RT_369

INTERVJU Prof. dr. Vjeran Strahonja: Fakultet nikako nije poduzetnička tvrtka

Stranice 6.-7.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 369 :: 14. lipnja 2011. :: www.regionalni.com

AKTUALNO Nakon pritvaranja varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka

Izbori u Varaždinu?

Gradska uprava i svi njezini odjeli funkcioniraju normalno, ističu u Gradskoj vijećnici KULTURA STANOVANJA

HITNA POMOĆ

Kupaonica kao pravi “relax prostor” doma Stranica 27.

Pet timova manje Jedan liječnik na 90.000 pacijenata

Stranice 2.-3.

Stranice 38.-39.

MIHAEL PLANTAK (12)

Glazbeni talent Mladi pijanist niže nagradu za nagradom Stranice 24.-25.

BIŠKUPEC

PLESOKAZ 2011. U KAZALIŠTU

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

U Varaždinu plesalo oko 200 djece i mladih Stranice 26.-31.

Žele graditi kuće, raste samo korov Vlasnici proveli privatnu urbanu komasaciju Stranice 4.-5.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Odlučan menadžment T7 Grupe P

italo me nekoliko kolega novinara ovih dana kako će se privođenje Davora Patafte, predsjednika Uprave T7 Grupe i “slučaj Čehok“ odraziti na poslovanje ovog poslovnog sustava, koji ukupno zapošljava 700 radnika.

Svima sam odgovorio na gotovo isti način: sva poduzeća iz T7 Grupe posluju bez zastoja i ostvaruju zacrtane poslovne planove. Čak štoviše, tvrtke T7 VIS, VIS KG i Patting bilježe rekordne proizvodne rezultate koji su utoliko značajniji jer su ostvareni izvozom njihovih proizvoda i usluga na više od četrdesetak tržišta Europe i svijeta.

Samo poduzeće T7 VIS ove će godine proizvesti rekordnih 130.000 suncobrana za najpoznatije svjetske brendove.

I u novoj proizvodnoj jedinici u Dugoj Resi obnovljena tekstilna djelatnost uglavnom je namijenjena proizvodnji za izvoz. Izvozna orijentacija poduzeća T7 Grupe i ovaj je put potvrdila sve svoje vrijednosti. odsustvu Davora Patafte, kormilo Grupe preuzeo je njegov otac, poznati gospodarstvenik Zdenko Patafta, koji je do nedavnog umirovljenja bio direktor uspješne tvrtke Schiedl - Hrvatska. On je zajedno s cjelokupnim menadžmentom odlučan nastav iti uspješno poslovanje i razvoj T7 Grupe te izvršavati sve obveze prema radnicima, poslovnim partnerima, klijentima, državi, bankama… Ta informacija ujedno potvrđuje poslovnu stabilnost i zrelost T7 Grupe, a sigurno će posebno obradovati 700 zaposlenih radnika u tvrtkama i njihove obitelji. Što god tko o tome mislio.

U

14. lipnja 2011., br. 369

OTKRIVAMO Posljedice uhićenja i pritvaranja varaždin

Čehok iz pritvora, a Varaždinci idu na izbore?

Ukoliko se potvrdi rješenje o Čehokovom pritvoru (i) zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela, teško da postoji i jedan drugi način da izađe iz Remetinca prije nego što da ostavku na mjesto gradonačelnika Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Izbori za gradonačelnika, a možda zatim i Gradsko vijeće, mogli bi se u Varaždinu održati već ove godine! Dogodi li se to uistinu, bit će to izravna posljedica potresa na varaždinskoj političkoj sceni koju su izazvala policijskopravosudna tijela uhićenjem gradonačelnika Ivana Čehoka u četvrtak, odnosno njegovim pritvaranjem u petak, nakon što mu je u Hrvatskom saboru, tek s dva glasa protiv i jednim suzdržanim, ukinut imunitet na prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva, čiji su članovi jednoglasno podržali takav zahtjev DORH-a, odnosno USKOK-a.

Grad umiruje Istina, zasad se u javnosti još ne vide veće posljedice uhićenja varaždinskoga gradonačelnika, koji je intenzivno bio predmet inte- Gradonačelnik Ivan Čehok prije nego što je u četvrtak odveden u Zagreb. Koga će ovlastiti da vodi Grad? resa nadležnih tijela zadnjih lipnja održati redovna sjedbodan Mikac obavljaju svoje nikako ne slažu. mjeseci. redovne poslove i orgaRazlog tome Ističući da je narušen ugled nica Gradskog vijeća, tako da nizirali su nesmetani Varaždina, koji će utjecati i nema potrebe za izvanredje i trud koji a gradsk rad uprave”, izvi- na razvoj grada, predsjednik nom koju priželjkuje HSLS, ali ulažu grada jestili su iz Grada varaždinskog SDP-a Vjeran i još neki. ski službeprav u Varaždina. nici, priRadelić javno je pozvao Čelno a m r o U Gradu Va - hoka da podnese ostavku je svega Kako iz pritvora? n ao i k a r i raždinu očekuju nj e g ov i „u interesu grada i građana, Iako ne postoji mogućnost on funkci radski da će Čehok vrlo ako ni zbog čega drugoga, smjene gradonačelnika od zamjeniskoro imenovati onda zbog razloga moralne strane Gradskog vijeća, odci Zlatko svi g i jednog od svojih prirode“.

Hor vat i nosno prestanka mandata odjel zamjenika za obavSlobodan U varaždinskom HNS-u ta- prije pravomoćne presude ili ljanje poslova gra- kođer smatraju da bi Čehok adekvatne odluke građana na Mikac, da donačelnika za vrijeme trebao podnijeti ostavku, ali referendumu, Čehokov odlagradska uprava svoje spriječenosti. normalno radi. O tome i svi oni u Gradskom vijeću zak s mjesta gradonačelnika su se iz Grada Varaždina oglai upravi koji su podržavali ipak je izvjestan. sili u petak. sporne odluke i time izgubili Naime, ukoliko se potvrdi Oporba za ostavku “Zbog spriječenosti dr. sc. rješenje o njegovom pr i“Nastavlja se realizacija kredibilitet.

Ivana Čehoka u obavljanju svih gradskih projekata koji Međutim, idu i korak da- tvoru (i) zbog opasnosti od dužnosti gradonačelnika po- su ugovoreni u proteklom lje. Tako su tijekom vikenda ponavljanja kaznenih djela, a duzete su sve potrebne mjere razdoblju i za koje postoji vođeni razgovori o mogućoj ne samo zbog opasnosti od da Grad Varaždin bude i dalje valjana dokumentacija i ugo- novoj većini u varaždinskom utjecaja na svjedoke, teško da organiziran i da normalno vorene obaveze”, naglašava Gradskom vijeću, a obrat postoji i jedan drugi način da funkc ioniraju sv i njegov i se u priopćenju iz Gradske prvenstveno očekuju od čla- izađe iz Remetinca prije nego odjeli. nova HSU-a, iako ni drugi nisu što da ostavku. vijećnice.

Nema nikakve blokade ili Da je tako, zorno svjedoči Iako iz gradske uprave stižu isključeni. zastoja u radu gradske uprave poruke koje bi trebale uvjeriti U HDZ-u smatraju da neće pravosudna praksa, između koja će i dalje pružati puni građane da je stanje gotovo doći do promjene većine u ostalih i u slučaju varaždinskih ser v is svojim građanima. pa redovno te da ne treba Gradskom vijeću. Predsjed- ginekologa te bivših direktora Zamjenici gradonačelnika nikakvih radikalnih poteza, nik varaždinskog HDZ-a Ivan Parkova i Varaždinskih vijesti Zlatko Horvat i mr. sc. Slo- oporbeni čelnici s time se Herman ističe da će se 27. koji nisu mogli izaći iz pitvora

Aktualno

14. lipnja 2011., br. 369

nskoga gradonačelnika Ivana Čehoka

3

DOZNAJEMO Cesta Varaždin opet otpušta

DOZNAJEMO

Zdenko Patafta preuzeo vodstvo T7 Grupe

Zdenko Patafta

Zdenko Patafta (otac Davora Patafte) preuzeo je vođenje T7 Grupom. Riječ je o iskusnom i cijenjenom poduzetniku, koji je prije umirovljenja 2008. godine bio direktor Schiedela Hrvatska, koji je utemeljio i vodio više od dvadeset godina, uključujući poduzeća koja su mu prethodila. Uz to, bio je i direktor regije Schiedel Jugoistok.

Zahvaljujući uspješnom vođenju tvrtki, kao gospodarstvenik, ali i kao čovjek, imao je izniman utjecaj na razvoj gospodarstva čitavoga kraja.

Njegovo preuz imanje vođenja T7 Grupe zbog novonastalih okolnosti,

n

jegovo preuzimanje vođenja T7 Grupe, prema ocjenama mnogih, jamstvo je daljnjeg razvoja i uspješnog poslovanja prema ocjenama mnogih, jamstvo je daljnjeg razvoja i uspješnog poslovanja poduzeća iz te grupacije.

Još 35 zaposlenika Ceste Varaždin, i to vozača, dobiva otkaze

Broj zaposlenih s 800 pao na tristotinjak! Štromar: Županija, gradovi i općine mogu pomoći privatnim tvrtkama samo pokretanjem projekata Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Još 35 zaposlenika Ceste Varaždin, i to vozača, dobiva otkaze, čime će se ukupni broj radnika koji su u svega mjesec dana ostali bez posla u jednoj od vodećih tvrtki u hrvatskoj niskogradnji popeti na 119.

Bez posla u Cesti i Zlatko Korpar Među djelatnicima Ceste Varaždin koji su nedavno dobili otkaz je i Zlatko Korpar, donedavno član Uprave.

- Direktora Korpara, koji je dva puta bio u pritvoru zbog sumnji vezanih uz poslove dok je još vodio Autoceste Rijeka - Zagreb, već su smijenili Francuzi, vlasnici poduzeća, koji su mu našli zamjenu iz Mađarske. Međutim, nas mora zabrinuti to što će bez posla ostati drugi zaposlenici - rekao je župan Predrag Štromar na zadnjoj sjednici Županijske skupštine.

Učinjeno

Slobodan Mikac, zamjenik

Zlatko Horvat, zamjenik

Ivan Herman, predsjednik GV

IZDVOJENO Bez relevantnih informacija niz dezinformacija

Koliko je osumnjičenih?

Nakon što je odveden u četvrtak iz Gradske vijećnice u pratnji istražitelja prema Zagrebu, varaždinski gradonačelnik i saborski zastupnik Ivan Čehok završio je dan kasnije u istražnom zatvoru Remetinec zajedno s Davorom Pataftom i Narcisom Huljev, čelnim ljudima T7 VIS-a. Zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela udruživanja za počinjenje kaznenih djela, zlouporabe položaja i ovlasti i poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti, USKOK je donio nalog o provođenju istrage i protiv još jedne osobe.

Međutim, za razliku od prije spomenutih osoba, za četvrtu ne samo da nije javno

rečeno o kome se radi, nego čak nije ni opisana njezina uloga u svemu! Sve što je zasad službeno poznato je

godina rođenja - 1954. To je izazvalo razna nagađanja o identitetu trećeosumnjičenog te njegovom statusu u postupku. Iako je bilo i drugih imena, najčešće su se u medijima spominjali bivši varaždinski gradonačelnik

te sudski vještak koji je procjenjivao nekretnine. Naime, u USKOK-ovoj obavijesti stoji da je četvrtookrivljena od „građevinskih vještaka tražila da izrade elaborate o procijenjenoj vrijednosti nekretnina, koje su trgovačka društva prodavala i mijenjala s Gradom Varaždinom, na način da navedu da je vrijednost zemljišta čiju su procjenu vršili znatno veća od tržišne“.

Međutim, još u četvrtak navečer razgovarali smo sa sudskim vještakom iz Varaždina rođenim 1954. godine koji je naglasio da se nalazi na godišnjem odmoru te da o aktualnim događanjima ništa ne zna!

prije nego što su dali ostavke.

Međutim, o ovakvoj opciji, čini se, u gradskoj vlasti još nitko ne razmišlja, niti je za sada smatraju mogućom. Bilo kako bilo, na političkoj sceni u Varaždinu valja očekivati

burna događanja, što pred sezonu godišnjih odmora nije uobičajeno. Mogućim Čehokovim odlaskom s (varaždinske) političke scene prilike se neće primiriti, budući da će se građani naći pred

ozbiljnom dvojbom: kome (sada) dati povjerenje jer za vođenje Grada nije presudno samo kritiziranje, već i znanje za rješavanje konkretnih problema i vođenje projekata od interesa za građane.

s

lužbeno se ne zna ni za što se sumnjiči četvrta osoba, koja nije u pritvoru

Da će se broj zaposlenika Ceste Varaždin smanjiti za 120, još je krajem prošle godine rečeno u varaždinskoj Gradskoj vijećnici prilikom razmatranja gospodarskih prilika. Tada je upozoreno da predstoji već drugo otpuštanje u godinu dana, zbog čega će ukupan broj zaposlenih pasti s gotovo 800 na 500-tinjak. Međutim, zbog nemogućnosti da dobije gotovo bilo kakav veći posao, broj zaposlenika pao je još više, tako da se danas kreće tek nešto više od tri stotine.

Zabrinutost za sudbinu tvrtke i preostale zaposlenike na posljednjoj Županijskoj skupštini posebno je pokazala njezina predsjed-

nica Dubravka Biberdžić, dok je dio vijećnika kao rješenje za poduzeća s teškoćama navela i izravnu pomoć s lokalne razine. To je, međutim, odbacio župan Predrag Štromar.

- Županija, gradovi i općine mogu pomoći privatnim tvrtkama samo pokretanjem

P

ZC, koji zapošljava 200-tinjak radnika, uspio je zaposliti 40 ljudi dobrih projekata, odnosno na druge načine na koje neće imati primjedbe AZTN i slične institucije. Primjerice, ras-

pisali smo javni natječaj za subvencioniranje kamata poduzetnicima, ali pojedinačna pomoć nije moguća - ustvrdio je Štromar.

Međutim, kako je dodao, pozitivno je to što druge varaždinske građevinske tvrtke zapošljavaju, poput PZC-a.

- Ovih dana taj je niskograditelj zaposlio još 40 ljudi, što je puno s obzirom na to da ima 200-tinjak zaposlenih. S obzirom na takvo poslovanje, vjerujem da će biti veliko zanimanje za 25 posto plus jedne dionice tog poduzeća koje će Varaždinska županija prodavati 15. lipnja - istaknuo je Štromar, napominjući da će cijena dionice biti nešto viša od 400 kuna.

ODJECI Završila revizija poslovanja Gradskih bazena Varaždin

Nepravilnosti u 2011., a možda i prije U poslovanju Javne ustanove Gradski bazeni tijekom ove godine revizija je utvrdila nepravilnosti. Doznajemo to od Gorana Jukića, predsjednika Upravnog vijeća ove gradske ustanove.

- Nakon što je revizor utvrdio nepravilnosti, na nama je da s njima upoznamo osnivača, Grad Varaždin. Isto tako će se s revizijskim nalazom upoznati i druga tijela - veli Jukić napominjući da će se pregledati poslovanje i ranijih godina, budući da postoje sumnje kako je nepravilnosti

bilo i ranije.

Na tvrdnje ravnateljice Gradskih bazena Natalije Žetko iz prošlog broja lista, reagirala je suspendirana djelatnica.

“Budući da sam na bolovanju, sve ove insinuacije i izjave u tisku mi samo otežavaju zdravstveno stanje, a za sve navode za koje me ravnateljica Ustanove gđa Žetko tereti mogu reći jedino da nisam radila ništa drugo osim onoga što mi je bilo rečeno od njene strane ili od strane zamjenika Ustanove,

Goran Jukić

radila sam sve po njihovim nalozima.

Nikakav novac nije ‘završio’ kod mene, a kod koga je, i mene interesira.”

4

Aktualno

14. lipnja 2011., br. 369

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

EU - napokon 7. 6.

Da bi dobili posao nastavnika, liječnika ili neko drugo mjesto u javnoj službi, čak 80 posto građana smatra da im je za to potrebna veza, tvrdi se u čudnom istraživanju Ekonomskog instituta. Naime, ono govori da mito najčešće traže liječnici i policajci, a da su pri vrhu nekorumpiranih - saborski zastupnici te predstavnici lokalne vlasti!? Dobre vijesti stižu nam u petak iz Bruxellesa, najavljuje Barosso.

OTKRIVAMO U Biškupcu su vlasnici zemljišta proveli

Dobili kazne za ko godina ne mogu g

8. 6.

Časni sude, nismo krivi, gotovo u glas su poručili optuženi u slučaju Spice: Polančec, Marinac, Šestak, Pavlović, Romac, Mladinić, Horvat te Marković. Tek što je počelo raspetljavanje Podravke, eto novog, možda još većeg, ali i značajnijeg zalogaja za nadležna tijela: Kosor traži sjednicu VNS-a o vlasništvu medija.

9. 6.

Ništa, ništa, sve je bilo korektno, to su neke stare stvari, rekao je Čehok napuštajući dom u pratnji istražitelja, a nekoliko sati kasnije i Gradsku vijećnicu. S pinklecom u ruci za – Remetinec. A u njega stiže i Sanader koji odjednom želi brzo izručenje. Slučajno se poklopilo ili…?

10. 6

. Građani Hrvatske, ulazak u europsku obitelj prvenstveno je vaš uspjeh, poručuje Barosso predlažući da se Hrvatska, nakon silnih muka i prepreka, pridruži EU 1. srpnja 2013. Bolje tada, nego nikada ili ranije, budući da članice spašavaju Grčku, iako rasprodaje gotovo sve da bi došla do 50 milijardi eura.

11. 6

. Sudionici povorke poklonika istog spola u Splitu gotovo kamenovani. No zato iz Njemačke stižu dobre vijesti: povrtne klice glavni su uzročnik epidemije često smrtonosnog soja E. coli od kojih je i manje oboljelih.

Napokon.

12. 6

. Zbog stradavanja civila srpske nacionalnosti, Merčep će ipak morati polagati račun pred sudom.

U Libiji tisuće mrtvih od početka sukoba, a američki kongresmen od Iraka traži povrat novca potrošenog tijekom okupacije?!

13. 6

. Za ratni zločin kod Pakraca dvojici bivših branitelja ukupno 27 godina zatvora, a ostali su oslobođeni. Što li čeka okrivljene u slučaju Spice, koji traže ispitivanje 115 svjedoka?

Bit će zanimljivo na zagrebačkom sudu, ne samo zbog ovog slučaja…

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Marija Prstec i Ivan Krajačić pokraj zemljišta na kojem je već trebao niknuti novi kvart

Vlasnici 73 parcele sami su naslijeđena polja pretvorili u gradilišta, ali čekaju da Grad nađe novac i izgradi ceste i svu drugu komunalnu infrastrukturu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Umjesto kuća, na njihovom zemljištu raste korov. U posljednje 2 godine drač se “razmahao” na 50.000 kvadrata zemljišta u Biškupcu, na 73 parcele na kojima su već naveliko trebali bučiti građevinari.

Napušteno zemljište uočio je i poljoprivredni redar Grada Varaždina od kojeg su vlasnici početkom lipnja dobili upozorenje da “srede” zemlju. Zašto se ne brinu o zemlji? Njihov odgovor nije jednostavan. - Mislili smo da ćemo već uređivati svoja vlastita dvorišta i saditi svoje vrtove – kaže Gordana Lach, koja se već 17 godina bori da na svojoj djedovini, naslijeđenoj njivi, izgradi kuću za koju su nacrti već lagano požutjeli.

Žuti nacrti Lach je jedna od vlasnika 73 parcele 50 tisuća kvadrata prenamijenjenog poljoprivrednog zemljišta na rubu grada, između Plitivičke, Sajmišne i Miškulinove ulice. - Davne 1994.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Zašto su zapuštena zemljišta problem?

Zapušteno zemljište je problem jer se na njemu širi korov, a najopasnija je ambrozija. Ta biljka uspijeva jer Varaždin leži na šljunkovitom tlu i u kombinaciji s visokim temperaturama naprosto “ludi”.

Osim toga, korov se širi na druge površine, a sa šikarama povećava se i broj životinja.

Ne samo da je sve više divljači - fazana i zečeva, već i miševa, štakora, zmija i drugih štetočina.

željeli smo na mojoj djedovini privatnih urbanih komasacija. sagraditi kuću. Nakon lokacij- Mene je ta cijela priča koštala i preko 50.000 kuna - nastavske dozvole i investiranja lja Lach. u programsku skicu Postupak komai elaborat, umjeh c a L sacije je potrasto građev in7 1 jao. Vlasnici ske dozvole je u a l i š o su se dogodobila sam potr a n a i n d vorili, upisaodbijenicu. u k go 0 0 0.0 li u gruntovParcelaciju 5 d o a , više nicu i njive ovog pociju a s a m su postale dručja moza ko i još ne građevinska rate rješavati adit r g zemljišta. Kosvi zajedno može načno, 20 05 . rekli su gradski Grad Varaždin je čelnici. U 6 godina pristao na prijedlog obilazila sam urede, okupljala vlasnike zemlje, vlasnika iz 2003. da kao inveodržavali smo sastanke s grad- stitor sagradi prometnice ukoskom upravom kako bi sve liko se oni odreknu zemljišta bilo u okviru plana i zakona i kojim će ceste prolaziti te da 2000. krenuli u jednu od prvih ih oslobodi plaćanja komu-

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

nalnog doprinosa ako će oni sami ili njihova djeca graditi sebi kuću.

Strpljenje na rubu Također, zatražili su od vlasnika da ostave u svom budućem kvartu i veliku zelenu površinu. To se još nije dogodilo. - 2005. kad su bili izbori obećali su nam komunalnu infrastrukturu. Ponovno smo ih na sebe podsjetili 2008. kako bi nas uvrstili u Program uređenja komunalne infrastrukture za 2009. Opet ništa. Izgubili smo strpljenje. Gledamo kako su unatrag 8 godina polja i livade u gradu pretvorena u građevinsko zemljište; Grad je na njima izgradio i danas gradi komunalnu infrastrukturu, a

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

14. lipnja 2011., br. 369

i prvu privatnu urbanu komasaciju

orov, a već 20 graditi kuće AMBROZIJA Grad kažnjava neodgovorne

Raščistili 1.210 hektara Iako najveći problem vlasnika nije uređivanje zemljišta, ako ga ne urede, slijedi im kazna. Njihov slučaj neuređenog zemljišta, jer iako je ono građevinsko, do trenutka promjene namjene tretira se kao poljoprivredno, samo je jedan od oko 100 upravnih postupaka koje je ove godine pokrenuo poljoprivredni redar zaposlen u Komunalnom odjelu Grada Varaždina Kazimir Kišasondi.

On je prošle godine bio vrlo efikasan i pokrenuo je 672 upravna postupka i natjerao ljude da urede 1210 hektara zemlje (1.210.000 m2). Samo 2 od njih svih oglušila su se na uređenje svojeg zemljišta pa su im izrečene novčane kazne.

Ove godine nastavlja. Kako je tek sezona počela, još nismo izrekli nijednu kaznu – rekao je Kišasondi.

Sam uočava jesu li neka zemljišta zapuštena - obilaskom terena ili po dojavi građana. Kazne za neodržavanje zemljišta po Zakonu su od 500 do 100.000 kuna ovisno o veličini zemlje, privatnom/pravnom vlasništvu, ali i vrstama prekršaja. Poljoprivredni redari relativno su nova stvar. Djeluju od srpnja 2009., preuzeli su dio posla poljoprivrednih inspektora po nalogu države.

Inače, zapanjujuća je činjenica da u našem malom gradu kao pr vo postoji čak 18.552.900 kvadrata poljoprivrednog zemljišta.

To znači da je poljoprivredni redar prošle godine riješio čak 6 % zapuštenih zemljišta, a ima ih još više.

Poljoprivredno je zemljište relativno ravnomjerno raspoređeno u prstenu grada.

za nas koji smo sami proveli i isfinancirali urbanu komasaciju, nema razumijevanja – ogorčena je Marija Prstec-Kopriva

prekosutra graditi na svom gradilištu rezultirala je korovom s početka priče. - Mi smo obrađivali svoju njivu, kosili smo je, ali kad je došlo do urbane komasacije, polja su postala parcele i prestali smo obrađivati svoju staru njivu, a do novog, dobivenog gradilišta niti ne možemo. Više ne znamo što je čije – dodao je Ivan Krajačić, čija je supruga Tatjana vlasnica. Ovo je ne tako jednostavna priča vlasnika koji ne uređuju svoje. Izgleda da će još neko vrijeme morati čekati da krenu u gradnju i primiti se kosilice ukoliko ne žele platiti kaznu za šikaru na zemljištu.

Kroz godine promatramo kako Grad ima razumijevanja za sve druge osim za nas”

“

koja cijeli proces prolazi za svoju braću. Kaže, ponovno su Grad na sebe podsjetili prošlog mjeseca na sastanku gradske uprave s vlasnicima zemljišta Grlice i Rakite, što bi za njih značilo početak komasacije toga dijela, a za svoje upite nisu dobili odgovor. Lakše bi došli do predsjednika Josipovića nego da nas primi komunalni pročelnik Marijan Bakulić. Moj brat, koji se želi vratiti kući nakon 40 godina života u Australiji, ne može se više načuditi ovoj, ne sporosti, već bezobrazluku gradske uprave – dodala je.

Nada vlasnika da će Grad sutra postaviti cestu i da će

Nema novaca Iz Komunalnog odjela stigao je odgovor da Grad nema novaca za njihove ceste, da su sve investicije svedene na minimum i da je jedini prioritet što se tiče nerazvrstanih cesta Kapucinski trg. - Opremanje nove zone zasad nije u planu, ali će se planirati u proračunu ukoliko se za to stvore financijske pretpostavke pri čemu će gradonačelnik i Gradsko vijeće utvrditi prioritete – objašnjava Bakulić.

Redar Kazimir Kišasondi

KRONOLOGIJA

2000.

vlasnici pokrenuli urbanu komasaciju

2004.

parcelacija gotova

2005.

dogovorili da Grad postavi infrastrukturu

2008.

dobili vlasničke listove

2011.

ne zna se kad će dobiti infrastrukturu, prijeti kazna za neodržavanje

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

14. lipnja 2011., br. 369

OTVORENO Prof. dr. Vjeran Strahonja, koji preuzima dužnost dekana Fakulteta orga

Fakultet nikako nije Nastavnici trebaju rješavati stvarne probleme društva, ali ne i zaboraviti osnovnu misiju, upozorava prof. dr. Strahonja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ugrožavaju li autonomiju visokog školstva nacrti zakona koje predlaže resorni ministar ili samo uvode nužne promjene u domaće visokoškolske institucije? O toj aktualnoj dvojbi, ali i drugim temama vezanim uz visoko školstvo, osobito varaždinsko, razgovarali smo s prof. dr. Vjeranom Strahonjom, koji će na jesen preuzeti dužnost dekana varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike.

Anarhistički koncept Uzrok sadašnjeg stanja je što niti Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa, niti sveučilišta, nisu na vrijeme odradili ono što su trebali.

Reforme na sveučilištima su nužne, ali prespore. S druge strane, Ministarstvo želi provesti veliki reformski proces u znanosti i visokom obrazovanju, ali isključivo promjenom zakona i bez odgovarajuće pripreme, financijskih sredstava i demokratske procedure, što su nužni preduvjeti takvih opsežnih reformi. Nije točno da Europa traži baš takve promjene.

Primjerice?

EU sigurno ne zanima unutarnje ustrojstvo sveučilišta ili sastav tijela koja njima upravljaju, nego učinkovit i održiv sustav, uklopljen u europski visokoškolski prostor. Osim toga, smatram da su se sve namjere novih zakona mogle ostvariti i u postojećem zakonskom okviru. Na primjer, postojeći zakonski okvir sigurno ne zabranjuje besplatno školstvo. Ako država ima novaca, svima može platiti troškove studija. Država je mogla riješiti i pitanje nadzora nad trošenjem novca. Nema formalnih zapreka programskim ugovor ima u kojima bi bili utvrđeni i mehanizmi nadzora izvršenja obaveza sveučilišta.

Prema ravnoteži S druge strane, treba reći da i u akademskoj zajednici postoji struja koja zloupotrebljava autonomiju sveučilišta te odbacuje mogućnost bilo kakvog usklađivanja s potrebama i polaganja računa društvu. To je anarhistički koncept koji mi je jako odbojan.

A pred kakvima je izazovima FOI? Prije svega, moramo prihvatiti kriterije produktivnosti, izvrsnosti i općenito kvalitete, koji vrijede u ostalim europskim državama. Ove

smo godine imali manje primjedbe državne revizije, a među prvima smo imali međunarodno povjerenstvo za reakreditaciju, a čeka nas i neovisna vanjska prosudba sustava kvalitete. država la Iako u prosjeku ne mog je već itanje dobivamo najbolje iip srednjoškolce iz riješit ra nad Hrvatske, vrlo rado z nad o novca, se uspoređujemo s jem najuglednijim institrošen eli tucijama, kao što je v zagrebački FER. Jako nja smo veseli kada čujeStraho mo od nekog poslodavca da su naši studenti jednako dobri ili bolji od njihovih, ili kad to čujemo s uglednih vanjskih institucija gdje studenti odu u razmjenu. U sljedećem razdoblju moramo pažljivije pratiti razvoj karijere naših bivših studenata i uspostaviti bolju suradnju s poslodavcima.

Kako doći, odnosno zadržati kvalitetu?

FOI treba postići ravnotežu u tri područja. Gospodarstvo i društvo u cjelini nas najviše procjenjuje kroz ono što završeni studenti znaju i mogu kad završe studij, odnosno kroz ishode nastave i kompetencije koje stječu. Drugo područje je znanstveno-istraživački rad, gdje se očekuje prepoznatljivost i mjeri znanstvena produktivnost, dok je treće transfer znanja u gospodarstvo kroz razvojne i primijenjene projekte. Naša znanstvena produktivnost nije dobra u odnosu na svjetske standarde, a nismo među vodećima ni na Zagrebačkom sveučilištu. Za to postoje objektivni razlozi, u prvom redu velika opterećenost nastavom. Postoje i subjektivni razlozi, kao što je nedostatna umreženost starije generacije nastavnika s kolegama u inozemstvu te nespremnost mlađih suradnika da određeno vrijeme provedu na stranim sveučilištima. Međutim, trudimo se. Da se naš trud i rad prepoznaje unutar Sveučilišta, govori i to da smo u posljednja tri mandata, uz aktivnosti po raznim tijelima, imali dva prorektora, a u zadnjem i kandidata za rektora.

To, naravno, nije zasluga generacije nastavnika koji danas rade, nego svih onih koji su tome pridonijeli od njegovih početaka prije gotovo pola stoljeća, uključujući i sve bivše uprave.

Stoji li FOI bolje kod transfera znanja u gospodarstvo?

Oko polovice našeg ukupnog prihoda dobivamo iz Strahonja: FOI treba postići ravnotežu u tri područja: obrazovanju, znanstveno-istraživačkom radu i transferu znanja u gospodarstvo

Intervju tjedna

14. lipnja 2011., br. 369

7

anizacije i informatike, govori o našem visokom školstvu, posebice varaždinskom

poduzetnička tvrtka državnog proračuna, a polovicu osiguravamo sami. Država pokriva tek dvadesetak posto materijalnih troškova. Većinu vlastitih prihoda čine školarine i prihodi od cjeloživotnog obrazovanja. Međutim, postoji i dio koji raste, a to su prihodi od projekta, kako domaćih tako i međunarodnih, prije svega onih u susjednim državama. U nešto više od godinu dana napisali smo četrdesetak projektnih prijava i ponuda, a trećina je prošla.

Vlastiti prihodi su preduvjet osiguranja odgovarajućeg standarda zaposlenika te stvaranja uvjeta za rad i razvoj. Međutim, za kvalitetu i uvjerljivost nastavnika još je važnije sudjelovanje nastavnika u rješavanju stvarnih problema gospodarstva i društva u cjelini. Pritom ne smijemo zaboraviti našu osnovnu misiju, nastavu i znanstvenoistraživački rad. Fakultet nije poduzetnička tvrtka.

Previše studenata Što vidite kao zadatke na području obrazovanja?

U prvu fazu bolonjske refor-

b

olonjski proces skratio je prosječno vrijeme studiranja, ističe Strahonja me ušli smo „na glavu“, tek djelomično pripremljeni, a pritom država nije osigurala potrebna financijska sredstva.

Bolonjska je reforma najvećim dijelom provedena na račun materijalnih uvjeta i plaća zaposlenika te školarinama naplaćenih od studenata.

Prva je faza bolonjske reforme završila na našem fakultetu uspješnije nego na mnogim drugim mjestima. Neki po-

FOI

Neophodna nova zgrada

Nužno je pratiti razvoj karijere bivših studenata te uspostaviti bolju suradnju s poslodavcima

Nužan jasan stav o novom Tehnološkom parku Tehnološki park je važan za razvoj FOI-a, a vrijedi i obratno. U SAD-u, Indiji, ali i bliskom susjedstvu imamo dokaze da informatička industrija nastaje blizu sveučilišta. I u susjednim zemljama imamo dokaze za to. Uobičajeno je da se trećina studenata zapošljava u tehnološkom parku ili jakoj tvrtki u susjedstvu. Projektu Tehnološkog parka pridružili smo se kad je prepoznato da takva institucija mora imati znanstveno-istraživačku komponentu. Uostalom, to je i uvjet za pristup

zitivni efekti su uočljivi, na primjer skraćivanje prosječnog vremena studiranja te smanjivanje broja studenata koji uz put otpadnu.

Negativno je što naši prostorni i kadrovski resursi nisu usklađeni s poslom koji moramo obaviti. Imamo previše studenata, ali to ne znači da moramo smanjiti njihov broj, nego zaposliti nove ljude, što zadnjih godina nismo mogli zbog zabrane zapošljavanja.

Na FOI-u imamo oko 2500 studenata i 110 zaposlenih, od čega je osamdesetak izravno u nastavnom procesu, po čemu smo izrazito dobri.

nekim fondovima. Tako smo danas jedan od triju osnivača Tehnološkog parka i naš interes u njemu nije financijska dobit. Tehnološki park je mjesto gdje mlada, inovativna poduzeća počinju s radom, a Grad može imati samo posredne financijske koristi od poreza iz dohotka i sl., a nikako od najamnine. Grad Varaždin bi trebao zauzeti i jasan stav o projektu novog Tehnološkog parka te o realno prihvatljivoj razini sufinanciranja projekta.

Naime, za razliku od nas koji imamo oko 25 posto administrat ivnog i pomoćnog osoblja, ima institucija gdje u administraciji i pomoćnim službama radi više ljudi nego

n

užni angažirani i otvoreni nastavnici, predani radu sa studentima, a ne čudaci u nastavi, što zacijelo nije dobro. Osim toga, pred našim mladim asistentima i znan-

stvenim novacima su drugačiji izazovi od onih s kojima se suočavala moja generacija.

Osim korektnog obavljanja poslova i u nastavi, danas je nužno tijekom ili poslije izrade doktorske disertacije barem pola godine provesti na nekom inozemnom sveučilištu. Jedini realni izvor financiranja znanosti postaju europski projekti, do kojih dostup nije lagan niti najboljima, a sve skupa treba uskladiti s obiteljskim obavezama. Na kraju, nama trebaju angažirani i otvoreni nastavnici, predani radu sa studentima, a ne nekakvi čudaci.

Što se tiče prostora, prilično smo skučeni. Naš studij je radno intenzivan, a mnogo aktivnosti se odvija u malim grupama.

Po tome smo sličniji tehničkim, nego društvenim fakultetima. Svaki kutak naše glavne zgrade je iskorišten. Od Grada Varaždina dobili smo zgradu bivše Glazbene škole na korištenje i upravljanje tijekom 50 godina i tako privremeno riješili svoje potrebe.

Međutim, nužno nam je potrebna nova zgrada, što je povezano s projektom kampusa sa zgradom od oko 14 tisuća kvadratnih metara korisnog prostora, gdje bismo mogli planirati svoje djelovanje u budućnosti. Vojna pekara dovoljno je veliki prostor, ali Grad tu ima neke druge planove. No dobili smo dio prostora starog vojnog poligona, južno od sportske dvorane na Dravi, na lokaciji koju Varaždinci poznaju kao Ribnjak. Sa svoje smo strane sve napravili i imamo novac za projekt, ali i dalje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i sve stoji. S obzirom na to da se takvi problemi u drugim sredinama ipak rješavaju, očito je da u Varaždinu nešto važno nedostaje.

Po mojem mišljenju, to je prepoznavanje razvoja visokog školstva kao jednog od strategijskih ciljeva Varaždina, osiguravanje uvjeta da se to ostvari te sposobna i angažirana gradska uprava koja takve projekte treba servisirati.

2.500 studenata je danas na FOI-u, koji ima 110 zaposlenih, od čega je osamdesetak izravno u nastavnom procesu, po čemu je izrazito dobar jer ima institucija gdje u administraciji i pomoćnim službama radi više ljudi nego u nastavi

14.000 kvadratnih metara korisnog prostora trebalo bi za kampus

40 projektnih prijava i ponuda napisano je na FOI-u u nešto više od godinu dana, a trećina je prošla

NAŠA POSLA Kampusi diljem Hrvatske

IZDVOJENO Treba li i kakvo bi trebalo biti varaždinsko sveučilište

Zašto nas zaobilaze?

Sveučilište - ljudi i intelektualni kapital

Javno visoko školstvo je sada koncipirano tako da se prije svega financira iz državnog proračuna. Svjedočimo da su kampusi napravljeni širom Hrvatske, a mi tu ništa nismo napravili. Naši lokalni političari nisu poduzeli dovoljno da država prepozna i financira visokoškolske projekte. To je njihov zadatak, a ne da svoju neučinkovitost kompenziraju na takav način da iz lokalnog proračuna financiramo zgrade ili troškove održavanja nastave na visokim učilištima. Dakle, uvjeti u Varaždinu moraju biti kao i u drugim sveučilišnim gradovima. Varaždin je jedini

sveučilišni grad u Hrvatskoj u kojem studentska prehrana nije dugoročno riješena i ozbiljna je prijetnja razvoju visokog školstva. Otvara se pitanje još jednog paviljona Studentskog doma jer su smanjene autobusne linije.

No lokalna samouprava ne mora graditi kampus niti studentski restoran, ali mora osigurati komunalno urediti zemljište, pristupne ceste i slično. Važno je istaknuti da zahvaljujući FOI-u kakav je sada u Varaždin dođe stotinjak milijuna kuna na račun državnog proračuna ili kućnih budžeta studenata koji ovdje studiraju.

Znamo li kuda idemo?

Pitanje osnivanja varaždinskog sveučilišta redovito se aktualizira prije izbora.

Međutim, osnivanje sveučilišta prelazi okvire jedne stranke ili jednog mandata.

To je pitanje strategijskog usmjerenja cijeloga grada i regije i tako ga treba postaviti. Osnovni formalni uvjeti za osnivanje varaždinskog sveučilišta postoje. FOI ima dva sveučilišna studija, a ukupno u Varaždinu postoje četiri. Po tome bismo već sada mogli osnovati sveučilište.

Važan preduvjet dugoročnog i održivog funkcioniranja sveučilišta je potpora lokalne

zajednice i lokalne politike, ali je važno da se lokalna politika pritom okani ideja o kadroviranju i sličnim zadiranjima u autonomiju sveučilišta, što u maloj sredini nije lako postići.

Ali čini mi se da varaždinsko Gradsko vijeće ima drugu ideju – do sveučilišta doći kupnjom dopusnice za medijsko sveučilište od jedne medijske kuće. Pritom se ne kupuje udjel u instituciji koja funkcionira, ima nekakve nekretnine, opremu ili zaposlenike, nego se kupuju „papiri“ do kojih je netko došao pod okolnostima koje

očito ne vrijede za druge, što je skandal koji prelazi okvire Varaždina. Poznata nam je i cijena takvog „sveučilišta“, a lakoća kojom su gradski vijećnici jednoglasno donijeli odluku da se uđe u takav posao je nepodnošljiva. Možda se radi o poduzetničkom poduhvatu o kojem nisam pozvan govoriti, ali u školstvu, zdravstvu i sličnim djelatnostima nema privatnog projekta koji ujedno nije od javnog interesa. Zato ponavljam da su sveučilište prije svega ljudi i intelektualni kapital, a ne dionice, prava i poslovne transakcije.

8

Život Zlatno doba

14. lipnja 2011., br. 369

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Očekivanja i razočaranja M nogi umirovljenici kao da se osjećaju manje vrijednima ako, na primjer, ne mogu ići na ljetovanje. Jer je ljetovanje opet postalo statusnim simbolom! Međutim, umjesto da se nepotrebno opterećuju, oni se mogu osjećati «in» i kad odlaze na izlete, plesne večeri, druženja i planinarenja, kao i kad uživaju u hladu na svom dvorištu s nogama uronjenim u lavor! U prednosti su jer su sačuvali dobro zdravlje i zdrav duh, ali i zato što usprkos svemu nisu izgubili svoj ponos i vjeru u sebe. Ipak, gospođa Marija B. iz Varaždina razočarana je svojom djecom. Smatra da su se djeca, kojima je cijeli život pomagala, trebala pobrinuti i omogućiti joj da bar pet dana provede na moru! No svoju želju, kao ni očekivanja, ova umirovljenica, kako nam je rekla, nikad nije spomenula svojoj djeci.

Jer, smatra, to bi oni sami trebali znati?! Možda i znaju. A možda i sami imaju teškoća s kojima ne žele opterećivati svoju mamu. Kad bi zajedno sjeli i porazgovarali, bilo bi sve puno jasnije. Ne bi bilo nerealnih očekivanja, ni velikih razočaranja. Pa bi i ljetovanje na varaždinskim kupalištima moglo biti «in»!

Mislim - još uvijek jesam

“

Govorilo se da će državne mature biti dovoljne za upis na fakultet, a sad mladi moraju opet rješavati testove!”

VJEKOSLAV KREŠIĆ, VARAŽDIN

DOZNAJEMO Sedmodnevni paket-aranžmani na moru koštaju od 1200 do 2000 kuna!

Kako s malom mirovinom na ljetovanje?

Ovih je dana oglasna ploča Udruge umirovljenika grada Varaždina zatrpana ponudama i reklamnim prospektima turističkih i putničkih agencija koje se bave organiziranjem ljetovanja umirovljenika. Njima se uglavnom nude povoljniji petodnevni i sedmodnevni paket-aranžmani u kvalitetnom hotelskom smještaju na poznatim jadranskim rivijerama, ali izvan glavne turističke sezone.

Cijene su u odnosu na špicu sezone uistinu povoljne, no jesu li i najpovoljnije za većinu

prosječnih umirovljenika, onih čije se mirovine kreću od 1.800 do 2.500 kuna mjesečno?

Teško na more Umirovljenici s kojima smo o tome razgovarali rekli su da je malo onih koji si mogu priuštiti ovakav oblik organiziranog ljetovanja, pa čak ni uz mogućnost obročnog plaćanja.

To je, smatraju, prihvatljivo za “srednji sloj”, a to znači za umirovljenike kojima je mirovina iznad 3.000 kuna.

Gospođa M.L. je, kao primjer,

usporedila svoju mirovinu s cijenom sedmodnevnog ljetovanja na moru.

- Kad gledate da u sklopu sedmodnevnog paket-aranžmana za, primjerice, 1.720 kuna dobijete prijevoz, smještaj, doručak i večeru u hotelskoj sobi, kao i dodatne sadržaje za odmor i rekreaciju, onda ponuda turističkih agencija za ljetovanje umirovljenika nije skupa. Ali kad bih taj iznos podijelila sa sedam, ispada da bi me to dnevno koštalo oko 250 kuna! Ne računajući, naravno,

džeparac koji moram imati.

I sad, kad računam da jedan umirovljenik s mirovinom od 1.720 kuna može preživjeti mjesec samo ako dnevno ne troši više od 57 kuna, onda je ovakvo ljetovanje, koliko god se činilo povoljnim, za nas još uvijek preskupo - izračunala je varaždinska umirovljenica.

Cijene ljetnih aranžmana koje nude turističke i putničke agencije, slične su. Tako na primjer petodnevni polupansionski paket-aranžman za umirovljenike u hotelu “Opatija” u

Opatiji u lipnju stoji 1.245 kuna, a isto takvo, ali sedmodnevno ljetovanje u hotelu “Pula” u Puli iznosi 1.695 kuna. Cijena sedmodnevnog polupansionskog ljetovanja u predsezoni i posezoni u hotelu “Biševo” u Komiži stoji 1.790 kuna, a u hotelu “Lišanj” u Novom Vinodolskom 1.390 kuna.

A ljetovanje na bazi sedam polupansiona u hotelu „Adria“ u Biogradu na moru u vremenu od 17. do 24. rujna za umirovljenike stoji 1.590 kuna.

Slično ljetovanje u Crikvenici, u

paviljonima AD Turres, može se dobiti po cijeni od 1.720 kuna po osobi u dvokrevetnoj te 2.095 kuna u jednokrevetnoj sobi, a na Murteru u hotelu „Colentum“, prije i poslije glavne sezone, stoji 2.000 kuna.

“All inclusive” usluge, u koje su uključeni doručak, ručak, večera – švedski stol, piće uz sve obroke, kao i popodnevni i noćni zalogaj, izvan sezone skuplje su po osobi za oko 400, a u špici sezone i do 600 kuna po osobi!

Nevenka SUHIĆ

14. lipnja 2011., br. 369

Oglas

9

10 Oglasi

14. lipnja 2011., br. 369

14. lipnja 2011., br. 369

Oglas 11

12 Općina Klenovnik

OGLAS

14. lipnja 2011., br. 369

Načelnik Izidor Gladović

DOZNAJEMO

Kreće obnova cesta i spomenika

Nove općinske prostore otvorio je prošle godine saborski zastupnik Ivan Jarnjak, a blagoslovio domaći župnik vlč. Josip Jagarčec

USPJEH Uz Blagdan sv. A. Padovanskog proslavljen je Dan općine Klenovnik

Otvoreni novi kružni tok i započete regulacije potoka U Klenovniku djeluje općinski dječji vrtić Latica, koji se prosječno brine o 30-ak mališana, za što se iz proračuna izdvaja 300.000 kn godišnje…

Unatoč slabijim poreznim prihodima, proračun Općine Klenovnik ostvaren je u visini od 2,3 milijuna kuna, od čega je 1,7 mil. kuna izvornih poreznih prihoda, što je smanjenje u visini od 12 posto u odnosu na 2009. godinu. Također, ove je godine evidentan pad od 20 posto prihoda od poreza.

Uspješni i u krizi To je posljedica recesijske krize u državi, pada zapošljavanja i smanjenja poreznih prihoda od 1. srpnja s 15 na 12 posto – istaknuo je između ostalog Izidor Gladović u svojem obraćanju uzvanicima na svečanoj sjednici održanoj u petak 10. lipnja, povodom Dana općine Klenovnik, koji se tradicionalno obilježava 13. lipnja.

- Proračunska sredstva općine korištena su transparentno, sukladno donesenim odluka-

ma i proračunu, te nije bilo nema zaposlenog pročelnika upitno podmirivanje izdataka jedinstvenog ureda, a tijekom za plaće jednog djelatnika na protekle godine javni radovi poslovima komunala te još rezultirali su zapošljavanjem dvije djelatnice u Upravnom 9 radnika s područja naše općine. Oni su uključivani u odjelu. Pored njih, komunalni red i servisiratu je i načeli ju sve potrebe javnih nik koji javn . ustanova vezano uz funkc iju 2010 i v o d održavanje zelenih obnaša ra u s i l a r i površina, javnih p r o zult e r m e j putova i komunalfesioavan j l š o p ne infrastrukture nalno. za s a Ukupni radnik ćine – rekao je načelnik 9 Izidor Gladović dotroš čja op davši da u Klenovko v i z a podru ovnik niku djeluje općinski plaće u Klen dječji vrtić Latica koji se općini na raprosječno brine o 30-ak mazini su zakonske odredbe od 20 posto izvornih lišana, za što se iz proračuna proračunskih sredstava. I to izdvaja 300.000 kn godišnje. usprkos tome što su nam Odnosno, čak 17 posto proprosjek podigli i zaposlenici računskih prihoda, a u finanu javnim radovima, za onaj ciranju vrtića participiraju i dio plaća koji im podmirujemo roditelji s 50 posto ekonomske iz proračuna Općine. Treba cijene koja trenutno iznosi znati da Općina Klenovnik 1.400 kuna po djetetu.

PRIMJER Sve više novca ide udrugama

U svim planovima građani imaju prioritet U općinskim planovima Klenovnika zastupljen je gotovo svaki segment društvenog života građana što možemo poduprijeti podatkom da je četvrtina proračuna namijenjena društvenim djelatnostima i udrugama građana. No, kako doznajemo, i putem zajedničkih projekata, u suradnji s Varaždinskom županijom osigurana su značajna sredstva, primjerice za besplatni prijevoz učenika i studenata u visini od 150.000 kn godišnje. Iz proračuna općine izdvaja se za pomoć rodiljama od 1.000 kn, daje se pomoć za nabavku dječje hrane i drugo. Treba znati da je za uređenje javne rasvjete s automatiziranim uređajem za njeno gašenje izdvojeno 102.504 kn, a za održavanje

nerazvrstanih cesta i puteva te zimsku službu izdvojeno je još 150.000 kn. Klenovnik je dobio i novi kružni tok, a za otkup zemljišta utrošeno je 90.000 kn (po cijeni od 9 kn/m2).

Od rekonstrukcije niskonaponske mreže do novih cesta dužini od 2,5 km, zacijevljena graba uz cestu u Plemenšćini u dužini od 70 m, te posađen perivoj javora. Uz to uređen je cvjetni kružni tok u centru, obnovljen i postavljen jedan pil na Marijinom putu, produženi su konzervatorski radovi na oltaru kapele sv. Wolfganga te je izgrađeno parkiralište i

drvena nadstrešnica uz školsko igralište za školsku djecu koja čekaju autobuse.

Nadalje, izgrađene i uređene su nove općinske prostorije na poslovnoj zgradi Općine u kojoj je i ambulanta opće medicine, a koja je vraćena sa zemljištem u vlasništvo Općine Klenovnik.

Također je izgrađen kružni tok i pješačka bankina od spojne ceste štuk. Izgrađeno je 200 m cjevovoda za priključenje na vodu zaseoka Ivaki.

Izgrađeno je i 800 m novog asfaltnog sloja na državnoj cesti prema Bitoševlju. Ove godine slijedi nastavak radova.

Izvršena je također sanacija

SPREMNI ZA EU

Održivi razvoj malih općina Iz dosadašnjeg možemo slobodno zaključiti da smo dosta radili, da smo ambiciozni i da želimo što spremniji dočekati raspoložive EU fondove i priključenje europskoj zajednici naroda – ustvrdio je Izidor Gladović napomenuvši da održivi razvoj malih općina kao Klenovnik, koja nije od posebne državne skrbi i živi isključivo od svog proračuna, ovisi o entuzijazmu i velikom radu načelnika i općinskih vijećnika koji ovdje žive i dijele sudbinu svojeg mjesta i ljudi. Također, načelnik očekuje da općinu neće ukinuti novim preustrojem lokalne samouprave.

Ivan Jarnjak

IZDVOJENO Projekti komunalne infrastrukture od velikog značaja za Općinu Klenovnik

Od projekata komunalne infrastrukture završilo se: napravljena je rekonstrukcija niskonaponske mreže i rasvjete u Vesi, izvedena je rekonstrukcija i javna rasvjeta u selima Lipovnik i Čeligi, uređen interijer grobne kuće novom opremom, iskopani odvodni jarci uz nerazvrstane ceste u

Kako doznajemo, u tijeku su pregovori općinskih čelnika sa ŽUC-om da se izvrši postava habajućeg sloja asfalta na županijsku cestu prema Plemenščini. Naime, postojeći nosivi sloj se raspada i potrebna je hitna intervencija završnim slojem. Općina Klenovnik uključena je u LAG Sjeverozapad i u projekt TZ Varaždina “Od dvorca do dvorca”, a u proteklom vremenu održana su 2 Marijina puta, kao dio hodočasničkog turizma. Produženi su ugovori s Ministarstvom kulture za obnovu oltarne slike u kapeli sv. Wolfganga i jednog pila Marijinog puta, a kompletan Marijin put ušao je u okrilje spomeničke baštine.

mosta u Plemenšćini – ŽUC, a uveden je i prijevoz učenika iz zaseoka Vukovoj i Plemenšćina.

Neki od kapitalnih projekata koji su u tijeku: asfaltiranje spojne ceste Dubrovec Donji – Dubrovec Gornji i odvojci i okamenjivanje obale potoka Vukovoj uz most Sv. Ivana.

STARI ZANATI

UNESC-ova povelja Općina Klenovnik vlasnica je i jedina u okruženju upravlja grobljem, što osigurava besplatan ukop za mještane, a načelnik ustraje da tako i ostane. - Zauzima se i za strategiju razvoja Klenovnika bez industrijske zone. Prioritet mora biti proizvodnja zdrave hrane te obnova tradicijskih obrta i zanata. Treba znati da je ovdašnje Medičarstvo Gladović Nedić za to primilo UNESCO-vu povelju. A razvoj male privrede, etno, hodočasničkog i zdravstvenog turizma, stvorit će kvalitetniji život našim mještanima – zaključuje Gladović.

Grad Lepoglava 13

14. lipnja 2011., br. 369

USPJEH Sadržajni, Drugi „Lepoglavski dani“ oduševili posjetitelje urbanog bisera Hrvatske

OGLAS

Grad za svačiji ukus!

Ta Lepoglava ljude veže i spaja…

kih srčeka Štand Martine Cujzek prepun licitars

Jesen i zima su još daleko, no veliki i mali članovi KUD-a “Pušlek” kao pravi domaći gospodari piljenje drva ne ostavljaju za zadnji čas

Organizator TKIC d.o.o, suorganizatori Turistička zajednica Sjeverno Zagorje i Turističko društvo Lepoglave Javnim snimanjem zabavno- glazbene emisije „Popevke i štikleci“ u petak 10. lipnja u Lepoglavi su počeli trodnevni - drugi Lepoglavski dani. Na ispunjenoj terasi restorana Ivančica, posjetitelji su četiri sata uživali u nastupima brojnih glazbenika i huncutarijama raspoloženog voditeljskog dvojca, Andreje Loparić i Kristijana „Kikija“ Petrovića.

Za sva čula Grad njegovane hortikulture koji se proslavio lepoglavskom čipkom i pavlinskim samostanom sagrađenim potkraj 14. stoljeća, poslije pretvorenim u zatvor, u dane vikenda pohodili su posjetitelji iz Hrvatske, Europe i svijeta kako bi uživali u bogatstvu ponuđenih sadržaja. Primje-

Skladno prožimanje povijesti, tradicije i suvremenog Uz Sajam turizma, enogastronomije i starih zanata, koji već tradicionalno budi zanimanje velikog broja posjetitelja, posebno atraktivan bio je Sajam minerala i poludragog kamenja.

U mnoštvu izloženih primjeraka, prvi je put hrvatskoj javnosti predstavljen dragocjeni australski opal te onaj pronađen u blizini Tuzle - jedinom nalazištu opala u Europi. Kome

rice, tijekom subote očekivalo ih je upoznavanje s bogatom tradicijom i jedinstvenostima lepoglavskoga kraja na 9. Sajmu turizma, enogastronomije i proizvoda starih zanata te na 3. Međunarodnom sajmu minerala i poludragog kamenja.

Uz niz popratnih atrakcija, već od 13 sati priređen je glazbeni program, prava zagorska veselica uz grupe Premium i Žar, a neki su pozornost usmjerili na rad umjetnika, sudionika 15. likovne stvaraonice „Na Rangerovom putu“. Gužve je bilo pod velikim šatorom gdje je otvorena izložba malih životinja, održana su sportska natjecanja, a i vatrogasci su širom otvorili vrata svojih spremišta s vozilima... Živo je ove godine bilo i kod „Lepoglavske hiže“ gdje su članovi KUD-a „Pušlek“ obučeni u

to nije bilo dosta, u ruke je mogao uzeti velike vulkanske bombe iz zbirke minerala Rudarske i kemijske škole u Varaždinu. Trgovi u Lepoglavi u dane vikenda bili su tematski (Trg čipke, starih zanata, starinskih jela, Trg UNESCO-ve baštine), a na Trgu umjetnika zapaženi nastup imao je Dražen Kuharović, koji umjetnička djela stvara motornom pilom…

narodne nošnje uprizorili život tradicionalne obitelji lepoglavskoga kraja u 19. stoljeću. I ne samo to. Naime, organizatori su spremili brojna iznenađenja pa i bogatu tombolu, a u Lepoglavi je

Leptir iz Laza

osvanuo i novi trg. O čemu se radi?

- Posjetitelji Drugih Lepoglavskih dana između ostalog mogu doznati da je Hrvatsko zagorje bogatije za još jednog UNESCO-vog štićenika. I to na našem trgu UNESCO-a, koji je uređen kako bi ljudima pokazali da u našem kraju postoje vrednote koje prepoznaje spomenuta specijalizirana agencija UN-a za intelektualna te etička pitanja na području obrazovanja, znanosti i kulture.

Jer pored lepoglavske čipke, UNESCO štiti drvene igračke koje potječu iz Laza te licitarske proizvode koje u našem kraju još jedino izrađuje obrt Slavice Gladović iz Klenovnika – istaknula je Nevenka Borovec Kihas, izvršni organizator Lepoglavskih dana.

Lijepo vrijeme izmamilo je obitelji

u šetnju

ađe Izložba malih životinja privlačila je najml

Tamburaši na štandu lovačkog društv a

I TOGA JE BILO Turistička manifestacija kulminirala je u nedjelju

Vođenje, a bez privođenja u „rešt“!

Tražila se majica više

Posljednjeg dana drugog izdanja zabavno-turističke manifestacije Lepoglavski dani, iz Varaždina je put Lepoglave izletnike vozio besplatni vlak.

Glazbeni program otvorio je Premium bend, slijedio je nastup etno grupe Zvirek i godišnji koncert Limene glazbe

Lepoglava. A vrijeme do večernjeg koncerta sastava Prva liga mnogi su kratili vođenim razgledavanjem kulturnih znamenitosti. Po prigodnoj cijeni od 15 kuna, moglo se, između ostalog, napokon doznati sve što ste oduvijek željeli znati o kaznionici u Lepoglavi:

kako je sve počelo, tko je sve bio, koga sve očekuju, sve o zatvorskom horoskopu, tko je kome smjestio pa čak i kako najljepše godine provesti u muškom društvu… - originalno i neponovljivo iskustvo koje je u jednom danu moguće doživjeti samo u Lepoglavi.

” cijevima Kuburaška udruga iz Višnjice s “dugim

14 Školstvo

14. lipnja 2011., br. 369

GIMNASTIKA Ekipa OŠ “Petar Zrinski” iz Jalžabeta osvojila n

Vrhunski sport Donacija Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec ravnateljici Prve gimnazije

Računalo i projektor za Prvu gimnaziju Varaždin - Odlučili smo pomoći eminentnoj obrazovnoj ustanovi u regiji čiji su nekadašnji učenici danas i zaposlenici Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec.

Svima bi moralo biti jasno da samo u stručno obrazovanom kadru i konstantnom obrazovanju leži svijetla budućnost za sve nas. Znanje pokreće svijet. Ovom donacijom Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec budući stručnjaci lakše će usvajati potrebna znanja – rekao je Predrag Šegović, direktor Perutnine Ptuj-Pipo Čakovec prilikom donacije prijeno-

snog računala i projektora u vrijednosti od 10.000 kuna Prvoj gimnaziji Varaždin.

Donacijom toj varaždinskoj srednjoj školi ova tvrtka nastavlja pomagati drugima.

- Uspješna poduzeća moraju poštovati potrebe okoline u kojoj djeluju i tako pokazati da su u društvu prisutna s konkretnim djelima, a ne samo riječima. Zato se konstantno trudimo na različitim po dručjima, ključnima za razvoj i napredak, doprinositi materijalno, ali i moralno - rekao je Šegović.

Državni prvaci iz Jalžabeta ponosni su na svoj uspjeh i već nastavljaju s treninzima kako bi i sljedeće godine bili najbolji

USPJEH polaznika Cisco akademije

Znam koliko znam

Mihael očekivao da će se plasirati na jedno od prva tri mjesta

- Sada znam koliko zapravo znam – rekao je Mihael Brenko, polaznik Cisco akademije, koja se održava pri varaždinskoj Elektrostrojarskoj školi. On je osvojio izvrsno treće mjesto na natjecanju NetRiders Hrvatska, koje organizira CARNet u suradnji s Cisco Networking Academy.

Cilj natjecanja, na kojem je snage odmjerilo ukupno 29 najboljih polaznika Cisco akademija iz cijele Hrvatske, je potaknuti polaznike i instruktore lokalnih Cisco akademija kako bi se postigao viši standard znanja u IT području i na područjima mrežnih tehnologija.

Uz teorijski dio o poznavanju s područja CCNA programa obrazovanja u području mrežnih tehnologija, natjecanje se sastojalo od praktičnog dijela, konfiguriranja mrežne opreme, izrade i testiranja kablova u kratkom vremenskom roku. Za Mihaela Brenka, kojem je mentor bio Antonio Kućar, uspjeh je bio očekivan.

- Samo natjecanje nije bilo teško i očekivao sam da ću se plasirati među prva tri.

Odličan uspjeh poticaj je za dalje - rekao je Mihael, inače

U RADNU KNJIŽICU CISCO akademija koja se održava u varaždinskoj Elektrostrojarskoj školi radi od 2008. godine. Traje 10 mjeseci, a u njezin rad mogu se uključiti i učenici 3. i 4. razreda Elektrostrojarske škole. Po završetku akademije polaznici stječu zanimanje projektant računalnih mreža, koje se upisuje u radnu knjižicu. student varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike koji se uključio u rad Cisco akademije na Elektrostrojarskoj školi kako bi stekao dodatno znanje s područja IT tehnologije.

Uz Mihaela, na natjecanju su sudjelovali polaznici varaždinske Cisco akademije Ivica Bes (mentor Antonio Kućar) koji je osvojio 15. mjesto te Luka Hrgarek (mentor Zlatko Kunštek), koji je bio 25. Osvojeno treće mjestu Mihaelu Brenku donijelo je plasman na međunarodno natjecanje na kojem prvih deset natjecatelja osvaja vrijednu nagradu – putovanje u SAD, u sjedište tvrtke Cisco Systems. (ihr)

Škola koja je dokazala da se upornim radom mogu postići vrhunski rezultati Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Učenici OŠ “Petar Zrinski” Jalžabet ponovili su tradiciju odličnih nastupa na državnom natjecanju iz gimnastike.

Profesor TZK Ante Sudec okupio je ek ipu koja se pokazala najboljom, a tek odnedavno jedan polaznik gimnastičke sekcije trenira i u klubu.

Svi su ostali članovi školske ekipe gimnastiku učili i trenirali isključivo u školi. Njihovi protivnici su iz gimnastičkih centara poput Osijeka i Ri-

jeke, a velika većina trenira i u gimnastičkim klubovima koji djeluju u tim gradovima.

Gimnastička ekipa OŠ Petar Zrinski Jalžabet pobijedila je sa 153,5 bodova, ispred Osijeka sa 152,8 bodova, i ekipe Rijeke s 152,4 boda.

Entuzijazam Gimnastičku ekipu OŠ Jalžabet čine Davor Filipašić, 7. r, Matija Magić 7. r, Karlo Cesarec 5. r, Danijel Šmrček 4. r, Robert Pačalat 4. r.

Oni su nastupili na parteru, preskoku, ručama i preči. - Vježbe su prilagođene školskom uzrastu i zadalo ih

je naše Ministarstvo - rekao je Ante Sudec. - Tako su tu muška špaga, premet strance, vage, visovi, raznoška sa zanoženjem i dr. Posebno su

!

gimnastički klubovi koji djeluju u okolici trebali bi se povezati sa školom i trenerom koji stvara gimnastičare

se istaknuli u vježbama na tlu, jedini su svi mogli napra-

viti špagu te na preči gdje su imali ocjene od 9,7 do 9,9 napomenuo je Sudec.

U posljednje tri godine ostvarili su napredak, ali i odlične rezultate.

Tako su prije tri godine bili četvrti, zatim drugi, a prošle godine također su bili državni pravci. S obzirom na sastav učenika u kojima nema učenika osmih razreda već su tu učenici od četvrtog do sedmog razreda, može se reći da njihovo vrijeme tek dolazi i da će još osvajati naslove državnih prvaka. To je ujedno i poziv gimnastičkim klubovima koji rade u

IDIVA 2011. Maturanti predstavili radove na 5. nacionalnoj iz

Inovativnost mladih Na 5. IDIVI 2011. izloženo je 20-ak maturantskih radova iz cijele Hrvatske Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Varaždinska Elektrostrojarska škola od 9. do 11. lipnja domaćin je 5. nacionalne izložbe maturalnih radova u području dizajna IDIVA 2011., koju zajednički organiziraju Društvo inovatora Varaždinske županije u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture Varaždinske županije i grada Varaždina.

Ništa bez ideje Cilj je ove manifestacije da se kroz sustavni rad s učenicima tijekom školovanja omogući da njihov trud bude predstavljen široj, pa i stručnoj javnosti. Time oni nesumnjivo izlaze iz anonimnosti, a njihova postignuća u kreativnom radu bivaju prepoznata i nagrađena.

Između dvadesetak radova učenika srednjih škola iz Zaboka, Čakovca, Varaždina, Oroslavlja, Pule, Splita, Zagreba te udruga iz Varaždinske županije i grada Zagreba koje se bave dizajnom, isticala se izuzetno atraktivna polica s rotirajućim člancima. Autorica spomenutog “komada” namještaja je Mirela Maček, maturantica Graditeljske škole Čakovec.

Njoj, te nekolicini njezinih kolega i kolegica, ovo je zapravo prvo predstavljanje.

Izložba se tradicionalno provodi pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada Varaždina, Ministarstva znanosti obrazovanja i športa te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Potonje ministarstvo poglavito ustraje

u nastojanjima da mladi talenti ne stanu samo na izložbama, već da se kod njih razv ija inovativnost i Hrvatskoj toliko potreban poduzetnički duh.

Ocjenjivanje izloženih radova obavila je tročlana sudačka

komisija koju čine renomirani stručnjaci iz područja umjetnosti i dizajna, a sve je na otvorenju IDIVA-e oduševio tamburaški orkestar Elektrostrojarske škole kojim rukovodi prof. Tibor Bün.

Školstvo 15

14. lipnja 2011., br. 369

aslov državnih prvaka ispred “velikih” škola

USPJEŠNI I. OŠ ima dva državna prvaka

aši iz škole MATIJA MAGIĆ, 7. razred

DAVOR FILIPAŠIĆ, 7. razred

ANTE SUDEC, prof.

TZK u OŠ Ljubeščica

“ “ “ Izgledalo je zanimljivo pa sam došao trenirati na nagovor prijatelja Vugrinca.”

Lijepo je to što radimo, možemo puno toga naučiti, a svi smo i dobri prijatelji.”

Na državnom natjecanju učenici su se istaknuli u vježbama na tlu i na preči.”

Najbolji od najboljih: Julijan i Filip s mentorom Ivicom Kolarićem

U robotici ih nitko ne može pobijediti Julijan je u Hrvatskoj najbolji u području projektiranja robota, a Filip u robotici Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Gimnastička ekipa OŠ Petar Zrinski Jalžabet trenira na spravama koje imaju i sve druge škole

okolici da uspostave odnose sa školom i trenerom koji je dokazao da jedna manja škola može ostvariti vrhunske rezultate zahvaljujući radu.

Treniraju tri puta tjedno po dva sata u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Profesor ZK Ante Sudec živi u Zamlaci, a predaje TZK i na OŠ Visoko, dok je u slobodno vrijeme

i trener u Plivačkom klubu Barok. Prije se bavio gimnastikom i bio je demonstrator na Kineziološkom fakultetu, pa je svoju ljubav prenio i na učenike.

zložbi maturalnih radova u području dizajna

i poduzetništvo

rao sam postaviti infracrvene više – rekao je Kolarić.

Osim što im u Hrvatskoj nema i fotosenzore, upravljati njima i omogućiti sigurno kretanje ravnih u području robotike, iza kolica kroz raskrižje. Uglav- Julijana, Filipa i drugoplasira- Konkurencija je bila nom, nije bilo kom- nog Ivana još je jedan uspjeh. raznolika, od onih , n plicirano ni teško, Na prošlotjednom međudržavkojima je bilo Julija , niti nešto što nom natjecanju RoboRescue, svejedno, do n a v I ne bih znao. koje je održano u Zagrebu i onih koji su Filip, eo u Od praktič- na kojem su snage odmjerili se doista iL d i v a D nog zadat- najbolji robotičari Hrvatske i trudili – laze d o l u ka teži mi Slovenije, Filip je osvojio prvo rekao je tanb ciljem: s I je bio test mjesto, Ivan drugo, a Julijan se Julijan im n i d t e e j z s – rekao je plasirao na šesto mjesto.

Martinčeodu a m i c Filip, koji je vić, učenik Japan itulu na natjecanju 7. c razreda Pokoriti Japance t pobijedio svog varaždinske I. Dok će se njihovi vršnjaci h i j l o b naj kolegu Ivana Ko- uskoro odmarati na ljetnim osnovne škole larića iz 8. b razreda praznicima, mladi robotičari iz koji je na državnom natjecanju mladih tehni- te škole, koji se plasirao na I. OŠ zasukat će rukave jer već čara osvojio prvo mjesto drugo mjesto.

5. srpnja odlaze u Istanbul na Na svoje državne pr vake svjetsko natjecanje robotičara. u području projektiranja ponosan je i njihov mentor Peteročlani tim I. OŠ, u kojem robota. univ. dipl. ing. elektrotehnike i su uz Julijana, Filipa i Ivana još profesor tehničke kulture na I. i David Preložiček iz 6. b te Leo Bez konkurencije Pešut iz 5. a razreda, predstavUz pismeni dio, Julijan je OŠ Ivica Kolarić.

- Na ovogodišnjem natjecanju ljat će Hrvatsku, a u Tursku odna praktičnom dijelu natjecanja prvo morao konstrui- Varaždinci su bili uvjerljivo laze samo s jednim ciljem: titulu najbolji, jer su u našim katego- najboljih uzeti Japancima koji rati robotska kolica.

- Prvo sam morao ispro- rijama svi drugi natjecatelji za već godinama ne silaze s trona gramirati da kolica dobivaju nama zaostajali za 15 bodova i ovog svjetskog natjecanja. određeni broj svjetlosnih signala. Putem kolica moraju zaobilaziti različite prepreJULIJAN MARTINČEVIĆ, ke, a pri dolasku na cilj mo7. C rala su reproducirati isti broj svjetlosnih signala kao pri Sretan sam i ponosan zbog polasku – objasnio je Julijan svih svojih dosadašnjih koji je jedini od svih natjepostignutih uspjeha, pa catelja uspio izvršiti svoj zatako i zbog osvojenog datak u za to predviđenom prvog mjesta na državnom vremenu. Julijan priznaje da natjecanju mladih tehničara. ga osvojeno prvo mjesto nije previše iznenadilo, ali ga je, kao i svi dosadašnji uspjesi, razveselilo.

FILIP KUZMINSKI, Njegov kolega Filip Kuz5. C minski iz 5. c razreda s natjecanja se vratio kao državni Natjecanje nije bilo prvak iz robotike. Njegov komplicirano, ni teško, zadatak bio je sastaviti roniti je bilo u pitanju nešto botska kolica i raskrižje, što nisam znao, ali od upravljati njima i prilagoditi praktičnog zadatka iz njihovo kretanje sa semaforobotike teži mi je bio test. rom na raskrižju.

- Na robotska kolica mo-

“ “

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti HUMANO

Posjetili „Ludbreško sunce“ Dvadesetak učenika 1. b i 2. l razreda varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole posjetilo je „Kuću sunca“ u Globočecu. Time je nastavljena suradnja koja je započela humanitarnom akcijom „Darovi prijateljstva“ uoči Blagdana svetog Nikole 2010. godine. S učenicima su u pratnji bile Danijela Strmečki, prof., i Martina Klinec, pedagoginja škole.

Učenici Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole prilikom posjeta darivali su štićenike udruge prigodnim poklonima, dok su štićenici uzvratili recitacijama i pjesmom.

Poseban poklon bili su i ručni izrađeni cvjetići koje su štićenici udruge izradili u sklopu kreativne radionice.

Danijela Strmečki

VARAŽDINSKE TOPLICE

Dođite na Aqua-fest U Varaždinskim Toplicama 18. lipnja bit će održana manifestacija pod nazivom Aqua-fest. Kao i prijašnjih godina, i ove će godine prostor rimskih iskopina biti pod opsadom domaćih i inozemnih sudionika i posjetitelja. Najviše se veselimo smotri ptujskih legionara, dolasku cara Konstantina u pratnji Nympha, zabavnim programima koji obuhvaćaju razne rimske igre i radionice, druženja uz izložbene štandove naših udruga i obrtnika, bogatu ugostiteljsku ponudu hotela Minerva, a sve to uz zvuke KUD-a „Željezničar“ te začinjeno natjecanjem u stand-up komediji. Na sam dan manifestacije u 16 sati održat će se natjecanje u izradi najboljih štrukli. Prijavite se u što većem broju na broj 098/284-052 (predsjednik TZ V. Toplice Hrvoje Potrebica), najkasnije do 15 sati na sam dan manifestacije.

Spomenka Gabrić

Lions club u N. Marofu Lions club Novi Marof osnovan je 11. travnja ove godine i prva je udruga u Novom Marofu posvećena isključivo humanitarnom radu. Za predsjednicu je izabrana Sunčica Hrenić iz Novog Marofa, dopredsjednici su Dario Poljak, Valentina Žugec i Tomislav Uroić, a tajnica je Katarina Pisačić. Osnovna djelatnost udruge je razvijanje i unapređivanje uzajamnog razumijevanja i poštovanja, zauzimanje za slobodu čovjeka te za kulturni i socijalni razvoj društva. Osobita pažnja pridaje se obitelji, bolesnim i nemoćnim osobama, zaštiti djece te humanitarnom radu.

Potvrdna svečanost Lions cluba Novi Marof “Charter night” bit će održana 17. lipnja u Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u Novom Marofu u 19 sati. Tijekom večeri bit će održana i humanitarna tombola od čije je prodaje sav prihod namijenjen Udruzi Sunce.

D.P.

Bravo učiteljice i maturanti!

Zahvaljujem generaciji učenika 1970./1971. OŠ Petrijanec na dolasku na proslavu 40 godina male mature, učiteljicama na super držanju, maturantima na super izdržljivosti i ponašanju, na prelijepoj atmosferi, glazbenicima na dobroj zabavi, kao i domaćinu restoranu Zelendvor. Hvala svima!

Odbor za proslavu, Pavao Hudoletnjak

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

14. lipnja 2011., br. 369

ČITATELJI PIŠU Rođendan proslavio najstariji stanovnik općine Sračinec

Punih 97 godina Ivana Martinca U četvrtak je u svom domu smještenom samo nekoliko kuća od Doma kulture u Sračincu rođendan proslavio Ivan Martinec.

No nije ovo bio bilo kakav rođendan. Naime, gospodin Ivan rođen je davne 1914. godine, na samom početku I. svjetskog rata. S 97 punih godina on je i službeno najstariji živući stanovnik općine Sračinec. Iako je slabo pokretan i ograničen u komunikaciji, izgleda dobro i relativno zdravo. Gospodin Martinec cijeli je svoj radni vijek proveo u varaždinskom VIS-u gdje je radio od 1936. godine do umirovljenja i skupio 42

godine radnog staža. Usput se, kako

je to onda bilo uobičajeno, bavio i poljoprivredom.

Kako ovaj jubilej ne bi prošao nezamijećen, pobrinulo se vodstvo Općine Sračinec, načelnik Božidar Novoselec, zamjenik Krunoslav Lukačić te predsjednik vijeća Davor Majcen, župnik Siniša Dudašek te vrijedne žene iz

udruge Kap dobrote. Svi su oni darivali gospodina Ivana kako bi mu dani starosti protekli lakše i ugodnije.

Na ovaj način Općina i udruga Kap dobrote djeluju zajedno od početka 2011. godine čestitajući rođendan osobama starijim od 80 godina kojih na području općine ima čak 180.

Iako se u Sračincu može doživjeti i ovakva duboka starost, ono što veseli je da su demografski pokazatelji u općini Sračinec pozitivni. Više rođenih nego umrlih, po popisu stanovništva više od 300 novih stanovnika općine od posljednjeg popisa i veliki broj novorođene djece (samo u ovoj godini oko 35) mogu razveseliti vodstvo Općine – dokazi su ovo da je u Sračincu i Svibovcu lijepo živjeti!

Zvonimir Mikašek

OBLJETNICA Okupila se zadnja generacija bivše muške i ženske gimnazije

Proslavili 55. godišnjicu mature!

U subotu su u varaždinskom Hotelu Turist 55. godišnjicu mature proslavili maturanti nekadašnje muške i ženske varaždinske Gimnazije. I ne samo da je kuriozitet ova obljetnica, nego i činjenica da su upravo oni bili i posljednja generacija učenika iz tadašnja tri muška i dva ženska razreda. Naime, nedugo nakon što su maturirali, ukinuti su odvojeni razredi i varaždinska Gimnazija je s novom školskom godinom 1956./57. počela upisivati učenike u mješovite razrede.

Međutim, nekadašnja odvojenost u školskim klupama nikad ih nije sprečavala da se svih ovih godina zajedno druže i svake pete godine obilježe svoj maturalni jubilej. I ovog su se puta u gimnazijskim školskim klupama našli polaznici iz svih pet razreda, a u srdačnim susretima sa sadašnjim, kao i nekadašnjim njihovim profesorima,

među kojima su još uvijek s njima prof. Bosiljka Paska te profesori Müller, Kovačić i Ožeg, prisjećali su se svojih školskih dana, ali i varaždinskih dogodovština, koje su i za njih već “povjestice”.

U razgovoru s nekima od njih doznali smo da su tadašnji maturanti skromnije i teže živjeli od današnjih, da su mnogi do škole putovali vlakom, rano se dizali i kasno vraćali, kao i to da su profesori bili puno stroži od sadaš-

njih. Sve to, međutim, još je više poticalo njihovu motiviranost za učenjem, pa je iz te generacije više od 50 posto učenika završilo više ili visoke škole i fakultete.

Nakon razgledavanja varaždinske Gimnazije, “55-godišnjaci” obišli su i Varaždinsko groblje, gdje su za sve kolege i kolegice, kao i svoje profesore, položili vijence i zapalili svijeće.

N.S.

ČITATELJI PIŠU Na 32. memorijalu M. Kolarića 70 natjecateljskih odjeljenja

Ukupno najbolji članovi DVD-a Biškupec Trideset i drugim memorijalom Mirka Kolarića, učitelja hrvatskog vatrogastva, održanim u subotu 11. lipnja u Varaždinu, nastavljena je bogata sezona natjecanja hrvatskih vatrogasnih postrojbi u 2011. godini. Ovogodišnje je natjecanje na stadionu Sloboda u Varaždinu, koje ujedno slovi kao najkvalitetnije na nacionalnoj razini s obzirom na uvjete za organizaciju natjecanja, okupilo ukupno 70 natjecateljskih odjeljenja

iz svih krajeva Lijepe Naše.

Po ugodnom sunčanom vremenu tijekom cjelodnevnog vremena vatrogasci u dobi od 16 do 70-ak godina natjecali su se u izvođenju brzinske vježbe spajanjem različitih elemenata vatrogasne opreme te štafetnoj utrci na 400 metara. S obzirom na to da je Grad Varaždin stalni pokrovitelj ovog natjecanja, pokale je najuspješnijim odjeljenjima uru-

čio dr. Ivan Herman, predsjednik Gradskog vijeća Varaždina, dok su nazočne prigodno pozdravili i načelnik Hrvatske vatrogasne zajednice mr. Željko Popović, predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonko Biškup, županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Kovaček, predsjednik Gradske vatrogasne zajednice mr. Tomislav Bogović te predsjednik domaćina DVD-a Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu Mirko Svetec. Prijelazni pehar za sveukupno najbolji rezultat osvojio je DVD Biškupec, ukupno najbolji u najmasovnijoj muškoj A kategoriji, ali ujedno najuspješniji i u ženskoj B kategoriji.

Stjepan Kovaček

14. lipnja 2011., br. 369

Oglas 17

18 Poslovni svijet

14. lipnja 2011., br. 369

NAŠA POSLA Otvoren stečajni postupak nad nekad uglednim te jednim od najstarijih drvoprerađivača u nas

Nakon tvrtki kćeri u stečaju i Mundus d.d.

Nakon što je u stečaj otišlo desetak njegovih tvrtki kćeri, a bez posla ostalo 400-tinjak zaposlenika, stečajni postupak otvoren je i nad Mundusom, matičnim, nekada uglednim poduzećem te jednim od najstar ijih i najvećih drvoprerađivača u našoj zemlji čiji počeci sežu u XIX. stoljeće.

Prijedlog za otvaranje stečaja podnijeli su članovi Uprave Mundusa na čelu s Franjom Konjevićem, koji je na kraju zapošljavao sedam ljudi, zbog nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti.

Međutim, prema prokaznom popisu imovine predanom varaždinskom Trgovačkom sudu početkom lipnja,

knjigovodstvena vrijednost imovine veća je od vrijednosti nepodmirenih, a dospjelih obveza evidentiranih u redoslijedu naplate, tako da sud nije utvrdio prezaduženost kao stečajni razlog. Nasuprot tome, prema podacima FINA-e, Mundus ima nepodmirenih dospjelih obveza većih od 14 milijuna kuna, a prema

podacima banke u neprekidnoj je blokadi od 106 dana.

Budući da je za otvaranje stečajnog postupka dovoljan jedan od zakonom predviđenih stečajnih razloga, među kojima je nesposobnost za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, otvoren je stečajni postupak u kojem je stečajni upravitelj Stanko Makar.

Kuda nakon stečaja?

I TOGA IMA Nakon stečaja i prodaje, Ciglana Cerje Tužno radi bolje nego ikad

Proizvodnja opeke veća 25 %, a prodaja čak udvostručena!

U Ciglani Cerje Tužno danas je 58 zaposlenih, što je također više nego što je bilo u vrijeme otvaranja stečaja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Svega pola godine nakon što je kupljena tijekom stečajnog postupka otvorenog zbog blokade računa od 18 milijuna kuna, odnosno tri mjeseca nakon ponovnog pokretanja proizvodnje, Ciglana Cerje Tužno danas radi bolje nego ikada u svojoj povijesti. Zoran je to primjer da stečaj ne mora biti kraj poduzeća, štoviše da može značiti i njegov uzlet, ukoliko se na vrijeme pokrene, a tvrtka stigne u prave ruke.

Tržište loše, ali ide - Tržište je i dalje u lošem stanju. Rijetki su novi projekti u građevinarstvu jer su krediti skupi ili ih nema. Dok se to ne sredi, bit će teško.

Međutim, zadovoljan sam s postignutim, kako s proizvodnjom, tako i prodajom.

Kapacitet proizvodnje je 10 milijuna opeke normalnog formata, što je za četvrtinu više nego ranije te najviše u povijesti ciglane. Prodaja nam je u mjesec dana udvostručena. Uz to, danas u Ciglani Cerje Tužno radi 58

zaposlenika, što je deset više nego ranije - ističe Branko Šimec koji je zajedno sa sinom Dubravkom prodao Agrokoru 42 posto vlasništva u Ciglani Zagreb, a zatim je za 36,5 milijuna kuna preko poduzeća Ciglane Šimec kupio Ciglanu Cerje Tužno.

Sami modernizirali Nakon kupnje, kako doznajemo od voditelja proizvodnje Valdija Brajkovića, krenulo se u modernizaciju proizvodnje radi tehnološke optimizacije sušenja i pečenja opeke.

m

odernizacijom proizvodnje potrošnja energenata smanjena 10 posto - Uloženo je više od deset milijuna kuna. Imali smo velike zahvate, tako da smo rekonstruirali gotovo cjelokupni pogon. Uveli smo nove tehnologije, posebice one koje povećavaju učinkovitost i smanjuju utjecaj na okoliš.

Tako je, uz ostalo, postavlje-

Izvoz u Sloveniju i Mađarsku Ciglana Cerje Tužno proizvodi 19 vrsta opeke, što je također više nego ranijih godina, a u planu je daljnje povećanje vrsta proizvoda.

- Ciglana Cerje Tužno ima tradiciju dugu više od 150 godina. Poznato je ime ne samo na hrvatskom, nego i širem tržištu. Danas izvozimo u Sloveniju i Mađarsku, pa prethodnih godina i

Naknada štete od odgovornih?

Ne isključujemo mogućnost naknade štete u Aquacityju, ukoliko se utvrdi kaznena odgovornost, rekao je Slobodan Mikac, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, osvrćući se na stanje u tom poduzeću.

- Ostalo je za riješiti dio dobavljača, a iz gradskog proračuna isplaćena su potraživanja zaposlenika koje je preuzelo poduzeće Nedblam, zakupac Aquacityja - pojasnio je Mikac, dok je sindikalist Franjo Veble najavio povlačenje prijedloga za stečaj.

GRAD VARAŽDIN

Prodane oranice i zgrada Grad Varaždin prodao je oranice u Ulici M. P. Miškine te nekretninu u P. Preradovića. Za potrebe širenja proizvodnih pogona, putem javne licitacije tvrtka Gumiimpex-GRP kupila je dvije oranice ukupne površine nešto veće od dvije tisuće kvadrata za 108.600 eura, odnosno 50 eura po četvornome metru. Prodana je i nekretnina u Preradovićevoj ulici 10, koja se sastoji od poslovnog prostora površine 40,75 kvadrata s pripadajućim zemljištem, kao i poslovnog prostora površine 329,70 kvadrata s pripadajućim zemljištem.

Kupio ju je Jozef Vučaj, vlasnik zlatarsko-filigranskog obrta, za 2,8 milijuna kuna.

HGK VARAŽDIN

U modernizaciju proizvodnje uloženo više od deset milijuna kuna

na najmodernija Siemensova oprema za struju. Sve to radili su naši zaposlenici, izuzev projekta vanjskog biroa. Zahvaljujući ulaganjima uspjeli smo za desetak posto smanjiti potrošnju plina i električne energije koje čine 67 posto cijene opekarskih proizvoda - doznajemo od i Dubravka Šimeca, direktora Ciglane Cerje Tužno, koji uspjeh pripisuje trudu zaposlenika, ali i podršci lokalne zajednice i Varaždinske županije.

AQUACITY

na područje bivše države.

Stoga radimo na tome da uskoro krene prodaja u BiH. Poznati smo po kvaliteti, širokom asortimanu proizvoda koje prodajemo pod markom Uniterm - veli Vjekoslav Bajić, komercijalni direktor, napominjući da se tržište lagano oporavlja, ali pravi oporavak očekuje tek kroz dvije godine.

O fondovima rizičnog kapitala Kako financirati poslovne projekte kapitalom rizičnih fondova, koji su od 2000. do 2006. uložili 270 milijardi eura u 56.000 tvrtki EU, bila je tema seminara u HGK Županijskoj komori Varaždin. Osim što smanjuju izloženost bankama, menadžeri takvih fondova pružaju tvrtkama - korisnicima savjete za postizanje poslovnih ciljeva.

Prava odluka Odnosi s javnošću u znanosti O

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

dnosi s javnošću u znanosti su specifični zato što obuhvaćaju kompleksne znanstvene teme o kojima je potrebno izvijestiti javnost.

U nekim slučajevima znanstvenici i novinari dobro surađuju, ali u dosta situacija novinari i/ili urednici ne uviđaju važnost pisanja o znanstvenim temama. Novinari očekuju odgovore na pitanja, žele emocije u priči, žele „junaka dana“, traže kontroverze, žele velika otkrića, ograničeni su prostorom ili minutažom. Znanstvenici rade u ritmu istraživanja, gledaju na

istraživanje neutralno i usmjereni su prema cilju istraživanja. Znanstvenici nisu medijski stručnjaci, a s druge strane ne mogu svi medijski stručnjaci kompetentno pisati ili govoriti o znanosti. Isto tako, urednici tradicionalnih medija nisu pretjerano zainteresirani za teme iz znanosti, barem ne na svakodnevnoj razini, jer te teme ne prodaju novine, ne privlače dovoljno velik broj slušatelja, odnosno gledatelja. Većina medija se ne trudi dovoljno da znanost, inovacije i razvoj postanu središnje teme. Međutim,

problem se može sagledati i s druge strane, znanstvenici često ne vide važnost popularizacije znanosti, a oni koji i vide ne znaju na popularan i razumljiv način približiti znanost javnosti. Njihova poruka treba biti jasna i jednostavna, trebaju izbjegavati strogo znanstveni rječnik koji šira publika ne razumije i staviti naglasak na konkretne implikacije znanstvenih otkrića i istraživanja. Vrlo važno je da znanstvenici budu uključeni i u šire aspekte društva jer, da se podsjetimo, misija visokoobrazovne institucije je:

1) podučavanje, 2) istraživanje i 3) služenje društvu. Ovu treću misiju društvo često zaboravlja i žalosno je da je se prisjetimo samo dok politika upetlja prste u odluke koje se direktno odnose na prve dvije misije. U zaključku, nakon ovih nekoliko crtica koje sam navela, poslužit ću se citatom koji kaže: „Direktni dijalog s javnošću mora postati uobičajeni, sastavni i obavezni dio procesa istraživačkih aktivnosti i procesa donošenja političkih odluka u istraživanju i znanosti, a ne nešto što je dobro ili preporučeno raditi“.

Poslovni svijet 19 OGLAS

14. lipnja 2011., br. 369

Ako ste komunikativni, odlično funkcionirate u timu, orijentirani ste prema klijentima i motivirani za postizanje rezultata s ciljem suradnje s postojećim i pronalaženjem novih klijenata u prodaji i promociji svih vrsta osiguranja, pridružite se HOK Osiguranju kao:

DOZNAJEMO Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Glavni ured Varaždin

HOK na novoj lokaciji

PRODAJNI SAVJETNIK - više izvršitelja (m/ž)

PRIPRAVNIK - više izvršitelja (m/ž) Ako ste iskusni u poslovima prodaje osiguranja te posjedujete vlastiti portfelj, pridružite se HOK Osiguranju kao:

ZASTUPNIK U OSIGURANJU - više izvršitelja (m/ž) AGENCIJA ZA ZASTUPANJE/ POSREDOVANJE U OSIGURANJU Za sve profile tražimo izvršitelja na području grada Varaždina i Varaždinske županije.

Smatrate li da vaš profesionalni profil odgovara navedenim uvjetima, kontaktirajte nas na telefon 042/660-500 ili svoj životopis pošaljite na e-mail adresu posao@hok-osiguranje.hr ili poštom na adresu: Hrvatska osiguravajuća kuća d. d.

Odjel ljudskih potencijala Ivana Lučića 2 a (Eurotower) 10000 Zagreb

ka Optujs , 25 2/660 . l te 04 /660 42 500 i 0 w.hokw 501, w anje.hr osigur

Hrvatska os igur ava juća kuća d.d. bavi se poslovima svih vrsta neživotnih osiguranja na cjelokupnom teritoriju RH. Oslanjajuć i se na po stojeću bazu klijenata, strategija je ostvariti visoku specijalizaciju u svim vrstama osiguranja.

S tim ciljem Društvo je

provelo procese reorganizac ije, redizajna postojećih i definiranja novih proizvoda te razvoja i implementacije prodajnih kanala.

Najbolja usluga Pos t at i d io hr v at ske svakodnevice pružajući najbolju uslugu i istinski osjećaj sigurnosti svojim

osiguranicima kako bi se opravdalo ukazano povjerenje, visoka specijalizacija u osiguranjima od odgovornosti te stvaranje respektabilne financijske institucije na temeljima hrvatskog znanja i kapitala, koja će biti snažan subjekt hrvatskoga gospodarstva, samo su neki od ciljeva ovog osiguranja.

Da bismo se pr ibližili

tom cilju, HOK osiguranje neprestano radi na povećanju broja prodajnih mjesta i poslovnica. Jedna od njih upravo je otvorena u Varaždinu, na novoj lokaciji – u Optujskoj 25. Za sve informacije, s punim povjerenjem možete im se obratiti na tel. 042/660 500 i 042/660 501, ili na www.hok-osiguranje.hr

20 Oglasi

14. lipnja 2011., br. 369

DOZNAJEMO Javno snimanje popularne emisije VTV Televizije u Lepoglavi

I Lepoglavčani uživali uz “Popevke i štiklece” VTV Televizija ove sezone “Popevke i štiklece” mogli emitira zabavno-glazbenu uživati i brojni posjetiteemisiju “Popevke i štikle- lji “Lepoglavskih dana”.

Na terasi restorana ci”, koja je stekla veliku “Ivančica” pred popularnost i omigotovo tisuću ljena je kod brojije s i m e posjetitelja nih gledatelja e n e j l nastupila u raznim snim vi u su brojna k r ajev ima a l g poznata Hr vat ske. u Lepo su V TV u glazbe Uz studijm . a 7 r 1 g o k pr na imeske emisije eta p u e j organiziralevizi 4. lipnja u n a , a l i e T bila je to no je i nei2 lipnja 05 sati i odlična koliko javnih : 0 2 mogućnost snimanja, pa da se predstasu tako minuve razne udruge lo g v ike n da uz

koje djeluju u Lepoglavi i okolici te njihovo stvaralaštvo koje je svakako vrijedno posebne pažnje.

Voditelji Andreja Loparić i Kristijan Petrović pobrinuli su se i za humorističke dodatke, sa svojim je “Pobožnim vuglecom” nastupio i velečasni Maksimilijan Herceg, a puno su pljeska dobili i veterani hrvatske estrade Radek Brodarec i Duško Lokin. Emisije snimljene u Lepoglavi u programu su VTV Televizije u petak 17. lipnja i 24. lipnja u 20:05 sati. (vp)

Crna kronika 21

14. lipnja 2011., br. 369

I TOGA IMA Suđenje Dubravku Medvedu za izbjegavanje carinskog nadzora

Za ljekarnu krijumčario lijekove iz inozemstva Prvooptuženi Medved najprije je radio kao carinik, a nakon gubitka posla kao temeljni policajac, što mu je olakšavalo krijumčarenje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

150

dva puta su Medveda otkrili kada je u vozilu krijumčario lijekove i medicinske proizvode, za što je dobivao i po 150 eura za svaki od tri kofera s lijekovima čija je vrijednost iznosila nekoliko tisuća eura. Prvi put je 2. srpnja prošle godine zatečen na graničnom prijelazu Macelj kako u svom vozilu marke Volkswagen Jetta neovlašteno i bez prijave carinskim službenicima prevozi veće količine raznih lijekova.

Medveda, međutim, nije zabrinjavalo to što je zatečen kod izbjegavanja carinskog nadzora. Naime, deset dana kasnije cariniku na graničnom prijelazu Cvetlin rekao je da nema robe za carinjenje, iako je u prtljažnom prostoru svog osobnog automobila Suzuki skrivao veću količinu lijekova i preparata.

preko granične crte iz Slovenije u Hrvatsku bez prijave carinicima prevozio veće količine raznih lijekova, vitaminskih preparata i drugih pripravaka te medicinskih potrepština. To je radio za potrebe ljekarne Lobopharm, iako nije imao nikakvu dozvolu i odobrenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode, kao ni Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za uvoz veće količine lijekova i medicinskih proizvoda čija je manipulacija, prijevoz i trgovina ograničena.

Policijski i carinski službenici

Krijumčarene lijekove i preparate, kako tvrdi Županijsko državno odvjetništvo, Medved je dostavljao trgovačkom društvu Lobopharm. Njegovu suvlasnicu Snježanu Frebel tereti se da je nagovorila Medveda da uz novčanu naknadu preveze unaprijed pripremljene količine lijekova i medicinskih proizvoda, iako je znala da je za većinu nužna dozvola i plaćanje carina, a za dio je promet i ograničen. Medved je lijekove preuzimao u Sloveniji ili Austriji te ih švercao u Hrvatsku bez plaćanja carine i potrebnih dozvola Agencije za lijekove i medicinske proizvode te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Policajcu i bivšem cariniku na graničnom prijelazu Macelj Dubravku Medvedu na varaždinskom je Županijskom sudu odgođeno suđenje za izbjegavanje carinskog nadzora i zlouporabu droga zbog bolesti drugookrivljene Snježane Frebel, suvlasnice ljekarne u Zagrebu i Essenu.

Još od 2007.

Medveda, koji je najprije radio kao carinik, a nakon gubitka posla kao temeljni policajac, optužnica tereti da je u više navrata od 2007. do srpnja prošle godine za dogovorenu novčanu naknadu

eura za svaki od tri kofera s lijekovima koji su bili u vozilu

Jetta, Suzuki...

Zbog toga što nije plaćao alimentaciju za sina, 43- godišnji otac bit će pr ijavljen za kazneno djelo povrede dužnosti uzdržavanja. Policijski službenici Policijske uprave varaždinske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 43-godišnjakom sa šireg ivanečkog područja. Utvrdili su da postoji osnovana sumnja da od 16. kolovoza prošle pa do početka lipnja ove godine nije poštovao pravomoćnu presudu Općinskog suda u Varaždinu po kojoj je dužan plaćati uzdržavanje za svojeg 11-godišnjeg sina, čime ga je oštetio za iznos od oko 10.700 kuna uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu.

Bez alkohola u - diskoteci

Krijumčareni lijekovi oduzeti u srpnju ove godine na graničnom prijelazu u Cvetlinu

IZDVOJENO Među lijekovima i oni na popisu psihotropnih

Zlouporaba droga ili nešto drugo?

Osim za izbjegavanje carinskog nadzora, Medveda se tereti i za zlouporabu opojnih droga jer je među gomilom krijumčarenih lijekova bilo i nekih za smirenje koji su na popisu psihotropnih tvari, poput Ansilana i Xanaxa.

Međutim, njihove količine i vrijednost gotovo su zanemarive u odnosu na količine ostalih krijumčarenih lijekova. Primjerice, kada je prvi put zatečen u krijumčarenju, Medved je prevozio dvjestotinjak kutija lijekova od kojih

su u svega tri bili oni s popisa psihotropnih tvari ukupne vrijednosti od nekoliko dese-

o

d dvjestotinjak oduzetih kutija lijekova, svega tri na popisu droga taka eura.

Usprkos tome, kao i činjenici da su i ti lijekovi bili namijenjeni za ljekarne, državno je odvjetništvo podignulo

optužnicu i za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga.

Očigledno, više nego u objektivnom stanju stvari, razlog za to vjerojatno treba tražiti u činjenici da bi za tih nekoliko kutijica optuženi mogao dobiti višestruko veće kazne zatvora nego za krijumčarenje svih ostalih lijekova. Naime, dok je za izbjegavanje carinskog nadzora zapriječena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godine, kazne za preprodaju droga kreću se od tri do 15 godina.

PRIMJER Krapinsko-zagorska županija ne miri se sa stanjem željeznice

S gradiliša uzeli sve

Župan zatražio prijem u HŽ-u Zbog stanja željezničke infrastrukture i prometa na području Krapinsko-zagorske županije, župan Siniša Hajdaš Dončić zatražio je prijem u središnjici nacionalnog željezničkog prijevoznika nakon kojeg očekuje poboljšanja na tom području.

Gl avne teme s astanka bile su rekonstrukcija pruge Savski Marof – Kumrovec, zatim povećanje kvalitete i broja vlakova te rješavanja pješačke komunikacije željezničkog kolodvora u Zaboku, koji je treći najprometniji kolodvor u Hrvatskoj.

Prijava zbog alimentacije

PU MEĐIMURSKA

NAŠA POSLA

S gradilišta sv injogojske farme u Črncu Biškupečkom nepoznati je počinitelj otuđio veću količinu betonskog željeza, cementa, električnih kablova i nekoliko desetaka litara nafte iz radnog stroja Meteor Grupe, ukupne vrijednosti oko 5.300 kuna.

Budući da je zabilježen niz krađa s gradilišta u Varaždinskoj županiji i šire, policija upozorava da je nužno obratiti veću pažnju na samozaštitno ponašanje, odnosno da izvođači radova spremaju sve predmete koji bi mogli postati predmetom kaznenog djela.

DOZNAJEMO

Radna grupa sastavljena ljezničko-cestovne signaliod predstavnika Krapinsko- zacije na pružnom prijelazu zagorske županije, HŽ, ŽUC, u Poznanovcu.

- Tražili smo da PU K Z Ž i Hr vatskih Uprava za cecesta provjerila je zbog stovni promet stanje sigurnoprihvati naš sti na svih 96 ilne s pr ijedlog, željezničko cije, a r t s i ali naž a cestovnih dmin projekt a lostmoram pr ijel az a u i v r p j a izraziti nežupaniji i ov zi a l o r p predložila još e zadovoljn v i t a r stvo tipr ior itetno ist admin reke jekom i rješavanje br z inom iznajugroženijih. prep davanja suglaKrapinsko-zagorsnosti, jer sva ta ska županija i dalje čeka suglasnosti HŽ-a za procedura predugo traje. osiguravanjem dodatne že- Potrebno je previše usugla-

šavanja, što s Ministarstvom što s Hrvatskim željeznicama.

Krapinsko-zagorska županija već nekoliko mjeseci čeka dozvolu za ugradnjom led-dioda u Poznanovcu, za što sredstva već mjesecima stoje osigurana.

Nažalost, zbog silne administracije, ovaj prvi projekt još prolazi administrativne prepreke i čeka na realizaciju.

Izrazio sam nezadovoljstvo dinamikom rješavanja ovog problema od strane Hrvatskih željeznica – veli župan Hajdaš Dončić.

Nakon uobičajenih akc ija testiranja alkoholiziranosti vozača uz prometnice, Policijska uprava međimurska odlučila je preventivnu akciju „Noć bez alkohola“ provesti u - diskoteci.

Tako je tijekom noći sa subote na nedjelju od 22 do 2 sata u disco clubu „Šampion“ u Domašincu promovirano točenje bezalkoholnih pića promidžbenim lecima, a zainteresirane posjetitelje njezini su službenici alkotestirali na promotivnom pultu te im dijelili nagrade.

PROSVJED

Traka za skretanje!

Dio mještana općine Sv. Ilija koji žive uz državnu cestu Varaždin - Zagreb, točnije u Tomaševcu, prosvjedovao je u četvrtak zbog načina na koji se preuređuje prometnica na dionici koja prolazi njihovim mjestom. Zbog čestih nesreća i radi sigurnosti građana, a osobito sigurnosti školske djece, traže uređenje trake za skretanje iz Zagrebačke ulice u Ulicu Vladimira Nazora, kao i obavezno postavljanje cijevi za oborinske vode i nogostup od Tomaševca do Križanca.

Dopisi s tim zahtjevima, kako doznajemo od vijećnice u Općini Sv. Ilija Jasne Blagus, poslani su još 2004. i 2007. godine Općini Sveti Ilija i Hrvatskim cestama. Budući da od toga nije bilo za sada koristi, mještani su se odlučili za peticiju i prosvjed, zbog čega su stali radovi, a promet se odvija jednim prometnim trakom.

22 Oglasi

14. lipnja 2011., br. 369

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU, J. Križanića 33, Varaždin temeljem članka 77. zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), Statuta Veleučilišta u Varaždinu i Odluke Stručnog vijeća Veleučilišta u Varaždinu od 20. svibnja 2011. godine objavljuje

NATJEČAJ ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU STUDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2011./2012.

Veleučilište u Varaždinu u akademskoj godini 2011./2012. upisuje sljedeće stručne studije u trajanju od 3 godine (180 ECTS-a): 1. ELEKTROTEHNIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka elektrotehnike 2. PROIZVODNO STROJARSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka strojarstva 3. MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka multimedijske i grafičke tehnologije 4. TEHNIČKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka tehničke i gospodarske logistike 5. GRADITELJSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka građevinarstva 6. SESTRINSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva Broj studenata koji će se upisivati su:

1. UVJETI UPISA Upis u I. godinu studija na Veleučilište u Varaždinu u akademsku godinu 2011./2012. moguć je na dva načina: I. na temelju položene državne mature, odnosno prijave putem internetske stranice www. postani-student.hr II. na temelju razredbenog postupka.

A.) Pravo upisa REDOVITIH STUDENATA na sve studijske programe Veleučilišta u Varaždinu imaju samo oni pristupnici koji su se prijavili za upis na prvu godinu studija putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr.

Sve informacije vezane uz način vrednovanja ocjena iz srednje škole, predmete koji čine obvezni dio državne mature možete pronaći na internetskoj stranici www.postani-student.hr Studij Sestrinstva – dodatna provjera znanja Na studiju Sestrinstva za upis REDOVITIH STUDENATA provest će se dodatna provjera znanja iz anatomije i fiziologije.

Rezultati temeljem navedene dodatne provjere znanja će biti uvršteni u ukupne bodove ostvarene temeljem bodovanja Nacionalnog informacijskog sustava, temeljem čega će se pristupnici rangirati za upis na redoviti studij Sestrinstva.

Dodatna provjera znanja biti će 15. lipnja 2011. godine na Veleučilištu u Varaždinu u 09:00 sati.

Konačnu prijavu za redoviti stručni studij potrebno je izvršiti do 13. lipnja 2011.

Troškovi dodatne provjere znanja iznose 300,00 kuna i uplaćuju se na žiro račun Veleučilišta u Varaždinu broj 2360000-1101737753 (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku “za razredbeni ispit-Sestrinstvo”).

B.) Pravo upisa IZVANREDNIH STUDENATA na sve studijske programe Veleučilišta u Varaždinu imaju pristupnici koji su se prijavili putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr, kao i temeljem razredbenog postupka kojem mogu pristupiti osobe koje su završile četverogodišnju srednju školu.

Razredbeni postupak za upis na stručne studije provodi se bez razredbenog ispita, a temelji se isključivo na vrednovanju ocjena iz srednje škole (opći uspjeh svih 4 razreda srednje škole i na maturi).

2. PRIJAVE I UPISI A.) Svi pristupnici za upis putem sustava državne mature – REDOVITI I IZVANREDNI STUDIJ (osim pristupnika za redoviti upis na stručni studij Sestrinstva) dužni su pravovremeno izvršiti prijavu i odabir liste prioriteta prema kalendaru utvrđenom od NISpVU. Pristupnici za redoviti upis na stručni studij Sestrinstva dužni su svoju prijavu izvršiti do 13. lipnja 2011. za I. (ljetni) rok UPIS će se provoditi: - za I. (ljetni) rok od 11. – 15. srpnja 2011. godine, 13:00 – 17:00 - za II. (jesenski) rok 20. – 22. rujna 2011. godine, 09:00 – 12:00 B.) Svi pristupnici za upis temeljem razredbenog postupka – IZVANREDNI STUDIJ - dužni su izvršiti prijavu na Veleučilište u Varaždinu, putem obrasca Prijave koju mogu podići u studentskoj službi ili na web stranici Veleučilišta u Varaždinu www.velv.hr PRIJAVE se primaju: - za I. (ljetni) rok od 01. lipnja – 15. srpnja 2011. godine, 10:00 – 14:00 - za II. (jesenski) rok od 01. – 09. rujna 2011. godine., 10:00 – 14:00 Uz PRIJAVU (IZVANREDNI STUDENTI) treba priložiti: 1. Obrazac za prijavu 2. Original ili ovjerena preslika svjedodžbe o maturi ili završnom ispitu 3. Original ili ovjerena preslika četiri razreda srednje škole 4. Original domovnice i rodnog lista (ukoliko na rodnom listu nema označenog OIB-a, potrebno je priložiti dokument na kojem je isti označen) 5. Dokaz o uplati troškova razredbenog postupka, u iznosu od 300,00 kn uplaćenih na žiroračun Veleučilišta broj: 2360000-1101737753 (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku opisa “za razredbeni postupak”).

6. Poštansku omotnicu (format A4) sa točnom adresom pristupnika i markicom u vrijednosti 13 kn Prijave bez traženih priloga neće se zaprimati.

Prijave se predaju osobno ili šalju poštom na adresu: Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, HR – 42000 Varaždin – Studentska služba UPIS će se provoditi: - za I. (ljetni) rok: od 14. – 16. lipnja 2011. godine, 10:00 – 14:00 od 28. – 30. lipnja 2011. godine, 13:00 – 17:00 a svaki sljedeći termin upisa biti će redovito oglašavan na web stranicama i oglasnim pločama Veleučilišta.

- za II. (jesenski) rok 12. – 15. rujna 2011. godine, 13:00 – 16:00 Obrasci potrebni za upis dobivaju se u Studentskoj službi Veleučilišta. Uz popunjene obrasce pristupnici prilažu odgovarajuće dokumente (ako nisu predani kod prijave), dvije fotografije formata 4 x 6 cm, uplatnicu na iznos 300,00 kuna (redoviti i izvanredni studenti) za troškove upisa (uračunati obrasci, indeks, osiguranje i studentska iskaznica) i potvrdu o uplaćenim troškovima školarine ( za izvanredne studente).

3. TROŠKOVI ŠKOLARINE ZA IZVANREDNE STUDENTE Cijena školarine za izvanredne studente u akademskoj godini 2011./2012. iznosi 7.370,00 kuna za sve studije, osim za odjel „Sestrinstva“ gdje cijena školarine iznosi 9.240,00 kuna.

OBAVIJESTI Sve potrebne informacije mogu se potražiti na adresi: Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Studentska služba I. (studiji: Elektrotehnika, Proizvodno strojarstvo i Graditeljstvo) ili na tel: 042/ 493-364, te Studentska služba II. (studiji: Multimedija, oblikovanje i primjena, Tehnička i gospodarska logistika i Sestrinstvo) ili na tel: 042/ 493-363, odnosno na web stranici www.velv.hr

Urbana kultura 23

14. lipnja 2011., br. 369

PARK MLADIH

Četvrti “OFF LIMITS” Pod vodstvom varaždinske udruge za promicanje ekstremnih sportova Kičma Brejkers, dana 25.

6. 2011., uz pomoć Grada Varaždina, održat će se po četvrti put natjecanje pod nazivom “OFF LIMITS”.

Samo natjecanje održat će se u centru Varaždina, točnije - u Parku mladih.

Discipline koje će biti su skateboarding i bmx, a kao dodatni sadržaj bit će streetball natjecanje i promocija Gunu projekta.

Naime, Gunu projekt osnovao je akademski slikar grafičar Luka Bunić, rodom iz Zagreba, ali već dugo živi i djeluje na području Varaždina kao promotor skateboardinga i art kulture.

Cilj Gunu projekta je kroz likovne koncepte dati mladim genercijama primjer i pozitivnu poruku, odnosno potaknuti ih na sport i druženje.

Off limits počinje u 11:00 sati i pozvani su svi i stari i mladi, a nakon samog natjecanja održat će se after party u Saxu kao i proglašenje pobjednika svih disciplina.

Dođite i osjetite još neistraženu energiju ekstremnih sportova na ovom području.

Filip Svetec

BUDIMPEŠTA U kolovozu najveći europski festival

Idemo na Sziget! Art/media EU/for/i/ja

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Ako dosada niste čuli za najveći festival centralne Europe, Sziget festival u Budimpešti – možemo samo poručiti – gdje ste živjeli dosad?

Po 19. put na otoku Obudai usred mađarske prijestolnice okupit će se oko 300.000 ljudi željnih zabave. Od 1993. kroz ovaj moderni Woodstock prošlo je više od 5 i pol milijuna fanova, a organizirano je gotovo 18.000 programa. I ove godine “sigeterijance” očekuje hrpa dobrih stvari.

Na pop-rock main stageu ponovno će se od 8. do 15. kolovoza izmjenjivati najpopularnija imena festivala. Među njima su The Chemical Brothers, Amy Winehouse, Dizzee Rascal, Interpol, Smash Mouth, Gogol Bordello, Flogging Molly i La Roux. Na world music sceni, već znanoj mješavini zvukova sa svih kontinenata, izredat će se i Goran Bregović, Oi Va Voi i Ska Cubano. Ljubitelje metala i žestokog zvuka razveselit će imena Judas Priest, Motörhead i Deftones.

Tu je i Party arena za ljubitelje elektronike, a prvi put otvara se Europe stage s bendovima europskog podrijetla. Svi znaju, na Sziget se ipak ne ide radi muzike, nego radi atmosfere.

Ulaznica je ove godine ostala na lanjskoj cijeni – 170 eura

O Denis Peričić, mr. sc.

Djelić prošlogodišnje atmosfere

N

N

Amy Winehouse

Chemical Brothers

ako želite kampirati na otoku (preporučujemo) i 30 eura manje bez kampiranja. Karte možete kupiti i preko hrvatskog

Eventima. Podsjećamo, Budimpešta je jeftina i od Varaždina je udaljena samo 300 kilometara.

Više na www.sziget.hu.

DJ Pierce, Josh Somen i D-Name na terasi Gradske sportske dvorane Varaždin, popularne Arene. Zvijezda spektakularnog eventa bit će planetarno popularni DJ Pierce iz Kölna. Vrhunski profesionalac Varaždincima i njihovim prijateljima dobro je poznat po nezaboravnim nastupima na kultnom Exhibit ion

o EU. ato i sve naše rasprave o ovoj temi djeluju kao da ih vode klinci, kao u onoj strašnoj uvodnoj emisiji kad su o tome debatirali kandidati za miss i mistera Hrvatske. e čudi što se bojimo EU, jer svatko se boji nepoznatog, a o EU znamo malo ili ništa.

Trebalo bi već jednom reći da svi koji su ušli u EU danas žive bitno bolje nego prije. Trebalo bi reći da nam neće ukrasti naše resurse. Neće, jer je već sve pokradeno i rasprodano, a to nije napravila EU, nego naši lijepi Hrvati. I to baš zato jer nismo imali zaštitne mehanizme EU. eće nam Europljani uzeti našu kulturu, jer smo nju sami srozali, a niti naše svetinje, poput Domovinskog rata, jer smo i to već sami dobrano popljuvali. Ne brinem se ni za duhovne tradicije, jer ne vidim da je Italija postala manje katoličkom. dricanje od dijela suvereniteta je tehničke prirode (i nije nepovratno). To su učinile i Velika Britanija, i Francuska, i Njemačka, pa nisu zbog toga postale manje sile. Štoviše. akođer, članstvo u EU omogućit će primjenu standarda koji će spriječiti pljačku i otimačinu te omogućiti njihovo uspješno sankcioniranje, kao i pravednije suđenje onima koji su za to možda nepravedno optuženi. Na koncu, uvjeren sam da će se sada razmotriti i neke prestroge odluke međunarodne zajednice (konkretno, one u Haagu). igurno – daleko smo od euforije. EU jest grozan administrativni monstrum i stup svjetskoga korporatizma, ali protiv svjetskog korporatizma moguće se boriti samo unutar njega, jer jedine alternative su Iran, Sjeverna Koreja i Mijanmar. A oni mi baš i nisu neka fora.

Z

DOBRE VIBRACIJE Dance Factory – Open Air Arena u utorak 21. lipnja na Dravi

Mnogi fanovi vrhunske klupske i elektronske plesne glazbe znaju da Varaždin ima odličnu klupsku scenu, a zaslugu za to ima iskusna ekipa koja stoji iza DJ kolektiva DFC - Dance Factory Croatia s brojnim sljedbenicima na Facebooku (http://www.facebook.com/ dancefactorycroatia). Misija im je širiti dobre vibracije i urbanu plesnu glazbu, a ovu ljetnu sezonu obilježit će njihov Dance Factory - Open Air Arena, koji se održava u utorak 21. lipnja

vako nekako trebao je glasiti moj slogan za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Kao, ono, euforija, za EU sam i ja. No, nisam ni znao da je natječaj za takav slogan raspisan (i već završen), jer naša vlast ne radi ništa da nas pouči

Open Air ljetnom eventu na kojem je stalan gost. Uz Piercea, odličan provod jamče još dva headlinera, Josh Somen iz Slovenije te D-Name. Još više glazbe i plesa servirat će domaća ekipa DFC i Exhibition DJ-a koja čini ostatak zavidnog line-upa: Yapa, Nino, Fibo, Dennie, Chamae,

Iggy, Gbass, Marshall Neerg, Smuky i Pazman; + Matheey LIVE on conga drums. Žongleri iz skupine Krpe i konci fireshowom doslovno će zapaliti atmosferu te zaokružiti zvučnu i vizualnu priču ove manifestacije. Početak eventa je u 21 sat, a cijena ulaznice je 20 kuna.

Lajkajte i pratite DFC Facebook stranicu i iskoristite priliku za osvajanje free upada na najveći party event ovog ljeta u Varaždinu: http://www.facebook. com/dancefactorycroatia.

O T

S

POWERED BY

24 Kulturni obzor

14. lipnja 2011., br. 369

GLAZBA Mihael Plantak (12) ima više od 10 nagrada

U D-duru

George Michael u zagrebačkoj Areni S

pektakularna vijest za milijune fanova diljem svijeta: ovoga ljeta George Michael se, nakon dugog čekanja, vraća na pozornicu s turnejom Symphonica: The Orchestral Tour. edan od najpoznatijih britanskih pjevača i tekstopisaca, George MiDarko RUŠEC chael, prvi put nastupa u profesor gitare u Zagrebu 20. rujna 2011.

Glazbenoj školi Varaždin u Areni Zagreb. Ovo je prva turneja takve vrste za Georgea; na koncertu će izvoditi pažljivo odabrane pjesme i hitove, spojivši svoju zadivljujuću, 30 godina dugu karijeru, a tom sjajnom opusu dodat će i neke najdraže pjesme drugih izvođača. lazba će biti aranžmanski pomno obrađena kako bi odgovarala orkestru koji će se Georgeu pridružiti na ovoj turneji. Ova nova klasična postava njegovoj će glazbi dati nove slojeve i nijanse. To je u potpunosti George Michael, no onakav kakvog do sada nismo čuli. Symphonica će za Georgea Michaela biti novo glazbeno iskustvo kojim će ispuniti dugo priželjkivanu ambiciju, a i novo iskustvo za sve njegove obožavatelje. urneja počinje u kolovozu u Pragu u State Opera House. Još od otvaranja, 1888., ova je dvorana proglašena jednom od najljepših kazališta u Europi.

Gustav Mahler, Richard Strauss, Nellie Melba i Enrico Caruso su samo neka od velikih opernih imena koja su prošla kroz spektakularna vrata ovog iznimnog zdanja. akon Praga, dvorane u kojima će George Michael nastupati sa Symphonicom, koji će svi redom biti “gala“ eventi, su londonska Opera House i pariški Palais Garnier. Neke su dvorane posebno odabrane zbog arhitekture, kvalitete zvuka i kulturne povijesti.

Kombinacija europskih najljepših dvorana i arena, veoma poznatog kantautora popularne glazbe te simfonijskog orkestra, učinit će ovaj koncert jedinstvenim događajem. Karijera Georgea Michaela razvijala se od benda Wham pa do solo karijere s pjesmama koje sadržavaju izvanrednu liriku i duboku emociju.

George Michael sa svojom prekrasnom glazbom i spektakularnim glasom puni stadione i arene diljem svijeta, što ovaj koncertni aranžman čini još posebnijim.

Magično iskustvo doživjet će i izvođač i publika...

Talent kojem je klavir samo igra

J

G

T

N

iranom talent ajdraži lu n Mihae h koncert e j je usp ždinskim r s Va a rnim komo m ro orkest Najdraža nagrada 12-godišnjem Mihaelu bio je koncert s Varaždinskim komornim orkestrom

Vježba samo sat vremena na dan, a kompozicije svladava duplo brže od ostalih Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Iza njega je više od deset nagrada osvojenih na natjecanjima klasične glazbe. Dvanaestogodišnji Mihael Plantak, nadareni pijanist, u Glazbenu školu u Varaždin dolazi iz Hrašćine, malog mjesta na rubu Krapinsko-zagorske županije, izuzetno je skroman kad priča o sebi, a njegov mentor profesor klavira Danijel Ljubić ima samo riječi hvale.

- U školi radim već sedam godina i mogu reći da ovako talentiranog učenika još nisam imao. Takvi talenti kakav je Mihael, doista su rijetki – ističe Ljubić.

Niz nagrada Mihael je ove godine osvojio prvu nagradu na regionalnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u Sisku što ga je dovelo do državnog natjecanja u Dubrovniku gdje je osvojio drugu nagradu. Prošle godine osvojio je prvu nagradu u Italiji u Bresci, ali i posebnu nagradu žirija – seminar u Bruxellesu.

No Mihaelu najdraža osvojena nagrada nije vezana ni za putovanja ni natjecanja. Osvojio ju je, mogli bismo reći - doma. Ove godine nastupio je na koncertu u svojoj Glazbenoj školi s Varaždinskim komornim orkestrom (VKO-om).

Malo vježba - Time se najviše ponosim i to mi je bio nezaboravan doživljaj.

Možda i zato što sam svirao svog omiljenog kompozitora Haydna – ispričao nam je Mihael. On je bio jedan od šest solista učenika koji su svirali s VKO-om, prošao je audiciju, a dobio je i odlične kritike. - On se tim koncertom potvrdio kao izniman kapacitet. Svirao je Haydnov klavirski koncert u Dduru, a njegova je interpretacija bila vrlo zrela – dodao je njegov mentor. Sva natjecanja koštaju, putovanja, hoteli, kotizacije, a nije ni kratak put od Hrašćine do Varaždina. Njegovim roditeljima velika potpora je i ravnatelj Moreno Vinceković.

Zbog niza nagrada i pohvala pomislili bismo da je Mihael

Svira klasiku, a voli rock Mihaelov susret s glazbom počinje prije nego što su ga upisali u školu. Veli, njegov tata je glazbenik, ima svoj bend i glazbeni studio pa su on i brat odmalena okruženi instrumentima. Njegov mlađi brat Marko već ga je počeo slijediti, a pokazuje velik talent. Mihael ne razmišlja o tome da upiše Glazbenu

neki štreber koji dane i noći provodi gledajući u note i uvježbavajući klavir. Upravo suprotno - malo vježba. - Pa, sviram sat, sat i pol dnevno – veli nam Mihael. Ovu začuđujuću informaciju potvrdio nam je i njegov profesor. - Meni je još uvijek fascinantno koliko on brzo i s velikom lakoćom prolazi kroz djela. Mogao bih reći

akademiju, ali kaže – u srednju glazbenu će sigurno krenuti. Kad svira klavir svira samo klasiku, ali voli i rock. Uz Haydna, za kojeg znamo da mu je omiljeni kompozitor, sluša i Nickelback, Bon Jovija i Simple Plan. Rekao nam je da kao i svaki pijanist pazi prste, ali da na tjelesnom igra i košarku i nogomet.

da ih dvostruko brže usvaja od ostalih učenika – dodaje Ljubić.

Sam Mihael pokraj glazbe ima i drugih interesa – voli informatiku i engleski pa ne razmišlja o tome da postane profesionalni pijanist. Glazbu doživljava kao igru. - Volim svirati jer znam da glazbom mogu razveseliti ljude pa sam ponosan kad to uspijem – veli Mihael.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com S mentorom na natjecanju u Dubrovniku

Profesor Danijel Ljubić kaže da je Mihaelov talent rijedak

Kulturni obzor 25

14. lipnja 2011., br. 369

IZLOŽBA I iz privatnih kolekcija

Stančićev opus seli se u Split

Scena iz predstave Sale u kojoj pleše Varaždinka Ana Mrak

FESTIVAL Na 4 dana Varaždin postaje centar plesne umjetnosti

Suvremeni ples Dani suvremenog plesa unutar progama Varaždin pod zvijezdama održavaju se od četvrtka do nedjelje. U 10 predstava nastupa 85 plesača Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Deset plesnih predstava održat će se u kazalištu, Jagićevom parku te ispred vile Bedeković. Varaždin će na četiri dana postati centar plesa.

Pred nama su, od četvrtka sve do nedjelje, Dani suvremenog plesa, Perform-D-ance. Dolazi čak 85 plesača iz Hrvatske,

p

redstave ze trogodišnjake, klasični balet, ali i plesno-kuharske improvizacije Italije, Njemačke, Austrije, Poljske, Slovačke, Mađarske i Slovenije.

Nos za dobro Festival je pokrenut prije dvije godine kada su plesači udružili snage s Danima performansa, i dva su izdanja održana “pod istim kišobranom” dok su za Treće Dane suvremenog plesa organizatori odlučili odvojiti jedno od drugog. Ono

što se uvijek ističe, kad je u pitanju suvremena umjetnost, u koji spada i suvremeni ples, jest da se sve događa u Zagrebu. Ovim festivalom želi se to promijeniti. - Mislim da je Varaždin i više nego spreman za ovakav program. Ovaj grad ima publiku koja ima nos za dobre stvari i ljubav prema umjetnosti i plesu – rekla je umjetnička voditeljica organizacije VRUM, organizatora festivala, Sanja Frühwald.

I za 3+ Bogat program namijenjen je svima – pa i djeci. - Doista smo se trudili da svatko u programu nađe nešto za sebe. Festival ćemo u četvrtak otvoriti suvremenim baletom Zovem se nitko, a istog dana nastupa talijanska umjetnica Silvia Gribaudi koja “miksa” klauneriju i ples. U predstavi Baga-Basta uz plesače nastupa i violončelist, a “Tijelo” je namijenjeno djeci starijoj od 3 godine, a kroz koreografiju komunicira s njima – ispričala je Tropp. Kaže, festival je usko vezan uz program Varaždin pod zvijezdama pa će mladi

Varaždinke – plesne umjetnice Sanja Frühwald rođena je Varaždinka. Završila je Eksperimentalnu plesnu akademiju u Salzburgu, a nedugo nakon toga postavila je prvu plesnu predstavu u varaždinskom kazalištu – 2009. godine.

Na prošlim Danima performansa je nastupala, dok je ove godine u ulozi organizatora i selektora. Prvi će put u Varaždinu nastupiti i Ana Mrak, koja je završila istu akademiju kao i Sanja, a u svom gradu nastupala je zadnji put prije 5 godina. - Drago mi je što upravo u sklopu ovog festivala prvi put nastupam u Varaždinu sa svojim matičnim ansamblom - Studijem za suvremeni ples, s predstavom „Sale“. Predstava je nadahnuta fenomenom potrošačkoga društva, a uz kompletni ansambl Studija u predstavi sudjeluju i dva glumca. Osim Salea nastupam i u predstavi „Tijelo“ Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba – rekla je Ana.

plesači iz Varaždina, Čakovca, Zagreba i Požege u parku izvesti predstavu “Zvjezdane staze”. Zanimljiva je i plesna improvizacija “Ako nemaju kruha, dajte im kolača” koja će se održati u subotu na Kazališnom trgu - kolači će se stvarati pred očima publike, ali i plesne koreografije. Predstavama koje će se održati vani želimo i obogatiti prostor - dodala je Tropp Frühwald, koja je i selektorica programa. Veli, festival je na visokoj razini i može konkurirati bilo kojem

u Europi. U Austriji se godišnje održi 10 sličnih festivala, a upravo je bečki središnje kulturno događanje. - Ono što bismo htjeli je da se unutar festivala producira i na licu mjesta nešto kreira. Počinjemo ove godine, a nastavit ćemo sljedeće – objasnila je. Varaždinski HNK u ovome ima veliku ulogu jer je otvorio svoja vrata suvremenom plesu.

Ulaznice za Dane suvremenog plesa možete kupiti u Turističkoj zajednici ili na blagajni HNK.

Djela Miljenka Stančića sele se u Split. U četvrtak 16. lipnja tamo će se otvoriti velika izložba najvećeg varaždinskog autora.

Na izložbi bit će prezentirana djela iz privatnih kolekcija obitelji Stančić, kolekcije Horvat, kolekcije Vugrinec, obitelji Lojen, kao i fundusa Zagrebačke banke d.d. i Zbirke Miljenka Stančića Grada Varaždina. Posebnost ove izložbe je u tome što će konzumentima kulture i ljubiteljima Stančićevog opusa, kao i svim ostalim interesentima, biti prezentirana djela ovog najpoznatijeg varaždinskog

slikara i jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, koja nisu dostupna svakodnevno oku javnosti. Tako će u prekrasnom galerijskom prostoru Stare gradske vijećnice, na Pijaci, u Splitu biti izloženo sveukupno 36 slika, koja spadaju među najvrednija ostvarenja u bogatom opusu Miljenka Stančića.

Obuhvaćen je cijeli njegov opus, od 1954. do 1973. Inače, umjetnik je u Splitu prvi put izlagao 1967. Do izložbe je došlo suradnjom Galerijskog centra Varaždin i Službe za kulturu i umjetnost Grada Splita.

DONJA VOĆA Izložba i spomen-ploča

Djela Slavka i Stjepana Stolnika Ovog četvrtka u Donjoj Voći otvorit će se izložba povodom 20. obljetnice smrti Slavka Stolnika te 10. obljetnice smrti Stjepana Stolnika, velikih slikara ne samo voćanskog već i varaždinskoga kraja.

Uz otvorenje izložbe otkrit će se spomen-ploča za dvojicu slikara. Slavko Stolnik između 1970. i 1976. ostvario je svoja najvažnija djela. Urođeno nadaren, na svoj način stvarao je djela neobične ljepote te je smatran osnivačem “voćanske škole” u našoj izvornoj umjetnosti. Njegove slike na staklu odlikuju bogat kolorizam, dubinska perspektiva i

groteskne scene. Rad njegova brata Stjepana likovna kritika vrednovala je visokim ocjenama istaknuvši da je riječ o naivnom slikaru unutarnje svjetlosti koji je oslikavao prizore i iz svoga života i života svoje okolice. Stjepan Stolnik je bio majstor noćnih motiva i masovnih scena, na kojima je svako lice imalo svoj karakter i osobnost. Za svoj rad dobio je svjetsko priznanje, zlatnu medalju za izvornu umjetnost u New Yorku, te brojna domaća priznanja.

Izložba će biti otvorena 16. lipnja u 18 sati u župi sv.

Martina biskupa

ŠPANCIRFEST Od ove godine plaćaju se ulaznice za koncerte na bedemima, a otvara se i kamp na Dravi

Koncerti na Starom gradu pod MTV-jem Na Špancirfestu će se ove godine plaćati ulaznice. To nije jedina novost. Za sve one koji su godinama kukali da bi za vrijeme Špancira trebalo otvor iti i kamp – dobit će i kamp. - Programi koštaju, produkcija košta. Ulaznice će se plaćati samo za koncerte na Starom gradu, a cijene su simbolične. 150 kuna je karta za svih 9 dana, 60 za vikend, a 30 kuna je dnevna karta – objasnila je direktorica Turističke zajednice Branka Tropp. Takva

praksa sigurno će donijeti i red na bedeme, ali i odvojiti prave zaljubljenike u glazbu od slučajnih prolaznika. Novost je i da je MTV preuzeo pokroviteljstvo nad tom pozornicom, pa će se reklama za Špancirfest vrtjeti i na MTV-u Adria. Zasad jedino otkriveno ime Špancira je Asian Dub Foundation, koji bi trebao nastupiti zadnji dan.

Mogli bismo reći, u skladu s novom orijentacijom ide i kamp kod Arene na Dravi koji će se također plaćati i bit će

privremen.

Na veliku radost ljubitelja zabava dugo u noć, ove godine organizatori su mislili i na after Špancir party, koji će se održati odmah pokraj kampa. Stančićev trg i dalje će biti world music scena, dok će se na Korzu mijenjati šansonijeri, klape i tamburice. Dogovoreno je i 150 uličnih programa, ali i odlične radionice za posjetitelje poput radionica hrvatskih jela, od kojih čak 70 od 500 registriranih dolazi iz Varaždina. Osim ula-

znica i kampa, after-Špancira i radionica, Tropp je najavila i izložbu u zraku, ali i otvaranje dvorišta u Bakačevoj u kojem će se predstaviti slavonski proizvodi.

- Iako je sve teže, bilo bi dva koraka unatrag da preskočimo 1 Špancirfest. Čak 82 % festivala financira se sponzorskim i donatorskim sredstv ima.

Moram istaknuti da kad smo mi počeli, bilo je daleko manje festivala. Danas ih ima 40 – istaknula je Tropp.

Ulaznice za “velike” koncerte

26 Duplerica

14. lipnja 2011., br. 369

PLESOKAZ Mali festival suvremenog plesa

Eh, kada mi veliki pokažemo malima Nastupilo i gostiju iz

je više od 200 plesača iz Studija Vindi Zagreba, Požege i Čakovca

Brojni izlagači sudjelovali u događajima vezanim uz Dan grada

TU KRAJ NAS Udarni viken

Antunovo Uz nastupe raznoraznih zabavljača, Novomarofčani i njihovi gosti uživali su u domaćim specijalitetima, a sve to zalili su vinom ili rakijom Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Koreografiju “Hoćemo li se okupati” izvele plesačice studija Vindi uzrasta 8 i 9 godina Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

“Kad mi veliki pokažemo vama malima” naziv je samo jedne od čak 15 koreografija članova Plesnog studija Vindi u kojima su u subotu i nedjelju mogli uživati posjetitelji u varaždinskom kazalištu. Tamo je održan već tradicionalni Plesokaz 2011. koji organizira ovaj varaždinski studio.

Koreografije Na ovogodišnjem malom festivalu suvremenog plesa za djecu i mlade nastupilo je više od 200 plesača, a domaćinima su se pridružili gosti iz Podmladak studija za suvremeni ples i studio za ritmiku i ples Lepeza

V.V. iz Zagreba, studio za suvremeni ples “Teuta” iz Čakovca i plesna radionica Ilijane Lončar iz Požege.

- Mogu reći da je odlično prošlo, čak bih rekla da je ovo možda bio najbolji i najzreliji festival dosad, što je bio i sud publike. Svaka koreografija ponudila je različito rješenje, kostimi u čijoj su izradi sudjelovala i djeca bili su odlični, baš kao i glazba – rekla je Davorka Čorko-Rodeš iz Plesnog studija Vindi.

Na Plesokazu se predstavilo svih 180 plesača Vindija koji su raspoređeni u 14 plesnih grupa.

I dok su najstariji plesači 18godišnjaci, najmlađima su četiri godine i još idu u vrtić.

- Za taj uzrast uobičajeno je da

na sceni jedni druge “špotaju” da stoje na krivome mjestu. No u grupama osnovnoškolskog uzrasta već se vidi da su naučili kako se ponašati na sceni, dok kod srednjoškolaca vlada savršena sloga. To je zapravo i najvažnije: da svi naši plesači pomažu jedan drugome, da osjete zajedništvo – kaže Davorka Čorko-Rodeš.

To je jedan od razloga zašto je posebno dirljiv bio oproštaj dviju plesačica, sada maturantica: Zrinka Hrženjak oprostila se nakon 14 godina bavljenja plesom, a Ana Faj- farić nakon 10 godina.

Dodajmo još da su Davorka

Čorko-Rodeš, Sanja Bošnjak, Tea Damjanić i Mihaela Novak osmislile koreografije, kostime su izradile Melanija Rusak, Ana Kraš i Dubravka Kranjc-Rak, a glazbenu matricu izradio je Marin Kereša. Ton majstor programa bio je Siniša Medved, a majstor rasvjete Marijan Štrlek.

Novi nastup i druženje zakazuju u sklopu događaja “Varaždin pod zvijezdama”. U petak i subotu u 20 sati nastupit će u programu “Zvjezdana staza” zajedno s plesačima iz Zagreba, Pože g e i Čakovca.

“Ples šarenog mjeseca” studija Vindi uzrasta 10 do 12 godina

“Kad se prelije narančasto” čakovečkog studija “Teuta”

Gošće iz plesne radionice Ilijane Lončar iz Požege

je održan i Sajam raznih izlagača gdje su se mogli probati Protekli vikend bio je najbo- autohtoni domaći specijaliteti, gatiji događanjima povodom od kolača, gibanica, sireva, suobilježavanja i proslave Dana homesnatih proizvoda, rakija, grada Novog Marofa, 13. lip- kupinovog vina do ljekovitih nja, i Blagdana sv. Antuna proizvoda. Svoj obol dali su i članovi Udruge vinogradara i Padovanskog.

Uz brojna događanja, najve- voćara “Pinta”, koji su pripreći broj posjetitelja ponovno je mili manifestaciju “Marofski bio pod šatorom koji se i ove vinogradari svome gradu”.

Također, na prostoru Kulgodine nalazio kod karting turnog centra održana je i staze Rauš u Možđencu. likovna kolonija humanitarnoga karaktera za Udrugu Gibanice i vino U petak su tako pod ša- dijaliziranih i transplatiranih torom, u programu koji je bubrežnih bolesnika iz Novog bio namijenjen nešto mla- Marofa koju su organizirali novomarofski likovđoj publici, nastupile njaci. grupe “Angels” i i v o n a Svečanu “Kronika”. Sučl sjednicu botnju večer e g u r d U održali su obilježili su i a r a grupa “Hoograd koji su č l a n o v i n i v Športllywood” inta”, i Barba iz ara “P nifestaciju s k o ć o v “Crvenih ili ma ri lroivbn oo gkoralja”, te riprem i vinograda p društva Lana Jurčefsk “Maro e gradu” Nov i Mavić, dok su u rof, a na njoj svom nedjelju nastusu potpisane pili Juraj Galina i Povelje prijateljgrupa “Arena”. stva s RD-om “Laško” Svakako treba spomenuti 10. folklorni festival iz Laškog, RD-om “Zagorje” “Večer folklora”, koji je u iz Zagorja ob Savi, ŠRD-om nedjeljno popodne ponovno Ludbreg i ŠRD-om Novi Marof. privukao velik broj posjetite- Povelje su potpisali gradonalja. Naime, radi se o tradici- čelnici ovih gradova, što je i onalnom festivalu, desetom mogući putokaz jedne uže po redu, a ovom prigodom suradnje među gradovima uz domaće članove KUD-a, na- potpisnicima.

Zanimljive borbe vodile su stupili su “Kozje” iz Slovenije, “Zasadbreg” iz Zasadbrega te se na tenis terenima u Topličici “Remetinec”, a u dva sata kva- gdje je TK Marof organizirao litetnog programa publika je međužupanijski turnir u parosve izvođače nagradila velikim vima, a više od šezdeset natjecatelja okušalo je svoju mirnu pljeskom. Živo je bilo i na terasi Kul- ruku i oštro oko na streljani turnog centra “Ivan Rabuzin” streljačkog kluba Termika gdje gdje je održan Sajam kolek- je održano gađanje malokalicionara koji su se predstaviti barskom puškom te pištoljima novomarofskoj publici, a uz to malog i velikog kalibra.

Kultura stanovanja 27

14. lipnja 2011.

2011., br. 369

Kultura stanovanja Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

I TOGA IMA

Sauna u tuš kabini Treba znati da pojedine kade za kupanje nisu baš najprimjerenije da se upotrebljavaju kao masažne. Stoga je pri njihovoj kupnji dobro potražiti savjet stručnjaka koji će vam pomoći izabrati pravo rješenje za opuštanje u kadi. No ako već imate tuš kabinu, unutar nje danas je moguće osigurati saunu. Uz sva materijalna ulaganja i potrebne radove, konačan efekt će biti potpun uz malo vaše mašte. Primjenom mirisnih svijeća, eteričnih ulja, svjetlosnih efekata te

Mala reorganizacija prostora te zamjena nekih sanitarnih elemenata potpuno će promijeniti ugođaj vaše kupaonice i pružiti vam užitke

SAVJETUJEMO Kupaonica može pružiti opuštanje kao u wellness centrima

Opuštanje u kupaonici U ženske „relax tretmane“ svakako spadaju različite kure za lice i cijelo tijelo, pa je poželjno da dimenzije ogledala odražavaju veći dio figure Piše: MONIKA GALOVIĆ DUMENDŽIĆ dipl. ing. arh www.interijerNET.hr kontakt@interijernet.hr

Posjet wellness centr ima mnogi si ne mogu priuštiti zbog nedostatka novčanih sredstava ili nedostatka vremena. No rješenje ipak postoji! Pretvorite svoju kupaonicu u „relax prostor“, koji će osim zadovoljavanja osnovnih higijenskih potreba postati prostor u kome rado provodite svoje vrijeme.

Hidromasaža i TV Tempo suvremenog života i rada toliko je ubrzan da na kraju dana većina ljudi osjeća jedino umor i iscrpljenost. Toplo okrilje doma i spoznaja da je još jedan „ludi“ dan pri kraju stvaraju prolaznu ugodu. No sutra je novi dan i utrka kreće iznova. Za uživanje i izlaske, koje ste prije

često prakticirali, više nemate sanitarnih elemenata potpuno vremena niti snage. Preostaje će promijeniti ugođaj vaše vam jedino pronaći kvalitetno kupaonice i pružiti vam užitke koje možete samo poželjeti! rješenje u okviriDimenzija kupaonice nije ma vlastitog i k ograničavajući faktor, doma, koje ancijs n i f jer se na tržištu nalaze će vam r za o t k a f elementi kupaonske o m o u b z a r b opreme u različitim gućiti preo e ć t i b dimenzijama s istim potpunice ili sličnim vodenim, no opukupao an kroz d svjetlosnim, zračnim štanje i oprav odine i ostalim efektima. ugodu jne g o r b Dakle, preobrazbu kukako biste ja uživan paonice dovoljno je samo bili što spreželjeti, a financijski faktor bit mniji i odmorće opravdan kroz brojne godine niji za novi radni dan. uživanja koje će ovakav preureSpavaća soba ili dnevni boravak pružaju različite načine opušta- đeni prostor pružati. U prostoru nja, koji su prilagođeni uređe- kupaonice osigurajte što veći nju ovih prostora, no kupaonica umivaonik s dovoljno velikim može pružiti dodatne čari re- i dobro (prirodno i umjetno) laksacije poput onih u wellness osvijetljenim ogledalom. U žencentrima. Mala reorganizacija ske „relax tretmane“ svakako ovog prostora te zamjena nekih spadaju različite kure za lice i

Kutak za opuštanje

cijelo tijelo, pa je poželjno da dimenzije ogledala odražavaju veći dio figure. Ovisno o veličini kupaonice, ugradite tuš ili ležeću kadu. Na tržištu su dostupni različiti modeli, koji ovisno o vašim željama i financijskim

mogućnostima kadu pretvaraju u uzburkanu vodenu površinu s različitim tipovima hidromasaža, svjetlosnim efektima te ugrađenim radio i TV prijamnikom, koji vas zabavljaju dok se vi opuštate.

zvuke opuštajuće glazbe, ugođaj u vašem novom „relax prostoru“ bit će nezaboravan. Osim toga, uz opuštanje u toploj vodi, možete čitati omiljenu literaturu, slušati glazbu, meditirati ili se zabavljati u ugodnom razgovoru s partnerom. Naporan radni dan, koji završava uživanjem u vlastitom „relax prostoru“, na način koji iskreirate i poželite u željenom trenutku, garancija su odličnog raspoloženja, motivacije i potrebne snage za ispunjavanje svih obaveza!

28 Kultura stanovanja

Općenito o kreditu/ zakonska podloga:

Subvencioniranje stambenog kredita Banke odobravaju stambene kredite uz subvencioniranje Republike Hrvatske prve četiri godine sukladno Zakonu o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita koji je stupio na snagu 24. ožujka 2011. godine i sukladno Ugovoru o davanju subvencioniranih kredita sklopljenom između Banke i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) koja je ugovor sklopila u ime RH. Uz te stambene kredite APN odobrava i jamstvo za otplatu kamata. RH subvencionira ½ anuiteta prve četiri godine otplate. Subvencionirana sredstva su nepovratna.

Zahtjev za subvencioniranje kredita podnosi se zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit u bankama u razdoblju važenja spomenutog zakona do 31. prosinca 2012. godine, odnosno sve dok se sredstva iz Državnog proračuna RH namijenjena subvencioniranju ne potroše.

Subvencioniranje kredita se odobrava za kredit čiji iznos ne prelazi 100.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke (dalje u tekstu: HNB) na dan isplate kredita i čiji rok otplate nije kraći od 20 godina.

Jamstvo za otplatu kamata na stambene kredite Davanjem jamstva za otplatu kamata RH se obvezuje umjesto korisnika kredita koji uslijed ostanka bez posla nije u mogućnosti otplaćivati kredit Banci plaćati kamatu za dospjele anuitete kredita, ali ne duže od godinu dana od dana nemogućnosti otplate kredita. Jamstvo važi do 31. prosinca 2012. godine. Ukupni iznos kredita, odnosno dijela kredita za čiju otplatu kamata RH jamči ne može biti veći od 100.000,00 EUR u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB, s tim da iznos kamate do kojega se daje jamstvo ne može biti veći od 4,95% od ukupnog iznosa kredita, odnosno dijela kredita.

Zahtjev za odobravanje jamstva za otplatu kamata podnosi se Banci zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit, a može se podnijeti Banci najkasnije do 30. studenog 2011. godine.

Korisnik kredita:

Zahtjev za kredit zajedno sa zahtjevom za subvencioniranje kredita može podnijeti kreditno sposoban građanin koji ostvaruje redovna primanja unutar RH (plaća, mirovina, honorar), državljanin RH s prebivalištem na području RH i nije stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni drug u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana zbog potreba vlastitog stanovanja.

Namjena kredita:

Kredit je namijenjen kupovini novog stana u zgradi koja je izgrađena na temelju akta za građenje i ima akt za uporabu građevine, čija prodajna cijena nije veća od 1.900,00 EUR po m2 neto korisne površine stana i ako se taj stan kupuje izravno od investitora ili izvođača.

Iznos kredita:

15.000 – 100.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB

Rok otplate:

20 - 30 godina Nema mogućnosti počeka.

Kamatna stopa:

Redovna kamatna stopa Od 4,40% godišnje fiksno prve četiri godine otplate; Od 4,80% godišnje fiksno u petoj i šestoj godini otplate;

14. lipnja 2011., br. 369

14. lipnja 2011., br. 369

Kultura stanovanja 29

30 Kultura stanovanja

14. lipnja 2011., br. 369

Duplerica 31

14. lipnja 2011., br. 369

VARAŽDINSKI VESPAŠI Tradicija duga pedeset godina

Vespa - simbol Don Juana Šezdesetih godina prošlog stoljeća voziti Vespu, uz motore MZ od 50 kubika, značilo je biti glavni frajer Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

d uz Dan grada N. Marofa

v Marofu

Jeste li znali da Varaždinci imaju pola stoljeća dugu tradiciju vožnje na Vespama?

Prvi varaždinski vespaši, njih desetak, sa svojim motornim dvokotačima još šezdesetih godina prošlog stoljeća vozikali su se po gradu i okupljali na Korzu, ispred današnjeg FOI-a. Imati Vespu tada je značilo biti glavni frajer u gradu. Ona je bila svojevrsni simbol varaždinskih Don Juana.

Za lov komada

Potpisane povelje prijateljstva između ribiča

- Tada je još i bila popularna pjesma “Kad si kupim mali motorin”, pa su Vespe, uz motore MZ od 50 kubika, bile glavna atrakcija među Varaždinkama – prisjetio se Ivica Petković, član Vespa kluba Varaždin, koji je jedan od najstarijih varaždinskih vespaša s tisućama prijeđenih kilometara.

- Često sam s Vespom znao skoknuti do Trsta, po dijelove, a najduža relacija na koju sam se uputio s Vespom bila je Venecija – otkrio je Petković.

Uz domovinu ovih malih motora Petkovića veže i niz događaja. Nakon povratka iz Trsta, kod Ptuja je jednom i

nakratko zaspao tijekom vožnje zbog umora, a još pamti prometnu nesreću koju je doživio u Trstu, gdje je nabavljao dijelove za svoju Vespu.

- Na raskrižju smo stajali ja na Vespi i jedan Talijan s motorom. Kad se upalilo zeleno, krenuli smo, no automobil ispred nas naglo je zakočio, a nigdje nije bilo nikoga, pa smo se oboje zabili u auto. Odmah je stigla policija i ispitivala nas što se dogodilo. Prvo su tražili od mene da platim kaznu od 10.000 lira, a ja sam u novčaniku imao samo 1.000 jer sam sve ostalo potrošio na dijelove za Vespu.

Na kraju je policajac poderao zapisnik, a vozač, koji nije imao nikakvu štetu na autu, zgrabio mojih 1.000 lira i pobjegao – prisjetio se Petković. Iako veliki ljubitelj Vespi, koje je vozio i po suncu, kiši i snijegu, najstariji varaždinski vespaš sve do prošle godine nije uopće vozio svoj motorić. Zadnjih četrdeset godina njegova Vespa iz 1956. godine bila je hrpa starih i zahrđalih dijelova smještenih u četiri kutije koje su skupljale

Održan je i 10. folklorni festival “Večer folklora”

Prvi varaždinski vespaši 60-ih godina prošlog stoljeća

Vespa Ivana Petkovića iz 1956. spremna za subotnji susret

prašinu u garaži. Ponovno ju je sastavio na nagovor Damira Đurina, jednog od inicijatora osnivanja Vespa kluba Varaždin. Petkovićeva Vespa, Grand Sport, najstariji registrirani motor takve vrste u Varaždinskoj županiji, sudjelovat će i na prvom susretu Vespi u Varaždi-

svi le, koji že oći m e ć Vespe ati ove d pogle 8. lipnja, ,1 subote ićevom trgu č n na Sta pu susreta u sklo aša u vesp nu i Varažd

nu, koji se održava ove subote, 18. lipnja.

- Do kraja prošlog tjedna svoj dolazak je potvrdilo 60ak vespaša, članova Vespa klubova iz Zagreba, Rovinja, Pule, Rijeke, Splita, Zadra i Dubrovnika te susjedne Slovenije. Posjetitelji će Vespe moći vidjeti od 10 do 12 sati na Stančićevom trgu. Nakon toga, vespaši će se okušati u vožnji spretnosti na prostoru kod Vatrogasnog doma, što neće biti otvoreno za javnost. Nakon toga slijedi vožnja Vespama gradom – najavljuje Đurin.

Sve informacije o Vespa klubu Varaždin i susretima varaždinskih vespaša mogu se doznati i na internetskoj stranici www.vespaklubvarazdin.com

VESPA KLUB VARAŽDIN Osnovan je pola stoljeća nakon pojave prvih Vespi

Za klub su “krivi” punica i Darko Varaždinski vespaši svoj klub su dobili nakon 50 godina od pojave prvih Vespi na gradskim ulicama. Točnije, Vespa klub Varaždin osnovan je 7. listopada 2010. godine kao podružnica Vespa cluba Croatia, koji je pak sastavni dio Vespa World cluba. - Jedne nedjelje, kada sam se vraćao od punice s ručka, na cesti sam vidio Održan je i uvijek zanimljiv Sajam kolekcionara

Vespu. Rekao sam ženi da idem za njom, da vidim o kojem se modelu radi jer odmalena volim ove motoriće i znam sve koji se voze po gradu. Na toj se Vespi vozio Darko Wagner, koji je jedan od osnivača današnjega kluba. On je bio uključen na forume Vespa cluba Croatia, kao i Domagoj Martinčević, također jedan od osnivača klu-

ba. Tada sam zapravo čuo da postoje Vespa klubovi, pa sam mu tijekom razgovora rekao: “Hajde, idemo i mi u Varaždinu osnovati klub”. Tako je i bilo.

Cilj je okupljanje vlasnika i ljubitelja Vespe, razmjena znanja i iskustva, promicanje Vespa stila življenja te oživljavanje tradicije vožnje Vespama, koja je nekad postojala u Varaždinu.

Klub trenutno broji 15 aktivnih članova, iako je Vespi na varaždinskom području puno više.

- Prema našim saznanjima, postoji oko 60 Vespi, no 40-ak ih je registrirano. Nažalost, većina ovog, nekad jako popularnog motorića, rastavljena je ili skuplja prašinu po štagljevima, podrumima i garažama – rekao je Đurin.

32 Putopisi

14. lipnja 2011., br. 369

Nasuprot sjaju grada - četvrt od smeća

Dobro uređeni centar podsjeća na riječki Korzo

PUTOPIS U Bugarskoj gradske plaže danju su modna revija, a noću centar zabave (2)

Varna, grad pokraj mora koji je postao metropola Ovdje nećete ostati bez daha od ljepote i krasote, ovaj grad otkriva se malo pomalo Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Pješčana plaža danju je uvijek puna

Djelo bugarskog Banksyja

Prizor iz gradskog vrta

lunjaju napušteni psi i profesionalni “skupljači otpada”.

Turistički gledano – u ovom gradu nećete ostati bez daha od ljepote građevina njenog centra ili divne arhitekture.

Kada se jednom naviknete na tu jednostavnu činjenicu, možete ovaj grad otkrivati malo po malo, svaki njegov dio posebno...

va i klubova da bi vam bilo dobro. Hrpice ljudi sjede na pijesku uz valove i pijuckaju Grad koji ima lice metropopivo. Uz to, ovaj grad leži na le – Varna. U samo nekoliko izvorima tople vode što su godina drugi najveći grad iskorištavali i stari Rimljani.

Bugarske, Varna na Crnome Omiljeno sastajalište bumoru pretvorila se u metrogarskih baka i djedova stoga polu. Manja od Zagreba, ali je bazen s toplom vodom poduhom daleko bliža metrokraj mora, a za bolji imunitet, poli, Varna u sebi nosi ono kažu, treba mijenjati more i što čini cijelu Bugarsku – bazen. Ovo okupljalište nije veliku raskoš s jedne strane, puno samo ljeti već i zimi. i jad i bijedu s druge strane.

Gradska plaža Varnenci su posebno ponoOvo je grad u kojem nema Počnimo od gradske plaže. čega nema.

Nije bog zna što danju, mo- sni na svoj ogroman gradski Od gradskih plaža koje žete se bez problema rashla- vrt koji je za njih dizajnirao češki pejzažni arhitekt Anton se ljeti pretvaraju u modne diti u moru, ali posebna Novak krajem 19. stoljerevije lokalnih cura, preko je navečer. Ne ća. To je park koji se ogromnih šoping centara u m o r a t e n i i prostire iznad cijekojima je ponuda veća nego sjesti u niz gradsk d le dužine gradske bilo gdje u Hrvatskoj, pa sve p o r e d a zna i k r a p plaže na čak 820 do malih baraka u kojima nih baroale b o e n tisuća kvadrata. pješča e se na Oaza zelenila u r i t s o r p veliko m gr a du 0 0 0 .

0 2 namijenjena za 8 a t a piknike, vožnje bikvadr ciklom, džoging i šetnje. U jednom se dijelu čak nalazi i zoološki vrt koji, ako volite životinje, nemojte ići gledati. Zvijezda zooa je stara dvogrba deva i par čimpanzi koje bi čovjek najrađe oteo kad vidi u kakvim uvjetima žive.

U ipak boljim uvjetima nešto dalje u Delfinariumu žive crnomorski dupini u kojem se gotovo svakodnevno mogu upoznati ovi morski sisavci.

Ono zanimljivo na ulicama grada je neznani umjetnik poput britanskog Banksyja.

Grafiter je odlučio stvar uzeti u svoje ruke i obojiti grozne dijelove grada u nešto živahno. Nitko se ne buni...

Gradska plaža na kojoj se može kupati

NISKE CIJENE

Bit ćete car s malo novca

Najvažnija stvar koja će vam se dogoditi kad idete u Bugarsku su niske cijene.

Uz plažu možete naručiti bugarska jela (o njihovoj odličnoj kuhinji neću ni početi) – ribice, morske plodove, salate za malo novaca; cijeli ručak sa salatom doći će vas 50 kuna.

Hladno pivo u kafiću uz plažu košta samo 7 kuna.

Sok isto toliko, a kava košta 2 ili 3 kune. Ako ste tamo, morate probati mastiku (rakiju s okusom anisa), uz koju ide ajran – jogurt s vodom, ali i crno vino koje je daleko kvalitetnije od našeg. Bugarska je raj za one koji vole pojesti i popiti. Odlična kuhinja za malo “para” i odlična ponuda pića. Ako odete tamo na more, sa sobom ne morate nositi paštetu i paradajze.

Barem na kratko, bit ćete car.

14. lipnja 2011., br. 369

!

NK Podravina i druge će godine igrati u 3. HNL, a zahtjev za igranjem podnijela je i Ivančica. Franjo Beser, NK Podravina

Sport sport@regionalni.com

Sport 33

Rudar 47 pobjednik 1. ŽNL igra kvalifikacije za 3. HNL s Poletom iz Sv. Martina na Muri. Ivan Novak, tajnik ŽNS-a Varaždin

“

SPORTSKI RIBOLOV Kristijan Kosmačin, svjetski prvak u ribolovu

Na vrhu svijeta!

Nakon četiri naslova prvaka države, Kristijan Kosmačin okitio se i naslovom svjetskog prvaka Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinski ribolovci iz Sportsko ribolovnog kluba Varaždin-Interland ostvarili su izvrstan rezultat na Svjetskom prvenstvu u ribolovu na plovak koje je održano u mjestu Golubac u Srbiji.

Ukupno se natjecalo oko 500 ribiča iz 40 zemalja uz oko 800 članova stručnih stožera, a u Golupcu uz Dunav tako se okupilo oko četiri tisuće ljubitelja sportskog ribolova na plovak.

Prvi i treći U pojedinačnoj konkurenciji Kristijan Kosmačin osvojio je prvo mjesto i okitio se naslovom svjetskog prvaka dok je Damir Škor ić bio brončani, što je ukupno izuzetni rezultat varaždinskih ribolovaca jer je to prvi put da jedan Hrvat osvaja zlato na svjetskoj razini. Kristijan je i do sada bio u samom vrhu hrvatskog sportskog ribolovstva o čemu dovoljno govore i četiri naslova državnog prvaka.

U ekipnoj konkurenciji rezultati su bili malo drugačiji, ali i dalje izuzetni.

Ekipno su osvojili deveto mjesto od ukupno 25 ekipa

Kajkavijana - biciklistički maraton za najsmjelije

Biciklistički maraton

koje su sudjelovale na Svjetskom prvenstvu.

Disciplina ribolov na plovak jedan je od najraširenijih načina sportskog ribolova i sigurno najpopularniji u našem kraju.

Tako je ovaj uspjeh dodatno priznanje našim sportskim ribolovcima jer su se dokazali u disciplini koja je i drugdje jedna od najčešćih i najviše se ribolovaca bavi baš njom.

Ekipu SRK Vaan r a ž d i n - I n te rKristij in land činili su, č a m s Ko uz Kristijana Hrvat e j Kosmačina i i v pr slov Damira Škoosi na koji n og prvaka rića, članovi k Ivica Bonino svjets olovu na Hasan, Tihoi r u b vak mir Hunjak i plo Željko Raženj te kapetan Željko Trbović.

Trener ekipe bio je Mladen Trogrlić. Malobrojna varaždinska ekipa odlično se suprotstavila višestruko brojnijim i opremljenijim ekipama.

Varaždinski ribolovci odlično stoje i u našem prvenstvu gdje su nakon dva kola četvrti ali u narednih šest žele doći opet na vrh.

Kristijan Kosmačin prvak svijeta

U organizaciji Brdsko-biciklističkog kluba ASI, 17. i 18. lipnja održat će se četvrti po redu ultimativni biciklistički maraton - Kajkavijana. Riječ je o 300 kilometara dugoj i vjerojatno najtežoj brdskobiciklističkoj utrci u Hrvatskoj i regiji. Kajkavijana se dijeli u dvije kategorije. Za iskusne

Troje u finalu SP-a U Milanu se održalo Svjetsko prvenstvo u combat savateu gdje su nastupili borci iz 34 zemlje. Članovi SK Omega Gym iz Kneginca ostvarili su zapažene rezultate. Matija Godinić postao je viceprvak svijeta u kategoriji do 75kg. Antun Viličić je također odradio četiri teška meča i osvojio treće mjesto. U finale SP-a plasirali su se nakon odličnih borbi i Marina Horvat , Prtedrag Šimunec i Goran Borović. Finala će se držati najesen.

Tehnike samoobrane U Varaždinu je počeo s radom tečaj za samoobranu Udruge za promicanje borilačkih vještina Geido, koju vodi majstor borilačkih sportova Goran Kos. Na tečaju se uči nekoliko tehnika samoobrane.

Tečajevi se održavaju u dvorani Hrvačkoga kluba Vindija kod Gradskih bazena, petkom i nedjeljom.

Sve dodatne informacije možete dobiti na broj mobitela 095/520-6522 instruktora Gorana Kosa.

FOTO FOKUS

Ekipa SRK Varaždin-Interland koja je osvojila ekipno 9. mjesto

Dva od prva tri mjesta pripala su članovima SRK Varaždin

EUROPSKO PRVENSTVO U BODYBUILDINGU U RUSIJI

Brankica Njegovec po 3. put zlatna!

Branka Njegovec po treći put zaredom okrunila se titulom europske prvakinje u bodybuildingu u kategoriji do 55 kilograma.

Prošle godine Branka je postala prvakinja Europe na Europskom prvenstvu u Novom Sadu, a ove je godine ponovila uspjeh u ruskom gradu Tyumenu.

Dok je prošlogodišnjiuspjeh bio pravi podvig jer se radilo o jednom od naj-

većih uspjeha hrvatskoga bodybuildinga, ovogodišnje ponavljanje rezultata dokaz je vrhunske kvalitete.

Branka Njegovec tako je bez premca u hrvatsko ženskom bodybuildingu.

Iako ostale natjecateljice Branki nisu bile neka posebna konkurencija, dodat ćemo da je drugo mjesto osvojila Ludmila Tuboltseva iz Rusije i Petra Welker iz Njemačke.

Treba podsjet it i da je Branka Njegovec na Arnold Amateuru, koji se održao početkom ožujka u američkom gradu Columbusu , Ohio osvojila drugo mjesto u kategoriji bodybuildinga za žene. Ljubitelji bodybuilding sporta pozdravljaju Brankin rezultat ali i upozoravaju na zapostavljenost bodybuildinga kao sporta, tražeći da uđe u proračune sportskih zajednica.

vozače, Velika Kajkavijana od oko 300 km i preko 4000 visinskih metara te Mala Kajkavijana za one s “nešto slabijom kondicijom” od oko 180 km i 2500 visinskih metara. Start obiju utrka je na Stančićevom trgu u Varaždinu, u ponoć sa 17. na 18, a Mala 18. u 6 sati. (di)

Brankica Njegovec na EP-u

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Uspjesi manjih sredina

14. lipnja 2011., br. 369

ATLETIKA SAK Varaždin godišnje ima čak 44 nastupa

Stabilne financije U klubu je zaposlen samo jedan profesionalac i to trener i tajnik Kluba Željko Zgurić dok su svi ostali treneri u honorarnom statusu

S

portski uspjesi koji dolaze ovih dana iz manjih mjesta govore o tome da za veliki rezultat nije nužno potrebno i veliko sportsko središte. Potrebno je veliko sportsko srce i puno rada. Tradicija i talentiranost su uvijek dobrodošle, ali rad, treninzi i naporno vježbanje čine veliku većinu sportskog rezultata. Bez vježbanja talent će ostati na nazivu “mlada nada” ili “perspektivni sportaš” a oni koji neće nastaviti raditi i vježbati, postat će zvijezde koje su bljesnule i plesale samo jedno ljeto. rimjer mladih gimnastičara u OŠ Petar Zrinski u Jalžabetu koji su osvojili prvo mjesto na državnom prvenstvu govori kako se i u manjoj sredini može napraviti veliki rezultat na državnom nivou bez velikih materijalnih ulaganja. sim toga, njihovi rezultati u posljednje četiri godine govore o tome da su se polagano uspinjali, i nakon četvrtog i drugog mjesta po drugu su godinu zaredom prvaci, a prema svemu sudeći, bit će u samom vrhu gimnastike školskih sportskih društava jer ekipu škole čine učenici od četvrtog do osmog razreda. Zanimljiva je činjenica i to da samo jedan od učenika u posljednje vrijeme trenira i u varaždinskom gimnastičkom klubu, a da su svi ostali gimnastičke elemente naučili i odlično savladali samo trenirajući u školi. To je samo jedan od konkretnih primjera kako se mogu postići sportski vrijedni rezultati, a da u to nije nužno uložen veliki novac i da nisu potrebni posebni uvjeti osim školske sportske dvorane s minimalnom opremom, koju imaju uglavnom svi. ada su se dokazali na ovom nivou, bilo bi dobro da im za kvalitativni korak naprijed pomognu gimnastički klubovi koji djeluju na ovom području i sportske zajednice koje bi trebale podupirati razvoj i popularizaciju sporta, a posebice bazičnih sportova kao što je gimnastika.

P

O

SAK Varaždin pokriva svim atletičarima troškove odlazaka na sva natjecanja koja su u kalendaru Hrvatskog atletskog saveza Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sportski atletski klub Varaždin na vrijeme je spoznao da je ulaganje i rad s najmla-

đim uzrastima jedini ispravni put sportskoga kluba.

Ta ko su tri trenera zaposlena za rad s najmlađim kategorijama:

Stabilni

K

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

18.06.2011.

– velika i mala dvorana – prve interne sportske igre Zagorje Tehnobetona d.d. s početkom u 08,00 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Željko Zguric s predškolskim uzrastom, Nenad Pavliček za učenike od 1. do 5. razreda te Patrik Koščak za učenike 7. i 8. razreda osnovne škole.

Ostali treneri raspoređeni su po atletskim disciplinama: Marinko Šipoš ženski sprint, Nevesin Vusić skokovi, Stjepan Novoselec bacanja, Damir Pascuttini muški sprint, Ivan Domislović srednje i duge pruge.

SAK Varaždin ima vrlo perspektivan podmladak

Predsjednik Zlatan Milić napominje kako su izvori financiranja kluba sredstva koja im stižu putem Zajednice sportskih udruga grada Varaždina te sredstva i n v i t koja izravno k a dobijaju ova n a l č j bro od Grada 0, 5 1 je u Varaždiu Klub h je 90 u na kao i a g o t k pokro a od li, do o k š j v itelja o atletsk jecatelja u M e at n 0 6 đ unam je zrasni rodnog svim u ijama atletskog r katego mitinga i Novogodišnje utrke te od sponora između kojih izdvajaju Zagrebačku banku, Marlex i Magic telecom.

Klub nikada u svojoj povijesti nije bio u financijskim problemima, dugovanjima, pred stečajem ili zatvaranjem.

U klubu je zaposlen samo jedan profesionalac i to trener

i tajnik Kluba Željko Zgurić dok su svi ostali treneri u honorarnom statusu. Primjerice, u četiri atletska kluba u Zagrebu imaju ukupno zaposleno 29 profesionalnih trenera. Aktivni broj članova u Klubu je 150, a od toga 90 su u atletskoj školi, dok su 60 aktivni natjecatelji u svim uzrasnim ktegorijama. Svi članovi SAK Varaždin registrirani su u Hrvatskom atletskom savezu.

Klub pokriva troškove svim atletičarima odlaske na sva natjecanja koja su u kalendaru Hrvatskog atletskog saveza te opremu u što se ubrajaju dresovi i majice. Za najboljih 30 atletičara osiguravaju kompletnu opremu: trenirke, šuškavce, patike, sprinterice; zatim mjesečne putne troškove za 12 atletičara.Vrhunski sportaši I. kategorije HOO-a Mirko Mičuda i Željko Vincek imaju i stipendije. Klub godišnje nastupi na brojnim nacionalnim natjecanjima: pet dvoranskih prvenstava za sve uzraste, tri krosa, šest pojedinačnih PH u svim uzrasnim kategorijama, jedan višeboj, tri kup natjecanja, osam ekipnih natjecanja Hrvatske atletske lige Sjever 2. liga te tri na državnoj razini, osam nastupa na međunarodnim mitinzima, tri nastupa za ekipne reprezentativne vrste, i do četiri pojedinačna nastupa na EP ili SP. Ukupan broj nastupa varaždinskih atletičara na godišnjoj razini je tako čak 44.

ATLETIKA Na stadionu Mladosti u Zagrebu održan je Savaria Kup atletski susret mlađih i starijih juniora i juniorki regionalnih pokrajina Mađarske, Slovenije, Austrije i Hrvatske. U

Savaria Kup

kategoriji mlađih juniorki Dora Paska pobijedila je u utrci na 100 m prepone s rezultatom 14,89. Sara Kolak bila je također prva u bacanju koplja s rezultatom 45,19, Kristina Dudek osvojila je drugo mjesto u utrci na 400 m – 57,49. U konkurenciji starijih juniora Lucija Pokos osvojila je prvo mjesto u utrci na 100

m s rezultatom 12,63, Dražen Hudoletnjak osvojio je drugo mjesto na 400 m s rezultatom 49,99, a Luka Štefan drugo mjesto u skoku u vis s rezultatom 1,85 cm. Mlađa juniorska štafeta 4 x 100 m osvojila je 1. mjesto s rezultatom 48,68, dok je starija juniorska štafeta 4 x 100 m osvojila 2. mjesto s rezultatom 48,37.

Sport 35

14. lipnja 2011., br. 369

Rekreacija Nikola GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Prijelazni period I

skustvo rada s vježbačima rekreativcima pokazalo je da se od ukupnog broja rekreativaca koji treniraju aktivno kroz ljetne mjesece, jedan manji postotak (u slobodnoj procjeni oko 25 %) kvalitetno priprema za treninge na otvorenom. Što znači kvalitetna priprema? To znači nekoliko stvari. Prije svega, to je kvalitetan uvodni period (anatomska adaptacija) ili pak tzv. “tranzicijski period”. natomska adaptacija je period treniranja u kojem pripremamo sustav za pokretanje (mišiće, zglobove, ligamente, kosti) na rad s opterećenjem, i na taj način dajemo organizmu priliku da se pripremi na treniranje ili treninge kojima ćemo postepeno povećavati duljinu trajanja, opterećenje i sl. Trening adaptacije obuhvaća osnovne vježbe snage za sve mišićne grupe i uključuje aerobne treninge niskog intenziteta, i idealno (ne i nužno) mjesto za kvalitetnu adaptaciju je teretana, u kojoj imate optimalne uvjete potrebne za rad. Tranzicijski trening odnosi se na period koji je započeo, period dugih, sve toplijih sunčanih dana. buhvaća kvalitetnu pripremu prelaska iz zatvorenih prostora za vježbanje na treninge pod suncem. Najčešći problem javlja se kod ljubitelja trčanja, koji s traka za trčanje, parketa, sportskih gumenih podloga odlaze na asfalt.

Promjena podloge može uzrokovati niz ozljeda i posebno stresno utječe na kralježnicu, kukove, koljena te kosti i zglobove u stopalu. Ukratko: trkači koji tek sada započinju: kombinirajte hodanje i trčanje, niskog intenziteta (manje brzine trčanja), pokušajte u prvom tjednu raditi na mekšim podlogama (zemlja, trava), pa postepeno prelaziti na asfalt. ni iskusniji: smanjite intenzitet bar za 30 % i obratite pozornost na tehniku trčanja.

Pokušajte što manje mijenjati podlogu i trčite te trenirajte u odgovarajućoj obući!

A

Sandra Perković bila je nagrađena od čelnika SAK Varaždin i to im vratila na najbolji mogući način - vrhunskim svjetskim rezultatom

ATLETIKA Sandra Perković bila je najprije košarkašica

Kad nešto napraviš dobro, vratit će ti se Prije košarke, odbojke ili bilo kojeg drugog sporta, dobro je baviti se atletikom Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sandra Perković prošle je subote upisala Varaždin na svjetske atletske rang-liste zahvaljujući svom hicu od čak 69,99 m i novim hrvatskim rekordom. Njen dolazak u Va-

raždin bio je u pitanju do posljednjeg trena jer su problemi s leđima bili stalno prisutni kao što se može vidjeti i ovih dana.

Tako je u Varaždinu bila prilika razgovarati sa Sandrom o njezinom iznimnom rezultatu, ali i o njezinim počecima.

Skromna Sandra Perković

Kada si se počela baviti atletikom, a posebice bacanjem diska?

Atletikom se bavim tijekom cijele osnovne škole, a ozbiljno sam se počela baviti prelaskom u srednju školu. Tada je počela suradnja s mojim današnjim trenerom Ivanom Ivančićem, koji je od mene napravio ovo što danas jesam.

Na počecima svoje sportske karijere jesi li se bavila i nekim drugim sportom?

Bavila sam se u osnovnoj školi i košarkom, ali u tome nisam bila tako dobra. Već tada sam shvatila da sam više za individualne sportove. Atletika me zato i privukla. U atletskoj školi trener je u meni prepoznao talent za bacanja, ali sam bila dobra i u drugim disciplinama kao što su

Dug klubu

npr. skokovi, ali prešla sam na kojim drugim sportom. Prije bacanja i zbog toga sam danas košarke, odbojke ili bilo kojeg drugog sporta, dobro je baviti ono što jesam.

U Varaždinu si nastupila za se atletikom da se nauči dobro trčati i kretati pa se onda može svoj matični atletski klub? u neki drugi sport.

U Varaždinu sam Zašto si se ti oprepredstavljala svoj a dijelila za atletiku klub Dinamo Zrietik l t a i to za bacanja? njevac i bacala od n a d Mene je prisam disk i kue je j a v o t r vukla atletika glu. o p s h Što bi rijetki se nikad z a to š to j e zanimljiva. U preporučila a u kojim tko će bacanju imamladim spora n te šest hitaca tašima, kojim ne z i i u svakom hicu sportom da se bijedit o p se događa nešto bave? novo. Zatim, npr. u Ja smatram da su sprintu nikada ne znate svi sportovi dobri, ali ako želite biti najbolji i ukoliko tko će pobijediti. Atletika je smatrate da možete biti najbolji jedan od rijetkih sportova u i dati sto posto od sebe, onda su kojima se nikad ne zna tko će pojedinačni sportovi puno bo- pobijediti.

Koja su natjecanja ispred tebe lji. U ekipnim sportovima npr. od pet igrača četiri mogu igrati tijekom ljetnih mjeseci?

Sada imam natjecanje u New dobro, a jedan ne i na kraju će biti zaslužan za pobjedu kao Yorku, zatim idem u Birmingi ostali. U atletici i u drugim ham na Dijamantnu ligu zatim individualnim sporovima kad Ostrava pa Monaco i onda sam napraviš dobro, to će ti se uzimam malu pauzu pa se i vratiti, ali zato i kad zezneš, ze- pripremam Svjetsko prvenstvo zneš sam sebe. Atletika je dobra u Koreji u gradu Daegu. Od 27. za sam početak bavljenja bilo kolovoza do 4. rujna.

STOLNI TENIS Talentirani varaždinski stolnotenisač Nikola Horvat, član STK IGEA Željezničar nedavno je osvojio

N. Horvat ide na EP prvo mjesto na TOP 12 najboljih kadeta, a već

20. lipnja odlazi na dva tjedna u Zagreb na pripreme reprezentac ije.

Nakon Zagreba odlaze na Balaton gdje će odraditi posljednji dio priprema pred nastup na Europskom prvenstvu koje će se održati u Moskvi od 10. srpnja. Pr ipreme i odlazak na EP pomogli

su Grad Varaždin s 5.000 i Varaždnska županija sa 2.000 kuna dok je ostatak podmirio HSTS. S obzirom na dosadašnju formu, Nikola bi mogao napraviti zapaženi rezultat na EP, a njegove rezultate prate i drugi klubovi u Hrvatskoj pa već ima i ponude za prelazak u drugi klub.

O

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

36 Sport

14. lipnja 2011., br. 369

STOLNI TENIS Reprezentacija Bahreina na pripremama u Varaždinu

HRVANJE

Sokol prvak Mediterana

Prilika za sparing Mlada reprezentacija Bahreina boravit će na pripremama u Varaždinu od 22. lipnja do 15. srpnja, a s njima će trenirati i mladi stolnotenisači iz regije

Tonimir Sokol osvojio je zlatnu medalju i prvo mjesto na Prvenstvu Mediterana u hrvanju, kao član hrvatske reprezentacije. U konkurenciji 50 hrvača iz 11 zemalja hrvatski reprezentativci osvojili su

ekipno prvo mjesto sa sedam medalja od čega pet zlata, jedno srebrno i jednu broncu.

Zlatni su bili Lizatović, Sokol, Starčević, Žugaj i Hogač, srebro je osvojio Koščević, dok je brončani bio Janečić.

RUKOMET

Poziv mladima u Ljetnu školu Ljetna škola rukometa RK Varaždin traje od 13. lipnja do 31. srpnja, a treninzi se odvijaju tri puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 16 do 17,30 sati te subotom od 10 do 11 sati.

Sve ostale informacije

mogu se dobiti na email rk.varazdin@gmail.com te na klupski mobitel 091/2601-501.

Cijena Ljetne škole rukometa je 250 kn, a treninzi će se odvijati u sportskoj dvorani TTS i na susjednom SC-u Sloboda.

NOGOMET

Traže se novi igrači U nedjelju 19. lipnja s početkom u 10 sati, na travnatom igralištu u Kučan Marofu održava se tradicionalni malonogometni turnir. Kotizacija po ekipi iznosi 300,00 kuna, prijave do početka turnira na mob. 098 9363 155 ili na Facebook – grupa Kahli beer.

Za 4 najbolje ekipe organizator

osigurava pehare, kao i novčane nagrade za 3 najbolje ekipe.

Također su osigurane nagrade sponzora za najboljeg igrača, strijelca i golmana turnira.

Na turniru će se vršiti učlanjivanje u NK Varteks, koji su osnovali navijači te predbilježbe za igrače koji bi htjeli igrati za taj klub.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

stolnoteniska reprezentacija Bahreina.

Mladi varaždinski StolnoteProstor niski klub STARR nakon što je Oni će tamo obaviti dio ostvario plasman u 2. hrvat- priprema za velika natjecanja sku stolnotenisku ligu Istok koja su pred njima, a zadržat već je počeo s pripremama će se u Varaždinu do 15. za sljedeću sezonu. - Ekipa srpnja. Bit će izuzetna prilika će biti pojačana kako za mlade varažbi se ostvario cilj: dinske, ali i sve o k li o osvajanje jednog stolnoteninek i v od prva tri mjesače iz redana s lnog sta - najavio gije da se sto i lj e t i je predsjednik okušaju u ljub e se ć i ć o kluba Ronald sparing i isa m ovom n e t Ređep. trening ati u oprob m sportu u u t a k m i - Želja nam o n r a je da se u prc ama s l popu rani T TS-a voj drugoligašvršnjacima o v d koj sezoni etakoj i i gr aju bliramo, a zatim za Bahrein. ćemo pokušati izboriti Domaćin bahreinplasman u 1. hrvatsku stolskoj reprezentaciji je STK notenisku ligu. U tijeku su STARR u suradnji sa STK IGEA pregovori s vlasnicima TTS-a željezničar, STK Šenkovec, kako bi se sve domaće uta- STK Ljubeščica uz potporu kmice igrale u toj dvorani kao Varaždinske županije. i treninzi. Dvorana TTS pokraj Dvorana T TS-a bit će tiSC-a Sloboda zadovoljava jekom tri tjedna otvorena i sve kriterije za održavanje nekoliko dana za sve ljubitelje utakmica i vrlo je uvjetna i za stolnog tenisa koji se žele treninge - dodao je Ređep. okušati u ovom popularnom U tom će prostoru već od sportu. Točni datumi i vrijeme 22. lipnja borav iti mlada bit će objavljeni naknadno.

Stolni tenis sve je više prisutan u dvorani TTS-a

Ređep s Dr. Časl prvak 1. HSTL-a Ronald Ređep, kao član stolnoteniske ekipe Dr. Časl, osvojio je ekipno prvo mjesto u 1. hrvatskoj stolnoteniskoj ligi. U finalu je ekipa Dr. Časl pobijedila ekipu Zadra 2:0 u susretima.

Ronald Ređep svoju sportsku karijeru nastavit će u jednom od najjačih talijanskih stolnoteniskih klubova koji se natječu u Seriji A, koja je jedna od najjačih svjetskih liga.

Sve ostale informacije o STK STARR i ovom stolnoteniskom događanju mogu se naći i na njihovoj internetskoj stranici www.stolni-tenis.com.hr.

U Ludbregu STK STARR organizira pod pokrovitelj-

stvom Varaždinske županije pilot-projekt Škola stolnog tenisa. Od 14. lipnja do kraja ljeta u Gradskoj sportskoj dvorani igrat će se stolni tenis, utorkom i četvrtkom od 11 sati.

Savjetnik 37

14. lipnja 2011., br. 369

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Suhozid - svrha i ukras S

uhozidi u vrtnoj arhitekturi ostvaruju poseban ugođaj, a istovremeno omogućuju i obuzdavanje suviše nagnutih terena i njihovo pretvaranje u prekrasne terasaste parkove. Tim više što svaka cjelina suhozida, u spojevima blokova prirodnoga kamena, postaje idealno mjesto za sadnju različitih vrsta trajnica. Dodajmo da su suhozidi i idealno mjesto za život životinjica i kukaca – predatora tako neophodnih za vrt.

Jednom stručnom analizom kosih terena, predviđenih za odmor u zelenilu i cvijeću, moguće je isplanirati prekrasnu krajobraznu cjelinu koju je gotovo nemoguće izvesti na ravnim terenima.

Svakako, za jedan takav poduhvat potreban je hortikulturni majstor od kalibra. U stvarnosti se neprestano susreću primjeri upropaštenih parkovnih cjelina u oklopu brda neukusnog betona.

Stječe se dojam da današnji čovjek ne vjeruje drugim materijalima doli betonu. odsjetimo se, Inke su bez trunke veziva sagradili od kamena zdanja koja nakon stotina godina nisu izgubila na statici. A sličnih primjera ima i oko nas! Nažalost, radi usporedbe, nema primjera betonskih građevina te starosti. Iako u hortikulturnoj naobrazbi postoji i predmet vrtna tehnika, hortikulturni se stručnjaci u takvim projektnim i izvođačkim zahvatima zaobilaze te su ih potisnule građevinske struke. Isti slučaj je s obrazovanim kiparima i slikarima, iako se danas upravo divimo građevinama koje su u davnoj prošlosti nastale i njihovim angažiranjem.

P

Je li opravdana bojazan od konzumiranja soli?!

U

povijesti su se zbog soli vodili ratovi, najbogatiji gradovi nicali su pokraj rudnika soli, slanih jezera (Salt Lake City), a i jedan od najljepših gradova u Europi nosi ime Salzburg (njem. Salz: sol, Burg: utvrda, grad). Godinama se vode debate o problematici unošenja prekomjernih količina soli hranom u organizam i negativnom utjecaju soli na krvni tlak u ljudi. Međutim, ipak je zaključeno da je potreba za unošenjem određenih količina soli u ljudi zapravo individualno određena potrebama svakog organizma za sebe. Potreba za konzumiranjem soli je od životnog značaja, jer bez soli ne možemo živjeti, isto kao ni bez npr. vode! Diskusije o unošenju soli u organizam pasa i mačaka također su često imale različite zaključke. U svakom slučaju, njihove potrebe znatno su manje negoli u ljudi te je stoga i hrana koju mi konzumiramo za njih preobilna natrijem i klorom. Dokazano je da je sol potrebna u prehrani pasa i mačaka, ali u minimalnim vrijednostima. Dapače, čak se i povećane količine soli koriste u terapijske svrhe, ukoliko su psi ili mačke sklone stvaranju mokraćnog pijeska ili kamenaca. Naime, to dovodi do pojačanog žeđanja te posljedično i do obilnijeg mokrenja, što djeluje pozitivno preventivno. No treba znati i još jedan podatak, a to je da u dobi od deset godina već 15-ak posto pasa i mačaka ima poremećaj funkcionalnosti rada bubrega. Taj postotak se naglo penje sa svakom daljnjom godinom života, tako da u petnaestoj godini svaka treća jedinka ima

zakazivanje bubrega! Tada je naravno svako davanje soli, soljene hrane ili pripravaka koji sadrže sol (npr. Vegeta ili Veda), potpuno kontraindicirano!

Trovanje solju kućnih ljubimaca poznato je odavno, no opisani slučajevi bili su često vrlo specifični. Tako su se psi otrovali, jer su pojeli velike količine slanog tijesta. Ili slučaj jedne dobermanke, gdje je vlasnik htio isprovocirati njeno povraćanje, jer je pojela čokoladu, pa ju je nahranio sa 100 g soli! Također su opisana trovanja morskom vodom te stoga treba ljeti posebice na to pripaziti prilikom kupanja psa u moru. Simptomi su slabost, povraćanje, proljev, pojačano žeđanje, poremećaj disanja, kao i rada srca, povišenje tjelesne temperature, klonulost, grčevi, koma te smrt. matra se da je minimalna otrovna doza 2 mg soli na kg tjelesne mase, a smrtna jedanput veća.

To znači da ukoliko pas od 10 kg pojede tri jušne žlice soli, to će za njega biti smrtonosno! Ukoliko se to desi, reakcija spašavanja mora biti hitra!

Povraćanje je mjera terapije u prvih 30 minuta, a ukoliko se s pacijentom stiglo kasnije, intenzivno liječenje jedina je mogućnost izbora. Veće količine soli mogu uzrokovati i znatna oštećenja sluznice probavnog trakta te dovesti do perforacije! Svaka daljnja terapija je simptomatska, ovisno o kliničkim simptomima. Treba ipak naglasiti da je veći problem svakodnevno hranjenje pasa i mačaka hranom „od stola“, koja sadrži za njih definitivno prevelike količine soli!

S

38 Zdravlje

14. lipnja 2011., br. 369

OTKRIVAMO Varaždinska županija definitivno ostaje be

Jedan doktor na “Sve nas ta informacija izuzetno zabrinjava, a unosi i puno nemira među stanovništvo naše županije”, naveli su iz Županije u dopisu ministru Milinoviću još 28. veljače. No prekasno: broj timova je “skresao” deset dana ranije

NAJAVA

Predavanje o eutanaziji u Pastoralnom centru

Hrvatski zavod: Ako se za tim ukaže potreba, broj timova Hitne službe na terenu će se premještati, smanjivati ili povećavati Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U srijedu 15. lipnja u Varaždinu će u organizaciji varaždinske podružnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva biti održano predavanje o eutanaziji. O toj će temi govoriti prof. dr. sc. Niko Zurak, specijalist neurologije i profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje će početi u 20 sati u dvorani Pastoralnog centra Varaždinske biskupije u

Zagrebačkoj 3.

Inače, varaždinska podružnica Hrvatskog katoličkog liječničkog društva osnovana je još u lipnju 1998. godine, a okuplja liječnike, stomatologe farmaceute i druge visokoobrazovane djelatnike u zdravstvu radi promicanja kršćanskih načela u zaštiti zdravlja naroda i čuvanju ljudskog života od začeća do prirodne smrti. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

U Varaždinu i svim okolnim naseljima na inter venc ije uskoro više neće istovremeno izlaziti dva tima hitne medicinske pomoći. To neće biti moguće, jer je na snagu stupila Mreža hitne medicine prema kojoj Varaždinska županija ostaje bez pet timova s liječnikom. Umjesto 25, bit će 20 timova s liječnikom, što u praksi znači da će na teren u cijeloj županiji istovremeno izlaziti četiri liječnika koja će biti raspoređena na četiri punkta.

Pritom se u Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu ništa neće promijeniti: tamo će i nadalje sva 24 sata dežurati po jedan

tim Hitne pomoći s liječnikom.

No Varaždin ostaje s jednim jedinim timom s liječnikom koji će morati “pokrivati” područje na kojem živi više od 90.000 ljudi.

Tko tu koga?

Da bismo mogli ostati bez pet tzv. T1 timova s liječnikom, pisali smo još u veljači kada je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović predstavio prijedlog Mreže. U Varaždinskoj županiji tada su najavili da će reagirati i tražiti da ostane jednak broj timova.

To su i učinili: dožupanica Blanka Glavica-Ječmenica je 28. veljače u dopisu ministru navela da “žele vjerovati da prijedlog Mreže nije i konačno

rješenje, da će uzeti u obzir kojoj naša županija ostaje na i njihove argumente za pro- 20 timova s liječnikom još je mjenu” te da “sve nas, našu u ožujku objavljena u Narodstručnu javnost i zaposlene nim novinama i time postala konačna. u Hitnoj službi ta Iako su od toga prošinformac ija još la tri mjeseca, u Vaizuzetno zau k j raždinskoj županiji br injava, žu o u još uvijek ni u što a unosi im n d o r i puno a nisu sigurni. u Na n e e j j l v - Ministru Minemira a obja među ovinam ojom nam linoviću, kao i n ravnateljici Hrstanovk Mreža anjuje vatskog zavoda ništvo m s e za hitnu medinaše žus d cinu, poslali smo panije”. andar t s više dopisa, ali nikad N o d o p is nismo dobili nikakva očije stigao prekatovanja. Sukladno tome, svaka sno. Milinović je deset dana ranije potpisao javno procjena što bi još trebali ili predstavljeni prijedlog Mreže! mogli očekivati naši stanovI ne samo to: mreža prema nici u vezi hitne medicinske

Savjeti iz ordinacije Voda u našem tijelu – spriječite dehidraciju (2) D

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

a bismo spriječili dehidraciju, potrebno je unositi vodu prije nego osjetimo žeđ. Dobro je imati na umu: unosite najmanje 2 litre vode na dan i kad ne osjećate žeđ; sportski napici često se lakše piju od čiste vode jer su aromatizirani, ali izbjegavajte one s puno šećera, jer umjesto da je gase, oni izazivaju žeđ; izbjegavajte napitke s kofeinom i alkohol jer sadrže tvari koje izazivaju dehidraciju; gazirani napici izazivaju osjećaj punoće pa mogu spriječiti adekvatnu konzumaciju vode; konzumirajte što više voća i

povrća, a izbjegavajte tešku i masnu hranu. Tijekom ljetnih mjeseci, kada vladaju nepodnošljive vrućine, preporuča se unositi najmanje čašu i pol vode svakih pola sata. Ako se bavite sportskim aktivnostima, potrebno je unijeti čašu i pol vode 20 do 30 minuta i prije vježbanja. ješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijelog dana.

Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje. Osim što vodu unosimo drugim tekućinama, i sezonske ljetne namirnice sadrže 80 do 95 posto

R

vode (lubenice, dinje, marelice, rajčice, krastavci...). koliko primijetite osobu koja izgleda zbunjeno i bunca, ima suhu i crvenu kožu, ubrzani puls, a koža je na dodir hladna i znojna, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć jer se ta osoba nalazi u velikoj opasnosti. jeca nemaju dovoljno razvijen osjet za žeđ. Što je dijete mlađe, to su metabolički procesi brži, pa dijete dnevno treba unijeti vodu u količini otprilike 10 do 15 posto njegove tjelesne mase. Ako zbog

U D

povišene temperature, proljeva ili povraćanja gubi tjelesnu tekućinu, dnevna potreba za vodom se povećava. Za svaki stupanj povišenja tjelesne temperature, treba dodatno unijeti 10 grama vode po kilogramu tjelesne mase. ojenčetu koje se hrani isključivo dojenjem nije potrebno dodavati tekućinu, jer majčino mlijeko sadrži dovoljno vode, dok je dojenčetu koje se hrani isključivo mliječnim formulama potrebno dodati vodu kako bi se izlučili nepotrebni minerali i produkti metabolizma.

D

Zdravlje 39

14. lipnja 2011., br. 369

ez pet timova hitne medicinske pomoći s liječnikom

9o tisuća ljudi!?

IZDVOJENO Što je predviđeno u sklopu reforme Hitne?

HITNA SLUŽBA U NAŠOJ ŽUPANIJI

Broj liječnika smanjen 4 jer smo iznad standarda Varaždinska županija gubi pet timova hitne pomoći s liječnikom, a dobiva pet timova u kojima će biti medicinska sestra/tehničar spec ijalist i medic inska sestra/tehničar sa SSS-om.

U Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu ističu da su takav prijedlog Mreže hitne medicine donijeli sukladno stručnim kriterijima, broju intervencija i kadrovske raspoloživosti, kao i po prostornim i prometnim specifičnostima.

- Željeli bismo istaknuti da je Varaždinska županija po hitnoj medicinskoj službi iznad standarda u odnosu na ostale županije, primjerice na tri punkta koja se nalaze na udaljenostima od 18 do 25 kilometara, postoje čak 3 tima hitne medicinske službe. Nagla-

pomoći bila bi neutemeljena – naveli su u pisanom odgovoru iz Županije.

Bez očitovanja Dopis ministru poslali su i prošli mjesec uoči sjednice Županijske skupštine na kojoj je pokrenut postupak osnivanja Županijskog zavoda za hitnu medicinu. - Obratili smo se dopisom nakon prezentiranog prijedloga Mreže predlažući izmjene u dijelu koji se odnosi na Varaždinsku županiju s obzirom na to da nam je standard smanjen u odnosu na postojeće stanje. Smatrali smo da će naše primjedbe potkrijepljene argumentima biti uvažene i prihvaćene, no do danas nismo od Vas dobili

šavamo i da do sada niti jednoj županiji koja ima visoki standard nisu ukinuti dostupnost, brzina i kvaliteta pa se to neće dogoditi ni Varaždinskoj županiji – navela je u pisanom odgovoru ravnateljica Zavoda prim. mr. Maja Grba-Bujević.

p

rim. Grba-Bujević: Dostupnost, brzina i kvaliteta u županiji nisu ukinuti Uz četiri punkta tipa T1 (specijalist hitne medicine, medicinska sestra/tehničar, vozač) i jedan punkt tipa T2 (medicinska sestra/tehničar specijalist, medicinska sestra/tehničar), u Varaždinu će biti prijavno-dojavna je-

nikakav odgovor. Na sjednici Skupštine Varaždinske županije krajem mjeseca donosit ćemo odluku o osnivanju Županijskog zavoda za hitnu medicinu, stoga molim Vaše očitovanje kako bismo naše vijećnike i širu javnost mogli informirati o novom ustroju Hitne medicinske pomoći – navela je dožupanica u dopisu u svibnju.

Na pitanje jesu li dopis ili zahtjev iz Županije da Mrežom u Varaždinskoj županiji ostane 25 timova s liječnikom, u Zavodu su odgovorili da su dožupanici dostavili zatraženo mišljenje, ali nisu naveli kada je poslano.

Iz Zavoda su najavili da će pratiti, analizirati i nadzi-

dinica (2 medicinske sestre/ tehničara 24 sata), a uz to su predviđena i četiri centra obiteljske medicine u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu.

Za Varaždinsku županiju predviđeno je i pet potpuno opremljenih vozila za hitnu intervenciju koja će imati satelitsku navigaciju i komunikacijsku opremu za pr ijenos podataka u medicinsko prijavno-dojavnu jedinicu (PDJ), kao i u objedinjeni hitni bolnički prijem.

- Sa suvremenom informatičkom podlogom operateri u medicinskoj PDJ bit će u mogućnosti vidjeti vozila u svakom trenutku i sve timove na terenu te na hitnu intervenciju uvijek poslati najbliže vozilo – zaključila je ravnateljica.

punkta tipa T1 (specijalist hitne medicine, medicinska sestra/ tehničar, vozač) u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu

1

punkt tipa T2 (medicinska sestra/ tehničar specijalist, medicinska sestra/tehničar) u Varaždinu

1prijavno-

dojavna jedinica (2 medicinske sestre/ tehničara 24 sata) Varaždinu

U Županiji još uvijek ne znaju koliko ćemo timova imati

rati rad županijskih zavoda za hitnu medicinu, a time i funkcioniranje Mreže. - Ovisno o indikatorima kontrole kvalitete predložit ćemo eventualne korekcije Mreže hitne medicine. Konkretno to

znači da će se, ako se za tim ukaže potreba, broj timova hitne medicinske službe na terenu premještati, smanjivati ili povećavati – istaknula je prim. mr. Maja Grba-Bujević, ravnateljica Zavoda.

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Orah – slastica i lijek!

O

r a h (J u glans regia), kao lupinasto voće, bio on sirov ili usitnjen kao dodatak salatama, voću, kolačima, sladoledu i raznim jelima, predstavlja lijek koji jača cijeli organizam, ali sve do njegovog sazrijevanja u listopadu možemo koristiti i ostale dijelove biljke. Orahove jezgre posjeduju iznimna hranjiva svojstva jer su bogate fosforom, željezom, kalijem i vitaminom E, stoga se one osobito preporučuju trudnicama kako bi se djetetu dobro razvili mozak i unutrašnji organi. Zeleni plodovi imaju antiseptička svojstva, najčešće se koriste u pripravljanju lijeka za želudac – orahove rakije.

Na litru rakije nareže se 25 nezrelih plodova, malo klinčića i đumbira. Što duže orahova rakija stoji, njezina su svojstva kvalitetnija, a kod liječenja bolesnog želuca ona se uzima dvaput dnevno, jedna do dvije žličice. Orahove listove nakon sakupljanja valja brzo osušiti kako ne bi pocrnjeli. Čaj od orahovog lišća pročišćava krv i djeluje okrepljujuće, a upotrebljavamo ga kod dijabetesa, slabih živaca, žutice, bijeloga pranja i upale grla (grgljamo čaj nekoliko puta dnevno), a isto se tako preporučuje trudnicama koje imaju problema s opstipacijom. aj od listova kod unutrašnje konzumacije ne smije biti prejak. Orahovo lišće u vanjskoj upotrebi najčešće se koristi u pripravljanju kupelji za liječenje oteklih limfnih žlijezda, u liječenju raznih kožnih nečistoća kao što su kraste, lišajevi, kod jakog znojenja nogu, gnojnih osipa, gnjiljenja kostiju. Na gnojne rane polažu se svježi orahovi listovi, jer ubrzavaju njihovo zacjeljivanje. Kod ispadanja kose vlasište treba masirati jakom iscjedinom listova ili upotrijebiti mast od orahovih pupoljaka. Orahovo lišće upotrebljava se za prirodno potamnjivanje kose. Mješavinu od deset žlica bršljanovih listova i pet žlica orahovih listova kuhamo 15 minuta u litri vode. Odložimo je na još 20 minuta, zatim procijedimo i tim oparkom natrljavamo vlasište dvaput dnevno dok se ne pokaže učinak. Prije natrljavanja kosu treba oprati neutralnim šamponom. Iako je potamnjivanje kose na taj način zahtjevno, sjaj koji kosa ima nakon tog tretmana ne može se usporediti ni s jednom umjetnom bojom.

Č

Zdravo tijelo Važnost preventivnih pregleda u dijagnostici - dijabetes Š

ećerna bolest nastaje uslijed poremećaja u načinu na koji naše tijelo koristi šećer, što rezultira povišenom razinom šećera u krvi.

Kod šećerne bolesti, bez obzira na tip, previše glukoze u krvi može s vremenom trajanja bolesti dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i prijevremenog pobola od drugih bolesti i do prijevremene smrti. azlikujemo šećernu bolest tipa 1 i tipa 2 te gestacijsku šećernu bolest, koja se pojavljuje tijekom trudnoće. Glavni znakovi i simptomi

R

koji upućuju na bolest su pretjerana žeđ, učestalo mokrenje, pretjerana glad i neobjašnjivi gubitak tjelesne težine. z to se može pojaviti umor. Često se javlja zamagljenje vida.

Ranice na koži mogu usporeno zacjeljivati. Mogu se učestalo javljati infekcije, osobito kože, ali i mjehura i spolnih organa. Često je prisutno umjereno povišenje krvnoga tlaka. sim povišene razine glukoze u krvi, i u urinu pronalazimo promjene koje upućuju da se radi o

U

O

šećernoj bolesti. Osobito je važno što prije prepoznati i dijagnosticirati šećernu bolest, kako bi se izbjegle česte i teške komplikacije koje se razvijaju zbog dugotrajno povišene razine šećera u krvi. Šećerna bolest, primjerice, dramatično povećava rizik od srčano-žilnih bolesti. ko imate šećernu bolest, veća je vjerojatnost dakle da ćete u ranijoj životnoj dobi dobiti infarkt srca ili moždani udar. Oštećenje živaca također može biti posljedica šećerne bolesti. Kod muškaraca može doći

A

do gubitka erekcije. I drugi organi mogu biti oštećeni - bubrezi i oči. ako bi se izbjegle teške i brojne komplikacije, bolest je potrebno pravovremeno prepoznati i dijagnosticirati te dosljedno liječiti. na se često otkrije rutinskim pretragama koje se obavezno rade u sklopu preventivnih sistematskih pregleda. šećerna bolest je jedan od razloga zašto je potrebno aktivno voditi brigu o svom zdravlju i ići redovito na preventivne preglede.

K

O I

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje

DOZNAJEMO Pedijatrijska ambulanta Doma zdravlja

RASTIMO ZAJEDNO

Roditelji dobili diplome Deset roditelja dobilo je prošli tjedan prave pravcate diplome, jer su tijekom programa “Rastimo zajedno” marljivo učili o roditeljskim odgovornostima te o promicanju rasta i razvoja njih samih, ali i njihove djece. Diplome im je u varaždinskom Tehnološkom parku uručio Robert Čusek, ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinske županije, čiji su djelatnici među prvima u Hrvatskoj proveli prvi ciklus radionica “Rastimo zajedno”. Riječ je radionicama namijenjenim roditeljima djece stare od jedne do četiri godine u sklopu UNICEF-ovog programa za

14. lipnja 2011., br. 369

podršku roditeljstvu „Prve tri su najvažnije“, a u čije se provođenje ove godine preko obiteljskih centara uključilo Ministarstvo obitelji.

- Glavni cilj programa je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem roditelji s voditeljima radionica i drugim roditeljima razmjenjuju iskustva o tome kako žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, načine na koje se odnose prema djetetu te doznaju i druge moguće načine ophođenja prema djetetu – izvijestila je psihologinja Jasenka Barković. (vms)

Male pacijente bi silom uzeli i dali u skrb pedijatru?

Tri obiteljske liječnice zatražile pomoć Ministarstva i HZZO-a zbog kampanje koja se vodi protiv njih osobno, ali i zbog pritisaka na roditelje da promijene doktora Pišu: DRAŽEN HOČURŠĆAK I VESNA MARGETIĆ-SLATKI

Nakon što je Upravno vijeće županijskog Doma zdravlja Varaždin donijelo odluku o početku rada pedijatrijske ambulante u Lepoglavi i u njoj 1. svibnja zaposlio dr.

Izabelu Kranjčec, već na samom početku rada zbog nedovoljnog broja upisane djece, ambulanti prijeti zatvaranje.

- Prvi ulazak u sustav HZZO-a, pogotovo za mladu

liječnicu, donosi probleme pr i skupljanju dovoljnog broja pacijenata za rad ambulante, a za pedijatrijsku ambulantu u Lepoglavi to je broj od 129 djece u dobi do 7 godina koji još nije dostignut, odnosno zasad je upisano manje od 40 djece.

Problem je što se liječnici obiteljske medicine ne žele odreći malih pacijenata, jer za njih dobivaju glavarinu – izjavio je ravnatelj Županijskog doma zdravlja Ivan

Crnković na prošlotjednom sastanku u Lepoglavi.

Ulazak u sustav

Održavanje sastanka inicirao je Grad Lepoglava, a na njemu su uz gradonačelnika Marijana Škvarića bile i liječnice obiteljske medicine dr.

Marija Kolačko, dr. Gordana Županić i dr. Ljubica Knez iz ambulanti u Lepoglavi.

One su istaknule da će roditelje svojih malih pacijenata obavijesti: ć i v o ti o moCrnk ke js g u ć Obitel ne nosti e c i r o t upisa dok i ć e r d djece o žele se ta zbog u p e a n e dijatrijj i pac ine sku amglavar bulantu, ali da neće inzistirati da to učine niti će bilo kojem roditelju koji to učini stvarati probleme.

Dodavši da je to u konačnici stvar roditelja, mladu kolegicu pozvale su da se više angažira u pronalaženju pacijenata.

Ravnatelj Crnković rješenje problema vidi i u tome da HZZO, za što ima osnove, tvrdi, djecu u dobi do 4 godine automatizmom prebaci u pedijatrijsku ambulantu, točnije da obavijesti obiteljske doktore da će tu djecu preuzeti pedijatar, odnosno da im ih HZZO više neće financirati.

Doktorice ističu da svatko ima pravo na slobodan izbor liječnika

Izjave Crnkovića ogorčile su tri liječnice koje su u petak u dopisu upućenom ministarstvu i HZZO-u zatražile zaštitu. Tvrde da se nakon zapošljavanja pedijatra u nepostojeću ambulantu s nepostojećim osiguranicima u Lepoglavi na njih, kao i na roditelje, vrši pritisak.

Slobodan izbor - Pedijatar u Lepoglavi je dobro došao, ali ne na način da se vrši pritisak na specijalističke timove obiteljske medicine da djeca u njihovoj skrbi, koju su roditelji vlastitim potpisom na izjavi upisali u tim izabranog liječnika, automatizmom ili nekim drugim nelegalnim, nezakonitim načinom budu upisana (oduzeta) timu za koji su već opredijeljena i upisana temeljem izjave o izboru doktora. Smatramo da pedijatar ne može raditi s djecom čiji se roditelji nisu opredijelili za pedijatra – navode tri liječnice.

Istaknule su da se zbog toga obraćaju Ministarstvu i HZZO-u kako bi bili upoznati s kampanjom koja se vodi protiv njih osobno, ali i s pritiscima koji se vrše na roditelje da promijene, doktora čime se narušava pravo na slobodan izbor doktora.

- Nadamo se da će nadležne institucije u okviru legalnih mogućnosti i unutar zakonskih okvira riješiti ovaj slučaj – zaključile su.

Normalan život s...

Svatko ima svoj vlastiti stil S

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

vatko od nas je jedinstven, različit od drugih. Kako smo mi po svim karakteristikama jedinstveni i osobiti, tako je i stil učenja svakog od nas jedinstven. Neki mogu dobro vizualizirati stvari, odnosno njihovo se razumijevanje odvija pomoću slika, pa kažemo da su to vizualni tipovi. Neke osobe najbolje shvaćaju pomoću slušanja, pa kažemo da su to auditivni tipovi. Oni koji uče iskušavanjem stvari, dodirom

i pokretom, obično su taktilnokinestetički tipovi. drasle osobe uglavnom same znaju koji su tipovi, odnosno koji stil učenja im najviše odgovara, dok djeci trebamo pomoći kako bi to otkrila. Kada razmatramo metode učenja i poučavanja kako bismo pomogli djeci, moramo imati na umu da svako dijete ima svoj vlastiti stil učenja pomoću kojeg će najlakše svladati gradivo, vlastiti stil koji je za njega

O

ispravan i najefikasniji. Prilikom učenja i poučavanja važno je shvatiti da dijete doživljava svijet u odnosu na svoje vlastito razumijevanje, a ne na naše. ijete najbolje uči putem vlastitog iskustva. Djeca uče tako da povezuju nove informacije s prošlim iskustvima. Što su djetetova iskustva u neposrednom okruženju bogatija i raznovrsnija, lakše i brže će učiti. Prilikom učenja važno je da dijete usvaja informacije

D

kroz različite senzoričke modalitete. Tako ćemo prilikom učenja slova “a” osim auditivnog i vizualnog modaliteta koristiti i modeliranje plastelinom, oblikovanje tijestom ili upisivanje slova u pijesku ili brašnu… rilikom rada s djecom poučavanje je potrebno usmjeriti na njegov najjači modalitet te tada učvršćivati usvojenost materijala i kroz ostale modalitete, kako bi postigla najbolje rezultate.

P

Zdravlje 41

14. lipnja 2011., br. 369

a u Lepoglavi ima premalo pacijenata

PROMOCIJA Monografija Mammae kluba Varaždin

Trinaest godina rada - 170 stranica Monografija će Varaždincima biti predstavljena 17. lipnja u 18 sati u koncertnoj dvorani HNK

Sastanak u Gradu: Zbog nedovoljnog broja upisane djece tek otvorenoj ambulanti prijeti zatvaranje

DVOJBE Obiteljske liječnice dr. Kolačko, dr. Županić i dr. Knez

U samoj Lepoglavi (pre)malo je djece!

- Grad Lepoglava ima 8.477 stanovnika s Višnjicom i pet timova opće/obiteljske medicine. Prosjek je 1.700 osiguranika po timu, što odgovara standardu. Lepoglava kao grad nema puno male djece. Oko 250 male djece do četiri godine opredijeljeno je kod tri liječnika specijalista obiteljske medicine. Djeca iz Kamenice, Žarovnice i Višnjice liječe se u Ivancu do kojeg imaju dobre autobusne veze, a za Lepoglavu iz tih mjesta postoje dvije linije – navode dr. Marija Kolačko, dr. Gordana Županić i dr. Ljubica Knez

300

djece do četiri godine starosti trenutno je u skrbi pet liječnika specijalista obiteljske medicine, koliko ih je u Lepoglavi.

u dopisu upućenom Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i HZZO-u, koji su poslale i u Županijski dom zdravlja.

Dodaju da u Lepoglavi radi i jedan tim opće medicine s minimalnim brojem osiguranika i jednim djetetom do četiri godine starosti.

Peti je tim opće medicine čija je nositeljica liječnica, a skrbi za 50 djece do 4 godine starosti. - Po izjavi ravnatelja Županijskog doma zdravlja, za taj tim se predviđa mirovina, što je ponovno netočno.

Uvažena liječnica radit će još dugo prema svojim radnim

129

djece u dobi do 7 godina treba imati pedijatrijska ambulanta da bi Dom zdravlja mogao potpisati ugovor s HZZO-om.

sposobnostima - ističu tri liječnice.

Navode i to da Ivanec ima jednog pedijatra i previše djece u timu, ali napominju da djeca iz Ivanca nikada nisu išla na liječenje u Lepoglavu, nego u Varaždin i županijsku bolnicu. - Smatramo da bi bila šteta da pedijatar radi samo s 250 do 500 djece u timu, jer može kvalitetno pružiti svoje usluge za puni tim predviđen za liječenje male djece i da je ovo vrijeđanje struke i znanja uloženog u školovanje pedijatra – ustvrdile su liječnice.

Članice Mammae kluba - Udruge žena operiranih na dojku svake godine organiziraju Dan narcisa Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Što se sve događalo u 13 godina djelovanja varaždinskog Mammae kluba – Udruge žena operiranih na dojku, kako je sve počelo i što su članice dosad sve napravile u svojoj borbi protiv raka dojke, moći će se doznati iz monografije koja će u petak 17. lipnja biti predstavljena u velikoj koncertnoj dvorani varaždinskoga kazališta.

- Ideju za nastanak monografije dala mi je moja kćerka, koja me pitala zašto

sve materijale, fotografije i nov inske članke koje u udruzi skupljamo od njezinog osnivanja ne objedinim na jednom mjestu. Tako je sve krenulo. Želja mi je bila monografiju izdati uz 10. godišnjicu rada naše udruge, no zbog moje bolesti, ali i nedostatka novaca, to se malo otegnulo – doznali smo od Marije Hrašćanec, predsjednica Mammae kluba Varaždin.

Udruga žena operiranih na dojku osnovana je u proljeće 1998. godine, a prvih godinu

dana djelovala je u sklopu Županijske lige protiv raka.

1999. godine Udruga se osamostalila i odonda djeluje kao samostalna.

Svečanost u kazalištu u povodu promocije monografije od 170 stranica članica varaždinskog Mammae kluba počinje u 18 sati. Program će voditi Martina Konjević, a nastupit će Nenad Kumrić – Čarli, Silvija Novak, Mješoviti zbor KUD-a “Toplice”, Ivica Tomašić, Marija Krpan, Klapa Lucerna i Simona Kostiha.

Humano: Medicinske sestre - manekenke

40

djece upisano je do prošlog tjedna u pedijatrijsku ambulantu Doma zdravlja u kojoj je zaposlena dr. Izabela Kranjčec.

“Pjesmom, plesom i modnom revijom protiv raka” naziv je humanitarne priredbe koja će u organizaciji Županijske lige protiv raka Čakovec biti održana u četvrtak 16. lipnja u 19 sati u čakovečkom Centru za kulturu.

Sav prihod od prodaje ulaznica (30 kuna) i odjeće te nakita namijenjen je za kupnju posebnog

„pištolja“ za citološku punkciju dojki te visokorezolutnih monitora za dijagnostiku bolesti dojke, za što je dio novca prikupljen na ovogodišnjem Danu narcisa, prenosi portal eMedjimurje.

Kreacije iz kolekcije tvrtke Srnec Style iz Čakovca i nakit autorica Marije Glumpak, Ivane Krištofić te studentice Lucije nosit će

medicinske sestre iz čakovečke bolnice, Županijskog zavoda za javno zdravstvo, Županijskog doma zdravlja, Onkološko hematološkog društva medicinskih sestara i zagrebačkog KB Merkura. Uz to, nastupit će brojni pjevači i plesači, među kojima i plesni volonteri udruge “Pomoć neizlječivima”.

Život i socijalna skrb Međugeneracijska solidarnost P

rema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, pojam međugeneracijske solidarnosti definira se kao djelatnost kojom se razvijaju i šire izvaninstitucijske usluge i volonterstvo, s ciljem što duljeg ostanka starijih osoba u vlastitom domu i obitelji, njihove socijalne uključenosti u lokalnu zajednicu i poboljšanja kvalitete njihovog života. Usluge međugeneracijske solidarnosti za starije osobe obuhvaćaju više vrsta pomoći osobama koje imaju osigurane stambene i druge uvjete za život, ali zbog

starosti, socijalne isključenosti, oslabljenih funkcionalnih sposobnosti ili drugih težih promjena u zdravstvenom stanju, ne mogu se same niti uz pomoć članova obitelji brinuti o osnovnim životnim potrebama, pa im je prijeko potrebna pomoć druge osobe. Bit svega ovoga je pokušati sve i pružiti pomoć starijoj osobi u njezinom prostoru, omogućiti joj aktivno provođenje slobodnog vremena u organizaciji različitih slobodnih aktivnosti, druženju s vršnjacima.

Starije osobe često su usamljene,

izolirane te čeznu za društvom i aktivnostima koje će im obogatiti njihov život. Nadam se da će novi zakon pokrenuti volontere i civilno društvo, jer im omogućuje sklapanje ugovora o pružanju usluga s ministarstvom nadležnim za međugeneracijsku solidarnost, a starijim osobama omogućava brigu i skrb te aktivnosti u njihovom domu, što je puno humaniji pristup od eventual-

n o g smještaja u udomiteljsku obitelj ili dom za starije i nemoćne koji bi trebao ostati kao zadnje rješenje problema brige i skrbi za ljude „treće dobi“.

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet

14. lipnja 2011., br. 369

MODNI VREMEPLOV Moda u Egiptu, Rimu, Grčkoj i Bizantu

Rimska odjeća bila je izrađena od vune, lana ili pamuka

Bizantska odjeća: sjaj i raskoš

Prvi stilisti u Rimu Egipćani bili modni vegani, Grci nisu nosili samo bijelo, a Rimljani voljeli plavuše Piše: NELA KLIČEK HTTPS://TWITTER.COM/NELAKLICEK

Što je zajedničko Dušku Lokinu i starim Egipćanima? Dok je kod Duška Lokina u pitanju taština i estetika (?), drevni su Egipćani namjerno brijali svoje glave i nosili perike radi higijenskih razloga. Briga za estetiku seže u same početke čovječanstva te se krajem paleolit ika, pogotovo kod kromanjonaca, javlja potreba za dekorom tijela u obliku nakita životinjskog podrijetla te bojenje i ukrašavanje materijala za izradu odjeće.

Modni vegani Egipćani: Zahvaljujući egipatskoj toploj klimi, odjeća je bila jednostavna, lagana.

Unatoč razv ijenoj kultur i, jedini odjevni predmet bio

!

svaki slobodni Rimljanin imao svog roba koji mu je pomagao pri odijevanju

je suknja. Tunika se javlja tek 1580. g. pr. Kr. Prevladava bi-

jela boja jer ona simbolizira čistoću, dok se sve životinjskog podrijetla smatralo nečistim.

Možemo reći da su Egipćani bili pravi modni vegani. Žene su koristile henu, koju i danas možemo naći na policama parfumerija.

Grci: Grčka odjeća sastojala se od tunike i ogr tača. Suprotno dosadašnjem vjerovanju, nije bila isključivo bijela nego vrlo bogata u kolor itu. Suvremena tehnologija otkrila je da se nije nosila samo bijela boja. Nedavna istraživanja pronašla su ostatke boja na grčkim k ipov ima koji nam govore da su Grci itekako voljeli kolorit. Glavni dio odjeće je bio hiton, koji je zapravo bio pravokutni komad vunene ili lanene tkanine pričvršćen fibulom. Jednostavnoj odjeći suprotstavljaju se frizure bogate kovrčama.

Rimljani: Rimska odjeća bila

je izrađena od vune, lana ili pamuka, bogato bojena te ukrašena trakama, a naglasak je bio na nabiranju materijala. U početku je sve bilo jednostavno da bi se u posljednjem stoljeću Carstva stvari zakomplicirale nošenjem toga dimenzija 6 x 2 metra. Zato je svak i slo-

bodni Rimljanin imao svog roba koji mu je pomagao pri odijevanju.

Tako su nastali i prvi stilisti. Zanimljivo je reći da je

plava kosa bila jako cijenjena, pa su Rimljanke nabavljale plavu kosu od germanskih robinja te upletale u svoju vlastitu ili izrađivale perike. Valjda su već i tad mislili da se plavuše više zabavljaju od crnki. Čari Istoka: Bizantsko Carstvo ostav ilo je vrlo malo svjedočanstva o odjeći, ali možemo pretpostavljati da je bio prisutan velik utjecaj Istoka, koji joj je davao sjajne tkanine i raskoš.

Bizant uvozi kinesku svilu, egipatski pamuk, lan, a i sam proizvodi tkanine bogate raznim ukrasima koje simboliziraju napredak carstva koje će trajati 11 stoljeća. Šteta što i danas nakit, bogatstvo i raskoš kod visokih dužnosnika i vođa ne reprezentiraju bogatstvo neke države već upravo suprotno. Svašta bi nas mogli podučiti stari narodi.

grčka tunika jednostavno st i voljeli ogrtač, ali s : u puno b oja

Frizerski salon Ulja za ispucale vrhove kose U

Marijana GREGURIĆ Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

z pomoć ulja riješit ćete se svih problema koji muče vašu kosu. Zbog djelovanja vanjskih čimbenika kosa često postaje umorna i beživotna.

Zato je korištenje prirodnih ulja idealno rješenje koje uništava sve probleme koji muče vaše vlasište - od peruti do ispucanih vrhova. Često se smatra kako su ulja za kosu dobra samo za osobe sa suhim i ispucanim vlasima. Njegujući efekt ovih proizvoda za njegu pogoduje svim tipovima kose kao i svim

vrstama problema vlasišta.

Uključite ulja u dnevnu ili tjednu beauty rutinu i popravit ćete kvalitetu vlasi. Znate li koja su najpoznatija ulja za kosu?

ASLINOVO ULJE: nema sumnje u pozitivno djelovanje maslinovog ulja na našu kožu, nokte i kosu. Ovo ulje ne samo da jača već i hidratizira folikule kose. Nanesite nekoliko kapi maslinovog ulja na prste i umasirajte u skalp. Ulje možete nanijeti i na cijelu kosu kako biste joj pružili cjelovit tretman,

M

sjaj i volumen. Naravno, ako ga stavite na cijelu kosu, maslinovo ulje nakon kraja tretmana isperite šamponom.

ADEMOVO ULJE: rast kose može se potaknuti i osigurati korištenjem bademovog ulja u raznim tretmanima. U kombinaciji s masiranjem možete potaknuti cirkulaciju krvi u skalpu. Time osiguravate normalnu reprodukciju stanica te pomažete obnovi vlasi. Bademovo ulje obiluje vitaminom A, koji štiti folikule.

B

Ženski svijet 43

14. lipnja 2011., br. 369

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Lela Margitić, glumica

Ak’ mi nekaj ne paše, to me izbaci iz takta Lela za sebe kaže da je perfekcionist, iz kuće ne izlazi bez svoje torbice i voli vikati, to joj je u naravi kao svim Primorcima Piše: GORDANA IGREC

Iako nisu stigli tramvajem broj 11, glumica Lela Margitić i Pero Kvrgić s predstavom “Stilske vježbe” već su nekoliko puta gostovali u Varaždinu. Riječ je o najdugovječnijoj predstavi na svijetu, koja se, na svoju 40. obljetnicu odigravanja s istom postavom glumaca prije tri godine upisala u Guinnessovu knjigu rekorda.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Ah, ti neugodni tjelesni mirisi P

risutnost znoja neugodnog mirisa označavamo medicinskim terminom bromhidroza. Riječ je o neugodnoj pojavi uzrokovanoj istovremenim radom žlijezda znojnica i mirisnica, osobito u području pazuha. aime, odrasli čovjek može imati dva do tri milijuna žlijezda znojnica, raspoređenih praktično po cijelom tijelu.

Najviše ih ima upravo u pazusima te na dlanovima i tabanima. One proizvode sekret znoj, koji u najvećoj mjeri (99 %) sadrži vodu, minerale (poput natrija, klora, kalija...) te određene tvari koje čovjek unosi u organizam (primjerice određena hrana ili lijekovi). Njihov rad važan je za regulaciju tjelesne temperature. sim žlijezda znojnica, u pazusima je prisutan i velik broj mirisnih žlijezda.

One s izlučivanjem započinju ulaskom u pubertet, a prestaju “gašenjem” spolnih žlijezda. Sekret koji one izlučuju primarno je sterilan i bez mirisa. Smatra se da se pod utjecajem spolnih hormona (osobito androgena), izlučuju specifične tvari tzv. feromoni, koji su odgovorni za karakterističan miris svake osobe. Kod ljudi njihova stvarna uloga nije u potpunosti jasna. sim toga, neugodan miris nastaje i kao posljedica razgradnje sekreta na površini kože i dlačica. Sve se to odvija pod utjecajem bakterija, koje se tu zadržavaju i žive te razgrađuju znoj i sekret žlijezda mirisnica. romhidroza se obično pojavljuje u pubertetu, dok kasnije može postepeno iščeznuti. Savjetuje se uporaba antimikrobnih sapuna i dezodoransa, zatim antiperspiranta kao i redovito uklanjanje dlačica.

N

Hercig i hoh A Lela? Lela Margitić je umirovljena “komedijašica”. U mirovinu je otišla iz kazališta Komedija, u kojem je uz malu pauzu i angažman u ZKM-u provela svoj radni vijek. Lela je rođena Primorka koja je djetinjstvo provela na Sušaku, a doima se poput prave Zagrepčanke.

Govori tečnu urbanu, zagrebačku kajkavštinu, koja zvuči “hercig i hoh” i plijeni svojim nenametljivim šarmom.

Debitirala je još kad je bila studentica treće godine Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu u predstavi “Poljubi me Kato” (Kiss me Kate). Još kao djevojčica igrala je u dramskoj grupi u školi na Sušaku, 13 godina plesala balet te sanjala o tome da postane balerina. Sni- Lela Margitić i Pero Kvrgić u “Stilskim vježbama” mila je 10-ak filmova, nešto više serija, a najviše je igrala na “daskama koje život znače”, radio dramama i u dječjim radio emiČovjek uspije u životu kad Što je za vas majčinstvo? sijama. U “Stilske vježbe” došla To mi je najvažnija stvar je zadovoljan s onim što ima. je ‘70-e godine na mjesto Mije u životu. To je definitivno Kad nađe nekakav mir i nekaOremović i od tada zajedno s jedino moje pravo poslanje, kvo tiho zadovoljstvo, jer sve doajenom hrvatskoga glumišta jedina moja prava ljubav. To euforije brzo splasnu. Kad Perom Kvrgićem ne ispušta ovu su moja djeca. I dan-danas, čovjek postigne nešto veliko predstavu iz ruku. Samozatajno, iako su oni ljudi, nastojim i osjeti neko veliko oduševljedecentno, staloženo, s puno ih pustiti s te uzde, premda nje - to se ne može održati. ozbiljnosti iza koje se krije mala imaju svoje živote. Jako sam To bude neko vrijeme i onda doza humorističnoga gledanja splasneš kao mjehurić od vezana za njih. na svijet i život, Lela nam je u sapunice. Bitno je imati tu A uspjeh u životu? svojoj zlatnoj dobi odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta.

Jutro započinjete sa... sudbine. S obzirom na to, držati životu bio moj tata.

S nekakvim voćem, cigare- se nekog mota... Nisam od tih tom, kavom i malo rješavam i ne mogu. Prilagođavam se ”Treći spol” križaljke. Ujutro, kad ustanem, koliko mogu.

Iz takta me može izbaciti... najprije se malo odmorim, Svaka prava žena nikad ne Svašta! Sklona sam prigovaa onda krenem dosmije... rati, jer sam perfekcionist, i ak’ sta oštro u akJa ću govoriti iz mi nekaj ne paše, jako me može vaka s tivnosti, kojih svoje perspekti- izbaciti iz takta. Volim vikati, žena je sve manje ve, perspektive to mi je u naravi, kao Primorci. prava dina i manje. svojih godina, Dole je to normalno, ali ovdje je h go i j o a l m e K a k o a sad mi bude prestrašno kad se digne glas. smj i b e n biste se 70. Dakle, Iz kuće ne izlazim bez... nikad uredna, opisali u svaka prava Bez cigareta, mobitela, svoje biti ne oflekana, ž e n a m o j i h torbice u kojoj imam sve što tri riječi?

Iskrena, godina nikad mi treba i koja uvijek mora biti na, p zmaza rlitana i pouzdana i ne bi smjela biti uz mene. p a n marljiva. Kaj zmazaŠto vas je privuklo vašem ljiva na,neuredna, ja znam? Sama poflekana, pre- suprugu? namet sam se hvalila. Ninašminkana, naprlitana Bio je jako šarmantan, zgosam bedasta da velim i nametljiva. Mi jako znamo dan, duhovit, nevjerojatno pun grde stvari. dosađivati mladim ljudima oko energije i duha, viceva i ideja, Vaš moto u životu? sebe. Ali da li ja to uspijevam? maštovit i dobar glumac. Ja sam Nemam moto u životu. Život Nastojim biti čista i uredna, to – po prirodi pesimist, ozbiljna, vas nosi kak mu paše. Mislim da. Ali sam vjerojatno naporna perfekcionist i - onda me to da mi nemremo jako puno svojoj djeci. očaralo. promijeniti. Vjerujem u nekaVaš uzor u životu?

Najdraži film? kve zadanosti, da ne kažem u Meni je najvažnija osoba u Ima ih jako puno. “Sati”. Igra

O

O

Žao mi je što nikad nisam igrala Krležu jednu konstantu mira. Jasno, to se postiže s godinama.

Kad si mlad nemreš stalno...

Skokovi gor-dol... Ali ja sam sad već u godinama kad to mogu održavati. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Oduvijek sam željela igrati Krležu, a nikad nisam igrala.

Eto, to mi je baš žao. jedna sjajna ekipa i riječ je o sudbini više žena.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

U zadnje vrijeme me zaista oduševila knjiga “Treći spol” autora Eugenidesa. To je sjajna knjiga, predivno napisana.

Mislim da bih nju mogla još jedanput pročitati.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Puno šetam, imam puno slobodnog vremena. Idem na koncerte ozbiljne glazbe, koji put odem u teatar, a imam i dvoje unučadi tako da se i s njima pomalo bavim. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Jako teško mogu oprostiti kad mi netko laže.

Volite li kuhati?

Ne volim kuhati! Sve što skuham kažu da je jako fino, jer sam perfeckionist. Ali ne volim kuhati.

B

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Ljeto nam se vratilo

14. lipnja 2011., br. 369

KUĆNA RADINOST Upotrijebite prirodne boje za tkaninu

Tkanina s kupusom Stare majice možete osvježiti bojenjem ekološkim bojama iz voća i povrća

IZRADA PO KORACIMA:

L

jeto nam se vratilo u grad i naše buduće mame ponosno pokazuju svoje trbuščiće. Vjerojatno su u tijeku pripreme za godišnji odmor i javljaju se mnogobrojna pitanja vezana uz putovanje i popratne aktivnosti. ako vam je ionako vruće bez ovih visokih ljetnih temperatura i sparine, sve ovo može biti poprilično naporno i stresno za vaš organizam.

Najvažniji savjet ovog broja jest: budite umjerene!

Važno je da budete umjerene u svim aktivnostima bilo to sunčanje, plivanje ili tjelovježba. no što svakako mogu preporučiti kao idealnu ljetnu tjelesnu aktivnost je plivanje. Naravno, opet stavljam naglasak na urednu trudnoću i podrazumijeva se da ne odlazite na plažu za vrijeme najvećih vrućina. Voda će vas opustiti i održati u formi, a neće vas umarati jer ćete vježbati s puno manje napora. Ovo je odličan odabir aktivnosti za vaša bolna leđa i noge, koji su pod pritiskom. Masiranje valova opustit će vaše tijelo i osloboditi vas stresa. Zaboravite na neke ekstremne aktivnosti poput skokova u vodu, skijanja na vodi i ronjenja.

Pohvalno je da ste aktivna trudnica, ali nemojte pretjerivati. Pripazite da voda nije prehladna i da u vodu ulazite polako. Bilo bi poželjno da imate obuću za plivanje kako se ne biste okliznuli i pali.

Plivajte lagano i bez naglih pokreta. Nemojte se izlagati jakom suncu i obavezno koristite kreme s visokim zaštitnim faktorom. Pokušajte prakticirati da preko dana stavite noge na povišeno da biste smanjile pojavu oteklina i bolova u nogama. reporučujem da ne vježbate za vrijeme sparnih dana. Sunčanje i izlaganje vrućinama može povećati vašu tjelesnu temperaturu i može biti opasno za vas i vašu bebu. Vodite računa o tome da u organizam unosite dovoljno tekućine da izbjegnete dehidraciju. Budite oprezne i nemojte pretjerivati. Uživajte u ljetnim radostima i budite prava ljetna trudnica.

K

1

Ako imate stare bijele majice koje su vam dosadile, ali su još uvijek čitave i nosive, možete ih osvježiti bojom, i to prirodnom. Od voća, povrća ili latica cvijeća možete napraviti boje, a sastojke potrebne za fiksativ imate u kuhinji. Bojati je najbolje bijele tkanine od prirodnih materijala (pamuk, lan).

Priprema fiksativa

O

Nasjeckajte pola glavice kupusa na male komade

2

Prvo pripremite fiksativ.

Ako ćete bojati voćem i povrćem, omjer za fiksativ je 1/2 šalice soli na 8 šalica hladne vode (dovoljno za 1 majicu).

Fiksativ za lišće ili cvijeće radi se od hladne vode i octa u omjeru 4:1. Fiksativ ulijte u lonac, u njega umočite tkaninu i stavite kuhati. Nakon što provri, kuhajte na laganoj vatri 1 h uz povremeno miješanje, zatim isperite tkaninu, iscijedite je te opet isperite (i ižmiknite).

Sada nasjeckajte biljni materijal i stavite ga u čist velik

lonac. Mi smo odlučili bojati tkaninu crvenim kupusom bilo je potrebno pola glavice.

U lonac zatim ulijte vodu i to dvostruko više nego kupusa. Zavrite, smanjite vatru i kuhajte 1 h uz povremeno miješanje, zatim procijedite tekućinu u lavor te ostavite

!

prirodne boje daju svijetle nijanse i brže blijede od sintetskih

da se hladi oko 1 h, nakon čega stavite na ruke gumene rukavice i umočite tkaninu u “sok” od zelja. Što je dulje tkanina u soku, to će biti jača boja - najbolje je ostaviti preko noći. Zatim (s rukavicama na rukama), ižmiknite majicu, izvrnite je te stavite sušiti.

Možda će se na krajevima nakupljati boja, no ona će se isprati prilikom prvog pranja.

Preporučljivo je pr irodno obojane tkanine uvijek prati odvojeno od ostale odjeće.

ČIME SE JOŠ MOŽE BOJITI?

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ www.e-sidora.blogspot.com

U fiksativu od vode i soli kuhajte majicu 1 sat

3

Za narančaste tonove upotrijebite ljuske luka ili korijen mrkve, za smeđe ljuske oraha, samljevenu kavu ili prokuhane žireve, za ružičaste tonove jagode, trešnje, višnje, maline, latice ruže, za plavoljubičaste crveno

zelje, kupine, borovnice, latice irisa, za crvenu boju šipak ili suhe cvjetove hibiskusa, za zelenu artičoke, lišće špinata, koprive, a za žutu boju cvjetove nevena ili maslačka, odnosno žutu papriku.

4

Ostavite majicu da se namače u boji preko noći

Od bijele smo dobili svijetloplavu majicu

Aromaterapija Mješavine: bazna i eterična ulja N

ajjednostavnije i najčešće aromaterapeutske mješavine pripremaju se pažljivim kombiniranjem baznih i eteričnih ulja. Za razliku od eteričnih, bazna ulja su masna i nisu hlapljiva.

Unatoč mišljenju kako su za masažu dobra i “baby” ulja, istina je upravo suprotna, jer su ta ulja mineralnog podrijetla, ne resorbiraju se kroz kožu jer stvaraju nepropusan sloj, čime se zatvaraju pore te blagotvorno djelovanje eteričnih i baznih ulja dolazi do izražaja, stoga je važno pažljivo birati i koristiti Marija WEINBERGER ne kvalitetna ulja biljnog podrijetla, a ne sintetska ili mineralna Aromamaser ulja. Bazna ulja u aromaterapiji koristimo kao sredstvo za razre091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu đivanje eteričnih ulja, jer se ona u njima u potpunosti tope što Dom zdravlja Ludbreg omogućuje njihovo potpuno prodiranje u kožu i jače djelovanje.

Vinogradska 1, Ludbreg

Biljna ulja korištena u aromaterapiji koriste iste sirovine kao i one koje koristimo u prehrani, a prvenstveno se razlikuju u načinu proizvodnje, budući da aromaterapeutska ulja dobivamo postupkom hladnog tiještenja bez primjene visokih temperatura, raznih otapala, bez dodavanja stabilizatora i/ili aditiva.

Dobivaju se od biljaka uljarica, iz čijih se sjemenki ili orašastih plodova proizvode, u manjim količinama, te su zbog svoje kvalitete skuplja od industrijski dobivenih ulja. Razlikujemo ih po viskoznosti i sastavu te najčešće koristimo ulja od suncokreta, badema, masline, koštice breskve i marelice, a ponekad i ona rjeđe poznata - od avokada, jojobe, lješnjaka, makadamije, pšeničnih klica, noćurka, divlje ruže, sezama itd.

Ženski svijet 45

14. lipnja 2011., br. 369

DOZNAJEMO Koje boje donjeg rublja najviše “pale” muškarce?

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Nevinašca i bumbari!

I

ma u tom ljetnom skidanju čarolije! Za razliku od zimskih dana kad ni jedan dio tijela nije dostupan, s ljetnim se danima sve razotkriva. Nije to samo osjećaj ugode i prozračnosti, nego neke magične privlačnosti koju izaziva manje ili više razotkriveno žensko tijelo. priče da žene toga nisu svjesne, teško da će tko povjerovati. Jer, sve što rade, rade itekako svjesno! One točno znaju kako žele izgledati, što žele postići i zbog čega. To nije bezazleno koketiranje, nego smišljeno zavođenje. Igra koja ima svoj početak, ali ne i kraj. eni je to O.K! I sama se dobro zabavljam kad se ulovim u ovim slatkim prevarama.

Kad komadi polude. Kad su ko bumbari. Kad se trude, lete - ali ne slete! U tom obostranom propitkivanju, promatram svojeg frajera. U očima mu vidim kako me gleda. Točno znam što misli. Znam i što želi. Ali oboje osluškujemo. Čekamo i puštamo da nas izluđuje ova napetost. Igramo se, kao da nam je prvi put.

Volim kad me skida pogledom, a ja glumim nevinašce. Pravim se kao da ne kužim čime ga uzbuđujem i uvijek iznova uživam kad me uvjerava koliko ga privlačim. Ni jednog trena ne razmišljam o tome da li sam sličnu priču već čula, nego s divljenjem slušam s koliko me suptilne erotike promatra. Rekao mi je da izgledam seksi i da bi me u toj lepršavoj haljinici mogao cijeli dan ljubiti! I ne samo ljubiti!! «Svašta bi ja tebi radio!» - počeo se smijati tako zarazno da sam i ja prasnula u smijeh. A onda je rukom prešao preko moga koljena, primičući se rubu haljine. Tu se zaustavio gledajući me ravno u oči. Kao da me pita želim li da nastavi... ije čekao odgovor, nego je, šaleći se u svom stilu, zaključio: “Vidiš kaj radi ljeto!” tu je počela njegova igra! Znao je da ću uzmaknuti zbog njegova pogleda, zbog dodira i milovanja, nemira i drhtaja tijela.Zbog bure koju je u meni izazvao. Kao i zbog iskre koja bi se svakog časa mogla prevoriti u plamen. li znao je još nešto! Da će zbog njega ova lijepa igra imati još ljepši kraj.

U

Muškarcima su žene odjevene u seksi donje rublje čak dvostruko privlačnije od gole žene

Crno i čipkasto Varaždincima je crvena među prve tri najseksi boje donjeg rublja u kojima najviše vole gledati svoje partnerice Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Želite li zavesti svog muškarca, učinite to – crnim donjim rubljem! Upravo crni grudnjak, korzet, gaćice, tangice, samostojeće čarape, halteri i ostali ženski “seksi rekviziti” najviše “pale” muškarce.

Crveno i crno

mjestu je bijelo seksi rublje, a najmanje od svega Britanci svoje partnerice žele vidjeti u grudnjaku i čipkastim gaćicama bež i ružičaste boje.

Za razliku od Britanaca, Varaždinci nemaju ništa protiv crvenog donjeg rublja svojih partnerica. Štoviše, ono je među prve tri najseksi boje donjeg rublja na koje se najviše “pale”! U kratkoj anketi koju smo proveli među Varaždincim a

Pokazalo je to najnovije istraživanje koje je provedeno u Velikoj Britaniji, kojim je zapravo razbijen mit da su žene obučene u crveno donje rublje žene – najseki si. U u seks ruko tom se t s o v d istražirublju vlačnije vanju su pri ima od č a k rc polomuška žena v ica isolih g pitanika izjasnila da najmanje od svih voli crvenu boju seksi donjeg rublja. Većina je najslabija na rublje tamnije boje zbog kojeg im njihove partnerice izgledaju misteriozno. Na drugome

pokazalo se da ve ć ina najv iš e voli kada ih partnerica razveseli crnim čipkastim gaćicama i grud-

njakom, a odmah iza crne dolazi crvena i bijela boja donjeg rublja.

Osim toga, izazovnije im, otkrivaju,vidjeti žene u seksi rublju, nego potpuno gole.

Izazovno, seksi i - crno

Dragi, servirat ću ti...

Jeste li znale da su muškarcima seksi djevojke koje vježbaju? Je li to zbog uske odjeće, tijela u različitim pozama ili ubrzanog disanja, teško je reći, no njima je gledanje žena koje vježbaju jedan od načina predigre. No zbog toga nemojte odmah svojim

muževima zabraniti odlazak u teretanu! Radije mu priredite – privatni sat vježbe. Odradite za njega nekoliko vježbi joge ili pilatesa, ali u seksi donjem rublju. Možete mu i večeru poslužiti u halterima... Sve to utjecat će pozitivno na njihovo raspoloženje.

M

N I A

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/3520026 ozn. 1770e

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom:

TOP ponuda! Kuća za odmor 70 m² na Malom Vrhu sa 2000 m² ravnog dvorišta -24.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ ėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ NĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ı ĊÑĤÿĉåĤÿ Ʉ JÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ ɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ odgovornost i kreativnost) Ʉ NĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Ʉ 7ėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėĨÑė Ʉ 8ÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı

KUĆE okolica! Trnovec visoka prizemnica 150 m² i 1500 dvorišta - 75.000 € i kuća u Sračincu 140 m² i 600 dvorišta - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

Od svih kandidata očekujemo : Ʉ _ÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ NÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

TEHNIČKI VODITELJ PROIZVODNJE (m/ž) Radni zadaci obuhvaćaju : Ʉ GėĨČėĺå ĺėäåĒĉÑ ÿ ĒÑáŀėĤÑ Ĩĺÿþ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ÿ ČėûÿĨĮÿàĊÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ ı ĮĺėĤĒÿÝÿ ėļđÑĤĊÑ Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉı ÿ ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäÿĺÑĒĉå ÑĊĮÿĺĒėĨĮÿ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀđåäı ġėĉåáÿĒÿþ ġėûėĒÑ Ċėĉÿ posluju u sklopu tvornice Od kandidata očekujemo : Ʉ _PN ÿČÿ _NN ĮåĊĨĮÿČĒėȿĮåþĒėČėĪĊėûȦ ĊėłÑĤĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ ı ĮåĊĨĮÿČĒėĉ ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėĉ ÿĒáıĨĮĤÿĉÿ Ʉ =ÜÑĺåŀĒė ÑĊĮÿĺĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı ȹ ġėłåČĉĒė ĉå ġėĤåá njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu Ʉ 'ŀĤÑłåĒå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒå ÿ ĺĉåĪĮÿĒå ĤıĊėĺėäåĒĉÑ Ʉ _ÿĨėĊÑ ĤÑŀÿĒÑ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊå ġÿĨđåĒėĨĮÿ ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ĒÑ ġėĺĤåđåĒÿ ĤÑá ı áĤıûÿđ ġėûėĒÿđÑ ıĒıĮÑĤ ÿ ÿŀĺÑĒ &ĤĺÑĮĨĊå Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå

RUKOVODEĆE POZICIJE U PROIZVODNJI (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ġĤÑßåĒĉå ÿ ėĨÿûıĤÑĒĉå ÑáåĊĺÑĮĒėû ĮėĊÑ ġĤėÿŀĺėáĒĉå Ʉ GĤÑßåĒĉå ÿ ġėĪĮÿĺÑĒĉå áÑĮıđÑ ÿĨġėĤıĊå Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ġėĨČÑ ı ĊėėĤáÿĒÑÝÿĉÿ ĨÑ ġČÑĒåĤÿđÑ ġĤėÿŀĺėáĒĉå Ʉ GĤÑßåĒĉå ÿ ėĨÿûıĤÑĺÑĒĉå ġĤÿĉåĒėĨÑ ÿĒîėĤđÑÝÿĉÑ ÿŀđåäı ĨđĉåĒÑ Vaše kvalifikacije: Ʉ _PN ÿČÿ _NN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ĤıĊėĺėáåßÿđ ġėĨČėĺÿđÑ ı ĮåĊĨĮÿČĒėĉ ÿČÿ obućarskoj industriji Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĤıĊėĺėäåĒĉı ČĉıáÿđÑ ÿ ġĤėÝåĨÿđÑ ġĤėÿŀĺėáĒĉå Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ÿ ȹ ÿČÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČıȦ ĒÑġĤåáĒė 7N ėîîÿÝå Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå

STRUČNJAK ZAŠTITE NA RADU (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ ĒÑĉĺåßÿ áÿė ĤÑáĒÿþ ŀÑáÑĮÑĊÑ ėáĒėĨÿ Ĩå ĒÑ ŀÑĪĮÿĮı ėĊėČÿĪÑ ġĤåđÑ ĒėĤđÑđÑ 'N= ɴɷɳɳɴ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ÿĨġÿĮÿĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑȦ Įå ġÑĤÑđåĮÑĤÑ ĤÑáĒėû ėĊėČÿĪÑ Ʉ ĺėäåĒĉå Ĩĺÿþ ġĤėġÿĨÑĒÿþ åĺÿáåĒÝÿĉÑ ÿŀ ġėáĤıàĉÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáı ÿ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ Ʉ ĺėäåĒĉå ėàåĺÿáĒÿĊÑ ėĮġÑáÑȦ ĺėäåĒĉå ĤåûÿĨĮĤÑ ġĤėġÿĨÑ ÿŀ ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ČÿĉåàĒÿàĊÿþ ġĤåûČåáÑ ĤÑáĒÿĊÑ ĤÑĨġėĤåäåĒÿþ ĒÑ ġėĨČėĺå Ĩ ġėĨåÜĒÿđ uvjetima rada Ʉ ıĒıĮÑĤĒĉÿ ĒÑáŀėĤ ĒÑá ġĤÿđĉåĒėđ đĉåĤÑȦ ėáĒėĨĒė ġĤÑĺÿČÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáıȦ zaštite od požara i zaštite okoliša Ʉ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĤÑáĒÿĊÑ ŀÑ ġĤėĺėäåĒĉå đĉåĤÑ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ ÿ ŀÑ ĤÑá ĒÑ ĨÿûıĤÑĒ ĒÑàÿĒ Ʉ ġĤÿġĤåđÑ ÿ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĺĉåłÜå åĺÑĊıÑÝÿĉå ÿ ĨġÑĪÑĺÑĒĉÑ Įå ėĨġėĨÜČĉÑĺÑĒĉå ėáûėĺėĤĒÿþ ėĨėÜÑ za evakuaciju Vaše kvalifikacije: Ʉ đÿĒÿđÑČĒė NNN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ėÜÑĺåŀĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ÿ ġėŀĒÑĺÑĒĉå engleskog jezika Ʉ ĒÑġĤåáĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ ĨĮĤıàĒÿ ÿĨġÿĮ ĨĮĤıàĒĉÑĊÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáı Ʉ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėĺåáÜÿ ġĤėġÿĨÑ ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ ÿ ĒėĤđå 'N= ɴɷɳɳɴ

ŠIVAČ (m/ž) Vaše kvalifikacije: Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ radno iskustvo na poslovima šivanja u proizvodnim pogonima =dmah po stupanju na rad zaključuje se ugovor o radu!

7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå ɴɳ áÑĒÑ ĒÑĊėĒ ėÜĉÑĺå ėûČÑĨÑ áėĨĮÑĺÿĮÿ ġėĪĮėđ ĒÑ ÑáĤåĨı #ėĨġėáÑĤĨĊÑ ɴɵȦ ɷɵɵɳɵ SĤĒėĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿ ÿČÿ ĒÑ åȿđÑÿČȨ ġėĨÑėɝÜėļđÑĤĊȩÝėđȦ ÿČÿ ėĨėÜĒė u kadrovski odjel.

7ėČÜå Ċėĉå Ēå ÿĨġıĒĉÑĺÑĉı ıĺĉåĮå Ēåßåđė ĤÑŀđÑĮĤÑĮÿȩ Nĺå áėáÑĮĒå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑ ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷ

KUĆE: Gortanova 150 m², B.Kašića 160 m², Vojnovićeva 140 m²,Trenkova 150 m² i dr.... Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh , Mali Vrh, Beretinec, Koradovica, Ilija! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KRAPINSKA, V. Nazora, Starčevićeva (45.000 €), Varaždin Breg, G. Kneginec, Gojanec-kuća 130 m² na parceli od 1000 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRODAJEMO više kuća u Varaždinu i okolici. Licenca HGK Paurević nekretnine, D. Cesarića 47, mob. 098/9706 -575, www. paurevic-nekretnine.hr ozn.167c KUPUJETE-PRODAJETE nekretninu u Čakovcu-Varaždinu-Zadru-otoku Viru?

Nazovite 098/211-084 Nada, www.PANADRIA.hr, Kukuljevićeva 40 ozn.282c VIKENDICU na Gornjoj Voći, lijepo uređenu, 17.000 € fiksno, prodajem. Mob. 091/7244-024 ozn.2186 KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284- 692,www. acd-premier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c STARIJU kuću u Nedeljancu sa većom okućnicom oko 3000 m², papiri čisti, prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.2271 VIKEND kuću s okućnicom – 4500 m², iznad Jalžabeta, prodajem. Upitati: 042/212-697 ozn.2279 STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/7891569 ozn.1778e

14. lipnja 2011., br. 369

Mob. 099/681-7936 ozn.2193b

nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

KUĆU u Sračincu, Varaždinska ul., radi preseljenja u Njemačku, prodajem. Kompletno namještena – centralno, plin, kanalizacija, garaža, lijepo dvorište, 52.000 €. Mob. 098/267-858 ozn.2324

PRODAJEMO četverosobni stan (Pos) te više stanova, razne lokacije, sve u Varaždinu. Paurević nekretnine, 098/ 9707-575 ozn.167c

VIKENDICU sa voćnjakom oko 550 m², blizina Varaždina, prodajem. Mob. 091/565-7253 ozn.2338 KUĆU sa dvorištem i vrtom, površine 750 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/166-2696 ozn.2355 KUĆU i radionu, vrlo povoljno prodajem.

Tel. 350-636, A. Wiserta 25, Varaždin ozn.2357

STANOVI GRABANICE povoljno! Prekrasan manji dvosobni 37,50 m² (odličan raspored) trosobni 54 m², trosobni 69 m² i 79 m2! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine. com ozn.62c SUPER prilika! Jednosobni stan 28 m², I kat (etažno,vodomjer), u Miroslava Krleže! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1773e STAN, 51,20 m², u A.K. Zvonimira 8/III. kat, centralno, klima, PVC stolarija, cijena 46.000,00 €, prodajem. Mob. 091/9101071 ozn.2186b STAN u širem centru grada, blizina suda i bolnice, 2,5 sobni. Hitno i povoljno!

Mob. 091/4457-145 ozn.397a JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/8814-794 ozn.2196b STAN u Varaždinu, Vukovarska, 65 m², dvosoban, prodajem. Mob. 098/640731 ozn.2333

TROSOBNI prilika! Novi trosobni stan 74 m² u urbanoj vili u blizini bolnice s podzemnom garažom, mogućnost kupnje roh-bau i ključ u ruke! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

ZEMLJIŠTE u Svibovcu Podravskom cca 2500 m² (Štuk), asfalt i sva infrastruktura do zemlje, prodajem. Mob. 095/911-8081 ozn.2269

DVOSOBNI novouređeni stan u A.kralja Zvonimira 51 m² (etažno) - 46.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa mogućnošću otkupa komunalnog i vodnog doprinosa, prodajem.

Cijena 77.000 €. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1774e

1-SOBNI: Trakošćanska 31 m², Dravska 28 m², Ludbreška 44 m² (et.gr.), Filićeva 32 m², Koprivnička 31 m².… Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJEMO zemljište stambeno poslovne namjene 5700 m² na najljepšoj lokaciji na Varaždinbregu. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

2-SOBNI: Z. i Frankopana 52 m², Vukovićeva 60 m², Zagrebačka 65 m², Režekova 50 m², Križanićeva 48 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c 3-SOBNI: B.Radić 81 m² (et.gr.), Zagrebačka 76 m², Supilova 64 m², Jalkovečka 84 m², R. Boškovića 76 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.1778e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu.

Mob. 098/178-4600 ozn.1775e

PRILIKA! 1-soban, 30 m², 4. kat, nema lifta, blizina centra, 26.800 €. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

KUĆU na Varaždin Bregu – Halić, povr.

120 m² sa 1500 m² okućnice, prodajem.

Tel. 666-169, 095/826-6189 ozn.2188b

HITNO – ispod cijene – novogradnja! 55 m², 3.-soban, balkon, 4. kat. ključ u ruke.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

KUPUJEM useljivu kuću, u Varaždinu.

TROSOBNI stan 77 m², renoviran i namješten. Cijena 900 €/m², sa mogućim obročnim plaćanjima do 50 posto. Mob. 091/2446-888 ozn.315c

PRILIKA! Manji dvosobni stan 38 m² u Slavenskoj kompletno novouređen (etažno) - 38.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

NOVOGRADNJA: Grabanice: 81 m², 95 m² (950 €/m²), T. Ujevića 58 m², Supilova 45 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUĆU katnicu, 3 stana, podrum struja, voda, nedovršena, prodajem. Tel. 212675 ozn.2199b

KUPUJEMO za poznate kupce četverosobni, trosobni i manji dvosobni stan, u Varaždinu. Paurević nekretnine, 098/9706-575 (licenca HGK) ozn.167c

TROSOBNI stan 71,30 m² sa podzemnim garažnim mjestom,Varaždin - Grabanice , 65.000 €. Popust na gotovinu ! Paurević

ZEMLJIŠTA

HRAŠĆICA, jug, prodajem gradilišta 500-600 ili 2170 m², moguća stambeno poslovna gradnja, papiri uredni. Mob. 098/975-4645 ozn.1406 ZEMLJIŠTE, Varaždin, Grabanice, desno od Jalkovečke, 4000 m², br. 9879, stambeno-poslovna zona, prodajem. Mob. 095/8295-078 ozn.2336

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c IZNAJMLJUJEM: pet višenamjenskih poslovnih prostora u Gajevoj 5; proizvodno uslužni prostor 63 m² u Prešernovoj 2; ambulantu, nenamještenu u Vidovečkoj 59. Mob. 091/2446-888 ozn.315c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem.

Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1774e IZNAJMLJUJEM 15 m² poslovnog prostora (ulični lokal), u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.2302 NOVOUREĐENI caffe bar u blizini srednjih škola, u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.2327 PRODAJEMO kafić, uhodan, centar te tri ekskluzivna prostora na izuzetno fekventnoj lokaciji, sve u Varaždinu . Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEM tri povezana poslovna prostora, 50+50+100 m², pojedinačno ili odvojeno, centar. Mob. 098/702-701 ozn.2198b HALU 500 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, moguće razne kombinacije, povoljno prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.2342 POGON za izradu crijepa sa svom opremom, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.2342

NAJAM IZNAJMLJUJU se dvosobni, trosobni u Z. Frankopana (uređen) i četverosobni u POS-ovom naselju! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c IZNAJMLJUJEM stan u Vz-u, u zgradi, 5 kat, 2 lifta, video portafon, 57 m2, potpuno namješten, 2klime, loggia, free wireless. Mob. 095/915-3545 ozn.1779e POTRAŽUJU se jednosobni i dvosobni stan za poznate najmoprimce! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

14. lipnja 2011., br. 369

JEDNOSOBNI stan, 33 m², blizina centra, sva brojila, grijanje plin. Mob. 098/863700 ozn.125c TROSOBNI stan, 77 m², Koprivnička 3, renoviran i namješten. Cijena 340 € plus režije. Mob. 091/2446-888 ozn.315c DVOSOBNI, namješteni stan (posebna kuća u dvorištu), prednost studenti, iznajmljujem. Mob. 098/414-128 ozn.2271 DVOSOBNI, namješteni stan u Z. i Frankopana, studentima/mlađem bračnom paru, iznajmljujem. Mob. 091/587-9564, 042/233-234 ozn.2276 JEDNOSOBNI stan u Harambašićevoj ulici, kompletno namješten sa klimom, iznajmljujem. Mob. 091/112-4421 ozn.1781e JEDNOSOBNI, namješteni stan u zgradi, iznajmljujem mlađem, zaposlenom paru na duže vrijeme. Tel. 230-578, 091/7940013 ozn.2288 OD SEDMOG mjeseca iznajmljujem namještenu, prizemnu kuću s dvorištem, u centru grada. Mob. 098/267-901 ozn.2292 MANJI, dvosobni stan u blizini varaždinskog Veleučilišta, iznajmljujem. Upitati: 098/901-3680 ozn.2301 DVOIPOSOBNI, uređen i namješten stan, 1. kat, centar grada, iznajmljujem.

Pogodno za studente/zaposlene osobe. Mob. 095/586-7463, 098/266-149 ozn.2303 IZNAJMLJUJE se (ili prodaje) starija trosobna kuća, 90 m², 15 min. do centra.

Mob. 098/1627-405 ozn.114c STAN u Varaždinu, više kreveta, iznajmljujem radnicima na terenu/bračnom paru. Mob. 099/670-5388 ozn.2312 NOVU sobu, studentima/zaposlenima, svi uvjeti, ulaz poseban i garažu, u Varaždinu, iznajmljujem. Tel. 042/350-607, 091/736-5010 ozn.2320 UREĐEN i namješten stan od 43 m², na Banfici, iznajmljujem. Mob. 091/8959800 ozn.2349

APARTMANI APARTMANE, 200 m od mora, Nin kod Zadra, iznajmljujem. Mob. 098/573-349, 023/360-440, 091/589-6457 ozn.1684

APARTMAN trosobni 50 m², vrt + terasa, Privlaka - Zaton 2 km- 50 m od mora, 75.000 €, www.PANADRIA.hr, 098/698369, Branko ozn.282c

TOMOS i GENERIC motocikli sada u novim akcijskim ponudama.

Sve informacije: Janka Leskovara 2, tel. 230-140, AUTO CENTAR DAKRA ozn.256c

APARTMAN, Dramalj, 39,40 m², prodajem. Mob. 098/1754908 ozn.390a

RENAULT LAGUNA 2,2 RTD, automatska klima, centralno, autoradio/CD, 4x15 wata, komande na volanu, ABS, ARS, zračni jastuci, cijena 3.100,00 €. Mob. 098/282044 ozn.2263

VODICE, super povoljno iznajmljujemo nove apartmane.

Mob. 098/909-6768, 021/378358, www.vodice.org/olga ozn.391a ROGOZNICA kod Šibenika, dvosobne i trosobne apartmane, iznajmljujem. Tel. 042/739-225 ozn.2240 PRODAJEM/mijenjam u Pagu, trosobni apartman 75 m², terasa 20 m², za nekretninu u Varaždinu ili Zagrebu – dogovor. Tel. 042/711-601, 098/561-683 ozn.2281 APARTMANE: trosobni - grad Pag, dvosobni i garsonijera – Karin, iznajmljujem. Tel. 042/711-601, 098/561-683 ozn.2281 DVOSOBNI apartman u Sv. Petru na moru kod Biograda, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 098/904-541, 260840 ozn.2282 SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/5363041, 023/272-777 ozn.1780e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1777e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a.

Mob. 098/951-8248 ozn.1776e SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30 %. Mob. 098/696-5884 ozn.1779e APARTMAN na Viru 2 + 2, klimatiziran, parking, borovi, 200 m od mora, iznajmljujem. U VI. mjesecu, povoljnije. Mob. 098/973-8259, 091/597-5303 ozn.2189b STARA NOVALJA, prizemlje kuće s posebnim ulazom (dvosobni apartman), terasa, klima, TV, parkiralište, od 25. – 31.

7. i od 9. 8. nadalje, iznajmljujem. Mob. 098/9288-444 ozn.2297

HVAR, mjesto Vrboska, povoljno iznajmljujemo novoizgrađene apartmane.

Tel/fax: 021/774-117, www.apartmani_ bozica.com, 098/928-8620 ozn.398a PAKOŠTANE, iznajmljujem apartmane u privatnoj kući, u samoj borovoj šumi.

Tel./mob.: 023/381-410, 091/561-6609 ozn.2339

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

VW CADY, 2000. g., reg, 4/2012, povoljno prodajem ili mijenjam za skuplje. Mob. 098/414-128 ozn.2271 YUGO 45, prodajem. Mob. 091/542-3747 ozn.2185b KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Audi 100 2.4 diesel, reg. 2/2012, 1.250 €. Mob. 098/777-095 ozn.2299 MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem. Mob. 098/205-874 ozn.2302 FORD ESCORT 1,3, 1996. g., registriran, očuvan i kvalitetno bijelo vino, prodajem. Mob. 098/586-122 ozn,.2334 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.2348 NAJPOVOLJNIJE: skuter Laguna 50, ‘08. g., reg. 1 g., 2.500 kn; skuter Longya 50 Raner, 2011. g., reg. 1 g., bez blokade za 5.200 kn i prilika Gilera Runer 50, stara 1 g., reg. 1 g., 90 km/h, za 14.500 kn! Mob. 098/268-540 ozn.2348

POLJOPRIVREDNI STROJEVI EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

Mali oglasi 47

PRIKOLICA jednoosovinska za traktor (laganija sa gitrama), nije kiper, u cijelosti je čelična. Upitati: 042/657-388 ozn.2274

POSAO CAFFE BAR Royal, Varaždinske Toplice, tražimo dvije djevojke za rad u lokalu.

Mob. 099/2672-984 ozn.2194 GRAĐEVINSKA tvrtka traži više KV zidara.

Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c LEPOGLAVEC Goričan traži komercijalistu za rad na terenu. Tel. 040/601-700 ozn.316c

TRAŽI se žena za rad na moru u privatnom pansionu na pripremi hrane i ostalim kućanskim poslovima, preko ljeta. Tel. 091/751-0822 ozn.317c CAFFE BAR Mozaik traži konobaricu za rad. Mob. 091/501-1249, Biškupečka 13 ozn.313c PRIMAMO u radni odnos KV zidare sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c TRAŽIMO KV vozača za prijevoz tereta u Zap. Europu i Englesku. Molbe sa životopisom i kopijom vozačke slati na: Agilitas grupa d.o.o., Aleja kralja Zvonimira 2/1, Varaždin ozn.318c TRAŽE se konobarice za rad u caffe baru, uvjeti odlični. Mob. 095/527-0032 ozn.2326

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ = G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

ZEPPELIN – TEHNIČKA ROBA: LCD TV, DVD, monitori, kompjuteri, linije, auto Hi-Fi, foto, kamere, kućanski aparati, telefoni, klime itd...

I dalje najjeftiniji! Varaždin, Zagorska 13, 042/232- 695 ozn.6c

SERVIS!! Ser v is sv ih vrsta kosilica, motokult ivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala. Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno.

Mob.098/962-1694 ozn.2102 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.

Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kova n i h i b a l ko n skih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961- 5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/5111999 ozn. 24c FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova.

Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.2207 VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom, vrši izvođenje instalacija vode, cen-

tralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/8540727 ozn.69c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www. pcserviser.com,ozn.284c GRAMARS d.o.o. – YTONG sistemi i izgradnja klasičnim materijalima, uređenje krovišta, potkrovlja, fasada, ograde.

Vođeno inžinjerskim znanjem. Mob. 095/920-6368 ozn.287c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

14. lipnja 2011., br. 369

095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c

prostora. Mob. 098/932-0255 ozn.2290

STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/5438985 ozn.292c

PEČAR i KERAMIČAR: postavljam Kalijeve peći, sve vrste keramičkih pločica i kamen. Mob. 091/570-4956 ozn.2321

VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove. Mob. 091/1760616 ozn.305c GIP TRAMGRAD d.o.o. izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

POSTAVA knaufa, keramike i malanje.

Kvalitetno i povoljno. Mob. 091/5065245 ozn.2321 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.2330 SOBOSLIKARSKO ličilački obrt – izvodimo sve vrste soboslikarskih radova. Akcija toplinskih fasada. Mob. 095/922-0257 ozn.2332 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.2343 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije.

Brzo i kvalitetna postava. Mob. 099/4135692 ozn.2352

MALI OGLASI već od 40 kuna

ŽIVOTINJE PILIĆE - živi 12 kn, očišćeni 18 kn, prodajem. Bartolovec, Varaždinska 81, tel.

657-172, mob. 098/651-089 ozn.2309 ODOJCI 22 -26 kg,; bačve hrastove za vino 60 l, 164 l. Lukačić, Kneginec D., 098/994-5634 ozn.2316

frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.2343 KUPUJEM starinski namještaj, sliku, sat, stari nakit i ostale starine. Mob. 091/2504765, 214-616 ozn.2353

KREDITI NOVI krediti uz prebijanje C. L. i zatvaranje problematičnih zaduženja! Za sve zaposlene obustave do 1/2 plaće! Hipotekarni krediti na rok od 25 g.

Umirovljenički bez HROK.a do 10.000 €. Info: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c NOVO! Inozemni hipotekarni krediti, brza realizacija svih kredita! Pogodnosti za umirovljenike! Pozajmice odmah!

Nada, 099/528-3329, 091/5061660 ozn.2325 KREDITI: nove kreditne linije bez jamaca i HROK-a. Brza realizacija, dugogodišnje iskustvo.

Izrada kompletne financijske analize. Mob. 098/137-5727 ozn.399a

OSTALO DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin.

Mob. 095/5381-992 ozn.1879

OD SRCA hvala maturantima 8.b 1990./1991. kao i profesorima III. osnovne škole Varaždin, obitelj Tkalčec ozn.2200b

IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542-336 ozn.2136

KORIŠTENI hrastov parket, bide, wc školjku, lavabo i tuš kadu, povoljno prodajem.

Mob. 091/5933-672 ozn.2270

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2178

REVOLVER-LUGER 38, special športski, prodajem osobi s dozvolom. Mob. 099/401-6626 ozn.2283

ADAPTACIJE kupaonica i stanova sa kompletnim radovima i odvozom šute.

Građevinski obrt „Danijel“, 098/632-428 ozn.2234

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1772e

PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starog i novog parketa.

Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.2238 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.2240

IZUZETNA prilika! Hitno ispod cijene prodajem 10 vrata s ovratnicima i 6 prozora s izostaklima, gotovo novo. Tel. 206-465, 098/963-3439 ozn.2315 BETONSKO željezo, armat. mreže i ostali građ. materijal. Info: 099/3502-647 ozn.2318

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2243

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 098/190-0201 ozn.290c

IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, povoljno. Mob. 092/253-4993 ozn.2275

KREVET 205x190, dva madraca, zimaljeto, podnice, vrlo povoljno. Mob. 091/536-1539 ozn.2341

SOBOSLIKARSKI radovi - uredno, čisto i brzo. Mob. 092/1144-167 ozn.2187b

KADA Kolpa San, desna, 95x155x35, vrlo povoljno. Mob. 091/536-1539 ozn.2341

KNAUF, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja i poslovnih

OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje,

TREBATE KREDIT? Odbijeni ste u svojoj banci? Mi imamo rješenje! Svi uvjeti banaka na jednom mjestu. C/L ne smeta.

Dragan 098/1893-555, Ured 042/210-008 ozn.286c

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.2306 KREDITI do 30.000 € bez jamaca; krediti do 20.000 € bez obzira na C. L. i HROK; povoljni krediti za umirovljenike bez obzira na dob; pozajmice u roku 24 h. Mob. 091/1100-117, 098/928-2449 ozn.2314 KREDITI – posebne pogodnosti za umirovljenike, starost do 85 g. Ured Varaždin, Danica. 092/119-0041, 042/505-031, 099/579-5712 ozn.2322 KREDITI! Na čiste mirovine i platne liste, ostali do polovice primanja. Zvonko, 099/195-9349, 042/505-031 ozn.2322 KREDITI – za zaposlene i umirovljenike, brzo i efikasno. Ured Varaždin, Mira, 092/138-5062, 099/579-5712 ozn.2322 NOVOOTVORENI ured Varaždin – pozajmice za umirovljenike, godine nisu bitne! Mob. 099/4000-613 ozn.2322 NIGDAR ni bilo, da nekak ni bilo! Novo – Calzedonia, Ytres na trajni nalog; gotovinski – zapos. i umirovljenici do 85 g. ; pozajmice bez HROK-a. Mob. 098/9645711, 098/290-971 ozn.2350 EKSPRES -pozajmice za umirovljenike do 85 g., krediti - do polovice primanja bez jamaca.. Mob. 091/333-5625 ozn.2350 BRZE pozajmice odmah! Bez HROK-a i crne liste do 70.000 kn, bez jamaca. Mob. 091/3388-196, 099/790-6381 ozn.2354 NOVAC na ruke odmah! Bez HROK-a i C. L. do 70.000 kn, zatvaranje postojećih zaduženja. Mob. 092/1340-333 ozn.2354 ZAPOSLENI i umirovljenici – trebate novac kratkoročno?! Bez gledanja HROK-a i C. L. do 50.000kn. Isplata u 24 h! Mob. 098/908-6028 ozn.2354 EKSPRES – kratkoročne pozajmice, isplata u 24 h! Bez HROK-a i C. L. , 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene. Mob. 098/178-3026 ozn.2356 ZAJMOVI uz zalog pokretnina! Zlatni nakit, oštećeno zlato, dukati, umjetnine, laptopi, vozila i drugo. Diskretno, brzo, profesionalno! Bez ovjere, bez platne liste. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.2198b

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400909, 3,52 kn/min ozn.166c SIMPATIČNU žensku osobu radi prijateljstva ili ozbiljne veze, želi upoznati muškarac. Mob. 095/567-2285 ozn.2344

Zahvale i sjećanja 49

14. lipnja 2011., br. 369

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

na voljenu

povodom iznenadne smrti voljene supruge, majke, svekrve, bake i prabake

povodom prerane smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, djeda, brata, svekra i šogora

ANĐELU PUŠKADIJA Dan za danom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Na Tvom grobu gase se svijeće i vene cvijeće, ali tuga za Tobom nikad prestat’ neće.

Tvoji: suprug, djeca, snahe i unuci

SJEĆANJE na

AGATE SKUPNJAK rođ. SMODEK preminule u 81. godini života.

Duboko potreseni smrću najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u tim teškim trenucima, izrazili nam sućut i zajedno s nama ispratili pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug Tomislav, sinovi Dragutin i Petar, snahe Ivanka i Jasminka, unuci i unuke, praunuci i praunuke *****

JOSIPA KUŠĆERA

POSLJEDNJI POZDRAV

13. 6. 1999. – 13. 6. 2011.

Vrijeme zaborav donijelo nije, uvijek si s nama kao i prije.

AGATI SKUPNJAK

Tvoji najmiliji

voljenoj supruzi Teška je istina da Te nema više, al’ sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Suprug Tomislav

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

TOMISLAVA KOBALA 14. 6. 2009. – 14. 06. 2011.

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječno u nama.

Supruga i sin s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj mami i svekrvi

AGATI SKUPNJAK Tvoj život je tekao kao gorka rijeka, al’ sjećanje na Tebe ostat će do vijeka.

Ožalošćeni: sin Dragutin i snaha Ivanka

SJEĆANJE na našeg dragog šogora

TOMISLAVA KOBALA 14. 6. 2009. – 14. 6. 2011.

Obitelji: Marković, Levatić, Huskić

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

MIJE ŠMICA – ČILEA

preminulog 7. 6. 2011. nakon kratke i teške bolesti u 57. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalu rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima.

Iskreno zahvaljujemo na svakoj pruženoj ruci, riječima ohrabrenja, na položenim svijećama i cvijeću... Hvala DC-u Sračinec, Općini Sračinec, gospodinu načelniku Božidaru na dirljivim riječima oproštaja. Zahvaljujemo djelatnicima Niskogradnje Huđek, a posebno gospodinu Huđeku te hvala veteranima Sračinec i Čileovim prijateljima iz buffeta „Žučo“. Veliku hvalu upućujemo djelatnicima cvjećarnice „Orhideja“. Posebno hvala kapelanu Igoru na dostojanstvenom ispraćaju našeg dragog pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Snježana, sinovi, sestra, snahe, unuci, šogori i šogorice, nećaci i nećakinje *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

SUPRUGU, OCU, DJEDU I TASTU Otišao si tiho i prerano putem s kojeg povratka nema. Tvojim odlaskom tuga je našla mjesto u našem domu. Samo mi, koje si zauvijek ostavio, znamo koliko nam nedostaješ. U našim srcima i molitvama ostat ćeš zauvijek voljen i nezaboravljen.

Supruga Snježana, sinovi Mario i Goran, snahe Milena i Ivana, unuka Tena, unuci Sven i Gabrijel

voljenoj mami i svekrvi

*****

AGATI SKUPNJAK

POSLJEDNJI POZDRAV

Otišla si putem koji daleko kreće, bolne misli i molitve Tebe vratit’ neće.

Ožalošćeni: sin Petar i snaha Jasminka

SJEĆANJE

dragom

SUPRUGU Rastanci su uvijek tužni kad se dijele duše dvije, al’ nikad još ovako, srcu teško bilo nije. Počivaj u miru Božjem.

Tvoja Snježana

na dragog i voljenog

IN MEMORIAM

*****

TOMISLAVA KOBALA

BOŽIDAR MLINARIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

14. 6. 1990. – 14. 6. 2011.

Otiš’o je otac moj polako, otiš’o je s mirisima jutra, da l’ je znao da se vratit’ neće.

14. 6. 2009. – 14. 6. 2011.

Ima neka moć u dobrim ljudima, oni su jaki i poslije smrti.

Živiš zauvijek u našim mislima, nosimo Te u srcima.

Događa se i dalje žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca. Samo mi znamo koliko nam nedostaješ i koliko Te volimo.

Tvoje: Božena i Jasenka s obitelji

Tvoji: sestra Anđelka, kći Jadranka te unuci Martina i Duško s obitelji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 ! ! ! a n ku

Sin Mario, snaha Milena, unuci Tena i Sven *****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE na voljenu kćerku i sestru

Kada dio izvora nestane, rijeka života teče dalje, ali srce još uvijek boli i zebe, jer smo izgubili Tebe.

Sin Goran, snaha Ivana i unuk Gabrijel

MARINU VUK

*****

14. 6. 1993. – 14. 6. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Godine bolne i teške prošle su, vrijeme teče dalje, a ljubav prema Tebi vječna je.

Hvala svima koji se sjećaju naše Marine i koji posjećuju njezin tihi dom.

Roditelji i sestre s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga i oca

voljenom

BRATU, ŠOGORU I UJAKU Na svijetu ovom ništa nije bolnije od gubitka dragog bića.

Zato Ti nećemo reći da se rastajemo, jer će doći vrijeme i mi ćemo se opet sresti.

Sve dok živimo mi, u našim ćeš srcima živjeti i Ti. Sestra Jela, šogor Ladislav i nećakinja Nives *****

POSLJEDNJI POZDRAV najdražem ujaku i prijatelju

JOSIPA LAZARA preminulog 1. 6. 2011. godine u 69. godini života.

Ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima „AWT International d.o.o.“ na izrazima sućuti i pomoći u najtežim trenucima.

Ožalošćena obitelj

MIJI ŠMICU - ČILEU Sad kad više nisi s nama, neka Te anđeli čuvaju, a naša tuga ostat će pregolema, jer s Tobom smo izgubili i dio sebe.

Zauvijek Tvoji Tanja, Josina, Vanja, Martina i Niko *****

POSLJEDNJI POZDRAV

MIJI ŠMICU - ČILEU POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu, ocu i djedu

JOSIPU LAZARU Supruga Marija, kći Snježana, sin Vlado, snaha Ivana, unuci Danijel, Marina i Leo, praunuke Valentina i Emili

Otišao si tiho i nema Te više, uspomena na Tebe, nikad se ne briše. Šogor Vlado s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV

ŠOGORU Zauvijek u našim srcima i molitvama.

Obitelj Košić

SJEĆANJE na dragog sina, oca, supruga i unuka

DARKA GORUPA 14. 6. 1999. – 14. 6. 2011.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

STRIČEKU

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Snivaj mi dragi stričeku na krilima dobrih anđela.

Tvoji najmiliji

Tvoji: Patrik, Alenka i Miha

50 Zahvale i sjećanja

14. lipnja 2011., br. 369

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZVONKO KERETIĆ

ŠTEFANIJA GOLUB

JEVREM ŠUČUROVIĆ

15. 6. 1989. – 15. 6. 2011.

15. 6. 2001. – 15. 6. 2011.

14. 6. 2006. – 14. 6. 2011.

U srcu i mislima čuvamo uspomenu na tebe.

Deset je godina prošlo kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Marija, Martina i Martin s obitelji.

Suprug Antun i djeca s obiteljima

Kćerke Ljiljana i Dunja s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

JOSIP MARTINČEVIĆ

ZAHVALA

IVANA VITKOVIĆA

14. 6. 1997. – 14. 6. 2011.

Dragom suprugu, ocu, djedu, bratu i šogoru

18. VI. 2009. – 18. VI. 2011.

Sve naše godine prije, nisu teške kao ove dvije. Nosimo Te u srcu, mislima i molitvama. Zauvijek smo zajedno.

U tišini vječnog mira neka Te prate naša sjećanja i molitve.

IVANU PUTAREKU

Tvoji najmiliji

preminulom 5. 6. 2011. u 73. godini života.

Supruga Ljubica s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE na gospodina

MILANA FOTAKA 16. VI. 2010. – 16. VI. 2011.

S tugom i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Bosiljka s djecom i unucima

SJEĆANJE

VELIMIR DOBRENIĆ 18. VI. 2006. – 18. VI. 2011. Živiš s nama u svakom djeliću prostora i vremena, u našim mislima i srcima - a opet nam beskrajno nedostaješ.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

ANICA BORŠČAK 10. 6. 2006. – 10. 6. 2011.

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Robert, Jasminka, David, Paula i Lovro

voljenom suprugu i ocu

IVANU PUTAREKU povodom smrti naše drage

Od Barice i Božidara

ANE KOVAČIĆ preminule dana 5. 6. 2011. godine nakon duge i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, izrazili nam sućut te je uz cvijeće i svijeće ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo prečasnom Valentu Posavcu na toplim riječima utjehe.

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Marijan, unuci Neven, Marin i Domagoj, snaha Snježana, sestra Barica i brat Marko s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

10. 6. 2006. – 10. 6. 2011.

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

voljenoj

ANI ČANADI † 11. 6. 2011.

Zauvijek ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Suprug Ivan, sin Marko, snaha Aleksandra, unuka Klara, braća i sestre

TUŽNO SJEĆANJE na dragog sina i brata

MARINA BARANČEKA 13. 6. 2010. – 13. 6. 2011.

Tužna godina je prošla ko tiha rijeka.

Ljubav i sjećanje ostat će do vijeka.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na dragog prijatelja

MARINA BARANČEKA 13. VI. 2010. – 13. VI. 2011. Šapnite mu anđeli nebeski da još uvijek plačemo za njim, skrivamo suze, tiho nosimo svoju bol.

Tvoji Dejan i Martino *****

VLADIMIR BOŽIĆ 15. 6. 2009. – 15. 6. 2011.

SJEĆANJE

Svaka moja misao je uz Tebe, počivaj u miru sa svojim ocem.

na voljenu baku

Tvoja mama

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

na dragog sina i brata

SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Barica, sin Božidar, sestra Štefica, Dragica i ostala rodbina

ZAHVALA

PREDRAGA JURAKA

Mama, sestra i šogor

Ovim putem zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, kapelanu i dr. Košćaku na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju pokojnika na vječno počivalište.

Nije Te izbrisalo vrijeme… ni sakrila tama.

Zvijezda si koja nas prati, vječno živiš s nama.

Obitelj Mežnarić i Kosec

MARIJU EREMIJA 16. 6. 1992. – 16. 6. 2011.

S ljubavlju

SJEĆANJE

Sandra s obitelji

VLADIMIR BOŽIĆ 15. 6. 2009. – 15. 6. 2011.

SJEĆANJE

ANE TKALČEC

Zauvijek u našim mislima i srcima.

JOSIP ŽVORC

preminule nakon duge i teške bolesti 4. 6. 2011. u 81. godini života.

Supruga, sin, kćerke, zetovi, snaha i unuke

16. 6. 2006. – 16. 6. 2011.

Uvijek u mislima s Tobom.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

ANTUNU CRNKU † 20. 5. 2011. Život nestane u trenu, a sjećanja na Tebe ostaju.

Tvoja sestra Agata

SJEĆANJE

JANJA STOČKO

10. 6. 2001. – 10. 6. 2011.

S ljubavlju i tugom u srcima, zauvijek Te nosimo.

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: suprug, kći, sin, zet, unuci i praunuci *****

Čuvamo uspomenu i sjećanje na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV SUPRUZI Hvala Ti za sve zajedničke trenutke.

Suprug Josip

TUŽNO SJEĆANJE

PETAR VINKOVIČ

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili izraze sućuti, položili cvijeće na odar i prisustvovali njezinom posljednjem ispraćaju. Posebnu zahvalnost upućujemo doktoru Darku Hlišću i sestri Nevenki te velečasnom Karlu Koračeviću koji se molitvom oprostio od drage nam pokojnice.

11. 6. 1991. – 11. 6. 2011.

Sestra Katica i nećak Nino s obitelji

SJEĆANJE

*****

MARTIN HORVAT

Čuvali Te anđeli nebeski.

19. 6. 2005. – 19. 6. 2011.

Sin Petar

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Život nestane u trenu, ali sjećanje i ljubav ostaju.

Tvoji najmiliji

Kći Zdravka i zet Ivan

*****

*****

SJEĆANJE NAŠOJ DRAGOJ RAZREDNICI

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

KATARINI ČRETNI

Unuka Renata sa suprugom Draženom, praunuci Leon, Brigita i Fran

CIKAČ

Posljednji pozdrav

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

Sin Tomo s obitelji

od generacije ‘87./’88.

Unuk Vedran sa suprugom Valentinom, praunuci Lovro i Vida

na drage roditelje

STJEPANA

ZAHVALA povodom smrti voljene supruge, majke, bake i prabake

i

1971. – 2011.

ANKU 1991. – 2011.

*****

Zahvale i sjećanja 51

14. lipnja 2011., br. 369

SJEĆANJE na drage roditelje

PRESEČKI KAROLINU

i

FRANJU

10. I. 2010. – 10. I. 2011.

13. VI. 2010. – 13. VI. 2011.

Ni godina koja je prošla, ni život koji teče, sjećanje na vas izbrisat’ neće.

Sin Zdravko s obitelji SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na dragu na drage roditelje, sina i snahu

LJUBICU LABUS † 10. 06. 2010.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

ANICU LJUBICA LABUS 10. 6. 2010. – 10. 6. 2011.

Prošla je godina tužna, a ja Ti ne mogu ni šutnjom, ni riječima reći koliko mi nedostaješ.

U mislima i srcu ostat ćeš zauvijek.

Tvoj Krunoslav

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN FUTAČ 11. VI. 1997. – 11. VI. 2011.

DRAGICE RIBIĆ

VINCEKOVIĆ

Tvoji: sin Roman, unuka Karla i snaha Ivana

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti moje drage mame

i

blago u gospodinu preminule 3. 6. 2011. u 83. godini života.

RANKA

SJEĆANJE

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut, njezin odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama otpratili je na vječni počinak. Hvala rodbini, susjedima, dragim prijateljima, gđi Ljubić, njezinom osoblju i korisnicima, župniku kapucinske crkve te svima onima koji iskreno suosjećaju s nama.

BISERKA PAJTAK rođ. HOSNJAK

Tvoja obitelj

17. 6. 2009. – 17. 6. 2011.

Danju si u mislima, noću u snovima, a zauvijek u našim srcima.

POSLJEDNJI POZDRAV

† 11. 6. 2010. † 25. 8. 2001.

Nek’ s anđelima vaša duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćete i vi.

Vaši Aleksandra, Ljiljana i Renato, mama i svekrva Ana te obitelj

Tatek Slavko i Biserka, sestra Katica s Betikom i Lucijom

I nećemo pasti kad padne suza, i nećemo živjet’ u tminama sivim. Ti mirno snivaj, a mi ćemo prenijet’ cijeli Tvoj život dok i jedna od nas živi.

TUŽNO SJEĆANJE

Marica, Valentina, Maja i Suzana

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli i molitve.

Tvoji najmiliji

*****

na dragog i nezaboravnog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

ROK MESARIĆ 13. 6. 1996. – 13. 6. 2011.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Supruga Stanislava i kćerka Verica s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše mame

KATARINE ČRETNI preminule 8. 6. 2011. u 71. godini života.

STJEPANA ŽELIMORSKOG

TUŽNO SJEĆANJE

18. 6. 2010. – 18. 6. 2011.

na dragog oca i brata

Zauvijek u našim mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

mag. MIŠKA KOVAČIĆA doktor vet. medicine

POSLJEDNJI POZDRAV povodom iznenadne smrti kolegice, prijateljice

MARIJE CUPAR – MICE

11. 6. 2010. – 11. 6. 2011.

Tugujući: kći Irena s obitelji, brat Marko s obitelji

SJEĆANJE na oca i djeda

MIŠKA KOVAČIĆA

Hvala svima koji su bili s nama u ovim teškim trenucima.

Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišla si prerano od nas, prevelika tuga u srcima vlada, jer si nas Ti, kolegice, napustila iznenada.

Vrijeme prolazi, sjećanje ostaje.

Dražen i Tatjana s obiteljima

Ožalošćeni: članovi sindikata BANKE KOVANICA i kolege

Kći Irena s obitelji

11. 6. 2010. – 11. 06. 2011.

52 Vaš kutak

14. lipnja 2011., br. 369

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Kastracija političkih funkcija Piše: RADAR

V

eliju da više gradonačelniki i načelniki i njima slični neju mogli biti vu istom času i zastupniki vu parlamentu kajti dvostrukih političkih funkciji više nebu. Ve se budu kakti morali odrediti kaj budu šteli biti ak ih birači zbereju tam di bi šteli biti. Ve bu pred njima dilema kaj zbrati: ili biti lokalni šerif ili zgubidan vu nacionalnom parlamentu. Ili nekaj treće, kaj vrla politika i partija daju. Ve su neki političari i oni kaj si umišljaju da su političari imali tulko funkciji da nisu praf zapraf ni znali gde sve jesu ili bolše rečeno gde sve nisu. Bilo ih je se posud, kaj šodra, da ne velim kak psečega dreka na cesti. A se kaj su kakti vrlo delali na tim funkcijami zapraf nisu delali ili su na pol delali. Ili su imali dvostruke uloge. Neki i više njih. Da im se najde. Malo vu parlamentu, malo vu gradu, malo vu nadzornim odborima poduzeća, malo vu nekakvim školama, malo vu sportskim klubovima, malo vu društvu mrtvih pjesnika… Čast izuzecima, ali kaj je preveč je preveč. Kak god okreneš. Ali čim je puknula vu javnosti nakana o kastraciji političkih funkciji, neki su se našli osupnuti. Pa im je teško bilo. Pa su počeli larmati o prednostima dvostrukih funkciji vu politiki. Tak da naciji daju na znanje da homo duplexa vu politiki više nebu kad na vrbi rodi grozdje.

Ime Letizia S

ezona je vjenčanja i dragi mladenci su nam ove godine poklonili i više povjerenja nego do sada. Posebna pažnja koju im po klanjamo prilikom utanačeLeticija nog dogovora ZADRAVEC očito je urodila Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 bliskijim konletiziazadravec@gmail.com taktom, boljim prepoznava njem želja te potpunim zadovoljenjem interesa i osobnosti mladenaca tijekom njihovog vjenčanja. Osim riječi zahvale, prvi sam put doživjela posebnu pažnju koju su pokazali mladenci. Jedna mladenka u očekivanju prinove, koja već zna da će dobiti djevojčicu, obavijestila me da će se njena djevojčica zvati Letizia. Taj čin silno me raznježio, jer sam shvatila da sve moje davanje prilikom izvedbe cvjetnih dekoracija nije uzalud, već da se pozitivna energija može prenijeti i putem cvijeća. To mi daje dodatni motiv da u sve svoje buduće kreacije unesem još više sebe i razveselim još mnoge mlade ljude. Posebno me veseli spoznaja da moje ime nekome izaziva

Što čitati?

Strukture i osobe

samo pozitivne impresije dovoljne da poželi svom djetetu dati moje ime. A svima vam želim reći značenje pojma “letizia” - on označava sreću, radost te blagoslovljeno stanje duha, koje osjećamo kada nam se rodi dijete. Zato vam svima koji nosite ime Letizia želim da se uvijek osjećate ushićeno od sreće te da dostojno nosimo to ime. oli vas Letizia!

V

Daniel Gueguen, Praktični vodič kroz labirint Europske unije, Ministar st vo z a europske integrac ije, Zagreb, 2001.

Sada nije pravo, nego je krajnje vrijeme da se uputimo u ono o čemu govorimo i u što ulazimo.

Kl adim se da 9 0 posto onih koji grleno zbore za ili protiv Europske unije ne mogu nabrojati ni njezina tri stupa, a kamoli koja se od njenih institucija u kojem gradu nalazi. Ova knjiga je na tržištu već deset godina, a nisu je pročitali ni mno g i koj ima je to najuža struka. Knjiga pruža jasan pr ikaz najvažnijih institucija EU i načina na koji one funkc ioniraju.

Autor je vodeći lobist u EU, specijaliziran za pitanja poljoprivredne politike, privatni poduzetnik i poznati predavač o navedenim temama.

Sound Trek DJ Frane - Electric Garden Of Delights

M

ožda biste po imenu zaključili da je DJ Frane DalNenad NEMEC NMC matinac, voditelj @ Totalni FM no ovaj glazbeni producent/DJ producent sound.regionalni@gmail.com i DJ dolazi iz Kalifornije. Skoro pa slično, mogli bismo reći u šali. Može se pohvaliti da je u ranim počecima radio glazbu za rap legendu Warren G-a, no DJ Frane danas plovi drugačijim zvučnim vodama. OK, ima tu utjecaja hip-hopa u vidu scratheva i nekih hookova, no ovaj album, kao i ostali iz njegove serije, više teži chilloutu. Kako i ne bi kada se fokusirao na eksperimentalne instrumentale koji su kombinacija funka, psihodelije i tko zna čega.

Da, “Electric Garden Of Delights” je instrumentalni album. Glazba je u prvom planu i njen zadatak je da vas povede na vožnju kroz vrt svakakvih delicija koje morate sami otkriti. Bilo da uživate razvaljeni na kauču, slažete ručak ili se vozite u koloni prema moru, ovaj album je pun pogodak u vidu glazbene podloge s kojom će vaše misli otići na antistres program odmah nakon što pritisnete tipku play.

I ns tr u m e nta li nisu prespori da bi djelovali preumorno. Ritam sekc ija zvuč i odsvirana live i ima u korijenu funk groove koji nosi cijelu priču. DJ Frane će vas na “Electric Garden Of Delights” odvesti na ugodnu vožnju s koje se možda nećete poželjeti vratiti.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Steven Pinker, Prazna ploča, Algoritam, Zagreb, 2007.

U ovo doba jef tinih senzacija i ispraznih sadržaja, ponekad vrijedi uputiti se u intelektualnu pustolov inu malo „teže kategorije“. Iako sigurno nije „knjiga za pl ažu“, Pinkerova golema studija možda je upravo prav i izbor za godišnji odmor, jer za takve knjige obično – nemamo vremena. Jedan od vodećih evolucijskih psihologa današnjice analizira tri dogme koje su, citiram, „nijekale samu bit ljudskosti i osobnih nagnuća“. Što je danas ostalo od „prazne ploče“, „plemenitog divljaka“ i „duha u stroju“ saznajte u ovoj „knjizi-bombi“, koja je u žanru popularne znanosti stekla legendarni status.

Iako nije najsvježije izdanje, Pinkerova studija još je jedan dokaz kvalitete i trajne aktualnosti Algoritmove biblioteke „Facta“.

Denis Peričić

Vaš kutak 53

14. lipnja 2011., br. 369

Zmaj je na mjestu...

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U VARAŽDINU Braće Radića 2 Općinski sud u Varaždinu, po sucu toga suda Gordani Kliček – Horvat, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Podružnica Varaždin, zastupana po punomoćnici Lidii Belamarić, odvj. iz Varaždina, protiv I-ovršenika BERNARDE STRMEČKI iz Bartolovca, Varaždinska 9 i II-ovršenika JOSIPA STRMEČKI iz Bartolovca, Varaždinska 9, radi ovrhe na nekretnini ovršenika, izvan ročišta dana 04.svibnja 2011. godine, donio je sljedeći

ZAKLJUČAK I) Određuje se II (drugo) ročište za prodaju nekretnina ovršenika i to: čkbr.404/1 dvorište sa 263 m2 stambeno-poslovna zgrada sa 273 m2 čkbr.404/6 dvorište sa 1034 m2 gospodarska zgrada sa 87 m2 kuća sa 43 m2 - obje upisane u z.k.ul. 1321 k.o. Žabnik.

II) Nekretnine iz točke I) ovog zaključka biti će prodane na usmenoj javnoj dražbi.

II (drugo) ročište za prodaju nekretnina održat će se u zgradi Općinskog suda u Varaždinu u sobi broj 115/I dana 05. srpnja 2011. godine u 09,30 sati III) Vrijednost nekretnine konačno će se utvrditi na ročištu za prodaju ako stranke podnesu prijedlog najkasnije 8 dana prije ročišta za prodaju i učine vjerojatnim da se vrijednost nekretnine izmijenila za više od 1/3 od dana prethodnog utvrđivanja vrijednosti do dana podnošenja tog prijedloga.

IV) Ovaj zaključak biti će objavljen na oglasnoj ploči suda.

V) Sud ovlašćuje ovrhovoditelja da o svom trošku objavi ovaj zaključak u sredstvima javnog priopćavanja, odnosno da o zaključku obavijesti osobe koje se bave posredovanjem pri prodaji nekretnina.

VI) Uvjeti prodaje: 1. Prodaje se: čkbr.404/1 dvorište sa 263 m2 stambeno-poslovna zgrada sa 273 m2 čkbr.404/6 dvorište sa 1034 m2 gospodarska zgrada sa 87 m2 kuća sa 43 m2 - obje upisane u z.k.ul. 1321 k.o. Žabnik.

2. Prodajom nekretnina prestaju prava zaloga, makar založni vjerovnici nisu potpuno namireni.

3. Utvrđuje se da navedene nekretnine nisu slobodne od osoba i stvari.

4. Utvrđena vrijednost nekretnine iz točke VI/1 ovog zaključka je: čkbr.404/1 dvorište sa 263 m2 stambeno-poslovna zgrada sa 273 m2 u iznosu od 960.755,46 kuna čkbr.404/6 dvorište sa 1034 m2 gospodarska zgrada sa 87 m2 kuća sa 43 m2 u iznosu od 89.897,50 kuna - obje upisane u z.k.ul. 1321 k.o. Žabnik.

5. Navedena predmetna nekretnina može se prodati ispod ¾ (tri četvrtine) utvrđene vrijednosti, ali ne ispod ½ (jedne polovine) te vrijednosti.

Poreze i pristojbe u vezi s prodajom, dužan je platiti kupac.

6. Kupac je obavezan položiti kupovninu na žiro račun ovog suda kod Hrvatske poštanske banke d.d. broj 23900011300000154 pozivom na broj 05 19-02-10404 u roku od 30 dana, od dana dostave rješenja o dosudi. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji.

7. Navedena nekretnina biti će prodana na usmenoj, javnoj dražbi.

8. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije na dan ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10% vrijednosti navedene nekretnine. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun ovog suda kod Hrvatske poštanske banke d.d. Varaždin broj 2390001-1300000154 05 19-02-10404, do dana održavanja dražbe, a ponuditelj je potvrdu o prethodnoj uplati jamčevine obavezan predočiti sucu, prije nego što se pristupi dražbi, a jamčevina se može uplatiti na blagajni ovog suda.

Ponuditeljima, čija ponuda nije prihvaćena, vratiti će se osiguranje, odmah nakon zaključenja javne dražbe.

Oslobođen od plaćanja osiguranja je ovrhovoditelj na čiji prijedlog je određena ovrha i nositelji prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom nekretnina, ako njihove tražbine dostižu iznos osiguranja i ako bi se, s obzirom na njihov prednosni red i utvrđenu vrijednost nekretnina, taj iznos mogao namiriti iz kupovnine.

9. Osobe zainteresirane za kupnju navedene nekretnine, mogu iste razgledati 01. i 04. srpnja 2011. godine, svaki dan od 13,00 do 15,00 sati, a na prijedlog zainteresiranog kupca, sud će putem sudskog ovršitelja osigurati nesmetano razgledavanje nekretnine.

U Varaždinu, dana 04. svibnja 2011. godine SUDAC: Gordana Kliček – Horvat UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaključka, nije dopušten pravni lijek.

54 S raznih strana AQUACITY

Naše more malo Zrće

Nakon preuređenja interijera, uređenja plaže i sportskih terena Aquacityja, na „varaždinskome moru“ krenula je kupališna sezona, čiji će početak biti svečano obilježen veselicom 21. lipnja.

Kako doznajemo od Dražena Rogineka i Martina Plantaka iz tvrtke Nedblam, zakupca ugostiteljskog objekta i sportskih terena, Aquacity tijekom dana ostaje obiteljska oaza gdje pet nagrađivanih kuhara priprema autohtona jela, objede po popularnim cijenama i jela s roštilja. I dalje će se održavati svadbe, ali na višoj razini, dok će rekreativci imati na raspolaganju teren za odbojku na pijesku, tenis, mini golf, mali nogomet i košarku. - U planu su turniri, aquaaerobik, zabavni park na vodi - najavljuju u Nedblamu, koji Aquacity planiraju pretvoriti i u malo Zrće. Da je tako, vidjet će se prvog dana ljeta, 21. lipnja, kada će kupališna sezona biti i službeno otvorena.

Za uzvanike nastupit će tamburaški sastav Carevi, a vrhunac zabave očekuje se poslijepodne i navečer. Tada počinje party s DJ- em Ivanom Mastermixom i drugima, koji organiziraju pokretači projekta „Arena Cool Beat“ DJ Kay Zrill (Krešo Zdrilić) i Saša Vrban - Three Spinn House promotion team.

!

14. lipnja 2011., br. 369

PRIMJER Humanitarni, treći po redu Festival vina, na terasi hotela La’Gus

Zabavom do novaca za školovanje talenata Prihod ide za stipendije uzornih kojima je potrebna pomoć, veli Edita Juraga, predsjednica Rotary kluba Varaždin - Jug Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Da bi osigurao sredstva za školovanje mladih koji odskaču talentom i marljivošću, Rotary klub Varaždin - Jug organizirao je u petak humanitarni, treći po redu Festival vina na terasi hotela La’Gus na Varaždinbregu.

Odličan odaziv

učenika ili studenata kojima je potrebna pomoć.

To sigurno ne bismo mogli bez cijenjenih gostiju i prijatelja koji su poduprijeli akciju dolaskom na festival, sponzora, njih čak 33, koji su se uključili donacijama, kao i zvijezda večeri – vinara, odnosno vinima o kojima je znalački govorio somellier, publicist i promotor hrvatskih vina, naš Varaždinac Saša Špiranec - napominje predsjednica RC Varaždin - Jug.

- Odaziv je bio odličan, pa zahvaljujem svima koji su svojim dolaskom, kao i sponzorstvom, pripomogli da naša ovogodišnja akcija Vino i glazba bude dosad najuspješniUz Agrokorove ja, što će se odraziti v inar ije, na 3 . uspjeh na pomoć mladih Festivalu vina akcije u u njihovom škopredstav ili obol dali Re lovanju - ističe su se vinari g ional Edita Jur aga, Cmrečnjak, bend, Despe predsjednica RC Presečki, r a d i P o ralina Varaždin - Jug, Križanić, Ja& F ast najmlađeg od kobčin, MaF o o d triju varaždinskih kar, Bolfan, Rotary klubova.

Kocijan, Magić, Od sredstava osiRožmarić, Tomguranih ranijih godina, šić, Kunčić i Golub. kako doznajemo od gđe Osim njih, uspjehu manifeJurage, kupljeno je desetak stacije doprinio je i raznolik instrumenata za novoma- glazbeni program u kojem rofsku Glazbenu školu “Ivan su sudjelovali solist violinist Padovec” stradalu u požaru prof. Antun Stašić, Regional 2008. godine. band, sastav “Desperado” - Ove godine prihod od te jazz band „Praline and naše tradicionalne humani- Fast Food“, koji je obradama tarne manifestacije usmjerit svjetskih hitova najupornije ćemo u studentske stipendi- zabavljao do ranih jutarnjih je, i to uzornih i nadarenih sati.

Izgubljen...

Već tradicionalno na Festivalu vina - sastav Desperado

Od sada Rotary klubovi u zasebnom Districtu 1913

Mješanac retrivera i setera star oko 3 godine pronađen kod Bille u Varazdinu. S obzirom na njegovo stanje i ponašanje smatramo da pas ima vlasnika kojeg ovim putem molimo da se javi u Udrugu.

Udruga Spas 042/330-004

NAJAVA

Članovi sastava Regional band u petak su imali zapaženi nastup među posjetiteljima Festivala vina

Nakon što je 1990. u Hrvatskoj obnovljena ideja rotarijanstva, koja u svijetu okuplja više od 1,2 milijuna ljudi, broj klubova u nas je s godinama prešao 40, pa je odlukom Rotary Internationala ustrojen novi, District 1913 u kojem će od 1. srpnja biti okupljeno 47 Rotary klubova iz

naše zemlje.

- Rotary će na taj način nastaviti uspješno pomagati, realizirajući projekte pomoći, ali i bolje fokusirati pozornost javnosti na probleme u zajednici koji bi u protivnom ostali nezamijećeni – ističe Ivo Husić, prvi guverner Districta 1913, koji

će svečanost inauguracije imati u subotu 19. lipnja u zagrebačkom HNK gdje se očekuje dolazak Ray Klinginsmitha, ovogodišnjeg predsjednika Rotary Internationala te Ive Josipovića, predsjednika RH, pod čijim će se pokroviteljstvom održati svečanost.

Djevojke iz sastava „Praline and Fast Food“

Trash and burn Treći miting američkih automobila ‘’TRASH&BURN’’ bit će održan 1. do 3. srpnja u Svetom Martinu na Muri. Osim opakih američkih automobila i motora, koji će i ove godine doći iz cijele Europe, bit će tu još brdo događaja kao što su pin-up photo contest, burlesk & erotic show, ‘’custom bike show’’, izložba prerađenih Harley Dav idson motora, svirke odličnih rockabilly r’n’r bendova… U nedjelju pak, nakon dodjele pehara za najljepše automobile, zabava se seli na bazene obližnjih Toplica Sv. Martin, pod nazivom ‘’pool-party’’ uz rockabilly muziku i DJ-a Bronca.

DOZNAJEMO U mađarskom Sormasu priređeno druženje turističkih djelatnika Mađarske i Hrvatske

Zajednički projekti za EU

Impresivni nastup Márte Sebestyén na jezeru kompleksa I. Fogadó

U suradnji s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Mađarskoj, Turističke zajednice Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije organizirale su u mjestu Sormas druženje turističkih djelatnika, visokih dužnosnika i novinara.

- Želja nam je bila skrenuti pozornost mađarskih medija i Mađara na Hrvatsku kao njima najomiljeniju destinaciju za odmor.

Naime, zbog štednje Hrvatska turistička zajednica ukinula je „Hrvatsku večer“ u Mađarskoj kao poseban događaj na kojoj su se prezentirale novosti vezane uz hrvatski turizam i predstavljala kulturna i prirodna bogatstva naše zemlje - doznajemo od Elizabete Dolenec, direktorice TZ Varaždinske županije. Budući da Mađarska predsjedava EU te podupire ulazak Hrvatske u EU, druženje je bilo i prilika za održavanje

okruglog stola o projektima za fondove EU, mađarskim iskustvima u njihovom korištenju, te posebice mogućnostima zajedničkih prijava projekata iz područja turizma. - Ulaskom u EU hrvatski turizam čekaju znatna financijska sredstva.

U interesu nam je brzo i kvalitetno razvijati turističke potencijale, pa je potrebno pametno iskoristiti pomoć zemalja EU koje u tome imaju iskustva - veli Dolenec.

Vodič 55

14. lipnja 2011., br. 369

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN VARAŽDIN POD ZVIJEZDAMA Petak 17.6. i subota 18.6, Jagićev park ZVJEZDANA GASTRONOMSKA PONUDA, od 18-24 sata ZVJEZDANE IMPROVIZACIJE, Vid Kralj Novak od 18-20 AUDIOVIZUALNI PERFORMANS, Luka Bunić i Emil Herceg 21:30-22:00 i 23:00-23:30 FRIKANDOO LIVE, koncert, 21:00-22:30 Petak 17.6. i subota 18.6.

GRADSKA ZVJEZDARNICA, 2. OŠ od 21 do 24 sata

KINO GAJ Od četvrtka, 16.6. do utorka 21.6.

BRZI i ŽESTOKI 5 (akcija) u 19 sati

KAZALIŠTE Utorak, 14.6. u 19 sati, Velika scena PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH Srijeda , 15.6. u 19 sati PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Sermage Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE

Zoran Stanko - Parking na cvijetu

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Zlati ajngel

VREMENSKA PROGNOZA

MARIJA KORUGA, izložba slika, razgled do 26. lipnja Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

PREDAVANJA Petak, 16.6. u 18 sati, Starački dom, Zavojna 6 TM TEHNIKA (meditacija) besplatan ulaz

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka 17.6. do utorka 21.6.

KUNG FU PANDA 2 (crtić) u 19:00 MAMURLUK 2 (komedija) u 21:00 Koncert Utorak, 14.6., Dvorana Zrinski/Scheier u 20 sati WIENER FRAUEN SCHRAMMELN Četvrtak 16.6. u 19 sati HUMANITARNI KONCERT

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – MOGUĆI PLJUSKOVI Ovaj tjedan donijet će više sunca i topline nego prošli, ali neće proći posve suho.

Već danas uz više oblaka očekujemo pojavu kiše i lokalnih pljuskova. Zatim će zatopliti, a novih pljuskova može biti u petak i tijekom vikenda. No, moramo napomenuti da se ne radi o lošem vremenu, bit će tu i dosta sunca i topline. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 13.6.)

ROĐENI:

VJENČANI:

DJEVOJČICE Nika Horvatić, Ema Juric, Melani Jakopčin

DJEČACI Patrik Nedog, Adam Radulović, Ivan Majnarić, Luka Kramarić, Mateo Ožvatić, Marin Trupković, Šime Urem, Teo Vizjak, Franjo Vukalović, Filip Hohšteter, Vito Katalenić, Dorijan Premužić, Jan Mudri

UMRLI:

Hrvoje Martinčić i Martina Vargović, Dino Jambres i Rajana Milinković, Igor Juratović i Ana Čiček, Luka Konjić i Sara Pintarić, Alen Špoljarić i Nikolina Šinko

Ivanka Horvat (89), Stjepan Pavlinić (58), Dragica Bistrović (84), Katarina Čretni (70), Ana Čanadi (61), Marija Grabovac (89)

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Dani suvremenog plesa Četvrtak, 16. lipnja, HNK MOJE IME JE NITKO, suvremeni balet u 19:30 A CORPO LIBERO, Silvia Gribaudi u 21:00 Petak, 17. lipnja ZVJEZDANE STAZE, Jagićev park u 20:00 SALE, Studio za suvremeni ples, HNK u 21:00 POST, Chiara Frigo, Vila Bedeković u 22:00 Subota, 18. lipnja BAGA-BASTA, Tomašik i Gootfrab, HNK u 19:00 ZVJEZDANE STAZE, Jagićev park u 20 sati AKO NEMAJU, DAJTE IM KOLAČE, plesno-kuharske improvizacije, Kazališni trg u 21:00 POST, Chiara Frigo, Vila Bedeković u 22:00 Nedjelja, 19. lipnja TIJELO, Ksenija Zec, HNK u 17:00

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

56 Zadnja

14. lipnja 2011., br. 369

NAJAVA

USPJEH Najmlađi polaznici radionica Društva Naša djeca nastupili u HNK

Tajne svemira

Pokazali što znaju Pokazano plesno, glazbeno i govorno umijeće, na daskama koje nekima život znače, oduševilo je publiku Varaždinsko Društvo Naša djeca u ponedjeljak 13. lipnja u HNK Varaždin prikazalo je završnu priredbu polaznika stvaralačkih radionica tj. djece mlađih uzrasta.

Svoje plesno, glazbeno i govorno umijeće, na daskama koje nekima život znače, ovom prigodom pokazali su pol aznic i glazbene radionice koji ritmiku i balet, suvremeni ples te standardne i latinsko-američke plesove imaju u „malom prstu“. Ili, bolje reći – u nogama! Društvo Naša djeca Varaždin mjesto je prepuno dječje radosti i brojnih svakodnevnih doživljaja, a da je tome zaista tako potvrdili su nastupom raspjevani Mali slavuji – polaznici Glazbene radionice pjevanja. Također, publiku je oduševio nastup polaznika predškole te osebujnih virtuoza – polaznika radionice sviranja violine po Suzuki metodi. Posebno je dirljiv bio oproštaj voditeljice Anice Novosel i Društva Naša djeca, nakon punih 11 godina plesnih pokreta u DND- u. Naime, u znak oproštaja s Anicom Novosel, maturantica varaždinske gimnazije Lucija Rajić nastupila je u ritmičko-baletnoj koreografiji „Buđenje“. Lucija kaže da ni danas ne može zamisliti slobodno vrijeme bez aktivnosti u Društvu Naša djeca.

- A k t ivna s am čl anica DND-a punih 12 godina, s tim da već od svoje 16-e povremeno pomažem kod uvježbavanja i razgibava-

!

Croatian International Airshow Varaždin – CIAV 2011, koji uživa epitet najvećeg međunarodnog aeromitinga u RH, održat će se 18. i 19. lipnja, na varaždinskom aerodromu. Kako doznajemo od Ivana Šimića, direktora aeromitinga, ove godine očekuje se dolazak stotinjak rezličitih zrakoplova. Cijena jednod-

i Kazališnog trga te ponudu varaždinskih ugostitelja, organizatori će Varaždince i njihove goste razveseliti festivalom plesa, astronomije, varaždinskih parkova i gastronomije.

Svakako ne propustite odlazak u Varaždinsku zvjezdarnicu, gdje ćete moći otkriti tajne svemira, a u sklopu “Varaždina pod zvijezdama” bit će pripremljena i zvjezdana gastronomska ponuda u Šetalištu Vatroslava Jagića. Ulaznica u zvjezdarnicu bit će 20 kuna.

nja mlađih grupa ritmike i baleta. Svoje buduće zanimanje nastojat ću povezati s plesom, pogotovo baletom – istaknula je Lucija, a nama prostor dozvoljava i to da podsjetimo kako je upravo u kazalištu prošle subote DND uz svoj dragocjeni jubilej priredio još jednu toplu odu…

Adrenalinski vikend na aerodromu

nevnih ulaznica u pretprodaji putem sustava Eventima iznosi 40 kuna, a na sam dan priredbe, cijena će iznositi 50 kuna. Cijena dvodnevnih ulaznica za ovaj adrenalinom nabijen vikend u Varaždinu iznosi 70 kuna, a u subotu 80 kuna. Za djecu do 14 godina u pratnji roditelja ulaz je besplatan.

U organizaciji Turističke zajednice grada Varaždina, Grada Varaždina, II. osnovne škole, Umjetničke organizacije VRUM i HNK Varaždin od 16. do 19. lipnja odvijat će se jedinstveni festival “Varaždin pod zvijezdama”. Objedinivši sadržaje koje nude Varaždinska zvjezdarnica te Dani suvremenog plesa, ugodu Šetališta Vatroslava Jagića

NAJAVA

Predavanje o TM tehnici Naučite kako umiriti svoj um i osloboditi se stresa i njegovog negativnog utjecaja na vaš organizam uz primjenu prirodne i nenaporne tehnike meditacije. Posljednji tečaj ove jedinstvene tehnike prije ljetne pauze počinje besplatnim predavanjem za javnost u petak 17. lipnja u 18 sati u TM Centru Varaždin unutar Doma umirovljenika, Zavojna 6. Održati će ga ing.

Darko Peček, certificirani učitelj ove tehnike s preko 30 godina iskustva, voditelj zagrebačkog i varaždinskog Centra za transcendentalnu meditaciju.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović