RT_376

INTERVJU Prof. dr. sc. Zlatko Bačić o položaju znanstvenika u SAD-u i Hrvatskoj

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 376 :: 2. kolovoza 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Što pokazuje popis i prirodno kretanje stanovništva u 2010.?

U županiji devet tisuća ljudi manje!

Više rođenih prošle godine u Gornjem Knegincu, Sračincu, Petrijancu i Brezn- Stranice 2.-3.

POMOZIMO JOSIPU POTOČNIKU

Branitelj s rakom grla jedva preživljava sa sinom

TRASH FILM FESTIVAL

Stranice 4.-5.

PORCIJUNKULOVO 2011. U ČAKOVCU

Pedeset godina trebalo za novi hrvatski vestern Stranice 22.-23.

Pregršt zabave za sve u međimurskoj metropoli Stranice 24.-25.

Čestitamo Dan domovinske zahvalnosti!

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Bolje tikve nego korov i grmlje I

mao sam prilike za nedavnoga velikoga međunarodnoga aeromitinga u Varaždinu razgovarati s nekoliko pilota, zrakoplovnih stručnjaka i zaljubljenika u zrakoplovstvo. Svi su oni odreda izrazili riječi pohvale za Varaždinski aerodrom, poglavito njegove sigurnosne uvjete i uređenost. dok drugi izvan Varaždina hvale ono što je do sada učinjeno na aerodromu, neki po već dobrom receptu domaćega jala i kritizerstva nastoje to omalovažiti. Pri tom ih dakako ne zanimaju činjenice da je Varaždinski aerodrom jedan od tri mala aerodroma u državi koji ima dozvolu za obavljanje komercijalnog i zračnog prometa, da će to biti prvi aerodrom koji će imati satelitsko navođeno slijetanje zrakoplova u Hrvatskoj (za što su već stručnjaci Prometnog fakulteta iz Zagreba obavili testiranja), da usluge aerodroma koriste čak četiri pilotske škole, da aerodrom bilježi rekordan broj uzleta zrakoplova…

Umjesto očiglednih razvojnih uspjeha Varaždinskoga aerodroma, za neke su, čini se, postale puno značajnije tikve koje su posađene na zemljištu nedaleko aerodromske uzletno-sletne staze. Na tom je zemljištu još do prije nekoliko godina, sjećate se, rasla trava, ambrozija i drugi korov.

Sada je veći dio zemljišta obrađen i kultiviran, dok istovremeno na preostalom dijelu aerodromskog područja travu redovito kose. ad bi tako barem bilo i na drugim zemljištima u gradskoj okolici koja uglavnom zjape zapuštena i puna različitog korova, grmlja i smeća…

2. kolovoza 2011., br. 376

OTKRIVAMO Što pokazuju popis stanovništva te podaci o

Novi trend: mlad odlaze u prigrad

I

K

U općini Sračinec trenutno živi oko 360 djece predškolske dobi, pa što prije treba izgraditi novi vrtić za koji su projekti već gotovi

J Više rođenih nego umrlih u prošloj godini imaju Gornji Kneginec, Sračinec,

Petrijanec i Breznica. Pritom Sračinec ne samo da ima najveći vitalni indeks u županiji, nego je na petom mjestu u Hrvatskoj!

Pišu: VESNA MARGETIĆ-SLATKI IVICA KRUHOBEREC

Je li u Varaždinskoj županiji počeo trend preseljenja stanovništva iz gradova u ruralne sredine, točnije u prigradske općine? Na to upućuje popis stanovništva iz ove godine, ali i podaci o prirodnom kretanju stanovništva za 2010. godinu, koje je krajem srpnja objavio Državni zavod za statistiku.

Ruše rekorde Dok se broj stanovnika smanjio u svih šest gradova, od 22 općine broj stanovnika se u posljednjih 10 godina povećao u općinama Cestica, Gornji Kneginec, Sračinec i Trnovec Bartolovečki. Kad je u pitanju broj rođenih i broj umrlih u prošloj godini, pozitivni prirodni prirast također su imale samo četiri općine u županiji. Međutim, Cestica nije među njima, kao ni Trnovec

PREDNOSTI SRAČINCA, KNEGINCA I TRNOVCA Ʉ Jeftinije rješavanje stambenog pitanja Ʉ Blizina grada Ʉ Komunalna opremljenost i mirnije okruženje Ʉ Mogućnost dobivanja zaposlenja Ʉ Jeftiniji smještaj djece u vrtiću Bartolovečki.

Više rođenih nego umrlih imaju Gornji Kneginec, Sračinec, Petrijanec i Breznica.

Pritom Sračinec ne samo da ima najveći v italni indeks (živorođeni na broj umrlih) u Varaždinskoj županiji, nego je po vitalnom indeksu za prošlu godinu na petom mjestu u Hrvatskoj! Lani je u toj općini

rođeno 68 djece, a umrlo je 35 stanovnika pa je prirodni prirast pozitivan. A broj djece rođene u prva tri mjeseca ove godine, pokazuje da se takav trend nastavlja.

- Nekada se u općini godišnje rađalo do 50 djece, a ove godine smo u samo prva tri mjeseca imali 34 donacije iz proračuna za novorođene.

Bude li tako i dalje, na kraju godine mogli bismo premašiti brojku od 100 – kaže načelnik Sračinca Božidar Novoselec.

Ta je Općina očito sve privlačnija za život, jer ne samo da mladi ostaju tamo živjeti, nego su posljednjih godina Sračinec za svoje prebivalište izabrale mlade obitelji iz Varaždina, Međimurske županije,

IZDVOJENO Odumiranje stanovništva spriječili u Cestici i Breznici

Ludbreg – jedini bez većih promjena Uz tri prigradske općine, značajnije iseljavanje i odumiranje stanovništva uspjeli su spriječiti u općinama Breznica i Cestica.

Svakako najveće pozitivno iznenađenje je podatak da su u Breznici prošle godine rođene 33 bebe, a umrlo je 30 stanovnika.

Kada se gleda broj stanovnika u posljednjih 10 godina, razlika

nije drastična. Prije 10 godina imali su 2.304 stanovnika, a danas 2.200.

U Cestici je lani zabilježen negativni prirodni prirast: rođeno je 48 djece, dok je umrlo čak 70 stanovnika. Međutim, u toj općini danas žive 133 stanovnika više nego prije 10 godina.

Kad je u pitanju šest gradova u

županiji, svi bilježe pad broja stanovnika i negativni prirodni prirast. Najbolja je situacija u Ludbregu koji je ostao na gotovo istom broju stanovnika: prije 10 godina u tom je gradu živjelo 8.668 ljudi, a danas ih je 210 manje. Osim toga, lani je umrlo svega 8 stanovnika više nego je rođeno.

Aktualno

2. kolovoza 2011., br. 376

o prirodnom kretanju stanovništva za 2010.

3

DOZNAJEMO U županiji 9.000 ljudi manje

di iz gradova ske općine Broj stanovnika, broj živorođenih i umrlih po gradovima i općinama POPIS STANOVNIŠTVA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

BROJ STANOVNIKA

BROJ STANOVNIKA

(popis 2001.)

(popis 2011.)

Gradovi IVANEC

14434

13765

PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA VITALNI ŽIVOROĐENI U M R L I INDEKS (živorođeni na 2010.

2010.

100 umrlih)

952

1 192

135

177

79,9 76,3 69,1

LEPOGLAVA

8718

8271

65

94

LUDBREG

8.668

8458

101

109

92,7

NOVI MAROF

13857

13238

122

156

78,2

VARAŽDIN

49075

47055

472

564

83,7

6973

6399

VARAŽDINSKE T. Općine

57

92

781

1 102

62,0 70,9

BEDNJA

4765

3977

32

79

40,5

BERETINEC

2288

2179

19

29

65,5

BREZNICA

2304

2200

33

30

110

BREZNIČKI HUM

1575

1337

12

24

50

CESTICA

5678

5811

48

70

68,6

DONJA VOĆA

2844

2455

20

40

50

G. KNEGINEC

5259

5359

53

51

103,9

JALŽABET

3732

3606

29

56

51,8

KLENOVNIK

2278

2015

20

32

62,5

LJUBEŠČICA

1959

1264

20

36

55,6

MALI BUKOVEC

2507

2215

17

34

50

MARTIJANEC

4327

3834

28

70

40

MARUŠEVEC

6757

6379

60

82

73,2

PETRIJANEC

4994

4.825

74

64

115,5

SRAČINEC

4714

4835

68

35

194,3

SVETI ĐURĐ

4174

3803

43

68

63,2

SVETI ILIJA

3532

3495

30

36

83,3 89,3

TRNOVEC B.

6852

6889

75

84

V. BUKOVEC

1578

1457

12

25

48

VIDOVEC

5539

5423

46

66

69,7

VINICA

3747

3396

25

60

41,7

VISOKO

1641

1511

17

31

54,8

Izvor: Državni zavod za statistiku

Mogućnost povoljnijeg rjeali i iz Zagreba i Koprivničkošavanja stambenog pitanja te križevačke županije.

- Prednost Sračinca zasi- mirnije okruženje u odnosu gurno je to što je prigradsko na obližnji Varaždin načelnik Općine Trnovec naselje, udaljeno od VaražBar tolovečk i dina svega pet minuta u Stjepan Hren automobilom. Lijepo je c vidi ključniuređeno, za što smo čine a r S ma za rast primili i nagrade, a lade m e l š broja stauz to imamo najdo iz i lj e novnika jeftniji vrtić, jednu obit , a u toj opod najopremljenih n i d ž a r Va škola u županiji, ali li i ćini. a , ja r u - Osim i sportsko-rekreaMeđim reba tradicionalcijski centar u kojem ag Z nijeg načina djeca mogu trenirati života, sigurno nogomet ili tenis – kaže da glavne razloge poranačelnik Srač inca Božidar sta stanovništva treba tražiti Novoselec. i u gospodarstvu. Na našem Komunalni standard području uspješno djeluje Napominje i da su u zoni Slobodna zona u kojoj je oko Gaj ponudili 80-ak parcela 3.500 zaposlenih, od čega je za gradnju obiteljskih kuća. 500-tinjak s našeg područja.

- Samo na komunalnom dopri- Tu je i poduzetnička zona nosu za kuću prosječne veliči- koju dovršavamo, kao i još ne se, u odnosu na Varaždin, neki projekti - naglašava Hren može uštedjeti oko 40.000 napominjući da se u općini kontinuirano nastoji podići kuna – ističe Novoselec.

!

na gradnji kuće izvan Varaždina ušteda na komunalnom doprinosu oko 40.000 kuna komunalni i životni standard sukladno proračunskim mogućnostima.

I u Općini Kneginec izdvajaju mogućnost dobivanja zaposlenja kao jedan od glavnih čimbenika izostanka depopulacije.

- U našoj poduzetničkoj zoni otvoreno je 500-tinjak radnih mjesta, a pred nama je i otvaranje zabavno-trgovačkog centra Lumini. Uz to, imamo dva dječja vrtića koja spadaju među najbolje, a cijene smještaja su u njima manje nego u nekim drugim sredinama upozorava Goran Kaniški.

Stanje nije tako alarmantno, jer je zadnji popis rađen po novoj metodologiji, kažu u Zavodu

Ljubeščica izgubila trećinu stanovnika!

U općini Bednja živi 16 posto manje ljudi, u Donjoj Voći 14 posto, a iza njih Klenovnik, M. Bukovec i Martijanec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kada se uspoređuju rezultati nedavnog popisa stanovništva i onog provedenog prije deset godina, ispada da se u Varaždinskoj županiji broj žitelja smanjio za gotovo devet tisuća! Međutim, stanje ipak nije (toliko) alarmantno jer, kako je upozorio ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Kovač, radi se o „prividnoj razlici koja je posljedica nove definicije broja stanovnika potpuno usklađene s EU“. - Da se kod zadnjeg popisa koristila ista metodologija kao i 2001., dobile bi se približno iste brojke stanovnika u Hrvatskoj, odnosno županijama ustvrdio je Kovač prilikom predstavljanja prvih rezultata popisa stanovništva.

Problem - starenje stanovništva Iako je jedna od manjih, Varaždinska županija je među tri najgušće naseljene županije i to prvenstveno zbog toga što njezino područje nije nikada bilo pod turskom vlašću. Međutim, upravo zbog gustoće naseljenosti i ograničenih razvojnih mogućnosti, tijekom prošlog stoljeća iz nje je bilo dosta iseljavanja, osobito iz ruralnih u urbane sredine. Zbog toga je 60-ih godina prošlog stoljeća u Varaždinskoj županiji ublažen rast broj stanovnika konstantan još od sredine 19. stoljeća, da bi 1991. godine došao do 187.853, nakon čega je počeo padati. Ako je suditi po tvrdnjama iz Državnog zavoda za statistiku, taj pad ipak nije veliki pa stručnjake više zabrinjava proces starenja koji utječe na opće prilike u društvu, pa tako i gospodarske.

Gradovi “pali” Takvo pojašnjenje ipak ne znači da je potpuno bespredmetna usporedba rezultata nedavnog popisa stanovništva te onog iz 2001. godine koja ukazuje da demografska kretanja u Varaždinskoj županiji vrlo vjerojatno nisu zadovoljavajuća, posebice ne u nekim sredinama.

Varaždinska županija imala je prema popisu stanovništva iz 2001. godine 184.769 stanovnika, dok se ovogodišnjim popisom došlo do 176.046 stanovnika u 56.017 domaćinstava smještenih u 76.596 stambenih jedinica. S obzirom na toliki pad, ne čudi da u proteklih deset godina niti jedan od pet gradova u Varaždinskoj županiji nije

Od 6 gradova, vitalni indeks za 2010. najniži u V. Toplicama

uspio zadržati stanovništvo.

Izuzev Ludbrega, koji je zamalo ostao na istom broju stanovnika, svima ostalima pao je između četiri do pet posto, odnosno od petstotinjak, kao što je slučaj u Lepoglavi, pa do dvije tisuće ljudi, koliko u odnosu na 2001. danas stanovnika ima manje Varaždin.

Ništa bolje...

Ništa bolje u pogledu demografskih kretanja ne stoje ni velika većina općina u Varaždinskoj županiji. Od njih 22, čini se da čak 18 ima danas manje žitelja nego prije deset godina. Izgleda da se s posebno velikim padom suočava općina Lju-

18

od 22 općine u županiji danas ima manje žitelja nego prije deset godina bešćica, gdje je danas 1.264 stanovnika, dok je prije deset godina imala za trećinu više! Slijedi općina Bednja u čijim je naseljima danas je 16 posto manje stanovnika, zatim Donja Voća s padom od 14 posto te Klenovnik s 11 posto. Uz ove pogranične općine, broj stanovništva za više od deset posto manji je i u Malom Bukovcu te Martijancu.

4

Aktualno

2. kolovoza 2011., br. 376

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Samo možemo sanjati...

26.7.

Gradeći autocestu od krševitog Dugopolja prema Šestanovcu 2006., Kostruktor i njegovi kooperanti, među kojima i Cesta Varaždin, navodno posjekli čak 78 tisuća stabala i to si naplatili gotovo 10 milijuna kuna! Stranci u Hrvatsku lani uložili 583 milijuna dolara, veli istraživanje UNCTAD-a, što je najmanje od 1995. Po ulaganjima su nas pretekle Albanija, Crna Gora i Srbija na čijoj su granici s Kosovom počeli incidenti.

POMOZIMO Teško bolestan hrvatski branitelj Jos

Tumor Josipu odnio novaca za govornu J Prije tri godine obolio od raka grla i štitnjače te prošao dvije operacije, a nakon gubitka posla jedva preživljava zajedno sa desetogodišnjim sinom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dok će se tijekom ovog tjedna obilježavati Dan pobjede i Domovinske z ahv al n o s t i, Jos ip Poto čnik , sudionik Domovinskog rata krajem 19 91. i početkom 1992. godine, bit će daleko od slavljeničkog raspoloženja.

Naime, umjesto s prijateljima ili u svom domu u Bolfanu, bit će u Klinici za tumore zagrebačke bolnice Sv. Duh.

a otkad na i k je Lu šla, ti o majka onijela d u nije m isice, a ni ten latila ip kamol taciju n e m i l a

27.7.

Dok Vlada donosi smjernice ekonomske politike do 2014., HSP upozorava što se (sve) zbivalo prije 70 godina, a SDP poziva da se pomogne zaduženima u švicarskim francima čiji tečaj raste. Sanader daje obranu u vezi Hypa, ali ne odgovara na pitanja istražitelja u Remetincu iz kojeg na slobodu izlazi bivši varaždinski gradonačelnik nakon što je osigurao milijunsku jamčevinu.

28.7.

U USKOK-u završila i porezna inspektorica zbog 10 tisuća eura mita. Nije meni trebao Polančec da bih došao do Sanadera, podsjeća Maček odgovarajući na navodni Polančecov iskaz ga je skupa sa Šternom nagovarao da Inu preda – Rusima.

Samohrani otac - Odlazim na snimanje pluća i ultrazvuk da bi se vidjelo u kakvom sam stanju jer bi morao na operaciju radi ugradnje govorne proteze.

Naime, nakon što sam prije tri godine obolio od raka grla i štitnjače te prošao dvije operacije, ostao sam bez glasa te više ne mogu komunicirati s okolinom izuzev pismenim putem, objašnjava Josip iznoseći svoju tužnu sudbinu na komadiću papira u svom domu gdje živi s desetogodišnjim sinom Lukom.

Da treba ugraditi govornu protezu koja bi mu omogućila glasovnu komunikaciju s okolinom, Potočnika je liječnik uputio još prije dvije godine. Međutim, nakon što je uslijed bolesti ostao bez posla u Ludbregu, s mirovinom od 1.100 kuna vrlo teško nalazi novac za odlazak na kontrolne preglede i govorne vježbe, a kamoli za veće liječnički zahvat kojim bi mu se ugradila proteza.

29.7.

Ustavni sud proglasio je neustavnim dio Zakona o pravima nacionalnih manjina prema kojima imaju zajamčena tri mjesta u Saboru ukoliko imaju više od 1,5 posto stanovnika. Kosor i Jakovčić, usprkos negodovanju oporbe, potpisali ugovor za projekt Brijuni rivijera, odlagalište Kaštjun i druge projekte u Istri koje drugi mogu samo sanjati.

30.7.

Nove mjere za pomoć građanima koji imaju kredite u švicarskim francima najavljuje Kosor, ali o njima zasada šuti. Šutnja i u Bjelorusiji, ali prisilna jer se donosi zakon o zabrani masovnog okupljanja na ranije dogovorenom mjestu bez povoda.

31.7.

Papa Benedikt XVI., kojeg su hrvatski vjernici lijepo dočekali, smijenio porečko-pulskog biskupa nakon spora s talijanskim benediktincima oko vrijedne imovine za koju je država već platila obeštećenje, a zatim opet vratila da bi bila prodana za - golf terene. Trebamo li se u takva posla uistinu uključivati?

Josip Potočnik sa sinom Lukom u malom vrtu koji im pomaže u preživljavanju

1.8. U

Sloveniji krenuo porez bankama koje premalo kreditiraju gospodarstvo. Dogovorom u kongresu završena opća histerija o mogućem bankrotu SAD-a, zemlje čiji je dug teško napisati, ali gdje litara benzina dvostruko jeftinija nego kod nas, a odjela naših tekstilaca još i više…

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Luka dobiva školske knjige i pribor!

Nakon što se pročulo o tužnoj sudbini Josipa Potočnika i njegovog sina, javili su se dobri ljudi spremni pomoći. Kako doznajemo od njegovih poznanika, pokrenuta je akcija u kojoj bi Narodne novine donirale Luki školske knjige, dok bi Školska knjiga dala pribor za školu. Hrvatske željeznice osigurale bi 75 posto popusta na kartu za vlak od Bolfana do Zagreba u koji Josip mora odlaziti na kontrole i liječenje. Još se čeka odgovor zagrebačke tvrtke na zamolbu za donaciju odjeće Luki za

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

školu, kao i kako bi mogao pomoći Caritas.

Svi koji su u mogućnosti na bilo koji način pomoći, mogu se javiti na Josipov mobitel 098 137 9013, i to isključivo SMS porukom, budući da nije u stanju govoriti. Postoji i mogućnost novčanih pomoći. Nakon gorkog iskustva sa zagrebačkom udrugom, financijska sredstva mogu se uplatiti na Josipov račun koji otvoren pri Privrednoj banci Zagreb, broj 2340009-3212220960, a sa naznakom za Luku i Josipa Potočnika.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Još i prevaren - Ne mogu ići jer nemam ni za hranu, pa obrađujem mali vrt iza kuće da bi se prehranili i da ne moramo baš sve kupovati u trgovini.

U bolnici bi morao biti dva mjeseca, a kuda ću s djetetom za koje treba osigurati i prehranu dok sam u bolnici?

Nakon što nas je ostavila njegova majka, nemam ga kome ostaviti, a nemam ni novaca da platim osobu

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

2. kolovoza 2011., br. 376

sip Potočnik bori se za dostojan život

o glasnice, a protezu nema NAŠA POSLA Akciji „Pomognimo Josipu i Luki“

Zagrebačka udruga više pomogla sebi, nego Josipu Zbog nemogućnosti vraćanja kredita, banka u kojoj je Josip 2002. godine uzeo 11.600 eura kredita pokrenula je postupak prisilne prodaje njegove obiteljske kuće.

Da se teško bolestan ne bi našao na ulici zajedno s malodobnim sinom, Josip se 2008. prvi put obratio medijima, nakon čega mu se javilo mnoštvo dobronamjernih ljudi koji su potreseni pričom ponudili svoju pomoć.

Prijava USKOK-u Među potonjima, javili su se i čelnici jedne zagrebačke udruge koji su tvrdili da mu mogu pomoć i u organiziranju prikupljanja sredstava koje bi mu do-

značili po završetku akcije u kojoj su tiskali letke s zajedničkom fotografijom Josipa i Luke te žiroračunom udruge, dio akcije vodio se i putem interneta.

Prema Josipovim sumnjama, tijekom humanitarne akcije „Pomognimo Josipu i Luki“ koja je trajala tijekom 2009. godine prikupljeno je više od 600 tisuća kuna.

Međutim, od toga iznosa, kako tvrdi Josip, podmiren je dug banci od oko 100 tisuća kuna te mu je plaćen manji dio životnih troškova, kao što su putovanja u Zagreb na liječenje.

Ostatak novca, kako tvrdi Josip, organizator akcije iskoristio je za opremanje kozmetičkog salona, kupovinu automobila i slično.

Da bi se uvjerio u svoje sumnje u trošenje novca mimo stvarne svrhe akcije „Pomognimo Josipu i Luki“, Josip je pokušao u udruzi dobiti uvid u uplate, ali mu to nije pošlo za rukom ni kada su mu u pomoć priskočili odvjetnici.

- Stoga sam, nastojeći da zatvorim sporne račune udruge koji su navodno namijenjeni za uplate pomoći meni i sinu, USKOK-u podnio i kaznenu prijavu protiv čelnika udruge.

Bilo je to još u siječnju prošle godine, ali do danas nisam dobio nikakav odgovor, žali se josip koji živi u nadi da će pravna država proraditi i u slučajevima kada su oštećeni obični ljudi.

Nebrojene liječničke uputnice i nalazi svjedoće o teškoj Josipovoj bolesti

koja bi ga pripazila dok sam na liječenju, piše nam Josip.

Na upit ne bi li Luku mogla ipak pripaziti njegova majka, Potočnik nas upozorava da ga je nakon odlaska prije pet godine došla posjetiti dva puta po nekoliko minuta, tako da o toj mogućnosti ni ne razmišlja.

- Nije mu donijela ni te-

nisice, a kamoli platila alimentac iju. Dok ona živ i bez obveza, teško bolestan trudim se stvoriti normalne uvjete za život sinu, osigurati topli dom, iako ne znam kako ću do drva neophodnih tijekom zime.

Od svega toga, živci mu popuštaju, ali i dalje se nadam da ima dobrih ljudi koji

bi nam mogli bilo kako pomoći da odem na liječenje, da mogu savladati govor te osigurati Luku odlazak u školu kojoj se jako veseli.

No, treba školske knjige i opremu, a treba ga i obući, upozorava Josip koji je kraj svega toga još i prevaren za novac koji su dobri ljudi uplatili za njega i Luku.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

2. kolovoza 2011., br. 376

OTVORENO Prof. dr. sc. Zlatko Bačić s New York University u New Yorku

Bez ulaganja u znano Moderna znanost je skupa pa njena aktivnost i kvaliteta očito ovise o snazi ekonomije koja je u krajnjoj liniji izdržava, bilo kroz novce poreznih obveznika ili sredstvima koja same kompanije izravno ulažu u istraživanja i razvoj Piše: GORDANA IGREC

Zahvaljujući otkriću na području kemije koje je ostvarila poljska znanstvenica s pariškom adresom Marie Curie, za koje je dobila 1911. godine Nobelovu nagradu za kemiju, kao prva žena znanstvenica, ova je godina proglašena godinom kemije. U povodu ovog velikog događaja, za Regionalni tjednik razgovarali smo s prof. dr. sc. Zlatkom Bačićem, redovitim profesorom na Kemijskom odjelu New York University, o kemiji, znanstvenim istraživanjima u toj znanosti kao i o položaju znanstvenika i znanosti u SADu i kod nas te o obrazovnom sustavu. Sveučilišni profesor Bačić drži predavanja, u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi, iz fizičke i teorijske kemije i bavi se znanstvenim radom u području teorijske kemije, skupa sa svojom grupom (postdiplomski studenti i postdoktorandi). Profesor Bačić je u ljeto 1977. godine, odmah nakon što je u proljeće diplomirao kemiju na PMF-u u Zagrebu, otišao na Sveučilište Utah u Salt Lake Cityju, gdje je 1981. doktorirao iz teorijske kemije. A iz Hrvatske je, kako nam je kazao, otišao zato što mu je bilo jasno da će u SADu imati puno bolje uvjete za znanstveni rad na najvišem nivou, nego u Hrvatskoj. Želio je živjeti i raditi u sredini u kojoj bi mogao postići svoj maksimum, gdje bi jedino ograničenje bilo njegove vlastite sposobnosti, a ne vanjski faktori. U Hrvatskoj to nikako ne bi bio slučaj.

Godina kemije Ova godina posvećena je kemiji u znak sjećanja na Nobelovu nagradu iz kemije koju je dobila prva žena znanstvenica Marie Curie. Koje su njezine zasluge u znanosti?

Marie Curie, skupa sa svojim suprugom Pierreom Curieom, otkrila je dva nova radioaktivna elementa, radij i polonij, ispitala njihova svojstva i spojeve, i općenito snažno unaprijedila naše razumijevanje radioaktivnosti i radijacije, koji su krajem 19. stoljeća još bili novi i slabo istraženi fenomeni. Za te kapitalne doprinose dobila je ne jednu već dvije Nobelove nagrade, 1903. za fiziku (zajedno sa suprugom Pierreom) i 1911. za kemiju (sama). Što za kemiju, kao i za kemičare, znači počast poput ove “godina kemije 2011.”?

Nisam siguran da je “godina kemije” toliko počast koliko prilika da se javnost kemija u većoj mjeri upona zna s važnošću je gra oja kemije, na koje t s ik znano sastav, je sve načine v ih a a ona prisutna prouč sobine razn svugdje oko o i i kao uru nas, u gotovo strukt a materije, taju svim aspektis v a o n d i v ma suvremene koje h promje m kemijski nog ž ivota, i kolika je njena tijeko akcij re temeljna važnost za napredak medicine, nove materijale i sl.

Trendovi Kako biste vi definirali kemiju?

Kemija je grana znanosti koja proučava sastav, strukturu i osobine raznih vidova materije, kao i promjene koje nastaju tijekom kemijskih reakcija. Njena domena je sav svijet oko nas, živi i neživi, na našem planetu i izvan njega, u svemiru. Zahvaljujući velikom i brzom razvoju kemije, možemo razviti nove i snažnije lijekove, kao i nove materijale s izvanrednim svojstvima.

Kemija je doista centralna znanost i dodiruje se, i isprepliće, sa svim drugim znanostima - biologijom, fizikom, geologijom, astronomijom, medicinom.

Koliko SAD izdvaja financijskih sredstava za znanstvena istraživanja, a posebno za istraživanja na području kemije?

Ukupni budžet federalnih agencija (NSF, NIH, DOE) koje financiraju znanstvena istraživanja iznosi nešto više od 40 milijardi dolara. Teško je reći koliko od toga točno otpada na kemiju, budući da je ona snažno prisutna i igra ključnu ulogu, u istraživanjima i u sv im drugim znanstvenim disciplinama. Sigurno se radi

u

kupni budžet federalnih agencija koje financiraju znanstvena istraživanja iznosi nešto više od 40 milijardi dolara o nekoliko milijardi dolara.

Prati li Hrvatska trendove svjetskih timova istraživanja i koliko s njima surađuje te može li im na odgovarajući način parirati?

Prof. dr. sc. Zlatko Bačić

Intervju tjedna

2. kolovoza 2011., br. 376

7

o položaju znanstvenika u SAD-u i Hrvatskoj te o obrazovnom sustavu

ost nema ni napretka Ne dovoljno. Grupe koje su aktivne i prepoznatljive na međunarodnom nivou u tome uspijevaju unatoč sustavu, ne zbog njega. Ali takvih je premalo da bi pokrile široki spektar znanosti. No teško je očekivati više kada zemlja ulaže tako malo u znanost, a i ta sredstva raspodjeljuje neracionalno i neselektivno.

Jeste li zadovoljni tretmanom znanstvenika i znanosti u Hrvatskoj?

Za to pitanje mjerodavniji su oni znanstvenici koji žive i rade u Hrvatskoj. No sudeći po onome što vidim i čujem za vrijeme posjeta Hrvatskoj, i prateći aktivnosti hr vatskih znanstvenika aktivnih u disciplinama bliskim mojoj, sigurno ne mogu biti zadovoljan. Hrvatska u znanost ulaže manji postotak nacionalnog dohotka nego druge razvijene zemlje, a naravno, i taj nacionalni dohodak je relativno nizak. Rezultat toga su apsolutno neadekvatna sredstva za znanost. Drugi problem je da se ti ionako mali iznosi većim dijelom raspodjeljuju neselektivno, kroz jedan loš sustav koji ne prepoznaje, niti potiče, niti nagrađuje izvrsnost.

Zašto mladi znanstvenici odlaze iz Hrvatske?

Iz istih razloga zbog kojih sam otišao ja i mnogi drugi iz moje generacije.

Koja je bitna razlika i u obrazovnom sustavu znanstvenika, ali i u daljnjoj “nadgradnji” u SAD-u i Hrvatskoj?

Koje su prednosti najveće za znanstvenike u SAD-u u usporedbi s Hrvatskom?

Za razliku od onih u Hrvatskoj, znanstvenici u SAD-u rade u sustavu koji je neusporedivo bolje organiziran i financiran.

Stoga se mogu maksimalno koncentrirati na svoj znanstveni rad. Konkurencija za sredstva je izuzetno oštra, tako da samo najbolji, najkreativniji i najproduktivniji mogu opstati na duže staze. Takav znanstveni sustav eliminira mediokritete i osigurava da će na znanstvene pozicije biti izabrani oni koji najviše obećavaju, ili su se već dokazali.

Koje je vaše uže područje

istraživanja u kemiji?

Područje mog rada je teorijska kemija. Naš je cilj primjenom kvantno-mehaničkih metoda, uz pomoć izuzetno moćnih računala, što je točnije moguće predvidjeti strukturne, spektroskopske i dinamičke osobine raznih molekulskih sustava i materijala.

IZDVOJENO

Hrvati i znanost

i

nterdisciplinarni pristup znanosti danas je apslutno neizbježan.

To najčešće radimo u sprezi sa eksperimentalnim grupama širom svijeta. Najbrži napredak ostvaruje se kroz blisku suradnju teorije i eksperimenta.

Znanost i religija Zašto baš to područje i kako je ono primjenjivo u svakidašnjem životu?

Oduvijek me privlačio egzaktan, kvantitativan pristup problemima, i mogućnost teorijski predvidjeti svojstva molekulskih sustava koja se onda eksper imentalno potvrde.

Budući da se bavim bazičnim istraživanjima, naši rezultati tipično nisu odmah primjenjivi u svakidašnjem životu. Ali oni su često vrlo značajni i korisni drugim znanstvenicima čiji je rad usmjereniji na probleme od praktičnog značaja.

U kakvoj koleraciji stoje znanost i religija? Potiru li se ili se međusobno nadopunjuju?

Znanost i religija imaju vrlo malo dodirnih točaka. Rekao bih da nemaju gotovo ničeg zajedničkog. Znanost ne poznaje niti priznaje dogme, nema vječitih i nepromjenjivih istina, ni neprikosnovenih autoriteta. Sve se ispituje, testira, podliježe empiričkoj, eksperimentalnoj provjeri. Koncepti i teorije za koje se pokaže da su u raskoraku sa eksperimentima, revidiraju se ili napuštaju i eventualno zamjenjuju novim.

Ukratko, u znanosti ništa nije sveto. U religiji vrijede potpuno drugačija, oprečna pravila.

Njene temeljne postavke i sveti

Etika i znanost su nerazdvojne U kakvom su odnosu današnja znanost i etika?

Etika i znanost oduvijek su bile nerazdvojene, a tako je to i danas iako su iskušenja veća nego prije. Cjelokupna znanost temelji se na pretpostavci da su znanstvenici osobe visokog integriteta, da su rezultati koje objavljuju stvarni, a ne fabricirani, i da nisu “obojeni” konfliktima interesa - ovi

tekstovi smatraju se vječnim, nepromjenjivim, definitivnim.

Njihov autoritet je apsolutan i svako odstupanje od njih, ili sumnja, predstavlja herezu.

Oni ne podliježu eksperimentalnoj verifikaciji.

Koliko je politika prisutna u životu znanosti u SAD-u?

Vrlo malo, naročito u fundamentalnim znanostima. Naravno, o veličini saveznih fondova za znanost odlučuje Kongres, koji je političko tjelo, i time snažno utječe na sveukupnu razinu znanstvene aktivnosti.

nastaju najčešće zbog velikih novčanih iznosa koji mogu ovisiti o prirodi rezultata.

Dozvoljeno je izvući krive zaključke, pogriješiti, ali nije prihvatljivo falsificirati rezultate. Naravno da, kao i drugdje u društvu, i među znanstvenicima ima onih koji krše te i druge etičke standarde, ali znanstvena zajednica se uglavnom pokazala dosta uspješnom u njihovom razotkrivanju.

Ali nema miješanja u specifična znanstvena istraživanja.

Novac A ekonomija i “moć novca”?

Moderna znanost je skupa.

Stoga njena aktivnost i kvaliteta očito ovise o snazi ekonomije koja je u krajnjoj liniji izdržava, bilo kroz novce poreznih obveznika ili sredstvima koja same kompanije izravno ulažu u istraživanja i razvoj.

S druge strane, sve razvijene zemlje uviđaju da je znanost motor za ekonomski razvoj, i

da je bez većih ulaganja u nju zemlja osuđena na zaostajanje i nizak životni standard.

Je li nužno da današnja znanost bude interdisciplinarna?

Interdisciplinarni pristup znanosti danas je apslutno neizbježan. Gotovo bez izuzetka, sva važna otkrića nalaze se na presjecištima tradicionalnih disciplina. Osim toga, svi veliki znanstveni izazovi su po svoj prirodi toliko kompleksni da zahtijevaju suradnju znanstvenika sa širokim spektrom znanja.

Jeste li zadovoljni suradnjom mladih znanstvenika iz Hrvatske s onima iz Europe i SAD-a?

Nemam potpun uvid u to koliko mladi znanstvenici u Hrvatskoj surađuju s kolegama u inozemstvu. Sigurno je da postoje velike razlike; oni koji rade u dinamičnim, međunarodno vidljivim grupama, nesumnjivo surađuju puno više nego drugi koji su u slabo aktivnim i slabo produktivnim grupama. Znanstveni sustav Hrvatske morao bi prepoznavati i stimulirati one prve i “gasiti” ove druge.

Koliko je trenutno znanstvenika iz Hrvatske u SAD-u? Koliko je od njih kemičara?

Na ovo pitanje ja ne mogu dati odgovor, a vjerujem niti itko drugi.

Znam da na vodećim sveučilištima i nacionalnim laboratorijama u SAD-u, u prirodnim znanostima, matematici, inženjerstvu, medicini itd., ima znatan broj profesora porijeklom iz Hrvatske koji su se istakli u svojim disciplinama. Nedavni skup u Dubrovniku okupio je samo mali dio njih. Što se visoko plasiranih kemičara tiče, njih u SAD-u nema mnogo; ja znam za samo par njih.

Za koje naše kemičare se u svijetu ponajviše zna?

U ovom trenutku nemamo hrvatske kemičare poput Ružičke i Preloga, organskih kemičara koji su (kao profesori na ETHu u Zürichu) dobili Nobelove nagrade za kemiju.

Ne bih želio spominjati druga konkretna imena, budući da bih nesumnjivo neke previdio.

OSOBNO Ako su znanstvenici vrhunski, onda imaju dobre šanse za uspješnu znanstvenu karijeru na vodećim sveučilištima

Jedna od boljih strana znanosti je to da je internacionalna Koji su vaši profesionalni planovi za budućnost?

Nastaviti sadašnju trajektoriju, dakle baviti se znanošću, što je duže moguće, nalaziti nove, značajne i izazovne probleme i rješavati ih.

Koliko ste vi osobno u mogućnosti promicati znanstvene interese naše zemlje u SAD-u? Pokazuje li, međutim, tko od nadležnih u SAD-u in-

teres za naše mlade ili pak već renomirane znanstvenike?

Ne bih govorio o promicanju znanstvenih interesa zemlje, nisam siguran da tako nešto postoji. Ono što mogu činiti je surađivati s mlađim aktivnim znanstvenicima u Hrvatskoj, koji su njena znanstvena budućnost. S nekima, naročito na IRB-u, održavam redovite kontakte i u svakom posjetu

Hrvatskoj održim jedno ili više predavanja. Neki od njih su i boravili u mojoj grupi na NYU, i nadam se da će toga biti još više u budućnosti. Što se pak interesa za naše znanstvenike tiče od strane SAD-a, ako su vrhunski, onda imaju dobre šanse za uspješnu znanstvenu karijeru na vodećim sveučilištima i drugim institucijama, kao uostalom i oni iz bilo koje

druge zemlje. Jedna od vrlina američkog znanstvenog sustava je da ne mari za to odakle je netko već koliko je sposoban i što zna. Najbolji se uvijek izbore za odlične pozicije, bilo da dolaze iz Hrvatske ili koje druge zemlje.

Namjeravate li se vratiti u Hrvatsku za stalno?

Ne namjeravam se u Hrvatsku vratiti za stalno. Moj

profesionalni i privatni život vezan je uz SAD, što nije čudno s obzirom na to da sam tu već više od 30 godina, od kojih gotovo četvrt stoljeća samo u New Yorku. Na prvom mjestu mi je oduvijek bila znanost.

Nikada se nisam želio baviti ničime osim bazičnim istraživanjima, i to mi se na sreću ostvarilo. Naravno, postoje i druge sfere života. Tu prije

svega mislim na obitelj, a zatim i na kulturu, muzeje, koncerte i slično, gdje New York pruža nevjerojatno mnogo. Još jedna dobra strana znanosti je da je internacionalna, tako da sam, često sa suprugom, imao prilike puno putovati po Sjevernoj Americi, Europi, Aziji i Bliskom istoku.

Putovanja su pasija i meni i supruzi.

8

Aktualno

2. kolovoza 2011., br. 376

REAGIRANJE Oštar odgovor tvrtke T7 VIS Upravi za inspekcijske poslove u Karlovcu

Rješenje od Ministarstva zaštite okoliša je nezakonito VAŽNO 120 ZAPOSLENIH U Poslovnoj jedinici tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi već je zaposleno 120 radnika koji proizvode tekstilne proizvode za izvoz na tržišta Europe i svijeta.

INVESTICIJE Tvrtka T7 VIS već je investirala u obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju pogona i proizvodnih postrojenja u Poslovnoj jedinici u Dugoj Resi 50 milijuna kuna.

HAJKA Odmah nakon što je na javnoj dražbi tvrtka T7 VIS kupila nekretnine Pamučne industije Duga Resa u stečaju, bilo je očito da to nekima, ne samo na onom području, već i u Varaždinu, nije bilo po volji pa je započela medijska hajka koja se temeljila na podmetanjima, lažima i glasinama.

Tako se u početku tvrdilo da tvrtka T7 VIS nije kupila zapuštenu i devastiranu tvornicu zbog pokretanja tekstilne proizvodnje, već zbog prodaje zemljišta.

No od takvih zlonamjernih glasina odustalo se odmah nakon što je pokrenuta proizvodnja u konfekciji, a zatim i u tkaonici i predionici u Dugoj Resi.

J Tvrtka T7 VIS

pokrenut će sudski postupak protiv Područne jedinice Uprave za inspekcijske poslove u Karlovcu Piše: ŽELJKO PAVLEK urednik@regionalni.com

U povodu prošlotjednog priopćenja za javnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja ta i graditeljstva RH u nanije a kojem stoji da je ovo k i l je ve Ministarstvo po šteta a k s sebnim rješenjem n imovi u jeku „privremeno oduzelo dozvolu za tvrtki dne o obavljanje djelatproizv e nosti gospodarenja n o z e s opasnim otpadom – suspaljivanje otpada Poslovnoj jedinici tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi zbog nepridržavanja uvjeta određenih Proizvodna jedinica tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi tom dozvolom“ uslijedio je oštar odgovor tvrtke T7 VIS u kojem se, između ostalog, navodi: Tvrtka T7 VIS odmah je Za energetsku kotlovnicu poslovne jedinice je tvrtki T7 VIS da u toj, već ranije izgrađenoj protiv takvog rješenja Mikotlovnici, može kao energent koristiti rabljena tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi izdana je uporabna donistarstva odnosno Uprave ulja, sukladno prije spomenutim uporabnim zvola još 1965. godine te dozvola za nadogradza inspekcijske poslove Podozvolama, koja su u usporedbi s mazutom nju 1980. godine na način da se u postrojenju dručne jedinice u Karlovcu, ekološki prihvatljivija. Samim tim tvrtki T7 VIS kotlovnice kao energenti mogu koristiti mazut, podnijela žalbu Odjelu za se ne mogu nametati veća ograničenja od onih ulja i odobrena goriva. Dozvolom Ministarstva pravne poslove i postupak u uporabnoj dozvoli za energetsku kotlovnicu. zaštite okoliša od veljače ove godine dozvoljeno u drugom stupnju Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša, ističe da se u energetskoj gent) koji se može koristiti ne može uvjetovati jer ista prostornog uređenja i gradi- kotlovnici poslovne jedinice u energetskim postrojenjima ne pedstavlja opasan otpad teljstva, kako bi se u cijelosti u Dugoj Resi striktno poštuju instalirane snage veće od 3 sukladno važećim zakonskim odredbe zakonskih propisa mW. Energetsko postrojenje propisima, već naprotiv da ih poništilo donijeto rješenje.

Tvrtka T7 VIS smatra da je i Dozvola Ministarstva za tvrtke T7 VIS u Proizvodnoj se može koristiti kao glavni rješenje nezakonito te će energetsku oporabu rablje- jedinici u Dugoj Resi je in- energent, odnosno gorivo. pokrenuti i sudski postupak nih ulja.

Na kraju, temperature i stalirane snage od 10 mW. Tvrtka T7 VIS nadalje naprotiv Područne jedinice Tvrtka T7 VIS također isti- sv i uvjeti u energetskoj Uprave za inspekcijske po- pominje da je temeljem če da u Dozvoli Ministar- kotlovnici prilikom izgaranja slove u Karlovcu. Uz ostalo laboratorijskih analiza nepo- stva zaštite okoliša nigdje energenata su apsolutno prii zato jer je ovakvim po- bitno utvrđeno da rabljeno nije navedeno da tvrtka mjereni za potpuno i sigurno stupanjem nanijeta velika ulje koje je oporabljeno mora uspostaviti provođe- izgaranje bez štetnih utjecaja imovinska šteta tvrtki u u energetskoj kotlovnici nje kontinuiranog mjerenja na okoliš. jeku proizvodne sezone. poslovne jedinice u Dugoj onečišćujućih tvari u zrak.

To su pokazala i mjerenja Time su ugrožena i radna Resi ne predstavlja otpad, Isto tako u Dozvoli nije uvje- onečišćujućih tvari u zrak mjesta svih zaposlenika u T7 a kamoli opasni otpad pre- tovano ničim da se rabljena od strane nadležnih tvrtki, VIS-u i Proizvodnoj jedinici u ma Pravilniku o načinima i ulja pr ilikom energetske a isto potvrđuje i Zavod za uvjetima termičke obrade oporabe moraju koristiti u javno zdravstvo “Dr. Andrija Dugoj Resi.

Tvrtka T7 VIS ujedno iznova otpada, nego gorivo (ener- omjeru 40 posto, a niti se Štampar”.

Rabljena ulja ekološki povoljnija od mazuta

BEZ ŠTETNIH UTJECAJA Temperature i svi uvjeti u energetskoj kotlovnici prilikom izgaranja energenata su apsolutno primjereni za potpuno i sigurno izgaranje bez štetnih utjecaja na okoliš. To su pokazala i mjerenja od strane nadležnih tvrtki.

“

ODJECI Tvrtka T7 VIS podnijela više kaznenih prijava protiv osoba koje su iznošenjem neistina uznemiravale javnost

Upravni sud je 2008. poništio rješenje inspekcije U tvrtki T7 VIS ističu da su podnijeli kaznene prijave protiv više osoba koje su iznošenjem neistina i lažnim informacijama “o spalionici opasnog otpada u Dugoj Resi“ uznemiravale javnost te time nanijele veću mate-

rijalnu štetu tvrtki, njenom ugledu i poslovanju. Žalosna je činjenica da nekompetentni ljudi, zbog neznanja ili po nečijoj direktivi, raspravljaju i uzbunjuju javnost na ovakav način, čime nanose štetu i zaposle-

u

Hrvatskoj je 8 energetskih postrojenja koja koriste rabljeno ulje kao gorivo

nicima tvrtke T7 VIS. Indikativan je podatak da se u osam energetskih postrojenja u Hrvatskoj koristi rabljeno ulje kao gorivo te da nigdje zbog toga nisu zabilježena nikakva protivljenja i prigovori javnosti - jedino se

na udaru našla tvrtka T7 VIS. Pritom treba istaknuti da je i prije nekoliko godina temeljem prijava neodgovornih pojedinaca Inspekcija zaštite okoliša donijela slična rješenja kao i inspekcija u Dugoj Resi. No, na kraju je Upravni

sud Republike Hrvatske temeljem tužbe tvrtke T7 VIS protiv Odjela inspekcijskog nadzora zaštite okoliša u Varaždinu 20 08. godinepresudio u korist tvrtke T7 VIS i poništio inspekcijska rješenja.

2. kolovoza 2011., br. 376

Oglasi

9

10 Oglas

2. kolovoza 2011., br. 376

Na temelju odredbe članka 32. stavka 2. i članka 52. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 152/08, 21/10. i 63/11.) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Općine Martijanec za k.o. Donji Martijanec i Križovljan, Klasa: 320-02/11-01/3, Urbroj: 2186/19-01-11-1, od 11. srpnja 2011., Općinsko vijeće Općine Martijanec, na 22. sjednici od 11. srpnja 2011. godine, objavljuje:

JAVNI NATJEČAJ za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Martijanec za k.o. Donji Martijanec i Križovljan I. Daje se u zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na području Općine Martijanec u katastarskim općinama: Donji Martijanec i Križovljan, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Općine Martijanec predviđeno za zakup: k.o. DONJI MARTIJANEC - blok čestica r.br.

1.

k.č.br.

362/55

kultura ORANICA

površina/ha 3,4733

početna zakupnina 1.146,18

trajanje zakupa 15 godina

2.

362/40

ORANICA

0,3313

109,32

15 godina

3.

4.

336 337

ORANICA ORANICA

0,0896 0,1324

29,56 43,69

15 godina 15 godina

5.

364/2

ORANICA

7,4091

2.245,23

15 godina

6.

364/1

ORANICA

1,1797

389,30

15 godina

ORANICA

0,0234 12,6388

7,72 3.971,00

15 godina

7.

362/59 Ukupno:

napomena H. C. Zakup do 15.10.2011.

H. C. Zakup do 15.10.2011.

H. C. H. C. Zakorovlj.40% - 1,5144 ha zakup do 15.102011. z a k u p d o 15.10.2011.

k.o. DONJI MARTIJANEC - blok čestica r.br.

1.

2.

k.č.br.

1485/4

kultura ORANICA

površina/ha 1,6862

početna zakupnina 556,44

trajanje zakupa 15 godina

1490

ORANICA

0,0874

23,07

15 godina

ORANICA ORANICA

0,1561 2,4042 4,3339

41,21 793,38 1.414,10

15 godina 15 godina

H. C.

površina/ha 2,4582

početna zakupnina 486,72

trajanje zakupa 15 godina

napomena Zakorovljeno 40%

2,4582

486,72

3.

1491 4.

1486/1 Ukupno:

napomena H . C . Z a ku p d o 15.10.2011.

H . C . Z a ku p d o 15.10.2011.

k.o. DONJI MARTIJANEC r.br.

1.

k.č.br.

1485/1

kultura ORANICA

Ukupno: k.o. KRIŽOVLJAN r.br. k.č.br.

1. 1712/155

kultura ORANICA

Ukupno:

površina/ha 0,0532

početna zakupnina 14,25

0,0532

14,25

trajanje zakupa 15 godina

napomena Zakorovljeno 20%

k.o. KRIŽOVLJAN r.br.

1.

k.č.br.

244/68

2.

245/5 Ukupno:

kultura ORANICA

površina/ha 0,1672

početna zakupnina 56,01

trajanje zakupa 5 godina

napomena H. V.

LIVADA

0,0263 0,1935

6,44 62,45

5 godina

H. V.

II. Pismena ponuda za zakup neke od nekretnina označenih u točci 1. ovog javnog natječaja sadrži: - ime i prezime odnosno naziv podnositelja ponude, OIB za fizičke osobe odnosno MB i OIB za pravne osobe, - preslika osobne iskaznice ili izvod iz sudskog registra, - katastarsku općinu i broj katastarske čestice za koju se ponuda podnosi, te površinu čestice, - visinu ponuđene zakupnine, - ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava zakupa iz točke VI. ovog natječaja, - gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, - izjava podnositelja ovjerena od strane javnog bilježnika o površinama poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koje ima u zakupu (ako je Programom raspolaganja propisana maksimalna površina koju netko može imati u zakupu).

- potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenim obvezama s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta

III. Ako su pod jednim natječajnim brojem označene dvije ili više čestica, ponuda se mora staviti za sve navedene čestice pod tim natječajnim brojem, jer su kao cjelina predmet prodaje.

IV. Sudionik natječaja može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i protiv koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.

Prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, sljedećim redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 3. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 4. ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 5. ostale fizičke ili pravne osobe.

Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, odnosno zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima:

a) dosadašnji zakupnik koji zemljište koristi na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, b) dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj, koji je u međuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koristiti predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na način da zemljište uredno obrađuje, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ima prebivalište i pravna osoba koja ima sjedište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja je raspisala natječaj, najmanje dvije godine do objave javnog natječaja, d) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke što dokazuje identifikacijskom karticom sljedećim redoslijedom: – za proizvodnju mlijeka, – za proizvodnju mesa i jaja, – za ostale proizvodnje, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu upisanih u Upisnik, a pogodne su za ratarsku i stočarsku proizvodnju, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operativnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, f) veći broj članova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik ili veći broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe i obrta.

Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima: a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji nositelj ima sljedećim redoslijedom: – završen stručni ili sveučilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera, – završenu srednju poljoprivrednu školu, b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću. c) poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik ekoloških proizvođača.

Ako su ponuditelji izjednačeni po svim ranije navedenim kriterijima, izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovi najviše ponuđene cijene.

Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu početnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovi Gospodarskog programa.

Iznimno od redoslijeda prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, kada je premet natječaja za zakup ili prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na kojem je podignut višegodišnji nasad, prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, sljedećim redoslijedom: 1. dosadašnji zakupnik koji zemljište koristi na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, 2. dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj, koji je u međuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koristiti predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na način da zemljište uredno obrađuje, 3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisan je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 4. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 5. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 6. ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 7. ostale fizičke ili pravne osobe.

zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda) - dosadašnji posjednik (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda koji je istekao, te potvrda nadležne općine/grada na čijem se području zemljište nalazi da isti uredno obrađuje to poljoprivredno zemljište), - uvjerenje o prebivalištu; - gospodarski objekt /odnos grlo-hektar: (dokaz: potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik i - potvrda nadležnog županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije o broju uvjetnih grla ili druga odgovarajuća isprava kojom se dokazuje postojanje stočnog fonda), - poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operativnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (dokaz: izvješće Hrvatske poljoprivredne komore o stanju provedbe projekta) - broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik): - broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe ili obrta (dokaz: izvod iz sudskog registra za pravne osobe, transakcija „117“ ili “131“ za sve zaposlene u obrtu); - završen stručni ili sveučilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera ili završena srednja poljoprivredna škola (dokaz: preslika diplome ili svjedodžbe ovjerene od javnog bilježnika) - razvojačeni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme , a najmanje 3 mjeseca i članovi obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnošću (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova).

- ekološka proizvodnja: (dokaz: rješenje o upisu u Upisnik ekoloških proizvođača); - gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet kupnje odnosno zakupa i prikaz očekivanih troškova i prihoda te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.

VII. Nevažećim ponudama smatraju se: - ponude koje prelaze dvostruki iznos cijene zakupnine, - zajedničke ponude dvaju ili više ponuđača, - ukoliko ponuditelj nije podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta, - ukoliko se protiv ponuditelja vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.

VIII. Maksimalna površina koja se može dati u zakup nekoj osobi nije određena.

IX. Zakupnina za prvu godinu zakupa plaća se u roku od 15 dana od dana uvođenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeću zakupnina se plaća do 30. lipnja te godine.

Ako je zakupac u posjedu poljoprivrednog zemljišta iznos zakupnine za prvu godinu smanjiti će se razmjerno plaćenoj naknadi za korištenje zemljišta.

Kod sklapanja ugovora o zakupu ugovoriti će se revalorizacija zakupnine sukladno članku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

X. Pismene ponude šalju se poštom, preporučeno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta, ne otvaraj“ na adresu Općina Martijanec, Martijanec, Varaždinska 64 u roku od 15 dana od dana objave ovog natječaja.

XI. Nepravovremene i nepotpune ponude neće se uzeti u razmatranje.

XII.

V. Fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju ima prvenstveno pravo zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete iz istog redoslijeda prava prvenstva.

VI. Osobe koje sudjeluju u natječaju obavezno moraju uz ponudu priložiti dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo na zakup poljoprivrednog zemljišta i to: - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); - poljoprivredni obrt ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik, izvadak iz obrtnog registra ili obrtnica i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva), - pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (dokaz: izvod iz sudskog registra), - dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Općinsko vijeće Općine Martijanec uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

O donesenoj odluci iz stavka 1. ove točke obavještavaju se svi sudionici natječajnog postupka za određenu nekretninu.

Nakon dobivene suglasnosti Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o zakupu na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozitivno mišljenje, općinski načelnik i najpovoljniji ponuđač sklapaju ugovor o zakupu.

Klasa: 320-02/11-01/3 Urbroj: 2186/19-01-11-2 Martijanec, 11. 07. 2011.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Dalibor Parabić * Sumarni pregled površina u natječaju po katastarskim općinama: 1. k.o. Donji Martijanec, površina 19,4309 ha; početna cijena: 5.871,82 kn 2. k.o. Križovljan, površina 0,2467 ha; početna cijena: 76,70 kn Ukupno površina: 19,6776 ha Ukupna početna cijena: 5.948,52 kuna Popis čestica koje su predmet ovog natječaja objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave br. 23 od 16. srpnja 2011. godine i na oglasnoj ploči Općine Martijanec.

Oglas 11

2. kolovoza 2011., br. 376

Na temelju odredbe članka 32. stavka 2. i članak 52. stavak 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 152/08, 21/10. i 63/11.) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Martijanec za k.o. Križovljan, Hrastovljan i Slanje, Klasa: 320-02/11-01/1 Urbroj: 2186/19-01-1-1 od 11. srpnja 2011. godine, Općinsko vijeće Općine Martijanec na 22. sjednici održanoj dana 11. srpnja 2011. godine, objavljuje:

JAVNI NATJEČAJ za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Martijanec za k.o. Križovljan, Hrastovljan i Slanje

I. Prodaje se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na području Općine Martijanec u k.o. KRIŽOVLJAN r.br. k.č.br.

1.

2061/36 2.

1558 3.

633/59 Ukupno:

kultura ORANICA PAŠNJAK PAŠNJAK

površina/ha 0,1079 0,5460 0,0097 0,6636

početna zakupnina 1.264,04 2.108,10 49,93 3.422,07

napomena zakorovljeno 40% zakorovljeno 20%

u k.o. HRASTOVLJAN r.br. k.č.br.

1.

1635/3 2.

1635/4 3.

1635/5 Ukupno:

kultura LIVADA LIVADA LIVADA

površina/ha 0,0223 0,0119 0,0345 0,0687

početna zakupnina 165,57 88,35 256,16 510,08

napomena

u k.o. SLANJE r.br. k.č.br.

1.

631 2.

3199/2 3.

3379/2 4.

3183/61 Ukupno:

kultura PAŠNJAK LIVADA LIVADA PAŠNJAK

površina/ha 0,2784 0,0193 0,0158 0,0486 0,3621

početna zakupnina 1.074,90 165,59 135,56 250,19 1.626,24

napomena zakorovljeno 40%

zakorovljeno 20 %

II. Pisana ponuda za kupnju neke od nekretnina označenih u točci 1. ovog javnog natječaja mora sadržavati: - ime i prezime odnosno naziv podnositelja ponude, OIB za fizičke osobe odnosno MB i OIB za pravne osobe, preslika osobne iskaznice ili izvod iz sudskog registra, - katastarsku općinu i broj katastarske čestice za koju se ponuda podnosi, te površinu čestice, - visinu ponuđene kupoprodajne cijene, - očitovanje kupca plaća li u cijelosti ili obročno, - ponudi se obvezatno prilaže dokaz o prvenstvu prava kupnje iz točke VI. ovog natječaja, - gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, - izjavu podnositelja ponude ovjerenu od javnog bilježnika o ukupnoj površini do sada kupljenog državnog poljoprivrednog zemljišta po ranijim natječajima (ne stariju od 30 dana).

- potvrdu jedinice lokalne samouprave o podmirenim obvezama s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta,

III. Ako su pod jednim natječajnim brojem označene dvije ili više čestica, ponuda se mora staviti za sve navedene čestice pod tim natječajnim brojem, jer su kao cjelina predmet prodaje.

IV. Sudionik natječaja može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i protiv koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.

Prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, sljedećim redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva (u daljnjem tekstu: Upisnik) najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 3. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 4. ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 5. ostale fizičke ili pravne osobe.

Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, odnosno zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji zemljište koristi na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, b) dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj, koji je u međuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koristiti predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na način da zemljište uredno obrađuje, c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ima prebivalište i pravna osoba koja ima sjedište na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba koja je raspisala natječaj, najmanje dvije godine do objave javnog natječaja, d) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik ili posjednik objekta za uzgoj stoke što dokazuje identifikacijskom karticom sljedećim redoslijedom: – za proizvodnju mlijeka, – za proizvodnju mesa i jaja, – za ostale proizvodnje, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu upisanih u Upisnik, a pogodne su za ratarsku i stočarsku proizvodnju, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operativnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, f) veći broj članova obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik ili veći broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe i obrta.

Ako je više osoba iz stavka 2. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje odnosno zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim kriterijima: a) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji nositelj ima sljedećim redoslijedom: – završen stručni ili sveučilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera, – završenu srednju poljoprivrednu školu,

b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme, a najmanje 3 mjeseca ili član obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošću. c) poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik ekoloških proizvođača.

Ako su ponuditelji izjednačeni po svim ranije navedenim kriterijima, izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovi najviše ponuđene cijene.

Ukoliko su svi ponuditelji ponudili istu početnu cijenu izbor najpovoljnijeg ponuditelja utvrđuje se na osnovi Gospodarskog programa.

Iznimno od redoslijeda prvenstvenog prava kupnje ili zakupa iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, kada je premet natječaja za zakup ili prodaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na kojem je podignut višegodišnji nasad, prvenstveno pravo kupnje ili zakupa ima fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju, sljedećim redoslijedom: 1. dosadašnji zakupnik koji zemljište koristi na osnovi valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj i uredno izvršava svoje ugovorne obveze, 2. dosadašnji posjednik koji je stupio u posjed poljoprivrednog zemljišta na temelju valjanog ugovora o zakupu kojem je prethodio javni natječaj, koji je u međuvremenu istekao, ali je ta osoba nastavila koristiti predmetno poljoprivredno zemljište i nakon isteka roka iz ugovora o zakupu na način da zemljište uredno obrađuje, 3. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu ili vlasnik poljoprivrednog obrta i upisan je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 4. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednoga gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastitom gospodarstvu i upisani su u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 5. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano je u Upisnik najmanje 2 godine do objave javnog natječaja, 6. ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i upisane su u Upisnik, 7. ostale fizičke ili pravne osobe.

V. Fizička ili pravna osoba koja je sudjelovala u natječaju ima prvenstveno pravo kupnje prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete iz istog redoslijeda prava prvenstva.

zaposlene u obrtu); - završen stručni ili sveučilišni studij poljoprivrednog ili veterinarskog smjera ili završena srednja poljoprivredna škola (dokaz: preslika diplome ili svjedodžbe ovjerene od javnog bilježnika) - razvojačeni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske duže vrijeme , a najmanje 3 mjeseca i članovi obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnošću (dokaz o statusu – potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova).

- ekološka proizvodnja: (dokaz: rješenje o upisu u Upisnik ekoloških proizvođača); - gospodarski program koji sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološkotehničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet kupnje odnosno zakupa i prikaz očekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.

VII. Nevažećim ponudama smatraju se: - ponude koje prelaze dvostruki iznos početne cijene, - zajedničke ponude dvaju ili više ponuđača, - ukoliko ponuditelj nije podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta, - ukoliko se protiv ponuditelja vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.

VIII. Maksimalna površina koja se može prodati nekoj osobi iznosi 4 ha, a uključuje i površine koje su kupljene po ranijim natječajima.

IX. U slučaju obročne otplate ugovorom se određuje rok otplate za poljoprivredno zemljište. Rok obročne otplate ne može biti dulji od 15 godina.

Kupac poljoprivrednog zemljišta ostvaruje pravo na popust u visini od 20 % od postignute prodajne cijene kod uplate prodajne cijene u cijelosti.

X. Kod sklapanja ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovorit će se revalorizacija kupoprodajnih obroka sukladno članku 75. stavku 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

XI. Pisane ponude šalju se poštom, preporučeno u zatvorenim omotnicama s naznakom: „Ponuda za kupnju poljoprivrednog zemljišta, ne otvaraj“ na adresu Općina Martijanec, Martijanec, Varaždinska 64 u roku od 15 dana od dana objave ovog natječaja.

VI.

XII.

Osobe koje sudjeluju u natječaju obavezno moraju uz ponudu priložiti dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljišta i to:

Nepravovremene i nepotpune ponude neće se uzeti u razmatranje.

- obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak (dokaz: rješenje o upisu u upisnik, te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); - poljoprivredni obrt ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik, izvadak iz obrtnog registra ili obrtnica i transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje); - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva), - pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (dokaz: izvod iz sudskog registra), - dosadašnji zakupac zemljišta (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda) - dosadašnji posjednik (dokaz: preslika ugovora o zakupu za zemljište za koje se podnosi ponuda koji je istekao, te potvrda nadležne općine/grada na čijem se području zemljište nalazi da isti uredno obrađuje to poljoprivredno zemljište), - uvjerenje o prebivalištu; - gospodarski objekt /odnos grlo-hektar: (dokaz: potvrda iz Upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik i - potvrda nadležnog županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije o broju uvjetnih grla ili druga odgovarajuća isprava kojom se dokazuje postojanje stočnog fonda), - poljoprivredno gospodarstvo kojem je završen ili u realizaciji projekt u okviru Operativnog Programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske (dokaz: izvješće Hrvatske poljoprivredne komore o stanju provedbe projekta) - broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ( dokaz: rješenje o upisu u upisnik): - broj stalno zaposlenih djelatnika pravne osobe ili obrta (dokaz: izvod iz sudskog registra za pravne osobe, transakcija „117“ ili “131“ za sve

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Općinsko vijeće Općine Martijanec uz pribavljenu suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

XIII.

O donesenoj odluci iz stavka 1. ove točke obavještavaju se svi sudionici natječajnog postupka za određenu nekretninu.

Nakon dobivene suglasnosti Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o kupoprodaji na koji je nadležno županijsko državno odvjetništvo dalo pozitivno mišljenje, općinski načelnik/ gradonačelnik i najpovoljniji ponuđač sklapaju ugovor o kupoprodaji.

Klasa: 320-02/11-01/4 Urbroj: 2186/19-01-11-2 Martijanec, 11. 07. 2011.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Dalibor Parabić *Sumarni pregled površina u natječaju po katastarskim općinama: 1. k.o. Križovljan, površina 0,6636 ha, početna cijena: 3.422,07 kn 2. k.o. Hrastovljan, površina 0,0687 ha, početna cijena: 510,08 kn 3. k.o. Slanje, površina 0,3621 ha, početna cijena: 1.626,24 kn Ukupno površina: 1,0944 ha Ukupna početna cijena: 5.558,39 kuna Popis čestica koje su predmet ovog natječaja objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave 23 od 16. srpnja 2011. godine i na oglasnoj ploči Općine Martijanec.

12 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti OBAVIJEST U Varaždinu traje strojno pranje 100-tinjak kontejnera za otpad

2. kolovoza 2011., br. 376

SVIBOVEC PODRAVSKI

Molba: Otpad odlažite u vrećicama Mimohod uz Ovih dana na ulicama Varaždina može se zamijetiti vozilo koje oko stambenih zgrada obavlja pranje kontejnera za komunalni otpad. Varkom je od tvrtke Gradatin iz Zagreba unajmio peračicu koja obavlja strojno pranje kontejnera. S obzirom da je u gradu Varaždinu postavljeno već više od 1.000 kontejnera zapremine 1.100 litara veoma je teško obavljati njihovo ručno pranje, kao što se to radilo do sada.

Peračicom se u jednom danu može oprati oko 100-tinjak kontejnera tako da će se svi kontejneri u gradu Varaždinu oprati kroz desetak dana.

Peračica osim što obavlja pranje kontejnera, uklanja i nataloženi otpad sa dna kontejnera koji je uzrok neugodnim mirisima tijekom ljetnih vrućina.

Iz Varkoma naglašavaju potrebu da stanari prilikom odlaganja otpad, a naročito ostatke hrane stavljaju u vrećice, te ga tako deponiraju u kontejnere kako bi se izbjeglo nepotrebno taloženje ostataka hrane što je izvor neugodnih mirisa.

Isti problem stvaraju osobe koje u potrazi za plastičnim bocama svakodnevno prekapaju po kontejnerima i pritom trgaju vrećice s otpadom omogućujući tako da

Dan pobjede

ostaci hrane stvore talog na dnu kontejnera kojeg je, unatoč tome što se otpad iz kontejnera koji nastaje u stambenim zgradama prikuplja dva puta tjedno, nemoguće ukloniti bez učinkovitog načina (struganjem ili pranjem).

Iz Varkoma napominju da se građani pridržavaju naputaka o razvrstavanju te da odlažu iskoristivi dio komunalnog otpada (papir, karton, tetrapak, plastične boce, najlonske vrećice, ambalažu od tekućih sapuna i deterdženata…) u za to namijenjene posude (plavi i žuti kontejner).

Na ovaj način smanjit će se i količina otpada koja je namijenjena obradi i skladištenju, a samim tim će se umanjiti i cijena ove usluge s obzirom da se obračunava na temelju količine, odnosno mase sakupljenog neiskoristivog komunalnog otpada.

Napominju da se skupljanje i odvoz papira i plastike građanima ne obračunava.

Dakle, što se više iz komunalnog otpada izdvoji papira i plastike biti će i manja cijena za uslugu obrade i skladištenja otpada.

U subotu je u Općini Sračinec započelo obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti polaganjem vijenaca na spomen obilježje u Svibovcu Podravskom. Ovo obilježje mjesto je sjećanja i odavanja počasti braniteljima iz Domovinskog rata, kao i onima koji su svoje živote izgubili u II. svjetskom ratu.

Organizator ove svečanosti je Udruga “Konj, moj prijatelj” u suradnji s Općinom Sračinec. Upravo su članovi ove udruge svojim dolaskom na konjima i s kočijom učinili ovu prigodu osobito svečanom. Udruga “Konj, moj prijatelj” djeluje na području općina Cestica, Petrijanec, Sračinec i Vinica i već nekoliko godina organizira svečani mimohod povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u okviru kojeg posjećuju mjesta spomena na branitelje.

Nakon dolaska jahača, prigodna svečanost započela je polaganjem vijenaca i svijeća koje su položili predstavnici braniteljskih udruga, udruge “Konj, moj prijatelj”, Općine Sračinec, Hrvatske vojske i obitelji poginulih. Minutom šutnje iskazana je zahvalnost svim braniteljima koji su svoje živote poklonili domovini.

Prigodnim su se riječima prisutnima obratili zamjenik načelnika Općine Sračinec Krunoslav Lukačić i predstavnik branitelja Ivica Petričević, a molitvu za domovinu i poginule branitelje predvodio je velečasni Siniša Dudašek, župnik župe Sračinec.

Zvonimir Mikašek

Davor Skroza, Varkom

REAGIRANJE Vijećnik Općinskog vijeća Sračinca o prostornom planu općine

Vidjet ćemo tko laže za reciklažno dvorište S obzirom da me je u pretprošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika (zajedno s vijećnicima HSLS-a i DC-a) načelnik Općine Sračinec prozvao kao osobu koja lažno prezentira njegov prostorni plan uređenja Općine Sračinec, imam potrebu da se obratim mještanima Općine Sračinec s obzirom da njegovu izjavu smatram uvredljivom i neprimjerenom.

U svom članku načelnik Novoselec, nakon što me optužio, nigdje nije obrazložio gdje, kada i na koji način sam vršio lažnu prezentaciju Prostornog plana. Ja, odnosno navedeni vijećnici (HDZ, HSLS, DC) svjesni činjenice da prema zakonu prostorni plan mora imati i prostor predviđen za reciklažno dvorište predložili su načelniku, a nakon što su i sami saslušali mještane

Općine Sračinec i Hrašćica, da se dvorište u manjoj površini od predložene premjesti na neku drugu lokaciju koja nije nikome u interesu, čime bi se taj problem jednostavno riješio (zar je to lažna prezentacija?).

Naime, prema njegovome prijedlogu lokacija je veće površine (oko 5000 m2) i na mjestu manjem od sto metara od obližnjih kuća. Svoje mišljenje o tome iskazali su i mještani Sračinca i Hrašćice u peticiji protiv reciklažnog dvorišta na navedenoj lokaciji koju je potpisalo više od 200 ljudi.

Napominjem da je za navedenu lokaciju 2010. godine zainteresiranost iskazala i Meteor grupa, registrirana za djelatnost skupljanja i zbrinjavanja otpada.

Vjerujem da će vrijeme pokazati tko je lažno prezentirao prostorni plan, kao i

sve ostale predizborne lažne prezentacije o velikim projektima Općine Sračinec, a koje se svode samo na razne prostorne planove bez ikakve realizacije (u poslovnoj zoni tvrtke otkazuju izgradnju, vrtića nema ni blizu, kao ni kanalizacije). Načelniku i njegovom stranačkom kolegi Koračeviću za sve je kriva Vlada (HDZ), a u svojim neprimjerenim istupima zaboravljaju napomenuti da je gotovo sve radove u Sračincu posljednjih nekoliko godina sufinancirala ta ista Vlada i to u mjeri većoj nego u nekim općinama, gdje je na vlasti HDZ. Općinski proračun je dovoljno veliki da se izvjesni radovi mogu izvesti i bez pomoći sa strane, ali za to treba imati i volje i sposobnosti.

Vijećnik T. Horvat (HDZ)

ČITATELJI PIŠU Vrijedni župljani župe Biškupec i vjernici iz Jalkovca

Nove klupe za kapelu svete Ane Jalkovec je prigradsko naselje Grada Varaždina, poznato po starom rimskom mostu, dvorcu i perivoju Vindija, a u posljednje vrijeme po zoni malog poduzetništva. Zaštitnica naselja je Sveta Ana. Kapela sv. Ane u Jalkovcu izgrađena je 2009. godine sredstvima građana vjernika i uz pomoć Varaždinske biskupije, Županije varaždinske i Grada Varaždina.

Kapela Sv. Ane spada u župu Biškupec.

Nakon završetka gradnje i unutarnjeg uređenja te posvete, vjerska služba u navedenoj kapeli obavlja se najmanje dva puta tjedno, jer za to postoje uvjeti i potreba građana. Župljani župe Biškupec i vjernici iz Jalkovca i dalje svojim darovima i trudom doprinose da unutrašnjost kapele bude što ljepša i ugodnija, a okoliš što uređeniji.

Tako smo ove godine, pred sam blagdan Sv. Ane, koji se slavi 26. srpnja, uspjeli

UDRUGA “PUMA”

Misa za “Pume” poginule u BiH Udruga 7. gardijske brigade „Puma“ organizirala je 23. srpnja posjet memorijalnom centru u Rujanima Donjima u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom članovi Udruge su zajedno s roditeljima i udovicama poginulih 49 pripadnika 7. gardijske brigade u BiH prisustvovali svečanoj procesiji i svetoj misi koju je predvodio varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak. Udruga 7 gardijske brigade „PUMA“ zahvaljuje Gradu Varaždinu na pomoći pri realizaciji ovog projekta.

Predsjednik udruge Mirko Martinjak

Obavijest čitateljima nabaviti nove klupe (klecala). Klupe je izradio Zdenko Petek.

U nabavi klupa pomogli su sponzori i vjernici naselja Jalkovec i župe Biškupec.

Ovim putem želimo svima najiskrenije zahvaliti.

Vijećnici Pastoralnog vijeća Župe Biškupec iz Jalkovca

7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

2. kolovoza 2011., br. 376

Oglasi 13

14 Oglas

2. kolovoza 2011., br. 376

2. kolovoza 2011., br. 376

Oglas 15

16 Poslovni svijet OGLAS

2. kolovoza 2011., br. 376

Zaposleno oko 700 osoba više nego u prvom polugodištu lani

Bez posla 3.432 ljudi, a zaposleno 3.529 S evidencije varaždinske Područne službe HZZ u prvom je polugodištu zaposleno 22,4 posto više osoba, odnosno 3.529 osoba, dok je u isto vrijeme lani zaposleno 2.884.

Istovremeno, posao su izgubile 3.432 osobe, tako da je barometar zapošljavanja pozitivan nakon što je lani uglavnom bio negativan.

Istaknula je to Jasenka Hutinski, pročelnica PS HZZ-a Varaždin, prigodom predstavljanja polugodišnjeg izvješća u kojem je izdvojila pozitivne pomake.

- Prosječno smo imali 10.082 nezaposlene osobe, što je četiri posto više u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine.

No, prijavljeno je 300-tinjak ili 12 posto više radnih mjesta više nego u isto vrijeme lani, i to u prerađivačkom sektoru, trgovini i građevini, naglasila je Hutinski, dodavši da je broj novih tražitelja posla povećan

za gotovo deset posto, ali je za isto toliko manji broj onih koji su došli izravno iz radnog odnosa.

Najtraženija zanimanja su i dalje šivači, radnici na proizvodnim linijama, konobari, prodavači i tekstilni radnici.

- Ako se gleda starosna struktura, zamjećuje se rast stope nezaposlenih osoba iznad 45 godina, kojih je 42 posto, a visoka je stopa i nezaposlenih osoba do 30 godina. Varaždinska županija još uvijek je među onima s nižom stopom nezaposlenosti. Treći smo po nezaposlenosti, ali voljela bi da se u našem gospodarstvu otvara još više radnih mjesta, a ne samo mjesta sezonskog karaktera ili u trgovini, nego i proizvodnji, rekla je pročelnici izdvojivši pad korisnika novčane naknade za 8,2 posto, odnosno na 41 posto, dok je državni prosjek oko 26 posto.

Tisuću nezaposlenih u EU projektima tijekom godine Stalno se radi na mjerama aktivne politike u zapošljavanja. U nacionalni plan poticanja zapošljavanja uključili smo 500-tinjak osoba, uglavnom u javne radove, dok je na obrazovanje upućeno je 147 osoba, rekla je Hutinski.

Da bi se podigla razina znanja i vještina nezaposlenih te pripomoglo traženju posla, varaždinska PS HZZ uključila se u različite projekte koji se financiraju iz pretpristupnih programa, po čemu je među vodećima u Hrvatskoj.

- U prvih šest mjeseci u njih je uključeno 426 osoba, a do kraja godine doći ćemo na tisuću, najavila je.

Među europskim projektima u kojima sudjeluje PS HZZ, voditeljica odjela Petra Lazić izdvojila je pet projekata: Mreža za razvoj poduzetništva Mladih, Mobile Region, Let’s speak the samo for success, One Click away te Mladi u poslu i poduzetništvu.

TP Varaždin danas ima više od 300 zaposlenih

PRIMJER U Varaždinskim Toplicama otvoren novi Kitro market

Na oduševljenje kupaca J Ove godine otvoreno već 13 prodavaonica, od čega četiri velika Kitro marketa s više od 300 četvorna metra U Varaždinskim Toplicama, točnije Ulici Antuna Mihanovića, otvoren je novi Kitro market, već gotovo devedeseta po redu prodajna jedinica TP Varaždin na području Varaždinske i Međimurske županije.

Vatromet za kupce - Kupci nisu mogli sakriti oduševljenje širinom asortimana te povoljnim cijenama, što je i bio povod njihovom velikom posjetu tijekom otvorenja priređenog u srijedu, ali i kasnijih dana. Vesela atmosfera trajala je cijeli dan otvorenja sve do večernjih sati kada je bilo izvlačenje nagrada za najsretnije kupce. Uručen je LCD televizor kao prva nagrada, te bicikl i komplet suđa, doznajemo od Bernarde Kramar, članice uprave TP Varaždin, koja ističe da je posebna nagrada za kupce bio spektakularni vatromet kojem su prisustvovali brojni građani Varaždinskih Toplica i okolnih mjesta. Novootvoreni Kitro

market nije prva prodavaonica TP Varaždina u Varaždinskim Toplicama. - Na otvaranje ove velike prodavaonice odlučili smo se prvenstveno zbog upita brojnih kupaca koji kupuju u našem Kitro marketu u Novom Marofu i Varaždinu. Naime, isticali su da bi i oni htjeli imati tako široku ponudu u svojem gradu, pojašnjava gđa. Kramar te dodaje da je po brojnim kupcima koji su došli na otvorenje prodavaonice vidljivo kako je Varaždinskim Toplicama uistinu trebao takav objekt.

Otvorenje i u rujnu Usprkos aktualnim gospodarskim prilikama, toplički Kitro market nije jedina nova prodavaonica TP Varaždinu koji, kao jedna od rijetkih tvrtki, širi svoje poslovanje te ide ususret kupcima. - Vizija našeg razvoja je širenje u brojne sredine Varaždinske i Međimurske županije, i to prvenstveno da bi i u manjim sredinama ponudili

europske standarde prodaje robe. Tako smo samo ove godine otvorili upravo trinaestu prodavaonicu, od čega četiri ovako velika Kitro marketa s više od 300 četvorna metra. Upravo su u tijeku radovi u međimurskom Donjem Vidovcu gdje ćemo u rujnu otvoriti isto ovako lijep Kitro market veličine 300 kvadrata, ističe gđa. Kramar.

S novim Kitro marketom u Varaždinskim Toplicama, TP Varaždin danas ima 86 proda-

vaonica, odnosno više od 300 zaposlenih.

- Naši kupci u Varaždinskim Toplicama najviše su oduševljeni cijenama, a također i uvođenjem svježeg mesa u asortiman kojeg imaju dnevno u ponudi.

Tu je i svježe voće, povrće te tijekom cijelog dana svježe pečeni kruh, ističe predstavnica TP “Varaždina“, napominjući da prodavaonica radi svaki dan od 7 do 21 sat, izuzev nedjelje kada je otvorena 7 do 12 sati.

Prava odluka Kako prepoznati lobiranje?

L

obiranje je prisutno u svakodnevnom životu, ali ga ljudi često ne prepoznaju, a mnogi koji ga i prepoznaju ga krivo tumače. Uz to, na lobiranje se često gleda negativno upravo zbog loše percepcije samog pojma lobiranja i njegovih pojavnih oblika. vaka usmena ili pismena komunikacija s namjerom da se utječe na nekog donositelja odluke je lobiranje ako uključuje sljedeće čimbenike: razvoj, prezentaciju, modifikaciju ili odbijanje nekog prijedloga, orjentacije, programa ili akcijskog plana;

S

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

izdavanje dozvola, licenci, certifikata ili nekog drugog autorizacijskog dokumenta; odobravanje ugovora. Iz ovoga možemo zaključiti da je lobiranje zastupanje organizacijskih i vlastitih interesa uz postizanje ravnoteže između različitih utjecaja, a sve se to potvrđuje prihvaćanjem nekog prijedloga, programa ili odobravanjem ugovora.

S druge strane, postoje i procesi koji se mogu smatrati lobiranjem u praksi, iako to nisu. To su upravo oni pojavni oblici koji stvaraju negativnu sliku o lobiranju. Dakle, lobiranje nije: pod-

mićivanje, prijevara, davanje poklona.

To su aktivnosti koje se usko vežu uz lobiranje jer u korumpiranim sredinama one daju iste ili slične rezultate kao i sam proces lobiranja. Podmićivanje novcem, pokušaji utjecaja davanjem poklona ili nekih drugih pogodnosti usko su vezani uz brojne odluke koje su unazad 20-ak godina donesene u našoj sredini, pa se lobiranje usko vezalo uz takve aktivnosti. Zbog toga je bitno napomenuti da one ne predstavljaju lobiranje ni u kojem smislu. One se povezuju s korupcijom. U suvremenim

uvjetima, lobiranje je sustavni, organizirani napor da se utječe na demokratski postupak odlučivanja. U Americi lobiraju svi – od pojedinaca, grana industrije, profesionalnih udruga, nevladinog sektora, etničkih zajednica.

Lobiranje je regulirano brojnim zakonima, koji nastoje spriječiti korupciju. Na lobiranje odlaze i jako velike količine novca. Od 1998. godine na lobiranje strane zemlje su potrošile 624 milijuna dolara, a u top pet svrstavaju se Velika Britanija, Švicarska, Njemačka, Japan i Francuska.

Poslovni svijet 17

2. kolovoza 2011., br. 376

DOZNAJEMO Trnovcu Bartolovečkom nova potpora MINGORP-a

Još 1,3 milijuna kuna Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) odobrilo je Općini Trnovec Bartolovečki kuna za ulaganje u infrastrukturu Poduzetničke zone. Ugovor su potpisali načelnik Općine Stjepan Hren te Tihana Kraljić, državna tajnica u MINGORP-u, koja je tim povodom posjetila općinu, odnosno trnovečku Poduzetničku te Slobodnu zonu.

Vladimir Kečkan, Tihana Kraljić i načelnik Stjepan Hren

Predugo traje Ugovor potpisali državna tajnica u MINGORP-u Tihana Kraljić i načelnik Stjepan Hren - Drago mi je da ste nas prepoznali kao partnera koji zna racionalno postupati s novcem te koji ulaže dobiveno suklad„Radi se o jednom vrlo kvalitetnom projekUz potporu sredstava MINGORP-a u Hrvatno ugovoru. Trudit ćemo se skoj se razvija 325 poduzetničkih zona na tu Vlade, odnosno MINGORP-a kojeg provoda rezultati koje ostvaruje površini većoj od 10.270 hektara gdje djeluje dimo na partnerskoj osnovi sa županijama Slobodna zona budu ostvareni više od 4.200 poduzetnika sa 42.600 zapo- i jedinicama lokalne samouprave. U razvoj i u našoj novoj, Poduzetničkoj slenika. „Velika većina ovih 325 zona razvija zona na području Varaždinske županije zoni u kojoj zajednički već nese na bivšem državnom zemljištu koje prije država je dosada uložila 120 milijuna kuna. koliko godina nastojimo ostvadarovanja općinama i gradovima uglavnom Najveći dio tih sredstava, 77,6 milijuna kuna, riti uvjete za ulaganja, rekao je nije bilo u funkciji razvoja gospodarstva. Na vrijednost je zemljišta darovanih temeljem trnovečki načelnik istaknuvši razini Hrvatske vrijednost tog darovanog 13 darovnih ugovora. Tu su se razvile poduda su tvrtke unutar Slobodne zemljišta veća je od milijardu kuna, a za zetničke zone Kneginec, Brezje i druge. Uz zone od 2004. godine samo s razvoj zona odobreno je temeljem godišnjih to, u razvoj infrastrukture tih zona od 2004. osnova poreza na dobit uplajavnih poziva još 594 milijuna kuna potpora do 2010. Godine uloženo je dodatnih 41,8 tile više od 36 milijuna kuna, jedinicama lokalne samouprave, upozorila milijun kuna, istaknula je Kraljić te najavila dok je država za komunalno je Kraljić. Za projekt infrastrukturnog opre- da će ovakve potpore prestati 2013., nakon opremanje obiju zona dala 15 manja poduzetničkih zona ove je godine čega slijedi financiranje iz strukturnih fonmilijuna kuna. dova EU čiji je postupak složeniji. rezervirano ukupno 49 milijuna kuna.

Izgradnja i komunalno opremanje Poduzetničke zone u neposrednoj blizini Slobodne njoj naših 500-tinjak. Ulagači u okruženju. zone, kako je podsjetio - Nažalost, okolnosti su se koji su spremi ulaHren, počela je još gati trebaju u bitno promijenile u odnosu na za 2005. godine. vrijeme kada smo ušli u ovaj maksimalno na - Trebalo nam k r a t k o m projekt u koji smo uložili više porez ćeno je šest godina r o k u od šest milijuna kuna vlastitog upla za komunald o b i t i novca osiguranih zahvaljujući dobit na kuna, no opremanje u v j e t e razlici cijena zemljišta. Dosta iliju m o n 6 l 3 a zone koje još za inve- tvrtki došlo u poteškoće, i to un m o k a a nije ni završestiranje, ozbiljnih tvrtki, poput Cesta az ržav d e j n no u cijelosti ema a upozorio Varaždin, Hidroinga i Vodor n p u o j i l i jer ni naša, kao je doma- gradnje, poduzeća iz građe- Kraljić obišla i Boxmark 5m ni bilo koja drućin zahva- vinske branše koja su bila pridala 1 na ku ga jedinica lokalne livši se gošći siljene zamrznuti investicijske očekuje početak izgradnje samouprave, nije u na dosadašnjoj, aktivnosti, rekao je načelnik poslovnih prostora još jedne mogućnosti sama osiguratvrtke. Isto tako svoja su ulaali i pomoći na koju Općine Trnovec Bartolovečki. ti sve uvjete koje traže ulagači. se još računa.

Usprkos vremenu kada se ganja najavile još neke, poput A za to ne smije se utrošiti šest rijetki odlučuju za ulaganja, tvrtke Soing koja je izrazito ili sedam godina. To je pokatrnovečka Poduzetnička zona izvozno orijentirana i zdrava, Prvi ulagači zao i projekt Slobodne zone istaknuo je Hren te za jesen Zbog proteka vremena, kako dobiva prve korisnike. u kojoj smo stvorili gospodar- je naglasio, dobar dio ulagača - S veseljem mogu reći da, za najavio sastanak svih vlasnika ske osnove ne samo za našu odgodio je projekte planirane razliku od prošle godine, sada parcela unutar Poduzetničke općinu, nego i druge, budući u Poduzetničkoj zoni, što zbog imamo već jednu koja radi, zone da bi se što prije stavile da je od oko 3500 radnika u vlastitih prilika, što zbog onih kao i da se kroz mjesec dana u funkciju.

U Varaždinsku županiju - 120 milijuna kuna

IZDVOJENO Podrška bioplinskom postrojenju, ali ne i Piškornici

Bez točne cijene ništa od Piškornice

Ipak stiže veliko ulaganje?

J Ove godine pokrenut izvoz halona u Poljsku, a zanimanje pokazali u Francuskoj i Engleskoj OGLAS

J Za infrastrukturu zone Općina izdvojila vlastitih šest milijuna kuna

Vodeći domaći servis protupožarnih sustava OGLAS

Još 1,3 milijuna kuna za Poduzetničku zonu

VATRO-SERVIS Prva tvrtka u Poduzetničkoj zoni

Na području općine Trnovec Bartolovečki Vindija i Koka ipak pokreću izgradnju peradarske fame, staklenike za uzgoja povrća te bioplinsko postrojenje s proizvodnjom humusa. Općinsko vijeće u četvrtak je razmatralo pismo namjere PS Vindija te Koke o mogućnostima Općine Trnovec Bartolovečki da osigura

uvjete za realizaciju ovog velikog investicijskog projekta od kojeg se bilo odustalo zbog negativne percepcije u dijelu javnosti. Nakon što smo prihvatili pismo namjere, nadamo se stručnoj prezentaciji cijelog projekta vijećnicima i predsjednicima mjesnih odbora, a vjerujem da bi to bilo dobro napraviti i za gra-

đanstvo, rekao nam je načelnik.

Vijećnici su prolongirali potpisivanje Sporazuma o preuzimanju otpada predloženog od tvrtke Piškornica. - Trebali bi znati početak rada, a posebno cijenu kako nam se ne bi dogodilo da nas netko kasnije kazneno progoni jer smo prihvatili nešto što je skupo, pojašnjava Hren.

U trnovečkoj poduzetničkoj zoni prvo je s poslovanjem počelo poduzeće Vatro-servis iz Trnovca Bartolovečkog, vodeća tvrtka u zaštiti od požara i zaštiti na radu, posebice u pružanju usluga servisa te održavanja uređaja za gašenje požara. „Naša tvrtka, uz ostalo, radi za MORH i MUP. Održavamo protupožarne sustave u borbenim vozilima, kao i zrako-

z

ajedno s izraelskim partnerom rade na projektu koji bi mogao odmah zaposliti 20 do 30 ljudi plovima, kako borbenim, tako i civilnim. Iako smo obiteljska tvrtka, težimo rastu i zapošljavanju, što nam prostori

Hrvatsku. Krenuli smo s time prvi, tako da je naš put bio zahtjeva. Probijali smo led zajedno s nadležnim ministarstvom. Sada to ide rutinski, pa smo ove godine započeli izvoz halona u Poljsku. Izvoz sada čini manji postotak u ukupnom našem prihodu, ali nadamo se povećanju jer nas već zovu iz Francuske, Engleske i još nekih zemlja, istaknuo je Kečkan Vatro-servis, kako je dodao, ima već nekoliko godina certifikat 9001, a u pripremi je certifikat 14001.

- Sve što smo dosada ulagali gotovo je sve iz vlastitih prihoda. Koristili smo potporu MINGORP-a prilikom nabave novog stroja. Trudimo se maksimalnom koliko možemo u današnjim uvjetima borbe s likvidnošću za koju se nadam da će se poboljšati uvođenjem određenog roka. To bi nama gospodarstvenicima jako pomoglo, a ne da strepimo hoće li nam se platiti ili ne, upozo-

Vatro-servis je na putu da preraste obiteljske okvire

u obiteljskoj kući nisu dopuštali. Stoga smo se odlučili dislocirati na 5.000 kvadrata u poduzetničku zonu gdje imamo mogućnosti za širenje, rekao je Vladimir Kečkan, direktor Vatro-servisa, prilikom posjete tajnice u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tihane Kraljić.

Poduzeće se bavi i veletrgovinom protupožarne opreme i strojeva koje dijelom i proizvodi, a vlasnik je i Nacionalne banke halona, centra halona RH, tvari iz protupožarnih sustava te aparata za gašenje požara. „Svaka država ima uglavnom jednu banku halona.

Naša banka je proradila gotovo za cijelu bivšu saveznu državu, danas pokriva cijelu

rio je Kečkan.

U Vatro-servisu imaju nove planove za širenje. „Imamo prostora za izgradnju još jedne hale od 2000 kvadrata koja bi trebala zaživjeti u dogledno vrijeme, točnije ukoliko zaživi projekt s MINGORP-om i još više s MORH-om. Provodili bi ga zajedno sa stranim partnerom, a radi se isključivo o vojnoj tehnologiji. Iako smo predugovor sa stranim partnerom potpisivali još prije dvije godine, u taj projekt ne možemo krenuti tako dugo dok iz MORH-a, odnosno Vlade ne budu rekli da im to uistinu treba. U slučaju pozitivnog odgovora, kojemu se i dalje nadamo, sigurno bismo odmah zaposliti 20 do 30 ljudi, naglasio je Kečkan.

18 Crna kronika

2. kolovoza 2011., br. 376

DVOJBA Jesu li za učestale prometne nesreće sa smrtnim poljedicama na varaždinskoj zaobilaznici isključivi krivac neoprezni vozači

Na zaobilaznici godišnje čak tri mrtva Dvije su osobe smrtno stradale, a tri su zadobile ozljede, u prometnoj nesreći na jugozapadnoj obilaznici grada Varaždina koja se dogodila u subotu oko 4.45 sati. Upravljajući osobnim vozilom iz smjera Poljane Biškupečke u smjeru Gojanca, 21-godišnjak je zbog neprilagođene brzine kretanja

prešao udesno te desnim bočnim dijelom vozila udario u metalnu odbojnu ogradu koja ga je odbacila ulijevo, odnosno u suprotni trak. U tom je času iz suprotnog smjera naišlo osobno vozilo njemačkih oznaka kojim je upravljao 50-godišnji hrvatski državljanin. „Prednjim dijelom mladić je udario u prednji dio

vozila 50-godišnjaka, a potom i u metalnu odbojnu ogradu s lijeve strane ceste. Od siline udara na mjestu su smrtno stradali 21-godišnji vozač i 20-godišnji putnik.

Vozač drugog vozila, te dvoje njegovih putnika u dobio od 15 i 17 godina, prevezeni su u bolnicu gdje su zadržani na liječenju, izvijestili su iz PU varaždinske,

dodajući da su ovo deveta i deseta smrtno stradala osoba na prometnicama Varaždinske županije ove godine. U protekle četiri godine na jugozapadnoj obilaznici grada Varaždina u prometnim nesrećama do sada je smrtno stradalo dvanaest osoba.

Usprkos tome, na toj prometnici crnih točka - nema!?

Većina poginulih na dijelu zaobilaznice koji je povišen

USPJEH U akciji LUP razbijen je lanac jedanaest preprodavača opojnih droga

Učenicima nudili tisuće kuna za prodaju marihuane vršnjacima NESTALI

Traži se Franjo Topličanec Sedamdesetjednogodišnji Franjo Topličanec iz Gornjeg Kuršanca otišao je od kuće u srijedu, 26. srpnja, i od tada mu se izgubio svaki trag.

Srednje je visine, pognut i bolestan. Zadnji put ga je vidio susjed u Varaždinu.

Imao je na sebi sivu vestu, trenirku i kariranu košulju te kapu. Obitelj moli da joj se jave bilo kakve informacije o nestalome na telefon 040 987 215 ili najbližoj postaji policije koja je obaviještena o njegovom nestanku.

KRIMINALITET

Pronevjerio 730.00 kuna? Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podnijelo je istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu istražni zahtjev protiv hrvatskog državljanina rođenog 1963. godine zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo protiv službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti, kao i kazneno djelo protiv vjerodostojnosti isprava krivotvorenjem službene isprave.

Osnovano se sumnja da je osumnjičenik tijekom 2007. godine, kao direktor trgovačkog društva u kojem je ovlašten na raspolaganje sa novčanim sredstvima, sa žiro-računa društva podigao i zadržao za sebe više od 730.000 kuna, a podizanje novca je prikazao i pravdao izdavanjem otkupnih blokova u kojima je neistinito navodio da je novac predao različitim fizičkim osobama na ime otkupa drvne mase.

J Procjenjuje se da je organizator

preprodaje iz Trnovca Bartolovečkog ostvario korist od najmanje 180.000 kuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

o operativnoj akciji koju su zajednički proveli policijski Da bi prodali što više droge službenici PU međimurske i PU među vršnjacima, preprodavači varaždinske, a u koordinaciji sa su učenicima, i to najviše u Županijskim državnim odvjetdobi od oko 14 godina, nudili ništvom u Varaždinu.

Operativna akcija, koja je mjesečnu zaradu između šest i započeta sredinom ožujka, sedam tisuća kuna!

Istaknuo je to Darko Dragi- završena je 26. srpnja kada čević, načelnik kriminalističke je počelo uhićenje deset od policije PU međimurske, pred- 11 osumnjičenih, odnosno stavljajući detalje četveromje- pretraga njihovih stanova i sečne policijske akcije LUP koja drugih objekata. Tom prilikom je imala cilj razbijanje lanca pre- na osam je mjesta pronađeno prodavača marihuane i speeda 1370 grama marihuane, tri u Varaždinskoj i Međimurskoj biljke indijske konoplje u rastu, pet digitalni vaga, 15 mobitela, županiji. „Policijski službenici PU me- malokalibarska puška sa 168 đimurske detektirali su ne- komada pripadajućih metaka, pištolj M-70 call. 7,65 koliko osoba s međimurskog te 7.000 kuna. područja koje su preprod o Tijekom davale opojnu drogu. poduzimaTako je detektiran 11 nja mjera veći broj kontakanih e d e v i r a dnj i ta preprodavača s i t e pr p , p o li c ija mlađim osobama, nika e č i j n , i to najviše u dobi osum a pušteno p o li c ija b je pratiod oko 14 godije oso ali su u l a deset na, kojima su nudili t s o a isporuka da za njih prodaju ru droga u komarihuane vršnjacima pritvo ličinama od 15 uz mjesečnu zaradu od do 215 grama, a 6.000 do 8.000 kuna. Najviše takvih kontakata zabilježeno ukupno je zapiljeno oko 500 je u Nedelišću. Nakon pokreta- grama marihuane „Procjenjuje se da je organja posebnih dokaznih radnji, ubrzo se proširio krug osoba, nizator preprodaje ostvario rekao je Dragičević govoreći materijalnu korist od najmanje

Dio zaplijenjene droge i stvari tijekom akcije LUP međimurskih i varaždinskih policajaca

180.000 kuna. Naime, tjedno je u prosijeku najmanje prodao 500 grama marihuane, čija se vrijednost procjenjuje na oko 15.000 kuna (30 kuna/gram), tako da se može zaključiti da je u trajanju od četiri mjeseca prodao oko 8.000 grama marihuane, naglasio je Dragičević, napominjući da se kod procjene zarade radi o veleprodajnoj cijeni.

Nakon saslušanja kod istražnog sudca, od 11 privedenih, pet je osoba pušteno da se brane sa slobode, dok su ostali zadržani u pritvoru.

U lancu i otac stradalog!

U istražni odjel Županijskog suda privedeno je 11 osoba koji su osumnjičeni za zlouporabu opojnih droga, odnosno za prodaju, sudjelovanje i posredovanje u prodaji te davanje prostora za uživanje opojnih droga. Protiv pr voosumnj i č e n o g M . M . , d r u goosumnjičenog M.V., trećeosumnjičenog T.S., čet vr toosumnjičenog

M.V. te desetoosumnjičenog G.Đ. određeno je zadržavanje, dok su ostali pušteni na slobodu nakon ispitivanja, izuzev petoosumnjičene osobe koja se od ranije nalazi u pritvoru.

Riječ je o očuhu mladića na kojeg je u prosincu naletio vozač nakon što ga je policija pustila, nakon čega je očuh zahtijevao veliku oštetu.

IZDVOJENO Droga prodavana na varaždinskom i međimurskom području iz Zagreba i BiH

Organizator je bio 28-godišnjak

Mirovina mala - kako do vrata?

- U uhodanom lancu preprodaje nositelji su bili trojica hrvatskih građana iz Trnovca Bartolovečkog. Organizator je bio 28-godišnjak, koji je preprodavao opojne droge u ugostiteljskim objektima u tom mjestu, a prema prethodnim dogovorima s kupcima.

Temeljem njegovih telefonskih poziva, drogu su pakirali i isporučivali 55-godišnjak i 25-godišnjak, koji su je imali uskladištenu kod sebe, rekao

je Darko Jurčec, načelnik krim policije PU varaždinske, doda-

d

a bi prikrili kriminalne aktivnosti, komunicirali su putem skype-a i facebooka jući da su tražene stvari bile zaključane iza nekoliko vrata.

Marihuanu su prodavali u količinama od 15 do 100 grama, a cijena za 15 grama bila 600 kuna, a za 50 grama od 1.50 0 do 2.0 0 0 kuna.

Prvi kupci su bile osobe koje su kupovale marihuanu za daljnju prodaju, tako da je detektirano osam osoba s međimurskog i varaždinskog područja koje su drogu nabavljenu u Zagrebu ili BiH rasparčavale u Čakovcu, Nedelišću, Orehovici, Va-

raždinu, Ludbregu i Trnovcu Bartolovečkom.

Da bi prikrili kriminalne aktivnosti od policije i roditelja mlađih osoba, neki od jedanaest osoba uhićenih zbog sumnje u zlouporabu droga na varaždinskom i međimurskom području komunicirali su s 15-ak mlađih osoba putem interneta, osobito putem skype-a i facebooka, pa će potonji još biti saslušani u nastavku kaznenog postupka.

2. kolovoza 2011., br. 376

Oglas 19

20 Oglasi

2. kolovoza 2011., br. 376

Urbana kultura 21

2. kolovoza 2011., br. 376

ŠPANCIRFEST Headliner ovogodišnjeg festivala dobrih emocija

Nastupa britanska atrakcija Morcheeba J Za svega 30 kuna na bedemima Starog grada uživo ćemo čuti

svevremenske hitove poput Rome wasn’t built in a day i Trigger hippie Band su sredinom devedesetih osnovali braća Paul i Ross Godfrey, jedan DJ, a drugi multi -i nstrumentalist, te su u svoje redove regrutirali pjevačicu Skye Edwards.

Od samog početka kreću se u žanrovima trip-hopa, bluesa i r’n’b-a. Prvi album „Who Can You Trust?“ izdali su 1996. godine, a singl Trigger Hippie postao je hit. Ipak, naklon o s t k r i t i č ar a donio im je tek drugi album „Big Calm“, da bi još veći komercijalni uspjeh postigli albumom „Fragments of Freedom“ koji je izašao 2000. godine. Pjesma Rome Wasn’t Built in a Day s tog albuma popela se na glazbene ljestvice diljem svijeta i još uvijek slovi kao njihov najveći hit. Dvije godine kasnije snimili su također uspješan „Charango“, a nakon njega je Skye napustila Morcheebu.

Razišli su se zbog profesionalnih razloga, ali i razmirica i neslaganja među sobom.

Skye je u međuvremenu snimila dva solo albuma, a toliko su ih izdali i Godfreyi s Morcheebom, ali s drugim vokalima. Na albumu „The Antidote“ pjeva Daisy Martey, a na „Dive Deep“-u iz 2009. godine izmjenjuje se nekoliko pjevača.

Zbog fanova Međutim, kemijska privlačnost muzike koju stvaraju Godreyi i Edwardsinog glasa ponovo ih je spojila te su prošle godine zajedno izdali sedmi Morcheebin album, „Blood Like Lemonade“. Nismo se ponovno okupili zbog nekakvih financijskih dugova, već jer smo osjetili da to dugujemo svojim fano-

D

igli se na noge Vlada, predsjednik, DORH, MUP, HND i drugi kao da je Breivik pobio pola Brača, kadli ono, povod je tekst makarskog novinara o bosanskim jednodnevnim turistima.

Kažu sv i da je to Denis PERIČIĆ neviđeni rasizam i mr. sc. slično. ajte, molim vas!

Iako nespretno, čovjek je opisao jedan masovni segment turista čije nam navike ponekad idu na živce. Kao da i liberalne novine dosad nisu pisale o, recimo, paštetama i samoubilačkim pustolovinama Čeha, graktavim južnim Talijanima koji se ne znaju ponašati, podatnim Mađaricama, mrzovoljnim Francuzima, indolentnim Amerikancima, Japancima koji škljocaju fotićima i nose gas-maske, nadutim Nijemcima, Srbijancima koji još uvijek misle da dolaze na svoje more i prebogatim Rusima koje boli dupe za sav ostali svijet. ože, pa imamo pravo da nam se ne sviđa kad se netko ne zna prilagoditi ovdašnjim normama ponašanja. Kao što nam smije ići na živce i naša zlatna mladež u svojim divljim automobilima, ili klinci koji cijelu noć bljuju po Zrću, ili splitski piciginaši koji s plaže otjeraju polovicu gostiju! jetovao sam u Makarskoj više puta i doći ću opet, ali ne, neću zatajiti da me nervira ta gužva, ručanje na plaži i neočekivano, glasno prosvjedovanje susjeda iz BiH prema uobičajenim pojavama dama u toplesu ili u tangama. Kao i kod svih drugih nacija, nervira me to što se ponašaju kao da su oni tu doma. Što podjednako vrijedi za sve tri nacije iz BiH. Pa kakav je to onda rasizam? Znate što je rasizam? Rasizam su stotine komentara na taj članak u kojima se poziva na linč autora i osvetu nad Hrvatima, a o tome nitko ne govori. utor teksta je pogriješio samo kad je napisao da Bosanci pišaju u more, pa je ispalo da samo oni to rade. A pišaju svi. Neki se katkad i useru, ali i na to smo navikli – i od naših novinara, i od naših političara.

B

Možemo očekivati da će odsvirati svoje najveće hitove

Na Morcheebu za svega 30 kuna!

vima - napisali su na svojoj internetskoj stranici.

Nastup na Špancirfestu 23. kolovoza bit će treći put da Morcheeba nastupa u Hrvatskoj. Na prvom koncertu slušalo ih je čak 10 tisuća ljudi, a na prošlogodišnjem su INmusic festivalu oduševili publiku, ali i kritičare koji njihovom nastupu nisu mogli pronaći mane. Većina fanova, ali i onih tek površnih poznavatelja njihovog djela, od Morcheebinog koncerta

Pišanje u more

D

band možd a svir out” g a “chill lazbu uživo , ali rastur aju

Dok bi se ulaznica za koncert banda rejtinga Morcheebe u „normalnim“ okolnostima penjala i iznad 30 eura, na Špancirfestu u ovom bandu možete uživati za svega 30 – kuna!

Toliko naime košta dnevna ulaznica za MTV pozornicu, koja zapravo uključuje

Art/media

koncertni nastup čak tri sastava (prije Morcheebe, u utorak, 23. kolovoza, nastupit će Sagan i Quasarr).

Za podsjetnik, u prodaji su – preko sustava Eventim – i vikend ulaznice po cijeni od 60 kuna, odnosno festivalske ulaznice (za svih 27 izvođača na MTV pozornici) najvjerojatnije očekuje „chill out“ izdanje kakvo nam je poznato s njihovih studijskih albuma. Međutim, Morcheeba na live nastupima zapravo - rastura! Daju maha svojim gitarama i orguljama, a Skye sa svojim opuštenim „soul“ glasom ispunjava prostor.

Uz to, Skye je šarmantna, simpatična i komunikativna te od nje možemo očekivati mnogo više od jednog „Dobra večer, Varaždine“ izrečenog na hrvatskom.

za – 150 kuna. Uz to predstavlja se i domaća scena.

Tako će MTV pozornica biti „izlog“ u kojem će se naći spomenuti Sagan (23. kolovoza), Vlasta Popić (19. kolovoza), Louder (27. kolovoza), Condor Skye (28. kolovoza) i čakovečki sastav Kom3dija (25. kolovoza).

L

A

Uvijek šarmantna Skye

Sound Trek Diyala – D.I.Y 2010/2011

O

Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

vaj tjedan, svježe domaće izdanje naše varaždinke Diyale. Kao što i sam naziv albuma govori D.I.Y (Do It Yourself) ili po domaće “uradi sam” ovo je neovisno izdanje kao i njen prvi album “Rapstract”.

Stvaranje albuma ste mogli pratiti na internetu putem njenog Soundcloud profila gdje je nizala singlove kako ih je snimala te ste ih mogli (a i još možete) besplatno preslušati ili downloadirati. edavno je album ovjekovječen i na CD-u sa pratećim artwork coverom

N

pa tko želi ovo djelo u svojoj kolekciji može ga slobodno nabaviti. Teško je staviti ovakav tip glazbe u neku ladicu ali i nema ni potrebe za tim. Poezija zamotana u debele basove i mračni groove bi bio najbliži opis. Možemo nabrojati utjecaje hip-hopa, dubstepa, grimea pa na dalje...ali ni to nije važno. ažno je da Diyala nudi jedinstven glazbeni prepoznatljiv spoj svojstven... Diyali, i definitivno je bez konkurencije, bar na ovim prostorima. Diyala

V

je umjetnica prije nego je “samo” glazbenica. Jer osim glazbenog doživljaja, nudi nam svojstven scenski nastup, styling, atmosferu i energiju koja će dotaknuti sva vaša osjetila. ajmanje što možete učiniti je podržati našu lokalnu neovisnu glazbenu scenu i ubosti ovaj komad umjetničkog djela. (http://diyala.org)

N

22 Kulturni obzor

U D-duru Pozdrav iz Vodica!

M

arko Tolja ne turneji po Jadranu plijeni pozornost publike ali i glazbene kritike! arko Tolja rođen je u Rijeci 1984. godine.

Mediji ga najčešće opisuju kao mladog riječkog glazbenika koji naprosto plijeni pažnju svojim izvanrednim vokalnim, pozitivnim Darko RUŠEC iemocionalno šarmantnim nastupima. profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin Iako svoje glazbeno obrazovanje i iskustvo stječe od malih nogu, mladi riječki glazbenik Marko Tolja 2006. upoznaje producenta Olju Dešića i s njime započinje pripremanje svojih prvih snimki, te s pjesmom Andreja Baše „Deja vu“ ostvaruje svoj medijski debi i zapažen uspjeh na Dori 2007. Njegovi medijski i koncertni nastupi izazivaju veliko zanimanje medija, a izuzetan vokalni talent prepoznala je i struka dodijelivši mu 2007. godine „PORIN“ za najboljeg novog izvođača godine. Osim kategorije u kojoj je dobio nagradu, Marko je bio nominiran i kao najbolji muški vokal te za vokalnu suradnju s Riversicama. Publika i kritika oduševljene su kombinacijom swinga, jazza i drugih srodnih pravaca koje Marko uspješno kombinira u svojim pjesmama. Ovih dana imao sam priliku slušati Tolju uživo uz pratnju Riječkog pratečeg banda. Inače već godinama izdaleka pratim njegovu karijeru i slušam snimke njegovih pjesama i mogu reći da kao pjevač zadovoljava moj glazbeni ukus koji je dosta izbirljiv i sitničav. lušajući njegove pjesme osjećao sam se opušteno. Jedna od pjesma koje su mi se svidjele je „Deja vu“ koja zvuči pomalo mistično. Jako vjerno uspijeva kroz pjesmu prenijeti svoje osjećaje na slušatelja, a tome jako pridonosi njegov čist glas i izgovor riječi u pjesmi kao i melodija prilagođena riječima. Izvodio je i neke hitove Stevie Wondera, Sinatru i zabavljao publiku pozivajući zaljubljene parove na ples. Prateći band u izvedbi jazz standarda nije baš bio na onom nivou koji bi čovjek očekivao uz pjevača Toljinih kvaliteta, ali su svojim mladenačkim oduševljenjem i energijom nadoknadili manjak glazbenog znanja, vještine i inventivnosti. Hrvatsko glazbeno tržište je premalo za pjevača poput Tolje. vojim talentom, lakoćom izvedbe i scenskim nastupom može se nositi po mom skromnom mišljenju s ponajboljim planetarnim glazbenicima pjevačima. Ja mu želim još mnogo uspješnih pjesama i proboj na međunarodno glazbeno tržište jer tamo pripada svojom vokalnom kvalitetom i talentom.

2. kolovoza 2011., br. 376

FILM Prije 50 godina sniman je Winnetou, a Hrvatska

Borba kauboja i posljednji varažd

M

S

S

Vestern za sada nosi naziv Long Banana po indijanskom poglavici, a glavni negativac je Mr. Mayor

J Na najindijanskijim dijelovima hrvatskog sjevera trešeri su snimali novo remek-

djelo. Kauboji, revolveri, vigvami, konji i Indijanci nosit će 6. izdanje festivala Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Negdje daleko, na Divljem zapadu, zli Mr. Mayor poželio je indijansku zemlju. Kako bi došao do nje služi se svojim uobičajenim prepredenim metodama i podmuklim suradnicama. Uvijek aktualna tema, vječna pohlepa, ovog puta utjelovljena je u bljedolikima koji žele uzeti sve crvenokošcima, plemenu Bukkake kojeg predvodi neustrašivi poglavica Long Banana. U cijeli se sukob upliće i traper lutalica Duck Norris, a film ne bi bio film da u njemu nema mjesta za bar jednu ljepoticu. To je najljepša pripadnica Bukkakea, Indijanka Camel Toe. Ovo je ukratko, radnja novog filma koji upravo završavaju u Udruzi Trash, a kojeg su snimali na najindijanskijim dijelovima našeg kraja. Vestern “Long Banana”, kako mu je radni na-

Kamera na mobitelu dobila funkciju Po prvi put ove godine trešeri su organizirali natječaj za uratke snimljene mobitelom.

Kratki film o ubojitim rajčicama i špagetima snimljen mobitelom u Veneciji pobjednik je na Facebook natječaju jednostavno nazvanom “Najbolji filmovi snimani mobitelom”.

“Smrt u Veneciji 2” Ive Milaković tako je na

ziv, od proljeća je nastajao uz obale Drave – na Cirkovečkoj, ali i u Dravskoj šumi dok su zadnje scene, one najzahtjevnije, nastale u Eko-selu Žumberak.

Postali profesionalci - Na priči smo radili svi zajedno, dok su je Jura Hižak i Matko Mesić dotjerali na papiru. Kroz godine smo se već ispraksirali, iza nas su 3 filma pa je činjenica da sve ide lakše. Jura već režiju ima u malom prstu, odlične kadrove

ovom jedinstvenom natječaju osvojila prvo mjesto, a svojim uratkom koji se jako očito fura Blairwitch project naslovljen “Kamp” Tihana Hajdinjak osvojila je drugo mjesto.

Osim majica i DVD-a pobjednici su dobili i prestižnu nagradu – prikazivanje svog filma u off programu na velikom platnu.

imamo zahvaljujući Branimiru Hainšu, mag specijalnih efekata je Tihomir Galevski, a ja radim postprodukciju.

Glumci- profesionalci nam nisu trebali za ovaj “kaubojac” jer nakon nekoliko filmova i mi smo postali profesionalci – kroz smijeh nam priča šef post-produkcije Robert Borović.Inspiraciju su, kao i uvijek našli u hrvatskoj stvarnosti, političkoj i gospodarskoj situaciji koja je nepresušan izvor za aktualizaciju na filmsko

Tomislav Šipek, direktor TFF-a

SELEKCIJA Od 48 filmova 28 će se boriti za prestižnu Zlatnu motorku

Sve manje borilačkih filmova

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Selektor Slobodan Runjak

Ove je godine na Festival prijavljeno 48 filmova od kojih je 28 ušlo u konkurenciju za borbu za zlatnu motorku. Uz jedan film iz SAD-a ostali filmovi su stigli iz EU i naravno iz Hrvatske. - Od europskih zemalja najbrojniji su španjolski filmaši i to zbog vrlo intenziv-

ne produkcije niskobudžetnih filmova, a također, oni na institucionalnoj razini prikupljaju svoja nacionalna filmska ostvarenja i organizirano ih šalju po festivalima u Europi i svijetu i to nas posebno veseli jer je to još jedan dokaz da su Trash Film Festival i Varaždin

postali nezaobilazno mjesto na filmskoj karti Europe! Od svih pristiglih filmova ove su godine najbrojniji horor i SF filmovi dok je uočen manjak borilačkih filmskih ostvarenja što nas malo manje veseli – ispričao je selektor Slobodan Runjak.

Kulturni obzor 23

2. kolovoza 2011., br. 376

ka sada ima svoj vestern - Long Bananu

Indijanaca dinski trash?

GLAZBA Sve je teže naći prave zvijezde jer one više ne postoje

U limuzini dolazi zvijezda iz “Zvijezda” - Metessi Kad se već svi vrate s godišnjeg i kad se oporavimo od Špancirfesta u Multimedijalnom centru Kult očekuje nas TFF. - U Varaždinu nema drugog mjesta na kojem bi mi mogli biti – nema drugih opc ija.

Osim toga Kult je idealan za Varaždince. I susjedi su susretljivi – veli Šipek.

Proteklih godina, pojasnio je, nisu se bunili protiv održavanja TFF-a već na individualne posjetitelje koji su remetili njihov noćni mir.

Tako da je Kult i 6. put mjesto festivala. Filmovi možda jesu glavni dio festivala, ali ne i jedini. Trešeri su “uskrsnuli” zvijezde poput Danijela Po-

povića, Neki to vole vruće i Marine Perazić. Ove godine na crveni tepih u

Nikol Hit je pjesma dugoj bijeloj limuzini dolazi Renato Metessi, nekadašnji frontmen novovalnog benda Zvijezde čiji je najveći

hit pjesma Nikol. - Mi ne bi mogli reći tko je kroz godine bio naš favorit. Imamo sve veći problem jer je sve manje pravih zvijezda. Meni osobno najveća je zvijezda Bore Lee i to zato jer toga uopće nije ni svjestan – kaže.

Trešeri još izrađuju popratni program, a kažu – zbog financijskih sredstava nisu u stanju organizirati radionice poput one prije dvije godine kad je poznati šminker Miroslav Lakobrija pretvorio zainteresirane posjetitelje u zombije. Sve u svemu, od 8. do 10. rujna očekuje nas vrhunska zabava na festivalu kakvog nema ne u Hrvatskoj, već u cijeloj regiji.

KNJIŽEVNA VEČER

„Morsko“ štivo

Večer je otvorila predsjednica Društva Nada Rukav-Bogojević

Srebrnom cestom...

Varaždinsko književno društvo održalo je već tradicionalnu “Srebrnu cesta” koje naziv duguje Gustavu Krklecu Njihove priče bile su smiješne, tužne, ljubavne, ali sve su imale jedno zajedničko – bile su kratke.

Kišna subota večer bila je rezervirana je za još jedno druženje Varaždinskog književnog društva, Večer kratke priče “Srebrna cesta” koje naziv duguje Gustavu Krklecu.

čemu žele – objasnila je Rukav-Bogojević. Tako je iz 7 pera poteklo sasvim različitih 7 priča.

Ulica i ljubić Moja priča “Tajna moje ulice” inspirirana je Preradovićevom. Svaki čovjek ima neku svoju tajnu koju skriva ili je zapazi negdje u susjedstvu, a ja upravo o tome pišem. Kod kratke

Duga tradicija

platno.

To što se bave kaubojima, Indijancima i dimnim signalima nije slučajno. Ovo će, 6. izdanje Trash film festivala (TFF) biti u znaku vesterna.

Poanta-zabava - Ni sami ne znamo kako smo to odlučili. Kaubojska struja na našim je sastancima uspjela uvjeriti svemirsku frakciju da su oni in – objašnjava direktor festivala Tomislav Šipek. Kada su krenuli 2006. nisu imali tako razrađene teme kao sad. - Tada smo imali neki miks hobotnice i šurikena, a unatrag 3 godine ozbiljnije smo se posvetili backgroundu festivala pa je prošli TFF bio u znaku borilačkih vještina, a onaj iz 2008. u

festival mogao biti još veći. znaku vampira – prisjeća se.

TFF u 6 godina nije samo No, trešeri se time ne zamapostao jedno od događanja raju. - Prije 6 godina nisu nas kojim se ponose svi mlađi Va- ozbiljno doživljavali. Mislim, raždinci koje bi mogli nazvati poanta svega je da se dobro – zabavimo. Dosta nam je alternativcima, a riječ treš ozbiljnih stvari i sve ne postala normalan mora biti u životu ozpridjev u njihou j i biljno. Što se tiče fivim razgovospirac n i nancija prihvatili rima. TFF i 3 u e z a l a n smo činjenicu da dana zabaj o n l bez većeg parve proširili ktua a i tnera ostajemo su se van koj Hrvatske, a politič rskoj lokalni festival– a d veli čovjek na čelu svake godine gospo ciji TFF-a. Ono čega se ima sve v iše a u t si svi bojimo i ono što ljudi iz inozemnam je Šipek otkrio je da stva koji žele biti je ovo zadnje izdanje njihova dio šljokica, crvenih tepiha, glazbe osamdesetih, ali i osva- festivala u našem gradu. jači zlatnih motorki, glavne Svečano objavljujemo da je nagrade. Mnogi u našem ovo vrlo vjerojatno zadnji TFF gradu ne shvaćaju da bi ovaj u Varaždinu – poručuje Šipek.

Boyd Morrison, Potraga za Noinom arkom, Znanje, Zagreb, travanj 2011.

Evo jednog vrlo u g o d n o g iz n e n a đ e nj a , sadržajno idealne ljetne k nj ig e, a u z anat sko m smislu čiste pripovjedačke „bombe“ žestokog, upravo frenetičnog ritma kakvog se ne sjećam još od „Duga č a s t i “ To m a C l a n c y j a .

Unatoč nekim dramaturškim klišejima te dvojbenim prevoditeljskim odnosno l e k to r sk i m r j e š e nj i ma , Morrisonov roman sjajna je kombinacija tehno-trilera i intimne drame s aktualnim temama borbe protiv teror izma i (od Browna naovamo sve popularnije) biblijske arheologije. Chris Kuzneski sve je rekao: „Boyd Morrison nova je književna zv ijezda tr ilera“. Autor Boyd Morrison je doktor industrijskog inženjerstva, a radio je u NASA-i i Microsoftu.

Nastupili su i Mejaši

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Traper Duck Norris u prvom planu i njegov partner John McAllister

ĝWR ĴLWDWL"

- Srebrna cesta počela je prije 35 godina. Tada su je pokrenuli Ivica i Jagoda Zamoda te Vladimir Županić s idejom da bude nagradni recital.

No tijekom godina mijenjao se njen sadržaj i oblik.

Ove, kao i prošle godine zadali smo kratku priču kao formu, a prije toga 4 godine zaredom imali smo humor i satiru – rekla je predsjednica društva Nada Rukav-Bogojević.

Uz tamburaški sastav Mejaši u Starom gradu sedam je autora č italo svoje kratke priče. Večer je otvorila Ines Hrain Ludošan, a slijedili su je njeni kolege književnici Ivica Jembrih, Đuro Jelović, Biserka Težački-Kekić, Zlata Bogović, Nenad Slukić, a večer je zatvorila Ružica Marušić-Vasilić.

- Njihove priče izabrane su jer su bile najbolje na našem internom natječaju.

Ljudima su dali da pišu o

Priču čitala I. Hrain Ludošan

priče bitna je ideja, a nakon što se ona razradi sve je brzo gotovo – ispričala je Zlata Bogović koja se pisanjem bavi uz svoj dnevni posao u računovodstvu.

Da je ideja najbitnija slaže se i njen kolega Đuro Jelović. - Moja priča “Leptirica” je ljubić. Nisam je pisao za natječaj već je ona prije nastala. Inače, zna mi doći neka ideja na pamet, pa zapišem riječ ili sintagmu na papirić i kasnije to razradim – priča profesor hrvatskog u mirovini.

Cormac McCarthy, Cesta, Profil International, Zagreb, 2009.

Ako ste željni književno vrednijih uzbuđenja, podsjećam na opaku, subverzivnu i izjedajuću romanesknu „bombu“ u vidu McCarthyjeve „Ceste“.

Cormac McCarthy jedan j e o d naj ve ć i h ž iv u ć ih amer ičkih pisaca, što je dokazao, primjerice, i romanom „Nema zemlje za starce“, po kojemu su braća Coen snimila oskarovski film. „Cesta“, za koju je 20 07. godine McCarht y dobio Pulitzerovu nagradu, je mračan, stravičan postapokaliptički roman koji kroz putovanje oca i sina opustošenom Amerikom istražuje ostatke humaniteta u posthumanom dobu. John Hilcoat, suradnik Nicka Cavea, po ovom je romanu režirao podjednako tmuran film s Viggom Mortensenom i Charlize Theron.

'HQLV 3HULĴLIJ

24 Duplerica - Dugo, toplo ljeto...

2. kolovoza 2011., br. 376

PORCIJUNKULOVO Čakovečko proštenje k

Vaše ljeto

Zabava za st J Najmlađi su gledali predstave, upoznavali konje i vrtjeli se u ko Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

i na Najljepše je zaspat

- Još davno, kad smo bili mali, sjećam se da su nas u Čakovec na Porcijunkulovo vodili djed i baka. Nije to bilo kao sada, ali bio je događaj – priča nam gospođa Štefanija dok plete međimurski ceker. Štefanija ima pravo, u Čakovcu postoji duga tradicija Porcijunkulovog, dulja nego si i može zamisliti – čak 350 godina, a ne radi se o nikakvom svetom Porcijunkulu već o mjestu blizu Asiza.Zapravo, legenda kaže da je sveti Franjo svojim rukama popravio jednu crkvicu na zemljištu koje se zove Porcijunkula, a negdje tamo početkom 13. stoljeća od pape je dobio dopuštenje da svi koji pohode tu crkvicu 2. kolovoza dobe oprost.

tati...

aaam!

Neee, danas ja kuh

Pozdrav suncu...

A smijemo sad na

kupanje?

Stari zanati Mi smo pohodili Porcijunkulovo, ali ono koje je dobilo svjetovnu dimenziju i Čako-

: da, Niko u toplicama

. dobro je, dobro je..

Pustite me van da se okupam!

Niki i Darija spremne za ljetne pozor nice...

tako Trajekt uopće nije

zabavan...

LJETO 2011. - FOTIĆ U RUKE! Šaljite nam fotografije svojeg ljeta na temu:

Bilo na moru ili u gradu, 30 je u hladu!

Fotografije šaljite na sandra@regionalni.com, a najbolje ćemo objaviti.

vec oživilo za v ikend, a trajalo je od petka do utorka. Štandovi, igre, konji, koncerti, zabava i dobra hrana.

Sve smo obišli i vidjeli, a uz Štefaniju koja nam je objasnila kako ceker od kukuruza plete i do 7 sati u Udruzi Međimurske roke pokazali su nam kakvu su odjeću nosili seljaci prije 100 godina.

- Radimo seljačku odjeću kakva je bila u 19. stoljeću.

No, zanimljivo je da ne sirovina kakvih je

bilo prije više ni nema, ali i to da su se veličine promijenile.

Odjeća seljaka pokazuje nam da su ljudi bili izuzetno sitni.

Te veličine mogle bi danas nositi samo djeca – objasnila nam je Mirjana.

Dječje veselje Djeca su pak imala svoje veselje ovih nekoliko dana. Oni najmanji vrtjeli su se u košarama, nosili balone u obliku pudlica, dok su oni veći mogli isprobati pucanje iz luka ili jahanje na ponijima. - Lepo mi je. Ja bi još – rekla nam je mala Laura (4) kad se spustila sa ponice Roze. Uz ponije u parku Zrinskih održavao se jučer i atraktivan konjički turnir, a ne smijemo zaboraviti ni na koncerte.

Na Porcijunkulovom su nastupali Klapa Maslina, Bojan Jambrošić i mnogi drugi.

2. kolovoza 2011., br. 376

koje želi postati međimurski Špancirfest

taro i mlado

košarama, a oni stariji uživali u koncertima i tradicionalnoj hrani

Duplerica - Dugo, toplo ljeto... 25

Privedi me...

26 Putopis

2. kolovoza 2011., br. 376

Sicilijanci su vezani uz zemlju i more

PUTOPIS Međimurka Nevenka Šardi posjetila je jug talijanske čizme – Siciliju (1)

Sinergija prekrasne Sicilije Najbolji sladoled na svijetu možete kušati od lubenica, smokava, manga pa čak i kaktusa Piše i snimila: NENA ŠARDI

Ima jedna priča koja kaže da kad je Bog stvorio zemlju, bila mu je toliko lijepa te ju je uzeo u ruke i poljubio. Mjesto na kojem su njegove usne dotakle zemlju je Sicilija

Sicilija i Sicilijanci Kultura, arhitektura, povijest, kuhinja i jezik odrednice su Sicilije koje zna većina ljudi.

To je prostor posebnog duha i specifičnih ljudi. Najviše ima građevina podignutih za arapske vladavine, preuređenih u normansko vrijeme. Lijepi trgovi, popločene uske ulice, balkoni puni cvijeća, kuće natisnute jedna uz drugu... Ili s druge strane prostrani trgovi, velika raskršća i upečatljive zgrade.

Mediteranska klima pogoduje poljoprivredi i turizmu.

Sicilija je bogata agrumima, ima čak dvije berbe. Naranče i limuni nalaze se na svakom štandu, kojih ima na manjim gradskim trgovima. Limoncelo je piće koje se najčešće radi i pije. Najbolji sladoled na svijetu možete kušati od lubenica, smokava, manga pa čak i kaktusa i još mnogo različitih okusa

u različitim bojama nude vam slastičari Sicilije.

Puno je sicilijanskih specijaliteta, celo no nama limon oje je ipak k najpo je piće šće e č j znatija se na ije tjestep i i rad nina i to pasta con le sarde - tjestenina sa sardinama, tipična za P a l e r m o.

U Cataniji imaju pastu a la norma nazvanu po Bellinijevoj operi, a tu je i sicilijanska parmigiana, odlična hrana s patlidžanima.

Zemlja i more Sicilijanci su vezani uz zemlju i more. Jela se baziraju na svemu onome što se može ubrati ili uloviti. Riba je vrlo često jelo na njihovim stolovima, vrlo je popularna sarde a beccafico, pečena riba poput sabljarke,

tune, skuše uz koju se poslužuje salata s narančama. Sicilijanska kuhinja obogaćena je arapskim utjecajem u smislu orijentalnih začina, bezbrojnih slastica te miješanjem slanih i slatkih okusa. Prekrasni cannoli u tuljcu napunjeni su rikotom, tj. ovčjim sirom kojem se dodaje kandirano voće.

Poznate su torta casatta, kolači od marcipana, keksi od badema – raj za sladokusce. U hrani se osjećaju temperament i radost života kojom odišu Sicilijanci. Najbolje od svega je svježe ocijeđeni sok od naranče, koji treba obavezno probati, a stvarno se može dobiti na svakom koraku. Granite je sitni led s okusom agruma, npr. naranče ili pak limuna, najčešće. Napravi se tako da se voda i šećer zagriju, ohlade te se doda svježe ocijeđena naranča, limun ili lubenica. Stavi se u zamrzivač na par sati uz povremeno miješanje kako bi led bio u kristalićima.

Osvježavajuće i fino...

Poznata opera u Palermu

Palermo je prepun kontrasta

Često hodaju na procesije

Palermo je grad prepun kontrasta. S jedne strane prenapučenost, prometna gužva, onečišćen zrak, smeće na ulicama, buka, a s druge bogatstvo kulture i povijesti.

Prekrasna arhitektura i lijepi vrtovi mame brojne turiste.

Kako god, Palermo je prelijep grad. U njemu se nalazi treća po veličini opera na svijetu – Teatro Massimo, upečatljiva i po tome što

je na tom mjestu snimljena scena trećeg dijela Kuma. U Palermu je, inače, podignut spomenik koji oslikava borbu protiv mafije. Uz mafiju se vezuje i smeće na ulicama Palerma. Smeća ima svugdje, ulice nisu očišćene iako ljudi uredno plaćaju račune, ali smeće se ne odvozi jer mafija na taj način želi zaraditi što više, a i politički utjecati.

Uske ulice tipične za Siciliju

Obavezno probati svježi narančin sok

!

Eduard Klein, bivši trener OK Varaždina ove sezone trenirat će žensku odbojkašku ekipu Mladosti iz Zagreba

Sport

Sport

sport@regionalni.com

!

Šahist Jurica Srbiš zauzeo je u kategoriji do 17 godina treće mjesto, a Ivan Vujec je bio 4. do 19 godina

27

NOGOMET NK Varaždin napreduje za sada samo u Europi

Ponovo odlasci J NK Varaždin nastavlja redati dobre rezultate u Europi ali u domaćem prvenstvu je na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice

Crvena zvezda u Vidovcu RK Vidovec BIOS počeo je s pripremama, a jedan od kontrolnih ispita bit će i pripremna utakmica protiv Crvene Zvezde, koja će se igrati 27. kolovoza u 20 sati u Vidovcu.

Zvonimir Melnjak idući tjedan započet će se pripremema u Vidovec BIOS-u, koji će igrati u 1. HRL, a prvo kolo, odmah im donosi bivšeg „premijerligaša“, gostovanje kod Moslavine u Kutini. Pri-

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Međutim, u 2. kolu 1. HNL Varaždinci su poraženi u ŠiNK Varaždin razveseljava beniku 1:0. Nakon vrijednih svoje simpatizere odličnim europskih partija Varaždinci nastupima u Europi koji im do- nikako da i u domaćem prvennose, osim sportskog uspjeha stvu ostvare povoljan rezultat. i određeni financijski poticaj. Na Šubićevcu su domaći nogoMalo tko je vjerovao da Va- metaši pobijedili autogolom raždinci mogu iz Bukurešta Sušca u 24. minuti i taj se doći s pozitivnim rezultatom, rezultat nije mijenjao do kraja utakmice iako je bilo prilika na a 2:2 to i jest.

Bez obzira na probleme u obje strane a najbolja je bila kojima se nalazi i rumunjsku ona Sačera kada je pogodio Dinamo to je ekipa s europ- vratnicu.

Nakon poraza od Lokomoskom tradicijom. Tako u 3. pretkolu Europske lige ostav- tive u prvom kolu i sada od lja Varaždin ima realnu priliku Šibenika Varaždinci su trenutno bez bodova u domaćem za prolazak.

Susret s Dinamom počeo je prvenstvu i na posljednjem loše po Varaždince, domaći mjestu prvenstvene ljestvice. nogometaši poveli su sa 2:0 Problemima u NK Varaždinu autogolom Sušca u 6. minuti izgleda nikad kraja. Sportski i nedugo zatim golom Motia. direktor NK Varaždin, Stjepan otići Nakon toga nadu Varaždinci- Cvek odlučio je ma daje Sačer zgoditkom u 43. i z k l u b a i minuti. Svega nekoliko minuta podnio je kasnije Vugrinec se ponovo u s m e upisuje u listu strijelaca i re- n u neozultat je 2:2. pozivu ostavku.

Obveze Drugo poluvrijeme počinje - Dao sam dominacijom Rumunja koji u s m e n u pokazuju više želje za po- ostavku i bjedom. U 59. minuti sudac ne mislim dosuđuje najstrožu kaznu za j e p ov u ć i.

Ne znam točno ka- k v a Dinamo ali Krklec brani je službena procedura, i jedanaesterac i dat ću je i pismeno s odbijenu loptu. e z a Odl obzirom da sam u Do kraja je i radnom odnosu. još moglo portsk K s N rekao je Cvek. doći do r o t k e n O r a z l oz i m a promjene dir epa j t S a Cvek kaže da je re zult at a ždin ditelj a r a V u nemogućnosti ali i 2:2 vo Cvek i Damir suradnje sa stručje odličan e l o n i m stožerom. rezultat za Šk ć - Imam pametnijeg uzvrat. Novost Jagači posla, odlazim u obrtje da su ljubitelji ništvo i biznis. Htio sam nogometa mogli su pratiti susret Dinama i Varaž- pomoći ali mi to ne treba na ovakav način. U razgovoru s dina putem interneta.

Za sportske škole Ured za programe lokalnog sporta HOO-a raspisao je natječaj za sudjelovanje u programu “HOO i HL za sportske škole”.

Poziv je upućen županijskim sportskim zajednicama koje nisu participirale u prošlom natječaju. Natječaj je otvoren od 18. srpnja i traje do 20. rujna. Program “HOO i HL za sportske škole” zajednički je program HOO-a i Hrvatske lutrije kojim se prikupljaju financijska sredstva za provođenje programa s ciljem pružanja potpore razvoju sporta na lokalnoj razini.

Sokol u Poljskoj

predsjednikom kluba Zlatkom Horvatom rekao sam da ću još pomoći u stvarima u kojima sam involviran. Primjerice jučer smo bili u Zagrebu, vezano uz blokadu od starne Porezne uprave. Ta blokada nam je od Nove godine nanijela veliku štetu. Zato nam i igrači tako

Srebro na EP za kadete BK Vindija Ukrajine, Hrvatske, Srbije, Slovačke, Švicarske i Slovenije.

Naša reprezentacija za koju su nastupili: Ivan Arklinić, Aleksandar Kruhek, Nino Kruhek, Dario Martinez, Robert Martinez, Borna Tkalčec i Damjan Zlatarek tijekom prvih pet dana natjecanja ostvarili su četiri pobjede, protiv Slovenije 20:4, Slovačke 7:6, Švicarske 13:3 i Srbije 26:6, da bi izgu-

Seniorska hrvačka reprezentacija otputovala je na dva tjedna u Poljsku u sklopu priprema za SP u Turskoj.

U reprezentaciji je i član HK Vindija Tonimir Sokol. Na SP će prvih šest prvoplasiranih hrvača izboriti nastup i na OI 2012. godine u Londonu. - Vjerujemo da je Tonimir Sokol jedan od hrvača koji svakoga može pobijediti.

- rekao je trener Varaždinaca Pero Panić. - Smatram da može izboriti Olimpijadu i to očekujemo od njega.

Bolji u Europi nego kod kuće

odlaze. - dodao je Cvek. U nastavku svoje karijere vezane uz nogomet u kojem je tridesetak godina kaže da se trenutno ne vidi.

- Razmišljao sam da se uključim u rad Omladinske škole kako bih mladima prenio svoje iskustvo ali ni tamo nije povoljna klima. Tako ću se najvjerojatnije potpuno maknuti iz ngoometa. - zaključio je Cvek.

Iz kluba odlazi i voditelj škole nogometa Damir Jagačić koji će kao pomoćni trener Mladena Frančića nastavak sportske karijere potražiti u Saudijskoj Arabiji.

BEJZBOL Europsko prvenstvo, kvalifikacijske skupine održano u Beogradu Na nedavno održanom Europskom Prvenstvu, kvalifikacijske skupine, sudjelovala je i Hrvatska reprezentacija u kadetskoj kategoriji, a svoj doprinos dalo je i sedam igrača iz redova Baseball kluba Vindija.

Na kraju reprezentacija je osvojila je odlično drugo mjesto.

Prvenstvo je održano u Beogradu, uz prisustvovanje šest reprezentacija iz

preme će započeti i prinove u klubu, Jeftić i Melnjak, a vidjet ćemo hoće li možda i još koje pojačanje biti na treningu u pondedjeljak.

Plan priprema je vrlo ambiciozan, kao i rezultatske ambicije, jer Vidovčani žele pokušati već u prvoj sezoni stići i do Premier lige. Tijekom priprema, imat će RK Vidovec BIOS i tjedan dana boravka u Velikoj,

bili samo od Ukrajine 8:2.

U subotu je održan i finalni dan gdje je za osvajanje prvog mjesta tebalo pobijediti reprezentaciju Ukrajine.

U prvoj utakmici Hrvatsja je pobijedila sa 9:8, ali je u drugoj utakmici izgubila sa 11:2.

Ipak ovaj rezultat je ugodno iznenađenje, a ujedno je i dodatno priznanje varaždinskoj Vindi Iso-Sport Školi Baseballa.

FOTO FOKUS

28 Sport

2. kolovoza 2011., br. 376

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sport i pravo P

ravni aspekti u sportu prisutni su od samih klubova do saveza na državnoj razini a kada su klubovi i sportaši u profesionalnom statusu onda je taj dio još naglašeniji. vaki klub i sportska udruga mora imati statut koji je njihov osnovni dokument.

Njime se reguliraju naziv i sjedište udruge, područje djelovanja, zastupanje, ciljevi i djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi udruge, način ostvarivanja javnosti rada, članstvo u udruzi, unutarnji ustroj, udruživanje u saveze ili zajednice udruga i članstvo u međunarodnim udrugama, tijela udruge, imovina udruge, raspolaganje s dobiti, prestanak udruge i druga pitanja u skladu sa zakonom. Regulira se i unutarnji ustroj pa se određuju prava i dužnosti članova koji obnašaju funkcije predsjednika i sl.

Isto tako regulirana su pravila udruživanja s drugim udrugama i klubovima u saveze.

Tada je uspostavljena hijerarhija. Ukoliko određeni klub želi koristiti članstvo u savezu i sudjelovati u aktivnostima tog saveza tada mora poštivati dogovorene obveze. Ukoliko ne ispunjava ili ne želi ispunjavati tada može istupiti iz tog saveza ili savez isključuje takvog člana.Isto je i unutar određenog kluba ili sportske udruge, ukoliko jedan član ne želi više biti član ili ne izvršava obveze koje se od njega traže može biti isključen. Međusobne obveze članova detaljno su opisane ali ponekad se neke stavke mogu dvojako tumačiti zato postoje državne službe koje mogu odgovoriti na takva pitanja. Klubovi svoje probleme rješavaju na lokalnoj razini a kada su u pitanju savezi koji djeluju na području cijele države onda se za savjet treba obratiti na mjesto gdje je savez registriran. onekad se stvari mogu zakomplicirati i dvojako tumačiti ali je uvijek najbolje problem pokušati riješiti razgovorom i kompromisom da obje strane budu zadovoljne a tek onda krenuti u pravnu utakmicu.

S

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Nogomet na području Županijskog nogometnog saveza Varaždin treba jako i jednistveno vodstvo koje će raditi na dobrobit sporta

NOGOMET Izvanredna izborna skupština ŽNS Varaždin - 9. kolovoza

Ponuda za pomirenje J U varaždinskoj nogometnoj obitelji ovih dana najčešća tema razgovora su izbori za

predsjednika Županijskog nogometnog saveza Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U vezi s održavanjem izvanredne izborne skupštine Županijskog nogometnog saveza Varaždina, tajnik Ivan Novak rekao je kako su sve pripreme napravljene u dogovoru s povjerenikom HNS-a Antom Vučemilovićem.

- S povjerenikom je 25. srpnja dogovoreno te je na sjednici IO donešena odlukao raspisivanju izvanredne izborne skupštine i prihvaćen je prijedlog da se održi u hotelu Tur ist s početkom u 18 sati a ne kao do sada u restoranu Crnković 9. kolovoza.

Na temelju te o dluke objavljen je u službenom glasilu ŽNSa 27. srpnja natječaj za predsjednika ŽNS-a. Istog dana objavljen je ispravak verifikacijskog listića za članove skupštine na kojem je tehničkom pogreškom u prijepisu upisan datum 5. 10. 2010. umjesto 29. 7. 2011. godine.

Na temelju tog natječaja već u petak ujutro pristiglo je 57 od 68 verifikacijskih listića iz klubova. - naglasio je Novak.

Procedura Kandidat za predsjednika ŽNS-a i dosadašnji član IO ŽNSa Nenad Horvatić rekao je poštivana sva potrebna procedura do sada i da su obavljeni još jednom razgovori s predstavnicima NK Varaždin.

- Odnos s povjerenikom Vučemilovićem je korektan. Naš zajednički zadatak bio je da zajedničkim snagama dogovorimo datum skupšt ine i da sve bude u skladu sa demokratskom procedurom i statutom ŽNS-a. Povjerenik ne može imenovati nikakva radna niti stalna tijela nego ih donose skupštinari na skupštini, tako će verifikacijska komisija i komisija za provođenje izbora odraditi svoj dio posla a na skupštini će se izabrati većinom glasova od ukupno 68 delegata.

Preds ŽNS V jednik bit će araždin većino izabrati m gla sova

- Na sastanku sa Zlatkom Horvatom predložili smo da imamo zajedničkog kandidata i da to budem ja a da NK Varaždin dobije mjesto dopredsjednika i člana u skupštini HNS-a.

Ta ponuda vrijedi ukoliko sam samo ja kandidat, jer smatramo da NK Varaždin zaslužuje mjesto dopredsjednika s obzirom na zasluge i značaj. Od ostalih članova budućeg IO u njemu će biti zastupljena sva Središta, strukovne udruge trenera, delegata i sudaca te NS Ludbreg. Želja mi je da IO bude sastavljen od stručnih ljudi koji su dugo u nogometu.

Upit Na adresu ŽNS stigao je Odgovor na upit s obzirom na ovlasti povjerenika HNS-a u ŽNS u kojem između ostalog piše: “Povjerenik određen odlukom IO HNS-a od 5. srpnja 2011. ne može preuzeti ovlasti

za zastupanje ŽNS-a. “ “Povjerenik ne može stupiti na mjesto legalno izabranih tijela ŽNS Varaždin (skupštine, IO, predsjednika i dopredsjednika, tajnika, ostalih tijela...)

Slijedom navedenog proizlazi da institut povjerenika kao tijelo upravljanja ili kao funkcija u Stautu ne postoji, a tijela upravljanja udrugom su u mandatu i izabrana prema odredbama usvojenog statuta Saveza, te ŽNS Varaždin u foormalno pravnom smislu djeluje u skladu sa Zakonom o udrugama i prema svom Statutu.” “Što se pak tiče odnosa između ŽNS Varaždin i HNS u to ovaj Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji ne ulazi, jer se radi o tome da se ovdje ŽNS Varaždin nalazi u ulozi jednog od člana udruge, tj. HNS-a, za čiju registraciju nije nadležan ovaj Ured. Međutim, taj odnos ne može biti u suprotnosti sa Zakonom o udrugama, a kako smo to naprijed pod točkom 1 ovog odgovora obrazložili.”

“Ujedno napominjem da nadzor nad zakonitošću rada pravnih osoba iz sustava športa i njihovih općih akata obavlja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sukladno članu 84. Zakona o športu.”

Piše između ostalog uz potpis Voditeljice Odsjeka Dragica Đula.

NOGOMET Tiskana bogato opremljena monografija GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Knjiga o 90 godina NK Podravine U povodu 90 godina NK Podravina i igranja nogometa u Ludbregu izdana je bogato opremljena monografija NK Podravina Ludbreg. Autori Franjo Novak i Zvonko Gerić – Mišo napisali su više od 300 stranica uz više od 300 fotografija i dokumenata o razvoju nogometa u Ludbregu. U na-

stanku monografije sudjelovalo je oko stotinjak Ludbrežana.

“Povijest Ludbrega a pogotovo ludbreškog sporta, nikada nije bila temeljito istraživana, obrađivana i prezentirana.

Zato ovu ediciju treba shvatiti kao prilog povijesti sporta u Ludbregu, a posebno nogometa. Ne znamo kada je i koja

je prva sportska priredba održana u lubregu. Ne znamo niti koje je sportsko društvo prvo osnovano u Ludbregu.” piše na početku monografije koja otvara i nova pitanja te poziva sve one koji žele proučavati povijest sporta da pokušaju otkriti za sada nepoznate podatke s tog područja.

Sport 29

2. kolovoza 2011., br. 376

NOGOMET Nenad Horvatić, član IO ŽNS i kandidat za predsjednika

Razgovor sa svima koji uistinu vole nogomet J Klubove treba maksimalno financijski rasteretiti, uvesti nove sponzore te

Dio polaznika Ljetne škole rukometa RK Varaždin

pojačati rad s mlađim uzrasnim kategorijama OGLAS

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Nenad Horvatć bio je član dosadašnjeg IO Županijskog nogometnog saveza Varaždin i kandidat je za mjesto novog predsjednika. Horvatić je dugogodišnji igrač klubova s područja Novog Marofa, predsjednik MNK Ljubeščica te načelnik općine Ljubeščica.

- Do sada sam prikupio više od 60 potpisa klubova za kandidaturu na čemu sam im zahvalan a imam podršku strukovnih organizacija sudaca, trenera i delegata, što daje širinu moje kandidature.

Legalist Kakv je Vaš stav u vezi odnosa ŽNS Varaždin i HNS-a?

- U odnosu s HNS-om ja sam svjestan da je Marković legitimni predsjednik i smatram da ŽNS dobro surađuje sa HNSom. Zato mi je žao što je HNS nekorektno postupio prema ŽNS i izmjestio nogometno Središte u Koprivnicu, te što nije prihvaćeno licenciranje nekih naših klubova u viši rang. Međutim, spremni smo na novu daljnju suradnju.

Navedite jedan od većih planova kojem ćete se posvetiti postanete li predsjednik ŽNS-a?

- Od planova, ubrzo ćemo organizirati sastanak i podastr ijet i argumente za gradnju nogometnog kampa u Varaždinskim Toplicama koji je važan za čitav varaždinski kraj od nogometnog do gospodarskog kome bi bila velika pomoć.

S obzirom na polarizirane odnose među nogometnim djelatnicima što kanite poduzeti?

- Ja sam za normalan razgovor sa svima. Prije svih budućih važnih odluka Skupština će donositi odluke a IO i delegati će morati glasati i postupati kako to većina od njih traži, bez obzira na osobne simpatije ili privatne interese.

Nenad Horvatić, načelnik općine Ljubeščica i kandidat za predsjednika ŽNS Varaždin

Kako po Vama rade profesionalci u uredu ŽNS-a?

- Moram naglasiti da je ured ŽNS-a i njegovi zaposlenici i tajnik Ivan Novak uvijek na raspolaganju svima i spremni su uvijek rješavati sve probleme i nedoumice u kojima se nađu klubovi. Na njih se još nitko nije žalio.

Ukratko, kako izgleda Vaš plan i program djelovanja ŽNS-a?

- Zalagat ću se za financijsku neovisnost ŽNSa te ću raditi na tome da maksimalno financijski rasteretimo klubove. Pomoći ću u pronalaženju novih sponzora, a već sada imam naznake nekoliko velikih tvrtki da ulože u rad s mladima.

Potrudit ću se da zadržimo postojeći broj klubova te da ga još povećamo, kao što je u posljednje dvije godine povećan za još pet. Posebno ću inzistirati na radu s mladima u našim Središtima, kroz edukacijske kampove, projekt Županijski nogometni instruktor i dr. Maksimalno ću iskoristiti suradnju sa strukovnim udrugama trenera te udrugom

Kako se što bolje uigrati i pripremiti za predstojeću sezonu u županijskim nogometnim ligama, najbolje znaju susjedi NK „Bednja“ Beletinec i NK „Čevo“ Podevčevo.

Oni već tradicionalno, odigravaju prijateljse susrete neposredno prije početka nove sezone županijske nogometne lige i natjecanja u

Sportska dvorana OŠ Ljubeščica

va najesen startaju i novi termini za treninge. Tako je prvo okupljanje zakazano u subotu 27. kolovoza u 10 sati a treninzi će se doržavati ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati. U planu je natjecanje s dvije ekipa u mlađim uzrasnim kategorijama kako bi od najranijeg uzrasta stjecali iskustva u natjecanjima.

županijskom nogometnom kupu.

Susjedi koji barem još sezonu, koja je pred nama neće zaigrati zajedno u istoj županijskoj ligi, pa je ova utakmica bila prijateljski raspoložena ali i poseban sportski događaj – možemo slobodno reći, malo ozbiljniji trening prije pravog natjecanja. (ib)

Mađarski ironman

Nenad Horvatić predsjedik je MNK Ljubeščica

kineziologa koje ćemo uključiti u rad stručne komisije jer je vrlo važno da se pravilno i stručno radi na edukaciji i promociji nogometa. Bit će organizirani plenumi, tematske sjednice, sastanci u Središtima,

KAJAK I KANU Svjetsko prvenstvo u kajak kanu spustu i sprintu

Matej i David na SP-u za juniore 11. mjesto. U ekipnoj vožnji kanu dvosjeda zauzeli su 4. mjesto. Ekipa kajaka jednosjeda u sprintu ponovila je plasman iz klasičnog spusta i zauzela 11. mjesto, a u kanu dvosjedu bili su 5. Na pojedinačnom natjecanju u klasičnom spustu u kajaku jednosjedu Matej Herkov

RK Varaždin obilježio je kraj rukometne sezone završetkom Ljetne škole rukometa.

U radu Škole sudjelovalo je 40-tak dječaka koji su kroz 20 jednoipol satnih treninga tijekom lipnja i srpnja radili na usvajanju osnova ovog popularnog sporta.

Sudionici su bili dječaci osnovnoškolskog uzrasta dok je najmlađem bilo svega 5 godina. Većina ih se vraća najesen u normalan ritam treninga s trenerima Sinišom Lackovićem i Sinišom Kličekom. Jedan trening u Školi održao je i naš proslavljeni rukometni reprezentativac Blaženko Lacković. Sponzori Škole bili su Splitska banka i novi sponzor u klubu tvrtka Jesen usluge d.o.o.

S povećanjem broja člano-

Prijateljski susreti

Utakm župan ice ij nogom skih etnih liga p renos it će TV

Članovi KKK Varteks Matej Herkov i Dav id Rožmar ić nastupili su u sastavu hrvatske reprezentac ije na Svjetskom prvenstvu u kajak kanu spustu i spr intu za juniore kod mjesta Opava u Češkoj. U ekipnom spustu, u kajaku jednosjedu naša je reprezentacija zauzela je

Kraj druženja

bio je 30, a David Rožmarić 39. U kanu dvosjedu Matej Herkov je nastupio u paru s Antoniom Obadićem te su bili 8. Prvenstvo je završilo pojedinačnim natjecanjem u sprintu, Matej Herkov bio je 23, a David Rožmarić na 44. U kanu dvosjedu Matej Herkov i Antonio Obadić bili su 5.

gradovima i općinama. Pojačat ćemo i kontakte s medijima, tako bi se između ostalog na VTV-u utorkom emitirala emisija sa sažecima sa nogometnih utakmica županijskih liga uz mogući prijenos utakmica.

U nedjelju je u Mađarskom gradu Nagyatadu održan 21. međunarodni Ironman triatlon na kojem su nastupila i trojica Varaždinaca. Goran Pongračić (TK 042) je u svom debitanskom nastupu utrku koja se sastoji od 3,8km plivanja,180km biciklizma i 42,2 km trčanja završio u odličnom vremenu 10:58:41 te u konkurenciji nekoliko stotina natjecatelja zauzeo 74. mjesto. Saša Moslavac je u svom četrvrtom nastupu na istoj stazi postigao uvjerljivo najbolje vrijeme do sada, 11:29:59 te ostvario plasman na 103. mjesto. Miljenko Rožmarić (TK042) je također prvi puta nastupio na IM distanci te se sa vremenom 14:10:02 plasirao na 350. mjesto.

Hwarang ekipno drugi Na Regionalnom prvenstvu sjerozapadne Hrvatske za kadete Taekwon-do klub Hwarang iz Ivanca ekipno je osvojio drugo mjesto sa deset pojedinačnih medalja. Prvo mjesto osvojili su Nikolina Cafuk, Emanuel Vanjek, Vlatkica Cafuk, drugo mjesto osvojila je Veronika Hudoletnjak, dok su treća mjesta osvojili Iva Hranić, Ema Hranić, Filip Strupar, Arabela Vanjek, Katarina Strugar i Monika Sever.

Taekwon-do klub iz Ivanca

30 Sport

2. kolovoza 2011., br. 376

POVIJEST Gradska knjižnica Metel Ožegović ima 165 knjiga o varaždinskom sportu

Istraživanje povijesti sporta U tijeku je popuna Zavičajne zbirke te se pozivaju svi Varaždinci koji posjeduju knjige i brošure o varaždinskom sportu da ih poklone ili posude knjižnici na digitalizaciju kako se ne bi izgubila vrijedna povijesna građa Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović čuvaju se i knjige o povijesti i razvoju varaždinskog sporta. Ravnatelj Mario Šoštarić u sklopu Zavičajne zbirke vodi brigu i o očuvaju knjiga i drugog tiskanog materijala o varaždinskom sportu.

- Imamo osnovni fond, koji je i posudbeni, onda imamo zaštićeni fond, tu su knjige do 1945. i ono što je najzanimljivije za nas Varaždince tu je Zavičajna zbirka. U toj Zavičajnoj zbirci koja ima oko 6.600 jedinica građe, dakle ne samo knjiga već i plakata, prospekata, razglednica i sl. a tu nam je u jednom dijelu i sportski fond.

Ukupno knjiga o varaždinskom sportu je trenutno 165. Ukupno knjiga o sportu u knjižnici ima 513 plus još 93 o šahu.

Posljednjih godina intenzivno radimo da se popune fondovi Zavičajne zbirke i što se tiče sporta i svega ostalog i to od fotografija na dalje. Uz pomoć različitih bibliografija i baza uspoređujemo naše fondove, radimo popise, pokušavamo naći te primjerke koji nam eventualno nedostaju.

Zbirka Što sve spada u Zavičajnu zbirku?

- U Zavičajnu zbirku spadaju one knjige čiji su autori Varaždinci, autori koji su vezani uz Varaždin svojim radom i djelovanjem, te teme o Varaždinu. Ti kriteriji su bitni da knjiga uđe u Zavičajnu zbirku. U Zavičajnoj zbirci dio je i knjiga o sportu od sokolskih društava i zbivanja od početaka do današnjih dana.

Imamo knjiga o atletici, Yassa maratona, turnira u rukometu, nogometnih klubova s područja cijele Varaždinske županije.

Najzastupljenija su područja rukometa, nogometa, gimnastike i planinarstva uz autore: Antonio Pervan, Krešimir Petanjek, Ivica Vukotić, Ivan

Krištofić i Zlatko Smerke, te u šahu Milan Rogić. Suator jedne knjige o gimnastici je i nedavno preminuli Milan Remar.

Novi naslovi Od Ivice Vukotića imamo jedanaest naslova od onih općenitih o sportu do onih o biciklizmu, rukometu, atletici, nogometu a posebno o rukometu. Osim knjiga tu je i Varaždinski rukometni godišnjak od 1978. do 1987. godine o ligama s područja Varaždinske župani-

U

kupno knjiga o sportu u knjižnici ima 513 plus još 93 o šahu

je. Zatim mjesečnik Revija rukomet koju je također uređivao Vukotić. Dogodi se da nastanu praznine, ne saznamo za određenu knjigu ili nam je ne dostave pa onda naknadno ciljano nabavljamo te knjige i popunjavamo Zbirku.

Varaždin je grad koji svojom bogatom sportskom poviješću i vrijednim sportskim rezultatima zaslužuje da i ta literatura bude na jednom mjestu i dostupna u svakom trenutku, te da bude sačuvana za budućnost.

Iz kojih se još izvora može rekonstruirati povijest varaždinskog sporta?

- Osim iz knjiha vrijedne informacije sadrže i prigodne publikacije, kao npr. One izdane za Univerzijadu ili 11 Yassa turnira, gostovanja hrvatske nogometne reprezentacije, međunarodne utakmice NK Varteksa i sl. Puno toga se može rekonstruirati iz digitaliziranih varaždinskih novina.

Tu se dosta može saznati o povijesti sporta i o periodu tr idesetih godina prošlog

Mario Šoštarić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Metel Ožegović, Varaždin

stoljeća kada se osnivaju prvi klubovi poput Slavije, Slobode na dalje pa pedesete i šezdesete godina u kojima su važni uspjesi naših atletičara pa hrvača i tako dalje. Zatim tu je i Glasilo tadašnje Zajednice sportskih uduruga grada Varaždina Sportske informacije koje su izlazile od 1976. do 1985. godine. Važni su i tvornički listovi koji su pisali o sportu i sportskoj rekreaciji kao npr. Varteksov vjesnik i VIS-ov vjesnik. Zatim su tu Novine NK Varteksa i Magazin NK Varteksa. Osim tih izvora tu je časopis HOO Olimp i Povijest sporta u kojima se objavljuju članci i o varaždinskom sportu. U studijskoj knjižnici od ostalih naslova imamo enciklopedije o sportu i druge vrijedne naslove.

Kakva je trenutno situacija

na planu izdavaštva knjiga o varaždinskom sportu?

- Nažalost u posljednje vrijeme je malo knjiga koje se u Varaždinu izdaju o sportu.

Možemo izdvojiti 2009. godine knjigu Ivana Kristofića Varaždinski sokol i plakatom kroz povijest, zatim 100 godina nogometa i Zašto su neki treneri uspješniji Marijana Hižaka, te od pokojnog Krešimira Petanjeka Varaždin kolijevka rukometa u Hrvatskoj 2010. godine, te Antropološke analize košarkaške igre Bojana Matkovića profesora na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu i posljednja knjiga o sportu Pogled s jablana Krunoslava Kruljca.

Prilika za izdavanje knjiga i sportu su i obljetnice.

- Bilo bi dobro, jer se ove godine obilježavaju značajne

obljetnice pa tako npr. 80 godina NK Varteks, pa 50 godina od osvajanja prvenstva Jugoslavije varaždinskih hrvača, da se izdaju knjige kako bi se još malo obogatila povijest sporta u Varaždinu. Vremena su očito nepovoljna za knjige ali treba u svakom slučaju očuvati sve te pisane tragove a pogotovo bi trebalo skupiti i sportski tisak u kojem se može dosta naći o varaždinskom sportu.

Znam da postoje primjerci u privatnim zbirkama ali to bi se trebalo sakupiti na jedno mjesto ili barem posuditi i digitalizirati te objediniti uz postojeće Novinstvo Varaždina. Za sada sigurno znamo da nam nedostaje naslov Vodič svjetskih prvenstava za rukometašice Ivice Vukotića te Praznik nogometne igre Vukotića, Hercega i Vučkovića.

NAJČITANIJE

Prehrana i fitness Najčitanije knjige o sportu u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović od 1. srpnja 1990. do 31. srpnja 2011. godine. Od obrađenih 536 knjiga iz područja sporta koje su u fondu knjižnice namijenjenog posuđivanju bilo je 11804 posudbe a najčitaniji naslovi su sljedeći: 1. Prehrana sportaša, Neven Čorak 235 2. Body building, Damir Perkov 231 3. Fitness za sve, Bob Anderson i drugi 221 4. Joga za svakoga, Tara Fraser 219 5. Streching, Bob Anderson 184 6. Joga, Lucy Lidelli i drugi 182 7. Sustav Joga u svakodnevnom životu Paramhans Svami Mahasvarananda 168 8. Pilates na lopti, Colleen Craig 163 9. Fitness za neznalice, Suzanne Schlosberg i drugi 161 10. Pilates tijelo, Brooke Siler 156 11. Nogomet: tehnike i taktike za vrhunsku igru, Paul Caligiuri 154 12. 50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj, Željko Poljak 148 13. Bad Blue Boys – prvih deset godina, Hrvoje Prnjak 135 14. Hrvatske planine, Željko Poljak 130 15. Trčanje s Haileom Gebrselassiem, Haile Gebrselassie 126 16. Sportska prehrana, Nancy Clark 124 17. Pilates obećanja, Alycea Ungaro 119 18. Trčanje bez ozljeda, Joe Ellis i drugi 115 19. Fitness & Bodybuilding, Neven Čorak 112 20. Pilates joga, Jonathan Monks 109

Njastarija knjiga iz 1870

PROJEKT DIGITALIZACIJE Prošle je godine digitalizirano 120 knjiga

Za projekt i novac iz fondova EU

Mario Šoštarić se nada sredstvima iz EU fondova

Iz Gradske knjižnice Varadžin tako pozivaju sve sugrađane koji imaju knjiga, dokumenata, fotografija i novinskih isječaka da ih donesu u knjižnicu i poklone ili posude kako bi se kopirali i digitalizirali da ovaj dio povijesti ne nestane.

- Svaki novi podatak nam je novi trag kojim možemo poći dalje i istraživati.

Varaždinska Zavičajna zbirka je jedna od prvih zbirki i u bivšoj državi koja se počela na ovaj način formirati. Prošle

je godine digitalizirano 120 knjiga, ove godine je isto toliko knjiga na popisu za digitalizaciju koju financira resorno ministarstvo i među njima je i dio tih najstarijih sportskih knjiga. One će tako postati dostupne i tako ćemo godinama, kako se bude projekt povećavao. Kada uđemo u EU onda imamo pravo biti dio projekta “e-knjiga”, koji je samo za članice EU a mi imamo dobru podlogu i sigurno ćemo sudjelovati u paricipaciji

tih sredstava. Tada ćemo moći više i bolje digitalizirati. Sada digitaliziramo u iznosu od tri tisuće eura godišnje a primjerice knjižnice u Sloveniji za takve i slične projekte od EU dobivaju od 50 do 60 tisuća eura onda se vidi koliko se u budućnosti može više napraviti. Ovo prikupljanje i priprema građe je također dio pripreme za te EU projekte. Plan je da se sve digitalizira kako bi se i taj segment varaždinske povijesti mogao istraživati.

2. kolovoza 2011., br. 376

Oglasi 31

32 Savjetnik

2. kolovoza 2011., br. 376

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Tko će opstati u Europi?

I

dok ljeto pomelo odmiče slušam razgovor dvojice proizvođača cvijeća o protekloj proljetnoj sezoni prodaje i financijskih rezultata. Jedan sugovornik je u sustavu PDV-a, te ima znatno veću proizvodnju od drugog koji ima status poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva. Prvi ima zaposlene djelatnike, dok drugi radi s obitelji, od unuka do sina,snahe, supruge i bake. Prvi tvrdi da s nezapamćenim nisko neekonomskim cijenama i potražnjom cvijeća ove godine gomila gubitke. Drugi tvrdi da ima računicu! Istovremeno oboje iz Europe putem istih dobavljača po istim cijenama nabavljaju 90 posto potrebnih sirovina: sjemenje, sadnice, supstrate, uzgojne posude itd. Računica svih troškova u cvjećarskoj proizvodnji mi je jasna kao dan, upitah drugog sugovornika “Što je s troškovima rada”? Njegov odgovor bio je: “Je, pa to ne računamo”! Još je i dodao: “Pa tko bi to računao, dela se od jutra do mraka”. d tog razgovora je prošlo poprilično dana, ali si ne mogu dati odgovor na pitanje: što kad uđemo u Europu, tko od njih ima šansu opstati? Jer, u razgovoru s kolegama iz EU ne dopiru ohrabrujući podaci o proizvođačima cvijeća, čak što više propadaju puno veće nego su to u Hrvatskoj. Istovremeno, veliki konzorciji uništili su, pa kupili vrtlarije čija je produkcija proizvodnje samo kod jedne tvrtke bila veća nego svih vrtlarija u Hrvatskoj! Izgleda da će nam odgovor stići uskoro, u raspletu nadolazećih događanja stvarnim ulaskom i naših vrtlara, u Europu.

O

Rješenje za problem dermatoze uški B

udući da s toplim, ljetnim vremenom dolaze i veliki problemi s upalnim promjenama na uškama nekih pasmina pasa, ponavljam ovu kolumnu za one čije pse muči ovaj problem. Najčešće ove promjene na uškama nalazimo kod njemačkih ovčara, ali i nekih drugih pasmina, kao primjerice, sibirskih huskyja, aljaških malamuta, samojeda itd.. olest koju nazivamo “dermatoza vrha uške” je zapravo promjena na koži nedokazanog uzroka, koja se manifestira upalnim promjenama s prhutanjem, krastama, a ukoliko se bolest ne liječi, nastat će trajni gubitak dlake s odumiranjem tkiva i gubitkom vrha uške. Kod zapuštenih pasa, bolest posebice komplicira i dolazak muha na rane, koje će ih dodatno zagaditi. Nastupit će gnojna infekcija, koja naravno otežava izlječenje. z lokalno čišćenje rana, terapiju antibiotsko-kortizonskim kremama, potrebna je i parenteralna antibiotska terapija. No, najbitnija je zaštita od muha! Naša Specijalistička ambulanta ima rješenje. Radi se o navlakama za glavu od posebnog elastičnog materijala, koja dozvoljava “disanje” kože, dakle zaraštavanje rana, a sprečava kontakt s muhama. Prema nekih mišljenjima, smatra se da je taj problem, ukoliko je vezan uz eskimske pasmine pasa, zapravo na

B

U

živčanoj osnovi, a nastaje kao posljedica visokih ljetnih temperatura okoline, u kojoj silom prilika žive. Taj proces nazivamo neurodermitisom. rlo često u praksi nailazimo i na druge probleme s uškama. Tu prvenstveno mislim na povrede uški u vidu ugriznih rana, porezotina, oderotina te podljeva krvi. Brzina intervencije ovisi o vrsti povrede. Naravno, ukoliko se radi o oderanoj uški ili ugriznoj rani, koje u pravilu opsežno krvare, potrebna je hitna intervencija.

Kod manjih rana treba imati na umu da je svaka rana starija od osam sati stara rana te je poželjno sanirati ranu kirurški što prije, odnosno prije njenog zagađenja. ematomi, odnosno podljevi krvi moraju se obavezno sanirati operativno i to posebnom tehnikom, kako bi se spriječilo sekundarno organiziranje vezivnog tkiva i trajno deformiranje uške. Budući da je izgled uške važan detalj izgleda i ljepote glave, a glava dio tijela kojeg prvo uočavamo, pravodobna i stručna intervencija specijaliste vrlo često je presudna za buduću estetiku psa.

V

H

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Sigurno na ljetovanje V

rijeme je godišnjih odmora i migracije stanovništva prema morskim, odnosno turističkim destinacijama su u punom jeku. Sada čak i oni koji tijekom godine, u pravilu, ne putuju automobilom na veće udaljenosti, dolaze u poziciju kada su prisiljeni isplanirati jedno dulje putovanje i, naravno, povratak kući. snovni čimbenik koji, pri takvom planiranju, treba uzeti u obzir svakako je sigurnost. Otići i vratiti se sigurno primarni je cilj svakog putovanja.

Vezano uz to pripremu za putovanje promatramo s tri osnovna aspekta. Prvi je svakako priprema vozila.

Vozilo je sredstvo koje će nam omogućiti da svoje putovanje realiziramo i moramo biti svjesni značaja njegove ispravnosti. Preventivni pregled vozila prije puta koji uključuje provjeru ulja i svih tekućina, provjeru ispravnosti i usklađenosti uređaja i sklopova, te provjeru guma svako je pametno prepustiti stručnim osobama u auto servisima. Drugi aspekt pripreme obuhvaća odabir trase. Poznato je da na cilj možemo stići na bezbroj načina koristeći bezbroj putova, a pri tom treba uvijek imati u vidu da onaj najkraći put nije ujedno i - najbolji. Primarni cilj pri odabiru trase nikada ne smije biti što kraće vrijeme putovanja, već sigurnost. Sigurna trasa podrazumijeva što manji intenzitet prometa i što veću kvalitetu prometnica.

Treći aspekt pripreme putovanja obuhvaća pravilan odabir vremena putovanja. Potrebno je pratiti izvješća o stanju na cestama i kretanju prometnih tokova, kao i prometne prognoze kako bi izbjegli najveće gužve.

Isto tako treba uzeti u obzir hoćemo li i koliko voziti noću. Noćna vožnja obiluje raznoraznim opasnostima i daleko je rizičnija od dnevne vožnje, pa je stoga treba izbjegavati ili bar svesti na minimum.

O

mag. iur.

Zastarni rokovi potraživanja Z

astara je pravni institut čiji smisao je potaknuti sve na maksimalno proaktivno postupanje u zaštiti svojih prava, jer ako se neko postupanje pretjerano odulji ili prekasno pokrene, može nastupiti zastara. astara se općenito definira kao gubitak zahtjeva zbog nevršenja sadržaja nekog prava kroz zakonom određeno vrijeme, odnosno kao protek određenog vremena nakon isteka kojega prestaje vjerovnikova mogućnost zahtijevati ispunjenje obveze (pr. ako dužnik prigovori da je nastupila zastara potraživanja, iako je dužnik stvarno i dalje dužan platiti vjerovniku određeni iznos, vjerovnik zbog proteka zastarnog roka nema više pravnu zaštitu u smislu mogućnosti da zahtijeva takvu isplatu od dužnika, dakle sudskim putem neće moći naplatiti taj dug, te ostaje samo dobra volja dužnika da plati ili ne plati taj dug). nstitut zastare definiran je prije svega odredbama Zakona o obveznim odnosima ali posebne odredbe do zastari postoje pr. i u radnom, obiteljskom, prekršajnom, kaznenom, carinskom, trgovačkom i poreznom pravu. Važno je znati i da postoje i instituti zastoja i prekida zastare, gdje određene radnje vjerovnika ili dužnika

Z

I

mogu ili zaustaviti zastarne rokove tako da se vrijeme zastoja ne uračunava u protek zastarnog roka, ili prekinuti zastaru tako da zastarni rok počinje teći od nule tj. ispočetka. ukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima opći zastarni rok za sve tražbine za koje nije propisan poseban rok iznosi 5 godina. raći rok je predviđen pr. za naknadu štete te međusobne tražbine i račune koji proizlaze iz ugovora o prometu robe i usluga koji zastarijevaju za 3 godine.

Najkraći zastarni rokovi predviđeni su za neplaćene račune za električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće koji zastarijevaju za godinu dana, kao i dugovanja za pretplatu za radio, HTV, te tražbine pošte, telegrafa i uporabe telefona. ve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za 10 godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare.

S

K

S

Vidokrug 33

2. kolovoza 2011., br. 376

TU KRAJ NAS Neobičan hobi diplomiranog inženjera elektrotehnike Vladimira Grana iz Sračinca

Potraga za vjerodostojnom istinom svog rodnog kraja J Početkom devedesetih godina

prošlog stoljeća za oko je Granu zapeo dvojben podatak da je Svibovec stariji od Sračinca Piše: ANICA JEREMIĆ

- Svi bi željeli imati lijepu, slavnu i bogatu prošlost.

Općina Sračinec time se baš i ne može pohvaliti jer mi slavne prošlosti nemamo. Ljudi su ovdje nekad bili gradski kmetovi, živjeli na gradskim posjedima i obrađivali gradsku zemlju. U 19. stoljeću nakon ukidanja kmetstva postali su najamni radnici, a u 20-tom radnička klasa u obližnjem Varaždinu – tvrdi Gran svjestan činjenice da se to možda nekima baš i neće previše svidjeti.

Pasija Iako ga tijekom školovanja povijest nije gotovo nimalo privlačila, posljednjih dvadesetak godina upravo je ona snažno obilježila život Vladimira Grana, diplomiranog inženjera elektrotehnike iz Sračinca, zaposlenog na poslovima računalnih komunikacija u Zagrebačkoj banci. Povijest je, naime, postala njegov omiljeni i jedini hobi kome se upravo strastveno prepušta ulažući u njega svo svoje raspoloživo slobodno vrijeme i, što nije beznačajno, popriličan novac. Tijekom godina skupio je, naime, i popriličan broj knjiga, oko tisuću, od kojih se veli broj odnosi na povijesnu tematiku, a i dandanas iz Zagreba se ne vraća bez neke svoje, kako kaže, dragocjenosti iz antikvarijata.

-Držim da nas u školi nisu znali motivirati za razložno spoznavanje povijesnih č injenica tražeć i od nas puko „bubanje“ godina, stoljeća ili nekih događaja. Danas p a k d r ž im d a mi uprav o m o j a

tehnička znanja, ona s područja fizike, matematike i slično, utemeljena nužno na usvojenim načinima logičnog promišljanja i naglašene praktičnosti, uvelike pomažu u spoznavanju povijesnih zakonitosti i povijesnih istina do maksimalne razine točnosti – kaže Vladimir Gran. Upravo to ga je i motiviralo na istraživanje povijesti svog rodnog Sračinca koje zapravo nikad, zajedno sa susjednim Svibovcem, i nije bilo predmet sustavnog istraživanja već su se ta naselja tek usputno spominjala u knjigama i člancima o povijesti Varaždina s obzirom da su u prošlosti imala istu upravu i istog vlasnika – grad Varaždin.

Sve se uglavnom svodilo na nekakave usputne zapise i oskudne pisane podatke, a počesto i na vrlo površne interpretacije što su, u suštini, i potakle Vladimira da „zagrebe“ i ispod površine u potrazi za, kako sam kaže, što vjerodostojnijom istinom kad je povijest Sračinca Vladimir Gran u pitanju jer ga svaka netočnost, poglavito povijesna, ti. Raspoloživi izvori na prvi jako smeta. su pogled bili vrlo skromni, - Sasvim slučajno početno ipak sasvim dovoljni kom devedesetih goza utemeljeno dina prošlog stodemant irarezult ate ljeća za oko mi je nje stava svojih zapeo podatak da Sv iistraži da je Sv ibo bovec v a n nja amjer vec stariji od (Zvia v a Sračinca. Ne public b o i t i o r a , ti kako t iz nekakvog vecz) v r d lokalpatriospoi, bez ik akvih tizma prema menut znans Sračincu i ne u datvenih preten zato što mi Svirovnic i zija bovec nije drag, kralja Lakonačno supruga dislava Po mi je iz Svibovca i tamo smrtnog 1453. imam mnogo prijatelja, no godine, kojom on taj to mi se jednostavno nije posjed zajedno s Botinovčinilo logičnim pa sam odlu- cem (Buttinovecz) dodjeljuje čio malo tu materiju istraži- Čazmanskom kaptolu, nije

Tu su redovnici izgledali kao srake Dakako da se Vladimir pozabavio i samim imenom sela Sračinec no zbog previše nepoznanica na tom planu nije došao do nekog pouzdanog zaključka.

Siguran je tek da ga se ne može povezati s redovnicima odjevenima u bijeli habit i crni škapular što su navodno obitavali u ovom kraju, a izgledom su zbog odjeće podsjećali na svrake odnosno srake.

Podsjeća tek da je svojevremeno bilo čak i pokušaja promjene imena u Mihaljevec prema mjesnoj crkvi svetog Mihalja. Onaj iz 1912. kao i ponovna inicijativa neko-

ovaj naš, na Dravi, već Svibovec na rijeci Čazmi, danas Česmi. Na temelju te zablude čak je organizirana i proslava 450. obljetnice prvog spominjanja Svibovca iako ju je zapravo bilo relativno lako demantirati – tvrdi Vladimir. Naime, Čazmanski zborni kaptol osnovan je 1232. godine odlukom zagrebačkog biskupa Stjepana II Babonića i sjedište mu je do sredine 16. stoljeća bilo u Čazmi. Zbog navale Turaka 1549. godine sjedište kaptola je zajedno s arhivom preseljeno u Zagreb, a potom u Lepoglavu i konačno 1811. u Varaždin gdje je i danas s tim da je 1987. godine kaptol preimenovan u Čazmansko-

Nema tu slavne prošlosti -Znate, svi bi željeli imati lijepu, slavnu i bogatu prošlost, što je i razumljivo, jer to čovjeku daje osjećaj da je vredniji i bolji od drugih. Dokazi o postojanju vrijednih građevina ili pak znamenite povijesne ličnosti tome samo idu u prilog, no kad je općina Sračinec u pitanju, time se baš i ne možemo pohvaliti. Mi, ruku na srce, slavne prošlosti nemamo.

Ljudi su ovdje nekad bili gradski kmetovi, živjeli su na gradskim posjedima i obrađivali gradsku zemlju. U 19. stoljeću postali su najamni radnici nakon

ukidanja kmetstva, a u dvadesetom radnička klasa u obližnjem Varaždinu – kategoričan je Vladimir svjestan činjenice da se to možda nekima čak i neće svidjeti. No on se samo, kako tvrdi, drži činjenica koje su i za noviju povijest zapravo jedinstvene. Naime, položaj nadomak grada u mnogome je odredio razvojni put ovog kraja. Kao prigradsko naselje, Sračinec je bio pod snažnim utjecajem Varaždina tako da praktično nekakvu svoju tradiciju nije ni sačuvao!

liko desetaka godina kasnije nisu naišli na plodno tlo pa se više ni ne spominju.

Vladimir se tek nada da će se jednom već naći volje i sredstava da se provedu barem neka sistematična istraživanja koja bi rasvijetlila tajnu postanka naziva Sračinec kao i brojne druge nepoznanice s tim u vezi.

Za sada još uvijek marljivo skuplja literaturu povijesnog karaktera, ali pronađe vremena i za lijepu književnost, a zanima ga i jezik, kao i suvremena istraživanja u području fizike te genetike.

varaždinski zborni kaptol.

Čazma Dakle, Čazmanski kaptol nije oduvijek bio na području Varaždinske županije, a nema ni podataka da bi u 15. i 16. stoljeću eventualno imao ovdje svoje posjede i to prvenstveno zbog udaljenosti. Udaljenim se posjeditma u to vrijeme teško upravljalo pa su zabilježene i zamjene udaljenijih za bliže kaptolske posjede. Na temelju spomenutih i niza drugih po dataka Vladimir Gran danas po-

uzdano tvrdi da posjedi Čazmanskog kaptola Botinovec i Svibovec u 15. stoljeću nisu bili u Varaždinskoj već Križevačkoj županiji.

Ni Svibovec spomenuti u darovnici kralja Ladislava Posmr tnog sredinom istog stoljeća također nije Svibovec Podravski. Svoj stav Vladimir, kako naglašava, temelji na nizu podataka prikupljenih iz različitih izvora koje sve i precizno evidentira ne libeći se uz to spomenuti ni svoje eventualne sumnje i nesigurnosti ako postoje oko nekih pitanja. Sve će jednom staviti i n a papir i to, kako tvrdi, bez ikakvih znanstvenih pretenzija…

34 Zdravlje

2. kolovoza 2011., br. 376

DOZNAJEMO Svjetski tjedan dojenja od 1. do 7. kolovoza

Ako majke nemaju dovoljno svojeg mlijeka, preporučuje se primjena adaptiranog, a nikako ne kravljeg mlijeka

ALERGIJE Zavod za javno zdravstvo

Peludna prognoza za Varaždinsku županiju

Veliki obrat: Sve više Varaždinki doji djecu J Stanovnice naše županije svjesne da majčino mlijeko štiti bebu od svih bolesti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Do šest mjeseci života djetetu je dovoljno isključivo majčino mlijeko, a uz dodatke u prehrani dojenje je poželjno sve do druge godine života, preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije. Kako je u Varaždinskoj županiji?

Kritična razdoblja u dojenju - Gotovo svaka majka ima za svoje dijete dovoljno mlijeka za isključivo dojenje u prvih četiri do šest mjeseci, ali ipak postoje razdoblja kada, zbog povećanih potreba djeteta, ta količina nije dovoljna – navodi dr. Mirjana Kolarek Karakaš. No napominje da su takva razdoblja kratkotrajna pa je važno ne izgubiti strpljenje i ishitreno krenuti na nadohranu adaptiranim mlijekom. Koja su to

kritična razdoblja? - Jedan do dva dana nakon poroda, jer neke žene dobivaju mlijeko tek treći ili četvrti dan po porodu. Kritična razdoblja su i između 3. i 4. tjedna, između 2 i 2,5 mjeseca, između 4. i 6. mjeseca, ali i u stresu. Nakon 24 do 48 sati mlijeko počinje navirati u potrebnim količinama.

Znači, važno je ne gubiti strpljenje i znati se pripremiti za takvu mogućnost – navodi pedijatrica.

Hrana i lijek

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Povodom Svjetskog tjedna dojenja koji se obilježava svake godine od 1. do 7. kolovoza, varaždinsku pedijatricu dr.

Mirjanu Kolarek Karakaš pitali smo kakva ima iskustva s majkama svojih najmlađih pacijenata.

- Moram reći da se u posljednje tri godine uvelike promijenila situacija. Sve veći broj žena doji svoju djecu, jer su sve svjesnije toga da majčino mlijeko nije samo hrana, nego ljubav i lijek. Gotovo svakodnevno to ističem.

Dojenje omogućava pravilan rast i razvoj dojenčeta, štiti od infekcija te omogućava kvalitetniji razvoj imunološkog sustava – ističe liječnica.

Ne štedite!

Slogan ovogodišnjeg Tjedna dojenja je “Razgovaraj sa mnom! Dojenje - 3D iskustvo“.

Time se želi istaknuti treća dimenzija dojenja, a to je komunikacija između spolova, generacija i kultura.

- Važno je i da majka ne podliježe raznoraznim kvazi-

savjetima. Nažalost, kod nas ima žena, koje iz različitih razloga ne doje, a djetetu u zamjenu daju kravlje mlijeko.

To se nikako ne preporuča, jer treba imati na umu da je velika razlika u sastavu mlijeka koje danas kupujemo i onoga prije 30-ak godina. Time izlažemo svoje dijete mogućnosti razvoja alergijskih bolesti koje se mogu manifestirati tek u odrasloj dobi – upozorava.

Ako majka nema dovoljnog svojeg, preporučuje se primjena adaptiranog mlijeka do

godinu dana života djeteta.

- Neshvatljivo je, ali istinito da neke majke nisu svjesne da je mlijeko kupljeno u dućanu zapravo kravlje mlijeko. Ako se već na to odluče iz financijskih razloga, preporuka je primjena punomasnog, svježeg mlijeka, a ne iz tetrapaka - savjetuje dr.

Kolarek Karakaš.

Napominje da, ako je dolazak na svijet prvi korak života, majčino mlijeko je za dijete normalan slijed. - Ne zakidajte svoje najmilije za dar koji mu je priroda dala - zaključila je.

Savjeti iz ordinacije Loš zadah – uzroci neugodnog mirisa (2) L

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

oš zadah može biti uzrokovan smanjenim priljevom sline i posljedično suhim ustima. Uloga slina je vrlo važna u probavnom procesu, jer osim što omekšava hranu i započinje proces probave, omogućava i otjecanje zaostalih čestica hrane iz usta. Do problema suhoće usta može doći zbog učestala disanja kroz usta, nepravilna rada žlijezda slinovnica ili uzimanja nekih lijekova. Disanje kroz usta jedan je od uzroka zloglasnog “jutarnjeg zadaha”, koji nastaje kao kombinacija manjka sline i nakupljanja bakterija u usnoj

šupljini. Uz to što uzrokuje neugodan zadah, pušenje i žvakanje duhana daju zubima žućkastu boju, nadražuju desni i pospješuju propadanje zuba. Daljnji su potencijalni uzroci halitoze bolesti desni, upale dišnog sustava, bolesti jetre i bubrega, bolesti probavnog sustava, itd. Osobe koje nose umjetne zube ili aparatiće za ispravljanje zuba izloženije su razvoju halitoze, jer se između proteze i zubi ili desni lakše nakupljaju ostaci hrane. Iako terapija ovisi o uzroku, u najvećem broju slučajeva presudna je ipak oralna higijena.

Za održavanje čistih usta i ugodna daha potrebno je nakon svakog obroka prati i četkati zube i zubno meso, poklanjajući posebnu pozornost zubnim međuprostorima. Nakon pranja zuba poželjno je odstraniti eventualne ostatke zubnim koncem. Ipak, nije sve ni u zubima, nego je potrebno redovno čistiti i jezik kako bi se uklonile bakterijske naslage. dući je strateški potez posjet liječniku dentalne medicine, koji će pregledati zube i desni, očistiti zube od kamenca, izliječiti karijes i provjeriti u kakvom su stanju krunice i proteze, ako ih imate.

I

P

ravilna i redovita higijena usne šupljine i zubarska intervencija u većini slučajeva će eliminirati loš zadah. No, ako se ispostavi da simptomi halitoze ustraju unatoč primjerenoj oralnoj higijeni, zubarskoj intervenciji, prehrambenim promjenama te odricanju od upotrebe duhana i alkohola, onda je velika mogućnost da se problem krije negdje drugdje – možda u nosnoj šupljini, sinusima ili unutarnjim organima. U svakom slučaju, potrebno je obaviti daljnje pretrage i pokušati pronaći pravi uzrok problema.

Zdravlje 35

2. kolovoza 2011., br. 376

DOZNAJEMO Veliki broj ljudi nije svjestan da ima hepatitis

Hepatitis B ili C su češći od karcinoma J Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 100.000 ljudi ima kronični hepatitis B ili C Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Hrvatskoj, baš kao i u svijetu, više osoba živi s kroničnim hepatitisom B ili C, nego je zaraženom virusom HIV-a ili ima karcinom. Još gore je to što veliki broj ljudi uopće ne zna da je zaražen i ne liječi se. Povodom Svjetskog dana borbe protiv hepatitisa, koji se obilježava 28. srpnja, na to su upozorili iz Hrvatske udruge “Hepatos” i Saveza oboljelih od hepatitisa.

Šokantni podaci jednu od najvećih prijetnji globalnom zdravstvu, uzrokujući svake godine smrt približno milijun ljudi. Procijenjeno je kako je više od 500 milijuna ljudi širom svijeta trenutno zaraženo s hepatitisom B ili C, a svaki treći čovjek je bio izložen

jednom ili oba virusa – navedeno je na web stranicama udruge Hepatos www.hepatos.hr.

Protiv hepatitisa B postoji cjepivo, a u Hrvatskoj se cijepe djeca u 6. razredu osnovne škole. Za razliku od toga, cjepivo za hepatitis C ne postoji. Problem

je i to što većina oboljelih nema simptoma, uspjeh dostupnog liječenja je ogrančen, a lijekovi su skupi.

Više možete doznati na web stranicama Hepatosa ili na besplatni info-telefon 0800/400405.

Osnovne informacije o hepatitisu B i C

HEPATITIS B

INKUBACIJA: 45 DO 180 DANA INKUBACIJA: 2 TJEDNA DO 6 MJESECI

PRIJENOS

HEPATITIS C

I bez simptoma “Hepatitis se može dogoditi svakome, svugdje. Saznaj. Suoči se.”, slogan je ovogodišnjeg Dana hepatitisa, čime se želi poručiti građanima da bi se trebali testirati ako imaju i najmanju sumnju da su možda zaraženi virusom hepatitisa.

- Hepatitis, što znači „upala jetre“, često je uzrokovan virusom. Od pet potpuno različitih virusa koji uzrokuju hepatitis (A, B, C, D & E), B i C su jedina dva koja mogu prijeći u kronični oblik uzrokujući dugotrajnu bolest. Zajedno predstavljaju

“Jesam li ja broj 12”, kampanja Svjetske zdravstvene organizacije i u Hrvatskoj

Izvor: Udruga "Hepatos", www.hepatos.hr

Pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuli su kampanju pod nazivom “Jesam li ja broj 12”, kojom se naglašavaju šokantni statistički podaci da jedan od 12 ljudi širom svijeta ima kronični hepatitis C ili B. - U Hrvatskoj kronični virusni hepatitis B ili C ima od 80.000 do 100.000 osoba. Iako je Sabor 2009. godine prihvatio Rezoluciju o borbi protiv virusnih hepatitisa još uvijek nemamo nacionalni program – ističu u udrugama koje su Vladu upozorile da je nužno raditi na povećanju svjesnosti o ovoj bolesti, na nadzoru, prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju virusnih hepatitisa.

SIMPTOMI

CJEPIVO

PREVENCIJA

širi se spolnim putem (nekorištenje kondoma), dijeljenjem igala (narkomani), preko inficirane majke na dijete, krvnih pripravaka, tetovaža i piercinga

mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu, žutica, umor, gubitak apetita, bol u zglobovima; oko 30 posto oboljelih nema nikakve znakove bolesti (posebice djeca)

DA; cijepljenje djece (6.razred osnovne škole u Hrvatskoj); cijepljenje odraslih, posebice rizičnih grupa

cijepljenje, izbjegavanje rizičnog seksualnog ponašanja, liječenje narkomana, zamjena igala, oprez kod tetoviranja i piercinga

krvne i krvni pripravci zaražene osobe, dijeljenje igala (narkomani), rjeđe spolnim putem i preko inficirane majke na dijete, tetovažama i piercingom

žutica, umor, tamna mokraća, bol u trbuhu, gubitak apetita, mučnina; bez simptoma u gotovo 80 posto slučajeva ili se javljaju nespecifični simptomi (ekcem, mišićni bolovi)

NE

izbjegavanja rizičnog ponašanja (narkomanija, promiskuitet)

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Oslobod (Silybum marianum) O

slobod često susrećemo na travnjacima i tretiramo ga kao korov, ali on je jedan jedinstveni lijek za bolesnu jetru, slezenu, želudac, žućnu kesicu, pluća te za ženske bolesti. U ljekovite svrhe najćešće upotrebljavamo sjeme, ali i listove, stabljiku i podanak. Sada je oslobod u stadiju tijekom kojeg sakupljamo sjeme, dok podanke iskopavamo u proljeće, a listove u svibnju i lipnju. Sjeme se može istucati ili samljeti, a isto ga se tako može žvakati ili uzimati kao prah s tekućinom. Kod problema sa zamašćenom jetrom osim umjerenosti i konzumiranja jednostavne i lagane prehrane može uvelike pomoći čaj od osloboda. Čajnu žličicu sjemena prelijemo s 2,5 dcl vrele vode, procijedimo nakon dvadeset minuta, skladištimo u termos bocu te pijemo po tri šalice dnevno; natašte, pola sata prije ručka te prije spavanja. Radi jačeg učinka i poboljšanja okusa možete tome čaju dodati i malo parene metvice.

Taj je čaj lijek za mnogobrojne tegobe. Odstranjuje toksine iz jetre, regenerira tkivo i liječi cijeli organ, djeluje na žuticu, a pomaže i kod trovanja gljivama uz obaveznu liječničku pomoć. Kod plućnih bolesti čaj liječi krvavi ispljuvak i kašalj, a povoljno utječe i na želudac. Kod upaljene slezene i bolesne žučne kesice pijemo uvarak od te biljke ili čaj od njena sjemena. Oblozi od toga čaja izvrsno djeluju na proširene vene, a kod gangrene, razjedine posipavamo prahom od sjemenja. Za žene je pijenje čaja od osloboda vrlo korisno ako imaju problema sa bolesnom maternicom, izostankom mjesečnice te kod bijelog pranja. Ljudi često nemaju strpljenja s liječenjem na prirodan način, što je velika šteta za cijeli organizam i samog čovjeka. Čovjek je dio prirode i svakako bi joj se trebao prikloniti!

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Obiteljski centar Varaždinske županije O

vih dana u Novom Marofu u novoizgrađenom kulturnom centru „Ivan Rabuzin“ naši dragi prijatelji iz Obiteljskog Centra Varaždinske županije organizirali su kreativne likovne radionice za djecu.

Radionica se odvijala svaki ponedjeljak u srpnju od 10.00 do 11.30 sati. Djeca su izvrsno prihvatila sadržaj, i to me navelo na razmišljanje kako još uvijek imamo premalo takvih

sadržaja u našem okruženju, i da su oni uglavnom vremenski ograničeni. biteljski centar je ustanova socijalne skrbi koja služi za savjetovanje i pomaganje obitelji. entar obavlja poslove savjetodavnog i preventivnog rada koji se odnose na brak, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose, te razvoju socijalizacijskih vještina djece

O C

i mladih, posebno komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba među djecom i mladima. Sve usluge su potpuno besplatne i mogu ih koristiti svi stanovnici Varaždinske županije.

Obiteljskom centru zaposleni su stručni radnici pedagoške i psihološke orijentacije, osposobljeni i educirani za grupni i individualni rad sa obitelji i djecom. Preporučam

U

svima koji imaju obiteljskih i osobnih problema da potraže savjet u ovoj ustanovi. roblem treba rješavati u samom začetku. Ne dopustimo da zbog naše pasivnosti i komocije propustimo pomoći članovima obitelji. Budimo odgovorni i sretni roditelji. etaljne informacije o njihovom radu možete pronaći i na njihovim web stranicama www.ocvz.hr.

P

D

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

36 Ženski svijet

Jeste li optimist?

MODNI KAMELEON Amy Winehouse (1983.-2011.)

IGOR KLIČEK

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

2. kolovoza 2011., br. 376

Priredio Ivan Hiti, prof.

Biti uvjeren da u pravilu dobro uvijek pobjeđuje i da ni vrag nije tako crn kao što se govori, to je optimizam koji je u svojoj biti izraz pozitivne energije, smirenosti, staloženosti i povjerenja u sebe. Optimizam se ne može zasnivati na nijekanju zla, nego na vedrom uvjerenju da dobro uvijek prevladava 1. Vjerujete li da je nuklearna elektrana isto tako sigurna kao industrijski pogon i svaka druga elektrana? a) Vjerujem (1) b) Ne negiram sigurnost, ali nemam ni puno povjerenje (3) C) Ne samo da ne vjerujem u sigurnost nuklearnog pogona, nego osuđujem one koji u to vjeruju (5) 2. Kako vidite budućnost medicine na području transplantacije ljudskih organa? a) Što se više u tom pogledu čini, to su rizici sve veći (4) b) Sudeći po dosadašnjem iskustvu, transplantacija napreduje (3) c) Medicina će činiti zasad nezamisliva “čuda” (1) 3. Doživljavate li u životu česta posrtanja na putu prema nekom cilju? a) Ponekad (3) b) Da, nažalost (5) c) Uglavnom (1) 4. Držite li se reda u svakoj prigodi? a) Nažalost, ne (1) b) Različito se ponašam, uglavnom ovisno o situaciji (3) c) Da, najčešće (5) 5. Dok promatrate cvijet izrastao na suhoj zemlji, što vas impresionira u toj sceni? a) Ljepota cvijeta (0) b) Škrtost tla (4) c) Čudi prirode (3) 6. Vaš dobar prijatelj posudio je od vas novac. Tražite li od njega da vam potpiše priznanicu na primljeni novac? a) Ne (1) b) Ovisi o visini iznosa (3) c) Da, svakako (5) 7. Na jednom uličnom zidu netko je nacrtao lijep višebojni grafit. Kako ocjenjujete tu osobu? a) Osoba s izgrađenim smislom za lijepo (1) b) Osoba koja ima previše vremena (3) c) Besposlenjak (5) 8. Događa li vam se da prosjaku na ulici udijelite milostinju?

A) Da, ali vrlo rijetko (2) B) Da, često (5) C) Ponekad, ali ovisno o vlastitoj procjeni te osobe (3) DO 10 BODOVA Vi ste rođeni optimist. Držite da i najcrnja procjena neke situacije ili bilo kakvog drugog sadržaja uvijek ima u sebi i poneku svijetlu točku. Držite se devize da “vrag nije tako crn kako ga predstavljaju”. Na život gledate kroz ružičaste naočale. Ako poslije mnogo pokušaja svladavanja nepremostive teškoće uvidite da to “ne ide”, tada težite odatle izvući potrebna iskustva. Vaš pozitivni pogled na život i smisao za red cijeni okolina, ali, pazite, stvarnost nije uvijek onakva kakvu želimo.

DO 20 BODOVA U vama je skriven čovjek iz kojega zrači pozitivna energija, ali i spoznaja da u životu uz radosna zbivanja, postoje i ona druga kojima se ne veselimo. Težite uvijek sačuvati smisao za realno, ali nema teškoće koja vas može zaustaviti da ne učinite maksimum napora. Ako “ne ide”, tada ne mislite glavom probijati zid. Za vas je svaki izazov podstrek da učinite najviše što možete.

VIŠE OD 20 BODOVA Niste u kategoriji nepopravljivih optimista, niti ste osoba prožeta pozitivnim pogledima na život. Sumnjate u sve što je novo, pa često i sami izmišljate nepostojeće prepreke.

Suočite li se s preprekom, reagirate ogorčeno i brzo klonete.

Vama teško pada upuštanje u borbu za nešto novo upravo zbog vašeg uvjerenja da su svuda oko vas skrivene prepreke. Često zavidite ljudima iz svoje okolice u kojima prevladava pozitivan odnos prema svakodnevnici i budućnosti. Pokušajte usvojiti taj način ponašanja i brzo ćete se uvjeriti da to nije tako teško kako vam se čini.

Zbogom, Amy Što je taj album činilo posebnim i što je Amy činilo posebnim je, naravno, njezin moćan vokal i činjenica da je sve pjesme sama pisala, inspirirana vlastitim emocijama Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

isprva jednostavno pomeo kritičare, a kasnije i publiku svojim zanimljivim spojem Umrla je Amy Winehouse. jazza i hip hopa. Što je taj Njena preuranjena smrt, na- album činilo posebnim i što žalost, nikog nije šokirala, je Amy činilo posebnim je, ali smo svi nekako u sebi naravno, njezin moćan vodržali palčeve i nadali kal i činjenica da se da će se oporaviti. je sve pjesme m o b Svi smo željeli da sama pisala, glaz a se “prava” Amy inspirirana bavil e s j o v vrati i ponovno a, a s ” v l a s t i t i m n le a stupi na scenu emoc ijaodm rank i obor i nas s ma i iskuum “F prvi alb la sa samo s t v i m a . nogu novim ala bumom.

Njezina je izd odina namjera je 20 g bila da radi Prvi “Frank” kvalitetnu, ali No, to se nije doi n e p re te n c i oznu godilo. Otišla je jedna od najvećih kantautorica da- glazbu s kojom se ljudi našnjice. Amy se s glazbom jednostavno mogu poistobavila odmalena, a svoj prvi vjetiti. I uspjela je u toj naalbum “Frank” je izdala sa mjeri. Stoga nije čudo da se samo 20 godina. Album je i album zvao Frank (iskren).

Neću pisati o daljnjem razvoju događaja u ž ivotu A my Winehouse. Svi smo svjedoč ili propast i koje je uzrokovala njena ovisnost i čitali o skandalima i propalim koncertima. Svi znamo priču prerano propale i umrle zvijezde koja je otišla u legendu p oput mnogih drugih prije nje. Ali još nešto znamo. Znamo riječ i od Amy - inih pjesama. Ja sam ih bar bezbroj puta ispjevala uz vokalnu potporu svojih prijateljica. I svaku riječ sam mislila i na neki način proživljavala. I možda neću nikad vidjeti Amy, uži-

vo ali ću i dalje iz sveg glasa pjevati njene pjesme.

Cvjetni dom Lavanda L

avanda je biljka poznata i obožavana preko 2000 godina. Zbog svojih mirisnih i eteričnih svojstva upotrebljavana je na različite načine; za njegu tijela, kao sapun ili za eterične kupke, a isto tako i u ljekovite svrhe, kao čajevi, različiti napici i vodice. Baš zato, neki su je smatrali cvijetom nevinosti i djevičanstva, dok su je drugi doživljavali kao afrodizijak. Postoji legenda po kojoj je Kleopatra uz pomoć lavande zavela rimskog cara Cezara.

Cvijet takvih svojstava, mirisa i prekrasne lila boje, danas je izuzetno

p o p u l a ra n na vjenčanjima pa ga stavljamo na pozivnice, zahvalnice, kitice za revere, kao i konfete od lavandinih proizvoda. Lavanda u aranžmanima na dekoracijama stolova daje miris cijelom prostoru i podiže ambijentalni ugođaj, a lavanda prisutna u vjenčanom buketu donosi

sreću, po vjerovanju da onaj koji uzgaja lavandu je sretan čovjek. Zato preporučamo dragim mladencima da iskoriste sezonu lavande i njen opojan miris pronesu svojim vjenčanjem.

Rado ćemo vas savjetovati na koje sve načine možete upotrijebiti lavandu. irisni pozdrav, Letizia

M

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362

Ženski svijet 37

2. kolovoza 2011., br. 376

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Marija Ujević-Galetović

Radišna sam, ali i pomalo nervozna Poznata kiparica sama je sebi uzor, kaže da da bi mogla oprostiti sve osim gluposti i smatra da prava žena mora biti žena, dakle, ne misliti, već - znati Piše: GORDANA IGREC

Akademska kiparica Marija Ujević–Galetović rođena je u središtu Zagreba u obitelji poznatog leksikografa Mate Ujevića, zaslužnog za tiskanje prve suvremene enciklopedije u Hrvatskoj. Bezbrižno djetinjstvo uz još šestero braće provela je u Jurjevskoj ulici u koju su rado navraćali i imena poput Miroslava Krleže, književnog povjesničara Slavka Batušića i drugih istaknutih osoba iz javnog i kulturnog života koji bi često pohodili “dvore Matanove na čašicu učenih razgovora”.

nisam , orna b u lj om svoje e v s volim ujem u ir v a z i ne tuđi tanjur

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Zaštita djece i sunce U

prošlosti se boravak na suncu smatrao dobrim i poželjnim, osobito za djecu. Današnja, moderna znanost je pokazala da sunce ima i brojne štetne učinke. Najveći dio dolazi od nevidljivih zraka UV (ultraljubičastog) spektra. Kada UV zrake (UVA i UVB) dopru do kože uzrokuju oštećenje stanica, i to vidljiva (opekline, pjegice...) i nevidljiva. Naime, određena sunčeva oštećenja koža može reparirati, ali određena postanu vidljiva tek nakon 20 do 30 godina: poput bora, “smeđih mrlja” (lentiga), pa čak i karcinoma. odnosno melanoma kože. toga je potrebno sa zaštitom na suncu započeti što ranije u djetinstvu. Smatra se da čovjek primi do 80% štetne sunčeve energije do svoje 18-te godine života, pa je tako zaštita od sunca u djetinstvu vrlo važna za prevenciju karcinoma kože u zreloj dobi. Preporučljivo je izbjegavanje sunca kada je ono najintenzivnije, a to je između 10 i 16 sati, te duži boravak na direktnom suncu.

Neka se djeca igraju u sjeni, a onima mlađim od šest mjeseci starosti boravak na suncu se uopće ne preporučuje. Osim toga, važno je znati da je sunce “snažnije” što smo bliže ekvatoru, na planinama i u ljetnim mjesecima uz more. Naime, prisutna je i refleksija sunčevih zraka od morske gladine, pijeska, kamenja, pa i betona (zimi i snijega!), što pojačava oštećenja kože nastala uslijed djelovanja sunca. ao što je već više puta rečeno, najbolju zaštitu na suncu pruža - odjeća. Obucite djeci svijetlu odjeću, na glavu im stavite šeširić, a oči zaštitite sunčanim naočalama. Otkrivene dijelove tijela namažite sa zaštitnim kremama namijenjenim osjetljivoj dječjoj koži. Kreme neka sadrže UVA i UVB zaštitu, sa što višim zaštitnim faktorom, jer zaštita je bolja i jača. Potrebno ih je nanijeti u debelom sloju, barem pola sata prije izlaganja suncu i ponavljati nanošenje svaka dva sata, a u slučaju kupanja, znojenja i slično, još i češće! Ne zaboravite zaštititi i osobito osjetljive dijelove poput ušiju, usana i nosa! činite djeci boravak na suncu što ugodnijim i sa što manje posljedica.

S

Prvo pranje ruku Odrasla u atmosferi u kojoj se disalo slobodno i punim plućima, poznata kiparica je kao mlada djevojka upisala Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu i studirala u klasi prof. Frana Kršinića, dok je crtanje akta učila kod Krste Hegedušića.

Iza Marije Ujević-Galetović niz je kiparskih radova koji krase i daju “ton i štih” našim ulicama, a jedan od dojmljivijih svakako su skulptura Augustu Šenoi u Zagrebu, Kapelica na Mirogoju, te skulptura Frane Petrića na Cresu. Njezin rad, replika skulpture Miroslava Krleže, čiji se original nalazi na Dubravkinom putu, iznad Gvozda gdje je Krleža sa svojom Belom živio, prije nekoliko mjeseci postavljena je i u Budimpešti.

Poznata hrvatska kiparica trenutno je na otoku Silbi, gdje ljetuje i gdje smo je i mi pronašli. Na tom je otoku napravila park-galeriju, a trenutno radi skulpturu “Pralje” za grad Krk i tri postaje Križnog puta za Srđ u Dubrovniku, te priprema izložbu slika u Zagrebu. Za Male ženske razgovore srdačno je otvorila vrata svojeg ženskog svijeta u kojem je uvijek spremna dlijeto zamijeniti kuhačom te pripremiti delicije za “prste polizat”! Jer, da ima dva života, u drugome bi, priznaje, sasvim sigurno bila - profesionalna kuharica.

Jutro započinjete sa...

Pranjem ruku, jer u krevetu čitam novine. Čim se dohvatiš štampe – uprljaš ruke!

Kako biste se opisali u tri riječi?

Talentirana, radišna, nervozna.

Jeste li ljubomorni?

Nisam. Volim sve svoje i ne zavirujem u tuđi tanjur. Što je najvažnije u vezi?

Miris tijela! I imati osobu

Dermatolog

K

Da imam dva života, u drugom bih sigurno bila kuharica, tvrdi Marija Ujević-Galetović

Ne volim kratke jakne, nisam kamiondžija!

Koji odjevni stil njegujete?

Ne volim kratke jakne – kapute. Pa, nisam ja šofer kamiona! Preferiram dugačke elegantne balonere.

Koju glazbu slušate?

Slušam samo III. Program HRT-a. Izvrstan program, izuzev razgovora s glazbenicima koji nisu baš dobri koja vas voli i cijeni. Ja sam to imala.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Mora biti žena! Znači, ne misliti, već znati!

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Ne znam što je romantika, ali znam što je privlačnost. Možda je romantika literalizirana privlačnost.

Vaš moto u životu?

Nemam moto, ali me zato svi motiviraju, a ja se stalno nešto bunim!

Vaš uzor u životu?

Sama sam sebi uzor. Kad sam napravila spomenik Augustu Šenoi i Kapelicu na Mirogoju nisam mogla doći k sebi od divljenja. Niti jedna skulptura

sugovornici (odviše prepričavaju događaje u vezi svojih koncerata ili svojim instrumentima). Sve je to ispod nivoa njihove glazbe.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Niti s jednim. Oni mi nisu zanimljivi. Oni su magla koja se pretvara u tuđu ličnost. Lažnjaci kao druškoju su napravili moji prethodnici ne sviđa mi se kao te dvije.

Divlji zec i njoki Volite li kuhati?

Obožavam kuhati i ogovarati. Naravno, na meti su političari i kolege. Političari su nam svaki dan u kući. To su pravi glumci. Najveći glumci današnjice. Inače, sve volim kuhati. I da imam dva života, u drugom bih bila kuharica.

Vrhunac mi je divlji zec sa njokima. Znam dozirati. Rano sam počela kuhati. A moja majka je savršeno kuhala, a imali smo u kući i profesionalnu kuharicu.

Omiljeno jelo?

Pohana teletina s krumpir salatom. Recept za krumpirovu salatu na način Marije Ujević:

tveno biće.

Najdraži film?

Fellinijev “Amarkord”.

Duhovit, maštovit. Veliko djelo prošlog stoljeća. To je više nego film.

Omiljeni miris?

Chanel 5. Petica je petica.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Brodsky: “Vodeni žig”. kuhati mali krumpir u slanoj vodi (da ne pukne kora). Kad je gotovo hladan, ali ne previše, izrezati na kolutiće i preliti smjesom bijelog octa, senfa, šećera i ulja. Kad se sve izmiješa, sve preliti vrućom juhom ili toplom vodom. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Mogla bih oprostiti sve osim – gluposti.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Da ulovim škarpinu, ugora i pagara. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Veliki “đir” stvari sam učinila, ali glad za novim djelima još me drži. Rado bih imala stan s pogledom na more.

U

38 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Redovito vježbajte i što više se krećite

2. kolovoza 2011., br. 376

MALE KUĆNE RADINOSTI Što je važno znati pri bojanju zidova?

Sam svoj maler Prije nego uzmete valjak i kantu s bojom u ruku, potrebno je isprazniti prostor u kojem će se radovi obavljati, a sve što je ostalo zaštititi najlonom Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Č

esto zaboravljamo da je naše tijelo najveće blago koje posjedujemo. Ne postoji novac koji bi mogao zamijeniti vaše dobro fizičko ili psihičko zdravlje. bično toga postanemo svjesni u trenucima neke bolesti ili dugotrajne ozljede. Naše tijelo je nevjerojatan mehanizam i, ako malo zastanete i razmislite, shvatit ćete o čemu pričam. Potrebna je nevjerojatna sinergija svakog dijela tijela da bi smo u cjelini mogli pravilno funkcionirati. Ako jedan dio ne radi dobro, može doći do rušenja cijelog sustava. uvremeni život često crpi našu energiju i vrijeme i sve rjeđe se posvećujemo sebi, svom zdravlju i kvaliteti života. Kralježnica je doslovno naš stup, glavni nositelj, a bezbroj puta tu činjenicu zanemarimo. Sve češće kralježnica izaziva bolove, ukočenja, napetosti i slične tegobe. retanje je neprocjenjivo i poboljšava rad naših unutarnjih organa, srca, pluća i probavnog sustava. Prije svega, mislim da je kretanje najvažnija stavka našeg svakodnevnog života kako bismo održali svoju mentalnu stabilnost. vatko od nas je osjetio nelagodu koju izaziva bol i zbog nje se najčešće odlučujete ne vježbati. Naravno, ako je to bol koja izaziva velike probleme i smetnje u svakodnevnom funkcioniranju, valja obavezno posjetiti liječnika. Ali, ako je to slaba bol počnite vježbati.

Vaš cilj treba biti jasan. Ako imate snažnu volju njom ćete uvijek nadjačati slabu izdržljivost. ostanite svjesni da je vježbanje proces.

Vježbanjem gradite svoje tijelo za aktivnosti prisutne u svakodnevnom životu. Tijekom svake vježbe prilagođavat ćete svoj položaj tijela prema mjestu gdje bi ono pravilno trebalo biti. Na vama je da otkrijete koje su to točke vaše neuravnoteženosti i da učinite potrebne prilagodbe kako biste ispravili te nedostatke.

Vaše tijelo ima korist od svake tjelovježbe.

Stoga, krenite!

O

S

ove, ali i alata novih boja za zid Prvi korak je izbor

K S

Ispraznite prosto riju, a na

podove i stvari sta vite

najlon

P

ire zaštite lajsne, okv atite valjka i boje, Prije nego se uhv

dobro pregledajte zidove i odstranite sve vijke i čavle koji vire iz njih. Također, proZa mnoge ljeto nije samo vjerite je li vam zid na svim mjestima suh. Svaki vrijeme odmora, već i vriuzrok vlage, pojeme brojnih radova po gotovo stare kući. Među njima je i liajsne l vlažne “flečenje zidova. Ako ste ko o e r i među onima koji i okv tičnica, ke” treba pronaći i su odlučili svojim ra, u prozo ča i sličnih ukloniti. sobama dati nove a d i k P r i boje i taj posao pite pre oblije l i ko m obaviti sami, evo stvari tnom b o janja nekoliko korisnih zašti stropnih savjeta koji će vam m o k tra površina kopomoći u toj avanturi. ristite zaštitne Jer, bez obzira koliko se naočale, a svaki puta čini da je bojanje zidova jednostavan posao, postoje kada prekidate radove, zaniz sitnica na koje trebate tvorite posudu u kojoj je boja paziti prije, tijekom i nakon iz dva razloga. Prvi je taj da je slučajno ne prolijemo po cibojanja. jeloj sobi, a drugi kako se na njoj ne bi stvo- rila “korica”.

Suh zid Ako će vam Pr v i korak je, naravno, pri bojanju izbor boje i trebati više ostalog po od jedne trebnog matekante boje, rijala. No, prije preporučnego uzmete ljivo je valjak i kantu svu pos bojom u ruke, trebnu potrebno je prokoličinu stor pripremiti. matePokušajte što rijala je više moguće prelit i isprazniti prostor u veću u ko j e m ć e s e posudu da se postiobavljati radovi, a ono što niste u mo- gne jednoličan ton upotrijegućnosti iznijeti iz soba pre- bljene boje.

Naravno, pri bojanju kokrijte najlonom ili novinskim papirom. Lajsne i okvire oko ristite zaštitnu odjeću koja prozora, utičnica, prekidača je jednostavna za pranje i i sličnih stvari oblijepite za- nezaboravite: djecu i kućne životinje držite podalje od štitnom trakom.

Nakon što ste to obavili, prostorije u kojoj se radi!

TRIKOVI S BOJOM Želite li da mala soba izgleda veće, obojite zidove hladnom, svijetlom ili sjajnom bojom koje reflektiraju svjetlost, a želite li veliku sobu učiniti manjom, tada se odlučite za tamne, mat boje koje približavaju predmete i smanjuju prostor. Želite li da soba izgleda više, tada neka vaši stropovi budu premazani svjetlijim i hladnijim bojama od onih na zidovima – strop će tako izgledati udaljeniji. Kako biste snizili strop, koristite tamnije boje od one koja se nalazi na zidovima. Kako biste dugačku, usku sobu učinili širom i četvrtastijom, obojite dulje zidove svijetlom bojom, a kraće tamnijom.

Pobrinite se da se prostor što više “lu fta”, te su djeca i kućni ljub imci što dalje od vas

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Bezbrižno uživajte u ljetu P

replanulost je najlakše postići kremama za samotamnjenje, no kod izlaganja suncu, kožu treba dobro zaštititi. Najsigurniji smo u hladu, ali teško je odoljeti sunčevim zrakama koje nam pružaju osjećaj topline i mjenjaju našu bljedu put u prekrasnu bakrenu boju. o, sa suncem trebamo biti oprezni jer i u hladu nam je potrebna zaštita koju nam nude kvalitetne kreme s zaštitnim fakorom. Pri odabiru kreme za sunčanje, glavnu ulogu ima tip kože.

N

Osobe sa osjetljivom kožom i sklone alergijskim reakcijama na sunce, trebale bi stavljati zaštitni faktor 50 i pridržavati se hlada. Osobe svijetle puti i kose osjetljivije su i sklone opeklinama za razliku od maslinaste puti i tamnije kose koje mogu stavljati umjerenu zaštitu s faktorom 20. Također je bitno zaštititi lice kremama s zaštitnim faktorom koje ujedno djeluju i protiv bora jer upravo preveliko izlaganje suncu, izaziva starenje kože. Kako bi izbjegli boranje

kože na licu, preporučujem jedamput tjedno peeling lica da skinemo mrtvu kožu a potaknemo regeneraciju kože te svakodnevno korištenje hidratantnih proizvoda s morskim kolagenom koji dubinski vlaži kožu i sprječava nastajanje bora. Kako biste se s ljetovanja vratili zadovoljni i ljepi, umjerno se izlažite suncu, a budite prijatelj hladu, pijte puno vode i koristite vlažne kreme jer hidratacija je bitna kako iznutra tako i izvana.

Ženski svijet 39

2. kolovoza 2011., br. 376

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Od sutra nema više seksa!

M

Žene vole zauzete muškarce jer su “istrenirani” : znaju što su obaveze, naučili su raditi kućanske poslove i toga se - ne srame

PROVJERILI SMO Jesu li i zašto zauzeti muškarci privlačniji?

Privlačni prsten Istraživanje provedeno u Americi pokazalo je kako su slobodnim ženama četiri puta privlačniji zauzeti muškarci, dok je kod muškaraca obrnuto: oni više vole slobodne žene Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

slobodnjaci! Bračni status u obzir su uglavnom uzimale Sve udane žene dobro pa- udane žene koje su u tom zite: zauzeti muškarci su istraživanju za eventualnog traženi! Vjenčani prsten žene potencijalnog ljubavnika bi trebao odbiti, no ispada radije odabirale slobodne da na njih ima sasvim su- muškarce. S muškarcima je protan učinak, pokazalo je pak sasvim drugačija situaistraživanje na Sveučilištu u cija. Pokazalo se da će oni radije izabrati žene koje nisu Oklahomi. u nikakvoj vezi, a kamoli braIma prsten? Hmm... ku, a ne onu koja kod kuće U njemu je ispitano 100 ima muža.

Ako gledamo s moralne žena koje su uz fotografije strane, bilo kakvo upurazlič it ih muškaraca cavanje ili veza na uv id dobile i a im s oženjenim profil svakog od muškarcem njih, pri čemu ten s r p je nedosu, naravno, či a n z , i pust iva, jedni bili a ruc je”, zna n no to se ože nj e n i , ran i e n n e , r e t događa. a drugi “is avez b o i i N o, z a slobodni. t e a c v i a n š t izvr što su Pitanje za blje o a j l v sve njih abora ane, ženska ž e n a m a z privlačnibilo je: s kod rođen logika j i z a uze t i jim od “ponue j muškarci? đenih” muškaObjašnjenje su raca bi se upustile ponudili znanstveu vezu?

Rezultati su iznenadili jer nici koji su istraživanje i pokazali su da je prsten na proveli: ženama prsten na ruci pravi magnet za žene. muškoj ruci poručuje da je Muškarci s prstenom na ruci “istreniran”. Drugim riječislobodnim ženama su čak ma, to su muškarci koje su četiri puta atraktivniji nego se tijekom bračnog života

Aromaterapija

“naučili” izvršavati obaveze, od pranja suđa i mijenjanja pelena, do obilježavanja obljetnica i rođendana. Da su sve te kvalitete zauzetih

muškaraca očito na cijeni, pokazuje još jedna statistika.

Svakoj petoj vezi u razvijenim zemljama predhodi “krađa” partnera.

BRAK POPRAVLJA PONAŠANJE?!

Oženjeni muškarci su pristojniji i bolji jer im brak pomaže da poprave svoje ponašanje, pokazala je jedna američka studija. Manje vremena provode sa svojim prijateljima, a neki od oblika lošeg ponašanja, poput pretjeranog opijanja, upravo se vezuje uz društvo. Osim toga, ako rade probleme, više toga mogu izgubiti jer imaju obitelj, nisu sami.

Muškarci ipak vole žene koje nemaju bračnog partnera

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Uljem boražine u borbu protiv upala B

oražina se u medicini upotrebljava više od 700 godina. Bogata je nezasićenim masnim kiselinama, najbolji je dostupan izvor gamalinolenske kiseline i ima najveću koncentraciju te kiseline u prirodi, te sadrži dvostruko više nezasićenih masnih kiselina nego poznato ulje noćurka. Boražina je bogata omega-3 masnom kiselinom (linolnom kiselinom) i omega-6 masnom kiselinom (linolenskom kiselinom) koje tijelo ne može samo sintetizirati, što znači da je unos ovih kiselina neophodan. Jedna od mnogobrojnih prednosti gama-linolenske kiseline

je sprečavanje nastanka upala. U više kliničkih studija dokazano je kako je dugoročno liječenje uljem boražine znatno umanjilo simptome reumatoidnog artritisa. U nekim je zemljama ulje boražine službeno uvršteno kao pomoćno ljekovito sredstvo za neishranjenost, pa je ulje boražine vrlo koristan i vrijedan dodatak starijim osobama i djeci u dobi intenzivnog rasta, te u svim kurama oporavka nakon bolesti.

Ulje boražine nalazi svoju primjenu oralnim uzimanjem i kod upale bubrega i mjehura, upale vena, klimakterijskih tegoba i PMS-a,

kod upale grudi i potrbušnice, kao diuretik, te kao općenito dobro “oružje” u borbi protiv svih upalnih stanja. Izvana se ulje boražine upotrebljava za liječenje rana i ožiljaka, prevenciju ispucalosti kože, kod strija i upaljene kože, odnosno ekcema, psorijaze i neurodermitisa.

Ulje boražine održava normalnu funkciju kože.

Smatra se da ima sposobnost usporavanja procesa stvaranja bora i učvršćivanja, pa je boražina čest sastojak prirodnih krema. Obnavlja, njeguje, umiruje i vlaži suhu i osjetljivu kožu a pročišćava i tonizira mješovitu i umornu kožu.

ogu mi reći da sam konzerva, ali ja i dalje tvrdim da doslovno shvaćanje ravnopravnosti između žene i muškarca nema budućnosti. Slušam i gledam škvadru oko sebe i pun kufer mi je njihove spike o tome ko bi se u njihovoj vezi ili u braku trebal ovak ili onak ponašati. I koliko puta na tjedan bi neko od njih dvoje trebal kuhati i pospremati, čuvati klinčadiju, prati im guze, mijenjati pelene, kupati ih ili uspavljivati, noću hraniti ili ih zbog grčeva do jutra nositi po sobi. od nekih se čak i seks trebao odvijati prema rasporedu! Još i gore! Jedni su se morali seksati za kaznu, a drugima je zbog kazne bil uskraćen seks!

Kad se frend jednu večer kasno vratil doma, ne samo da nije imal pristup bračnom krevetu, nego mu je žena na vrata zakelila cedulju na kojoj je pisalo da je zbog toga «u kazni» i da mjesec dana – nema seksa!

I bogme ga nije bilo. Jer se ona držala rasporeda! e, a kad je prošlo mjesec dana situacija se okrenula! Sad se frajer zainatil i na vratima ostavil svoju poruku: «Nema seksa još 30 dana! Pa da vidimo ko bude dulje izdržal.» ormalno da je nakon toga cijeli raspored bračnih dužnosti pao u vodu, pa su se o djeci i kući brinuli prema potrebi, kak je ko stigel, a seks su, i ona i on, «nadopunjavali» izvan kuće. I to ,navodno, dogovorno! Tako su si organizirali život a ravnopravnost zadržali samo u jednom segmentu zajedničkog života - u seksu. Uveli su si pravo na slobodu izbora! rendica mi veli da je cool! Da ima više slobode i vremena za vlastite potrebe, da jedno drugome ne polažu račune i da se osjećaju kao da su razvedeni, a to ipak nisu. «Očuvali smo brak i vanjsku fasadu!» - nasmijala se, jasno dajući do znanja da itekako dobro kuži u kakvom su opet sranju! ve u svemu škvadra ne zna osnovnu abecedu funkcioniranja u dvoje. Da i za brak, kao i za život «na divljaka», prvo moraš osjetiti – kemiju. S njom sve počinje! I ljubav, i seks, i život. I sva ona sreća u kojoj, bar ja, razmišljam samo o tome kad me bude opet stisnul, mazil, garil... Bez rasporeda i kaznenih poena. I bez one glupe, pojednostavljene, ravnopravnosti!

K

J

N F

S

40 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Za sadržaj malih oglasa ne odgovoramo!

Poliklinika Zgrebec Trnovečka 1, Varaždin zdravko.zgrebec@vz.t-com.hr

Traži se medicinska sestra SSS, VŠS s položenim stručnim ispitom. Poželjno iskustvo u kirurškom radu.

Za oglas javiti se na 042/500 776 od 12-15 sati.

KITRO d.o.o.

Pavleka Miškina 53 42000 Varaždin RASPISUJE

NATJEČAJ za sljedeća radna mjesta

PRODAVAČA -više izvršitelja - SSS - poželjno radno iskustvo - poznavanje rada na računalu - organiziranost, komunikativnost, timski rad - mjesto rada-Varaždinske Toplice

MESARA -više izvršitelja -SSS -poželjno radno iskustvo -organiziranost, komunikativnost, timski rad -mjesto rada-Varaždinske Toplice Zamolbu sa životopisom dostaviti poštom ili osobno na adresu “ KITRO” d.o.o. Pavleka Miškine 53, 42000 Varaždin ili e-mail: kadrovska@tpvz.hr, s naznakom “ZA NATJEČAJ”, u roku od 8 dana od objave.

KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1843e PREKRASNA kuća 250 m² novije gradnje i 3000 m² okućnice, na ulazu u Varaždin , pogodno i za starački dom i dr djelatnosti.. Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOUREĐENA luxuzna kamena kuća u centru Vodica 136 m² sa četiri parkirna mjesta, pripadajućim konobom i pogledom na more! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c TOP ponuda! Vikend kuća 70 m² u Beretincu sa 2000 m² ravne okućnice (voćnjaka)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c PRILIKA! Kuća na Dugom Vrhu 120 m², uređena za stanovanje vrlo povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Kuća u Knegincu 80 m² i 600 dvorišta, svi priključci - 40.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Kuća u Svilarskoj 150 m² i 600 dvorišta -75.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh, Mali Vrh, Beretinec, Koradovica, Ilija, Vz.toplice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c K. MAROF, Kučan. G.(60.000 €), Starčevićeva (45.000 €), Trg M. Gupca, Baranjska, Krapinska, …

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c HITNO – 60.000 €! Kuća u Varaždinu od 170 m², dvorište 723 m², svi priključci, plin, centralno, vlasništvo 1/1, tereta nema. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c VIKENDICU na Gornjoj Voći, lijepo uređenu, 17.000 € fiksno, prodajem. Mob. 091/7244-024 ozn.2767

KUĆU cca 100 m² (trosobni stan, 3 terase, podrum, garaža, spremište), sa dodatnim gradilištem 2 600 m², izuzetna lokacija kod Varaždinskih Toplica, 180.000 €, prodajem. Mob. 091/2446-888 ozn.2896 NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/1784600 ozn.1847e PRODAJEM/iznajmljujem kuću (vikendicu), svi priključci, radi bolesti. Mob. 098/618-953 ozn.2998 KUĆA, 150 m², svi priključci, okućnica 680 m². Tel. 042/330-268, 099/5760-353 ozn.3004 KUĆA manja, 880 m² okućnice, plin, struja, voda i kanalizacija, 35.000 €, Kneginec G., Toplička 126, tel. 690-144 ozn.3036 KUĆU useljivu, struja, voda, plin, prodajem. Upitati: 042/717-029 ozn.3042 STARIJU kuću sa većom okućnicom 3000 m², u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.3054 VARAŽDINBREG, imanje 13 500 m², kurija 16. st. 200 m², vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446-333 ozn.2115b

STANOVI GRABANICE najniže cijene! Dvosobni 37,50 m², dvosobni 52 m², dvosobni 62 m², trosobni 69 m², 79 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine.com ozn.62c NOVOGRADNJA - trosobni stanovi blizina bolnice 74 m² i 84 m², podzemna garaža, ključ u ruke! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA! Mali dvosobni Dravski Vrtovi 37 m², etažno, prizemlje! Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c JEDNOSOBNI! Jednosobni 28 m², u Miroslava Krleže , I. kat, etažno -25.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c DVO S O B N I s t a n u Z r i n s k i h i Frankopana 54 m², I I. kat (etažno,uređen)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c 1-SOBNI: Dravska 28 m², Filićeva 32 m², Trakošćanska 30 m² (29.000 €), Zagrebačka 33 m² (30.000 €)…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice -95 m² (90.000 €), 84 m², 38 m², T. Ujevića 58 m² (bez tereta)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAKOŠĆANSKA 55 m² (44.500 €), Križanićeva 48 m² (44.000 €),Trakošćanska (lift) 59 m² (42.000

2. kolovoza 2011., br. 376

€),Zagrebačka 78 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c

din, 385 čhv (kraj aerodroma).

Mob. 099/5611-447, 091/2026-841 ozn.3040

PRODAJA stanova Varaždin, četverosobni (POS naselje), trosobni i dvosobni (Zagrebačka, Galinčeva, Banfica). Svi etažno grijanje.

Paurević nekretnine, 098/9706575, www.paurevic-nekretnine. hr ozn.167c

GRADILIŠTE 768 m², Poljana Biškupečka, prodajem. Mob. 091/5349724 ozn.3052

TROSOBNI stan, 76 m² u Varaždinu, Koprivnička 3, deveti kat, renoviran i namješten, 70.000 €, sa mogućim obročnim plaćanjima do 50 %, prodajem. Mob. 091/2446888 ozn.315c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1845e DVOSOBAN stan 51 m², Supilova 50b, 6. kat, ulična strana, kompletno i kvalitetno namješten, povoljno! Mob. 091/3688-071 ozn. 323c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Useljivo krajem lipnja 2011. Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEM: pet višenamjenskih poslovnih prostora u Varaždinu, Gajeva 5; proizvodno uslužni prostor, 61 m² u Prešernovoj 2, Varaždin; ambulantu u Varaždinu, Vidovečka 59. Mob. 091/2446-888 ozn.315c VIŠENAMJENSKI poslovni prostor, 61,25 m² u Varaždinu, Prešernova 2, prizemlje zgrade, pogodno za pekaru, prodavaonicu, caffe bar i sl., 130.000 €, prodajem. Mob. 091/2446-888 ozn.315c UREDSKI poslovni prostor, 160 m² u Varaždinu, Vrazova 3, prvi kat, iznajmljujem. Najamnina 600 € plus režije. Mob. 091/2446-888 ozn.215c PRODAJNO-SKLADIŠNI prostor 1100 m², potpuno opremljen, visok 7 m, sa velikim parkiralištem, na glavnoj cesti Varaždin-Maribor, iznajmljujemo. Tel: 042/330-868 ozn.63c

JEDNOSOBNI stan, 38 m² u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/5659913, 091/8814-794 ozn.2112b

POSLOVNI prostor u centru Varaždina, Korzo, veličine 50 m², iznajmljujem. Mob. 091/787-6649 ozn.326c

PRODAJEM/iznajmljujem jednosobni, namješten stan, 35 m² + drvarnica u podrumu, u B. Radića iznad samoposluge. Info: 099/3502-647 ozn.3044

POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1846e

GRABANICE: 3-sobni 52 m² sa garažom i 2-sobni 37 m²; Supilova: 2-sobni 41 m². Mob. 091/211-3787 ozn.3058 GARAŽA – pokraj varteksove pruge, ima jamu za auto. Cijena po dogovoru. Mob. 098/901-3594, 042/734-229 ozn.1859e

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE 1032 m² sa podrumom i priključkom struje, V. Nazora 14, Turčin, prodajem. Tel. 0043 664 425 4485, 042/207-763 ozn.2875 GRADILIŠTE u Bartolovcu, 2000 m², 1/1, povoljno prodajem. Mob. 091/1852-479 ozn.2957 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa mogućnošću otkupa komunalnog i vodnog doprinosa, prodajem. Cijena 77.000 €. Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.1846e GRAĐEVINSKO zemljište 820 m², u Hraščici 25 €/m² i kuću u Gornjoj rijeci za 10.000 €, prodajem.

099/315-7242 ozn.1860e LIVADU u građ. zoni, 900 m², k. o. Beretinec (sva infrastruktura: asfalt, voda, struja, telefon, plin).

Mob. 099/5611-447, 091/2026-841 ozn.3040 ORANICA – Orguljica k. o. Varaž-

POSLOVNI prostor, 50 m², Julija Merlića 1, Varaždin, iznajmljujem.

Mob. 098/591-195 ozn.1844e GOSTIONICU u Radovcu kod crkve, sve namješteno, cijena 50.000 €, prodajem. Mob. 098/914-5352 ozn.2989 IZNAJMLJUJEM 15 m², uličnog poslovnog prostora, u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice. Mob. 098/205-874 ozn.3026 PUŠAČKI kafić sa svim dozvolama – poslovni prostor u centru, zona Špancirfesta, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.3029 HALU 500 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, moguće razne kombinacije, povoljno prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.3029 PRODAJEM tri poslovna prostora, pojedinačno ili u cjelini, ukupno 200 m². Mob. 098/702-701 ozn.2121b

APARTMANI APARTMANE, Vrsi Mulo kraj Zadra, 200 m od mora, iznajmljujem.

Mob. 098/573-349, 091/589-6457 ozn.2774 POVOLJNO iznajmljujemo jednosobne i dvosobne apartmane u Biogradu n/m, udaljenost od pla-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

2. kolovoza 2011., br. 376

že, trgovine i borove šume 100 m. Mob. 091/555-1044 ozn.396a

(apsolvent) sa ili bez radnog iskustva za obavljanje poslova u Ludbregu. Pisane ponude sa CV i fotografijom dostaviti na: info@agroludbreg.hr ozn.327c

SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1851e

HITNO! Radnik traži posao, nema SSS, B kat, star 25 g. Mob. 091/890-8989 ozn.2994

APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1849e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a.

Mob. 098/951-8248 ozn.1848e SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30 %. Mob. 098/696-5884 ozn.1850e JEDNOSOBNI ili dvosobni apartman u Pagu, povoljno iznajmljujem. Tel. 023/330-680 ozn.420a

NAJAM TROSOBNI stan, 76 m² u Varaždinu, renoviran i namješten, 300 € plus režije, iznajmljujem. Mob. 091/2446-888 ozn.315c ŠATOR za sve prigode, iznajmljujem! Mob. 095/822-3090 ozn.2876 STAN u centru Varaždina, 40 m², blizu Elektre, iznajmljujem. Mob. 098/9814-734 ozn.2978 IZNAJMLJUJEM: jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu (studentima) s pripadajućom kuhinjom i kupaonom, Internet, poseban ulaz, Vž.

Mob. 098/971-0350, 099/405-6658 ozn.3029 CENTAR, Vrazova 6/4, dvoipol sobni namješteni stan, 56 m², iznajmljujem dugoročno. Mob. 098 /683-569 ozn.423a DVOSOBAN stan za studente, 5 minuta do FOI-a. Izuzetno povoljno Iznajmljujem! Javiti se na broj 091/506-5273 ili 042 214-001 ozn.1855e

prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

PRIMA se KV zidar i tesar u radni odnos. Info: 098/414-128 ozn.3054

KOMBI hladnjača – marke Ford Transit, 2001. g., neregistriran.

Mob. 091/515-2483 ozn.1853e

TRAŽIM ženske osobe za rad na 060 tel. linijama (razna gledanja u karte). Rad kod kuće. Tel. 260-291, 098/492-888 ozn.3020

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ɄġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ɄŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ kuća BESPLATNO. ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹîÑļȨ 042/232-800, 231-298 ozn.19c

KUPUJEM Tomos Automatik ili APN 4 ili APN 5, može i neispravan, ali sa papirima. Ponude na broj: 231-599, 091/595-5898. ozn.1854e OPEL CORSA 1.4 S, limuzina, 1990. godište, 1.000 kn, prodajem. Mob. 092/131-7933 ozn.2993

JEDNOSOBNI, namješteni stan u centru grada, iznajmljujem. Tel. 233-772 ozn.2124b

IVECO EUROCARGO, ‘99. g., za dijelove, sanduk 7 m, nova cerada.

Mob. 098/446-443 ozn.3001

DVOSOBAN, namješten stan u Zagrebu, Studentski grad, iznajmljujem dvjema studenticama od 1. 9. 2011. Mob. 098/1779-786 ozn.2116b

IVECO 35-10 combi, ‘98. g., 3.000 €, moguć i najam. Mob. 098/446443 ozn.3001

GARAŽU u nizu na duži rok, iznajmljujem. Mob. 091/253-8588 ozn.2123b POVOLJNO za studente iznajmljujem dvosobni stan, namješten, u zgradi. Nazvati poslije 16.00 h: 042/214-217 ozn.3032 DVOSOBAN stan, namješten, vlastita brojila, u zgradi, iznajmljujem na dulje vrijeme. Mob. 098/9270143 ozn.3032 NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.3034 JEDNOSOBNI, namješteni stan u Ulici Z. i Frankopana, 1.100 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 091/1901-967 ozn.3043 NOVU kuću u Knegincu Gornjem, veličine 90 m², iznajmljujem. Mob. 091/787-6649 ozn.3053 DVOSOBNI, namješteni stan u zgradi, Vilka Novaka 7, male režije, iznajmljujem. Mob. 098/793-229 ozn.1858e

VOZILA EURO-KUKE za sva vozila, auto

TRAŽE se vozači: uvjet C i E kategorije.

1. vozač za domaći i međunarodni promet 2 izvršitelja.

Za stalni, uhodani posao, vrlo stimulativna primanja.

Informacije na broj: 091/1730001, 042/729-255 ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS, Biljevec 77, Maruševec ozn.17c

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.2967

STAN u Zagrebu, Dugave, 38 m², namješten, blizina busa, iznajmljujem. Mob. 098/987-3131 ozn.2111b

JEDNOSOBNI, nenamješteni stan u zgradi, u Trakošćanskom naselju, iznajmljujem na duži rok. Mob. 091/253-8588 ozn.2123b

LOKAL u centru Varaždina traži KV kuhara sa iskustvom za vođenje kuhinje, konobara za rad. Stalni radni odnos.

Mob. 091/508-4906 ozn.2996

GOLF II, neregistriran, u ispravnom stanju, prodajem. Mob. 098/9707997 ozn.3007 KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine. Mob. 098/777-095 ozn.3024 MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem. Mob. 098/205-874 ozn.3026 TOMOS COLIBRI iz 1959, u voznom stanju, prodajem. Mob. 099/8567131 ozn.1856e FORD ESKORT 1.3i Enduro, ’97. g., sačuvani, metalik. 5 vrata, reg.

07/2012, 1.250 €. Mob. 095/5184814 ozn.3050 FIAT PUNTO, 1997. g., reg. do 10/2011, povoljno prodajem. Mob. 095/5036-125 ozn.3057 OPEL CORSA 1,2i-16V elegance, ’03. g., 67 700 km, full oprema, prvi vlasnik; auto prikolica 550 kg sa ceradom. Mob. 099/810-5681 ozn.3060

POSAO GRAĐEVINSKA tvrtka traži tesara sa iskustvom. Mob. 091/523-6679 ozn.153c OSOBLJE za rad u caffe disco baru u Varaždinu, stalni radni odnos, do 27 g., tražimo. Mob. 098/241-973 ozn.320c TRAŽI se agronom, VŠS ili VSS

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c

FREZA širina 135 cm, viljuškar za traktor, plug dvobrazni 12 cola visoki. Mob. 099/810-5681 ozn.3060

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c

ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783- 060 ozn.107c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.3041 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.2945 VRŠIM uslugu čišćenja bunara. Mob. 091/593-9161 ozn.421a IZVODIM manje građevinske radove svih vrsta. Mob. 098/9357-321 ozn.2987

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c

OBAVLJAM fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, bojanje i gletanje, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.2992

VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS, montaža i prodaja klima uređaja uz garanciju na izvođene radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969 -1251, www.entry.hr ozn.5c

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTORSKU sijačicu za kukuruz – dvoredna „OLT“, prodajem.

Cijena prema dogovoru. Upitati: 098/1963-120, 098/924-5976 ozn.1852e

Mali oglasi 41

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila.

Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234044, mob. 091/253-7964 ozn.3016

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c

PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starih i novih parketa. Brzo i kvalitetno. Mob. 098/9066889 ozn.3006

nje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove.

Mob. 091/1760-616 ozn.305c SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala.

Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju. Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno. Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 - 981 ozn.15c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvo-kontura.hr ozn.153c

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c

STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva. Izrada ograda i nadstrešnica. Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel. 260-724 ili mob.

099/681-3133 ozn.325c

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

PRUŽANJE knjigovodstvenih usluga, brzo i kvalitetno. Mob. 091/787-6649 ozn.326c

VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.2803

FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.3028

OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

NJEGOVATELJICA prima na čuvanje i njegu stare i nemoćne osobe, 2.500 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.2813

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišće-

DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381992 ozn.2888 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2928 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske,

ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641-308, mob.

091/762-4286 ozn.3009 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.74d NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, sipine, drenaže, zemlje, strojni iskopi dvorišta, temelja, podruma, postava tlakavca, rubnika. Mob. 099/3530-180 ozn.3014 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3033 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran.

Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.3037 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.3049 INOX i sve vrste ograda, postava keramike, klupčica, obrada špaleta, garancija, povoljno! Mob. 092/304-8702 ozn.3049 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava.

Mob. 099/413-5692 ozn.3055 PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe (pokretne i nepokretne), cijena mj. 1.900,00 kn.

Tel. 040/628-016, 091/576-5692 ozn.2122b POVOLJNA masaža leđa – 50,00 kn, prijenosni stol. Mob. 091/9037194 ozn.424a

ŽIVOTINJE ODOJKE od 23-28 kg, prodajem.

Mogućnost klanja. Varaždin, Juranko, mob. 099/694-7344, 091/573-0908, ozn.2974 JARIĆI za klanje. Mob. 098/9379081 ozn.2976 TRAŽE se ljubitelji sijamskih mačaka, radi udomljavanja istih. Mob. 095/860-1689 ozn.3003 PILIĆI 2,5 kg, moguća dostava. Štefanec, Ludbreška 55, Vlahović, 042/657-484, 098/942-3373 ozn.3022 ŠTENCE bijelog retrivera, čistokrvni, cijepljeni, sa knjižicom, prodajem. Mob. 099/239-1682 ozn.1857e ODOJKE 25-30 kg, može klanje i dostava. Upitati: Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob. 098/1324242 ozn.3035

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-

42 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 4334 ozn.1844e HRASTOVE fosne, 6 m³, cijena 350 €/m³, prodajem. Mob. 098/9145352 ozn.2989 VINO miješana sorta, 8 kn/l. Tel. 241-001 ozn.3005 OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo.

Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.3037 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 098/190-0201 ozn.290c PREŠU za grožđe, kos 80 l, prod aj e m . M o b. 0 9 9 / 8 5 6 -7 1 3 1 ozn.1856e

2. kolovoza 2011., br. 376

na trajni nalog! Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/9038995 ozn.138c

TUŽNO SJEĆANJE

NOVO u ponudi! Povoljni krediti za umirovljenike sa produljenim rokom otplate. Zaposleni, do 200.000 kn bez hipoteke i bez jamaca zavisno od poduzeća. Zatvaramo problematična i nepovoljna zaduženja. 099/244-5915 ozn.286c

na našu voljenu majku

ZAHVALA

MARIJU LJUBEK

povodom smrti naše mame, punice, bake i prabake

3. 8. 2006. – 3. 8. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, a vrijeme koje prolazi, tužno je. Život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi, vječna je.

Tvoji najmiliji

SUPER krediti do 1/2 primanja!

Novi za firme! Pozajmice – trajni nalog! Mob. 091/472-4723, atraktivni.krediti@gmail.com ozn.2912

SJEĆANJE

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.2977

STJEPANA MARTINČEVIĆA 3. VIII. 2001. – 3. VIII. 2011.

S tugom i ponosom čuvamo Te u svojim srcima.

Supruga Štefica i sinovi s obiteljima

LOMLJENI mramor 20 m², 2 cm debljine, prodajem. Mob. 098/9048428 ozn.2117b

KREDITI – razni modeli: bez jamaca, do 1/2 obustava, bez HROK-a, hipotekarni; pozajmice u 48 h.

Mob. 092/285-5079 ozn.244c

2010. – 2011.

100 % za poboljšanje potencije 4 tablete 150 kn! Sigurno i bez nuspojava! Dostava! Mob. 099/7741575 ozn.2880

KREDITI bez HROK-a, bez jamaca.

Nova kreditna linija – umirovljenici i male mirovine, zatvaramo C. L. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.3031

RAZNE elektromotore te Fiat Punto, ’98. g., za dijelove, prodajem.

Mob. 095/827-5885 ozn.3017

NOVO krediti! Na male mirovine, na ostatak plaće. Zatvaranje postojećih do 30.000 €. Danica, 092/1190041, 099-579-5712, 042/505-031 ozn.3031

CRIJEP biber greaton engobirani, 55 m², prodajem. Mob. 091/7282209 ozn.2110b

OVALNI stol sa šest stolica – 1.500 kn; kvalitetna kuhinja 230 cm – 3.000 kn. Tel. 731-329, 098/530607 ozn.3018

KREDITI FENOMENALNI krediti bez jamaca do polovice primanja za zaposlene - 200.000 kn! Umirovljenicima pogodnosti do 75. g.! Nazovite, mi smo tu radi Vas! Mob. 091/303-8054, 095/8859230 ozn.176c

NEMATE stalni radni odnos, niste u blokadi – do 15.000 kn. Umirovljenici – bez gledanja HROK-a do 85 g., mirovine manje od 1.00 kn. Zaposleni 30.000 € - obustave do polovice plaće. Mob. 097/7974206, 098/905-5687 ozn.3048

BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/1105024 ozn.3046

EKSPRES pozajmice u 24 h! Zatvaramo kredite i ovrhe! Gotovinski i hipotekarni krediti!

Mob. 092/1303-603, 099/2507-728 ozn.425a

KREDITI bez jamaca i bez HROK-a, brzo odobrenje. Nova kreditna linija za umirovljenike. Dugogodišnje iskustvo, osoban pristup svakom klijentu. Mob. 098/1375727 ozn.422a

POZAJMICE do 83 g. umirovljenici.

Zaposleni bez HROK-a i C. L. Krediti svih banaka. Mob. 092/1340-333 ozn.425a

ODBIJENI ste u banci? Dosta Vam je čekanja na šalterima? Provjerite Vašu kreditnu sposobnost. Svi uvjeti banaka na jednom mjestu! Dragan 098/1893-555, Ured 042/210-008 ozn.286c

SAZNAJTE sve o najpovoljnijim kreditima bez jamaca, HROK-a i C. L. Pozajmice odmah! Kristina, 098/937- 0909, 091/1316 - 848 ozn.3045

SAZNAJTE sve o velikom izboru kredita s najpovoljnijim uvjetima bez jamaca, HROKa i CL. Pozajmice odmah! Petar 095/826-8858 ozn.3045

ZL ATO – najviša cijena otkupa – mogućnost zaloga! Mob. 091/504-3328 ozn.3046

NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja.

Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu

SJEĆANJE

IVICA MRAZOVIĆ Ni godina ova koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

KRATKOROČNI zajam u 24 h! Zaposleni i umirovljenici do 85. g. Mob. 092/2590-140 ozn.425a

SLOBODAN muškarac, 47. g., želi upoznati s. ženu 42-52 g., za druženje i moguću vezu. Mob. 099/840-5405 ozn.3010 MLADIĆ, 43 g., samac, traži žensku osobu od 35-45 godina, radi veze.

Tel. 042/676-259 ozn.73d MUŠKARAC srednjih godina, želi upoznati zgodnu ženu do 55 g., za ugodno druženje! Mob. 091/1121521 ozn. 3061 MUŠKARAC 60 g. u dobroj kondiciji, vitalan, situiran, traži žensku osobu 45 - 56 g., za druženje/brak.

Mob. 091/220-1195 ozn.3038

Za sadržaj malih oglasa ne odgovoramo!

ZAHVALA

MARTIN MILER preminuo u 71. godini života.

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcu Te čuvamo i beskrajno volimo.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i kumovima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala dr. Golubu i osoblju Bolnice Klenovnik.

Ožalošćeni: supruga Nada, kćeri Snježana i Ljiljana, zetovi Dragutin i Ivan te unuci Benjamin, Dijana, Emilija, Ivan i Martin

SJEĆANJE SJEĆANJE

na sina

STJEPANA CEROVEČKOG 4. VIII. 2007. – 4. VIII. 2011.

Sine moj, ne bole Te rane više, u crnoj zemlji našao si lijek, anđeli Te čuvali zauvijek.

Tvoja mama

JOSIP

STJEPAN

31. 7. 2001. – 31. 7. 2011.

7. 8. 2009. – 7. 8. 2011.

IVEK

TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP LAZAR

Godine prošle kao tiha rijeka, tuga i bol ostaju dovijeka.

1988. – 2011.

SJEĆANJE

Vrijeme nije ublažilo tugu, ni izbrisalo sjećanje na sve one drage i sretne trenutke koje smo dijelili s Tobom.

Dokle god živjeli, sjećat ćemo se Tvoje ljubavi i dobrote.

na

Milica, Goran i Andreja

Vaša obitelj

MLADENA NJEGOVCA 5. 8. 2006. – 5. 8. 2011.

SJEĆANJE Znam da Te nema, ali u nama ćeš živjeti za sva vremena Roditelji i brat

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c

Ožalošćene obitelji Čus i Jagačić

Mama Fanika, sestre Ružica i Antonija, brat Marijan s obitelji

KREDITI do 1/2 primanja; pozajmice za umirovljenike u roku 24 sata. Mob. 099/591-7642 ozn.3031 UMIROVLJENICI do 85 g. bez HROK-a i C. L. Pozajmice na trajni nalog, do 30.000 € zaposleni. Mob. 098/964-5711 ozn.3048

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima na upućenim riječima utjehe i sućuti te okićenom odru cvijećem i svijećama.

na supruga, oca i djeda

KREDITI do 30.000 € bez jamaca!

Krediti na ostatak plaće do 15.000 €. C. L. i HROK ne smeta. Krediti za umirovljenike bez obzira na dob. Pozajmice u roku 24 h!

Mob. 091/1100-117, 098/928-2449 ozn.3015

SLR fotoaparat Pentak k200d sa 2 objektiva, prodajem. Mob. 099/411-7356 ozn.1856e

MARIJE SUDEC preminule 25. 7. 2011. u 80. godini.

SJEĆANJE

TOMISLAV PETEK 5. 8. 2005. - 5. 8. 2011.

Samo oni koji su Te voljeli znaju, koliko im nedostaješ.

Vječno ćeš živjeti s nama.

Supruga Dragica i kći Marina s obitelji

ZORAN ZOKI POZDER 1. 8. 2004. – 1. 8. 2011.

Na grobu Tvome palimo svijeće i Boga molimo, Zoki, Ti znaš da Te beskrajno volimo.

Hvala Ti za svu ljubav koju si nam dao, pažnju kojom si nas obasipao.

U našem srcu vječno ćeš biti, od zaborava ćemo Te čuvati.

Roditelji, sestra Matea i sestra Nataša s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

IVANA ŠRETERA 2. 8. 2010. – 2. 8. 2011.

Uvijek zaboli jače, uvijek u ove dane, uzalud ostaje nada da vrijeme liječi rane.

Tugujuća supruga Marija, sinovi Darko i Krešimir s obiteljima

Zahvale, sjećanja i posljednji pozdravi sa slikom već od

100 kuna!!!

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA GOLUBIĆ 6. VIII. 2010. – 6. VIII. 2011.

Bila si i bit ćeš voljena, u našim srcima i mislima nikad zaboravljena.

Tvoja djeca s obitelji

Zahvale i sjećanja 43

2. kolovoza 2011., br. 376

OBAVIJEST O SMRTI

ZAHVALA

Svim prijateljima, znancima i onima koji su ga poznavali priopćavamo tužnu vijest da nas je u petak, 22. srpnja 2011. godine zauvijek napustio i preselio se u vječnost u 52. godini života, naš dragi sin, suprug, otac, brat, ujak, zet, šogor, bratić, nećak,

Na liječničkoj i medicinskoj skrbi, na dostojanstvenom ispraćaju, iskazanoj pažnji i poštovanju, na molitvama i svetoj misi i svakom obliku pomoći i pažnje za našeg dragog

ĐURU ČEŠLJAŠA gospodin ĐURO ČEŠLJAŠ Nakon teške bolesti, prestalo je kucati srce našeg Đure. Njegovom smrću izgubili smo drago biće, prijatelja, vječitog optimistu blage i vedre naravi, izgubili smo člana obitelji u kojoj smo se uzajamno poštovali, cijenili, praštali, blagovali, proživljavali zajedno radosti i žalosti, njegovali zajedništvo, trajne i jedine vrijednosti ovozemaljskog života. Njegov prerani odlazak nije samo oslobađanje od tjelesnih patnji, već mnogo, mnogo više. Vjera u Boga i u vječni život olakšava nam bol i gubitak, a uspomenu na našeg dragog Đuru njegovat ćemo u obitelji i zauvijek pohraniti u našim srcima.

U tišini, u molitvi, s poštovanjem i ljubavlju tugujemo: majka Gabrijela, supruga Anica, sinovi Antonio i Sandro, sestre Mirjana i Ivančica, šogori Tomislav i Draženko, nećak Dino i nećakinja Leona, punica Štefanija

ĐURO ČEŠLJAŠ 1.2. 1960. – 22. 7. 2011.

zahvaljujemo rodbini, iskrenim prijateljima, susjedima, kumovima, kolegama, svim dobrim i dragim ljudima i poznanicima koji su nam pismeno ili usmeno izrazili sućut, okitili odar cvijećem ili svijećama i ispratili ga na vječni počinak. Veliko hvala svima koji su našeg Đuru zvali, posjećivali, pružali riječi potpore i bili uz njega svojom pažnjom tijekom njegove bolesti, jer mu je to mnogo značilo. Najiskrenije veliko i ljudsko hvala upućujemo dr. Vojnoviću, dr. Kolariću, dr, Slunjskom, dr. Košćaku, dr. Osonjački, dr. B. Skok, dr.

Kurtović – Milevčić, djelatnicima onkološkog odjela, rentgena, laboratorija, Odjela intenzivne kardiološke njege i svima koji su bili u prilici da našem Đuri pomognu i olakšaju tešku bolest ili svojom stručnošću ili svojom ljudskošću. Posebno hvala dragom prijatelju pateru Ivanu Šestaku na riječima oproštaja, utjehe i molitve kojima je njegovu dušu preporučio Gospodinu.

OBITELJ ČEŠLJAŠ

*****

*****

*****

Zagrliti Te želim i bićem i srcem cijelim.

Još jučer bio si tu, držala sam Te za ruku, A Ti si samo prestao disati.

Dok Tvoj zadnji dah još dodiruje moje lice, Tuga i praznina odjednom zarobiše mi dušu i srce.

Ali ljubav može sve, Može našu ljubav pretvoriti u vječno sjećanje, Mile i drage uspomene.

Dobri anđeli, čuvajte mi moga dragoga do ponovnog susreta.

Sve Tvoje patnje i boli otišle su u nepovrat.

Nama je ostalo najvrednije, TVOJA LJUBAV. Hvala Ti tata!

Dragom šogoru, Posljednji pozdrav s poštovanjem! Život je kratak, no sjećanje vječno je!

Antonio i Sandro

Marija, Mladen, Luka i Dragica

*****

*****

Tvoja Ana

U Gospodina se uzdam, da će Ti vječni život podariti, a nas utješiti. Čuvali Te anđeli.

*****

Punica Štefanija

Molitvama ću Te pratiti, U duši patiti, Vječno u srcu nositi, Ne mogu Te vratiti, Ali se ponovnom susretu s Tobom, dragi sine, Silno želim nadati.

I Gospodinu da Ti milostiv bude zavapiti.

Voli Te mama

*****

Dragi blizanček, rastajem se s Tobom, tiho da Te ne probudim, i kažem Ti nježno doviđenja, jer od sada Ti si na nebu moja sjajna zvijezda.

Samo Bog zna koliko Talenata Ti je dao, Ali Ti je dao I mogućnost da živiš uvijek u oblacima.

Moj sanjaru, Moj vječni dječače u duši, Moj dragi Đuro, Moj šarmeru, Mirno plovi nebeskim visinama, Ja ću Te pratiti molitvama i sjećanjima.

Sestra Ivančica

Sestra Mirjana

*****

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog supruga

na voljenog

ZLATKA HORVATA

DANIJELA COPAKA

27. 7. 2010. – 27. 7. 2011.

23. 7. 2010. – 23. 7. 2011.

Kraj zamagljenog prozora tražim Tvoj lik, Izgubljeni u kapljici rose Što klizi niz moje lice I ugledah Te u djetetu malom.

Hvala Ti puno na anđelu tom.

Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

Kumovi Brežnjak

SJEĆANJE na

FRANJU VRTULEKA - novinara 6. 8. 2008. - 6. 8. 2011.

U našim si mislima i srcima.

Njegova obitelj

ZAHVALA Supruga Danijela, kći Josipa, Monika, Florijan i ostala obitelj

povodom smrti naše drage i nezaboravne majke, bake, prabake, punice i svekrve

TUŽNO SJEĆANJE

SLAVE MIŠAK

na sina

preminule 28. srpnja 2011. godine u 82. godini života.

ZLATKA HORVATA 27. 7. 2010. – 27. 7. 2011.

Nije Te izbrisalo vrijeme…ni sakrila tama.

Zvijezda si koja nas prati, vječno živiš s nama.

Mama Ljubica, braća Zdravko i Ivan

TUŽNO SJEĆANJE na nećaka i bratića

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, kumovima, prijateljima i ostalima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, izrazili sućut, cvijećem i svijećama okitili njezin odar i dostojanstveno je ispratili na vječni počinak. Velika hvala djelatnicima Doma za stare i nemoćne osobe „Šebrek“ Zbelava na brizi i pomoći do posljednjeg trenutka njezinog života.

Hvala velečasnom Josipu Hadroviću na molitvama i riječima utjehe.

Ožalošćeni: sin Stjepan, kći Nevenka, snaha Danica, zet Vladimir, unuci s obiteljima i praunuci

ZLATKA HORVATA

ZAHVALA povodom smrti drage mame, bake, prabake i svekrve

MARIJE PLANTAK preminule 26. srpnja 2011. godine u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti te na položenim vijencima, cvijeću i svijećama. Veliko hvala djelatnicima Obiteljskog doma „Liber“ iz Sračinca na brizi i pomoći. Posebna hvala župniku Siniši Dudašeku na molitvama i toplim riječima utjehe.

Ožalošćeni: sinovi Ivan, Stjepan i Milan, snaha Marija, unuci i unuke s obiteljima

27. 7. 2010. – 27. 7. 2011.

Ima nešto u dobrim ljudima.

Oni su jaki i poslije smrti.

povodom smrti našeg dragog

Ostave trag koji se ne može izbrisati.

Ostave bol koja se ne može preboljeti.

MIRKA BOSAKA

Teta Spomenka, tetak Davor, Mateja i Edita

SJEĆANJE

IVAN DUGI 4. VIII. 1991. – 4. VIII. 2011.

Obitelj Dugi

ZAHVALA SJEĆANJE

preminulog 23. 7. 2011. u 70. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima koji su u teškim trenucima bili uz nas.

Posebno zahvaljujemo dr. Grđan i dr. Slunjskom te osoblju Interne OB Varaždin, djelatnicima HMP Varaždin, djelatnicima FINE Varaždin, Poštanskog ureda Varaždin te vlč. Miji Horvatu na molitvama i riječima utjehe.

Tugujuća obitelj

Dr. sc. FRANJO ŠULAK 4. VIII. 2009. – 4. VIII. 2011.

Zahvaljivanje.

Prihvaćanje.

Molitve.

Ali Tebe nema…

Tvoja Boba, Zrnka i Maja

44 Zahvale i sjećanja

2. kolovoza 2011., br. 376

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg voljenog

BRANIMIRA MIKULIĆA

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima i prijateljima koji su nam iskazali pažnju u teškim trenucima boli i tuge, uputili izraze sućuti, okitili njegov odar cvijećem i svijećama te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Velika hvala liječnicima i osoblju Kliničke bolnice „Sestre Milosrdnice“ u Zagrebu i OB Varaždin. Posebno hvala sestri Mirjani Kaniški na brizi i pomoći do posljednjeg trenutka njegova života. Velika hvala patru Branimiru Koscu i velečasnom Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju, toplim riječima i molitvama..

Obitelj Žugec

ZAHVALA

voljenom

SUPRUGU, OCU i DJEDU Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, zvijezda si koja nas prati, vječno ćeš živjeti s nama!

Ožalošćeni supruga Gabrijela, sinovi Dražen, Damir i Vladimir, snahe Silvica, Gordana i Jasna, unuke Elena, Lucija i Jelena

MAGDALENE JAKOPIC † 23. srpnja 2011.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na toplim riječima utjehe. Hvala teti Katici koja nam je u svemu pomogla, prijateljima Cikač, kolektivu OŠ Trnovec, dr. Veridijani Pavlović te župniku Karlu Koračeviću na lijepim riječima kod posljednjeg ispraćaja.

povodom smrti naše drage i voljene majke

Tvoji najmiliji

profesorice JADRANKE VLAH rođ. GALINA

Voljnoj supruzi

preminule 24. srpnja 2011. u 57. godini života.

Tugujuća obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom smrti naše drage i neprežaljene

Život nestane u trenu, a sjećanje i ljubav ostaju.

Nek’ s anđelima Tvoja duša spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti.

preminulog nakon teške bolesti 27. 7. 2011. u 64. godini života.

*****

dragom

BRANIMIRU MIKULIĆU

Dirnuti pažnjom i suosjećanjem, najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo djelatnicima II. osnovne škole Varaždin na dirljivim i iskrenim riječima te svim učenicima koji su je ispratili i položili cvijeće uz njen odar. Hvala na svemu što čine kako njezin lik i djelo ne bi bili nikad zaboravljeni.

*****

MAGDALENI Bili smo jedno tijelo i jedna duša, noću i danju, na javi i u snu.

Sada si morala otići, Bog je tako odredio.

Jedina mi je utjeha, da ćemo se jednog dana opet sresti.

Ti čekaj mene, a ja ću čekati Tebe.

Vječno tužan suprug Stjepan, Tvoj Pepi *****

Draga mama, 79 godina lijepe su godine života, ali 3 dana bolesti i Tvoj nepovratni odlazak, prevelika je bol.

Tih dana i nebo je plakalo sa mnom.

Za sve Ti želim reći HVALA.

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji sinovi Karlo i Ivan *****

ZAHVALA povodom smrti

prof. JADRANKE VLAH

Tvoja neutješna kći Božena i zet Nikola

Najiskrenije zahvaljujem obitelji Vlah Vladimira, obitelji Vlah Miroslava te obiteljima Želimorski Stanka i obitelji Sušnjić Čedomira na velikoj pomoći i izrazima sućuti.

Mir vječni.

Draga baka, šok, nevjerica, velika tuga… i na kraju ogromna praznina i tišina.

Iako nisi više među nama, bit ćeš uvijek s nama – u našim srcima, sjećanjima i mislima.

Nadamo se da si sretna tamo gore.

Do ponovnog susreta…

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

BRANIMIRU MIKULIĆU

Krešimir Vlah

Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo.

Otišao si prerano stazom s koje povratka nema, ostala je velika bol, tuga i vječna uspomena.

POSLJEDNJI POZDRAV

Unuke Monika i Nikolina sa Zoranom i Mirkom, praunučica Klara i tek rođeni Nikša

našoj dragoj kolegici

Tvoja sestra Marija, šogor Josip s obitelji

JADRANKI VLAH TUŽNO SJEĆANJE profesorici povijesti

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

na naše roditelje, djeda i baku

BRANIMIRU MIKULIĆU Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih vole. Živjet ćeš vječno voljen i nikad zaboravljen.

Po dobrom ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek nositi.

Od djelatnika II. osnovne škole Varaždin

POSLJEDNJI POZDRAV

STJEPANA

i

23. VII. 2006. – 23. VII. 2011. dragoj razrednici

Tvoja sestra Anđela, šogor Stjepan s obitelji

JADRANKI VLAH

ŠTEFANIJU 7. VIII. 2007. – 7. VIII. 2011.

ČIČEK Uvijek vas se rado sjećamo.

Vaši najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tetku i šogoru

Slomila se važna grana koja je generacijama darivala znanje, riječi, ljubav i dobra djela.

Zauvijek će Te ostati u našim srcima i mislima.

BRANIMIRU MIKULIĆU

Učenici 8.D II. OŠ Varaždin, zadnja generacija 2010./2011.g.

TUŽNO SJEĆANJE

MIRKO OREŠKI 5. 8. 2006. – 5. 8. 2011.

Za svako dobro djelo, za svaku lijepu riječ, VELIKO HVALA.

Naše misli k Tebi lete, Tvoje nas oči s visina prate, al’ osmijeha Tvoga nema, da nam sretne dane vrati.

SJEĆANJE

Nećaci: Ljiljana, Davor i Davorka s obitelji i šogorica Štefanija

Tvoji najdraži

na naše roditelje

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGUTIN ZAGORŠČAK 1. 8. 2009. – 1. 8. 2011.

dragom susjedu

MARIJU BRANIMIRU MIKULIĆU

i

† 31. 7. 1980.

ASIMA † 13. 3. 2011.

S tugom, ponosom i bolom, čuvamo sjećanje na Tebe!

ŠABIĆ Prerano si otišao, ni zbogom nisi rekao.

Među zvijezdama Tvoj je sada dom, a mi ćemo Te zauvijek nositi u srcu svom.

Obitelj Skupnjak, Novak i Novosel te Denis i Maja

Sve je isto u mislima i srcu, samo vas više ne možemo zagrliti.

Ostale su uspomene i sjećanja. Čuvat ćemo ih sa sjetom i ponosom.

Vaša djeca

Tvoja supruga Julijana, kćerke Biserka i Lidija s obiteljima *****

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

Tvoje Lidija i Tamara-Latica

Zahvale i sjećanja 45

2. kolovoza 2011., br. 376

ZAHVALA

ZAHVALA povodom smrti voljene supruge, majke, bake i prabake

povodom smrti našeg dragog

LJUBICE VRUČINA

IVANA JAGAČIĆA

preminule 22. 7. 2011. u 72. godini života.

Duboko potreseni njezinom smrću, ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, koji su nam izrazili sućut, njezin odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili pokojnicu na vječni počinak. Hvala velečasnom Ivici Košutiću na molitvama i dirljivim riječima oproštaja od drage nam pokojnice.

Ožalošćeni: suprug Martin, sin Dragutin, snaha Jasna, kći Anica, zet Stjepan, unučad Bojan, Jurica i Lucija, praunuci Leonardo i Fabio *****

mag. pharm. JASENKU JANUŠIĆ † 25. 7. 2011.

Duboko dirnuti pažnjom, najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima i prijateljima. Posebno hvala dr. Dokuzović i sestri Mariji te djelatnicima tvrtke „Midal“ i „Varteks“.

Ožalošćeni: supruga Anka, kćeri Slađana i Natalija, zetovi Mario i Josip i unuk Mihael

voljenoj

BAKI Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti u nama.

Tvoja unučad Bojan, Jurica i Lucija

voljenom

Bog je vidio da si umoran.

Zagrlio Te i šapnuo: „ Pođi sa mnom.“ Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Supruga Ana

IVANA SIROČIĆA – IVEKA 2. 8. 2004. – 2. 8. 2011.

Supruga i sinovi

SJEĆANJE

VJEKOSLAV HRANIĆ – MOKA 2. 8. 2007 - 2. 8. 2011 Uvijek s nama u našim mislima.

dragom

Tvoji najmiliji

dragoj teti

Otišao si tiho i nema Te više, uspomena na Tebe nikad se ne briše.

Od obitelji Levatić i Trogrlić

SJEĆANJE na voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV

TATI i TASTU

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

Počivaj u miru Božjem.

Ti živiš uvijek s nama.

Suprug Krunoslav i djeca

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

LJUBICI VRUČINA

16. 7. 2008. – 16. 7. 2011.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

SUPRUGU

POSLJEDNJI POZDRAV

TUŽNO SJEĆANJE na štovanu suprugu i majku

SJEĆANJE

Kći Natalija i zet Josip

ALEKSA VITEZ

*****

4. VIII. 1997. – 4. VIII. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV Supruga Suzana i kći Branka

dragom

TATI i TASTU SJEĆANJE

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcu Te čuvamo i beskrajno volimo.

Kći Slađana i zet Mario

na roditelje

GORDANU PAVLIČEVIĆ rođenu CEROVEČKI

*****

POSLJEDNJI POZDRAV djedu

IVANA

i

7. VII. 1973. – 7. VII. 2011.

SJEĆANJE na voljenu kćerku, sestru i šogoricu

ANTONIJU 1. VIII. 2001. – 1. VIII. 2011.

PLEMENČIĆ Nije vas izbrisalo vrijeme, zauvijek ste dio naših života.

S ljubavlju, vaše kćerke Ružica i Ivana, zet Marijan

IVANU Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

2. 8. 2010. – 2. 8. 2011.

Vrijeme ne može izbrisati našu bol. S tugom čuvamo uspomenu na TEBE. U našim srcima bit ćeš uvijek voljena, nikada zaboravljena.

U nebo Ti šaljemo molitve. Neka Te čuvaju anđeli.

Počivala u miru Božjem!

Tvoj unuk Mihael Majka Veronika, sestra Blaženka i šogor Stanko

POSLJEDNJI POZDRAV bratu i šogoru

IVANU JAGAČIĆU

SJEĆANJE

PETAR SAČIĆ 5. 8. 2001. – 5. 8. 2011.

SJEĆANJE

Život Ti je kratak bio, mazit Te nije htio.

Sudbina je okrutna bila pa te nama oduzela.

Sestre: Slavica, Štefica i Marija, šogorica Anđelka i šogori

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji Branislav, Davorka, Zoran, Martina

SJEĆANJE ZAHVALA

IVAN

i

ANTONIJA

PLEMENČIĆ I dok prolaze godine, vi ostajete u našim srcima i mislima zauvijek.

Unuci Srebrenka i Božidar s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

DRAGUTINA HORVATA preminulog 16. srpnja 2011. godine u 83 godini života..

povodom smrti našeg dragog

ANTUN SIROVEC 1. 8. 1992. – 1. 8. 2011.

MILANA BUNDALA preminulog 24. 7. 2011. godine u 86. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazim sućuti te za prisustvo na posljednjem ispraćaju. Posebno hvala gđi. Blaženki Beli i njenom osoblju te Udrugama „Antifašista“ i „Josip Broz Tito“ na dirljivim oproštajnim riječima.

S ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na Tebe.

Unuka Tanja s obitelji, unuk Dalibor i snaha Dragica

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

DRAGA MITIĆ Godine .prolaze, život koji teče sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Kći i Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te za prisustvo na posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STJEPAN CVRTNJAK

ANTUN SURJAK

Počivao u miru Božjem!

Zauvijek u našim mislima.

Tvoja obitelj: kći Božica, zet Azetin, unuke Kristina i Danijela te praunuke Vana, Nina i Felicija

8. 8. 2006. – 8. 8. 2011.

Sin Vladimir s obitelji

1. 8. 2002. – 1. 8. 2011.

Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni tama.

Tvoja obitelj

46 S raznih strana VODIČ ZA STARIJE

Bolji život uz brošuru - S ovom brošurom populaciji treće životne dobi ponuđene su najnužnije informacije vezane za ostvarivanje njihovih prava s područja socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te niz korisnih savjeta koji im mogu pomoći u poboljšanju kvalitete življenja – istaknuto je u petak na predstavljanju brošure “Vodič za starije osobe Varaždinske županije” koje je održano u Županijskoj palači.

U vodiču se na 130 stranica daju odgovori na brojna pitanja koja zanimaju starije osobe, kao i adrese i telefonski brojevi institucija na koje se mogu obratiti.

Tu je i niz korisnih savjeta i preporuka kojima se na popularan način govori o starenju, te biološkim, psihološkim i socijalnim promjenama koje ono donosi, ali i o aspektima koji mogu utjecati na mentalno zdravlje i pozitivna razmišljanja o životu u poodmakloj dobi.(ns)

2. kolovoza 2011., br. 376

JUBILEJI Lovačko društvo “Vepar” iz Novog Marofa obilježilo 65 godina rada

U Zverinjaku prvi lovac je bio upravo - grof Erdödy J U protekla šest desetljeća puno je toga napravljeno. Izgrađen je Lovački dom, razvijalo se

lovno streljaštvo, pa je tako napravljena i streljana za glinene golubove – istaknuo je Ključarić

!

Napuštena...

Ova kujica pronađena je uz rijeku Dravu na tzv. Šintariji.

Stara je oko godinu dana i nadamo se da ju vlasnik traži.

Obzirom da na području Dravske šume pronalazimo najviše napuštenih životinja, zainteresirani udomitelji mogu se javiti na br.tel. skloništa 042/330-004

PREMINUO BRGLES

Hvala vam na svemu Brojni vjernici iz Novigrada Podravskog, Klenovnika i drugih mjesta oprostili su se u utorak u Klenovniku od svog župnika preč. Josipa Brglesa. Za svećenika je zaređen 1973. u rodnoj župi, a prva svećenička iskustva stječe u župi sv. Petra u Zagrebu. Bio je župnik župe Jasenovac, a kasnije je pastoralni rad nastavio u župi Resnik kraj Zagreba. Župnikom u Novigradu Podravskom imenovan je 1993. a od 1998. vršio je službu dekana Virovskog dekanta.

Zbog teške i uznapredovale bolesti sredinom srpnja ove godine je umirovljen. Od dragog župnika oprostio se varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je predvodio misu zadušnicu i sprovodne obrede, te načelnik općine Klenovnik Izidor Gladović, koji mu je zahvalio na svemu plemenitom što je činio u župama svoga djelovanja, čime je pronosio i dobar glas o svom rodnom mjestu.

Na području Novog Marofa lovi se od davnina, pa ne iznenađuje što Lovačko društv Vepar djeluje već 65 godina Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

vano 1946. godine na inicijativu državnog službenika Viktora Tkaleca.

- Proslaviti 65 godina rada nije mala stvar i stvarno smo ponosni na sve ono što su Nastala i streljana lovci napravili i inicirali kroz Od osnivanja do danas, sve ove godine - istaknuo društvo se razvijalo. Danas je je Stjepan Ključarić, pred- organizirano po zakonskim sjednik Lovačkog društva propisima, što zahtije“Vepar” iz Novog va mnogo truda p r ij e Marofa koje je i rada svih čla4 1 godin proslavilo 65 nova. u p rođendan.

- Sve ove olo lovačk žio sam U p r av o n a godine rai ispit, novomad ili smo ali bi mi d rofskom na dosta raže d bilo tek 20 a sam području širokom go lovstvo ima planu, kaže is dina lovac, kusni dugu traditako da Novos lovac c iju. Mnogi mogu spo e le c već znaju da je menuti samo grof Erdödy u Paki najvažnije, a to imao svoje lovište, a i je izgradnja mnogih dan danas taj dio Pake naziva lovno-gospodarskih objekase Zverinjak. Između dva rata ta kao što su čeke, hranilišta, također je postojalo lovačko solišta, remize. Izgradili smo društvo, a sadašnje je osno- i naš Lovački dom, a razvijali

smo lovno streljaštvo, pa je tako izgrađena i streljana za glinene golubove. Posebno smo napravili veliki napredak u kinologiji, jer su naši članovi bili inicijatori osnivanja Kinološkog društva Nov i Marof koje uspješno djeluje 20 godina i organizira niz kinoloških izložbi, ocjenjivanja i natjecanja lovačkih pasa.

Naši lovci sudjelovali su na niz županijskih i državnih natjecanja, kao i na Kupu sv.

Huberta, gdje smo postizali dobre uspjehe. Uglavnom, mogli bi još dosta toga nabrojiti, jer u ovom društvu rade dobri i marljivi lovci, a naša je želja da nastavimo s ovakvim dobrim radom na ponos svima nama – istaknuo je Ključarić.

Veliki jubilej nije prošao bez Krunoslava Novoseleca, iskusnog lovca i dugogodišnjeg predsjednika novoma-

Grebengrad - vojno lovište Uz Viktora Tkaleca, na čiju je inicijativu osnovano lovačko društvo “Vepar” 1946. godine, osnivači su još bili Ivan Hajduk, Mijo Češi, mr. Branko Martekini, Stjepan Flajšman, Lujo Kečkeš, odvjetnik Biščak, Albert Beretić, Stjepan Jakopović i Mato Turković iz Madžareva, zvani “načelnik”. - Nažalost, tadašnjih osnivača danas više nema, ali su prije 15 godina napravljeni zapisi sjećanja rofskog lovačkog društva, koji je sada zadužen – za financije.

- Osobita mi je čast i zadovoljstvo da sam se kao jedan od najstarijih lovaca, po lovačkom stažu, mogao zahvaliti u ime nagrađenih

nekih od njih. Prema tim sjećanjima, tadašnje lovište pokrivalo je područje današnjeg grada Novog Marofa, bez Grebengrada, koji je bio do 1950. godine vojno lovište, te bez dijela Završja, Filipića i Bele. Društvo je do 1950. godine brojalo oko 15 članova, a kasnije se pridruživalo sve više lovaca koji su svojim radom i djelovanjem doprinjeli razvoju lovstva – rekao je Krunoslav Novoselec. lovaca. Ja sam, naime, prije 41 godinu položio lovački ispit, ali sigurno bi mi bilo draže da sam tek 20 godina lovac. Rado se sjećam tih lijepih dana koje smo proveli loveći zajedno – prisjetio se Novoselec na svečanosti.

PROJEKTI U Turističkoj zoni Haloze Zagorje 200 naselja iz Hrvatske i Slovenije

Općini Cestica 127 tisuća eura iz fonda EU

Projekt Turističke zone Haloze Zagorje podupire EU

U sklopu projekta Turističke zone Haloze Zagorje dosad je provedeno niz aktivnosti koje bi trebale pridonijeti boljoj turističkoj ponudi tog kraja. Riječ je o projektu u koji je uključeno osam hrvatskih i sedam slovenskih općina, a koji je financiran iz predpristupnog programa INTERREG III A. Europska unija projekt podržava s 500 tisuća eura, a od tog iznosa općini Cestica, kao nositelju projekta s hrvatske strane, odobren je

iznos od 127 tisuća eura, dok je preostala sredstva dobilo poduzeće “Halo” koje je nositelj projekta na slovenskoj strani.

Cijela turistička zona prostire se na 600 kilometara četvornih, a na tom području danas u nešto manje od 200 naselja živi oko 55 tisuća stanovnika. S hrvatske strane u projekt su uključene općine Bednja, Klenovnik, Donja Voća, Vinica i Cestica te pogranični dio grada Lepoglave iz Varaždinske županije, te te

Jesenje i Đurmanec iz Krapinsko zagorske županije. Sa slovenskog područja u ovaj su projekt ukjučene općine Zavrč, Videm pri Ptuju, Podlehnik, Žetale, Majšperk i Gorišnica, koja se od ove godine dijeli na dvije općine. Lijeva strana rijeke Drave ostaje i dalje općina Gorišnica, a manje razvijeni sadašnji dio, s desne strane rijeke Drave postaje samostalna općina Cirkulane, u koju je uključeni haloški dio stare općine.

Vodič 47

2. kolovoza 2011., br. 376

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Dražen Kolarić

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN LJETO U VARAŽDINU Subota, 6.8. u 21 sat, Kazališni trg JAZZ KONCERT KINO GAJ Od četvrtka, 4.8. do utorka 9.8. ŠTRUMPFOVI (animirana komedija) u 19 sati KNJIŽNICA Ljetno radno vrijeme (za sve odjele) do 4. rujna 2011.

Ponedjeljak - utorak 14,00 - 20,00 Srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 Subota 7,30 - 12,00 MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage MOJA OPAŽANJA, izložba fotografija Andreja Švogera, razgled do 7. kolovoza Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka, 2.8. do utorka 9.8. ŠTRUMPFOVI (animirana komedija) u 19 sati SUPER 8 (mistični SF triler) u 21 sat Osim petka, 5.8. ŠTRUMPFOVI (animirana komedija) u 19 sati SOUL KITCHEN (njemačka komedija) u 22 sata Izložbeni prostor STIPE BOŽIĆ – PUSTINJE SVIJETA, razgled do 10.8.

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Lepoglava, Festival magNUM

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – VRAĆA SE LJETO Ušli smo u kolovoz. Nakon obilnije kiše i jesenskog ugođaja mnogima će biti drago opet vidjeti sunce i osjetiti ljetnu toplinu. Do sredine tjedna zagrijat ćemo se na tridesetak stupnjeva Celzijusa, no potom je prema vikendu opet moguće promjenjivo i malo svježije razdoblje uz lokalne pljuskove. Najveća mogućnost za pljusak je u četvrtak i ponedjeljak. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 1.8.)

ROĐENI:

VJENČANI:

DJEVOJČICE Lara Behin, Kaja Špoljar, Ines Kozumoplik, Ema Drvarić, Lea Furdi, Leina Kolarić, Amalija Zidarić, Nikolina Žugec, Klara Kocijan, Ejla Šiltić, Franka Mendek, Vita Beli, Anabela Mikulić, Tara Kraš Debeljak, Lorena Matišić, Mia Solina, Violeta Golubić i Nina Premužić

DJEČACI: Niko Grubišić, Leo Genc, Lovro Paska, Teo Friščić, Vito Kovačić, Ivan Korpar, Mislav Modifaj, Nikša Gregurić, Emanuel Mrvčić, Karlo Košćak Posavec, Leo Mihalić, Ivan Jurković, Luka Horvat,Roko Brežni, Dorijan Oršoš, Josip Medved i Marko Babić

UMRLI:

Ana Biškup i Devon Donald Ferdinand, Maja Črepinko i Robert Jurinić, Tina Varga i Ivan Sebastian Mikac, Mihaela Bogović i Marinko Borović, Maja Đurin i Marko Damiš, Anica Furjan i Nikola Novak, Ivana Vlahović i Mario Podvezanec, Ivana Škoranec i Ivica Šantalab

Jadranka Vlah Galina (57), Davorin Zver (54), Milan Bundalo (86), Magdalena Jakopic Ivančić (79), Milan Remar (90), Nada Oljica (77), Ivan Gradiški (76), Jelena Sodar (83) i Marin Kuharić (20)

Petak 5.8., 16 sati, Malonogometno igralište Višnjica Memorijani malonogometni turnir “Stjepan Križanec” Petak, Dom kulture Lepoglava / Klub mladih Mladi u inovatorstvu, kreativna radionica Petak - nedjelja, Višnjica Dani sporta, zabave i kulture Višnjica 2011

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

48 Zadnja

2. kolovoza 2011., br. 376

NAJAVA

VJEŽBA Varaždinska policija trenirala strogoću sa sindikalcima

Ruke na volan! Mirno!

Policija u ruševinama građevine u Optujskoj ulici zaustavila pljačkaše banke Ruke na volan! Mirno!

Lezi! Naredbe su koje policajci prošlog tjedna nisu uputili psima već svojim kolegama. Kolege su pak glumili pljačkaše, odnosno bilo koje kriminalce u bijegu. U razrušenoj bivšoj vojarni u Optujskoj ulici pripadnici interventne policije svojim su “običnim” kolegama na seminaru pokazali kako se snaći u situacijama koje su njihova svakodnevica. Među polaznicima, njih dvadesetak, bilo je i nekoliko žena.

- Iskreno, ne bih se htjela naći u ovakvoj situaciji. No, ako bi trebalo reagirati, to bih učinila. Dobro je da se ovakve vježbe organiziraju, pogotovo za nas mlađe – rekla je Lana Kožar, koja već dvije godine radi u redovnim polic ijskim snagama.

je i organizirao ovu vježbu. - Osim što radimo na našim pravima, organiziramo i ovak ve edu kacije. Nije da policija ne vježba u redovnom poslu, ali od v iška glava ne boli – rekao je predsjednik Sindikata polic ije Dubravko Jagić.

Tihana DRUMEV

Počeo magNUM Ove subote u Lepoglavi je počeo Festival mladih magNUM. Iako je zbog kiše koncer t premješten u kafić Strings sve je bilo i više nego dobro.

Atmosferu je zagrijao zagrebački duo Pola Big Rock-a, koji su odsvirali kultne rock i blues stvari. Nastavili su dečki iz benda Stormgrip, trio koji svira rock sve od ‘60-ih pa do sada. Ovi koncerti otvorili su magNUM, a do 4. rujna svakog vikenda u Lepoglavi očekuje nas nešto zanimljivo. Ovog vikenda, u subotu 6. i nedjelju 7. kolovoza održat će se u Višnjici Dani sporta, zabave i kulture, a tjedan nakon toga, očekuje nas blues weekend uz Miroslava Evačića&Marina Hraščaneca te Tomislava Golubana&LPFB, ali i kreativne radionice žongliranja.

Posao policije, nepredvidiv je i uvijek moraju biti spremni. - Nema pravila. Nekad u mjesec dana znamo imati i 15 ovakvih intervencija, a nekad ni jednu. Nažalost, u zadnje vrijeme ima ih više nego manje – rekao je pripadnik interventne policije Siniša Vuk. “Na cesti” kako interventi zovu svoj teren mora se biti odlučan, brz i ne činiti nikakve greške.

Osim toga, kako smo vidjeli, duge cijevi normalan su “rekvizit” u postupanju prema odbjeglim kriminalcima. Ovaj put na pod su zbog vježbe na pod morala leći dvojica – i to predstavnici sindikata koji

Sexy modna revija i bodypaiting uživo!

Svi kojima je vruće ovog ljeta mogu se dodatno zagrijati na prvoj fetish modnoj reviji u Čakovcu, i to uskoro, već 13. kolovoza.

Uz modnu reviju na kojoj će se predstaviti policajke, sobarice ali i domine, dodatno će atmosferu zagrijati

Već dobro poznata izjava “Ljubešćica u srcu” moto je pod kojim će se i ove godine brojnim kulturnim, sportskim i zabavnim sadržajima obilježiti Dan općine Ljubešćica, koji se slavi 5. kolovoza, na blagdan zaštitnice ljubeške župe Majke Božje Snježne i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Među najznačajnijim događajima četverodnevne proslave bit će otvorenje etno kuća te tradicionalni Ljubeški sejem i Etno susreti 2011. Sporta neće nedostajati, pa će se uz seoske igre i malonogometni turinir, u sklopu proslave Dana općine održati otvoreni turnir u tenisu te brdska biciklistička utrka Stiper.

Mještane Ljubešćice i njihove goste svaku večer očekuje i bogat glazbeni program. Uz Petkovečke tamburaše, Kavalire i Nenada Kumrića-Charlia, Tequila bandi Fenomen band, u nedjelju će koncert održati tamburaški sastav Horda i popularan Miroslav Škoro.

LEPOGLAVA

Uvijek spreman

!

Miroslav Škoro uz Dan općine

oslikavanje toples modela popularnim bodypaitingom. Također, za sve ljubitelje piercinga priprema se izrada korzet piercinga na ženskom modelu. Mjesto radnje je čakovečki klub Dijana (kod hotela Park), a početak oko 22h.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović