RT_366

INTERVJU Prof. dr. sc. Robert Bernat: Novi aortni zalisci produljuju ljudski vijek!

TATJANA MATEJAŠ CAMERON

RAK DEBELOG CRIJEVA

Nema više one nekadašnje Tajči u rozoj haljini!

U Varaždinskoj županiji godišnje 90 novooboljelih

Stranice 42.-43.

Stranica 38.

Stranice 6.-7.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 366 :: 24. svibnja 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Nesreća u centru u kojoj su stradali biciklist i pješakinja - nije rijetkost

Oprezno s biciklima!

U zadnje 2 godine u prometnim nesrećama stradalo 144 vozača bicikla i 127 pješaka Stranice 4.-5.

KULTURA STANOVANJA

VITEŠKI TURNIR

Baš nitko ne može odoljeti sjedenju u “rajskom vrtu”?

Mačevi i halteri! Štitovi, strelice i mačevi najtraženija roba Stranice 26.-31.

Stranica 28.

USPJEH

Nagrade za glumu: Liljani Bogojević i Jagodi Kralj Novak Stranica 25.

DOZNAJEMO

MEĐUNARODNA IZLOŽBA PASA CACIB 2011.

Na Dravi promenadu imalo čak 1.206 pasa Stranice 26.-31.

Simon (2,5) rođen je bez pola srca U Hrvatskoj u 5 godina operirano 430 djece Stranice 2.-3.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Izbori za članove mjesnih odbora O

ve nedjelje održavaju se izbori za članove mjesnih odbora u Varaždinu i još nekim gradovima u Varaždinskoj županiji. U Varaždinu će birači na 36 biračkih mjesta glasovati za članove 16 gradskih i prigradskih mjesnih odbora. Birališta će biti otvorena od 7 do 19 sati, a Gradsko izborno povjerenstvo, kako se očekuje, već u nedjelju navečer objavit će neslužbene rezultate glasovanja. Izbori za članove mjesnih odbora svojevrsna su uvertira u predstojeće parlamentarne izbore, ali i svojevrsni ispit za političke stranke koje su na izbornim listama istakle svoje kandidate.

Zbog toga izbori za članove mjesnih odbora imaju veći značaj od pukog biranja predstavnika građana u gradskim kvartovima i naseljima. Uzgred, najviše izbornih listi, njih šest, istaknuto je u Četvrtom mjesnom odboru.

Nezavisnih lista kandidata za članove mjesnih odbora gotovo da i nema. Tek jedna u MO Poljana. To pak pokazuje da se građani još uvijek nerado odlučuju kandidirati na nezavisnim listama ili, drugim riječima, da su političke stranke i dalje dominantne na razini organiziranja mjesnih odbora. o bez razlike na to ili baš zato, važno je tko će u budućnosti voditi mjesne odbore, zastupati interese građana u pojedinim gradskim i prigradskim kvartovima. Komunalne i druge inicijative iz mjesnih odbora, naime, uvijek su dobrodošle za ukupan razvoj grada. Zato izađite na birališta i glasajte za one za koje smatrate da će u idućem mandatu učiniti najviše za kvalitetu života u vašem kvartu ili naselju.

N

24. svibnja 2011., br. 366

DOZNAJEMO Čak je 430 djece u Hrvatskoj u pet godina

Dvogodišnji Sim Voće rođen je be

Simon (desno) sa starijim bratom Leonom: Po izgledu je nemoguće zaključiti da srce plavokosog dječaka nema desnu klijetku

Simon Vočanec, kao i sva druga djeca rođena sa srčanim greškama, ne može se izliječiti. Njegovo se stanje serijom operacija, lijekovima i stalnim nadzorom može dovesti na razinu na kojoj može tek dijelom živjeti poput zdrave djece Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kao i svi njegovi vršnjaci, 2,5-godišnji Simon Vočanec iz Donje Voće obožava voziti autić i igrati se lovice sa svojim starijim bratom, 5-godišnjim Leonom.

Dječak prekrasnih plavih očiju naizgled se ne razlikuje od svojih vršnjaka. No njegova majka Natalija mora stalno paziti da se previše ne umara i da svakoga dana popije potrebne lijekove.

Lijekovi i kontrole Simon, pojednostavljeno rečeno, nema pola srca. Rođen je bez desne klijetke,

pulmonalne arterije i plućne aorte zbog čega je samo sat vremena nakon rođenja u Referentnom centru pedijatrijske kardiologije u Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb bio na kateterizaciji srca s atrioseptostomijom. Pet dana kasnije bio je na prvoj operaciji u Münchenu u Njemačkoj.

Bio je to tek početak borbe za dječakov život.

- Dosad je bio na šest zahvata, a u Njemačkoj je na trećoj operaciji bio prije mjesec i pol dana. Dobro se oporavlja, no svakodnevno mora uzimati lijekove i stalno moramo u Zagreb na kontrole.

Nažalost, ne znamo hoće li to biti posljednja operacija. Sve

ovisi o tome hoće li doći do kom, od čega je na kardiokikomplikacija – kaže Natalija rurško liječenje upućeno njih 430. Mali pacijenti s teškim Vočanec. dijagnozama bili su na 556 Simon je samo jedno operacija, od čega su od nekoliko tisuća 202 obavljene u Hrdjece u Hrvatđaji e r u vatskoj, a ostatak skoj s prirođeu C B u inozemstvu. nom srčanom uK a z i n - Riječ je o iznigreškom ž u n o mno komplekkoje je odu Rebr s i c e j d snim i rizičnim mah po roskrb o li ili već operacijama od đenju moralo e j r a t kojih se dio obavna operaciju, zas i n a s i lja u Hrvatskoj, dok jer inače ne bi otp se velik broj djece, preživio. Prema poput Simona, upućuje podac ima udruge “Veliko srce malom srcu”, u inozemstvo. Nakon opeod 1. listopada 2002. do 1. racija nužne su stalne konlistopada 2007. godine u Hr- trole, o čemu se brine tim vatskoj je rođeno 1.480 djece pedijatrijskih kardiologa, ali s prirođenom srčanom greš- i kirurga te liječnika drugih

POMOZIMO Akcija „Veliko srce malom srcu“ za kupnju važnih uređaja

Poziv na 060/9095 za male borce „Veliko srce malom srcu“ naziv je humanitarne akcije koju je početkom svibnja pokrenula istoimena udruga. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za kupnju medicinskih uređaja za rano dijagnosticiranje prirođenih srčanih grešaka za Referentni centar pedijatrijske kardiologije KBC-a Zagreb – Rebro. Za kupnju sedam ure-

đaja koji će omogućiti lakše dijagnosticiranje prirođenih srčanih grešaka potrebno je 3.500.000 kuna. Pomoći možete pozivom na humanitarni broj telefona 060/9095 čime donirate 6,15 kuna za male srčane borce. - Vaš idući poziv doslovno može spasiti život – apeliraju iz udruge.

Na web stranici www.veli-

kosrce - malomsrcu.hr mo žete saznati više o akciji i malim bolesnicima, ali i svakoga dana pratiti koliko je novca prikupljeno. Donirati možete i izravnom uplatom na žiro-račun udruge broj 2360000-1101574313, SWIFT adresa: Z ABAHR2 X, IBAN: H R 1 4 2 3 6 0 0 0 0 11 0 1 574 31 3 (1101574313).

Aktualno

24. svibnja 2011., br. 366

a operirano zbog prirođene srčane greške

3

VARAŽDIN Dječja kardiološka ambulanta

mon iz Donje ez pola srca IZDVOJENO Prirođena srčana greška nije česta, ali...

Apsurd: Moraju dokazivati da je dijete teško bolesno Osim što su početkom ovoga mjeseca pokrenuli humanitarnu akciju za kupnju medicinskih uređaja za KBC Zagreb - Rebro, udruga “Veliko srce malom srcu” ima još jedan važan cilj. To je upoznati i informirati građane o tome što znači biti dijete sa srčanom bolesti ili greškom, što sve proživljavaju roditelji, ali i liječnici.

- O ovim se bolestima gotovo ništa ne zna. Zvuči apsurdno, ali veliki problem je to što se bolest naoko ne vidi, pa je teško dokazati da je vaše dijete teško bolesno.

A doslovno živite dan po dan – kaže dopredsjednica udruge Barbara Brzaj.

Prirođena srčana greška nije česta: podaci pokazuju da

prosječna pojavnost u Europi iznosi 8 na 1.000 poroda.

Najčešće postavljena dijagnoza je VSD – ventrikularni septumski defekt (34,6 posto), a ona je jedna od ukupno 13 najtežih dječjih srčanih dijagnoza. Od svih srčanih grešaka, najteži i najozbiljniji oblik je sindrom hipoplastičnog lijevog srca (HLHS), stanje u kojem dijete nema lijevu klijetku.

Simon Vočanec iz Donje Voće je rođen s dijagnozom trikuspidne atrezije, odnosno bez desne klijetke. Greška na srcu otkrivena je u šestome mjesecu trudnoće na redovnom ginekološkom pregledu, a Natalija Vočanec je odmah upućena na KBC Rebro, gdje od tada skrbe o njoj i djetetu.

Dr. Petra Detoni, voditeljica Dječje kardiološke ambulante Opće bolnice Varaždin

Na pregled najčešće zbog šumova na srcu Šum na srcu kao nalaz koji zamijeti liječnik primarac jako zabrine roditelje, ali najveći broj djece potpuno je zdrav Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Majka Natalija i sinovi

Č ak 1. 050 pregleda obavljeno je prošle godine u Dječjoj kardiološkoj ambulanti Opće bolnice Varaždin.

Po rođenju - Incidencija prirođenih srčanih mana je 0,8 do 1,1 posto. U varaždinskom rodilištu godišnje se rađa oko 1.700 djece, što znači da je u Varaždinskoj županiji oko petnaest novootkrivenih bolesnika s prirođenim srčanim greškama godišnje.

No među njima je mali broj djece s izrazito teškim anomalijama, a treba

U Hrvatskoj je oko 10.000 djece sa srčanim bolestima, a godišnje ih se rađa još 500

specijalnosti u KBC-u Zagreb.

Svakodnevno rade na dijagnosticiranju i otklanjanju dječjih srčanih grešaka. No to često nije lako, jer su neophodni uređaji zastarjeli ili već otpisani – ističe Barbara Brzaj, dopredsjednica udruge “Veliko srce malom srcu”.

Neizvjesno sutra Upravo je zato ta udruga, koja okuplja liječnike, zdravstveno osoblje i roditelje djece s prirođenim srčanim

5

dana bio je star Simon Vočanec kada je bio na prvoj operaciji u Njemačkoj, bez koje ne bi preživio.

greškama i drugim srčanim bolestima, početkom ovog mjeseca pokrenula humanitarnu akciju za kupnju potrebnih aparata. Da se uključe u ovu važnu akciju, stanovnike Varaždinske i okolnih županija poziva Natalija Vočanec iz Donje Voće, također članica udruge.

- Ne znam hoće li Simon moć i krenut i u redovnu osnovnu školu. Ne mogu to znati, jer ne znam ni kako će mu biti sutra. Ali nadamo se

da ćemo uspjeti – rekla nam je Simonova majka.

Simon Vočanec, kao i sva druga djeca rođena sa srčanim greškama, ne može se izliječiti. No njegovo se stanje serijom operacija, lijekovima i stalnim nadzorom može dovesti na razinu na kojoj može tek dijelom živjeti poput zdrave djece.

Uključenjem u humanitarnu akciju svatko od nas može dati barem mali doprinos u toj velikoj borbi.

1.480

3.500,000

djece s prirođenom srčanom greškom rođeno je u Hrvatskoj od 1. listopada 2002. do 1. listopada 2007.

kuna potrebno je za kupnju sedam iznimno važnih medicinskih uređaja za KBC Zagreb - Rebro.

!

u velikom broju slučajeva šumovi na srcu kod malih pacijenata su bezazleni

reći i to da sve prirođene greške nisu vitalno opasne – rekla je dr. Petra Detoni, specijalistica pedijatrije i voditeljica Dječje kardiološke ambulante.

Kod ve ćine djece s prirođ e n i m srčanim manama dijagnoza se postavlja odmah po rođenju te su oni primarno zbrinuti u varaždinskoj bolnici, pojašnjava dr.

Detoni.

Ako postoji sumnja na srčanu bolest, slijedi kardiološka obrada

- Neki od njih su pacijenti s težim anomalijama koje zaht ijevaju hitan operativni zahvat te moraju biti upućeni na daljnje liječenje i obradu u KBC Rebro u Zagrebu - navodi varaždinska liječnica.

Dijagnostika Glavni razlog zbog kojeg liječnici primarne zdravstvene zaštite iz Varaždinske županije svoje male pacijente upućuju u Dječju kardiološku ambulantu u više od 80 posto slučajeva su šumovi na srcu.

S obz irom da su šu mov i na srcu najčešći znak srčane man e, teško je nać i roditelja koji se ne z abr ine na spomen šuma na srcu.

Dr. Detoni ističe da je medicinska obveza svakog dječ-

DJEČJA KARDIOLOŠKA AMBULANTA 2010.

1.050 pregleda 1.644 EKG-a 1.010 UZV-a srca jeg kardiologa, bez obzira na narav i uzrok srčanog šuma, učiniti svu dostupnu dijagnostičku obradu, primarno ultrazvučni pregled srca, da se definira karakter i porijeklo šuma na srcu.

- Šum na srcu kao nalaz koji zamijeti liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jako zabrine roditelje, ali najveći broj djece potpuno je zdrav, pogotovo ako nema simptoma srčane naravi. U velikom broju slučajeva šumovi su bezazleni. No svakog pacijenta kod kojeg postoji sumnja na srčanu bolest treba kardiološki obraditi zaključila je voditeljica Dječje kardiološke ambulante varaždinske bolnice.

4

Aktualno

24. svibnja 2011., br. 366

OTKRIVAMO Nesreća u centru Varaždina u kojoj su str

Sedam dana

Težak sudar usred pješačke zone Varaždina

Hrvatska i svijet Josip NOVAK josip@regionalni.com

„Sudnji dan“ stigao je šefa MMF-a 17.5.

Pao snijeg na Zavižanu i Platku, a temperature niže za deset stupnjeva iznenadile su građane navikle na toplo vrijeme. Izjave Slavka Linića „o špijunčinama koje mu podmeću“ su neistinite. Ustvrdio je to glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec.

Ljubo Ćesić Rojs pak radosno zbori da se vraća u Jadrankin HDZ iz kojeg ga je svojevremeno Sanader izbrisao.

18.5.

Nogometni mag Ćiro Blažević poručuje: „Šine, imam rak“! Kineski čajevi mu ne pomažu – po drugi put mora pod skalpel. U Makedoniji policija pohapsila pripadnike sekte koja Balkanom širi glasine o sudnjem danu koji nas sve čeka u subotu. Šefa MMF-a Straussa Kahna već je sustigao! Amerikanci su ga radi navodnog pokušaja silovanja sobarice ekspresno strpali u zloglasni zatvor Rikers Island.

Pješakinja je s teškim ozljedama lica prebačena u zagrebačku bolnicu Dubrava, u Kliniku za kirurgiju lica, čeljusti i usta. Biciklist je u varaždinskoj bolnici s nosom u krhotinama, a nakon pada na grubi asfalt neko je vrijeme bio u nesvijesti i zadobio je potres mozga

19.5.

Europski povjerenik za proširenje Štefan Füle sastao se sa stalnim povjerenicima 27 zemalja članica EU. U raspravi se pokazalo da Skandinavci i još dvije zemlje drže kako hrvatski pregovori idu prebrzo. Brz je i rodan Klepetan koji je jako kasnio svojoj Malenoj u Slavonski Brod. Dobili su četiri ptića, a čekaju još dva.

20.5.

Najmanje su dvije osobe poginule, a 79 je ozlijeđeno u potresu magnitude 5,9 prema Richteru koji je pogodio sjeverozapad Turske, obznanio je turski ministar za zaštitu okoliša Veysel Eroglu. Asi je dobro, ali nije Gadafi kojem su NATO zrakoplovi pogodili i potopili 8 brodova.

kazna nju za vož po m biciklo zoni u koj pješač ada može gr centru iti do b na 500 ku

21.5.

Hvala Bogu…, preživjeli smo najavljivani sudnji dan! U međuvremenu, Sveti Otac divani s austronautima u orbiti, dok radi njegove skorašnje posjete naš MUP obavlja sigurnosne provjere po Zagrebu. Polančec pak svojim optužbama na račun sprege policije i HDZ-ovaca definitivno postaje noćna mora vladajuće stranke.

22.5.

Iranske vlasti uhitile su čak 30 ljudi pod optužbom da su špijunirali za SAD. Iransko Ministarstvo sigurnosti priopćilo je da su pripadnici CIA-e pokušali regrutirati iranske civile, kojima su u zamjenu za suradnju obećali posao i školovanje. Eto kamo čovjeka može dovesti silna želja za obrazovanjem.

23.5.

Predsjednik Barack Obama krenuo je na turneju po Europi, tijekom koje će posjetiti Irsku, Britaniju, Francusku i Poljsku. Osim bilateralnih tema, američki će predsjednik razgovarati o svjetskoj gospodarskoj situaciji kao i o sigurnosnim pitanjima.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Za vožnju biciklom po Korzu mogli biste platiti i do 500 kuna kazne; zakonom je vožnja pješačkim zonama strogo zabranjena Pišu: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

ozljede zbog čega su zadržani na bolničkom liječenju. Nesretna žena se u krivom trenutku našla na krivom mjestu.

- To je stvarno izgledalo strašno. Jedna osoba ležala je na tlu, a drugoj je glava bila zamotana u zavoje. Sve je bilo puno krvi. Uopće mi nije bilo jasno kakva se to nesreća mogla dogoditi u samom centru grada - rekla je Varaždinka Zdenka koja se slučajno u ponedjeljak nešto iza 18 sati našla u Gajevoj ulici, nekoliko metara od Korza. Tamo se dogodila teška prometna nesreća u kojoj nije sudjelovao niti jedan automobil.

Mladić star 16 godina biciklom je naletio na 47-godišnju ženu. Oboje su zadobili teške

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Oboje teško Neslužbeno doznajemo da je izlazila iz dućana kad je na nju velikom brzinom naletio mladi biciklist. Nakon što ju je Hitna dovela u varaždinsku Opću bolnicu, prevezena je u zagrebačku bolnicu u Dubravi. Pri padu je zadobila višestruke prijelome kostiju, lica i glave zbog čega je završila na Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta. Ni mladić koji je skrivio nesreću i od naleta na gospođu također završio na grubom asfaltu nije prošao bez ogrebotine.

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

- Njegove ozljede su vrlo teške. On je neko vrijeme ležao na cesti bez svijesti, a još je uvijek u bolnici jer je u padu zadobio i potres mozga.

Uz to, nos mu je slomljen na tri mjesta, gotovo je u krhotinama, a užasno mu je teško jer

!

unatrag dvije i pol godine smrtno je stradalo 15 pješaka i biciklista

zna da je naudio i toj nesretnoj ženi – ispričala nam je Danijela P., majka 16-godišnjeg dečka iz Gornjeg Kuršanca koji je skrivio nesreću. Kaže,

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

on je inače uzoran učenik, a nesretan bicikl na koji je bio jako ponosan kupio je sam i to za nagradu koju je dobio na natjecanju.

Nakon ove bizarne nesreće u centru grada zbog koje je 16godišnjak “zaradio” i kaznenu prijavu, svi su počeli pričati o tome “kak se ti biciklisti voze po gradu”. Kao i uvijek, stvar je u tome da su se biciklisti uvijek “tak vozili po gradu”, iako je to zabranjeno.

Otkad postoji Zakon o sigurnosti u prometu – pješačkim se zonama ne smije voziti.

No Korzom se vozilo, kao i Franjevačkim trgom te Dućanskom, što je uža pješačka zona grada. Zapravo, bilo koji dan da prolazite ovom ulicom

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

24. svibnja 2011., br. 366

radali biciklist i pješakinja - nije rijetkost

NAPLAĆIVANJE KAZNI

Komunalni prometni redari

Bicikl ostaviti na “štenderu”

I dok su dosad samo prometni policajci mogli kažnjavati bicikliste kaznom do 500 kuna za vožnju po pješačkoj zoni u Varaždinu, uskoro će to činiti i komunalni prometni redari. U Komunalnom odjelu od ranije postoji jedan komunalni redar koji je na Policijskoj akademiji završio obuku po kojoj će moći obavljati taj dio posla, a zaposlena su još dva koja će u smjenama provjeravati drže li se Varaždinci pravila, doznajemo iz gradskog komunala. Ne samo da će kažnjavati bicikliste, nego i sve ostale koji se ne pridržavaju propisa o ponašanju u pješačkoj zoni poput dostava izvan propisanog vremena, a imat će i pravo “podizati” nepropisno parkirane automobile. Još se samo čekaju

njihove službene uniforme i “blagoslov” policije. Nakon toga krenut će u kažnjavanje nesavjesnih biciklista i svih drugih koji mimo pravila voze po pješačkoj zoni. Inače, Odlukom o uređenju prometa, koju je Gradsko vijeće Varaždina donijelo u prosincu 2009. , od siječnja 2010. je na snazi - Korzo, Franjevački trg i Dućanska ulica su uža pješačka zona. Šira pješačka zona su Kukuljevićeva od Korza do Šenoine, Pavlinska od Korza do Šenoine ulice, Draškovićeva, Školska, Kačićeva od Cankareve do Franjevačkog trga, Uršulinska, Padovčeva, Stančićev trg, Bakačeva od Stančićevog trga do Gajeve, Kranjčevićeva, Gajeva, Strossmayerovo šetalište, Trg slobode, Kazališni trg i Šetalište Vatroslava Jagića.

Varaždin - grad bicikala

i trgovima uočit ćete nekoga da se vozi biciklom.

Pješačka zona Međutim, Odlukom o uređenju prometa Grada Varaždina, koja je na snagu stupila još u siječnju 2010. godine, užom pješačkom zonom su proglašeni Korzo, Franjevački trg i Dućanska ulica.

To znači da svaki biciklist koji se onuda vozi krši zakon, a kazna za vožnju po pješačkoj zoni iznosi 500 kuna.

Samo ove godine varaždinska je policija u cijeloj županiji sankcionirala 100 biciklista i izdala im još 50 upozorenja, jer se nisu pridržavali prometnih pravila. U tih 100 spada i vožnja pješačkom zonom, ali

i vožnja u krivom smjeru te bicikli bez svjetala, dok je njih čak 18 platilo kaznu jer su se vozili bez ruku.

Biciklisti i prekršaji Iz varaždinske policije su prije točno mjesec dana uputili apel biciklistima i pješacima da poštuju prometne propise. Podaci su zastrašujući: u protekle dvije godine na prometnicama županije u prometnim nesrećama stradala su 144 vozača bicikla i 127 pješaka. Njih čak 14 je smrtno stradalo.

- To predstavlja 45 posto svih smrtno stradalih sudionika u prometu u 2009. i 2010. godini, a jedan biciklist, koji nije bio osvijetljen za vrijeme

vožnje noću, smrtno je stradao ove godine – izvijestio

100

biciklista sankcionirano je ove godine u Varaždinskoj županiji, a izdano još 50 upozorenja je još u travnju načelnik PU varaždinske Rade Sitar.

U policiji su jasno naveli da su pješaci i biciklisti svojim ponašanjem sami pridonijeli nesrećama u kojima su stradali. Treba li još tko stradati i poginuti da bismo se počeli ponašati odgovorno?

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

USPJEH Izvrsni rezultati hrvatske banke

Dobit Imex banke d.d. porasla 26%, a imovina 25% Prema financijskim izvještajima na dan 30.04.2011. dobit Imex banke d.d. iznosi 8,4 milijuna kuna i u porastu je 26% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Imovina banke, koja se nalazi u 100% hrvatskom vlasništvu, iznosi 1.716 milijuna kuna i bilježi porast od 25% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom razdoblju ukupni prihodi porasli su 12% u odnosu na travanj 2010. godine.

17 poslovnica Štednja građana u Imex banci d.d. premašila je mjesecima pruža najpovoljnije uvjete štednje milijardu kuna te za klijente. zadnjeg dana a Imex banka je travnja iznoštednj i u 2011. godis i 1 . 0 17 na a đ a r g ni nastav ila s milijuna anci k u n a š to Imex b ašila kreditnim aku tivnostima te č i n i 74 % rem su ukupni plaukupnih d.d. p jardu i l i smani kredita depozita je m dosegnuli 1.319 u banci i bikuna milijuna kuna i bilježi značajan lježe porast od 31% porast od 35% u odnosu na isto razdoblje u odnosu na isti period prošle godine. Odličan prošle godine. Od naverast štednje Imex banka denog iznosa krediti pravos t v ar uj e z ahv aljuju ć i nim osobama i obrtnicima svom proizvodu „Štednja s iznose 1.191 milijuna kuna maxi premijama“ koji već i predstavljaju 90% ukupno

odobrenih kredita, dok krediti građanima iznose 128 milijuna kuna i predstavljaju 10% ukupno odobrenih kredita.

Uz izvrsne rezultate banke koja je na hrvatskom tržištu prisutna punih 20 godina, Imex banka nastoji širiti i mrežu svojih poslovnica kako bi svoje povoljne uvjete mogla ponuditi građanima diljem Hrvatske.

Imex banka posluje preko 17 poslovnica diljem Hrvatske i to u Splitu, Pločama, Imotskom, Zadru, Rijeci, Puli, Varaždinu, Zagrebu i Osijeku.

6

Intervju tjedna

24. svibnja 2011., br. 366

OTVORENO Prof. dr. sc. Robert Bernat, pročelnik Kardiologije u Specijalnoj bolnici

Novi aortni zalisci pro Svatko tko završi Medicinski fakultet, već tijekom studija osjeti da liječnička profesija nije običan posao, nego poziv.

S druge strane, dobra volja ne plaća račun za struju i namirnice. Prema tome, realnost je negdje u sredini Piše: GORDANA IGREC

Početkom ove godine, prvi put u Hrvatskoj, pa i u regiji, u Bolnici Magdalena u Krapinsk im Toplicama obavljena je transkateterska implantacija aortalne velvule. S pročelnikom Kardiologije u Specijalnoj bolnici za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena u Krapinskim Toplicama prof. dr. sc. Robertom Bernatom za Regionalni tjednik razgovarali smo o prvom ovakvom zahvatu u regiji koji je obavljen i prije nego li u SAD-u, o oporavku pacijenata nakon operacije, prevenciji kardiovaskularnih bolesti, učestalosti kardiovaskularnih bolesti, stanju u medicinskoj struci u nas i zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj kao i o suradnji bolnice s inozmestvom i interdisciplinarnošću unutar medicinske struke koja je na djelu upravo u njihovoj bolnici.

Prof. dr. sc. Robert Bernat bio je na čelu operativnog tima koji je početkom godine obavio zahvat, a iza mladog liječnika je poslijediplomski studij u Bonnu u Njemačkoj i Osijeku te radno iskustvo asistenta na Medicinskom fakultetu u Osijeku.

Važna operacija U Bolnici Magdaleni prvi je put izvedena operacija u Hrvatskoj, pa i u regiji, transkateterska implantacija aortalne valvule. Kako biste objasnili o čemu je zapravo riječ?

Transkateterska implantacija aortnog zaliska je intervecijska kardiološka metoda (dakle, zahvat kroz “žilu u nozi”, slično postavljanju koronarnog stenta) koja se

p

rvi je zahvat obavljen 2002. godine izvodi kod odabranih bolesnika sa suženjem aortnog zaliska. Suženje glavnog ventila zaliska koji se nalazi na izlazu iz srca u glavnu tjelesnu žilu, aortu, jest razmjerno česta bolest kod ljudi u starijoj životnoj dobi. Klasično liječenje za bolesnike s teškim suženjem koji imaju velike smetnje i kod kojih je život ugrožen jest kirurški zahvat sa zamjenom zaliska

ot vorenom operac ijom kod koje se otvara prsni koš. Radi se ni Klasič i o sigurnom i ic n e uspješnom začimb esti l hvatu. Međuo b a rizik tim, kod vrlo ila su h i vn ž starih osoba ca i kr rvni tlak, r s s mnogim ni k poviše ćaj masnoće pr idruženim e bolestima, porem , dijabetes, r iz ik kl as ične v r u k i enje operacije postaje puš vrlo velik, nekada i do točke da su takvi bolesnici praktički inoperabilni. U takvim je slučajevima ugradnja aortnog zaliska putem sonde kroz arteriju noge manje invazivna i kod odabranih bolesnika sigurnija metoda. Pri tome se pomoću posebne sonde ugrađuje velika mrežica (stent) na mjesto starog, suženog zaliska, u kojoj se nalazi novi zalistak od biološkog materijala.

Europa i SAD Na kome je izvedena ova operacija prvi put?

Naših prvih sedam bolesnika kod kojih smo od siječnja do danas izvršili ovaj zahvat bili su u dobi od 78 do 87 godina (imena vam, naravno, ne mogu navesti iz etičkih razloga). Pored toga, do danas još su četiri zahvata učinjena i u Kliničkoj bolnici Dubrava, dakle u Hrvatskoj ukupno do sada ima 11 bolesnika.

Otkad se ovaj operativni zahvat prakticira u Europi, pa i u SAD-u?

Ova vrsta zahvata u značajno se većem broju izvodi u zemljama zapadne Europe u posljednje tri do četiri godine. Do danas je u zemljama EU učinjeno više od 30 tisuća zahvata. U SAD-u se zahvat ne izvodi zbog specifičnih lokalnih propisa.

Unutar posljednja dva mjeseca objavljeni su rezultati velikih studija u SAD-u na temelju kojih se očekuje da će se zahvat početi rutinski izvoditi i ondje do kraja 2011. godine.

Koje je godine prvi put u Europi i u svijetu primijenjen ovakav zahvat i na kome?

Prvi je zahvat obavljen 2002. godine, a izveden je kod starije ženske osobe s kritičnim teškim suženjem aortnog zaliska čiji je život tada bio neposredno ugrožen.

Je li točno da je Slovenija prije Hrvatske obavila takvu

Prof. dr. sc. Robert Bernat

Intervju tjedna

24. svibnja 2011., br. 366

7

i za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena u Krapinskim Toplicama

oduljuju ljudski vijek operaciju?

TAVI je u Sloveniji izveden prije nešto više od godinu dana i do sada je napravljeno više od 20 zahvata.

Koliko je ovakav operativni zahvat trajao te koliko je stručnjaka sudjelovalo u zahvatu?

Prednosti Sam zahvat tipično traje oko jedan sat. Ključna je priprema i odabir bolesnika, budući da zbog anatomskih razloga nisu svi kandidati zaista i pogodni za zahvat.

U odluci sudjeluju tzv. srčani tim, koji uključuje kardiologa, kardiovaskularnog kirurga i kardijalnog anesteziologa. Zahvat izvode dva liječnika (tipično su to intervencijski kardiolozi) uz nadzor kardijalnog anesteziologa te pomoć sestara i tehničara. Neposredno je uključeno pet do sedam osoba.

Koliko dugo traje oporavak pacijenta poslije ovakve operacije?

Kod povoljnog tijeka (koji je najčešći) bolesnik napušta bolnicu nakon tri do četiri dana. Nakon toga nema posebnog oporavka već se odmah vraća uobičajenim aktivnostima.

Imate li trenutno na listi čekanja pacijente za ovakvu operaciju? I koliko njih?

Lista čekanja u ovoj fazi nije dobar termin za ovaj tip zahvata. Radi se o sasvim novoj metodi, a broj zahvata i objektivne potrebe na razini države bit će moguće definirati kroz otprilike godinu dana. Prema svjetskim statistikama na broj stanovnika od 4,5 milijuna može se načelno računati s oko 200tinjak kandidata za zahvat godišnje.

Koje su prednosti ove operacije?

Prednosti zahvata su niži rizik tijekom samog zahva-

ta te vrlo brz oporavak u usporedbi s klasičnom kirurgijom.

Jesu li moguće posto perativne komplikacije i koje su?

Komplikacije su mnogobrojne, kao što se može i pretpostaviti s obzirom na to da se radi o bolesnicima u 8. ili 9. desetljeću života s mnogobrojnim pridruženim stanjima i bolestima. Statistički, teške komplikacije koje dovode do lošeg ishoda ili značajno produženog boravka u bolnici mogu se očekivati kod pet do sedam posto bolesnika (za uspo-

S

vi bolesnici kod kojih je u Hrvatskoj do sada zahvat TAVI učinjen bili su osiguranici HZZO-a

Gdje je najviše oboljelih u Hrvatskoj?

U kojoj hrvatskoj regiji ima najviše oboljelih od kardiovaskularnih bolesti? I kako tu stoji Hrvatsko zagorje?

Vrlo preciznih podataka nema, ali oni koje imamo upućuju na to da u tom pogledu ne postoje previše značajne regionalne razlike.

Jesu li kardiovaskularnim oboljenjima više podložni muškarci ili žene?

Muškarci su skloniji tipičnim bolestima srca i krvnih žila zbog hormonskih razlika u odnosu na žene. Ženski spolni hormoni štite od ateroskleroze koja se kod žena javlja 10-ak i više godina kasnije nego kod muškaraca. Drugim riječima, muški spol je sam po sebi nezavisni rizični čimbenik za aterosklerozu i njezine posljedice (infarkt, moždani udar).

postavljanje transkateterskog zaliska) te pridružene druge srčane bolesti (bolest još jednog zaliska, najčešće mitralnog, ili značajna bolest srčanih (koronarnih) arterija koju nije moguće liječiti stentom.

Tko je financirao prvu ovakvu operaciju i tko inače fi-

redbu, ukoliko se indikacija dobro postavi, usporedivi bolesnik bi u slučaju klasičnog kirurškog zahvata imao dva do tri puta veći rizik).

Simptomi Koji su obično simptomi koji prate takve bolesti?

Prvi znaci, dakle, za uzbunu za potencijalnog operabilnog kandidata...?

Tipične tegobe kod bolesnika s teškom aortnom stenozom (suženjem zaliska) su bol u prsima, zaduha u naporu, omaglice i nesvjestice u naporu.

Postoje li rizična oboljenja koja nisu pogodna za ovakve operativne zahvate?

Visoki tlak, dijabetes...?

Visoki tlak ili dijabetes nisu prepreka za ovaj zahvat.

Glavne prepreke su anatomske (kada dimenzije samog zaliska i okolnih dijelova srca i aorte nisu podesni za

nanc i r a takve zahvate?

HZZO? Ili nešto mora i pacijent podmiriti iz vlastitih sredstava?

Svi bolesnici kod kojih je u Hrvatskoj do sada zahvat TAVI učinjen bili su osiguranici HZZO-a. Kao što je napomenuto, radi se o novoj, značajno skupoj tehnici, čiji će status kod osiguravatelja tek biti potrebno definirati.

Koliki je udio kardiovaskularnih oboljenja po njihovoj učestalosti među ostalim

teškim oboljenjima?

Bolesti srca i krvnih žila, kao što je poznato, vodeći su uzrok smrtnosti i pobola kod modernog stanovništva s udjelom od skoro 50 posto.

Koji su ljudi u rizičnoj skupini za oboljenje od kardiovaskularnih bolesti?

Pretili, nedovoljno fizički aktivni...?

Klasični čimbenici rizika bolesti srca i krvnih žila su

povišeni krvni tlak, poremećaj masnoće u krvi, dijabetes, pušenje. Važnu ulogu igra naslijeđe (genetika) kao i način života koji je usko povezan s rizičnim čimbenicima. Tako su, primjerice, osobe s prevelikom tjelesnom težinom ili nedovoljnom tjelesnom aktivnošću sklonije povišenom tlaku, šećernoj bolesti, povišenom kolesterolu...

OSOBNO

Prevencija bolesti Mogu li se kardiovaskularne bolesti prevenirati?

Apsolutno – da! Ukoliko pogledate rizične čimbenike koje smo spomenuli, vidjet ćete da postoje dvije osnovne skupine: oni koje ne možemo promijeniti i oni na koje možemo utjecati. Ne možemo promijeniti svoju dob, spol, genetsko naslijeđe. Međutim, možemo kontrolirati krvni tlak (u prvom redu promjenom navika, izbjegavanjem slane hrane, povećanjem svoje tjelesne aktivnosti, smanjenjenm tjelesne težine), možemo sniziti razinu kolesterola u krvi (to se uglavnom ipak mora postići lijekovima jer, suprotno uobičajenim vjerovanjima, dijeta ima relativno malen utjecaj na razinu kolesterola u krvi) možemo prestati pušiti, možemo kontrolirati razinu šećera u krvi itd.

Kako se pacijent mora ponašati nakon ovakvog operativnog zahvata? Čega se mora pridržavati, kako organizirati život, koliko često odlaziti na kontrole?

Bolesnik dalje živi uobičajeno, nema posebnog ograničenja.

Kontrole su u početku svaka tri mjeseca, kasnije dva puta godišnje, najvažniji je pri tome ultrazvuk srca kojim se procjenjuje učinak zahvata.

IZDVOJENO Bolnica surađuje od početka s prof. Markom Turinom, jednim od vodećih svjetskih kardioloških imena

Liječnici i bolesnici iz cijele zemlje imaju povjerenje u nas Što Bolnica Magdalena i inače nudi svojim pacijentima i po čemu je specifična u Hrvatskoj?

Magdalena kardiološki i kardiokirurški nudi sve što nude i druge veće ustanove tog t ipa na području kardiologije i kardiovaskularne kirurgije s iznimkom transplantacijske medicine.

Jedna moguća prednost je izvrsna interdisciplinarna suradnja tj. trajni, neposredni i intenzivni kontakt svih triju struka (kardiologija, kardiovaskularna kirurgija i

anestezija) oko jednog istog bolesnika koji se nalazi u središtu pažnje.

Odakle vam sve pacijenti dolaze na liječenje?

Bolesnici dolaze iz cijele Hrvatske. U apsolutnim brojkama najzastupljenija regija je Zagreb i okolica što je logično s obzirom na broj stanovnika, ali ako se pogleda relativni udio, može se vidjeti da bolesnici i liječnici koji ih upućuju iz cijele zemlje imaju povjerenje u bolnicu.

Imate li u svojim redo-

vima i strane stručnjake i kakvi su vam kontakti s inozemstvom?

Naša bolnica surađuje od

M

agdalena kardiološki i kardiokirurški nudi sve što nude i druge veće ustanove početka s prof. Markom Turinom, jednim od vodećih svjetskih kardioloških imena. Kroz tu suradnju i

njegove operacije kod nas, ali i edukaciju kardiokirurga u Zürichu, svi smo profesionalno profitirali, a kroz to i bolesnici. Surađujemo i sa Sveučilišnom klinikom za kardiologiju u Leipzigu.

Jeste li zadovoljni tretmanom medicinske struke u našoj zemlji?

Svaka struka ima tretman kakav zaslužuje!

A kvalitetom zdravstvenih usluga u Hrvatskoj?

Svako društvo ima kvalitetu zdravstvenih usluga kakvu zaslužuje. Mislim da je

kvaliteta u Hrvatskoj u većini slučajeva u prosjeku iznad očekivane razine, dakle, vrlo dobra.

Rade li liječnici još uvijek s “puno dobre volje” ne mareći toliko za plaću ili su se “kapitalističke navike” uvukle i među Hipokratovce, te “ubiru svoj danak”?

Svatko tko završi Medicinski fakultet, već tijekom studija, a najkasnije kod prvog kontakta s bolesnicima, osjeti da liječnička profesija nije običan posao, nego poziv. S druge strane, dobra volja ne

plaća račun za struju i namirnice u dućanu ili ljetovanje s djecom. Prema tome, realnost je negdje u sredini, tj. za pošteno odrađen posao s odgovarajućim trajanjem edukacije i razinom odgovornosti treba postojati i odgovarajuća naknada!

Vaši osobni profesionalni planovi za budućnost? Namjeravate li otići u inozemstvo, ostati u Magdaleni, otvoriti vlastitu kliniku ili nešto slično?

Ja sam trenutno tu gdje jesam!

8

Oglas

24. svibnja 2011., br. 366

Oglasi

24. svibnja 2011., br. 366

Poštovane građanke i građani, Izađite 29. svibnja na izbore za mjesne odbore, jer grad se voli od gradske četvrti ! Što ćemo zajedno s Vama učiniti: Kvalitetna infrastruktura u svim dijelovima grada Jednako održavanje svih javnih površina Više sadržaja i prostora za djecu i mlade Pravo Mjesnog odbora da raspolaže vlastitim sredstvima Održati javni gradski prijevoz Izjednačiti cijene grijanja u stambenim zgradama

Miljenko Ernoić

Podržite naše kandidate na listama jer oni vas sigurno neće iznevjeriti:

Demokraciju gradimo zajedno od temelja ZA VIJEĆE 1. MJESNOG ODBORA “CENTAR” VARAŽDIN - lista broj 3

1. Zoran Vidović Varaždin, I. Kukuljevića 4 2. Geraldina Cesar Varaždin, Trenkova 78 3. Igor Meštrović Varaždin, I. Kukuljevića 39

4. Tihomir Rožmarić Varaždin, Trg M. Stančića 2 5. Ksenija Pletenac Varaždin, I. Kukuljevića 12 6. Violeta Cikač Varaždin, P. Preradovića 20 7. Nikola Ožeg Varaždin, J. Draškovića 6 8. Vladimira Piskač Varaždin, Trg slobode 3 9. Branko Ožeg Varaždin, J. Draškovića 6

ZA VIJEĆE 5. MJESNOG ODBORA VARAŽDIN – lista broj 3

1. Milivoj Ladić Varaždin, Optujska 55 2. Tatjana Kreć Varaždin, Tumberačka 4 3. Milivoj Zajec Varaždin, Hercegovačka 28 4. Andreja Mišak Varaždin, Krapinska 9 5. Željko Bunić Varaždin, J. E. Tomića 11

6. Nikolina Bubanić Varaždin, I. Vojnovića 32 7. Ćiril Čoh Varaždin, Široke ledine 14 8. Dubravko Gotal Varaždin, I. Belostenca 8 9. Nenad Rajčević Varaždin, A. Štera 22 10. Božena Breški Varaždin, I. Vojnovića 32 11. Zvonimir Krajcer Varaždin, L. Ebnera 1 12. Franjo Kaniški Varaždin, F. Račkog 42 13. Davorka Herjavec Varaždin, Optujska 55

ZA VIJEĆE MJESNOG ODBORA GOJANEC – lista broj 2

ZA VIJEĆE 2. MJESNOG ODBORA VARAŽDIN - lista broj 3

ZA VIJEĆE 3. MJESNOG ODBORA VARAŽDIN - Lista broj 4

5. Mirko Špoljarić Varaždin, T. Masaryka 10 6. Martin Kudumija Varaždin, T. Masaryka 4 7. Melita Horvat Varaždin, K. P. Krešimira IV. 30 8. Branko Leskovar Varaždin, Šemovečkih ţrtava 37 9. Hrvoje Vlah Varaždin, Šemovečkih ţrtava 64 10. Krunoslav Dinko Sudec Varaždin, V. Novaka 32 11. Siniša Brdar Varaždin, I. Mikaca 4

6. Božena Pomper Varaždin, Zagrebačka 86 7. Stjepan Vuk Varaždin, Z. i Frankopana 13 D 8. Spomenka Velko Varaždin, Zagrebačka 73 9. Blanka Tončić Varaždin, S. Vukovića 4 10. Valentina Vusić Varaždin, S. Vukovića 8 B 11. Natalija Velko Varaždin, Zagrebačka 73 12. Mario Briški Varaždin, Zagrebačka 73/2 13. Zdravko Maček Varaždin, T. Ujevića 1 D

1. Hrvoj Vančik Varaždin, Slavenska 17 2. Boris Brdar Varaždin, I. Mikaca 4 3. Sanda Oršić Varaždin, Svilarska 10 4. Srećko Sieber Varaždin, Kolodvorska 4

ZA VIJEĆE 6. MJESNOG ODBORA „BANFICA“ VARAŽDIN – lista broj 4

1. Vesna Mudri Varaždin, Preloška 1B 2. Marieta Janžek Varaždin, V. Špinčića 33 3. Goran Kanižaj Varaždin, O. Price 30 4. Stipo Čelam Varaždin, Koprivnička 29 5. Darwin Butković Varaždin, Dravska 7A

ZA VIJEĆE MJESNOG ODBORA JALKOVEC – lista broj 3

Gojanec, M.Gupca 63 6. Jurica Horvat Gojanec, V. Nazora 26 7. Nenad Zavrtnik Gojanec, B. Radića 4

1. Zlatko Ister Gojanec, B. Radića 14 2. Ivica Pomper Gojanec, Zavojna 11 3. Juraj Koritar Gojanec, V. Nazora 5 4. Dejan Kocijan Gojanec, M. Gupca 25 5. Miljenko Furjan

1. Vlado Tomašković Jalkovec, B. Radića 135 2. Ivan Jenkač Jalkovec, F. Bobića 14 3. Vladimir Habek Jalkovec, B. Radića 19 4. Željko Črnila Jalkovec, B. Radića 103A

ZA VIJEĆE MJESNOG ODBORA DONJI KUĆAN – lista broj 3

1. Milorad Cafuk Donji Kućan, Zelengaj 88 2. Damir Špoljar Donji Kućan, Varaždinska 100 3. Stjepan Ister Donji Kućan, Varaždinska 15

4. Ivica Težak Donji Kućan, Zelengaj 7 5. Štefanija Medvedec Donji Kućan, Varaždinska 80 6. Marija Ister Donji Kućan, Varaždinska 15 7. Petar Baković Donji Kućan, Zelengaj 90

6. Zvonimir JelačićBužimski Varaždin, R. Boškovića 6 A 7. Želimir Kanižaj Varaždin, O. Price 30 8. Tomislav Tropp Varaždin, Vukovarska 7 9. Iva Horvat Varaždin, R. Boškovića 14 C 10. Bosiljka Špoljar Varaždin, Vukovarska 16 11. Matija Kociper Varaždin, A. Jurinca 10 12. Silvija Ladić Varaždin, Osječka 18 13.

Kristijan Kanižaj Varaždin, O. Price 30

5. Danica Kučar Jalkovec, S. Tomaškovića 15 6. Josip Cepanec Jalkovec, B. Radića 125 7. Petra Hanjš Jalkovec, B. Radića 112 8. Josip Vrček Jalkovec, Ulica hrv. proljeća 4 9. Darko Habek Jalkovec, M. Gupca 18

ZA VIJEĆE MJESNOG ODBORA ZBELAVA – lista broj 3

1. Božo Kečkan Zbelava, Varaždinska 69 2. Josip Košutić Zbelava, Varaždinska 68 3. Zoran Nađ Zbelava, Varaždinska 40

4. Nenad Kobal Zbelava, Varaždinska 71 5. Luka Kečkan Zbelava, Varaždinska 69 6. Ivanka Željeznjak Zbelava, Varaždinska 83 7. Filip Kečkan Zbelava, Varaždinska 69

1. Martina Borić Varaždin, Zagrebačka 17 2. Željko Štrlek Varaždin, F. Prešerna 2 3. Hela Hreljac Varažin, Zagrebačka 13 4. Snježana Jagačić Varaždin, M. Krleţe 1 5. Vinko Kale Varaždin, Z. i Frankopana 14

ZA VIJEĆE 7. MJESNOG ODBORA VARAŽDIN “BIŠKUPEC” – lista broj 4

1. Miljenko Ernoić Varaždin, T. Miškulina 37 2. Aurelija Šemiga Varaždin, Zagrebačka 149 3. Ivica Humić Varaždin, Športska 13 4. Klaudija Sokol Varaždin, Moslavačka 24 5. Dražen Ostroški

Varaždin, Zagrebačka 180 6. Dario Hojnik Varaždin, M. Maleza 32 7. Mladen Žugec Varaždin, Sajmišna ulica 9 8. Božidar Kliček Varaždin, Sajmišna ulica 13 9. Kamenko Kišićek Varaždin, Zagrebačka 220

ZA VIJEĆE MJESNOG ODBORA ČRNEC BIŠKUPEČKI – lista broj 3

1. Miodrag Pap Črnec Biškupečki, Črnec 107 2. Nevenko Martinčević Črnec Biškupečki, Črnec 30 3. Miroslav Cerovečki Črnec Biškupečki, Črnec 71

4. Davor Tkalčec Črnec Biškupečki, Črnec 68 5. Marijan Horvatić Črnec Biškupečki, Črnec 102 6. Miroslav Horvatić Črnec Biškupečki, Črnec 226 7. Dražen Tkalčec Črnec Biškupečki, Črnec 37

ZA VIJEĆE 4. MJESNOG ODVBORA VARAŽDINA – lista broj 3

1. Ivan Jurinjak Varažin, Ul. 22. rujna 1991. 6 2. Sandra Erlač Varaždin, Trakošćanska 9A 3. Goran Jukić Varaždin, B. Radića 26 4. Enes Mulabdić Varaždin, I. Reţeka 21 5. Snežana Huđek

Varaždin, I. Trnskog 11 6. Matija Orešković Varaždin, Jalkovečka 80 7. Jadranka Plantak Varaždin, V. Gotovca 37 8. Vladimir Vujović Varaždin, B. Radića 59 9. Velimir Berta Varaždin, Ul. hrv. branitelja 11 10. Saša Vujović Varaždin, Ul. hrv. branitelja 9 11. Marijan Bosilj Varaždin, Jalkovečka 98A 12. Jasminka Porobija Varaždin, I. Reţeka 2B 13. Bosiljka Labaš Varaždin, B. Radića 104

ZA VIJEĆE MJESNOG ODBORA HRAŠĆICA – lista broj 3 Hrašćica, K. Tomislava 26 7. Vjekoslava Danko Hrašćica, Vinkovačka 7B

1. Darko Auker Hrašćica, Radnička 10 2. Manuela Kukec Hrašćica, V. Jagića 8 3. Marijan Jezidţić Hrašćica, A. Stepinca 37 4. Sandro Plantak Hrašćica, Z. Milkovića 2 5. Benjamin Šobak Hrašćica, V. Jagića 8 6. Darko Lambreščak

ZA VIJEĆE MJESNOG ODBORA GORNJI KUĆAN – lista broj 3

1. Marijan Blazinarić Gornji Kućan, Varaždinska 183 B 2. Vladimir Vidović Gornji Kućan, Staromlinska 40 3. Zoran Borovec Gornji Kućan, Varaždinska 141

4. Goran Vitković Gornji Kućan, Staromlinska 1 5. Josip Stanek Gornji Kućan, Staromlinska 16 6. Marijan Buţić Gornji Kućan, Varaždinska 210 7. Đuro Lukač Gornji Kućan, Varaždinska 9 8. Krešimir Žitnjak Gornji Kućan, Varaždinska 16 9. Gordana Ćus Gornji Kućan, Varaţdinska 2 J

Grad se voli od gradske četvrti

9

10 Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Dosta pakla!

R

azmirice u obitelji nisu neuobičajene, pogotovo kad su im uzroci generacijske naravi. Između odrasle djece i njihovih roditelja, a pogotovo snaha ili zetova koji žive u istom kućanstvu, često su napete situacije. No one se uglavnom smire kad popuste pametniji. Ali što kad su razlozi dublji, a u kući nitko nije pametan?! - Tada je pakao, u kakvom već deset godina živim u zajedničkom kućanstvu sa sinom, snahom i njihovo troje djece! - rekla je 75-godišnja Varaždinka, kojoj iz razumljivih razloga ne možemo otkriti identitet. sprkos tome što je cijela kuća, kako tvrdi, u njenom vlasništvu, i koristi samo jednu od četiri sobe, snaha ju, doslovce, želi izbaciti ne samo iz ove sobe, nego i iz cijele kuće. Zabranila joj je čak i pristup kuhinji i kupaonici, a pitanje je dana koliko će još dugo smjeti ulaziti u kuću preko vlastitog praga! e ulazeći u genezu ovog, kao i sličnih primjera psihičkog zlostavljanja roditelja, ali i ostalih u obitelji, vratit ćemo se na početak priče i pitati: “Kad će se u ovoj kući naći netko pametan da zavikne – DOSTA? I da onda, umjesto uloge žrtve, izabere najbrži i legitimni put izlaska iz pakla!”

U N

Mislim - još uvijek jesam

“

Mislim da za ovjeru ugovora o bankovnim umirovljeničkim kreditima umirovljenici plaćaju previsoke bilježničke takse!”

KATICA BENEČIĆ, VARAŽDIN

Pobjednici sportskih susreta U hotelu «Minerva» u Varaždinskim Toplicama u petak je održana završna svečanost i proglašenje pobjednika ovogodišnjih 17. sportskih susreta umirovljenika Varaždinske županije.

Natjecanja je organizirao Savez udruga umirovljenika, a u njima je sudjelovalo oko 600 natjecatelja iz svih županijskih udruga.

Ljubomir Svetec, predsjednik Komisije za sport i rekreaciju Saveza udruga umirovljenika Varaždinske županije, proglasio je najbolje pojedince i udruge, kao i ukupne pobjednike u sve četiri natjecateljske discipline. U pikadu, jedinoj ženskoj disciplini, 1. mjesto osvojila je Udruga umirovljenika Ludbrega, 2. mjesto pripalo je Udruzi grada Ivanca, a 3. mjesto Udruzi

umirovljenika Trnovca Bartolovečkog. Pobjednici u šahu su Udruga umirovljenika Maruševca s osvojenim 1. mjestom, Udruga umirovljenika grada Varaždina je druga, a Ivanca treća. U kuglanju 1. mjesto osvojila je udruga umirovljenika PU varaždinske, 2. mjesto pripalo je Udruzi grada Lepoglave, a treće Udruzi umirovljenika Varaždina. U streljaštvu prvo je mjesto osvojila Udruga grada Varaždina, a drugo Ludbrega, dok je treće mjesto osvojila PU varaždinska. Ukupni pobjednici u svim disciplinama su Udruga grada Varaždina s osvojenim 1. mjestom, Policijska uprava varaždinska osvojila je drugo, a Udruga umirovljenika Maruševca 3. mjesto.

24. svibnja 2011., br. 366

TU KRAJ NAS Katarina Puškadija, stanovnica Doma umirovljenika

Pronašla svoj mir 79-godišnja Katarina Puškadija ponosna na svoje petero djece!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

petero djece, ro este jedana edmero i di s unuča nučadi, prau su za nju ja n i t e sv

Dok su jedni sudjelovali u velikoj priredbi povodom Međunarodnog dana obitelji, a drugi uživali u raznolikom programu, gospođa Katarina Puškadija, podalje od svih, prepustila se svojim mislima.

Kao što govori smireno i tiho, tako u tišini i živi. U varaždinskom Domu umirovljenika, u koji je došla prije godinu i pol dana, našla je neki svoj mir. To je njena druga obitelj, koju je prihvatila kao najrealnije rješenje za svoje godine i sve izraženije zdravstvene tegobe.

No prva i prava obitelj, njeno petero djece, jedanaestero unučadi i sedmero praunučadi, za nju su svetinja. I ne prođe dan da o njima ne razmišlja i da se ne moli za njihovo zdravlje...

Zadovoljna - Sretna sam jer imam djecu koja se brinu o meni. Moja tri sina i dvije kćeri redovito me posjećuju, gotovo svaki me dan nazovu, a kad god mogu, dolaze mi i unuci i praunuci.

Njihov posjet posebno me veseli, jer me uvijek znaju nasmijati - pr iča gospođa Katarina.

Rodom je iz sela Remetinec kraj Novog Marofa, gdje je provela i najveći dio svog života.

Dok je njen suprug kao građevinski radnik bio zaposlen u zagrebačkim firmama i radio na terenu, ona je vodila cijelo gospodarstvo i podizala petero djece.

- Nije bilo lako, obrađivala sam i polje i vinograd, hranila krave i svinje, radila sve kućanske poslove, prala veš na potoku jer nije bilo vodovoda kak danas, pomagala sam djeci pisati zadaće, spremati ih u školu.

Teško je bilo, jer je obitelj bila velika, a ja sama na cijelom gruntu. Ali uspjeli smo, sva su mi djeca završila škole, prvi sin je strojar, drugi stolar, a treći autolakirer, jedna je kći modni krojač i radila je u Levisu, a druga je kći završila medicinsku

Kad joj je suprug umro, sin ju je zvao u Njemačku, ali nije mogla ne posjećivati suprugov grob

Biti obitelj u pravom smislu Na kraju smo gđu Katarinu pitali kako gleda na obitelj, na djecu i roditelje i njihovu ulogu u tome: - Mislim da djeca trebaju pomagati svojim, pogotovo starim i nemoćnim roditeljima i brinuti se o njima. Ima slučajeva gdje su roditelji u domu, a djeca su na njih zaboravila. To

školu i živi u Zelini.

Svi imaju svoje obitelji, najstariji sin živi u Poljani Biškupečkoj, srednji u Njemačkoj, a mlađi je u Istri, u Medulinu.

Ipak, najveća mi je radost to da smo si svi dobri, a i oni se međusobno jako lijepo slažu.

Kad mi je suprug umro, sin me zvao da živim kod njega u Njemačkoj, ali ja to nisam mogla prihvatiti i nisam mogla da ne posjećujem grob svog pokojnog supruga.

Onda sam dvije godine živjela kod sina u Poljani, gdje mi je

je jako tužno i bolno. Ali ima i roditelja koji previše traže od djece, stalno su zbog nečega nezadovoljni, zanovijetaju i na taj način tjeraju vlastitu djecu od sebe. A trebali bi biti dobri ljudi i kršćani, voljeti se, poštovati i međusobno pomagati, biti obitelj u pravom smislu riječi - rekla je Katarina Puškadija.

bilo lijepo, jer se i moja snaha, također medicinska sestra, jako lijepo o meni brinula.

Ali kad sam počela imati sve veće probleme s kičmom i sve više pobolijevati, odlučila sam otići u dom jer nisam htjela da sa mnom imaju brige. I tu su mi djeca pomogla, pa mi sin u Njemačkoj doplaćuje troškove smještaja u domu, s obzirom na to da mi mirovina od supruga, koja iznosi 1900 kuna, nije za to dovoljna - otkrila nam je Katarina Puškadija.

Iako joj je svaki odlazak od

kuće bio težak, pa tako i kad je otišla u dom, s vremenom se uspjela prilagoditi na novu sredinu i osjećati se dobro.

Jer, kako je rekla, tu ima svu potrebnu njegu, redovitu prehranu, kao i žene s kojima se dobro slaže i druži.

Drago joj je što su je prihvatili i što je poštuju kao što i ona njih poštuje. Znaju je pitati i o starinskim običajima, receptima, ali i o manje poznatim, posebno «svetim», crkvenim pjesmama, koje gospođa Katarina najviše voli pjevati.

ZLATNI PIR Stjepan i Marijana Hruškač iz Sračinca 1961. rekli “da”

Proslavili 50 godina ljubavi

Zlatni pir proslavili su u svom domu u Sračincu

Prije punih pedeset godina jedno drugome rekli su sudbonosno “da”. Nijedno od njih još nije imalo ni dvadeset godina, a njihova ljubav bila je jača od svega. Stjepan i Marijana Hruškač iz Sračinca ove su subote, 21. svibnja, u krugu obitelji u svom toplom domu proslavili zlatni pir. Oboje se, kao da je bilo jučer, sjećaju gotovo svih detalja kako su se upoznali. - O tome bi se mogao napisati roman – veli gospodin Stjepan. - To je bila ljubav na prvi pogled. Jedno

u drugo smo se zagledali u Novoj Vesi na poljima graška, koji smo još kao mladi tada brali za Kalnik.

Kako je razlika između nas samo godinu dana, kretali smo se u sličnim društvima, a sudbina je htjela da sam bio na vjenčanju njene sestre početkom 1961.

Od tog trenutka na dalje sve je bilo jasno – prisjeća se Stjepan. Po svoju djevojku Marijanu koja je prije 50 godina

bila mlada kućna pomoćnica u Varaždinu dolazio je biciklom (i to tatinim), a radio je u Varteksu. Vrlo brzo ovo dvoje mladih ljudi vjenčalo se u svibnju davne 1961. godine, a njihova je ljubav preživjela sve ove godine.

Samo godinu dana nakon vjenčanja dobili su i prvog sina Stjepana, a kasnije im je došao i Zdravko. Sinovi, snahe i unuci Valentino i Helena danas su im najveća radost.

24. svibnja 2011., br. 366

Oglasi 11

12 Oglasi

24. svibnja 2011., br. 366

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA VARAŽDINA, kao organizator ŠPANCIRFESTA 2011. upućuje

POZIV za iskazivanje interesa za obavljanje UGOSTITELJSKE DJELATNOSTI na manifestaciji ŠPANCIRFEST 2011.

1. UGOSTITELJSKA DJELATNOST 1.1. Lokacije i veličina prostora za izvođenje ugostiteljskih djelatnosti: 1.1.1. Trg bana Jelačića - 1000 m2 1.1.2. Stari grad /uz južni bedem/ - 300 m2 1.2. Na lokaciji pod 1.1.1 moguć je zakup prostora od najmanje 250 m2 1.3. Organizator za lokacije pod 1.1.1 i 1.1.2 osigurava šatore, te natkriveni prostor za kuhinju na lokaciji pod 1.1.1. i drveni pod za lokaciju 1.1.2.

1.4. Cijena lokacije i šatora za izvođenje ugostiteljskih usluga je 229,00 kn po m2, odnosno 252,00 kn po m2, što po lokacijama iznosi: Trg bana Jelačića - 229.000,00 kn (svaki od zakupca 57.250,00 kn) Stari grad - 75.600,00 kn 1.5. Paušal za električnu energiju za lokacije pod 1.1. je 200 kn/angažiranom kW za 10 dana.

2. JEDNOSTAVNA UGOSTITELJSKA DJELATNOST 2.1. Lokacije za izvođenje jednostavnih ugostiteljskih djelatnosti* 2.1.1. Gajeva ulica - ugostiteljska drvena kućica, 6 m2 (mogućnost postave četiriju stajačica) cijena: 14.000,00 kn

2.1.2. Trg Miljenka Stančića - ugostiteljska drvena kućica, 6 m2 (mogućnost postave četiriju stajačica) cijena: 16.000,00 kn 2.1.3. Uršulinska ulica - ugostiteljska drvena kućica, 6 m2 (mogućnost postave četiriju stajačica) cijena: 12.000,00 kn 2.1.4. Franjevački trg - ugostiteljska drvena kućica, 6 m2 (mogućnost postave četiriju stajačica) cijena: 14.000,00 kn 2.1.5. Stari grad – točionik i sendvič bar, 4 lokacije na prostoru kod glavne pozornice cijena: 4.500,00 kn/lokaciji 2.2. Paušal za električnu energiju za lokacije pod 2.1. je 200 kn/angažiranom kW za 10 dana.

2.3. Organizator osigurava kućice za izvođenje jednostavnih ugostiteljskih djelatnosti 3. POSEBNE TEHNIČKE NAPOMENE 3.1. Za lokacije pod 1.1 Organizator osigurava priključna mjesta za električnu energiju, a zakupci su dužni, o svome trošku, izvesti priključnu instalaciju.

3.2. Zakupci su u prijavi dužni navesti sve neophodne potrošače električne energije i definirati snagu u vatima te se pridržavati iste. U slučaju nepridržavanja definirane snage, Organizator ima pravo bez prethodnog upozorenja isključiti iz elektro sustava Zakupca.

3.3. Na svim navedenim lokacijama zakupci su dužni, o svome trošku, osigurati odgovarajuću ugostiteljsku opremu.

3.4. Zakupci su dužni voditi brigu o redovitom zbrinjavanju smeća.

3.5. Zakupci su dužni, koristeći usluge ovlaštene tvrtke, sanirati nastala oštećenja na zelenim površinama koje koriste.

3.6. Zabavni program organizira Zakupac u dogovoru s Organizatorom.

4. OPĆE NAPOMENE 4.1. Obaveza Zakupaca je poštivanje ekskluzivnih ugovora Organizatora.

4.2. Na svim navedenim lokacijama Zakupci su dužni u ponudu uvrstiti i tijekom deset dana posjetiteljima nuditi bar tri autohtona jela Varaždina i Varaždinske županije.

5. PONUDA TREBA SADRŽAVATI: 5.1. Presliku obrtnice ili registracije tvrtke pri trgovačkom sudu 5.2. Popis i opis ponude predviđene za prodaju na ŠPANCIRFESTU 2011.

5.3. Fotografiju i opis ugostiteljske opreme 5.4. Reference / fotografije i popis manifestacija na kojim je obavljena ista ili slična djelatnost / i podatke za kontakt 5.5. Sve dodatne informacije o izvođenju ugostiteljskih usluga na ŠPANCIRFESTU 2011. mogu se osobno dobiti u Turističkoj zajednici grada Varaždina, Ivana Padovca 3, 42000 Varaždin, radnim danom od 8 do 16 sati.

5.6. Ponuda se dostavlja osobno ili poštom, u roku od četrnaest dana od dana objavljivanja ovoga poziva, na adresu - Turistička zajednica grada Varaždina, Ivana Padovca 3, 42000 Varaždin.

5.7. Organizator zadržava pravo odabira najkvalitetnijih ponuda i razmještaja prijavljenih ugostitelja na navedene lokacije.

5.8. Odabir ponuda i potpisivanje ugovora sa zakupcima izvršit će se u roku od deset dana po završetku natječaja.

Turistička zajednica grada Varaždina, tel. 042/210-987, fax 210-985

24. svibnja 2011., br. 366

Oglas 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti POMOZIMO

Raspada se KUD Vila Volimo, znamo i hoćemo pjevati. Jedni smo od najstarijih pjevačkih zborova u gradu Varaždinu. S malim prekidom zbor opet okuplja pjevače unazad deset godina. Mi smo KUD “Vila”. A koji su to pjevači? Veseli, puni entuziijazma, volje za pjesmom koja nam veseli srce i ispunjava dušu. Umirovljenici smo koji svojim glasom i krasnim zborskim pjevanjem sebi činimo treću životnu dob veselom, a na nastupima naša pjesma oduševljava okupljene.

Jako smo sretni tijekom naših druženja, a nažalost prijeti nam raspadanje zbora, jer smo u financijskim teškoćama.

Skromna su to sredstva potrebna na mjesec, oko tisuću kuna da se zbor održi. Nemamo sredstva, jer nemamo stalnu donaciju Grada Varaždina, a nemamo ni sponzora. Uistinu ne znamo hoćemo li se od jeseni više družiti, jer smo već šest mjeseci u financijskim teškoćama. Živimo u nadi da nam se javi koja dobrodušna osoba iz privatne ili društvene tvrtke da nam omogući financiranje do kraja godine. Prema potrebi, znamo vratiti dug našim pjevanjem.

Uistinu se nadamo da će netko shvatiti i pripomoći financiranju da se 200 godina stari KUD u gradu i dalje održi i da i dalje zborskim pjevanjem čini mnogima život ljepši.

Svi koji nam mogu i žele pomoći, mogu to učiniti i uplatom na žiro-račun 2340009-1110023193 otvoren pri Privrednoj banci Zagreb.

Upravni odbor KUD-a “Vila”

DVD DONJE LADANJE

Mole za pomoć za 80. rođendan Izuzetna nam je čast pozvati vas na svečanu sjednicu povodom 80 godina postojanja i rada DVD-a Donje Ladanje, koja će biti održana u subotu 18. lipnja u 16 sati u prostorijama Društvenog doma u Donjem Ladanju. Svima koji su u mogućnosti upućujemo molbu da nam svojim sponzorstvima pomognu pri organizaciji proslave. Možete nam pomoći uplatom financijskih sredstava na žiro-račun DVD-a Donje Ladanje 2360000-1102156247 ili na bilo koji drugi način.

Iskreno vam zahvaljujemo na vašoj pomoći i vjerujemo da ćete svojim prilogom podržati rad društva koje djeluje punih 80 godina. Zahvaljujemo na razumijevanju i podršci.

Krešimir Kolenko, predsjednik DVD-a Donje Ladanje

ISPRAVAK

Pogrešne državne prvakinje U tekstu “Državne prvakinje” objavljenom u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika objavljeni su netočni podaci. Maturantice Srednje škole Ivanec Maja Posnjak, Kaja Žulić, Lucija Juriša, Nikolina Križanec i Tamara Horvat nisu sudjelovale na ovogodišnjem 15. državnom natjecanju mladeži Hrvatskog Crvenog križa u kategoriji mladeži. One su na državnom prvenstvu sudjelovale prošle godine kada su osvojile peto mjesto.

Na ovogodišnjem državnom natjecanju prvo mjesto osvojila je ekipa Srednje škole Ivanec koju su činile gimnazijalke Margareta Paljak, Amanda Vanjek, Ana Kruhoberec, Iva Canjuga, Magdalena Šlopar i Kristina Kozina. Ispričavamo se učenicama, njihovoj mentorici i čitateljima zbog ove nenamjerne greške.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

24. svibnja 2011., br. 366

ČITATELJI PIŠU

Nogometašice Toplica pobjednice!

Prošlog vikenda, 14. i 15. svibnja, održan je 6. festival ženskog nogometa ‘’Lepoglava 2011’’. Djevojčice su podijeljene u dvije skupine: A–registrirani klubovi i B-sekcije. Naše djevojčice takmičile su se u grupi ‘’sekcija’’ i zauzele prvo mjesto uz sve pobjede i gol razliku 16:2. U subotu pobijedile su Kamenicu, Rijeku i Lepoglavu, a u nedjelju po kiši pobijedile su i Slunj, dok Tuškanac nije ni izašao na teren.

Velik je to uspjeh topličkih cura ako znamo da je došlo do smjene generacija i da su cure otišle igrati u Ludbreg, Cesticu i Trnovec. Dvije iskusnije cure - Jelena Janušić, trenerica - igračica, Maja Keleminec, kapetan ekipe, Klaudija Bešenić i Danijela Mičuda 1997. godište, Ana-Marija Škrlec, 1998. godište, Lana Šimek i Glorija Ratković, rođene 2000. godine, Barbara Bešenić 2001. i Paula Škrlec

2004. godište osvojile su simpatije organizatora i sudionike turnira svojim nogometnim znanjem, mladošću i veseljem.

Uz osvajanje prvog mjesta, Lana Šimek nagrađena je za najbolju golmanicu, Danijela Mičuda osvojila je nagradu za najboljeg strijelca s postignutih 7 golova, a Paula Škrlec proglašena je i nagrađena kao najmlađi sudionik turnira. Treba pohvaliti i roditelje koji su vodili brigu o curama i pomogli u prijevozu: Kruno Ratković, Igor Bešenić, Natalija Šimek i Krunoslav Janušić. Posebna zahvala organizatorima - Zajednici sportskih udruga grada Lepoglava i voditelju Stjepanu Ficku te uredu CCPA - otvorenih zabavnih škola nogometa iz Zagreba s voditeljima Velimirom Subanom i Marijom Damjanović. Kako bi bilo divno da nešto slično organiziramo u Varaždinskim Toplicama, jer cure su to zaslužile.

Krunoslav Janušić

ČITATELJI PIŠU Stanare iz Varaždina zapanjilo je ponašanje susjeda

Električnom bušilicom na borove!

Stanari stambene zgrade u Ulici Tita Brezovačkog 3 a u Varaždinu prošlog su tjedna ostali zapanjeni zbog neviđenoga gnjeva i krajnje neprimjerenog ponašanja susjeda iz obližnje privatne kuće. On se zbog borovih iglica koje preko ograde padaju na njegov vrt električnom bušilicom obrušio na tri bora koja rastu uz ogradu u dvorišnom dijelu ove stambene zgrade. On je bezobzirno, naočigled susjeda, najprije bušilicom izbušio rupe u stablima, a onda je u rupe nalijevao naftu ili neku sličnu mješavinu, kako bi se borovi osušili i uginuli.

U svom je naumu do te mjere dosljedan da usprkos upozorenjima

stanara, svaku večer, bez imalo grižnje savjesti, u izbušene rupe u borovim stablima i dalje ulijeva svoj pripravak, za koji, s posprdnim osmijehom, stanarima govori da su «vitamini».

Međutim, usprkos činjenici da borovi i njihove iglice smetaju gospodinu jer uneređuju njegov vrt, način na koji rješava taj problem zastrašujuć je. Trebao bi potaknuti nadležne institucije i udrugu «zelenih» da počinitelje ovakvog i sličnih oblika ekocida, ali i nasilnog ponašanja, spriječe! Čitatelji (podaci poznati redakciji)

REAGIRANJE Nakon godinu dana opet počeli radovi na cesti u Dugom Vrhu

Nema novca pa voda ide u dvorišta Na “novoj” cesti na Dugom Vrhu radovi su ponovno započeli nakon stanke od godinu dana. Ovako se radi kada se projekt s minimuma korigira na minimum minimuma, bez prilaza u dvorišta, bez rubnih kamena i rješavanja odvodnje vode.

Budući da za izgradnju planirane kanalizacije ili odvodnje voda, koju

su obećali u predizbornim skupovima manjka milijun i pol kuna, to se rješava na “suvremen” način kako to radi Europa, puštanjem vode u dvorište mještana, koji i dalje redovito plaćaju komunalnu naknadu kao i mještani u Gornjem Knegincu koji su priključeni na svu izgrađenu infrastrukturu.

A naša vlast planira u općini raditi zabavne parkove za “boljitak i uživanje” mještana, a s druge strane mještani nemaju ni cestu, nego se voze po makadamu... Čitatelj (podaci poznati u redakciji)

Školstvo 15

24. svibnja 2011., br. 366

ŠKOLSTVO Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola upisuje nove generacije učenika

Upisi u novu školsku godinu

Geološki tehničar

36

+

Ekološki tehničar

36

+

Prehrambeni tehničar

36

Tehničar nutricionist Arhitektonski tehničar

+

+

+

+

+

+

+

+

+

+

36

+

+

42

+

Zidar Tesar

Geografija

+

Fizika

+

Broj učenika

+

+

Biologija

36

Tehnička kultura

Rudarski tehničar

Strani jezik

+

Hrvatski jezik

46

Kemija

Matematika

hrvatski resurs. Posao je siguran, a zarade u rudarstvu su vrlo visoke.

Geološki tehničar samostalno radi na ispitivanju sastava tla, otkrivanju ležišta mineralnih sirovina, laboratorijskim ispitivanjima stijena i minerala, izradbi geoloških karata i zaštiti okoliša. Rudarski i geološki tehničari mogu studirati na svim prirodoslovnim i tehničkim fakultetima i veleučilištima, a osobito na Rudarsko-geološkonaftnom fakultetu i na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu.

Arhitektonski tehničar (tehničar visokogradnje) radi u projektnim uredima kao suradnik projektanata u razradi i opremanju projektne dokumentacije za visokogradnju. Može raditi u građevinskim tvrtkama kao voditelj i nadzornik gradilišta, u uredima za komunalne poslove i izdavanje građevinskih

Oproštajka uz svirku “B 32” Hitom “Mojoj majci (Ruža Hrvatska)” legendarnih Prljavaca započeo je u utorak točno u podne besplatan rock koncert u dvorištu varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole kao poklon sv im varaždinskim maturantima za završetak nastave u školama.

Bez “cajki” Prof. Rajko Kunić, vođa i osnivač benda “B 32”

prirodoslovne i rudarske škole.

Za školsko-profesorski bend “B 32” posebno je i to što se učenici - članovi benda mijenjaju kako koja generacija završi školovanje na toj varaždinskoj srednjoj školi.

Da znaju napraviti dobru fe štu pročulo se i izvan granica Varaždinske županije, pa tako ponekad održe i koji koncert na drugim srednjim školama.

Prirodoslovna gimnazija

Zanimanje:

ZA KRAJ Maturantima besplatan koncert za kraj nastave

Već je početak dao naslutiti da maturante očekuje dobar rock i zabava, za što se pobrinuo bend te škole “B 32”, koji je ime dobio po učionici u kojoj se probe održavaju. Bend vodi profesor te škole Rajko Kunić, koji je ujedno i osnivač benda, a glazbeni sastav s “Rudaka” je neobičan jer su njegovi članovi profesori i učenici te škole.

- Obično bend naše škole održi tri koncerta godišnje, uz Božić, Valentinovo i kraj školske godine, tako da je riječ o već tradicionalnom koncertu koji smo ove godine prvi put održali u dvorištu škole. Članovi rock sastava uglavnom sviraju domaći rock te evergreene, ali ne i “cajke” – istaknuo je Zoran Hajek, ravnatelj varaždinske Graditeljske,

Bodovni prag

cama, u proizvodnji hrane, na pripremi i kreiranju proizvoda veće biološke vrijednosti i u analitičkim laboratorijima za kvalitetu hrane. Nutricionizam se studira na Prehrambenobiotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Ekološki tehničar je zanimanje budućnosti, vrlo traženo u razvijenim zemljama Europske unije. Ekološki tehničari rade na zaštiti prirode i okoliša, zbrinjavanju i preradi posebnog i opasnog otpada, reciklaži i dobivanju sekundarnih sirovina, na zaštiti pitkih voda te na očuvanju rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i ekosustava.

Rade u zavodima za javno zdravstvo, tvornicama kemijske, tekstilne, prehrambene i drugih procesnih industrija, u nacionalnim parkovima, analitičkim laboratorijima, uređajima za pročišćavanje otpadnih voda itd. Studij je moguć na svim prirodoslovnim i tehničkim fakultetima i veleučilištima.

Rudarski tehničar organizira, rukovodi i nadzire procese dobivanja i prerade mineralnih sirovina, prvenstveno sirovina za građevinsku industriju – šljunka, pijeska, kamena i gline, radi na gradnji prometnica i tunela, dobivanju nafte i plina te pitke vode koja je najvažniji

Predmeti koji se boduju:

Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola u Varaždinu, upisuje učenike u školsku godinu 2011./12. u sljedeće programe i zanimanja: Prirodoslovna gimnazija je jedina gimnazija koja ima laboratorijske vježbe iz fizike, kemije i biologije kroz sve četiri godine, tako da učenici pored znanja stječu i vještine laboratorijskog rada potrebne za studiranje na Prirodoslovnomatematičkom, Prehrambenobiotehnološkom, Medicinskom, Farmaceutskom, Kemijsko-tehnološkom, Agronomskom i drugim srodnim prirodoslovnim i tehničkim fakultetima, visokim i višim školama.

Prehrambeni tehničar radi u prehrambenoj industriji na pripremi i preradi hrane, kontroli i skladištenju sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda.

Može raditi u laboratorijima prehrambene industrije, zavoda za javno zdravstvo, na pregledu i distribuciji hrane u trgovačkim centrima, tržnicama, hladnjačama ili nastaviti školovanje na fakultetima i veleučilištima.

Tehničar-nutricionist radi na poslovima vezanim uz zdravu prehranu, izrađuje dijetalne jelovnike za bolesnike, sportaše, trudnice, djecu u vrtićima itd.

Može raditi u hotelima, bolni-

OGLAS

Upisi u tražena zanimanja i mogućnost stipendiranja pojedinih smjerova

dozvola, u katastru, poduzećima za proizvodnju i prodaju građevinskih materijala, u tvrtkama za obnovu graditeljske baštine itd. Preporuča se studij arhitekture, studij graditeljstva te srodni fakulteti i programi veleučilišta.

Zidar gradi, popravlja, adaptira i održava građev inske objekte.

Tesar izrađuje drvne konstrukcije, krovišta, oplate, ograde itd.

Keramičar-oblagač polaže keramičke i druge pločice i obloge.

Rukovatelj samohodnim građev insk im strojev ima upravlja dizalicama, bagerima, utovarivačima i drugim strojevima.

Sva zanimanja u graditeljstvu su vrlo tražena, a za zidare i tesare mogu se dobiti i stipendije.

+

+

28 12

+

12

+

+

24

+

+

+

24

+

+

+

24

+

+

+

+

56

+

+

+

+

+

18

+

+

+

+

+

10

Keramičar oblagač

+

+

+

+

+

24

Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima

+

+

+

+

+

24

UKUPNO:

256

16 Školstvo

24. svibnja 2011., br. 366

DOZNAJEMO Projekt “Naše šetnjice gradom” varaždinskog vrtića Dječji svijet

Mališani hodali i 3,2 kilometra do Drave!

Ideje za aktivnosti u sklopu projekta dali su i sami mališani

NIŽU USPJEHE

Gimnastičari postali prvaci S državnog pr venstva školskih sportskih društava osnovnih i srednjih škola mladi gimnastičari iz OŠ “Petar Zrinski” iz Jalžabeta vratili su se kao državni prvaci. Druga su mjesta u jakoj konkurenciji osvojili mali nogometaši OŠ “Franje Serta” iz Bednje, mladi rukometaši Srednje škole Ivanec, atletičarke varaždinske Prve gimnazije, kao i stolnotenisačice Gospodarske škole. Treća su mjesta osvojili mali stolnotenisači iz I. OŠ Varaždin i plivači II. OŠ Varaždin.

Osim uspjeha učenika u sportskim disciplinama, učenici iz škola Varaždinske županije pokazali su da dobro znaju povijest. Antonio Bukovec iz OŠ “Gustava Krkleca” iz Maruševca i Tomislav Kunštek iz Prve gimnazije osvojili su druga mjesta na državnom natjecanju iz povijesti.

NOVI PRVACI

Najbolji su Filip i Kristian Najbolji budući tehničar cestovnog prometa zove se Filip Pižeta i dolazi iz varaždinske Strojarske i prometne škole.

Iz iste je škole i najbolji budući vozač – Kristian Radoš.

Obojica su pobjednici na 15. državnom natjecanju učenika iz obrazovnog sektora Promet i logistika, a na natjecanju je sudjelovalo 26 prometnih škola koje obrazuju kadrove prometnih zanimanja različitih grana prometa, Na državnim natjecanjima uspješno je bilo još dvoje učenika te varaždinske srednje škole. Aleksandra Kos osvojila je treće mjesto u zanimanju špeditersko-agencijski tehničar, a maturant Petar Belčić treće mjesto u disciplini dizajniranje računalom CATIA.

Projekt “Naše šetnjice gradom” varaždinskog dječjeg vrtića “Dječji svijet” pohvaljen je na državnoj Smotri iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, koja je održana u Zagrebu.

Premda smotra nije bila natjecateljskoga karaktera, projekt varaždinskog vrtića ocijenjen je najboljim jer se njime život mališana promijenio nabolje.

- Majka jednog našeg polaznika ustvrdila je kako djeca u školu odlaze po svim

vremenskim uvjetima. Tako je zapravo nastala ideja za projekt u sklopu kojeg su polaznici vrtića svakodnevno odlazili u šetnje po svim vremenskim uvjetima.

U njega su bili uključeni polaznici vrtića stari 5 i 6 godina, čiji su roditelji dali pristanak da im djeca odlaze u šetnje – objasnila je odgajateljica Jelena Kežić, koja je uz odgajateljicu Dijanu Maltar i pedagoginju Ljubimku Hajdin autorica projekta.

Ideje za aktivnosti koje su se provodile

u sklopu projekta dali su i sami mališani.

Sam projekt je proširen na hodanje koje je zdravo, pa su mališani, nakon što su kroz šetnje stekli kondiciju, hodali i 3,2 kilometra do Drave!

Projekt je predstavljen i roditeljima u prostorima vrtića, na Smotri dječjeg stvaralaštva Udruge odgajatelja Kompetentni odgajatelj likovnim radom, te na likovnom natječaju Volim Hrvatsku na temu “Učimo od prirode” s radom “Od prirode učimo o ljepoti različitosti”.

USPJEŠAN Elektrostrojarska škola ima najboljeg elektroinstalatera u državi

Denis se ne boji struje Državnom prvaku, maturantu Denisu Hrženjaku, nije jedini cilj pronaći posao u struci, već se želi dodatno educirati. Nada se da će boljim znanjem imati veće mogućnosti zapošljavanja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Nadali smo se da ćemo biti u vrhu, ali baš na prvo mjesto nisam računao – priznao je Denis Hrženjak iz 3. m razreda varaždinske Elektrostrojarske škole, najbolji elektroinstalater Hrvatske.

Stan i struja Zajedno sa svojim kolegom Sinišom Hor vatom, Denis je bio član ekipe Elektrostrojarske škole koja je nastupila na državnom natjecanju elektroinstalatera u Zadru. Mentor varaždinske ekipe bio je Dražen Lukaček, a pripremanje za natjecanje pod glavni njegovim k vodstvom zadata itekako se h i ć u isp l at ilo. bud latera a t s Uz Denisa, n i o r t k sve koji je najele spojiti anu e j bolji od o i b st najboljih, cije u ekipno je instala struju za varaždinska škola osvojila drugo mjesto, a njegov kolega pojedinačno se plasirao na osmo mjesto.

Natjecanje se sastojalo od praktičnog rada, simulacije Najbolji elektroinstalater Hrvatske zna kako s instalacijama za struju i rasvjetom manjeg stana, a glavni zadatak budućih elektroinsta- posao, no problem je što bi, smatra, uz veće znanje DENIS HRŽENJAK, latera bio je spojiti u stanu plaće u toj branši nisu baš dobio i bolju plaću, ali i 3. m sve instalacije za struju. visoke – iskren je Denis, koji veće mogućnosti za zapoje maturant, pa ga uskoro šljavanje.

- Moj cilj je raditi u HEP-u očekuje traženje posla.

Dva sata Ponudu za posao već ima na poslovima održavanja, jer - To smo morali riješiti u roku od dva sata, a uz to u tvrtci u kojoj je obavljao je državna tvrtka i redovite smo pisali i teoriju. Meni je praksu, no posao u struci su plaće, a tko zna, možda nešto teži bio taj praktični Denisu nije jedini cilj. Vo- jednog dana pokrenem i lio bi završiti viši stupanj i vlastiti biznis – rekao je dio – otkrio je Denis.

Zanimljivo je da smjer za dodatne edukacije, jer time Denis. elektroinstalatere nije bio Denisov prvi izbor pri upisu u srednju školu.

“U Zadru je - Upisao sam smjer tehnibilo “napeto”, čara za računalstvo, no tijetih smjerova Denis Hrže- Zadatak elektroinstalatekonkurencija je bila kom prve godine malo sam njak. Otkrio je kako se ra je postavljanje električjaka. Drugoplasirani se raspitao za to zanimanje događalo da ga tijekom nih instalacija u stambei shvatio da ću, završim li taj praktičnog dijela nastave nim objektima i poslovnim je imao samo dva smjer, teško naći posao. Sto“zdrma” malo i struja, no prostorima – objasnio je boda manje od ga sam se odlučio za elektakve stvari nisu neuobičanajbolji hrvatski elektroinmene”. troinstalatera. Danas s tim jene dok se uči. stalater među učenicima zanimanjem mogu pronaći

Struja me nije “zdrmala” jednom

SINIŠA HORVAT, 3. m

“ “

“Teorija je na državnom natjecanju bila zahtjevnija od praktičnog zadatka.

Praktični rad uopće nije bio težak.”

Školstvo 17

24. svibnja 2011., br. 366

OŠ VELIKI BUKOVEC

Znanjem su već u Europi

One su najbolje, ponos škole i mladeži Crvenog križa Ivanec: Margareta, Amanda, Ana, Iva, Magdalena i Kristina s mentoricom Jasminkom Vujasinović

Učenici OŠ Veliki Bukovec sudjelovali su u europskom matematičkom natjecanju The European Maths Challenge koje se protekli tjedan održavalo preko interneta. Natjecanje se odvijalo na stranicama www.mathletics.com pomoću programa Mathletics koji su osmislili u britanskoj tvrtci 3P Learning, a koriste ga milijuni djece diljem svijeta. Natjecanju su pristupili svi velikobukovečki učenici od 5. do 8. razreda koji su svojim znanjem, točnošću i brzinom rješavanja zadataka svojoj školi osigurali mjesto među 50 najboljih europskih škola. Učenici su tijekom sedam dana točno riješili oko 200.000 zadataka prikupivši gotovo pola milijuna bodova. Učenici sedmih razreda bili su najuspješniji razred u Hrvatskoj prikupivši 121.265 bodova, a najbolji pojedinačni rezultat postigla je Stela Lilek, sa 160. osvojenim mjestom u Europi, odnosno 2. mjestom u Hrvatskoj s 19.564 bodova.

DOZNAJEMO Gimnazijalke iz Ivanca najbolje na natjecanju Hrvatskog Crvenog križa

Znaju sanirati ozljede i reanimirati unesrećenog Uz pismeni dio, morale smo i u praksi pokazati pružanje prve pomoći i postupak reanimacije na dva radilišta gdje smo imale realistični prikaz rana s troje ozlijeđenih – otkrivaju državne prvakinje Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Gimnazijalke Srednje škole Ivanec, Margareta Paljak, Amanda Vanjek, Ana Kruhoberec, Iva Canjuga, Magdalena Šlopar i Kristina Kozina znaju kako treba sanirati ozljedu, pružiti prvu pomoć unesrećenom, ali i reanimirati. I to rade – najbolje u državi.

Rane kao prave Šest djevojaka, članica ekipe prve pomoći mladeži Crvenog križa Ivanec, osvojile su prvo mjesto na državnom natjecanju ekipa prve pomoći mladeži Hrvatskog Crvenog križa u Zagrebu. S osvojenih 158,60 bodova potukle su konkurenciju i iza sebe ostavile favorite natjecanja, ekipe prve pomoći iz Osijeka i Hvara.

- Uz pismeni dio, u kojem

smo morale pokazati znanje koje se odnosilo na Crveni križ, humanitarna i ljudska prava te

!

iako su za pripreme iskoristile gotovo cijele proljetne praznike, gimnazijalkama nije žao jer - isplatilo se

vještine pružanja prve pomoći, morale smo i u praksi pokazati pružanje prve pomoći i postupak reanimacije na dva radilišta gdje smo imale realistični prikaz rana s troje ozlijeđenih. O svima smo se morali pobrinuti u roku od osam minuta – ispričala je Margareta Paljak, učenica 3. g1, koja je bila vođa ivanečke ekipe.

Na njoj je bio i najveći teret, jer ona je bila ta koja je morala odrediti koje su rane prioritetne i redoslijed kojim će se unesrećeni zbrinuti, a na kraju i podnijeti izvještaj.

Svi bili složni Djevojke kažu da im ništa nije bilo teško, a ne žale ni što su žrtvovale cijele proljetne praznike kako bi se što bolje pripremile za ovogodišnje natjecanje.

- Obično su radilišta bila posložena tako da su ih na svakom očekivale jedna teška, manje teška i lakša rana unesrećenih, a neki su ozlijeđeni imali i više povreda. Zbog toga smo tijekom priprema sve morali dobro uvježbati i proći sve vrste ozljeda, a puno nam je u tome pomogao dr. Tomislav Vuger – rekla je Jasminka Vujasinović, njihova mentorica, inače profe-

Treba znati pružiti pomoć

sorica likovne umjetnosti.

Osim po postignutom uspjehu, ovogodišnje natjecanje mladim gimnazijalkama Srednje škole Ivanec ostat će u sjećanju i po dobrom druženju.

- Sve su nam ekipe na kraju čestitale i radovale se zbog našeg uspjeha i osvojenog prvog

mjesta, koje smo svi zajedno i proslavili. Nije bilo govora o nekakvim suparništvima među ekipama – otkrile su gimnazijalke koje, srećom, ne moraju često intervenirati u školi. Svega se nekoliko puta dogodilo da se netko od njihovih kolega lakše ozlijedio, pa su uskočile.

NEMA BODOVA Osvojeno prvo mjesto na natjecanju iz Crvenog križa ne donosi dodatne bodove za upis na fakultet

Prva nagrada - put u Solferino

Učenici vole prvu pomoć jer se puno radi praktično

Dok osvojena prva mjesta u nekim drugim područjima donose državnim prvacima značajne bodove za upis na fakultet ili direktan upis, u ovom natjecanju toga nema jer je djelovanje Crvenog križa na bazi volonterstva. Uz zlatne medalje i priznanja te čestitke učenicama Srednje škole Ivanec koje stižu sa svih strana, državne prvakinje Margareta, Amanda, Ana, Iva, Magdalena i Kristina kao nagradu dobile su

put u Solferino.

U tom se talijanskom gradu od 24. do 26. lipnja održava susret mladeži Crvenog križa iz cijelog svijeta, kojim se ujedno obilježava godišnjica osnivanja Crvenog križa. Premda je simpatičnim djevojkama postignuti uspjeh samo dao dodatni “vjetar u leđa”, a neke od njih potaknuo i na studiranje medicine, više neće imati priliku odmjeriti snage na natjecanjima, jer takva su

pravila. Iduće godine naslijedit će ih netko drugi, a možda će u novoj ekipi biti i više dečki.

- Ako gledamo općenito, interesa za prvu pomoć ima, no ne toliko koliko za neke druge predmete. Stvar je u tome što se ne radi o predmetu u školi, nego o izvannastavnoj aktivnosti. Onih koji se odluče za prvu pomoć najviše je zbog toga što se puno radi praktično – rekla je prof. Jasminka Vujasinović.

PROJEKT AISEC YEC

Prva gimnazija najbolja škola Mislav Mesek, Branko Matavulj, Lucija Rajić i Petra Roškarić dio su tima koji je proglašen najboljim na završetku AIESEC-ovog projekta YEC-a, koji je održan u varaždinskoj Prvoj gimnaziji. Riječ je o edukacijskom projektu namijenjenom učenicima trećih i četvrtih razreda, a osmišljen je s ciljem razvijanja poduzetničkih vještina i poslovnih ideja te planiranje osobne budućnosti kroz zajedničko internacionalno upoznavanje. - Projekt nam je pomogao u razvijanju komunikacijskih vještina, slušanju drugih, aktivnom učenju i govorenju engleskog jezika, kao i u sklapanju prijateljstva s domaćim i stranim studentima koji su ove godine došli čak iz Brazila, Rusije i Ukrajine – poručuju učenici, sudionici projekta.

Varaždinska Prva gimnazija ujedno je dobila i priznanje u AISEC YEC projektu kao “najbolja škola 2011.”.

APEL ROBOTIČARA

Pomozite nam za put u Tursku Mladi robotičari I. OŠ okupljeni u ekipu “Konto” dobili su poziv na svjetsko natjecanje iz robotike “RoboCupRescue”, koje se od 4. do 11. 7. održava u Istanbulu.

Očekivani troškovi za peteročlanu ekipu i dva voditelja su oko 45.000 kn, što je previše i za školu i za roditelje. - Svjesni smo vremena u kojem živimo, no ova djeca imaju silnu snagu koja je pogurala naprijed sve nas koji ih vodimo. Vjerujem da bi njihova kreativnost dala potreban napredak Hrvatskoj – poručio je Ivica Kolarić, unv. dip. ing., koji učenike priprema za natjecanja.

Sve informacije na 091/1888 -987 (Ivica Kolarić).

18 Oglasi

24. svibnja 2011., br. 366

Varaždin pod zvijezdama Nizu sadržaja koji Varaždin čine jednim od najdinamičnijih gradova u Hrvatskoj, sredinom lipnja pridružit će se još jedno događanje. Naime, u organizaciji Turističke zajednice grada Varaždina, Grada Varaždina, II. osnovne škole, Umjetničke organizacija VRUM i HNK Varaždin održat će se Varaždin pod zvijezdama.

Objedinivši sadržaje koje nudi Varaždinska zvjezdarnica te Dani suvremenog plesa, bajkovitu ugodu Šetališta Vatroslava Jagića i Kazališnog trga te ponudu varaždinskih ugostitelja, organizatori će Varaždince i njihove goste razveseliti jedinstvenim fes t ivalom ples a, astronomije, varaždinskih parkova i gastronomije.

U nekadašnjoj franjevačkoj gimnaziji, danas II. osnovnoj školi, nalazi se Varaždinska zvjezdarnica koja nije bila u funkciji punih 60 godina. Tijekom protekle dvije godine, zahvaljujuć i ulaganju Grada Varaždina i pomoći donatora,

zvjezdarnica je obnovljena i opremljena te joj je vraćena njena pr vobitna funkcija.

Varaždinska zvjezdarnica, spremna otvoriti svoja vrata Varaždincima i njihovim gostima, čini prirodnu cjelinu sa Šetalištem Vatroslava Jagića, koje je jedna od najstarijih parkovnih cjelina u Hrvatskoj. Na tom će se prostoru, oplemenjenom programima Dana suvremenog plesa, održati festival Varaždin pod zvijezdama. Program festivala sastojat će se od posjeta Varaždinskoj zvjezdarnici, gdje će se uprizoriti priča o veličini Sunčevog sustava, plesnih i glazbenih događanja, kao i

specijalne zvjezdane gastro- scenskim slikama i otvorenim nomske ponude u Šetalištu plesnim improv izacijama.

Vatroslava Jagića te visoko- Jednom riječju, Varaždince kvalitetne selekcije programa i njihove goste očekuje prana Danima suvremenog plesa, vo predljetno slavlje plesne koji će se održavati na različi- umjetnosti u gradu koji traži i nalazi pozicioniranje na tim lokacijama u gradu.

Dani suvremenog plesa europskoj karti suvremene ciljaju na raznoliku publiku, plesne umjetnosti.

Dio programa Varaždina ne zanemarujući pritom ni plesno educiranu publiku ni pod zvijezdama bit će besplatan, a za onu koja se prvi put susreće sa posjet suvremenim plesom. Tako se Vaprogram Dana suvremenog iše V plesa 2011. godine kreće ija c a m r u rasponu od suvremeinfo i nog baleta do intimnih ramu o prog a može solo izvedbi, podjedcam nako se posvećujući ulazni i na www. visokoestetiziranim it

se dob -varazdin.hr m touris .perform- dw i w w e.com anc

raždinskoj zvjezdarnici i za većinu programa Dana suvremenog plesa naplaćivat će se ulaznice. Ulaznica za Varaždinsku zvjezdarnicu koštat će 20,00 kn, a ograničeni broj moći će se kupiti u Turističkoj zajednici grada Varaždina, a za programe Dana suvremenog plesa ulaznice će biti od 20,00 do 40,00 kn te će se moći kupiti na blagajni HNK Varaždin te u Turističkoj zajednici grada Varaždina.

Više informacija o programu i ulaznicama može se dobiti na www.tourism-varazdin.hr i www.perform-d-ance.com.

FESTIVAL Va r a ž d i n c e i njihove goste od 16. do 19. lipnja razveselit će jedinstveni festival plesa, astronomije, varaždinskih parkova i gastronomije.

Poslovni svijet 19

DVOJBA (Ne)pravovremeno spašavanje Varteksa i Mundusa

Još uvijek se čekaju konkretni rezultati Ekskluzivno doznajemo da će razgovori između predstavnika Grada Varaždina i Ministarstva financija biti nastavljeni i ovog tjedna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Izuzev načelnog razumijevanja u Vladi RH, za sada nema konkretnih rezultata iznenadnog uključ ivanja varaždinskih političara u rješavanje situacije u kojoj se našao dio varaždinske radno-intenzivne industrije, posebice drvoprerađivačka na čelu s Mundusom te tekstilna na čelu s Varteksom.

Investicija je vrijedna 1,1 milijun kuna

ULAGANJE U Lipovniku kružni tok

Kružni tok za veću sigurnost U Lipovniku je u petak svečano pušten u promet kružni tok, a novim prometnim rješenjem uspješno je riješeno jedno od najopasnijih raskrižja u Varaždinskoj županiji. Riječ je bila o crnoj točki u prometu u Varaždinskoj županiji, jer su se na tom raskrižju županijskih cesta u općini Klenovnik često događale prometne nesreće, među kojima i one s najtežim posljedicama.

Hitna akcija Da su prilike u najvećoj domaćoj tekstilnoj i modnoj industriji, kao i u najstarijem domaćem drvoprerađivaču Mundusu, toliko složene da zahtijevaju hitnu akciju, prije tjedan dana shvatio je varaždinski župan Predrag Štromar.

No njegova je inicijativa Vladi da se, po uzoru na brodogradilišta, država uključi i u sređivanju prilika u Mundusu te Varteksu, naišla na u najmanju ruku podvojena mišljenja.

Nakon Štromara, u spašavanje tekstilne industrije iznenada su se otvoreno uključili i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok te njegov zamjenik Zlatko Horvat, koji su više puta isticali da u petak neće podržati zakon kojim bi se državna jamstva brodogradnji pretvorila u javni dug ukoliko se ne nađe rješenje za tekstilnu industriju.

OGLAS

24. svibnja 2011., br. 366

Uspješna suradnja

Čelnici Varaždina Čehok i Horvat zatražili da se nađe rješenje za tekstilnu industriju

Varteks upozoren: potpore jednom u 10 godina Vijeće AZTN-a odobrilo je državne potpore za restrukturiranje Varteksa dane u razdoblju od 2004. do 2006., ali je istodobno upozorilo Varteks da se potpore za restrukturiranje mogu dodijeliti samo jednom u deset godina.

Naime, izvršavajući presudu Upravnog suda Republike Hrvatske, koji je uvažio tužbu Varteksa i naložio Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja donošenje novog rješenja o istom predmetu, Vijeće AZTN-a donijelo je Rješenje kojim daje suglasnost na odluke Vlade Republike Hrvatske koje sadrže državna jamstva koja predstavljaju državnu potporu za restrukturiranje Varteksa.

Odluke su usklađene sa Zakonom o državnim

potporama, a odnose se na državna jamstva za financiranje tekućeg poslovanja Varteksa u korist Zagrebačke i Privredne banke te Hrvatske banke za obnovu i razvoj od 23. prosinca 2004. i 3. kolovoza 2006. Također, Vijeće AZTN-a dalo je suglasnost na državne potpore za restrukturiranje sadržane u kreditima sklopljenim pod povoljnijim uvjetima između Varteksa i Hrvatske banke za obnovu i razvoj te na državne potpore koje je Varteks dobio u obliku subvencije. Subvenciju mu je 2005. dodijelilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na temelju Mjera za poticanje razvoja i poboljšanje stanja u tekstilnoj i kožarsko-obućarskoj industriji Hrvatske.

Ukupna vrijednost investicije je 1.152.000 kuna s PDV-om.

Projektnu dokumentaciju za važan projekt financiralo je Ministarstvo unutarnjih poslova iz Nacionalnog programa sigurnosti na cestama – rješavanje kritičnih točaka. Same je radove preko Hrvatskih cesta Zagreb financiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture iz programa interventnih sredstava po posebnom nalogu ministra.

Projekt je pak vodila Županijska uprava za ceste Varaždinske županije, od raspisivanja javne nabave do nadzora gradnje, dok je Općina Klenovnik otkupila dio

potrebnog zemljišta. Izvođači radova bili su Vodogradnja d.d.

Varaždin i Niskogradnja Huđek Petrijanec.

Ovakvu suradnju ministarstava, Županije, Županijske uprave za ceste i Općine posebno je pohvalio državni tajnik za prometnu inspekciju u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Ivica Perović.

- Kao osoba zadužena za prometnu inspekciju moram reći da sam zadovoljan stanjem prometnica u Varaždinskoj županiji, koje su među najkvalitetnijima u Hrvatskoj. Nastavit ćemo raditi na tome da ceste budu još bolje i sigurnije – istaknuo je Perović.

Ravnatelj Županijske uprave za ceste Tomislav Osonjački rekao je pak da to neće biti posljednje ulaganje u poboljšanje sigurnosti na cestama županije.

- Na naših 1.000 kilometara cesta ima puno opasnih točaka. S Ministarstvom unutarnjih poslova analiziramo svaku od prometnica, a na temelju toga bit će odlučeno koje je ceste nužno prvo riješiti – naveo je Osonjački.

Dvojbe Dvojica varaždinskih čelnika i saborskih zastupnika otišla su hitno u Vladu protekle srijede kada je trebala biti održana sjednica Gradskog vijeća.

- Iznio sam niz brojčanih pokazatelja koji zorno govore u

kakvoj je situaciji Varteks.

Vidjevši to, predsjednica Vlade zadužila je ministricu financija da napravi model pomoći, o kojem će se još raspravljati na Vladi - rekao nam je Horvat.

Sukladno tome dogovoru,

kako dodaje Horvat, varaždinski gradonačelnik imao je u četvrtak zaseban sastanak u Ministarstvu financija. No što je dogovoreno na tom sastanku na kojem nije bilo predstavnika Varteksa, nismo uspjeli doznati, usprkos

višekratnim upitima Ministarstvu financija, odnosno Vladi RH. Međutim, od varaždinskoga gradonačelnika ekskluzivno doznajemo da će razgovori biti nastavljeni i ovog tjedna.

Državni tajnik Perović (treći slijeva) pohvalio kvalitetu cesta

Prava odluka Što je to eksploatacija rezultata projekta?

U

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

prošloj kolumni govorila sam o diseminaciji projekta, a u ovoj ću objasniti pojam eksploatacije.

Eksploatacija i diseminacija su bliske, ali istovremeno i odvojene aktivnosti.

Eksploatacija zahtijeva prilagođavanje rezultata projekta različitim potrebama i korisnicima, oslanja se na diseminaciju i predstavlja korak nakon diseminacije. Eksploatacija projekta može se definirati kroz dva procesa: 1.) Planirani proces prijenosa uspješnih rezultata projekta i inicijativa do odgovarajućih donositelja odluka u

lokalnim, regionalnim, nacionalnim i europskim sustavima i 2.) Planirani proces uvjeravanja krajnjih korisnika da usvoje i primijene rezultate projekta. Mehanizmi za diseminaciju i eksploataciju često se preklapaju, a jedna od glavnih razlika je ta da diseminacija može krenuti istog trenutka kad se dobije projekt te može intenzivirati svoje aktivnosti u trenucima kad rezultati projekta postaju vidljivi, dok se potpuna eksploatacija može dogoditi u trenutku kad se rezultati projekta mogu prenijeti u konkretnu

primjenu. Da bi se uspješno eksploatirali rezultati projekta, ciljne skupine moraju razumjeti kako točno će im rezultati projekta pomoći u njihovim potrebama. Zato je važno dobro odabrati mehanizam koji će najbolje eksploatirati određeni rezultat određenoj ciljnoj skupini. Zajednički mehanizimi eksploatacije i diseminacije su suradnja s interesnim skupinama, organizacije raznih događaja, forumi s raspravama, sudjelovanje na sajmovima, konferencijama, natječajima i drugo. Tipični mehanizmi za eksploa-

taciju su održivost, prijenos rezultata u novi kontekst, komercijalizacija projektnih rezultata i licenciranje tehnologije trećoj strani. Komercijalizacija, koja je vjerojatno najpoznatiji mehanizam, odnosi se na prodaju rezultata projekta. Projekt menadžer treba imati poduzetničkog duha da uvjeri komercijalne djelatnike da kupe rezultat projekta. Kod komercijalizacije treba paziti da se ne povrijedi pravo intelektualnog vlasništva tj. da se prije same eksploatacije provede određena zaštita rezultata.

20 Oglas

24. svibnja 2011., br. 366

24. svibnja 2011., br. 366

Oglas 21

22 Oglasi

24. svibnja 2011., br. 366

REPUBLIKA HRVATSKA URED DRŽAVNE UPRAVE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE KLASA: 013-01/11-01/8 URBROJ: 2186-04-02-11-2 Varaždin, 23.svibnja 2011.

Temeljem odredbe članka 12. stavka 1. Zakona o popisima birača (“Narodne novine”, broj 19/2007), a u svezi Odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, KLASA:013-03/11-02/01, URBROJ:5030106-11-1 od 19. svibnja 2011. godine i Odluke o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, KLASA:01303/11-02/02, URBROJ:5030106-11-1 od 19. svibnja 2011. godine, koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, a stupile su na snagu 20. svibnja 2011.godine, te su objavljene u „Narodnim novinama“ broj 56/2011, Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji, Služba za opću upravu i imovinsko-pravne poslove izdaje slijedeću

OBJAVU Obavještavaju se građani koji imaju biračko pravo, a pripadnici su albanske, bošnjačke, romske, slovenske i srpske nacionalne manjine s područja Varaždinske županije da imaju pravo pregledati svoj upis u popis birača, te tražiti njegovu dopunu ili ispravak. Na dan održavanja izbora birači se ne mogu izjašnjavati o nacionalnoj pripadnosti.

Pozivaju se pripadnici nacionalnih manjina koji će napuniti 18 godina života do održavanja izbora 10. srpnja 2011. godine da se izjasne o nacionalnoj pripadnost.

Pripadnici nacionalnih manjina koji će do isteka roka iz članka 13. Zakona o popisima birača ( 25. lipnja 2011. godine), napuniti 18 godina života mogu to učiniti osobno, a za pripadnike nacionalnih manjina koji će napuniti 18 godina života nakon isteka navedenog roka izjavu o njihovoj nacionalnoj pripadnosti daju roditelji sporazumno pred nadležnim tijelom, sukladno članku 9. Zakona o popisima birača.

Zahtjev za upis, dopunu ili ispravak popisa birača podnosi se radnim danom u vremenu od 8,00 do 14,30 sati zaključno s danom 25. lipnja 2011.godine do 12,00 sati i to u: 1. Sjedištu Službe za opću upravu i imovinsko-pravne poslove u Varaždinu, Stanka Vraza 4/II, soba 205, tel: 394245, 2. Pododsjeku za društvene djelatnosti i opću upravu u Ispostavi Ludbreg u Ludbregu, Trg Svetog Trojstva 14/I, soba 19, tel:306-401, 3. Pododsjeku za društvene djelatnosti i opću upravu u Ispostavi Novi Marof u Novom Marofu, u Matičnom uredu, Zagorska 31, tel: 611-384, 4. Pododsjeku za društvene djelatnosti i opću upravu u Ispostavi Ivanec u Ivancu, Đure Arnolda 11/I, soba 22, tel:781-102.

Rok do kojeg građani mogu podnositi zahtjeve za dopunu ili ispravak popisa birača je 25.lipnja 2011.godine do 12 sati.

Ujedno se napominje da građani Republike Hrvatske mogu provjeriti svoj upis u popis birača prema mjestu prebivališta na web stranicama Ministarstva uprave pod oznakom www.uprava.hr, a korisnici T-Mobile i Vipnet mreže omogućeno je da putem SMS poruke provjere mjesto upisa u popis birača i biračko mjesto, na način da matični broj građana upišu u PORUKU, te da istu proslijede na broj 54 54.

URED DRŽAVNE UPRAVE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Urbana kultura 23

24. svibnja 2011., br. 366

Art/media Brzi i žestoki – a lokalni!

K

ako to već biva, još jedna povijesna pojava ostala je bez odgovarajućeg odjeka. Koliko sam shvatio, nekolicina naših lokalnih televizija već je prenosila prethodnu utrku Formule 1, a ove nedjelje priključila im se i VTV. ašto je to bitno? Zato Denis Peričić, jer su hrvatski tv-lomr. sc. kalci ušli u jednu svjetsku medijsku priču, u jedan od najvećih sportskih i showbizz događaja uopće. Prava na prijenose F1 toliko su skupa da je i HTV morao odustati od njih, pa su ljubitelji tog spektakla ostali prepušteni stranim komentatorima. nogi su začuđeni. Naime, kak’ sad to da na VTV-u imamo Vettela, Alonsa, Hamiltona, Schumachera i druge? Gdje je računica? skreno, ne znam točno. Valjda je šest-sedam lokalaca podijelilo troškove kupnje prava i sad se moraju nadati da će im reklame donijeti barem pozitivnu nulu. Jasno je da su strani komentatori bolji od Mladena Jergovića. Koliki god je stručnjak, nije verziran poput Blažićka. Ali ni Blažićko godinama nije odlazio na utrke, nego je komentirao iz studija, i to upravo uz – Jergovićevu pomoć!

Jasno je da prijam lokalnih signala nije na razini HTV-ovog, a kamoli austrijskog highdefinitiona. Jasno je da ni produkcija lokalaca nije na razini HTV-ove, ali i tamo je upravo Jergović stajao za nekakvim stolićem – ni manje, ni više! ma tu još i nekih stručnih finesa, poput toga da vlasnik prava na F1 više ne mora biti vlasnik nacionalne koncesije, zbog čega mi je osobno posebno drago. ni koji se razumiju u F1, njima ovi lokalni prijenosi djeluju banalno. Onima koji se u to ne razumiju, to im se čini kao svjetsko čudo. Istina je negdje na sredini. ovom trenutku mogu reći samo jedno.

Dao vam Bog, lokalci, da to izgurate i dalje. Da ne budemo jedina zemlja koja je dala prvu damu F1, a da, unatoč tome, ostanemo jedina zemlja bez prijenosa utrka!

Z

Klubovi i pozornice u Europi neusporedivo su boljeg ozvučenja, tako da live nastupi dobivaju jednu sasvim drugačiju dimenziju

EKSKLUZIVNO Najpoznatiji varaždinski metal sastav nakon turneje

Cold snap - europska saga varaždinskih metalaca!

Promocija albuma Perfection zahvatila je i Belgiju, Njemačku i Nizozemsku!

Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Kao u filmovima u kojima glazbenici putuju velikim autobusima pr ilagođenim za turneje, Cold Snapovci su otputovali na svoju prvu. Nakon više od stotinjak koncerata u Hrvatskoj i okolnim zemljama, otišli su pokazati zašto pune vrhove ljestvica stranih radio postaja te zašto iza sebe imaju jaku njemačku izdavačku kuću MIG music.

Ulovili smo ih nakon povratka, taman u periodu između novih obveza i novih koncerata, a dečki su još puni dojmova s europskih pozornica.

Nakon 8 odsviranih kocnerata u 3 države, publike koja je ostala bez riječi te mnogo pozitivnih dojmova, mogu istaknuti samo da su - i više nego zadovoljni!

- Na prvi koncert stigli smo nakon 16 sati naporne vožnje, no unatoč umoru prevladalo je uzbuđenje i već na prvom nastupu pokazali smo što znači energičan nastup uvježbanog

i spremnog Cold Snapa. Već na prvoj tonskoj probi, naši prijatelji s turneje, legendarni američki bend Pro-Pain i njemački bend Tenside, izašli su iz backstagea i velikim aplauzom pozdravili našu glaz-

bu. Svaki dan dali smo 100% naše energije na stageu, koncentracije kod pripreme koncerta i odlične komunikacije s publikom za vrijeme i nakon nastupa. Od publike dobili smo brojne komplimente, stekli brojna poznanstva.

Od raznih organizatora, menadžera, booking agencija, producenata do iskrenih novih fanova Cold Snapa - puni dojmova ističu dečki iz benda te kao najbolje nastupe izdvajaju koncerte u Hamburgu i Essenu.

Pro-Pain je slavio 20 godina rada i samo su potvrdili svoj status odličnog benda i, ono najvažnije, predivnih ljudi i prijatelja, kao i drugi bend na turneji, Tenside, kojem je ovo bila 6 turneja. S oba smo razmijenili kontakte za buduće suradnje.

Naravno, neizostavni dio turneje bio je i predivan tour bus s 20 kreveta i više nego odlično poslužio nakon svakodnevnog 15-satnog napora pripreme, koncerta i pakiranja te puta u drugi grad. Nakon pojedinih koncerata padali smo s nogu od umora, te smo se Red Bullovima dizali da dođemo k sebi i izdržimo put do drugog grada - istaknuo je Jan Kerekeš, vokal ovih groove metalaca.

Za Cold Snap ova turneja bila je potvrda kvalitete onoga

što rade te povod da nastave unositi još više truda u svoju glazbenu karijeru, kako bi dogodine turneja obuhvatila još više zemalja. Grad Varaždin i Grad Ivanec te HDS ZAMP uskočili su dečkima u pomoć kako bi čim lakše realizirali turneju te prezentirali domaću alternativu diljem Europe.

Dečke iz benda sada čekaju nastupi u Puli te turneja u 6 hrvatskih gradova te snimanje spota za pjesmu “Snap”.

Za sve sugrađane, dečki pripremaju i koncert u Varaždinu, i to nakon skoro 2 godine pauze.

Stoga 25. lipnja budite spremni za iznenađenja koja spremaju u sklopu V.U.K. festa.

M I

I

O U

Tour bus za dečke iz benda

Jan s ekipom Pro Paina

POWERED BY

24 Kulturni obzor

U D-duru

24. svibnja 2011., br. 366

IZLOŽBA Do djetinjstva s više od tisuću figurica

Zbor Krista Kralja, gost s otoka Brača U

crkvi sv. Nikole u Varaždinu gostovao je mješoviti Zbor Krista Kralja iz Selca na otoku Braču. Zbor je utemeljen 1996. godine na inicijativu Siniše Vukovića, koji je njegov dirigent i danas. U sastavu zbora je i skupina Darko RUŠEC muških pučkih pjevaprofesor gitare u ča (kandatura), koji Glazbenoj školi Varaždin njeguju tradicionalne sakralne napjeve što se usmenom predajom prenose s koljena na koljeno.

Napjevi se izvode za sprovode, u korizmi, na ponoćki i u procesiji na blagdan Gospe Karmelske. Svi pučki napjevi koji se generacijama pjevaju u Selcima studijski su snimljeni i objavljeni 2008. godine na trostrukom nosaču zvuka Ispovid’te se, u izdanju splitske nakladničke kuće Verbum. Godine 1997. zbor je hodočastio u Rim, gdje je nastupao u crkvi sv. Jeronima (Hrvatski zavod) i bazilici sv. Petra u Vatikanu.

Godine 1998. nastupali su u bazilici sv. Antuna i samostanu sv. Bogdana Leopolda Mandića u Padovi, zatim u francuskom gradu Avignonu i Lourdesu.

Desetak godina kasnije, 2006., zbor je sudjelovao na prestižnom tradicionalnom koncertu „Puče moj“ u konkatedrali sv. Petra u Splitu, zajedno s 15-ak zborova iz šireg splitskog područja. Vrhunac svojeg djelovanja Zbor Krista Kralja ostvario je u travnju 2008. godine, kad je predvodio bogoslužje u splitskoj prvostolnici svetog Dujma (pjevajući svoju staru misu na latinskom jeziku), nakon čega je izveo cjelovečernji koncert u sklopu “Sudamje 2008.“, predstavivši pregršt selačkih crkvenih napjeva. u crkvi sv. Nikole u Varaždinu mješoviti Zbor Krista Kralja iz Selca na otoku Braču izvodio je pučke napjeve koji se pjevaju preko cijele godine.

Izvodili su Korizmene napjeve, Adventske pjesme i Marijanske pjesme. Brojna varaždinska publika koja je došla čuti ovo pravo sakralno i etničko blago nagradila je Zbor Krista Kralja

I

Preko tisuću plastičnih figurica raspršenih poput čestica vraća nas u djetinjstvo

Put u djetinjstvo kroz Lilin tunel Prvu izložbu Lile Herceg u palači Sermage posjetilo je oko 3.000 ljudi

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

ginalne fotografije već su preslikane vodenim bojama i, konačno, stavljene na Kroz “Tunel djetinjstva” male city lightove. - Nalazila Lile Herceg prošle su sigur- sam fotografije po ladicano 3.000 ljudi. Prva ma, kutijama, tavanu..., a na izložba nakon najstarijoj koju sam našla diplome na je moj pradjed kao mali ske Likovnoj dječak. Postoji i fotoobitelj ije f akademiji grafija moje bake na otogra su f ove mlamaturalcu na Rabu, ali e l a t s o p de Vakraju i jedna iz studentskih a n i raždinke dana koja ovjekovjekvareli ty otvorena a čuje prvi susret moje ci j e na Eu bake i mog djeda – vi lighto ropskoj noći ispričala je Lila. U svoja muzeja. Njene obiteljska sjećanja Lila je su svjetlosno-ambiubacila i malo igre kroz, kako jentalne instalacije zainte- ih je nazvala - memorijalne resirale posjetitelje stare 5 ormariće. - Dizajn za interakgodina, a one starije vratile tivne ormariće konceptiran je u djetinjstvo. Vraćanje u tako da svatko može otvarati djetinjstvo, kao i svjetlo, je i zatvarati obiteljska sjećanja i tema koja povezuje sve kako želi – objasnila je autoridijelove izložbe u prizemlju ca. Druga prostorija, obložepalače Sermage. na crnim teškim zavjesama i osvijetljena samo black-light Obiteljske fotografije svjetlom, stvarno nas vraća u Prvu prostoriju osvjetljava- djetinjstvo, pogotovo geneju samo obiteljske fotografije racije rođene osamdesetih. koje je Lila našla u kući svog Tada smo žudjeli za svakadjeda i bake. No to nisu ori- kvim minijaturnim plastičnim

figuricama, a čini se, Lila im je ostala vjerna. I dok su na jednom panou plastične svijetleće figurice, na drugom svijetli natpis “imala sam jednom jednu malu igru...”, na trećem “čajanka” dok četvrti krase svijetleće plastične slamke akcentirane bojom i složene poput mikada. Fotografije koje reproducira tehnikom akvarela i naziva ih “Obiteljskim regresijama” radi također i po narudžbama.

Vrh koncepta izložbe je Lilin “Tunel djetinjstva”, instalacija u kojoj se nalazi tisuću figurica, a njih najviše dolazi

Akvarel nastao prema fotografiji iskopanoj na tavanu

U crnoj sobi su figurice koje svjetlucaju pod UV svjetlom

Nada se poslu u školi Lila Herceg ovu je izložbu počela spremati još 2009., a bila je zamišljena kao diplomski rad. Diplomirala je prošle godine na nastavničkom odsjeku/slikarstvo kod profesora Ante Rašića, a u Bratislavi na Akademiji primijenjenih umjetnosti prošla je specijalizaciju na Katedri za staklo. Ova izložba, koju možete razgledati do 6. lipnja, prva joj je samostalna nakon diplome. Veliki je radoholičar i, kako kaže, nada se da će uskoro početi predavati likovni. - Nije lak život mladog umjetnika, a da nešto dodatno zaradim, izrađujem i nakit.

I od stakla i od recikliranih materijala – rekla je Lila.

iz popularnog Kinder jaja.

Poetsko recikliranje Pink Pantheri, kornjače, Happy Hipposi i ostalo veselo društvo vise po nitima spuštenim sa stropa i vode nam pogled prema dolje gdje nas čeka ogledalo. - Zrcalom se stvara vizualni dojam da sve zajedno vodi u beskraj, a raspršene f igur ice kao čestice vraćaju nas u djetinjstvo – objasnila je Lila, koja voli reciklirati. Kaže – nikad dosta figurica i svi koji ih se žele riješiti, neka se slobodno jave.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Kulturni obzor 25

24. svibnja 2011., br. 366

USPJEH Glumicama Ljiljani Bogojević “Fabijan Šovagović”, a Jagodi Kralj Novak “Vladimir Nazor”

Nove nagrade i priznanje za varaždinske glumice

Ljiljana Bogojević

Jagoda Kralj Novak

Nove nagrade za već nagrađene glumice varaždinskoga kazališta. Glumice Ljiljana Bogojević i Jagoda Kralj Novak dobile su nove potvrde za svoj rad. Nedavno je na Marulićevim danima Bogojević primila “Marula” za ulogu Dore Labuda u Brezi Borivoja Radakovića. Kako je i sama rekla, ta joj je uloga iznimno teško pala zbog toga što je svekrva Dora utjelovljenje zla. Jučer je, u ponedjeljak, u varaždinsko kazalište stigla

vijest da je Bogojević primila i nagradu “Fabijan Šovagović” na ovogodišnjem 18. Festivalu glumca u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Žiri ovogodišnjeg 18. Festivala glumca bio je u sastavu Mira Perić-Kraljik, Joško Ševo i Vera Zima.

Drugu nagradu za glumu u monodrami “Familija u prahu” Nine Mitrović dobila je glumica Jagoda Kralj Novak. Prošle godine osvojila je nagradu publike na Festivalu monodrame u makedonskoj Bitoli,

a nagrađena je i godišnjom nagradom “Vladimir Nazor” - za najbolja ostvarenja u 2010. godini i to ne samo za ulogu u predstavi Familija u prahu već i za Ljubicu Augusta Šenoe. Nagradu Vladimir Nazor dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske za najbolja umjetnička ostvarenja u RH na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.

KOMEDIJA Dva Britanca, jedan Novozelanđanin i Slovenac do suza nasmijali publiku

London Calling: U Varaždinu dobro prolaze britanski komičari Na pik su uzeli 12-godišnjeg dečka, par koji se upoznao na netu i gospodina koji slavi 300. rođendan R. Boškovića Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dok je stand-up komedija kod nas još toliko u povojima da nema ni hrvatski naziv (osim pokušaja “komedija s nogu”) čini se da su Hrvati itekako željni ovakve vrste zabave. Tijekom zime, u Leonhartu na Banfici tražilo se mjesto više na svakoj večeri standupa, a Varaždinci se ne boje ni engleskog. Po drugi put ove godine London Calling, stand-up večer s britanskim izvođačima popunila je varaždinsko kazalište.

Operne arije Ukoliko volite opere i operetne arije, srijedu navečer trebali biste provesti u Koncertnoj dvorani varaždinskoga kazališta. Komorni ansambl Ibricconcello, koji okuplja četvero glazbenika s vrhunskom međunarodnom reputacijom, nastupit će na koncertu s početkom u 19 sati. Iako relativno mlad ansambl, bilježi već značajne nastupe diljem Europe s iznimno zanimljivim repertoarom. Ansambl čine sopranistica Patrizia Morandini, tenor Leonardo De Lisi, čelist Pierluigi Ruggiero i pijanist Andrea Baggioli. Ulaznice za koncert su 50 kuna i mogu se kupiti na blagajni kazališta.

KERAMIKA

Kao igračka

Sullyju nije dugo trebalo da se razmaše na tu temu. Daljnji scenarij je poznat.

Gitara i komedija

Nije rijetkost da se komičari u svom nastupu znaju primiti sviranja i pjevanja. Sa gitarom je nastupio i Britanac Paul B Edwards čiji je “knock-knock” vic, jedini hrvatski koji zna, do suza nasmijao publiku. Prijevod bi išao otprilike ovako: “Kuc-kuc? Tko je tamo? Srbija.”

Edwards je priznao – taj vic nitko nije shvatio u Britaniji.

Po drugi put u Varaždinu je nastupio i mladi komičar iz susjedne Slovenije Tin VodoBošković Jedan Novozelanđanin, dva pivec. S publikom je podijelio Britanca i jedan Slovenac oko svoj osvrt na kupnju u superdva sata nasmijavali su publi- marketima, a iako se trudio ku, a jedan posjetitelj nije bio da cijelo vrijeme priča na engleskom, nije mogao bez pripremljen na ovu slovenskog/hrvatskog. vrstu zabave pa e v Zaključivanje London je vrlo rano s Callinga pripalo je otišao. Nau ž a k o št Nicku Wiltyju, koime, nore s m i malan dio arno stina mičaru koji je u v t s svom životu prostandilo i i upa, koji dogod “malo” mijenio 38 posloo va, lovio morske je ipak je sam ljena pse, radio u rudv iše naiskriv niku, a 11 godina mijenjen proveo je u vojsci. za intimnije – Nisam odlučio postati klupske prostostand-up komičar. Izgubio sam re, je komunikacija s publikom, a ako nešto znate putovnicu u Kanadi i pitali o stand-upu (barem iz Sein- su me kako sam je izgubio. felda), to nije baš prijateljska Kad sam im ispričao što mi komunikacija. Tako je Sully O’ se dogodilo, rekli su mi da je Sullyvan na samom početku to stvarno smiješno i da bih “na pik” uzeo mladog 12-go- trebao na pozornicu i obećali dišnjeg dečka koji je na show mi besplatnu cugu. Pa sam za došao s tatom, par iz prvog 5 minuta prvog nastupa dobio reda koji se upoznao preko in- pivo cijelu večer. Nakon toga terneta i dvojicu prijatelja koji mi je vlasnik rekao da ću za su se upoznali na pikniku u 10 minuta dobiti 50 dolara, a parku. Nitko od njih uz laganu nakon što je i to prošlo, za 20 nelagodu nije mu zamjerio. minuta nastupa obećao mi je No uspio je iziritirati jednog 100 dolara pa sam odlučio to gospodina. - Slavimo 300 raditi zauvijek. To je bilo prije godina rođenja Ruđera Boš- 20 godina - ispričao nam je kovića – odgovorio je jedan Wilty. Kaže, sve u njegovom čovjek iz publike na Sullyjevo nastupu je istina i stvarno se inzistiranje o tome slavi li dogodilo – samo što on to sve netko nešto taj dan. Iskusnom izokrene.

KONCERT

Otpjevao je pjesmicu o “cool” Varaždinu i “lame” Čakovcu

Izložba Hrvatskog keramičarskog udruženja Kerameikon “Kao igračka” preselila se u Imotski. Ovu izložbu početkom veljače keramičari su otvorili u svojim prostorima u Kranjčevićevoj ulici, a okupljeno je 66 umjetnika iz Austrije, Belgije, Crne Gore, Italije, Njemačke, Slovenije, Srbije i Hrvatske. Svi njihovi radovi inspirirani su upravo – igračkama, ali ne radi se o njihovim replikama – keramičkim igračkama. U smanjenom obujmu, zbog veličine prostora, u Zavičajni muzej Imotski preseljena je ova međunarodna izložba, a na novoj adresi bit će do 26. lipnja.

OTKAZANO

Sve koje su zadirkivali pozvali su na naklon

Pristojna hrvatska publika - Hrvatska publika još uvijek nije dovoljno cinična. U Engleskoj ima 700 klubova i dat će ti do znanja da nisi dobar. A tu je malo drugačije – ako im nije dobro, mislit će da nisu razumjeli – rekao je Nick Wilty. - Brzo će se naviknuti i postati oštri.

Samo treba što više sadržaja – rekao je Nino Bantić koji je zajedno s Peterom Hopwoodom i doveo London

Calling u Varaždin. Bantić je inače jedan od osnivača Zločeste djece s početaka Stojedinice, a preselio se u London prije 14 godina.

- Kad sam se preselio, klubovi sa stand up komičarima su mi bili terapija.

Iako je u Hrvatskoj to tek u povojima, mislim da dečki i cure koji se s tim bave idu u dobrom smjeru – zaključio je Bantić.

Nema novaca za jazz Prošli vikend, u petak 20. i subotu 21. svibnja, trebao se održati sedamnaesti po redu Međunarodni festival tradicionalnog jazza u Varaždinu. Međutim, za takvu manifestaciju ove godine nema novaca. Ovaj festival bio je jedinstven za ove prostore upravo iz razloga što nije miješao različite jazz stilove već je okupljao izvođače koji su svirali izvorni jazz i blues.

Prošle godine na festivalu su nastupili gosti iz Amerike, Mađarske i Austrije.

26 Duplerica

24. svibnja 2011., br. 366

POVIJEST Međunarodni viteški turnir u Svetoj Heleni potvrdio svoju reputaci

Mačevi i metalni brust

Na ulazu na prizorište grandiozne bitke stajahu dva viteza blizanca koja su plijenila svojom impozantnom veličinom

Samo u Svetoj Heleni: mačem i buzdo

Na viteškom spektaklu nastupilo je više od 300 kostimiranih članova, 25 viteških i streličarskih udruga iz Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Slovačke i Makedonije Piše i snimio: DAVOR PEJNOVIĆ

Najveći međunarodni viteški turnir u Sv. Heleni potvrdio je i ove godine svoju reputaciju.

Brojnošću sudionika i udruga nadmašio je sve prethodne godine, a nastupilo je više od 300 kostimiranih članova, 25 viteških i streličarskih udruga iz Mađarske, Slovenije, Slovačke, Makedonije i Hrvatske.

Mačevi i štitovi

I seljani su imali svoju ulogu u povijesnom spektaklu

Osebujnim ovnom napadači su probijali masivna drvena vrata

Podigli su oni u subotu i nedjelju svoje živopisne tabore i radionice, a posjetitelje je dočekalo oko 50 srednjovjekovnih šatora te viteški šatori ispunjeni raznim sadržajima.

Drveni mačevi i štitovi bili su prilično tražena roba kod najmlađe populacije, dok su stariji razgledavali štandove koji su nudili razne zanimljive tradicionalne proizvode. Na brojnim

ognjištima viteške skupine pripremale su hranu iz bogate i zaboravljene srednjovjekovne kuhinje. Miješali su se tako razni mirisi sa zvukovima metalnih oklopa koji su zveckali na vitezovima, pucnjevi topova često su znali iznenaditi prolaznike kroz Aleju vitezova, odzvanjali su udarci mačeva u brojnim borbama koje su se odvijale subotom i nedjeljom.

Niti subotnji pljusak nije mogao pokvariti dobar ugođaj, a tih sat vremena kada se dio vitezova sklonio pod centralni šator, uz izgovor da ne žele da im oklopi zahrđaju, bio je prilično poučan za neuko pučanstvo koje je iz blizine razgledavalo junake koji su još prije desetak minuta svojim mačevima branili dostojanstvo svojih princeza ili imali neki drugi izgovor, kako bi demonstrirali svoje znanje i pokazali čiji je mač veći. Tako se

moglo doznati da je najpoznatije drvo, još iz viteških vremena, šankovina, a hrabre djeve koje su uokolo hodale u oklopima koriste metalne haltere kako i priliči oklopljenom ženskom rodu.

Možda su i neki odlutali u daleku 1557. godinu kada je hrvatska vojska predvođena kapetanom Ivanom Lenkovićem izvojevala pobjedu nad turskom vojskom. I baš ta povijesna bitka odvijala se na prostoru Sv. Helene, a u tu čast održan je mačevalački turnir skupina

vitezova, trčalo se na r ing (pješice i na konju), a streličari su se borili za zlatnu jabuku i zlatnu strijelu.

I ove godine Sv. Helena je obranjena od najezde turske vojske, a u tu čast slavilo se do duboko u noć. Legenda kaže da će Turci s osvajanjem ponovno pokušati iduće godine u ovo vrijeme, a to znači ponovno okupljanje vitezova, streličara i svih onih koji žele bar na kratko zaroniti u našu bogatu povijest.

I toga je bilo - pobožnost pod šlafrucima

27

24. svibnja 2011.

2011., br. 366

IZDVOJENO

Romantični perivoj Novomarofski perivoj u krugu Specijalne bolnice podignut potkraj 18. stoljeća imao je izrazito romantičarska obilježja, koja su danas gotovo nestala.

Izgled parka tijekom godina najviše je narušen izgradnjom bolničkih objekata, nestali su mnogi travnjaci, a izblijedjela je i tamnozelena boja, kojom se park uvijek isticao. No u njemu još ima mnogo prirodnih vrijednosti, pa kako bi se one sačuvale i parku, koji je zaštićen 1962. godine, vratio dio romantičarskog duha, krenulo se u projekt zaštite i obnove perivoja

Impozantna građevina dominira perivojem

USPJEH 1. Međunarodna izložba cvijeća u novomarofskoj bolnici

Cvijećem su uveličali ljepotu grada i perivoja Osim sadnica posađenih na nekoliko mjesta, rezano cvijeće moglo se razgledati u atriju dvorca, a sve ostalo moglo se naći već posađeno na nekoliko mjesta u bolničkom parku Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Prigodnim je programom u petak 20. svibnja u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti Novi Marof otvorena trodnevna, 1.

Međunarodna izložba cvijeća.

Kako je istaknuo ravnatelj Mladen Smoljanec, novomarofska bolnica prostire se na 14,5 hektara, a unutar toga pod nacionalnom zaštitom nalaze se perivoj i oba dvorca.

- Želja nam je stvoriti jedan bolji ugođaj za naše bolesnike, njihove posjetitelje, ali i sve one koji prolaze ovim područjem. Želimo bolnicu otvoriti prema Gradu i svojim sumještanima.

Drago mi je da smo uspostavili suradnju s Udrugom cvjećara Ludbreg, koji su bez imalo razmišljanja prihvatili da se pokuša organizirati jedna ovakva manifestacija, da se pokažu mogućnosti ovog parka i da ga na neki način oplemenimo.

Najstariju sliku koju smo našli, koja pokazuje uređenje dvorca i perivoja, koristimo kao svojevrsni putokaz. Naravno, tu je i napravljena studija revitalizacije parka, koja govori i o stručnom dijelu. U svojim nastojanjima uspostavili smo kontakt s Udrugom cvjećara Ludbreg i tako je nastala ideja za ovu izložbu.

Ono što je važno uz izložbu cvijeća je da su sadnice posađene na nekoliko mjesta i da se samo rezano cvijeće nalazi u atriju dvorca, dok se sve ostalo može naći već posađeno na nekoliko mjesta u našem parku. Moram naglasiti da je projekt obnove i revitalizacije, koji je napravljen prošle godine, težak oko 2,5 milijuna kuna. Ta sredstva nema zdravstvo na području naše županije, a kamoli naša bolnica, tako da smo odlučili komadić po komadić tog parka vraćati u prijašnje stanje. I ova izložba dio je tog napora, a svaki početak je težak. Trudit

ćemo se da iduće godine ona bude još veća što se tiče broja izlagača - rekao je ravnatelj Mladen Smoljanec.

Svoje cvjetne radove i sadnice cvijeća izložili su Udruga cvjećara Ludbreške regije, Cvjećarnica

„Jasmin“ - Remetinec, Cvjećarnica „Orhideja“ - Novi Marof, „Benjak d.o.o.“ - Remetinec, Blanka Kuček - Varaždin te gosti iz Slovenije, Cvetličarna Rožmarin - Ptuj. Pred stotinjak posjetitelja izložbu je otvorila zamjenica župana, Blanka Glavica Ječmenica.

u Novom Marofu, koji su financirali Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije s 80 i Specijalna bolnica s 20 posto novca. Inventarizacijom postojećeg raslinja, koja je provedena u sklopu projekta, ustanovljeno je da u parku postoji 1581 stablo, od čega je najviše crnogorice. U perivoju raste 80 biljnih vrsta, a najzastupljeniji su tisa, jela i grab, dok je 46 stabala posebno vrijedno i za njih se predlažu posebne mjere njege i sanacije. Najstarije drvo koje se nalazi u perivoju je hrast čija se starost procjenjuje na 600 - 700 godina. Možda je najzanimljivije drvo ginka koje se nalazi kod centralnog dvorca, a pretpostavlja se da je posađeno oko 1776. godine.

DOZNAJEMO Uz dvorac i gospodarske zgrade, u Marofu vrtovi i perivoj oblikovan u 18. stoljeću od hrasta kitnjaka i običnoga graba

85 godina bolnice u Novom Marofu

Grb bolnice napravljen od cvijeća

Govoreći o povijesti ove zdravstvene ustanove, doznajemo da je po završetku I. svjetskog rata provedena agrarna reforma, grof Erdödy postepeno je rasprodao svoje majure, a među njima i vlastelinstvo Greben Novi Marof, koje su prodali Zemaljskoj zakladi za suzbijanje tuberkuloze u Zagrebu. Tako je u njemu 1925. godine otvoreno

“Zemaljsko lječilište za slabunjavu djecu”, koje je djelovalo samo nekoliko mjeseci.

Grof Rudolf Erdödy s obitelji se iselio iz Hrvatske. Nakon odlaska grofova Erdödyja, u dvorcu su bili smješteni najprije ratni invalidi, a zatim ratna siročad. Odlukom tadašnjeg načelnika kabineta Ministarstva zdravlja, dr. Andrije Štampara, 10.

12. 1926. godine u dvor-

cu je otvoren sanatorij za plućne bolesnike pod imenom “Državno lječilište za tuberkulozne bolesnike”.

Uz objekt dvorca nalazilo se nekoliko gospodarskih zgrada, vrtovi i perivoj. Perivoj je oblikovan potkraj 18. stoljeća od postojeće šume hrasta kitnjaka i običnoga graba. U početku je u dvorcu bilo smješteno samo 40 bolesničkih kreveta, a 1927.

godine otvoreno je još 20 kreveta u dvorišnoj zgradi.

Od jeseni 1927. do polovice 1928. godine sagrađen je novi zidano-drveni objekt za smještaj i liječenje bolesnika, tzv. “Deckerova baraka” u kojem je bilo smješteno još 70 kreveta. U sklopu lječilišta nalazio se laboratorij i ljekarna, a koncem 1928. godine nabavljen je prvi RTG aparat.

28 Moj vrt

24. svibnja 2011., br. 366

Suvremeni vrt ne trpi ladanjski stil

Osebujni vodeni vrt

SAVJETUJEMO Oblikovanje vrta zahtijeva rješavanje različitih logističkih poteškoća

Tko još može odoljeti sjedenju u „rajskom vrtu“?

Veličina prostora za sjedenje ovisi o tome kakve su naše životne navike, kako je veliko naše društvo s kojim ćemo dijeliti taj prostor, koje ćemo sve aktivnosti upražnjavati i u vezi s tim kakav ćemo namještaj koristiti te za koliko osoba Piše: EMILIJA LEOPOLD, dipl. ing. pejz. arh. www.interijerNET.hr

Kada smo odlučili izgraditi mjesto za sjedenje u vrtu, prvo moramo dobro razmisliti o njegovoj veličini.

Ona ovisi o tome kakve su zapravo naše životne navike, kako je veliko naše društvo s kojim ćemo dijeliti taj prostor, koje ćemo sve aktivnosti upražnjavati i u vezi s tim kakav ćemo namještaj koristiti i za koliko osoba.

Stil vrta Zajedničko svima njima je pravilo da ona moraju biti prekrivena (popločana) nekim čvrstim materijalom.

Danas na tržištu ima zaista veliki izbor pogodnih materijala s različitim načinom ugradbe. Kada smo odredili veličinu tog prostora, moramo razmisliti i o njegovom obliku. Hoće li to možda biti

neki poznati geometrijski korak u njegovom stvaranju oblik ili ćemo pustiti da naše pa i opremanjem prostora za kreativne sposobnosti dođu sjedenje.

Prije početka prodo izražaja stvarajući jektiranja bitno je nove kombinai r p odrediti budući cije oblika, to u j n stil tog prostoprepuštaova k i l b o ra u izravnoj mo sebi ili zicije o p vezi s njegostručnjaku m ko ai b e r t vom namjeza dizajn a r o t s iz pro nom. vrta. a j n a n Parkovni O bliko ešto z ne n prostor je vanje vrta kov i l mjesto na koje rješavanosti jem će se bonje različitih umjet raviti i provoditi logističkih pojedan dio slobodnog teškoća, ali bez vremena. Stoga je od preobzira na to koliko je ta faza posla važna, ona nikada sudne važnosti taj boravak neće ponuditi „ono nešto“ iskoristiti za rekreaciju i što dobar vrt čini dobrim, odmor.

Oblikovanje prostora je koonaj „tajni sastojak“ koji djeluje na nas. To je stil vrta rak koji može stvoriti rajski na koji utječe dio okoline u vrt ili upropastiti prostor. kojoj se vrt nalazi. I ta veza između vrta i njegovog okruUkrasni elementi ženja u fizičkom i duhovnom Pri oblikovanju treba i nesmislu mora prožimati svaki što znanja iz likovne umjet-

nosti – usklađivanje oblika i njihove visine u kompoziciji prostora, komponiranje boja biljnih vrsta u skladu s njegovim vremenom cvatnje, oblikovanje različitih perspektiva s obzirom na točku promatranja pojedinih dijelova vrta, osiguravanje logične komunikacije u svim dijelovima prostora i sl.

Bitno je ne pretjerati i ne zagušiti te pretrpati prostor.

Važni su i arhitektonski elementi koji ulaze u prostor.

Uz zgradu kuće važne su staze i elementi od kojih su sagrađene, tu su stube u vrtu, zidići – potporni ili ukrasni, pergole, sjenice, razni oblici potpornja za penjačice, zeleni tuneli, jezerca, fontane, klupe, razni ukrasni elementi, hranilice za ptice, pa čak i poštanski sandučić može biti dekorativni element.

Klupa ispod masline - originalno

I klima je čimbenik u osmišljavanju vrta Suvremeni vrt nastao je u Americi početkom 20. stoljeća. Okosnicu tih vrtova čine javni prostori namijenjeni stalnoj uporabi i pružanju estetskog užitka. Pr itom treba znati da je klima jedan od najvažnijih čimbenika u osmišljavanju vrta jer biljke najbolje izgledaju kada su u skladu s klimatskim uvjetima na području na kojem se nalaze i kao najbolje prilagođene svom staništu s njime se stilski slažu. Da bismo Kutak vrta za nezaboravno druženje

planirali uspješan sklad bilja, moramo uzeti u obzir da svaki vrt ima svoju mikroklimu, koja ovisi o mnogim faktorima. Položaj, izloženost, vjetrovi, nadmorska visina i topografija čimbenici su koje valja uzeti u obzir. U gradovima, temperature su više nego u okolnim područjima, a količina padalina je smanjena zbog izgrađenosti.

Vegetacija ovisi o nadmorskoj visini i vrsti tla te o klimatskoj zoni.

Remek-djelo pejzažne arhitekture

24. svibnja 2011., br. 366

Dobre ponude i akcijske cijene stižu iz prodajnog centra Bat! U prodajnom centru Bat bogata ponuda sobnog i balkonskog bilja po povoljnim cijenama. Veliki izbor začinskog bilja u teglama, a ljubitelje egzotike razveselit će bonsai drva i pripadajući pribor za njegovanje.

Birajte iz široke palete tegli, raznih oblika i boja.

Iskoristite priliku obojati svoj dom i vrt po cijenama sniženim do 30 %.

Vrijeme je presađivanja i uređenja vrta. U prodajnom centru Bat nađite sve što vam zatreba, veliki izbor zemlje i gnojiva, raznih proizvođača.

Pohvalite se najljepšom okućnicom. Za održavanje svoje okućnice bogat izbor kosilica po super povoljnim cijenama, trimeri i ogradni elementi za vrt.

A na kraju dana, opustite se u svojoj zelenoj oazi sjedeći udobno u svojoj vrtnoj garnituri. Odaberite jednu iz najvećeg izbora vrtnih garnitura u županiji.

Za rekreaciju i slobodno vrijeme nude vam najveći izbor bicikala za velike i male, uz neke od njih dobivate i kacigu gratis! U ponudi su i skuteri, romobili, oprema za motocikliste i bicikliste. Dođite i provjerite sami!

Moj vrt 29

30 Oglasi

24. svibnja 2011., br. 366

Duplerica 31

24. svibnja 2011., br. 366

iju i oduševio “novi vijek” VAUVAU Na CACIB Varaždin 2011. pristiglo čak 1206 pasa

t halteri Svoju vlasnicu čuvam “JA”

Lijepi, ali i poslušni!

U subotu je najzastupljenija pasmina bila tornjak, a prošla u znaku američkog stafordskog terijera Piše: JOSIP NOVAK

ovanom “po glavi stanovnika”

Sve ono lijepo i očaravajuće što gledateljima mogli pokazati psi ljepotani i njihovi vlasnici, moglo se vidjeti ovog vikenda na prekrasno uređenim travnatim terenima Kinološkog društva Varaždin na Malim Prelogima. Naime, u organizaciji Hrvatskog kinološkog saveza i domaćina - članova KD Varaždin, u subotu i nedjelju (21. i 22. svibnja) održana je tradicionalna međunarodna izložba pasa „CACIB Varaždin 2011“.

Za čistu deseticu

Veliki vezir bacio je oko na prekrasnu djevu

Okrijepa u osmanlijskom šatoru

Dvodnevna manifestacija funkcionirala je besprijekorno, a kako doznajemo od Zlatka Rusaka, tajnika KD Varaždin, četveronožni ljubimci na svoju osebujnu promenadu pokraj Drave stizali su sa svih strana svijeta.

- Upućeni kažu da cijelog svog psećeg života psi nepopravljivo vjeruju kako su svi ljudi dobri i da su im prijatelji. Takvi sigurno jesu vlasnici čak 1206 pasa, koliko ih je izloženo u Varaždinu u dva dana CACIB-a 2011. Treba znati da je na našim terenima ispred brojnih posjetitelja ovog vikenda prošetalo 124 pasmina od 323 ukupno priznatih po FCI (međunarodna kinološka fede-

racija). I ne samo to jer posebna zanimljivost ove izložbe je prvo ocjenjivanje nove autohtone pasmine - mali međimurski pas (popularni međi). To je ujedno zadnja priznata hrvatska pasmina od strane Hrvatskog kinološkog saveza. Izlagači su pristigli iz 21 države (najviše iz Češke, Austrije, Mađarske, susjedne Slovenije…), no najdulji put ipak je prešao jedan Amerikanac – istaknuo je Zlatko Rusak dodavši kako je u subotu održana 3. glavna uzgojna izložba hrvatskih autohtonih pasmina pasa (istarski kratkodlaki i oštrodlaki gonič, posavski gonič, hrvatski ovčar, dalmatinski pas, tornjak te međimurski mali pas), a slijedilo je 12. klupsko prvenstvo za pinčere i šnaucere te specijalna izložba hrtova. I dok je u subotu najzastupljenija pasmina bio tornjak (prodefilirao je točno 31 ljepotan), nedjelja je prošla u znaku američkog stafordskog terijera (šepurilo se njih 23-oje). Bodove i pravdu na ovogodišnjem CACIB-u dijelilo je 14 sudaca, a među njima natpolovičan broj zapravo su činile sutkinje! Dodajmo i to da je organizatorima u petak 20. svibnja izvanredno dobro uspio „Korzo dog show“, kojim je na osebujan način najavljen ovogodišnji festival pasa.

Lunjo je najsigurniji u gazdaričinom krilu

Psi obožavaju kad ih se draška

Ponosan na svoju “frizuru”

nedjelja je

32 Putopisi

24. svibnja 2011., br. 366

Mnoštvo turista na trgu

PUTOPIS Dr. sc. Davorin Lukman, dr. vet. med., posjetio je glavni grad Rusije - Moskvu (1)

Crveni trg zaustavlja dah U metrou se treba snaći. Svi natpisi su na ćirilici, no ljudi su vrlo susretljivi i nekako sve objasne Piše: DAVORIN LUKMAN

Velika je razlika kada u neki nepoznati grad putujemo u vlastitom aranžmanu ili preko turističke agencije. I jedna i druga verzija ima i prednosti i nedostataka; ja sam krenuo u vlastitom aranžmanu na službeno-privatni vikend u Moskvu.

S averzijom na put Uvijek sam imao neku averziju pri pomisli na putovanje u Rusiju, još iz dječačkih dana.

Mrzio sam komunističke, nedemokratske, centralističke, vojne sustave, a nekadašnji SSSR bio je perjanica sveg nabrojanog u svijetu. No ovaj put jednostavno sam morao u Moskvu, jer je tamo na poziv domaćina organiziran sastanak direktorija FECAVA-e (Europske federacije veterinara male prakse).

P r i pomisli n a odlazak u Mo-

Crkva svetog Vasilija

skvu, odmah mi je sinulo da nešto iznad 2 kune! Da ne vjebih mogao posjetiti i svojeg ruješ očima!

Vožnji nikad kraja i nakon dragog prijatelja iz najraniviše od sat vremena jeg djetinjstva. Naime, stižem u neki čuDubravko Horvat, velika dan dio grada poznati hrvatski ka i l z a r – Izmailovo. biznismen, već je Nekoliko grdodvadesetak mo e j u t u p sija od hotela godina živi u m o t i t s oko mene, ali Moskvi. u vla i i l l i u okruženje kaNakon tr i an m ž n a r a tastrofa. Moj sata leta, carino k e r p hotel Vega ima skog pregleda i ije 28 katova i izabisličnog, uzimam agenc rem zlatnu sredinu taksi. Vozi me čovjek - 16. kat. Ne gubim ni koji ne govori engleski, a vožnja traje u nedogled. Sve minute i odlučim što prije otići izgleda prljavo i neodržavano, u centar Moskve. jer vjerojatno trebaju nakon zime doći proljetne kiše U centru Moskve da to sve isperu. Nigdje U metrou se treba snaći. Svi nisam vidio tako puno natpisi su na ćirilici, no ljudi prljavih automobila! Oni su vrlo susretljivi i nekako sve ih izgleda nikad ne peru. objasne. Na stanici „Ploščad No odmah preračunavam revoluciji“ izlazim iz metroa, cijenu benzina i dizela. a na izlazu sve puno klošara, Nevjero j a t n o koji se baš friško natankavaju. jef tino!

Benzin Ljubazan policajac me uputio oko 5 k u n a , prema Crvenom trgu. Stvarno dizel oko 4, je fascinantan! Vjerojatno i ovo plin blještavilo svjetiljki i reflektora još potencira dojam oduševljenja. No već sam pomalo gladan, pa nevoljko napuštam Crveni trg i preko Trga revolucije dolazim do monumentalnoga kazališta. Tražim neku lijepu uličicu s restoranima i nakon sat vremena hoda imam sreće.

Kuznetsky most prepun je raznih restorana, a jedan ljepši i privlačniji od drugog. Budući da sam gurman, obožavam vrhunske restorane i izabirem „Dve paločki“. Pun pogodak za onoga tko voli modernu kuhinju s primjesom istoka. Pojeo sam juhu od plodova mora, a za glavno jelo mješavinu različitih ražnjića s kuhanim krumpirom na pari. Uz dvije čaše piva, iznos je bio oko 180 kuna. S obzirom na centar Moskve, lokaciju restorana i razinu usluge, vrlo prihvatljivo.

PONUDA

Usluge u fotoalbumu

Ne baš pretjerano čisti kamioni

U Moskvi se lijepo može i “šopingirati”

Ukrasno jaje

Samo jedna od znamenitosti

Odlazim do najbliže metro stanice i onda problemi - kako se vratiti do hotela? Na kraju sam, nakon lutanja, preskakivanja ograde i nekoliko uputa na ruskom, sjeo u pravi metro i došao ponovo u Izmailovo. A Izmailovo potpuni kontrast prema onome što sam do tada vidio. Sve u polumraku, primjećujem prostitutke najniže „klase“, a pristupa mi jedna starija debela žena, loše obučena i nudi mi da pogledam knjigu s fotografijama žena u ponudi. Odbijam bilo kakvu komunikaciju i žurnim hodom zbog nelagodne atmosfere odlazim u hotel. Kad tamo petnaestak „dama“ čeka spremno za noćnu šihtu.

Izbor svakojak - debele, tanke, mlade, stare, plave, crne, Europljanke, Azijatkinje... Prolazim kontrolu prije ulaska u lift, dolazim na svoj kat, karticom otvaram vrata od hodnika soba i tek tada mogu doći do sobe. Mjere predostrožnosti stvarno su na najvišoj razini.

!

Ženska rukometna reprezentacija u Varaždinu 5. lipnja igra protiv Srbije, izbornik Vladimir Canjuga

“

Pred igračima NK Varaždin je još uzvratna utakmica finala Kupa u srijedu 25. 5. u 20:10h”, trener Samir Toplak

Sport sport@regionalni.com

AFERA OFFSIDE Bivši igrači varaždinskog prvoligaša oprečno o optužnici

DAMJAN TADĆ/CROPIX/ŽUPANIJSKI SUD, ZRINJEVAC

Mumlek i Balajić odbacili krivnju, Ivančić priznao sve Prvog dana suđenja u slučaju Offside, Ivančić iznio obranu kojom tereti ostale Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Na početku suđenja, sedam nogometaša NK Croatia Sesvete, NK Varteks i NK Međimurje priznalo je u cijelosti kaznena djela, dvojica djelomice, a svaku krivnju odbacilo je šest nogometaša. Među potonjima su Miljenko Mumlek i Andrija Balajić, dok je Zoran Ivančić priznao krivnju.

Očekivani poraz RK Varteks Di Caprio izgubio je na gostovanju u Našicama protiv ekipe Nexe 36:28 (13:15) u 29. kolu Premijer lige. Iako je konačni rezultat bio očekivan, Varaždinci su odlično odigrali prvo poluvrijeme, u kojem su nadigrali domaćine i na odmor otišli s dva gola prednosti. Početak

drugog poluvremena nagovještavao je iznenađenje, ali su domaćini sredinom drugog dijela preokrenuli rezultat. RK Varteks DC trenutno je na 11. mjestu prvenstvene ljestvice s 26 osvojenih bodova.

U 30. kolu Varaždinci u Gradskoj sportskoj dvorani dočekuju ekipu Siscije.

I dalje masovni odaziv

Dvojbe, ali ipak Od okrivljene trojice bivših igrača varaždinskog nogometnog prvoligaša, Suđenje nogometašima optuženim za namještanje utakmica i primanje mita prvog dana suđenja samo je Ivančić iznio obranu na ročištu koje je trajalo gotovo šest sati.

- Kajem se zbog počinjeUoči utakmice NK Varteks i NK Dinamo, Novac je odnio Balajić, a nešto kasnije Šaka nog. Znam da ne mogu traŠaka je opet nazvao Ivančića i ponudio je inzistirao da se vidi s Miljenkom. Prvo je žiti ispriku zbog djela koja su mu 45 tisuća eura za gubitak utakmice Mumlek rekao da ne zna, imajući u vidu posljedica teške financijske tešku situaciju u obitelji, da bi u jednom minimalno s hendikepom. situacije u NK Varteks gdje - Prenio sam to Balajiću i Mumleku. Pri- trenutku rekao da je za sve, samo da mu sve sam igrao. No htio bih istastalo se na tu sumu što sam javio Šaki. Re- kažemo unaprijed. Vinko Šaka je tražio da knuti da čelni ljudi kluba kao sam mu da je „kilometraža za taj auto mu dam Mumleka na telefon i čuo sam da nisu imali razumijevanja dosta dobra“, što je značilo da je postignut je tijekom razgovora rekao Mumleku kako prema nama igračima, koji dogovor. Šaka je inzistirao da se primopre- je „paprika“ pripremljena, da ima „portira“ ponekad nismo imali ni za daja novca obavi prije utakmice. Prijetio što je bio sinonim za golmana i dva ispred kavu. Molili smo za pomoć, je da se ne dogodi ono što se dogodilo u sebe, da bi mi nakon završenog razgovora no oni nisu reagirali - ustvrŠaka priopćio da je Mumlek potvrdio da Splitu - ustvrdio je Ivančić. dio je Ivančić koji je zajedno - Suljić nam je ostavio kovertu u kojoj je pristaje na kombinaciju - ustvrdio je Ivans ostalim igračima opisao bilo 45 tisuća eura. Nisam otvarao kovertu čić, napominjući da je Šaki ipak vraćen teško stanje u kojem je bio niti brojao novac, a on nam je rekao da novac jer je kod igrača postojala posebna klub u inkriminiranom razuvjerimo dečke da je „paprika“ kod nas. želja za pobjedom u toj utakmici. doblju.

Budući da se poznavao sa Šakom, dobio je od njega Šaki. Došli smo u Dugopolje ponudu da bude posrednik gdje su igrači Varteksa bili u karanteni. Ušao sam u hotel u namještanju utakmica.

- Prvo sam imao dvojbe, i popio kavu s Mumlekom, a no bio sam mišljenja da bi u to vrijeme Balajić nije bio namještanjem rezultata uta- u hotelu nego kod rodbine u Sinju. Kasnije sam zakmica imali financijsku jedno s Mumlekom kor ist sv i igrač i, i Balajićem otia o tome sam i n l e č šao u šetnju razgovarao s a b u l tijekom koje Mumlekom i udi k ali j l smo razgoBalajićem im u s i n varali o naustvrdio je anja v e j i m mješ tanju Ivančić koji azu a r m a n utak mice, u to vrijeprema ustvrdio no primijeme nije , a m i č tili smo da trenirao, igra vančić je oko hotela već je bio u I dosta sumnji- Dok jedni pobjeđuju na travnjaku, drugi očekuju presudu programu revih ljudi te smo habilitacije. imali osjećaj da nas koji je rekao da se može na- ispunio obvezu iz ugovora.

Opisujući pokušaj namještanja utakmice Var- netko snima. O svemu sam mjestiti rezultat, no da on ne Iskazujući žaljenje i kajanje teksa i Hajduka, rekao je da obavijestio Vinka Šaku pu- želi nikome ništa govoriti. na kraju obrane, istaknuo je je Šaka ponudio 40 tisuća tem telefona, nakon čega je Ovu smo utakmicu trebali da je postupak poremetio eura za poraz s više golova i on odgovorio da i on ima izgubiti minimalno 3:0, no njegove planove za budućosjećaj da ga prate neki ljudi na kraju se to, sva sreća, nije nost te onemogućio mu daljrazlike.

- Prenio sam njegovu po- zbog čega smo odustali od dogodilo - ustvrdio je Ivančić nje bavljenje nogometom, nudu Mumleku koji je rekao namještanja utakmice. glede utakmice Varteksa i a zbog medijskog praćenja Dva dana prije utakmice Hajduka, napominjući da mu postupka i njegova obitelj da pristaje ako ponudi 50 tisuća eura, što sam prenio razgovarao sam s trenerom NK Varteks niti do danas nije doživljava neugodnost.

Novac “paprika” - dogovor “auto”

U 8. kolu 19. Cross lige Drava 2011 ponovo je pobjedu odnio Ivan Čorba ispred Siniše Kovača i Marija Horvata.

U ženskoj konkurenciji prva je bila Iris Rožmarić ispred Ornele Sabljak i Karle Čović. Oni su trčali na stazi duljine 5600 m, dok je na stazi od 2000 m pobijedio Antonio Jalšić, a u ženskoj je skupini najbrža bila Mirjana Zidarić. Ukupno je nastupilo 86 natjecatelja. Sljedeće kolo na rasporedu je 26. 05. u 19h kod mosta na Dravi.

Osam odličja iz Ptuja U Ptuju je održan 7. međunarodni miting «Pokal Terme Ptuj 2011».

Na mitingu je sudjelovalo 530 plivača (27 klubova) iz Hrvatske, Slovenije, Njemačke i Mađarske. U jakoj međunarodnoj konkurenciji nastupilo je i 10 plivačica i plivača iz PK Barok i to Lea Ćelić, Vanja Bogdanović, Tihana Gazdek, Tea Kozulić, Lana Sokač, Martina Štefinec, Luka Cvetko, Jan Ožeg, Gregor Stadaas i Mario Vlahinja.

FOTO FOKUS

34 Sport

U zaleđu

24. svibnja 2011., br. 366

FINANCIRANJE EU fondovi Europa za građane i Mladi na djelu

Otvorene mogućnosti

Nove mogućnosti i za sportske klubove

S

Iako nema EU fonda iz kojeg bi se isključivo financirao sport, neke aktivnosti sportskih udruga i klubova mogu se financirati iz drugih europskih fondova

Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

portske građevine i sportska infrastruktura koju koriste varaždinski sportaši pruža velike mogućnosti za razne manifestacije i natjecanja. Potrebna je samo dobra ideja koja uz podršku sportske zajednice može postati veliki sportski projekt s odličnim rezultatima. Naravno, uz sve to potrebno je u organizaciju uložiti i puno rada i truda jer bez toga se ne mogu očekivati pravi rezultati. edan od odličnih primjera za ovu tvrdnju je Olimpijski festival dječjih vrtića. Ova originalna ali vrlo prihvaćena manifestacija prošle je srijede privukla ne samo brojnu djecu kao sudionike i natjecatelje već i respektabilan broj gledatelja. Tribine SC Sloboda bile su pune roditelja, prijatelja, susjeda što nije tako čest slučaj na varaždinskim sportskim borilištima pa je to dodatni plus ovom projektu. sim što ova manifestacija ima svoj veliki edukativni značaj za same sudionike, ali i za sve ostale organizatore sportskih i rekreativnih manifestacija u gradu. S dobrom idejom otvorene su sve mogućnosti jer prostorom za sportska događanja grad ne oskudijeva. limpijski festival dječjih vrtića, tijekom deset godina postojanja razvio se u pravi dječji sportski pokret što opet potvrđuje da ukoliko je ideja dobra i padne na plodno tlo postoji velika vjerojatnost da će uspjeti ne samo na lokalnoj razini. akon Olimpijskog festivala dječjih vrtića grada Varaždina na redu je, 27. svibnja i Olimpijski festival dječjih vrtića Varaždinske županije koji će se održati ponovo na SC Sloboda od 16 sati. va priča može biti povod ali i poziv svim varaždinskim sportskim udrugama i klubovima da tijekom ljetnih mjeseci organiziraju neke aktivnosti i manifestacije kojom će omasoviti svoj klub i sport ali i promovirati bavljenjem sportom i fizičkim aktivnostima u zdravstvenom smislu.

J

O O N

O

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

27.05.2011.

- velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Siscia s početkom u 19,00 sati 28.05.2011.

- velika dvorana – meč za prvaka svijeta u kick boxingu pod nazivom Grand fight s početkom u 20,00 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Osim IPA programa za sportske udruge mogla bi biti zanimljiva još dva programa iz Europske unije. Prvi od njih je Europa za građane, a nositelj provedbe tog programa je Ured za udruge Vlade RH.

Snalažljivost - Program Europa za građane od listopada 2007. otvoren je i za Hrvatsku i jedan je od programa Europske zajednice koji predstavljaju integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska zajednica ili Unija s ciljem promicanja suradnje među zemljama članicama u različitim područjima vezanim zajedničkim politikama Europske zajednice - rekla je Alma Papić, voditeljica projekata u HOO-u.

- U svrhu ostvarenja ciljeva programa, u njegovu se sklopu nude četiri aktivnosti, podijeljene u različite mjere.

Neke od tih aktivnosti otvaraju prostor za projekte iz sektora sporta.

Tako je aktivno civilno društvo u Europi aktivnost usmje-

N

ositelji za Hrvatsku su Ured za Udruge Vlade RH i Agencija za mobilnost i programe EU rena na organizacije civilnoga društva i organizacije koje se bave istraživanjem europskih javnih politika koje će primati strukturnu potporu na temelju svojih radnih programa (operativna nepovratna sredstva) ili financijsku potporu za transnacionalne projekte (akcijska nepovratna sredstva).

Cilj Mjere 3 (potpora projektima organizacija civilnoga društva) je poticati suradnju na konkretnim projekt ima organizacija civilnoga društva različitih zemalja, a njome se može obuhvatiti čitav niz lokalnih, regionalnih, nacionalnih ili europskih organizacija - dodala

Za sve se treba znati izboriti

je Alma Papić.

Drugi program na koji mogu aplicirati i sportski klubovi zove se Mladi na djelu.

Agencija za mobilnost i programe EU je nositelj provedbe programa, a natječaji se mogu pratiti na njihovim stranicama www.mobilnost.hr.

- Mladi na djelu je program Europske unije namijenjen mladima i organizacijama aktivnim u radu s mladima u razdoblju od 2007. do 2013. godine.

Glavnu riječ u osmišljavanju i provođenju projekata imaju upravo mladi.

Odrasli su ovdje prisutni samo kao podrška. Ključna riječ je neformalno učenje, što znači da se ono odvija na ležeran način, uz zabavu, druženje, volontiranje i razmjenu iskustava.

Ciljevi programa Mladi na djelu su sljedeći: promicanje aktivnog građanstva mladih, a posebno njihovog europskog građanstva, razvijanje solidarnosti i promicanje tolerancije među mladima, a posebno nje-

Skokom u dalj do sredstava iz EU fondova

govanje društvene kohezije u Europskoj uniji, poticanje uzajamnog razumijevanja među mladima iz različitih zemalja, razvijanje kvalitetnih sustava potpore aktivnostima mladih i mogućnostima organizacijama civilnog društva na polju mladih, promicanje europske suradnje u polju mladih.

Osim četiri stalna prioriteta,

Europska komisija svake godine raspisuje i godišnje prioritete. u 2011. godini naglasak će, između ostalog, biti na projektima koji podižu svijest o vrijednosti i važnosti volontiranja kao oblika aktivnog djelovanja i kao alata za razvoj novih vještina u kontekstu Europske godine volonterstva - objasnila je Alma Papić.

ATLETIKA U varaždinskoj Dravskoj šumi održana je Utrka na jedan sat. Za razliku od svih drugih utrka gdje se trči do cilja, na ovoj ga nije bilo. Trčala se utrka u

Ivan Čorba - pobjednik

kojoj je cilj na onom mjestu gdje se trkač zatekne nakon isteka jednog sata.

Okupilo se 20 natjecatelja i tri natjecateljice, koji su trčali po šumskim puteljcima radeći krugove od 1. 40 0 m. Utrku je organizirao Triatlon klub 042 Varaždin u sklopu svoje Ultra lige Drava

koja se održava već petu godinu. Što se pobjednika u muškoj konkurenciji tiče, ponovo je uvjerljivo pobijedio Ivan Čorba, koji je pretrčao 15,4 km ispred Franje Korošica, 14,2 km i Maria Pongračića, 14,1 km. Kod žena najdužu dionicu je otrčala Martina Bezek, 12,8 km.

Sport 35

24. svibnja 2011., br. 366

Sastav TK Varaždin 1181 koji hita prema 1. ligi

Postali favoriti lige U 3. i 4. kolu 2. HTL TK Varaždin 1181 zabilježio je pobjede od 7:2, doma protiv Vinkovaca i u gostima protiv Koprivnice.

S obzirom na to da su za oba meča dobili maksimalnih 6 bodova (2 x po tri - pobjede od 9:0, 8:1 i 7:2 donose 3 boda, pobjede od 6:3 i 5:4 do-

Siniša Kovačić spreman je za osvajanje titule svjetskog prvaka u kickboxu po WKN federaciji

KICKBOXING Novi borilački spektakl u varaždinskoj Areni

Varaždinski gladijatori Atraktivni program Grand Fight - 4 asa počinje u 20 sati, a ulaznice se prodaju po 60 kuna Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinska Arena u subotu 28. svibnja bit će domaćin velikog borilačkog spektakla pod nazivom Grand Fight - 4 asa.

Profi mečevi

Glazbeni uvod u veliki “fajt” Prije velike borilačke manifestacije Grand Fight - 4 asa nastupit će tri varaždinska benda - Regional band, Sagan i Nox. Prije meča Regional band odsvirat će nekoliko stvari, obrada rock klasika poput Dylana, Mlinarca i Morrisona. Sagan su pak mlade snage varaždinske alternativne scene koji sviraju žešću glazbu, a Nox su nova generacija mladih varaždinskih rokera.

Središnji događaj večeri bit će borba za naslov svjetskog pr vaka u kickbox ingu po WKN federaciji između Siniše Kovačića iz Sračinca i Gerarda Gabora Kissa, zatim Gorana Lindera iz Poljske, aktualnog Borovića i Alexa Schmidta te trostrukog prvaka svijeta, aktualnog europskog prvaka poznatog u svijetu kickboksa Marija Agatića i Viktora Pekao «Black Dragon». Kovačić tesha. U uvodnim borbama u toj borbi ima priliku koje će se odvijati u tri objediniti naslove runde po 2 minuu četiri najcjenjete posjetiteljima a n b e s nije kickboxing ovog borilačkog Po t i b fe d er ac ije u spektakla predcija k a r t a e sv ijetu i postavit će se Juorb b e k s stati praktičrica Škoranec i će žen nom no apsolutni Tomislav Liber u uvod svjetski prvak. iz kickboxing Siniša Kovačić kluba Pit bull dijelu dosad se okitio Gym Sračinec, a brojnim naslovima. troje boraca stiže Između ostaloga, 24 iz kicboxing kluba 300 puta bio je prvak Hrvatske u iz Čakovca, Robert Varošafull kontaktu, kickboxingu, nec, Boris Vrbanec i Ljiljana K-1, muay thaiu, savateu te Zebolc.

Goran Borović spreman engleskom boksu. Neumorni Siniša je početkom svibnja 4 ASA Možda posljednji put zajedno pred domaćim gledateljima u Zürichu osvojio naslov K-1 svjetskog prvaka u WKF federaciji pred pet tisuća Švicaraca. U WPKC federaciji je prvak svijeta u kickboxingu u lakoj kategoriji, u WAKO PRO prvak Europe i interkontinentalni prvak, a u WKF je prvi na svjetskoj rang-listi u lakoj Goran Mario Predrag Siniša kategoriji.

Borović Agatić Šimunec Kovačić Borba za naslov svjetskog prvaka planirana je u pet Svjetski prvak u savateu, Perspektivni borac iz Europski prvak u savateu, U borbu za svjetski nakickboxingu i K-1 iza Sračinca koji ima iza sebe full kontaktu i tajlanslov ulazi sa 127 mečeva, rundi po tri minute, a odvijat sebe ima 239 mečeva u 70 mečeva, u kojima je dskom boksu iza sebe u kojima je ostvario 105 će se po profesionalnim K-1 kojima je osvario 204 ostvario 59 pobjeda i 11 ima 107 mečeva, u kojima pobjeda i imao 20 poraza pravilima, što znači da su pobjede, 34 poraza i 11 poraza. Osvojio je naslov je ostvario 81 pobjedu, uz 2 neriješene borbe. dozvoljeni udarci rukama, neriješenih borbi. Alex europskog prvaka u kic23 poraza i 3 neriješena Protivnik mu je Poljak nogama i koljenima po cijeSmitd bit će protivnik kboxingu. Protivnik mu susreta. Protivnik će mu Gerard Linder, iskusni iskusnom varaždinskom je Viktor Pethes, prvak biti Gabor Kiss, prvak borac s brojnim titulama lom tijelu. borcu, koji u meč ulazi Europe u taekwondou Europe u kickboxingu i u više borilačkih disciOsim tog dvoboja, gledatelji iznimno spreman. Član i K-1.Član Pit bull gym osvajač Svjetskoga kupa. plina. Član Pit bull gym će imati priliku vidjeti mečeve Leon gym Zagreb - trener Sračinec - trener Siniša Član Omega gym KnegiSračinec - trener Siniša između Predraga Šimuneca i Leon Beneta.

Kovačić. nec-trener Nikola Kaniški.

Kovačić.

nose dva boda za pobjednika i 1 za poraženog), trenutno su na prvom mjestu na tablici i postali su favoriti lige, tim više što su u međusobnim susretima s izravnim konkurentima ostvarili tri pobjede: Osijek 5:4 u gostima, ITEAM 7:2 u gostima i Koprivnica 7:2 u gostima.

U Njemačkoj druga prilika Treći Svjetski kup u streljaštvu, u kojem je bilo moguće ostvariti kvotu za odlazak na Olimpijske igre u Londonu sljedeće godine, održan je u američkom Fort Beningu, Georgia.

Nastupilo je sedam hrvatskih strijelaca među kojima i mlada Varaždinka Tanja Perec, juniorska prvakinja Europe.

Među četiri natjecateljice u gađanju zračnom puškom Snježana Pejčić i Tanja Perec pogodile su po 395 krugova i zauzele 17. i 18. mjesto što nije bilo dovoljno za olimpijsku normu. Još jedna prilika za hvatanje norme za Olimpijske igre ostaje Tanji Perec od 17. do 23. lipnja kada će se u Münchenu održati četvrti Svjetski kup.

Hwarang iz Ivanca Na državnom prvenstvu za kadete članovi Taekwondo kluba Hwarang iz Ivanca osvojili su dva zapažena rezultata: Leo Koranić osvaja prvo mjesto u borbama u kategoriji do 35 kg, a Marija Hodalj bila je treća u borbama u kategoriji do 55 kg.

Na Otvorenom prvenstvu Zagreba Nikolina Cafuk iz Vidovca osvaja prvo mjesto, a Tea Mardović osvaja srebro i broncu u dvije discipline. Marija Hodalj i Mihael Koranić vratili su se s brončanim odličjima.

Biciklistkinje prve u Sloveniji Biciklistkinje BD Sloge Varaždin pobijedile su na utrci 5. nagrada općine Komenda u Sloveniji.

U kategoirji “Ženske – elite”, prvo mjesto pripalo je Romini Golub, Sloga Varaždin, drugo također članici varaždinskog biciklističkog kluba Ivani Zernec, a treće mjesto Antoneli Ferenčić iz Meridiana Pazin, dok je četvrta bila Tea Brumen, koja vozi za TBP Lenart.

Utrka se održala u subotu 21. svibnja.

Aktivni karatisti Članovi karate kluba „Varaždin“ i ovog su vikenda bili aktivni. Nastupili su na Opatija Kup turniru. U katama u mlađim kadetima boje kluba branio je Borna Antončić i morao se oprostiti u drugom kolu.

Jelena Puzak nastupila je u kategoriji učenice - 36 kg i izgubila je u prvom kolu.

Helena Bogović nastupila je u mlađim kadetkinjama - 50 kg i izgubila u drugom kolu.

Elma Garibović (mlađe ka-

detkinje - 45 kg) poražena je u prvom kolu. Jana Skender i Josip Skender jedini su došli do finala. Jana u kategoriji mlađe učenice - 28 kg osvojila je drugo mjesto, a Josip u kategoriji učenici - 34 kg drugo mjesto.

36 Sport

24. svibnja 2011., br. 366

NOGOMET UEFA Grasroots dan na Franjevačkom trgu

Zabava kroz sport

ATLETIKA Treće kolo HALS-a na Slobodi

Mičuda na korak do olimpijske norme

Županijski nogometni savez Varaždin uključio se u svjetsku manifestaciju popularizacije nogometa organiziranjem UEFA Grasroots dana Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Varaždinu će se kao i u Osijeku, Zagrebu Rijeci i Splitu u srijedu 25. svibnja održati obilježavanje UEFA Grassroots dana u našoj zemlji.

Ovakve manifestacije održavaju se u svim zemljama članicama europske nogometne federacije UEFA-e.

Odjel Grassroots pri HNS-u pokrenuo je opsežnu akciju obilježavanja ovog dana kroz različite nogometne aktivnosti na trgovima odabranih gradova.

U nogometnim i drugim zabavnim sportskim igrama planirano je da sudjeluje oko 600 djevojčica i dječaka.

Program organiziraju i vode aktivisti CCPA OFFS Hrvatska zajedno s voditeljima Grassroots odjeljenja županijskih nogometnih saveza.

Tradicija Organizatori su isplanirali da se radi na tri stanice od po 20 sudionica i sudionika, iz ženskih i muških nogometnih klubova, škola nogometa, kao i drugih sportskih udruga te

pojedinaca koji se žele uključiti u ovu manifestaciju.

Akcija je otvorena za sve zainteresirane i to za nogometnu igru, rad s visećom loptom te štafete i sladoled igre u stanicama do 50 sudionika.

HALS donosi sve više kvalitetnih rezultata

Na stadionu Sloboda u Varaždinu, 21. i 22. svibnja održano je treće kolo HALSa na kojem je sudjelovalo 18

n

a Franjevačkom trgu od 10 do 12 sati nogomet će opet postati zabava Za CCPA OFF Hrvatska ovo će biti rutinski posao jer imaju provjereni i uhodani kadar koji svakodnevno radi s mladima na usvajanju sportskih vještina na zabavan način.

Radit će se s opremom i rekvizitima koje osigurava CCPA OFF Hrvatska.

Organizatori će osigurati tri trenera i jednu rezervu, svu potrebnu opremu i rekvizite, markirati poligone, osigurati sudionike te planirati rad u trajanju od dva sata od 10 do 12 sati, na Franjevačkom trgu.

l

ijepo vrijeme pomoglo je atletičarima iz 18 klubova

Nogomet je igra za dječake, ali i za djevojčice

Zabava u prvom planu

Nogometne vratolomije

atletskih ekipa i 564 natjecatelja. Oni su se natjecali u kategorijama limačice, limači, mlađe i starije kadetkinje i kadeti, mlađe i starije juniorke i juniori te seniori.

Boje AK Varaždin u navedenim je kategorijama branilo čak šezdeset natjecatelja.

Iako je atletska sezona tek na početku, gledatelji su imali priliku vidjeti nekoliko vrhunskih rezultata, od kojih je najviše iskakao

rezultat člana AK Varaždin Mirka Mičude. Mičuda je bacio kladivo 73,53 cm. To je rezultat s kojim je on nadomak Olimpijske norme. Od Varaždinaca zapažen uspjeh su osvojili: Luna Labaš osvajanjem prvog mjesta u skoku u dalj/limačice, Pamela Mraz u bacanju Vortexa/ limačice, Vlatka Sekirnik na 300 m/prepone, Anja Pongračić u bacanju kugle, Franja Želimorski u bacanju koplja kod kategorije starijih kadetkinja, Lucija Pokos na 200 metara, Dora Paska na 100 metara prepone i Sara Kolak u bacanju koplja u kategoriji mlađe juniorke, Viktor Ožeg u bacanju kugle kod mlađih juniora i Marija Hižman na 400 metara te Luka Štefan i Mirko Mičuda osvajanjem prvih mjesta u kategoriji seniora.

Savjetnik 37

24. svibnja 2011., br. 366

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Trajnice (3) K

ad jednom prevlada ljudski razum nadvladavši pristranost obožavanja lažnih idola – umjetnog plastičnog cvijeća, a čovjek iz korijenja sasiječe stablo vlastitog neukusa, tek tada se otvaraju vrata ljudske plemenitosti. Tek tada se može doista razumjeti šapat prirodnih vrijednosti, a u ovom slučaju trajnica.

Njihov šapat zahvale nas oplemenjuje! Ukoliko smo ih zasadili na njima odgovarajuće mjesto, pokazat će to raskošnim rastom i mnoštvom cvjetova: razumjet ćemo da jednima godi na sunčanom položaju, drugima u polusjeni, a trećima u dubokoj sjeni.

Ma u koje doba dana im posvetili pažnju, bilo u svitanje dana, bilo za podnevne žege ili u orisu večernjeg zalaska sunca, trajnice u našem vrtu umješno će darovati bojama i mirisom sva naša osjetila pretvarajući ih u neopisive impulse sreće. Sjećam se trenutaka kad smo Arboretumom Opeka vođeni cijenjenom profesoricom oblikovanja na licu mjesta oko u oko s biljkama „lomili jezike„ učeći botaničke nazive mnoštva vrsta trajnica razastrte po predjelima prekrasnog perivoja, redovito održavanim trudom učenika vrtlarske škole. Tada još nisam shvaćao, kao i većina nas, kolika je umješnost i znanje tadašnjih vrtlara doprinosila ostvarenju raznolikih oaza skupina trajnica, koje stapajući se s okolinom čine sliku nepatvorenih krajolika. U toj ljudskoj stvaralačkoj osebujnosti nastale su slike po kojima neodoljivo pogled klizi dubinom travnjaka gdje se postepeno uzdiže niskim pa poluniskim i još višim trajnicama dodirujući najniže grane neosakaćenih stabala, penjući se više ka najvišim katovima skupina drveća završavajući na vrhovima pretapanja zelenila u plavetnilo neba. A danas je za takvo ostvarenje na raspolaganju toliko hortikulturnih stručnjaka koliko se u naobrazbi cijenio trud profesora, ali i profesora koji su svojim trudom utkali znanja u buduće kadrove.

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Žvakaće gume nisu za pse!

V

jerojatno većina čitatelja ne zna što je ksilitol, a svakodnevno konzumirajući kavu naruči: „Molim kavu bez šećera – s Natrenom!“ Ksilitol (xylitol) je zapravo glavni sastojak svih zamjena za šećer, koji se koriste u pićima, „dijetalnim“ kolačima, tortama itd. Radi se o šećernom alkoholu, koji u prirodi nalazimo u mnogim biljkama, voću i povrću. Najčešća proizvodnja je iz breze, kukuruzne ljuske, zobi, a nalazi se i u jagodama, malinama i šljivama. Međutim, pogrešno je kao što se misli da su takve zamjene za šećer nekalorične!

Jedna čajna žličica šećera (dakle, zapremine 5 grama) sadrži 15 kalorija, a 5 grama ksilitola sadrži 9,6 kalorija. Dakle, razlika je samo 1/3 kalorija! Prema tome, konzumirajući surogat za šećer, mi ipak unosimo 2/3 uobičajene količine šećera u sebe! Ksilitol se zbog sprečavanja nastanka zubnog plaka također koristi u pastama za zube, žvakaćim gumama te gumenim bombonima, kao i tekućinama za ispiranje usne šupljine. Prvi zabilježen slučaj trovanja pasa ksilitolom evidentiran je 2004. godine, kada je jedan 9-- mjesečni labrador retriver pojeo 100 komada žvakaćih guma, koje

su sadržavale 70 % ksilitola. Pas je doveden u kliniku u besvjesnom stanju u izrazitoj hipoglikemiji. Nakon hitnog postupka oživljavanja i terapije 50 % dekstrozom, pas se vrlo brzo oporavio! Naknadno je objavljeno još slučajeva trovanja ksilitolom, a svi su psi bili izrazito bezvoljni, povraćali su te pokazivali tendenciju krvarenja u koži te probavnom traktu. Biokemijskom analizom krvi dokazan je poremećaj u funkciji jetre te produljeno zgrušavanje krvi. Broj pasa trovan ksilitolom iz godine u godinu je sve veći, tako da je već u prvoj polovici 2006. godine zabilježeno 138 slučajeva. Otkrićem ksilitola odahnuli su mnogi dijabetičari, no za razliku od ljudi, u pasa ksilitol uzrokuje naglo lučenje velikih količina inzulina! To dovodi do naglog pada šećera u krvi i moguće akutne dijabetičke kome!

Smrt nastupa i zbog akutne nekroze jetre! Prema objavljenim podacima, većina otrovanih pasa uginula je ili bila eutanazirana te se i kod najmanje sumnje na trovanje ksilitolom preporuča intenzivno stacionarno liječenje uz provođenje svih potrebnih pretraga.

38 Zdravlje

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Što znamo o suncu?

Z

adnji put smo govorili o tipovima kože, no svakako bismo morali znati i kakva sunčeva zračenja postoje i koliko su opasna po naše zdravlje. Sunčevo svjetlo je spektar elektromagnetskog zračenja koje se dijeli prema duljini vala. Poznate su tri glavne regije: infracrveno, vidljivo i ultraljubičasto.

V zračenje je najvažnije za nastanak zloćudnih kožnih tumora, a dijeli se na UVA, UVB i UVC. emljin ozonski omotač zaustavlja UVC zračenje, dok UVA i UVB zračenje stižu do površine Zemlje s nekim negativnim učincima na kožu te pozitivnim djelovanjem na održavanje topline i metabolizma. ominirajuća u sunčevu spektru su UVA zračenja, no njeihova uloga u nastanku kožnih zloćudnih tumora nije tako dobro uočena kao uloga UVB zračenja, koje ima najjače kancerogeno djelovanje.

Budući da UVA zračenja imaju veću valnu duljinu, prodiru dublje u kožu. nteresantno je da UVA zračenja, za razliku od UVB, prolaze kroz prozorsko staklo. No iako je za nastanak melanoma najvažnije UVB zračenje, sve više moramo razmišljati o UVA zrakama jer se na ivotinjama dokazalo da se UVA zračenjem može izazvati melanom. No isto je tako važna duljina izloženosti sunčevim zrakama, pa se tako došlo do zaključka da su sunčane opekline u bilo kojem životnom razdoblju povezane s dvostrukim povećanjem rizika za nastanak melanoma. akle oprezno koristiti sve blagodati sunčanih dana.

24. svibnja 2011., br. 366

DOZNAJEMO Članovi Društva ILCO upozorili na

Godišnje 90 ljudi oboli od raka debelog crijeva Smrtnost izuzetno visoka, jer se bolest otkriva kad je karcinom već uznapredovao

U Z

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Plavu vrpcu, znak borbe protiv raka debelog crijeva, i jabuku, simbol zdrave prehrane, dijelili su u četvrtak na Franjevačkom trgu u Varaždinu članovi Invalidskog društva ILCO.

D I

Ne riskirajte Akcijom “Ruka nade za plavu vrpcu” željeli su poručiti građanima da vode brigu o svojem zdravlju i ne odgađaju odlazak liječniku ako imaju zatvor ili proljev, ako primijete krv u stolici ili osjećaju stalnu bol u trbuhu. Upravo su to neki od simptoma raka debelog crijeva.

- U slučaju tegoba važno je što prije zatražiti pomoć

ž

D

!

u županiji broj novooboljelih u posljednjih 10 godina stalno raste

Obavite ovakav test kad ga dobijete na kućnu adresu, poručuje Marijan Friščić

liječnika, a ne odgađati i time riskirati razvoj karcinoma.

Polipi se, primjerice, mogu odstraniti prilikom kolonoskopije i čovjek nakon dan, dva nastavlja sa svim svojim aktivnostima – poručio je Ivan

Normalan život s...

Rehabilitacija i psihoterapija (2) P

Eva MAKOVEC

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

rilikom rehabilitacijskih postupaka pokreću se razna emocionalna stanja, koja je potrebno prepoznati i osvijestiti kod djeteta te mu pomoći da nađe način nositi se s njima na prihvatljiv način. Ukoliko se prilikom rada javljaju agresivna ili anksiozna stanja, potrebno je prepoznati zbog čega je dijete odabralo takav način ponašanja te koje njegove potrebe nisu bile zadovoljene prilikom neke aktivnosti. Također, tada je potrebno pomoći djetetu naći adekvatnije načine ponašanja i aktivnosti, ukoliko ono samo to ne može. Psihoterapijski učinak ne može se ostvariti samo manipulacijom i mehaničkim izvođenjem vježbi, već sve to mora biti prožeto emocijama, pozitivnom klimom, dobrim odnosom između djeteta i terapeuta te angažiranosti terapeuta

da potakne razvoj djeteta u skladu s njegovim mogućnostima, a opet pazeći da kroz taj odnos i jedan i drugi zadovoljavaju svoje potrebe. Kroz razne igre terapeut osvještava kod djeteta koliko je ono veliko, što sve može te na taj način dijete postane svjesnije sebe i motiviranije je za daljnji rad. Gledanje, dodir, pokret, kretanje imaju puno veći značaj za komunikaciju nego slušanje i razumijevanje samih riječi. Važno je upamtiti da svaka metoda rada koja se sastoji u tome da je jedan čovjek primjenjuje na drugom ima onu važnost koju mu daje taj međusobni, međuljudski susret.

I rehabilitacija i psihoterapija djeluju zajedno na cjelokupnu ličnost u svim njenim područjima u svrhu djelovanja na pozitivno rješavanje teškoća koje su uslijedile usred disharmoničnog razvoja.

Zdravlje 39

24. svibnja 2011., br. 366

a važnost prevencije karcinoma debelog crijeva

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Bazga cijenjena biljka N

Članovi ILCO-a građanima su dijelili jabuke, simbol zdrave prehrane

Kovačić, predsjednik Invalidskog društva ILCO Varaždin.

I 78-godišnji Marijan Friščić danas zna da prije šest godina vjerojatno ne bi ostao bez 26 centimetara crijeva da je ranije otišao liječniku. – Godinu i pol veliku nuždu nisam mogao normalno obaviti, stalno sam imao osjećaj „začepljenosti“. Trpio sam sve dok me supruga i kći nisu nagovorile da odem k liječniku. Bilo mi je neugodno, ali sada znam da su to bedastoće – ističe.

Sram? Bedastoća!

Da je važno zatražiti pomoć, jasno govore podaci.

U Varaždinskoj županiji broj novooboljelih u posljednjih 10 godina stalno raste. Godišnje prosječno oboli 90 osoba, a 2009. godine od raka debelog crijeva umrlo je 80 osoba.

– Smrtnost je izuzetno visoka, jer se u velikoj većini slučajeva bolest otkriva kada je karcinom već uznapredovao, kada postoje lokalne ili udaljene metastaze – navela je dr. Ljiljana Plačko iz Higijensko-epidemiološke djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije.

S obzirom na to da je rak debelog crijeva u županiji i Hrvatskoj od svih karcinoma drugi po učestalosti u oba spola, u prosincu 2007. godine počelo je provođenje

IZDVOJENO Otkrivanje nevidljivog krvarenja u stolici

Test koji spašava život Zainteresirani građani u četvrtak su od članova Društva ILCO mogli dobiti testove za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Riječ je o testovima za otkrivanje nevidljivog krvarenja u stolici koji se u sklopu nacionalnog programa šalju na kućne adrese osoba u dobi od 64 do 75 godina. – Testiranje se provodi tijekom tri uzastopna dana, odnosno tri uzastopne stolice. Pomoću štapića uzme se uzorak stolice i nanese na prvi od

nacionalnog programa. Cilj je rano otkrivanje karcinoma i smanjenje smrtnosti, ali je problem slab odaziv.

Dosad je na kućne adrese stanovnika županije u dobi od 64 do 75 godina poslano 38. 462 kompleta testova.

Međutim, tek je svaki peti test vraćen natrag u Županijski zavod. Drugi problem je to što je od vraćenih testova njih 527 bilo pozitivno, ali su se na kolonoskopiju u varaždinsku bolnicu, za što su također dobili poziv, odazvale svega 392 osobe.

označenih krugova, a potom uzorak s iste stolice treba uzeti još tri puta, ali s različitih mjesta – objašnjavao je Matija Vrbanec, inženjer laboratorijske medicine u Zavodu za javno zdravstvo.

Uzorke treba staviti u priloženu vrećicu i zajedno s ispunjenim upitnikom u već priloženoj koverti poslati u Županijski zavod. Iz Zavoda će vam se javiti u slučaju da je nalaz pozitivan i pozvati vas na kolonoskopski pregled.

- U 153 osobe utvrđeni su polipi te je učinjena polipektomija, u 103 osobe radilo se o hemorodima, u 33 osoba o divertikulozi, a u 12 osoba o raku debelog crijeva – izvijestila je dr. Plačko.

Uredan nalaz imala je svega 91 osoba, pa je pitanje koliko je oboljelih među onima koji nisu došli na kolonoskopiju.

Svi moraju biti svjesni da ignoriranjem poziva riskiraju razvoj karcinoma i svoj život.

Zbog srama? – Nemojte biti bedasti – poručuje 78-godišnji Marijan Friščić.

Ivica Kovačić: Obavite test!

38.462

kompleta testova poslano u sklopu nacionalnog programa, ali je tek svaki peti vraćen natrag.

12

oboljelih od raka debelog crijeva otkriveno je zahvaljujući nacionalnom programu.

ekada se u ruralnim područjima bazgi pristupalo s posebnim poštovanjem i smatrala se naročito cijenjenim lijekom, a isto se tako vjerovalo da grančica bazge u džepu štiti od reume. Ovu izrazito ljekovitu biljku često možemo vidjeti kako raste u neposrednoj blizini kuća, a to nije slučajno. U mnogim se zemljama sačuvalo vjerovanje da u bazgi prebivaju kućni dusi ognjišta, poput onih Ivane Brlić-Mažuranić, te da bi se sječom bazge na obitelj navukla nesreća. Za liječenje upotrebljavamo cvijet, lišće, bobice, koru te korijen, no valja biti oprezan jer je sirova bazga malčice otrovna stoga se ne smije konzumirati ništa sirovo, već sve treba kuhati. Čaj od cvjetova bazge pripremamo tako da čajnu žličicu cvijeta prelijemo četvrtinom litre kipuće vode, procijedimo nakon nekoliko minuta i pijemo tijekom dana po gutljaj. Koristi se u liječenju prehlade, upale grla, gripe i krajnika, olakšava iskašljavanje, a isto tako potiče krvotok i izaziva znojenje pa na taj način čisti organizam od toksina. Kod djece u fazi obolijevanja od ospica i vodenih kozica čaj od bazge izvlači osip te ubrzava oporavak. Protiv nečiste kože upotrebljava se čaj od lišća, a samo lišće djelotvorno je i kao oblog protiv hemeroida. Od bobica možemo pripremiti ukusnu i zdravu marmeladu. Dva kilograma bobica zgnječimo ili propasiramo te kuhamo u malo vode, dodamo pola kilograma šećera, a kad ispari veći dio tekućine, smjesu spremimo u čaše. U vrućim ljetnim mjesecima nema zdravijeg i osvježavajućeg pića od bazginog soka, zato umjesto odlaska u trgovinu uz malo dobre volje sok možete napraviti i sami kod kuće. 25 cvjetova bazge namače se u tri litre vode jedan dan (24 sata). Nakon stajanja tekućinu valja procijediti, u nju dodati tri kilograma šećera i sve zajedno prokuhati. Na kraju dodajemo deset dekagrama limunske kiseline te vrući sok ulijemo u čiste boce. Sladokusci koji vole inovativnost, a i svi ostali ljubitelji ukusne i zdrave hrane: posegnite za cvijetom bazge te ga kušajte umočenog u smjesu za palačinke i prženog na masnoći. Vrijeme je cvatnje bazge, stoga uberite cvjetove i uživajte u zdravlju!

Zdravo tijelo Kolonoskopiju možemo obaviti i uz anesteziju K

olonoskopija je pregled koji se provodi kako bi se pronašle promjene u debelom crijevu i rektumu.

Važno je odmah na početku reći da je kolonoskopija zlatni standard u ranom otkrivanju promjena (izraslina ili polipa) na debelom crijevu i rektumu, koje bi mogle postati rak debelog crijeva.

Tijekom kolonoskopije, duga, savitljiva cijev (kolonoskop) uvodi se kroz rektum u debelo crijevo. Mala video kamera na kraju kolonoskopa omogućuje liječniku da vidi unutrašnjost rektuma i debelog crijeva. Ako je neophodno, tijekom

kolonoskopije male izrasline ili polipi mogu biti uklonjeni. Isto tako, mogu se uzeti mali uzorci tkiva za kasniji histološki pregled. z kojih razloga liječnik može zatražiti takvu pretragu debelog crijeva? Prije svega kako bi razjasnio crijevne znakove i simptome. Kolonoskopija može pomoći, primjerice, u traženju uzroka bolova u trbuhu, krvarenja iz rektuma, kroničnog zatvora, kroničnog proljeva ili nekih drugih crijevnih simptoma i znakova. Isto tako, kolonoskopija se radi kako bismo na vrijeme otkrili izra-

I

sline (polipe) iz kojih može nastati rak debelog crijeva. Ako ste stariji od 50 godina ili u obitelji imate bliskog srodnika koji je bolovao, ili umro od raka debelog crijeva, vaš doktor može preporučiti da redovito, najmanje jednom u deset godina, napravite kolonoskopiju kako biste umanjili rizik da i sami obolite od raka debelog crijeva. Kako se pripremiti za kolonoskopiju? Prije je potrebno temeljito isprazniti i očistiti crijevo. Da se crijevo očisti prije kolonoskopije točno treba slijediti upute liječnika. Točne upute pripremili smo na našim strani-

cama www.poliklinika-ziva.hr. ože li se kolonoskopija obaviti uz anesteziju, odnosno sedaciju?

Kolonoskopija je pretraga koju većina bolesnika doživljava manje ili više neugodnom, posebno oni koji su prvi put došli na takvu pretragu. Osjećaj boli tijekom pretrage je subjektivan, ali većina bolesnika nema zbog toga većih problema i dobro podnosi pretragu. Za one koji su osjetljiviji na bol ili imaju jaču nelagodu ili osjećaj prestrašenosti, pretragu je moguće obaviti u anesteziji.

M

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje SURADNJA Osnovna škola Jalžabet

Anonimno o spolnosti

24. svibnja 2011., br. 366

PREHRANA Četvrti Varaždinski sejem zdrave i izvorne hrane

Maturantice Medicinske škole osmašima su održale predavanje

Teji Hunjadi i Nikolini Huzjak učenici postavljali zanimljiva pitanja Ljerka Bogović, Marina Hulama i Ljubica Pavličević iz Udruge žena Kelemen pripremile su tradicionalna jela

Kada treba prvi put ići ginekologu, kome se mogu obratiti dečki u slučaju problema, kako održavati higijenu intimnih mjesta, što je promiskuitet i koja su kontracepcijska sredstva najsigurnija? To su samo neka od pitanja koje su učenici 8. razreda OŠ Petar Zrinski Jalžabet postavili maturanticama iz Medicinske škole Varaždin.

Pitanja e-mailom Mlade medicinske sestre Tea Hunjadi i Nikolina Huzjak uz potporu svoje mentorice Nevenke Čretni u školi u Jalžabetu održale su predavanje “Devijacije u ponašanju mladih”. - Zanimljiva prezentacija, koja je održana na satu razrednika povodom Međunarodnog dana sestrinstva, obuhvatila je prikaz problema i najčešćih pitanja mladih vezana uz ovisnosti o alkoholu, cigaretama i drogama te spolnosti – kaže Milivoj Dretar, profesor u OŠ Jalžabet.

Učenicima je to bila prilika da postave pitanje koja se najčešće srame izgovoriti.

Naime, Milivoj Dretar pojašnjava da su osmaši svoja anonimna pitanja mogli postaviti ranije elektronskim putem, a najviše ih je bilo vezano za spolnost i

seksualnost.

- Svakako da i među mladima još ima tabu tema i uvijek će ih i biti, no bolje je porazgovarati o nekim problemima, nego se kasnije s njima suočavati. Danas mladi odrastaju ranije i rizičnije se ponašaju, ali im je ipak neugodno popričati s roditeljima ili nastavnicima. Zato nam je drago da možemo prenijeti svoja saznanja, a na taj način prezentirati i našu

!

osmaše zanimalo što je promiskuitet i koja je kontracepcija najsigurnija Medicinsku školu – rekla je Nevenka Čretni, mentorica maturantica.

Dodala je da su se djevojke već počele spremati za maturu, ali su na njezin poziv odmah prihvatile gostovanje u školi u Jalžabetu, s kojom Medicinska škola odlično surađuje.

S obzirom na veliki interes i pitanja osmaša, čini se da su ovakva predavanja itekako važna budući da su mladi dobili informacije, što je prvi korak prema kasnijem odgovornom spolnom ponašanju, ali i životu bez opijata.

Bogatstvo okusa i mirisa Na ovogodišnjem sajmu okupilo se 100-tinjak proizvođača, većinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

smo. Četvrti Sejem bio je idealna prilika da se razgledaju i kuHranite li se zdravo? Na če- šaju izvorni domaći proizvodi: tvrtom po redu Sejmu zdrave od jagoda preko svih vrsta i izvorne hrane na Varaždin- sireva i meda, kobasica, špeka skom placu, na kojem se u i dimljene ribe pa do raznih nedjelju okupilo 100-tinjak voćnih vina, maslinovog ulja proizvođača, većinom obitelj- i pekarskih proizvoda.

- Ovim sajmom, koji je poskih poljoprivrednih gospodarstava iz cijele Hrvatske, to stao tradicionalan, želimo potaknuti proizvodnju i daljnji je pitanje bilo neizbježno. razvoj zdrave i izvorne hrane, a time osigurati opstanak Od sira do špeka - Moramo priznati da se malih, ali za bogatstvo okusa dragocjenih pohranimo ovisno o tome ljoprivrednih koliko vremena imaa z g o s p o d a rmo, ponekad je to e j n stava – zdrava hrana, a ravlja ne p s rekao je ponekad brza. ra h e v a Pre d r a g No obavezna je zdr i t a m i C i g l a r, juha i to ne ona eba r t e j o direk tor iz vrećice, nego , št a n e m G r a d s ke prava, domaća – vre o t s t ržnice rekli su nam Maja i e č koja je SeMićo, mladi par. m e l b o pr jem organiziNa varaždinski plac rala zajedno s došli su upravo radi sajGradom Varaždinom, ma. – Nemamo naviku dolaziti, a hranu kupujemo po Županijom i Razvojnom agensupermarketima – doznali cijom Sjever – DAN.

Maja i Mićo inače ne stignu na plac, ali Sejem nisu željeli propustiti

Ove godine proizvođača voća i povrća bilo je manje nego prijašnjih godina, no zato su drugu godinu zaredom došle članice Udruge žena Kelemen.

Klipići „nestali“ - Na nogama smo od 4 sata ujutro, jer inače ne bismo stigle pripremiti klipiće, zlevku, orehnjaču, kukururzni kruh – nabrajala je Marina Hulama, koja je otkrila da su klipići „nestali“ prije 9 sati, prije služ-

benog otvorenja Sejma.

Kraj njihovog štanda sreli smo Mar ijanu Mar t inez i Željku Šalamon koje su tražile med za svoju djecu. – Na plac smo došle baš radi sajma, da ne moramo doma kuhati.

Idemo na roštilj! – rekla nam je gospođa Martinez.

Kroz smijeh je priznala da roštilj baš i nije najzdraviji izbor, ali se ne može poreći da je ukusan. – Sve se smije jesti ako se ne pretjeruje – složile su se prijateljice.

Savjeti iz ordinacije Hipertenzija, povišeni krvni tlak (1) S

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

vjetski dan hipertenzije obilježava se 17. svibnja. Što je krvni tlak? To je tlak sila o stijenke arterija dok krv prolazi kroz njih. Ta sila pomaže da krv u arterijama glatko teče. Sa svakim otkucajem srca oslobađa se krv iz lijeve klijetke u zamršenu mrežu krvnih žila, koja se širi po cijelom tijelu. Da bi taj sustav mogao funcionirati te održavati svih pet litara krvi u u tijelu u cirkulaciji, potrebna je određena količina tlaka. Visina krvnog tlaka određuje se mjerenjem tlaka

u arterijama. To se radi pomoću tlakomjera. Krvni tlak se izražava u milimetrima žive (mm Hg).

Izmjereni tlak izražavaju dvije brojke. Obje su jednako važne. rva označava sistolički tlak – visina tlaka u arterijama kada se srce steže (što se zove sistola) i otpušta krv u aortu. Drugi broj je dijastolički tlak, koji pokazuje visinu tlaka koji ostaje u arterijama između otkucaja kad se srce opušta i kad se puni krvlju (što se zove dijastola). Optimalan krvni tlak u odraslih iznosi 120/80 mm

P

Hg ili niži. ad izmjerimo krvni tlak dobivamo informaciju o visini tlaka u trenutku mjerenja. Tijekom dana tlak se prirodno mijenja.

Raste tijekom aktivnih razdoblja kad srce mora više raditi, primjerice tijekom tjelovježbe.

Smiruje se kad se odmaramo pa je potrebna manja srčana aktivnost, kao kad spavamo. Tlak se također mijenja s promjenama položaja tijela, kao kad iz ležećeg ustajemo u sjedeći ili u stojeći položaj. Hrana, alkohol, bol, stres

K

i snažni osjećaji također podižu tlak. Takvi su usponi i padovi potpuno normalni, a izmjene u razdoblju od 24 sata poznate su kao 24-satni ritam. edicinski naziv za povišeni krvni tlak jest hipertenzija, što označuje visoku napetost u arterijama. Tlak se smatra visokim ako je sistolički tlak neprestano 140 mm Hg ili viši, a dijastolički 90 mm Hg ili viši, ili oboje. U sljedećem broju više o tome zašto se visoki tlak naziva tihim ubojicom.

M

Zdravlje 41

24. svibnja 2011., br. 366

DOZNAJEMO Cijepljenje lisica protiv bjesnoće iz zraka

VARAŽDINSKI PLAC

Ne dirajte mamke, opasni su za ljude!

Što je celijakija?

Projekt oralne vakcinacije provodi se prvi put, a cilj je uništiti uzročnika bjesnoće među lisicama Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Varaždinsku županiju u ponedjeljak su počeli nadlijetati zrakoplovi koji ispuštaju mamce s cjepivom protiv bjesnoće.

Riječ je o projektu oralne vakcinacije lisica koji u cijeloj Hrvatskoj prvi put provodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a cilj je uništenje uzročnika bjesnoće među lisicama, koje su glavni prijenosnik te bolesti.

Specifičan miris Polaganje mamaca pomoću zrakoplova provodit će se na nenaseljenim područjima sve do 1. lipnja, a iz Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije poručuju s t anovni cima da mamke ne diraju. Naime, u središtu mamka, koji je izrađen od smjese ribljeg brašna i ima specifičan i intenzivan miris, nalazi se kapsula s cjepivom namijenjena životinjama.

- Ako ste primili mamak u ruke i ako nije oštećena unutarnja kapsula koja sadrži cjepivo, dovoljno je dobro oprati ruke sapunom i vodom.

Međutim, ako ste došli u kontakt s unutrašnjim sadržajem mamka, dakle cjepivom, obavezno se javite svom liječniku ili u antirabičnu ambulantu epidemiološke djelatnosti pri Zavodu

Povodom Međunarodnog dana oboljelih od celijakije, na varaždinskom placu ovog će četvrtka 26. svibnja članov i međimurske po družnice Hrvatskog društva za celijakiju dijeliti brošure o toj bolesti. Na tržnici će biti od 9 do 12 sati, a cilj im je informirati javnost o toj bolesti.

- Nadamo se da će se netko možda prepoznati i smanjiti zdravstvene tegobe koje nastaju ako se bolest ne otkrije i ne liječi – navodi Draženka Habuš, predsjed-

nica Podružnice.

Celijakija je iznimno česta doživotna bolest koja neliječena dovodi do brojnih i ozbiljnih komplikacija, a dugi niz godina može biti skrivena, ističu u Udruzi i pojašnjavaju da konzumiranje hrane koja sadrži gluten čak i u vrlo malim količinama uzrokuje kod bolesnika poremećenu imunosnu reakciju.

Međunarodni dan celijakije u Hrvatskoj se obilježava 27. svibnja, a Tjedan svjesnosti o celijakiji traje od 23. do 29. svibnja. (vms)

Tjedan Crvenog križa

u u m šli do pivo ka, e st cje am ako akt s sti m toru k jo nt ko trašn ste do u un avite Zrakoplovi će mamke ispuštati do 1. lipnja iznad nenaseljenih područja j za javno zdravst vo Varaždin ske županije radi daljnje obrade i eventualne terapije – navodi dr. Katica Čusek Adamić, voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti Zavoda.

Isto vrijedi i u slučaju da mamak nađe dijete i njime se igra. – Ako dijete nije došlo u kontakt s cjepivom, također je dovoljno oprati ruke. No ako je probilo unutarnje plastično pakiranje s cjepivom, obavezno se s djetetom treba javiti liječniku – savjetuje liječnica.

Oprez s ljubimcima Cjepivo je aktivno 14 dana nakon što je položeno, na-

kon čega je bezopasno. No važno je znati i to da nije namijenjeno za domaće životinje.

- Dokazano je da je ovo cjepivo sigurno za različite vrste životinja. Konzumiranje većeg broja mamaka može uzrokovati privremene probavne smetnje kod ljubimca, ali ne predstavlja dugoročnu opasnost za njegovo zdravlje – pojašnjavaju u Zavodu.

Zbog toga se preporuča da se psi i mačke drže pod

kontrolom, zatvoreni ili na povocu, najmanje 15 dana nakon provedbe oralne vakcinacije.

Inače, zrakoplovi će polijetati s varaždinskog aerodroma, a jedan po jedan mamak izbacivat će na nenaseljena područja pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom.

U Varaždinskoj i još sedam sjevernih županija u 10 dana bit će položeno 392.0 0 0 mamaka.

Više od 100 građana odazvalo se akciji mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi koju je organiziralo Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec. Bila je to središnja aktivnost kojom su obilježili Tjedan Hrvatskog Crvenog križa. Uz to, ekipa prve pomoći OŠ I. K. Sakcinskog izvela je pokaznu vježbu zbrinjavanja unesrećenih pod vodstvom mentorice Josipe Krtanjek. Realistični prikaz ozljeda prikazala je prof. Melita Brodar. Ekipa prve pomoći Srednje škole Ivanec pod vodstvom mentorice Jasminke

Vujasinović izvela je pokaznu vježbu reanimacije na lutki, a troje mladih volontera dijelili su brošure, letke i ostali edukativno-promidžbeni materijal Crvenog križa. Također, nekoliko građana učlanilo se u Crveni križ. Idućeg dana na poziv glavne sestre Bolnice za plućne bolesti i TBC u Klenovniku Ivanke Kovačić, diplomirani medicinski tehničar Damir Poljak održao je predavanje o jednoj od najosnovnijih djelatnosti Hrvatskog Crvenog križa – dobrovoljnom davanju krvi. (vms)

NAJAVA

Predavanje o dijabetesu “Pomoć u kontroli šećerne bolesti” naziv je predavanja koje će u četvrtak 26. svibnja u prostorijama Sindikalne dvorane Opće bolnice Varaždin održati dr. Vesna Šimegi-Đekić.

Predavanje počinje u 17 sati, a organizira ga Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin.

- Pozivamo građane, a

p o s e b n o o b o lj e l e o d dijabetesa, da dođu na predavanje, jer će moći doznati kako pronaći pravu ravnotežu za kontrolu dijabetesa, kako prehranom poboljšati razinu glikemije te kako smanjiti HbA1c, tjelesnu težinu i krvni tlak – rekla je Arijana Dvoršćak-Glavač, predsjednica Društva. (vms)

VAŽNO Ako ste došli u kontakt s mamkom, obratite se dežurnom epidemiologu Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije na broj 099/211-9802 (dostupno 24 sata) ili se javite u Antirabičnu ambulantu na brojeve 653-139 ili 653-134 (radnim danom od 7 do 15 sati).

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Novi zakon o socijalnoj skrbi P

rije nekoliko dana donesen je novi Zakon o socijalnoj skrbi. Javnost je dobila uglavnom nekoliko šturih informacija u medijima vezanih uz ovaj zakon. Cilj novog zakona je biti što dostupniji krajnjem korisniku na način da na brži i efikasniji način može ostvariti pravo ili uslugu koju traži. Što se tiče visine pojedinih novčanih pomoći, ona se za sada neće značajnije mijenjati, dok su se za pojedina prava, primjerice doplatak za pomoć i njegu i pomoć za uzdržavanje postrožili uvjeti za njegovo dobivanje. U Zakonu se spominje da će se za pojedine soci-

jalne usluge izdavati uputnice kojim će se klijenta uputiti na provedbu.

Socijalne usluge koje bi se pružale su informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba za pojedinog korisnika. To je prva socijalna usluga i ona bi bila besplatna, a davali bi je stručni radnici Zavoda i njegovih podružnica svima kojima je to potrebno. Druge socijalne usluge - usluge savjetovanja i pomaganja, obiteljske medijacije, pomoći i njege u kući, stručne pomoći u obitelji, rane intervencije te pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja - naplaćivale bi se, a pro-

vodile bi ih i privatne osobe, agencije i civilne udruge koje od nadležnog ministarstva imaju odobrenje za rad te sklopljen ugovor o međusobnim pravima i obavezama. Značajnu ulogu u socijalnom planiranju te formiranju mreže socijalnih usluga imale bi područne (regionalne) samouprave. One bi prema stanju na terenu te na temelju prijedloga socijalnog savjeta županije davale prijedlog nadležnom ministarstvu za formiranje mreže socijalnih ustanova na njihovom području, u cilju što bolje dostupnosti i boljeg pružanja usluga krajnjem korisniku. Novost u

novom zakonu je i priznavanje prava na inkluzivni dodatak, s odgodom primjene. Inkluzivni dodatak je novčana potpora namijenjena osobama s invaliditetom radi stvaranja uvjeta za izjednačavanje mogućnosti za uključivanje u njihov svakodnevni život. Potpora se određuje u sedam razina, ovisno o vrsti tjelesnog i mentalnog oštećenja.

Teško je u jednom članku opisati cijeli zakon te preporučam svima koji žele detaljno vidjeti novi zakon da posjete web stranicu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te da ga pročitaju ukoliko to žele.

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet STOP BORAMA Kako ih riješiti?

Novo “oružje” u kontroli bora Očuvanje i rekonstrukcija mladenačkog potencijala kože jedan je od glavnih ciljeva nas, medicinskih kozmetičara. Koža se polako mijenja, što je izraženo kao: - dehidracija ili isušenje, što dovodi do gubitka gipkosti kože - smanjenje čvrstoće kože ili tonusa - pojava bora i gubitak blistavosti - smanjenje debljine kože i pojava većeg broja tamnih mrlja na licu i rukama Upravo iz tih razloga, naš glavni zadatak je: zagladiti površinu kože, izgladiti bore iznutra, učvrstiti kožu i suzbiti uznapredovale znakove starenja izazvane nedostatkom hormona.

Sve žene između 30 i 40 godina starosti, koje traže intenzivnu kućnu njegu koja će im omoguć iti v idljivo smanjenje bora i finih linija, uz istovremenu “ispunu” i zaglađenje kože, preporučujem Thalgo Wr inkle Control koncentrat-serum za kontrolu i izglađivanje bora.

Visoko zasićen stimulirajućim aktivnim sastojcima, ovaj “pospješujući” koncentrat vraća koži snagu i blistavost.

Glavni sastojak je iz drveta

24. svibnja 2011., br. 366

EKSKLUZIVNO Tatjana Matejaš Cameron – Tajči otvoreno govori o

Moj povratak - z Tajči se ponovno vraća na glazbenu scenu, a ulaznice za njezinu turneru “Hajde da ludujemo s dušom” moći će se u Zagrebu kupiti već od 1. lipnja Piše: GORDANA IGREC

vječne mladosti – bukve drveta koje dominira u Francuskoj i može živjeti do 300 godina. Ekstrakt pupoljka bukve predstavlja bogatu i raznoliku rezervu energije jer sadrži mnogo aminokiselina, vitamina i enzima.

Tijekom 28 dana korištenja ovog koncentrata bore se vidljivo smanjuju, kao da su “izgurane” iznutra prema van. Za sve žene starije od 35 godina koje žele svakodnevnu njegu protiv bora uz osiguranje baršunaste kože, preporučujem Thalgo Wrinkle Control kremu za kontrolu i izglađivanje bora.

Dan za danom, lice izgleda sve mlađe, koža je glađa i čvršća.

Ranih 90-ih svi smo pjevušili pjesmu “Hajde da ludujemo”, a njezina izvođačica, tada 20godišnja Tatjana Matejaš, poznatija kao Tajči, postala je preko noći zvijezda. Već 20 godina živi u Americi gdje ima obitelj – supruga i tri sina. Sada se Tajči ponovno vraća na hrvatsku scenu, a ulaznice za njezin come back moći će se u Zagrebu kupiti već od 1. lipnja.

Imate li namjeru najavljenom turnejom po bivšoj Jugoslaviji povratiti “stari sjaj”? nije Turneja bi trebala početi na lo stid me bi podove jesen i ona mi rem je prilika da što pe dna Tajči”, dolazim čee “ kao j m kako je šće u Zagreb. sa a Što s e t i če l ičan” zna povratka staiti “ob b o p lije rog sjaja, to mi čovjek uopće nije u planu. To nije moja želja. Nema više one Tajči u rozoj haljinici. Moj povratak namijenjen je mojoj publici koja me pratila i svima onima koji se žele podsjetiti proteklih 20 godina, što su tada bili, što su ostvarili, gdje su bili tada, gdje su sada... Turneju pokrećemo pod nazivom “Hajde da ludujemo s dušom”. Namjera nam je koncerte pripremiti u Zagrebu, Sarajevu, Ljubljani i Beogradu. No namjeravamo turneju pokrenuti i po Americi, a možda i po Australiji, tako da to dobije globalne obrise.

Zapravo mi je žao što nisam turneju pokrenula dok je moj tata bio živ. krio”?

Pa nije me nitko otkrio. Od Dva kofera Jeste li sanjali o tome da će svoje četvrte godine bila sam pjesma “Hajde da ludujemo” u tim vodama. Bila sam u kazalištu mladih, surađivala sa postati hit?

Zapravo ne. Ta je pjesma bila Zdravkom Šljivcom, pjevala s jedna od pjesama na mojem tatinim bendom u Kanadi, na Bledu, tako da sam ja bila u albumu.

Tko vas je zapravo “ot- tom svijetu oduvijek. “Hajde da

ludujemo” je bila kruna svega, mojeg iskustva i glazbenog obrazovanja. To je bio rezultat prijašnjeg rada.

Kako ste i zašto ste odlučili otići u SAD? Nakon godinu dana slave počela sam razmišljati o svemu tome. O slavi i komercijalizaciji

koja me počela smetati. I počela sam već tada shvaćati da, koliko god sam imala obožavatelja, da sam usamljena i stalno sama.

Postojala je bojazan da upadnem u kalup koji su mi drugi namijenili. Kad sam bila Tajči nitko nije ni primijetio da je jedan glazbeni kritičar napisao

Frizerski salon Nezadovoljne izgledom? Obojite kosu!

B O

Marijana GREGURIĆ Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

oju kose žene obično mijenjaju kada su nezadovoljne svojim izgledom.

No kako obojanu kosu njegovati? Evo nekoliko praktičnih savjeta. Prije svega pogledajmo koju boju odabrati. Ako ste tamnije puti i imate smeđe oči, pripadate toplom tipu kože. Vama odlično pristaju zlatne nijanse boje kose, primjerice boja karamele, ali jednako dobro će vam

pristajati i sve tople nijanse smeđe (boja čokolade). sobe s blijedom puti i svijetlim očima pripadaju hladnom tipu kože.

Najbolje će im stajati pepeljasto plava i hladna smeđa nijansa. Crvena nijansa najbolji je izbor za osobe s hladnom ili ružičastom puti. Ako kosu bojite prvi put, postupak je znatno drugačiji, a slična je situacija i kod onih koji

prikrivaju sijedu kosu.

Prvi put odaberite boju koja nije trajna. Polutrajne boje se ispiru nakon nekoliko pranja tako da se ne morate brinuti ako vam se određena nijansa neće sviđati. I ono najvažnije: prilikom kupnje nemojte vjerovati slici na pakiranju, jer ne znači da će određena nijansa vama pristajati jednako dobro.

Ženski svijet 43

24. svibnja 2011., br. 366

o svom glazbenom povratku, razlozima odlaska i životu u SAD-u

za moju publiku U Zagorju imam tetu Baricu Kako je bilo preobraziti se iz “slatke, male Tajči” u zrelu ženu Tatjanu? I odakle uopće taj nadimak Tajči?

Kad sam bila mala ime Tatjana je bilo predugačko za jednu bebu, pa mi je mama tepala Tajči. A preobrazba? Ja sam upravo radi duhovnog rasta i odrastanja otišla u Ameriku.

Da odrastem, da se ne utopim u stereotipima.

Jeste li i jedne sekunde požalili što ste otišli u Ameriku?

Ne. Unatoč nostalgiji koju osjećam. Duhovno sam sazrijela u Americi i odrasla.

Koju hranu pripremate u svojem domu u američkom Cinecityju? Brzu ili hrvatsku, Tajči u danima slave tradicionalnu?

Ne brzu. Amerikanci su pre- zemlju?

Oni su me podržali, jer su viviše otišli u krajnost, pa su na instant hrani. Svoju djecu time djeli da unatoč dobroj karijeri ovdje sam negdje duboko u nikad ne bih hranila! Što su vaši roditelji kazali sebi nesretna, te mi kazali: “Ti na vašu odluku da napustite se možeš vratiti uvijek u naš

da Tajči lijepo svira klavir. I tako sam pokušala ponovno pronaći dušu i odlučila se za odlazak u New York. Otišla sam s nekoliko stotina dolara i dva kofera.

Kako su izgledali počeci u Americi?

Kad sam došla u New York prvo sam otišla u crkvu zahvaliti dragom Bogu na svemu.

Potom sam otišla upisati satove pjevanja i zaposliti se u jednom teatru gdje sam u nedostatku novaca prala podove. I mene nije bilo stid što perem podove kao “jedna Tajči”, jer sam sjela u New Yorku vani na klupu i pomislila “O, Bože, kako je lijepo biti običan čovjek”!

Kako se sve dalje odvijalo?

Poznata je stvar da sam se u Americi udala i osnovala obitelj. Ali ja i dalje nastupam po cijelom SAD-u s duhovnim skladbama, a napisala sam i jedan mjuzikl koji je baš nedavno

dom”. Tata mi je čak dao izraditi muškarca i ženu od drva u šestinskoj narodnoj nošnji gdje je stajalo izrezbarano “mi smo tu za navek”.

S kim se družite u vašem malom gradiću u Americi?

S tri prijateljice koje su porijeklom iz Zagreba, Dalmacije i Zagorja, pa “kajkamo” i s jednim Sarajlijom koji svira gitaru i koji ne kuži naš dijalekt.

Posjećujete li često Zagreb i roditelje?

Stalno govorim: “Joj, život je kratak, život je kratak, pa sad ću, sad ću”. Ali taj sad nikako da dođe. Nisam imala ranije vremena zbog male djece i bila je duga pauza u posjećivanju.

U braku ste, imate i tri sina. Kako ih odgajate, čime se bavi vaš suprug?

Moj suprug organizira moje koncerte po Americi. Imamo ih stotinjak godišnje. Nisam ovisna o materijalnome i živimo skromno. Inače, suprug

je strog otac, a ja sam blaga i nastojim djeci pružati puno ljubavi. Moja tri sina zovu me Tajči. Važno mi je da izrastu u normalne ljude. A moj suprug i ja smo dobra kombinacija za odgoj djece.

Govore li vaš materinji jezik?

Ne, osim što sa mnom pjevaju “Pa po lojtrici dol, pa po lojtrici gor”.

Porijeklom ste iz varaždinskoga kraja? Vaša majka je iz Hrvatskog zagorja?

Da, ona je iz sela Šinkovice Šaše pored Ivanca.

Vuče li vas nostalgija za Zagrebom ili za Hrvatskim zagorjem? Imate li još koga od svoje rodbine u Hrvatskom zagorju?

Užasnu nostalgiju osjećam.

Gotovo bolnu. Navečer kad svi odu spavati ja sjednem za klavir, sviram i plačem. A u Zagorju imam još pored Bednje svoju tetu Baricu.

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Učestala “pitirijaza” P

itirijaza je infekcija površinskog sloja kože kvasnicom Pityrosporum. Bolest je vrlo česta i jednako zahvaća oba spola. Često se javlja upravo u prijelaznim razdobljima godine - u proljeće i na jesen. vasnica je uobičajeni stanovnik vlasišta kod većeg broja odraslih osoba. U slučaju povoljnih uvjeta na koži, osobito ako je koža vlažna, topla ili masna, ona se vrlo brzo razmnožava te stvara crvenkasto-smeđa do bjelkasta žarišta, glatke ili lagano ljuskave površine. Žarišta su najčešće prisutna na području vrata, gornjeg dijela prsnog koša, leđa, ali i trbuha i ruku.

Nakon ljeta ta su žarišta bljeđa, a tijekom jeseni i zime - tamnija. Svrbež je, obično, neznatna. ijagnozu postavljamo na temelju izgleda promjena na koži, a potvrđujemo uz pomoć mikroskopskog pregleda uzetog materijala. S površine kože nježno ostružemo “ljuskice”, u kojima pri pregledu svjetlosnim mikroskopom pronalazimo hife i spore. svjetljenjem oboljele kože Woodovom svjetiljkom žarišta pokazuju karakterističnu žutu boju. od pozitivnog nalaza, terapija je svakako potrebna. ijekom liječenja upotrebljavamo odgovarajuće šampone te različite losione, koji smanjuju broj uzročnika tj. žarišta.

Na koži je odgovarajuću terapiju potrebno upotrebljavati svakodnevno, a na području vlasišta povremeno. Samo u iznimnim slučajevima, potrebna je i sistemska terapija.

Ako se ova infekcija ne liječi ili pak se samo zaliječi, žarišta će se širiti po sve većem dijelu tijela.

K

D

O K T

bio izveden. Pjevam kadikad i za naše iseljenike. Znate, Amerika je raznolika, ali kad ja Amerikancima pjevam pjesmu “Suze za zagorske brege”, oni ne razumiju riječi, ali na tu glazbu plaču.

Špek, čvarci... Što vas se najviše dojmilo u Americi? Što vam najviše nedostaje?

U Americi vas fascinira ta sloboda da se svatko realizira u granicama svojih mogućnosti i radna etika. Ali s druge strane, ja sebi sama moram plaćati zdravstveno osiguranje i mirovinsko i slične stvari. Najviše mi u Americi, uz moju mamu (jer tata mi je umro) nedostaju štrukli, bučnice, špek, mast, čvarci te domaći sir i vrhnje, kao i naš plac. Nedostaje mi i ispijanje kava, ta navika i ta naša duša.

Naravno da mi nedostaje okre-

Dermatolog

Tajči u studiju sa svojim svjetski poznatim producentima nuti odojka na ražnju, popiti s prijateljima koju čašu vina i družiti se. Toga tamo nema.

Jeste li ostvarili svoj “američki san”?

Pitanje je: “Što je to američki

san”? Ako je “američki san” realizirati se u granicama svojih talenata i svojih mogućnosti, onda za sebe mogu reći da sam ja ostvarila svoj “američki san”.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

44 Ženski svijet

Trudnoća

24. svibnja 2011., br. 366

DOZNAJEMO Ovog ljeta ne izlazite bez njega - šešira!

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Izbjegavajte čaj, kavu i ljutu hranu!

O P Z

pstipacija ili zatvor je uobičajena pojava u trudnoći zbog djelovanja hormona progesterona. roblemi nastaju zbog opuštanja mišića i pritiska maternice na debelo crijevo, što pogoduje sporijem radu crijeva. atvor ili pritisak maternice može prouzročiti otjecanje vena ili nastanak hemeroida u sluznici rektuma. Vaš krvožilni sustav je ionako opterećen pa ako naglo dobivate na tjelesnoj težini, javlja se mogućnost pojave proširenih vena, posebno u nogama. Neki od simptoma koje ćete osjetiti su: rijetko ili otežano izlučivanje stolice, bolnost ili krvarenje vena anusa te povećane vene na nogama. e očajavajte, svaki problem ima svoje rješenje.

Da biste ubrzale metabolizam, ispijajte velike količine vode i konzumirajte hranu bogatu vlaknima. Kod pojave hemeroida izbjegavajte čaj, kavu i ljutu hranu. Redovito vježbajte. Kretanjem ćete održati tijelo u boljem stanju. Kako se vi krećete, potičete i vaša crijeva na bolji rad. ećite, izvodite lagane vježbe, plivajte. Probleme hemeroida i proširenih vena možete ublažiti jednostavnim i djelotvornim položajem. Legnite na leđa, podignite stopala i noge uza zid i u tom položaju ostanite 15 minuta. Ovo možete ponoviti dva do tri puta dnevno. roširene vene će se privremeno povući ako nogu do lista uronite dvije minute u toplu pa 2 minute u hladnu vodu, isti učinak ćete postići naizmjeničnim tuširanjem. Nosite čvrste elastične čarape. lušajte svoje tijelo i ako duboko u listovima osjećate bolove, odmah se javite liječniku jer to može upućivati na trombozu dubokih vena.

N Š

P S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Slamnati šeširi su totalni hit

Idealan za poslovni ručak

Spremna za nešto divlje

Djevojka sa Ovisno koji šešir odabrale, ovog ljeta možete zaploviti u prošlost, postati filmska diva, hipi ili kauboj Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ne kaže se bez veze: “Kakav šešir nosiš, takav si”. Osim osnovne funkcije koju ima ovo sve popularnije pokrivalo za glavu, šešir je danas važni modni dodatak. Ov isno o tome kakav odabrali, on će puno toga otkriti o vama, kažu modni znalci.

Šeširi širokog, ali mekog oboda vratit će vas u vrijeme hipija, a ako su još i jarkih boja, šareni

!

kaubojski šešir odlično ide uz traper, dobar je i za plažu i za popodnevnu kavu s prijateljicama

“Fina” dama A ako im je vjerovati, tada bez šešira ove sezone ne biste ni smjeli izaći iz kuće! Već je dugi niz godina šešir sastavni i nezaobilazan dio ljetne garderobe, jer osim što super izgleda, štiti od opasnog sunca. Ove sezone nije ništa drugačije, a jedina je novost to što su u trendu – slamnati šeširi.

No puno je i drugih pokrivala za glavu koje će od vas učiniti kraljice ljeta. Želite li izgledati poput filmskih diva, tada odaberite platneni šešir širokog oboda. Ti šešir i mogu biti ukrašeni ukrasnom vrpcom ili čak cvijetom, a poslat će jasnu poruku: “Ja sam ‘fina’ dama”.

ili s uzorcima cvjetića ili raznobojnih prugica, još bolje.

Vani je plus 35, a vi i dalje ostajete vjerne svojim omiljenim trapericama? Za vas je idealan kaubojski šešir. Varijacije s tim šeširom su velike, pa ga možete kombinirati uz traper, dobar je i za plažu ili popodnevnu kavu s prijateljicama. Moderni su i šeširi kakvi su se nosili n a početku prošlog stoljeća, zvonolikog oblika, a neki su dizajneri u tim godinama pronašli inspiraciju za moderne šešire koje su uvrstili u ovosezonsku kolekciju. Odaberete li jedan takav šešir vesele boje, bit ćete totalno u trendu. Dakle, šeši-

Kozmetički savjeti

Za piknik

sela

Nekad muški, danas više ženski Nekad se po šeširima znalo kojem društvenom statusu pripadate, a danas ih nose mnogi bez obzira na to tko su.

Prvi slamnati šešir s obodom nastao je u Grčkoj. Sve do 17. stoljeća možemo reći kako su šeširi bili pod utjecajem muške mode, a tek početkom 19. dobivaju ženske ukrasne detalje.

ri su uvijek sastavni dio mode i mogu se nositi u sv im prilikama. Bilo da je vaš stil sportski, elegantan ili nešto treće, uz malo smjelosti i mašte, ove sezone bit ćete u trendu.

Sexy cowboy girl

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

“Gelirani” nokti na nogama za ljeto K

ada je riječ o gelu za nokte na nogama, možete biti bezbrižni jer neće oštetiti vaš prirodni nokat. Koristimo ga najviše zbog estetike tj. estetskog izgleda. el koji koristimo za noge razlikuje se od onog koji koristimo za ruke.

Postupak je puno jednostavniji tako da sam tretman geliranja traje oko pola sata. Stavljamo ga u bilo kojoj boji, a debljina sloja u kojem ga nanosimo je kao i kada premažemo nokat lakom.

G

Njime se korigiraju deformirani, oštećeni ili valoviti nokti tako da sada u ljetnim mjesecima možete bez problema obuti sandale s otvorenim prstima.

Gel na nogama može trajati i do dva mjeseca pa ne moramo misliti na to je li nam se lak oljuštio na rubovima ili ne.

Da vam približim kako se to radi kod nas, opisat ću vam postupak. Nakon što potisnemo i odstranimo višak kožice (kako bismo dobili što veću iskoristivu površinu nokta) lagano odmastimo

površinu nokta. Kada nanesemo gel u željenoj boji, sušimo ga dvije minute u UV lampi. Nakon toga prebrišemo svaki nokat specijalnom tekućinom i vaši nokti imaju novi izgled. Svrha gela koji stavljamo na nokte na nogama je da nokti budu uredni tijekom ljetnih mjeseci te da ne gubite vrijeme na lakiranje. Pa ako niste zadovoljni izgledom svojih noktiju, prepustite se nama, uživajte u manikuri i pedikuri te ukrasite svoje nokte prema želji.

Ženski svijet 45

24. svibnja 2011., br. 366

OTKRIVAMO Kako se nositi s pogledima upućenim drugoj?

Vaša Diva

Gleda druge žene Činjenica da vaš partner gleda druge žene nije znak za uzbunu niti problem koji treba rješavati svađom i ljubomornim ispadima

malo eta me sm muž oj kada m ge žene, u r d gleda d to ne bih a ali nik ala pred k po az m nji

“U, dobar komad!” Dok će neki otvoreno reći što misle, drugi možda to misle, ali neće izreći na glas. Bez obzira na to o kojem se tipu muškarca od gore navedenih radi, zajednička im je jedna stvar: gledaju druge žene!

Klin se klinom...

Situacija u kojoj vaš partner gleda drugu ženu sigurno ne godi.

- Moj muž je tip koji neće otvoreno komentirati ženu koja mu se sviđa, ali ga mogu “pročitati”. Moram priznati da mi to smeta, ali to nikad ne bih pokazala pred njim.

Mi -

slim da je prirodno da muškarac ili žena pogledaju nekoga tko im se svidi, kao što mislim da je prirodno da to onom drugom zasmeta. Zbog toga što mi muž ponekad “škicne” sa strane ne radim probleme – otkrila je jedna Varaždinka. Činjenica da vaš partner gleda druge žene nije znak za uzbunu niti problem koji treba rješavati svađom i ljubomornim ispadima. Upravo suprotno, mnoge žene smatraju kako je na takve situacije najbolje reagirati ignoriranjem. Otvoreno pokazivanje ljubomore je kontraproduktivno i samo tjera muškarce od žena. Isto tako, žene koje otvoreno pokazuju da im to smeta samo pokazuju nesigurnost, a kad partner zna na što ste slabi, nikad se ne zna kada će to zloupotrijebiti protiv vas.

Mnoge žene koje su se našle u situacijama u kojima je njihov partner gledao drug e , kažu da je n e k a d dobro vratiti i s t o m mjerom. Dakle, slobodno mu recite: “Samo ti gledaj, i meni su zgodne te

ip koji je uvijek garil najbolje komade u gradu, ostavil je prvoklasnu mačku i spanđal se s nekom ženskom za kojom se inače ne bi ni okrenul!

Normalno da su odmah krenule svakakve spike, iščuđavanja i nebuloze, a palo je i nekoliko oklada da bu ta veza pukla. Oni koji ga nisu glasno švanjili, čekali su i iz prikrajka pratili kaj se bude dogodilo. I dogodilo se! Tip je za ozbiljno prohodal! Ali i nestal, kao da se povukel iz javnog života. lična se furka dogodila i s jednim mojim frendom. Žaril je i palil di god se pojavil. Mace su se doslovce ljepile na njega. Dok ga nije smotala deset godina starija frajerica! Najedanput ga više nigdje nije bilo, ko da je u zemlju propal. Preko noći je postal ozbiljan, obiteljski čovjek. eki smo se dan slučajno sreli i otišli na kavu. O svemu smo razgovarali, ali s nekim drukčijim prizvukom. Nije to više bio on. Frajer kakvog sam znala i koji je svojim šarmom izluđival sve oko sebe. A onda, kao da mi je čitao misli, rekao je da zna da se promijenil i da mu takav način života odgovara. Da je zadovoljan i sretan. I da je to «ono» što je cijelo vrijeme tražil. Ženu iz snova! ok je to govorio, gledao me ravno u oči. Znala sam da govori ono što osjeća i bilo mi je drago što je, uistinu, sretan. er, to se dogodi možda jedanput u životu da te pogodi Amorova strelica i da si gotov! Ne možeš si «ljubav» naručiti, nje ili ima ili nema. Ona se dogodi! A kad se dogodi onda je svejedno kako izvana izgleda. Kao i žena. Ako ima ono nešto, kak veli moj frend, uopće nije bitno da li se drugima čini običnom i neuglednom ili, zbog razlike u godinama, preiskusnom i zrelom! Konačno, i sami smo se, ne jednom, uvjerili kako u ljubavi nema pravila. Ili voliš, ili ne voliš. li kod nekih postoji i nešto što nikad neće priznati. To je sigurnost da će uz takve partnerice uvijek biti - u centru pažnje! Jer će se i one s nedostatkom vanjske privlačnosti, kao i one u godinama, gotovo u pravilu, truditi da svoje «nedostatke» nadoknade unutarnjom ljepotom.

Emocionalnom i seksualnom privrženošću svom partneru! A to je ono fatalno «nešto»!

D J

Ljubomorni ispadi ništa neće promijeniti

Gledati nije kao i “sliniti” U cijeloj toj priči u obzir treba uzeti i to što se pod gledanjem drugih žena točno misli i u čemu je zapravo problem. Jer, jedno je kad muškarac pogleda drugu ženu koja, primjericure”.

Takva reakcija najvjerojatnije će ga ohladiti. Međutim, ako i nakon toga nastavi, najbolje je vratiti istom mjerom, ali odmjereno i sa smiješkom, jer, kako kaže stara narodna poslovica, “klin se klinom izbija”. Neće ni njemu biti ugodno čuti kako “onaj frajer ima super osmijeh” ili “dobru guzu”.

Neki pak savjetuju da je naj-

ce, na sebi više nema nego što ima. Jer za takvom ženom ćete se i vi same okrenuti. Druga je stvar ako partner gleda i stalno “slini” za “svima koje nose suknju”. bolje biti iskren i otvoreno reći partneru da vam to smeta. No pazite na izbor riječi.

Ako nastupite optuživački, tipa: “Stalno gledaš druge žene kad si sa mnom”, branit će se i ništa pozitivno nećete postići.

Nastupite li sa stavom: “Osjećam se kao da ti ništa ne značim kad gledaš druge” puno su veće šanse da dobijete ono što želite – partnerovu pažnju.

Eterično ulje ruže - najcjenjenije ulje R

Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

To fatalno “nešto”!

T

N

Aromaterapija

Marija WEINBERGER

zenski-svijet@regionalni.com

S

Dok neki tvrde da je ovakve poglede najbolje ignorirati, drugi smatraju da treba vratiti istom mjerom Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Pogled na svijet iz ženske perspektive

uža, “kraljica na tronu carstva mirisa”, je cvijet koji je zapisan u povijesti i umjetnosti mnogih naroda starog svijeta, a domovina joj je na orijentu – u Iranu i Siriji. Eterično ulje ruže jedno je od najskupljih i najcjenjenijih eteričnih ulja. Za proizvodnju jedne kile eteričnog ulja potrebno je približno pet tona ružinih latica. Visoka cijena i velika traženost ovog ulja glavni su uzrok njegovog krivotvorenja. Najčešće se krivotvori jeftinijim eteričnim uljima palmarose i geranija, sintetskim spojevima ili dodavanjem organskih otapala i biljnih ulja. Kvalitetno eterično ulje

ruže kristalizira se na temperaturi nižoj od 18 °C, pa to može biti jedan od pokazatelja da je ulje čisto. Eterično ulje ruže koristi se poput kvalitetnog šampanjca – samo u posebnim prilikama, a rjeđe u „klasičnim“ bolestima i tegobama. Zbog intenzivnog mirisa i jakog djelovanja, a ne samo zbog skupoće, koristi se u vrlo malim količinama, jer i kod ruže vrijedi pravilo da više nije uvijek i bolje, pa se koristi u koncentracijama do 1 %. Eterično ulje ruže potiče regeneraciju kože i dragocjeni je dodatak u tzv. anti-age kozmetici. No može se koristiti za sve tipove kože.

A

46 Mali oglasi NEKRETNINE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/3520026 ozn. 1739e POSEBNA ponuda! Kuća novogradnja 150 m² (roh bau) u Ivancu - 52.000 €, kuća prizemnica 80 m² u Trnovcu- 33.000 €, kuća 80 m² u Knegincu - 45.000 €, trosobni stan 66 m²u Vukovarskoj - povoljni uvjeti kreditiranja do 20 godina! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c LIJEPA vikend kuća za stanovanje u Beretincu 70 m² - 34.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Novouređena kuća u Turčinu od 90 m² i 500 dvorišta - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Kuća u Sračincu 96 m² i 1 400 okućnice - 37.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA starija u Doljanu 80 m² (struja, voda) i 800 m² dvorišta - 15.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Malog Vrha, Dugog Vrha, Beretinca, Halića! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c ETAŽA kuće od 118 m² u Marije Vidović, mirni kvart - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJE se kuća 80 m²u A. Hadzića , blizina VI OŠ sa 500 m² dvorišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c V. NAZORA, Dravska Poljana, Starčevićeva, Kumičićeva, F. Račkog, Krapinska, Kučan Marof, Turčin… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c VARAŽDIN (više kuća), Tomaševec, Križanec, Turčin, Kučan Gornji, Halić. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c KUĆA u Varaždinu, Ulica Adolfa Jurinca, 120 m², svi priključci i 500 m² okućnice, 120.000 €. Mob. 098/274-761 ozn.1973 KUĆU katnicu u Vž, 146 m² stambenog prostora, parcela 450 m², mogućnost za 2 odvojena stana, 105.000 € = 719 €/m², prodajem. Mob. 091/350-8213 ozn.1993

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Tražimo KV vozača za prijevoz tereta na području zapadne Europe.

Uz životopis, molimo poslati i kopiju vozačke dozvole na adresu: Agilitas grupa d.o.o.

Aleja kralja Zvonimira 2/1 42000 Varaždin KUĆA ruševna, 100 m², glavna cesta; oranica 3000 m², mogućnost gradnje, Petrijanec. Mob. 098/597-325 ozn.1996 NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu.

Mob. 098/178-4600 ozn.1743e KUĆU 80 m² sa okućnicom 800 m² u Remetincu-(Purgari), podajem. Tel. 043/461-649 ozn.105f KUĆA katnica, nedovršena, 3 stana, podrumi, struja, voda. Upitati na: 212-675 ozn.2115b KUĆA prizemnica (dvorišna), 60 m², K. Filića 2, blizina centra, bolnice, autob. kolodvora. Garaža. mali vrt, odmah useljiva, namještena, svi priključci, 38.000 €. Mob. 091/533-5913, 042/231-724 ozn.2021 VIKEND kuća sa voćnjakom, atraktivna lokacija, Čalinec, prodajem. Mob. 098/1619919 ozn.2025

STANOVI PRODAJE se trosobni stan u prizemlju, u strogom centru Varaždina, Nazorova 12, pogled na park i Stari grad, potpuno renoviran 2009.,prilagođen za poslovni prostor tihe djelatnosti, etažno centralno, alarm, režije minimalne, u dvorištu veliko parkiralište gdje je garaža koja pripada stanu. Stan podoban za stanovanje uz male preinake. Cijena po dogovoru.

Slike na njuškalu hr. broj oglasa 2702976.

Informacije 042/332-670, 098/446-710 ozn.280c GRABANICE Najpovoljnije! Dvosobni 37,50 m², trosobni 55 m²,trosobni 69 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PONUDA tjedna! Jednosobni stan 45 m²u Vukovarskoj -37.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c POVOLJNO! Jednosobni stan 25 m² u Zagrebačkoj - 22.000 € te garsonijera 31 m² Dravski Vrtovi po 1.020 €/ m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c TROSOBNI novogradnja 74 m² u Matka Laginje, mirni kvart, podzemna garaža! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

B. RADIĆA 52 m² i 60 m², Zagrebačka 62 m², Vukovarska 67 m², R. Boškovića 76 m², B. Radića 84 m² (et. gr)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice - 95 m² (90.000 €), 88 m², 81 m², 38 m², T. Ujevića 58 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c

POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, mesnica… Jalkovečka 3a.

Mob. 091/545-7285 ozn.1978

NOVI 2-sobni: M. Krleže 1, 57 m², II. kat, komforan, klima.1.550 €/m²i Grabanice 3, 3-sobni; 76 m², sa garažom 1.200 €/m² moguća zamjena za more. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Hallerovoj aleji 1 Varaždin. Sastoji se od 5 uredskih prostorija ukupne površine 90 m², u prizemlju. Parking osiguran sa rampom, wc, priključak vode, struje, telefon, grijanje. Poseban ulaz, cijena po dogovoru.

Mob. 099/2580-961 ozn.37c

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući.

MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1741e DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508-0026, 042/231377 ozn.2112b DVOSOBNI stan, 63,20 m², stambeni prizemni niz, zeleno dvorište, parkiralište, šupa, podrum, svi priključci, prodajem, 45.000 €, Optujska 64. Mob. 098/185-8524 ozn.2114b JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/8814794 ozn.2121b DVOSOBNI stan, 59,65 m², useljiv, Ive Režeka 1A, III. kat (bivša Kidričeva), u Varaždinu, etažno grijanje, sva brojila i uredni papiri, prodajem. Tel. 042/312-932, 099/721-3373 ozn.2014

SKLADIŠNI prostor 100 m², Varaždin, iznajmljujem. Mob. 091/7260-777 ozn.1992 IZNAJMLJUJEM ulični poslovni prostor 15 m², u Meštrovićevoj ulici u VŽ, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.1998 POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem.

Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1742e SKLADIŠNI prostor 300 + 400 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c CAFFE BAR u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.2032 TRI povezana poslovna prostora 50, 50, 100 m² + tavan + podrum, Blažekova 3, prodajem. Mob. 098/702-701 ozn.2123b

NAJAM IZNAJMLJUJE se jednosobni 31 m², dvosobni stan 56 m² blizina centra, trosobni lijepo uređeni 65 m² u A. Kralja Zvonimira! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846-691 ozn.2020

ŠATOR 5 x 5 m i 7 x 5 m za sve prigode, iznajmljujemo! Mob. 095/822-3090 ozn.1910

JEDNOSOBNI, 35 m², Meštrovićeva i 3-sobni 59 i 69 m², Grabanice. Mob. 099/8000557 ozn.2033

JEDNOSOBNI stan u Varaždinu, Ivana Meštrovića kod bolnice, iznajmljujem. Upitati na: 091/902-6234 ozn.1959

ZEMLJIŠTA #J '2'PS Ȧ =ĨĉåàĊÑ ÜÜȦ JÑĉàıČı ı &ĤÑĪßÿÝÿȦ ɸɳɳȦ ɹɳɳ ÿČÿ ɵɴɺɳ đʨȦ ġėûėáĒė ŀÑ ÿŀûĤÑáĒĉıȨ ĊıßÑȦ áĉåàĉÿþ ĺĤĮÿßÑȦ ÑđÜıČÑĒĮå ÿ áĤıûå áĉåČÑĮĒėĨĮÿȦ ɷɳ ɦȹđʨȦ ġĤėáÑĉåđȩ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɼɺɸɷȿɹɷɸ ėŀĒȩɵɳɴɻ

RESTORAN u Varaždinu traži kuhara/icu s iskustvom. Uvjeti odlični. Više informacija na broj telefona: 091/268- 4720 ozn.15c GRAĐEVINSKA tvrtka traži KV tesara. Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c GRAĐEVINSKI obrt prima na rad zidara i tesara. Rad na moru,.

Mob. 091/539-7618 ozn.387a DVOSOBNI, namješteni stan u Kozarčevoj i dvosobni, nenamješteni stan u Zagrebačkoj, iznajmljujem. Mob. 092/297-7123 ozn.2045

APARTMANI APARTMAN u Sv. Petru na moru kod Biograda, iznajmljujemo. Blizina mora.

Mob. 098/705-384, 042/260-840 poslije 15.00 h ozn.1976 PAG-grad, iznajmljujem apartman studio, blizina mora, terasa, parking. Mob. 098/633-041 ozn.385a ROGOZNICA kod Šibenika, dvosobne i trosobne apartmane, iznajmljujem. Tel. 042/739-225 ozn.1983 SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30% . Mob. 098/9695884 ozn.1748e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a.

Mob. 098/951-8248 ozn.1744e

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

IZNAJMLJUJEM sobe zasebno i tri kupaone, Flat Internet, moderna kuhinja. Mob. 091/556-9386 ozn.1966

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

NOVOUREĐENI, manji, jednosobni stan, u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268233 ozn.161c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

IZNAJMLJUJE se (ili prodaje) starija trosobna kuća, 90 m², cijela ili pojedinačno, 15 min. do centra. Mob. 098/1627-405 ozn.114c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

1-SOBNI: Dravska 28 m², Trakošćanska 31 m², Ludbreška 44 m² (et.gr.), Zagrebačka 25 m² i 33 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

VARAŽDIN; Gospodarska ul., Doljan, Križanec. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

JEDNOSOBNI, namješten stan u centru, 45 m², pogodan i za poslovnu djelatnost, iznajmljujem. Mob. 091/1636-370 ozn.1975

2.SOBNI, odlična lokacija: Režekova 48 m² i Križanićeva 48 m², uređeni, sva brojila zasebna. Povoljno! Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c

ZEMLJIŠTE 8625 m² s vikend kućicom, na prekrasnom položaju, u Druškovcu. Mob. 098/597-325 ozn.1996

JEDNOSOBNI, namješteni stan u Trakošćanskoj, Vž, cijena 1.200 kn+ režije, iznajmljujem. Mob. 098/997-6997 ozn.2105b

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/2320350. 091/352-0083 ozn.1742e

SOBU u stanu, preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.388a

POSLOVNI PROSTORI

POSAO

VARAŽDIN, atraktivan poslovni prostor, 21,18 m², sa spremištem u galeriji iznad lokala, u podrumu lokal br. 23 poslovnog centra Coning, iznajmljujem.

Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.1972

2-SOBNI; Zrinskih i Frankopana 47 m², 31.000 €, V. Novaka 58 m², 50.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 800 €/ m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1716

24. svibnja 2011., br. 366

NOVI, namješteni, dvosobni stan, 38 m², S. Vukovića 8b, iznajmljujem. Mob. 099/3109438 ozn.1987 NOVIJI 1,5 sobni stan, moderno i kompletno namješten, iznajmljujem na kraće ili dulje vrijeme. Može i tvrtkama.

Mob.098/9545-632 ozn.1746e TROSOBNI stan iznajmljujem studentima ili kao poslovni prostor. Kompletno namješten. Mob. 098/9545-632 ozn.1747e JEDNOSOBNI, namješteni stan u centru grada, iznajmljujem. Tel. 233-772 ozn.2109b UREĐENI stan, 45 m², u Trakošćanskoj, 1. kat, iznajmljujem zaposlenim osobama/studentima. Mob. 095/861-7624, 091/9200-613 ozn.2116b JEDNOSOBNI, namješteni stan u zgradi, u Trakošćanskoj ulici 20, iznajmljujem. Mob. 091/253-8588 ozn.2126b DVO I POL sobni stan, 72 m², u Harambašićevoj ulici, iznajmljujem. Mob. 098/267566 ozn.2009 DVOSOBNI, namješten stan u blizini bolnice, prizemlje, iznajmljujem. Upitati na: 091/577-2922 ozn.2024 JEDNOSOBNI, namješten stan, iznajmljujem. Mob. 091/8959-800 ozn.2028

TOMOS i GENERIC motocikli sada u novim akcijskim ponudama. Sve informacije: Janka Leskovara 2, tel. 230-140, AUTO CENTAR DAKRA ozn.256c FIAT PUNTO, 1997. g., reg. do 11/2011, povoljno prodajem. Mob. 095/503-6125 ozn.1956 CITROEN C3, 2006. g., 30 000 km, prvi vlasnik, u izvrsnom stanju, 55.000 kn. Mob. 098/1939-208 ozn.2002 KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Audi 100 2.4 diesel, reg. 2/2012, 1.299 €. Mob. 098/777-095 ozn.2003 RENAULT MEGANE 1.9 DTi, ‘01. g., full oprema, reg. 1 g., 5 vrata, kao novi, 3.550 €; Golf IV 1.6i-16V, ‘00. g., full oprema, reg.

1 g., odličan, 4.499 €! Mob. 091/1437-007 ozn.2049 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.2049 SUZUKI SWIFT 1.3 GLS, ‘01. g., 126 000 km, crveni, potpuno ispravan. Mob. 099/8315392 ozn.2110b CITROEN XSARA, ‘98. g., reg. 5/2012, puno opreme, 2.150 €, prodajem. Moguća zamjena za karavan. Mob. 091/501-9906 ozn.2129b RENAULT 19 1.7i, ‘91. g., metalik, boja, garažirani, sačuvani, puno opreme, reg.

11/2011, 850 €. Mob. 095/518-4814 ozn.2048

PRIMAMO u radni odnos KV zidare sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c BOUTIQUE Ana Kraš traži prodavačicu. Životopise šaljite na: Boutique Ana Kraš, Pavlinska 5, Varaždin. Natječaj traje do 31.05. ozn.145c TRAŽE se djevojke za rad u Caffe Baru. Info: 095/911-5102 ozn.218c TRAŽIMO osobe s iskustvom u MLM-u.

Najuspješnija tvrtka mrežnog marketinga.

Dogovor za poslovni sastanak: 098/9057159 ozn.2047

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ = G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 08/'#=_= NS_ 8' ĨåĤĺÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿ ɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿ ĊėĒĮıĤÑȩþĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

ZEPPELIN Ɂ S &8' 0 J= Ȩ 2 S_Ȧ _ Ȧ đėĒÿĮėĤÿȦ ĊėđġĉıĮåĤÿȦ ČÿĒÿĉåȦ ÑıĮė &ÿȿ"ÿȦ îėĮėȦ ĊÑđåĤåȦ ĊıßÑĒĨĊÿ ÑġÑĤÑĮÿȦ ĮåČåîėĒÿȦ ĊČÿđå ÿĮáȩȩ I dalje najjeftiniji! _ÑĤÑłáÿĒȦ eÑûėĤĨĊÑ ɴɶȦ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɹɼɸ ėŀĒȩɹÝ

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SADILICU za zelje, loparnik za kukuruz, prodajem. Tel. 716-195 ozn.2097b

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-

24. svibnja 2011., br. 366

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi 47

Tražimo radnika za rad u vinogradu na području Vinice tijekom čitave godine.

Radno iskustvo u obradi vinograda i podrumarenja.

Moguć radni odnos. U ponudi navesti između ostalog osobne podatke kao i broj telefona ili mobitela.

Javiti se na broj telefona: 098-240-400 od 8-14 sati.

7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c GRAĐEVINSKA firma izvodi sve vrste građ. radova, gradnja kuća od temelja do krova te postava rubnika i tlakavaca sa garancijom. Mob. 091/511-0682 ozn.81c TLAKAVCI – priprema i postava tlakavaca, rubnika, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Izvodi firma sa iskustvom.

Mob. 091/511-0682 ozn.81c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c

fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.1707

sipine, kvalitetne zemlje, kratko piljena bukova drva, strojni iskopi terena. Mob. 099/3530-180 ozn.2037

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistem i , n ove i n s t a l a c ij e , a d a p t a c ij e , popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.1722

USLUGE prijevoza kamionom i kombijem (selidbe, dostave), moguć najam kombija.

Mob. 091/504-6735 ozn.2044

POSTAVA tlakovaca, uređenje okoliša, sijanje trave, izvedba kanalizacije, hidroizolacije i sitni zidarski radovi, www. tlakovci.hr, 098/260-009 ozn.1865 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.1879

SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser.com,ozn.284c

IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542336 ozn.1935

NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c

MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.1935

STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn.

Mob. 091/543-8985 ozn.292c

KERAMIČARSKE radove i ručnu izradu mozaika, izvodim kvalitetno i povoljno. Tel 214-565, 091/121-4565 ozn.1897

VODOINSTALATERSKI obrt Mario: povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju; odvoz šute: Mob. 095/5145-755 ozn.295c KERAMIČARSKO - kamenarski radovi, zidane kuhinje, kamini. „Mario“ Varaždin, mob. 098/790-533, 095/9117-150, 042/211-085 ozn. 301c GIP TRAMGRAD d.o.o. izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c

KNAUF, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja i poslovnih prostora. Mob. 098/932-0255 ozn.1952 VRŠIMO usluge: iskopa, navoza, postavu rubnika i tlakavaca, asfaltiranja, žbukanja i ostalog uređenja. Mob. 095/5110-999 ozn.1957 NJEGOVATELJICA prima na čuvanje, smještaj i skrb, stare i nemoćne osobe, med. nadzor, 2.500,00 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.1971 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.1983 SOBOSLIKARKO-LIČILAČKI obrt – Izvodimo sve vrste soboslikarskih radova, bojanje fasade, knauf sistemi. Akcija toplinskih fasada! Mob. 095/922-0257 ozn.2011

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

SERVIS, prodaja i montaža klima uređaja, prodaja i montaža fotonaponskih sustava za vikend. Mob. 099/4747- 282, 042/7474282 ozn.310c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.1678

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267065 i 042/612-512 ozn.203c

ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641-308, mob.

091/762-4286 ozn.1681

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2036

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska

FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska,

KERAMIKA – novogradnja i adaptacije.

Brzo i kvalitetna postava. Mob. 099/4135692 ozn.2027

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.2051 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob.091/540-2681 ozn.65d

ŽIVOTINJE VIŠE komada svinja i jednu krmaču za klanje, prodajem. Upitati: 641-137, 098/764408 ozn.2100b PATKE – domaće, male dvotjedne, cijena 15 kn. Tel. 042/657-484 ozn.2022 MALTEZERI – umiljati, zdravi, prekrasni štenci, očišćeni od parazita, povoljno prodajemo. Mob. 098/395-031 ozn.2043 FARMU za tov, 400 kom. svinja, iznajmljujem. Linije za automatsko hranjenje. Mob. 091/2530-685 ozn.2125b

OSTALO ŽIVIM sa sinom i oba dvoje smo nezaposleni. Zapali smo u jaku novčanu krizu.

Ne mogu podmirivati režije, niti ostalo.

To malo što dobijemo nije dovoljno niti za najosnovnije potrebe pa stoga molim dobre ljude ako je moguće da nam malo pomognu. Broj računa: ERSTE BANK, 3204048748 ozn.1745e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1740e KUPUJEM PALETE 80 x 120 (obične i „Euro“) i 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338, 098/268-934 - kamen ozn.147c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646 ozn.290c KUPUJEM staro, grobno mjesto u Varaždinu. Mob. 098/977-5584 ozn.1965

NAMJEŠTAJ razni te šalaporke, novo, super povoljno prodajem. Tel. 042/320330 ozn.1997 VINO vrhunske kvalitete, frankovka i crni pinot, te bijelo miješano vino (muškat, graševina, rajnski rizling, sauvignon), mogućnost dostave, cijena 10-12 kuna, pogodno za ugostitelje, svadbe… Tel: 098/268-250 ozn.1738 OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736 ozn.2051 BRAČNI krevet i šivaču mašinu, prodajem.

Upitati: 042/231-968 ozn.2113b PISAĆE strojeve - neispravne, a ispravne - šivače ,el. mot. 0,5 V i agregat za struju, prodajem. Tel. 312-932, 099/721-3373 ozn.2025 VINO kvalitetno cijep, 300 l; prijevoz kombijem i traktorom, selidbe, odvoz šute.

Mob. 098/9940-222 ozn.2034 KREVET bračni 205 x 185, madraci zima/ ljeto, podnica, spremište, vrlo povoljno.

Mob. 091/536-1539 ozn.2040 TUŠ kada, Njemačka, 90 x 90, polukružna, nova, neraspakirana, vrlo povoljno. Mob. 091/536-1539 ozn.2040 OGRJEVNO drvo bukva, grab, kratko piljena i cijepana + dostava, prodajem. Mob. 091/188-7491, 099/194-7485 ozn.2042

KREDITI KREDITI: nove kreditne linije bez jamaca i HROK-a. Brza realizacija, dugogodišnje iskustvo.

Izrada kompletne financijske analize. Mob. 098/137-5727 ozn.389a NOVO! Inozemni hipotekarni krediti, brza realizacija svih kredita! Pogodnosti za umirovljenike! Pozajmice odmah!

Nada, 099/528-3329, 091/5061660 ozn.2050 BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.2035

HROK NIJE PROBLEM! Jedinstvena ponuda kredita na tržištu! Rješavamo kredite bez obzira na zaostatke i ovrhe za sve zaposlene i umirovljenike u suradnji sa vodećim hrvatskim bankama! Dragan 098/1893-555, Ured 042/210008 ozn. 286c DA LI ZNATE? Još mjesec dana i nema više banke bez gledanja HROK-a! Iskoristite!

Posebni uvjeti za zaposlene u državnim firmama, školama, vrtićima, HP-u, HT-u,

Hr. šumama, Nar. novinama, Plodinama...

Boxmark do 1/2 plaće! Umirovljenici -expresni krediti uz nisku kamatu! Inf: Željka Matušin, 098/591-599, 098/9038995 ozn.138c KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice (za 24 h), zatvaranje C. L., hipotekarni – Austrija. Mob. 098/1627-405 ozn.114c POZAJMICE, umirov. 85 g. starosti. Akcija – do 1. 6. bez HROK-a, C. L. (škole, fakulteti, bolnice, drž. firme). 30.000 € - zaposleni, umirovljenici. Mob. 098/964-5711, 098/290-971, Siniša ozn.1883 ATRAKTIVNI krediti i pozajmice za 24 sata, 12 godina iskustva! Mob. 091/788-0738 ozn.1966 KREDITI bez obzira na HROK i C. L. Krediti za umirovljenike bez obzira na godine.

Pozajmice u roku 24 h do 30.000 kn. Mob. 091/1100-117 ozn.1979 NAJBRŽE i najjednostavnije do gotovine putem čekova te svih vrsta kreditnih kartica, isplata odmah. Mob. 098/9870078 ozn.386a AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.2004 NOVO otvoreno! Krediti za umirovljenike i zaposlene , brzo i efikasno. Danica, 042/505-031, 092/119-0041, 099/5795712 ozn.2026 NOVI ured za kredite! Na čiste odreske od mirovine i male plaće. Mira, 092/1385-062 ozn.2026 SVI krediti na jednom mjestu. Pozajmice – umirovljenici do 85 g. Akcija – državne službe bez HROK-a, C.L. Mob. 098/291004 ozn.2039 NOVAC na ruke odmah! Bez HROK-a i C. L. do 70.000 kn, zatvaranje postojećih zaduženja. Mob. 092/1340-333 ozn.2046 EKSPRES – kratkoročne pozajmice, isplata u 24 h! Bez HROK-a i C. L. , 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene. Mob. 098/205691 ozn.2046 BRZE pozajmice odmah! Bez HROK-a i crne liste do 70.000 kn, bez jamaca. Mob. 091/3388-196, 099/790-6381 ozn.2046

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 47/177, razveden, privlačan i obrazovan, traži poznanstvo slobodne žene, za trajnu vezu. Mob. 099/860-7496 ozn.2101b SLOBODAN muškarac, 51 g., zdrav, uredan, intimno jako aktivan, traži curu, damu, udatu ženu za povremeno, intimno druženje, maženje. Moguća ozbiljna veza. SMS na br. 099/886-5318 ozn.1988 MUŠKARAC srednjih godina traži ženu do 50 g. za susrete. Mob. 098/856-5279 ozn.2008

48 Zahvale i sjećanja RESTORAN SANTA MARIA Optujska 51, Varaždin; tel: 042/330-000 fax: 042/330-506; santa.maria@vz.t-com.hr objavljuje

NATJEČAJ za radna mjesta 1 KUHAR 1 KUHAR – PIZZA MAJSTOR za poslove samostalnog pripremanja hrane Uvjeti: - iskustvo najmanje 2 godine - želja za radom i učenjem - prilagodljivost novoj okolini i poslovnim kolegama Molbu sa životopisom poslati na e-mail, poštom ili osobno donijeti u restoran Santa Maria, a najkasnije 15 dana od objave natječaja.

24. svibnja 2011., br. 366

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti našeg dragog oca, brata, šogora, svekra, tasta, djeda i pradjeda

povodom smrti

MIRKA PISKAČA preminulog 18. svibnja 2011. godine u 82. godini od kratke i teške bolesti.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Osobito zahvaljujemo dr. Štrleku, liječnicima i sestrama Odjela vaskularne kirurgije i liječnicima i sestrama Intenzivne njege.

Veliko hvala župniku Alojzu Pakracu na lijepim riječima oproštaja i molitvi. Počivao u miru.

Ožalošćeni: djeca s obiteljima i ostala rodbina

MIRKA POTOČKOG iznenada preminulog 12. 5. 2011. u 60. godini života.

Najiskrenije zahvaljujem svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Micika s djecom

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

MIRKU ZAHVALA povodom smrti naše drage, dobre i nezaboravne majke, bake, prabake, punice i svekrve

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Micika

ŠTEFE DRUŽINIĆ Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Industrijski tokarski centar d.d. u stečaju, Varaždin, P.Miškine 59a, na temelju odluke Odbora vjerovnika od 12.05.2011. godine, oglašava

JAVNU DRAŽBU za prodaju pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika Osma javna dražba Predmet prodaje su sljedeće pokretnine: 1. Višenamjenski strojevi za obradu drveta i metala, glodalice,bušilice,brusilice,čeparice, preše, cirkulari, blanjalice 2. Viličari ručni 3. Transportna i prijevozna sredstva Ford Mondeo 1997.god Teretno vozilo Volvo 1989. god 4. Mjerni i pomoćni instrumenti 5. Uredska oprema i kancelarijski namještaj Početna cijena za sve pokretnine koje su predmet prodaje iznosi 6.411.281,90 Kuna, koja se uvećava za PDV od 23%.

Na ovoj osmoj javnoj dražbi pokretnine se ne mogu prodati ispod istaknute početne vrijednosti.

Pokretnine se prodaju pod sljedećim uvjetima: Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno uplatile osiguranje u iznosu od 10% početne vrijednosti pojedine pokretnine i to najkasnije do 06. lipnja 2011.godine. Osobe koje nisu uplatile osiguranje u zadanom roku nemaju pravo sudjelovanja na dražbi.

Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun stečajnog dužnika ITC d.d. u stečaju, otvoren kod Međimurske banke d.d. Čakovec, broj 2392007-1100053910 s pozivom na broj ST 81/08.

Javna dražba održat će se u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59 a, Varaždin, dana 07. lipnja 2011. godine u 10.00 sati.

Pokretnine se prodaju po sistemu „viđeno-kupljeno“, franco proizvodni pogoni stečajnog dužnika pa su isključeni svi naknadni prigovori. Prodavatelj ne odgovara za nikakve pravne i materijalne nedostatke.

Kupac koji uspije na dražbi, dužan je uplatiti kupovnu cijenu u roku od 15 dana od ispostave fakture. Iznos uplaćenog osiguranja kupcu će se uračunati u cijenu.

Ako kupac ne uplati kupovnu cijenu u zadanom roku gubi pravo na povrat osiguranja.

Ponuđačima koji ne uspiju na dražbi vratit će se uplaćeni iznos osiguranja u roku od 3 dana od zaključenja javne prodaje pokretnina.

Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene za sve strojeve i svu opremu može se izvršiti u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59a, Varaždin, svaki radni dan od 7-15 sati uz prethodnu najavu na telefon 042 350 883 ili mobitel broj 091 570 7442.

Više podataka o prodaji stečajne imovine možete naći i na: www.sudacka-mreza.hr/ stecaj ili na www.vtsrh.hr u rubrici “web stečaj”.

iznenada preminule nakon kratke bolesti 20. svibnja 2011. u 79. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, znancima, radnicima OVV-a Pogona Varaždin koji su bili uz nas, pružili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama te ispratili dragu nam majku na vječni počinak. Veliko hvala dragome župniku Josipu Vidoviću koji je našu dragu mamu na dostojanstven način, dirljivim riječima, molitvom i misom ispratio na vječno počivalište.

Svima veliko hvala.

Ožalošćeni: kći Biserka s obitelji i sin Ivan s obitelji

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

ĐURE SOKAČA preminulog 19. 5. 2011. u 74. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, izrazili nam riječi utjehe i sućuti te ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala vlč. Sakaču koji se dirljivim riječima i molitvama oprostio od dragog nam pokojnika, ujedno hvala i DVD-u Strmec na ispraćaju.

Svima veliko hvala.

Ožalošćeni: supruga Terezija, sinovi Zvonko, Ivan i Stanko, unuci Nikola, Mateja, Stanko, Josip, Luka, Dario, Tomislav, snahe Božica, Jelena i Đurđica

Izražavamo iskrenu zahvalnost rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima, Udruzi umirovljenika općine Petrijanec, Udruzi domobrana ogranak Varaždin, Udruzi branitelja općine Petrijanec, NK Orač, obitelji Kiđemet i djelatnicima Doma umirovljenih Lekić na izraženoj nam sućuti te položenom cvijeću i svijećama.

Veliko hvala vlč. Ivanu Sakaču na dirljivim riječima utjehe, molitve, oproštaja i svetoj misi zadušnici.

Ožalošćeni: supruga Ana, sinovi Josip, Stanko, Zdravko, kći Anica, snahe Katica, Sanja, Nikolina, zet Josip, unuci Vesna i Ivica, Josip i Barbara, Luka, Lucija, Jasmina, Damir, David i praunuka Ivona, brat Đuro, šogorice Marta i Katica, nećaci i nećakinje te ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV suprugu

STJEPANU CRNČECU Bol i tuga na vrata je došla od svega jača, čuje se samo jecaj plača.

Ta bol i tuga svuda me prati i slika Tvoja u srcu će ostati.

Supruga Ana *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, djedu, svekru, tastu i pradjedu

STJEPANU CRNČECU

dragom bratu

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

ĐURI SOKAČU preminulom 19. 5. 2011. u 73. godini.

Sinovi Josip, Stanko, Zdravko i kći Anica, snahe Katica, Sanja, Nikolina i zet Josip, unuci i unuke Vesna i Ivica, Josip i Barbara, Luka, Lucija, Jasmina, Damir i David, praunuka Ivona

Brat Pavao i obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

dragom bratu

U 73. godini života 16. svibnja preminuo je naš voljeni suprug, otac, brat, djed i svekar

ĐURI SOKAČU preminulom 19. 5. 2011. u 73. godini.

Brat Ivan i obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

ĐURI SOKAČU preminulom 19. 5. 2011. u 73. godini.

Brat Josip i obitelj

FRANJO BANIĆ Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i poduzeću Bernarda d.o.o. Pušćine na pažnji i suosjećanju koje nam je ukazano u trenucima najveće boli i tuge. Zahvaljujemo djelatnicima OB Varaždin, radilište JIL 1 koji su svojom brigom i pažnjom olakšali teške i bolne trenutke našeg Franje. Osobito zahvaljujemo svima koji su nam iskazali poštovanje svojim dolaskom na posljednji ispraćaj te mu odar okitili cvijećem i svijećama.

Ožalošćena obitelj Banić

na

sa slikom već od 100 kn!

STJEPANA CRNČECA koji je preminuo 13. svibnja 2011. u 74. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

Posljednji pozdravi, zahvale i sjećanja

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, svekra, tasta, djeda, pradjeda, brata i šogora

MIJU KLANEČEKA

SJEĆANJE na dragog

IZIDORA BIŠKUPA

25. 11. 2010. – 25. 5. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

28. V. 2007. – 28. V. 2011.

Vrijeme prolazi, tugu ne briše, što dalje teče, boli sve više.

Tvoji najmiliji

Supruga Katarina, obitelji Biškup i Slunjski

Zahvale i sjećanja 49

24. svibnja 2011., br. 366

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

povodom smrti naše drage i voljene supruge, majke i bake

MILKE IVANČAN rođ. SELEC preminule 15. svibnja 2011. godine u 88. godini života nakon duge i teške bolesti.

Dirnuti iskrenom pažnjom u trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na riječima utjehe, izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama na odar te ispraćaju na vječni počinak drage nam pokojnice.

Hvala liječnicima i medicinskom osoblju Specijalne bolnice u Novom Marofu, Odsjek III, na dugotrajnom liječenju i brizi.

Posebno zahvaljujemo gđi Blaženki Beli na nesebičnoj pomoći do posljednjih trenutaka života pokojnice.

Puno hvala velečasnom Karlu Koračeviću na molitvama i dirljivim riječima oproštaja. Od srca svima iskreno veliko hvala.

prof. MANDE BABOK

dragoj majci, punici, baki i prabaki Kći Jelka, zet Slavko, unuka Danijela i Tomislav, unuk Igor sa suprugom Sanjom i praunuk Lovro

Suprug Ivan, sin Boris, kći Renata, snaha Tanja, zet Ivica, unuci Martin, Lucija, Marta i Ivan

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj majci, svekrvi i baki Sin Vilko, snaha Ana, unuk Marinko i unuka Jasmina *****

POSLJEDNJI POZDRAV

JOSIP LEBINEC 25. 5. 2010. – 25. 5. 2011.

preminule 15. 5. 2011. godine u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, dragim prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Hvala kolegama i djelatnicima Elektrostrojarske škole Varaždin te djelatnicima Hrvatske pošte d.d. Varaždin. Posebnu zahvalnost dugujemo svim liječnicima i medicinskom osoblju koji su je liječili i pomagali za vrijeme dugogodišnje borbe s teškom i opakom bolešću. Hvala dr. Nikšić, dr. Bosak, dr. A. Mosavec te svem medicinskom osoblju Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. Veliko hvala liječnicima, medicinskim sestrama i svem osoblju Hematološko-onkološkog odjela i Dnevne bolnice Opće bolnice Varaždin, posebno dr. Vojnoviću, dr. Ćorko i dr. Antončiću, za sveukupnu pomoć i razumijevanju, posebno u posljednjim danima života.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćena obitelj

IN MEMORIAM

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN BENČIĆ 25. V. 2008. – 25. V. 2011.

U srcu uvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Tvoja supruga Đurđa s djecom

SJEĆANJE

DORICA JURANKO 27. 5. 2001. – 27. 5. 2011.

Hvala svima koji Te se rado sjećaju.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ZLATKO LACKOVIĆ 24. 5. 2001. – 24. 5. 2011.

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše voljene majke, bake i svekrve

RUDOLF BANIĆ

IVANKE NOVOSEL rođ. VITEZ preminule 17. svibnja 2011. u 80. godini života.

Dirnuti iskrenim izrazima sućuti upućenim u trenucima tuge zbog nenadoknadivog gubitka, zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima, kolegama, susjedima i znancima kao i učenicima 4. f razreda Prve gimnazije Varaždin, generacija 2010./2011. Posebno hvala liječnicima i medicinskom osoblju varaždinske bolnice, osobito Odjela ginekologije i Odjela intenzivne skrbi Kirurgije. Svima veliko hvala.

Ožalošćena obitelj *****

Godine prolaze, ali misli i sjećanje za Tobom ostaju.

Tvoji najmiliji

28. 5. 2001. – 28. 5. 2011.

Ni godine ove koje su prošle i vrijeme koje teče, sjećanje i ljubav na Tebe, nikad izbrisati neće.

TUŽNO SJEĆANJE

ĐURĐICA KENEŠKI rođ. KIHAS 26. 5. 1986. – 26. 5. 2011.

Tvoj sin Marijan s obitelji

Vrijeme prolazi, uspomene i sjećanje na Tebe ostaju zauvijek.

Mama Magdalena

TUŽNO SJEĆANJE

DARKO PAVLOVIĆ 26. 5. 2009. – 26. 5. 2011.

SJEĆANJE

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

na voljenu suprugu, majku, baku i prabaku

JELU FERENEC 23. 5. 2009. – 23. 5. 2011.

Supruga Gordana, sinovi Tihomir i Antonio

Naše molitve i sjećanja uvijek su s Tobom.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

dragoj mami, baki i punici

IVANKI NOVOSEL

SJEĆANJE

DARKO PAVLOVIĆ

S ljubavlju ćemo Te se sjećati, po dobroti pamtiti, u srcu zauvijek nositi.

26. 5. 2009. – 26. 5. 2011.

Tvoji: Seka, Kruno, Luka i Jerko

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji roditelji

SJEĆANJE na naše drage roditelje i brata

GABRIJELA

ANU

JOSIPA

† 25. 5. 1979.

† 5. 9. 2001.

† 27. 4. 1996.

TUŽNO SJEĆANJE

HORVATIĆ

na dragu mamu, baku i svekrvu

Hvala svima koji vas nisu zaboravili.

ZORICU MAKOVEC 27. V. 2001. – 27. V. 2011.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VALENTINA PTIČEKA 20. V. 2009. – 20. V. 2011.

U srcu i mislima čuvamo uspomenu na Tebe.

DRAGUTIN CENER S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Supruga Ljubica, sin Željko, kći Vesna, snaha Brankica, zet Zlatko i unuci Dorian, Ivor i Luka

na

BOŽENU KRIŽANEC rođ. BUBNJAR 28. 5. 1995. – 28. 5. 2011.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji roditelji i sestre s obiteljima

SJEĆANJE

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

na voljenu

SLAVICU CMREČNJAK 25. 5. 2003. – 25. 5. 2011.

Ljubav se proteže i na one koji su u toj Božjoj ljubavi umrli,

Godine prolaze, tuga je ista.

jer je ljubav život duše kao što je duša život tijela. (sv. T. Akvinski) Hvala svima koji je se sjećaju u molitvi.

Sv. mise zadušnice služit će se 25. 5. u 8.00 i 6. 6. 2011. g. u 19.00 u crkvi sv. Nikole Biskupa – Varaždin

Supruga i kćerka s obitelji

Tvoji: Jasna, Lina, Zdravko i Filip

DRAGUTIN DRŽAIĆ 29. 5. 2008. – 29. 5. 2011.

SJEĆANJE

MILKA VITEZ 20. 5. 2008. – 20. 5. 2011.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

ANTONIJA KUŠEN

SJEĆANJE

AUGUSTA SMETIŠKA 28. 5. 2007. – 28. 5. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

19. 5. 1999. - 19. 5. 2011.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

Supruga i unuka Valentina

SJEĆANJE 26. 5. 2009. – 26. 5. 2011.

Barica i Magdica s obitelji

na

Obitelj Vitez

POSLJEDNJI POZDRAV našoj baki i prabaki

MIROSLAVI BREZOVEC „Moju dušu obuzme silna radost života: Izvadivši ludo srce, na dlanu bih ga pružio Tebi…“ Unuci Zoran, Gordana, Darko, Tamara i Irena, praunuci Vanja, Filip, Toni, Janja, Nina, Jakov, Lara i Marin

50 Zahvale i sjećanja

24. svibnja 2011., br. 366

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenoj supruzi, mami, sestri, baki, svekrvi, punici, šogorici i teti

voljenoj mami, baki, svekrvi, i punici Da imam života sto, ne bi mi dosta bilo, da zahvalim Tebi, mama, za Tvoje anđeosko krilo.

Kada bih imala ljubavi sto, ne bih ni s njima znala kako Ti reći hvala, za život, za ljubav, za sreću koju si meni dala.

Mama, ove riječi su za Tebe, nemam ništa osim sebe i cvjetova ovih par.

Mama, za svu ljubav, suze Tvoje, ove riječi, srce svoje Tebi darujem na dar.

Tvoja kći Danijela i Zoran ***** Draga mama, pokazala si nam svijet pun ljubavi, istinskih vrijednosti, izvela nas na pravi put i usrećila nas više nego što možeš zamisliti. Hvala Ti, mama, hvala Ti na svemu.

Tvoj sin Davor i Dijana ***** Tvoje su ruke još u mojoj kosi, Tvoje su usne na čelu mom, rano se sunce vidi u rosi, sretna sam bila u zagrljaju Tvom.

Proljetno jutro, ptice u travi i tiha šuma na kraju grada, negdje nad nama nebo se plavi, a ja se pitam: „Majčice, gdje si sada?“

VESNI VUGRINEC rođ. TKALČEC

Tvoja kći Marija i Josip

6. 8. 1957. – 15. 5. 2011.

***** Kad bismo Ti barem mogli pokloniti mali djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se veselo lice nasmije i da sve bude kao prije.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, znancima i poslovnim suradnicima.

Hvala liječnicima: dr. Kocmanu, dr. Kopreku, dr. Dolgošu, dr. Vojnoviću, dr. Keretiću, prim.

Kolaru te osoblju Abdominalne kirurgije. Posebno zahvaljujemo odjelu i svim djelatnicima Dječje kirurgije Opće bolnice Varaždin. Ujedno hvala svima koji su nam uputili riječi utjehe, okitili odar cvijećem te otpratili dragu nam suprugu i majku na vječni počinak.

Tvoji unuci Sven i Leon ****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri, šogorici teti

Ožalošćeni: suprug Zvonko, kćeri Danijela i Marija, sin Davor, snaha Dijana, zetovi Zoran i Josip i unuci Sven i Leon

VESNI

*****

U rajskim visinama srest ćeš mnoga poznata lica, a na zemlji živjet ćeš u našim srcima.

Nek’ čuvaju Te anđeli nebeski…

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoj brat Zlatko i šogorica Jasna

voljenoj supruzi

***** Svatko ima svoju zvijezdu. Naša zvijezda bila si Ti. Čuvali Te anđeli nebeski.

VESNI VUGRINEC

Tvoja sestra Tatjana s obitelji

U snu ja sanjam nju i njene plave oči, zaboravim sve brige i kažem: „I one će proći!“ Polako prolaze dani, a za njima još teže noći, u moj san će uvijek dolaziti njene plave oči.

Tvoj suprug Zvonko

POSLJEDNJI POZDRAV

**** Otišla si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i bolna uspomena…

Tvoja šogorica Biserka

VESNI VUGRINEC „Otisci što ih ostavlja čovjek na čovjeku su vječni…“ S tugom i poštovanjem ODSJEK DJEČJE KIRURGIJE OB VARAŽDIN

SJEĆANJE na voljenu suprugu i mamu

ŠTEFANIJU POSAVEC KOVAČ 23. 5. 2010. – 23. 5. 2011.

Kad bih Ti barem pokloniti mogao mali djelić života svoga – da Ti srce zakuca,

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

našoj dragoj

dragoj

na dragu mamu

VESNI VUGRINEC

MARIJU GALEKOVIĆ

Nek’ s anđelima Tvoj duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Deset godina odsutna si iz naših života, ali Tvoja prisutnost u našim sjećanjima bit će vječna.

Ujna Josipa i bratić Dražen s obitelji

Tvoji sin i kći s obiteljima

2001. – 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

dragoj supruzi, majci, baki i svekrvi

na supruga, oca, svekra i djeda

JOSIPI MARTINČEVIĆ

26. 5. 2010. – 26. 5. 2011.

iznenada preminuloj 15. 5. 2011. u 58. godini života.

Imati Tebe i biti dio Tebe naše je životno bogatstvo,

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i susjedima na iskrenoj sućuti.

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Miljenko, unuci Bruno i Luka, snaha Lidija *****

da Ti pogled zablista, da Ti se veselo lice nasmije, da se vrate sretne godine i da sve bude kao prije.

POSLJEDNJI POZDRAV

Suprug Ivan

našoj dragoj sestri i šogorici, prerano preminuloj

*****

JOSIPI MARTINČEVIĆ

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Sestra Dragica, šogor Vladimir i nećaci s obiteljima

MILANA MAĐARA

a zajedništvom, ljubavlju i sjećanjima nadvladavamo prazninu koja je ostala Tvojim odlaskom. Bio si nam i ostao uzor, inspiracija, misao vodilja kroz život. Uvijek ponosni na Tebe.

S ljubavlju: supruga Ružica, kći Natalija, sin Zoran, snaha Zrinka i unuk David

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

SJEĆANJE

MIJO KATALENIĆ 29. 5. 2009. – 29. 5. 2011.

Kći Marijana, zet Elvis i obitelj Tomek *****

Ni godina koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikada izbrisati neće.

Kći Ivana, zet Mladen i unuk Kruno *****

Prošla je bolna godina dana, u srcu ostala rana.

Na grobu Tvome tišina, a u domu našem velika tuga i praznina.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj sestri

Tvoja obitelj

JOSIPI MARTINČEVIĆ – PEPICI † 15. 5. 2011.

Tvoji najmiliji Julijana, Lidija i Mirko

SJEĆANJE

Kći Marina, zet Tomislav, unuci Filip, Lucija i Lukrecija *****

Dragoj kumi

ŠTEFANIJI POSAVEC KOVAČ

SJEĆANJE

STJEPAN KAVUR 12. 5. 2008. – 12. 5. 2011.

Dan za danom prolazi, tuga iz srca ne odlazi. Na Tvom grobu gase se svijeće i vene cvijeće, ali tuga za Tobom prestati neće.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Kumovi Štefanec, kumče Mario i Kristijan s obiteljima

Sin Dražen s obitelji

MARIJAN GOLUBIĆ † 3. 4. 2005.

ANICA GOLUBIĆ † 27. 5. 2008.

Ne prođe dan da vas se ne sjetimo.

Sinovi Dražen i Srećko s obiteljima

Zahvale i sjećanja 51

24. svibnja 2011., br. 366

BOLNO SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

na mog dragog supruga

povodom smrti i preranoga gubitka našeg dragog

JOSIPA BOGDANOVIČA 24. V. 1991. – 2011. Život nestane u trenu, ali sjećanje i uspomena ostaju zauvijek.

VLADIMIRA NOVAKA dipl. ing.

Tvoja supruga Marijana

ANTONIJA POZDER

FRANJO POZDER

19. 5. 2006. – 19. 5. 2011.

26. 5. 2005. – 26. 5. 2011.

SJEĆANJE

U našim ste mislima i uspomenama.

na dragog supruga i oca

Vaši najmiliji

PEJČU STOJILJKOVIĆA 27. 5. 2009. – 27. 5. 2011. Život nestane u trenu, ali sjećanje i ljubav ostaju.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

ZOKIJA – ZORANA PLANTAKA 24. 5. 2008. – 24. 5. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE na sestru

i

supruga

Vrijeme prolazi, tuga ostaje!

Nedostaješ nam sve više…

Tvoji najmiliji: supruga Vesna, sinovi Nikola i Petar, tata Đuro i Marija, punica Marija

TUŽNO SJEĆANJE na

MARKA MALČECA JELENU KLOPOTAN

VOJU STEFANOVIĆA

2010. – 2011.

1990. – 2011.

Draga sestrice, otišla si mirno u moj tih dom, a mene ostavila samu da tugujem za Tobom. Zlobna pastorka nije Ti dala da snivaš uz supruga svog. Spavajte mirnim snom do dolaska mog.

Tuguje za vama sestra i supruga Julka

26. 5. 2009. – 26. 5. 2011.

Dvije su godine prošle kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Na Tvom grobu gase se svijeće i vene cvijeće, ali tuga za Tobom prestati neće.

Tvoji: supruga, sinovi, kći, snahe i unuci

preminulog 14. svibnja 2011. godine u 44. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Dirnuti iskrenom pažnjom i stvarnom podrškom u trenucima neizrecive boli, od srca toplo zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, kolegama i znancima koji su nam pružili istinsku i stvarnu utjehu, izrazili sućut, iskazali duboku ljudsku plemenitost i brižnost, okitili odar cvijećem i svijećama i dostojanstveno ga ispratili na njegovo posljednje putovanje.

Hvala liječnicima i medicinskom osoblju KB Merkur Zagreb, posebno dr. Ivici Kocmanu na stvarnom trudu, vjeri i neodustajanju, hvala onkologu dr. Fedoru Šanteku, koji je stručnošću i upornošću bio temelj naše nade, hvala dr. Dubravki Dvorščak i osoblju Endokrinološkog odjela OB Varaždin na njezi, liječenju i beskrajnoj potpori. Neizmjerno hvala dr. Ivani Kudelić i sestri Katici Ladić na postojanoj skrbi i iskazanoj ljudskoj i stručnoj podršci tijekom liječenja. Najiskrenije hvala djelatnicima Hrvatskih voda na čelu s direktorom, gospodinom Jadrankom Husarićem, posebno kolegama Hrvatskih voda Varaždin i direktoru Ivanu Cerovcu na bezuvjetnom angažmanu i podršci tijekom bolesti, brojnim brzojavima sućuti i osobnoj prisutnosti u ovim teškim danima. Posebno hvala gospodinu Zoranu Đurokoviću na nadahnutim riječima oproštaja. Hvala učenicima i razrednicama 5. b i 5. a razreda OŠ Vidovec te ravnatelju Predragu Mašiću kao i učiteljicama gđi Ani Sajko i gđi Silvani Fišter na višegodišnjem razumijevanju i pomoći. Zahvaljujemo limenoj glazbi DVD-a Vidovec. Posebno toplo hvala našem župniku Nikoli Bukovčanu kao i župnicima Miji Horvatu i dr. Karlu Koračeviću, koji su se molitvom i plemenitim riječima oprostili od našeg Vladeka, a nas ispunili dubokom nadom vjere.

Još jednom veliko hvala svima.

S ljubavlju, njegova obitelj

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

na našeg dragog

na moju majčicu

STJEPANA RAUŠA

JELENU KLOPOTAN

24. V. 2007. – 24. V. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

2010. – 2011.

Snivaj mi, draga majčice, na krilima dobrih anđela. Hvala Ti za sve.

Tvoja obitelj

Kći Lela i zet Dado

SJEĆANJE

SLAVKO ŠOKMAN

TUŽNO SJEĆANJE

22. 5. 2006. – 22. 5. 2011.

JELENA KLOPOTAN

Po dobru Te pamtimo i u srcu zauvijek čuvamo!

2010. – 2011.

Jedne majske noći, zatvorila si svoje umorne oči. U životu sve si nam dala i od sveg srca Ti hvala.

Vole Te Tvoji Željkica, Jelena, Dražen i mali Tin

Supruga Božena i djeca s obitelji

na

FRANJU VRČEKA † 23. 5. 2008. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Josipa i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

mojoj ljubavi

VLADEKU NOVAKU Bio si mi zanos, ushit koji traje, ostvaraj mog srca koji puninu daje.

Bila sam ti more… pučina i stijena, vjetar koji prati stope mojih mijena. A sada si beskraj koji u meni biva… Trajanje i ljubav…. naša… stvarna… živa!

Tvoja Vesna *****

MOJEM VOLJENOM tati

VLADEKU NOVAKU ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, djeda i tasta

SJEĆANJE

*****

U VJEČNI SPOMEN

…postao si lahor, čujem Te u krošnji, postao si šapat, slušam Te u priči…

Ti znaš da Te čujem!

Volim Te, Ivan

IVANA DUIĆA

*****

preminulog 11. 5. 2011. u 84. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima Trakošćanske 24 na iskrenoj sućuti i cvijeću kojim su okitili njegov odar.

Hvala osoblju Specijalne bolnice za kronične bolesti u Novom Marofu koje se uz sve poteškoće brinulo da mu olakša boravak kod njih.

Ožalošćeni: kćeri Ljubica i Nada, unuci Vedran, Marko i Marija, zetovi Srećko i Radovan

dragom zetu

VLADEKU NOVAKU Dragi Vladek, s ponosom čuvamo spomen na Tebe.

Ostat ćeš bivanje u našim srcima.

Anđeli Te pratili.

Punica Verica i tast Ivan

MIJO ŠČURIC 20. V. 2006. – 20. V. 2011.

S molitvama i mislima uvijek si s nama.

Tvoja obitelj

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

JOSIP FURJAN

ANĐELKE IVETIĆ SJEĆANJE

DRAGUTIN DREVEN 25. 5. 2009. – 25. 5. 2011. Život nestane u trenu, a sjećanje na Tebe ostaje.

Tvoja obitelj

preminule 14. 5. 2011. godine u 80-oj godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima. Veliko hvala i osoblju Doma socijalne skrbi „Lekić“.

Posebna zahvala vlč. Žmegaču koji se molitvom i dirljivim riječima oprostio od drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: Ana, Vlado, Marina, Mario, Igor i Lovro

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJO CEGLEC

dragoj mami, baki i prabaki

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage

MATEJE JAKOVLJEVIĆ 1. 5. 1991. – 14. 5. 2011.

Uvijek ćeš biti s nama.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima, znancima i svima ostalima koji su nam pomogli u teškim trenucima te uputili izraze sućuti. „Ni godine koje će proći, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće!“

Ožalošćeni: Ana, Vlado, Marina, Mario, Igor i Lovro

Ožalošćeni majka, otac, sestre, baka, djed, ujaci, bratić i nećakinja

29. 5. 1999. – 29. 5. 2011.

ANĐELKI IVETIĆ

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao i prije. Dok suze padaju, a duše bole, srca naša ne mogu da Te prebole.

preminuloj 14. 5. 2011. godine.

Supruga i sinovi s obitelji

23. 5. 2003. – 23. 5. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

52 Vaš kutak

24. svibnja 2011., br. 366

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Samba na cestama

Kugle – ukras u vrtu

Što čitati?

Povijesne fikcije

Piše: RADAR

N

ogomet je pak v riti. Nekakvoj. Ne samo zato kaj nam prva hrvacka nogometna liga zgledi kak šesta vu Španjolskoj i peta vu Italiji, nek više radi tega kaj nogometaši, i oni kaj se oko nogometa motaju i od njega kakti živiju, sranja delaju. Se posud. Dok vu Županijskoj palači pravde v Agramu traje suđenje dečkima iz afere Ofsajd, radi nameštanja rezultatov utakmici i još nečega, po vulicama metropole naše murija pak lovi pijane nogometaše. Ve je po treći put pijani kaj deva pak bil dinamov brazilski as kaj voli cugu i derneke. Imal je špirita vu krvi tulko da je mesto sambe posavski drmeš z renđ roverom plesal. I na kraju, da dojde k sebi, moral prespati kod murije vu reštu. Ni mu prvi put, kaj takve muke ima. I drugi vu nogometu muke imaju. Vu Velkom Selu pri Dravi još peneze iščeju da moreju plaće igračima i drugima dati. Kajti plaće već sedam meseci nisu vidli. O finalu nogometnoga kupa nakon „petarde“ kaj su dobili vu Agramu niko više ne larma.

Stadion kaj je pod hipotekom banke, bu pak puni navijačov. Bumo vidli, rekli su slepci. Ali zato budu puni cajtungi i drugi mediji laprdanja koga budu za novoga trenera Dinama zeli. Na privremeni rad. Od par tjedni. Da im se najde. Dok sapunica Maminjo traje.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

P

onovno je došlo lijepo vrijeme koje vas mami da svoje slobodne trenutke provodite u svom vrtu.

Družite se s prijateljima, ispijate jutarnje kave ili uživate u nedjeljnom ručku. Vaš vrt je ponovno prepun cvijeća i zelenila te odiše bogatstvom. ko vam to šarenilo nije dovoljno, onda možete dodati još mnoštvo šarenih kugli. Kugle koje dodajete mogu biti raznobojne s kojekakvim simbolima životinjica po sebi i takve će razveseliti djecu, a vaš vrt učiniti još bajkovitijim.

Dok istovremeno te kugle mogu

A

biti i od modernih materijala poput „rostfraja“ i betona. Te moderne kugle lako možete uklopiti u prirodan izgled vašeg vrta i dati mu profinjeniji ton, koji će svima koji budu provodili vrijeme u njemu dati do znanja da se vi brinete baš o svakoj sitnici. ko želite pogledati veliki izbor kugli, svratite u naš dućan te izaberite onu koja najviše odgovara vašem raspoloženju i karakteru.

Uživajte u lijepom vremenu i učinite ga još ljepšim!

Letizia

A

Sound Trek

Daniel Kehlman, Slava, Fraktura, Zagreb, 2011.

Kažu mi mnogi da je ovaj „roman u devet priča“ bolji čak i od autorovog svjetskog bestselera – „Mjerenja svijeta“. Oni koji su uvidjeli majstorstvo spomenutoga Kehlmanovog romana o Alexanderu von Humboldtu i Carlu Friedruchu Gaussu, ovo će im zac ijelo biti najveća moguća preporuka.

U svakom slučaju, „Slava“ je moderniji, turobniji i f r a g m e nt a r n ij i ro m a n , usmjeren (i) parodiranju svijeta u kojem živimo.

Nakladnik je, po običaju, Fraktura, koja se u vrlo kratko vrijeme svojim izdanjima probil a na sam pl afon naše nakladničke scene, ostavivši iza sebe mnoge razvikanije dinosauruse.

Primjer koji trebaju slijediti svi oni kojima je na prvom mjestu kvaliteta. Ovo je već peta Kehlmanova knjiga u izdanju Frakture.

Ill G/Skubi/ DJ Rokam - Šta Ima?!

P

HBS d.o.o.

VARAŽDIN Zagrebačka 133 tel./fax 042/241-463 e-mail: hbs@vz.t-com.hr raspisuje

NATJEČAJ za zasnivanje radnog odnosa za sljedeće radno mjesto

ELEKTROINSTALATER - više izvršioca Uvjeti: - VKV, KV elektroinstalater, 2 god. radnog iskustva u struci - samostalno izvođenje elektroinstalacija - probni rad - terenski rad na području RH Zamolbe sa kratkim životopisom poslati u roku 8 dana od objave natječaja na adresu: HBS d.o.o. Varaždin, Zagrebačka 133, ili e-mail: hbs@vz.t-com.hr

osljed njih godina domaća hip-hop diskografija je pomalo zamrla.

I količinski i k valite tom. tvarno Nenad NEMEC šteta jer NMC postojao voditelj @ Totalni FM je vrlo jak glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com momentum koji je trenutno u nekoj padajućoj krivulji, no ponekad moraš biti dolje da bi se popeo (natrag) gore.

I dok očekujemo nove albume starih domaćih mahera, ili možda neko novo ime koje će podići ljestvicu, pažnju privlače izdanja koja dolaze iz susjednih zemalja. “Šta Ima?!” je album koji dolazi iz Srbije i donosi neočekivano zreli hip-hop.

Ne samo da materijal fino zvuči produkcijski, nego i lirički donosi realne priče bez pretjerivanja i to

S

sve zapakirano u pitke rime. Bez glume i prodavanja magle, ovo je rap u iskonskoj formi. Ima neki duh hip-hopa s početka osamdesetih, što je jako dobra stvar. Iza ovog albuma stoji troje ljudi. Ill G, koji repa, producent Skubi, koji je složio glazbu i DJ Rokam, koji je zadužen sa scratcheve. Zvučno očekujte modernu produkciju koja doziva duhove old school hiphopa. I to zvuči prilično uvjerljivo i zanimljivo.

Bez politike, bez blingbling g a n g s t a repa.

Jednostavne pr iče jedne generacije iz beogradskih kvartova i vezane teme. Cure, glazba, nove patike, zabavljanje i razmišljanja o životu, danas i sutra. Vrlo pozitivno!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Elizabeth Kostova, Povjesničarka, Algoritam, Zagreb, 2011.

Dinosaurus Algoritam je nedavno ispalio meki uvez Kostovljeve „Povjesničarke“.

Nije to neka pretjerano genijalna knjiga, ali u moru nadobudnih vampirskih saga svakako da se izdvaja erudicijom i temeljitom obradom kako izvornih dokumenata o stvarnom protuturskom nabijaču V l a d u Te p e š u , t a k o i klasičnog Stokerovog romana o Drakuli. Svega tu ima – ljubavi, povijesti i krvi. Što ćeš bolje? Zastupljen je i Hrvatistan, jer se dio radnje odvija u Zagrebu i Dubrovniku. Jedan dio čitatelja bit će oduševljen cijenom od 29,90 kuna, a oni koji su prije šest godina (po cijeni 129,90 kuna) kupili tvrdi uvez, ti će se vjerojatno pojesti živi ili sami sebe nabiti na kolac.

Denis Peričić

Vaš kutak 53

24. svibnja 2011., br. 366

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete odmah postati dio našeg uspješnog tima!

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ dobra i redovita primanja i stimulacije Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ napredovanja u karijeri Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ dinamičnom okruženju Za popunu slobodnih radnih mjesta tražimo:

ŠIVAČE (m/ž) s kojima se odmah po stupanju na rad zaključuje ugovor o radu Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒÿđ pogonima

STRUČNJAKA ZAŠTITE NA RADU (m/ž) Radni zadaci uključuju: Ʉ ĒÑĉĺåßÿ áÿė ĤÑáĒÿþ ŀÑáÑĮÑĊÑ ėáĒėĨÿ Ĩå ĒÑ ŀÑĪĮÿĮı okoliša prema normama Ʉ 'N= ɴɷɳɳɴ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ÿĨġÿĮÿĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑȦ te parametara radnog okoliša Ʉ ĺėäåĒĉå Ĩĺÿþ ġĤėġÿĨÑĒÿþ åĺÿáåĒÝÿĉÑ ÿŀ ġėáĤıàĉÑ zaštite na radu i zaštite od požara Ʉ ĺėäåĒĉå ėàåĺÿáĒÿĊÑ ėĮġÑáÑȦ ĺėäåĒĉå ĤåûÿĨĮĤÑ ġĤėġÿĨÑ iz zaštite okoliša Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ČÿĉåàĒÿàĊÿþ ġĤåûČåáÑ ĤÑáĒÿĊÑ

Predah nakon svirke

raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada Ʉ ıĒıĮÑĤĒĉÿ ĒÑáŀėĤ ĒÑá ġĤÿđĉåĒėđ đĉåĤÑȦ ėáĒėĨĒė pravila zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša Ʉ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĤÑáĒÿĊÑ ŀÑ ġĤėĺėäåĒĉå đĉåĤÑ ŀÑĪĮÿĮå od požara i za rad na siguran način Ʉ ġĤÿġĤåđÑ ÿ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĺĉåłÜå åĺÑĊıÑÝÿĉå ÿ spašavanja te osposbljavanje odgovornih osoba za evakuaciju Od kandidata očekujemo : Ʉ đÿĒÿđÑČĒė NNN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ėÜÑĺåŀĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ prednost je i poznavanje engleskog jezika Ʉ ĒÑġĤåáĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ ĨĮĤıàĒÿ ÿĨġÿĮ ĨĮĤıàĒĉÑĊÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáı Ʉ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėĺåáÜÿ ġĤėġÿĨÑ ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ ÿ ĒėĤđå 'N= ɴɷɳɳɴ Molbu s kratkim životopisom dostaviti na adresu ili dostaviti direktno na e-mail: posao@boxmark.com . eÑ áėáÑĮĒå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĨČėÜėáĒė ĒÑĨ ĊėĒĮÑĊĮÿĤÑĉĮå ĒÑ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷ ÿČÿ ɳɷɵȹɷɳɷ ȿɹɼɵȩ ɷɵ ɵɳɵ SĤĒėĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿȦ #ėĨġėáÑĤĨĊÑ ɴɵ

54 Vodič PREDAVANJE

Energetski sustav do 2050.

Koje procese u energetskom sektoru Republike Hrvatske možemo očekivati do 2030., a nakon toga do 2050. godine, bit će riječi na prvom u nizu predavanja Elektrotehničkog društva sjeverozapadne Hrvatske (EDSH). Predavanje će u srijedu 25. svibnja održati mr. sc. Damir Pešut, zamjenik ravnatelja i voditelj Odjela planiranja u energetskom sustavu s Energetskog instituta Hrvoje Požar iz Zagreba.

Predavanje u trajanju od 90 minuta održat će se u Županijskoj palači na Franjevačkom trgu, a počinje u 18:30 sati.

!

24. svibnja 2011., br. 366

DJEČJA OLIMPIJADA Čak 600 djece na Olimpijskom festivalu dječjih vrtića

Uživanje djece u sportu Radost na dječjim licima i pune tribine znače da nema straha za budućnost sporta u gradu

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na stadionu Slobode održan je jubilarni, 10. po redu Olimpijski festival dječjih v r t i ć a gr a da Varaždina.

Kada je vo-

Mali štenci Njihova imena su Zvonko i Zdravko i oni su maleni napušteni psići stari tek 1,5 mjeseci. Ove malene loptice izrast će u srednje velike pse.

Udomiti štene je velika briga i obaveza, stoga ne donosite odluke prebrzo.

Udruga Spas 042/330-004

ditelj Sportskog centra «Sloboda» u Varaždinu Drago Posavec 2000. godine pokrenuo Olimpijadu dječjih vrtića nije bio svjestan kakav će kotač pokrenuti, niti je mogao predvidjeti da će se njegova ideja za samo šest godina pretvoriti u pravi dječji sportski pokret.

U tome mu je ponajv iše pom o g a o tadašnji

direktor Ureda za lokalni šport Hrvatskog olimpijskog odbora Josip Čop, koji je prepoznao značaj manifestacije te je HOO od 2002. godine preuzeo njezinu organizaciju i pokroviteljstvo pod novim imenom - Olimpijski festival dječjih vrtića Hrvatske.

Olimpijski festival dječjih

OPĆINA CESTICA

Predstavljanje knjige

Predstavljanje najnov ije knjige iz pera autora Franje Talana: „Općina cestica: Naselja i stanovništvo“ bit će održano u utorak 31. svibnja u 19:30 sati u Osnovnoj školi Cestica (Dravska 2). Kako doznajemo, predgovor knjizi napisao je prof. Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu koji u uvodnom dijelu između ostalog navodi da nakon monografije objavljene 2005. općina Cestica dobiva još jedan vrijedan rad koji najvećim dijelom zahvaća prošlost, ali i sadašnjost ove općine smještene na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske. Rad Franje Talana rezultat je trajnog interesa za događaje i ljude na prostoru iz kojeg i sam potječe i u kojem i danas živi… (jn)

vrtića usporedo su maksimalnim praćenjem podržavali i mediji te on prerasta u veliki sportski projekt u kojem svake godine sudjeluje preko petnaestak tisuća djece vrtićke dobi svih hrvatskih gradova i županija.

Projekt Olimpijskog festivala dječjih vrtića, osim što pro-

miče zdrav život i bavljenje sportom, kod djece razvija i pozitivne životne vrijednosti bazirane na olimpijskim vrijednostima.

Projekt

Upravo t im pozit ivnim ozračjem i plemenitim ciljevima Olimpijski festival dječjih vrtića plijeni pažnju javnosti.

Prema riječima današnje glavne «tete» projekta Drage Posavca, Olimpijski festival dječjih vrtića grada Varaždina ima snažan utjecaj na poimanje važnosti kretanja i sporta kod djece, a preko djece i kod roditelja, djedova i baka.

Na 10. Olimpijfestiva skom festivalu dječjih vrtića ima sn l ažan utjeca sudjelovalo j na po imanje je oko 600 važno djece iz 12 st i sport i kretanja varaždina kod skih vrtića. djece, ali i ko d rodit Kao i svae lj a , ke godine, djedov ai mališani su baka se natjecali u malom nogometu i atletskim disciplinama, trčanju na 50 m, štafeti 4*20 m, skoku u dalj, bacanju loptica. Ukupni pobjednik je momčad Bajke - Bubamare, druga je Panda, a treća Kozarčeva.

USPJEH Varaždinskoj I. osnovnoj školi dodijeljen zlatni – trajni status eko škole

Godinama predani zaštiti okoliša

Školarci uče i o obnovljivim izvorima energije

Prigodnom svečanošću koja je održana 19. svibnja u sportskoj dvorani 1. osnovne škole u Varaždinu obilježeno je produljenje njezinog statusa međunarodne eko škole kao i stjecanje zlatnog (trajnog!) statusa. Kako doznajemo od učiteljice razredne nastave Draženke Kolonić, koja je ujedno i eko koordinatorica, zelena eko zastava školu krasi već 10 godina. - Lijepo je prisjetiti se puta koji nas je doveo do

današnjeg zlatnog – trajnog statusa, koji smo prošli u proteklih 13 godina, od prijave za eko školu. Svih tih godina kroz školu je prošlo mnogo učenika kojima je usađena ekološka svijest o značaju očuvanja i zaštite okoliša u kojem žive.

Provedeno je zaista mnogo različitih aktivnosti primjerenih uzrastu učenika putem kojih su oni stekli odgovarajuća saznanja. Osnovni program kojim smo započeli bio je

odvajanje papira od ostalog otpada, a kasnije je proširen na sakupljanje istrošenih baterija u zajednički spremnik, štednja električne energije, uvođenje zdrave prehrane u svakodnevne obroke djece i još puno toga – istaknula je Draženka Kolonić.

Svečanosti je pored mnogobrojnih uzvanika nazočio nacionalni koordinator za eko škole Ante Kutle iz zagrebačke Udruge “Lijepa Naša”.

Vodič 55

24. svibnja 2011., br. 366

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 26.5. do utorka 31.5.

HOP (komedija) u 18 sati BIJEG IZ GULAGA (drama) u 20 sati

KAZALIŠTE Srijeda , 25.5. u 20 sati, Rogoz VOLIM NJOFRU (komedija) Četvrtak, 26.5. u 20 sati, Rogoz LJEPOTICA IZ LEENANEA (crna komedija) Petak, 14.5. u 19:30 sati, Velika scena ENCIKLOPEDIJA IZGUBLJENOG VREMENA (drama)

KONCERTI Srijeda , 25.5. u 19 sati, Velika koncertna dvorana VEČER TALIJANSKIH OPERNIH I OPERETNIH ARIJA Subota, 28.5. u 12 sati, Velika koncertna dvorana PROLJETNI KONCERT, Dječji zbor Štigleci Nedjelja, 29.5. u 19:30 sati, Velika koncertna dvorana VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage TUNEL DJETINSTVA, Lila Herceg, razgled do 05.06.2011.

DNEVNIK, Damir Hoyka, razgled do 29.05.2011.

Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca KUKCI 3D, Krešimir Geci, razgled do 05.06.2011.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Kula stražarnica A DI SU JOJ MISLI?, Tisja Kljaković, otvorenje izložbe 26.5. u 19 sati

Igor Vilaj - Odmor zmaja

GALERIJE

VREMENSKA PROGNOZA

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC DAN GRADA ČAKOVCA (izbor iz programa od 24.5. do 28.5.)

Srijeda, 25.5. Centar za kulturu u 18 sati OTVORENJE 8. FAČUKA (Festivala ulične kreativnosti) Četvrtak, 26.5. Prostor DUNJA KNEBL, koncert Petak, 27.5. Trg republike 19-01 DEEP SEA, ZODIAC, koncerti

CENTAR ZA KULTURU Kino Od utorka 24.5. do utorka 31.5.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME (avanturistički spektakl) u 17:30 i 20 sati Koncerti Četvrtak 26.5. u 19 sati GODIŠNJA PRODUKCIJA UMJETNIČKE ŠKOLE «MIROSLAV MAGDALENIĆ» ČAKOVEC (Dvorana CZK)

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – TRI SUHA DANA Tjedan na čijem smo početku bit će dosta sunčan i topao. Još se danas očekuju lokalni pljuskovi s grmljavinom, a od sutra ipak očekujemo uglavnom suhe dane – srijedu, četvrtak i petak. Bit će i toplo uz ranoljetni ugođaj. Nešto nestabilnije vrijeme opet se vidi prema vikendu kad će rasti mogućnost za lokalne grmljavinske pljuskove.

Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 23.5.)

ROĐENI: DJEVOJČICE

VJENČANI:

Ema Jelenečki, Matea Kuzmić, Lorena Đakmanec, Bruna Bumec, Vanesa Gredelj, Iva Fresl, Lucija Jakop, Lucia Juračić, Vanessa Planinčić, Tonka Drvar, Sara Turković, Hana Mezga, Nikita Botković, Tia Stojaković

Nikola Bingula i Ivana Fosić, Goran Čop i Tajana Križanec, Miroslav Čus i Martina Koprek, Nikola Levanić i Ilarija Kiš, Mladen Ljuba i Sonja Mandić, Nikola Mašić i Aleksandra Vršić, Josip Turković i Ana Špoljarić, Vlado Vusilović i Danijela Mesek

DJEČACI Franko Kern, Vinko Ružić, Andrija Kunić, Stjepan Sedlar, Oleg Hranić, Noa Palazari, Fran Grabar, Karlo Prstec, Romelo Gredelj, Filip Kranjčec, Jakov Plantak, Emanuel Quini, Jurica Marinković, Jakov Žugec, Emanuel Vrabec

UMRLI:

Ivanka Novoselec Vitez (79), Franjo Banić (72), Stjepan Bužić (88), Josip Beli (73)

Subota, Arena Varaždin, 28. svibnja u 20 sati GRAND FIGHT, borba za titulu svjetskog prvaka Siniša Kovačić vs. Gerard Linder

56 Zadnja

24. svibnja 2011., br. 366

DOZNAJEMO U Varaždinu završila turneja “U šetnji dinosaurima”

Kao u Jurassic parku!

Osim prilike da razgledaju različite vrste dinosaura, mališani su mogli i puno toga o njima naučiti - Ovdje je kao u Jurassic parku. Neki dinosauri su jako strašni i imaju velike i oštre zube – rekao nam je petogodišnji Tomica u nedjelju na Dravi. On je samo jedan od mnogih mališana koji su iskoristili priliku i došli pogledati dinosaure iz Dinoparka Funtana kod Poreča, prvog takvog zabavnog i tematskog parka koji se nalazi u Istri.

Dvadesetak primjeraka dinosaura u Varaždin je stiglo u sklopu turneje po hrvatskim gradovima “U šetnji dinosaurima”. Njihov dolazak u šumu kraj gradske sportske dvorane iskor istili su mnogi jer osim prilike da razgledaju različite vrste dinosaura, mališani, ali i oni nešto stariji imali su priliku naučiti puno toga o njihovom životu, prehrani, gdje su živjeli i koliko su veliki bili. Osim što su bili smješteni u prirodni ambijent, “dino” svijet na Dravi dodatno je dočaralo glasanje ovih strahopoštovanja vrijednih životinja.

Mališani su bili oduševljeni kada su vidjeli da miču svoje glave i repove, a baš kao i u vrijeme dinosaura, bilo je i primjeraka koji su slasno žvakali – manje primjerke! Uz to što su puno toga naučili o ovim velikim životinjama, mališani su se mogli i dobro zabaviti, primjerice, jahanjem na

!

dinosauru.

Ovo je druga godina kako su dinosauri došli u Varaždin, iz kojeg su se, kako doznajemo, vratili natrag kući – u Dinopark u Istru. Inače, ovaj jedinstveni park u Hrvatskoj postoji od 2009. godine, a ideja za njega “rodila” se nakon 1992. godine, kada su u Istri pronađeni ostaci dinosaura.

Niz programa u Čakovcu U Čakovcu je počelo desetodnevno obilježavanje Dana grada Čakovca. Čakovčani i brojni njihovi gosti imat će priliku sudjelovati u pregršt programa, od kojih u Turističkoj zajednici grada Čakovca izdvajaju program besplatnog razgledavanja grada u subotu

28. svibnja od 9 do 12 sati uz pratnju članova Društva vodiča i pratitelja Međimurske županije.

Svakako se isplate pogledati večernji koncerti domaćih glazbenih snaga, posebno humanitarni koncert za Dječji odjel Županijske bolnice Čakovec za nabavku ultrazvučnog aparata. Nastupaju: Marija Jambrošić, kom3dija, New York, Zodiac, Ad Astra te Pod silom živ. Koncert će se održati u nedjelju 29. svibnja u 19,30 sati na Trgu Republike, a ulaz je besplatan.

PREDAVANJE

Antička utvrda iznad Lonje Novo predavanje u organizaciji Društva povjesničara održat će Marina Šimek, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin. Predavanje ‘’Antička utvrda iznad najduže hrvatske rijeke (Lonja kod Matušina)’’, Marina Šimek će održati u četvrtak 26. svibnja u 19 sati u Multimedijskoj dvorani palače Herzer. Ulaz za sve posjetitelje je besplatan.

Tisuće Varaždinaca pjevalo s Balaševićem

Đorđe Balašević održao je u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani koncert pred nekoliko tisuća ljudi.

Glazbenik je zajedno s “Panonskom mornaricom” oduševio publiku koja je prije početka koncerta čekala sat i pol ispred dvorane. Balašević je svojim nastupom,

UZ DAN GRADA

jedinstvenim obraćanjem publici, pjevajući stare hitove očarao oko osam tisuća Varaždinaca i gostiju.

Koncert je održan u sklopu turneje po Hrvatskoj, a kao i kod ostalih nastupa, dan nakon koncerta bila je projekcija njegovog filma “Kao rani mraz”.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović