RT_367

INTERVJU Glumica Jagoda Kralj-Novak: Kazalište mora govoriti o ljudima na dnu MARIJA SEKELEZ

UPISI U PRVE RAZREDE

Veseli me osjećaj da još uvijek dobro izgledam!

U VI. OŠ gužva, I. OŠ dobro došlo još prvašića

Stranica 43.

Stranice 6.-7.

Stranice 4.-5.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 367 :: 31. svibnja 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Iz varaždinskih Gradskih bazena godinama se izvlačio novac

Milijun za neplivače?

Na velike troškove u programima obuke neplivača Grad su upozorili zaposlenici

Stranice 2.-3.

IZBORI ZA MO VARAŽDINA

ULICA M. J. ZAGORKE

Od 150 vijećnika, HNS-u, SDP-u i HSU-u njih 98!

Auti jure ko ludi, djeca u opasnosti!

Stanari na nogama Stranica 12.

Stranica 3.

SANJA ĐURIN

U pohodu na Ismoil Somoni Alpinizam joj u krvi Stranica 28.

TIHOMIR VLAŠIĆ

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

GRAND FIGHT - 4 ASA U VARAŽDINU

Siniša Kovačić u vrhu svijeta kickboksinga Stranice 28.-29.

Pravi inovator nikad ne miruje!

Tihomir je autor mnogih patenata Stranica 8.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Na pomolu novi slučaj: Gradski bazeni

31. svibnja 2011., br. 367

OTKRIVAMO Iz varaždinskih Gradskih bazena godinam

Za „pomoć u obuc isplaćeno više od m

P

etorica zaposlenika Javne ustanove Gradski bazeni uputila su ovih dana pismo gradskoj vlasti i gradonačelniku Varaždina kako bi upozorili na određene nelogičnosti u poslovanju ove javne ustanove. Analizom poslovanja, kako piše u njihovom upozorenju, utvrdili su velike troškove na pojedinim stavkama poslovanja. Točnije, uspoređujući stvarno izvršene poslove u programima obuke neplivača uočili su nelogičnosti i znatna odstupanja u stavci isplate ugovora sklopljenih sa Studentskim centrom – Student servisom. Ti ugovori teretili su Gradske bazene za određene novčane iznose i poslove iako oni, prema tvrdnjama petorice zaposlenika, ne odgovaraju stvarnom stanju. Slijedom toga od gradske vlasti zahtijevaju postupanje prema članku 300. Kaznenog zakona. Drugim riječima, policijsku istragu kako bi se ustanovilo stvarno činjenično stanje, odnosno je li bilo kršenja zakonskih propisa i pribavljanja za nekoga ili nekome protupravne imovinske koristi. Isplate putem Student servisa za ukupno tridesetak osoba, uglavnom za poslove ispomoći kod obuke neplivača, provodile su se od 2007. godine do danas, a iznos koji je na ovakav način isplaćen putem ugovora Student servisa ukupno je veći od milijun kuna. Primjerice, neki su za ispomoć obuke neplivača primili mjesečno neto 5520 kuna!? I to više mjeseci. ekolicina zaposlenika Javne ustanove Gradski bazeni odgovorno je upozorila na moguće nepravilnosti u poslovanju. Sada je na potezu gradska vlast i vjerojatno istražni organi i pravna država.

N

Nakon Parkova, Aquacityja i Varaždinskih vijesti, i poslovanje Gradskih bazena bit će predmet kriminalističke obrade

S nelogično velikim troškovima u programima obuke neplivača gradsku je upravu upozorilo petero zaposlenika, koji su radili privremenu bilancu poslovanja bazena Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

nja kako bi ustanova mogla raditi i u uvjetima smanjenih donacija iz gradskog proraI Gradski bazeni Varaždin čuna, koje su na godišnjoj nalaze se pred skandalom! razini pale s 11,4 na 8,8 Naravno, ne zbog kratko- milijuna kuna. trajnog prošlotjednog preRazmatr aju ć i m o gu će kida opskrbe plinom uslijed uštede, dio okupljenih poneplaćenih računa, po čemu sebno je ukazao na neobičova javna ustanova zacijelo no velik broj ugovora koje nije jedinstven slučaj, već su Gradski bazeni sklapali zbog nepravilnosti u radu, sa Studentskim centrom točnije dvojbenih isplata pu- Varaždin, odnosno osobatem ugovora varaždinskog ma angažiranim putem tog Studenskog centra čiji bi posrednika. ukupni iznos mogao prijeći Naime, samo tijekom prva milijun kuna! četir i mjeseca ove godine sklopljeno je tridesetak ugovora u ukupnom iznosu Još od 2007.

Nakon što su početkom oko 160 tisuća kuna. Gotovo svibnja u varaždinskim Grad- isključivo radilo se o „isposkim bazenima primili upo- moći u obuci neplivača“ u trajanju od 184 sati, zorenje Termoplina da im za što je desetak prijeti iskapčanje plina a z osoba dobivaukoliko se ne plati u ć lo uglavnom dug za taj energent „pomo ača“ 5.520 kuna, nastao tijekom ove epliv n i c u odnosno godine, održan li a ob iv b o d bruto 6.486 je hitan sastanak s e č no je m kuna! na kojem su bile 5.520 Za navodnu pr isutne vodeće a n u k pomoć kod osobe te gradske obuke neplivača ustanove, izuzev ravnije se štedjelo ni nateljice Natalije Žetko, koja je već neko vrijeme na ranijih godina.

Tako je u prvom polugobolovanju.

Osim što je zaključeno da dištu prošle godine putem se s mogućnošću isključenja ugovora sa Studentskim cenplina upozna Grad Varaždin, trom otišlo oko 200 tisuća razmatrani su prihodi te kuna, tijekom 2009. i 2008. posebice troškovi poslova- oko 350 tisuća kuna, a 2007.

Natalija Žetko

oko 270 tisuća kuna. Zbroje li se svi ti iznosi, ispada da je na sporni način iz Gradskih bazena otišlo više od milijun kuna!

Odgovorni iz HNS-a S ovim nelogično velikim troškovima u programima obuke neplivača, gradsku je upravu upozorilo petero

n

ikakav novac nije stizao u našu stranku, ističe Habuš zaposlenika, koji su radili privremenu bilancu poslovanja Gradskih bazena. Istodobno, iako je na bolovanju, ravnateljica varaždinskih

Gradskih bazena Natalija Žetko uputila je dopis u kojem zabranjuje dolazak na posao zaposlenici koju sumnjiči za moguće nepravilnosti kod isplata putem ugovora Student servisa.

Ujedno je pozvan gradski revizor da provjeri svu dokumentaciju, a na temelju njegovog pregleda uslijedit će prijava mogućih nepravilnosti.

Neovisno o tome što (još) nije pokrenuta kriminalistička obrada kojom zacijelo neće biti obuhvaćena samo jedna osoba, već sada se može reći da se novac izvlačio iz Gradskih bazena u interesu pojedinca, ustanove i/ili neke organizacije, kao što je politička stranka.

Potonju mogućnost, međutim, odbacuje Goran Habuš, predsjednik varaždinskog HNS-a, čija je članica ne samo ravnateljica Gradskih bazena, kojoj je mandat na isteku, nego i suspendirana djelatnica.

- Još utvrđujemo što je po srijedi, no sasvim sigurno nikakav novac nije stizao iz Gradskih bazena u našu stranku - kategor ičan je Habuš koji najavljuje primjerene mjere protiv članova za koje se utvrdi da su nepravilno i nezakonito postupali u Gradskim bazenima.

Aktualno

31. svibnja 2011., br. 367

3

IZBORI ZA VIJEĆA MJESNIH ODBORA GRADA VARAŽDINA

ma se izvlačio novac

ci neplivača“ milijun kuna!

Odaziv građa na izbore za vijeće mjesnih odbora uobičajeno nije bio velik

HNS-HSU pobjednik, SDP najviše porastao U 16 mjesnih odbora koaliciji HNS-HSU čak 63 vijećnička mjesta, a SDP-u, koji je dosada imao 17, broj skočio na 35 Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

IZDVOJENO Varaždinski gradonačelnik pozvao građane da prijave korupciju

“Istrage su dokaz da u Varaždinu sve štima” Pozivam sve građane koji imaju sumnje da ih prijave, a sve istražne organe da raščiste sve do kraja. Nemojmo se tome odupirati.

Dapače, rekao je na sjednici Gradskog vijeća varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok osvrćući se na istup vijećnice Natalije Martinčević, koja je ustvrdila da se pokazalo pogrešnim stajalište po kojemu vijećnici i gradonačelnici ne trebaju biti detaljno obaviješteni o poslovanju tvrtki u gradskom (su)vlasništvu, budući da je direktor Varaždinskih vijesti već treći koji je pod sumnjom za kriminalne radnje.

”Jako dobro” - Ovo što se događa u Varaždinu je jako dobro. Borimo se za to da se podigne građanska svijest, tražimo da se ti korupcijski lanci prekinu na bilo koji način, da se sve raščisti, ali kada netko dođe i počne raditi istragu, onda velimo da je to znak da nešto ne štima.

A zapravo štima. Ako postoje sumnje, napravimo istragu i čekajmo ishod. No nemojte proglašavati ljude krivima

Varaždin (ni)je slučaj

prije nego se to dokaže na sudu - upozorio je Čehok.

Naglasivši da je privođenje stvar policije i državnog odvjetništva, ali on ne bi ipak javno privodio osumnjičene, osvrnuo se i na rad nadzornih odbora gradskih tvrtki.

- Grad Varaždin nadzire rad gradskih tvrtki preko svojih

Č

ehok: Zar bih ja trebao kriviti Habuša za ono što se događalo s liječnicima? predstavnika koje ste i vi izabrali. To je uvijek bio predmet međustranačkog dogovora.

Međutim, nadzorni odbori ne mogu ulaziti u svaki račun i

svaku novčanu transakciju niti to rade bilo gdje na svijetu.

Kada spominjete Varaždinske vijesti, moram podsjetiti da smo imali samo jednog člana od pet. I baš je naš član Mesek jedini zahtijevao financijska i druga izvješća. Dakle, obavljao je svoj posao. Što se tamo događalo, ja ne znam. To će pokazati istraga je li došlo do zlouporabe, rekao je Čehok.

Pustiti istrage Podsjetivši da su i članovi HNS-a bili članovi nadzornih odbora, pa nikada ništa nisu prijavili, Čehok se osvrnuo i na pitanje odgovornosti članova nadzornih odbora, odnosno gradske vlasti.

- HNS ima predsjednika u Vijeću bolnice. Zar bih ja trebao kriviti Habuša za ono što se događalo s liječnicima?

Ugledne svjetske korporacije, kao što je Enron, propadaju ne zbog sitnih stvari, nego krupnih malverzacija. Pa zar bi ostavku trebao dati predsjednik SAD-a - zapitao je Čehok, napominjući da je zajedno sa zamjenicima ispitao sve što im je bilo prijavljeno i tako će i dalje raditi.

VARAŽDIN – Sa 63 od ukupno moguć ih 150 mandata, koalicija Hrvatske narodne stranke-liberalni demokrati i Hrvatske stranke umirovljenika bila je najuspješnija na nedjeljnim izborima za vijeća mjesnih odbora (MO) grada Varaždina čije je glavno obilježje slab odaziv birača - prosječan odaziv je bio 14 posto.

Odaziv daleko bolji u rubnim MO-ima Od ukupno 41.235 birača, glasovalo je 5.622 ili 14 posto. Daleko najveći odaziv zabilježen je u MO-u Poljana Biškupečka, gdje je od 400 birača na izbore izašlo njih 256 ili 64 posto.

Razmjerno dobar odaziv birača bio je na rubnim dijelovima grada gdje živi manji broj stanovnika, poput MO Zbelava (40 posto), MO Donji Kučan (31 posto), MO Črnec Biškupečki (31 posto), MO Jalkovec (29 posto), MO Kučan Marof (28 posto) i MO Kučan Gornji (26 posto). Nasuprot tome, izlaz birača na užem gradskom području bio je izrazito loš, izuzme li se 7.

MO Biškupec s 18 posto. Tako je od 9.538 birača s područja 4.

MO-a Varaždin na nedjeljne izbore izašlo samo njih 677 ili sedam posto. Tek nešto bolji izlazak bio je u 5. MO-u Varaždin (10 posto), 3. MO-u Varaždin i 1. MO-u Varaždin (11 posto), kao i 2. MO-u Varaždin te 6. MO-u Banfica (12 posto).

Mandati po MO Rijetki birači, nakon kandidata koalicije HNSHSU (izabrana 63 vijećnika, a prije četiri godine 52), najviše su glasova dali kandidatima SDP-a (izabrana 35, a 2007. - 17 vijećnika), HDZ-a (23) i HSLS-a (15), dok su Hrvatski laburisti te HSS i Nezavisna lista Poljane Biškupečke dobili šest, odnosno po četiri vijećnička mjesta.

U 1. MO Varaždin devet vijećničkih mjesta ravnopravno su podijelili HNSHSU, SDP i HDZ, koji je tu ostvario najbolji rezultat, čak i bolji nego prije četiri godine. HNS je ostao na istom broju vijećnika, SDP je sada dobio dva više, a HSLS, koji je imao tri, iduće četiri godine neće imati niti jednog vijećnika.

Narodnjaci su ojačali u 2. MO-u, gdje će ubuduće imati 5 umjesto 4 v ijećnika, dok će SDP imati 3 umjesto dva. HDZ ostaje na jednom, HL-SR dobili su dva mjesta, a HSLS više neće imati nikoga, a prije je imao 4 vijećnika.

SDP će s pet vijećnika biti najzastupljeniji u vijeću 3. MO-a, što je

HNS ojačao s HSU-om, SDP jako porastao, a HSLS oslabio

za jedan više nego dosad.

HNS-HSU zadržao je četiri, a HDZ je s dva došao na tri vijećnika, dok je HL-SR uspio osvojiti jedno mjesto

o

d ukupno 150 vijećnika u 16-erim MO-ima, HNS-HSU i SDP zajedno imaju 98 u vijeću.

U vijećima 4. MO-a i 5.

MO-a tradicionalno će najzastupljeniji biti HNS-HSU, iako je i tu SDP ojačao, odnosno zadržao raniji broj vijećnika.

Nasuprot tome, najviše je iz-

gubio HSLS koji u oba vijeća ima tek jednog, a do sada je imao osam vijećnika.

Na Banfici je tradicionalno najjači SDP, koji će ubuduće imati sedam umjesto četiri vijećnika, a dobro je prošla i koalicija HNS-HSU, koja će imati pet, dok su narodnjaci dosada imali tri vijećnika.

HSS, koji je gotovo nestao s varaždinske političke scene, imat će dva vijećnika u vijeću 7. MO-a Biškupec, kao i HDZ, a HNS je pao s četiri na tri vijećnika.

U rubnim MO -ima najuspješnija je bila koalicija HNS-HSU, izuzmu li se Poljana Biškupečka, Gojanec, Hraščica i Zbelava.

4

Aktualno

31. svibnja 2011., br. 367

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Monitoring, nego što!

PROVJERILI SMO Kakva je situacija u varaždinskim osno

Pritisak na VI. osn a u I. OŠ manjak

24.5.

Sada je već gotovo potpuno izvjesno: Hrvatska će 2013. postati članica EU, a potvrda toga očekuje se u lipnju, javljaju iz Bruxellesa. Naravno, ako prije toga ne potonemo, kao što je Grčka, koja pod pritiskom krize i kreditora iz EU mora pripremiti (ras)prodaju telekoma, luka, elektro operatera…

25.5.

U MUP ide parlamentarni nadzor nakon Linićeve optužbe da je anonimna prijava protiv njega pisana u policiji, zaključeno na saborskom odboru za unutarnju politiku. Srebrenica je posljedica Jasenovca, ustvrdio u Banja Luci Dodik čije tvorevine ne bi bilo bez zločina.

26.5.

Uhićen već ostarjeli Ratko Mladić, kojeg Haag tereti za zločine u Srebrenici i drugim mjestima BiH, ali u optužnici ni riječi o odgovornosti za zlodjela u Hrvatskoj.

Pitanje (ne)odgovornosti, ali među domaćom opozicijom, nameće se i u slučaju suđenja Čačiću za prometnu nesreću u Mađarskoj. On ipak odlazi, i to s čelnog mjesta -Teniskog saveza.

27.5.

Hrvatska se zadužila za 192 milijuna kuna više nego što je smjela po zakonu, utvrdila revizija, a u Ministarstvu financija vele kako je razlika zapravo nastala zbog “ostvarenih povoljnijih uvjeta zaduživanja na inozemnom tržištu“?! No, i za to nađeno rješenje: kreće se u legalizaciju 150.000 divlje izgrađenih objekata koja bi trebala osigurati više stotina milijuna i – izbornu pobjedu.

28.5.

Treću godinu zaredom u prvom tromjesečju zabilježen pad BDP-a, ovaj put od 0,9 posto, po čemu smo među rijetkima. Industrijska proizvodnja manja 5 posto, građevinski radovi 7,7 posto, robni izvoz 4 posto… Istovremeno, bivši se predsjednik u Kumrovcu silno trudi riješiti povijesne zavrzlame, a onaj koji se već vidi premijerom najavljuje smanjenje doprinosa na plaće i poreza na dobit. Živi bili pa…

29.5.

U zračnom napadu u Afganistanu naš NATO pobio dvanaestero djece i dvije žene. Odmah imenovano povjerenstvo za istragu. I to je sve. No zato velika panika u središnjoj Europi jer je već deset života odnijela posebna vrsta uvijek nezgodne bakterije E. coli koja se širi sa – španjolskih krastavaca.

30.5.

Uoči VNS-a, Polančec iznosi nove pojedinosti o prepletenosti vlasti i policije. Njegov pak odvjetnik govori o potrebi blokade HDZ-ove imovine. Treba li se onda čuditi što nam Francuzi poručuju: ili monitoring ili nema zatvaranja pregovora do ljeta?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Prvašići u varaždinskoj IV. OŠ na početku ove školske godine u kojoj će i ove jeseni biti jednak broj učenika prvih razreda

Za VI. OŠ sve veći broj učenika postaje ozbiljan problem s obzirom na to da nema dovoljno učionica u odnosu na broj razrednih odjeljenja Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U sedam gradskih osnovnih škola u novu školsku godinu trebalo bi krenuti 418 prvašića, odnosno 30 učenika manje nego što ih je bilo u ovoj školskoj godini.

Pad broja učenika koji upisuju prve razrede uglavnom je prisutan u II. i VII. OŠ, a neznatan porast broja bilježi III. OŠ u koju bi nove školske godine trebalo krenuti devetero učenika više. Ostale škole imat će uglavnom podjednak broj pr vašića kao u ovoj školskoj godini, pri čemu će ih najviše imati varaždinska VI. OŠ.

Problem prostor Na jesen bi u tu varaždinsku školu, prema obavljenim predupisima, trebala krenuti 102 prvašića. Premda je riječ o tek dvoje učenika više u odnosu na aktualnu školsku

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

godinu, riječ je o školi u ko- blem je i sadašnja sportska joj se iz godine u godinu broj dvorana.

- Trenutna dvorana u koučenika povećava. Dijelom je to zbog stanovnika iz no- joj učenici vježbaju postoji otkad i škola. Kad je u njoj vih stambenih naselja koja su niknula u tom dijelu gra- jedan razred, previše je, a da, no sve je i više zahtjeva kamoli kada unutra vježbaju roditelja koji bi svoju djecu dva razreda – upozoravaju željeli upisati upravo u tu predstavnici Vijeća roditelja školu, a ne pripadaju njezi- VI. OŠ.

Koliko ta škola muku muči nom upisnom području. s prostorom najbolje Za VI. OŠ sve veći potvrđuje i to što broj učenika poe svim učenicima staje ozbiljan najviš u nastava ne problem s a ć može početi obzirom na prvaši lskoj u osam sati to da nema ko š j o v . no dovoljno e VI u j u t r o , p a ć t a m ii tako učeniuč ionica u godin ajmanje cima šestih i odnosu na n a , Š O osmih razreda broj razredŠ O .

I I V VI. OŠ nekoliko nih odjeljenja. dana u tjednu Točnije, u ovoj nastava počinje od školskoj godini su 9,45 sati. ukupno 32 razreda, a - O svemu tome upoznana raspolaganju je 28 učionica. Iduće godine bit će ti su odgovorni u Gradu još jedan razred više, a pro- Varaždinu, od kojih smo i

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

zatražili da riješe problem s prostorom. U gradski Upravni odjel za obrazovanje i znanost uputili smo u zadnje tri godine tri dopisa u vezi tih problema, a zadnji smo poslali prije dva mjeseca. U njemu smo, uz ostalo, zatražili od pročelnice da dođe na sastanak Vijeća roditelja kako bismo o svemu otvoreno porazgovarali i pronašli neko rješenje. Nažalost, ni na jedan dopis nije stigao nikakav odgovor - razočarani su predstavnici Vijeća roditelja.

U Gradu Varaždinu su svjesni da VI. OŠ ima određene prostorne probleme. Pročelnica gradskog Upravnog odjela za obrazovanje i znanost Karmen Trubić navela je da je 2006. godine napravljeno projektno rješenje u suradnji te škole i Grada, no doista se nije mogao znati porast broja učenika dose-

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

31. svibnja 2011., br. 367

ovnim školama kod upisa u prve razrede?

novnu školu, prvašića...

Najgore od svega bilo bi vraćanje u dvije smjene Ako se i idućih godina u VI. OŠ nastavi rast broja učenika, a istovremeno novaca za dogradnju sportske dvorane VI. OŠ, odnosno gradnju novih škola neće biti, sasvim je sigurno da će biti nužno pronaći neko drugo rješenje kako se ne bi narušila kvaliteta nastave.

Kao jednom od rješenja problema s prostorom koji trenutno postoje u varaždinskoj VI. OŠ predstavnici Vijeća roditelja čak su razgovarali o mogućnosti vraćanja u dvije

smjene, no smatraju da bi to ipak bilo najgore moguće rješenje s obzirom na to da je još prije nekoliko godina cilj bio u svim osnovnim školama organizirati nastavu u jednoj smjeni.

Stoga rješenje problema vide u izgradnji nove sportske dvorane za potrebe nastave tjelesne i zdravstvene kulture i dogradnju četiriju novih učionica, uz pretpostavku da neće više rasti broj odjeljenja i učenika u VI. OŠ.

OŠ

Ukupno učenika 2009./2010.

Ukupno učenika 2010./2011.

1. razred 2010./2011.

Predupisi za 1. razrede 2011./2012.

I.

530

509

53

50

II.

800

782

105

82

III.

455

438

41

50

IV.

545

521

56

56

V.

375

389

58

52

VI.

680

705

100

102

VII.

260

252

35

26

Izvor: Upravni odjel za obrazovanje i znanost Grada Varaždina

ljenjem novih stanovnika na području oko te škole.

- Naravno da se razmišlja o dogradnji dvorane škole kad za to budu financijski bolja vremena, a u tom je području Urbanističkim planom predviđena i izgradnja nove škole. Uz to, mrežom škola predviđeno je zajedničko upisno područje za VI. OŠ s II. i III. OŠ - navela je pročelnica Trubić u pismenim odgovorima na naš upit, no dopise Vijeća roditelja nije komentirala.

Upravo se od nove škole, koja bi se trebala graditi u području Brezja (Grlice), očekuje da će rasteretiti sve veći pritisak na VI. OŠ. No, kada će se ona, uz još jednu novu školu na Banfici početi graditi, ne zna se.

- To ovisi o budućim fi-

nancijskim mogućnostima - istaknula je Trubić.

Tri razreda S druge pak strane, dok VI. OŠ muku muči s prostorom i brojem učenika, varaždinskoj I. OŠ dobro bi došao koji prvašić više!

- Ove godine iz škole nam odlazi 87 učenika, a dolazi 50 pr vašića. Nadamo se da ćemo i u novoj školskoj godini, kao i sada, imati tri razredna odjeljenja prvih razreda - rekla je Karmen Hans Jalšovec, ravnateljica I. OŠ.

Premda je broj učenika prvih razreda već nekoliko godina otprilike na istom broju, Hans Jalšovec kaže da je na toj školi zadnjih godina prisutan pad broja učenika.

102

prvašića imat će varaždinska VI. osnovna škola, što je za dvoje učenika više nego ove godine

!

prijedlog Mreža osnovnih škola za područje grada Varaždina napravljen je i još prije godinu dana dostavljen nadležnom Ministarstvu, koje još nije dalo suglasnost

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

31. svibnja 2011., br. 367

OTVORENO Jagoda Kralj-Novak, varaždinska glumica, dobitnica

TOMISLAV MAKAJ

Kazalište mora govor Sa samo sedam godina Jagoda KraljNovak ušla je u varaždinsko kazalište, a od tada pa sve do danas ostala mu je odana Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Iza nje je 38 godina posvećenih kazalištu, točno 100 uloga na daskama i sretnih 13 velikih nagrada. Rođena Varaždinka, glumica koja je cijeli svoj radni vijek odana kazalištu u Cesarčevoj nedavno je primila i prestižnu nagradu “Vladimir Nazor” za ulogu Juliške u monodrami “Familija u prahu”. Uvijek zaposlena Jagoda Kralj-Novak za nas je vremena našla za vikend, a gdje drugdje nego u – kazalištu Mnogo glumaca tvrdi da su od malih nogu znali da će završiti u kazalištu. Je li to i vaš slučaj?

Ja sam dijete kazališta, u njega sam došla sa 7 godina i otelo me. Počela sam studirati pravo, htjela sam biti odvjetnica. Te 1973. ponuđen mi je angažman i ja polako napuštam studij prava, a da zapravo toga još nisam bila ni svjesna. Novi ravnatelj Veček nagovarao me da upišem akademiju - nisam htjela.

Dugo sam se opirala tome da je gluma moj konačni odabir. Pokazalo se ipak, ona je bila moja potreba i nisam mogla pobjeći od nje.

Na kraju nisam završila ni akademiju ni pravo već prvi stupanj na FOI-u smjer organizacije tržišnog poslovanja, na zadovoljstvo mojih roditelja, ali ne i moje osobno jer me ta nauka nije osobito zanimala.

Ne akademiji Niste ni probali upasti na akademiju...

Ne, uopće nisam razmišljala o tome u godinama kad sam trebala, ali sad razmišljam o tome. Trebam usporiti malo što se tiče prakse i htjela bih se okrenuti teoriji. Trenutno sam u nekim pregovorima, ali o tom potom.

Jeste li imali kad problema jer niste “klasično” školovani?

Problema ne, ali glumci bez akademije uvijek se moraju više dokazivati, više raditi, i to ima svojih dobrih strana.

Iza vas je točno 100 uloga na kazališnim daskama.

Biste li mogli reći koja vam je najdraža?

Teško mi je reći, to je kao da majku s mnogo djece pitate koje dijete joj je najdraže. Iza mene je niz krasnih uloga i mogu reći da sam se svakoj s istom ljubavi posvetila.

Glumili ste i na filmu i u serijama. Moja generacija (rođeni ‘80-ih) najviše vas se sjeća kao mame u seriji

“Ne daj se Floki”...

Nisam igrala puno na filmu, ali nešto više u serijama.

Do Flokija sam došla preko Gruntovčana gdje sam u nekoliko epizoda glumila tajnicu u kombinatu. Krešo Golik me preporučio Zoranu Tadiću za Flokija. Sjećam se, moj sin je imao svega dva mjeseca kada sam u Zagreb išla snimati, ali tko bi mogao odbiti tako sjajnu ekipu.

k

azalište nikad neće izumrijeti, njegova je prednost živa energija između glumca i publike Nezaboravno, predivno iskustvo. Ništa mi nije bilo teško, uskladila sam i majčinstvo i posao.

Vidimo da su rijetki glumci u Hrvatskoj koji mogu raditi isključivo kao filmski.

Je li stvar u tome da je produkcija preslaba ili se radi o privrženosti kazalištu?

Istina, produkcija je preslaba, ali prvenstveno, posao glumca je raditi u kazalištu.

No to je stvar osobnog odabira. Nama u regionalnim kazalištima je puno teže upasti u to TV/film društvo, jer naprosto nismo na oku.

Daleko od oka, daleko od srca.

Glumac i novac Biste li radili u sapunici?

Radila sam na Ratkajevima, što za mene ipak nije čista sapunica nego nešto malo više. Ipak, tu je bila neka povijesna pozadina – mada ne u potpunosti autentična. Da me sad pozovu raditi u sapunici, zašto ne, i to radi novca.

Pa ja sam se za čistu umjetnost nadavala i još ću se dati dok me pamet bude služila.

Novcem se plaćaju računi, a oni se moraju plaćati.

Znači, glumom se ne može steći bogatstvo?

Gluma i bogatstvo kod nas, nemojte me nasmijavati.

Neće izumrijeti Sve manje ljudi odlazi u kazalište. Što mislite o tome?

Pa ne bih se složila s tim.

Uvijek ima kazališne publike, jer kazalište je živ organizam i ono nikad neće izumrijeti. Tu gotovo opipljivu razmjenu energije između aktera i publike ne možete doživjeti banalnim klikom na tastaturi vašeg kompjutora koji će vam predočiti neku predstavu koju ste zaželjeli

Glumica tvrdi da je sutra postalo “veliki gospon” i sve što se radi mora biti za trenutak

Intervju tjedna

31. svibnja 2011., br. 367

7

ovogodišnje nagrade “Vladimir Nazor” Ministarstva kulture RH

RADOMIR SARAĐEN

riti o ljudima na dnu 100 je uloga iza Jagode Kralj Novak na kazališnim daskama. “Teško mi je reći koja je najdraža, to je kao da majku s mnogo djece pitate koje dijete najviše voli”

13 Juliška, uloga koja je nagrađena “Nazorom”, priča o ženi s ruba društva koja se prehranjuje u pučkoj kuhinji

pogledati. Bez obzira na sve nove stvari, ono će opstati.

Knjiga na monitoru? Sigurna sam da će uvijek biti onih koji će je držati u ruci, osjećati njezinu težinu i miris s većim zadovoljstvom od buljenja u monitor.

Koja je po vama uloga kazališta? Bi li ono trebalo biti socijalno angažirano?

u

sapunici bi glumila i to isključivo radi novca, računi se moraju platiti Apsolutno, kazalište uvijek mora pratiti društvo i događanja u društvu. Zato sam prošle godine i odabrala tekst Familija u prahu jer on govori o ljudima oko nas, obespravljenima, osiromašenima, onima na dnu, i o tome treba govoriti.

27 godina radili ste u jednom sistemu, a 21 godinu u

“I u penziji ću klimati scenom, dok god me zovu” Posao glumca nije romantičan. To je naporan posao – veli Jagoda. U svemu joj je velika podrška njena obitelj. - Moj suprug Rajko nosi najveći teret u kući i oko nje. U puno situacija, i kad je naš sin Vid bio malen, i kad je išao u školu, i kad je trebao punu pažnju obaju roditelja, a ja sam bila odsutna, bio mu je i mama i tata, jer ja sam na poslu i ujutro, i popodne, i navečer, i na gostovanjima, nemam slobodne vikende, nikad nisam bila na skijanju... Još k tome imam strašan osjećaj odgovornosti spram posla što je problem moje generacije rođene ‘50-ih, odgajane u so-

drugom. Je li se puno toga promijenilo, je li postalo slobodnije?

Mogu reći da sam imala sreće da sam i u socijalizmu radila u angažiranom kazalištu. Mi smo radili predstave koje su aktivno pratile događanja u društvu i vrlo kritički se odnosile prema njemu. Tada sam smatrala da su to neke moje osobne poruke društvu, svijetu, koji treba učiniti boljim. Danas

SINGERICA Cabaret o tužnim sudbinama

Radnice - prostitutke Nakon uspješne “Familije” koja govori o Juliški, ženi s ruba društva koja se prehranjuje u javnoj kuhinji, Jagoda je potaknuta reakcijama sama odlučila napisati cabaret “Singerica” u kojem je ponovno jedini akter. - Vidim kako ljudi traže da se priča o živim likovima, a inspiraciju sam našla u životu jedne žene. Uz to, upoznata sam i s sudbinama naših radnica iz svilane, Varteksa, a nedavno smo svi svjedočili tužnim sudbinama žena iz Kamenskog. “Singerica” je predstava o ženi koja je za socijalizma bila tekstilna radnica, ali život ju je bacio u nemilost i postala je prostitut-

ka – ispričala je Jagoda kojoj je ovo 101. uloga. Predstavu je nedavno odigrala i u Klanjcu. - Nakon nastupa prišle su mi žene i rekle: “Vi nemate pojma koliko je takvih tužnih sudbina. Mi znamo neke žene koje su ostale bez posla i odale se prostituciji” – dodala je. Predstava ima elemente satire i cabareta. - Tekstove pjesama napisala je Vesna Kosec Torjanac, a uglazbio ih je moj sin Vid. Službena premjera bit će na jesen kako mi je obznanila moja ravnateljica Jasna Jakovljević, kojoj ovom prilikom od srca zahvaljujem i koja ima veliko razumijevanje za sve želje nas glumaca.

cijalizmu pod motom “učiti, učiti i samo učiti”, koji je stvorio od nas radoholičare. Sumnjam da ću se i u mirovini odmarati, mislim da ću po pozornici klimati kad god me pozovu. Maštam o nekoj kućici za odmor na bregu, a energiju prikupljam plivajući na bazenima, vožnjama biciklom i šetnjama gradom – ispričala je. Ipak, ljeta ostavlja za svoju obitelj. Suprug Rajko i sin Vid oba su u umjetničkim vodama. Rajko je ovih dana primio nagradu za svoju skulpturu na 53. izložbi LUV-a, a sin Vid je pred diplomom glazbenog pedagoga.

mi se čini da nema vremena za maštanja o nekom idealnom svijetu i kakav bi on eventualno trebao biti. Sve se vrlo brzo mijenja. Sutra je postalo “veliki gospon” i nemamo pojma što nas čeka.

Sad kad igram predstavu, to radim danas za danas, a sutra - tko zna? Nova događanja, novi problemi, novi sretni ili nesretni ljudi. Znam samo to da ih ja želim učiniti sretnijima.

Iz Singerice, 101. uloge

je nagrada u karijeri. Prvu i najdražu “7 sekretara SKOJ-a” dobila je 1977. kao najnadarenija mlada glumica u zemlji i trinaestu po redu - jednako dragu, a najvažniju “Vladimir Nazor” 2011.

38 godina provedenih na daskama.

“Najteže je bilo ratnih godina.

Teško se živjelo i radilo. Plaća je bila svega 100 tadašnjih njemačkih maraka.”

FAMILIJA U PRAHU Juliška na kraju časti čašicom rakije

Osvojila struku i publiku Prvu nagradu Jagoda je primila s 24 godine. I to ne bilo kakvu, već onu “Sedam sekretara SKOJ-a” za ulogu Grete u “Vježbama u Goethe institutu”.

Ta joj je nagrada najmilija od svih 13, ističe – jer je stigla prva i tjerala je naprijed.

Davala se mladima do 27 godina iz područja znanosti, umjetnosti i sporta, na nivou cijele države. No ona najvažnija dosad i jednako draga u njene je ruke stigla nedavno, prošlog tjedna.

Za ulogu Juliške u predstavi Familija u prahu Nine Mitrović primila je godišnju

nagradu Ministarstva kulture, što je odlučila komisija čiji su članovi bili ljudi od struke: Branka Cvitković, Sanja Nikčević, Petar Selem, Georgij Paro, Goran Grgić, Boris Horvat i Nino Škrabe.

Zanimljivo, nije prvi put da je Juliška “pobijedila”. Prije godinu dana na Međunarodnom festivalu monodrame u Bitoli primila je nagradu publike.

- Ta Juliška toliko je draga publici da me poslije predstave ljudi imaju potrebu zagrliti i poljubiti. Redatelj Samo Strelec je odlučio da ih poslije službenog naklona

počastim čašicom rakije, a najčešće i svi skupa zapjevamo kako bismo s kakvimtakvim optimizmom otišli doma.

Juliška na sceni govori ono što bi oni željeli reći, ona umjesto njih psuje, kritizira društvo, viče da nema što za jesti, umjesto njih govori da je teško, vrišti zbog čega bi i oni vriskali, ali to iz ovih ili onih razloga ne smiju, ne usude se. Mislim da je zbog toga ona njihova junakinja i da je ljudi zato tako toplo doživljavaju na kraju i opravdavaju svaki njezin postupak - objasnila je glumica.

NJEN VARAŽDIN

Kraljica gradske pozornice Kraljicom varaždinske pozornice nazvao je Jagodu Kralj Novak nekadašnji ravnatelj varaždinskog kazališta Marijan Varjačić. Ona to stvarno i jest sa 100 uloga iza sebe na kazališnim daskama i 101., koja samo čeka svoju službenu premijeru ove jeseni. Najveći broj tih uloga Jagoda je odigrala kod kuće. Kazalište, kako je i sama rekla, odredilo ju je i otelo još od malih

nogu. Kraj njega je svaki dan prolazila još kao učenica IV. osnovne škole, koja se ‘60-ih nalazila u istoj zgradi gdje i II. OŠ. S 11 godina imala je svoj prvi nastup u predstavi za djecu “Mokito” Dane Georgijevskog 1964. Samo 9 godina kasnije, 1973., počeo je njen kazališni život, predanost daskama koja još uvijek traje i trajat će. Kako je i prije 11 godina napisao Varjačić, “Jagodu je kao osobu i kao glumicu bitno odredio njen grad, ono što čini varaždinski urbanitet: kultura, škola (njena višestoljetna gimnazija i njeni profesori), ali i gradska svakodnevica u Dućanskoj ili Vrazovoj. Takav grad ima svoje umjetnike, a u Jagodi je dobio svoju glumicu”.

MUŠKI PARTNERI Jagoda je kroz svoju karijeru imala dosta kazališnih muških partnera. Najčešći partner bio joj je Ivica Plovanić, zatim Ljubomir Kerekeš, Stojan Matavulj, Marinko Prga, igrala je i sa Zlatkom Vitezom, Božidarom Alićem, Božidarom Bobanom i pokojnim Slavkom Brankovim. - Nikad nije lako raditi ljubavne scene. Mogu reći - sa svima podjednako, jer svi smo profesionalci – diplomatski je glumica odgovorila na pitanje s kim je najlakše bilo odraditi ljubavnu scenu. No kao iz topa je ispalila s kim je bilo najteže raditi. - S Alićem i to ne samo ljubavne scene. On je malo ekscentričan, ali sve se na kraju završilo prijateljskim poljupcem, mada je bilo žestoko – priznala je.

8

Život

31. svibnja 2011., br. 367

DOZNAJEMO Tihomir Vlašić, mladi izumitelj i inovator iz Male Subotice

I TOGA IMA Zaštita patenata predugo traje

Kad konkurencija tuđi izum prozove svojim

Tihomir Vlašić pokazuje tropolnu rastavljivu osigurač-sklopku koja se koristi u svakom ormaru u koji se smještaju električne instalacije

Pravi inovatori nikad ne miruju Razvojna se tehnologija stubokom promijenila

Očevim stopama On je, naime, baš kao i njegov otac Branko, autor brojnih patenata. Rođen je 1979. godine u Maloj Subotici u obrtničkoj obitelji koja u svojoj tvrtki od 1977. neprekidno stvara nove proizvode.

- Moj otac zapravo je inicijalno pokrenuo zanatsku radionicu za izradu predmeta od plastičnih masa i alata, koja je izrasla u pravu tvornicu – PLASTOMETALIK Vlašić. Dok sam kao dječarac polazio Osnovnu školu u Maloj Subotici, ni po

ja nije bila u stanju ponuditi tržištu. Mislim da je veliko postignuće da smo pojedine patente uspjeli prodati. No mnoge od njih, implementirane u finalne proizvode, jednostavno nismo stigli zaštititi. Sama procedura traje i košta, a s nekim minornim

z

ahvaljujući inovacijama, nastajali su prepoznatljivi proizvodi deficitarni na tržištu izmjenama – konkurenti jednostavno iskoriste vaš izum i predstave ga svojim.

No takav pristup održao nas je u ovim kriznim vremenima pa čak bilježimo i rast prodaje - ustvrdio je Tihomir Vlašić.

UPORNOST Za izradu jednog nosača klime, testirali 15 materijala

Treba znati kako „snimiti“ problem Vlašićevi kao primjer uspješne inovacije rado spominju plastičnu konzolu za vanjsku jedinicu klima-uređaja. Radi se o široj javnosti dobro poznatom „L“ nosaču, koji je primarno metalne izvedbe (čelični, pocinčan ili od inoksa). - Koristi li se u priobalju, takav nosač prije ili kasnije počinje intenzivno korodirati, a fasade postaju flekave i prljave. Zato smo pristupili razvoju plastičnog nosača koji odolijeva suncu, soli i buri. Nije išlo lako s

konstrukcijom, a testirali smo 15 različitih materijala dok nismo pronašli zadovoljavajuć. Slično je bilo i s razvojem problematičnih stezaljki usponskog voda koje su prisutne u etažno mjernim ormarima. One služe za priključivanje stanova na električne vodove, a nakon snimanja problema na terenu, uspjeli smo svojim novim stezaljkama postići da bez ikakvih problema učvršćuju električni kabel (od 70 kvadrata) – objasnio je Tihomir.

čemu se nisam razlikovao od ko-industrijsko-obrtnoj školi svojih vršnjaka. Međutim, to (smjer – alatničar) u Čakovcu, gdje polažem maturu 1998. nije potpuno točno, godine – kaže Tihomir jer već od 6. razašto i Vlašić koji za stuzreda osnovn i d je diranje nikad nije ne škole o ep a s g radim s staro i imao vremena, jer „ i r o t ocem i to inova staju bavit implementiranje re novih tehnologija za ogro ova“ p laženjem k i rad na razvojnim m n i m a n o r p projektima primjetokarskim ih v o n njivim u proizvodnji strojem! ? iziskuje strahovit anNeke ručice i izuma gažman. prekidače tada - Nažalost, mnogi inženjesam na jedvite jade uspijevao dohvatiti. Obrazo- ri, magistri pa i doktori znanosti vanje nastavljam na Tehnič- teško mogu otrpjeti dinamiku

kojom se danas mora raditi u pojedinim stručnim oblastima.

Posebno je to evidentno u sferi konstruiranja i strojogradnji kojom se mi bavimo. Stoga je u Hrvatskoj gotovo nemoguće pronaći stručnjake koji u dovoljnoj mjeri poznaju rad s namjenskim IT programima. I pojedini se iskusni inovatori, posebno oni „staroga kova“ u međuvremenu prestaju baviti pronalaženjem novih izuma.

Jedan od razloga je činjenica da se posljednjih godina tehnologija razvoja stubokom promijenila – istaknuo je Vlašić.

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Da biste danas tržištu mogli ponuditi kvalitetan i prepoznatljiv proizvod koji je uz to snažan brend, morate biti inovativni u mnogim oblastima. Kako biti bolji od drugih kad na tržištu postoji puno dobrih proizvoda i usluga, pitali smo Tihomira Vlašića, mladog izumitelja i inovatora iz Male Subotice.

Tihomir ističe kako danas sve rade pomoću računala koja pored operativnog sustava imaju instalirane izuzetno moćne softverske aplikacije. Odnosno, konstruiranje alata koji se danas koriste u industrijskoj proizvodnji nezamislivo je bez primjene informatičke tehnologije.

- U toj sferi konkurencija je strahovita, pa ili si potpuno u njoj ili te na tržištu jednostavno nema! Primjerice, većina strojeva s kojima radim – potpuno je kompjuterizirana. Ima ih tridesetak, a raspoređeni su u nekoliko proizvodnih hala (alatnica, montaža, brizgaona, „štanceraj“, skladište i drugo).

Naša obiteljska tvrtka imala je postepeni razvoj, a posebna je po tome što je u sve ulagala vlastito znanje.

Zahvaljujući inovacijama, nastajali su prepoznatljivi proizvodi kakve konkurenci-

Filigranski posao

Tokario je još u 6. razredu osnovne škole

Moderna oprema traži stručne radnike

IZDVOJENO Tuđe zamisli rješavaju kao od šale, pa im klijenti dolaze s neobičnim zahtjevima

Najmanji proizvod – lakši je od grama

Inovacije Vlašićevih plove morima i oceanima

- Dio proizvoda koji sadrže naše patente klijenti ugrađuju čak i u brodove.

Takav je slučaj s KPO ormarima za razvod električnih instalacija. Posebno je zanimljiva i tzv. tropolna rastavljiva osiguračsklopka koja se koristi u svakom ormaru u koji se smještaju električne instalacije.

Nekad su isključivo uvožene u Hrvatsku, a mi smo u našem proizvodu uspjeli dobiti kvalitetniji spoj električnih kabela i, u konačnici, pristupačniju cijenu koja konkurira sličnim uvoznim proizvodima.

Također, dio proizvodnje namijenjen je izvozu – ističe Vlašić i dodaje kako njihovi najmanji proizvodi imaju težinu od jedva pola grama! Takvih je mnogo, a neki su i osebujni poluproizvodi (minijaturna kućišta) koji još uvijek sadržavaju jasnu informaciju o tehničkim karakteristikama proizvoda, znakove upozorenja i slično.

Tvrtka PLASTOMETALIK Vlašić obavlja i usluge strojne obrade metala te ima dvadesetak stručno osposobljenih stalno zaposlenih djelatnika. Pretežno

su tehničke struke - elektrotehničari, operateri na numerički upravljanim strojevima, alatničari... Kako doznajemo, tvrtku i osebujne proizvode predstavljaju na sajamskim priredbama kao što su Zagrebački velesajam, München – IHM, Split - SASO, Novi Sad, Beograd, Zenica, Mostar, a planiraju ove godine otići i u Skoplje. Na kraju dodajmo i to da Vlašićevi tuđe zamisli rješavaju kao od šale, pa im klijenti dolaze s neobičnim zahtjevima.

31. svibnja 2011., br. 367

Oglas

9

10 Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Nove navike penzića N

ova organizacija rada ambulanti primarne zdravstvene zaštite za većinu je pacijenata dobro rješenje. Sve je kompjuterizirano, nema gužve, punih čekaonica, a ni praznog hoda od vađenja krvi i drugih pretraga, do čekanja na red za pregled kod specijalista. Hoće li to biti napornije za medicinske sestre u ambulantama ili će biti zadovoljnije što više neće gubiti vrijeme na papirologiju, nego će se vratiti svojoj osnovnoj ulozi u struci, pokazat će vrijeme. No sigurno je da će nezadovoljniji biti umirovljenici!

Jer njihov odlazak doktoru, nekoliko riječi utjehe ili potvrde da se usprkos godinama i zdravstvenim tegobama «još uvijek dobro drže», pretvorio se u pravi mali obred za koji su se pripremali gotovo svakog tjedna!

A sada? Tko će ih pitati: «Kako ste mi danas, je li malo bolje, što vas boli, dat ćemo vam nešto od čega će vam biti bolje...» I ono što su najviše htjeli čuti: «Dođite nam drugi tjedan u ambulantu, da vidimo kako vam je!»

No nije sve tako crno i umirovljenici neće biti bez liječničke brige i nadzora. Dapače, sve će rješavati brže i jednostavnije, ali s jednom jedinom razlikom, što «višak» slobodnog vremena neće provoditi u čekaonici ambulante nego, možda, na lijepim gradskim terasama sa svojim društvom.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mislim - još uvijek jesam

“

Vidio sam mnoge slične gradove, ali nijedan nije tako uredan i čist kao Varaždin. U njemu žive kulturni ljudi!”

ILEN ZGORNIK, MARIBOR

31. svibnja 2011., br. 367

DOZNAJEMO Neki žive s 347 kn, a neki s 8.500 kn mirovine

Kolike su zapravo mirovine u županiji?

Najmanje mirovine, one koje ne prelaze 500 kuna, prima 214 umirovljenika i u prosjeku iznose 341,41 kunu Piše: NEVENKA SUHIĆ

Sve viši troškovi života, a sve manje mirovine, česta su tema rasprava vezanih uz socijalni položaj umirovljenika.

Međutim, vrlo se malo govori o tome koliko stvarno iznose mirovine umirovljenika na području Varaždinske županije, koliko ljudi prima najniže, a koliko najviše mirovine te o kojim se konkretno iznosima mirovina radi?

Podatke o tome potražili smo u Središnjoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Zagrebu, kao i u Područnoj službi HZMO-a u Varaždinu, gdje smo saznali i što sve utječe na visinu mirovina.

Visine mirovina Podaci govore da na području Varaždinske županije mirovinu prema općim propisima ostvaruju 36.032 korisnika. U rasponu od najniže mirovine, koja može biti i manja od 500, ali i veća od 8.000 kuna, najbrojniji su umirovljenici koji primaju mirovine u iznosu od 1.500 do 2.000 kuna! U toj kategoriji je 3.853 korisnika starosne mirovine, koja iznosi 1.805,84 kune, invalidske mirovine u iznosu od 1.769,56 kuna, koju prima 4.755 korisnika, te obiteljske mirovine od 1.784,77 kuna, koju prima 2.501 umirovljena osoba. To znači da na području ove županije prosječnu mirovinu u iznosu od 1.785,57 kuna prima ukupno 11.109 umirovljenika. Po broju korisnika, do njih su umirovljenici s mirovinom višom od 2.000, a manjom od 3.000 kuna. U tom razredu, ukupne prosječne starosne, invalidske i obiteljske mirovine kreću se u iznosu od oko 2.424 kune, a prima ih 10.212 korisnika.

Također 6.506 umirovljenika s ovog područja prima prosječnu mirovinu u iznosu

Na području Varaždinske županije mirovinu prema općim propisima ostvaruju 36.032 korisnika

od 1.289,88 kuna, a 3.354 korisnika nižu od 1000 kuna ili, točnije, prosječni iznos mirov ine od 781, 41 kune.

Najmanje mirovine, one koje ne prelaze 500 kuna, prima 214 umirovljenika i u prosjeku iznose 341,41 kunu!

Mirovinu u rasponu od 3.000 do 4.000 kuna prima 3.167 umirovljenih osoba i prosječno iznosi 3.405 kuna. Što su,

međutim, viši iznosi mirovina, to je manji broj korisnika, pa tako 918 umirovljenika ima prosječnu mirovinu od 4.410 kuna, 323 korisnika prima mirovinu od oko 5.430, a njih 130 nešto više od 6.500 kuna. Na području naše županije 66 je umirovljenika čija je mirovina oko 7.370 kuna, dok je samo 33- oje s mirovinom nešto većom od 8.500 kuna!

Korisnici mirovina prema općim propisima, visini i vrsti mirovina na području Varaždinske županije UKUPNO

STAROSNA MIROVINA

INVALIDSKA MIROVINA

OBITELJSKA MIROVINA

Iznosi Broj Prosječna Broj Prosječna Broj Prosječna Broj Prosječna mirovina (kn) korisn. mirovina korisn. mirovina korisn. mirovina korisn. mirovina do 5oo 500-1000 1000-1500 1500-2000 2000-3000 3000-4000 4000-5000 5000-6000 6000-7000 7000-8000 8000 i više

214 3354 6506 11109 10212 3167 918 323 130 66 33

347,41 781,41 1289,88 1785,57 2424,95 3405,03 4410,60 5430,16 6501,86 7370,33 8589,65

4 1571 2178 3853 6139 2292 707 247 99 53 33

UKUPNO :

36032

2.050,63

17.176

455,94 781,81 1277,12 1805,84 2461,53 3414,41 4431,71 5443,93 6525,52 7387,53 8589,65 2.311,69

146 310,74 64 843 755,67 940 2606 1311,09 1722 4755 1769,56 2501 3112 2376,75 961 630 3372,04 245 154 4336,02 57 51 5397,34 25 21 6434,67 10 12 7258,84 1 -

424,30 803,82 1273,91 1784,77 2347,36 3399,57 4350,18 5361,00 6408,80 7796,70 -

12.330 1.881,60 6.526

1.682,92

20.000 kn!

Mnogima je nevjerojatno da mirovina može iznositi 20.000 kuna, kao i to da umirovljenik može imati mirovinu manju od 500 kuna! Da je to zakonski moguće, pojasnio nam je Vladimir Lacković, predstojnik HZMO -a Područne službe Varaždin.

- Mirovina može biti ne samo manja od 500 kuna, nego i ispod tog iznosa! Sve ovisi o mirovinskom stažu i plaći koja je ostvarena u radnom vijeku, mirovinskom faktoru i drugim različitim situacijama. A kad je riječ o visokim mirovinama, na području Varaždinske županije ima mirovina znatno viših od 8.000 kn. Takvi iznosi odnose se na mirovine po posebnim, a ne po općim propisima Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Riječ je o mirovinama saborskih zastupnika, vojnih i policijskih djelatnika, hrvatskih branitelja i još oko 8 kategorija umirovljenika koji imaju pravo na tzv. posebne mirovine - rekao je Vladimir Lacković.

Oglasi 11

31. svibnja 2011., br. 367

Varaždinska gradska zvjezdarnica otkriva sve tajne svemira FESTIVAL

Od 16. do 19. lipnja nad gradom će sjati Veliki zvjezdani trokut, sastavljen od zviježđa Lira, Labud i Orao, a Varaždin će dobiti svoj novi festival – Varaždin pod zvijezdama. Naime, objedinivši sadržaje koje nude Varaždinska zvjezdarnica i Dani suvremenog plesa, bajkovitu ugodu Šetališta Vatroslava Jagića i Kazališnog trga te ponudu varaždinskih ugostitelja, Tur istička je zajednica grada Varaždina inicirala još jedno događanje koje će Varaždin učiniti posebnim.

U funkciji nakon 60 godina U cijelom nizu sadržaja, kojima će taj festival plesa, astronomije i gastronomije razveseliti Varaždince i njihove goste, posebno mjesto zauzima Varaždinska gradska zvjezdarnica, koja je smještena u nekadašnjoj Franjevačkoj gimnaziji, danas II. osnovnoj školi.

Tijekom protekle dvije

godine, zahvaljujući ulaganju Grada Varaždina i pomoći donatora, zvjezdarnica je obnovljena i opremljena te joj je nakon 60 godina vraćena njena prvobitna funkcija. Štoviše, u protekle je dvije godine ona postala živi prostor u kojem se znanstveni rad i egzaktne spoznaje prožimaju s filozofskim opservacijama i čudima umjetnosti.

Punina i praznina. Naime, veličina Sunčevog sustava i dubokog svemira posjetiteljima će biti dočarana u kategorijama veličine poznatih i pojmljivih stvari, što znači da će svatko od njih imati priliku shvatiti iznimnu ogromnost svemirske praznine te enormne udaljenosti između planeta, zvijezda, galaktika i drugih svemirskih objekata.

Punina i praznina

Program i ulaznice

Tijekom “Varaždina pod zvijezdama” taj će zanimljiv prostor otvoriti svoja vrata Varaždincima i njihovim gostima te im ispričati priču nazvanu

Uz program u zvjezdarnici, Varaždin pod zvijezdama obuhvaća i visokokvalitetnu se-

lekciju programa na Danima suvremenog plesa, koji će se odvijati na različitim lokacijama u gradu, te specijalnu zvjezdanu gastronomsku ponudu u Šetalištu Vatroslava Jagića. Dio programa Varaždina pod zvijezdama bit će besplatan, a za posjet Varaždinskoj zvjezdarnici i za većinu programa

Više acija inform mu i ra o prog a može m a c i ulazn i na www. it se dob -varazdin.hr m s touri .perform- di www e.com anc

Dana suvremenog plesa naplaćivat će se ulaznica. Ulaznica za Varaždinsku zvjezdarnicu koštat će 20,00 kn, a ograničeni broj moći će se kupiti u Turističkoj zajednici grada Varaždina. Za programe Dana suvremenog plesa ulaznice će biti od 20,00 do 40,00 kn te će se moći kupiti na blagajni HNK Varaždin te u Turističkoj zajednici grada Varaždina.

Više informacija o programu i ulaznicama može se dobiti na www.tourism-varazdin.hr i www.perform-d-ance.com.

Tijekom festivala Varaždin pod zvijezdama, od 16. do 19. lipnja, Varaždinska će gradska zvjezdarnica otvoriti svoja vrata Varaždincima i njihovim gostima te im dočarati veličinu Sunčevog sustava i dubokog svemira.

12 Čitatelji zovu

31. svibnja 2011., br. 367

OPASNOST Stanari na nogama zbog prometa u Ulici Marije Jurić Zagorke

ŽUC

Ništa od “ležećih policajaca” Na opasnom pješačkom prijelazu u Ulici Marije Jurić Zagorke u Varaždinu, koji se nalazi neposredno iza blagog zavoja poslije rotora na križanju s Jalkovečkom ulicom, prošli je tjedan Županijska uprava za ceste postavila tzv. “špigl”. Time bi sigurnost na ovoj županijskoj prometnici, na kojoj je brzina ograničena na 50 kilometara na sat, trebala biti nešto bolja. Čitatelji iz te četvrti smatraju da je nužno postaviti i “ležeće policajce”. Međutim, ravnatelj Županijske uprave za ceste u pisanom je odgovoru naveo da to nije moguće.

- Prema Pravilniku o prometnim znakovima uporaba “uzdignutih ploha nije dopuštena na cestama na kojima se često kreću vozila hitne pomoći”, a Hitna pomoć nalazi se u blizini – pojasnio je.

Navodi da zapadni nogostup u Ulici Marije Jurić Zagorke postoji, no dodaje da su nogostupi kao komunalni objekti u nadležnosti Grada Varaždina. Od komunalnog pročelnika Grada Marijana Bakulića doznali smo da je uređenje nogostupa i biciklističkih staza u planu.

- Zbog gustoće prometa, u planu je uređenje nogostupa i biciklističkih staza i to obostrano. Teško je reći kada bi radovi mogli početi – rekao nam je Bakulić.

Osonjački je pak potvrdio da kamionski promet u toj županijskoj ulici nije dopušten te je najavio da će u suradnji s Gradom i PU varaždinskom sagledati mogućnosti povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu, ne samo u Zagorkinoj, nego i u okolnim ulicama.

Djeci ugrožen život: auti jure 100 na sat U pola bijelog dana skoro me pogazio vozač. Svi se voze kao divljaci Pišu: VESNA MARGETIĆ-SLATKI, TIHANA DRUMEV

Pitanje je dana kada će netko stradati u Ulici Marije Jurić Zagorke u Varaždinu.

Na to je u samo dva tjedna upozorilo nekoliko čitatelja iz Varaždina koji žive u okolnim ulicama i čija djeca pohađaju 6. osnovnu školu. Svaki put kada prelaze preko zebre u Ulici Marije Jurić Zagorke u Varaždinu, djeca, ali i odrasli, doslovno riskiraju svoj život.

Poput Grobnika Riječ je o prometnici koja je uređena nakon izgradnje novog POS-ovog naselja u Jalkovečkoj ulici, a postala je vrlo prometna, jer je vozači koriste kao prečicu na putu od Jalkovečke do Ulice braće Radića i obrnuto. Ima status županijske ceste na kojoj je brzina ograničena na 50 kilometara na sat.

Stanovnici se, međutim, žale da se velika većina vozača ne pridržava ograničenja brzine. Zbog toga, ali i zbog lokacije na kojoj je uređen, posebno je opasno prelaziti preko pješačkog prijelaza koji

se nalazi neposredno iza blagog zavoja poslije rotora na raskrižju s Jalkovečkom.

- Velika većina vozača koji s rotora skreću u Zagorkinu ulicu stisne papučicu gasa neposredno prije zebre i jedva zaustave vozilo ako primijete pješaka na zebri – navodi ogorčena čitateljica (podaci poznati redakciji).

Iako je iz drugog smjera,

b

iciklisti se moraju voziti tik uz jureće automobile i kamione iz Radićeve, preglednost dobra, problem je brzina. Svi po ovoj ulici voze utrke i ne mogu stati na zebri pri brzini od 100 kilometara na sat, posebice motociklisti – ističe čitatelj (podaci poznati redakciji), koji je zabrinut za djecu koja svaki dan prelaze preko te zebre.

Osim što strahuju za svoju sigurnost i sigurnost djece, čitatelji se žale na tešku buku za koju su “zaslužni”

Opasna zebra: Zbog prevelike brzine, vozači jedva zaustavljaju vozila ispred zebre

kamioni.

- Imamo osjećaj da živimo kraj riječkoga Grobnika. Teški kamioni ovuda prolaze 24 sata, a da ne spominjem motocikliste i vozače koji imaju “kvadre” na gasu – potužio se Varaždinac.

No to nisu jedini problemi. U Zagorkinoj ulici nisu uređeni nogostupi, kao ni

biciklističke staze. I dok pješacima ni ne pada na pamet da tuda prolaze, biciklisti izbora nemaju. No rizik je velik: voze se doslovno uz kamione i automobile koji pokraj njih jure.

- Svaki dan dobijem novi dokaz da se ljudi po ulicama koje nas okružuju voze kao divljaci. Jučer me u pola bije-

log dana u Ulici Marije Jurić Zagorke skoro pogazio vozač koji kao da je testirao svoj automobil – rekao nam je u srijedu stanar iz POS-ovog naselja u Jalkovečkoj ulici.

On je najavio da će stanari pokrenuti potpisivanje peticije za postavljanje “ležećih policajaca”, koju će uputiti gradskim vlastima.

AKTIVIZAM Uskoro pokretanje potpisivanja peticije za “ležeće policajce”

“Ležeći policajci” jedini spas - U zadnjih godinu dana u Jalkovečkoj i Ulici Marije Jurić Zagorke sve je više prometa, a ono što još više zabrinjava je stalno kršenje ograničenja brzine. I jedna i druga ulica nalaze se na putu kojim djeca idu prema Šestoj osnovnoj školi i od lokalnih vlasti tražimo da postave najmanje tri uspornika kako bi nam djeca mogla sigurnije ići u školu, ali i kako bismo svi mi ostali u prometu bili sigurniji – navodi čitatelji koji živi u POS naselju, a koji

najavljuje da će peticiju s takvim, jasnim zahtjevima uskoro uputiti čelnicima Grada Varaždina.

- Ono što želimo jest da i u našoj četvrti dobijemo takozvane “ležeće policajce”.

Ako su u Kumičićevoj ulici uspornici postavljeni tako da ih je 3 na svakih 100 metara, ne vidim razloga zašto ih ne bi postavili kod nas – zaključio je stanar koji će uskoro pokrenuti peticiju, a želi ostati anoniman.

Teški kamioni ovuda prolaze 24 sata, žale se stanari

BICIKLI Vožnja u varaždinskoj gradskoj jezgri zabranjena je već četiri godine

Dogovor: Policija će gledati “kroz prste”

Centar za pješake

- Užasno sam ljut na gradske vlasti.

Nigdje na svijetu nema toga da se biciklom ne smije u centar grada.

Još nas čekaju kazne od 500 kuna.

U našem gradu uopće ne misle na bicikliste. Nula bodova za biciklizam u centru grada i još dodatnih nula bodova za bicikle van centra grada – ogorčen je naš čitatelj Miljenko K. iz Varaždina. Njegovu reakciju potaknuo je tekst objavljen u prošlom broju u kojem smo otkrili da se biciklisti ne smiju voziti centrom grada jer su gotovo sve ulice stare gradske jezgre pješačka zona. Prema Zakonu

o sigurnosti u prometu, kazna za bicikliranje pješačkom zonom je 500 kuna, a Zakon ne poznaje užu i širu

v

ozite se po Bakačevoj, Stančićevom trgu, Padovčevoj, Uršulinskoj i Draškovićevoj bez straha pješačku zonu.

- Ja razumijem da je sve to pješačka zona... ali nek nam daju stazu za bicikle i mi ćemo se po njoj voziti i

to po pravilima kao što se voze npr.

Slovenci u Ptuju. Još u 19. stoljeću varaždinski su se vlastelini vozili na onim starinskim biciklima i imali su biciklističku stazu. Ona je išla od pošte preko Dućanske do Korza – kaže Miljenko K. Zbog pritiska medija u Gradu Varaždinu u petak su i sazvali Vijeće za komunalnu prevenciju na kojoj su došli do odluke da se policija neće pridržavati Zakona “ko pijan plota” i biciklistima u Bakačevoj, na Stančićevom trgu, Padovčevoj, Uršulinskoj i Draškovićevoj ulici neće naplaćivati kazne. Rijetko tko

spominje da je zapravo vožnja biciklom po gradu zabranjena otkad su gradske vlasti donijele prvo 2007.

Urbanistički plan po kojem je cijeli centar pješačka zona, a u siječnju 2010. to je još i potvrđeno odlukom o uređenju prometa. - Problem su i jednosmjerne ulice. Svugdje su gradske vlasti stavile parkirališta, a nigdje nema staza za bicikliste. Kad se npr. vozite Šenoinom ulicom, s jedne strane su vam parkirani auti, a s druge po pločniku hodaju pješaci.

Svi vam trube da se maknete, a nemate kud – kaže Miljenko.(td)

31. svibnja 2011., br. 367

Oglasi 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti KLUB MAMA

Roditelji, razmijenimo dječju odjeću i obuću!

Ne znate što biste s odjećom koju su vaši klinci prerasli?

Imate dječju opremu koju više ne koristite? Igračke vam stoje u kutijama ili skupljaju prašinu na policama? Klub mama vas poziva na akciju prikupljanja dječje odjeće, obuće, opreme i igračaka koja će početi od ponedjeljka 30. svibnja i trajati sve do petka 3. lipnja u vremenu od 10 do 17 sati, a vikendom prema dogovoru na sljedećim adresama: Grofa Bombelesa 21, Zelendvor, Petrijanec (kontakt: Štef ica Sambolec 099/409-7128, Martina Kočet 099/4181-033), Dravska 23, Sračinec (kontakt: Jasminka Fotes 098/977-0778, Ružica Kovačić 098/185-2133), V. Nazora 16, Ivanec (Kontakt: Valentina Habulan 098/186-7772).

Klub Mama

POHVALA

Dobre tete iz Aleje S obzirom na to da je ovo rubrika Reagiranja, mislim da je ova tema vrijedna reakcije. Mama sam djevojčice i dječaka koji se svakodnevno druže s dobrim tetama iz Dječjeg vrtića Varaždin - Aleja i mislim da odgajateljice zaslužuju pohvalu za trud i zalaganje oko djece. S obzirom na to da sam vidjela i neke druge situacije, mogu reći da sam iznenađena organizacijom samog radnog dana, angažiranošću djece u dnevnim zadacima te racionalnom odnosu odgajatelj - roditelj - dijete.

Također bih željela naglasiti da je ovo vrijeme kada svako dodatno financijsko izlaganje stvara revolt, ali je hvalevrijedna činjenica da se minimalizira dodatni trošak roditelja od strane vrtića i da je to zapravo pravo olakšanje i neobičnost u ovim vremenima. Naravno, dobre su tete i u drugim vrtićima, i one se nađu u svakoj pohvali mama i dječjem osmijehu pri dolasku u vrtić. I za kraj, da bude zaista pohvala, a ne analitička obrazlaga, završit ću riječima moje kćeri: “Mama, tete iz Aleje su ko rakete… Naravno, striček Krešo” Mama (podaci poznati redakciji)

Ponosni vitez Petar Šaljem fotografiju Petra Drka na viteškom turniru u Svetoj Heleni 23. sv ibnja.

Petar obožava vitezove i jako je ponosan na ovu fotografiju na kojoj se vidi da je dobio dozvolu da u rukama drži pravi mač.

Mama Valentina

Usrećio udomljenu djecu!

Gospodin Branko Glušica iz Gojanca početkom prošlog tjedna usrećio je troje mališana donirajući im svoje osobno računalo s dodatnom opremom. Ništa nije ljepše od sretnih i nasmiješenih dječjih lica.

Zahvalna udomiteljska obitelj

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

31. svibnja 2011., br. 367

USPJEH Tamburaški orkestar Obrtničkoga glazbenoga društva Varaždin

Srebrna plaketa na festivalu u Osijeku Tamburaški orkestar Obrtničkoga glazbenoga društva iz Varaždina i ove je godine sudjelovao na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku te ponovio prošlogodišnji uspjeh osvojivši srebrnu plaketu “Tambura Paje Kolarića”.

Pod okriljem varaždinskog Udruženja obrtnika, Tamburaški orkestar Obrtničkoga glazbenoga društva djeluje punih 28 godina. Sudjeluju na svim važnijim manifestacijama u gradu i županiji, bilježe nastupe i gostovanja diljem domovine, pa i u inozemstvu, uspješno organiziraju samostalne koncerte, surađujuju s brojnim vokalnim i instrumentalnim solistima, vokalnim skupinama, zborovima, autorima, eminentnim stručnjacima, a iza sebe imaju i snimljen studijski nosač zvuka. Redovito sudjeluju na

županijskim smotrama tamburaških orkestara i sastava te ostvaruju vrlo dobre rezultate i drže zavidnu

kvalitetu među orkestrima u županiji.

Orkestar čini petnaestak svirača, glazbenika, zaljubljenika u tambure različite dobi i profesija. U ovom sastavu djeluju od 2005. godine, a voditelj i dirigent je Damir Mumlek.

Tamburaški orkestar prošle se godine prvi put predstavio na Međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku. Riječ je o festivalu na državnoj razini s međunarodnim karakterom koji njeguje tradiciju hrvatske tamburaške glazbe i okuplja ponajbolje tamburaše već 50 godina.

Potvrdu kvalitete varaždinski orkestar dobio je već nakon prvog predstavljanja na festivalu osvojivši srebrnu plaketu “Tambura Paje Kolarića” u kategoriji Tamburaških zborova.

Na ovogodišnjem, 34. po redu festivalu, ponovno su osvojili srebrnu plaketu, čime su dobili još jedno priznanje za svoj rad i potvrdu svoje kvalitete .

Tamburaški orkestar Obrtničkoga glazbenoga društva Varaždin

ČITATELJI PIŠU Varaždinski vatrogasci posjetili spomen-područje Kornati

Odali počast preminulim kolegama U okviru obilježavanja Mjeseca zaštite od požara, varaždinski vatrogasci su sa svojim gostima iz bratskih društava iz Slovenije, iz Gasilske zveze Celje, posjetili Nacionalni park Kornati.

Posjet je organizirala Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, a prisustvovali su predstavnici i članovi DVD-a: Varaždin, Biškupec, Gojanec, Jalkovec, Kučan Gornji, Kučan Donji, Zdravstvo, Varteks te vatrogasaci iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina.

Osamdeset vatrogasaca je u svečanim odorama otišlo na Veliki Kornat odati počast tragično preminulim vatrogascima na zadatku 30. kolovoza 2007.

godine. Po prekrasnom sunčanom danu vatrogasci su se popeli na Veliki Kornat uz surove padine Velog Vrha te na prostorima memorijalne crkve na otvorenom odali dužnu počast kolegama.

Predsjednik Gradske vatrogasne zajednice Varaždin Tomislav Bogović govorio je o kornatskoj tragediji i problematici u vrednovanju dobrovoljnog vatrogastva, a potom je velečasni Blaž Horvat, rektor Varaždinske biskupije, služio svetu misu. Nakon mise, u krugu crkve, delegacija iz bratske Gasilske zveze Celje položila je vijenac i zapalila svijeće. Delegacija Gradske vatrogasne

zajednice Varaždin, Tomislav Bogović (predsjednik GVZ-a), Zvonko Biškup (predsjednik ŽVZ-a) i Ivica Labaš (zapovjednik GVZ-a i JVP-a Varaždin) položila je vjenac i zapalila svijeće u ime organizatora. Nakon tog dostojanstvenog i svečanog ceremonijala svi sudionici uputili su se ka monumentalnim križevima koje su prijatelji vatrogasci izradili iz kamena u tehnici suhozida na vječni spomen preminulima kako bi i na licu mjesta još jednom odali počast dvanaestorici vatrogasaca, koji su vršeći časno svoj posao tragično i prerano otišli u vječne tišine.

Mirko Svetec

Poziv umirovljenim kolegama iz AP-a Željeli bismo upoznati čitatelje da je od 1991. godine postojao Klub umirovljenika AP-a Varaždin u sklopu Autobusnog prometa Varaždin.

Uz pomoć direktora Ivana Biškupa i poduzeća Klub se održao sve do smrti gospodina Biškupa kobnog 21. travnja 2007. godine. Od tog dana mi članovi Kluba ostali smo bez ičije pomoći, a uz dobru volju svih članova ostali smo na okupu, družili smo se i posjećivali bolesne članove. Dana 7. travnja 2009. godine morali smo Klub registrirati u

Udrugu umirovljenika AP-a Varaždin koja broji 90 članova i stacionirana je u Varaždinu, Križanićeva 29. Svaki godine sami, bez ičije pomoći, uspijevamo održati susret umirovljenika kojemu se članovi udruge vesele, jer to im je jedina mogućnost da se druže i ponovno vide budući da žive u različitim mjestima naše županije, a i izvan nje. Također smo nastavili posjećivati naše nemoćne članove, kao i one bolesne. Tako smo 21. travnja ove godine održali susret i druženje naših članova u restoranu

Garestin, a nekoliko dana kasnije obišli smo bolesne kolege te im uručili skromne poklone. Želja nam je da našu udrugu proširimo novim članovima. Ovim putem obavještavamo sve umirovljenike AP-a da pristupe u članstvo ako to žele. Tako ćemo dobiti priliku da se ponovno sretnemo i s onim kolegama koje nismo imali sreće vidjeti, a s kojima smo godinama radili i dijelili dobro i zlo.

Franjo Tušek, predsjednik Udruge umirovljenika AP-a

Članovi KUD-a Cestica u Ptuju Članovi KUD-a Cestica tijekom svibnja bili su na mnogobrojnim nastupima. U subotu 21. svibnja gostovali smo u susjednoj Sloveniji na 7. međunarodnom folklornom festivalu Ptuj 2011. Odrasla folklorna grupa izvela je pjesme i plesove cestičkoga kraja. Nastupali

smo u prekrasnom ambijentu, u dvorištu Minoritskog samostana.

S Folklornim društvom Ptuj imamo dugogodišnju suradnju koju želimo i dalje nastaviti. U sklopu Folkfesta održana je i izložba te degustacija tradicijskih jela i pića te smo mogli kušati domaće specijalitete, od

povetica, voćnoga kruha, raznih kiflica, marmelada, sireva, vina, medice... Nakon ručka i zajedničkog druženja s ostalim grupama koje su nastupale na festivalu otišli smo kućama uz dogovor da se vidimo kod nas na božićnom druženju.

KUD Cestica

Oglasi 15

31. svibnja 2011., br. 367

OBRAZOVANJE Privatnu varaždinsku gimnaziju s pravom javnosti završava treća generacija maturanata

Škola u kojoj obaveze postaju zadovoljstvo U ovom trenutku u Privatnoj varaždinskoj gimnaziji s pravom javnosti vlada radna atmosfera, kako među učenicima, tako i među profesorima.

Svi se trude da kraj školske godine bude ovjenčan natprosječnim uspjehom. Time će zadovoljstvo svih – učenika, profesora i roditelja biti veće!

Tako je to već sedam godina, otkako je osnovana ova vrijedna i ambiciozna škola.

Završni govori Istovremeno dok ponavljaju gradivo, ispravljaju i uglađuju ocjene iz matematike, hrvatskog, geografije, kemije i drugih važnih predmeta, učenici pripremaju završne govore za ispit iz govorništva, ali također pripremaju program za završnu priredbu na kojoj će svi pokazati rezultate onog u čemu se ističu: glazbi, glumi, fotografiji, karikaturi, kulinarstvu itd. No između napornih zadnjih sati rada učenici se odmaraju i uživaju u posebnoj prostoriji koju su sami za sebe uredili, obojili joj zidove, umjetničkim crtežima je dodatno ukrasili, odabrali namještaj, odlučili o razmještaju namještaja, jednostavno, kreirali svoj kutak za slobodne trenutke u školi. To je njihova čajna kuhinja u kojoj će uz glazbu po vlastitom izboru uživati svakodnevni “lunch

break”. Učenici su u ovoj školi sami sukreatori prostora u kojem dnevno provedu i do devet školskih sati.

Ovih dana školu završava treća generacija maturanata koji su se ovdje školovali po programu opće gimnazije, obogaćenom nizom izbornih i fakultativnih predmeta, čime se učenicima pruža sveobuhvatno i kvalitetno obrazovanje. Principi na kojima počiva škola su kvalitetan općeobrazovni program, poštovanje raznolikosti, što dalje povlači za sobom individualni pristup svakom učeniku, beskrajno puno rada sa svakim učenikom u području koje ga interesira te mu se tako omogućava individualni rast i razvoj. To je škola u kojoj učenici preuzimaju odgovornost za svoj uspjeh u svoje ruke, a pritom imaju svu moguću pomoć svojih profesora. Kako naučiti odgovorno se ponašati u obavljanju svojih svakodnevnih zadataka, kako samostalno naučiti sve gradivo, pripremiti se za test, pripremiti samostalno prezentaciju dodatnog gradiva, kako prezentirati to gradivo svojim kolegama u razredu, kako napisati maksimalno dojmljiv esej, kako ovladati situacijom i uspješno sve to izvršiti?... To znaju vrsni nastavnici Privatne varaždinske gimnazije u čijim se rukama učenici izvrsno

osjećaju. Evo što su nam rekli neki od učenika: „Ova je škola mjesto maksimalne suradnje svih njenih članova, što predstavlja popriličnu prednost pred drugim školama.“ „Profesori nam pomažu i prijateljski se odnose prema nama. Nikad nemam osjećaj da je loše ako nešto ne razumijem jer su profesori uvijek spremni sve nam dodatno protumačiti.“ „U razredu nas je relativno malo i ima dovoljno vremena da se profesori posvete svakome od nas. Profesori nam sve

tumače na vrlo interesantan način, a npr. na satovima kemije i biologije radimo jako puno pokusa.“ „Među nama, učenicima, vlada prijateljska atmosfera, svi si međusobno pomažemo i baš nam je dobro.“ „Program je težak, ali sve se može savladati. Ocjene su nam dobre.“ „Imamo jako puno prilika za izražavanje svoje kreativnosti: imamo pjevačku skupinu, dobrog kla-

Stanka , 37 Vraza 330 , n i Varažd 84 948; 2 8 9 385, 0 ola-ziger; sk @ o f in skolawww. hr ziger.

Pridružite nam se i postanite učenik naše škole.

Vidjet ćete da se sve može naučiti i živjeti bez stresa.

Škola u kojoj obaveze postaju zadovoljstvo

virista, gitarista, uvijek organiziramo izložbe karikatura, fotografije, poezije.“ „Terenska nastava je zakon!

Ove godine bili smo u Italiji – oduševljen sam arhitekturom.“ Da škola doista ima izvrstan program i pruža izvrsno znanje dokazuju generacije uspješno upisanih učenika na željene fakultete u Hrvatskoj kao što su veterinarski fakultet, ekonomski, informatika, učiteljski, pomorstvo, pravni, povijest itd. Poseban naglasak stavlja se na učenje stranih jezika: engleski i njemački kao obavezni, a kao treći strani jezik može se odabrati talijanski, francuski, španjolski ili ruski.

Uz govorništvo kao fakultativni predmet učenici imaju i filmsku umjetnost, gdje kritički uče o filmu te gledaju film kao umjetničko ostvarenje kroz žanr, redatelja ili epohu kojoj film pripada.

Uz dosadašnju međunarod-

nu razmjenu učenika, škola se od jeseni uključuje u još jedan međunarodni projekt u trajanju od dvije godine, što će biti dodatna prilika za učenike da surađuju s vršnjacima iz raznih zemalja Europe, da putuju, da se intenzivno koriste engleskim jezikom, da zajednički rade na projektu i zajednički izvedu jedno kazališno djelo. Za svakog će se učenika naći neka uloga i svi mogu participirati prema svojim sklonostima.

Sve gore navedene osobine dovoljan su razlog da osmaši razmisle o opciji koju nudi Privatna varaždinska gimnazija s p. j. jer je to škola koja pruža uvjete školovanja koji omogućuju stjecanje ne samo klasičnih znanja, već i znanja o općeljudskim i europskim vrijednostima na najprimjereniji način.

Ulaganje u znanje svoje djece, ulaganje je u njihovu budućnost. Škola u kojoj obaveze postaju zadovoljstvo.

16 Školstvo “MALA ŠKOLA” U VRTIĆU BAMBI

31. svibnja 2011., br. 367

USPJEŠNI Varaždinska Strojarska i prometna škola po

Prometni propisi u Program predškole financirala je Općina Sračinec

Gotovo 47 mališana završilo predškolu U dječjem vrtiću Bambi u Sračincu završila je “mala škola” – priprema predškolaca za odlazak u prvi razred osnovne škole. Pohađalo ju je 47 djece, a cijeli program predškole financirala je Općina Sračinec iz svojeg proračuna.

Ukupno je izvojeno 28.200 kuna, odnosno 600 kuna po djetetu.

Budući prvašići završili su program od ukupno 150 škol-

skih sati. Od navedenih 47 polaznika “male škole”, 16 ih pohađa dječji vrtić u punom programu, dok je 31 dijete pohađalo samo “malu školu” što samo potvrđuje potrebu za ovakvim programom. Što su sve naučili polaznici predškole pokazali su na završnoj priredbi, a bili su i na izletu u Zagrebu, gdje su posjetili Zoološki vrt i Prirodoslovni muzej.

Za praktikum i novu informatičku opremu U novoj školskoj godini učenike i profesore varaždinske Gospodarske škole dočekat će novoopremljen ugostiteljski praktikum, uređene učionice i nova informatička oprema. Naime, ta je varaždinska srednja škola na natječaju koji je raspisalo Ministarstvo gospodarstva dobila 183.000 kuna za obrazovanje u obrt-

ničkim zanimanjima, a riječ je o bespovratnim sredstvima.

Ovo, inače, nije prvi put da je Gospodarska škola dobila novce od Ministarstva gospodarstva. Značajna financijska sredstva u školu su stigla i prije dvije godine, kada je uređen dio kuharskog praktikuma i zamijenjen dio dotrajale informatičke opreme.

18. VARAŽDINSKE POVIJESNE SVEČANOSTI

U znaku hrabrih vitezova i princeza

Mladi su, ambiciozni i najbolji u Hrvatskoj: Filip Pižeta i Kristian Radoš

Učenici Filip i Kristian s 15. državnog natjecanja učenika iz obrazovnog sektora prometa i logistike koje je održano u Šibeniku vratili su se kao prvaci Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

beniku je snage odmjerio s devetero natjecatelja.

- Postavio sam si cilj osvojiti jedno od prva tri mjesta i sâm sam sebi rekao: ispod toga ne može! - rekao je maturant Filip Pižeta, učenik 4. b razreda smjera tehničar cestovnog prometa varaždinske Strojarske i prometne škole. Filip je svoj cilj i ostvario te se s 15. državnog natjecanja učenika iz obrazovnog sektora prometa i logistike iz Šibenika vratio kao najbolji tehničar cestovnog prometa Hrvatske.

Učenik 4. b razreda u Ši-

Uz provjeru znanja, Filip je morao pokazati i sposobnost rješavanja praktičnih zadataka karakterističnih za zanimanje, što je i najzahtjevniji dio natjecanja, a morao je pripremiti i prezentirati samostalni rad s temom “Integrirani prijevoz putnika u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske”.

- To mi je bio najteži dio, zbog treme – priznao je Filip.

Kako bi se što bolje pripremio za Šibenik, Filip nije žrtvo-

Ah, ta trema

vao samo proljetne praznike, već se sa svojom mentoricom

!

draga je meni biologija, ali u budućnosti se vidim u obiteljskom biznisu – otkriva Juraj

dipl. ing. prometa Vericom Kopriva-Kozjak za natjecanje intenzivno pripremao od početka godine. Trud se isplatio, a bude li jednako uspješan na državnoj matur i, zbog

osvojenog prvog mjesta na državnom natjecanju čeka ga direktan upis na Prometni fakultet u Zagrebu. Budućem tehničaru cestovnog prometa to je i velika želja.

- Postignuti uspjeh dao mi je samo još više samopouzdanja i potaknuo da uspijem u ostvarenju svojih ciljeva u životu – zaključio je Filip.

”Gas-gas” S osvojenim prvim mjestom, iz Šibenika se vratio još jedan učenik Strojarske i prometne škole Varaždin. Kristian Radoš iz 3. h razreda smjera vozač

TU KRAJ NAS Raspjevano i rasplesano 18. “Razigrano djet

Tražilo se “stajaće Sve je počelo pjesmom “Vjeverica”, koju su izveli Razigrani klinci, da bi nastavili Bubamarci s pjesmom “Već tri dana jašem ja z Varaždina” Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Tjedan koji dolazi bit će i u znaku povijesnih svečanosti

Idućeg tjedna Varaždinci će se vratiti u srednji vijek, u vrijeme vitezova i princeza.

U ponedjeljak 6. lipnja počinju Varaždinske povijesne svečanosti, koje će trajati sve do nedjelje 12. lipnja i koje će ove godine proslaviti svoju punoljetnost. I ove godine pripremljen je niz programa za djecu svih uzrasta. Sveča-

nosti počinju u ponedjeljak u 9,30 povorkom kostimiranih glumaca kroz grad, nakon čega će ispod bedema Staroga grada održati Viteški turnir.

Tijekom tjedna bit će održano niz predstava za velike i male, a u subotu 11. lipnja mališani će moći uživati u posebnim igraonicama i predstavi “Vitez željeznog srca”.

- Slobodnih mjesta v iše nema, ako želite možete stajati sa strane dok se i to ne popuni - glasio je odgovor posjetiteljima koji su došli desetak minuta prije početka “Razigranog djetinjstva”.

Oni koji duže vrijeme prate ovu manifestaciju znaju da trebaju doći osjetno ranije kako bi zauzeli svoje mjesto u gledalištu.

”Party do zore” Novomarofska spor tska dvorana ponovo je bila puna, a oko 150 malih izvođača sudjelovalo je na još jednom “Razigranom djetinjstvu”. Ove

godine, po 18. put, pjevalo se, plesalo, a mali manekeni prošetali su pistom.

Sve je počelo pjesmom “Vjeverica”, koju su izveli Razigrani klinci, da bi nastavili Bubamarci s pjesmom “Već tri

dana jašem ja z Varaždina”.

Nakon svake točke slijedi veliki pljesak izvođačima za njihov trud i zalaganje. Bljeskali su blicevi fotoaparata, nekako je izgledalo da roditelji malih izvođača imaju veću tremu

od njih, a kao i obično znojna lica uvijek su se na kraju točke razvukla u široki osmijeh. U drugom dijelu programa sve prisutne svojim nastupom oduševio je Tihomir Bendelja, europski prvak u twirlingu. Uz

Školstvo 17

31. svibnja 2011., br. 367

onosna na svoja dva državna prvaka

UPISI U Elektrostrojarskoj školi mjesta za 300 učenika

u malom prstu

Elektrotehničari: iz škole na fakultet!

Filipu je velika podrška bila mentorica Verica Kopriva-Kozjak

motornog vozila najbolji je hrvatski vozač! Uz pismeni dio, Kristian je svoju vještinu i preciznost u upravljanju osam tona teškog kamiona morao pokazati u praktičnom dijelu na poligonu.

- Teža mi je bila teorija u kojoj je bilo pitanja vezanih uz prijevoz i propise u cestovnom prometu – rekao je Kristian, koji se za natjecanje pr ipremao pod vodstvom mentora Željka Antunovića.

Nakon završetka škole planira nastaviti školovanje na sadašnjoj školi u obrazovanju odraslih u prometu, a paralelno se i zaposliti kao vozač kamiona.

- Samo se nadam da ću sve uspjeti uskladiti – rekao je Kristian, koji od malih nogu voli kamione. Stoga je i upisao za vozača motornih vozila, a u početku svoje vozačke karijere volio bi voziti rute po Hrvatskoj. Zna Kristian da život kamiondžija nije lak.

Sviđa mu se to što su više na

putu nego kod kuće, no voze li međunarodne rute, vozači slabo mogu upoznati zemlju kroz koju voze.

- Vozi se uglavnom autocestom, a dok ste u prometu,

ne stignete baš gledati okolo.

Za svakog dobrog vozača je važno da poznaje prometne propise, mora biti smiren dok vozi, koncentriran i dobro naspavan – otkriva Kristian.

FILIP PIŽETA, 4. B

KRISTIAN RADOŠ, 3. H

“ “ Osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju u Šibeniku dalo mi je još više samopouzdanja i potaknulo me da uspijem u ostvarenju životnih ciljeva.

Kad se voze međunarodne rute, ne gledate uokolo.

Za svakog dobrog vozača je važno da poznaje prometne propise, mora biti koncentriran i dobro naspavan.

tinjstvo” u Novom Marofu

e” mjesto više pjesmu i ples nakon gotovo dva sata program su zaključile mažoretkinje s koreografijom “Party do zore”.

Ponovo su se Društvo Naša djeca i OŠ Novi Marof pokazali kao dobri organizatori ove manifestacije.

- Zahvaljujem svoj djeci koja su naporno vježbala protekla dva mjeseca kako bi zablistali pred publikom, zahvaljujem i njihovim roditeljima koji su nas prepoznali kao udrugu koja želi raditi s djecom, a posebna zahvala ide mojim suradnicima koji su sve to pripremili, uvježbali i realizirali. Uskoro ćemo svi zajedno početi razmišljati o novom “Razigranom djetinjstvu” i, naravno, vidimo se druge godine – rekla je Božena Hokman, predsjednica DND-a Novi Marof .

Pravi izbor varaždinska Elektrostrojarska škola!

Uz dosta praktičnih vježbi, tehničari za računalstvo zadovoljni su što imaju jaku matematiku i fiziku mjesto u području razvoja softvera.

- U računalima sam od malih nogu i od 6. razreda osnovne škole želio sam upisati ovaj smjer, premda sam imao mogućnost upisa u gimnaziju. Zbog svog odabira nisam požalio, važno mi je što je u programu velika pažnja posvećena matematici i fizici – rekao je Toni.

Razred medijskih tehničara

- Zanimaju me i tehnika i računalstvo, što je bio glavni razlog zbog kojeg sam upisala smjer tehničara za računalstvo u Elektrostrojarskoj školi, i nisam požalila. Super mi je što je nastava organizirana tako da imamo i dosta vježbi – rekla je Antonela Tadić, učenica 2. d razreda varaždinske Elektrostrojarske škole.

Učenici zadovoljni U novoj školskoj godini ova varaždinska srednja škola upisuje dva razreda tehničara za računalstvo.

Da je za ljubitelje računala ovaj smjer dobar izbor, potvrdio je i Toni Dalić, učenik 3. e razreda koji je ove godine na državnom natjecanju iz informatike i računalstva osvojio treće

Upravo su jaka matematika i fizika glavni razlozi zbog kojih su se za taj smjer odlučile Olga Videc, Petra Tkalec i Petra Ceilinger iz 2. c razreda.

Andrijana Cesar iz 3. n i Tamara Margetić iz 3. g razreda ne žale što su izabrale smjer

medijski tehničar, za koji će i u novoj školskoj godini biti jedan razred.

- S obzirom na to da me zanimaju mediji, ovaj smjer je odličan jer puno učimo o medijskim tehnologijama, internetu i web dizajnu – rekla je Tamara. Budući elektrotehničari, koji će se u novoj školskoj godini upisati u jedan razred, maturanti Luka Blaži i Hrvoje Vrbanić planiraju nastaviti daljnje obrazovanje u tom području.

- Smatram da smo tijekom četverogodišnjeg školovanja dobili dobru podlogu, posebno u području matematike i fizike, što nam je važno za upis na fakultet. Škola nam je ove godine omogućila i besplatne pripreme za državnu maturu – slažu se Luka i Hrvoje.

Uz četverogodišnja zanimanja, na Elektrostrojarskoj školi provodi se i trogodišnje obrazovanje, a mjesta će biti ukupno za 300 novih učenika.

- Svakako treba istaknuti da od nove školske godine krećemo s dosta novih izbornih predmeta, pa će učenici moći odabrati ono što najviše vole - najavio je Igor Kos, ravnatelj Elektrostrojarske škole.

Znanje i emocionalna inteligencija Kroz redovne i izborne predmete učenici Elektrostrojarske škole mogu steći stručna znanja iz informatike/računalstva, robotike, elektrotehnike, elektronike, strojarstva, računalnih mreža, 3D dizajna, izrade web stranica, grafičkog dizajna i pripreme, tehničkog crtanja i mehatronike.

Uz osnovni nastavni plan i program, škola učenicima omogućuje polaganje dodatnih certifikata koji će im biti prednost kod upisa na fakultet ili pri zapošljavanju.

Osim što učenicima pruža stručna znanja i vještine, Elektrostrojarska škola učenike odgaja za život, uči ih

odgovornosti, lijepom ponašanju i stjecanju radnih navika, odnosno velika se pažnja pridodaje razvoju emocionalne inteligencije.

Sve dodatne informacije u vezi upisa mogu se dobiti na web stranici škole www. ess.hr, odnosno na brojevima telefona 042/313-491 ili 042/313-498.

18 Zagorje-Tehnobeton

31. svibnja 2011., br. 367

Stipendisti Zagorje-Tehnobetona, njihovi mentori i članovi tima zaslužni što se program stipendiranja uspješno provodi već osam godina, a nastavlja se i iduće školske godine

PRIMJER Tradicionalni susret stipendista Zagorje-Tehnobetona na kraju školske godine

U program stipendiranja već je uloženo 3,8 milijuna kuna Susretom stipendista, učeni- Šipek, naglašavajući značaj ka čakovečke Graditeljske škole ovog projekta u 65-godišnjoj te varaždinske Graditeljsko- tradiciji Zagorje-Tehnobetona prirodoslovne i rudarske škole, koje i danas ne otpušta, nego označen je završetak još jedne zapošljava.

- Ove godine svi su stipendisti školske godine tijekom koje je Zagorje-Tehnobeton stipen- uspješno završili školovanje. diralo deficitarne kadrove u Za dobre rezultate bitan je tim ljudi koji rade na projektu koji građevinarstvu.

- Već osmu godinu za redom nastavljamo i ove godine. Tako provodimo program stipendi- do 30. lipnja primamo prijave djece, a nakon selekcijranja učenika graskog postupka, odobrit diteljskih škola o d ćemo 30 stipendija. u Varaždinu Tijekom prve godii Č akovcu, 30. ne školovanja za kojim je ovi n a j n deficitarna zanitrenutačno lip i c l o k manja zidara i obuhvaćen oš srednj be za tesara dobivaju 51 učenik. l o 600 kuna, druge Do sada daju m dije 70 0 te treće 90 0 smo sklopili n e p i st kuna. Uz to, dijelu 165 ugovora se plaća i smještaj u o naukovanju i učeničkom domu, a sve koji stipendiranju, do znajemo od Zvjezdane Erceg, uspješno završe srednjoškolsko rukovoditeljice službe za od- obrazovanje čeka posao. Ove nose s javnošću u Zagorje-Teh- godine zapošljavamo njih 25, a nobetonu, koje je u program ukupno smo do sada zaposlili stipendiranja dosada uložilo 108 stipendista. Budući da tijekom trogodišnjeg školovanja 3,8 milijuna kuna.

Najuspješniji stipendisti do- učenici ne dobiju samo znanje u bili su nagrade, a one nisu za- školi i posebnoj radionici, nego obišle ni najbolje učenike i nji- se upoznaju i s našom organihove mentore u tradicionalnim zacijom i njezinom kulturom, sportskim susretima. Nagrade odmah nakon školovanja mogu im je uručio dipl. iur. Zlatko lakše početi raditi na gradilištu

s kojim su se upoznali i tijekom školovanja - ističe Erceg. Suradnja škola i Zagorje-Tehnobetona nužna je za uspjeh projekta.

OGLAS

Nagrade najboljim stipendistima i maturantima uručio je dipl. iur. Zlatko Šipek, naglašavajući značaj ovog projekta u 65-godišnjoj tradiciji Zagorje-Tehnobetona, koje i danas ne otpušta, nego zapošljava

Tradicija - Nakon osam godina programa stipendiranja, osjećamo se kao dio poduzeća. Naši tradicionalni susreti posebno su bitni učenicima kojima se jača osjećaj vrijednosti, samopoštovanja i ponosa. Bez toga ne bi davali rezultate kakve postižu ne samo na gradilištima u našoj zemlji, nego i u inozemstvu. Eto, neki dan su me pozdravljali s gradilišta podzemne garaže oduševljeni što odlaze na gradilište Zagorje-Tehnobetona u Mađarsku - veli Zoran Hajek, ravnatelj Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždin.

Ne skrivajući zadovoljstvo susretom stipendista koji ocjenjuje boljim i od maturalnih putovanja, ravnatelj čakovečke Graditeljske škole Zoran Pazman posebno izdvaja to što nakon završetka školovanja zidare i tesare čeka siguran posao.

- Ako sada, usred recesije, postoje tako brižni napori da se osigura zaposlenje učenika, onda možete misliti kako će biti kasnije - ističe Pazman.

Z. Šipek s najboljima - Krunoslavom Kolednikom i Sinišom Fajfarićem

Priznanje za najbolje u nogometnim susretima

Među zidarima i odlikaši s 5,0!

Damir i Leon Kovačić

S prosjekom od 4,8 Siniša Fajfarić najbolji je učenik čakovečke škole.

- Zanimala me građevina, pa sam izabrao zanimanje zidara jer sam želio imati iskustva iz prakse. Sada razmišljam i o nastavku školovanja - veli učenik II. razreda čakovečke škole Krunoslav Kolednik, koji je prvi razred završio s prosjekom

od 5,0.

- U osnovnoj školi bio sam odličan učenik, tako sam imao mogućnosti da upišem bilo što, ali odabrao sam zanimanje zidara jer me graditeljstvo privlači. Posebno mi je lijepo u radionici na praksi, no želja mi je nastaviti školovanje - veli učenik prvog razreda varaždinske škole.

I najbolji mladi košarkaši nisu ostali bez nagrade

MIROSLAV HUĐEK

Jedinstveni u Hrvatskoj Ovo je jedinstveni projekt ne samo u Varaždinskoj županiji, nego i na razini Hrvatske. Nema tvrtki koje se već od početka srednje škole na ovakav način skrbe za svoje buduće radnike, ističe Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i kulturu Varaždinske županije.

- Program stipendiranja Zagorje-Tehnobetona, koji je vrlo sličan programu s kojim sam se susreo u Sloveniji, pokazuje kako bi se naše tvrtke trebale ponašati ukoliko žele imati mlade zaposlenike odmah spremne za tržišnu utakmicu.

Ne radi se tu samo o odobravanju stipendija i smještaja u domu, nego i osiguranju vrhunskih uvjeta za praktičan rad te vođenju stalne brige za ostvarene rezultate.

Samo tako moguće je doći do kadrova za vrhunske projekte koje izvodi Zagorje-Tehnobeton, koji je naš partner i u kampanji za upise u prve razrede srednjih škola - veli Huđek napominjući da ima pokušaja još nekih tvrtki da uvedu slične programe stipendiranja, ali to nije lako jer, uz ostalo, Zagorje-Tehnobeton ima posebnu osobu koja se brine o uspjesima stipendista u školama.

Zagorje-Tehnobeton 19

31. svibnja 2011., br. 367

USPJEH Zagorje-Tehnobeton na Kosovu gradi objekte za lokalnu samoupravu koje financira EU

Kod gradnje usko surađuju i s lokalnom zajednicom i s kosovskom državom, ali isto tako i s lokalnim izvođačima Prigodnom svečanošću na kojoj je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso položio temeljni kamen za novu općinsku zgradu u Gračanici, označen je početak izgradnje ne samo tog, nego niza drugih objekata koje Zagorje-Tehnobeton gradi za lokalnu samoupravu Kosova. Uz Barrosa, svečanom obilježavanju početka projekta koji financira EU prisustvovali su i europski povjerenik za proširenje Stefan File, kao i premijer Kosova Hasim Tacci, gradonačelnik Gračanice Bojan Stojanović te drugi.

Završetak do 2012.

- Kroz nekoliko projekata u okviru IPA programa, EU financira izgradnju različitih administrativnih i socijalnih objekata na Kosovu. Jednim od tih projekata obuhvaćena je izgradnja općinskih zgrada, ambulanata, škola i sportskih dvorana u 13 srpskih općina, čime se želi poticati međuetnička suradnja te potaknutu Srbe na ostanak. Upravo za taj značajni projekt izabrani su naši graditelji, ističe Katarina Krezo, direktorica Sektora za inozemstvo i razvoj projekata u Zagorje-Tehnobetonu.

Posao, čija je ukupna neto

mom, a to su zemlje članice EU i zemlje kandidatkinje.

Sve objekte u općinama s većinskim srpskim stanovništvom Zagorje-Tehnobeton mora dovršiti do početka iduće godine.

- Od trinaest ugovorenih objekata, već smo počeli graditi osam. U različitim su fazama Katarina Krezo izgradnje, ovisno o tome kada vrijednost 6,9 milijuna eura, smo mogli započeti s radovivaraždinski graditelji dobili su ma, što je uglavnom ovisilo o na međunarodnom natječaju tome kada je lokalna zajednica koji je u sklopu IPA programa pripremila zemljište i dokumentaciju. Radovi na nekim od tih raspisala Europska komisija. objekata prilično su odmaknuli - To nije bilo nima- veli Krezo. lo jednostavno Kod gradnje varažs obzirom na ale c e j t a n dinski građev inar i izuzetno z i e k usko surađuju i s jaku mese tvrt alije, lokalnom zajedniđunaIt , e j i r com i s kosovskom rodnu t us A , ske državom, ali isto ko n k u l o j n a Šp renciju. e, tako i s lokalnim k č r G , izvođačima.

Javilo ske Bugar ke..

- U objekte ugrase, naime, s r u T đujemo armirano-bedvadesetak tonske konstrukcije koje poduzeća, proizvodimo u našoj tvornici uglavnom iz EU, ali i zemalja kandidatkinja. Tehnoburimi na Kosovu. Stoga i Natjecale su se tako tvrtke iz Bu- ovaj posao pokazuje ispravnost garske, Grčke, Turske, Austrije, odluke o ulaganju na Kosovu Španjolske i Italije - doznajemo gdje postoji velika potreba za od Katarine Krezo napominjući gradnjom sportskih dvorana i da su svi produkti i svi izvođači sličnih objekata gdje smo već morali biti isključivo iz zemalja dokazali našu superiornost koje su obuhvaćene IPA progra- ističe Krezo.

Buduća općinska zgrada u Gračanici

OGLAS

Općinske zgrade, ambulante, škole i dvorane za 7 mil. eura

Kamen temeljac u Gračanici položio predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso

DOZNAJEMO U zemlje regije nakon istraživanja lokalnog tržišta

Bitna prilagodba lokalnim prilikama - Na Kosovu, a isto vrijedi i za druge zemlje u regiji, uspješni smo jer smo dosta vremena utrošili na istraživanje lokalnog tržišta. U tim zemljama snimili smo prilike, posebice cijene koje se realno mogu postići i po kojima se realno mogu izgraditi objekti. U svakoj državi prilagodili smo se u svom radu lokalnim prilikama i lokalnim standardima. Ukoliko vas vodi ovakva poslovna filozofija, onda dolazite do

cijena primjerenih lokalnoj zajednici. Uostalom, ako se prilikama u tim zemljama mogu prilagoditi tvrtke iz zapadne Europe, onda je

a

ko se prilikama prilagode tvrtke iz zapadne Europe, trebamo se i mi sigurno da mi, koji imamo manju cijenu rada, također

moramo to znati i moći postići. Naravno da to traži primjerenu organizaciju rada, ali je sve to skupa moguće napraviti jer nisu te cijene toliko manje od hrvatskih. To je pogotovo vidljivo na ovakvim programima kao što je IPA gdje imate ograničeni broj potencijalnih dobavljača koji je sužen na određeni broj zemalja - pojašnjava direktorica Sektora za inozemstvo i razvoj projekata u Zagorje-Tehnobetonu.

Buduća ambulanta u Zubin potoku

IZDVOJENO Svečano označen početak radova na hotelsko-poslovnom kompleksu u Beogradu

Posao vrijedan 16 milijuna eura

Goran Petković, sekretar u Vladi RS, označio je početak radova

U nazočnosti austrijskog veleposlanika u Srbiji te predstavnika austrijske vlade, sekretara u Vladi RS za turizam Gorana Petkovića, predstavnika investitora Ottmara Michaelera i drugih uzvanika, održana je konferencija za štampu s prezentacijom projekta te je ujedno na svečan način polaganjem kamena temeljca označen početak gradnje hotelsko-poslovnog kompleksa u Ulici Mihajla Pupina, jednoj od najatraktivnijih lokacija u Novom Beogradu.

Objekt bruto površine od oko 26 tisuća četvornih metara za austrijskog investitora Alba Invest, društva koje su zajedno osnovali Falkensteiner Group i BOP, gradi Zagorje-Tehnobeton, odnosno tvrtka kći Tehnobeton 2009.

- Radovi su već odmaknuli, tako da smo završili dijafragmu i pilote bez obzira na

teškoće zbog konfiguracije terena. Nakon tog možda i najtežeg dijela, krećemo s betonskim radovima sukladno planu. Kada

Z

agorje-Tehnobeton u Makedoniji na poslovnom prostoru Agrofructusa bude dovršen, sredinom iduće godine, hotelski dio kompleksa imat će osam katova sa 185 soba te svim ostalim sadržajima potrebnim za kategoriju četiri zvjezdice.

Toranj, odnosno uredski dio kompleksa imat će uz prizemlje i još 11 katova, a bit će tu i dvije garaže - doznajemo od Romana Perića, direktora Direkcije za tehničke poslove te čelnika tvrtki u Srbiji.

Prvi dio posla vrijednog oko 16 milijuna eura dobiven je u jakoj konkurenciji srbijanskih i stranih graditeljskih poduzeća, i to zahvaljujući dosadašnjoj uspješnoj suradnji s Falkensteiner Grupom i BOP-om u Hrvatskoj, što su potvrđivali njihovi čelnici prilikom potpisivanja ugovora.

- Ovo je jedan od nekoliko naših poslova u Srbiji gdje smo pred ugovaranjem novih projekata koji bi trebali startati u jesen, i to uglavnom s investitorima s kojima smo surađivali i u Hrvatskoj - veli Perić.

Osim u Srbiji, varaždinski graditelji prisutni su i u drugim zemljama regije.

Tako je u Makedoniji Zagorje-Tehnobeton izvodio građevinske radove za poslovni prostor za Agrofructus koji će tu otkupljivati voće i povrće i to na način da je montažna konstrukcija proizvedena u vlastitom pogonu na Kosovu.

20 Poslovni svijet

31. svibnja 2011., br. 367

DOZNAJEMO Kako najpovoljnije riješiti stambeno pitanje kod kupnje novog stana na kredit

Razlike u kamatama između kredita za POS stan i za ostale stanove do 60 tisuća eura!

Najpovoljniji - POS stanovi uz kredit Prve stambene štedionice Zagrebačke banke Kupnja stana iz Programa poticane stanogradnje (POS) i dalje je daleko najpovoljniji način rješavanja stambenog pitanja za one koji se odluče kupiti novi stan kreditom.

Razlika u plaćenim kamatama nakon 30 godina otplate kredita koji, primjerice, Prva stambena štedionica (PSŠ) odobrava za varaždinski POS, kao i kredita uzetog uz uvjete iz najnovijeg Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita – kreće se i do 50-ak tisuća eura!

Krediti za POS stan Lako se uvjeriti da su troškovi kredita uistinu manji kod kupnje POS stana. I oni koji nisu štediše Prve stambene štedionice do kraja lipnja imaju mogućnost kupnje POS stana najpovoljnijim kreditom PSŠ-a.

Za primjerice POS stan od 60 četvorna metra treba izdvojiti

!

lako je uvjeriti se da su troškovi kredita uistinu toliko manji kod kupnje POS-ovog stana

61.860 eura, ako se uzme da je cijena četvornog metra 1.031 euro. Ako kupac ima učešće od 15 posto, odnosno 9.279 eura, tada mu treba kredit od 52.581 eura za koji će nakon 20 godina otplate PSŠ-u te 10 godina otplate državi ukupno platiti 36.694,42 eura kamate.

Nakon lipnja kupnja POS stana najpovoljnija je zelenim kreditom ZABA-e. Njegovi ukupni troškovi, nakon 30 godina, iznose 42.451,26 eura u slučaju 15% učešća, odnosno 49.328,64 eura bez učešća.

TROŠKOVI KREDITA ZA KUPNJU POS STANA OD 60 m2 (CIJENA KVADRATA POS STANA: 1.031 euro)

Krediti za ostale Međutim, ukoliko se uzme da je cijena četvornog metra novog stana na tržištu 1.200 eura, kupac treba 72.000 eura za 60 kvadrata. Kupi li stan Zelenim kreditom ZABA-e, nakon 30 godina ukupno plaća 88.112,98 eura kamata (uz trenutnu visinu promjenjivih kamatnih stopa), a kupi li ga kreditom uz državnu subvenciju - 81.936.57 eura.

- Rast interesa hrvatskih građana za kupnju stana utjecao je na ukupan rast novoodobrenih stambenih kredita Zagrebačke banke.

U prva četiri mjeseca odobreno je gotovo 600 milijuna kuna stambenih kredita, što je za 17 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

Na području Varaždina naročito je velik interes za projekt Poticajne stanogradnje, koja omogućuje lakše rješavanje stambenog pitanja, zahvaljujući Posebnoj ponudi za kreditiranje kupaca stanova i garaža građenih u sklopu POS-a - ističe Stjepan Kolednjak, direktor Obiteljskog i Osobnog bankarstva ZABA-e banke za područje sjeverne Hrvatske, koji poziva građane s uvjetima za stambeni kredit uz subvencioniranje i državno jamstvo da što prije odaberu željeni stan s obzirom na ograničena sredstva.

TROŠKOVI KOMERCIJALNIH KREDITA ZA KUPNJU STANA OD 60 m2 (CIJENA KVADRATA: 1.200 eura)

IZDVOJENO Pet županija „ulovilo“ investitore na sajmu Real Vienna

Za ulagače projekt novog spa hotela Na najvećem sajmu usredotočenom na promet nekretninama i investicije u središnjoj i istočnoj Europi Real Vienna, koji se u utorak i srijedu održavao u Beču, predstavnici Međimurske, Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, odnosno dvadesetak gradova i općina s njihovih područja, predstavili su mogućnosti ulaganja na svom području.

Uz pogodnosti ulaganja u poslovne zone, tijekom prvog zajedničkog nastupa posebno su ukazali na mogućnosti ulaganja u hotelske te turističke

Za novi spa hotel Jupiter riješeni su svi imovinsko-pravni odnosi

projekte, odnosno proširenja već postojećih kompleksa.

Varaždinska županija predstavila je mogućnosti ulaganja u Varaždinskim Toplicama, točnije projekt rekonstrukcije postojećih kapaciteta bolnič-

kog kompleksa Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i hotelski smještaj, kao i projekt gradnje novog spa hotela Jupiter te suvremenog spinalnog i novog specijalističkog bolničkog krila.

Poslovni svijet 21

31. svibnja 2011., br. 367

GRADSKI PRIJEVOZ Koncesija na rok od 10 godina dodijeljena je AP-u u stečaju

Karta za “buseke” - sedam kuna?!

Treba posložiti linije

Koncesiju za gradski prijevoz na rok od 10 godina Gradsko vijeće dodijelilo je u četvrtak Autobusnom prometu u stečaju.

Oni gradski prijevoz obavljaju od rujna prošle godine kada je Varaždin bus završio u stečaju, a jedini su se javili na natječaj Grada i sada su postali koncesionari.

Međutim, još nije poznato hoće li putnici, umjesto 5 kuna, kartu plaćati 7 kuna, kao ni

to kolika će biti subvencija iz proračuna. Prema prijedlogu odluke, bilo je predviđeno da

a

ko će Grad dati više subvencije, karta neće poskupjeti karta poskupi na 7 kuna, a Grad bi AP-u po jednoj prodanoj karti davao 11 kuna subvencije. - S

obzirom na to da u AP-u mjesečno imaju 9 do 10.000 putnika, mjesečno bismo iz proračuna trebali izdvajati oko 100.000 kuna - rekao je dogradonačelnik Zlatko Horvat.

Toliko novca nije osigurano rebalansom proračuna za ovu godinu, koji je većinom glasova smanjen za 8,1 milijun kuna na sjednici u četvrtak. HNS-ovi vijećnici su predložili da karta za građane ostane 5 kuna, a da

Grad plaća više - 13 kuna. Ujedno su predložili da se razmotre modeli po kojima bi se kontrolirala prodaja karata.

Gradonačelnik Ivan Čehok prihvatio je sugestije oporbe, ali će o tome predstavnici svih stranaka u Gradskom vijeću raspravljati naknadno prilikom sastavljanja teksta ugovora. Nije jasno što će moći promijeniti i hoće li putnici i dalje plaćati 5 kuna za kartu.

DOZNAJEMO Veleučilište Varaždin kupuje 50 posto EPH-ovog sveučilišta

U Varaždinu u planu studiji novinarstva i odnosa s javnošću Za 50-postotni udio u osnivačkim pravima Veleučilište će izdvojiti 2,8 milijuna kuna i još 2 milijuna za pokretanje studija Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Veleučilište u Varaždinu postat će 50-postotni vlasnik “Medijskog sveučilišta”, za što su prošli tjedan dobili suglasnost članova Gradskog vijeća i to jednoglasnu. “Medijsko sveučilište” je u Splitu još 2009. godine osnovao Europapress holding (EPH), ali nikada nije uspio pokrenuti studije za koje je dobio dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Tradiciju imamo Toj tvrtki će varaždinsko Veleučilište uplatiti 2.800.000 kuna i time preuzeti 50-postotni udio osnivačkih prava.

Sjedište novog društva s ograničenom odgovornošću iz Splita će biti premješteno u Varaždin, gdje bi već u novoj akademskoj godini trebao biti pokrenut stručni studij poslovanja i menadžmenta u medijima.

- Za “Medijsko sveučilište” bilo je više zainteresiranih pa su u EPH-u punih godinu dana snimali rad Veleučilišta, naš razvoj i poslovanje, ali i ocjenjivali perspektivu. Na te-

melju toga su upravo nas izabrali za partnere. Za Varaždin i sjeverozapadnu Hrvatsku to je od iznimnog značaja, jer jedino ovaj dio države nema svoje sveučilište unatoč u tradiciji koja je seže u daa l p nu leku 1687. tanje i godinu. pokre kog Ta d a j e medijs a j i d uspostavu t s a te ljeno prvo dizajn e Hr vat sko n poslov e sveučilište Već u jesen studij poslovanja i menadžmenta u medijima, za početak u zgradi VELV-a ij m te je pokreono k e nulo barokni demskoj godini, a dije te u izdanjima EPH grupe preporod koji se potreban novac neće osigurati promociju vrijednu ubrzo širi i na druge hrvat- im biti isplaćen iz gradskog četiri milijuna kuna. Dugoske zemlje. Ovo je povijesna proračuna budući da za tu ročni ciljevi su pokretanje još prilika da Varaždin dobije namjenu imaju vlastita sred- četiri studija i to novinarstva, sveučilište – navodi direktor stva. medijskog dizajna, odnosa s Veleučilišta mr. sc. Goran - Smatram da je riječ o sim- javnošću i poslovne ekonoKozina. boličnom iznosu, jer je nemo- mije. Kao što smo već naveli, guće reći kolika je vrijednost riječ je o studijima za koje dopusnice za rad, koja je ne- je EPH već dobio dopusnicu Neprocjenjivo Osim 2,8 milijuna za otkup procjenjiva, posebno danas Ministarstva znanosti, obraosnivačkih prava, varaždin- kada resorno ministarstvo zovanja i športa.

No Kozina najavljuje da sko Veleučilište morat će u nije dalo dopusnicu trima dvije godine osigurati još američkim sveulilištima za će to biti samo prvi studiji, 4.000.000 kuna za početak početak rada u Hrvatskoj – jer sveučilište namjeravaju razvijati pokretanjem drugih napominje Kozina. rada Sveučilišta.

S druge strane, EPH će biti studija kojih u sjeverozapadPrva dva milijuna moraju osigurati već u novoj aka- dužan promovirati nove stu- noj Hrvatskoj danas nema.

Mr. sc. Goran Kozina

DUGA RESA

T7 VIS-u javno priznanje Za Dan grada Duga Resa, koji se obilježava 29. lipnja, javno priznanje u obliku plakete dobit će T7 VIS, odlučilo je dugoreško Gradsko vijeće.

- T7 VIS kupilo je lani Pamučnu industriju u kojoj se nije proizvodilo, a za manje od godinu dana pokrenuta je proizvodnja, i to upravo proizvoda po kojima je bila poznata. Nakon velikog ulaganja radi kupnje, nastavile su se investicije, pa je broj zaposlenih već sada došao do 170 - rekao nam je Ivan Barišić, gradonačelnik Duge Rese, na čiji je prijedlog donesena odluka da se varaždinskom poduzeću javno oda priznanje za sve što je do sada napravilo radi ponovnog rada najstarije tekstilne industrije u nas.

MIN. FINANCIJA

O Modelu C bez zaključaka U tijeku su razgovori poduzetnika i resornih ministarstava oko pitanja realizacije modela C u određenom broju tvrtki, ali nikakvi konkretni zaključci nisu doneseni, doznajemo u Ministarstvu financija, od kojeg smo zatražili potvrdu informacije da je u vezi duga Varteksa prema državi dogovorena zamjena za 39 do 40 posto dionica. O tome se putem Zagrebačke burze oglasilo i poslovodstvo, koje navodi da je još u prosincu dobilo pozitivno mišljenje MINGORPa, a „prema usmeno dobivenoj informaciji pozitivno mišljenje je dalo i Ministarstvo financija“.

Prava odluka Uključivanje poduzeća u istraživačke projekte R

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

azlozi uključivanja poduzeća u istraživačke i razvojne projekte mogu biti različiti, od želje za stvaranjem novih i inovativnih proizvoda do toga da će se uključiti u projekte ako uvide da će jedna takva suradnja u budućnosti donijeti zaradu. Kako se popularno zna reći „in business, cash flow is king“ - u poslovanju, najvažnija je zarada. Općenito, poduzeća su mnogo okretnija i lakše mijenjaju smjer u poslovanju nego akademski partneri, koji obavljaju istraživanja uz podršku poduzeća, a rezultate takvih istraživanja kasnije zajednički komercijaliziraju. U takvim projektima u kojima su mala i srednja

poduzeća u partnerstvu s akademskom zajednicom, eksploatacija rezultata projekta je nešto drugačija. otrebno je izraditi analizu tržišnih mogućnosti, ispitati veličinu tržišta, konkurenciju i tržišne mogućnosti partnera. Analiza tržišnih mogućnosti je detaljan pogled na to tko su korisnici i što oni žele te koji se njihovi problemi mogu riješiti pomoću rezultata projekta. Da bismo odredili veličinu tržišta i očekivani tržišni udio potrebno je razumjeti tržišnu dinamiku i znati put prema tržištu, to jest moći opisati strategiju kako doći do korisnika. Za dobru eksploataciju potrebno je opisati poziciju

P

partnera na tržištu te koje rezultate će eksploatirati koji od partnera, definirati pravo intelektualnog vlasništva i komercijalni ugovor, opisati koje će standarde morati zadovoljiti proizvod i tko će biti odgovoran za provedbu procesa. lan obavezno mora dati odgovor na pitanje intelektualnog vlasništva te može sadržavati početnu verziju IPR ugovora koju su unaprijed potpisali svi partneri. Licenciranje je vrlo važan dio planiranja eksploatacije rezultata projekta. U komercijalnom ugovoru definira se i koji partner ima pravo na intelektualno vlasništvo projekta i na koji način će se

P

dijeliti zarada. Akademskim institucijama je važno sačuvati pravo intelektualnog vlasništva za otkriće/izum na projektu jer ga kasnije mogu koristiti u nastavi ili ga mogu koristiti kao intelektualno vlasništvo za nove projekte. Komercijalni partneri također žele IPR za sebe jer im vlasništvo predstavlja određenu sigurnost, a i pomaže u povećanju kapitala. U takvim situacijama akademske institucije slažu se da podijele IPR s poduzećima, ali pod uvjetom da poduzeća kasnije npr. eksploatiraju proizvod/ rezultat projekta te se pri tome osiguraju ugovorom u kojem se definiraju određeni graničnici.

22 Crna kronika

31. svibnja 2011., br. 367

STAV Zakoni i sudska praksa kod prometnih nesreća sa smrtnom posljedicom - neprimjereni

PROMET

S biciklima ograničeno VARAŽDIN - Biciklima se više neće smjeti voziti Korzom i Franjevačkim trgom, kao i Gajevom, Pavlinskom, Kranjčevićevom, Gundulićevom i Kranjčevićevom ulicom od Korza do Šenoine ulice, zaključeno je na Vijeću za komunalnu prevenciju grada Varaždina tijekom izvanredne sjednice sazvane u petak povodom nedavne nesreće u kojoj je biciklist udario pješakinju.

Vožnja biciklima ipak neće biti potpuno zabranjena gradskim središtem, budući da se predlaže njihovo nesmetano korištenje u Bakačevoj, Padovčevoj, Uršulinskoj i Draškovićevoj ulici, kao i na Stančićevom te Trgu slobode.

DOZNAJEMO

B. Bešenić na slobodi Iz istražnog zatvora Remetinec u petak su pušteni Vinko Mladineo, bivši ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te Barbara Bešenić i njezin sin Krunoslav iz BBS-a, kao i Dragan Mioč i Miho Zrnić Marinović, vlasnici tvrtki koje su se bavile prikupljanjem PET ambalaže. Uhićeni su bili nakon otvaranja istrage zbog sumnji u malverzacije kod otkupa PET ambalaže zbog čega je Fond oštećen za 103 milijuna kuna, tvrdi USKOK.

IMA I TOGA

Prijetio zbog sina policajki NOVI MAROF - Policija je podnijela kaznenu prijavu protiv 51-godišnjaka sa šireg novomarofskog područja zbog osnovane sumnje da je prijetio policijskoj službenici Policijske postaje Novi Marof.

Naime, u četvrtak 19. svibnja prilikom postupanja policijske službenice zbog počinjenog prometnog prekršaja 51-godišnjakovog sina, on joj je više puta zaprijetio nasilnim radnjama, pa čak i ubojstvom.

Po dovršenom kriminalističkom istraživanju doveden je uz kaznenu prijavu istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu, koji mu je odredio 48-satno zadržavanje.

Preblage kazne za počinitelje vrlo teških prometnih nesreća Zakone nije dovoljno samo donijeti, već ih je bitno adekvatno primjenjivati Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Prometne nesreće sa smrtnom posljedicom nisu „samo“ obiteljske tragedije, već i ogroman gospodarski, demografski, psihološki i javno zdravstveni gubitak, pa (dobre) zakone nije dovoljno samo donijeti, već ih je bitno adekvatno primjenjivati. A upravo je potonje naš veliki problem.

Odbijeni prijedlozi

jedan naš prijedlog nije prihvaćen - ističe Nebojša Čelica, otac pokojne Jasmine Čelica, jedan od osnivača i predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.

Udr u ga j e b ezuspj e š n o predlagala veću odgovornost projektanata, izvođača i odgovornih za održavanje cesta.

Isto vrijedi i za uvođenje progresivne skale novčanih kazni, kao i broja negativnih bodova za recidiviste.

Tvrde to u Udruzi obitelji osoba stradalih u prometu, Praksa je problem jedinstvenom udruženju u nas - Predlagali smo i privremeno čiji se članovi zalažu za bolju te trajno oduzimanje vozila vozakonsku regulativu i začima koji namjerno pregaze njihovu primjereosobe, kao i recidiviniju primjenu stima. Ovo izgleda a g u r d u da bi se smaprev iše r igoro i j l njio broj zno, ali se treba obite stradalih samo podsjetihu i l a d na našim ti da se vozila a a str l a prometbez problema dlag e r p u nicama. romet vnu skalu oduzimaju kod p - U lipkrijumčarenja si progre čanih nju 2008. oružja, droge v o n donesen je i samih vozila. novi Zakon Očito je da su kod azni k o sigurnosti u nas materijalne vriprometu na cestajednosti još uvijek iznad ma RH, a u pripremi i doljudskog života - upozorava nošenju tog zakona sudjelova- Čelica. la je prvi put i naša udruga, što Upravo zbog izostanka želje govori da je naš rad prepoznat. za promjenama, kako dodaje, Osobno sam sudjelovao u naša je regulativa preblaga, radu na četiri sjednice Sabor- ako se usporedi s prekršajnim skog odbora za pomorstvo, zakonima zemalja EU. promet i veze. Međutim, niti - A kada gledamo odred-

be Kaznenog zakona, one su prilično sukladne normama zemalja EU. Međut im, problem nastaje u sudskoj praksi odnosno u tumačenju i primjeni odredbi zakona te brzini rješavanja - upozorava predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu koja ukazuje i na značaj kvalitetnog i nepristranog rada policije kod utvrđivanja okolnosti prometnih nesreća, što uvijek nije slučaj.

SUĐENJA

PROSJEČNE KAZNE Bliže zakonskom minimumu nego maksimumu

Na sud nakon godine i pol Suđenja počiniteljima teških prometnih nesreća u većini slučajeva su nevjerojatna i tužna priča. Čast izuzecima i svijetlim primjerima koji su u manjini, veli Čelica.

Na početak suđenja, kako pojašnjava, zna se čekati i više od godine i pol.

- Za to vrijeme riješe se novije nesreće, a ključni dokazi, kao što su krv i urin optuže-

nih, budu uništeni, jer se po našem zakonu čuvaju samo šest mjeseci, izuzev ako se drukčije ne zatraži - upozorava Čelica.

Kada i krenu, neka suđenja traju pet, šest i više godina.

Ima i slučajeva koji traju i više od deset godina s pauzama od godinu dana, a kroz to vrijeme izmijeni se i do pet sudaca.

Na pješačkom prijelazu kod varaždinskog autobusnog kolodvora nedavno je poginuo 19-godišnjak

Predložene kazne - različite U postupcima protiv počinitelja prometnih nesreća s teškim posljedicama ima drastičnih razlika između prijedloga visine kazni za slična kaznena dijela, a ovisno u kojoj ste županiji, gradu ili sudu. Ima i primjera da su državni odvjetnici nespremni ili nedovoljno educirani o prometnim de-

liktima i kao takvi nisu dorasli iskusnim odvjetnicima optuženih, dok roditelji žrtava nemaju nikakva prava u postupku, upozorava Čelica napominjući da se u velikom broju slučajeva ne podižu optužni prijedlozi, iako je smrt u pitanju, već to moraju činiti roditelji privatnim tužbama.

Za smrt od godine do godine i pol Primjenom zakona, posebice izrečenim kaznama, članovi Udruge su najogorčeniji, budući da su kazne osjetno bliže minimumu.

- Od ukupnog broja optuženih za nečiju smrt u prometu, koji su proglašeni i krivima, tek 50 posto završi u zatvoru.

Prosječna kazna kreće se između godine i godine i pol, iako su za izazivanje nesreće

sa smrtnom posljedicom iz nehaja predviđene kazne od 6 mjeseci do 5 godina, a po osnovi namjere od tri do 10 godina. Maksimalna kazna nikad nije izrečena, iako je bilo i ubojica recidivista upozorava.

U udruzi se nikako ne mogu oteti dojmu da se sve poduzima da se optužene što blaže kazni. - Olakotne okolnosti su

nevjerojatne. Ako je kiša - njima u korist, ali i ako je sunce jer - zasljepljuje. Olakotna okolnost im je i ako su iz podobne obitelji, ako su mladi, ako idu na fakultet, ako rade, ako imaju djecu… Kao da naša djeca nisu bila mlada, kao da nisu bila iz podobnih obitelji - veli Čelica, dodavši da je izdržavanje kazni posebna priča.

IZDVOJENO Preblagim kaznama za počinitelje teških prometnih nesreća poremećen je sustav vrijednosti društva

Za marihuanu veća kazna nego smrt pješaka

Mnogi su licemjeri jer ne poduzimaju sve za zdravlje i život ljudi

Dok krivci za smrt naše djece prolaze s uvjetnim i minimalnim kaznama, mi roditelji kažnjeni smo doživotno i pitamo se kakve se to poruke šalju ostalim vozačima, upozorava Nebojša Čelica, predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.

Pitanje sankcija počinitelja prometnih nesreća s teškim posljedicama nije samo stvar sudova, nego i zakonske regulative.

- Imamo potpuno poremećen sustav kazni i vrijednosti. U Puli je, primjerice, mladi glazbenik dobio dvije godine bezuvjetnog zatvora za uzgoj tri stabljike marihuane za svoje potrebe.

Ili još zorniji primjer: otac koji je provalio u ljekarnu da uzme hranu za svoje dijete, osuđen je na dvije godine uvjetno. Dakle, potpuno

je jasno da su pojedini suci i sustav u cjelini pogubili kriterije za osnovne životne vrijednosti, tako da vlada jedna velika i nedopustiva neusklađenost. Žalosno je da sudačka struka ne poduzima ništa da se izmijene postojeći zakoni, a posebice da se ne događaju slučajevi koji navode na duboku sumnju u korupciju i da se na taj način zaštite svi oni suci koji ipak većinom pošteno rade svoj posao. Isto tako mnogi političari koji se zabrinjavaju zbog negativnog demografskog prirasta stanovništva obični su licemjeri jer bi prije svega trebali poduzeti sve da zaštite živote i zdravlje već rođenih, kao što je i proklamirano Ustavom - zaključuje Čelica, čija je kći pregažena na pješačkom prijelazu, a vozač je uvjetno osuđen.

31. svibnja 2011., br. 367

Oglas 23

24 Oglasi

31. svibnja 2011., br. 367

Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Gordani Kliček-Horvat, kao sucu pojedincu, a na prijedlog više sudske savjetnice Augustine Muršić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja MEĐIMURSKA BANKA d.d. Čakovec, V. Morandinija 37, protiv ovršenika RENOVA d.o.o. u stečaju, Kućan Marof, Ljudevita Gaja 68 zastupanog po stečajnom upravitelju Stanku Makaru, dipl. oec. iz Ludbrega, P. Zrinskog 3, radi ovrhe na nekretninama, izvan ročišta, dana 02. svibnja 2011. godine, donio je sljedeći:

ZAKLJUČAK O PRODAJI I/ Utvrđuje se da je vrijednost nekretnina ovršenika: čkbr. 880 dvorište Ljudevita Gaja sa 29494 m2, poslovna zgrada Ljudevita Gaja sa 1543 m2, put Ljudevita Gaja sa 512 m2, poslovna zgrada Ljudevita Gaja sa 108 m2 i livada Ljudevita Gaja sa 576 m2, odnosno ukupno 32233 m2, upisane u z.k.ul. 994 k.o. Kučan Marof, u 1/1 dijela u iznosu od 10.993.662,85 kuna, čkbr. 397/79 industrijska zgrada sa 633 m2, industrijsko dvorište sa 4632 m2, odnosno ukupno 5265 m2, upisane u z.k.ul. 1211 k.o. Majerje, u 1/1 dijela u iznosu od 3.226.876,89 kuna.

II/Nekretnine iz toč. I ovog zaključka biti će prodane na usmenoj javnoj dražbi.

II (drugo) ročište za prodaju nekretnina održat će se u zgradi Općinskog suda u Varaždinu u sobi broj 107/I dana 14. lipnja 2011. godine s početkom u 12,30 sati III/ Ovaj zaključak bit će objavljen na oglasnoj ploči Općinskog suda u Varaždinu.

IV/ Sud ovlašćuje ovrhovoditelja da o svom trošku objavi ovaj zaključak u sredstvima javnog priopćavanja, odnosno da o zaključku obavijesti osobe koje se bave posredovanjem pri prodaji nekretnina.

V/ Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati navedene nekretnine dana 10. i 13. lipnja 2011. godine, svaki dan od 13,00 do 15,00 sati, uz sudjelovanje sudskog ovršitelja. Ovršenik se upozorava da će, ukoliko on ili druge osobe sprječavaju ili ometaju razgledavanje nekretnina, biti udaljeni s nekretnina za vrijeme razgledavanja, u kojem slučaju je sudski ovršitelj ovlašten zatražiti pomoć policije.

VI/ Uvjeti prodaje: 1.Prodaju se nekretnine ovršenika i to: čkbr. 880 dvorište Ljudevita Gaja sa 29494 m2, poslovna zgrada Ljudevita Gaja sa 1543 m2, put Ljudevita Gaja sa 512 m2, poslovna zgrada Ljudevita Gaja sa 108 m2 i livada Ljudevita Gaja sa 576 m2, odnosno ukupno 32233 m2, upisane u z.k.ul. 994 k.o. Kučan Marof, u 1/1 dijela, i čkbr. 397/79 industrijska zgrada sa 633 m2, industrijsko dvorište sa 4632 m2, odnosno ukupno 5265 m2, upisane u z.k.ul. 1211 k.o. Majerje, u 1/1 dijela.

2. Utvrđena vrijednost nekretnine iz toč. VI/1. ovog zaključka je: čkbr. 880 dvorište Ljudevita Gaja sa 29494 m2, poslovna zgrada Ljudevita Gaja sa 1543 m2, put Ljudevita Gaja sa 512 m2, poslovna zgrada Ljudevita Gaja sa 108 m2 i livada Ljudevita Gaja sa 576 m2, odnosno ukupno 32233 m2, upisane u z.k.ul. 994 k.o. Kučan Marof, u 1/1 dijela u iznosu od 10.993.662,85 kuna, čkbr. 397/79 industrijska zgrada sa 633 m2, industrijsko dvorište sa 4632 m2, odnosno ukupno 5265 m2, upisane u z.k.ul. 1211 k.o. Majerje, u 1/1 dijela u iznosu od 3.226.876,89 kuna.

3. Na ovom drugom ročištu za prodaju navedene nekretnine se ne mogu prodati ispod jedne trećine (1/3) utvrđene vrijednosti.

4. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac.

5. Prodajom nekretnine prestaju prava zaloga, makar založni vjerovnici nisu potpuno nami reni.

6. Prodajom ne prestaju stvarne služnosti, stvarni tereti i prava građenja, kao niti osobne služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijeg se namirenja ovrha provodi.

Ostale osobne služnosti i stvarni tereti prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi.

7. Utvrđuje se da navedene nekretnine nisu slobodna od osoba i stvari.

8. Kupac je obvezan položiti kupovninu u roku od 30 dana od dana prodaje na žiro-račun ovog suda otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb broj 2390001-1300000154 pozivom na broj 05-19-02-319409. Ako kupac ne položi kupovninu u tom roku, nekretnina će se dosuditi kupcima koji su ponudili najnižu cijenu redom prema veličini cijene koju su ponudili za pojedinu nekretninu, a ako takvih ponuda nije bilo ili isti ne uplate kupovninu u određenom roku, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju, uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom. Iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

9. Navedene nekretnine će biti prodane na usmenoj javnoj dražbi.

10. Kupac ne može biti ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a niti osoba koja po zakonu ne može steći nekretninu koja je predmet ovrhe.

11. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su dale jamčevinu u iznosu od 10% vrijednosti pojedine nekretnine za koju će dražbovati. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun ovog suda najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za dražbu kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj 2390001-1300000154 pozivom na broj 05-19-02-319409. Ponuditelj je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obavezan predočiti sucu prije nego što se pristupi dražbi s time da uplata mora biti evidentirana na žiro račun suda na dan održavanja dražbe.

Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Jamčevinu nisu dužni dati ovrhovoditelj na čiji prijedlog je određena ovrha i nositelji prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom pojedine nekretnine, ako njihove tražbine dostižu iznos jamčevine i ako bi se, a obzirom na njihov prednosni red i utvrđenu vrijednost nekretnine taj iznos mogao namiriti iz kupovine.

Urbana kultura 25

31. svibnja 2011., br. 367

Art/media Veliki ljudi i mali narodi

H

Sagan je svojom žestokom svirkom bio dobra uvertira u cjelovečernji program boksačkog spektakla

GLAZBENA UVERTIRA Glazbeni uvod u borilački spektakl

Rokerski za nabrijavanje Borilački spektakl koji je okupio oko tisuću posjetitelja ove subote u Areni na Dravi, osim žestoke atmosfere u ringu imao je podjednako žestoku uvertiru.

Glazbeni uvod eventu krenuo je uz mladi sastav Nox, koji nakon dugačkih priprema

pred publiku izlazi s konkretnim. S ciljem da budu drugačiji, u sastav ubacuju električnu violinu, a osim provjerenih obrada rade i na svojim stvarima.

Regional band nastupio je uoči borilačkog spektakla s četiri pjesme bržeg ritma.

Najprije je to bila autorska Uz prugu, zatim popularna Kaj god blues, Osmijeh Drage Mlinarca i Balkan grupe Azra.

Regional band prvi se puta gledateljima predstavio s novim članom, poznatim varaždinskim bubnjarem Željkom Novakovićem Surlom. Sama

završnica pripala je poznatim varaždinskim instrumentalcima - Saganu. Žestoki instrumental u kojem kvalitetno nadopunjavanje ritmova i rifova isključuje potrebu za vokalom i pruža punoću glazbenog doživljaja kao finalna uvertira u borbe...

Regional band nastupio je prvi put s bubnjarem Želimirom Novakovićem Surlom

Bubnjar Ž. Novaković Surla

NOX pokazao iznimno glazbeno umijeće; iako su krenuli skromno, za njih će se zasigurno još čuti

rvatska ima jednu od najgorih strategija promicanja nacioDenis Peričić, nalnih kulturnih vrijedmr. sc. nosti. Evo, nedavno je bila središnja svečanost obilježavanja godine Ruđera Boškovića. Sviralo se i govorančilo u Lisinskom, otkrivale se skulpture oko Dubrovnika… Ali ništa, ama baš ništa pametno nije se napravilo da Ruđer Bošković postane poznatiji u svijetu. sto je bilo i 2006. kad se obilježavala Teslina godina. vijek se to kod nas radi naopako. Već više od 10 godina inzistira se (i troše se pare) na Marku Maruliću, koji je u svoje doba bio slavan širom Europe. No, Marko Marulić danas je nezanimljiv pisac, kojeg cijene i strani stručnjaci, ali nitko živ vam danas neće čitati Juditu. Onaj tko misli da će stranci čitati Marulića, taj još živi prije Marulića, u srednjem vijeku. Imaju i stranci pisce koji su bili veći i slavniji od Marulića.

Englezi imaju Popea, Nijemci Klopstocka, ali ni njih više ne čitaju, jer jednostavno – više nisu zanimljivi suvremenom senzibilitetu. aši velikani koji su još dovoljno suvremeni i zanimljivi da s njima izađemo na svjetsku scenu su Kamov, Krleža, Mak Dizdar, Ivana Brlić-Mažuranić, Klović, Stančić, Milivoj Uzelac, Karl Sirovy, Tesla, Bošković, Faust Vrančić, Konšćak, Szentmartony, Vezdin, Rudolf Steiner, Viktor Tausk, David Schwarz, Josip Vucetich…

Ali u to se ulaže malo ili ništa. Tako da za neke od njih ne znamo ni sami. Dotle, bit ćemo najpoznatiji po maršalu iz Kumrovca, koji još uživa ugled u Venezueli ili Libiji, a zapadnjacima predstavlja tek neku dvojbenu figuru iz davnih vremena oko koje bivši Jugoslaveni vječito dižu nepotrebnu buku.

I U

N

POWERED BY

26 Kulturni obzor

U D-duru

Gostovali Mladen Tarbuk i Zita Varga P

eti koncert u sezoni 2010./11. Varaždinskoga komornog orkestra održan je u nedjelju 29. svibnja u Koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu. Gosti su bili dirigent Mladen Tarbuk i violončelistica Zita Varga. laden Tarbuk (Sarajevo, 1962.) pripada umjetnicima bez Darko RUŠEC kojih ne bismo mogli profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin zamisliti našu glazbenu scenu. Dirigent i skladatelj koji bavi i producentskim i muzikološkim radom, diplomirao je kompoziciju i dirigiranje u Zagrebu i Grazu. Od 1990. kao redovni profesor predaje teoretske predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Osim što ravna operama tzv. standardnog repertoara, bavi se i suvremenim opernim ostvarenjima. Od 1993. do 2000. na čelu je Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske, koji se pod njegovim vodstvom razvio u jedan od najboljih hrvatskih orkestara, kao i najboljih orkestara tog profila u Europi. Pozornost europske kulturne javnosti skrenuo je na sebe godine 2005. premijerom Wagnerova Tristana i Izolde u zagrebačkom HNK. Od iste godine djeluje i kao stalni gost dirigent Njemačke opere na Rajni u Düsseldorfu. ita Varga (Čakovec, 1989.) počela je učiti glazbu kod Darija Milakovića na Glazbenoj školi u Varaždinu. Od 2002. nastavlja studij u klasi uglednog hrvatskog pedagoga Valtera Dešpalja na Privatnoj glazbenoj školi Dešpalj u Zagrebu. Trenutačno studira kod Reinharda Latzka na Visokoj školi za glazbu u Beču. Dosad je sudjelovala na mnogobrojnim majstorskim tečajevima. Osvojila je prvu nagradu na nacionalnom natjecanju u Rijeci 2002. te nagradu Pliva na festivalu STRINGS ONLY!, dok je bila drugoplasirana na najprestižnijem međunarodnom natjecanju mladih glazbenika do 16 godina Concertino Praga. Godine 2007. na Međunarodnom natjecanju Johannes Brahms u austrijskom gradu Portschachu osvojila je drugu nagradu. a programu su bila djela B. Papandopula: Četiri invencije za kameratu, J. Haydna: Koncert za violončelo i orkestar u C-duru, u kojem je mlada violončelistica Zita Varga pokazala svu raskoš i talent svog muziciranja, i E. Wolf Ferrari: Serenada za gudače u Es-duru.

M

31. svibnja 2011., br. 367

VAFI Voditelji Vanime Hrvoje Selec i Sandra Malenica prim

Postajemo centar svjetske animacije Kad se u njihovim glavama rodio VAFI, znali su da sve moraju isplanirati do zadnjeg detalja. U samo dvije godine njihov se festival, na koji dolaze djeca i mladi iz cijelog svijeta, dokazao i među strukom, i među publikom. Pokazali su da se može sa samo nekoliko desetaka tisuća kuna Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Samo godinu dana prošlo je od prvog VAFI festivala i manje od mjesec dana od drugog. Nagrada za kreativnost Udruge MRAK u kulturi i umjetnosti otišla je u ruke ovom mladom festivalu. Voditelji Vanime Sandra Malenica i Hrvoje Selec u zagrebačkom kazalištu Komedija prošle

su srijede primili ovu MRAK nagradu što nam je idealna prilika da i na našim stranicama pretresemo njihovu ideju i njihove planove za budućnost.

Prošlo je tek godinu dana od prvog VAFI-ja (Internacionalnog festivala animiranih filmova djece i mladih Varaždin), a već ste prepoznati kao kvalitetan projekt, svi vas hvale na veliko... Što mislite,

Z

N

zbog čega?

S: I nas je ugodno iznenadila pozitivna reakcija na festival koja dolazi sa svih strana, no pomno isplaniran projekt, tolika želja i motivacija da od Varaždina ovim festivalom napravimo centar svjetske dječje animacije morali su uroditi plodom. Ono što je najvažnije i što su svi pohvalili je da smo mislili i na najmanju sitnicu te nisu očekivali tako „visoku ra-

zinu“ organizacije, već nešto poput običnog skupa.

Tko vas je prijavio na nagradu MRAK? H: Za nagradu MRAK prijavio nas je Luminus Creative, Varaždincima poznat po animiranom filmu Čarobna škrinjica.

Odrasli u Vanimi Kako se rodila ideja da u Varaždinu krenete s VAFIjem?

S: Ideja o festivalu rodila se prije nekoliko godina, a osnovali smo ga 2009. S obzirom na to da smo oboje „odrasli“ u Vanimi, sad smo i voditelji, a Vanimina djelatnost je rad na animiranim filmovima s djecom i mladima, htjeli smo to zaokružiti u jednu cjelinu.

Svi smo Varaždinci i znamo da nam je u krvi biti malo “zagorski skeptičan” prema novim stvarima. Kad ste prvi put nekome rekli da biste vi to organizirali i kako su vas primili?

S i H: Moramo otvoreno pr iznati da je većina bila skeptična, pa čak i kad smo godinu dana prije prvog VAFIja imali već isplanirano sve do najmanjeg detalja. Znali smo da će biti teško, naročito pred prilično strogom i izbirljivom varaždinskom publikom, za koju je teško procijeniti što ih zanima, ali nismo se dali smesti. Normalno je da su ljudi skeptični prema novim projektima i idejama - neki su i dalje skeptični.

Jedini s kategorijama

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Samo dva VAFI-ja bila su dovoljna da osvoje nagradu za kreativnost

Ima li festivala kao VAFI u ovom dijelu Europe (ex-Yu, Mađarska, Austrija, Italija)?

H: Festivala ima mnogo, no mi smo uspjeli u našoj jedinstvenosti upravo zbog činjenice da pazimo na godišta djece kroz natjecateljske kategorije.

Kakva je situacija u hrvatskoj animaciji? Postoji li to uopće? Svima se čini da se ništa nije napravilo od Baltazara...

Kulturni obzor 27

31. svibnja 2011., br. 367

mili su MRAK nagradu za mladi festival

POČETAK Od malih nogu

Ne mogu bez animacije

Zelena statua

I vi ste sami počeli u VANIMI kao klinci. Kako to da ste preuzeli kormilo?

H: Kad sam pohađao drugi razred osnovne škole, uključio sam se u VANIMU, no tad nisam ni sanjao da ću imati prilike jednog dana postati voditelj. S radom kao voditelj krenuo sam u srednjoj školi, a od 2003. i službeno preuzimam tu ulogu.

Da se trud svih ovih godina isplatio, govori činjenica da sam od početka prošle godine dobio i “pravo” radno mjesto.

S: Ja sam u VANIMI od 1989. godine, gotovo od samog početka. Nakon upisa na Filozofski fakultet, VANIMA mi je pala u drugi plan. No jednog me dana nazvao Hrvoje i predložio da mu pomognem u vođenju Ljetne radionice animiranog filma, što me toliko razveselilo

S: Hrvatska animacija doživjela je svoj vrhunac ‘50-ih i ‘60 -ih godina sa svjetski poznatom Zagrebačkom školom animiranog filma kada je Hrvatska dobila i jedini (do sada) Oscar za film - Vukotićev Surogat. Nakon Zagrebačke škole, animacija u Hrvatskoj lagano stagnira sve do prije Hrvojev crtić desetak godina kada je na Likovnoj akademiji u Zagrebu Realizacija ideje osnovan Odsjek za animirani Znamo da je teško naći film. novac za kulturne projekte, a Što znači VAFI i zašto čini se da je vama uspjestatua upravo talo. Kako? kvog izgleda?

H: Uvijek je tešFI A V S: U pr inc i ko naći novac, a d z a k pu VAFI znači a u posljedje do o “ Var ažd in”, nje 2 godine ekolik n a z “animacija”, zb o g g os se ća u s i t a “ f e s t i v a l ”, podarske je k a t e s de “ i n te r n a c i kr ize još i biti e ž o onalno”, ali teže. Ovime una m an k nije kratica. pokazujemo uspješ Sama statua da za nekoliko Vaf i zašt itni je desetaka tisuća znak Filmsko-kreakuna projekt može tivnog studija VANIMA. biti vrlo uspješan te se

da sam shvatila koliko zapravo volim animirani film i VANIMU, a posebice rad s djecom. Radim i kao voditeljica grafičke redakcije u Regionalnom tjedniku.

Imate li nekih svojih filmova koji su postigli uspjeh?

S: Kao djeca aktivno smo sudjelovali u izradi animiranih filmova, a na mnogima smo dobili i prve nagrade. Iako animaciju obožavamo, momentalno ne nalazimo puno slobodnog vremena za samo crtanje i izradu autorskih filmova, no moramo se pohvaliti da smo sudjelovali ovaj vikend na 19. međunarodnom festivalu jednominutnog filma u Požegi s Hrvojevim animiranim filmom S(H)IFT koji je od 300 prijavljenih filmova iz 40 zemalja upao u službenu konkurenciju i ušao u top 10.

nadamo da ćemo zbog toga i drugima biti primjer da krenu u realizaciju svojih ideja. Svi imamo ideje, no rijetki imaju hrabrosti krenuti u realizaciju, pa smo i zbog toga dobili nagradu kreativnosti i inovativnosti. Nadamo se da će dogodine veći broj sponzora prepoznati i podržati VAFI. Planove za budućnost sigurno kujete.... Možete otkriti neke.

H: Prije svega, do kraja školske godine trebamo dovršiti brojne animirane filmove koje radi 30 članova Vanime. Na ljeto nas očekuje besplatna radionica kod nas, ali i radionica na Hvaru u sklopu festivala FAROS. Na jesen pak krećemo s novim upisima i grupama, ali i organizacijom 49. hrvatske revije filmskog i videostvaralaštva djece.

Već smo i u trećem VAFI-ju, a znamo da će nam partner biti Japan.

NAGRADA Dobili jedno od prestižnijih priznanja u Hrvatskoj

Pobijedili T-HT i MSU te noćno razgledavanje Griča Nagrada koju su Hrvoje Selec i Sandra Malenica dobili u ime VANIMA studija jedna je od prestižnijih u Hrvatskoj. Konkurencija za nagrade Udruge MRAK – Mreže za kreativnost nije slaba, a VAFI se u svojoj kategoriji “Kreativni i inovativni projekt ili program u kultur i i umjetnosti” (projekt ili program kojim su na kreativan i inovativan način predstavljeni varijeteti hrvatske kulturnoumjetničke scene) morao dokazati pred isto tako kvalitetnim projektima. Prvi od konkurenata bio je projekt

T-HTnagrada@msu.hr, nagrada koja promišlja najkvalitetnije

prikaze recentne produkcije hrvatske suvremene umjetnosti. Ove veljače

okupila je 40 radova. Drugi u konkurenciji bio je projekt Tajne Griča tvrtke Katapult. To je obilazak centra Zagreba temeljen na povijesnim činjenicama, na romansiranoj povijesti preuzetoj iz romana Marije Jurić Zagorke te na poznatim gradskim legendama. I to noću. Prošle godine ovu je nagradu dobio Muzej prekinutih veza Umjetničke organizacije Labirint, nekonvencionalni muzej koji je dobio i nagradu za najinovativniji europski muzej.

USPJEH Tamburaši KUD-a Varteks Varaždin najbolji u Osijeku

Zlato za varaždinske tamburaše Tamburaški orkestar KUD-a Varteks Varaždin s 34. Međunarodnog festivala hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku ponovno je u svoj Varaždin donio zlatnu medalju. Na ovom državnom festivalu sudjeluju od 1983. godine i dosad su osvojili dvije brončane, dvije srebrne te u posljednjih pet godina pet zlatnih plaketa „Tambura Paje Kolarića“. Ove godine je tridesetak mladih Varaždinaca pod dirigentskim vodstvom prof. Tibora Büna

nastupilo u Somboru te za svoj nastup u konkurenciji 26 najboljih orkestara iz Hrvatske osvojilo 99 od maksimalnih 100 bodova u najjačoj seniorskoj kategoriji. Rezultat je bio ujedno i najbolji rezultat orkestra dosad, ali i ovogodišnjeg festivala, a nagradu za najboljeg i najuspješnijeg dirigenta, prema ocjenama stručnog žirija, dobio je Tibor Bün, kojemu je uručena vrijedna nagrada – tambura bisernica.

Zlatni tamburaši

IZLOŽBA Svakodnevni život kao umjetnost

Tisju inspirira svakodnevni život, ali i Arsen Dedić

Život jednog bračnog para na bijeloj podlozi Zanimljiva djela akademske umjetnice Tisje Kljaković skupljena pod nazivom “A di su joj misli?” u Kuli stražarnici Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

“Čita roman, a di su joj misli?” naziv je slike relativno nove autorice na hrvatskoj sceni, splitske umjetnice Tisje Kljaković.

Ta slika nosi i naziv izložbe u Kuli stražarnici otvorene u četvrtak, a djela koja se tamo nalaze poželjeli biste imati kod kuće. Djela lišena svake nakićenosti ili, kako bi Varaždinci rekli, “nacifranosti”, čija je autorica 31-godišnja Splićanka, pričaju priče iz svakodnevnog života na bijeloj podlozi.

Zanimljivi nazivi - Tisja se bavi životom neidentificiranog bračnog para za koji nije bitno tko su. Ona nam daje do znanja da je naš život umjetničko djelo i samo je pitanje kako ga u umjetnost pretočiti – rekla je o njenom radu povjesničarka umjetnosti Iva Potočnik. I sama umjetnica priznaje – njena umjetnost nije ništa misteriozno i ne postavlja nikakva velika pitanja.

Svaku sliku prati i zani-

Protagonisti slika - anonimni bračni par

mljiv naziv. Tako djelo koje prikazuje protagoniste Tisjinog slikarstva u kupaonici – suprugu u kadi i njenog odabranika pokraj kade s violinom u rukama - nosi naziv “Super si uvježba, moga si mi oprat leđa”, a druga s njima u “intimnijoj” situaciji zove se “Nemoj dizat rolete”. - Jednom mi se potrefilo da sam pogodila pravu ljudsku priču.

Slika se zvala “Naše prvo bračno putovanje našom prvom bubom 1964.” i kupio ju je par iz Australije koji se vjenčao točno te godine i imao je baš - bubu. Inače je smiješno

to kad stranci kupuju slike pa im se prevode naslovi, svi se smiju – kaže Tisja. Veli, inspiriraju je svakodnevne stvari, pjesništvo Arsena Dedića, ali i stare stvari. - Stare mašine i stari predmeti ljepši su mi od novih. Volim sve što ima likovnost u sebi – objasnila je. Među to sigurno spadaju i instrumenti. Ako ćete posjetiti izložbu ove akademske slikarice u Muzejskom dućanu u Kuli stražarnici do 5. lipnja, možda i vas osvoje jednostavni likovi na bijelim podlogama, klaviri, violine i violončela koje sviraju.

28 Duplerica

31. svibnja 2011., br. 367

USPJEH Siniša Kovačić osvoji

U vrhu s Nakon Mount Everesta, Varaždinka Sanja Đurin u pohod na 7.495 metara visok vrh Ismoil Somoni u gorju Pamir u Tadžikistanu

HRABRE ŽENE Pred Varaždinkom Sanjom Đurin novi izazov

U osvajanje 7.495 metara visokog Ismoil Somonija Pripreme su u punom jeku s obzirom na to da ženska ekspedicija u Tadžikistan putuje u srpnju, a na vrhu planiraju biti u kolovozu

Djevojke koje pišu povijest Podrška mladim alpinisticama stigla je i iz Grada Varaždina, a uz našu sugrađanku Sanju Đurin, u ekipi su još Ana Bokulić, Tea Čalogović, Sunčica Hraščanec, Sanda Šarko i Ena Vrbek.

Dio ekipe i stručna podrška djevojkama bit će liječnica Lana Đonlagić i meteorologinja Ivana Stiperski.

Inače, zadnja ekipa s ovih prostora koja se popela na vrh Ismoil Somoni bila je osmeročlana jugoslavenska ženska ekspedicija u kojoj je sudjelovala Splićanka Ana Mazar i to prije gotovo 30 godina, točnije 1982. Sada je vrijeme da taj poduhvat ponovi nova generacija hrvatskih ljubiteljica visina i adrenalina. Inače, prvi u povijesti vrh je osvojio Evgeny Abalakov 3. rujna 1933. Sve informacije o Hrvatskoj ženskoj ekspediciji Ismoil Somoni 2011. možete pronaći i na internetskoj adresi www.7495m.com i http://www.facebook.com/ pages/Communism-peak/186179424766392.

Prvo osvajanje Ismoil Somonija 1933. godine

Na nekim dijelovima uspon je vrlo zahtjevan

Piše: IRENA HARAČI iharaci@regionalni.com

tamošnjim uvjetima – ispričala je Sanja.

Djevojke ni putem interneta Nakon što je 2009. godine bila članica hrvatske ženske dosad nisu uspjele pronaći ekspedicije na Mount Everest, previše informacija o usponu Varaždinka Sanja Đurin pri- na Ismoil Somoni i objekprema se za novi izazov – us- tivnim opasnostima. Dosta pon na 7.495 metara visok vrh odluka morat će donositi na Ismoil Somoni u Gorju Pamir licu mjesta, a najviše na što će u Tadžikistanu, nekad pozna- morati paziti su – lavine.

Pripreme za uspon su u tiji kao Pik Komunizma. punom jeku s obzirom na to da ove hrabre “cure” u TadžiPrijete lavine Upravo je naša sugrađanka, kistan putuju u srpnju, dok na 37-godišnja dr. sc. kulturne Ismoil Somoniju planiraju biti u kolovozu. O svom poduantropologije i znanstvehvatu napravit će i nica, organizatorica film, a “Hrvatska i voditeljica noo l a m ženska ekspevog alpinističa j i c a dicija Ismoil kog ženskog form n i e j Somoni poduhvata na u n o p s 2011.” već “Hrvatska ou a će p , i n je dobila ženska o m o e S ek sp edi dluk m e đ u o Ismoil e g o narodno cija Ismoke mn a licu priznanje. il Somoni djevoj n i t i s o Komisija 2011”. don Millet expe- Nekoliko mjesta dition project nas cura koje 13. travnja odasmo sudjelovale brala je njihov tim u prošloj ekspedikao najbolji u ženskoj ciji, od povratka iz Nepala razmišljale smo o tome kategoriji i odlučila djevojkada organiziramo novu u ma pružiti maksimalnu matečijoj bismo se organizaciji rijalnu podršku za ostvarenje i izvedbi oslonile isključivo njihovog cilja. Da ovakve na vlastite sposobnosti i u ekspedicije nisu samo važne skladu s tim razradile čitavu za hrvatski alpinizam, nego logistiku uspona. Zbog toga i velika podrška mnogim žesmo odabrale planinu koja nama, uvjerile su se članice nam je logistički, visinski i ženske alpinističke ekspeditehnički dovoljno izazovna cije Mount Everest, kada su – otkrila je naša sugrađanka se vratile kući.

- Dogodilo se nešto neočei priznala kako je riječ o velikivano: dobivale smo e-maikom izazovu.

- Mnogo je detalja na koje love nepoznatih žena kojima treba misliti kod same or- smo poslužile kao podrška, ganizacije, a i uspon se na inspiracija i dokaz da su i one nekim dijelovima čini prilično na pravom putu. Često su zahtjevan. Najveći problem nam prilazile žene i govorile je zapravo u tome što se već da smo im svojim poduhvadugo nitko iz Hrvatske nije tom dale snage da se bore popeo na Pik Komunizma, za svoje ciljeve – ponosne su pa nema novih informacija o mlade alpinistice.

Siniša Kovačić , odlično pripremljen nije dozvolio Poljaku Gerardu Linde

Novi svjetski prvak s pobjedničkim pojasom

Duplerica 29

31. svibnja 2011., br. 367

io titulu svjetskog prvaka po WKN-u i spojio četiri titule najprestižnijih federacija

SINIŠA SOVIĆ

svjetskog kickboksinga!

eru da dovede u pitanje ime pobjednika

Goran Borović (desno) bio je, kao i uvijek, iznimno raspoložen za borbu, pa mu je na pobjedi čestitao i njegov suparnik u ringu

Mario Agatić, Predrag Šimunec i Goran Borović pokazali su kako varaždinski kraj ima veliku tradiciju borilačkih sportova i kvalitetnih boraca, po čemu je možda i jedinstven u svijetu Piše: DAMIR IVANČIĆ

U Gradskoj sportskoj dvorani Siniša Kovačić osvojio je titulu svjetskog prvaka u kickboksingu po WKN federaciji. Pobijedio je dosadašnjeg prvaka Poljaka Gerarda Lindera u pet rundi po tri minute, odlukom sudaca na bodove.

Kvaliteta Dugoočekivani meč počeo je atraktivnom razmjenom udaraca od samog početka.

U drugoj rundi nastavljen je visoki tempo iz prve runde, a Siniša je polagano povećavao svoju bodovnu prednost. Navijači su već tada osjetili da je Siniša na dohvat do titule svjetskog prvaka i počelo je gromoglasno navijanje. Sljedeća, če-

tvrta runda donijela je novu prvaka prednost domaćeg borca, a još tri finalna, peta runda samo je borca nim potvrdila pobjednika.

Nakon ove pobjede Siniša Kovačić ostvario je ono što priželjkuju svi sportaši u borilačkim sportovima, a to je spajanje p ro f e s i o l a odličn ost nih titula svjetmljen pripre boraca skih ćih pr va doma ućila je ka u o om g mečeve najivne preatrakt znovrsnih stižra nijim pune araca ud federacijama. Siniša je tako sada na vrhu svijeta po WKN, WKF, WKPC i WACO PRO federacijama.

Osvajanje naslova svjetskog

uveličala su varaždinska svojim odličnastupima i uvjerljiv im pobjedama.

Prvi od “četiri asa” na ring je iz aš a o Mario Agat i ć .

Njegov protivnik bio je Mađar Mate Zsamboki. Na početku, bio je to meč u kojem su oba borca bila oprezna.

Mađar je više koristio boksačke tehnike dok se Mario nametnuo nožnim tehnikama. Završnica meča pripala je Mariju što je vjerojatno i odlučilo kod sudaca. Zatim je nastupio Predrag Šimunec, kojem je protivnik bio Mađar - Gabor Kiss.

Predrag je od prve sekunde meča pokazao kako je beskompromisan borac i krenuo je u meč puno agresivnije od protivnika. U posljednjoj rundi Mađar ponovo bez odmora, razmijenjeno je puno udaraca, ali suci nisu imali dileme oko pobjednika.

Goranu Boroviću protivnik je bio Mađar Andras Nagy.

Meč je počeo napadom Borovića, a do kraja runde trajao je njegov kontinuirani napad.

Andras je dva puta bio vrlo blizu K.O., ali ga je spasio gong od težeg poraza.

Prigodna kickboxing reprezentacija Hrvatske

Predrag Šimunec beskompromisno je odradio borbu

UVODNE BORBE KBK iz Sračinca i 300 iz Čakovca imaju veliki potencijal

Mladi borci porazili Austrijance 4:1 U uvodnim borbama gledatelji su mogli vidjeti susret prigodnih kickboxing reprezentacija Hrvatske i Austrije. U prvoj borbi nastupio je Jurica Škoranec, a protivnik mu je bio Thaer Esmail. Odmah je počelo žestoko, a u drugoj rundi Thaer je već završio na podu. Posljednju rundu mladi Austr ijanac jedva

je dočekao na nogama. U drugoj borbi sastali su se Tomislav Liber i Andras Baszo. Prve dvije runde prošle su malo opreznije uz puno više ispitivanja snaga, ali je treća donijela pravi ofenzivu Libera, tako da je u posljednjim sekundama meča Andras završio na podu.

Jedini poraz na Grand

Fight večeri od domaćih boraca doživ io je Bor is Vrbanec. Bers Nazuev bolje se snašao u žestokoj razmjeni udaraca na samom početku. Robert Varošanec za protivnika je imao Sultana Evoleva. Zanimljiv i neizvjestan meč uz dosta izmijenjenih udaraca pripao je na kraju Robertu koji se dokazao nožnim teh-

nikama i boljim blokadama protivnikovih udaraca.

Ljiljana Zebolc protiv Eve Voraberger u atraktivnom ženskom kickboks meču donijela je i četvrtu pobjedu za Hrvatsku. Gledatelji su još vidjeli i egzibicijski boks meč između Vanje Kostela i Andre Nemeceka iz Austrije koji je već u prvoj rundi završio na podu.

Mario Agatić pokazao je raznovrsnost u borbi

30 Putopisi

31. svibnja 2011., br. 367

Kao u bajci

Najčešća meta fotografa

PUTOPIS Dr. sc. Davorin Lukman, dr. vet. med., posjetio je glavni grad Rusije - Moskvu (2)

U Moskvi se živi sto na sat!

ODNOSI

Nigdje na svijetu nisam vidio toliko najskupljih automobila na jednome mjestu kao u Moskvi

Lijepe Ruskinje uzvraćaju poglede

Piše: DAVORIN LUKMAN

U hotelu je ponuda za doručak bila obilna, ali su smiješni kuhari koji peku jaja, odnosno jaja u kombinaciji s nečim. Iz higijenskih razloga imaju kirurške rukavice, kojima zapravo diraju sve - i hranu, i tanjure, i flašu s uljem i sve što treba, a jaja plivaju u ulju! Susrećem zatim svojeg dragog prijatelja Petera iz Irske i nakon srdačnog pozdrava zajedno ispijamo jutarnji espresso uz diskusiju u kojoj od naših država je veća kriza. Peter i dalje svoje godišnje odmore provodi u Andaluziji, Tajlandu itd., no tvrdi da je kriza u Irskoj prvenstveno vezana uz nekretnine. Tako je njegova tajnica nedavno kupila kuću na kredit za 300.000 eura, koja sada vrijedi 150.000, ali kredit od

Zgrada koja zaustavlja dah

U Rusiji ovoga ne nedostaje

300.000 ipak treba vratiti banci. Ja sam se pokušao što kraće izjadati o našoj krizi, da čovjeka ipak ne gnjavim previše.

Komične situacije Opet nešto čudno i specifično! Hotel se mora platiti unaprijed, dakle ne prilikom odlaska, a plaćanje je isključivo u gotovini i to ne na recepciji, već u računovodstvu hotela! Da pukneš od smijeha!

Potražim računovodstvo na četvrtom katu, kad ono sve puno nekih žena koje sjede pred hrpama papira i dojam je kao da ništa ne rade. Komunikacija opet

Ne baš moderno

samo na ruskom, dok nismo i ekskluzivnih dućana. Nigpronašli jednu gospođu dje na svijetu nisam vidio koja govori slabi njemač- toliko mnoštvo najskupljih ki. Ponovno odlazim do automobila na jednome Crvenog trga, gdje sam mjestu. Imam osjećaj načinio nekoliko foda ih je bilo na titografija. Trg je suće! Svi u pračak u r prepun predivvilu crne boje a r e č e nih građevina i zatamljenih tj. v - o d Pov ije stakala. im u finij stoje snog muzeja, N a Tr g u a m Kazanske karevoluc ije i n a r o t res tedrale, Iberijje puno 0 kuna šsve ske kapelice, tandova s oko 20 Kule Spasskaja, tradic ionala desnom stranom ponudom. nom dominiraju Najrazličitije djezidine Kremlja i Lenjivuške i babuške, od nov mauzolej. Prošećem serijske proizvodnje pa do okolicom Cr venog trga, najljepših unikata, šubakvartom prepunim banaka ra, šapki i kapa različitih

rodova ruske vojske - od Oktobarske revolucije pa do danas. Odlazim ponovo na Kuznetski most, a budući da obožavam kinesku kuhinju, odlučujem se za vrlo privlačan kineski restoran. Naručujem ljuto-kiselu juhu, proljetne rolice, ražnjiće od škampa i rižu. Dvoumim se između kineskog piva i tamnog newcastleskog i prevagne ipak želja za engleskim pivom. C ijena skoro ista kao i dan ranije, oko 200 kuna.

U dobrom društvu

Moskva je grad za pamćenje

Nakon ručka šetam gradom i uživam u pogledu na lijepe Ruskinje. Kad ih pogledaš, uzvrate pogled i ne spuštaju ga! Krećem susresti se s prijateljem Dubravkom Horvatom, koji me pozvao u svoj restoran “Dorian Gray”. Razgovarali smo sve do kasnih sati, a na kraju večeri zamolio sam da mi naruče taksi i, naravno, dogovore cijenu, jer je ispalo da čim zucneš engleski, cijena je i deseterostruko veća!

Sutradan je uslijedio sastanak Direktorija FECAVA-e i svečano otvorenje ruskoga kongresa, gdje je među 500-tinjak nazočnih bilo zasigurno 70 % žena. Odlična zabava i ples.

Fasciniran sam količinama ispijene votke! Idući dan letim prema Zagrebu i imam osjećaj kao da sam bio mjesec dana u Moskvi.

Sjetim se Dubravkovih riječi, da se u Moskvi sve događa toliko intenzivno i burno kao da živiš tri života odjednom.

!

Zajednica sportskih udruga N. Marof ima novu internetsku stranicu www.zsunm.hr!

V. Vuger, predsjednik

Sport sport@regionalni.com

“

Osnovali smo NK Varteks s ciljem okupljanja građana, zbog bavljenja nogometom”, osnivač Rikard Kahlina

RITMIČKA GIMNASTIKA Varaždinkama čak 19 medalja

Mia Vidaković osvojila pet zlatnih medalja Varaždinke su bile najuspješnije jer su osvojile čak 12 prvih mjesta

Nakon završetka Premijer lige - pripreme za sljedeću sezonu

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

ujedno bile ekipno najuspješnije kod mlađih kadetkinja Zagreb je bio domać in te su sa osvojenih 151.075 20.pojedinačnog i ekipnog bodova uvjerljivo i zasluženo prvenstva Hrvatske u ritmič- osvojile pehar u ekipnom koj gimnastici u A programu, dijelu natjecanja.

U kategor iji kadetkinja na kojem su ponovo dominirale članice Gimnastičkog Varaždinka Rea Strnad okitila se zlatom u vježbi bez kluba Vindija. rekvizita (19.100) te Varaždinske ritmivježbi s obručem čarke osvojile su a i M (19.950), dok čak 19 odličja, a ć i je drugoplapo broju meakov ić d i V sirana bila dalja ispred vač o K a u vježbi njih su bile i Em no su s loptom ove godine ujed pno (19.500). članice Kluki bile e nije kod Ko d ju ba ritmičke š niorki Vingimnastike juspje etkinja a n dijina vježZagreb sa 21 d ml. ka bačica Elena medaljom.

Milenković bila Prijašnjih goje prva u vježbi s dina Varaždinke su loptom (23.550), dok je dominirale i po ukupnom broju medalja ali naj- čak tri puta bila druga u vježsjajnije su medalje i naslovi bama s obručem (22.625), državnih prvakinja ponovo čunjevima (22.150) i trakom (22.125). doputovali u Varaždin.

Tako su Varaždinke ponovo bile uspješnija ekipa Treninzi jer su osvojile čak 12 prvih U posljednjoj seniorskoj mjesta. konkurenciji dominirala je ponovo Varaždinka Mirjana Sekovanić nastupivši u četiri Tradicija Pojedinačno je najuspješni- vježbe u kojima je osvojila ja svakako bila mlađa kadet- sva četiri prva mjesta (obruč kinja Mia Vidaković, koja je 22.850, lopta 23.300, čunjevi ujedno sa pet zlatnih odličja 24.425 i traka 22.900).

Varaždinska škola ritmičke i titula državne prvakinje bila i ukupno najuspješnija gimnastike tako je još jednom sudionica ovog državnog dokazala i pokazala primat na nacionalnom natjeprvenstva.

M ia V i dakov i ć j e b i l a canju.

Ponajuspješnija u vježbi bez rekvizita (21.700 bodova), slje je to zatim u vježbi s v ijačom d i c a (18.550), obručem (19.250), kvalitetnog kontinuiranog loptom (19.450) i s čunjevima rada sa stručnim trenerskim kadrom na vrhunskom svjet(17.875).

U istoj kategoriji nastupi- skom nivou. Svakodnevni la je i Ema Kovačić koja je treninzi i uporan rad donosi osvojila 3.mjesto u vježbi rezultate na domaćim ali bez rekv izita (20.350) te i stranim natjecanjima pa druga mjesta u vježbi s obru- Varaždinke osim medalja sa čem (19.000) i čunjevima prvenstva Hrvatske u svojim klupskim vitrinama imaju i (15.125).

Treba napomenuti da su odličja sa međunarodnim Mia Vidaković i Ema Kovačić predznakom.

Poraz za kraj sezone Rukometaši RK Varteks Di Caprio u posljednjem, 30. kolu Premijer lige izgubili su na svom parketu od ekipe Siscije 37:28 (18:16).

Iako susret nije ni o čemu odlučivao, gosti su na četvrtoj poziciji, a domaćini na 11. Varaždinski ljubitelji rukometa očekivali su da će se “krojači”

Ljetna škola trčanja Trkački klub Marathon 95 ove godine organizira i ljetnu školu trčanja pod nazivom 100 dana do polumaratona.

Cilj je sve zainteresirane uvesti u svijet trčanja - od samih osnova pa do natjecateljskog trčanja. Kroz stručnu edukaciju i vođenje treninga žele da se polaznici pripreme za nastup na Varaždinskom polumaratonu 18. rujna. Škola počinje s radom 10. lipnja, a svi zainteresirani mogu se javiti na 099/737-0705 ili na 098/446-490.

Ela Poljak prva u Luksemburgu Mia Vidaković s lakoćom je

FOTO FOKUS

Mia Vidaković u vježbi s loptom ocijenjena je s 19.450 bodova

Put prema Brazilu počinje u Varaždinu Vladimir Canjuga izrazio je zadovoljstvo što se prvi susret igra u Varaždinu jer je na ovim prostorima rukomet izuzetno popularan, a u blizini su i jaka središta ženskog rukometa u Hrvatskoj - Koprivnica i Virovitica. Uzvratna utakmica igra se tjedan dana kasnije u Zaječaru u Srbiji pa

Hrvatska juniorska i kadetska karate reprezentacija nastupila je u Luksemburgu na međunarodnom turniru u čijem sastavu su i Eugen Kanjir i juniorka Ela Poljak iz KK Varaždin. U kategoriji kadeta - 70 kg Eugen Kanjir izgubio je u borbi za treće mjesto. Ela Poljak juniorka - 59 kg u finalu je pobijedila s uvjerljivih 8:1 i tako ušla u uži izbor za SP u listopadu u Maleziji.

izvodila vježbe

RUKOMET Kvalifikacijski susret za SP ženskih reprezentacija Hrvatske i Srbije na Dravi Ljubitelji sporta, a posebice rukometa, moći će u nedjelju 5. lipnja u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu pratiti prvi kvalifikacijski susret hrvatske ženske rukometne reprezentacije protiv reprezentacije Srbije za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazil.

U najavi susreta izbornik

od sezone ipak oprostiti pobjedom. Međutim, Varaždinci su vodili samo jednom i to vrlo kratko tijekom cijelog susreta. Pred ekipom i klubom je vrijeme konsolidacije i pripreme za sljedeću sezonu, koja također neće biti laka s obzirom na sve teže financijske uvjete.

je stoga još važniji rezultat ostvaren u Varaždinu. Izbornik i reprezentativke pozivaju ljubitelje sporta i rukometa da ih podrže u nedjelju 5. lipnja od 19,30 sati da ostvare što bolji rezultat za odlazak na najveću rukometnu priredbu. Cijena ulaznica je 20 i 40 kuna.

Vladimir Canjuga

32 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Budući sportaši

U

skoro će doći vrijeme kada će roditelji djece u dječjim vrtićima ili početnim razredima osnovne škole trebati razmisliti o tome hoće li svoje dijete uvesti u sport i koji.

Do tada trebaju riješiti sve dileme i potražiti odgovore na sva pitanja koja im se mogu javiti u najboljoj namjeri. Najvjerojatnije će jedno od prvih pitanja biti može li se moje dijete nositi s izazovima modernog sporta.

Kada se pronađe odgovor na to pitanje koji bi trebao glasiti nešto kao “sport je zdravi način života, a vrhunski sport na TV-u to nije”, onda slijedi izbor sporta najpogodnijeg za dijete. port u svakom slučaju zadovoljava dio potrebe djece za kretanjem, zatim to umjereno kretanje može pozitivno utjecati na djetetovo zdravlje i razvoj. Kako bavljenje sportom ne bi bila muka za dijete, potrebno je ispitati njegove interese, sposobnosti, osobine, ali i eventualne potencijale. Nije nužno da se izabere određeni sport samo ako ga dijete voli, već je dobro da to bude sport u kojem može napredovati i postizati zadovoljavajuće rezultate. Sportovi su različiti po svojoj složenosti, ali velika je razlika i između pojedinačnih i momčadskih sportova.

Treba dobro odvagnuti što je najbolje za pojedino dijete. Zato je dobro da na početku svog bavljenja sportom dijete može mijenjati sportove i upoznavati se sa specifičnostima svake sportske grane. azgovorom s djetetom moći će se najbolje doći do idealnog rješenja ili barem grupe rješenja. Slijedi upoznavanje s trenerom i komunikacija koja može dovesti do dodatnog pozitivnog mišljenja o sportu ili baš suprotno.

Motiviranost je jako bitan faktor kod djece koja se bave sportom, a na njega može utjecati i društvo koje je u određenom klubu.

Puno faktora utječe na odabir sporta, ali na kraju je sve to vrijedno truda ukoliko dijete usvoji brojne pozitivne strane sporta.

S

R

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

05.06.2011.

- velika dvorana – kvalifikacijska utakmica ženskih rukometnih reprezentacija za Svjetsko prvenstvo između Hrvatske i Srbije s početkom u 19,30 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

31. svibnja 2011., br. 367

TENIS TK Varaždin 1181 na vrhu 2. hrvatske teniske lige

Favoriti Druge lige Odlični rezultati prve ekipe u 2. hrvatskoj teniskoj ligi, ali i druge ekipe u 3. hrvatskoj teniskoj ligi, potvrđuju sustavan rad u klubu sa svim uzrastima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Seniorski sastav TK Varaždin 1181 koji se natječe u 2. hrvatskoj teniskoj ligi nalazi se na prvome mjestu nakon pet odigranih kola.

Ostvarili su pobjede protiv Osijeka, zagrebačkog ITEAM-a, Koprivnice, Vinkovaca i Pećina iz Rijeke.

Iznenađenje Rezultati po kolima izgledaju ovako: 1. kolo; TK Osijek-TK Varaždin 1181 4:5, 2. kolo; TK Iteam-TK Varaždin 1181 2:7, 3. kolo; TK Varaždin 1181-TK Vinkovci 7:2, 4. kolo; TK Koprivnica-TK Varaždin 1181 2:7, 5. kolo; TK Varaždin 1181-TK Pećine 6:3.

Sastav TK varaždin 1181 koji nastupa u 2. ligi je: Rmuš Martin, Blažević Ivan, Hadžić Tomislav, Šipuš Hrvoje, Vujaklija Goran, Jukić Mario, Banek Dubravko, Maravić Matko, Juzbašić Lovro i Štaba Filip.

U susretu 5. kola, protiv ekipe Pećina odlučujuće bodove za domaćine u pojedinačnim Seniorska ekipa TK Varaždin 1181 pravi je hit 2. HTS-a mečevima osvojili su Rmuš Martin, Hadžić Tomislav, Šipuš Hrvoje i Vujaklija Goran te u parovima Hadžić/Šipuš i Vujaklija/Štaba za konačni rezultat Škola tenisa bilježi isto tako odlične rezultate. Naime, Nika 6:3 za TK Varaždin 1181.

Svetec osvojila je 1. mjesto proteklog vikenda na turniru Na tablici 2. hrvatske teTeniskog saveza sjeverozapadne Hrvatske za tenisačice do 10 niske lige ekipa Varaždina godina. Treba izdvojiti i Laru Hraščanec za osvojeno 2. mje1181 vodi s 13 bodova ispred sto u konkurenciji do 8 godina na istom turniru. ekipe ITEAM koja je prikupila Najmlađi članovi TK Varaždin 1181 tijekom ljeta nastupit će 11 bodova, a slijede Karlovac na brojnim tunirima s kojih očekuju još vrijednih rezultata. i Osijek s po osam te tenis Team i Franjo Punčec s po šest bodova. dobro društvo uživajte u vrTako su Varaždinhunskom tenisu! - naglaci uvjerljivi na 1. sio je predsjednik mjestu nakon kluba Dubravko ći e d e j l s odigranog Banek. č e m 5 . kol a i D r u g a aći m o . d 5 postali su ekipa TK jelju d e n u favoriti za araždin igraju iv TK Franjo V1181 osvajanje takoot r p s , a j 2. hrvatc đer nastulipn kove a Č , ske tenip a u na c Punče ske lige tjecanju, u om k t e č o p te ulazak u nižem rani tenisku elitu. gu, odnosno 10 sat u - Sljedeći dou 3. hrvatskoj maći meč igramo teniskoj ligi, gdje u nedjelju 5. lipnja konkuriraju za ulazak protiv susjeda iz Čakovca, TK u regionalni playoff, što takoFranjo Punčec s početkom u 10 đer potvrđuje odličan sustavni sati, a svaka navijačka podrška rad unutar kluba. iznimno jedobrodošla!

Redoviti odlazak na turnire TK Varaždin 1181 igra tenis s mlađim uzrasnim kategorijana terenima kraj gradskih ma dodatno povećava vrijedbazena, bivši TK Igrec ... Uz nost ukupnog rada u klubu.

Druga ekipa TK Varaždin 1181

Uspješne i mlade snage

NOGOMET Varaždinski nogometaši nisu uspjeli u uzvratnoj utakmici Kupa pobijediti zagrebački Dinamo i osvojiti Rabuzinovo sunce.

Nakon zagrebačkih 5:1

Kup Varaždin - Dinamo

bilo je teško očekivati iznenađenje što se i obistinilo. Poveli su Varaždinci golom Šafarića u 5. minuti i to je bilo sve u prvom poluvremenu. U drugom više nije bilo dovoljno snage za novim golovima, a gosti u 61. minuti golom Ibaneza izjednačuju, a zatim u 70. minuti Badelj

dovodi u vodstvo Dinamo dok Beqiraj potvrđuje pobjedu Zagrepčana. Finale i izlazak u Europu ipak je veliki uspjeh Varaždinaca.

U međuvremenu je već počela priprema za sljedeću sezonu pa je zanimljivo primljena vijest o raskidu ugovora Matije Smrekara s francuskim Sedanom.

Sport 33

31. svibnja 2011., br. 367

Učenici 1. d razreda 2. OŠ Varaždin u NK Varaždin

Suradnja sa školama Učenici 1. d razreda Druge varaždinske osnovne škole posjetili su NK Varaždin te obišli stadion. Osim što su upoznati s poviješću kluba i rezultatima koje je klub postigao u svojoj osamdesetogodišnjoj povijesti, osnovnoškolce se najviše dojmila trofejna dvorana s mnoštvom

Četiri medalje Ivančanima

Hrvatska atletska elita, uz domaće perspektivne atletičare, trebala bi biti mamac za gledatelje

ATLETIKA Finale Kupa i seniorsko ekipno Prvenstvo Hrvatske

Dolazi atletska elita Gledatelje sigurno privlači Sandra Perković, uz naše Željka Vinceka, Mirka Mičudu i druge Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Univerzijade i Svjetskog seniorskog prvenstva.

Prema najavi direktora HAS-a AK Varaždin bit će 4. i 5. lipnja godine na stadionu Slobode Siniše Ergotića, svoj dolazak u domaćin najbolje šesnaestorice Varaždin najavile su sve hrvathrvatskih atletičarki i atletičara ske atletske perjanice, izuzev u svakoj disciplini po atlet- Blanke Vlašić. Tako da će mnogobrojni Varaždinci, skim tablicama sezone. zaljubljenici u atletiPočetak natjecanja na ku moći uživati u jedan i drugi dan nastupima Sanje 17,0 0 sat i, -u C S dre Perković, uz opasku da .

5 i .

4 Neđada Mulabacanje kladiboda o l i S k s begovića, Anva počinje u tlet a i k i l e drasa Haklit16,00 sati. Uz 6. v j a đ sa, Ane Šimić, natjecateljski a dog Rolanda Varge, pr imat f inale e n Jurice Grabušića, sezo Atletskog kupa Nikoline Horvat i Hrvatske jedno je drugih, a od domaćih od izbornih natjecanja za sastav seniorske ženske i atletičara treba izdvojiti Mirka muške reprezentacije za nastup Mičudu, Željka Vinceka, a brojna ekipnom Prvenstvu Europe ne su i mlade snage.

Rako će nastupiti i ml. ju(1. liga) koje će se održati u turskom gradu Izmiru 18. i 19. niorka Kristina Dudek, rođena 1994. godine, juniorska lipnja. reprezentativka Hrvatske u disciplinama 200, 400, 4 x 400 Norme Finale hrvatskog kupa ujedno m, s osobnim rekordima: 200 je prilika velikom broju hrvat- m - 25.60, 400 m – 56.32. Jedna skih atletičarki i atletičara za je od najtalentiranijih hrvatskih ostvarivanje normi za nastupe atletičarki, kandidat za ovogona međunarodnim natjeca- dišnje mlađe juniorsko svjetsko njima u tijeku 2011. godine, prvenstvo u Francuskoj početpoput Mlađeg juniorskog pr- kom srpnja i Europski olimpijski venstva svijeta (17-godišnjaci), festival mladih u Turskoj krajem Starijeg juniorskog prvenstva srpnja 2011. Nastupit će i njeEurope (19 - godišnjaci), Pr- zine vršnjakinje Dora Paska, venstva Europe do 23 godine, koja se natječe u disciplini 100

Na Karate kupu Krapinske Toplice 2011. u katama nastupili su i članovi KK Ivanec. U kategoriji učenice - kate, Petra Brlečić osvojila je 1. mjesto, u kategoriji učenika - kate Patrik Lukavečki osvojio je također 1. mjesto, dok je u istoj kategoriji Mario Jakopanec izborio 2. mjesto, a Melanija Hrgarek u kategoriji mlađih kadetkinja - kate osvojila je 3. mjesto. Mješovita ekipa učenika u sastavu Petra Brlečić, Mario Jakopanec i Patrik Lukavečki osvojila je 1. mjesto.

Otvoreno prvenstvo U Fitness centru Coning u Varaždinu u subotu 18. lipnja održat će se Otvoreno prvenstvo Varaždina u skvošu.

Pozivi su poslani na sve klubove u RH, a očekuje se da će se odazvati najbolji varaždinski skvošeri, ali i rekreativci. Također je najavljen dolazak jednog od najboljih seniora i jednog od najboljih juniora u RH - članova reprezentacije iz Squashtowera - Zagreb, a očekuje se dolazak igrača iz Slavonskog Broda, Čakovca, Bjelovara, Zagreba... Poziv je poslan i deseterostrukom prvaku RH, ujedno i jednom od boljih igrača u Engleskoj - predstavniku jednog londonskog skvoš kluba koji je karijeru započeo baš u Varaždinu.

Dora Paska i Lucija Pokos pokušat će ostvariti što bolje norme

m prepone.

Ona je također kandidatkinja za dva velika predstojeća atletska natjecanja. Zatim Lucija Pokos koja je na 200 m zabilježila rezultat 24,97 i također čeka priliku na velikim međunarodnim natjecanjima.

Njima se pridružuje i Sara Kolak u bacanju koplja - juniorska prvakinja Hrvatske, također jedna od najperspektivnijih atletičarki u Hrvatskoj.

li napeti i neizvjesni sportski susreti koje su s tribina bodrili roditelji, bake i djedovi. Najspretnijima pokazali su se mališani iz Dječjeg vrtića Bubamara iz Gornjeg Kneginca koji su samo zahvaljujući većem broju osvojenih prvih mjesta uzeli primat u županiji ispred ekipe Dječjeg vrtića

Uspješno i u Vinkovcima Biciklistička utrka 5. Velika nagrada grada Vinkovca i Triglav osiguranja, održana u nedjelju 29. svibnja, donijela je puno veselja varaždinskim biciklistima. Biciklisti BD Sloga postigli su zapažene rezultate. Pobjednici utrka bili su u kategorijama kadeti - Bernard Pačandi, i u kategoriji sport - Milivoj Glavica, dok su treća mjesta osvojili Ivana Zernec u kategoriji žena i Marko Herceg u kategoriji juniori.

Sara Kolak - koplje

DJEČJA OLIMPIJADA Nakon što je održan Olimpijski festival dječjih vrtića grada Varaždina u kojem je pobijedila ekipa Dječjeg vrtića Bajka - Bubamare ispred Pande i Kozarčeve, na atletska borilišta SC Sloboda izašli su i najmlađi sportaši iz dječjih vrtića s područja Varaždinske županije. Ponovo su uslijedi-

izloženih pehara i medalja.

Također, učenici su imali su priliku “baciti” pogled na teren iz VIP lože, obići sve tribine, a posjet je završio trčanjem po travnjaku varaždinskog stadiona. Mališane je kroz stadion i klupsku povijest proveo klupski liječnik dr.

Nikica Daraboš.

Dječji svijet s kojim su skupili isti broj bodova. Treće mjesto pripalo je ekipi Dječjeg vrtića Ivančica iz Ivanca. Uz puno veselja i smijeha te poneku suzu završila je i ovogodišnja Olimpijada dječjih vrtića, koja je ako ne najbrojnije ali onda najvrednije sportsko natjecanje.

Škola plivanja PK Barok Plivački klub Barok i ove godine organizira školu plivanja za sve zainteresirane školarce.

Cilj im je upoznati djecu s plivanjem tijekom 10 sati, pozitivno utjecati na njihove plivačke vještine i pripremiti za nadolazeće ljetne praznike.

Iz kluba pozivaju sve zainteresirane u Školu plivanja: plivače početnike, neplivače, plutače... da se jave na ovaj koristan tečaj.

Obuku provode kvalificirani treneri s višegodišnjim iskustvom na radu s mladima.

Tečaj će biti organiziran svakim danom osim subote, nedjelje i praznika na Gradskim bazenima od 17 do 18 sati. Prvi termin je od 15. lipnja do 1. srpnja, drugi od 4. do 15. srpnja i treći od 18. do 29. srpnja.

Cijena škole je 200 kn, a svi koji žele, mogu se prijaviti na klupski broj 091/1300-047.

34 Sport

31. svibnja 2011., br. 367

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ NOGOMET

Finale Kupa Finale Kupa Županijskog nogometnog saveza Varaždin igra se u srijedu 1. lipnja.

Stadion NK Varaždina otvara se u 15 sati, a najprije će se odigrati susret finala Kupa za juniore. Sastat će se mladi nogometaši iz Trnja Trnovec i Nedeljanca, dok će seniorsko finale početi u 19 sati, a sastat će se sastavi Plitvice iz Gojanca i Rudar 47 iz Ladanja Donjeg. Ulaznice su u prodaji, a cijena im je 15 kuna. Sav prihod od ulaznica bit će doniran u humanitarne svrhe za djecu oboljelu od cerebralne paralize. ŽNS Varaždin podijelio je 50 ulaznica za oboljelu djecu kako bi prisustvovali utakmici. Ulaznice se mogu kupiti u pretprodaji u cafe baru Piccolo, pokraj stadiona.

NOGOMET

Novi sustav natjecanja Plenum svih klubova Županijskog nogometnog saveza Varaždin, u koji su uključeni svi klubovi koji se natječu u 4. HNL sjever, I. ŽNL, II. ŽNL istok i zapad, I. lige NS Ludbreg i II. lige NS Ludbreg, održat će se u utorak 31. svibnja u 18 sati u restoranu „Fontana“ u Varaždinu, Kučanska 19.

Na dnevnom redu naći će se samo jedna točka dnevnog reda - prijedlog promjene sustava natjecanja u sezoni 2011./12. Zbog važnosti problematike, iz ŽNS Varaždin mole da se svi klubovi obavezno odazovu plenumu.

Dan nogometa obilježen je u brojnim europskim gradovima u kojima se igra nogomet i u kojima se podupiru projekti krovne europske nogometne organizacije

NOGOMET Varaždin obilježio međunarodni UEFA Dan nogometa

Nove ideje i novi projekti UEFA ima fondove iz kojih financira razne aktivnosti, a kako bi se uključili u njih, potrebno je napraviti kvalitetne projekte i poslati ih na pravu adresu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždin se aktivno uključio u obilježavanje UEFA Dana nogometa u sklopu Grassroots programa.

Ovaj dan obilježen je službeno još u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu, ali se i u drugim nogometnim središtima na taj dan posebna pažnja posvetila nogometu.

Međunarodni značaj Županijski nogometni savez Varaždin podupire sve aktivnosti koje pridonose popularizaciji nogometa i sporta uopće.

UEFA također ima fondove iz kojih financira razne aktivnosti, a kako bi se ukjljučili u njih potrebno je napraviti kvalitetne projekte. Grassroots program jedan je od takvih programa.

Razne aktivnosti koje će doprinijeti povećanju broja djece koja se bave sportom dobivaju posvuda pohvale i

otvaraju im se brojna vrata.

Također, edukativni programi i projekti borbe protiv rasizma te protiv navijačkih nereda imaju potporu županijskih, državnih, ali i europskih sportskih institucija i

Ž

upanijski nogometni savez Varaždin podupire sve aktivnosti koje pridonose popularizaciji nogometa i sporta uopće fondova.

Uključivanje nacionalnih manjina u sport, posebice nogomet, može se primijeniti i u Varaždinskoj županiji gdje je u nekoliko općina brojna romska populacija kojoj bi uključivanje u sport sigurno pomoglo u sveukupnoj soci-

jalizaciji u društvu.

Odjel Grassroots pri HNS-u organizirao je obilježavanje Dana nogometa a program su provli aktivisti CCPA OFFS Hrvatska zajedno s voditeljima Grassroots odjeljenja županijskih nogometnih saveza.

Radilo se na tri stanice u kojima je sudjelovalo po dvadesetak sudionika mladih polaznika nogometnih škola i to iz muških i ženskih nogometnih klubova.

Akcija je bila otvorena za sve koji vole nogomet a igre koje su prezentirane zabavile su najmlađe, što je i jedan od ciljeva ove akcije.

Treneri koji su radili s okupljenom djecom pripremili su rekvizite i označili stanice te je sve proteklo u najboljem redu, kao što je i planirano.

Odrađeno je sve prema zamisli organizatora i na kraju su bili zadovoljni i trenerivoditelji i polaznici ove male nogometne radionice u središtu grada.

Zabava je na Dan nogometa bila u prvom planu

TENIS Uspješni prvi nastupi mladih tenisača TK Varteks na Prvenstvu Hrvatske u Zagrebu i na velikom turniru u Čakovcu

Slijede međunarodni turniri za mlade

Hrvoje i trener M. Dugandžić

Na PH za mlade tenisače do 12 godina u Zagrebu sudjelovalo je 128 natjecatelja.

Od članova TK Varteks nastupili su Hrvoje Plukavec, Ivan Čepin, Marija Pantaler, Karla Kukina Gradečak, Doris Ptiček, Paula Šimunčić i Dorotea Vrbanec. Pantaler je prošao 3 kola kvalifikacija i izgubio u 1. kolu, Čepin nije imao sreće u ždrijebu i izgubio je u 1. kolu od Frane Ninčevića, Plukavec je odradio odličan turnir i zaustavljen je u polufinalu od Ajdukovića iz Splita sa 6:4, 3:6, 6:2. Pobijedio Renzu i Brkića, obojica iz Splita. Kod cura je Šimunčić zaustavljena u 1. kolu, a Kukina Gradečak i Vrbanec u 2. kolu, ali su ušle

među 16 najboljih. Ptiček je prvo kolo iznenadila nositeljicu Bokulić u tri seta, 2. kolo je dobila Šiljić i u četvrfinalu je izgubila od Neli Šunjić iz Splita.

u

I. i VI. osnovnoj školi u Varaždinu treniraju besplatno 80-ero djece Mladi tenisači nastupili su i na međunarodnom turniru u Čakovcu, također za mlade do 12 godina. Nastupilo je zajedno s kvalifikantima oko 250 mladih tenisača.

Doris Ptiček ušla je među osam najboljih uz napomenu da je tek prvu godinu u ovoj dobnoj skupini, a Hrvoje Puklavec ušao je među 16 najboljih. Oboje će biti na službenoj rang-listi HTS među 10 najboljih. U teniskoj školi TK Varteks odlično napreduju i najmlađi tenisači do 10 godina - njih tri nalaze se na prvim mjestima rang-ljestvice. U sklopu Dječje olimpijade na svojim terenima ugostili su stotinjak djece iz dječjih vrtića, a u I. i VI. osnovnoj školi Varaždin treniraju besplatno 80-ero djece. Ovi rezultati dokazuju dobar rad, a ljetna sezona tek počinje i na redu su brojni domaći i međunarodni turniri.

Dora Ptiček i Hrvoje Puklavec

Savjetnik 35

31. svibnja 2011., br. 367

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

„Urbani“ cvjetovi D

a bi se izbjeglo mukotrpno odstranjivanje višegodišnjeg korova u gredicama s trajnicama, niske trajnice - pokrivačice tla treba svesti na neophodan minimum te svakako dati prednost grmolikim trajnicama. Tim više što su visoke i poluvisoke trajnice idealne za izradu cvjetnih buketa kojima je itekako mjesto u vazi. Prolistamo li staru literaturu, pažljivijim promatranjem slika uočit ćemo prelijepe bukete izrađene od prepoznatljivih cvatova i cvjetova vrtnog cvijeća, a najčešće - baš trajnica. Nažalost, globalizacija te industrijski uzgoj rezanog cvijeća je potisnuo izvorno cvijeće iz naših vaza uzgojeno u vrtovima vrijednih baka. U svijetu je već niz godina prisutna tendencija korištenja izvornog cvijeća u svim mogućim prilikama. Činjenica je da mi Hrvati najčešće i najbrže prihvaćamo loše primjere koji nam dolaze sa strane, a one dobre dugo vremena ostavljamo po strani. Nije nebitna činjenica da rezano cvijeće uzgajano u plantažama plastenika i staklenika itekako biva tretirano jakim pesticidima, zbog toga se ne dopušta unašanje cvijeća u pojedine odjele bolnica. Ubrani cvjetovi trajnica iz vašeg vrta mogu biti izvor svježine i iskonskog mirisa u domu bez bojazni za one kojima su namijenjene. I još nešto, ubiranjem cvijeća iz vlastitih gredica ne odričemo se cvjetne raskoši u vlastitom domu radi štednje novca.

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Cijepljenje lisica protiv bjesnoće M

inistarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja tj. Uprava za veterinarstvo, prvi put provodi akciju tzv. oralne vakcinacije lisica. Radi se zapravo o bacanju mamaca iz zrakoplova, u kojima je sadržano cjepivo protiv bjesnoće, namijenjeno zaštitnom cijepljenju lisica. Ova mjera trebala bi iskorijeniti bjesnoću u populaciji lisica, a krajnji cilj je zaštita ljudi te divljih i domaćih životinja od bjesnoće. Želja je Uprave za veterinarstvo postizanje tzv. statusa države slobodne od bjesnoće. No je li to moguće i što to znači vezano uz cijepljenje pasa i mačaka protiv bjesnoće?! S obzirom na našu izrazito dugu granicu s državama koje ne provode ovu mjeru, velika je vjerojatnost stalnog prelaska lisica s područja Bosne i Hercegovin e te Srbije u Hrvatsku. Time i efekt te cilj cijele akcije zapravo može doći u pitanje! Znači li to i da ćemo ubuduće prestati s cijepljenjem pasa i mačaka protiv bjesnoće?! U državama Europske unije koje provode istu akciju ne postoji obveza cijepljenja svih pasa protiv bjesnoće, no obvezno je cijepljenje ukoliko odlazite s psom na izložbe, smotre te prilikom napuštanja granica države u kojoj živite. Međutim, također je znano da se u tim državama koriste cjepiva protiv zaraznih

bolesti, koja sadrže i vakcinu protiv bjesnoće pa su zapravo time i svi psi opet cijepljeni protiv te bolesti. Mamci za lisice su od ribljeg brašna u kojem se nalazi pakiranje s cjepivom, koje lisica pojede. Dakle, ukoliko se nađete u šumi i nađete takav mamac, nemojte ga dirati, uzimati u ruku ili bušiti! Ukoliko je dijete uzelo mamac u ruku, operite mu ruke, a ukoliko je došlo i u kontakt sa samim cjepivom, potrebno je obratiti se najbližem liječniku! Neugodan miris ribljeg brašna ipak je toliko odbojan da je mala vjerojatnost da će ga dijete pojesti! Ovim cjepivom se ne mogu cijepiti psi te stoga nemojte pokušavati skupljati mamce i hraniti psa! Ukoliko pas ili mačka pojedu mamac, cjepivo im ne može naškoditi, a konzumiranje veće količine mamaca može samo uzrokovati probavne smetnje, koje nisu opasne po život. Stoga ukoliko primijetite da vaš pas jede mamac, nemojte ga pokušavati uzeti iz usta, jer ćete time vi doći u kontakt s cjepivom!

Akcija će biti provedena od 24. 5. do 1. 6. u sjevernoj polovici Hrvatske te se ne preporuča odlazak u šume tijekom razdoblja od 15 dana nakon provedene vakcinacije!

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Brzina – upravljanje rizikom (2) S

udjelovanje u prometu sa sobom nosi određenu količinu rizika i to teško možemo promijeniti, međutim, hoće li razina tog rizika biti veća ili manja, uvelike ovisi o nama.

Ovisi o našem razmišljanju, ponašanju, razini osobne odgovornosti, razini opće i prometne kulture, količini znanja o prometu… Svake sekunde provedene u prometu život nam je u opasnosti i zato svijest o tome da sami svojim ponašanjem uvelike možemo utjecati na razinu tog rizika uvijek mora biti prisutna. Svaki put kad, makar samo malo, vozimo brže nego što bismo trebali, doprinosimo povećanju rizika u svojoj vožnji. To radimo i svaki put kad sjednemo za volan, a psihofizičko stanje našeg organizma nije takvo da bi to omogućavalo i dozvoljavalo, ili kad ne postupamo u skladu s prometnim znakovima, oznakama na kolniku i znakovima koje nam daju ovlaštene osobe. Želimo li rizik u svojoj vožnji svesti na najmanju moguću mjeru, to ćemo najlakše postići ako neprestano predviđamo potencijalne opasnosti i njima unaprijed prilagođavamo svoju brzinu kretanja, ako predviđamo tuđe greške i budemo ih u svakom trenutku spremni ispravljati, ako izbjegavamo situacije visokog rizika, poštujemo prometne propise i držimo se sigurnosnih pravila i načela defenzivne vožnje, ponašamo se kulturno, uljudno i budemo puni razumijevanja za druge sudionike prometa. Počnemo li tako razmišljati za volanom, započeli smo izuzetno značajan proces vlastite transformacije u defenzivnog vozača, proces koji će razinu rizika i količinu opasnih, pogibeljnih situacija u našoj vožnji minimalizirati, a samim time doprinijeti većoj sigurnosti, kako nas, tako i naših najbližih, a i svih ostalih koji se nalaze oko nas u prometu.

mag. iur.

Trgovinsko zastupanje T

rgovinsko zastupanje jedan je od zanimljivijih pravnih instituta koji omogućava pojedincima da zastupanje drugih obavljaju kao svoju gospodarsku djelatnost i da tako postanu poduzetnici, a bez da prethodno nužno moraju otvoriti obrt ili d.o.o., već je dovoljno da s nalogodavcem (npr. trgovac koji prodaje neku robu, iznajmljivač apartmana i sl.) sklope pisani ugovor o trgovinskom zastupanju. astupnik je zapravo posrednik između nalogodavca i krajnjeg kupca njegove robe ili usluge, koji se ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezao da će se stalno brinuti da ti krajnji kupci sklapaju ugovore s njegovim nalogodavcem. Zastupnik je u pravilu ovlašten i sklapati ugovore s tim krajnjim kupcima u ime i za račun svojeg nalogodavca. Međutim, na taj način zastupnik ne ulazi u ugovorne odnose s trećim osobama – krajnjim kupcima, već je uvijek stranka u ugovoru nalogodavac, neovisno o tome što je ugovor sklopio zastupnik u ime i za račun nalogodavca. druge strane, nalogodavac se ugovorno obvezuje zastupniku isplatiti određenu proviziju za svaki sklopljeni posao. Kod ugovora o trgovinskom zastupanju upra-

Z

S

vo je specifično to što zastupnik ne prima plaću već zarađuje na osnovi ostvarene provizije tj. naknade u novcu koja ovisi o broju ili vrijednosti ostvarenih poslova za nalogodavca. pravilu se provizija ugovara u nekom postotku od vrijednosti ugovorenog posla i zato je bitno točno definirati način utvrđivanja osnovice za izračun provizije, primjerice radi li se o prodajnoj cijeni robe umanjenoj za PDV ili se provizija računa na bruto cijenu robe, sve kako ne bi došlo do nesporazuma između nalogodavca i zastupnika. Treba također imati na umu da se na primljenu proviziju obračunavaju i porezi i doprinosi pa je svakako za zastupnika korisno da potraži i savjet računovođe. tjecanje prava na proviziju može se ugovoriti na način da zastupnik stječe to pravo u trenutku samog sklapanja ugovora s trećom osobom, ali se češće veže uz trenutak kada treća osoba stvarno plati nalogodavcu iznos dogovoren u ugovoru.

Ako je riječ o obročnom plaćanju, može se ugovoriti da zastupnik stječe pravo na razmjerni dio provizije sukladno isplati pojedinog obroka.

U

S

36 Oglasi

31. svibnja 2011., br. 367

31. svibnja 2011., br. 367

Oglas 37

38 Zdravlje

31. svibnja 2011., br. 367

DAN CELIJAKIJE Na doživotnu nepodnošljivost n

Osobe koje pate od celijakije bolesne od kruha Zbog nespecifičnih simptoma, bolest se prepozna kod jednog od 12 oboljelih UMIROVLJENICI U ZDRAVSTVU

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Predavanje “Smrt stanica”, pa izlet

Jeste li bolesni od kruha? To pitanje postavili su povodom Međunarodnog dana celijakije, koji se obilježava 27. svibnja, članovi Hrvatskog društva za celijakiju. Riječ je o doživotnoj nepodnošljivosti na gluten, bjelančevinu koje ima u pšenici, ječmu, raži i zobu.

Oštećenje crijeva - Godinama sam patila od mučnina radi čega sam imala glavobolje, nisam spavala 365 dana u godini. Obišla sam brojne liječnike, a uputili su me i na psihijatriju, jer su smatrali da je uzrok mojih problema psihički. No prije šest godina mojem sinu, koji je tada imao 11 godina, dijagnosticirana je

“Smrt stanica” naziv je predavanja koje organizira Udruga umirovljenika u zdravstvu ovaj petak, 3. lipnja. Predavanje će u dvorani zgrade Kirurgije Opće bolnice Varaždin u 18 sati održati magistra medicinske biokemije Ivana Strukar iz medicinsko-biokemijskog laboratorija poliklinike Sunce.

Udruga poziva sve svoje članove i druge zainteresirane da dođu na predavanje na koje je ulaz besplatan.

Svoje članove ujedno pozivaju na jednodnevni izlet u Opatiju, Rijeku i Trsat na koji se kreće 15. lipnja.

Polazak će biti u 7 sati ispred ulaza u varaždinsku bolnicu, a predsjednik Udruge Vjekoslav Pečevski moli članove koji će doći na predavanje da se odmah upišu za izlet. Oni koji su zainteresirani, a neće doći na predavanje, poziva da se prijave Mariji Hofman na broj 393-434. (vms)

!

ako se celijakija ne liječi, može doći do brojnih i ozbiljnih komplikacija

Draženka Habuš: Ljudi lutaju od doktora do doktora, a ne dobivaju odgovor što uzrokuje tegobe

celijakija. Tada sam shvatila da je to uzrok i mojih zdravstvenih problema – ispričala je Draženka Habuš, predsjednica međimurske podružnice Hrvatskog društva za celijakiju.

Ona je u srijedu na varaž-

Savjeti iz ordinacije Hipertenzija, povišeni krvni tlak (2) K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ao što smo naveli prošli tjedan, tlak se smatra visokim ako je sistolički tlak neprestano 140 mm Hg ili viši, a dijastolički 90 mm Hg ili viši, ili oboje.

Liječnici su ranije mislili da je dijastolički tlak - tlak između otkucaja srca – bolji pokazatelj zdravstvenih rizika povezanih s povišenim tlakom nego što je to sistolički tlak – tlak kad se srce steže. eđutim, to više nije tako.

Istraživanja su pokazala da je visoki sistolički tlak važ-

M

niji i ozbiljniji znak upozorenja na moguće zdravstvene rizike, osobito u starijih osoba. Za ljude u toj dobnoj skupini, kontroliranje sistoličkog tlaka bitno pridonosi zdravstvenom poboljšanju. isoki tlak naziva se tihim ubojicom zato što često nema simptoma ili znakova upozorenja o problemu. Moguće je godinama imati povišeni krvni tlak, a da to niti ne znamo. Najčešće se otkriva tijekom redovitog sistematskog

V

liječničkog pregleda. ko se ne liječi, visoki tlak može oštetiti tjelesne organe i tkiva. Što je viši stupanj visokog tlaka i što se dulje ne liječi, tim je veći rizik razvoja štetnih posljedica. Organi koji su najčešće podložni nepovoljnom utjecaju visokog tlaka jesu arterije, srce, mozak, bubrezi i oči. Kad je udružen s drugim štetnim čimbenicima kao što su primjerice dijabetes, pretilost ili pušenje, rizik od štetnih posljedica visokog tlaka još je

A

veći. isoki tlak nije bolest koju možete izliječiti, a zatim zaboraviti. To je stanje koje se mora neprestano pratiti do kraja života. Kontroliranje visokog tlaka, mjerenje tlaka kod kuće, ispravna uporaba lijekova, pravilna prehrana i program vježbanja, redoviti posjeti liječniku – od ključne su važnosti. Sve će to uvelike povećati vaše izglede za dulji i zdraviji život unatoč visokom tlaku.

V

Zdravlje 39

31. svibnja 2011., br. 367

na gluten upozoreni i stanovnici Varaždina

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Kamilica K

leopatra je bila osobito poznata po svojoj lijepoj koži, a mnogi kažu da je razlog tome bio što se kupala u mlijeku. No lijepu kožu možete imati i ako se kupate u kamilici. Osim što kamiličina kupelj opušta, ona smiruje iritacije kože, pomaže kod gnojnih rana i rana koje teško zacjeljuju, bolova u ušima i očima, glavobolje, upaljenih sinusa, bronhitisa i granuloma. kupelji možete uživati 20 do 30 minuta.

Za kupelj sakupljamo cijelu biljku, a za čaj samo glavice. Kamilica se sakuplja samo za sunčana i suha vremena, ali pri tome valja pripaziti da je čim manje dodirujemo jer u protivnom gubi aromu i ljekovitu vrijednost. Suši se naglo u sjeni te sprema na suho mjesto. Kod pripremanja čaja biljka se prelije vrućom vodom, ali on ne smije piti prevruć. Ljudi često kod problema s povraćanjem piju čaj od kamilice, ali to je sasvim pogrešno. a žene je kamilica pravi dar s neba.

Pomaže kod različitih grčeva, teškoća kod mjesečnice, a tada se upotrebljavaju topli oblozi. Ona isto tako pomaže i kod trganja u udovima, žutice, tegobe u prsima i kod glista. Kod tih se tegoba pripravak od kamilice radi tako da se u litri bijelog vina pola dana (12 sati) namače mnoštvo cvjetova, a pije se u gutljajima. Kod oteklina, prignječenja, gihta i reumatskih tegoba izrazito je djelotvorno kamiličino ulje. U maslinovom ulju, na suncu, namače se nekoliko pregršti (punih šaka) kamilice deset dana, nakon čega se ulje procijedi u staklenke. Tim uljem trljamo bolesna mjesta tri do pet puta dnevno. Kamilica cvate od lipnja do kolovoza, stoga požurite u prirodu u susret zdravlju!

U

Celijakija češća u odraslih nego kod djece, a može se očitovati u bilo kojoj životnoj dobi

dinskoj tržnici dijelila brošure i informirala Varaždince o ovoj bolesti, za koju ističe da je nedovoljno prepoznata. – Veliki broj ljudi iz Međimurske i Varaždinske županije nije svjestan koji je uzrok njihovih zdravstvenih problema i lutaju od doktora do doktora, koji nažalost rijetko prepoznaju celijakiju – ističe Draženka Habuš.

Prema podacima svjetskih istraživanja, od celijakije boluje 1 do 2 posto stanovništva, pri čemu je celijakija češća u odraslih nego kod djece, a može se očitovati u bilo kojoj životnoj dobi. Ako se bolesnik ne liječi, može doći do brojih i ozbljnih komplikacija. - Unošenje glutena kod genetski predodređenih osoba u organizmu razvija oštećenje sluznice crijeva, ali i brojnih drugih organa – pojašnjavaju u udruzi.

Kućni test Celijakija se lakše dijagnosticira kod male djece, jer su simptomi najjasniji: povraćanje, proljev, napuhnutost, obilne, proljevaste i smrdljive stolice, gubitak na težini, umor i slabost.

- Moj sin je imao proljeve svakog mjeseca najmanje jednom, što je bilo praćeno vrućicom i napuhnutošću – navodi Draženka Habuš.

Za razliku od djece, bolesnici

VAŽNO Jedini lijek protiv celijakije je doživotna dijeta

Dijetu ne prekidati!

Osobe koje ne podnose gluten ne smiju do kraja života jesti pšenicu, raž, ječam, zob, sve njihove prerađevine, ali i proizvode koji ove žitarice sadrže u tragu.

– Jedini lijek je iz prehrane izbaciti gluten. Treba biti jako oprezan, jer gusti sokovi pa čak i neke zubne paste sadrže gluten. Nažalost, od 10 oboljelih svega se njih dvoje, troje pridržava bezglutenske dijete. Ostali

se žale da im nije dobro, što ne treba čuditi – upozorava Draženka Habuš.

Veliki problem oboljelih od celijakije je iznimno skupa prehrana.

– Pola kilograma bezglutenskog kruha košta 30-ak kuna, a kod kuće je jako teško napraviti kruh pa puno djece doslovno živi na riži i krumpiru. Upravo zbog toga ćemo u jesen ponovno organizirati radionice o spravljanju bezglutenskog

u odrasloj dobi najčešće nemaju simptome poput proljeva i mršavljenja koji bi upućivali na crijevne tegobe. U udruzi napominju da simptomi mogu biti suprotni od očekivanih pa bolesnici mogu biti pretili i patiti od zatvora! – Bolest je često tiha i manifestira se izvancrijevnim simptomima kao što su opći simptomi umora i iscrpljenosti, slabokrvnost, promjene na koži, osteoporoza, migrena, psihijatrijski poremećaji, epilepsija, bolesti mišića, napuhnutost i konstipacija, jetreni poremećaji, spontani

pobačaji – pojašnjavaju.

Nespecifični simptomi su jedan od razloga zašto se ova bolest, prema podacima udruge, prepozna tek kod jednog od 12 oboljelih. Na to da osoba boluje od celijakije može upućivati brzi kućni test na tu bolest, koji je dostupan u Celiko centru u Zagrebu, ali ga mora provoditi educirana osoba.

Međutim, time se tek postavlja sumnja. Dijagnoza celijakije postavlja se isključivo na temelju biopsije sluznice tankog crijeva.

kruha i drugih proizvoda – najavljuje Draženka Habuš.

Zbog velikog interesa Varaždinaca, ovoga četvrtka, 2. lipnja, na Varaždinskom placu će od 9 do 12 sati ponovno biti postavljen štand, a predsjednica međimurske podružnice Hrvatskog društva za celijakiju odgovarat će na pitanja, davati savjete i dijeliti brošure.

Kontaktirati je možete na broj 098/17-21-980.

SIMPTOMI Povraćanje, proljev, napuhnutost i mršavljenje tipični su simptomi celijakije. Međutim, mogu biti suprotni od očekivanih pa bolesnici mogu biti pretili i patiti od zatvora! Bolest je često tiha, a simptomi su: umor i iscrpljenost, slabokrvnost, osteoporoza, migrena, psihijatrijski poremećaji, epilepsija, napuhnutost i konstipacija, spontani pobačaji.

Z

Zdravo tijelo Psihosomatske bolesti - povezanost emocija i tijela D

uboku povezanost između emocija i tijela čovjek je prepoznao mnogo prije nego što je medicinska znanost pokrenula istraživanja o tom odnosu. Pojam “psihosomatski” dolazi od grčke riječi “soma” (što znači tijelo) i “psyche” (što znači duh, duša). Već u svom svakodnevnom govoru običavamo povezivati emocionalno stanje s tjelesnim osjetima, pa tako znamo kazati kako nas glava boli od napetosti, srce od tuge, tlak nam je porastao od uzrujavanja, netko

nam ide na jetra, povraća nam se od nekog i slično. Psihosomatskim bolestima možemo nazvati tjelesne bolesti u različitim organskim sustavima u čijem nastanku, smatra se, bitnu ulogu ima psihogeni čimbenik. To mogu biti kožne bolesti (akne i urtikarija ili neurodermitis), bolesti probavnog sustava (želučani čir ili ulcerozni kolitis), bolesti dišnog sustava (bronhijalna astma) ili bolesti srca i krvnih žila (visoki krvni tlak ili aritmije). Šećerna bolest, reumatoidni artritis, migrena

i još mnogo bolesti nazivamo psihosomatskim. Danas se razmišlja i o raku kao psihosomatskoj bolesti.

Pitanje o tome kako i zašto nastaje psihosomatska bolest nije jednostavno niti jednoznačno. Mnogi autori smatraju da emocionalna previranja mogu izazvati poremećaje u organskim sustavima. Ipak, neće svaka osoba s emocionalnim poteškoćama razviti psihosomatsku bolest. To ovisi i o drugim čimbenicima. Naime, čovjek i kad je zdrav ne reagira samo na planu

svjesnog i racionalnog već i na planu emocija i afektivnih stanja koja su u vezi s njegovim nesvjesnim.

Treba naglasiti da psihosomatski poremećaji zahtijevaju dugotrajno liječenje u čijem je središtu pitanje ostvarivosti psihoterapijskog procesa, a ciljevi terapije su učiniti i djelomičnu reorganizaciju strukture ličnosti. Terapijski pristup treba biti individualan i ovisiti o potrebama pacijenta s naglasakom na pacijenta kao cjelinu, a ne samo na njegov bolesni organ.

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Tumori kože: znak za uzbunu?

31. svibnja 2011., br. 367

DOZNAJEMO U Varaždinu održan prvi sastanak doktora pri

Za bolju suradnju Liječnici će se sastajati redovno s ciljem da ponovno uspostave suradnju obiteljskih liječnika i specijalista iz bolnice, koja se izgubila u “šumi” propisa i administracije. Prvo će pokušati riješiti najjednostavnije probleme

N

akon što smo u prošlom broju pokušali saznati kakva sve sunčeva zračenja postoje, sada ćemo vas upoznati s tumorima kože. ajčešće se susrećemo s pojmom Naevus pigmentosus – pigmentirani madež. To je najčešći dobroćudni tumor kože. Postoje tri varijante tog tumora koji pokazuje nakupine madežnih stanica u dubljem sloju epidermisa – površinskog sloja kože. rijelaz u zloćudni oblik je rijedak (ispod 5 %). Važno je znati kada ići liječniku zbog madeža na koje smo već navikli da su sastavni dio našeg tijela.

Pažnju treba obratiti ako madež ima: 1. NEPRAVILAN OBLIK - normalni madeži su simetričnog oblika 2. NEPRAVILNU GRANICU - prema okolnoj koži 3. ŠARENILO – ako imamo varijacije boja od sive, plave, crvene itd.

Uvijek postoji sumnja na malignitet – zloćudnost.

4. NERAVNINE NA POVRŠINI MADEŽA – GRBAVOST MADEŽA a gore spomenute madeže koji se najčešće uklanjaju zbog estetskih razloga najbolja je metoda kirurška ekscizija u lokalnoj anesteziji. Druga metoda koja izbjegava upotrebu kirurškog noža je odstranjenje putem radiofrekvencije pomoću malenih elektroda. Metoda se koristi ako madeži nemaju široki rub.

N P

Z

Otvorenim razgovorima liječnika trebali bi profitirati pacijenti, koji su također izgubljeni u silnim reformama Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Mnogim se pacijentima dogodilo da im je liječnik u bolnici propisao terapiju, ali im njihov doktor nije dao recept baš za taj lijek. To je samo jedan od problema s kojima se gotovo svakodnevno susreću liječnici u pr imarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, a čija je posljedica ljutiti pacijent.

Sukobi s pacijentima Da bi se to izbjeglo, potrebno je samo malo međusobne komunikacije i razumijevanja između “primaraca” (liječnici opće i obiteljske medicine) i “sekundaraca” (liječnici specijalisti iz Opće

bolnice Varaždin). Upravo s sastajati, a krenut ćemo tim ciljem prošli su tjedan od pitanja koja je najlakše u Varaždinu pr v i put za riješiti – rekao je dr. Dubravstol sjeli predstavnici ko Tršinski, ravnatelj doktora iz primarOpće bolnice koji ne i sekundarne je predvodio ija c a z i n zdr av s t ve n e “ s e k u n d a rorga g o zaštite. ce”. n e v t s - Želimo M e đ u zdrav e j o t s vratiti suradlakše rješia če v a t s a u ic s nju liječnika ve problesuglas pr imarne i me spada rok ne u z u sekundarne navedeno eđ m zdravstvene propisiva rima z a š t i t e ko j a nje terapije. dokto se izgubila u - Specijalist u “šumi” propisa i bolnic i pac ijenadministracije, a svaka tu preporuči lijek koji strana svojim tumačenjima je indiciran u medicinskoj nerijetko otežava život paci- literaturi, ali ga HZZO ne jentima. Dogovorili smo da priznaje. Radi toga “primarćemo se ubuduće redovno ci” imaju problema, jer se

sukobe s pacijentom ako mu ne propišu lijek koji je preporučio specijalist. S druge strane, ako prepišu taj lijek, dođu u sukob s HZZO-om – pojasnio je dr. Tršinski.

To je samo jedan od primjera. Kao što je poznato, HZZO strogo kontrolira liječnike obiteljske i opće prakse i nije rijetkost da im izriču opomene i kazne.

Naime, obiteljski liječnici su koncesionari, dakle rade samostalno kao privatnici, ali su u direktnom ugovornom odnosu s HZZO-om i imaju ugovorne obveze koje moraju poštovati.

S druge strane, bolnički doktor i rade u ustanov i pa u svakodnevnom radu

Normalan život s...

Mentalno zdravlje Č

Eva MAKOVEC

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

esto smo se susreli s pojmom mentalno zdravlje, ali malo tko od nas zna odgovoriti na pitanje na što se sve taj pojam odnosi ili što sve obuhvaća. Postoji mnogo definicija mentalnog zdravlja te se ono može promatrati kroz razne aspekte. W. Glasser govori da ste mentalno zdravi ako uživate biti s većinom ljudi koje poznajete, osobito s ljudima koji su važni u vašem životu, kao što su obitelj i prijatelji. Općenito, volite ljude i više ste nego spremni pomoći nekom nesretnom članu obitelji, prijatelju ili kolegi da se

bolje osjeća. Uglavnom vodite život oslobođen napetosti, mnogo se smijete i rijetko trpite bol koju tako mnogo ljudi prihvaća kao neizbježan dio života. Uživate u životu i nemate nikakvih poteškoća prihvatiti da su drugi ljudi drugačiji od vas. Posljednja stvar koja bi vam mogla pasti na pamet je pokušati bilo koga promijeniti. reativni ste u onome što pokušavate činiti i u stanju ste uživati u svojim potencijalima više nego što ste ikad prije pomislili da je to moguće. Konačno,

K

čak i u teškim situacijama, kada ste nesretni (nitko ne može cijelo vrijeme biti sretan), znat ćete zbog čega ste nesretni i pokušat ćete nešto u vezi s tim učiniti.

Ukratko možemo reći da je sreća mentalno zdravlje. To ne znači da su mentalno zdravi ljudi cijelo vrijeme sretni. Ali kada su nesretni, nalaze načine kako pomoći sebi samima te ne čine ništa što bi nekoga moglo omesti da ima jednake šanse za sreću kao i oni.

Vi možete biti osoba s bilo kakvim dijagnozama i ipak udovoljavati navedenim kriterijima!

Zdravlje 41

31. svibnja 2011., br. 367

imarne i sekundarne zdravstvene zaštite

POZIV Besplatno mjerenje šećera u krvi

svih doktora!

DVOJBE Liječnici iz bolnice prigovaraju “primarcima”

Tri put više pacijenata u bolnici. Tko je odgovoran?

Doktori iz Opće bolnice Varaždin žale se da liječnici iz primarne zdravstvene zaštite pacijente na pregled ili pretragu u bolnicu upućuju s hitnom uputnicom iako zdravstveno stanje ne zahtijeva hitnu intervenciju.

- U posljednjih 10 godina broj pacijenata upućenih u specijalističke ambulante povećao se čak tri puta.

Ljudi nisu toliko bolesniji, nego je problem upravo u često nepotrebnom pisanju uputnica u ordinacijama obiteljskih liječnika – navodi dr. Dubravko Tršinski, ravnatelj varaždinske

bolnice.

D r. H u đ e k L e s ko v a r, predsjednica županijskog KoHOM-a, napominje da

p

acijenti moraju shvatiti da medicina nije ispunjavanje želja tek treba utvrditi jesu li te pacijente u bolnicu doista uputili obiteljski liječnici ili su za to odgovorni i sami bolnički liječnici, jer pacijente naručuju na kontrolne preglede koji često,

navodi, nisu potrebni.

- Moram reć i da nisu samo kolege iz bolnice opterećeni, nego su opterećeni i obiteljski liječnici.

Mi u svojim ordinacijama u prosjeku svakoga dana pregledamo 60 do 90 pacijenata, a da ne govorimo o administraciji koju moramo rješavati – kaže dr.

Huđek Leskovar.

Dr. Tršinski napominje da su za gužve često krivi i sami pacijenti koji inzistiraju na vrlo često nepotrebnom pregledu ili pretragi.

- I pacijenti moraju shvatiti da medicina nije ispunjavanje želja – zaključio je.

Akcija će biti u subotu od 9 do 13 sati na Korzu u organizaciji Društva za zaštitu od dijabetesa

Provjerite šećer i pitajte za savjet Dođite svakako ako imate visoki krvni tlak i pretili ste Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ove subote, 4. lipnja, na varaždinskom Korzu bit će održana akcija besplatnog mjerenja šećera u krvi, koju organizira Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin.

Od 9 do 13 sati građani će, osim šećera u krvi, moći besplatno izmjeriti i glikozilirani hemoglobin te se savjetovati s liječnicima dijabetolozima.

- Cilj akcije je podići svijest o problemu šećerne bolesti, od koje u Republici Hrvatskoj boluje više od 300.000 osoba.

Oko 60 posto liječenih dijabe-

ne osjećaju toliki pritisak HZZO-a.

Reforme, reforme Upravo je takva organizacija zdravstvenog sustava, koja se mijenjala u sklopu raznoraznih reformi, često uzrok nesuglasica među doktorima. Posljedica toga su i spomenuti problemi s

p

rimjer: u bolnici pacijentu prepišu lijek kojeg pacijent ne može dobiti na recept propisivanjem terapije.

- Moramo se pridržavati smjernica HZZO-a s kojima dosta naših kolega u bolnici nije, nažalost, upoznato.

Kada se pacijent iz bolnice vrati k nama, dolazi do konfliktnih situacija, koje bi se mogle jednostavno izbjeći.

Radi toga pozdravljamo po-

tičara nema zadovoljavajuću regulaciju šećerne bolesti, a

Dr. Zrinka Huđek Leskovar

Dr. Dubravko Tršinski

četak suradnje s liječnicima u sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, jer zajedničko rješavanje problema ide na dobrobit pacijenata – ističe dr. Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica županijske podružnice Koordinacije Hrvatske obiteljske medicine.

S obzirom na stanje u hr-

vatskom zdravstvenu sustavu, liječnici iz Varaždinske županije imat će puno tema za raspravu i analizu. Neke teme neće biti lake i ugodne za jednu ili drugu stranu, no za svaku je pohvalu što su “primarci” i “sekundarci” konačno zajedno sjeli za stol i počeli razgovarati.

!

šećerna bolest kod 40 posto oboljelih još nije otkrivena

dobro je poznato da se šećerna bolest prekasno dijagnosticira te da kod 40 posto oboljelih bolest još nije otkrivena – navodi Arijana Dvorščak-Glavač.

Poseban poziv da se odazovu akciji upućuje osobama koje boluju od šećerne bolesti i

Arijana Dvorščak-Glavač

osobama koje imaju neki od čimbenika rizika kao što su povećana tjelesna težina, visoki krvni tlak i šećerna bolesti u obitelji.

Dođite na “Štand nepušenja” Na Svjetski dan nepušenja, 31. svibnja, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije na Franjevačkom trgu u Varaždinu postavit će “Štand nepušenja”, na kojem će izložiti učeničke radove uz prikaz ovogodišnjeg slogana “Tri načina spašavanja

života”.

Građani će ovoga utorka o d 1 0 .3 0 d o 12.30 sati ujedno moći dobiti savjete o tome k a ko p r e s t a t i puštiti, a dije-

lit će se promotivni materijali, kao i sadnice cvijeća kao simbol zagovaranja zdravog okoliša bez duhanskog dima te jabuke kao simbol zdravih gradova i županija. (vms)

Život i socijalna skrb Ovisnost o kocki R

ašireno je mišljenje većeg dijela populacije da su ovisnost o drogama i alkoholu najgore ovisnosti koje mogu pogoditi jedno društvo. Činjenice su da u doba društvene i materijalne krize raste i broj ovisnika o alkoholu i drogama, no istraživanja u novije vrijeme pokazuju da zabrinjavajuće raste i broj ovisnika o kockanju. Kockanje je poput ovisnosti o heroinu i alkoholu i treba ga ozbiljno shvaćati.

U posljednjih desetak godina sportske kladionice doživjele su veliki procvat.

Na temelju nekih istraživanja došlo se do podatka da se redovito kocka

i kladi oko 230.000 Hrvata. Iako ovisnost o kocki izaziva trenutno uzbuđenje, ona u osnovi izaziva negativna emocionalna stanja poput depresije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja.

Poput alkohola i droge, ovisnost o kocki razorila je mnoge obitelji, uzrokovala bankrote, psihičke poremećaje i samoubojstva. Citirao bih riječi dr.

Ante Bagarića, specijalista psihijatra i voditelja Odjela ovisnosti psihijatrijske bolnice Vrapče: „Kockanje predstavlja poremećaj nagona, a više je faktora njegovog nastanka. Nemalo je kod nas to rezultat rata i poraća te društvenih

promjena koje su slijedile. Tad su se pojavile skupine „oštećenih ljudi“, što je stvorilo dobru podlogu za traženje brzog rješavanja problema. Nejednakosti svake vrste postajale su sve vidljivije, svi su poželjeli biti uspješniji, a ponude za kockanjem nije uzmanjkalo“. Mene osobno zabrinjava što još uvijek kocka puno maloljetnika, iako je za njih strogo zabranjeno kockanje, no niska cijena „listića“ te želja za lakim dobitkom vrlo je primamljiva u toj dobi. Maloljetnu djecu (osobito mušku) nerijetko u svijet kocke uvode očevi, što može biti kobno za njihov

kasniji život i obitelji. Mislim da treba postrožiti kontrolu klađenja u kladionicama te uvesti stroge kazne za one koji prekrše zakon, a svakako treba više o ovom problemu govoriti u medijima te kroz razne tribine i radionice češće ukazivati na štetnosti i opasnost kockanja. razgovoru s ljudima koji se klade još nisam upoznao nijednog koji je zaradio na klađenju i kocki. Tu činjenicu treba češće govoriti svima, a osobito mladim ljudima koji naivno smatraju da se novac može zaraditi preko noći na lak način.

U

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet OTKRIVAMO Što koga “pali”?

31. svibnja 2011., br. 367

DOZNAJEMO Drugo izdanje “Energy of Evolution”

Bradica i pogled za “zmrznuti” Ne postoji potpuno znanstveno obrazloženje zbog čega su nam neke osobe privlačne, a druge bismo najradije gledali na Marsu!

Ipak, mnogi će se složiti da privlačnost osjećamo prema osobama s kojima imamo nekih dodirnih točaka ili nam na neki način nalikuju.

Uh, što si lijep Kod žena su pogled i lice kod muškaraca rci muška oje vrlo značajni u prie n e k o svom vlačnosti, a u povole ž svom izgledu, sljednje vrijeme inu o r b i e s ali umje sve se više žena ali ne , u d le ren o: n e pali na l aganu izg nice a t li vole “na bradicu, tamniir nap pirlitanice”. je oči i pogled od Kad govor ikojeg će se doslovno mo o tome što “zmrznuti”, odnosno njih privlači, na prpogled koji ne govori da bi vom mjestu su, pogađate, ih najradije voljeli čim prije dobre noge, čvrsta guzica i - u krevetu. lijepe oči. Važne su njima i Žene privlače i dotjerani neke druge osobine, no rimuškarci, ne pretjerano ječ je o privlačnosti, koja se “nalickani” i speglani na ipak razlikuje od ljubavi. crtu, a činjenica je da će ih Čini se da ni plavuše više i prije privući netko tko vodi dobro ne prolaze kod mušbrigu o svojoj formi, nego karaca. netko kome iz hlača ispada U posljednje se vrijeme veliki trbuh. broj muškaraca koji prefeTa je stvar zajednička i rira plavuše drastično smamuškarcima. Naime, oni njio u odnosu na prije. vole žene koje se br inu

Eko haljina Martine Štrkalj

Kreacija Simone Nemec

Haljina Zorana Jakuca

Kolekcija Blaženke Roth

Ekologija i moda Svoje kreacije predstavili su varaždinski i hrvatski dizajneri te studenti TTF-a Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kako spojiti modu i ekologiju? Odgovor na ovo pitanje mogli su dobiti svi koji su u petak navečer došli pogledati veliki modni spektakl modne udruge “Evolution”, koja je drugu godinu zaredom organizirala veliku modnu reviju s temom ekologije, odnosno obnovljivih izvora energije.

Organizator ima je ove godine i vr ijeme išlo na ruku, a prepuno Korzo, gdje se revija i održavala, potvrdilo je da takvih događaja u gradu treba više. Svoje kreacije predstavili su dizajneri Blaženka Roth i Darko Škoranec, Ivona Posavi Pšak, Ivana Kuzminski, Sandra Ajhner i Vlatka KoržinekAndrlon, Boris Pavličević, Nikola Popović te studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta (TTF). I ove je godine ekipa TTF-a nastavila u svojem prepoznatljivom tonu, koji su još lani zapazile publika i struka.

“Zemljina čudesa”

Kreativnost Patrika Dolenca

- Ovogodišnja kolekcija “Zemljina čudesa” zapravo je nastavak uspješne prošlogodišnje kolekcije “Rythm of The Earth”, koja je bila izrađena od papira. I ove smo godine spajali – nespojivo: čaše, novinski papir, plastiku, odnosno otpad s materijalima i tako stvarali kombinacije različitih materijala i krojeva u jednu jedinstvenu kolekciju kojoj

je osnovna poruka: čuvajmo naš planet! Nastalom kolekcijom zapravo smo prenijeli svoju viziju svijeta u kojem danas živimo – istaknuo je

!

kolekcija “Zemljina čudesa” nastavak je uspješne prošlogodišnje kolekcije “Rythm of The Earth”

Zoran Jakuc, član modne udruge “Evolution” i voditelj projekta tima TTF-a u kojem su još Stela Novak, Tea Salai, Petra Miladinović, Maja Perčić, Simona Nemec, Patrik Dolenc, Vesna Cesar, Monika Cesar, Martina Štrkalj, Josipa Čulina, Viktorija Golubić i Karolina Lazar.

Modni događaj “Energy of Evolution” održao se pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića, a organiziran je u suradnji s Gradom Varaždinom i Tehnološkim parkom.

Frizeri i vizažisti U sklopu modne revije Varaždincima se predstavila i novoosnovana udruga “Fantazy tim”, koja okuplja frizere i vizažiste, koji su predstavili najnovije trendove. Program je vodila Lidija Benjak, a publika se uz modele i kreacije zabavaljala uz Davora Hrmana i plesnu školu “D&D”.

By Nikola Popović

Frizerski salon Stop opadanju kose (1) J N

este li znali da opadanje kose postaje sve češći problem, ne samo u starijih ljudi već i sve više kod mladih - počevši od pubertetske dobi? ajčešći razlozi su stres, koji se rezultira sve bržim tempom života, medicinski (npr. korištenjem steroida kod sportaša, kod nepravilne prehrane/ nedovoljan unos proteina, vitamina i minerala, kod hormonalnih poremeća-

N

Jelena Đinđić-Obajdin Frizerski studio Expert, Starčevićeva 15, Ludbreg Tel.: 098/288-225

ja...) i nepravilna njega kose. ajvažnije je otkriti pravi uzrok i poduzeti adekvatne korake. Ako nisu u pitanju medicinski razlozi, problem opadanja kose najčešće se rješava pravilnom njegom.Želite lijepu i zdravu kosu? orištenjem primjerenih šampona, losiona ili ampula, kosa će manje opadati, korijen će biti jači, a vlasi čvršće i sjajni-

K

je. Maxima “Profesional hair Care” plod je savršenog bratstva između tehnologije i prirode. Jedinstvena dimenzija koja u povezanosti s prirodom, preko svakidašnjih rituala za njegu kose rješava sve vaše probleme! Sva čistoća prirode s najugodnijim mirisima čisti, njeguje, hrani i veliča ljepotu vaše kose... idućem broju nastavak...

U

Ženski svijet 43

31. svibnja 2011., br. 367

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Marija Sekelez, dramska umjetnica

Veseli me osjećaj da još dobro izgledam!

Poznata glumica i ravnateljica kazališta “Žar ptica” za sebe kaže da je odana, temeljita i precizna, ne trpi laž ni prenemaganje, a iz kuće ne izlazi bez torbe Piše: GORDANA IGREC

U svojoj višedesetljetnoj glumačkoj karijeri bila je Marija Callas u predstavi “Majstorska radionica Marije Callas”, bila je i zanesena plesačica Isadora Duncan u predstavi “Isadora ili prva bosonoga plesačica”, a bila je i dr. Saša Božović u potresnoj monodrami “Tebi, moja Dolores”.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Pelenski osip P

odručje pelenske regije spada u tzv. intertriginozna područja tj. područja na kojima dolazi do međusobnog trenja kože.

Osim toga, nošenje sintetičkih, plastičnih pelena čini idealnu vlažnu komoru za rast brojnih mikroorganizama, prvenstveno kandide. ome dodatno pogoduje osjetljiva i nježna koža beba, nadražena mokraćom i stolicom. Kandida je inače uobičajeni stanovnik završetka debelog crijeva, koji samo čeka pogodne uvjete za rast i razmnožavanje na već oštećenoj i oslabljenoj koži. pala koju ona izaziva manifestira se izrazitim crvenilom, pucanjem kože, uz mjestimično ljuštenje, a na rubu su prisutni crveni ili gnojni “prištići”. Žarišta se često zmijoliko šire i zahvaćaju unutrašnju stranu bedara i eventualno donji dio kože trbuha.

Ponekad dolazi i do tzv. sekundarne infekcije s bakterijama. a dijete su takve promjene izrazito neugodne i bolne, jer ponovno prisustvo urina i ostataka hrane u stolici još više nagriza i nadražuje već ionako bolesnu i „ranjenu“ kožu. toga prilikom prematanja djeteta ne upotrebljavajte vlažne ili uljne maramice za čišćenje kože, već nečistoću uklonite s vaticom namočenom u vodu. Dobro ali nježno osušite kožu, pokušavajući je što manje iritirati. Dijete možete kratko vrijeme ostaviti i bez pelena, da se guza malo „provjetri“ i osuši na zraku. Umjetni materijali iz pelena mogu, naime, znatno pogoršati takve upale. Savjetuje se i češće mijenjanje pelena, a kožu je uputno mazati protuupalnim, smirujućim kremama koje se mogu kupiti u ljekarnama. slučaju infekcije, te mjere često neće biti dovoljne, već će biti potrebno i odgovarajuće liječenje. U tom slučaju potražite savjet pedijatra ili dermatologa.

T

U

Zašto kasniš?

Iza 50-ak predstava i 35-godišnje karijere dramske umjetnice, koju je ove godine obilježila predstavom “Diva”, krije se glumačka diva Marija Sekelez.

Nakon što je 30 godina bila slobodna umjetnica, Marija Sekelez je prije 11 godina odlučila prihvatiti ravnateljski štapić kazališta za djecu “Žar ptica” u Zagrebu. U tih 11 godina proširila je repertoar kazališta sa šest na 300 predstava godišnje i na obronke ponad Srebrnjaka u Zagrebu u samom susjedstvu Instituta “Ruđer Bošković” privukla mališane iz cijelog Zagreba, Hrvatske, pa i inozemstva.

Za svoj rad, kazalište “Žar ptica” dobilo je preko 45 nagrada, od toga tri nagrade Hrvatskoga glumišta.

Za vezu je najvažnija odanost, pažnja i pripadanje - smatra Sekelez Dramska umjetnica Sekelez, koja kaže da je gluma najljepši posao na svijetu, rođena je u Vukovaru, ali je porijeklom iz Svaka prava žena nikad oprostiti?

Dalmacije, pa je i djetinjstvo i Ja sam vjernica i učim da ne smije... školovanje provela u Splitu gdje Biti neuredna, zapuštena, se s vremenom sve može joj i danas žive roditelji. Debitioprostiti. Stremim tome. zločesta i neodgovorna. rala je u predstavi “Hamlet” u To mi je u mlađim danima Vaš moto u životu?

Mrduši Donjoj, a najdraža joj je Nikad ne razmišljam po bilo gotovo nemoguće, ali uloga u predstavi “Kad ftičeki tim izrekama. Ali, recimo kako me sustižu godine, tu popevleju” i “Isadora ili prva ovako: usuditi se – sve je! sam mnogo blaža, mekša i bosonoga plesačica”. Dobitnica brže opraštam.

To je kazao Rilke. je niza nagrada, Grada Zagreba Imate li fetiš? Što nikad ne biste mogli za Mariju Callas, “Europski krug”, “Petar Brečić”, nagrade Udruženja dramskih umjetniIz takta me može izbaciti...

Odana, precizna i temeljita. ka, medalje grada Zagreba te Netočnost, kašnjenje, laž i Što je najvažnije u vezi? ordena Danice hrvatske s likom Odanost i jednostavno – pa- prenemaganje.

Marka Marulića.

Iz kuće ne izlazim bez... žnja. I naravno, pripadanje.

Umjetnica koja radi “od jutra Ogromne torbe – prava mala Vaš uzor u životu? do mraka” i koja je odvažno kaBudući da imam jako visoke garsonijera. zala “ne” bračnome životu Što vas najviše raduje? kriterije - i prema sebi, za naše Male ženske Veseli me uspjeh, prijateljski i prema drugima razgovore progoto bi zahtijeva- susret, spoznaja da su moji najivim d vara o stvarima lo dosta ide- bliži dobro i veseli me osjećaj jci koje je u živoalnu osobu, da još uvijek dobro izgledam. se Ma ntu e l tu uveseljaŠto vas rastuži? a to nitko i, ta z e r e T , vaju, č ine Ljudska zloba, poteškoće od nas run a P e n je tužnom, mojih bližnjih, nepravedno isnije, niti siji Ves e r p k e izbacuju iz paštanje, emocionalno i zdravm o ž e j o k č i takta, oplebiti. Uzor stveno ostalih ljudi. gluma e Hepburn menjuju... bi mogao rin Katha yl Streep Jutro zapobiti mozaDamski stil r e M činjete sa... ičan od više Kako provodite slobodno Kao što svatko osoba. Možda vrijeme? započinje: buđenjem, su mi uzor u žiUopće ga nemam. Kad imam tuširanjem, oblačenjem votu osobe koje su sve slobodnog vremena, provoonog što sam već prethodnu žrtvovale za dobrobit drugih. dim ga mirujući. Apsolutno večer odlučila, šminkanjem i Svakako da se divim Majci mirujući. doručkom. Nakon što popijem Terezi. Divim se jednom taKnjiga koju biste još jednom kavu, odlazim na posao. lentu Vesne Parun, glumačkoj rado pročitali?

Kako biste se opisali u tri ekpresiji Katharine Hepburn i ”Braću Karamazove” Doriječi?

Meryl Streep. stojevskog i “Hadrianove me-

Z S

Danas sam mnogo blaža i mekša Nemam. Prije sam imala šešire i šalove, ali sad sam pomalo od svega odustala.

Nisam zapravo odustala, ali ne želim se time opterećivati. Još uvijek se zaletim i kupim ono što mi ne treba, ali i to je jedna vrsta opuštanja i ugađanja samoj sebi. moare”.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Robertom Redfordom, osobito u mlađim danima.

Volite li kuhati?

Rijetko kuham zato što nemam vremena. Međutim, kad se potrudim, to zna ispasti dosta zanimljivo. Pa, kad imam vremena – volim.

Koji odjevni stil njegujete?

Damski. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Oduvijek sam željela intenzivno vježbati, a to sam samo parcijalno realizirala. Oduvijek sam željela govoriti šest, sedam jezika, međutim to isto nisam realizirala. Mogu reći da sam uglavnom dosta toga realizirala što sam željela. Ali, kako kaže ona narodna, da se čovjek ne treba plašiti želja nego realizacije želja.

U

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Oporavak nakon carskog reza

31. svibnja 2011., br. 367

KUĆNA RADINOST Napravite sami svoj nakit

Ogrlice od papira Korist je recikliranog nakita višestruka – riješili ste se “smeća”, uštedjeli novac i napravili nešto originalno

IZRADA PO KORACIMA:

1

V

aše emocionalno i tjelesno stanje nakon carskog reza ovisit će o tome je li kirurški zahvat bio planiran (elektivan) ili neplaniran. On može biti i nužan ako ste zbog nekog problema prevezeni u operacijsku dvoranu. ve ovo može izazvati šok ili emocionalnu krizu, a i veća je vjerojatnost da ste dobili opću anesteziju. Neke od mogućih poteškoća koje se mogu pojaviti jesu nuspojave na anestetik, iscrpljenost i potreba za plakanjem, infekcija, nedostatak laktacije itd.Ako ste bili podvrgnuti općoj anesteziji, idućeg dana biste se mogli osjećati omamljeno. Za ublažavanje bolova mogli biste dobiti intramuskularne injekcije. Najbolje je odmarati se, spavati i milovati dijete. Fizioterapeut bi vam mogao pomoći da u krevetu radite vježbe za poboljšavanje cirkulacije te vježbe dubokog disanja koje će vam pomoći da se oslobodite kongestije nakon opće anestezije.Glavobolju možete ublažiti tako da se udobno smjestite, zatvorite oči i pokušate se potpuno opustiti prije nego u sljepoočnice blago utrljate lavandino ulje. dmarajte se i spavajte kako biste potaknuli zacjeljivanje i oporavak. Osigurajte si dovoljno vremena za potpuni oporavak i nemojte previše raditi. ranite se zdravo i pazite da na vašem jelovniku bude dovoljno hrane bogate cinkom, jer je djelotvoran u procesu zacjeljivanja.

Ako imate jake bolove, aparat TENS može biti djelotvorno i prirodno olakšanje. Dva jastučića stavite iznad rane, a dva ispod. Jastučiće možete ostaviti neograničeno dugo. ovišena temperatura, groznica, iscrpljenost, simptomi gripe i sporo zacjeljivanje rane može upućivati na infekciju, pa biste se trebali posavjetovati s liječnikom.

S

Tko prati trendove, pa i do zadnjeg detalja, zna da je posljednja svjetska, ali i hrvatska moda ekološki svjesna te da mnogi autori rade reciklirani nakit, čime se štede materijal, vrijeme i energija, a “otpad”, umjesto da bude bačen i prepušten propadanju, uljepšava one koji ga nose. Reciklirani nakit podrazumijeva onaj načinjen od recikliranog materijala, ali i onaj napravljen od predmeta koji su izgubili svoju svrhu te dobili prenamjenu.

Od atlasa

Na jedan kraj trake postavite kist ili drveni štapić

2

O

Kod kuće za samo sat vremena možete napraviti ogrlicu kakvu nitko nema. Bit će vam potreban stari atlas (kraj je školske godine, pa će ih biti na bacanje), škare, ljepilo i vrpca ili špaga na koju ćete nizati “perlice” te štapić za ražnjiće ili uski kist.

Izrežite stranicu atlasa na trake širine 3 centimetra. Uzmite jednu traku, na jedan kraj trake položite štapić ili kist te ih zajedno rolajte. Kad dođete do kraja i dobijete papirnatu “cijev”, izvucite štapić van pazeći da se papir ne odmota.

Odmotajte samo 1 centimetar cjevčice te s unutarnje strane kapnite malo ljepila te ga razmažite cijelom šir inom trake. Nakon što zalijepite, malo pritišćite papirnatu cijev prstima dok se u potpunosti ne pričvrsti. Upotrijebite kvalitetno ljepilo da se kasnije ne bi odmotala. Na isti način napravite još 10-ak perlica - cjevčica, ili koliko želite, te ih nanižite na špagu ili satensku vrpcu na čijem kraju napravite čvorić i ovjesite oko vrata. Ako imate kakav zgodan privjesak, prvo kroz njega provucite špagu, a zatim perlice. Kao privjesak vam može poslužiti starinski ključić.

POTREBAN MATERIJAL - stari atlas - škare - ljepilo

H P

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ www.e-sidora.blogspot.com

- štapić za ražnjiće ili uski kist - vrpca ili špaga

4 Rolajte papir zajedno sa štapićem

3

Zalijepite dobro papirnatu cjevčicu

Ogrlice od starog atlasa nanizane na eko špagu

Kozmetički savjeti

Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Thalgo Modeling tretman za kontrolu bora I O V

dealan tretman za zahtjevne žene iznad 35 i 40 godina starosti koje žele brzo smanjiti dubinu bora, intenzivno zagladiti kožu i obnoviti blistav ten je Thalgo Modeling tretman, koji uključuje masažu lica posebnom tehnikom za oblikovanje kontura lica i kontrolu bora. Tehnika oblikovanja lica protiv bora i stresa promiče

opću dobrobit. Na koži se može nalaziti različit broj bora i različita dubina. sim starosti, osnovni čibenici odgovorni za bore su dehidracija i kontrahiranje mišića, što uglavnom ovisi o sresu i umoru. Ova tehnika dubinski djeluje na bore i učvršćuje mišiće lica. Tretman se preporučuje ženama koje

žele smanjiti dubinu bora i obnoviti blistavost. Preoblikujući tretman za žene čija koža nema tonusa i čije crte lica više nisu idealno definirane. eć od prvog tretmana, koža je dubinski popravljena, ponovo dobiva “popunjen” izgled i elastičnost. Sa svakim Thalgo tretmanom koža postaje mekša i svilenkasta na

dodir. Obrisi postaju izrazitiji, lice je blistavo i izgleda vidljivo mlađe. Ovisno o potrebama klijenata, uz ovaj tretman kombiniram i nekirurški lifting lica s mezoterapijom ili masažu lica Oxygen aparatom što, naravno, daje čarobne rezultate već nakon prvog tretiranja, odnosno uživanja u Beauty centru Čarolija.

Ženski svijet 45

31. svibnja 2011., br. 367

DOZNAJEMO Vaša omiljena boja otkriva kakvi ste u seksu

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Seksepilna...

P

onekad je teško shvatiti frajere koji tvrde da su s nekom ženom bili u krevetu samo radi seksa! Kao, to je filozofija trenutka koja nema veze ni s osjećajima, ni s ljubavlju. I traje, koliko traje! U toj je igri izbor slobodan. Tko voli, nek izvoli! li nije to samo muška filozofija! Isto razmišlja i sve više žena koje se žele osjećati i slobodno i zadovoljeno. Da li i voljeno? U tom trenutku vjerojatno da, ali im nije primarno.

Bitnije je da su – željene. I da znaju da tog trenutka žele samo to – dobar seks! Bez uvijanja, objašnjavanja, nagovaranja i kompliciranja.

Bez obaveza. naj tko to tako može prihvatiti, sretan je čovjek. Ničim opterećen, čak ni vlastitom savješću. Jer u takvoj su vezi pravila jasna i nitko ni od koga ništa ne očekuje, niti traži išta više od dogovorenog. ato, mučiti se pitanjima da li je to pošteno ili fer, pokvareno ili sebično, opsesivno ili poremećeno ponašanje, nema svrhe. Čini mi se da je to čak prirodniji i iskreniji odnos od mnogih «omotanih u celofan»! edan mi frend, ne skrivajući zadovoljstvo, veli:» Ajd mi reci kaj ima ljepšeg od jebozovne žene i dobrog seksa? U tome uživam i nemam nikakvih problema s ničim, a najmanje s grižnjom savjesti. Ja istinski volim žene, volim tu iskru u njihovim očima, taj titraj u njihovom tijelu, tu vatru kad vodimo ljubav. Bez obzira da li se to dogodilo jedanput i nikad više, ili se bude ponovilo kad nam se fitilj opet upali. Tu se nema kaj filozofirati. Stvari treba posložiti što jednostavnije. Jer su jednostavna rješenja i najbolja rješenja!» jesu. Samo, nemaju sve kratki fitilj! Ni iskru koja se vidi u očima ni vatru koja tinja u njenom tijelu! Njih treba otkriti, izazvati, probuditi u suptilnoj igri koja traje dulje od trenutka. ekao mi je da sam «Trnoružica»! I da je vrijeme da se probudim, da osjetim zov prirode, ne opterećujući se kada ću i s kim uživati u toj divljoj, nepredvidljivoj i čistoj rijeci života.

A

Sa ženama koje vole ružičastu, u krevetu je razigrano, a one kojima je najdraža žuta boja, vole kada muškarac - vodi igru

Anđeo ili vražićak?

Partnerice kakve bi svaki muškarac poželio su žene kojima je najdraža boja plava ili smeđa, a s onima koje vole crvenu boju trebate imati – čvrst krevet Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

doslovno uživate u svakoj sekundi seksa, želite biti predJeste li u krevetu osjećajni i met žudnje, uživate u moći neiskvareni, “strogo poslovni” i s vama treba doista imati – ili pod vama pucaju kreveti? čvrst krevet. Ako je pak vaša Odgovor na sva ova pitanja omiljena boja ružičasta, tada može vam dati – vaša omilje- ste u krevetu razigrani, a parna boja! Provjerite koliko ima tner nikad ne zna što od vas istine u tome da najdraže boje može očekivati jer više volite otkrivaju kakve ste u krevetu. izazivati i obećavati, nego što ste spremni dati. Nije lako ni s ženama kojima je omiljena Nema “cile-mile” Ako je vaša omiljena boja žuta boja. Iako je muškarcima smeđa – pravo ste blago za njihov nagon ponekad često svojeg partnera! S jedne stra- teško shvatiti, prilagodljive su, sp re m n e na svašta, ali ne, topli ste, osjećajni vole kada i poštujete par– muš tnerove želje, a karac a s dr uge am c i j l e t i vodi strane roljub je o b e igru. mantična t s ljubiča tina, one ste duša ru koja užiseks je ontrolu i va u činu k e l o v zavođea pravil nja. Premda bi vas svatko poželio, loša strana je to što ne trpite nikakve kritike na račun vašeg seksualnog ponašanja.

Odlične partnerice u seksu su i ljubiteljice plave boje. Pažljive su i osjećajne, a ljubav i seks su za njih umjetnost. Vjerne su partnerice i puno daju, no s njima nema “cile-mile”: one puno i očekuju.

Volite li crvenu boju, tada

S ljubiteljicama crne boje bit će izazovno

Sklon flertu ili vjeran?

Muškarci koji vole crvenu boju ponekad mogu biti pretjerano dominantni u krevetu, a oni kojima je omiljena ružičasta skloni su flertu. Onima koji vole sivu boju seks je “ispušni ventil”, a oni kojima je najdraža Ljubiteljice zelene boje imaju nježan i neiskvaren pristup seksu, kod žena koje vole narančastu nećete proći bez predigre, a ljubiteljice crne boje vole nove izazove, užitke i neočekivane situacije.

One koje vole bijelu boju vole voditi ljubav u mraku i za njih je seks “samo njihova stvar”. Najdosadniji je, po

ljubičasta boja sve u krevetu rade – po pravilima. Ako je vjerovati bojama, tada je najbolje pronaći muškarca koji obožava zelenu boju jer takvi muškarci, prema tumačenju boja, nisu skloni prevari. svemu sudeći, seks s ljubiteljicama ljubičaste boje. One vole kontrolu i pravila, pa u skladu s tim i rutinski seks. Niti s ljubiteljicama sive boje nećete biti “na konju” jer one su neodlučne i teško se uzbuđuju. Za njih je seks puko udovoljavanje potreba partnera ili nešto što se mora obaviti zbog obnavljanja potomstva.

Koja ulja izbjegavati u trudnoći? (1) T

Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Z J

Aromaterapija

Marija WEINBERGER

O

rudnoća je drugo stanje tijela te mnoga aromaterapijska pravila koja inače vrijede, u ovom periodu života žene - ne vrijede. Sve dok se pojedina eterična ulja izbjegavaju, aromaterapija i eterična ulja mogu se koristiti sa sigurnošću te su pri tome od izuzetne pomoći pri održavanju cjelokupnog zdravlja majke i olakšavanju mnogih poteškoća koje trudnoća može donijeti. Izuzetno je važno da se koriste 100 % prirodna i čista eterična ulja provjerene kvalitete te hladno prešana bazna biljna ulja. Mnoga eterična ulja potiču menstruaciju i zato su potencijalno opasna, naročito

u prvom tromjesečju trudnoće kad je opasnost od pobačaja veća nego u ostalim mjesecima. To su ulja kao što su cedar, kadulja, ružmarin, jasmin, vetiver i metvica. Trudnicama mogu štetiti i neka ulja koja sadrže stimulirajuće supstance koje imaju jak učinak na živčani sustav ili koja stimuliraju jetru ili bubrege (npr. borovica, muškatna kadulja). Realno gledano, žena bi trebala nanijeti (ili uzeti oralno) visoku koncentraciju potencijalno opasnog eteričnog ulja da bi izazvala pobačaj ili trovanje. Ipak, bolje biti oprezan, nego pogriješiti.

I

R

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

dinu, pogodno za novogradnju.

Mob.091/789-1569 ozn.1758e

NEKRETNINE CROATIA! Kuće, stanovi, apartmani, zemljišta.

Za kupnju/prodaju obratite nam se s povjerenjem! www. nekretninecroat ia.com.hr, 091/720-3813 ozn.2129

KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.1758e

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn.

1750e PRILIKA tjedna! Lijepa vikend kuća 50 m² na Malom Vrhu (struja, voda) i ravni teren-27.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c PRILIKA! Visoka prizemnica 150 m² i 1500 m² dvorišta u Trnovcu-75.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

USLUGA posredovanja pri kupnji i prodaji nekretnina. Velika ponuda stanova, kuća i zemljišta, na svim lokacijama, po povoljnim cijenama!

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUPUJETE-PRODAJETE nekretninu u Čakovcu-Varaždinu-Zadru-otoku Viru? Nazovite 098/211-084 Nada, www.PANADRIA.hr, Kukuljevićeva 40 ozn.282c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/1784600 ozn.1754e KUĆU 120 m², 3-sobni stan, dvorište 327 m², V. Novaka, Varaždin. Mob. 091/767-0531 ozn.2059

KUĆA u Katarine Patačić kod VI OŠ sa 600 m² dvorišta i stara kuća u Gortanovoj sa 600 m² dvorišta !

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆU u nizu, Ulica B. Plazzeriano, 95 m² + terasa, garaža, podrumske prostorije i dvorište, mirna atraktivna lokacija, centar grada, prodajem.

Mob. 091/331-5500 ozn.2060

KUPUJE se vikend kuća na području Malog Vrha, Dugog Vrha, Beretinca, Halića te stara kuća u Jalkovcu ili Poljani! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆU, Varaždinbreg – Halić, katnica sa okućnicom 1500 m², prodajem. Tel. 666-169, 095/8266-189 ozn.2133b

KUĆA prilika! Kuća u Ličkoj na Banfici od 160 m²- 105.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c STARA kuća s okućnicom u Varaž-

KUĆA 160 m2, Varaždin, miran kvart, 10 min pješice - centar, 180 m2 dvorišta. Povoljno. Mob. 095/504-7882, 091/942-3768 ozn.2098 KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu.

Isplata odmah! Mob. 099/681-7936 ozn.2143b VA R A Ž D I N B R E G , imanje 13500 m², v i n o g ra d s ka kurija 16. st., šuma, voćnjak, vinograd.

Mob. 098/446-333 ozn.2160b VIKENDICU sa vinogradom, Vinica Breg, prodajem. Upitati na: 098/798-365 ozn.2116 KUĆA za odmor + vinograd 930 m², Jakopovec, Vinogradska 162, svi priključci, uz asfaltni put. Tel. 042/310810, 099/684-9317 ozn.2131 STARIJA kuća u Trnovcu s velikom okućnicom 3366 m² i stan u Masaryko-

31. svibnja 2011., br. 367

042/230-747 ozn.2114

CIJELA HRVATSKA -Krediti do pola primanja -Krediti na ostatak primanja -Crna lista/HROK ne smeta -isplate u jednom danu 091 9741 319 098 324 545 voj 62,5 m². Mob. 091/320-2929 ozn.2144 KUĆA katnica, Varaždin, idealna lokacija, povoljna cijena. Mob. 098/522-103ozn.2154

STANOVI GRABANICE najpovoljnije! Dvosobni 37,50 m², trosobni 55 m², trosobni 69 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Stan u centru grada od 140 m² na Trgu slobode! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c PRILIKA! Dvosobni stan 51 m² u A. Kralja Zvonimira, uređen, etažno i pvc! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c 3 - SOBNI Zagrebačka 76 m², 2 sobni: Vukovarska 67 m², Režekova 48 m², Križanićeva 48 m², u stanovima sva brojila zasebna! Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c CENTAR grada! 52 m², visoko prizemlje, etažno centralno plin, vlasništvo 1/1, tereta nema, 50.000 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 800 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.1716 DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1752e GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem.

Mob. 091/232-0350. 091/352-0083 ozn.1753e JEDNOSOBAN stan u Varaždinskim Toplicama, prodajem. Mob. 098/9579-218 ozn.2080 PRODAJE se stan u Varaždinu, Zagrebačka 71, 43 m², jednosoban. Upitati na broj 098/137-3148 ozn. 66d JEDNOSOBI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2152b JEDNOSOBNI stan, 44,5 m², prizemlje, sa balkonom, južna strana, R. Boškovića 12c, prodajem. Tel.

STAN u Varaždinu, Trakošćanska 8, 30,80 m², V. (zadnji) kat, centralno, 900 €/m². Mob. 099/2200-224 ozn.2128

ZEMLJIŠTA POTRAŽUJE se veće gradilište od 800 do 1500 m² može i sa postojećom kućom na području Varaždina za poznatog kupca! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c LIJEPO Gradilište od 500 m² u Gojancu, miran kvart! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem.

Mob. 091/232-0350. 091/352-0083 ozn.1753e GRAĐEVINSKO zemljište 820 m² u Hrašćici, 25 €/m² i kuća u Gornjoj Rijeci s 400 m² šume i 4000 m² zemlje za 10.000 € te prodajem ili mijenjam aluminijska ulazna i garažna vrata za građevinski materijal. Mob. 099/3157242 ozn.1757e

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, mesnica… Jalkovečka 3a. Mob. 091/545-7285 ozn.1978 IZNAJMLJUJE se poslovni prostor u Hallerovoj aleji 1 Varaždin. Sastoji se od 5 uredskih prostorija ukupne površine 90 m², u prizemlju. Parking osiguran sa rampom, wc, priključak vode, struje, telefon, grijanje. Poseban ulaz, cijena po dogovoru. Mob. 099/2580-961 ozn.37c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1753e IZNAJMLJUJEM 15 m² poslovnog prostora (ulični lokal), u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.2077 CAFFE BAR u blizini srednjih škola u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801591 ozn.2112 VARAŽDIN, atraktivan poslovni prostor, 21,18 m², sa spremištem u galeriji iznad lokala, u podrumu lokal br. 23 poslovnog centra Coning, iznajmljujem. Tel. 042/232-772,

099/3530-876 ozn.2125 VARAŽDIN, centar – dvije prostorije, iznajmljujem, dosada kancelarija, može i za tihu usluž. djel., nije ulično.

Mob. 099/8622-737 ozn.2145b KAFIĆ u centru Vžd, sa inventarom, dozvolom za pušenje i dozvolom za terasu, iznajmljujem. Mob. 091/5267870 ozn.2121

NAJAM NOVI trosobni stan, potpuno namješten, tv, klima..., iznajmljujem. Stan se nalazi u Dravskoj 5, ima 63 m² i cijena najma - 2.500 kuna mjesečno + režije. tel: 098/241-041 ozn. 28c

MALI OGLASI već od 40 kuna TRAŽI se najam jednosobnog i dvosobnog stana za poznatog najmoprimca! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c IZNAJMLJUJE se uređeni stan 65 m² u A. Kralja Zvonimira i četverosobni 87 m²u POS - u! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c IZNAJMLJUJEM jednosoban stan u zgradi, Trakošćanska, 1.kat, namješten. Tel.042/331-200, mob.098/9775323 ozn.2c JEDNOSOBNI, 33 m², blizina centra, grijanje, plin, sva brojila. Mob. 098/863-700 ozn.125c ŠATOR 5 x 5 m i 7 x 5 m za sve prigode, iznajmljujemo! Mob. 095/8223090 ozn.1910

IZNAJMLJUJEM sobe zasebno i tri kupaone, Flat Internet, moderna kuhinja. Mob. 091/556-9386 ozn.1966 TROSOBAN stan u centru, preko puta hotela Turist, iznajmljujem. Mob. 098/301-289 ozn.388a SUPER povoljno iznajmljujem jednosobni, namješten stan, u centru.

Mob. 099/2641-190 ozn.2069 STAN 47 m², namješten, 1.500,00 kn + struja, iznajmljujem. Mob. 099/5523614 ozn.2075 JEDNOSOBNI stan, novo uređen, etažiran, iznajmljujem. Mob. 098/240071 ozn.2078 DVOSOBNI, namješten stan u blizini bolnice, prizemlje, iznajmljujem.

Upitati na: 091/577-2922 ozn.2150 DVOSOBNI, polunamješteni, etažirani stan, iznajmljujem. Upitati na broj: 099/675-7764 ozn.2148b GARSONIJERU na Banfici, iznajmljujem. Upitati na: 811-343 ozn.2150b NOVI, namješteni, dvosobni stan, 38 m², režije minimalne, garaža, iznajmljujem. Mob. 099/310-9438 ozn.2117 DVOSOBNI, namješten, novouređeni stan iznajmljujem trojici studenata.

Posebna kuća u dvorištu, režije odvojene. Mob. 098/414-128 ozn.2120 DVO S O BA N , n a mj e š te n s t a n , iznajmljujem. Mob. 095/920-2350 ozn.2126 SOBU s upotrebom kuhinje i kupaone u Jalkovečkoj ulici, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/551-144 ozn.2130 JEDNOSOBNI, namješten i uređen stan od 43 m², iznajmljujem. Mob. 091/895-9800 ozn.2133 NAMJEŠTENU garsonijeru iznajmljujem studentima. Upitati : 095/8342549 poslije 16.00 h ozn.2134 TROSOBNI stan, iznajmljujem, pred-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

31. svibnja 2011., br. 367

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

nost studentima, ulaz poseban. Mob. 099/444-5060 ozn.2149

APARTMANI APARTMANE, 200 m od mora, Nin kod Zadra, iznajmljujem. Mob. 098/573-349, 023/360-440, 091/5896457 ozn.1684 APARTMAN trosobni 50 m², vrt + terasa, Privlaka - Zaton 2 km- 50 m od mora, 75.000 €, www.PANADRIA.hr, 098/698-369, Branko ozn.282c LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a. Mob. 098/951-8248 ozn.1755e SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30% .

Mob. 098/969-5884 ozn.1759e APARTMAN u Sv. Petru na moru kod Biograda, blizina mora, iznajmljujemo. Mob. 098/705-384, 042/260-840 ozn.2076 APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/5079788 ozn.1756e APARTMAN, Dramalj, 39,40 m², prodajem. Mob. 098/1754- 908 ozn.390a STARIGRAD, Paklenica kod Zadra, iznajmljujem kompletno opremljen apartman, blizu mora, 6. mj. - 19 €, 7. i 8. mj. - 29 €. Tel. 042/214-788, 091/886-7301 ozn.2157b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c TOMOS i GENERIC motocikli sada u novim akcijskim ponudama. Sve informacije: Janka Leskovara 2, tel. 230-140, AUTO CENTAR DAKRA ozn.256c LANDROVER FREELENDER 2000. g.; Suzuki Jimmy ‘09. g.; Audi A4 ‘09. g. Sve izuzetno očuvano sa originalnom kilometražom. Tel. 042/370-108, 091/3867-307, 042/370122 ozn.311c KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Audi 100 2.4 diesel, reg.

2/2012, 1.299 €. Mob. 098/777-095 ozn.2067 PEUGEOT 206, novi i Opel Corsa, 1990. g., prodajem. Mob. 099/6913990 ozn.2068 MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem. Mob. 098/205-874 ozn.2077 FIAT PUNTO 1,2, 2006. g. , garažiran, prijeđenih 28 000 km, regist. do 9/2011. Mob. 098/168-5948 ozn.2099 SKUTER „BAOTIAN“ BT 49ccm, 3 kW, 4.T, 2007. g., 2900 km, registriran i očuvan, prodajem, 500 €. Mob. 091/9733-708 ozn.2109 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.2160 PUNTO 1.2i, ‘95. g., 5 vrata, odličan, reg. 1. g., 1.399 €; Golf IV 1.6-16V, ‘00. g., reg. 1. g., full oprema, srebrni, 4.500 €; skuter Luna 50 ccm, ‘07. g., veći, kotači za samo 2.500 kn; skuter Longya 50, reg. 1. g., novi, 5,700 kn.

Mob. 098/268-540 ozn.2160 FORD ESCORT 1,8 TD, 1995. g. proizv., registriran do 5/2012, prodajem.

Mob. 098/462-106 ozn.2138b

PRODAJEM/mijenjam za skuplje vozilo uz moju doplatu, teretni VW Cady, 2000. g., reg. do 4/2012. Mob. 098/414-128 ozn.2120 HYUNDAI ACENT, ‘99. g., 1.3i, odlična, metalik, 5 vrata, reg. 4/2012, 1.450 €.

Mob. 095/518-4814 ozn.2142 MITSUBISHI CARISMA 1,6 benzin, 73 kW, 1998. g., reg. XII. mj. Vozilo u izvrsnom stanju, povoljno. Mob. 099/3115-188 ozn.2147

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTOR IMT 542 ‘86. g.; freza F600; prikolica za traktor; sadilice za zelje; cirkular 2,8 KW; gumenjak. Tel. 042/370-108, 091/3867-307, 042/370122 ozn.311c TRAKTOR TORPEDO 6006 Deutz, prikolica tehno stroj 4,2 tone nosivosti, rolomat dužine 250 m, leptir prskalice u dva djela 250 m, sjetvo spremač, prodajem. Tel. 042/232772, 099/3530-876 ozn.2125

POSAO "" J ȳ IV ȫ ĮĤÑłÿ ĊėĒėÜÑĤåȩ 7ėÜȩ ɳɼɼȹɵɷɴȿ ɵɶɴɶ ėŀĒȩɵɴɹɴ GRAĐEVINSKA tvrtka traži KV tesara (zimermana) i KV zidara. Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c HITNO tražim posao, NKV radnik, B kat., okolica Vž, na moru ili Slovenija.

Mob. 091/890-8989 ozn.2092 CAFFE BAR HB-EX traži djelatnicu za rad. Mob. 095/522-1538, 098/9958356 ozn.2106 MOŽETE zaraditi: kune, trešnje, boravak, smještaj u Varaždinu,okolici ili na moru. Mob. 095/8295-078 opzn.2145 DOMARA i spremačicu za održavanje turističkih objekata, u Malinskoj, u turističkoj sezoni od 15. 6. do 30.

9. 2011. g., najbolje bračni par/ pojedinačno. Mob. 091/351-1720, 091/351-1740 ozn.2156 RESTORAN Gurman, otok Rab, traži kuhara za sezonu. Tel. 051/776-208 ozn.2159

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ = G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ GJ'7 7= ĒÑ ĨđĉåĪĮÑĉ ĨĮÑĤÿĉå ÿ ĒåđėßĒå ėĨėÜå ɇġėĊĤåĮĒå ÿ ĒåġėĊĤåĮĒåɉȦ ÝÿĉåĒÑ ɴȩɼɳɳȦɳɳ ĊĒȹđĉȩ SåČȩ ɳɷɳȹɹɵɻȿɳɴɹȦ đėÜȩ ɳɼɴȹɸɺɹȿɸɹɼɵ ėŀĒȩɵɳɼɺ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.2102 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-

Mali oglasi 47

200, 098/977-5323 ozn. 2c

N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩ þĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

ZEPPELIN Ɂ S &8' 0 J= Ȩ 2 S_Ȧ _ Ȧ đėĒÿĮėĤÿȦ ĊėđġĉıĮåĤÿȦ ČÿĒÿĉåȦ ÑıĮė &ÿȿ"ÿȦ îėĮėȦ ĊÑđåĤåȦ ĊıßÑĒĨĊÿ ÑġÑĤÑĮÿȦ ĮåČåîėĒÿȦ ĊČÿđå ÿĮáȩȩ I dalje najjeftiniji! _ÑĤÑłáÿĒȦ eÑûėĤĨĊÑ ɴɶȦ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɹɼɸ ėŀĒȩɹÝ

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom, vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove.

Mob. 095/8540-727 ozn.69c GRAĐEVINSKA firma izvodi sve vrste građ. radova, gradnja kuća od temelja do krova te postava rubnika i tlakavaca sa garancijom. Mob. 091/511-0682 ozn.81c TLAKAVCI – priprema i postava tlakavaca, rubnika, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Izvodi firma sa iskustvom. Mob. 091/5110682 ozn.81c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/5004859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci.

Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser.com,ozn.284c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormari 200x80x55 od 750 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c VODOINSTALATERSKI obrt Mario: povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju; odvoz šute: Mob. 095/5145-755 ozn.295c VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka

te manje građevinske radove. Mob. 091/1760-616 ozn.305c GIP TRAMGRAD d.o.o. izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove.

Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/4127863 ozn.307c OBAVIJEST! Vrlo poznata vidovnjakinja Nera skida sve vrste magija i uroka, rješava ljubavne probleme, pomaže kod povratka partnera, u rješavanju financija i dobivanja posla.

Informacije na telefon: 042/203-985 ozn.2103 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417373 ozn.1678 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641308, mob. 091/762-4286 ozn.1681 FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/478-900, 042/766-119 ozn.1707 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.1722 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.1879 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija.

Mob. 091/7542-336 ozn.1935 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom!

Mob. 095/907-8011 ozn.1935 SOBOSLIKARKO-LIČILAČKI obrt – Izvodimo sve vrste soboslikarskih radova, bojanje fasade, knauf sistemi. Akcija toplinskih fasada! Mob. 095/922-0257 ozn.2011

48 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja PEČAR i KERAMIČAR: postavljam Kalijeve peći, sve vrste keramičkih pločica i kamen. Mob. 091/570-4956 ozn.2115

DA LI ZNATE? Još mjesec dana i nema više banke bez gledanja HROK-a!

Iskoristite! Posebni uvjeti za zaposlene u državnim firmama, školama, vrtićima, HP-u, HT-u, Hr. šumama, Nar. novinama, Plodinama... Boxmark do 1/2 plaće! Umirovljenici -expresni krediti uz nisku kamatu!

Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

KNAUF, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja i poslovnih prostora. Mob. 098/932-0255 ozn.2119 POSTAVLJANJE keramike i klupčica, izrada inox, alo i ostalih ograda i nadstrešnica, ugradnja stolarije, obrada špaleta. Mob. 095/845-5905 ozn.2135

NOVO! Inozemni hipotekarni krediti, brza realizacija svih kredita! Pogodnosti za umirovljenike! Pozajmice odmah!

Nada, 099/528-3329, 091/5061660 ozn.2157

PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starog i novog parketa. Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.2141 Varaždin ozn.2151b CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.2151 „ERCEG“ instalacije: vodoinstalaterske instalacije - nove, kompletne adaptacije; ugradnja vodomjera, vrtnih pumpi; instalacije centralnog grijanja. Tel. 042/493-516, 095/5970584, 095/533-7837 ozn.2153 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/7224736 , 042/505-024 ozn.2155

ŽIVOTINJE PRODAJA pilića od 4. 6.: živi 12 kn, očišćeni 18 kn. Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657-172, mob. 098/651089 ozn.2093 PRODAJU se pilići težine do 2,5 kg, cijena 12 kn/kg živi i 20 kn/kg očišćeni. Moguća zamjena za kukuruz.

Upitati kod Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c SVINJE – više komada Landres – Piattren, 150 kg - 12 kn, u cijenu uračunato kolinje. Mob. 099/406-2642,

31. svibnja 2011., br. 367

SVINJE za klanje oko 120 kg te prikolica za sijeno, sip 19 m³. Mob. 091/534-9724 ozn.2143

OSTALO KUPUJEM PALETE 80 x 120 (obične i „Euro“) i 100 x 120; prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338, 098/268-934 - kamen ozn.147c AKCIJA mjeseca! Povoljno prodajem žaluzine 1 m² - 110,00 kn.

Mob. 091/1379-127, artevita@net. hr ozn.312c DRVA bukva-hrast, glatka, kratko piljena, drvena preša, Beretinec. Mob. 095/502-6748 ozn.2148 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1751e VINO vrhunske kvalitete, frankovka i crni pinot, te bijelo miješano vino (muškat, graševina, rajnski rizling, sauvignon), mogućnost dostave, cijena 10-12 kuna, pogodno za ugostitelje, svadbe… Tel: 098/268-250 ozn.1749e ODOJCI od 25 kg, cisterna plastična

600 l s otvorom i pipom i s metalnom ogradom na paleti. Mob,. 098/9945634 ozn.2072 KUĆANSKI aparati: šparet na drva, električni štednjak, tv, krevet, 3 g. staro, povoljno. Mob. 095/504-7882, 091/942-3768 ozn.2098 USTUPAM dva grobna mjesta kod križa, stari dio groblja, Varaždin.

Mob. 098/752-808 ozn.2101 OGRJEVNO drvo bukva, grab, kratko piljena i cijepana + dostava, prodajem. Mob. 091/188-7491, 099/1947485 ozn.2146 OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo.

Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736 ozn.2155 HRASTOVE fosne debljine 8 cm, 10 m³, prodajem. Mob. 098/267-691, 098/364-141 ozn.2154b ŠIVAĆU mašinu „Ruža“ – Bagat, u ispravnom stanju, prodajem. Mob. 091/2537-978 ozn.2147 KREVET 205x190, dva madraca, zimaljeto, podnice, vrlo povoljno. Mob. 091/536-1539 ozn.2163

KREDITI

TREBATE KREDIT? Odbijeni ste u svojoj banci? Mi imamo rješenje! Svi uvjeti banaka na jednom mjestu. C/L ne smeta.

Dragan 098/1893-555, Ured 042/210-008 ozn.286c

SJEĆANJE na dragu suprugu, majku i baku

MIRJANU MIKULIĆ 31. 5. 2010. – 31. 5. 2011.

Ni godina ova koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje i ljubav na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoj suprug Marijan *****

Tvoju dobrotu pamtimo, s ljubavlju i ponosom Te spominjemo, u srcima vječno čuvamo.

Sin Mario, snaha Ivana, unuci Dino i Luka *****

Nije Te izbrisalo vrijeme… Niti Te sakrila tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš biti s nama…

Sin Danijel, snaha Tamara i unuk Roko

ZAHVALA ATRAKTIVNI krediti i pozajmice za 24 sata, 12 godina iskustva! Mob. 091/788-0738 ozn.1966

dragom suprugu, ocu i djedu

SVI krediti na jednom mjestu. Pozajmice – umirovljenici do 85 g. Akcija – državne službe bez HROK-a, C.L. Mob. 098/291-004 ozn.2039

STJEPANU TOMAŠKOVIĆU

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.2107

preminulom 12. 5. 2011. u 69. godini života.

Ovim putem zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju pokojnika na vječno počivalište.

Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Tomislav, snaha Irena, unuci Meri, Filip, Magda *****

POSLJEDNJI POZDRAV

MALI OGLASI već od 40 kuna

dragom tati

STJEPANU TOMAŠKOVIĆU Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas.

Otišao si prerano od nas.

Tvoj sin Tomislav s obitelji

SJEĆANJE na našu dragu

ĐURĐICU ERNOIĆ rođ. HABEK BRZE pozajmice odmah! Bez HROK-a i crne liste do 70.000 kn, bez jamaca.

Mob. 091/3388-196, 099/790-6381 ozn.2138 NOVAC na ruke odmah! Bez HROK-a i C. L. do 70.000 kn, zatvaranje postojećih zaduženja. Mob. 092/1340-333 ozn.2138 EKSPRES – kratkoročne pozajmice, isplata u 24 h! Bez HROK-a i C. L. , 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene. Mob. 098/205-691 ozn.2158 ZAPOSLENI i umirovljenici – trebate novac kratkoročno?! Bez gledanja HROK-a i C. L. do 50.000kn. Isplata u 24 h! Mob. 098/908-6028 ozn.2158

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c DEČKO 33 g., želi da mu se javi dama od 40 – 60 g. Mob. 095/885-3965 ozn.2071 AGENCIJA Sveta ljubav sa dugogodišnjim iskustvom, posreduje u traženju i spajanju partnera za brak/vezu.

Mob. 099/851-4737 ozn.2081 MUŠKARAC 38 g., oženjen, traži udatu žensku osobu do 30 g., za vrući SMS, MMS, a može i nešto više. Mob. 092/1506-110 ozn.2084 SLOBODNU ženu 58 -65 g., za prijateljstvo/vezu, traži muškarac bez obaveza. Poziv/SMS: 091/543-4114 ozn.2147b SIMPATIČAN dečko želi upoznati djevojku za vezu od 35 do 42 g. SMS: 091/1241-250 ozn.2140 MUŠKARAC srednjih godina, aktivan, solidnog izgleda, traži ženu do 50 g. za susrete! Mob. 099/856-5279 ozn.2152

27. 5. 2008. – 27. 5. 2011.

Kud plovi ovaj brod što srce odnosi taj put je tako dug, a luka nema…

Na moru ljubavi i na pučini sna, U plavom beskraju uvijek ostat ću ja…

Tvoji najmiliji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 !! ! a n u k

Zahvale i sjećanja 49

31. svibnja 2011., br. 367

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

VESNI VUGRINEC Ni vrijeme koje teče, sjećanja na Tebe nikad izbrisati neće.

Od familije Hajec

ZAHVALA povodom iznenadne smrti

MARICE PINTARIĆ preminule 17. 5. 2011. u 82. godini života.

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti preranog gubitka naše voljene supruge, majke, bake

povodom smrti naše drage majke, bake, prabake i punice

RUŽE ROŽMARIĆ

MARIJE BENDELJA rođ. CRKVENČIĆ

preminule 23. 5. 2011. godine u 48. godini života.

preminule 25. 5. 2011. godine u 80. godini života nakon duge i teške bolesti.

Duboko dirnuti iskrenom pažnjom i podrškom u najtežim trenucima boli, od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima. Posebno veliko hvala djelatnicima Specijalne bolnice Varaždinske Toplice na svestranoj pomoći i toplim riječima utjehe te položenim vijencima i cvijeću. Veliko hvala vlč. Jadranku Benjaku na dirljivim riječima oproštaja. Od srca veliko hvala svima koji su se molitvom i plemenitim riječima oprostili od naše drage pokojnice.

Još jednom veliko hvala svima!

Od srca zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i posljednji put ispratili ju na vječni počinak.

Zahvaljujemo na cvijeću i svijećama kojima je uljepšan posljednji ispraćaj.

Počivala u miru!

Ožalošćeni: suprug Ivan, kći Suzana, unuka Mateja i ostala tugujuća rodbina

Ožalošćeni: kći Nevenka, sestre Trezika, Štefica i Ankica, unuci i praunuci

dragoj supruzi, majci i baki

Ožalošćeni kći Mira, zet Antun, unuke Marina i Irena s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

RUŽI ROŽMARIĆ TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP SONTOR 1. 6. 2008. – 1. 6. 2011.

Ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

Tvoja obitelj

Kad bismo Ti barem mogli pokloniti mali djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se veselo lice nasmije i da sve bude kao i prije. Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: suprug Ivan, kći Suzana, unuka Mateja

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj bakici

SJEĆANJE

RUŽI ROŽMARIĆ

na dragog i voljenog

Hvala Ti na dobroti, pažnji i beskrajnoj ljubavi koju si mi pružala.

MIJU MIHALINCA

Tvoja unuka Mateja

2. 6. 1993. – 2. 6. 2011.

Tvoji najmiliji

Od srca hvala rodbini, susjedima, prijateljima, cvjećarnici „Orhideja“ Martijanec i svima onima koji su je voljeli, poštovali i cijenili, koji su s nama podijelili bol i tugu, okitili joj odar cvijećem i ispratili je na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Zdravku Prepolcu i sestri Danici Martinković, osoblju Infektološkog odjela Varaždin kao i medicinskoj sestri Draženki Benko na pruženoj pomoći do posljednjeg trenutka njezinog života. Veliko hvala vlč. Ivici Košutiću na dirljivim riječima oproštaja i molitve. Na kraju hvala i svima onima koji su joj tijekom života na bilo koji način pružili pomoć i potporu.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA U 76. godini života 23. 5. 2011. preminuo je naš voljeni i dobar suprug, otac, djed, pradjed, stric i ujak

IVAN NOTERSBERG Dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem koja nam je ukazana u trenucima najveće boli i tuge, od srca zahvaljujemo čitavoj rodbini, dragim susjedima i prijateljima i svim dragim ljudima na pomoći i upućenim riječima utjehe i sućuti. Veliko hvala ekipi Hitne pomoći, njegovoj osobnoj liječnici dr. Matijašec i sestri Ružici na dugogodišnjoj brizi. Veliko hvala i djelatnicima anestezije, intenzivne njege i kirurške operacije Županijske bolnice Varaždin. Hvala župniku župe Križ. Radovečki, vlč. Košiću na molitvama. Veliko hvala svima!

Ožalošćeni: supruga Stanislava, kći Biserka, zet Mirko, unuka Ines sa suprugom Damirom, unuka Snježana i Nikola, praunuci Elena, Grgur i Marta

dragoj

SJEĆANJE

SLAVKO BOSAK 6. 2. 2001. – 6. 2. 2011. Život je nestao u trenu, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

Supruga Barica, sin Zlatko, kći Biserka s obiteljima

RUŽI ROŽMARIĆ Po dobru ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati.

Tvoji: kumica Antonija i Tanja, bratić Branko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj šogorici i ujni

SJEĆANJE

BEBI - RUŽI ROŽMARIĆ

MILKA MIŠAK

Na svijetu ovom ništa nije bolnije nego izgubiti drago biće.

Volimo Te!

30. 5. 2010. – 30. 5. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Šogorica Štefanija, Damir i Gordana s obiteljima

Suprug Franjo, sinovi Vjekoslav i Ivan s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, sestre, bake, prabake, svekrve i punice

MAGDALENE NOVAK rođ. LUKAČ blago u Gospodinu preminule 19. svibnja 2011. u 85. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u ovom teškom trenutku te nam izrazili riječi utjehe i sućuti. Hvala liječnicima i medicinskom osoblju III. odjela bolnice Novi Marof. Također zahvaljujemo i djelatnicima tvrtke Voće Varaždin. Posebno zahvaljujemo fra pateru Anti koji se molitvom oprostio od drage nam pokojnice.

Svima veliko hvala!

Ožalošćeni: obitelji Novak i Meštrić

SJEĆANJE na voljenu

ZAHVALA

KATICU MAJCEN

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

28. V. 2002. – 28. V. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

ANTUNA CRNKA preminulog 20. 5. 2011. godine u 83. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas, pružili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama i dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na njegovo posljednje putovanje.

Veliko hvala dragom župniku Josipu Vidoviću na dirljivim riječima i molitvi za našeg dragog pokojnika. Hvala DVD-u Kelemen. Svima veliko hvala.

Supruga Ljubica, sin Josip, snaha Višnja, unuci Jelena i Borko, praunuka Lina

Tvoji: suprug, sin, kći, zet i unuci

SJEĆANJE na dragog

STJEPANA BORAKA 3. VI. 2005. – 3. VI. 2011.

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima žalosnu vijest da je naš dragi i nezaboravni suprug, otac i djed

IVAN CIKAČ blago u Gospodinu preminuo u srijedu 25. svibnja 2011. godine nakon duge i teške bolesti u 79. godini života.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćeni: supruga Ljubica, sin Željko, unuka Martina, unuk Karlo, snaha Margareta i ostala tugujuća rodbina

Nosimo Te u srcima, vječno si u mislima.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

LJUBICI DRUŽINIĆ

dragoj susjedi

*****

na mamu

iz Kaštelanca

ZADNJE ZBOGOM

BARBARU BALAŠ

Draga Bakice, vjerujemo da s našom Mamom nastavljate priču i pjesmu među anđelima…

dragom dedi

2. 6. 2010. – 2. 6. 2011.

ANTUNU CRNKU

S ljubavlju i poštovanjem

S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Tvoja kći Marija

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji: Darko, Gordana, Tena i Dominik *****

POSLJEDNJI POZDRAV Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te zauvijek čuvamo u srcu svom.

Tvoja kći Marija s obitelji

S ljubavlju obitelji Dragojević i Malašić

POSLJEDNJI POZDRAV

GORAN VUGER

COCIJU

O Bože, samo Ti znaš koliko patimo, samo Ti čuješ naš krik do neba, što Tebe više nema s nama.

Čima, Gera, Lampa i Ervin

Neutješni roditelji, sestra, djed i baka

4. 6. 2007. - 4. 6. 2011.

50 Zahvale i sjećanja

31. svibnja 2011., br. 367

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na dragu mamu

na voljenog

na supruga, oca, djeda i svekra

MARTINA MAKAJA

STJEPANA POSAVCA

ANU LONČARIĆ 1. 6. 2007. – 1. 6. 2011.

28. V. 1990. – 28. V. 2011.

31. 5. 1989. – 31. 5. 2011.

Kći Marija s obitelji

Tvoji supruga, kći, zet i unuka

Zauvijek s Tobom u srcima, mislima i molitvama. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ANA LONČARIĆ

na voljenu suprugu, mamu, punicu i baku

Bila si dobra i draga mama.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

1. 6. 2007. – 1. 6. 2011.

DRAGU OSTOJIĆ

Život nestane u trenu, a sjećanja na Tebe ostaju.

4. 6. 2005. – 4. 6. 2011.

na voljenog supruga i oca

I danas svakim novim danom u nama se bude sjećanja na Tebe.

JOSIPA ŠĆURICA

Sin Marijan s obitelji

† 29. V. 2007.

Već dugo nisi s nama, sudbina je tako htjela, jer život prolazi, al’ ostaju djela.

Hvala Ti za radost koju si nam za života dala.

Volimo Te, nedostaješ nam.

TUŽNO SJEĆANJE

Fanika i Dražen

Tvoji najmiliji

STJEPAN LIBER 3. 6. 2009. – 3. 6. 2011.

SJEĆANJE

Otišao Ti si kad pijetli se bude, kao da u šetnju neku krećeš,otišao Ti si s mirisima jutra, da l’ si znao da se vratit nećeš?

Tvoji: supruga Mirjana, kćeri Zvjezdana i Milica s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN VIŠNJIĆ

na drage roditelje, baku i djeda

4. 6. 2005. – 4. 6. 2011.

U srcu uvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.

Supruga Marija, kćerke Gordana i Mirjana s obiteljima

SJEĆANJE na dragog supruga, tatu i djeda

JELENU MEŽNARIĆ

STJEPANA MEŽNARIĆA

† 29. 7. 2001.

Počivali u miru Božjem.

† 3. VI. 2006. Život nestane u trenu, a tuga i bol ostaju.

Vaši najmiliji

Tvoji: Ana, Predrag, Slađana, Bojan, Vanda, Dino i Jakov

SJEĆANJE

JULIKA KRTANJEK 1. 6. 2000. – 1. 6. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ANKA HIŽAK 18. 5. 1927. – 25. 5. 2009.

S ljubavlju ćemo Te se sjećati, po dobroti pamtiti, u srcu zauvijek nositi.

Branka i njezina obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

† 25. 5. 2010.

MIRKA ŠIMUNCA

TOMO GOLUB † 4. VI. 2010.

Vrijeme prolazi, uspomene i sjećanja na Tebe ostaju zauvijek.

TUŽNO I BOLNO SJEĆANJE na dragu i voljenu kćerku

Supruga i obitelj

VESNU MUŽEK rođ. HERCEG

SJEĆANJE

3. 6. 2010. – 3. 6. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem na naše najmilije

Prošla je tužna i bolna godina otkako nisi s nama.

Otišla si stazom bez povratka.

U našim srcima ostala je bolna rana jer Tebe više nema među nama.

Bilo je lijepo imati Te, voljeti Te… Tvoj lik i dobrota ostaju zauvijek, danju u mislima, noću u snovima, zauvijek u našim srcima.

Beskrajno Te vole Tvoji: mama Katarina i otac Franjo

STANKU JAKOPEC † 21. 2. 1999.

*****

ANKU JAKOPEC STANKA JAKOPECA † 31. 5. 1994. † 3. 2. 2002.

TUŽNO I BOLNO SJEĆANJE

Obitelj Jakopec

na dragu i voljenu sestru, šogoricu i tetu

VESNU MUŽEK rođ. HERCEG

SJEĆANJE na voljene

3. 6. 2010. – 3. 6. 2011.

SJEĆANJE

Tužna godina je prošla ko tiha rijeka.

Ljubav i sjećanje ostat će dovijeka.

Duša će uvijek boljeti, srce će uvijek patiti, a mi ćemo Te zauvijek voljeti.

MARIJA JAVOR rođ. BRKIĆ zvana Majkica Draga mama, navršilo se 100 godina otkako je Tvoje plemenito srce počelo da kuca i prestalo da kuca sa 76 godina.

Tvoji: Darinka, Damir, Goran i Dario

BOŽENU HAVELKA

MIRKA HAVELKU

24. 8. 1991. – 24. 8. 2011.

2. 6. 2001. – 2. 6. 2011.

Sin Danijel i kći Bernarda s obiteljima

Ožalošćeni sin Ivan, kćerke, unuke, unuci, praunuke i praunuci

TUŽNO SJEĆANJE

Puno hvala svima koji se Tebe sjećaju i pale svijeće.

na dragu suprugu i mamu

VESNU MUŽEK SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

MIJU POSAVCA 30. V. 2009. – 30. V. 2011.

Kad bih Ti barem pokloniti mogla mali djelić života svoga -

SJEĆANJE

3. 6. 2010. – 3. 6. 2011.

Godina dana je prošla.

U našem domu velika praznina, a na Tvome grobu tišina. Vene cvijeće, gase se svijeće, ali ljubav za Tobom prestati neće.

Tvoji: suprug Josip, sinovi Alen i Roman

da ti srce zakuca, da Ti pogled zablista, da Ti se veselo lice nasmije, da se vrate sretne godine i da sve bude kao prije!

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na dragu

VESNU MUŽEK

ANTUN STANKO

26. 9. 1997. – 26. 9. 2011.

4. 3. 1981. – 4. 3. 2011.

KATICA

26. 5. 2006. – 26. 5. 2011.

3. 6. 2010. – 3. 6. 2011.

ŠKORANEC

SJEĆANJE

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Hvala svima koji ih se sjećaju.

na voljenu kćerku

Tvoji: svekrva Katarina, obitelj Mužek i Šincek

Vaši najmiliji

RENATU ROJC 28. 5. 1971. – 28. 5. 2011.

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

KATARINA DOLENEC rođ. SKUPNJAK

VLADIMIR GRABAR

da ti srce zakuca za rođendan Tvoj, da Ti pogled zablista, da Ti se veselo lice smije, da se vrate sretne godine i da sve bude kao prije.

1. 6. 2006. – 1. 6. 2011.

1. 6. 2010. – 1. 6. 2011.

Naše misli i sjećanje uvijek su s Tobom!

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Sin s obitelji

Tvoja obitelj

Kad bih Ti barem pokloniti mogla mali djelić života svog,

Zahvale i sjećanja 51

31. svibnja 2011., br. 367

ZAHVALA

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti našeg dragog

povodom tragične smrti i preranog gubitka našeg jedinog sina

Dana 23. svibnja 2011. u 58. godini života prerano je otišao naš voljeni i neprežaljeni suprug, otac, djed i brat

DRAGUTINA BENČIĆA LIBANA Dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem koji su nam ukazani u trenucima najveće boli i tuge, iskrena srca toplo zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima i svim dragim ljudima na upućenim riječima utjehe i sućuti. Osobito zahvaljujemo dr.

Dubravku Tršinskom, osoblju Kardiologije Opće bolnice Varaždin, obitelji Drage Sitara i dr. Nives Topolnjak. Hvala župniku župe svete Marije Magdalene, velečasnom Jadranku Benjaku na molitvama, dirljivim riječima oproštaja i misi.

Od srca svima iskreno hvala.

Tugujuća supruga Nada, sin Petar, snaha Biserka, unuci i praunuci

ZAHVALA povodom smrti dragog supruga i oca

STJEPANA MARTINČEVIĆA GREGURINA preminulog u 72. godini.

Zahvaljujem svim dragim susjedima, rodbini i prijateljima na izraženoj sućuti i pomoći u najtežim trenucima.

Ožalošćena supruga Barbara, sin Robert, snaha Andrea i ostala obitelj *****

POSLJEDNJI POZDRAV

DENISA STANIĆA preminulog 22. svibnja 2011. godine u 20. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom i suosjećanjem koji su nam iskazali u najtežim trenucima našeg života, najtoplije zahvaljujemo čitavoj rodbini, a posebno Mariji Šantek, kumovima, susjedima i prijateljima na riječima utjehe i sućuti. Hvala svima koji su okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili ga na vječni počinak. Posebnu zahvalnost upućujemo obitelji Borisa Kosa te djelatnicima Auto centra Kos i Kos transporta na dirljivim riječima ispraćaja i nesebičnoj sućuti i pomoći koju su nam pružili. Veliko hvala djelatnicima Opće bolnice Varaždin te posebno kolegicama i kolegama iz kuhinje Opće bolnice Varaždin.

Još jednom svima od srca veliko hvala.

Štefan, počivaj u miru Božjem.

Tugujuća obitelj *****

Hvala Ti za sve lijepe zajedničke godine, i za svu pruženu ljubav.

Ožalošćeni: otac Miroslav, majka Snježana, bake Štefanija i Marija

Të dua shum!

*****

Supruga Ljerka

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

voljenom sinu i unuku, našem anđelu

Dragi tata, lako Te je bilo voljeti, teško i bolno izgubiti, a još teže bez Tebe živjeti.

DENISU STANIĆU Bio si zlato naše, naša sreća, naše sunce, naš život.

Otišao si sada da se s anđelima družiš, jer oduvijek si to i sam bio. Ostat ćemo zauvijek skupa u mislima i molitvama. Ponosni smo što smo Te imali.

Zauvijek Tvoji neutješni roditelji Miroslav, Snježana i baka Štefanija *****

suprugu Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

NAZMI MUSLIU Dirnuti pažnjom, suosjećanjem, riječima utjehe i dobrotom dragih nam prijatelja, rodbine, susjeda i svih dobrih ljudi koji su bili uz nas i dali nam snage za nove dane, iskreno zahvaljujemo na svakoj pruženoj ruci, na svakoj riječi ohrabrenja, na položenom cvijeću i dostojanstvenom ispraćaju. Posebno zahvaljujemo dr.

Hermanu, dr. Slunjskom i dr. Kopreku te ostalom medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom unuku

Tvoja djeca Teuta, Laura i Dino *****

Voljenom djedu Ima jedna duga cesta koja vodi sve do Raja.

Tebe su sad njome odveli anđeli.

S ljubavlju, Tvoj unuk Sven

DENISU STANIĆU Anđele moj mali, nemam Te više.

Ostavio si baku svoju, suze da briše.

ZAHVALA povodom iznenadne smrti naše voljene mame, bake, sestre i svekrve

VERE VINCEKOVIĆ preminule 23. 5. 2011. u 66. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama te ispratili dragu nam mamu na vječni počinak.

Svima veliko hvala.

Ožalošćeni: sinovi Željko, Mario i Tomislav, snahe Đurđa, Zdenka i Brigita, unučad Sabina, Mihaela, Tomislav i Petar, sestra Ljubica i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake, prabake, punice i svekrve

Tvoja baka Štefanija

POSLJEDNJI POZDRAV našem

NAZMIJU

POSLJEDNJI POZDRAV

Život je prolazan, a ljubav, poštovanje i sjećanje ostaju zauvijek.

svojem najmilijem nećaku

Petar, Iva i Zvonko

DENISU STANIĆU Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i bolna uspomena.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja teta Nada i tetak Nenad

dragom

*****

NAZMIJU

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i nezaboravnom unuku

Marica i Nešo

DENISU STANIĆU Šapnite mu anđeli nebeski da još uvijek plačem za njim, skrivam suze i tiho nosim svoju bol.

POSLJEDNJI POZDRAV

Baka Micika

dragom

*****

NAZMIJU

POSLJEDNJI POZDRAV

Zauvijek u našim srcima i sjećanjima.

DENISU STANIĆU

Ema, Nika, Ivančica i Miljenko

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

KATICE LIBER iznenada preminule nakon kratke i teške bolesti, 25. svibnja u 81. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe „Sv. Rozalija“ Družbinec na brizi i požrtvovnosti.

Veliko hvala trgovačkom centru „KB“ Sračinec i brojnoj rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam u ovim teškim trenucima izrazili riječi utjehe i sućuti, okitili odar cvijećem i ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Hvala vlč. Igoru Radašiću na dirljivim riječima oproštaja i molitve i svetoj misi zadušnici.

Ožalošćeni: kći Nada, sinovi Vladimir i Božidar, snahe, zet, unuci i praunuci

Bratić Krunoslav, Roko i Diana *****

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na drage roditelje

DENISU STANIĆU Po dobru Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo i u srcu zauvijek čuvamo!

Sestrična Karmica, Branko, Leon i Lea

ŠIPEK

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

DENISU STANIĆU Snivaj mi, dragi bratiću, na krilima dobrih anđela.

ANDRU

JELENU

29. 8. 1997. – 29. 8. 2011.

2. 6. 2008. – 2. 6. 2011.

Vaši najmiliji

Bratić Dalibor

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

dragom prijatelju

DENISU STANIĆU „Do viđenja, dragi, do viđenja. Ti mi, prijatelju, jednom bješe sve. Urečen rastanak bez našeg htijenja, obećava i sastanak, zar ne?

Do viđenja mili, bez ruke, bez slova. Nemoj da Ti bol obrve povije. Umrijeti nije ništa na ovom svijetu nova, niti živjeti ništa novije.“ (S. Jesenjin) Tvoji prijatelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom kumčetu

DENIJU Otišao si putem sreće, a vratio se cestom tuge, boli, bez sreće.

Sreća i život nestaju u trenu, ali velika ljubav ostaje za Tebe zauvijek.

Tvoji krsni kumovi Davor, Anica, Marko i Nikolina

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i svekra

STJEPANA BUŽIĆA preminulog u 89. godini života.

Zahvaljujemo rođacima, susjedima, prijateljima i svima ostalima koji su nam pomogli u teškim trenucima te uputili izraze sućuti. Veliko hvala dr. Ani Rožić.

Ožalošćena obitelj

52 Vaš kutak

31. svibnja 2011., br. 367

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Eu, auu, ajoj…

Veliki, šareni, bogati!!!

Što čitati?

Carstvo opsjena

Piše: RADAR

J

oš malo i Hrvacka bu kak Rumunjska i drugi kaj su vu EU. Ili tak nekak. No, istini za volju, još moramo malo počekati kajti nismo Litva ili Mađarska. Da bi mam nutra vu EU došli. A i još puno posla ima doma za napraviti, vu balkanskoj krčmi. I vu državnim financijama. A i Ememef stišće i veli da Hrvacka mora 12 milijardi eurov čuvati vu rezervama da bi duge imala s čim platiti.

Pa je ve i guverner centralne državne banke Rohatinski na mukama. I drugi, vu vlasti, i mimo nje. A izbori su blizu. A vu EU nemaju preve radi one kaj su puno dužni, a šteli bi dojti nutri kajti su i neki njihovi člani kaj su već nutri dužni kaj Grčka. A i druga su im sranja za vratom. Vu Španjolskoj studenti i ostali štrajkaju kaj je puno ljudi bez posla, vu Češkoj sindikati na vulice ljude pelaju kajti im hoćeju vekše poreze deti, Portugal i Irska su vu dugovima do guše, Island je bankrotiral i još fest aktivne vulkane ima, i tak dale, i bliže po šumama i gorama EU. Da ti pamet stane. Ali EU je naša dika, slika i prilika. Veli neki njihov iz ugarskoga ogranka EU, vu cajtungu, da budu i kolinje mogle biti. Vu Hrvackoj. Kad dojdemo u Eu. Kajti i on kolje. Pajceke. I čvarke dela. Da mu se najde. Kaj je jako utješno. Za hrvacke odojke i svinje.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

B

uketi u ovo doba godine zaista su posebni. Izbor cvijeća je veći no ikad, svaki buket odiše svojom osobnošću i poseban je na svoj način. U ovo doba priroda nas je posebno obdarila cvijećem poput aliuma, delfiniuma, hortenzija i božura, koje sve možete naći u svom okruženju i nadomak su vam ruke. To je cvijeće posebnih i boja i izuzetno je bogato pa buketima daje poseban šarm. Ti su buketi veći, šareniji, bogatiji i ljepši, a s obzirom na to da nam je to cvijeće pristupačnije, i buketi su takvi veliki i pristupačniji. Uživajte u

prirodi, iskoristite je i unesite je u svoje domove, urede i okruženje.

Potražite svoju prirodu kod nas i podijelite ju sa svojim bližnjima i svima koje želite obradovati ovakvim bogatstvom i nesvakidašnjom ljepotom! aša Letizia

V

Chris Hedges, Carstvo opsjena, Algoritam, Zagreb, 2011.

Učini li vam se ponekad da smo svi postali robovi celebrity kulture, televizijskih spektakla, marketinških laži, zvjezdanih tračeva, novinskog žutila, new age misticizma i popularne psihologije? Ako je tako, ne, niste ludi, a ovo je prava knjiga za vas. Dobitnik Pulitzerove nagrade Chris Hedges u ovoj knjizi opisuje „kraj pismenosti i trijumf spektakla“ koji nas je snašao kao posljedica uništenja svake duhovnosti u audiovizualnoj (pseudo) kulturi, a sve u cilju masovnog zaglupljivanja čovječanstva te stjecanja ekstremne imovinske i političke koristi za uzak krug korporativaca. Odlična knjiga, sjajan novitet u prestižnoj Algoritmovoj biblioteci Facta.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

31. svibnja 2011., br. 367

TJEDNI HOROSKOP (31. 5. - 6. 6.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Potreba za stabilnošću i skladom u vezi u danima koji dolaze kod vas će biti jako izražena. A ovo su sada dani idealni da pokažete zrelost i sposobnost uspješnog rješavanja problema. POSAO: Otvorenost i spremnost na suradnju s drugima omogućit će vam da ovaj tjedan pokažete što možete i Ovan znate. Bit ćete poprilično zadovoljni rezultatima.

(21. 3. - 20. 4.) ZDRAVLJE: Problemi prolaznoga karaktera.

LJUBAV: Ljubavni život će vam izmicati kontroli.

Pojavit će se osoba koja će vas tjelesno privući, pa će razum biti u drugom planu. Naravno da će vas to udaljiti od partnera. POSAO: Pripremite se na nadolazeće probleme. Tako ćete ih brže početi rješavati, a i izbjeći ćete i neugodna iznenađenja. Od ruke će Bik vam ići poslovni pregovori i dogovori za dugoročnu (21. 4. - 20. 5.) suradnju. ZDRAVLJE: Bez većih promjena.

LJUBAV: Neki će vas događaji prisiliti da se ozbiljno suočite sami sa sobom i dobro razmislite o načinu na koji pristupate emotivnom životu. Mnoge od vas će mučiti grižnja savjesti zbog zanemarivanja partnera. POSAO: Prepreke koje će se pojavljivati na poslovnom planu bit će znak da nešto radite na Blizanci krivi način ili u pogrešno vrijeme. Ne reagirajte (21. 5. - 20. 6.) previše burno. ZDRAVLJE: Ozljede.

LJUBAV: Napokon ćete smiriti strasti i shvatiti da verbalni obračun i nije baš nabolji put do rješavanja problema. Naravno da će i partner primijetiti promjene u vašem ponašanju, i savim je sigurno da neće skrivati oduševljenje vašom promjenom.

POSAO: Pred vama je tjedan u kojem se ni u kom slučaju nemojte oslanjati na tuđa obećanja i usluRak (21. 6. - 20. 7.) ge. ZDRAVLJE: Želučane tegobe.

LJUBAV: Bit ćete izuzetno željni užitaka i sve više ćete se prepuštati, ali i upuštati u flertove i avanture. Oni u vezi težit će stabilnosti, ali pod uvjetom da si možete priuštiti više slobode. POSAO: Vaša ovotjedna poslovna sposobnost i znanje neće doći do izražaja onoliko koliko biste vi to željeli. Uvijek će se nešto pojaviti što će usporiti ispunjenje vaših Lav (21. 7. - 21. 8.) ambicija. ZDRAVLJE: Upale dišnih puteva.

LJUBAV: Odmor, kratkotrajno povlačenje u osamu te izbjegavanje stresnih situacija bit će više nego poželjno za vas u predstojeće dane. Malo razmislite o tome zašto vam se uvijek događaju jedne te iste pogreške. POSAO: Najbolje ćete se snalaziti u poslovima koji zahtijevaju komunikativnost, stručnost i poznavanje stranih jezika. Mnogi će od vas Djevica (22. 8. - 22. 9.) tražiti savjet ili pomoć. ZDRAVLJE: Nikad bolje.

LJUBAV: Ono malo vremena što će vam ostajati za emotivni život donijet će vam zadovoljstva.

Partner će znati u vama probuditi strast i emocije, ma kako god umorni bili. POSAO: Imat ćete silnu potrebu da nešto učinite ili riješite preko noći.

Svu energiju usmjerit ćete na posao i obavljanje svakodnevnih obaveza. Dobre poslovne prilike Vaga (23. 9. - 22. 10.) ukazivat će se iznenada. ZDRAVLJE: Stabilno.

LJUBAV: U danima koji dolaze bit ćete nezadovoljni partnerovim ponašanjem. Do izražaja će doći njegove mane, a dobre strane gotovo nećete primjećivati.

Sukobi koji će gotovo biti neizbježni pokazat će da niste baš u pravu. POSAO: Najveći dio poslovnih obaveza svalit će se na vaša leđa, zbog ćega ćete biti nervozni. A i neke osobe mogle bi ograničavati Škorpion (23. 10. - 22. 11.) vaše aktivnosti. ZDRAVLJE: Bolovi u leđima.

Martina Pakšec MONDE SELECTION Struka izabrala najbolje od najboljih te dodijelila prestižna priznanja

Zlato iz Bruxellesa za Zlatni Pan Zlatni Pan, pivo koje su 2009. godine razvili pivarski majstori Carlsberga Croatia zajedno sa 600 hrvatskih ljubitelja piva, dobilo je još jednu međunarodnu potvrdu struke za vrhunsku kvalitetu: zlatnu medalju na međunarodnom natjecanju u kvaliteti Monde Selection u Bruxellesu!

- Drago nam je da je struka još jednom potvrdila zajednički odabir, a time i našu spremnost da pažljivo slušamo i uvažavamo zahtjeve naših potrošača - istaknuo je Vladimir Sobota, direktor proizvodnje Carlsberga Croatia, prilikom preuzimanja prestižnog priznanja u Bruxellesu.

Monde Selection priznati je međunarodni institut koji

Vladimir Sobota prilikom preuzimanja prestižnog priznanja

djeluje od 1961. godine primjenjujući visoke kriterije za testiranje i objektivno ocjenjivanje kvalitete proizvoda iz cijelog svijeta zbog

čega slovi za nepristranog svjedoka kvalitete.

Monde Selection nagrada dodatno potvrđuje usmjerenost koprivničke pivovare

na kvalitetu u proizvodnji piva koja podrazumijeva korištenje samo najboljih sirovina uz primjenu sustava upravljanja sigurnošću hranom prema normi ISO 22000. Ujedno, Carlsberg Croatia jedina je hrvatska pivovara s ISO certificiranim integriranim sustavom upravljanja koja garantira provedbu strategije izvrsnosti kako u proizvodnji tako i u cjelokupnom poslovanju kompanije.

Uz hrvatske potrošače, posebnost i kvalitetu Zlatnog Pana prepoznao je i The International Taste & Quality Institute koji je ovom pivu zlatne boje 2010. godine dodijelio i nagradu za izvrsnost okusa The Superior Taste Award.

LJUBAV: Emotivni život će vam malo patiti zbog poslova. No partner će vam biti podrška u svemu, ali, naravno, ako to od njega zatražite. One slobodne među vama privući će osoba koja financijski dobro stoji. POSAO: Mnogo energije trošit ćete na širenje poslovanja i sređivanje financija. Imajte na umu da su mogući i neplanirani troškovi ili nemogućnost Strijelac (23. 11. - 21. 12.) podmirenja potraživanja. ZDRAVLJE: Dišni putevi.

LJUBAV: Spremnost da otvoreno progovorite o svojim osjećajima ugodno će iznenaditi partnera. Riješit ćete sve nedoumice koje su vas izjedale proteklih dana, a partner će vam se ispričati na ljubomornim ispadima i sitničavosti. POSAO: Pripremite se na grubost, netoleranciju i česte ispade suradnika čiji će prag tolerancije biti izuzetno nizak. Čuvajte poslovne Jarac (21. 12. - 19. 1.) tajne. ZDRAVLJE: Ozljede fizičke prirode.

LJUBAV: Pred vama je buran tjedan u kojemu se nećete zadovoljiti mrvicama partnerove pažnje i ljubavi. Bit ćete zahtjevni, ali i tvrdoglavi, sitnica će biti dovoljna da eksplodirate. POSAO: I što se tiče posla, bit ćete napeti. U predstojećim danima vaša će predožba o ljudima i situacijama s kojima ste poVodenjak slovno povezani biti potpuno pogrešna. No vi ćete (20. 1. - 18. 2.) tjerati po svom. ZDRAVLJE: Napetost, nervoza.

LJUBAV: Zatomit ćete svoju potrebu za romantičnošću i nježnošću te ćete svadljivim postupcima dati do znanja partneru ili dragoj osobi da se više ne može poigravati s vama. POSAO: Budite uporni i ustrajni u svojim poslovnim naumima, jer biste u protivnom mogli propustiti priliku koju već jedno vrijeme očeRibe kujete. Pojave li se kakve sitne prepreke, neka vas (19. 2. - 20. 3.) ne obeshrabre. ZDRAVLJE: Grlo, glasnice.

54 S raznih strana GIMNASTIKA

Sara Paska prva u Atonu U subotu 28. svibnja 2011. održao se Aton kup u Nedelišću gdje su nastupile djevojčice iz Gimnastičkog kluba Vindija Varaždin. Nastupilo je petnaest mladih gimnastičarki u različitim kategorijama.

U kategoriji kadetkinja treće mjesto osvojila je Bianka Gašparac, dok je drugo mjesto pr ipalo Eni Kišićek, u kategoriji juniorki bronca je pripala Tari Bosilj.

Seniorka Sara Paska osvojila je prvo mjesto. Ekipama kadetkinja i juniorki pripalo je također 1. mjesto.Mlade gimnastičarke, pripremila je i vodila trenerica Marija Zemljić.

31. svibnja 2011., br. 367

USPJEH Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar obilježio je svoj dan

Kazalištem odzvanjale pjesme, recitacije, zvuci tamburica…

Centar će tijekom listopada proslaviti 80. obljetnicu organiziranog djecom koja imaju teškoće u razvoju

rada s

!

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Mali Don Terijer malog rasta pronađen na Banjščini. Star je otprilike 1,5 godina. Po njegovom ponašanju zaključujemo da ima vlasnika koji ga, nadamo se, i traži.

Udruga Spas 042/330-004

OPĆINA CESTICA

Tjedan botaničkih vrtova

Od ponedjeljka 30. svibnja do 4. lipnja ove godine Sekcija botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatskog botaničkog društva prvi put organizira Tjedan botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske. Tim povodom u 12 hrvatskih botaničkih vrtova i arboretuma odvijat će se raznovrsna besplatna događanja za javnost.

Namjera ovog događanja je da se podigne razina znanja i svijesti javnosti i institucija o našim biljnim oazama koje su uglavnom zapuštene i devastirane. U Varaždinskoj županiji bit će brojnih događanja u Arboretumu Opeka (stručno vođeni obilasci, edukativne radionice, prodajne izložbe, druženja…).

Program je osmislila Srednja škola „Arboretum Opeka“ Marčan, Vinica, a o detaljima možete više doznati na www. regionalni.com.

VARAŽDIN – Nizom osebujnih glazbeno-scenskih nastupa svojih učenika i gostiju u ponedjeljak 30. svibnja Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar obilježio je Dan Centra.

Spomenuta priredba održana je u velikoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, a u predvorju HNK upriličena je i prodajna izložba učeničkih radova.

Pregršt svega Treba znati da će Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar (dalje COO) tijekom listopada ove godine proslaviti 80. obljetnicu organiziranog rada s djecom koja imaju teškoće u razvoju. Kako doznajemo od profesora Marina Vučića, ravnatelja COO-a, prigodnim programom u HNK Varaždin predstavljen je sukus svega što su djeca radila tijekom školske godine. Publici su se najprije predstavili najmlađi polaznici Centra (učenici posebnog odjela – PO 4 i 5) s plesnom

točkom Zeko pleše, a slijedila je recitacija Reci A (učenik 3. razreda Valent Gačar) i nastup plesne skupine viših razrednih odjela. Nakon improvizacije kajkavskih pjesmica učenika 4. b razreda, nastupila je plesna skupina posebnih odjela i nižih razreda - Varaždinski klipići.

Budući da učenici PO 6, 8 i 9, te RO (radnog osposobljavanja) 4 u suradnji s učenicima 3. a razreda IV. OŠ cijelu školsku godiu nu provode Varažd inu projekt imam „Zajedno o jedin školu u možemo tak v v iše“, u RH k og tipa oja p re ds t a tambu ima v ili su se raš nije bilo sve, jer slijedio upečatljiorkest ki ar je igrokaz Dva klauna (u v im igrokaizvedbi polaznica slušnozom Plesna hagovorne rehabilitacije), nastup ljina žutog maslačka. I ples „Sportska“ koji je uslijedio tamburaša i folkloraša Centra, nastao je kao rezultat surad- pjevanje uz zvuke poznatog nje, ovaj put 3. a razreda IV. šlagera – Tata kupi mi auto, pa osnovne škole i razreda PO, recitacija Ja sam slikar proljeća. a oduševio je i pjevački zbor Pjevački zbor i tamburaši (za izvedbama kompozicija Naše koje moramo istaknuti da su jepjesme te Ah što te volim! To dini orkestar u školama takvog

tipa u RH!) izveli su kompoziciju Proljeće, a program je iscrpljen tek plesom „Monday morning“ učenika 3. a razreda IV. osnovne škole i posebnih odjela COO-a Tomislav Špoljar. Na kraju, dodajmo i to da Centar polazi 180 učenika, a suradnja s drugim školama na najbolji mogući način svjedoči o značaju obrnute integracije djece.

TU KRAJ NAS Na mariborskom aerodromu u petak međunarodni zrakoplovni spektakl

I RedArrowsi na AvioFunu 2011

Avioni akro-skupine “Crvene strelice” RAF-a

Povodom proslave slovenske samostalnost i i dvadesete obljetnice osnutka oružanih snaga, naši susjedi Slovenci u petak 3. lipnja na mariborskom međunarodnom aerodromu priređuju jednodnevnu zrakoplovnu manifestaciju - AvioFun 2011. Kako doznajemo od Urbana Simončiča iz ekipe AvioFuna, organizatori najvećeg zrakoplovnog spektakla koji je posljednjih godina održan u Sloveniji pripremaju za posjetitelje izuzetno atraktivan program. Naime, u letačkom

dijelu osebujnog aeromitinga sudjeluju zrakoplovi kojima su avijatičari letjeli prije stotinjak godina te najmoderniji nadzvučni borbeni avioni današnjice. Osim nastupa vojnih zrakoplova već ine zemalja iz regije, vrhunac programa bit će prvi nastup elitne britanske zrakoplovne skupine RedArrows (RAF) u Sloveniji.

Posebnu pozornost organizatori su namijenili mladim posjetiteljima priredbe, koji će u prijepodnevnim satima moći razgledati zrakoplove i

tehniku na stajanci te upoznati članove njihovih posada. Treba znati da će aerodrom koji nosi ime pionira slovenskog zrakoplovstva Edvarda Rusjana biti otvoren za posjetitelje već u 8 sati, a neslužbeni dio letačkog programa poč inje u 11:30 sati. Sve je to zapravo uvertira adrenalinskom dijelu airshowa pod nazivom „20 letova za 20 godina Slovenije“, u kojem će se predstaviti i MiG-21 HRZ-a.

Detaljne informacije dostupne su na www.2011.av iofun. com.

Vodič 55

31. svibnja 2011., br. 367

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ U utorak 24.5.

RIO (Animirani, Komedija, Avantura, Obiteljski) u 18 sati Od četvrtka, 26.5. do utorka 31.5.

HOP (Komedija) u 18 sati

KAZALIŠTE Utorak , 24.5. u 20 sati, Rogoz LAMENTACIJE VALENTA ŽGANCA Srijeda , 25.5. u 10:30 sati, Velika scena DJEČAK IVEK I PAS CVILEK (komedija) Srijeda , 25.5. u 19 sati, Velika koncertna dvorana VEČER TALIJANSKIH OPERNIH I OPERETNIH ARIJA Srijeda , 25.5. u 20 sati, Rogoz VOLIM NJOFRU (komedija) Četvrtak, 26.5. u 10:30 sati, Velika scena MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE (komedija) Subota, 28.5. u 12 sati, Velika koncertna dvorana PROLJETNI KONCERT Nedjelja, 29.5. u 19:30 sati, Velika koncertna dvorana VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR Ponedjeljak, 30.5. u 18 sati, Velika scena Program povodom Dana Centra TOMISLAV ŠPOLJAR

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Sermage TUNEL DJETINSTVA-Lila Herceg, razgled do 05.06.2011.

DNEVNIK-Damir Hoyka, razgled do 29.05.2011.

Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer

Emilija Đuranec - Curica

Stalni postav – Svijet kukaca KUKCI 3D-Krešimir Geci, razgled do 05.06.2011.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Zlati ajngel ANTONIJA MALENICA, razgled do 05.06.2011.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino

Od utorka 24.5. do utorka 31.5.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME (avanturistički spektakl) u 17:30 i 20 sati

Koncerti Četvrtak 26.5. u 19 sati GODIŠNJA PRODUKCIJA UMJETNIČKE ŠKOLE «MIROSLAV MAGDALENIĆ» ČAKOVEC (Dvorana CZK) Utorak 24.5. u 19:30 sati KONCERT LAUREATA - DALIBOR BUKVIĆ (Dvorana Zrinski/Scheier)

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ČESTI PLJUSKOVI Uz puno sunca temperatura bi danas popodne mogla porasti na 28 ili 29 Celzijevih stupnjeva. No, već danas je moguć pokoji lokalni pljusak, a zatim od srijede opet ide malo svježije i promjenjivo vrijeme uz češću pojavu kiše ili pljuskova. To neće biti cjelodnevna kiša nego povremena pojava uz koju se očekuju i sunčana razdoblja.

Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.5.)

ROĐENI: DJEVOJČICE

VJENČANI:

Marta Sakač, Jana Horvatić, Ema Mičuda, Sara Pecik, Lola Bakal, Viktorija Đurkin, Lucija Kolarić, Julija Kuternik, Marija Magdalena Adžijević, Petra Kraljić, Maria Elena Posavec, Maja Lena Golub, Korina Hošnjak

DJEČACI Juraj i Karlo Martinčević, Helena Farago, Matej Pavlić, Noa Sokač, Noa Škrlec, Jan Anić, Patrik Cecelja, Branimir Bogadi, Martin Patrčević, Jakob Miketek, Roko Švoger, Emil Borovec, Matija Herceg, Ivano Habek, Marko Martinez, Jan Kostanjevec, Patrik Brković

UMRLI:

Branko Juranko i Suzana Pokos, Davor Košćak i Carolina Biškup, Vanja Rojc i Andreja Rog, Miljenko Telebar i Ivana Mičović, Adam Bilal i Maja Horvat

Mario Kralj Božić (49), Dragica Čusek (59), Franjo Golub (86), Viktorija Martinec (85), Josip Bogadi (69), Marija Vincek (84), Marica Križnjak (84), Anto Matešić (58)

Kazalište Četvrtak, 26.5. u 20 sati, Rogoz - LJEPOTICA IZ LEENANEA Petak, 14.5. u 19:30 sati, Velika scena - ENCIKLOPE-

DIJA IZGUBLJENOG VREMENA (drama)

56 Zadnja

31. svibnja 2011., br. 367

HUMANO

KONCERT Majstori trube Kočani orkestar u Čakovcu

Festival vina Rotary cluba

Najveselije uz Bubamaru

Deseti lipnja Rotary club po treći put organizira humanitarni Festival vina. Cilj ovogodišnjeg festivala, pored upoznavanja s bogatom tradicijom proizvodnje vrhunskih vina našega kraja, je i prikupljanje novčanih sredstava za školovanje uzornih učenika ili studenata, koja će

Pomalo sramežljivo susjedi Međimurci dočekali su orkestar na čijem su koncertu ruke uvijek u zraku

Kraljevi brassa U dvorištu kraj čakovečkog Prostora najveći su “hitovi” ko j i s u p o d i g l i atmosferu bile one najpoznatije melodije poput Bubamare i Mesečine, ali na “Kočani način”.

- Prat im world music scenu unatrag sedam godina.

Romska glazba je zahvaljujući Bregoviću postala iznimno popularna pr vo u Francuskoj, a zahvaljujuć i balkanskim muzičar ima i DJ-ima iz bivše dr ž ave pro š ir i la se po Njemačkoj i ostatku Europe. Već dugo romski muzičari s Balkana uživaju velik ugled na festivalima

!

i nastupaju po europskim klubovima. Dulje nego kod nas jer su tek prije 3,4 godine zagrebački klubov i shvatili da postoji interes za ovu glazbu, a čini se da se tek sada lagano probijaju i kod nas u provinciju – rekla je Varaždinka Tina s kojom smo otišli na koncert.

Prije Kočana, uvijek otvorenih za opuštenu svirku, nastupile su i domaće snage – čakovečki Etno bend Komedija. Dečki vrlo uspješno kombiniraju međimurske pjesme s elementima jazza i bluesa i pokazali su se pravim izborom za predgrupu.

Inače, ovaj se world music koncert održao u sklopu obilježavanja Dana grada Čakovca, ali i njime se službeno zatvorio i osmi po redu FAČUK – Festival ulične i kazališne kreativnosti.

biti dodijeljena u vidu godišnje stipendije. Nakon humanitarne akcije raspisat će natječaj te nakon odabira svečano dodijeliti stipendije odabranima.

Uz predstavljanje vina, u kojem će sudjelovati svjetski poznati somelier Saša Špiranec, predviđen je i glazbeni dio. Profesor violine Antun Stošić, jazz band „Praline and fast food“ band, a tu su i „Desperado“ s vrhunskim obradama svjetskih hitova te popularni „Regional band“.

Cijena je 150 kuna.

KONCERT

Mladi “Kaj te briga trio” Ove srijede, 1. lipnja, u varaždinskom klubu Europa medija nastupit će mladi glazbenici okupljeni pod imenom Kaj te briga trio.

Uz Hanu Hegedušić, Petra Eldana i Aleksandra Vešića, koji su stalna postava ovog tročlanog benda, nastupit će i jedan gost. Gordan Perši priključit će im se na saxu i klarinetu.

Na programu su songovi iz mjuzikla, obrade jazz i pop standarda te autorske skladbe. Počinje u dvadeset sati.

Izložba egzotičnih životinja u Herzerici

Od četvrtka 2. lipnja uz nežive kukce u palači Herzer bit će sve puno guštera, zmija, škorpiona i njima sličnih životinja koje njihovi vlasnici drže u terarijima. Zapravo, otvara se velika humanitarna izložba egzotičnih životinja i nano akvarija, čiju okosnicu čine edukacijski dio i humanitarno djelovanje. Edukacijski dio sastoji se od izložbenih akvarija i terarija, s 14 vrsta

TOMISLAV MAKAJ

Pomalo sramežljivo, mogli bismo reći, dočekali su susjedi Međimurci u Čakovcu makedonski romski sastav Kočani orkestar. Tko je već pohodio koncerte ovih muzičara, za koje se priča da su se rodili s trubama u rukama, zna da se poslije njihovog nastupa dva ili tri dana odmara od upala mišića u rukama. Njihovi koncerti znaju potrajati i do 5 sati, a ruke su stalno u zraku. Makedonci koji često znaju nastupati i s kraljicom romske glazbe, svojom sugrađankom iz Skoplja Esmom Redžepovom, rijetko su u istom sastavu, a sviraju, naravno, romsku glazbu.

zmija, 20 vrsta paukova, zatim s gušterima, paličnjacima, kopnenim i vodenim kornjačama, škorpionima i kopnenim rakovima, a zastupljeno je i nekoliko minijaturnih tropskih akvarija. S obzirom na to da su sve te životinje kućni ljubimci, s njima će biti i njihovi vlasnici, od kojih će posjetitelji imati prigode doznati korisne informacije o držanju, ali i svim ostalim posebnostima.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović