RT_371

INTERVJU Prof. dr. sc. Davor Juretić o potencijalnom lijeku protiv smrtonosne E. coli

Stranice 6.-7.

DUNJA PLAČKO VRŠNAK

Još nikad nisam dočekala Novu godinu na + 30!

Stranica 37.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 371 :: 28. lipnja 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Tri godine nakon propasti Obrtničke štedno-kreditne zadruge Varaždin

Šok za bivše štediše Od 15 milijuna kuna tražbina, štedišama OŠKZ Varaždin svega dva milijuna kuna ALTERNATIVA

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

V.U.K. fest Festival punka, rocka, metala i maturanata Stranice 24.-25.

JEDINSTVENA IZLOŽBA

TJEDAN UPISNE GROZNICE

Tarzani i vesterni Stripovi više nisu nešto što čitaju samo klinci

Za 1990 osmaša čak 2440 mjesta u školama

Stranice 22.-23.

Stranica 4.

TEODOR ABRAMIĆ

PRIJEVOZ SREDNJOŠKOLACA

TRADICIONALNE KONJIČKE IGRE U ZELENDVORU

Roditelji će više plaćati prijevoz djece od škola

Na konjima štafeta, pikado i lov na stolce

Stranica 5.

Stranice 2.-3.

Stranica 46.

Utemeljitelj informatike Još 90-ih godina inicirao je osnivanje Veleučilišta

Stranica 12.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Prometne muke po Varaždinu D

obio sam nekoliko pisama od vas, poštovani čitatelji, u kojima, po tko zna koji put, ukazujete na prometne probleme u gradu Varaždinu, ali i drugim područjima u Varaždinskoj županiji. U središtu vaše pozornosti i dalje je rješavanje „uskoga grla“ u varaždinskom prometu kod tzv. kučanske rampe. Ukazujete na velike kolone koje se stvaraju i potrebu stalnog angažmana u reguliranju prometa kod rampe od strane pripadnika prometne policije ili jedinica prometne mladeži, na nužnost izgradnje nadvožnjaka itd. O toj problematici te drugim prometnim problemima u gradu bilo je riječi i na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća. Promet nedvojbeno (p)ostaje važna gradska komunalna tema, a o nekim prometnim problemima poput kučanske rampe govori se i piše već desetljećima. Željeznički koridori koji presijecaju gradsko područje teško da će se moći mijenjati, pa gradskoj vlasti, prometnim stručnjacima i drugima koji se bave tom problematikom preostaje od raspoloživih prostornih, financijskih i drugih mogućnosti izabrati najbolje. Pritom je već odavno razvidno da za izgradnju nadvožnjaka ili podvožnjaka kod kučanske rampe Grad neće moći iznaći sam dovoljno novaca te će za ovu kapitalnu prometnu investiciju biti potrebna financijska potpora države. Za ostale pak zahvate radi poboljšanja prometa u gradu, poglavito na županijskim cestama, na gradskom području bit će nužan i ubuduće angažman Županijske uprave za ceste. Bez novih kvalitetnih rješenja u gradskom prometu, gospodarski i stambeni razvoj grada bit će značajno ograničen.

28. lipnja 2011., br. 371

NAŠA POSLA Tužna istina tri godine nakon propasti Obr

Od 15 milijuna kun štedišama OŠKZ sa

Štediše pred zatvorenim vratima prvih dana prestanka rada OŠKZ u Obrtničkom domu u Kukuljevićevoj ulici u Varaždinu

Vjerovnici mogu računati s isplatom najviše deset posto priznatih tražbina. No put do naplate, nažalost, još je dug i neizvjestan, upozorava stečajna upraviteljica Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

VARAŽDIN - Od oko 15 milijuna kuna priznatih tražbina, 154 vjerovnika propale varaždinske Obrtničke Štedno-kreditne zadruge faktički mogu računati na isplatu samo oko dva milijuna kuna.

Ovaj podatak najv iše je zaprepastio ogorčene i razočarane štediše od kojih su neki zbog poodmakle dobi i teškog zdravstvenog stanja jedva došli u veliku dvoranu varaždinskog Trgovačkog suda gdje je sredinom mjeseca održana Skupština vjerovnika OŠKZ Varaždin u stečaju.

Došli do 1,5 milijuna Uz nazočnost stečajnog suca Željka Vukelića, članova Odbora vjerovnika, opunomoćenika vjerovnika i vjerovnika,

Slučaj tijelima nezanimljiv jer nema “političku težinu”?

Izražavajući nezadovoljstvo obradom slučaja OŠKZ-a, vjerovnici su osudili neučinkovitost pravosuđa u njihovom slučaju te zatražili da država konačno uzme u zaštitu i obične građane i njihove, često vrlo tragične slučajeve, koji na prvi pogled nemaju nikakvu „političku težinu“, zbog čega i izostaje primjeren angažman pravosudnih tijela, ali i medija, kakav bi se očekivao s obzirom na to da se radi o sudbini više od stotinu ljudi

stečajna upraviteljica Marija Domijan podnijela je izvješće o stanju stečajne mase, radnjama poduzetim u stečajnom postupku na unovčenju imovine stečajnog dužnika, parničnim i ovršnim postupcima, kao i o kaznenim postupcima protiv bivših voditelja OŠKZ Varaždin od prethodne skupštine koja je održana prije

i još barem dvostruko toliko članova njihovih obitelji.

Više je vjerovnika isticalo kako imaju dojam da nikoga ne zanima kuda je nestalo njihovih 16,5 milijuna kuna ušteđevina, niti pak hoće li zbog toga netko odgovarati. Mjeseci prolaze, pa i godine, a kraj istražnom postupku se ne nazire, a kamoli početak kaznenog postupka protiv odgovornih.

nešto više od godinu dana,

o

stalih 13 milijuna kuna postoji samo fiktivno jer su nastale friziranjem podataka odnosno 31. svibnja prošle

godine. Naglasivši da vjerovnici mogu računati na isplatu samo na približno dva milijuna kuna, Domijan je pojasnila i zašto.

- Preostalih 13 milijuna postoji samo fiktivno. Naime, iznosi sumnjivih potraživanja i kamate duži su niz godina bili pogrešno knjiženi, frizirani, krivotvoreni i prikazivani kao

IMA I TOGA U sklopu kaznenog postupka lani dva istražna ispitivanja

Šalju požurnicu za okončanje istrage Podsjetivši da je kaznena prijava u slučaju OŠKZ podnesena još 2008. godine, stečajna upraviteljica rekla je da je policija obavila izvidne radnje te je provedena kontrola poslovne dokumentacije od strane Državne revizije, tako da se svi nalazi i mišljenja nalaze na nadležnom državnom odvjetništvu, na čiji se zahtjev

provodi dodatno nezavisno knjigovodstveno vještačenje.

Vjerovnici su isticali da je neodrživo i neprihvatljivo to da su lani održana dva istražna ispitivanja u sklopu kaznenog postupka protiv odgovornih osoba koje su osumnjičene za nesavjesno poslovanje, zlouporabu položaja, lažno iskazivanje... Na prvom su

osumnjičeni šutjeli, a na drugom je ispitano nekoliko vjerovnika.

Naglasivši da za sada ne žele ići u prosvjede, okupljeni su donijeli odluku da se pošalje požurnica radi što skorog okončanja istražnog postupka te da se iskoristi mogućnost blokiranja imovine osumnjičenih, ukoliko za to postoji zakonska mogućnost.

Aktualno

28. lipnja 2011., br. 371

rtničke štedno-kreditne zadruge Varaždin

3

DOZNAJEMO Varaždinski proračun u teškoćama

na tražbina amo oko dva!

IZDVOJENO (Ne)očekivan sudski epilog ŠKZ “Varaždinski cekin”

Štediše povlače tužbe jer se nemaju iz čega naplatiti Ubrzano je postupanje po spisima koji se odnose na slučaj propale Štedno-kreditne zadruge Varaždinski cekin, nad kojim je prije jedanaest godina otvoren stečajni postupak u kojem je oko 1500 vjerovnika potraživalo više od 100 milijuna kuna. Međutim, štediše neće uspjeti doći do traženih iznosa, usprkos ubrzanju postupanja.

Nakon okončanja kaznenog postupka protiv čelnih ljudi Cekina, više od 700 vjerovnika zatražilo je isplatu tražbina od nasljednika odgovornih osoba Cekina: pokojne Jelice Štefić te Janeza Tobiasa, slovensko-hrvatskog državljanina nedostupnog hrvatskim pravosudnim tijelima nakon što mu je izrečena zatvorska kazna od pet i pol godina.

Da bi se riješile isplate vjerovnika, po desetak njih obuhvaćeno je sa 70-ak spisa koje su dobili na rješavanje gotovo svi suci varaždinskog Općinskog suda. Kako doznajemo u uredu predsjednika tog suda, nasljednici odgovornih osoba Cekina odgovaraju do visine naslijeđene imovine koju u slučaju Jelice Štefić čini manji novčani iznos te kuća, ali koja je u fiducijalnom vlasništvu banke. U Tobiasovom slučaju eventualna naplata je upitna zbog njegove nedostupnosti.

Uslijed takvog stanja faktički nema imovine za naplatu tražbina štediša, pa mnogi već tijekom parnica povlače tužbe za isplatu nakon što shvate da bi po okončanju postupka mogli dobiti tek po nekoliko desetaka kuna.

Dječje vrtiće u privatnom vlasništvu platili smo prošli tjedan, naglasio je Horvat

Obveze 20, a gradska kasa s 2,4 milijuna kn Kezele: Prevelike obveze Grad je preuzeo daleko ranije, a sada se u vrijeme krize više ne mogu lagodno financirati Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Sud radi, ali novaca - nema

Stanje proračuna Grada Varaždina nije sjajno, kao uostalom ni većine drugih jedinica lokalne samouprave, ali nije ni alarmantno i katastrofalno, kako ga neki žele uporno prikazati, istaknuo je u ponedjeljak Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga grado načelnika s ovlast ima gradonačelnika, odgovarajući na upite o stanju gradske blagajne koju su tijekom aktualnog sata uputili vijećnici Miodrag Pap i Natalija Mar tinčević.

Što sa zgradom u Preradovićevoj?

Od 32 prisutna vijećnika, 17 je glasovalo za darovanje zgrade u Križanićevoj Veleučilištu u Varaždinu, čemu su se protivili oporbeni vijećnici, osobito HSLS-a, naglašavajući da je ionako Grad Varaždin jedini njegov osnivač. Međutim, sa sjednice je skinuta točka o prodaji objekta u Preradovićevoj 10, za što je već bio proveden natječaj i predložen kupac za 2,8 milijuna kuna. Da nije jasno što se točno prodaje ni zašto, upozorilo je petero vijećnika. Oporbene je vijećnike zanimalo i zašto Grad Varaždin nije ništa poduzeo u vezi s nepravilnostima koje je revizija utvrdila u poslovanju Gradskih bazena još tijekom 2008. godine.

Horvat: Sve radi

Vjerovnici OŠKZ Varaždin opet su se okupili na Trgovačkom sudu kao i prije godinu dana

imovina - naglasila je.

Od trenutka otvaranja stečajnog postupka početkom 2008. godine, dosad se uspjelo prikupiti ukupno oko 1,5 milijuna kuna. Od toga je utrošeno 1,4 milijuna kuna, i to za djelomičnu podjelu stečajne mase vjerovnicima te za troškove stečajnog postupka.

Izgubljeni u vremenu - Ako se uspije s naplatom preostalih dva milijuna kuna, vjerovnici mogu računati s ukupnom isplatom iznosa do najviše deset posto priznatih tražbina. Međutim, put do naplate, nažalost, još je dug i neizvjestan - upozorila je stečajna upraviteljica.

Većina se dužnika OSKZ-a, kako je pojašnjeno, njezinim odlaskom u stečaj ponadala da svoje dugove neće trebati otplatiti, pa se mnogima znatno povećao dug zbog

p

ravosudni sustav neučinkovit i spor kod pokušaja naplate tražbina od dužnika neredovite otplate i kamata.

Sada se OŠKZ u stečaju bori s tim svojim dužnicima da naplati svaku kunu, pa zato vodi brojne parnične postupke nastojeći se naplatiti iz imovi-

ne dužnika.

Nažalost, kako je više puta naglašeno tijekom skupštine OŠKZ-a održane na varaždinskom Trgovačkom sudu, zakonodavni i pravosudni sustav pokazuje se poslovično neučinkovit i krajnje spor kod pokušaja naplate potraživanja od dužnika.

Naime, kako je rečeno, često se vjerovnicima više odmaže negoli pomaže, što je vidljivo i u njihovom slučaju.

Tako da su potraživanja, nakon završetka mnogih sudskih sporova, ostala nenaplativa zbog zastarjelosti, neurednosti u zakonskom traženju ili u nemogućnosti izvršenja ovrha.

- Dječje vrtiće u privatnom vlasništvu platili smo prošli tjedan. Sada bi na red trebale doći stipendije i ostale stvari.

Dakle, ne ispunjavamo sve obveze, već u granicama priljeva sredstava, ali to nema veze s istragama U požaru stradala zgrada u Preradovićevoj 10 i dalje gradska oko gradonačelnika - naglasio je Horvat. nezavidnoj situaciji naruše- Dakle, oni se ne nastavljaju U gradskoj blagajni, ne likvidnosti, ali je upozo- automatski dalje. Ustrojili kako je dodala pročelnica rila da su već sada evidentni smo ekspertni tim koji će u za financije Jerka Kezele, pad prihoda te prevelike najkraćem roku, a vjerujem trenutno je 2,4 milijuobveze Grada Varaždina već ovaj tjedan, ispitati još na kuna, ali to nije koje su preuzete da- jednom sve okolnosti, oddobro zbog doleko ranije, a sada nosno što za Grad Varaždin i n t r spjelih obveza se u vrijeme krize znači raskid ugovora, a što ekspe ja” ne mogu lagodno nastavak, odnosno postoji od oko 20 mišl e č “ li mogućnost sporazumnog lijuna kuna, financirati. tim iako ima i - S v e s l u ž b e raskida ili modifikacije. adske r g e v s nenaplaćenih re funkc ioniraju u Dakle, ne isključujem mopotraživanja. okviru financijskih gućnost da ćemo predložiti ugovo U takvoj situaciji mogućnosti. Grad raskidanje, odgađanje ili nastoje se najprije Varaždin nastavlja s izmjene ugovora. Upravo podmiriti plaće, krediti projektima, i to ne samo zbog toga nema razloga i druge obveze utvrđene s MBO-om i POS-om u V. da Grad pretrpi štetu zbog zakonom, a zatim sve Novaka, nego i gradnjom žurbe i odlučivanja kada ostale obveze. O svemu podzemne garaže i škole stvari nisu dovoljno ispitatome Kezele je najavila T. Špoljar te nizom drugih, ne - upozorio je zamjenik posebno pismeno izvje- manjih. No obustavili smo varaždinskoga gradonačelšće s objašnjenjem zašto sve isplate prema ugovori- nika Zlatko Horvat nazočne se Grad Varaždin našao u ma koji su predmet istrage. vijećnike.

4

Aktualno

28. lipnja 2011., br. 371

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Damire, budale smo mi, a ne ti 21.6.

Ako je Sanader primio mito, onda se kao i svi članovi Vlade i Predsjedništva HDZ-a osjećam prevareno i izmanipulirano te mislim da sam ispao najveća budala na svijetu, ustvrdio Polančec u vezi istrage da je za prevlast u INA-i Sanader od MOL-a dobio 10 milijuna eura, što je za bivšeg premijera čista laž. A lažne statistike dovele su u probleme Grčku kojoj EU poručuje da neće vidjeti pomoć ukoliko ne sreže proračun i ne privatizira državne tvrtke.

22.6.

Uz sukobe tisuća demonstranata i policije i najavu štrajkova, grčka vlada prihvatila stroge mjere štednje koje uključuju otkaze u javnim službama, veće poreze i niže plaće. Ovo je politika nekorektnih mjera protiv onih koji su već platili račun, poručuju grčki sindikati te najavljuju štrajkove. I u nas se poziva na štrajk, ali od strane Akademske solidarnosti koja je nezadovoljna prijedlozima zakona na području visokog školstva i znanosti.

23.6.

Tuđman je precijenjen. I vozač tramvaja mogao je voditi državu, poručuje Mesić koji je i prije uglavnom kopao po prošlosti i pričao viceve, umjesto da se bavio lopovima i drugim aktualnostima. Kao što se bavi Obama, koji najavljuje povlačenje iz Afganistana i usredotočenju na vlastitu zemlju.

24.6.

Da se u SAD-u ima štošta srediti, svjedoče žrtve programa za poboljšanje ljudske vrste iz pojedinih američkih država kojeg se ni Mengele ne bi posramio. U Bruxellesu europski čelnici poduprijeli skori završetak pregovora o ulasku Hrvatske u EU, što Kosor ocjenjuje kao najveći dar za obljetnicu nezavisnosti.

25.6.

Iako živimo sve teže, velika većina Hrvata i Slovenaca ne žali za Jugoslavijom. Nije lako ni nekim zemljama EU, osobito Nijemcima, od kojih se traži da spase euro - slanjem novca u Grčku.

26.6.

U BiH uhićeni, već ranije osuđivani silovatelj, priznao ubojstvo mlade Drnišanke. Kako je uspio izbjeći kaznu te godinama izigravati pravosuđe triju zemalja, počelo se tek sada utvrđivati. Činjenice utvrđuju i u američkom Kongresu, ali o operacijama u Libiji za čiji nastavak Obama nije dobio ovlasti, ali nije zaustavljeno ni njihovo financiranje.

27.6.

Je li Karamarko veleposjednik i (su) vlasnik nekoliko tvrtki ili je posrijedi nešto drugo, pitanje je koje nameće Latinica bez kamera HTV-a, čiji novi ravnatelj najavljuje veliki posao. Možda vraćanje Latina?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

I ove će godine učenici s nestrpljenjem čekati rezultate, koji će biti objavljeni u školama, ali i na njihovim web stranicama

PROVJERILI SMO Što čeka osmaše pri upisu u srednju školu?

Tjedan je upisa Jedna od najznačajnijih novina ovogodišnjih upisa u prve razrede srednjih škola na području Varaždinske županije je nekoliko novih smjerova Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Idući tjedan u srednjim školama Varaždinske županije sve će biti u znaku upisa u prve razrede. U Varaždinskoj županiji 1990 učenika osmih razreda očekuje 2440 mjesta u prvim razredima 96 trogodišnjih i četverogodišnjih obrazovnih programa u 11 javnih srednjih škola, a uz plaćanje i u tri privatne srednje škole – izvijestili su iz Varaždinske županije. Najviše, 332 mjesta u prvim razredima ima varaždinska Gospodarska škola, a najmanje, 108 mjesta u prvim razredima, Medicinska škola, odnosno Glazbena, gdje buduće srednjoškolce čeka 90 mjesta.

Novi smjerovi Jedna od najznačajnijih novina ovogodišnjih upisa u prve razrede srednjih škola je nekoliko novih smjerova, a među njima je i novi smjer: razred dentalnih tehničara na varaždinskoj Medicinskoj školi.

- Vjerujem da će interes učenika za ovo zanimanje biti jako velik. Inicijativu za obrazovanjem dentalnih tehničara pokrenula je sama struka, a s druge strane, dosad su se učenici za ovo zanimanje mogli školovati u samo nekoliko većih hrvatskih gradova – rekla je ravnateljica Medicinske škole Mirjana Grabar-Kruljac.

Točnije, dentalni tehničari dosad su se školovali jedino u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu,

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Što je sve važno za upis?

U prvom krugu ljetnog upisnog roka prijave za upis škole će primati 4. i 5. srpnja od 8 do 16 sati, a jesu li uspjeli upisati željenu školu, budući srednjoškolci vidjet će već u srijedu 6. srpnja kada će škole objaviti rezultate: u školi i na web stranicama škola. U četvrtak 7. srpnja slijede upisi koji će se u školama održavati od 8 do 16 sati. U srednjim školama ističu da su od dokumenata prilikom upisa učenicima potrebne prijavnica te originalne svjedodžbe 7. i 8. razreda osnovne škole kojima se dokazuje uspjeh postignut u osnovnoj školi. Učenik se može prijaviti samo u jednu srednju školu. Kod onih škola kod kojih određena zanimanja to traže, učenici moraju priložiti i dokaz o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova i radnih zadaća u odabranom zanimanju te ugovor o naukovanju.

pa će otvaranjem novog smjera Medicinska škola zasigurno postati središte obrazovanja ovoga kadra na području sjeverne Hrvatske. Za novi smjer na vrijeme su ostvareni i svi preduvjeti, pa je tako u školi opremljen najsuvremeniji dentalni laboratorij za koji je Varaždinska županija izdvojila milijun kuna. obrazovat će se pomoćni vrtlaUz dentalne tehničare, naje- ri, usmjerenje namijenjeno za sen će u školske klupe sjesti i učenike s teškoćama u razvoju. prva generacija općih gimna- U toj će školi biti oformljen i zijalaca – sportaša. kombinirani razred poljoRiječ je o novom privrednih tehničara u smjeru Druge vrtlara i poljoprij o k s varaždinske vrednih tehničaaždin r a V 0 gimnazije. ra – opći, a riječ ji 199 i n a p - Pokreje o dislociražu mih s o a k tanju tog odjeljeučeni kuje 2440 nim novo g njima Srednje oče a d e m r i smjera škole Arborez v ra u pr prethodimjesta srednjih tum Opeka iz lo je donoMarčana. ima razred kola šenje mreže - Ti su smješ škola, u kojem rovi pokrenuti u je točno definiraLudbregu na temelju no koja će škola biti za ankete koja je provedekoje zanimanje. Mi smo odlučili na među učenicima završnih krenuti s razredima izvrsnosti razreda s tog područja, koji su i tako oformiti razred opće iskazali interes za ta zanimagimnazije za sportaše. Teško je nja. Ludbreška regija je jaka govoriti kakav interes očeku- u poljoprivredi i poznata po jemo, no prema dosadašnjim proizvodnji cvijeća, tako da je upitima roditelja i učenika u otvaranje ovih smjerova bio vezi novog smjera, vjerujem da logičan ishod - rekla je Rajka će biti dobar - rekla je Zdravka Tršinski, ravnateljica škole ArGrđan, ravnateljica Druge varaž- boretum Opeka iz Marčana, dinske gimnazije. u kojoj će prvi put ove jeseni Od jeseni će i Srednja stru- startati i razred pomoćnih kovna škola Varaždin imati novi kuhara/slastičara, usmjerenja smjer, grafičke tehničare tiska, namijenjenog za djecu s teškoa u ludbreškoj osnovnoj školi ćama u razvoju.

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

DVOJEZIČNA NASTAVA Projekt dvojezične nastave u strukovnim školama Varaždinske županije trebao bi zaživjeti u školskoj godini 2012./2013.

!

DAN D: 6. SRPNJA Prijave škole primaju u ponedjeljak i utorak, 4. i 5. srpnja, rezultati će biti objavljeni u srijedu 6. srpnja, dok su upisi u prvom krugu ljetnog upisnog roka u četvrtak 7. srpnja.

!

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

28. lipnja 2011., br. 371

DOZNAJEMO Novi model financiranja prijevoza

Roditelji će plaćati 300 kn mjesečno?

Po 300 kuna davala bi i Županija te jedinice lokalne samouprave. Za više subvencija nema novaca Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Roditelji srednjoškolaca iz Varaždinske županije od nove će školske godine morati izdvajati više za prijevoz svoje djece do škole, ali ipak ne bi trebali plaćati punu, tržišnu cijenu karata.

Najavio je to u ponedjeljak župan Predrag Štromar na aktualnom satu sjednice Županijske skupštine nakon

n

e uspiju li dogovori, roditelji će karte plaćati po punoj cijeni, od 800 do 1.300 kuna što su pitanje subvencije prijevoza postavili vijećnici Zvonimir Sabati i Nadica Dreven Budinski.

- Prema predloženom modelu, o kojem raspravljamo još od veljače, roditelji bi za prijevoz davali 300 kuna mjesečno. Toliko bi davale i općine i gradovi te Županija.

Nadam se da će se sve jedinice lokalne samouprave s tim složiti kako bi spriječili da roditelji plaćaju tržišnu cijenu koja iznosi od 800 do čak 1.300 kuna - rekao je Štromar.

Roditelji su prošle školske godine izdvajali po 100 kuna mjesečno. No prvi čovjek Županije ističe da je takav model neodrživ.

AP povećao cijene, jer je poskupjelo gorivo

- AP u stečaju, koji jedini ima potrebnu dokumentaciju za javni linijski prijevoz, povećao je cijene zbog povećanja cijena goriva. Drugi problem je loše punjenje ovogodišnjeg proračuna, ne samo županijskog, nego i općinskih. Iako smo za prijevoz predvidjeli novac, bojim se da nećemo imati dosta

sredstava. Osim toga, moramo razmišljati i o sljedećoj godini te izabrati model koji ćemo moći nastaviti financirati - naveo je župan.

Pozvao je načelnike i gradonačelnike da razmotre novi model te se uključe kako bi pomogli djeci i roditeljima u novoj školskoj godini.

JPP Tko je odgovoran za rušenje žbuke i druge loše izvedene radove?

U svim školama provjeriti prijeti li djeci opasnost Privatni partner koji je adaptirao učionicu u OŠ Cestica bit će kažnjen, baš kao i svi drugi privatni partneri koji su loše izveli radove ugovorene javno-privatnim partnerstvom. U Cestici se krajem svibnja urušio strop, a samo zahvaljujući sreći, četiri kvadratna metra žbuke nisu ozlijedila djecu.

- Na osnovnoj školi u Trnovcu prokišnjava krov, a i u Županijskoj palači mijenjan je parket. Župane, što ćete učini-

ti da se spriječe ovakve stvari - pitao je vijećnik Stjepan Sraga. Vijećnik Mirko Jurić je pak naveo da u Osnovnoj školi Vinica stalno nastaju štete. Tko je dužan štete otkloniti, privatni partner ili OŠ - zanimalo ga je. U svim školama i drugim objektima svaki kvar i štetu dužan je sanirati privatni partner, istaknuo je župan Predrag Štromar. - Privatnom partneru u Cestici bit će smanjena najamnina, što je kazna

za tog, ali i druge izvođače koji su sami dužni platiti popravke, a nikako ne Županija ili druge institucije - rekao je Štromar. Pojasnio je da su partneri odgovorni za nove ili adaptirane dijelove škole, dakle za objekte u kojima su obavljali radove.

Nakon slučaja padanja žbuke kraj djece, istaknuo je da u svim drugim objektima treba provjeriti postoji li opasnost i spriječiti je na vrijeme.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

28. lipnja 2011., br. 371

OTVORENO Prof. dr. sc. Davor Juretić sa splitskog PMF-a o potencijalnom li

Iz Splita stiže lijek pr Žabe koriste peptidne antibiotike za borbu protiv bakterijskih infekcija već najmanje sto milijuna godina Piše: GORDANA IGREC

Bakterija Escherichia coli do danas je u Njemačkoj usmrtila preko 30 ljudi, od toga i jednog dvogodišnjeg dječaka iz Njemačke. Iako su prvo vrijeme uzroke otrovanja ovom bakterijom znanstvenici tražili u krastavcima i povrću uvezenom iz Španjolske, nakon nekog vremena ispostavilo se da se ova smrtonosna bakterija ne širi zaraženim povrćem već se u Francuskoj prenijela i preko mljevenog mesa, a i klice graha i cikle bile su identificirane kao glavni uzrok oboljenja i smrtnosti. Za sada jedino izvjesno što se zna u vezi smrtonosne bakterije E. coli je to da se širi kroz vodu, hranu, ljudske ili životinjske fekalije ili u kontaktu s ljudima koji takav soj nose u crijevima.

Rješenje iz Splita I dok znanstvenici u Europi traže uzročnike i “krivce” iz grada podno Marijana - Splita odjeknula je poput bombe vijest da je prof. dr. sc. Davor Juretić sa svojim timom na tragu lijeku protiv ove smrtonosne bakterije. Upravo smo s prof. dr. sc.

Davorom Juretićem sa splitskog PMF-a razgovarali o njegovom istraživanju, znanstvenom radu te otkriću potencijalnog lijeka protiv E. coli, ali i o stanju u znanosti u Hrvatskoj, kao i u Europi. Inače, profesor Juretić je u trajnom zvanju i doktor znanosti s doktoratom iz biofizike koji je postigao u SAD-u.

Na PMF-u u Splitu drži predavanja iz opće fizike, biofizike, bioinformatike, bioenergetike i metodologije istraživanja u prirodnim znanostima. Osim diplomskog vodi i doktorski studij biofizike, na kojem također drži predavanja iz nekoliko predmeta. Od znanstvenih aktivnosti, osim istraživanja peptidnih antibiotika, valja spomenuti njegov web poslužitelj SPLIT, koji koristi preko 300 sveučilišta u svijetu za predviđanje struk-

n

adležne institucije kod nas sklonije su pokazivati inicijativu prema birokratskim reorganizacijama ture membranskih proteina. Također vrijedi istaknuti njegovo traženje odgovora na pitanje koji su fizikalni temelji života kroz upotrebu principa maksimalne informacijske entropije i maksimalne proizvodnje entropije u bioenergetici. Međunarodni znanstveni časopisi prof. dr. sc. Juretiću šalju 5 do

10 znanstvenih radova godišnje na recenziju pa tako i s njima surađuje. Organizira i međunarodne znanstvene konferencije u Splitu o peptidnim antibioticima, biofizici i o pr imjenama rije bakte spomenutih fizio u p kalnih principa su n na ij u raznim poiv e osjetlj bradu i dručjima znau k o nosti. Sveučitermič je hrane, pa lišni profesor čen na zra o vjerojatno Juretić osoba je s invaliditebi se t oglo m tom, jer je kao titi dijete prebolio iskoris dječju paralizu i bez potrebe, kako je sam istaknuo u našem razgovoru, da sebe uspoređuje sa Stephenom Hawkingom, ipak je bez lažne skromnosti istaknuo kako je on prvi sveučilišni profesor koji je počeo predavati u Splitu kao redoviti profesor fizike i koji je u svojem znanstvenom radu sa 80 do 100 posto invaliditeta postigao zavidne znanstvene rezultate. To je posebno istaknuo kao svojevrsno ohrabrenje osobama s invaliditetom da nikad ne odustaju od svojih snova.

S kojim ste kolegama radili na otkriću lijeka protiv Escherichije coli?

Naši novi antibiotici protiv E. coli još su daleko od toga da postanu lijekovi koji se koriste u medicinskoj praksi. U tom radu pridružio mi se mladi profesor Damir Vukičević, također s PMF-a u Splitu, kao i moj prijatelj, profesor Alessandro Tossi sa Sveučilišta u Trstu. Sudjelovali su i moji znanstveni novaci, studenti, kao i drugi suradnici, od kojih bih spomenuo Nadu Ilić, Marija Novkovića, Viktora Bojevića, Dražena Petrova, Antona Depopea, Bonu Lučića i Nikolinku Antchevu.

Lijek Kada ste počeli istraživanja peptidnog antibiotika adepantina koji bi mogao postati lijekom protiv smrtonosne bakterije E. coli i kako je došlo do otkrića tog antibiotika?

Ja sam bio prvi znanstvenik iz Hrvatske koji se počeo baviti bioinformatikom i publicirati članke iz te nove znanosti u ranim devedesetim godinama prošlog stoljeća. Godine 1994. dobio sam najveće državno priznanje - nagradu “Ruđer Bošković” za ta znanstvena otkrića. Moje iskustvo u tim istraživanjima poslužilo mi je prilikom sakupljanja podataka o antimikrobnim peptidima tijekom 2007. i 2008. godine.

Također mi je dobro došlo iskustvo istraživanja mehanizma djelovanja peptidnih antibiotika prilikom mojeg boravka

Prof. dr. sc. Davor Juretić

u SAD-u na Nacionalnim institutima za zdravlje. Prof. Damir Vukičević i ja iskoristili smo 2009. godine bogatstvo podataka koje sam skupio, moje ekspertno znanje o takvim antibioticima i novi koncept sekventnog momenta, koji sam ja uveo, da prvo napravimo algoritam za predviđanje terapeutskog potencijala postojećih peptidnih antibiotika, a zatim i da konstruiramo algoritam Designer za “in silico” kreiranje antibiotika. Adepantini su manje od 50 % identični bilo kojem drugom prirodnom ili sintetskom peptidnom antibiotiku, pa smo dakle kreirali potpuno

novu klasu antibiotika, a ne samo jedan antibiotik. Sve bi to ostalo mrtvo slovo na papiru da se nisam potrudio uspostaviti suradnju sa Sveučilištem u Trstu gdje smo sintetizirali i testirali tri razna adepantina i njihove modifikacije.

Otkriće Vijest o vašem otkriću objavili su svi hrvatski mediji.

Međutim, jesu li nadležne institucije pokazale dobru volju za financijskom, pa i marketinškom podrškom? Ili je sve za sada ostalo na “medijskoj vijesti”?

Nadležne institucije kod nas

sklonije su pokazivati inicijativu prema birokratskim reorganizacijama nego inicijativu u skladu s nekom vizijom znanstvenog razvoja Hrvatske. Međutim, nikad ne reci nikad. Možda nam medijska pozornost pomogne da dobijemo potrebnu podršku radi opremanja laboratorija u Splitu koji bi se bavio biofizikom i bioinformatikom peptidnih antibiotika tako da ubuduće ne bismo bili toliko ovisni o dobroj volji naših kolega iz Italije i Francuske.

Zašto je potrebno 10 godina da bi se lijek počeo uopće primjenjivati?

Da bi se antibiotik koji izvrsno

djeluje na bakterije u epruveti pretvorio u lijek, potrebno ga je kemijski modificirati, ispitati na velikom broju životinja i na kraju i na ljudima. Sve je to vrlo skup i dugotrajan proces u koji nerado ulaze i najveće farmaceutske kompanije.

Imate li povratnu informaciju jesu li znanstveni krugovi u europskim državama, pa i u SAD-u, obaviješteni o vašem otkriću i istraživanjima?

Publicirali smo dva znanstvena rada o adepantinima 2009. i 2011. godine s još jednim u pripremi. Sve što se javno publicira u izvrsnim međunarodnim časopisima vide svi u svijetu

Intervju tjedna

28. lipnja 2011., br. 371

7

ijeku protiv smrtonosne bakterije E. coli, koji je pronašao sa svojim timom

rotiv Escherichije coli koje zanima ta tematika. Da je bilo odjeka vidim i po tome što sam dobio već dvije ponude od poznatih stranih izdavačkih kuća da publiciram sam ili u skupini autora knjigu o peptidnim antibioticima.

Koliko dugo ste radili na istraživanju lijeka i na koje bi sve bakterije lijek djelovao?

Razvoj je trajao četiri godine.

Adepantini su vrlo specifični

n

ikada se nisam plašio podijeliti svoja otkrića s drugima za E. coli bakterije, što ne iznenađuje jer smo algoritme i trenirali i testirali upravo na peptidima koji djeluju na te bakterije. Razvoj nove klase peptidnih antibiotika koji bi bili efikasni protiv zlatnog stafilokoka ili bi bili širokog spektra vjerojatno bi potrajao još četiri godine s neizvjesnim ishodom.

Međutim, to je i draž svakog istraživanja da hrabro ulazite u nepoznato.

Niste li u svojevrsnom strahu da bi vam naprednije države Europe i svijeta mogle oduzeti “titulu prvaka” za lijek protiv E. coli? Oni ipak, na kraju krajeva, imaju bolje uigrani tim znanstvenika i više financijske potpore!?

Znanje se dijeljenjem ne smanjuje nego se uvećava pa je po tome analogno s ljubavlju koja se također uvećava dijeljenjem. Što više dajete, više toga imate.

Nikada se nisam plašio podijeliti svoja otkrića s drugima.

Je li se do sada koja farmaceutska tvrtka iz Hrvatske ili iz inozemstva javila kao mogući proizvođač lijeka? I na koga vi kao znanstvenik u tom pogledu računate?

Nitko se nije javio niti ima smisla čekati da se netko javi.

Najbolje je kada sami osnujete svoju kompaniju ili patentirate

potencijalni lijek u suradnji s nekom farmaceutskom tvrtkom. Za takve pothvate klima je još vrlo loša u Hrvatskoj, što se najbolje vidi po malom broju patenata koje imaju naše najpoznatije znanstvene i znanstveno-nastavne institucije. Moj mentor za doktorat u SAD-u, dr.

Alec Keith, inače osoba sa stopostotnim invaliditetom zbog posljedica dječje paralize (kao i ja), ima oko 150 patenata i osnovao je desetak kompanija od kojih najveća ima obrtaj od oko pet milijardi dolara.

Dakle, to je moguće napraviti u inozemstvu. Možda tako nešto bude moguće i u Hrvatskoj u idućih 50 godina, a svi znamo da na mlađima svijet ostaje.

Kako biste lijeku dali ime?

Jeste li o tome razmišljali?

Pa to sam već napravio. Naziv adepantina 1 potiče od Automatically Designed Peptide Antibiotic No. 1.

OSOBNO

Nema prave podrške za talentirane

Otpornost Može li, međutim, u međuvremenu bakterija postati otporna i na ovaj antibiotik?

To je zaista dobro pitanje.

Ako tisuću generacija bakterija uzgajamo u prisutnosti adepantina, neke od njih će sigurno postati djelomično otporne.

S druge strane, žabe koriste peptidne antibiotike za borbu protiv bakterijskih infekcija već najmanje sto milijuna godina.

Bakterije normalno stvaraju vrlo jako električno polje koje uvlači pozitivno nabijene peptidne antibiotike u njihovu

b

iološko oružje je teroristima dostupnije i jeftinije od atomskih bombi membranu gdje oni stvaraju kanale koji uništavaju sposobnost bakterije da se kreće i da se razmnožava. To bi se moglo

Bakterija Escherichia coli do danas je u Njemačkoj usmrtila preko 30 ljudi

E. coli može mutirati i postati patogena Može li E. coli mutirati i za nekoliko godina postati “kugom 21. stoljeća”?

Svaka bakterija može mutirati i postati patogena, a moderna civilizacija pomaže tom procesu prirodne selekcije prema rezistentnim i patogenim sojevima bakterija.

Otkriće lijeka je došlo iz “grada podno Marijana”. Znači li to da su uvjeti “unatoč malim mistu” s 200 tisuća stanovnika za

slikovito opisati kao poticanje bakterija da naprave harakiri.

Postoji i sinergija između različitih peptidnih antibiotika tako da jedan drugome jako pojačavaju antibakterijsku aktivnost (ja sam to prvi otkrio u SAD-u).

Sve skupa, izgledi su puno manji nego kod antibiotika klasičnog tipa da će baterije razviti djelotvornu otpornost.

U kojim se, dakle, uvjetima aktivira bakterija E. coli i postaje smrtonosna? A koje sve

znanstvenike gotovo vrhunski? Ili ste vi kao znanstvenici iskoristili sve u svojim okvirima mogućnosti?

Na Sveučilištu u Splitu prirodne znanosti su izrazito zanemarene tako da bi se nekoliko nedostatno opremljenih laboratorija iz prirodnih znanosti moglo izbrojiti na prste jedne ruke. Dakle odgovor je potvrdan samo na vaše drugo pitanje.

uvjete preživljava?

To je sada predmet znanstvenog istraživanja pa pretpostavljan da kompletni odgovori na ta pitanja još nisu poznati. Prvi logični korak s adepantinima bio bi testiranje kako hemoragični, smrtonosni tip E. coli u epruveti podnosi adepantine.

Volio bih doznati odgovor na to pitanje.

Kako se prevencijom možemo boriti protiv E. coli?

Za razliku od virusa, bakterije

su puno osjetljivije na termičku obradu i na zračenje hrane, pa bi se to vjerojatno moglo iskoristiti.

Je li moguć “science fiction” scenarij prema kojem će smrtonosne bakterije biti proizvedene u laboratorijima i tako objaviti rat čovječanstvu?

Da, biološko oružje je teroristima dostupnije i jeftinije od atomskih bombi, samo bi im bilo teže zaštititi sebe i svoje pleme od takvog oružja.

Mislite li da su uvjeti rada znanstvenika u našoj zemlji zadovoljavajući ili čak odlični? Ili bi moglo i bolje biti?

Mislim da je situacija nešto bolja, ali ne puno bolja nego kada sam se vratio iz SAD-a nakon doktorata.

Kemikalije koje su mi trebale za rad u laboratoriju dobio bih u SAD-u za tri dana, a u Hrvatskoj sam morao čekati tri godine da dobijem pola od naručenih i plaćenih kemikalija.

Koliko ste vi u Splitu povezani sa znanstvenicima u inozemstvu?

Znanost je planetarni proces. Od produktivnih znanstvenika u Splitu, svatko, pa i ja, ima svoje veze sa znanstvenicima u inozemstvu.

Zašto prema vašem sudu Hrvatska ima problem “odljeva mozgova”?

Nema dovoljno podrške za talentirane mlade ljude.

Mnogi bi voljeli ostali u Hrvatskoj, čak i da se uspiju zaposliti za dosta manju plaću nego u inozemstvu, a sustav znanstvenih novaka se izgleda raspada što može samo pospješiti “odljev mozgova”.

Kako biste ocijenili rad MEDILS-a u vašem splitskom susjedstvu?

Ja s njima dobro surađujem što je inače rijetkost među mojim kolegama na Sveučilištu u Splitu. Svi bi mogli biti produktivniji da se međusobno bolje povežu na istraživačkim temama od zajedničkog interesa.

IZDVOJENO Bez obzira na jaku centralizaciju znanosti u Hrvatskoj, privukli smo i studente iz Varaždinske županije

U Hrvatskoj su birokratske blokade izuzetno jake Što našoj znanosti najviše nedostaje? Novaca, kvalitetnih uvjeta rada ili?

Novac jest važan, ali nije presudan. Presudna je stimulacija zapošljavanja renomiranih znanstvenika povratnika u najboljim godinama i znanstvenika seniora (bez obzira na nacionalnost) koji bi mogli dobiti ili već imaju dobro financirane EU projekte. To nam ne ide sjajno, birokratske blokade su nevjerojatno jake.

Kako ste se vi kao fizičar našli u “medicinskim voda-

ma”?

Za mene bi se moglo reći da sam renesansni tip istraživača, koji ne publicira samo radove iz fizike, nego i iz biofizike, bioenergetike i bioinformatike.

Moj otac Miro bio je poznati pedijatar i medicinski istraživač koji je odgojio četrdesetak magistara i doktora znanosti.

Znači li to da je znanost u 21. stoljeću interdisciplinarna?

Naravno da jest. Konvergencija različitih znanstvenih disciplina u nove interdisciplinarne

vode nevjerojatno je brzo napredovala u svijetu.

U slučaju da se vaše otkriće materijalizira u obliku lijeka, hoćete li zajedno sa svojim kolegama dobiti kakvo novčano priznanje? Što se tiče priznanja, dovoljna su mi priznanja nekolicine kolega, kao što mi je prije 20 godina bilo dovoljno pismeno priznanje nekolicine građana Dubrovnika: “Upravo je dragocjena Vaša brza reakcija..., jer je sudbina našega grada upravo tada visila o jednoj tankoj niti”.

Radilo se o informacijskoj blokadi koju sam uspio probiti uz pomoć tek rođenog interneta i svojih prijatelja iz Slovenije.

Jeste li imali osobnih problema u znanstvenom radu?

Da, imao sam susjede koji su mi nastojali praviti što veću buku ispod prozora kada god bih radio nešto na računalu, imao sam ljubomornih kolegica i kolega koji su sebe uvjerili da im je u interesu ako mi podmeću klipove pod noge, imao sam problema u Splitu gdje se slabo ili nikako ne po-

štuju prava osoba s tjelesnom invalidnošću, ali sve to blijedi u usporedbi s konstantnom podrškom koju su mi davali moja žena Ljiljana i sin Vitomir.

Jesu li vaši kolege koji su radili s vama na otkriću lijeka mlađi od vas ili ste ista generacija?

Svi su mlađi od mene.

Posvećuje li se dovoljno pozornosti mladim naraštajima znanstvenika posebice kod vas na splitskom PMF-u?

U Hrvatskoj vlada jaka centralizacija na svim poljima s

tendencijom daljnjeg pojačavanja tako da je najveći dio te problematike izvan moći odlučivanja splitskog PMF-a.

Imate li moguće studente i iz Varaždina i Varaždinske županije?

Napravili smo koliko smo mogli da se prof iliramo u skladu s Bolonjskim procesom reforme visokog obrazovanja i da ponudimo jedinstvene studije u okviru Hrvatske. To je privuklo i studente iz Zagreba i studente iz Varaždina i Varaždinske županije.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Godinama život!

I

za umirovljenike počinje ljetni odmor.

Svoje aktivnosti u okviru podružnica priveli su kraju, a zaokružili su ih organiziranjem prigodnih druženja uz večeru i ples, uglavnom o vlastitom trošku. pojedinim podružnicama to je postalo tradicionalno obilježavanje dvomjesečnog «ljetnog raspusta», nakon kojeg će u jesen opet prionuti redovnim poslovima.

I korisnici varaždinskog Doma umirovljenika kraj svoje «školske godine» obilježavaju velikom završnom priredbom. Riječ je o cjelovečernjem koncertu koji će se u četvrtak, 30. ovog mjeseca, održati u varaždinskom kazalištu, a počet će u 17 sati.

U ovoj, također tradicionalnoj svečanosti, sudjelovat će oko 40 korisnika Doma kao i članova Kluba za starije osobe. A brojnu publiku, kao i do sada, iznenadit će svojim dramskim, recitatorskim, plesnim, folklornim, zborskim i vokalno-instumentalnim nastupom. I sve pod jednim motom: «Dodaj godinama život»!

U

MEĐUŽUPANIJSKI SPORTSKI SUSRETI

Varaždinci opet pobjednici!

Završeni su 17. međužupanijski sportski susreti umirovljenika, kojima je domaćin bio Savez udruga umirovljenika Varaždinske županije. Iz Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije u međužupanijski rang plasirale su se 4 ekipe s ukupno 60 natjecatelja. U pikadu su se natjecale samo žene, dok su u streljaštvu, staznom kuglanju i šahu nastupile mješovite ekipe.

Prvo mjesto u pikadu osvojila je Vesna Mikulčić, 2. Slavica Pintarić iz Varaždinske županije, dok je 3. pripalo Tereziji Sever iz Međimurske županije.

Ekipni pobjednik u pikadu je Varaždinska županija, 2. je Međimurska, a 3. Koprivničkokriževačka.

U kuglanju je 1. mjesto osvojio Marijan Maljak, a 3. Dragutin Vocuk, oba iz Koprivničkokriževačke županije, dok je Draganu Božiću iz Varaždinske pripalo 2. mjesto. U ekipnom poretku 1. je Varaždinska, 2.

Koprivničko-križevačka, a 3.

Međimurska županija.

U streljaštvu je Mario Evačić iz Koprivničko-križevačke županije osvojio 1., a Miroslav Blažek 3. mjesto, dok je 2. mjesto pripalo Vjekoslavu Dukši iz Varaždinske županije. Ekipno je najbolja bila Varaždinska županija s osvojenim 1. mjestom, Koprivničko-križevačka s 2., a Međimurska s 3. mjestom.

U kuglanju je 1. mjesto osvo-

jio Pavao Keglević, a 2. Milan Čorković, obojica iz Koprivničko-križevačke, dok je Josipu Lončariću iz Varaždinske županije pripalo 3. mjesto.

Najbolje šahovske ekipe bile su Koprivničko-križevačka s osvojenim 1. mjestom, Međimurska s 2. i Varaždinska s 3. mjestom.

S najviše osvojenih bodova (10) u svim natjecateljskim disciplinama 1. mjesto osvojila je Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka je bila 2. s 8 bodova, a Međimurska 3. sa 6 bodova.

28. lipnja 2011., br. 371

TU KRAJ NAS Katarina i Josip Škrinjar uživaju u mirovini

Od sveg cvijeća, ruže su najljepše!

Umjesto u cvjećari, mirovinu je dočekala u Varteksovoj konfekciji Piše: NEVENKA SUHIĆ

Da život u umirovini može biti lijep bez obzira na zdravstvene probleme i male mirovine, potvrđuju Katarina i Josip Škrinjar iz Petrijanca. Žive mirno i opušteno, dijeleći poslove u kući i izvan nje, ali poštujući hobije i zanimacije kojima se bave u slobodno vrijeme. Kao i ritual ispijanja jutarnje kavice u sjenici njihove bujno razgranate ruže penjačice, koja se pročeljem penje sve do balkona njihove katnice.

Voli cvijeće Kroz razgovor doznajemo da je gospođa Katarina oduvijek voljela cvijeće. Najdraže su joj bile ruže, kraljice cvijeća, pa je i njena maturalna radnja u Srednjoj vrtlarskoj školi bila na temu ruža. Iako vrtlar po struJoža c i, u tom limo ja je zvanju i vo ti, a najmanje o put v lete s radila i u iz a n o mirovinu idem udrugom j e o t iš l a našom vljenika k a o Va rumiro teksova radnica, konfekcionerka. Danas joj je žao što je tu veliku tvornicu zatekla takva sudbina, što su mnogi ostali bez posla i što, kao i ona, imaju tako male mirovine.

No Katarina ne voli «plakati» za prošlim vremenima jer to nikamo ne vodi: - Uvijek smo živjeli skromno, a uz naše troje djece, Bračni par Katarina i Josip Škrinjar kćer i dva sina, kao i gradnju kuće, nismo si mogli puno sadašnjom predsjednicom njavanja, koji je organizirala priuštiti. Ni sada, s našim udruge prof. Ivankom Divjak. naša Općina, i za tri mjeseca malim mirovinama, nije ništa Udruga sada ima 15 članica, naučila sam puno! Idem na bolje, ali prilagodili smo se sastaju se jedanput tjedno, internet, na Google, šaljem takvom životu. Znam da se pripremaju izložbe svojih ra- mailove, dopisujem se, počovjek osjeća korisnije kad dova u općini, kao i u drugim malo surfam i upoznajem je zaposlen, ali i u mirovini mjestima i gradovima na po- jedan za mene posve novi se može naći smisao života. dručju Varaždinske županije, svijet!

Smatram da onaj tko hoće i puno se druže i razmjenjuju Osim toga, moj suprug voli raditi ima posla preko dragocjena iskustva.

Joža i ja volimo putovati, glave! Zato sve ono što ni- To me drži, motivira me idemo na izlete s našom smo mogli tijekom cijelog da idem dalje i da ne mislim udrugom umirovljenika, a radnog vijeka pokušavamo na bolesti koje me muče. svake si godine priuštimo i nadoknaditi sada. Uživam Evo, nedugo sam završila i ljetovanje na moru - veseli u svojem voćnjaku, vrtu i u tečaj informatičkog opisme- se Katarina.

Ukrasi, umjetne ruže cvijeću, u ručnim radovima, heklam srčeka – to mi je specijalnost, ali i razne druge oblike od konca, kao i raznobojne cvjetove karanfila, koji u voćnjaku, vrtu, u kući i izvan nje meni A kako gospodin Joža gleda na tolike «obanataknuti na svoje prirodne su dobrodošla zanimacija. Pomažem joj u veze» svoje supruge? stabljike u vazi izgledaju svim, pogotovo težim poslovima, pa smo i - Meni je drago kad vidim da je to veseli i kao živi! - rekla nam je gđa ona i ja zadovoljni. I drago mi je kad vidim da se ne prepušta bolesti i problemima koje Katarina. da je moja supruga vesela, da se bavi onim ima s kičmom koju je operirala, s anginom Puno toga naučila je u što voli, da se u tome međusobno nadopupektoris i ugrađenim srčanim premosnicaEtno-udruzi žena Petrijanca, njujemo, razumijemo i da i u mirovini, unama, kao i drugim zdravstvenim teškoćama čije je osnivanje uz pomoć toč svemu, lijepo živimo, ne opterećujući koje se s godinama pojavljuju. S obzirom Općine i njenog načelnika nikoga, a najmanje svoju djecu - potvrđuje na to da sam i ja u mirovini, radio sam kao prije tri godine pokrenula s zadovoljno Josip. mehaničar u varaždinskom ATP-u, poslovi još dvije žene i čipkaricom,

Zadovoljan Joža jer Katarina uživa

Mislim - još uvijek jesam

“

Mislim da nam s Europom ne bude lako, ali sigurno bude više reda u našoj državi!”

MARTIN KOLARIĆ, VARAŽDIN

28. lipnja 2011., br. 371

Oglas

9

10 Život

28. lipnja 2011., br. 371

HUMANO U Čakovcu odlična priredba “Pjesmom, plesom i modnom revijom protiv raka”

Sestre kao manekenke Cilj je prikupiti 70-ak tisuća kuna za kupnju visokorezolutnih monitora za dijagnosticiranje raka dojke

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nakon što je teškim bolesnicima u čakovečkoj bolnici u četvrtak dala kemoterapije, medicinska sestra Božena Kapitarić požurila je u čakovečki Centar za kulturu. Tamo je svoju uniformu zamijenila svečanom haljinom i poput iskusne manekenke prošetala se pozornicom.

Zajedno s njom reviju je nosilo još sedam medicinskih sestara koje su te večeri postale manekenke iz plemenitih razloga.

Kupite odjeću!

Nastupile su na humanitarnoj priredbi “Pjesmom, plesom i modnom revijom protiv raka”, koju je organizirala Županijska liga protiv raka Čakovec, a cilj je prikupiti novac za kupnju aparata za lakše dijagnosticiranje raka dojke.

- Bez svojih

kolegica ne bih uspjela organi- trgovini Srnec Style u čakozirati reviju na kojoj smo nosile večkom starom pasažu kupe odjeću koju je donirala tvrtka komade odjeće iz svečane ili Srnec Style. Sve se one i inače poslovne kolekcije te modne bave humanitarnim radom, pa tvrtke, koji su predstavljeni su odmah pristale nastupiti. Pri- na reviji.

- Jutros sam saznala da je tom nije bio problem ni to što smo nosile konfekcijske brojeve jedna haljina već prodana, a u ponudi više nije ni odjeća od 34 do 44. Ovo koju sam ja nosila. Odlučije bio izazov, la sam je kupiti i na taj a ujedke s n i c i način pomoći akciji, no smo med e j o jer trebamo prikupiosjećale tre k iju s e s ti oko 70.000 kuna toplinu ev r e l i s za visokorezolutne o k o su no se bave monitore za Odjel srca jer če a n i i m i radiologije. Riječ je znamo itarn n a m o važnim aparatima, ko j i j e hu jer će se pomoću njih cilj akcije radom lakše i kvalitetnije moći – rekla je očitovati nalazi pacijentica.

Božena KapiDo kraja goditarić, glavna sestra ne organizirat Dnevne bolnice i kemotećemo još humarapije, koja živi i radi u nitarnih akcija Čakovcu, a rodom je iz i nadam se da Vinice. ćemo uspjeti Osim što su posjetitelji pr ikupit i do svoj prilog dali kupnjom voljno sredstaulaznice za priredbu, va. Što se tiče pomoć i mogu tzv. „pištoi tako da u

lja“ za citološku punkciju dojki, njih ćemo uskoro moći nabaviti, jer nisu toliko skupi – izvijestila je u petak sestra Božena.

Sve “planulo” Ne treba sumnjati u to da će ostvariti cilj, jer su posjetitelji prošli tjedan pokazali da žele pomoći: donirani nakit, marame i torbe, izloženi u predvorju Centra, “nestali” su prije početka priredbe! I ne samo to. Da imaju veliko srce, pokazale su i članice Pjevačke skupine udruge Turen iz Podturena.

- Izradile smo eko-torbe koje su, koliko sam čula, sve prodane, nastupile smo, ali smo kupile i ulaznice, baš kao i druge članice naše udruge koje su došle pogledati priredbu – otkrila je Mirjana Rajf.

Pomogle i male plesačice iz Studija suvremenog plesa Teuta

Ivica Kacun (prvi slijeva) – kad ne pjeva, asistira na operacijama

SUDIONICI Tko je sve pomogao?

Pljesak za sve one koji su nastupili Tko je sudjelovao na humanitarnoj priredbi “Pjesmom, plesom i modnom revijom protiv raka”? Modnu reviju su nosile: Irena Mađarić, glavna sestra Doma zdravlja Čakovec, Barbara Kolac, glavna sestra Infektologije čakovečke bolnice, Gordana Mamić, tajnica Onkološko-hematološkog društva medicinskih sestara RH, Sofija Medlobi, medicinska sestra Dnevne bolnice, Marija Prekupec, ZZJZ Međimurske županije, Bojana Preložnjak, glavna sestra Pulmološkog odsjeka, Ljiljana Pomper, KB Merkur Zagreb, i Božena Kapitarić, glavna sestra Dnevne bolnice i kemoterapije. Odjeću je donirao Srnec Style, nakit su

Pacijente zamijenile publikom

Božena Kapitarić – “krivac” za reviju

izradile Marija Glumpak, Ivana Krištofić i studentica Lucija. Za frizure modela pobrinuo se Studio kose „Boris“, za šminku Nina Kovač te Božica i Maja, dok je modele fotografirao Kruno Tuksar.

U zabavnom dijelu programa nastupili su: Marija Jambrošić, Mirko Švenda Žiga, Ivica Kacun i tamburaši, Studio suvremenog plesa Teuta, Plesna škola Livi, Tamburaški sastav KUD-a Belica, Limena glazba Belica, breakdanceri iz Plesne grupe Nexus Čakovec, Pjevačka skupina Udruge Turen iz Podturena te Plesni volonteri udruge “Pomoć neizlječivima”. Program je vodio Dejan Buvač.

Poput profesionalnih manekenki

I TOGA IMA Za Dan grada, Industrija mesa Ivanec poklonila automobil i za sve goste priredila gastro užitak

Ivanečki jeger imao više od tisuću koraka IVANEC - Već tradicionalno, i ove su se godine Grad i Industrija mesa Ivanec pokazali kao pravi domaćini. Naime, na središnjem gradskom trgu u Ivancu proteklog su vikenda posjetitelji mogli uživati u zaista zanimljivom programu i brojnim događanjima povodom Dana grada Ivanca. Između

ostalog, održano je i završno izvlačenje nagradne igre “IMI nagrađuje”. Treba znati da je vrijedna - glavna nagrada zapravo bio automobil Citroën C1 čijim je ponosnim vlasnikom postao gospodin Branko Damiš iz Ivanca. Kako doznajemo, ono najbitnije - sreću kod izvlačenja svim dobitnicima donio je Tomislav

Špiček, poznati hrvatski kuhar.

No prava kulinarska fešta tek je slijedila, jer po tradiciji gosti iz Ivanca ne smiju otići žedni, a još manje gladni! Stoga je u skladu s hvalevrijednom tradicijom, Mesna industrija Ivanec pripremila za sve posjetitelje gastro užitak uz rezanje i degustaciju slasnog ivanečkog jegera. A taj je brend

ivanečkoga kraja ove godine bio dugačak više od 1000 metara!

Svojom nazočnošću ovaj su događaj uveličali brojni gradski i županijski dužnosnici pa je prvi komad jegera odrezao Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca, a u dijeljenju porcija između ostalih pomagao je i župan Predrag Štromar.

Ništa bez pravih kuhara

Oglas 11

28. lipnja 2011., br. 371

Hyundai Automobil Lončar sponzor nacionalnog prvenstva u cestovnom biciklizmu Republike Hrvatske i Republike Mađarske Varaždinska županija je proteklog vikenda bila domaćin Nacionalnog prvenstva u cestovnom biciklizmu Republike Hrvatske i Republike Mađarske. Tri dana vrhunskog biciklizma, tri dana prave sportske borbe najboljih hrvatskih i mađarskih biciklista odvijalo se na području derivacijskog

kanala kod Šemovca gdje je vožena utrka kronometra, a druga dva dana vožene su cestovne utrke na području Grada Varaždina i Grada Lepoglave.

Uz dvjestotinjak ljudi koji su mjesecima sudjelovali u organizaciji ove sportske manifestacije važno je istaknuti hvalevrijednu pomoć sponzora bez kojih ne bi bilo moguće organizirati ovakav sportski događaj. Jedan od najznačajnijih sponzora je svakako Hyundai Automobil Lončar iz Varaždina koji su ustupili svoja dva automobila za potrebe utrke. Glavni sudac utrke u Hyundaiju 130 te Hyundaiju ix35 koji je bio na

čelu utrke, odnosno tzv. žuta lampa svakako su podigli renome i kvalitetu same utrke na svoj način.

Direktorica Hyundai Automobila Lončar Vlatka Lončar Lučev, koja je i otvorila jednu od utrka, izrazila je zadovoljstvo sponzorstvom ovog biciklističkog prvenstva.

- Drago nam je da smo sponzori ovakvog sportskog natjecanja jer osim pomoći koju dajemo organizatorima imamo izvrsnu priliku promovirati se te pokazati kvalitetu naših automobila - istaknula

je Vlatka Lončar Lučev.

Sunčana subota i primamljiva spor tska pr iredba izmamili su mnoge ljude da podrže bicikliste na startu u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu. Hyundai Automobili Lončar iskoristili su do kraja ovu priliku te na trgu gdje je bio start i cilj postavili svoje reklamne panoe i automobile te tako i vizualno obogatili ovu utrku. Naravno, i zadnjeg dana prvenstva kada su kategorije elite i juniori vozili zahtjevnu utrku dugu čak 180 km na području grada

Lepoglave automobili Lončar dali su svoj doprinos utrci i tako zaradili pohvalu samih organizatora.

- Zahvaljujemo gđi Vlatki Lončar Lučev na sponzorstvu jer je značajno doprinijela

kvaliteti održavanja utrke.

Pomoći sportašima je nešto najljepše jer su sportaši oni koji prenose zajedništvo, slogu i druženje. Naravno, bez pravih sponzora ne bi bilo moguće organizirati ova-

kve manifestacije, no i u ova teška, krizna vremena tvrtke su nam izašle u susret te pokazale da znaju cijeniti prave sportske priredbe - istaknuli su organizatori ove utrke, tj.

BD “Sloga“ iz Varaždina.

12 Život

28. lipnja 2011., br. 371

NAŠA POSLA

Čije je čedo FOING?

Ni u mirovini mr. sc. Teodor Abramić (90-ih inicijator formiranja Veleučilišta u Varaždinu) ne razdvaja se od kompjutera

OTKRIVAMO Teodor Abramić jedan je od utemeljitelja informatičkih studija

Teodor Abramić rođen je u Varaždinu 9. studenog 1935. godine, a do svoje devete godine živi u Lepoglavi. Nakon što upisuje Gimnaziju, obitelj se seli u Varaždin. Kao stipendist Varaždinske tekstilne industrije upisuje Ekonomski fakultet u Zagrebu, na kojem je diplomirao u ožujku 1961. godine. - U Varteksu stječem brojna iskustva iz područja automatske obrade podataka, jer je ta tvrtka bila među prvima u tekstilnoj branši bivše države koje su posjedovale sistem za AOP. Karijeru između ostalog nastavljam na Višoj ekonomskoj školi u Varaždinu nakon što sam 1968. izabran za profesora predmeta Osnove AOP-a i Knjigovodstveni strojevi i

Varaždin je prava kolijevka informatičkog obrazovanja Projekt o posebnom studiju iz područja organizacije i elektroničke obrade podataka pri Višoj ekonomskoj školi Varaždin pokrenut je i prihvaćen 1968. godine. FOI pak nastaje tek 1974. godine Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Dugogodišnjem predsjedniku Udruge za informatiku Varaždinske županije mr. sc.

Teodoru Abramiću nedavno je na svečanoj proslavi 50. obljetnice osnutka Više tekstilne škole (VTŠ) dodijeljeno jedno u nizu priznanja za dugogodišnju suradnju.

Treba znati da je VTŠ prva visokoškolska ustanova osnovana u Varaždinu, iako ta činjenica niti na proslavi nije bila dovoljno naglašena.

Prvi u Jugoslaviji Još gore, široj javnosti gotovo je nepoznato kako je nastao informatički studij u Varaždinu – upozorava mr. sc. Teodor Abramić. O čemu se zapravo radi?

- Daleke 1968. godine, nakon niza rasprava s tadašnjim nastavnikom Više ekonomske škole (VEŠ je osnovan 1. lipnja 1962.) Stjepanom Mihalićem došli smo na ideju izraditi elaborat o osnivanju računskog centra koji bi pružao usluge obrade podataka te posebnog studija iz područja organizacije i elektroničke obrade podataka pri VEŠ-u – Varaždin. Projekt je prihvaćen na nastavnom vijeću VEŠ-a te se krenulo u realizaciju. Prvo smo krenuli s izvanrednim studijem koji organiziramo u suradnji s Društvom računovodstvenih radnika Zagreb.

Sjećam se kao danas da sam prvo predavanje skupini od oko 60-ak studenata održao 11. studenog 1968. godine u

Zagrebu u zgradi Osnovne zastupništvo IBM-a), Zavoda škole u Ulici Račkoga. Bilo za ekonomske ekspertize u je to prvo predavanje, odno- Beogradu i tvrtke „Organisno prvi visokoškolski studij zator“ u Zagrebu.

- Upr avo s am kao na području bivše držadjelatnik Varteksa ve koji je službeno gdje sam de bio verificiran 15 vet godina i izdavao a j n a izd r u ko v o d i o službene dia v službom za p lo m e z a miće a r b e A organizap o d r u čj e nov s O „ a automato ciju polaenik n b a ž k d s u i t zio takvu ske obraatike“ školu u de poda inform 23.000 Krapinskim taka (AOP, je u Toplicama, danas raraka što mi je kačunal s t vo) primje snije poslužilo – istaknuo je kao osnova za izraAbramić dodavši du pr vog pr ijedloga kako su do tada jedino djelovale škole za AOP u nastavnog plana. Odno sklopu tvrtki koje se bave sno, za razradu materije prodajom računalne opre- po nastavnim disciplinama. me u Radovljici (Slovenija, Taj studij izazvao je veliki

interes te pored matičnog studija AOP-a u Varaždinu, koji je prve godine upisalo 40 redovnih studenata, imamo centre u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Karlovcu.

Pronalaženje i predlaganje nosilaca nastavnih disciplina bilo je moja zadaća jer sam na VEŠ - u pored nastave obnašao funkciju voditelja ovog specijaliziranog studija – objašnjava mr. sc. Teodor Abramić, o kojem treba znati i to da je autor udžbenika „Osnove informatike“, tiskanog u 15-ak izdanja, s ukupnim tiražom u danas nezamislivih - 23.000 primjeraka! Time je spomenuti udžbenik postao neka vrsta znanstvenog brenda jedne naše visokoškolske ustanove u bivšoj Jugoslaviji.

uređaji. Kasnije, prerastanjem VEŠ-a u FOI, izabran sam 18. prosinca 1974. na temelju izbora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu za predavača predmeta osnove AOP-a te sam odlukom Elektorske komisije Sveučilišta u Zagrebu bio jedan od sedam nastavnika koji su činili prvo znanstveno nastavno vijeće FOI-a…

Nažalost, moja uloga u djelovanju fakulteta prilično se zapostavlja jer me fakultet iz formalnih razloga ne tretira kao svog umirovljenika.

Naime, otišao sam u mirovinu iz poduzeća FOING, ali pritom se zaboravlja da je ono bilo u 100-postotnom vlasništvu spomenutog fakulteta – istaknuo je mr. sc. Teodor Abramić.

I TOGA JE BILO Sedamdesetih je godina FOI tretiran kao ekonomski studij pa je trebalo dokazati da je informatika znanost!

Ispred svih, a bez šansi za opstanak

Iz Abramićeva pera nastajali su udžbenici i elaborati

Značajnu ulogu mr. sc. Teodor Abramić imao je u izradi Elaborata o prerastanju VEŠ-a u Fakultet organizacije i informatike (FOI, utemeljen 1974.), posebno u području informatičkih sadržaja.

- Zapravo, jedan sam od četiriju koautora spomenutog elaborata. Ideju pak o formiranju regionalnog centra za informatiku preuzeo je GK Međimurje – Čakovec.

Upravo sam ja uz pomoć prof. dr. sc. Slavka Dobrenića izradio elaborat koji su prihvatili tadašnji organi upravljanja. Novonastala tvrtka Informatičko-projektantski centar (IPC) bila je niz godina lider na ovom

području i to sve do masovnije upotrebe osobnih računala. Kao svoju posebnu zaslugu ističem činjenicu da sam zajedno s dr. Petrom Piskaćem (obnašao je funkciju

k

ompletno vijeće Sveučilišta u Zagrebu „vagalo“ je argumente varaždinskih kolega izvršnog sekretara CK SKH), obranio daljnji opstanak fakulteta. Naime, prema novom

Zakonu o visokom školstvu, na pojedinom sveučilištu mogao je djelovati samo jedan fakultet iz istog područja! A kako je FOI od ranije tretiran kao ekonomski studij, uz postojeći FEN u Zagrebu nismo imali nikakve šanse za opstanak. Stoga je trebalo dokazati da je informatika znanstveno područje, što je naposljetku i učinjeno ispred kompletnog vijeća koje je imenovalo Sveučilište – ustvrdio je Abramić pojasnivši kako od tog momenta na FOI-u ekonomske discipline dolaze u drugi plan.

Tako prestaju sve dvojbe, a FOI je mogao krenuti u oblikovanje kakvo danas ima.

28. lipnja 2011., br. 371

Oglasi 13

14 Školstvo

28. lipnja 2011., br. 371

DOZNAJEMO Stipendisti Zagorje-Tehnobetona uključeni u adaptaciju doma za djecu iz udomiteljskih obitelji u Petrijancu

Trebaju nam knaufer i keramičar!

Radovi na domu za djecu iz udomiteljskih obitelji u Petrijacu, koji bi svoja vrata trebao otvoriti ove jeseni, napreduju. U adaptaciju prostora uključila se i tvrtka ZagorjeTehnobeton čiji su stipendisti, budući zidari i tesari iz varaždinske Graditeljske prirodoslovne i rudarske škole Varaždin, bili angažirani na zidarskim radovima unutar novog doma.

- Jako puno je napravljeno

u samo pet dana. Zazidane su pregrade za buduće sobe štićenika, a obavljeni su i radovi žbukanja. Sada je sve spremno za instalacijske i keramičarske radove koje je potrebno obaviti prije završnog finiširanja - doznali smo od Nade Furjan, predsjednice Udruge udomitelja za djecu iz Varaždinske županije “Zipka”.

Zadovoljna je što je angažmanom učenika zidarske i tesarske struke tvrtka Zagor-

je-Tehnobeton podržala ovaj jedinstveni projekt.

- Tvrtka je upoznata s problemima s kojima se susreću djeca iz udomiteljskih obitelji i drago mi je što smo se na ovaj način mogli uključiti i pomoći u gradnji doma u kojem će zasigurno narednih godina smještaj pronaći mnoge generacije mladih – rekla je Spomenka Rauš iz ZagorjeTehnobetona.

Potreban elektromaterijal

osigurala je tvrka Elcon, još boja za stolariju tvrtka Baumax, a sipinu Niskogradnja Huđek-Petrijanec. Od Furjan doznajemo kako nemaju još radnika koji će postavljati knauf, niti keramičara. Kako bi ovaj jedinstveni projekt zaživio u Udruzi “Zipka” apeliraju na one koji mogu da im se jave. Sve informacije mogu se dobiti na broju telefona 098/597-325 (Nada Furjan).

Irena Harači Pintarić

Radove obavljali stipendisti

IZDVOJENO

Mladi za mlade Budući maturanti Dario Šmic, Dario Bajs, Marko Glavica, Denis Lukačić, Mario Posavec, Nikola Slunjski, Mario Kuhar, Denis Pintarić, Karlo Gotal i Vedran Kovač pet su dana pod vodstvom svog mentora Ive Šmica, pravog majstora svoje struke, uređivali potkrovlje budućeg doma u Petrijancu. I Općina Petrijanec, koja od početka podržava ovaj projekt, također je osigurala djelatnika koji im je pomagao u obavljanju zidarskih poslova.

NATJECANJA Cjelokupni rad u II. OŠ Varaždin reflektira se i kroz rezultate

Prednjače astronomi Učenici II. OŠ Varaždin i ove su godine bili u samom vrhu po znanju iz brojnih predmeta, ali i sportskih aktivnosti Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Ove godine II. OŠ Varaždin nije imala državnih prvaka, ali su učenici tradicionalno osvojili niz visoko rangiranih mjesta u različitim područjima.

- Astronomi II. OŠ Varaždin bili su s pet učenika najzastupljenija škola u Hrvatskoj na državnom natjecanju - rekao je njihov mentor Alan Dedić, profesor i voditelj školske zvjezdarnice, koji je dodao kako je zadovoljan postignutim rezultatima, kao i ravnatelj Ernest Habek. Gabrijel Ivančić, učenik 5. d osvojio je 2. mjesto na državnom natjecanju, Toni Medić iz 5. b bio je 7. sa zajedničkom radnjom Kretanje asteroida Iris, Ilija Srpak iz 5. b bio je 10. s radnjom Zvježđa zimskog neba, Leon Halić iz 7. a bio je 7. s radnjom Uran, dok je Tomislav Krvavica iz 8. d bio 5. s radnjom Otvoreni zvjezdani skupovi.

Fair play Iz geografije, dva učenika mentorice Sanje Posavec plasirala su se na državno natjecanje kao prvo i drugoplasirani na županijskom natjecanju.

Borna Bregović, 5. c razred, na državnom je bio 5., a Tim Rogina iz istog razreda bio je 10. Borna s e zainte-

Teleskop II. OŠ Varaždin

Najuspješniji učenici II. OŠ Varaždin na državnim natjecanjima u protekloj školskoj godini ostvarili su niz zapaženih rezultata i visokih plasmana

resirao za geografiju tijekom učenika 4. c razreda, mentoriprvog polugodišta, a još ga ce Anđele Pintarić, osvojili su zanima i informatika, dok je prvo i drugo mjesto u županiji, Tim na državnom natjecanju Viktor Divjak i Sven Stanislavljević, dok su kao polaznidobio nagradu za ci Centra izvrsnosti fair play i poi c i na Matematičkom sebno je učen čili festivalu osvojipohvanja d e r p li ekipno 2. i 5. ljen su u j n a mjesto. jer , u zn a t e m Na Lidr anu j e pred ima h i k s l bila je učeniško dov a r m i ca 4. c razrepričn prakti ortskim da Katja Babić, j a p is mentorice Jagov io da stima de Kanižaj. Ova je dobio ktivno a izuzetno nadarena bod više. učenica u individualTako su nim scenskim nastupima se učenici II. OŠ osim u znanju od 1. razreda sudjeluje na pokazali i moralnima i završnim susretima Lidrana, pravednima, što nije čest a ove je godine bila i na Novislučaj na natjecanjima. Mno- gradskom proljeću.

Mislav Habulin iz 7. c, mengo češće se učenici vraćaju s traumama namještanja i nepra- torice Mirjane Halusek, nije pozvan na državni Lidrano, ali vednog bodovanja.

Iz matematike dva je zato na Goranovom prolje-

ću dobitnik 2. nagrade za 19 pjesama. - Pjesme sam počeo pisati u petom razredu kada smo dobili takav zadatak na terenskoj nastavi. Teme mojih pjesama su misaone, odnosno duhovne tematike - objasnio je Mislav sklonost prema poeziji.

U tehničkoj kulturi dva su učenika mentora Stjepana Androlića bila na državnom natjecanju. Davor Deglin iz 8. c osvojio je 6. mjesto u izložbi radova iz elektronike sa svojim alarmom za zaštitu prostorija, dok je Borna Ivezić iz 8. d bio 9. u zrakoplovstvu s modelima F1N 150 i F1N. Plivači mentora Zdenka Matijašeca osvojili su treće mjesto u državi u sastavu: Jakov Benjak 7. b, Lovro Čelić 7. c, Lovro Dužević 7. b, Ivan Koker 8. a, Ruben Kostić Perček 8. d, Bernard Cimirotić 8. b, Ante Cecelja 6. c i Vanja Bosilj 6. c.

“ TIM ROGINA 5. c

“ ALAN DEDIĆ prof. geog. i pov.

Na državnom natjecanju iz geografije posebno sam bio pohvaljen, na završnoj svečanosti dodjele nagrada jer sam prijavio da su mi bodovali jedan zadatak sa bodom više. “ Pet učenika, članova Astronomske grupe II. OŠ Varaždin na državnom su natjecanju u Valpovu bili najbrojniji od svih škola, pa je naša škola proglašena najzastupljenijom na cijelom natjecanju.”

Poslovni svijet 15

28. lipnja 2011., br. 371

DOZNAJEMO Iskustva predstavnika AZRA-e kod promocije ulagačkih mogućnosti

PRIZNANJA

Ulaganja iz SAD-a i Kanade upitna ako nema inovacija

Greblički, Ytres, Kovač...

Velike kompanije, poput Cisca, sklone su već sada preuzeti inovativne tvrtke, veli Patrick Galeski iz AZRA-e

Ytres i Igor Greblički ovogodišnji su dobitnici nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju, koje dodjeljuje Varaždinska županija.

Tvornici smještenoj u Gornjem Knegincu, koja ima 600 radnika, nagrada se dodjeljuje za izuzetno uspješno poslovanje i izniman razvoj te veliki doprinos zapošljavanju, dok je Greblički nagrađen za uspješno vođenje Boxmarka, koji ostvaruje posebne rezultate u izvozu te kod ulaganja koja su omogućila i novo zapošljavanje. Nagradu za životno djelo dobio je Ivan Kovač, doajen odvjetničke struke, književnik i politički aktivist. Nagrade za doprinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i svijetu dobili su Opća bolnica Varaždin i Branko Ivanković.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Od privlačenja stranih ulaganja puno se očekuje, no to nije lak posao, osobito ako se žele pridobiti ulagači iz prekooceanskih zemalja.

Takav zaključak nameće se nakon razgovora s Patrickom Galeskijem koji je ispred AZRA-e boravio u SAD-u i Kanadi kako bi promovirao ulagačke mogućnosti u Varaždinskoj županiji, prvenstveno u ICT sektor.

Za nas jedva znaju - Većina ljudi u SAD-u i Kanadi ne zna puno o Hrvatskoj. Zadnji put kad su čuli za Hrvatsku bilo je 90-ih godina zbog poznatih nam, pogrešnih razloga. Oni koji znaju za Hrvatsku, uglavnom nas vežu sa sportom i turizmom. Gospodarska i politička situacija im je nepoznata.

Ne znaju o dobrim stvarima koje se tu rade, pa tako ni o mogućnostima ulaganja. Stoga sam zajedno s kolegicom Anom Buličić iz Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije te Tomislavom Pokazom iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva otišao neposredno informirati potencijalne američke i kanadske ulagače u sklopu projekta Investment Certification Programme for Regions (ICPR), koji radi privla-

čenja ulaganja u naše županije vodi MINGORP zajedno s Internadional development Ireland (IDI) - doznajemo od Galeskog, koji je 2006. došao iz Kanade u Varaždin kako bi dovršio praktički dio svog diplomskog rada, no ostao je sve do sada.

Tijekom dva tjedna boravka u SAD-u i Kanadi Galeski i njegovi kolege održali su niz sastanaka u Silicijskoj dolini kod San Franciska, kao i na istočnoj obali gdje su obišli javne ustanove u Torontu, Bostonu i New Yorku.

Zašto u Hrvatsku - U kompanijama i institucijama imali smo kratke, uglavnom polusatne sastanke. Ukazivali smo na to da je Hrvatska blizu mnogih zanimljivih tržišta, od zapadnoeuropskog, pa do ruskog i turskog. Tu su i poslovne veze s tvrtkama u Njemačkoj i drugim zemljama te kvalificirana radna snaga s cijenom rada koja je prilično niža ne samo u odnosu na SAD, nego i na neke zemlje u okruženju. Naš porez na dobit od 20 posto je visok, ali ne i previsok. No postoji mogućnost smanjivanja kod znatnih ulaganja. Posebno sam isticao da na Fakultetu organizacije i informatike godišnje diplomira više od sto studenata koji su spremni razvijati softver, a neki od njih dobitnici su prestižnih

Do ulagača i s lokalne razine ICPR je projekt koji traje 15 mjeseci, a njegov završetak očekuje se u rujnu. Tada bi u Varaždinskoj županiji trebao početi s radom One stop shop gdje će potencijalni ulagač moći od jedne osobe dobiti sve informacije koje su mu bitne za ulaganje u pojedine sektore, kao što je informacija o raspoloživoj zemlji i ljudskim kapacitetima.

međunarodnih nagrada. Tu je i Tehnološki park s nizom start up tvrtki te Elektrostrojarska škola - veli Galeski. Za njihove domaćine, kako napominje, sve su te informacije bile novina, tako da su sastanci uglavnom završavali s priličnim čuđenjem.

- Naši domaćini bili su oprezni glede ekonomske i ulagačke klime u Hrvatskoj. Rekli su da sada znaju za Hrvatsku, ali ne mogu zasada reći hoće li ili neće ulagati. Za to im treba vremena.

Izuzetak je kompanija iz Kalifornije koja proizvodi poluvodiče te već ima tvornicu u Sisku.

Slično je bilo i u Torontu gdje su nam najavili da će u sklopu obilaska zemalja radi uspostave gospodarskih kontakata nastojati uključiti i Hrvatsku - doznajemo od Galeskog. Da bi došlo do većih ulaganja iz SAD-a i Kanade, kako napominje, nužno će biti napraviti određene preduvjete.

- Kao prvi korak predlagali su nam uspostavljanje suradnje visokoškolskih institucija, budući da su mnoge njihove kompanije

- To je informacijski standard u čijoj se realizaciji AZRA pokazala vrlo uspješnom. Ako ulagač nema informacija, neće biti ni ulaganja. Vani nemaju uvijek sve informacije, ali jamče da ćete ih dobiti za tri dana - veli Galeski, napominjući da se MINGORP očigledno odlučio na promociju ulaganja i s lokalne razine, a ne više samo s nacionalne.

Patrick Galeski i kolege s domaćinom iz Applied Ceramics

povezane s fakultetima. To bi bio primjeran pristup. Žele da se najprije krene od malih, inovativnih stvari, a ako se ukaže potreba i mogućnost većih ulaganja, tek onda bi se krenulo s njima. Naravno, velike kompanije, poput Cisca, sklone su već sada preuzeti inovativne tvrtke.

I za to su pokazale zanimanje, no pitanje je što im možemo ponuditi - upozorava.

Iako promociju ulagačkih mogućnosti u inozemstvu smatra

neophodnom, Galeski je tijekom boravka u SAD-u i Kanadi primijetio i neke nelogičnosti. Tijekom posjete poduzetničkog inkubatora u New Yorku čuo sam da su u dva mjeseca imali sedam različitih delegacija iz Hrvatske. To mi se ne čini koordiniranim. Očigledno, svi mi prodajemo istu priču, a ne komuniciramo međusobno.

Dakle, treba više suradnje na zajedničkom cilju - upozorava Galeski.

Skupština Varaždinske županije: Što ako USKOK uskoči u Županiju - Jeste li spremni ako USKOK uskoči u Varaždinsku županiju? - pitao je vijećnik Mato Halužan župana Predraga Štromara na aktualnom satu Županijske skupštine.

Prisjetio se da je Štromar početkom lipnja, uoči uhiće-

nja varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka izjavio da nije iznenađen takvim raspletom događaja jer HNSovi vijećnici u varaždinskom Gradskom vijeću i on osobno više godina upozoravaju na netransparentnost rada

gradske vlasti.

- Oporba u Varaždinskoj županiji, dakle v ijećnic i HSLS-a, HDZ-a i HSS-a već dv ije godine ukazuju na netransparentnost rada župana i županijske uprave.

Nažalost, dosad se nije mno-

go toga dogodilo. Zato me zanima jeste li spremni ako dođe USKOK i počne istraživati ustroj županijskih službi, zaduženje Županije i javnoprivatno partnerstvo, na što mi već dugo upozoravamo – naveo je Halužan.

Župan Štromar je odgovorio da svaki političar mora biti spreman za sve nadzore.

- Svatko tko se bavi politikom mora znati da ako nije činio po zakonu za to mora i odgovarati pred sudom – ustvrdio je Štromar.

GRADSKI BAZENI

Odlaze li Žetko i Čengić?

Upravno vijeće Javne ustanove Gradski bazeni ovaj će tjedan raspravljati o nepravilnostima koje je utvrdio gradski revizor u radu te gradske tvrtke tijekom ove, ali i ranijih godina. Kao što smo pisali, riječ je o fiktivnim ugovorima o pomoći kod obuke neplivača, ali i drugim spornim stvarima na koje je upozoravala i državna revizija. Zbog toga se na sjednici Upravnog vijeća očekuje i rasprava o odgovornosti čelnika Gradskih bazena, točnije ravnateljice Natalije Žetko te zamjenika ravnatelja Željka Čengića.

Prava odluka Kako se mjeri korupcija i kako stoji Hrvatska?

N

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

ajpoznatije istraživanje stupnja korupcije u 178 zemalja svijeta je istraživanje koje provodi Amnesty International, a rezultati se izražavaju preko indeksa percepcije korupcije (IPK). Ovaj indeks odražava stajališta poslovnih ljudi i analitičara iz cijelog svijeta uključujući stručnjake iz ocjenjivanih zemalja, obuhvaća 13 različitih anketa i istraživanja koje provodi 10 neovisnih institucija među iskusnim promatračima – poslovnim ljudima, analitičarima i lokalnim stručnjacima koji izražavaju

svoju percepciju korupcije u određenoj zemlji. Od 2010. godine objavljuju se pojedinačni rezultati, odnosno rezultati koje je određena zemlja dobila na temelju svakog od izvora prema kojima se izračunava indeks percepcije korupcije (IPK). IPK koristi mjernu skalu od 0 do 10, gdje 0 označava potpunu prisutnost korupcije, a 10 označava da u navedenoj državi ne postoji korupcija. Rezultat istraživanja je izvješće u obliku brošure u kojoj se nalazi popis zemalja te njihov indeks percepcije korupcije. Kako stoji

Hrvatska? Stanje u Hrvatskoj je dosta loše jer indeks percepcije korupcije za 2010. godinu iznosi 4,1, isti kakav je bio i 2007. i 2009. godine. Jedino je 2008. godine IPK za Hrvatsku iznosio 4,4. što je bio nešto bolji rezultat. S IPK-om od 4,1 Hrvatska se nalazi na 62. mjestu, s istim IPK-om kao Makedonija. U svijetu, prema podacima iz 2010., općenito najbolje stoji većina članica EU, Kanada, SAD, Australija, Novi Zeland i Japan. Posebice treba istaknuti zemlje sjeverne Europe kao što su Finska, Danska i Švedska te izvan Europe Novi

Zeland i Singapur koji imaju IPK veći od 9, gotovo su bez korupcije. S druge strane imamo najkorumpiranije zemlje svijeta koje predvodi Somalija s IPK-om 1,1. Kao najkorumpiranije zemlje treba spomenuti i zemlje Bliskog istoka kao što su Irak, Afganistan, Uzbekistan i Turkmenistan te afričke zemlje Čad, Sudan, Angola i Burundi, koje imaju IPK manji od 2.

Glavni cilj mjerenja IPK-a i predstavljanja dobivenih rezultata je podizanje svijesti javnosti o problemu korupcije i poticanje na promjene.

16 Savjetnik

28. lipnja 2011., br. 371

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Lenjak, pa bedak!

Kako s kućnim ljubimcem na put?!

O

O

vog tjedna na Varaždinbregu vidjeh vikendaša kako u svom voćnjaku naporno gura kosilicu uz nemali nagib terena. Pomislim kako Europu doista treba razumjeti. Prije nešto više od desetljeća tamo su kosili sve što se kositi dalo, a danas se inzistira da se livade, voćnjaci te ostale neintenzivne zelene površine kose tek onda kad se samoniklo bilje ne osjemeni kako bi se omogućilo njegovo razmnožavanje. Kako sad našem vikendašu oduzeti višegodišnju naviku pokošenog voćnjaka ko parka? Ta on je zaboravio kako izgledaju prepune livade samoniklog - proljetnog, ljetnog i jesenskog cvijeća u voćnjacima. Maslačak u proljeće njemu je prava napast, a zapravo prva proljetna paša i mamac za dolazak pčela te ostalih korisnih insekata za oprašivanje voćaka. I ne daj bože da susjed lenjak ne kosi svakotjedno svoj voćnjak. Pa kako će onda hodati sa špricom po visokoj travi i minimalno desetak puta u sezoni šopati voće kemikalijama? ako je to, ono što smo onda jedva jedvice poprimili od Europe, sada neispravno. Sada je ispravno ono što su nas naši djedovi vjekovima učili: u voćnjacima se pasla sitna i krupna domaća živina, a tamo gdje nije, kosilo se dva do tri puta. I za takav način ima danas u Europi samohodnih kosilica s prednjom zupčastom kosilicom. Uz to se već desetljećima u Europi može kupiti pakovanje mješavine livadnog raznolikog bilja, koje kod nas još nisam vidio u prodaji. I kad uđemo u Europu, možda će gore spomenuti vikendaš, a i ostali, prihvatiti europsku, trenutačnu praksu, a onda ak bu dosadašnji lenjak kosil svaki tjeden kak do sada njegovi susedi, on bu za njih postal bedak.

T

stavljanje psa ili mace na čuvanje rodbini ili prijateljima u pravilu znači i probleme pa je vjerojatno upravo sada razdoblje u godini kada kućni ljubimci najviše putuju! S obzirom na ljeto, vrućinu i svoje specifičnosti koje dulje putovanje donosi, želim dati nekoliko savjeta. Današnji automobili su u pravilu klimatizirani pa i dulja putovanja nisu više nepodnošljiva kao nekad, no potrebno je ipak uzeti vodu za put te stati nekoliko puta, kako bi ljubimac obavio nuždu. Stanete li uz put zbog dužeg zadržavanja, a psa ostavljate u autu, sklonite vozilo u sjenu, a prozori neka ostanu otvoreni toliko da omogućite dovoljno strujanje zraka. Neki psi ne podnose vožnju, pa je uputno prije puta dati sredstvo protiv povraćanja. Najboljim se pokazao preparat Sedalin, koji osim što sprečava povraćanje, također i smiruje psa, pa će vožnja i za vas i za njega biti ugodnija. Moguće je dati i apaurin ili neki drugi preparat na bazi magnezija. Ukolik je pas starije dobi, srčani bolesnik ili na nekoj terapiji, najbolje da uzmete sa sobom dovoljnu količinu lijekova, jer samo veći gradovi na Jadranu imaju specijalističke ambulante za kućne ljubimce. Ne zaboravite i broj telefona svog veterinara, ako bi vam slučajno zatrebao! Izlaganje suncu preporuča se isto kao i ljudima, u ranim prijepodnevnim satima te kasnije popodne,

a pogotovo ako je pas starije dobi ili kratke bijele dlake. Naime, UV zrake mogu kod slabo pigmentiranih pasa kratke dlake uzrokovati tzv. solarni dermatitis.

Najčešća mjesta promjena su područje nosa, rubova uški, usana i trbuha. Vlasnik će primijetiti crvenilo, svrbež i takva je mjesta najbolje premazati nekom protuupalnom kremom. Na sunce su osjetljive i bijele mačke ili one s pretežito bijelom dlakom, koje ni ne znaju da njihovo izležavanje na suncu može biti kobno po zdravlje! Kod njih je najčešći solarni dermatitis na uškama, koji ukoliko nije liječen, može prijeći i u kancerogeni oblik. Kupanje u moru preporučljivo je zbog aktivnosti psa, no neki, pogotovo oni koji su prvi put osjetili slast kupanja u moru, često se i napiju morske vode. Takvi psi mogu povraćati te je potreban post od 12 do 24 sata uz davanje manjih količina pitke vode, a ukoliko je povraćanje učestalo, potrebno je posjetiti veterinara, kako bi se spriječile komplikacije. Ukoliko pas ima bilo kakve upalne promjene na koži ili šavove zbog operacije, ne smije u morsku vodu. Također je uputno psa uvijek nakon kupanja temeljito istuširati slatkom vodom. Prije puta obavezno provjerite i jeste li obavili sva potrebna preventivna cijepljenja! Ukoliko su vam pas ili mačka starije dobi, bolesni ili teže podnose put, ostavite ih pod nadzorom specijalista u našem hotelu za pse DOG CONTI! Sretan put i ugodan provod!

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Biciklisti na pješačkom prijelazu B

iciklist koji cestu prelazi vozeći po pješačkom prijelazu izuzetno je čest prizor u gradovima s velikim brojem biciklista u prometu poput Varaždina, Čakovca, Koprivnice i sl. Smiju li oni to, odnosno je li to u skladu s propisima? Kako bismo ovaj problem dobro razumjeli, neophodno je razlučiti dva različita slučaja. Prvi slučaj su biciklisti koji voze po nogostupu na kojem je izgrađena biciklistička staza. Ti biciklisti, kad dođu do prijelaza preko kolnika, obično imaju označen prijelaz biciklističke staze preko kolnika koji onda koriste za svoj prijelaz.

On se obično nalazi tik uz pješački. Međutim, ako tog prijelaza nema, oni za prelazak smiju koristiti kolnik ili obilježen pješački prijelaz. No kod nas je, nažalost, vrlo čest slučaj biciklista koji voze po nogostupu na kojem nema biciklističke staze. To je opasno, izuzetno nekorektno prema pješacima i kao takvo nije dopušteno.

Ti biciklisti ne smiju niti voziti nogostupom, niti voziti preko pješačkog prijelaza. Zakon kaže da ako nema biciklističke staze ili trake, biciklisti su dužni kretati se kolnikom i to što bliže desnom rubu. Pridržavaju li se biciklisti toga, uopće ne dolaze u poziciju prelaziti preko kolnika već kolnik prelaze normalnom vožnjom kroz raskrižje. ažalost, biciklisti koji voze slalom između pješaka na nogostupu naša su svakodnevica i te opasnosti moramo biti svjesni. Vozači moraju biti svjesni i još jedne izuzetno važne činjenice, a to je da vozaču bicikla treba samo jedna sekunda da se, silaskom s bicikla, transformira u pješaka. A tada ostvaruje sva svoja prava na pješačkom prijelazu!

N

mag. iur.

Bespravna gradnja N

a 23. saborskoj sjednici 17. 6. 2011., na kojoj je donesen zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, jedan saborski zastupnik odlično je kratkom rečenicom opisao problem tzv. bespravne gradnje na sljedeći način: «Ona je poput teške bolesti, koju je kudikamo lakše dijagnosticirati nego naći pravi lijek...». egalizacija nečeg nezakonitog je sama po sebi paradoks, ali često životne okolnosti zahtijevaju od zakonodavaca da upravo tako postupa, kao što je u konkretnom slučaju činjenica da u Hrvatskoj prema službenim procjenama broj nezakonito izgrađenih zgrada znatno prelazi brojku od 150.000. Osobno mislim da to nije isključivo posljedica okolnosti koju neki spominju da mi Hrvati nemamo kulturu poštovanja propisa, već je riječ o kompleksnijem pitanju gdje često nije bilo definiranih pravila igre, niti planova na temelju kojih se moglo legalno graditi. svakom slučaju, s obzirom na visoki stupanj prihvaćanja ovog Prijedloga zakona o postupanju s nezakonitim zgradama, vrlo je vjerojatno da ćemo uskoro imati i novi model postupanja s nezakonitim

L

U

zgradama koji će olakšavati, ali i prisiliti velik broj investitora na legalizaciju. aime, u prijedlogu Zakona predviđeno je da će propuštanje ozakonjenja zgrade imati za posljedicu da se takva zgrada niti pripadajuće zemljište ne mogu otuđiti, niti stjecati nasljeđivanjem dok se takva zgrada ne ukloni tj. sruši. avni bilježnik neće smjeti ovjeriti potpis na ispravi kojom se otuđuje takva nezakonita zgrada i/ili zemljište, a ugovor sklopljen protivno tim odredbama neće proizvoditi pravne učinke niti će se moći provesti u zemljišnim knjigama ili drugim javnim evidencijama. ahtjevi za legalizaciju morali bi biti podneseni do 31. 12. 2012, a predloženi rok do kada objekt treba biti izgrađen, da bi mogao biti legaliziran, jest 30. 11. 2009. kada je završeno snimanje Hrvatske iz zraka. Zanimljivo je i da je predviđeno da rješenje o izvedenom stanju tj. legalizaciji zgrade neće imati pravnih učinaka na vlasništvo na zgradi za koju je doneseno niti zemljištu na kojemu je ta zgrada izgrađena, što znači da neriješeni imovinsko-pravni odnosi na nekretnini ne bi trebali biti zapreka za legalizaciju zgrade.

N J

Z

28. lipnja 2011., br. 371

DOM SVETA ANA

Izlet u Mariju Bistricu

U petak 17. lipnja u ranim jutarnjim satima korisnici Doma Sveta Ana u pratnji djelatnika doma uputili su se na izlet u poznato hrvatsko svetište Mariju Bistricu. Putovali su autobusom preko Lepoglave, Zaboka i Zlatara uživajući u lijepom zagorskom krajoliku. U Mariji Bistrici bili su na ispovijedi i na svetoj misi. Ručali su u prirodnom zelenilu bistričkog parka, družeći se s drugim hodočasnicima iz različitih dijelova Hrvatske koji su posjetili ovo svetište.

Mnogi korisnici doma, među njima i Antun Stolnik iz Voće, prisjetili su se kako su u mladosti pješačili i više od pedeset kilometara do Marije Bistrice, kako bi se zavjetovali Majci Bistričkoj, pomolili za zdravlje svojih najbližih i dobili duhovnu snagu za daljnja životna putovanja. Gđa Sonja Kustor iz Dubrovnika, koja je već tri godine u Domu Sv. Ane, oduševila se ljepotom bistričkog svetišta i pristupačnim domaćinima.

Dom Sveta Ana

POHVALA

Hrabra tajnica Anica Vrlo impresivan članak o tajnici velikog srca koja plijeni svojom osobnošću, i da je osobno ne poznajem, ne bih joj dopustio da ode u mirovinu. Imao sam čast raditi s njom više od 10 godina i uvjeriti se u njezine stručne, ali prije svega ljudske kvalitete.

Sjećam se jedne “upisne groznice” kad je Anica riješila slučaj za koji ni ravnatelj nije znao pravno tumačenje.

Naime, došla je jedna majka upisati svoje dijete u srednju školu, koje je bilo na “pragu nade”. Odvažna Anica odmah se snašla i njegovu majku priupitala: “Gospođo, koje Vam je ovo dijete?” Žena u čudu odgovara: “Sedmo!” Gospođa tajnica čestita začuđenoj majci, koja je mislila da joj je to hendikep, a ne začuđujuća prednost. Meni je poslije šapnula, budući da sam bio u Povjerenstvu za upis: “Slučaj je riješen.

Mali će biti upisan jer ima pravo na dodatne bodove.”

To nije anegdota, već samo dokazuje veličinu naše tajnice gospođe Anice Turković koja je vrhunski poznavala pravila pravne struke. Uvijek srdačna i nasmijana, pomogla je mnogim ljudima, pa i meni. U svoje vlastito ime kao i u ime mojih kolega koji smo imali čast biti na njezinom oproštajnom domjenku, srdačno je pozdravljam i želim još mnogo uspjeha u životu kao i humanitarnom radu. Samo da nam je bar takvih Anica što više.

Mr. sc. Mirko Varga

Važna obavijest Posljednjih tjedana primili smo nekoliko pisama i reagiranja čitatelja koji nisu potpisani imenom i prezimenom. S obzirom na to da ne objavljujemo reagiranja koja su anonimna, molimo čitatelje koji su nam se javili anonimnim pismima da nam dostave kontakt podatke ako žele da objavimo njihovo reagiranje ili ga obradimo kao temu. Posebno se to odnosi na skupinu čitatelja koji su nam se dvaput obratili anonimnim pismima. Ujedno podsjećamo da ćemo zaštititi njihov identitet ako to žele.

Uredništvo

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni. com ili vmargetic@regionalni.com.

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 17 ČITATELJI PIŠU Varaždinski izviđači na 7. zborovanju Saveza izviđača Hrvatske

“Mravi” opet na pobjedničkom postolju U Gornjoj Bistri nedavno je održano 7. zborovanje Saveza izviđača Hrvatske, na kojem se okupilo oko 1200 izviđača iz 51 izviđačke udruge iz cijele Hrvatske te gosti iz Njemačke, Finske i Makedonije.

Kako bi zajedno naglasili doprinos koji volonteri ulažu u razvoj društva, okupljanje je nazvano “Zajedno za zajednicu”. Aktivnost je organizirana kao nacionalna aktivnost obilježavanja Europske godine volontiranja u RH. U perivoju dvorca Oršić, koji je specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi, podignut je pravi mali grad s nekoliko stotina šatora.

Iz grada Varaždina na zborovanju su sudjelovali izviđači Odreda izviđača ‘’Sirius’’, a sa šireg područja Varaždinske županije sudjelovali su i izviđači Odreda izviđača ‘’Lepoglava’’ iz Lepoglave.

Kao dio programa, poznati fotograf Šime Strikoman snimio je jednu od svojih milenijskih fotografija.

Motiv milenijske fotografije bio je kratica međunarodnog naziva Europske godine volontiranja (European Year of Volunteering) – EYV, oko koje se nalazila crveno-bijela izviđačka marama Saveza izviđača Hrvatske.

Program Zborovanja bio je dosta raznolik pa je za starije od 14 godina organizirana Državna izviđačka olim-

pijada, koja se tradicionalno organizira jednom godišnje. Ekipa ‘’Mrav’’ sastavljena od izviđačkih voditelja Odreda izviđača ‘’Sirius’’ osvojila je 3. mjesto u ukupnom poretku u konkurenciji od 24 ekipe iz cijele Hrvatske te se tako nakon jedne godine prekida ponovno vratila na pobjedničko postolje. Osim ekipe ‘’Mrav’’, prvi

put se na Državnoj izviđačkoj olimpijadi natjecala i mlađa ekipa ‘’Vjeverice’’ te ostvarila za prvi put solidno 17. mjesto, a najbolji rezultat ostvarili su u disciplini brzinskog podizanja šatora. Budući da je ovo ekipa čiji su članovi tek navršili 14 godina, od njih se u narednim godinama puno očekuje.

Marjan Pavić

I lepoglavski izviđači u Bistri Na 7. zborovanju SIH-a u Gornjoj Bistri sudjelovalo je i 15 članova Odreda izviđača Lepoglava. Cilj Zborovanja bio je druženje, natjecanje te razmjena stečenog znanja i vještina poletaraca, izviđača, istraži-

vača i planinki. Članovi našeg odreda natjecali su se u raznim sastavima, i to ekipa „VUKOVI“ na sportskim natjecanjima, ekipa „Lucky Luke“ na Državnoj izviđačkoj olimpijadi, gdje su osvojili 19. mjesto (od 24 ekipe),

te ekipa „Zlatorog“ koja se natjecala u kulinarskom dvoboju. Sudjelovali smo i na snimanju milenijske fotografije, koju je snimio poznati fotograf Šime Strikoman.

Tatjana Jurić

ČITATELJI PIŠU Osma županijska smotra zborova i malih vokalnih sastava

Tko se plasirao na državnu smotru?

U organizaciji Zajednice kulturnoumjetničkih udruga Varaždinske županije nedavno je održana 8. smotra zborova i malih vokalnih sastava, na koju se prijavilo 14 KUDova s područja Varaždinske županije.

Nastupili su “Lompuš” Radovan, KUD “Rudolf Rajter” Ivanec, Obrtničko glazbeno društvo Varaždin, KUD “Toplice” Varaždinske Toplice, KUD “Mak” Trnovec, DFD “Sončece” Varaždin, “Štigleci” Varaždin, KUD “Vila” Varaždin, muška i mješovita vokalna skupina “Arka” Varaždin, ženska vokalna skupina i zbor KUD-a Klenovnik te ženska vokalna skupina “Pajdašice” KUD-a “Anka Ošpuh” Ludbreg.

Selektor smotre Luka Vukšić za državnu smotru, koju organizira Hrvat-

ski sabor kulture, odabrao je Obrtničko glazbeno društvo Varaždin u kategor iji zborova, a u kategoriji malih vokalnih sastava žensku vokalnu skupinu Pajdašice KUD-a “Anka Ošpuh” za folklorno pjevanje te mješov itu vokalnu skupinu Arka Varaždin i žensku vokalnu skupinu KUD-a Klenovnik za klasično pjevanje. Državne smotre održat će se

u mjesecu listopadu. Novigrad će biti domaćin zborovima, a smotra malih vokalnih sastava bit će u Mariji Bistrici.

18 Crna kronika

28. lipnja 2011., br. 371

I TOGA IMA Nesvakidašnji događaj sa smrtnom posljedicom u domu za starije i nemoćne osobe na širem varaždinskom području

Štićenik doma pao kroz prozor i preminuo Još nije utvrđen način na koji je 49-godišnji štićenik doma za starije i nemoćne osobe sa šireg varaždinskog područja pao kroz prozor te zadobio ozljede zbog kojih je preminuo nešto kasnije u bolnici. Nesvakidašnja tragedija, kako su izvijestili iz Policijske uprave varaždinske, dogodila

se u utorak u domu za starije i nemoćne osobe na širem varaždinskom području. Tu je u poslijepodnevnim satima 49-godišnji štićenik, na za sada još uvijek neutvrđeni način, pao kroz prozor koji se nalazi u potkrovlju doma za starije i nemoćne osobe. Budući da je pao na betonski pločnik s visine

od sedam metara, zadobio je ozljede zbog kojih ga je ekipa Hitne medicinske pomoći vrlo brzo prevezla u Opću bolnicu Varaždin gdje je zadržan na liječenju. Međutim, usprkos trudu djelatnika Hitne medicinske pomoći i liječnika, od zadobivenih je ozljeda preminuo na Odjelu intenzivne njege

navedene bolnice istog dana, odnosno u utorak oko 19 sati.

Istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu naložila je obdukciju tijela preminulog kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, odnosno pripomoglo rasvjetljavanju uzroka pada štićenika doma za starije i nemoćne osobe.

Usprkos trudu djelatnika HMP-a i Opće bolnice, spasa nije bilo

DOZNAJEMO Istraga protiv 27-godišnje Međimurke koja je zadržana u pritvoru

Podmetanjem požara pokušala ubiti petogodišnjeg sina i sebe?

Quad ga teško ozlijedio

Osnovano se sumnja da je upaljačem izazvala požar na više mjesta u stanu u kojem je spavao njezin sin Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Na varaždinskom Županijskom sudu otvorena je istraga protiv 27-godišnje Međimurke koju se sumnjiči da je pokušala ubiti sina. Ujedno je protiv osumnjičene određen pritvor zbog opasnosti od ometanja istrage utjecanjem na svjedoke, opasnosti od počinjenja novog kaznenog djela te posebno teških okolnosti djela.

nijskog državnog odvjetništva u Varaždinu.

Iako se u obavijesti Županijskog državnog odvjetništva ne navode nikakvi podaci o osumnjičenici radi zaštite identiteta maloljetne žrtve, a Policijska uprava međimurska o tom događaju nije izvijestila javnost također s obrazloženjem da žele zaštititi identitet maloljetnika, Večernji list ipak otkriva da se radi o 27-godišnjakinji iz jednog sela nedaleko od Čakovca.

Dok je spavao

Istražni zahtjev i zahtjev za Izmislila provalu pritvor osumnjičenice podniKrivnju za izazivanje požara, jelo je varaždinsko Županijsko kako se navodi, osumnjičena državno odvjetništvo zbog je prvotno planirala svaliti na sumnje da je pokušala spaliti provalnika, odnosno prikazati petogodišnjeg sina. ga kao posljedicu izmišljene “Osnovano se sumnja da je provale, zbog čega si je nanioko 3 sata 16. lipnja ove godine jela ubodne rane nožem kako upaljačem izazvabi njezina priča izgledala la požar na više uvjerljivije. d a k mjesta u staMeđutim, ubrzo u t e t e nu radi toga nakon što je privedj e j i t e da usmr ti dena priznala je gorj svojeg pepočela omislila da je požar u stan togodišnjeg sama podmetnud pre sina dok je ga la, i to u namjeri kosa, a l e j i spavao. No da usmrti sebe se i izn kad je djetetu i sina koji je zbog an v počela gorjeti ozljeda zadržan u kosa, iznijela ga bolnici na liječenju. je iz stana pa nije naNjegov je otac na odslustupila smrtna posljedica, ali je ženju zatvorske kazne zbog dijete zadobilo teške tjelesne financijskih malverzacija, doozljede”, izvijestili su iz Župa- znaje Večernji.

Idućih mjesec dana 27-godišnja Međimurka osumnjičena za pokušaj ubojstva provest će u pritvoru

OSUMNJIČENA VEĆ IZMISLILA I NAPAD RAZBOJNIKA Osumnjičena za pokušaj teškog ubojstva već je poznata međimurskoj policiji, navodi Večernji list. Naime, policiji je u ožujku prijavila da su je napala dva nepoznata muškarca u trenutku kada je zaključavala caffe i disco bar u jednome međimurskome mjestu.

Uz prijetnju pištoljem i s fantomkama na glavi, kako je navodila, naredili su joj otvaranje registar kase iz koje su uzeli manju količinu novca. Napuštajući ugostiteljski objekt, nepoznati počinitelji su je odgurnuli tako da

je pala na pod, a zatim su se u nepoznatom pravcu udaljila dva muškarca visine oko 160, odnosno oko 180 cm. Međutim, nakon što je dovršeno kriminalističko istraživanje, utvrđeno je da je konobarica lažno prijavila razbojništvo i izmislila dva nepoznata napadača, a sve kako bi za sebe zadržala dnevni utrošak od 2000 kuna.

Zbog lažne prijave konobarica je kazneno prijavljena Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu.

NAŠA POSLA Tri vlasnika njiva od Donjeg Ladanja ostala bez ječma

Cijela obitelj krala tuđi ječam?

Zbog osnovane sumnje da su žnjeli ječam s tuđih parcela, 51- godišnjaka, njegovu 45godišnju suprugu te njihovog 22-godišnjeg sina varaždinska policija prijavit će zbog krađe.

Dvojica vlasnika njiva na predjelu zvanom „Podolnica“ kod Donjeg Ladanja nemalo su bila iznenađena kada su proteklog tjedna vidjeli da na njihovim parcelama više nema ječma. Stoga su pozvali

OPREZNO

ivanečke policajce koji su nakon dovršetka istraživanja nad 51-godišnjakom utvrdili kako postoji osnovana sumnja da je 22. i 23. lipnja kombajnom obavio žetvu ječma, i to tako da je svakom od vlasnika ubrao i otuđio oko 2000 kilograma ječma, čime ih je oštetio za po 2.800 kuna.

Također je utvrđeno da je na dvije oranice u vlasništvu 73godišnjaka požnjeo ječam na

površini od oko 5.800 metara

j

ečam koji je kombajnom žnjeo 51-godišnjak, odvozili su 22-godišnji sin i 45godišnja supruga kvadratnih, oštetivši ga za iznos od oko 4.000 kuna. Ubrani ječam su teretnim vozilom

odvozili njegov 22-godišnji sin i 45-godišnja supruga na adresu stanovanja gdje je pretragom pronađen ječam s oranica oštećenih, koji je po završetku očevida vraćen vlasnicima. Prije početka pretrage 51-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao poluautomatsku pušku i veću količinu streljiva, koje je posjedovao ilegalno, zbog čega će biti kazneno prijavljen.

Teške tjelesne ozljede opasne po život zadobio je 27godišnjak kada se u nedjelju 19. lipnja prevrnuo sa svog četverocikla.

Vozeći iza sebe 21-godišnjaka kao putnika, upravljao je svojim neregistriranim četverociklom livadom uzbrdo na predjelu zvanom „Spašnjak“ u mjestu Željeznica.

Došavši do dijela livade s nagibom od oko 35 stupnjeva, prevrnuo se unatrag iz za sada neutvrđenih razloga, izvijestili su iz PU varaždinske.

Prilikom prevrtanja, četverocikl je pao na tijelo 27-godišnjeg vozača koji je nosio zaštitnu kacigu, ali mu je ipak nanio teške tjelesne ozlijede, dok je 21-godišnji putnik, kojem je izmjereno 1.07 g/kg promila alkohola, ostao neozlijeđen.

IZDVOJENO

Oštetio kočnice na vozilu 22-godišnjak, koji će biti prijavljen za krađu ječma, bit će prijavljen i za kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom.

Naime, postoji osnovana sumnja da je tijekom noći 23. i 24. lipnja u dva navrata oštetio cijevi sustava za kočenje na osobnom vozilu kojim se koristi njegova 20godišnja supruga. Nakon prvog oštećivanja, koristila se vozilom ne znajući za neispravnost, ali nakon što je primijetila da nešto nije u redu, odvezla je auto na popravak. Nakon drugog oštećenja došlo je do propadanja kočnica prilikom stavljanja vozila u pogon.

28. lipnja 2011., br. 371

Oglasi 19

20 Oglasi

28. lipnja 2011., br. 371

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

Urbana kultura 21

28. lipnja 2011., br. 371

Što čitati?

Zavjere i žene!

Leslie Kean, NLO-i, Planetopija, lipanj, 2011.

Toliko je već tih zavjera i „rubova znanosti“ da je čak i meni već postalo dosadno!

Teme se mijenjaju onako kako korporatisti odrede – sveti graal, Atlantida, gmazovi, Mars, asteroidi, kataklizme, majanska 2012… U svemu smo gotovo zaboravili neidentificirane leteće objekte, tzv. tanjure.

Ovo je dobra knjiga o toj temi. Uvijek me, recimo, f a s c i n i r a l o k a ko j e š e f belgijskog zrakoplovstva 1989. cijelom svijetu rekao da su se suočili s alienima, ali onda – kao da to čovjek nije rekao.... Ta tema, ako se nešto zgodi ili ako tamo neki moćnik odluči da se otkrije ono što možda jest (a što smo dosad stvarno mogli tek samo naslućivati), može nam već sutra promijeniti – sve.

Kristan Higgins, Predobar da bi bio stvaran, Hena com, Zagreb, lipanj 2011.

Znam: svjestan sam da sam nepravedan prema onom dijelu čitateljstva koji voli tzv. „žensko štivo“. Stalno ja nešto kao krimići, horori, ratovi, zavjere… Ispričavam se za otprije i za ubuduće, ali to su moji osobni izbori, pa tako je i samo na meni krivica što se nisam potrudio unići u um Vas koje ste s Venere, a mi primitivci smo s Marsa… No, ljeto je, nećemo se mučiti oko tema koje nas razdiru još od Cromagnona, Neandera, Krapine i Voće, nego ću poslušati savjet svojih bližnjih te svima (bez obzira na spol) preporučiti zgodan roman o ljubavnim putima i stranputicama jedne intelektualke… Autorica, kad ne piše, onda čita, kuha, vozi bicikl i uživa sa svojim psima. Preporučam se i ja.

Za ručak. (dp)

Idemo na “Idemo otok 2011.”!

Ovogodišnji festival Idemo otok!, koji se održava 1. i 2. srpnja, dat će vam priliku da se odlično zabavite uz 12 bendova i DJ-e na dva stagea na ludbreškom Otoku mladosti. Prvog dana na glavnom stageu će većinom biti u rock i metal štihu - Ludbreški bend Hir će dati publici dobru dozu heavy metala, a dolaze i trash metalci Raptor iz Osijeka i New Level iz Zagreba. Atraktivni metal’n’roll svirat će Kevlar Bikini, a action metal Eat Your Brains, oba iz Zagreba. Osim njih tu je bend koji je zvijez-

da večeri – Zadruga. Drugi dan je glavna pozornica u pretežno u punk/ska/rock štihu, nastupit će varaždinski Old Smuggler, zagrebački HITchCOCK i Tommy Gun, ska bend Officer Down iz Zadra, riječki punkeri Krešo i Kisele Kiše i zvijezde večeri – Belfast Food. Na reggae/electronica stageu moći ćete uživati u laganim reggae ritmovima by DJ Pero Full House s ekipom. Cijene festivalskih ulaznica su u pretprodaji 40 kn, a od 15. lipnja 50 kn, dok je dnevna 30 kn.

Art/media Mali Hrvatići!

S

ilno je što se sa najvišim počastima obilježava Dan antifašističke borbe.

Silno je što se hrabrim ljudima koji su 1941. krenuli u šumu Brezovica odaje primjerena počast. li nije mi drago što se opet pretjeruje. Kao što je Tuđman pretjerivao Denis Peričić, da smo mi najstariji, najpamr. sc. metniji, najhrabriji narod… tako i sad neki drugi pretjeruju u važnosti Brezovice. rezovički pothvat jest važan, kao i cijeli hrvatski partizanski pokret. U okviru jugoslavenskoga. I bez obzira na to što su ti isti pokreti potom devastirali Hrvate… Ali, Bože moj, zar to saveznici nisu učinili Nijemcima i Japancima? ratimo se na 22. lipnja 2011. godine, na bedastoće koje su se tamo govorile. Jedino je mudri predsjednik Josipović izbjegao naglasiti da su „Hrvati u Brezovici bili prvi antifašisti u Europi“. Drugi, na čelu s ekstatičnom županicom (koja je navodno, baš antifašistički, na službene obroke potrošila 800.000 kuna) tamo su vikali: „Da nije bilo Brezovice, ne bi Hitler pao!“ ovoriti da su Hrvati prvi antifašisti u Europi je uvreda onoj istoj Europi kojoj sad težimo.

Samo do 22. lipnja 1941. u borbi protiv Hitlera poginule su tisuće Engleza, Francuza, Poljaka, Čeha, Slovaka, Norvežana, Nizozemaca, Belgijanaca, pa i Finaca, i Danaca, Austrijanaca, čak i Luksemburžana, i drugih… Čak i Nijemaca! Židove uopće ne spominjem – nisu se imali prilike braniti! naše hrvatske opsjene izrečene su na svečanosti pred diplomatskim zborom. Nemojmo se onda čuditi što je u ime toga zbora istupio ukrajinski veleposlanik i dao nam do znanja da se, mali Hrvatići, nemojte preseravati, jer je u borbi protiv Hitlera poginulo OSAM MILIJUNA UKRAJINACA. A počeli su se boriti dan prije…

U SSSR-u ukupno 25 milijuna žrtava. ali Hrvati? Ostanite – mali! Ili barem svoje (nedvojbene) veličine predstavite na – normalan način.

A

B

V

Sound Trek Raphael Saadiq

N

ovi alb u m pjevača iz legendarn e r ’n’b/ soul grupe “Tony! Toni!

Tone!” doNenad NEMEC nosi deset NMC pjesama voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ vrlo izrasound.regionalni@gmail.com ženog rock groovea.

Naziv albuma uistinu ne zavarava, asocijacija je točna. Ovaj soul pjevač na ovom albumu koristi rock groove u debeloj mjeri. Već prva pjesma otkriva kako ovaj album diše. itarski rifovi, nabijajući bas, vokal pun jeke... kao u dobra stara vremena. Kvaliteta njegovog vokala

G

je neupitna. Nema dvojbe. U svojoj diskografiji definitivno je pokazao raznovrsnost u stilu. No čak i mijenjajući zvuk, konkretno bazirajući ovaj album na rock grooveu, nikad nije zakazao i isporučio loš materijal. Raphael Saadiq ne samo da je legendarni pjevač, već je i iskusni song maher. Kao producent i tekstopisac obskrbio je hitovima dobar dio scene. Joss Stone, D’Angelo, Mary J. Blige, TLC, John Legend, samo su neki od klijenata koji su se obratili ovoj ikoni. ema sumnje da je iskušan recept iskoristio i na vlastitom materijalu. Retro zvuk je u modi, i to ovaj album dobro iskorištava. Ranije spomenuti rock groove, utjecaji bluesa, soula..., sve što kotrlja dobar ritam, upravo to je “Stone Rollin’”.

N

G

A

M

POWERED BY

22 Kulturni obzor

28. lipnja 2011., br. 371

DEVETA UMJETNOST U vili Bedeković naslovnice sta

U D-duru

Sarah Fleten i Ivana GodecVinceković

Plavi vjesnik, izda odgojilo naše lju

U

velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu održan je koncert koji je pobudio značajan interes publike. Nastupila je mlada flautistica Sarah Fleten uz glasovirsku pratnju Ivane GodecVinceković. arah Fleten je roDarko RUŠEC đena u Varaždiprofesor gitare u nu 1991. godine. Svoj Glazbenoj školi Varaždin glazbeni put započela je u Glazbenoj školi u Varaždinu. Flautu započinje učiti u klasi prof. Vlatke Horvatić te je pod njenim mentorstvom 2010. i maturirala s odličnim uspjehom. Istodobno je maturirala i na Drugoj gimnaziji u Varaždinu te uspješno položila prijemne ispite na Akademiji za glazbu u Ljubljani. U svojem dosadašnjem školovanju sudjelovala je na natjecanjima i osvojila brojne nagrade kao što su prva nagrada na hrvatskom državnom natjecanju – Varaždin 2010., druga nagrada na međunarodnom natjecanju ,,Ars Nova“ u Trstu 2010., treća nagrada na međunarodnom natjecanju u Trevisu 2011. Trenutno završava prvu godinu studija flaute u klasi prof. Mateja Zupana na Akademiji za glazbu u Ljubljani. vana Godec Vinceković rođena je 1974. godine u Varaždinu, gdje je završila srednju glazbenu školu (klavir je učila u klasi prof. Olimpije Vojvode). 1991. godine upisala je studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Studirala je u klasi prof. Vladimira Krpana i prof. Đorđa Stanettija, u čijoj je klasi i diplomirala 1995. godine. Dobitnica je više priznanja i nagrada, između ostalog Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu te respektabilne nagrade ,,Darko Lukić“ za najboljeg korepetitora. Od 1996. godine zaposlena je u Glazbenoj školi u Varaždinu kao profesorica klavira i korepetitorica. rogram je bio zanimljivo koncipiran počevši s baroknom glazbom preko romantizma do glazbe 20. stoljeća. Glazbenice su svojom vještinom sviranja i lijepim interpretacijama fascinirale publiku koja ih je nagradila dugim aplauzom.

S

I

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Knjižničar Tomislav Košić publici koja posuđuje nove naslove stripova izložbom želi pokazati kako su naslovnice izgledale prije

Kada se strip pojavio nakon 2. svjetskog rata, smatran je dekadentnom zabavom, a od ‘50-ih nadalje hrvatska se publika upoznaje sa svim svjetski poznatim likovima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Na strip se danas više ne gleda kao na nešto što čitaju samo klinci. On je odavno postao umjetnost, a kolekcionari su puno više od tinejdžera koji ispod kreveta drže sve brojeve Alana Forda.

Pravi poznavatelji spremni su izdvojiti tisuće za rijetke primjerke nastale u “devetoj umjetnosti”.

Naslovnice I dok nam prvo na pamet uz strip padaju superjunaci poput Batmana, Spidermana ili Flasha Gordona, po kojima su snimani filmovi s milijunskim budžetima, “superjunaci” su samo jedan od žanrova ove umjetnosti.

Također, “superjunaštvo” čiji je pionir upravo leteći Superman još je uvijek osnova američke industrije stripa.

“

Da bi publici u Gradskoj Velika središta str ipa uz knjižnici pokazali kako su SAD još su Francuska i Belnaslovnice stripova izglegija, koje njeguju umjetničku dale na svojim počecima, iz stranu stripa, te Japan, čiji naftalina su izvadili neke od manga likovi u posljednje prvih izdanja i to iz nekadašvrijeme osvajaju cijeli svinjeg “Plavog vjesnika”. jet.

Suprotno očekivanjima, u Hrvatskoj stripu ide prilično Likovi dobro. Postoji nekoliko - Ovo što je cijeli liodličnih portala koji panj izloženo su s u n a m ij e nj e n i naslovnice od c e n ljubiteljima prikraja Drupliča o T ča kroz sliku, a gog svjetrixy B d a n prošlog svibskog rata Ne na a l A e nja održan pa sve do io j n i č u je 6. po redu ‘80-ih.

Forda m MaFest (MaDosta je ji i n r a l karski festival to ga i iz pu o p str ipa). Ipak, taliji p r i v a t n i h I u o nakl a da , iako kolekcija, a neg visoka, ne može kad skupim doći na onu razinu na materijal, postakojoj je bila u bivšoj Jugovit ćemo i drugi dio – slaviji kad se strip razmahao rekao je knjižničar Tomislav nakon Drugog svjetskog Košić, koji je, i sam ljubitelj rata. stripa, došao na ideju sve

Počeo sam čitati stripove prije godinu dana. Pročitam jedan strip na tjedan, a trenutno sam u čitanju Eternauta, stripa o putniku kroz vječnost.

Danko Puttar (22), student

“

posložiti na Odjelu za mlade, na kojem radi.

Kada malo bolje pogledamo stare naslovnice, čini se, Jugoslavija u to vrijeme nije bila daleko od zapada. Iako su ljudi odmah nakon Drugog svjetskog rata smatrali da su stripovi dekadentna zabava (?), specijalna izdanja tada moćnog Vjesnika od 1952. upoznavala su publiku s Disneyevim likovima – Švrćom, Lunjom i Mazom, Princem Valiantom, Brickom Bradfordom, Tomom Njuškalom i Cocco Billom talijanskog crtača Benita Jacovittija, Ringom, Tarzanom i Asterixom.

Zanimljivo je da je ‘60ih godina urednik Plavog vjesnika bio i Nenad Brixy, jedan od urednika Varaždinskih vijesti (1945 - 1947), rođen u Varaždinskim Toplicama. Većina ljudi niti

Čitam stripove otkad znam čitati. Alan Ford i Zagor umjesto Mikijevog almanaha.

Kad me treba razveseliti, kraj mene je strip Garfield.

Lidija Jambriško (32), plesačica

Kulturni obzor 23

28. lipnja 2011., br. 371

rih Tarzana i prvih vesterna u sličicama

USPJEH Nakon bronce, konačno osvojili zlato

anje koje je bitelje stripa Među 15 orkestara iz cijele Hrvatske Varaždinci proglašeni najboljima

Najbolji su: Gradski puhački orkestar HŽ-a Na državnom natjecanju puhača - amatera u Novom Vinodolskom održanom 11. i 12. lipnja pomeli su konkurenciju Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Priče o kaubojima i Indijancima bile najpopularnije

INTERES Svaki strip pročitan najmanje dva puta godišnje

Varaždinci gutaju stripove Ukoliko želite čitati stripove, koji su možda za ovo ljetno vrijeme i najbolje štivo, a ne znate što biste čitali, možda bi bilo najbolje da skočite do Gradske knjižnice, do Odjela za mlade u Bedekovićki. U svojoj zbirci imaju 1.167 stripova, od kojih je manji dio na Dječjem odjelu.

Ni interes za stripove nije

malen, mogli bismo reći da je svaki posuđen gotovo dva puta. Naime, samo prošle godine posuđeno je njih 2605, a knjižnica svake godine nabavi nove naslove. Samo prošle godine na police je stavljen 201 novi naslov.

Ako slučajno niste znali, na ovom odjelu možete posuditi i razne filmove,

ne zna da je upravo jedan Topličanec zaslužan za uređivanje i prevođenje slavnog talijanskog Alana Forda, koji je u Jugoslaviji bio slavniji nego u vlastitoj domovini.

egzotičnoj Africi, dogodovštinama Nevenke, Koraljke i Boba, ili zamršenim slučajevima i komičnim spletkama Sherlocka Holmesa.

U to doba stripovi su rađeni i o partizanima, ali i prema književnim djelima npr. Čuvaj se senjske ruke.

Mogli bismo reći, ‘50 -e i ‘60-e kroz popularni Vje-

Svemirko Ono još bitnije, naslovnice stripova koje možemo vidjeti u knjižnici su domaćih autora koji su bili itekako popularni.

Jedan od najomiljenijih bio je Svemirko Vladimira Delača, simpatični galaksijski putnik koji je uveseljavao publiku gotovo bez prekida od 1959. godine do autorove smrti 1968. godine, a imao je svoju vlastitu kolumnu.

Omladinci su uživali u svemirskim nevoljama Pavela Birija, okršajima studenata Ljiljane i Toma s internac ionalnim kr iminalom u

h

rvatski stripovi prije 50 godina o partizanima, povijesti, svemiru...

ali i video-igrice. Uz to, za djecu i mlade organiziraju se razne radionice tijekom školske godine, tzv. “jezične mučionice” i to engleskog i francuskog jezika, a za one najmanje i igraonice, na katu ispod tj. na Dječjem odjelu.

Uz to, na Odjelu za mlade svim članovima omogućen je pristup internetu.

Limena glazba nije samo sprovod Kad netko spomene limenu glazbu, prvo nam na pamet padaju sprovodi. No puhački orkestri sviraju i na niz drugih manifestacija, a uz željezničare povezani su i s vatrogascima. - Svake godine na Dan sv. Florijana naši puhači sudjeluju na mimohodu od Vatrogasnog doma do florijanske crkve, ali sviramo i na utakmicama kad nas pozovu. Zadnji put smo svirali na finalu nogometnog kupa kad je Varteks igrao s Dinamom – ispričao je Polansky. Već dvije godine upravo njih čujete na susretu povijesnih postrojbi u sklopu Špancirfesta, a većina svirača ima i svoje brass bendove.

Entuzijasti svirači

1167

stripova u knjižnici

2605

posuđenih u 2010. snik odgojile su generacije Hrvata koje su razvile ljubav prema stripu, a autorima su tada, za razliku od danas, dali mjesto da se razvijaju i postanu popualrni.

Prvi put s državnog Susreta puhačkih orkestara vratili su se sa zlatom. Nakon godina osvajanja bronce, svirači – amateri Gradskog puhačkog orkestra Hrvatskih željeznica (HŽ) Varaždin iz Novog Vinodolskog konačno su se vratili s prvim mjestom. - To nam puno znači jer je to potvrda za sav trud uložen u sviranje – kaže predsjednik KUD-a HŽ Bruno Polansky unutar kojeg djeluje i uspješan puhački orkestar. Svirači, njih više od 30, bili su najbolji među 15 orkestara iz cijele države.

Za to su se izborili odličnim intrepretacijama Gotovčevog “Ere s onoga svijeta”, Willeringove “Choral music” i Der Roostovog djela “Dynamica”, a u žiriju su uz maestra Mladena Tarbuka sjedili i njegovi kolege Miro Saje te Tomislav Uhlik. Osvojeno priznanje donijelo im je i nastup u Lisinskom. U studenom će zajedno sa svim državnim prvacima, tamburašima i folklorašima, snimiti i zvučnu razglednicu Hrvatske.

201

novi strip u 2010.

- Članovi orkestra su entuzijasti. Njima je ovo hobi i zajedno vježbaju samo jednom tjedno. Ne postoji nikakva interna škola u našem KUD-u, a novi članovi nam najčešće dolaze preko našeg dirigenta, profesora trube Darka Navoja, koji predaje na Glazbenoj školi – ispričao je Polansky. Zanimljivo je da u orkestru ima skoro podjednako djevojaka i žena kao i mladića i muškaraca i da gotovo svi imaju završenu barem osnovnu glazbenu školu. - Opravdavamo i svoje ime, ovaj dio o HŽ-u, jer stvarno u našem orkestru svira i nekoliko željezničara

Polansky s osvojenim priznanjima

– dodao je predsjednik KUD-a.

Ima ih različitih godina i godišta, od srednjoškolaca pa sve do penzionera. - Međugeneracijska solidarnost u orkestru, mogli bismo to i tako nazvati – našalio se Polansky.

Duga tradicija Ovaj orkestar ima i dugu tradiciju. U Varaždinu djeluje već 80 godina. Osnovan je još 1931. godine pod nazivom Željeznička glazba Varaždin. Pod tim nazivom djeluje sve do 1949. kada su se proširili u KUD, a prije 11 godina preuzeli su i ulogu varaždinskoga gradskog orkestra.

Danas u KUD-u osim puhačkog orkestra, tamburaškog orkestra i folklornog društva djeluje i enigmatska sekcija. Kao i svi ostali, u KUD-u HŽ-a krpaju kraj s kra-

n

ajmlađi članovi puhačkog orkestra su srednjoškolci, a najstariji već u mirovini jem, ali uspijevaju sve financirati putem članarina, sponzorstva HŽ-a i donacija Grada.

24 Duplerica - ljeto nam se vratilo...

28. lipnja 2011., br. 371

TREBA ZNATI

ALTERNATIVA U poplavi raznih izvođača zabavne glazbe, V.U.K. fest ostaje v

Zaštitite dom kad vas nema

Festival punka, rocka i okupio i maturante i al U organizaciji Udruge mladih V.U.K., u suradnji s Koncertnim uredom, Županijom i alternativci iz Varaždina i okolice, kao i maturanti, te uživali u svirci čak 12 sastava iz H

Vi na odmoru...

U vrijeme godišnjih odmora veliki broj građana ostavlja svoje kuće i stanove prazne, čime oni postaju potencijalne mete provalnika.

S obzirom na to da je to vrijeme u kojem se bilježi veći broj kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, uputno je da građani prije odlaska na put ili dužeg izbivanja iz svog doma poduzmu neke minimalne mjere samozaštite kako bi smanjili mogućnost ili spriječili provalnike u svojim nakanama.

U nastavku vam donosimo nekoliko praktičnih savjeta glede zaštite vlastitog doma koje predlaže policija: Prilikom izlaska iz doma zaključavajte ulazna vrata (sporedna i garažna vrata), zatvarajte prozore i balkonska vrata, činite to uvijek bez obzira na duljinu izbivanja iz stana Ispraznite poštanski sandučić Poželjno je ostvariti dobrosusjedske odnose, jer nadzor i briga susjeda može biti od velike pomoći Ukoliko iz doma odlazite na duže vrijeme, preporučamo da pokušate angažirati neku osobu od povjerenja koja bi povremeno obilazila i provjetravala vaš dom Ne ostavljajte snimljene poruke na telefonskoj sekretarici o odlasku na odmor te telefonsku zvonjavu stišajte na minimum Osobne vrijednosti i dragocjenosti (nakit, novac, vrijednosne papire i sl.), na vrijeme pohranite u sigurnosnom sefu. Preporučamo da novac i druge vrijednosti pohranjujete na sigurno u bankovne sefove Ugradite tzv. timer utičnice i ostavite navečer upaljeno svjetlo, timer-utičnice (npr. od 17 do 22 sata) Instalirajte „pametno“ svjetlo ispred kuće ili na terasi U stanove se u pravilu provaljuje kroz ulazna vrata pa je preporučljivo investirati u protuprovalna vrata sa širokokutnim objektivom Postojeća vrata dodatno osigurajte sigurnosnom bravom i čvrstim zasunom, kao i protuprovalnim pantima Kod provala u stanove koji se nalaze u prizemlju, provalnici kao „ulazne putove“ koriste prozore, velike staklene površine na vratima i sl., pa preporučamo ugradnju nekog vida dodatne zaštite (npr. zaštitne folije na stakla, sigurnosne grilje, zaštitne kopče za prozore i sl.)

Nemojte u blizini doma ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje provalniku, poput ljestava, sanduka, kante za smeće i slično Ako vam je neka osoba prilikom kontakta i predstavljanja sumnjiva, zatražite je da pokaže službenu ispravu, a po potrebi možete i nazvati instituciju/ poduzeće koje prema izjavi zastupa Preporučamo ugradnju određenih sofisticiranijih sustava tehnike (protuprovalni alarm, video nadzor, kontrolu pristupa i sl.)

Za sve dodatne informacije ili usluge savjetovanja oko zaštite vašeg doma obratite se policijskim službenicima i kontakt policajcu u INFO-CENTAR Policijske uprave varaždinske, osobno u Ulici Petra Preradovića u Varaždinu (u sklopu Gradske tržnice) ili putem telefona.

Vizualno atraktivni Sagan uz tisuće lampica svaki put - sve bolji...

VARAŽDIN - U organizaciji varaždinske Udruge mladih V.U.K. u dvorani Graberje održan je, šesti po redu, festival rock, punk i metal glazbe.

Krenuvši 2005. godine kao “Šok za organizam” festival lagano raste te se nakon 2 godine održavanja u prostorima pivnice u Kučan Marofu, te godine dana pauze, seli na obale Drave, popularnu špicu.

Ovogodišnja želja organizatora da se tradicija Open air festivala nastavi i dalje, nažalost, omela je vremenska prognoza, te su bili primorani preseliti ga “pod krov”, točnije u dvoranu Graberje.

Zamišljen kao dvodnevna manifestacija koja okuplja publiku alternativnijeg usmjerenja, a ujedno daje priliku ne samo renomiranim, nego i novim mladim bendovima koji još traže svoje mjesto na koncertnim pozornicama, varaždinskoj publici predstavljeno je 12 bendova, uz

Cold Snap niže svirke jednu za drugom, a nakon europske turneje, posvetili su jednu i Varaždincima

javite iciji se pol ne at za dod e i e j v sa t ć pomo ...a lopov u kući!

Atraktivne plesačice

Publika u dobrom raspoloženju na nastupu Cold Snapa, uz neizostavne “glowstickove”

Duplerica 25

28. lipnja 2011., br. 371

vjeran alternativnom prizvuku

metala lternativce i Gradom, u dvorani Graberje okupili se Hrvatske, ali i gostiju iz Europe... obilje popratnog sadržaja.

Petak je više bio u punk/rock stilu, tako da su publiku zabavljali rokeri Blindspot i Lemoon, progresivci The Equasion iz obližnje Slovenije, pankeri Motus i Apfuken, dok je završetak večeri pripao sastavu Nice boys 77. Program petka dodatno su obogatile plesačice plesnog studija Izis, te atraktivni žongleri udruge Krpe i konci, KikDstreet.

Subota je bila pak žešćeg prizvuka. Koncert su otvorili mladi ali perspektivni Varaždinci Uninvited, a nakon njih stage je zauzeo Frozen Solid, oboje metalskog prizvuka. Nakon njih na stage dolazi vizualno najatraktivniji Sagan. Uz veliku dimnu zavjesu i nekoliko tisuća božićnih lampica svojim instrumentalima publiku odvode u neke nove glazbene sfere, tragovima C. Sagana.

Kao headlineri festivala nastupaju 2 metal sastava, jedan metalcore, a drugi groove metal usmjerenja. Prvi su danski sastav Scarred by beauty, jedan od najperspektivnijih danskih metal bendova (za što su osvojili i nagradu kao najperspektivniji metal bend u Danskoj 2010. godine). Bend kojem je ovo druga

europska turneja, a zasvirali su na turnejama s poznatim bendovima poput Dagoba, Mnemic, Meshuggah, u sat vremena svirke držali su publiku na nogama.

Nakon njih, i nakon više od dvije godine izbivanja s varaždinskih pozornica, poznati varaždinski metalci Cold Snap rade SHOW. Drugačije se ne može opisati nastup u kojem je, između ostalog, u publiku odletjelo nekoliko stotina Glowstickova (svijetlećih štapića). Sam festival kraju su priveli grinderi Bolesno grinje iz Rijeke.

Uz nastup bendova vatre su i u subotu zavrtjeli žongleri KikDstreet, plesačice Narya, dok su se kratkim prezentacijama na sjamu predstavili i Didi make up, Lidija Lyvadia Stuff, Snail Smart shop, Rocklive promotion...

Sam koncert bio je alternativa maturantima za otkazani Vž Rock fest, međutim, unatoč nekoliko stotina maturanata koji su posjetili festival i iskoristili besplatne ulaznice, podudaranje s nastupom pojedinih izvođača zabavne glazbe, uzelo je danak u broju posjetitelja, što se moglo osjetiti prvenstveno u petak, a jednim manjim dijelom i u subotu.

Dvije velike bine i nekoliko manjih, tisuće automobila, deseci tisuća ljudi i šatora, u tri dana niknu usred polja Nicklesdorfa...

ALTERNATIVA Posjetili smo jedan od najvećih europskih rock festivala

Nova Rock - tako se radi europski rock fest Festival rocka i metala okupio svjetski vrh glazbene scene...

Piše i snimio: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Glazbeni festivali, prvenstveno oni rock usmjerenja, kod nas često završavaju debaklom, dok se dvorane rasprodaju za izvođače pomalo čudnih melodija.

Međutim, organizirati trodnevni glazbeni festival, prodati i rasprodati svih 50. 000 ulaznica (po cijeni od oko 100/120€), i to nekoliko tjedana prije, u Hrvatskoj može biti samo bajka.

Međutim, to uspijeva Nova Rock festivalu, koji se već

tradicijski održava kod austrij- a down, Volbeat, Motorhead, skog mjestašca Nicklesdorfa. In Flames, Linkin Park, Thirty seconds to mars, Guano Apes Smješten na samoj pokazali su se kao pun granici Austrije i pogodak, a više od Slovačke, graGrad 50.000 ljudi podiglo dić od svega za a r o t je grad šatora ta nekoliko ša i d u j tri dana. Mješavina l tisuća sta50.000 usred zastava iz cijele Eunovnika e j o rope, pa i Kanade i svake godiniknu Sjedinjenih Država, ne privuče ta i ž a j l po pokazala je i dokazala 50. 0 0 0 roda je rock itekako živ u kera i metalaca Europi. Za kraj, zanimljina jedan od najvo je napomenuti da je ista većih festivala ovog tipa u Europi. Ovogodišnji lineup organizacija stajala iza varažkoji su činili bendovi poput dinskog Radar festivala koji je Iron Maiden, Korn, System of nažalost nestao u tišini.

Korn kao jedan od headlinera

Za najhrabrije skok s 60 m visokoga krana Bendovi s godinama kao da dobivaju na elanu - Hammerfall

Iz Danske preko Europe do Varaždina, pa dalje...

Kratko, ali slatko, sajam ponudio odjevne krpice, make up, nargile...

Hladilo se na razne načine...

... a ovako izgleda festival s 50.000 posjetitelja

26 Putopisi

28. lipnja 2011., br. 371

c vrhuna je o i b dana ćen et pra vatrom m likova o prikaz tića i iz cr om muzik Za znatiželjnu djecu (ali i odrasle), Disneyland je prepun zanimljivih kućica koje čekaju da budu istražene...

PUTOPIS Popularna varaždinska bodybuilderica Branka Njegovec posjetila SAD (2)

San svakog djeteta I Los Angeles i Disneyland jednako su zabavni kao i Las Vegas, ako ne i više Piše: BRANKICA NJEGOVEC

Los Angeles je grad koji će uvijek biti sinonim za filmsku i modnu industriju iako su dio atrakcije i prestižni muzeji umjetnosti, galerije, teatri. Ono što je jednostavno neizostavno je posjet Universal Studios Hollywood, Grauman’s Chinesse Theater, Walk of fame, šetnja Sunset Boulevardom i Sunset Stripom.

Slava i uspjeh Los Angeles je drugačiji od Las Vegasa...

Dok se u Las Vegasu sve svodi na zabavu i tulumarenja, u LA se uglavnom ide iz želje za slavom, uspjehom u f ilm skoj ili modnoj industriji i oni koji su tamo krenuli da ostanu, podredili su s voj život

showbusinessu.

Plaža Venice još je jedno od mjesta koje također treba uvrstiti među obavezne destinacije. Koncentracija ljudi koji se tamo nalaze, ulični izvođači, mjesta za rekreaciju… sve odiše dinamikom od ranog jutra do kasnih večernjih sati.

Na 45 minuta vožnje od Los Angelesa nalazi se Disneyland - neizostavna avantura i san svakog djeteta. Disneyland se sastoji od “zemalja”: Main Street, New Orleans Square, Adventureland; Tomorrowland, Critter Country, Fantasyland, Mickey ’s toontown, Frontierland, gdje svaka svojom tematikom, zanimljivostima, vožnjama i velike i male uvlači u svoj svijet nepregled-

ne mašte. Disneyland je svijet u kojem s jednakom strašću uživaju i odrasli i djeca. Anja i ja smo neumorno jurile od jedne do druge vožnje, zavlačile se u dvorce, kućice iz crtanih filmova…

Ma, bilo je predivno! Vrhunac dana bio je vatromet prać e n prikazom likova iz

crtića i muzikom specifičnom za svaki od njih. Fotoaparati su bljeskali na sve strane, oduševljenje mase ljudi bilo je ogromno.

Kako se sve stišalo, ljudi su polako kretali prema izlazu još uvijek u mislima u tom čarobnom zaigranom svijetu. Što još reći...

Anja i Shrek

Disneyland je pun dvoraca!

Disneyland u noći

Posjet plaži Venice

Malo umjetničkog crtanja

!

Sport

NK Varaždin u četvrtak 30. lipnja od 18 sati dočekuje ekipu FC Lusitans iz Andore.

Trener NK Varaždin Samir Toplak

sport@regionalni.com

U izboru World Kickboxing Network federacije za najboljeg borca mjeseca lipnja izabran je Siniša Kovačić

!

SPORTSKI POTHVAT MJESECA KKK Varteks pokazuje napredak

Sezona iz snova KKK Varteks uporno radi s mladima i rezultati su iz godine u godinu sve bolji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Već dugi niz godina članovi varaždinskog KKK Varteks predstavljaju perjanicu hrvatskoga kajaka i kanua na divljim vodama.

Do tog laskavog epiteta KKK Varteks došao je velikim dijelom zaslugom svog člana, danas zasigurno najboljeg svjetskog kanuista Emila Milihrama, ali i zbog čitave plejade mladih kanuista koji su stasali uz njega. Od njih šezdesetak, trenutno aktivnih članova kluba, nabrojat ćemo samo najbolje: Sinišu Martinovića, Elvisa Sanjkovića i Mateja Herkova. Baš su potonji uz kolegu Emila Milihrama od 10. do 15. svibnja ove godine kao članovi hrvatske kajak i kanu reprezentacije uspjeli pokoriti Europu na Prvenstvu Europe u kajaku i kanuu na divljim vodama održanom u Kraljevu, u Srbiji.

Nepr ikosnoveni svjetski vladar divljih voda Emil Milihram uspio je već prvog dana natjecanja u Kraljevu obraniti naslov europskog prvaka u kanuu jednosjedu.

Blaženko Lacković uvijek pomaže radu s mladima

i Milihramovi klupski kolege Siniša Martinović, Elvis Sanjković te Matej Herkov, koji su iznenadili sve i osvojili srebrnu a medalju.

Plejad

Prvaci

h mladi kih s

in Nastup varažd a nudi Varaždiš kajaka izam za naca u Kraljevu optim ćnost potvrdio je budu ta dugogodišspor nju promišljenu k v ali te tnu politiku upravljanja i djelovanja KKK Varteks.

Zajednica sportskih udruga grada Varaždina to je prepoznala te je podvig varaždinskih kajakaša proglasio Sportskim pothvatom mjeseca svibnja 2011. godine.

Ako ovome dodamo i podatak da je ovaj mjesec Milihram postao i svjetski ekipni prvak, onda razloga za nagradu ne nedostaje. Na kraju se uvijek postavlja i pitanje nastavka rada u sportu i nakon natjecateljske karijere Emila Milihrama, kome treba dati podršku u svakom pogledu.

Milihram se svojim rezultatima nametnuo kao prvak VŽ sporta

Lacković s mladima Blaženko Lacković, proslavljeni rukometni internacionalac razveselio je podmladak RK Varaždin svojim dolaskom na njihov trening. Ljetnua školu rukometa RK Varaždin vode treneri Siniša Lacković i Siniša Kliček, utorkom, četvtkom i subotom u dvorani TTS-a, koji su tako obogatila program

Ljetni sportski kamp Gradski bazeni Varaždin nudi svim školarcima program Ljetnog sportskog kampa. Unutar turnusa od 5 dana, svakodnevno od 9:00 do 16:00 sati polaznici kampa upoznat će čak 15 raznih sportova. Svi polaznici kampa dobivaju majicu i kapu te diplomu. U cijeni je svakodnevno uključen ručak u restoranu Bazena. Ostale informacije mogu se dobiti na recepciji ili na tel. 215-366.

Varaždin Squash Open 2011.

Na najjačem skvoš turniru u Varaždinu sudjelovalo je devet igrača i to iz Zagreba, Rijeke, Čakovca i Varaždina. U finalni meč između Vedrana Žbulja i Srđana Maksimovića bio je izuzetno neizvjestan, a pobjeđuje Maksimović s 3:2. U borbi za 3. mjesto Nikola Mikac slavio je protiv Nevena Kostovića.

Od Varaždinaca 5. mjesto osvojio je Saša Dvorski, 6. mjesto Martin Dvorski i 8. mjesto Marin Čubrić.

“Berba medalja” Nakon što je obranio naslov europskog prvaka u klasičnoj utrci, Milihram je osvojio još dvije ekipne medalje, a među osvajačima medalja pridružili su mu se i kolege iz varaždinskog KKK Varteks Elvis Sanjković, Siniša Martinčević i Matej Herkov! Posljednjeg dana natjecanja vožene su i ekipne vožnje, a nastavilo se s novom “berbom medalja” za hrvatske i varaždinske kanuiste. Emil Milihram bio je član ekipe u kanuu jednosjedu, a uz njega su bili i Gojić te Lepan, što je bilo dovoljno za novo zlato u sprintu. U ekipnoj utrci kanua dvosjeda, uz Milihrama, Gojića i Antonija Obadića, sudjelovali su

FOTO FOKUS

KKK Varteks na dodjeli nagrade Sportski pothvat mjeseca predstavio je svoju respektabilnu ekipu

ATLETIKA 19. međunarodna utrka Ivančica 2011 ove je godine okupila 41 trkača

Balaško prvi do planinarskog doma U organizaciji Trkačkog kluba „Ivančica“ Ivanec, u subotu je održana tradicionalna 19. međunarodna brdska utrka “Ivančica 2011.” u spomen na Milana Cahuna, kao dio manifestacije Dani grada Ivanca. Napornu utrku na 13 kilometara dugoj relaciji od

Ivanca do planinarskog doma istrčao je 41 trkač. Pobijedio je Krešimir Balaško iz AK Veteran s vremenom 1:03:03, drugi je Ivan Čorba iz TK Marathon 95, a treći Milorad Vojvodić iz zagrebačkog AK Sljeme. Među atletičarkama najbolja je bila Karla Čović iz

TK 042 s vremenom 1:48:09.

U kategor iji seniora prvi je bio Krešimir Balaško iz AK Veteran, drugi Milorad Vojvodić iz AK Sljeme, a treći Srećko Vrček iz TK Ivančica Ivanec. U kategoriji veterani 1 prvi je bio Ivan Čorba iz TK Marathon 95. (di)

rada škole. - Ovo mi nije prvi put da radim s mladima - rekao je Blaženko. - To mi je veliki gušt i zadovoljstvo.

Kada završim s igračkom karijerom, vjerojatno ću se posvetiti mladima i tome da podignemo kvalitetu rukometa u ovom kraju - dodao je Lacković. (di)

28 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Tipične greške U

prošlotjednoj kolumni skrenuo sam pozornost na jedan od nedostataka prilikom organiziranja sportskih manifestacija klubova koji nemaju dovoljno iskustva. To nije jedini propust koji se događa, zato treba upozoriti i na one druge koji se ponavljaju. raćenje tehničkih dostignuća, u ovom slučaju računala i interneta, ne bi trebao biti veliki problem. Međutim, zna se dogoditi da sportske manifestacije i većeg karaktera nemaju podršku na “mreži svih mreža”. Tako nešto može imati dosta negativan učinak jer odaje zaostalost i nedovoljnu želju da informacije budu što prisutnije u svim medijima.Zatim, praćenje uz pomoć biltena zna biti dvosjekli mač. Ukoliko ih nema, može biti propust, a ukoliko ih ima i loši su, propust može biti još i veći. U svakom slučaju, u vrijeme računala svaki bilten mora biti grafički dorađen i napravljen po pravilima struke. Gramatičke i pravopisne greške ne bi smjele biti ni u kojem slučaju prisutne u konačnoj verziji, a informacije trebaju biti obrađene i napravljene također po uobičajenim novinarskim pravilima, a ne kao da ih je “voda donijela”. Što se tiče predstavljanja natjecanja, manifestacija ili klubova putem prezentacija, treba voditi računa o više uobičajenih stvari. Učenici sedmog razreda osnovne škole u predmetu informatika uče kako se izrađuju PP prezentacije i u udžbeniku bilo kojeg izdavača taj segment je dobro obrađen te ga preporučam svima da ga pročitaju kako bi im prezentacije dobile barem prolaznu ocjenu. a kraju treba dodati da svaki segment treba odraditi profesionalno, a ukoliko nema ljudi koji ga tako znaju odraditi, treba angažirati profesionalce sa strane koji će to napraviti korektno kako od zanimljive sportske manifestacije na nacionalnom, a možda i međunarodnom planu, ne bi ispala “mala seoska zabava”. ama sportska manifestacija, naravno, mora biti odrađena u skladu sa svim normama koje zahtijeva odgovarajuća sportska grana s tim da sva najavljena satnica koja se tiče javnosti, bilo gledatelja ili novinara i fotoreportera, mora biti maksimalno poštovana, i putem internetske stranice ažurirana iz minute u minutu.

P

N

S

28. lipnja 2011., br. 371

BICIKLIZAM Nacionalno prvenstvo u cestovnom biciklizmu Hrvatsk

Dugogodišnje rasa ponovo u središtu BD Sloga u 114 godina postojanja i djelovanja preživjelo je sedam država i još uvije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nacionalno prvenstvo u cestovnom biciklizmu Hrvatske i Mađarske bilo je idealna prilika za obilježavanje 114. godišnjice BD Sloga. Okupljene predstavnike hrvatskog i mađarskog biciklističkog saveza te sadašnje i bivše bickliste pozdravio je predsjednik BD Sloga Alen Košić, a razvoj biciklizma u Varaždinu pripremila je tajnica kluba Romina Golub.

Plakete Najsvečaniji dio bio je dodjela plaketa zaslužnim članovima, a priznanja su dobili Antun Remar, Mladen Leček, Radoslav Moravec i Radoslav Rogina. Plakete, rad varaždinskog umjetnika Željka Prsteca, uručio je dobitnicima župan Varaždinske županije Predrag Štromar.

Radoslav Rogina je aktivni biciklist i trenutno je član BK Loborika, a proteklog je tjedna osvojio odlično drugo mjesto u utrci Po Sloveniji.

Prije Loborike Rogina je bio i član Perutnine Ptuj,a oprobao se i u talijanskom Tenexu. Od značajnijih uspjeha treba izdvojiti nastup na nja OI u Pekingu, SP Prizna tun u Australiji i Itaili An liji, brojne posu dob laden bjede i visoke ,M plasmane na Remar doslav Ra domaćim i , Leček Radoslav međunarodc e i nim utrkama.

Morav gina Rogina je stanRo dardni državni reprezentativac.

Antun Remar, sadašnji trener u BD Sloga, bio je član “zlatne generacije” varaždinskih biciklista, državni prvak 1971. godine i tadašnji stalni član reprezentacije.

Nakon Sloge vozio je za Biciklistička utrka pulski Siporeks, a na kraju se vratio u matični klub gdje i godine kada je i BD Sloga prodanas odgaja nove generacije glašen najboljim sportskim uspješnih varaždinskih bici- kolektivom grada Varaždina.

Mladen Leček još je jedan klista. Brojni visoki plasmani na domaćim i međunarodnim sportaš grada Varaždina koji utrkama donijeli su mu i titulu je došao iz BD Sloga. On je ovu najboljeg sportaša grada 1968. titulu osvojio 1970. godine.

Njegovi rezultat i u dresu Sloge, ali i slovenskog Odreda i Astre, redaju naslove državnog prvaka, pobjede i visoke plasmane na brojnim drugim domaćim i međunarodnim utr-

kama. Izdvaja se nastup na EP u Njemačkoj i na Mediteranskim igrama u Turskoj.

Radoslav Moravec, bivši biciklist, sada ugledni gospodarstvenik, zadužio je BD Sloga vrhunskim rezultatima na broj-

BRDSKI BICIKLIZAM GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Najteža brdsko-biciklistička utrka u Hrvatskoj i regiji, 300 kilometara duga Kajkavijana,

Kajkavijana održana je u organizaciji varaždinskog BBK ASI. Start utr-

ke bio je na Stančićevom trgu u Varaždinu, a nakon obilaska svih kontrolnih točaka širom Hrvatskog zagorja, cilj je bio vratiti se na ishodište unutar 24 sata. U kategoriji „Velike Kajkavijane“, natjecalo se 20 vozača. Svi su natjecatelji unutar propisana 24 sata završili utrku. Prvi je na cilj stigao Ivica Stepan, koji je trasu prošao

za 15 sati i 16 minuta, dvije minute prije drugoplasiranog Hrvoja Džanka. Treći je stigao Dubravko Bituh. Uz Veliku, vozila se i „Mala Kajkavijana“ duga 180 kilometara, na kojoj su se natjecala 22 vozača, među njima i dvije djevojke, Jasna Šprem i Nada Stadaas.

Prvi su bili Vilim Mezga i Danijel Škvorc. (di)

Sport 29

28. lipnja 2011., br. 371

ke i Mađarske pobudilo interes za jednim od najstarijih sportova

adište biciklista u mnogih zbivanja ek vrlo uspješno djeluje i ostvaruje vrhunske rezultate u svim kategorijama nim domaćim i međunarodnim utrkama - izdvajaju se nastupi na EP-u i Mediteranskim igrama u Splitu 1979. godine.

Posebna nagrada pripala je i Tomislavu Vrbnjaku, također nekad uspješnom vozaču BD Sloga koji se nakon prestanka biciklističke karijere posvetio fizioterapeutskom radu, koji ga je odveo i u poznati talijanski nogometni klub Milano.

BD Sloga u svojoj dugoj povijesti promijenila je sedam država, ali i dalje djeluje vrlo uspješno i ostvaruje vrhunske rezultate u radu s mladima koji kasnije postaju traženi biciklistički natjecatelji.

Pobjednici Nacionalno prvenstvo u cestovnom biciklizmu Hrvatske i Mađarske, organizirano na području Varaždinske županije, donijelo je mnoštvo zanimljivosti i dobrih rezultata.

U samoj završnici trodnevne biciklističke fešte najvrijedniji rezultat postigao je Varaždinac Kristijan Đurasek, član istarske Loborike pobijedivši u cestovnoj utrci na 166 km. Odmah iza njega stigli su Dančulović, Kvasina i Rogina s istim retzultatom.

Prvi dan nacionalnog prvenstva u biciklizmu započeo je utrkom na kronometar. Ona se vozila uz hidroregulacijski kanal HE Čakovec na relaciji Šemovec – Prelog. Seniori su vozili na stazi duljine 30 km.

nastupio je Andrej Zernec, a u ženskoj elite konkurenciji Romina Golub bila je četvrta.

U kategoriji U17 prvi je bio Bernard Pačandi dok je klupski kolega Bruno Vuglovečki bio treći. U veteranskoj konkurenciji sport Milivoj Glavica bio je prvi, a Tomislav Drvarić bio je treći, dok je kod veterana A Igor Prišlić bio četvrti, uz solidnog Ivana Šarka.

U kategoriji juniori elite domaći vozač Marko Herceg

v

araždinac Kristijan Đurasek, član istarske Loborike ukupni je pobjednik bio je četvrti, a Martin Trubelja osmi. Pojedinačna utrka obilježila je drugi dan Nacionalnog prvenstva. Vozilo se na stazi Varaždin – Nedeljanec – Tužno – Črešnjevo – Beretinec – Jalkovec – Varaždin. Na stazi duljine 22 km treće mjesto osvojio je Sven Jakopović, dok su solidni bili I. Keretić, D. Toplak, L. Pačandi, J. Jakopović i V. Hrkec.

U ženskoj elite konkurenciji Romina Golub bila je treća, a kod veterana u kategoriji sport prvi je bio Milivoj Glavica.

Biciklisti stigli i do Aquacityja Na izletištu Aquacity bio je cilj ovogodišnje varaždinske Biciklijade. Start 12. po redu Biciklijade bio je u Pavlinskoj ulici, a trasa vožnje do Kučana Gornjeg pa Kučana Donjeg i Trnovca, gdje su predstavnici općine osigurali okrepu za 150 sudionika.

Na izletištu Aquacity održan je tradicionalno bogat zabavni i sportski program uz tombolu. Sudionike biciklističke povorke zabavljao je i animirao ansambl Trag. Prihod je bio kao i svake godine namijenjen u humanitarne svrhe.

Organizator Bicklijade bila je tradicionalno Zajednica sportskih udruga grada Varaždina uz svesrdnu pomoć varaždinske prometne policije. Suorganizator Biciklijade bilo je Društvo za zaštitu od dijabetesa te je prihod namijenjen za odlazak oboljele djece na more.

Nikola GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Bicikl Z

asigurno ste već odavno izvukli svoje bicikle iz spremišta u kojem su proveli zimu. No jeste li učinili sve što je potrebno kako bi vaš bicikl funkcionirao ispravno i kako bi vožnja biciklom bila ono što zapravo i treba biti (a to je dobar trening ili kvalitetno provedeno vrijeme u prirodi)? am bicikl trebao bi biti odgovarajuće veličine.

U svim boljim prodavaonicama osoblje bi trebalo biti osposobljeno jednostavnim metodama odrediti potrebnu veličinu okvira na kojem ćete biti u optimalnom položaju za kvalitetnu vožnju. ko pak ne govorimo o novom biciklu, onaj koji imate pokušajte maksimalno prilagoditi vašim “dimenzijama”. Bicikl je preporučljivo temeljito očistiti, od okvira do pogona. Pogonske dijelove koje valja podmazati (lanac, zupčanici), treba podmazati nakon što ste ih prethodno očistili. Podesite brzine i mjenjače, obavezno provjerite kočnice. visno o vremenu koje planirate provesti na biciklu, uzmite i stvari koje bi vam mogle zatrebati. Odjeća koja je namijenjena za vožnju biciklom jesu hlačice podstavljene spužvicom koja povećava udobnost i ima zaštitnu ulogu.

Gornji dio je majica koja je prozračna i brzo se suši. aštitna kaciga je obavezna, a tu su i zaštitne naočale koje štite od sunca, čestica prašine i insekata tijekom vožnje. Obavezan reflektirajući prsluk za vožnju noću, uz prednje i stražnje svjetlo. Nabacite manji ruksak s obaveznom tekućinom, ponekom energetskom pločicom i setom za krpanje guma, priručnom pumpom i mobitelom, ako negdje zaglavite.

S

A

O Z

Biciklijada je privukla oko 150 rekreativaca na stazi oko grada

Bejzbolaši igraju za treće mjesto Nakon poraza u prve dvije utakmice u Zagrebu u polufinalu seniorskog prvenstva 2010./2011. Varaždinci su doživjeli i treći poraz, Tako se ekipa BK “Zagreb” s posljednje pozicije na samom početku sezone plasirala u

Budućnost Pobjednik u kategoriji elite bio je Kristijan Đurasek, Varaždinac koji vozi za istarsku Loboriku, dok je vozač BD Sloga Renato Bošnjak bio 18.

U kategoriji elite junior Marko Herceg bio je četvrti, a Martin Trubelja osmi.

U kategoriji U13 Sven Jakopović bio je četvrti, a solidni su bili Ivica Keretić, Leonard Pačandi, Davor Toplak, Jani Jakopović, Ivan Vitković i Vito Hrkec. U konkurenciji U14 dobre rezultate postigli su domaći vozači Jakov Marković i Nikola Ribić. U kategoriji U15

Rekreacija

finale gdje će čekati pobjednika iz susreta između BK “Nada SSM” i BK “Olimpija”, dok će seniori BK “Vindija” nakon odličnog proljeća gdje su držali vodeću poziciju gotovo do posljednjeg kola igrati “samo” za 3. mjesto.

Kvalitetna biciklistička utrka najboljih hrvatskih i mađarskih biciklista najbolja je reklama za sport

Helena Dretar Karić skuplja bodove za paraolimpijadu

DOWNHILL BICIKLIZAM U sklopu proslave Dana grada Ivanca održana je i prva downhill biciklistička utrka u organizaciji

Downhill Ivanščica 2011 BBK Ivanščica. Pedesetak natjecatelja iz Slovenije

i Hrvatske pojavilo se u kvalifikacijama ove adrenalinske sportske grane.

U finalnoj utrci okušalo se trideset smjelih vozača, od kojih je najbrži bio Miran Vauh iz Črn Trn GT, ispred Dušana Lepoše iz Erkoff Racing i Janeza Bajde iz ŠD Life. Najbolji domaći

vozač bio je Nino Dušak iz BBK Ivanščica.U ženskoj konkurenciji nastupile su dvije bicklistice, od kojih je Zarja Černilogar iz Črn Trn GT bila brža i Ornela Brk iz hrvatskog kluba D. Team With a Cycling Problem.Tako se i Ivanščica upisala u europsku kartu downhill staza. (di)

Šanse za London 2012. Članovi OSI STK Varaždin Zoran Križanec, Helena Dretar Karić i Tomislav Špalj nastupima na Svjetskom kupu skupljaju bodove za nastup na paraolimpijadi. U njemačkom Bayruathu Zoran je bio drugi, a ekipno s Tomislavom treći. Helena je ekipno s Anđelom Mužinić bila druga,

dok je pojedinačno bila četvrta. U rumunjskom Cluyu Helena je tjedan dana prije bila prva, i pojedinačno, i ekipno. Do kraja godine još je preostalo nekoliko turnira te EP u Splitu, a tada će se znati konačni redoslijed za odlazak u London za sve troje predstavnika iz Varaždina.

30 Oglasi

28. lipnja 2011., br. 371

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠĆICA JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: 320-01/11-01/1 URBROJ: 2186/025-04-11-5 Ljubešćica, 21.lipnja 2011.

Nakon izvršenog uvida u izvornik teksta javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ljubešćica za k. o. Ljubešćica i k.o. Kalnička Kapela objavljenog u tjedniku “ 7 PLUS Regionalni tjednik “ broj 370 od 21.lipnja 2011.godine i naknadno uočene formalne greške u prijepisu, daje se

ISPRAVAK javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ljubešćica za k. o. Ljubešćica i k.o. Kalnička Kapela U točci I. Javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Ljubešćica za k. o. Ljubešćica i k.o. Kalnička Kapela objavljenog u tjedniku “ 7 PLUS Regionalni tjednik “ broj 370 od 21.lipnja 2011.godine, u tabelarnom dijelu u k.o. Ljubešćica brišu se čestice:

k.o. Kalnička Kapela brišu se čestice:

U ostalom dijelu tekst javnog natječaja ostaje neizmjenjen.

PROČELNICA Suzana Žugec

28. lipnja 2011., br. 371

KNEGINGRAD d.o.o.

Kneginec Gornji, Toplička bb, 42204 Turčin Temeljem odluke direktora poduzeća objavljujemo

NATJEČAJ

Za prijem u radni odnos VOZAČ KAMIONA S KRANOM Uvjeti: - odgovarajuća stručna sprema ( SSS - KV VOZAČ ) - radno iskustvo od 2 godine na sličnim ili istim poslovima - osposobljen za rad sa hidrauličnom dizalicom - komunikativnost i sklonost timskom radu Opis posla: - prijevoz i dostava prodane robe (građevinskog materijala) na lokaciju kupca - mjesto rada Cerje Tužno Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme uz probni rok.

Rok za dostavu ponuda je 7 dana od objave oglasa.

Ponude slati na adresu: Knegingrad d.o.o. Kneginec Gornji, Toplička bb 42204 Turčin, uz napomenu ZA NATJEČAJ

GLAZBENA ŠKOLA U VARAŽDINU Kapucinski trg 8, Varaždin web: www.glazbenaskolauvarazdinu.hr e-mail: glazbena-skola@vz.t-com.hr telefon: 042 / 213-123 telefaks: 042 / 213-715 U početnički solfeggio, dječji zbor predškolskog uzrasta, malu školu blok-flaute, malu školu violine i prvi razred Osnovne Glazbene škole u Varaždinu za školsku godinu 2011./2012. učenici će se upisivati u sljedećim rokovima:

Ljetni upisni rok: Ʉ ġĤÿĉÑđĒÑ ÑıáÿÝÿĉÑ Ɂ ɵɼȩ ÿ ɶɳȩ ČÿġĒĉÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɵ ĨÑĮÿ ÿ ėá ɴɹ áė ɴɼ ĨÑĮÿ Ʉ ėÜĉÑĺÑ ĤåŀıČĮÑĮÑ ȿ ɴȩ ĨĤġĒĉÑ ɵɳɴɴȩ áė ɼ ĨÑĮÿ Ʉ ıġÿĨ ȿ ɴȩ ĨĤġĒĉÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɹ ĨÑĮÿ

Jesenski upisni rok: Ʉ ėÜĉÑĺÑ ĒåġėġıĒĉåĒÿþ ıġÿĨĒÿþ đĉåĨĮÑ ȿ áė ɵɵȩ ɳɻȩ ɵɳɴɴȩ Ʉ ġĤÿĉÑđĒÑ ÑıáÿÝÿĉÑ Ɂ ɵɼȩ ĊėČėĺėŀÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɵ ĨÑĮÿ ÿ ėá ɴɹ áė ɴɼ ĨÑĮÿ Ʉ ėÜĉÑĺÑ ĤåŀıČĮÑĮÑ ȿ ɶɳȩ ĊėČėĺėŀÑ ɵɳɴɴȩ áė ɼ ĨÑĮÿ Ʉ ıġÿĨ ȿ ɶɳȩ ĊėČėĺėŀÑ ɵɳɴɴȩ ėá ɼ áė ɴɹ ĨÑĮÿ Nĺå ėĨĮÑČå ÿĒîėĤđÑÝÿĉå đėûı Ĩå áėÜÿĮÿ ĒÑ ĮåČåîėĒ ɳɷɵȹ ɵɴɶȿɴɵɶ ėá ɻ áė ɴɶ ĨÑĮÿ ÿČÿ ĒÑ www.glazbenaskolauvarazdinu.hr

Oglasi 31

32 Zdravlje

28. lipnja 2011., br. 371

OTKRIVAMO Ovisnost o seksu kao medicinski feno

Seksualna potreb Kad se zbog pretjeranog bavljenja seksom raspadne brak, izgubi zaposlenje, ozlijedi se zbog neke neuobičajene seksualne aktivnosti, sigurno se radi o ovisnosti o seksu, navodi dr. Feldman

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Zloćudni tumor kože? (2) K

od madeža koje uporno nosimo na svojoj koži važno je uočiti sljedeće: nepravilnost oblika - normalni su madeži okrugli i simetrični, madeži imaju pravilnu granicu prema normalnom dijelu kože - kada uočimo nepravilnost, treba se potražiti pomoć liječnika, neujednačena boja, brzo povećanje u veličini, nepravilno ispupčenje. zadnja pretraga madeža koju možemo jednostavno obaviti; jedino što moramo imati je povećalo 2,5 x.

Kada pogledamo kroz povećalo, trebamo uočiti da je površina melanoma glatka, dok normalni madež ima bore kože koje idu preko površine madeža. Najčešća učestalost melanoma je u šestom desetljeću, no može se pojaviti i u osoba s dvadeset godina. Najčešća lokalizacija u muškaraca su leđa, a u žena donji ekstremiteti.

Sklon je metastaziranju, pa je i to razlog da je rana dijagnostika preduvjet uspješnom liječenju. Na temelju fizikalnog pregleda, točna se dijagnoza postavlja u 48 do 80 % oboljelih što je preveliki raspon u mogućnosti dijagnostike tog izrazito zloćudnog tumora. iopsija – izrezivanje tumora je temeljna dijagnostička metoda kojom se jedino može postaviti dijagnoza melanoma.

I

B

Treba razlikovati česte seksualne odnose od ovisnosti o seksu: povećana potreba i želja za seksom ne znači da je osoba ovisna Piše: GORDANA IGREC

U posljednje vrijeme u Hollywoodu vlada novi pomodni trend, liječenje ovisnosti o seksu. Istina, seksualni ekscesi nisu nepoznati slavnim glumcima i glumicama, ali su njihove seksualne pustolovine postale pomalo dosadne pa je nakon liječenja ovisnosti o alkoholu i drogama došao na red seks.

O problemu ovisnosti o seksu koji polako počinje kao medicinski fenomen ulaziti na mala vrata i u našu svakidašnjicu razgovarali smo s umirovljenim psihijatrom dr. Stanislavom Feldmanom iz Zagreba. Što je to zapravo seksualna ovisnost? - Sigurno je da seksualni nagon nije jednak

u svakog čovjeka. Postoje osobe koje imaju daleko veću potrebu za seksualnim odnosima nego prosječni čovjek. Istina, prosječna seksualna potreba ne da se lako definirati, ali se jasno vidi kad se netko ističe brojnim odnosima i partnerima.

Financijska propast Osim toga, seksualna se potreba mijenja tijekom godina. Povećana potreba i želja za seksualnim odnosima, međutim, nije još ovisnost o seksu – pojašnjava dr.

Feldman.

Sve definicije seksualne ovisnosti se slažu da seksualna potreba postaje ovisnost kad poprimi tolike razmjere da remeti ili potpuno onemogući normalan život,

u erotskim situacijama, ili pojašnjava.

- Kad se zbog pretjeranog zbog ekshibicionizma, pobavljenja seksom s jednim ili kazivanja spolnog organa na više partnera raspadne brak javnome mjestu.

- Može se reći da seksualili veza, izgubi zaposlenje, oboli od neke spolne bo- na ovisnost spada u grupu lesti, ozlijedi se zbog neke ovisnosti o inače normalnim aktivnostima, kao što neuobičajene seksusu rad, jedenje ili alne aktivnosti ili i c i n kockanje. Ovise f inanc ijsk i s i v o snost postaje propadne, jer u s k e os tek kad toje korištenje b o k liko pretjepornografi u su u đ o g d rano šteti skih igrazbo m o n zdravlju, čaka skupa ako z i a l s i a remeti norzabava, siizm r e j a o malni život gurno se radi v nja ili čak uništi o ovisnosti o kaziva o p egzistenc iju seksu – navodi ila spolov ovisnika – kaže dr. Feldman. umirovljeni psihiIstiče da se čak jatar. dogodi da se dođe u suNapominje da službena kob sa zakonom zbog voajerizma, promatranja drugih psihijatrija još nije načisto je

Savjeti iz ordinacije Herpes – virusna infekcija koja kvari kvalitetu života (2) U

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

z estetske probleme, herpes uzrokuje neugodu i bol, a kad se pojavi na usnicama, vrlo je iritantan, što je glavni razlog potrage za prikladnim ljekovitim preparatom.

Proizvodi koji hlade, isušuju i djeluju adstringentno i protuupalno daju subjektivan osjećaj ublažavanja simptoma. Neki proizvodi na tržištu, primjerice, oni koji sadrže aciklovir, smatraju se najučinkovitijima za liječenje infekcije herpesom, jer ublažavaju simptome i skraćuju ukupno trajanje infekcije. Među-

tim, kod manjeg broja ljudi postoji otpornost na aciklovir, a može doći i do iritacije (ekcema). Silikatna kiselina je visoko podnošljiva tvar koja omogućuje brzu pomoć kod herpesa, osobito ako su se prethodno razvili mjehuri, koje je potrebno što prije isušiti. Kako biste spriječili širenje virusa, pokušajte ne dirati zahvaćena područja rukama. Budite oprezni pri upotrebi kozmetičkih proizvoda u tom razdoblju, jer virusi su sposobni kratko vrijeme preživjeti na njima.

Zato se kozmetičke i medicinske

kreme moraju nanositi isključivo pomoću štapića s vatom. Nadalje, tijekom akutne faze infekcije važno je izbjegavati ljubljenje i grljenje. To se osobito odnosi na majke s dojenčadi i malom djecom, za koje virus može biti iznimno opasan. Njegovateljice djece moraju posebno obratiti pozornost na higijenu i temeljito oprati ruke prije kontakta s djetetom. Ne zaboravite da se herpes lako prenosi dodirom s posuđem priborom za jelo i ručnicima. Poseban oprez potreban je i kod osoba koje nose kontaktne

leće. Virus herpesa može se prenijeti na oči tijekom stavljanja leća i uzrokovati ozbiljna oštećenja oka. Zato se tijekom infekcije preporučuje nošenje naočala. Kako biste zaštitili tijelo od daljnjeg izbijanja herpesa, potrebno je ojačati imunološki sustav. To se najbolje postiže zdravim životnim stilom, koji uključuje dovoljno sna, uravnoteženu i raznovrsnu prehranu i tjelovježbu. Sredstva za njegu i zaštitu usana od ultraljubičastog zračenja također sprečavaju ponovno izbijanje virusa.

Zdravlje 33

28. lipnja 2011., br. 371

omen ulazi na mala vrata i u našu svakidašnjicu

ba izvan kontrole IZDVOJENO Seksualna ovisnost je poput svake druge

Veliki broj ovisnika iz razrušenih obitelji Pretjerano bavljenje seksom nije nepoznato u povijesti, opisano je još u starom vijeku kao homoseksualne i heteroseksualne orgije. - I u srednjem vijeku orgije su bile poznate iako se možda o njima manje pisalo.

Veća sloboda i ravnopravnost s muškarc ima krajem novog vijeka dala je mogućnost ženama da i one oslobode svoju seksualnost. Danas su i na tom području ravnopravne muškarcima – navodi dr. Stanislav Feldman iz Zagreba.

Pojašnjava da je, psihološki gledano, seksualna ovisnost jedan od pokuša-

ja kompenziranja životne nesigurnosti. - Značajno je da veliki broj tih ovisnika potječe iz razrušenih ili barem poremećenih obitelji u kojima nisu naučili voljeti, primati i davati ljubav. Seks

p

otrebu za intimnosti, za ljubavlju, nadoknade i zamijene seksom im onda služi kao zamjena za taj njima nepoznati osjećaj. Potrebu za intimnosti nadoknade i zamijene seksom – pojašnjava.

Liječenje se u Sjedinjenim Američkim Državama provodi psihoterapijom i lijekovima, antidepresivima i sedativima. Traje najmanje 6 do 8 tjedana i nije jeftino, 30.000 dolara i više.

- Najprije se psihološkim testovima utvrde uzroci ovisnosti, a onda se s pacijentom sklopi ugovor kojim on preuzima odgovornost za svoje ponašanje i dogovori zamjenske oblike ponašanja umjesto zadovoljavanja seksom. Lijepo zvuči, ali ne znam djeluje li.

Podatke o stvarnom uspjehu liječenja nisam nigdje našao – zaključio je dr.

Feldman.

li ovisnost o seksu bolest ili samo ružna navika. Ne nalazi se u popisu psihijatrijskih oboljenja iako su tu navedene sve druge ovisnosti.

- Istina, seksualna ovisnost je rijetka, američke statistike govore o 8 posto muške i 3 posto ženske populacije.

Statističke brojke kod nas ne znam, prema razgovoru s nekim kolegama izgleda da ih ima mnogo manje, barem onih koji su se odlučili za liječenje – govori dr. Feldman.

DEFINICIJE Sve definicije seksualne ovisnosti se slažu da seksualna potreba postaje ovisnost kad poprimi tolike razmjere da remeti ili potpuno onemogući normalan život.

BOLEST ILI? Službena psihijatrija još nije načisto je li ovisnost o seksu bolest ili samo ružna navika. Ne nalazi se na popisu psihijatrijskih oboljenja.

UZROCI Seksualna ovisnost često se javlja tek u odrasloj dobi, ponekad kao posljedica stresa, depresije ili nekih neriješenih problema.

Ovisnici pate od problema poput nesposobnosti postizanja orgazma

Nesavladiv nagon Dodaje da zbog toga treba razlikovati česte seksualne odnose od ovisnosti o seksu.

- Učestala seksualna aktivnost uzrokovana je jakim nagonom koji se obično očituje već u djetinjstvu i adolescenciji te se uglavnom može kontrolirati, za razliku

od seksualne ovisnosti kod koje se nagon i silna potreba za seksom ne da savladati. Često se javlja tek u odrasloj dobi, ponekad kao posljedica stresa, depresije ili nekih neriješenih problema. Neki psihijatri vjeruju da je ta ovisnost uzrokovana nekim biokemijskim promjenama

funkcioniranja mozga. Za ovisnike o seksu tipično je da pate od raznih seksualnih problema, prerane ejakulacije, nesposobnosti postizanja orgazma i slično, bilo da su postojali prije nastanka ovisnosti ili tijekom učestalih spolnih aktivnosti – zaključio je dr. Feldman.

UČESTALOST seksualna ovisnost rijetka: američke statistike govore o 8 % muške i 3 % ženske populacije

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Čičak - prirodni suncobran!

P

rolazeći uz putove, živice, željezničke nasipe ili uz rubove šuma, najčešće niti ne obraćamo pozornost na čičak koji slovi kao korov, ali zbog svojih sastojaka, on je veoma dragocjena biljka.

Cvate od lipnja do rujna. Čičak ima široki spektar ljekovitog djelovanja na ljudski organizam. Sok od čička upotrebljava se u liječenju bolesne jetre, a isto tako pospješuje izlučivanje žuči te pomaže dijabetičarima. Čaj liječi i pročišćava krv pa je stoga djelotvoran kod mnogih problema s kožom kao što su akne, lišajevi, kraste, čirevi i gnojne rane. Čaj od čička može se dodati kupelji što je, u sinergiji s njegovom oralnom konzumacijom, pravo rješenje za kožne bolesti. Čajem isto tako možemo ispirati ispucane usne, mjehurasta usta i ždrijelo. Čaj od čičkovih sjemenki liječi bubrežne kamence jer tjera na mokrenje, zaustavlja dizenteriju te regulira mjesečnicu. Različiti stresori naše svakodnevice kod nekih ljudi uzrokuju ispadanje kose i dovode do drastičnih problema.

Osim eliminacije stresora, možemo si pomoći upotrebom čičkovog ulja jer ono stimulira rast kose, djeluje protiv seboreje vlasišta i preranog ispadanja kose. Unatoč širokoj ponudi tržišta, koje nudi različita čičkova ulja, najzdravije je ipak ono koje možete sami načiniti u svojoj kućnoj radinosti uz malo volje, nakon šetnje prirodom. U maslinovom ili sezamovom ulju namaču se zdrobljeni korijeni, a isto se tako oni mogu namakati i u rumu. Isto tako, problem masne kose kod većine izaziva neprestanu borbu u traženju rješenja za taj problem pa koristimo različita sredstva koja isušuju vlasišta, čime još pogoršavamo stvari. Protiv masne kose svaki dan treba umasirati u vlasište sok od svježih listova. Korijeni se sakupljaju od travnja do listopada, dok se listovi beru i upotrebljavaju svježi, a plodovi pošto dozru. U liječenju oteklina, bolnih križa, kožnih upala upotrebljavaju se listovi kuhani u vinu, koji se polažu na oboljela mjesta. Čaj od listova liječi mjehur, reumu te različite upale. Listovi čička također su idealna prva pomoć u zaštiti protiv sunca, nađemo li se negdje u prirodi a da uza sebe nemamo šešir ili kapu.

Zdravo tijelo Psihoterapijske tehnike - što im je zajedničko?

B

rojne su psihoterapijske tehnike.

Neke su učinkovitije od drugih u liječenju točno određenih stanja ili poremećaja. U mnogo slučajeva terapeut koristi prilagođenu intervenciju iz više različitih tehnika psihoterapije.

Vaš će terapeut procijeniti koja je psihoterapijska tehnika najbolja za vas.

Psihoterapija može biti individualna, ali isto tako i grupna, kao što je to primjerice grupna analiza. Može biti obiteljska ili partnerska. U nas se od psihoterapijskih tehnika najčešće rade psihoanalitička psihoterapija i grupna

analiza, kognitivno-bihevioralna terapija i gestalt psihoterapija. Neke tehnike, kao što je to psihoanalitička, omogućuju osobi u psihoterapiji da analizom i ponovnim proživljavanjem starih sjećanja, događaja ili osjećaja bolje razumiju i korigiraju svoje sadašnje osjećanje i ponašanje te uspostave novu strukturnu dinamiku i iskuse vlastitu promjenu, rast i razvoj. Kao i druge psihodinamske škole, gestalt psihoterapija, primjerice, svoj rad u psihoterapiji temelji na osvještavanju i eksperimentiranju te ponovnom pro-

življavanju u situaciji ovdje i sada. Cilj geštaltističkog pristupa je da osoba otkrije, istraži i iskusi vlastitu cjelinu i cjelokupnost. Analiza jest dio ovog procesa no cilj gestalta je integracija dijelova u cjelinu i naročito osvještavanje i prihvaćanje dijelova kojih nismo svjesni ili ih nastojimo potisnuti i prikriti. Kognitivno-bihevioralna terapija usmjerena je otkrivanju nezdravih, negativnih vjerovanja i ponašanja i mijenjanju takvih negativnih obrazaca zdravijim i pozitivnijim. Interpersonalna terapija usmjerena je

na trenutne odnose i unaprijeđenje odnosnih vještina te osvještavanju kako reagiramo na druge bliske osobe, članove obitelji, prijatelje i kolege primjerice. Ono što je zajedničko svim psihoterapijskim pristupima je to da osoba radom na sebi u psihoterapiji omogućuje osobni rast i razvoj u psihološkom, emocionalnom i svakom drugom životnom smislu. A to ne ide na silu. Psihoterapija je privilegija onih koji radom na sebi žele postići nove uzlete u životu i živjeti sretniji i osvješteniji život.

dr. Mario MIKULAN specijalist psihijatar Poliklinika Živa tel. 042/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

34 Zdravlje

28. lipnja 2011., br. 371

DOZNAJEMO Dobre vijesti iz Županijskog odjela za prev

Manje droge, pa i ovisnika U 2010. godini nije bila liječena niti jedna maloljetna osoba zbog ovisnosti o heroinu i drugim opijatima, što je jedan od pokazatelja da je u Varaždinskoj županiji smanjena ponuda droga Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

NAJAVA

Rodina radionica za trudnice u Čakovcu U Čakovcu će u subotu 2. srpnja biti održana jednodnevna Rodina radionica za trudnice, koja nije namijenjena samo budućim majkama, nego i njihovim partnerima. - Ovom radionicom željeli bismo vam obogatiti i olakšati trudničke dane te omogućiti poseban doživljaj trudnoće i porođaja kao prirodnih i fizioloških, a ujedno jedinstvenih i posebnih stanja koja mijenjaju život žene i obitelji – ističu u Udruzi Roda.

Radionica će se održavati u prostoru ACT Čakovec, Nova-

Sve je manje novopridošlih ovisnika o drogama iz Varaždinske županije koji dolaze na liječenje u Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti. U odnosu na prijašnje godine kada je na liječenje dolazilo 50 do 60 novih ovisnika, lani je ta brojka pala na 26, što je najmanje u posljednjih pet godina.

- Dok je 2006. i 2007. godine gotovo svaki četvrti

liječeni pacijent bio novooboljeli, sada je to gotovo svaki deseti. To upućuje na značajno reduciranu ponudu i potražnju sredstava ovisnosti na području Varaždinske županije – navedeno je u izvješću voditeljice Odjela dr.

Irene Stipešević Rakamarić, koje je vijećnicima Županijske skupštine u ponedjeljak predstavila dr. Franciska Lančić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo.

Iznimno je važan i podatak da je zaustavljen nekadašnji

kova, Stari hrast, na prvom katu od 15 do 18.30 sati s pauzama. Budući da u grupu u Rodi mogu primiti najviše 10 trudnica, prijave su obavezne.

- Prijave ćemo primati do popunjavanja grupe, najkasnije do 30. lipnja, radnim danom od 9 do 18 sati na broj telefona 098/948-9907 - navode. (vms)

Udruga za autizam Ovoga utorka, 28. lipnja, u Nedelišću će biti održana izborna godišnja skupština Udruge za autizam Pogled.

- Molimo sve članove udruge da dođu u što većem broju.

Također, pozivamo obitelji, rodbinu članova udruge, prijatelje, stručnjake, volontere

i sve ostale koji žele sudjelovati i upoznati se s dosadašnjim radom, budućim vodstvom udruge te daljnjim planovima – pozivaju iz “Pogleda”. Skupština će početi u 18 sati u prostorijama udruge (na otvorenom) u Ulici M. Tita 60 u Nedelišću. (vms) Lani na liječenju 26 novih ovisnika, najmanje u zadnjih 5 godina

trend sve ranijeg početka maloljetničkog suda ili mjere konzumiranja droga. - Iako obveznog liječenja. U toj fazi ima i iznimaka, daleko najče- obitelj najčešće ne prepoznašći obrazac ponašanja je prvo je problem ili mu, nažalost, eksperimentiranje u dobi od ne pridaje dovoljan značaj.

Ponekad obitelj oko 14 godina obično s mai reagira, ali rihuanom, potom uslil izostane jedi konzumiranje alkoho : adekvatdroga tipa speed upan t s o d na reakili ecstasy, nakon ka js i n a cija sučega određeni Žup i ž a r t a postotak prelazi štin o stava. p n u e k v s t s Naša na heroin u dobi en le, prv je ustaoko 19. godine – kontro ržavnih n o v a piše u izvješću. d zdravNo u 2010. goditora k e p s n i stvena i ni nije bila liječena ne može niniti jedna maloljetna koga prisiliti na osoba zbog ovisnosti o liječenje, što roditelji u opijatima. - To je pokazatelj redukcije ponude te droge pojedinim slučajevima očekuprema mlađoj dobnoj skupini ju - kaže liječnica.

Napominje da, izostane li – ističe dr. Stipešević Rakamarić. Međutim, upozorava da rano otkrivanje kroz mjere roditelji još uvijek prekasno policije i sudstva, rezultat saznaju za najteži tip ovisno- će biti kasnije javljanje na sti, onaj o heroinu i drugim liječenje kada je nerijetko već opijatima. U prosjeku prođu prisutna opijatska ovisnost.

No droga nije jedini pročak tri godine drogiranja heroinom prije nego roditelj blem: kod mladih je sve prisutniji alkoholizam. shvati što se događa.

- Nadležne institucije, posebno lokalne policijske poRepresija važna Zbog toga su iznimno važni staje i državni inspektorat edukacija roditelja, ali i repre- trebaju kontinuirano konsivne mjere. Dr. Stipešević trolirati primjenu Zakona Rakamarić navodi da se već o ograničavanju uporabe niz godina smanjuje broj oso- duhanskih proizvoda i zaba koje na liječenje upućuju konskih odredbi o zabrani represivni aparat i Centar točenja i prodaje alkohola za socijalnu skrb. - Značajan osobama mlađim od 18 gopad posebno se odnosi na dina – zaključili su vijećnici kategoriju mlađih konzume- Županijske skupštine i pozvali nata i eksperimentatora koji institucije, posebno Državni u toj fazi praktički dospije- inspektorat, da se uključe i u vaju na liječenje isključivo rješavanje ostalih ovisnosti, u okviru mjere izrečene od naročito alkoholizma.

Normalan život s...

Asistent u nastavi U

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

radu s učenicima s teškoćama u razvoju velika se pažnja pridodaje njihovim sposobnostima i jakim stranama, individualizaciji odgojno-obrazovnog rada te osiguravanju dodatne podrške. ključivanjem asistenata u nastavu omogućena je lakša inkluzija učenika s teškoćama u razvoju u redovni školski sustav. Uključivanjem učenika s teškoćama u razvoju postiže se bolja socijalizacija i

U

inkluzija učenika s teškoćama, omogućava se odrastanje u njihovim primarnim sredinama, u društvu vršnjaka i prijatelja (npr. iz predškolske dobi), razvija se hrabrost u traženju i primanju pomoći od drugih, a i ostala djeca u razredu uče prihvaćati različitosti te kako biti tolerantniji prema drugima. sistent u nastavi pruža „tehničku“ pomoć učeniku s posebnim edukacijskim potrebama, učitelju te po potrebi

A

i čitavom razredu. a taj način olakšava se usvajanje gradiva samom učeniku s teškoćama, prenošenje informacija od učitelja do djeteta, uključivanje u razredni kolektiv te je samim tim boravak učenika s teškoćama manje stresan za njega samog, za roditelja, za učitelja i za čitav razred. Asistenti pružaju pomoć učenicima s teškoćama u razvoju, ovisno o njihovim potrebama, a najčešće se radi

N

o pomoći prilikom prepisivanja s ploče, pisanja, čitanja, pojašnjavanja gradiva, usmjeravanje na zadatak, korištenje različitih orijentira ili pomagala, pomažu pri spremanju torbe i pripremi za sat ili u mobilnosti. odrška asistenta pruža se samo onoliko koliko je učeniku potrebno, kako bi se i dalje poticalo osamostaljivanje učenika u okviru njegovih mogućnosti.

P

Zdravlje 35

28. lipnja 2011., br. 371

venciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZDRAVSTVO Poslovanje zdravstvenih ustanova

Šest zdravstvenih ustanova u plusu!

Jedino je Opća bolnica Varaždin 2010. godinu završila s gubitkom koji je iznosio 17,6 milijuna

I dok pada broj ovisnika o drogama, kod mladih iz Varaždinske županije sve je prisutniji alkoholizam

IZDVOJENO Čak 82 ovisnika s hepatitisom C

Važan cilj: spriječiti širenje hepatitisa C Od 241 osobe, koliko ih je lani dolazilo na liječenje u Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, koji djeluje u sklopu Županijskog zavoda za javno zdravstvo, njih 90 posto su ovisnici o opijatima, najčešće o heroinu. Pritom su iznimno važni liječenje i kontrola hepatitisa: prema pilot-istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gotovo je polovina ovisnika zaražena virusom hepatitisa C. U registru osoba liječenih u varaždinskom centru 19 osoba je pozitivno na virus hepatitisa B, dok je čak kod 82 osobe potvrđen virus hepatitisa C. Zbog toga je i lani provođen projekt “Jesam li ja broj 12” za sprečavanje širenja hepatitisa C u rizičnoj i na zdravoj populaciji.

- Rezultat tog projekta su 23 osobe uvedene u liječenje hepatitisa C interferonom.

Od toga je osam osoba već završilo tretman uz odličnu suradnju (compliance). Suradnja pacijenta i ustrajanje do kraja provedbe liječenja hepatitisa od bitnog je značaja za ishod liječenja. Prije-

Dr. Stipešević Rakamarić

vremenim odustajanjem od liječenja značajno se smanjuju šanse za eliminaciju virusa, pa se kliconoštvo u lokalnoj zajednici ne reducira – navodi voditeljica Odjela. Dodaje da je populacija zaraženih, uglavnom opijatnih intravenskih ovisnika istovremeno i socijalno ugrožena skupina, pa se mnogi ne snalaze ili nemaju sredstava za odlazak u Zagreb za obavljanje nužnih pretraga prije liječenja. - Lani smo im to nastojali olakšati na način da bi im se krv za potrebe pretraga izvadila u Djelatnosti za medicinsku mikrobiologiju Zavoda. Time se proces obrade ubrzao i uvelike olakšao pacijentima – pojasnila je.

1

slučaj smrti opijatske ovisnice zabilježen je 2010., ali nije službeno potvrđeno radi li se o predoziranju. Broj slučajeva predoziranja ovisnika je posljednjih godina sveden na minimum.

6

puta više muškaraca nego žena bilo je lani na liječenju, što pokazuje da se smanjuje broj žena ovisnica. Prijašnjih godina omjer je bio 5 naprama 1.

80

od 241 osobe, koliko ih je lani bilo na liječenju, je u dobnoj skupini 25 do 29 godina. Slijede ovisnici u dobi od 30 do 34 godine, kojih je bilo 50.

Na gubitak utjecalo i otvaranje dnevne bolnice i onkološka terapija. Ali su profitirali pacijenti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za razliku od prijašnjih godina kada je samo Ljekarna Varaždinske županije poslovala bez gubitaka, prošlu godinu je čak šest od sedam zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač Varaždinska županija, završilo s viškom prihoda!

Rekorderi su...

Jedini “gubitaš” je Opća bolnica Varaždin, koja je 2010. godinu završila sa 17,6 milijuna kuna manjka, pri čemu je 9 milijuna kuna novonastali gubitak, dok je ostatak iz prijašnjih godina.

Problem je i dalje mjesečni limit koji je 2009. godine s 18 milijuna kuna smanjen na 15,4 milijuna kuna. To znači da bez obzira na to koliko zdravstvenih usluga bolnica mjesečno obavila, naplatiti od HZZO-a može samo tih 15,4 milijuna kuna, što ni približno ne pokriva troškove

Čak dva milijuna kuna viška ostvario je Županijski zavod za javno zdravstvo, a do njih je Specijalna bolnica Novi Marof s viškom od 1,8 milijuna kuna, dok su bolnice u Klenovniku Realnije procjene? i Varaždinskim Toplicama te - Predviđalo se da će Opća Županijski dom zdravlja 2010. bolnica tih gotovo 3 milijuna godinu završili s po kuna, koliko je smanjen lioko 60 0.0 0 0 mit, nadoknaditi iz doi n kuna u plupunskog zdravstveglav su, a Ljenog osiguranja. To rok z u karna sa se, međutim, nije pće O a k 105.000 bita ni dogodilo. Uspjeu l a g e r e k u n a li smo smanjit i e je n viška bolnic ni limit od troškove na struji, č prihoda. vodi i plinu, ali su mjese ilijuna Izvješće o cijene komunalija 15,4 m a poslovaporasle, tako da se kun nju ustanoni to nije značajnije va u ponedjeodrazilo na poslovanje ljak su na sjednici – rekao je ravnatelj Opće Županijske skupštine prihvatili bolnice dr. Dubravko Tršinski. županijski vijećnici.

Dodao je da je na ukupni

Dr. Dubravko Tršinski

gubitak u posljednje tri godine utjecalo otvaranje dnevne bolnice i onkološka terapija.

- Trošimo milijun kuna više za lijekove – pojasnio je.

No sljedeće godine očekuje korekciju mjesečnog limita, jer je varaždinska bolnica postala bolnica regionalnog značaja. Nadam se da će kategorizacija bolnica, kao i akreditacija odjela koja je pred nama, dovesti do realne procjene limita, što bi omogućilo normalno poslovanje bez stvaranja novih gubitaka – zaključio je Tršinski.

Život i socijalna skrb Naknada štete i vraćanje neosnovano primljene pomoći U

prošlom članku sam ukratko obrazložio tko može biti korisnik pomoći za uzdržavanje. Postoje i pojedini slučajevi kada su pojedini korisnici u zahtjevu prikazali netočne podatke te tako pokušali ishoditi pomoć (za sebe ili obitelj) na koju nemaju pravo. Temeljem čl. 61. Zakona o socijalnoj skrbi korisnik je dužan vratiti neosnovano primljenu pomoć za uzdržavanje i nadoknaditi štetu ako je ostvario pomoć na temelju neistinitih ili netočnih podataka za koje je znao ili ako u određenom roku nije prijavio

promjenu o svojem materijalnom stanju (ili zaposlenju). Neosnovano primljenu pomoć korisnik je dužan vratiti najkasnije u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o povratu novca koje izdaje Centar za socijalnu skrb. rije davanja zahtjeva za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje, svaki se korisnik upozori da daje izjavu pod materijalnom ili kaznenom odgovornošću. Na terenu sam se često susreo s ljudima koji su se žalili kako „njihov susjed“ prima pomoć, a posjeduje toliko imovine.

P

Ponekad socijalni radnik uz sve nastojanje ne može steći pravu materijalnu sliku o nekom korisniku jer mu imovina nije evidentirana u gruntovnici i katastru ili ne glasi na njega, a podnosioc zahtjeva je svjesno dao lažne podatke o svojem materijalnom stanju. ocijalni radnik na temelju dokumentacije koju je prikupio i uvida na terenu te izjave korisnika u zakonskom roku mora donijeti rješenje, dakle, na temelju raspoloživih činjenica s kojima raspolaže, a ponekad mu podnosioc zahtjeva

S

prilikom uvida na terenu pokušava svjesno sakriti ili prikriti imovinu koju posjeduje, pogotovo ako se nalazi na nekoliko mjesta. Apeliram i ovim putem da ljudi slobodno mogu i anonimno prijaviti mjesno nadležnom Centru za socijalnu skrb sve one koji su možda dali lažne podatke i tako neosnovano ishodili pravo na pomoć za uzdržavanje. amo odgovornim ponašanjem možemo suzbiti nepoštenje i dati pouku i drugima da se laž i krivotvorenje ne isplate te da za takvo ponašanje treba snositi posljedice.

S

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

36 Ženski svijet

28. lipnja 2011., br. 371

PRAVILA Nekoliko korisnih savjeta

Baš nikad ne recite - nikad

Ako još niste pronašle svoju srodnu dušu, ne očajavajte. Najvažnije je ne odustati, tvrde stručnjaci.

Izađite na još jedan sastanak iako smatrate da nije vaš tip, jer nikad se ne zna što se iz toga može izroditi!

Naravno da vam je već dosta takvih izlazaka koji vode nikamo, ali ništa vas ne košta da probate: možda će taj 101 izlazak dovesti do onoga što tražite već godinama.

Ne kaže se bez razloga da “Nada umire zadnja”.

Isto tako, dopustite samoj sebi da se zaljubite do ušij u . A ko s te među onima tvrdoglavima s pravilom da si nikad to nećete dopustiti, posebno ako iza sebe imate gorkih iskustava iz prošlosti, ne donosite takve odluke unaprijed.

Bez obzira na to koliko

čvrste bile u svojim stavovima, zapamtite, Amorove strelice pogađaju i one najtvrdokornije, htjele one to ili ne.

Ako se pak nalazite u vezi u kojoj vam je dobro, ali nekakav crvić ne da vam mira i stalno cvili: “To nije to”, to je vaša intuicija, koja vam signalizira da veza ne valja!

Bez obzira na to koliko se trudile i ulagale u vezu, zapamtite, ljubav ne možete isplanirati, niti kontrolirati. Ona se jednostavno dogodi, pa i ne stane.

I, ono naj v ažn i j e , stalno ulažite u vezu koju imate – same sa sobom.

To je najuzbudljivija, najizazovnija i najznačajnija veza, a ako pronađete još nekog tko će vas toliko obožavati, onda je to fantastično.

Bohochic u prugastom

Večernja varijanta

Čipka i koža - ženstveno

Crvena, crna i bijela glavne boje

MODA Što je aktualno i na “ljetnim” gradskim ulicama

“In” maxi haljine!

Efektne su i popularne crno-bijele prugaste, koje su idealne za boemski look Piše: NELA KLIČEK HTTPS://TWITTER.COM/NELAKLICEK

Maxi haljine i suknje opet se nose i to na bezbroj načina. Čini se da nikad nisu ni izašle iz mode, a sad su i stilski „svemoguće“, pa osim provjerene ciganskohipijevske formule, možete ih nositi i u ležernoj dnevnoj kombinaciji uz sandale, tenisice, a posebice uz espadrile, koje ovo ljeto također imaju svoj veliki „comeback“.

Dramatični look Možete biti vrlo elegantni i stylish za neku večernju varijantu te uz odgovarajuće modne dodatke i nakit postići vrlo dramatičan look. Za takav izgled najbolje su monokromatske maxi haljine koje kombinirajte s „težim“ i upečatljivijim nakitom. Možete se poigrati s frizurom, podići kosu u punđu i ukrasiti je cvijećem, zanimljivim ukosnicama i dodacima za kosu, koji su jednostavno preplavili modnu scenu, kako svjetsku tako i hrvatsku, te ćete bez pola muke

na Facebooku naići na neki ukras iz domaće radinosti.

Vrlo su efektne i popularne crno-bijele prugaste maxi haljine koje su idealne za kreiranje boemskog looka; možete ih nositi uz traper jaknu, „štreberske“ naočale i fora šešir, tzv. „bowler“, koji je viđen i na glavama poznat ih glumica poput Mische Barton i Rachel Bil-

!

kad spojimo „color blocking“ i maxi haljine, dobijemo neodoljivu kombinaciju

stvenog modnog ukusa (ili neukusa). Za postizanje efektnog a jednostavno izvedivog modnog kontrasta, kombinirajte haljine kremastih i puderastih nijansi uz crnu kožnu rokersku jaknu.

Crna koža naprosto obožava nevinost čipke na romantičnim bijelim i bež haljinama.

Za „color blocking“ znaju već i ptice na grani, a radi se o „sudaranju“ naizgled nespojivih boja, pretežito

kroma, a to su crvena, narančasta, žuta, zelena, plava itd. A kad spojimo „color blocking“ i maxi haljine, dobijemo neodoljivu kombinaciju u kojoj sigurno nećete proć i nezamijećeno.

I gr aj te s e.

Ove je godine SVE dopušteno.

son te manekenke Georgie Jagger, kćer i po znatog tatice Micka Jaggera. Sve tri su poznate zbog svog jedin-

Biti grunge ovo je proljeće “in”

Frizerski salon Zaštita plave kose tijekom ljeta Z 4 2 5 3

Jelena Đinđić-Obajdin Frizerski studio Expert, Starčevićeva 15, Ludbreg Tel.: 098/288-225

namo koliko je važno zaštititi kožu kremom za sunčanje tijekom ljetnih mjeseci, ali što je s kosom? Morska sol u kombinaciji sa suncem može uništiti izbijeljenu i svijetlu kosu. Klor može uzrokovati daljnja oštećenja djelujući kao izbjeljivač i može čak i promijenit ton plave kose u mat, žutu ili zelenkastu. Evo nekoliko korisnih savjeta za njegu plave kose ljeti: ) Prilagodite šišanjem svoju frizuru da ona bude što

1

jednostavnija za održavanje, jer feniranja i peglanja samo će je uništiti. ) Neka vaša kosa bude pokrivena kada je to moguće. Šeširi i marame koji su u modi štite i vašu kosu. ) Diksonova “Argabeta linija” savršena je za veličanje ljepote vaše kose na moru, ali i nakon ljeta. Argabeta maska može vam sačuvati kvalitetu kose i dodatno je hraniti, a Argabeta šampon na bazi morskih algi daje volumen

i štiti kosu od UV zračenja i slobodnih radikala. ) Isperite kosu s vodom prije plivanja. To pomaže u sprečavanju upijanja morske soli ili klora. ) Ako imate mogućnost, vlažnu kosu namažite argabeta maskom i ostavite je na plaži. To je savršen pakung, jer toplinom preparati ulaze dublje u vlasi! ) Češljanje obavljajte češljem široko razmaknutih zubaca.

6

Ženski svijet 37

28. lipnja 2011., br. 371

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dunja Plačko Vršnak, meteorologinja

Voljela bih dočekati Novu godinu na + 30 Poznata meteorologinja jutro započinje kavom, tvrdi da nije praznovjerna, za sebe kaže da je tolerantna, strpljiva i dobro organizirana, a ne trpi omalovažavanje Piše: GORDANA IGREC

Hoćemo li sutra za posao obući sandale i haljinicu na bratelice ili ćemo ponijeti kakav pulover uz nezaobilazan kišobran kao modni detalj?

Odgovor na ovo pitanje najbolje zna meteorologinja Dunja Plačko Vršnak. Prije nego što je osvojila gledatelje na malim ekranima, inženjerka fizike radila je kao predavačica na osnovnim i srednjim školama, ali je i dobar dio svojeg radnog staža, oko 10 godina, provela u Meteorološkoj službi Glavnog stožera Oružanih snaga RH radeći kao prognostičarka.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Tko je imao kozice, može dobiti zoster H

erpes zoster ili zoster je virusna infekcija uzrokovana virusom kozica. Naime, svatko tko je u djetinjstvu prebolio kozice, može u odrasloj dobi razviti zoster. Razlog tome je taj što virus, kada jednom uđe u organizam, tu i ostane. U oko 20 % odraslih, najčešće u dobi od 50 do 60 godina, dolazi do reaktivacije virusa i razvoja herpes zostera. Većina odraslih herpes zoster preboli samo jednom u životu. ije u potpunosti jasno što uzrokuje “buđenje” virusa! No svakako na to utječu pad općeg imuniteta, druge bolesti organizma, povrede, stres… Nakon reaktivacije, virus se preko završetaka živaca spušta na kožu, gdje uzrokuje izbijanje tipičnog osipa. Prije izbijanja, na zahvaćenom području kože pojavljuje se osjećaj peckanja, svrbeža ili boli. Može biti prisutan i opći umor, lagano povišena tjelesna temperatura ili glavobolja. Nakon nekoliko dana, na tom se mjestu pojavljuju manji mjehurići, u grupama. U početku prozirni, a kasnije i „zamućeni“, odnosno gnojni mjehurići, mogu trajati i nekoliko tjedana i gotovo uvijek su praćeni bolovima te povećanim regionalnim limfnim čvorovima. oster se najčešće pojavljuje na području trupa i bokova, no može se pojaviti i na području glave pa čak i oka ili uha), ruku, nogu… Osobito je opasno kada je herpes zoster infekcijom zahvaćeno oko!

Vrlo česte komplikacije zostera su dugotrajni bolovi oboljelog područja, tzv. postzosterična neuralgija, koji mogu biti prisutni i mjesecima nakon povlačenja promjena kože. akon postavljanja dijagnoze, potrebno je što prije započeti s liječenjem kako bi se spriječile moguće komplikacije. U većini slučajeva dovoljna je lokalna terapija, no kod pojedinih slučajeva, osobito kod infekcija koje zahvaćaju glavu ili kod osoba iznimno lošeg zdravstvenog stanja, potrebna je i sistemska terapija!

Oprez! Herpes zoster nije toliko zarazan kao kozice, no kod vrlo male djece i osoba sa znatno oslabjelim imunitetom postoji opasnost da će razviti kozice nakon kontakta s oboljelim od herpes zostera!

N

To je bilo - to U bliskoj budućnosti planovi su joj vezani za rad Hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu koji bi trebao ostvariti i suradnju s Ministarstvom obrane i njihovim službama s obzirom na NATO standarde, kao i na već uobičajeno sudjelovanje na kongresima i simpozijima meteorologa diljem Europe na kojima je Dunja rado viđen gost. Za Male ženske razgovore omiljena meteorologinja s malih ekrana otkriva svoj ženski svijet i Nemam fetiš, no oko mi zna zapnuti za kakvu torbu ili nakit - otkriva Plačko Vršnak načela koja u njima vladaju, knjige koje rado čita, najromantičnije trenutke u životu, vrijednosti do kojih Najromantičniji trenuŠto nikad ne biste mogli Vaš moto u životu? drži u vezi između bračnih tak u životu bio je...

Dati sve od sebe i iza oprostiti? supružnika i još niz sitnica Rođenje sina…

Dvoličnost, omalovažatoga stajati čista obraza. koje život čine zanimljivim Svaka prava žena nikad Što je za vas uspjeh u vanje. i lijepim. ne smije...

Omiljeno jelo? životu?

Jutro započinjete sa...

Psovati – to je ružno.

Odgovor kao kod djeteta Raditi posao koji volite, Šalicom kave.

Vaš uzor u životu? biti okružen s obitelji i iz osnovne škole – pohani Kako biste se opisali u Moj otac. šnicli. prijateljima. tri riječi?

Tolerantna, strpljiva i nastojim biti dobro organiziraS kojim glumcem biste Koju glazbu slušate?

Iz takta me može izbana. Znači, malo mjesta ostaje citi... rado otišli na večeru?

Rock, pop… Kad bih imala za spontanost. To valjda Na to vam pitanje ne mogu vremena. Na žalost, slušanje Izbjegavanje obaveza, nedolazi s godinama. odgovoriti jer mi takvo što muzike svodi se na puštanje rad, omalovažavanje… Što je najvažnije u I z k u ć e n e i z l a z i m nije nikad palo na pamet – CD-a u autu ili slušanje Radija vezi? možda sam previše realna 101, pa što ponude. U zadnje bez...

Razumijevasam vrijeme i bombardirana M a l o p u d e - (ili nemaštovita) osoba. m a s i n nje, iskremalo “žešćim” tonovima iz ra…. o n , n o s t , s t rsobe mog sina.

Najdraži Žešći tonovi mofil l i e f v pljivost...

Imate li fetiš? film?

Volite li kuhati? filmo m a s Što vas Ne baš. Međutim, osobito N is am Da, iako za to imam malo ko eke i l n o k e je privuneki filmo- vremena. Volim pripremati kad sam na putu, “oko mi la n a d e e l c i g r ko vašem fil, no neke meso u raznim “saftovima”, zapne” za kakvu torbu ili primje suprugu? sam filmo- ali obično kad kuham, ku- nakit... puta, love Star Zapravo Jeste li praznovjerni? ve gledala ham zajedno sa suprugom, e j i d e sv n e zna m , Ne. n e k o l i k o jelovnik ovisno o situaciji i ... a s r a W ali sam znala Što ste oduvijek željeli, a puta, primjeri- inspiraciji. da je to – to. ce Star Wars (sve Knjiga koju biste još jed- niste učinili?

Jeste li ljuboDočekat i Novu godinu dijelove), Odiseja u nom rado pročitali? morni? negdje na + 30 °C! svemiru 2001., Cabaret, Umberto Eco: “Ime ruže”.

Ne, ali to se uči godina- Bilo jednom u Amer ici…

Da ulovite zlatnu ribicu, Kako provodite slobodno ma. koje tri želje biste požeZnač i, uglavnom f ilmov i vrijeme? Što je za vas majčinstvo? starijeg datuma…

I njega je na žalost vrlo ljeli?

Nešto što vam promijeni Sve tri želje odnosile bi Koji odjevni stil njegu- malo, no volim negdje otživot i okrene ga skroz na- jete? putovati, nešto pročitati, ali se na istu stvar: zdravlja, glavačke te promijeni prioMislim da je to neka vrsta i isto tako makar otići u grad zdravlja i zdravlja, jer si sve ritete – i pitate se: “Što sam klasike, možda u malo ležer- na kavu ili provesti popodne ostalo, više-manje, čovjek radila prije?!” može sam srediti. nijem stilu. sa svojima.

Omiljeno jelo – pohani šnicli

Z (

N

38 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Najbolji izbor - ravna obuća

28. lipnja 2011., br. 371

MALA ŠKOLA ŠMINKANJA Ovog ljeta obojite obrve i trepavice

Apsolutni ljetni hit!

Boje za trepavice i obrve su posebne boje koje su daleko nježnije od onih agresivnih boja za kosu Piše: MATEJA PETRIĆ M Style – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

doticaj s očima, ali posebna boja koja se koristi za obrve i trepavice je daleko nježnija od onih agresivnih za kosu.

Sam postupak bojenja traje svega 10 do 15-ak minuta.

Kod tretmana bojenja Koliko puta vam se obrva, mlijekom nije dalo nanositi k a p u za čišćenje prvo maskaru ili pak post raje skinemo ostaiscrtavati obrt a j n tak šminke i v e? K o l i k o boje k a 5 1 puta ste pro10 do oje nisu nečistoća, zatim prođemo klinjali dan a, a b blagom dekada ste bili minut ao one za k z infekc ijom na bazenu iste e j n e k a ko b i s m o i shvatili da boj odmastili obrvodootporna kose! ve, da bi se boja maskara zapravo bolje primila. Zatim i nije vodootporna, pa ste izgledali krajnje smi- se na obrve stavlja boja koju ješno s crnim obrisom ispod smo razrijedili posebnom oka? Mnoge će djevojke i tekućinom pomoću malog žene odahnuti, jer je ovog kistića, prvo u jednom zaljeta apsolutni hit bojenje tim u drugom smjeru. Boju ostavimo 10 ili 15 minuta, obrva i trepavica. ovisno o tome želimo li postići tamniju ili svjetliju boju.

Brz postupak S obzirom na to da je ovog, Nakon toga ostatak boje kao i svakog ljeta, poželjno uklonimo običnom vodom i čim manje šminke na licu, oblikujemo obrve.

Tretman za bojenje trepamnoge trendseterice objeručke su pr ihvatile nov i vica je sličan. Prvo uklonimo ostatak maskare i dobro hit.

Prije nego li objasnim po- očistimo mlijekom, zatim stupak, moram naglasiti da namočimo vatice, stavimo boja za obrve i trepavice malo kreme odmah ispod nije ista kao i kod bojenja trepavica kako bi se vatica kose. Mnoge će se uplašiti što bolje primila uz kapak. s obzirom na to da dolazi u Malenim kistićem nanosi se boja na trepavice i ostavi se do 10 minuta. Nakon toga ostatak boje obrišemo namočenom vaticom. Ukoliko slučajno boja dođe do unutrašnjosti očiju, dodatno isperete vodom.

Boju za obrve izabirete po

E

dem znači oteklinu, otjecanje tkiva. Edemi su česta pojava u trudnoći i javljaju se u oko 50 % trudnica. Smatraju se normalnom pojavom u trudnoći i najčešće se javljaju u trećem tromjesečju.

Mogu se zadržati i neko vrijeme nakon porođaja, jer organizam počinje razgrađivati višak tkiva stvorenog tijekom trudnoće. tekline se najčešće javljaju na kapcima, licu, gležnjevima, potkoljenicama i rukama. Nastaju zbog povećanog zadržavanja natrija i vode u organizmu te povećane propusnosti kapilara zbog hormonskih promjena. Sve to dovodi do nakupljanja tekućine u potkožnom vezivnom tkivu. Dugo stajanje i povećani hidrostatski tlak uzrokovan pritiskom povećane maternice dodatno utječe na pojavu edema potkoljenica i gležnjeva. tekline su naglašenije prema kraju dana, za vrijeme toplih, ljetnih mjeseci i kod trudnica s povećanom tjelesnom težinom. Trenutno vam najviše problema kod pojave edema mogu uzrokovati visoke temperature. Ako već imate edeme, mjere koje možete poduzeti su umjerene fizičke aktivnosti koje će vam poboljšati cirkulaciju krvi. ećite, izvodite lagane vježbe razgibavanja. Nosite ravnu obuću. Dok sjedite, radite kružne pokrete šaka i stopala. Prilikom popodnevnog odmora stavite noge u povišeni položaj. Blaga masaža nogu može ublažiti edem, poboljšati cirkulaciju i smanjiti rizik od grčeva u nogama. Preporučuje se limfna drenaža jer će polaganim, ponavljajućim pokretima prekinuti zastoj u limfnom sustavu i poboljšati cirkulaciju.

Obratite pažnju i na svoju prehranu, smanjite unos soli koja pogoduje pojavi edema. Obavezno spomenite liječniku bilo koju pojavu otjecanja zglobova ili zadržavanja tekućine, kako bi mogao eliminirati neki ozbiljniji problem kao što je npr. preeklampsija.

O

Kistićem se nanosi boja i ostavi se do 10 minuta

O Š

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Trepavice je najbolje obojati u crno

Bojati svaka dva tjedna!

Kod tamnokosih obrve bi trebale biti nijansu, dvije svjetlije

LJETO Vrijeme za romanse

Očekujte sve, ali ne Mr. Savršenog Sunce, more, duge ljetne noći i šetnje po plaži...

Ambijent kao stvoren za ljetnu romansu i zabavu.

Prepustite se, no ljetnu avanturu nemojte shvaćati preozbiljno. Pustite po strani pitanja “Je li to ono pravo?” i prepustite se ljubav i b e z o b ave z a i očekivanja. Ako ništa ne očekujete, nećete se ni razočarati, a s druge strane dopustite si onoliko

strasti, romantike i zabave koliko možete podnijeti.

Smisao je u tome da vas ponese trenutak i budite spontani.

Kod ljetnih ljubavi smo slobodniji i opušteniji.

Ako se možete o p u stiti u ljetnoj romansi, začudit ćete se koliko će vam biti jednostavnije vidjeti ljubav i veze u novom svjetlu i u ostala doba godine.

želji, međutim, ipak postoji i pravilo. Imate li svjetliju kosu, tada se stavlja boja koja je za nijansu, dvije tamnija od vaše kose, dok se za one tamnokose stavlja za nijansu, dvije svjetlija boja.

Također, ako drastično mijenjate boju kose, obavezno obavite i bojenje obrva kako biste izgledali prirodnije. Za trepavice se koristi crna boja, međutim, možete birati s odsjajem plave. Postupak bojenja obrva i trepavica ponavljamo svaka dva tjedna.

S obojenim trepavicama nema straha od crnih obrisa

Kozmetički savjeti

Za bojenje su i trendseterice

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Britvica uzrokuje iritacije, crvenilo i prištiće K

ada bismo proučavali koje metode depilacije su najefikasnije a svima dostupne, smatram da bi još uvijek prvo mjesto zauzeo vosak. Ovisno o vremenu s kojim raspolažete i koliki vam je prag boli, odlučit ćete se kojom metodom ćete se riješiti neželjenih dlačica. ajlakše ćemo posegnuti za britvicom, ali taj ćemo postupak morati ponoviti i sutra, i prekosutra, i tako dan za danom. Uz to, britvica uzrokuje iritacije, crvenilo i prištiće. Upalni procesi nekad

N

znaju trajati danima. To su samo neki nedostaci brijanja, a da ne govorim o strukturi dlake koja se mijenja i postaje čvršća, oštrija i deblja. Već nakon jedne depilacije voskom, vaše će se dlačice prorijediti, pogotovo bikini zona i pazusi. Nakon depilacije slijede bezbrižna tri tjedna, a nakon četvrtog potrebna je depilacija. osak se nanosi u smjeru rasta dlake te se uklanja brzim potezom povlačenja suprotno od smjera rasta dlake.

V

Depilaciju možete obaviti i kod kuće, ali je u kozmetičkom salonu najsigurnije jer ako je vosak prevruć, možete opeći kožu ili krivo potegnuti i napraviti sami sebi podljev. Da bi se dlaka kvalitetno odstranila, dužina mora biti oko četiri milimetra. S tom metodom nećemo iritirati kožu, niti ćemo dobiti prištiće. Jedino je upozorenje da taj dan nakon depilacije ne idete u solarij, na sunce, na bazen ili u more. Sljedeći dan možete bez bojazni da dobijete neku od iritacija.

Ženski svijet 39

28. lipnja 2011., br. 371

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Ronilačka psihologija P

Moguće je da su doista samo prijatelji i ništa više, no malo je onih koji će u to doista i povjerovati

PROVJERILI SMO Što učiniti kada je njegov najbolji prijatelj – ona?

Ima dima, ima i vatre!

Premda većina ne vjeruje u muško-ženska prijateljstva, provjerite pravo stanje stvari Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Tip je bio super, zgodan i zabavan. Taman ste mislile kako bi tu moglo biti nešto više kada vas je naglo oprao hladan tuš: njegov najbolji prijatelj je – ona! Ona je ta koja ga poznaje od malih nogu i sve o njemu zna, od toga kako je bilo kad je prvi put dobio jedinicu u školi do toga s kim je sve bio, u koga se zaljubio, koga je sve bario, za kim se okreće na cesti... Ona je njegova najbolja prijateljica.

gnali, odnosno flertuje li s njim ili gleda li ga čeznutljivo dok razgovaraju. Pritom, naravno, budite ljubazne i pokušajte kontrolirati ljubomoru jer vaš je cilj jasan: procijeniti moguću konkurenciju! Uz sve to, ispipajte teren. Ležerno i opušteno pitajte jesu li njih dvoje ikad bili zajedno i pokušajte doznati nešto o njezinim ljubavnim vezama. Ako kaže da još nije našla “onog pravog”, lako je moguće da čezne

Povedite rat Naravno da vam se to nimalo ne sviđa, što je sasvim normalno i ljudski. Jer, sama činjenica da jedna žena o njemu zna više nego što možda znate same o sebi nikome ne može biti simpatična ni draga. Ipak, ne treba odmah odustati. Premda većina ne vjeruje u postojanje muškoženskih prijateljstava i tvrdi da muškarac i žena mogu biti najbolji prijatelji samo zato što jedan od njih potajno želi spavati s onim drugim, treba provjeriti pravo stanje stvari.

Najgora moguća reakcija je postaviti ultimatum “ili ja, ili ona”, jer ćete u toj priči odmah izgubiti. Želite li se upustiti u vezu s njim, tada morate biti – pristojne. Recite mu da je želite upoznati. Njemu će se ta ideja svidjeti, a vama će to dati prostora da procijenite postoje li nekakvi skriveni si-

upravo za – vašim potencijalnim partnerom.

Ako nakon toga zaključite da ipak tu postoji nešto više i ne-

U ljubavnoj vezi treći je suvišan, zar ne? ra najgo li je zbaciti s trona. Prvo, sve ća mogu je svoje snage uložite u to da joj a j i c čim prije – pronađete dečka. reak imatum Ako vam to ne pođe za rukom, ult i t i v r a e t nametnite joj se kao osoba j a”, pos n o i l i koja joj može biti “rame za , a j i i l č i “ plakanje”. j pri o t u Ako ni sve to ne pomogne, ćete h a nastojte je osramotiti pred odm i t ali na suptilan način, izgubi mate njim, kako vaš dragi ne bi shvatio da

želju boriti se s njom, najbolje bi bilo pobjeći glavom bez obzira. No ako se unatoč svemu želite upustiti u avanturu, čekat će vas pravi rat u kojem ćete, htjele to ili ne, morati doslovno biti “bitch” želite

je to vaših ruku djelo. Ako ni taj vaš potez neće rezultirati željenim, najbolje bi bilo da pođete svojim putem. Može on biti Johnny Depp, no najmanje od svega vam u životu treba njegova najbolja prijateljica za vratom.

Ni Varaždinci ne vjeruju u postojanja muško-ženskih prijateljstava. Dok jedni tvrde da u toj priči uvijek postoji netko tko osjeća više od samog prijateljstva, drugi u postojanje muško-ženskih prijateljstava vjeruju samo u slučaju da je muškarac – gay. No ima i onih koji tvrde da muškarac i žena mogu funkcionirati isključivo kao prijatelji.

- Muškarac je bio jedan od mojih najboljih

“prijateljica” na faksu. S njime sam mogla razgovarati o svemu i bili smo nerazdvojni.

Između nas nikad nije postojalo nešto više od toga, barem ne s moje strane, a mislim da je tako bilo i s njegove. Jer, nije se jedanput dogodilo da sa mnom komentira druge žene, što sigurno ne bi radio da je tu postojalo nešto više – uvjerena je 30godišnja Varaždinka.

Ulje suncokreta vlaži i štiti kožu S U N Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

G

U K

Z

T

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Aromaterapija

Marija WEINBERGER

S

M

Mogu biti prijatelji, ali ako je on - gay

uncokretovo ulje (lat.

Helianthus annuus L.) dobiva se od tradicionalne poljoprivredne kulture američkih starosjedioca, koji su je smatrali svetom biljkom.

U Europi se suncokret javlja krajem 16. stoljeća, gdje su ga unijeli istraživači Amerike kao dekorativnu biljku, a tek kasnije se spoznala

očela me loviti panika! Prošla su dva – ali ne mjeseca, nego godišnja doba, a da se ja nisam pobrinula za svoje tijelo ni u estetskom ni u zdravstvenom smislu. I škvadri s kojom sam prije redovito išla na stretching, pilates, zumbu pa i u teretanu, cijelo sam vrijeme obećavala da ću krenuti ako ne prije onda – od ponedjeljka! Pa opet ništa od toga. ad je ljeto tu, a ja se ne usudim razgolititi. I to ja, kojoj je tijelo uvijek bilo – zakon! Čijom sam fizičkom ljepotom, njegovanom i napetom kožom, ali i čvrstom muskulaturom i samu sebe često znala iznenaditi. le ti to! Stojim satima pred špiglom. Isprobavam badiće, ljetne krpice, topiće i minjake, tajice i kaprice, štikle i balerinke... Koma! Osjećam se kao putar! Mekano i topivo. Celulitno i mlohavo.

Sve sam ove godine žarila po Zrću i drugim «in» destinacijama, a sad se ne bi usudila ovakva pojaviti ni na kućnom bazenu. islim da je najgori osjećaj kad sam nezadovoljna sama sa sobom. Kad me ulovi panika zbog toga što znam da ništa na brzinu ne mogu promijeniti. I još više zbog toga što sam tome kriva ja, moja lijenost i inertnost. takvom me stanju još izluđuju i reklame u ženskim i sličnim časopisima s preplanulim komadima, a naročito spotovi s ljetnih plaža, idiličnih mjesta i ludih noćnih provoda. ao i savjeti o brzom mršavljenju!? Te čajevi ovakvi, te pripravci onakvi, bočice s tableticama omotane krojačkim metrom i kreme koje za dva tjedna uklanjaju celulit! Možeš misliti!

Najgore od svega je kaj sam to sve isprobala u ova tri tjedna – i nije se promijenilo ništa! Niti sam smršavila, ni smanjila struk, a ni skinula celulit.

Tako da znate! ato, dok stojim pred špiglom i totalno sam bed, dođe mi da ih sve tužim! I to za čisto zavaravanje i izvlačenje love od budala koje su na to nasjele kao ja! Taman kad sam htjela maknuti taj odvratni špigel proklinjući onoga tko ga je izmislil, ugledam nekoga tko me uvijek izvuče iz ovakvih sranja. a njegova strategija, kad ne govori ništa, kad me gleda tim svojim očima, glavom ležerno nagnutom prema mom ramenu. Kuži u čemu je problem. Dok ga, tužna do suza, pitam kako ću takva šetati po plaži, on mi, izluđujući me dodirom, šapuće: “Ne bumo se šetali. Mi bumo stalno u vodi.

Ti budeš plivala, ja ću ispod tebe roniti i gledati te! U vodi imaš prekrasno tijelo, a kako ti tek sise čvrsto stoje!”

njegova svrha kao biljke uljarice. erafinirano ulje suncokreta lagane je teksture, zlatnožute boje s blagim orašastim mirisom, bogato vitaminima A, D, E i vitaminima B kompleks skupine. Izvrsno omekšava, vlaži i štiti kožu, pa se koristi kod niza kožnih oboljenja, modrica,

problema s venama itd. kozmetičkoj industriji čest je sastojak kod preparata za tretiranje hemeroida, akni, seboreje, rinitisa i sinusitisa. S obzirom na nabrojana svojstva, prikladno je za sve tipove kože te je, shodno tome, čest sastojak ulja za masažu i preparata za njegu kože.

40 Mali oglasi KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem.

Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/3520026 ozn. 1794e TOP ponuda! Kuća za odmor 60 m² na Malom Vrhu sa okućnicom 1800 m² - 21.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA u Svilarskoj visoka prizemnica 140 m² i 600 dvorišta - 70.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE okolica! Trnovec - 150 m² i 1500 dvorišta - 75.000 €, Sračinec - 140 m² i 600 dvorišta - 65.000 €,Turčin - 90 m² i 500 dvorište - 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh , Mali Vrh, Beretinec,Koradovica, Ilija! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c GOJANEC, Krapinska, Anina, Bilogorska, V. Međerala, Starčevićeva, Trg M. Gupca, Kučan Gornji… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c KUPUJETE-PRODAJETE nekretninu u Čakovcu-Varaždinu-Zadru-otoku Viru? Nazovite 098/211-084 Nada, www.PANADRIA.hr, Kukuljevićeva 40 ozn.282c KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/ fax 042/321-071, 098/284- 692,www.acdpremier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost!

ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA! Trosobni stanovi -74 m² i 78 m² blizina bolnice, mogućnost kupnje roh-bau i ključ u ruke! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI stan u A.kralja Zvonimira 51 m² (etažno) - 46.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI: Dravska 27 m², Trakošćanska 30 m² i 31 m², Koprivnička 31 m², B. Radić 40 m², Ludbreška 44 m²(et.gr.)…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c DVOSOBNI: Z. i Frankopana 52 m², I. Cankara 51 m² (pogodno za posl.prost.), Vrazova 52 m²,B. Radića 52 m² i 60 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c TROSOBNI: B. Zagrebačka 78 m², Supilova 64 m², M. Krleže (rotor) 58 m², S. Vukovića (novogr.)74 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice - 95 m² (90.000 €), 88 m², 81 m² (85.000 €), 38 m², T. Ujevića - 65 m² i 58 m², 2-sobni Zagrebačka 46 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c PRILIKA! 1-soban, 22 m², adaptiran, 20.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c TROSOBNI stan 77 m², renoviran i namješten. Cijena 900 €/m², sa mogućim obročnim plaćanjima do 50 posto. Mob. 091/2446-888 ozn.315c ZAGREBAČKA 33 m², J. Kozarca 39 m², M. Krleže 57 m², V. Novaka 58 m², Grabanice 3, 76 m², Gajeva 304 m². KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c HITNO tražimo 2-s stan do 50.000 €, (Slavenska, Masarykova, Vž. Vrtovi), isplata odmah! KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622082 ozn.1796e STAN u Varaždinu, Vukovarska, 65 m², dvosoban, prodajem. Mob. 098/640-731 ozn.2508 KUPUJEMO za poznate kupce četverosobni, trosobni i dvosobni stan i kuću, u Varaždinu.

Mob.098 970-6575 Linenca HGK ozn.167c

NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu.

Mob. 098/178-4600 ozn.1798e KUĆU na Banfici, prodajem. Upitati na mob: 098/9946-779 ozn.2482 PRODAJEMO kuće u Varaždinu i okolici: D. Cesarića, Patačićeva, Režekova, Zamlača, Kneginec ... Paurević nekretnine, 098/970-6575, www.paurevic-nekretnine. hr ozn.167c KUĆA katnica, 3 stana, struja, voda i podrumi. Tel. 212-675 ozn.2025b VARAŽDINBREG, imanje 13500 m², kurija 16. st., vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446-333 ozn.2026b KUĆA (dva stana), garaža; kutna sjedeća tuš kada + kabina, skoro novo. Tel. 200861 ozn.2494 NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846-691 ozn.2497

PRODAJEMO stanove u Varaždinu: četverosobni Posovo naselje, trosobni Galinčeva, Zagrebačka, dvosobni Galinčeva, Banfica. Svi imaju etažno grijanje! Paurević nekretnine, 098/970-6575, www.paurevicnekretnine.hr ozn.167c

ZEMLJIŠTA ZEMLJIŠTE u poduzetničkoj zoni Trnovec 13.000 m², više gradilišta okolica te izuzetno lijepu lokaciju za stambeno poslovnu namjenu 5700 m² na Varaždinbregu. Paurević nekretnine, 098/ 970-6575, www. paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

STARIJU kuću sa većom okućnicom 3000 m², u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem.

Mob. 098/414-128 ozn.2504

VINOGRAD i klijet, okolica Varaždina, prodajem. Mob. 098/267-307 ozn.2486

SUPER prilika! Jednosobni stan 28 m², I kat (etažno),u Miroslava Krleže! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Dvosobni stan 38 m² u Slavenskoj uređen(etažno) - 38.000 €! Lucerna

POSLOVNI prostor, 50 m², Julija Merlića 1, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/591-195 ozn.1795e SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c IZNAJMLJUJEM 15 m² poslovnog prostora (ulični lokal), u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.2502 PRODAJEMO kafić u centru te više ekskluzivnih poslovnih prostora za sve namjene na super lokacijama sve u Varaždinu. Paurević nekretnine, 098/970-6575 ozn.167c CAFFE BAR u Varaždinu, u blizini srednjih škola, iznajmljujem. Mob. 098/801-591 ozn.2517 HALU 500 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, moguće razne kombinacije, povoljno prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.2518

NAJAM VRLO povoljno iznajmljujem jednosoban stan u zgradi, novoadaptiran, novi namještaj i lIjepo uređen. Zvati poslije 13 h, 091/795-2262 ili 211-324 ozn.1805e JEDNOSOBAN stan u zgradi, Trakošćanska, 1. kat, namješten, iznajmljujem.

Tel.042/331-200, mob.098/9775-323 ozn.2c IZNAJMLJUJE se: trosobni 64 m² u Z.Frankopana i četverosobni u POS-ovom naselju! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c POTRAŽUJU se jednosobni i dvosobni stan za poznate najmoprimce! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c TROSOBNI stan, 77 m², Koprivnička 3, renoviran i namješten. Cijena 340 € plus režije. Mob. 091/2446-888 ozn.315c SOBU blizu centra, Anina 15, Varaždin, povoljno iznajmljujem ž. osobi, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.2470 DVOSOBNI komforni stan, 54 č.m. u Ul. Tina Ujevića (Varaždin), 1. kat, nenamješten. Poželjan dugoročni najam. Mob. 098/683-666 ozn.31c SOBU povoljno iznajmljujem studenticama, zaposlenici, upotreba kupaone i kuhinje. Mob. 091/907-0528 ozn.2484

DVOSOBNI, namješten stan u zgradi, prizemlje, u blizini centra, iznajmljujem.

Najamnina 1.500,00 kn + režije. Mob. 091/577-2922 ozn.2531

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa mogućnošću otkupa komunalnog i vodnog doprinosa, prodajem. Cijena 77.000 €. Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.1797e

STANOVI

POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1797e

JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, povoljno prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/8814-794 ozn.2035b

STAN u centru, Masarykova, 62,5 m² i starija kuća u Trnovcu, velika okućnica 3366 m². Mob. 091/320-2929 ozn.2514

PRODAJEM 4 gradilišta u Hrašćici kod zaobilaznice, jug, može u komadu 2170 m², papiri uredni. Mob. 099/853-0930 ozn.2490 VINOGRAD (sortni nasad) i klijet (drvena), prodajem. Mob. 091/570-4421, 210-027 ozn.2519

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404

FORD ESCORT 1.3i, 1996. g., reg. 1 g., atestiran plin do 2015., odličan, 1.800 €. Može zamjena za jeftinije.

Mob. 091/3368-303 ozn.2525

POSAO

CAFFE BAR namješteni u centru Ludbrega, iznajmljujem.

Mob. 098/267-714 ozn.401a

NAMJEŠTENU, prizemnu kuću s dvorištem (voda, struja, plin), u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/267-901 ozn.2510

STAN, 60 m², povoljno prodajem. Nalazi se u centru, Đure Salaja. Potpuno je uređen.

Tel. 210-974 ozn.2038b

1.250 €; Reno 19 RT, reg. 3/2012, 1 . 4 5 0 € . M o b. 0 9 1 / 5 0 1- 9 9 0 6 ozn.2489

IZNAJMLJUJEM: pet višenamjenskih poslovnih prostora u Gajevoj 5; proizvodno uslužni prostor 63 m² u Prešernovoj 2; ambulantu, nenamještenu u Vidovečkoj 59. Mob. 091/2446-888 ozn.315c

DVOSOBNI stan, 63,20 m², prizemni niz, šupa, podrum, svi priključci, 39.990 €, Optujska 64. Mob. 098/185-8524 ozn.2024b

KUĆA (2 stana), 160 m², podrum, garaža i gospodarski objekt, prodajem radi selidbe.

Cijena po dogovoru. Mob. 095/525-9666 ozn.2501

GRABANICE povoljno! Manji dvosobni 37,50 m², trosobni 54 m², trosobni 69 m², 79 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine. com ozn.62c

ozn.54c

JEDNOSOBNI, namješteni stan u centru grada, iznajmljujem. Tel. 233-772 ozn.2031b JEDNOSOBNI, namješten stan u centru grada, iznajmljujem. Upitati na: 095/8342549 ozn.2032b DVO i POL-sobni stan, namještena kuhinja, poseban ulaz, parking osiguran, iznajmljujem. Mob. 098/267-307 ozn.2486 DVOSOBNI, namješteni, novouređeni stan (posebna kuća u dvorištu), režije odvojene, iznajmljujem. Mob. 098/414128 ozn.2504 DVOSOBNI, namješteni stan, 55 m², u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 099/6705388 ozn.2511

APARTMANI APARTMANE, 200 m od mora, Nin kod Zadra, iznajmljujem. Mob. 098/573-349, 023/360-440, 091/589-6457 ozn.1684 APARTMAN trosobni 50 m², vrt + terasa, Privlaka - Zaton 2 km- 50 m od mora, 75.000 €, www.PANADRIA.hr, 098/698-369, Branko ozn.282c VODICE, super povoljno iznajmljujemo nove apartmane. Mob. 098/9096768, 021/378-358, www.vodice.org/ olga ozn.391a POVOLJNO iznajmljujemo jednosobne i dvosobne apartmane u Biogradu n/m, udaljenost od plaže, trgovine i borove šume

28. lipnja 2011., br. 371

PIZZERIA TONI traži djevojku za rad u lokalu, u Novom Marofu. Mob. 098/743-213 ozn.20c 100 m. Mob. 091/555-1044 ozn.396a HVAR, mjesto Vrboska, povoljno iznajmljujemo novoizgrađene apartmane. Tel/ fax: 021/774-117, www.apartmani_bozica. com, 098/928-8620 ozn.398a SV. FILIP-JAKOV, apartmani 3*, dvosobni (2+2), potpuno opremljeni. Mob. 098/910-5291, www.apartmanitusek. com ozn.2366 SELCE – apartman za 4-5 osoba, 1. kat kuće, terasa, klima, TV-SAT, parking, gril, 200 m od centra i mora. Mob. 099/3531012 ozn.2412 SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/5363041, 023/272-777 ozn.1803e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1800e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a.

Mob. 098/951-8248 ozn.1799e SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30 %. Mob. 098/6965884 ozn.1802e PRODAJEM/mijenjam u Pagu, trosobni apartman 75 m², terasa 20 m², za nekretninu u Varaždinu ili Zagrebu – dogovor. Tel. 042/711-601, 098/561-683 ozn.2033b APARTMANE: trosobni - grad Pag, dvosobni i garsonijera – Karin, iznajmljujem. Tel. 042/711-601, 098/561-683 ozn.2033b APARTMANI u Filip Jakovu: 1-sobni (2 + 2) – studio i za 2 osobe, plaža blizu, povoljno iznajmljujem. Tel. 023/388-346 ozn.2506

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c GARAŽU, 3.900 €, prodajem, Stjepana Vukovića, može zamjena za auto. Tel. 042/734-229, 098/901-3594, 098/989-4262 ozn.2479 MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem. Mob. 098/205-874 ozn.2502 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.2529 GOLF III 1.8i, 90 KS, automatic, ‘97. g., met. crveni, 5 vrata, odličan, samo 9.999 kn do registracije! Skuter Luna, ‘08. g., reg. 1 g., 2.500 kn; skuter Longyia, ‘11. g., novi, reg. 1 g. , 5.000 kn! Peugeot 206, 1.4i, ‘06. g., full, 5 vrata, kao nov, 5.900 €! Mob. 098/268-540 ozn.2529 KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Daewoo Nexia, reg. 12/2011, 650 €. Mob. 098/777095 ozn.2535 OPEL ASTRA 1,6, ‘95. g., reg. 2./2012., automatik, sačuvan, 80 000 km, povoljno prodajem. Mob. 098/792-016 ozn.2028b ŠKODA FELICIA 1.3, ‘96. g., reg. 4/2012,

GRAĐEVINSKA tvrtka traži više KV zidara. Ponude na: 091/523- 6679 ozn.153c TRAŽIMO djevojke za rad u Caffe Baru.

Prijava obavezna. Mob. 095/911-5102 ozn.218c CAFFE BAR prima u stalni radni odnos mlađu žensku osobu za rad na šanku. Mob. 098/284-218 ozn.2526 TRAŽI se osoba za čuvanje 2 djece s dolaskom u kuću. Mobitel: 098/764-650 ozn.1804e TELEMARKETING, najbolje plaćeni posao, engleska kompanija, izvrsna prilika za odličnu karijeru za prave ljude. Mob. 092/308-9593 ozn.2022b TRAŽIM pilara, za piljenje drva. Tel. 212675 ozn.2025b NUDIM posao čuvanja starije ženske osobe u stanu, u Varaždinu. Mob. 099/313-4192, 260-434 ozn.2503 TRAŽI se djelatnica za rad u kafiću, u Varaždinu. Info: 098/866-922 ozn.2520 TRAŽIM žensku osobu s iskustvom za čuvanje djeteta. Ostalo po dogovoru. Mob. 091/333-1422 ozn.2527

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ = G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

ZEPPELIN Ɂ S &8' 0 J= Ȩ 2 S_Ȧ _ Ȧ đėĒÿĮėĤÿȦ ĊėđġĉıĮåĤÿȦ ČÿĒÿĉåȦ ÑıĮė &ÿȿ"ÿȦ îėĮėȦ ĊÑđåĤåȦ ĊıßÑĒĨĊÿ ÑġÑĤÑĮÿȦ ĮåČåîėĒÿȦ ĊČÿđå ÿĮáȩȩȩ I dalje najjeftiniji! _ÑĤÑłáÿĒȦ eÑûėĤĨĊÑ ɴɶȦ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɹɼɸ ėŀĒȩɹÝ

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno.

Mob.098/962-1694 ozn.2102 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno

i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.2207 KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS, montaža i prodaja klima uređaja.

Uz garanciju izvođenja radova. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/2892214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser.com,ozn.284c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/5438985 ozn.292c VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove. Mob. 091/1760-616 ozn.305c GIP TRAMGRAD d.o.o. izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c SERVIS,prodaja i montaža klima uređaja, prodaja i montaža fotonaponskih sustava za vikend. Mob. 099/4747- 282, tel.

042/7474-282 ozn.310c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791092, 092/241-3204 ozn.314c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2178 ADAPTACIJE kupaonica i stanova sa kompletnim radovima i odvozom šute.

Građevinski obrt „Danijel“, 098/632-428 ozn.2234 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanita-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

28. lipnja 2011., br. 371

ŠKOLA STRANIH JEZIKA

ru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.1795e VINO - miješano i vino - sortno - zeleni silvaner; rabljeni crijep i cisterna. Mob. 099/687-5588, 042/724-017 ozn.2474

ustanova za obrazovanje odraslih

TRAŽI PROFESORICU ENGLESKOG JEZIKA Ponude sa životopisom molimo slati na email: skola.simunic@vz.t-com.hr Trenkova 23, Varaždin, tel 042 203 303 rije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2243

MALI OGLASI već od 40 kuna CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2330 OBAVLJAMO fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2373 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.2386 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.70d TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.115f KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2473 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.2498 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542336 ozn.2507 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.2507

NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, pijeska, sipine, kvalitetne zemlje, kratko piljena bukova drva, strojni iskopi terena. Mob. 099/3530-180 ozn.2512 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starog i novog parketa. Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.2522 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije.

Brzo i kvalitetna postava. Mob. 099/4135692 ozn.2532

ŽIVOTINJE UTOVLJENE piliće: žive po 10 kn/kg i očišćene po 16 kn/kg, prodajemo. Moguća zamjena za kukuruz. Upitati kod Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c JARIĆE 23 kn žive vage, prodajem. Obrada besplatna. Mob. 091/738-6716 otzn.2420 PILIĆI za klanje, dohranjeni šrotom, težine 2,50 – 3 kg, 11 kn/kg, Greda 140, kod Horbeca, tel. 729-027, 091/722-5729 ozn.176c ODOJCI 23 kg; bačve hrastove (vino) 60 l, 164 l. Moguća zamjena za kukuruz. Tel. 042/690-421, 098/994-5634 ozn.2493 PILIĆE – živi 11 kn, očišćeni 17 kn, prodajem. Može zamjena za kuruzu. Bartolovec, Varaždinska 81, tel 657-172, 098/651-089 ozn.2500

POLJOPRIVREDNI STROJEVI ZETOR 7211, ‘93. g., 3500 RS, prvi vlasnik, super stanje. Tel. 042/690-421, 098/9945634 ozn.2493 AGREGAT za navodnjavanje, prikolica traktorska dvoosovinska i mala jednoosovinska. Tel. 042/744-128, 099/199-3916 ozn.2453 POLJSKI kombajn za vađenje krumpira „ANNA“ sa bunkerom, u odličnom stanju, prodajem. Mob. 098/931-8946 ozn.2475

OSTALO DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava.

Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 098/1900201 ozn.290c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovo-

OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505024 ozn.2498 HRASTOVE fosne debljine 8 cm, 10 m³, prodajem. Mob. 098/267-691, 098/364141 ozn.2521 CRIJEP CREATON biber, engobirani 60 m², II. klasa, prodajem. Mob. 091/728-2209 ozn.2023b PRODAJEM: namještaj korišten, frižidere, rabljeni crijep i salonit ploče. Mob. 098/792-016 ozn.2028b DOMAĆE bijelo vino – cijep (9 kn/l) i miješano cijep i noja (7 kn/l), prodajem. Mob. 091/920-0611 ozn.2034b PRILIKA! Ispod cijene 6 sobnih vrata s dovratnicima, 6 prozora s izostaklima, sve kao novo. Tel. 206-465, 098/963-3439 ozn.2488 ELEKTROMOTOR trofazni 4 kW, novi i željeznu ogradu za koce i dvije kopanje hrastove. Mob. 095/525-9666 ozn.2501 IVERICA, ploče, oplemenjena bijela, 210x55 cm, debljine 10 i 12 mm. Mob. 099/838-8313 ozn.2530

KREDITI TREBATE KREDIT? Odbijeni ste u svojoj banci? Mi imamo rješenje! Svi uvjeti banaka na jednom mjestu. C/L ne smeta. Rješavamo INO mirovine.

Dragan, 098/1893-555, eMail dragan.krediti@gmail.com ozn.286c VELIKI izbor svih kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima do 76 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.2533 SAZNAJTE sve o najpovoljnijim kreditima bez jamaca, HROK-a i C. L. Pozajmice odmah! Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.2533 NOVI krediti uz prebijanje C. L. i zatvaranje problematičnih zaduženja! Za sve zaposlene obustave do 1/2 plaće! Hipotekarni krediti na rok od 25 g.

Umirovljenički bez HROK.a do 10.000 €. Info: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.2515 KREDITI bez jamaca i bez HROK-a, brzo odobrenje. Nova kreditna linija za umirovljenike.

Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup svakom lijentu. Mob. 098/137-5727 ozn.402a FENOMENALNE expresni krediti za zaposlene u d.d., d.o.o. i umirovljenike! Do 1/2 primanja uz nisku kamatu. Mob.095/8859230, 091/303-8054 ozn.176c KREDITI – razni modeli: bez jamaca, do 1/2 obustava, bez HROK-a, hipotekarni; pozajmice u 48 h. Mob. 092/285-5079 ozn.244c BRZE pozajmice odmah! Bez HROK-a i crne liste do 70.000 kn, bez jamaca. Mob. 099/790-6381, 092/1303-603 ozn.2437 UMIROVLJENICI do 90 g. i zaposlenici - brza realizacija kredita, zatvaranje postojećih, dobivanje novog. Mob. 091/907-0528 ozn.2484 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.2495 TREBATE novac? Krediti za d.d., d.o.o. i umirovljenike. Povoljne mogućnosti. Brze pozajmice. Mob. 091/302-9234 ozn.2509 ZAPOSLENI i umirovljenici – trebate novac kratkoročno?! Bez gledanja HROK-a i C. L. do 50.000kn. Isplata u 24 h! Mob. 098/9086028, 092/131-6603 ozn.2528 EKSPRES -pozajmice za umirovljenike do 85 g., krediti - do polovice primanja bez jamaca.. Mob. 091/333-5625 ozn.2536 KREDITI – posebne pogodnosti za umirovljenike, starost do 85 g. Ured Varaždin, Danica. 092/119-0041, 042/505-031, 099/579-5712 ozn.2537 NOVOOTVORENI ured Varaždin – pozajmice za umirovljenike, godine nisu bitne! Mob. 099/4000-613, 092/1474-203 ozn.2537 ZAJMOVI uz zalog pokretnina! Zlatni nakit, oštećeno zlato, dukati, umjetnine, laptopi, vozila i drugo. Diskretno, brzo, profesionalno! Bez ovjere, bez platne liste. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.2037 b

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c MLADIĆ, 25 g., 175 visina, 70 kg, traži iskrenu, ozbiljnu djevojku od 21 - 33 g. za druženje/vezu iz Vž/bliže okolice. SMS: 091/561-3144 ozn.2467 MUŠKARAC srednjih godina, aktivan, solidnog izgleda traži zgodnu ženu do 50 g., za ugodno druženje! Mob. 099/8565279 ozn.2516

RADIO VARAŽDIN S dolaskom ljeta RADIO VARAŽDIN kreće s novom ljetnom shemom

Nešto novo, nešto crveno i nešto staro O čemu se radi, saznali smo od direktorice Kristine Androlić Koje su sve NOVOsti u programu RADIO VARAŽDINA? Stiglo nam je toplo vrijeme tako da smo se odlučili za ležerniju varijantu programa.

Svima nam je dosta teških tema, pa smo odlučili svojim slušateljima pokloniti ovo ljeto puno dobre glazbe, direktnih emisija s terena, tj. iz centra zbivanja, nešto lakših tema i dobru podlogu za još jedno dugo toplo ljeto.

Dakle, kroz ljeto ćemo se malo odmaknuti od standardne, ozbiljne sheme, krećemo sa življom glazbom, a bit će i nekih novih glasova u programu.

Kako nas sluša sve više mladih, s našim partnerom caffe barom Galaxy, pripremamo glazbeni show svaku subotu tj. prijenos strane top liste

izravno s Aquacity-a. Dakle, svaku subotu iza 18h uz direktan prijenos strane top liste, koju uređuje i vodi Saša Fišter.

Ovaj dio programa namijenjen je mlađoj populaciji, koja vikend provodi na Aquacity-u, a ujedno je i izvrstan početak za dobar provod svima ostalima za subotnju večer. Kroz ljeto Vip caffe i Roštiljada odmaraju, pa smo uveli novu emisiju - RV SPECIJAL, koja će tijekom ljeta ugošćivati poznate osobe. Što je CRVENO na radiju?

Osim novosti u programu, u korak s novim trendovima, te zbog sve veće posjećenosti našeg portala www.radiovarazdin.hr odlučili smo se na redizajn stranice, koja je ovih dana i postavljena. Nova web stranica RADIO VARAŽDIN-a u

bojama radija CRVENO-CRNA potpuno je izmijenjena, te je puno preglednija i vizualno modernija od prethodne.

Na našoj web stranici najviše se traže vijesti, što ne čudi jer RADIO VARAŽDIN je medij koji godinama njeguje kvalitetnu vlastitu produkciju informative. Osim najbržih, točnih i opširnih vijesti iz županije, možete u isto vrijeme preko streaminga slušati odličnu glazbu RADIO VARAŽDIN-a, glasovati za najbolje pjesme na domaćoj i stranoj top listi ili provjeriti tko je od poznatih lica gost ovog tjedna na RV-u.

S novom stranicom zaista nudimo cjelovitu uslugu.

Dakle, nešto novo, nešto crveno i nešto STARO? Ha, ha. Da. Novosti u programu, crvena web stranica i

nešto staro. Što je staro? Ono što je dobro, uvijek ostaje. Već više od 20 godina RADIO VARAŽDIN kroz emisiju “O ČEMU PRIČATI” stoji na usluzi svojim slušateljima i žiteljima cijele Varaždinske županije, u kojoj oni sami postavljaju pitanja koja ih muče, a RADIO VARAŽDIN za njih traži odgovore.

U slučaju da ste propustili emisiju u ponedjeljak, snimku odgovora od zadnje emisije možete preslušati također na našoj novoj web stranici. Što imate za poručiti starim i novim slušateljima RADIO VARAŽDINA? Slušajte nas i dalje, a mi ćemo se i dalje truditi biti najbrži u emitiranju vijesti, zabavni te pružiti dobru zabavu uz dobru glazbu i biti uvijek tu, uz vas.

Mali oglasi 41

42 Zahvale i sjećanja

28. lipnja 2011., br. 371

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

MILAN ŠPREM 26. 6. 2010. – 26. 6. 2011.

povodom smrti naše drage

povodom prerane smrti voljenog supruga, oca i djeda

U mislima s Tobom.

BARBARE BOSILJ rođene KOPJAR

IVANA KEČKANA

preminule 17. lipnja 2011. godine u 73. godini života.

preminulog nakon kratke i teške bolesti 20. 6. 2011. u 55. godini života.

Tvoji najmiliji

Sjećanja naviru, a srca tužno plaču.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, dragim prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili riječi utjehe i izrazili sućut te svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Puno hvala velečasnom Marku Šmucu na molitvama i dirljivim riječima oproštaja. Počivala u miru Božjem.

Tvoji: mama, tata i seka s obitelji

Tugujući suprug Josip i kćerka Draženka

SJEĆANJE

VLADIMIR BRAČKO 30. 6. 1989. - 30. 6. 2011.

SJEĆANJE na naše voljene

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu, šogoru, stricu i ujaku

blago u Gospodinu preminulog 21. 6. 2011. u 69. godini života.

1. 7. 1999. – 1. 7. 2011.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili nam sućut, odar okitili cvijećem i svijećama i otpratili ga na vječni počinak. Hvala rodbini, susjedima, dragim prijateljima, a posebno veliko hvala obitelji Presečki.

BAKARIĆ

Supruga Štefica, kći Vesna i unuka Tena

SLAVENA

IVANU

Kad najdraži odu, samo tuga i sjećanje ostaju.

Tvoji roditelji, vaši baka i deda, obitelji Mihalinec i Lončarić

Ožalošćeni: supruga Đurđica, sinovi Danijel i Mario, snahe Jelena i Marijana, unuci Marta, Mirta i Martin Ilija, brat Božo i sestra Verica s obiteljima i punica Ljubica

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda

VILIMA GAŠPARIĆA

IVICU

Najtoplije zahvaljujemo kumovima, susjedima, rođacima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, okitili njegov odar cvijećem i svijećama te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo djelatnicima OB Varaždin, odjelu primariusa Starea, Odjelu intenzivne njege i gospodinu Krešimiru Borovcu, DVD-u Zbelava i vlč. Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu i ujaku

SJEĆANJE

VILIMU GAŠPARIĆU

ANA GOLUB

Život nestane u trenu, a sjećanje i uspomene ostanu zauvijek.

IVANU KEČKANU † 20. 6. 2011.

Zbogom zauvijek…

Ostat ćeš nam u srcu, mislima i molitvi.

Tvoji: brat Božo, Danica, Filip i Luka, sestra Verica, Stjepan, Tomislav i Barbara

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

SUPJANA TANUWIDJAJE preminulog 19. lipnja 2011., nakon duge i teške bolesti.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

ANA GOLUBIĆ

Dirnuti pažnjom u trenucima teške borbe s bolešću izražavamo iskrenu zahvalnost svIm liječnicima, sestrama i ostalom osoblju djelatnosti anesteziologije i reanimacije, kirurgije, onkološke dnevne bolnice, rtg odjela i urologije. Veliko hvala dr. Obranić i sestri Verici, dr. Kopreku, mr. Dubravku Hoiću, časnoj sestri Šambar, gosp. Ottoneu i Marizi Novosel, dr.

Hermanu i gosp. Slajdinu Haliliju. Na toplim riječima ispraćaja našeg Supjana zahvaljujemo ravnatelju OB Varaždin, dr. Tršinskom, dr. Krobot, dr. Premužić i dr. Cesarcu. Veliko hvala zaposlenicima OB Varaždin, djelatnicima radne zajednice OB-a, Sindikatu liječnika, zboru liječnika, gđi Dubravki Lekić i Ustanovi za zdravstvenu njegu Lekić na pruženoj potpori. Zahvaljujemo rodbini, susjedima iz Ul. M. Vrhovca i M. Krleže 2, svim prijateljima, znancima i Veleposlanstvu republike Indonezije i Udruzi umirovljenika zdravstva.

26. VI. 2007. – 26. VI. 2011.

Supruga, djeca, snaha i unuka

28. 6. 2003. – 28. 6. 2011.

Danju si u mislima, noću u snovima.

Suprug Đuro, kći Božena s obitelji

Sestra Đurđa i nećaci Nadica, Nataša i Želimir

TUŽNO SJEĆANJE

DUBRAVKO DARABUŠ SJEĆANJE

3. 7. 2006. – 3. 7. 2011.

MARIO-ĐUKA BLASS

Tajna je pohranjena samo kod najboljih ljudi.

29. 6. 2003. – 29. 6. 2011.

Tvoji: Mladen, Lidija i Elena

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i djeca

STJEPANA BUHINA 26. 6. 2000. – 26. 6. 2011.

Zauvijek si u našim srcima.

Tvoji najmiliji

Sv. misa zadušnica služit će se 3. 7. u Kapucinskoj crkvi u 17.00 sati

Kći Ružica, unuk Nebojša s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

SJEĆANJE na voljenog sina

IVAN NOVKO

DEANA SMIRIĆA

29. VI. 2008. – 29. VI. 2011.

1. VII. 2000. – 1. VII. 2011.

Zauvijek u mom srcu, uvijek u mojim mislima.

Treća godina prošla je ko tiha rijeka.

Ljubav i sjećanje ostat će dovijeka.

Supruga Štefica, sin Vladimir s obitelji

dragom šefu

SUPJANU TANUWIDJAJI

Tvoja mama Marija

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog i neprežaljenog oca

DANIJELA KUKECA 28. 12. 2007. – 28. 6. 2011.

Duša će uvijek patiti, srce će uvijek boljeti, a ja ću Te se uvijek sjećati.

Tvoja kći Miljenka

TUŽNO SJEĆANJE na našu mutericu

PAULINU RAČKI rođ. HIRŠ 26. 6. 2010. – 26. 6. 2011.

U svakom trenutku osjećamo Tvoju prisutnost, spominjemo Te u riječima, u našim si mislima. Živjet ćeš vječno u našim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

na drage roditelje

na dragog supruga, oca i djeda

1. 7. 2010. – 1. 7. 2011.

IVANA

i

SJEĆANJE

BOŽENA FRIGULA rođ. ĐUNĐEK 25. VI. 2001. – 25. VI. 2011.

Deset godina ispari kao magla na rijeci, a sjećanja na Tebe ostaju u našim mislima.

Tvoja kći Vlasta s obitelji

SJEĆANJE

IVANKU

Odjel za anesteziologiju Opće bolnice Varaždin

20. 7. 1984. – 20. 7. 2011

DRUŽINIĆ

JOSIPA HRIBERŠEKA

TUŽNO SJEĆANJE

2. 7. 2008. – 2. 7. 2011.

na voljenu majku, svekrvu, baku i prabaku

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

27. 6. 2008. – 27. 6. 2011.

KATICU KAPEŠ

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi. Život bez vas prazan je, al’ ljubav prema vama vječna je.

Na Tvom grobu gase se svijeće i vene cvijeće, ali tuga za Tobom nikad prestat’ neće.

Po dobroti Te pamtimo, a s ljubavlju Te u srcima zauvijek čuvamo.

Kći Ana s obitelji

Supruga i djeca s obiteljima

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja 43

28. lipnja 2011., br. 371

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na dragog supruga, tatu i djeda

na

STJEPANA PRAHIĆA

SJEĆANJE na roditelje

VLADIMIRA KRAMPEKA

Dobro ne ugasne nikad, u srcima najdraži traje. I poput iskre u mraku, nadu i utjehu daje.

28. 6. 2007. – 28. 6. 2011.

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju i ponosom spominjemo, u srcima zauvijek čuvamo.

Tvoji najmiliji

Supruga s obitelji

MATIJAŠEC DRAGICU

i

SLAVKA

2001. – 2011.

2010. – 2011.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas.

LJILJANA HRŽENJAK

na oca, svekra i djeda

Djeca s obiteljima

26. 6. 2010. – 26. 6. 2011.

FABIJANA KUNIĆA

Dan za danom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Na Tvom grobu gase se svijeće i vene cvijeće, ali tuga za Tobom nikad prestati neće.

30. VI. 1996. – 30. VI. 2011.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA

Tvoj sin Zlatko s obitelji

u povodu smrti našeg dragog

Suprug Stjepan, sin Nikola, snaha Tihana i unuk Matej

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

voljenom suprugu i tati

na voljenog sina i brata

VINKU LUKČIĆU

ZLATKA ŠTEFANKA

† 23. 6. 2011.

27. 6. 2009. – 27. 6. 2011.

Nad grobom Tvojim tiho se molim, u srcu Te čuvam i beskrajno volim.

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Od supruge Jagode

TOME HAJDUKA Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima koji su došli ispratiti našeg dragog na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Marica, kćeri Nada i Ljubica, zetovi, unuke, unuci i praunuke

Od mame Marije i sestre Biserke s obitelji

ZAHVALA

Ožalošćeni: kći Kikica, sin Darko, zet Falk, snaha Dubravka, unuci i ostala tugujuća rodbina

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

ZAHVALA

MIRKA FLORJANOVIĆA

SJEĆANJE

DRAGA OŽINGER

povodom smrti dragog i voljenog supruga, tate i djeda

28. 6. 2010. – 28. 6. 2011.

Zauvijek u mislima i srcu.

Suprug Dragutin

SJEĆANJE na oca, tasta, djeda i pradjeda

BARTOLA VUGRINCA 1. 7. 1996. – 1. 7. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Hvala svima koji Te se sjećaju.

Kći Nada, zet Mario s obitelji

SJEĆANJE

GORAN VARGA

JOŠKA KOVAČIĆA

dragom suprugu, tati, tastu, djedu, pradjedu

MIRKU FLORJANOVIĆU Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut, njegov odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama otpratili na vječni počinak. Hvala rodbini, susjedima, dragim prijateljima, gospođi Ani Prgomet te svima onima koji iskreno suosjećaju s nama.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj majci

VESNI MITIĆ Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišla si prerano od nas.

SJEĆANJE

IVAN BREZOVEC

FRANCIKU CIKAČ

Supruga Marta, kći Terezija, zet Ivan, unuci Krunoslav i Kristina, praunuci Luka, Marko i Ana

*****

Tvoji najmiliji

9. 7. 2002. – 9. 7. 2011.

U tišini vječnog mira nek’ Te prate naše misli i molitve.

Ožalošćeni: supruga Ružica, sin Danijel, kćeri Snježana i Petra, snaha Vesna, zetovi Siniša i Miljenko, unuci Matija, Ivica, Gabrijel, Sebastijan, Luka, Sintija i Stefani

Bio si ponos, radost i tuga. Živio si svoj život bez sreće, ali majčino srce dok živi, zaboravit Te neće.

SJEĆANJE

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu Te zauvijek nositi.

na pokojnu suprugu

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima tuge i boli zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, izrazili nam sućut, njegov odar okitili svijećama i cvijećem te ga zajedno s nama ispratili na vječni počinak.

JOSIPA -

26. 6. 2001. – 26. 6. 2011.

Tvoji najmiliji

blago u Gospodinu preminulog 19. 6. 2011. u 86. godini života.

2010. – 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Prevelika tuga u našim srcima vlada, jer si nas Ti, mama, napustila tako iznenada.

Nedostaješ nam svakim danom više… u našim srcima zauvijek će ostati ljubav i sjećanje na Tebe...

S ljubavlju: sin Goran, kći Gordana i zet Željko

Tvoji najmiliji

*****

ZAHVALA

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

Suprug Stjepan

SJEĆANJE

JOSIP MIKULIĆ TUŽNO SJEĆANJE

FRANJO ŽUGEC 28. VI. 2004. – 28. VI. 2011.

29. VI. 2002. – 29. VI. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Tvoji najmiliji

Najtoplije zahvaljujemo svim ljudima koji su bili uz nas u tako teškom trenutku, koji su nam izrazili sućut, okitili njezin odar cvijećem i svijećama i dostojanstveno je ispratili na vječni počinak. Posebno hvala svim njezinim prijateljicama i prijateljima, rodbini i susjedima, poduzeću Varkom, osoblju bolnice KBC Rebro, posebno dr. Radiću i svima ostalima koji su pružali pomoć i utjehu našoj Vesni kada se borila sa svojom bolešću.

Sedam je godina prošlo kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Tvoji najmiliji

Obitelj Mitić i Kukina

SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

JOSIPA KOŠČECA

MARIJA KOŠĆAK

1. 7. 2010. – 1. 7. 2011.

1. 7. 2010. – 1. 7. 2011.

Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju.

Zajedno si s nama u molitvama i mislima!

Počivao u miru Božjem!

Supruga i djeca s obitelji

Obitelj Košćak i Belaj

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog

KATICA BAČAN

IVANA BUNIĆA

29. 6. 2005. – 29. 6. 2011.

28. 6. 2001. – 28. 6. 2011.

Godine prošle i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

S velikom ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Mijo, sin Bojan i obitelj Bačan

Tvoji najmiliji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kn!!!

44 Oglasi

28. lipnja 2011., br. 371

Cvjetni dom Sve smo ovo ovaj vikend učinili za vas

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

V

aša Letizia

Vaš kutak 45

28. lipnja 2011., br. 371

TJEDNI HOROSKOP (28. 6. - 4. 7.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Partner će vam često predbacivati da izbjegavate trenutke bliskosti, a i iskrene razgovore.

Bit ćete prilično tajanstveni i zatvoreni. Pričat ćete jedno, a raditi drugo. Zaista će biti teško dokučiti što se zbiva u vašem srcu. POSAO: Vrlo dobro ćete komunicirati s osobama u koje imate povjerenja, Ovan a nećete ni zanemariti ni one suradnike koji su vas (21. 3. - 20. 4.) do sada iznevjerili. ZDRAVLJE: Poboljšanje.

LJUBAV: Činit će vam se da vam ljubavna situacija izmiče kontroli, a to će poljuljati vaše samopouzdanje i sigurnost. Nemojte da vas osjećaj nemoći natjera na agresivan pristup rješavanja problema. POSAO: Ne biste trebali biti nezadovoljni razvijanjem poslovne situacije, iako će to još biti daleko od vaših Bik očekivanja. Predstojeće dane iskoristite za rješava(21. 4. - 20. 5.) nje pitanja nekretnina. ZDRAVLJE: Glavobolje.

LJUBAV: Ne uznemirujte se zbog neznatnih prepreka na ljubavnom planu. Naime, oni koji su u tek započetim vezama, počet će strahovati od mogućih krivih poteza. Za takvo što zaista ne postoji razlog. POSAO: Napokon će se neki poslovi pomaknuti s mrtve točke, što će vas, naravno, Blizanci razveseliti. Možda ćete se naći u situaciji da vam (21. 5. - 20. 6.) nedostaje suradnika. ZDRAVLJE: Žuč, jetra.

LJUBAV: U tjednu pred vama emotivna situacija će se poboljšati. Partner će biti spreman priznati svoje pogreške, priznati koliko mu je stalo do vas i, naravno, maksimalno se potruditi ispraviti ono što vam je radio proteklih dana. POSAO: Riješit ćete jedan pravni spor ili barem utjecati na to da se počne rješavati. Često ćete se nalaziti u situaciji Rak (21. 6. - 20. 7.) da pomažete drugima. ZDRAVLJE: Dobro.

LJUBAV: Suprotno vašem karakteru, u danima koji dolaze bit ćete skloni razmišljanjima, analizama i propitkivanjima. Žalit ćete za nekim prilikama koje ste propustili, a sada ih jednostavno više ne možete vratiti. POSAO: Pokazat će vam se prilika da znatno poboljšate svoj poslovni status, stoga je nemojte zbog vlasitite malodušnosti propustiti...

Lav (21. 7. - 21. 8.) ZDRAVLJE: Napetost, umor.

LJUBAV: Prilično će vas ljutiti partnerovo nametanje pravila i kritiziranje vašeg ponašanja, koje će, usput rečeno, biti poprilično promjenjivo. Sredinom tjedna mogli biste izgubiti živce i skresati mu sve u lice. POSAO: Realnije ćete gledati na ono što morate nadoknaditi u svom poslovanju i prilagoditi se nekim novim uvjetima rada. Bit ćete prepuni Djevica (22. 8. - 22. 9.) planova. ZDRAVLJE: Zglobovi, reuma.

Igra sa saksofonom FILM I VIDEO

7/10

Voda za slonove Ljubavni roman „Water For Elephants“, u kojemu uživaju čitatelji diljem svijeta, našao se i na velikim ekranima u holivudskoj produkciji sa zvijezdom „Twilighta“ Robertom Pattinsonom, oskarovkom Reese Witherspoon i Christophom Waltzom u glavnim ulogama. Putujući cirkus tridesetih godina prošlog stoljeća mjesto je radnje u ovoj, kako ju Reese Witherspoon naziva, „prekrasnoj priči o ljubavi, nadi, iskupljenju, drugoj pruženoj prilici i nalaženju sreće“. Kako Amerika tone u Veliku depresiju, Jacob Jankowski (Robert Pattinson) napušta svoj studij na fakultetu i uskače u prolazeći vlak. No na njegovo veliko čuđenje, taj vlak ne prevozi običan teret, nego je dom cirkusa braće Bronzini. Meštar ceremonija August Rosenblum (Christoph Waltz) čvrstom rukom vlada cirkuskom družinom. Kad otkrije da je Jacob studirao veterinu, umjesto da uljeza izbaci na sljedećoj postaji, on mu dozvoli da ostane i skrbi se o cirkuskim životinjama. Mladić, međutim, nalazi ne samo avanturu, nego i ljubav u obličju Marlene (Reese Witherspoon), supruge meštra ceremonija i vodeće atrakcije cirkusa. Redatelj Francis Lawrence vjeruje da film „Water For Elephants“ crpi inspiraciju iz vječnog tajnog sna o „bijegu s cirkusom“, koji je imao posebnu privlačnu snagu u ekonomski teškim vremenima 1930-ih godina.

Vicevi

Sprava Gospodin krenuo u teretanu. Vježba on tako kad spazi izuzetno zgodnu ženu kako ulazi u dvoranu. Pozove trenera i upita ga: “Na koju bih spravu trebao otići da mogu impresionirati ovu ljepoticu?” Trener ga odmjeri i odgovori: “Hm, probajte s bankomatom u predvorju!”

Chuck Zašto je Chuck Norris najjači na svijetu?

- Zato što vježba dva dana dnevno.

Tragedija Koja je razlika između hrvatske i grčke tragedije?

- Za razliku od grčke tragedije, koja je zasnovana na mitu, hrvatska je zasnovana na mitu i korupciji.

Poticaj Obilazi gazda tvornicu i ugleda dečka kako prekriženih ruku sjedi pored stroja. - Zašto ne radiš? strogo će gazda. - Boli me glava - odgovori mladić.

- E, kad ja imam glavobolju, odem kući, opalim ženu i onda radim k’o stroj - objasni mu gazda. Nakon dva, tri sata primijeti šef onog istog tipa kako vrijedno radi za strojem, pa ga upita: - I, jesam li bio u pravu?

- Ma znao sam ja da ste vi pametni, ali da vam je supruga onako susretljiva i darežljiva… To nisam mogao ni sanjati!

LJUBAV: U tjednu pred vama svakako nađite vremena za partnera. Skladan emotivni život dat će vam snagu za poslovne aktivnosti. Slobodni pripadnici znaka bit će poprilično zaljubljivi, ali i odljubljivi.

POSAO: Morat ćete se više kretati i imati konkretnih aktivnosti želite li odraditi sve zaostale obaveze.

Mnogima od vas ukazat će se prilika za promjenom Vaga (23. 9. - 22. 10.) radnog mjesta. ZDRAVLJE: Promjene raspoloženja.

LJUBAV: Nepromišljene izjave, ogovaranja sa strane, stajat će živaca i energije partnera i vas. Daleko lakše bi vam bilo da slušate svoje srce, a ne druge.

Budete li i dalje pod utjecajem drugih, kraj tjeda dočekat ćete razočarani. POSAO: Obavljajte uredno i korektno svoje poslovne obaveze i nemojte se obazirati na tuđa stajališta i komentare. Imajte Škorpion (23. 10. - 22. 11.) vjeru u ono što radite. ZDRAVLJE: Napetost.

LJUBAV: Potrudite se naći više vremena za partnera, ne učinite li to, mogao bi vam jako zamjeriti. Iznenadite ga nekim posebnim izlaskom, na primjer, romantičnom večerom. POSAO: Bit ćete domišljati i lukavi da pridobijete suradnike. Dobrom poslovnom komunikacijom izbit ćete u prvi plan. Iz jednog neobaveznog druženja mogla bi proisteći jedna Strijelac (23. 11. - 21. 12.) sjajna poslovna ideja. ZDRAVLJE: Glavobolje.

LJUBAV: Budete li znali kad treba nešto prešutjeti, a kada reći otvoreno što mislite, neće biti većih problema. U protivnom, bit će svega. No neki od vas koji ne naiđu na razumijevanje partnera, utjehu će pronaći u dobrom prijatelju. POSAO: Teško ćete hvatati korak s vremenom i sve više obaveza koje vam predstoje. Iako ćete se dosta truditi, malo toga Jarac (21. 12. - 19. 1.) će vam ići po planu. ZDRAVLJE: Živci, stres.

LJUBAV: Napetost u vezi će polako popuštati, a time i rasti vaše zadovoljstvo i samopouzdanje. Još uvijek nećete riješiti sve probleme i nesuglasice, ali ćete i vi i druga strana biti tolerantniji i spremniji na dogovor. POSAO: Iako do sada niste bili zadovoljni razvojem poslovne situacije, nemojte Vodenjak klonuti duhom. Ovaj tjedan će vam komunikacija (20. 1. - 18. 2.) biti daleko bolja. ZDRAVLJE: Umor.

LJUBAV: U predstojećim danima partner će vam pokloniti više pažnje i vremena, a nije ni isključeno putovanje za vikend. Prepustite se osjećajima i ne tražite dlaku u jajetu. POSAO: Pokušajte uskladiti svoje želje s mogućnostima i prilikama. Ne uspijete li u tome, potrošit ćete mnogo vremena i energije i Ribe opet biti na početku. Pokažite spremnost na rješava(19. 2. - 20. 3.) nje postojećih obaveza. ZDRAVLJE: Odlično.

46 S raznih strana USPJEH PLANINARA

PD MIV najbolje na sletu

Međudruštveni savjet Zagorskog planinarskog puta i planinarsko društvo Ravna Gora nedavno su (11. i 12. lipnja) organizirali 54. slet planinara Hrvatskog zagorja na Ravnoj gori kod Filićevog doma. Kako doznajemo iz PD Ravna Gora, od 29 planinarskih društava učlanjenih u Međudruštveni savjet ZPP-a, na sletu je bilo prisutno njih 17 s 280 prijavljenih planinarki i planinara. Pored obilaska dvaju planinarskih puteva s vodičem, oko 500 planinara svih uzrasta uživalo je u prigodnom programu KUD-a Itas Ivanec i zabavnim igrama.

Ujedno je otvorena poučna botanička staza dužine 1,5 km na kojoj su obilježene zaštićene, rijetke i zanimljive biljke, a prelazni pehar sleta za najbolje planinarsko društvo osvojio je PD MIV Varaždin. (jn)

!

Mala Megi Megi je kujica nađena u okolici Varaždina.

Malog je rasta i ima povredu na lijevom oku. Ošišana je pa mislimo da ima vlasnika kojega ovim putem molimo da se javi u udrugu.

Udruga Spas 330-004.

CVIJET EUROPE

28. lipnja 2011., br. 371

TU KRAJ NAS Tradicionalne Konjičke igre privukle brojne izletnike u Zelendvor

Druženje uz konjanike i plemenite životinje U pitoresknom Zelendvoru, povodom obilježavanja Dana državnosti, održane su pete po redu Konjičke igre u organizaciji Udruge “Konj, moj prijatelj” i Općine Petrijanec

Konje su jahali i jašu svi - od plemića, kauboja, Indijanaca do seljaka, bogataša... on je zaista vrijedan Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

U pitoresknom Zelendvoru, u nedjelju 26. lipnja povodom obilježavanja Dana državnosti održane su pete po redu Konjičke igre u organizaciji Udruge “Konj, moj prijatelj” i Općine Petrijanec. Uz bogatu gastronomsku ponudu, brojni posjetitelji mogli su uživati u atraktivnom programu, koji je počeo u 11 sati postrojavanjem svih sudionika i natjecatelja te nastavljen njihov im def ileom uz t a k to ve nezaobilaznog Radetzky marša.

Igre je u ime domaćina i organizatora otvorio načelnik Općine Petrijanec Vladimir Kurečić poželjevši svima dobrodošlicu i ugodan boravak u Zelendvoru, turističkom biseru Varaždinske županije.

Pregršt svega - Ovo su tradicionalne igre koje organiziramo od 1995. s kraćim prekidom 2000./2001. godinu, a Općina Petrijanec je suorganizator te uz općine Cesticu, Vinicu i Sračinec jedan od glavnih sponzor a manifestac ije.

N o treba znati da nje ne bi bilo bez vrijednih članova Udruge

I Varaždin u konkurenciji

„Konj moj prijatelj“ na čelu s predsjednikom Mirkom Krambergerom. Njima dugujemo zahvalnost što ove nedjelje možemo uživati u zaista vrhunskom i raznovrsnom konjičkom programu te izložbi autohtonih pasmina peradi, zečeva… - istaknuo je između ostalog načelnik Kurečić dodavši kako posjetitelji na štandovima mogu razgledati, probati i kupiti domaće proizvode poput kupinovog vina, bučinog ulja te ručne radove vrijednih vezilja i pletilja iz petrijanečkoga kraja. Također, prodavači opreme za konje nudili su rabljena i nova sedla, hamove, bičeve i ostale drangulije bez kojih je život vlasnicima konja nezamisliv. Najatraktivniji dio manifestacije bili su nastupi brojnih ko-

kon su usk ji la vukli n đeno e sam o drven a već i m kola, o natjec derne ateljsk e „form ule“

n j a nika koji s u između ostalog pr ikazali puno spretnosti tijekom jahanja u manježu. Na veliko oduševljenje publike uslijedila je vožnja jednoprega i dvoprega. Naime, konji su usklađeno vukli ne samo drvena kola, već i moderne natjecateljske „formule“. A te

osebujne kočije na sebi imaju više kromiranih dijelova od bajkerskih „pila“. I ne samo to. Konjičke igre nastavljene su lovom na stolice, konjičkim pikadom i štafetom, a gosti iz Italije pokazali su kaubojske i indijanske vještine koje kulminiraju vestern jahanjem. Na kraju ove osebujne svečanosti prikazana je Zelendvorska alka, a pobjednicima u pojedinim disciplinama uručene su nagrade. Udruga “Konj, moj prijatelj” i općina Petrijanec još jednom su se iskazale kao vrijedni i dobri domaćini, omogućivši brojnim posjetiteljima da praznik provedu u opuštenoj atmosferi sa svojim obiteljima.

Možda nije princ, ali kao da jest kada jaše bijelog konja U ponedjeljak 20. lipnja 2011. godine na križanju Optujske i Ulice D. Trstenjaka otkrivena je cvjetna skulptura „Cvijet“ – dar djelatnika Parkova gradu Varaždinu u koji 27. lipnja stiže međunarodni ocjenjivački sud za dodjelu prestižne nagrade „Zlatni cvijet Europe“. Suci će ocjenjivati skulpturu u utorak 28. lipnja, a rezultate natječaja proglasit će u 18 sati.

Prijatelji konja - volonteri Zagorska udruga uzgajivača konja, mladi konjari iz Međimurja, varaždinska husarska garda, Konjički klub Varaždin 95, Udruga zaprega Varaždinac, konjari iz Baranje (nastupili prvi put), neki su od brojnih jahača konja i vozača zaprega u čijoj se spretnosti itekako moglo uživati u nedjelju. Kako doznajemo od Mirka Krambergera, predsjednika Udruge „Konj moj prijatelj“, sada već jubilarne 5. konjičke igre rezultat su predanog rada njezinih članova. Manifestacija je postala ponos petrijanečkoga kraja, a u spomenutu udrugu učlanjuje se sve veći broj mladih ljubitelja konja kojima nije ni najmanje teško volontirati.

I žene mogu ukrotiti konje koji ih onda slušaju i služe im na obostrano zadovoljstvo

Vodič 47

28. lipnja 2011., br. 371

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN LJETO U VARAŽDINU Utorak, 28. 06. u 21 sat, Kazališni trg LA FANFARE EN PÉTARD, rock koncert (kiša – seli u Rogoz) Petak, 01. 07. u 20 sati, Kazališni trg 9. FONTANA BLUES FESTIVAL Bony King & Jam Ritual Brothers Brna & Šus Acoustic Balls KINO GAJ Od četvrtka, 30.6. do utorka 5.7.

KUNG-FU PANDA (crtić) u 19 sati THOR (SF akcija) u 21 sat KAZALIŠTE Četvrtak, 30.6. u 21 sat, Rogoz LJEPOTICA IZ LEENANEA KNJIŽNICA Radno vrijeme do 4. srpnja Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Roberta Kralj - Don’t leave me

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka 30.6. do utorka 5.7.

MEDVJEDIĆ WINNIE (crtić) u 19 sati TRANSFORMERS 3 (ZF triler) u 21 sat Izložbeni prostor Četvrtak 30.6. u 20 sati STIPE BOŽIĆ – PUSTINJE SVIJETA, otvorenje izložbe fotografija

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SUTRA VRUĆE, ZATIM PREDAH Nakon dobrodošlog predaha od teških vrućina, sljedeća dva dana opet nam vraćaju ljetnu temperaturu blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Osvježenje uz pojavu pljuskova očekujemo u četvrtak i petak, a vikend bi trebao biti lijep. Općenito smo nekako ušli u period ranog ljeta koje je ove godine sasvim ugodno – nekoliko suhih i vrućih dana, a zatim osvježenje koje nam pomaže u odmoru od vrućina. Ovakav ritam vremena kakvo nam dolazi odgovarat će većini ljudi. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 27.6.)

ROĐENI: DJEVOJČICE

VJENČANI:

Mia Horvat, Nina i Maja Nalesnik, Mia Tomašković, Dora Dregarić, Tena Slatki, Maja Čabraja, Ena Clair, Valerija Biškup, Tara Kovačić, Jelena Štrlek, Dorotea Lončarek, Laura Šafran, Korina Klarić, Lucija Gerić, Ella Šestak, Ivana i Jana Šalamun, Tena Tomašković, Nika Repić

Neven Baborac i Tihana Tomeković, Goran Fotak i Mateja Šaško, Zdravko Majcan i Lidija Novački, Tomislav Hampl i Natalija Novak, Siniša Hrupek i Petra Kučar, Krunoslav Sukačić i Diana Talan

DJEČACI Noa Rukavina, Luka Kamenar, Lucijan Pecollaj, Matej Zdelar, Ivan Šipek, Matija Kralj, Teo Domislović, Leo Zorko, Josip Koprek, Mateo Erdec, Karlo Miličić, Matias Flis, Nino Hrženjak, Borna Novoselec, Adriano Vitković

UMRLI:

Barbara Radivojević Posavec (84), Vinko Lukčić (74)

Od petka 1.7. do nedjelje 3.7.

3. TRASH AND BURN, miting američkih automobila i rock&roll festival Sveti Martin na Muri, Seoski turizam Goričanec

48 Zadnja

28. lipnja 2011., br. 371

NOVI SPORT

PREMIJERA Hrvati i Slovenci zajedno u predstavi Rimljanina Plauta

“Komedija o loncu” Škrtac koji čuva svoje zlato tema je koja prkosi vremenu, a ujedinila je dva kazališta Tekst star više od 2000 godina zajedno su na daske postavili Slovenci i Hrvati.

Zapravo, ne na daske, već na improviziranu pozornicu pod vedrim nebom u Termama P tuj gdje se možda “Komedija o loncu” Tita Makcija Plauta prije dva t isućljeća i odigravala u antičkoj Poetovioni. Ovaj put ova jednostavna priča, komedija situacije o škrtom starcu Euklionu koji je poput Goluma iz Gospodara prstenova opsjednut svojim blagom, njegovoj trudnoj kćer i, koju žele oženiti i mladi nećak i njegov ujak, izvedena je na kajkavskom.

Boris Kobal. Njemu je više od mjesec dana, koliko su glumci spremali predstavu, u režiji asistirala i Ksenija Krčar. - Slovenci su nas odlično pr imili.

Pravi je užitak bio raditi u Ptuju. Što se tiče nesporazuma u jeziku – nije ih bilo. Tu i tamo koja riječ, ali tu su uskakali lektori – ispričala je. Inače, sama ideja o predstavi stara je oko godinu dana i dolazi od direk tora Mestneg gledališča Ptuj Petera Srpčića, a rimski je autor izabran zbog

rimske povijesti Ptuja. Umjetnost je uvijek ta koja korača ispred stvarnosti, a predstava je nastala u suradnji dvaju prijateljskih naroda, dvaju pobrat i mljenih gradova s dvije nepotrebne granice – kaže Srpčič.

Premijera na otvorenom u Ptujskim termama održana je ove nedjelje, a tamo će se odigrati 1., 2. i 3. te 9. i 10. srpnja u 21:30 dok je premijera u Varaždinu tek u listopadu. I kako se čulo u publici među našim susjedima “Jaz vse razumem na hrvaškom”.

I mi znamo slovenski.

Od ovog četvrtka u čakovečkom Centru za kulturu možete pogledati izložbu fotografija koju je snimio najpoznatiji hrvatski alpinist Stipe Božić. Ovaj put ne radi se o najvišim vrhovima koje je prošao, već o pustinjama.

“Pustinje svijeta” naziv je izložbe, ali i dokumentarca na čijem su snimanju nastale fotografije. U toj seriji pokušavaju se naći odgovori na pitanja šire li se pustinje još uvijek i što je tome uzrok te utječe li globalno zatopljenje u ledenim područjima Arktika i Antarktika na povećanje površine suhih pustinjskih područja Sahare, Atacame, Kalaharija, Mojave, Chihuahuana, azijskih ili australskih pustoši? Otvorenje izložbe je u četvrtak u 20 sati.

Jedini Slovenac u predstavi - Branko Štrubej, koji glumi starog škrca, jedini govori na slovenskom, a njegova je gluma možda i glavni razlog zbog kojeg biste trebali pogledati predstavu. Ostatak postave iz varaždinskog kazališta govori “našim” kajkavskim izuzev sluge Dalmatinca i kuhara Albanca. - Njih dvoje govore drugim naglaskom kroz predstavu, a nakon vjenčanja kćeri Slovenca Eukliona i susjeda Hrvata Likonida svi na kraju progovore slovenski. Vjenčanje simbolizira i ulazak u Europsku uniju – objasnio nam je slovenski redatelj

!

Treći miting američkih automobila ‘’TRASH & BURN’’ bit će održan 1. do 3. srpnja u Svetom Martinu na Muri. Osim opakih američkih automobila i motora, koji će i ove godine doći iz cijele Europe, bit će tu još i pin-up photo contest, tj. snimanja pravih pin-up djevojaka, burlesk & erotic show, ‘’custom bike

show’’, izložba prerađenih Harley Davidson motora, svirke odličnih rockabilly-r’n’r bendova…

U nedjelju pak, nakon dodjele pehara za najljepše automobile, zabava se seli na bazene obližnjih Toplica Sv. Martin, pod nazivom ‘’pool-party’’ od 15 do 20 sati uz rockabilly muziku i DJ-a Bronca...

FOTOGRAFIJA

Pustinje svijeta

Fantastičan Euklion

Za vikend spektakularni 3. Trash and burn miting

Disc golf U utorak 28. lipnja u 19 sati, podno bedema varaždinskog Staroga grada očekuje vas prezentacija najnovijeg sporta u Hrvatskoj, disc golfa. Svi mogu zaigrati sport koji se u SAD-u igra već 40 godina, a kod nas samo godinu dana.

Radi se o ubacivanju frizbija u koševe, poput ubacivanja golf loptica u rupe. Svi zainteresirani moći će zaigrati s disc golferima iz čakovečkoga kluba Zrinski kao i s članovima varaždinskoga kluba u nastajanju. Takve prezentacije održavat će se u isto vrijeme i na istome mjestu, svaki utorak do kraja srpnja. - Mi ćemo osigurati frizbije i koševe, a zainteresirane pozivamo da dođu i zaigraju s nama. Sve što im je potrebno su udobna odjeća i malo dobre volje - rekao je Dinko Šimenc, jedan od osnivača varaždinskog disc golf kluba.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović