RT_377

INTERVJU Prof. dr. sc. Dimitri Krainc o Parkinsonovoj i Alzheimerovoj bolesti

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 377 :: 9. kolovoza 2011. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Otplata tuđih kredita i Varaždince ostavlja praznih računa

Jamci na mukama Što znači biti jamac, građani postaju svjesni tek kada dođe do problema

Stranice 2.-3.

KOBNA SUBOTA

I Ludbreg zavijen u crno zbog prometa Stranica 18.

KAMO S AZBESTNIM PLOČAMA?

U Varaždinu nitko neće preuzimati azbestne ploče Stranica 11.

Čestitamo blagdan Velike Gospe

BICIKLOM DO MORA

4 dana 415 kilometara Stranice 24.-25.

Aktualno

2

9. kolovoza 2011., br. 377

Riječ glavnog urednika

ISTRAŽUJEMO Shvaćaju li stanovnici Varaždinske županije o

Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Političko preslagivanje

I

ako Vlada RH još nije odredila datum izvanrednih izbora za gradonačelnika Varaždina (krajnji rok za određivanje točnog datuma je do sredine rujna ove godine) preslagivanje na varaždinskoj političkoj sceni već je počelo. U pozadini i prije formalnog početka izborne kampanje. Svoje izborne adute političke stranke, čini se, još ne žele otkrivati javnosti. Možda i stoga jer je u jeku sezona godišnjih odmora, a dogovori i pregovori o mogućim stranačkim koalicijama i nositeljima kandidature za gradonačelnika i zamjenike gradonačelnika ionako još traju. No neke informacije ipak cure u javnost pa postaju nezaobilazna tema razgovora na ljetnim terasama. Izgledno je tako da sa svojim kandidatom na izbore izlazi koalicija HNS-SDP-HSU, samostalno HSLS i vjerojatno HDZ, kao i HSS. Nije isključena ni koalicija između HDZ-a i HSS-a.

Iznenađenje bi mogle biti nezavisne liste kandidata koji su već ranije bili ili još uvijek participiraju u gradskoj vlasti. Ali i onih koji se do sada nisu uopće bavili politikom. Sveukupno, građani Varaždina imat će se prilike idućih mjeseci baviti izborima. o tim više jer će za političke stranke izvanredni izbori za gradonačelnika (nakon neopozive ostavke dr. Ivana Čehoka) biti dobar test za predstojeće parlamentarne izbore.

Stoga treba očekivati žestoku izbornu utakmicu takmaca koji pretendiraju na funkciju gradonačelnika Varaždina. Nadamo se jedino da ona neće biti prljava već fair play, kako i dolikuje gradu Varaždinu.

T

Biste li pristali biti jamac za kredit? ne, baš nikome 80%

ne znam 20%

da, onima koje vjerujem 0%

ANKETA: www.regionalni.com

Zbog jamstva ostala bez kuna na svom računu J Koliko građana s područja Varaždinske županije trenutno otplaćuje tuđe kredite možemo samo nagađati. U Hrvatskoj narodnoj banci te podatke ne vode, kao ni Hrvatska udruga banaka i Hrvatski registar kreditnih obveznika, a konkretne podatke nismo dobili ni iz banaka Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Htjela sam podići novce, a nisam mogla jer je banka blokirala moj račun. I to sve zbog kredita koji otplaćujem umjesto drugog jer sam jamac. Što sad da radim, kome da se obratim? – plačući je pitala naša čitateljica Marija Fluks iz Varaždina, sigurno ne i jedina Varaždinka koja kao jamac vraća tuđi kredit.

Trećina primanja - U banci su mi rekli kako je rata kredita 750 kuna, a ne 520, koliko su meni već godinu i pol uzimali s mirovine.

Stizale su opomene i nastao je dug, pa mi je račun blokiran, a onome na koga kredit glasi, nije. Šokirana sam! Kakvi su to zakoni, kakva je to pravda?

Sada ne mogu ni kune podići sa svog računa, nemam ni za kruh. Kako ću platiti račune za struju, vodu, ostale režije?

– vidno potresena ispričala je naša čitateljica koja je u poslovnici Fine u Varaždinu podnijela zahtjev za otvaranje posebnog računa na koji će primati novčana sredstva nad kojima je zabranjeno provođenje ovrhe. Jer, prema Ovršnom zakonu, od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Hrvatskoj, a ako je plaća manja od prosječne, izuzima se iznos od 2/3 iznosa plaće, što se na odgovarajući način primjenjuje i na

Što znači biti jamac građani postanu svjesni kad dođe do problema, odnosno kad se nađu u situaciji da m

mirovine.

Premda i dalje ostaje problem, otplata tuđeg kredita, to je jedino što je trenutno mogla napraviti kako u potpunosti ne bi ostala bez mirovine od koje živi.

Pravo na povrat No slučaj naše Varaždinke dokazuje da ljudi koji su pristali biti jamci olako shvaćaju rizike koje sa sobom nosi

potpisano jamstvo, odnosno da njihov potpis na ugovoru o kreditu u svojstvu jamca nije samo - “formalnost na papiru”. Davanje jamstva često proizlazi iz prijateljskih odnosa. I u slučaju naše čitateljice, jamstvo je bilo posljedica prijateljstva njezinog supruga. Što sa sobom nosi jamstvo, većina građana postaje svjesna tek kada dođe do ovakvih problema.

- Rizici se u početku nedovoljno ozbiljno shvaćaju jer po svim standardima dogovor između prijatelja, takozvani džentlmenski sporazum, trebao bi biti iznad pisanih dogovora. Nažalost, praksa iznova pokazuje da jamstvo osim potencijalne opasnosti za financijsku egzistenciju jamca, krije u sebi i “ubojicu prijateljstva” – doznajemo od varaždinskog odvjetnika.

ISKUSTVA I u nama susjednim zemljama otplata tuđih kredita je veliki problem

U BiH Udruženje za zaštitu prava jamaca Otplata tuđih kredita ne muči samo Varaždince, odnosno Hrvate. Velikih problema zbog toga imaju i naše susjedne zemlje.

U Crnoj Gori je zbog otplate tuđih kredita u dvije godine raskinuto više kumstava i prijateljstava nego u zadnjih 60 godina, a u Bosni i Hercegovini, u kojoj tuđe

kredite, prema informacijama objavljenim u Jutarnjem listu, otplaćuje čak 200.000 građana, postoji i Udruženje za zaštitu žiranata (jamaca).

Među glavnim ciljevima tog udruženja, kojem je sjedište u Šamcu, je zaštita prava i interesa jamaca u svim oblicima jamstva, naročito kod naplate dospjelih

potraživanja po osnovi kredita, ali i ukazati na pojavu zloupotrebe ugovornih obaveza kod ugovora o kreditu, naročito glavnih dužnika ili davalaca kredita prema jamcima. Udruženje pruža i materijalnu pomoć članovima i njihovim obiteljima u slučaju da su dovedeni u tešku financijsku situaciju

uslijed obaveze ispunjenja ugovornih obaveza po osnovi jamstva.

Zanimljivo je da je to udruženje, zajedno s Udrugom za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine, zatražilo od Vlade te države ukidanje kreditnog jamstva kao instrumenta osiguranja otplate kredita.

Aktualno

9. kolovoza 2011., br. 377

olako jamstvo i koje rizike sa sobom nosi?

3

DOZNAJEMO Hrvati u nemilosti “švicarca”

ŠTO ZNAČI BITI JAMAC?

Moj potpis, moj pristanak - Sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima ugovorom o jamstvu, jamac se obvezuje prema vjerovniku, a u ovom slučaju to je banka, da će ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ne učini dužnik. Kao najčešći oblik jamstva, osobito kod ugovora o kreditu, javlja se ugovor o solidarnom jamstvu. Glavna karakteristika tog ugovora je da jamac odgovara vjerovniku, dakle banci kao glavni dužnik za cijelu obvezu, pa banka može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika, bilo od jamca ili obojice istovremeno. Znači da je u slučaju solidarnog jamstva banka ovlaštena zahtijevati vraćanje kredita

SOLIDARNO JAMSTVO

!

Glavna karakteristika je da jamac odgovara vjerovniku kao glavni dužnik.

kako od glavnog dužnika, tako i od jamca te se, pojednostavljeno rečeno, potpisivanjem ugovora o kreditu u svojstvu jamca zapravo pristaje otplaćivati tuđi kredit – doznali smo od varaždinskog odvjetnika.

Način na koji bi se jamci eventualno mogli zaštititi, odnosno skratiti postupak naplate, odnosno unaprijed olakšati regresnu naplatu od glavnog dužnika jest da prije ili istovremeno s potpisivanjem ugovora o jamstvu od glavnog dužnika zatraži i dobije nekoliko valjano ovjerenih bjanko zadužnica. Kada se one ispune na dugovani iznos, automatski imaju snagu kao i pravomoćna sudska presuda.

BJANKO ZADUŽNICE

?

Kada se ispune na dugovani iznos, imaju snagu kao i pravomoćna sudska presuda.

HIPOTEKA, NE JAMSTVO

“UBOJICA PRIJATELJSTVA”

?

Jamstvo, osim opasnosti za financijsku egzistenciju krije u sebi - “ubojicu prijateljstva”.

Jamac kao instrument osiguranja banke sve više zamjenjuju drugim, primjerice hipotekom

!

moraju umjesto drugog vraćati kredit

Nakadašnji najbolji pri- otplaćuju tuđe kredite jer su jatelji lako mogu postati pristali biti jamci. Koliko je neprijatelji i u slučaju kada Hrvata, odnosno građana s područja Varaždinske župajamci zatraže od glavnog nije trenutno u takvoj dužnika povrat situaciji, možemo uplaćenog ljudi samo nagađati. U novca. Na u s Hrvatskoj udruto imaju koji i c m zi banaka kažu pravo i to iti ja b li a t s kako oni te počim banpri ćaju a v h s ne vode, ci uplate olako sa sobom datke kao ni Hrvatski jednu e j o k registar kreditr a t u rizike potpisano nih obveznika. kredita nosi stvo Podatke o tome umjesto jam koliko gr a đana glavnog trenutno otplaćuje dužnika. Metuđe kredite nemaju ni đutim, uspjeh da vrate novac u praksi je vrlo u Hrvatskoj narodnoj banci, a konkretne podatke nismo neizvjestan.

- To ovisi o tome da li glavni dobili ni iz banaka.

- Teško je govoriti o kondužnik u trenutku pokretanja postupka ima ikakvih nov- kretnom broju građana koji čanih sredstava ili je vlasnik otplaćuju rate kredita osoodređene imov ine č ijom ba kojima su bili jamci jer prodajom bi se jamac mogao su neke osobe jamci ili su/ naplatiti – rekao je varaždin- dužnici po više kredita – izvijestili su iz službe Erste & ski odvjetnik.

Nažalost, naša čitateljica Steirmärkische bank, jedne je samo jedna od mnogih od rijetkih iz koje je uopće koji su se našli u situaciji da stigao odgovor na naš upit.

BEZ KOMENTARA Slučaj naše Varaždinke koja se zbog jamstva našla u problemima nisu željeli komentirati u Podravskoj banci, u kojoj naša sugrađanka ima otvoren račun.

- Podravska banka ne može komentirati povjerljivi odnos sa svojim klijentima prema medijima. Neka se gospođa javi u poslovnicu banke u Varaždinu na adresi Trg slobode 2 ili putem telefona 062/655- 608 kako bismo razjasnili cijeli slučaj i riješili ga na obostrano zadovoljstvo. Kod otežane otplate kredita, individualno se pristupa pojedinom klijentu s ciljem pronalaženja najboljeg rješenja – izvijestili su na naš upit iz Službe za odnose s javnošću te banke.

Ljudi više ne mogu plaćati rate kredita, a stan ili kuću ne mogu prodati

Rata veća od plaće, pa otišao u Švicarsku Vlada želi fiksirati franak i dati građanima 10 godina za plaćanje beskamatne razlike, a banke kažu - nerazrađeno Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

- Nismo imali drugog izbora. Suprug je bio bez posla i našao je posao u Švicarskoj. Beba nam je u tom trenutku kad je otišao raditi van da ne ostanemo bez svega bila stara samo dva tjedna – priča nam Ina (26) iz Čakovca koja zajedno sa suprugom Aleksandrom (32) prolazi kroz pakao kredita švicarskog franka. Kaže, njihova priča još je, zapravo, sa sretnim završetkom, ali pita se – je li rješenje da se mladi Hrvati s diplomom poput njenog supruga sele da bi vraćali kredite?

- Kada smo uzimali kredit za stan krajem 2007. tečaj šv icarskog franka (CHF) bio je 4,2. Naš stan tada je koštao 528.000 kuna, a planirana rata na početku je bila 2.700 kuna. Danas ratu plaćamo gotovo 5.000 kuna. To je veće od plaće koju sam dobivala prije porodiljnog. Računamo da ćemo stan platiti puno više od planiranog, a o prodaji zbog pada cijena ni ne razmišljamo – ispričala nam je. Kredit su u “švicarcima” tada uzeli jer u eurima ga ne bi mogli dobiti, a u kunama nitko ni ne daje kredite.

Njihov plan je za sada živjeti na odvojenim adresama, uštedjeti dovoljno kroz par godina da vrate kredit i onda, s 40, možda, vratiti se u normalu. Njihova priča zapravo je sretnija od mnogih drugih.

Vladine mjere Naime, krediti u švicarcima i Hrvati koji ih ne mogu vraćati tema su ovog i prošlog tjedna. Krajem srpnja građani su se spontano odlučili i osnovati Udrugu franak čiji je cilj zaštita

Ne vode evidenciju po županijama Banke jednostavno ne vode evidenciju o tome koliko je ljudi u kojoj županiji kredit diglo u švicarskim francima ili pak koliko ih ga ne može platiti. Nakon poslanih upita, samo iz Erste banke došao je odgovor da 25 % njihovih klijenata, građana, ima kredite u CHF-u te da općenito samo 3 % građana ne može vraćati stambene kredite, a da ih je više takvih u švicarskim francima. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB-u) također ne vode nikakvu evidenciju po županijama. Upravo po podacima koje su nam oni poslali doznali smo da su Hrvati u švicarcima zaduženi gotovo 30 milijuna kuna (28.596.046) te da je od toga gotovo 24 miliijuna kuna (23.988.487) namijenjeno vraćanju stambenih kredita.

prava građana koji imaju takve kredite s promjenjivom klauzulom, ali i uvođenje osobnog bankrota kao i konverzija kredita u eure. Ova je tema postala i političko pitanje koje kao i oporba za napade koristi

Ne ostaje niti franak

3

0 milijuna kuna kredita Hrvati su digli u francima, a sada ih ne mogu vraćati i vlast za dizanje rejtinga. Tako je Vlada Jadranke Kosor prošle srijede, 3. kolovoza, dala prijedlog da se kamatne stope na kredite u švicarskim francima spuste na razinu koja će anuitete kredita građana sniziti na početni iznos uz fiksiranje

tečaja franka od 5,8 kuna ili manje. Također, traži se da banke omoguće plaćanje tečajne razlike beskamatno u ratama s desetogodišnjom odgodom.

No građani, kao ni banke, nisu baš previše oduševljeni tom idejom. Naša Čakovčanka Ina nazvala je te mjere smiješnima jer se ne misli zaduživati na još 10 godina, dok su iz Hrvatske udruge banaka (HUB) pozdravili mjere, no smatraju da predloženi model osim što kreira potencijalno velike izravne i neizravne gubitke, ostavlja neriješenim i brojna pitanja iz područja Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja. Osim toga, naglašavaju da je pod utjecajem ekstremnog tečaja franka dio javnosti stekao dojam da banke na tome dobro zarađuju. - Banke ne ostvaruju dobitke zbog povećanja tečaja franka na revalorizaciji kreditnog portfelja jer ostvaruju istovjetne gubitke na obvezama vezanim uz franak, prosječna kvaliteta kredita vezanih uz franak smanjuje se zbog jačanja tečaja franka jer se povećava broj problematičnih kredita, a time i rezervacije i gubici banaka te samim time ni ekstremni rast tečaja franka ne donosi posebnu dobit ni hrvatskim bankama, ni dioničarima – poručuju iz HUB-a.

4

Aktualno

9. kolovoza 2011., br. 377

I TOGA IMA Zbog gubitaka Varteks smanjuje svoj temeljni kapital

Sedam dana Varteks se ubrzano “topi”, Ivica KRUHOBEREC

ali NO i Uprava – ostaju

ikruhoberec@regionalni.com

A sad Bandić, Kalmeta i Šuker?

2.8.

J Varteks je prisiljen smanjiti temeljni kapital s 384 na manje od 100 milijuna

kuna, ali Uprava i NO ostaju, sudeći po pozivu za rujansku Godišnju skupštinu

CHF - 6,72 kune! Vlada i bankari sastanče, ali bez dogovora oko ublažavanja posljedica rasta tečaja švicarskog franka. No zato ne manjka najava stranih ulaganja. Gdje, to će trebati još pričekati. Kao i vrijeme kada ćemo se imati nezaposlenih kao Austrija – četiri posto, dok Španjolska ima 21!

3.8.

Kad već ne ide drugima, švicarska središnja banka najavljuje mjere za zaustavljanje rasta franka. No nije da nama baš ništa ne polazi za rukom. Vlada otpisala 59 milijuna kuna kredita za samozapošljavanje 536 razvojačenih pripadnika HV-a te propisala najvišu cijenu plina za povlaštene kupce - 2,13 kuna. Bi li to bilo nužno da se INA nije drugima (pro)dala?

4.8.

Vlada traži spuštanje kamatne stope na kredite u švicarskim francima, uz fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna ili manje.

Bankari za to, naravno, neće ni čuti. Pred problemima i španjolska te talijanska vlada zbog rasta cijene zaduživanja njihovih država na 6,227 posto, dok nama nije dostižna ni kamata od 6,5 posto.

5.8.

Godine krize su iza nas, očekuje nas gospodarski rast, poručuje iz slavljeničkog Knina Kosor, dok njezina ekonomska savjetnica najavljuje mnogo malih neugodnih koraka. Tko je bliže istini? U svijetu pad burzovnih indeksa i gubici milijardi dolara investitora prvenstveno zbog američke (pre) zaduženosti.

6.8.

SAD-u snižen kreditni rejting, prvi put u povijesti. Kina, njen najveći kreditor, osuđuje američku politiku i traži novu svjetsku valutu. A Ina više neće tražiti plin i naftu na kopnu jer joj Vlada oduzela koncesije. Napokon.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog nagomilanih dugova, koji su na kraju prošle godine iznosili 280 milijuna, Varteks je prisiljen smanjiti temeljni kapital s 384 na manje od 100 milijuna kuna, točnije za 288 milijuna kuna.

17,7 milijuna, nastala uslijed obveze zaokruživanja cijene dionica, otišla bi u kapitalne rezerve, pojašnjavaju u Varteksu.

Ulazi Mitrović

Iako je ovakav način rješavanja Varteksovih gubitaka već izašao u javnost, još uvijek nije u cijelosti prihvaćen Dionica – 50 kn Među odlukama koje se na Nadzornom odboru. Neki predlažu za Glavnu skupšti- njegovi članovi nisu oduševnu Varteksa zakazane za 9. ljeni s takvim prijedlogom, rujna izdvaja se odluka o po- ali su gotovo svi svjesni da jednostavljenom smanjenju drugog izlaza jednostavno temeljnoga kapitala. Naime, nema. Naime, dobar dio nakon što je ostala bez pri- imovine je rasprodan, osoželjkivane državne pomoći, bito u inozemstvu, a ono što najvećoj domaćoj tekstilnoj je ostalo je pod zalogom, industriji, koja je lani imala prvenstveno banaka i drža96 milijuna kuna gubitaka ve. Tako je prošlog mjeseca te još 184 milijuna kuna iz višemilijunski zalog upisan i na osječku robprethodnih godina - nije nu kuću u vlapreostalo ništa drugo tko sništ vu po nego da nagomilasu sve duzeća čiji ne gubitke pokrije (z apravo je Varteks pojednostavlje) d ioniča suvlasnik, no smanjivanjem ri koji a pred protemeljnoga ka- mirno (nad)g dajom je i pitala sukladno le d a ju “toplje još jedna Zakonu o trgo nje” nekretnina vačkim društvima.

Vartek sa? kompanije Prihvati li se prijedna moru, što ne log iznesen u pozivu čudi ako se uzme u na Glavnu skupštinu, to pokriće gubitaka provest će obzir da je u prvom polugose smanjivanjem nominalne dištu već ostvaren gubitak vrijednosti dionica s 200 na od 31 milijun kuna.

Zbog svega toga Varteks 50 kuna. Nakon toga, kako se navodi u pozivu, temeljni ka- danas uistinu ne vrijedi više pital iznosio bi 113 milijuna od stotinjak milijuna kuna. kuna, ali radi obveze zaokru- Zapravo, sudeći po cijeni živanja vrijednosti dionica na njegovih dionica na burzi „deset“, novi temeljni kapital koja se kreće između 14 i 26 Varteksa iznosit će 96 miliju- kuna, njegova vrijednost još na kuna i bit će podijeljen na je i manja. U takvim okolno1.920.807 dionica. Razlika od stima posebno upada u oči

Zalog i nad prostorom u Osijeku, prodaje se i nekretnina na moru

izostanak promjena u poslovodstvu kompanije.

Naime, sudeći po dnevnom redu najavljene Glavne skupštine, nikakve promjene nisu predviđene ni u sastavu Uprave, kao ni Nadzornog odbora, izuzev ulaska Marijana Mitrovića. To otvara

staro pitanje: tko su sve (zapravo) dioničari Varteksa koji godinama mirno (nad) gledaju „topljenje“ (imovine) poduzeća čiji uzrok neki vide u općoj krizi, drugi u specifičnim problemima tekstilaca, a ima i onih koji ih vide i negdje drugdje.

7.8.

Mogući je skori odlazak Bandića, ali možda i Kalmete te Šukera, tvrdi Kapital network. No to će ipak trebati pričekati.

Trebat će pričekati i tko će na kraju izvući deblji kraj u sukobu unutar katoličke crkve zbog budućnosti zemljišta u Istri: tko će bankrotirati, tko osiromašiti, a tko se (sve) razotkriti i osramotiti.

DOZNAJEMO U prvom polugodištu Varteks više prodao, ali nedovoljno

Za šest mjeseci gubitak - 31 milijun

8.8.

Na svjetskim burzama ipak nije zabilježen veći pad uslijed prezaduženosti nekih zemalja čije je obveznice kupila Europska središnja banka. Dok Kosor polemizira s Tadićem o pozdravima Gotovini i Markaču, bosanskohercegovački poljoprivrednici prosvjeduju blizu naših granica zbog poticaja.

Ali kratko, jer i tamošnja vlada popušta.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Više se prodaje u inozemstvu

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Varteks je u prvom polugodištu povećao prihode od prodaje za sedam posto u odnosu na isto razbolje lani, odnosno sa 127 na 136 milijuna kuna.

Međutim, ipak je zabilježio gubitak od 31 milijun kuna, što je zamalo dvostruko više no u prvom polugodištu lani.

Uzrok nastavku negativnih rezultata pad je ukupnih prihoda, ali i rast rashoda. Naime, Varteks je u šest mjeseci prihodovao nešto više od 144 milijuna, a u isto vrijeme lani 156 milijuna kuna. Najviše su pali ostali poslovni prihodi

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

od prodaje nekretnina, i to s lanjskih 26 ispod osam milijuna kuna. Istodobno, ukupni rashodi povećani su sa 174 za oko dva milijuna kuna. Doduše, vrijednost zaliha smanjena je s 10 na četiri milijuna, troškovi osoblja sa 60 na 46 milijuna kuna, a za plaće i nadnice izdvojeno je osam milijuna kuna manje.

Troškovi osoblja danas su dvostruko manji u odnosu na materijalne troškove, dok su u istom razdoblju lani bili gotovo izjednačeni. Za sirovine i materijal lani je izdvojio 65 milijuna,

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

a ove godine - 90 milijuna. Dok su troškovi prodane robe smanjeni za dva milijuna, troškovi sirovina i materijala porasli su s 27 na gotovo 33 milijuna, a ostali vanjski troškovi povećani su za čak 20 milijuna kuna, odnosno s 11 na 31 milijun kuna.

Dugotrajna imovina smanjena je s 413 na 407 milijuna, dok je kratkotrajna ostala na istoj razini – 220 milijuna kuna.

Kompanija je uspjela smanjiti dugoročne obveze sa 153 na 137 milijuna kuna, ali je kratkoročne obveze povećala s 366 na 406 milijuna kuna.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

9. kolovoza 2011., br. 377

Oglas

5

6

Intervju tjedna

9. kolovoza 2011., br. 377

OTVORENO Prof. dr. sc. Dimitri Krainc, sveučilišni profesor s Harvarda i

Lijek za progeriju, Pa J Inače, na Harvardu, a čini mi se i

u SAD-u općenito, nastavnici rade sve što je moguće kako bi pomogli studentu naučiti ogromnu materiju tj. ponašaju se više kao kolege i suradnici, a ne kao nastavnici Piše: GORDANA IGREC

Nakon što je početkom srpnja u uglednom znanstvenom časopisu Cell objavljena vijest da je dr. Dimitri Krainc, zajedno sa svojim timom liječnika, na tragu otkrića lijeka protiv progerije ili rijetke bolesti starenja kod djece od koje u svijetu boluje oko osam milijuna dojenčadi, kao i na tragu otkrića lijeka protiv Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, svi domaći mediji na naslovnicama su objavljivali vijest poput “Hrvat pronašao lijek protiv Parkinsa i Alzheimera!”.

je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta »Mehanizmi neurodegeneracije«.

Svjetsko ime

Kada ste otišli u SAD? Otišao sam prije 20 godina.

Otkad surađujete sa splitskim MEDILS-om?

Od samog početka 2004. godine.

Kako ocjenjujete rad MEDILS-a?

S obzirom na to da MEDILS nije u državnom sustavu kao recimo Institut “Ruđer Bošković”, imamo dosta poteškoća s financiranjem hladnog pogona, jer se istraživački projekti Česte bolesti S L ne mogu U svijetu od MEDI koristiti za Parkinsonove i može ati plaćanje bolest i danas v i đ a r struje, boluje oko dva u is l u e ž v o d e milijuna ljudi. čima a v i ž a itd. Ali U našoj zemlji s istr i ne l a j, o b e z registrirano je k Hrvats m da se obzira šest tisuća obona teške ljelih od Parkinvjeruje fizički okolnosti, sonove bolesti, može i vjerujem da a pretpostavka je širit MEDILS dobro da ih boluje oko 15 radi. Uspjeli smo do 20 tisuća! Jednako je i s Alzheimerovom bolešću, pokrenuti laboratorije i kvaako ne i još gore. U SAD-u je litetne suradnje s domaćim Alzheimerova bolest četvrti i stranim grupama. Tijekom uzrok smrtnosti. U svijetu je boravka u SAD-u i putovanja 24 milijuna ljudi pogođeno Al- po svijetu shvatio sam ono zheimerovom bolešću. Upravo što je, vjerujem, opće poznato. sa sveučilišnim profesorom s Studenti medicine svugdje Harvarda u SAD-u te suradni- su slični glede potencijala, kom splitskog MEDILS-a prof. aspiracija, inteligencije, ali dr. sc. Dimitrijem Kraincom se razlikuju po sustavu u korazgovarali smo za Regionalni jem se školuju. MEDILS pruža tjednik o uzrocima ovih teških priliku mladim kolegama koji bolesti, njegovu otkriću - pri- žele raditi kvalitetnu znanost mjeni već postojećeg lijeka i ostati u Hrvatskoj. Ono što rapamycina na ove bolesti, se na MEDILS-u još ne može poveznici između ovih triju raditi rješavamo tako da kobolesti, stanju u znanosti i visokoobrazovnom sustavu u tudiramo kako Hrvatskoj i u SAD-u, kao i radu MEDILS-a, ali i zdravstvenom ukloniti štetne sustavu u SAD-u.

Sveučilišni profesor Krainc nakupine proteina u rodom je iz Slovenije, ali mu stanicama neurona je majka porijeklom Zagrepte kako usporiti čanka, pa je on iz tog razloga studirao i diplomirao na Medi- degeneraciju neurona cinskom fakultetu u Zagrebu, dok je doktorat iz medicinskih znanosti završio u SAD-u. Dr. lege dođu u Boston na kraće Dimitri Krainc hrvatski je neu- vrijeme naučiti tehnike koje roznanstvenik koji posljednjih onda pokušavamo primjeniti godina surađuje sa svjetskim na MEDILS-u.

Namjerava li se MEDILS šistručnjacima u prestižnim riti na, primjerice, Dubrovnik istraživačkim projektima.

Znanstveno i klinički dr. ili Zadar pa čak i Varaždin?

MEDILS može i želi surađivaKrainc se usavršavao na Massachusetts General Hospital i ti s istraživačima u Hrvatskoj, Harvard Medical School, gdje ali ne vjerujem da se može je profesor neurologije. Osim fizički širiti s obzirom na potoga, surađuje s Mediteran- teškoće koje sam spomenuo.

Kako doista stvari stoje oko skim institutom za istraživanje života u Splitu (MedILS), gdje otkrića lijeka protiv Parkinso-

s

Prof. dr. sc. Dimitri Krainc

Intervju tjedna

9. kolovoza 2011., br. 377

7

i suradnik splitskog MEDILS-a, o Parkinsonovoj i Alzheimerovoj bolesti

arkinsa i Alzheimera nove i Alzheimerove bolesti, koje je došlo iz vašeg tima?

U mojoj istraživačkoj grupi studiramo kako ukloniti štetne nakupine proteina u stanicama neurona te kako usporiti degeneraciju neurona kod Parkinsonove i Hutingtonove bolesti. Prije oko tri godine primijetili smo da se u stanicama nakuplja i progerin koji uzrokuje progeriju, rezultat koji je bio vrlo interesantan kolegi Francisu Collinsu, jer se on već godinama bavi studiranjem progerije. Suradnja s Collinsom bila je vrlo produktivna i ugodna i zbog toga jer dijelimo uvjerenje da je istraživanje rijetkih bolesti bitno iz dva razloga.

Rapamycin Prvo: treba pomoći bolesnicima koji boluju od takvih bolesti, jer farmaceutske kompanije često smatraju da se ne “isplati” tražiti lijekove za rijetke bolesti! Drugo: rijetke bolesti vrlo često pomažu istraživanjima čestih bolesti.

Recimo: osim progerije, moja se grupa bavi Gaucherovom bolešću, koja je isto tako vrlo rijetka bolest u djece, a studiranjem te bolesti došli smo do bitnih spoznaja u Parkinsonovoj bolesti (naš članak o tome upravo je izašao u časopisu Celli). Bez obzira na to što je progerija rijetka bolest, ona pridonosi razumijevanju normalnog starenja - djelomično i zbog toga jer se progerin (protein koji uzrokuje progeriju) nakuplja u stanicama tijekom normalnog starenja, a razumijevanje starenja je pak vrlo bitno za razumijevanje neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimera, Parkinsona... jer pojava tih bolesti ovisi o starenju, tj. do neurodegeneracije dolazi tek u kasnijoj dobi života, ali još nije sasvim poznato zašto je tome tako, tj. na koji način predisponira razvoj degeneracije mozga.

Od kojih sastojaka ste načinili lijek i kako je došlo do otkrića?

Lijek rapamycin već se korisiti za liječenje tumora i kod transplantacije organa tj. mi nismo otkrili taj lijek,

nego smo ga primijenili za liječenje ubrzanog starenja kod djece. U stanicama zdravih ljudi progerin se nalazi u vrlo malim količinama i to s početkom starenja. No zdrava stanica uspješno uklanja štetne molekule i nepotrebne proteine. Stručnjaci su testirali djelovanje rapamycina na stanice oboljele od progerije jer su prethodna istraživanja pokazala da produžuje život miševa. Dosadašnja istraživa-

OBRAZOVANJE

Na Harvardu bez hijerarhije

r

apamycin se već korisiti za liječenje tumora i kod transplantacije organa nja pokazuju vrlo pozitivno i obnavljajuće djelovanje rapamycina na oboljele stanice.

Za sada je potvrđeno da rapamycin pobuđuje aktivnost staničnog sistema koji uklanja otpad. No prije kliničkih ispitivanja znanstvenici ne mogu sa sigurnošću reći kako će taj lijek ukupno djelovati na oboljele od progerije. Znanstvenici vjeruju da mogućnosti rapamycina, koje se još istražuju, predstavljaju veliki korak prema produžetku ljudskog života te kako bi se lijek koji bi usporio proces starenja mogao već vrlo skoro proizvesti.

Mutacije Inače, prije nekoliko godina otkriveno je da je HutchinsonGilfordova progerija uzrokovana sićušnom mutacijom jednoga gena (LMNA). Mutacija odgovorna za progeriju uzrokuje abnormalnu proizvodnju proteina lamin A od gena LMNA. Abnormalni protein destabilizira staničnu nuklearnu membranu na takav način da nastaju oštećenja na onim tkivima koja su najčešće podvrgnuta jakoj fizičkoj sili poput kardiovaskularnih i muskuloskeletnih sustava.

Znanstvenici se nadaju da će istraživanje progerije i mogućnosti njezina liječenja, osim do lijeka za tu bolest, dovesti i do boljeg razumijevanja normalnog procesa starenja.

Kakav je onda doista lijek

Rapamycin ima nezgodne nuspojave Ima li, međutim, rapamycin i neke nuspojave?

Naime, rapamycin ima i neke nezgodne nuspojave poput povisivanja razine kolesterola i gašenja funkcija imunološkog sustava zbog čega su pacijenti ranjiviji na infekcije.

Stoga se ispituje mogućnost uporabe modificirane verzije rapamycina RAD001, koja ima

manje nuspojava.

Jeste li stupili u kontakt s farmaceutskom industrijom?

Jesmo. Trenutno surađujemo s nekoliko farmaceutskih tvrtki kako bismo te lijekove prilagodili za liječenje neurodegenerativnih bolesti.

Koliko dugo mora proći da lijek dobije svoj legitimitet na tržištu?

Kao što sam rekao, taj se lijek već koristi u druge svrhe, a za liječenje ubrzanog starenja bit će potrebno bar nekoliko godina da se vidi djeluje li.

Je li neka od inozemnih tvrtki već zainteresirana za vaše otkriće?

Nekoliko inozemnih tvtki pokazalo je interes za daljnji razvoj tog lijeka.

rapamycin?

Rapamycin je imunosupresivni lijek koji se daje pacijentima nakon transplantacije da bi se preveniralo moguće odbacivanje doniranog organa. Do sada se koristio i u liječenju Alzheimerove bolesti, a nedavna

nja ljudskog biosustava. Otkriven je na Uskršnjem otoku, po kojem je i dobio ime. Naime, na polinezijskom dijalektu Uskršnji se otok zove Rapa Nui. Djelovanje rapamycina dosad je uglavnom testirano na životinjama, a dosadašnji rezultati bude optimizam da bi mogao biti jednako djelotvoran u primjeni na ljudima.

Naime, testiran je na oko 2000 laboratorijskih miševa starih oko 600 dana (što je ekvivalentno ljudskih 60 godina), produživši im prosječni životni vijek za 200 do 300 dana. Ako bi rapamycin jednakim intenzitetom djelovao i na ljude, to otprilike znači da bi prosječni

ljudski vijek od 75 godina mogao produljiti za 20 do 30 godina.

Tko je financirao vaše istraživanje?

Američki nacionalni institut za zdravlje.

Ulaže li Hrvatska i inače dovoljno energije i novca u znanstvena otkrića posebice ovakva: u humano-medicinske svrhe?

Svakako - ne! Općenito gledajući, Hrvatska vrlo malo izdvaja za istraživanja što će dugoročno biti problem, jer nećemo biti kompetitivni na svjetskom tržištu! Ulaganje u znanost i edukaciju vrlo je bitno za razvoj svake države.

r

apamycin je otkriven je na Uskršnjem otoku, po kojem je i dobio ime istraživanja predviđaju da bi se uskoro mogao koristiti kao lijek protiv progerije i uopće kao lijek za usporavanje stare-

Je li američki visokoobrazovni sustav fleksibilniji od našeg? Školuje li se u SAD-u više djece iz bogatih obitelji na sveučilištima ili je sustav demokratičan i ide prema sposobnostima i zaslugama?

To je teško i kompleksno pitanje, ali vrlo važno.

Inače, na Harvardu, a čini mi se i u SAD-u općenito, nastavnici rade sve što je moguće kako bi pomogli studentu naučiti ogromnu materiju tj. ponašaju se više kao kolege i suradnici, a ne kao nastavnici.

Zapravo, nema hijerarhije kao kod nas i studenti se ne “kažnjavaju” lošim ocjenama. Krivo se shvaća da je tome tako zato što studenti plaćaju studij takav odnos postoji na svim razinama kliničke medicine, kao i u istraživanjima. Sustav definitivno ide prema sposbnostima, kriteriji su jasni i poštuju se tj. ako radite dobro, nije važno iz koje ste zemlje i kako se zovete i možete dobiti ono što zaslužujete.

Naravno, nije sve idealno, ali mogu reći da nisam nikad osjetio bilo kakvu vrstu diskriminacije.

Koje su prema vašem sudu podudarne točke između našeg visokoobrazovnog sustava i onog američkog?

Nisam siguran, ali vjerujem da postoji puno sličnosti.

A zdravstveni sustav? Je li on, međutim, u SAD-u blagonaklon prema svima ili je diferencijalan?

Predsjednik SAD-a Barack Obama pokušava učiniti da nije diferencijalan, ali kako je to vrlo skupo, ima dosta protivnika. Inače, ako nemate osiguranje i razbolite se, imate pravo na tzv. free care.

IZDVOJENO Neurodegenerativne bolesti nastaju uslijed povećanog nakupljanja pojedinih proteina u neuronima

Progerija je bolest koja se očituje preuranjenim starenjem Kako bi lijek konkretno djelovao na Parkinsonovu ili Alzheimerovu bolest?

Taj bi lijek trebao otkloniti štetne nakupine do kojih dolazi u neuronima tijekom starenja i bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova. Očekujemo da će takvi lijekovi štititi stanice od toksičnih efekata nakupljenih proteina te pospješiti normalan rad neurona i smanjiti neurodegeneraciju.

U čemu je značaj ovog otkrića?

Značaj ovog otkrića za liječenje neurodegenerativnih bolesti je velik. Razvoj specifičnih lijekova čiji bi mehanizam djelovanja bio usredotočen na acetelaciju i otklanjanje štetnih proteina odgovornih za razvoj neurodegenerativnih bolesti bi u vrlo kratkom vremenskom razdoblju mogao postići značajne rezultate u terapijskoj

primjeni.

Zašto dolazi do Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti?

Genetski faktor te određeni drugi faktori iz okoline poput pesticida mogu biti uzrokom Parkinsonove bolesti. Dok stresan način života smanjuje našu sposobnost obrane od bilo koje bolesti. Inače, neurodegenerativne bolesti nastaju uslijed povećanog nakupljanja pojedinih proteina u

neuronima. Ovakve nakupine remete normalan rad neurona i uzrokuju gubitak pamćenja (Alzheimerova bolest) kao i druge ozbiljne poteškoće u funkcioniranju živčanog sustava.

Pogađaju li Parkinsonova i Alzheimerova bolest više muškarce ili žene?

Gotovo jednako i jedne i druge. Što je, međutim, progerija?

Progerija je iznimno rijeka

genetska bolest koja se očituje dramatičnim preuranjenim starenjem. Najteža vrsta te bolesti naziva se prema znanstvenicima koji su prvi zabilježili njezine simptome, još potkraj 19. stoljeća - Hutchinson-Gilfordov sindrom progerije. U trenutku rođenja djeca koja boluju od progerije obično izgledaju posve normalno. No već im se u prvoj godini rast uspori te su uskoro mnogo niža od

ostale djece njihove dobi.

Iako se normalno razvijaju na mentalnoj razini, fizički poprimaju izgled malih staraca: gube kosu, koža im se nabora i objesi, a nos, lice i čeljust su im bitno manji u odnosu na veličinu glave. Uglavnom pate od simptoma tipičnih za starije osobe: ukočenosti zglobova, iščašenja kukova, problema s cirkulacijom te progresivne kardiovaskularne bolesti.

8

Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Ostali bez 50-godišnjice?!

K

ad je ovih dana jedan bračni par uz 50. godišnjicu braka htio obnoviti bračni zavjet pred varaždinskim matičarem, iznenadio se kad je saznao da takva mogućnost ne postoji. U dosadašnjoj praksi, naime, nije bilo sličnih zahtjeva, jer su bračni parovi koji su sklopili crkveni brak svoj zlatni ili dijamantni jubilej, odnosno 50. ili 60. godina braka, obnavljali u crkvi. A što s onima koji su sklopili građanski brak? ašto se i bez obzira na jedan ili nijedan zahtjev građana ne bi mogle uvesti promjene u ovaj segment rada varaždinskog Matičnog ureda i ovlasti matičara? Ne ulazeći u to tko i na koji način može uvesti promjene te koja je procedura za to potrebna, bilo bi dobro kad bi želju ovog bračnog para, nadležne institucije prihvatile kao ideju da se iniciraju promjene i uvedu sadržaji koji bi trebali biti uobičajeni. ko ni zbog čega drugoga, onda zbog činjenice da su i crkveni i građanski brak pred zakonom jednaki, pa neka takva bude i mogućnost obnove bračnog zavjeta.

Z

A

TREĆA DOB

Vodič za umirovljenike Up r av ni o dj el z a zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb Varaždinske županije i varaždinska Agencija za razvoj AZRA u suradnji sa zavodima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te javno zdravstvo, kao i s Ljekarnom, Društvom Crvenog križa, Caritasom i Savezom udruga umirovljenika i starijih osoba Varaždinske županije izradili su «Vodič za starije osobe». Kako su prilikom predstavljanja Vodiča u maloj dvorani županijske palače naglasili župan Predrag Štromar i zamjenica župana Blanka Glavica Ječmenica, ovom su brošurom populaciji treće životne dobi ponuđene najpotrebnije informacije, podaci, kao i adrese i telefonski brojevi institucija i službi koje mogu kontaktirati u vezi ostvarivanja prava iz domene socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, ali i drugih područja. U Vodiču se na 130 stranica daju odgovori na pitanja koja najčešće postavljaju osobe starije životne

!

dobi, kao i korisni savjeti kojima se na popularan način govori o starenju te biološkim, psihološkim i socijalnim promjenama koje nastaju starenjem. Na prihvatljiv se način govori i o određenim imovinsko-pravnim aspektima, o pitanjima vezanim uz ugovorno uzdržavanje i drugim temama iz ove domene.

Kako je rekao Ivan Šoltić, predsjednik županijskog Saveza udruga umirovljenika, Vodič je zbog korisnih informacija dobrodošao i za 30 udruga koje djeluju na ovom području, kao i za one koji u našu županiju dolaze kao izletnici.

Mislim, dakle jesam

“

U prošloj predizbornoj kampanji obećano je da će se napraviti rampa preko željezničkog prijelaza u Cehovskoj ulici. Nova kampanja je tu, a rampe još nema!»

IVAN KRIŽANIĆ, VARAŽDIN

9. kolovoza 2011., br. 377

TU KRAJ NAS U Klubu za starije osobe čak je 150 vanjskih članova!

Na život se može gledati i kroz ružičaste naočale!

J Varaždinka Ružica Juras i s 85 godina piše pjesme, pjeva i pleše!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Cjelovečernjim glazbe no-plesnim i scenskim programom «Srcem uz vas» održanim u gledalištu varaždinskoga kazališta, korisnici Doma umirovljenika i članovi Kluba za starije i nemoćne osobe Varaždin ponovo su pokazali raskoš stvaralaštva i životne radosti osoba treće životne dobi. Nastupi grupa i sekcija radne terapije Doma, pogotovo pjevačkog zbora, pjevača solista i domskog glazbenog sastava te dramske, folklorne i literarne grupe javnosti su već dobro poznati i uvijek popraćeni vidnim zanimanjem. Manje se, međutim, zna za aktivnosti Kluba za starije osobe, koji iako se nalazi u prostorijama Doma, djeluje samostalno, a s oko 150 vanjskih članova, kao i članova korisnika Doma, vrlo uspješno funkcionira već punih sedam godina! A kako i ne bi, kad je osnivačica i voditeljica kluba agilna 85-godišnja pjesnikinja i književnica, popularna «Varaždinka, fakinka», gospođa Ružica Juras.

Folklor, pjesma, ples krase ove vesele i vedre članove Kluba za starije i nemoćne osobe Varaždin

Klub s poviješću - Prvi sam Klub za starije osobe osnovala prije trideset godina u Zagrebu, gdje smo živjeli. On i danas radi, a njegov veliki pjevački zbor i poznate «Maksimirke» svojom su pjesmom obišle cijelu Hrvatsku. Kad sam se prije 20 godina sa svojim suprugom vratila u Varaždin, gdje sam i rođena, osnovali smo Varaždinsko književno društvo, a

U dobrom društvu je uvijek veselo, a i još kad zapjeva pjevački zbor...

U Klubu je veselo i raspjevano!

Dok smo na terasi Doma opušteno čavrljali uz kavicu, pridružili su nam se i drugi sugovornici – zborovođa, dirigent i glazbenik Miro Rogar, članica folklorne i dramske grupe Terezija Tasić, koja je mnoge iznenadila glumačkim nastupom u skečevima, te Nevenka Križanec, »šefica» za sport, i zaljubljenica u folkor i zborsko pjevanje. O svojim dojmovima i iskustvima kažu: Miro Rogar: “Već šest godina sam s njima i tijekom tog vremena napravili smo puno. Počeli smo najprije s pjevačkim zborom, a poslije smo razvili i brojne druge glazbene aktivnosti vezane uz folklor, solo pjevanje, plesne nastupe i slično.

Oni imaju i volju i talent, a ja

U skeču «Nik kasno ad nije poslije toga, »g zahvaljujući au torica lumila razumijevaRu nju ravnateljiJuras žica ce Doma Vesne Vidović Oreški, i Klub za starije osobe. I nismo pogriješili.

Jer, svi stariji ljudi imaju jednu želju, a ta je da ove zadnje godine svog života, kad su podigli djecu i odradili svoj radni vijek, konačno učine nešto dobro i za sebe. Da žive

ljepše i kvalitetnije. Među t ak ve o s o b e ubrajam se i ja, zato na život uvijek gledam kroz ružičaste naočale! - smije se gospođa Ružica.

Da to nisu samo riječi, potvrđuje i njeno nepresušno nadahnuće u brojnim područjima rada i stvaralaštva.

samo malo posložim kockice i sve super štima! Jako sam zadovoljan.”

Terezija Tasić: “Ja nisam korisnik Doma, nego ovdje dolazim kao vanjski član Kluba.

U folkloru sam od samog početka. Dobro se nosimo sa svim koreografijama u kojima često zajednički nastupamo s domskim folklorašima. Nedostaju nam jedino muški plesači, pa pozovemo sve koji mogu i vole plesati da se učlane u naš Klub!”

Nevenka Križanec: “Pjevam u zboru «Vila» i u crkvenom zboru, plešem u folklornoj grupi i bavim se sportom. Vodim ekipu pikadista i kuglaša. Vrlo smo aktivni pa imamo i susrete s varaždinskim podružnicama umirovljenika, natječemo se i družimo. Stalno smo u pokretu i lijepo nam je.”

Iza nje je pet knjiga pjesama, zatim autobiografski uradak «Rukom pod ruku», knjiga posvećena životu i djelu pokojnog supruga Zvonka, poznatog psihologa i znanstvenika, kao i njihovom skladnom zajedničkom životu, djeci i obitelji. Njen veseli duh i izrazit smisao za humor dolazi do izražaja i u dramskom stvaralaštvu te pisanju

skečeva, ali i u originalnim pjevačkim interpretacijama vlastitih pjesama, većinu kojih je glazbeno obradio prof.

I. Mežnarić. A upravo zbog jedne od njih, kao i njenog životnog optimizma, gospođa Ružica Juras dobila je najljepši kompliment: ona je, kao što i naslov njene pjesme govori, i u 85-oj ostala – «Varaždinka fakinka»!

9. kolovoza 2011., br. 377

Oglasi

9

10 Čitatelji zovu

9. kolovoza 2011., br. 377

PARKIRANJE Iskustvo čitatelja koji vozi automobil austrijskih tablica

ODLUKA PLATI U ROKU OD 5 MINUTA ČLANAK 13.: Korisnik parkirališta mora u roku od pet (5) minuta od parkiranja vozila valjanu satnu kartu vidljivo istaknuti s unutarnje strane vjetrobranskog stakla vozila ili zaprimiti SMS poruku o plaćenoj parkirališnoj karti putem mobilnog telefona.

KOGA MOGU BLOKIRATI? ČLANAK 24.: Na parkiralištu s naplatom mogu se blokirati vozila sa zool tablicom, vozila s inozemnom registarskom tablicom i vozila bez registarskih tablica, s ciljem naplate dnevne karte.

OBAVEZNE UPUTE ČLANAK 25.: Kod blokiranja vozila Organizator parkiranja je dužan na prednje ili bočno staklo vozila staviti naljepnicu da je vozilo blokirano s uputom što vozač mora učiniti. Tekst naljepnice je na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku.

NAKON 24 SATA - PAUK ČLANAK 26.: Ukoliko vlasnik ili korisnik vozila ne zatraži deblokadu vozila u roku od 24 sata, vozilo će se premjestiti pauk vozilom po nalogu prometnog redara ili ovlaštene osobe - Organizatora parkiranja.

Izvor: Odluka o organizaciji i načinu naplate parkiranja Grada Varaždina

Strane tablice - ne plate li parking, blokada kotača J U Crtoradu ističu da je sve propisano Odlukom o načinu naplate parkiranja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ako vozite automobil inozemnih registarskih oznaka, a ne platite parkirališnu kartu u Varaždinu, nemojte biti iznenađeni ako vas dočeka obavijest da su kotači vašeg vozila blokirani. Dogodilo se to o Goranu Rocu koji vozi osjeća o automobil austrijskih ka e s m sa registarskih oznaka. t, jer n Kad je prošli mjesec evara gova r p išao k zubaru, ostadu vio je automobil na nemam rtoradu, C parkiralištu bez da je a prem Goran kupio kartu, jer je bio kaže uvjeren da će se vratiti Roc za pet minuta.

Joj, što je ovo?

No stigao je tek nakon pola sata i na brisaču ga je dočekala dnevna karta u iznosu od 100 kuna. - Nisam se iznenadio. Mislio sam da ću platiti u roku od osam dana, kao što na karti i piše - navodi.

Ali druga obavijest ga je jako iznenadila. Na staklu od vrata bila je istaknuta obavijest: “Ne pokrećite vaše vozilo, stavljena Vam je blokada kotača. Ista će se ukloniti kad podmirite Vaš dug”. - Nije mi bilo jasno o čemu se radi, jer Crtoradu nisam dužan ništa, a na kazni koju sam dobio piše da je treba podmiriti u roku od osam dana. Na obavijesti je bio naveden broj mobitela na koji treba nazvati da djelatnik Crtorada dođe naplatiti dnevnu kartu i ukloniti blokadu. To sam i učinio. Djelatnik Crtorada brzo je došao, ali mi je rekao da bez plaćanja 100 kuna nema otključavanja kotača – priča Goran Roc.

Čitatelju nije logično da se vozača stranih tablica kažnjava i blokadom kotača. No time se zapravo dolazi do imena vlasnika vozila

“Pauk” odnio auto, vi bez kune. Što sad? Čitatelj Goran Roc, kojem je na vozilo stavljena blokada kotača, jer vozi automobil stranih registarskih tablica, pita se što bi se dogodilo da se negdje zadržao do duboko u noć, da nije imao mobitel ili da kod sebe nije imao 100 kuna. - Pitanje je što bi bilo da nisam hrvatski državljanin – napominje. Iz toga proizlazi da je u Varaždinu najsigurnije platiti parking i ne parkirati se tamo gdje je to zabranjeno. No što ako “pauk” odnese vozilo, a

Smatra da je takvo postupanje neprihvatljivo. - Na neki način su me nazvali prevarantom, jer sam imao 8 dana vremena za plaćanje dnevne karte, a oni su me kaznili prije počinjenog nedjela – ističe.

Međutim, direktor Crtorada Tomo Ježovita navodi da su njegovi djelatnici postupili sukladno odredbama Odluke

vi nemate ni kune? - U pravilu je sve troškove potrebno podmiriti pri preuzimanju vozila, ali se puno puta dogodi da vlasnici nemaju kod sebe novac, pa im naši djelatnici uručuju uplatnicu prema kojoj moraju platiti u roku od 8 dana. No uplatnicu mogu dobiti isključivo vlasnici vozila, dok korisnici tuđih vozila i vlasnici vozila s inozemnim registarskim oznakama platiti moraju prije preuzimanja vozila – pojašnjava direktor Crtorada.

o organizaciji i načinu naplate parkiranja.

Tom Odlukom je predviđena blokada kotača u slučaju da se radi o vozilu stranih registarskih tablica.

- U slučaju da je vozilo sa stranim registarskim tablicama, stavljamo blokadu na kotače kako bi ta osoba podmirila dug prije nego

ode izvan Hrvatske. Kada izdajemo račun, moramo znati ime i prezime vlasnika, što za ta vozila nije moguće, jer ih nema u evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova.

Dakle, blokada se stavlja isključivo s ciljem naplate dnevne karte, pri čemu su to i jedini troškovi vozača – pojašnjava Ježovita.

NEMA IH U EVIDENCIJI Kada izdajemo račun, moramo znati ime i prezime vlasnika, što za vozila s inozemnim registracijama nije moguće, jer ih nema u evidenciji MUP-a. Blokada se stavlja isključivo s ciljem naplate dnevne karte.

Tomo Ježovita

“

PODZEMNA GARAŽA Na gradilištu na Kapucinskom trgu završilo betoniranje pod vodom

Podzemne vode više nisu problem

U proljeće bi podzemna garaža trebala imati i uporabnu dozvolu

Na gradilištu podzemne garaže na Kapucinskom trgu u Varaždinu konačno je dovršeno betoniranje pod vodom. - Voda je “zarobljena”, a svi radovi dalje idu točno prema planu tako da mogu najaviti da će se prvi automobili u novom objektu moći parkirati u travnju sljedeće godine – ističe Tomo Ježovita, direktor Crtorada.

Kao što je poznato, ispod zemlje se grade dvije etaže na koje će istovremeno moći

biti parkirano oko 450 vozila, izvođač radova je Zagorje-Tehnobeton, a investitor Crtorad koji će u garažu uložiti gotovo 50 milijuna kuna. Radovi su počeli još prije devet mjeseci, a graditelji su se cijelo vrijeme borili protiv podzemnih voda, jer se ispod Kapucinskog trga nalazi pravo pravcato jezero.

No temelji pod zemljom, bolje rečeno pod vodom, sada su dovršeni, pa slijedi daleko lakši posao, betoniranje i svi ostali

radovi “na suhom”.

- Dosad su se na gradilištu odvijali takozvani “nevidljivi” radovi, jer trebalo je, primjerice, napraviti izolaciju, a veliki posao bilo je izmiještanje komunalne infrastrukture, od kanalizacijskih, vodovodnih i plinskih cijevi pa do električnih instalacija – pojašnjava Ježovita.

Bit će to prva prava podzemna garaža u Varaždinu budući da je ona u Ulici braće Radića

zapravo podzemno sklonište.

Obistine li se najave, u proljeće sljedeće godine u tom dijelu grada čeka nas nova regulacija prometa. Na samom Kapucinskom trgu bit će pješačka zona, ali se još uvijek pouzdano ne zna hoće li cijela površina biti asfaltirana radi uštede ili će možda ipak biti popločena. Uz to, najavljeno je da će usporedo trajati i rekonstrukcija bivše Vame koja bi se trebala pretvoriti u šoping centar. (vms)

Čitatelji zovu 11

9. kolovoza 2011., br. 377

ZBRINJAVANJE

Rješenje na pomolu?

Tijekom nedavnih radova s krovišta Osnovne škole u Lepoglavi, uklonjeno je nekoliko desetaka tona salonit ploča

OTPAD Čitatelj tvrdi da u Varaždinu nitko ne preuzima opasan otpad

Za salonitke pune azbesta nigdje više nema mjesta!?

J Živimo u županiji u kojoj (osim, možda, na papiru) ne postoji uređen deponij s betonskim

kazetama za odlaganje potencijalno opasnih materijala, kakav je, primjerice, azbest Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Kada je u pitanju opasan otpad, svaki ekološki osviješten građanin nastojat će ga predati ovlaštenoj tvrtki koja ga može uskladištiti i u konačnici adekvatno zbrinuti. No kako živimo u županiji u kojoj (osim, možda, na papiru) ne postoji uređen deponij za odlaganje potencijalno opasnih materijala koji, primjerice, sadrže azbest, mogli bismo se poput našeg čitatelja (podaci poznati redakciji 7 Plus Regionalnog tjednika) naći u bezizlaznoj situaciji.

Koga zvati?

Naime, naš je sugrađanin nedavno s krova obiteljske kuće uklonio veći broj valovitih salonit ploča (u strukturi sadrže azbest) koje je

privremeno odložio na svoje dvorište. Nazvavši Inspekciju zaštite okoliša pokušao je doznati tko na području grada takav otpad odvozi i zbrinjava.

Rečeno mu je da su „šanse nikakve“, ali neka pokuša kontaktirati gradsku t vr tku Varkom d.d. No djelatnici spomenutog ko m u na l n o g poduzeća ljubazno ga upućuju na t vr tku Univerzal.

Zaista, potonje društvo je registrirano za reciklažu metalnih ostataka i promet sekundarnim sirovinama te za sakupljanje i skladištenje neopasnog i opasnog otpada.

Ali od zaposlenika Univerzala doznaje da već neko vrijeme

salonitke ne sakupljaju i ne skladište jer ih je nemoguće dalje zbrinjavati… Sudeći po broju kuća čiji su krovovi prekriveni salonitkama, vjerujemo da slučaj našeg čitatelja nije usamljen. A na kakvoj se vjetrometini uslijed nedorečenih zakonskih odredbi našao Univerzal, doznali smo od Marijana Kovačića, direktora poduzeća.

- Žao nam je da u ovom trenutku ne možemo izaći u susret našem sugrađaninu, no morate znati da smo prisiljeni prekinuti sakupljanje ploča koje sadrže azbest. Trenutno ih na našem

u Unive je trenrzalu usklad utno i čak 80 šteno t saloni ona tki

ekonomskom dvorištu ima odloženo u količini većoj od 80 tona! Prije tri godine natjecali smo se i od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja dobili koncesiju temeljem koje prikupljamo i salonitke. No tek je nedavno novim odredbama r iješen problem daljnjeg zbrinjavanja ovog opasnog otpada.

Naime, resorno ministarstvo obvezalo je koncesionare da sakupljaju otpad i mi smo to činili. Također, naloženo je svim županijama, pa tako i Varaždinskoj da riješi adekvatno zbrinjavanje opasnog otpada na svojim deponijima.

Međutim, donedavno nije bilo poznato što treba s otpadom uraditi koncesionar u županiji koja uopće nema lokacije za njegovo adekvatno odlaganje i zbrinjavanje – upozorava Ko-

vačić i podsjeća da azbest ne spada u građevinski, kao što to mnogi misle, već u itekako - potencijalno opasan otpad. Činjenično, Varaždinska županija nema adekvatan deponij na kojem bi morala postojati betonska „kazeta“ u kojoj bi se pomiješan s cementom, azbest trajno učvrstio.

Javna je tajna da u Hrvatskoj najveći problem ne čine građani već javne oso be, odnosno - pojedine građevinske tvrtke, koje salonitke i drugi opasan otpad odlažu na tzv. divlje deponije.

A zakonom je za njih propisano i to da svaki otpad koji odvoze s gradilišta mora imati uredno ispunjen prateć i list…

Kako doznajemo od Marijana Kovačića 29. srpnja tvrtka Univerzal sklopila je novi Ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temeljem kojeg Fond podmiruje troškove odvoza i zbrinjavanja otpada iz kućanstva koji sadrži azbest.

No, slijede još I dogovori oko toga kako natjerati druge Županije da zbrinu opasan otpad iz „vrtova“ sebi susjednih. Odnosno, u tijeku su pregovori koji bi trebali otkriti toliko željenu adresu deponije na kojoj će Univerzal promptno adekvatno zbrinuti spomenutih 80 tona salonitki. Čim se to riješi, Univerzal će preuzeti i salonitke našeg čitatelja.

Dotad on i svi drugi građani moraju nastojati ploče očuvati „u komadu“, na način da se spriječi emisija štetne azbestne prašine. Iz Univerzala savjetuju građanima da eventualno zdrobljene ili odlomljene komade odlažu u čvrste najlonske vreće. Utjehe radi, spomenimo i to da odvoz i zbrinjavanje opasnog otpada nisu problem samo u Varaždinu. Spisak gradova i manjih naselja u problemima je poduži, a tvrtki ovlaštenih za zbrinjavanje opasnog otpada u RH još uvijek je premalo.

Prilikom rukovanja salonit pločama zaštite dišne organe!

IZDVOJENO Što je azbest, koliko je stvarno kancerogen i zašto se oko njega uvijek diže i više (azbestne) prašine nego što treba?

Salonit ploče ne lomite i nemojte ih usitnjavajti! Što je azbest i zašto se oko njega diže i više (azbestne) prašine nego što treba, objasnio nam je mr. sc. Vitomir Premur, dipl. ing. rudarstva. Naime, magistar Premur znanstvenik je i predavač na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu iz predmeta Zaštita okoliša. I ne samo to, jer izvodio je nastavu iz predmeta Gospodarenje otpadom.

Bolje spriječiti…

- Azbest je mineral vlaknastog oblika i nalazi se u stijenama u prirodi. Korišten je mnogo godina u proizvodnji vodovodnih cijevi, raznih materijala iskoristivih u vatrogastvu te u proizvodnji kočionih obloga. Nakon što je izbačen iz upotrebe u Europi, logično je takvo postupanje slijedila i Hrvatska. On se uz vezivno

sredstvo nalazi i u „salonit“ pločama i kao takav nije automatski opasan. Do problema dolazi kad ploče pilimo, usitnjavamo, kidamo ili meljemo čime se oslobađa azbestna prašina. Ona je najopasnija za

a

zbest je mineral vlaknastog oblika prisutan u stijenama u prirodi i nije topiv u tjelesnim tekućinama zdravlje ljudi jer ulaskom u nezaštićene dišne organe izaziva bolest poznatiju pod imenom azbestoza – istaknuo je mr. sc. Vitomir Premur dodavši da se ne smijemo zavaravati s azbestom. Iako su

podijeljena mišljenja o tome koliko je azbest kancerogen, on definitivno nije topiv u tjelesnim tekućinama. Nakuplja se u plućima i bespovratno oštećuje alveole.

Baš zato, otpad koji sadrži azbest (npr. salonitne ploče, izolacijski materijali koji sadrže azbest i sl.) građani u kućanstvima mogu predati ovlaštenoj tvrtki (u Varaždinu, to je jedino Univerzal) koja ima dozvolu za gospodarenje takvom vrstom otpada čime definitivno čine uslugu prirodi, ali i svome zdravlju.

Ažuran popis tvrtki (od 1. srpnja 2011.) koje na području RH imaju važeću dozvolu za gospodarenje otpadom koji sadrži azbest (izolacijski i građevinski materijali) dostupan je svima na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja: www.mzopu.hr.

Salonitke složene na hrpu, čekaju da ih netko odveze

12 Općina Ljubeščica

9. kolovoza 2011., br. 377

DOZNAJEMO Mještani i brojni gosti svečano s čelnicima obilježili Dan općine

Ljubeščica je „u srcu“ s J Najsvečaniji dio proslave Dana

općine Ljubeščica svečana je sjednica Općinskog vijeća, na kojoj se nazočnima obratio načelnik Horvatić Znakovita izjava – „Ljubeščica u srcu“ moto je pod kojim je u četvrtak 4. kolovoza počelo četverodnevno obilježavanje Dana općine Ljubeščica polaganjem vijenaca kod spomenika hrvatskih branitelja, otvorenjem etno kuće u centru mjesta, svečanom sjednicom Općinskog vijeća u novoj sportskoj dvorani te glazbeno-zabavnom večeri uz Petkovečke tamburaše i žonglersku skupinu Krpe i konci.

Svečano na početku Najsvečaniji dio proslave Dana općine Ljubeščica je svečana sjednica Općinskog vijeća, čijom nas je prigodom načelnik Nenad Hor vatić podsjetio na značajna zbivanja i dinamičan razvoj općine.

- Tijekom trajanja mojeg mandata neprekidno se radi na donošenju odluka kojima bi se i u ovim kriznim godinama očuvalo te ojačalo gospodarstvo, a glede izgradnje kapitalnih objekata i komunalne infrastrukture, mogu reći da ostvarujemo sve ono što sam zacr tao. Naime, već sada je razvidno da ni jedna državna ili županijska cesta neće ostati bez nogostupa, odvodnje oborinskih voda i javne rasvjete. Sve državne ceste na području općine to imaju riješeno, a gotovo 90 posto županijskih cesta je pokriveno nogostupima, odvodnjom i javnom rasvjetom. Time je poboljšana sigurnost kretanja mještana te je poljepšan izgled općine Ljubeščica. Do kraja iduće godine završit ćemo i posljednju dionicu u smjeru županijske ceste koja se pruža prema kamenolomu.

Dugačka je oko dva kilometra i preostalo je uređivanje nekih 300 metara. Također, ove godine nastavili smo izgradnju cesta na čitavom području općine, za što je utrošeno 6 0 0.0 0 0 kuna, Konkretno, moderniziran je odvojak Zagrebačke ulice prema Bomeku, a nastavljena je izgradnja nogostupa i kanalizacijske mreže u Kalničkoj ulici – ističe to Nenad Horvatić i dodaje da su u Ljubeščici uvelike krenuli u rekonstrukciju vodovodne mreže i vodospreme Stiper.

- Treba znati da mi imamo svoje vodocrpilište i

vodovod koji ove godine unapređujemo na način da ćemo ugraditi najmodernije klorinatore za pročišćavanje vode. Njezina kvaliteta pod neprekidnim je nadzorom Zavoda za javno zdravstvo, a voda se uzorkuje u vrtićima i školama. Postojeći bazeni bit će ograđeni, a čitavo izvorište imat će 24-satni automatizirani nadzor svih parametara koji uključuju i praćenje vodostaja u spremnicima.

Vodocrpilište opremamo protuprovalnim sustavom s trenutnim uzbunjivanjem u izvanrednim situacijama, a sva tamo prisutna trošila napajat će moderni solarni sustav. Za spomenute zahvate Općina je osigurala namjenska sredstva u iznosu od 250.000 kuna, odnosno u modernizaciju postrojenja reinvestiran je cjelokupni iznos koji godišnje pr i hodujemo za utrošak vode na našem p o d r u č j u!

Naglašavam i to da je cijena kubičnog metra vode, koja je izvrsne kvalitete, u Ljubeščici svega 4 kune, dok u ostalim mjestima u županiji stanovnici za isti utrošak vode iz regionalnog vodovoda plaćaju 10 kn po m3. Vodom snabdijevamo i jedan dio susjednog Možđenca, no u slučaju da nemamo dovoljne količine vode u svojem sistemu, naša vodoopskrba nepovratnim je ventilom vezana na regionalni vodovod čime je dodatno osigurano neprekidno snabdijevanje. Čak i eventualno nastalu razliku za utrošak vode iz regionalnog vodovoda (do iznosa od 10 kn po m3) sufinancira Općina tako da mještani to uopće ne osjete – veli načelnik Horvatić, a pored iznesenog ističe kako u općini veliku pozornost daju energetici putem zamjene dotrajale mreže, a ide i izgradnja trafostanice od 500 kW u neposrednoj blizini gospodarske zone.

Etno kuća u Ljubeščici u kojoj se čuva i prezentira ljubeško blago, nakon obnove i restauracije, doslovno blista

izgrad n nogos jom t pobol upa je sigu jšana rn kretan ost mješt ja ana

Opet iskoračili - To će sigurno prepoznati poduzetnici koji se mogu bez problema priključiti, a postignuta je i energetska neovisnost. Trafostanica je rezultat suradnje s HEP-om, a investicija je vrijedna pola milijuna kuna. Također, s Hrvatskim vodama provedeno je djelomično uređivanje potoka Stiper i Ljube vode, a

U tijeku je modernizacija vodospreme u Stipru

na poslovima kontinuiranog održavanje zelenih površina i ostalim javnim radovima zaposleno je četvero dje-

s

nažna trafostanica od 500 kW gradi se u neposrednoj blizini gospodarske zone u Ljubeščici

latnika – dodao je načelnik Općine, koja je odnedavno bogatija za još jedan osebujni kapitalni objekt, odnosno za drvenu etno kuću, koja je dopremljena iz Ivanić Grada.

- Nju smo kompletno obnovili uz investiciju od 120.000 kn, a pomogli su i sponzori

čije pojedine donacije iznose 20-ak tisuća kuna. Sveukupno, projekt etno kuće u kojoj će biti izloženi svi prikupljeni eksponati vezani uz ljubeško povijesno nasljeđe, doseže vrijednost od čak 250.000 kn. U kući su na jednom mjestu izloženi raritetni predmeti iz 18. i 19. stoljeća koje spašavamo i ostavljamo u trajno nasljeđe budućim naraštajima. To je naše ljubeško blago s kojim želimo upoznati i naše drage goste koji nas posjećuju. Među starinama, ističu se tkalački strojevi, ogledala, škrinje, ormari i ostali namještaj te velik broj najrazličitijih uporabnih predmeta. U etno kući bit će u dogledno vrijeme uređene i prostorije Turističke

Novo dječje igralište mjesto je na kome uživaju klinci i klinceze

zajednice općine Ljubeščica – naglašava Nenad Horvatić.

I ne samo to, jer u obližnjem sportskom parku uređeno je novo dječje igralište za što je utrošeno 100.000 kuna. Osim ograđenog igrališta za mali nogomet, ovdje na svoj račun dolaze ljubitelji tenisa, a u neposrednoj blizini je i sportska dvorana.

Bit će toga još - Nesumnjivo, ovi objekti pridonose kvaliteti života naših mještana kojima smo izašli u susret i prilikom rekonstrukcije ograde sakralnih objekata (kapelica) u Ljublju Kalničkom i Rakovcu.

A sve to tek je dio ostvarenog od prošle svečane sjednice – rekao je Nenad Horvatić,

načelnik Općine Ljubeščica u kojoj, kako doznajemo, itekako brinu o obrazovanju mladih.

- Svim studentima i srednjoškolcima sufinanciramo prijevoz do mjesta u kojima su njihove obrazovne ustanove, a za svako prvorođeno dijete obitelji s područja općine dobivaju 2.000 kn naknade. Troškove smještaja i boravka djeteta u vrtiću sufinanciramo s 50 posto za prvo dijete, 75 posto za drugo, a ukoliko roditelji imaju troje djece, smještaj za najmlađeg člana njihove obitelji u vrtiću je besplatan.

Danas, kad imamo veći broj nezaposlenih, roditeljima ove beneficije itekako pomažu jer im obiteljski budžeti ni

Općina Ljubeščica 13

9. kolovoza 2011., br. 377

Ljubeščica, jedne od najmanjih ali razvojno najdinamičnijih općina u regiji

svih svojih stanovnika približno nisu kao nekad. No i naš proračun ne puni se kao ranijih godina, ali uspjeli smo osigurati isplatu svih spomenutih beneficija i nećemo ih ni ukidati ni smanjivati – pojašnjava Nenad Horvatić te dodaje da nisu zakinute ni udruge građana jer su do 30. lipnja primile minimum 50 posto sredstava koja su im potrebna za nesmetani rad do kraja 2011. godine.

NADNASLOV

IZDVOJENO Zašto mladi odlaze?

Do posla jedino u Gospodarskoj zoni Novim prostornim planom općina Ljubeščica definirala je novu gospodarsku zonu na čak 200.000 m kvadratnih.

No, kako doznajemo od Dragutina Gotića predsjednika Općinskog vijeća, ispostavilo se da između 110 vlasnika parcela ima i onih koji svoje zemljište ne namjeravaju prodati.

„Lijepom Našom“ Općina sufinancira i sudjeluje u organiziranju tradicionalnih manifestacija na području pod svojom ingerencijom te je iza nas i fašnik i Vincekovo, a posebno nas raduje da smo s našim udrugama ove godine bili domaćini spektakularne priredbe „Lijepom Našom“.

Vjerujemo kako je tom prigodom na najbolji način promovirana općina Ljubeščica i Varaždinska županija ispred gledatelja Hrvatske televizije.

U radu nam pomaže i dobiveni status brdsko-planinske općine jer sav porez na ostvarenu dobit koji plaćaju porezni obveznici s područja općine ostaje kao prihod lokalne samouprave. No ako nemate jako gospodarstvo i ako porezni obveznici ne ostvaruju dobit – nema vam se što vratiti – upozorava Horvatić.

- Iz tog razloga, ne treba smetnuti s uma da kad jednom ostanemo bez statusa brdsko-planinske općine, socijalna davanja sigurno neće biti ovako izdašna. Žalosti nas činjenica da je Varaždinska županija djelomično napustila projekt sufinanciranja putnih troškova učenika, no nama je prioritet da ustrajemo s daljnjim financiranjem troškova koji zadiru u socijalnu sferu života naših mještana. Također, nije naodmet znati da je u poodmakloj fazi i jedan od najznačajnijih pro-

Kako do zemljišta?

Svečana sjednica Ljubeščice: plaketa počasnom građaninu Ljubeščice g. Ivanu Jarnjaku

Horvatić: „Možemo i dalje samostalno funkcionirati!“ Kad znamo da je naš okvirni proračun 5 milijuna kuna, suradnju s Vladom RH mogu i moram ocijeniti kao iznimno uspješnu. Bez njezine izdašne pomoći izgradnja vrtića, nove sportske dvorane i zgrade Općine te kapitalne investicije, koje dosežu 40 milijuna kuna, bile bi tek sanak pusti – ističe Horvatić. Naime, u četiri godine mandata imali smo iskorištenost proračuna u visini od oko 60 milijuna

jekata općinskih vlasti kojim će Ljubeščica dobiti novi vatrogasni centar. Ishođene su sve potrebne dozvole, a projekt je kandidiran pri Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u sklopu projekta EIB III.

Vatrogasci slave Odluku o tome je li naš projekt prihvaćen očekujemo 15. kolovoza, a ukoliko je prošao natječaj, očekujemo tijekom jeseni potpisivanje Ugovora o sufinanciranju te početak izgradnje centra na

ISPRAVAK U općini Ljubeščica 1.905 žitelja

Smanjenje stanovništva ipak je samo neznatno!

U prošlom broju 7Plus Regioanlnog tjednika napisali smo da je zadnjim p o p is o m s t anov niš t v a utvrđeno 1.264 stanovnika u Ljubeščici, odnosno za trećinu manje nego prije deset godina.

M e đu t im, smanjenje broja stanovnika ipak nije toliko.

Naime, Općina Ljubeščica uistinu ima 1.264 stanovnika, ali samo mjesto.

Zajedno sa stanovnicima ostalih četiriju mjesta - Ra-

kuna te je uz pomoć resornih ministarstava i javnih ustanova zaista mnogo učinjeno za dobrobit općine, na čemu im iskreno zahvaljujemo. Nadam se da će sva pozitivna postignuća naše općine te sve što je ostvareno bez kreditnih zaduživanja i bez javno-privatnog partnerstva biti prepoznato kod budućeg odlučivanja o tome koja jedinica lokalne samouprave može dalje samostalno funkcionirati.

lokaciji nasuprot školskosportske dvorane – rekao je Horvatić.

Centar je zapravo svojevrstan dar DVD-u Ljubeščica

n

ovi vatrogasni centar bit će dar DVD-u Ljubeščica za 80. obljetnicu koji iduće godine obilježava 80. obljetnicu osnutka svoje vatrogasne postrojbe.

- Pored spomenutog, na

natječaj smo kandidirali projekt - vodoopskrbni sustav visoka zona prema Kalničkoj Kapeli.

Između ostalih, izrađujemo projekte pročistača koje u budućnosti namjeravamo kandidirati u EU fondove.

Do 1. srpnja 2013. novac i svi projekti bit će spremni, a njihova vrijednost premašuje 25 milijuna kuna.

Oni se odnose na zaštitu okoliša i obuhvaćaju kompletnu rekonstrukciju vodovoda – optimistično najavljuje Horvatić predstojeće razvojne projekte u općini.

- Održali smo sastanak sa svim vlasnicima parcela na području buduće izgradnje gospodarske zone radi otkupa njihovih, uglavnom zapuštenih poljoprivrednih površina.

Ponuđena im je cijena od 15 kuna po metru kvadratnom, ali pojedini vlasnici očigledno ne uviđaju značaj zone u kojoj će naši mladi, fakultetski obrazovani i stručni ljudi pronaći zaposlenje. Naime, 40 posto izjasnilo se da pristaje prodati zemljište, 30 posto ne želi ga prodati, a ostali traže da im se ponudi veća cijena pojasnio je Gotić na kojeg se nadovezao načelnik rekavši da će još jednom pokušat mještanima objasniti koliki je značaj izgradnje gospodarske zone za razvoj općine i novo zapošljavanje.

- Za otkup zemljišta po predloženoj cijeni moramo izdvojiti 3 milijuna kuna, a još 10 milijuna koštat će opremanje infrastrukture. Dok taj dio posla ne odradimo, ni jedan investitor neće doći te nikakve projekte ne možemo kandidirati prema fondovima.

Pat pozicija trajat će sve dok Općina nema zemljište u svojem vlasništvu te sve potrebne lokacijske i građevinske

dozvole. Stoga se iskreno nadamo da ćemo pronaći sinergiju i osnažiti neophodno zajedništvo s ljudima kako bi ove inicijalne radnje što prije bile okončane na korist žitelja i održivog razvoja općine. Posebno onih, koji po završetku visokih škola napuštaju našu sredinu jer ovdje ne mogu pronaći adekvatan posao – upozorava Horvatić i napominje da općina nije zadužena ni jednu kunu, a stvorene su trajne vrijednosti i imovina koja se u ovom trenutku pro-

n

eshvatljivo je da izgradnju zone radi osobnog profita blokiraju pojedini vlasnici parcela cjenjuje na 50 milijuna kuna!

Podsjeća i na činjenicu da je tijekom Domovinskog rata čak 200 žitelja općine stupilo u 4. brigadu ZNG-a te junački branilo nezavisnost i slobodu naše domovine.

- Veličina njihove žrtve, koju ne smijemo zaboraviti, ponekad bi stanovnike općine i sve mjerodavne trebala podsjetiti da preispitaju neke svoje postupke i upitaju se jesu li i koliko svojim postupcima doprinijeli da nam sutra svima bude gore ili pak bolje i ljepše ovdje živjeti – veli Nenad Horvatić i ujedno upućuje zahvalu sivim ljudima koji su u proteklom periodu radili na dobrobit mještana općine Ljubeščica te članovima udruga i društava koji su pomogli u pripremi organizacije i tijeku obilježavanja Dana Općine.

USPJEH U prvom polugodištu proračun Općine je 1.200.000 kn u plusu

Novci za studente, udruge…

kovca, Ljublja, Ljublja Kalničkog i Kapele Kalničke - u općini Ljubeščici danas živi ukupno 1.905 stanovnika.

To je tek za 54 stanovnika manje nego što je utvrđeno popisom stanovništva prije deset godina.

Ispričavamo se čitateljima, posebice žiteljima Ljubeščice, na ovoj nenamjernoj pogrešci u članku i naslovu, a načelniku Nenadu Horvatiću zahvaljujemo što nas je na nju ljubazno upozorio.

Nema “Ljubeškog sejma” bez učešća udruga s područja općine

- 1. kolovoza imali smo sjednicu Općinskog vijeća na kojem je podnesen polugodišnji izvještaj o radu iz kojeg je razvidno da smo uspješno poslovali i to s 1.200.000 kuna u plusu. Odnosno, proračun je ostvaren u iznosu 54,5 posto s rashodovnom stranom od 37 posto.

Time smo anulirali jedan manji proračunski gubitak iz 2010.

Stoga ne čudi da su spomenuti izvještaj vijećnici jednoglasno prihvatili. I to bez primjedbi bilo kojeg vijećnika neovisno kojoj političkoj opciji pripada.

To naglašavam jer u prvih je šest mjeseci ostvarivanje prihoda

nešto slabije, a korisnici najviše opterećuju proračun. Naime, mi u prvom polugodištu isplaćujemo stipendije za sve studente, prijevoz srednjoškolaca i podmirujemo druge obaveze. Treba znati da su 2008. i 2009. bile najbolje godine u ekonomiji te je naša općina bila gotovo bez nezaposlenih. Tada smo donijeli odluku da svi redovni studenti s područja općine moraju dobivati stipendije bez obzira na imovinsko stanje njihovih obitelji. Njih je danas trideset i troje, a svakom pomažemo sa 500 ili 700 kn mjesečno – ističe Horvatić.

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti (NE)PRAVEDNO Slučaj djelatnika Gradskih bazena Varaždin

POSJET

Smanjenje plaće kao – kazna?

Ima li smisla pisati povodom smanjivanja plaće, pa makar bilo za 30 posto kao u mom slučaju, kad je nemali broj onih koji rade, a ništa im se ne plaća? Sigurno ne, kada bi smanjenje plaće bilo posljedica opravdanih okolnosti, a ne odraz samovolje za koju nema nikakve zakonske osnove i povoda, izuzev želje za osvetom zbog nastojanja da se dođe do istine. A da je upravo potonje posrijedi u mom slučaju, nije teško zaključiti na temelju činjenica koje sam odlučio javno iznijeti prvenstveno zato jer se nije dogodio u privatnoj, nego javnoj ustanovi gdje radim - Gradskim bazenima Varaždin.

Početkom kolovoza dobio sam odluku o smanjenju plaće za 30 posto. U rješenju se, ukratko, navodi da nisam osposobljen za rad na radnom mjestu održavatelj II, iako na njemu već dulje radim samostalno, često i kao jedini održavatelj u smjeni. Štoviše, upravo zbog potreba tog radnog mjesta uspješno sam lani završio osposobljavanje za energetičara koje mi se sada ne priznaje, i to usprkos tome što su me na njega uputili upravo Gradski bazeni koji su i podmirili njegove troškove!

Očigledno, razlog smanjivanja plaće treba tražiti negdje drugdje. Duboko sam uvjeren da je riječ o mom višemjesečnom nastojanju da doznam što se zapravo zbiva u sredini u kojoj radim, na što imam zakonski pravo kao zaposlenik i predsjednik manjinskog sindikata, ali i kao gradski vijećnik.

Tako sam još u siječnju ove godine od čelništva Gradskih bazena pismeno tražio objašnjenje poslovanja Gradskih bazena, kao i uvid u nalaz inspektorata. No, umjesto odgovora, šalje se dopis u gradskoj upravi koji prilažem. Takvo ponašanje nije me, međutim, obeshrabrilo. Štoviše, potaknulo me je da zajedno s kolegama tražimo prijem u Gradskoj vijećnici gdje smo se našli u ožujku te neposredno upozorili na neracionalno i nenamjensko trošenje novca.

Tom prilikom zaključeno je da će se upravo u Gradskoj vijećnici održati zajednički sastanak nas zaposlenika, Uprave Gradskih bazena i gradskog čelništva radi razjašnjavanja, najblaže rečeno, nejasnoća oko poslovanja.

Nažalost, do tog sastanka nije došlo zbog svima poznatih događaja koji su uslijedili u Gradskoj vijećnici. Istovremeno, prven-

Dravom i Dunavom do Vukovara stveno zahvaljujući Regionalnom tjedniku, široj javnosti postalo je također jasno da se u Gradskim bazenima ne radi sve kako bi trebalo, posebice što se tiče angažmana navodnih pomoćnika putem studentskih ugovora.

Zato stiže revizija na Gradske bazene, pa i policija… I što se događa? S radnog mjesta udaljava se jedna službenica, iako Upravno vijeće sugerira da se to ne čini do okončanja istrage. Nakon toga, ravnateljica se okomljuje na mene jer sam i javno progovorio o prilikama u Gradskim bazenima kao čelnik Hrvatskih laburista, dok je ona,

usput rečeno, iz HNS-a.

Ukratko, sada ispada da bivaju kažnjavani oni koji se trude rasvijetliti poslovanje Gradskih bazena, a ne oni koji su odgovorniji za stanje u kojem se našla naša gradska ustanova. Štoviše, potonji i dalje rade, primaju punu plaću… Međutim, duboko se nadam da sve neće na ovome završiti, tim više što ću ne samo podnijeti žalbe za očigledno mi nanijetu štetu, nego i prijave tijelima zaduženim za progon ne samo u Varaždinu, već i u Zagrebu, uključujući USKOK. Božidar Kolarić

Ormar – stiže već drugi tjedan isporuke. No, kada su nas nazvali, umjesto očekivane isporuke, dobili smo pitanje jesu li mjere u redu. Nakon primjerenog vremena, pitamo ih za isporuku. Vele da sad imaju puno posla, neka zovemo drugi tjedan. I tako svih ovih mjeseci ponavljamo isto pitanje na koje dobivamo isti odgovor: drugi tjedan. Očigledno, gazda stolarije malo se poigrava, i to preko leđa uglednog sponzora. Nezgrapno se javno

U nevolji se poznaju prijatelji prijateljstvu i nesebičnoj pomoći.

Mnogo je imena koja bismo trebali spomenuti, ali nažalost ne možemo pojedinačno sve spomenuti, no ova je zahvala upućena prije svega Športskom društvu Kučan Marof, čiji su članovi samoinicijativno i vrlo žustro krenuli u akciju da bi nam pomogli onako kako mogu - financijski. I baš zato je ovo posebno jer bez bilo kakvih molbi ili traženja s naše strane oni su otvorili svoja

Splavarenjem Dravom i Dunavom od Legrada, preko Aljmaša i Vukovara, pa sve do Iloka, članovi HRVI i varaždinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora već su tradicionalno, od 1. do 6. kolovoza, obilježili spomen na sve žrtve Domovinskog rata, a poglavito u spomen djelatnika PU varaždinske koji su se nalazili u obrani Vukovara od lipnja do studenog 1991. godine. Dakle, ove se godine obilježava 20. obljetnica odlaska u Vukovar te sudjelovanja u obrani Lijepe Naše u kojoj je poginulo 26 policajaca i 65 je ranjeno, a 5 se još uvijek vode kao nestali.

Upravo na Dan pobjede i dan branitelja, 5. kolovoza, stiglo se splavima u Vukovar. Uz nazočnost delegacije koja je za tu priliku stigla iz Varaždina, položeni su vijenci i zapaljene su svijeće na memorijalnom groblju Ovčari te kod križa na ušću Vuke u Dunav. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u crkvi sv. Filipa i Jakova, članovi spusta prisustvovali su misi koju je organizirao gvardijan Gordan Propadalo, a predvodio fra Ivica Jagodić.

Sljedećeg dana nastavljen je spust do najistočnijeg dijela Hrvatske, do Iloka, čime je zaključen spust kojim se želi očuvati veza Varaždina i Vukovara koje spajaju Drava i Dunav, a naročito spomen na naše kolege pale u Domovinskom ratu. Najiskrenije zahvaljujemo sponzorima i donatorima koji su omogućili ovaj spust i spomen na sve pale branitelje.

Marijan Kolednjak

našalio na takozvanu svoju sramotu, a nama na štetu jer uzaludni dolasci i telefonski pozivi imaju određenu cijenu. No i nadalje ćemo se radovati nogometnim turnirima, ali s posebnim intenzitetom zadržati plaćeno iskustvo sa stolarijom uvaženog gospodina koji bi trebao naći vremena za obnovu izuzetno važnog gradiva iz područja poslovnosti.

Ana Holi, Žigrovec

ZAHVALA Obitelj Vidović zahvaljuje na pomoći Već godinu dana borimo se s teškom malignom bolešću kod našeg šestogodišnjeg sina Petra.

Prošao je već dvije operacije, sada prolazi kemo i radioterapiju nakon čega će vjerojatno i na treću operaciju. U takvoj noćnoj mori čovjek se osjeća sam i nemoćan i sve je tako crno dok se ne pojavi svjetla zraka sunca i shvatite da niste sami. Točno tako se mi sada osjećamo kada pišemo ovih par redaka zahvale na

“Pume” u Kninu Na postrojavanju tijekom središnje svečanosti održane u petak u Kninu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti bili su, među ostalima, i pripadnici Udruge 7. gardijske brigade Puma koji su 1995. oslobodili taj okupirani grad zajedno s 4. brigadom.

Time je nastavljeno prošle godine započeto okupljanje ratnih veterana koji su oslobodili ne samo Knin, nego i mnoge druge krajeve Hrvatske. Na dan oslobođenja, 5. kolovoza, ove godine se u Kinu okupilo 26 pripadnika Udruge 7. gardijske brigade Puma koji su stigli autobusom čije je troškove podmirio MORH, za razliku od ranijih godina kada su to činili Grad Varaždin ili Varaždinska županija.

Gotovo cjelodnevno druženje proteklo je lijepo i bez većih problema, što je najbolji doprinos da se ne zaboravi dan kada se obranila i sačuvala cjelovitost domovine.

TRADICIONALNO PUTOVANJE SPLAVOM

(NE)POSLOVNOST Gdje je nagrada s tombole malonogometnog turnira

Još krajem siječnja održana je završnica malonogometnog turnira u Novom Marofu. Na tomboli nakon završetka takmičenja dobili smo nagradu «dvokrilni ormar» sponzora jedne novomarofske stolarije.

Odmah smo dostavili mjere za manji ormar u malom prostoru predsoblja.

Rečeno je da će ormar biti gotov za dva dana ili drugi tjedan. Da bi potvrdili svoju poslovnost, uzeli su i broj telefona radi

9. kolovoza 2011., br. 377

srca i snažnom voljom prikupili donaciju za Petra. HVALA VAM iako je to premala riječ za ono što osjećamo. Također zahvaljujemo svim mještanima Kučan Marofa i Kučana Donjeg te svim prijateljima i rodbini i, naravno, svima vama koji ste nam pomogli i to na samom početku naše borbe za ozdravljenjem.

Još jedan dokaz stare uzrečice: u nevolji se poznaju prijatelji.

Zahvalni roditelji Vidović!

ISPRAVAK

Pogrešan broj mobitela U prošlom broju naveden je pogrešan broj mobitela Josipa Potočnika, samohranog oca i teško oboljelog branitelja iz Bolfana, koji zahvaljuje na pomoći, bilo da je uplaćena na račun, bilo u robi za njegova sina.

Točan broj njegovog mobitela je 098/1379-016.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

9. kolovoza 2011., br. 377

Oglasi 15

16 Poslovni svijet

9. kolovoza 2011., br. 377

I TOGA IMA Nakon tri godine završava stečajni postupak nad Modeksom

DVOJBA Što s praznim poslovnim prostorima

Je li uvođenje poreza uistinu jedino rješenje?

Stečajni upravitelj Stanko Makar uspio je održati proizvodnju u Modeksu i tijekom višegodišnjeg stečaja poduzeća

Početak nakon stečaja?

J Na 13. dražbi prodana imovina Modeksa, tekstilne tvrtke koja je šivala za Escadu i

druge poznate marke, zbog čega postoji zanimanje za nastavak proizvodnje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako je nakon gotovo trogodišnjih dražbi sva imovina Modeksa prodana tvrtki Ahores, završetak stečajnog postupka nad tim tekstilnim poduzećem iz Murskog Središća čini se da ne znači i da će nestati tekstilne proizvodnje u tom međimurskom gradu nedaleko od mađarske granice.

Naime, Ahores već zaprima pozive zainteresiranih za zakup Modeksovih strojeva i pogona koji su spremni nastaviti s proizvodnjom.

Prodavan za 12 mil.

- Sva imovina Modeksa, kako nekretnine, tako i pokretnine sa strojevima, prodane su poduzeću Ahores iz Murskog Središća za 4,1 milijun kuna, i to na trinaestoj dražbi. Na prvoj dražbi početna se cijena kretala oko 12 milijuna kuna. Tijekom kasnijih dražbi nastojali smo dobiti što veći iznos, pa smo dražbe s istom cijenom ponavljali i dva-tri puta, ali nije bilo zainteresiranih sve dok

Javile se tvrtke zainteresirane za strojeve - Nismo željeli da propadaju nekretnine koje ćemo najprije renovirati, a zatim otvoriti poslovni centar ili poslovni park. Naime, na kupnju Modeksa u stečaju odlučili smo se iz poslovnog interesa jer dio poslovnog kompleksa namjeravamo iznajmiti, dio prodati, a možda ćemo i mi tu širiti svoje poslovanje. Već pregovaramo s dvije tvrtke

nismo došli na 3,8 milijuna za nekretnine te 300 tisuća za pokretnine. Cijelo vrijeme

M

odeks u stečaju zbog ulaganja u svetomartinske toplice prodavali smo svu imovinu zajedno radi toga jer smo željeli zadržati zaposlenike, odnosno proizvodnju koju smo uspjeli očuvati i tijekom stečajnog postupka, ponajviše zbog kvalitetnog rada zaposlenika - doznajemo od

U urbanim sredinama, možda više nego ikada ranije, primjećuju se napušteni poslovni i drugi prostori. Štoviše, uslijed aktualnih gospodarskih prilika, prazne su čitave zgrade, što osobito dolazi do izražaja u gradskim središtima koja bi trebala biti privlačna, kako stanovnicima, tako i turistima.

- Grad Varaždin trenutno ima u vlasništvu, odnosno pod upravom, ukupno 153 poslovna prostora. Od tog je 39 poslovnih prostora predviđeno za rad udruga i oni su svi popunjeni, a neke koristi više udruga zajedno.

Dakle, za poduzeća i obrtnike trenutno imamo 114 poslovnih prostora - doznajemo od Bojana Lukmana iz Komunalnog odjela.

Za poslovne prostore koji su pod gradskom upravom, kako napominje, vode se postupci sukladno Zakonu o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

- Trenutno je prazno 20

poslovnih prostora od kojih se za 18 vodi postupak po spomenutom zakonu i za njih se više neće raspisivati natječaji niti će ih se nadalje davati u zakup. Preostala dva prostora su prazna jer se u dva navrata na objavljeni natječaj nije javio nitko od

d

a bi izbjegle neodržavanje objekata, neke zemlje uvele posebne poreze zainteresiranih ponuditelja - pojašnjava Lukman koji dodaje da gradske poslovne prostore nije moguće dati u podzakup, izuzev u iznimnim slučajevima.

Uz gradske, napušteni su i privatni poslovni prostori.

Neki već godinama, pa propadaju. Da bi to spriječile, neke države uvele su poseban porez za neodržavane objekte. No je li to uistinu jedino rješenje?

o strojevima, a to znači da će biti radnih mjesta za tekstilce. U svakom slučaju, budućem zakupcu želimo uspješno poslovanje jer je ono najbolji jamac da će nam se i nama plaćati najamnina - ističe Mladen Hoblaj, direktor Agro-Hoblaja, poduzeća koje je zajedno s tvrtkom Neores osnovalo poduzeće Ahores.

Stanka Makara, stečajnog upravitelja u Modeksu.

Kupljen za 4,1 mil.

Kako bi potkrijepio navod o kvalitetnom radu u Modeksu, koji je otišao u stečaj prvenstveno zbog prezahtjevnih ulaganja u toplički turizam iz kojih su se kasnije razvile Toplice Sv. Martin, Makar navodi da je poduzeće čak i tijekom stečajnog postupka šivalo za Escadu i druge poznate marke. Upravo zahvaljujući suradnji sa svjetski poznatim modnim kućama, poslovanje u stečaju normalno je teklo: plaće za 115 zaposlenika isplaćivane su bez kašnjenja,

uplaćivani su i doprinosi, a podmirivane su i obveze dobavljačima, što je rijetkost u tekstilnom sektoru.

- Dobre reference i tradicija Modeksa, ali i strojni park, trebali bi biti jamac da će se tekstilna proizvodnja i dalje nastaviti u Murskom Središću, neovisno o prodaji poduzeća.

Proizvodit će se sigurno još tijekom rujna jer bi trebali izvršiti ugovorne obveze prema stranim partnerima, a Ahores bi do tada trebao uplatiti 4,1 milijun kuna - pojašnjava Makar koji se nada da će završetak stečaja barem za dio zaposlenica Modeksa značiti i novi početak.

Poslovni prostor koji nitko neće?

Iako u središtu Varaždina, zgrada izvan funkcije

Prava odluka Radna atmosfera i razumijevanje S

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

vako rješenje problema nosi sa sobom određen rizik i ponekad je teško donijeti odluku, posebno ako ona može imati znatne posljedice ili neželjene efekte u slučaju neuspjeha. U procesu odlučivanja treba voditi računa o etičnosti odluke i razmisliti kakve bi posljedice donesena odluka mogla imati na naše suradnike, organizaciju i društvo u cjelini.

Jasno je da u odlučivanju treba znati upravljati rizikom. Odugovlačenje s donošenjem neke odluke može biti praćeno izgovorom da se izbjegava donošenje teških odluka, a često i praćeno nezadovoljstvom suradnika, pritužbama na rad, pasivnom agresivnošću ili povlačenjem. Voditelj tima mora imati razumijevanje za timske kolege i ostale su-

radnike s kojima radi u poduzeću, ali i toleranciju za eventualne pogreške ili propuste. Ugodna radna atmosfera i smisao za humor omogućuju stvaranje boljeg radnog okruženja, smanjuje se pritisak, a sve to utječe na efikasniji rad i donošenje odluka uz smanjeni pritisak okoline. U slučaju napete atmosfere ili prevelike strogosti od strane menadžera, strah od mogućih pogrešaka, propusta ili reakcije nadređenog može u velikoj mjeri negativno utjecati na ishod započetog posla. Zbog toga je važno na vrijeme uočiti neetično ponašanje ili agresivnost.

Sve osobe nisu jednake, neke puno lakše prevladavaju nesporazume, povišeni ton, kritičnost, dok na neke osobe to ostavlja veće posljedice. Takve osobe

ne ostavljaju probleme na poslu, već ih „nose sa sobom kući“. Kao posljedica takve situacije kod osobe se može javiti potištenost, dojam manje vrijednosti, zatvorenost, ali i smanjena učinkovitost u radu. Voditelj tima mora na vrijeme uočiti takvu situaciju i nastojati je što prije riješiti, treba voditi brigu o stvaranju ugodne radne atmosfere i međusobnom poštovanju i uvažavanju mišljenja radnih kolega. Menadžer mora biti racionalan i etičan u donošenju odluka, spreman saslušati nečije mišljenje te ga po prilici uvažiti, jer se na taj način stvara jedan kvalitetan odnos koji mora postojati između suradnika odnosno podređenih i nadređenih u organizaciji.

9. kolovoza 2011., br. 377

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU I USLUGE 42205 Vidovec, Nedeljanec, Varaždinska 29/A Tel. 042/209-232, 042/209-276 Fax. 042/209-275

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO

1. Voditelj proizvodnje – jedan izvršitelj Ponude za slobodno radno mjesto sa fokopijom radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu: “Bernarda Nova” d.o.o. Nedeljanec, Varaždinska 29/a, 42205 Vidovec.

Oglas 17

18 Crna kronika I TO JE EUROPA

Na more s perajama i drogom Na graničnom prijelazu Goričan opojne droge nađene su kod državljana Slovačke, Mađarske, Slovenije, Austrije i Švicarske. Kod 25-godišnjeg slovačkog državljanina nađeno je 1,4 grama marihuane, a kod 28-godišnjeg mađarskog državljanina 2,9 grama. I kod 25-godišnjeg slovenskog državljanina nađena je marihuana, ali i listić droge LSD. Mladi, 20-godišnji Austrijanac imao je 1,3 grama marihuane, dok je u pretincu vozila 33-godišnjeg švicarskog državljanina pronađeno 1,5 grama kokaina.

VRTLINOVEC

Trojka orobila 28-godišnjaka Policijski službenici PU varaždinske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 25-godišnjakom i dvojicom 19-godišnjaka za koje se sumnja da su nad 28-godišnjakom iz Varaždinskih Toplica izvršili razbojništvo.

Osnovano se sumnja da su 5. kolovoza oko 1 sat u noći presreli 28-godišnjaka u mjestu Vrtlinovec te mu uz primjenu tjelesne snage otuđili 300 kuna, džepni nožić i druge sitne predmete koje je imao kod sebe.

Protiv navedene trojice nadležnom će se državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela razbojništva podnijeti kaznena prijava.

I TOGA IMA

Ukrali čak i kemijski zahod Lopovi, uglavnom mladi, uzimaju sve različitije stvari, pa i neke koje bi se najmanje očekivale.

Tako su mladići u dobi 16, 18 i 20 godina, kako sumnja policija, ukrali sredinom srpnja nekoliko bušilica i brusilica iz kuće 49-godišnjaka iz Šinkovice Bednjanske. Nadalje, 21-godišnjak i 17-godišnjakinja iz kuće u Velikom Bukovcu ukrali su 2.600 kuna, ali ih je policija otkrila prije nego što su sav novac potrošili. A s ranča u Peklenici kradljivac nije uzeo ništa drugo nego samo kemijski zahod, vrijedan nekoliko tisuća kuna.

9. kolovoza 2011., br. 377

DOZNAJEMO Koliko često i zašto se postavljaju branitelji po službenoj dužnosti

Lani čak 102 branitelja po službenoj dužnosti J Zakon o kaznenom postupku govori u kojim je situacijama obrana obavezna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Broj postavljenih branitelja po službenoj dužnosti na varaždinskom je Županijskom sudu lani bio veći od stotinu, točnije iznosio je 102. To je desetak posto više nego 2008., ali isto toliko manje u odnosu na prošlu godinu.

Obavezna obrana - Ovi podaci odnose se na isključivo na slučajeve iz čl. 65. Zakona o kaznenom postupku, dakle na situacije kada je obrana obavezna, a okrivljenik sam ne uzme branitelja, upozorava sudac Igor Pavlic - glasnogovornik suda.

O tome kada, kome i pod kojim pretpostavkama sud određuje branitelja po službenoj dužnosti, kako dodaje, govori upravo spomenuti članak zakona. Tako okrivljenik mora imati branitelja, odnosno obrana je obavezna ako je nijem, gluh ili nesposoban da se sam brani ili ako se postupak vodi zbog kaznenog djela za koje se može izreći kazna dugotrajnog zatvora.

U tim slučajevima okrivljenik

mora imati branitelja već pri prvom ispitivanju.

Nadalje, obrana je obavezna ako je protiv njega određen pr itvor. I u tom slučaju mora imati branitelja čim se donese rješenje o pritvoru. Isto tako obrana je obvezna nakon što se podigne optužnica zbog djela za koje se može izreći osam ili više godina zatvora, a u tom

o

dvjetnika se može dobiti i u posebnim okolnostima slučaju mora imati branitelja u vrijeme dostave optužnice.

Na kraju, obvezna je obrana ukoliko se okrivljeniku sudi u odsutnosti.

- Međutim, i u situacijama obavezne obrane okrivljenik prvenstveno ima pravo sam izabrati branitelja, a tek u situaciji da on to ne učini, predsjednik suda mu postavlja branitelja po službenoj dužnosti - upozorava Pavlic

Broj postavljenih branitelja na varaždinskom Županijskom sudu zadnjih godina kreće se oko stotine

te napominje da okrivljenik uvijek može uzeti sam drugog branitelja, a u tom slučaju postavljenom branitelju prestaju prava i dužnosti u postupku.

Loše imovinsko stanje Drugi slučaj postavljanja branitelja po službenoj duž-

nosti okrivljeniku, kako dodaje, reguliran je člankom 66. ZKP-a. - Riječ je o situaciji kada nema uvjeta za obaveznu obranu, ali se okrivljeniku može, ako to posebne okolnosti slučajeva opravdavaju, na njegov zahtjev postaviti branitelj, uz uvjet da prema svom imovnom stanju

ne može sam podmiriti troškove obrane. Takav zahtjev okr ivljeni može postav iti samo nakon što se podigne optužnica. O samom zahtjevu odlučuje predsjednik vijeća, a branitelja postavlja predsjednik suda - veli glasnogovornik varaždinskog Županijskog suda.

ODABIR Odvjetnike se bira s popisa

NAGRADE Polovica iznosa tarife HOK-a

Neki ne žele na popis

Bonus za dulje rasprave

U situacijama kada su se za to stekle zakonom propisane pretpostavke, branitelje po službenoj dužnosti okrivljeniku postavlja predsjednik suda.

- Odabir konkretnog branitelja koji će u pojedinom slučaju biti postavljen po službenoj dužnosti obavlja se prema popisu odvjetnika s ovog područja suda, i to

tako da se vodi računa da svi odvjetnici s popisa imaju jednak broj obrana po službenoj dužnosti. Od toga su izuzeti samo odvjetnici koji su izrijekom zahtijevali da ih se ne postavlja za branitelje po službenoj dužnosti - pojašnjava Pavlic dodavši da su tarife za branitelje po službenoj dužnosti donedavno bile neatraktivne.

Stare i nove tarife

Dok se ranije to radilo prema Pravilniku ministarstva, od 1. svibnja branitelje po službenoj dužnosti plaća se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika, koju je donijela Odvjetnička komora, uz suglasnost ministra.

Odvjetniku određenom za branitelja po službenoj dužnosti pripada 50 posto

naknade iz tarifnog broja.

Tako se, primjerice, za svaki dan rasprave kod kaznenih djela za koja je predviđena novčana ili kazna do 3 godine zatvora dobiva 50 posto od 100 bodova (bod 10 kn).

Ako rasprava traje dulje od jednog sata, za svaki sljedeći sat odvjetniku po službenoj dužnosti pripada naknada od 25 bodova.

KOBNA SUBOTA Preminuo još jedan mladić ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila 30. srpnja

Crna subota odnijela tri mlada života Nakon sedmodnevne borbe za život, preminuo je 27-godišnjak, teško ozlijeđen u prometnoj nesreći u Ludbregu koja se dogodila isti dan kada su dvojica mladića izgubila život na varaždinskoj zaobilaznici.

U varaždinskoj Općoj bolnici od posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći u subotu je preminuo mladi vozač koji je sletio s ceste u ludbreškoj Ulici Vatroslava Lisinskog u subotu 30. srpnja, odnosno istog dana kada su na varaždinskoj zaobilaznici poginuli mladići u dobi od 20 i 21 godine. Njihovo se vozilo najprije odbilo od branika, a zatim

izravno sudarilo s drugim osobnim vozilom.

Kao i kod Varaždina, neprilago-

o

d posljedica prometne nesreće u Ludbregu preminio je 27-godišnjak đena brzina bila je uzrok nesreće i u Ludbregu gdje se vozilo također odbilo od prvog mjesta sudara.

Naime, vozeći iz smjera Selnika u smjeru Ludbrega oko 23 sata, uslijed

neprilagođene brzine 27-godišnji vozač je u jednom trenutku izgubio nadzor nad vozilom te je sletio van kolnika. Potom je vozilom udario u prometni znak te se odbio u betonski stup javne rasvjete.

U prometnoj nesreći ozlijeđeni su i 19-godišnji i 21-godišnji putnik iz njegovog vozila koji su također bili prevezeni u varaždinsku Opću bolnicu. Preminuli 27-godišnjak je jedanaesta smrtno stradala osoba u prometnim nesrećama na području Varaždinske županije u ovoj godini, izvijestili su iz Policijske uprave varaždinske.

Posljedice nesreće kod Ludbrega

9. kolovoza 2011., br. 377

Oglasi 19

20 Oglasi

9. kolovoza 2011., br. 377

Urbana kultura 21

9. kolovoza 2011., br. 377

NAJAVA Velikani za kraj koncertnog programa na MTV stageu

Asian Dub Foundation J Još jedno poznato ime ugostit će Varaždinci podno bedema Staroga grada,

čime će zaokružiti nastupe poznatih izvođača ovogodišnjeg Špancirfesta Za zatvaranje Špancirfesta organizatori su ove godine odabrali zvučno svjetsko ime, band koji slovi kao jedan od najboljih live izvođača današnjice. Riječ je o Asian Dub Foundation, britanskom bendu čija glazba predstavlja mješavinu reggaea, punka, electra, rapcorea i duba. Na sceni su od 1993. godine, a može se reći da su proizašli iz rap organizacije koja je svojedobno djelovala u njihovoj zajednici južnoazijske djece u Londonu. Kroz godine se većina članova promijenila, al još uvijek ADF čine i njihovi tvorci Pandit G, Chandrasonic i SunJ. Iako se sami nikad nisu prozvali „politički angažiranim“ bendom, od samih početaka svojim su tekstovima stekli reputaciju kritičara sistema, boraca za ljudska prava, onih koji staju na stranu potlačenih i drugačijih.

Devet albuma Iza njih je devet studijskih albuma, od kojih je posljednji History of Now izašao početkom ove godine. S njihovog prvog EP-a odjeknula je pjesma Conscious, a već 1995. dobivaju naklonost šire publike zbog singla Rebe Warrior.

Drugi album Rafi’s Revenge, za koji su dobili izvrsne ocjene glazbenih kritičara, priskrbio im je nominaciju za prestižnu britansku nagradu Mercury.

Ipak, njihov najprodavaniiji album je Enemy of the Enemy iz 2003., a te su godine održali koncert u Francuskoj pred 100 tisuća ljudi. Na albumu se nalazi Fortress Europe, pjesma koja kritizira europsku politiku imigracija, dok su u pjesmi 1000 Mirrors, o ženi koja služi doživotnu kaznu zatvora zbog ubojstva nasilnog supruga, surađivali sa Sinead O’Connor.

U svojoj su karijeri surađivali i s mnoštvom drugih renomiranih glazbenika, a na posljednjem albumu gostuje Kerieva, britanska Romkinja nevjerojatnog vokala koju smo prije nekoliko godina

Art/media Kaj je Obama prema nama!

O

A I

Uvijek energični, kritični i drugačiji - Asian Dub Foundation

Nikad jači program za „noćni Špancirfest“ Godinama AfterŠpancirfest ima svoju prepoznatljivu publiku, iako su nerijetko i „dnevni šetači“ znali produžiti do ranih jutarnjih sati. Ove godine noćni će partiji biti jači no ikad. Naime, na pozornici uz gradsku sportsku dvoranu na Dravi, pod imenom Mobilisis party pozornica, gostovat će čak 18 respektabilnih imena klupske glazbe. Već prve večeri iz Francuske dolazi proslavljeni Jean Marie Kone, pratit će ga Manu Lokole na bongos bubnju, uz njih su najzvučnija imena Janette Slack, Carlos Mendes, Niki Belucci... Kompletan program na Mobilisis party pozornici potražite na http://www. spancirfest.com/hr/program/mobilisis-par-

imali prilike vidjeti na Špancirfestu. Ekipa ADF-a odvažila se 2006. godine te prihvatila ponudu da radi glazbu za mjuzikl Gaddafi: A Living Myth. Iako su kritike bile nemilosrdno negativne, ADF-ovci ne žale.

- Čak ni ne volim operu! Ali putovao sam u Egipat i Libiju te ondje vodio nevjerojatne razgovore. To je

ty-pozornica .

Inače, partyji će počinjati u 22 sata i trajati do 6 sati ujutro, a iz središta grada vozit će i poseban Pan bus. Polazna točka je Trg slobode (pored crkve sv. Nikole), a sljedeće stanice su Biškupečka ulica - Trg Ivana Perkovca - Zagrebačka ulica (kod Varteksa) - Frana Supila (željeznički kolodvor) - Ludbreška ulica - Trg Matije Gupca - Široke ledine - Hercegovačka ulica - Harambašićeva ulica - Franje Račkog - Krste Hegedušića - Hallerova aleja - Braće Radić (kod bolnice) - Trg slobode.

Polasci s Trga slobode bit će svaki puni sat, konkretno u 18:00, 19:00, 20:00, 21:00, 22:00, 23:00, 0:00 i 1:00.

bilo najčudnije putovanje života - izjavio je nedavno Chandrasonic.

Asian Dub Foundationu je ovo treći nastup u Hrvatskoj, a posljednji put su nastupili pr ije točno četiri godine na zagrebačkom INmusicu kad je nji-

Od samih počet a stekli ka reputa su c kritiča iju ra

pet Dnevnik HTV-a vodi ona Slavonka, koja si je sama sebi lijepa i pametna kao vojska pod zastavama, a narod si – reže žile.

Ministar Kontrabajs objavio je pola milijuna više noćenja nego u istom razdoDenis PERIČIĆ blju prošle godine. I mr. sc. onda to ponavljaju svi: Slavonka, Kontrabajs, dvije dopisnice s obale i dopisnik iz Rima. Blago nama, evo love, franak će past, a Švicarska propast! možemo i posudit nešto para Obami.

Da si izvuče zemljicu iz krize. Kaj je Obama prema nama… z Zadra sve to komentira Majda Mikulandra. Ima šljokice po licu. Mislio sam da sanjam, ili da se televizor pokvario. Ali dobro, kaj sad, svi moramo slavit. Ki kak more, ki kak zna. nda jedan direktor kampa veli da su sva ta silna noćenja ostvarena jer su nam blizu Bayern, Northeim i Westfalen.

Prvo je nogometni klub, i nije nam blizu. Za razliku od Bavarske. Drugo i treće su isto, samo se to drugačije kaže i piše (NordrheinWestfalen), i nisu nam blizu. li nema veze, bili su nam i Rumunji blizu, no nedovoljno, pa smo ostavili srce na terenu, samo što to nitko nije vidio osim Samira Toplaka.Svoj komentar dodaje i Silvije Tomašević. Taj ima najbolji posao na svijetu. Plaćen je da se javlja iz Rima, a ne zna hrvatski. Što će mu hrvatski kad živi u Rimu. Veli on da je crkveno načelo vraćanja takvo da se ono što je oduzeto vraća onima kojima je oduzeto. Silvije, to nije samo crkveno, nego i opće načelo vraćanja.

Ali baš nas briga, sad nam mogu uzet sve, i ono malo što nam je ostalo, jer imamo mi para od Kontrabajsa, koji je toliko hodao morem da je valjda sam ostvario nekoliko stotina tisuća noćenja. jedan je, gle čuda, osvojio alku. To je velika vijest. Jer svake godine jedan osvoji alku. I tako već 296 godina. Vikend za pamćenje!

hov nastup polučio suradnju s Iggy Popom. Ekipa Špancirfesta imala je prilike vidjeti ADF u lipnju na mariborskom festivalu Lent, a tad su izjavili da se vesele nastupu u Varaždinu. Hrvatska im je ostala u lijepom sjećanju, a uvijek vole gostovati u mjestima gdje dosad nisu bili. Uz to, kažu da su za Špancirfest čuli da je odličan. Oni odlični, publika zagrijana - „grand finale“ Špancirfesta moglo bi biti najbolje do sad!

O A

A

Sound Trek T.B.F – Pistaccio Metallic

N Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

apokon nam je stigao novi vrući album dobro nam znane splitske škvadre. Album je najavljen fenomenalnim singlom “Mater” koji još uvijek rošta radijskim eterom. Ova stvar je totalno na tragu njihovog prvog (meni najboljeg) albuma. Zvuči samplirano, a i sam rap i ugođaj su na tom tragu. Osobno bih volio da je cijeli album napravljen u tom điru, ali na žalost ova stvar je snimljena zadnja i ne predstavlja zvuk albuma. Dok čekamo Špancirfest da ih čujemo uživo, evo ukratko što možete očekivati.

Jedanaest pjesama na kojima se Saša ponovo dokazao kao jedan od najkvalitetnijih domaćih tekstopisaca. Uostalom, on je i kreativni dizajner TBF broda koji je ovim albumom zaplovio rap-rock blues vodama. Zvuče, recimo, kao svojevrsni domaći Fun Lovin Cri-

minals, a to ne može biti loše. Kao sljedeće hit singlove izdvojio bih “Uvijek kontra”, a tu je i zanimljiva priča s poukom “Pozitivan stav”.

Naravno da su ugazili i u splitsko stanje, poslušajte samo genijalnu “Grad spava”. “Kerumove vrećice na granama, sva ekipa u istim patikama, majice na slova, cure bez kaciga na vespama...” vrlo vizualno i upečatljivo ilustriranje. Naravno, dotakli su se i političkih sfera, izrugivanjem na svoj način...

“Spin Doktor”. Saša, Luka i Mladen ponovo više repaju nego što pjevaju, i možemo samo odbrojavati do dana kada ćemo ih čuti uživo u našem gradu.

22 Kulturni obzor

9. kolovoza 2011., br. 377

DOZNAJEMO Tajne lokaliteta „Lonja“ koji se nalazi ned

U D-duru

Luka Šulić i Stjepan Hauser H

rvatski violončelisti Luka Šulić i Stjepan Hauser postali su svjetski poznati zahvaljujući obradama poznatih rock i pop hitova na YouTubeu. Nakon što su njihove snimke u pet tjedana imale Darko RUŠEC pet milijuna klikova, profesor gitare u snimili su album, a Glazbenoj školi Varaždin sada su upravo na koncertnoj turneji s Eltonom Johnom. Uz hit Michaela Jacksona Smooth Criminal, Luka i Stjepan izvode i skladbe U2-a, Stinga i Guns and Roses, koje su odnedavno ovjekovječene i na albumu 2Cellos. Pravi američki san – kaže nam Luka, dodavši da uspjeh poput njihovog ne bi bio moguć bez interneta. uka kaže da su obojica studirali u Londonu i da su željeli nastaviti nastupati po svijetu. Na kraju se uspostavilo da je svijet – zahvaljujući YouTubeu – došao k njima: “Danas možete uspjeti i iz svog sela, okruženi ovcama i kravama.” Kada su počinjali, željeli su prekoračiti tradicionalne okvire koje je klasična glazba nametnula njihovom instrumentu. Luka i Stjepan nadaju se da će kroz njihove obrade hitova iz prošlosti mlade generacije upoznati violončelo, ali i glazbu koju su slušali njihovi roditelji: “Jer, zaista boli kada vidite što se danas sluša,” kaže Stjepan Hauser. “Nema ljepote, izmjenjuju se dvije note i dva takta”. ako je u njihovom muziciranju očito klasično obrazovanje, kritičari ih smještaju u takozvani crossover žanr koji kombinira klasično i suvremeno. Luka i Stjepan kažu, međutim, da oni nisu to.

“Crossover je kada recimo uzmete temu iz Beethovenove simfonije i dodate na to techno ritam. Mi činimo suprotno – podloga je pop ili rock, kojem dajemo dodatnu dimenziju,” kaže Stjepan Hauser, dodavši da time žele pokazati da je glazba univerzalna, bez obzira na žanrovske kategorije.

Kamena popločena gradu na brdu i kož

L

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Zanimljiva priča u okolici Novog Marofa nije gotova, uskoro nova iskapanja

J Ove godine pronađene 2 pretpovijesne minijaturne keramičke posudice tadašnje dječje igračke stare 5000 godina, a iste je starosti i mala kamena sjekira Piše: DAVOR PEJNOVIĆ dpejnovic@rnet.hr

Povede li vas kakav razgovor u malo dalju povijest i ako od sugovornika čujete da ima zanimljivih priča o Gradišću, koje se nalazi nedaleko od mjesta gdje živi, znak je to, pogotovo za nekog tko se bavi arheologijom, da je dobro posjetiti taj lokalitet i vidjeti što je tu zanimljivo.

Gradišće i Humščak Takav je slučaj i s brdom Gradišćem koje se nalazi na južnom dijelu županije, na širem području Novog Marofa. Čest toponim putokaz je prema arheološki zanimljivom položaju, a u ovom slučaju sadržaj mu je uokviren u još živu priču domaćih stanovnika o gradu na brdu, o kamenom popločanoj ulici koje se stariji

još sjećaju i o visećem mostu koji je nekada davno spajao Gradišče sa susjednim, još višim brdom – Humščakom, na kojem se također nalazio grad.

Zanimljivo je da je most bio napravljen od kože i to ističu svi kojima je poznata priča o dva grada na dva brda. Kako bi se izbjegli nesporazumi oko svih Gradišča, a u okolici ih postoji još nekoliko, lokalitet kod Matušina dobio je naziv „Lonja“ po rijeci koja teče u podnožju.

Najbolje je kad vas u daleka vremena i sve zanimljive priče odvede netko tko može posvjedočiti o nalazima koji su tamo čekali, ne samo stoljećima, već tisućama godina, i koji polako izlaze na svjetlo dana i pričaju razne priče.

U tom slučaju arheologinja Marina Šimek iz Varaždinskog

muzeja otkriva tajne nekadašnjeg velikog grada nadomak Novog Marofa.

Ovogodišnja istraživačka kampanja u svibnju i lipnju nastavak je istraživanja površine koja je otvorena prošle godine, na platou na vrhu, gdje su ostaci antičkih građe-

Istraživani su dijelovi zapravo temelji i donji dijelovi zidova antičkih građevina, od kojih su neke i većih dimenzija. Jedan je zid otvoren u dužini od 7,5 m, ali još se nastavlja i dalje, pa će se istražiti tijekom sljedeće godine - doznajemo od arheologinje Marine Šimek.

i

Zanimljiv je i dio izvan antičkih građevina. Tu su prilično dobro očuvani pretpovijesni slojevi, pa je nađena jedna velika jama iz 10. ili 9. st prije Krista puna keramike, sačuvane naravno u fragmentima, ali će se mnoge posude moći restaurirati, a posebno su zanimljivi veliki keramički utezi u obliku piramide, nađeno ih je ukupno 5, koji su imali razne funkcije, a najčešće su služili za natezanje niti na pretpovije-

straživali su se temelji i donji dijelovi zidova antičkih građevina vina najbrojniji. Površina od 45 m² istražena je do kraja, što znači da su istraženi svi slojevi na tom dijelu nalazišta od humusnog sloja, preko antičkih slojeva pa do više slojeva nastalih u pretpovijesti.

Jama keramike

ARHEOLOŠKI PROJEKTI Kapucinski trg, Stari grad i Gornji Hum

Investitori nemaju razumijevanja Ovogodišnje aktivnosti Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin su prilične. Osjetljiv je to posao, pogotovo ako se nalazište nađe na dijelu terena na kojem se vrše radovi izgradnje današnjih objekata. Tada često investitori nemaju previše razumijevanja za povijest i ono što je ostalo u nasljeđe.

Tako su provodili arheološki nadzor na Kapucinskom trgu gdje je gradilište podzemnih garaža, a pronađeni su nalazi kasnog srednjeg i novog vijeka na nekadašnjem južnom grabištu grada (od 16. do početaka 20 stoljeća). Vršen je nadzor na Starom gradu kod izgradnje jednog prilaznog puta. Do

kraja godine provodit će se aktivnosti na lokalitetu Humščak kod Gornjeg Huma gdje se nalazi nalazište iz pretpovijesti, antike i ranog novog vijeka. U svakom slučaju, očekuju nas još mnoge neispričane priče koje stoje skrivene stoljećima i čekaju one koji će ih ponovo pustiti u život.

Kulturni obzor 23

9. kolovoza 2011., br. 377

daleko od Novog Marofa

ROMAN Ispod svakodnevice krije se više

a ulica u žni most

ĝWR ĴLWDWL"

Ljetna napetost

DVA VRHA Dobra prapovijesna komunikacija

Kontrola područja i dobra sigurnost Lokalitet „Lonja“ je veće brdo s dva istaknuta vrha, izduženo u smjeru zapadistok.

Zapadni vrh (268 m) strmo se uzdiže iznad doline rijeke i ceste, a dolina je sigurno još od pretpovijesti služila kao prirodna komunikacija.

Gusta šuma Na prostranom platou zapadnog vrha provode se već nekoliko sezona arheološka istraživanja koja na svjetlo dana postupno iznose antičke arhitektonske sklopove. Istočni vrh, gornja Lonja, 20 metara je viši, ali mu je površina znatno manja.

I tu su, na skučenom prostoru, otkriveni ostaci

kamene arhitekture. Veći dio lokaliteta obrastao je danas šumom i gustim raslinjem. Donedavno su se obrađivale znatne površine ovog kompleksa, posebno južne padine, a danas cijela površina zarasta u gusto i na mjestima neprohodno raslinje. Položaj je svojim smještajem i konfiguracijom dobro zaštićen sa zapada i istoka gdje se padine gotovo okomito spuštaju sve do podnožja. Najlakši pristup je sa sjeverne strane, prijevojem koji domaći koriste i danas. Položajem, iznad doline kojom danas prolazi cesta Varaždin – Zagreb, osiguravao je vrlo dobru kontrolu šireg područja i sigurnost.

Roman je Ines Hrain napisala u nekoliko tjedana, u dva maha

Sjajni je bal, izmišljeni život Lucije i Viktorije J Novi naslov iz pera Varaždinke Ines Hrain nije običan “ljubić”, a nema veze s plesnim događajem u veljači Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Dv ije žene u srednjim godinama, Lucija i Viktorija, i njihov život - emocionalni, seksualni, duhovni i financijski isprepliću se na stranicama novog romana varaždinske autorice Ines Hrain. Njeno novo djelo “Sjajni je bal” svježe je izašlo iz tiskare, a trebalo joj je svega nekoliko tjedana da ga završi.

Želje i strasti

Nalazište će se zaštititi do sljedeće godine

snom tkalačkom stanu.

Od zanimljivih nalaza treba spomenuti i 2 pretpovijesne minijaturne keramičke posudice koje su bile dječje igračke kojima su se igrala djeca prije oko 5000 godina, a iste je starosti i mala kamena sjekira.

- Od antičkog materijala spominjemo željezne klinove i čavle, ulomke zelenog stakla tj. dijelove čaša, jedan fragment ukrašen graviranjem, brončani novac iz 4. stoljeća, brončanu kopču - fibulu za pričvršćivanje odjeće, šiljak željezne strelice - iznosi zanimljive primjere Šimek.

- Po završetku istraživanja iskop je dokumentiran 3D skeniranjem, zatim je zaštićen i zatrpan, a sljedeće godine nastavlja se s istraživanjem

šireći iskop prema zapadu.

Drago nam je da su naši napori prepoznati, tako da ovaj projekt financiraju Ministarstvo kulture i Varaždinska županija, a ove godine imali smo i brojne goste koji su nas posjetili na našem radnom mjestu.

Tako su na „Lonji“ bili učenici i nastavnici OŠ Breznički Hum, u okviru terenske nastave, arheolozi koji se bave antikom i srednjim vijekom, iz nekoliko hrvatskih muzeja, djelatnici Gradske knjižnice i čitaonice iz Novog Marofa te potpredsjednik Gradskog vijeća Novog Marofa, Zlatko Meštrić.

Nadam se da će se i Grad aktivnije uključiti i pomoći našim istraživanjima, jer priča koja je stara 5 tisuća godina postaje sve zanimljivija – kaže Šimek.

Knjiga nije ljubić pisan po šabloni, već, kako i sama Hrain kaže, ima tu v iše zavrzlama od nje, njega i crvenokose žene koja ih pokušava rastaviti. - Životi mojih glavnih junakinja i njihova situacija odraz su općenite situacije u urbanom društvu, u knjizi su opisana događanja i scene iz svakodnevnog suvremenog života našega grada. I ostalih gradova, jer ljudska se priroda ne razlikuje previše – veli autorica.

Iako se radnja odvija u Varaždinu, a u naslovu je povezan sa Sjajnim balom,

Krimići i fantastika Kad ne piše – čita. - Volim krimiće i fantastiku, ne volim moderne stvari. Tu ima previše prostačenja koje je samo sebi svrha, samo da se privuku čitatelji na prvu loptu. Kod mene je sve u kontekstu, niti jednoj sceni nije cilj plitko privlačenje pažnje, svatko će otkriti definitvnu dubinu i iskrenu pozadinu mojih likova – kaže. Uzor joj je “kraljica krimića” Agatha Christie. - Nezamjenjiva je atmosfera u njezinim knjigama, odavno sam pročitala cijeli njezin opus, i svaka me knjiga bacala u jedan drugi, rafiniraniji svijet. Naravno, uzor mi je i milijunska tiraža njeznih knjiga – našalila se Hrain.

nema previše veze s plesnim što se ljudima najviše sviđa događajem u veljači. - Samo u – kaže. Hrain, inače učiteljica razredne nastave, piše tom smislu što se ispod kada stigne, nekad sjajnih toaleta na tom čita ujutro uz kavu, a balu kriju obične, , o k nekad se digne pa i niske ljudske se la e usred noći i ne strasti i nadanja. piš Hrain iča s prestaje pisati Moj roman tar p a do druge vekođer prikazuje d o a a k n čeri. U glavi joj dvojakost ljudom c i lj e t se već roje ideje ske prirode i tanprija kavi za novi naslov. ku granicu između Polako niče ideja sreće i sjaja, neispuza nešto novo čemu njenih želja i mračnih ću se posvetiti u kišnim jesestrasti – objašnjava književnica.

Roman je pitak i brzo se čita, njim danima. Već sam izvijestila gotovo u jednom dahu, a za to svojeg izdavača o malom zaopostoji i razlog. Hrain ne piše kretu u žanru i on mi daje punu pretenciozno. - Pišem kao da podršku u tome. Imam odličnu prepričavam prijateljici na kavi suradnju s nakladničkom kunajsvježija zbivanja. To je ono ćom Modernist – otkriva Hrain.

MAGNUM Nastavlja se ljetni Festival mladih u Lepoglavi

Blues vikend i žongliranje Lepoglavu su ovog ljeta, kao i Višnjicu, mladi iz Nezavisne udruge mladih te Višnjička udruga mladih odlučili oživjeti. Tako će se nakon otvorenja Festivala mladih magNUM rock koncertom i sportskog vikenda u Višnjici ovog vikenda održati nekoliko koncerata, a glazba je - blues. U petak će, prvi dan Blues weekenda, nastupiti Miroslav Evačić & Marin Hraščanec te Tomislav

Goluban & LPFB i to u Domu kulture u Lepoglavi. Inače, Tomislav Goluban prošle je godine osvojio Porina za svoj album “200$ Sun Memphis Album”. Drugi dan Blues weekenda, u subotu 13. 8. nastupit će Black Night i VIS Peri Deri, ali koncerti nisu sva događanja na ovotjednom magNUM-u. Tijekom cijelog tjedna održava se i kreativna radionica na kojoj će se polaznici učiti snimanju

i produkciji videa, a druga radionica bit će nešto ležernija. Članovi Udruge Krpe i konci učit će polaznike u subotu od 9 do 17 žongliranju, a u subotu navečer nastupit će svi zajedno s bluzerima.

Gilbert Keith Chesterton, Plavi križ, Eph, Zagreb, 2009.

U ovo „mrtvo“ nakladničko d o b a m o r a o s am m a l o posegnuti u „naftalin“, pa sam se prisjetio knjižica koje su dimenzijama, malim brojem stranica te napetim ali kvalitetnim naslovima kao stvorene za ljetnu laganicu.

Svojedobno ih je „na lopate“ izdavao jedan dnevni list, pa ih se sigurno još negdje može naći. Riječ je o odličnom odabiru (urednik Ivica Buljan) kod nas malo poznat ih engleskih i američkih klasika (Stevenson, barunica Orczy, Futrelle, Jacobs). Izdvajam G. K. Chestertona (1874.-1936.) koji se proslavio pričama o svećeniku-detektivu ocu Brownu, a kao katolički filozof ostavio je traga i u ozbiljnim krugovima. Priče o ocu Brownu i danas su beskrajno šarmantne, kako to već biva u engleskih majstora žanra…

Boris Akunin, Državni savjetnik, Profil, Zagreb, 2007.

Iako me na prvi dojam nije pretjerano oduševio, Gruzijac iz Moskve Boris Akunin ima svoju vjernu p ub liku i u s v ijetu i u Hrvatskoj. Izdao je desetke zanimljivih naslova, a njegovi romani o detektivu Erastu Fandorinu, smješteni u doba carske Rusije, tipičan su primjer istočnih povijesnih trilera, koji možda manje privlače pozornost zbog žanrovskog određenja, a više zbog toga što nam otkrivaju razdoblja i svjetove o kojima smo znali malo ili nimalo. Gruzijac pritom nije bolji od genijalnog Poljaka Mareka Krajewskog („Smrt u Breslauu“ i drugi romani o Eberhardu Mocku), ali i s Akuninovih pet krimića, koliko ih je dosad prevedeno u nas – ugodno će proći vrijeme!

'HQLV 3HULĴLIJ

24 Duplerica - Dugo toplo ljeto

9. kolovoza 2011., br. 377

BICIKLOM NA MORE Odmor je proveo

Vaše ljeto

U 4 dana ot punih 415 k

na Karpatima...

Rumunjsko ljeto

Cjelodnevna perspektiva

Sve počinje u Ulici braće Radića

J Putešestvije Varaždinca Akija - najbolji dijelovi zemlje nisu PIŠE: DANICA PAJTAK danica.pajtak@gmail.com

A zakaj ona ima dva šlaufa, a ja jedan ?

je jer ispunio si je jednu staru želju, a na put je išao sam.

U posljednje vrijeme sve je Teški trenuci popularnija ideja o odlasku - Voziti sam nije mi bio probiciklom na more, no rijetki blem, ali ipak je bolje imati se zaista i odvaže na takav nekoga na koga se možeš pothvat. osloniti u slučaju nezgode ili za Jedan od onih koji se ovo bilo kakvu pomoć. Osim toga ljeto upustio u takvu avanturu zabavnije je, a onda i je 28-godišnji Varaždinac teški trenuci lakše Aleksandar Vucković „padnu“ – kaže želje Aki. Od Varaždina do Aki. A teških gu se mo amo Zagreba, od Zagretrenutaka s , i t ba do Vrbovskog, je bilo, i i r a v t s o od Vrbovskog do to najviše ebno r t o p Rijeke i od Rijeke je esti prvi dan… v o r p do Pule, Aki je u - Pr v i dan ti odluči djelo četiri dana biciklom s a m v oz i o ih u prešao 415 kilometapo užasnoj ra. Iako, kako kaže, nema vrućini. Negdje osjećaj da je napravio neki prije Sesveta, počeli spektakularni pothvat, sretan su i grčevi u nogama i sve je

Leti, leti, leti...

X-files report - slučaj “Drava”

PRIJE PUTA DOBRO JE ZNATI…

izgledalo kao da sam se ipak malo prenaglio. No u tom kritičnom trenutku jedan simpatični postariji bračni par opskrbio me friškom, hladnom vodom iz zdenca i riječima podrške i to mi je dalo snage da „izguram“ još tih 20-ak kilometara do svoje prve stanice – prisjeća se Aki. Nakon početne krize ostatak puta protekao je bez problema, a putem je uspio posjetiti i brojna zanimljiva mjesta.

- Nisam planirao, ali stao sam u Novigradu na Dobri gdje sam se usput i okupao, skrenuo sam u Lokve jer sam čuo da tamo ima jedan dobar restoran, u Karlovcu sam posjetio starog prijatelja, putem sam posjetio i jednu izložbu slika i još dosta toga. Super je osjećaj zapravo otkrivati putem stvari koje su

Prije avanture važno je dobro se pripremiti. Kao prvo i osnovno, trebaju vam dobra volja i entuzijazam, a onda i dobar bicikl! Zatim bi trebalo isplanirati rutu, nabaviti potrebnu opremu, a ako niste u formi, trebali biste odraditi i

kondicijske pripreme. Po nađite i društvo za put, jer zabavnije i lakše!

Provjerite prognozu, a p zornost obratite na savrše ispravnost bicikla. Ne zabora

PUTOVANJE Biciklisti iz Poljske prespavali u Kučanu Gornjem na proputovanju

Predah kod dobrih domaćina U dvorište obitelji Rusman ušla su dva simpatična Poljaka. Imali su samo bicikle, a zanimalo ih je mogu li prenoćiti u njihovom dvorištu.

Miha je ljeto proveo na Velebitu kao

Sizif

Jer još trava nije

nikla, tamo gdje

LJETO 2011. - FOTIĆ U RUKE! Šaljite nam fotografije svojeg ljeta na temu:

Bilo na moru ili u gradu, 30 je u hladu!

Fotografije šaljite na sandra@regionalni.com, a najbolje ćemo objaviti.

je...

Šator u dvorištu - U petak, baš na praznik, u dvorište su nam ušla dva simpatična mladića na biciklima. Pitali su mogu li postaviti šator i prenoćiti. Naravno, pristali smo. Unatoč manjim jezičnim poteškoćama proveli smo nekoliko ugodnih sati u razgovoru.

Adam i Damjan su iz Poljske, grada Ĺodza, i biciklima putuju do Splita. Najprije idu na Plitvička jezera, zatim na Pag, u Zadar… svoje putovanje zamislili su tako

da spavaju u dvorištima ljudi koji im to dopuste i tako što bolje upoznaju našu zemlju - priča nam Snježana Rusman iz Kučana Gornjeg.

Kaže da je nju i njene roditelje najviše oduševilo to da su prije više od 20 godina upoznali obitelj iz grada Lodza, a da su na putu prema moru zalutali i prenoćili kod njih.

- Neko vrijeme bili smo u kontaktu koji se na žalost prekinuo. Adam i Damjan obećali su da će ih potražiti kad se vrate kući. Tako smo stekli nove prijatelje, a nadamo se da ćemo obnoviti i jedno staro prijateljstvo - opisuje Snježana ovu dirljivu, zanimljivu priču.

Duplerica - Dugo toplo ljeto 25

9. kolovoza 2011., br. 377

o na 2 kotača, od Varaždina do Pule

tpedalirao kilometara!

Predah uz put

u prospektima zanimljive, a nisu u nikakvim turističkim prospektima – priča nam.

Veliku snagu Akiju u njegovoj avanturi davali su pozivi i poruke podrške od obitelji i prijatelja.

- Svima koji su me bodrili još jednom hvala, a isto tako posebno hvala Sebastijanu Ledenku i dečkima iz ViP bicycles shopa koji su me kompletno opremili za put – kaže Aki. - Sve u svemu, koliko god da je bilo naporno, ovaj put na more biciklom bilo mi je fenomenalno iskustvo. Možda najvažnije od svega je taj osjećaj da sam sebi dokazao da ja to mogu i da se želje mogu ostvariti, samo je potrebno odlučiti provesti ih u djelo – zaključio je Aki.

mogućnosti, u društvu je posebnu poenu tehničku avite dodatne

zračnice, pumpu, alat, žbice i zakrpe…

Ponesite i fluorescentni prsluk, kremu za sunčanje, kabanicu i ljepljivu vrpcu. Dobro je imati i vlažne maramice, toaletni papir, bateriju, ali i andol i magnezij. Ako noćite usput u prirodi trebaju vam vreća

u kroz Hrvatsku do Splita gdje će ljetovati

Poljaci predahnuli na putu prema moru

Ljeto se vratilo...

i šator, pribor za jelo i vrećice za smeće.

Od hrane, „naoružajte“ se bananama, energetskim pločicama, suhim voćem, nekim napitkom s elektrolitima i s dovoljno vode! Odmarajte se minimalno svakih sat vremena i držite se desne strane ceste.

26 Putopis

9. kolovoza 2011., br. 377

Na plaži začuđujuće mirno

PUTOPIS Međimurka Nevenka Šardi posjetila je jug talijanske čizme – Siciliju (2)

Cosa nostra - naša stvar J Govori se da je nekadašnja mafija pomagala siromašnima,

a današnja pomaže bogatima da se još bolje obogate Piše i snimila: NENA ŠARDI

Grad Catania u nekoliko je navrata potresima bio srušen do temelja. Obnovljen je u tipično sicilijanskom baroknom stilu. Simbol Catanije je slon, čiji se spomenik od lave nalazi na glavnom gradskom trgu, ispred katedrale. Znamenitost Catanije je i tržnica. Doživljaj je naći se na tržnici u subotu kad tamo ima sabljarki većih i od Hemingwayevih, ježeva, tuna, likera, mlijeka od badema,

Dimi se iz grotla vulkana Etne

Bogata sicilijanska arhitektura

sušenih rajčica...

Etna Etna je vulkan u blizini Catanije - obožavaju ga, ali ga se i boje. Lava guta kuće, ali se od nje kuće i grade. Na visini od 1900 m nalaze se autobusi i turisti, a u podnožju plodno tlo naranči, limuna, eukaliptusa.

Etna uzima i daje. Do vrha od otprilike 3000 metara možete stići žičarom i blindiranim vozilima. Krajolik Etne na toj visini izgleda

poput mjeseca. Pustoš, snijeg, vjetar, mala grotla iz kojih izlazi para zastrašuju čovjeka u nemoći pred prirodom, a istodobno ga i oduševljavaju svojom nepredv idivošću i snagom.

Mafija

Najpoznatiji atribut Sicilije je mafija. Neki kažu da Cosa nostre danas više nema, no većina će priznati da postoji.

Mafija je vladala pojedinim područjima a v a l Italije, velike obia telji tj. klanovi n vulka uće, dominirali su k a t u svim segmenEtne g od nje tima života i ali se rade gospodarstva. g i e Govori se da je ć ku nekadašnja mafija pomagala siromašnima, a današnja pomaže bogatima da se još bolje obogate.

Sicilijanske obitelji vrlo su povezane te i danas u neku ruku patrijarhalne. Obitelji su još uvijek dosta velike, ljudi su otvorena srca, neposredni i svakog prihvaćaju raširenih ruku. Svadbe su im ogromne fešte na kojima su prisutne sve generacije. Česta slika s takvih veselja je ona na kojoj djeca, starci, mladi zajedno plešu i vesele se. I na odmor idu svi zajedno jer je tako lakše i veselije. Na Siciliji natalitet ne opada.

Sicilija ostaje nezaboravno putovanje. Povijest, kultura, priroda koja oduševljava, nezaboravni stanovnici, atmosfera uskih ulica začinjena mirisima iz restorana, pomiješana s mirisima mora, mami turista da je ponovno posjeti. Ne samo zbog povijesti i kulture, prirode koja oduševljava, već i zbog nezaboravnih stanovnika i atmosfere koju daje odnos prema životu.

Raskošna zdanja na svakom koraku

Brutalnosti u ribolovu i bastardi

Tuna ulovljena harpunom

Autorica putopisa

Običaj zvan mattanza brutalan je lov na tune, kada ribari postavljaju mreže i čekaju da tune uđu u njih, a zatim ih harpunima ubijaju. Tunu zovu i morski prasac jer se od nje može sve iskoristiti.

Mattanza privlači brojne turiste, ali i sve više organizacija za zaštitu životinja koje je nastoje zabraniti.

Početkom prošlog stoljeća, u doba siromaštva, rađali su se bastardi.

Neželjena djeca završila bi kod časnih sestara, koje nisu uvijek lijepo postupale s njima, pa su im čak davale i ružna imena. Djeca su ostavljana na posebno izrađenim vratašcima samostana.

Bugenvilija u cvatu

!

Iz HK Vindija mole sve koji imaju bilo kakve materijale za monografiju da ih donesu u prostorije kluba. Pero Panić, trener HK Vindija

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Usuglašeni su stavovi HNS-a sa ŽNS-om Varaždin i na pomolu je pomirba.” Ante Vučemilović, povjerenik HNS-a za ŽNS Varaždin

27

NOGOMET Proslavljeni varaždinski trener Branko Ivanković

Očajno stanje!

J NK Varaždin, moj klub u kojem sam prošao sve od pionira, seniora, tajnika do trenera, na „aparatima“ je Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Poraženi i od NK Zadar

sagledati stanje u varaždinskom nogometu. Svejedno, dobivam puno informacija, a u konačnici prilikom svakog mog boravka u Varaždinu mogu se uvjeriti kakvo je ono.

Stanje je katastrofalno! NK Varaždin, moj klub u kojem sam prošao sve od pionira, seniora, tajnika do trenera, na „aparatima“ je. NK Sloboda se bori za opstojnost, a koliko čujem, ništa bolje nije ni u ostalim klubovima koji djeluju na području Varaždinske županije.

S proslavljenim varaždinskim nogometnim trene rom Brankom Ivankovićem, ovogodišnjim dobitnikom nagrade za doprinos ugledu i promociju Varaždinske županije razgovarali smo večer uoči njegovog odlaska u Saudijsku Arabiju gdje će preuzeti klupu jednog od najslavnijih klubova s Arapskog poluotoka, Al Ittifaqa.

NK Varaždin zabljesnuo je u Europi, ali je ipak pokleknuo u uzvratu s Dinamom iz Bukurešta. Kako vi ocjeTradicija njujete nastup Varaždina Razlozi? u pretkolima Europske Nitko me ne može uvjelige? riti da grad Varaždin Imao sam sreću i njegovo gospoNitko da sam mogao darstvo nemaju ne zna ti pogledati sve interes osigui Varaždino rati sredstva korist ški s i ve europske za normalno tin e k r a utakmice. Izufunkc ioniram l NK nje a j i c n zetno sam zaprvoligapote ždin dovoljan što se ša.

Kroz NK Vara a V mlada momčad raždin u sklopu NK Varaždina na selektivnih pro najljepši mogući nagrama godišnje pročin predstavila nogometnoj đe preko petstotinjak djece.

Europi. Bez obzira na uvjer- Klub je zbog svoje tradicije ljivost Dinama u Bukureštu, izvrsno medijski tretiran, pa Varaždinci su bili nadomak je čudno da njegov markecilju. Šteta... tinški potencijal nitko ne zna iskoristiti.

Nadalje, žalosno je da je Europa Imaju li europske utakmi- iza prvoligaša NK Varaždina ce utjecaja na lošiji start prvi klub po sljedećem rangu u domaćem prvenstvu NK natjecanja – županijski ligaš.

Da ne pričam o stagnaciji Varaždina?

Vrlo vjerojatno – da. Ipak sudačke organizacije. Varažse radi o mladoj momčadi dinski nogometni suci su u koja nije navikla na takav bivšoj Jugoslaviji bili perjaniritam utakmica i lošiji start ce. Tešanić, Rauš, Vujec...

Koliko imamo danas suna početku domaćeg prvenstva za mene nije nikakvo daca u saveznom rangu natjecanja? iznenađenje.

Malo ljudi zna da su okoKako ocjenjujete ukupno stanje u varaždinskom nogo- snicu „brončane“ delegacije na Svjetskom prvenstvu u metu u ovom trenutku?

Već jedno duže vrijeme ne Francuskoj 1998. godine činili participiram u radu varaždin- Varaždinci: A. Herjavec, kao skog nogometa jer me trener- dopredsjednik HNS-a, J. Čop ski nogometni putevi vode u kao tajnik HNS-a, dr. Nemec drugom smjeru. Sigurno da kao liječnik reprezentacije, M. zbog toga ne mogu preciznije Mrmić kao igrač, T. Vrbnjak

NK Varaždin završio je svoj ovosezonski nastup u Europi porazom na svom stadionu 2:1 od Dinama iz Bukurešta.

Utješni gol za oproštaj od Europe postigao je za Varaždince Golubar. Međutim, mnogo bolniji je treći ovosezonski poraz u 1. HNL. U 3. kolu bolja je bila ekipa Zadra rezultatom 2:1. Zadar je poveo golom

Mia Fadiga brončana U subotu su natjecatelji Kajak kanu kluba Varteks nastupili na 5. Bohinjskom kajakaškom maratonu u Sloveniji. Najzapaženiji rezultat ostvarila je u konkurenciji kajaka jednosjeda Mia Fadiga, koja je na stazi dužine 15 km osvojila 3. mjesto u kategoriji mlađih juniorki. Seniori su nastupili na stazi dužine 20 km, a u kajaku jednosjedu Dušan Brkušanin plasirao se na 6. mjesto. U kategoriji kadeta staza je bila duga 5 km, a u kajaku jednosjedu Matija Fadiga plasirao se na 12. mjesto.

Hrvački kamp za mlade Od 14. do 24. kolovoza održat će se hrvački Sportski kamp u mjestu Pakoštane. Iz HK Vindija 14 dječaka otputovat će u kamp u pratnji trenera Petra Zoreca. - U radu kampa bit će uključena i jedna grupa mladih hrvača iz Mađarske, pa je tako Sportski kamp poprimio međunarodni karakter. Treba naglasiti da su roditelji sudjelovali u sufinanciranju boravka dječaka u kampu te da smo kod njih naišli na veliko razumijevanje - dodao je trener Varaždinaca Pero Panić.

FOTO FOKUS

Ivanković: Svaki put kad dođem u Varaždin, ugledam katastrofu

kao prvi fizioterapeut, ja kao prvi trener... Gdje smo danas?

Nema nas nigdje. Naš Županijski nogometni savez je ušao u otvoreni sukob s HNSom, negirajući sva HNS-ova

legalno izabrana tijela. Očito je da su se samovolja i osobni interesi rukovodstva ŽNS-a podredili interesu razvoja nogometa u Varaždinskoj županiji.

Varaždin je trenerski fenomen Pred nama su i izbori za čelnog čovjeka ŽNS-a. Koja bi trebala biti orijentacija ŽNS-a u narednom periodu?

Nadam se da će predstojeća Izvanredna izborna skupština ŽNS-a Varaždin promijeniti postojeće stanje. Razlog mog optimizma i oduševljenja budućim promjenama je da se kandidature prihvatio Božo Novoselac, sportaš od glave do pete, bivši igrač Varteksa, trener i sportski djelatnik bez ijedne mrlje.

Je li Varaždin u ovom trenutku najjači u trenerskom dijelu, jer osim vas u Aziji su i Dalić, Jagačić, a angažman traži i Besek?

Grad Varaždin je trenerski fenomen. U sportskim

Santinija u 30. minuti susreta, a isti igrač povećao je vodstvo gostiju u Varaždinu 2:0 šest minuta kasnije. Od 42. minute Zadar igra s igračem manje, nakon drugog žutog Jonjića.

U drugom poluvremenu nadu domaćinima vraća Vugrinec u 74. minuti, ali do kraja susreta ne uspijevaju postići izjednačujući pogodak.

krugovima je neshvatljivo da grad od pedesetak tisuća stanovnika ima toliko u svijetu priznatih trenerskih imena: Besek, Jagačić, Dalić, Ivanković u nogometu, Krajan, Hiršzon u tenisu....

Sigurno, taj trenerski fenomen nije došao sam od sebe.

Spomenuta trenerska imena su plod dugogodišnje tradicije varaždinskog sporta, tradicije rada, učenja i napredovanja koja su, bar što se mog nogometnog odrastanja, krenula od Gušića, Oljice, Androvića, Plesničara, Matkovića, Heinla, Piskača... Nažalost, daleko poznata varaždinska trenerska pamet ne koristi se u vlastitom gradu.

28 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sport i kultura N

a prvi pogled, sigurno ima onih koji bi rekli da su ova dva pojma nespojiva.

Međutim, sport i kultura su neraskidivo vezani od samih početaka modernog sporta.

Prvi klubovi i dovođenje novih sportova i sportskih disciplina bili su vezani za obrazovne i kulturne ustanove. Demonstracije sportova i osnivanje klubova događali su se u cijenjenim i priznatim školama gdje su kao učitelji tjelesne kulture radili najobrazovaniji i najnapredniji stručnjaci toga doba, primjerice varaždinski sport počeo se razvijati zahvaljujući brojnim učiteljima koji su krajem 19. i početkom 20. stoljeća radili u varaždinskoj Gimnaziji. a ovu tradiciju svakako treba podsjećati i stalno je oplemenjivati, nedozvoljavajući nekulturi da se implementira u sport. Sve svjetske sportske organizacije provode opsežne akcije koje su usmjerene protiv nasilja, rasizma i drugih vidova nekulture. Vraćajući se korijenima vidi se da su osnovne zamišljene postavke sporta, od vraćanja Olimpijade nadalje zamišljene na visoko kulturnim postavka ponašanja i življenja. ulturu povezujemo sa svime što radimo u životu, od ponašanja u svakodnevnim situacijama do specifičnih situacija na sportskim terenima. Kulturno ponašanje obuhvaća ono što je lijepo, poželjno i svakako pozitivno, pa ga je dobro implementirati u sport. Ako idemo dalje, kultura je i način života, zatim u komunikaciji točno znamo što je to kulturna ili uljuđena komunikacija, a što to nije. Na kraju kultura svemu daje određeni humanistični ton, onaj koji se nalazi iznad nacionalnih, rasnih, socijalnih i drugih razina. Svako vremensko razdoblje ima svoje karakteristike i u povijesti biva zapamćeno po svojim posebnostima. Ne bi bilo dobro da se ovo vrijeme u kojem mi živimo i radimo pamti po nekulturi, zato je potrebno da se svi koji na bilo koji način sudjeluju u sportu podsjete, tu i tamo nekih kulturnih normi.

9. kolovoza 2011., br. 377

ATLETIKA Otvoreno prvenstvo Hrvatske na zagrebačkoj Mladosti

Devet medalja za varaždinske atletičare

Na Otvorenom atletskom prvenstvu Hrvatske između 300 domaćih i stranih atletičara nastupili su i članovi SAK-a Varaždin. Željko Vincek osvojio je prvo mjesto na 200 i 400 metara, Dražen Hudoletnjak na 400 m bio je sedmi, a Mirko Hižman na 100 m četvrti. Štafeta 4 x 400 m u sastavu D. Paska, Roško, R. Paska, Hižman bile su prve.

Muška štafeta 4 x 400 m u sastavu Obadić, Hudoletnjak, Hižman, Vincek bila je druga.

Na 200 m Lucija Pokos bila je treća. Marija Hižman bila je druga na 800 m i treća na 400 m, u istoj disciplini Danijela Roško bila je četvrta, a Tena Čukli peta, dok je štafeta 4 x 100 m u sastavu Kogl, R. Paska, D. Paska, Pokos također bila treća. Dora Paska na 100 m prepone bila je šesta, a također šesto mjesto pripalo je Pauli Paska na 100 m. Mirko Mičuda u bacanju kladiva bio je drugi. U troskoku Erika Kogl bila je šesta.

SPORTSKI RIBOLOV Popularan i prihvaćen sport na području županije

Godinama na tronu

N

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

Kristijan Kosmačin prvi i Damir Škorić (prvi slijeva) kao trećeplasirani na SP-u

J Pribor za jednog natjecatelja u sportskom ribolovu na plovak stoji oko 20.000 eura, a

u reprezentaciji je pet natjecatelja i uglavnom su svi iz ŠRK Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

ŠRK Varaždin uskoro će obilježiti i 100 godina postojanja i rada u sportu koji je popularan i prihvaćen na području Varaždinske županije, ali se o njemu još uvijek malo zna. - Svake smo godine u samom vrhu, a Kristijan Kosmačin i Damir Škorić višegodišnji su prvaci države - naglašava trener Mladen Trogrlić.

Članstvo Osim rekreacijskog dijela u kojem sudjeluje oko 700 članova i podmlatka koji broji oko 100, u klubu su i natjecatelji. Klub je peterostruki ekipni prvak države, a imaju i 20 pojedinačnih prvaka. U klubu se natječu sa šest ekipa u svim uzrasnim selekcijama. - Što se tiče SP, mi smo tamo otišli dva tjedna prije kako bismo prisustvovali jednom lokalnom natjecanju da sninimo teren - rekao je selektor i kapetan reprezentacije Željko Trbović i dodao kako je potrebna dobra priprema jer u četiri sata natjecanja treba uloviti i izvaditi od 250 do 300 riba.

Kristijan Kosmačin aktivan je i u radu s mlađim uzrasnim ka-

tegorijama. - Svake godine bilježimo porast članstva od oko 20 posto. Što posebno veseli i nadamo se da će oni nastaviti našim putem - dodao je Kosmačin. Njemu je ovogodišnji nastup na SP bio osamnaesti i svojim iskustvom sigurno može pomoći u razvoju i popularizaciji ovog sporta. - Na SP-u sam nastupio rasterećen, a puno mi je pomoglo i iskustvo. Bio sam koncentriran, a na treninzima smo sve odlično odradili i uvježbali - dodao je Kosmačin. ŠRK Varaždin-Interland financira se od članarine, donacija i sponzorstva i to od Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, Hrvatskog ribolovnog saveza i sponzora tvrtke Interland. Tako pribave oko 70.000 kn, a još toliko dodaju sami.

Za SP imali su sreće pa su sve uspjeli isfinancirati, ali im je za to trebalo čak 17 sponzora.

Sportski ribolov nije ni tako jeftin sport; naime, pribor za jednog natjecatelja stoji oko 20.000 eura, a u reprezentaciji ima pet natjecatelja. Osim toga, na ovako veliko natjecanje u kombiju voze oko 700 kg hrane za ribe i oko 100 kg crva. Kada se sve to zbroji, dnevno jedan natjecatelj u vodu baca oko

Redovni uspjesi na natjecanjima Za momčad ŠRK Varaždin-Interland na Svjetskom prvenstvu u ribolovu na plovak u Srbiji su nastupali Kristijan Kosmačin, Damir Škorić, Ivica Bonino Hasan, Tihomir Hunjak i Željko Raženj.

Osim osvojenog 9. mjesta u ekipnoj konkurenciji posebno su ponosni na prvo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji Kristijana Kosmačina i treće mjesto Damira Škorića. Uz natjecatelje, varaždinsku momčad na Svjetskom prvenstvu su još činili: trener Mladen Trogrlić, kapetan Željko Trbović te četiri osobe u logistici, koje su pomagale natjecateljima u pripremi taktike nastupa.

250 eura.

Pa tako najbolji profesionalni ribič iz Velike Britanije i šeste-

rostruki prvak svijeta prošle je godine prijavio prihod od milijun i 200 tisuća funti.

Sport 29

9. kolovoza 2011., br. 377

HRVANJE Prije 50 godina varaždinski hrvači prvi put postali prvaci

Sjećanje na početke hrvanja u Varaždinu

J Prije 50 godina varaždinski hrvači tako su krenuli na put uspjeha koji održavaju

Balent i Vincek u Vidovcu

do današnjih dana

Rukometaši na pripremama

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

HK Vindija osnovan je 1950. godine pod imenom Teškoatletski klub Varteks. Jedan od najznačajnijih datuma u njihovoj povijesti je i 1961. godina kada su prvi put postali prvaci bivše države.

- Tada je hrvanje imalo potpuno drugačiji status nego danas. Prisjeća se današnji trener HK Vindija Pero Panić.

Rukometaši Vidovec BIOS-a započeli su s pripremama za novu sezonu, u kojoj će pokušati ostvariti ulazak u Premijer ligu.

Na pripreme se odazvalo 18 igrača, a uz ranija pojačanja Zorana Jeftića i Alena Melnjaka, odazvala su se i dvojica igrača Varteksa - vratar Tomislav Balent i mladi vanjski igrač Sebasti-

Povijest - Tada je postojao puno veći broj klubova, a u prvoj jugoslavenskoj ligi bila je velika koncentracija kvalitetnih hrvača. Iz Hrvatske tada su nastupali u najvišem rangu natjecanja Gavrilović Petrinja, Metalac, Lokomotiva, Lika, Sljeme, Gospić; iz Slovenije Maribor i Ljubljana; iz Vojvodine Spartak Subotica, Senta, Potisje, Sombor, Proleter Zrenjanin,; zatim iz Srbije Partizan, Radnički, Kragujevac; iz Makedonije Kočani i Štip; te iz BIH Željezničar i Bosna.

Nastupao je veliki broj kvalitetnih klubova, a hrvači su se natjecali u deset kategorija u tri runde po tri minute. Tijekom vremena mijenjala su se pravila, a tada se hrvalo i u kategoriji do 78 kg. Na tom području bio je veliki broj sudionika Olimpijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava uz zapažene rezultate.

Hrvanje je tada bilo vrlo prihvaćen sport i pridavana mu je velika pažnja u sportskim, ali i političkim krugovima.

Bila je daleko veća konkurencija nego danas i puno je teže bilo postati prvakom države nego što je to danas.

Varaždinski hrvači ponovili su isti uspjeh i 1969. godine - dodao je Panić.

Prvi zumba party Trener Pero Panić u klupskoj dvorani u kojoj se čuvaju pehari od 1961. do danas

Prije 50 godina varaždinski hrvači tako su krenuli na put uspjeha koji održavaju do današnjih dana. ”Vrijedan uspjeh skromne ali vrijedne ekipe Ladislava Bakšaja”, pisale su ondašnje novine.

Varaždinski hrvači u Beogradu su pobijedili Prvomajsku 12:4 , beogradski Partizan 9:7 i Proleter iz Zrenjanina također s 9:7, prikazavši najbolje i najč išće hrvanje.

Varaždinske hrvače 19 61 . g o dine predvodili su Ladislav Bakšaj, Ivan Ivić, Stjepan Fajfarić, Zlatko Vodopija, Ivan Runac, Božo Pozder, Petar Korenić, Šandor Poša, ali i brojni

Veliki jubile j godin i: 60 a klub a i 50 g od osvaja ina od nj naslov a prvog a prva ka

Članovi pobjedničke ekipe TAK Varteks

Visoke pobjede Ekipa TAK Varteks koja je 1969. godine ponovila uspjeh iz 1961.

drugi hrvači i sportski djelatnici koji su doprinijeli da se Varaždin upiše u sportsku kartu bivše države. Ovaj veliki uspjeh ponovili su 1969. godine kada su također postali prvaci

Odbojkaši uhvaćeni u Mreži ćeni počeci igranja odbojke u ludbreškom kraju od pedesetih godina prošlog stoljeća. - Ovo izdanje nema namjeru i pretencioznost zvati se monografijom tog spor ta, nego izlazi kao jedan dobar podsjetnik na slavne generacije odbojkaša ludbreškoga kraja - kaže

U sklopu Plesnog studija Harmony održava se plesni zumba fitnes pod vodstvom Ane Paun, prve licencirane zumba instruktorice u Varaždinu.

Ovaj svjetski popularni oblik rekreacije u svom programu ima i održavanje zumba partyja na kojima se prezentira rad grupa i tako se popularizira ovaj oblik dinamičnog treninga.

Prvi zumba party održan je na Stančićevom trgu gdje su prikazani dosadašnji rezultati rada grupa koje treniraju u Varaždinu.

NOGOMET 2. kolo Kupa ŽNS Varaždin/NS Ludbreg

ODBOJKA Objavljena prva knjiga o odbojci ludbreškoga kraja

U Ludbregu je izdana knjiga Mreža, kratka povijest igranja odbojke u ludbreškom kraju, u kojoj su obuhvaćeni klubovi koji su djelovali u Poljancu, Kr ižovljanu i Ludbregu, autora Nevena Jerbića, dr.

Mladena Bedekovića i Mije Pokosa. U knjizi su obuhva-

jan Vincek.

Prvi tjedan radit će se uglavnom na kondicijskoj pripremljenosti, kombinirat će se i teretana, a zatim je u planu i prva utakmica 10. kolovoza, u Vidovcu protiv austrijskog Grazhoppersa, kojeg trenira Josip Milković, a slijede još i susreti s Međimurjem i Ivancem, za vikend na turniru u Vidovcu.

Neven Jerbić. Na promociji knjige o 55 godina igranja odbojke u ludbreškom kraju odazvalo se pedesetak uzvanika koji su uveličali ovaj događaj i iskoristili priliku za druženje i podsjećanje na dane kada su bili aktivni sportaši – entuzijasti.

Jugoslavije. Tada su u ekipi bili Branko Hrman, Stjepan Fajfarić, Martin Lukavečki, Juraj Mikac, Zlatko Vodopija, Božidar Pozder, Ivan Runac, Stjepan Palazari, Milan Špalj i trener Ladislav Bakšaj.

Odigrane su utakmice 2. kola Kupa Županijskog nogometnog saveza Varaždin i Nogometnog središta Ludbreg. Susreti su igrani u nedjelju 7. kolovoza svi s početkom u 17:30 sati. Nekoliko susreta završilo je visokim pobjedama kvalitetnijih ekipa koje su dominantne u ovom natjecanju, ali već su tri pobjednika morala biti odlučena nakon 90 minuta igre. Postignuti su sljedeći rezultati: Obreš - Novi Marof

0:4, Čevo - Jalžabet 4:1, Budućnost - Vinica 2:4, Zagorac - Ivančica 1:3, Sloboda (T) - Trnje 2:0, Udarnik 32 - Nedeljanec 2:1, Polet (T) - Zelengaj 6:5 (0:0), Dubravka - Polet (C) 2:0, Karlovec - Sloga 9:8 (1:1), Bukovčan - Dinamo 01 5:1, Plitvica - Drava (SĐ) 7:0, Mladost (S) - Mladost (Š) 0:3, Polet (M) - Razvitak 5:6 (1:1), Lunjkovec - Struga-Rovokop 1:6. Parovi 2. kolu su još Sračinec – Dinamo i Lepoglava – Sloboda (VŽ).

Škola za trčanje S ciljem da dodatno potakne mlade da trče, Nike Hrvatska organizira utrku - We Run Zagreb, koja će se 1. listopada održati u Zagrebu na Jarunu, kojoj će prethoditi cijeli niz zanimljivih događaja s ciljem poticanja ljudi da se okrenu ovom sportu. Pored glavne utrke We Run Zagreb, utorkom od 19 do 20 sati

tijekom kolovoza organizirani su besplatni treninzi u Varaždinu i to pod stručnim vodstvom trenera.

Na treninzima će se trčati, hodati, istezati i svladavati svi segmenti potrebni za stjecanje kondicije i pravilno trčanje. Prvi treninzi bit će u utorak 2. kolovoza na stadionu ŠC Sloboda od 19 do 20 h.

30 Savjetnik

9. kolovoza 2011., br. 377

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Što još reći?

J

unak ove zbilje uvjeren je da vikendom donosi u kuću svježe neprskano voće iz svog voćnjaka.

Raduje ga što svoj trud može podijeliti s obitelji i pohvaliti se kako njegovo voće nisu ni dotaknuli pesticidi te dodavši kako se troškovi putovanja stotinjak kilometara u jednom smjeru vikendom ne mogu usporediti s vrijednošću zdravog ekološki uzgojenog raznolikog voća. On kaže za svoj urod: „I anđeli bi ga jeli“! No ovaj primjer ima drugačiju istinu. otični vikendaš ima brižne susjede koji se bave konvencionalnom proizvodnjom voća za prodaju. Zaštita voćaka sigurno može postati upitna ukoliko su u neposrednoj blizini voćke na kojima se ne provodi adekvatan ili, za njih još gore, nikakav tretman. Stoga su dobri susjedi rado bez pitanja vlasnika tretirali u radnom tjednu i ekološki voćnjak kako bi eliminirali izvor mogućih bolesti i štetnika, čija je prisutnost u netretiranom voćnjaku neprekidna opasnost za intenzivan uzgoj voća. Stoga sve one hvale o ekološkoj proizvodnji padaju u vodu ako nisu ispunjeni svi uvjeti koje je propisalo međunarodno udruženje za organsku proizvodnju hrane – IFOAM. ije dovoljno da s tim budu upoznati samo proizvođači, već je potrebno da se samoinicijativno informiraju i potrošači kako bi mogli procijeniti radi li se doista o organski proizvedenoj hrani. Tek tada će obostrana kontrola uroditi poštenim odnosom obiju strana u ovom slučaju, a svakako općenito.

D

N

Ušna šuga je stalno aktualna bolest!

U

posljednje vrijeme vrlo često dijagnosticiramo ušnu šugu u mačaka. Radi se o parazitarnoj upali vanjskog slušnog kanala.

To je bolest koju uzrokuju mali, bijeli, okrugli i vrlo pokretljivi crvići, dužine oko pola milimetra (Otodectesi), koji se mogu vidjeti i prostim okom, a još bolje lupom.

Ta parazitarna bolest najčešće se prenosi izravno s bolesnih mačaka na zdrave, no moguće je invadiranje i iz okoline. Otodectesi uzrokuju u prvoj mijeni bolesti tek upalu s blagim svrbežom i crvenilom, no u praksi najčešće susrećemo kronične uznapredovale slučajeve. tom stanju evidentan je stalni svrbež, odebljanje i crvenilo uške, ispadanje dlake s uha zbog učestalog češanja, tresenje glavom, a uške su vrlo često spuštene. Zbog prisutne boli, mačka ne dozvoljava diranje po ušima. U slušnom kanalu se nalazi tamnosmeđi do crni, mrvičasti ili voskasti sadržaj, a iz uha tresenjem glave ispadaju kraste. Tim sadržajem začepljen je slušni kanal, pa mačke u pravilu slabije čuju i djeluju dezorijentirano. Kronični oblici bolesti komplicirani su i sekundarnim bakterijskim infekcijama, bu-

U

dući da je narušen i lokalni imunitet sluznice.

Dijagnozu je vrlo lako postaviti zbog tipičnog izgleda uzročnika i njegovih jajašaca, kao i specifičnog sekreta u uhu. Terapija se prvenstveno sastoji u ispiranju i čišćenju slušnoga kanala. oželjno je terapiju proširiti i injekcijskim antibiotskim preparatom, kako bi što prije sanirali upalni proces. Budući da je mačkama u pravilu vrlo teško ukapavati lijekove u uho, u novije vrijeme na tržištu su i spasonosne ampule, koje djeluju na šugarce, buhe i gliste. U pravilu terapija traje tjedan dana, no može potrajati i duže, što ovisi o prethodnom trajanju bolesti.

Valja naglasiti da se paraziti mogu proširiti i na cijelo tijelo, no to ne znači da se radi o šugi, koja je zapravo druga bolest uzrokovana i drugom vrstom šugaraca. Šugarci su vrlo tvrdokorni paraziti pa tako u okolini i bez životinje domaćina preživljavaju i do nekoliko mjeseci. To je zasigurno i jedan od razloga učestalosti bolesti u mačaka.

P

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Svjesni opasnosti?

V

elik broj iskusnih vozača kada sjedne u automobil zaokupljen je i razmišlja samo o tome gdje za nekoliko trenutaka treba, ili je već trebao biti, koji posao i kako treba obaviti, kako riješiti nagomilane probleme i sl. Nažalost, s iskustvom i godinama stupanj automatizacije pokreta i postupaka vožnje doseže tu razinu da nam to i omogućuje, a to često postaje kontraproduktivno. Svijest o tome da smo, u prometu, neprestano svake sekunde u životnoj opasnosti nikada ne smijemo izgubiti. Moramo biti svjesni da je prometna nesreća događaj na cesti koji se može dogoditi svakome od nas.

Nikada ne smijemo gledati na prometne nesreće kao na nešto što se događa drugima. Nikada ne smijemo gledati na njih kao na nešto što se događa onima koji ne poštuju prometna pravila i propise, prometne znakove i zakone. Istina da se njima događaju češće, ali mogu se dogoditi svakome. prometu se život može izgubiti čak i ako smo sve dobro napravili, poštovali sva pravila i propise, ali netko drugi je pogriješio, a mi smo se baš u tom trenutku, baš na tom mjestu slučajno zatekli. Razina naše osobne odgovornosti za sigurno sudjelovanje u prometu uvijek mora biti adekvatna takvom riziku – iako često to i nije. Obično ne pridajemo dovoljan značaj i dovoljnu pažnju činjenici da možda baš sad, u ovoj vožnji koju smo započeli maloprije, možemo izgubiti život. Zamislite da hodate kroz minsko polje. Iako bi siguran put kroz njega bio označen, sva vaša pažnja, čula i osjetila bili bi maksimalno usredotočeni isključivo i samo na to. S druge strane, sjedamo u automobil i vozimo glave pune koječega, a brigu o opasnostima prečesto prepuštamo onom našem „automatiziranom sklopu“, što je izuzetno opasno.

U

mag. iur.

Boravišna pristojba B

oravišna pristojba u glavnoj sezoni 2011.g. plaća se u rasponu od 4 do 7 kuna po osobi po noćenju, ovisno o turističkom mjestu. Iznimno, vlasnik kuće i stana za odmor može za sebe i članove uže obitelji (bračni drug, srodnici u ravnoj lozi i njihovi bračni drugovi, braća i sestre njihova djeca i bračni drugovi, braća i sestre roditelja njihova djeca i bračni drugovi, posvojitelj i posvojče i njihova djeca i bračni drugovi, pastorčad, maćeha i očuh) boravišnu pristojbu platiti u paušalnoj svoti između 30 i 60 kn za 2 člana, i dodatno za svakog sljedećeg člana između 12 i 25 kn. Paušalne tarife posebno su određene i za privatne iznajmljivače (zimmer frei). ukladno odredbama Zakona o boravišnoj pristojbi (Zakon), boravišnu pristojbu plaćaju a) osobe koje u turističkoj općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište rabe uslugu smještaja u ugostiteljsko smještajnom objektu, b) putnici koji se noće na plovnom objektu nautičkog turizma (charter, cruising), c) osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu (zimmer frei) ili seljačkom domaćinstvu, d) vlasnik kuće ili stana na odmor u turističkoj općini ili gradu, koji nije smještajni objekt, za sebe i sve oso-

S

be koje noće u toj kući ili stanu, e) vlasnik plovila koje nije plovni objekt nautičkog turizma, za sebe i sve osobe koje noće na tom plovilu u turističke svrhe. Boravišnu pristojbu pod jednakim uvjetima plaćaju i strani državljani. oravišna pristojba ne plaća za a) djecu do 12g. (12 do 18g. plaća se 50%), b) osobe s invaliditetom min70% s pratiteljem, c) sudionike školskih paket aranžmana (paušalnih putovanja) odobrenih od strane školske ustanove, d) sezonske radnike, e) članove uže obitelji stanovnika turističke općine, f) putnike na putničkom brodu u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci, g) vlasnike kuće za odmor i članove njegove obitelji, ako je kuća za odmor izvorna stara obiteljska kuća stečena nasljeđivanjem od ostavitelja koji je imao posljednje prebivalište u turističkoj općini, h) osobe koje uslugu noćenja rabe u okviru ostvarivanja programa socijalne skrbi, i i) studente i đake koji nemaju prebivalište u gradu u kojem se školuju. ravo na oslobođenje ili umanjene plaćanja boravišne pristojbe dokazuje se odgovarajućim ispravama, ugovorom o radu, potvrdama i sl.

B

P

Vidokrug 31

9. kolovoza 2011., br. 377

OTKRIVAMO Kuća obitelji Glavica u Čalincu sagrađena je na temeljima Pongratzove špiritane

Grofovi „za rane vezati“ Čalinečki rudari i njihove kuharice

Slavica Glavica ispred obiteljske kuće s originalnom ciglom koja je bila korištena pri gradnji tvornice špirita

J Među

maruševečkim plemenitašima isticala se obitelj Oskara pl.

Pongratza Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Stariji ljudi u maruševečkom kraju još se sjećaju priča svojih baka i mama o plemićima koji su živjeli u danas oronulim i napuštenim dvorcima te kurijama. Među tim plemenitašima posebno se isticala obitelj Oskara pl. Pongratza, koju je po dobru zapamtila Slavica Glavica iz Čalinca.

Između ostalog, ta vitalna 83-godišnjakinja otkrila nam je i to da je njezina obiteljska kuća sagrađena na temeljima Pongratzove špiritane!

Gizdavi grof - Još dok sam bila puca (Slavici je djevojačko prezime Prekupec) kupili smo polovicu grunta u Čalincu na kojem je grof Marko Pongratz imao svoju špiritanu. Zapravo, ovdje živim od 1948. godine, a pamtim kakav smo silan nered tu našli. Od tvornice smo zatekli

Muž za volanom, a vrijedna žena u kuhinji za šparhetom Naša sugovornica Slavica Glavica prava je „naj“ baka u Čalincu. Ima čak petero unuka i još 11 praunuka. Završila je četiri razreda osnovne škole, ali nije željela ostati „samo“ obična kućanica.

- U životu sam se najviše oslanjala na sebe.

Suprug je vječito bio na putu za upravljačem svojeg kamiona Saurera. Njime je vozio i ko-

samo betonirane temelje i staze te bunar iz kojeg je uzimana voda za proizvodnju, te hrpe cigle. Narod je dolazio od svagdje nakon oslobođenja 1945. godine i s ovog mjesta odvlačio željezne kotlove i sve što se dalo iskoristiti od građevnog materijala. Srušen

S

lavica je uspjela zaviriti i u grofovsko „gnijezdo“, dvorac Maruševec je dimnjak koji je stršio barem 50 metara u zrak, i sve gospodarske zgrade. Pongratzima je oduzeto imanje i dvorac Maruševec pa je obitelj odselila prvo u Sloveniju, a kasnije negdje u Austriju. A bili su vam to

pače ugljena na posao u rudnik u Ladanje Donje. A posla je pored brige za kćerku Josipu te sina Jurja uvijek bilo na pretek. Srećom, 50-ih godina u dvorcu Maruševec s nekoliko kolegica iz sela upisujem tečaj za kuharice. Glavna kuharica (gđa Kolmanić) dobro nas je poučila kuharskom umijeću pa nam za šparhetom nije bilo ravnih domaćica - pohvalila se Slavica.

predivni ljudi, kak mi velimo: „Za rane vezati“ – prisjetila se Slavica koja je nekoliko puta uspjela zaviriti i u grofovsko „gnijezdo“.

- Pongratzi su živjeli u dvorcu Maruševec, a ja sam tamo povremeno nosila meso i ostale stvari koje bi im trebale. Naime, majčina sestra služila je kod grofa Oskara i njegove žene Flore, koja je umrla 1941. godine. Koliko se sjećam, Oskarov sin Marko, koji je upravljao špiritanom, imao je gizdavog sina kojeg smo zvali Klapi (vjerojatno se radi o Adolfu Pongratzu).

I on je bio prema svim mještanima susretljiv, a najveće veselje priredio je djeci iz sela kad se svojim avionom spustio na Čalinečke livade.

Moja sestra Štefanija, braća Viktor i Andrija i sva djeca

iz sela bježali smo koliko su nas noge nosile da vidimo to čudo od “aeroplana” koje je on parkirao na mjestu gdje danas stoji Kitrov dućan pored ceste. Kolko ja znam, to je prvi avion koji se spustio u Čalincu, samo što „aerodroma“ više nema jer su na livadama ljudi izgradili kuće – priča Slavica o zgodama iz svojeg djetinjstva u Čalincu u kojem je upoznala i svog budućeg supruga.

- Moj Slavko za kojeg se udajem 1948. zapravo je živio u susjedstvu i bio je jako zgodan dečko. Išao je u školu i izučio zanat za šustera. No za Drugog svjetskog rata morao je u vojsku, pa je u domobranima savladao i šoferiju.

Vozio je ranjenike i bolesne u Crvenom križu, a vozač je ostao i nakon rata – istaknula je Slavica Glavica.

Čalinečka nošnja pristajala je Slavici (1. slijeva)

Dvorac obitelji Pongratz u Maruševcu

Slavkov kamion Saurer nakrcan rudarima

IZDVOJENO Tvornica žeste (špirita) u Čalincu podignuta je 1908.

Narod je pio „kliparu i gebardus“ Tvornicu žeste (špirita) u Čalincu Oskar pl. Pongratz podigao je tijekom 1908. godine, što i nije bio rijedak slučaj jer je grofovskih „pecara“ na području Varaždinske županije u to vrijeme bilo čak četiri. Dakle, ništa u našem narodu nije tada moglo zapriječiti preko-

mjerno i pogubno pijenje špirita (klipare, špire ili pak geberdusa). Zapošljavao je troje radnika (u pojedinim izvorima - četvero) uz mjesečnu plaću od 50 kruna. Zanimljivo je i to da je spomenute godine grof Pongratz udavao kćer Irmu za bliskog rođaka – grofa Wilhel-

ma Wurmbrand-Stuppacha.

No kćerki u miraz nije dao tvornicu žeste, već je mladom paru kupio posjed i raskošne dvore u Ormožu. Na žalost, Irmin je suprug stradao 1914. godine na bojištu u Galiciji, pa je postala udovicom s dvoje maloljetne djece…

Slavica (stoji 1. slijeva) s kolegicama na tečaju

32 Oglas

9. kolovoza 2011., br. 377

9. kolovoza 2011., br. 377

Oglas 33

34 Zdravlje

9. kolovoza 2011., br. 377

OTKRIVAMO Što dovodi do razmaženosti i što učiniti

Djeca se ne rađa već ih takvima n J Osim što je neposlušno, razmaženo dijete je vrlo prkosno, hirovito, bijesno i razdražljivo...

Piše: GORDANA IGREC

ALERGIJE Zavod za javno zdravstvo

Peludna prognoza za Varaždinsku županiju

Popuštate li svojem djetetu previše? Dopuštate li mu da čini baš sve što poželi? Ako je odgovor na ovo pitanje pozitivan, tada imate problema s malim razmaženkom!

- Općenito, pojam razmaženosti odnosi se na popustljivost, preveliku brigu te ispunjenje svake djetetove želje, odnosno prohtjeva – pojasnila je naša sugrađanka prof. dr. sc. Andreja BrajšaŽganec, viša znanstvena suradnica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu s kojom smo razgovarali o toj temi.

Temperament?

- Razmaženost je vrlo relativna stvar. Odrasli često razmaženost povezuju s ponašanjem koja ne ispunjavaju očekivanja roditelja.

Osim što je neposlušno, razmaženo dijete je vrlo prkosno, hirovito, bijesno i

razdražljivo, a takvim smo ga napravili mi, roditelji – tvrdi Brajša-Žganec.

Na razvoj djeteta i njegovo ponašanje utječu individualne karakteristike djeteta, roditelji i šira društvena zajednica. Obitelj je mjesto u kojem dijete stječe osnovno znanje o ljudima, o njihovim međusobnim odnosima, životu i njegovim problemima te u obitelji stječe prva iskustva koja će kasnije u životu primijeniti. No, uz okolinu, za ponašanje djeteta podjednako su odgovorne i nasljedne osobine, odnosno temperament.

- To su individualne razlike u reaktivnosti, pobudljivosti, podražljivosti djeteta i u njegovoj samoregulaciji, odnosno sposobnosti kontrole.

Imamo djecu koja su, najšire rečeno, po temperamentu lakše odgojiva djeca i koja su po temperametnu teže odgojiva. Neka djeca ne

Kad dijete manipulira

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Djeca će manipulirati svojim roditeljima ovisno o svojim individualnim karakteristikama, temperamentu.

- Ako dijete ima nasljedne predispozicije, ono će to i činiti. Dijete se ne rađa razmaženo. Razmaženim ga stvore roditelji jer uglavnom prvo žele zadovoljiti svoje potrebe, pa tek onda djetetove, a pri tome ne razmišljaju o kasnijim posljedicama

i ulaze u zatvoreni krug.

U takvim situacijama dijete će se boriti za sebe i upotrebljavati sve svoje vještine. Samo zdravim i normalnim prihvaćanjem roditeljstva bit ćemo dobri roditelji – poručila je Andreja Brajša-Žganec.

Previše popuštate djeci? Ona mogu raditi što hoće? Ne slušaju, već rad pripadaju u niti jednu od te s druge strane kontroliraju dvije skupine, već su negdje dijete, odnosno postavljaju između. Roditelji se ne bi mu zahtjeve u skladu s njesmjeli ponašati na isti način govom dobi, takav stil naziva prema djeci koja su različita se – autoritativni. Imamo i one roditelje koji samo po temperamentu pružaju puno ljubavi, – istaknula je a c topline, podrške, ali Brajša-Žgadje ne postavljaju nikanec. še k a jl a n kve zahtjeve preT a ju a ma djeci. Te roko đ e r, post d o k ditelje nazivamo dodaje ena ž a m popustljiv ima. kako su z u s ra i j o Postoje i roditelji istražielja k i t i d o r koji su vrlo strogi, vanja potljiv bez puno podrške, kazala da popus a to su autor itarni će se dijete roditelji. Gledano u tom uz određeno kontekstu, djeca najlakše ponašanje svoje okoline češće ponašati na postaju razmažena kod popustljivog stila - objasnila je određeni način.

- Dijete koje ima roditelje Brajša-Žganec.

Međutim, razmaženost se koji su emocionalno topli, pružaju ljubav i podršku, ali ne može gledati samo kroz

Savjeti iz ordinacije Preplanulost je atraktivna, ali ne i zdrava (1) P

replanuo izgled danas nije samo atraktivan nego ga mnogi smatraju zdravim, što je vjerojatno posljedica dugotrajne medijske kampanje. Međutim, samo je jedan pozitivan učinak sunčevih zraka na organizam, a to je poticanje sinteze vitamina D u koži. a to je dovoljno već i “zubato” zimsko sunce.

Svi se ostali učinci sunčanja sa zdravstvenog stajališta smatraju štetnim, barem kada je riječ o bijeloj rasi, koja je tijekom evolucije uglavnom izgubila biološku zaštitu kože od ultraljubičastog zračenja. Nasljedna razlika u rasama prije svega je odraz pigmentacije kože. Crna rasa od rođenja ima svojevrstan biološki štit od ultraljubičastih

Z

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

(UV) zraka sunca u obliku gustih naslaga pigmentnih zrnaca koja proizvode posebne stanice u koži - melanociti. Takvih je specijaliziranih stanica u koži bijelaca već u trenutku rođenja daleko manje, pa je manja i zaštita kože od UV zračenja. a stvar bude gora, njihov broj progresivno opada nakon djetinjstva (svakih deset godina za približno 10 do 20 posto). Ionako nedostatna prirodna zaštita kože starenjem, dakle, biva još slabija. Paralelno stari i koža, što se ponajprije ogleda u njezinu stanjivanju. tarenje kože ima nekoliko tipičnih bioloških dimenzija, u kojima se isprepliću nasljedni čimbenici i utjecaji iz okoline. U tom neumitnom

D S

procesu izlaganje kože sunčevim zrakama štetna je navika. pćenito govoreći, cilj mi je obeshrabriti sve one koji bi željeli namjernim izlaganjem tijela suncu (ili na umjetan način u solarijima) postići kratkoročan učinak preplanulog tena.

Svaka ljetna epizoda dugoročno je vrlo štetna za kožu, pri čemu treba istaknuti da se ubrzano starenje kože ubraja među blaže posljedice. sim izbjegavanja ljetnog sunca, jedina je preventiva masovno upotrebljavati moderna zaštitna sredstva koja sunčanje čine manje štetnim jer odbijaju velik dio ultraljubičastih zraka prije nego što prodru u dublje slojeve kože.

O O

Zdravlje 35

9. kolovoza 2011., br. 377

i kako u vašoj obitelji zadnja ne bi bila djetetova?

aju razmažena, naprave roditelji NEKOLIKO KORISNIH SAVJETA - Važna kvaliteta, ne kvantiteta: važno je na koji način roditelj provodi vrijeme s djetetom. Ako roditelji nisu dovoljno prisutni u svakodnevnom životu djeteta, onda im se dogodi često da im se dijete razmazi. Što to znači?

Pregledati mu zadaću, razgovarati s djetetom i onda kada mama ili tata nisu baš previše raspoloženi za to.

- Postaviti granice: roditelj koji je uključen u život djeteta, pruža mu podršku i ljubav, a s druge strane postavlja određene granice te nadzire provođenje zadataka, može na određeni način utjecati na to da dijete bude samostalno, nezavisno, a onda u tom kontekstu i ne toliko razmaženo.

- Treba znati razumjeti: dijete ima pravo biti tužno, ljuto, veselo. Adekvatno ponašanje roditelja u toj situaciji pomaže djetetu naučiti razumjeti svoje vlastite emocije i emocije svoje okoline.

- Ne težiti za savršenstvom: u današnjem društvu svi roditelji bi željeli da im djeca budu najbolja u školi, najuspješnija i posebna. Roditelji onda idu u školu, opravdavaju dijete, izvlače ga iz različitih situacija, a time najviše štete djetetu. de sve po svome? Pripazite, postat će razmažena! stilove.

- Danas se događa da su roditelji prezaposleni i pod stresom, a s druge strane, imamo puno razvoda i jednoroditeljskih obitelji. U takvim situacijama vrlo često dolazi do toga da roditelji kreću linijom manjeg otpora: idu djeci na ruku da ona mogu raditi ono što hoće. Kad to roditelji dopuštaju, dolazi do toga da su djeca razmažena.

Isto tako, roditelji nisu dovoljno dosljedni, a to dovodi do situacija da djeca provode svoju volju. Ne uspiju li roditelji odlučno i dosljedno reći “ne” i postaviti jasne granice preko kojih se ne ide, dijete će teško naučiti samo rješavati probleme, svladavati zapreke, prihvaćati poraze i frustracije – zaključuje Brajša-Žganec.

Obitelj važna

Jasne granice

Mr. Savršeni

Na ponašanje

Roditelj koji je

U današnjem

djeteta utječu

uključen u život

društvu svi

njegove

djeteta, ali postavi

roditelji bi željeli

individualne

granice i nadzire

da im djeca

karakteristike,

provođenje datih

budu najbolja,

roditelji i društvo.

zadataka može

posebna. Roditelji

Obitelj je mjesto

utjecati na to

ih onda izvlače

gdje dijete stječe

da dijete bude

iz nezgodnih

osnovna znanja o

samostalno, a ne

situacija čime

ljudima.

razmaženo.

štete djeci.

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Čudotvorne švedske kapi Š

vedske kapi, poznate još i pod nazivom „švedska gorka rakija“ dr. Samsta poznate su svima. Jačaju tijelo i vraćaju mu izgubljenu snagu. Mogu se upotrijebiti na više načina; kao dodatak čajevima u liječenju alergija, angine, artritisa, lošeg krvotoka, multiple skleroze, ovapnjenja žila, crijevnoga katra, loše probave i želučanih tegoba, kanceroznih bolesti, dijabetesa, žutice, tresavice, kao sredstvo za izmivanje kod osipa, lišajeva, krasti i očnih bolesti; za mazanja i natrljavanja kod hemoroida, proširenih vena, ozeblina, reume, trganja, za obloge i ovoje kod problema s glavoboljom i migrenom, zubobolje, gluhoće, tegoba s jetrom, kile, kapi, kurjih očiju, bolnih nogu, opeklina, uboda pčela i osa, rana, dijabetesa, oštećenja štitnjače, tumora, sušenja mišića, leukemije; s vodom za poboljšanje apetita, protiv crijevnih grčeva (3 žlice švedskih kapi popiti polako jednu za drugom, a kod grčeva u želucu samo jednu žlicu), za pročišćavanje krvi, protiv visokoga krvnoga tlaka. od žena je njihova upotreba za vrijeme mjesečnice i u prvim mjesecima trudnoće zabranjena. Dr. Samst ih je sastavio od mješavine mnoštva biljaka iz južnih, tropskih zemalja, a njihov je sastav čak stoljećima bio tajna. Danas se švedske kapi rade od dostupnih nam biljaka, a možete ih načiniti i sami u svojoj kućnoj radinosti uz malo dobre volje. U staklenku od dvije ili tri litre, širokog grla, stave se 2 - 3 jušne žlice čajne mješavine: lišće i cvjetovi bijeloga sljeza i paprene metvice, bobice od borovice, bobice žutike, osušeni podanci anđelova korijena, lincure, iđirot, rabarbabara i srčenjak uz dodatak grumena ilovače veličine oraha te začina: muškatni oraščić, klinčić, šafran te 3 dag kandisa.

Mješavinu valja zaliti jednom litrom kvalitetne rakije (šljivovice). Ostavimo je da stoji deset dana, a može i šest tjedana na toplome mjestu, ali ne na suncu. Nakon stajanja je procijedimo.

U principu se za liječenje uzima 10 - 15 kapi.

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Normalan život s...

Koji su to znakovi upozorenja?

N

akon što je izašao članak pod nazivom „Što prije, to bolje“ dobila sam mnoštvo vaših mailova sa raznim upitima. U većini njih postavljalo se pitanje koji su to znakovi na koje bi roditelji trebali obratiti pažnju, tako da sam odlučila sada ukratko ovim putem odgovoriti. Kada dijete dostigne određenu kronološku dob postoje razvojne vještine koje bi većina djece određene dobi trebala svladati. Razvojne poteškoće se javljaju kada dijete nije usvojilo vještine i znanja koja se očekuju za njegovu dob. Neki znakovi mogu se uočiti i ubrzo nakon rođenja. Neki od njih su zarobljenost palca u šaci nakon drugog mjeseca starosti, nemo-

gućnost držanja glavice najmanje pet sekundi u pasivnom sjedećem položaju nakon drugog mjeseca starosti, te ukoliko dijete ne mijenja položaje nakon osmog mjeseca (npr. prevrtanje na bok ili s trbuha na leđa). Ukoliko se nasmješite djetetu ono bi se trebalo nasmješiti i vama, male bebe to rade već i sa dva mjeseca. Znak upozorenja je ukoliko dijete ne reagira na vaša smješenja, ne traži grljena, te se ne trudi pridobiti vašu pažnju. Obratite pažnju kako se igra sa igračkama, da li ih vrti ili slaže uvijek na isti stereotipan način. Učestalo mahanje rukama bez posebnog razloga, hodanje na prstima većinu vremena, neobično okretanje

zglobova ili neki drugi neobični pokreti tijela mogu biti neki od znakova. Znakovi upozorenja mogu biti u ukoliko dijete ne hoda s 18 mjeseci, te ukoliko ne imitira radnje i riječi s dvije godine.

Obratite pozornost na kontakt očima i uključivanje u interakcije s drugima. Važno je uočiti i da li je došlo do drastičnog pada sposobnosti u kratkom periodu. Ukoliko uočite bilo koji od navedenih znakova, važno je obratiti se stručnjaku koji će vam dati točne smjernice, najbolje je krenuti od pedijatra. Postojanje nekog znaka upozorenja ne znači nužno i postojanje teškoće u razvoju, stoga je važna stručna procjena.

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

36 Ženski svijet

9. kolovoza 2011., br. 377

ZNAKOVI Da je vezi došao kraj

MODNI KAMELEON Budite poput rock pionirke Joan Jett

Partner se – hladi

I love rock and roll J Look koji sam kopirala mi nije stran, jer sam ja, kao i većina nas, nekad

Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

Jednako kao što postoje znakovi koji vam signaliziraju da vas partner voli, postoje i oni koji vas upućuju da se približava kraj. Ako partner stalno negativno komentira sve što radite, to nije dobro! Negativno gledanje na vaše postupke odraz je toga kako partner na vas gleda, jer u principu, normalno je da osoba kojoj se sviđate u lošim situacijama pomalo “z ažmir i ” na jedno oko.

D r u g i znak da vam se partner “hladi” je negiranje.

Primjerice, ako mu kažete da ga volite, a on vama uzvrati “ne, ti me ne voliš jer da me voliš onda bi...” ili nekom sličnom rečenicom, to znači da tu nešto ne štima! Takvim ponašanjem partner vas želi povrijediti ili obezvrijediti. Treći znak je izbjegavanje, koje ne mora biti nužno fizičko, već

to može biti i izbjegavanje odlaska na neka vama važna obiteljska okupljanja ili razgovor o nekoj važnoj temi. I na kraju, posljednji znak koji signalizira da to više nije to je provociranje, odnosno kada partner namjerno izazove svađu znajući što će vam pritom “dići živac”. Ako mu pritom još i

kažete nešto što ne želi čuti, optužit će vas da ste neurotični i stalno želite svađu.

Ovakvo ponašanje je tipično i za muškarce koji varaju.

Takvi muškarci namjerno će isprovocirati svađu kako bi zauzvrat dobili jednu ili dvije večeri slobodne koje će moći provesti kako žele bez da ih gnjavite gdje su i što rade.

Ovog sam tjedna odlučila promijeniti ploču i poigrati se malo žešćim lookom te tako odati hommage jednoj rock pionirki – Joan Jett. Savršenu inspiraciju pronašla sam u filmu The Runaways, koji govori o istoimenom bendu koji je 1975. godine osnovala Joan Jett, i njenim prvim počecima u svijetu rock and rolla, koji je dotad bio rezerviran samo za muškarce.

Faza punk-rock No Joan je sve to promijenila i otvorila vrata mnogim ženskim bendovima. Moram priznati da sam bila malo skeptična u vezi glumačke postave, ali Kirsten Stewart i Dakota Fanning su me stvarno ugodno iznenadile i glumom, a i vokalno-glazbenim sposobnostima. Činjenica da su same pjevale i (odsvirale) sve pjesme u filmu govor i sve.

Radnja filma vrti se oko prve (prave) ženske američke rock skupine The Runaways i njihovoj strelov itoj, ali kratkoj slavi i najviše se fokusira na odnos između Joan Jett i glavne pjevačice Cherry Currie.

Cherry je kao i većina djevojaka iz benda bila tek tinejdžerka kad je ušla u svijet glazbe, ali i poroka koji su na kraju bili i jedan od glavnih uzroka raspada benda. Bend je trajao četiri godine, izdao isto toliki broj ploča, a najveću je slavu postigao u Japanu, dok

je u Americi bio nešto manje poznat. Poslije raspada benda svaka od djevojaka krenula je svojim putem. Neke su ostale u glazbenim vodama, no najveći uspjeh i utjecaj na svijet glazbe je imala Joan Jett koja je, nakon što su je 23 puta odbile razne glazbene kuće, 1980. godine osnovala svoju pod imenom Blackhearts Records. Nedugo nakon toga izlazi singl I Love Rock And Roll, a sve ostalo je povijest.

Look koji sam kopirala mi nije stran, jer sam ja, kao i većina nas, nekad davno imala svoju punk-rock fazu, pa još čuvam u ormaru remenje sa zakovi-

cama i nitn a ma, z i herice i razne davilice. Najviše me oduševila DIY Sex Pistols majica, koju sam, po uzoru na Joan, i ja sama napravila.

Trebalo mi je svega nekoliko minuta za izradu šablone, crni sprej i puno ziherica. Kosu sam sredila starom formulom: sapun + voda i dobila punkish look, a make up sam svela na razmrljani smokey eyes. Nezaobilazne su i kožne tajice, a starke su – starke!

IGOR KLIČEK

davno imala svoju punk-rock fazu, pa još čuvam u ormaru dio tog “looka”

I Love Rock And Roll!

Remenje, zakovice, nitne i starke sastavni su dio ovog looka

Cvjetni dom Prigodni popust za špancirere V eć preko mjesec dana, moji su članci o ljetu i moru, a sad vjerujem da vas se većina vratila s godišnjih odmora, a ono malo vas koji još uživaju u njemu, uskoro se vraća. A kako ljeto prolazi, tako se i naše „kasice – prasice“ tope pa vam ja za kraj ljeta spremam iznenađenje. Moje iznenađenje za vas je sniženje od 30 posto tijekom Špancirfesta u našem dućanu. Pa zato sad kad ste se vratili s mora, odmorni i preplanuli krenite u jednu šetnju gradom prije pravog Špancira i dođite do nas, kako biste vidjeli

što se nudi i što vas interesira i privlači, a za tek nešto više od tjedan dana će biti na popustu. Naravno, svoju šetnju iskoristite i kako biste se pokazali preplanuli nakon izbivanja, a i za slučajne susrete s prijateljima i poznanicima koje niste vidjeli preko ljeta jer je svatko od vas otišao nekim svojim putem u različitu stranu. Nemojte dopustiti da vam užitak bude vezan samo uz more i godišnji, već uživaj-

te u svakom novom danu u svojoj okolini i trudite se svima oko sebe i sebi samima uljepšati svaki mogući trenutak! eselite se, etizia

VL

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Ženski svijet 37

9. kolovoza 2011., br. 377

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ivanka Boljkovac, operna diva

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

čim sam se la , poče rodila ati, očito der sam se ala jaki sam im a sam glas, p ila nastav

Kako izabrati dobru zaštitu za sunce?

P

Za mene je uspjeh u životu ako čovjek može raditi ono što voli, razveseljava svoju okolinu i ima obitelj - kaže Boljkovac

Poludim kad ljudi kasne i kad lažu...

J Poznata operna diva jutro započinje kavom, za koju tvrdi da nije više što je

nekad bila, ne trpi prevare ni zločestoću, a opušta se uz ribolov Piše: GORDANA IGREC

- Što god pjevam, to mi je pri srcu i duši, a počelo je čim sam se rodila. Odmah sam se počela jako derati. Očito da sam imala jaki glas, pa sam nastavila – našalila se naša poznata operna diva, prvakinja nacionalne opere HNK mr. Ivanka Boljkovac.

Za Varaždince ja sam Mrkvica!

Jeste li bili u Varaždinu? Kako vam se sviđaju grad i Varaždinci?

U Varaždinu sam ja još od studentskih dana i za Varaždince sam odonda Mrkvica.

Zovu me tako jer je u domu na Laščini jeftina bila mrkvica. Kako sam bila sirotinja, uglavnom sam kupovala mrkvicu, a oni su znali donijeti iz Lepoglave i Ivanca, Varaždina i iz

onih krajeva mesa te finih kolača. Ja bih iz Karlovca donijela krumpira, mrkve, buhtle...

Oni bi jeli ono što sam ja donijela, a ja sam jela njihovo meso. Tako smo se mi sprijateljili i još se dan-danas posjećujemo. Inače, u Varaždinu sam nastupala često na Baroknim večerima, a prije nekoliko godina imala sam božićnu predstavu u varaždinskom HNK.

Malo zeznuta No u njezinoj se kući doista pjevalo od malih nogu. Njezina majka lijepo pjeva, kao i cijela obitelj, tako da je Ivanka oduvijek mislila da će biti pjevačica, ali ne operna, već narodna.

- Pjevanje je za mene dio života. Ono što je moj hobi, to je i moj posao. Volim pjevati, glumiti, plesati i ljude zabavljati.

Pri tome se osjećam ugodno, a nadam se i drugi – otkrila je naša uvijek nasmijana diva rođena u Karlovcu.

Još kao osnovnoškolka počela je svirati violinu i pjevati, što je kasnije odabrala i za svoj poziv.

Diplomirala je u klasi prof.

Marije Borčić 1978. godine na Glazbenoj akademiji u Zagrebu, a 1980. godine magistrirala ulogom Elisabette u Don Carlosu.

Pjevala je u Pikovoj dami, bila prva dama u Čarobnoj fruli, Amelia u Krabuljnom plesu, krčmarica, Doma... Nisu joj strane ni svjetske pozornice. Gostovala je na gotovo svim europskim gradovima, kao i u Moskvi. Za svoj umjetnički rad odlikovana je Redom Danice s likom Marka Marulića, a dobila je niz drugih vrijednih nagrada.

Za Male ženske razgovore Ivanka je sebi svojstvenom

nehinjenom vedrinom i jednostavnošću progovor ila o svojem malom ženskom svijetu, motu kojim “kormilari” kroz život, neispunjenim snovima, najdražem filmu, odmorima koje provodi na Jadranu i još koječem drugom što je u životu iskreno veseli...

Jutro započinjete sa...

S kavom. Makar, da vam pravo kažem: što sam starija, to je sve manje i manje volim. Ili sam se ja promijenila, ili kava više nije ono što je bila.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Ako su ljudi pošteni oko mene, onda sam izvrsna. Bit ću uvijek vesela i zadovoljna.

Ali ako ljudi kasne ili ne govore istinu, onda poludim. Tu sam zeznuta. Ne volim kašnjenja, ne volim laži, ne volim muljanja. Što je za vas uspjeh u životu?

Ako čovjek može raditi ono što voli i da to dobro radi, razveseljava svoju okolinu i ima svoju obitelj. Evo, ja u svemu tome nemam, nažalost, svoju obitelj, muža, djecu... Ali nikad nije kasno. Za djecu je, ali mogu se posvojiti.

Vaš uzor u životu?

Imam krug ljudi s kojima se

družim. S nekima malo više, s nekima malo manje i onda su mi to uzori. Recimo: odnos roditelj – dijete, dijete – roditelj i bračni odnosi.

Vaš moto u životu? Živi i pusti druge da žive! I budi što pošteniji prema drugima. Ono što ti nećeš da tebi naprave, nemoj niti ti drugima. Što je najvažnije u vezi?

Poštovanje. Mislim da je to najvažnije, jer u početku je i ljubav i seks, ali to mora prijeći u poštovanje i prijateljstvo, jer ako toga nema, onda ne može svijet uopće ići dalje.

Iz takta me može izbaciti...

Laži, bezobrazluk i kašnjenje.

Iz kuće ne izlazim bez...

Ključeva i mobitela.

Koju glazbu volite slušati? Što god mi dođe pod ruku.

Sve ovisi kakvog sam raspoloženja. Ako sam loše volje, volim poslušati čak i ozbiljnu glazbu.

Volim čak i narodnu i zabavnu, ali iritiraju me bubnjevi. Ako to preglasno puštaju, postajem nervozna. I mislim da mladi rade krivo što to slušaju, jer ih takva glazba navodi na agresivnost.

Kako provodite slobodno vrijeme?

S mojom majkom, prijatelji-

ma, društvom i poznanicima.

Idemo na more, lovimo ribe – to mi odmara živce. Eto, svašta se radi.

Nogometni tim Najdraži film? ”Moje pjesme, moji snovi”. To sam gledala sigurno 12 puta.

S kojim glumcem biste najradije otišli na večeru?

Mora biti komad. Ne mislim lijep, nego nek’ bude muško. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Evo, željela sam oduvijek imati nogometni tim djece, a evo, to nisam napravila. Treba odmah početi, da se stigne nogometni tim napraviti.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje svoje majke, mene i prijatelja. Da bude mir te da ljudi počnu biti bolji i tolerantniji.

Volite li kuhati?

Volim kuhati. I to svašta, što god mi padne na pamet. Ili od onoga što imam kod kuće stvorim nekakvo jelo. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Prevare! To me uvijek boli i pamtim ih ko slon. I zločestoću.

To ne mogu opraštati.

roizvode za zaštitu od sunca potrebno je prilagoditi svakoj osobi! Krenimo redom! Vrlo je važno izabrati dovoljno visoki stupanj zaštite, što ovisi o tzv. fototipu kože! Fototip ovisi o prirodnoj sposobnosti kože da nakon izlaganja suncu potamni, a ne izgori i tako spriječi oštećenja koja mogu biti uzorkovana UV (ultraljubičastim) zrakama. Pri utvrđivanju fototipa, osim sposobnosti tamnjenja kože i mogućnosti razvoja opeklina, uzima se u obzir i boja kose, kože i očiju; kao i pojava pjega, eventualnog nestanka pigmenta... obzirom na to, razlikujemo šest fototipova.

Fototipovi jedan i dva označavaju osobe izrazito svijetle puti, crvenkaste ili svijetle kose te svijetlih (plavih ili zelenih) očiju. Takve osobe vrlo brzo nakon izlaganja suncu razviju crvenilo i/ili opekline i zahtijevaju vrlo visoku zaštitu (SPF 50+) na suncu. a sunce su nešto „otpornije“ osobe svijetlosmeđe ili maslinaste puti te tamnijih očiju i kose. One na suncu znatno rjeđe razviju opekline.

Njima se preporuča umjerena zaštita (SPF 20-30).

Najmanje “problema” na suncu imaju osobe tamnosmeđe ili crne puti te izrazito tamne kose i očiju, koje prilikom izlaganja suncu gotovo nikad ne razviju opekline, već izrazito brzo i lako potamne. Njima je dostatna još nešto niža zaštita - SPF manji od dvadeset. ip kože također utječe na izbor preparata tj. na izbor teksture preparata. Mješovita i masna koža zahtijevaju preparate u obliku fluida ili gela, dok normalnim do suhim kožama više odgovaraju preparati u obliku krema. sobito je važno posvetiti pažnju zaštiti osjetljive dječje kože. Za njih postoje posebni preparati, prilagođeni potrebama njihove kože na suncu!

S

N

T

O

38 Ženski svijet

9. kolovoza 2011., br. 377

KUĆNA RADINOST Iskoristite ljeto za izradu prirodne kozmetike

Trudnoća

Domaći dezodorans

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Što kada imate problema s dojenjem A K

ntitijela u majčinu mlijeku najvažnija su zaštita djeteta od bolesti i alergija. olostrum je gusta, hranjiva tekućina koja se stvara prvih nekoliko dana po porođaju i lako prelazi u djetetov krvotok. Od velike je važnosti za zaštitu sluznice u crijevima. Iz ovih razloga se dojenje preporučuje, ali u samom početku moguće su određene poteškoće. eškoće koje se mogu pojaviti su: bolne ili ispucale bradavice, nabreknutost dojki, nedostatak laktacije, začepljenje mliječnih kanala i mastitis. mirujuća ulja mogu ublažiti nabreknutost i mastitis. Ako su dojke prepune mlijeka, nabreknu i postanu bolne. Nastavite dojiti, pa će se bol i otečenost povući nakon 24 do 36 sati.

Mastitis također uzrokuje nabreknutost, a mogu ga prouzročiti začepljeni mliječni kanali ili infekcija preko bradavica. eke su teškoće posljedica neprimjerenih tehnika dojenja. Umjesto da se saginjete, leđa poduprite jastucima i podignite dijete do grudi.

Dijete polegnite na jastučić ako vam je tako lakše. ok dojite, dnevno unosite 2200 do 2700 kalorija. U prehranu svakako uvrstite nekoliko porcija hrane bogate kalcijem, voća i povrća, žitarica i mesa, ribe i peradi. Pazite i da vaša prehrana obuhvaća dovoljno izvora cinka, selena te E i K vitamina. U slučaju pomanjkanja esencijalnih masnih kiselina tijekom dojenja uzimajte riblje ulje. Prije svega pijte dovoljno vode, spavajte i dovoljno se odmarajte, uzimajte multivitaminske dodatke. Dojite u skladu s djetetovim potrebama i provjerite je li pravilno uhvatilo bradavicu. U slučaju povišene temperature, boli i žarenja u dojkama, otečenih, ispucanih bradavica ili krvarenja, posavjetujte se s liječnikom.

J Obična soda bikarbona glavni je sastojak preparata za njegu pazuha, koji

možete napraviti sami. Prirodan je, ne košta puno, a mirisat ćete ugodno PIŠE: Isidora VUJOŠEVIĆ

T

U

sodu Ubacite u posudu

.. bikarbonu i škrob.

N D

...a zatim ulja - kok osovo i eterično ulje

st asti lagano krema Dezodorans će isp

kosovim uljem i eteričnim uljem po želji. Škrob će činiti Ljeti se znojimo više nego dezodorans dovoljno čvrstim, inače. To nam je svima pozna- soda bikarbona djelovat će na to. Potrebno je stoga, osim sprečavanje neugodnih miriredovitog kupanja, i dodatno sa, ulje ih povezati, a eterično “osigurati” područje pazuha ulje dati miris.

Postupak je od neugodnih mirisa. I to je, sljedeć i: nadamo se, svima poznato. pomijeAli ako ste pobornik priorans d o z šajte rodne kozmetike i još k e d a n tome volite sami “mućvajte osite u pou č sudi kati” svoje preparate, an om, n potrudili smo se za hladn i čekajte da č e t vrvas pronaći recept za a prstim upije tinu domaći dezodorans. se šalice u kožu sode Kućni labos bikarboVaša se kuhinja u tren oka ne s isto tomože pretvoriti u mali kozmeškroba. Dodajte tički laboratorij. Sastojci koje liko inače koristite u kućanstvu oko 5 žlica kokosovog ulja, bit će vam potrebni za izradu jednu po jednu, miješajući sve preparata za tijelo koji ukla- vilicom dok ne dobijete gustu nja neugodne mirise. Dakle, smjesu. Sada dodajte nekoopskrbite se, ako ipak već liko kapi svojeg omiljenog nemate u kuhinji, sodom bi- eteričnog ulja i promiješajte. karbonom (može se nabaviti Ubacite sve u staklenu posuu dućanima mješovite robe i dicu i zatvorite te držite na suprilično je povoljna), kuku- hom i hladnom mjestu ruznim škrobom (u jer bi kokosovo ulje trgovinama pod na- u dezodoransu tijekom vrućih zivom gustin dana moili škrobno g l o brašno), učiniti k o vaš dezodorans tekućim.

Slobodno ga stoga držite u frižideru tijekom vrelih dana. Nanosite prstima na pazuhe poput kreme i pr ičekajte da se upije prije negoli se obučete.

PREDNOSTI I MANE

Neka pazusi dišu i mirišu

Koje su prednosti ovakvog dezodoransa? Kao prvo, neutralizira mirise koji se ispuštaju znojenjem. Zatim, ne sadrži alkohol, koji bi mogao izazvati iritacije, ali nema ni aluminija, ni umjetnih mirisa, ni mineralnih ulja. Mane - zahtijeva pažljivije čuvanje (na hladnom) i ima kraći rok trajanja.

Željka SLATKI

Kozmetički savjeti

Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Korekcijom obrva do otvorenijeg i ljepšeg izgleda vašeg lica K

orekcijom obrva dajemo licu otvoreniji i ljepši izgled. Uredne obrve fasciniraju već pri prvom pogledu. Ali nije sve tako jednostavno kako se čini.

Uzeti pincetu u ruke mnogima će predstavljati problem. Kada birate pincetu, gledajte da ima kosi vrh i manju glavu jer ćete s njom biti spretniji. od pinceta s ravnim vrhom može se češće dogoditi da kada čupate obrvu zahvatite i kožu kapka. Dlačice uvijek povlačite u smjeru rasta jer će

K

se u suprotnom smjeru oštetiti korijen ili pak ćete ih potrgati i odmah će se nazirati crne točkice. Međutim, zna se dogoditi da obrve treba i skratiti škaricama da dobijete pravilan, ravniji oblik. Dogodi li se da iz nekog razloga imate nejednake obrve, dobrom olovkom za oči možete prikriti te nedostatke. Viri li vam tu i tamo koja sijeda obrva ili su vam svjetlije nego vi to želite, u kozmetičkom salonu ih možemo obojiti u boju koju želite - od

svijetlosmeđe do crne i mjesec dana ste bez brige dok se boja ne ispere. azlog brzog ispiranja su slabije boje i hidrogen koji se koriste za područje oko očiju. Bojiti se mogu i trepavice i tada ne morate koristiti maskaru i to je odlično rješenje ako vam suze oči ili sada u hladne dane kada su nam svima oči osjetljivije. Ako imate kakvih nejasnoća u vezi korekcije obrva, nemojte se ustručavati pitati stručnu osobu za savjet.

R

Ženski svijet 39

9. kolovoza 2011., br. 377

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

In flagranti!

K

Nisam isti kao otac, ti to ne razumiješ! - mogla bi biti reakcija na vašu izjavu “kakav otac, takav sin”

OTKRIVAMO Što nikada ne smijete reći svome mužu?

Isti si kao otac!

J Jedna od stvari koje mu nikada ne smijete reći je: “Moja majka me upozorila da ćeš

to učiniti”. To će mu samo sugerirati da u vašem braku i netko drugi rješava probleme koje mu nikada ne smijete reći je: “Moja majka me upozorila da ćeš to učiniti”. To će mu samo sugerirati da - Svome mužu sam jedanput u vašem bratijekom svađe rekla da je ku i netko isti otac. Nerazuman je ba d e r o dr ugi i u nekim situacijama p us bezrazložno plane, baš si kao g rješava i t s i “ v a š e kao i njegov tata, a to aše tac” v problemeni dodatno digne svoj o mogla me. Taživac. Poludio je na tu g drago ašno k o đ e r, usporedbu i sa mnom r t alerginije pr ičao nekoliko bi s diti č a n j e dana – otkrila je jedna uvrije na tvrdnju: Varaždinka.

“Samo ti to pusti, ja ću to napraviti”. To bi ”Sol na ranu” Želite li miran brak, ovakvih ga moglo navesti da pomisli se izjava klonite u širokom luku! kako on ništa ne radi dobro.

To je najgora moguća uspored- Pogotovo je ta tvrdnja nepriba koju će vaš partner doživjeti mjerena ako ste mu prethodno kao strašnu uvredu. I sam je, spomenuli da sve morate raditi vjerujte, dobro svjestan da on sami, a on ništa ne pomaže. i njegov otac imaju zajedničke, U tom slučaju, ta će ga izjava ako ne i neke iste – loše osobi- samo razbjesniti i iz inata će ne. No ako je riječ o stvarima prosjediti ostatak dana pred koje mu i samom idu na živce, računalom ili televizorom. Ili usporedba s njegovim ocem će demonstrativno otići s prisamo je dodatna “sol na ranu”. jateljima “na cugu”.

I na kraju, radije prešutite Također, muža nikada ne treba pitati kada će pronaći novi, ono što mislite: “Uh, opet se bolji posao. To pitanje moglo družimo s njima?”. Normalno bi uzrokovati to da će se pored je da postoje neki ljudi iz njevas osjećati manje vrijednim govog života s kojima, da se i nesposobnim brinuti se za vas pita, ne biste ni pod razno vlastitu obitelj. Jedna od stvari provodili svoje slobodno vri-

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Aromaterapija

Bez “ti uvijek” i “ti nikad” Ti nikad ne stavljaš prljave čarape u koš za veš! Ti uvijek ostavljaš sve svoje stvari u dnevnoj sobi! Rečenice koje sadrže “uvijek” i “nikad” izbjegavajte, savjetuju psihoterapeuti, kao i komentare na račun partnerove garderobe. Svi znamo da su žene po tom pitanju prilično osjetljive, a ništa bolji nisu ni muškarci.

Stoga komentar tipa: “Ne misliš li da su ti te hlače jeme. No, prema staroj izreci “u braku se sve dijeli”, dijele se i osobe koje vam baš i nisu drage. Bez obzira na to bili u pitanju njegovi roditelji, sestre, braća ili

preuske?” vaš partner mogao bi doživjeti kao napad na njegov nesavršeni izgled. Bez obzira na to što je sada 20 kilograma teži u odnosu na vrijeme kada ste ga upoznali, nemojte to glasno reći.

Radije ga suptilno natjerajte na šetnje ili vožnju biciklom kako bi se što više kretao, a što manje sjedio doma sa zdjelom čipsa pred televizorom. prijatelji, taj vaš komentar shvatit će kao napad na njega i sve njegovo što voli.

ojobino ulje (Simmondisia chinensis) sastoji se uglavnom od zasićenih masnih kiselina i alkohola. Vrlo je stabilno ulje, otporno na oksidaciju i dugo ostaje kemijski nepromijenjeno.

Sadrži vitamin E (koji djeluje kao antioksidant), kompleks B vitamina, minerale silicij, bakar, krom i cink te jod. ojobino ulje izvanredno vlaži i omekšava kožu i prevenira gubitak vode te omekšava tkivo. Brzo se

J

I

A N

U «

U braku, za mir u kući neke je stvari bolje ne reći partneru

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Biljno ulje jojobe za meku kožu J

ak je svijet mali! Frajera koji me je uvjeraval da mi može nabrojiti bar sto «tajnih» mjesta za flert, di se možeš ševiti bez straha da buš naletel na nekog poznatog, zatekla sam s mojom frendicom u jednoj od najskrovitijih malih morskih uvalica. Dogodilo se to ovog ljeta kad smo se u taj mali pješčani raj, robinzonski netaknut, nas dvoje otisnuli malim gumenjakom. Htjeli smo uživati sami.

Jednako kao i oni, uvjereni da tu, u akvatoriju sličnom Capriju, u sjenovitom podnožju tek dviju uzdignutih stijena, nema šanse da ikoga sretnemo. Ponajmanje poznate. U prvi mah nas nisu skužili. Praćakali su se u moru goli i neobuzdani, nabrijani do daske. Kao da im je to posljednje ljeto zajedno! Čak su bili simpa u toj nepredvidivoj igri skrivača. pak, ne znam kome je bilo bolje bed, jer cijela je situacija bila blesava. Zato se i nismo usidrili, nego smo bez puno razmišljanja okrenuli čamac i zaobišli ih u velikom luku. Vidjela sam da su nas prepoznali, jer su odjednom zastali, a onda iznenada zaronili, udaljivši se jedno od drugog ispod vode. Kao djeca koju su ulovili u krađi školjaka. mi? Zašto smo mi pobjegli? Niti smo flertali, niti smo špehali. it smo znali za ovo tajno mjesto, a još manje da bi njih dvoje tu mogli uhvatiti «in flagranti»! Ali nije me toliko mučilo ovo slučajno «otkriće», koliko pitanje kako se ponašati kad se sretnemo? Jer, ona i njen muž naši su kućni frendovi, a taj frajer je zajednički znanac s kojim se povremeno družimo u jednoj drugoj škvadri. I kak sad? Šutjeti, prešutjeti, praviti se lud ili kaj? Čekati i vidjeti ko bude prvi načel tu temu? svemu tome najbolji je štos da svi šute.

Frendica me ne zove, frajer se tu i tam još pojavljuje, a njen muž kao da je nestal. Jednostavno ga nigde nema. Kaj se događa, više ni sama ne znam?!

I dobro je da ne znaš. Jer, o onome kaj ne znaš ne možeš ni pripovedati!» - u šali dobaci moj komad, jasno dajući na znanje na čijoj je strani. «Muška solidarnost!» - promrmljam.

A onda pomislim: «Pa ima moja frendica prav!

I onak je uvijek govorila da joj muž nema ni malo smisla za romantiku. Da je moj takav i ja bi se s nekim drugim brčkala u uvalici...» Bez obzira kak je svijet mali!

upija i nakon nanošenja koža postaje baršunasta. Preporučuje se osobama s masnom ili kombiniranom kožom jer regulira lučenje sebuma, ne začepljuje pore, a istovremeno hidratizira suhe dijelove kože. Zbog velikog sadržaja joda, jojoba ima i antimikrobno djelovanje kojim sprečava razvoj bakterija i gljivica na koži. Redovnim korištenjem jojobe možemo spriječiti nastajanje bora s obzirom na to da ona regulira lučenje sebuma i istovre-

meno dubinski hrani kožu. ojoba se upotrebljava i kod njege kose i tjemena. Povremeni pakunzi za kosu s jojobinim uljem uz masažu će pridonijeti ljepšem, zdravijem izgledu te će kosi vratiti prirodnu boju i sjaj. Jojobino ulje možete dodati i šamponu za kosu, a za izrazito suhu i lomljivu kosu ulje nanesite na mokru kosu prije sušenja. Za suhe vrhove kose sklone pucanju jojobu možete nanijeti i na suhu kosu.

J

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

40 Mali oglasi KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1861e TOP PONUDA! Vikend kuća 40 m² u Beretincu -15.000 €. Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Kuća lijepo uređena u Kućan Marofu 150 m² i 3000 m² dvorišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Kuća u Trnovcu 140 m² i 1000 m² dvorišta,useljiva, svi priključci - 75.000 €; kuća u Turčinu 110 m² novouređena - 65.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c KUĆA za odmor na Banjšičini 80 m², lijepo uređena , pogodna za stanovanje!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA u Primorskoj 140 m² i 700 m² lijepog dvorišta - 72.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Dugi Vrh , Mali Vrh, Beretinec,Koradovica, Ilija, Vž. Toplice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJA kuća Varaždin i okolica: D. Cesarić, Z. Kunc, Patačićeva, Dravska, ...

Zamlača. Paurević nekretnine, 098/9706575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1865e KUĆU cca 100 m² (trosobni stan, 3 terase, podrum, garaža, spremište), sa dodatnim gradilištem 2 600 m², izuzetna lokacija kod Varaždinskih Toplica, 180.000 €, prodajem. Mob. 091/2446888 ozn.2896 KUĆU, Varaždinbreg – Halić, 120 m² stambenog prostora, 1500 m² okućnice, voda, struja, plin u kući, prodajem. Tel. 666-169, 095/8266-189 ozn.2129b VARAŽDINBREG, imanje 13 500 m², kurija 16. st. 200 m², vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446-333 ozn.2132b KUĆU, Biškupečka 3, Varaždin, 95 m² stambenog prostora te 560 m² dvorišta, prodajem. Mob. 099/3530-310 ozn.2146b KUĆU, veliki vrt, ukupno 901 m², Bosanska 37, Varaždin, blizina Kauflanda, prodajem. Tel. 042/731-545 ozn.3111 STARIJU kuću u Nedeljancu sa većom okućnicom, vrlo povoljno prodajem.

Mob. 098/414-128 ozn.3121 NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište.

Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846691 ozn.3124 STARIJU kuću u Bartolovcu i oranicu, prodajem. Mob. 099/6810-248 ozn.3131 STARIJA kuća u Trnovcu s velikom okućnicom 3366 m² i stan u centru, Masarykova, 62,50 m², prodajem. Mob. 091/320-2929 ozn.3139 VIKENDICU i vinograd sa berbom u

Slatnjaku – Vinica, prodajem. Mob. 099/5744-070 ozn.3148

STANOVI GRABANICE najniže cijene! Manji dvosobni 37,50 m², trosobni 69 m², 79 m²!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868, www.lucerna-nekretnine.com ozn.62c TROSOBNI stanovi u urbanoj vili u M. Laginje 78 m² i 84 m² ,ključ u ruke , podzemna garaža, prekrasna terasa!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

9. kolovoza 2011., br. 377

091/2446-888 ozn.315c VIŠENAMJENSKI poslovni prostor, 61,25 m² u Varaždinu, Prešernova 2, prizemlje zgrade, pogodno za pekaru, prodavaonicu, caffe bar i sl., 130.000 €, prodajem.

Mob. 091/2446-888 ozn.315c UREDSKI poslovni prostor, 160 m² u Varaždinu, Vrazova 3, prvi kat, iznajmljujem. Najamnina 600 € plus režije.

Mob. 091/2446-888 ozn.215c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem.

Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1864e

DVOSOBNI stan u Zrinskih i Frankopana 54 m², II. kat (etažno,uređena)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

POSLOVNI prostor-stan, 50 m², Julija Merlića 1, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/591-195 ozn.1862e

HITNO! Garsonjera 22 m², komplet renovirana, spremište, 20.000 €. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

ULIČNI poslovni prostor, 32 m², početak Zagrebačke ulice, pogodan za razne djelatnosti, iznajmljujem. Mob. 098/139-1610 ozn.3097

PRODAJA stanova Varaždin - četverosobni 107 m² POS naselje, trosobni Zagrebačka i Galinčeva, dvosobni Banfica, Galinčeva ... Paurević nekretnine, 098/970-6575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743007 ozn.266c

TROSOBNI stan, 76 m² u Varaždinu, Koprivnička 3, deveti kat, renoviran i namješten, 70.000 €, sa mogućim obročnim plaćanjima do 50 %, prodajem.

Mob. 091/2446-888 ozn.315c DVOSOBAN stan 51 m², Supilova 50b, 6. kat, ulična strana, kompletno i kvalitetno namješten, povoljno! Mob. 091/3688-071 ozn. 323c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1863e JEDNOSOBNI stan, 38 m² u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/8814794 ozn.2142b MANJI dvosoban stan, 40 m², 2. kat, jug, Koprivnička ul., prodajem. Mob. 091/4100-322 ozn.3132

ZEMLJIŠTA

PUŠAČKI kafić sa svim dozvolama – poslovni prostor u centru, zona Špancirfesta, iznajmljujem. Mob. 091/526-7870 ozn.3160 HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno. Mob. 091/526-7870 ozn.3160 POSLOVNI prostor 21,18 m², Pavlinska 5, „Coning“ u podrumu, lokal br. 23, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.3130 CAFFE BAR u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.3134 PROSTOR ljetne bašte, a naročito uoči Špancirfesta, u Cesarčevoj ulici, iznajmljujem. Mob. 099/841-7355 ozn.3138

NAJAM IZNAJMLJUJE se: trosobni 64 m² u Z.Frankopana, dvosobni Zagrebačka 46 i 64 m², i trosobni POS 87 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

GRADILIŠTE 1032 m² sa podrumom i priključkom struje, V. Nazora 14, Turčin, prodajem. Tel. 0043 664 425 4485, 042/207-763 ozn.2875

TROSOBNI stan, 76 m² u Varaždinu, renoviran i namješten, 300 € plus režije, iznajmljujem. Mob. 091/2446-888 ozn.315c

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa mogućnošću otkupa komunalnog i vodnog doprinosa, prodajem.

Cijena 77.000 €. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1864e

SOBE studentima, iznajmljujemo. Mob. 098/408-112, 042/330-805 ozn.3070

GRAĐEVINSKO zemljište u Bartolovcu, prilaz jezeru, 5 132 m², asfalt i sva infrastruktura do zemlje, prodajem. Mob. 091/5980-455 ozn.3104

DVOSOBNI, namješteni stan u Varaždinu, etažno grijanje, iznajmljujem studentima. Informacije: 098/479-083 ozn.3094-

GRADILIŠTA u Hrašćici kod POS naselja, višenamjenska gradnja; miješalicu za beton, povoljno prodajem. Mob. 098/975-4645 ozn.3137

NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem. Mob.098/607-093 ozn.3097

POSLOVNI PROSTORI PRODAJE se jednostrešno zatvoreno regalno skladište za 220 paleta, dimenzije 19m x 12m. Upitati: 330-868, MDV CENTAR ozn.63c IZNAJMLJUJEM: pet višenamjenskih poslovnih prostora u Varaždinu, Gajeva 5; proizvodno uslužni prostor, 61 m² u Prešernovoj 2, Varaždin; ambulantu u Varaždinu, Vidovečka 59. Mob.

POVOLJNO iznajmljujemo jednosobni stan, 40 m², namješten. Mob. 091/6232226 ozn.3078

DVOSOBAN stan u Trakošćanskoj ulici, u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/2546-964 ozn.3100 JEDNOSOBNI stan u Harambašićevoj ulici, kompletno namješten sa klimom, iznajmljujem. Mob. 091/112-4421 ozn.1872e SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaone, iznajmljujem studentu. Tel. 042/791248, 095/910-9591 ozn.2137b

GARSONJERU na Banfici, iznajmljujem.

Upitati na: 098/9705-553 ozn.2138b DVIJE sobe + kupaona, iznajmljujem studentima, u POS naselju kod Veleučilišta. Sami u stanu. Mob. 099/853-0930 ozn.3137

APARTMANI VODICE, super povoljno iznajmljujemo nove apartmane. Mob. 098/909-6768, 021/378-358, www.vodice.org/olga ozn.391a SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža. Mob. 091/5363041, 023/272-777 ozn.1869e APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1867e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tva. Mob. 098/951-8248 ozn.1866e SABUNIKE - apartman 3-5 osoba, pješčana plaža, već od 190 kn. Tel.: 098/9695 – 884 ozn.1868e STARIGRAD, Paklenica kod Zadra, iznajmljujem apartman, potpuno opremljen od 25.08., vrlo povoljno. Mob. 091/8867301, 042/214-788 ozn.2143b PAKOŠTANE, iznajmljujem apartmane u privatnoj kući, u samoj borovoj kući.

Tel/mob: 023/381-410, 091/561-6609 ozn.3143

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c GOLF III 1,9 TDI, ‘95. g., registriran godinu dana, prodajem. Mob. 098/1354443 ozn.3077 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.3157 ŠKODA FELICIA 1.4 MPi, ‘03. g., 78000 km, full oprema, odlična, 3.900 €; BMW 316i, Compact, ‘98. g., reg. 1 g., full,

odličan, 107000 km, 3.333 €! Skuter Longya 50, star 3 mj., reg. 1 g., plavi, 550 €; Oldtimer P-204, ‘71. g., 3.000 €!

Mob. 098/268-540 ozn.3157 KOMBI hladnjača – marke Ford Transit, 2001. g., neregistriran. Mob. 091/5152483 ozn.1873e FIAT PUNTO 1.9D, 2001.g.., reg do 4/2012., klima, pet vrata, cijena: 2,800 €. Tel.: 095/5466-634 ozn.1868e LAKU prikolicu, samogradnja, registrirana, prodajem. Mob. 091/505-2265 ozn.1874e DAEWOO LANOS 1.5 SE, zelena metalik boja, 1997. g., registriran do 07/2012., prvi vlasnik, servisiran, garažiran, vrlo očuvan. Mob. 099/2123-293, 098/9081638 ozn.2125b RENO KANGOO 1,9 TDI, 2001. g., prodajem. Moguća zamjena za osobno vozilo.

Mob. 098/979-7921, 724-138 ozn.2136b VW GOLF 4 1,9 TDI, 2002. g., full oprema. Mob. 098/801-591 ozn.3134 RENAULT TRAFIC, 1997. g., teretni autom., 3 sjedala, pogon 4 x 4, benzinac, neregistriran. Mob. 098/267-137 ozn.3146

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTOR Štore 502, prikolicu za gnoj i dr., prodajem. Tel. 260-126 ozn.3074 ELEVATOR, košaru za stoku, cirkular i runilicu za kukuruz, prodajem. Tel. 683-845 ozn.3083 SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/2537964 ozn.3107 METALNI kukuružnjaki: 520x250x85, 300x200x85 i zečevi: Tel.683-731, 091/721-8473 ozn.2141b SILO-kombajn marke „SIP“ model „SILO 80 B“ u odličnom stanju, radio 50 h, prodajem. Mob. 098/916-2374 ozn.3125

POSAO GRAĐEVINSKA tvrtka traži tesara sa iskustvom. Mob. 091/523-6679 ozn.153c ZIDARE i tesare traži poduzeće iz Rijeke.

Tel. 051/255-865 ozn.331c TRAŽIM pomoćnog radnika za rad u voćnjaku i vinogradu na Varaždin Bregu.

Mob. 099/8736-665 ozn.1871e TRAŽIMO djelatnika za prodaju pekarskih proizvoda iz vozila. Molbe slati: Pekara Danica, Kućan Donji, Varaždinska 71 ozn.142c

CAFFE BAR FELIX, Zagrebačka 58, Varaždin, traži djelatnicu za rad. Mob. 098/134-8642 ozn.329c TRAŽI se pouzdana ženska osoba za čuvanje jednog djeteta. Mob. 099/5704446 ozn.3142 BISTRO BOLID, B. Radića 105, Varaždin, traži dostavljača. Javiti se osobno od 12.00 – 14.00 h, svaki dan. ozn.3144 DJEVOJKU za rad u caffe baru, tražimo.

Uvjeti odlični. Mob. 099/841-9620 ozn.3145

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

SERVIS!! Servis svih vrsta kosilica, motokultivatora, trimera i ostalih malih poljoprivrednih strojeva, skutera i motocikala. Ovlašteni servis HOMELITE i RYOBI strojeva i ENGAGE skutera i motocikala za Varaždinsku županiju.

Na području grada Varaždina i okolice mogućnost dolaska po sredstvo servisiranja i dostave popravljenog na kućnu adresu - besplatno.

Informacija na adresi: Inventor d.o.o., Sračinec, Miljenka Stančića 42, tel: 042/209 981 ozn.15c

Mali oglasi 41

9. kolovoza 2011., br. 377

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

plin. Mob. 095/5381-992 ozn.2888 OBAVLJAM fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, bojanje i gletanje, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/6726574 ozn.2992

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.3041 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/9312260, 042/766-119 ozn.3028 BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Tel. 641-308, mob. 091/762-4286 ozn.3009

obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/5438985 ozn.292c VODOINSTALATERSKI obrt Mario – povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju. Mob. 095/5145-755 ozn.295c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c

VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove. Mob. 091/1760616 ozn.305c

VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa -svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c ,

UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c

SERVIS, montaža i prodaja klima uređaja uz garanciju na izvođene radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c

STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva. Izrada ograda i nadstrešnica.

Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel.

260-724 ili mob. 099/681-3133 ozn.325c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.2803 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta,

SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.74d AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3033 MTK COLORI: izrada svih vrsta fasada (stripor, žbukanje), soboslikarsko ličilački radovi. Garancija a kvalitetom! Mob. 095/907-8011 ozn.3049 VRŠIM uslugu čišćenja bunara. Mob. 091/593-9161 ozn.421a TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.3115 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, sipine, drenaže, zemlje, strojni iskopi dvorišta, temelja, podruma, postava tlakavca, rubnika. Mob. 099/3530-180 ozn.3127

(uz nagradu) da se javi na: 098/681-138 ozn.3136 DVIJE mlade kozice fr. alpina, stare 4 mj., za rasplod, 700 kn/kom, prodajem.

Mob. 099/8162-504 ozn.3068 ŠTENCE bijelog retrivera, čistokrvni, cijepljeni, sa knjižicom, prodajem. Mob. 099/239-1682 ozn.1870e JARIĆI za klanje. Mob. 098/937-9081 ozn.3095 PATKE bijele, žive ili očišćene, prodajem.

Tel. 042/673-185, 099/5143-886 ozn.76d PRODAJU se štenci „Bigli“, čistokrvni s rodovnicom. Upitati: 042/744-002, 099/674-3010 ozn.3110 POKLANJAJU se sijamske mačke iskrenim ljubiteljima istih! Mob. 095/8601689 ozn.3158

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1862e KLAVIR, prodajem. Upitati na: 099/5076469 ozn.3067 KUPUJEM električni piano do 2.000 kn.

Ponude na: 091/5440-596 ozn.3068 LOMLJENI mramor 20 m², 3 cm debljine, prodajem. Mob. 098/9048-428 ozn.2117b

MALI OGLASI već od 40 kuna PEČAR i KERAMIČAR: postavljam Kalijeve peći, sve vrste keramičkih pločica i kamen. Mob. 091/570-4956 ozn.3135 PO VRLO povoljnim cijenama nudimo sve vrste poslova,: građevinski radovi, električarski, instalacije centralnog grijanja, vodoinstalacije, iskopi, odvoz, sekundarne sirovine, keramičarski posl., hitne intervencije, uklanjanje kvarova.

Radimo i na moru. Poduzeće „Gager“ d.o.o., 095/588-1546 ozn.3147

100 % za poboljšanje potencije 4 tablete 150 kn! Sigurno i bez nuspojava!

Dostava! Mob. 099/7741-575 ozn.3109 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 098/190-0201 ozn.290c OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.3162 DOMAĆE miješano vino – cijep (8 kn/l) i miješano cijep i noja (6 kn/l), prodajem.

Mob. 091/9200-611 ozn.2127b OGRIJEVNO drvo bukva, grab, kratko piljena, cijepana, prodajem. Dostava!

Mob. 099/741-8699, 091/188-7491 ozn.3119 VINO, povoljno - miješano i vino - sortno - zeleni silvaner; rabljeni crijep i cisterna. Mob. 099/687-5588, 042/724017 ozn.3120

KERAMIKA, knauf, laminat – postavljanje i obnova. Mob. 095/903-8147 ozn.3150

KNJIGE za 8. razred OŠ, dva srana jezika, nj. i eng., prodajem. Cijena 500 kn. Tel. 232-384 ozn.3123

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.3162

HRASTOVE bačve za vino u dobrom stanju, 2 kom – 250 l i 1 kom – 200 l, prodajem. Tel. 651-304 ozn.3153

KNAUF, izolacije i ostali građevinski radovi. Brzo i kvalitetno! Mob. 092/2321265 ozn.1875e

ŽIVOTINJE IZGUBIO se mladi pas Bigl, odaziva se na ime Riki. Moli se pošteni nalaznik

KREDITI ODBIJENI ste u banci? Dosta Vam je čekanja na šalterima?

Provjerite Vašu kreditnu sposobnost. Svi uvjeti banaka na jednom mjestu! Dragan 098/1893-555, Ured 042/210008 ozn.286c

OTKUP zlata! Dolazak i isplata odmah po najvišim cijenama!

Mob. 091/6200-671 ozn.3151 BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.3156

NAJBRŽE i najjednostavnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica. Isplata odmah! Mob. 098/987-0078 ozn.426a POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 1/2 ili na 2/3 primanja. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c KREDITI bez HROK-a, bez jamaca.

Nova kreditna linija – umirovljenici i male mirovine, zatvaramo C. L. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.3140

FENOMENALNI kredit i bez jamaca do polovice primanja za zaposlene - 200.000 kn!

Umirovljenicima pogodnosti do 75. g.! Nazovite, mi smo tu radi Vas! Mob. 095/885-9230, 091/303-8054 ozn.176c

NOVO krediti! Na male mirovine, na ostatak plaće. Zatvaranje postojećih do 30.000 €. Danica, 092/119-0041, 099579-5712, 042/505-031 ozn.3140

NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog! Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

POZAJMICE na trajni nalog bez ovjere poslodavca i rad na određeno u 2 dana.

Mob. 092/1303-603 ozn.3154

NOVO u ponudi! Povoljni krediti za umirovljenike sa produljenim rokom otplate. Zaposleni, do 200.000 kn bez hipoteke i bez jamaca zavisno od poduzeća. Zatvaramo problematična i nepovoljna zaduženja. Mob. 099/2445915 ozn.286c SUPER krediti do 1/2 primanja! Novi za firme! Pozajmice – trajni nalog! Mob. 091/472-4723, atraktivni.krediti@gmail. com ozn.2912 AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.2977

POZAJMICE u 24 h! Bez HROK-a krediti, zatvaranje ovrha, blokada. Mob. 098/908-6028 ozn.3154

ZATVARANJE ovrha, krediti i pozajmice u 24 h! Bez HROK-a i C. L. Mob. 092/2590140 ozn.3154 POZAJMICE na trajni nalog, zatvaranje kredita u 24 h. Mob. 092/1340-333 ozn.3154 ZLATO – najviša cijena otkupa – mogućnost zaloga! Mob. 091/504-3328 ozn.3156

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400909, 3,52 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 39 g., traži djevojku/ženu, 30-40 g., ozbiljna veza/brak, Ivanec, Varaždin. Mob. 097/713-6085 ozn.3161

42 Mali oglasi

9. kolovoza 2011., br. 377

POSLJEDNJI POZDRAV dragim kolegama

MARINU KUHARIĆU

GORANU HLEBU

† 30. VII. 2011.

† 30. VII. 2011

Nosimo vas u mislima.

Djelatnici Solvisa POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

našem voljenom

povodom prerane i tragične smrti našeg voljenog i dragog sina, brata, nećaka, unuka i praunuka

Zašto je sudbina tako okrutna bila i Tebe, sine, od nas rastavila?

Otišao si, a toliko toga još smo si imali za reći.

U našim srcima ostala je tuga i žalost pregolema, jer Tebe, sine, više s nama nema.

Voljeni nikad ne prestaju biti voljeni.

Neka Te čuvaju nebeski anđeli.

Mama Sanja i tata Stjepan *****

SINU

Duboko potreseni gubitkom i preranom smrću dragog našeg Marina od srca zahvaljujemo rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, priskočili u pomoć u tim teškim trenucima patnje i boli te okitili njegov odar cvijećem i svijećama i dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Veliko hvala DVD-u Hrženica, DVD-u Leskovec, DVD-u Biškupec, DVD-u Kučan Gornji, DVD-u Trnovec, DVD-u Kapela Podravska, DVD-u Brstec, DVD-u Kneginec Gornji, a posebno veliko hvala DVD-u Zbelava, Mjesnom odboru Zbelava i djelatnicima tvrtke Solvis na pomoći i dirljivom oproštaju. Veliko hvala velečasnom Karlu Koračeviću i velečasnom Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju i molitvama.

Tugujući roditelji Stjepan i Sanja, sestra Simona, deda Ivan, bake Ljubica i Jagica, teta Jasna, ujak Alenko, pradjed Franjo i prabaka Ana

dragom nećaku

MARINU

dragom i voljenom

BRATU

POSLJEDNJI POZDRAV

Samo Tebe sam imala, brate mili, i sad sam Te izgubila.

Tvoj lik ostat će zauvijek u mom srcu.

Tvoja sestra Simona *****

dragom bratiću

MARINU

dragom

Bio si i ostao naš ponos.

Vole Te Tvoji bratići Matija i Robert *****

UNUKU

POSLJEDNJI POZDRAV

Dragi Marinek, zlato moje, neka Te anđeli čuvaju, neka Ti zvijezde nebom sjaje da Ti ne bude tama, Ti ćeš biti uvijek s nama.

Tvoja baka Ljubica **** Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigao reći.

Tvoja baka Jagica i djed Ivan ****

dragom nećaku

POSLJEDNJI POZDRAV

preminulog 30. VII. 2011. u 21. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

Danima ćeš biti u našim mislima, noću u snovima i zauvijek u našim srcima.

Tvoja teta Ivanka, tetak Stanko, bratići Matija i Robert *****

POSLJEDNJI POZDRAV

MARINA KUHARIĆA

***** Marine, otišao si bez pozdrava u beskraj.

Koraci se Tvoji ne čuju, glasa Tvoga više nema.

Sve je tako tužno, otkad Te nema.

Tvoj ujak Kruno i Danijela ****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom nećaku

MARINU U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Na grobu Tvome tiho se molimo, u nama tišina nijema.

Toliko Te trebamo, a Tebe, voljeni naš Nino, niotkuda nema.

Tvoja teta Jasmina ***** Ima nešto u dobrim ljudima.

Oni su jaki i poslije smrti.

Ostave trag koji se ne može izbrisati.

Ostave bol koja se ne može preboljeti.

Tvoj ujak Alenko

MARINU Neće Te izbrisati vrijeme, niti će Te sakriti tama.

Anđeo si koji nas prati i vječno ćeš biti s nama.

Tvoji: teta Marijana, tetak Mladen, Monika, Patrik, Fran *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom bratiću

MARINU Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

Patrik, Fran i Monika ******

POSLJEDNJI POZDRAV dragom nećaku

MARINU KUHARIĆU Od tete Mirjane, Vladija, Denisa i Davida ****** Kad bih Te vidjela još jednom… još jednom za kraj, vrijeme bi stalo…

Kad bih Te barem mogla još jednom zagrliti za kraj… zvijezde bi se ugasile… Kad bih Te barem poljubila još jednom… jednom za kraj… zauvijek bi bio moj.

Tvoja Andreja

Mali oglasi 43

9. kolovoza 2011., br. 377

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

dragom i voljenom, nikad zaboravljenom

MARINU KUHARIĆU 1990. – 2011.

Po dobroti ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati, a u srcu zauvijek nositi.

Filip, Luka, Nik, Tomek, Matek, Vlado, Marek, Goran, Zoran, Niksa, Marcel, Boro, Davor, Nixa, Kristina, Zok, Beli, Mando, Mario, Buc, Frenki, Mimi, Danč, Neno, Boki, Tušek, Karlo, Bajz, Dado, Bobo, Hans, Vanček, Tomek, Peček, Imbra, Marek K., Habi

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE na naše drage roditelje

GORANU HLEBU † 30. VII. 2011.

Osjećam Tvoje disanje i miris Tvoga tijela, osjećam Tvoj dodir, ljepotu Tvog osmijeha,

ZAGOREC

pružam Ti ljubav svu, osjećam da me voliš, a znam da nisi tu.

IVANA

KATARINU

Zauvijek Tvoja Maja Šantek

† 7. 8. 2007.

† 28. 8. 2010.

Zauvijek u našim srcima.

U tišini vječnog mira neka vas prate naše misli i molitve. Čuvali vas anđeli.

Tvoji Zdravko, Antonija, Velimir

Vaše kćeri Marija i Ana s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragom

na voljenog

dragom prijatelju

DANIJELA SMODEKA

MARINU KUHARIĆU

Uvijek si s nama u našim mislima i molitvama.

10. 8. 1999. – 10. 8. 2011.

1990. – 2011.

Tvoji najmiliji

Tužni su prijatelji svi, nema Te više među nama.

Tvoj mladi život odjednom je stao, sa usana Tvojih ne čuje se glas, Tvoj dom je sada gore na nebu, tamo gdje nema nas.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

MARIJANA MERZELA

Generacija školske godine 1997./2005. razrednice Smiljka i Marija

10. 8. 2010. – 10. 8. 2011.

S poštovanjem i tugom, Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom prijatelju

SJEĆANJE

MARINU KUHARIĆU 1990. – 2011.

NADA KOLAR

VLATKA ĆURIĆ

Iako prekratko u našim životima, zauvijek živjet ćeš u našim srcima

12. 8. 2010. -12. 8. 2011.

14. 8. 2005. – 14. 8. 2011.

kao zvijezda koja ne gubi sjaj, kao prijatelj koji je ostavio vječni trag.

DVD ZBELAVA

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

MARINU Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti u nama.

Kumovi Bajz, Goran i Lea

SJEĆANJE

RUDOLF BUŠNJA

GORANU HLEBU Mladost, snaga, sreća, Tvoj osmijeh i ljubav stade, Utihnulo srce što život je htjelo, Oo…Bože, što nam to dade! ..bio si i zauvijek ćeš ostati naš GOGO! Tvoji: Izidor i Jasmin, Darko i Anita

ZAHVALA U dubokoj boli zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i znancima na iskrenim izrazima sućuti i dostojnom ispraćaju naše drage

S ljubavlju, Vaši najmiliji

SJEĆANJE

IVAN LONČAR 7. VIII. 2010. – 7. VIII. 2011.

Po dobrom ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek nositi.

Tvoja supruga Ankica, sin Drago s obitelji

SJEĆANJE

VLADIMIR HOSNI 13. 8. 2003. – 13. 8. 2011.

10. 8. 1998. – 10. 8. 2011.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

Tvoj sin s obitelji

BARICE DANILOVIĆ

Svima veliko hvala!

ZAHVALA

Ožalošćeni: suprug, sinovi i kćerke, snahe i zetovi, unuci i unuke i ostala tugujuća rodbina

povodom smrti drage sestre i tete

ANKICE ZLATAREK rođ. KORNET preminule 3. kolovoza 2011. u 81. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini i prijateljima koji su ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Posebno hvala djelatnicima Doma Sv. Matija te Općoj bolnici Novi Marof na njezi.

Hvala kapelanu Žarku Pavloviću na ispraćaju i riječima utjehe.

Brat Ivan s obitelji

Tvoji najmiliji

preminule u 78. godini, nakon kratke i teške bolesti.

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

ĆIRILA MIKULIĆA 8. 8. 2002. – 8. 8. 2011.

Zauvijek si u našim srcima.

Tugujuća supruga, kći i sin s obitelji

DRAGUTIN JAGAČIĆ † 6. 7. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

Iskreno zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima, doktorici Bušić i osoblju Infektivnog odjela Bolnice Varaždin.

TEREZIJU GAZDIĆ

Obitelj Jagačić *****

na voljenu 10. 8. 2004. – 10. 8. 2011.

Ni vrijeme koje teče, Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoj Stefina

POSLJEDNJI POZDRAV ZAHVALA

dragom suprugu

DRAGUTINU JAGAČIĆU povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i sestre

ANKE MAKŠAN preminule 1. 8. 2011.

Tvoji voljeni: suprug Čiril, sinovi Ivan i Damir, snahe Branka i Štefica, unuci Jasmin i Marino s Ines, sestra Katica i ostala rodbina

na dragog supruga 10. 8. 2008. – 10. 8. 2011.

Supruga Terezija

S ljubavlju i tugom,

*****

Na svijetu ovom ništa nije jače od boli naše za Tobom, ni od ljubavi naše što Ti je u molitvama šaljemo. Uzalud kažu da vrijeme tugu i bol briše, što ide dalje, boli sve više. Duša će uvijek patiti, srce će uvijek boljeti, a mi ćemo Te, draga naša Anka, uvijek voljeti.

Najiskrenije zahvaljujemo tugujućoj rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima te doktorici Dokuzović, svećeniku Josipu Hadroviću, zvonaru Miji, NK Varteks i Udruzi Trnovečko srce.

TUŽNO SJEĆANJE

Bol i tuga još su veći jer posljednje zbogom nismo si stigli reći.

Nek’ Ti Bog osvijetli put, a anđeli isprate na počinak dug.

Počivaj u miru.

BOŠKA ĐURIČIĆA

Marija Đuričić

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati

SJEĆANJE

DRAGUTINU JAGAČIĆU

na supruga, oca i djeda

Otišao si tihio i mirno i nema Te više, sjećanje na Tebe nikad se ne briše, a tuga i bol će ostati zauvijek.

JOSIPA BOGOVIĆA 7. 8. 2001. – 7. 8. 2011.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Sin Zvonimir, snaha Danica, unuci Filip, Tomislav i Matija

Tvoja obitelj

44 Mali oglasi

9. kolovoza 2011., br. 377

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu

MARIJAN VUPORA

PAULINU MATUŠIN 15. VIII. 2001. – 15. VIII. 2011.

Za voljene zaborav ne postoji.

Mira, Sandra i Melita s obiteljima

SJEĆANJE

MARIJA ŽUGEC 8. 8. 2008. – 8. 8. 2011.

ZAHVALA povodom smrti drage nam tete i sestre

9. 8. 2009. – 9. 8. 2011.

Zauvijek u našim mislima, zauvijek u našim srcima.

MARIJE ČURILA (MICIKE) preminule 5. 8. 2011. godine u 81. godini života.

Sin Stjepan, snaha Micika, unuci Andreja i Dejan

SJEĆANJE

STJEPAN ŠANTEK 8. 8. 2005. – 8. 8. 2011.

Ne vidimo Tvoj osmijeh, ne čujemo Tvoj glas, ali osjećamo da si s nama svaki čas. S ljubavlju, tugom, molitvom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko im nedostaješ.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u tim tužnim trenucima našeg rastanka s dragom nam pokojnicom te joj odar okitili cvijećem i vijencima.

U Gospodina se uzdamo da će Ti vječni život podariti, neka Te čuvaju anđeli na poljanama nebeskim.

Ožalošćeni: sestra Franciska, nećakinja Nevenka s obitelji, nećak Zlatko i Đurđica

ZAHVALA SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našeg dragog oca, djeda i pradjeda

RUŽICA POZDER

SLAVKA NOVAKA

povodom smrti naše voljene majke, bake, tetke, strine, ujne i sestre

JELICE DOLENC

15. 8. 2002. – 15. 8. 2011.

10. 8. 2005. – 10. 8. 2011.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

S ljubavlju Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

preminule 30. 7. 2011. nakon duge i teške bolesti.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima na ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala doktoru Darku Hlišću, osoblju Bolnice Novi Marof, Ustanovi za zdravstvenu njegu „Lekić“ i svim djelatnicima „Grafko-Caspar“.

ANA SOLOMUN

na voljenog supruga i oca

Kći Gordana

5. 8. 2009. – 5. 8. 2011.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Tata, mama i sestra s obitelji

VLADIMIRA HERCEGA

*****

11. 8. 2010. – 11. 8. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Živjet ćeš vječno u našim srcima, mislima i molitvama.

Marina, Kristina, Mario i Petar

SJEĆANJE

ANA SOLOMUN 5. 8. 2009. – 5. 8. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, a vrijeme koje prolazi, tužno je. Život bez Tebe težak je, ali ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoji suprug i sinovi

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu mamu, punicu i baku

OLGU ŠEBREK 9. VIII. 2010. – 9. VIII. 2011.

Ako smrt i ugasi svjetlo, nikada ne ugasi snagu ljubavi i sjećanja.

mami

JELICI DOLENC Otišla si tiho i nema Te više.

Uspomena na Tebe nikada neće da se briše.

Kći s obitelji

SJEĆANJE

*****

MIRKO ŠESTAK

POSLJEDNJI POZDRAV

12. VIII. 2005. – 12. VIII. 2011.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

BAKI Nek s anđelima Tvoja duša spi, sve dok nas imaš, živjet ćeš i Ti. Unuci Davor i Ivan

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

JOSIP NOVAK 7. 8. 2000. – 7. 8. 2011.

Njegova obitelj

KOSTANJEVAC

Tvoja kći Vlasta s obitelji

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

OLGA ŠEBREK 9. 8. 2010. – 9. 8. 2011.

Prolaze ljudi i godišnja doba, a ja u svakome tražim dio pogleda Tvoga…

ŠTEFICA TUK rođ. CELIĆ S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

ANTUN

i

MARIJA

20. 8. 2009. – 20. 8. 2011.

7. 8. 2010. – 7. 8. 2011.

Zauvijek u našim mislima.

Vaši najmiliji

Kći Milena, zet Budimir, unuka Draženka s djecom

Kći Ivana s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

SLAVKO KOS

povodom smrti naše voljene majke, svekrve, sestrične i tete

na voljenog supruga, oca, djeda i tasta

9. VIII. 2006. – 9. VIII. 2011.

SREĆKA BENKOVIĆA

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

13. 8. 2010. - 13. 8. 2011.

Uvijek si s nama, u našim sjećanjima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

Supruga Silvija i kćeri Renata i Dunja s obiteljima

ZAHVALA TUŽNO SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

PETRA SAČIĆA 5. 8. 2001. – 5. 8. 2011.

Ne postoji zaborav, već velika tuga.

Godina za godinom prolazi, kao rijeka duga.

Supruga Jelena

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

BORISA VRČEKA 9. 8. 1997. – 9. 8. 2011.

Dugo Te nema, al’ uvijek si s nama, u svim našim trenucima…

Tvoja obitelj

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

MILICE ŠPREM rođ. PINTARIĆ koja je blago u Gospodinu preminula 1. 8. 2011. godine u 83. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su s nama podijelili žalost i tugu, izrazili nam sućut, okitili joj odar cvijećem i svijećama te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Posebno veliko hvala župniku Miji Horvatu na molitvama prilikom ispraćaja i na misi zadušnici. Veliko hvala dr. Silviji Cikač, sestri Dragici, dr. Snježani Čelar-Hunjadi i svim sestrama i doktoricama Infektologije u Varaždinu te dr. Vlatku Pavliću, sestrama 2. odjela Bolnice Klenovnik te gđi Kancijan i sestrama Zdravstvene njege Kancijan.

Ožalošćeni: suprug Gabrijel, djeca s obiteljima, unuci i praunuci

Neka Te čuvaju anđeli dok spavaš mirnim snom.

ANE SABOLIĆ preminule 3. 8. 2011. u 73. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na riječima utjehe i izraženoj sućuti, koji su svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili našu dragu pokojnicu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo gđi Augustini Levatić, obitelji Josipa Kolarića, Mariji Bajs te djelatnicima firme „Knekom“. Hvala dr. Željki Perčinlić, sestri Kseniji, sestri Davorki Kućna njega „Lekić“. Puno hvala velečasnom Josipu Vidoviću koji je našu pokojnicu na dostojanstven način dirljivim riječima oproštaja, molitvom te misom zadušnicom ispratio na vječni počinak.

Ožalošćeni: sin Milivoj, snaha Mirjana

SJEĆANJE na

DRAGUTINA VALENTA 6. 8. 2009. – 6. 8. 2011.

Tvoja obitelj

Mali oglasi 45

9. kolovoza 2011., br. 377

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, sestre, svekrve i punice

ZAHVALA

SJEĆANJE

Dirnuti ispraćajem, iskazanom pažnjom i poštovanjem prema našem dragom ocu, bratu, djedu i svekru

MARIJA SEKETIN

JOSIPU PLANTAKU preminulom 31. 7. 2011. u 85. godini života, ovime zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima.

Zahvaljujemo na usmenim i pisanim riječima sućuti. Zahvalnost upućujemo i liječnicima i medicinskim sestrama Opće bolnice Varaždin kao i Bolnice Klenovnik na izuzetnoj požrtvovnosti, pažnji i brizi.

Veliko hvala dekanu Miji Horvatu kao i prečasnom Franji Biškupu, sestrama uršulinkama kao i sestrama milosrdnicama na duhovnom ispraćaju našeg oca. Svima iskreno hvala.

Tugujući: sin Martin, brat Ivan, unuke Iva, Ana i Tina, snahe Blaženka i Elza

rođ. GREGURAŠ Prošla je tužna godina dana otkako više nisi s nama. Za života bila si nam ponos i sreća, otkada Te nema, tuga je sve veća.

Tvoja kćerka Ljubica s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

ZLATA KARLICA 10. VIII. 2010. – 10. VIII. 2011.

Znam da Te nema, ali u nama ćeš živjeti za sva vremena.

Suprug Dragan, sinovi Dušan i Dragan, snahe Gordana i Ivona, unuci Ana, Karlo i Antonio

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg voljenog i neprežaljenog supruga, oca, tasta i djeda

FLORIJANA CVETU MATIJAŠKA preminulog 2. kolovoza.

2011. godine u 69. godini života.

MARIJE MIŠAK rođ. JEREŠIĆ preminule 4. 8. 2011. nakon kratke i teške bolesti u 71. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalnost cijeloj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo dr. magistru Pavličeku, liječnicima i sestrama njegovog odjela kao i Odjelu za intenzivno liječenje Kirurgije Varaždin. Hvala velečasnom Josipu Hadroviću na lijepim riječima oproštaja i ispraćaja. Svima još jednom veliko hvala!

Ožalošćeni: suprug Ivan, sin Pero, kći Nadica, snaha Senka, zet Stjepan, unuci Nenad, Sanja, Ivana i Valentino

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj supruzi, majci, baki, svekrvi

MARIJI MIŠAK Nezaboravni trenuci provedeni s Tobom, uvijek će ostati u našim mislima i srcima.

Mirno snivaj među anđelima.

Volimo Te zauvijek.

Tvoji: suprug Ivan, sin Pero, snaha Senka, unuci Sanja, Ivana i Valentino

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

MAMI, PUNICI i BAKI Šapnite joj anđeli nebeski, da još uvijek plačemo za njom, skrivamo suze i tiho nosimo svoju bol.

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, kumovima, prijateljima i ostalima koji su nam iskazali pažnju te bili uz nas u teškim trenucima boli i tuge, uputili izraze sućuti, okitili njegov odar cvijećem i svijećama te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Veliko hvala liječnicima, osoblju Interne OB Varaždin, Pčelarskom društvu Varaždin, djelatnicima Podravske banke Varaždin te djelatnicima KB Sračinec na molitvama i riječima utjehe. Posebno hvala dragom našem prijatelju dr. Nikoli Vukovu na toplim riječima oproštaja, utjehe i molitve kojima se oprostio u naše ime od dragog nam supruga i tate Florijana.

Tugujuća obitelj *****

POSLJEDNJI POZDRAV

***** dragoj sestri i šogorici

Tvoji: Ivanka i Stjepan s djecom, unucima i zetovima

*******

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

MARIJI MIŠAK Za sebe ništa tražila nisi, ljubav i dobrotu pružala Ti si.

Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni tama.

Sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Tvoj brat Petar i šogorica Anica s obitelji

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo osoblju Interne i Kirurgije Opće bolnice Varaždin. Hvala što ste ga ispratili.

Ožalošćeni: supruga Bernardina, kći Alenka, zet Dražen, unuci Marko, Matija i Tamara *****

POSLJEDNJI POZDRAV Bio si mi podrška, utjeha, ljubav, ostaje mi samo bol, suze i tuga.

Tvoja Bernardina *****

POSLJEDNJI POZDRAV Bol u srcu nikad neće prestati, praznina u duši nikad neće nestati, a suze za Tobom nikad neće presahnuti.

Kći Alenka, zet Dražen, unuci Marko, Matija i Tamara

FLORIJANU CVETI MATIJAŠKU † 2. 8. 2011.

Zagrliti Te želim i bićem i srcem cijelim, Još jučer bio si tu, držala sam Te za ruku, A Ti si samo prestao disati.

Dok Tvoj zadnji dah još dodiruje moje lice, Tuga i praznina odjednom zarobiše mi dušu i srce.

Ali ljubav može sve, Može našu ljubav pretvoriti u vječno sjećanje, Mile i drage uspomene.

Među zvijezdama Tvoj je sada dom, A ja ću Te zauvijek nositi u srcu svom.

Dobri anđeli, čuvajte mi moga dragoga do ponovnog Susreta.

Tvoja Marija *****

Potiho si otprl rasklimanu lesu I pinklec na pleča si del.

Ne bu Te zbrisalo vreme…ni skrila Te ne bu tama.

Zvijezda si koja bu nas pratila, Vječno buš živel s nama.

Vole Te tvoja djeca Goran, Damir, Maja i Karmen, zetovi Tomica i Matija, snaha Biljana i Snježana *****

MARIJI MIŠAK Čuvat ćemo s ljubavlju sve lijepe uspomene na Tebe i moliti Gospodina neka Ti podari blaženi mir u vječnosti.

JOSIPA ČEHA preminulog 3. kolovoza 2011. godine u 63. godini života.

voljenom suprugu

Tvoji Nadica, Štefek i Neno

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

Deda naš, Znaš teški su dani ovi.

Teško je bez Tebe biti, Teško je svoju bol kriti I nasmijan biti.

Naša srca uvijek će Te voljeti, S ljubavlju koju smrt ne prekida.

Deda, znamo da ćeš uvijek biti s nama jer Ti si naša najsjajnija zvijezda, naša kap rose, naš najsjajniji zračak.

Vole Te Tvoje unuke Livia, Magdalena i Manuela

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 kuna!!!

46 S raznih strana

9. kolovoza 2011., br. 377

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

TU KRAJ NAS Prvi međunarodni projekt udruge Mladi za Marof

Uspijevate li se dobro koncentrirati?

Mladi iz pet zemalja skupa za bolji svijet

Priredio Ivan Hiti, prof.

Bez dobre koncentracije nema pravog razmišljanja. Ako nema koncentracije, tad misli lete s brda na brdo, gube se i rasplinjuju. Tada nema ni pravog zaključka ili je on u pravilu kriv, odnosno nedostatan.

Ako ste u stanju posve se koncentrirati na to što sugovornik govori ili radi i čvrsto držite konce u rukama, tada ste na pravom putu da donesete ispravan sud, i tada vam ništa neće pobjeći iz kruga interesa.

1. Pogledajte ovu sfingu u Gizi kod Kaira pa potom recite što su graditelji tog mitološkog spomenika s lavljim tijelom i ženskom glavom i grudima, dugog 73,5 i visokog 20 metara, htjeli nijme poručiti pokoljenjima? a) Da je život zagonetka (3) b) Sagradili su kameni spomenik svome neznanju (2) c) Ne znam niti me to zanima (1) 2. Kad ste u zoološkome vrtu, koje vas životinje najviše zanimaju? a) Tigrovi (5) b) Majmuni (1) c) Žirafe (3) 3. Koja je od ovih boja “vaša boja”? a) Žuta (1) b) Zelena (3) c) Plava (5) 4. Pred vama su dvije slike: na jednoj je planinski pejzaž sa snježnim vrhovima, a na drugoj sakralni objekti drevnih hramova. Koja slika u sebi ima više tajnovitosti? a) Pejzaž (1) b) Sakralni objekti (5) C) Obje su tajnovite (3) 5. Kupujete li u nekoj velikoj trgovini isključivo one stvari koje ste već unaprijed odredili ili vam se dogodi da kupite i mnogo toga o čemu prethodno uopće niste razmišljali? a) Kupujem samo robu koju sam unaprijed odredio (5) b) To ovisi o mome raspoloženju i novcu (3) c) Obično kupim više od planiranog (1) 6. Jeste li prijatelj dugog, višesatnog telefoniranja? a) Ne, apsolutno ne (5) b) Možda ponekad (3) c) S dragim ljudima znam satima biti na telefonu (1) 7. Kad kupujete neki dar, tražite li možda da vam ga u dućanu upakiraju? a) Uglavnom da (1) b) To ja najbolje učinim kod kuće (5) c) Ovisi o tome što kupujem (3) DO 10 BODOVA Sa svojim mislima najčešće lutate, malo ovdje, malo tamo ili doslovno: vi ste svuda i nigdje. Sasvim vam se rijetko događa da se koncentrirate na posao koji obavljate ili razgovor koji vodite, jer vam misli samo lete i prelijeću s brda na brdo. Mnogo toga što činite odaje vašu površnost pa ste nerijetko zbog toga izloženi čestim pogreškama prosudbe prema ljudima i zbivanjima.

OD 11 DO 20 BODOVA Teško se na duže vrijeme koncentrirate u nekom razgovoru ili poslu, posebice ako vam ljudi ili stvari o kojima je riječ nisu posebno zanimljive. S druge strane, ako vam razgovor ili posao leže na srcu, u stanju ste satima biti koncentrirani na temu koja vas zanima. Dakle, vaša koncentriranost ovisi o stjecaju okolnosti, situaciji i prilici.

21 I VIŠE BODOVA Bravo! Savršeno ste u stanju koncentrirati se na sve što radite. Vi to doživljavate kao neku vrstu treninga mozga, i to vas nimalo ne opterećuje. Za vas je karakteristično da ste jednako koncentrirani na tzv. “sitnice” kao i na događaje s bitnim posljedicama. U svakom slučaju, niste na lošem putu. Ostanite takvi jer će vam to koristiti ne samo u privatnom životu, nego ćete očuvati stečeni ugled u okolini u kojoj se krećete.

J U Novi Marof uskoro stižu mladi Portugalci, Makedonci, Srbi i Hrvati koji će

raditi na projektu Youth Explores And Hangs Out – YiA YEAH

Na prostoru etno parka Gradišće u Mađarevu predviđene su dvije radionice za mlade Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

uvjerenja članova naše udruge da svaki pojedinac može promijeniti svijet na lokalnoj Iako je vr ijeme odmora, razini. članovi novomarofske Udruge Mladi za Marof imaju pune ruke posla. Manje od dva Za bolji svijet tjedna ostalo je do dolaska U cilju poboljšanja kvalitete njihovih kolega iz ostalih života neophodno je da krajeva Hrvatske te mladi ljudi upoznaju ja ide Makedonije, Portuvlastito okružet k je gala, Srbije i Runje, istraže njeza pro ašeg munjske u Novi gov potencijal iz n Marof, koji će te se aktivnastala da svaki ja od 20. do 27. no uključe vjeren ac može u kolovoza radijedin svijet na u određene o p ti na projektu aspekte živoeniti Youth Explores ta svoje lokalpromij kalnoj lo And Hangs Out ne zajednice u razini – YiA YEAH (Mladi skladu sa svojim istražuju i druže se). interesima – doznaRiječ je o prvom internacijemo od Tomice Uroića, onalnom projektu novomapredsjednika Udruge Mladi rofske udruge, koji je krajem za Marof. ožujka prihvatila Agencija Tijekom projekta bit će puno za mobilnost i programe EU, rada na terenu i praktičnih a koji sufinancira Europska radionica kroz koje će mladi komisija kroz program “Mladi istražiti različite aspekte žina djelu” koja im je dodijelila vota mladih, kulturu, običaje, gotovo 14.000 eura. umjetnost, povijest, prirodu i - Ideja za projekt nastala je iz rekreaciju.

Članovi udruge poznati po organizaciji biciklijade “Šic na bic”

- Svaka radionica bit će organizirana na način da se kroz učenje o našoj regiji sudionicima prikažu mogućnosti uključivanja mladih u društvene aktivnosti te im se ukaže na prednosti malih zajednica – doznajemo od Uroića.

Zbog toga postoji velika želja da se u samu realizaciju projekta uključi što više volonterskih i amaterskih udruga koje djeluju na području Grada. Suradnja s udrugama počela je javnim pozivom na inicijalni sastanak

koji je održan sredinom lipnja.

Tom su se sastanku odazvali predstavnici potencijalnih partnera u ovom projektu gdje je detaljno predstavljena ideja i planirani tijek realizacije samog projekta upoznavajući ih s očekivanjima koja se postavljaju pred njih. Održano je i nekoliko sastanaka gdje su okvirno dogovorena događanja i prezentacije s kojima će biti upoznati gosti koji kroz desetak dana stižu u Novi Marof.

Vodič 47

9. kolovoza 2011., br. 377

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 11.8. do utorka 16.8.

Harry Potter i Darovi Smrti 2. dio (američka fantastična avantura) u 19 sati KNJIŽNICA Ljetno radno vrijeme (za sve odjele) do 4. rujna 2011.

Ponedjeljak - utorak 14,00 - 20,00 Srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 Subota 7,30 - 12,00 MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

Tatjana Đuras

VREMENSKA PROGNOZA

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka, 2.8. do utorka 9.8. ŠTRUMPFOVI (animirana komedija) u 19 sati PINGVINI GOSPODINA POPPERA (obiteljska komedija) u 21 sat Osim petka, 5.8. ŠTRUMPFOVI (animirana komedija) u 19 sati ZIMSKA KOST (američka drama) u 22 sata

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Festival magNUM Petak, 12.08.2011., 21:00, Dom kulture Lepoglava/ Klub mladih Blues weekend (first session) Miroslav Evačić & Marin Hraščanec Tomislav Goluban & LPFB

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – SVJEŽA JUTRA Nakon ljetnog vikenda kad je temperatura bila oko tridesetke, ovaj tjedan ponovno nam donosi osvježenje. Hladna fronta već danas odlazi od nas, ali njen hladni zrak još će nekoliko dana ostati nad nama. Tek prema vikendu vidimo povratak ljetnih temperatura, opet blizu 30 Celzijevih stupnjeva. Prije toga, jutra bi nas sredinom ovog tjedna mogla podsjetiti da se polako bliži jesen! Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 8.8.)

DOZNAJEMO Međimurski vinari predstavili se na 1. Donat Wine

S kontinentalnom kapljicom na more Od 28. do 31. srpnja u Zadru je održan 1. Donat Wine festival, manifestacija koja želi posjetiteljima i domaćima pokazati da turistička ponuda nije samo more i sunce već da i na gastro-enološkom planu gostima imamo što ponuditi.

Na festivalu su sudjelovali i vinari iz Međimurske županije okupljeni u Udrugu Hortus Croatiae. A tijekom otvore-

nja sajma zamjenik župana Međimurske županije Matija Posavec, istaknuo je da je sa zadarskim vinarima uspostavljena odlična suradnja. Zadrani su, naime, bili gosti na Urbanovom, a Hortus Croatiae na ovome sajmu Dalmaciji želi prezentirati našu vinsku ponudu. Početak je to suradnje koja će, vjeruje Posavec, biti dugotrajna i uspješna.

13.08.2011. i 14.08.2011. Subota i nedjelja, 9:00 - 17:00, Dom kulture Lepoglava/Klub mladih Kreativna radionica Žongliranje! (udruga Krpe i konci)

UMRLI: Jelica Dolenc (71), Josip Plantak (84), Milica Šprem Pintarić (81), Ivan Trupković (87), Florijan Matijaško (68), Ivan Pavić (86), Ljubica Kruljac (80), Josip Čeh (62), Bara Danilović (78), Radi Radev (69)

Subota, 13.08.2011., 21:00, Dom kulture Lepoglava/ Klub mladih Blues weekend (second session) Black Night VIS Peri Deri Nastup polaznika radionice žongliranja udruge “Krpe i konci”

Dnevne vijesti čitajte na

www. regionalni .com

48 Zadnja

9. kolovoza 2011., br. 377

NAJAVA

PRIMJER Najviša planina sjeverne Hrvatske kao rekreacijsko središte

Na Ivančicu - stari i mladi Obronci Ivančice postaju sve omiljenije mjesto odmora i rekreacije žitelja Varaždinske županije, ali i susjedne Međimurske te Krapinsko-zagorske županije, osobito u dane vikenda.

U ove ljetne dane, kada se obično osvježenje traži u moru, jezerima i rijekama, vrlo je živo u Prigorcu.

Brojni planinari, biciklisti i rekreativci ostavljaju svoje automobile u tom malom naselju podno najviše planine sjeverozapadne Hrvatske da bi do njezinog vrha došli vlastitim snagama.

Do 1061 metra visine vodi više planinarskih staza i putova od kojih svaki ima neku posebnost. Tako rekreativci koji idu po cesti ili preko izvoza Mrzljak mogu računati na planinsku vodu,

i to već kod izvora Žgano vino. A u posebne dane u godini, kao što je bila prošla nedjelja, sve namjernike posebnim planinskim čajem i dodacima pri vrhu čekaju gostoljubive coprnice i coprnjak i na svom poznatom okupljalištu - Črne mlake.

No bilo kuda i kako išli, svi se na kraju nalaze kod Pasarićevog doma. Tu se okrepljuju u svom ili aranžmanu njegova voditelja Drageca. Nakon odmora i razgledavanja susjednih planina i dolina s vidikovaca, opet put pod noge i u dolinu... I tako ponovno čim to vrijeme dopusti.

Chillout zone u Kultu U periodu od 19. do 28. 8. u popularnom varaždinskom kafiću KULT priprema se bogat program cjelodnevnih partyja, u suradnji s varaždinskom udrugom mldih V.U.K. S naglaskom na chillout bit će održan niz raznih tematskih partyja

poput New year Warm Up, (zagrijavanje za doček Nove godine), Hot In The City (bodypainting i pokloni Sex shopa) PinUp Rockabilly party uz gostovanje Octopussy piercing studija i PinUp dućana iz Zagreba, Orient party uz trbušne plesačice, Beach party uz reggae, drum’n’basse ritmove...

IN MEMORIAM

Preminula Marija Ružić Nakon kratke i teške bolesti u 73. godini života preminula je Marija Ružić, prva i jedina gradonačelnica Čakovca, koja je u vrijeme obnašanja te funkcije bila i jedina gradonačelnica u Hrvatskoj.

Komemoracija za pokojnu čakovečku gradonačelnicu održat će se u utorak 9. kolovoza u 11 sati u zgradi Scheier u Čakovcu, dok će se pogreb održati istog dana u 17 sati na čakovečkom groblju.

Otvorena je i knjiga žalosti u Gradskoj vijećnici Čakovca, pa svi koji žele moći će se još u srijedu od 8 do 16 sati oprostiti od prve hrvatske gradonačelnice.

!

Varaždinski disc golferi na turniru u Mađarskoj

Ekipa od šest disc golfera iz Varaždina i Čakovca branila je boje „našega kraja“ na regionalnom disc golf turniru Őrség Open 2011, održanom 30. i 31. srpnja u mađarskom gradu Őrségu.

Nitko od naših nije se uspio popeti na pobjedničko postolje, no iako je debi-

tirao, zapažen je nastup Aleksandra Vuckovića.

Kako doznajemo, od rujna će na varaždinskom Starom gradu opet početi prezentacijski treninzi disc golfa, kako bi se svi koji to žele mogli upoznati s tim jeftinim, zdravim i zabavnim sportom.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović