nas je da kišobran uvijek treba imati negdje blizu, pri ruci, jer nikad se ne zna kada će tmurni kišni oblaci stići sa zapada.

Točkice, prugice...

odjeće i kišobrana, a nosite li prugice, tada uzmite prugasti kišobran. Ne brinite se ako boje nisu usklađene, važno je da je prugasto! Želite li pak razbiti monotoniju kišnih dana bez obzira na odjeću, tada se odlučite za šarene kišobrane. Točke, cvjetići, dugine boje, bubamare, kišobrani s porukama...

Prvi kišobrani samo za žene Prvi kišobran izumljen je prije 4.000 godina i bio je zapravo suncobran, odnosno nastao je sa svrhom zaštite od sunca. Kinezi su bili ti koji su se dosjetili suncobran zaštititi vodootpornim slojem i tako stvorili kišobran. U Europu je stigao u 16. stoljeću, a u početku su ga nosile samo žene. Perzijski svjetski putnik Jonas Hanway popularizirao ga je i u muškom svijetu. Prva prodavaonica kišobrana “James Smith and Sons” otvorena je 1830. godine u Londonu.

Frizerski salon Ne mora sve biti na svojemu mjestu!

L A

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

jeti se svi ulijenimo, ništa nam se ne da, a kamoli uzeti peglu u ruke i ravnati pramen po pramen za savršen izgled kose ili sjediti kod frizera. Sva sreća, ove sezone frizeri su pokazali razumijevanje za ljetnu letargiju i u trendu su opuštene frizure za koje nije potrebno odvojiti više od desetak minuta. Bez obzira na to koji trend slijedili, zapamtite: ove sezone ne mora svaka dlaka biti na

svome mjestu, dovoljno je da je kosa čista i sjajna! ko imate malo kovrčaviju i dulju kosu, jednostavno je pustite da se osuši na zraku i povremeno je razbarušite prstima da dobijete neodoljive “zgužvane lokne” te nanesite sredstvo za sjaj kose. Jedna od najlakših frizura: kosu koja se osušila na plaži skupite u neuredni rep. Izrasle šiške lagano položite preko tjemena i pričvrstite gumicom.

Višak pramenova neka slobodo leprša i izlazi na sve strane. Ova frizura najbolje izgleda na povratku s plaže dok još niste isprali sol. Kratka zalizana kosa daje notu elegancije našem izgledu. Međutim, nemojte kosu zalizati gelom! Radije nanesite kremu za oblikovanje koja će joj dati zdravi sjaj. Idealna frizura za međufazu dok čekate da se vratite s godišnjeg da bi otišle k frizeru.

Ženski svijet 43

17. svibnja 2011., br. 365

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ksenija Erker, pjevačica

Žena mora imati svoj tajni život Članica žirija “Zvijezde pjevaju” za sebe kaže da je dobra i duhovita, ne trpi bahatost ni aroganciju, a glavni kriterij pri odabiru odjeće joj je: dovoljno velik broj OLEG MOSKALJOV

Piše: GORDANA IGREC

Najblažu ocjenjivačicu pjevačkog žirija petog showa “Zvijezde pjevaju” Kseniju Erker pronašli smo na adresi njezinog boemskog stana u potkrovlju zgrade ujutro i, u središtu Zagreijest se osv u koji ba s pogledom i dan na rascvjetane zahval tobom i trešnje, magnolije i raspupani je pred i ga kao drvored. korist

Kava i “čik”

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Gljivice na koži i noktima I

ako uzročnici gljivičnih oboljenja kože i noktiju mogu biti identični, promjene se znatno razlikuju u izgledu. Tako se površinska infekcija neobraslih dijelova kože očituje crvenkastim žarištima, često pravilnog oblika, koja se ljušte i polagano šire. Izgled promjena dakle, u potpunosti je drugačiji nego na stopalima, iako je uzročnik identičan (tzv. Trichophyton mentagrophytes). Osim toga, takav izgled promjena često upućuje i na krivu dijagnozu psorijaze, pitirijaze i sl. Karakteristično za obje vrste promjena je da su praćene svrbežom. Nalazom uzročnika u nativnom preparatu (bris uzet s površine kože koji se pregleda pomoću mikroskopa), u potpunosti potvrđuje dijagnozu gljivične infekcije kože. ljive mogu uzrokovati i infekcije obraslih dijelova kože, osobito vlasišta. Tamo nalazimo pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena sitnim ljuskama, sivo-bijelom suhom peruti. Na mjestima su vidljive i slomljene vlasi. Slične promjene mogu se pojaviti i na području brade kod odraslih muškaraca. I ovdje je u slučaju sumnje na gljivičnu infekciju potrebno uzeti materijal iz oboljelog područja te pregledati uz pomoć mikroskopa. Takva slika na vlasištu često vodi u „krivom smjeru“, pa se zamjenjuje s oblikom suhe (ne-gljivične) peruti, seboreje ili pak psorijaze. znimku čini duboko gljivično oboljenje vlasišta.

Tu infekciju najčešće razvijaju djeca i odrasli muškarci koji dolaze u dodir s domaćim životinjama. Snažna reakcija vlasišta posljedica je snažne upalne reakcije čovjeka na invaziju gljiva, koje inače obitavaju na životinjama. U žarištu se na početku vide pojedini „prištići“, koji se vrlo brzo udružuju i tvore velika, otečena žarišta, iz kojih ispada kosa i cijedi se gnojno-krvavi iscjedak.

Promjene su bolne na dodir, praćene povećanim limfnim čvorovima na vratu. Karakteristično je da vrlo često cijele ožiljkom. I kod ove vrste infekcija slične se promjene mogu pojaviti na bradi odraslih muškaraca.

G

is zadnji da ti je

Na š te dnjaku je krčkao bakalar i bio je petak, a u domu Hegedušićevih vladala je prava domaćinska atmosfera. Ležerno, ugodno, toplo i susretljivo. Takva je bila i naša domaćica, koja je debitirala 1974. godine s pjesmom “Povedi me večeras” koju je uglazbio njezin tada još mladić s kojim je bila u vezi, Hrvoje Hegedušić. Iste te godine Ksenija je debitirala na Zagrebačkom festivalu, dobila nagradu publike, bila na turneji u SSSR-u te se udala. Ubrzo nakon toga rodila je svoje dvije kćeri, Hanu i Martinu. Kao profesorica glazbe zaposlila se u osnovnoj školi gdje je predavala osam godina, pa se ostavila glazbene karijere. Poznata glazbenica danas namjerava ponovno na svjetla pozornice. Dok priprema album “Nismo sve Karenjine”, za Male ženske razgovore odškrinula je vrata svog ženskog svijeta koji je samozatajno izgradila uz “tajanstvenog dečka s gitarom”.

Jutro započinjete sa...

Kavom. Moj muž Hrvoje jedan je od onih tradicionalnih muževa koji je oslobođen svih poslova u kući, posebno kuhinje, ali moram reći: svako jutro me čeka kava, uz koju ide i cigareta.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Dobra, debela, duhovita.

Vaš uzor u životu?

Imam veliku sreću i čast da mi je već 35 godina biti vrlo dobra prijateljica Gabi Novak, koja mi je bila uzor kad sam počinjala pjevati, na način njezine karijere i na način njezinog profesionalnog života, te odnosa prema medijima. Od te žene stvarno se može puno naučiti i u tom, privatnom smislu. Što je najvažnije u vezi?

Poštovanje i tolerancija pod pretpostavkom da je iz ljubavi nastala.

Najromantičniji trenutak u životu?

Prije ruske turneje posvađala sam se s Hrvojem i mislila da je gotovo za sva vremena. Vraćajući se iz Murmanska sa Sjever-

Dermatolog

I

Žene nikad ne smiju priznati sve što misle - kaže Ksenija Erker

U 37 godina braka svaki dan juha na stolu Volite li kuhati?

Obožavam. Jedino kolače ne volim peći, to mi je “tlaka”. Mogla bih 24 sata biti zatvorena u kuhinji, nikad mi nije ništa teško: ja sam preslikana svoja mama. U 37 godina braka svaki dan smo imali juhu na stolu, a prijatelji me znaju pamtiti po onome nog pola s predivnim starim ruskim vlakom u Lenjingrad, dočekao me je na stanici s cvijećem u ruci. To je bilo potpuno neočekivano. Tada se, naime, u Rusiju nije moglo ući. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Još kao klinka sa svojom prijateljicom imala sam leksikone, spomenare i dnevnike te svoje ljestvice najzgodnijih ljudi, što vani, što kod nas. Već tada je meni na prvom mjestu bio Hrvoje Hegedušić: fizički izgled i neka samozatajnost uz gitaru.

Jeste li ljubomorni?

Sad više ne. Ali kao mlada bila sam toliko ljubomorna da imam osjećaj da je čovjek svoju količinu ljubomore koju je dobio, ako ju je tako strastveno iživio kao

što oni vole, da im ugađam, kao i mojim četverim unucima. Kuham normalna, tradicionalna jela, od čušpajza od kelja s faširancima, do raznoraznih čarolija za večeru.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Ne samo da sam po sjetila, i pjevala sam u ja svoju, jednostavno potrošio te je više nema. Što je za vas majčinstvo?

Dar s neba, Božji dar.

Vaš moto u životu?

Ujutro se osvijesti, zahvali danu koji je pred tobom i iskoristi ga kao da ti je zadnji.

Biti uspješan Što je za vas uspjeh u životu?

Veseliti se svakim godinama koje živiš i koje te nose, ali da nađeš u sebi mir i ravnotežu između sebe i svijeta koji te okružuje. Onaj koji to pronađe za mene je uspješan čovjek!

Svaka prava žena nikad ne smije...

Priznati sve što misli! Treba u sebi pronaći mogućnost da

Varaždinu! Sada i puno češće idem u Varaždin jer mi kći Hana s obitelji živi na Varaždinbregu, a i gledala sam nedavno njezinu predstavu “Enciklopedija izgubljenog vremena”. Naravno, ne smijem zaboraviti. Hana mi iz Varaždina nabavlja i bučino ulje. vjeruje toliko sebi, ima svoj tajni život kao što je imala kao tinejdžerica.

Iz takta me može izbaciti...

Bahatost, arogancija i nesućutnost prema drugim ljudima.

Iz kuće ne izlazim bez...

Cigareta i ključeva.

Koji odjevni stil njegujete?

Koji ima veliki broj da stanem u njega. To je primarno. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Suprotstaviti se nekim autoritetima, danas čak i pokojnim roditeljima, makar sam se ja dosta suprotstavljala. I zapravo, žao mi je da spadam u onu tipičnu šutljivu hrvatsku većinu. Žao mi je da nisam slobodnija, glasnija i samosvjesnija.

44 Ženski svijet

Seks bez ljubavi, put prema vezi?

Mogu li se neobavezna seksi druženja pretvoriti u nešto više? Mogu! - poručuju sociolozi s Univercity

of Iowa. Oni su o toj temi napravili istraživanje i utvrdili da se i neobavezne veze mogu pretvoriti u one ozbiljne. No, u cijeloj toj priči oba partnera moraju biti spremna na to. Sve dok su partneri otvoreni prema toj mogućnosti, nema velike razlike u dugoročnoj kvaliteti veza parova koji su se brzo upustili u neobavezan seks od onih koji su prvo uživali u romantici, izlazili i čekali na prvi odlazak u krevet.

Autor studije Anthony Paik smatra da je problem u tome što u stvarnom životu ne možete isključiti i odijeliti ljude koji nisu spremni na veze. Puno je onih koji se upuštaju u neobavezne veze začinjene seksom upravo s nadom da će naići na ljubav i ozbiljniju vezu. Naravno, ima i onih koji žele upravo to u što se upuštaju – seks bez ljubavi.

17. svibnja 2011., br. 365

MALA ŠKOLA ŠMINKANJA Trendovi ovo proljeće i ljeto

Neka koža diše!

Ove sezone zaboravite puder i teške podloge, koristite bronzer i kremasta rumenila u bojama breskve te vodootpornu maskaru Piše: MATEJA PETRIĆ M Style – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

rančastog izgledaju odlično na preplanuloj koži.

Uvijek koristite vodootpornu maskaru. Danju je dovoljan jedan sloj kako biste izgledali što prirodnije, večer moNakon duge zime i teš- a nažete stake šminke koja se v it i v iš e u to vrijeme najviše slojeva, nanosi, dolazi ljeto pri tome koje zahtijeva minipripazimalizam, barem što se te da se šminkanja tiče. Iako se ne slijetrendovi šminkanja gope. tovo svakog ljeta stalTeški no mijenjaju, jedno ruž za pravilo ostaje i u sne isto: ne pretešk e zamitjerujte. n s u a jenite Priuštiruž z ite prozirnim sjate svo mijen a z jilima i to najčešće jem licu nim prozir a SDF onima koja imaju i koži da s a SDF faktor. Uz to svakog sjajilim rom što ćete izgledati ljeta diše. fakto lijepo, zaštitit ćete se U nastavku od jakog sunca. vam donosimo nekoliko savjeta kako bi vaše lice tijekom cijelog ljeta bilo zaštićeno, a opet pažljivo našminkano.

skve rumenila u boji bre Koristite kremasta

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Što manje Za početak, zaboravite puder i teške podloge, a umjesto toga koristite toniranu kremu s SDF- om (zaštita od sunca). Upotrebljavajte bronzer u ljetnim danima kako biste dočarali preplanulu put.

On se u pravilu nanosi velikim kistom na čelo, bradu i nos, nikako na cijelo lice.

Bronzer u prahu lagan je za lice, ne ostavlja mrlje i stapa se s kožom. Ako želite da vaše oči izgledaju veće, nanestite bronzer ispod obrva.

Koristite bronzer sa zlatnosmeđim nijansama.

Koristite kremasta rumenila u bojama breskve, ona se najljepše stapaju s kožom i izgledaju prirodno. Sjenila igraju veliku ulogu ljeti igrajte se bojama. Obavezno koristite sjenila u prahu, nikako kremasta. Najčešće se koriste svijetli tonovi poput bež i roze, dok nijanse na-

Ljeti je obavezna vodootporna ma skara

zlatno Koristite bronzer

-smeđih nijansi

Umivajte se - češće!

Svjetlucavi make up pravilo je svako ljeto. Tajna je u tome da treba osvijetliti samo jedan dio na licu, nikako cijelo. Hoće li to biti oči, usta ili obrazi, ovisi samo o vama. Večerni ljetni make up ne razlikuje se previše od dnevnog, samo malo više istaknite oči, najbolje sjenilima u zelenim, plavim ili srebrnim tonovima. Voda također ima veliki utjecaj na samu kožu, pa je preporuka stručnjaka lice nekoliko puta na dan umiti, kako ona ne bi izgubila vlagu, jer se koža ljeti pojačano suši.

Kozmetički savjeti Tretman mikroniziranim morskim algama S M Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

ve žene koje se žele počastiti pravim talasoterapijskim tretmanom, čine to kako bi aktivirale kožu i vratile ravnotežu vitalnim funkcijama. Mikronizirane morske alge bogate su mineralima, lako penetriraju u kožu, omekšavaju je i vraćaju joj ravnotežu. Za sve žene s masnom kožom koje žele regulirati proizvodnju sebuma, preporu-

čujem čišćenje lica s maskom od morskih algi. ikronizirane morske alge nanesene kao maska osiguravaju pravi talasoterapijski tretman. Pažljivo nanesene, poput toplog baršuna na koži, prirodna bogatstva minerala i vitamina otpuštaju se uz nježnu, pročišćujuću toplinu koja otklanja suvišak tekućine i stanični

otpad. Koža ponovo zadobiva sježinu i blistavost. Savršene rezultate daju na svim tipovima kože zbog esencijanih ulja koja se stavljaju u masku prema tipu kože, a posebno umiruju i liječe problematičnu nečistu kožu. vaka koža ima drugačije potrebe, ovisno o starosnoj dobi, prehrani, klimatskim utjecajima, načinu njege, spolu. Da-

S

nas klijentice ne samo da traže sigurne i djelotvorne tretmane, nego i proizvode koji djeluju na sva osjetila. Tretman mikroniziranim morskim algama može se raditi kao dio tretmana čišćenja lica, ali i kao tretman njege lica, a posebno ga preporučujem sad u proljeće, koje je poznato kao vrijeme promjena pa tako i naša koža traži posebnu njegu.

Ženski svijet 45

17. svibnja 2011., br. 365

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Vatromet u postelji!

N K

Kada je idealna za sporije vođenje ljubavi, uz mnoštvo pjenušavih mjehurića i svjetlost svijeća

OTKRIVAMO Prava mjesta za razbijanje monotonije u seksu

Vrhunac u ormaru Uz mjesta poput tuš-kabine, kade ili perilice, dobra mjesta za vođenje ljubavi su pod, stepenice, kuhinjski stol i – ormar Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Već i vrapci na grani znaju da seksualni život možete osvježiti novim mjestima za takvu vrstu aktivnosti, a da biste to učinili, ne morate čak ni izaći iz kuće. No koja su to mjesta u cije

vibra di roizvo koje p dok a mašin a daju gir u f i r t n ce vašim itam” r i v o “n tima pokre

vašem domu koja mogu uvesti revoluciju u vaš seksualni život i donijeti nova uzbuđenja?

”Novi ritam” Za početak se možete - servirati na stolu. U brojnim filmovima upravo je kuhinjski stol jedno od najčešćih mjesta gdje parovi vode ljubav.

Sasvim je svejedno hoćete li zadovoljiti apetite prije ručka, odnosno večere ili nakon obroka, pa još i dodatno potrošiti kalorije. Važno je samo da maknete stolnjak jer, tvrde oni koji su isprobali, lakše se klizi po stolu!

I u kupaonici postoji nešto što će vam probuditi strast.

Dobra stara perilica za rublje, a dobro može poslužiti i – sušilica. U oba slučaja ključan moment je centrifuga. Navodno vibracije koje proizvodi mašina dok centrifugira daju sasvim “novi ritam” vašim pokretima.

Ako vam ova ideja baš nije legla, prebacite se na kadu, odnosno tuš-kabinu. Dok je kada idealna za sporo vođenje ljubavi, uz romantične svijeće i pjenu, tuš-kabina je kao stvorena za seks na brzinu.

Mjesta koja će razbiti monotoniju u seksu su pod i stepenice. Ako ste se odlučili za

etko mi već tjednima šalje čudne SMS poruke.

U najmanju ruku dvosmislene, ali s izraženim okusom erotike i seksa. Najprije sam mislila da je poruka stigla zabunom, a kad su zaredale, skužila sam da su u pitanju ciljane poruke. Za mene. Osobno!

I anonimno. oliko god samu sebe uvjeravam da me one ne zanimaju, ipak me takve poruke golicaju. Jer ne znam tko je iza njih? Tajni obožavatelj, opaka ženska osoba ili netko tko zbija šale na tuđi račun? Na moj račun! I zašto? Ne volim takve stvari s anonimkama ni na mobitelu, niti na internetu. ne uglavnom počinju bezazleno, pa onda platonski, da bi se na kraju okrenule u neku vrstu virtualnog verbalnog pornića, naravno, uz pretpostavku da je i dalje u pitanju obostrana anonimna igra. nam frendicu koja se svaku večer tako satima “igra” s nepoznatim tipom. I toliko se navukla da je u ekstazi. Čak i gore od toga. Kod nje se pojavila erotomanija! Gotovo bolesno potencirani spolni nagon. Sve je izmaklo kontroli i ona se ponaša kao da više nema ni osjetilne, a kamoli erogene zone!

Ne traži dodir, ne živi u stvarnom svijetu. Kao i onaj, nepoznat netko s druge strane, koji očito, ima iste probleme. Strah od samoga sebe. oš se nije razdanilo kad je st igla neka poruka.»Najljepša si kao sada, snena, kad ti milujem razmaknuta bedra...» - pisalo je. Nisam mogla vjerovati. Ja sam još u krevetu. I snena sam. Polako se razbuđujem, a bedra su mi lagano razmaknuta, opuštena. Ma koji je to vrag? Ovo je postalo odvratno. zbrisala sam poruku i isključila mobitel. Jer, htjela to ili ne, takve mi poruke unose nemir. Tko je taj koji zna da sam u postelji, da sam naga i snena, da sam podatna i razbludna? Otkud zna da uživam dok se budim uz nekoga tko me dodiruje, miluje, cjeliva? Uz nekoga koji sada nije tu, ali mi sanjarenje o njemu i toj toploj jutarnjoj idili ne da da se razbudim... Na kraju ispada da je čovjeku ponekad potrebno da ga netko ili nešto uzdrma! Pa makar i običan SMS! To unutarnje preispitivanje i uzaludno traženje nekog nepoznatog voajera, pokvarenog ovisnika o mobitelu ili nekog jadnika koji nema hrabrosti biti sretan u dvoje, odjednom je probudilo moju pohotu. Sutra se vraća moj lover, a to će biti vatromet u postelji!

O Z

J I

Seks na klaviru? Tko ima, neka proba!

Seks uz zvukove s klavira Kao jedno od mjesta koje se predlaže za vođenje ljubavi je i klavir. Naravno da klaviri baš nisu uobičajeni u domovima, pod, najbolje je da odaberete onaj dio gdje je tepih, jer je udobniji od “golog” parketa ili pločica. I stepenice su zanimljivo mjesto za akciju, ako se vodimo za onom starom “što neobičnije, to uzbudljivije”.

Najbolje mjesto je podnožje stepenica jer u tom slučaju ne postoji opasnost da se otkotrljate.

Vjerovali ili ne, jedno od

ali u slučaju da ga imate – probajte. U tom slučaju najbolje je da vi sjedite na tipkama, a muškarac obavi svoje – nastoječki. dobrih mjesta za seks je i – ormar. Mnogima ova ideja nije nimalo privlačna jer kako je moguće ugasiti strast u prostoru prenatrpanom odjećom i raznoraznim drugim sitnicama?! No navodno je ormar odličan jer je s jedne strane zatvoren i mračan, a s druge strane udobnost će vam pružiti sva ta odjeća koja je u njemu.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija Eterično ulje lovora pomoć kod paradontoze B

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

iljka lovor simbol je mudrosti, slave, zaštite i mira. Ima dugu tradiciju korištenja u fitomedicini. Rimljani su vjerovali da ima sposobnost spriječiti širenje zaraznih bolesti, u srednjem vijeku drvo se smatralo zaštitom od zla, zaraznih bolesti, uroka i udara groma. terično ulje lovora ima široki spektar primjena pa se koristi u kozmetičkoj, parfemskoj i prehrambenoj industriji, a u aromaterapiji zauzima

E

jedno od vodećih mjesta kad je riječ o jačanju imuniteta i za prevenciju mnogih tegoba; jednako tako dobro potiče obnavljanje svih fizioloških funkcija nakon infektivnog procesa.

Zbog svojih protuvirusnih, protubakterijskih i protugljivičnih svojstava vrlo je dobra pomoć pri raznim zdravstvenim tegobama kao što su gripa, upala grla, upala uha, upala sinusa, bronhitis i sl. Često se koristi u preparatima za poticanje cirkulacije krvi i limfe, a naročito

za tretiranje otečenih limfnih čvorova.

Odlično je sredstvo za smanjenje bolova i grčeva u mišićima, koristi se za tretiranje istegnuća, uganuća, artritisa i išijasa. Preporuča se za korištenje kod infekcija probavnog trakta, nadutosti i loše probave, regulira rad jetre i bubrega. Ovo ulje potiče i regeneraciju stanica, pa se koristi kod raznih kožnih poteškoća i problema kao npr. za tretiranje akni, ranica, ogrebotina, psorijaze, šarlaha i vodenih kozica.

Također se zbog tih obnavljajućih svojstava često primjenjuje i kao pomoć kod gingivitisa (upala zubnog mesa), paradontoze, kod rana nakon vađenja zuba i za ublažavanje dekubitusa. terično ulje lovora mora se pažljivo koristiti jer u suprotnom može izazvati nadraženja na osjetljivim tipovima kože te glavobolje. Stoga je bitno ulje koristiti u niskim koncentracijama i nikada ga ne stavljati direktno na kožu.

E

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

BRZI ZAJMOVI

CIJELA HRVATSKA

> MOGUĆNOST OTPLATE TRAJNIM NALOGOM > BEZ OVJERE POSLODAVCA NA OSTATAK PRIMANJA 091/1522 743, 098/1929 893 091/9052 816, 091/324-8958

-Krediti do pola primanja -Krediti na ostatak primanja -Crna lista/HROK ne smeta -isplate u jednom danu 091 9741 319 098 324 545

KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1730e 35.000 €! Useljiva kuća, 5 km od VŽ, novo centralno, garaže i gospod. zgrade. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRILIKA tjedna! Prekrasna vikend kuća u Beretincu 40 m² ( za stanovanje) te novija vikendica 40 m² u Križancu! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Novouređena kuća u Turčinu (blizina grada) 90 m² i 500 okućnice - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Kuća starija u Sračincu (Zelengaj) 70 m² sa prekrasnom okućnicom od 1500 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh , Mali Vrh, Beretinec!

Mob. 091/784-4868 ozn.62c KUĆA u Gortanovoj 80 m² i 600 dvorišta - 75.000 € i kuća u Ličkoj na Banfici 150 m²- 105.000 €! Lu-

cerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c V. NAZORA, Dravska Poljana, Starčevićeva, Kumičićeva, F. Račkog, Krapinska, Kučan Marof, Turčin…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670 ozn.1864 KUĆU, Varaždin, B. Radića, 50 m do bolnice, 330 m², podrum, visoka prizemnica, dvorište 550 m², sve uređeno, 4 garaže, 200.000 €, prodajem. Mob. 099/271-0988, 098/482-001 ozn.1890 NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/1784600 ozn.1734e KUĆA– ugao Milkovićeve ulice i I.G.Kovačića, 150 m do bolnice! Trenkova ulica, gradilište 612 m² sa kućom! Još preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/fax: 042/321-071, 098/284-692, www. acd-premier.hr ozn.126c VARAŽDIN: I. Zajca 110.000 €, Kumićićeva 90.000 €, Fabijanska, starija, okućnica 900 m2, 110.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c TOMAŠEVEC, super komforna 2 x 90 m², okućnica 800 m², 87.000

€, Križanec 104 m² suteren + prizemlje(200 m²), okućnica 1400 m², 115.000 €, Turčin, katnica 200 m², okućnica 1300 m², 150.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c STARIJA kuća 160 m2, Varaždin, miran kvart, 10 min pješice do centra, 180 m2 dvorišta. Povoljno.

Mob. 095/504-7882, 091/942-3768 ozn.1905 KUĆU visoku prizemnicu sa garažom, na Banfici, prodajem. Mob. 098/752-896 ozn.1927 KUĆU katnicu 158 m², okućnica 1126 m², u Kućanu Gornjem, prodajem. Mob. 095/521-5637 ozn.1940 KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu. Isplata odmah. Mob. 099/6817936 ozn.2082b KUĆA katnica 3 stana, podrumi, svjetla, nedovršena. Upitati na: 212-675 ozn.2088b

STANOVI PRODAJE se trosobni stan u prizemlju, u strogom centru Varaždina, Nazorova 12, pogled na park i Stari grad, potpuno renoviran 2009.,prilagođen za poslovni prostor tihe djelatnosti, etažno centralno, alarm, režije minimalne, u dvorištu veliko parkiralište gdje je garaža koja pripada stanu. Stan podoban za stanovanje uz male preinake. Cijena po dogovoru.

Slike na njuškalu hr. broj oglasa 2702976. Informacije 042/332-670, 098/446-710 ozn.280c GRABANICE najpovoljnije! Dvosobni 37,50 m², trosobni 50,80 m² te 55 m², trosobni 69 m²!Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868, www.lucerna-nekretnine. com ozn.62c

POVOLJNO! Jednosobni stan 25 m² u Zagrebačkoj - 23.900 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA prilika! Dvosobni i trosobni stanovi (blizina bolnce) - od 55 m², 78 m², 84 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI: A. kralja Zvonimira 53 m² (etažno, pvc) , Kozarčeva 57 m² (II. kat, etažno). Mob. 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

MALI OGLASI već od 40 kuna 1-SOBNI: Dravska 28 m², Trakošćanska 31 m², Ludbreška 44 m² (et.gr.), Zagrebačka 25 m² i 33 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 2.SOBNI: Z. i Frankopana 52 m² (38.000 €), Križanićeva 48 m², Režekova 48 m²,Vrazova 44 m² - 33.000 €… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆA 52 m² i 60 m², Zagrebačka 62 m², Vukovarska 67 m², R. Boškovića 76 m², B. radić 84 m² (et. gr)… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice - 95 m² (90.000 €), 88 m², 81 m² , 55 m², 38 m², T. Ujevića 58 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

17. svibnja 2011., br. 365

HITNO – ispod cijene! Centar grada, 2-soban, 43,40 m², etažno grijanje, 30.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c 1-SOBNI: Zagrebačka 33 m², visoko prizemlje, sve etažno, 33.000 €, Trakošćanska 31 m², 1. kat, 34.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c 2-SOBNI: Zrinskih i Frankopana 47 m², 31.000 €, V. Novaka 58 m², 50.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c 2-SOBNI: M. Krleže 1, 57 m², II. kat, novi, nekorišten, komforan, klima, 1.600 €/m² i Grabanice 3, 3-sobni; 76 m², novi sa garažom 1.200 €/ m² - moguća zamjena za apartman na moru. KAPITAL d.o.o., 042/313955, 098/9767-144 ozn.227c JEDNOSOBNI stan, 31,50 m², 1.000 €/m² (Banfica) i poslovni prostor, 25,40 m², 1.350 €/m² (Grabanice) – novogradnja, prodajem. Mob. 098/449-583 ozn.285c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 800 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1716 STAN 58 m², etažno grij., moguć. krut. gor., vlastita brojila, Aleja kralja Zvonimira 2/II, prodajem.

Mob. 098/160-2016 ozn.1863 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.1869 GARAŽU na Banfici, 16 m², zidana, povoljno prodajem. Mogućnost plaćanja na rate. Tel. 042/233-155 ozn.1893 DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob.

098/622-082 ozn.1732e PRODAJEM trosoban stan 79 m² u kući (etažirano, prizemlje), 860 €/m² ili iznajmljujem (1.900 kn + režije). Mob. 098/934-8210 ozn.381a JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/5659913, 091/881-4794 ozn.2094b

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/232-0350.

091/352-0083 ozn.1733e GRADILIŠTE sa lokacijskom dozvolom u lijepom djelu Hrašćice, 600 i 500 m², povoljno prodajem. Mob. 099/8530-930 ozn.1918 POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor 15 m², u Meštrovićevoj ulici u VŽ, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.1887 PRODAJEM/iznajmljujem 23 m² uličnog poslovnog prostora na Trgu bana Jelačića u Vž. Mob. 091/547-1458 ozn.1887 POSLOVNI prostor od 21 m2 u samom centru Novog Marofa, na tržnici, iznajmljujem. Pogodno za ured, trgovinu, poslovnicu banke, mjenjačnicu, osiguranje, trgovinu, zlatarnu ili bilo što drugo. Sve po dogovoru, vrlo povoljno. Informacije na: 042/240-980. ozn.1729e POSLOVNI prostor u centru Va-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

17. svibnja 2011., br. 365

raždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1733e

MALI OGLASI već od 40 kuna AUTO-MEHANIČARSKU radionu za kamione - potpuno opremljenu + parkiralište 4000 m, iznajmljujem.

Mob. 099/810-5681 ozn.1908 CAFFE BAR u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.1926 ULIČNI poslovni prostor, 19 m², u centru Varaždina, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/792-8131 ozn.1937

NAJAM POTRAŽUJEMO najam jednosobnih, dvosobnih i trosobnih stanova za poznate najmoprimce!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607093 ozn.1916

kao novi, 3.550 €; Golf IV 1.6i-16V, ‘00. g., full oprema, reg. 1 g., odličan, 4.199 €; Fiat Punto 1.2i cabriolet, reg. 1 g., crni, odličan, ‘97. g., 2.500 €! Mob. 091/1437007 ozn.1939

DVOSOBAN, podrumski stan u Va r a ž d i n u (Zagrebačka – Brezje), iznajmljujem. Mob. 099/576- 6657 ozn.2084b

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.1939

JEDNOSOBAN, namješten stan, iznajmljujem. Upitati: 091/7946380, poslije 17.00 h ozn.2085b DVOSOBAN stan u Vrazovoj ulici, 3. kat, iznajmljujem. Mob. 099/411-6801 ozn.2091b SOBU u stanu, preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.383a ŠATOR 5 x 5 m i 7 x 5 m za sve prigode, iznajmljujemo! Mob. 095/822-3090 ozn.1910

PAG grad, Bašaca - predsezonska cijena, apartman trosobni, klima, parkiralište, pogodno za dva bračna para, more 250 m, grad uz more 900 m. Upitati: 091/569-1900 ozn.1853

JEDNOSOBAN stan u zgradi, Trakošćanska, 1.kat, namješten, iznajmljujem. Tel.042/331-200, mob.

098/977-5323 ozn.2c

CRES, Martinščica, iznajmljujem apartman, pogled na more, par minuta do plaže, 220 kn/dan.

Mob. 091/547-8396 ozn.1866

JEDNOSOBNI, namješteni stan u centru grada, iznajmljujem. Tel. 233-772 ozn.2078b

LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a.

Mob. 098/951-8248 ozn.1735e

DVOSOBNI stan, kompletno namješten, u kući sa posebnim ulazom, iznajmljujem. Tel. 042/331-854 ozn.1872 BRAČNI par, nepušači traže 1-sobni/manji dvosobni, namješten stan, u Grabanicama, od 1. 6. 2011.

Mob. 092/301-3517 ozn.1880 NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

APARTMANI APARTMANE, 200 m od mora, Nin kod Zadra, iznajmljujem.

Mob. 098/573-349, 023/360-440, 091/589-6457 ozn.1684

IZNAJMLJUJE se dvosobni stan 55 m² u Prešernovoj , centar, komplet namješten! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

SOBU s upotrebom kupaone i kuhinje, u Jalkovečkoj ulici, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/551-144 ozn.1856

jam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c

SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30% . Mob. 098/969-5884 ozn.1737e

VOZILA EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - na-

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c MONTAŽNE metalne garaže 3 x 5 m, od pocinčanog obojenog lima, prodajemo. Cijena: 8.600 kuna montirana na gradilištu kupca.

KAPITAL d.o.o., Zagrebačka 4, Varaždin, 042/313-955 ozn.227c TOMOS i GENERIC motocikli sada u novim akcijskim ponudama. Sve informacije: Janka Leskovara 2, tel.

230-140, AUTO CENTAR DAKRA ozn.256c GOLF III 1.6i, ‘96. g, 170 000 km, reg.do 02/2012, šiber, centralno, servo, ABS, cijena 16.000 kn. Mob. 091/9700-259 ozn.1737e SKUTER 125 ccm³ Jinlun JL 125 T-10, retro izgled, prodajem/mijenjam za skuter 50 ccm³. Mob. 095/5110508 ozn.1892 OPEL CORSA 1,2i-16V elegance, ‘03. g.,64000 km, full oprema, 1. vlasnik. Skuter-Peugeot, 2002. g., 100 ccm, auto prikolica 550 kg + cerada. Mob. 099/810-5681 ozn.1908 KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Audi 100 2.4 diesel, reg.

2/2012, 1.299 €. Mob. 098/777-095 ozn.1931 RENAULT MEGANE 1.9 DTi, ‘01. g., full oprema, reg. 1 g., 5 vrata,

Mali oglasi 47

GOLF III 1.6i, ‘96. g., 170 000 km, bijeli, reg. 2/2012, servo, centralno, ABS, 16.000 kn, šiber, prodajem. Mob. 091/618-8207 ozn.1947 MITSUBISHI Carisma 1,6 benzin, 73 kW, 1998. g., reg. XII. mj. Vozilo u izvrsnom stanju, povoljno. Mob. 099/3115-188 ozn.2087b

POSAO TRAŽI se odgovorna muška osoba za pripomoć starijem, pokretnom bračnom paru. Rad u inozemstvu, 140 km od Varaždina. Potrebna niža razina znanja njemačkog ili engleskog jezika te vozačka dozvola B kategorije. Od kandidata se očekuje samostalnost u obavljanju kućanskih poslova i popravka.

Stan i hrana osigurani. Plaća po dogovoru. Prijave na e-mail adresu info@agroludbreg.hr ii broj telefona 042/840-666 ozn.309c RESTORAN Dravski motiv traži kuhara s iskustvom. Više informacija na broj telefona 091/268-4720 ozn.15c TRAŽI se osoba za čuvanje djeteta i pomoć u kući, Trnovec.

Mob. 098/319-187, 042/683-905 ozn.1874 TRAŽIM posao: održavanje kuća, stanova, vođenje domaćinstva, pomoć starijim osobama, čišćenje kafića, poslovnih prostora. Mob. 095/568-9520 ozn.1915 HITNO, bilo kakav posao tražim kao pomoćni radnik, B-kat., ozbiljne ponude. Mob. 091/5633-092 ozn.1941 TRAŽE se mlađe ženske osobe (može studentice) za rad u lokalu (VŽ). Mob. 095/588-1546 ozn.1944

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

434 ozn.7c

= G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ N J_'N ġėġĤÑĺČĉÑȨ ĺåĪđÑĪÿĒåȦ ČåáåĒÿÝåȦ þČÑáĒĉÑàåȦ ĪÑĒĊėĺåȦ ČåáėđÑĮåȦ ĨıäåĤÿÝåȦ åČ ÿ ġČÿĒĨĊå ġåßÿ ÿ ÜėĉČåĤåȦ ĨåĤĺÿĨ ÿ đėĒĮÑłÑ ĊČÿđÑ ıĤåäÑĉÑȩ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɶɴɸȿ ɵɹɼ ėŀĒȩɴɳɷÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.1884 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿ ɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿ ĊėĒĮıĤÑȩþĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

e GG 2'8 Ɂ S &8' 0 J= Ȩ 2 S_Ȧ _ Ȧ đėĒÿĮėĤÿȦ ĊėđġĉıĮåĤÿȦ ČÿĒÿĉåȦ ÑıĮė &ÿȿ"ÿȦ îėĮėȦ ĊÑđåĤåȦ ĊıßÑĒĨĊÿ ÑġÑĤÑĮÿȦ ĮåČåîėĒÿȦ ĊČÿđå ÿĮáȩȩ ' áÑČĉå ĒÑĉĉåîĮÿĒÿĉÿȢ _ÑĤÑłáÿĒȦ eÑûėĤĨĊÑ ɴɶȦ ɳɷɵȹɵɶɵȿɹɼɸ ėŀĒȩɹÝ N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c NADSTREŠNICE, ograde, metalne konstrukcije. Mob. 091/162-4215 ozn.48c GRAĐEVINSKA firma izvodi sve vrste građ. radova, gradnja kuća od temelja do krova te postava

48 Mali oglasi rubnika i tlakavaca sa garancijom.

Mob. 091/511-0682 ozn.81c TLAKAVCI – priprema i postava tlakavaca, rubnika, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Izvodi firma sa iskustvom. Mob. 091/5110682 ozn.81c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci.

Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

terena, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417373 ozn.1678 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Tel. 641-308, mob. 091/762-4286 ozn.1681 VODOINSTALATERSKI obrt Mario: povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju; odvoz šute: Mob. 095/5145-755 ozn.295c FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova.

Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.1707 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.1722 POSTAVA tlakovaca, uređenje okoliša, sijanje trave, izvedba kanalizacije, hidroizolacije i sitni zidarski radovi, www.tlakovci.hr, 098/260009 ozn.1865 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.1879 KERAMIČARSKE radove i ručnu izradu mozaika, izvodim kvalitetno i povoljno. Tel 214-565, 091/1214565 ozn.1897 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, kvalitetne zemlje, kratko piljena bukova drva, strojni iskopi terena. Mob. 099/3530-180 ozn.1899 KERAMIKU postavljamo te vršimo kompletne adaptacije kupaonica.

Kvalitetna i najpovoljnija usluga. Mob. 091/927-6830 ozn.1902 IZVODIM centralno grijanje i vodovodne instalacije i vršim sitne popravke. Mob. 098/9407-908 ozn.1925 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 099/4135692 ozn.1928 SOBOSLIKARSKI radovi, bojanje fasade, montaža knaufa, postavljanje laminata. Mob. 091/924-8880 ozn.1930

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c GIP TRAMGRAD d.o.o. izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c NAJPOVOLJNIJE! Košnja, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.1934 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija.

Mob. 091/7542-336 ozn.1935 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.1935 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/184-7397ozn.1943 IMATE bolove? Povoljna masaža leđa – 50,00 kn. Mob. 091/4111-243 ozn.382a INST. ERCEG – vodoinst. inst. nove i adaptacije, ugr. vodomj. centr. grijanja. Tel. 042/493-516, 095/5970584, 095/533-7837 ozn.1948

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TORPEDO 55A – ‘95.g., dupli pogon, freza širina 135 cm, viljuškar za traktor, plug dvobrazni 12 cola visoki.

Mob. 099/810-5681 ozn.1908

ŽIVOTINJE SVINJE – više komada Landres – Piattren, 130 - 150 kg, 12 kn, u cijenu uračunato kolinje. Mob. 099/4062642 ozn.2083b FARMU za tov, 400 kom. svinja u turnusu, iznajmljujem. Linije za automatsko hranjenje. Mob. 091/2530-685 ozn.2096b MALTEZERI – umiljati, zdravi, prekrasni štenci, očišćeni od parazita, povoljno prodajemo. Mob. 098/395-031 ozn.1921 SVINJE za klanje oko 120 kg te odojci. Mob. 091/534-9724 ozn.1946

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1731e KUPUJEM PALETE 80 x 120 (obične i „Euro“) i 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338, 098/268-934 - kamen ozn.147c BOJLER Vaillant VU240/2-5, korišten dvije godine (1.500 kn) i unutarnja vrata sa dovratnicima (100 kn/kom), prodajem. Mob: 098/221-009 ozn.379a STOČNU vagu, važe do 1 000 kg, cijena 2.500 kn, prodajem. Tel. 240-510 ozn.1878 KUĆANSKI aparati: veš mašina, škrinja, šparet na drva, 3 god staro, povoljno. Mob. 095/504-7882, 091/942-3768 ozn.1905 POVOLJNO prodajem štednjak, 3 plin, 1 struja, sa pećnicom na struju. Tel. 210-272, 091/723-0022 ozn.1736e SLAMU u balama, kola, sušilicu za rublje, cirkular trofazni, prodajem.

Tel. 370-108 ozn.1914 KVALITETNO vino (traminac - cijep) i orasi (očišćeni). Upitati na: 091/528-6708 ozn.1923 OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo.

Mob. 099/722-4736 ozn.1934 MASAŽNU fotelju Paradiso, masaža kroz 8 masažnih elemenata na 4 tjelesne zone, prodajem. Mob. 098/793-230 ozn.1936 GARAŽNA prodaja 19. 5. 2011. od 12.00 h, iza zgrade Zrinski i Frankopana 2 (razne stvari i predmeti).

Mob. 099/721-3373 ozn.1945 KOLCI za sadnju (piljeni – hrast, kesten) i tanke jelove oblice (dužine 3 – 4 m, ф 10 – 15 cm). Mob. 098/948-2436 ozn.1949

KREDITI KREDITI: nove kreditne linije bez jamaca i HROK-a. Brza realizacija, dugogodišnje iskustvo.

Izrada kompletne financijske analize. Mob. 098/137-5727 ozn.380a POZAJMICE, umirov. 85 g. starosti.

Akcija – do 1. 6. bez HROK-a, C. L. (škole, fakulteti, bolnice, drž. firme). 30.000 € - zaposleni, umirovljenici. Mob. 098/964-5711, 098/290-971, Siniša ozn.1883

17. svibnja 2011., br. 365

BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.1922

HROK NIJE PROBLEM! Jedinstvena ponuda kredita na tržištu! Rješavamo kredite bez obzira na zaostatke i ovrhe za sve zaposlene i umirovljenike u suradnji sa vodećim hrvatskim bankama. Dragan 098/1893555, Ana 099/244-5914, Ured 042/210-008 ozn.286c POZAJMICE bez ograničenja na godine! Mladi - najpovoljniji uvjeti kreditiranja! Mogućnost dodatne zarade! Mob. 091/302-6195 ozn.308c LEGALNO rješavamo kredite, pozajmice; bez HROK-a, bez C. L.!

Mogućnost dodatne zarade u sporednom zanimanju! Mob. 092/2639070 ozn.308c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.1900 NOVAC na ruke odmah! Bez HROK-a i C. L. do 70.000 kn, zatvaranje postojećih zaduženja. Mob. 092/1340333 ozn.1911 NOVO! Krediti za umirovljenike i zaposlene u firmama koje ne daju prijenos primanja i ne vrše ustege.

Danica, 042/505-031, 092/1190041, 099/572-5712 ozn.1917 NOVO! Krediti na ostatak primanja i čiste odreske od mirovine od 1.000 kn. Mira, 092/138-5062 ozn.1917 AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima. Pozajmice odmah. Mob. 099/528-3329, 091/506-1660 Nada ozn.1924 KAKO do novaca? Sigurno, diskretno. Krediti na 2/3 primanja 30.000 €; 160.000 € bez HROK-a i C/L. Robert, 091/7326-652 ozn.1929 KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice (za 24 h), zatvaranje C. L., hipotekarni – Austrija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c NEMATE izlaz?! Javite se - svi krediti na jednom mjestu – kt već od 7,50! Mob. 092/2929-106 ozn.159c EKSPRES – kratkoročne pozajmice, isplata u 24 h! Bez HROK-a i C. L. , 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene. Mob. 098/205-691 ozn.384a

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/ min ozn.166c MUŠKARAC bez obaveza traži simpatičnu žensku osobu 53 - 57 g., radi ozbiljne veze. Mob. 092/1338987 ozn.2076b KARAKTERAN i emotivan muškarac traži poznanstvo ženske osobe do 58 g., radi prijateljstva, druženja i moguće trajne veze. Mob. 095/5775300 ozn.1859 MUŠKARAC 60 - tih g., traži slobodnu žensku osobu istih godina, radi druženja i zajedničkih izlazaka.

Mob. 098/135-2306 ozn.1909 MUŠKARAC iz Varaždina, 44 g., traži žensku osobu 20-40 g., za druženje.

Mob. 091/926-8380 ozn.1937

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad dužnikom RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF, Ljudevita Gaja 68, Zaključkom o prodaji određuje se

DEVETA JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika I. Određuje se usmena prodaja u stečajnom postupku nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF , Ludevita Gaja 68, i to: Nekretnine čkbr. 395/5, površine 664 čhv, upisane u z.k.ul. 980 k.o. Majerje, čkbr. 394/6, površine 456 čhv, upisane u z.k.ul. 1706 k.o. Majerje i čkbr. 394/1, površine 574 čhv, upisane u z.k.ul. 1679 k.o. Majerje, a koje nekretnine u naravi čine pašnjak i livade u Molvah.

Na navedenim nekretninama upisano je u zemljišnoj knjizi razlučno pravo u korist CROATIA OSIGURANJA d.d. ZAGREB, Miramarska 22 i u korist Republike Hrvatske - Ministarstva financija, Porezne uprave - Područni ured Varaždin.

II. Početna cijena određuje se u iznosu od 252.000,00 kn, porez na promet nekretnina i troškove vezane uz prodaju nekretnine snosi kupac.

III. Ročište za prodaju nekretnine održat će se na Trgovačkom sudu u Varaždinu, soba broj 232/II,

Dana 30. svibnja 2011.godine u 11,45 sati IV. Pravo sudjelovanja na dražbi imaju oni kupci koji su prethodno uplatili osiguranje u visini 10% vrijednosti nekretnine na žiro račun dužnika broj 24890041131202922 kod Vaba d.d. banka Varaždin s naznakomuplata osiguranja u predmetu broj St-34/09.

V. Kupac je dužan kupovninu platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi , s time da će se uplaćeno osiguranje uračunati u kupovninu. Ukoliko kupac ne uplati u ovom roku kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, čime gubi pravo na povrat osiguranja, a nekretnina će s dosuditi kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji će im za to biti određen.

VI. Nekretnina se prodaje po načelu „viđeno-kupljeno“, te se time isključuju svi prigovori glede nedostatka kupljene nekretnine. Obavijesti vezane uz prodaju predmetne nekretnine mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Stanka Makar iz Ludbrega na broj telefona 0912010001 svakog radnog dana od 8 do 14 sati.

Zahvale i sjećanja 49

17. svibnja 2011., br. 365

ZAHVALA povodom smrti i preranoga gubitka našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

STJEPANA TOMAŠKOVIĆA preminulog 12. 5. 2011. u 69. godini života nakon kratke i teške bolesti.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

STJEPANA CANJUGE preminulog 29. travnja 2011. u 73. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, prijateljima i susjedima koji su nam izrazili riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Toplo zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam pružili podršku u ovim teškim trenucima, uputili riječi utjehe i sućuti, okitili mu odar cvijećem i svijećama i ispratili ga na vječni počinak. Puno hvala župniku Miji Horvatu na molitvama i riječima utjehe i oproštaja.

Ožalošćena supruga Katarina, sinovi Ivica i Tomislav, snahe Anica i Irena, unuci Ivan, Iva, Nikolina, Meri, Filip i Magda

S ljubavlju njegova obitelj

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

STJEPANU TOMAŠKOVIĆU

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog i nezaboravnog oca, brata, djeda i pradjeda

Ugasilo se tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano od nas. Tugu je teško kriti i nasmijan biti.

DRAGUTINA HRASTIĆA

Tvoja supruga

preminulog 5. svibnja 2011. godine u 81. godini života.

IN MEMORIAM

IVAN KIŠIČEK - BRACO 10. 5. 2001. - 10. 5. 2011.

Uspomenu na Tebe čuvaju

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izraženoj sućuti i potpori u najtežim trenucima. Hvala svima koji su dragog pokojnika ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći Ana, sestra Ana, unuci Marina, Damir, Gordana, praunuci Florijan i Gabrijel

supruga, sinovi, unučice Martina, Laura, Elena i Lana

INDUSTRIJA GRAĐEVNOG MATERIJALA, IGM d.d. u stečaju LEPOGLAVA, Hrvatskih pavlina 41, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 05. svibnja 2011.g. temeljem odredbe čl.164. st.4. Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, radi prodaje nekretnine objavljuje

OGLAS O PRODAJI II. JAVNA DRAŽBA

ZAHVALA SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

ZVONIMIRA REMARA 20. 5. 2010. – 20. 5. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Supruga, sin, snaha i unuci

I. Određuje se druga usmena javna dražba za prodaju nekretnine: -čkbr. 3011 Industrijsko dvorište od 2604 m2 i poslovne zgrade od 962 m2 u ukupnom iznosu od 3566 m2 i čkbr. 3012 Parkiralište Borje od 547 m2 u sveukupnom iznosu od 4113 m2, sve upisano u z.k.ul. 1987 k.o. Lepoglava.

Početna cijena nekretnine iznosi 2.450.000,00 kn.

II. Usmena javna dražba za prodaju nekretnine održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, dana 08. lipnja 2011. godine u 13,00 sati, soba broj 224/II. III. Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV. Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 06.lipnja 2011.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti nekretnine na žiro-račun stečajnog dužnika IGM d.d. u stečaju broj: 2392007-1100063524, kod Međimurske banke d.d. Čakovec, s naznakom „jamčevina“,a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

V. Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

VI. Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100.stavak 1.,2., i 3.

Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ VII. Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

VIII. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

IX. Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ X. Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Kuhn Hrvatska d.o.o. Zagreb i Ministarstvo financija, Područni ured Varaždin.

XI. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđenokupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

XII. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Lepoglavi, Ulica hrvatskih pavlina 41, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

povodom smrti dragog supruga, oca i brata

ANTUNA HRGARA – TONČEKA preminulog 14. 5. 2011. u 86. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Ana, sinovi Zlatko i Zdenko, sestre Draga i Slava s obiteljima te ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE na

IVICU RATKOVIĆA

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom

17. 5. 2010. - 17. 5. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe! Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom!

Mama Milka i brat Stjepan s obitelji

SJEĆANJE

FRANJO CRNČEC 18. 5. 2008. – 18. 05. 2011.

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na sina

MILJENKA PAJNOGAČA 22. 5. 2008. – 22. 5. 2011.

već od

0 1k0 una

Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i bolna uspomena.

Tvoja mama Anđela

SJEĆANJE na bratića

MILJENKA PAJNOGAČA 22. 5. 2008. – 22. 5. 2011. Živiš s nama u svakom djeliću našeg života.

Bratić Martin i obitelj Sambolec

TUŽNO SJEĆANJE na mamu

AGATU SAMBOLEC S ljubavlju i poštovanjem Tvoja kći Anđela

50 Zahvale i sjećanja

17. svibnja 2011., br. 365

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJA JAMBROŠIĆ

ZVONKO CRNČEC

TUŽNO SJEĆANJE

18. 5. 2008. – 18. 5. 2011.

21. 5. 2007. – 21. 5. 2011.

IGOR MLINARIĆ

Uvijek u našim mislima.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

18. 5. 2009. – 18. 5. 2011.

Robert, Marina, Ana i Danijel

Tvoji najmiliji

Tvoja Jadranka s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

JOSIP POSAVEC

na dragog supruga, oca i djeda

17. V. 2008. – 17. V. 2011.

STJEPANA NOVAKA

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

povodom smrti supruga, oca i djeda

svibanj, 2008.

Tvoja obitelj

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

JOSIP LEVANIĆ

MIRKA MAVRIĆEKA

16. 5. 1977. – 16. 5. 2011.

17. V. 2006. – 17. V. 2011.

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Dani koji prolaze i život koji teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

IVANA TEŽAKA Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima koji su nam pomogli u teškim trenucima, uputili izraz sućuti, položili cvijeće i svijeće na njegov odar te prisustvovali posljednjem ispraćaju našeg Ivana. Zahvaljujemo kapelanu Nikoli Bukovčanu na dirljivim riječima oproštaja.

Od srca svima iskreno hvala.

Supruga, kći, zet, unuke

U SPOMEN na voljenog

VELJO FRNTIĆ

GORANA VARGU

19. V. 1990. – 19. V. 2011.

15. 5. 2005. – 15. 5. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je dom, mi Te čuvamo u srcu svom.

Sjećanje na Tebe ne prestaje, vrijeme ne liječi tugu, u našim srcima i molitvama ostat ćeš zauvijek.

Tvoji najmiliji

VIDAČEK ŽELJKO † 23. V. 2009.

DRAGICA

MARTIN

† 24. V. 1994.

† 28. V. 1994.

Tatjana, Tamara i Danica

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

ZLATA BLAŽI

SJEĆANJE

21. 5. 2009. – 21. 5. 2011.

na dragog supruga, oca i djeda

Uvijek si u našim mislima, srcima i molitvama.

IVANA NOVAKA 18. 5. 2008. – 18. 5. 2011.

Tvoj sin Zdravko s obitelji

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

SJEĆANJE na voljenog sina i tatu

MILJENKA LEVATIĆA 18. 5. 2008. – 18. 5. 2011.

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Roditelji Ana i Josip, sinovi Leon i Matej

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MALČIKA KOSTANJEVEC

TUŽNO SJEĆANJE

16. 5. 2010. – 16. 5. 2011.

na

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, uspomena na Tebe bit će vječna.

AGNEZU PTIČEK 20. V. 2006. – 20. V. 2011.

S ljubavlju ćemo Te se sjećati, po dobroti pamtiti, u srcu zauvijek nositi.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

MILJENKO LEVATIĆ 18. 5. 2008. – 18. 5. 2011.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoje tete i rodbina

Tvoji: suprug i kći s obitelji

SJEĆANJE

ANA JURIŠAK rođ. PTIČEK SJEĆANJE

20. 5. 2002. – 20. 5. 2011.

na supruga, oca i djeda

Godine prolaze, ljubav i sjećanje na Tebe trajat će vječno.

GABRIJELA BOROVCA 19. V. 2002. – 19. V. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

na voljenu kćerku

VERICU PLANTIĆ

Tvoji: mama, tata, baka i brat s obitelji *****

ANA JURIŠAK rođ. PTIČEK Majčice, nek’ Te čuvaju anđeli i dragi Bog.

MLADENA VLAHINJU 16. 5. 2010. – 16. 5. 2011.

Po dobru Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo i u srcu zauvijek čuvamo!

Prošla je godina tuge i boli, ali teško je k Tvom grobu doći, a još teže bez Tebe kući poći.

Svaki dan je dug, a noći još duže, jer Tebe nema kraj nas. Iako Te nema, ostavila nas nisi, jer u našim srcima i mislima zauvijek ostala Ti si, naš anđele.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoj sinek Matija

na dragog

rođ. FLAIŠMAN 22. V. 2010. – 22. V. 2011.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoji mama Štefanija i tata Antun Flaišman *****

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu sestru, šogoricu i tetu

VERICU PLANTIĆ

SJEĆANJE

rođ. FLAIŠMAN

na voljenu sestru

ANICU COBOVIĆ rođ. PEVEC 22. 5. 2006. – 22.5. 2011.

U tišini vječnog mira zauvijek Te prate naše misli, sjećanje i molitve. Volimo Te, Coba!

Braća Josip i Toni s obiteljima

JULIKA BREGOVIĆ

ANTUN BREGOVIĆ

22. V. 2010. – 22. V. 2011.

20. VII. 1988.

Kad bih Ti barem pokloniti mogla mali djelić života svoga - da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se veselo lice nasmije, da se vrate sretne godine i da sve bude kao prije!

28. V. 2004.

Na Božjem putu, na Božjoj cesti, ponovo ćemo se sresti.

Vaši najmiliji

Tvoji sestra Ksenija, šogor Juraj, nećaci Vjeran i Dijana *****

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog supruga, oca, djeda i svekra

na

na

JOSIPA OŽVALDA – JOŽU

VIDA TOPOLOVCA

VERICU PLANTIĆ rođ. FLAIŠMAN

16. V. 2008. – 16. V. 2011.

Po dobru i ljubavi Te pamtimo, s ponosom spominjemo.

17. 5. 2002. – 17. 5. 2011.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

22. 5. 2010. - 22. 5. 2011.

Nije sunce sve što sja, nije mrtav tko u zemlji sniva.

Dok živimo mi, u našim srcima živiš i Ti.

Tvoji najmiliji

Supruga, sin, snaha, unuci i praunuci

Tvoja sestra Karmenka, šogor Dario i nećak Tino

Zahvale i sjećanja 51

17. svibnja 2011., br. 365

SJEĆANJE

ALBIN MEDVEDEC 20. V. 2008. – 20. V. 2011.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog supruga, tatu i djeda

na cijenjene roditelje

MARJANA KROBOTA 4. 7. 1957. – 21. 5. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi, vječna je.

Tvoji najmiliji

AGATU

i

30. 12. 1910. – 6. 4. 1998.

ĐURU 25. 3. 1903. – 15. 5. 1983.

VUKOVIĆ Uvijek u srcima i molitvama.

Zahvalna djeca i unuci

SJEĆANJE

ANA ŠESTAK 16. 5. 2010. - 16. 5. 2011.

Ni godina ova koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje i ljubav na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

Hvala svima koji Te se sjećaju.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog oca

TADIJU TOMIĆA 19. V. 2008. – 19. V. 2011.

Dok palim svijeću na grobu Tvom, tiho se molim, mnogo Te volim.

Uvijek voljen i nikad zaboravljen.

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN FRNTIĆ 17. V. 2008. – 17. V. 2011.

Tvoji Višnja i Zdravko

Tvoja kći Vlasta s obitelji

SJEĆANJE ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti dragog oca

JASENKU LUKAČIĆ

FRANJE GAZDIĆA preminulog 6. 5. 2011.

Iskreno zahvaljujem obiteljima Vincek, Šaško, Gazdić, Presečki, Osredek, Kocijan i svim dragim ljudima na upućenim riječima utjehe i sućuti. Hvala župniku Martinu Mezaku na posljednjem ispraćaju i molitvi.

Sin Stjepan

ZAHVALA povodom smrti naše voljene supruge i majke

na dragu kćerku

19. 5. 2010. – 19. 5. 2011.

Ni godina ova koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoja mama Ružica i Pavao

SJEĆANJE

MIRKO VRBANEC 21. 5. 2010. – 21. 5. 2011.

Prošla je bolna godina dana, u srcu ostala rana. Na grobu Tvom tišina, a u domu našem velika tuga i praznina.

Tvoji najmiliji supruga Milka, kći Ljiljana, zet Zdravko, unuci Vedran i Moira

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragu sestru

dragom tati i djedu

JASENKU LUKAČIĆ

MIRKU POTOČKOM

19. 5. 2010. – 19. 5. 2011.

iznenada preminulom 13. 5. 2011. u 60. godini života.

S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Brat Nino, Jasenka, Leon i Fran

Ožalošćeni: sinovi Marijan i Dario, kći Mirjana, zet Robert, unuci David i Helena i ostala tugujuća rodbina

BISERKE KUHAR rođ. TARADI preminule 7. svibnja 2011. u 59. godini života.

Duboko dirnuti iskrenim izrazima sućuti upućenim u trenucima neopisive boli i tuge zbog gubitka naše drage supruge i majke, zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, poslovnim suradnicima, susjedima i znancima koji su u ovim bolnim trenucima bili uz nas i pružili nam utjehu. Najiskrenije zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su našu voljenu Biserku ispratili na vječni počinak, a njezino posljednje počivalište okitili cvijećem i svijećama.

Ožalošćeni: suprug Josip i kćeri Emili i Evelin

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, djeda i pradjeda

POSLJEDNJI POZDRAV

PETRA MIKULIĆA

našoj dragoj supruzi, majci, baki i svekrvi

15. 5. 2010. – 15. 5. 2011.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

FRANJO ZGREBEC 20.5. 2008. – 20. 5. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

Vrijeme prolazi, a sjećanja i tuga ostaju.

Supruga Elizabeta i sinovi s obitelji

BISERKI Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Suprug Josip, kćeri Emili i Evelin, majka Marija, brat Franjo, sestre Terezija i Snježana, šogori Zdravko i Dražen, šogorice Nadica i Đurđa, nećaci Dražen, Tomislav i Miroslav, nećakinje Tanja i Martina, svekrva Vjekoslava

IN MEMORIAM

ZVONIMIR IVANČIĆ 18. V. 1991. – 18. V. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

MARIJU HABRUN 15. V. 2010. – 15. V. 2011.

Sin Dragutin, snaha Đurđica, unuci i praunuci te kći Štefica

SJEĆANJE

GABRIJEL CAFUK 20. 5. 2008. – 20. 5. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ŠTEFA KUNDIJA 18. 5. 2008. – 18. 5. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, a ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoj suprug Josip i sin Srečko

MARIJI NÖTHIG preminuloj 14. 5. 2011. u 85. godini života.

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i prijateljima na iskrenoj sućuti.

Veliko hvala osoblju Centra za socijalnu skrb „Lekić“ na kvalitetnoj njezi.

Također zahvaljujemo gospođi M. Bogdanović na velikom prijateljstvu i pažnji.

Ožalošćeni: suprug Vladimir, sin Nenad, unuke Tihana, Vanja i Stela, snaha Žaneta i ostala tugujuća rodbina

povodom smrti drage mame, bake i prabake

BOŽENE BONAJA preminule 13. 5. 2011. u 86. godini života.

Hvala svima koji su ispratili dragu nam pokojnicu. Posebno hvala velečasnom Miji Horvatu na lijepim riječima ispraćaja i molitve te misi zadušnici.

Uvijek ćemo Te čuvati u svojim srcima.

Ožalošćeni: sin Božidar, kći Irena, snaha Branka, zet Dušan, unuke Sonja i Ines sa suprugom Marijanom, praunuci Valentino, Leon i Patrik

POSLJEDNJI POZDRAV suprugu i tati

IVANU ŠTEFANIĆU preminulom 14. 5. 2011. u 63. godini.

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole.

Supruga Đurđa, kći Marija, sin Stjepan i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti naše drage, dobre i nezaboravne majke, bake, prabake, svekrve i punice

ZLATE POMPER rođ. MELNJAK blago u Gospodinu preminule 13. svibnja 2011. u 85. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovom teškom trenutku, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar joj okitili cvijećem i svijećama te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Hvala liječnicima i medicinskom osoblju Odjelu za kardiovaskularne bolesti. Posebno zahvaljujemo kapelanu Bukovčanu crkve svetog Vida Vidovec te kapucinu pateru Josipu Vizjaku, koji su se dirljivim riječima i molitvom oprostili od drage nam pokojnice. Svima veliko hvala.

Ožalošćeni: sinovi Antun i Franjo, kćerke Marija, Jelena, Anđelka, Verica i Anica, unuci, praunuci, zetovi, snaha i ostala tugujuća rodbina

52 Vaš kutak

17. svibnja 2011., br. 365

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Kaligula, Franjo Tahi, konj i Klaudije

Mali atelier za vjenčanja!

Što čitati?

Ekstaze & mamurluci

Piše: RADAR

J

oš par meseci i budu izbori. Za vrle zastupnike vu parlamentu kaj ga je Zlatek Vitezov davno nazval kokošinjcom. A prije izborov budu pak mesecima jeni po drugima, kaj hoćeju na stolec na Markovom trgu zasesti, drvlje i kamenje metali. Političari i oni kaj to misliju da jesu, budu pak se posud hodili i glase biračov skupljali. I obečavali brda i doline. Med i mleko bu teklo vu potokima kad oni dojdeju na vlast. Tak su, i znova budu, larmali na izbornim dernekima. A za one kaj ih budu došli poslušati, partije budu nekaj za piti i jesti dale. Da im se najde. Kajti ima puno gladnih biračov. A izborni delirijum tremens već je počel tresti. Nekoga. Na i iza vlasti, pa ve i na otvorenje javnog šekreta dojde cela svita z limuzinami. a lokalnoj razini ni ništ drukčije, kajti i lokalni šerifi radi imaju dok blesičeju fotoaparati i dok im se žurnalisti pod nagami motaju. A vu parlamentu kaj mu je mandat pri kraju, ve se si baviju kapitalnim pitanjima. Ko je Kaligula, ko Franjo Tahi, a ko Klaudije ? I ko je praf zapraf konj? Vu parlamentu. To cela nacija več dugo let razme i dileme bar za konja ne bi trebalo biti. Kak mi se vidi. Ak bumo lagali.

N

I TOGA IMA Kad zakaže električna stolica

Glava u plamenu!

Peti svibnja 1990., kvar na električnoj stolici pri izvršenju smrtne kazne nad jednim zatvorenikom u američkoj saveznoj državi Floridi izazvao je pritužbe da je ova naprava previše okrutna. Naime, za izvršenja smrtne kazne nad Jessijem Taferom izbili su plamenovi iz njegove glave, a došlo je i do krvarenja iz nosa i ušiju te su naposljetku za izvršenje kazne navodno bila potrebna čak tr i jaka udara strujom.

Fotografije su se pojav ile u novinama, što je dovelo do novog zakona u nekoliko saveznih država, čiji je cilj bio pogubljenja učiniti „humanijima“. Tijekom vremena, nekoliko je država prešlo na metodu smrtonosne injekcije, koja je zamijenila električnu stolicu, koju je zapravo izumio jedan od uposlenika izumitelja Thomasa Edisona. U početku je, ironično, bila korištena kao brži i humaniji način pogubljenja od rasprostranjenog vješanja. Kažimo i to da su Brown i Edison javno usmrtili nekoliko velikih životinja,

među kojima i cirkuskog slona, kako bi pokazali učinkovitost ove naprave!

Električna stolica koristi nekoliko elektroda zakačenih za osobu koju se pogubljuje, kroz koje se šalju snažni šokovi električnom strujom, i predstavlja simbol smrtne kazne.

Najčešće se nalazi skrivena od pogleda, u takozvanom odjelu za osuđenike na smrt u zatvorima.

Trenu tn o, samo Nebraska još uvijek kor isti električnu stolicu kao jedinu metodu izvršenja smrtne kazne. U nekoliko drugih saveznih država koje još uvijek imaju smrtnu kaznu, uključujući i Floridu, osuđenici imaju pravo izabrati između smrtonosne injekcije i nekog drugog oblika pogubljenja, najčešće uporabom struje.

New York još uvijek ima zakonsku smrtnu kaznu, no 2004. godine, Vrhovni je sud ove savezne države smrtnu kaznu proglasio neustavnom te tako ova država trenutno nema osuđenika koji čekaju na pogubljenje. Nema ni Hrvatska.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

S

veseljem vam objavljujemo da smo konačno pripremili i otvorili mali atelier specijaliziran za vjenčanja. U njemu smo pripremili veliki izbor ukrasa za mladence, no prvenstvena mu je namjera da mladence upoznamo s mogućnostima i cijenama na tržištu. tom se atelieru sastanci održavaju prema dogovoru sa svakim mladencima posebno, kako ne bi došlo do ometanja prilikom dogovora i kako bismo vam omogućili i poklonili sve vrijeme i pažnju potrebne za odabir i krajnji dogovor. njemu su izloženi razni primjeri stolnih aranžmana, pozivnica, zahvalnica, konfeta i ostalih ukrasa te se

U U

još posebno prezentiraju naši dosadašnji radovi i odrađena vjenčanja.

To sve može poslužiti kao temelj za vašu ideju, također vas pozivamo da ako već imate kakve zamisli i želje, podijelite to s nama, kako bismo mogli aranžiranje vašeg vjenčanja učiniti baš onakvim kakvim ste ga zamišljali. S obzirom na to da svakom vjenčanju pristupamo posebno i individulano, molim vas, sve moje drage mladence, da se ne ustručavate doći i dogovoriti sastanak u našem malom atelieru za vjenčanja!

Letizia

Sound Trek

Boris Perić, Ogledi o ekstazi, VBZ, Zagreb, prosinac 2010.

Boris Perić svestran je pisac, publicist i iznimno cijenjen prevoditelj s njemačkog jezika. Kako to obično biva, jer proroka u vlastitu selu nema, Perić je poznatiji u Zagrebu, gdje živi i radi, a i u cijeloj Hrvatskoj, nego u rodnom Varaždinu, u kojem je proveo polovicu (još uvijek mladog) životnog vijeka.

Plodnu bibliografiju Boris odnedavno upotpunjuje z b i r ko m e s e j a koj e j e godinama objavljivao u „Playboyu“. Kao i sve njegove tekstove, i ove odlikuje sjajan stil i erudicija te inteligencija i duhovitost.

Knjigu je uredio poznati Borivoj Radaković, koji je za tekst predstave „Breza“ našeg HNK dobio nagradu na „Marulovim danima“ i priznanje varaždinskog gradonačelnika.

Patti Smith, Tek djeca;

The Weeknd – House Of Balloons

U

današnje moderno internet vrijeme, kad je nešto novo i interesantno, ne treba puno vremena da se virtualno Nenad NEMEC riječi/slike/ NMC zvukovi voditelj @ Totalni FM prenesu glazbeni producent/DJ cijelim sound.regionalni@gmail.com svijet o m .

Upravo je tako, u vrlo kratkom vremenu stvoren i hype oko “The Weeknd”. Do prije par mjeseci nitko nije čuo za njega, a sada svi govore o njemu. Abel Tesfaye aka The Weeknd iz Toronta nam dostavlja prilično stilski nov i pomalo čudan R’n’B. Što je izgleda i postao nekakav trend u zadnje vrijeme.

Atmosferična slow beat produkcija i hedonistički tekstovi o partijanju i jutrima nakon partijanja dominantna su tema na House Of Balloons.

Riječ je o besplatnom mixtape albumu koji nimalo ne zvuči kao tipičan, na brzinu spojen mixtape, već je u formi pravog albuma. Evo još jednog primjera kako se i bez labela može doprijeti do cijeloga svijeta.

Ionako se CD-i danas ne prodaju, a besplatan internet je reklamna i lako dostupna platforma. OK, to što ga je Drake prilično nahvalio i izreklamirao nije sigurno odmoglo.

Na downloadu vas čeka devet pjesama.

The Weeknd pjeva uglavnom preko usporenih “high” beatova koji na trenutke odlaze u neki slow elektro, a vrlo izražena atmosferičnost dodaje neki tripy feeling. Album koji će vas dijelom možda malo i naježiti, ali je i isto toliko zanimljiv da nećete moći ugasiti replay.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Autobiografija rock pjesnikinje, Šareni dućan, Koprivnica, 2011.

Još jedna friška i zanimljiva knjiga. Sjajni koprivnički Šareni dućan svoj je program o rock kulturi upotpunio autobiografijom amer ičke kantautor ice, „kume punka“ Patti Smith (čak i oni koji nisu čuli za nju, znaju barem za njenu pjesmu „Because The Night“ u Springsteenovoj izvedbi).

To je uistinu „dnevnik jedne ljubav i“, ljubav i prema Baudelaireu, Rimbaudu, ali i Dylanu i Mapplethorpeu.

Patti je za svoj rad primila i takva priznanja kao što je francusko odličje Reda umjetnosti i književnosti, a za ovu knjigu dobila je američku Nacionalnu nagradu za publicistiku, i to prije samo sedam mjeseci, š to d ovo lj n o g ovo r i o iznimnoj aktualnosti ovoga hrvatskog prijevoda.

Denis Peričić

Vaš kutak 53

17. svibnja 2011., br. 365

Korzet i tetovaža...

TJEDNI HOROSKOP (17. 5. - 23. 5.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Kao i prošli tjedan, tako će vam i predstojeći dani donijeti podosta zadovoljstva i sreće u ljubavi. Bit ćete sretni i zaljubljeni. Odnos s partnerom će se temeljiti na uzajamnom povjerenju.

POSAO: U tjednu koji dolazi ostvarit ćete većinu poslovnih planova i ciljeva, a uz dobro osmišljena Ovan ulaganja izbjeći ćete nepotrebne troškove.

(21. 3. - 20. 4.) ZDRAVLJE: Izbjegavajte alkohol.

LJUBAV: U vama će se naravno ponovo pojaviti osjećaj manje vrijednosti i potreba za analiziranjem ljubavne situacije te željom za radikalnim promjenama. Partnera ćete opsjedati ljubomorom i pritom biti skloni nepromišljenim reakcijama.

POSAO: Za prepreke koje ćete imati u predstoBik jećim danima, u velikoj mjeri bit ćete sami krivi.

(21. 4. - 20. 5.) ZDRAVLJE: Iscrpljenost, umor.

LJUBAV: Vaša ovotjedna ljubavna, a i seksualna energija bit će na zavidnom nivou, pa ćete se u avanturama najbolje snalaziti.

POSAO: Ni u kom slučaju ne zanemarujte svoje poslovne obaveze, u protivnom vam će se nagomilati dosta toga i trebat će vam mnogo više vremena Blizanci za poslove koji to inače ne zahtijevaju.

(21. 5. - 20. 6.) ZDRAVLJE: Jako dobro.

LJUBAV: Očekuju vas ugodni dani. Bit ćete vedri, veseli i puni optimizma, pa ćete razgovorima i šarmom privlačiti suprotan spol. Ugodna druženja bit će vam važnija nego ljubav i romantika POSAO: Ni što se tiče posla, neće vam nedostajati samopouzdanja. S puno zadovoljstva i entuzijazma predat ćete se poslu.

Rak (21. 6. - 20. 7.) ZDRAVLJE: Obratite više pažnje prehrani.

LJUBAV: Ukoliko budete popustljivi i nesigurni što se tiče vaših želja i mogućnosti, sami sebi uskratit ćete mogućnost pozitivnih promjena.

POSAO: Na vašu sreću, što se tiče posla, samopouzdanja vam neće nedostajati. Pa čak vas ni povremena nervoza i napetost neće zaustaviti ni obeshrabriti u ostvarenju poslovnih planova.

Lav (21. 7. - 21. 8.) ZDRAVLJE: Sklonost promjenama raspoloženja.

LJUBAV: U danima koji dolaze u vaš bi život ponovo mogla ući osoba iz vaše prošlosti. Ne želite li obnoviti vezu, druga strana se neće lako pomiriti s vašom odlukom. U tom slučaju budite odlučni.

POSAO: U predstojećim danima bit će naglašene vaše analitičke sposobnosti i sposobnost pronalaženja novih puteva prema napretku.

Djevica (22. 8. - 22. 9.) ZDRAVLJE: Ozljede fizičke prirode.

LJUBAV: Gotovo sve će vam ići na ruku. Stoga ništa ne odgađajte nego se hrabro upustite u rješavanje postojećih problema.

POSAO: Ideje i planove uspješno ćete iskoristiti što se posla tiče, premda će vam se ponekad činiti da vam iznenadne okolnosti i nepredviđeni zastoji otežavaju ostvarenje planova.

Vaga (23. 9. - 22. 10.) ZDRAVLJE: Dišni organi.

LJUBAV: Iako će vam ljubavna sreća i zadovoljstvo biti na dohvat ruke, vaša prevrtljivost i sklonost promjeni osjećaja neće vam to omogućiti.

POSAO: Poslovan uspjeh vam ipak neće izmaći.

Završit ćete zaostale poslove i steći uvjete za napredovanje tj. nove poslove koji zahtijevaju veću odgovornost. Škorpion (23. 10. - 22. 11.) ZDRAVLJE: Zglobovi, mišići.

LJUBAV: Pred vama su zaista ugodni dani. Zaljubljeni će biti sretni, a oni koji još nisu, u predstojećim danima sigurno će postati. Napokon ćete sami sa sobom razriještiti neke dvojbe.

POSAO: Samopouzdanje će vam biti zavidno, postat ćete svjesni svojih sve većih mogućnosti, stoga vam ni napredovanje neće biti nemoguće.

Strijelac (23. 11. - 21. 12.) ZDRAVLJE: Kontrola krvne slike, tlak.

LJUBAV: Dani koji dolaze napokon i vama donose promjene na bolje. Bit ćete sretni i zaljubljeni te otvoreno razgovarati o svemu i na taj se način još više zbližavati s partnerom.

POSAO: Ne obavljajte poslove za koje niste stručni i ne preuzimajte obaveze koje niste u stanju izvršiti. Mogli biste precijeniti svoje mogućnosti.

Jarac (21. 12. - 19. 1.) ZDRAVLJE: Bubrezi i mokraćni kanali.

LJUBAV: Vi se zaista nećete moći požaliti na nedostatak uzbudljivih događaja i dosadu. U danima koji dolaze postoji velika mogućnost susreta s osobom koju ste nekada veoma voljeli.

POSAO: Bit ćete prilično marljivi i mnogo vremena provesti radeći. Dani koji su pred vama naročito su Vodenjak povoljni za sklapanje novih poslovnih partnerstva.

(20. 1. - 18. 2.) ZDRAVLJE: Tegobe prolaznoga karaktera.

LJUBAV: Ovotjednu ljubavnu situaciju oblilježit će vaša sklonost oscilaciji raspoloženja, no to ćete uglavnom znati prikriti. Komuniakcija s voljenom osobom bit će vam najvažnija stvar na svijetu.

POSAO: Za poslovni uspjeh najbitnije je da sačuvate samopouzdanje. Predstoje vam novi poslovi Ribe u kojima ćete se dobro snalaziti.

(19. 2. - 20. 3.) ZDRAVLJE: Alergije.

54 S raznih strana KUD CESTICA

Koncert za Majčin dan Godišnjim koncertom KUD-a Cestica u Virju Kr ižovljanskom održanim u prostorijama Dobrovoljnog vatrogasnog društva u nedjelju 15. svibnja obilježen je Majčin dan.

Kako doznajemo, tradicija je to koja traje već 13 godina, a ispred brojne publike nastu-

17. svibnja 2011., br. 365

NAJAVA U subotu 21. svibnja bit će održana velika akcija čišćenja Dravske park-šume

Svi će za Dan zaštite prirode zasukati rukave Povodom obilježavanja 22. svibnja – Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj, Organizacijski odbor proljetne akcije čišćenja Dravske parkšume u Varaždinu poziva sve zainteresirane građane da se u nju uključe. Kako doznajemo od organizatora - Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije

te 6. mjesnog odbora „Banfica“ Varaždin, velika akcija čišćenja Dravske park-šume bit će održana u subotu 21. svibnja s početkom u 9 sati. Mjesto okupljanja volontera je kod pješačkog mosta prema kupalištu, a dodajmo i to da je Dravska park-šuma jedina veća, starija i kompaktna šumska površina u širem okruženju grada Varaždina. Kako se nalazi u rubnom dijelu grada, na nekadašnjem

poplavnom području uz rijeku Dravu, šuma je ostala očuvana do današnjih dana te je najatraktivnije šumsko područje i prirodno izletište uz Dravu u Varaždinskoj županiji. Smještena je u gornjem dijelu dravskog ekosustava u Hrvatskoj, a zbog velike biološke i krajobrazne raznolikosti, površina od 87 ha zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji park-šume.

Područje Dravske park-šume je

ujedno i dio šireg zaštićenog područja regionalnog parka Mura-Drava, kao i dio budućeg biosfernog rezervata DunavDrava-Mura. Stoga su pored spomenutih u organizaciju akcije uključeni Grad Varaždin, gradska poduzeća Parkovi i Varkom, ekološke i druge udruge koje djeluju na području Grada Varaždina te ostali korisnici prostora Dravske park-šume. (jn)

TU KRAJ NAS Humanitarnom priredbom obilježen Majčin dan u Sv. Đurđu

pile su sve sekcije KUD-a i to folklorna i dramska te pjevački sastav Križarice.

Nastupile su i tamburaške grupe, a program je obogaćen sudjelovanjem djece iz Osnovne škole Cestica koje vodi učiteljica Katica Obadić.

Pokrovitelj priredbe i ove je godine bila Općina Cestica s načelnikom Mirkom Korotajem.

!

“Mjesto više” za mame Priredbu je organizirala Udruga žena općine Sveti Đurđ „Veliko srce“ Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Udruga žena općine Sveti Đurđ „Veliko srce“, koja pod tim imenom djeluje tri godine, organizirala je u nedjelju 15. svibnja veliku humanitarnu priredbu povodom Majčinog dana. Program je održan u sportskoj dvorani Osnovne škole Sv. Đurđ, u kojoj su mame, bake pa i tate tražili „mjesto više“.

„Zlatne godine“ To ne čudi jer glazbenoscenske nastupe prvo su imali najmlađi – djevojčice i dječaci iz folklorne i ritmičke sekcije Kulturno-umjetničkog društva

Retriver Max Max je odrasli mužjak, mješanac retrivera. Pronađen je s tamnom kožnom ogrlicom oko vrata i u dobrom stanju, pa se nadamo da ima vlasnike. Jedno oko mu je potpuno plavo, što je posljedica stare ozljede ili bolesti oka.

Udruga Spas 042/330-004

NAJAVA

Tromeč u preferansu Preferans klub iz Varaždina 21. svibnja u Zelendvoru organizira tromeč preferans klubova iz Samobora, Virovitice i Varaždina. Kako doznajemo, igrat će se na paletama, a već su odigrana dva susreta sa Sportskim preferans klubom Samobor.

Podsjetimo, na inicijativu nekoliko igrača prefe ransa još u studenom 2010. godine odr žana je osnivačka skupština varaždinskog preferans kluba. Klub danas ima 25 aktivnih članova, a redovito igranje preferansa održava se u prostorijama V. mjesnog odbora u Šterovoj ulici bb.

Marija Milak

A. Ošpuh. Njihov razigran ples uz country-western glazbu nagrađen je burnim aplauzom, a pokoja suza kanula je iz očiju majki kad su čule prve riječi

recitacija. Naime, jednom je Balzac upozorio da je majčino srce bezdan u čijim se dubinama uvijek jedno može pronaći spremnost na oprost. No djeca u Sv. Đurđu očigledno znaju i to da kada bi otac zatvorio vrata, majka je ta koja otvara prozor…! Slijedili su nastupi Tihomira Bendelje koji se nedavno iz Češke vratio s dvije zlatne medalje, podmlatka i seniora KUD-a A. Ošpuh iz Ludbrega, KUD-a J. Lončarić iz Hrženice te tamburaškog sastava Vinciliri.

Posebnu pozornost pobudio je igrokaz „Zlatne godine“ koji je, kako doznajemo od Marije Milak, uprizorila dramska sekcija Udruge žena „Veliko srce“.

- U udruzi djeluju dramska, ritmička i literarno-recitatorska skupina. Najaktivnija i Nijedna manifestacija takve vrste ne može bez folkloraša najpoznatija je upravo dramska sekcija čije članice su dosad srce“, koja nesumnjivo ima baš uvježbale i odglumile 10 igro- takvo – veliko srce za sve članice i simpatizere, pa i za ljukaza. Zapravo, ni jedan veći de kojima je potrebna kulturni događaj u pokoja bilo kakva pomoć. široj ludbreškoj reU proteklih osam giji ne može prosuza k a n u godina, članice ći bez nastupa la je iz o čiju m su svojim ra naših glumica. ajki kad su dom i zalagaVrlo je značajčule p rve njem prikupile, no da su sv i riječi r ecitac i potom podijeigrokazi iskljuij a s v oje dje lile preko 50.000 čivo na kajkavce kuna potrebitima. Sve generacije majki duboko su proživljavale recitacije skom narječju.

Najviše za kupnju Obrađuju teme iz lijekova ili različitih rad i aktivnosti, pa za naš rad vo da i nemaju aktivnosti. A svakodnevnog života izdvaja tek minimalna sredstva. prostorije za rad tek sanak su i tako otimaju od zaborava naš medicinskih pomagala.

- Na žalost, Općina Sv. Đurđ Treba znati da primamo manje pusti. – zaključila je Marija “kaj” i naše običaje – istaknula je predsjednica Udruge „Veliko još uvijek ne prepoznaje naš dotacije od udruga koje goto- Milak.

ELEKTROSNAK SCENA Održan jedan od najvećih partyja elektronske glazbe u Varaždinu

Arena XXL Cool beat u MTV stilu!

Arena Cool Beat XXL održan u subotu u varaždinskoj Areni na Dravi okupio je brojne poklonike house glazbe koji su do ranih jutarnjih sati partijali uz zvukove Varaždinaca DJ Kay Zrilla i DJ Pintha Indahousea, te renomiranih house DJ-a – DJ Blacksoula i DJ Marka Miličevića – Gramophonedzie.

Atmosferu je zagrijao domaćin – DJ Kay Zrill, nakon kojeg

je nastupio DJ Blacksoul, koji ju je doveo do usijanja. Prema komentarima posjetitelja, posebno atraktivne bile su njegove house obrade pjesama Dine Dvornika. - Jako sam zadovoljan organizacijom i produkcijom. Svaka čast. Vidimo se nekom drugom prilikom - poručio je dan nakon eventa, kada su se slegli svi dojmovi.

Vrhunac večeri bio je nastup le-

gendarnog DJ Gramophondzie iz Srbije koji često nastupa na hrvatskoj obali, no ovo mu je prvi izlet sjevernije od Zagreba.

DJ Gramophondzie najpoznatiji je i najtraženiji DJ među sinoćnjim izvođačima.

Njegove su gaže rezerervirane sve do kraja godine, no kazao je kako je za varaždinski nastup s veseljem osigurao termin.

- Savršeno sam se proveo.

Najbolja žurka u ovoj godini.

Vidimo se drugi put - rekao je poslije nastupa. Njegov žestoki ritam publiku je držao budnom nekoliko sati, nakon čega se miksera prihvatio poznati varaždinski DJ Pintha Indahouse s kojim su posjetitelji dočekali zoru.

Arena na Dravi i ovaj se put pokazala idealnom clubbing lokacijom.

Vodič 55

17. svibnja 2011., br. 365

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 19.5. do utorka 24.5.

RIO (animirani film) u 16 sati PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME (pustolovni film) u 18 i 20:30 sati

KNJIŽNICA Četvrtak, 19.5. u 19 sati Pjesničko druženje SA SLOVENSKIM PJESNICIMA Radno vrijeme: Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Sermage TUNEL DJETINJSTVA -Lila Herceg, razgled do 5.6.2011.

DNEVNIK - Damir Hoyka, razgled do 29.5.2011.

Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca KUKCI 3D - Krešimir Geci, razgled do 5.6.2011.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Ana Grgić

Zlati ajngel

VREMENSKA PROGNOZA

ANTONIJA MALENICA - petak, 20. svibnja u 19 sati otvorenje Izložba otvorena za razgled do 5. lipnja.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka 20.5. do utorka 31.5.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME (avanturistički spektakl) u 17:30 i 20 sati

Koncerti Srijeda 18.05.2011. u 20 sati ABEL KOVAČEVIĆ - DIPLOMSKI KONCERT (Mala scena) Četvrtak 19.05.2011. u 20 sati BIG BAND ČAKOVEC - Tribina ČČ

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SVE TOPLIJE U nedjelju je ciklona Davor pokazala što znači vjetar, zahlađenje i kiša. Malo se popravilo stanje vlage u tlu iako ta kiša nije bila dovoljna da nadoknadi manjak koji smo imali u tjednima prije. U nastavku ovog tjedna ponovno nas čeka puno sunca i topline. Već za dva-tri dana moglo bi nam postati prevruće jer bi se temperature mogle približiti ljetnima! Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.5.)

VJENČANI:

Krunoslav Cepanec i Marta Slatki, Tomica Kanoti i Sanja Šerjak, Saša Lilek i Nikolina Magić, Tomislav Kocijan i Olga Afanasjeva, Ivan Lajnvaš i Barbara Castaldo, Vjekoslav Šćuric i Nadica Novak, Mario Šestanj Perić i Jasmina Geiger, Stjepan Škriljevečki i Renata Kolarić, Marko Švajghart i Vesna Brumec, Damir Vučić i Tihana Čanjevac

UMRLI:

Anka Chalupla (82), Stjepan Canjuga (72), Biserka Kuhar (58), Franjo Golubić (81), Ivan Duić (83), Božena Bonaja (85), Robert Vidaček (81), Stjepan Tomašković (68), Marija Nothig Martinović (84), Anđelka Ivetić Ferek (79), Ankica Špiranec Banek (65), Mirko Potočki (59), Vesna Vugrinec Tkalčec (54), Ivan Zgoznik (88), Manda Babok Sertić (74), Milka Ivančan (87), Branko Zebić (56)

Srijeda, 18.svibnja u 19,30 sati LONDON CALLING COMEDY (stand-up komedija) HNK Varaždin

56 Zadnja

17. svibnja 2011., br. 365

NAJAVA

BLUE DAY Motoristi i policajci zajedno na poligonu

“Plavi” i “obični” bajkeri Na 2. “Blue dayu” stotinjak motorista iz osam moto klubova s područja Varaždinske županije Prošlogodišnji “Blue Day”, koji je prvi put održan na stazi Rauš u Novom Marofu, bio je dobra podloga za održavanje još jednog okupljanja motorista i policije, ove godine na prostoru HAK Autokluba u Varaždinu. “Blue Day 2” okupio je stotinjak motorista iz osam klubova naše županije, a samu organizaciju preuzelo je na sebe pet moto klubova, HAK Autoklub Varaždin i Postaja prometne policije Varaždin.

Da bi sve prošlo u najboljem redu pobrinuo se duhovni skrbnik za djelatnike Ministarstva unutarnjih poslova u Varaždinskoj županiji velečasni Ivica Horvat, kapelan poslužitelj za policijsku kapelaniju “Svetog Jurja”, koji je blagoslovio svoje “plavce”, ali i sve one koji su tog dana došli sa svojim motorima. Da bi sve ostalo u okvirima poznatog, uz molbu Svevišnjem da čuva motoriste na njihovom putu, jedan dio prisutnih odaslao je molbu “prema gore” da ih čuva od čestih i strogih patrola prometne policije. Nakon toga

u zajedništvu su prionuli izvršavanju zadataka.

Bilo je zgodno vidjeti koliko su motoristi spretni na poligonu, kako kreću, s kojom nogom se oslanjaju pri stajanju, kako rade krugove ili osmice.

Uglavnom, može se konstatirati da je, uz nekoliko izgovora o predugom motoru, nešto lošijim gumama i nervoznom gasu, pokazano zadovoljavajuće znanje motorista i dečki u plavom. Nećemo spomenuti da je jedan od policajaca za polijeganje motora na asfalt pri izvođenju kruga dobio prilično nadahnut pljesak svih prisutnih, pogotovo svojih kolega.

Sve u svemu, najmanje kaznenih bodova u vožnji spretnosti skupila

je ekipa MK “Sjeverozapad”, a ukupno najmanje kaznenih bodova u poznavanju propisa i vožnji imala je ekipa MK “Aqua bikers” iz Varaždinskih Toplica. Nakon podjele priznanja trebalo je probati i besplatni grah koji je pripremljen za sve motoriste, a nakon toga i poručiti: “Vidimo se iduće godine!” (dp)

!

Više od 50 srednjovjekovnih šatora, viteški tabori, viteška ognjišta i radionice samo su dio puta u prošlost koji očekuje posjetitelje na tradicionalnom viteškom turniru u Svetoj Heleni.

Ove subote i nedjelje na njemu sudjeluje 300 kostimiranih članova 25 viteških i streličarskih udruga iz Mađarske, Slove-

nije, Slovačke, Makedonije i Hrvatske. Posebna atrakcija ovogodišnjeg viteškog turnira je velika opsada koja će trajati cijelo vrijeme turnira. Posjetitelji će šetnjom kroz Aleju vitezova moći zaviriti u svaki od 20-ak tabora, fotografirati se i isprobati viteško oružje i opremu.

NOVI MAROF

Izložba cvijeća U petak 20. svibnja u organizaciji Specijalne bolnice za kronične bolesti Novi Marof i suorganizaciji Udruge cvjećara Ludbreške regije i Turističke zajednice grada Novog Marofa, svečano je otvorenje 1. Međunarodne izložbe cvijeća, koja će se održati u parku Specijalne bolnice za kronične bolesti u Novom Marofu. Izložba će za sve posjetitelje biti otvorena i subotu i nedjelju (21 - 22. 5. 2011.) cijeli dan.

Svoje će cvjetne radove i sadnice cvijeća izlagati: Udruga cvjećara Ludbreške regije, Cvjećarnica „Jasmin“ - Novi Marof, Cvjećarnica „Orhideja“ - Novi Marof, „Benjak d.o.o.“ - Remetinec, Blanka Kuček - Varaždin te gosti iz Slovenije Cvetličarna Rožmarin - Ptuj.

U organizaciji Kinološkog društva Varaždin i Hrvatskog kinološkog saveza, u Varaždinu će ove subote i nedjelje 21. i 22. svibnja na kinološkom poligonu na Malim Prelogima bb biti održana tradicionalna Međunarodna izložba

pasa CACIB 2011. I to s dodatnim međunarodnim, nacionalnim te klupskim kinološkim manifestacijama. Istovremeno će se održati 3. glavna uzgojna izložba hrvatskih autohtonih pasmina pasa (istarski kratkodlaki i oštrodlaki gonič, posavski gonič, hrvatski ovčar, dalmatinski pas i tornjak), zatim 12. klupsko prvenstvo za pinčere i šnaucere te specijalna izložba hrtova. Pse će ocjenjivati ugledni međunarodni suci, a svečano otvorenje održat će se u subotu u 9:15 sati na poligonu KD Varaždin.

KARIKATURA

Viteška opsada u Svetoj Heleni

Međunarodna izložba pasa

crta: Željko Pilipović