RT_372

INTERVJU Blaženko Lacković, proslavljeni rukometaš i olimpijac iz Novog Marofa

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 372 :: 05. srpnja 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Varaždinsko veleučilište bi zgradu bivše Glazbene škole gdje je FOI

VELS će iseliti FOI?!

Ostanu li bez prostora, FOI bi dio studija preselio u Čakovec i - Zagreb!

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Kalifornija u Međimurju

Stranice 24.-25.

Stranice 4.-5.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Manje nas ima…

S

a zanimanjem je javnost popratila prve rezultate ovogodišnjeg popisa stanovništva u Republici Hrvatskoj. Iako tek treba obaviti analize većine dobivenih podataka, brojke o tome koliko nas zapravo ima u Lijepoj Našoj nisu optimistične. Poglavito u županijama te većini gradova i općina sjeverozapadne Hrvatske. U Međimurskoj županiji tako je danas 4000, u Varaždinskoj županiji 8732, Koprivničko-križevačkoj 8885 stanovnika manje nego prije deset godina. U svih šest gradova Varaždinske županije danas živi manje građana nego prije deset godina, a tako je i u većini od ukupno 22 općine. Neznatan porast broja stanovnika bilježe u posljednjem desetljeću jedino općine Kneginec Gornji, Trnovec Bartolovečki, Sračinec i Cestica. U gradu Varaždinu, prema ovogodišnjem popisu, živi ukupno 47.055 stanovnika od čega na užem području grada (bez prigradskih naselja) njih 38.746. U deset godina broj stanovnika u Varaždinu smanjen je za 2020 ljudi.

Uspoređujući ovogodišnji popis stanovništva s onim od prije deset godina, bez razlike na metodologiju popisa, razvidno je da u Varaždinskoj županiji nije zaustavljen trend smanjenja broja stanovnika. Čak ni u manjim sredinama gdje ionako živi mali broj ljudi. Općina Visoko je, primjerice, 2001. godine imala 1641, a ove godine 1511 stanovnika. Čak je i mjesto s najmanje stanovnika u Varaždinskoj županiji, selo Sveti Josip u općini Bednja smanjilo broj žitelja. Prije deset godina u tom je mjestašcu živjelo pet, a danas troje ljudi. Svaki daljnji komentar je suvišan.

05. srpnja 2011., br. 372

OTKRIVAMO I Državna revizija upozorila na nepravilno

Usluge bez javne predujmovi bez u

Računski plan za 2008. nije usklađen prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija, ali je to učinjeno u 2009. godini

U izvješću o obavljenoj reviziji za 2008. godinu, koju je još lani obavio Državni ured za reviziju, upozoravaju na propuste na Gradskim bazenima te traže da se uklone Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Na neprav ilnosti u radu Javne ustanove Gradski bazeni Varaždin, gradske institucije iz koje je, kao što smo nedavno otkrili, izvučeno više od milijun kuna putem fiktivnih ugovora, još je prije upozoravao Državni ured za reviziju – Područni ured Varaždin.

Doduše, kao što je vidljivo iz izvješća o obavljenoj reviziji za 2008. godinu dovršenom u siječnju prošle godine - razlozi za uvjetno mišljenje bili su druge prirode.

Bez obračuna i plana ”Za 2008. godinu izrađen je financijski plan rashoda koji se financiraju iz proračuna Grada Varaždina u iznosu od 10,54 milijuna kuna. Upravno vijeće nije donijelo, odnosno

nije odlučivalo o financijskom planu i godišnjem obračunu.

Ustanova nije donijela godišnji obračun i cjeloviti financijski plan koji bi obuhvaćao i planirane vlastite prihode, odnosno ukupne prihode i rashode”, upozorava se u izvješću te napominje da Upravno vijeće odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu prema Zakonu o ustanovama i Statutu.

Vođenje knjigovodstva za Ustanovu u 2008. godini obavljao je knjigovodstveni servis, a u 2009. Knjigovodstveni poslovi obavljaju se u Ustanovi. ”Računovodstveno poslovanje obavljeno je prema propisima za neprofitne organizacije, a računski plan za 2008. Nije usklađen prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija, ali je

b

servisom.

Nakon što se ističe da je bez postupka javne nabave u 2008. nabavljena roba u vrijednosti 317 tisuća kuna te su izvedeni radovi od 111 tisuća kuna, a da je za pružanje zaštitarsko-spasilačke službe zaključen ugovor na neodređeno vrijeme, u izvješću se upozorava i na to da popis imovine i obveza nije obavljen u potpunosti jer nije obavljen popis potraživanja i obveza.

noj evidenciji nisu istovjetni (obveze za kredit)”, upozorava Državni ured za reviziju, dok Bazeni odgovaraju da su zbog toga raskinuli ugovor s privatnim knjigovodstvenim

”Dospjela potraživanja na kraju 2008. bila su 363.404 kune. Iako Ustanova ima iskazana potraživanja iz ranijih godina, mjere naplate potraživanja (osim jedne opomene vaterpolo klubu) nisu poduzimane i nisu obračunate kamate. Državni ured za revi-

to učinjeno u 2009. godini. U knjigovodstvenoj evidenciji nisu usklađena početna stanja, obveze za dugoročni kredit i ispravka vlastitih izvora za otplatu kredita, a razlika iznosi 276 tisuća kuna. Za pojedine račune podaci u financijskim izvještajima i knjigovodstve-

ez postupka javne nabave, nabavljeno robe za 317.000 kuna i usluga za 111 tisuća

Bez ugovora

IZDVOJENO O poslovanju Gradskih bazena i na Gradskom vijeću

Izvješća revizora stižu i vijećnicima O izvješću o obavljenoj reviziji Javne ustanove Gradski bazeni za 2008. godinu bilo je riječi tijekom aktualnog sata sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća održane početkom proteklog tjedna, zadnje prije sezone godišnjih odmora. Na upit vijećnika Roberta Podolnjaka što je u proteklih godinu i pol dana po-

duzeto u vezi nalaza revizije, odnosno zbog dobivanja uvjetnog mišljenja, odgovorio je Z.Horvat, zamjenik gradonačelnika s ovlastima gradonačelnika, koji je priznao da na bazenima ima problema. - A što je poduzeto?

Nisu nikakve posebne radnje.

Utvrđeni su sitni propusti, a ne kaznena djela - naglasio je Hor-

vat. Vijećnicima je nadalje rekao da je u tijeku izrada interne revizije za više godina poslovanja Javne ustanove Gradski bazeni, odnosno tri, četiri godine unazad. O tome što će se utvrditi unutarnjom revizijom, vijećnici će biti obaviješteni na jednoj od narednih sjednica Gradskog vijeća - obećao je Horvat.

Aktualno

05. srpnja 2011., br. 372

osti u radu Gradskih bazena

DOZNAJEMO Revizija upozorila na nelogičnosti

nabave, govora...

PRIJEDLOG Što predlaže Državna revizija

Umjesto ustanove i restorana - tvrtka Javna ustanova Gradski bazeni Varaždin osnovana je odlukom Gradskog vijeća još 2003. radi sportske djelatnosti, iznajmljivanja nekretnina te pr ipreme i usluživanja hrane i pića. Usprkos tome, nakon što je gospodarska inspekcija ukazala na pogreške kod registracije, 2005. Gradski bazeni osnivaju posebno poduzeće s 12 zaposlenika koje se bavi ugostiteljstvom.

Budući da je sv ih godina izuzev 2007. poslovao s gubitkom, tijekom 2008. dane su mu bez ugovora pozajmice od 112 tisuća kuna, od čega je do kraja godine vraćeno 46,6 tisuća kuna. Uz to, za davanje u zakup restoranskog prostora od 315 kvadrata, odnosno 377, nije proveden javni natječaj, niti je zaključen ugovor

o zakupu, a niti je ugovorno utvrđeno plaćanje režija.

- Sjednice skupštine restorana nisu održavane, a na taj

b

azeni su 2005. osnovali poduzeće za ugostiteljstvo s 12 zaposlenika način i Ustanova, kao jedini član Društva, nije mogla donositi odluke koje su važne i za njezino poslovanje - upozorava Državni ured za reviziju te uz otklanjanje utvrđenih nepravilnosti predlaže Gradu Varaždinu da osnuje samo trgovačko poduzeće koje bi obavljalo poslove i ustanove i restorana.

Za čuvanje djece i animacije u sportskom kampu tijekom 2008. godine - 266.332 kune

U 2008. godini fiktivnih ugovora za 334.000 kn Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Restoran plaća zakup 1 kunu

Iako se u zaključnom mišljenju Državnog ureda za reviziju u vezi poslovanja Gradskih bazena tijekom 2008. ne nalazi ni riječ o fiktivnim ugovorima, revizorima ipak nisu promakle te neobično velike brojke kod rashodovne strane.

Ukupan prihod Gradskih bazena iznosio je 11,8 milijuna kuna, od čega je Grad Varaždin dao 10,2 milijuna kuna, a vlastiti prihodi bili su 1,6 milijuna kuna. Prihodi od reklama bili su 136.760 kuna.

Prihodi od zakupa poslovnog prostora od zakupca koji je

izvršio ulaganje od 600 tisuća kuna iznosili su 21 tisuću kuna, a povrat režija bio je 56 tisuća kuna. Nasuprot tome, restoran je za zakup poslovnog prostora od 315, odnosno 377 kvadrata, dao 12 kuna, a za režijske troškove ni toliko!

od 10 godina. Na kraju 2008. ostao je za otplatu još ukupno 21 milijun, od čega za glavnicu 17 milijuna. Upravo zbog toga, ukupne obveze Gradskih bazena na kraju 2008. godine iznosile su 22 milijuna, dok su potraživanja bila 877 tisuća kuna.

”Rashodi za usluge student servisa u iznosu od 334.975 odnose se na ugovore zaključene sa studentima za obavljanje poslova ispomoći obuke neplivača u iznosu od 68.642 kune, čišćenja i održavanja odbojkaškog terena i okoliša, čuvanja djece i animacije u sportskom kampu od 266.332 kune. S obzirom na to da su troškovi student servisa za čišćenje i održavanje bazena i okoliša vanjskih bazena bili značajni, ustanova je 2009. zaposlila još jednu čistačicu, pa je početkom 2011. imala 29 zaposelnika”, navodi Državni ured za reviziju – Područni ured Varaždin u izvješću o obavljenoj reviziji za 2008. godinu.

Za plaće 2,8 milijuna

z

bog visokih troškova vanjskih usluga, zaposlili još jednu čistačicu

ziju nalaže poduzimanje svih raspoloživih mjera naplate potraživanja kako bi Ustanova mogla raspolagati sa svojim resursima”, stoji u izvješću.

Upozorava se da su na kraju 2008. iskazana potraživanja za dane predujmove radi podmirenja građevinskih radova u iznosu od 69 tisuća kuna, ali za to nije zaključen ugovor o građenju. ”Prema izjavi odgovornih osoba Ustanove, radovi su izvedeni tijekom 2009. Do dana obavljanja revizije nije ispostavljena obračunska situacija, nije sastavljen zapisnik o preuzimanju izvedenih radova,

a nije ni obavljen konačni obračun”, ističe se te napominje da nije ni imenovan stručni

i

splaćen predujam za građevinske radove bez zaključivanja ugovora o građenju nadzor.

Na kraju Državni ured za reviziju ukazuje da nije evidentirano povećanje vrijednosti objekta bazena za ulaganja od 712 tisuća kuna, čime bi vrijednost imovine Bazena prešla 38 milijuna kuna.

PU VARAŽDINSKA

Policija već istražuje!

Je li u radu Javne ustanove Gradski bazeni Varaždin uistinu bilo nezakonitosti, i to posebice zbog počinjenja kaznenih djela, bit će jasnije nakon policijskog istraživanja. Naime, kao što smo već pisali, varaždinskoj su policiji proslijeđena revizorska izvješća u kojima su obrađene sporne isplate preko Studentskog centra Varaždin, a sada je otpočelo i kriminalističko istraživanje.

- U suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Varaždinu, policijski službenici Policijske uprave varaždinske provode kriminalističko istraživanje vezano uz javnu ustanovu - potvrdio nam je Rade Sitar, načelnik PU varaždinske.

Za intelektualne i osobne usluge 2008. plaćene 452 tisuće kuna, od čega za usluge student servisa 334 tisuće

Rashodi Gradskih bazena u 2008. iznosili su 11,2 milijuna kuna. Za plaće 28 zaposlenika, koje su se prosječno kretale od tri do 11,5 tisuća kuna neto,

Izvješće o reviziji za 2008. dovršeno u siječnju prošle godine

3

otišlo je 2,8 milijuna kuna.

Za otplatu glavnice dugoročnog kredita izdvojeno je 3,2 milijuna kuna te još 1,2 milijuna kuna za kamate. Riječ je o otplati dugoročnoga kredita za rekonstrukciju bazena iz 2003. u visini 31,2 milijuna kuna, uvećano za kamatnu stopu od 6,125 posto na rok

Za što su išli ugovori Za mater ijalne rashode izdvojeno je 3,8 milijuna kuna, ali svega 1,7 milijuna kuna za materijal i energiju, dok je više od dva milijuna otišlo za usluge. Za komunalne usluge plaćeno je milijun kuna, a intelektualne i osobne usluge čak 452 tisuće, od čega su usluge student servisa iznosile - 334.975 kuna!

UPRAVNO VIJEĆE

Sjednica ipak ovaj tjedan?

Sjednica Upravnog vijeća Javne ustanove Gradski bazeni, koja je bila najavljena za kraj prošlog tjedna, pomaknuta je za ovaj tjedan, doznajemo od Gorana Jukića, predsjednika Upravnog vijeća.

Na sjednici će se razmatrati revizijsko izvješće, ali ne toliko Državnog ureda za reviziju, koliko unutarnje revizije Grada Varaždina, koja je obuhvatila dio poslovanja Javne ustanove Gradski bazeni Varaždin od 2006. do 2010. godine. Sukladno nalazu unutarnje revizije, očekuje se i rasprava o odgovornosti za propuste te moguće nezakonitosti koje je utvrdio ovlašteni revizor Dražen Hrain.

IMA I TOGA Unutarnja revizija provjerila poslovanje Gradskih bazena i SC-a Varaždin

Od 2006. prema SC-u - 1,6 milijuna kuna!

Unutarnja revizija Grada Varaždina, odnosno ovlašteni revizor Dražen Hrain, bavio se samo poslovnim odnosom Javne ustanove Gradski bazeni i Studentskog centra Varaždin, i to u razdoblju od 2006. do 2010. godine.

Utvrđeno je da se ugovori u pravilu odnose na pružanje ispomoći kod obuke neplivača, ispomoći pri popisu sitnog inventara, ispomoći kod utovara i istovara robe, ispomoći kod čišćenja prostorija, ispomoći kod uređenja okoliša te organiziranja ljetnoga kampa.

Od početka 2006. do kraja travnja 2011.

Rekapitulacija spornih isplata studentima

za ove je poslove otišlo ukupno 1,6 milijuna kuna. ”Iz dostupne dokumentacije nije vidljivo na temelju kojih je evidencija i od kojih odgovornih osoba utvrđeno da su radovi stvarno obavljeni te u kojem opsegu. Nadalje, nije vidljivo koja je osoba obavljala neposredni nadzor i kontrolu kvalitete radova”, stoji u izvješću u kojem se ističe da postoji osnovana sumnja da Javna ustanova ne troši proračunska sredstva namijenjena za financiranje redovne djelatnosti sukladno njihovoj namjeni.

4

Aktualno

05. srpnja 2011., br. 372

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Grčka, tako blizu ili daleko 28.6.

Neisplata plaća postat će uskoro kazneno djelo, najavila Kosor te dodala da će se osmisliti i kako spriječiti poslodavce da otvaraju nove tvrtke dok nisu izmirili obaveze prema radnicima. Ništa čudno, izbori su blizu. A je li nam blizu i Grčka koja je dužna 300 milijardi eura, a mi 45? Analitičari vele da smo s javnim dugom od 60 posto BDP-a daleko od Grčke gdje iznosi 150 posto, no ukazuju na spori oporavak i veću dinamiku rasta javnog duga zadnjih godina.

29.6.

Da bi došli do novih kredita za otplatu duga, grčki parlament usvojio zakon o provedbi mjera štednje od 28 milijardi eura u petogodišnjem razdoblju. Kao glavnu mjeru za izlazak iz krize iz N. Zelanda nam sugeriraju da prestanemo trošiti na ono što ne donosi korist, a zatim i da se posložimo kako bismo bili zanimljiviji za ulagače, uz ostalo, i rješavanjem birokracije. Ništa novo, samo je i daljem stari problem: tko će to provesti.

30.6.

U danu kada se zadužujemo za novih 750 milijuna eura, Hrvatska završila pregovore s Europskom unijom koja bi mogla uvesti i poseban PDV, predlaže Barosso.

Kako bilo, već sada je poznato da ćemo u prvih pola godine trebati uplatiti 267,7 milijuna eura, no mogli bismo iz fondova EU dobiti tri puta više.

Naravno, bude li projekata.

NAŠA POSLA Veleučilište bi zgradu bivše glazbene škole gdje je FOI

Studije FOI neće gasiti, nego će ih samo iseliti!

Ukoliko ostanu bez prostora, FOI bi dio studija preselio u - Čakovec i Zagreb!

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Studenti pojedinih studija Fakulteta organizacije i informatike mogli bi ubuduće, umjesto u Varaždinu, studirati u Čakovcu i Zagrebu! To je realna mogućnost, upozorava dekan FOI-a Tihomir Hunjak, ukoliko Gradsko vijeće udovolji zahtjevu varaždinskog Veleučilišta ne samo za zgradom u Križanićevoj ulici, koju je dobio zahvaljujući 17-ero vijećnika Gradskog vijeća, nego i zgradu bivše Glazbene škole za potrebe „razvoja Veleučilišta i Sveučilišta“!

Tri studija u zgradi - FOI je korisnik tog prostora temeljem ugovora o čijim elementima vijećnici nisu uopće informirani od gradskih službi, kao ni o pravnom statusu zgrade. No još znakovitije je da se u raspravama oko zgrade FOI definitivno vidi kao strano tijelo, kao institucija koja ne pripada

1.7.

Izmjenama zakona Vlada pokušava spriječiti crno vlasništvo u medijima, pa predlaže ništavnost svih ortačkih ugovora. Od dolaska Kosor u DORH-u zbog slučaja INA ipak neće biti ništa nakon što je Polančec pokazao da su svi sve znali ili barem trebali znati što se radi.

2.7.

Na slobodu bi uskoro mogao Strauss-Kahn budući da se sumnja da je sobarica lagala o napadu koji ga je već koštao položaja čelnika MMF-a. Koji nam predviđa blagi oporavak u drugom polugodištu, ali i predlaže povećanje pričuva te unutarnju devalvaciju spuštanjem cijena te rezanjem plaća. Jasno je i zašto, ako se zna da iduće Vlade u dva mandata moraju vratiti gotovo 100 milijardi kuna duga, koji je za sedam Sanaderovih godina porastao za 40 milijardi, nakon njega još i više, a ni za kakvu korist.

Izuzev osobne.

Tihomir Hunjak

Varaždinu. Mi smo odjednom postali tuđinci u vlastitom gradu - ističe Hunjak.

U zgradi bivše glazbene škole FOI izvodi nastavu iz stručnog studija Primjena informacijskih tehnologija u poslovanju (PITUP) te preddiplomski studij iz ekonomike poduzetništva

3.7.

Svoje gospodarske probleme Sjeverna Koreja rješava zatvaranjem fakulteta i slanjem studenata u polja. Kod nas se sve više stvari misli riješiti kaznenim prijavama, sada i protiv Karamarka.

4.7.

Upisi će biti i usprkos štrajku nezadovoljnih izmjenama zakona, poručuju s

fakulteta.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

zajedno sa zagrebačkim Ekonomskim fakultetom.

- Ne radi se o stručnom studiju za one kojima je sveučilišni studij prevelik izazov, niti izvanrednom studiju, nego pravom, sveučilišnom preddiplomskom studiju koji izvode najbolji nastavnici Ekonomskog i našeg fakulteta - naglašava dekan FOI-a, dodavši da je potonji studij uključen u kvote koje se financiraju iz državnog proračuna.

Projekti u pitanju No nije se tu stalo. FOI je kreirao i diplomski studij iz ekonomike poduzetnišva, za koji je dobio samostalnu dopusnicu.

- Studenti su od početka znali da će plaćati dio troškova tog studija tako dugo dok se i kvote za taj studij ne uključe u proračun našeg sveučilišta. S ovom inicijativom pokrenutom na Gradskom vijeću, na koju nitko od vijećnika nije reagirao u smislu preispitivanja štete koja se time nanosi lokalnoj zajednici, ovi naši projekti dovedeni su u pitanje - upozorava Hunjak.

S obzirom na uloženi trud i resurse u njihovu realizaciju, FOI ne misli jednostavno ugasiti te studije ukoliko ostane bez prostora.

- Nemamo ih gdje izvoditi i opcija njihove dislokacije postaje realna. U tom se kontekstu pojavljuju Čakovec i Zagreb kao moguće lokacije. Naš stručni studij PITUP izvodimo u tri grada izvan Varaždina i prije ćemo ga pokrenuti u Zagrebu gdje smo dugo godina imali centar za izvanredni studij, nego ga ugasiti ukoliko nas se stvarno dovede u situaciju da nemamo u Varaždinu gdje izvoditi ne samo taj, nego i druge studije - upozorava dekan FOI-a.

Hunjak: Nitko nije reagirao u smislu preispitivanja štete

IMPROVIZACIJE NEKOMPETENTNIH - U svemu ovome najžalosnije je to što se razvoj visokog školstva u Varaždinu praktički svodi na automatsko dizanje ruku vijećnika za improvizacije nekompetentnih pojedinaca, a da se uopće ne raspravlja o štetnosti njihovih inicijativa. Dovoljno je reći “zemite im zgradu, FOI nije naš”. I stvarno, ako se pod tim “FOI nije naš” podrazumijeva to da se na FOI-u nitko ne može zaposliti ili upisati temeljem telefonskog poziva ili kumstva - onda je to točno. Ali žalosno je da je to ključni kriterij za to što je u Varaždinu “naše”, a što nije - upozorava.

To što se sada pokušava, kako dodaje, dio je širega konteksta.

- Već više od godinu dana pokušavam doći pred gradske vijećnike s temom razvojnih planova FOI-a.

Za neke naše razvojne projekte dobivali smo potporu Grada, poput mogućnosti korištenja zgrade bivše glazbene škole te lokacije za izgradnju nove zgrade FOI-a.

Međutim, ne uspijevamo dobiti potporu političkih struktura za zahtjev prema nadležnom ministarstvu za ulaganjima u kapacitete za znanost i visoko obrazovanje u Varaždinu - ističe Hunjak napominjući da je bezuspješno pokušao objasniti gradskim čelnicima da je politički pritisak lokalne zajednice ključni faktor dobivanja sredstava za regionalni razvoj i u ovoj djelatnosti.

DOZNAJEMO Posljedica novih zakona na restrukturiranju mreže visokoškolskih institucija

FOI bi mogao prerasti u samostalno sveučilište!

- Povremeno sam bio u situaciji da me pitaju zašto ne želimo biti dio Varaždinskog sveučilišta, odnosno zašto nam više odgovara biti sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Odgovor je vrlo jednostavan: diploma Sveučilišta u Zagrebu još će dugo vremena biti jači jamac kvalitete nego su to diplome novih, regionalnih sveučilišta.

Studenti iz Varaždina i šire

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

regije ne trebaju putovati u Zagreb da bi studirali na najkvalitetnijem hrvatskom sveučilištu - ističe Hunjak.

Godišnji proračun FOI-a iznosi, kako napominje, nešto manje od 50 milijuna kuna, od čega je polovica iz proračuna.

- Naši studenti Gradu donose otprilike jednaki iznos. Sve se to troši u Varaždinu, a nas neki tretiraju kao stranu banku

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

koja ovdje radi profit i nosi ga dioničarima u drugu zemlju upozorava dekan FOI-a.

No, kako dodaje, jasno je da postoji cijena koja se plaća za to što se ne djeluje kao lokalno, varaždinsko sveučilište.

- Primjeri novoosnovanih regionalnih sveučilišta pokazuju da su njihovim osnivanjem značajno porasla sredstva za njihovo djelovanje. Taj poda-

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

tak, uz svijest da smo postigli prepoznatljivu razinu kvalitete, postaje značajan motiv za ozbiljno razmatranje opcije prerastanja FOI-a u samostalno sveučilište, pogotovo kad se uzmu u obzir moguće posljedice prihvaćanja novih zakona na restrukturiranje mreže visokoškolskih institucija u Hrvatskoj - veli dekan FOI-a.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

05. srpnja 2011., br. 372

Oglas

5

6

Intervju tjedna

05. srpnja 2011., br. 372

OTVORENO Blaženko Lacković, proslavljeni rukometaš i olimpijac iz No

Nakon svoje karijere p Ozljede su sastavni dio sporta.

Od početka se moraš pomiriti s tom činjenicom. Kada si mlađi, onda ne razmišljaš o tome toliko, ali kada si stariji i uđeš u profesionalni ritam, moraš se pomiriti s tim da to dolazi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Blaženko Lacković, proslavljeni rukometaš i zlatni olimpijac, te dobitnik državne nagrade za sport Franjo Bučar, za kratkog boravka u rodnome Novom Marofu, nakon naporne sezone u njemačkom HSV Hamburgu, pronašao je malo slobodniog vremena i posjetio je polaznike Ljetne škole rukometa RK Varaždin, koji treniraju u dvorani TTS-a i SC-a Sloboda.

Jesi li već sudjelovao u radu rukometnih škola i radu s mladima?

Ova posjeta Ljetnoj školi rukometa RK Varaždin nije prvi put da podržavam rad rukometnih škola. Bio sam već u rodnom Novome Marofu te u Hrvatskom rukometnom kampu u Crikvenici i dolazim gdje god treba i gdje me pozovu. Ovdje sam prvi put ali sigurno ne i zadnji put.

Iako je ljetna pauza kratka, uvijek nađem vremena za klince koji vole rukomet.

Rad s klincima je veliko zadovoljstvo. Mislim da ću nakon igračke karijere više vremena posvetiti radu s mladima i općenito rukometu. Želja mi je da mladi dođu više do izražaja i da ta škola rukometa, koja možda i pomalo nedostaje u Hrvatskoj i na ovom našem području, bude možda malo bolja i kvalitetnija. To bi bilo jako lijepo ukoliko bih barema

m

oram razmisliti o tome da upišem neku školu, a hoće li to biti trenerska ili više sportski marketing, još ne znam malo doprinijeo da se rad unaprijedi.

Dvije lijeve Kako si se uopće odlučio za treniranje rukometa u dobi kada si bio kao dječaci koji sada pohađaju Ljetnu školu rukometa?

Bio sam odličan nogometaš s dvije lijeve, a ja dešnjak. Šalim se, za nogomet nisam bio baš talentiran ali sam volio sportove. Osim nogometa, u Novome Marofu igrao sam naravno rukomet, ali sam trenirao i druge

sportove, na primjer karate i stolni tenis, pa tako reći sve žive sportove, ali rukomet me najviše privlačio. Osjetio sam da tamo pripadam i da je to sport za mene.

Na svu sreću, dobro sam se odlučio. Osim toga, i prijatelji su mi krenuli na rukomet osim , i tako sam se eta lakše odlučio nogom arofu i ušao u ruome M omet, komet što u Nov ruk je def inisam i rao karate o a r g i ni tivno bio reći am tre pun pogoatim s tenis, tako li z a i dak. Prvi i stoln e sportove, trener mi e v i i ž jv na š sve je bio goset me m o podin Ivan k u r čio Franjić, koji je privla u Novome Ma rofu držao rukomet.

On je u rukometu i klubu bio i prije nego što sam ja rođen i održao je taj sport da ne zamre. Između svega ostalog, i zbog njega sam došao na rukomet, a svi dalje - od Lilića, Sekelja, Puljevića pa treneri u Zagrebu, reprezentaciji i u Njemačkoj također su doprinijeli da sam i danas u rukometu. Bilo je puno trenera s kojima sam radio ali uvijek se pamti prvi koji me je zaniteresirao za ovaj sport.

Ozljede Kada si se počeo profesionalno baviti rukometom?

Jesi li ikada požalio, s obzirom na ozljede i slično?

Ozljede su sastavni dio sporta. Od početka se moraš pomiriti s tom činjenicom. Kada si mlađi, onda ne razmišljaš o tome toliko, ali kada si stariji i uđeš u profesionalni ritam, moraš se pomiriti s tim da ozljede dolaze. I kod mene je bilo ozljeda i perioda kada dugo nisam mogao igrati i izaći iz toh kruga povreda i ozljeda. Boli te koljeno pa više opteretiš drugo pa te onda počne boljeti druga strana i tako dalje.

Mislim da se svaki sportaš koji se bavi rukometom, i to profesionalno mora pomiriti s tim da dolaze ozljede i da tada moraš pokazati svoj karakter i da iz toga izlaziš još jači. Oni koji nisu na to spremni ne mogu niti postići vrhunske rezultate niti se održati dugo u profesionalnim sportskim vodama.

Kakav ti je trenutni status, što se ozljeda i fizičke kondicije tiče?

Blaženko Lacković već se uključuje u rad s mladima, odradio je tako i trening u Ljetnoj školi rukometa RK Varaždin u dvorani TTS-a

Intervju tjedna

05. srpnja 2011., br. 372

7

ovog Marofa govori što će sve raditi nakon završetka igračke karijere

posvetit ću se mladima Recimo dosta dobar. U posljednje vrijeme, u posljednjih deset mjeseci, imam malo problema s ramenom - to je nešto novo. Posljednjih nekoliko utakmica u Švedskoj na Svjetskom prvenstvu odgodio sam zbog toga i nisam igrao.

Odgodio sam i neke kvalifikacijske utakmice i u Njemačkoj u klubu sam pauzirao veljaču i dio ožujka. Sada se stanje popravilo ali moram još raditi propisane vježbe, međutim lakše je kada ide na bolje.

Sada ću otići na odmor, na more pa ću i tamo nastaviti s vježbama i terapijama.

Tako da u novu sezonu uđem spreman i potpuno zdrav.

Sada je pauza, a 20. srpnja ponovo kreću pripreme za novu sezonu.

KARIJERA

Mnoštvo odličja Blaženko Lacković rukometnu karijeru započeo je u Novom Marofu gdje je igrao od 1994. do 1997. da bi zatim prešao u RK Varteks DC i tamo bio do 2001., odakle odlazi u RK Metković, pa 2002. u RK Zagreb CO. Nakon toga, od 2004. slijedi karijera u Njemačkoj, najprije u Flensburgu do 2008. pa u HSV-u gdje je i danas. U ovim klubovima osvajač je

Doček Blaženka Lackovića u Novome Marofu pokazao je koliko ga cijene sugrađani

Dobaro društvo S kojim si od rukometaša najbolji u tvom klubu HSV u Njemačkoj?

Moji Hrvati su gore i naravno da sam s njima odličan, zatim tu je Lijevski s kojim sam igrao u Flensburgu i nje-

o

d trenera iz reprezentacije izdvojio bih definitivno Červara gov brat Kristof, ne smijem preskočiti Danca Lindberga, od Nijemaca respektiram Jansena, zatim tu su oba odlična Francuza.

Mogao bih sada dugo nabrajati, teško mi je stvarno nekoga izdvojiti ili izostaviti.

Mi smo kao kolektiv svi jako dobri posebno na terenu, a s nekima sam, koje sam nabrojio, još bolji i na prijateljskoj bazi i izvan terena i rukometa. Što se tiče hrvatske rukometne reprezentacije, kojeg bi trenera izdvojio?

Slušam dobar rock, od stranih U2, REM i Coldplay Spominjao si hobi, imaš li sada neki?

Hobi mi je za sada obitelj. Šalim se, jer sada sam non-stop posvećen poslu. Volim puno toga - od glazbe do knjiga i igrica te putovanja avionom.

Koju glazbu najrađe slušaš?

Dobar rock. Od stranih U2, REM, Coldplay i takav smjer, a od domaćih sam malo mirniji, tu više preferiram npr. Olivera, Gibonnija i puno

To je Lino Červar, definitivno. On je došao kao izbornik u reprezentaciju 2003., napravio bum i ostao na vrhu najviše. On je bio taj koji je hrabro uveo novitete u našu igru, a koji su donijeli rezultate.

On je bio taj koji je puno toga hrabro mijenjao i koji je puno pokušavao a na kraju, moramo to priznati i puno toga dobrog napravio i osvojio za reprezentaciju ali je dopinijeo puno toga i ta rukomet općenito.

Kakvi su ti planovi u privatnom životu nakon igrač-

drugih naših dobrih izvođača u tom smjeru.

Koje filmove voliš gledati?

Volim sve žanrove. Volim da je film dobar i zanimljiv. Iako, kada putujemo autobusom po nekoliko sati, volim pogledati i prigodne filmove: smiješne, koje ne moraš puno pratiti.

Film ide, a ti ga povremeno uključiš i dalje gledaš, to isto ponekad legne. Ovisi puno i o tome kada i gdje gledaš film.

ke karijere? Razmišljaš li već o tome?

Imam 30 godina i mislim da je vrijeme da barem malo počnem o tome razmišljati.

Mislim da ću se baviti raznim stvarima. Moji interesi su za sada na raznim i potpuno različitim područjima.

Škola Sigurno ću ozbiljno razmisliti o tome da upišem neku školu, a hoće li to biti trenerska ili više sportski marketing, za sada još ne znam. U svakom slučaju volio bih ostati u rukometnom

krugu. Želio bih zaokružiti tu priču na još jedan način.

S druge strane, mislim da ću i na ostalim planovima biti aktivan. Ono što osjetim da mi se sviđa, bio to biznis ili neki hobi, u to ću se upustiti.

Nadam se da ću imat i dovoljno vremena za sve interese i planove kojih je već sada puno.

Naravno, tu je i obitelj kojoj se također želim više posvetiti jer me sada malo ima kod kuće. Volio bih puno toga nadoknaditi i sigurno mi neće biti dosadno.

mnogih vrijednih rezultata igrajući na poziciji lijevog vanjskog.

Od brojnih nastupa za hrvatsku rukometnu reprezentaciju izdvajaju se oni koji su donijeli najsjajnija europska i svjetska odličja. Tako je kao član reprezentacije osvojio zlatnu medalju na Olimpijskim igrama u Ateni 2004., zatim sa svjetskih rukometnih prvenstava ima zlatnu medalju iz Portugala 2003. te srebrne medalje iz Tunisa 2005. i Hrvatske 2009., a s europskih prvenstava vlasnik je srebrnih medalja iz Norveške 2008. i Austrije 2010. godine.

17 godina Blaženko trenira rukomet od Novog Marofa preko Varaždina, Metkovića i Zagreba do njemačkih Flensburga i Hamburga

197 centimetara Blaženkova je visina, a ima 100 kg - službeni su podaci na internetskoj stranici HSV Hamburga u kojem nosi dres broj 6

6 osvojenih medalja s olimpijskih igara, svjetskih i europskih rukometnih prvenstava nalazi se u Blaženkovoj vitrini zajedno s brojnim klupskim trofejima

STAV Niti jedna politička opcija nije mu bliska, ali podržava ulazak Hvatske u Europsku uniju

Regionalna rukometna liga je fenomenalna ideja

Blaženko Lacković često je u društvu mladih rukometaša

Što misliš o ulasku Hrvatske u Europsku uniju?

Podržavaš li to?

Ja sam sportaš, prije svega, ali mislim da svatko mora imati svoje mišljenje o politici. Što se tiče ulaska u Europsku uniju smatram da je to jako dobra stvar za nas.

Koja ti je politička opcija najbliža?

Nemam političke opcije koja mi je najbliža. Najviše volim rad, red i disciplinu. Što misliš o regionalnoj rukometnoj ligi?

Potpis pod sliku

Mislim da je to jako dobra ideja, zapravo fenomenalna ideja. Rukomet mora otići malo šire. Hrvatska je možda premalo područje da napredujemo. Treba biti puno više klubova u kojima igrači mogu napredovati, puno mladih koji se mogu uključiti. Također mislim da je zbog financijske situacije i sponzora i zanimljivosti rukometa puno bolje da se igra regionalna liga. Ponavljam, to je fenomenalna ideja.

Jesi li pratio stanje u

Hrvatskom nogometnom savezu, sukobe između Markovića i Štimca?

Mislim da je bolje da taj komentar i mišljenje zadržim za sebe.

Pratiš li stanje i razvoj rukometa u Varaždinu i Varaždinskoj županiji?

Pratim i čujem se s dečkima i igračima s kojima sam igrao. Čujem se i s dečkima u Novome Marofu pa znam i kakvo je stanje tamo. Ipša tamo sve vodi. Svi oni puno pričaju o mladima i kako mladih sve v iše treba u

rukometu, i tu je sve na dobrom putu. Iako mislim da treba još, ne s njihove strane već sa strane sponzora, roditelja i gradova puno više ulagati. Kako bi sve bilo na pravom nivou da onda sva naša djeca budu na pravom putu. Rukomet je fenomenalna igra i mislim da svatko zaslužuje pravo igrati. TTS je fenomenalna dvorana i to je super uvjet koji bi svako dijete trebalo danas imati, kako bi oni najtalentiraniji mogli otići u smjeru reprezentacije, i dalje.

8

Život

05. srpnja 2011., br. 372

DOZNAJEMO Zbog sustavne deratizacije u Varaždinu nema straha od najezde štakora kakva prijeti Zagrebu

Štakore su u varaždinskim stanovima zamijenile zmije Grad je siguran, ali selo ne. U romskom naselju štakori izgrizli i djecu, a krava na selu pobacila je zbog bolesti prenesene ugrizom. Kao i zmije, “dovezu” se u grad Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Štakori su zavladali Zagrebom. Po kvartovima naše metropole građani strahuju od najezde najinteligentnijih glodavaca koji iz kanalizacija izlaze na ulice u potrazi za hranom. Grad Zagreb propustio je dvije sustavne deratizacije i prijeti im najezda kakva nije viđena punih pola stoljeća. Varaždinci ne moraju strahovati od nečeg sličnog. - Iako su nam ponovno smanjena sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (DDD), koja ove godine iznose 125.000 kuna, mi smo prema planu proveli dvije planirane akcije, u jesen prošle godine i u proljeće ove godine – rekao nam je voditelj Odjela za higijenu, okoliš i sanitaciju Veterinarske stanice Varaždin mr. sc.

Krešimir Albus.

Zaklon - kontejneri Ne samo da je provedena deratizacija već su i sva žarišta u Varaždinu odavno pod kontrolom. Proteklih godina kritične točke na kojima su “ordinirali” štakori bile su na Banfici, u Ulici braće Radić, Ulici Zrinskih i Frankopana te u Trakošćanskoj ulici. - Štakori su životinje koje uvijek traže zaklon, hranu i vodu. Zato ih nalazimo oko velikih kontejnera kod zgrada, trgovina

d

vije bjelouške ušle u stan u Vrazovoj i Ulici Zrinskih i Frankopana ili ugostiteljskih objekata.

No ne možemo govoriti ni o kakvim žarištima jer sustavno obavljamo deratizaciju.

Ovo proljeće smo tretirali Jalkovec, Poljanu, Črnec, Gojanec, Hraščicu i 5. i 7. mjesni odbor. Redovito u suradnji s Varkomom rješavamo i kanalizacijske sustave. Svake godine obiđe se i kontrolira

govori i primjer gdje je ženi iz Trnovca baš danas jedan crni štakor iskočio iz automobila kada je stigla u grad – prepričao nam je Albus u četvrtak iskustva svoje ekipe za deratizaciju.

Bjelouška u stanu

Mr. sc. Krešimir Albus

oko 750 šahtova – objasnio je Albus.

Prošlih godina ekipa DDD-a imala je individualnih poziva.

Zvali su ljudi koji su vidjeli štakore negdje u gradu, a nerijetko su im ulazili u stanove ili kuće. Takvih primjera je bilo otprilike 10 godišnje.

Štakori u tačkama - Ove godine nismo primili niti jedan poziv s područja grada, ljudi više ne drže životinje - perad, zečeve ili svinje, pa nema niti opasnosti od te vrste glodavaca. Van grada priča je drugačija, a i iskustva su različita.

Pr imjer ice, u romskom naselju je bilo slučajeva gdje su štakori izgrizli djec i uši, a kad tamo radimo, količina mr tvih štakora je tolika da ih vozimo u tačkama. Trenutačno imamo slučaj da je krava pobacila zbog ugriza štakora koji joj je prenio leptospiru. Koliko su se štakori aklimatizirali

Štakori nisu jedini koji nalaze put u grad. U centar grada svoj put našle su i zmije. – Nedavno smo zaprimili poziv iz Ulice Zrinskih i Frankopana, gdje je zmija ušla u stan. Radilo se o zmiji bjelouški koja je u stan ušla nakon košnje Parkova. To nije jedini slučaj ove godine, intervenirali smo i također i u suzbil jednom t š i stanu žar a u Vraaštakor raće zovoj. u, B Zbog Banfic rinskih i vruZ , a ćeg i Radić pana te o k suhog n Fra vremećansku Trakoš na zmija ima v iše n e g o ina če, a ljudi s periferije mogu ih prevesti i u svojim automobilima. Mi ih ne ubijamo, već puštamo. Zmije su dobre i korisne životinje, ubijaju Ekipa za deratizaciju nagledala se svačega

i štakore i miševe, no strah ljudi potpuno je razumljiv – veli Albus.

Takav se iz Trnovca prevezao džipom u Varaždin

Otrov za štakore - dobar miris da prevari inteligentne glodavce

UKINUTA SREDSTVA Parkovi bez dosadnih uboda koštaju od 50 do 70 tisuća kuna

Nema novaca za zaprašivanje komaraca

Zaprašivanje komaraca - neće ići

Ako idete na Dravu ili bilo koji park u gradu, poprskajte se nekim sredstvom protiv komaraca. Protiv ovih dosadnih insekata nema organizirane borbe. Nema financijskih sredstava, pa niti zaprašivanja. Parkove ćemo zaprašiti jedino pred Špancirfest. Inače, kompletno zaprašivanje košta pedeset do sedamdeset tisuća kuna – veli Albus.

Kada se zaprašuje, pokrivaju se sve zelene površine u gradu među kojima su i Stari grad, Šetalište Vatroslava Jagića, Park Ivana Pavla II. i druge.

Često ni zaprašivanje nije pomoglo kod dravskih komaraca. Voda je nužna za razvoj ovih groznih insekata. Ipak,

z

a kompletnu borbu protiv štetočina potrebno pola milijuna kuna, ima se samo 125 tisuća komarci čiji ubodi nisu ugodni, ne

prenose zarazne bolesti kao štakori, žohari, buhe i ostale štetočine. Neke od njih su već spomenuta leptospira, ali i salmoneloza, trihineloza i bjesnoća. Za kompletnu borbu protiv opasnih štetočina tj. za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (DDD) godišnje bi trebalo izdvojiti i do pola milijuna kuna. - Imamo sto dvadeset i pet tisuća kuna. Ipak, zbog dobre organizacije i sustavnog provođenja DDD-a mogu reći da za građane opasnosti nema – zaključuje Albus.

05. srpnja 2011., br. 372

Oglasi

9

10 Oglasi

05. srpnja 2011., br. 372

DOZNAJEMO KUD Martijanec gostovao je u Ptujskoj Gori na „5. SREČANJU LJUDSKIH PEVCEV IN GODCEV“

Prvi nastup izvan granica Hrvatske ono nastavilo uz domjenak, poslije kojeg su domaćini inzistirali da im KUD Martijanec odsvira još nekoliko pjesama, koje su ih toliko dirnule i razveselile da su čak i zaplesali, zajedno sa svim članovima KUD-a Martijanec pa čak i s onima u najboljim godinama, koje je ovaj susret vratio u dane mladosti, kojih se svi vrlo rado sjećaju.

- Svim članovima KUD-a Martijanec, ovaj susret ostat Izvedba Izveli su Podravski ples, će u lijepom sjećanju, a zatim kako bi još više ra- prijateljstvo koje smo stekli zveselili domaćine izveli su trudit ćemo se njegovati i pjesmu Gremo na Štajersko, u budućnosti, s nadom da čijom izvedbom nitko nije će takvih susreta i prilika biti još i više - istaknula je krio oduševljenije, a nipredsjednica KUD-a šta manje ih nije Antonija Jandrok. oduševila pjei k s n e Prilikom ovog sma kojom ov l s s gostovanja je KUD i j l e t a došlo je i do Martiprij m e j n susreta žujanec vlje e š u d e o panice Općipredželj i l i m i stavio ika ne Majšperk u pr n s l e č a gospođe Dasvoju ice i n r inke Fakin domožupan oš jačom j i načelnika vinu - Ne za jom Općine Martidirajte mi n d a r su janec Mar ijana ravnicu.

Horvata.

Z a sam kraj Pri tom susretu odrsvog nastupa Martijančani su izveli Pjesmu žani su prigodni govori za rastanka. No to ipak nije prisutne sudionike susreta. bio kraj druženja, već se Slovenski prijatelji s oduKulturno-umjetničko društvo Martijanec, 25. lipnja ove godine održalo je svoj prvi nastup izvan granica Republike Hrvatske.

Naime, KUD Martijanec gostovao je u Sloveniji, točnije u Ptujskoj Gori na „5. SREČ ANJU L JUDSKIH PEVCEV IN GODCEV“. Kulturno-umjetničko društvo predstavilo se s nekoliko skladbi.

ševljenjem su primili želje županice i načelnika za još jačom suradnjom, kako na kulturnom planu, tako i na planu ukupnog društvenopolitičkog života, što je popraćeno odobravanjem i

burnim pljeskom.

Načelnik Horvat istakao je da će ova suradnja biti još jača ulaskom Hrvatske u EU jer ćemo se zajedno naći, živjeti i surađivati u velikoj zajednici europskih

naroda.

U kasnijem druženju razmijenjena su iskustva u funkcioniranju općina te o mogućnosti korištenja sredstava iz fondova EU. Na kraju druženja načelnik

Horvat pozvao je županicu Fakin i predstavnike Društva upokojencev i Društva gasilcev Ptujske Gore da posjete Općinu Martijanec 11. 11.

2011. pr ilikom proslave Dana općine.

Turistička zajednica grada Varaždina poziva Vas da zajedno izaberemo najbolje djelatnike Varaždinskog turizma ČOVJEK – KLJUČ USPJEHA U TURIZMU nacionalni je program kojeg provodi Hrvatska turistička zajednica, usmjeren na podizanje razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice u destinaciji. Svrha ovog programa je obuhvatiti sve djelatnosti koje sudjeluju u stvaranju “slike” gostiju o Republici Hrvatskoj kao gostoljubivoj i privlačnoj turističkoj destinaciji i one koje svojim radom mogu utjecati na podizanje kvalitete usluge u turizmu, kao najvažnijem hrvatskom izvoznom proizvodu. Nositelj aktivnosti je Glavni ured Hrvatske turističke zajednice.

U akciju se uključuje Turistička zajednica grada Varaždina, s ciljem da uslužni djelatnici u gradu Varaždinu doprinesu svojom stručnošću i gostoljubivošću uspješnosti kako varaždinskog tako i hrvatskog turizma.

Ciljevi programa su: - razvijanje gostoljubivih i prijateljskih odnosa prema turistima, - podizanje kvalitete usluge, - podizanje stupnja zadovoljstva gostiju, - utjecaj na povrat gostiju i promidžbu usmenom predajom, - širenje pozitivnog imidža hrvatskog turizma.

Priznanje djelatnik godine dodjeljuje se u slijedećim kategorijama : 1. organizator putovanja 2. agencijski djelatnik 3. djelatnik prodaje i marketinga u turizmu 4. turistički animator 5. turistički vodič 6. recepcijski djelatnik 7. konobar 8. kuhar 9. djelatnik hotelskog domaćinstva 10. privatni iznajmljivač 12. carinik

13. policajac 14. inspektor 17. vozač 18. taksist 19. prodavač 20. hortikulturni djelatnik 21. čistač 23. djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima 24. djelatnik u sustavu turističkih zajednica.

Kriteriji za dodjelu priznanja u gore navedenim kategorijama su: - profesionalno obavljanje posla (stručnost, poduzetnost, inovativnost), - odnos prema turistima i gostima (ljubaznost, urednost, komunikativnost kompetentnost), POZIVAMO GRAĐANE I TVRTKE DA PREDLOŽE OSOBE KOJE ZAVREĐUJU OVO VISOKO NACIONALNO PRIZNANJE. PRIJEDLOGE MOŽETE DOSTAVITI NA DVA NAČINA: 1. PISMENO ILI EMAILOM U TZG VARAŽDIN na adresu: TZG Varaždin, I.Padovca 3, 42000 Varaždin, email: info@tourism-varazdin.hr; (kupon se nalazi na www. tourism-varazdin.hr), ili ispunjavanjem kupona objavljenog u Regionalnom tjedniku.

Uz ime i prezime predloženog djelatnika, potrebno je napisati objekt odnonsno tvrtku u kojoj predloženi djelatnik radi. Ako želite sudjelovati u nagradnoj igri, ispišite i svoje podatke: ime i prezime, adresu i telefon.

2. ISPUNJAVANJEM KUPONA I NJEGOVOM DOSTAVOM U SANDUČIĆ «DJELATNIK GODINE» ili pismenim putem na gore navedene naslove.

DJELATNIK KOJI DOBIJE NAJVIŠE GLASOVA PO KATEGORIJI BITI ĆE NOMINIRAN ZA «DJELATNIKA GODINE» HRVATSKE.

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA VARAŽDINA ĆE sa svoje strane NAJBOLJIMA DODJELITI NAGRADU NA POSEBNOJ SVEČANOSTI. Akcija «Čovjek ključ uspjeha» provodi se od 01.07.2011. do zaključno 01.08. 2011. godine Akciju zajedno provode Turistička zajednica grada Varaždina i Regionalni tjednik.

Proglašenje najboljih u varaždinskom turizmu održat će se na posebnoj svečanosti u mjesecu rujnu ove godine.

Oglasi 11

05. srpnja 2011., br. 372

USPJEH Laberna vodeća u sjevernoj Hrvatskoj u opskrbi materijalima za krovišta i fasade

U prodajnom centru Laberna, koji se prostire na 12.000 četvornih metara, trenutno je čak 20.000 artikala, od čega je 1.000 raspoloživo na skladištu za trenutnu isporuku

Novo - fasadne izolacije i sistemi U Laberni velik izbor crepova vodećih svjetskih i domaćeg proizvođača, a u ponudi i velik izbor piljene drvene građe, laminiranog drva, lamperije i OSB ploča te krovnih izolacija od staklene i mineralne vune Tvrtka Laberna osnovana je 1992. godine. Od 1998. godine kreće u smjeru specijalizacije za pokrove i pripadajuće proizvode. Nekoliko godina kasnije u prodajni program uvodi drvene konstrukcije za krovišta i sve ostale potrebne proizvode od drva (drvene obloge – brodski pod, lamperiju, OSB i tako dalje).

Do 2008. godine bila je usko

specijalizirana za krovišta, a nakon toga širi prodajni asortiman na fasadne sisteme. U ponudi trenutno ima 20.000 artikala, od čega je 1.000 raspoloživo na skladištu za trenutnu isporuku. Centar se prostire na 12.000 četvornih metara, trenutno radi 17 ljudi, a tvrtka raspolaže s tri dostavna kamiona.

Prodajni asortiman Laberna trenutno drži vodeće mjesto u sjevernoj Hrvatskoj u opskrbi materijalima za krovišta i fasade. U ponudi se nalazi velik izbor vodećih svjetskih proizvođača crepova: Craeaton, Bramac, Tondach i domaćeg proizvođača Dilj Vinkovci. Osim crepova, u ponudi je i velik izbor piljene drvene građe, laminiranog

drva, lamperije i OSB ploča, krovnih izolacija od staklene i mineralne vune. Novo u ponudi su fasadne izolacije i fasadni sistemi. Nude se izolacije od stiropora i poliuretana tvrtke Bachl, vune Knauf Insulation, ljepila i završnih slojeva Bekament i Caparol.

Svi fasadni i završni slojevi toniraju se u Laberni, čime se smanjuje rok isporuke i

do dva radna dana mogućnost nai fasadn i vlastitim kamioknadnog nan š nima i istovaručivanja mai zavr raju rom. njih količina. oni t i v e Cilj t vr tke Također je j e lo m s i č rni, Laberna je moguće e b a L ok zauzeti i zanijansirat i se u njuje r držati vodeće i unutarnje e sma uke s mjesto u po boje za zidopor s i nudi fas adnih ve. Isporuka za sistema, kao i u robu sa skladišta području krovova. je u roku od jednog

Otkrijte predivne dvorce Škotske

Zbog legendi mistična, zbog suvremenosti uzbudljiva, najsjevernija zemlja Ujedinjenoga Kraljevstva, Škotska, osvaja putnike i ostavlja trajan trag u svijesti.

Ovo je zemlja nevjerojatnih krajolika i uzbudljive povijesti, a njezini su

dvorci fascinantni!

e Smještena na samome putujt s kraju Europe, odvojena u k s t o k Š je Sjevernim morem u m, o t s i r u i zato je njezino ljealt Gener vom na 6 to iznimno ugodlo 00 zrakop ć od 8.190, a ve e dana z zrakoplovn + n k jbe pristo kn.

0 0 , 1.680

no, a i svježe. U prošlosti je smatrana siromašnom, barbarskom zemljom, a danas njezini gradovi pršte kulturnom ponudom, zanimljivim sadržajima i kozmopolitskim ozračjem.

Vodimo vas u Edinburgh i u posjet istoimenom dvorcu koji je građen čak 8 stoljeća, a u kojemu se danas nalazi Nacionalni muzej rata gdje možete vidjeti jedinstvenu škotsku krunu.

U palači Scone okrunjeni su škotsk i kraljevi, pa

i slavni Macbeth i Charles II. Legende o čudovištu iz Loch Nessa odavna su poznate, a vi ćete sami imati priliku vidjeti lijepo jezero na putu ka dvorcu Urquart iz 12. stoljeća. Škotska nudi pregršt doživljaja, n e p ro pustite ovo putovanje koje će vas inspirirati.

12 Znanost i školstvo

05. srpnja 2011., br. 372

DOZNAJEMO Timu varaždinskog FOI-a EUNIS-ova nagrada za e-učenje u Dublinu

Oni znaju kako najbolje koristiti internet za učenje Inovacija, tehnologija, pedagogija i korisnost glavni su razlozi zbog kojih je EduWeb 2.0 osvojio EUNIS-ovu Dørup nagradu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Oni su uspješni i inovativni, a od lipnja ove godine i “vlasnici” vrijedne Dørup nagrade za e-učenje koju su osvojili na ovogodišnjoj konferenciji EUNIS u Dublinu.

Riječ je o projektu EduWeb 2.0 varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike (FOI) kojeg je vodio prof. dr. sc. Goran Bubaš sa suradnicima, profesoricom engleskog jezika Andrejom Kovačić, znanstvenom novakinjom Anom Ćorić i asistentom na tom fakultetu Tihomirom Orehovačkim.

Napravljen za sve Projektni tim FOI-a u projektu EduWeb 2.0 istraživao je mogućnost korištenja besplatnih web alata za online učenje studenata i učenika s obzirom na to da se velik dio učenja na visokim učilištima provodi putem interneta.

- Naš cilj bio je ispitati kako se u tu svrhu mogu koristiti blogovi, wikiji, društvene mreže, web prezentacije, alati za online vođenje bilježaka, elektronički portfolio sustavi, podcasting i videocasting, kao primjerice YouTube te drugi slični “Web 2.0” alati. Od 2009. do 2011. godine, otkako se na fakultetu izvodi projekt, na nastavi smo ispitali više od 40 različitih alata i za njih preporučili 30-ak različitih online pedagoških aktivnosti. Važno je naglasiti da smo istraživali web alate koji su besplatni i svima dostupni, što je bilo i suština projekta.

Na kraju smo odabrali i drugim nastavnicima preporučili one koji su najpouzdaniji i najlakši za upotrebu - pojasnio je prof. dr. sc. Bubaš, voditelj projekta.

Uspješan i inovativan tim s varaždinskog FOI-a: Tihomir Orehovački, prof. Andreja Kovačić, Ana Ćorić i prof. dr. sc. Goran Bubaš

Ono po čemu je projekt toga, projekti konkurenaprojektnog tima varaždin- ta predstavljali su rješenja skog FOI-a bio najbolji i po- namijenjena isključivo njihovim sveučilištima, dok tukao projekte ostanaš projekt ima veću lih europskih primjenjivost za širu sveuč ilišta a suštin ila zajednicu akademu Dublinu b bila je jekta smo skih nastavnika u o r p Europi i svijetu. njegova me da šira prie u to web alate Uspjehu našeg j projekta pridomjenjivali vost. istraži besplatni i nio je i broj anau s - Znali ni liziranih alata, koji dostup veza s pedagosmo da svima gijom online pousu drugi čavanja te činjenica p r ijav lj e ni što smo istraživali svip rojek t i vr lo ma dostupne i besplatne uspješni, ali da ne obuhvaćaju tako dobro sve alate te kreirali web mjesto osnovne kriterije za dodjelu projekta na engleskom jenagrade, a to su inovacija, ziku – objasnio je prof. dr. tehnologija, pedagogija i sc. Bubaš koji je koncipirao korisnost projekta. Osim mnoge elemente u njemu te

pripremio veći dio prijave za Dørup nagradu.

To što se ova vr ijedna nagrada ponovno, nakon tri godine, našla u njihovim rukama velika je zasluga i profesorice engleskog jezika Andreje Kovačić, dobitnice Dørup nagrade za e-učenje 2008. godine.

Tu je nagradu “zaradila” za projekt Engwiki koji se na FOI-u provodi već petu godinu.

- Od 2009. godine Engwiki djeluje u okviru ovog projekta. Okupili smo malen, ali vrlo motiviran i dinamičan tim s kojim je započela provedba učenja gramatike engleskog jezika pomoću Web 2.0 alata – doznali smo od prof. Kovačić.

“ “

PRIZNANJE Projekt EduWeb 2.0 FOI-a “potukao” europska sveučilišta

I s malo novca moguć međunarodni uspjeh

Nagradu u Dublinu primili Tihomir Orehovački i Ana Ćorić

- Imate li kreativnu i za širu akademsku zajednicu u Europi korisnu ideju te ju uspijete primjereno prezentirati, moguće je i uz ograničena sredstva postići međunarodne rezultate – tvrdi prof. dr. sc. Goran Bubaš.

Dokaz za to upravo je nagrađeni projekt. FOI je nagradu dobio u konkurenciji europskih sveučilišta, među kojima je, primjerice, bio i projekt “Descartes Medias” Sveučilišta Paris Descartes, kao i Državno

digitalno sveučilište Paris Ilede-France na kojem studira 38.000 studenata. Njihov projekt, financiran s više stotina tisuća eura, sastojao se od nekoliko složenih aplikacija za snimanje i online prikazivanje predavanja i drugih multimedijalnih sadržaja.

- Dobiti međunarodnu nagradu u takvoj konkurenciji za projekt koji je naše Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa financiralo s malo više od 150.000 kuna svakako je

uspjeh za Sveučilište u Zagrebu i naš fakultet – smatra prof. dr. sc. Bubaš koji je naglasio kako je dobivena nagrada veliko priznanje za varaždinski fakultet i njegov kontinuirani rad na inoviranju načina poučavanja pomoću interneta/ weba. Upravo na tom području inovacija u e-učenju pomoću Web 2.0 alata projektni tim s FOI-a je među vodećima u Europi, što su dosad i potvrdili sudjelovanjem na brojnim međunarodnim konferencijama.

Organizirali smo već nekoliko radionica na kojima smo nastavnike upoznali s načinom primjene web 2.0 aplikacija u osnovnim i srednjim školama.

TIHOMIR OREHOVAČKI Slušajući kriterije bilo je jasno da naš projekt zadovoljava sve. Bili smo presretni, znali smo koliko osvojena nagrada znači za naš fakultet i naše sveučilište.

ANA ĆORIĆ

SUDIONICI Tim koji je osvojio Dørup nagradu za e-učenje sastavljen je od vrhunskih stručnjaka za e-učenje, pedagogiju online poučavanja i web tehnologije.

U radu projektnog tima sudjelovali su i drugi suradnici s FOI-a, među kojima je Mario Konecki koji je ispitao pristupačnost više od 40 Web 2.0 alata, kao i suradnici koji su pomagali s tehnologijom. Svoju zaslugu imaju i studenti, koji su u nastavnim aktivnostima i zadacima koristili istraživane Web 2.0 alate.

05. srpnja 2011., br. 372

Oglasi 13

14 Školstvo

05. srpnja 2011., br. 372

AKTUALNO U ponedjeljak i utorak prijave za upis u prve razrede srednjih škola

Držimo fige!

MJESTA DOVOLJNO

2440

mjesta je u prvim razredima 14 srednjih škola. Mjesta je dovoljno s obzirom na to da je osnovnu školu završilo 1990 učenika, no pitanje je hoće li svi upisati ono što žele.

Zadnja provjera: jesu li svi dokumenti na broju?

Počela je upisna groznica! Najveći broj osmaša još je u ponedjeljak, u pratnji roditelja, pojurio do odabrane škole kako bi predali prijavu za upis.

Prijave škole primaju još u utorak 5. srpnja od 8 do 16 sati, a jesu li uspjeli upisati to što su i naumili, znat će u srijedu 6. srpnja kada će škole objaviti rezultate na oglasnim pločama i web stranicama. Očekuje se da će ovogodišnje upise obilježiti velik interes za neke od novih smjerova koji će od nove školske godine startati u školama Varaždinske županije, a jedan od njih je svakako novi smjer na varaždinskoj Medicinskoj školi, razred dentalnih tehničara.

Inače, u Varaždinskoj županiji 19 9 0 učenika osmih razreda očekuje 2440 mjesta u prvim razredima 96 trogodišnjih i četverogodišnjih obrazovnih programa u 11 javnih srednjih škola, a uz plaćanje i u tri privatne srednje škole. Najviše, 332 mjesta, u prvim razredima ima varaždinska Gospodarska škola, a najmanje - 108 mjesta, u prvim razredima ima Medicinska škola, odnosno Glazbena, gdje buduće srednjoškolce čeka 90 mjesta.

Nakon što doznaju rezultate, slijede upisi u prve razrede koji će se u srednjim školama održavati u četvrtak 7. srpnja od 8 do 16 sati.

DOZNAJEMO Varaždinska Druga gimnazija jedina državna škola u Hrvatskoj u kojoj učenici uče ruski jezik

Ruski je težak, ali je lijep Nadam se da ćemo uskoro pronaći rusku gimnaziju kao partnera u međunarodnim projektima - istaknula je Zdravka Grđan Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ruski jezik je težak, ali nam se sviđa – jednoglasno je reklo 18 gimnazijalaca varaždinske Druge gimnazije, jedine škole u Hrvatskoj u kojoj se uči ovaj slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Nekad je učenje ruskog jezika u školama bilo učestalo kao danas učenje engleskog jezika. Nakon što se nekoliko desetljeća uopće nije učio u državnim školama, ponovno se vratio u školske klupe, i to u Varaždinu, gdje ga varaždinski gimnazijalci uče kao izborni predmet.

Teško s ćirilicom - Prije nego smo uopće počeli ruski, morali smo svladati ćirilicu. Na to smo potrošili većinu prvog polugodišta, no sada već znamo na ruskom reći osnovne stvari - ponosni su gimnazijalci koji su svoje

znanje ruskog imali priliku demonstrirati onome koji ga zasigurno najbolje zna: veleposlaniku Ruske federacije Robertu Marakaryanu, koji je prošlog tjedna posjetio njihovu gimnaziju.

- Bude li prilike, malo ćemo s njim i porazgovarati kako bismo provjerili što smo naučili tijekom prošle školske godine. Možda ćemo s njim uspjeti i dogovoriti kakav put u Rusiju, da još bolje usavršimo svoje znanje ruskog jezika – našalili su se varaždinski gimnazijalci, koji će i u idućoj školskoj godini nastaviti s učenjem ruskog jezika pod vodstvom profesorice Ivane Sekol.

- U prvoj se generaciji za učenje ruskog odlučilo ukupno 18 učenika, a očekujemo da će interes za ovaj jezik rasti kako će se intenzivirati naše aktivnosti i suradnja na tom području. Nadam se da ćemo

uskoro pronaći rusku gimnazikako a ju kao školu ijalcim pr ijatelja imnaz ski g i potenide ru je i cijalnog rio par tnera provje ik Ruske u međuslan narodnim velepo cije Robert projektima federa karyan - is t ak nul a Mara je ravnateljica varaždinske Druge gimnazije Zdravka Grđan.

Tome ne bi trebalo biti nikakvih prepreka, jer je prije mjesec dana između Hrvatske i Ruske federacije potpisan Sporazum o suradnji u područjima obrazovanja i znanosti. Riječ je o prvom bilateralnom sporazumu s Ruskom Fedracijom koji će Prva generacija učenika koji nakon nekoliko desetljeća ponovno uče ruski jezik u školi omogućiti razmjenu studenata, znanstvenika i stručnjaka, jekata između dvije zemlje. nik Robert Marakaryan. području obrazovanja između kao i ostvarivanje zajedničkih Suradnji u području obrazo- Potpisani sporazum još naše dvije zemlje – poručio je znanstveno-pedagoških pro- vanja nada se i sam veleposla- više će unaprijediti suradnju u veleposlanik Marakaryan.

150. obljetnica školstva u Ljubeščici

Juraj Kraljek

Osnovna škola Ljubeščica ovih je dana proslavila 150. rođendan. Svečana proslava kojom je obilježena najznačajnija obljetnica školstva u Ljubeščici održana je u prepunoj školskoj sportskoj dvorani u nazočnosti svih učenika i djelatnika škole te mnogobrojnih uzvanika uz bogat kulturno- umjetnički program koji su izveli učenici škole uz pomoć svojih voditelja i gostiju. Ravnatelj OŠ Ljubeščica Ivan Nogić pozdravio je okupljene i održao prigodan govor, a svoje čestitke učenicima i djelatnicima škole uputili su načelnik Općine Ljubeščica Nenad Horvatić, zamjenica žu-

pana Blanka Glavica-Ječmenica te ravnatelj AZOO-a Vinko Filipović. Povodom obljetnice škola je izdala i prigodnu brošuru s prikazom razvoja ljubeškog školstva sve do danas.

Povijest škole Ljubeška škola osnovana je u vrijeme kada je ilirski preporod bio u punom zamahu. Iz povijesti znamo da su u ilirski preporod, kojemu je cilj bio kulturno ujedinjenje Hrvatske, bili uključeni i bogoslovi. U doba kad je osnovana OŠ Ljubeščica, na zagrebačkoj je biskupiji stolovao Juraj Haulik (1838 - 1868), koji je bio i prvi nadbiskup, a u

Ljubeščici je djelovao župnik Ivan Boleslavski. Apel narodu tadašnjeg ljubeškog župnika (40-ih godina 19. stoljeća) za potrebu školovanja i naobrazbu mještana te za povećanjem plaće učitelju, što je bio uvjet da se dobije učitelj, nije urodio plodom jer je narod bio siromašan pa se Ivan Boleslavski obraća križevačkoj županiji s molbom da se ustanovi škola u Ljubeščici, što je podržanjem Aleksandra Zdenčaja dalo pozitivan rezultat te je povećana plaća učitelju i dobivena su sredstva za izgradnju stana za učitelja. Premda je škola osnovana 1855. godine, gradnja

školske zgrade otegnula se do 1861. kada je u listopadu započela nastava u novoizgrađenoj školskoj zgradi u Ljubeščici. Od 1855. godine do danas ljubeške mališane odgajao je jedan cijeli niz učitelja. Prvi učitelji bili su Franjo Grahovac, Ferdo Čuklić (uredio uzoran školski vrt), a nakon njega na mjesto učitelja dolazi Varaždinac Juraj Kraljek, vrlo cijenjen i voljen učitelj. Na ljubeškoj školi radio je punih 36 godina. Prvog dana nove školske godine učitelj Kraljek pozvao bi jednog od starijih učenika da pozdravi đake prvašiće pjesmom o rodama: „Oj, ti roda, navrh krova

što za kućom vidiš nova?

Evo, vidim staru mamu u dućanu gdje igračke izabire za unuka Vladimira, za Bogdana konja vrana, za Micu početnicu da u školu hodi i igre ne vodi.“ Zanimljivo je da se i dandanas nasuprot zgrade, na dalekovodnom stupu, gdje se nekada nalazila prva ljubeška škola, gnijezde rode i podsjećaju na prošle dane prateći male đake na putu do nove školske zgrade, koja je otvorena 1987.

Mateja Ratković

Poslovni svijet 15

05. srpnja 2011., br. 372

DOZNAJEMO Na Akademiji Hrvatske obrtničke komore Borisu Kosu Statua „Zlatne ruke“ s priznanjem „Zlatne ruke“

Boris Kos dobitnik najvišeg priznanja HOK-a

Priznanje Kosu uručili izaslanik Predsjednika te predsjednik HOK-a

Na Akademiji Hr vatske obrtničke komore, održanoj 29. lipnja u HNK u Zagrebu, najzaslužnijim je obrtnicima dodijeljeno najviše priznanje HOK-a «Zlatne ruke».

Statua »Zlatne ruke» s priznanjem «Zlatne ruke» za osobite rezultate u poslovanju, razvoju i zapošljavanju u obrtu, zaštiti okoliša te izniman doprinos na unapređenju cehovskog rada i komorskog sustava, dodije-

ljena je Borisu Kosu, vlasniku Obrta za špediciju i prijevoz

k

ao obrtnik Kos je počeo raditi još 1978. godine

„Kos transporti“. Statuu s priznanjem predsjedniku Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin dodijelili su Boris Cota, izaslanik pred-

sjednika RH te predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.

Boris Kos je kao obrtnik djelovao kroz više djelatnosti od 1978. godine, a 1985. godine osnovao je Obr t za cestovni prijevoz stvari i osoba i razvio ga u vrlo profitabilnu tvrtku Kos transporti. Danas u obrtu ima 61 zaposlenog djelatnika i raspolaže voznim parkom od 50-ak moderno opremljenih kamiona.

IMA I TOGA Dodijeljena bespovratna sredstva za razvoj tehnološki inovativnih ideja

Poduzetnicima i inovatorima bespovratno još 2,7 mil. kuna U tri kruga PoC-a iz TPV-a je prošlo 29 projekata vrijednih deset milijuna kuna, od čega je bespovratno 6,1 milijun ja inovacije kako bi se pomogao i usmjerio njihov daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi, odnosno na tržištu - pojašnjava Andrija Petrović, direktor TPV-a.

U proteklih godinu dana, kako napominje, provedena su tri kruga PoC-a na koja su inovatori i poduzetnici mogli prijaviti svoje tehnološki inovativne poduzetničke ideje s visokim komercijalnim potencijalom za financiranje.

- U prvom krugu PoC-a prošlo Ima ideja, ali i novca je s naše strane 7 projekata - Inovativnih ideja našim vrijednih ukupno 2,9 milijuna poduzetnicima i inovatorima kuna, od čega je bespovratno dobiveno 1,5 milijune manjka, no problem na. U drugom kruje njihova realizacija, iše v gu odobreno koja je zahtjevna. e c i v o l nam je devet Upravo zbog toga d po o a projekata osmišljen je PoC oCP a d n vrijednih 2,7 koji podupire fo e j o a milijuna, od p r e t ko m e rc i povuk park čega je 1,6 jalne aktivnoi k š milijuna bilo sti istraživača i hnolo in e T bespovratno. poduzetnika na Varažd U ovom po putu razvoja novih sljednjem krugu, proizvoda, usluga samo iz TPV- a je i tehnoloških procesa. prošlo 11 plus dva projekta Bespovratne potpore iz fonda PoC-a daju se u ranoj fazi razvo- koja su još na testiranju. Dakle, Za jedanaest novih, inovativnih poslovnih projekata poduzetnici s područja sjeverozapadne Hrvatske i grada Zagreba dobili su bespovratno 2,7 milijuna kuna iz fonda Programa provjere inovativnog koncepta (Proof of concept - PoC). Riječ je o programu koji financiraju Vlada RH i Svjetska banka, a provodi ga BICRO u suradnji s pet centara, među kojima je i Tehnološki park Varaždin (TPV).

Svečano potpisivanje ugovora poduzetnika čiji su inovativni projekti prošli u trećem krugu PoC-a

ukupno 13 projekata vrijednih 4,3 milijuna kuna, od čega su poduzetnici dobili bespovratno 2,7 milijuna - doznajemo od direktora TPV-a.

Najbolji u Hrvatskoj U posljednjem, trećem krugu PoC-a, bespovratne potpore za svoje inovativne projekte dobili su poduzeća Telecor Zagreb, Ekobit, Azonprinte, Bagheera, Rast i razvoj, Interaktivni studio, Zeljko Informatika, Atinel, Eluxio, SAN-2000 i NTH Media.

U sva tri kruga, kako ističe Petrović, samo je iz TPV-a

prošlo 29 projekata ukupne vrijednosti veće od 10 milijuna kuna. Od tog iznosa, poduzetnici su za pokretanje svojih poduzetničkih aktivnosti koje su tehnološki inovativne dobili bespovratno 6,1 milijun kuna, a ostali su sami financirali.

Ovisno o projektu, razlika se kretala od minimalnih 25 do maksimalnih 75 posto, a ispalo je da su poduzetnici i inovatori prosječno trebali dati oko 40 posto za razvoj svojih inovativnih projekata.

- Više od polovice novca iz fonda PoC-a povukao je TPV. No

to ne znači da smo mi jako dobri, nego da na našem području ima više tehnološki inovativnih poduzetnika koji žele ulagati u razvoj i tako razvijati svoje daljnje poslovanje. Oni su ti koji sve pokreću, a TPV zajedno s njima priprema projekt za evaluacijski odbor u Zagrebu koji donosi konačnu odluku kome će se pomoći - pojašnjava Petrović te napominje da je radi toga sklopljen ugovor o partnerskom nastupu na tržištu sa Sveučilištem u Zagrebu, koje pokriva znanstveni dio, dok TPV pokriva poduzetnički dio.

WORK CANADA

Mladi lako do posla u Kanadi Mladi iz Hrvatske pokazuju veliko zanimanje za radu u Kanadi u sklopu programa Work Canada koji je predstavljen i u Varaždinu.

- U sklopu programa stotinu mladih ljudi iz Hrvatske dobit će mogućnost doći raditi u Kanadu s otvorenom radnom dozvolom.

Imamo samo još 30-ak mjesta do popunjavanja kvote - veli Gordana Kolenko iz BHV Education.

Kanada, kako napominje, trenutno ima potpisan 31 bilateralni sporazum o mobilnosti mladih, a samo je lani gotovo 75.000 ljudi iz cijelog svijeta sudjelovalo u ovom programu.

- Program Work Canada omogućuje mladima dobivanje otvorene radne dozvole na 12 mjeseci. BHV Education i SWAP pomažu polaznicima pronaći posao i smještaj prije ili po dolasku u Kanadu. Obično je prvi posao vezan uz rad u hotelima, ugostiteljskim objektima, trgovinama i sl., a u roku od nekoliko mjeseci polaznici pronalaze bolje plaćene poslove koji mogu, ali ne moraju biti vezani uz njihovu struku pojašnjava.

Nakon provedenih godinu dana u Kanadi, program se može produžiti za godinu.

- Work Canada omogućuje mladima da provedu godinu dana u Kanadi – jednoj od najbogatijih i najraznolikijih zemalja na svijetu, usavrše znanje engleskog i francuskog jezika, rade i zarade dovoljno za sve svoje troškove u inozemstvu, steknu dragocjeno radno iskustvo i, naravno, nove prijatelje i kontakte, i općenito prošire vlastite obzore - ističe Kolenko.

Prava odluka Korupcijski barometar K

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

orupcijski barometar je istraživanje korupcije koje ispituje percepciju javnosti o korupciji, pruža uvid u utjecaj korupcije na građane i predstavlja njihovo mišljenje o korupciji. Istraživanje se provodi od 2003. godine, a 2010. godine obuhvatilo je 91.781 ispitanika u 86 zemalja te je time postalo najopsežnije istraživanje dosad provedeno.

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u 7. mjesecu 2010. godine na uzorku od 1000 ispitanika. Ispitanici su bili žene i muškarci od 16 godina starosti naviše. Po mišljenju 57 posto građana

Hrvatske, korupcija je u protekle tri godine porasla, a najkorumpiranijim sektorom u Hrvatskoj građani smatraju pravosuđe, na drugom mjestu najviše korumpiranima smatraju političke stranke, dok je na trećem mjestu privatni sektor. Na ljestvici od 1 (bez korupcije) do 5 (potpuna korupcija) pravosuđe je dobilo ocjenu 4,1, političke stranke i zastupnička tijela zaslužili su ocjenu 4, a nakon njih slijede privatni sektor (3,9), javni službenici i činovnici (3,8) te policija (3,7). U sredini ljestvice su školstvo s ocjenom 3,4, mediji s ocje-

nom 3,2, a najmanje korumpiranim ocijenjeni su nevladine udruge (2,8) te vojska i vjerske institucije (po 2,7).

Prema rezultatima istraživanja, tijekom 2010. godine pet posto građana Hrvatske dalo je mito, što je najmanji postotak u zemljama regije, ali istodobno više nego dvostruko od postotka u Finskoj ili Švicarskoj. U Makedoniji je tijekom protekle godine mito dalo 21 posto građana, na Kosovu 16 posto, u Srbiji 17 posto, a u Bosni i Hercegovini čak 23 posto građana. U Hrvatskoj su građani davali manje mita od novih

članica Europske unije poput Litve, gdje je u 2010. mito dalo čak 34 posto građana, Rumunjske (28 posto) ili Mađarske (24 posto), a i nekih starih članica poput Italije (13 posto) ili Grčke (18 posto). Ispitanici su ocjenjivali i koliko uspješno vlasti u njihovoj zemlji suzbijaju korupciju. U Hrvatskoj je 28 posto građana ocijenilo aktivnosti tijela javne vlasti u suzbijanju korupcije uspješnim, 15 posto niti uspješnim niti neuspješnim, a većina građana, njih 56 posto, smatra da vlast nije uspješna u suzbijanju korupcije.

16 Savjetnik

05. srpnja 2011., br. 372

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Obični ljudi!

J

ednog trenutka ne povjerovah u ono što doživjeh u razgovoru s dvoje običnih ljudi, poput vas čitatelja i mene. Nakon završenih poslovnih razgovora, nastavismo o svakodnevici, o zdravlju i zbivanjima oko nas. U jednom trenutku dotaknusmo pošast - bakterije koje sve više ugrožavaju ljudski rod. Sugovornik u trenutku izusti: „Kaj mislite da ove bakterije EHEC nisu produkt GM povrća?“. stajem zbunjen jer se radilo o temi koju sam u svojoj nedavnoj kolumni dotaknuo, a tim više što su sugovornici iz Zagreba gdje nije u većoj mjeri zastupljen Regionalni tjednik, pa je vrlo mala mogućnost da je netko od njih pročitao moj članak. Već sljedećeg trenutka radosno zaključih: pa svi mi obični ljudi mislimo i zaključujemo isto! rugo je pitanje koliko smo u biti doista spremni i sposobni da na vrijeme pozitivno reagiramo, kad su u pitanju zajednički interesi, kako bismo zaštitili ono što je preostalo – goli život, pred sebičnom borbom za sve većim profitom. osebno je zabrinjavajuće što se ne obazire na pravo pojedinca da zna što jede, pije ili diše. A isto tako vrši se agresija na prirodni metabolizam svega živog, nemoćnog da obrani samorazvoj pred carevanjem globalnih moćnih, nikad sitih interesa. Razmišljanja mojih sugovornika i slični stavovi ostalih običnih ljudi po tom pitanju, ohrabruju.

O

D P

To je vrući flek!

Z

agorska verzija dermatološkog problema, koji se u anglo-saksonskom govornom području naziva Hot spot (vruća mrlja), bila bi vrući flek! Radi se o relativno čestom dermatološkom problemu u ovo doba godine. Manifestira se kao akutni vlažni dermatitis, odnosno vlažna zacrvenjena promjena na koži, s gnojnom infekcijom koja je izuzetno bolna. Upalnu promjenu životinja načini zapravo sama sebi, intenzivnim lizanjem tog mjesta, trljanjem o grube predmete te grebanjem, za što postoji i stručan naziv - automutilacija. ašto se to uopće dešava? Radi se zapravo o alergološkom stanju, koje uzrokuje intenzivan nemir životinje te nervozu, životinja si želi jednostavno olakšati situaciju „otvaranjem“ rane na jednom mjestu „do krvi“. Time si na neki način olakša nesnosno alergijsko stanje. Razlozi mogu biti vrlo različiti! Kao prvo, treba isključiti alergiju na slinu buha te na druge kožne nametnike, zatim upalu analnih vrećica, alergije na pelud, upale slušnih kanala, strana tijela u dlaci, slijepljenu dlaku, neurodermitis eskimskih pasa, psihoze, bolan trbuh, promjene vremena i drugo!

Vrući flek ćemo vrlo lako prepoznati, jer se radi o bezdlačnom vlažnom mjestu bilo gdje na koži, crvenog ruba, pomiješanog s tankim slojem gnoja,

Z

a može biti i do veličine dlana. Dlaka je u okolini slijepljena i smrdljiva.

Svaki dodir tog mjesta je bolan pa psi u pravilu reže ili žele ugristi. Vrući flek nastaje u vrlo kratkom vremenu, a izgled je to izraženiji što je intenzivnija alergijska reakcija. Posebno su osjetljivi njemački ovčari, zlatni retriveri, labradori retriveri, škotski ovčari i bernardinci. Liječenju treba uvijek pristupiti temeljito i profesionalno, jer vrlo slične simptome nalazimo i kod bakterijske upale dlačnih folikula, lokalizirane demodikoze, dermatomikoza itd. Liječenje je uz lokalnu terapiju antisepticima i antibiotsko-kortizonskom kremom, potrebno provesti i antibioticima u trajanju od 7 dana. oželjno je dati i antialergijsku terapiju, kako bi se svrbež što prije anulirao. Ukoliko navedena terapija ne daje željeni rezultat, treba razmišljati o dubioznijem problemu te terapiji na osnovi antibiograma i objektivnog dokazivanja uzročnika.

P

05. srpnja 2011., br. 372

JUBILARNO OKUPLJANJE

60 godina mature!

U Varaždinu u simpatičnom lokalu “Stari orah” okupila se grupica nekadašnjih đaka Srednje tekstilno-tehničke škole (tkalački smjer), generacija 1948. - 1951. da obilježi jubilarnu 60. godišnjicu mature. Jasno da je uz nekadašnje đake bio vjerni pratitelj prof. Đuka Vinceković. Po održanoj minuti šutnje za sve preminule profesore i kolege, kojih je mnogo, predsjednik Organizacijskog odbora Vladimir Đurić obratio se nazočnima evocirajući događaje od mature do danas. Također, okupljenima se obratio prof. Vinceković govoreći o svojim dojmovima u radu s ovom generacijom koju pohvaljuje i svima želi sve dobro u daljnjem životu.

Nakon ručka uslijedilo je druženje, pričanje, prepričavanje, pa se čak i malo zapjevalo. Bilo je veselo, ali žalosno, jer je nakon pet, šest sati druženja došlo do razlaza i oproštaja, uz dobre želje do ponovnog susreta.

Vladimir Đurić

OŠ KNEGINEC GORNJI

Zajedno nakon 20 godina

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 17 REAGIRANJE Odgovor županu na novi model financiranja prijevoza učenika

Vinica će za prijevoz dati 50 posto Ja kao načelnik Opć ine Vinica smatram kako je nedopust ivo da župan govor i u ime općina, kao što ni ja ne mogu govoriti u ime Županije. Najveći je i jedini problem upravo u njemu i njegovima, koji su krivi za trenutno financijsko stanje u Županiji, a sada žele krivicu prebaciti na nekog drugog.

Zašto njegov model financiranja prijevoza srednjoškolskih učenika nije održiv prepuštam na razmišljanje svim roditeljima srednjoškolaca, jer kada smo mi upozoravali župana, on je govorio da smo protiv mladih, protiv školstva i školovanih itd. Sada on govori o malim proračunima, a odgovorno tvrdim da su proračuni

jednaki, kakvi su bili i onda kada se model prijevoza uvodio.

Mi u Općini Vinica i ja kao načelnik sufinancirat ćemo i dalje 50 posto prijevoza, ali ne preko modela Županije, nego direktno u dogovoru s Autobusnim prometom.

Nedopustivo je da se sada optužuju svi pa i Autobusni promet, a kada se zna da je u svim pregovorima oko cijene kao i korištenja svih benificija s naslova ugovorenog posla sudjelovao i koristio samo župan te je po stranačkom ključu dijelio prijevoze udrugama ili svojim istomišljenicima.

Pozivam župana da slobodno veli tko je ili koji je načelnik sudjelovao u pregovorima oko cijene i svega ostaloga, recite slobodno i kako

neke Vaše isključivo HNS-ove općine tek sada plaćaju prijevoz za davnu 2008. godinu, kao i za javno-privatno partnerstvo.

Od svega me najviše pogađa tvrdnja župana da ako se ne dogovorimo propada model, doista neodgovorno od vas, župane. Također želim još jedanput naglasiti kako ste nam neovlašteno posegnuli u naš proračun, kako kod uvođenja modela prijevoza tako i modela javno-privatnog partnerstva. Ni tada niste imali ama baš nikakovog sluha niti razumijevanja.

Nadam se da je došlo vrijeme da konačno svatko za svoj rad i svoja djela ili nedjela odgovara biračkom tijelu, koje, gospodine župane, nije bedasto. Svim srednjoškolcima s područja općine Vinica, Općina će i dalje sufinancirati 50 posto troškova prijevoza do škole, a vi roditelji sada sami donesite zaključak tko je za mlade i školovane, a tko nije.

Marijan Kostanjevac

ČITATELJI PIŠU Veterani NK Sračinec na Međunarodnom turniru u Češkoj

Srakari osvojili 1. mjesto u Češkoj U subotu 4. lipnja okupili su se bivši učenici OŠ Kneginec Gornji koji su školske godine 1990./91. završili osmi razred.

Od njih 70-ak, koliko ih je bilo upisano u tri osma razreda, stiglo je njih 43 koje su dočekali njihovi razrednici Nada Ovas i Josip Levatić, dok je gospođa Irma Keretić bila odsutna.

Nakon zajedničke snimke na ulazu u školsku zgradu, za sjećanje na druženje održan je sat razrednog odjela na kojem je izvršena prozivka. Tom su prilikom evocirane uspomene na školske dane, a potom su učenici pričali o sebi i svojim obiteljima. Bilo ih je ugodno slušati, jer su gotovo svi završili zanate, bilo je tu inženjera, profesora, medicinskih sestara itd. Svaki od njih ima neko zaposlenje i svoju priču. Nakon završenog sata ostatak dana do ranih nedjeljnih sati proveden je u restoranu Aquacity uz prigodnu večeru i glazbu.

Dogovoren je ponovni susret nakon pet godina.

Josip Levatić

REAGIRANJE

Nick Cave i Biblija U vjerno prenesenom dijelu razgovora o knjizi “Poetika Nicka Cavea i biblijski motiv”, u naslov članka netočno je stavljeno kako Cave inspiraciju za svoje mračne stihove crpi iz “brutalne” Biblije. Naslov o “brutalnoj” Bibliji ne odražava Caveov stav, ni duh iznesenih teza u intervjuu i navedenoj knjizi. Cave u svom shvaćanju brutalnim opisuje Stari zavjet, dok Novi zavjet – dakle, kao dio Biblije - drži presudnim za svoju produhovljenu poeziju. Dakle, Cave nigdje ne navodi ocjenu o brutalnosti sveukupne Biblije.

Davor Kristić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni. com ili vmargetic@regionalni.com.

Veterani Nogometnog kluba Sračinec prošlog su vikenda sudjelovali na Međunarodnom turniru u Češkoj, u gradu Pardubice gdje se obilježavalo 100 godina igranja nogometa.

Na turniru su sudjelovali klubovi iz Slovenije, Češke, Slovačke i Hrvatske. Srakarski veterani dostojno su predstavljali Hrvatsku te osvojili prvo mjesto na Radost CUP-u 2011.

Utakmice su igrane na terenima Horni Jeleni. U skupini su svladani predstavnici Češke, NK Ostretin s

4:1 i predstavnici Slovenije NK Škofja Loka s 3:0 (sva tri pogotka postigao kapetan NK Sračinec Šmic Stjepan – Čep). Time je osvojeno prvo mjesto u skupini, ali i plasman u finale, gdje su Srakari igrali protiv domaćina, NK Horni Jeleni. Svladali su ih nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca rezultatom 4:1.

U svojim redovima Srakari su imali i najboljeg igrača turnira - Elvisa Plantaka, i najboljeg golmana - Davora Kavura. Na turniru je ostavljen dobar

dojam pa su veteranima Sračinca uslijedili pozivi za sudjelovanje na turnirima u Slovačkoj i Sloveniji.

Uz dobar nogometni dojam, Srakari su ostale sudionike natjecanja iznenadili i kao zabavna družina koja je neumorno pjevala pjesme iz svih tih država te održavala dobru atmosferu u kampu. Ovom prilikom veterani NK Sračinec zahvaljuju Općini Sračinec koja je pomogla u realizaciji sudjelovanja na spomenutom turniru.

NK Sračinec

ČITATELJI PIŠU Veterani Nogometnoga kluba “Mladost” Varaždinske Toplice

Veterani posjetili Vukovar i Lovas Veterani Nogometnog kluba “Mladost” iz Varaždinskih Toplica na Dan državnosti posjetili su Vukovar i Lovas. U Vukovaru je posjećena vukovarska bolnica i postojeći muzej, koji svjedoči o stradanjima Vukovaraca u Domovinskom ratu. Obilazak Vukovara je nastavljen do križa na Dunavu gdje su zapaljene svijeće, a na Memorijalnom groblju i Ovčari veterani su položili vijence i poklonili se žrtvama Domovinskog rata. Put je nastavljen do Lovasa gdje nas je dočekao naš domaćin Milan Turkalj, s kojim smo na mjesnom groblju položili vijenac i odali počast stradalnicima Domovinskog rata. Naš domaćin i njegova obitelj bili su naši sugrađa-

ni kada su prognani nakon pada Vukovara i Lovasa te našli utočište u Varaždinskim Toplicama. Za vrijeme boravka u Va-

raždinskim Toplicama otac Milan i dva sina - Denis i Slaven bili su članovi i igrali su za Nogometni klub “Mladost” do povratka obitelji u Lovas. Stariji sin Slaven ostao je u Toplicama i postao toplički zet te nam pomogao u organizaciji ovog izleta, druženja i nogometne utakmice veterana NK “Lovas” i veterana NK “Mladost” iz Varaždinskih Toplica.

Druženje i utakmica veterana tog popodneva pokazalo je vedriju stranu života i budi nadu za bolje sutra. Zahvaljujemo domaćinima iz Lovasa i očekujemo ih u Toplicama u jesen kad mirišu plodovi zagorskih brega.

Krunoslav Janušić

18 Crna kronika

05. srpnja 2011., br. 372

PROMET Sudar dvaju vozila u Varaždinu, od kojih je jedno završilo na krovu, na raskrižju Ulice braće Radića i Trakošćanske

Vozilo završilo na krovu Sudar dvaju osobnih vozila u Varaždinu, od kojih je jedan završio na krovu, ipak je imao razmjerno male posljedice – jednu ozlijeđenu osobu.

Na raskrižju Ulice braće Radića, jedne od najprometnijih varaždinskih ulica, te Trakošćanske ulice došlo je u četvrtak u 14.40 sati do prometne nesreće

u kojoj su sudjelovali vozači Renault Twinga varaždinskih te Fiat Una koprivničkih registracijskih oznaka. ”Do prometne nesreće došlo je jer 21-godišnjak, koji je iz Trakošćanske ulice skretao lijevo u Ulicu braće Radić, nije propustio osobno vozilo kojim je potonjom ulicom upravljala

18-godišnjakinja iz smjera Gojanca”, izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske.

Tom je prilikom vozilo vozačice Renault Twingo prednjim djelom udarilo u desni bočni dio Fiat Una, koji je od siline udarca odbačen u jednosmjernu Kratku ulicu gdje se zaustavio - na krovu. Ipak, izuzev 19-godišnjeg

putnika iz Fiat Una koji je prevezen u varaždinsku Opću bolnicu, nije bilo drugih ozlijeđenih sudionika nesreće, od kojih su neki izvučeni zahvaljujući intervenciji vatrogasaca.

U vrijeme trajanja očevida, promet Ulicom braće Radić kod raskrižja s Kratkom ulicom odvijao se jednim trakom.

Ozlijeđen je putnik u Fiat Unu koji je oduzeo prednost Twingu

NAŠA POSLA Nastavljeno suđenje Milki Drljači zbog zlouporabe položaja i ovlasti

Stečaj nad Dukatom je zatvoren štediše ostali bez svojih milijuna Vjerovnici štedionice Dukat, čijoj se direktorici sudi već godinama, još potražuju između tri i četiri milijuna kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ispitivanjem svjedoka na varaždinskom Županijskom sudu nastavljena je glavna rasprava u postupku protiv Milke Drljače, bivše direktorice propale varaždinske štedionice Dukat, koju se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti.

Otpisivala kredite?

E. Fišer ostaje u pritvoru Bivšem direktoru te glavnom i odgovornom uredniku “Varaždinskih vijesti” Ernestu Fišeru produljen je pritvor za još mjesec dana, i to zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

Tijekom idućih mjesec dana, istražna sutkinja Biserka Plesničar trebala bi ispitati 25 novih svjedoka te još tri koji su već ispitani, ali će biti ponovno zbog naknadnih saznanja.

U pritvoru varaždinskog okružnog zatvora Fišer je od početka svibnja zbog sumnje da je počinio više kaznenih djela, kojima su oštećeni tvrtka i državni proračun, među kojima je i krivotvorenje dokumentacije. Policija sumnja da ukupna materijalna šteta počinjena tim kaznenim djelima iznosi više od tri milijuna kuna.

Zoranu Bakšaju, kao i Zoranu Valentiću.

Tijekom saslušanja svjedoka Zorana Bakšaja, bivšeg djelatnika Dukata, koji je u toj štedionici uzeo kredit od 25 tisuća tadašnjih DEM. Taj kredit, kako je rekao, nije vratio u smislu isplate, već je prebijen štednjom u štedionici koja je možda bila i nešto veća. Svjedok, kojemu je Dukat ostao dužan osam plaća, nije se mogao sjetiti podataka o uvjetima kredita, kao i podataka vezanih uz njegovo osiguranje.

Drljaču optužnica tereti da je u dogovoru s članom Uprave Dukata Ladislavom Bakšajem, koji je u međuvremenu umro, još od 1996. pa do otvaranja stečaja nad Dukatom 2001. godine, sebi, Štediše bez novca pokojnome te znancima i priNakon stalne sudske vjejateljima nezakonito pribavila štakinje Vlaste Santo-Olđa, oko tri milijuna kuna. svjedočio je stečajni upravitelj Tako si je, prema opStanko Makar. Govoreći o titužnici, odobravala jeku stečajnog postupkredite koje nije ka nad Dukatom, još vraćala, usprnaglasio je da je 5 2 i d o kos kamat i stečajni postuse v h i n č i od 0,5 po pak zaključen, arn p 0 3 v o sto, već ih je ali se još vodi d roti p a k a otpisivala na 25 do 30 parpostup tovih teret troškoničnih postua k Du va poslovapaka. a nja štedionice.

- Nisu namiredužnik Dio novca izvuni svi stečajni vjekla je preko blagajrovnici, štoviše, nije ne i u vrijeme blokade namiren niti prvi isplatni žiro-računa štedionice 1999. red. No stečajni postupak godine. Prema optužnici, nad Dukatom je obustavljen dugovanja je otpisivala i dru- jer je prodana sva imovina, gima, uz ostalo, i Ladislavu te kako pokretnine, tako i ne-

Već deset godina traje sudsko raspetljavanje slučaja propale štedionice Dukat

kretnine. U međuvremenu nije bilo nekih značajnijih priljeva na račun štedionice.

Radilo se o manjim iznosima iz kojih se pokrivaju redovni, sudski i odvjetnički troškovi.

Vjerovnici potražuju između tri i četiri milijuna kuna.

Problem je da kada i dobijemo sudsku odluku i ona postane pravomoćna, nastaju teškoće kod naplate - rekao je stečajni upravitelj Makar.

Istraga krenula još 2001. god.

Protiv bivše direktorice Dukata Milke Drljače otvoren je istražni postupak zbog sumnje da je počinila prijevaru te utaju još prije deset godina. Osumnjičena je poricala počinjenje navedenih kaznenih djela, pri čemu je isticala kako se nisu podmirivale obveze prema Dukatu, pa ni Dukat nije mogao podmirivati obveze prema vjerovnicima, odnosno 400-tinjak štediša i državi. Naime, prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnijelo je Ministarstvo financija RH radi neizmirenih obveza Dukata prema proračunu i izvanproračunskim fondovima od oko 1,8 milijuna kuna.

IZDVOJENO Nova regulacija prometa biciklima u užoj gradskoj jezgri Varaždina – bez novina

Bez bicikala i dalje tek u užoj jezgri

Padovčevom i biciklima

DOZNAJEMO

Varaždinsko Gradsko vijeće prihvatilo je popis ulica i trgova u užoj gradskoj jezgri kojima je dopušten, odnosno zabranjen promet biciklima i mopedima, i to zbog potrebe za usklađenjem sa Zakonom o sigurnosti u prometu te sukladno zahtjevu PU varaždinske, kako je objasnio komunalni pročelnik Marijan Bakulić. Naime, prema Odluci o uređenju prometa na području grada Varaždina iz 2009., promet biciklima bio je dopušten širom, a zabranjen užom pješačkom zonom. Međutim, kako su upozorili iz PU varaždinske, zakon ne

poznaje pojam uže i šire pješačke zone, tako da je svim pješačkim zonama zabranjen promet i za kršenje se kažnjava s 500 kuna.

5

00 kuna za vožnju Korzom i Franjevačkim trgom te Dućanskom, Kranjčevićevom...

Usprkos tome, a sukladno odluci vijećnika, biciklima će se i dalje moći

voziti Bakačevom, Draškovićevom, Padovčevom i Uršulinskom ulicom, kao i Trgom M. Stančića. No biciklom se više neće moći voziti Trgom kralja Tomislava i Franjevačkim trgom, kao i s njima povezanim ulicama: Gundulićevom, Kranjčevićevom, kao i Kukuljevićevom i Pavlinskom do Šenoine ulice te Gajevom do Bakačeve ulice.

Tako i dalje u Varaždinu, kao i u drugim europskim gradovima, postoje dijelovi pješačkih zona kojima se mogu voziti bicikli te dijelovi gdje to nije moguće, odnosno moguće je samo djelomice.

SAMOUBOJSTVO

Objesio se na dalekovodu Muškarac u dobi od pedesetak godina pronađen je obješen o stup dalekovoda kod varaždinskog naselja Grabanice.

Radnici koji izvode radove na izgradnji stambenih objekata u varaždinskom naselju Grabanice u petak su ugledali muškarca u dobi od pedesetak godina kako visi na stupu obližnjeg dalekovoda.

O tome su odmah obavijestili policijske službenike PU varaždinske od čije glasnogovornice Marine Kolarić doznajemo da se prvo prišlo utvrđivanju identiteta osobe koja je vjerojatno počinila samoubojstvo, sudeći prema prvotno prikupljenim dokazima.

05. srpnja 2011., br. 372

Oglas 19

20 Oglasi

05. srpnja 2011., br. 372

Urbana kultura 21

05. srpnja 2011., br. 372

Što čitati?

Što NE čitati Arthur Conan Doyle (?!), Kako su uhvatili Jacka Rasparača, Centrum, Zagreb, 2009.

Uhvatio sam dvije krivotvorene knjige. O tome kod nas nitko ne piše, a dobro je znati. Roman o Sherlocku Holmesu „Kako su uhvatili Jacka Rasparača“ ne može biti prijevod nijednog djela Arthura Conana Doylea, jer on nikad nije spominjao Rasparača.

Nema naslova izvornika, p a j e to v a ljd a nap is a o neki od brojnih nastavljača Holmesovih pustolovina, ali teško je detektirati koji. Imam čak i naznaka da je autor iz Hrvatske ili Srbije. Roman je bezvezan, prijevod (ako jest) je loš, a lektura i korektura jezivi (spojene riječi i slično).

Mislim da u izdanju Centruma ima još takvih „originala“.

Nevjerojatno je da se takvo što može prodavati pod Doyleovim imenom. Izbjegavajte njihova izdanja. Sramota!

PRVI PUT

Art/media

Pogues u Zagrebu

Motorijada podno Trakošćana Sljedećeg četvrtka, 14. srpnja, prvi put i to u originalnoj postavi, u Zagreb na Šalatu dolaze kultni irski punk rockeri The Pogues.

Nitko ne zna kada ćemo ih opet imati priliku vidjeti na teritoriju države pa ako ste ljubitelji njihovih stvari, bio bi red da požurite i da si kupite kartu.

Zadnji album Poguesi su izdali prije 15 godina, a posljednjih godina izašle su samo kompilacije pa se možemo nadati da će Shane MacGowan (koji je u međuvremenu popravio zube) otpjevati najveće hitove poput Dirty old town ili Summer in Siam.

Moto klub Jal iz Ivanca, organizator 4. festivala motora & rock & rolla Trakošćan 2011. objavio je raspored nastupa bendova te još neke popratne sadržaje i pogodnosti trodnevnog događanja, koje će se održati ovaj vikend u Trakošćanu, te u nekim okolnim mjestima.

Bajkerima je ulaz besplatan, a za sve ostale cijena dvodnevne

ulaznice je 30 kuna - ona će se moći kupiti na ulazu u festivalski prostor, a kamp je besplatan za sve. U petak 8. 7. nastupaju Malehookers, Zoran Mišić te Opća Opasnost, dok u subotu nastupaju Contraritam, High Voltage, Jura Stublić & Film, Picksiebner. Koncerti počinju u 19:00 sati, a dobra zabava je sve do jutra...

Diyala D.I.Y. Poznata varaždinska glazbenica Diyala izdala je novi album, jednostavnog naziva Diyala D.I.Y. 2010/2011. Promocija je organizirana u Snail smart shopu uz party u Lavri ove subote, a album možete poslušati i na soundcloud.com/diyalaa

Sound Trek Hermann Rauschning, Razgovori s Hitlerom, Croatiaprojekt, Zagreb, 1998.

Rauschning je bio nacistički dužnosnik do 1938. godine, kada je emigrirao i započeo antihitlerovsku propagandu.

Njegovi „Razgovori s Hitlerom“ mogu biti zanimljiv dokument, ali tek kad znamo da je Rauschning štošta – izmislio. U svijetu se to zna još od njegove smrti 1982., no u predgovoru ovog hrvatskog prijevoda o tome nema ni riječi. (Prvi hrvatski prijevod objavljen je još 1940. u Varaždinu, ali je, zbog straha od nadolazeće poš ast i, navedeno da je tiskan u New Yorku!) Trinaest godina nakon objave, ovaj Croatiaprojektov prijevod iz 1998. na internetu se i danas spominje kao autentično s vje do č ans t vo navo dnih Rauschningovih razgovora…

Denis Peričić

Mayer Hawthorne

P

onovo jedan besplatan album za vas, ovog puta s etikete “Stones Throw”.

Riječ je o free Nenad NEMEC EP-u mlade NMC nade Mayera voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ Haw thorna sound.regionalni@gmail.com s obradama pjesama. Album sadrži samo šest pjesama koje su stilski izvedene na potpuno drugačiji način u usporedbi s originalima. I zvuče kao potpuno nove soul pjesme. “Impressions” zvuči natopljeno utjecajima poput Curtisa Mayfielda ili Isaaca Hayesa s “onim” starinskim soul zvukom. Album počinje s “Work To Do” od The Isley Brothers, tu

je i fenomenalna “Don’t Turn The Lights On“ od Chromeo koja zvuči totalno drugačije, ali i dalje fenomenalno u svom novom ruhu. “You’ve Got The Makings Of A Lover” je obrada prilično nepoznate grupe The Festivals kao i “Fantasy Girl” Stevea Salaza, “Little Person” Jona Briona te “Mr. Blue Sky “ njegovog benda The County. Hawthorne ne samo da je vrstan pjevač, nego je i multiinstrumentalist, DJ, reper, studijski tehničar, producent... i tko zna što sve još ne. Siguran sam da će ga izdavač dobro upotrijebiti i da je pred njim brdo novih odličnih stvari. Neke pjesme su već i pronašle put do filma, tako je i jedna završila u filmu Kanye Westa i Spikea Joneza. Ovaj besplatan album s obradama je odličan potez skretanja pozornosti da bi se pripremili temelji za neke nove materijale. A “Impressions” čine odličan temelj.

Nije za guske sijeno N S

ije za guske sijeno, a nije ni za Sandru Križanec uređivanje Dnevnika HTV-a. ubotnje izdanje bilo je zlo i naopako. Umjesto da čujemo nešto o nesretnoj Antoniji Bilić, Strauss-Kahnu i drugim pravim vijestima, prvih 10 minuta gledali smo Denis Peričić, Bajsa kako broji aute i slične mr. sc. teme vezane uz turizam. Čak su povučeni stalni dopisnici iz inozemstva kako bi se mogli izravno javiti s Lučkog! Saznali smo i da je izvjesna Nada Brajković ove godine već bila u Vod’cama i da sad samo čeka muža da se vrati iz Švedske kako bi opet išli na more. o ne brinite: dok je takvih urednika, magični podaci o broju turista obilno će nas pratiti duboko u posezonu… nastavku istog Dnevnika, eto vijesti o „kraljevskom“ vjenčanju monačkoga kneza Alberta.

Kako to može biti kraljevsko vjenčanje, to je znano samo našim televizijama. Ne može vjenčanje biti kraljevsko, jer Monako nije kraljevina, niti tamo postoji ikakav kralj. (I nije monegaški, nego monački, a pridjev monaški odnosi se na monahe.) ako principat Monako već nazivamo kneževinom, a ne prinčevinom (što je više-manje stvar prijevoda), onda bi bilo u redu da Alberta nazivamo knezom, a ne princem, jer je princ u našoj jezičnoj tradiciji kraljević, nasljednik kralja, kao što je to William, a Albert to nije. ato Alberta i nazivaju „serene highness“, a ne „royal majesty“ – otprilike, „visost“, a ne „kraljevsko veličanstvo“. Visosti su i knez Lihtenštajna i neki nesuvereni plemići. Visosti su i urgellski (katalonski) biskup i Nicolas Sarkozy, jer zajednički obnašaju dužnost kneževa Andore. novije doba su titulu visosti, na neobične načine, zaslužili Otto von Bismarck te mađarski admiral Miklos Horthy, nekoć mornarički zapovjednik u Puli. etko bi rekao: dragom Bogu svejedno, barem iz ove naše sirotinjske perspektive. Ali što jest – jest, a što nije – nije.

N U A Z

U N

POWERED BY

22 Kulturni obzor

05. srpnja 2011., br. 372

RAZGOVOR Umjetnik Luka Bunić o radu kojim pokušava d

U D-duru Fontana Blues festival...

U

petak navečer na Kazališnom trgu održan je već 9. po redu Fontana blues festival u organizaciji Koncertnog ureda Varaždin, na kojem su svirali varaždinski bendovi Jam ritual i Brna & Šus Accoustic balls Darko RUŠEC te zagrebački Green profesor gitare u House Blues...

Glazbenoj školi Varaždin velikim iščekivanjem Varaždinci su konačno dočekali novo izdanje blues festivala, a već u startu sve je bilo malo pomaknuto zbog kiše, pa su na scenu Jam ritual, u kojem sviraju mladi varaždinski glazbenici, stali tek oko 21 sat. am Ritual sviraju pjesme starih rock i blues legendi kao što su Jimi Hendrix, Stevie Ray Vaughan, Joe Bonamassa, Robben Ford i mnogi drugi. Uz to marljivo rade na vlastitim pjesmama. Toni Tkalec piše tekstove, a glazbu i aranžmane rade svi zajedno. am ritual “otprašio” je svoje u blues-rock stilu, a nakon njih na scenu su stupili Brna & Šus Acoustic Balls, Damir Branilović i Zlatko Tomašević, ovaj put u akustičnoj verziji.

Radi se o dvojici poznatih varaždinskih glazbenika, koji su svirali s različitim bendovima, ali upravo u zajedničkoj suradnji pronašli su svoj pravi glazbeni pravac kojem su se maksimalno predali, između ostalog i u autorskom dijelu. Odradili su dosad brojne svirke u varaždinskim klubovima - Rogozu, Gimnetu, TNT-u, Željezničaru i drugdje. osljednji su na blues festivalu nastupili Green House Blues, kako se vole nazivati „osmerac bez kormilara“, koji su još kao srednjoškolci „začeli“ Matej Luk i Jurica Hotko. Radi se o zagrebačkom bendu koji se promovirao odličnim svirkama diljem Lijepe Naše. Uz klavijature i gitare, bend posjeduje i zavidnu brass sekciju. Gdje god nastupaju, nikoga ne ostavljaju ravnodušnima, a i varaždinska je publika uživala u njihovom atraktivnom nastupu.

Performans kao pr skejt dvodnevna u

S

J

J

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

U zadnje vrijeme vraća se kistu i štafelaju, a slike radi u ciklusima

Bunić smatra da današnji mladi nisu dovoljno povezani s prirodom, obožava street art, ne bježi od štafelaja, a osjeća se dobro kad od otpada stvori umjetnost Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

sam prije 3 godine sudjelovao na glazbeno-vizualnom projektu TRIP. To je bio veliki projekt koji sam radio s Bojanom Miljančićem i osmero jazz muzičara. Predstavio sam se i sa svojim radovima na kolektivnim izložbama u vili Oršić.

alegorija za život, težak i dug poput Puta svile, a cijela priča podijeljena je u 5 cjelina: 1.

Journey (putovanje), 2. Inner/ Outer (unutarnje/vanjsko), 3. Civilisation (Civilizacija), 4. The Fall (pad), 5. Fly (Let).

Svaka cjelina nosi poruku.

Ideja se rodila promatrajući nove generacije. Naime, radim kao profesor likovnog Zvuk i slika Svaki performans neshvat- već 6 godina i primijetio sam ljiv je bez priče koja mu pri- kako su mladi, iako emotivpada. Što stoji iza Silkroada no otvoreniji, na neki način otuđeni od prirode. Na njih tj. Puta svile?

On je zamišljen kao manual negativno utječe ovo potro(priručnik) za mlađe gene- šačko društvo. Čini se kako racije, upute za njih kako se sve žele postići sad i odmah, nedostaje im strpljenja. A snaći u današnjem za sve treba vrijeme brzom i po sazrijevanja. troš ačkom ime Ne smijemo društvu. ije n i l zaborav iti ni Silkroad e r e t j producenta je svoza ske islila je Emila Hercega jevrsna zm i , u n s kojim radite Gu , a na a n j u stara om znači Silkroad...

Da, dok se ja sk bav im ekspe kajkav agalj r imentalnim f ilšt mom, on je taj koji stvara zvuk i glazbu.

Emil je bio prvi izbor jer pratim i cijenim njegov rad.

Dobro se nadopunjavamo i povezuje nas sličan ukus.

Za razliku od DJ-a, Emil sam producira zvuk, kao što ja sam stvaram v ideo. Tijekom performansa cilj nam je postići sinesteziju zvuka i slike. Intervencijama poMotivi se izližu za 2 dana - ne smijemo se vezati za materijalno U posljednjih nekoliko mjeseci umjetnik i dizajner Luka Bunić sve više dopire do varaždinske publike. Na Danima per formansa, ali i na Danima suvremenog plesa, predstavio je svoje nove uratke. Ističemo audiovizualni performans Silkroad, nastao u suradnji s Emilom Hercegom. Inače slika, crta, predaje likovni, bavi se eksperimentalnim videom, skejta.

Rad Zagrepčanina s adresom u Pušćinama “pretresli smo” kroz razgovor.

Većina Varaždinaca upoznala se s vašim radom tek kroz Silkroad. Je li to ujedno i prvi umjetnički nastup u Varaždinu?

Iako sam dosad bio aktivniji u Međimurju, u Varaždinu

moću kontrolera i softvera modificiramo zvuk i sliku u realnom vremenu, što je dosta zahtjevno.

Retro-etno Uz performans, tu su također slike i grafike. Sve je apstraktno. Bježite li od figurativnog?

Imam faze, mijenjam teme i radim u ciklusima. Na Akademiji sam intenzivno usavršavao tehnike i figuraciju.

Nakon savladanog zanat-

S

ilkroad koji će se još razvijati pretvorit će se u umjetnički party skog dijela, figurativne teme nastav io sam pretakati u apstraktne forme. Tajna dobre apstraktne slike je u kvalitetnom likovnom jeziku.

Radovi su u nekim ciklusima apstraktni, u nekima figurativni. Dobro prihvaćen bio je ciklus “Retro-etno” inspiriran narodnim motivima, koji sam radio sa slikaricom Smiljanom Šafarić Bunić. Spomenuo bih i ciklus inspiriran metalnim otpadom «Anerash Abarush». Želio sam spojiti umjetnost i otpad te od ružnog napraviti lijepo. Radi se o estetici ružnoće koja je

Kulturni obzor 23

05. srpnja 2011., br. 372

doprijeti do novih generacija

riručnik, umjetnost OSOBNO Zagrepčanin završio u Pušćinama

OBLJETNICA Otvorena izložba, položen vijenac, nastupili folkloraši

Gustav Krklec rođen prije 112 godina Gustav Krklec, jedan od najpoznatijih hrvatskih književnika, djetinjstvo je proveo u Maruševcu. Povodom 112 godina od njegova rođenja, Udruga prijatelja dvorca Maruševec organizirala je izložbu slika nastalih na nizu kolonija, a nastupili su i članovi KUD-a Klaruš. Ovog puta izložba nije postavljena u dvorcu. Naime, Udruga prijatelja dvorca Maruševec, koja djeluje od 1996. godine s ciljem promocije dvorca, ali i ove općine, već dvije godine ne smije do samog dvorca.

Prije dvije godine on je vraćen vlasnicima, obitelji Pongratz, koja ne želi da im netko

Kod rodne kuće Gustava Krkleca

boravi na imanju iako dvorac ne koriste.

Udruga je inače imala svoje prostore u dvorcu, organizirane su izložbe, druženja pa čak i jedan koncert u sklopu Baroknih večeri. Okrenuli su se promociji na druge načine, a među njima je upravo i proslava ove obljetnice. Slike, njih 52, koje se mogu razgledati u Općini, nastale su na kolonijama koje je vodio i pokojni Jurica Varga, član Udruge. Na kuću u kojoj je djetinjstvo proveo Krklec, predsjednica Udruge dožupanica Blanka Glavica Ječmenica te predstavnik Matice hrvatske Zlatko Meštrić postavili su i vijenac.

Put umjetnosti još od malih nogu Luka Bunić rođen je u Zagrebu, a put umjetnika pred njim je još od malih nogu; okružen umjetnicima, i sam je krenuo tim vodama. - Odrastao sam u umjetničkom okruženju.

Majka mi je slikarica, a otac je bio kipar i začetnik poznate Biafre. Imamo svoju galeriju u Rovinju, u kojoj sam radio od svoje 15. godine - kaže Bunić. Završio je Školu za primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a nakon toga i Likovnu akademiju. Dvije godine restaurirao je crkvene zidove, a to ga je, kaže, naučilo da bude strpljiv. Posljednjih nekoliko godina živi u međimurskim Pušćinama,

a radi u varaždinskoj Srednjoj strukovnoj školi, na odjelu Likovne umjetnosti

UMIROVLJENICI

z

avršio Školu za primijenjene umjetnosti i Likovnu akademiju

i dizajna gdje predaje grafičke tehnike. Svestran je u likovnom izražavanju. Bavi se dizajnom, graf ikom, slikarstvom i novim medijima. Angažiran je u nekoliko umjetničkih projekata.

Neke vodi samostalno, a neke u suradnji s drugim umjetnicima.

Srcem uz vas

Definitivno najveće zvijezde Špancirfesta 2011. - Morcheeba

ŠPANCIRFEST Gotov program za ulične šetače

Morcheeba dolazi podno Staroga grada 250 kazališnih, uličnih i dječjih predstava, 6 kreativnih radionica za sve uzraste, 50 koncerata na 3 pozornice Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Luka i Emil sliku i zvuk u Silkroadu stvaraju uživo

fascinirala i u nekim drugim umjetničkim pravcima, npr.

Charlesa Baudelairea i njegovih Cvjetova zla.

Niste samo umjetnik, već i skejter sa stažom od 20 godina, a odlučili ste spojiti te dvije ljubavi...

Gunu je skejt/ar t projekt. Bio s am mot i viran street ar tom, koji o b ož av a m .

Gotove daske su figurativne, ručno oslikane. Pri izvedbi su puno po mogli prijatelji skejteri, Bibi i Krotitelj Vodenkonjica.

Skejt je dobar način komunikacije s mlađom publikom, naime, do njih se teže dopire kroz galerije. Uskoro krećem i s majicama, a cijelu liniju zajedno sa skejtovima podržava zagrebački Warehouse.

Zašto baš Gunu?

Naziva se dosjetila naša stara ujna. Radi se o arhaičnoj zagorskoj riječi za štagalj, a kasnije sam, uz malo istraživanje, doznao da na sanskrtu predstavlja ljudske vrline.

Daske su potrošna roba, a u njih je ugrađena umjetnost, moje znanje i vještine. One su poput mandala, kratkotrajne. Slike se izližu nakon par dana skejtanja. Tu mi je bila zanimljiva simbolika o prolaznosti.

Kakvi su daljnji planovi?

Razrada per formansa s Emilom, u suradnji sa Sanjom Frühwald, koja se bavi suvremenim plesom, još rada na liniji Gunu, a i još zdušnije posvećivanje slikarstvu.

Asian Dub Foundation više nije headliner ovogodišnjeg Špancirfesta. Dolazi i Morcheeba, ali očekuje nas još zvučnih imena.

- Kao i svaki festival koji ozbiljno razmišlja o svojoj budućnosti, i ovogodišnji, 13. festival uličnih šetača prije svega će odlikovati kvaliteta programa i inovacije kojima svake godine nastojimo oplemeniti sadržaje kako bismo privukli pozornost dosadašnjih, ali i novih posjetitelja - veli Branka Tropp, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina, organizatora festivala Špancirfest.

Među 250 različitih festivalskih događanja, kao što su kazališne, ulične i dječje predstave, Tropp izdvaja šest kreativnih radionica za posjetitelje svih dobnih uzrasta.

Slikarstvo i zvuk - Nadam se da ćemo ove godine uspjeti prvi put u Europi izvesti multimedijalni projekt 3D slikarstva i živog zvuka, nešto što je u nas nepoznato, a vrlo atraktivno - naglašava

Plaća se samo MTV stage - Kvaliteta izvođača zahtijeva i primjerenu produkciju, a to znači veća financijska sredstva. Svih ovih godina, zahvaljujući entuzijazmu te Varaždinu, koji je po svojoj strukturi grad u koji je lijepo doći i raditi, uspijevali smo dobiti cijene od izvođača i logistike koje smo mogli pokrivati uz pomoć sponzora. Međutim, ne možete tako dovijeka, i to ako želite kvalitetne sadržaje. Zato smo odlučili Tropp.

Tijekom 9 dana Špancirfesta, na 3 pozornice održat će se i 50 koncerata, dnevno po 2 do 3. Na MTV pozornici podno Staroga grada prvog dana (19. 8.) nastupa Urban & 4 i Vatra, dan kasnije Connect, Kinoklub i Bolesna braća, a zatim slijede Jinx, Zemlja Groova i Pink studio.

Jedan od središnjih glazbenih događanja bit će 23. kolovoza kada nastupaju Morcheeba i Quasarr, a idućeg dana Kawasaki 3P, S.A.R.S. i Obrad Kosovac. Splitski TBF koncert će održati 25. kolovoza kao i Kandžija & Gole

uvesti ulaznice na MT V pozornicu - uistinu simbolične. Dnevna ulaznica stajat će 30 kuna, trodnevna od petka do nedjelje 60, a devetodnevna festivalska ulaznica 150 kuna - pojašnjava Tropp, napominjući da će od 250 događanja njih 215 biti i dalje besplatno, pa tako i koncerti Darka Rundeka & Cargo Trija, Vlatko Stefanovski Trija, Kemala Montena, Nene Belana, Beatles Revivala… žene, a zatim Let 3, Diskurz i One Piece Puzzle. Pretposljednjeg dana sviraju Majke

!

Asian Dub Foundation, Urban & 4, Majke, Rundek, Jinx, Let 3, Neno Belan i mnogi drugi

i Električni orgazam, dok zadnjeg dana (28. 8.) nastupaju Asian Dub Foundation te Superhiks. Cijeli program možete pogledati na našim web stranicama.

Prošlog četvrtka pred punim gledalištem Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu održan je cjelovečernji glazbeno-plesni nastup pod geslom «Srcem uz vas». Nastupali su korisnici Doma za starije i nemoćne osobe te članovi Kluba za starije osobe, koji su članovi grupa i sekcija radne terapije, od pjevačkog zbora, pjevača solista, dramske grupe, folklorne grupe, plesne grupe i literarne sekcije. Pjesme, plesovi, recitacije i igrokaz pripremljeni su s puno ljubavi i zanosa. Voditelji grupa, uz bezuvjetnu pomoć vanjskih suradnika, svojim svakodnevnim i zajedničkim radom korisnicima su pokazali da osobe starije životne dobi mogu biti pozitivne, pune životne radosti, ispunjene entuzijazmom i energijom, ljubavlju i veseljem.

KUĆA ZA PISCE

Kajkavski Batman u Pazinu Varažd insk i pis ac D enis Peričić prošlog je vikenda gostovao u Kući za pisce u Pazinu. Tamo je predstavljao svoj roman “Netopir i črni ljudi”, djelo u potpunosti na kajkavskom inspirirano Batmanom, za kojeg kaže da mu je jedan od omiljenih likova još iz djetinjstva. Radnja je smještena u 18. stoljeće u naš Varaždin, a radnja se vrti oko grofa Ivana Mišinskog, koji se pretvara u netopira (šišmiša) i kao agent dobra bori se protiv črnih ljudi koji su oličenje zla. Mišinski je zapravo varaždinska verzija Brucea Waynea. Ovu knjigu, koja je više humor nego horor, Peričić je napisao prije 10 godina, a prije nekoliko mjeseci zagorski Batman postao je i radio-drama.

24 Duplerica - ljeto nam se vratilo...

05. srpnja 2011., br. 372

FASHION REPORT Poput holivudskih zvijezda

TRASH & BURN Made in U.S.A. - američka vozila, glazb

Obljetnica mature kao na crvenom tepihu

Međimurske ceste

Nedavno su, kao i mnoge druge generacije i gimnazijalci, maturanti 2006. proslavili su 5 godina mature što je, modno gledajući, bilo zanimljivo. Mlade Varaždinke, ali i Varaždinci ne zaostaju za svjetskim modnim trendovima.

Muški dio populacije nije se previše zamarao jer im je jedina briga bila naći malo bolju (čistu) košulju dok su se cure upravno suprotno tome jako dotjerale i izgledale spremno za crveni tepih. Svaka čast dale su si truda, bilo je mnogo „pravih“ frizura, umjetni nokti su bili na mjestu, čak je i šminka bila profesionalna.

dići zabavan plise i tirkizna satenska trakica svezana u obliku mašne. Zadnja djevojka, koja je obukla jednostavnu crnu haljinu i ubojito visoke pete, pokazala je najbolji modni dodatak - duge noge!

Ponekad je i jednostavnost upravo najbolje rješenje.

Nela Kliček

Susret ljubitelja američkih automobila u M. Središću okupio vlasnike i ljubitelje V8 mašina Piše: DRAGUTIN KLIČEK Snimio: TOMISLAV MAKAJ

Victoria i Silvija

Što kraće i što više Ovogodišnja formula za najbolji look je bila što više pete i što kraće suknje. Sve su izgledale fantastično, ali i nažalost uniformirano jer su igrale na istu kartu. Pretežito su vladale monokromatske nijanse, crno-bijele kombinacije, bež i puderaste boje.

Tek se koja usudila pojaviti se u nekoj žarkoj boji ili malo više eksperimentirati. No cure itekako prate modne trendove te nisu bile ništa manje glamurozne od holivudskih diva. Odabrano je 5 cura koje su bile među najbolje odjevenim.

Trash & Burn, Pin up i Rockabilly – to je bilo dovoljno informacija za sve ljubitelje amer ičkih automobila da upale svoje automobile od nekoliko stotina „konja“ i nekoliko tisuća kubika te krenu put obiteljskog gospodarstva Goričanec u M. Središću.

Treći po redu meeting američkih automobila okupio je vlasnike limenih ljubimaca čije cijene višestruko prolaze cijene „običnih“ automobila više klase. Od starih Ford Mustanga do novih Dodge Vipera, livada (parkiralište) ispunila se reprezentativnim primjercima, često i custom made obradama. Dok su

posjetitelji sa zanimanjem razgledavali izložene i očima otkrivene V8 mašine, vlasnici su pokraj njih roštiljali, a uz dobru zabavu i ponešto „tekućih radosti“ vrijeme je brzo prolazilo. Iako pristigli iz nekoliko zemalja, iskoristili su vrijeme od petka do nedjelje da se dobro zabave, pritom ne mareći za desetke litara koje potroše njihovi ljubimci, ali, kako je bilo istaknuto naljepnicom na jednom automobilu, to je način života.

Pin up Da uz dobre automobile idu i zgodne cure dokazao je Pin up photo contest, prilika da se fo -

tografiraju popularne Pin up cure, koje su zavladale sjedištima, a kasnije i plesnim podijem u svojim točkastim haljinama. Popratnog sadržaja je bilo također podosta, tako da su uz svirke rockabilly bendova na stageu nastupile i dame u malo slobodnijem plesu, ali uz poneki detalj oko vrata, poput nekoliko metara dugačkog pitona. Nedjelja ujutro bila je oproštaj uz besplatan doručak za sve pristigle vlasnike „amera“ nakon čega su oni napustili Trash & burn meeting u oblaku prašine, vraćajući se u gradove i zemlje iz kojih su pristigli (pritom ne pitajući za potrošnju goriva).

Pet najboljih Za oko je zapela djevojka u jednostavnoj crnoj haljini odličnoga kroja, a sličila je haljini Victorije Beckham, koja se stilski jako popravila i čak uspješno premetnula u dizajnerske vode. Look je upotpunjen zanimljivom i otkačenom frizuricom - svaka pohvala. Druga dama u narančastom oduševila je bojom svoje slojevite Zara haljine i vrtoglavim platformama. Ovaj outfit je bio pravo osvježenje. Treći je bio među rijetkima s printom te se ove modne kombinacije ne bi postidjela ni Reese Whiterspoon, koja je odjenula vrlo sličnu haljinu u ljubičastoj verziji. Četvrta djevojka obučena u sivu haljinu pokazala nam je da siva ne mora biti dosadna i „isprana“ već ju može po-

Jen i Vanja

America i Danela

DISC GOLF Sport kojim bi se bavio i Nikola Tesla

Podno bedema Staroga gr

Reese i Vanj a

Kate i Vedrana

Nikola Tesla svojedobno je izjavio kako njegov stroj za letenje neće imati ni krila, ni propelere te da će se moći kretati po volji zrakom, u svim pravcima i savršeno bezopasno. Da se Tesla kojim slučajem našao prošlog utroka podno bedema Staroga grada, sigurno bi se oduševio, jer zrakom su letjele upravo takve letjelice. Nije se radilo o vanzemaljskim tehnologijama već se igrao disc golf!

Skupina entuzijasta iz Čakovca i Varaždina odlučila

je svima zainteresiranima prezentirati sport u koji su se nedavno “zaljubili”. Okupilo se njih 30 u dobi od 5 do 80 godina.

Frizbi u koš - Sve što je god zabavno i malo neobično, odmah mi privuče pozornost. Inače se bavim žongliranjem, vozim monocikl i skateboard, a čim sam čuo za ovu prezentaciju, pomislio sam da moram doći i probati – ispričao nam je 67-godišnji Ivan Pothorski koji

je bio pobjednik i apsolutni favorit mini-natjecanja.On je iz prvog pokušaja „zakucao“ sa svih 6 udaljenosti i postao apsolutni šampion među početnicima te osvojio disk.

Među šampionkama našla se i Marina Plećaš iz Ploča, također osvajačica diska. - Došla sam ovdje čisto slučajno, na nagovor prijatelja, no odlično mi je. Mislim da sam našla sport za sebe – rekla je. Uvijek pri vrhu, no nažalost bez pobjede bio je i 10-godišnji Roland. - Nadam se da ću dru-

Duplerica - ljeto nam se vratilo... 25

05. srpnja 2011., br. 372

ba i pin up djevojke zavladali Murskim Središćem

e kao u Kaliforniji

Kao da je morska vila...

TU KRAJ NAS Najmlađi sudionik 10, a najstariji 67 godina

“Šic na bic” s 200 biciklista

rada viđeni „leteći tanjuri“

gi put imati više sreće i osvojiti disk. Vidimo se sljedeći utorak, jedva čekam! – rekao nam je Roland na odlasku. Druženje

uz disc golf na Starom gradu nastavlja svaki utorak u 19 sati do kraja srpnja.

Danica Pajtak

dnik pobje lo i p tanja je t na jec enik iz vlj umiro na koji i ž Vara d kejt vozi s

Više od 200 biciklista sudjelovalo je na 6. novomarofskoj biciklijadi “Šic na bic” ove subote. Pod sloganom “Kilometri se nižu, biciklisti stižu!“ njih 200 s glavnog trga u Marofu krenulo je varaždinskom ulicom prema Ključu i Ljubeščici, a nakon toga čekao ih je uspon makadamskom dionicom kroz Ljubelj do Kalnika. Biciklisti - avanturisti osvojili su pla-

ninarski grah, a okušali su se i u društvenim igrama.

Za motivaciju su dodijeljene nagrade najmlađem biciklistu (10 godina) i najstarijem (67 godina) čime je „Šic na bic“ ponovno pomaknuo gornju dobnu granicu za punih 6 godina.

Nakon graha i igara uslijedio je spust prema Gornjoj Rijeci, a nakon doline čekao ih je i posljednji uspon -

prema Kipišću. Aviomodelari iz Zrakoplovnoga kluba „Perun“ snimili su panoramske snimke vesele kolone koja je u samo 20 minuta progutala uspon, nakon čega je uslijedio spust prema Možđencu te konačni ulazak do cilja u Nov i Marof. Utrku je organizirala Udruga Mladi za Marof.

Mateja Ratković

26 Putopisi

Ovdje živi Prezzemol – maskota Gardalanda

05. srpnja 2011., br. 372

Na Magic Mountainu hoćeš-nećeš - ovako izgledaš

PUTOPIS Gardaland se isplati posjetiti i za to postoji više od 1001 razloga

Urnebes zvan Gardaland Želite li dobiti dobru injekciju adrenalina, svakako se treba provozati na Blue Tornadu, Mammutu i najnovijem – Raptoru Piše: DARIO PINTARIĆ

Gardaland je pravo mjesto za sve koji žele dobru zabavu s dovoljnom dozom adrenalina.

To je bio i glavni razlog koji je mene odveo u najpopularniji zabavni park u Europi u kojem sam prvi put bio 2009. godine, a ponovno ove godine u lipnju.

Vodeni top Jedina misao koja mi se po putu do Italije vrtjela u glavi bila je isprobati novi roller coaster - Raptor, koji je otvoren ove godine u travnju.

Prvi put kada sam bio u Gardalandu isprobao sam Blue Tornado, do tada najbrži roller coaster u parku s ludim okretima i lažnim sudaranjima sa stupovima. Bio sam i na Magic Mountainu i Mammutu, koji na prvi pogled izgleda bezazleno i puno mirnije od prva dva. Naravno, samo tako izgleda. Od njega se doslovno zavrti u glavi. Kada sve njih isprobate bit će vam u potpunosti jasno značenje riječi roller coaster

posebna. Brzina od 90 km/h, (vlak smrti).

Dakle, ove godine prvi na nagli okreti, sam ambijent, redu je bio Raptor, na kojeg osjećaj kao da letiš, pa padaš, sam se s “ekipom” uputio od- želudac koji osjećaš negdje u mah po dolasku u Gardaland. grlu, neizvjesnost i strah od onoga što slijedi... Sve u Ni dugi red za čekanje svemu, prava adrenije nas odvratio nalinska injekcija od našeg cilja. ko š e t i razlog zbog U o s t a lo m , i t a s kojeg smo još na duge je opi nja na dva puta staredove i ž o v e o j k čekanja zašto sterima ta o d 15 og coa do 45 roller a, je li to zb a, t n e b r minuta pose naglih ok m o r aju , e g n i o brz biti sprea, sam mni svi padov enta... koji dođu u ambij park. Srpljivo smo čekali svojih pola minute, koliko otprilike traje vožnja na Rap- jali u toru. Dulje traju same pripre- r e d u me za vožnju. No, isplatilo se. i čekaTeško je zapravo opisati oni- li svoje ma koji nisu isprobali zašto je mjesto - na vožnja na Rapto- Raptoru.

No nije Gardaland ru, i svim drugim roller co- samo raj za sve željne adrenaliasterima, na. Ovaj talijanski Disneyland, t a k o uz “igračke” za velike, sadrži i pustolovne atrakcije za djecu i

Blue Tornado je među najbržim roller coasterima u parku s ludim okretima i lažnim sudaranjima

one koji su malo manje željni adrenalina. Prvi put kad sam bio u Gardalandu isprobao sam Tungu (koje više nema, zamijenio ju je Raptor), mirnu atrakciju u kojoj ste se čamcem vozili rijekom kroz čari afričke divljine. Tu je i Escape from Atlantis, pustolovna vožnja brodom u misteriozan svijet Atlantide gdje se nakon početne istraživačke avanture brodom penjete na liticu visoku 10 m e t ar a , a potom se strmoglavo “pr i zemljite” u bazen.

A ko s te slu č ajn o ostali suhi u ovoj avanturi, do kraja puta sigurno ćete završiti mokri do gaća. Za samo 20 centi možete po putu aktivirati vodeni top i pogoditi mlazom nekog od putnika na ovoj avanturi.

Posjetite Prezzemola!

Velik dio Gardalanda odnosi se na sadržaje s atrakcijama za mlađu djecu. I za nas “velike” impresivna je kućica na 25 metara visine gdje živi Prezzemol – maskota Gardalanda, čiji vrhovi stabla ponarančaste kako pada mrak. Životinje koje pjevaju, šareni avioni koji

Gardaland - europski Disneyland

Fantasy kingdom - raj za veliku i malu djecu

kruže uokolo ili vlakić koji vozi u svijet igračaka dijelovi su Fantasy kingdoma namijenjenog djeci.

Tu je i Gardaland Sea & life aquarium, podvodni svijet, koji je dio Gardalanda, ali opet sasvim zasebna cjelina.

!

Vlatka Sekirnik, SAK Varaždin, u kategoriji starijih kadetkinja pobijedila je u utrci na 100 m prepone i na 300 m prepone

Sport sport@regionalni.com

“

Zajedničko druženje članova i prijatelja BK Vindija “4th of July” održat će se 5. srpnja u 18 sati.

Trener Aleksandar Bekić

NOGOMET Dino i Filip Škvorc te Roberto Punčec uzdrmali Varaždin

Borba za opstanak Nogometni sindikat traži očitovanje komisije za licenciranje Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Pitamo se da li je moralno osuđivati igrače iako su oni ti koji su poštovali ugovore i sporazume. Za sve to vrijeme Filip, Dino i Roberto dužni su redovito izvršavati i svoje obveze prema državi u vidu pravovremenih uplata mirovinskog, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od Dugovi Dva oprečna stajališta ozljeda na radu, jer im u kluba i igrača nisu se mo- slučaju nepravodobnih gla pomiriti i dogodio se uplata država zaračunava prijevremeni odlazak mla- kamate od 14 %. Tražimo i od odgovornih državdih igrača. Iz kluba nih institucija da poručuju kako reagiraju.” trebaju biti m i O v a j strpljivi, a isan p t o p novoo igrači žele mom u z a r snovan i dogovospo m reno i klubo u već nogometni sins dikat uspostaprije sveanja s vio je odnose s ga razgodugov ala biti HOO-om i HNSv o r. N a treb ena om te Udrugom ovu situalać p s i prvoligaša te traže i ciju reagirao očitovanje komisije za je novoosnovalicenciranje klubova. ni nogometni sindikat koji brani stavove igrača.

U priopćenju konstatiraju da Izdajnici su igrači izvršavali sve svoje ”Žalosno je to da u 2011. obaveze. “Klub svoje obveze godini, kada smo pred vratiiz ugovora nije izvršavao. ma ulaska u Europsku uniju, Igrači su čak potpisali i spo- govorimo o tom kako je razum kojim prolongiraju normalno da se ugovor i isplatu duga iz 2010. godine trebaju poštovati. Žalosno na 15. lipnja 2011. godine. je da sportaši koji se poziKlub ni do današnjeg dana vaju na stavku iz ugovora nije izvršio svoje obaveze iz bivaju izdajnici. Žalosno je 2010. godine prema njima. da profesionalni sportaši ne Što ujedno znači kako nisu dobivaju mjesečne naknade dobili nijednu mjesečnu na- 8 - 9 mjeseci...” piše u priopknadu za 2011. U sporazumu ćenju sindikata. piše ukoliko klub ne podmiri Prema ovakvim događasvoja dugovanja prema nji- njima, glavna utakmica u ma iz 2010. godine, da se klubu vodit će se za opstaugovor raskida na štetu klu- nak i očuvanje prvoligaškog ba.” U sindikatu su zabrinuti statusa. što se nogometaši koji su aktiviranjem stavke ugovora nazivani izdajicama. ”Samo za usporedbu važno je napomenuti kako se prema Fifa prav ilnic ima ugovor može raskinuti na štetu kluba u slučaju kašnjenja 3 mjesečne plaće, a klub je u tom slučaju dužan platiti i odštetu igraču za kršenje ugovorne obveze.

Andrej Korosteljev i Renato Prpić prvi i drugi slijeva

Varaždinska nogometna javnost teško je prihvatila nove odlaske mladih i nadarenih igrača NK Varaždina Dine i Filita Škvorca te Roberta Punčeca.

Uspjeh gimnastičara Gimnastičari gimnastičkoga kluba Vindija Varaždin, Renato Prpić i Andrej Korosteljev, nastupili su na međunarodnom turniru u Kruševcu, koji je bio posljednje izborno natjecanje za ovogodišnji European Youth Olimpic Festival, koji će se održati krajem srpnja u turskom Trabzonu.

U klubu su ponosni što su njihovi gimnastičari briljirali, uvjerljivo ostvarili zadane

Bravo za Teu Kozulić!

Plivačica PK Barok Tea Kozulić isplivala je na Otvorenom prvenstvu Hrvatske Zlatni medvjed u Zagrebu svoju najbolju ovogodišnju trku na 800 m u 50-metarskim bazenima. Rezultat je bio 10:33:42 te je tako pridodala još jedan limit i normu za državno prvenstvo Hrvatske.

Tri ragbi reprezentativca

“Petarda” za start sezone Prvi susret prvog pretkola Europske lige između NK Varaždin i FC Lusitanos prošao je sukladno očekivanjima. Pred više od tisuću gledatelja Varaždinci su krenuli napadački.

Tako već u 4. minuti Nikola Šafarić dovodi Varaždin u vodstvo. Do kraja poluvremena golman ekipe iz Andore promaknuo se u najboljeg gostujućeg igrača. Na 2:0, što je i bio konačni rezultat prvog poluvremena u 39. minuti povisio je Dejan Glavica.

Drugo poluvrijeme dono-

Zapažen nastup na četveroboju nacija od 56,18. Uz ovu sjajnu pobjedu trenutno najbolja varaždinska atletičarka Kristina Dudek bila je i okosnica pobjedničke hrvatske štafete na 4 x 400 m (3:47.64,2), koju su uz nju još činile hrvatske juniorske reprezentativke Kosaber, Smiljanec i Kočiš.

Ukupni pobjednik Osječkog

U Benkovcu je održan kamp za mlade ragbijaše u dobi od 16 godina starosti na poziv edukatora ragbi trenera Hrvatske. Mladi ragbijaši iz RK Kengingrad iz Kneginca - Čanjavec, Tkalčec i Sabolić, sudjelovali su u radu kampa i svojim radom i zalaganjem te pokazanim izborili mjesto u reprezentaciji.

Ovo je svakako veliki uspjeh mladoga kluba, a Uprava i stručni stožer kluba čestitaju igračima.

NK Varaždin korektno odradio susret s FC Lusitans

si iznenađenje jer gosti postižu u 48. minuti zgoditak za 2:1, nakon greške domaće obrane. Varaždin skuplja redove i u 57. minuti Tkalčić pronalazi Glavinu i rezultat je 3:1. Dvije minute kasnije Šafarić je iz slobodnog udarca dobro pucao, a inače solidan golman Benitez loše reagira i lopta mu bježi u gol. U listu strijelaca protiv nogometaša iz Andore upisuje se i kapetan Davor Vugrinec u 78. minuti i Varaždinci vode 5:1 što je bio i konačni rezultat susreta.

ATLETIKA Kristina Dudek, SAK Varaždin, osvojila prvo mjesto na 400 m u Osijeku

Na četveroboju juniorskih atletskih reprezentacija Češke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske, koje je održano ovaj vikend u Osijeku, mlada atletičarka SAK Varaždin Kristina Dudek neprikosnoveno je otrčala svoju dionicu od 400 m te je osvojila prvo mjesto s pobjedničkim rezultatom

kriterije i postali evidentni kandidati za ovu tzv. “Olimpijadu mladih”.

Andrej je pobijedio na parteru, bio 2. na preskoku i 3. na konju sa hvataljkama te zauzeo 8. mjesto u višeboju, a Renato je pobijedio na konju sa hvataljkama te još nastupio na parteru i preskoku, na kojima će se njegove vježbe računati za ekipni plasman naše reprezentacije u Turskoj.

četveroboja juniorskih reprezentacija Češke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske bila je reprezentacija Češke, druga je bila Mađarska, treća Hrvatska te posljednja, četvrta, Slovenija. Na Osječkom natjecanju nastupilo je 300 mladih atletičarki i atletičara koji su se natjecali u 19 disciplina.

FOTO FOKUS

28 Sport

Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Nove IT tehnologije i sportske udruge M

asovni medij internet uvukao je i sport u svoju “mrežu”. Za sada se najčešće koristi za rezultate, eventualno uživo prenose, nešto manje za edukaciju i puno više za klađenje. Međutim, internet pruža mnogo veće mogućnosti, ali i i specifičan način interakcije ljubitelja sporta sa sportašima. nternet u multimedijskom okruženju pruža više od dosadašnjih klasičnih medija.

Na kraju ovih općeprihvaćenih konstatacija postavlja se osnovno pitanje: “Gdje su tu sportski klubovi i udruge?”. no što drugi mediji ne mogu, to je mogućnost interneta - ostvariti komunikaciju između sportskih udruga i njihovih navijača. Na taj način može se svašta saznati, ali i napraviti biznis i prodati, recimo, klupske suvenire. ožda najvažniji dio ove priče je mogućnost plasiranja vlastitih vijesti u onom obliku kako to žele baš ti klubovi ili sportske udruge. Učinak takvih vijesti posve je različit od učinka one vijesti koju je oblikovao novinar i prilagodio nekome mediju. Ovakva informacija može se mjeriti s onom koju u povjerenju govorimo jedan drugome kada komentiramo neke sportske događaje ili manifestacije. Također može prerasti u pravu malu službu za odnose s javnošću. na kraju ove pogodnosti postoji mogućnost ponovnog otvaranja dijaloga jer čitatelji mogu, ukoliko to procijene u klubu da žele, komentirati svaku objavljenu informaciju. Tada navijači i ljubitelji određenog sporta ili kluba mogu postati članovi virtualne zajednice koja formira i svoje mišljenje. Iz tih mišljenja mogu se izdvojiti pohvale, pokude i iz njih i nešto naučiti, ukoliko nisu zlonamjerne, naravno. to se komunikacije tiče, tu je na raspolaganju i najpopularnija društvena mreža Facebook, a moguće je za očekivati da će se formirati i neka specifična društvena mreža ljubitelja sporta, recimo Sportbook.

TENIS Denis Pitner sudio na ovogodišnjem Wimbledonu

Nema usporedbe Svatko zna svoje sve do uređivača

zadatke, od pobirača loptica, zaštitara, hostesa, pa terena MIRELA GODINIĆ

U zaleđu

05. srpnja 2011., br. 372

I

O

M

I

Š

Denis Pitner u središtu svjetskog tenisa proveo je sudeći mečeve tri tjedna i stekao brojna poznanstva širom svijeta Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nakon Wimbledona Umag, pa Australia Open

Denis Pitner, mladi varaždinPlanirate li konkurirati za suđenje i na još ski tenisač TK Varteks i teniski Što biste izdvojili iz svojih iskustava s Wimnekim velikim turnirima? sudac na netom završenom bledona?

Sada nakon Wimbledona imam malo slobodWimbledonu odradio je prvi Ove godine bilo je naporno raditi jer tek dva nog vremena za more, a već 21. srpnja počiput svoj sudački posao na najod dvadeset dana turnira nije padala kiša. Bio nje ATP turnir u Umagu u kojem ću već suditi poznatijem teniskom natjecanju sam jedan od najmlađih sudaca na turniru i petu godinu u nizu. Također konkuriram za u svijetu. upoznao mnogo ljudi iz cijelog svijeta, što Australian Open 2012. godine te se nadam da Gdje ste sve sudili prije angamislim da je najvažnije i to je predivno iskuću nakon ovogodišnjeg Wimbledona imati žmana na Wimbledonu? stvo, a većinom su kolege izrazito pristupačodskočnu dasku za ostale velike turnire.

Prije angažmana na Wimblene i srdačne osobe. donu sudio sam manje-više na svim turnirima u Hrvatskoj, ali zatim doručkom i kretanjem biti pokriveno sucima. Nakon isto tako stjecao sam i iskustva u šalju se izravno u sjedizavršetka radnog dana i prije prema terenima. inozemstvu sudeći na ATP turšte MeđunarodU teniskom centru je sastanak spavanja slijedi druženje s kolenirima u Beču, Bratislavi, ne teniske u 10:30 h prije čega se treba gama sucima iz cijelog svijeta, Sarajevu, WTA turniru federaedni presvući u uniformu u kojoj ali do razumnog vremena i bez u Linzu. c ije u izvanr sudimo. Nakon sastanka do- alkohola.

Koje je vaše L o n d o n u i t studen u Kakav je odnos organizatora osnovno zanimana temelju bijemo točne upute na kojem e ij nje i čime se batih ocjena terenu sudimo i u koliko sati tamo prema sucima i kod nas onom k e e jem vite osim tenisa i odabiru se počinje program na tom tere- ili negdje drugdje gdje ste no vri suđenja? suci koji će nu. Bitno je također istaknuti da sudili? slobod velikim Odnos prema kompletnom Izvanredni sam biti izabrani je na terenu 1 glavni i 7 linijskih a sudi n ima student na Eko za suđenje sudaca, s time da glavni sudac osoblju koje radi na turniru r i n r u t nomskom fakulteturnira. Treba odsudi cijeli meč do kraja, a je potpuno profesionalan i tu Osijek, podružnica napomenuti da linijski suci se mijenjaju tako da teško ga je usporediti s bilo kojim turnirom na kojem sam Varaždin, pa slobodno u Wimbledonu sudi 1 h i 15 min rade, a zatim se 1 h i 15 min odma- dosad sudio. Upravo zbog vrijeme kada nema turnira na- otprilike 300 stojim učiti i polagati ispite na sudaca, a broj popunjenih raju! Mečevi obično kreću u toga je Wimbledon poseban i fakultetu. aplikacija je uvelike veći, tako 11 ili 12 h ovisno o kojem je najbolji turnir u svijetu. Sve se da je iznimno teško upasti kao terenu riječ, a ima ih 30-ak od temelji na tradiciji, pa tako ima kojih se većinom koristi 20-ak i sudaca kojima je ovogodišnji sudac u glavni turnir.

300 sudaca Kako izgleda jedan dan suca za mečeve, a 10-ak za treninge Wimbledon bio i 35. u nizu.

Kako ste se uspjeli kvalificiprije mečeva i zagrijavanje ! S njihovim gostoprimstvom i rati na ovo veliko natjecanje? na Wimbledonu?

U Wimbledonu sam proveo Dan obično završava nakon srdačnosti teško se netko može Što je sve bilo potrebno proći i tri tjedna među kojima sam zadnjeg č, najčešče oko 21 h na- nositi. Svatko zna svoje zadatke, zadovoljiti?

Za svaki turnir potrebno je imao dva slobodna dana i to večer jer osim seniora također od pobirača loptica, zaštitara, ispuniti i poslati aplikaciju! Sve su bile nedjelje... Radni dan se igra i juniorski turnir i turnir hostesa, pa sve do uređivača ocjene iz prethodnih turnira počinje buđenjem oko 7:30 h, teniskih legendi gdje sve treba terena.

Strogo profesionalni odnos za vrijeme turnira GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Jeste li imali kontakta s igračima?

Kontakte s igračima i trenerima potrebno je izbjegavati, jer manje-više drugi igrači znaju odakle dolazimo i kod dosuđivanja spornih loptica mogli bismo imati problema ukoliko netko od sudaca, trenera ili ostalih igrača primijeti da se družimo s igračima. Napomenuo bih i da su igrači toga svjesni i da izbjegavaju kontakte sa sucima. Poznajem većinom sve naše igrače i kada se susretnemo na turnirima uglavnom razmijenimo par riječi u strogo profesionalnom odnosu, a nakon završetka

turnira u zračnim lukama, autobusnim stanicama popričamo o svemu ostalome u opuštenijoj atmosferi. Mogu reći da je potrebno biti doista oprezan, jer s nekim se ljudima susrećeš konstantno, na turniru su bili Željko Krajan, trener Cibulkove, koji je iz našega grada, Mario Tudor, trener Bernarda Tomića, koji je igrao za TK Varteks prije sedam godina, Karolina Šprem, sadašnja djevojka Marcosa Baghdatisa, i ostali naši igrači, no oni su svega toga svjesni jer su profesionalci tako da i oni znaju što im je činiti u situacijama kada se susretnemo.

Sport 29

05. srpnja 2011., br. 372

Rekreacija Nikola GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Niste žedni? Popijte malo (1. dio) P

Veteranski sastav NK Sračinec pobjedom u Češkoj otvorio je mogućnost nastupa na brojnim međunarodnim turnirima u Europi

NOGOMET Veteranima NK Sračinec Međunarodni turnir u Češkoj

Radost Cup 2011. došao u Sračinec Ekipa veterana NK Sračinec u Češkoj se pokazala i kao zabavna družina koja je pjesmom iz svih država sudionica podizala atmosferu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Veterani Nogometnog kluba Sračinec prošlog su vikenda sudjelovali na međunarodnom turniru u Češkoj, u gradu Pardubice, gdje se obilježavalo 100 godina igranja nogometa. Na turniru su sudjelovali klubovi iz Slovenije, Češke, Slovačke i Hrvatske.

Srakarski veterani dostojno su predstavljali Hrvatsku te osvojili prvo mjesto na Radost CUP-u 2011.

Strijelac Utakmice su igrane na terenima „Horni Jeleni“, eminentnog slavljenika 100. godišnjice igranja nogometa. U skupini su svladani predstavnici Češke, NK Ostretin s 4:1, i predstavnici Slovenije, NK Škofja Loka s 3:0, a na toj utakmici sva tri pogotka postigao je kapetan NK Sračinec, Šmic Stjepan – Čep. Navedenim pobjedama osvojeno je prvo mjesto u skupini, a time i plasman u finale turnira, u kojem su Srakari igrali protiv domaćina turnira i predstavnika Češke, NK Horni Jeleni, te ih

svladali nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca rezultatom 4:1.

U svojim Elvis redov ima k Srakari Planta je su imali e š n i najprogla rnira, boljeg m tu igrača igrače Kavur tur nir a Davor a Elvisa jim najbol m Plantaka no i najboljeg golma golmana turnira Davora Kavura. Na turniru je ostavljen dobar dojam, pa su Veterani NK Sračinec u Češkoj pokazali su se i vrlo veselima uslijedili automatski pozivi za sudjelovanje na turnirima u Slovačkoj i Sloveniji.

Uz dobar nogometni dojam, još više su ih Srakari iznenadili Veterani NK Sračinec natječu se u 1. ŽNL-u za veterane i ove kao zabavna družina, koja je su godine sezonu završili na trećem mjestu s 34 osvojena neumorno pjevala pjesme iz boda. Drugo mjesto pripalo je ekipi veterana iz NK Sloboda svih država sudionica te su Varaždin, koji su prikupili tijekom 22 kola 44 boda. Prvo održavali dobru atmosferu u mjesto pripalo je veteranima iz NK Lepoglava koji su osvojili kampu. naslov prvaka s 55 bodova. U 1. ŽNL natječe se 12 klubova.

Ovom prilikom veterani NK U 2. ŽNL Istok natječe se 10 klubova, a ovogodišnji pobjednik Sračinec zahvaljuju Općini je ekipa NK Novi Marof, koja je u 18 kola skupila 42 boda.

Sračinec, koja je pomogla U 2. ŽNL Zapad natječe se također 10 klubova, a ovogodišnji u realizaciji sudjelovanja na pobjednik je ekipa NK Sloboda Tužno s 42 osvojena boda. spomenutom turniru.

riča koju valja pričati iznova te podsjećati na važnost i nužnost razumijevanja i svjesnosti je ona o nadoknadi tekućine u organizmu kod bavljenja tjelesnim aktivnostima. Neke osnovne stvari koje ćemo reći jesu da organizam kod tjelovježbe povećava potrošnju energije, a, između ostalog, temperatura tijela raste. Kod takvih procesa organizam odgovara znojenjem (perspiracijom) te na taj način hladi tijelo. Dokazano je da tijelo, ukoliko izgubi samo 2 % tjelesne težine kroz znojenje, (tj. tekućinu), u znatnoj mjeri utječe na sposobnost nastavka i bavljenja aktivnošću. Ukoliko razmotrimo činjenicu da u ljetnim mjesecima sportaši koji se bave sportovima izdržljivosti gube između 1,5 - 2,5 litara na sat, (rekreativci su bliži donjoj granici zbog smanjenog intenziteta) mnogi će shvatiti da je nadoknada tekućine potrebna puno češće nego što smo mislili. Organizam u vrijeme treninga daleko premašuje potrebe za tekućinom od osjećaja žeđi koji se stvara i koji se javlja kada je sustav već “dobrano” u deficitu. adalje, uz gubitak vode, organizam luči i određene elemente (minerale, elektrolite) koji su nužni za fiziološke procese u tijelu, a kroz konzumiranje vode ih ne možemo adekvatno nadoknaditi. (Jeste li znali da je kod sportaša, iako se bave puno intenzivnijim aktivnostima koje su po energetskim zahtjevima mnogostruko veće od onih kod prosječnih rekreativaca, potreba za nadoknadom soli i elektrolita puno manja?) Dakle, osnovna pitanja koja trebamo postaviti jesu koliko, kada i čime nadoknađivati tekućinu u tijelu.

N

Na području ŽNS-a 32 kluba

PLIVANJE U Rijeci je održano PH u plivanju perajama i brzinskom ronjenju u organizaciji KPA 3. maj. Nastupilo

Plivanje s perajama je 77 natjecatelja iz 11 klubova. Članovi RK Šo-

derica Koprivnica isplivali su 5 državnih rekorda, a natjecateljica DPS Zagreb Vedrana Deren isplivala je 4 državna rekorda.

Boje KPA Drave branili su Monika Radaković, Sara Rožić, Ivana Petrinjak, Mario Vlahinja, Matija Avirović i Karlo Seketin.

Oni su isplivali svoja naj-

bolja vremena i osvojili 23 medalje i jednim juniorskim rekordom. Za rekord u disciplini 200 m bf (stereoperaje) zaslužan je Karlo Seketin, koji je na kraju prvenstva bio 3. junior. Isto mjesto osvojila je Ivana Petrinjak, a Matija Avirović je proglašen najboljim juniorom.

Triatlon trčanje samo je jedna od tri zahtjevne discipline

Odlična organizacija Čak 92 natjecatelja sudjelovala su na 1. Triatlonu Varaždin, utrci za Kup Hrvatske u triatlonu u organizaciji Triatlon kluba 042 Varaždin, Hrvatskog triatlon saveza, a pod pokroviteljstvom Grada Varaždina. Ovo natjecanje sastojalo se od tri utrke - aquatlona za djecu, supersprint triatlona (375 m plivanja + 10 km biciklizma + 2,5 km trčanja) za mlađe uzraste i rekreativce i na kraju sprint triatlona (750 m plivanja + 20 km biciklizma + 5 km trčanja).

Ovaj sportski događaj imao je i humanitarnu notu - tvrtka Kopitehna Varaždin u sklopu ovog natjecanja dodijelila je vrijednu donaciju Centru za odgoj i obrazova-

nje Tomislav Špoljar, a djeca iz Centra izradila su unikatne medalje, koje su dodijeljene svim triatloncima prilikom ulaska u cilj. Pobjednici utrke za djecu su Marko Paliska u muškoj i Ira Vuković, oboje iz Triatlon kluba Rival Rijeka. U supersprint utrci pobijedio je Luka Paliska (TK Pula) s 34:27 min ispred Luke Komića (TK Split) i Alexa Verzoczija (Triatlon Barcs). Kod žena su sva tri prva mjesta podijelile Mađarke iz Barcsa - Lili Nagy, Eszter Nagy i Sara Nagy. U sprint triatlonu pobijedio je Eugen Jagušt, drugi je bio Matej Marinković, dok je treći bio Gordan Petković, sva trojica iz TK Zrinski Novatec.

Kod žena je pobijedila Daria Pletikapa - TK Zrinski.

30 Oglasi

05. srpnja 2011., br. 372

05. srpnja 2011., br. 372

Oglasi 31

32 Zdravlje

05. srpnja 2011., br. 372

SUSRET Tomislav Jalšovec, ravnatelj Caritasovog doma

Mi ne živimo od donacija!

Interes za dom sve je veći, pa postoji lista čekanja. Trenutno se na toj listi nalazi 10 osoba, a među njima je i jedna korisnica iz Istre – kaže ravnatelj Jalšovec Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Dom u Ivancu, čiji je osnivač i vlasnik Caritas Varaždinske biskupije, prošlog je tjedna obilježio 10 godina rada. Riječ je o prvoj i zasad jedinoj Caritasovoj ustanovi

za smještaj starijih i nemoćnih osoba na području Varaždinske biskupije kroz koju je, otkad je otvorila svoja vrata 2001. godine, prošlo ukupno 355 korisnika.

Trenutno je u domu smješteno 105 korisnika. Najveći

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Kada estetska kirurgija?

U

estetskoj kirurgiji uvijek iznova govori se o starosnim granicama estetskih zahvata. Većina zahvata obavlja se nakon 16 godina starosti, no nema apsolutnih pravila. U Hrvatskoj su estetske operacije ponajprije namijenjene punoljetnim osobama. No neki se zahvati mogu obaviti i mnogo ranije, a dobar primjer za to je otoplastika, odnosno korekcija odstojećih (klempavih) ušiju. Kod mlađe djece s izraženim problemom odstojećih uški preporučljivo vrijeme za operaciju je u dobi od 4 do 6 godina starosti. Na taj način dijete može biti pošteđeno emocionalnog stresa zbog ismijavanja od druge djece kad krene u školu. Druga najčešća operacija koja se obavlja u ranijoj dobi je korekcija nosa i devijantnog septuma (pregrade). Deformacije nosa načešće uzrokuju smetnje disanja te se u takvim slučajevima rješavaju estetski i funkcionalni nedostaci. Najtraženiji estetski zahvat u Hrvatskoj je povećanje grudi, a slijedi ga korekcija nosa. No to nije svugdje tako budući da se ideali ljepote značajno razlikuju u različitim zemljama svijeta. U području Azije je, primjerice, najčešći zahvat korekcija kapaka, u Brazilu smanjenje grudi i povećanje stražnjice, a u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza - rekonstrukcija himena.

T. Jalšovec: Sve je veći interes, a upiti stižu iz svih krajeva

broj njih su polupokretne ili potpuno nepokretne osobe.

Uz ovaj dom smješten podno Ivančice vezana je još jedna zanimljivost.

Krenuli pionirski

dementni, a za koje gotovo da i nema nikakvih terapija.

Je li zbog toga i otvorena snoezelen soba u domu i započeta ova terapija?

Sobu smo uredili iz razloga što se do sada malo moglo raditi s dementnim korisnicima te smo htjeli dignuti njihovu kvalitetu života na viši nivo. Također, ove jeseni svi zaposlenici, kojih je ukupno 36, proći će tečaj za rad s dementnim osobama. Svi će proći snoezelen trening i tečaj integrativne validacije i bazalne stimulacije, drugim riječima, naučit će kako komunicirati s njima. Jer to je moguće, ali na osjetilnom nivou.

Prošle godine otvorena je snoezelen soba, prva takva u Varaždinskoj županiji i jedna od rijetkih u Hrvatskoj. Ova terapijska soba namijenjena je za korisnike koji boluju od Parkinsonove, Alzheimerove bolesti i demencije, no koriste je i drugi korisnici doma.

Kako to da ste u domu započeli s ovom vrstom terapije koja je uobičajena u Europi i svijetu? Kakvi su učinci na korisnike?

Godina dana prekratko je vrijeme da bi se napravila I iz Amerike nekakva stručna analiza i Koliki je kapacitet doma i pokazali pravi učinci tera- tko su korisnici, dolaze li i iz pije na korisnike. Ipak, na drugih krajeva Hrvatske? temelju dosadašnjeg rada U domu je trenutno smjeu snoezelen sobi šteno 105 korisnika, s dementnim najviše iz Varažm je n e kor isnic ima dinske župa uređ e b o s pr imijet ili nije. Imamo elen snoez đenjem smo da su nekoliko o v o r smirenij i kor isnika i l ip u n g i i da vole sa zagreapija d života r e t dolaziti bačkog tu e t li a a v na tera područja, smo k nih korisnik pije. Na Krapinsko nt deme a viši početku su z a g o r s ke i n se bojali i u Međimurske, nivo sobi su mogli ali i Primorskoizdržati 15 do 20 goranske županiminuta. Sada se s njije. Nekoliko korisnika ma radi u manjim grupama umirovljenjem se vratilo u svakim danom, u tri termina Hrvatsku iz Amerike i Njepo 45 minuta. mačke, pa su sada smješteni Poznato je da zbrinjavate u domu. velik broj korisnika koji su Kakav je interes za smje-

Normalan život s... Što je to mentalna retardacija?

N

a samom početku naglasila bih kako mentalna retardacija nije bolest, već je to naziv za značajno ograničenje u sveukupnom funkcioniranju pojedinca. meričko udruženje za mentalnu retardaciju (AAMD) definira mentalnu retardaciju kao sniženu sposobnost, kojoj su svojstvena značajna ograničenja u intelektualnom funkcioniranju i adaptivnom ponašanju izražena u pojmovnim, socijalnim i praktičnim adaptivnim vještinama, s početkom prije 18. godine života.

A

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Intelektualno funkcioniranje definirano je kvocijentom inteligencije (IQ), a dobiva se primjenom standardiziranih individualno primijenjenih testova inteligencije. Prilikom određivanja stupnja mentalne retardacije nezaobilazan element je i adaptivno funkcioniranje.

Adaptivno funkcioniranje odnosi se na skup pojmovnih, socijalnih i praktičnih vještina koje je osoba naučila u svrhu funkcioniranja u svakodnevnom životu. Područja adaptivnog ponašanja su komunikacija, briga o sebi, stanovanje, snalaženje u okolini, samou-

smjeravanje, rad, slobodno vrijeme, zdravlje i sigurnost te funkcionalna akademska znanja (oštećenje adaptivnog funkcioniranja mora postojati barem na dva od navedenih područja).

Jesu li i u kojoj mjeri su sposobnosti snižene, promatra se u skladu s cjelovitim životom osobe i potrebom za individualiziranom potporom. Potpora može biti povremena, ograničena, opsežna ili sveobuhvatna, ovisi o tome kakav je intenzitet potpore potreban osobi. Jednom postavljena dijagnoza ne mora biti stalna. To proizlazi iz

činjenice da razvoj može biti usporen u pojedinim fazama, a može biti i produljen. Intelektualne sposobnosti i socijalna prilagodba mogu se mijenjati tijekom razvoja djeteta. Danas možemo reći da uzroci mentalne retardacije leže u multiplim čimbenicima te da ona nastaje kao rezultat genetskih čimbenika, faktora okoline, trauma i razvojne preosjetljivosti. Poznavanje mogućih uzroka od posebnog je značenja, jer se ranim prepoznavanjem i intervencijom može mnogo učiniti za daljnje funkcioniranje djeteta.

Zdravlje 33

05. srpnja 2011., br. 372

u Ivancu u povodu obilježavanja 10 godina rada

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Vodopija Z

asigurno ste se tijekom vožnje cestom upitali koja je to biljka tako lijepih modro-ljubičastih cvjetova. Vodopija, u narodu zvana još i cikorija, radič, konjogriz, vodoplav, raste svagdje pokraj putova, na njivama i travnjacima, a voli suha tla. jubitelji kave znaju da se iz kultivirane cikorije dobiva istoimeni dodatak za kavu. Listovi i cvjetovi skupljaju se dok je biljka u cvatu, a korijenje se iskopava u travnju i svibnju. Cikorija posjeduje iznimna ljekovita svojstva, a koristili su je i stari Grci. Grčki liječnik Dioskurid propisivao ju je za jačanje probavnih organa, a Galen za liječenje očnih bolesti i trovanja. Čaj od vodopije koristi se u liječenju bolesti jetre, slezene, bubrega i kod žutice. odopija pomiješana s peršinom u jednakom omjeru izvrsno je sredstvo za čišćenje organizma jer pospješuje izlučivanje mokraće i pročišćava krv. Kod problema sa žučnim grčevima pije se dvaput dnevno čaj od vodopije koji mora vriti pet minuta, a isto tako, taj je čaj dobar i kod problema s isprekidanim snom, razdražljivosti, neraspoloženja i hipohondrije.

Prije spavanja popije se jedna šalica tog čaja.

Vodopija, kao i sve biljke iz porodice glavočika, izvrsna je hrana za dijabetičare. Sok od cvjetova, kao oblog, lijek je za umorne oči. Sirup od vodopije preporučuje se djeci koja imaju problema s opstipacijom jer djeluje blago na organizam, a u liječenju glista žvače se korijen koji se prije umoči u med. ljevena vodopija uz dodatak svježe aloje vere i pčelinjih saća te crnog vina izvrstan je napitak u liječenju karcinoma. Cvjetovi namočeni u rakiji oživljavaju ekstremitete nakon srčanog i moždanog udara. Kod unutrašnjih upala biljka se polaže na bolno mjesto i pokrije ručnikom, ali je prije toga valja malo popariti.

Kod liječenja upale porebrice, slijepog crijeva ili kod prehlade donjih dijelova tijela biljka se popari vrućim vinskim octom i vrlo topla položi na bolno mjesto, a oblog, sve dok je potrebno, treba češće mijenjati. eka svaka vaša šetnja bude u svrhu zdravlja!

L

Ove godine glumice na šaljiv način pokazale kako je to na godišnjicama mature

štaj u dom? Postoje li liste čekanja?

Upiti dolaze uglavnom iz Varaždinske županije, dosta smo ih imali i sa zagrebačkog područja, ali i iz Istre. Lista čekanja postoji, trenutno je na njoj 10 osoba i na njoj je, eto, baš i jedna korisnica iz Istre.

Do 5.000 kuna Na koji se način financirate?

Kad čuju da se radi o Caritasovom domu, ljudi obično misle da imamo veze s crkvom. Dom je u vlasništvu Caritasa Varaždinske biskupije, no mi smo kao i svaka druga ustanova za smještaj starijih i nemoćnih i ne živimo od donacija. Dio korisnika, točnije njih 35, u dom je smješteno rješenjem Centara za socijalnu skrb na temelju ugovora s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi, a u domu se nalazi i 16 korisnika čiji smještaj sufinancira Varaždinska biskupija. Najveći broj korisnika, njih 54-ero, su privatni korisnici.

Koliko košta smještaj?

Imamo jednokrevetne, dvokrevetne i peterokrevetne sobe. Cijena za korisnike ovisi o smještaju, koji mjesečno iznosi od 3.500 do 5.000 kuna. Najskuplji je smještaj u jednokrevetnoj sobi za nepokretne.

OBLJETNICA Uz 10 godina rada Tjedan otvorenih vrata i svečanost

Šest glumica koje zajedno imaju ukupno – 500 godina U povodu 10. godišnjice rada Car itasovog doma u Ivancu od 13. do 17. lipnja održan je Tjedan otvorenih vrata. S korisnicima doma družila su se djeca iz vrtića i škole, a održana su predavanja za stručne djelatnike. U sklopu tog tjedna održan je i susret djelatnika doma s korisnicima i rodbinom. - Takve susreta održavamo redovito dva puta godišnje. Cilj takvih druženja je da u direktnom kontaktu,

UČINKOVITA TERAPIJA

!

Snoezelen terapija odvija se u ugodno uređenom prostoru u kojem se pacijentima omogućava stimulacija osjeta uz pomoć svjetla, mirisa, opipa i zvukova.

kroz zajednički razgovor, rješavamo eventualne probleme – doznajemo od ravnatelja T. Jalšovca koji se pobrinuo razveseliti korisnike doma koncertom Ivice Pepelka jer su oni to sami željeli. Najsvečanije je bilo u utorak, kada je 10. obljetnica doma obilježena pr igodnim programom. U sklopu svečanosti šest korisnica doma izvelo je skeč kojeg je, kao i lani, prema vicu napisao ravnatelj doma T. Jalšovec.

PRVI I ZASAD JEDINI

355

korisnika u 10 godina prošlo je kroz Caritasov dom u Ivancu, prvu i jedinu Caritasovu ustanovu za smještaj starijih i nemoćnih osoba u Varaždinskoj biskupiji.

No, dok su lani glumice doma posjetiteljima pokazale kako izgleda kada novinarka i snimatelj dođu u Zagorje snimati prilog o Marici i Štefeku, ove je godine tema bila godišnjica mature. - Na nastupu se zaboravi i dio teksta, zamuckuje, a prisutna je i trema, no sve je bilo vrlo simpatično. Zanimljivo je da smo zaključili da šest naših glumica zajedno ima 500 godina – doznali smo od ravnatelja.

M

POGREŠNE PREDODŽBE

“

V

Caritasov dom u Ivancu za smještaj starijih i nemoćnih radi kao i sve druge ustanove takvog tipa, ne živimo od donacija.”

Tomislav Jalšovec

N

Život i socijalna skrb Kako smanjiti nasilje u obitelji?

O

nasilju u obitelji često se govori u medijima, no čini mi se da prečesto čujemo samo opise samog nasilja i posljedice koje ono ima na obitelj i društvo u cjelini. U posljednjih desetak godina broj samih prijava je u porastu. No bez obzira na broj prijava koji je u porastu, mislim da samo nasilje nije u porastu, nego je zbog veće informiranosti i promjene mentalne svijesti društva u pogledu samog odnosa prema nasilju porastao broj prijava. Nekad je fizičko kažnjavanje bilo normalna pojava u obitelji i školi, dok se danas ono sankcionira i strogo kažnjava. Nažalost,

povijest nas uči da samo kažnjavanje i represija nisu pridonijeli smanjenju patologije i kaznenih djela, nego uz to treba preventivno i sveobuhvatno djelovati na uzroke samog problema. Čini mi se da smo previše fokusirani na žrtve nasilja (djecu i žene u većini slučajeva) i pokušavamo im pomoći raznim metodama (smještajem u skloništa, jednokratnom pomoći, psihološkom pomoći, pronalaženjem zaposlenja itd.), a počinitelja nasilja u obitelji u većini slučajeva društvo kažnjava ili novčanom kaznom ili kratkotrajnom kaznom zatvora, da bi se on vratio u

obitelj i nakon nekog vremena ponovno počinio slično djelo. Nasilje ne opravdavam i treba ga osuditi, ali osobe koje čine nasilje ne treba osuđivati, nego im treba pokušati pomoći. U većini slučajeva nasilnici su i sami bili žrtve nasilja i njihovo ponašanje je naučeno iz njihove primarne obitelji. Oni nakon nasilja koji počine osjećaju krivnju i žaljenje, no ne znaju kako treba prestati s takvim ponašanjem. Da bismo pomogli zlostavljanoj djeci i supruzi, treba raditi na promjeni ponašanja, stavova i navika samog nasilnika. S većinom takvih ljudi moguće je raditi i postići pozitivne promjene.

Prekršajni sudovi izriču počinitelju nasilja mjeru psihosocijalnog tretmana koje je regulirano zakonom, no provedba još uvijek nije zaživjela zbog nedostatka sredstava za njegovu provedbu. Lokalne zajednice, privredni subjekti još uvijek nisu upoznati s navedenim problemom, a zbog recesije i nedostatka sredstava imaju puno problema u raspoređivanju svojih financijskih sredstava. Projekti Europske unije mogu biti jedno od rješenja problema. Zdrava i sretna obitelj mora biti prioritet i cilj svake sredine.

Otvorimo se prema ovakvim projektima, neka nam one budu prioritet.

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

34 Ženski svijet SAN Što nam govore seksualni snovi?

05. srpnja 2011., br. 372

MODNI KAMELEON Ovog ljeta - styling inspiriran filmom

Ne sanjamo “bez vraga” Sanjat i svog bivšeg može biti obeshrabrujuće, ali to ne znači da patite za njim. Bivši ljubavnik u snovima može simbolizirati nešto što vas povezuje s njim. Primjerice, sanjate li svog dragog s kojim ste bili za vrijeme studija, takav san znači da žudite za slobodom koju ste imali u to vrijeme.

Ako sanjate da ste zaljubljeni u poznatu osobu, to znači da priželjkujete takvu osobu u svom životu ili vam u trenutnoj vezi nedostaje romantike, a ako sanjate da vodite ljubav s osobom koju u stvarnom svijetu baš ne volite, takav san vam samo ukazuje

n a to da t a osoba ima kvalitete koje biste i sami željeli imati. Ako ste se pak u snu našli u strastvenom zagrljaju sa strancem, tada vam u stvarnom životu nedostaje uzbuđenja. Uglavnom, snove takvog karaktera ne bi trebali zanemarivati jer nas oni “obavještavaju” o tome što nam je potrebno ili nam nedostaje u stvarnosti.

Gipsy look stvoren za vruće ljetne dane

Romantična Ciganka Look je inspiriran filmom Cigani lete u nebo, a glavni lik - Rada u filmu nosi suknje i haljine bogate volanima, cvjetnog, šarenog uzorka i ogromne marame s dugim resama Piše: NELA KLIČEK HTTPS://TWITTER.COM/NELAKLICEK

Prvi inspirativni look koji sam žarko željela isprobati je look Rade iz prekrasnog filma Cigani lete u nebo. Film je ustvari melodrama snimljena 1976. godine u tadašnjoj Sovjetskoj Rusiji i govori o ljubavi i strasti između prelijepe Rade, Ciganke nadnaravnih moći, i naočitog konjokradice Zobera.

Gipsy look Film je sniman prema jednoj od ranijih priča velikog ruskog pisca i pjesnika Maksima Gorkog. Radnja se odvija početkom 20. stoljeća u Moldaviji, koja je u to doba bila dio Austro-Ugarske Monarhije. Naravno da je priča tragična (neću vam odati kraj jer vam toplo preporučujem da pogledate film sami,) ali je ispričana kroz prekrasne ciganske pjesme i ples, koji su tako raskošno i magično prikazani da vam prolaze trnci.

Glazba i pjesme iz filma postali su hitovi, a posebice Satra, čiji se motiv lagano provlači kroz cijeli film. Inspiraciju sam pronašla u Radi koju tumači Svetlana Toma, glumica koja je svojedobno zbog velike popularnosti filma bila Farah Fawcett Istočnog bloka i bivše Jugoslavije.

!

ovaj look je zabavan, romantičan i efektan, a opet jednostavan i udoban, kao stvoren za ljetna ludovanja

Rada u filmu nosi suknje i haljine bogate volanima, cvjetnog, šarenog uzorka, ogromne marame s dugim resama, cvijeće ili dukate u kosi i oko vrata. Budući da sam svoj

Umjesto dukata u kosi ili oko vrata, dovoljan vjenčić

gipsy look “isfurala” na pet godina mature, morala sam malo ublažiti bogatstvo ukrasa, pa sam sve detalje svela na vjenčić od sitnog bijelog cvijeća, srebrne naušnice i maramu koja je i inače originalni dio međimurske narodne nošnje.

Haljinu sam kupila prije više godina u jednom dućanu u Varaždinu i samo sam je jednom bila obukla. Mogu reći da sam

bila jedina cura u maxi haljini na godišnjici dok je sve vrvjelo mini suknjama i vrtoglavo visokim petama i platformama.

Make up sam svela na minimum, jedino sam oči naglasila crnom olovkom i na dekolte i ruke nanijela bronzer. Ovaj look je zabavan, romantičan i efektan, a opet jednostavan i udoban, kao stvoren za ples i ludovanje.

Frizerski salon Koliko je pametno koristiti ekstenzije?

A

Marijana GREGURIĆ Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel.

200-420

meričke statistike kažu kako je u protekle dvije godine 15 posto više žena potražilo stručnu pomoć dermatologa zbog otpadanja kose uzrokovanog ekstenzijama. Alopecija uzrokovana opterećivanjem folikula kose je sve češća među ženama, a Steve O’Brien iz Londona, liječnik koji se bavi problemima vlasišta i kose, na BBC-u je javno pozvao na zabranu ekstenzija. Kaže kako mu je

u ordinaciju zbog ekstenzija nekad dolazilo 30 pacijentica mjesečno, a da se danas brojka penje preko 50. e li gubitak kose uistinu povezan s ekstenzijama?

Nije, ali može biti, kao i kod svih tretmana, krajnji efekt - ovisi o osobi koja provodi tretman, ali i o osobi na kojoj se on provodi. Nakon što su vam ispravno postavljene, morate se brinuti o njima na ispravan način.

J

Može li se izbjeći oštećenje kose uzrokovano ekstenzijama? Može, ukoliko idete u provjerene salone čiji zaposlenici znaju što rade.

Također, jednom mjesečno morate ići na održavanje svojih umetaka. efinitivno izbjegavajte da vam ekstenzije stavlja nestručna osoba ili praktikantica u salonu jer biste mogli završiti s ćelavim mjestima do kraja života.

D

Ženski svijet 35

05. srpnja 2011., br. 372

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Sanja Pilić, poznata spisateljica

Od W. Alena puno bih mogla naučiti!

Poznata spisateljica ljubomorna je samo kad je zaljubljena, voli kuhati, a još više jesti, obožava haljine i jutarnji ritual ispijanja kave s kćeri i hrpom prijatelja Piše: GORDANA IGREC

Spisateljica Sanja Pilić iz obitelji je u kojoj su sve žene bile ili jesu umjetnice. Njezina majka bila je poznata spisateljica za djecu Sunčana Škrinjarić, njezina teta Tihana Škrinjarić je koreografkinja, a kći poznata fotografkinja.

U toj obitelji žene kao da već genetski uzimaju grb pripadanja svijetu lijepe riječi, mašte, boje, zvuka, pera, kista ili fotoaparata.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Jako oprezno s mirisima!

T

ijekom proljetnih ili ljetnih mjeseci prilikom uporabe kozmetičkih proizvoda (krema, sapuna, dezodoransa, parfema ili slično) mogu se na koži pojaviti različite reakcije - crvenilo, otekline, mjehuri… Naime, spomenuti kozmetički preparati mogu sadržavati eterična ulja, poput, primjerice, eteričnog ulja bergamota ili citrusa (naranče, limuna i slično), koja uzrokuju tzv. fotosenzibilizaciju. To znači da njihovo prisustvo na koži snažno pojačava učinak sunca, osobito ako je koža topla i vlažna, a vrijeme blago vjetrovito. ajedničkim djelovanjem svih čimbenika (tople i vlažne kože, vjetra i kreme ili parfema), na koži dolazi do razvoja prilično snažnih sunčanih opeklina, praćenih mjehurima. Oni iza sebe ostavljaju dugotrajne, ružne, smeđe “flekove” - hiperpigmentacije. Često su prisutne na licu (npr. iznad gornje usne), vratu, dekolteu ili čak ispod pazuha (dezodoransi!). Uklanjanje takvih hiperpigmentacija može biti dugotrajno! a kućnu uporabu preporučujemo kreme koje sadrže različite aktivne supstance poput hidrokinona, voćnih kiselina, vitamina A, kortikosteroida ili njihovih kombinacija. Potrebni su i profesionalni tretmani koji se provode u ordinacijama, a uključuju IPL uređaje, dijamantnu mikrodermoabraziju, tretmane s C-vitaminom ili kemijskim pilinzima i sl. Vrsta tretmana ovisi o smještaju, jačini, veličini i dubini hiperpigmentacija. toga se tijekom boravka u prirodi, osobito tijekom sunčanih i toplih dana, savjetuje izbjegavanje kozmetičkih pripravaka koji sadrže spomenute fotosenzibilizirajuće tvari. Preporuka vrijedi i za muškarce, jer mnoge pjene za brijanje i “after shave” losioni sadrže takve tvari! Dakako da je važna i adekvatna zaštita od sunca.

Z

Kao špricer Sanja je rođena u Splitu, jer joj se mama zaljubila u zgodnog Dalmatinca. Ali, brzo se i odljubila, pa su se vratile natrag u Zagreb. U obitelji gdje je majka bila spisateljica, glumica, službenica i novinarka, bilo je zanimljivo i naporno odrastati.

- Divno je bilo odrastati u posebnom, čudesnom okruženju i uživati u riječima, slikama, glazbi, a opet, umjetničke duše su često puta preosjetljive i nepraktične, pa su im obične stvari komplicirane. Tako da sam se katkad osjećala kao da sam s nekog Poznata spisateljica inspiraciju za pisanje pronalazila je u svojoj djeci i unucima drugog planeta – otkr iva Sanja. Prvu knjigu Sanja je objavila 1986. godine, iako nije namjeravala nastaviti je moju, tada već veliku Što je za vas uspjeh u životu bio je... pisati knjige. Bavila se fotoS jednim Reneom bilo je djecu... Puno toga. životu? grafijom i crtanim filmom, a Što je za vas majčinstvo?

Skladna obitelj, ostvarenje bezbroj romantičnih trenuza djecu je počela pisati jer Sreća. Velika sreća, najdrau poslu, puno slobodnog taka… Pisao mi je originalna ju je nagovorio urednik Joža vremena, duhovna ravnote- pisma, svirao mi klasičnu gi- gocjenije iskustvo, spoznaja, Skok. Za svoj spisateljski rad ža, egzistencijalna sigurnost taru prije spavanja, darivao mudrost… Moja su djeca Sanja Pilić dobitnica je nagrame, trčao sa mnom po kiši, super i sretna sam. Kćerka i smisao za humor. da Grigor Vitez, Mato Lovrak, Svaka prava žena nikad glupirao se, naslikao moj ima 35 godina, sin 28 i to mi Kiklop, Ivana Brlić Mažuranić, veliki portret u ulju, nazivao je divno, to što su odrasli. ne smije... a neke od njih dobijala je i po iz Nizozemske i satima bi- I svi smo mladi, a tako će Biti imitacija druge žene. dva puta. U bliskoj budućnosti Najromatičniji trenutak u smo razgovarali, obožavao i ostati. izaći će joj novi roman za djecu “Ideš mi na živce!”, a svjetlo družim se s kćerkom i sinom, dana samo što nije ugledala na. izgled. i s unucima... Tri puta tjedno knjižica o djevojčici Maši Jeste li ljubomorni?

Vaš moto u životu? namijenjena djeci od pet do Da. Kad sam zaljubljena. idem u teretanu.

Tko traži, taj i nađe. devet godina s ilustracijama Inače sam hladna kao špriVaš uzor u životu?

Katarine Halužan.

Od svakog ponešto naučim, cer.

Vozač Formule Za Male ženske razgovore tako da su mi mnogi ljudi uzoNajdraži film? Što nikad ne biste mogli Sanja je lepršavo poput ”Guslač na krovu” Normana oprostiti? ri u nekom dijelu haljinica, od kojih ne Jewisona. života…

Da netko istinski povrijea n odustaje i koje su Koji odjevni stil njegu- di nekog od članova moje Iz takta me h i b joj zaštitini znak, može izba- jete? obitelji. večeru hom progovorila o najHaljinice, haljinice i haljiniciti... Što ste oduvijek željeli ug H s o dražem filmu, kniLaganje, ce. Jednostavne i malo iznad učiniti, a niste? rad r je je m o t gama, majčinstvu licemjerje koljena.

Položila sam vozački, ali niGran obro i uliz i ce. i najromantičnijim Knjiga koju biste još jed- kada poslije nisam sjela u auni–d zgoda ojen trenucima u živoKoji put se nom rado pročitali? tomobil, a zapravo bih voljela odg tu.

Katkad pročitam iznova voziti kao vozač Formule. razbjesnim, Jutro započinjete ali me br zo poneku priču Oscara Wildea S kojim glumcem biste sa… prođe. Ipak, vo- iz zbirke Sretni kraljević i uvi- rado otišli na večeru?

Ispijanjem kave u kafiću u jek me iznova zanese njegov lim eksplodirati!

S Hughom Grantom jer je društvu s kćerkom i hrpom stil… Bašta, pepeo od Danila zgodan i dobro odgojen i s Iz kuće ne izlazim bez... prijatelja. Već tri godine njeKiša...

Mobitela i novčanika.

Woodyjem Alenom jer s njim gujemo to ritualno ispijanje Kako provodite slobodno bih se dobro zabavljala i puno Što je najvažnije u vezi? kave od osam do devet sati, Prijateljstvo, razumijevanje, vrijeme? toga naučila. a onda se rastajemo, svatko vedr ina, stalno neki nov i Putujući i ispijajući kave s Volite li kuhati? odlazi na svoj posao. prijateljima... Nedavno sam planovi…

Da. Ali ne često. Uglavnom Kako biste se opisali u tri Što vas privuče kod muš- bila u Londonu. Rado po- variva i juhe. Obožavam jesti. riječi? sjećujem izložbe, kazališta, Kad bih kuhala svaki dan, karca?

Tvrdoglava, vjerna, uporPristojnost, duhovitost i odem na promocije knjiga, imala bih sto kila.

S jednim Reneom puno romantike u životu...

Z

S

36 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Neprocjenjivo kretanje Č

esto zaboravljamo da je naše tijelo najveće blago koje posjedujemo. Ne postoji novac koji bi mogao zamijeniti vaše dobro fizičko ili psihičko zdravlje. Obično toga postanemo svjesni u trenucima neke bolesti ili dugotrajne ozljede. aše tijelo je nevjerojatan mehanizam i ako malo zastanete i razmislite, shvatit ćete o čemu govorim. Potrebna je nevjerojatna sinergija svakog dijela tijela da bismo u cjelini mogli pravilno funkcionirati. Ako jedan dio ne radi dobro, može doći do rušenja cijelog sustava. Suvremeni život često crpi našu energiju i vrijeme i sve rjeđe se posvećujemo sebi, svome zdravlju i kvaliteti života. Kralježnica je doslovno naš stup, glavni nositelj, a bezbroj puta tu činjenicu zanemarimo.

Sve češće kralježnica izaziva bolove, ukočenja, napetosti i slične tegobe. retanje je neprocjenjivo i poboljšava rad naših unutarnjih organa, srca, pluća i probavnog sustava. Prije svega mislim da je kretanje najvažnija stavka našeg svakodnevnog života kako bismo održali svoju mentalnu stabilnost.

Svatko od nas je osjetio nelagodu koju izaziva bol i zbog nje se najčešće odlučujete ne vježbati.

Naravno, ako je to bol koja izaziva velike probleme i smetnje u svakodnevnom funkcioniranju, obavezno posjetite liječnika. Ali ako je to slaba bol, počnite vježbati. Vaš cilj treba biti jasan, ako imate snažnu volju, njom ćete uvijek nadjačati slabu izdržljivost. ostanite svjesni da je vježbanje proces. Vježbanjem gradite svoje tijelo za aktivnosti prisutne u svakodnevnom životu. Tijekom svake vježbe prilagođavat ćete svoj položaj tijela prema mjestu gdje bi ono pravilno trebalo biti. Na vama je da otkrijete koje su to točke vaše neuravnoteženosti i da učinite potrebne prilagodbe kako biste ispravili te nedostatke. Vaše tijelo ima korist od svake tjelovježbe. Pokrenite se!

05. srpnja 2011., br. 372

KUĆNA RADINOST Vruće ljetne dane rashladite slasticama

Domaći sladoled Ukoliko pri ruci imate svježe voće, uz malo maštovitosti i dobre volje za nekoliko sati možete imati i ukusni domaći sladoled

IZRADA PO KORACIMA:

Mnogima od nas u djetinjstvu su mame radile domaći sladoled, kojeg se sjećamo s osmijehom na licu.

U zadnjih par godina nisam se susrela s tim, jer ljudi sve više kupuju sladoled i misle da im za domaći sladoled treba puno vremena i znanja, a zapravo je sve u malo mašte i dobre volje.

1

N

Piše: TIHANA KOPREK www.justcakegirl.blogspot.com

Bez pola muke Domaći sladoled možete napraviti sa svega dvije do tri namirnice i nisu vam potrebni posebni kalupi. Kao kalup vam može poslužiti i obična plastična čaša u koju umetnete drveni štapić kao držač.

Za voćni sladoled potrebno vam je voće po želji, u ovom slučaju jagode i borovnice, i slatko vrhnje za šlag.

Prvo sameljite jagode i slatko vrhnje štapnim mikserom dok ne postane kremasto i punite kalupe ili čaše do pola.

K

Štapnim mikserom prvo sameljite voće i vrhnje

2

P

Ostavite nekoliko komada borovnica sa strane, a ostatak borovnica i vrhnja ponovo štapnim mikserom sameljite dok ne postane kremasto.

Na kremu od jagode do-

!

kao kalup vam može poslužiti obična plastična čaša u koju umetnete drveni štapić kao držač

dajte nekoliko borovnica, a na sve to ulijte kremu od borovnica. U ovom sladoledu koristi se samo šećer iz voća, pa ako volite slađe sladolede, dodajte malo šećera.

Zatvorite kalup ili u čašice stavite drveni štapić i preko noći ostavite u zamrzivaču.

Drugi dan izvadite iz zamrzivača, pustite da odstoji pet minuta i - navalite.

Zdrav, domaći i brzo pripremljen sladoled!

SASTOJCI I MATERIJAL 150 grama borovnica 150 grama jagoda 300 ml slatkog vrhnja za šlag (150 ml za svako voće)

Plastične čaše Drveni ili plastični štapići Po želji možete dodati šećer

Ulijte kremu, stavite borovnice, pa opet kremu

3

4

Zatvorite kalupe i stavite ih u zamrzivač

Rezultat: ukusan domaći sladoled!

Kozmetički savjeti Kako treba tretirati osjetljivu kožu?

Š Petra KOLAK ĐINĐIĆ Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

to je koža osjetljivija, to je niži prag tolerancije. Osjetljiva koža nije tip kože nego je povremeno ili stalno stanje kože. Uzroci, stanje i stupanj osjetljivosti kod pojedinih su osoba različiti. U obzir treba uzeti dvije stvari: PREVENCIJA - štititi kožu od vanjskih štetnih ele-

1)

menata, ograničiti prodiranje iritirajućih čimbenika kroz površinu kože, štititi kožu od UV zraka, koristiti proizvode bez alergena.

KOREKCIJA - ponovno ojačati funkciju barijere kože, ojačati stanice i povećati prag tolerancije.

Najvažnija stvar je prvo odre-

2)

diti uzrok osjetljivosti kože da bi ga se uklonilo. Nakon toga treba koristiti prikladne kozmetičke proizvode za tretiranje problema i radi sprečavanja da se osjetljivost pogorša. vim ženama s osjetljivom ili reaktivnom kožom koje žele tretman za trenutno

S

umirenje preporučujem tretman hladnom morskom maskom koja poboljšava cirkulaciju krvi i umiruje kožu. Koža je bolje opskrbljena kisikom, osvježena i blistava. Osjećaji povezani s osjetljivošću se gube, a javlja se osjećaj intenzivne, umirujuće svježine.

Ženski svijet 37

05. srpnja 2011., br. 372

Vaša Diva

bez na to i z ob ra došla j m e što va to” obavite a“ te volja d ena, nemoj r t m g e uđ isto ti na t to čini mobilu! auto

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Ljubav preko žice!

B

Automobil je dovoljno uzbudljivo mjesto za buđenje uspavalih strasti, bez obzira na to je li u pitanju hauba ili sjedalo

OTKRIVAMO Zašto je sve popularniji seks na haubi ili krovu auta

Dođi da te provozam!

Oni koji su isprobali ovu vrstu zabave kažu da možete birati hoćete li se pohvatati na haubi ili krovu automobila

Strast nikad ne spava!

Ako vam se ideja o seksu na automobilu ne sviđa, odlučite se za onaj u – vozilu. Hrvati su po tom pitanju poprilično iskusni, pokazalo je nedavno istraživanje websitea za vozila 4Kotača, a prema

kojem je čak 95 posto ispitanika priznalo da se seksalo u automobilu.

Zanimljivo je da 70 posto ispitanika nije odoljelo vrućoj akciji – seksu na automobilu, pokazalo je to istraživanje.

Avantura zvana automobil Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Varate se ako mislite da je vođenje ljubavi u automobilu rezervirano samo za mlade.

On, prema mišljenju mnogih, može ovog ljeta biti idealno mjesto za sve koji žele razbuktati uspavale strasti, bez obzira na to jesu li u vezi ili priželjkuju vruću ljetnu avanturu.

Hauba ili krov?

No ovog ljeta učinite nešto više i drugačije. Umjesto u automobilu, pohvatajte se - na njemu, a evo i nekoliko korisnih savjeta koje treba znati prilikom upuštanja u ovakvu avanturu. Prije svega, ne činite to na tuđem vozilu!

Bez obzira na to što vam je došla volja da “to” obavite istog trena, nemojte to činiti na automobilu nepoznatog vlasnika! Istina je da vas to

može dodatno “zapaliti”, ali čemu riskirati kada ne znate kada će vlasnik doći, a kamoli tek što će reći kada vas ugleda na svom vozilu.

Oni koji su isprobali ovu vrstu zabave kažu da možete birati hoćete li se pohvatati na haubi ili krovu automobila.

Prva varijanta je neudobnija u odnosu na drugu, no ipak sigurnija od možebitnih oštećenja do kojih mogu dovesti vruće igre na krovu. Samo razmislite kakva sve udubljenja i oštećenja može izazvati 150 kilograma na ne baš tvrdom limu, kako vas ova avantura na kraju ne bi koštala više od iznajmljene sobe u hotelu.

Ako ste se pak odlučili za haubu, prethodno je očistite.

Tome su dva razloga. Čist automobil može vas dodatno uzbuditi zbog odsjaja koji pruža, a drugi razlog je čisto praktične naravi: strast bi mo-

gao pokvariti kakva zasušena buba koja bi se mogla zalijepiti na stražnjicu. Također, pripazite da je motor hladan kako ne biste – opekle “guzu” ili

dobili pečena “jaja”.

I, na kraju svega, dobro se sakrijte. Za ovakvu avanturu pronađite doista mjesto koje je sigurno od tuđih pogleda.

ig Brother! Nisam ga nikad mogla smisliti!

Pogotovo ne s ovakvom šarolikom posadom koja bi se po mnogočemu mogla smatrati jednom od najprimitivnijih do sada. Pitala sam se, ne jedanput, ko uopće može gledati te splačine.

I ko se pali na ševu neke naše dalmoške sirene i jednoga lika iz negdje tamo daleko. Kad na kraju – obrat! Rulji je, a čudnim čudom i meni, odjednom postalo i napeto i zabavno. Skoro ko u kojoj boljoj sapunici! S happy endom ili nesretnom ljubavnom pričom. Ili čistom pušionom. A možda i velikom namještaljkom?! glavnom, mala je pala! Kak naše cure i inače vole padati na «što» umjesto na «kaj».

Samo kaj se ovaj put zbilja dogodila ljubav.

Zbog koje je popušila sve kaj je imala. Brak, obitelj, privatni život i, kaj još gore, snove o ljubavi i sreći. Jer joj je tip nakon javnog obećanja, na kraju, isto tak javno, bezobrazno i bezobzirno dal nogu. I to dok je ona još čvrsto sanjala! li to je život. Takve se stvari događaju i bez Big Brothera. I bez kamera. Koliko ih je samo završilo u tuđem krevetu, u stanu, vikendici ili apartmanu, na noćnim dežurstvima ili službenim putovanjima? Kolike su se veze prekinule i brakovi razorili? A kolko ih tek živi dvostrukim i trostrukim životom?! Zbog ljubavi, naravno. Pa kaj! Ko koga osuđuje? I zakaj? Vele mudraci da se to može svakome dogoditi. Ili, pjesnički rečeno, nikad ne reci nikad. i ja nikad, pa ni sad – ne velim NIKAD! Kad me lupi u glavu, više ne bum znala ni di sam, ni kaj sam, ni čija sam. bog takvih se razmišljanja mnogi snebivaju, a u biti, svi bi u dubini sebe hteli doživeti jedan pravi, dobar jeb. Samo ga ne bi dali na sva zvona. ad kad su velika zvona utihnula, zanjihala su se mala. Nastavlja se priča o novcu. Jer mala je izgubila ljubav, ali dobila lovu. S tim novcem, koji u odnosu na šokantno otrežnjenje i nije bogznašto, ipak može početi novi život. A tako slavna, hrabra i bez predrasuda, brzo će se skockati. I pamtiti samo lijepe dane. Konačno, samo jednom se – ljubi. Kaj nam to ne govore stalno i Dedić, i Robić, i Tolja i cijela nova generacija lovera!? I ljubav preko žice je – ljubav.

U

A

N Z S

Umjesto u automobilu, ovog ljeta pohvatajte se - na njemu!

38 Oglasi

05. srpnja 2011., br. 372

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

05. srpnja 2011., br. 372

KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1806e KUPUJE se montažna manja drvena kućica, bez prozora. Mob. 098/455-313 ozn.1816e TOP PONUDA! Vikend kuća 60 m² na Malom Vrhu sa velikom ravnom okućnicom 1700 m² - 19.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA u Svilarskoj visoka prizemnica 140 m² i 600 dvorišta - 70.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE okolica! Kuća u Turčinu 120 m², novouređena - sa dva odvojena stana - 65.000 € ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh , Mali Vrh, Beretinec,Koradovica, Ilija ! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA na Pagu od 100 m², blizina mora - 59.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1810e K. MAROF, K. Gornji (60.000 €), Starčevićeva 45.000 €, Trg M. Gupca, Gojanec, Krapinska, Zavojna…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NAJPOVOLJNIJE kuće, posjetite nas, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEMO više kuća, poslovnih prostora, zemljišta za sve namjene u Varaždinu i okolici. Paurević nekretnine, 098/9706-575, www.

paurevic-nekretnine.hr (licenca HGK) ozn.167c TURČIN; superkomforna, 2 x 97 m², 87.000 € i katnica 2 x 100 m² 150.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 098/9767-144 ozn.227c KUPUJEM staro seosko imanje ili vikendicu na mjesečnu otplatu, povoljno! Mob. 091/182-7043 ozn.2549 STARIJA kuća 86 m², sa pripadajućim dvorištem površine 466 m².

Svi papiri uredni 1/1, struja, voda.

Mjesto Žigrovec ( kraj Varaždina ). Povoljno! Mob: 091/508-4031 ozn.403a KUĆU na Varaždin Bregu – Halić, stamb. prostor 120 m², struja, voda, plin, okućnica 1500 m², prodajem. Tel. 042/666-169, 095/8266189 ozn.2044b

sobni 37,50 m², trosobni 54 m², trosobni 69 m², 79 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine.com ozn.62c SUPER prilika! Jednosobni stan 28 m², I kat (etažno), u Miroslava Krleže i jednosobni u Vukovarskoj 45 m² - 35.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c MANJI dvosobni! Dvosobni : 37 m² Dravski Vrtovi i 38 m² u Slavenskoj (etažno)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

STARIJU kuću sa većom okućnicom 3000 m², u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.2583

LUXUZNI trosobni stanovi - urbana vila u M. Laginje 74 m² i 78 m² ,ključ u ruke i podzemna garaža!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

DRVENA kućica 3x4 sa 2 nadstrešnice i el. instalacijama (za Špancirfest), prodajem. Mob. 092/253-1101 ozn.2592

DVOSOBNI stan u A.kralja Zvonimira 51 m² (etažno) - 46.000 €! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

VARAŽDINBREG imanje 13500 m², vinogradska kurija 200 m², vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446-333 ozn.2031b

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Useljivo krajem lipnja 2011. Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c

KUĆA katnica, 3 stana, struja, voda, podrumi. Tel. 212- 675 ozn.2059b STARIJU kuću, 80 m², gradilište 300 m², u Ebnerovoj ulici (Gortanova), prodajem. Mob. 098/498292 ozn.2599 NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu.

Mob. 098/846-691 ozn.2613 KUĆA, Kneginec Gornji, Toplička 126, voda, struja, plin, kanalizacija, 45.000 €, vlasnik. Tel. 690-144 ozn.2615

STANOVI GRABANICE povoljno! Manji dvo-

Mali oglasi 39

1-SOBNI: Dravska 28 m², Filićeva 32 m², Trakošćanska 30 m² (29.000 €), B. Radić 40 m²(34.000 €)…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c POVOLJNO: Z. i Frankopana 52 m² (38.000 €), Križanićeva 48 m² (45.000 €),R. Boškovića 61 m² (51.000 €)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 3-SOBNI: Zagrebačka 78 m², 76 m² (et.gr), Supilova 64 m², R. Boškovića 76 m², Vukovićeva 60 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234,

091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA:Grabanice 95 m² (90.000 €), 88 m², 81 m² (85.000 €), 38 m² (41.000 €), T,Ujevića 58 m². Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c NAJPOVOLJNIJI stanovi, posjetite nas, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KUPUJEMO za poznate kupce četverosobne , trosobne i dvosobne stanove u Varaždinu.

Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c ČETVEROSOBNI stan u 107 m² Posovo naselje, trosobni Zagrebačka i Galinčeva, više dvosobni stanova u Varaždinu, prodajemo.

Paurević nekretnine, 098/9706575, www.paurevic-nekretnine. hr ozn.167c PRODAJEMO trosobni stan u Varaždinu u prizemlju kuće 85 m² plus podrum, terasa i garaža. Cijena 55.000 €. Paurević nekretnine, 098/ 9706-575, www.paurevicnekretnine.hr ozn.167c 1-S J. Kozarca 39 m², 2-s Zagrebačka 33 m², M. Krleže 57 m², V. Novaka 58 m², 3-s Grabanice 3, 76 m², Gajeva 304 m². KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c HITNO tražimo 2-s stan do 50.000 €, (Slavenska, Masarykova, Vž.

Vrtovi), isplata odmah! KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Mob. 098/622-082 ozn.1808e NISKOENERGETSKI, ekskluzivni stan, 50,35 m², I. kat, novogradnja, useljiv XII. mj. (Marlex-Invest).

Mob. 095/9065-652 ozn.2554 DVOSOBAN stan u Lovrečanu kraj Radovana, 54 m², 13 km od Vž, 28.000,00 €, prodajem. Tel. 747518, 099/502-1566 ozn.2042b DVOSOBNI 59,65 m², sva brojila, dokumenti uredni, etažno grijanje, Ive Režeka 1A, u Varaždinu.

Mob. 099/721-3373, 042/312-932 ozn.2628 JEDNOSOBNI stan, 38 m², u Ivana Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2596 DVOSOBNI stan, 63,20 m², prizemni niz, šupa, podrum, svi priključci, 39.990 €, Optujska 64.

Mob. 098/185-8524 ozn.2600 STAN u Varaždinu, Vukovarska, 65 m², dvosoban, prodajem. Mob. 098/640-731 ozn.2627

ZEMLJIŠTA VARAŽDIN,Čakovec,Novi Marof, Ivanec, Ludbreg. Kupujemo zemljišta za poznatog kupca uz frekventne prometnice za benzinske pumpe. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa mogućnošću otkupa komunalnog i vodnog doprinosa, prodajem. Cijena 77.000 €. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1809e GRAĐEVINSKO zemljište 1400 m², sa malim vinogradom i klijeti, struja, voda, hitno! Mob. 098/672-564, 08.00 – 15.00 h ozn.2542 GRADILIŠTE u Sračincu, 800 m², B. Radića, 20 €/m². Pod račun može auto. Mob. 091/2711-151 ozn.2563 GRADILIŠTE u Trnovcu Bartolovečkom, površine 1520 m², prodajem.

Upitati na mob: 099/807-3205 ozn.2559 G RA Đ E V I N S KO ze m l j i š te u Knegincu Gornjem, 1700 m², može i pola. Mob. 092/296-1556 ozn.2605 IZNAJMLJUJEM farmu za tov svinja u Knegincu D. Kapacitet 250 kom svinja u tovu. Moguće razne kombinacije. Povoljno prodajem.

Tel. 042/690-421, 098/994-5634

40 Mali oglasi ozn.2609

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c POSLOVNI prostor, 50 m², Julija Merlića 1, Varaždin, iznajmljujem.

Mob. 098/591-195 ozn.1807e POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/2320350 ili 091/352-0083 ozn.1809e VARAŽDIN, poslovni prostor, 21,18 m², u podrumu, lokal br.

23, PC Coning, iznajmljujem.

Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.2584 IZNAJMLJUJEM 15 m² poslovnog prostora (ulični lokal), u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice.

Mob. 098/205-874 ozn.2631 CAFFE BAR u Varaždinu, u blizini srednjih škola, iznajmljujem.

Mob. 098/801-591 ozn.2632 NOVI poslovni prostor, Optujska 48, Varaždin, I. kat – ured, kozm. salon, iznajmljujem. Mob. 091/509-6601 ozn.252c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

VARAŽDIN, centar, prostorije za kancelariju ili tihu djelatnost (bile kancelarije), nije ulično, povoljno iznajmljujem. Mob. 098/792-016, 042/313-417 ozn.2622 HALU 500 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, moguće razne kombinacije, povoljno prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.2645

NAJAM IZNAJMLJUJE se: trosobni 64 m² u Z.Frankopana i 87 m² u POS-ovom naselju (prekrasno uređeni)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c POTRAŽUJU se jednosobni i dvosobni stan za poznate najmoprimce! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c SOBU blizu centra, Anina 15, Varaždin, povoljno iznajmljujem ž. osobi, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.2539 SOBU u Varaždinu, novouređeno, kupaonica, kuhinja, blagovaona, posebni ulaz, iznajmljujem, 1.200 kn sa režijama. Mob. 099/8238495 ozn.2540 NOVI, dvosoban stan, 43 m², balkon, blizina centra, iznajmljujem.

Cijena-dogovor. Mob. 098/395-

032 ozn.2552

ozn.2060b

NAMJEŠTENU sobu u komfornom, četverosobnom stanu koji koriste dva studenta, internet, klima, iznajmljujem. Mob. 098/404-208 ozn.1815e

STAN, 23 m², na Banfici, iznajmljujem. Mob. 098/1820-211, poslije 19.00 h ozn.2610

JEDNOSOBNI stan u zgradi, Ivana Meštrovića (kod bolnice), 1.200,00 kn + režije, iznajmljujem.

Mob. 091/902-6234 ozn.2561 KUĆU u Hrašćici, iznajmljujem.

Tel. 711-361 ozn.2045b DVOSOBNI, namješteni, novouređeni stan (posebna kuća u dvorištu), režije odvojene, iznajmljujem. Mob. 098/414-128 ozn.2583 ZAGREB – iznajmljujem novi stan u zgradi, D. Svetice, pogodan za 2 osobe. Mob. 098/9877-939, 091/593-0738 ozn.2582 POVOLJNO iznajmljujem jednosoban, namješten stan. Mob. 091/6232-226 ozn.2591

05. srpnja 2011., br. 372

V O L K S WA G E N T O U RAN 1.9 TDI, 2008. god.

72000 km, registriran do 11.06.2012. Mob. 098/379660 ozn.61c FORD FIESTA 07/08, reg.

02./2012., sva oprema, 1. vlasnik, 43.000 kn. Mob. 098/672-564, 08.00 – 15.00 h ozn.2541

JEDNOIPOSOBNI, namješteni stan sa centralnim grijanjem, iznajmljujem. Mob. 091/584-7350 ozn.2620 DVOSOBAN stan, namješten, vlastita brojila, Zrinskih i Frankopana, iznajmljujem. Mob. 098/927-0143 ozn.2623 DVOSOBNI, namješten stan u Ulici Zrinskih i Frankopana, iznajmljujem. Mob. 091/720-3813 ozn.2642 KUĆU ili dio kuće, sredina Jalkovečke, nepušačima i odgovornim osobama, iznajmljujem. Mob. 095/8295-078 ozn.2648

APARTMANI

DVOSOBNI, namješten stan u zgradi, prizemlje, u blizini centra, iznajmljujem. Najamnina 1.500,00 kn + režije. Mob. 091/577-2922 ozn.2640

HVAR, mjesto Vrboska, povoljno iznajmljujemo novoizgrađene apartmane. Tel/fax: 021/774-117, www.apartmani_bozica.com, 098/928-8620 ozn.398a

DVOSOBNI, namješteni stan u Gornjem Kučanu, blizu Getroa, iznajmljujem. Mob. 091/5890-981

SV. FILIP-JAKOV, apartmani 3*, dvosobni (2+2), potpuno opremljeni. Mob. 098/910-5291, www. apartmanitusek.com ozn.2366 SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1814e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1812e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a.

Mob. 098/951-8248 ozn.1811e SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30 %. Mob. 098/696-5884 ozn.1813e OTOK Pag, Lun-Tovarnele, novouređenu vikendicu apartmanskog

tipa iznajmljujem. Mob: 095/9009798, 091/1966-075 ozn.404a APARTMAN za 4 osobe u Selcu, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 095/548-6842 ozn.2041b SELCE – povoljno se iznajmljuje jednosoban apartman, 100 m od mora, TV, klima, parking. Mob. 098/725-335 ozn.406a DRAMALJ kod Cr ikvenice – iznajmljujem veći jednosobni apartman (3 do 4 osobe).

Mob. 091/792-4227, 042/350-566 ozn.2634

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

KIA SEPHIA 1,6 SLX, plave boje, 1995. g., registriran do 10./2011., 7.000 kn, prodajem.

Mob. 091/182-7043 GARAŽU, 3.900 €, prodajem, Stjepana Vukovića, može zamjena za auto. Tel. 042/734-229, 098/9013594, 098/989-4262 ozn.2577 KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Daewoo Nexia, reg.

12/2011, 650 €. Mob. 098/777095 ozn.2580 BOXER PEUGEOT, 2004. god. sa rashladnim uređajem. Mob. 092/253-1101 ozn.2592 MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem.

Mob. 098/205-874 ozn.2631 ŠKODA FAVORIT, ‘91. g., ispravna, neregistrirana, jeftino i hitno prodajem. Tel. 042/351-874 ozn.2608 ASTRA 1,6, reg. 02/2012, 80 000 km, automatik, povoljno prodajem. Mob. 099/8622-737 ozn.2619 OPEL KADETT 1.7 diesel, registriran 1 godinu, 1990. g., odličan, prodajem. Mob. 091/980-0694 ozn.2629 KOMBI Citroen Jumper 2.8 HDI, 2003. godište, povišeni, 28.000 kn, prodajem. Mob. 095/920-3050 ozn.2636 POVOLJNO prodajem kombi Mercedes Sprinter Maxi, 1995. g., 300 tkm, 10.000 kn. Mob. 098/375-951 ozn.2650

POSAO MEĐUNARODNA TVRTKA s tra-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

05. srpnja 2011., br. 372

dicijom nudi honorarni posao nutricionistima i liječnicima (privatnicima). Predbilježba za razgovor na mobitel: 098 206 520 ozn.1816e PIZZERIA TONI traži djevojku za rad u lokalu, u Novom Marofu.

Mob. 098/743-213 ozn.20c POVODOM Dana općine u Knegincu Gornjem, tražim konobare i konobarice za rad pod šatorom, od 22.07. do 24.07. Mob. 095/9115102 ozn.218c HITNO se traži mlađa, ženska osoba za rad u kafiću, potrebno iskustvo. Molbe dostaviti osobno u Pekaru Edi, u Nedeljanec. ozn.252c TRAŽIM posao: pomoć starijim osobama, kuhanje, čišćenje i čuvanje djece. Mob. 098/925-1060 ozn.2560 TRAŽI se žensko osoblje za rad u ugostiteljskom lokalu u Varaždinu. Mob. 099/774-7883 ozn.2585 TRAŽIMO djevojke za rad u caffe baru, stan osiguran. Mob. 099/841-9620 ozn.2586 PRIMAMO u radni odnos KV zidare sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn. 200c PRIMA se KV vozač teretnog vozila, C, D, E, F kat. položen ispit za dizalicu, 5 god. iskustva. Tel. 214-175 ozn.200c PRIMA se ing. ili dipl. ing. građ. (rukovoditelj gradilišta), 5 god. radnog iskustva, položen stručni ispit, poznavanje rada na kompjuteru, B kategorija. Tel. 214-175 ozn.200c TRAŽIMO ozbiljne i komunikativne osobe za rad u Call centru u svrhu promocije novog proizvoda na tržištu. Prednost imaju osobe sa invaliditetom. Mob. 095/5311714 ozn.2607 ŽENA traži posao čišćenja ureda, skladišta, novogradnja. Mob. 091/591-0972 ozn.2630 DJELATNICU za rad u kafiću, rad tjedno, neradni vikendi, plaća-

dogovor, prijava, tražimo. Mob. 095/920-3050 ozn.2636

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ODČEPL JIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c SERVIS i montaža klima uređaja, rashladna tehnika, ugostiteljska oprema, perilice rublja i suđa, plinska trošila. Mob. 098/315269 ozn.104c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.2566 ZEPPELIN – TEHNIČKA ROBA: LCD TV, DVD, monitori, kompjuteri, linije, auto Hi-Fi, foto, kamere, kućanski aparati, telefoni, klime itd...

I dalje najjeftiniji! Varaždin, Zagorska 13, 042/232- 695 ozn.6c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala.

Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c

SERVIS, montaža i prodaja klima uređaja. Uz garanciju izvođenja radova. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

MALI OGLASI već od 40 kuna GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702,

Mali oglasi 41

dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c GRAMARS d.o.o. – YTONG sistemi i izgradnja klasičnim materijalima, uređenje krovišta, potkrovlja, fasada, ograde. Vođeno inžinjerskim znanjem. Mob. 095/9206368 ozn.287c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c GIP TRAMGRAD doo izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806- 6634, 091/579-4465 ozn.306c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381992 ozn.2386 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2473 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542-336 ozn.2507 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.2507 SOBOSLIKARSKI radovi, bojanje fasade, montaža knaufa, postavljanje laminata. Mob. 091/9248880 ozn.2551 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Tel. 641-308, mob. 091/762-4286 ozn.2571 PEČAR i KERAMIČAR: postavljam Kalijeve peći, sve vrste keramičkih pločica i kamen. Mob. 091/5704956 ozn.2579 OBAVLJAMO fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.2594 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.71d AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.2626 USLUGE košenja trave u vinogradima, voćnjacima, održavanje zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice. Mob. 091/980-0694 ozn.2629 NAJPOVOLJN IJA dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, strojni iskopi terena, temelja, rušenje objekata, odvoz šute. Mob. 099/3530180 ozn.2635

PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starog i novog parketa. Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066-889 ozn.2637 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran.

Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.2643 IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, popravljam i restauriram sve vrste namještaja. Mob. 099/417-2708 ozn.2054b POVOLJNA masaža leđa – 50 kn (prijenosni stol). Mob. 091/9037194 ozn.407a

ŽIVOTINJE SIJAMSKE mačke traže novi dom.

Mob. 095/860-1689 ozn.2545 JARIĆE, prodajem. Upitati na mob: 098/132-4213 ozn.2544 ZEČEVE – orijaši i šarci za rasplod i tov, prodajem. Tel. 042/621-096 poslije 18.00 h, 095/910-2533 ozn.2581 ODOJKE i svinje, 100 - 120 kg, prodajem. Tel. 042/711-744 ozn.2057b PILIĆI - živi 11 kn, očišćeni 17 kn.

Zamjena za kuruzu. Bartolovec, Varaždinska 81, 657-172, 098/651089 ozn.2603 ZEČEVE – žive ili očišćene, prodajem. Pilim drva na području Općine Kneginec. Mob. 092/2961556 ozn.2605 SVINJU za klanje oko 130 kg, prodajem. Trnovec, 042/683-045, 099/799-6354 ozn.2606

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTOR ZETOR 72-11, ‘93. g., 3500 RS, 1. vlasnik, 8.200 €; plug 2-brazni 12”, visoki sa preplužnicima, 450 €; šprica traktorska 340 l Kranj, 3.000 kn. Tel. 042/690-421, 098/994-5634 ozn.2609

OSTALO 100 % za poboljšanje potencije 4 tablete 150 kn! Sigurno i bez nuspojava! Dostava! Mob. 099/7741-575 ozn.2612 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.1807e ŽELJEZNA preša za grožđe, 50 l kos, Tomos colibri, 1959. g, neregistriran i 45 betonskih stupova za vinograd ili voćnjak, prodajem.

Mob.099/856-7131 ozn.1815e MLIN čekićar, krunjač (1,5 KW) i kolica za blizance - očuvana, prodajem. Tel. 683-528 ozn.2562 TEPIH 4x3, stol sobni i tv stol, preša 120 l-nova, bačve 120 l. Mob. 098/715-759 ozn.2568 VINO bijelo, vrlo kvalitetno (traminac, šardone). Upitati na mob: 098/968-0408 ozn.2046b ŽELJEZNA garažna vrata na podizanje, u dobrom stanju, prodajem. Tel. 042/651-304 ozn.2576

42 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja MALI OGLASI već od 40 kuna VINO kvalitetno bijelo (miješano, traminac i cijep) – 8 kn, svih 400 l – 7 kn. Mob. 091/528-6708, 690336 ozn.2590 OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.2643 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 098/190-0201 ozn.290c OGRJEVNO drvo, bukva, grab, kratko piljena, cijepana, prodajem. Dostava! Mob. 099/7418699, 091/188-7491 ozn.2604 KUPUJEM starinski namještaj, sliku, sat, stari novac i nakit i razne starine. Tel. 214-616, 091/2504765 ozn.2617 RABLJENI namještaj, fotelje, trosjed, ormar, salonit ploče i rabljeni crijep, prodajem. Tel. 042/313417, 098/792-016 ozn.2619 PRILIKA! Ulazna, sobna + dovratnici, balkonska vrata, podrumski i sobni prozori, kao novo, ispod cijene. Tel. 206-465, 098/963-3439 ozn.2625 POTPUNO nova škrinja Whirlpool 230 l; još zapakiran šator, novi, 3 x 6 m; ovalni stol i 6 stolica, tapecirano; dječji krevet, drveni.

Tel. 042/331-796 ozn.2633 JELOVE sirove oblice (tanki vrhunci), debljine 10 – 16 cm, raznih dužina. Mob. 091/585-1926 ozn.2647 JELOVE roženice 10 x 12 cm (raznih dužina) i grede raznih dimenzija, povoljna cijena. Mob. 098/948-2436 ozn.2647

KREDITI TREBATE KREDIT? Odbijeni ste u svojoj banci? Mi imamo rješenje! Svi uvjeti banaka na jednom mjestu. C/L ne smeta. Krediti na INO mirovine.

Dragan 098/1893-555, Ured 042/210-008 ozn.286c VELIKI izbor svih kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima do 76 g. Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.2646 SAZNAJTE sve o najpovoljnijim kreditima bez jamaca, HROK-a i C. L. Pozajmice odmah! Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.2646 ATRAKTIVNI krediti! Rješavamo: problematična dugovanja do 1/2 plaće; umirovljenički bez HROK-a do 10.000 €.

Mob. 091/788-0738, Kovačević ozn.2639 NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće;

05. srpnja 2011., br. 372

zatvaramo postojeća zaduženja.

Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog! Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/9038995 ozn.138c KREDITI bez jamaca i bez HROK-a, brzo odobrenje. Nova kreditna linija za umirovljenike.

Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup svakom klijentu. Mob. 098/137-5727 ozn.405a

ZAPOSLENI i umirovljenici – trebate novac kratkoročno?! Bez gledanja HROK-a i C. L. do 50.000kn.

Isplata u 24 h! Mob. 092/1300417, 099/839-1113 ozn.2587 EKSPRES pozajmice, isplata isti dan, bez HROK-a i C. L., za zaposlene i umirovljenike. Mob. 099/414-0344 ozn.2587 KRATKOROČNE pozajmice u 24 h do 30.000 kn, bez HROK-a i C. L., zatvaranje postojećih dugovanja.

Mob. 098/178-3026 ozn.2588 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.2595 KREDITI do 30.000 € bez jamaca!

Krediti na ostatak plaće do 15.000 €. C. L. i HROK ne smeta. Krediti za umirovljenike bez obzira na dob. Pozajmice u roku 24 h! Mob. 091/1100-117, 098/928-2449 ozn.2611 KREDITI – posebne pogodnosti za umirovljenike, starost do 85 g.

Ured Varaždin, Danica. 092/1190041, 042/505-031, 099/579-5712 ozn.2644 NOVOOTVORENI ured Varaždin – pozajmice za umirovljenike, godine nisu bitne! Mob. 099/4000613, 092/1474-203 ozn.2644 EKSPRES -pozajmice za umirovljenike do 85 g., krediti - do polovice primanja bez jamaca..

Mob. 091/333-5625, 097/7925315 ozn.2651 POZAJMICE u 24 h! Zatvaranje postojećih bez HROK-a i crne liste.

Mob. 098/908-6028 ozn.2652 TREBATE novac? Krediti za d.d., d.o.o. i umirovljenike. Povoljne mogućnosti. Brze pozajmice.

Mob. 091/302-9234 ozn.2055b

POZNANSTVA VRUĆE, a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c TRAŽIM slobodnog, kulturnog gospodina, nepušača, višeg rasta, od 60 – 65 g., radi druženja/veze. Poželjno da posjeduje nešto na moru. Mob. 098/993-9901 ozn.2555

JOSIP PEČATNIK

na naše

6. 7. 2008. – 6. 7. 2011. Živjet ćeš uvijek u našim srcima i mislima.

Supruga Ana, kći Vesna, zet Željko, unuk Mirjan te unuka Ana

DRAGUTINA SAČIĆA

i

MARIJU SAČIĆ

† 3. 7. 2010. † 18. 7. 1998.

Uvijek ste u našim mislima.

Sin Ivan i snaha Katarina

KREDITNI ured! Bez provizije, za zaposlene, rad sa 10-ak banaka.

Pozajmice bez ovjere poslodavca!

Marko, 091/239-9414 ozn.176c BRZE pozajmice odmah! Bez HROK-a i crne liste do 70.000 kn, bez jamaca. Mob. 092/1340-333 ozn.2587

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage

MARE HUĐEK

SJEĆANJE

preminule 29. 6. 2011.

Dirnuti pažnjom u trenucima teške borbe s bolešću izražavamo iskrenu zahvalnost svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam pomogli u teškim trenucima i ispratili pokojnicu na vječni počinak.

BARICA HOSNI

FRANJO HOSNI

4. 7. 2010. – 4. 7. 2011.

12. 1. 2011. – 12. 7. 2011.

Sjećanje na vas bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez vas težak je, ali ljubav prema vama vječna je.

Sin Jožek s obitelji

Ožalošćeni sin Nikola, snaha Kata, unuk Stanislav i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE

FRANJO ŠUPLJIKA 6. 7. 2006. – 6. 7. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Supruga Anica i sin Krešo s obitelji

na našeg dragog

FRANJU ŠANTEKA 3. 7. 2008. – 3. 7. 2011.

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

ANU KOVAČIĆ EMERŠIĆ 1. 7. 1995. – 1. 7. 2011.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

IVAN OREŠKOVIĆ Mine još jedna godina dana, a u mom srcu neizlječiva rana.

Otišao si, prijatelju moj, bez pozdrava, bez riječi, nitko ne može da ovu bol izliječi.

Sjetim Te se svakog dana, na mom je srcu teška rana, al’ na sjajnoj nebeskoj cesti, jednog ćemo se dana opet sresti.

Zauvijek Tvoj prijatelj Matija Kelemen

ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog

DRAGUTINA POPOVIĆA preminulog 28. 6. 2011. u 57. godini života.

Duboko dirnuti toplim riječima utjehe, položenim vijencima i svijećama te ispraćaju na vječni počinak dragog pokojnika zahvaljujemo rođacima, prijateljima i znancima. Posebnu zahvalnost dugujemo djelatnicima i sindikatu HŽ-a Varaždin koji su nam bili velika podrška i pomoć u našim teškim trenucima.

Supruga Sanja i sin Tomislav

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

IVANA RUHEKA preminulog 24. 6. 2011. u 85. godini života.

Najtoplije zahvaljujemo svoj rodbini, dragim susjedima i mnogobrojnim prijateljima koji su bili uz nas u tim tužnim trenucima, uputili nam riječi utjehe, okitili mu odar cvijećem i s nama ga ispratili na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo dr. Slavici Herceg-Buhin i sestri Biserki koje su nam uvijek bile od velike pomoći. Zahvaljujemo osoblju Drugog (II) odjela Bolnice Klenovnik i šefu odjela Vlatku Paviću. Veliko hvala velečasnom župniku Zoranu Gložiniću i župnom vikaru Davoru Šumandlu koji su mu bili duševna potpora. Posebna zahvala mladom fra Zlatku Vlaheku na divnim molitvama i dirljivim riječima oproštaja od dragog nam pokojnika.

Počivao u miru Božjem!

Ožalošćeni: supruga Josipa, sin Zlatko, snaha Ankica, unuci Miroslav i Ivica s obitelji

SJEĆANJE

KATARINA MAŠIĆ 1. 7. 2010. – 1. 7. 2011.

U tišini vječnog mira neka Te prate naša sjećanja i molitve.

Suprug Tomo s obitelji

SJEĆANJE

AUGUSTIN MALIŠA 7. VII. 2006. – 7. VII. 2011.

U tišini vječnog mira neka Te prate naša sjećanja i molitve.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

BARICA PETRIĆ 9. 7. 2004. – 9. 7. 2011.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji Borislav, Darinka, Marko i Maja

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

VINKU LUKČIĆU Najtužniji rastanak je onaj bez “zbogom”.

Ivanka s obitelji

SJEĆANJE

MILIVOJ BARLEK, prof.

8. VII. 1988. – 8. VII. 2011.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

VERONIKA ARBUTINA 6. 7. 2010. – 6. 7. 2011.

Zauvijek u mislima i srcu.

Tvoji najmiliji

Zahvale i sjećanja 43

05. srpnja 2011., br. 372

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na

na supruga i oca

JOSIP BERGOVEC - TOZA

JOSIPA ČOPA

MILANA KOCIJANA

03. 07. 1981. - 03. 07. 2011.

10. VII. 2007. – 10. VII. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo sjećanje na Tebe.

7. VII. 2003. – 7. VII. 2011.

Život se ugasi u trenu, a ljubav i sjećanje na tebe ostaju zauvijek

Supruga i djeca

Ne postoji zaborav, već velika tuga.

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na

na našu dragu

ANĐELU LIBER

SILVANU DOLOVSKI

SJEĆANJE

6. 7. 1999. – 6. 7. 2011.

5. 7. 2010. – 5. 7. 2011.

na

Zauvijek u našim snovima, mislima… srcima.

IVICU NOVOSELCA

S ljubavlju i tugom čuvam uspomenu na Tebe.

1991. – 2011.

Sin Antun Liber

Vole Te Tvoji mama, tata, Filip, baka, deda i Elli

na sestru

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE šogora

Tvoji najmiliji

Sjećanje na Tebe dio je našega života u kojem ćeš uvijek nedostajati.

SJEĆANJE

ANDRIJA LIBER i

nećaka

29. 6. 2006. – 29. 6. 2011.

SJEĆANJE

IVAN MIŠAK

Čuvamo uspomenu i sjećanje na Tebe.

10. 7. 2006. – 10. 7. 2011.

Tvoji najmiliji

Ni vrijeme koje teče, Tebe nikad izbrisati neće.

Supruga Ana, kći Dušanka, zet Krešo, unuci Mladen i Maja

IVICU † 10. VI. 1971.

BOŽENU

DUDU

† 5. VII. 2001.

† 22. III. 2001.

GLAVICA U mislima i molitvama uvijek s vama.

SJEĆANJE na

ŽELJKA NAGYJA 5. 1. 2011. – 5. 7. 2011.

ZAHVALA

Zauvijek u mislima i srcu.

povodom smrti naše drage

Tvoji najmiliji

Sestre Danica, Đurđica i Anica s obitelji

DRAGICE ŠTROMAR rođ. KRZNAR SJEĆANJE na dragog

DRAGUTINA HARJAČA 10. 7. 2009. – 10. 7. 2011. „Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.“ Obitelj: Barbir, Horvat i Harjač

SJEĆANJE

DRAGUTIN JURINJAK 3. 7. 2010. – 3. 7. 2011.

Godina dana je došla, ali tuga u našim srcima nije prošla.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Tvoja Marija i sin Dražen

preminule 28. lipnja 2011. u 68. godini života.

Dirnuti pažnjom izražavamo iskrenu zahvalnost svim liječnicima, sestrama i ostalom osoblju Opće bolnice Varaždin. Hvala rodbini, prijateljima i znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Hvala velečasnom Valentu Posavcu i Damjanu Korenu na molitvama i dirljivim riječima oproštaja.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni Vladimir Jurinjak

dragoj majci i baki

DRAGICI ŠTROMAR Od sina Predraga, snahe Blaženke, unuka Emme i Marte te Abraham Katice i Josipa *****

SJEĆANJE

dragoj majci i baki

na dragog oca, svekra i djeda

DRAGICI ŠTROMAR Od kćeri Marijane, zeta Blaženka i unuke Jelene

6. 7. 2005. – 6. 7. 2011.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Sin Rade s obitelji

SJEĆANJE na voljenu suprugu i majku

BARICU KOCIJAN SJEĆANJE na dragu majku, punicu i baku

MARIJU DEBAN 8. 7. 2005. – 8. 7. 2011.

S ljubavlju i tugom u srcu čuvamo uspomenu na Tebe.

Kći Štefica s obitelji

6. 7. 2003. – 6. 7. 2011.

na našu dragu

MARIJU STOČKO 9. 7. 1996. – 9. 7. 2011.

Otkad si otišla, samo tuga je ostala.

Sjećanja na Tebe, to su samo uspomene.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA Potreseni smrću drage nam mame, svekrve i bake

MARIJE HRASTIĆ dirnuti iskrenom pažnjom, suosjećanjem i pomoći, najtoplije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na upućenim riječima utjehe i sućuti. Veliko hvala svim djelatnicima JU Gradski bazeni Varaždin i Arsenala Ivezić. Posebno hvala obiteljima Kos, Vukalović, Baksa, Florijanić, Bareta, Varga i gđi Verici Cvek na nesebičnoj pomoći u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: Krunoslav, Branka, Lara

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA

Suprug Dragutin i sin Goran

povodom smrti naše voljene mame, svekrve, punice i bake

TUŽNO SJEĆANJE

DRAGUTIN IVANČEVIĆ 6. 7. 2001. – 6. 7. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJE HRASTIĆ preminule 29. lipnja 2011. u 70. godini života.

Najiskrenije zahvaljujem svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njen odar te prisustvu posljednjem ispraćaju drage mi pokojnice na vječni počinak.

Još jednom svima veliko hvala.

Ožalošćeni: kći Marijana, sin Predrag, zet Blaženko, snaha Blaženka, unuke Jelena, Emma i Marta

POSLJEDNJI POZDRAV

PAVLA KUŠENA

ZAHVALA povodom smrti moje drage

Deset godina prođe, godine bola, godine tuge. Sada na Tvom grobu svijeće palimo i za Tebe tiho se Bogu molimo.

Tvoji najmiliji

MARIJE HRASTIĆ preminule 29. lipnja 2011. u 70. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Najtoplije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, izrazili sućut, njezin odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama otpratili na vječni počinak. Hvala kumovima, rodbini, susjedima i dragim prijateljima te svima onima koji iskreno suosjećaju s nama.

Ožalošćeni: sinovi Miljenko i Kruno, kći Anđelka s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

NEVENKA JAKIĆ

*****

rođ. POMPER

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

SJEĆANJE

7. VII. 2002. – 7. VII. 2011.

Unuci Tomica i Jurica

FRANJO MAGDALENIĆ

Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je izbrisati tugu vječnu.

3. 7. 2001. – 3. 7. 2011.

*****

Navršilo se deset tužnih godina otkad Te nema.

U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu velika praznina.

Stalo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišla si prerano i ostavila nas. Neka Te molitve naše prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

Supruga i djeca s obitelji

Majka Fanika s obitelji

Sin Miljenko, snaha Branka

44 Oglasi

05. srpnja 2011., br. 372

Cvjetni dom More...

S

2åĮÿÝÿĉÑ ZADJ _ Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Poštovani kupci, Danom 30. lipnja 2011. godine istekla je Odluka o provedbi mjera za ublažavanje porasta cijena električne energije Vlade Republike Hrvatske na temelju koje su se subvencionirali kupci električne energije kategorije kućanstvo s godišnjom potrošnjom manjom od 3000 kWh (kilovatsati).

Tako će od 1. srpnja svi kupci plaćati električnu energiju po cijenama utvrđenim tarifnim sustavom za proizvodnju, prijenos, distribuciju i opskrbu električnom energijom, koji se primjenjuje od 1. srpnja 2008. godine.

Kako bismo bili u mogućnosti napraviti obračun prema stvarnoj potrošnji, pozivamo kupce koji su imali godišnju potrošnju manju od 3000 kWh, odnosno ostvarivali pravo na subvenciju da nam dostave stanje svojih brojila i to na :

Ʉ ÜåĨġČÑĮĒÿ ĮåČåîėĒ ɳɻɳɳȿɳɸɸɸ Ʉ ġıĮåđ ` ĨĮĤÑĒÿÝå ĻĻĻȩþåġ ȩþĤ Ʉ ÿČÿ ĒÑ ĮåČåîėĒå ČåĊĮĤåȨ ɳɷɵȿɶɺɴȿɴɳɳ Molimo Vas da stanje brojila dostavite u Elektru do 10. srpnja 2011. godine. Kupcima koji ne dostave stanje svojih brojila procijeniti ćemo stanja brojila na dan 01. srpanj 2011.godine.

Hvala na suradnji, & G ȿ =ġåĤÑĮėĤ áÿĨĮĤÿÜıÝÿĉĨĊėû ĨıĨĮÑĺÑ ČåĊĮĤÑ _ÑĤÑłáÿĒ

dolaskom srpnja i ovih vrućina svi razmišljamo samo o odlasku na more. I ako niste još ništa rezervirali, sigurno se u ova recesijska vremena prisjećate starih prijatelja i pomalo zaboravljene rodbine, koji možda i nemaju kuću u prvom redu do mora, ali kod njih pa do plaže je bliže nego u Varaždinu. I dok telefonski obnavljate kontakte, očekujući topli poziv za ponovnim druženjem, sigurno razmišljate što im pokloniti kako biste se iskupili za svoje nejavljanje od Božića. E pa da vam olakšamo dolazak u goste, mi vam predlažemo nekoliko poklona koji će svakako biti prigodni i moderni pa vam tako nudimo mnoštvo poklona u plavom, sukladnih morskom ambijentu. Ti plavi pokloni su ljeti uvijek dobrodošli, nepogrešivi i cijela ih je paleta.

Od tanjura, plata, nakita do slatkih plavih knjižica za morske recepte, koje će potaknuti spravljanje finih morskih specijaliteta koji će zauvijek ostati u lijepom sjećanju i poticati vas na češća druženja.

Uživajte u ljetu, Letizia

Oglasi 45

05. srpnja 2011., br. 372

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK KLASA: 944-01/11-01/04 URBROJ: 2186-022-02-11-3 Novi Marof, 5. srpnja 2011.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SRAČINEC Jedinstveni upravni odjel KLASA: 350-02/11-01/3 URBROJ: 2186/07-11-01 SRAČINEC, 28. lipnja 2011.

Na temelju članka 93. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09 i 6/11) te usvojenog Izvješća o javnoj raspravi od 11. travnja 2011. godine, Jedinstveni upravni odjel Općine Sračinec, objavljuje

PONOVNU JAVNU RASPRAVU o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec I. Ponovna javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec održati će se u razdoblju od 15. srpnja 2011. godine do 25. srpnja 2011. godine, organiziranjem javnog uvida i javnog izlaganja.

II. Ponovna javna rasprava odnosi se isključivo na izmjene tekstualnog i grafičkog dijela prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec koje su prihvaćene na prvoj javnoj raspravi i izvršene sukladno Izvješću o javnoj raspravi od 11. travnja 2011. godine.

III. Javni uvid u prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec moći će se izvršiti u prostorijama Općine Sračinec, u Sračincu, Varaždinska 188, svakog radnog dana od 8,00 do 14,00 sati u vrijeme trajanja ponovne javne rasprave. Na javnom uvidu biti će izložen tekstualni i grafički dio prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec, te sažetak za javnost. Navedeni dokumenti dostupni su javnosti i putem web stranice Općine Sračinec, na adresi www.sracinec.hr.

IV. Javno izlaganje prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec održati će se u srijedu, 20. srpnja 2011. godine u 18,00 sati, u maloj dvorani Doma kulture u Sračincu, Varaždinska 273. Na javnom izlaganju mogu sudjelovati sve zainteresirane osobe.

V. Nadležna državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, građani i udruge te vlasnici nekretnina (sudionici u javnoj raspravi) daju očitovanja, mišljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec na slijedeći način: Nadležna državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju pisano očitovanje na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec, zaključno do 25. srpnja 2011. godine. Ukoliko se do navedenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrati će se da nemaju primjedbi.

Građani i udruge imaju pravo pristupa na javni uvid u navedenim terminima, imaju pravo postavljati pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima, mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se nalazi uz prijedlog Izmjena i dopuna prostornog plana uređenja Općine Sračinec na mjestu javnog uvida, mogu dati prijedloge i primjedbe u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, odnosno uputiti nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe, zaključno do 25. srpnja 2011. godine.

VI. Novi prijedlozi, mišljenja i primjedbe na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec mogu se podnositi samo u svezi s izmjenama i dopunama prihvaćenim u prvoj javnoj raspravi.

VII. Svi pisani prijedlozi, mišljenja i primjedbe vezane uz prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec dostavljaju se nositelju izrade, Općini Sračinec, Varaždinska 188, 42209 Sračinec. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u navedenom roku, odnosno koji nisu čitko napisani ili ne sadrže podatke o podnositelju, neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi.

OPĆINA SRAČINEC Jedinstveni upravni odjel

ELITA PLUS d.o.o. Agencija za zastupanje u osiguranju, Zagreb

o Natječaju o prodaji građevinskog zemljišta čkbr. 321/8 k.o. Remetinec u naselju Remetinec

Jedna smo od vodećih agencija za zastupanje u osiguranju u Republici Hrvatskoj. Zastupamo osiguravajuće kuće Merkur osiguranje d.d., Allianz Zagreb d.d. i Basler osiguranje Zagreb d.d.. Imamo ambiciozne planove i tražimo isto tako ambiciozne osobe koje će nam se pridružiti u njihovom ostvarivanju.

Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 4. srpnja 2011. godine Natječaj o prodaji građevinskog zemljišta čkbr.321/8 Dvorište sa 95 m2 upis u z.k.ul 593 k.o. Remetinec, u naselju Remetinec.

Namjena zemljišta je formiranje izgrađene građevne čestice nužne za redovitu uporabu stambene i gospodarske građevine.

Ukupna kupoprodajna početna cijena za čkbr. 321/8 k.o. Remetinec iznosi 4.275,00 kuna, tj. 45,00 kn/m2.

Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 7 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, cjelokupni tekst natječaja bit će objavljen na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www. novi-marof.hr).

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr. sc. Darko Hrenić, dipl. ing

Stoga raspisujemo NATJEČAJ za popunu radnih mjesta u uredu u Varaždinu za područje Varaždina i okolice te Međimurja: 1. Zastupnik u osiguranju - više djelatnika - honorarni rad 2. Zastupnik u osiguranju - više djelatnika - radni odnos Uvjeti: - najmanje srednja stručna sprema - poželjan automobil - komunikativnost i entuzijazam - prilagodljivost i spremnost na učenje - želja za napredovanjem Nudimo: Ʉ ŀÑġėĨČåĒĉå ı ĤåĒėđÿĤÑĒėĉ đåäıĒÑĤėáĒėĉ ĊėđġÑĒÿĉÿ Ʉ áėáÑĮĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå ÿ ėÜĤÑŀėĺÑĒĉå Ʉ ĤÑá ı áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı ıŀ ĨĮÿđıČÑĮÿĺĒÑ ġĤÿđÑĒĉÑ Ʉ đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ Ʉ ĤÑá ı Įÿđı ĨĮĤıàĒÿþ ÿ ÑđÜÿÝÿėŀĒÿþ ĨıĤÑáĒÿĊÑ Ʉ ĒÑûĤÑáå ŀÑ ġėĨĮÿûĒıĮå ĤåŀıČĮÑĮå Želite li posao koji ovisi isključivo o Vašem radu? Ako tražite izazov, priključite se našem timu.

Pošaljite svoju biografiju u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa na našu adresu: Elita plus d.o.o., Kneza Ljudevita Posavskog 34 10000 Zagreb ili na našu E-mail adresu: elitaplus@elitaplus.hr

OBAVIJEST

46 S raznih strana DOZNAJEMO

N. Cikač vodi Rottary club Varaždin-Jug

05. srpnja 2011., br. 372

TU KRAJ NAS U Varaždinskim Toplicama osmo okupljanje motorista

Bajkeri na vrućem asfaltu Pobjednici u vožnji sporosti, bacanju gume na stalak, guranju bačve i još nekim neolimpijskim sportovima Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

U utorak je održana godišnja skupština RC Varaždin-Jug, na kojoj su razmotrene brojne aktivnosti članova najmlađeg od tr iju varaždinskih Rotar y klubova proteklih godinu dana, a posebno dvije iznimno uspjele humanitarne akcije: festival vina i vrganijada.

Nakon godišnje skupštine, kojoj su bili nazočni Tomislav Cvetko i Stjepan Talan, dosadašnji i novi predsjednik RC Varaždin, kao i dosadašnji predsjednik RC Varaždin 1181 Darko Mesek, upriličena je primopredaja lanca RC Varaždin-Jug, koji je od dosadašnje predsjednice Edite Juraga primila mr. Nataša Cikač. Govoreći o radu u rotarijanskoj godini 2011./2012., prvoj u novom hrvatskom distriktu, četvrta predsjednica RC Varaždin-Jug najavila je daljnje širenje rotarijanskih načela te pomaganje potrebitima.

!

Prvi vikend u srpnju rezerviran je za okupljanje motorista u Varaždinskim Toplicama.

Njihovi „vodeni bajkeri“ bili su organizatori 8. po redu moto susreta, a ove godine ponovno su došli na staru lokaciju kod osnovne škole, gdje su i počeli s organiziranjem ovih okupljanja.

- Na mjestu gdje smo proteklih godina organizirali motorijade nastalo je klizište i nismo, radi sigurnosti svih sudionika, mogli ostati na toj lokaciji, iako je bila jako dobra. Sada smo se vratili natrag na naš prijašnji teren koji je također dobar, jedino što smo sada prilično blizu centra grada, pa se možda neki od naših sugrađana neće najbolje naspavati u ova dva dana - govore članovi „Aqua bikersa“.

Kažu da pravi bajkeri vole više doći na feštu u petak, jer je atmosfera prisnija i nema velike gužve. Tako je i u ovom druženju kiša pripomogla u broju posjetitelja, tako da je sve to ličilo na jedno solidno obiteljsko okupljanje u kojem se dalo oduška, a po potrošenim zalihama tekućine, broj prisutnih trebao bi biti puno veći. Sigurno je da su toj dobroj atmosferi pridonijeli Desperado band, Mustač band i Dominant, koji su bili zaduženi za glazbenu podršku.

Subotnje okupljanje počelo je u popod nevnim satima.

Poduža kolona prošla je ulica-

idući će vik e Trakoš nd u ćanu b iti organ izira još jed no n okuplj o anje

ma Varaždinskih Toplica i uputila se prema Gabrinovcu gdje su ih na „Miljacovu ranču“ dočekali besplatni grah i pivo.

Bilo je to ugodno druženje, ali su oblaci i vjetar nakon pola sata dali do znanja da je vrijeme za povratak. Ponovo kolona, dvjestotinjak motorista u defileu, i pravaca na glavno odredište.

Nakon toga počele su moto igre, a to znači da je trebalo dobi t i pobjednike u vožnji sporosti, bacanju gume na

stalak, guranju bačve i još nekim neolimpijskim sportovima.

Polako je počeo padati mrak, a na pozornicu je došao Mustač band. Njega je zamijenio Vilibald Kovač, koji je krivac za dobar dio maloljetne ženske publike, a nakon toga zasvirao je i Rubikon. Sve ostalo može se doznati usmenom predajom,

pogotovo ako idući vikend dođete u Trako š ćan, na još jedno okupljanje bajkera.

Bijeli ovčar Mladi mužjak mješanac ovčara srednjeg rasta traži dom.

Vesele i drage naravi, ovaj predivan pas bio bi nekom zahvalan ljubimac!

Udruga Spas 042/330-004

USPJEH U petak je predstavljen novi broj osebujne Ivanečke škrinjice

Kad ivanečki kolekcionari istražuju

Poklonici u Škrinjici mogu uživati besplatno

Svečanim predstavljanjem sedmog broja časopisa Ivanečka škrinjica, koje je održano u petak 1. srpnja, članovi Ivanečkoga kluba kolekcionara još jednom su kulturnoj javnosti dokazali da su povijest, baština i život puka ivanečkoga kraja neiscrpna tema za istraživače.

- Nakon prethodnog dvobroja (s čak 110 stranica!), koji je bio posvećen Metodu Hrgu, u

novoj publikaciji Ivančanima (i ne samo njima) sigurno će biti zanimljivi radovi o povijesti ivanečkoga groblja, rudniku Kraševski zviri, o 110 godina dugoj povijesti ivanečkog vodovoda ili o prisutnosti aviona u Ivancu - kazao je između ostalog predstavljajući spomenutu publikaciju u Srednjoj školi Ivanec (amfiteatar) mr. sc.

Siniša Krznar, njezin glavni i

odgovorni urednik. Na raznovrsnost osebujnih tema koje obrađuje „Škrinjica“ u svojem izlaganju osvrnuo se dr. sc.

Vladimir Huzjan.

Neiscrpna tema Naime, prema njegovim riječima, u 7. broju o znatno starijim vremenima govori kratki tekst o Panonskome moru te Katalog fosilnih nalaza ivanečkog područja koji,

kako kaže Huzjan, zaslužuju i dublju znanstvenu analizu. I ne samo to jer nam Ivanečka škrinjica otkriva kroz djela Karla Draškovića da je on zapravo utemeljio socijalnu fotograf iju u Hr vatskoj...

Kao i u svakom broju do sada, predstavljeni su i rad Ivanečkoga kluba kolekcionara te pojedini sakupljači starina i njihove zanimljive zbirke. (jn)

Vodič 47

05. srpnja 2011., br. 372

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN LJETO U VARAŽDINU Četvrtak, 7. 7. u 21 sati, Stančićev trg CHARLIE&TEQUILA BAND, koncert Petak, 8.7. u 21 sat, Kazališni trg DESPERADO, koncert Subota, 9.7. u 21 sat PRALINE&FAST FOOD, koncert

KINO GAJ Od četvrtka, 7. do utorka 12.7.

CRVENKAPICA u 19 sati

KAZALIŠTE Petak, 8.7. u 21 sat, Europa media PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH

KNJIŽNICA Ljetno radno vrijeme (za sve odjele) do 4. rujna 2011.

Ponedjeljak - utorak 14,00 - 20,00; Srijeda, četvrtak, petak 7,30 14,00; Subota 7,30 - 12,00

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

Josip Hrženjak - O Dravi mi sviraj

VREMENSKA PROGNOZA

ČAKOVEC LJETO U GRADU ZRINSKIH Četvrtak, 7.7., Zgrada Scheier NAJBOLJA HRVATSKA NOVINSKA FOTOGRAFIJA, otvorenje izložbe u 21 sat KTV CHAMBER MUSIC GROUP, koncert u 21 sat Petak, 8.7. Atrij Starog grada FUSION FIVE, koncert u 21 sat Subota, 9.7., Zgrada Scheier ČAKOVEČKI GEODETI, predstava Kazališta Svarog u 21 sat ELECTROOBAD, koncert u Atriju Starog grada u 22:30 Nedjelja, 10.7., Atrij Starog grada TANGO APPASSIONATO, koncert u 21 sat

CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka 7.7. do utorka 12.7.

TRANSFORMERS 3 (ZF triler) u 18:30 i 21 sat osim petka, 8.7.

BIUTIFUL (meksička drama) u 22 Izložbeni prostor STIPE BOŽIĆ – PUSTINJE SVIJETA, razgled do 10.8.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – Stižu vrućine!

Sljedeća dva dana još su mogući kratkotrajni pljuskovi, ali temperatura će iz dana u dan biti sve viša.

U drugoj polovici tjedna vidimo puno sunca i rast temperature preko 30 Celzijevih stupnjeva pa bi najbolji savjet bio odlazak na more ili mirovanje u hladovini.

Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 4.7.)

ROĐENI:

VJENČANI:

DJEVOJČICE Lorena Sršan, Katarina Kranjec, Paula Bobek, Rahela Balentović, Paola Kučko, Nita Perdedaj, Maja Strelec, Tena Lučić, Klara Josipović, Iva Šuplika, Tatjana Šipek, Martina Vidaček, Elizabeta Canjuga, Melani Šprem, Marcela Šprem, Karla Kušen, Mia Panić, Mia Majhen, Lana Mandić

DJEČACI Emanuel Stapić, Noa Orlović, Fabijan Njegovec, Petar Husnjak, Jan Šenjug, Leon Tenšić, Emanuel Kušec, Petar Šamuga, Paolo Leone, Stjepan Canjuga, Karlo Picek, Borna Kereži, Roko Težak, Patrik Erhat, Leonardo Kočet, Benjamin Belač, Teo Sokač

UMRLI:

Ljubomir Križanić i Marijana Hladnić, Matija Mežnarić i Mateja Biškup, Hrvoje Grđan i Kristina Ljubić, Josip Mežnarić i Sandra Skuhala, Dragutin Mrazović i Kristina Car

Zdravko Resler (61), Ivan Šamec (75), Marija Car Kralj (88), Nenad Dupor (53), Marija Plantak Ivančić (60), Viktorija Kranželić Fogec (83), Marija Bužić Mikac (76)

Srijeda 6.7. u 21 sat, SINGERICA, predstava Atrij Starog grada

48 Zadnja

05. srpnja 2011., br. 372

VANIMA

KONCERT Rasplesani nastup La Fanfare en Petard kraj fontane oduševio

Ljetna radionica

Fanfare zovu na ples Koncert je organizirao Francuski klub, a već su pali dogovori da energični Strazburžani nastupe i na Špancirfestu Koncert ne čine glazbenici koji odlično sviraju nego oni koji naprave pravi show. Francuskim muzičarima iz benda La Fanfare en Petard nije bilo neugodno ući u publiku, prošetati se i dići ih na noge.

Podigli su sramežljive Varaždince sa stolova i toliko ih na kraju zapalili svojom rock/ funky/hip-hop muzikom da je rasplesana publika pomaknula stolove s Kazališnog trga i od Francuza z a -

i članov a bend sve ali su natjer a sjednu jim da s n izveli i 3 , l t na o sa bi

tražila čak 3 bisa. Sve skupa ovaj koncert je bio jedno veliko čudo. Muzičari iz Strasbourga za koje gotovo nikad nitko nije čuo u utorak navečer kraj fontane nastupili su u sklopu Ljeta u Varaždinu i to na poziv varaždinskoga Francuskoga kluba.

O n i unatrag

4 godine organiziraju po jedan sličan koncert. - Dečki su nastupili i u Osijeku i Rijeci. S njima smo kasnije razgovarali i rekli su da je koncert u Varaždinu bio najveći i najbolji. Kako smo im i obećali, p otukli s m o ve ć e gradove – ispričala nam je tajnica Kluba Biserka

Vinceković. Kaže, nakon koncerta već su na web stranici kluba “pali” prvi pozitivni komentari, a sigurna je i da će porasti broj članova Kluba kojih sad ima 100. - Mi smo ljubitelji ne samo francuskog jezika već i kulture i željeli bismo popularizirati jezik – dodala je.

Mali Marsovac Ovaj put su uspjeli u tome da publika nauči na francuskom reći bar Mali Marsovac (Petit Marsien). To je hit Fanfara, a pjevač je inzistirao da refren publika otpjeva s njim.

Da zabave

publiku, nisu se libili ni promijeniti tekst svojih pjesama.

Jednu su preimenovali u “Živeli”, ali je to zvučalo “Ziveli”.

Već pred kraj koncerta, kad se publika na veliko rasplesala, članovi benda natjerali su sve prisutne da sjednu na pod, smanjili glasnoću i odjednom zajedno skočili i nastavili s nabrijanom muzikom. Ovaj koncert doista je bio spontan i pun energije. Francuzi su opravdali svoje ime – Fanfare en petard, a čuli smo da su pali neki dogovori da bi nastupili na Špancirfestu. Ako je to istina – jedva čekamo.

Allez (idemo)!

I ovog ljeta Filmsko-kreativni studio VANIMA poziva zainteresiranu djecu na 7. ljetnu radionicu animiranog filma koja će biti održana od 13. do 22., radnim danima od 9:30 do 13 sati. Prijaviti se mogu djeca s navršenih 8 godina, a radionica je kao i svake godine – besplatna. Uz voditelje VANIME radionicu će voditi i

njeni stariji članovi Karla Skok i Manuel Lazar. Svi zaniteresirani mogu se prijaviti ili dobiti dodatne informacije putem e-maila vanima@vanima.hr ili na broj mobitela 098 361 878 (Sandra Malenica). Prijave traju do 10. srpnja, odnosno do popunjenja grupe. Spomenimo da će u petak, 22. srpnja u 19 sati u MMC KULT-u Filmsko-kreativni studio VANIMA službeno proslaviti 25. obljetnicu postojanja, a uz projekciju ovogodišnje produkcije. Ovim putem Vanimatori posebno pozivaju sve koji su sudjelovali u radu Udruge da uveličaju proslavu svojim dolaskom.

OKRUGLI STOL

Hrvatski agrobiznis u EU Hrvatsko agronomsko društvo održat će VIII. sabor u petak 8. srpnja u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama. Organizatori i njihovi gosti nazočit će znanstvenom skupu na temu “Hrvatski agrobiznis na pragu članstva u Europsku uniju”. Predavač na skupu bit će mr. sc. Miroslav Božić, ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Suorganizator spomenutog skupa na kojem će biti riječi o trenutnom stanju i perspektivi hrvatske poljoprivrede je - Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“. (jn)

!

Smrt rajčicama i špagetima

Kratki film o ubojitim rajčicama i špagetima snimljen mobitelom pobjednik je trash natječaja “Najbolji filmovi snimani mobitelom”. “Smrt u Veneciji 2” Ive Milaković tako je na ovom jedinstvenom natječaju osvojio prvo mjesto, a svojim uratkom koji se

očito fura na Blairwitch project naslovljen “Kamp” Tihana Hajdinjak osvojila je drugo mjesto.

Svi filmovi nalaze se na Facebooku, a ako imate 5 minuta vremena da ih sve odgledate, odgledajte ih. Tek toliko da odmorite mozak.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović