RT_375

INTERVJU Dr. Spomenka Kiđemet-Piskač: Hrvatska prva po smrtnosti od moždanog udara

Str. 6.-7.

IVA TOMINOVIĆ MATAS

I jedna mala pusa na brzaka za mene je čista romantika!

Stranica 37.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 375 :: 26. srpnja 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Koje su najopasnije prometnice u Varaždinskoj županiji?

Devet crnih točaka Crne točke u Varaždinu su i Kapucinski trg, Gospodarska ulica, Optujska...

Stranice 2.-3.

JAZZ FESTIVAL U LEPOGLAVI

STRUJA IZ PARE

Talijani bi željeli izgraditi elektranu u Lunjkovcu Stranice 4.-5.

LIJEČNICI UPOZORAVAJU:

Jazz - sredstvo borbe protiv cajki i drugih kulturocida!

Str.anice 22.-23.

9. SUSRET OLDTIMERA U VARAŽDINU

Ima li smisla vađenje krvi kod obiteljskih liječnika?

Stranica 8.

Ni kiša nije pokvarila izgled starih ljepotica Stranica 24.-25.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Izbori će biti…

P

rije više od mjesec dana prvi smo najavili u 7 Plus Regionalnom tjedniku da u Varaždinu slijede izbori za gradonačelnika obzirom da je postojala izgledna mogućnost da Ivan Čehok da ostavku na tu funkciju.

Mnogi su najavu izbora popratili s nevjericom, a neki, čak i u političkim strankama sa čuđenjem. Ali nakon neopozive ostavke Ivana Čehoka, na izričit nagovor njegovih odvjetnika, svi su se morali suočiti s činjenicom da će izbora ipak biti. Kada? Točan datum, već je opće poznato, odredit će Vlada Republike Hrvatske u idućih 60 dana. dok datum izbora tek treba definirati većina političkih stranaka na varaždinskoj političkoj sceni traži svoje kandidate za Čehokovog nasljednika. Tko će sve u konačnici ući u izbornu utakmicu za sada je još preuranjeno prognozirati, unatoč najavama u medijima da će političke stranke (koalicije) za funkciju gradonačelnika Varaždina isticati svoje čelnike na lokalnoj razini. Već viđeno, rekla bi većina birača. o, moguća su i iznenađenja. Nova imena, nezavisne liste… Možda ovi izbori budu povod za buđenje novih opcija u varaždinskoj politici unatoč kratkoće vremena za ozbiljnije izborne pripreme. Živi bili pa vidjeli. vidjet ćemo i slušati kao i uvijek uoči izbora sve i svašta. Političke stranke i njihovi kandidati za gradonačelnika Varaždina pokušat će uvjeriti birače da su oni pravi izbor. Što će ujedno biti i dobar test za predstojeće parlamentarne izbore. Nadamo se u politički fer i korektnoj izbornoj utakmici, koja je već zapravo počela…

26. srpnja 2011., br. 375

OTKRIVAMO U Varaždinskoj županiji devet crnih točak

Najopasnije mjest Miškinina ulica u V

I

N A

U Miškininoj ulici su 2003. poginula trojica Varteksovih nogometaša, a tri godine kasnije hrvač Tomislav Kuzmić

Uz Miškininu, crne točke su Kapucinski trg, Gospodarska ulica, “kučanska rampa” i Optujska. Preostale crne točke su dionica državne ceste kroz Sračinec i Majerje, zavoji Gornjem Makojišću i Cerju Nebojse te cesta u Donjem Ladanju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na raskrižju Optujske i Trstenjakove ulice u Varaždinu ovaj je mjesec ozlijeđen 48godišnji motociklist. Vozio se Optujskom ulicom kada mu je prednost oduzeo 43godišnjak koji je kamionom iz sporedne Trstenjakove ulice skretao na Optujsku.

Motocilist je uspio izbjeći direktni sudar s kamionom, ali je pao i pritom, srećom, zadobio samo oguljotine po rukama i nogama.

Rješavaju kučansku rampu, Gospodarsku i Optujsku Iz Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama osiguran je novac za izradu dokumentacije za sanaciju “kučanske rampe”, Gospodarske ulice i raskrižja na županijskoj cesti u Optujskoj ulici. Iz PU varaždinske su izvijestili da bi na raskrižju Supilove i Nova-

čega 4 na državnim cestama i 5 na županijskim cestama – izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske.

Gledaju li se lokacije, čak 5 crnih točaka nalazi se u Varaždinu. Kao prvu crnu točku na državnim cestama policija Učestale nesreće To je bila samo jedna od vodi Ulicu Pavleka Miškine i to od odvojka brojnih prometnih neza skretanje za sreća koje su se a n zgradu Ine do dogodile ovaj ve o a m ja s mjesec u Varažcesta ginulo r Dasrkarvisžko m dinskoj župapo e n a i j d n ulicom.

Iz niji. Međutim, d go e j l s g o d in e u navedena a, po b o a s n o 7 godinu prometna neješak na toj s e sreća dogo žrtva p nskom i dionici redila se na taKapuc u dovno dogakozvanoj “crnoj rg t đaju nesreće, točki”: Optujska mnoge sa strašulica jedna je od nim posljedicama. devet opasnih mjesta na prometnicama u Varaž- U Miškininoj ulici su 2003. dinskoj županiji, na kojima godine život izgubila trojica se učestalo događaju nesreće Varteksovih nogometaša, Silvestar Sabolčki, Kristijan zajedničkih karakteristika.

- Vodimo 9 crnih točaka, od Kitner i Krunoslav Sabolić.

kove uskoro mogli početi i radovi. Inače, iz Nacionalnog programa stigao je i novac za izradu dokumentacije za sanaciju opasnog mjesta u prometu u Lipovniku. Tamo je nedavno u promet pušten rotor, pa se to mjesto više ne vodi kao crna točka.

Prevelika brzina bila je kobna i tri godine kasnije kada je na gotovo istom mjestu poginuo Tomislav Kuzmić, hrvatski reprezentativac u hrvanju.

Preostala četir i opasna mjesta u Varaždinu su na županijskim prometnicama: Kapucinski trg, Gospodarska ulica, raskrižje ulica Frana Supila i Vilka Novaka (poznatije kao raskrižje kod “kučanske rampe”) i već spomenuta Optujska ulica.

Kobni zavoji Izvan Varaždina jedna od najopasnijih dionica je ona na državnoj cesti kroz Sračinec i Majerje. I tamo se ovaj mjesec dogodila prometna nesreća, srećom bez teških ozljeda. Na automobil 20-godišnjaka koji je s parkirališta trgovine izlazio na državnu cestu, na Varaždinsku ulicu u Sračincu, naletjela je vozilom

34-godišnjakinja. Vozač koji je skrivio nesreću, jer nije propustio vozilo, prošao je bez ozljeda, dok je vozačica prevezena u Opću bolnicu Varaždin.

Uz to, opasne točke su zavoji na državnim cestama u mjestima Gornje Makojišće i Cerje Nebojse te županijska cesta u Donjem Ladanju.

- PU varaždinska provodi statističko–analitičko praćenje prometnih nesreća te indikaciju opasnih mjesta i mjesta učestalog nastanka prometnih nesreća, a nakon toga u suradnji s organizacijama zaduženim za upravljanje određenim cestama sudjeluje u planiranju načina saniranja takvih mjesta.

Sve crne točke smatramo prioritetnima za rješavanje u odnosu na druge oblike saniranja i obnavljanja cestovnih prometnica – ističu u PU varaždinskoj.

Aktualno

26. srpnja 2011., br. 375

ka, od čega se čak pet nalazi u Varaždinu

IMA I TOGA HNS i HSLS riješili stambeno pitanje

to u županiji: Varaždinu ZAKON I PRAVILNICI

PRUŽNI PRIJELAZI

Gradska blagajna godinama nije imala prihod od najamnine u Ulici kralja Petra Krešimira IV.

rampe” uskoro Raskrižje kod “kučanske sig bi trebalo biti urnije

OPTUJSKA ULICA

!

Posljednjih godina nekoliko cestovno– pružnih prijelaza u Varaždinskoj županiji opremljeno je polubranicima, dok ih je većina nezaštićena.

Među najugroženijima su nezaštićeni prijelazi u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu te u gradu Ivancu, gdje se ne spuštaju branici za vrijeme prolaska vlaka.

tne U Optujskoj ulici prome nevnica kod sva st, nesreće su, nažalo

CERJE NEBOJSE

CRNA TOČKA Pod crnom točkom u prometu smatra se prometnica, odnosno dio prometnice dužine do 300 metara, najčešće raskrižje ili zavoj na kojem se u vremenskom per iodu od 3 do 5 godina učestalo događaju prometne nesreće zajedničkih karakteristika: - 12 ili više prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u protekle 3 godine, - 3 ili više istovrsnih prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u protekle 3 godine, - 15 ili više prometnih nesreća u protekle 3 godine.

Izvor: PU varaždinska

traže anje poštiv re i u proced ali ne , a j a č natje su oni u a d i ka u pitanj

KUČANSKA RAMPA

!

Zakoni i pravilnici posebno ne specificiraju načine rješavanja kritičnih točaka u prometu iako pojedini propisi definiraju načine održavanja i saniranja cestovnih prometnica.

3

z Cerje Nebojse Na županijskoj cesti kro najkobniji zavoj

KAPUCINSKI TRG

Za kvadrat par kuna, ali za režije – ništa!?

Nakon godina besplatnog korištenja, HNS i HSLS počeli su plaćati prostore u Krešimirovoj ulici, ali ne i režije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

HNS i HSLS, nakon što su godinama besplatno koristili prostore Grada Varaždina u zgradi u Ulici kralja Petra Krešimira IV., sada ih plaćaju nekoliko kuna po četvornom metru, a neke režijske troškove ni kunu!

Upozorava to Božidar Kolarić, gradski vijećnik i predsjednik Županijske organizacije Hrvatskih laburista – Stranke rada, koja već mjesecima pokušava doći do stranačkog prostora.

“Nakon što smo početkom godine zalomili Grad Varaždin da nam ustupi na korištenje prostor kao i ostalim političkim strankama koje su zastupljene u Gradskom vijeću, rečeno nam je da slobodnih prostora nema, ali da se možemo javiti na natječaj.

To me ponukalo da na svibanjskoj sjednici Gradskog vijeća upitam vrijedi li to za sve političke stranke, odnosno na koji su način ostale stranke došle do svojih stranačkih prostorija”, veli Kolarić.

Odgovor koji je dobio iz Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline, a posebice preslike ugovora koji su

„Neki bi sve najradije zaboravili“ Umjesto da krenu čistiti najprije pred svojim dvorištem, pa tako i da plate zaostatak najamnine, neki bi sve najradije zaboravili što se sve zbivalo, upozorava prvi laburist Varaždinske županije.

Kao primjer navodi i slučaj fiktivnih ugovora na Gradskim bazenima. „Dok neke druge unaprijed osuđujemo, tu se veli da najprije institucije trebaju odraditi svoj posao, ali ipak se miče službenica, a druge se ne dira. Doduše, jedan član Upravnog vijeća zatražio je da se stvari odmah raščiste. Naravno da i institucije trebaju odradi svoje da se vidi kuda je zapravo odlazio novac. Međutim, bojim se da bismo mogli izaći na izbore, a da nam istrage tek poslije pokažu da su u afere uvučeni oni koji su se kleli u poštenje”, smatra Kolarić.

sklopili HSLS i HNS za stranačke prostore u zgradi u Krešimirovoj ulici jako su ga iznenadili.

Gdje je natječaj? „Dok je HSS sklopio ugovor o zakupu 1995., HDZ 2007., a SDP je drukčije riješio pitanje prostora, HNS i HSLS su to učinili tek ove godine, i to nakon što su više od pet godina potpuno besplatno koristili prostore u zgradi u Ulici Petra Krešimira IV! Riječ je o 90, odnosno 53 kvadrata, za koje sada plaćaju oko 500, odnosno oko 300 kuna, a za neke režije, kako sada stvari stoje, ni kunu!”, ističe Kolarić, napominjući da nije uspio pronaći nikakav natječaj na temelju kojeg su uopće dobile na korištenje spomenute prostore.

Nasuprot tome, kako upo-

zorava, kao mlada stranka Hrvatski laburisti su prisiljeni prostor za svoje djelovanje tražiti na tržištu gdje se zahtjeva mjesečno 1.050 kuna za svega 15 kvadrata. „Korištenje gradskih prostora jedno je od područja gdje se vidi dvoličnost na političkoj sceni. Neki traže poštivanje procedure i natječaja, ali ne i kada su oni u pitanju. No to ih nimalo ne smeta da pričaju priče o poštenju, borbi protiv pogodovanja i korupcije.

A tko može vjerovati da se ne radi samo o pukoj borbi za vlast, a ne o poštenim namjerama u općem interesu, ako se gradska blagajna godinama zakida već na tako malim stvarima, upozorava Kolarić, pitajući se što li će tek biti nakon izbora.

IZDVOJENO Stranački čelnici ne znaju ništa, ali ni u Gradu

Za naplatu bez političke volje

na Kapucinskom Na pješačkom prijelazu uo mladić gin po trgu nedavno je

Budući da čelnici varaždinskog HSLS-a i HNS-a tvrde da ne znaju kako se moglo dogoditi da godinama koriste gradski prostor bez naknade, jer su vođenje stranaka preuzeli tek nedavno ili prije koju godinu, objašnjenje smo potražili u Gradu Varaždinu. U Gradskoj vijećnici nam je rečeno da nisu u

mogućnosti dati odgovor kako je moguće godinama koristiti gradski prostor bez

s

lužbenik koji zna odgovor je na godišnjem odmoru

naknade i plaćanja režijskih

troškova jer je službenik zadužen za tu problematiku na odmoru.

Međutim, uspjeli smo doznati da su gradske službe dulje vrijeme nastojale naplatiti stanarinu i režije od stranaka u zgradi u Krešimirovoj ulici, ali je nedostajalo“ političke volje“ da se to i dokraja sprovede.

4

Aktualno

26. srpnja 2011., br. 375

OTKRIVAMO Hoće li geotermalni izvori u Lunjkovcu biti is

Sedam dana

Struja iz pare: Elektranu žele graditi Talijani

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Promjene iz šume, ne hvala!

19.7.

Čačiću, prepusti HNS Vesni Pusić, navodno poručuje dobar dio HNS-a svom čelniku pred kojim je proces u Mađarskoj. Sanader, pred kojim je također postupak, poručuje iz Remetinca da nije u osvetničkoj misiji. No najjasniju poruku odašilju u Kini gdje su zbog mita gradski čelnici osuđeni na smrt.

Slovenska tvrtka želi uložiti u staklenike koji bi bili grijani na geotermalni izvor

20.7.

U sjeni uhićenja Hadžića, zadnjeg haaškog bjegunca, ekonomski pokazatelji prema kojima je u dvije godine u nas nestalo 145.000 radnih mjesta, povećana je broj blokiranih tvrtki, zaduženost, javni dug… Kriza i u Africi, ali hrane, i to uslijed suše zbog koje trpe milijuni ljudi.

21.7.

Grčkoj manje kamate, otpis 20 posto duga, ostatak će se reprogramirati na 15 do 30 godine, dogovorili u Bruxellesu. Hoće li tako biti susretljivi i prema nama? Možda će nam trebati jer se zadužujemo za novih šest milijardi kuna. Bankari upozoravaju da smo ušli u crveno i da ćemo morati početi ozbiljno štedjeti s novom vladom, ma koja bila.

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Staklenici u kojima se cijele godine uzgaja cvijeće traženo po cijeloj Europi, povrće i egzotično voće mogli bi biti podignuti u Lunjkovcu, malom mjestu na samom istoku Varaždinske županije. Umjesto na skupi plin ili naftu, staklenici bi se grijali viškom toplinske energije iz moderne geotermalne elektrane kakve još nema u Hrvatskoj.

22.7.

Jedna osoba s vjerom jača je od 100.000 onih koji imaju samo interese, navodno je poručio norveški monstrum koji je „za obranu Norveške i Europe od islama i marksizma“ pobio osamdesetak sunarodnjaka, uglavnom mladih. Da bi se spriječilo okupljanje neonacista kod njegovog groblja, ostaci Rudolfa Hessa, Hitlerovog zamjenika, bit će iskopani, kremirani te rasuti po moru.

Strateški cilj Ostvare li se planovi, upravo bi ovako trebao izgledati Lunjkovec, mjesto u općini Mali Bukovec u kojem su još 70-ih godina prošlog stoljeća otkriveni geotermalni izvori.

Varaždinska županija i Općina Mali Bukovec nedavno su primili pismo namjere od talijanskog konzorcija koji žele ulagati u geotermalnu elektranu za proizvodnju električne energije.

- Spremni su zajednički ulagati u elektranu minimalnog kapa-

23.7.

USKOK podigao optužnicu protiv dubrovačkoga gradonačelnika koji, naravno, ne vidi ništa sporno kupovini objekta kolege bez odgovarajuće odluke.

Afera s prisluškivanjem u Britaniji otkriva zanimljive detalje: britanski premijer dva puta mjesečno sastajao se s menadžerima Murdochovih medija. A mislili smo da je takva praksa samo kod (nekih od) nas.

24. 7.

Hrvati žele da nova Vlada reže prava, pokazuje istraživanje. No kome, ključno je pitanje. A tko će to trebati napraviti, bit će poznato nakon parlamentarnih izbora uoči kojih Kajin poručuje da su i 1941. promjene krenule iz šume. Bolje da šuti.

t

25.7.

citeta 5 MW električne energije binarnim procesom, koji omogućuje daljnje iskorištavanje viška topline u kaskadnom načinu korištenja. Ulaganje u takav projekt iznosio bi, prema njihovim procjenama, oko 25 milijuna eura. S obzirom da je Italija vodeća država u Europi u iskorištavanju geotermalnih potencijala kao obnovljivih izvora energije, tvrtka ima bogato iskustvo u Italiji i Europi u po-

alijanski konzorcij bi u geotermalnu elektranu uložio čak 25 milijuna eura

HNB prodala 239 milijuna eura da ublaži jačanje tečaja eura. Glede švicarskog franka, kamata i sličnog – šutnja.

Istovremeno Merkel poručuje da Njemačkoj ide dobro kao rijetko kad u zadnje vrijeme. Kada ćemo takvo što mi čuti?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Općina je geotermalne izvore, koji su gotovo pali u zaborav, pokušala aktivirati prije 15-ak godina

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

26. srpnja 2011., br. 375

skorišteni 40 godina nakon što su otkriveni?

Iskusni Talijani: Prva geotermalna elektrana u svijetu izgrađena 1911. u Larderellu na jugu Toskane

Općine Mali Bukovec.

No prvi planovi za iskorištavanje tog geotermalnog izvora stari su 15-ak godina.

- Općina je osnovana 1993. godine, a tadašnji načelnik je dvije godine kasnije pokušao pokrenuti projekt iskorištavanja geotermalnih izvora, koji su gotovo pali u zaborav. Razgovori su vođeni i u Bruxellesu, a Europska banka za obnovu i razvoj, za koju je tada u HrObnovljivi izvori vatskoj malo tko čuo, bila je spremna odoZanimljivo je da u briti kredit. Bilo su se, osim Taji i n je zamišljeno lijana, jav ili i Župa će s da u elektrainvestitori iz da ju u r je je v nu zajedničSlovenije. ez ko b , m ki ulažu Ina, - Slovenska u NA- o s I i n ja HEP, država i tvrtka u Lunjulagan , naći eventualni prikovcu želi uloća mogu odel vatni investitor. žiti u staklenike m Međutim, projekt za proizvodnju pravi tada nije realiziran, povrća na povrjer Hrvatska još nije šini od 3,5 hektara s mogućnošću proširenja na imala zakon po kojem bi se 5 hektara, ali pod uvjetom subvencionirala proizvodnja da postoji kvalificirana radna električne energije. Bez toga snaga te da se staklenici griju tada, kao i danas, projekt nije na geotermalni izvor – pojaš- isplativ – kaže načelnik Darko Marković. njavaju iz Županije.

Danas je situacija bitno druIstiču da je aktiviranje geotermalnog izvora Lunjkovec time gačija: ne samo da postoji postao jedan od najvažnijih potreban zakon, nego Hrvatsku strateških ciljeva Županije i očekuje članstvo u EU, a time i

dručju korištenja geotermalne energije – navode u Varaždinskoj županiji.

Talijani su u Hrvatskoj zainteresirani za više lokacija no prednost Općine Mali Bukovec je činjenica da već sada postoji gotovo 50 hektara općinskog i državnog zemljišta koje se brzo može prenamijeniti za energetsku djelatnost.

obveza da do kraja 2020. godine minimalni udio proizvedene struje iz obnovljivih izvora iznosi 17,6 posto.

No da bi se ulaganja ostvarila, nužna je podrška i sudjelovanje INA-e. - Ta je tvrtka vlasnik prava na iskorištavanje eksploatacijskog polja “Lunjkovec-Kutnjak“, pa iskorištavanje tog geotermalnog izvora nije moguće bez njihovog pristanka ili sudjelovanja kao partnera – pojašnjavaju u Županiji.

Općina Mali Bukovec gotovo od osnutka čini sve da se pokrene eksploatacija izvora, pa je Županija još 2005. organizirala prvi sastanak po tom pitanju.

Nakon dolaska Talijana zatražili su hitan sastanak u INA-i.

- S obzirom na vlasničku strukturu INA-e, u kojoj MOL ima najvažniju ulogu, činjenicu da je Mađarska odmah iza Italije u Europi po iskorištenju geotermalnih izvora te podatak da se u Mađarskoj gotovo 80 posto staklenika za proizvodnju povrća i cvijeća grije upravo na energiju iz geotermalnih izvora, nadamo se da ćemo pronaći model na koji način početi proizvoditi električnu energiju iz geotermalnog izvora Lunjkovec – optimistični su u Županiji.

PROIZVODNJA POVRĆA I CVIJEĆA

Troškovi proizvodnje 3 put manji!

Od ukupne proizvodnje sezonskog cvijeća u Hrvatskoj gotovo 70 posto otpada na ludbrešku regiju. No cvjećarima je sve teže poslovati zbog visokih troškova grijanja plastenika i staklenika na plin i fosilna goriva. Izgradnjom geotermalne elektrane otvorila bi se mogućnost grijanja na jeftiniju energiju, a time i proširivanja proizvodnje. - Ako bi se troškovi smanjili, cvjećari su staklenike iz svojih dvorišta spremni premjestiti na drugu lokaciju. Dobar primjer korištenja geotermalnih izvora za

grijanje štićenih prostora je Mađarska. Na jugu te zemlje MOL je pomogao tamošnjim vlasnicima staklenika izgraditi postrojenja za grijanje na geotermalne izvore pa su povrćarima troškovi grijanja smanjeni do tri puta – kaže načelnik Darko Marković.

Inače, cijela Općina Mali Bukovec nalazi se iznad geotermalnog ležišta, koje se prostire i u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji.

Iako je ime eksploatacijskog polja “Lunjkovec – Kutnjak”, geotermalni izvori najčešće će se pogrešno povezuju

Načelnik Darko Marković

isključivo sa susjednom županijom na čijem se rubu Kutnjak nalazi.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

26. srpnja 2011., br. 375

OTVORENO Dr. Spomenka Kiđemet-Piskač, voditeljica Odsjeka za cereb

Hrvatska prva po smrtno Nakon preboljelog moždanog udara, izrazito je važno pridržavati se savjeta liječnika, mediteranske prehrane, redovito uzimati preporučenu terapiju, redovito dolaziti na neurološke kontrole u

Piše: GORDANA IGREC

Broj umrlih od moždanih udara u Hrvatskoj zauzima nesretno prvo mjesto. Kako se oni koji su preboljeli moždani udar moraju čuvati za ovih ljetnih žega, ali i o uzrocima te prevenciji kao i simptomima na koje moramo odmah reagirati kao na alarmantne znakove uzbune za moždani udar, razgovor za Regionalni tjednik vodili smo sa Spomenkom Kiđemet-Piskač, doktoricom medicine, specijalisticom neurologije i voditeljicom Odsjeka za cerebrovaskularne bolesti Djelatnosti za neurologiju Opće bolnice Varaždin. Kao konzilijarni neurolog dr. Kiđemet- Piskač surađuje s Poliklinikom Sunce u Varaždinu i doktorand je doktorskog studija Biomedicine i zdravstva u Zagrebu.

Kako biste definirali moždani udar?

Moždani udar možemo definirati kao klinički sindrom karakteriziran naglim razvojem žarišnog neurološkog deficita koji je uzrokovan lokaliziranim poremećajem arterijske cirkulacije mozga.

Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Moždani udar se smatra vodećim uzrokom smrti, a uz to je i jedan od vodećih uzroka invaliditeta. Trećina bolesnika koji su doživjeli moždani udar oporavlja se u potpunosti, trećina ih umire, a jedna trećine nažalost ostaje invalidna i ovisna o pomoći drugih osoba. Ovisno o mehanizmu nastanka postoje tr i osnovna tipa moždnog udara:

Tri glavna tipa a) ishemički moždani udar koji se javlja u 75 - 80 % slučajeva i nastaje kao posljedica aterotromboze, odnosno stvaranja ugruška u velikim krvnim žilama (aorti, karotidnim ili vertebralnim arterijima) ili stvaranja ugrušaka u srcu koji potom začepe određenu moždanu krvnu

žilu i uzrokuju pokoj Hrvats st, remećaj cirkulalo a cije dijela mozje, naž dar još ga koji ta krvna u i n žila opsrkbljuje. možda jedan od Ishemički možuvijek uzroka dani udar može ih vodeć rti biti i hemodinamsm ski uzrokovan, odnosno nedostatnim dotokom krvi u mozak npr. uslijed vrlo niskog krvnog tlaka različitih uzroka. b) intracerebralno krvarenje javlja se u 10 - 15 % slučajeva i uzrokovano je puknućem krvne žile mozga.

Te su krvne žile mozga najčešće promijenjene uslijed hipertenzivne hipohijalinoze i mikroaneurizama, amiloidne angiopatije ili drugih uzroka. c) subarahnoidalno krvarenje nastaje kao posljedica puknuća aneur izme odnosno patološki, najčešće vrećasto, promijenjene krvne žile ili arteriovenske malformacije krvne žile.

Simptomi Kako se moždani udar prezentira, odnosno koji su prvi simptomi za uzbunu?

Nagli gubitak v ida na jedno oko, nagli gubitak pokretljivosti jedne strane tijela (i lica) koja može varirati od osjećaja nespretnosti do kompletne oduzetosti, utrnulost ili drugačije do-

v

eć 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača življavanje osjeta na jednoj strani tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe, jaki osjećaj vrtoglavice sa zanošenjem u jednu stranu tijela, gubitak koordinacije udova, dupla slika, poteškoće s gutanjem... Određenom broju moždanih udara prethode “upozoravajući znaci” - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata, odnosno manje od 20 minuta), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake

Spomenka Kiđemet-Piskač, doktorica medicine, specijalistica neurologije i voditeljica Odsjeka za cerebrovaskularne bolesti

(TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.

Koju starosnu dob moždani udar najčešće pogađa?

Epidemiološki podaci govore da nam se moždani udar može dogoditi u svakoj životnoj dobi, no pojavnost bolesti se povećava ovisno o životnoj dobi te je značajno učestalija u starijoj populaciji. Mogu oboljeti oba spola: u srednjoj životnoj

dobi učestalost moždanog udara je veća kod muškaraca, u starijoj životnoj dobi obolijeva više žena nego muškaraca. Prema međunarodnim epidemiološkim studijama, inc idenc ija u trećoj i četvrtoj dekadi je 0,3 promila (3/1000), sve do 30 promila u osmoj i devetoj dekadi, što u prosjeku iznosi 1-2 promila.

Uzroci Koji su uzroci moždanog udara?

Uzroke moždanog udara možemo podijeliti u dvije glavne skupine:

a) Uzroci na koje ne možemo utjecati: dob, spol, nasljeđe b) Uzroci na koje možemo utjecati: povišeni krvni tlak, povišeni šećer u krvi, pušenje, patološki sastav masti u krvi, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerena tjelesna težina, srčana aritmija, stres.

Zašto je u Hrvatskoj moždani udar prvi na ljestvici po broju smrnosti?

U Hrvatskoj je, nažalost, moždani udar još uv ijek jedan od vodećih uzroka smrti, uz kardiovaskularne bolesti. Glavni uzrok

je još uv ijek nedovoljna briga o ranije spomenutim uzrocima na koje možemo utjecati. Dakle, još uvijek se ne shvaća dovoljna važnost pravilne regulacije krvnog tlaka i vrijednosti šećera u krvi te liječenje patološkog sastava masnoća u krvi. Bolesnici s povišenim krvnim tlakom, povišenim masnoćama ili povišenim šećeromu krvi, dugo nemaju nikakvih simptoma te uprkos upozorenjima liječnika i sve češćim napisima u novinama i javnim tribinama ne prihvaćaju važnost redovitog, svakodnevnog uzimanja terapije.

Intervju tjedna

26. srpnja 2011., br. 375

7

brovaskularne bolesti Djelatnosti za neurologiju Opće bolnice Varaždin

osti od moždanog udara Isto tako, velik postotak naše populacije su pušači, a pušenje je, posebno u kombinaciji s drugim rizičnim faktorima, važan rizični čimbenik za moždani udar.

Ne smije se zaboraviti niti stres. Znamo da je velik broj građana u vrijeme Domovinskog rata i nakon toga bio izložen pojačanom stresu što također pridonosi tome da je moždani udar vodeći uzrok smrti.

Kako u svijetu stoje sa smrtnošću od moždanog udara?

U svijetu je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, moždani udar je treći uzrok smrtnosti u svijetu. U većini Europskih zemalja je provođenjem mjera primarne prevencije moždanog udara, dakle, pravodobnim liječenjem arterijske hipertenzije, dijabetesa, povišenih masnoća u krvi, prestankom pušenja, pojačanjem tjelesne aktivnosti značajno smanjen broj oboljelih od moždanog udara.

U bolesnika koji ipak dožive moždani udar, pojačavaju se mjere tzv. sekundarne prevencije moždanog udara.

Prevencija Kako preventivno djelovati protiv moždanog udara?

Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara, potrebno je medikamentozno redovito i djelotvorno liječiti povišen krvni tlak, dijabetes i povišene masnoće u krvi. No osim toga treba promijeniti i životne navike: izbaciti hranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljenu hranu, hranu bogata kolesterolom itd.

Treba prijeći na zdrav način prehrane, a to je prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plave ribe.

Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska di-

jeta, tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana.

U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava

SAVJET PLUS

Preboljeti moždani

k

ad primijetimo da je osoba doživjela moždani udar, važno je pozvati odmah Hitnu pomoć

s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, dozvoljeno je popiti 1 dcl crnog vina dnevno.

Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani čimbenici rizika za nastanak moždanog udara.

Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost.

Kako postupiti prema osobi koja je doživjela moždani udar?

Ranije sam napomenula simptome moždanog udara i čim te simptome prepoznamo kod nekog u našoj blizini, važno je što prije pozvati Hitnu medicinsku pomoć da se takva osoba uputi na Neurološki odjel.

Kako se medicinski tretira osoba koja je doživjela moždani udar?

Prvo pasivna rehabilitacija, pa Toplice A tijek samog liječenja?

Kod bolesnika koji su zaprimljeni na odjel, neuroradiološki (CT mozga) se definira vrsta moždanog udara, nakon čega se na temelju anamnestičkih podataka, laboratorijskih analiza, elektrokardiografije, doplerske analize vratnih i moždanih krvnih žila te ultrazvukom srca određuju rizični čimbenici koji su kod te osobe odgovorni za nastanak moždanog udara te se započinje liječenje.

Uz medikamentozne mjere, na našem odje-

lu se uz suradnju fizijatara i fizioterapeuta bolnice, vrlo brzo započinje s mjerama rehabilitacije. Prvo se pristupa pasivnoj rehabilitaciji, odnosno vježbama na krevetu, a čim to dozvoli opće stanje bolesnika, pristupi se vertikalizaciji bolesnika. Nad onim bolesnicima kod kojih zaostaje veliki invaliditet, a nemaju drugih medicinskih kontraindikacija, nakon odobrenja Komisije HZZO-a provodi se stacionarna rehabilitacija u Varaždinskim Toplicama.

Liječenje Danas u liječenju akutnog ishemičkog moždanog udara, dakle onog koji je nastao zbog začepljenja krvne žile, postoji mogućnost liječenja tzv. trombolizom, primjenom lijeka rekombinantnog tkivnog aktivatora plazminogena, koji primijenjen u perifernu venu dovodi do razgradnje ugruška u mozgu i ponovnog uspostavljanja cirkulacije u zahvaćenom dijelu mozga i na taj način sprečava trajno oštećenje

neurona i propadanje određenih funkcija za koji je taj dio mozga odgovoran. Trombolitičko liječenje unatrag 4 godine s uspjehom provodimo i na našem odjelu. Važno je napomenuti da se lijek može primijeniti samo kod sigurnog početka bolesti unutar 3, do maksimalno 4,5 h. Stoga timovi Hitne pomoći moraju prav ilno trijažirati hitne bolesnike, a liječnik specijalist neurolog

na temelju jasno definiranih uključnih i isključnih kriterija odlučuje o indikaciji, odnosno kontraindikaciji za tromobolizu. Što se tiče liječenja subarahonidalnog krvarenja, CT angiografijom možemo vrlo brzo detektirati rupturiranu aneurizmatski promijenjenu krvnu žilu te se uz provedene simptomatske mjere takvi bolesnici unutar 48 h dogovorno premještaju u neku od klinika u Zagrebu

radi operativnog odnosno endovaskularnog liječenja.

U određenom broju slučajeva, na žalost, klinička slika je takva da niti jednu od metoda nije moguće primijeniti odmah, tada se rade takozvani odgođeni zahvati, no moram napomenuti da je u tim slučajevima smrtnost velika. Kod intracerebralnih krvarenja u liječenju se uglavnom provode simptomatske mjere.

Koja je uloga obitelji u pružanju potpore oboljelima od moždane kapi?

Od početka bolesti, važna je podrška obitelji. U prvim danima bolesti, posebno je važno da se bolesna osoba ne izlaže pretjeranim posjetama, nabolje da ih posjećuju samo supružnik ili djeca. Oni svojim iskazivanjem ljubavi i brige, daju važan poticaj za redovito uzimanje lijekova, vježbanje te time smanjuju depresivne epizode koje su vrlo česti komorbiditet moždanog udara.

Posebna važnost obitelji pokazuje se kod završetka hospitalnog liječenja jer, kao što sam napomenula, jedna trećina oboljelih ostaje invalidna u većoj ili manjoj mjeri i doživotno ovisna o pomoći druge osobe, i tu se prepoznaje važnost šire obitelji, ali i prijatelja. Što je potrebno znati svakoj osobi koja je preboljela moždani udar?

Nakon preboljelog moždanog udara, izrazito je važno pridražavati se savjeta liječnika, mediteranske prehane, redovito uzimati preporučenu terapiju, redovito dolaziti na neurološke kontrole. U vrijeme ljetnih vrućina treba napomenuti da je, osim spomenutog, važno izbjegavati boravak na suncu, nositi laganu odjeću i piti dovoljne količine tekućine, alkoholna pića su zabranjena, kao i pušenje.

IZDVOJENO U svim zemljama Europske unije ulaže se strašno puno novaca u istraživanje moždanog udara

Varaždin ima sve potrebne uvjete zbrinjavanja i liječenja Ima li varaždinska Neurologija sve potrebne uvjete zbrinjavanja bolesnika?

Varaždinska Neurologija ima sve potrebne uvjete zbrinjavanja i odgovarajuće liječenje bolesnika koji su doživjeli moždani udar. Na odjelu radi pet specijalista neurologa, jedna liječnica je pred završetkom specijalizacije, a na odjelu je i liječnik

specijalizant i liječnik sekundarac. Opremljeni smo ultrazvučnim aparatom za detektiranje bolesti krvnih žila vrata (karotidnih i vertebralnih arterija) i moždanih kr vnih žila. Bolnica ima aparat za kompjutoriziranu tomograf iju mozga i C T angiografiju, uz to postoji vrlo dobro educiran kadar kardiologa, dijabetologa,

hematologa, nefrologa, fizijatara, anesteziologa, radiologa s kojima uspješno surađujemo. Moram napomenuti i suradnju s našim vaskularnim kirurzima: unatrag nekoliko mjeseci, i u našoj bolnici postoji mogućnost liječenja suženih karotidnih arterija koje detektiramo mi neurolozi na našem ultrazvučnom apa-

ratu. Isto tako, rukovodstvo bolnice i voditelj Djelatnosti za neurologiju, prim. dr. sc.

Ivan Pavliček, omogućuju nam adekvatnu edukaciju te primjenu naučenih novih metoda liječenja. Mislim da smo na našem odjelu spremni za ulazak u Europsku uniju.

Koliko se u nas, a koliko u EU ulaže u istraživanja

vezana uz bolest poput moždanog udara?

U svim zemljama Europske unije ulaže se strašno puno novaca u istraživanje moždanog udara, nov ih mogućnosti liječenja i prevencije jer svake godine oko milijun ljudi Europske unije doživi moždani udar.

U zemljama koje su najviše uložile, prate se i najniže

stope smrtnosti od moždanog udara, a to su Švicarska, Island, Malta, Austrija, Francuska, Irska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Švedska, Luksemburg, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Upravo postignuća tih zemalja ukazuju na potrebu jačanja preventivnih programa i programa promicanja zdravlja.

8

Život

26. srpnja 2011., br. 375

DOZNAJEMO Većina obiteljskih doktora pacijente na vađenje krvi šalje u laboratorije

Liječnici: Vađenje krvi u ordinacijama nema smisla APSURDI MA, KAKVA DOSTUPNOST Pacijentu je dosad usluga vađenja krvi bila dostupna svaki dan. Kada bi se doktori slijepo pridržavali odluke HZZO-a, pacijentima bi vađenje kr v i bilo dostupno samo dva ili tri puta tjedno, dakle samo u dane kada njihov liječnik radi prijepodne.

MALO SIM’, MALO TAM’ Da bi vam u ordinaciji uopće izvadili krv, moraju raditi prijepodne, ali uz to morate doći do kojih 8 sati kako bi se uzorci na vrijeme transportirali u laboratorije. Ako k liječniku dođete u 9 ili 10 sati, HZZO- ov model pada u vodu: na vađenje krvi morate ići sljedeći dan i to u laboratorij, jer vaš liječnik toga dana radi poslijepodne!

PSST, URIN I STOLICA Nadležno ministarstvo i HZZO nisu donijeli nikakve pravilnike pa pitanje uzimanje uzoraka urina i stolice nije riješeno. U praksi to znači da pacijent može doći k svojem doktoru koji će mu izvaditi krv, ali unatoč tome mora ići u laboratorij odnijeti urin i stolicu.

Pacijenti će uslugu vađenja krvi moći ostvarivati rjeđe, teže i s upitnom kvalitetom nalaza, upozoravaju iz županijskog KoHOM-a Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Od 1. srpnja sve ordinacije opće i obiteljske medicine dužne su, prema odluci HZZO-a, pacijentima vaditi krv u svojim ordinacijama. Međutim, u Varaždinskoj županiji je do prošlog tjedna manji broj timova u ordinacijama uzimao uzorke venske krvi, dok većina svoje pacijente i dalje upućuje u medicinskokemijske laboratorije.

S konja na magarca Na to upućuju i podaci iz najvećeg laboratorija u županiji, Laboratorij Doma zdravlja: Dnevno obrade oko 250 uzoraka, od toga se svega 40-ak prikupi u ordinacijama onog Doma zdravlja Varaždinske županije. Oni “pokrivaju” 95.000 pacijenata o kojima skrbe 44 liječnička tima.

- Epruvete, igle i drugi poradnih zadataka laboratorijskim tehničarima, Medicinsko-biokemijski laboratorij Doma trošni materijal podigao je čija je obveza sada i prikupljanje uzoraka zdravlja Varaždinske županije u potpunosti Kada bismo u 31 tim, dok 13 to nije željelo s terena, a uvjet za obavljanje posla je i je poštivao odluku Upravnog vijeća HZZO-a i ordinacijama učiniti. No većina pacijenata vozačka dozvola B kategorije – navodi Crnosigurao transport uzoraka krvi od ordinaciipak i dalje dolazi u laboraković. ja opće i obiteljske medicine do laboratorija. bili u mogućnosti torij. Svaki dan u prosjeku S dva vozila laboranti prikupljaju uzorke iz Ističe to ravnatelj Doma zdravlja Ivan Crnkou bilo koje vrijeme obradimo uzorke od oko 250 44 ordinacije na širem varaždinskom područvić koji pojašnjava da su radi toga morali kupacijenata, a naši laboranti ju, pri čemu je Cestica najudaljenija točka. piti dva automobila, ali i izmijeniti Pravilnik organizirati transport na terenu prikupe svega 40Organizirali smo se tako da uzorke prikupljao sistematizaciji radnih mjesta. uzoraka krvi u ak uzoraka – navodi Ivan mo svakoga dana – napominje ravnatelj.

- U Pravilniku su dopunjeni opisi poslova i laboratorij i za Crnković, ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske nekoliko sati dobiti obiteljski liječnici Zrinka Huđek Leskovar i dr. ovisi o sposobnosti vozačažupanije. u nalaze u ordinaciju, tvrde suprotno.

I dok HZ ZO laboranta da u što kraćem Jasminka Tkalec uime županij- Pacijenti iz ske podružnice KoHOM-a. ističe da vavremenu pokupi uzorke i bili bi to idealni uvjeti. većini cija Varaždinske đenje krvi u Iz KoHOM-a, naime, upozo- počne analizu, kao i o načinu S obzirom da to nije a n i d r o ž u p a n i j e ć e ravaju na neprikladne uvjete transporta uzoraka u ljetnim ordinac ijaniji ma pacijenu župa uvjeti z d r a v s t v e n u za vađenje krvi u velikom bro- mjesecima s visokim tempera- moguće, dosadašnji uslugu vađe- ju ordinacija. Drugi problem je turama – navode dr. Huđek Le- način organizacije tima donosi ladni nja krvi moći transport. povećanje skovar i dr. Tkalec. Napominju neprik ađenje rada puno je bolji v ostvarivati rjedostupnost i - Pitanje kvalitete uzetih da se takvom stavu liječnika za i đe, teže i s upiti jednostavnipridružuju i voditelji medicin- od novog modela. uzoraka venske krvi postaje krv nom kvalitetom na- upitno, jer vrijeme od uzima- sko-biokemijskih laboratorija Dr. Z. Huđek Leskovar je obavljanje ove laza – upozoravaju dr. nja uzorka do njegove analize iz Varaždinske županije. zdravstvene usluge,

Školovani laboranti postali – vozači

IDEALNO I STVARNO

“

IZDVOJENO Obiteljski liječnici upozoravaju da će zbog vađenja krvi imati manje vremena za pacijente

Posljedice: Liste čekanja za obiteljskog doktora!?

Dok se vadi krv, doktor ne može pregledati pacijenta

I dok HZZO ističe da vađenjem krvi u ordinacijama obiteljskih doktora želi povećati dostupnost te zdravstvene usluge, doktori iz županijske podružnice KoHOM-a napominju da će radi te obveze oni biti manje dostupni svojim pacijentima.

- Svaka naša ordinacija ima u prosjeku od 50 do 150 vađenja krvi mjesečno. Dosad je taj posao obavljala skupina educiranih laboranata, a sada će taj

posao obavljati jedna osoba, ambulantna medicinska sestra – upozoravaju liječnici.

Ističu da medicinska sestra ne mora samo vaditi krv, nego ima još niz drugih obveza.

- Mora otvarati elektronski zdravstveni karton radi e-uputnice, provjeriti podatke osiguranja, pripremiti epruvete za transport, dakle upisati bar-kod za svaku epruvetu, vrijeme uzimanja uzorka i drugo, a nakon

vađenja pripremiti prostor za svakodnevni rad.

Za to vrijeme liječnički tim je nedostupan svojim pacijentima, odnosno neće moći raditi svoje uobičajene poslove, pregled, terapiju, pisanje uputnica, recepata, savjetovanje telefonom – pojašnjavaju.

Navode i da se dostupnost liječnika pacijentu time smanjuje za nekoliko sati tjedno, u dane kada se u ordinaciji uzimaju

uzorci krvi.

- Prema statistikama, dnevni posjet u našim ordinacijama kreće se od 60 do 110 osiguranika (ovisno o broju opredijeljenih pacijenata, o dobnoj strukturi opredijeljenih osiguranika).

Radi toga će dodatna uskrata vremena za rad s pacijentima dovesti i do “lista čekanja” i u ordinacijama opće medicine – upozoravaju liječnici.

26. srpnja 2011., br. 375

Oglas

9

10 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Problem gradsko zelenilo!

U

gradskim kvartovima čije ulice krase gradske zelene površine, jedan broj građana negoduje zbog njihovog neredovitog održavanja. ajviše su ogorčena samačka staračka domaćinstva, jer ne mogu ni održavati, a ni kositi travu ispred svojih obiteljskih kuća.

Umirovljenica M.P. čija se kuća nalazi na kraju ulice Vj. Rosenberga-Ružića rekla je kako u toj ulici zelene površine njeni susjedi, kao i ona, moraju sami kositi usprkos tome što gradu redovito plaćaju sve pristojbe. Isto tako potpuno je zapuštena i šumica koja se od njene kuće prostire sve do ulaza na gradsko groblje iz ulice Ratimira Hercega, iako se kroz ovu šumu redovito odvoze lampaši i ostali otpad s groblja. Na nekoliko upita i molbi koje je uputila nadležnim komunalnim i drugim gradskim institucijama nije dobila ni jedan odgovor, a visoka trava i korov, te otpad koji za sobom ostavljaju neodgovorni prolaznici i mladež u noćnim satima, pružaju ružnu sliku o gradu.

A mi ćemo dodati - i ne samo o gradu, nego i o onima koji se o njegovom urbanom izgledu trebaju brinuti!

N

26. srpnja 2011., br. 375

TU KRAJ NAS J. Kropek napisao 9 knjiga i autobiografski roman

Zaljubljen u pisanje i svoj zagorski kraj Nakon 40 godina života i rada u Belgiji, Josip se iz Belgije vratio na Kropekov grunt Piše: NEVENKA SUHIĆ

icu vikend irao k je t je pro rišovih da sam o njegov sin, a, a kao trupac arhitekt, re i iti n z ugled a će unaka d ! u m kturu arhite

Na Kropekovom su gruntu, jednom od brežuljaka s kojeg se pogled širi na živopisnu panoramu novomarofskog kraja, i prije 260 godina živjeli Kropekovi. I baš tu proveli smo jedno ugodno prijepodne s gospodinom Josipom Kropekom, jednim od nasljednika ove autohtone loze Kropekovih. Uz to što je veliki radoholičar, naš neobično zanimljiv sugovornik vrlo je svestran. On je pjesnik, pisac i kroničar, graditelj i umjetnik, osvjedočeni zaštitnik prirodne i kulturne baštine svoga zavičaja, ali i oštri kritičar režimskih besmislenosti, kao i svakodnevni ljudskih gluposti. To potvrđuje i njegovih devet obljavljenih knjiga, kao i autobiografski roman koji će nakon 50 godina, otkako ga je počeo pisati, konačno ugledati svjetlo dana.

Sve je počelo...

TREĆA ŽIVOTNA DOB

Opasne ljetne vrućine!

!

Iako misle da se znaju boriti s ljetnim vrućinama kao i sparinama, osobe treće životne dobi ipak nedovoljno brinu o svom zdravlju i izdržljivosti vlastitog organizma. Često precjenjujući svoje mogućnosti, odlaze u jutarnju kupovinu ne razmišljajući koliko će se zadržati i po kakvoj će se vrućini mrati vraćati kući.

Ne obraćaju pozornost da se nešto događa s njihovim organizmom, ali ni na najčešće simptome koji upozoravaju na opasnost od toplotnog udara kao što su glavobolja, vrtoglavica, mučnina i malaksalost, ubrzani otkucaji srca i neuobičajeno crvena boja kože. Ako ipak osjetite da s vama nešto nije u redu, da se ne osjećate dobro i da će vam pozliti, što prije se sklonite sa sunca, sjednite negdje u hlad i zamolite nekoga u blizini da vam pomogne ili da nazove Hitnu pomoć na broj 94.Liječnici i stručnjaci za gerontologiju upozoravaju osobe starije životne dobi da za vrijeme ljetnih vrućina, a posebno onih ekstremnih

ne izlaze na podnevno sunce, da ostanu u kući ili u stanu i da zasjene prozore kako bi održali podnošljivu sobnu temperaturu, te da obavezno izbjegavaju jesti prženu hranu, obilne obroke i konzumirati alkoholna pića.

Za vrijeme vrćuh ljetnih dana trebaju izbjegavati i jače fizičke aktivnosti, a bilo bi dobro da se sa svojim obiteljskim liječnikom ili ljekarnikom posavjetuju koje lijekove smijete uzimati i kako.

Uz malo volje i strpljenja, kako savjetuju stručnjaci, svi bi, a naročito rizične skupine za ljetnih dana mogli “lakše disati”. Za to je potrebno pridržavati se nekoliko jednostavnih savjeta : piti dosta vode i voćnih sokova, uzimati laganu hranu kroz više manjih obroka tokom dana, te češće odmarati. Nipošto se ne smije izlaziti van između 11 i 15 sati, a ukoliko morate izaći obucite laganu, komotnu i prozračnu pamučnu odjeću, te obavezno stavite šešir na glavu a oči zaštite sunčanim naočalama. Vrlo je korisno nekoliko puta na dan vodom osvježiti i lice i tijelo.

Mislim, dakle jesam

“

Smeta me da se zbog neplaćanja režija malim ljudima prijeti ovrhama, dok veliki dužnici i lopovi dalje mirno spavaju!”

MARIJA KRKLEC, VARAŽDIN

- Tko je zapravo Josip Kropek?

– pitali smo ga, a on je, nasmijavši se, protupitanjem započeo svoju životnu priču: - Tko sam ja? Rodil sam se 1938. godine u Ključu kod Novog Marofa u vrijeme kad je počeo II. Svjetski rat. Bilo nas je sedmero i živjelo se teško, mizerno. Još je teže bilo kad je umro otac. Imao sam 17 godina i učio stolarski zanat. Kad sam završio, krenuo sam u svijet.

Prebegel sam granicu i u potrazi za poslom najprije otišel u Austriju, pa u Njemačku. Tamo sam se zaposlio u rudniku jer drugdje nisam mogao dobiti posla. Nakon 2,5 godine primila me nostalgija, pa sam se svojevoljno, ovaj put s dokumentima, vratio ponovo u Hrvatsku. Tu sam se oženio, onda otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio sam se u Sloveniji na građevinskim poslovima. Kao građevinar u ljubljanskoj firmi “Tehnika” otišao sam raditi u Belgiju, gdje sam kao iskusan građevinarac, koji uz to dobro govori i njemački, dobio poslove na gradilištu u Bruxellesu.

Nakon dvije godine u Belgiju su došli supruga i naša dva sina Mladen i Josip. I tu smo ostali – prisjetio se Josip Kropek.

U Belgiji su djeca krenula u školu, učili su flamanski francuski i odlično napredovali.

- Vrijeme je prolazilo, djeca su se nastavila školovati, a supruga i ja sve što smo tamo zaradili, nosili smo doma kako bi sagradili kuću u Varaždinu.

Ali kad su sinovi završili škole, odlučili su ostati u Bruxellesu.

Stariji sin Mladen zaposlio se u Ministarstvu rada, a mlađi Josip je kao arhitekt otvorio svoj biro.

Tako smo i tamo sa sinovima napravili kuću. Oni sa svojim obiteljima i djecom i dalje žive u Bruxellesu , a mi na relaciji

Josip Kropek, pjesnik, pisac i kroničar, graditelj i umjetnik

Zagorski bregi - druga velika ljubav Druga velika ljubav Josipa Kropeka su zagorski bregi: vinogradi, voćnjaci, njegova zemlja bez koje ne bi mogao živjeti. - Kupil sam puno zemlje, tu imam sad pet svojih bregov! I svih pet redovito obrađujem, uređujem, čistim. Posadil sam 150 stabala oraha, preko 200

šljiva bistrica, više od 100 breskva. Svaki dan radim od jutra do mraka, da bi sve to mogao održavati kako treba, iako bi, bez problema, mogao lagodno živjeti u hotelu “Turist”, da me tamo poslužuju. Ali, ja budem i ono kaj sam žuljevima zaslužil u Belgiji, preselil sim,

samo da bi mogel obrađivati i uređivati ove moje zagorske brege! Zemlju treba poštivati, čuvati, voljeti, jer od nje se uvijek moglo i uvijek se bude živjelo. Zato hoću da i moji sinovi, kao i mojih petero unučadi koji su zavoljeli ovaj kraj, to nastave delati.

Bruxelles – Varaždin. Ja se, iako u mirovini, osjećam kao vječiti putnik i vječiti radnik! – našalio se.

Oduvijek Slušajući ga, pogled mi padne na njegovih devet knjiga uredno poredanih na stolu. Četiri zbirke pjesama, dva kraća romana, tri knjige priča i proznih zapisa govore o ljubavi prema rodnom kraju i domovini, ženi, čovjeku i prirodi, o prošlosti, moralu, etici i ekologiji, kao i o sudbinama i životnim stradanjima ljudi u ratnim i poratnim vremenima. Razgovor o knjigama njegova je omiljena tema, a o tome otkuda tolika ljubav za pisanjem i kako sve to stigne, jednostavno objašnjava: - Volio sam pisati još odnekada i kao dječak uvijek imao sam pune ladice ispisanih stranica papira. Pišem o svemu što mi padne na pamet i kad god za to osjetim potrebu. Dogodi se da ponekad pišem svaki dan, a

Josip u društvu sina Josipa, njegove supruge i unučadi

nekad po cijeli tjedan ne napišem ni slovo. Ali, to je tako, ne može se pisati na silu – otkriva Kropek. Uz pisanje ga vežu mnogi lijepi, ali i manje lijepi događaji koji su najčešće vezani za vrijeme i režim u kojem je živio i pisao.

- Pola mog romana koji sam, kao dječak, napisao još prije vojske, oduzeli su mi kad sam došao iz vojske. Morao sam čak s pisanjem i prekinuti jer sam kritizirao vlast, ali i Tita,

zbog čega sam imao velikih problema. Jedan mi je pukovnik u Skoplju rekao da sam valjda jedini u Jugoslaviji koji se usudio kritizirati - Maršala! Ja sam mu na to rekao “Pa kak se ga ne bi usudil kritizirati, kad je on moj Zagorec!” Iako to sve nije bilo tako jednostavno kako sada izgleda, kasnije sam ipak nastavio pisati i evo, nakon gotovo 50 godina, uspio završiti svoj roman – zadovoljno je zaključio.

26. srpnja 2011., br. 375

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 11

SRAČINEC Održano javno izlaganje Prostornog plana uređenja Općine

ODRED SIRIUS

Najviše rasprave o reciklažnom dvorištu Život u prirodi U srijedu je u maloj dvorani Doma kulture u Sračincu održano javno izlaganje, dio procedure ponovljene javne rasprave o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Sračinec.

Javna rasprava traje do 25. srpnja i to putem uvida koji je omogućen svim zainteresiranim strankama u prostorijama Općine Sračinec, Varaždinska 188, putem interneta i javnog izlaganja.

Budući da se radilo o ponovljenoj javnoj raspravi (prva je održana od 21. veljače do 21. ožujka) primjedbe i prijedlozi mogli su biti davani samo na promjene koje su u Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Sračinec uvrštene nakon te prve rasprave. Radi se o 22 manje izmjene kojima se na zahtjev stranaka proširuje građevinsko područje, na nekoliko se mjesta ono smanjuje te se neki postojeći objekti uključuju u prostorni plan. Promjene koje su uvrštene u prostorni plan iznijela je Dubravka Komes Jukić ispred Zavoda za prostorno uređenje Varaždinske županije, koji je i izradio plan.

Sve su promjene prisutni mještani prihvatili bez primjedbi.

Odred izviđača „Sirius“ iz Varaždina organizirao je i vodio nedavni dvodnevni izlet na “Vilinsku špicu”, jedan od vrhova Ivanščice, čiji sudionici su bili učenici srednje Elektrostrojarske škole iz Varaždina uključeni u ekološki projekt “Održivi smo!”.

Nositelj samog projekta je ekološka udruga Franjo Košćec, a izlet je bio završni dio navedenog projekta organiziran s ciljem upoznavanja učenika s prirodom i životom u prirodi. Za lokaciju je vrh Vilinska špica iznad Lepoglave odabran zbog svoje prirodne ljepote, ali i zbog prikaza utjecaja čovjeka na okoliš s obzirom da se do samog vrha dolazi kroz zapušteni kamenolom.

Izlet je bio poučno iskustvo srednjoškolcima koji do tada nisu imali priliku iskusiti pravi život u prirodi te je u sklopu s ostalim aktivnostima ekološkog projekta “Održivi smo!” nastojao doprinijeti povećanju ekološke svijesti mladih.

Marjan Pavić

No, prema očekivanjima, najveća se rasprava povela oko lokacije reciklažnog dvorišta. Prijedlog lokacije na istočnom dijelu Općine, na mjestu na kojem se nalazi iskorišteno polje za eksploataciju šljunka, prihvaćen je već na prvoj raspravi tako da na ovoj nije niti mogao biti promijenjen.

To nije spriječilo neke stanovnike općine Sračinec i naselja Hrašćica da iskažu svoje nezadovoljstvo izabranom lokacijom.

Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec upoznao ih je s činjenicom da je zakonska obveza svake jedinice lokalne samouprave (općine i grada) da na svom

prostoru u prostorno-planskoj dokumentaciji predvidi lokaciju reciklažnog dvorišta.

Upravo zbog ove obveze Općina Sračinec mora predvidjeti lokaciju za ovu namjenu.

Načelnik Novoselec istaknuo je da Općina nema nikakvu namjeru niti potrebu izgradnje ovakvog objekta, niti sada, a niti u budućnosti, jer se nalazi u blizini grada Varaždina i nema svoju komunalnu tvrtku koja bi se bavila otpadom. Na trenutke burna i polemična rasprava trajala je skoro dva sata.

Zvonimir Mikašek

ČITATELJI PIŠU U Svibovcu Podravskom bogata proslava blagdana sv. Benedikta

Od smotre folklora do nogometa

Benediktovo, blagdan svetog Benedikta, zaštitnika naselja Svibovec Podravski, svečano je proslavljeno brojnim vjerskim, sportskim i kulturnim događanjima. Da bi ovaj veliki blagdan za mještane Svibovca bio dostojno proslavljen, pobrinuli su se vrijedni ljudi Mjesnog odbora na čelu s Brankom Crnčecom, predsjednikom MO-a.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Općine Sračinec.

Mještani su prvo pohodili mjesnu crkvu, malu, ali vrlo lijepu crkvicu koja je i zaštićeni spomenik kulture. U organizaciji vezilja KUD-a Benedikt održana je i cjelodnevna prezentacija i prodaja ručnih radova udruga iz Svibovca i okolice te

izložba starih alata. Oko 17 sati započeo je kulturni program gromoglasnim uvodom Kuburaške udruge Sračinec koji su ispucali tri salve iz svojih oružja. Smotra folklora koja je potom održana bila je prilika za užitak u tradicionalnim nošnjama, plesovima i pjesmama uglavnom Zagorja i Međimurja. Dobri prijatelji domaćina, KUD-a Benedikt iz Svibovca Podravskog, bili su ovom prilikom folkloraši KUD-a Zavičaj iz Sračinca, KUD-a Katruže iz Ivanovca i KUD-a Mihovljan.

U povodu blagdana Benediktova dodijeljene su i prigodne plakete trojici ljudi koji su svojim radom zadužili današnje generacije - Matiji Žiheru, Rudolfu Kiriću i Stjepanu Darabušu. Priznanja za poseban doprinos razvoju Svibovca Podravskog dodijelili su im načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec, zamjenik načelnika Krunoslav Lukačić i predsjednik MO-a Branko Crnčec.

Za kraj službenog dijela programa pobrinuli su se pioniri i seniori nogometnih klubova Sračinec i Podravac koji su odigrali prijateljske nogometne utakmice.

MO Svibovec Podravski

ČITATELJI PIŠU Zahvala Kardiološkom i Intezivnom odjelu Opće bolnice

Dan i noć se žrtvuju za pacijente Dok čitam dnevni tisak, muči me nepravda prema medicinskoj struci. Osobno znam koliko je teško svima koji smo proživjeli tragedije, bolesti, a najgore smrti u svojoj obitelji. Jednostavno se moramo s time nositi i živjeti dalje.

To me potaknulo na pohvalu i zahvalu doktorima, medicinskim sestrama, kao i osoblju Kardiološkog i Intezivnog odjela varaždinske bolnice. Hvala gospodinu ravnatelju dr. Dubravku Tršinskom i njegovoj tajnici.

Oni svi su pokazali veliko znanje i razumijevanje te se dan i noć žrtvuju za svakog pacijenta podjednako. Kod njih je prisutna

sva predanost svom poslu. Našim liječnicima je pacijent na prvom mjestu.

Moj suprug je ležao u bolnici dva i pol mjeseca. Najprije u Varaždinu, pa u KBC-u

Zagreb. Bilo kad bih zvala ili došla u posjetu, oni su imali nekoliko minuta vremena da me informiraju i obavijeste o stanju.

Velika im hvala što su mome suprugu dali priliku da živi, da ga liječe (dva puta su ga uspješno reanimirali). Oni trče po hodnicima da spase mnoge živote.

Ovih dana moj suprug je došao iz KBC Zagreb kamo su ga premjestili iz Varaždina.

Zahvalila bih i profesorima, doktorima i medicinskim sestrama s Kardiologije KBC-a Zagreb na velikoj stručnosti i pristupačnosti pacijentima.

Marijana Krobot

UMIROVLJENICI U ZDRAVSTVU

Prvi nastup na Sportskim igrama Udruga umirovljenika u zdravstvu Varaždin ove je godine prvi put sudjelovala na Sportskim igrama umirovljenika Varaždinske županije, koje su održane u Ljubeščici. Natjecanja su održana u šahu, kuglanju, streljaštvu i pikadu, a od ukupno 28 ekipa Udruga umirovljenika u zdravstvu zauzela je odlično deveto mjesto. Posebno smo ponosni na našu žensku ekipu i njihov odličan nastup.

Vjekoslav Pečevski

INVALIDSKE MIROVINE

Poziv ispisanima iz upisnika OPG-a Molimo korisnike invalidske mirovine na temelju profesionalne nesposobnosti za rad, koji su bili upisani u upisnik OPG-a pa su se ispisali iz upisnika zbog gubitka prava na mirovinu te se smatraju prevarenima, da se jave na mail adresu zrtva.upisnika@gmail. com sa svojim kontakt brojem radi zajedničkog postupanja protiv nanesene nam nepravde. Čitatelj

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

12 Oglas

26. srpnja 2011., br. 375

26. srpnja 2011., br. 375

Oglas 13

14 Školstvo

26. srpnja 2011., br. 375

TU KRAJ NAS Učenici iz osnovnih škola Cestica, Vidovec i Petrijanec u njemačkom kampu u Rumunjskoj

Glumili i učili vrste cvijeća Kamp je trajao deset dana, a odmah po dolasku učenici su se morali opredijeliti za grupu u kojoj će raditi. Mogli su birati između prirode, filma i kazališta

RADNI DAN U KAMPU

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

grupe “Sturm”, koja je pokrenuta prošle školske godine, a - Bilo je super, bolje nego čiji su članovi Marija, Teodora što smo očekivali – uglas su i Kristijan.

Kamp je trajao deset dana, ustvrdili Marija Majhen, Teodora Gerbus i Kristijan Vnuk, a odmah po dolasku učenici troje učenika koji će na jesen su se morali opredijeliti za krenuti u sedmi razred Osnov- grupu u kojoj će biti s ostalim ne škole u Cestici. Oni su od sudionicima.

- Imali su na raspolaganju tri 16. do 26. lipnja zajedno sa svojim kolegama iz OŠ Vidovec grupe, priroda, film i kazalište. i OŠ Petrijanec bili u kampu u Marija i Teodora opredijelile su Rumunjskoj kako bi usavršili se za kazalište, a Kiki za prirosvoje znanje iz njemačkog jezi- du – pojasnila je ravnateljica ka. Kamp je bio u Seligstadtu, Nevenka Turščak.

Kazališna grupa, u kojoj su 20 kilometara udaljenom od Fogarascha i Schässburga u bile Marija i Teodora, pripremala je kazališnu predstavu. okrugu Mures.

- Ono što mi je bilo najzanimljivije je to što smo Kulturološki šok sami izrađivali Ne samo da ih je put lutke – rekla Rumunjske iscrpio, ije v i j l m i je Mar ija, jer vožnja auto n a jz a n a njezinoj busom trajala je kada o l i b kolegic i gotovo 24 sata, iu mi je l i t u p kada su stigli u se u e Teodor i v o o g m s a r najzanitu zemlju dožiražili t vjeli su svojevrmu i t – rekao je m l j i v i j e u š su bile sni kulturološki ja životin istijan probe za šok.

Kr predstavu - Bili smo malo koju su radili iznenađeni. Osjećali prema ponuđesmo se kao da smo se noj priči. u vremenu vratili 100-godina - Na samom početku imali unatrag. No, sve se promijenilo kada smo stigli do kampa smo nekoliko pr iča i naša i kada su započele s radom grupa morala se dogovoriti i grupe i work shopovi – rekla je odlučiti za jednu po kojoj smo Nevenka Turščak, ravnateljica pripremali predstavu – ispričaOŠ Cestica koja je, zajedno la je Teodora. s ravnateljem iz OŠ Vidovec Predragom Mašićem, bila s Kućica od granja djecom u kampu u kojem se Dok su njegove kolegice bile okupilo 30 učenika, a osim zaokupljene glumom, Kristijan iz Hrvatske, stigli su i učenici je sa svojom grupom prirode škola iz Srbije te domaćini, svaki dan naučio nešto novo iz Rumunji. Naravno, njemački životinjskog i biljnog svijeta. jezik bio je obavezan, a mladim - Naučili smo niz korisnih Cestičanima to uopće nije bio stvari za snalaženje u prirodi, problem. od toga kako brojati bez metra, - Riječ je o učenicima koja odnosno služeći se koracima, odlično vladaju njemačkim do snalaženja s kompasom i jezikom, pa nisu imali nikakvih kartama - rekao je Kristijan problema u komunikaciji sa koji se, sigurni smo, na temelju svojim kolegama – rekao je radionica koje je prošao bez Krešimir Golub, učitelj njemač- problema može snaći, ali i kog jezika na toj školi i voditelj prespavati u šumi.

8:30 Jutarnja gimnastika 9:00 Doručak 10:00 – 12:30 Grupe 13:00 Ručak 15:00 Radionice 16:30- 17:00 Užina 17:00- 19:30 Radionice 20:00 Večera 21:00 Večernji program 23:00 Povratak u sobe 24:00 Spavanje Oni vole njemački: Kristijan, Teodora, Marija, ravnateljica Nevenka Turščak i Krešimir Golub

- U sklopu jedne radionice učenici su u šumi imali zadatak izraditi kućice od suhog granja koje su morale biti dovoljno velike da u njih stane čovjek.

Bila su to doista impresivna zdanja – otkrila je ravnateljica Turščak.

Na jednoj drugoj radionici su brali cvijeće i pleli vijenčiće, te kroz nju naučili vrste cvijeća. Kristijanu je pak najzanimljivije bilo kada se njegova grupa uputila u šumu i tražila – životinjske tragove.

Tko je bio u kampu?

U radu njemačkog kampa u Rumunjskoj sudjelovali su Marija Majhen, Teodora Gerbus, Kristijan Vnuk, Daria Golubić, Antonia Prgomet, Damjan Grđan, Dijana Pajić, Matija Cafuk, Marin Špiranec i Helena Minđek.

Kamp je organizirala njemačka udruga Donauschwäbische Kulturstiftung.

Ta je udruga velika potpora izdavanju časopisa na njemačkom jeziku “Max” kojeg je pokrenula Lea Lesar Dolenc iz OŠ Vidovec, u kojoj se časopis priprema i za koji učenici koji su bili u Rumunjskoj pišu, te showa “Max traži zvijezdu”, kojem je domaćin ove godine bila OŠ Cestica.

Radionica

AKTIVNOSTI Osim radionica i work shopova učenici su u Rumunjskoj imali vremena i za razgledavanje

Od Drakulinog dvorca do vještica sa zagonetkama

Kućica od suhog granja

Osim radionica i work shopova, kojima su učenici bili okupirani tijekom dana, sudionici njemačkog kampa u Rumunjskoj imali su zanimljiv večernji program.

- Jedna od najzanimljivijih večeri bilo je noćno šetanje kroz područje u kojem nije bilo javne rasvjete i u kojem smo si put osvjetljavali pomoću baterija. I u toj avanturi imali smo određene zadatke i neočekivane goste.

Tako su nas na putu dočekale dvije vještice, koje su nam postavljale zagonetke.

Ako smo željeli dalje, morali smo ih uspješno riješiti – ispričala je ravnateljica OŠ Cestica Nevenka Turščak.

Sudionici kampa imali su priliku voziti se u kočijama, zabavljati u discu i gledati f ilmove, a u deset dana boravka u Rumunjskoj stigli su i posjetiti poznate znamenitosti tog kraja, među

kojima je svakako među najzanimljivijima bio dvorac grofa Drakule.

- Ovakvi kampovi za učenike koji već dobro govore njemački jezik i žele ga još bolje naučiti su izuzetno edukativni i korisni. Njemački jezik je u odnosu na engleski, nažalost, nepravedno zapostavljen – smatra Krešimir Golub, učitelj njemačkog jezika u Osnovnoj školi Cestica.

“Prirodnjaci” su puno korisnog naučili kroz radionice

26. srpnja 2011., br. 375

Oglas 15

16 Poslovni svijet

26. srpnja 2011., br. 375

USPJEH Nastavlja se uspješna suradnja PharmaSa i jednog od vodećih domaćih građevinskih poduzeća

Zagorje – Tehnobeton gradi PharmaS Centar Zrenjanin

Predstavnici Zagorje – Tehnobetona i PharmaSa

Prava odluka Etička dimenzija lobiranja U

lobiranju se često zanemaruje etička dimenzija. To često proizlazi iz činjenice da mnogi vlastite interese stavljaju ispred interesa i potreba drugih ljudi.

Pri tome se zanemaruju poštenje, transparentnost i opće dobro koji bi trebali biti sastavni Nina BEGIČEVIĆ dio svake političke i bilo doc. dr. sc. koje druge odluke. Lobiranje u kojem lobist vodi računa o te tri dimenzije je pošteno i društveno korisno lobiranje. oštenje u lobiranju se odnosi na način na koji interesne skupine zastupaju svoje želje.

U Hrvatskoj je nažalost bilo puno slučajeva u kojima je donošenje odluka bilo potpomognuto različitim novčanim iznosima, ovisno o važnosti te odluke. anas te afere izlaze u javnost i vidi se kako je funkcioniralo zastupanje pojedinih interesa u našem političkom i gospodarskom sustavu.

Uz direktno podmićivanje davanjem novčanih sredstava, postoji i podmićivanje diskretnijim pristupom, plaćanjem luksuznih putovanja, karata za koncerte, utakmice, plaćanje skupih večera. Iako se ovdje ne radi o direktnom mitu, vidi se koja je njihova namjera i koliko su nepošteni ovakvi postupci. Druga važna dimenzija lobiranja mora biti transparentnost. ransparentnost se odnosi na omogućavanje uvida u detalje oko postupka lobiranja svima koje to interesira. To znači da prije ili nakon donošenja neke odluke za koju se zna da je bila pod utjecajem neke interesne skupine mora postojati jasan uvid u to što je pojedina strana tražila ili zahtjevala, na koji način je donositelj odluke odlučio što učiniti te koja sredstva i postupci su korišteni. Na taj način se svi mogu uvjeriti u poštenje pojedinih skupina i donositelja odluka, a takav pristup ujedno pridonosi smanjenju negativnih konotacija javnosti o lobiranju. reća dimenzija je opće dobro. Odluka koja proizlazi iz lobiranja ne smije štetiti društvu.

I interesna skupina i donositelj odluke moraju u obzir uzeti interese šire javnosti, skupine koju zastupaju te skupine na koje pojedina odluka može utjecati. Očekivano je da neka odluka za koju lobira jedna interesna skupina neće odgovarati svima, ali se pri donošenju odluke mora voditi računa o utjecaju na dobrobit društva u cjelini.

P

D

T

T

Zagorje – Tehnobeton u Srbiji gradi PharmaS Centar Zrenjanin. U roku do četiri mjeseca jedno od vodećih domaćih građevinskih poduzeća dovršit će u Zrenjaninu tvornicu koja je po konceptu i veličini slična PharmaSovoj tvornici otvorenoj u svibnju u Popovači, a koju su također izgradili varaždinski građevinari. „Riječ je o poslovno-proizvodnoj građevini tlocrtne

površine od gotovo tri tisuće četvornih metara“, doznajemo od Romana Perića, direktora direkcije za tehničke

p

rojekt u Zrenjaninu sličan PharmaS-ovoj tvornici u Popovači poslove u Zagorje –Tehnobetonu te čelnika tvrtke kćeri

Tehnobeton 2009 Beograd.

Nastavak suradnje s PharmaSom, kako dodaje, rezultat je dobro ponuđenih uvjeta te zadovoljstva investitora s poslom obavljenim u Popovači koji je postao jedan od ključnih referenci varaždinskih građevinara budući da se radilo o objektu višeg standarda za farmaceutsku industriju. „Prilikom otvorenja tvornice u Popovači Luka Rajić

istaknuo je da bi zajednički rad ekipa PharmaSa i Zagorje-Tehnobetona mogao poslužiti kao primjer suradnje investitora i izvođača kod koje se dolazi do maksimalnih rezultata, dok je predsjednica Uprave PharmaSa Zdravka Knežević izrazila zadovoljstvo kvalitetom, rokovima i poštivanjem proračuna. Vjerujem da će se to pokazati i na ovom našem zajedničkom poslu u Zrenjaninu”, veli Perić.

Zapošljavanje: više nezaposlenih nego u istom razdoblju lani Tijekom lipnja nezaposlenost je smanjena na ivanečkom i novomarofskom području, dok je porasla u Varaždinu, Ludbregu i Cestici. Krajem prošlog mjeseca evidenti-

rano je 9.530 nezaposlenih osoba u varaždinskoj Područnoj službi HZZ-a, što je 17 osoba manje nego prije mjesec dana, ali 153 više nego u istom mjeseci lani.

Tijekom lipnja evidentirano je 880 novih nezaposlenih osoba, od čega su izravno iz radnog odnosa na burzu došle 422 osobe. Prijavljeno je 348 slobodnih radnih mje-

sta, što je za 20 posto manje nego u svibnju, a zaposlene je 558 osoba iz evidencije ili 19 posto manje nego prošlog mjeseca, ali deset posto više nego u istom mjesecu lani.

Oglasi 17

26. srpnja 2011., br. 375

ČOVJEK – KLJUČ USPJEHA U TURIZMU TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA VARAŽDINA POZIVA VAS DA IZABERETE NAJBOLJE DJELATNIKE U VARAŽDINSKOM TURIZMU! Priznanje djelatnik godine dodjeljuje se u sljedećim kategorijama: 1. organizator putovanja 2. agencijski djelatnik 3. djelatnik prodaje i marketinga u turizmu 4. turistički animator 5. turistički vodič 6. recepcijski djelatnik 7. konobar 8. kuhar 9. djelatnik hotelskog domaćinstva 10. privatni iznajmljivač 12. carinik 13. policajac 14. inspektor 17. vozač 18. taksist 19. prodavač 20. hortikulturni djelatnik 21. čistač 23. djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima 24. djelatnik u sustavu turističkih zajednica Kriteriji za dodjelu priznanja u gore navedenim kategorijama su:

- profesionalno obavljanje posla (stručnost, poduzetnost, inovativnost) - odnos prema turistima i gostima (ljubaznost, urednost, komunikativnost kompetentnost) PREDLOŽITE DJELATNIKA S ČIJOM STE USLUGOM, LJUBAZNOŠĆU I PROFESIONALNIM ODNOSOM POSEBNO ZADOVOLJNI! ODAJMO PRIZNANJE RADU! I ZA VAS SMO PREDVIDJELI NAGRADE! PRIJEDLOGE MOŽETE DOSTAVITI NA DVA NAČINA: 1. PISMENO ILI E-MAILOM U TZG VARAŽDIN na adresu: TZG Varaždin, I. Padovca 3, 42000 Varaždin, e-mail: info@tourism-varazdin.hr; (kupon se nalazi na www. tourism-varazdin.hr) ili ispunjavanjem kupona objavljenog u Regionalnom tjedniku.

Uz ime i prezime predloženog djelatnika, potrebno je napisati objekt, odnonsno tvrtku u kojoj predloženi djelatnik radi. Ako želite sudjelovati u nagradnoj igri, ispišite i svoje podatke: ime i prezime, adresu i telefon.

2. ISPUNJAVANJEM KUPONA I NJEGOVOM DOSTAVOM U SANDUČIĆ «DJELATNIK GODINE» ili pismenim putem na gore navedene naslove.

DJELATNIK KOJI DOBIJE NAJVIŠE GLASOVA PO KATEGORIJI BIT ĆE NOMINIRAN ZA «DJELATNIKA GODINE» HRVATSKE. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA VARAŽDINA sa svoje će strane NAJBOLJIMA DODIJELITI NAGRADU NA POSEBNOJ SVEČANOSTI.

Akcija «Čovjek ključ uspjeha» provodi se od 1. 7. 2011. do zaključno 1. 8. 2011. godine.

Akciju zajedno provode Turistička zajednica grada Varaždina i Regionalni tjednik.

Proglašenje najboljih u varaždinskom turizmu održat će se na posebnoj svečanosti u mjesecu rujnu ove godine.

18 Crna kronika

26. srpnja 2011., br. 375

DVOJBA Je li MDV-Slovenijales ipak oštećen?

Dio arsenala koji je oduzela policija u Koprivničkoj ulici

I TOGA IMA

Zamalo se obračunali palicama, opekom...

VARAŽDIN - U srijedu oko 23.20 sati na terasi i parkiralištu caffe bara u sklopu benzinske postaje u Koprivničkoj ulici, sukobila su se petorica muškaraca starosti 49, 38, 19, 18 i 14 godina te 38-dogišnja žena. „Najprije su žena i 49-godišnjak vikali i vrijeđali jedno drugo, da bi se u sukob umiješali ostali koji su počeli vikati i vrijeđati 49-godišnjaka. Nakon što je udario ženu šakom u glavu, ostali muškarci su iz vozila izvadili palice i nož te prišli terasi caffe bara gdje su nastavili vikati i vrijeđati 49-godišnjaka i ostale goste, izvijestili su iz PU varaždinske.

Tko zna kako bi sukob završio, da nisu došli policijski službenici Interventne jedinice policije PU varaždinske te Policijske postaje Varaždin.

Međutim, uspostava reda nije prošla bez problema.

„38-godišnjak je napao policijskog službenika Interventne jedinice policije tako što ga je uhvatio za vrat i odgurnuo nakon čega su obojica pala na tlo, te ga potom sprječavao u pokušaju dizanja sa tla obuhvatom oko lijeve ruke. Policijski je službenik stoga uporabio sredstva prisile, izvijestili su varaždinski policajci koji su sve učesnike doveli u prostorije PU varaždinske.

Izuzev 49-godišnjaka, kako dodaju, svi su privedeni vrijeđali raznim pogrdnim riječima i psovkama policijske službenike od kojih je jedan zadobio ozljede u vidu ogrebotine i crvenila na lijevoj strani vrata.

Zbog toga će 38-godišnjaka biti prijavljen za kazneno djelo Napad na službenu osobu, dok se protiv svih sudionika ovog događaja podnosi optužni prijedlog za prekršaje protiv javnog reda i mira.

U Svetoj Iliji 17-godišnjak nožem na 18-godišnjaka Tijekom obračuna petorice mladića 17-godišnjak je nožem pokušao ubiti 18-godišnjaka. Petorica mladića u dobi od šesnaest, sedamnaest, osamnaest, devetnaest i dvadeset godina narušavali su javni red i mir u Školskoj ulici u Svetom Iliji kod Varaždina, izvijestili su iz PU varaždinske o događaju koji se dogodio u četvrtka oko 1.40 sati. „Pod utjecajem alkohola su vikali, galamili te se međusobno vrijeđali, a potom i fizički obračunali izudaravši se rukama i nogama. Prilikom fizičkog obračuna sedamnaestogodišnjak je nožem zadao ubodnu ranu u trbuh osamnaestogodišnjaku, koji je prevezen u Opću bolnicu Varaždin gdje je zadržan na liječenju zbog teške ozljede”, navodi varaždinska policija. Policija najavljuje protiv 17-godišnjaka podnošenje kaznene prijave za kazneno djelo ubojstvo u pokušaju, dok se protiv ostalih mladića idu prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira.

Razbojstvo u caffe baru, dvije krađe u Općoj bolnici U subotu, 16. srpnja, oko 10 sati nepoznati je počinitelj počinio razbojništvo nad 38-godišnjom zaposlenicom caffe bara u Zagrebačkoj ulici u Varaždinu.

Nakon što je zaposlenicu uhvatio za kosu, zatražio je da otvori registar kasu iz koje je uzeo nekoliko stotina kuna, a zatim se udaljio u nepoznatom smjeru, izvijestili su iz PU varaždinske.

Novčanik s nekoliko stotina kuna, ali i bankovne te osobne dokumente 70-godišnje pacijentice, nepoznati je počinitelj otuđio i tijekom noći s 15. na

16. srpnja na Odjelu kardiologije Opće bolnice Varaždin.

Iskoristivši odsutnost oštećenih iz bolesničkih soba, otuđio je i novčanik s dokumentima te stotinjak kuna 41-godišnjeg pacijenta na istom odjelu.

Oprezno i u bolnici

Riječko poduzeće uzelo je još tijekom 2008. godinu robu u varaždinskom poduzeću koju nije platilo

Istraga protiv bivšeg čelnika ARS Projekta Državno odvjetništvo odbacilo kaznenu prijavu MDV-Slovenijalesa, koje je zatim podnijelo optužnicu i istražni zahtjev Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

du, uslijed čega je isporučio robu r iječkom poduzeću Ipak će se provesti istraga u ukupnom iznosu od 55 protiv Jadrana Topčagića, tisuća kuna. Budući da nije bivšeg direktora i aktual- plaćena ta roba isporučena nog likvidatora u riječkom u desetak navrata, sumnja ARS Projektu, kojeg je zbog se da je prijevarom u gossumnje u prijevaru prijavio podarskom poslovanju ARS MDV-Slovenijales.

Projektu pribavljena imoPrijavu je prošle godine od- vinska korist u spomenutom bacilo državno odvjetništvo, iznosu. nakon čega je varaždinsko Ob razl ažu ć i ot v aranje poduzeće samo podnijelo istrage, vijeće Županijskog optužnicu, a zatim i istražni suda navodi da je istražni zahtjev. S njim se, međutim, sudac, nakon ispit ivanja nije složio istražni sudac, ali osumnjičenika, izrazio neslato neslaganje ipak nije pri- ganje s istražnim zahtjevom hvatilo vijeće varaždinskog jer je smatrao da ne postoji Županijskog suda. osnovana sumnja da je počinio prijevaru.

Međutim, prema ocjeni Računi - 55.000 kn v ij e ć a Žup anijsko g Prema rješenju o otvasuda, u ovom sluranju istrage, koje čaju ne postoji je donijelo vijeće eće j i v mogućnost varaždinskog g o k s j i ispitivanja Županijskog upan je Ž osnovasuda, postoa ni d e u j s n n o s t i ji osnovana aga l s e n podnesumnja da atilo a s v h a i c r u p senog je kao diog s n ž a r t istražnog a rektor ARS is mz o v e j t zahtjeva, Projekta tizah nje tj. ispitivajekom svibnja otvara nja postojai lipnja 2008., e g a r ist nja osnovane prilikom dogovasumnje da je ranja kupoprodaje osumnjičenik počinio robe iz prodajnog asortimana MDV-Slovenijalesa, kazneno djelo za koje se neistinito prikazao poslovnu tereti.

Naime, kako se upozorava, situaciju u poduzeću.

Naime, ARS projekt nije MDV-Slovenijales je prošle imalo sredstava za podmi- godine kao tužitelj preuzeo renje preuzetih obveza, pa kazneni progon podnošeje predstavnik varaždinskog njem neposredne optužnice, poduzeća doveden u zablu- a nakon što je Općinsko dr-

Županijski sud: Odluku o istrazi donio sud, pa je treba provesti

Preispitivanje uvjeta za istragu „S obzirom da je nadležni sud, ispitujući osnovanost optužnice, utvrdio da je potrebno provesti istragu, zbog čega je naložio oštećenom kao tužitelju da podnese istražni zahtjev, ni istražni sudac, ni izvanraspravno vijeće povodom izraženog neslaganja s podnesenim istražnim zahtjevom ne mogu ponovno preispitivati

žavno odvjetništvo u Varaždinu odbacilo kaznenu prijavu protiv osumnjičenika.

Na optužnicu varaždinskog poduzeća Topćagić je dao prigovor kojeg je usvojilo izvanraspravno vijeće varaždinskog Općinskog suda.

Međutim, to je vijeće optuž-

ispunjenje zakonskih uvjeta za provođenje istrage, pa tako ni postojanje osnovane sumnje, budući da je o tome odluku već donio nadležni sud povodom prigovora protiv optužnice, već se mora donijeti rješenje o provođenju istrage”, upozorava vijeće varaždinskog Županijskog suda u rješenju o istrazi.

nicu vratilo MDV-Slovenijalesu radi stavljanja istražnog zahtjeva, naloživši mu da ga podnese u roku od tri dana, budući da prikupljeni podaci ne daju dovoljno osnova za ispitivanje osnovanost optužnice zbog čega je istragu potrebno provesti.

26. srpnja 2011., br. 375

Oglasi 19

20 Oglasi

26. srpnja 2011., br. 375

REPUBLIKA HRVATSKA Varaždinska županija OPĆINA VINICA NAČELNIK Klasa : 372-03/11-01/6 Urbroj: 2186/011-03-11-1 Na temelju članka 6. Zakona o zakupu poslovnog prostora («Narodne novine» broj 91/97, 124/97, 174/04. i 38/09. ) te članka 25. Odluke o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu Općine Vinica („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 7/10.), načelnik Općine Vinica objavljuje

NATJEČAJ za davanje u zakup poslovnog prostora I. Predmet natječaja : Zakup poslovnog prostora u Vinici, Trg Matije Gupca 1, ukupne površine 790 m2 Poslovni prostor sastoji se od : - proizvodne hale površine 395 m2 - proizvodne hale površine 195 m2 - prostora u prizemlju upravne zgrade površine 200 m2, a opremljen je svom potrebnom komunalnom infrastrukturom (struja, voda, plin) II. Namjena poslovnog prostora: proizvodna, uslužna ili druga djelatnost III. Vrijeme zakupa : 5 godina IV. Početna cijena zakupa : 2,7 €/m2 u protuvrijednosti kuna V. Uvjeti natječaja: Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda koje moraju sadržavati: - podatke o ponuditelju (ime i prezime, adresu te OIB za fizičke osobe te naziv tvrtke, sjedište i OIB za pravnu osobu -ovjereni izvadak iz sudskog ili obrtnog registra za pravnu odnosno fizičku osobu - vrstu i opis djelatnosti koju ponuditelj namjerava obavljati u poslovnom prostoru - ponudu mjesečne zakupnine VI. Predmetni poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju.

Ponude na natječaj potrebno je dostaviti u zatvorenoj omotnici s naznakom «natječaj za zakup poslovnog prostora» na adresu OPĆINA VINICA, Marčan, Vinička 5, 42207 Vinica, zaključno do 10. kolovoza 2011. godine Dodatne informacije o poslovnom prostoru zainteresirani mogu dobiti na tel. broj 722233.

Načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom: Novim članovima našeg tima nudimo : - dobra i redovita primanja i stimulacije - stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri - rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) - svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju - mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao - najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : - visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu - organiziranost, komunikativnost, timski rad - sistematičnost i analitičnost

INFORMATIČAR – programer (m/ž) Radni zadaci uključuju: - razvoj u programskom jeziku PHP / MySQL - poželjno programiranje u ABAP-u (SAP) - podrška korisnicima - modeliranje procesa Od kandidata očekujemo : - VŠS, informatičkog smjera - napredno poznavanje (prvenstveno) PHP, Java Script i MySQL - obavezno radno iskustvo u istim ili sličnim poslovima - poznavanje njemačkog ili engleskog jezika u govoru i pismu, njemački je prednost - napredno poznavanje rada u MS Office okruženju - poznavanje autoindustrije je prednost - poznavanje programiranja proizvodnih procesa je prednost

SURADNIK NA ULAZNOJ KONTROLI ROBE (m/ž) Vaši zadaci: - Ulazna kontrola robe (fizička provjera robe te provjera dokumentacije) - Prikupljanje i arhiviranje uzoraka - Korespodencija sa dobavljačima (upiti, reklamacije) - Ocjenjivanje kvalitete robe - Izrada i aktualizacija radnih uputstava za ulaznu kotrolu Vaše kvalifikacije: - Najmanje SSS tehničkog usmjerenja - Obavezno poznavanje njemačkog jezika, engleski je prednost - Poznavanje rada na računalu - Poželjno QS znanje i iskustvo sa ISO standardima, ali nije uvijet

STRUČNJAK ZAŠTITE NA RADU (m/ž) Vaši zadaci: - najveći dio radnih zadataka odnosi se na zaštitu okoliša prema normama ISO 14001 - organizacija ispitivanja strojeva i uređaja, te parametara radnog okoliša - vođenje svih propisanih evidencija iz područja zaštite na radu i zaštite od požara - vođenje očevidnika otpada, vođenje registra propisa iz zaštite okoliša - organizacija liječničkih pregleda radnika raspoređenih na poslove s posebnim uvjetima rada unutarnji nadzor nad primjenom mjera, odnosno pravila zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša - osposobljavanje radnika za provođenje mjera zaštite od požara i za rad na siguran način - priprema i organizacija vježbe evakuacije i spašavanja te osposbljavanje odgovornih osoba za evakuaciju Vaše kvalifikacije: - minimalno SSS tehničkog smjera - iskustvo u provedbi propisa zaštite okoliša i norme ISO 14001 - obavezno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu, prednost je i poznavanje engleskog jezika - napredno poznavanje rada na računalu (MS Office) - stručni ispit stručnjaka zaštite na radu

VATROGASAC (m/ž) Od kandidata očekujemo : - vatrogasac profesionalac - SSS smjer vatrogasni tehničar ili KV vatrogasac - radno iskustvo u struci - poželjno poznavanje rada na računalu (MS Office), ali nije uvjet - molbi obavezno priložiti kopiju radne knjižice ili svjedodžbe srednje škole kojom se dokazuje status profesionalnog vatrogasca

ŠIVAČ (m/ž) Vaše kvalifikacije: - najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera - radno iskustvo na poslovima šivanja u proizvodnim pogonima - odmah po stupanju na rad zaključuje se ugovor o radu!

Molbe koje ne ispunjavaju uvjete natječaja neće se razmatrati.

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, ili osobno u kadrovski odjel. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-694

Urbana kultura 21

26. srpnja 2011., br. 375

ŠPANCIRFEST Središnji turistički događaj kontinentalne Hrvatske

Art/media Ljudska prava S

jećam se kad je naša mladež, zajedno sa svjetskom, 2003. godine prosvjedovala protiv druge američke invazije na Irak. Bili su potpuno u pravu. Prosvjedovali su protiv bushevske, naftno-ekspanzionističke totalitarističke Denis PERIČIĆ politike. mr. sc. li mladci su tako jako prosvjedovali da je skoro pa ispalo da je Saddam najdivnije biće na svijetu. Ali iscrpili su se čim je Bush satro Saddamovu vladavinu. I napravio tamo još gori kaos. ar godina kasnije, Saddam je obješen kao zadnje pseto. A nijedan mladac nije ustao u obranu njegovih prava. a ne bude „nismo znali“. Aktivno se borim za zaštitu ljudskih prava zatočenika u zatvoru koji se zove United States Penitentiary Maximum Facility (ADX Florence).

Među njima su Eric Rudolph (Olympic Park bombaš u Atlanti 1996.), Ramsi Jusuf (prvi WTC bombaš 1993.) i dr. Ted Kaczynski (tzv.

Unabomber, koji je svojim „bombastičnim“ pismima ubio troje i ozlijedio još 23-oje ljudi). mali su nesreću što ih se, iz raznih razloga, nije moglo osuditi na smrt, pa su ih strpali u ADX. Guantanamo i Abu Ghraib su mila majka u odnosu na taj zatvor. o kraja svojih života će svaki dan provesti 22 i pol sata dnevno u ćeliji od 7,4 četvorna metra. Bez prava na zajedničke obroke, vježbanja i vjerske obrede. akvi god bili – a nisu dobri ljudi – smije li ih se tako mučiti? ašto sada nitko ne prosvjeduje? Ne protiv Busha, nego protiv Obame! Halo? e zamaram se više stvarima za koje ZNAMO da im se moramo usprotiviti.

Zanimaju me stvari za koje NE ZNAMO. A kad saznamo za njih – moramo im se usprotiviti. Jer, ako im se ne usprotivimo, to će sutra snaći i mene, i vas. . S. Jedno istraživanje kaže da su nacije s prosječno manjim penisima bogatije od onih obdarenijih. Blago nama koji smo – trajno bez love! Uvijek nam ostaje krasan…

A

Više od 250 programa, Špancirfest nikad bogatiji Prvi će se puta naplaćivati ulaznice, no samo na glavnoj MTV pozornici Nakon što Vatra prvu večer da Varaždina, recesiji unatoč, „zapali“ atmosferu na Špancir- očekuju da 13. Špancirfest festu, ona će se rasplamsavati neće biti nimalo nesretan, već tijekom čak 52 koncerta na tri upravo suprotno – rekordan pozornice. U toj će ulozi biti i po mnogim kriterijima.

Regional band, 19. kolovoza na Soundset pozornici na 3 pozornice Korzu.

Već sad je jasno da će reZvuči poput klišea, no kordan biti po broju i raznoovogodišnji je Španvrsnosti programa. Od c ir fe s t d ois t a petka, 19. kolovoza, tko bogatiji i rado nedjelje, 28. zi a l o d e znovrsniji od kolovoza, špansv st e f r i c svih 12 docireri će moći n na Špa o je sad održauživati u više od v nih. Otkako 250 programa. goto će i je 1999. goOd toga, čak su ogu m e n dine krenula 52 koncerta prijiti tada trodnevpremljena na tri nabro na „špancir-prikoncertne pozorč a“, varaždinsk i nice – MTV pozornici festival dobrih emocija kao glavnoj festivalskoj i danas apsolutno središnji pozornici pozicioniranoj uz turistički događaj kontinen- bedem na Starom gradu, Pan talne Hr vatske ugostio je pozornici na Trgu Miljenka preko 11.000 izvođača, čije Stančića i Soundset pozornici je nastupe vidjelo više od dva na Korzu. milijuna posjetitelja. Nije tajna Prvi će se puta naplaćivati da u Turističkoj zajednici gra- ulaznice, no samo na glavnoj

MTV pozornici i to po više nego simboličnim cijenama u odnosu na brojne glazbene festivale u regiji. Svega 30 kuna cijena je dnevne ulaznice, vikend ulaznica (petak – nedjelja) još je povoljnija (60 kuna), a za 150 kuna možete kraj starogradskih bedema boraviti tijekom čitavog Špancirfesta. Čak 27 koncertnih nastupa predviđeno je na toj sceni, što znači da za svega 5,50 kuna (u slučaju kupnje festivalske ulaznice) do 10 kuna (kupite li dnevnu ulaznicu) možete guštati u nastupu omiljenog glazbenika odnosno banda.

Tko sve dolazi na Špancirfest gotovo je nemoguće i nabrojiti. Nakon što prve večeri na MTV pozornici Vatra „zapali“ atmosferu festivala, redat će se Bolesna braća, Connect, Kinoklub, Jinx, S.A.R.S, Kawasaki 3P, TBF, Let 3, Električni orgazam, Majke...

No glavne su zvijezde definitivno Morcheeba (utorak, 23.

kolovoza) i Asian Dub Foundation (na zatvaranju festivala, 28. kolovoza). MTV pozornica bit će „izlog“ i za nekoliko mladih bendova iz Varaždina odnosno Čakovca, kao što su Sagan, Vlasta Popić, Louder, Condor Skye i Kom3dija.

52 koncerta Urbane glazbe neće nedostajati niti na preostale dvije pozornice. Na Trgu Miljenka Stančića (Pan pozornica) svirat će Darko Rundek & Cargo trio, Vlatko Stefanovski trio, Mozuluart, Vještice, Madre Badesa, Shantel & Bucovina Club itd., na Korzu (Soundset pozornica) već prve večeri od 20.30 sati Regionalni band, pa večer kasnije Kemal Monteno, potom Libar, Fire, Kvartet Gubec, Neno Belan & Fiumens itd.

Imena previše za jednostavnu selekciju, no dobrodošla se pomoć nalazi na službenim internetskim stranicama www. spancirfest.com.

P D

I

D

K Z N P

Sound Trek Big K.R.I.T - Return Of 4Eva

S

Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

ound Trek je mjesto gdje možete otkriti novu kvalitetnu i zanimljivu glazbu, koja je ponekad nezasluženo ispod radara. Upravo tako za ovaj tjedan imamo jedno odlično ovogodišnje hip-hop izdanje koje zaslužuje ekstra pozornost. eper kompliciranog imena, Big K.R.I.T (King Remembered In Time) dolazi s američkog juga i predstavlja nam album “Return Of 4Eva” koji je izdan kao mixtape iako je originalno izdanje. Da razjasnimo, ovo nije tipično južnjačko crunk izdanje, već se osjeća

R

utjecaj kurentnih svjetskih trend izdanja u vidu produkcije. Na momente se osjećaju dijelovi kao da slušate materijale Drakea, a u drugom kao da je u pitanju nova pjesma UGK-a, ili Outkasta. Kad smo kod UGK-a spominje se da bi Big K.R.I.T mogao biti kao novi Pimp C barem što se tiče flowa.

Sve u svemu, vrlo ugodan i zanimljiv korak prema naprijed što se tiče produkcije. a vruće ljetne dane i noći, ovo je dobrodošao i osvježavajuć materijal. Idealno za vozikanja uz pojačane basove (“My Sub”)

Z

ili za zvučnu pozadinu kad chillate uz more, jezero, bazen ili roštilj (“Players Ballad”). Na albumu gostuju David Banner, Joi, Raheem DeVaughn, Big Saint, a tu su i Ludacris i Bun B na fenomenalnom singlu “Country Sh**”. Uz nezaobilazne južnjačke teme (pimpin’, candy cars, dobra klopa i zabava) Big K.R.I.T ima ekstra dubinu gdje dodiruje neke socijalne i društvene teme (“Lions & Lambs”, “Kings Blues”). Check it!

22 Kulturni obzor

U D-duru

U spomen na Jerry Ragovoya J

erry Ragovoy se rodio u Philadelphiji (Pensilvanija), a bio je sin mađarskog židova. Otac mu je bio optičar po profesiji. Jerry je u mladosti kao autodidakt naučio svirati klavir, a GosDarko RUŠEC pel i Rhythm and profesor gitare u Blues bili su mu u Glazbenoj školi Varaždin krvi. Te glazbene stilove je u mladosti zavolio jer je živio u kvartu s afroamerikancima. Prvi posao mu je bio u trgovini Tregoobs gdje se zaposlio kao prodavač gramofonskih ploča. asnije je postao tekstopisac i autor tekstova nekih pjesama koje su izvodili “Rolling Stonesi”, Janis Joplin i Elvis Presley. Među njegovim najpoznatijim pjesmama su “Time Is On My Side” koja je 1964. bila hit u izvedbi “Rolling Stonesa” i “Piece of My Heart” koju je pjevala Janis Joplin 1968. godine.

Njegove pjesme snimali su i BB King, Dusty Spring f ield i Aretha Franklin. akođer je bio autor tekstova hitova poput “, “Cry, Cry Baby”, “Get It While You Can” i “Stay With Me”. Ragovoyova pjesma Try (Just a Little Harder), postala je evergreen u izvedbi Janis Joplin. iskografsku nagradu Grammy Jerry Ragovoy je dobio za produkciju albuma Show Don’t Bother Me, I Can’t Cope kojeg je producirao za Broadway-Show Company. Kako javljaju američki mediji, umro je u bolnici u New Yorku od posljedica moždanog udara. Njegove pjesme snimali su i BB King, Dusty Springfield i Aretha Franklin itd..

26. srpnja 2011., br. 375

FESTIVAL Usred ljeta u Lepoglavi sedmi put zaredo

Jazz - sredstvo u bo cajki te ostalih kult

K

T

D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Organizatori, tubač Jurica Rukljić i trubač Vjeran Ježek prije 7 godina pokrenuli su Jazz fest u Lepoglavi

Trodnevni jazz festival u Lepoglavi prati i seminar. Na prvi se prije 7 godina prijavilo dvoje polaznika, a protekla tri dana jazz je sviralo njih 30, svih generacija Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Kad su počeli, na njihov jazz seminar javilo se samo dvoje polaznika. Ove godine na 7. po redu Međunarodnom jazz festivalu u Lepoglavi na seminaru svoje je znanje usavršavalo oko 30 polaznika. Pod vodstvom pokretača i organizatora ovog trodnevnog festivala tubača Jurice Rukljića i trubača Vjerana Ježeka najmlađi zaljubljenici u glazbu od 10 pa sve do 50 godina od prošle subote sve do ponedjeljka usavršavali su svoje glazbeno znanje.

Amateri - Neki su tek počeli svirati, neki su amateri, neki profesionalci. Ono što je bitno je da su tijekom 3 dana nešto naučili i na kraju izveli stvarno dobar koncert – veli Rukljić.

I ove godine na radionici najzastupljeniji instrumenti bili su bubanj i gitara, a u stopu su ih slijedili klavir, bas i puhači ari č i z u instrum i v a l g menti. u Lepo u U H ru j a s a t v a t s j o n s k o j e lim zaprai b z a l g vo ne postoji škola jazza, u glazbenim školama uči se samo klasika, dok je tek nedavno na zagrebačkoj Glazbenoj akademiji uveden predmet improvizacije, pa su ovakvi seminari zapravo i jedina prilika za novo znanje. - Ako netko želi učiti jazz, mora se sam potrudit i. Nekog klasičnog puta nema, osim spomenute improv izacije na akademiji, a ovako, kroz

zabavu i opuštenu atmosferu na seminarima sve je lakše – ispričao je Rukljić.

Lepoglava i puhači Usred ljeta kad nikoga nema, pa baš jazz festival, i to u Lepoglavi, hrabro su zapravo 2005. pokrenuli Rukljić i Ježek. To nije bila slučajnost, pošto oboje dolaze iz ovog gradića na rubu županije. - Iz našeg kraja poteklo je mnogo odličnih glazbenika, a naši su sugrađani upoznati s našom predanošću.

Zapravo, ljudima ovdje željeli smo približiti glazbu s kojom se nisu toliko često susretali, a nadam se da smo kroz sve ove godine pomogli kulturnom uzdizanju kraja.

Osim toga ovime se bar malo pokušavamo boriti protiv premoćne antikulturne pošasti zvane cajke ili npr. dead metala, ali i drugog sličnog

smeća te ostalih vrsta kulturocida – objašnjava Rukljić.

No, postoji još jedna veza Lepoglave i puhača. - Svi smo počeli u limenoj glazbi koja djeluje već desetljećima i u kojoj smo imali dobre mentore i uvjete za rad. Posljednjih nekoliko godina djeluje i područni odjel varaždinske Glazbene škole, a živim u nadi da se to nastavi – priča Rukljić.

Manje novaca Na festivalu smo ove godine uz završni koncert polaznika seminara vidjeli još dva benda. U subotu je nastupio Solarship u kojem svira i Rukljić. - Mi smo svi neki zadrti boemi, a glazba je bez obzira na kompleksnost vesela i lagana za slušanje – kaže. Drugi dan nastupio je Ježek quartet sa gostima iz Münchena. - Osnovao sam

KROZ GODINU Aktivnosti Lepoglavske glazbene mladeži

U rujnu i brass akademija za klasičare Osim što organiziraju jazz festival, u Lepoglavskoj glazbenoj mladeži kroz koju zapravo djeluju Rukljić i Ježek u rujnu organiziraju i brass akademiju za limene puhače. No, mjesto radnje nije Lepoglava već Varaždin.

- Pošto smo izvorno klasičari, u Glazbenoj školi organiziramo brass academy za limene puhače. Kao mentori nam dolaze jedni od najvećih glazbenika današnjice Guido Segers iz minhenske filharmonije te Steve Rosse

iz simfonijskog orkestra u Sidneyu – kaže Rukljić. Inače, Lepoglavska mladež osnovana je 2002. godine kao dio Hrvatske glazbene mladeži (HGM) na inicijativu dvojca, ali i ravnateljice HGM-a Dubravke Dujmović.

Kulturni obzor 23

26. srpnja 2011., br. 375

om predah uz odličan jazz

orbi protiv urocida ORGANIZATORI Adrese Zagreb i München

Pokrenuli su ga tubač i trubač...

Dva glazbenika koja su pokrenula festival zaljubljenici su u jazz.

Rukljić je nakon završene zagrebačke akademije i magisterija u Grazu završio je u Simfonijskom orkestru HRT-a.

No, svira gdje stigne jer kaže – u glazbi se mora hvatati svaka šansa i svaki put dati 10 0% sebe jer nikad se ne zna tko sjedi u publici.

- Nedavno sam sudjelovao na najvećem seminaru za tubiste u Aziji i Oceaniji i u Bangkoku na trodnevnom festivalu Tubamania održao recital pred mladim tubistima.

S druge strane, otvorila su mi se vrata kroz surad-

nju s Tončijem Huljićem u bendu Madre Badessa.

Stalno sam negdje, a najmanje doma u Lepoglavi – priča Rukljić. Ježek je pak nakon Zagreba završio u Münchenu, a stalno je zaposlen u Filharmoniji Karlsruhe.

- Za vrijeme studija svirao sam i sa Dinom Dvornikom i Soulfingersima, ali sam nakon postdiplomskog odlučio ostati u Njemačkoj.

Htio sam okusiti kako je to raditi u zemlji u kojoj je ogromna konkurencija. Što se tiče jazza, situacija nije za usporediti s Hrvatskom. München osim što ima jazz akademiju, ima i puno klubova, ali i publike – veli Ježek.

IN MEMORIAM Zbogom velikom Varaždincu Milanu Remaru

Odlazak dragog Klopoteca Publicist, sportaš, glumac, aktivist i humor ist Milan Remar preminuo je u ponedjeljak u noći u 91. godini u varaždinskoj bolnici. Veliki Varaždinac 70 godina svojim je radom, životnom energijom i optimizmom osvajao simpatije sugrađana. Još 1996. dobio je javno priznanje – medalju Grada Varaždina za dugogodišnju aktivnost u športu, novinarstvu i scenskoj umjetnosti, a kako je i sam za sebe govorio – trenirao je sve,

od boksa do ping ponga. Prije samo tri mjeseca, 12. travnja, proslavio je 90. rođendan, a u veljači ove godine predstavio i svoje treće, dopunjeno izdanje knjige “Klopotec – vinske zdravice i štikleci”. Upravo je njegov Klopotec, lik kojeg je osmislio davne 1946. za Martinje, ono po čemu ćemo ga najviše pamtiti. Do kraja svog života Remar je bio aktivan i, reći će oni koji ga poznaju, “svojim dolaskom ispunjavao prostoriju”.

Što čitati?

„Morsko“ štivo

Milan Remar

ANIMACIJA Ljetnih tjedan dana u Vanimi

Marija je nacrtala svoj susret s kraljem izvanzemaljaca

Magično drvo mašte

Federica Bosco, Ljubav nije za mene, Znanje, Zagreb, travanj 2011.

Razmjerno r ijetko preporučam tzv. chick-lit, „ženske“ romane, jer ih ne čitam, ne zato što bi bili loši, nego zato jer nemam afiniteta za takve teme.

Ali zato uvijek osluhnem što mi govore čitateljice (žene ionako čitaju više nego muškarci, i naravno da ne čitaju samo laka štiva). Tako sam čuo puno pohvala za ovaj roman spisateljice Federice Bosco o Talijank i koju ljubav vodi u hladnu Škotsku, što neizbježno dovodi do sukoba temperamenata i kultura, odnosno do mnogih smiješnih situacija. Kažu mi da je roman beskrajno duhovit i inteligentan te da je stoga – idealna „knjiga za plažu“! Autorica je u nas otprije poznata po hitu „Smrtno zaljubljena“.

Naučili da za crtić koji traje kratko treba puno vremena, strpljenja i crtanja pozadina i likova Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Jedno drvo, a u njemu puno svjetova. Svaki od 22 mališana starih od 7 do 14 godina koji je ljetnih tjedan dana proveo na radionici Filmsko-kreativnog studija Vanima nacrtao je svoju viziju što će se dogoditi ako uđe u njega. Jedna od najmlađih na radionici, 8-godišnja Marija Klampfl u tjedan dana nacrtala 22 crteža, kako nam je i sama izbrojala.

Nastajanje crtića

Festival je prvo večer otvorio Solarship, jazz band pun “boema”

kvartet prije 6 godina, ali sada prvi put nastupa pod mojim imenom. Gosti su moji

u

Hrvatskoj ne postoji klasična škola za jazz kolege iz Njemačke, zapravo Brazilac Tizian Jost, Austrijanac Berndt Reiter i Makedonac Martin Gjakonovski. Uz autorske stvari izvodimo i

tradicionalni američki i latin jazz – rekao je Ježek. Svaku godinu trude se u program ubaciti imena za koja znaju da će privući više publike, a obojica se slažu – “highlight” festivala bio je prije dvije godine kad je nastupila jedna od najvećih živućih legendi – Duško Gojković sa svojim kvartetom. Međutim, kako kaže Rukljić, i njih je pritisnula sveopća recesija, a nadaju se da će u nekom, bliskom, novom izdanju moći ugostiti još jedno veliko ime.

- Morala sam nacrtati i pozadine i likove. Nacrtala sam da ulazim u svijet izvanzemaljaca u drvu. Nakon što sam pozdravila jednog uhapsili su me jer je to bio kralj, a ja sam došla nenajavljena – ispričala nam je Marija. Mašta je radila i kod starijih polaznika. Tako se 9-godišnji Jan Hofer u drvu upoznao sa novim gradom u kojem je pao u nesvijest nakon što se prepao velikog štakora dok je njegov godinu dana stariji prijatelj Noa Minđek inspiraciju za svoju priču o drvu našao u srednjem vijeku i vitezovima koje i inače obožava. - U mom drvu je srednji vijek i kad uđem u njega susrećem viteza i Gargamela. Zli Gargamel me sprži, ali na kraju uspijem pobjeći – objasnio

Nou je spržio Gargamel, a Jan je susreo štakora

25. rođendan Vanime Prije 25 godina Vanima je počela kao mali školski klub na Drugoj osnovnoj školi da bi do sada Vanimu pohađalo više od 300 djece iz cijele Varaždinske županije koji su napravili više nam je Noa. Ove tri priče manji su dio od njih 16 koje čine cijeli crtić.

Ljetnu radionicu uz stalne voditelje Hrvoja Seleca i Sandru Malenicu vodili i stariji članovi Vanime Karla Skok, Manuel Lazar i Ivan Kreč. - Mogu reći da su me dosta slušali. Svi klinci koji su došli na radionicu tijekom godine ne idu na Vanimu pa im je trebalo objasniti cijeli proces kako nastaje crtić. Da, kao prvo,

od 150 filmova. Proslava u petak u MMC Kultu prošla je uz projekciju filmova nastalih tijekom godišnjih grupa ove školske godine i projekcijom tek nastalog radioničkog filma. treba puno strpljenja i crtanja za nešto što kratko traje, ali i da likove treba posebno crtati od pozadina koje treba bojati – rekla je Karla. Ipak, čini se da su se svi dobro zabavili, ali i prikratili praznike u onome što ime je zabavno raditi – crtati. - Dolazio sam svaki dan iz Kučana biciklom. Da mi ne bude dosadno na praznicima – potvrdio nam je korisnost radionice i 13-godišnji Mario Cvetković.

Drago Orlić, Štorice od štrig i štriguni, Naklada Zoro, Zagreb, 2008.

Iako nije klasično „ljetno štivo“, na plažu možete ponijeti i ovu sjajnu knjigu koju sam nedavno dobio u Pazinu. Ako su vam se svidjela „Fantastična bića Istre i Kvarnera“ naših Varaždinaca Borisa Perića i Tomislava Pletenca, onda će vam se svidjeti i ova mala enciklopedija čudnih stvorenja iz pučkih predaja is t a r s ko g a p o l u o to k a .

Drago Orlić napisao ju je još prije 30-ak godina i stekla je kultni status, tako da je bio primoran objaviti ovo drugo, dopunjeno izdanje. Osim što je vrhunski etnografski dokument, knjiga je silno zabavna, no postavlja i sudbinska pitanja poput ovoga: „Zašto se istarske štrige (vještice) okupljaju u 23 sata, a ne u ponoć, kao u svom normalnom svijetu“?

Denis Peričić

24 Duplerica - Dugo, toplo ljeto...

IMA I TOGA Drvo banana dalo plodove

Banane na veliko rastu i u Turčinu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Kad je Draženka Hosni od prijatelja uzela “pelcer” za drvo banana nije mislila da će se drvo primiti, a kamoli roditi. No, uz puno njege i brige banane su preživjele dvije oštre zime i – rodile. - Bili smo začuđeni kad smo vidjeli ovaj velik plod. Mislim da je tome dopr inijelo što smo je i ja i suprug dosta zalijevali, ali i to što je proteklih mjeseci bilo jako vruće – ispričala nam je ponosna vlasnica drva banane.

Osim toga, drvo u dvije godine vinulo u visinu – naraslo je čak tri metra! - Svaku zimu zamatali smo je da bi preživjela. Trebalo je više truda, ali isplati-

lo se. Stvarno je narasla i još ljepše izgleda, a pokraj su već narasla i mala drvca – priča Draženka. Banane, iako su rodile, još su prezelene da bi ih se pojelo.

No one nisu jedino egzotično dr vo koje Draženka uzgaja u svom vrtu u Zagrebačkoj ulici – već dulje vrijeme brine se i za kivije, mandarine, smokve, a po prvi put je ove godine zasadila i bademe za koje se nada da će uspjeti.

Osim što je njihovo dvorište bogato egzotičnom florom, Hosnijevi imaju i pravo malo životinjsko carstvo. Dva psa i mačku, ali i tri čančare koje lunjaju oko drva banane, a imaju i svoje vlastito jezero.

26. srpnja 2011., br. 375

TU KRAJ NAS Ples u Varaždinskim Toplicam

Kad je bal ne Anin bal održavao se do ‘30-ih godina 20. stoljeća, a ponovno Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Još jedan Anin bal u Varaždinskim Toplicama okupio je Topličance, ali i mnoge druge željn e z ab ave. Ples , natjecanje i modna revija bili su samo dio priredbe u hotelu Minerva koja se održavala u subotu navečer. Anin bal posvećen svim Anama, Ankicama i Anicama već godinama je i povod da djevojke i žene koje dijele ime sa zaštitnicom Toplica proslave i imendan.

Imendan Tako je i među mlađim Anama na proslavi bila i jedna iz Kelemena, a to joj je ujedno bio i prvi bal. - Došli smo da se malo proveselimo, nešto dobro pojedemo i popijemo i istovremeno proslavimo i moj imendan – ispričala nam je Ana koja supruga Tomislava nije morala dugo nagovarati da krenu za Toplice. Uz Anu i Tomislava i njihovo društvo koje je došlo iz okolice naišli smo i na grupu koja već dugi niz godina dolazi iz Zagreba. - Ovo mi je, ja mislim, petnaesti po redu Anin bal na kojeg dolazimo. Ovaj put došlo je nas šest, a bilo je godina kad nas je bilo i dvadeset. Nas je

Vaše ljeto

manje, a čini mi se da je s godinama i sve manje ljudi. Možda je to zbog ove sveprisutne recesije – rekao je Zagrepčanin Franjo.

Kaže, bal je za njih i dobra isprika da provedu vikend u Toplicama. - Nije se teško organizirati jer Toplice nisu daleko. Jedan dan prespavamo, okupamo se, prošećemo po gradu, ali i planinarskim stazama u okolici i što je najvažnije - odmorimo oči od Zagreba – dodao je.

Četiri discipline U Minervi uz ples, gošće su se zabavljale i u izboru najdame. Najbolja od njih bila je Zagrepčanka Zorica Vancaš koja je skupila najviše bodova u čak

4 discipline – najbrže je iscijedila 3 limuna, prodala najviše papirnatih srca, pokazala najviše vještina u boćanju i prikupila najviše potpisa kavalira. Vidjeli smo i manekenke, ali i kako plešu profesionalci iz plesnog studija Takt. Sve u svemu, dobro je prošao još jedan Anin bal, a neki sretnici su kući otišli i s nagradama. Anin bal nije od jučer. U Toplicama, koja su kroz stoljeća bile lječilište, ali i turističko središte postoji tradicija održavanja balova.

Povijesni podaci o održavanju Aninog bala pokazuju da se on održavao svako ljeto do tridesetih godina prošlog stoljeća.

Naravno, vezan je uz dan svete Ane, koja je i zaštitnica Toplica.

OLDTIMERI Mercedesi, fiće, bube – a svi star

Stare i limene, ali lj dnici...

Laura kao na razgle

A sada Vanja ide

u ribolov...

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

re Vanja trenira uz mo

Rene i Renea: Čekamo mamu i tatu...

neko vrijeme...

LJETO 2011. - FOTIĆ U RUKE! Šaljite nam fotografije svojeg ljeta na temu:

Bilo na moru ili u gradu, 30 je u hladu!

Fotografije šaljite na sandra@regionalni.com, a najbolje ćemo objaviti.

Ni kiša koja je pljuštala cijelo nedjeljno prijepodne nije spriječila zaljubljenike u sve vrste starih vozila da se okupe na Franjevačkom trgu na 9. po redu Susretu oldt imera u Varaždinu.

Uvjet za sve je bio – auto ili motor mora biti stariji od 30 godina i mora biti u voznom stanju. Ušminkani auti došli su tako i iz susjednih država. Vidjeli smo nekoliko ulickanih mađarskih fićeka, sportsku “pilu” iz Austrije i nekoliko oldtajmera iz susjedne Slovenije.

Varaždinci su glasali i za najljepše vozilo – a to je njemački kamion Hanomag iz 1956. kojeg vozi Zagrepčanin Ivan Radoević. - Moj pokojni otac vozio je takvog, a i ja kad sam bio mlađi. Kad sam ga našao odlučio sam ga obnoviti. U originalu je plav, ali sam mu dodao i malo crvene – ispričao

je ponosni vlasnik kojeg na susrete oldtajmera prati i simpatična unučica Dora (6) obučena u pravu šestinsku nošnju. Među 60 vozila čak 116 sudionika najstarije na ovom susretu bilo je 4 godine mlađe od najljepšeg kamiona – Mercedes Željka Pale.

- Ovaj hobi iziskuje puno vremena i ljubavi. Nije rijetkost da ljudi imaju i više vozila, ali i motora i bicikala – rekao nam je predsjednik Oldtimer kluba Varaždin Branko Komar. Osim što je ljubiteljima starina na 4 kotača susret bio prilika za druženje, kod gradskog notara izdavale su se i vozačke. Kategorija koju je predvidio za njih je f) raga – vozilo starosti ne manje

najlje vozi n kamio , e n godi je me 1

od 20 godina. N o, ov i su auti daleko od raga.

Nakon centra krenuli su i na vožnju preko Voće do Klenovnika.

Duplerica - Dugo, toplo ljeto... 25

ma posvećen Anicama, Ankama i Anama

ek je Anin bal

DRAGUTIN KLIČEK

26. srpnja 2011., br. 375

o je obnovljen 1984., u subotu je bilo njegovo 28. novo izdanje

Obnovljen je 1984. i od tada se neprekidno održava svake godine. Ovo je bio dvadeset i osmi po redu, a uskoro dolazi njegova trideseta obljetnica.

Jelena i latice...

riji od trideset godina

jepotice epše ilo je 56. n iz 19 riji ta a najs z i s ercede 1952.

26 Putopis

26. srpnja 2011., br. 375

Pariški cabaret Moulin Rouge, centar pariškog performansa

Trg slikara na Montmartreu

PUTOPIS Varaždinac Enzo Starčević posjetio glavni grad Francuske - romantični Pariz

Pariz – centar Europe U Parizu ćete uvijek naći nešto po svom ukusu i željama i to je ono što ga čini još posebnijim Piše: ENZO STARČEVIĆ

Umjetnost. Moda. Pr irodne ljepote. Gurmanski specijaliteti. Vrhunac europske arhitekture, dizajna i stila obitava na sjajem i glamurom okupanim pariškim ulicama i bulevarima. Često nazivan centrom Europe, Pariz, u samom srcu Fran cuske, objedinjuje mnoge duhovnokulturne obrasce, ali čak

Ispred Eiffelovog tornja

i vrednije od toga, djeluje kao “melting pot”, što gradu daje posebnu dimneziju multikulturalnosti i prisnosti između ljudi.

Elizejskim poljanama, nećete moć i pošteno najesti za manje od nekih stotinjak eura, moći ćete svjedočiti ne samo vrhunskoj vrhunskoj kuhinji i hrani, već i savršeno dotjeranoj usluzi i ambijentu Život na ulicama Život u Parizu odvija se na koji se doslovno spaja sa ulicama, a sam grad živi i samom ulicom i izlazi iz diše, kako danju, tako i noću. okvira restorana. Upravo Dnevni izlasci, šoping te po- je Champs-Élysées mjesto sjeti monumentalnim građe- gdje već ina tur ista, ali i Parižana provodi svoje vrivinama i živoj povijesti jeme, a pregršt dućana, koja samom Paod H&M-a do Louis rizu daje onaj a k poseban štih ancus mi Vuittona, čini ovaj r f bulevar mjestom umjetničja ma kog grada kuhin lijepo za svačiji džep. u Ta k o đ e r, n e k i noću se turiste pariške od najotmjenijih zamjenju e n e đ hotela smjestili ju sjajem i sre ane su se u ovom, pa glamurom restor svojevrsnom centru pariških konPariza, a njihov sjaj cerata, balova, jednako je zapanjujuć kao cabareta, ali i u mnogim dijelovima grada, manje ljepota monumentalnih gramoralnim, kako ženskim, đevina poput Eiffelovog tortako i muškim djelatnosti- nja, središnjeg eksponanta ma, koje također svjedoče Svjetske izložbe 1887. i 1889. kako grad zbilja nikada ne godine, crkve Notre Dame, najpoznatijeg primjera rane spava - doslovno.

Poznata francuska kuhinja francuske gotike.

Jedan od najstarijih dijemami turiste i slučajne prolaznike s ulica u lijepo sređene lova Pariza, Montmartre, ne pariške restorane. Iako se na samo da je sačuvao izgled glavnom pariškom bulevaru, staroga Pariza (male i krivudave kamene ulice) već i dalje prikazuje povijest kako živi.

Centar je to pariških slikara i umjetnika koji se isto performance. I to je ono što tako tamo okupljaju kao što čini Pariz posebnim - uvijek su se nekada tamo sastajali, ćete u njemu naći nešto po još nepoznati, C. Monet, svom ukusu i željama, a ljudi S. Dali, P. Picasso i V. van će vas prihvatiti kao najcjeGogh. Iako sadašnji slikari njenijeg gosta te vam pružiti prodaju svoje radove za najbolju moguću uslugu. daleko ekskluzivnije cijene Upravo je zato Pariz mjesto nego što bi to tada uradio za kojim većina turista, kada jedan Picasso, posebno je polijeće s poznatog pariškog iskustvo vidjeti atmosferu aerodroma Charles de Gaumalog i krivudavog trga sa lle, uzdiše melankoličnim jaslikarima koji crtaju i slikaju ucima: „Ah, ja bih tu živio“. u prirodnom ambijentu.

Garnierova opera, prikaz sjaja pariških balova

Unutrašnje dvorište Louvrea

Doživjeti pariški cabaret Grad ima izuzetno jak društveni život, a on se posebice odvija noću. Za mlade je tu bezbroj noćnih klubova, od onih najjeftinijih do onih u koje se sam ulaz plaća i po nekoliko stotina eura, dok za svu otmjeniju i stariju gospodu tu su poznata kazališta, opere i reprezentativni pariški cabaret. Pariški cabaret objedinjuje ples, glazbu i svojevrsni cirkuski

Pogled na Notre Dame s rijeke Seine

19.

srpnja 2011., br. 374

!

Sport

Branko Ivanković u novom trenerskom angažmanu u Saudijskoj Arabiji vodi nogometni klub Al Ittifaq

sport@regionalni.com

Sport

!

27

Tanja Perec osvojila je treće mjesto na PH u gađanju MK oružjem za juniorke na streljani Pampas u Osijeku

TRIATLON Varaždinci iz TK Međimurje u Češkoj postali ironmani

“Ljudi od čelika” Kako bi se osvojila titula ironmama Moraviamana treba 3.8 km plivati, 180 km voziti bicikl, te pretčati 42 km.

Doći do cilja je uspjeh

Bronca za Petek na EP

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Vlahek. Predsjednik TK Međimurje Siniša Car Već tradicionalno krajem također je odradio utrku lipnja TK Međimurje, u čijem i postao ironman.

Od debitanata najboradu sudjeluje i mnogo Varaždinaca nastupio je na Triatlon lje vrijeme je ostvario ironman distance, Moraviaman Igor Goričanec. Damir u Otrokovicama. S obzirom na Čurić na utrci se pokazao veliki interes članova kluba, a i spremnim i finiširao sa izvan njega odlučili su iznajmiti stilom. Nikola Golub se autobus u kojem je krenulo put nakon mjeseci treniranja transfor imirao u pravog Češke 24 putnika i 17 bicikala.

Na startu se našlo 14 indivi- triatlonaca i odradio trku na dualaca , od toga dvije žene i ponos svojih pulena koji su sedam debitanata. Iz TK Međi- nastupili na štafeti. Tomislav mruje bilo je 11 natjecatelja, te Bermanec je postao još jedan još tri iz zagrebačkog TK Jarun. Preložanin sa završenim ironU dvije štafete nastupilo još do- manom.

«Jedan ironman godišdatnih sedam natjecatelja. nje- 2 godine života duže» u stilu te Štafeta an d e j iz re ke o d r a Štafetu pod imenom n a m n dili su utrku SPASS činili si juniori iro 2 e j Branimir Lokluba i to abecednim n godiš života deta, Danijel redom: Matija Avie n i d Turek i Pavao rović, Jurica Pajtak, go Vlahek. Nenad Karlo i Petar Seketin duže Šimunko jedini i Gregor Stadaas. Već triatlonac šećeraš nakon plivanja isplivali su poboljšao je osobni rekao prvi od 39 štafeta. Nakon biciklističkog dijela dionice sišli kord na ispod 12 sati. Roberto su sa 15 vremenom , da bi na Setnik i Joža Dikon su odradili trčanju ostvarili treće vrijeme ironman sprint trening za trošto je na kraju bilo dovoljno struku ironman distancu koja za izvrsno peto mjesto među ih čeka u Njemačkoj (3 x 3.8 km plivanja, 3 x 180 km bicikla, 3 x štafetama.

Drugu štafetu činile su Sara 42km trčanja).

Jedna od tri discipline koje svaki Ironman mora proći Cafuk i Katarina Nestić koje su zauzele 33 mjesto, također se istaknuvši dobrim trčanjem u kojem su bile osme.

U Zadru je održano Pr- vrlo dobre rezultate. Nakon šesti, nakon njega stigao je Od debitanata nastupila je venstvo Hrvatske u Sprint otplivana 2 kruga po 500 m Petar Seketin, a nekoliko Anita Setnik čijim ulaskom u cilj i Supersprint aquatlonu. krenuli su na trčanje oba- minuta poslije njega Karlo je hrvatski triatlon na ironman Uvjeti za trku bili su so- lom kralja Petra Krešimira Seketin. Nakon što su zadistanci dobio još jednu ženu. lidni: more temperature IV. Trkačka dionica od 5 km vršili svoju trku željno su Anita je supruga jednog od tri 25ºC, zrak jedva izdržljivih odradila se u 4 kruga po isčekivali da juniorka Sara Hrvata koji su završili dvostruki za trčanje, 34ºC. U Zadar 1250m. Juniori su izašli iz Cafuk protrči ciljem. ironman, majka dvoje djece, Medalje su u juniorskoj su krenuli juniori i jedna vode plasirani u prvih 10 i uspješna poduzetnica te trenira juniorka TK Međimurja krenuli na trčanje. Od naših konkurenciji pokupili Matikada stigne. Zrinka Lodeta je u pratnji trenera Nikole juniora u cilj je prvi ušao ja Avirović kao prvi i Petar rutinski odradila svoj treći ironGoluba. Juniori su ostvarili Matija Avirović ukupno kao Seketin kao treći. man , no sada pod prezimenom

Petra Petek, stolnotenisačica STK Varaždin na EP osvojila je ekipnu brončanu medalju.

Zajedno sa Matejom Jeger iz Mladosti i Ivane Tubikanec iz Dr. Časl odigrale su sedam susreta uz skor 6-1. U četvrt finalu pobijedile su reprezentaciju Njemačke 3:2, prve nositeljice turnira a Petek je bila bolja od Imamure, dvadesete na eurospkoj rang ljestvici

Herkov i Rožmarić Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su na Otvorenom prvenstvu BiH u spustu i sprintu koje se održalo na rijeci Uni kod Novog Grada u Bosni i Hercegovini. U konkurenciji kajaka jednosjeda u klasičnom spustu u kategoriji juniora najbolji rezultat ostvario je Matej Herkov ispred Davida Rožmarića na drugom mjestu, a Mia Fadiga pobijedila je u kategoriji juniorki. Pobjedu je ostvario i Dušan Brkušanin u kategoriji seniora gdje je Aleksandar Brkušanin zauzeo 5. mjesto.

Popularizacija atletike Na 4. međunarodnom atletskom mitingu Varaždin 2011 od rezultata atletičara SAK Varaždin treba izdvojiti da je na 100 m Vlatka Sekirnik bila je četvrta, a Paola Paska sedma, na 200 m Lucija Pokos bila je druga, a Kristina Dudek treća dok je Tena Čikli bila šesta, na 400 m Marija Hižman bila je četvrta, a Danijela Roško peta, na 100 m prepone Dora Paska bila je četvrta, u troskoku je Erika Kogl bila druga.

Prvenstvo Hrvatske u aquatlonu

NOGOMET NK Varaždin iz uspjeha u Europi u neuspjeh na stratu HNL-a

Na početku sezone “vruće – hladno” NK Varaždin proteklog je tjedna obradovao svoje simpatizere na europskom planu ali ih je rastužio na startu domaćeg prvenstva.

Nakon 1:1 u Moldaviji NK Varaždin uspješan je bio na domaćem terenu protiv Iskre Stal u drugom pretkolu Europske lige i savladao je goste 3:1. Za rano vodstvo i mirniji nastavak igre zaslužan je najiskusniji igrač NK Varaždina Davor Vugrinec koji je sa tridesetak metara pogodio lijeve rašlje

moldavskog gola u 14. minuti.

Dejan Glavica postiže gol za 2:0 a Andrej Novicov postiže gol za goste i u 40. minuti je 2:1. Drugo poluvrijeme počinje neizvjesno a utakmicu rješava Davor Vugrinec svojim drugim golom u 71. minuti.

Na početku nove sezone HNL-a NK Varaždin izgubio je na svom terenu protiv NK Lokomotiva 2:0 (1:0). Poveli su gosti u 18. minuti kada je Ščrbec nakon pogreške Varaždinske obrane ušao u šesnae-

sterec i postigao gol. Do kraja poluvremena najzapaženiji su na terenu suci na koje ima mnogo pritužbi sa tribina i domaće klupe.

U nastavku Samir Toplak pokušava izmjenama podići svoju ekipu ali se rezultat ne mijenja. Najveću prigodu za izjednačenje imali su domaći nogometaši u 72. minuti kada Aganović pogađa vratnicu.

U 85. minuti Bule postavlja konačni rezultat i gosti sa 2:0 odnose bodove iz Varaždina.

3:1. U polufinalu izgubile su od Rumunjske 3:0 dok su u susretu za broncu pobijedile 3:1. Petek je pojedinačno izgubila u 1. kolu od Francuskinje Marine Berko 4:2 dok je u mješovitom paru s Runjićem dospjela do 4. kola.

U paru sa Tubikanec došle su do 2. kola. Hrvatska reprezentacija ukupno je osvojila pet medalja.

FOTO FOKUS

28 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Fair play F

air play je pojam kojim je sport obogatio svakodnevni život na svim razinama. Kada želimo naglasiti poštenu igru prema unaprijed zadanim pravilima koristimo taj izraz. U njemu je sadržano poštivanje druge strane, koja ne mora biti protivnička ako je suparnička. Riječ je pojmu koji podrazumijeva racionalan i posve uređen pristup određenom sportu, događaju ili problemu u kojem se nalaze dvije ili više strana.

Također je tu i srodan pojam džentlmenskog ponašanja koji svakom koji ga upotrijebi kao da donese titulu sir-a ili lorda. Jedan od europskih sportskih fanatika bio je Pierre de Coubertin u Francuskoj koji je bio fasciniran sportskim načinom života te ga je počeo doživljavati kao novi oblik praktičnog i svakodnevno primijenjivog morala. On je taj sportski pogled na svijet uveo u olimpizam i tako ga promovirao na svjetskoj razini. Odgovornost pojedinca prema drugom pojedincu i odgovornost društva prema pojedincu i obrnuto nudi nam bazu za daljnji razvoj sportskog morala. sim toga sport nudi svakodnevnom životu i poruku jednakosti odnosno demokratičnosti kroz svoje sustave natjecanja u kojima se zapravo svatko može natjecati. Zatim sport u svojim natjecanjima nudi nadmetanje i želju za postizanjem sve boljih rezultata kao pandam zdravoj konkurenciji na nekom tržištu robe i usluga.

Sport uči i specijalizaciji kada u pojedinoj ekipi imamo igrača koji se specijalizira za određenu poziciju ili primjerice atletičar izabere jednu ili dvije discipline koje će trenirati i u kojima će se natjecati te na kraju postizati i vrijedne rezultate.

Možemo tu uključiti i pojmove kao što su profesionalizacija, zatim racionalizacija te uvođenje statistike u namjeri poboljšanja. svakom slučaju prihvaćanje onoga što podrazumijevamo pod pojmom fair play uvelike povećava etičnost samog sporta ali i svih onih segmenata društva gdje ga koristimo. Zbog toga bi bilo dobro da tu vrijednost što više koristimo ponajprije u sportu i sportskim strukturama a zatim i u svakodnevnom životu.

O

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

26. srpnja 2011., br. 375

NOGOMET Nakon suspenzije dosadašnjeg predsjednika i do

Tko će pomirit Izvanredna izborna skupština Županijskog nogometnog save Kandidat za mjesto predsjednika je i Nenad Horvatić dosadašnji član Izvršnog odbora Županijskog nogometnog saveza Varaždin i predsjednik Malonogometnog kluba Ljubeščica te načelnik općine Ljubeščica.

- Kako sam član dosadašnjeg IO i kako smatramo da smo postigli određeni napredak stav IO je da kandidat za predsjednika mora doći iz naših redova. Izbor je pao na mene, ljudi su prepoznali da ja mogu tu dužnost obavljati a ja imam i želju za tim. ŽNS treba nastaviti istim koracima kao i do sada , profesionalno i na pomoć svim klubovima.

Prednosti

i do sada podpredsjednik ŽNS-a je bio iz Ludbrega, svaki puta kada su nešto trebali mi smo davali podršku.

Sigurno će naša suradnja u budućnosti biti dobra ako ne i još bolja.

Kakva je, i kakva bi trebala biti suradnja s NK Varaždin?

- Mi smo, između ostalog dobili povjerenika i zato da se stabilizira odnos s NK Varaždin. Obavio sam razgovor s povjerenikom Antom Vučemilovićem i održali smo zajednički sastanak sa Zlatkom Horvatom predsjednikom NK Varaždin. Ja sam obrazložio razloge moje kandidature, zašto mislim da ovaj IO ima pravo i obavezu da kandidira svog kandidata na tim izborima. U tom razgovoru koji je trajao tridesetak minuta, željeli smo reći da bilo dobro da imamo zajedničkog kandidata te da se prije svih važnih odluka konzultiramo. Ponudili smo da oni participiraju u IO na dopredsjedničkom mjestu.

Predsjednik Horvat je izjavio kako se on sa time slaže te da će na IO NK Varaždin raspraviti o tome i da će nam javiti da li se slažu. Prošlo je desetak dana od tada ali nitko se nije javio, ne znamo je li bilo IO ili ne. Mi smo

Koje su Vaše prednosti pred eventualnim ostalim kadidatima?

- Dolazim iz nogometa, već sam u dva mandata predsjednik MNK Ljubeščica i član sam aktualnog IO ŽNS Varaždin.

Poznajem tematiku sadašnjih svih problema. Već u proteklom periodu napravili smo mnoge stvari na pomoć nogometu, evo i sada na posljednjoj sjednici IO za 20 posto smo smanjili takse svim službenim osobama, što godišnje iznosi oko četiri tisuće kuna po klubu.

Zatim, kao načelnik općine poznajem Nenad Horvatić predstavnik mnoge gospodarstvenike s kojim mogu je aktualnog Izvršnog odbora dobro surađivati na Županijskog nogometnog pomoć svim klubosaveza Varaždin i načelnik je vima.

Poznajem, naravno Općine Ljubešćica i svoje kolege načelnike i gradonačelnike te znam kako funkcionira i njihova suradnja i financi- opet, po ne znam koji ranje klubova i sigurno da puta ruku pomirenja pružili. tu mogu pomoći. U ovom Mislim, da su mogli nazvati i trenutku imam veliku podrš- reći slažemo se ili mi imamo ku od oko više od 40 potpisa svog kandidata, ili trebamo još nekoliko dana svi smo u Nenad Horvatić klubova. nekim gužvama.

Tako da mi još ne znamo Suradnici Hoćete li predložiti nove kako će se NK Varaždin poIZVANREDNA IZBORNA SKUPŠTINA staviti prema kandidaturi članove u IO? - Namjeravam iz svakog ŽNS Varaždin. Ukoliko će biti Županijski nogometni savez Varaždin centra iz Varaždinske župa- protukandidata nadamo se pokrenuo je aktivnosti oko saziva izvannije predložiti predstavnika da će kampanja biti sportredne izborne skupštine koja bi se, prema u IO. Jedan dio članova bi ska i da će sve biti u redu. zadržao s tim da bi zadržao Mi smo svjesni važnosti NK posljednjim službenim informacijama velik dio dosadašnje poli- Varaždin ali 84 kluba djeluju trebala održati najranije 8. kolovoza. Na toj u sastavu ŽNS i oni imaju tike IO. skupštini bit će biran novi predsjednik ŽNS, a Kako gledate na suradnju svoje probleme a nemaju priliku prodavati igrače oni sa NS Ludbreg? natječaj izlazi u utorak 26. kolovoza u službe- Mi smo otvoreni za surad- se moraju financirati od nom glasilu ŽNS Varaždin.Za kandidaturu na nju i komunikaciju. Možda sitnih sponzora i lokalne mjesto predsjednika ŽNS Varaždin, prema Stase malo narušila u prošloj samouprave dok je NK Vagodini nakon što je NS Lud- raždin već na tržištu. tutu potrebna je suglasnost najmanje trećine Ja se nadam da ćemo u bubreg kandidiralo Mladena članova od 84 nogometna kluba.

Heneca za predsjednika ŽNS. dućnosti još bolje surađivati Međutim, suradnje je bilo na dobrobit nogometa.

!

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Sport 29

26. srpnja 2011., br. 375

opredsjednika ŽNS Varaždin od strane HNS-a, slijede izbori

ti dvije opcije? eza Varaždin održat će se najranije 8. kolovoza 2011. godine Piše: DAMIR IVANČIĆ, damir@regionalni.com

tadašnja Croatia iz Zagreba i Hrvatski dragovoljac. Danas se aktivno bavim veteranskim nogometom, vodim veterane NK Sračinec.

Ostale dužnosti koje ste obavljali u nogometu i sportu?

- To mi je najlakše opisati kroz svoj matični klub u Sračincu. U jednom periodu tu sam bio u klubu i mama i tata, odnosno predsjednik, trener, blagajnik, oružar jer u maloj sredini je to potreba.

Dužnosti Ne možete se postaviti samo kao trener već morate obavljati sve funkcije, pa danas s ponosom mogu reći da svatko može doći u sportski centar Sračinec i vidjeti kako trebaju izgledati uvjeti za jednu sredinu. Tu moraju biti uvjeti za sve uzraste. Imamo predivan sportski objekt sa svlačionicama na koji je utrošeno oko dva milijuna kuna i dva nogometna terena. Pola prvoligaša nema takve pomoćne terene. U sklopu sportskog centra su i teniski tereni. Ovaj kompleks je napravljen vođen mojom idejom i realizacijom uz pomoć svim mještana i opć inskog v ijeća. Tako znam kako je danas voditi

Božidar Novoselec predstavnik je NK Varaždina i nekih velikih lokalnih nogometnih klubova.

Načelnik je Općine Sračinec

Božidar Novoselec

Božidar Novoselec, kandidat za predsjednika ŽNS Varaždin nogometom se počeo baviti u mladosti igrajući u NK Sračinec.

- U prvu ekipu ušao sam dosta mlad i igrao sam u zlatnom razdoblju od 1980. do 1984. godine kada je tadašnji NK Sračinec igrao za kvalifikacije ondašnje treće savezne lige. Tada su me prepoznali iz NK Varteks gdje sam igrao od 1984. do 1988. godine. To je period s kojim se ponosim, koji mi je dao ime i prezime i prepoznatljivost u svojoj sredini a i šire. Nažalost,

povrede su me spriječile u daljnjem aktivnom bavljenu nogometom. Tada sam se uključio u trenerski proces.

Posebno se zahvaljujem Branku Ivankoviću, koji mi je bio trener u NK Varteks i koji me je uputio da završim Višu trenersku školu. Tako da posjedujem licencu i mogu voditi momčad u Drugoj ligi. Vodio sam više klubova u Varaždinskoj županiji i postigao sam s njima zapažene rezultate. S NK Sračinec bio sam dva puta sudionik šesnaestine finala Hrvatskog nogometnog kupa, a protivnici su bili Dinamo, odnosno

nogometni klub i da je vrlo teško nać i predsjednika kluba. U Sračincu smo pokrenuli i školu nogometa jer djeca se mogu baviti danas svačime i treba im ponuditi kvalitetni program, trenera, uvjete i natjecanja jer inače odustaju.

Koje su još Vaše kvaliete s kojima ulazite u utrku za mjesto predsjednika ŽNS-a?

- Mislim da poznajem gotove sve nogometaše i sportske djelatnike na području Varaždinske županije i sv i oni poznaju mene.

Zamoljen sam da prihvatim kandidaturu kao opcija koja nema osobnih interesa, jer obaveze kao načelnika općine Sračinec imam dovoljno. Funkciju načelnika vrlo vjerojatno sam stekao kao uspješni djelatnik u nogometu i osjećam odre-

đenu potrebu i obavezu da odgovorim onima koji nešto znače u nogometu. Predložili su me Branko Ivanković, predstavnici NK Varaždin i predstavnici velikih lokalnih klubova u želji da pomirim podijeljene opcije koje nam u ovom trenutku najmanje trebaju, da stavimo “glave skupa” i počnemo raditi u interesu nogometa. Ja sam dobar i s predstavnicima “lijevih” i “desnih” i mogu obećati svakom zaljubljeniku u sport i nogomet da ću ih zbližiti, koji će raditi u interesu i malih i velikih.

Znamo da sve kreće od malih klubova a kad imamo problem gašenja klubova to vam puno govori. Općine nisu u mogućnosti financirati potrebe manjih nogometnih klubova, trebaju se preispitati kotizacije i sl.

Dakle, treba voditi računa o malim klubovima i njihovim problemima ali isto tako treba prepoznati problematiku velikih klubova i naći zajedničko rješenje i izaći iz krize koja u ovom trenutku nije mala. Ušao sam u kandidaturu na prijedlog stručnih ljudi koji vide u meni da bih mogao spojiti i jednu i drugu opciju.

Budućnost Kako bi ekipirali budući IO? - O tome je nezahvalno govoriti jer kada počnete spominjati imena onda ste se već ograditi i imate jednu opciju. Trenerska struka najbolje prepoznaje tko je najstručniji da bude njihov predstavnik, u IO morate imati trenersku struku zatim sudačku organizaciju. Onda mora biti zastupljen interes manjih klubova po regionalnom dijelu i oni moraju imati podršku svojih sredina. Ja ih neću birati. Što se tiče funkcioniranja ŽNS on dobro radi.

Nekad malo manje, a nekad malo više. Ja sam od te opcije koja voli saslušati i jednu i drugu opciju. Ima poslovica “I od najveće budale možete nešto naučiti”.

Ako tako funkcionirate onda možete uspjeti. U ŽNS nemamo problema oko funkcioniranja već oko vođenja. Ljudi koji rade u ŽNS su stručni ljudi i znaju raditi. Nešto se može posložiti i kvalitetnije ali to će opet dogovoriti IO sa 11 ljudi. Što će većina odlučiti tako će biti. Nikad kao pojedinac neću reći da bi nešto moralo biti tako.

Mašić vodi Slobodu Pod vodstvom novog trenera Dejana Mašića nogometaši Slobode započeli su pripreme za nastupajuću sezonu u 1. ŽNL . Na prvoj prozivci odazvalo se petnaestak igrača, od kojih većinu čine mladi igrači, stasali igrajući za Slobodu u 4.HNL: Šarčević, Cesar, Borak, Pomper, Petek, Hižak, Malnar, Hirš, Puclin i Knok. Do prve prijateljske utakmice trener Mašić očekuje priključak ostalih starosjedioca Jelušića, Kraša, Oreškog, Hercega, Srneca, Sambolca i

Nježića. Ukoliko spomenutim igračima pridodamo novopridošle igrače Listera iz Haška, Dogoša iz Trnja, Lackovića i Novakovića sve nam ukazuje da će najstariji varaždinski nogometni klub igrati jednu od vodećih rola među Županijskim prvoligašima.

Usporedo sa seniorima započele su pripreme pionira, mlađih pionira i limača NK Slobode. Treninge vode treneri Bojan Kranjec i Miroslav Bradaška.

Poznati u ljetnom sportskom kampu Javna ustanova Gradski bazeni Varaždin nastavlja s uspješnim projektom Ljetni sportski kamp, namijenjen učenicima osnovnih škola. Unutar turnusa od ponedjeljka do petka, svakodnevno od 9:00 - 16:00 sati polaznici kampa upoznat će čak 15 raznih sportova, od trenera iz klubova koji surađuju u ovom projektu. Svi polaznici kampa dobivaju majicu i kapu (drugi turnus boravka u kampu), te diplomu. U radu Ljetnog sportskog kampa gostuju i poznati sportaši kao npr. Filip

Ude i Emil Milihram. U cijeni je svakodnevno uključen ručak u restoranu bazena. Sve ostale informacije možete dobiti na recepciji bazena i tel. 215-366.

Ivanečki tekvando Na Državnom kadetskom taekwon-do prvenstvu po ITF pravilima održano je u Zagrebu a dva člana Taekwondo kluba Hwarang iz Ivanca postigli su odlične rezultate: Leo Koranič postao je državni prvak u borbama do -35 kg, a Marija Hodalj osvojila je treće mjesto u borbama do -55 kg.

Na Otvorenom prvenstvu X. AHAC CUP Šentjur treće mjesto osvojila je Tea Mardovič u formama a drugo mjesto u borbama do -40 kg. Marija Hodalj bila je treća u borbama do +55kg a Mihajel Koranic osvojio je broncu u borbama do -63kg.

Kretanje – zdravlje Hrvatsko planinarsko društvo “Ivančica” Ivanec priređuje u nedjelju 31. srpnja 2011. godine već tradicionalnu akciju “Kretanje – zdravlje” u suradnji sa Društvom za sportsku rekreaciju Ivanec i Društvom „Maska“ Ivanec.

Planinarsko – turistički pohod na Ivančicu za sve uzraste počinje od 6 sati na dalje. Na vrhu Ivančice kod planinarskog doma u planu je sportsko-rekreativni program za one koji se popnu na vrh do 10,55 sati. Natjecanja će biti pojedinačna i ekipna u kuglanju na visećoj kuglani, skok u dalj s mjesta, pikadu i potezanju užeta. Nakon športsko-rekreativnog programa planinarska veselica uz svirku sastava Dečki z bregov.

Nastavlja se triatlon liga Na Aquacityju je održano treće kolo triatlon lige u organizaciji varaždinskog TK 042. Pobjednik u disciplini sprint je Adam Rožmarić iz TK 042, a u ženskoj konkurenciji prva je bila Karla Čović.

U supersprintu pobjednik je Gregor Staadas iz TK Međimurje a u ženskoj konkurenciji Monika Radković iz TK 042.

Sljedeće kolo na rasporedu je u srijedu 27. srpnja sa startom u 18:15 sati, prijave su pola sata prije kod boćarskog igrališta na Aquacityu Varaždin

30 Savjetnik

26. srpnja 2011., br. 375

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Glupošću do uništenja

D

ok paklene vrućine ne jenjavaju, a termometri na suncu pokazuju 40 °C, svi traže po mogućnosti što dublji hlad. Na otvorenom pješaci i biciklisti biraju rute što vode ispod krošnji zasađenih stabala. Pažljivo se za smještaj ležaljki, ljuljački i stolica odabire duboka sjena što je čine krošnje stabala, po mogućnosti s bogatim lišćem, kako bi odmor na otvorenom bio što udobniji. A do jučer? Smetala nam drveta zbog otpadanja lišća ili iz još blesavijeg razloga - smeta i otpadanje iglica crnogorice do te mjere da se buše električnom bušilicom i u njih nalijevaju kemikalije. Ne tako davno u centru jednog mjesta posjekli su prekrasan primjerak lipe da bi se postavio impozantan kandelaber. Baš me zanima je li za ovih paklenih vrućina u sjeni kandelabera ugodno boraviti, a pogotovo onima koji su o tome odlučivali. Ima još niz primjera agresije na nedužna stabla, a to samo zato jer su nekome mrska. Premda ima na desetine kojekakvih eko udruga u našem okruženju, njihov stvarni učinak je neprimjetan, bolje reći neznatan. U odgovornim sredinama, ako doista smeta stablo staro nekoliko desetaka godina, eko udruge angažiraju stručnjake sa specijalnim strojevima za takve namjene kojima ih neoštećene presele na novu pogodnu lokaciju, spašavajući još jedan filtar svoje sredine.

Na našem jugu se uništilo na tisuće stabala maslina radi gradnje vila da bi za ponovno uređenje vlasnici masno plaćali uvozna stara stabla masline i ostalog drveća od onih koji su ih pažljivo vadili i spasili od uništenja. Ma nije to ništa, kod nas ima i puno većih gluposti!

Počinje sezona ambrozije!

B

udući da upravo počinje vrijeme cvatnje ambrozije, nažalost, i neki psi će imati alergijske reakcije kao i ljudi. Prije nekoliko godina zapazili smo da dalmatineri imaju problem s alergenima ambrozije, jer su baš u ovo vrijeme dobivali crvenilo kože s jako izraženim i konstantnim svrbežom.

Upalne promjene bile su izražene po cijelom tijelu, a bile su još i pojačane mehaničkim oštećivanjem kože grizenjem, češkanjem stražnjim nogama ili trenjem o različite predmete. No krenimo od početka. Postoji nekoliko manifestacija kožnih promjena koje mogu uzrokovati različiti alergeni, a prvotna je urtikarija.

Urtikarija je dermatološka promjena na koži koje se sjećamo još iz djetinjstva, npr. kada smo se opekli na koprivu. Takav tip alergijske reakcije moguć je i kod pasa. To je u pravilu akutna reakcija, u vidu većeg broja crvenih ispupčenja na koži.

Uzroci u pasa mogu biti vrlo različiti, a najčešći su udahnuti alergeni, ubodi insekata, alergija na hranu, na neke lijekove, stafilokoke itd. Takav osip može biti samo na manjoj površini ili proširen po cijelom tijelu, a ukoliko je promjenama zahvaćeno i potkožje te sluznice, govorimo o angioedemu. Veličina promjena može biti od osipa do promjera od 1 cm ili više. Kod masivnih promjena unutar ispupčenja može biti serozna tekućina, a njihovim sušenjem nastaju kraste. Simptomi nastupaju vrlo brzo, već nakon nekoliko sekundi ili minuta od početka djelovanja alergena. U pravilu, nestaju nakon nekoliko sati ili dan, dva od prestanka izloženosti ukoliko se radi o kontaktnom alergenu, no alergijska reakcija ovisno o

uzroku može potrajati i do tri tjedna. od alergije na ambroziju, na sreću za naše kućne ljubimce, ne primjećujemo kao kod ljudi probleme s disanjem, odnosno gušenjem, što je vrlo značajan podatak. Terapija može biti simptomatska, primjenom kortizona ili antihistaminika, no u slučajevima kada je pas u životnoj opasnosti zbog stanja šoka ili edema grkljana ili ždrijela, nužna je antišok terapija, visokim dozama metilprednizolona aplikacijom isključivo u venu. rognoza je kod urtikarija povoljna, no svako ponovno izlaganje alergenu može uzrokovati ponovne dermatološke promjene. Problem su atopijske alergije, koje nastaju udisanjem peluda. Stoga je idealno točno dokazati alergen intrakutanim testom ili testom in vitro, kako bi definirali razlog. o ukoliko se alergijska reakcija pojavljuje već dulje vrijeme bez obzira na cvanju bilja, treba razmisliti o mogućoj alergiji na sastojke u hrani. Nažalost, današnja moderna prehrana kućnih ljubimaca, isto kao i kod ljudi, opterećena je različitim kemikalijama, koje mogu štetiti organizmu i uzrokovati alergijske reakcije. Rješenje je prirodna hrana garantirano bez kemijskih dodataka, a na sreću, odnedavno je takvu hranu moguće kupiti i na hrvatskom tržištu!

K

P

N

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Tolerancija U

današnje vrijeme vrtoglavog rasta broja vozila i vozača, sve većih prometnih gužvi, čestih zastoja i incidentnih događaja, tolerancija je osobina koja je i više nego neophodna svim vozačima u prometu. Ona omogućuje defenzivno ponašanje, podrazumijeva propuštanje onih koje možda po zakonu i ne trebamo propustiti, ali su se, eto, našli u nekoj nezgodnoj situaciji, podrazumijeva odustajanje od svoje prednosti jer je netko krivo procijenio ili nas nije uočio na vrijeme, pa nam je nasilno oduzeo prednost, podrazumijeva svijest o tome da vozilima upravljaju ljudi, a ljudi griješe.

Svi griješimo, i to je normalno. Ljudski je griješiti.

I nije to tako velika katastrofa kao što to, kad netko drugi pogriješi, doživljavamo u prometu.

S druge strane, kad sami pogriješimo, naprosto zahtijevamo toleranciju i razumijevanje drugih vozača i beskrajno vjerujemo kako smo to zaslužili.

Pa jesmo li, po tome, korektni u svom ponašanju u prometu? Imamo li pravo zahtijevati toleranciju drugih dok sami nismo tolerantni? Tolerancija je, ustvari, stav koji se događa u trenutku kad treba otrpjeti štetu koja nam je nanesena. Trpjeti štetu po prirodi nije i ne može biti ugodan osjećaj i zato je razumljiva odbojnost većine. Međutim, nagrada za tako „pretrpljenu“ štetu, u pravilu, uvijek slijedi i to u vidu zahvale vozača kojem smo tolerirali grešku ili propust. Srdačan pozdrav rukom u znak zahvalnosti, znak glavom ili pak zahvalan osmijeh, a k tome i činjenica da smo time povećali sigurnost prometa, svakako su dovoljna zadovoljština za našu toleranciju.

mag. iur.

Što je to leasing?

R O

iječ leasing nije izvorno hrvatska, a u prijevodu na hrvatski jezik znači najam ili zakup. Međutim da “lizing” nije samo obično davanje u zakup ili najam, već da se radi o popularnom načinu financiranja u Hrvatskoj, posebno za nabavku osobnih automobila, je manje više svima poznato. Čak niti u Zakonu o leasingu, koji je donosen 2006. godine s ciljem da se jasno razdvoji davanje kredita od financiranja na leasing, nije očito nađen prihvatljiv hrvatski prijevod te riječi, već je zadržan pojam leasing koji se i do tada koristio. poslovnoj praksi leasing se pojavljuje u više oblika, a osnovna podjela je na financijski i operativni leasing. Pojednostavljeno rečeno, temeljna razlika između financijskog i operativnog leasinga trebala bi biti u dužini trajanja ugovora, te snošenju troškova i rizika tj. pitanja tko će postati (ostati) vlasnik predmeta leasinga nakon što se plati zadnja rata leasinga. od financijskog leasinga ugovoreno trajanje ugovora je obično duže, nije predviđena mogućnost otkaza ugovora, a rizik i troškove održavanja, popravaka, osiguranja i slično snosi primatelj leasinga koji na kraju stječe vlasništvo nad predme-

U

K

tom leasinga. perativni leasing se pak ocjenjuje kao najbliži zakupu. Ugovor se sklapa na kraće vrijeme, a usluga leasinga, u pravilu, obuhvaća troškove financiranja, održavanja, osiguranja i sl. i ti troškovi uključeni su u leasing rate, a korisnik mora vratiti predmet leasinga nakon što plati zadnju ratu, dakle ne stječe vlasništvo. eđutim u praksi kada se susretnete s ugovorom o leasingu koji je najčešće tipski obrazac od 1 stranice, te općim uvjetima poslovanja davatelja leasinga u kojima su zapravo definirani svi uvjeti dogovorenog financiranja, često se pokaže da upravo one odredbe koje se smatraju karakterističnim za financijski leasing nalazimo u ugovorima o operativnom leasingu i obrnuto. Sam Zakon o leasingu vrlo je ‘škrt’ što se tiče uređivanja pitanja vezanih za sadržaj leasing ugovora, tako da u stvarnosti poslovna praksa predstavlja značajan izvor pravila o leasingu. S tim u vezi bitno je napomenuti i nadzornu ulogu HANFA-e koja je donijela i niz pravilnika koji uređuju odnose na području leasinga, a osobito značajni su i porezni propisi te računovodstveni standardi (MRS 17).

M

Oglasi 31

26. srpnja 2011., br. 375

Cvjetni dom Na temelju Odluke o davanju u zakup i korištenje poslovnih prostorija („Službeni vijesnik Grada Varaždina“ br.5/98) društvo Varaždin Airport d.o.o. objavljuje

NATJEČAJ

Kostwein-proizvodnja strojeva d.o.o. je tvrtka koja je nakon 10 godinapostojanja danas lider među firmama strojarske proizvodnje u široj okolici. Mi smo tvrtka koja je nakon krize još više ojačala i povećala svoje kapacitete, obim zadovoljnih kupaca i broj zaposlenih.

Tako danas zapošljava preko 130 osoba. Oko 99% proizvodnje je namjenjeno svjetskom tržištu. Tedencija rasta i jačanje zato traži od nas da još više ojaćamo naše ljudske resurse koji su zaslužni za ovakav uspjeh, te raspisuje

O davanju u zakup poslovnog prostora r.b.

Adresa

Površina

Moguća namjena

1.

M.P.Miškine bb Varaždin

176,23m2

Ugostiteljstvo

I. Poslovni prostor daje se u zakup na rok od 5 godina II. Početni iznos mjesečne zakupnine iznosi 5.000,oo kn + PDV. U navedeni iznos nisu uključeni troškovi režija.

Plaćanje zakupine 2 mjeseca unaprijed III. Sudjelovati u natječaju mogu pravne i fizičke osobe koje uplate jamčevinu na žiro-račun društva Varaždin Airport d.o.o. 2484008-110488060 poziv na broj – MB ili JMBG, te dokaz o izvršenoj uplati pošalju zajedno s ponudom koja mora sadržavati Ʉ 'đå ÿ ġĤåŀÿđå ɇŀÑ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåɉȦ ėáĒėĨĒė ĒÑŀÿĺ ɇŀÑ pravne osobe) te prebivalište ili sjedište podnositelja ponude Ʉ JĉåĪåĒĉå ė ıġÿĨı ı ĮĤûėĺÑàĊÿ ĤåûÿĨĮÑĤ ÿČÿ ėÜĤĮĒÿÝı Ĩ upisom djelatnosti za koju se natječe Ʉ åĮÑČĉĒÿ ėġÿĨ áĉåČÑĮĒėĨĮÿ ĊėĉÑ ßå Ĩå ėÜÑĺČĉÑĮÿ ı ġėĨČėĺȿ nom prostoru Ʉ GėĮĺĤáÑ ė ĒåġėĨĮėĉÑĒĉı áıûÑ ġĤåđÑ #ĤÑáı _ÑĤÑłáÿĒı (Upravni odjela za financije i proračun) Ʉ GėĮĺĤáı đĉåĤėáÑĺĒå ġėĤåŀĒå ıġĤÑĺå Ċėĉėđ Ĩå ġėĮĺĤȿ đuje da porezni obveznik nema duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, a koja ne smije biti starija od 30 dana od dana raspisivanja natječaja Ʉ 'ŀĉÑĺı ė ġĤÿþĺÑßÑĒĉı ıĺĉåĮÑ ĒÑĮĉåàÑĉÑ IV. Ponuđači su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu jedne mjesečne zakupnine za poslovni prostor po početnoj cijeni, a koja će se najpovoljnijem ponuđaču uračunati u obvezu plaćanja garantnog pologa odnosno zakupnine, a ostalim sudionicima natječaja vratiti u roku od 3 dana od zatvaranja natječaja V. Ponude se dostalvjaju do 05. kolovoza 2011. na adresu Varaždin Airport d.o.o. M.P.Miškine bb, s naznakom „Natječaj-ne otvaraj“. Otvaranje ponuda nije javno.

VI. Zakupac pridržava pravo na poslovne prostore iz ovog Natječaja na dodjeli u zakup, te da poništi natječaj u dijelu ili u cjelosti. U slučaju da najpovoljniji ponuđač odustane od zakupa poslovnog prostora nakon provedenog postupka odabira najboljeg ponuđača, gubi pravo na povrat jamčevine.

VII. Za uvid u navedene poslovne prostora potrebno je najaviti se u društvo Varaždin Airport d.o.o., telefon 091/357-0102.

NATJEČAJ za slijedeća radna mijesta: 1. STRUČNJAK ZA ZAVARIVANJE- jedan izvršioc traži se osoba: sa iskustvom na zavarenim kon strukcijama -poznavanje rada na PC-u -znanjem njemačkog ili engleskog jezika -sa osjećajem odgovornosti i pedantnosti -sa sposobnošču organiziranja grupe -samostalnost u radu prednost: inženjer zavarivanja ili strojarstva nudimo: stalni radni odnos -rad sa najboljom tehnologijom za zavariva nje/bravariju -konstantno usavršavanje 2. TAJNICA - jedno radno mjesto traži se osoba: sa odličnim poznavanjem nje mačkog jezika -dobrim poznavanjem rada na PC-u -samostalna i fleksibilana u radu prednost: poznavanje strojnih dijelova nudimo: rad na određeno vrijeme (zamjena za porodiljni, sa mogućnošću stalnog zapošljenja) -rad u modernom okruženju 3. GLODAČ- više izvršioca traži se: glodač sa iskustvom (CNC kursevi nisu dovoljni ! ) prednost: iskustvo u radu na CNC glodalicama nudimo: stalni radni odnos -rad u modernom okruženju -konstantno usavršavanje 4. TOKAR- više izvršioca traži se: tokar sa iskustvom (CNC kursevi nisu dovoljni ! ) prednost: iskustvo u radu na CNC tokarilicama nudimo: stalni radni odnos -rad u modernom okruženju -konstantno usavršavanje Prijavu predati isključivo u pismenom obliku.

Uz prijavu priložiti kratki životopis iz kojeg su vidljiva Vaša znanja, adresa i telefon.

Rok za predaju prijava je 4.8.2011., na adresu: KOSTWEIN d.o.o.-natječaj, P.Miškine 65, Varaždin

Godišnji odmor V

jerujem da je većina vas sad na moru i pokušava maksimalno iskoristiti svoj godišnji, no za sve koji još nisu na moru ili ste već bili, evo mene da vam opet pišem. Pisala sam o svakojakim načinima kako da zadržite ljeto i more u zraku oko sebe i da vaše sjećanje na taj provod što dulje traje. Prošla sam različite teme i Leticija dala svakojake savijete, ZADRAVEC nemojte zaboraviti na Kukuljevićeva 17, Varaždin njih, već ih koristite što 042/212-362 je dulje moguće da vam letiziazadravec@gmail.com ljeto zaista bude dugo.

No, ima još jedan način koji će vam pomoći da sačuvate svoje uspomene vječno. Fotografija! Fotografirajte se, smijte se, budite prirodni i uživajte u svakom trenutku. Takve će vam fotografije zasigurno biti najljepše, a kao vam ti trenuci sreće i opuštanja sa vašeg godišnjeg odmora ne bi pali u zaborav, razvijte te fotografije i stavite ih u lijepe okvire po vašem s t a nu. Ti okviri mogu biti drveni, stakleni, od školjaka, jednostavni ili pak kićeni, ali neka sadržavaju vašu sreću.

Još sad, ljeti, ih možete ukomponirati sa dekoracijama koje sam vam savjetovala u prethodnim člancima i doživljaj mora će zasigurno obasjati vaš dom. Ljetne slike, dekoracije, uspomene na trenutke s vašim najbližima odličan su recept za večernja druženja kod kuće.

Ostale fotografije s mora također razvijte i sačuvajte, one najdraže i vama najljepše stavite u okvire po vašem stanu, a sve ostale sačuvajte u albumima pa kad krenu ta okupljanja izvadite ih i uz smijeh se prisjećajte vašeg ljeta.

Uživajte i veselite se, Letizia

32 Vidokrug

26. srpnja 2011., br. 375

OTKRIVAMO Režimska vlast u gradu Varaždinu slavila je dolazak kralja, svaki njeg

Kralj Aleksandar tri pu

Kralj Aleksandar svoje je predstavnike povremeno slao u naše krajeve kako bi u njegovo ime bili kumovi djeci iz višečlanih obitelji (fotografija takve zgode u Vidovcu, vlasništvo obitelji Smerke)

Varaždinska projugoslavenski orijentirana gradska vlast 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća aktivno je promovirala jugoslavensku ideju u gradu i okolici. Hrvatsku opoziciju držala je pod kontrolom sve do društvenih promjena u travnju 1941. godine Piše: dr. sc. VLADIMIR HUZJAN vhuzjan@gmail.com Fotografije: Gradski muzej Varaždin, privatna kolekcija

Nakon što je preuzeo vlast 1921., kralj Aleksandar I. Karađorđević (1888. – 1934.) zvani Ujedinitelj tri je puta posjetio Varaždin – 8. lipnja 1924., zatim 29. listopada 1925. te posljednji put 5. lipnja 1931. godine. Prva dva dolaska bila su više prolasci kroz grad, dok je treći bio posebno pripremljen i od tadašnje projugoslavenski orijentirane gradske uprave najsvečanije osmišljen.

Treba napomenuti kako je ovaj članak zapravo sažetak znanstvenog rada, a cijeli se može pročitati u Radovima br.

21 Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu.

Prvi i drugi dolazak

Svečano otkrivanje spomenika 6. rujna 1935. godine

U lipnju 1924. kraljevski par prvi je put posjetio Varaždin na poziv Društva kolo jahača i vozača Zrinski radi prisustvovanja utrci. Grad je bio ukrašen hrvatskim barjacima, a na trkalištu prostor oko kraljevske lože okružili su brojni članovi Građanske čete, Zanatlijsko-pomoćničkog društva, vatrogasci, članovi Društva varaždinskih žena i Pjevačkog društva Vila.

Nakon utrke, kraljevski par obišao je grad, gradske vojarne i krenuo prema Trakošćanu Ipak, na dan kraljeva posjeta, Franju

Proslava kraljevog rođendana Gradska vlast nije samo slavila dolazak kralja već i svaki njegov rođendan, 16. prosinca.

Uglavnom se slavilo vješanjem državnih zastava na gradskim kućama, prigodnim kazališnim programom, aktivnostima lokalnih društava te služenjem svetih misa u čast kralja i vladajućeg doma. Krajem 1934. predsjednik Gradske općine Stjepan Novaković obavijestio

je Varaždince kako se 16. prosinca više neće slaviti kao državni praznik jer je kralj Aleksandar u listopadu ubijen. Na taj dan će se odslužiti svete mise zadušnice, a trgovine i lokali neće raditi do podneva. Druga važna obljetnica koja je svečano proslavljena u Varaždinu bila je ona povodom 10. godišnjice kraljeve vladavine 1931. dvodnevnim slavljem.

grof Josip osobno je svojim Bombauera, varaždinskog urara i draguljara, napala su automobilom vozikao kralja po trojica pripadnikaOrganizacije parku i pokazivao mu rijetke jugoslavenskih nacionalista na primjerke nasada kućnom pragu jer nije stavio državnu zastavu na prozor.

Zadnji posjet Ovaj događaj potvrđuje kako Treći i posljednji posjet Vavaraždinski pristalice jugosla- raždinu detaljnije je opisan venske ideje nisu prezali u tada jedinim gradskim noni pred fizičkim v inama - Varaždinskim obračunom novostima, koje su u e c i l kako bi zasvrhu propagande rista p e plašili ili gotovo poetski piensk v a l s o ozlijedili sale o kraljevom jug su i n a političke putovanju i, kako d a t e j ide neisto kog navode, oduševč i z i f mišljenilj e n o m naro d u i od prezal čuna s ke. koji ga je svugdje a r b o D r u dočekao. Naravno, ima mogući gi posjet incidenti ili onent p o kraljevskoga nezadovoljstva nisu para bio je u lispomenut i. Dan pr ije stopadu 1925. kada su dolaska kralja, Varaždinske dvorskim vlakom stigli u Or- novosti su na naslovnici opimož, u vlaku prespavali i drugo sale plan njegova kretanja i jutro automobilom krenuli donijele izrazito nadobudni preko Čakovca i Varaždina k prorežimski komentar: ‘’Ako obitelji Bombelles u lov. Mladi upitate koji je grad u našoj

zemlji najviše zadojen jugoslavenskom idejom - onda na svakom mjestu (…) vam bez razmišljanja odgovara( ju): Varaždin. Jeste. Varaždin je to bio, to je sada, to će i ostati.’’ Čitatelj mora razumjeti kako se u vrijeme diktature kralja Aleksandra drugačije i nije moglo javno pisati, zato ranija rečenica predstavlja dobar primjer kontroliranog režimskog izvještavanja.

U svom posljednjem posjetu, kralj Aleksandar stigao je u Varaždin bogato ukrašenom Zagrebačkom ulicom gdje ga je kraj današnje Varteksove tvornice dočekao slavoluk s natpisom ‘’Dobro nam došao Kralju Ujedinitelju!”, a kod kazališta drugi s obostranom porukom: ‘’Aleksandre, Varaždin je Tvoj’’ i ‘’Živio naš Kralj’’. Pri dolasku u grad, vojna glazba svirala je državnu himnu, zvonila su 370gradska zvona i pucali počasni topovski

Vidokrug 33

26. srpnja 2011., br. 375

gov rođendan, a nakon smrti podigla mu je 6,5 metara visok spomenik na Korzu

uta posjetio Varaždin IZDVOJENO Varaždinci na sprovodu na Oplencu

Smrt kralja, mise zadušnice, i komemoracija na Korzu Prva javna obavijest o smrti kralja Aleksandra 9. listopada 1934. u Varaždinu je objavljena vjerojatno dan kasnije plakatom ‘’Jugoslavenski narode!’’ Očekivano, prorežimske Varaždinske novosti na naslovnici su u crnom stiliziranom okviru izvijestile o smrti kralja. Uredništvo izvještava kako su na vijest o kraljevoj smrti zazvonila sva crkvena zvona u baroknom gradu, građani su izvjesili crne zastave, a trgovci u izlozima stavili sliku ili portret ubijenog vladara s crnom trakom.

I ne samo to. Naime, vojno osoblje varaždinskoga garnizona podnijelo je prisegu novom kralju Petru II., odnosno Kraljevskom namjesničkom vijeću. Prisegu vjernosti položili su i svi državni i gradski činovnici, a u vijećnici je održana izvanredna žalosna skupština.

U Varaždinu je u crkvi sv. Trenutak rušenja spomenika

Nikole služena sv. misa, a 18. listopada, na dan pokopa, najavljena je žalosna komemoracija na Korzu. Vijećnica je uređena crnim velom, a pred glavni ulaz smješteni su improvizirani oltar i odar.

Na tom se mjestu predstavila počasna straža koju su činili Sokoli, članovi Građanske čete, zanatlije, vatrogasci i vojnici.

Iza njih stigla su razna varaždinska društva, školarci i građani. Iza svete mise održani su kratki govori, položeno je cvijeće pred oltar, a vojna glazba odsvirala je Bethovenovu Eroicu. Nakon molitve za novog kralja Petra II., Korzo se polako ispraznilo. Treba znati da su članovi Gradskog poglavarstva otišli na komemoraciju u Beograd te sprovod na Oplenac i pritom položili srebrni vijenac s tekstom: ‘’Viteškom Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju gradjani grada Varaždina 18 X 1934.’’

Kralj Aleksandar na balkonu gradske vijećnice 5. lipnja 1931. godine

plotuni, a gimnazijska mladež držala je špalir dok su sokoli postrojeno čekali.

Pred vijećnicom gradski načelnik Dragutin Perko kralju je izjavio kako ‘’(…) u ovom historijskom gradu (…) za Vas sva srca biju (…) za čast, slavu i veličinu moćne nam Jugoslavije, i za obranu Vašeg Veličanstva i cijele uzvišene dinastije Karagjorgjevića.’’

Nakon posjete gradskoj vijećnici, za koju je rekao da je vrlo otmjena, kralj je otišao u Muzej gdje ga je dočekala Građanska četa i ravnatelj Krešimir Filić. Posjet Varaždinu završen je odlaskom u smjeru Ivanca, dok ga je kraj bolnice dočekao slavoluk ‘’Bog Te pratio – skoro nam se vratio.’’

Kao što je poznato – nije se vratio. S obzirom na navedeno, čitatelj može lako uočiti kako su gornji citirani opisi spadali u oblik propagande koja je

k

ralj je u Varaždinu posjetio i Muzej...

kralja i vlast uvijek prikazivala u najboljem svjetlu, no to ipak nije promijenilo činjenicu na koji su način kralja Aleksandra dočekali u gradu.

Suprotnosti O tom istom dočeku zabilježeno je i drugačije sjećanje: ‘’Ali buržoaske novine, na-

Proslava 10. godišnjice vladanja 1931. godine

mjesto da pišu o neuspjehu i blamaži režima, raspisale su se o oduševljenom dočeku kralja (…) zbog toga navodim nekoliko primjera, kakvi su bili u stvarnosti ti oduševljeni dočeci. Kad je Aleksandar Posljednji (tako ga oslovljava autor) dolazio u Varaždin, morali su po naređenju bana doći iz svakog sela po dva odbornika u seljačkom odijelu.

Došlo je nekoliko tuceta špijuna, policajaca i vojska. Da bi bilo što više svijeta, najurili su svu djecu iz škola i državne službenike, a radnicima iz tvornice Tekstil zaprijetili su da moraju doći. No uza sve to nisu mogli sabrati dosta masa.

Videći neuspjeh kralj je sa svojim čuvarima odmaglio...”

NAŠA POSLA 11. travnja 1941. kraljev je kip srušen lancima

A kako su podigli spomenik?

Projugoslavenski orijentirano Gradsko poglavarstvo već je 24. listopada 1934. odlučilo podići spomenik kralju Aleksandru. Radi toga je 26. studenog osnovan “Odbor za podignuće spomenika Viteškom Kralju Aleksandru I. Ujedinitelju u gradu Varaždinu”. Bez natječaja posao je pripao Antunu Augustinčiću, a prihvaćeni prijedlog prikazivao je kralja Aleksandra u uspravnom položaju s kapom i vojnim kaputom, koji u desnoj ruci drži Ustav. Sama statua izrađena je od bronce

Komemoracija na Korzu 1934. godine

Rođendansko slavlje 1933. i smještena na postolju obloženom tamnim kastavskim mramorom, ukupne visine 6,5 metara. Za dan otkrivanja spomenika odabran je rođendan kralja Petra II. - 6. rujna 1935. godine. Enes Čengić u

knjizi S Krležom iz dana u dan navodi kako je nakon skidanja jugoslavenske zastave sa spomenika navodno kralju na ruku kojom drži Ustav stavljena košara sa smećem. Spomenik će kasnije biti izmijenjen jer se na fotografijama vidi da je postament obložen bijelim ukrasnim kamenom, a s prednje strane je nestao natpis Aleksandar I. Dan nakon proglašenja NDH, građani Varaždina lancima su srušili kip te do kraja dana na Korzu više nije bilo ni traga postojanju ikakvog spomenika.

Poziv na komemoraciju najavljenu plakatima 1934. godine

34 Zdravlje

26. srpnja 2011., br. 375

DOZNAJEMO Alergijske bolesti među najčešćim bolestima

Peludna alergija - j alergijskih bolesti d Uskoro će početi cvatnja jako alergenih biljaka - pelina i ambrozije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Alergijske bolesti spadaju među najčešće bolesti današnjice. Procjenjuje se da od nekog oblika alergijske bolesti danas boluje 15 do 25 posto svjetskog stanovništva. Uslijed čega zapravo dolazi do tako raširene bolesti, te kako smanjiti tegobe izazvane alergenima, pitanja su na koje smo odgovore potražili u Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije.

Različite reakcije „ Alergija je neuobiča jen i neprimjeren odgovor obrambenog sustava organizma na različite antigene s kojima je organizam došao u dodir. Antigen je bilo koja tvar unijeta u organizam koju on prepoznaje kao „stranu“, potencijalno opasnu i protiv nje stvara protutijela. Za svaki antigen stvara specifično protutijelo.

Alergeni su antigeni koji

izazivaju alergijske bolesti”, doznajemo od Aleme Ježić iz Djelatnosti za zdravstvenu ekologiju.

Reakcija između alergena i specifičnog protutijela, kako dodaje, naziva se alergijskom reakcijom.

Štetne polinacije „Ovisno o tkivu u kojem se ta reakcija zbiva oslobađaju se različite tvari koje dovode do oštećenja ili razaranja tkiva. Simptomi alergijske reakcije ovise o mjestu njezina odvijanja, kao što su tkivo, organ i organski sustav, poput dišnog”, pojašnjava.

Jedna od najčešćih alergijskih bolesti, kako upozorava Ježić, peludna je alergija, koju izazivaju čestice cvjetnog praha, odnosno pelud. „Procjenjuje se da oko deset posto stanovništva Hrvatske boluje od peludne alergije, s time da taj postotak ima tendenciju rasta, pogotovo u urbanim područjima. Peludna alergija najizraženija

Simptomi peludne alergije

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Organi, odnosno organski sustavi koji su najčešće pogođeni alergijom na pelud su nos -alergijski rinitis (kihanje, svrbež vrška nosa, začepljenost nosa te vodenasto-sluzavi iscjedak), oči – alergijski konjunktivitis (svrbež, suzenje, crvenilo spojnice oka), dišni sustav – astma (svrbež u ždrijelu, oteklina sluznice, suh i podražajni kašalj, otežano disanje,osjećaj nedostat-

ka zraka, osjećaj pritiska u grudnom košu).

pelud zije ambro 300 o leti i d e živi m e j s km, a godina 0 3 i do

Peludna alergija najizraženija je u doba cvatnje određenih biljaka, odn je u doba cvatnje određenih biljaka, odnosno polinacije”, doznajemo od Ježić.

Nisu podjednako alergene sve vrste peludi koja se dijeli u tri osnovne skupine: pelud drveća, trave i korova. „Unutar drveća jače je alergena pelud lijeske i breze, a jače je alergena i pelud trave. Unutar korova izrazito je alergena pelud ambrozije i pelina. Njihova peludna zrnca su mala, lagana, pa uz pomoć vjetra mogu dospjeti dosta daleko”, veli.

Kritični mjeseci

Alema Ježić

Naravno, nisu svi mjeseci podjednako kritični za alergičare. „U našem, kontinentalnom dijelu maksimum polinacije je od polovice travnja do polovice rujna. Tako u veljači

imamo cvatnju lijeske, breze u ožujku i travnju, trava cvate u svibnju, a korov u srpnju, kolovozu i rujnu. Uskoro će početi cvatnja jako alergenih biljaka - pelina i ambrozije.

Ambrozija je biljka koja nam pričinjava velike probleme.

Uvezena je biljka i nema prirodnog neprijatelja. Proizvodi veliku količinu peludi koja mogu letjeti i do 300 kilometara, a sjeme može preživjeti i do trideset godina”, upozorava Ježić, napominjući da ni žitelji mediteranskog dijela zemlje nisu pošteđeni alergijskih br iga, budući da tamo ima osjetljivih na polinaciju masline, crnog bora i čempresa koja počinje u veljači i ožujku, zatim trava u travnju i svibnju, dok polinacija korova traje cijelu godinu.

Savjeti iz ordinacije Loš zadah – mogući uzroci neugodnog mirisa (1) I

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

zraz halitoza složenica je od latinskog halitus (dah) i grčkog sufiksa –oza ili –osis, koji se često koristi u opisivanju bolesti (npr. ciroza, paradontoza...). U različitim stupnjevima intenziteta danas pogađa četvrtinu populacije. No, ipak nije posrijedi moderan poremećaj, jer se loš zadah spominje u povijesnim zapisima starima 3.600 godina. Nema dvojbe da je postojao i mnogo prije te da je u prošlosti bio i rasprostranjeniji s obzirom na nedostatak higijenskih sredstava i nižu svijest o higijeni.

Neugodan miris ima nekoliko mogućih uzroka, od kojih neki mogu biti prisutni istodobno. oša higijena usne šupljine na prvome je mjestu. Kod ononih koji nakon jela temeljito ne očiste zube četkicom i zubnim koncem, u ustima zaostaju komadići hrane, koji se pod utjecajem bakterija, sveprisutnih u usnoj šupljini, raspadaju i ispuštaju neugodan miris. Bakterije se u velikom broju množe i na jeziku, što je vidljivo čak i prostim okom u formi bjeličastih naslaga. Neke namirnice

L

pridonose lošem zadahu, primjerice luk i češnjak, jaki začini, neke vrste sira, riba i napitci s visokim stupnjem kiselosti, poput kave. Jedan od razloga može biti i otežana probava neke hrane, uz posljedično podrigivanje, s kojim kroz usta izlaze i molekule neugodna mirisa. Kako nakon procesa probave hranjive supstancije iz te hrane ulaze u krvotok, pa tako i u pluća, mogu utjecati na kvalitetu zraka koji izdišemo. Srećom, zadah uzrokovan namirnicama samo je privremen i možemo ga spriječiti odgovarajućim

promjenama u prehrani. Prehrana ne smije oskudijevati ugljikohidratima, koliko god silno željeli smršavjeti.

Pomodne dijete, poput Atkinsonove i drugih, koje predlažu smanjivanje ili izbacivanje ugljikohidrata iz prehrane, itekako su štetne, a jedna od tegoba koju povremeno izazivaju je i loš zadah. U nedostatku ugljikohidrata naše tijelo sagorijeva masnoće da bi pribavilo energiju, pri čemu se stvaraju ketoni koji nepovoljno utječu na dah, dajući mu kiselkast miris koji podsjeća na smjesu voća i octa.

Zdravlje 35

26. srpnja 2011., br. 375

a današnjice - od peludne alergije boluje 10 posto Hrvata

Ljekovito bilje

jedna od najčešćih Divizma – u današnjeg čovjeka svijećnjak prirodi

Piše: Mateja RATKOVIĆ

KAKO SI POMOĆI? Osobama alergičnim na pelud savjetuje se: Ʉ ÿĒîėĤđÿĤati se o kretanjima peludnih alergena (pratiti peludnu prognozu) Ʉ ÿŀÜĉåûÑĺÑĮÿ ėáČÑŀÑĊ ı ġĤÿĤėáı ŀÑ ĺĤÿĉåđå sunčanog, suhog i vjetrovitog vremena Ʉ ŀÑ ėáČÑŀÑĊ ı ġĤÿĤėáı ÿŀÑÜĤÑĮÿ áÑĒ ĒÑĊėĒ ĊÿĪåȦ ĉåĤ su tada koncentracije peludi u zraku najniže Ʉ ĒÑĊėĒ ÜėĤÑĺĊÑ ĒÑ ėĮĺėĤåĒėđ ġĤėĨĮėĤı ġĤÿ ġėĺĤÑĮĊı Ċıßÿ ėġĤÑĮÿ ĤıĊåȦ ÿĨĮıĪÿĤÑĮÿ ĨåȦ ėġĤÑĮÿ kosu i presvući odjeću Ʉ Ēå ĨıĪÿĮÿ ĤıÜČĉå ĒÑ ŀĤÑĊı ı ĺĤÿĉåđå ĺÿĨėĊÿþ koncentracija peludi Ʉ ŀÑĮĺėĤÿĮÿ ġĤėŀėĤå ı ĺĤÿĉåđå ĒÑĉĺåßå ġėČÿĒÑÝÿĉå Ʉ ĒėĨÿĮÿ ĨıĒàÑĒå ĒÑėàÑČå ÿ ĪåĪÿĤå ĮÿĉåĊėđ áÑĒÑ Ʉ àåĮĊÑĮÿ ÿ ġĤÑĮÿ ĊıßĒå ČĉıÜÿđÝå Ʉ ÜėĤÑĺ ÿĮÿ ı ŀÑĮĺėĤåĒÿđ ÿ ĊČÿđÑĮÿŀÿĤÑĒÿđ prostorima Ʉ ıŀÿđÑĮÿ ĤåáėĺÿĮė ĮåĤÑġÿĉı ġĤėġÿĨÑĒı ėá liječnika. nosno polinacije

Prognoza peludi služi za prevenciju „Na temelju određivanja broja peludnih zrnaca u metru kubičnom zraka po danu i determiniranjem vrste peludi, izrađuju se dnevna izvješća i peludna prognoza.

Osnovna svrha peludne prognoze je pružanje informacija građanima o prisutnosti pojedinih peludnih alergena ovisno o meteorološkim prilikama za naredna tri do četiri dana, što osjetljivim osobama omogućuje prevenciju pojave simptoma te planiranje aktivnosti i putovanja, pojašnjava.

okrivena malim, žutim cvjetovima i listićima koji mirišu po medu, divizma (Verbascum thapisforme) privlači mnogobrojne poglede jer izgleda poput visoke svijeće u prirodi, stoga je u narodu s razlogom zvana i svijećnjak. vate od lipnja do kolovoza, a možete je pronaći gotovo pokraj svakog puta, na sunčanim šumskim čistinama te na pjeskovitim tlima uz rubove rijeka i potoka. U ljekovite se svrhe skupljaju ponajviše cvjetovi, ali i listovi i korijeni i to za suha vremena bez rose. iljku valja naglo sušiti na propuhu i na kraju u malo zagrijanoj peći i potom skladištiti u dobro zatvorenim staklenim čašama kako ne bi pocrnjela i izgubila svoju vrijednost. Čaj od divizme liječi sluz u plućima i na taj način pospješuje iskašljavanje i djeluje protuupalno. akođer je koristan u liječenju astme, kihavice, hripavca te bolesti jetre i slezene, a pomaže i u regulaciji menstrualnog ciklusa. vjetovi namočeni u rakiji koriste se u masaži protiv reume i hemoroida, a nakapamo li to sredstvo u uho, ono djeluje na poboljšanje sluha. Taj isti pripravak pomaže i kod mokrenja u krevet kod djece. U tu svrhu nakapamo 10 - 20 kapi na šećer i dajemo im prije odlaska na počinak. riroda nam daje pregršt rješenja za različite probleme, samo je trebamo slijediti!

C

B T

IZDVOJENO Peludna prognoza i njena dinamika prate se od 2003. godine

Alergijske bolesti nisu izlječive, no mogu se dobro kontrolirati lijekovima i izbjegavanjem alergena. „Radi poboljšanja kvalitete življenja alergičnih osoba ukazala se potreba praćenja pojave peludi u zraku jer poznavanje sezone polinacije, kao i mjerenje koncentracije peludi u zraku, omogućuje pravodobnu prevenciju simptoma alergije, ističe Ježić.

ZJZ Varaždinske županije, kako dodaje, još od 2003. godine prati dinamiku pojavljivanja peludi.

P

C

P

Aktualna alergijaska prognoza: Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije (sivo: nema peludi, zeleno: niska)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Normalan život s...

Socijalizacija se može učiti i putem igre S

ocijalizacija je složen proces učenja tijekom kojeg usvajamo norme i pravila svoje kulture, te postajemo sposobni sudjelovati u društvenim odnosima. Prva socijalizacija počinje već od najranijih dana u obitelji. Kako bi dijete moglo upoznati i naučiti pravila i norme koje vrijede u društvu, prvo mora upoznati samoga sebe. Dijete upoznaje i postaje svijesno samoga sebe uspoređivanjem različitih svojih ponašanja sa ponašanjima

ljudi oko sebe. Obitelj je važna, jer upravo tamo dijete počinje prihvaćati i razumijevati druge osobe, uči se suradnji i pomaganju drugima, te počinje preuzimati prvo jednostavnije, a kasnije sve složenije i složenije obaveze. Dijete koje je u obitelji naučilo društveno prihvatljive oblike ponašanja, lakše će se snalaziti u vrtiću, a kasnije i u školi. Važno je da se prisjetimo da je imitacija vrlo važan oblik učenje, te da često puta ukoliko

nismo dosljedni, te govorimo djetetu jedno, a radimo drugo, ono će prije upamtiti ono što mi radimo, a ne ono što govorimo (npr. govorimo mu kako nije lijepo psovati, a kada vozimo i netko nam oduzme prednost počnemo psovati pred djetetom). Od najranijih dana potrebno je s djetetom odlaziti u dučan, k liječniku, na poštu i sl., kako bi ga pripremali za prihvatljiva ponašanja u takvoj okolini (čekanje u redu, suradnja, traženje

i pružanje pomoći). Socijalizacija, osim što se uči u prirodnoj okolini, može se učiti i putem igre. Za to su vrlo korisne improvizirane igre kod liječnika, u dučanu, na pošti, kod stomatologa, kod frizera; gdje igrajući se s djetetom na nenametljiv i zabavan način možemo dijete puno toga naučiti. Posebno je preporučljivo koristiti različite slikovnice, lutke, te predmete za igru čijim rukovanjem se djeca uživljavaju u različite životne uloge.

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

36 Ženski svijet

26. srpnja 2011., br. 375

LJETO (Ne)obavezne avanture

MODNI KAMELEON Film Factory girl i stil Edie Sedgwick

Bjež’te od šarmera širokog osmijeha!

Budite dramatične Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

nešto novo i drugačije, ali ne više od toga. Naravno, na godišnjem ste i puno će toga izmaći kontroli, pogotovo ako ste ljubiteljica ludih noćnih partyja, ali najmanje što vam treba je da si danima glavu razbijate s rečenicama “Što mi je to trebalo?”. I, na kraju, nešto korisno: ako se upuštate u avanturu zvanu jedna noć dajte drugima s kojima ste do znanja gdje ste i sa sobom ne nosite ništa vrijedno. (ihr)

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Ljeto je vrijeme odmora, opuštanja, prijatelja, zabave, ispijanja koktela, lješkarenja i bućkanja u moru. Za neke je odmor doslovno opuštanje, a za druge obilje zabave i neobaveznih avantura. Međutim, ako baš i niste tip za avanture i ne želite da vas zbog jedne lude noći idućih mjeseci boli glava, čuvajte se lokalnih latino lovera!

Sigurno ste čule za one dečke koji su stalno na raspolaganju djevojkama i ženama željnim neobavezne avanture. O njihovim seksualnim uspjesima nadaleko se govori i nikad se ne zna kada će vas “strefiti” i dočekati iza ugla. Oni su zgodni, dobro građeni, slatkorječivi, šarmeri širokog osmijeha i određenom dozom drskosti u pristupu.

Dobri su, ako želite samo avanturu, jer oni ne odbijaju nikog. Ako pak to ne želite, bježite što dalje od njih!

U tom se slučaju trebate čuvati i napaljenih stranaca i domaćih macho “macana”.

S njima ćete možda dobiti

pjesme o njoj, a pjesma Like a Rolling Stone govori baš o njoj. Na kraju su ju i Dylan U ovom broju inspirirana i Warhol iznevjerili i ostasam lookom Sienne Mivili slomljenog ller iz f ilma Factor y srca. Edie a l a v a girl u kojem tumači nakon toga obož i i američku glumicu pada sve k š e t je i model Edie Seddublje u ke a m n gwick koja je 60ovisnost matiča bi ga a r d ih godina prošlog o droala n z a , up stoljeća žar ila i gama, iti s o n a n palila njujorškom da bi na društvenom i umjetkraju bila satima ničkom scenom. uhićena radi posjedovanja droge te smještena Ostala upečatljiva Edie Sedgwick je rođena u psihijatrijsku kliniku. Tamo 20. travnja 1943. godine. Bila je upoznala svog budućeg je iz bogate američkoj obite- muža s kojim je jedno vrijelji, a njen pra prapradjed je me mirno i normalno živjela. bio od jednih od potpisnika No, nakon samo dvije godiDeklaracije nezav isnosti. ne braka i izlaska iz klinike, Unatoč ogromnom bogat- Edie umire od predoziranja, stvu, njena obitelj je bila a smrt je proglašena nesreobilježena raznim tragedi- ćom.

Stil Edie jama i mentalnim bolestima, Sedgwick te je Edie s 19 je prepogodina smjeznatljiv i štena u umopomalo bolnicu. Usprluckast, kos svemu, a pretvoEdie je upisala rio ju je umjetnost na u modHar vardu te nu iko pokazala veliki nu i le umjetnički pogendu. tencijal koji naNosila žalost nikad nije je hrpu b i o i s p u nj e n . nak ita, Umjesto studifetiš su ranja, seli se u joj bile New York i ubrzo ogrostječe titulu drušm n e t vene i modne naušikone. Pohađala nice, a kako je apsolutno sve zabave, a na jednoj upoznaje je trenirala ples imala je graAndy Warhola i tako zapo- ciozno držanje i krhku građu činje jedno posebno prija- koju je naglašavala mikro teljstvo, a i profesionalan minicama i crnim tajicama iz odnos. S Warholom je sni- kojih nije izlazila. Obožavala mila brojne filmove gdje je je teški i dramatičan make zapravo glumila samu sebe up, a znala bi ga nanositi te postala jako popularna - satima. Nosila je dva para izvorni Warholov Superstar. umjetnih trepavica, hrpu crOčarala je i Bob Dylana koji nog tuša te izbjeljivala kosu je navodno napisao brojne do iznemoglosti.

IGOR KLIČEK

Edie je nosila je hrpu nakita, fetiš su joj bile ogromne naušnice, a graciozno držanje i krhku građu naglašavala je mikro minicama i crnim tajicama

Ogromne naušnice i hrpa nakita – nezaobilazne

Tajice obavezan dio osebujnog stila Edi Sedgwick

Tri najpopularnije frizure ovog ljeta Iako se po vremenu zadnjih dana teško može reći da je ljeto, donosimo vam prijedloge tri frizure koje su stvorene upravo za vruće dane i odlazak na plažu.

Da biste ih napravile nećete trebati vječnost, već samo nekoliko minuta jer nitko ljeti nema vremena baviti se “teškim” frizerajem!

Prva od tri top frizura ljeta koje vam predlažemo su pletenice. O njima smo već i pisali prije nekoliko brojeva, no riječ je o frizuri koja je već nekoliko godina

među top frizurama ljeta, a ako je suditi po ovogodišnjim trednovima, neće nas tako brzo ni napustiti.

Dvije pletenice, jedna, riblja kost ili dio kose spleten u pletenicu... Bez obzira za koju se varijantu odlučile, nećete pogriješiti, važno je samo da je pletenica na vašoj glavi! Druga top fr izura ljeta je takozvani konjski rep.

Zlobnice će reći kako nismo otkrile ništa novo, no činjenica jest da je riječ o praktičnoj i jednostavnoj ljetnoj friz u r i: s v e što treba je uzeti svu kosu i svezati je u rep. I na kraju, treća top frizura jest punđa. Naravno,

pod ljetnom pundžom ne podrazumijevamo onu koju satima radi vaša frizerka u salonu, već punđu koju možete naprav it i same kod kuće za pet do deset minuta. Možete je napraviti jednostavnim omatanjem repa ili pletenice oko gumice, a želite li ipak nešto efektniju punđu, učvrstite pramen po pramen uvrčući ga u različitim smjerovima.

Ako još na takvu frizuru “ubacite” koji ukrasni detalj, spremne ste za ljetna noćna ludovanja. (ihr)

Ženski svijet 37

26. srpnja 2011., br. 375

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Iva Tominović Matas

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ

lna norma doza kao ore je lo: m o je ljub u apra malo p o, ali daje t nije lju oseban i k e n p s oku

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

UV indeks 5? U hlad!

U

mjerena količina sunčevih zraka svakako je korisna, dok pretjerano izlaganje suncu može uzrokovati brojna oštećenja poput karcinoma kože, katarakte (sive mrene) na oku, alergije, oštećenja imuniteta... Osobito se izbjegavanje intenzivnog sunca preporuča djeci, posebice onima mlađim od 18 godina, ali i odraslima. oličina sunca koju primimo ovisna je o brojnim faktorima. Različita je u različito doba dana, ovisna je i o godišnjem dobu, mjestu, pa i geografskoj širini.

Veće količine UV zraka mogu prodrijeti kroz oblake, maglu ili smog. Voda, pijesak, oblaci, kamenje i snijeg izazivaju refleksiju UV zraka i time pojačavaju njihov štetan učinak. ltraljubičaste zrake sastoje se od zraka UVA i UVB spektra. UVA zrake uzrokuju tamnjenje kože i prodiru u dublje slojeve kože. Iako se UVB zrakama pripisivala sposobnost da uzrokuju opekline kože, štetnost obiju je podjednaka. Ne postoje sigurne UV zrake, pa ni one koje dolaze iz umjetnih izvora poput solarija. Stoga noviji preparati za zaštitu od sunca sprečavaju učinak UVB, ali i UVA zraka. rlo važnu ulogu u sprečavanju oštećenja suncem igra i ozonski omotač. On, naime, svojim prisustvom sprečava prodiranje štetnih UV zraka do zemljine površine. Iako se količina ozona mijenja iz dana u dan i od mjesta do mjesta, znanstvenici su utvrdili da se ukupna količina ozona u posljednjih deset godina značajno smanjila. To je djelom posljedica prirodnih, ali i ljudima uzrokovanih čimbenika (industrija, ispušni plinovi, sprejevi...). toga je uveden pojam UV indeksa. On pruža važnu informaciju pomoću koje si možete planirati svoje aktivnosti izvan kuće, kako bi izbjegli štetna sunčeva zračenja. UV indeks je prognoza, koja pruža informaciju, kolika se količina ultraljubičastih zraka očekuje na površini Zemlje sredinom dana, kada je sunce “najjače”. to je UV indeks viši, brže će ultraljubičaste zrake izazvati oštećenja na koži i očima. On ovisi o “visini” sunca, količini i gustoći oblaka, te o debljini ozonskog omotača. Vrijednost UV indeksa izražena je na skali od 0 do 10 i objavljuje se najčešće u sklopu vremenske prognoze. Osobita pažnja i izbjegavanje sunca je potrebno kada UV indeks iznosi 5 ili još više.

K

U Slobodno vrijeme Iva provodi u prirodi: šeće psa, vozi bicikl ili sa suprugom fotografira

I pusa na brzaka za mene je romantična Iva za sebe kaže da je strpljiva, uporna i tvrdoglava, prati modu i bila bi sretna kada bi mogla zapjevati pred njoj dragim ljudima, a da se pritom – ne srami Piše: GORDANA IGREC

- Ako radiš vrt sa srcem, ne možeš ne napraviti dobar posao – tvrdi Iva Tominović Matas, 37-godišnja vrtna dizajnerica i dobitnica prve nagrade za uređenje urbanog vrta u Londonu. Ivu smo pronašli na njezinoj pulskoj adresi gdje živi sa suprugom i psom, a gdje vodi studio za vrtni dizajn.

Pusa i kava Iva je rođena u Lovranu pored Opatije, gdje je, otkriva, proživjela prekrasno djetinjstvo uz vrt prepun trešanja, maruna i lovora. Diplomirala je ekonomiju u Rijeci na smjeru manadžment i nakon dugog niza godina rada u svojem zvanju odlučila je prekinuti monotoniju i napustiti posao, te otići kao već zrela žena na studij vrtnog dizajna u London gdje je postala vrtni dizajner.

U Velikoj Britaniji je uvidjela i to koliko Englezi truda ulažu u svoje vrtove i kako je to kod njih zapravo kultura življenja.

Iva piše za časopis “Pleasure” na temu uređivanja vrtova i održava predavanja, a za Male ženske razgovore ova jednostavna i skromna mlada žena odškrinula je vrata svojeg vrta života u kojem ima prostora za rad, romantična buđenja, omiljene filmove i sve one male stvari koje životu daju smisao.

Jutro započinjete sa...

Poljupcem svog supruga i finom šalicom bijele kave.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Uh, ovakva su pitanja uvijek

Volim mamine fritule od tikvica Volite li kuhati?

Obožavam. Svoju prvu pizzu napravila sam u 7. razredu i od tada stalno nešto eksperimentiram. Volim kuhati nešto što sam negdje probala i volim razne kuhinje, njoke iz istarske, krumpiricu iz goranske, lešo ribu i blitvu iz dalmatinske, leću iz indijske, humus iz libanonske, kombinaciju povrća i voća iz bila najteža. Česta su bila na intervjuima za posao i dan danas ne znam kako odgovoriti na njih. Mislim da sam prilično strpljiva s velikom dozom empatije, te uporna. To bi bile one pozitivne strane, a one malo manje pozitivne su da sam ponekad tvrdoglava, stvari previše uzimam k srcu te sam ponekad nepotrebno perfekcionist. Zapravo, hobiji me mogu najbolje opisati: vrtlarenje, kuhanje i ples.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Takvih trenutaka je bilo puno i nadam se da će ih biti uvijek.

Ne mogu izdvojiti niti jedan posebno, ali romantični trenuci obično nisu glamurozni niti bombastični. Obična gesta podrške, mala pusa na brzaka za mene su – romantični.

Jeste li ljubomorni?

Malo jesam i normalna doza ljubomore je kao malo papra u jelo. Nije ljuto, ali daje neki poseban okus. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav, poštovanje, među-

kineske kuhinje. Uvijek me interesira nešto novo što još nisam probala i ako mi se nešto sviđa obavezno ću to sama probati napraviti. Kad mi se nešto sviđa, redovito žicam recept. Da nisam vrtna dizajnerica, vrlo vjerojatno bih imala restoran.

Omiljeno jelo?

Svi koji me znaju sada bi se vjerojatno dobro nasmijali, sobna “zezancija”, podrška, tolerancija, kompromis i neprestana komunikacija. I tu i tamo, neki godišnji, pa makar i samo jedan dan, daleko od računa, kuhanja, pranja, dječjih aktivnosti, pasa, mačaka, kolega s posla....

Želim pjevati! Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Izdaju bliskih osoba. Sve ostalo se može oprostiti i zaslužuje drugu priliku.

Vaš moto u životu?

Ovisi u kojoj sam životnoj fazi, ali kad bih sva mota kojih se držim svela na zajednički nazivnik, to bi onda bilo “sutra je novi dan i samo jednom se živi”.

Iz takta me može izbaciti...

Nedostatak empatije za životinje, nasilje nad djecom i nedostatak poštovanja prema starijim ljudima.

Iz kuće ne izlazim bez...

Pozitivnih misli, malo maskare na trepavicama, zadovoljavajuće frizure i ključeva.

jer meni je sve dobro. Nisam izbirljiva, ali neću baš bilo što pojesti. Ne jedem meso i trenutno se upoznajem s makrobiotikom. Omiljena jela su mi mamine fritule od tikvica, suprugov rižoto s morskim plodovima, sestrine princez-krafne, tatinu salatu od krastavaca, pomidora i paprike, te svekrvinu musaku od melancana.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Uglavnom u šetnji sa svojim psom Labijem. Ponekad sjednem u auto sa suprugom i odemo negdje i fotografiramo.

Ponekad vozim bicikl, rolam, plivam ili vježbam. Uglavnom, uvijek sam negdje u prirodi.

Koji odjevni stil njegujete?

Ponekad me možete vidjeti u visokim štiklama i u nekoj tipičnoj ženskoj kombinaciji, a ponekad u japankama i trapericama. Nemam neki tipičan stil, pratim modu, ali uzimam ono što mi se sviđa i što mislim da mi stoji. Važno da je udobno i da mi se sviđa odraz u ogledalu. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Ima jedna stvar koju bih željela savladati a to je pjevanje.

Ne znam pjevati, zapravo ne znam pustiti glas. Divim se svima koji znaju pjevati. Bila bih sretna kad bih bez ustručavanja mogla zapjevati pred meni dragim ljudima, a da se pritom ne sramim.

V

S Š

38 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Pomozite bebi da se okrene

26. srpnja 2011., br. 375

MALE TAJNE UREĐIVANJA Kako obaviti pedikuru kod kuće?

Voda, limun, rašpa Nakon 15 minuta držanja stopala u toploj vodi, kako bi koža omekšala, ručnikom osušite noge i rašpom uklonite višak kože PIŠE: Mateja Petrić M STYLE – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

I B

dealan položaj za porod je tzv. occiput anterior ili prednji položaj. To znači da je beba smještena da na najlakši način prolazi kroz vašu zdjelicu. eba je okrenuta glavom prema dolje, licem prema vašim leđima, dok su njezina leđa okrenuta prema jednoj strani vašeg trbuha. U ovom položaju je vaša beba udobno smještena u zdjelici i lakše se spušta tijekom poroda. ko je beba okrenuta na zadak, to znači da je u zdjelicu sišlo stražnjicom umjesto glavom.

To se događa u 3-4 % trudnoća iznesenih do očekivanog termina porođaja. Dijete okrenuto na zadak u većini se slučajeva okrene prije rođenja.

Ako čekate prvu bebu, već od 35. tjedna trudnoće možete početi s vježbama koje pomažu bebi da se lakše spusti u najbolji položaj za porod. ovom periodu se beba počinje spuštati u vašu zdjelicu i to je pravo vrijeme da joj pomognete da zauzme pravi položaj. Od 34. tjedna trudnoće redovito se sagibajte prema naprijed u uspravnom položaju. Tako ćete zabaciti zdjelicu i omogućiti djetetu nešto više prostora za pomicanje. Svakog dana hodajte 20 minuta, što može potaknuti dijete da se okrene glavom prema dolje. astavite raditi uobičajene vježbe ako ste vježbali kroz trudnoću. leknite na pod, podignite stražnjicu, a glavu spustite na pod tj. na ruke. U tom položaju provedite 10 do 15 minuta. Čučnjevi otvaraju zdjelični otvor i potiču spuštanje djetetove glavice u zdjelicu. Poboljšavaju gipkost zglobova zdjelice, koljena i gležnjeva. oštujte pravila zagrijavanja. U stojećem položaju oslonite se rukama o zid. Podižite pete kako biste stegnuli mišiće listova prije nego ih rastegnete čučnjem. Stanite licem prema stolici, stopala razmaknite u širinu kukova. Pridržavajte se za stolac i polako savijte koljena i spuštajte se u puni čučanj. Držite koljena u ravnini sa stopalima. Ostanite tako nekoliko sekundi, pa ustanite.

Ponovite dva do tri puta. apamtite, priroda postavlja vašu bebu u najbolji položaj za porod.

A

vodu možete “Odmakanje”: U

ričnog ulja dodati i malo ete

U

N K

Rašpanje: Grubljo m rašpom

prvo uklonite viš ak kože

P

stranom, zatim nježnijom.

Višak kože nikako ne smijete rezati, nego ju uklonite rašpom. Nakon stopala krećete na nokte. Rašpom ih Nakon duge zime i blago oblikujete uvijek u četvrtasti toplog proljeća ljeto je jedi- oblik blago zaobljenih na kutevima. Kožicu no godišnje doba kada smo na noktipotpuno otkriveni i kada ma ponam koža u potpunosti ako g u konačno dolazi do zrae s m a v r aj ka, pa tako uskačemo rano je t e r te, u otvorene sandale ili ala p ajte ih p o t s a japanke. Tada nam asir m , m i je n o č i stopala dolaze do zn eteri m i n i izražaja, a mnogi se e č naran i napudrajt ne brinu o njima tijeuljem ebnim pokom zime jer se – ne pos v r vide. m o r šinu pude noktiju Grubo, pa nježno rašpajte poMeđutim, danas su sve bolje drogerije opremljene lirnim blokom. Nakon toga raznim preparatima, pa uko- nokte nalakirate po želji. liko si ne možete priuštiti Međutim, ne zaboravite, posjet pedikeru možete to nosite obuću koja nije tijesna učiniti i sami kod kuće. Prvo te izbjegavajte previsoke morate ukloniti sve mrtve potpetice. Ako vam se stostanice i kožna zadebljanja. pala pretjerano znoje, masiStopala držite 15 minuta u rajte ih narančinim eteričnim toploj vodi u koju možete uljem i napudrajte posebnim ocijediti limun, staviti miri- puderom kojeg možete naljekarnama. snu sol ili pak dodajte neko- b a v i t i u liko kapi eteričnog ulja. Pri tome preporučamo lavandu ili čajevac koji imaju i protubakterijsko djelovanje.

Nakon toga dobro ručnikom osušite noge i pomoću rašpe za stopala uklonite višak kože. Prvo grubljom

četvrtasti oblik uvijek oblikujte u Uređivanje: Nokte

Z

GEL I NA NOKTE NA NOGAMA Ako vam je zamorno svakog dana iznova lakirati nokte na nogama, u obzir također dolazi i mogućnost geliranja noktiju na nogama. Nakon što se nokat ispolira, nanosi se klasični french u bijeloj boji. Ostatak nokta popunjava se gelom u vrlo tankom sloju, a na kraju dolazi sjaj. Ovako gelirani nokti mogu potrajati i do dva mjeseca s obzirom da nokti na nogama rastu veoma sporo.

Lakiranje: Tek sad a možete nalakirati nokte po želji

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Soak off gel ili trajni lak za nokte S

oak off je najnovija tehnika geliranja noktiju koja je u svijetu mode pobudila veliku zainteresiranost žena. To je gel koji se može nanositi na nokte i na rukama i na nogama bez ikakvog oštećenja. a sam uvijek bila skeptična prema gel noktima zbog toga jer rašpanjem stanjimo nokat i može doći do oštećenja. Hvala Bogu na stručnim izumima! Kod ove tehnike nema rašpanja nokta, pa ga tako ni ne

J

možemo oštetiti. Kao i sve novitete tako sam i soak of gel isprobala prvo na sebi i uvjerila se da su moji nokti ostali neoštećeni. el se vrlo lako nanosi kao da lakiramo nokat u tankom sloju. Što se tiče trajnosti traje do četiri tjedna u stvari dok se ne vidi izrast.

Skidanje toga gela je još jednostavnije jer ga ne skidamo rašpanjem nego specijalnom tekućinom. Ponuda boja je raznovrsna kao i kod lakova, ima

G

ga u ružičastim, prozirnim, bijelim, ljubičastim, smeđim i crvenim nijansama. oak off gel je idealan za one žene čiji se nokti listaju i cvjetaju, pa kada ih učvrstimo možemo postići duljinu koju želimo. Nokti su savitljivi i ne pucaju kod udarca. Treba svakako naglastiti da sada u ljeti možemo imati istu trajnu boju i na rukama i na nogama bez posljedica kao što su oštećeni nokti.

S

Ženski svijet 39

26. srpnja 2011., br. 375

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

“Pančo” sindrom?

N

Svi su u paru, a vi single? Ne očajavajte! Zabavljajte se, a to što vas drugi osuđuju neka bude – njihova stvar

PROVJERILI SMO Što sve žene proživljavaju same na svadbi?

Same, ali ne jadne!

Muškarci i žene koji sami dolaze na svadbu nisu u “istom košu”. Na žene se gleda kao jadnice, dok na muškarce ne. Dokaz je to da je naše društvo staromodno Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Ne razumijem. Išla sam na nekoliko svadbi i svi su bili u paru.

Idete na svadbu, a nemate Dobivala sam poglede tipa “joj, jadnica”, partnera? Ako je to jedna od od cura onih svadba tipa “svi imaju r a z k o j e nekoga osim vas i gledaju o nisu vas sa žaljenjem” to može arn v t s e j pobiti dosta depresivno. hu e j p s u put Možda o tome ne razi t veći i n e ž mišljate, ali “single” o u t o djevojke na vjenčau živ o imati njima nisu sam gosti se neg anje i već i dokaz da nam je v obrazo znis? društvo staromodno. i b mene svoj završile Pustite nas! fakultet i - Bila sam kuma na svadbi i maju svoju vlastitu nisam imala dečka. Radilo se ne baš o takvoj svadbi, svadbi na firmu. Cijelu večer sam bila bijekojoj svi moraju imati nekoga. sna. Mislila sam, “zar je stvarno I još kuma. Otac moje frendice veći uspjeh u u životu oženiti se bio je doslovno ljut kad je čuo nego imati obrazovanje i svoj da ću biti sama. Postavili su mi biznis?” - o svemu na taj način ultimatum - ili ćeš si naći neko- razmišlja Helena.

I jedna i druga, da prežive, ga da s njim ideš na svadbu ili ćemo ti mi naći nekoga. Na kra- malo su više popile, ali kažu - ne ju sam otišla s frendom, samo previše. Osim toga, obje ne rada me puste na miru - priča zumiju čemu takav velik pritisak nam mlada Varaždinka Andreja na djevojke koje dolaze same svoja iskustva. Druga djevojka s na svadbu, dok istovremeno kojom smo pričali nije popustila se muškarcima ne nameću pod pritiskom i na svadbu je ista pravila ponašanja. Možda je problem i u ljudima koji se otišla sama.

- Jednostavno nisam tip koji udaju ili žene.

- Nije uvijek tako. Kad se drustalno ima dečka. Je to stvarno toliko društveno neprihvatljivo? ga frendica udavala, nije bilo ni

Aromaterapija

večere ni ručka ni uštogljenih plesova i “juhica”. Organizirali su odličan party za frendove, a hrana je bila poslužena na

švedskom stolu. Bilo je i parova, i onih koji to nisu, a svi su zajedno slavili do jutra - kaže Andreja.

rvo badema (lat. Prunus amygdalis var. dulcis) potiče iz središnje Azije, a danas se uzgaja duž Mediterana i u Kaliforniji. Ulje badema je bazno ulje koje se najviše koristi te je čest i vrlo bitan sastojak mnogih kozmetičkih preparata.

Blijedo je žute boje, lagane viskoznosti, vrlo masno i dosta stabilno, odnosno

nije lako kvarljivo. Ima blagi, slatki miris i laganu aromu marcipana. Sadrži vitamine A, B1, B2, B6 i E. Najkvalitetnije ulje se dobiva hladnim prešanjem sjemenki, a zatim se filtrira.

Na taj način ga se dobiva do 35%, ali ga se češće može naći u rafiniranom, kemijski ekstrahiranom obliku, jer ga se tako dobiva do

Č A

G

I

Djevojke se i same mogu zabavljati

I

Moj život moja je stvar

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje badema smiruje opekline od sunca D

e smeta me kiša ni ovakvo cmoljavo vrijeme, ali me smeta kad ljudi nemaju drugog posla nego olajavaju. Rulja odjedamput ima štofa za trač! Sad im nije bitno ko’ je i kolko pomlažnjaval, nego ko’ je od ovih skim spal. I ko’ od njih ima vanbračnu djecu.

Svi znaju sve, svi su vidjeli sve, a nitko nije bil na mjestu događaja! udi me da nisu otišli u Poreznu i nekud još provjeriti kolku su plaću prijavili, da li plaćaju alimentaciju i - kolko plaćaju!? h, na kaj ti se svodi život? Ako previše radiš, nije dobro, ako imaš veliku plaću nije dobro, a ako puno ševiš još je gore. Ne znam više kaj je dobro i di je ta neka granica prihvatljivog, normalnog ponašanja? di sam zapravo ja? I ostali koji žive kak ja. Jer ako nije bitna muljaža s lovom, onda svi drugi koji imaju lovu, a nisu muljali moraju jedino paziti kak se i preko koga seksaju. Jer, ako se furaju na PMS, što nije ona famozna ženska kratica, nego je logo firme “Pančo masažni elitni seks” mogli bi, fakat, gadno nadrapati. Pogotovo ako dođe do dogovora između velikih faca i vrha. Onda će isplivati one male, gradske i prigradske, pa sve bude opet počelo od dna. Kud i spada. Pa kad dublje analiziraš, i nema baše neke velike razlike između elitne i obične prostitucije. I jedni i drugi išli su za nečim istinskim. Jedni su izgarali za dobar seks, a drugi za dobru lovu! zato bi kao masažu, i prostituciju trebalo legalizirati. Klijenti će sami birati razinu salona i seksa prema svojim mjerilima, a država će ubirati porez i od velikih i od malih.

Još i više, jer od ove godine ima i zakonsku mogućnost na provođenje ovrhe zbog neplaćanja. Znaš ti koja je to lova? I koja imovina!?

Meni u svemu tome nedostaje jedan mali, ali itekako važni segment – udruga paparaca!

Gdje je? Zakaj u ovoj našoj urbanoj sredini iz koje je izletel i Veliki Lupi, nema ni jednog službenog paparaca?! Kad bi ga bilo, to bi bila tarapana. Umjesto golog trača, bila bi gola - slika. A na faksu su nas učili da je prava fotka govori više od tisuću riječi?! kaj sad? Ništ. Čekam svog osobnog paparaca. Kad me opali i s običnim Sony digitalcem, ja sam sretna. To je za mene – “seven heaven”!

50%, jeftinije je i kao takovo se koristi u kozmetici. ademovo ulje smanjuje razinu masnoće u krvi, ima blago laksativno djelovanje. Olakšava svrbež uzrokovan ekcemom, psorijazom, dermetitisom i svim stanjima suhe, ljuskave i ispucale kože. Njeguje i ublažava suhu kožu, djeluje protuupalno, smiruje

B

opekline od sunca. Jača nokte. Vrlo je dobro za njegu bebine kože, naročito kod iritacija izazvanih pelenskim osipom. Također, vrlo je cijenjeno masažno ulje jer ga koža ne upija previše brzo, što omogućava dobar kontakt s tijelom i primjenjivo je za sve tipove kože jer dobro regulira vlažnost.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

40 Mali oglasi KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1829e KUĆU cca 100 m² (trosobni stan, 3 terase, podrum, garaža, spremište), sa dodatnim gradilištem 2 600 m², izuzetna lokacija kod Varaždinskih Toplica, 180.000 €, prodajem. Mob. 091/2446-888 ozn.2896 NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu.

Mob. 098/178-4600 ozn.1833e VIKENDICU na Gornjoj Voći, lijepo uređenu, 17.000 € fiksno, prodajem. Mob. 091/7244-024 ozn.2767 PREKRASNA kuća 250 m² novije gradnje i 3000 m² okućnice, na ulazu u Varaždin , pogodno i za starački dom i dr djelatnosti.. Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOUREĐENA luxuzna kamena kuća u centru Vodica 136 m² sa četiri parkirna mjesta, pripadajućim konobom i pogledom na more! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c TOP ponuda! Vikend kuća 70 m² u Beretincu sa 2000 m² ravne okućnice (voćnjaka)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Kuća na Dugom Vrhu 120 m², uređena za stanovanje vrlo povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Kuća u Knegincu 80 m² i 600 dvorišta, svi priključci - 40.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Kuća u Svilarskoj 150 m² i 600 dvorišta -75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh, Mali Vrh, Beretinec, Koradovica, Ilija, Vž.

Toplice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c K. MAROF, Kučan. G. (60.000 €), Starčevićeva (45.000 €), Trg M.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Gupca, Baranjska, Krapinska, …Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c

47, V. Novaka 58 m², 3-sobni; Gajeva 304 m². KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

VŽ.: prodajemo poslovne prostore te kuće u D. Cesarića i Patačičeva, Kuncova ... te više kuća okolica Varaždina. Paurević nekretnine, 098/970-6575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

NOVI stanovi: M. Krleže 57 m², 2. kat i Grabanice 3, 76 m², 3. kat; etažno centralno grijanje, garaža. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

26. srpnja 2011., br. 375

VOĆNJAK na Malom Vrhu, 550 m², prodajem. Upitati na tel: 042/370-060 ozn.2873

stan u zgradi, M. Krleže, 2. kat, balkon, Flat Internet, klima, osiguran parking, 250 €+režije, iznajmljujem. Mob. 098/509528, 091/509-6627 ozn.-2891

GRADILIŠTE 1032 m² sa podrumom i priključkom struje, V. Nazora 14, Turčin, prodajem. Tel. 0043 664 425 4485, 042/207-763 ozn.2875

DVOSOBAN stan za studente, 5 minuta do FOI-a. Izuzetno povoljno Iznajmljujem! Javiti se na broj 091/506-5273 ili 042 214-001 ozn.1838e 1-SOBNI stan u centru grada, etažirana brojila, iznajmljujem/ prodajem. Mob.098/844-444 iza 15 sati. ozn.2898

ZEMLJIŠTA

TOMAŠEVEC; 87.000 €, Križanec; 120.000 €, Hrašćica; 129.000, Turčin; 150.000 €, Trnovec; 180.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c

HITNO tražimo 2-s stan do 50.000 €, (Slavenska, Masarykova, Vž. Vrtovi), isplata odmah! KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa mogućnošću otkupa komunalnog i vodnog doprinosa, prodajem. Cijena 77.000 €. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1832e

KNEGINEC, katnica sa 2 stana, i katnica sa caffe barom u prizemlju i garažom, čisto vlasništvo, građevna i uporabna dozvola. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

TROSOBNI stan, 76 m² u Varaždinu, Koprivnička 3, deveti kat, renoviran i namješten, 70.000 €, sa mogućim obročnim plaćanjima do 50 %, prodajem. Mob. 091/2446-888 ozn.315c

GRADILIŠTE u Bartolovcu, 2000 m², 1/1, povoljno prodajem.

Mob. 091/1852-479 ozn.2957

NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.2899

GRADILIŠTA, jug, Hrašćica, moguća višenamjenska gradnja i miješalicu za beton, povoljno prodajem. Mob. 098/975-4645 ozn.2953

STAN u Zagrebu, Zelinska ulica, 65 m², 4. kat, potpuno namješten, etažno g., klima uređaj, iznajmljujem. Mob. 098/351-479 ozn.416a

STARIJU kuću sa većom okućnicom 3000 m², u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.2931 KUĆU katnicu, 3 stana, podrum, voda, struja, prodajem. Tel. 212675 ozn.2095b KUĆU, Varaždinbreg – Halić, stambena površina 120 m², okućnica 1500 m², svi priključci – voda, struja, plin, prodajem. Tel. 666-169, 095/8266-189 ozn.2101b KUĆA katnica u Varaždinu, odličan položaj, povoljno! Mob. 098/522-103 ozn.2109b KUĆU u Varaždinu, Ebnerova ulica, 80 m² i 300 m² okućnice, prodajem. Mob. 098/498-292 ozn.2942

STANOVI GRABANICE najniže cijene! Dvosobni 37,50 m², dvosobni 52 m², dvosobni 62 m², trosobni 69 m², 79 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine.com ozn.62c

-25.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI stan u Zrinskih i Frankopana 54 m², I I. kat (etažno,uređen)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c NOVOGRADNJA: Grabanice - 95 m² (90.000 €), 84 m², 38 m², T. Ujevića 58 m² (bez tereta)…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAKOŠĆANSKA 55 m² (44.500 €), Križanićeva 48 m² (44.000 €),Trakošćanska (lift) 59 m² (42.000 €), R. Hercega 52 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c 1,5 SOBAN, 40,15 m², suteren, novo etažno centralno – plin, kompletno adaptiran, PVC, 32.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

DVOSOBAN stan 51 m², Supilova 50b, 6. kat, ulična strana, kompletno i kvalitetno namješten, povoljno! Mob.091/3688-071 ozn. 323c STAN 58 m², etažno grij., moguć. krut. gor., vlastita brojila, Aleja kralja Zvonimira 2/II, prodajem.

Mob. 098/160-2016 ozn.2884 DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Mob. 098/622-082 ozn.1831e STAN na moru - Senj – povoljno!

Jednosobni stan u prizemlju, 44 m², veliki balkon, prekrasan pogled, namješten, klima, parkirno mjesto. Cijena: 58.000 €. Mob. 092/284-8106 ozn.415a GARAŽU, 16 m² u S. Vukovića, prodajem – 24.000 kn/iznajmljujem – 250 kn. Cijene nisu fiksne. Tel. 231-188, 098/9311623 ozn.2915

KUPUJEMO za poznatog kupca četverosobni i trosobni stan u Vž. Paurević nekretnine, 098/970-6575 ozn.167c

JEDNOSOBNI stan 30,80m2, u Varaždinu, Trakoščanska 8, 5. kat, centralno, 26.000€ Mob. 099/220-0224 ozn.2947

NOVOGRADNJA - trosobni stanovi blizina bolnice 74 m² i 84 m², podzemna garaža, ključ u ruke! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

PRODAJEMO stanove Varaždin: četverosobni 107 m² POS, trosobni Zagrebačka, Krležina, dvosobni (Banfica , Galinčeva ...)

Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c

DVOSOBNI stan, 63,20 m², prizemni niz, šupa, podrum, svi priključci, 40.050 €, Optujska, prodajem. Mob. 098/185-8524 ozn.2097b

NOVOGRADNJA! Mali dvosobni Dravski Vrtovi 37 m², etažno, prizemlje! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

JEDNOSOBNI stan J. Kozarca 39 m², 2. kat, etažno centralno grijanje, vrlo dobro stanje. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c

JEDNOSOBNI! Jednosobni 28 m², u Miroslava Krleže , I. kat, etažno

2-SOBNI; Zagrebačka 33 m², Harambašićeva 45 m², Režekova

JEDNOSOBAN stan, 38 m² u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/8814-794 ozn.2102b JEDNOSOBAN stan u Varaždinu mijenjam za sličan u Zagrebu.

Mob. 098/961-4429 ozn.2104b

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM: pet višenamjenskih poslovnih prostora u Varaždinu, Gajeva 5; proizvodno uslužni prostor, 61 m² u Prešernovoj 2, Varaždin; ambulantu u Varaždinu, Vidovečka 59. Mob. 091/2446-888 ozn.315c VIŠENAMJENSKI poslovni prostor, 61,25 m² u Varaždinu, Prešernova 2, prizemlje zgrade, pogodno za pekaru, prodavaonicu, caffe bar i sl., 130.000 €, prodajem. Mob. 091/2446-888 ozn.315c UREDSKI poslovni prostor, 160 m² u Varaždinu, Vrazova 3, prvi kat, iznajmljujem. Najamnina 600 € plus režije. Mob. 091/2446-888 ozn.215c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1832e POSLOVNI prostor, 50 m², Julija Merlića 1, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/591-195 ozn.1830e IZNAJMLJUJEM 15 m², uličnog poslovnog prostora, u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice.

Mob. 098/205-874 ozn.2901 HALU 500 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, moguće razne kombinacije, povoljno prodajem.

Mob. 091/526-7870 ozn.2916 PUŠAČKI kafić sa svim dozvolama – poslovni prostor za trgovinu u centru, zona Špancirfesta, iznajmljujem. Mob. 091/5267870 ozn.2916

NAJAM IZNAJMLJUJU se novouređeni stanovi: 64 m² u Z.Frankopana, Zagrebačkoj 46 m², POS 87 m²!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c TROSOBNI stan, 76 m² u Varaždinu, renoviran i namješten, 300 € plus režije, iznajmljujem. Mob. 091/2446-888 ozn.315c IZNAJMLJUJEM trosobni stan u centru Varaždina, etažno centralno Mob. 091/885-3070, 091/523-6908 ozn.2761 ŠATOR za sve prigode, iznajmljujem! Mob. 095/822-3090 ozn.2876 DVOSOBNI stan s etažnim grijanjem, polunamješten, na Banfici u Vukovarskoj 1B, iznajmljujem.

Mob. 091/891-0915, 098/683505 ozn.2878

DVOSOBNI, namješteni, novouređeni stan (posebna kuća u dvorištu), režije odvojene, iznajmljujem. Mob. 098/414-128 ozn.2931 SOBU povoljno iznajmljujem studenticama, zaposlenici, upotreba kupaone i kuhinje. Mob. 091/907-0528 ozn.2943 DVOIPOL sobni namješteni stan, 56 m², centar - Vrazova 6, iznajmljujem dugoročno. Mob. 098/683-569 ozn.418a DVOSOBAN, namješten stan u Zagrebu - Studentski grad, iznajmljujem dvjema studenticama od 1. 9. 2011. Mob. 098/1779786 ozn.2094b JEDNOSOBAN, namješten stan u centru grada, iznajmljujem zaposlenoj osobi. Mob. 091/3771146 ozn.2924 JEDNOIPOSOBNI stan, kompletno namješten, sa vlastitim brojilima, iznajmljujem. Mob. 091/608-0696 ozn.2930 IZNAJMLJUJEM: jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu (studentima) s pripadajućom kuhinjom i kupaonom, Internet, poseban ulaz, Vž. Mob. 098/971-0350, 099/405-6658 ozn.2936 JEDNOSOBNI, namješteni stan u centru grada, iznajmljujem. Tel. 233-772 ozn.2940 JEDNOSOBNI, polunamješteni stan u Ulici R. Boškovića 1, iznajmljujem. Cijena 1.300 + režije.

Mob. 099/8022-581 ozn.2941 STUDENTIMA (M/Ž) dvosobni stan u Rijeci, Ul. P. Jurčića 4./5 i garsonijeru u Zadru, Ul. A. Hebranga 9/10, iznajmljujem. Mob. 098/1601-912 ozn.2944 STAN u Zagrebu, Grahorova ulica (na Ilici, 4 tramvajske stanice do Trga), iznajmljujem dvjema studentima/studenticama, 300 € + režije. Mob. 098/905-4966 ozn.2946 DVOSOBNI, namješteni stan u zgradi, Vilka Novaka 7, male režije, iznajmljujem. Mob. 098/793229 ozn.1842e

APARTMANI POVOLJNO iznajmljujemo jednosobne i dvosobne apartmane u Biogradu n/m, udaljenost od plaže, trgovine i borove šume 100 m. Mob. 091/555-1044 ozn.396a SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272777 ozn.1837e

IZNAJMLJUJE SE: dvije sobe, namješteno i poslovni prostor 40 m². Mob. 091/6232-226 ozn.2881

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1835e

DVOSOBNI, novi, namješteni

LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

26. srpnja 2011., br. 375

(6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a. Mob. 098/9518248 ozn.1834e

kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill.

Lipanjski popust 30 %. Mob. 098/696-5884 ozn.1836e PAKOŠTANE, iznajmljujem apartmane u privatnoj kući, u samoj borovoj šumi. Tel./ mob.: 023/381-410, 091/5616609 ozn.2952

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ î Ñ ļ Ȩ ɳ ɷ ɵ ȹ ɵ ɶ ɵ ȿ ɻ ɳ ɳ Ȧ ɵ ɶ ɴ ȿ ɵ ɼ ɻ ėŀĒȩɴɼÝ

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c PRODAJE se Škoda Octavia kombi, god. proizv. 2000., u vrlo dobrom stanju. Cijena: 20.000 kn.

Tel: 042/330-868 ozn.63c RENT-A-CAR, Krištofić trans najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing.

AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390644. ozn. 52c CITROEN C3 1,4 SX, 2006. g., prvi vlasnik, 30 000 km, prodajem.

Mob. 098/1939-208, 098/9054932 ozn.2871 AUTOMOBIL Mazda 323 c, 1996. g., reg. do 12. mjeseca 2011.

Mob. 098/938-5584 ozn.2873 MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem.

Mob. 098/205-874 ozn.2901 OPEL ASTRA 1.4, ‘96. g., bijele boje, reg. do 11/2011, 1.600 €.

Mob. 098/847-968 ozn.2911 KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Daewoo Nexia, reg.

12/2011, 599 €. Mob. 098/777095 ozn.2933 KUPUJEM Tomos Automatik ili APN 4 ili APN 5, može i neispravan, ali sa papirima. Ponude na broj 231-599, 091/595-5898 ozn.1840e W POLO 1,9 SDI dizel, 2002. g., sačuvan, registriran do 7/2012, prodajem. Mob. 098/562-862, 747-121 ozn.2923 OPEL ZAFIRA 2,0 DTI/2001. g., Elegance, reg. do 7/2012, u odličnom stanju. Mob. 098/517707 ozn.2932 PASSAT KARAVAN, 1992. g., odlično stanje. Mob. 098/522-103 ozn.2956

POSAO TRAŽIM djevojke za rad u caffe baru. Stan osiguran. Mob. 099/841-9620 ozn.2877 GRAĐEVINSKI obrt prima na rad zidara i tesara. Rad na moru,.

Mob. 091/539-7618 ozn.413a

NOVO otvoreni caffe bar u Varaždinu traži djelatnike s iskustvom.

Mob. 091/254-6925 ozn.417a PODUZETNIK traži djelatnike za honorarni posao. Uvjeti: najmanje SSS, automobil i komunikativnost. Dogovor za razgovor na mobitel: 098/206-520 ozn.1841e TRAŽE se predstavnici u putničkom poduzeću, mladi, komunikativni. Zabavan posao, dobra plaća, početak odmah. Kontakt: 092/151-0562 ozn.2937 8=_==S _=J 8' ÝÑî îå ÜÑĤ ı 8ėĺėđ 7ÑĤėîı ĮĤÑłÿ ėĨėÜČĉå ŀÑ ġėĨČıłÿĺÑĒĉå ĨČÑĨĮÿÝÑ ÿ ġÿßÑȩ 7ėÜȩ ɳɼɴȹɴɸɹɻȿɳɶɴ ėŀĒȩɵɺɵÝ

TRAŽIMO Telemarketing Managera sa iskustvom, upravljanje 20 zaposlenika, izvrsno govori engleski, odlična plaća! Kontakt: 092/151-0562 ozn.2937 BISTRO i noćni bar traži konobarice za rad. Mob. 095/527-0032 ozn.324 PRIMAMO u radni odnos KV zidare sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c TRAŽIMO KV mehaničara za teretna mot. vozila i građ. strojeve Tel. 214-175 ozn.200c

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S Novoferm, Varaždin, najprodavaȿ ĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤȿ ĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑȿ đÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼ ȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

= G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿȿ ĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/962-1694, 042/781065 ozn.2781 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana,

FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.2566 N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿȿ ČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåȿ ĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿȿ ĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8ȿ SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿ ɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıȿ ĤÑȩþĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS, montaža i prodaja klima uređaja uz garanciju na izvođene radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

VODOINSTALATERSKI obrt Mario – povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju. Mob. 095/5145-755 ozn.295c VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove. Mob. 091/1760- 616 ozn.305c

TEREZE BREŠKI preminule 15. 7. 2011. u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, brojnim susjedima, dragim prijateljima i znancima na iskazanim riječima utjehe i izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njezin odar te prisustvu posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Hvala liječnicima i medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin – Odjela interne i kirurgije te župniku Martinu Mezaku na molitvama i lijepim riječima oproštaja od naše drage pokojnice.

Ožalošćeni: sinovi Andrija i Ivan, snahe Jasminka i Karmen, unuci Ana, Dalibor i Iva, praunuk Rene

GIP TRAMGRAD doo izvodi soboslikarsko ličilačke i fasaderske radove. Mob: 099/806-6634, 091/579-4465 ozn.306c

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i prabaki

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

ANI ROHTEK preminuloj 14. 7. 2011 u 88. godini života.

Dok živimo mi, živjet ćeš i Ti.

IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542-336 ozn.2507 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Tel. 641-308, mob. 091/762-4286 ozn.2571

Djeca: Ivan, Vladimir, Josip i Katarina s obiteljima

Počivala u miru Božjem!

izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2945

ni nalog! Mob. 091/472-4723, atraktivni.krediti@gmail.com ozn.2912

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/9279903, 095/908-4793 ozn.2626

POVOLJNA masaža leđa – 50,00 kn. Mob. 091/903-7194 ozn.419a

UMIROVLJENICI do 90 g. i zaposlenici - brza realizacija kredita, zatvaranje postojećih, dobivanje novog. Mob. 091/907-0528 ozn.2943

STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1830e

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

PRODAJEM 150 l kvalitetnog miješanog vina, 12 kn/l: skuter 150 ccm, povoljno. Mob. 095/5055386 ozn.2886

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn. 72d OBAVLJAM fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, bojanje i gletanje, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2813 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala.

Mob. 098/417-373 ozn.2803 USLUGE prijevoza kamionom i kombijem (dostave, selidbe).

Moguć najam kombija. Mob. 091/504-6735 ozn.2859 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.2888

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c

PEČAR i KERAMIČAR: postavljam Kalijeve peći, sve vrste keramičkih pločica i kamen. Mob. 091/570-4956 ozn.2922

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2928

OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije,

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, svekrve, bake i prabake

SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c

Mali oglasi 41

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove

OSTALO

GROBNO mjesto na Varaždinskom groblju, prodajem. Mob. 092/107-5223 ozn.2892 METALNI kukuružnjak (4x3x90) i domaće bijelo vino, prodajem.

Tel. 091/586-1579 ozn.1839e DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 098/1900201 ozn.290c DJEČJA kolica Peg Perego Pliko 3 i dječja stolica za hranjenje. Očuvano i povoljno! Mob. 098/793278 ozn.2932 KUPUJEM rabljene kahle za kaljevu peć (klasični kamin) u bijeloj boji. Mob. 095/815-7210 ozn.2935

KREDITI ZAJMOVI uz zalog pokretnina!

Zlatni nakit, oštećeno zlato, dukati, umjetnine, laptopi, vozila i drugo. Diskretno, brzo, profesionalno! Bez ovjere, bez platne liste. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.2788 NAJBRŽE i najjednostavnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica, isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.414a SUPER krediti do 1/2 primanja!

Novi za firme! Pozajmice – traj-

KREDITI bez HROK-a, bez jamaca.

Nova kreditna linija – umirovljenici i male mirovine, zatvaraN e8 /S Ĩĺå ė ĒÑĉġėĺėČĉĒÿĉÿđ ĊĤåáÿĮÿđÑ Üåŀ ĉÑđÑÝÑȦ &J=0ȿÑ ÿ ȩ 2ȩ GėŀÑĉđÿÝå ėáđÑþȢ 0ĤÿĨĮÿĒÑȦ ɳɼɻȹɼɶɺȿ ɳɼɳɼȦ ɳɼɴȹɴɶɴɹ ȿ ɻɷɻ ėŀĒȩɵɼɸɼ

SJ S 0J 'SȤ =áÜÿĉåĒÿ ĨĮå ı Ĩĺėĉėĉ ÜÑĒÝÿȤ 7ÿ ÿđÑđė ĤĉåĪåĒĉåȢ Nĺÿ ıĺĉåĮÿ ÜÑĒÑĊÑ ĒÑ ĉåáĒėđ đĉåĨĮıȩ ȹ2 Ēå ĨđåĮÑȩ ĤÑûÑĒ ɳɼɻȹɴɻɼɶȿɸɸɸȦ VĤåá ɳɷɵȹɵɴɳȿ ɳɳɻ ėŀĒȩɵɻɹÝ

mo C. L. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.2939 NOVO krediti! Na male mirovine, na ostatak plaće. Zatvaranje postojećih do 30.000 €. Danica, 092/119-0041, 099-579-5712, 042/505-031 ozn.2939 EKSPRES pozajmice do 80.000 kn u 24 h! Zatvaramo ovrhe i kredite! Mob. 092/1303-603, 099/790-6381 ozn.2954 POZAJMICE i krediti do 85 g. u 24 h! Umirovljenici i zaposleni!

Mob. 092/1340-333 ozn.2954 KRATKOROČNE pozajmice do 20.000 kn, isplata u 24 h! Mob. 098/908-6028 ozn.2954

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c TRAŽI se ženska osoba isključivo za vezu, 30-40 g., može i s jednim djetetom, slobodnom dečku. Mob. 098/135-2286 ozn.2108b

Dnevne vijesti čitajte na

www.regionalni.com

42 Zahvale i sjećanja

26. srpnja 2011., br. 375

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti drage i voljene supruge, majke, kćeri, snahe, svekrve, šogorice i tete

voljenoj

dragoj kćeri

SUPRUZI

ŠTEFICI

Bog je vidio da si umorna Zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom!“ Tvoja duša s anđelima mirno spava Sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama!

Lako Te je bilo voljeti, teško i preteško izgubiti A još teže biti bez Tebe živjeti.

Počivaj u miru Božjem i neka te čuvaju anđeli.

Tvoja mama Josipa

Suprug Eduard ******

POSLJEDNJI POZDRAV

ŠTEFANIJE BIŠKUP rođ. ŽELIMORSKI

Draga mama!

Tvoja ljubav, hrabrost i dobrota Snaga su i utjeha mojega života, Tvoja topla ruka i Tvoje nježne riječi Bit će mi u srcu dok vrijeme rane liječi.

A i vrijeme će proći tugu noseć u sebi I oni što dolaze znat će sve o Tebi!

preminule 17. srpnja 2011. u 55. godini života nakon duge i teške bolesti.

Ponosni na Tebe Tvoj sin Dario i snaha Jasminka

Duboko dirnuti pažnjom i suosjećanjem najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima i prijateljima.

Posebno hvala obitelji dr. Kudelić, Bolnici Novi Marof Odjel 4A, djelatnicima Konzuma d.d., svim kolegicama, a posebno iz prodavaonice 524 te kolegicama iz Centroprometa.

Zahvaljujemo i djelatnicima Srednje strukovne škole Varaždin kao i djelatnicima Gradus-a.

Veliko hvala velečasnom Miji Horvatu na toplim riječima ispraćaja.

******

Ožalošćeni Suprug Eduard, sinovi Dario i Edo, snaha Jasminka, majka Josipa, šogorica Ljiljana, nećaci Nikola, Anamarija i Maja Marija, svekrva Antonija

ZAHVALA Duboko dirnuti pažnjom, suosjećanjem i dostojanstvenim ispraćajem našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

POSLJEDNJI POZDRAV

ŠTEFICI Za sebe ništa tražila nisi, Ljubav i dobrotu pružala Ti si.

Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni tama, Ti si naš anđeo i zauvijek si s nama. Šogorica Ljiljana, nećaci Nikola, Anamarija i Maja Marija ******

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

Nad grobom Tvojim tiho se molim U srcu Te čuvam i beskrajno volim!

Hvala Ti za svaki trenutak koji si podijelila sa mnom.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima!

ŠTEFICI

Tvoj sin Edo

Kumovi Lončarić Milica, Zvonko, Silvija i Božidar

******

******

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

IVANU PAPECU

STJEPAN VIDEC 29. 7. 2006. – 29. 07. 2011.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji: Ivanka, Mladen, Danica, Nikolina i Jurica

*****

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

povodom smrti našeg dragog

dragom

preminulog 20. 7. 2011. u 62. godini života.

zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su u najtežim trenucima bili uz nas. Posebno se zahvaljujemo g. Stjepanu Papecu na dirljivom govoru u ime DVD-a Vidovec, predsjedniku DVD-a Vidovec g. Božidaru Plečku, predsjedniku Vatrogasne zajednice Općine Vidovec g. Antunu Kruheku, predsjedniku Vatrogasne zajednice Varaždinske županije g. Zvonku Biškupu, svim članovima DVD-a Vidovec, DVD-a Varteks i ostalim kolegama vatrogascima na cjelokupnoj organizaciji dostojanstvenog ispraćaja našeg dragog pokojnika. Hvala g. Ivanu Kličeku na riječima utjehe u ime Udruge umirovljenika Općine Vidovec, te predstavnicima Udruge hrvatskih ratnih veterana Hrvatski domobran.

Zahvaljujemo osoblju Doma zdravlja i HMP Varaždin, djelatnicima i umirovljenicima ambulante Vidovec, ravnatelju i djelatnicima OŠ Vidovec i velečasnome Nikoli Bukovčanu na riječima utjehe.

dragoj

mami

DRAGUTINA ŠKREBA

Vatrogasnog časnika I klase preminulog u 90-toj godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

ŠTEFICI

Od brata Milana i sestre Štefanije

IVANA PAPECA

******

TATI Oči mi plaču, srce me zebe, teško je, dragi tata, živjeti bez Tebe.

Kći Valentina s obitelji *****

Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima koji su bili podrška u borbi s teškom bolešću.

Zahvaljujemo osoblju Kirurgije i Endokrinologije, a posebno dr. Dvoršćak na velikom trudu. Hvala djelatnicima varaždinske „Elektre“ i „Nuklearne medicine“. Veliko hvala svima koji su mu okitili odar i izrazili nam sućut te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Njegova Ljubica, sin Ivica, kći Valentina, snaha Jagoda, zet Goran i unuci Ivana, Karlo, Nikolina i Renato

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGECU Otišao si tiho i nema Te više, uspomena na Tebe nikad se ne briše.

Božidar i Davor s obitelji *****

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGECU Neka Te čuvaju anđeli.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

Baka Marija *****

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGECU

DRAGECU

Bio si mi podrška, utjeha i ljubav, ostaje mi samo bol, suze i tuga.

Otišao si i više Te nema, ostaje samo sjećanje i uspomena.

Tvoja Ljubica

Prijetelji Kostanjevec i Hoić

*****

Ljubav ne umire kad najdraži odlaze, a suze nikada ne prestaju, samo se skrivaju.

Neka te čuvaju anđeli.

Počivo u miru Božjem ***** Ožalošćeni Supruga Ana, kćeri Katarina i Nadica, zetovi Franjo i Stjepan, unuka Biserka sa suprugom Stanislavom, unuk Bruno sa suprugom Sandrom, praunuci Dunja, Ida, Karla i Fran

SJEĆANJE naša mama i baka

HELENA KLIČEK 24. 7. 2010. – 24. 7. 2011.

Sin Josip i unuk Dragutin

Zahvale, sjećanja i posljednji pozdravi sa slikom već od

100 kuna!!!

Zahvale i sjećanja 43

26. srpnja 2011., br. 375

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

MLADEN SLIVAR

na naše voljene

Preminuo u 57. godini života.

MARIJU KOŠČAK

VALENTA KOŠČAKA

28. 7. 2010. – 28. 7. 2011.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima, poslovnim partnerima i suradnicima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala svećenicima Martinu Mezaku i Dragutinu Detiću na riječima utjehe i molitve.

Veliko hvala obitelji Rosić na pomoći te svim cvjećarima i pogrebnicima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

7. 9. 1975. – 7. 9. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

na

Hvala što ste ga ispratili.

Njegova duša bila je ponosna i sretna.

ANU

i

STJEPANA

23. 7. 1996. – 23. 7. 2011.

3. 8. 2001. – 3. 8. 2011.

Supruga Vera, sin Roman, kći Monika, snaha Gordana, zet Igor, unuci David i Adam

SERMEK Zauvijek u našim mislima i sjećanju.

Sin Velimir s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

dragom bratu, šogoru i ujaku

povodom prerane smrti voljenog

DARKA PREMUŽAKA tragično preminulog 17. 7. 2011. u 46. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je iskazana u najtežim trenucima, najiskrenije zahvaljujemo cjelokupnoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, bajkerima koji su bili uz nas i uputili nam riječi utjehe i sućuti. Posebnu zahvalu upućujemo MK „AQUA BIKERS“ koji su našeg Darka dostojanstveno ispratili na vječni počinak i na svemu što čine kako njegov lik i djelo ne bi bili nikad zaboravljeni.

IVANU LEVANIĆU Po dobrom ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek nositi.

Sestra Marija, šogor Josip i nećak Davor sa Mihaelom *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ujaku

IVANU LEVANIĆU Od Snježane, Mihaele i Damira

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

JOSIPA ŠUPLIKE preminulog 21.srpnja 2011. godine u 80. godini života

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar, te za prisustvo na posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Posebno hvala kumi Štefici Pavačić i vlč. Miji Horvatu.

Počivao u miru Božjem!

Tvoja obitelj

Veliko hvala svima koji će čuvati uspomenu na njega!

*****

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom

dragom bratu, šogoru i stricu

SUPRUGU i TATI

IVANU LEVANIĆU

Nedostaješ nam beskrajno!

Jadranka, Marko i Marin

Tvoj lik i Tvoja dobrota živjet će vječno u našim srcima.

Tvoj brat Josip s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake

ANĐELE MIKAC preminule 15. srpnja 2011. u 77. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, izrazili sućut, cvijećem i svijećama okitili njezin odar i dostojanstveno je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala djelatnicima Doma „Svete Ane“ Babinec na brizi i pomoći do posljednjeg trenutka njezinog života. Hvala velečasnom Valentu Posavcu na molitvama i riječima utjehe.

Ožalošćeni Sin Vjekoslav, snaha Mirjana i unuke Valentina i Silvija

ZAHVALA povodom smrti naše drage i nezaboravne supruge, majke, bake, prabake, punice i svekrve

dragom suprugu

U mom srcu i mislima Ti živiš i dalje.

Tvoja Dragica *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati i svekru

Prerano si otišao, ni zbogom nisi rekao.

Među zvijezdama Tvoj je sada dom, a mi ćemo Te zauvijek nositi u srcu svom.

Josip i Marija *****

POSLJEDNJI POZDRAV

KATE GOVEDIĆ tođ. LESKOVAR

dragom dedi i pradjedu

preminule 12. srpnja 2011. u 74. godini života.

Po dobrom ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek nositi.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, brojnim susjedima, dragim prijateljima i znancima na iskazanim riječima utjehe. Posebna hvala susjedi Ivanki Badanjak koja nam je bila od velike pomoći te stanarima Preloške 1a koji su cvijećem okitili odar te dostojanstveno ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Tvoji: suprug Branko, kćeri Spomenka, Marija, Ljubica, sin Mladen, zetovi Ivan, Mladen i Milivoj, snaha Barbara te unuci s obitelji

Dejan, Gordana i Ella *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom dedi

Živjet ćeš vječno s nama jer čovjek kao ti ne može samo nestati.

Zadržat ćemo vječitu uspomenu i sjećanje na Tebe.

Marijan i Ivana

POSLJEDNJI POZDRAV supruzi, majci, baki i punici

SJEĆANJE

DARINKI PLANTAK rođ. DOMJAN

na voljenu mamu, baku i prabaku

Ništa Te neće izbrisati, niti sakriti, uvijek ćeš biti u mislima i molitvama. Čuvajte je Božji anđeli.

28. 7. 2004. – 28. 7. 2011.

Suprug Ivan, kći Andreja, unuke Iva i Maja, unuk Jozo i zet Marijan

JALŽU HREN

SJEĆANJE

TOMO KOLARIĆ 22. VII. 1996. – 22. VII. 2011.

S tugom i ljubavlju.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Supruga Jelena i djeca s obiteljima

44 Zahvale i sjećanja

26. srpnja 2011., br. 375

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

TOMO MIŠAK

STJEPAN MAJCEN

povodom smrti naše drage mame i bake

27. 7. 2006. – 27. 7. 2011.

23. 7. 2009. – 23. 7. 2011.

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli i molitve.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Nije Te izbrisalo vrijeme, niti Te sakrila tama.

Zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš biti s nama.

Supruga Francika, kćeri Radmila i Andreja s obiteljima

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE na 16. 7. 2008. – 16. 7. 2011.

*****

dragoj

MARIJU

FRANJU

SUPRUZI

† 2. 5. 2011.

Suprug Pavao

i

† 29. 7. 2009.

GOLUB. SJEĆANJE

JURAJ KOMES 30. 7. 2010. – 30. 7. 2011.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama i ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Veliko hvala dr. Kolariću, sestri Marijeti i osoblju Bolnice Klenovnik. Hvala velečasnom Miji Horvatu na lijepim riječima oproštaja.

POSLJEDNJI POZDRAV

Sve ove godine u našim si mislima.

Tvoj kolektiv Centrale

† 16. 7. 2011.

Obitelj Košić

na naše drage roditelje

mag. pharm. JASENKU JANUŠIĆ

BERTE KOŠIĆ

*****

Ako smrt i ugasi svijetlo, nikada ne ugasi snagu ljubavi i sjećanja.

Božena, Petar i Ivan s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

TETI Tvoje: Marijeta, Martina, Josipa i Božica

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko im nedostaješ.

Vječno ćeš živjeti s nama.

Supruga Marija, sin Dražen s obitelji i kći Gordana s obitelji

*****

SJEĆANJE

MARIJAN TUĐAN

dragoj

30.VII. 2008. – 30.VII. 2011.

MAMI, SVEKRVI i BAKI

U našim srcima i mislima Ti živiš i dalje.

Supruga, sin i kći s obiteljima

JURAJ KOMES Ti nisi sjećanje, Ti si uvijek s nama u našim srcima i mislima.

Sin Dražen, snaha Alenka, unuci Marko, Matija i Tamara

Neka Te čuvaju anđeli.

Tvoji Jurica, Manuela i Denise *****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE 30. 7. 2010. – 30. 7. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

MAMI i BAKI

IGNACA HORVATA

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole, jer ljubav je jača od smrti.

27. 7. 1999. – 27. 7. 2011.

Tvoji Anita i Luka

S tugom i ponosom čuvamo Te u svojim srcima.

POSLJEDNJE ZBOGOM

*****

SESTRI SJEĆANJE

Tvoja obitelj

na

PAVLEKA KOSCA

Nad grobom Tvojim tiho se molim, u srcu Te čuvam i beskrajno volim.

Sestra Katarina

29. 7. 2005. – 29. 7. 2011.

SJEĆANJE

Uvijek si s nama u mislima i molitvama.

OLGU GLAVICA

na voljenu mamu

Tvoji najmiliji

23. 7. 2009. – 23. 7. 2011.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

ZLATKO SEVER

na

VIDA MEŠTROVIĆA 21. 7. 1999. – 21. 7. 2011 S ljubavlju Te se sjećamo

SJEĆANJE 28. 7. 2006. – 28. 7. 2011.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

ROBERT AMAN Bio si i ostao dio naših života.

Tvoja obitelj

27. 7. 2008. – 27. 7. 2011.

SJEĆANJE Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

MIJO ŠOKMAN 26. 7. 2005. – 26. 7. 2011.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE na voljenu sestru

DRAGICU PEČEVSKI 29. 7. 2001. – 29. 7. 2011.

Teška je istina da Te nema više, ali sjećanja na Tebe se ne brišu.

SJEĆANJE na

BORISA PINTARIĆA Tvoji najmiliji

na

VLADIMIRA VUGREKA

TUŽNO SJEĆANJE

26. 7. 1977. – 26. 7. 2011.

Sestra Katica s obitelji

SJEĆANJE

Supruga Božica, djeca Zoran, Patrik i Anita

SJEĆANJE

VALENTIN VRČEK 21. 7. 2007. – 21. 7. 2011.

Tvoja obitelj

MATILDA BOBIĆ 28. 7. 2009. – 28. 7. 2011.

25. 7. 2004. – 25. 7. 2011.

Godina za godinom prolazi, tuga iz srca ne odlazi.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Zbog tehničkih problema došlo je do greške prilikom objava pojedinih zahvala i sjećanja u prošlom broju te se ovim putem ispričavamo.

Kći Marija te obitelj Bobić

Redakcija 7Plus Regionalnog tjednika

Zahvale i sjećanja 45

26. srpnja 2011., br. 375

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

PAVAO JAGAČIĆ

KATICA HUDOLETNJAK

na voljenog sina

24. 7. 2009. – 24. 7. 2011

25. VII. 2010. – 25. VII. 2011.

Uvijek s nama u našim mislima i molitvama!

U tišini vječnog mira neka Te prate naše misli i molitve.

Supruga i sin s obitelji

Tvoji: suprug, sin, snaha, unuka i unuk s obitelji

DANIJELA COPAKA 23. 7. 2010. – 23. 7. 2011.

Sjedim u mraku sobe svoje, suzama pišem ime Tvoje.

Još uvijek se za Tebe tiho molim, kada bi znao sine, koliko Te volim…

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

voljenom tati i tastu

na voljenu mamu, baku i prabaku

IVANU CINGESARU

KATICU HUDOLETNJAK

*****

† 14. 7. 2011.

25. 7. 2010. – 25. 7. 2011.

SJEĆANJE

Vrijeme proteklo zaborav donijelo nije, još živiš u nama kao prije.

Dok suze padaju, a duša boli, naše srce ne može da Te preboli.

na voljenog

Neće Te izbrisati vrijeme niti skrivati tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti u nama.

Tvoji Melanija i Miro

Kći Milica, zet Antun, unuci Dario i Jasminka s obiteljima

BRATA Prolaze dani dugi kao vjekovi, prolazi život mijenjaju se svjetovi.

Prolazi sreća, prolazi sve al’ uspomena na Tebe nikada NE… Sestra Danijela *****

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga

SJEĆANJE

ZLATKA HORVATA

JOSIP KOLARIĆ

27. 7. 2010. – 27. 7. 2011.

Kraj zamagljenog prozora tražim Tvoj lik, Izgubljeni u kapljici rose Što klizi niz moje lice I ugledah Te u djetetu malom.

Hvala Ti puno na anđelu tom.

Mama Štefanija

SJEĆANJE na dragog unuka, bratića i nećaka

23. VII. 1980. – 23. VII. 2011.

DANIJELA COPAKA

Uvijek u srcima, mislima i molitvama.

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcu Te čuvamo, i beskrajno volimo.

Sestra Pepa, šogor Josip i nećaci Agata i Ivo

Obitelj Pahić

Supruga Danijela, kći Josipa, Monika, Florijan i ostala obitelj

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, tatu, djeda i tasta

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKA MARTINČEVIĆA

na sina

28. VII. 2009. – 28. VII. 2011.

ZLATKA HORVATA 27. 7. 2010. – 27. 7. 2011.

Život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Nije Te izbrisalo vrijeme…ni sakrila tama.

Zvijezda si koja nas prati, vječno živiš s nama.

TUŽNO SJEĆANJE na dragog i voljenog

DANIJELA COPAKA „Zauvijek ćeš ostati u našim srcima…“ Tvoji prijatelji: Miroslav H., Martin, Nikola, Miro P., Matija, Vid, Dario, Bojan i Dražen

Tvoji najmiliji

Mama Ljubica, braća Zdravko i Ivan

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE

RUŽICA ŠPOLJARIĆ 31. 7. 2001. – 31. 7. 2011.

dragoj svekrvi i baki

na nećaka i bratića

ANI PEHARDA

ZLATKA HORVATA

† 15. 7. 2011.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

27. 7. 2010. – 27. 7. 2011.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i lijepom sjećanju.

Ima nešto u dobrim ljudima.

Oni su jaki i poslije smrti.

Ostave trag koji se ne može izbrisati.

Ostave bol koja se ne može preboljeti.

SJEĆANJE Svekrva Marija, unuci Andrej, Renato i Renata s obitelji

24. 7. 2006. – 24. 7. 2011.

Teta Spomenka, tetak Davor, Mateja i Edita

ZAHVALA SJEĆANJE na voljenu sestru

ĐURĐICU ŠIMEK

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

Mama Anđela, brat Martin, sestra Katica, Barica, Mirjana i Štefica s obitelji

SJEĆANJE

preminule 14. 7. 2011. u 72. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njen odar te za prisustvo na posljednjem ispraćaju drage nam Marije na vječni počinak.

Počivala u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin Slavko, snaha Sunčana, unuci Robert i Igor, Kristina, Stjepan i Mario, praunuci Karlo, Luna i Borna te ostala rodbina

Kolegice i kolege – OBI Varaždin

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na dragog supruga, oca i zeta

DAVORINA KRIŽANCA 29. 7. 2010. – 29. 7. 2011.

Nek’ Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

Tvoji najmiliji

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

DAVORIN KRIŽANEC

SANJA LEVANIĆ Uvijek si s nama u našim mislima i sjećanju.

Uvijek si s nama u mislima i sjećanjima.

MARIJE ŠTEFINŠĆAK rođ. LEVANIĆ

28. 7. 1994. – 28. 7. 2011. Život nestane u trenu, a sjećanje ostaje zauvijek.

Uživaj u nebeskim prostranstvima.

MARIJAN PERAS

voljenoj

29. 7. 2010. – 29. 7. 2011.

MARIJI ŠTEFINŠĆAK

„Život koji nam je dala priroda kratak je, no sjećanje na valjano proživljen život vječno je!“ (Ciceron)

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

Zaposlenici HBS d.o.o. Varaždin

SJEĆANJE

ANDRIJA KUHAR

SJEĆANJE

SJEĆANJE

25. VII. 2001. – 25. VII. 2011.

na naše nezaboravljene

JOSIP ŠARTAJ

Otišao si tiho i nema Te više.

Uspomena na Tebe nikad se ne briše.

Tvoji najmiliji

DRAGU

i

30. 7. 2010. – 30. 7. 2011.

SLAVKA 7. 7. 1979. – 7. 7. 2011.

VITEZ Sin Stjepan, kćeri Štefanija i Ana s obiteljima

24. 7. 2009. – 24. 7. 2011.

Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Tvoji najmiliji

46 S raznih strana ILIJEVO U SV. ILIJI

Igre i slavlje Tradicionalno Ilijevo i ove je godine okupilo brojne mještane, ali i susjede općine Sveti Ilija. Da mještani Ilije znaju kako se treba slaviti, uvjerili smo se i ove godine.

Uz proštenje i misno slavlje, već 17. godinu zaredom organizirana je i „Dječji festival“.

U organizaciji udruge Moj Hobi, festival je posjetiteljima ponudio prekrasan zabavni program. Uz pjevački dio na kojem su hrabri mališani bez straha zapjevali uz pratnju TS Elita pred mnoštvom bila je i podjela nagrada za održane dječje seoske igre, a kao i svake godine domaćini su za po-

sjetitelje pripremili nagradnu igru. Festival je očarao i male i velike posjetitelje, te svi oni s nestrpljenjem očekuju sljedeću godinu. (Ines Brežnjak)

!

Mala Lili Lili je prekrasna mješanka srednjeg pinča stara 3 mjeseca. Biti će malog rasta.

Umiljata i draga, bila bi idealan kućni ljubimac.

Udruga Spas 042/330-004

DONACIJA CARITASU

Kolica i hodalice Čak 250 invalidskih kolica, standardnih i specijalnih, 50 hodalica, 80 štaka i 25 štapova vrijednih nekoliko stotina tisuća kuna dobio je Caritas Varaždinske biskupije. Donacija je stigla od Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana. Na vrijednoj donaciji voditeljima humanitarne djelatnosti Crkve Isusa Krista u Hrvatskoj, bračnom paru Jimu i Debori Erickson, zahvalili su varaždinski biskup Josip Mrzljak i ravnatelj biskupijskog Caritasa Ante Šola, koji su bili na primopredaji. Suradnja ove dvije vjerske zajednice u pogledu pomaganja najpotrebitijima na području Varaždinske biskupije započeta je u prosincu prošle godine donacijom plinskog štednjaka Caritasovoj pučkoj kuhinji. Tada je donator najavio da će sredinom ove godine darovati veći broj invalidskih kolica.

26. srpnja 2011., br. 375

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH Odabran najbolji učenik završnih razreda srednjih škola

Branko najbolji, Mariju nagrada za ustrajnost

Branko (desno) i Marko bili su drugi u Plovdivu

Branko Milec iz Natkrižovljana, maturant Elektrostrojarske škole, najbolji je učenik završnih razreda srednjih škola Varaždinske županije u prošloj školskoj godini. Odluka je to stručnog povjerenstva Varaždinske županije koje je od osam prijavljenih učenika odabralo Branka Mileca na temelju njegovog uspjeha u školi, ali i izvannastavnih aktivnosti.

Branko je sva četiri razreda srednjoškolskog obrazovanja

završio s odličnim uspjehom i prosjekom ocjena 5,0 0, a jednako je uspješan bio i na natjecanjima vezanim uz njegovu struku – mehatroniku. Bio je drugi na državnom prvenstvu iz robotike, a zajedno s kolegom Markom Grozdekom osvojio je drugo mjesto na Olimpijadi mehatroničara u Plovdivu u Bugarskoj.

Uz nagradu za najboljeg učenika, varaždinski će župan Predrag Štromar ove godine

iznimno dodijeliti i posebnu nagradu za ustrajnost i nadahnuće. Tu će nagradu dobiti Mario Hantak iz Vinice, maturant Druge gimnazije kojeg teško zdravstveno stanje nije spriječilo da se vrati u redovnu nastavu, a sva je četiri razreda srednje škole završio s odličnim uspjehom.

Branku i Mariju novčane će nagrade uručiti varaždinski župan na svečanoj sjednici u povodu Dana županije u rujnu.

TU KRAJ NAS Pčelari iz „dežele“ uživali na osebujnom izletu po varaždinskom kraju

Nakon medene rakije, svi veselo zapjevali u Tužnom Svake godine članovi Pčelarskog društva Radenci iz Štajerske priušte si nezaboravan izlet.

Nakon Austrije i Mađarske posjetili su Varaždinsku županiju Piše: JOSIP NOVAK joaip@regionalni.com

TUŽNO – Svake godine članovi Pčelarskog društva Radenci iz Štajerske priušte si nezaboravan izlet. Posjetili su oni ranijih godina Austriju i Mađarsku, a kako doznajemo od Zlatka Severa, predsjednika spomenutog društva, prvi susret s ljepotama sjeverne Hrvatske ostat će im u trajnom sjećanju.

Od jutra do sutra Naime, pun autobus slovenskih izletnika u jutarnjim satima u subotu 9. srpnja najprije doladoma zi u Varaždin ćin gdje polaze u su gos i te razgledavaposjeli u deb nje Staroga e hlado grada, groVidno raspoloženi – punce i fantje nazdravljaju medenom rakijom vinu, n lu udili blja i Ko ih lub en šćecove enmeden icama, tomološke jacim zbirke u pasokom a, … lači Herzer…

Naš kont inen talni turizam, takav kakav je, itekako se dojmio naših susjeda koje smo zatekli kako u popodnevnim satima krijepe dušu i tijelo na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Franić u Tužnom.

Vruć subotnji dan školarcima je osvježila lubenica - Prije svega moram istaknuti da smo oduševljeni go- najbolje od srednjoeuropskih raja“ bez problema se probio stoprimstvom našega kolege kuhinja, osebujna kultura i njihov autobus na kat iz čijih pčelara, a u ovom prekra- zabava bili više nego dovoljni su spremnika na svjetlo dana snom prirodnom ambijentu razlozi da krenemo put Varaž- vrijedne članice Pčelarskog posebno uživaju naši najmla- dinske županije – istaknuo društva izvadile svu silu svojih đi članovi. Naime, na izlete je Zlatko Sever dodavši da je – slovenskih đakonija. Našlo uvijek vodimo djevojčice i posjet Franićevima, odnosno se tu orehnjača, pogačica s dječake koji polaze nastavu prvoj kušaonici pčelinjih pro- čvarcima, zlevki sa slaninom, pčelarstva u osnovnoj školi. izvoda i proizvoda od meda špeka… Dobro raspoloženi i S nama su i njihovi mentori, u Hrvata – pun pogodak. okrijepljeni gosti iz „dežele“ a morate znati da je svaki naš Naime, domaćini su goste veselo su zapjevali na bregu izlet edukativnoga karaktera. posjeli u debelu hladovinu, u Tužnom, a prije polaska s Nama su vaši barokni dvorci, nudili ih lubenicama, sokom, obližnjeg uzvišenja pogletermalna lječilišta, vinske medenjac ima, medenom dali su kao izgleda južni dio staze, sport i rekreacija, ga- rakijom… Za divno čudo, Slovenije koju svaki put vide stronomija koja sjedinjuje sve do spomenutog „šumskog ovdašnji vikendaši.

I kod Slovenki – prvo fruštuk ondak na put

Vodič 47

26. srpnja 2011., br. 375

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Igor Derdić - Pogled

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN LJETO U VARAŽDINU Petak, 29.7. u 21 sat, Stari grad GUDAČKI KVARTET DOMINANT koncert klasične glazbe Subota, 30.7. u 19 sati, Stari grad SREBRNA CESTA, književna večer, kratke priče Subota 30.7. u 21 sat, Kazališni trg TIHA OLUJA, rock koncert Nedjelja, 31.7. u 21 sat, Stančićev trg TIMELESS, rock koncert KINO GAJ Od četvrtka, 28.7. do utorka 2.8.

TRANSFORMERS 3 (ZF akcija) u 19 sati KNJIŽNICA Ljetno radno vrijeme (za sve odjele) do 4. rujna 2011.

Ponedjeljak - utorak 14,00 - 20,00 Srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 Subota 7,30 - 12,00 MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage MOJA OPAŽANJA, izložba fotografija Andreja Švogera, razgled do 7. kolovoza Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Četvrtak, 28.7.

PARIS EXPRESS (krimi komedija) u 19 sati IZVORNI KOD (mistični ZF triler) u 21 sat Petak, 29.7.

IZVORNI KOD (mistični ZF triler) u 19 sati U BOLJEM SVIJETU (švedska drama) u 22 sata Od subote 30.7. do utorka 2.8.

PARIS EXPRESS (krimi komedija) u 19 sati IZVORNI KOD (mistični ZF triler) u 21 sat Izložbeni prostor STIPE BOŽIĆ – PUSTINJE SVIJETA, razgled do 10.8.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NEMA VRUĆINE U proteklih sedam dana doživjeli smo jaču promjenu vremena. Nakon osvježenja i kiše za vikend, u ovom tjednu polako će biti više sunca i topline. Danas i sutra većinom suho, a unatoč oblacima ipak će biti malo sunčanije i toplije. Nešto pljuskova opet bi moglo biti od četvrtka pa prema vikendu. U ovom tjednu neće biti vrućina, temperatura ostaje ispod 30°C, a jutra će biti svježa, ponegdje i maglovita. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 25.7.)

ROĐENI:

VJENČANI:

DJEVOJČICE Dora Bunčić, Rita Puljizević, Viktorija Marija Blagaj, Ana Popov, Marta Njegovec, Ana Pažur, Dora Tomašek, Valeria Kišur, Leda Crnčec, Mihaela Hranj, Klara Petrić, Nera Novosel i Kaja Žnidarić

DJEČACI: Bono Težak, Sven Cvitić, Karlo Majhen, Zack Kukić, Roko Kolarić, Ivan Hrelja, Fran Hrman, Matej Trogrlić, Nikola Pofuk, Ivan Višnjić, Krsto Balažinec i Andrej Kapetanović

UMRLI:

Kristina Papec i Mario Pernar, Dijana Pomper i Danijel Sitar, Petra Štrok i Goran Težački, Anita Namjesnik i Zoran Posavec, Maja Medved i Mario Selak, Sanja Orešković i Matija Spiegel, te Nikolina Habunek i Tihomir Vidaček

Đuro Novosel (76), Štefanija Biškup (54), Berta Košić (64), Radovan Franić (81), Darinka Plantak (59), Katarina Tavrić (83), Josip Šuplika (79), Mirko Bosak (69), Đuro Češljaš (51), Katarina Bahun Gajski (73) i Kata Glavnik Križnjak (86)

Od petka 29.7. do utorka 2.8.

PORCIJUNKULOVO (dio programa) Petak, 29.7.

Trg republike Ivica Dobranić klapa „Maslina“, koncert Ulica J.J. Strossmayera (18.00 -2.00 sata) Larva & DJ TESH, alternativni rock koncert Subota, 30.7.

Modna Zona – revija na otvorenom (20-24 sata) Bojan Jambrošić i New York, koncert

Cvijeće male Ide, predstava za djecu (11 sati) Nedjelja, 31.7.

Kuhanje velike “Međimurske juhe» (Perivoj Zrinskih) u 17 sati Zlatni hitovi – Legende pjevaju (Ulica kralja Tomislava) (20-24 sata) Ponedjeljak, 1.8., Trg republike Mali MEF – Međimurski festival za djecu (19:30) „Remetinec“ – glazbeno – scenski show (21:30) Luka Bulić, Davor Dretar Drele, Vid Balog

48 Zadnja

26. srpnja 2011., br. 375

REKREACIJA Varaždinski parkovi nisu samo za šetnju, već i tjelovježbu

PORCIJUNKULOVO

Zabava za sve

Pozdrav suncu i ples ratnika Jedna grupa Varaždinaca u Parku Ivana Pavla vježbala jogu, a druga na Starom gradu capoeiru U isto vr ijeme, na dva različita zelena mjesta u Varaždinu možete se baviti sa dvije različite aktivnosti – jogom i capoeirom. Prošle srijede posjetili smo i jedne i druge. Iako je zbog oluje dosta zahladilo ni jedna ni druga grupa nije se dala smesti. Među ljubiteljima joge, njih oko 20, bilo je svih generacija, više žena nego muškaraca, ali i onih koji se njome dulje bave. Gotovo 2 godine bavim se jogom, a mogu reći da je puno veći užitak vani, na otvorenom nego u dvorani – rekla nam je Ana (26). Po prvi put je u park na jogu došla Kr istina (23). - Ne bavim se nekim sportom, a joga mi se čini idealnom jer ne radi se samo o vježbanju već i o pravilnom disanju – objasnila je. - Upravo tako, joga nije gimnastika već stil života. U svakoj vježbi pokret treba uskladiti s dahom – nadovezala se instruktorica Bernarda Goričanec iz Udruge “Joga u svakodnevnom životu”. Namijenjena svima, od 7 do 107 godina, joga u parku održavat će se do kraja kolovoza svake srijede od 19 do 20, a sve što je potrebno je dobra volja.

Ako vam se čini da ovo nije za vas, u isto vrijeme na Starom gradu možete isprobati capoeiru, brazilsku borba pretvorenu u igru. Na prvom treningu koji je organizirala Udruga “Moving” prošlog tjedna okupilo se oko

!

15 entuzijasta, više dečkiju nego cura.

- Vidio sam kako to izgleda na TV-u, ali i kad sam studirao u Zagrebu. Uvijek me privlačilo, ali nikako se stvari do sad nisu poslož ile da se s tim počnem i baviti. Čini se zahtjevno, ali i interesantno – rekao nam je Mislav (27). Da se ova vještina brzo uč i potvrdio nam je i Petar (29). - I ja sam prije upao u grupu koja je već vježbala mjesec dana.

Prvo sam bio zbunjen, ali sam sve kasnije polovio – veli. Ako se odlučite ili za jogu ili capoe i r u n e ć e te pogr iješiti.

Oboje je besplatno, u prirodi i zdravo.

Tihana DRUMEV

Austrijski oldtimer traktori u Babincu!

Babinec su posjetili neobični gosti s još neobičnijim vozilima – oldtimer traktorima!

Riječ je o društvu prijatelja iz Gleisdorfa i Prebensdorfberga iz Austrije koji su sa svojim vozilima, pravom atrakcijom na četiri kotača, doputovali u taj kraj i izazvali sveopće oduševljenje mještana. Neo-

bični gosti zaustavili su se u tamošnjem caffe baru David, a po putu su prošli dio vinske ceste Klampotic, te se okrijepili kod obiteljskih gospodarstava Županić i Klasić. Austrijance je predvodio žitelj iz Vratna Gornjeg Peter Wunderlich, a nakon četiri dana krenuli su natrag kućama.

joga života je stil njen e namij 7 do od , a svim 107

Ovog petka, 29. srpnja u Čakovcu počinje Porcijunkulovo, najveća kulturnoturistička manifestacija Međimurja za koju se očekuje da će je u pet dana trajanja posjetiti preko 50.000 ljudi.

Posjetitelje čeka niz događanja vezanih uz tradiciju, običaje i bogatu povijest međimurskog kraja, kao i brojni kulturni, zabavni i sportski događaji, te svakodnevni koncerti koje će, uz mnoge izvođače, održati Neno Belan & Fiumens, klapa Maslina, Funky Chuck feat. Sugabeat & Shondell (L.A.), Danijel Popović i mnogi drugi. Bit će održan i konjički turnir, Oldtimer susreti, Modna zona – revija na otvorenom, a zanimljivo će biti kuhanje velike međimurske juhe uz degustaciju vina. (ihr)

VJEŽBA

Policajci na obuci Kako treba postupati u slučajevima kada, primjerice, razbojnici bježe vozilom ili kada dobe dojavu da je u tijeku pljačka banke, štedionice ili druge slične ustanove, policijski djelatnici PU varaždinske doznat će na Seminaru taktičke obuke za policijske službenike PU varaždinske, koji će se u utorak, 26. srpnja održati na prostorima bivše vojarne u Optujskoj ulici u Varaždinu.

Cilj ovog seminara je edukacija policajaca o postupanju u vrlo zahtjevnim i rizičnim situacijama kako bi se osposobili za njihovo rješavanje. Obuku će provesti policijski službenici Interventne jedinice policije PU varaždinske.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović