RT_370

INTERVJU Dragutin Ranogajec: Praksi neplaćanja računa treba konačno stati na kraj!

KOSTADINKA VELKOVSKA

Bez povjerenja nema prave veze, ali ni seksa Stranica 43.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Stranice 6.-7.

Svim čitateljima čestitamo Dan antifašističke borbe, Tijelovo i Dan državnosti

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 370 :: 21. lipnja 2011. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Gradska vlast Varaždina odlučno najavila da ne odustaje od razvoja

Svi projekti idu dalje Riječ je o kapitalnim projektima gradnje novog POS naselja, MBO-a, javne garaže... Stranice 2.-3.

AIRSHOW U VARAŽDINU

Najžešći - Gripen Uz Hrvate, nebo prodrmali i stranci Stranice 28.-29.

PLES I ZVIJEZDE

I kupanje u fontani Suvremeni ples sve je popularnija umjetnost Stranica 54.

ZAPAŽENA IZLOŽBA

SVJETSKO PRVENSTVO I SVJETSKI KUP

Emilu Milihramu novo ekipno svjetsko zlato!

Stranica 31.

Djela braće Stolnik prvi put u D. Voći Veliki slikari obojene prizore seoskog života poslali u cijeli svijet

Stranica 26.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Javna televizija „navodno“ O

d hrpetine budalaština, poluinformacija i glasina kojih sam se ovih dana naslušao i načitao o svemu i svačemu, pa tako i „slučaju Čehok“, na većinu njih nije vrijedno trošiti vrijeme, a kamoli davati bilo kakve komentare. No na neke tvrdnje, pa makar one bile i pridijevane “navodnim”, mora se odgovoriti, jer su izrečene na javnoj televiziji. Tako je 15. lipnja u Dnevniku 3 HTV-a, autorica priloga o medijima, uz ostalo, istakla da je „navodno Regionalni tjednik kontrolirao Čehok“. Ovu notornu laž, pa makar ona bila iza paravana „navodno“, odvjetnički tim Regionalnog tjednika odmah je demantirao i zatražio od odgovornih u HTV-u objavu ispravka. Sukladno Zakonu o medijima, ali i Zakona o hrvatskoj radioteleviziji, čitanjem u istom programu (prvom nakon primitka ispravka) i terminu u kojem je objavljena informacija na koju se ispravak odnosi. No do dana današnjega nikakav ispravak nije objavljen na javnoj televiziji niti je rečeno zašto to još uvijek nije učinjeno. Na to će gospoda iz javne televizije morati odgovoriti u sudskom postupku. o ako si javna televizija koja bi svoje programe trebala temeljiti na istinitim i provjerenim informacijama to dopušta, ne iznenađuje da neki idu i korak dalje.

Tako je na portalu lokalnog radija s karlovačkog područja osvanuo video uradak o zagađenju okoliša u kojem je objavljena snimka dimnjaka iz kojeg suklja dim. Autori su sve to garnirali, ni manje ni više, snimkama tvrtke iz Varaždina. Iako su lako mogli ustanoviti da je dimnjak iz kojeg suklja dim zapravo iz tamošnje ljevaonice. Podvalama nikad kraja.

N

21. lipnja 2011., br. 370

DOZNAJEMO Što će biti s kapitalnim projektima u Vara

Svi kapitalni projekti Grada nastavljaju se Sada kada je projekt u Brezju pri završetku, njegovo bi zaustavljanje sigurno uzrokovalo veću štetu nego njezin završetak i stavljanje u pogon, upozorava Mikac Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Svi kapitalni projekti u kojima je Grad Varaždin nositelj ili partner neće se zaustaviti, barem ne za sada, naglasio je u četvrtak u Gradskoj vijećnici Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika kojeg je Ivan Čehok ovlastio da obavlja poslove gradonačelnika dok je u pritvoru.

Za POS – ni lipe!

Isti stav iznio je i Slobodan Mikac, zamjenik gradonačelnika.

- Kada bismo danas zaustavili sve i ne bismo radili ništa, sasvim sigurno ne bi nitko bio ništa kriv. No bismo li time riješili probleme koji uistinu postoje? Svakom od nas je jasno da nećemo uvijek donositi najbolje odluke, budući da svatko negdje griješi. Naravno, pregledat ćemo sve ugovore i vidjeti što se još može, ali sigurno nećemo dopustiti to da se raskidom ugovora dogodi veća šteta nego da se nastave - upozorio je Mikac.

Pojašnjavajući stav gradske uprave o jednom od ključnih pitanja nakon otvaranja istrage USKOK-a, Horvat je upozorio da se sada ne zna točno ni što je sporno, a ne postoje ni pravMBO – prioritet svih ni niti bilo koji drugi razlozi, Kao primjer izdvojio je tvoruključujući i financijske, za za- nicu za mehaničko-biološku ustavljanje projekata, odnosno obradu otpada u Brezju. raskidanje ugovora, kao što - Sada kada je projekt u traži dio oporbe u Brezju pri završetku, njegovo slučaju POS-a bi zaustavljanje sigurno u Vilka Nouzrokovalo veću štetu treba vaka, za nego njezin završetak da i t i z a p koji još i stavljanje u pogon. e n n i d nije niDovoljno je pogleVaraž trpan šta pladati bale koje su tu a z e ćeno. već šest godina pa ostan m kao - Me da se shvati kako je eće m s đutim, nužno završiti proj, veli radi prejekt. To je sigurno Napul č a k vladavanja jedan od naših prioriJen postojeće siteta - naglasio je Mikac tuacije i otklanjanja najavivši ipak analizu cijene i nejasnoća, dogovorili smo svih ostalih stvari vezanih uz ustrojavanje ekspertnog tima projekt. koji će analizirati projekte.

I varaždinska oporba, čini Rezultati do kojih će doći bit će se, svjesna je da naprasno predstavljeni Gradskom vijeću zaustavljanje projekata ne zajedno s našim prijedlozima - vodi nikuda, barem ne nekih, upozorio je Horvat. kao što je to upravo tvornica

Dovoljno je pogledati bale koje su već šest godina u Brezju pa da

u Brezju. Tako je Ivan Jenkač na konferenciji HSLS-a i SDP-a upozorio kako treba paziti da

o

tpad je sigurno naš veliki problem i treba ga što prije riješiti, ističe Martinčević Varaždin ne ostane zatrpan smećem kao Napulj, dok HNS najavljuje posebno rješenje

koje će izložiti u ponedjeljak tijekom Gradskog vijeća.

- Otpad je sigurno naš veliki problem i treba ga što prije riješiti. Uostalom, cijelo smo vrijeme podržavali namjeru gradonačelnika da se to riješi.

No nismo se slagali s načinom njegovog rješavanja. Trebalo je raspisati javni natječaj kako bismo došli do najboljeg, najjeftinijeg i najkvalitetnijeg rješenja, što ne isključuje i postojeće - ustvrdila je u ponedjeljak Natalija Martinčević, dopredsjednica varaždinskog HNS-a.

I TOGA IMA Na Božidara Kolarića svi računaju, a nitko ga ne zove

“Slijedit ću naputke Izvršnog odbora HL-SR” Dosadašnja većina u Gradskom vijeću, usprkos pozivima iz SDP-a i HSLS-a, nije upitna, tvrdi Ivan Herman, predsjednik Gradskog vijeća. Je li tako, provjerili smo kod Božidara Kolarića, kojeg i većina i dio opozicije želi vidjeti uz sebe.

- Ovih dana sastale su se obje strane, no nitko me nije zvao,

što mi omogućava komotniji status. Prema kodeksu i statutu naše stranke, obvezan sam slijediti naputke Izvršnog odbora svoje stranke, točnije naše varaždinske podružnice.

Ako ima čvrstih argumenata za promjenu ranijih odluka, sigurno ćemo to uzeti u obzir. Treba vidjeti je li uistinu sporna veća

cijena ukoliko se POS plaća u ratama - ističe Božidar Kolarić, predsjednik varaždinskih laburista te jedan od osnivača HNS-a, dodavši da mu je žao što takva mogućnost preispitivanja više ne postoji u slučaju projekta dogradnje škola, budući da danas više nije siguran je li tu dobro glasovao.

Aktualno

21. lipnja 2011., br. 370

aždinu nakon otvaranja istrage USKOK-a

3

DOZNAJEMO Privatni vrtići u Varaždinu

IZDVOJENO Mr. sc. Miroslav Bunić

POS važan za budućnost

Miroslav Bunić

- Već same najave da bi se moglo odustati od nekog projekta koji su krenuli, danas je za svaku graditeljsku tvrtku, pa tako i za nas, izuzetno loš i zabrinjavajuć znak. U Hrvatskoj, kao što je svima dobro poznato, a statistike to i potvrđuju, danas gotovo da uopće nema posla za graditelje. Loša je investicijska klima, zbog čega sve više radimo u regiji i borimo se kako bismo uspjeli ostvariti zacrtane planove, ali i zaposlenost. Stoga, ako dođe na bilo koji način i zbog bilo kojeg razloga u pitanje nastavak bilo kojeg graditeljskog projekta, naravno da bi to imalo i za nas neželjene posljedice. Upravo zbog toga projekti kao što je POS ne bi smjeli ni na koji

način doći u pitanje, bez obzira što ga možda prate neke problematične situacije koje nisu nerješive i zbog kojih ne bismo smjeli zaustaviti nešto po čemu smo najbolji u Hrvatskoj. POS ima budućnost i u Vilka Novaka gdje bi trebao ići dalje, jer je za nas to bitan projekt u koji smo uložili puno truda i energije. Stoga bi bilo šteta da se zaustavi ili zapadne u krizu zbog aktualnih događanja. Uostalom, ne vjerujem u takvu mogućnost jer vjerujem u razum, iako danas loša vijest, a takvih je puno, može zaustaviti projekte. Bila bi šteta da se to dogodi s POS-om - ističe mr. sc. Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, jednog od najvećih hrvatskih graditeljskih tvrtki.

U privatnim vrtićima više djece nego u gradskom, a Grad daje 400 kuna mjesečno po djetetu

Ili otkazi tetama ili će vrtić koštati 1.200 kn?

Privatnim vrtićima Grad još nije isplatio subvencije za travanj, no najavljuju da će jednu ratu isplatiti uskoro Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

se shvati kako je nužno završiti tvornicu, veli Mikac

Ekspertni tim ili nadzori ministarstava?

Dok gradska uprava želi da ekspertni tim, sastavljen od odvjetnika i gradskih stručnjaka, razmotri još jednom sve projekte, odnosno ugovore, varaždinski HNS odlučio se za nešto drugo. Naime, na adrese nadležnih ministarstava u petak je proslijedio zahtjeve za nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava

varaždinskoga gradskog proračuna s ciljem da se utvrdi postoje li elementi nezakonitosti i nepravilnosti. Ministarstva su nadležna za provjeru zakonitosti odluka i ugovora, a uzastopno ponavljanje nezakonitih odluka dovoljan je razlog za raspuštanje Gradskog vijeća.

To je jedan od načina da se raspišu izbori i za to tijelo, ističu u HNS-u.

po djetetu s prebivalištem u Varaždinu tako da roditelji Hoće li roditelji čija dje- plaćaju maksimalno 80 0 ca pohađaju jedan od de- kuna mjesečno.

- Zabrinuti smo, jer već vet privatnih vrtića u Vasada svi poslujemo s raždinu od srpnja za gubitkom. Svatsmještaj djeteta ko od nas treplaćati čak 400 e j i d n nutno radi kuna više ili stipe vi izračune o će bez poroško ka t i minimumu sl a os tat i a đ a z o neki od rijev ec dana; s r e d s t av a p potrebnih stot injak mjes o d gajate kasne plaćeni za za normals i no poslovalja i drugih nisu j nje. Imamo djelatnika sviban povjerenja u predškolsk ih Grad i maksimalustanova u prino smo strpljivi. vatnom vlasništvu?

Do kraja ovog mjeseca Grad Varaždin od travnja privatnim vrtićima nije nećemo ništa poduzimati, isplatio subvencije, po posebno zato što su gradski 314.000 kuna mjesečno čelnici istaknuli da nitko neće stradati - rekla je Mirza svih devet vrtića. jana Rajkov ić, zamjenica predsjednika Udruge privatHitan sastanak Vlasnici tih ustanova nih vrtića i ravnateljica vrtića prošli tjedan su se hitno Panda.

Dogradonačelnik Zlatko sastali i razmatrali kako osigurati normalno poslo- Horvat prošli je tjedan istavanje. Privatne vrtiće po- knuo da Gradu Varaždinu ne hađa oko 900 djece (više prijeti ni bankrot ni blokada, nego gradski Dječji vrtić čime je demantirao navode Varaždin), a ekonomsku oporbenih vijećnika.

Međutim, s isplatama docijenu Grad sufinancira s 400-tinjak kuna mjesečno tacija iz gradskog proračuna

ima problema, što su potvrdili i u pisanom odgovoru iz Grada. - Glavni razlog slabijeg punjenja proračuna je pad prihoda od poreza na dobit i prireza, što je u posljedičnoj vezi sa stanjem gospodarstva – naveli su.

Punjenje proračuna Subvencije vrtićima isplaćuju se s najvećim zakašnjenjem.

Za razliku od toga, troškovi stanovanja za socijalno ugrožene građane, gradske stipendije i troškovi prijevoza za učenike nisu isplaćeni za svibanj.

Neredovito se isplaćuju i dotacije udrugama, no iz Grada nisu odgovorili koliko u prosjeku kasne.

Napominju da prioritet kod plaćanja imaju zakonske obveze, u što ne spadaju subvencije vrtićima.

- Grad Varaždin će isplatiti subvencije privatnim dječjim vrtićima u skladu s prilivom sredstava u proračun i zakonskim obvezama.

Uskoro se očekuje isplata jedne mjesečne rate subvencija, oko 350.000 kuna – najavili su.

Grad: Ne smiju mijenjati cijenu Ne stigne li subvencija iz gradskog proračuna do početka srpnja, u privatnim vrtićima kažu da će biti prisiljeni na drastičnije poteze. Jedna mogućnost je smanjiti broj djelatnika, a druga je povećati cijenu prema roditeljima koji bi tada plaćali punu ekonomsku cijenu od 1.200 kuna. U Gradu Varaždinu, međutim, ističu da ne mogu povećati cijenu, jer suglasnost na ekonomsku cijenu, a sukladno tome i na udio roditelja u toj cijeni, daje Grad, koji i sufinancira te programe.

Iz tablice koju su nam dostavili iz Grada vidljivo je da isplata subvencija kasni od

Horvat: Ni izgradnja podzemne garaže, kao i sličnih kapitalnih projekata, neće doći u pitanje

početka godine. Za siječanj je 314.000 kuna isplaćeno tek u ožujku, dok su dotacije za veljaču i ožujak isplaćene u travnju u razmaku od dva dana. U privatnim vrtićima stoga navode da Grad može dati suglasnost o povećanju cijene prema roditelju, ali to vrijedi u slučaju da svaka strana ispunjava dogovorene obveze. Osim toga, u ugovorima s roditeljima postoji i stavka prema kojoj je roditelj dužan podmiriti razliku do pune ekonomske cijene ako to ne učine gradovi ili općine. Čak postoji i stavka da dijete može biti ispisano iz vrtića ako dugovanje nije podmireno u roku od 60 dana.

4

Aktualno

21. lipnja 2011., br. 370

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Prosvjedi zbog seksa i kruha 14. 6.

Svakih sat vremena novih 1,5 milijuna kuna neplaćenih računa, a neplaćenih poreza i doprinosa za mirovinski i zdravstveni sustav samo je 14 milijardi kuna. O tome govore statistike, ali ne i oni na vlasti koji bi trebali hitno dati rješenje. Kao i za porazni nalaz revizije da na dobrom dijelu fakulteta svaka druga kuna završi u džepu pojedinca.

VEĆ VIĐENO T7 VIS proziva se u Dugoj Resi slič

Protiv proizvod u Dugoj Resi i p

15. 6.

O vlasništvu nad medijima raspravlja čak Vijeće za nacionalnu sigurnost. Više bi koristi bilo da su se sastali oni koji su uistinu nadležni za medije. Tome su skloni i u EU, za koju ne želi 66 posto Norvežana, a vjerojatno još više Grka bi van jer im je pred bankrotom zemlja kojom tisuće prosvjednika suočenih s rezanjem plaća i povećanjem poreza viču: Lopovi! Izdajice! Gdje je nestao novac?

16. 6.

No nije da naša Vlada baš ništa ne radi. Eto, za one koji su se zadužili u švicarcima osigurava zajedno s bankarima „spasonosno“ rješenje: rokove otplate kredita i do 40 godina uz niže rate, ali osjetno veće kamate. Neki vele: otplati kredit i umri.

No čini se da su u krivu. Stvari bi mogle biti još i gore: kreditne obveze prenosit će se s koljena na koljeno!

17. 6.

Dok se Karamarko i Bajić nadmudruju oko slučaja Linić, USKOK priveo riječku službenicu i inspektoricu. U Saboru skinut imunitet Drmiću. I tko veli da se samo raščišćava u Varaždinu? Ili da se sve svaljuje na Sanadera? Bivši hrvatski ministar vanjskih poslova također je zario prste u pekmezu kod prodaje HAAB-a Nijemcima, tvrde austrijski mediji.

18. 6.

Tjedan dana nakon incidenta u Splitu, povorka ponosa u Zagrebu. Radi prava i povećanja tolerancije. Ponovno izašli na ulice, ali iz drugih razloga, i u Grčkoj u čiju blagajnu stiže manje novca, iako su porezi povećani.

19. 6.

Deseci tisuća prosvjednika i na ulicama Madrida. Prosvjeduju zbog načina na koji se vlasti nose s krizom. Kod nas je mirno jer se nema protiv čega prosvjedovati. Umjesto toga, mnogi se odlučili za nešto korisnije: pridružiti se potrazi za nestalom djevojkom.

20. 6.

No ni u nas neće biti mira. Dok se gasi požar u sisačkoj rafineriji, nema rješenja za proračun, pa Dalić najavljuje izostanak božićnica u javnim službama. Sindikati prigovaraju, no što bi tek rekli na novozelandski recept izlaska iz krize: ukinuti subvencije i prepoloviti državni aparat?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

T7 VIS planira dodatna ulaganja u modernizaciju postrojenja hidroelektrane na Mrežnici, koja je u sastavu dugoreške poslovne jedinice

Kad je započela modernizacija, a u tvornici pokrenuta proizvodnja, brzo se odustalo od prijašnjih podmetanja i laži o kupnji samo radi zemljišta. No počela je dobro izrežirana hajka o spalionici opasnog otpada Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Grad Duga Resa, baš kao što je to (bio) Varaždin, čini se da postaje zoran primjer da se neki ne libe ni podmetanja ni klevetanja dobrih gospodarskih projekata samo da bi zadovoljili svoje osobne, često vlastohlepne interese koje prikrivaju pozivanjem na brigu za javni interes i zaštitu okoliša.

Hajka za hajkom Odmah nakon što je na javnoj dražbi tvrtka T7 VIS kupila nekretnine Pamučne industrije Duga Resa u stečaju, postalo je očito da to nekima nije (bilo) po volji. Započela je medijska hajka koja se temeljila na glasinama, podmetanjima i lažima, u koju su se što prikriveno, što otvoreno, uključili i neki iz Varaždina.

Tako se najprije tvrdilo da T7 VIS nije kupio devastiranu i zapuštenu tvornicu, koja je osam godina bila u stečaju, radi pokretanja tekstilne proizvodnje, već radi prodaje zemljišta, pa da stoga ne treba očekivati pokretanje proizvodnje u tkaonici, već stambeno naselje…

Kad je započela obnova i modernizacija pogona i po-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

T7 VIS - ekološki i društveno odgovorna tvrtka Tvrtka T7 VIS je ekološki i društveno odgovorna te kao takva poštuje i primjenjuje važeće zakonske propise o gospodarenju i oporabi otpada. Stoga smo poduzeli sve pravne radnje temeljem Kaznenog zakona RH radi zaštite ugleda i poslovanja, a tako će biti i ubuduće protiv svakoga tko iznosi,

strojenja, a u tvornici pokrenuta tekstilna proizvodnja, najprije u tkaonici, a ovih dana i u predionici - zahvaljujući čemu je već zaposleno 175 radnika, što je prepoznao i Grad Duga Resa donošenjem odluke o priznanju T7 VIS-u - brzo se odustalo od prijašnjih podmetanja i laži. No ne zadugo.

Ishođena dozvola Nakon što su se pokazale ispraznim tvrdnje o „građevinskoj mafiji“ i tome slično, počela je dobro izrežirana hajka o spalionici opasnog otpada, hajka koja je već viđena u Varaždinu iz kojeg je i potekla. No uz već poznata prozivanja i podmetanja, išlo se i korak dalje. Tako je na portalu lokalnog radija objavljen čak video uradak s dimnjakom iz kojeg suklja dim kao da je riječ o pogonu T7 VIS-a u Dugoj

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

prenosi ili širi glasine za koje zna da su lažne s ciljem da njima izazove uznemiravanje većeg broja građana, upozoravaju u varaždinskom T7 VIS-u, koji je ovih dana u Dugoj Resi izložen medijskoj hajci u koju su se uključili i neki politički vrlo aktivni pojedinci iz Varaždina.

Resi. Međutim, dimnjak i dim Pravilniku o načinima i uvjetikoji je izlazio iz njega bili su ma termičke obrade otpada u zapravo iz obližnje ljevaonice, RH, striktno se postupa. To znaustvrdili su u T7 VIS-u, koji u či da se u proizvodnoj jedinici kotlovnici proizvodne jedinice tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi ne spaljuje, niti skladišti opasni u Dugoj Resi opootpad koji bi imao štetne rabljuje samo m di utjecaje na zdravlje ljudi rabljeno i okoliš. Energetski se motorno ji je o k oporablja korišteno ulje i za z i o i z a ulje kao to ima izl ice motorno n o a v alternativni enervaljane lje e j n ž i i t l gent za dobivanje dozvoa ob pripis tehnološke pare za le. htio se učnoj proces proizvodnje u - Tvrtm a P – tekstilnoj djelatnosti ka T7 VIS riji pojašnjavaju u T7 VIS-u, je 25. veindust koji ima višegodišnje iskulja če 2011 . stvo u energetskoj oporabi godine ishodila dozvolu od Ministarstva zaštite korištenih motornih ulja. okoliša RH za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, Nadzor plinova odnosno za privremeno skladiSamo u poboljšanje rada štenje i oporabu otpada u pro- tvorničke energane, kako naizvodnoj jedinici u Dugoj Resi. pominju u T7 VIS-u, dosad su Sukladno toj dozvoli i važećem investirali pola milijuna kuna,

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

21. lipnja 2011., br. 370

čno kao ranije u Varaždinu

ne jedinice podvalama IZDVOJENO Naš “stručnjak” za sve i svašta

Dijeli lekcije, a ništa ne poštuje Pokretanjem rada Pamučne industrije stigla je i spalionica opasnog otpada u Dugu Resu, podmeće se ovih dana, ali gost na lokalnom radiju, ako je za vjerovati radijskom portalu, ide i puno dalje: tekstilne industrije služe kao paravan za opasni otpad!?

Međutim, svatko tko je barem jednom pročitao Zakon o otpadu, ne bi trebao govoriti ovakve nebuloze.

Naime, u tom zakonu jasno stoji da otpadna ulja spadaju u posebne kategorije otpada, baš kao i gume, ambalaža i tome slično. Dakle, o opasnom otpadu nema ni riječi.

Da je tako, govori i Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima koji ih dijeli na otpadno jestivo ulje i otpadno mazivo ulje. Potonja vrsta svrstava se pak u četiri kategorije od kojih se prve dvije mogu koristiti

kao gorivo u energetskim i proizvodnim postrojenjima instalirane snage uređaja veće ili jednake 3 MW… No spomenuti gost, očigledno je stručnjak za sve i svašta.

Osobito za (pre)golema zaduženja proračuna jedinica lokalne samouprave - koje su zbog tereta njegove vizije i neimaštine prisiljene čak ilegalno vaditi šljunak. Taj se “stručnjak” nije mogao suzdržati da osim “velike brige za okoliš i zdravlje ljudi” ne iskaže još veću skrb i za socijalno stanje radnika. Tako je čak dijelio lekcije o visini plaća. Umjesto da sam otvori poduzeće s primjerenijim plaćama, odnosno da se najprije pobrine da u njegovom (bivšem) poduzeću plaće za promjenu stižu na vrijeme, a ne s višemjesečnim zaostatkom.

dok su u proizvodnu jedinicu u Dugoj Resi uložili već ukupno pedeset milijuna kuna, dobrim dijelom za modernizaciju proizvodnje te obnovu devastira-

Što smije biti, može biti bilo gdje Svoj stav u povodu događanja u Dugoj Resi izreklo je i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. ”Ako se neki objekt smije graditi, onda se smije graditi bilo gdje, pa i u centru, periferiji i bilo kojoj lokaciji ili se taj objekt ne smije graditi nigdje. Naravno, pri tome je obavezno poštovanje zakona temeljem kojeg je ishođena dozvola, a objekt i rad u njemu podliježu inspekcijskom nadzoru”, upozoravaju u MZOPU. Da je takav stav nadležnog ministarstva sukladan ne samo zakonima, nego i zdravoj logici, pokazuju brojni primjeri. Naime, postrojenja za termičku obradu neopasnog, ali i opasnog otpada grade se u pravilu u gradovima, pa i njihovim središtima. Tako se mogu vidjeti u centru Beča, nedaleko od studentskog centra i vrtića, kao i u Münchenu gdje je u istom kompleksu postrojenje za termičku obradu komunalnog i opasnog otpada, a uokolo su stambeni objekti, vrtić i škola.

!

u proizvodnoj jedinici u Dugoj Resi već je zaposleno 175 radnika na izvoznim poslovima

nih i uništenih pogona tijekom stečaja. Posebno valja istaknuti da T7 VIS planira dodatna ulaganja u modernizaciju postrojenja hidroelektrane na Mrežnici, koja je u sastavu dugoreške poslovne jedinice, a izgrađena je za potrebe Pamučne industrije još 1934. godine!

- Ujedno smo angažirali ovlaštene stručnjake koji redovito obavljaju analize ispušnih dimnih plinova energetskih postrojenja u proizvodnoj jedinici u Dugoj Resi. Te analize potvrđuju da su rezultati u gra-

U konfekciji proizvode za izvoz

nicama dozvoljenim važećim zakonskim propisima. Lož ulje ili mazut, koje kao energent znaju koristiti bolnice, dječji vrtići i škole, sadrže više štetnih tvari u ispušnim plinovima od korištenog motornog ulja, a upravo su mazut i druga ulja korištena kao energent u termoelektrani u bivšoj Pamučnoj industriji Duga Resa više od pedeset godina, i to u nemjerljivo većim količinama

od količina koje se koriste sada - ističu u T7 VIS-u napominjući da samo jedna litra otpadnog motornog ulja može zagaditi milijun litara pitke vode, pa se postupkom energetske oporabe korištenog motornog ulja izravno doprinosi ekološkom očuvanju prirode te sprečava onečišćenje okoliša i štetno postupanje otpadnim uljima bacanjem u vodotokove i prirodu.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

21. lipnja 2011., br. 370

OTVORENO Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke ko

Praksa neplaćanja ra Uz financijsku nedisciplinu i nelikvidnost, ključni problemi obrtništva su siva ekonomija, visoka opterećenja i cijena kapitala kojeg nema dovoljno, veli Ranogajec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nakon više od deset godina nastojanja Hrvatske obrtničke komore, Hrvatski sabor je krajem svibnja donio Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. O tom zakonu koji je izazvao oštre reakcije, ali i drugim novinama te problemima s kojima se susreću obrtnici, govori Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Bez 500 metara Istina, nakon prvog prijedloga Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, bilo je negativnih reakcija u javnosti. Ispada da kada se u ovoj državi želi uvesti red, onda imamo problem. Obrtnici to, međutim, nisu prihvatili i nisu odustali od toga da se konačno uvede red. Na sreću, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Vlada RH prepoznali su problem kojim se ugrožava egzistencija i poslovanje registriranim gospodarskim subjektima: obrtnicima, trgovačkim društvima i zadrugama.

U novom prijedlogu zakona, koji je na kraju i prihvaćen, niz je dobrih rješenja, a više nema nekih spornih pojedinosti, posebice da se nelegalnom djelatnošću smatra pomoć prijatelja, rodbine i susjeda udaljenih više od 500 metara. Umjesto toga, inspektori utvrđuju je li riječ o radu na „crno“ ili susjedskoj, odnosno prijateljskoj i rodbinskoj pomoći. To je za nas prihvatljivo budući da HOK nije tražio da se navode tih 500 metara i rodbinske veze, nego je to dometnuo Odbor za zakonodavstvo koji je želio pojasniti dokle sežu susjedske veze, odnosno što su to rodbinske veze.

Je li siva ekonomija u nas uistinu toliki problem da je nužan poseban zakon?

Siva ekonomija ozbiljan je problem našega gospodarstva u cjelini, što rječito pokazuje istraživanje dr. Fridricha Schneidera prema kojem je Hrvatska s gotovo 35 posto rada na crno treća među 31 europskom zemljom. To je porazno. Nadzor koji se obavlja provodi se samo kod registriranja, stoga smo već nekoliko puta ukazivali na nužnost donošenja posebnog zakona u kojem bi se, uz ostalo, omogućavao nadzor i u privatnom prostoru. Prema tom prijedlogu, kažnjavali bi se i oni koji rade na „crno“ i to oglašavaju, ali i naručitelji. Jer, primjerice, kojim pravom netko tko dobiva plaću iz državnog

proračuna smije uzeti nekoga tko ima fuš, odnosno neregistrirani obrt ili trgovačko društvo?

Odakle mu pravo da plaća na ruke i tako sprečava da novac ulazi u državni proračun? To je nešto o čemu trebamo svi razmisliti, ali kada nešto takvo spomenete, svi se dignu na zadnje noge. Međutim, uvjeren sam da naša svijest treba ići u drugom smjeru. Moramo raditi na sebi kako ćeni bismo shvatili da će optere rom naše opterećenje ultu smo k anja, bit i manje kada ć l p prijavimo susjeda ne a no da radi na „crno“, eb s o p a a on i dalje može štvo biti naš susjed, brat obrtni i slično. Ne smijemo dopustiti da sami sebi stvaramo određena davanja zato jer želimo biti „dobri“.

Kapitalizam ne poznaje takvu dobrotu zbog čega ćemo prvo mi propasti.

Ključ u bravu Mnogi obrtnici su već stavili ključ u bravu ili su na dobrom putu da to učine. U Varaždinskoj županiji njihov je broj u godini dana pao za 10 posto, a polovica ili 1531 ima blokirane račune za 247 milijuna kuna.

Kako je u drugim dijelovima Hrvatske?

Slično. Obrtništvo u Hrvatskoj raslo je od 2003. pa do svog zenita kada je došlo do gotovo 104 tisuća obrta. U nekoliko godina palo je na manje od 88 tisuća obrta. Broj zaposlenih u obrtništvu 2007. kretao se oko 258 tisuća, a sada smo na 210 tisuća. Usprkos krizi, obrtnici su jedno vrijeme zadržavali radnu snagu, budući da je problem započeti novi posao ako prije otpustiš ljude. U krizu su obrtnici jednim dijelom došli upravo zato što nisu na vrijeme otpuštali radnu snagu, a to nisu radili jer su se pitali s kime će raditi nakon pola godine. Tko odlazi na burzu teško se vraća, a kvalificiranog čovjeka ne možeš naći na cesti. No kriza je potrajala dulje od očekivanog.

Od ukupno 45.000 blokiranih fizičkih osoba, trenutačno je 19.000 aktivnih obrtnika u blokadi. Ostali su odjavili obrte.

Za nas koji legalno radimo i plaćamo sva svoja davanja ne želimo da nam je to hipoteka kada dođemo na razgovor u Ministarstvo, gdje nam se odmah stavlja na teret ta brojka od preko 40 tisuća obrta, što je 50 posto svih aktivnih obrta.

Na putu smo da to raščistimo i razdvojimo one koje su zatvorili obrt i one koji su aktivni. Međutim, nemojmo se zavaravati.

Ranogajec: Kriza je na izmaku u Europi, a kod nas, na žalost, nije u pitanju samo gospodarska, nego i društvena kriza

Intervju tjedna

21. lipnja 2011., br. 370

7

omore, govori o stanju obrtništva te rješenjima za izlazak iz krize

ačuna treba prestati Oni koji su zatvorili obrte nisu nekud otišli. I dalje rade, imaju obitelji i druge obveze, pa kao čovjek mogu razumjeti da moraju preživjeti i da stoga velika većina radi na „crno“. Međutim, imaju problem, jer ne mogu dobiti sredstva da bi se mogli ponovno vratiti u legalnu zonu.

To također želimo riješiti.

Iznos neplaćenih računa u Hrvatskoj samo u mjesec dana porastao je za više od milijardu kuna te je prešao 40 milijardi kuna. Što to govori?

Gospodarstvo je u cjelini jako opterećeno kulturom neplaćanja, a posebno obrtništvo.

Svatko tko je jači od nas usudi se ne platiti račun s porukom “tuži me”. Utrošeno je puno novaca za OIB, ali i dalje nemamo nadzor nad otvaranjem trgovačkih društva, pa se događa da netko otvara četvrto trgovačko društvo nakon što je s prethodna tri upropastio i desetke obrtnika i njihovih obitelji. Kriza je na izmaku u Europi, a kod nas, na žalost, nije u pitanju samo gospodarska, nego i društvena kriza. Moderno je ne platiti račun, što je nepojmljivo u svijetu.

To je onaj dio problema koji najviše opterećuje gospodarstvo u cjelini, a posebno obrtništvo, jer je na kraju priče.

Ima li volje Kako to promijeniti?

Za promjenu takve kulture neplaćanja nužna je samo politička volja. Ako se nekome isporuči roba, a on je ne plati u roku valute, zašto nema propisa da mu se u roku od 48 sati mogu skinuti sredstva s njegovog računa ili ga blokirati ako nije prigovorio na kvalitetu i kvantitetu, pa neka onda on tuži? Naš prijedlog je bio da se u zakonodavstvo RH ugradi Direktiva EU koja regulira plaćanje u roku od 30 dana, iznimno 60 dana. Neke stvari jednostavno je uvesti, ali kod nas očigledno nije.

Slična je situacija i glede odgovornosti obrta? I tu bi

IZDVOJENO

Rokove plaćanja u zakon Kada bi Vlada riješila neke od kroničnih problema koji se vuku godinama, to bi sigurno dovelo do oporavka obrtništva, ali i ukupnoga gospodarstva.

Jednostavniji i povoljniji zakonski okvir za poslovanje temelj je gospodarskog oporavka i izlaska iz krize, ali ne treba zaboraviti poticajne mjere i stru-

Traže posao, a smeta im buka u 21 sat Obrtnici, osobito oni koji se bave ugostiteljstvom, ali i neki koji su u proizvodnji, često imaju poteškoća sa susjedima zbog buke.

Izuzmemo li ekstremne situacije, dosta često se na tom problemu može vidjeti da smo svi podvojene ličnosti. Ujutro tražimo posao za svoje dijete, a u 21 sat nam smeta buka ili gosti poslije ponoći u kafiću u kojem očekujemo da će raditi naša djeca. To je problem u

se nekim promjenama mogle poboljšati okolnosti poslovanja obrtnika, zar ne?

Itekako. U srpnju prošle godine Ustavni je sud ukinuo čl. 20.

Zakona o obrtu koji se više ne primjenjuje. Zbog toga je odgo-

k

apitalizam ne poznaje takvu dobrotu zbog čega ćemo prvo mi propasti

vornost obrtnika proširena ne samo s imovine obrta, nego i na svu imovinu koju posjeduje.

STAV Nužne primjerenije kazne

Obrte zatvaraju i kazne Neujednačeni položaj na tržištu trgovačkih društava i obrta vidi se na nizu primjera, ne samo kod odgovornosti, već kod njihovog otvaranja, a zatim tijekom poslovanja.

Kazne trebaju biti primjerenije, jer kada obrtnik zatvori poslovanje i prijavi još jednog radnika na burzu, evo dodatnih problema.

Ili problem trgovačkih društava i majstorskih ispita. U zakonu je vrlo jasno rečeno da osoba ne može otvoriti frizerski salon ako nema majstora. Međutim, to se u praksi ne provodi. Niti jedna inspekcija to ne nadzire, pa imamo slu-

čajeve da medicinari otvaraju obrte u frizeraju i onda pišu prigovore Ministarstvu, jer ne mogu na praksu primiti naučnike i tome slično. Strukovno obrazovanje je pitanje budućnosti, naše konkurentnosti, koja će biti naročito bitna u EU. Poseban je problem što smo pod krinkom prilagodbe EU često u svojim zakonima bili, da se slikovito izrazim, veći vjernici od Pape, što nam se obija u glavu jer mijenjamo zakone kad nakon godinu dana od donošenja shvatimo da ih je nemoguće provoditi.

našim glavama i treba vremena za promjenu.

Zapravo, natjerat će nas sila da prihvatimo neke stvari drukčije. Naravno, ovime ne želim opravdati nikoga koji ne poštuje propise, ali ne razumijem one koji misle da se samo ranijim zatvaranjem ugostiteljskih objekata mogu rješavati stvari. Ako netko radi probleme izvan kafića, zna se čiji je to prvenstveno problem.

Tako obrtnik može izgubiti baš sve što ima, pa i naslijeđenu kuću. To se, međutim, ne događa trgovačkim društvima.

Kao direktor poduzeća možete napraviti ogromnu štetu, ali nećete ostati bez svega. Nekoliko sam puta rekao, a što su mi rekli da je nemoguće, da to treba ujednačiti s poslovanjem trgovačkih društava. Neka njihovi osnivači, članovi uprave i nadzornih odbora također odgovaraju svom svojom imovinom pa ćemo vidjeti hoće li direktor i vlasnik društva investirati na teret svojih dobavljača.

Neko rješenje međutim, vidimo na drugoj strani. U promjenama Zakona o obrtu upravo

želimo dio koji se odnosi na odgovornost na neki način ublažiti, želimo stvoriti izdvojenu imovinu. Na tom prijedlogu već radimo u HOK-u. Izdvojena imovina stavila bi se kao jamstvo, a time bi se na neki način stvorilo prijelazno razdoblje dok se ne raščisti cijela ova situacija. Od tog ne mislimo odustati, jer je odgovornost za obveze obrta također jedan od ključnih problema obrtništva, uz prije spomenutu sivu ekonomiju, blokade žiro-računa te financijsku nedisciplinu i nelikvidnost, ali i visoka opterećenja u davanjima, nedovoljnu dostupnost izvora financiranja i visoku cijenu kapitala.

kovno obrazovanje.

U reformi Vlade spominje se jedinstven komorski doprinos. Tu su i izmjene Zakona o obveznim odnosima. Predlagali smo da se ugrade rokovi plaćanja između 30 i 60 dana, ali i da se radi na zakonu o zaštiti vjerovnika. Danas su svi više zaštićeni od vjerovnika.

Budući da kriza prolazi ili je već prošla u zemljama EU i svijetu, izvoznici imaju porast proizvodnje, a očekuje se i dobra turistička sezona. Uslijed toga javlja se problem s radnom snagom. Porazna je činjenica da ministar turizma govori kako samo u turizmu ima zahtjeve za 6500 radnih dozvola, a da imamo više od 300.000 nezaposlenih. To je jedna od brojki koja snažno opterećuje ne samo obrtništvo, nego ukupno gospodarstvo.

35 posto rada u Hrvatskoj je na „crno“, veli istraživanje dr. Fridricha Schneidera, po čemu smo treća među 31 europskom zemljom

258 tisuća ljudi radilo je u obrtništvu 2007., a sada smo na 210 tisuća

19

tisuća aktivnih obrtnika u blokadi od ukupno 45.000 blokiranih fizičkih osoba

DOZNAJEMO Svi članovi HOK-a dobivaju novu Visa obrtničku karticu Zagrebačke banke

Nova kartica - popusti i pogodnosti

Nova obrtnička kartica

Nedavno predstavljeni program Obrtnik & partner omoguć it će obr tnic ima, članovima HOK-a, ostvarivanje popusta i pogodnosti na prodajno-uslužnim mjestima partnera uz korištenje nove identifikacijske i platežne Visa obrtničke kartice Zagrebačke banke. Novu karticu dobit će svi obrtnici na svoje adrese, a staru karticu povlačimo iz uporabe početkom srpnja.

Ovim programom ostvarujemo svoju primarnu ulogu, a to je promicanje i zaštita interesa našeg članstva. Bez

Zagrebačke banke, kao i ostala tri partnera, Croatia osiguranja, Hrvatskog Telekoma i VELPRO-a, ovaj program ne bi uspio. Stvorili smo jaku okosnicu na koju će se naknadno uključivati veći i manji partneri iz ostalih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koji će obrtnicima osigurati povoljnije uvjete za kupnju proizvoda i usluga. Vjerujem da će obrtnici prepoznati kvalitetu programa i uz pomoć svoje nove Visa obrtničke kartice iskoristiti ponuđene pogodnosti kod naših partnera.

8

Život Zlatno doba

21. lipnja 2011., br. 370

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

“Švicarci i glavobolje” K rediti u švicarskim francima mnoge su bacili na koljena, a pogotovo umirovljenike. Oni koji su u toj valuti uzimali kredite za stan ili za auto jer su bili povoljniji, a svojim su ih klijentima nerijetko predlagali i njihovi osobni bankarski savjetnici, sada iz svoje plaće, a kamoli iz mirovine, ne mogu otplaćivati skoro dvostruke mjesečne rate. Nakon dogovora Vlade s bankarima, pronašlo se privremeno rješenje prema kojem će se moći smanjiti mjesečne rate, ali produženjem ukupne otplate kredita. Financijski su stručnjaci već izračunali da će to trenutno ublažiti, ali ne i riješiti osnovni problem. Jer prolongiranjem otplate znatno će se povećati ukupni iznos kredita i, kako je zaključio varaždinski umirovljenik Stjepan Z., za njega se ništa ne mijenja na bolje. On je zabrinut jer misli da će nakon dvije godine otplate kredita biti u još goroj situaciji od ove u kojoj je sada. No nagađanja o tome što bi bilo kad bi bilo, ne vode nikuda. Jedino pametno rješenje je potražiti pravi, stručni savjet i izračun.

II. PODRUŽNICA VARAŽDIN

Novi programi Iako po broju članova spada u manje podružnice umirovljenika, njena su 123 člana uključena u gotovo sve aktivnosti.

Vidjelo se to i iz izvještaja o radu za protekle dvije godine podnesenog na Godišnjoj skupštini ove podružnice, iz kojeg je predsjednica Katarina Vincek izdvojila brigu o zdravlju, socijalnom statusu te o mirovinskim i drugim pravima umirovljenika.

U sklopu socijalnog i zdravstvenog zbrinjavanja, za osobe slabijeg materijalnog stanja podružnica je 2009. godine organizirala plaćanje režijskih troškova za plin, struju i komunalije, dok su prošle godine zbog nedostatka sredstava najugroženijima podijeljeni paketi s prehrambenim potrepštinama

te organizirani posjeti bolesnim i nemoćnim članovima.

Održano je i dvadesetak savjetovanja o zdravlju te mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi. U protekle dvije godine značajna se pozornost posvećivala sportu, posebno natjecanjima na Sportskim susretima umirovljenika, ali i rekreaciji, izletima i druženjima.

Na godišnjoj skupštini prihvaćen je Program rada podružnice za 2011./2012. Uz već spomenute aktivnosti, u narednom će se razdoblju pojačati suradnja s drugim podružnicama i udrugama umirovljenika, kao i organizacijama koje promiču sport i zdrav život, socijalnu brigu te humanitarne i druge programe od interesa za treću životnu dob.

U dvorištu Doma Novi život u četvrtak slijedi još neviđeno događanje u Cestici

PRIMJER Na otvorenom u radovečkom Domu Novi život ovog četvrtka

Koncert za korisnike i sve ljubitelje klasike Nastupaju pijanistica M. Komljenović, flautistica I. Sessa i bariton Ž. Zaplatić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Marijana Komljenović, profesorica klavira na Zagrebačkoj muzičkoj akademiji, flautistica Iva Sessa te bariton Željko Zaplatić nastupit će u četvrtak 23. lipnja u sklopu Koncerta ozbiljne glazbe na otvorenom koji u Radovcu organizira - Dom Novi život.

Ljetna večer - Iako je u posljednje vrijeme bilo nekoliko glazbenih događaja u općini Cestica, koncerta koji pripremamo u svom dvorištu zacijelo još nije bilo. Ovo

Mislim - još uvijek jesam

“

Dobro je da su banke konačno pokazale malo sluha za klijente koji, kao moja mama, kredite otplaćuju u “švicarcima”!”

IVANA BROZD, VARAŽDIN Boris Solomun

naše kulturno događanje, koje će imati svog moderatora Sašu Grabarića, namijenjeno je ne samo korisnicima našeg doma i članovima njihovih obitelji, nego i svim drugim ene okuplj avati poklonicima ozbiljne lj e s glazbe koje pozivam će uve ac da nam se pridruže m lu ig is - veli Boris Solomun, or Den vlasnik Doma Novi Dvorište gdje će se održati koncert imitat ić život, koji se nada da Baš vrijeme neće poremetije bila želja da Zagreba. ti planove.

- Dok su se u krizi zatvarala u tu meni dragu Na programu koncerta, sredinu dovedem radna mjesta, mi smo ih otvorili koji počinje u 20 sati, djela su nešto što mi se čini da nedosta- 15. Naravno, ni nama nije bilo Theodora Lallieta, Charles-Ma- je. Ukoliko se to pokaže točnim, lako. Štoviše, bilo je izuzetno rie Widora, Gabriela Piernea, sigurno ovaj koncert neće biti teških trenutaka. Međutim, Francoisa Bornea, Gaetana i posljednji - ističe Solomun te uspjeli smo kroz sve to proći, Donizettija, Drage Britvića te poziva zainteresirane da potvr- i to zahvaljujući najvećoj našoj Vice Vukova. Nakon glazbenog de svoj dolazak radi osigurava- vrijednosti – zaposlenicima. dijela ispunjenog vedrim nota- nja dovoljnog broja mjesta.

Uglavnom je riječ o djelatnicama uslijedit će druženje tijekom ma s područja Cestice koje su kojeg će glumac - imitator stasale u savršene djelatnice i Usprkos svemu Denis Bašić uveseljavati okuI ovim događanjem, kako osobe koje pružaju profesiopljene duhovitim komentarima dodaje, želi pokazati da je Dom nalne usluge našim korisnicima iz aktualnog javnog života u Novi život, koji je pokrenut prije kojih je trenutno 40. Kroz miHrvatskoj. dvije i pol godine, među tri nulo razdoblje imali smo 80-ak - Da mi nije ugodno u Cestici, vodeća u nas. O tome govori korisnika, od kojih su se neki vjerojatno ne samo da ne bi i niz uglednih korisnika kako oporavili tako da su se vratili u bilo ovog događanja, nego ne s područja Varaždinske, tako svoje sredine - doznajemo od bismo tamo ni radili. Stoga mi i drugih županija, pa i grada Solomuna.

Dom umirovljenika “Novi život” u Radovcu – pravo mjesto Među prvim korisnicama doma «Novi život» bila je Varaždinka Barica Prester (79).

- Da, bila sam peta stanovnica ovog doma! Odlučila sam se za smještaj u dom jer sam bila teško bolesna. U dogovoru sa svojom kćeri, koja je obišla sve domove, odlučila sam se za ovaj i tu ostala. Bila sam u jako lošem zdravstvenom stanju, nisam čak mogla ni go-

voriti, ali tu sam se uz njihovu veliku brigu i kvalitetnu njegu potpuno oporavila. Čak sam se i zdebljala! Osoblje je jako dobro, u sobi sam s jednom posebno dragom cimericom, posjećuju me kći, unuka i unuk te petogodišnji praunuk Jan i svake druge nedjelje idem doma na vikend. Nije mi teško vratiti se, doma se umorim, a tu mi je ljepše jer se puno

odmaram - smije se gospođa Prester.

Prije nešto više od pola godine u ovaj je dom došla i Evica Smokvina iz Varaždina.

- Odlučila sam se za ovaj dom zbog toga što je smješten u prekrasnoj prirodi. S obzirom na to da sam 50 godina aktivno planinarila, pogled na crkvicu, cestičke brege, vinograde, šume i livade podsjeća me na

sve te lijepe dane. Osim toga, u ovom se domu osjećam kao u obitelji, to je tim koji se jako trudi, svi rade sve, stvarajući tako ugodnu i familijarnu atmosferu, kakvu u toj mjeri nisam doživjela u domovima u kojima sam prije bila. Lijepo mi je, kći me redovito posjećuje, a osoblje, smještaj i hrana su odlični i jako sam zadovoljna!

- kaže gđa Smokvina.

Za gospođu Mariju Grabarić iz Varaždina dolazak u dom znači uistinu «novi život»! Iako je tu tek drugi mjesec, dobro je prihvatila novu sredinu. Mogu vam reći da je osoblje divno, da su jako uslužni i jako pristojni, a prema nama se odnose ljudski i s puno pažnje.

Budući da zbog reumatskog artritisa, osteoporoze, astme i bronhitisa više nisam

mogla sama u kući obavljati svakodnevne poslove i funkcionirati kao prije, odlučila sam se za ovaj dom, gdje zaista imam svu potrebnu njegu, lijep smještaj, dobru hranu i lijepu prirodu. Stalno sam u kontaktu sa svojim sinom Sašom koji me posjećuje, a tu je u domu ugodno društvo i zbilja se dobro osjećam - ističe Marija Grabarić. (ns)

21. lipnja 2011., br. 370

Oglas

9

10 Oglasi

21. lipnja 2011., br. 370

21. lipnja 2011., br. 370

Oglasi 11

12 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti OŠ VINICA

Nagrade odlikašima Povodom završetka ove školske godine, učenici OŠ Vinica pod vodstvom svojih učitelja i nastavnika pripremili su za roditelje veselu završnu priredbu. U programu su sudjelovali veliki i mali zbor, dramske sekcije viših i nižih razreda te tamburaški sastav. Bila je to i prilika da se učenici 8. a i 8. b uz posebno pripremljenu prezentaciju zauvijek oproste od svojih osnovnoškolskih klupa. Priredbi su bili nazočni i Marijan Kostanjevac, načelnik, te Mirjana Jambriško, zamjenica načelnika Općine, koji su ujedno uručili vrijedne nagrade 14-orici učenika koji su svih 8 razreda prošli s odličnim uspjehom. Kako Općina Vinica financira troškove sudjelovanja učenika na raznim natjecanjima, bila je to prilika da načelnik Općine uruči i nagrade za najuspješnijih 16 učenika koji su osvajali zapažene rezultate na više županijskih i državnih natjecanja te njihovim mentorima. Potrebno je posebno istaknuti učenicu Petru Jambriško, koja se i ove godine plasirala na državna natjecanja iz matematike i informatike, na kojima je ponovo zauzela visoke pozicije. Za uspješan završetak školske godine, načelnik je Osnovnoj školi darovao novi instrument – čelo, za potrebe tamburaškog orkestra.

OŠ Vinica

REAGIRANJE

Zvjezdarnica Druge OŠ, a ne gradska U II. OŠ Varaždin proveo sam 33 godine; kao nastavnik njemačkog jezika 13 godina i dvadeset godina kao ravnatelj škole. (...) Obilježavanje i proslava 60. obljetnice škole bila je prigoda za realizaciju projekta Zvjezdarnice. Zvjezdarnica je davna želja (moja, ali i mnogih učenika, „Mladih astronoma“). Ljubav za astronomiju usadile su im njihove voditeljice profesorice, pokojna Nina Kanižaj i Ljubica Mikulan (u mirovini).

Vođenje Astronomske grupe nastavio je prof. Alan Dedić, koji je na moj zahtjev izradio stručni elaborat o zvjezdarnici. (...)

S projektom je upoznato Vijeće roditelja škole te je nakon toga jedna ugledna varaždinska obitelj donirala teleskop.

Ostala oprema kupljena je sredstvima Grada i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Radi sigurnosti djece na terasi oko kupole podignuta je zaštitna ograda. Preostalo je izmijeniti kupolu, čija je cijena 100.000 kuna. Budući da je ukupna vrijednost dosadašnjih radova preko milijun kuna, bilo je za očekivati da će se i kupola brzo ugraditi.

No kupola još uvijek nije izgrađena. Iz svega navedenog proizlazi da je Zvjezdarnica izgrađena na zgradi Druge OŠ i da je to Zvjezdarnica Druge OŠ. Namijenjena je isključivo učenicima II. OŠ, a otvorena svim mladim ljubiteljima astronomije gradskih i županijskih škola, koji svoje djelovanje moraju dogovoriti s upravom II OŠ. (...) Podržavam akciju Turističke zajednice, ali u članku i plakatima trebalo bi pisati: Zvjezdarnica II. osnovne škole Varaždin bit će bukirana 17. i 18. lipnja.

Branko Tomljenović, bivši ravnatelj Druge OŠ

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

21. lipnja 2011., br. 370

JUBILEJI OŠ Šemovec slavi 85 godina rada, a bilježe još jedan jubilej

Prva generacija šemovečkih osmaša

Ove godine OŠ Šemovec navršava 85 godina svojeg jubileja, ali bilježi još jedan jubilej. Prije 50 godina prva generacija završila je osmi razred. Te

daleke školske godine 1960./1961. škola je prerasla u osmogodišnju školu. Tim povodom veći dio prve generacije osmog razreda okupio se

u subotu u svojoj bivšoj školi.

Nakon srdačnog susreta, bivše učenike primili su ravnateljica OŠ Šemovec i načelnik Općine Trnovec. Nazočnima je prikazana prezentacija o povijesti škole, a naročito je bio emotivan trenutak kada su bivši učenici vidjeli sebe na fotografijama iz spomenice škole. Susretu je prisustvovala i njihova učiteljica gospođa Vera Đurman.

Nakon svečanog dijela, bivši učenici razgledali su prostore škole i izrazito su pohvalili izgled, rad i sam napredak škole. Druženje je nastavljeno uz zajedničku večeru u hotelu Varaždin, gdje su se bivši učenici vrlo emotivno prisjećali proteklih vremena.

Općina Trnovec Bartolovečki

ČITATELJI PIŠU Učenici varaždinske gimnazije - generacija 1960./1961.

Zajedno nakon 50 godina Polaznici varaždinske Gimnazije, generacija 1960./1961., nakon 50 godina ponovno su se okupili u subotu 11. lipnja i sjeli u školske klupe.

Nakon što nas je profesor Dražen Ožeg pozvao svakog posebno i saznao što se u proteklo vrijeme dogodilo u našim životima, uputili smo se svi skupa prema Starom gradu na zajedničko fotografiranje. Posjetili smo Varaždinsko groblje i položili cvijeće na grob prerano preminulog razrednika profesora Josipa Sivončika te preminulih školskih kolega. U vedrom raspoloženju nastavili smo druženje uz prigodni ručak u objektu Zvonimir.

Vladimir Ovas

HUMANO Uspješan dobrotvorni koncert za Caritas Varaždinske biskupije

Prikupili 1.340 kuna. Hvala svima!

S velikim zadovoljstvom javljamo da je uspješno organiziran i održan humanitarni koncert za Caritas Varaždinske županije i biskupije u kojemu su sudjelovali glazbeni sastavi “Moby Dick” i “Colours of Music”. “Moby Dick” je nastupio u sastavu: Božidar Habek Bonny King, Eugen Geno Schaffhauser u suradnji s Miroslavom Rogarom i Brankom Gerbusom koji su posudili svoju profesionalnu glazbenu opremu za ozvučenje koncerta. “Colours of Music” nastupio je u sastavu: Bruno Martinis, Dejan Kožić, Boris Kukec, Paul Fisher i Gordana Friščić.

Najljepše hvala svima koji su 6. lipnja došli na koncert i donirali od srca ono što su mogli, ne samo novac, kojeg je prikupljeno 1.340

kuna, nego i svoje srce ljubavi i dobre volje, nagrađujući svaku našu pjesmu aplauzom. Najljepše hvala na pomoć i glavnim medijskim sponzorima, ujedno i donator ima, ka o i s v i m glazbenicima i svim prijateljima glazbe - “donatorima” koji su darovali svoju glazbu, svoju ljubav,

svo je vrijeme i svoju humanu dobrotvornost!

Božidar Habek Bonny King

21. lipnja 2011., br. 370

Oglasi 13

14 Oglasi

21. lipnja 2011., br. 370

Školstvo 15

21. lipnja 2011., br. 370

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH Čak četiri državna prvaka varaždinske Glazbene škole

Uspjeh rezultat znanja, vježbe i snalažljivosti FILIP HORVAT

Natjecanje se sastojalo od usmenog i pismenog dijela. Konkurencija je bila dosta jaka, zadaci zahtjevni, ali meni ništa od toga nije bilo teško.

LANA BUBAŠ

Lana Bubaš, Dora Petković i Mia Mihalić te Filip Horvat u društvu svojih mentorica, Lidije Đidara i Leje Šantek

Kod priprema za ovakva natjecanja potrebno je jako puno vremena i odricanja.

Filip je osvojio prvo mjesto u solfeggiu, a Lana, Dora i Mia u disciplini klavir sa šestero i više ruku

MIA MIHALIĆ

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Postao sam državni prvak taman na svoj rođendan – otkrio je Filip Horvat, učenik varaždinske Glazbene škole koji je na državnom natjecanju u Dubrovniku osvojio prvo mjesto u solfeggiu.

Snage je odmjerio sa sedmero najboljih učenika iz cijele Hrvatske i svi su, otkriva Filip, bili podjednako dobri.

Znanje važno, ali...

- Natjecanje se sastojalo od usmenog i pismenog dijela.

Zadaci su bili zahtjevni, ali meni ništa od toga nije bilo teško – priznaje Filip, koji je prije tri godine upisao solfeggio na varaždinskoj Glazbenoj školi na nagovor profesorice, mentorice Lidije Đidara.

- Jako sam ponosna na Filipa, ne samo zbog uspjeha

na natjecanju gdje je od svih znanje, do velikog izražaja natjecatelja imao najveći broj dolazi snalažljivost učenika – bodova, 99,5 od mogućih rekla je Đidara.

Kao i iza Filipa, iza mladih 100, nego i zato što je Filip sposoban, odličan učenik i pijanistica varaždinske Glazbene škole Lane Bubaš, mislim da će se odlično Dore Petković i Mije snaći u budućnosti, i Mihalić su sati i posebno u poenic č u sati vježbanja. dručju crkvee n e b z a U njihovom je nog pjevanja Gl su e j o v slučaju trebalo i glazbe, koje s a z i ga zanima – škole nagrađen dobro uskladiti sviranje četiri ustvrdila je spjehe arom u skladbe iz raĐidara. k s O zlič itih razdo Osvojeno znanja blja s kojima su prvo mjesto u se predstavile na solffegiu, specidržavnom natjecanju fičnom području u održanom u Opatiji. Trud se kojem učenici stječu intonacijska i ritamska znanja i isplatio jer one su osvojile prvu vještine glazbenih djela, nije nagradu u kategoriji klavir sa šest i više ruku, relativno novoj samo pokazatelj znanja.

- U mnogim stvarima Filip disciplini koja je u natjecanja se morao snaći na licu mjesta uvrštena posljednjih nekoliko i improvizirati. Znači, radi se godina.

- Bilo je jako teško – jedo području gdje, uz naravno

Mrvica, Pogorelić i – nitko Među slavnim i poznatim pijanistima Mia Mihalić kaže da joj je uzor Maksim Mrvica, a Lani Bubaš Ivo Pogorelić.

Dora Petković, koja je s klavirom odrasla, po tom je pitanju bila suzdržana i rekla da ne može nikog posebno izdvojiti kao uzor.

noglasno su ustvrdile Lana, Dora i Mia. Iako su bile jedine natjecateljice u toj disciplini, to nije značilo da će prvu nagradu i osvojiti.

- Djevojke su je doista zaslužile. Bio je pravi užitak slušati ih kako sviraju jer sve su napravile kako je trebalo biti - otkrila je njihova mentorica Lea Šantek.

Do savršene “igre” prstiju po tipkama klavira ove mlade pijanistice, uz sate vježbe, do-

Uz osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju koje dijeli s kolegicama Mijom i Lanom, Dora se ove godine okitila još jednom nagradom.

U ožujku ove godine s međunarodnog natjecanja u Trevissu u Italiji vratila s osvojenim prvim mjestom.

velo je i puno odricanja.

- Imale smo dosta često probe, pogotovo zadnja tri mjeseca uoči natjecanja. Uz to što je svaka od nas trebala naučiti skladbu, morale smo sve to spojiti i uskladiti se jedna s drugom – otkrile su djevojke, koje su učenice Glazbene škole otkako su krenule u osnovnu školu.

Svi oni za svoje su uspjehe nagrađeni i “Oskarom znanja”, nagradom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

Imale smo dosta često probe, pogotovo zadnja tri mjeseca uoči natjecanja.

DORA PETKOVIĆ

Lakše mi je kada klavir sviramo sve zajedno, nego kada sviram sama.

USPJEH Ekipa “Pume” Druge gimnazije Varaždin u finalu natjecanja “Ponos domovine”

Trčali sprint na 35 metara u – vojničkim čizmama

Ekipa “Puma” varaždinske Druge gimnazije

Ekipa Druge gimnazije Varaždin “Pume”, koju čine Hrvoje Lilovac, Andrijana Petrina i Bruno Besek predstavljat će Varaždinsku županiju na finalu natjecanja “Ponos domovine”, koje će se ovog petka i subote održavati u Zagrebu.

U finalu će se natjecati uku-

pno devet najboljih škola, a glavna nagrada bit će četverogodišnji studij na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. ”Pume” su finale izborile u Varaždinu, točnije u svojoj školi, koja je i bila domaćin polufinalnog natjecanja “Ponos domovine”. Snage je

odmjerilo 11 ekipa iz Siska, Velike Gorice, Daruvara, Pregrade i Grubišnog Polja.

Varaždinsku županiju je, uz ekipu Druge gimnazije, predstavljala i ekipa iz Gospodarske škole. Natjecatelji su uz teoriju imali i sportski dio natjecanja: skok u dalj s mjesta, sprint na 35 me-

tara u vojničkim čizmama, gađanje pikada i igru viseće kuglane.

Polufinalno natjecanje “Ponos domovine” održalo se pod pokroviteljstvom Varaždinske županije, a organizator je bila istoimena udruga branitelja.

Irena Harači Pintarić

16 Školstvo

21. lipnja 2011., br. 370

Oni su ponos i budućnost HUMANO Učenica 2. b razreda Osnovne škole Kneginec Lana Varšić sama osmislila i provel

Lana – djev Donacija 2. b razreda toliko je oduševila čeln Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Lana (treća slijeva u drugom redu) i prijatelji iz razreda s čelnim ljudima Opće bolnice

Iako je tek završila drugi razred osnovne škole, Lana Varšić je pokazala da je djevojčica za koju ćemo sigurno još mnogo puta čuti. U svojem 2. b razredu Osnovne škole Gornji Kneginec još je prije Uskrsa pokrenula humanitarnu akciju za bolesnu djecu na Pedijatriji varaždinske bolnice. Potaknula je svoje prijatelje iz razreda da poklone svoje igračke i slikovnice te donesu slatkiše i grickalice koje je potom sa svojim roditeljima odnijela na

Pedijatriju.

- Gledala sam s mamom na televiziji djecu koja moraju biti u bolnici. To je bilo prije

u

čenici 2. b darovali su svoje igračke i slikovnice, kao i grickalice Božića. Nisam bila sigurna da li će i k njima doći Djed Božićnjak pa sam odlučila da ću im ja prikupiti poklone, za svaki slučaj. Ali nisam stigla sve

Školstvo 17 GETTZY

21. lipnja 2011., br. 370

naše županije

Varaždinska županija ima razloga biti ponosna na svoje učenike. U školskoj godini koja je upravo završila, na školskim, županijskim, međužupanijskim i državnim natjecanjima iz Varaždinske županije sudjelovalo je rekordnih 13.003 učenika, odnosno 2.788 srednjoškolaca i 10.215 osnovnoškolaca!

Petstotinjak najboljih s mentorima je dobilo priznanja i diplome Varaždinske županije za ostvarene uspjehe na državnim, međužupanijskim i županijskim natjecanjima, a tom prilikom nastala je i ova, “Najbolja fotografija”.

Diplome i priznanja uručena su 92-ma učenicima, osvajačima 1. 2. i 3. mjesta na državnim natjecanjima i 80erim mentorima, 22-ma učenicima za osvojena 1. mjesta na međužupanijskim natjecanjima te 104-im učenicima koji su osvojili 1. mjesto na županijskim natjecanjima.

Uspješnim učenicima koji su sudjelovali na državnom LIDRANU dodijeljeno je ukupno osam nagrada za sudjelovanje.

- Varaždinska županija državnih prvaka ima kao Osijek, Split i Rijeka zajedno! - ustvrdio je varaždinski župan Predrag Štromar, koji je učenicima i njihovim mentorima čestitao na uspjehu i poželio uspjeh u daljnjem obrazovanju.

la humanitarnu akciju za mališane s varaždinske Pedijatrije

Dobili 20.000 kuna za novi kuharski praktikum Srednja škola “Arboretum Opeka” Marčan dobila je 20.000 kuna od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za dodatno opremanje kuharskog praktikuma. Praktikum u toj školi postoji od 2008. godine i do sada je u njegovo ure-

Počela razmjena udžbenika u školama Iz Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije u sve je škole Varaždinske županije odaslan poziv ravnateljima da u svojim školama osiguraju razmjenu udžbenika i na taj način roditeljima olakšaju financijski iznimno težak početak nove školske godine.

Za pet tona starog papira dobili 5 kilograma čokolade

lne ljude bolnice da su djeci uručili posebne zahvalnice vili kada smo vidjeli Lanu koja je doista posebna djevojčica – rekla je dr. Biserka Horvat, specijalistica pedijatrije.

Učiteljica 2. b razreda Jasenka Banec ponosno nam je rekla da je Lana cijelu akciju sama osmislila i organizirala. - Ja sam bila samo podrška – ističe. No djevojčica je potaknula učenike i učitelje da organiziraju nove humanitarne akcije u kojima će sudjelovati cijela škola. - Imamo puno ideja – s osmijehom je rekla Jasenka Banec, pa se čini da je ovo samo početak njihovog humanitarnog rada.

Ma, tko još ima ovako lijepe zahvalnice?

Pozivu su se odazvale sve 33 osnovne i svih 11 srednjih škola kojima je osnivač Varaždinska županija. Prve razmjene trebale su se u školama održati još prošli tjedan. Gdje i kada učenici mogu razmjeniti udžbenike i tako doći do onih koji im trebaju, učenici mogu doznati u svojim školama.

Veselo je bilo u OŠ Veliki Bukovec za zadnji dan nastave i Dan škole

vojčica s velikim srcem obaviti do Božića pa smo zato poklone odnijeli prije Uskrsa – ispričala je Lana.

Ova donacija toliko je oduševila čelne ljude Opće bolnice Varaždin i Odjela pedijatrije da su izradili posebne zahvalnice.

Uoči završetka školske godine uručili su ih Lani i svim učenicima 2. b razreda koji su se uključili u akciju.

- Na Pedijatriji radim 30 godina, ali moram priznati da nikada nismo imali ovakvu donaciju. Kada su nas uoči Uskrsa obavijestili da stižu donatori, nismo znali o čemu se točno radi. Iznenadili smo se i oduše-

đenje i opremanje uloženo oko milijun kuna. Kad se u rujnu budući kuhari i agrotehničari vrate u školske klupe, dočekat će ih obnovljeni kuharski praktikum, a pridružit će im se i nove kolege u novom smjeru: pomoćni kuhar – slastičar.

Posljednji dan nastave, ujedno i Dan škole, obilježen je veselo i sportski u OŠ Veliki Bukovec.

Svi učenici sudjelovali su u sportskim natjecanjima iz nogometa, odbojke, graničara i štafetnih igara, pokazavši svoj zdrav i vedar duh te timske vještine.

Nakon sporta uslijedilo je proglašenje najuspješnijih razreda

u sakupljanju starog papira. U ovoj vrijednoj ekološkoj akciji učenici su prikupili gotovo pet tona starog papira, a najuspješniji su bili učenici 7. c razreda, koji su nagrađeni s pet kilograma čokolade.

Dan škole završen je prijepodnevnim rock koncertom grupe “Steel Brothers”, u kojoj sviraju učenici osmih razreda. Takav “koncertni” završetak školske godine održan je prvi put i učenici su s veseljem pjevali i plesali pred cijelom školom.

Ovu školsku godinu u OŠ Veliki Bukovec obilježile su raznovrsne aktivnosti učenika i učitelja koje su obuhvatile međunarodne EU projekte, akciju “Sigurniji internet za djecu”, snimanje reportaža za HTV, dm-ovoj akciji “Uz glazbu rastemo”, priredbe povodom važnih blagdana te 46. mjesto na Europskom matematičkom natjecanju Mathletics.

18 Općina Ljubešćica

Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje prednost se utvrđuje prema slijedećim kriterijima:

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA OPĆINSKO VIJEĆE KLASA: 320-01/11-01/1 URBROJ: 2186/025-03-11-4 Ljubešćica, 8.lipnja 2011.

Na temelju članka 32. stavka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 152/08 i 21/10 ) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ljubešćica za katastarske općine Ljubešćica i Kalnička Kapela (KLASA: 320-01/11-01/1; URBROJ:2186/025-01-11-2) od 8.lipnja 2011.godine , Općinsko vijeće Općine Ljubešćica objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ljubešćica za k. o. Ljubešćica i k.o. Kalnička Kapela I. Prodaje se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na području Općine Ljubešćica u katastarskim općinama Ljubešćica i Kalnička Kapela, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Općine Ljubešćica predviđeno za prodaju:

U k.o. Ljubešćica

21. lipnja 2011., br. 370

U k.o. Kalnička Kape

a) dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i koji je poljoprivredno zemljište koristio na temelju valjanog ugovora o zakupu, b) dosadašnji posjednik koji uredno obrađuje poljoprivredno zemljište i koji je platio sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta, c) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik gospodarskog objekta za uzgoj stoke, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2,5 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu, a pogodne su za ratarsku i stočarsku proizvodnju, d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je mlađi od 40 godina, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je odobren projekt u okviru Operativnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske iz područja poljoprivrede.

Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje prednost se utvrđuje prema slijedećim kriterijima: a) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Općine Ljubešćica, koja provodi natječaj, b) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji nositelj ima završen poljoprivredni fakultet ili drugu poljoprivrednu školu, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću.

IV. Fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju ima prvenstveno pravo kupnje prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji ponuđač koji ispunjava natječajne uvjete.

V. Osobe koje sudjeluju u natječaju obvezno moraju uz ponudu priložiti dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljišta i to: - gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet zakupa i prikaz očekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji, - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak), - potvrda transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured Zavoda za mirovinsko osiguranje, - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva) - pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (dokaz: izvod iz sudskog registra) - dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o zakupu i potvrda da nema dugovanja po osnovi zakupa, izdaje grad na čijem se području nalazi već zakupljeno zemljište), - dosadašnji posjednik (dokaz: potvrda nadležnog grada na čijem se području zemljište nalazi da isti uredno obrađuje poljoprivredno zemljište, te da je platio sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta), - gospodarski objekt- građevna ili uporabna dozvola, - odnos grlo-hektar- potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik, - dokaz o stočnom fondu – potvrda Hrvatskog stočarskog centra, - odluka županijskog ili središnjeg Povjerenstva kojom se odobrava projekt u okviru Operativnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, - uvjerenje o prebivalištu, - ovjeren preslika diplome o završenom poljoprivrednom fakultetu ili svjedodžbu o završenoj drugoj poljoprivrednoj školi, - razvojačeni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i članovi obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnošću (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova).

VI. Nevažećim ponudama smatraju se: - ponude koje prelaze dvostruki iznos početne cijene, - zajedničke ponude dva ili više ponuđača.

II. Pisana ponuda za kupoprodaju neke od nekretnina označenih u točki 1. ovog javnog natječaja sadrži: - ime i prezime, odnosno naziv podnositelja ponude, JMBG i OIB za fizičke osobe, odnosno MB za pravne osobe, - preslika osobne iskaznice, - katastarsku općinu i broj katastarske čestice za koju se ponuda podnosi, te površinu čestice, - visinu ponuđene kupoprodajne cijene, za svaku k.č.b.r. ponaosob i ukupno - očitovanje kupca plaća li u cijelosti ili obročno - ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava zakupa iz točke VI. ovog natječaja, - gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta

VII. Kod sklapanja ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene ugovorit će se revalorizacija kupoprodajnih obroka sukladno članku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

VIII. Pisane ponude šalju se poštom, preporučeno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, ne otvarajte“ na adresu Općina Ljubešćica, Zagrebačka 22 b, 42222 Ljubešćica, u roku od 15 dana od dana objave ovog natječaja u “ 7 PLUS Regionalni tjednik “.

III. Prvenstveno pravo kupnje ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju prema redoslijedu propisanom člankom 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu: 1. nositelj obiteljskoga gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 2. pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 3. ostale fizičke ili pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.

X. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Općinsko vijeće Općine Ljubešćica uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

O donesenoj odluci iz stavka 1. ove točke obavještavaju se svi sudionici natječajnog postupka za određenu nekretninu.

Nakon dobivene suglasnosti Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o kupoprodaji na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozitivno mišljenje, općinski načelnik i najpovoljniji ponuđač sklapaju ugovor o kupoprodaji.

IX. Nepravovremene i nepotpune ponude neće se uzeti u razmatranje.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Dragutin Gotić

Općina Ljubešćica 19

21. lipnja 2011., br. 370

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA OPĆINSKO VJEĆE KLASA: 320-01/11-01/2 URBROJ: 2186/025-03-11-4 Ljubešćica, 8.lipnja 2011.

Na temelju članka 32. stavka 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ broj 152/08 i 21/10 ) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ljubešćica za katastarsku općinu Kalnička Kapela (KLASA: 32001/11-01/2; URBROJ:2186/025-01-11-2) od 8.lipnja 2011.godine , Općinsko vijeće Općine Ljubešćica , objavljuje

JAVNI NATJEČAJ

za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ljubešćica za k. o. Kalnička Kapela I. Daje se u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na području Općine Ljubešćica u katastarskoj općini Kalnička Kapela, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Općine Ljubešćica predviđeno za zakup:

II. Pisana ponuda za zakup neke od nekretnina označenih u točki 1. ovog javnog natječaja sadrži: - ime i prezime, odnosno naziv podnositelja ponude, JMBG i OIB za fizičke osobe, odnosno MB za pravne osobe, - preslika osobne iskaznice, - katastarsku općinu i broj katastarske čestice za koju se ponuda podnosi, te površinu čestice, - visinu ponuđene zakupnine, za svaku k.č.b.r. ponaosob i ukupno - ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava zakupa iz točke VI. ovog natječaja, - gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta III. Prvenstveno pravo zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju prema redoslijedu propisanom člankom 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu: 1. nositelj obiteljskoga gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 2. pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 3. ostale fizičke ili pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.

Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa prednost se utvrđuje prema slijedećim kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i koji je poljoprivredno zemljište koristio na temelju valjanog ugovora o zakupu, b) dosadašnji posjednik koji uredno obrađuje poljoprivredno zemljište i koji je platio sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta, c) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik gospodarskog objekta za uzgoj stoke, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2,5 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu, a pogodne su za ratarsku i stočarsku proizvodnju, d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je mlađi od 40 godina, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je odobren projekt u okviru Operativnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske iz područja poljoprivrede.

Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa prednost se utvrđuje prema slijedećim kriterijima: a) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Općine Ljubešćica, koja provodi natječaj, b) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji nositelj ima završen poljoprivredni fakultet ili drugu poljoprivrednu školu, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednoga poljoprivrednog

gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću.

IV. Fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju ima prvenstveno pravo zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji ponuđač koji ispunjava natječajne uvjete.

V. Osobe koje sudjeluju u natječaju obvezno moraju uz ponudu priložiti dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo na zakup poljoprivrednog zemljišta i to: - gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet zakupa i prikaz očekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji, - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak), - potvrda transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured Zavoda za mirovinsko osiguranje, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva) - pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (dokaz: izvod iz sudskog registra) - dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o zakupu i potvrda da nema dugovanja po osnovi zakupa, izdaje grad na čijem se području nalazi već zakupljeno zemljište), - dosadašnji posjednik (dokaz: potvrda nadležnog grada na čijem se području zemljište nalazi da isti uredno obrađuje poljoprivredno zemljište, te da je platio sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta), - gospodarski objekt- građevna ili uporabna dozvola, - odnos grlo-hektar- potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik, - dokaz o stočnom fondu – potvrda Hrvatskog stočarskog centra, odluka županijskog ili središnjeg Povjerenstva kojom se odobrava projekt u okviru Operativnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, - uvjerenje o prebivalištu, - ovjeren preslika diplome o završenom poljoprivrednom fakultetu ili svjedodžbu o završenoj drugoj poljoprivrednoj školi, - razvojačeni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i članovi obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnošću (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova).

VI. Nevažećim ponudama smatraju se: - ponude koje prelaze dvostruki iznos cijene zakupnine, - zajedničke ponude dva ili više ponuđača.

VII. Kod sklapanja ugovora o zakupu ugovorit će se revalorizacija zakupnine sukladno članku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

VIII. Pisane ponude šalju se poštom, preporučeno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, ne otvarajte“ na adresu Općina Ljubešćica, Zagrebačka 22 b, 42222 Ljubešćica, u roku od 15 dana od dana objave ovog natječaja u “ 7 PLUS Regionalni tjednik “.

IX. Nepravovremene i nepotpune ponude neće se uzeti u razmatranje.

X. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Općinsko vijeće Općine Ljubešćica uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

O donesenoj odluci iz stavka 1. ove točke obavještavaju se svi sudionici natječajnog postupka za određenu nekretninu.

Nakon dobivene suglasnosti Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o zakupu na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozitivno mišljenje, općinski načelnik i najpovoljniji ponuđač sklapaju ugovor o zakupu.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Dragutin Gotić

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno uređenje graditeljstvo i zaštitu okoliša ISPOSTAVA NOVI MAROF KLASA: UP/l-350-05/11-01/12 UR.BROJ: 2186/1-08/1-11-05-DH Novi Marof, 14.06.2011.

Upravni odjel za prostomo uređenje, gradileljsivo i zaštitu okoliša Varaždinske županije, lspostava Novi Marofi rješavajući po zahtjevu Općine Ljubešćica, u predmetu izdavanja lokacijske dozvole za gradnju vodoopskrbne mreže dijela naselja Kalnička Kapela u naselju Kalnička Kapela temeljem članka lll. stavak 2.

Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( Narodne novine br 76/07, 38/09 i 55/1 1),

POZIVA

vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama po kojima će se gradili vodoopskrbna mreža visoke zone Kalničke Kapele

DA IZVRŠE UVID U IDEJNI PROJEKT RADI IZJAŠNJENJA Za gradnju vodoopskrbne mreže visoke zone naselja Kalnička Kapela, s vodospremom i hidrostanicom u naselju Kalnička Kapela koji će se graditi na česticama zemljišta u k.o. Kalnička Kapela.

Investitor predmetnog zahvata u prostoru je općina Ljubešćica, Zagrebačka 22b, Ljubešćica.

Uvid se može izvršiti u prostorijama ovog Upravnog odjela, Trg hrvatske državnosti 1, Novi Marof, soba 30, Il kat, u vremenu od 12,00 - 14,00 sali, dana (srijedu) 06.07.2011. godine.

Osoba koja se odazove ovom pozivu za uvid u idejni projekt radi izjašnjenja dužna je dokazati svojstvo stranke (vlasnički ili posjedovni list).

Na ovaj poziv stranke se ne moraju odazvati osobno, već mogu uputiti svojeg opunomoćenika.

Ako se pozivu za uvid stranka iz opravdanog razloga ne može odzvati, uvid može izvršiti i naknadno, ali najkasnije u roku osam dana od dana uvida. U tom slučaju stranka je dužna dokazati opravdanost razloga zbog kojih se nije mogla odazvali pozivu.

Strankama koje će se odazvati ovom pozivu, lokacijska dozvola će se dostaviti osobnom dostavom.

Strankama koje se neće odazvati ovom pozivu, lokacijska dozvola će se dostaviti izlaganjem na oglasnoj ploči ovog Upravnog odjela, u trajanju od 8 dana.

SAVJETNICA Dubravka Horvat-Đurkan, dipl. ing. građ.

20 Poslovni svijet

21. lipnja 2011., br. 370

DOZNAJEMO Kave su prilike u gospodarstvu Varaždinske županije prvih mjeseci ove i na kraju prošle godine

Broj nezaposlenih raste samo u Varaždinu IMA I TOGA

Utrošak vode i energije - 10 % Carlsberg Croatia lani je smanjio prosječnu potrošnju toplinske energije i vode za 10 posto u odnosu na 2009.

Uz to, smanjena je i količina otpada po hektolitru piva, a oporabljeno je čak 83 posto otpada. Stoji to u prvom Izvješću o društveno odgovornom poslovanju za 2010., u kojem Carlsberg Croatia predstavlja šest ključnih politika kojima osigurava održivost poslovanja i odgovorno djelovanje u zajednici.

DOZNAJEMO

Amerikanci neće u VABA-u Ništa od prodaje Validusovog paketa u Vaba banci tajnovitom američkom investitoru koji je u ožujku iskazao interes za kupnju. Amerikanci su bili zainteresirani za većinski paket banke, no za njega su bili spremni ponuditi cijenu nižu od nominalne vrijednosti.

“S obzirom na to da su dionice pod zalogom, s prodajom trebale su se složiti banke Hypo, Erste i HBOR, no jedna od njih nije pristala na diskontnu cijenu i pregovori su stali”, piše Poslovni dnevnik.

TAKO SE TO RADI

Još 90 milijuna u navodnjavanje U Čakovcu su Hrvatske vode potpisale 2,3 milijuna kuna vrijedan ugovor o izradi idejnog projekta i studije izvodljivosti Sustava navodnjavanja Prelog – Donji Kraljevec, koji bi se trebao početi graditi 2013., čija je vrijednost oko 90 milijuna kuna. U tri godine u Međimursku županiju uloženo je oko 60 milijuna kuna, a samo ove oko 35.

Nezaposlenost i dalje raste samo u Varaždinu, dok pada u ostalim sredinama, sudeći po podacima varaždinske Područne službe HZZ-a.

Tijekom svibnja evidentirano je 1.150 novih nezaposlenih osoba, od čega se na burzu rada izravno iz radnog odnosa prijavilo 578 osoba. Ipak, dobar dio se uspio zaposliti, sudeći po podacima HZZ-a. Naime, krajem svibnja evidentirano je 9.547

nezaposlenih osoba, što je za 71 manje nego mjesec dana

g

rađevinarstvo i trgovina loše, prerađivačka industrija rasla lani sedam posto ranije te 136 osoba više nego

prije godinu dana.

U varaždinskoj ispostavi broj nezaposlenih veći je za 64 osobe, a smanjen je u ivanečkoj za 27 osoba, u ludbreškoj i novomarofskoj za po 41 te cestičkoj za 26 osoba. Od 61.800 zaposlenih, više od 35.000 je u gospodarstvu.

Pad broja zaposlenih u Varaždinskoj županiji evidentiran je i lani, i to za 4 posto. U 2010., prema HGK-u, županijsko gos-

podarstvo bilo je četvrto po izvozu i šesto po ulaganjima u Hrvatskoj. No prosječna plaća bila je niža za tisuću kuna od državnog prosjeka (15. mjesto), što je čudi jer u tekstilnoj, odjevnoj i kožarskoj industriji Varaždinska županija ima čak 69 posto ukupnog broja zaposlenih u tim granama u Hrvatskoj. Broj tvrtki u blokadi duljoj od godinu dana došao je lani do 639, što je 41 posto više nego 2009.

Čedomil Cesarec

PRIMJER Zbog kašnjenja plaće, nakratko prestala proizvodnja u Varteksu

Obustavom rada zaposlenice se izborile za travanjsku plaću Plaća je prošla odmah kada su ispunjeni uvjeti za deblokadu, doznajemo od Krešimira Severa, čelnika NHS-a Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nakon kratke obustave zbog neisplate plaće za travanj, u utorak je nastavljena proizvodnja u Varteksovom pogonu šivaonice i krojačnice.

Plaće kasne od lani Petstotinjak radnica zadnju je plaću primilo 6. svibnja, i to za ožujak. Budući da im plaća za travanj nije sjela do ponedjeljka 13. lipnja, dan kasnije odlučile su prekinuti rad. - Još od prošle godine kasne plaće u Varteksu po mjesec dana, tako da ne bi bilo nikakvih problema da kašnjenje ovaj put nije dodatno produljeno. No nakon obavijesti o isplatama, odmah se krenulo s proizvodnjom jer su zaposlenici svjesni situacije - veli Savo Šmitran, regionalni povjerenik Sindikata tekstila, kože, gume i obuće, koji ističe da prilike u Varteksu nisu ništa lošije nego u drugim tekstilnim i drvoprerađivačkim poduzećima.

Problem je nastao, kako pojašnjava Šmitran, zbog tehničkih razloga na relaciji

Varteks – Fina, u što su se i sami uvjer ili uz pomoć kolege, Krešimira Severa.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ističe da njegova pomoć zapravo i nije bila osobita, budući da je samo dao informaciju gdje Varteksovci mogu tražiti pojašnjenje što se zapravo dogodilo.

p

rilike nisu ništa lošije nego u drugim tekstilnim tvrtkama, tvrdi Šmitran - Radi se o info desku Fine gdje svi zainteresirani mogu dobiti pojašnjenje zašto je došlo do ovrhe ili blokade računa. Taj novi sustav koji vodi Fina ne dopušta bilo kakve urgencije radi deblokade računa, što je bio i osnovni smisao njegovog uvođenja.

Tako se i u slučaju Varteksa dogodilo da plaća nije prolazila zbog blokade koja se, primjerice, ne može ukloniti samo zato što plaće kasne jer to nije valjani razlog. Međutim, plaća je prošla odmah

U Varteksu su zaposlenici svjesni situacije, tvrdi Savo Šmitran, regionalni povjerenik Sindikata TOKG-a

kada su ispunjeni uvjeti za deblokadu i za to su dati čvrsti, materijalni dokazi. Ne znam što je točno učinjeno, ali su moguća samo dva rješenja: ili su podmirena potraživanja vjerovnika koja su bila razlog blokade, ili je poslovodstvo s njima postignulo dogovor da povuku potraživanja. Trećeg rješenja ne bi smjelo biti jer onda bi to značilo da imamo sustav koji nije objektivan te u kojem siromašniji stradavaju, a onaj tko je jači – kvači - veli Sever.

U FINA-i “tehnički problemi” Što se i zašto dogodilo proteklog utorka u šivaonici i krojačnici Varteksa, upit je koji smo proslijedili i poslovodstvu najveće hrvatske tekstilne i modne kompanije.

- Iako je Varteks na računima imao dostatna sredstva za najavljenu isplatu plaća već u petak 10. lipnja 2011., nije ih mogao koristiti zbog tehničkih problema u sustavu

FINA- e. Unatoč odmah upućenoj reklamaciji i požurnici za omogućavanje raspolaganja sredstvima na računima, problemi su uklonjeni tek 14. lipnja 2011., o čemu su zaposlenici informirani od strane Uprave te su po dobivenoj informaciji nastavili s radom - ljubazno su nam odgovorili iz Odjela za korporativne komunikacije.

Prava odluka O sveprisutnoj korupciji S

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

vjedoci smo svakodnevnih afera vezanih uz korupciju osoba iz političkog i društvenog života. Međutim, znamo li što je zapravo korupcija i što sve spada u korupciju. Naime, korupcija nije samo primanje novca za određenu uslugu kao što je dodjeljivanje posla bez javnog natječaja, namještavanje natječaja za određenog ponuditelja, zapošljavanje kandidata „preko veze“ i slično. Korupcija je zloupotreba javne službe radi osobne koristi. Korupcija je pojava u kojoj vladajuća politička klasa osobni interes stavlja iznad inte-

resa društvene zajednice. Korupcija je izraz za kvarenje moralnih vrijednosti društva. Što sve spada u korupciju?

Podmićivanje - primanje novca ili druge beneficije čime se utječe na odluku javne vlasti. Nepotizam - patronaža i primjenjivanje porodičnih kriterija u odlučivanju o javnoj stvari.

Primjerice zapošljavanje po rodbinskoj vezi. Zloupotreba položaja za osobnu korist - ilegalno korištenje javnog dobra ili usluga. Kako mjeriti korupciju?

Najpoznatiji je pokazatelj indeks percepcije korupcije kojim se ocjenjuju sve

razine rada tijela javne vlasti u nekoj zemlji. Prema gotovo svim rezultatima mjerenja korupcije, Hrvatska je prema visini korumpiranosti sve bliže svojim istočnim susjedima, a sve dalje od zapadnih zemalja. Podaci upućuju na nižu administrativnu korupciju, ali visok stupanj korupcije na razini političkog odlučivanja i pravosuđa. Razlog za nazadak je nedostatak uvjerljivosti poduzetih reformi: usvajaju se zakoni koji se ne primjenjuju, a policijske i pravosudne akcije koje se poduzimaju daju slabe finalne rezultate. Korupcij-

ske afere, dizanje prašine, privođenja na ispitivanja, punjenje novinskih stupaca ne znače da je posao obavljen i da je korupcija kažnjena. To je tek početak. Nažalost, puno je manje vijesti koje nam prenose informacije o završenim sudskim procesima i konkretnim kaznama za korumpiranost. ostoje i različiti izračuni šteta korupcije, međutim, najveća je šteta u tome što ona iskrivljuje prioritete u političkom i gospodarskom odlučivanju i pogubno šteti javnoj odgovornosti i društvenom moralu.

P

Poslovni svijet 21

21. lipnja 2011., br. 370

PRIMJER Tehnološki park pokrenuo projekt za lakše zapošljavanje mladih

Lako do besplatne pomoći mladim lovcima na karijeru Organizirat će se treninzi, seminari i radionice prema utvrđenim potrebama tvrtki, rad na praktičnim primjerima i stručna praksa, studijsko putovanje...

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Da bi se smanjio jaz između formalnog obrazovanja mladih i potreba tržišta rada u Varaždinskoj županiji, odnosno da bi se povezale mlade osobe koje traže posao s poslodavcima i tako ubrzalo njihovo zapošljavanje, osmišljen je projekt Mladi lovci na karijeru/Young Innovative Career Tracker- YICT.

i ICT Klasterom Hrvatske, u suradnji s Microsoft inovacijskim centrom te drugim relevantnim institucijama i dionicima. Želja svih njih je da se kroz projekt YICT razvije novi model i pristup u zapošljavanju mladih. U TPV-u pojašnjavaju kako će se to učiniti.

Krenulo istraživanje

- Već je u tijeku istraživanje kojim ćemo identificirati poZa bolju usklađenost trebe tvrtki za ICT te poslovProjekt YICT provodi Teh- nim znanjima i vještinama, nološki park Varaždin (TPV) kao i interes mladih koji traže u sklopu EU IPA programa, posao, kao što su maturanti, komponenta IV, Razvoj ljud- studenti završnih godina i skih potencijala, Mladi na nezaposlene mlade osobe. tržištu rada. Riječ je o Zatim ćemo organizii ć jednom od 23 prorati treninge, semimo jekta financiranare i radionice eć i t s e s će na iz navedene prema utvrđeeni ž a r t i ni komponente. nim potrebama vrijed iz i t a - Iz višegodišertifik rosoft tvrtki. Na kraju c njeg iskustva u ćemo povezati čja Mic radu s inovaciljano educirapodru ologija n h tivnim tvrtkama ne mlade ljude s te iz područja ICT-a tvrtkama koje imaprimijetili smo da ju potrebu za takvim postoji neusklađenost zaposlenikom - pojašnjaizmeđu znanja mladih osoba vaju u Tehnološkom parku koje završavaju školovanje Varaždin. te onog koje traže poslodavZa mlade koji imaju poduci prilikom zapošljavanja. zetničku ideju i žele postati To je naročito izraženo u polaznici TPV-a, organizirat djelatnostima koje se brzo će treninge iz područja porazvijaju, kao što je ICT. S duzetništva i menadžmenta, druge strane, u Hrvatskoj je a pružit će im i podršku kroz kronično prisutan problem SOS savjetnički tim stručnjavisoke nezaposlenosti, od- ka iz različitih područja. nosno i oskudne mogućnosti - Za mlade polaznike orzapošljavanja mladih ljudi - ganizirat ćemo rad na prakističu u Tehnološkom parku tičnim primjerima i stručVaraždin. nu praksu, zatim studijsko Budući da se radi o kom- putovanje i matchmaking pleksnom problemu kojem event. Tako ćemo treninzima treba pristupiti sustavno, i seminarima kod mladih Tehnološki park Varaždin ljudi povećati razinu znanja projekt provodi zajedno s i vještina te im omogućiti partnerima iz akademske za- stjecanje vrijednih i traženih jednice, lokalne samouprave certifikata iz područja Microi gospodarstva: Fakultetom soft tehnologija - naglašaorganizacije i informatike Va- vaju u Tehnološkom parku raždin, Gradom Varaždinom Varaždin.

Mlade osobe, kao i poduzeća, mogu se prijaviti putem interneta na www.tp-vz.hr

O VALUTI

Pusić: U EU, ali ne srljati s eurom!

Ne srljati s uvođenjem eura, odnosno u Europsku monetarnu uniju (EMU), nešto je što trebamo naučiti iz događanja u Grčkoj, istaknula je u Varaždinu Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, tijekom konferencije IRE „Naša očekivanja od EU“. Situacija u Grčkoj za Pusić je dobrim dijelom posljedica načina na koji je ta zemlja ušla u EMU i kako je pregovarala.

- Nije bilo provjerenih statističkih podataka. Štoviše, naprosto su ušli a da nekih statističkih pokazatelja nisu ni imali. No grčki problemi se ne odnose na članstvo u EU, nego u Europskoj monetarnoj uniji. To naši građani trebaju znati. Da, primjerice, Grčka danas ima svoju valutu drahmu, mogla bi ublažiti socijalne efekte ove socijalne krize. Mogla bi devalvirati drahmu i postupno prilagođavati društvo.

No budući da su uletjeli u euro zonu prije nego što su bili spremni, sada im je teže nego što bi im bilo da su ušli polakše. Nadam se da ćemo i mi iz ovog naučiti - rekla je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, napominjući da je euro velika prednost za gospodarski spremne, ali ne i one koje nisu.

IZDVOJENO Poduzeća se također mogu uključiti u projekt YICT

Do zaposlenika po mjeri Tvrtke se također mogu uključiti u projekt i tako pronaći zaposlenika po svojoj mjeri.

- Uključiti se mogu sve tvrtke koje planiraju nova zapošljavanja i traže ljude s temeljnim ili specijaliziranim IT znanjima i poslovnim vještinama. Tvrtke koje će se uključiti u projekt mogu

besplatno educirati svoje buduće zaposlenike i oformiti mladi tim koji će pod stručnim nadzorom realizirati projektnu ideju tvrtke - ističu te pozivaju tvrtke, studente, nezaposlene i sve ostale koji su zainteresirani za uključivanje u projekt da se prijave putem interneta na www. tp-vz.hr.

V. Pusić i F. Schausberger

I TOGA IMA Winair, prvi hrvatski prijevoznik u poslovnoj avijaciji, ostvaruje s Cessnom CJ2+ više od 700 sati naleta

DOZNAJEMO

Odličnim rezultatima rada do proširenja flote

Zoni u Knegincu pomoć IRE-a

U Winairu rade na proširenju flote za još jednu ili dvije Cessne CJ2+

Varaždinski Winair planira proširenje flote, što je rijetkost među zračnim prijevoznicima u domaćoj poslovnoj avijaciji gdje je nedavno ugašen ID Jet, ali su istodobno s radom krenuli Columba Air i Jung Sky. - Naša tvrtka, koja je prvi hrvatski avioprijevoznik u business jet charteru, operira više nego dobro, i to zrakoplovom Cessna CJ2+. No zbog nerentabilnosti, odnosno nedovoljnog broja klijenata koji bi ga koristili, prodala je samo helikopter Robinson R-44ll - doznajemo od Marija Bucine, člana Uprave Winaira.

Prodan je i zrakoplov Cessna C-510 Mustang, ali Bucina ističe da taj zrakoplov nikada nije bio u vlasništvu Winaira, već samo pod operacijama. - Winair posluje odlično i ostvaruje

dobre rezultate, a kvalitetom usluge i profesionalnošću uspio se nametnuti kao vodeći operator u komercijalnoj biznis avijaciji. Našim zrakoplovom ostvarujemo nalet preko 700 sati godišnje, što je san za mnoge operatore u Europi - ističe Bucina.

Upravo zbog dobrih rezultata, kako dodaje, intenzivno se radi na proširenju flote za još jedan ili dva zrakoplova istog tipa koji već posjeduju jer se troškovi znatno smanjuju kad se flota unificira.

- U potpunosti smo usklađeni sa zahtjevima EASA-e, krovne zrakoplovne organizacije Europe, čija nedavna inspekcija nije pronašla nepravilnosti i odstupanja od propisanih standarda - ističe.

Predsjednik Instituta europskih regija (IRE) dr. Franz Schausberger te član vijeća IRE-a dr. Helmut Falschlehner posjetili su u četvrtak Općinu Gornji Kneginec. Iskazujući zadovoljstvo viđenim, najavili su pomoć kod pronalaženja potencijalnih austrijskih investitora zainteresiranih za ulaganja u Poduzetničku zonu Kneginec za koju smatraju da ima odličnu budućnost, osobito u privlačenju investicija u trgovačke, uslužne i logističke djelatnosti.

22 Zagorje-Tehnobeton OGLAS

21. lipnja 2011., br. 370

Erceg: Odaziv zaposlenika na interne sportske igre veseli i dokazuje da je želja za ovakvom vrstom susreta postojala te da su apsolutno opravdani ideja i trud oko organizacije koja ne bi uspjela bez Uprave

PRIMJER Održane Prve sportske igre Zagorje-Tehnobetona

Timskim duhom do zajedničke pobjede Na prvim internim igrama u povodu 65. obljetnice tvrtke sudjelovalo više od 400 djelatnika nisu, pikadu, šahu i kuglanju, ali i beli, povlačenju užeta, skakanju u vreći, ispijanju piva, hodanju na štulama te nošenju jaja na žlici. Pobjednicima su podijeljene medalje i pehari, a proglašen je i ukupni pobjednik igara - Sektor Tko ne želi, ne mora industrije.

- Neki će možda reći da - Ovakvi su susreti usmjereni se i u „krizi ima novaca za k poboljšanju interne komunitrošenje”, no to je vrlo loše i kacije među zaposlenicima, nepromišljeno. Naime, sada jačanju osjećaja pripadnosti u okolnostima stalne trke, timu, ali i Društvu. Stoga kao nikada pr ije, podmoto naših sportskih vr ijeme je za susreta glasi “Tko ne dr uženj e u želi, ne mora...”, a želja organizaciupravo na tome erna t n i a ji i davai počiva timski je d a j i c a nje malo duh - u želji, unik m i o t k s pažnje želji za zajedućno d u b ništvom, pozieu a, drugima d j i u n b t e t i da bismo tivnom energikval se upojom, druženjem bolja i Erceg znali, zblii sportskom reveli žili i ojačali kreacijom - ističe suradnju, da Zvjezdana Erceg, bismo zajedničrukovoditeljica Službe kim snagama radili u ljudskih resursa Zagorje-Tehinteresu organizacije - veli nobetona, koji je organizator Erceg. igara.

Odaziv zaposlenika, kako dodaje, veseli i dokazuje da Odaziv koji veseli Sudionici prvih internih je želja za ovakvom vrstom sportskih igara ogledali su se susreta postojala te da su apu 14 sportova i natjecateljskih solutno opravdani ideja i trud kategorija: nogometu, košar- oko organizacije, koja ne bi ci, odbojci, tenisu, stolnom te- uspjela bez podrške Uprave.

Pod motom „Timskim duhom do pobjede”, više od četir i stotine zaposlenika okupilo se na ovogodišnjim, I. sportskim igrama ZagorjeTehnobetona d.d., priređenim povodom 65 godina tvrtke.

Direktori direkcija Romano Perić i Mate Andabaka dodjeljuju odličja

IZDVOJENO Miroslav Bunić, gen. direktor

“Za snagu, zajedništvo i bolje upoznavanje” Zahvalivši sudionicima na odazivu, a organizatoru – Službi ljudskih resursa - na pripremi, generalni direktor mr. sc. Miroslav Bunić otvorio je I. sportske igre Zagorje-Tehnobetona za koje je istaknuo da će postati tradicionalne sudeći već po početku.

- I kroz ovaj vid druženja radimo na jačanju naše snage za izazove koji su pred nama, zajedništva i osjećaja pripadnosti poduzeću. To je bitno u svakom trenutku, a naročito danas kada mnoge tvrtke i u našoj branši proživljavaju teške trenutke. Naravno, ni nama nije uvijek lako, posao ponekad uzrokuje i napete situacije, naročito danas kada su uvjeti poslovanja osobito teški zbog pritiska na cijene, nelojalne konkurencije i drugog. No njih i na ovaj način želimo anulirati jer naša organizacija predviđa da svatko od nas mora nesebično pružati podršku svakom svom kolegi

na poslu i na svim razinama, budući da bez toga neće biti rezultata - rekao je Bunić.

Igre su prilika i za bolje upoznavanje, kako je dodao, budući da tvr tka v iše ne radi samo na području cijele Hrvatske, nego i regije, što se vidjelo i po majicama ZTB International.

- Tvrtka ima internacionalni karakter i u budućnosti će vjerojatno ta internacionalnost još više dolaziti do izražaja - naglasio je Bunić zaželjevši sudionicima dobre rezultate, a prije svega ugodno druženje.

Najbolja ženska ekipa

Ogledi snage u 14 sportova

Zvjezdana Erceg

U stilu velikih, najbolji su uspjeh zalili - šampanjcem

DOZNAJEMO Zagorje-Tehnobeton na MESAP-u izložilo već dokazanu betonsku galanteriju

Novi opločnici s pranim strukturama u bojama

Izložbeni prostor privukao dosad najveći broj posjetitelja

Proteklog vikenda održan je 13. Međimurski sajam poduzetništva, popularni MESAP, na kojem je tvrtka Zagorje-Tehnobeton nastupila po četvrti put.

- I ove nam je godine MESAP pružio mogućnost za pronalaženje novih kupaca, odnosno povećanje prodaje na području Međimurske županije, kako betonske galanterije, tako i betona koji godišnje prodamo 36 tisuća kubika naglašavaju u najvećem graditeljskom

poduzeću sjeverozapadne Hrvatske i jednom od najvećih u zemlji, koje bez obzira na tešku situaciju u graditeljskom sektoru uspijeva ostvarivati zadane planove.

Na najvećoj međimurskoj sajamskoj priredbi, Zagorje-Tehnobeton izložilo je već dobro poznate i od kupaca prepoznate proizvode kao što su opločnici, rubnici, vinogradski stupovi, cijevi, kanalice, poklopci i ploče.

Oni su, više nego ikada ranije, privukli posjetitelje, koji su u slučaju kupnje mogli dobiti sajamski popust od 18 posto.

- U našem proizvodnom programu betonske galanterije izdvojili bismo nove oblike opločnika s pranim strukturama završnih slojeva i u dopadljivim bojama - ističu u Zagorje-Tehnobetonu, koje prodajom betonske galanterije godišnje ostvari oko 13,5 milijuna kuna.

Crna kronika 23

21. lipnja 2011., br. 370

DOZNAJEMO Zbog nepravilnosti u radu Gradskih bazena širi se istraga

IZDVOJENO

Darko Šabijan odlazi u odvjetnike RAZBOJSTVO

Na blagajnicu, pa uzeo novac U četvrtak oko 16 sati dogodilo se razbojstvo u trgovini kozmetičkih proizvoda u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu, koja bi mogla biti trgovina Kozmo.

Zasad nepoznati muškarac, kako su izvijestili iz PU varaždinske, ušao je u trgovinu dok u njoj nije bilo kupaca, a nakon kraćeg razgledavanja prišao je 27-godišnjoj djelatnici trgovine na blagajni i poprskao je nadražujućim sredstvom po licu. Ona je odmah istrčala iz trgovine, a nepoznati je muškarac iz registarske kase otuđio neutvrđenu količinu novca te se udaljio iz trgovine u nepoznatom pravcu.

RATNI ZLOČIN

Osumnjičeni za ubojstva Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je istragu protiv trojice bivših pripadnika 7. gardijske brigade HV-a Pume zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civila, usmrtivši četiri osobe u BiH u akciji Južni potez. Protiv te trojice (1968., 1974. i 1974.) predložen je pritvor zbog težine počinjena djela, a protiv drugog osumnjičenika i zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

Sumnja se da su od 10. do 11. listopada 1995. na području Dabraca i Bočaca (mjesta između Mrkonjić Grada i Banja Luke) u tijeku međunarodnog vojnog sukoba s vojskom tzv. Republike Srpske usmrtili nepoznate civile, odnosno izdali za to zapovijedi.

NAŠA POSLA

Zbog ilegalnog oružja – prijava Policija će kazneno prijaviti 73-godišnjaka s ludbreškog područja zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari.

Pretragom stana i drugih prostorija na adresi stanovanja spomenutog muškarca pronađeni su pištolj i puška domaće izrade, kao i alat za ručno punjenje patrona barutom te više od stotinu komada streljiva različite vrste i kalibra.

Jukić: Upravno vijeće neće se baviti istražnim radnjama i dijelom odgovornosti za koji su nadležni policija i pravosudna tijela

I policija zna za krađe u Gradskim bazenima!

Osim ugovora Gradskih bazena i studenata za fiktivne poslove, pomoću kojih se godišnje izvuklo i više od 300 tisuća kuna, pod povećalom su i drugi poslovi Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

I policija je, uz Grad Varaždin kao njezinog osnivača, obaviještena o nalazu revizije poslovanja Javne ustanove Gradski bazeni u prvih pet mjeseci ove godine, budući da je gradski revizor uočio nepravilnosti u radu.

Kriminal od 2006.?

Doznajemo to od Gorana Jukića, predsjednika Upravnog vijeća Gradskih bazena, koji nam pojašnjava da se radi o redovnoj proceduri.

- Upravno vijeće dužno je obavijestiti o nazalu revizije osnivača Grad Varaždin, a ukoliko su utvrđene nepravilnosti, treba o njima izvijestiti i druga tijela, među kojima je policija. Upravno vijeće zasad nije donijelo nikakve druge odluke, pa tako ni u vezi statusa ravnateljice Natalije Žetko, kao ni od njezine strane suspendirane djelatnice Ljiljane Golić Domislović, budući da se čeka

nalaz revizije i za prethodne godine, točnije za poslovanje Gradskih bazena od 2006.

Ima li kakvih vidljivih pa do 2010. godine, koji bi rezultata koji se mogu uotrebao biti gotovo do kraja čiti nakon što su banke već mjeseca. Naime, postoje počele tražiti suglasnosti opravdane sumnje da su se kod isplate većih iznosa neprav ilnosti događale i novca s računa koji glase ranije - veli Jukić. na djetetovo ime i s kojim Koje su to nepravilnosti u se ciljem uopće prišlo priradu Gradskih bazena utvrmjeni svega toga, upitali đene od strane revizora, smo Ministarstvo zdravpredsjednik Upravnog vijeća nije želio govoriti dok se ne latnika Gradskih bazena dozavrši revizija. znajemo da su sporni - Treba pričekati revizorugovori koje je ta ski nalaz za ostale gojavna ustanova dine nakon kojeg ema n skl a p a l a s a ćemo donijet i u a k u l studentima. odluke. Međuod e c i j l e Njima su, tim, Upravno nat v a r i z kao što smo vijeće neće se ve iljane j L e već pisali, bav iti istražt o k t , Že nim radnjama lović isplać ivani s i m o honorari i onim dijelom Golić D Jukić veći i od šest odgovornosti za li e v tisuća kuna, i koji su nadležni to za poslove „ispolicija i pravosudna pomoć i kod obuke tijela - napominje Jukić.

Iako Jukić ne otkriva detalje neplivača“ koje uopće nisu revizorskog nalaza, od dje- obavljali! Prije toga u ugovo-

Habuš: Ni lipa nije došla do HNS-a stva i socijalne skrbi te dječju pravobraniteljicu, na temelju čijeg prijedloga je zapravo sve krenulo.

Međutim, do zaključenja broja niti iz Ministarstva, niti iz Ureda dječje pravobraniteljice nismo dobili tražene odgovore na naš upit. rima je stajalo da se radilo o poslovima čišćenja, ali se od toga odustalo nakon što je revizija upozorila da bi zbog velike potrebe za čišćenjem Gradsk im bazenima bilo bolje da stalno zaposle čistačice.

Osim ovih ugovora, zahvaljujući kojima se godišnje iz Gradskih bazena izvuklo i više od 300 tisuća kuna, pod povećalom revizora su i drugi poslovi, pa tako i rad restorana “Gradski bazeni”, koji posluje kao samostalna tvrtka.

Darka Šabijana, zamjenika u varaždinskom Županijskom državnom odvjetništvu koji je donedavno bio i vršitelj dužnosti županijskog državnog odvjetnika, u petak je na njegov zahtjev razriješilo Državnoodvjetničko vijeće, tijelo sastavljeno od državnih odvjetnika, zastupnika i stručnjaka koje se povremeno sastaje.

Zahtjev za razrješenje podnio je sam Šabijan jer je odlučio otići u odvjetnike, nakon što je niz godina vodio varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo koje je, prema statističkim pokazateljima, u samom vrhu državnih odvjetništava po uspješnosti. Upravo zbog

d

ržavni odvjetnici ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog “stava” o predmetu toga izabrano je za sjedište državnih odvjetnika za tri županije Istodobno kako je Šabijan predao zahtjev za razrješenje, za v.d. županijskog državnog odvjetnika postavljena je zamjenica u istom odvjetništvu Božena Komar. To govori da nije točno da je otišao jer je „stalno imao stav da nisu nezakoniti Čehokovi poslovni potezi (iako su se pokazali štetnima za Grad u iznosu od najmanje 29 milijuna kuna)“, kako je to ovih dana izvijestila novinarka koja je, očigledno, samo na temelju sumnji USKOK-a već donijela i – presudu! Uostalom, kao što je dobro poznato, postupak protiv Čehoka u nadležnosti je USKOK-a, a ne Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, a osim toga državni odvjetnici i ne mogu biti pozvani na odgovornost zbog “stava” o predmetu.

I TOGA IMA Dok mirno žive sudionici pretvorbenog i sličnog kriminala, stižu prijave zbog ilegalnog vađenja šljunka

Na sud zbog šljunka za nogometno igralište Policija podnosi kaznenu prijavu protiv 52-godišnjeg načelnika općine kojeg tereti za protupravnu eksploataciju rudnog blaga, a zbog istog djela kazneno će biti prijavljena i njegova općina.

Kaznene prijave uslijedile su po dovršetku kriminalističkog istraživanja koje je pokrenuto temeljem prijave varaždinske Područne jedinice Državnog inspektorata. Utvrđeno je da općina nije pribavila rudarsku koncesiju za radove u šljunčari iz koje je za njezine potrebe

izvađeno ukupno 42.702 kubnih metara građevinskog pijeska i šljunka u rastresitom stanju, i to u razdoblju od studenog 2006. do kraja ožujka ove godine.

Isto tako je utvrđeno da je izvađeni pijesak i šljunak općina prodavala zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama s prebivalištem na njezinom prostoru ili poduzećima koja su na njezinom području izvodila građevinske radove. ”Na taj je način općina uprihodila 1.024.860 kuna bez PDVa, na štetu državnog proračuna

Republike Hrvatske”, navodi se u priopćenju iz PU varaždinske u kojem nije naveden identitet

n

e znam je li rad u korist mještana kazneno djelo, ali ću odgovarati, veli Korotaj načelnika, kao ni ime općine.

Međutim, to bi mogao biti Mirko Korotaj, načelnik Opći-

ne Cestica. - Nemam nikakve informacije da protiv mene ide kaznena prijava, iako su u Općini već šest mjeseci obavljani inspekcijski nadzori. Prema odluci Općinskog poglavarstva iz 2006. proširivali smo nogometno igralište, a šljunak smo vozili na nerazvrstane ceste.

Inspektori su mi rekli da smo time Općini ostvarili korist. Ne znam je li moj rad u korist mojih mještana i Općine kazneno djelo. Ako je, ja ću za to odgovarati - ističe Korotaj, odbacujući bilo kakvu osobnu korist.

Korotaj: Nema osobne koristi!

24 Oglasi

21. lipnja 2011., br. 370

Urbana kultura 25

21. lipnja 2011., br. 370

Art/media Splićani s Vespama iz Varaždina direktno - u Prag

Vespaši iz Slovenije malo kasnili u dolasku

SUSRET Prvi susret članova Vespa klubova iz Hrvatske i inozemstva

Doviđenja dogodine Susret je okupio 70-ak vespaša, a osim iz Hrvatske, u Varaždin su stigli vozači Vespi iz Slovenije i Austrije Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Varaždinski vespaši uspješno su probili led. Prvi susret vozača vespi, koji je u petak i subotu održan u baroknom gradu u organizaciji članova Vespa kluba Varaždin, okupio je 70-ak ljubitelja ovog motora i bio je međunarodnoga karaktera.

Odlični domaćini Uz vespaše iz klubova iz cijele Hrvatske, doputovali su i gosti iz Austrije i Slovenije, a susret u Varaždinu bio je prilika Splićanima da malo predahnu. Oni su se u petak ujutro iz Splita Vespama uputili prema Pragu, gdje će “Kod Fleka” obilježiti 100. godišnjicu osnivanja Hajduka.

- Krenulo nas je šestero, no kolega je po putu imao kvar na svojoj Vespi, pa se morao vratiti kući. Po putu smo se susreli

s članom Vespa kluba Zadar i Italija, a među muškarcima u subotu se na Stančićevom trgu svi zajedno doputovali do našla i jedna – vespašica.

Zagreba, pa u Va- Ja zapravo već jesam raždin - rekao je ” je članica Vespa kluba Ante Ligutić, rndan o d “ Varaždin, samo što predsjednik obr d i p s još nemam svoju Ve Vespa kluba jicu n ž a r t Vespu. Zasad se šleSplit koji će za s u je s li li pam na suprugovoj uz još dvo- ša i noge paši u – rekla je Miljenjicu svojih s e v ka Wagner i dodala kolega dalje e s nu kako žene nisu rijetdo Praga. araždi V kost među vespašima.

- Želja nam je Kako ne bi bile kada Vespe, obilježiti 100. obljetnicu Hajduka na mjestu samog doznajemo od iskusnih vozača, događaja na koji ćemo doći imaju terapeutsko djelovanje.

- Njihovo “drndanje” dobro - vespama. Nakon Praga odlazimo u Auschwitz, a potom je za stražnjicu i noge – šalili su se vraćamo na susret vespaša se vespaši u subotu na Stančiu Zagreb – rekao je Ligutić, ćevom trgu, gdje su Varaždinci otkrivši kako je riječ o putu od 10 do 12 sati imali priliku razgledati ove motore. dugom 2.700 kilometara.

To što je u Varaždinu sve Oni su dokaz da ništa nije teško kada se voli vožnja na ovom prošlo “kao po loju” više nego motoru kojem je domovina zadovoljan je i Damir Đurin,

O Miljenka Wagner

predsjednik Vespa kluba Varaždin, a domaćini su dobili pohvale za organizaciju i od Rafaela Čuljaka, predsjednika Vespa cluba Croatia, koji okuplja sve Vespa klubove Hrvatske i broji 227 vespaša.

V.U.K. fest - besplatan za maturante! timo, ove godine V.U.K. fest u međunarodnom tonu ugošćuje bendove iz Hrvatske, Slovenije i Danske. Tako će u petak 24. 6. nastupiti Equasion, Lee Moon, Blindspot, Motus, Apfuken i The Nice Boys ‘77, dok je subota 25. 6. rezervirana za Uninvited, Frozen Solid, Sagan, danski Scarred By Beauty, najpoznatije varaždinsko/hrvatske metalce Cold Snap te Bolesno Grinje. Uz sam program bit će tu nastupi

brkalo se štošta oko Pride parada u Splitu i Zagrebu. aravno da se nikoga ne smije tući, niti mu se smiju bacati predmeti u glavu. To svatko normalan zna, i zato treba kazniti nasilnike. Ali nasilnike uopće ne treba nazivati Denis Peričić, homofobima, jer se oni, mr. sc. zapravo, ne boje LGBT (lesbian, gay, bisexual & transsexual) osoba. Nasilnici nisu homofobi, nego mizohomi – gejomrsci! sto tako, ne treba sve miroljubive ljude kojima se LGBT-ići ne sviđaju nazivati homofobima. Mnogi od njih se ne boje LGBT-ića. Mnogi od njih ih jednostavno – mrze. Mnogi od njih se boje LGBT-ića, ali ih ne mrze. A mnogi od njih samo šute i misle si svoje. takvima govorim. Na primjer, ja nit’ se bojim seksualno drugačije orijentiranih osoba, niti ih mrzim. Ali se ne oduševljavam njima (barem ne samo zbog toga što su LGBT).

Imam i prijatelje među tom populacijom. Dragi su mi zato što su dobri ljudi, a ne zbog svoje seksualne orijentacije. Ne sramim se sjediti s njima. No znam da ima i puno homoseksualaca koji su vrlo gadne i nasilne osobe! ato mislim da (miroljubivoj) heteroseksualnoj većini treba ostaviti pravo na – šutnju, odnosno na ravnodušnost prema homoseksualcima i ostalima. Ne moram nikoga obožavati da bih cijenio njegov odabir i njegova prava.

Ne moram se njime oduševljavati i stupati s njim. Ne prosvjedujem ni s poljoprivrednicima, ali simpatiziram sa svim njihovim razumnim zahtjevima. aime, skoro je ispalo da smo svi koji nismo paradirali – nas kojih 4 milijuna – redom homofobi. Ili gejomrsci. Ili nasilnici. A to ne baca lijepu sliku na (neke) pripadnike LGBT zajednice. Učinilo mi se da i među njima ima isključivih osoba – heterofoba i heteromrzaca – koji koriste latentni govor mržnje ili, bolje rečeno, logiku mržnje. ožda bismo svi – ali baš svi – trebali prvo počistiti pred vlastitim pragom!

I

ALTERNATIVA Udruga mladih V.U.K. organizira festival u Graberju Popularni festival alternativne glazbe V.U.K. fest, ove godine bit će besplatan za sve maturante. Nakon fijaska s Varaždinskim rock festom, u suradnji Udruge mladih V.U.K. i Varaždinske županije, organiziran je besplatan ulaz za sve maturante, a sve što je potrebno na ulazu je pokazati osobnu iskaznicu, nakon čega će se putem popisa maturanata dobiti besplatan ulaz. Da podsje-

Mizohomi i mizoheteri Z N

žonglera, plesnih studija, sajam udruga, sajam rukotvorina mladih te obilje popratnog sadržaja. Ulaznice za sve ostale posjetitelje prodaju se na dan koncerta po cijeni od 20 kn za petak te u subotu po 30 kn. Sam koncert prvotno je planiran kao open air, međutim, s obzirom na to da vremenska prognoza nije sklona organizatorima, sam event premješten je u dvoranu Graberje, s početkom u 19h.

Z

N

M

POWERED BY

26 Kulturni obzor

21. lipnja 2011., br. 370

IZLOŽBA Rijetko viđene slike iz obiteljskog fundusa

U D-duru

Varaždinski kvartet oduševio!

V

araždinski kvartet održao je svoj 4. koncert u sezoni u ponedjeljak 13. lipnja u koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu. araždinski kvartet osnovan je 1999. godine. Čine ga Marko Jerbić, I. violina, Anđelko Ilčić, II. violina, Darko RUŠEC Ana Trnjar, viola i Daprofesor gitare u vor Gluhak, violončelo.

Glazbenoj školi Varaždin Ovaj put imali su gosta na kontrabasu - Sašu Špoljara. rvo djelo na programu bilo je ono Ivana Mane Jarnovića: Koncertantni kvartet broj 3 u A-duru. To je trostavačno djelo, gdje prvi stavak standardno ima oblik sonatnog allegra. Glavne teme imaju izražajno, čvrsto obličje, dvodijelne su metrike i često punktirana ritma. Srednji, polagani trodijelni stavak sadržava karakteristične melankolične melodije i umjereni tempo. Treći stavak ima oblik ronda, a u njemu se tema prvog stavka iznosi u raznim varijacijama. ljedeće djelo programa bio je Gudački kvintet op. 77 u G-duru, Antonina DvoÅ™áka, a Saša Špoljar pridružio se kao gost na kontrabasu.

Gudački kvintet opus 77 napisan je 1875. godine, kada su DvoÅ™áku bile 32 godine. Prvi stavak kvinteta je energična sonatna forma (con fuoco), s kristalno čistim temama u ekspoziciji. Drugi stavak najviše se od svih stavaka približio kasnijem njegovom stilu komponiranja u kojem se vidi utjecaj narodne plesne glazbe. reći stavak usporava djelo u lirsku pjesmu, prozračnu i pokretljivu, ispunjenu melankolijom i otmjenošću. Ovakvi stavci zaslužni su što su ga mnogi počeli uspoređivati sa Schubertom. inale ponovno unosi dramatiku i snažne ritmizirane melodije i motive. To je stavak u kojem najviše do izražaja dolazi prisutnost basa kao dodane dionice gudačkom kvartetu.

Varaždinski kvartet sa svojim gostom Sašom Špoljarom priredio je publici iznimne trenutke zadovoljstva izvodeći ova fascinantna djela na svoj originalan i zanimljiv način. Čestitam im na ovoj sezoni i radujem se njihovom muziciranju kojim će nas razveseljavati i ubuduće.

V

P

S

T F

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Sin i nećak Ivan Stolnik odabrao je najdraža djela svog oca i strica

Djela braće Stolnik prvi put u njihovoj Donjoj Voći Prošlo je 20 godina od smrti Slavka, a 10 od smrti Stjepana Stolnika. Veliki slikari obojene prizore seoskog života svoga kraja poslali su u cijeli svijet Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

“U prvom razredu osnovne škole učitelj se zadivio mom crtežu i pokazivao ga svima u razredu. Kasnije, kao 19-godišnjak, odlazim na autoput Zagreb-Beograd. 1948. prvi put sam vidio akvarelske boje kojima je crtao jedan omladinac. Uzeo sam olovku i nacrtao Titov portret. To me ohrabrilo i počeo sam slikati akvarelskim

!

140 slika Stolniku je ukradeno u Parizu, još 80 iz njegove kuće, a 13 je vraćeno

bojama”, ovo je priča koju je davno pričao Slavko Stolnik, jedan od najvećih slikara hrvatske naive, o tome kako je počeo njegov slikarski život. Isti put slijedio je i njegov dvije godine mlađi brat Stjepan. Rođeni u Donjoj Voći, pitoresknom selu nadomak granice sa Slovenijom, veselim prizorima seoskog života s puno boje obojica su proslavila svoj kraj, a njihova

djela gledala je publika u Beču, Parizu i Washingtonu.

Interes kolekcionara Dvadeset godina nakon smrti Slavka i deset nakon smrti Stjepana prvi je put u njihovom domu otvorena i izložba njihovih radova. Najdraže slike iz obiteljskog fundusa, njih 20, odabrao je Ivan Stolnik, Stjepanov sin i Slavkov nećak. - Na kuću smo postavili i spomen-ploču, a htjeli bismo da se u Donjoj Voći otvori galerija. To je bila očeva i stričeva ideja koja nije nikad zaživjela, a ja bih trebao nečiju pomoć da to ostvarim – kaže Ivan Stolnik. Izložbu otvorenu prošlog četvrtka, 16. lipnja, posjetitelji su mogli razgledati samo tri dana – i to iz sigurnosnih razloga. Oprez Ivana Stolnika ne čudi jer i Slavku i Stjepanu su već nestajale slike. - Moj stric Slavko bio je poznat po tome da javnosti nije želio ništa pokazati jer je bio pokraden. Za njegovog boravka u Parizu njemu je nestalo 140 slika, a nakon smrti, iz ove kuće nestalo je njih još 80 – ispričao je. Dosad ih je uz pomoć varaždinske i hrvatske

Svoj kraj slikali su u jarkim bojama

policije obitelji od tog velikog broja vraćeno samo 13.

I slikar i travar Da vrijednost slika ne blijedi dokazuje i činjenica da se kolekcionari još uvijek javljaju obitelji. - Stric je za života stavljao astronomske cijene da bi sačuvao svoju umjetnost. Još se uvijek javljaju, ali želim zadržati nešto i za sebe – kaže Stolnik.

Na izložbi u dvorištu Stolnikovih okupili su se svi koji su ga voljeli i poštovali, mještani, prijatelji, ali i likovnjaci. - Slavko je doista bio genij. Sve što je

primio u ruke pretvarao je u zlato. Kada je štrajkao u slikanju, primio se travarstva. K njemu su u Voću dolazile tisuće ljudi iz bivše Jugoslavije – prisjeća se Mladen Pavković, njegov prijatelj koji je napisao nekoliko monografija o talentiranoj braći. Kaže, između dvojice slikara kojima nije trebalo školovanje da bi bili izuzetni, uvijek se više isticao Slavko, a sada se, nakon poodmaklih godina vidi da je i Stjepan tu negdje po kvaliteti. Ljepota ovih slika nikad neće izblijedjeti – zaključio je Pavković.

PLAN Galerija u kojoj bi bili radovi braće Stolnik

Slikar i travar kojeg su ubili

Ubijeni slikar S. Stolnik

Slavko Stolnik prije 20 godina brutalno je ubijen u svojoj kući i to zbog novaca. Ubio ga je Vladko Mesek, čovjek s kojim je dane provodio u Parizu, a pomagao mu je Renato Vidaček. - To su bili ljudi koji su ga poznavali, dolazili su na njegove seminare, a Slavko ih je i liječio – prisje-

tio se Pavković tog davnog vremena kao da je bilo jučer.

Kaže, danas svi vole zaboravljati velikane, a to se ne smije događati.

Donja Voća općina je koju su Stolnici proslavili, a jedina druga znamenitost koja je prepoznata kao turistički potencijal je spilja Vindija. - Mi

imamo planove otvoriti galeriju Stolnikovih radova gdje bi bila djela varaždinskoga kolekcionara Vladimira Malogorskog. Postoje planovi i projekti, a budući da smo mala, siromašna općina, trebamo potporu Ministarstva kulture – otkrio je načelnik Kruno Jurgec.

Kulturni obzor 27

21. lipnja 2011., br. 370

RAZGOVOR Davor Kristić, autor koji se posvetio analizi stihova australskog rokera Nicka Cavea

Cave inspiraciju za svoje mračne stihove crpi iz brutalne Biblije “Poetika Nicka Cavea i biblijski motivi”, knjiga koja izlazi uoči njegova koncerta na Jarunu s Grindermanom Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Pred sam koncert jednog od najvećih svjetskih rock legendi, Nicka Cavea, glazbenika dubokog glasa, nikad “veselih” pjesmuljaka i uvijek savršenih tekstova, gotova je i prva knjiga na svijetu koja povezuje Caveovo pjesništvo s biblijskim motivima “Poetika Nicka Cavea i biblijski motivi”. Autor knjige je Davor Kristić, naravno, velik fan glazbe i poetike Nicka Cavea, a ono što ovo izdanje povezuje s Varaždinom je što je izdavač iz našega grada. Popričali smo s autorom...

Kad nekome spomenemo rock i poeziju Nicka Cavea, rijetko tko tu liriku povezuje s religijom. Vi i sami u knjizi napominjete da i sami Caveovi fanovi toga nisu svjesni...

Riječ je o postmodernom fenomenu u kojem smo u informacijskom dobu upoznati s većinom zbivanja i podataka osim onih o – Bibliji. Kulturološko okruženje vremena u kojem živimo ne prepoznaje na informativnoj razini biblijske motive u stihovima. Nagradno pitanje koje se može postaviti, ne samo u alternativnom kulturnom krugu, glasi: Koliko evanđelja ima u Novom zavjetu? Dogodilo se da publika u Londonu i Pragu pjeva s Nickom Caveom njegovu pjesmu The Mercy Seat, a da ne zna objasniti što je to Pomirilište, odnosno Prijestolje milosti.

Crkveni zbor Za zadnji album “Dig, Lazarus, Dig!!!” već je vidljivija Caveova fascinacija biblijskim motivima. On je i sam priznao da je kao dijete koje je hodalo u crkvu bio istraumatiziran pričom o Lazaru kojeg je Isus uskrsnuo...

Svoje djetinjstvo Nick Cave opisuje kao razdoblje koje je proveo i u dječjem crkvenom

KONCERT

zboru u katedrali anglikanske crkve u Australiji gdje je sa zborom snimio single s božićnim pjesmama. Biblijski motivi u Caveovoj poetici zapravo mogu biti primjetni još od početka njegove karijere. U esejima Cave opisuje kako je bio fasciniran brutalnostima u Starom zavjetu te kako je to utjecalo na njegove tekstove u sastavu The Birthday Party koji je početkom ‘80-ih u britanskom glazbenom tisku proglašen a publik a najnasilnijim v e j bendom u koja p ihove Br itaniji. t s ve Međutim, Caveo jma koliko nakon poo p a iran drobnijeg nem inspir n o č itanja i je m uvida u Novi Biblijo zavjet, Nick Cave navodi kako je započeo sa sjetnijom, introspektivnijom poetikom koja označava njegov album Boatman’s Call/Lađarev poziv iz 1997. godine.

Koje su još njegove pjesme toliko vidljivo povezane s biblijskim motivima?

Caveovo traženje duhovnog smisla u Bibliji, posebice Novome zavjetu, konkretnije je vidljivo od albuma Tender Prey/ Nježni plijen iz 1988. godine do Davor Kristić uz Caveove pjesme otkrio je i mnoge stvari iz Biblije Abattoir Blues/The Lyre of Orpheus (Blues iz klaonice/Orfejeva zapravo informirati se o ključ- u Londonu 1988. godine pri lira) objavljenog 2005. godine. nim povezanostima Staroga i kupnji heroina, nakon čega je Mogu se izdvojiti pjesme City Novoga zavjeta koji su izneseni bio zakonski prisiljen započeti of Refuge, The Mercy Seat, The u knjizi u osvrtu pod naslovom rehabilitaciju kako bi izbjegao Good Son, Christina The Asto- „Odnos Nicka Cavea prema zatvor, kod njega izazvalo dunishing, Into My Arms, God’s Starom zavjetu“. boko preispitivanje. Cave sâm Hotel, Gates To The Garden, navodi kako je u trenucima Bless His Ever Loving Heart…

Dugogodišnji ovisnik nakon čitanja Novoga zavjeta Koje ste morali “kopati”?

Znamo da je Cave, poput započeo s produhovljenom Najzahtjevnije mi je bilo po- svake velike rock zvijezde, poezijom. Tada je započeo i kušati argumentirano osporiti do prije nekih 15 godina bio proces Caveovog intenzivnijeg podjelu između Starog i Novog ovisnik o heroinu i alkoholu. okretanja prema kršćanstvu i zavjeta koju je na stanovit način Mislite li da je vjera na neki na- početak dugog i bolnog prozastupao Nick Cave u svojim čin povezana s odvikavanjem cesa napuštanja ovisništva. Na religioznim esejima. Tu sam od ovisništva? jednom koncertu Cave je naveo zapravo morao najviše „kopati“, Čini se da je njegovo uhićenje kako je pjesmu Into My Arms

Nakon prijevoda, i razgovor

Izdavač knjige, varaždinski Modernist, došao je na ideju da Caveu na koncertu u Zagrebu uruči Kristićevu knjigu.

- To je zasad samo ideja, ali mislim da će u predstojećem razdoblju nakon što neki dijelovi knjige budu prevedeni na engleski jezik biti prigode napraviti temeljiti i sustavni razgovor s Caveom o utjecaju Biblije na njegovu poetiku – veli Kristić. Knjiga je koncipirana da se uz prepjeve stihova podrobno analiziraju biblizmi ispjevani od 1984. do 2009. godine. Uz analize pojedinih omota Caveovih albuma, izneseni su i osvrti na

započeo pisati nakon posjeta crkvi što je bilo jedino mjesto gdje mu je bilo dopušteno nakratko otići iz klinike.

Mislite li da Caveovi fanovi moraju biti vjernici da bi razumjeli njegove stihove?

Ne, pitanje vjere je pitanje dara, poziva i osobnog izbora.

Mislim da bi za razumijevanje stihova trebalo proučiti biblijski tekst, potom se lako prepoznaju biblizmi u Caveovoj poetici i njegova osobna primjena biblijskih motiva u ljubavnim pjesmama.

PISANJE Godinu dana istraživanja, kopanja i proučavanja svih Caveovih stihova, ali i upoznavanje Biblije

Knjiga koja je autorovo osobno hodočašće Do jednog trenutka u svom životu Davor Kristić mislio je da je Closer od Joy Division najbolji album u rock glazbi. - To sam mislio do trenutka dok preko Cavea nisam shvatio Dylanov album Slow Train Coming. Na putu sam u međuvremenu otkrio i gregorijanske napjeve – veli Kristić.

Odlučno pisanje

Dig, Lazarus, Dig naziv je zadnjeg albuma

Autor, inače rođen u Travniku, ali već dugo s adresom u Zagrebu, do sada nije puno pisao.

Samo poeziju u studentskim danima, a ideja o ovoj knjizi u njemu je dugo tinjala.

- Dugo se vremena nisam usudio prihvatiti

tako zahtjevne teme koja je nadilazila moja dotadašnja razumijevanja. U jednom trenu više nije bilo alibija za izvlačenje i krenuo sam u neku vrstu osobnog hodočašća.

Knjigu sam pisao godinu dana, s time da sam godinama prije početka pisanja potiho i sustavno stavljao isječke i neke zamisli u ladicu. Jednog dana otvorio sam ladicu i godinu dana posvetio toj temi – ispričao nam je Kristić. Izdavača nije morao dugo tražiti.

U Hrvatskoj je još 2004. Caveovu poeziju “King Inc” preveo Varaždinac Denis Peričić, a varaždinski Modernist pokazao je i interes za objavu Kristićevog rada.

Caveove religiozne eseje. - Na koncu se knjiga pretvorila u jednu neuobičajenu sintezu alternativnog rock pjesništva i teologije - objašnjava autor.

VJERSKI ESEJI

Kao mlaćenje mikrofonom Malo tko zna da je Nick Cave autor nekoliko vjerskih eseja. Caveovo javno čitanje njegovih vjerskih eseja djelovalo je kao kulturološki šok. Svojedobno je britanski The Times istaknuo kako je Caveova želja da „šokira“ ostala neizmijenjena jer je „njegovo čitanje religioznih spisa jednako njegovom mlaćenju mikrofonom iznad glava publike na početku glazbene karijere“.

U esejima opisuje svoj osobni duhovni put i razvoj, od kupnje prve Biblije do utjecaja Novog zavjeta na promjenu u njegovom stvaralaštvu - veli Kristić.

28 Duplerica

21. lipnja 2011., br. 370

USPJEH Tijekom vikenda pred brojnom publikom na varaždinskom aerodromu održan

Iznad Varaždina opet

Pripadnike ATJ Lučko zatekli smo opuštene u društvu zgodnih hostesa nakon što su s padobranima iz helikoptera po tko zna koji put doskočili na travnate površine varaždinskog aerodroma

Treba znati da je lavovski dio posla u uspješnoj provedbi airshowa odradilo stručno zemaljsko osoblje Varaždin Airporta, posebno u nedjelju kada je radi kiše letački program „zgusnut“, a zrakoplovi su polijetali i slijetali kao na tekućoj vrpci Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

Varaždinski aerodrom u dane vikenda bio je domaćin dvodnevne zrakoplovne manifestacije Croatian International Airshow Varaždin – CIAV 2011., koja s pravom uživa epitet najvećeg i najspektakularnijeg međunarodnog aeromitinga u Hrvatskoj.

Spektakl na nebu

prije 48 godina u Mostaru), koplova, pa je nekoliko specijalnih postrojbi tisuća posjetitelja MUP-a (ATJ Lučko), moglo uživati lici b u p akrobatskih piu dojmljije lota Branimira v im nao Ambrekov ića stupima ućen g o m o iz Hrvatske s suvrenje e ć a r p Extrom 300, menog a lje o m b a r g o svjetsk i po švedpr g o k č a znatog pilota s k o g o n let d e r Petera Podlunv išenanepos anja i šeka iz Slovenimjenskog dav razgle lica je s Extrom 330 i borbenog e j drugih. I ne samo zrakoplova let to, jer osim atraktivčet vr te gene nih preleta aviona, heliracije Saab JAS-39 Gripen (dvosjed mađarskog koptera, jedrilica, RC upravRZ-a), Hrvatskog ratnog zrako- ljanih modela zrakoplova plovstva i akrobatske skupine te motornih zmajeva bilo je „Krila Oluje“, mlažnjaka Galeb tu i skokova padobranaca.

G-2 (oldtajmera proizvedenog Također, prvi put u Hrvatskoj

Zrcalo je samo jedan u nizu manevara pilota naše akrogrupe

Organizatori priredbe iz CAST-a, Croatian AirShow Teama, pripremili su izuzetno atraktivan letački program u kojem je u dva dana sudjelovalo 50-ak vojnih i civilnih zra-

Zapovjednik HRZ-a brigadni general Dražen Ščuri u simulatoru

Cpt. Jovan Vidaković tijekom brišućeg leta s Cessnom CJ 2+

pred očima publike upriličena je simulacija bombardiranja ciljeva na tlu uz osebujne pirotehničke efekte. Spomenuta atrakcija prezentirana je uz sudjelovanje jednog Pilatusa PC-6 iz akrobatske skupine „Krila Oluje“, koja je na varaždinski aerodrom doletjela iz svoje baze na Zemuniku još u petak.

Uzbuđenja na pretek Treba znati da je lavovski dio posla u uspješnoj provedbi aeromitinga odradilo stručno zemaljsko osoblje Varaždin Airporta, posebno u nedjelju kada je zbog kiše letački program „zgusnut“, a zrakoplovi su polijetali i slijetali kao na

Duplerica 29

21. lipnja 2011., br. 370

n je 4. po redu CIAV 2011 – najveći i najatraktivniji međunarodni aeromiting u Hrvata

t letovi smjelih pilota IZDVOJENO Što nudi SAAB Hrvatskoj koja treba nove borbene avione?

Gripen bi mogao u Hrvatskoj postati popularniji od ABBA-e!

Strateški i financijski najzahtjevniji posao osuvremenjivanja zrakoplovne komponente Oružanih snaga RH nesumnjivo predstavlja nabavka novih višenamjenskih borbenih

- Riječ je o zrakoplovu koji se borbenim djelovanjem dokazao u Libiji, gdje je osam naših letjelica angažirano u sklopu NATO-vih snaga. Njegovo održavanje nije troškovno zahtjevno iako ima ugrađenu najmoderniju opremu. Hrvatskim vlastima ponudili smo offset

zrak o plova koji će (a ko ć e!) zamijeniti dotrajale MiGo v e 2 1 . A ko Hrvatska odluči kupiti švedske

Gripene, uz njih će dobiti i paket gospodarskih programa.

Kako doznajemo od Pierra Gauffina, voditelja marketinških aktivnosti tvrtke SAAB u Hrvatskoj, avion JAS-39 čije smo performanse posmatrali u letačkom programu CIAV-a, ispred je američkog F-16 za jednu generaciju.

pa su pred offset dogovori provedeni s Dalekovodom, Đurom Đakovićem, brodogradilištem Uljanik i drugim gospodarskim subjektima – istaknuo je Pierre Gauffin dodavši da je SAAB već iznašao modus kojim može pomoći

Nedjeljna kiša i vjetar nisu omeli atraktivan letački program

prog r a m d o b r o pr ilagođen trenutnim potrebama MORH-a, ali i mogućnostima Hrvatske s kojima smo dobro upoznati. Želimo surađivati s pojedinim hrvatskim tvrtkama

H R Z- u da premosti situaciju koja će ga snaći 2013. kad naše nadzvučne „ p erjanice“ o du u mirovinu. Švedska je čak spremna pr ivremeno na naše priobalje izmjestiti jednu svoju eskadrilu Gripena. Inače, plaćat ćemo nekome i preko 15 milijuna eura godišnje tzv. „nebeski štit“. Slovenija to čini, pa Talijanima svake treće godine „kupi“ novog Gripena!

Francuski piloti bili su frustrirani jer im ni ove godine nadređeni nisu odobrili nastup

tekućoj vrpci. Dodajmo i to da je aerodrom koji je opremljen za primanje različitih tipova zrakoplova, od najmanjih jednomotoraca do putničkih mlaznih zrakoplova generalne avijacije, radi ovogodišnjeg zrakoplovnog spektakla pretrpio manje „modifikacije“.

Naime, skidanjem panela s ograde publici je omogućeno ne samo bolje praćenje letačkog programa, nego i neposredno razgledavanja letjelica.

Domaćinima se u nedjelju pridružio mlazni zrakoplov Cessna CJ 2+ varaždinske Air taxi tvrtke Winair. Iz naših izvora doznajemo i to da inspektor Agencije za civilnu zračnu plovidbu ni ovaj put nije imao primjedbi na sigurnost izvođača letačkog programa te posjetitelja. Potonjima su omogućeni panoramski letovi helikopterima i zrakoplovima. Manje hrabre, a l i je dnako želj -

Bravurozni let Petera Podlunšeka u Extri 330 oduševio je publiku

ne uzbuđenja, privlačio je veliki simulator koji je na svom štandu postavio švedski SAAB. Iskušenju da „poleti“ u kokpitu Gripena nije odolio n i zapovjednik HRZ-a brigadni general Dražen Ščuri, bivši zapovjednik Eskadrile helikoptera i načelnik Odjela za operativne poslove Zapovjedništva HRZ i PZO. Na kraju, spomenimo i to da organizatori izražavaju zahvalnost

predsjedniku Republike Hrvatske, Ministarstvu obrane RH, Ministarstvu unutarnjih poslova RH, Gradu

Varaždinu, Varaždinskoj županiji te svim pokroviteljima i sponzorima koji su im pružili podršku u organizaciji ove priredbe.

Pilot Alpha Jeta našao je neobičan suncobran pod repom aviona

Desant užetima iz MUP-ova helikoptera

Najmlađi vole zaviriti u kokpite prepune mjerača, prekidača ...

30 Putopisi

21. lipnja 2011., br. 370

Noćni život jednako aktivan kao i dnevni

PUTOPIS Poznata varaždinska bodybuilderica Branka Njegovec posjetila SAD

Disneyland za odrasle Zabavna Prijestolnica Svijeta u saveznoj američkoj državi Nevadi osmišljena je isključivo Piše: BRANKICA NJEGOVEC

Put u Las Vegas bio je više od samog uzbuđenja. Nakon svega što čovjek vidi na televiziji, taj te grad ostavlja bez daha…

Samo zabava

U Las Vegasu se brinu i za cvjetne dekoracije

A kad se zaista nađeš tamo, počneš se štipati ne bi li se probudio koliko te brzo obuzme to blještavilo i odnese u sasv im drugi svijet daleko od svakodnevice, problema, obaveza.

Već izdaleka grad se ističe u pustinjskom okolišu, pod vedrim nebom bez izmaglice i smoga, no najbolji pogled je sa Stratosfere, koji pogotovo noću grad stavlja kao na dlanu u svom svojem bogatstvu svjetla i boja.

Las Vegas je grad osmišljen radi zabave i provoda.

Nadimak mu je Zabavna Pr ijestolnica Sv ijeta,

Las Vegas je prepun hotela, a u njemu su i replike američih spomenika kulture

a poznat je i pod imenom “Sin City” (prevedeno - Grad Grijeha). Nalazi se u saveznoj američkoj državi Nevadi.

Svi hoteli u Las Vegasu protežu se Strips ulicom počevši od prekrasnog Madalay Bay hotela na jugu sve do Stratosfere na sjeveru. Svaki od hotela predstavlja djelić grada i doba čiju tematiku nosi. Dućani, kafići, klubovi, sve je oko vas i na svakom koraku, a povezani su, naravno, casinom kroz koji morate proći da do svega toga dođete.

Dan i noć U Las Vegasu nema mirovanja. Danju se život odvija na ulicama, održavaju se predstave na otvorenom, prepune su i kon noćni gree j sne ivot

ž a zabav m sa o renje a i tulum ova do b u od kl ih m pun dupko ina cas

dvorane, kafići i dućani uvijek su krcati, dok je noćni život samo zabava i tulumarenje - od klubova d o d u p ko m punih casina, svakog savršeno izvedenog showa. Dani tamo samo klize, ni ne pr imje ćuješ koliko brzo prolaze. Nemoguće je ne zavoljeti taj grad, poželjet i vratiti se i jednostavno ostati u tom s asv im drugom svijetu.

Malo Egipta usred američke pustinje

radi provoda

!

Tanja Perec na Svjetskom kupu u gađanju zračnom puškom u Münchenu bila je vrlo blizu norme za OI u Londonu 2012.

!

Sport

Željko Vincek ostvario je solidan nastup na ekipnom Europskom prvenstvu u Izmiru, na 400 m bio je 6. sa 46,85

sport@regionalni.com

KAJAK I KANU Zlato na Svjetskom prvenstvu i Svjetskom kupu

Svjetski prvaci!

Nakon nedavno održanog Europskog prvenstva u Srbiji, Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj donijelo još jedno najsjajnije odličje našim kajakašima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Biciklijada je ponovo humanitarnoga karaktera

Varaždinska biciklijada

prvenstva Emil Milihram, Tomislav Lepan i Igor Gojić ponovo su zablistali i osvojili su naslov svjetskih prvaka u sprintu. Ponovo su iza sebe ostavili ekipe kao što su Francuska i Njemačka, koje su se morale zadovoljiti srebrom i broncom.

Emil Milihram okitio se ovih dana i titulom ekipnog prvaka svijeta na divljim vodama. Članovi varaždinskoga Kajak kanu kluba Varteks Emil Milihram, Siniša Martinčević, Elvis Sanjković i Matej Herkov nastupili su u sastavu hrvatske reprezentacije na Svjetskom pr venst vu u kajak kanu Dominacija sprintu koje Tako su sada spojiil m E se održalo li titule europskih i m a r h kod mjesta svjetskih pr vaka Mili nik Augsburg i opet pokazali bjed g o p u Njemačkako su prvaci sko t e j v S koj. Na vrhunski svjeti a p u umjetnoj ski sportaši. k stazi izgraNakon zavrđenoj za Olimšetka Svjetskog pijske igre 1972. prvenstva naša regodine, u subotu su na prezentacija otišla je rasporedu bila natjecanja u na finalna natjecanja kanu jednosjedu gdje je naj- za Svjetski kup u bliži pobjedničkom postolju spustu i sprintu koja su se bio Igor Gojić osvojivši 4. održala na rijeci Soči kod mjesto, a Emil Milihram i To- Trnova u Sloveniji. U subotu je održana utrka u klasičnom spustu gdje Emil Milihram nije dozvolio nikakvo iznenađenje pobijedivši ispred francuskog reprezentativca Guillaume Alzingre, a na pobjedničko postolje popeo se i Tomislav Lepan.

Matej Herkov je u kajaku jednosjedu ostvario najbolji rezultat do sada i zauzeo 23. mjesto, a odličan dojam ostavili su i Antonio Hiržin, David Rožmarić i Damian Emilova proslava Kupa Kukec koji su na ovoj vrlo mislav Lepan plasirali su se zahtjevnoj stazi nastupili kao na 6. i 7. mjesto. U nedjelju predvozači. su nastupili kanu dvosjedi gdje su Elvis Sanjković i SiNeprilike niša Martinčević zauzeli 12.

Na žalost organizatora mjesto, a u kajaku jednosje- vremenske neprilike su i ove du Matej Herkov natjecanje godine promijenile raspored je završio na 34. mjestu. natjecanja pa su zbog kišnog Trećeg dana Svjetskog nevremena i naglog porasta

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina uz suorganizaciju Udruge za zaštitu od dijabetesa i Prometne policije PU varaždinske u srijedu 22. lipnja održat će Varaždinsku biciklijadu pod motom Biciklom do zdravlja. Start je u 10 sati u Pavlinskoj ulici, a startnina je 20 kuna. Trasa

Tenisači još uvijek prvi Dva kola prije kraja prvenstva, ekipa TK Varaždin 1181 još uvijek zauzima prvo mjesto na tablici Druge lige. U gostima je svladana momčad Franje Punčeca iz Čakovca rezultatom 5:4. Zatim je u Varaždinu gostovala drugoplasirana momčad TK Karlovca. Ovaj je susret ujedno bio i odlučujući s obzirom na to da osigurava doigravanje za ulazak u 1. ligu. Varaždinci su izvrsnim igrama u pojedinačnim susretima pobijedili sa 6:3.

1. Triatlon Varaždin u nedjelju

FOTO FOKUS Emil Milihram spojio europski i svjetski naslov najboljega

rijeke koji ne bi omogućio iste uvjete svim natjecateljima na stazi organizatori odlučili otkazati nedjeljni sprint i proglasiti konačne rezultate na osnovu održanih utrka. U ukupnom poretku Svjetskog kupa u konkurenciji kanu

Sport u prirodi koji igraju svi poseban teren, već igralište može biti svaka površina u prirodi. Cilj igre je isti kao i u tradicionalnom golfu, u što manje bacanja ubaciti disk u posebno dizajnirani koš.

- Igra se u prirodnom ambijentu. Ne mijenjamo ga, već koristimo prirodne prepreke

Na Aquacityu će se u nedjelju 26. lipnja 2011. održati 1. Triatlon Varaždin. Ovu humanitarnu triatlon utrku organizira Triatlon klub 042 Varaždin u suradnji s Hrvatskim triatlon savezom i pod pokroviteljstvom Grada Varaždina. Utrka se boduje za Kup Hrvatske. Dio prihoda od utrke donira se Centru “Tomislav Špoljar”. Start glavne utrke, sprint triatlona, je u 13:00 sati.

Milihram - ekipno zlato na SP-u i pobjednik Svjetskog kupa

jednosjeda Emil Milihram osvojio je s dvije pobjede u klasičnim utrkama i četvrtim mjestom u sprintu najveći broj bodova te na taj način osvojio naslov pobjednika Svjetskog kupa i obranio prošlogodišnju pobjedu.

DISC GOLF Sport nastao u SAD-u - frizbijem se gađa posebno dizajnirani koš

Disc golf je nastao 70-ih godina u SAD-u, a polako pronalazi svoje poklonike i kod nas. Igra se poput tradicionalnog golfa, s tom razlikom da umjesto palice i loptice igrači koriste frizbi i koš. Još jedna od razlika je to što za disc golf nije potreban skup,

vožnje je Varaždin – Kučan Gornji – Kučan Donji – Trnovec – Aquacity.

Na izletištu Aquacity priprema se bogat zabavni i sportski program uz tradicionalnu tombolu Društva za zaštitu od dijabetesa u kojoj se prikupljaju sredstva za odlazak oboljele djece na more.

koje u njemu postoje kako bi igra bila zanimljivija. Igraju ga svi bez obzira na spol, dob i fizičku spremu – objasnio je Predrag Peršak, osnivač Kluba u Čakovcu, te najavio prezentaciju u Varaždinu kod Starog grada 28. lipnja u 19 sati.

Danica Pajtak

32 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Štetni redari U

z organiziranje sportskih događaja, natjecanja i manifestacija jedna od bitnih stavki je i medijsko praćenje događaja.

Svakom klubu ili sportskoj udruzi trebalo bi biti u interesu da se o njihovoj organizaciji obavijesti javnost. Tako je potrebno na neki od mogućih i postojećih načina obavijestiti javnost te na samoj manifestaciji omogućiti novinarima i fotoreporterima da rade svoj posao kako bi se odradila te vrlo bitna stavka informiranja javnosti i, što je još važnije za klub, promocija sporta i kluba. z organizaciju sportskih manifestacija svakako ide i organiziranje redarske i zaštitarske službe. Uz njihove poslove održavanja reda, da se sportska manifestacija može održati u okvirima dozvoljenog i propisanog, oni su također ti koji moraju osigurati i rad novinara i fotoreportera uz sportske terene. Također i prilikom dodjele nagrada i medalja. Ukoliko redari i zaštitari nisu prošli taj dio obrazovanja, onda pada organizacija sportske manifestacije koju potpisuje klub.

Tada se trebaju pitati koga su angažirali za “održavanje reda”? Koliko novinari i fotoreporteri mogu naštetiti “sigurnosti” sportske manifestacije ako fotografiraju dodjelu medalja? Ima li tu ikakve logike ili je to samo slijepo obavljanje posla “ovdje nitko ne smije proći”. Što će klub dobiti zauzvrat? Sigurno znatno manje informacija u medijima, nepovjerenje prema novinarima i fotoreporterima, a redarska i zaštitarska služba dobit će sniženi rejting. A zbog čega? Zbog onih koji ne znaju raditi svoj posao. Jedan takav potez baca potpuno drugačije svjetlo na cijelu manifestaciju pa klubovi i ostali organizatori sportskih manifestacija moraju naučiti još jednu lekciju, neki je nauče lakše pa upozore redare i zaštitare da novinari negdje mogu proći gdje drugi ne mogu ili jednostavno tiskaju akreditacije, a neki koji to ne učine mogu si stvorit nepotrebne probleme.

21. lipnja 2011., br. 370

SAVATE Goran Borović u finalu Svjetskog prvenstva

Spreman za pobjede Nakon doručka u 8 sati došli bismo u dvoranu gdje bismo bili do 22 sata.

Odrađivali bismo mečeve jedan za drugim, a tamo smo imali organiziran i ručak i večeru

U

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

21.06.2011.

- caffe bar Time out - DANCE FACTORY Open Air ARENA party s početkom u 21,00 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Goran Borović pokazao je i na borilačkom spektaklu Grand Fight - 4 asa kako je spreman Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Goran Borović izborio je nastup na finalu Svjetskog prvenstva u combat savateu nakon odličnog nastupa u Milanu gdje je uvjerljivo savladao svoje protivnike. Borović je u tri borbe zabilježio tri pobjede što govori da je u odličnoj formi. Ljubitelji borilačkih sportova mogli su se uvjeriti u njegovu spremnost i na borilačkom spektaklu Grand fight 4 asa održanoj u varaždinskoj Areni.

Uspješni kneginečki savate borci Osim Gorana Borovića, na Svjetskom prvenstvu u Milanu u combat savateu uspješno su nastupili i drugi članovi Savate kluba OmegaGym iz Kneginca te drugi borci iz 34 zemlje.

Novi juniorski viceprvak svijeta tako dolazi iz kneginečkoga kluba - Matija Godinić, u kategoriji do 75 kg.

Do tog rezultata došao je odradivši četiri vrlo teška meča. Ništa lakše nije bilo ni Antunu

Viličiću, koji je u seniorskoj konkurenciji do 75 kg osvojio treće mjesto, odradivši također četiri meča.

U finale Svjetskog prvenstva plasirala se Marina Horvat u kategoriji do 60 kg odradivši tri meča, te Predrag Šimunec do 60 kg odradivši četiri meča. Finalne borbe održat će se krajem studenog ili početkom prosinca, a lokacija još nije poznata.

dvoranu gdje bismo bili do 22 sata. Odrađivali bismo mečeve jedan za drugim, a tamo smo imali organiziran i ručak i večeru - dodao je Borović.

Goran Borović u posljednja tri mjeseca imao je sedam borbi, od čega šest pobjeda u tri discipline: savateu, kickboxingu i thai boksu.

Silovito

- Sada sam na malom odmoru i oporavku, a zatim krećem s nastavkom priprema za finale Svjetskog prvenstva u combat savateu te nastupima na turnirima. Također je sada i pauza škole boksa i savate boksa u kneginečkom klubu, a nastavak rada planiran je za rujan - najavio je Borović.

- Pr v i prot ivnik u bio mi je Japanac Minamisa - rebe u b i r t or ović kao je Borović.

B u or - Nje ga s am Milan rio tri pobijedio na a je ostv ive bodove iako je je jednom bio na uv rlj de podu. Sljedeći pobje protivnik došao je s Madagaskara i njemu je sudac jednom brojio, ali sam meč također dobio na bodove. Na kraju mi je protivnik bio Igor Sivoljicki iz Srbije, koji je predao meč u prvoj rundi. U finalu ću se susresti s francuskim borcem Mohamedom Diabyjem - opisao je Borović.

Puno borbi u samo dva dana, 10. i 11. lipnja. bilo je vrlo naporno za većinu boraca. - Nakon doručka u 8 sati došli bismo u Savate reprezentacija koja je nastupila na SP-u u Milanu 10. i 11. lipnja ove godine

PLIVANJE U organizaciji PK Varaždinske Toplice održan je 1. Grifon kup. Sudjelovalo je 360 plivačica i plivača iz 14 hrvatskih klubova i 1 slovenskoga klu-

PK Barok u V. Toplicama

ba. Nastupilo je i 26 plivača iz PK Barok. Uz odličnu organizaciju i dobru zabavu, postignuti su zapaženi rezultati.

Treba istaknuti Teu Kozulić s dva prva mjesta na 50 i 100 m leđno, Tihanu Gazdek s prvim mjestom na 50 m prsno i trećim na 100 m prsno te Vanju Bogdanović s drugim mjestom na 100 m

prsno. Od naših mlađih plivačica istaknula se Klara Vresk s prvim mjestom na 100 m prsno i trećim na 50 m prsno te Martina Štefinec s drugim mjestom na 100 m prsno i trećim na 50 m prsno. Uspješna je bila i štafeta 4 x 100 m mješovito u sastavu Kozulić, Gazdek, Grobotek i Berkopić s osvojenim 3. mjestom.

Sport 33

21. lipnja 2011., br. 370

Rekreacija Nikola GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Plivanje na otvorenom N

Juniorski sastav NK Mladost Varaždin ove je godine pokazao da se dugotrajni trud i rad isplati i da zatim dolaze i rezultati

NOGOMET Juniori NK Mladost pobjednici 1. županijske lige

Rezultati stručnog rada kroz godine Nakon osam godina rada stigli su i rezultati: juniori su osvojili 1. mjesto u 1. ŽNL-u, pioniri 2. mjesto u 1. ŽNL-u, a U10 završili su natjecanje na 6. mjestu u Varaždinskoj županiji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U okv iru NK Mladost iz Varaždina, već osmu godinu djeluje omladinska škola nogometa, u kojoj se kontinuirano radi s mlađim uzrastima nogometaša. Rezultati upornog i kontinuiranog rada počeli su se kroz uspjehe manifestirati već ranijih godina, da bi ove godine taj rad rezultirao 1. mjestom juniora u 1. ŽNL-u, 2. mjestom pionira u 1. ŽNL-u i 6. mjestom kategorije U-10 u natjecanju lige U-10 Županijskog nogometnog saveza Varaždin. Po navedenim rezultatima mlađih uzrasta, među najboljim su klubovima 1. Županijske nogometne lige, i jedan od boljih klubova u Varaždinskoj županiji.

Efikasnost Naglašavamo uspjeh juniora koji su osvojili naslov prvaka s osvojenih 70 bodova iz 26 odigranih kola uz postignutu gol-razliku 139 datih i samo 22 primljena gola, pri čemu je igrač Hrvoje Vincek zabio 50 golova te je najbolji strijelac

ajpopularnija aktivnost u ljetnim mjesecima zasigurno je boravak i plivanje na otvorenim vodama. No svake godine svjedoci smo barem nekoliko tragičnih slučajeva koji se događaju gotovo isključivo zbog pogrešaka koje činimo i nepridržavanja osnovnih pravila sigurnosti, koja su prilično jednostavna. Kako ne bismo ponavljali savjete koje ćete dobivati u narednom razdoblju (kojih se svakako treba pridržavati!), spomenut ćemo neke koji će također možda dobro doći.

Naime, kada se odlučimo na plivanje koje znači udaljavanje od obale i zone koja je uređena za kupače i plivače, imajte na umu sljedeće: upoznajte teren. Prikupite informacije o dubini vode i konfiguraciji terena. Nagli i strmi padovi mjesta su gdje se događaju osjetne promjene temperature vode, koje mogu izazvati trenutni šok za tijelo. Pokušajte upamtiti neki objekt izvan vode koji će vam biti vidljiv u svakom trenutku i koji će poslužiti kao orijentacijska točka. e plivajte sami. Nikada niste dovoljno iskusan i kvalitetan plivač da biste mogli predvidjeti sve nepredvidive situacije u kojima biste se mogli naći. Plivajte u području gdje ima ljudi.

Ukoliko dođe do problema, plutajte na leđima, s podignutom rukom, što je znak spasiocima da trebaju intervenirati te dozivajte pomoć.

Obavezno koristite odgovarajuću opremu. Pod tim se misli na naočale za plivanje, pomagala, odijela koja moraju biti odgovarajuće veličine, jer u protivnom mogu biti više problem nego od koristi. Zaštita. Obavezno nanesite zaštitni faktor, bez obzira na to što ste u vodi, a posebno na dijelove tijela koji su često izvan vode.

Uživajte u plivanju, s određenom dozom opreza i poštovanja prema vodi...

N

Memorijalni turnir Alen Lozić

NK Mladost osim juniora ima i talentirane pionire

lige. Pioniri su sa 65 osvojenih bodova i gol-razlikom 171:40 osvojili 2. mjesto. Za uspjeh su uz igrače i trenere zaslužni i roditelji koji pružaju klubu svestranu podršku te im iz kluba zahvaljuju.

NK Mladost Varaždin druge godine slavi 50 godina svog postojanja i svakako je jedan od prioriteta daljnjeg razvoja kluba rad s mlađim uzrasnim kategorijama. Omladinska

NK st Mlado in d ž a Var dine o g iduće odina 0g slavi 5 anja postoj

škola nogometa NK Mladost trenutno u sv im kategor ijama ima stotinjak članova uz stručne trenere. Pozivaju sve zainteresirane dječake i djevojčice godišta 2003. ili starije da se priključe radu u školi nogometa. Treninzi se za vrijeme trajanja sezone natjecanja održavaju na igralištu NK Mladost u Biškupcu, a u zimskim mjesecima u dvorani Graber-

Bravo u samom vrhu Cheerleadersice Bravo već tradicionalno su ostvarile

odlične rezultate i plasirale se u sam hrvatski vrh ovog sporta. - Uočen je vidan napredak naših cheerleadersica i sada se možemo ravnopravno nositi s klubovima iz Europe.

To su već pokazali nastupi u Berlinu i Trstu. Najveći napredak napravljen je s kadetkinjama koje svake

žava se u znak sjećanja i obilježavabnja rođendana Alena Lozića. Za sve sudionike turnira sponzori su osigurali poklone, dok će posebne nagrade dobiti četiri prvoplasirane ekipe, a pobjedničkoj će pripasti i prijelazni pehar.

je i dvo r a ni 3. osnovne škole Varaždin.

Za detaljnije informacije o upisima i radu omladinske škole svi zainteresirani mogu se obratiti voditelju omladinskog pogona Predragu Ćosiću na broj 098/466-399.

Denis Kuzminski, BK Vindija, na Finkstonball turniru

CHEERLEADING Državno pr venstvo u cheerleadingu održalo se ovog vikenda u zagrebačkom Domu sportova.

Memorijalni turnir Alen Lozić u Pro Evolution Soccer 2011, PS3 održat će se od 24. do 26. lipnja. Prijave i sve informacije mogu se dobiti u Cafe baru Armanium, Braće Radića 20.

Memorijalni PES turnir odr-

godine napreduju za dva mjesta i sada su postale viceprvakinje Hrvatske izjavila je voditeljica kluba Dunja Ščapec. - Cheerleading je prekrasan sport kojim se bave i djevojčice i dječaci - dodaje Ščapec te poziva zainteresirane da se priključe velikoj obitelji kluba Bravo.

Treće mjesto u Austriji U posljednja dva vikenda bilo je iznimno naporno za seniorski pogon Baseball kluba Vindija. Po sedmi put u povijesti nastupili su na jednom od najjačih pozivnih turnira u Europi, na 14. međunarodni bejzbol turniru “Finkstoball XIV”, u AttnangPuchheimu, Austrija. Na

turniru je nastupilo ukupno 12 ekipa iz 9 europskih zemalja, a varaždinski su bejzbolaši jedna od ekipa s najviše nastupa, ali i jedina hrvatska ekipa koja je nastupila. Varaždinci su osvojili treće mjesto, što je još jedna potvrda kvalitete kluba i na međunarodnoj sceni.

34 Sport

21. lipnja 2011., br. 370

ODBOJKA Odbojkaška akademija OK Varaždin Volley

Županijska liga Nakon uspješno završene sezone 2010./11. Odbojkaška akademija OK Varaždin Volley pokrenut će županijsku odbojkašku ligu za mlađe uzrasne kategorije Ljubitelji vožnje biciklom krenut će u Novi Marof

6. Biciklijada “Šic na bic”

Dio polaznika Odbojkaške akademije OK Varaždin Volley koji su sudjelovali na završnom turniru povodom završetka sezone Piše:DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Odbojkaška akademija OK Varaždin Volley završila je s radom za sezonu 2010./11.

Završetak sezone obilježili su velikim turnirom na kojem su sudjelovao veliki broj polaznika Akademije.

Natjecanja su organizirana u mini odbojci za učenike nižih razreda osnovne škole i klasična odbojka za učenike viših razreda osnovne škole. Vrlo su

uspješni bili mladi odbojkaši iz Petrijanca te iz Sračinca.

Natjecali su se još i mladi

v

eć se desetak škola predbilježilo za buduću ligu odbojkaši iz varaždinske II, IV i VI. OŠ. Do kraja sezone u OK varaždin Volley javile su i druge zainteresirane škole čiji bi uče-

nici trenirali odbojku u svojim školama sa stručnim i školovanim trenerima iz kluba.

Tako da će se broj polaznika akademije najesen zasigurno još povećati.

Odaziv Odličnim odazivom i radom u gradskim osnovnim školama, ali i osnovnim školama na području Varaždinske županije, stvorena je baza mladih igrača koji će već od jeseni igrati u

novoj županijskoj odbojkaškoj ligi. U novu odbojkašku ligu za učenike osnovnih škola uključit će se najmanje desetak osnovnih škola, a svi zainteresirani moći će se pridružiti do početka natjecanja.

Natjecat će se i dječaci i djevojčice, a u klubu već rade na pribavljanju dresova, trenirki i torbi za sve polaznike odbojkaške akademije i sudionike županijske lige te pronalaženju sponzora lige.

U subotu 2. srpnja udruga Mladi za Marof organizira šestu rekreativnu novomarofsku biciklijadu „ŠIC NA BIC“, a njezin je ovogodišnji moto „Kilometri se nižu, biciklisti stižu!“. Okupljanje svih zainteresiranih započet će od 8:00 sati na Trgu hrvatske državnosti gdje će svi sudionici dobiti majicu biciklijade, a u 10:00 sati biciklisti će krenuti prema naselju Ključ te općini Ljube-

ščica. U podnevnim satima, makadamskom dionicom naselja Ljubelj, stići će do novouređenog planinarskog doma Kalnik gdje će biti organiziran zajednički ručak.

Nakon odmora biciklijada se nastavlja prema općini Gornja Rijeka te kroz Sudovec i Kipišće vraća do Novog Marofa. Kotizacija za odrasle stoji 25, a za djecu 15 kuna.

U tu cijenu uključeni su ručak i majica. (mr)

Memorijalni turnir Žerek Turnir odbojke na pijesku, Memorijalni turnir Žerek 2011., ove se godine održava po jedanaesti put i ponovo će privući brojne ljubitelje ovog atraktivnog ljetnog sporta. Na terenu odbojke na pijesku kod Gradskih bazena Varaždin natjecanja

će se održati u srijedu 22. lipnja s početkom u 10 sati.

Svi zainteresirani za nastup mogu se prijaviti na mob.

098/161-8231, na kojem će dobiti sve potrebne informacije. Ljubitelji odbojke na pijesku pozvani su uveličati turnir navijanjem. (di)

Savjetnik 35

21. lipnja 2011., br. 370

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Kuda ćeš, čovječe?

P

ratimo li pažljivo globalna zbivanja, postajemo svjesni da je teško, gotovo nemoguće pobjeći u izolaciju poput lica iz Boccacciovog Decamerona.

Prema statističkim podacima UN-a, na zemlji trenutačno ima 6,9 milijardi stanovnika, a predviđa se do sredine ovog stoljeća povećanje na oko 8 milijardi.

Lica dijela Decamerona pobjegla su od crne smrti (kuge). Od koje pošasti i kamo da pobjegne današnji čovjek, čovjek visoke naobrazbe i, još više, tehnologije? Iz toga se nameće niz nejasnoća. Primjerice, u gradovima nalazimo na desetine milijuna stanovnika, a u selima stotine njih od kojih se traži proizvesti ekološku hranu! Nakon ptičje gripe, kravljeg ludila, svinjske gripe, eto nam i bolesti opasne za čovjeka koja se pripisuje bilju. Od gore navedenih globalnih pandemija stradavali su nedužni proizvođači i konzumenti hrane, a ne oni koji su se igrali boga i pritom zaradili! Krave, isključivo biljne preživače, hranili su životinjskim ostacima i, naravno, one polude! Baš svi moramo biti svjesni činjenice da kloniranjem biljaka mijenjamo njihova prirodna biološka svojstva čiji je temelj upisan u milenijskom krugu nastanka svega živog. Danas se proizvodi u svijetu, a i u ishrani je, (kažu - samo za životinje!?), 80 posto klonirane soje! ko čovjek eksperimentira i pušta u proizvodnju biljke s genima životinja, riba, a možda i čovjeka, može li biti siguran da ta biljka nije idealna podloga za mutiranje bakterija, gljiva ili virusa, koji mogu ugroziti i čovjeka? Možda će ova rečenica na kraju u određenim krugovima izazvati protivljenja.

Zašto ne, pa jedino je čovjek uništio eko sustav!

A

Nerješiv problem s jednjakom!

P

rošli tjedan primio sam jednu macu s čudnim pro- naziva „divertikul“, nije dokazan kao urođena greška blemom. Već dulje vrijeme, povremeno je izbaciva- u mačaka. Češći je nalaz nakon pogrešnog sondiranja la slinu na usta, ali stavom i izgledom kao da povraća. te oštećivanja unutarnje stjenke jednjaka sondom npr.

Naravno, krenuo sam s pregledom usne šupljine, i zbog zaostajanja neke hrane ili stranog tijela. Kvalitetnija dijagnostika može se provesti endoskopom, pronašao poprilično zubuz neophodnu narkozu. I neki drugi razlozi mogu nog kamenca te upaljeno dovesti do proširenja jednjaka, kao npr. urođezubno meso. To može no suženje dijela jednjaka, zatim tumorozna biti razlogom pojačanog bujanja u području vrata ili grlene šupljine, ali slinjenja, no ne i kliniči neke neurološke bolesti. Primarno proširenje ke slike koja zabrinjava jednjaka smatramo neizvlasnicu. Vrat i trbuh su lječivom bolešću. Moguća bili na opip mekani i bezva je operativna sanacija, no bolni, a u ravnom crijevu Kontrola daljnje prohodnosti crije nerijetke su komplikacije bio je fiziološki izmet. S vlasnicom sam dogovorio da maca ostane poput ožiljaka ili suženja jednjaka. jedan dan na promatranju, a da ću ja naravno od sekundarnih ranačiniti sve kako bih došao do objektivne dijazloga treba pokušati gnoze. Načinio sam nativnu rendgensku snimku riješiti problem koji uzrote nekoliko snimaka s kontrastom i ustvrdio da Patološki povećan jednjak kuje proširenje jednjaka. se radi o jednom vrlo rijetkom problemu – patoKonzervativna terapija ne daje rezultat, pa loškom proširenju jednjaka! O čemu se zapravo radi? U ovom slučaju, zbog starosti (15 godina) došlo je jedina mogućnost poseban režim prehrane. Pacije do slabljenja mišićja jednjaka i načinilo se proširenje jenta treba hraniti tako da posuda s hranom bude na poput džepa, u kojem se skuplja slina, koju onda maca povišenoj poziciji, kako bi sadržaj silom težom lakše povremeno izbacuje na usta, jednakim aktom kao da dospio u želudac. Obroci moraju biti mali i više puta povraća. Urođeno proširenje jednjaka dijagnosticirao dnevno. Uputno je da budu tekući. Ukoliko je problem sam do sada dva puta u pasa. Jednog irskog setera dokazan u više štenadi istog legla, potrebno je ustvru dobi od 8 mjeseci, koji je bio bezuspješno liječen diti koji od roditelja nosi u svojoj genetici nasljedni drugdje zbog „kroničnoga gastritisa“, te jednog dal- problem. Te jedinke moraju obavezno biti isključene matinera u dobi od 2 mjeseca. To proširenje, koje se iz uzgoja!

K

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Pogreške - promjena uvjeta vožnje J

edna od najčešćih pogrešaka tijekom vožnje koju radi strahovito velik broj vozača upravo je neuočavanje promjene prometnih uvjeta. Prometni uvjeti tijekom vožnje mogu se često mijenjati. To se osobito odnosi na promjenu intenziteta svjetlosti, uvjeta vidljivosti i promjenu koeficijenta trenja između kotača i podloge. Činjenica da su se tijekom vožnje neki uvjeti promijenili jasno ukazuje na potrebu da i vozač nešto promijeni u svojoj vožnji kako bi je prilagodio novonastalim uvjetima. Nažalost, često imamo slučaj da svi po gradu voze normalno i počne padati kiša – i svi dalje nastave voziti normalno, kao da se ništa nije promijenilo. Međutim, već s prvim kapima kiše čitav niz prometnih uvjeta se promijenio. Vidljivost se smanjila, koeficijent trenja između kotača i podloge se promijenio i podloga je postala skliska, put kočenja se produljio što uvjetuje dulji zaustavni put vozila. Vozač jednostavno mora uočiti takvu promjenu i mora odmah reagirati kako bi prilagodio svoju vožnju novonastalim uvjetima. A što to vozač mora poduzeti kad počne padati kiša? Dvije su ključne stvari: smanjiti brzinu vožnje i dvostruko povećati razmak u odnosu na vozilo ispred. Nakon toga dolazi sve ostalo: povećati oprez, čvrsto držati upravljač, izbjegavati naglo kočenje, izbjegavati nagle okrete upravljača itd.

Kad bi svaki vozač tako postupio odmah, već pri prvim kapima kiše, nikada nitko ne bi naletio na vozilo ispred.

Međutim, s obzirom na to da vozači često ne reagiraju tako, svjedoci smo brojnih prometnih nesreća koje se događaju skoro na svakom drugom raskrižju u gradu čim počne padati kiša.

mag. iur.

Elektronički račun I

nternetska i e-mail komunikacija sve više zamjenjuju papirnate dokumente i uobičajenu papirnatu komunikaciju putem pošte ili kurirske službe, što uzrokuje i promjene u zakonima. akonom o elektroničkoj ispravi iz 2005. godine propisano je da elektronička isprava, dakle ona izrađena pomoću kompjutera, sukladno zakonu i pohranjena elektronički te poslana primatelju primjerice e-mailom, ima istu pravnu snagu kao i isprava na papiru, osim u onim slučajevima gdje se drugim zakonima izričito traži uporaba isprava na papiru.

Tako je u Pravilniku o PDV-u u članku 109. st. 3 izričito navedeno da se računi poslani telekomunikacijskim uređajem ne smatraju računima u smislu odredbe članka 15. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i članka 105. Pravilnika, osim onih računa koji se odnose isključivo na isporuke koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost i koji iz tog razloga mogu biti ispostavljeni e-mailom.

Dakle za račune na kojima se iskazuje PDV izričito se traži izdavanje u dva primjerka ispisana na papiru, što podrazumijeva i spremanje u kuvertu, adresiranje i na kra-

Z

ju slanje, dok bi se uz elektronički račun potrošilo znatno manje papira i tinte, a i prosljeđivanje e-mailom je jeftinije i brže od kurirske službe. ada se, međutim, promijeni navedena odredba Pravilnika o PDV-u, stvorit će se i zakonska mogućnost da elektronički račun postane u Hrvatskoj zamjena za račune na papiru, uz sve gore navedene prednosti, a najvjerojatnije ćemo takve račune moći direktno primati i plaćati unutar internet bankarstva banke kod koje imamo otvoren poslovni ili privatni račun. eđutim, ako se netko ne služi internet bankarstvom, e-mailom ili drugim oblikom elektroničke komunikacije, on se ne mora nužno prilagođavati novim trendovima jer prema važećim odredbama Zakona o elektroničkoj ispravi svatko samo svojim izričitim očitovanjem volje može prihvatiti uporabu elektroničkih isprava. Dakle svatko načelno može i odbiti koristiti elektroničke isprave, a u vezi s tim propisano je i da uporaba elektroničkih isprava ne smije niti jednoj strani ograničavati poslovanje ili je dovoditi u neravnopravan položaj.

K

M

36 Oglasi

21. lipnja 2011., br. 370

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete odmah postati dio našeg uspješnog tima!

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ı ĊÑĤÿĉåĤÿ Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ ɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Od svih kandidata očekujemo : Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ Tražimo osobu koja odmah može započeti s radom na ispod navedenom radnom mjestu:

INFORMATIČAR – programer (m/ž) Radni zadaci uključuju: Ʉ ĤÑŀĺėĉ ı ġĤėûĤÑđĨĊėđ ĉåŀÿĊı G&G ȹ 7ĽNI2 Ʉ ġėłåČĉĒė ġĤėûĤÑđÿĤÑĒĉå ı Gȿı ɇN Gɉ Ʉ ġėáĤĪĊÑ ĊėĤÿĨĒÿÝÿđÑ

Ʉ đėáåČÿĤÑĒĉå ġĤėÝåĨÑ

MAX BÖGL TEHNOBETON d.o.o., Ankice Opolski 2, Varaždin, OIB: 94845755265, raspisuje

NATJEČAJ za prihvat ponuda davanja u zakup komercijalnog prostora u prizemlju Gradske sportske dvorane Varaždin, Šetalište Franje Tuđmana 1, 42 000 Varaždin.

Predmetni prostor nalazi se u sklopu fitness bloka Gradske sportske dvorane Varaždin, veličine 145,5 m2 u rohbau stanju. Namjena sportsko – rekreacijski sadržaj. Početna cijena zakupa 12,00 kn/m2 Ponude poslati poštom najkasnije do 28.06.2011.

Od kandidata očekujemo : Ʉ _PNȦ ÿĒîėĤđÑĮÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĒÑġĤåáĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå G&GȦ /ÑĺÑ ÿ 7ĽNI2 Ʉ ėÜÑĺåŀĒė ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ÿĨĮÿđ ÿČÿ ĨČÿàĒÿđ ġėĨČėĺÿđÑ Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ÿČÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ ĒĉåđÑàĊÿ ĉå ġĤåáĒėĨĮ Ʉ ĒÑġĤåáĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ÑıĮėÿĒáıĨĮĤÿĉå ĉå ġĤåáĒėĨĮ Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ġĤėûĤÑđÿĤÑĒĉÑ ġĤėÿŀĺėáĒÿþ ġĤėÝåĨÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ Molbe koje ne zadovoljavaju uvijete nećemo razmatrati.

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com tel: 042/404-694.

21. lipnja 2011., br. 370

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ ėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ NĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ı ĊÑĤÿĉåĤÿ Ʉ JÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ ɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ ėáûėĺėĤĒėĨĮ i kreativnost) Ʉ NĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı Ʉ 7ėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėĨÑė Ʉ 8ÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı Od svih kandidata očekujemo : Ʉ _ÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ NÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom na ispod navedenim radnim mjestima:

RUKOVODEĆE POZICIJE U PROIZVODNJI (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ġĤÑßåĒĉå ÿ ėĨÿûıĤÑĒĉå ÑáåĊĺÑĮĒėû ĮėĊÑ proizvodnje Ʉ GĤÑßåĒĉå ÿ ġėĪĮÿĺÑĒĉå áÑĮıđÑ ÿĨġėĤıĊå Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ġėĨČÑ ı ĊėėĤáÿĒÑÝÿĉÿ ĨÑ ġČÑĒåĤÿđÑ proizvodnje Ʉ GĤÑßåĒĉå ÿ ėĨÿûıĤÑĺÑĒĉå ġĤÿĉåĒėĨÑ ÿĒîėĤđÑÝÿĉÑ ÿŀđåäı smjena Vaše kvalifikacije: Ʉ _PN ÿČÿ _NN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ĤıĊėĺėáåßÿđ ġėĨČėĺÿđÑ ı ÑıĮėđėÜÿČĨĊėĉȦ tekstilnoj ili obućarskoj industriji u međunarodnom okruženju Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĤıĊėĺėäåĒĉı ČĉıáÿđÑ ÿ ġĤėÝåĨÿđÑ ġĤėÿŀĺėáĒĉå Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ÿ ȹ ÿČÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČıȦ ĒÑġĤåáĒė 7N ėîîÿÝå Ʉ NġĤåđĒėĨĮ ŀÑ áėáÑĮĒė ĪĊėČėĺÑĒĉåȦ ėÜıàÑĺÑĒĉå ÿ usavršavanje

STRUČNJAK ZAŠTITE NA RADU (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ ĒÑĉĺåßÿ áÿė ĤÑáĒÿþ ŀÑáÑĮÑĊÑ ėáĒėĨÿ Ĩå ĒÑ ŀÑĪĮÿĮı ėĊėČÿĪÑ ġĤåđÑ ĒėĤđÑđÑ 'N= ɴɷɳɳɴ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ÿĨġÿĮÿĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑȦ Įå ġÑĤÑđåĮÑĤÑ ĤÑáĒėû ėĊėČÿĪÑ Ʉ ĺėäåĒĉå Ĩĺÿþ ġĤėġÿĨÑĒÿþ åĺÿáåĒÝÿĉÑ ÿŀ ġėáĤıàĉÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáı ÿ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ Ʉ ĺėäåĒĉå ėàåĺÿáĒÿĊÑ ėĮġÑáÑȦ ĺėäåĒĉå ĤåûÿĨĮĤÑ ġĤėġÿĨÑ ÿŀ ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ČÿĉåàĒÿàĊÿþ ġĤåûČåáÑ ĤÑáĒÿĊÑ ĤÑĨġėĤåäåĒÿþ ĒÑ ġėĨČėĺå Ĩ ġėĨåÜĒÿđ uvjetima rada Ʉ ıĒıĮÑĤĒĉÿ ĒÑáŀėĤ ĒÑá ġĤÿđĉåĒėđ đĉåĤÑȦ ėáĒėĨĒė ġĤÑĺÿČÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáıȦ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ i zaštite okoliša Ʉ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĤÑáĒÿĊÑ ŀÑ ġĤėĺėäåĒĉå đĉåĤÑ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ ÿ ŀÑ ĤÑá ĒÑ ĨÿûıĤÑĒ ĒÑàÿĒ Ʉ ġĤÿġĤåđÑ ÿ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĺĉåłÜå åĺÑĊıÑÝÿĉå ÿ ĨġÑĪÑĺÑĒĉÑ Įå Ʉ ėĨġėĨÜČĉÑĺÑĒĉå ėáûėĺėĤĒÿþ ėĨėÜÑ ŀÑ åĺÑĊıÑÝÿĉı Vaše kvalifikacije: Ʉ đÿĒÿđÑČĒė NNN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ėÜÑĺåŀĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ÿ ġėŀĒÑĺÑĒĉå åĒûČåĨĊėû jezika Ʉ ĒÑġĤåáĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ ĨĮĤıàĒÿ ÿĨġÿĮ ĨĮĤıàĒĉÑĊÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáıȦ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėĺåáÜÿ ġĤėġÿĨÑ ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ ÿ ĒėĤđå 'N= ɴɷɳɳɴ

VATROGASAC (m/ž) Od kandidata očekujemo : Ʉ ĺÑĮĤėûÑĨÑÝ ġĤėîåĨÿėĒÑČÑÝ ȿ NNN ĨđĉåĤ ĺÑĮĤėûÑĨĒÿ ĮåþĒÿàÑĤ ÿČÿ 0_ ĺÑĮĤėûÑĨÑÝ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ĨĮĤıÝÿ Ʉ ġėłåČĉĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåɉȦ ÑČÿ Ēÿĉå ıĺĉåĮ molbi obavezno priložiti kopiju radne knjižice ili svjedodžbe srednje škole kojom se dokazuje status profesionalnog vatrogasca

ZAMJENIK VODITELJA OTPREME (m/ž) Radni zadaci zamjenika u odjelu otpreme uključuju: Ʉ GĤÑßåĒĉå áėČÑĨĊÑ ÿ ġĤėĮėĊÑ ĤėÜå ÿŀ ġĤėÿŀĺėáĒĉå ÿ ġĤÑĺėĺĤåđåĒÑ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ġĤÿġĤåđå izvoza robe Ʉ áđÿĒÿĨĮĤÑĮÿĺĒÿ ġėĨČėĺÿ ĺåŀÑĒÿ ıŀ ŀÑġĤÿđÑĒĉåȦ ėĮġĤåđı ÿ ÿŀĺėŀ ĤėÜå Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáÑ ŀÑġėĨČåĒÿĊÑ Ċėĉÿ ĤÑáå ĒÑ ġÑĊÿĤÑĒĉı ĤėÜåȦ Įå ÿŀĤÑáÑ áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ŀÑ otpremu Od kandidata očekujemo : Ʉ NNNȦ _PN ġĤėđåĮĒėûȦ ĮåþĒÿàĊėû ÿČÿ åĊėĒėđĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ŀĒÑĒĉå ÿ åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ Ʉ ĺÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĺėäåĒĉÑ ėáĉåČÑ ėĮġĤåđå Ʉ áėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ı 7N =îîÿÝå ėĊĤıłåĒĉı ɇĒÑĤėàÿĮė ļÝåČɉ

ŠIVAČ (m/ž) Vaše kvalifikacije: Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ obućarskog smjera Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒÿđ ġėûėĒÿđÑ Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com.

Molbe koje ne ispunjavaju uvjete nećemo razmatrati.

Sve dodatne informacije na tel: 042/404-694 ili 042/404-692.

Oglasi 37

38 Zdravlje

21. lipnja 2011., br. 370

OTKRIVAMO Četiri godine rada međimurskog Savjetova

APSURDNA ODLUKA

Uzimanje uzoraka krvi u ordinacijama - opasno Obvezu uzimanja uzoraka krvi, mokraće i stolice u obiteljskim ordinacijama, što bi na snagu trebalo stupiti sljedeći mjesec, liječnici obiteljske medicine, laboratorijski tehničari i medicinske sestre ocijenili su apsurdnom prošli tjedan u Zagrebu. Tada je OEMS – Organizacija i ekonomika medicinskih struka iz Zagreba organizirala okrugli stol o dostupnosti medicinskobiokemijske dijagnostike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

- Nismo protiv promjena ako za njih postoji potreba, ali smo protiv apsurda da se krv, umjesto u dobro organiziranim laboratorijima, vadi u ambulantama primarne

Debljina – rizik Višak kilograma utječe i na pojavu raka debelog crijeva, koji je vodeći uzrok smrtnosti među karcinomima u Međimurskoj županiji, što je alarmantan podatak, navodi dr. Marina Payer-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo

zdravstvene zaštite u neprimjerenim uvjetima – prenio je Jutarnji list navode medicinskih djelatnika. Zaključili su da će zbog nametnute obveze obiteljski liječnici biti manje dostupni nego dosad, a upozorili su i na to da bi uzimanje uzoraka u neprimjerenim uvjetima i mogućnost greške u nepotrebnom transportu mogli opasno narušiti zdravlje pacijenata.

MEDICINSKA ŠKOLA

Dentološki laboratorij vrijedan milijun kuna

U Međimurskoj i Varaždinskoj županiji svaki treći muškarac je pretio, a gotovo svaki drugi ima povećani opseg struka!

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Medicinska škola Varaždin od prošlog tjedna ima dentološki laboratorij vrijedan milijun kuna. Novac je osigurala Varaždinska županija, a time su stvoreni uvjeti za otvaranje novog smjera u toj školi, dentološkog tehničara, za što će se učenici početi obrazovati u novoj školskoj godini.

- Varaždinska Medicinska škola postat će jedino mjesto u sjevernoj Hrvatskoj na kojem će se učenici moći obrazovati za ovo izuzetno atraktivno zanimanje – istaknuli su iz Županije.

Dosad su djeca taj smjer mogla upisati jedino u školama u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Ravnateljica Medicinske škole mr. sc. Mirjana Grabar-Kruljac najavila je da će, nakon dentalnih tehničara, od iduće školske godine otvoriti i razred dentalnih asistenata, dok će smjer dentalnih tehničara ući u projekt dvojezične nastave. Tu školu danas pohađa 516 učenika, a ravnateljica Grabar-Kruljac ističe da od 1958. godine do danas školuju učenike za gotovo sva zanimanja iz područja humane medicine.

Iako višak kilograma većina ljudi shvaća samo kao estetski problem, riječ je o značajnom zdravstvenom problemu. Ne samo da prekomjerna tjelesna težina i debljina povećavaju rizik od moždanog ili srčanog udara, nego predstavljaju i rizik za obolijevanje od raka debelog crijeva i drugih sijela raka, ali i za dijabetes i druge metaboličke bolesti.

Sjever najdeblji Upozorili su na to iz Zavoda za javno zdravst vo Međimurske županije zadnje subote u svibnju kada su se priključili obilježavanju Eu-

ropskog dana debljine. Tada su predstavili i rezultate rada Savjetovališta za prevenciju prekomjerne tjelesne težine i debljine, koje je osnovano još prije četiri godine.

- Savjetovalište smo osnovali nakon što je Županijski tim za zdravlje upravo prevenciju debljine svrstao među pet prioritetnih područja u zaštiti zdravlja stanovništva.

U Međimurskoj županiji, kao i drugim sjevernim županijama velik je udio ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, što je potvrdila Hrvatska zdravstvena anketa provedena 2003. godine – pojasnila je dr. Marina PayerPal, ravnateljica Županijskog zavoda.

Napominje da je debljina vodeći uzrok smrtnosti među bolest s vrlo konkretnim karcinomima u Međimurskoj posljedicama: ne samo da županiji, što je alarmantan negativno utječe na srce podatak – navodi dr. Payeri krvne žile, nego je rizik Pal. za žučne kamence, os te oar tr it is Premalo obroka (degeneraSavjetovalište, u ko: e d tivna bojem rade liječnica zablu no lest zglospecijalistica epiolj v o d e j ni bova), ego demiologije i men , e s ali i za dicinska sestra, ati prošet svaki dan itekako je potrebšećernu a b e bolest, no. Glavni cilj je se tr koja pak dati podršku ljudobro n o s i n iz dima da promijene ti oznoji komplika stil života, točnije, da cija među kousvoje principe pravilne jima su i one sa prehrane i da se dovoljno smrtnom posljedicom. kreću. Upravo su loše pre- Debljina utječe i na pojavu hrambene navike i “sjedilačraka debelog crijeva, koji je ki” način života glavni krivci

Savjeti iz ordinacije Herpes – virusna infekcija koja kvari kvalitetu života (1) S

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

vrbež, peckanje, osjećaj žarenja, napetost na koži oko usnica... Prepoznat ćemo lako da je riječ o dobro poznatom problemu - herpesu. To je virusna infekcija uzrokovana Herpes simplex virusom, koji se pojavljuje u dvije varijante: Herpes simplex virus tipa 1 koji uzrokuje pojavu herpesa na usnicama (Herpes labialis) i herpes na nosu ili obrazima (Herpes facialis) te Herpes simplex virus tipa 2 koji uglavnom izaziva herpes genitalnog područja (Herpes genitalis). Danas više ne postoji oštra

granica između ta dva tipa virusa.

Iako više od 90 posto odrasle populacije nosi virus tipa 1, samo kod 20 do 45 posto nositelja virusa herpes učestalo izbija. Prenosi se zrakom ili neposrednim kontaktom (slinom, poljupcem). Do primarne infekcije obično dolazi u ranom djetinjstvu, primjerice tijekom igre ili grljenja, a simptomi obično nisu vidljivi. Jednom kad virus uspije prodrijeti u stanice epitela kroz oštećenja na koži ili sluznici, on putuje osjetilnim živcima do neuralnih ganglija, gdje ostaje

doživotno. ojedine situacije mogu aktivirati pritajeni virus i izazvati recidiv, a najčešći okidači su: ozljede i iritacije kože, povišena tjelesna temperatura, izloženost jakom ultraljubičastom zračenju, hormonalne promjene (mjesečnica, trudnoća), stres, umor, psihička napetost, opća imunosupresija uzrokovana, primjerice, nekim lijekovima. Herpes može izbiti čak i do 12 puta godišnje, što oboljelome kvari kvalitetu života.

Infekcija Herpes simplex virusom odvija se u tri stadija. U početnom

stadiju osjećaju se peckanje, svrbež i napetost kože, uz pojavu crvenila zahvaćenog područja i nastanka malih kvržica. drugom stadiju kvržice se pretvaraju u mjehure ispunjene tekućinom koja sadrži milijune virusa. U tom stadiju je herpes najviše zarazan. Nakon stvaranja mekane ili eventualno tvrđe krastice, ranica (lezija) polagano počinje cijeliti. Treći stadij karakterizira postupno otpadanje krastica i povlačenje otekline na zahvaćenom području.

U

Zdravlje 39

21. lipnja 2011., br. 370

lišta za prevenciju prekomjerne tjelesne težine i debljine

k za infarkt i rak za pretilost. U čemu ljudi najčešće griješe?

- Imaju premali broj obroka, svega dva do tri dnevno, koji su zbog toga obilniji i bogati kalorijama, a na jelovniku je premalo povrća, salata i voća, kao i ribe. Često preskaču zajutrak i doručak, koji su jako važni – ističe voditeljica Savjetovališta dr.

Renata Kutnjak Kiš.

Drugi problem je što se nedovoljno kreću. - Ljudi imaju puno informacija o tome da je važno kretati se. No smatraju da je dovoljno prošetati se, što je pogrešno. Prilikom hodanja, važno je da srce radi brže, treba se dobro oznojiti.

Za osobe s normalnom tjelesnom težinom preporuka je pola sata fizičke aktivnosti svaki dan, dok bi oni s viškom kilograma trebali u jedan sat proći 6 kilometara. Naravno, kretanje treba biti u skladu s godinama života i zdravstvenim stanjem. Umjesto hodanja, možemo i plivati ili voziti bicikl – pojašnjava liječnica.

Kroz Savjetovalište, koje radi svaki četvrtak od 8 do 12 sati, prošlo je 313 različitih osoba. S obzirom na to da je riječ o ljudima koji su sami odlučili zatražiti savjet ili pomoć zbog svoje tjelesne težine, riječ je o velikoj brojci. Zanimljivo je i to da nisu došli samo oni s viškom kilograma, nego je 22 posto korisnika imalo normalnu tjelesnu težinu.

- Taj podatak nas doista veseli, jer se radilo o osobama koje su dodatno željele unapr ijedit i zdravstveno stanje, odnosno željele su spriječiti dobivanje viška kilograma. Bilo bi dobro kada bi više ljudi tako razmišljalo.

Nažalost, veliki broj građana prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu još uvijek ne shvaća kao zdravstveni problem. No takvo se razmišljanje ipak polako počelo mijenjati, s čime smo zadovoljni – zaključila je dr. Kutnjak Kiš.

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Gospina trava G

IZDVOJENO Prekomjerna tjelesna težina i debljina različiti

Vaga koja zna gdje su mišići, a gdje je salo Imate li previše kilograma? To možete odmah provjeriti tako da izmjerite opseg struka: za žene je idealan opseg 80 centimetara i manje, a za muškarce

o

d jeseni u čakovečkom Savjetovalištu u planu grupni rad s pretilima 94 centimetara i manje.

No opseg struka je samo jedan od pokazatelja debljine, baš kao i indeks tjelesne mase koji se koristi kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe (omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima). Pritom treba razlikovati prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu (pretilost). Prekomjerna težina je ona s indeksom tjelesne mase od 25 do 30 kg/m2, dok o pretilosti govorimo ako je indeks veći od 30 kg/m2.

No nisu bitni samo kilogrami, nego i omjer masne i nemasne tjelesne mase. Kakvi su vaši omjeri, doznati možete u Savjetovalištu za prekomjernu tjelesnu težinu i debljinu međimurskog Zavoda za javno zdravstvo svaki četvrtak od 8 do 12 sati. Oni imaju aparat koji izgleda poput vage, ali nakon što stanete na njega, liječnica i medicinska sestra u tren oka dobivaju

Ljekovito bilje

ospina trava (Hypericum perforatum), u narodu poznata još i kao gospin cvijet, kantarion, krv svetog Ivana, bogorodičina trava, odavno je poznata zbog svog višestrukog učinka te se stoga koristi u liječenju velikog spektra bolesti.

Raste na suhim, travnatim padinama, uza šume, osobito na vapnenastom tlu. Cvate od lipnja do rujna, a najbolja je oko Ivanja (24. lipnja). U liječenju se upotrebljavaju prije svega cvjetovi bez zelenih cvjetnih čaški, ali i zeleni dio biljke bez korijena. Ulje gospine trave (kantarionovo) koristi se za vanjsko liječenje rana, ali i za unutarnju upotrebu. Upotrebljavamo ga protiv opeklina, oparina, razjedina od kiselina, oteklina, ogrebotina, dekubitusa, uraslih dlačica, uboda pčela, reume i gihta, kod masaže kralježnice (za istrošene pršljene i zglobove), iščašenja, podljeva i uganuća.

Ulje izvrsno zacjeljuje rane, ali obloge treba mijenjati više puta dnevno. antarionovo ulje možete kupiti u ljekarni, ali ga možete napraviti i sami u svojoj kućnoj radinosti te na taj način utjecati na njegovu kvalitetu odabirom koncentracije cvjetova.

Cvjetove stucamo, zalijemo maslinovim uljem i ostavimo stajati na suncu 15 do 30 dana. Ulje će postati svijetlocrveno i tada ga treba ocijediti u staklenke te isto tako istisnuti tekućinu iz cvjetova. Staklenku dobro zatvorimo, omotamo debelim papirom te čuvamo na tamnom i hladnom mjestu. lje se koristi i kod ginekoloških problema jer izvrsno zacjeljuje ranice na maternici, liječi upale te djeluje protiv grčeva kod mjesečnice. S upotrebom ulja gospine trave valja biti oprezan jer ono ima fotosenzibilan učinak, pa se nakon njegove primjene ne biste smjeli izlagati suncu. Čaj od listova i cvjetova uz dodatak troskota i stolisnika liječi krv, bubrege, pluća, mjehur, žuticu i živčane tegobe kao što su potištenost, nesanica, histerija. Taj čaj djeluje i na istjerivanje crijevnih nametnika – glista te ujedno pomaže i kod ostalih crijevnih tegoba i žuči (djeluje protiv kamenca). Alkoholna iscjedina (tinktura) koristi se u raskuživanju rana i masiranju drhtavih udova kod starijih ljudi. Iskoristite blagodati prirode i tijelo će vam biti zahvalno!

K

Dr. Payer-Pal, dr. Kutnjak Kiš i dipl. medicinska sestra Prekupec

detaljne podatke o sastavu vaše tjelesne mase: imate li, primjerice, na rukama i nogama masne naslage ili je riječ o mišićnoj masi.

- Korisnicima se mjeri i krvni tlak, analiziraju se prehrambene navike, navike kretanja te stil života i genetske sklonosti, a na temelju izmjerenih parametara procjenjuje se kardiovaskularni rizik. Potom slijedi kratka edukacija o poželjnim vrijednostima izmjerenih parametara te dogovor oko poduzimanja promjene životnog stila potrebnog za postizanje poželjne tjelesne težine i smanjenje ukupnog kardiovaskularnog rizika – pojašnjava dr. Renata Kutnjak Kiš.

Najavljuje da u jesen planiraju organizirati grupni rad. Pretile osobe sastajale bi se dva puta mjesečno uz definirani program koji bi

trajao 6 mjeseci do godinu dana. Inače, u Savjetovalištu od travnja radi mag. nutricionizma Jasna Čerić, a u planu je uključivanje psihologa i kineziologa.

U

Analiza sastava tjelesne mase

Zdravo tijelo Vaš prvi sat u psihoterapiji N

a prvom terapijskom satu terapeut prikuplja neke važne informacije o osobi koja je došla na psihoterapiju. Pregled obično počinje prikupljanjem osnovnih podataka o dosadašnjem tjelesnom i psihičkom zdravlju i postavlja čitav niz pitanja kako bi se stekao dojam o razlogu i motivima dolaska osobe u psihoterapiju. To psihoterapeutu pomaže bolje razumjeti situaciju u kojoj se nalazi osoba koja se odlučila liječiti psihološkim putem, ili si radom na sebi u psihoterapijskom

odnosu osigurati novi emocionalni rast i razvoj. Prvi je psihoterapijski susret isto tako prilika za osobu koja je došla u psihoterapiju da procijeni način na koji psihoterapeut radi i osobnost terapeuta te prema svom doživljaju terapeuta procijeni postoje li uopće osnovni uvjeti za zajednički rad u psihoterapiji. Nekad je za takvu procjenu potrebno i nekoliko psihoterapijskih susreta. Važno je dakle saznati koju psihoterapijsku tehniku psihoterapeut primjenjuje. Važno je isto tako informirati se o tome koja

je psihoterapijska tehnika najprihvatljivija za osobu koja dolazi u psihoterapiju. Treba dogovoriti osnovne ciljeve i što se psihoterapijom želi postići već tijekom prvog susreta. Slobodno pitajte psihoterapeuta i druga pitanja koja vas zanimaju, kao što je to primjerice očekivano vrijeme trajanja terapije, kako se često dolazi na psihoterapijske sastanke, koliko traje psihoterapijski sat, ili drugo. Ako se ne osjećate ugodno s terapeutom ili vam se čini da postoje nepodudarnosti koje vam onemogućuju da radite

na sebi uz tog određenog terapeuta, slobodno potražite onog koji će vam više odgovarati. Nekad je potrebno i nekoliko susreta prije no što vi ili vaš terapeut donesete o tome odluku.

Kad jednom psihoterapija počne, potreban je kontinuitet susreta i određena frekvencija dolazaka ovisno o ciljevima koje ste postavili i ovisno o psihoterapijskoj tehnici. U svakom slučaju, za sve koji žele rasti i razvijati se u psihološkom, emocionalnom i svakom drugom smislu, psihoterapija je pravi izbor.

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje

21. lipnja 2011., br. 370

SUSRET Marija Hrašćanec, predsjednica varaždinskog Mam

Rak dojke više nije tabu tema Udruga žena operiranih na dojku 13 godina rada obilježila je monografijom koja je Varaždincima predstavljena u petak u varaždinskom HNK Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Maligni melanom (1) K

oža je najveći čovjekov organ, pa iz toga proizlazi da se tumori kože ubrajaju u najčešće neoplazme i jedan je od najagresivnijih tumora uopće. Nastaje iz već postojećih pigmentiranih madeža ili na površini zdrave kože. Češće se pojavljuje kod ljudi svijetle puti, svijetle kose - često su prisutne pjegice te svjetlija boja očiju. Već smo pisali o vrstama sunčevog zračenja i UV zračenjima koji su najvažniji faktor u nastajanju melanoma. Uvidjelo se da su opekline od sunca u mladosti u vezi s nastankom melanoma kao i dugogodišnje izlaganje suncu na moru i planinama. U tamnoputih ovo je oboljenje rijetkost. U australskih Aboridžina, domorodaca tog kontinenta, ovo oboljenje je apsolutna iznimka. Nikako se ne smije zaboraviti obiteljski melanom – postoji genetska sklonost. Naravno, i dalje treba podvući kao glavni faktor rizika izlaganje UVA i UVB zračenjima, pad imuniteta je također bitan u pojavljivanju tog zloćudnog kožnog tumora. U prevenciji melanoma najvažniji je cilj njegovo rano otkrivanje, indiciran je pregled dermatoskopom te se u slučaju sumnjive tvorbe pribjegava kiruškom izrezivanju tumora i PHD – patološka analiza tumora pod mikroskopom.

de sve strahove i nedoumice s kojima se suočavaju kada obole od ove opake bolesti, pošasti žena. Što sve žena proživljava kada dobije dijagnozu “Imaš rak”, ona najbolje zna. Mariji Hrašćanec je sestra umrla od raka dojke, a i sama je imala rak. Upravo se navršila godina dana od posljednje operacije te je iza nje završen ciklus kemoterapija.

prošlogodišnje operacije, kemoterapija je bila nužna. Ona je za mene bila nešto novo.

- Monografija je prikaz naSvakodnevno sam imala potrešeg rada u proteklih 13 godina. bu zvati žene koje su prolazile Na 117 stranica sažeto je sve, kroz sve što i ja te ih pitati: od osnivanja udruge do svih “Je li to normalno? I tebi se projekata i akcija u koje smo to događalo?” Možete samo tijekom svih ovih godina bile zamisliti kako je onda ženama uključene – rekla je Marija Hrakoje se prvi put susretnu s šćanec, predsjednica varaždinovom bolesti. skog Mammae kluba – Udruge Vjerojatno je svakoj ženi žena operiranih na dojku uoči najteže uopće priznati da izdavanja monografije koja je ima rak?

Javnost u šoku u petak predstavljena u varažRak dojke nekad je bio tabu Prvi put kada sam bila na dinskom kazalištu. operaciji zbog raka dojke tema. Upravo je naša Udruga Ona već dugi niz godina po- nisam morala proći keprva u Hrvatskoj javmaže ženama da lakše prebro- moterapiju, no nakon no progovorila o i m toj temi. Bilo , je to 1999. smo te ku godine u azli r a z emisiji TV koje mo a m i , ordinaciuke od str a slušati ja. Pet n e e m v e o r članica v strah i e u druge, m e l d b o o h r p među njioljeli b o a žen ma i ja, javojke raka d no je reklo da smo imale rak dojke i svaka od nas je ispričala priču o svojim problemima. U to vrijeme javno spomenuti rak ili ne daj Bože dojku, bilo je nešto nezamislivo, a kamoli tek izreći “Ja imam rak dojke”. Sjećam se da su nam poslije te emisije mnoge žene prilazile i čudile se kako smo imale snage o tome otvoreno govoriti.

Jesu li danas žene ipak spremnije govoriti o problemima koje proživljavaju?

Dok su naše štandove s materijalima o raku dojke žene nekad zaobilazile u velikom luku i bježale od nas, danas nam same prilaze, traže inMarija Hrašćanec, predsjednica varaždinskog Mammae kluba

formacije i savjete te zovu u našu udrugu. Imam osjećaj da nas već jako dobro poznaju te su naše akcije prepoznate. To potvrđuje i susret onkologa, na kojem sam nedavno bila, gdje je jedan ugledni hrvatski onkolog iz zagrebačke klinike rekao kako je u Hrvatskoj najviše postignuto upravo u području borbe protiv raka dojke iz razloga što u zemlji djeluje jako puno udruga žena.

Mi imamo vremena Uz spoznaju da ima rak, je li ženi najveći strah mogućnost da će ostati bez dojke?

Danas više ne postoji taj strah. Žene imaju mogućnost napraviti rekonstrukciju dojke i s tim se upoznaju već u bolnici nakon operacije. Sigurno da nije lako prihvatiti činjenicu da ostaješ bez dojke, koja se smatra simbolom ženstvenosti, no s “novom” dojkom može se potpuno normalno živjeti.

Koja je uloga udruge u svemu tome?

Program rada naše udruge svih ovih godina sastojao se od rehabilitacije oboljelih žena i pružanja psihološke pomoći.

Još od 2001. godine članice naše udruge odlaze u posjete pacijenticama u bolnici, kako bi ženama olakšale situaciju u kojoj su se našle i pomogle im da prebrode psihičke krize.

Koliko je to važno operiranim ženama?

Jako. Premda sve one veliku pomoć i podršku imaju u sestri Verici Cvetko, svaka od njih želi ispričati svoju priču, izbaciti to što je muči van. Mi smo te koje, za razliku od struke, imamo vremena slušati.

Normalan život s...

Toalet-trening P

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

rivikavanje djeteta s teškoćama u razvoju na čistoću, dugotrajan je posao koji zahtijeva znatnu motivaciju i strpljenje roditelja. Često se susrećem s pitanjem roditelja koje zanima kada je najbolje vrijeme da se započne s toalet-treningom. ijete je spremno za toalet-trening kada su njegove pelene suhe najmanje 2 sata. To znači da je mjehur dovoljno velik da zadržava određenu količinu urina, a mišići su dovoljno razvijeni da otvaraju i zatvaraju otvor mjehura.

Većina djece je fizički spremna za to-

D

alet trening između 18 mjeseci i 3 godine, a ako se radi o djeci s teškoćama u razvoju, to može biti i kasnije. Najbitnije je da roditelj prepozna kada je njegovo dijete fizički i emocionalno spremno za početak. a uspješan toalet-trening bitno je da smo u mogućnosti prepoznati

Z

fizičke znakove kod djeteta da će uskoro obaviti nuždu (geste, izraz lica).

Najbolje je da uvijek koristite iste izraze za vršenje nužde (npr. idemo na tu-tu i sl.). Kada pretpostavite da će dijete vršiti nuždu, stavite ga na noćnu posudu ili WC školjku. Dijete ne treba sjediti na noćnoj posudi dulje od pet minuta. Bitno je da nagradimo i pohvalimo dijete (pljesak, zagrljaj, igračka) bez obzira na to je li ili nije izvršio nuždu. Vođenje dnevnika o tome u koje vrijeme dana dijete vrši veliku ili malu nuždu može vam pomoći da zna-

te kada ga je najbolje staviti na toalet.

To je najčešće poslije obroka, užine ili nakon uzimanja tekućine. Kada počinjete toalet-trening, budite sigurni da se u djetetovom životu u to vrijeme ne događaju još neke druge nove stvari koje mogu biti stresne za njega (rođenje novog djeteta, odlazak u novi vrtić, seoba u drugi stan). Budite sigurni da je jedina promjena u rutini djeteta u to vrijeme jedino toalet-trening. Korištenje sličica pokazalao se kao jako korisno za djecu s teškoćama u razvoju, posebice za djecu s autizmom.

Zdravlje 41

21. lipnja 2011., br. 370

mmae kluba povodom izlaska monografije PRIMARCI Koncesionari izabrali predstavnike

Doktori se sukobili, a onda ipak glasali Dr. Zrinka Huđek-Leskovar izabrana za predstavnicu u Upravnom vijeću Doma zdravlja

Brojni uzvanici na promociji prve monografije varaždinskog Mammae kluba

MAMMAE KLUB

U početku su bili dio Lige protiv raka Udruga žena operiranih na dojku osnovana je 1998. godine. Otkud uopće inicijativa za osnivanjem udruge?

Godine 1998. pokojni dr.

Marijan Mlinarić i dr. Zdravko Zgrebec inicirali su osnivanje udruge jer su smatrali da oni sami nisu dovoljni ženama koje su operirale dojku. Dali su zadatak sestri Verici Cvetko da nas sve okupi. Skupilo nas se 30-ak i počele smo se sastajati jednom mjesečno u dvorani za sastanke u Općoj bolnici Varaždin. Prva predsjednica udruge bila je Jagoda Lukman i u početku smo djelovali u okviru Županijske lige. Već na prvoj godišnjoj skupštini dogovorili smo se da ćemo osnovati samostalnu udrugu budući da je Liga organizacija struke koja objedinjuje sve karcinome, a mi smo se htjeli okrenuti rješavanju problema raka dojke. I tako smo 1999. godine osnovale Udrugu žena oboljelih od raka dojke, koja je prije nekoliko godina preimenovana u Mammae klub.

Od samih početaka u rad udruge uključena je i Verica Trupković.

Danas je udruga jedna od najaktivnijih. Koji su sve projekti i akcije u koje ste se uključivali u proteklih 13 godina?

Od 2000. godine, odnosno od samog početka sudjelujemo na “Danu narcisa” i “Danu ružičaste vrpce”. Aktivno smo bile uključene u nacionalnu akciju za kupnju mobilnog mamografa te smo u nekoliko navrata organizirale u Varaždinskoj županiji pregled mobilnim mamografom te akciju “Moja prva mamografija”. Dale smo svoj doprinos i kod donošenja Preventivnog nacionalnog programa, koji je uključivao skrining žena u cijeloj Hrvatskoj. Jako smo ponosne na projekt “Mama i ja”, preventivno-edukativni program za edukaciju srednjoškolka. Nakon prošle godine, kada smo bili u samo nekoliko škola, ove nas godine iz škola sami zovu i traže da dođemo. Ono što nas posebno veseli i što smo doživjele na predavanjima je velika ozbiljnost i zainteresiranost mladih djevojaka za problematiku i prevenciju raka dojke.

40

-ak aktivnih članica ima varaždinski Mammae klub – Udruga žena operiranih na dojku, koja je uz 13. godišnjicu rada dobila prvu monografiju

“

Članice varaždinske Udruge žena operiranih na dojku prve u Hrvatskoj su javno progovorile o toj bolesti 1999. U to vrijeme spomenuti dojku ili rak u javnosti bilo je nezamislivo.”

Marija Hrašćanec

Dvojba je bila treba li odluke donositi većinom glasova prisutnih ili svih koncesionara Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Liječnike medicine i stomatologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz Varaždinske županije, odnedavno koncesionare u javnozdravstvenoj službi, u Upravnom vijeću Doma zdravlja Varaždinske županije predstavljat će dr. Zrinka Huđek-Leskovar, specijalistica obiteljske medicine. Tako je većinom glasova na Skupštini koncesionara u srijedu odlučilo 60-ak od ukupno 162 koncesionara.

Županija - zakazala U Stručno vijeće Doma zdravlja izabrani su dr. Jasna Sotošek kao predstavnica doktora dentalne medicine, Đurđa Kancijan kao predstavnica za djelatnost kućne njege, dr. Bojana RičkoKovačić kao predstavnica pedi-

jatara, dr. Jasminka Grgurović kao predstavnica obiteljske medicine i Nada Vlah-Želimorski kao predstavnica medicinskobiokemijskih laboratorija.

Osim njih, u Stručno vijeće izabrana je i ginekologinja dr.

Martina Jerbić-Cecelja, ali ona odluke donesene u srijedu ne priznaje.

- Upitan je legitimitet ove skupštine, jer bismo odluke morali donositi većinom glasova svih koncesionara. S obzirom na to da su ukupno 162 koncesionara, a nas je ovdje manje od 60, nemamo ni kvorum i radi toga moram napustiti skupštinu – rekla je dr. Jerbić-Cecelja, koja je najavila da će prigovor poslati i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Ravnatelju Županijskog doma zdravlja Ivanu Crnkoviću, koji

!

Žene danas imaju mogućnost napraviti rekonstrukciju dojke i s tim se upoznaju već u bolnici nakon operacije Razmimoilaženja - obiteljski doktori te ginekolozi i zubari?

je sukladno zakonskoj obvezi sazvao skupštinu koncesionara, prigovorila je da pozive nisu do-

“

dr. Martina Jerbić-Cecelja: Skupština nije legitimna, uložit ću prigovor

bili svi koncesionari zbog čega je, ustvrdila je, također upitno je li sve u skladu s propisima.

- Trebalo bi vas ovdje biti 82, ali se nikada nećete uspjeti sastati u tolikom broju pa vam predlažem da danas izaberete svoje predstavnike – rekao je Crnković. Preostali koncesionari složili su se da je skupština legalna, jer za donošenje odluka nije potrebna većina svih koncesionara, nego “obična” većina glasova, dakle onih koji su se odazvali skupštini. Sukladno tome, izabrali su svoje predstavnike. Iako su se doktori okupili u Županijskoj palači, na skupštini se nije pojavio nitko iz Varaždinske županije, pa je dr. Đurđa Hren Obranić ustvrdila da su “opet zakazali”.

Život i socijalna skrb Primaju li neradnici socijalnu pomoć?

M

eđu mnogim ljudima danas vlada mišljenje da „socijalnu pomoć“ primaju uglavnom neradnici te da bi im umjesto „socijalne pomoći“ trebalo omogućiti da rade i privređuju, a ne da budu na teret društva u kojem žive.

Ljudi uglavnom brkaju razne naknade koje ljudi primaju iz različitih izvora te ne raspolažući točnim činjenicama sve trpaju u „koš socijale“. Pokušaću ukratko u ovom članku razjasniti na koji način netko može ostvariti pravo na pomoć za uzdržavanje. Korisnik pomoći za uzdržavanje može biti samo osoba nesposobna za rad i privređi-

vanje ili osoba koja je prijavljena na Zavodu za zapošljavanje, a nije odbila zaposlenje ili prekvalifikaciju. Osim ovih osnovnih uvjeta, uvjet je da nema drugih članova obitelji, obveznika uzdržavanja koji bi ga mogli uzdržavati, nema pokretne i nepokretne imovine, koja prelazi vrijednost određenu Zakonom o socijalnoj skrbi, i nije sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Novim zakonom postroženi su uvjeti dobivanja pomoći za uzdržavanje te je propisana revizija korisnika pomoći za uzdržavanje svaka tri mjeseca. Korisnici koji su radno

sposobni moraju prihvatiti posao koji im se ponudi ili humanitarni rad, jer ukoliko ga odbiju, nemaju više prava na pomoć. Sa svakim radno sposobnim korisnikom izrađuje se plan promjene koji sadrži mjere i planove njegovog zapošljavanja te aktivnosti koje mora poduzeti da bi što prije došao do tog cilja. Sve je to lijepo zamišljeno, no činjenica je da u današnje vrijeme kada imamo tako mnogo zaposlenih nije lako ostvariti navedeni cilj te su mnogi ljudi nažalost bez svoje krivnje i dalje korisnici pomoći za uzdržavanje. Osim navedenih uvjeta, socijalni radnik

prije priznavanja pomoći prikupi sve informacije dostupne od banaka, porezne ispostave te izvrši uvid u samom domaćinstvu kako bi dobio realnu sliku materijalnih prilika podnosioca zahtjeva za pomoć za uzdržavanje. Visina pomoći za uzdržavanje za samca iznosi 600,00 kuna, a ovisno o broju članova domaćinstva povećava se, no sigurno je da ljudi od toga nemaju dovoljno sredstava za život te im se kroz razne druge vidove pomoći (pomoć u prehrani, jednokratna novčana pomoć, pučke kuhinje, Caritas) mora pomoći kako bi preživjeli iz mjeseca u mjesec.

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet FRIZERI Varaždinci u Velikoj Gorici

21. lipnja 2011., br. 370

MODNI VREMEPLOV Poveznice nekadašnje i današnje mode

U Milano odlazi četvero frizera!

Deset varaždinskih frizera sudjelovalo je na XI. državnom prvenstvu frizera, koje je u nedjelju 19. lipnja u organizaciji Saveza hrvatskih frizera održano u Velikoj Gorici.

Najuspješniji od njih bio je mladi Josip Križnjak iz Petrijanca, koji se natjecao u tri kategorije i osvojio prvo mjesto u kategoriji muški senior – full fashion (model Denis Žnidarić), drugo mjesto u vjenčanoj kategoriji (model Ljubi Giba) i treće mjesto u kategoriji fantazija (model Katarina Kefelja).

Svojim plasmanom u Velikoj Gorici Josip je ostvario svoj cilj: odlazak na svjetsko natjecanje frizera u Milano!

- Uspio sam, idem u Milano! - rekao je Josip samo dan nakon natjecanja u Velikoj Gorici.

- Mogu reći da je u sve tri kategorije konkurencija je bila jaka. Sve su to frizeri profesionalci koji su sudjelovali i na svjetskom prvenstvu u Parizu – rekao je Josip koji je ovakav rasplet događaja i očekivao, no, kako ističe, nikad se ne zna

što će na samom natjecanju poći po krivom.

Uz Josipa, veliki uspjeh u Velikoj Gorici ostvarile su Sandra Posavec, koja je bila druga u kategoriji muški senior - full fashion (model Nikola Stolnik), Ivana Škoranec osvojila je drugo mjesto u kategoriji ženski junior – vjenčana frizura na lutki, a Mateja Margetić, kojoj je mentorica bila Zdenka Mavriček, također je osvojila drugo mjesto, ali u kategoriji ženski junior – ženska frizura na lutki.

U Velikoj Gorici još su se natjecale Ana Paska, Metka Premužić, Kristina Butek, Marija Čurila, Slavica Hranić (mentorica Melina Martinez) i Nikolina Hajsok.

Svi oni u Veliku Goricu putovali su u organizaciji Udruženja obrtnika Varaždin, koje je i platilo kotizacije za sve natjecatelje.

- Svi zahvaljujemo Štefaniji Lazar, predsjednici Ceha obrtnika Varaždinske županije, na nesebičnom zalaganju oko priprema i organizaciji puta – poručuju natjecatelji.

Nakurnjaci sastavni dio mode 15. i 16. stoljeća, danas ih nose dečki iz Let3

I papa nosi Pradu!

U ranom srednjem vijeku žene istočno od Rima hlače pretvaraju u dimije, a Normani i Germani počinju nositi šiljastije cipele, koje je Crkva prozvala đavoljim rogovima Piše: NELA KLIČEK HTTPS://TWITTER.COM/NELAKLICEK

Špic–papci, dimije i patchwork primjeri su stalnog recikliranja mode i trendova te ih danas nosimo ne znajući da su baš oni bili zadnji, odnosno prvi krik mode u srednjem vijeku.

Đavolji rogovi Godine 1054. dolazi do rascjepa istočne i zapadne Crkve. To je odredilo razvoj Europe koja je podijeljena na katoličku i pravoslavnu. Čovjek u srednjem vijeku postepeno gubi osobnu slobodu jer jača utjecaj Crkve koja mu nameće suzdržljivost i

Ekipa iz Varaždinske županije koja je bila u Velikoj Gorici

Bizantska odjeća: sjaj i raskoš

!

nakurnjaci su prisutni u 15. i 16. stoljeću, a danas na koncertima Let3

odricanje. Suprotno tome, u renesansi dolazi do težnje za oslobođenjem čovjeka i to se odražava na odjeći.

Rani srednji vijek: Bez

o bz ir a na o d i jeljenost, jedna stvar je bila zajednička, a to je dalmatika koju i danas sam papa nosi kao misno ruho. Modno gledano, Crkva je odavno izašla iz srednjeg vijeka te osim dalmatike papa nosi - Pradu. Žene s područja Bizanta nose nešto slično kaftanima, dok žene istočno od Rima pretvaraju svoje suknje u hlače - dimije, koje su zadnjih par godina ljetni “must have”.

Odjeća Germana i Normana bila je - uniseks! Muškarci poput žena nose duge haljine i njeguju duge kose.

No uniseks trend nije dugo zavladao, pa muškarci odijevaju kratke strukirane kaputiće. Nose se cipele koje se s vremenom sve više šilje i

izazivaju negodovanje Crkve koja ih naziva đavoljim rogovima. Nekad đavolji rogovi, danas “špic-papci”.

Doba gotike i renesansa: Način odijevanja današnjih goth-metalaca daleko je drugačiji od onog u 14. st. jer u ranoj gotici veliku ulogu igra raznovrsnost boja. Žene nose po nekoliko suknji različ it ih boja, a i s ama suknja je “patchwork”, tj. sastavljena od raznobojnih tkanina. Žene su nosile po dvije suknje različitih ali skladnih boja. U kasnoj fazi gotike muškarci mijenjaju svoj način odijevanja: nose uske hlače i kratke košuljice. S pojavom kratkog odijela te produljivanjem pripijenih nogavica, raspor između ispunjava se komadom tkanine te dolazi do pojave nakurnjaka koji su prisutni u 15. i 16. stoljeću, a danas na koncertima Let3. Dok na burgundskom dvoru gotska moda doseže vrhunac, u Italiji se javlja renesansa. U 15. st. u Italiji

Prvi špic-papci

Uobičajene cipele iz sr. vijeka

Moderni špic-papci

se nose kratki, strukirani kaputi, duge čarape te se prvi put pojavljuju - gumbi.

Frizerski salon Crna boja - kraljica svih boja C

Kristina Butek majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750

rnu boju kose je daleko najlakše postići jer vrlo efektno pokriva sve tipove kose bez obzira bila ona s refleksom ljubičastog tona ili pak indigo plavog tona. elite li se obojati u crno, budite oprezni jer crna boja kose ne pristaje dobro svima. Dobro pristaje tamnoputim osobama ili onima koje imaju maslinastu kožu. Ne pristaje

Ž

dobro osobama svjetlije puti, a definitivno nije za starije osobe. animljivo je da crna boja kose do punog izražaja dolazi kod visokih osoba, a može istaknuti i boju očiju. rna boja kose odlična je za postizanje “gotičkog looka”. Odlično pristaje uz ravnu kosu s dodatkom umjetnog sjaja za kosu.

Z

C

Ženski svijet 43

21. lipnja 2011., br. 370

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Kostadinka Velkovska, umjetnica

Dermatolog

Bez povjerenja nema dobre veze ni seksa!

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Infekcija virusom herpes simpleksa

Kosta, kako je svi od milja zovu, za sebe kaže da je optimistična, ljubomoru mrzi iz dna duše i tvrdi da zna bolje proanalizirati tekst nego – kuhati NACIONAL.HR

Piše: GORDANA IGREC

“Moja priča” naziv je trećeg CD-a dramske umjetnice Kostadinke Velkovske, koji je promoviran 13. lipnja u Zagrebu. Do sada je Kosta, kako je svi odmilja zovu, snimila album “Šansone” i album makedonskih pjesama u modernoj obradi “Zašto mi se srdiš libe”. Pjesme za ovaj najnoviji album skladao je Toni Eterović, a za neke od njih stihove je pisao legendarni radio voditelj Vojo Šiljak.

Prava svetica Velkovska je rođena u Skoplju, a prije 44 godine došla je u “beli Zagreb grad” na studij i u njemu ostala. Tu je postigla zavidnu glumačku i pjevačku karijeru.

Prve glumačke početke pamti iz Dubrovnika, a potom se 1974. godine priključuje glumačkoj družini u kazališu “Kerempuh” gdje je ostala angažirana do danas. Uz glumu, glazba joj je jednako važna ljubav. Bila je dugo godina urednica i voditeljica emisije “Šansona, šansona” na Drugom programu hrvatskog radija, a redovito sudjeluje na festivalima šansone na kojima je dobila brojne nagrade publike i žirija. Kostadinka je učila od svoje šeste godine svirati Čelična Lady: vrlo sam stabilna, temperamentna i odana prijateljica violinu, a uz dramsku umjetnost studirala je i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Svaka prava žena nikad nije sam ako ima vjere.

Oni mlađi pamte je iz najnoVaš moto u životu? ne smije... vije domaće TV novele “Sve će Čovjek treba biti dobar Biti opaka, osvetoljubibiti dobro”, dok će se oni nešto va, zločesta. Ono što svi i pokušati u sebi pronaći stariji Kostadinke prisjetiti iz trebamo znati: prihvaćati dobro i činiti dobro. Ako “Bombaškog procesa”, serije ljude sa svim njihovim ne možeš nešto dobro koja se emitirala 70-ih godina manama i vrlinama, a po- za drugog učiniti, barem prošlog stoljeća, u kojoj je Kosta gotovo prihvaćati životne pokušaj. igrala Evu Koprivnjak na tečnoj Iz takta me može izpromjene. I ne bojati se kajkavštini, iako je rođena Masamoće, jer čovjek nikad baciti... kedonka. Za ulogu u predstavi “Svoga tela gospodar” dobila je nagradu “Zlatni smijeh”, a do- imam. Tako da sam, Bože mi Želim - trajati bitnica je i većeg broja nagrada prosti, prava svetica. Što je za vas uspjeh u žiza svoj umjetnički rad. Kosta je Kako biste se opisali u tri votu? već niz godina i humanitarno riječi?

Ostati i dalje optimistična, aktivna, a za “Male ženske Moja mama mi je uvijek vedra, zdrava. Ljubav prema razgovore” otvorila govorila da imam jako prijateljima i obitelji. Uz sve žije svoj temperadobru narav. Ja votne i društvene nedaće ostati kad mentni ženski sam optimistič- čvrsta i neodoljiva... o k t svijet. na osoba bez Što je za vas majčinstvo? e ne m Jutro zaobzira na to Majčinstvo je meni nešto oko e v o z počinjete što me život najljepše. Biti majka, to znači na že: a k i i t sa... b aš i nij e bezuvjetno voljeti zauvijek. sa devet osti, ako Dižem se mazio. Ali Jedino je majčina ljubav bez r p o , , j jako rano, znam se dr- ograničenja, a sve druge ljubavi “Jo dio” u b o r oko š es t, žati na vodi. mogu trajati i ne moraju. p e t sam sam Za mene kažu Jeste li ljubomorni? pola sedam a n e đ i po tome da sam čelična Ne i ne znam to biti! Mrzim uvrije sam antiglumilady, vrlo stabil- ljubomoru iz dna duše. Ljuboca! Kad me netko na, temperamen- mora je samo znak straha, komnazove oko devet sati tna, odana prijateljica. pleksa i frustracije. Ja uživam u i kaže: “Joj, oprosti ako sam te Poznato je da volim raditi. Zato tuđim radostima i uspjesima. probudio”, uvrijeđena sam. No i danas puno radim.

Takvi su bili i moji roditelji. prvo pogledam e-mailove, onda Vaš uzor u životu? Što je najvažnije u vezi? televiziju da vidim da li se ne daj Al Pacino. On je meni genije.

Povjerenje, poštovanje, saBože promijenilo što u državi. Njegova gluma je uvjerljiva, mopoštovanje kao uvjet poKavu, niti alkoholna pića, kao vrlo studiozna i fascinantna, štovanja, veliko razumijevanje, niti sokove, ne pijem, ali zato pa ne znaš glumi li ili je to on tolerancija i prihvaćanje. Ne pušim. To je jedini porok koji privatno. odmah na prvu: nije čarape

I

nfekcija virusom herpes simpleksa najčešća je virusna infekcija koja može zahvatiti sve ljude, bez obzira na dob. Riječ je o dvije vrste virusa herpes simpleksa (tipu 1 i 2), koji kod ljudi izazivaju promjene na koži, sluznicama, pa i živčanom sustavu. Gotovo sva djeca rane školske dobi (njih 95 %) susretnu se s virusom, no o njihovom imunitetu ovisi hoće li se razviti i simptomi bolesti ili ne. Utvrđeno je da ta dva tipa virusa imaju određene biološke raznolikosti, a razlikuju se i u načinu ulaska u organizam. Naime, virus herpes simpleks tip 1 najčešće u organizam ulazi na području usana - direktnim dodirom, slinom ili oralnim sekretima. Stoga su i promjene smještene na tom području: kutovi ili rubovi usana, nos, rjeđe obrazi i sl. a razliku od njega, virus herpes simpleks tip 2 uzrokuje promjene na području vanjskog spolovila, a u organizam ulazi spolnim kontaktom ili pak tijekom porođaja prelazi s majke na dijete. Kao što je rečeno, bolesne promjene vezane uz infekciju virusima najčešće izbijaju na koži, sluznicama ili prijelazu kože na sluznicu. Na zahvaćenom dijelu najprije se osjeća peckanje, svrbež ili bol. Ubrzo, nakon pet do šest dana, na koži se pojavljuju sitni mjehurići vrlo tankih stijenki, veličine zrna prosa. Za nekoliko dana se zagnoje, a iza njih ostaju kraste. Kraste nakon desetak dana otpadaju bez ožiljaka, no kraće vrijeme na oboljelom području zaostaje blago crvenilo. d recidivantnog tj. ponavljajućeg oblika herpes simpleks infekcije boluje oko 2 % ljudi. Kod njih se nakon pada imuniteta ili izloženosti provocirajućim čimbenicima (menstruaciji, suncu ili drugim oblicima zračenja, stresu...) virus “probudi” i uzrokuje navedene simptome, najčešće na prijelazu kože i sluznice. običajena terapija herpes simpleks infekcija uključuje primjenu tzv. virustatika - lijekova koji zaustavljaju razmnožavanje virusa, a time i daljnje napredovanje bolesti. U većini slučajeva dovoljna je lokalna terapija, a rjeđe je potrebna i primjena lijekova u obliku tableta ili injekcija.

Z

O

Prave žene ne smiju biti opake i zločeste Vrlo sam kontrolirana osoba. Ne dam se baš. To ne znači da ne planem.

Naravno, nepravda me zaboli. Def initivno mi smeta ova neimaština u državi. Nisam zamišljala da ću u ovim godinama razmišljati kako platiti režije... stavio na mjesto i odmah: udri ga, ne! Čak je seks veliko povjerenje. Ne može se ići u krevet s nekim ako nemaš u njega povjerenja.

Volite li kuhati?

Znam kuhati i dobro kuham, ali ne volim. To je možda zbog posla. Kao da imaš na sebi taksimetar. Znam proanalizirati tekst sigurno bolje nego kuhati.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Imam ga jako malo. Najljepše mi je kad se igram sa svojim unucima, Franom i Dorom. Oni su moj motor za dalje i iskreno uživam u ulozi bake. Osim toga, volim čitati, a glazba je pak stalno prisutna.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Prva: da moj sin i moji unuci budu zdravi, sretni i da im se kroz život ostvare snovi. Za sebe zdravlja, sreće i da mi se neki putevi otvaraju, a treća: da trajem. Jer, najteže je trajati.

U

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Pravilno držanje

21. lipnja 2011., br. 370

KUĆNA RADINOST Napitke ukrasite malim suncobranima

Egzotični smoothie Vruće ljetne dane rashladite voćnim sokovima koje ste sami pripremili

IZRADA PO KORACIMA:

A

lexander tehnika je terapija koju je krajem 19. stoljeća osmislio glumac Frederick Mathias Alexander. S vremenom je razvio “uzorke nepravilnog korištenja ramena i udova”, što je izazavalo napetost i ograničavalo njegove vokalne sposobnosti. Svoje je držanje poboljšao ravnajući se prema držanju malog djeteta. Tehnika Alexander se u trudnoći primjenjuje da ublaži bol prouzročenu nepravilnim držanjem. Korisna je ako se želite dobro opustiti i naučiti kako u svakom trenutku kontrolirati svoje tijelo uz pravilan, otvoren ritam disanja i dobar osjećaj za ravnotežu. nogi ljudi koji prakticijraju Alexander tehniku govore o iskustvu općeg osjećaja lakoće tijela, čak opisuju osjećaj “hodanja po zraku”. aše dobro fizičko stanje utječe i na psihičko i emocionalno. Ljudi često kažu da se osjećaju mirnije i sretnije nakon nekoliko lekcija ove tehnike. Posebno je učinkovita kod zakočenosti zdjeličnog i prsnog pojasa. Ova tehnika ima jako dobar učinak kod ublažavanja stresnih stanja, a moguće je poboljšati i probavu. Bitno je osjetiti da je tijelo slobodno i nesputano, jer će se osjećaj prenositi i na dijete. Vaše se tijelo treba otvarati prema trudnoći i dopustiti joj nesmetani razvoj. Da biste stekli osjećaj samokontrole i slobode tijela dovoljno je upoznati osnovne elemente ove tehnike. Učitelj tehnike Alexander najprije promatra vaše držanje, pa ga ispravlja kako bi vas doveo u optimalan položaj. ritom vam daje upute. Poučava vas najrazličitijim pokretima, uključujući stajanje, sjedenje, ležanje, hodanje i podizanje. Tečajevi obuhvaćaju petnaest do trideset predavanja u trajanju od 30 do 45 minuta. Primjena ove tehnike može ublažiti bolove u leđima i probleme s vratom.

Naučenu tehniku možete primjenjivati na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

1

Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ www.e-sidora.blogspot.com

Ljeto je pravo vrijeme za voćne delicije i šteta je ne iskoristiti sve one plodove koji sada dozrijevaju. Najbolje je konzumirati ga svježe i tek ubrano (naravno, dobro oprano), a jednako dobar učinak na organizam imaju i prirodni voćni sokovi - svježe iscijeđeni, odnosno voće izmiksano u gustu tekućinu. Mi smo se odlučili za jedan osvježavajuć smoothie.

sjemenki lana i velika žlica meda. Možete ubaciti i kockicu leda. Sve sastojke zatim izmiksajte (bilo štapnim mikserom ili u blenderu) te ulijte u čaše. Dobit ćete na kraju oko pola litre napitka, taman za dvije osobe. Napitak popijte dok je svjež. Vidjet ćete da je

!

za pun doživljaj, napravite i male suncobrane od papira

Tropskii miks Smoothie je napitak od izmiksanog voća (ali i povrća), često uz dodatak meda.

Ustvari, sličan je frapeu kojem je glavni sastojak kravlje mlijeko, dok smoothie pretendira biti zdraviji, pa se kravlje mlijeko izbjegava.

Mi smo u naš smoothie dodali decilitar sojinog mlijeka. Osim njega, za ovaj egzotični ljetni napitak za dvije osobe bit će vam potreban jedan kiv i, dv ije banane, sok jednog limuna, sok pola naranče, žličica

M

Izmiksajte jedan kivi, 2 banane i dodatke

N

2

lagan i osvježavajuć, a ujedno zasitan, pa može biti i zamjena za jedan obrok kada niste baš gladni, a ni ne da vam se kuhati. Za pun doživljaj, napravite i male suncobrane kojima ćete ukrasiti čaše.

Od šarenih papira izrežite krugove promjera oko 5 cm i zarežite ih do pola škarama te zalijepite dvije razrezane strane tvoreći stožac. S donje strane štapićem za ražnjiće napravite rupicu i dobili ste suncobran.

POTREBNI SASTOJCI 2 banane 1 kivi sok jednog limuna sok pola naranče

1 dcl sojinog mlijeka žličica lanenih sjemenki žlica meda (+ kockica leda)

Od papira izrežite krugove i zarežite do sredine

3

P

4

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Napravite stožac, zalijepite te probušite štapićem

Ulijte smoothie u čaše i ukrasite suncobranima

Kozmetički savjeti Masaža za mršavljenje i učvršćivanje O

Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

va tehnika masaže tijela stvorena je da bi silueti tijela vratila skladne obline, uz istovremeno poštovanje prirodne fiziologije tijela, kao i potreba i očekivanja svake kljentice. Ova ekskluzivna tehnika masaže za mršavljenje i učvršćivanje inspirirana je kretnjama naših predaka.

Tijekom godina su u stepama centralne Azije ove kretnje dokazivale da su naše ruke, vođene mudrošću naših predaka, najdragocjenije i najefikasnije oruđe koje imamo. ostoje dvije glavne škole masaže: kineska škola, koja djeluje na meridijane i energiju tijela, te ruska škola,

P

koja ima zadatak razvoja manualnih tehnika za tretmane, a njihova istraživanja su odredila posebne pokrete i učinke. ehnika masaže za mršavljenje i učvršćivanje temelji se na principima ruske škole i ima vidljive rezultate već nakon prvog tretmana. Svaki pokret u masaži posebno je

T

izabran radi dokazanog djelovanja na lipolizu, regeneraciju kolagena i elastina, tonus kože i intenzivnu relaksaciju. Za svaku grupu pokreta postoji ritam, dubina i intenzitet, a svi su oni neophodni za učinkovito mršavljenje i učvršćivanje te garantiraju vrlo ugodno i opuštajuće iskustvo.

Ženski svijet 45

21. lipnja 2011., br. 370

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Čudna igra O

Jednako kao što žene teško priznaju broj muškaraca s kojima su spavale, teško će reći da im je seks bio - loš

PROVJERILI SMO Zašto žene lažu o broju muškaraca s kojima su spavale?

Seks s XX muškaraca Muški ego teško “probavlja” činjenicu da je njihova draga spavala s više muškaraca nego što je on u svojoj povijesti “obradio” žena Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Zna li odabranik vašeg srca s koliko ste muškaraca spavale prije njega? Sigurno zna točan broj? Jer broj muškaraca u krevetu jedna je od stvari oko kojih će žena najčešće – lagati.

Nije dobro Razloga tome je nekoliko, a jedan od njih je – muški ego. Naime, bez obzira na to što danas ima sve manje tabu tema i što su muškarci i žene slobodni i otvoreni po pitanju seksa, nijednom muškarcu neće biti draga spoznaja da je njegova partnerica spavala s više muškaraca nego što se može nabrojati na prste jedne ruke.

Je li ti stvarno važan broj?

Ili, još gore, “probaviti” da je njegova draga spavala s više muškaraca nego što je on Neke žene savjetuju kako seksa, a opet to je brojka obradio žena u svom kreveje na pitanje “S koliko koju mogu koliko-toliko tu! Isti je slučaj i s pitanjem si muškaraca bila prije “probaviti”. Dakle, spavali kakav im je bio seks. I da je mene?” najbolje odgovo- ste s tri muškarca i ne zabio najgori mogući, većina riti “S tri”. Zašto? Broj tri boravite: seks s njima nije žena neće partneru priznati vašem će partneru sugeri- bio baš nešto i nitko od njih kakvo je pravo stanje stvari, rati da niste potpuni “tu- nije imao pojma o ženskim pogotovo ako joj je stalo do dum” u krevetu po pitanju potrebama i željama. njega ili se radi o počecima veze. Stručnjaci tvrde da ćete od žena puno lakše dobiti pohvalu na račun seksa, mogućih konflikata, ali i uvijek se vjeruje da su žene nego kritiku. zbog stava društva. Bez ob- te koje bi trebale biti čedne i - Ženama je jednostavno zira na to koliko mi voljeli čuvati se za jednoga, a pravi teško reći da je seks naglašavati da nema grani- frajeri oni koji imaju velik bio loš - tvrde. ca po pitanju seksual- libido te su obrlatili velik No zašto nog ponašanja, još broj žena. i rc su to stvamuška na že r i o kojiće od dobiti ma žene k a l še čun lažu? Zar puno a ne bi lu na r a o pohv bilo jedg e n nostavniseksa, u je jasno i kritik glasno reći: “Gle, mali, t i to ne radiš dobro”, nego lagati da je bilo super?

Stručnjaci tumače kako se na laganje o broju partnera s kojima su spavale i seksualnog užitka žene najvjerojatnije odlučuju zbog osjećaja nesigurnosti, izbjegavanja S brojem se ne bi trebalo opterećivati

Žene predlažu: 3 je optimalno

Aromaterapija Kvaliteta baznih ulja K Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

valiteta baznih ulja ovisi o mnogim čimbenicima. Osim o ispravnosti procesa ekstrakcije, kvaliteta ovisi o kvaliteti sirovine od koje se ulje proizvodi, vremenu žetve, skladištenju, transportu i dr. Kvalitetno, svježe i potpuno nerafinirano bazno ulje nije lako naći. Stabilnost baznih ulja ovisi o vrsti i omjeru esencijalnih masnih kiselina u njihovom sastavu. Tako su stabilnija ulja bogata masnim kiselinama, a nestabilnija ona s različitim sadržajem nezasićenih masnih kiselina. Ulja treba čuvati na hladnom i

tamnome mjestu. azna ulja, ovisno o svojem sastavu, imaju različita korisna djelovanja. Za izradu uspješne aromaterapeutske mješavine treba jednako paziti na pravilan odabir baznih i eteričnih ulja. Eterična ulja se potpuno otapaju u baznim uljima, pa njihovo prodiranje u kožu naročito ovisi o karakteristikama ulja koje koristimo kao nositelj. Bazna ulja također usporavaju hlapljenje eteričnih ulja, pa se ona duže zadržavaju na koži i na taj način imaju veću mogućnost apsorbiranja u kožu.

B

pet je u pravu onaj moj frend koji tvrdi da muškarac i žena ne mogu biti prijatelji! Njemu je, općenito uzevši, ta filozofija prijateljstva diskutabilna. Jer, kako god okreneš, veli, krv nije voda i kad-tad tu se uvijek nekaj iskemija. Ako ne proradi kemija, onda se prepriječi nešto drugo, treće ili četvrto. Često neki glupi, bezvezni razlog, zbog kojeg se i najčvršća prijateljstva ruše kao kuća od karata. eki dan sam s partnerom i još jednim parom bila na plesnjaku. Svirao je odličan bend i svi su, kao i mi, bili raspoloženi za ples. Ja sam se sjećala ko da sam u sedmom nebu! Ples mi je i inače slaba točka, a kad sam u njegovim rukama onda sam doslovce u transu! A onda je počeo ples u kojem dame biraju. Kako smo se dobro isplesali, dogovorili smo se da ćemo se odmoriti i “preskočiti” ovu rundu kako bi se malo sklafrali. U tom trenutku primijetila sam kako s druge strane sale k našem stolu žuri moja prijateljica. Kad se dovoljno približila shvatila sam da ide po – mog partnera.

Iako su naši frajeri rekli da neće plesati jer smo se tako dogovorili, ja sam predložila svome partneru nek je ne odbije kako joj ne bi bilo neugodno. , naravno, ta je prijateljica mog partnera zamolila za ples. Kaj je bilo po bontonu. Jer su – dame birale. Moje društvo za stolom i ja nastavili smo razgovor kao da se ništa nije dogodilo, što je na određeni način i točno, jer ništa se posebno i nije dogodilo! Osim osjećaja gorčine koji još uvijek ne mogu razjasniti. egdje duboko u meni, ipak tražim odgovore na pitanja tko je tu postupio fer i tko se ponašao stvarno u skladu s bontonom, ali i koja je bila igra moje prijateljice kad nije odabrala svog partnera za ples nego mojeg? Nije li to možda bila igra udvoje?

Tko zna? Ali da je nekaj bilo, bilo je. a runda plesa je završila, moj partner je prijateljicu otpratio do njenog stola. Kad se vratio, započeo je novi ples i naši su nas partneri izveli na plesni podij. Sve je bilo kao i prije. Samo, ja se nisam osjećala kao prije... Ta filozofija prijateljstva, stvarno je čudna stvar.

N

I

N T

46 Oglasi

21. lipnja 2011., br. 370

GLAZBENA ŠKOLA U Kapucinski VARAŽDINU trg 8, Varaždin web: www.glazbenaskolauvarazdinu.hr e-mail: glazbena-skola@vz.t-com.hr telefon: 042 / 213-123 telefaks: 042 / 213-715 U početnički solfeggio, dječji zbor predškolskog uzrasta, malu školu blok-flaute, malu školu violine i prvi razred Osnovne Glazbene škole u Varaždinu za školsku godinu 2011./2012. učenici će se upisivati u sljedećim rokovima:

Ljetni upisni rok: Ʉ ġĤÿĉÑđĒÑ ÑıáÿÝÿĉÑ Ɂ ɵɼȩ ÿ ɶɳȩ ČÿġĒĉÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɵ ĨÑĮÿ ÿ ėá ɴɹ áė ɴɼ ĨÑĮÿ Ʉ ėÜĉÑĺÑ ĤåŀıČĮÑĮÑ ȿ ɴȩ ĨĤġĒĉÑ ɵɳɴɴȩ áė ɼ ĨÑĮÿ Ʉ ıġÿĨ ȿ ɴȩ ĨĤġĒĉÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɹ ĨÑĮÿ

Jesenski upisni rok: Ʉ ėÜĉÑĺÑ ĒåġėġıĒĉåĒÿþ ıġÿĨĒÿþ đĉåĨĮÑ ȿ áė ɵɵȩ ɳɻȩ ɵɳɴɴȩ Ʉ ġĤÿĉÑđĒÑ ÑıáÿÝÿĉÑ Ɂ ɵɼȩ ĊėČėĺėŀÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɵ ĨÑĮÿ ÿ ėá ɴɹ áė ɴɼ ĨÑĮÿ Ʉ ėÜĉÑĺÑ ĤåŀıČĮÑĮÑ ȿ ɶɳȩ ĊėČėĺėŀÑ ɵɳɴɴȩ áė ɼ ĨÑĮÿ Ʉ ıġÿĨ ȿ ɶɳȩ ĊėČėĺėŀÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɹ ĨÑĮÿ Nĺå ėĨĮÑČå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå đėûı Ĩå áėÜÿĮÿ ĒÑ ĮåČåîėĒ ɳɷɵȹ ɵɴɶȿɴɵɶ ėá ɻ áė ɴɶ ĨÑĮÿ ÿČÿ ĒÑ www.glazbenaskolauvarazdinu.hr

42000 Varaždin, Kapucinski trg 8 tel. 042/213123 fax. 042/213715 www.glazbenaskolauvarazdinu.hr raspisuje

NATJEČAJ za upis učenika u predškolske programe i osnovnu glazbenu školu za šk.god. 2011./2012. a) U predškolske programe (djeca stara od 4 do 7 godina) upisuje se ukupno 80 učenika, i to: - u početnički solfeggio upisuje se 30 učenika.

- u dječji zbor predškolskog uzrasta upisuje se 30 učenika.

- u malu školu blok-flaute upisuje se 10 učenika.

- u malu školu violine upisuje se 10 učenika.

Visina godišnje participacije roditelja za polaznike predškolĨĊÿþ ġĤėûĤÑđÑ Ɂ GėàåĮĒÿàĊÿ ĨėČîåûûÿė ÿ ĉåàĉÿ ŀÜėĤ ġĤåáĪĊėČskog uzrasta iznosi 700,00 kuna.

Visina godišnje participacije roditelja za polaznike male glazÜåĒå ĪĊėČå Ɂ ġĤåáĪĊėČĨĊÿ ġĤėûĤÑđ Ɂ 7ÑČÑ ĪĊėČÑ ÜČėĊȿîČÑıĮå ÿ 7ÑČÑ ĪĊėČÑ ĺÿėČÿĒå ÿŀĒėĨÿ ɴȩɳɳɳȦɳɳ ĊıĒÑȩ b) U I. razred osnovne glazbene škole upisuje se 50 učenika, od toga na instrument:

Visina godišnje participacije roditelja za učenike osnovne ûČÑŀÜåĒå ĪĊėČå ÿŀĒėĨÿ ɶȩɳɳɳȦɳɳ ĊıĒÑȩ Ýɉ V 'ȩ ĤÑŀĤåá ėĨĒėĺĒå ûČÑŀÜåĒå ĪĊėČå ȿ GėáĤıàĒÿ ėáĉåČ ı 2åġėglavi upisuje se 20 učenika, od toga na instrument:

MARLEX D.O.O. KUĆANSKA BB 42000 VARAŽDIN www.marlex.hr Tvrtka Marlex d.o.o. tvornica PVC i ALU stolarije posluje od 2003. godine te je jedna od najuspješnijih u proizvodnji PVC i ALU stolarije.Zahvaljujući permanentnom ulaganju u razvoj tehnologije tvrtka bilježi vrlo snažan razvoj, širi se proizvodnja te zbog povećanog obima posla imamo potrebe za novim djelatnicima na određeno vrijeme i to za radno mjesto:

Ʉ ájelatnik u proizvodnji PVC i ALU stolarije – više izvršitelja

Ʉ djelatnik na montaži PVC i ALU stolarije – više izvršitelja

Ʉ áĉåČÑĮĒÿĊ ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ 'e= ĨĮÑĊČÑ – više izvršitelja

Visina godišnje participacije roditelja za učenike osnovne ûČÑŀÜåĒå ĪĊėČå Ɂ GėáĤıàĒÿ ėáĉåČ ı 2åġėûČÑĺÿ ÿŀĒėĨÿ ɵȩɸɳɳȦɳɳ kuna.

Za upis na puhačke instrumente potrebna je potvrda (mišljenje liječnika opće prakse) o zdravstvenoj sposobnosti. Upisu obavezno prisustvuju djeca u pratnji roditelja.

GĤåáĒėĨĮ ÿđÑĉı áĉåČÑĮĒÿÝÿ ĨÑ ĤÑáĒÿđ ÿĨĊıĨĮĺėđȦ ėá áĉåČÑĮĒÿĊÑ se traži timski rad i odgovornost prema radu.

Molbe šaljite pisanim putem na: Marlex d.o.o., Kučanska bb, Varaždin ili na: eMail : jasmina@raus.hr

PODUZEĆE WACHEM TRAŽI KOVINOTOKARE, GLODAČE I PRECIZNE MEHANIČARE ZA SKLAPANJE PROIZVODNIH LINIJA TE IZRADU REZERVNIH DIJELOVA. MOLBE SLATI POŠTOM NA ADRESU: WACHEM D.O.O., IVANA SEVERA 2A, 42000 VARAŽDIN ILI SE JAVITI PUTEM TELEFONA NA BROJ: 042/408-800.

RESTORAN SANTA MARIA Optujska 51, Varaždin; tel.: 042/330-000 fax: 042/330-506; santa.maria@vz.t-com.hr objavljuje

NATJEČAJ za radna mjesta

1 KUHAR 1 KUHAR – PIZZA MAJSTOR za poslove samostalnog pripremanja hrane Uvjeti: - iskustvo najmanje 2 godine - želja za radom i učenjem - prilagodljivost novoj okolini i poslovnim kolegama Molbu sa životopisom poslati na e-mail, poštom ili osobno donijeti u restoran Santa Maria, a najkasnije 15 dana od objave natječaja.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

21. lipnja 2011., br. 370

KUĆE USLUGA posredovanja pri kupnji i prodaji nekretnina. Velika ponuda stanova, kuća i zemljišta, na svim lokacijama, po povoljnim cijenama! Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1782e TOP ponuda! Vikendica na Malom Vrhu od 70 m² sa 2000 m² ravne okućnice -23.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c HITNO – Varaždin, svi priključci, 170 m², dvorište 700 m², plincentralno, useljivo. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEMO kuće u Varaždinu i okolici: D. Cesarića, Patačićeva, Režekova, Zamlača, Kneginec ...

Paurević nekretnine, 098/9706575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c KUPUJETE-PRODAJETE nekretninu u Čakovcu-VaraždinuZadru-otoku Viru? Nazovite 098/211-084 Nada, www.PANADRIA.hr, Kukuljevićeva 40 ozn.282c VIKENDICU na Gornjoj Voći, lijepo uređenu, 17.000 € fiksno, prodajem. Mob. 091/7244-024 ozn.2186 KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/ fax 042/321- 071, 098/284692,www.acd-premier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost!

ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1789e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1789e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u

Mali oglasi 47

Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu.

Mob. 098/178-4600 ozn.1786e KUĆU 13x10 sa dvosobnim i trosobnim stanom, podrumi, velika garaža i gospodarski objekt 7x5, Varaždin, prodajem.

Mob. 095/525-9666 ozn.2364 KUĆU u Sračincu, 102 m², velika okućnica, centralno plin, prodajem. Cijena po dogovoru. Mob. 098/185-6913 ozn.2371 KUĆU u centru Selca prodajem za 85.000 € ili mijenjam za stan u Zagrebu. Tel. 232-982 ozn.2006b KUĆA katnica, 3 stana, podrum, struja, voda, nedovršena. Tel. 212-675 ozn.2014b VARAŽDINBREG, imanje 13500 m², kurija 16. st., vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446333 ozn.2018b VIKENDICA na Dravi (solarna energija), 3.000 €. Moguće kombinacije. Mob. 091/2493392, 042/729-128 ozn.2419 NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846-691 ozn.2422

STANOVI GRABANICE povoljno! Dvosobni 37,50 m², trosobni 54 m², trosobni 69 m² i 79 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucernanekretnine.com ozn.62c

čeva, Banfica. Svi imaju etažno grijanje! Paurević nekretnine, 098/970-6575, www.paurevicnekretnine.hr ozn.167c

JEDNOSOBNI stan, 38 m², u Ivana Meštrovića 4, prodajem.

Mob. 091/565-9913, 091/8814794 ozn.2012b

TROSOBNI stan 77 m², renoviran i namješten. Cijena 900 €/m², sa mogućim obročnim plaćanjima do 50 posto. Mob. 091/2446-888 ozn.315c

DVOSOBNI 59,65 m², sva brojila, dokumenti uredni, etažno grijanje, Ive Režeka 1A, u Varaždinu.

Mob. 099/721-3373, 042/312932 ozn,.2413

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1784e NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Useljivo krajem lipnja 2011. Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c

925 €/m² - novogradnja, Grabanice, 3-soban, 55,70 m² i 1-soban, 29,70 m², blizina centra, 900 €/m². MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644483 ozn.141c

PRODAJE se trosobni stan u prizemlju, u strogom centru Varaždina, Nazorova 12, pogled na park i Stari grad, potpuno renoviran 2009.,prilagođen za poslovni prostor tihe djelatnosti, etažno centralno, alarm, režije minimalne, u dvorištu veliko parkiralište gdje je garaža koja pripada stanu. Stan podoban za stanovanje uz male preinake. Cijena po dogovoru.

Slike na njuškalu hr. broj oglasa 2702976. Informacije 042/332670, 098/446-710 ozn.280c

KUPUJEMO za poznate kupce četverosobni, trosobni i dvosobni stan i kuću, u Varaždinu.

Mob.098 970- 6575 Linenca HGK ozn.167c

STAN 58 m², etažno grij., moguć. krut. gor., vlastita brojila, Aleja kralja Zvonimira 2/II, prodajem. Mob. 098/160-2016 ozn.2402

PRODAJEMO stanove u Varaždinu: četverosobni Posovo naselje, trosobni Galinčeva, Zagrebačka, dvosobni Galin-

TROSOBNI stan 77 m² u M. Krleže 1A, VIII. kat, kalorimetar, jugoistok, 2 lifta, prodajem. Mob. 095/573-4879 ozn.2001b

SUPER prilika! Jednosobni stan 28 m², I. kat (etažno, vodomjer), u Miroslava Krleže! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

ZEMLJIŠTA ZEMLJIŠTE u poduzetničkoj zoni Trnovec 13.000 m², više gradilišta okolica te izuzetno lijepu lokaciju za stambeno poslovnu namjenu 5700 m² na Varaždinbregu. Paurević nekretnine, 098/ 970-6575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa mogućnošću otkupa komunalnog i vodnog doprinosa, prodajem.

Cijena 77.000 €. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.1785e GRAĐEVINSKO zemljište 820 m² u Hraščici za 15.000 € i kuća u Gornjoj Rijeci s 400 m² šume i 4000 m² zemlje za 10.000 €.

Mob. 099/315-7242 ozn.1793e VINOGRAD, klet sa podrumom, livada i voćnjak, u Lovrečan Bregu, prodajem. Mob. 098/1795243 ozn.2003b VINOGRAD + klijet, 1400 m² zemljišta, struja, voda, uredni papiri, građ. dozvola. Mob. 098/672-564, 08.00 – 15.00 h ozn.2408 POVOLJNO! Građevinsko zemljište iza doma Gornji Kneginec, 4150 m², može i polovica.

Tel. 042/370-156, 099/800-1766 ozn.2425 EKOLOŠKI voćnjak 2100 m², Halić, podrum, struja, voda,

asfaltni put, prodajem. Mob. 091/526-9860 ozn.2427 VINOGRAD i klijet prodajem, Kelemensko vinogorje. Tel. 042/210-027, 091/570-4421 ozn.2436

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c PRODAJEMO kafić u centru te više ekskluzivnih poslovnih prostora za sve namjene na super lokacijama sve u Varaždinu.

Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c IZNAJMLJUJEM: pet višenamjenskih poslovnih prostora u Gajevoj 5; proizvodno uslužni prostor 63 m² u Prešernovoj 2; ambulantu, nenamještenu u Vidovečkoj 59. Mob. 091/2446888 ozn.315c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1785e POSLOVNI prostor veličine 50 m² u strogom centru Ludbrega

na Trgu Svetog Trojstva, iznajmljujem. Informacije na telefon : 098/982-1570 ozn.143c HALU 500 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, moguće razne kombinacije, povoljno prodajem.

Mob. 091/526-7870 ozn.2414 NOVOUREĐENI caffe bar u blizini srednjih škola, u Varaždinu, prodajem. Moguća zamjena za kuću ili stan. Mob. 098/801-591 ozn.2430 IZNAJMLJUJEM 15 m² poslovnog prostora (ulični lokal), u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.2434 VARAŽDIN, centar – dvije prostorije, iznajmljujem, dosada kancelarija, može i za tihu usluž. djel., nije ulično. Mob. 099/8622-737 ozn.2009b NOVI poslovni prostor, Optujska 48, Varaždin, I. kat – ured, kozm. salon, iznajmljujem.

Mob. 091/509-6601 ozn.252c

NAJAM DVOSOBNI komforni stan, 54 č.m. u Ul. Tina Ujevića (Varaždin), 1. kat, nenamješten. Poželjan dugoročni najam. Mob. 098/683-666 ozn.31c TROSOBNI stan, 77 m², Kopriv-

48 Mali oglasi nička 3, renoviran i namješten.

Cijena 340 € plus režije. Mob. 091/2446-888 ozn.315c TROSOBAN stan u Miroslava Krleže 1a, u Varaždinu, Iznajmljujem. Mob. 091/581-7073 ozn.2368

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

klima, iznajmljujem.

M o b. 0 9 8 / 4 0 4 -2 0 8 ozn.1792e

stare olupine; Audi 100 2.4 diesel, reg. 2/2012, 1.200 €. Mob. 098/777095 ozn.2388

APARTMANI

SKUTER 50 ccm, novi, nevožen, registriran do 4. mj. 2012. Mob. 091/9764525 ozn.2387

APARTMAN trosobni 50 m², vrt + terasa, Privlaka - Zaton 2 km- 50 m od mora, 75.000 €, www.PANADRIA .hr, 098/698-369, Branko ozn.282c

Mob. 091/555-1044 ozn.396a

VODICE, super povoljno iznajmljujemo nove apartmane.

Mob. 098/909-6768, 021/378358, www.vodice.org/olga ozn.391a

PAKOŠTANE, iznajmljujem apartmane u privatnoj kući, u samoj borovoj šumi. Tel./mob.: 023/381-410, 091/561- 6609 ozn.2431

DVOSOBNI stan na Banfici, Ul. R. Boškovića 20c, 1. kat, slobodan od 1. 7. , iznajmljujem.

Mob. 098/764-320 ozn.2401

APARTMAN u Pirovcu za 4 osobe, iznajmljujem u 7. mjesecu. Tel. 042/350-964, mob.

098/945-4048 ozn.2383

POVOLJNO iznajmljujem jednosobni, namješten stan. Mob. 091/6232-226 ozn.2404

HVAR, mjesto Vrboska, povoljno iznajmljujemo novoizgrađene apartmane. Tel/fax: 021/774117, www.apartmani_bozica. com, 098/928-8620 ozn.398a

2-SOBNI apartman Biograda Sveti Petar na moru, povoljno iznajmljujem, do 10.07. i od 18.08. Blizina plaže. Tel.260840, 098/9042541 ozn.400a

SOBU blizu centra, Anina 15, Varaždin, povoljno iznajmljujem ž. osobi, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.2376 NAMJEŠTENI, dvosobni stan u kući sa posebnim ulazom, iznajmljujem. Tel. 042/331-854 ozn.2382

NAMJEŠTENI, dvosobni stan od 1. 7. iznajmljujem, prednost studenti. Tel. 214-217 od 16.00 h ozn.2020b JEDNOSOBNI, nenamješten stan u zgradi, u Trakošćanskoj ulici, iznajmljujem. Mob. 091/2538588 ozn.2021b DVOSOBNI, namješten stan u zgradi, prizemlje, u blizini centra, iznajmljujem. Najamnina 1.500,00 kn + režije. Mob. 091/577-2922 ozn.2411 DVOSOBNI stan u kući, iznajmljujem bračnom paru, može sa djetetom. Mob. 099/6705388 ozn.2428 JEDNOSOBNI stan, 43 m², iznajmljujem. Stan je uređen i namješten. Cijena 1.300 kn. Mob. 091/895-9800 ozn.2442 NAMJEŠTENU sobu u komfornom, četverosobnom stanu koji koriste dva studenta, internet,

SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1791e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1788e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a. Mob. 098/9518248 ozn.1787e SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill.

Lipanjski popust 30 %. Mob. 098/696-5884 ozn.1790e SV. FILIP - JAKOV, apartmani 3*, dvosobni (2+2), potpuno opremljeni. Mob. 098/9105291, www.apartmanitusek.com ozn.2366 A PA R T M A N I – otok Vir, manji i veći, 300 m od mora i centra grada, mirni kvart, povoljno iznajmljujem. Mob. 095/902- 6072 ozn.2375 POVOLJNO iznajmljujemo jednosobne i dvosobne apartmane u Biogradu n/m, udaljenost od plaže, trgovine i borove šume 100 m.

SELCE – iznajmljuje se apartman za 4 osobe, blizina mora. Mob. 095/548-6842 ozn.2002b APARTMAN na Viru 2+2, klimatiziran, parking, borovi, 200 m od mora, iznajmljujem. U VI mjesecu povoljnije. Mob. 098/973-8259, 091/597-5303 ozn.2017b SELCE – apartman za 4-5 osoba, 1. kat kuće, terasa, klima, TV-SAT, parking, gril, 200 m od centra i mora. Mob. 099/3531012 ozn.2412

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

SKUTER HONDA, 50 ccm, 2 kW, reg. IX/2011., vrlo povoljno. Mob. 091/5361539 ozn.2399 ŠKODA FELICIA 1.3 combi, ‘96. god., povoljno. Mob. 091/7992279 ozn.2410 FORD FIESTA ‘07/’08, reg. do 2./2012., sva oprema, 1. vlasnik.

Mob. 098/672-564, 08.00 – 15.00 h ozn.2408 MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem. Mob. 098/205-874 ozn.2434 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.2441 GOLF III 1.8i, 90 KS, automatic, ‘97. g., met. crveni, 5 vrata, odličan, samo 1.499 € do registracije! Skuter Luna, ‘08. g., reg.

1 g., 2.500 kn; skuter Longyia, ‘11. g., novi, reg. 1 g. , 5.000 kn!

Peugeot 206, 1.4i, ‘06. g., full, 5 vrata, kao nov, 6.200 €! Mob. 098/268-540 ozn.2441 OPEL ASTRA 1,6, ‘95. g., reg.

2./2012., automatik, sačuvan, 80 000 km, povoljno prodajem.

Mob. 098/792-016 ozn.2009b RENAULT CLIO 1.9 D, ‘92. g., cijena 750 €. Mob. 091/249-3392, 042/729-128 ozn.2419 GOLF II, ‘91. g., reg. do 7./2011., prodajem. Mob. 091/537-3522 ozn.113f

POSAO EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane,

"" J ȳ IV ȫ ĮĤÑłÿ ĊėĒėÜÑĤå ŀÑ ÿĨġėđėß ĺÿĊåĒáėđȩ 7ėÜȩ ɳɼɻȹɵɵɻȿ ɼɹɳ ėŀĒȩɵɷɷɹ TRAŽI se pekar i vozač kombi vozila. Mob. 098/9702-263 ozn.142c TRAŽI se ženska osoba za rad u Pekari Edi, KV-konobar ili kuhar.

Mob. 091/593-3113 ozn.252c LEPOGLAVEC Goričan traži komercijalistu za rad na terenu.

Tel. 040/601-700 ozn.316c TRAŽIMO pizza majstora (kuhara). Javiti se na boj mobitela 092/308-7020 ozn.319c

21. lipnja 2011., br. 370

TRAŽIMO KV vozača za prijevoz tereta u Zap. Europu i Englesku.

Molbe sa životopisom i kopijom vozačke slati na: Agilitas grupa d.o.o., Aleja kralja Zvonimira 2/1, Varaždin ozn.318c „AFRIKA“ bar traži žensku osobu za rad na šanku. Mob. 099/8377484 ozn.2395

ozn.2102 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

VRLO hitno tražim bilo kakav posao, kao pomoćni radnik, stalni/sezonski, B-kat., može VŽ-ZG, 25 g. Ozbiljne ponude bez SMS. Mob. 091/561-3144 ozn.2397

= _2/ 7 þėĤĮÿĊıČĮıĤĒė ıĤåäåĒĉå ėĊėČÿĪÑȦ ÿĨĊėġ ÿ ėáĺėŀ ûĤÑäåĺÿĒĨĊėû đÑĮåĤÿĉÑČÑȦ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĮČÑĊÑĺÑÝÑ ÿ ĨÿĨĮåđÑ ŀÑ ĒÑĺėáĒĉÑĺÑĒĉåȩ 7ėÜȩɳɼɴȹɵɸɴȿ ɼɴɻɼ ėŀĒȩɴɺɻɼå

CAFFE BAR Mozaik traži konobaricu za rad. Mob. 091/5011249, Biškupečka 13 ozn.313c

N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

TRAŽIM osobu za njegu bolesnice u Knegincu. Mob. 098/607624 ozn.2007b ZA DOBAR posao tražim kompanjona ili pozajmicu 10.000 kn.

Ostalo dogovor. Mob. 091/5550314 ozn.2426 ŽENU za njegovanje pokretne osobe, 6 dana u tjednu po 6 sati, tražim. Mob. 098/913-2887 ozn.2427 MLAĐU žensku osobu/studenticu za rad u Caffe baru „Pinocchio“ Varaždin, tražimo. Mob. 091/733-9679 ozn.2429 CAFFE BAR prima u stalni radni odnos mlađu žensku osobu za rad na šanku. Mob. 098/284218 ozn.2439 PIZZERIA TONI, Novi Marof traži djelatnicu za rad. Mob. 098/743-213 ozn.114f

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ

= G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

08/'#=_= NS_ 8' ĨåĤĺÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694

ZEPPELIN Ɂ S &8' 0 J= Ȩ 2 S_Ȧ _ Ȧ đėĒÿĮėĤÿȦ ĊėđġĉıĮåĤÿȦ ČÿĒÿĉåȦ ÑıĮė &ÿȿ"ÿȦ îėĮėȦ ĊÑđåĤåȦ ĊıßÑĒĨĊÿ ÑġÑĤÑĮÿȦ ĮåČåîėĒÿȦ ĊČÿđå ÿĮáȩȩȩ I dalje najjeftiniji! _ÑĤÑłáÿĒȦ eÑûėĤĨĊÑ ɴɶȦ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɹɼɸ ėŀĒȩɹÝ

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c SERVIS, montaža i prodaja klima uređaja. Uz garanciju izvođe-

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 49

21. lipnja 2011., br. 370

nja radova. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c

FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.2207 KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c

VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove.

Mob. 091/1760-616 ozn.305c GIP TRAMGRAD d.o.o. izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2178 ADAPTACIJE kupaonica i stanova sa kompletnim radovima i odvozom šute. Građevinski obrt „Danijel“, 098/632-428 ozn.2234 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/9279903, 095/908-4793 ozn.2243

UTOVLJENE piliće: živi po 10 kn/kg i očišćeni po 16 kn/kg, prodajemo. Moguća zamjena za kukuruz. Upitati kod Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c PILIĆI za klanje, dohranjeni šrotom, težine 2 – 2,50 kg, 11 kn/kg, Greda 140, kod Horbeca, tel. 729027, 091/722-5729 ozn.176c

Gosp. Baturić, mob. 091/3038054 ozn.176c TREBATE KREDIT? Odbijeni ste u svojoj banci? Mi imamo rješenje! Svi uvjeti banaka na jednom mjestu. C/L ne smeta. Rješavamo INO mirovine.

Dragan 098/1893-555, Ured 042/210-008, eMail dragan. krediti@gmail.com ozn.286c

ZEĆEVE i ukrasnu perad - Kokinkina, Feniks, Đureki i Grlice, prodajem. Mob. 091/721-8473 ozn.2409 JARIĆE 23 kn žive vage, prodajem. Obrada besplatna. Mob. 091/738-6716 otzn.2420

OSTALO PRODAJE se nova tokarilica za drvo Einhell radne dužine 1 m.

Mob. 098/284-282 ozn.28c

KREDITI bez jamaca i bez HROK-a, brzo odobrenje. Nova kreditna linija za umirovljenike.

Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup svakom lijentu. Mob. 098/137-5727 ozn.400a

KREDITI do 30.000 € bez jamaca! Krediti na ostatak plaće do 15.000 €. C. L. i HROK ne smeta. Krediti za umirovljenike bez obzira na dob. Pozajmice u roku 24 h! Mob. 091/1100-117, 098/928-2449 ozn.2417 UMIROVLJENICI – banka bez HROK.a i C.L.; pozajmice do 85 g. starosti; zaposleni – bez jamaca, do polovice plaće, bez adm. zabrane. Mob. 098/290971, 098/964-5711 ozn.2432

KNAUF, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja i poslovnih prostora. Mob. 098/932-0255 ozn.2290 SOBOSLIKARKO ličilački obrt – izvodimo sve vrste soboslikarskih radova. Akcija toplinskih fasada.

Mob. 095/922-0257 ozn.2332

KREVET 205x190, dva madraca, zima-ljeto, podnice, vrlo povoljno. Mob. 091/536-1539 ozn.2399

IZVODIM centralno grijanje i vodovodne instalacije i vršim sitne popravke. Mob. 098/9407-908 ozn.2359

KA DA Ko l p a s a n , d e s n a , 95x155x35, vrlo povoljno. Mob. 091/536-1539 ozn.2399

NOVAC na ruke odmah! Bez HROK-a i C. L. do 70.000 kn, zatvaranje postojećih zaduženja.

Mob. 092/1340-333 ozn.2437

OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.2447

ZAPOSLENI i umirovljenici – trebate novac kratkoročno?!

Bez gledanja HROK-a i C. L. do 50.000kn. Isplata u 24 h! Mob. 098/908-6028, 092/131-6603 ozn.2437

DASKE slavonska hrastovina, 8 cm debljine, 10 m³. Mob. 098/364-141 ozn.2005b

EKSPRES – kratkoročne pozajmice, isplata u 24 h! Bez HROK-a i C. L. , 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene.

Mob. 098/178-3026 ozn.2437

DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381992 ozn.2386 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2389 PEČAR i KERAMIČAR: postavljam Kalijeve peći, sve vrste keramičkih pločica i kamen. Mob. 091/570-4956 ozn.2394 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starog i novog parketa. Brzo i kvalitetno.

Mob. 098/9066-889 ozn.2438 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.70d TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.2447 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene.

Mob. 098/1320-197 ozn.115f

ŽIVOTINJE

23. 6. 1991. – 23. 6. 2011.

S ljubavlju i tugom Iva, Ana, Elza

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

PILIĆE – živi 11 kn, očišćeni 18 kn, prodajem. Može zamjena za kuruzu. Bartolovec, Varaždinska 81, tel 657-172, 098/651-089 ozn.2406

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1783e

OBAVLJAMO fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.2373

IN MEMORIAM

IVAN PLANTAK

ŽELJEZNA, podrumska vrata + štok; šrotarica i trebilica kukuruza – Mijo,; vaga + utezi. Tel. 370156, 099/800-1766 ozn.2425 RABLJENI crijep i salonit ploče, prodajem. Upitati: 098/792-016 ozn.2444

KREDITI NOVI krediti uz prebijanje C. L. i zatvaranje problematičnih zaduženja! Za sve zaposlene obustave do 1/2 plaće! Hipotekarni krediti na rok od 25 g.

Umirovljenički bez HROK.a do 10.000 €. Info: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c VELIKI izbor svih kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima do 76 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.2445

FENOMENALNE expresne pozajmice za zaposlene u d.d., d.o.o. i umirovljenike do 80 g.! Gđa.

Ivana, 095/885-9230 ozn.176c TREBA Vam novac? Krediti i pozajmice sve na jednom mjestu, brzo i diskretno, bez provizije!

POZAJMICE u 24 h, bez HROK-a i C. L.; zaposleni do polovice primanja bez adm. zabrane.

Mob. 099/806-5781 ozn.2432 BRZE pozajmice odmah! Bez HROK-a i crne liste do 70.000 kn, bez jamaca. Mob. 099/7906381, 092/1303-603 ozn.2437

KREDITI – posebne pogodnosti za umirovljenike, starost do 85 g. Ured Varaždin, Danica.

092/119-0041, 042/505-031, 099/579-5712 ozn.2440 NOVOOTVORENI ured Varaždin – pozajmice za umirovljenike, godine nisu bitne! Mob. 099/4000-613, 092/1474-203 ozn.2440 ZAJMOVI uz zalog pokretnina!

Zlatni nakit, oštećeno zlato, dukati, umjetnine, laptopi, vozila i drugo. Diskretno, brzo, profesionalno! Bez ovjere, bez platne liste. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.2015b

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400909, 3,52 kn/min ozn.166c MUŠKARAC srednjih godina, aktivan, solidnog izgleda traži zgodnu ženu do 50 g., za ugodno druženje! Mob. 099/8562279 ozn.2443

ZVONIMIRA HRASTIĆA 26. 6. 2009. – 26. 6. 2011.

U očima suza, u srcu tama, iako vječni san snivaš, uvijek ćeš biti s nama.

Tvoja supruga, sinovi s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu suprugu i majku

ANKU KOVAČIĆ 25. 6. 2010. - 25. 6. 2011.

Ne postoji zaborav i utjeha već godine tuge i sjećanja.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VLADIMIR FINK 20. VI. 2007. – 20. VI. 2011. Četvrta godina prošla je ko tiha rijeka.

Ljubav i sjećanje ostat će dovijeka.

Supruga Nedeljka, sinovi Roman i Josip, snahe Dijana i Karolina, unuci Valter, Jurica, Luna i Leona

SJEĆANJE na sve preminule

ČLANICE MAMMAE KLUBA MAMMAE KLUB – UDRUGA ŽENA OBOLJELIH NA DOJKU

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna!!!

50 Zahvale i sjećanja

21. lipnja 2011., br. 370

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

na voljenu

voljenom ocu, djedu, pradjedu, bratu, šogoru, svekru i tastu

FRANJU PATAFTU

MIHAELU ŽMUK 22. 6. 2009. – 22. 6. 2011.

STANKU VIDOVIĆU

Živjeti je teško i rane nas bole, ali voljeni ne umiru, već se još više vole.

† 5. 6. 2011.

Nikada Te nećemo zaboraviti.

Mama Draženka, tata Josip, brat Marin i djed Franjo

Počivao u miru Božjem.

na dragog

21. 6. 2009. – 21. 6. 2011.

U mislima čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji supruga, sin, kći, snaha, zet i unuci

Ožalošćeni: kćerke Marija i Anica, sinovi Albin i Stanko, zet Vinko, unučad i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA ZAHVALA

SJEĆANJE na našeg sina

DRAŽENA HORVATA 19. VI. 1981. – 19. VI. 2011.

Prerano si otišao, zaborava nema, ostala je bol i tuga i vječna uspomena.

Tvoji roditelji

SJEĆANJE

MARKO DJURAN 23. 6. 2009. – 23. 6. 2011.

Na svakom mjestu prati nas Tvoja sjena, ali Ti ćeš ostati s nama, za sva vremena.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenog i neprežaljenog supruga

ADAMA ŽUPANIĆA 20. 6. 2010. – 20. 6. 2011.

Po dobroti ću Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu uvijek nositi.

Supruga Marija

povodom smrti voljenog

DEJANA MARKOVIĆA-GARIJA preminulog 12. 6. 2011. u 44. godini života.

Dirnuti pažnjom, suosjećanjem, riječima utjehe i dobrotom dragih nam prijatelja, rodbine i svih dobrih ljudi koji su bili uz nas, iskreno zahvaljujemo na svakoj pruženoj ruci, na svakoj riječi ohrabrenja, na položenom cvijeću i dostojanstvenom ispraćaju. Posebno zahvaljujemo Jasminki i Ivanu Benčeku na velikoj pomoći i potpori tijekom najtežih trenutaka kao i Brankici i Draženu Lančić. Hvala gđi Nadi Šagi-Belcar na potpori i iskazanom razumijevanju. Hvala njegovim kolegama iz Košarkaškog kluba „Ivančica“ Ivanec. Veliko hvala medicinskom osoblju Odjela za endokrinologiju Opće bolnice u Varaždinu te dr. Vesni Šimegi-Đekić na iskazanoj brizi i ljudskosti. Također hvala vlč. Zoranu Gložiniću na dirljivim riječima oproštaja i molitve. Na kraju hvala svima koji su nam tijekom ovih teških trenutaka na bilo koji način pružili pomoć i potporu.

Ožalošćene: supruga Danijela, kći Nika i majka Đurđica *****

povodom iznenadne smrti mog dragog supruga

ALEKSANDRA ĐORĐIJEVSKOG preminulog u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujem ljudima koji su mu prvi priskočili u pomoć, susjedima Koljnrekaj, svim prijateljima iz naše zgrade i svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Posebno hvala dr.

Pavlović i sestri Meliti za lijepo liječenje. Svima od srca hvala.

Supruga Katica s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

ALEKSANDRU ĐORĐIJEVSKOM Otišao si tiho i nema Te više. Uspomena na Tebe nikad se ne briše. Zauvijek si u mom srcu i molitvama.

Supruga Katica s obitelji

SJEĆANJE

SLAVICA HRMAN 18. 6. 2002. – 18. 6. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Godine koje prolaze ne mogu izbrisati uspomene i ljubav prema Tebi.

dragom zetu

Suprug i kćeri s obiteljima

DEJANU MARKOVIĆU SJEĆANJE na voljenog

Po dobru ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati.

JURJA SERINIJA

Tvoji Đurđica i Franjo Lančić

24. 6. 2010. – 24. 6. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, život bez Tebe prazan je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

*****

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

STJEPANU KOVAČU

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru i tetku

DEJANU MARKOVIĆU

preminulom 1. 6. 2011. u 90. godini života.

S ljubavlju i tugom u srcu zauvijek tuguje Tvoja supruga Milka, Tvoji najmiliji i najbliža rodbina

Zauvijek u našim srcima i sjećanju.

SJEĆANJE

Tvoji Danijel, Nadija i Ivano

ZAHVALA

na oca, svekra, djeda i pradjeda

TOMU ŽMUKA

povodom smrti voljene majke, svekrve, bake, prabake, sestre i šogorice

23. 6. 2005. – 23. 6. 2011.

SJEĆANJE

Nismo Te zaboravili.

na

Sin Nikola s obitelji

VLADIMIRA FLAJŠMANA

MARIJE VRČEK rođ. ŠPANIĆ preminule 10. 6. 2011. u 81. godini života.

SJEĆANJE

22. VI. 1988. – 22. VI. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

MARTA KNEŽEVIĆ

Supruga i sinovi s obiteljima

24. 6. 2007. – 24. 6. 2011. Čuvamo uspomenu i sjećanje na Tebe.

ZAHVALA

Sin Josip s obitelji

povodom smrti drage mame, svekrve, bake i prabake

SJEĆANJE

IVAN CEROVEC 20. VI. 2005. – 20. VI. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala svima koji Te se sjećaju.

Supruga Ivanka i sinovi Nedeljko i Darko s obitelji

SJEĆANJE

DRAGUTIN KANIŠKI † 22. 6. 2006.

FRANCISKE MIŠAK rođ. TOMAŠIĆ preminule 12. 6. 2011. u 96. godini života.

Iskreno hvala na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima „Croatia osiguranja d.d.“ - filijala Varaždin, liječnicima i sestrama Nefrološkog odjela OB Varaždin te djelatnicima i korisnicima Doma za starije osobe „VIVO VITA“ Trnovec.

Hvala župniku Josipu Hadroviću na molitvi i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: sin Ivan, snaha Anica, unuci Miroslav sa suprugom, Tomislav sa suprugom, Krešimir, unuka Verica, praunuci Lovro, Lara, Dora, Vita, Ivano

Nedostaješ nam beskrajno!

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu i voljenu

ŠTEFICU LONČARIĆ

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalu rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima.

Iskreno zahvaljujemo na svakoj pruženoj ruci, riječima ohrabrenja, na položenim svijećama i cvijeću. Zahvaljujemo kolegicama iz Varteksa – Proizvodnje odijela. Posebno hvala kapelanu Igoru na dostojanstvenom ispraćaju naše drage pokojnice.

Ožalošćeni: kći Vera, sinovi Stjepan, Vladimir i Ivan, sestra, brat, snahe, šogorica, unuci i praunuci *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, svekrvi i baki

MARIJI VRČEK Otišla si tiho i nema Te više, uspomena na Tebe, nikad se ne briše.

Zauvijek Tvoji kći Vera, zet Emil i unuk Elvis

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta i djeda

DANIJELA PERŠUNA blago u Gospodinu preminulog 10. 6. 2011. u 80. godini života.

Uvijek si u našim mislima i srcima.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju i ponosom spominjemo, u srcima zauvijek čuvamo.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut, njegov odar okitili cvijećem i svijećama te ga zajedno s nama otpratili na vječni počinak. Hvala rodbini, susjedima, dragim prijateljima, a posebno veliko hvala svim djelatnicima Doma Sv. Ana koji su nam bili velika podrška u trenucima njegove bolesti.

mama i sestra s obitelji

Tvoji najmiliji

Tugujuće obitelji: Peršun, Sviben i Šekrst

SJEĆANJE na voljenog sina, brata i šogora

BOŽIDARA DOMITROVIĆA 24. VI. 2006. – 24. VI. 2011.

20. VI. 2010. – 20. VI. 2011.

Pust i prazan je naš dom i svud je tišina nijema, otkad Tebe s nama, draga mama, nema.

Zahvale i sjećanja 51

21. lipnja 2011., br. 370

SJEĆANJE na dragog supruga i oca

SILVESTRA JAKOPOVIĆA

ZAHVALA

VOLJENOM STANKU MRAZU-BABIJU

povodom prerane smrti našeg voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV

20. 6. 2005. – 20. 6. 2011.

voljenom

S puno ljubavi Supruga i djeca s obitelji

SJEĆANJE na voljenog sina, brata i unuka

MANUELA ANCELJA 20. VI. 2000. – 20. VI. 2011.

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Na tvom grobu gase se svijeće i vene cvijeće, ali tuga za Tobom nikad prestat’ neće.

Tvoji roditelji, braća i baka

ZAHVALA Duboko potreseni iznenadnom smrću drage nam

MARIJE CUPAR dirnuti iskrenom pažnjom, suosjećanjem i pomoći koji su nam iskazali djelatnici i Uprava banke Kovanica u najtežim trenucima našeg života, najtoplije zahvaljujem na dirljivim riječima ispraćaja i nesebičnoj sućuti i pomoći koju su nam pružili. Hvala rodbini, susjedima, kumovima, dragim prijateljima te svima onima koji iskreno suosjećaju s nama.

STANKA MRAZA – BABE 1957. – 2011.

BRATU

Najtoplije zahvaljujemo kumovima, rođacima, prijateljima, kolegama, suradnicima i susjedima, koji su nam osobno ili pisano izrazili sućut, okitili njegov odar cvijećem i svijećama te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Na izrazima sućuti zahvaljujemo liječnicima i medicinskom osoblju KB Merkur Zagreb, posebno doktoru Poljaku i doktoru Martincu. Hvala djelatnicima Odjela onkologije, fizikalne, hemodijalize i Uprave OB Varaždin, Narodnim novinama, Ytresu, Geotehničkom fakultetu, Inter-Europi, NK Trnje, gospodinu Kiriću. Posebno hvala vlč. Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju. Hvala svima koji su našeg Stanka voljeli, poštovali i koji su mu odali počast u trenutku tužnog rastanka.

Od sestre Vesne

*****

voljenom

BRATU, ŠOGORU I UJAKU Od sestre Renate, šogora Boška, nećakinja Lorene i Tije *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

BRATU, ŠOGORU I STRICU Od brata Vladija, šogorice Danice i nećakinje Marijete

Tugujuća obitelj

*****

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom stricu

Tvoj Dado

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom

BABIJU

MARIJI CUPAR

SUPRUGU

Od nećaka Danijela s obitelji

Šapnite joj anđeli nebeski da još uvijek plačem za njom, skrivam suze i tiho nosim svoju bol.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Nad grobom Tvojim tiho se molim, u srcu Te čuvam i beskrajno volim.

voljenoj

SJEĆANJE

Tvoja supruga Božena *****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

voljenom

TATI Najdraži tata, neopisiva je tuga u našim srcima otkad Tebe nema i cijeli život poprimio je sasvim novu dimenziju.

S ljubavlju i ponosom sjećamo se svakog trenutka s Tobom, jer bio si i ostao poseban po svemu.

Nedostaješ, tako nam nedostaješ, za sve što je prošlo, za sve što dolazi, NEDOSTAJEŠ…

JOSIPA ANTUN

6. I. 1999. – 26. VI. 2011.

28. VI. 2003. – 28. VI. 2011.

BOŽIDAR

25. VII. 1998. – 25. VII. 2011.

GRDAK Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, ljubav i sjećanje na vas izbrisati neće.

Kći i sestra Dragica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na dragog sina, brata, unuka, nećaka i bratića

DENISA VESELIĆA 22. 6. 2001. – 22. 6. 2011.

Prošlo je tužnih deset godina, Ti ćeš uvijek ostati u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

Kćeri Gordana i Kristina, sin Nenad, zetovi Siniša i Danijel i Monika *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

DJEDU Dragi moj djede Babo, na nebu je zablistala najljepša zvijezda noći, neka Te čuvaju anđeli.

SJEĆANJE 21. 6. 2003. – 21. 6. 2011.

JURAJ SIROČIĆ 20. 6. 2009. – 20. 6. 2011.

U svakom kutku našeg doma, u svakom djelu naših srca, u svakom trenu naših ste misli.

Vaše Anđela, Nada, Elena, Damira, Alen i unuk Alen

*****

U tišini neba, neka vas prate naša ljubav i molitve.

Obitelj Arnovljev

*****

Vrijeme zaborav donijelo nije, s nama ste kao i prije.

Obitelj Lončar-Petrinjak

Voli Te Tvoja unuka Stefani

ZAHVALA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV šogoru

STANKU MRAZU Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

LJUBOMIR VUČKOVIĆ

DAMIR BAČANI 6. 6. 2007. – 6. 6. 2011.

Obitelj Plevnjak *****

POSLJEDNJI POZDRAV zetu

U srcu uvijek voljen, u mislima s nama.

STANKU MRAZU

Supruga i sinovi s obitelji

Punica Marija

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na dragu

na dragog supruga i oca

MIRJANU TURKALJ

STJEPANA CAFUKA

22. 6. 2005. – 22. 6. 2011.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i mislima!

24. 6. 2009. – 24. 6. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

Suprug i kći s obitelji

Tvoji Marija i Krešo

povodom smrti našeg dragog oca, supruga, svekra, brata i djeda

DRAGUTINA MEDVEDA koji je preminuo 15. 6. 2011. u 64. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i kumovima na riječima utjehe, izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju na vječni počinak dragog pokojnika.

Zahvaljujemo djelatnicima i kolegama Jedinice za vuču vlakova Varaždin te djelatnicima Njege i čišćenja putničkih vagona Varaždin koji su nam iskazali poštovanje svojim dolaskom na posljednji ispraćaj. Puno hvala velečasnom Josipu Vidoviću na molitvama i dirljivim riječima oproštaja. *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu, tati, svekru i djedu

DRAGUTINU MEDVEDU S ljubavlju ćemo Te se sjećati i u srcu zauvijek nositi.

Supruga Ruža, sin Stjepan, snaha Mirjana, unuci Sandro i Valentino

52 Vaš kutak

21. lipnja 2011., br. 370

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Šoder sim, šoder tam…

Piše: RADAR

V

u okolici Velkog Sela pri Dravi šodra ima se posud. Kajti ga skup s peskom Drava pere se po sud. A šoder dobro dojde. Za puno tega. Pa ga radi imaju. I puno njih ga letama otkopavle i vozi. Nekam. Di treba. Nekome.

Tak je več letama. Onih kaj vadiju, pelaju i prodavleju šoder bilo je fakat kaj šodra.

Kajti je građevina cvala, zidari su imali pune ruke posla, cestari nisu mogli zehnuti od šljakanja… Bilo je i onih kaj su i onda muljali.

Neki su tak rekli da budu ribnjake zgradili samo da bi šoder mogli vaditi. Jame kaj su napravili bile su kaj krateri na mesecu a ribe ni bilo videti. Osim onih vu konzervama. Za marendu. Inspektori kaj rudno blago čuvaju, to uglavnom vidli nisu. A Drava je tekla i tekla , kak navek. Ali vremena se menjaju pa šoder više nemre niko zeti dok koncesiju ne plati državi. Ili nekome drugome. Nekaj.

Da im se najde. Ve i inspekcija bolšu dioptriju ima. I jame gde su šoder digli, vidi bolše. Pa više z šoderom zajebancije nema. Tak neju više mogli šodra zeti dok igralište za nogomet delaju, ili dok budu grabe na cestama zatrpavali… ak vu općini Stezica. Pa se ve murija mora i z šodrom baviti. A tulko važnejšega posla ima.

K

I TOGA JE BILO Grijesi nobelovke

Razaračica brakova Francusko-poljska znanstvenica i vjerojatno najpoznatija kemičarka svih vremena Maria SklodowskaCurie, svoju drugu Nobelovu nagradu dobila je prije točno sto godina.

No za razliku od Einsteinove famozne 1905. i Galileove 1609., kojima su obilježene međunarodne godine fizike odnosno astronomije, 1911. za madame Curie nije bila godina uspjeha, već period najmučnijih iskušenja. Naime, u Bruxellesu 1911. godine na pr voj Solvievoj konferenciji okupljaju se najveći znanstvenici dvadesetog stoljeća. Ekipa je to od dvadesetak znanstvenika čija će imena ući u tablicu osnovnih mjernih jedinica i u gotovo sve udžbenike prirodnih nauka. Neke od diskusija na spomenutoj povijesnoj konferenciji, one o radioaktivnosti, vodi i jedna žena – madame Curie, najpoznatija Francuskinja epohe. U to je vrijeme već otkrila dva kemijska elementa, objasnila prirodu radioaktivnosti… Zdravlje joj je bilo narušeno, no njezin ugled bio je neupitan. Međutim, osim telegrama kojim je obavještavaju o razlozima

zbog kojih je odlikovana Nobelovom nagradom, 1911. iz Pariza stiže još jedan. U njemu javljaju da sve pariške tiskovine pišu o njoj. Ali tema francuskih novina nije njeno posljednje pr iznanje za znanstvena postignuća, već ljubavna afera s Paulom Langevinom, pariškim fizičarom koji također sudjeluje na konferenciji u Bruxellesu. Nakon ove vijesti, slavna kemičarka pada u očajanje i napušta konferenciju kako bi dvije svoje kćerke poslala daleko od vijesti o aferi, u Poljsku. Budući da je Langevin tješio Marie nakon smrti njezinog muža, a bio je oženjen, javnost nije blagonaklono dočekala aferu čija glavna tema neće biti on, već gospođa Curie.

Desničarska štampa koja ju je osam godina ranije lansirala kao nacionalnu heroinu, tada se odjednom dosjetila da je rođena u Poljskoj. Osvanuli su naslovi o poljskoj vještici, ali i o “Židovki koja rastura francuske brakove”. Danas je Marie Curie opet simbol te iste, malograđanske Francuske.

Gdje kupiti cvijeće?!

V

eć više od godinu dana svakog v a m tj e d n a pišem o nečem lijepom, no ponekad se provuče i pokoja ružna tema. Ne tako davno desio Leticija se događaj ZADRAVEC koji me, kada Kukuljevićeva 17, Varaždin se sjetim, još 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com uvijek rastuži, pa ovo što vam pišem je sa željom da se nešto slično ne ponovi. Na vrata mog dućana došla je gospođa s 3 snopa ruža kupljenih po povoljnijoj cijeni u nekom od velikih trgovačkih lanaca. Zamolila me bih li joj od tih ruža složila buket, na što sam ja odgovorila: „Ne bih, oprostite. Radimo samo s našim cvijećem jer je naša usluga uračunata u cijenu cvijeća.“ Pritom sam se po tisućiti put pitala jesu li ljudi koji na taj način doživljavaju cvijeće svjesni da kupujući cvijeće u velikim lancima za par kuna razlike u cijeni ustvari uništavaju cvjećarstvo, gaze jedan umjetnički zanat, koji i ovako teško preživljava ova krizna vremena. Jesu li svjesni da daju novce nekom bogatom gazdi, koji i ne

zna da oni postoje, a poslije dođu nas male i dostupne pitati za naše znanje i umijeće u održavanju lončanica i aranžiranju cvijeća, bagatelizirajući nas i na taj način umanjujući našu vrijednost?

Ne razmišljajući pritom da u velikom centru kad kupuju cvijeće nemaju koga pitati niti kako se zove, a kamoli kako se održava, jer tamo nema djelatnika koje treba obrazovati i ulagati u njih.

Istovremeno je u cijenu našeg cvijeća uračunata i edukacija u mlade kadrove koji će nas jednog dana zamijeniti i imati znanje. Stoga, molim vas, poštujte naše znanje i ako ga trebate, onda kupujte i naše cvijeće, jer zbog velikih centara više uglavnom ne prodajemo lončanice, ali još uvijek znamo kako se njeguju. da se vratim na početak, da je gospođa došla s cvijećem iz svog vrta, rado bih joj pomogla!

Letizia

I

Sound Trek

Što čitati?

Znanja svakojaka

Oliver Kuhn, Sve što muškarac mora znati, Znanje, Zagreb, ožujak 2011.

Odavno nisam pročitao ovako korisnu, pametnu i zabavnu knjigu. Njena tajna je u nevjerojatnom spoju uistinu vrijednih i pomalo zbunjujućih podataka. Na samo 300 stranica malog formata možete saznati ama baš – sve! Glavne gradove, najskuplje slike, nazive oblaka, prava imena brazilskih nogometaša, kako se kategoriziraju hoteli, kako se treba ponašati u operi, kako se filetira riba, kako skuhati rižu… ali i kako najlakše nositi veliki plosnati paket, kako se obraniti od grizlija, kako postati sumo hrvač, kako jednom rukom otkopčati grudnjak s kop čom na leđima, kako voditi ljubav u zahodu aviona i kako varati ženu, a da vas ne uhvati!

Ludnica!

Chrisette Michele Let Freedom Reign

T

reći alb u m R’N’B pjevačice donosi petnaest Nenad NEMEC pjesama, NMC ako račuvoditelj @ Totalni FM namo i skiglazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com tove koji su u principu jedini skip materijal. Iako je riječ uglavnom o baladama, ovaj album ima i dosta up beat momenata koji ciljaju pop i airplay. Za tu misiju ne odmažu i suradnje s Rickom Rossom ili recimo Talibom Kwelijem i Black Thoughtom iz The Roots. Upravo ove brže i energičnije stvari bolje pristaju uz njen snažan i čist vokal. Produkcija je odrađena po najnovijim standardima i nema prigovora po tom pitanju. Chrissete ima iza sebe dva prijašnja albuma, ali vjerojatno je

se više sjećate po suradnji s Nasom ili recimo Jay-Z-em (Lost Ones).

Album je naslovljen “Let Freedom Reign” gdje je vjerojatno mislila na svoju artističku slobodu, budući da je ovog puta sama napisala tekstove. To je vani velika stvar, budući da su veliki izdavači uglavnom neumoljivi prema izvođačima. Stvari koje se posebno izdvajaju su upravo up beat: “I’m A Star”, “Number One” i posebno “I’m Your Life”, koja je totalno zarazna. Naravno, funkcioniraju i balade poput “I Don’t Know Why, But I Do”, “Goodbye Game”, “So In Love”...

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Milka Tica, Stećci, Od Zgošće do Ledinca, Naklada Jurčić, Zagreb, 2011.

Moram pr iznati da je Miroslav Krleža bio posve u pravu kad je kao našu nepravedno zaboravljenu umjetničku mistiku navodio Jurja Križanića, kajkavsku književnost i – stećke.

Shvatio je to i Mak Dizdar kad je, baš kao i Krleža na kajkavštini, ispisao veliku poeziju ponovno stvorenim jezikom davno zaboravljene kulture – one bogumilske.

Stećke smo i mi stariji već pomalo zaboravili, djeca danas ni ne znaju što je to, a ima ih po Hrvatskoj i BIH još oko 100.000. Neki su teško sto kila, a neki i po 32 tone. Da takvo nasljeđe imaju stranc i, već bi ga proglasili svojim Stonehengeom, Bimini Roadom ili megalitima iz Carnaca. O svemu što stećci jesu i što bi mogli biti saznajte u ovoj bogato ilustriranoj knjizi.

Denis Peričić

21. lipnja 2011., br. 370

Vaš kutak 53 TJEDNI HOROSKOP (21. 6. - 27. 6.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Oni među vama koji su se tek nedavno zaljubili i nalaze se na početku veze, imat će teškoća u izražavanju osjećaja. No potkraj tjedna vratit će vam se samopouzdanje, pa je i veća mogućnost da postignete emotivno zadovoljstvo. POSAO: Neće vam biti teško predano raditi, pa čak i ako naiđete Ovan na određene prepreke. Odnosi sa suradnicima i (21. 3. - 20. 4.) nadređenima će biti dobri. ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: Iako vam ljubavna situacija nije loša, vi ćete svojim provokativnim stavom uspjeti pokvariti partnerovo raspoloženje i tako započinjati nepotrebne sukobe. Veza nije upitna, ali neće biti idilična. POSAO: U danima koji su pred vama neće vam nedostajati energije, a i ambicija će vam naglo rasti. Početni Bik neuspjesi neće vas omesti, već suprotno tome - biti (21. 4. - 20. 5.) vam dodatni motiv. ZDRAVLJE: Viroze, infekcije.

LJUBAV: Morat ćete se izboriti za emotivni sklad. Ne dopustite da vas obeshrabre prolazne teškoće, osobito ako za njih postoji i neko prihvatljivo objašnjenje. Uspijete li u tome, nitko neće biti sretniji od vas. POSAO: Bit ćete dosta uspješni, iako još sve vaše kvalitete i znanje nije iskorišteno. Neke svoje ideje još ćete uvijek držati Blizanci u tajnosti, pomno odabirući trenutak da ih plasirate (21. 5. - 20. 6.) van. ZDRAVLJE: Bez većih promjena.

LJUBAV: Bit ćete izuzetno zaokupljeni poslom i poslovnim događanjima, pa nećete ni primijetiti partnerovo nezadovoljstvo, koje bi, usput rečeno, moglo doseći vrhunac krajem tjedna. POSAO: U tjednu pred vama nedostajat će vam strpljenja, a svoje ćete mišljenje iznosti izravno, stoga ćete i na taj način ulaziti u sukobe. Neki od njih donijet će Rak (21. 6. - 20. 7.) vam korist. ZDRAVLJE: Umor, iscrpljenost.

LJUBAV: Ljubomora i manjak samopouzdanja poljuljat će stabilnost vaše veze. A ni samokontrola vam neće biti jača strana. Koliko je god moguće izbjegavajte sukobe, jer ćete u njima vi izvući kraći kraj. POSAO: I što se tiče posla, doći će do izražaja vaša nestrpljivost i gubitak samokontrole. Bit ćete skloni nepromišljenim reakcijama i proturječnim Lav (21. 7. - 21. 8.) postupcima. ZDRAVLJE: Kosti, zglobovi.

LJUBAV: Zbog vaše ćudljivosti, netolerancije i sklonosti promjenama raspoloženja, a i mišljenja, partner će vam sve više predbacivati i pokazivati svoje nezadovoljstvo. POSAO: Poprilično će vas smetati način na koji se suradnici odnose prema vama i kako tretiraju vaše sposobnosti, a i same rezultate rada. Pokušajte suspregnuti nezadovoljstvo Djevica (22. 8. - 22. 9.) i izbjegavati rasprave. ZDRAVLJE: Reuma, išijas.

U hladu...

LJUBAV: Ljubavna situacija će vam se polako popravljati, a odnos s partnerom stabilizirati i postati donekle skladniji. Nezadovoljstva su još uvijek moguća, no ipak će ih biti manje. POSAO: U poslovnim odnosima, a i komunikaciji, snalazit ćete se bolje nego u proteklom tjednu. Čak ćete, ako radite u timu, uspjeti zatomiti potrebu da sve Vaga (23. 9. - 22. 10.) bude po vašem. ZDRAVLJE: Bez većih promjena.

LJUBAV: Što se tiče ljubavi, cijeli tjedan koji je pred vama bit će prožet strašću i nemirom, žestokim svađama i pomirenjima. Naravno da ćete inicijator svih situacija biti vi. Srećom, vaš partner ima dovoljno strpljenja, ali i ljubavi. POSAO: I kad je posao u pitanju, bit ćete prilično nemirni. Ljutit će vas sitnice, a na tuđe propuste regirat ćete vrlo Škorpion (23. 10. - 22. 11.) burno. ZDRAVLJE: Alergije, dišni putevi.

LJUBAV: Predstoje vam nezaboravni ljubavni trenuci, iako će vam na početku tjedna partner postavljati gotovo nemoguće zahtjeve. Naravno da ćete ga uspjeti šarmirati i raspršiti svaku njegovu sumnju. POSAO: Dobro ćete se snalaziti u timskom radu. Bit ćete spremni na kompromise, ali ne i kad su u pitanju osobe čije mišljenje i radne sposobnoStrijelac (23. 11. - 21. 12.) sti ne cijenite. ZDRAVLJE: Glavobolje, sinusi.

LJUBAV: Neće vas posebno zabrinjavati negodovanje partnera na vaše ponašanje. Više ćete držati do prijatelja i izlazaka s njima nego do njega. Kad ipak uvidite da ste pretjerali, vrlo vješto ćete pronaći način da ga smirite. POSAO: Međuljudski odnosi u radnoj sredini zahtijevat će od vas mnogo više pažnje, strpljenja, ali i koncentracije. Morat ćete paziti što govorite pred Jarac (21. 12. - 19. 1.) drugima. ZDRAVLJE: Problemi s probavom.

LJUBAV: Znat ćete uživati u malim stvarima. Napokon će se osjećaji koji postoje između vas i partnera verbalizirati. Reći ćete jedno drugome što mislite i osjećate te pronaći pravi način za rješavanje problema iz bliske prošlosti. POSAO: Napokon ćete doći do informacija i osoba koje vam do sada nisu bile dostupne. Sredinom Vodenjak tjedna mogli biste upoznati osobu koja će vam rado (20. 1. - 18. 2.) izići u susret. ZDRAVLJE: Gripe, viroze.

LJUBAV: Zbog poslovnih obaveza patit će emotivni život. Pojavit će se teškoće u komunikaciji, a i premalo vremena provodit ćete s dragom osobom. Sve češće ćete zaboravljati na zagrljaje i sitne nježnosti. POSAO: U danima koji su pred vama očekuju vas prepreke i zastoji koji neće biti uočljivi na prvi pogled. Poslovne Ribe obaveze zahtijevat će od vas više vremena, koncentra(19. 2. - 20. 3.) cije i prilagodbe. ZDRAVLJE: Ozljede fizičke prirode.

54 S raznih strana

21. lipnja 2011., br. 370

HUMANO

Skupljali novac za djecu

!

lampio svjetla ni, r boja i aznih u muzik godna a “pod igli” Jagiće v park Odličnoj atmosferi u Jagićevom parku pridonijeli su i mladi plesači svojim Zvjezdanim stazama

TU KRAJ NAS Varaždin pod zvijezdama uljepšao nam je grad

Ples, zvijezde i noćno kupanje u fontani...

Održani su i Dani suvremenog plesa, a interes za ovu vrstu umjetnosti sve je veći Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Lijepa Bela Bela je kujica u tipu zlatnog retrivera stara 8 mjeseci.

Prekrasnog izgleda i još ljepšeg karaktera, bila bi idealan kućni ljubimac. Dođite po Belu!

Udruga Spas 042/330-004

LUDBREG

Haiku susreti U Pučkom otvorenom učilištu u Ludbregu održani su 11. lipnja jubilarni 15. haiku susreti i predstavljen je 14.

Haiku zbornik. Ludbreški haiku susreti održavaju se od 1997., a njihov inicijator je Zdenko Oreč. Cijeli skup započeo je osvrtom na haiku stvaralašvo našeg doajena Franje Hrga, a nastavio je s dodjelom HAIKU-STUPA koji je pripao Oreču za haiku: Za ptičicom/ispod stabla polijeću/latice. U nastavku su pjesnici recitirali haikue iz zbornika, a uslijedilo je iznenađenje “Može li haiku letjeti?” uvijek domišljatog Funde. Odgovor je pokazao neonskim balonima na koje su prisutni haiku pjesnici ispisali svoje trostihe te su oni na trgu pušteni da odlete nebu pod oblake. Obilaskom Prošteništa predragocjene krvi Kristove te postajom Križnog puta pjesnici su duhovno nadahnuti mogli svoja zapažanja pretočiti u haikue za prvu haiku antologiju grada Ludbrega. (Mirko Varga)

Ovog petka i subote varaždinski je Jagićev park zasjao dosad neviđenim sjajem. Kad ste zadnji put u petak ili subotu navečer vidjeli djecu koja skakuću po travi u parku i gomilu ljudi koja sjedi na klupicama i uživa? Vjerujem – nikad. Po cijelom parku bila su postavljena svjetla i lampioni, a lagana muzika Trija Frikandoo i klavirske improvizacije Vida Novaka Kralja opuštala je prolaznike.

Za drugačiji doživljaj našega grada zaslužan je program

Varaždin pod zvijezdama koji je proširio priču Dana suvremenog plesa i otvorio nam oči.

Od četvrtka pa sve do nedjelje u kazalištu i oko njega održano je oko 10 predstava na kojima je nastupilo 85 plesača iz 8 država. I dok se za neke plesne predstave plaćala ulaznica, neke su bile besplatne. Tako su se zainteresirani sugrađani mogli upoznati sa suvremenim plesom i zavoljeti ga. U petak i subotu park su predvečer zauzeli mladi plesači iz Varaždina, Požege, Zagreba i Čakovca, ali besplatna predstava koja se u petak i subotu odvijala u dvori-

U petak se divno vidjela i pomrčina Mjeseca

štu vile Bedeković oduševila je sve. Talijanska umjetnica Chiara Frigo “tuširala” se pijeskom u odličnoj predstavi Post uz slabu svjetlost reflektora i zvijezda dok je publika sjedila na travi.

SINIŠA SOVIĆ

U Kulturnom centru Ivan Rabuzin održana je potvrdna svečanost “Charter night” novoosnovane udruge Lions club Novi Marof. Pozdravnu riječ nazočnima je uputio guverner Distrikta 126, Nikola Plavec, a nazočinima se zatim obratila i predsjednica Lions cluba Novi Marof, Sunčica Hrenić. Svi članovi osnivači položili su svečanu prisegu i predstavili se nazočnim gostima. U ceremoniji prisege predane su Charter značke, certifikat i Charter povelja klubu. Pr ihod od prodaje ulaznicanamijenjen je u dobrotvorne svrhe Udruzi Sunce iz Novog Marofa (za pomoć djeci s posebnim potrebama), a tijekom večeri održana je humanitarna tombola od čije je prodaje sav prihod namijenjen također Udruzi Sunce.

Inače, Lions club Novi Marof osnovan je 11. 4. ove godine i prva je udruga u Novom Marofu posvećena isključivo humanitarnom radu.

Improvizacije Plesne improvizacije “Ako nemaju kruha dajte im kolača” možda nisu bile za svakoga, a u njoj su sudjelovali plesači koji su htjeli. Prvi put smo vidjeli nekoga da se nekažnjeno kupa u hladnoj vodi fontane kod kazališta, a publika je dobila i kolače, puslice i čajne kolačiće.

Ne smijemo zaboraviti ni sve odlične predstave poput suvremenog baleta Moje ime je nitko, Sale zagrebačkog Studija za suvremeni ples ili pak Tijela namijenjenog djeci starijoj od 3 godine. Možda neke predstave nisu bile najposjećenije, ali program je bio odličan i sigurni smo da će se već druge godine za sve tražiti karta više.

I za kraj - cowboy party u Rogozu s DJ-ima Marijem Kovačem i DJ Mjau dokazao je da nam u gradu stvarno nedostaje jedan dobar rock klub. Sve je bilo puno, a ekipa je plesala do zore.

Pogled na varaždinsko nebo sa zvjezdarnice Priča profesora Alana Dedića o veličini Sunčevog sustava i dubokog svemira ispričana u kategorijama veličine poznatih i pojmljivih stvari, dominirala je predavanjima tijekom posjeta zvjezdarnici 2. OŠ. Cilj priče bio je da svaki posjetitelj u večernjim satima spozna iznimnu ogromnost svemirske praznine, kao i enormne udaljenosti između konkretnih materijalnih svemirskih objekata. A njih nije malo jer samo u našoj

galaktici ima preko 500 milijardi zvijezda!

Pomno odabrana ambijentalna glazba uz predavanje dala je dodatni - mistični „štih“ atmosferi na terasi zvjezdarnice gdje je publika doznala i to da ljudi još uopće nisu „kozmički“ rođeni! Kako kaže i Dedić, čovjek je u dubinu svemira „zagrabio“ tek za dužinu malog prsta jer tek su u planovima ekspedicije koje bi rakete s ljudskom posadom dovele na planet Mars…

Tuširanje pijeskom kod Bedekovićke

Vodič 55

21. lipnja 2011., br. 370

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Goran Božak - Mirela leti

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN

LJETO U VARAŽDINU Srijeda, 22.06.11.

KAJTEBRIGA TRIO, jazz koncert Kazališni trg u 21 sat U slučaju kiše - seli na 23.06.2011.

Tjedan tradicijske kulture Četvrtak, 23. 06. Stančićev trg u 19.30 KUD Varteks tamburaški orkestar Subota, 25. 06.

KUD VARTEKS mali i veliki folklor, Korzo u 10 sati DRUŠTVO NAŠA DJECA, Korzo u 11 sati VARAŽDINSKE MAŽORETKINJE, Korzo u 12.30 KLAPA CAMBI - dvorište Županijske palače u 20 sati U slučaju kiše - Velika koncertna dvorana HNK u Varaždinu Nedjelja, 26. 06. ŠTIGLECI (nastup dječjeg zbora), Stančićev trg u 10.00 sati Ponedjeljak, 27. 06.

SACRED VOICES,Ansambl srednjovjekovne i renesansne glazbe Atrij Starog grada, 21 sat KINO GAJ Od četvrtka, 232.6. do utorka 28.6.

SVETI RATNIK (ZF triler) u 19 sati KAZALIŠTE Utorak, 21.6. u 20 sati, Velika scena PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH Petak , 24.6. u 20 sati, Rogoz PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH Ponedjeljak, 27.6. u 19 sati, Velika scena PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30), četvrtak, petak (7,30 - 15,00), subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Zlati ajngel MARIJA KORUGA, izložba slika, razgled do 26. lipnja Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka 23.6. do utorka 28.6.

KUNG FU PANDA 2 (crtić) u 19 sati JA SAM BROJ ČETIRI (ZF triler) u 21:00 osim subote 25.6. u 19 sati INTERNACIONALNA FILMSKA RADIONICA ZAVRŠNA PROJEKCIJA FILMOVA

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – DANAS POČINJE LJETO VREMENSKA SLIKA: Nakon ugodnog nedjeljnog osvježenja, već od danas ponovno sunce i sve više topline. Sredinom tjedna zavladat će prava ljetna vrućina s temperaturom preko 30 stupnjeva. Danas u 19 sati i 16 minuta službeno počinje ljeto, a to će biti praćeno s tri sunčana i vruća dana. Nova promjena vremena očekuje se u petak uz osvježenje i lokalne pljuskove. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 20.6.)

ROĐENI:

Petak, 24.6. i subota 25.6.

V.U.K. Fest 2011 Petak: Equasion, Lee Moon Blindspot, Motus Apfuken, The Nice Boys ‘77 Subota: Uninvited, Frozen Solid, Sagan, Scarred By Beauty, Cold Snap, Bolesno Grinje

UMRLI:

DJEVOJČICE Marija Canjuga, Tea Ferenčina, Lorena Đurašević, Vanessa Detić, Klara Njegovec, Mara Zemba Stojanović, Katarina Virth, Vanessa Patrčević, Magdalena Sambolec, Ana Melinček, Sara Škrnjug, Tea Ban, Lucija Valdec, Antonija Zorman, Gabrijela Bužić, Dunja Hainž, Anja Strelec, Nina Buč, Mila Skrbnik

DJEČACI Manuel Črljenec, Lovro Hosni, Viktor Horvat, Luka Lončar, David Šešet, Oliver Mađarić, Petar Kefelja, Vito Županić, Karlo Erdelja, Mike Belčić, Karlo Repnjak, Fabijan Treska, Matej Štehec, Viliam Đura, Majk Peričić, Stiven Tkalčec, Aleksandar Bogdan, Jan Vojnović

Franjo Novak (87), Mirjana Nikolić (59), Aleksandar Đorđijevski (76), Vesna Mitić (51), Branko Rafaj (67), Zvonimir Ostroški (62), Aleksandar Acevski (71), Andrija Čižmek (62), Supjan Tanuwidjaja (69)

56 Zadnja

21. lipnja 2011., br. 370

NAJAVA

TRADICIJA Vjenčanje purgara prema tradiciji staroj 260 godina

Konjičke igre u Zelendvoru

Purgarsko vjenčanje

Konjička manifestacija zabavnoga karaktera „Konjičke igre Zelendvor 2011“ sa svečanim obilježavanjem Dana državnosti u organizaciji Udruge „Konj, moj prijatelj“ bit će održana 26. lipnja u Zelendvoru. Kako doznajemo iz spomenute udruge, koja djeluje na području općina Cestica, Petrijanec, Vinica i Sračinec, cilj je konjičkih igara, koje počinju u 11 sati, druženje vlasnika, držatelja i ljubitelja konja, približavanje tih plemenitih životinja široj populaciji kroz različit sadržaj. Ujedno, prigoda je to za druženje svih vlasnika konja uz bogatu ponudu ugostiteljskih delicija te zabavnog programa za sve žitelje četiriju općina.

Vjenčanje pripadnika Građanske garde Darka Detelja i njegove odabranice Kristine, održano je u Kapucinskoj ckrvi u Varaždinu, uz pratnju pripadnika Varaždinske građanske garde VARAŽDIN - Varaždinske perjanice, popularni purgari, Varaždinci srcem i dušom, pokazali su se i dokazali još jednom kao čuvari tradicije. Ovaj put povod je bila nesvakidašnja, svečana i vesela prigoda, vjenčanje purgara Darka Detelja i njegove odabranice Kristine Brodar.

Tradicija Prema tradiciji staroj više od 260 godina, uz svečani

špalir mladenac je predan u ruke svećenika, dok su mladu dočekali svečano

P

urgarsko vjenčanje za sve članove Građanske garde u svečanom tonu

Per šija. Nakon svečane ceremonije vjenčanja, koju je predvodio vlč. Stjepan Zadravec u varaždinskoj kapucinskoj crkvi, novopečenim mladencima uz zapo-

vijed “Na počast” sretnu i sigurnu plovidbu u bračnu luku zaželjeli su svi pripadnici postrojbe. (dk)

postrojeni purgar i, pod zapovjedništvom natporučnika Damira

HRVATI I SLOVENCI

TOMISLAV MAKAJ

Komedija o loncu

!

Indijanci, kauboji i vigvami na Dravi

Dimni signali nisu zamijenili mobitele. To su vatre članova Udruge Trash koji na Belim kipima imaju svoj tabor. Uz tabor tu je i pravi kaubojski salon, a “trešeri” imaju i svog bradatog spasioca koji je najjači od svih.

Zove se slično kao najjači čovjek na svijetu - Duck Norris,

a njegova je funkcija - traper lutalica. Kauboji i Indijanci ovogodišnja su tema Trash film festivala, a kao i svaki put, trešeri pripremaju jedan dulji film tematike festivala.

Proširili su se i van granica županije, pa su scene s opakim Meksikancima snimili u Žumberku.

KARIKATURA

Ove nedjelje bit će premijerno izvedena komedija tipova i intrige - Komedija o loncu Tita Makcija Plauta. Radi se o suradnji varaždinskog HNK i Mestnog gledališča Ptuj, predstavi koja će se igrati na kajkavskom jeziku, uz jednu ulogu na dalmatinskom dijalektu, dok će ulogu škrtoga Eukliona igrati poznati slovenski glumac Brane Šturbej, naravno, na slovenskom. Dijalog dvaju jezika, dovoljno sličnih da se razumiju, dovoljno različitih da nastanu nesporazumi, doprinosi nadgradnji komedije u smislu aktualizacije susjedskih odnosa, Slovenije kao članice EU i Hrvatske kojoj članstvo tek predstoji. Premijera 26. lipnja je u Termama Ptuj u 21:30. U predstavi nastupaju: Branko Šturbej, Nancy Abdel Sakhi, Marija Krpan, Marinko Prga, Barbara Rocco, Ozren Opačić, Mitja Smiljanić, Ivica Pucar, Zdenko Brlek i Darko Plovanić.

crta: Željko Pilipović