RT_380

INTERVJU Ivan Kovač, poznati odvjetnik: Sudstvo me u životu teško razočaralo

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 380 :: 30. kolovoza 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Ogroman porast citoloških pretraga u Općoj bolnici Varaždin

Na papa-test čeka se 4 i pol mjeseca Čak 18.000 papa-testova lani, a rade samo dvije specijalistice citologije

Stranice 42.-43.

PRILOG “SVIJET FINANCIJA”

Rastu rate vezane uz “švicarce”, ali i one u eurima CRNA KRONIKA

Stranica 27.-30.

Čak pet ljudi utopilo se u dvije županije

IZBORI U VARAŽDINU

Stranica 18.

ŠPANCIRFEST

DRESURNO JAHANJE

Karla Horvat i Pia Damjanić prvakinje Stranica 9.

Deset dana Varaždinom vladale dobre emocije Stranice 26.-31.

Gradonačelnika biramo 16. listopada. A kandidati su...

Stranica 3.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Vijećnici nisu „svete krave“ D

esetak oporbenih vijećnika Gradskog vijeća održalo je prošlog petka presicu kako bi iskazali svoje stavove o napisu „Vijećnici oporbe stavili potpise pa tek kasnije doznali što su uistinu potpisali“, koji smo objavili u prošlom broju Regionalnog tjednika. Uz to, govorili su, u stilu predizborne političke predstave te vrste, i o nekakvom napadu koji je navodno Regionalni tjednik izvršio na njih i Gradsko vijeće kao instituciju, o utjecaju na moguće svjedoke, da vijećnici imaju imunitet itd.

Na hrpetinu ovakvih antologijskih izjava razvoju političke misli u Hrvata, doista je nepotrebno trošiti riječi. No radi vas, poštovani čitatelji, određena pojašnjenja su nužna. egionalni tjednik nije izvršio nikakav napad na vijećnike koji su potpisali zahtjev za sazivanje sjednice Gradskog vijeća već je objavio tko je zahtjev potpisao, a ukazali smo i na način kako su prikupljeni ti potpisi. Ukazali smo također i da postoji odgovornost vijećnika ako, pojednostavljeno rečeno, traže raskid pravno valjanih ugovora za koje ničim nije dokazano da su štetni za Grad kao i na moguće posljedice takvog postupka. Napomenuli smo da su zato podnesene kaznene prijave protiv članova Gradskog vijeća, što je zakonski moguće. Iako neki vijećnici tvrde suprotno.

Naš je stav da vijećnici nisu „svete krave“ i da moraju biti odgovorni za ono što potpisuju i svoje postupke. I nakon izbora. na kraju, u prošlom broju Regionalnog tjednika iznosili smo vlastito viđenje događanja vezanih uz sazivanje sjednice Gradskog vijeća u interesu javnosti. Tako ćemo postupati i ubuduće, pišući o tim i drugim temama, bez razlike što o tome mislili neki vijećnici, političke stranke i ostali koji se ne slažu s takvim mišljenjima.

R

I

30. kolovoza 2011., br. 380

OTVORENO Ivan Herman, predsjednik varaždinskoga G

“Ne možemo don o ništavnosti valja J O gradskim financijama treba posebno voditi računa u smislu

racionalizacije i maksimalnog smanjenja troškova, kojih zasigurno ima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

dnevni red sjednice na kojoj neće biti stava ekspertnog tima koji nije donio konačan stav zbog opsežnosti pitanja i kratkoće vremena - doznajemo od predsjednika Gradskog vijeća koji napominje da su članovi ekspertnog tima zatražili i dodatnu dokumentaciju da bi mogli donijeti konačno mišljenje.

Usprkos izostanku stava članova ekspertnog tima, Herman vjeruje da će se nakon argumentirane rasprave doći i do odgovarajućih zaključaka. Međutim, siguran je da u tome neće sudjelovati Rasprave će biti Uz rani prijedlog dnevnog svi vijećnici.

- Sasvim sigurno da poreda 17 vijećnika, vijećnici jedini vijećnici i potencijalsu u petak dobili ni kandidati za mjesto i pr ijedlog gradonačelnika vide dnevnog svaki Gradsku v ijećnicu r e d a an d prije svega kao popredja n a đ a zornicu za osobnu sjed odg a l a b promociju, pa ne nika ja n a v očekujem da će v a rješa nje a t i p se na predstojećoj ražvodi u akog o d sjednici drugačije dine sv ponašati, tim više s ko g a zdravlj inca d ž što će se uskoro odrGradVara žati prijevremeni izbori s ko g v i za gradonačelnika - upojeća. U njezorava Herman. govom prijedlogu nalazi se podnošenje izvješća o radu gradonačelniUgroženo zdravlje ka Varaždina za razdoblje Usprkos tome što je svjesiječanj - lipanj ove godine, stan što su glavni ciljevi polugodišnji izvještaj o izvr- dijela vijećnika, vjeruje da šenju gradskog proračuna, će većina vijećnika naći pravi izmjene i dopune Programa odgovor na aktualne probleraspolaganja poljoprivred- me. Dva najveća problema u nim zemljištem u vlasništvu Varaždinu, prema njegovoj države u Gradu Varaždinu ocjeni, trenutno su finante nova odluka o prodaji cijska likvidnost gradske nekretnine u Ulici P. Pre- blagajne i bale u Brezju. radovića 10. Uz te točke, - O gradskim financijama Herman predlaže i raspravu treba posebno voditi račuo opravdanosti nastavka na u smislu racionalizacije provođenja ugovora veza- i maksimalnog smanjenja nih uz mehaničko-biološku troškova, kojih zasigurno obradu komunalnog otpada ima. Drugi je problem sa(MBO), programa društveno nacija smeća, odnosno napoticane stanogradnje i ra- kupljenih bala u Brezju. zvoja aerodroma Varaždin.

Ako sagledamo sve studije utjecaja na okoliš i mogućUmjesto uobičajenog, jednog pr ijedloga dnevnog reda, vijećnici varaždinskoga Gradskog vijeća dobili su dva prijedloga dnevnog reda za sjednicu koju je predsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća Ivan Herman sazvao za 15. rujna. Tako bi se već kod utvrđivanja dnevnog reda trebalo vidjeti tko raspolaže argumentima za pojedine točke, a tko svoje ciljeve želi postići pod svaku cijenu, neovisno o posljedicama.

Mišljenje se čeka Međutim, za razliku od druge strane, Herman u vezi s tim ne predlaže unaprijed nikakve (radikalne) zaključke, kao što je pokretanja postupka za raskidanje nekih valjanih ugovora, odnosno utvrđivanje njihove ništavnosti. Zašto, Herman kratko objašnjava.

- Mislim da Gradsko vijeće ne može donositi odluku o ništavnosti ugovora jer se radi o stručnom, pravnom pitanju. Ipak, većina u Gradskom vijeću odlučit će o tome kako će izgledati

Ivan Herman

!

Dva najveća problema trenutno u Varaždinu, prema mojem mišljenju su financijska likvidnost gradske blagajne i rješavanje kapitalnog problema baliranog komunalnog otpada u Brezju koji postaje rad Varaždin mora sve izraženiji ekološki hitno zatražiti problem nalaze vezane uz zaštitu okoliša

G

nosti izbijanja ekološke katastrofe, mislim da nitko nema hrabrosti staviti svoj potpis da neće doći do ekološke katastrofe. Osobno sam predložio vijećnicima da posjete tvornicu MBO u Brezju, kako bi se na licu mjesta mogli uvjeriti u fazu

izgradnje i dobiti odgovore na možebitna pitanja i ostale informacije vezane za ovaj projekt, ne ulazeći u formalno pravne probleme o kojima vode brigu nadležne institucije. Situacija na terenu zahtijeva hitno rješavanje, budući da svaki dan odgađanja tog problema dovodi u pitanje zdravlje

!

Sasvim sigurno da pojedini vijećnici i potencijalni kandidati za mjesto gradonačelnika vide Gradsku vijećnicu prije svega kao pozornicu za osobnu promociju, pa ne očekujem da će se na predstojećoj sjednici drugačije ponašati

svakog Varaždinca - upozorava predsjednik Gradskog vijeća te ističe da Grad Varaždin mora hitno zatražiti mišljenje i nalaze nadležnih institucija vezanih uz zaštitu okoliša počev od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja te drugih koji su za to kompetentni.

Aktualno

30. kolovoza 2011., br. 380

Gradskog vijeća, uoči rujanske sjednice

ositi odluku anih ugovora” INICIJATIVA

IZDVOJENO

Posjet tvornici MBO

O čemu ovisi cijena zbrinjavanja otpada

“

Osobno sam predložio vijećnicima da posjete tvornicu MBO u Brezju, kako bi se na licu mjesta mogli uvjeriti u fazu izgradnje i dobiti odgovore na možebitna pitanja i ostale informacije vezane za ovaj projekt, ne ulazeći u formalno pravne probleme o kojima vode brigu nadležne institucije.

Vjerujem da će vijećnici prihvatiti tu inicijativu.

Najveću opasnost kod neobrađenog komunalnog otpada stvara biorazgradivi dio koji prilikom razgradnje stvara bioplin, odnosno procjedne vode, koje vrlo štetno utječu na okoliš. To posebno vrijedi za Brezje gdje su podzemne vode već na dubini od jednog metra, pa nije čudno da uzorci vode uzeti na lokaciji bala pokazuju veliku zagađenost.

Upravo zbog toga treba što prije sanirati postojeće stanje, a cijena zbrinjavanja otpada ovisi o tome u kakvom je stanju te njegovom konačnom rješenju. Tako u Totovcu, gdje se još uvijek deponira dio otpada nakon obrade, cijena zbrinjavanja novonastalog miješanog komunalnog otpada po toni

3

VLADA RH 16. listopada izbori za gradonačelnika Varaždina

Svaki kandidat treba imati tisuću potpisa Varaždinci će gradonačelnika birati u nedjelju 16. listopada, odlučila je Vlada na sjednici održanoj u četvrtak.

U svega 12 dana od objave odluke Vlade u Narodnim novinama, nadležnim izbornim povjerenstvima moraju se dostaviti prijedlozi kandidatura. Za pravovaljane stranačke i nezavisne kandidature za gradonačelnika Varaždina potrebno je prikupiti tisuću potpisa birača. Nadležno izborno povjerenstvo utvrdit će i objaviti zbirnu listu

pravovaljanih kandidatura najkasnije 48 sati od isteka

d

rugi krug izbora 14 dana nakon dana održavanja prvoga kruga izbora roka za kandidiranje.

Gradonačelnik se bira većinskim izbornim sustavom, odnosno većinom glasova svih birača koji su glasovali. Izabran je kandidat koji na izborima

u prvom krugu dobije više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ako niti jedan kandidat ne dobije većinu glasova u prvom krugu izbora, održat će se ponovljeni izbori, odnosno drugi krug izbora četrnaesti dan nakon dana održavanja prvoga kruga izbora.

U drugom krugu izbora sudjeluju dva kandidata s najviše glasova u prvom krugu izbora. U drugom krugu izbora izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali.

IZBORI Neizvjesno tko će u izbornu utrku

Bale treba zbrinuti

iznosi oko 700 kuna, dok je u Celju 136 eura, a spaljivanje u Beču košta 128 eura.

U Varaždinu se do sada plaćalo skupljanje i baliranje otpada, ali ne i njegova obrada, odnosno konačno zbrinjavanje, koje je svugdje najveći dio ukupne cijene zbrinjavanja otpada.

Zar je biti gradonačelnik toliko zahtjevno ili nedovoljno cijenjeno?

Datum izbora poznat, ali ne i (svi) kandidati Za sada nije poznato hoće li se na izbore prijaviti i kandidati s nezavisnih lista Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Hoće li vijećnici posjetiti novu tvornicu za mehaničko-biološku obradu, znat će se uskoro

Izbori: Sve opcije otvorene!

Ivan Herman predsjednik je i varaždinskog HDZ-a.

Budući da je Vlada u četvrtak raspisala prijevremene izbore za varaždinskoga gradonačelnika za 16. listopada, zanimalo nas je ima li HDZ već svog kan-

didata, odnosno hoće li ga samostalno ponuditi.

- Stranka će uskoro izreći službeni stav oko kandidature za gradonačelnika.

Moram napomenuti da razmišljamo o nekoliko varijanti te s nekoliko oso-

ba koje bi mogle preuzeti ulogu gradonačelnika, jer u našoj stranci ima puno kvalitetnih i školovanih osoba. Za sada su sve opcije otvorene, pa tako i koalicija - rekao nam je Herman.

Nezavisni nasuprot stranaka

Varaždinci bi već mogli svojim potpisima podržaNezadovoljni načinom na koji im političke stranke odabiru vati kandidaturu osoba koje kandidate za gradonačelnika, ali i njihovom kvalitetom, se žele upustiti u utrku za neki su odlučili suprotstaviti im nezavisne kandidate. Takav gradonačelnika, ali za sada je slučaj s Korčulom za čijeg se gradonačelnika 2009. kandinemaju koga! dirao i Vjeran Filippi, čelnik Nezavisne gradske liste KorčuTo što političke stranke, lanske lige, te ostvario treći izborni rezultat, baš kao što je ali i ne samo one, još nisu Nezavisna gradska lista ove godine ostvarila na izborima za istaknule kandidate, ipak korčulansko Gradsko vijeće. ne znači da se na tome ne radi, pogotovo u “političkim kuhinjama”. Tako sjetiti Igor Dragovan i Siniša budući da bi mjesta zamjenika su Zoran Milanović i Radi- Hajdoš Dončić kako bi ih uvje- ponudila nezavisnom vijećmir Čačić u subotu nakon rili da ipak nisu u pravu. Budu niku, odnosno HSLS-u koji se „španciranja“ Varaždinom li u tome uspješni, dogovor sprema i za samostalni izlazak, dogovorili koaliciju preČačić – Milanović baš kao i Hrvatski laburisti. Uz ma kojoj bi Goran glatko će proći najavljene nezavisne kandidao d Habuš bio kandiu utorak na ture, ipak je najveća neizvjedat za gradosjednici va- snost oko varaždinskog HDZ-a. izbora 0 načelnika, dok raždinskog Čelništvo je doduše svjesno da d5 o e j n bi zamjenic i ma ke H N S - a . mora dati kandidata (i) zbog č i t i l o b ili N at alija Međutim, predstojećih parlamentarnih ap dana, još trguju u k o l i k o izbora, no još uvijek nije odluMartinovića i e k n Vjeran Radelić. propadne čilo hoće li to biti u koaliciji ili stra jesta Međutim, dio koalicija va- samostalno, iako je od nekih oko m članova varaždinr a ž d i n s ko g priželjkivana koalicija izneskog SDP-a smatra HNS-a, HSU-a nada propala. Kao kandidati da to nije dovoljno s i SDP-a, potonja spominju se Tomislav Kezelj, obzirom na ugled stranke stranka neće samostalno izaći Ivan Herman, Nenad Vidovič i u Varaždinu, pa će ih po- na izbore za gradonačelnika, Miljenko Vitković.

4

Aktualno

30. kolovoza 2011., br. 380

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Političari i poduzetništvo 23.8.

OTKRIVAMO Što Državna revizija zamjera Varaždinskoj županiji

Za najam škola utrošeno je više od dopuštenog!

J Dok je sve manje novaca u proračunu, za najam školskih objekata izgrađenih

po JPP-u godišnje treba platiti oko 30 milijuna kuna, i tako 20 do 30 godina

Za njemačke investitore i poduzetnike najvažnija je transparentnost i pravna sigurnost, poručila Merkel u Zagrebu. U Sloveniji predstavili Supervizor, web aplikaciju u kojoj svi mogu vidjeti poslovanje svih slovenskih tvrtki s državnim institucijama, uključujući detaljni graf svi transakcija i popis svih institucija s kojima je određena tvrtka poslovala.

24.8.

Inozemni dug došao nam je na 47,49 milijardi eura, od čega na državu otpada 14,5 posto. Da bi pridonijela boljoj gospodarskoj suradnji, kako tvrdi, Kosor na Kosovu, a Horvat opet završio u pritvoru, ovaj put nakon prijave za zlouporabe položaja u bivšoj Fima Grupi.

25.8.

Nakon dugih mjeseci pada BDPa konačno bilježimo rast, ističe Kosor povodom vijesti da je u drugom tromjesečju BDP porastao za 0,8 posto, koliko je i u Italiji i Velikoj Britaniji. Da bi spasila proračun, Slovenija sve bliže odluci o prodaji autocesta koje su trebale koštati dvije, a platili ih osam milijardi američkih dolara. Razlog je i nama dobro poznat - isisavanje novca.

26.8.

Zbog bivših vojnih objekata, koje bi volio vidjeti radi razvoja turizma u rukama lokalne samouprave, Josipović došao čak na Ivančicu. Strast i upornost, bitne su odlike poduzetnika početnika, pokazuju slučajevi malih tvrtki u SAD-u koje zapošljavaju 57 posto radne snage te isplaćuju 44 posto plaća.

27.8.

Je li plaća od 3.000 kuna velika, pitanje je koje se nametnulo nakon otkrića da je to prosječan iznos plaća u tvrtkama ministra Popijača koji govori da Hrvatska ne želi biti mjesto jeftine radne snage i radnih mjesta. A da potonje nije lako naći ni bankarima, govori da bivši dugogodišnji direktor Nove Ljubljanske banke danas vozi šleper.

28.8.

Hrvatsku je posjetilo oko 6,2 milijuna turista ili 8 posto više nego lani. Iz New Yorka turisti privremeno bježe zbog uragana koji je ipak slabiji od predviđanja.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Državna revizija izrazila je uvjetno mišljenje nakon revizije poslovanja Varaždinske županije u prošloj godini. Na to je, uz ostalo, utjecalo trošenje novca iz županijske blagajne suprotno vladinim odlukama, a prvenstveno da bi se platio najam školskih objekata izgrađenih prema modelu javno-privatnog partnerstva.

Varaždinska županija imala je prošle godine manjak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima veći od osam milijuna kuna. Doda li se tom iznosu preneseni manjak prihoda i primitaka iz prethodne godine od gotovo 15 milijuna kuna, dolazi se do manjka prihoda i primitaka većeg od 23 milijuna kuna koje će trebati pokriti ove i idućih godina. No to nije sve.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Uzaludna su bila upozorenja o prevelikim i rizičnim obvezama

Tvrtkama tri milijuna Plaćanje najma za školske objekte mimo odluka Vlade nije jedina nepravilnost koju je utvrdila Državna revizija. Naime, rev izija upozorava da nisu poduzimane sve raspoložive mjere naplate potraživanja, niti je na račun proračuna Republike Hrvatske uplaćen pripadajući dio sredstava Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

Još revizijom obavljenom za 2009. utvrđene su nepravilnosti koje se odnose na prijenose sredstava svojim tvrtkama, a to se ponovilo i prošle godine. Njima je prenijela tri milijuna kuna, od čega dva milijuna kuna za njihovo redovno poslovanje, iako to nije predviđeno računskim planom proračuna. Najveći korisnik tog novca je Agencija za razvoj Varaždinske županije.

DOZNAJEMO Na kredit odobren Gradu Varaždinu žalba HAAB-a

Stalo krpanje minusa

U našem javnom sektoru radi oko 240.000 ljudi, a samo za njihove brojanje treba nam šest mjeseci. Umjesto njihovog smanjenja, HDZ i oporba razmišljaju o uvođenju poreza na dobit od 40 posto te povećanju poreza na dobit velikim stranim kompanijama. Hoćemo li moći raditi samo u tvrtkama političara?

IZDAVAČ

Optimizam

Uzaludna su bila upozorenja o prevelikim i rizičnim obvezama koja su se čula prilikom predstavljanja plana dogradnje i izgradnje škola, a sada se vidi da je u taj projekt trebalo ići barem nešto skromnije. Međutim, većina u Županijskoj skupštini za to nije željela čuti, a država nije postavila nikakva ograničenja u takvim slučajevima. Tako su županijski čelnici mogli davati optimističke prognoze i podsjećati da „zakonska regulativa ne predviđa bankrot županija“.

- Napravili smo projekcije na koji ćemo način godišnje osiUpozorenje revizije gurati oko 25 milijuna kuna za - Županija je iskazala rashod plaćanje najamnina. U najma školskih objeprvom redu koristit kata, izgrađenih ka s n o k ćemo 15 milijuna prema modelu za e n a v i t kuna decentrajavno-privatnog regula bankrot liziranih sredpartnerstva, a đ i v i d k stava koje daje financiranih iz e s pr on država za odrdecentraliziraija, lak n a p u ž žavanje škola, nih sredstava, ovorilo g e s a up otr ijebit od deset miliju2006. ćemo i osam mina kuna. To je 3,5 lijuna kuna kojima milijuna kuna više se sufinancira besplatnego što je Vlada RH ni prijevoz učenika, budući utvrdila odlukama - upozorava da je središnja vlast najavila Državna revizija.

Varaždinska županija bila njihovo podmirivanje iz državje, vjerojatno, prisiljena kršiti nog proračuna. Nadamo se da odluke samo kako bi podmirila će država sufinancirati i najam obveze (pre)ambicioznog plana - rekao nam je 2006. Predrag dogradnje i izgradnje školskih Štromar, tadašnji dožupan, a zgrada i dvorana koje su otvo- sadašnji župan Varaždinske rene mimo stvarnih potreba i, županije.

Pet godina kasnije, niti iz posebice, mogućnosti. Naime, prema modelu javno-privatnog države stiže 15 milijuna kuna, partnerstva izgrađena su 33 niti država sufinancira najam i objekta za čiji najam godiš- prijevoz učenika.

29.8.

IMPRESSUM

nje treba platiti 31,5 milijuna kuna, dok je lani za tu namjenu plaćeno 25,3 milijuna kuna. I tako 20 do 30 godina, na koliki je rok Varaždinska županija sklopila ugovore s privatnim partnerom.

Zlatko Horvat

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Namjera da se lanjski gubitak od oko 20 milijuna kuna u varaždinskoj gradskoj blagajni podmiri kreditom naišla je na neočekivani problem. Naime, nakon što se kroz postupak javne nabave kod PBZ-a uzeo kredit od 20,3 milijuna kuna, Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave žalbu je podnijela varaždinska Hypo Alpe-

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

Adria-Bank.

- HAAB se u svakom postupku javne nabave vodi najvišim profesionalnim standardima te u skladu s propisanom praksom javne nabave. Tako je bilo i u spomenutom slučaju te smo, smatrajući da su vezano uz natječaj napravljeni izvjesni propusti, na to i uložili prigovor - pojašnjavaju u

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

HAAB-u.

Od zamjenika gradonačelnika Zlatka Horvata doznajemo da je postupak još u tijeku, ali da se razgovaralo s članovima uprave HAAB-a kako bi još jednom razmotrili svoju žalbu.

- Radi se o benignim stvarima tipa je li na uvezu ponude špaga bila dovoljno debela ili je bila pretanka - veli Horvat.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

30. kolovoza 2011., br. 380

Oglas

5

6

Intervju tjedna

30. kolovoza 2011., br. 380

OTVORENO Ivan Kovač, poznati varaždinski odvjetnik, magistar pravn

Sudstvo me u život J Jako sam vjerovao da svaka vlast mora

doći na svoje mjesto: zakonodavna, izvršna i sudska, koje su nezavisne i u međusobnoj ravnoteži i provjeravanju.

Međutim, politika se miješala Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ivanu Kovaču, odvjetniku koji je otišao u mirovinu nakon 47 godina radnog staža, od čega je 45 godina proveo u advokaturi, kroz nekoliko će dana biti uručena nagrada za životno djelo Varaždinske županije.

Poznati varaždinski odvjetnik, magistar pravnih znanosti i autor nekoliko knjiga, dobitnik je i nagrade dr. Ivo Politeo s poveljom, najvišeg priznanja HOK-a. Na početku razgovora pitali smo ga kako se uopće našao u odvjetništvu.

Ispit - šest dana!

Prije nego što sam podnio zahtjev za upis u imenik odvjetnika HOK-u u Zagrebu, a to je bilo 1962. godine, i to nakon trogodišnje vježbe kod dr. Smolića, položio sam advokatski ispit, koji je trajao šest dana, dok je sudački trajao tri dana.

Kada sam položio taj ispit, pozvao me tadašnji sekretar za pravosuđe SRH i pitao me što mi je, kako toda sam se kao mlad i perspektivan čovjek odlučio za advokaturu.

To je tako bilo čudno?

Naravno, jer sam bio jedini na ispitu koji je bio u Sekretarijatu za pravosuđe u Zagrebu.

Ujutro bi me zaključali u jednu prostoriju u kojoj bih bio do podneva. U ponedjeljak sam pismeno polagao kazneno pravo, utorak građansko, srijedu građansko-materijalno i procesno, četvrtak kazneno-materijalno i procesno, petak ustavnu materiju, subotu prijepodne Zakon o sudovima, a popodne je bilo proglašenje.

Jeste li što odgovorili sekretaru?

Jesam. Da sam oduvijek, odnosno od petog ili šestog razreda gimnazije želio biti pravnik.

“

što se tiče trodiobe vlasti, dogodio se pomak, ali samo na papiru

Jedino se nisam mogao odlučiti hoću li ići u odvjetnike ili suce.

Danas u Varaždinu ima više od stotinu odvjetnika, a kada sam postao odvjetnik, bio sam dvanaesti. Tada je područje varaždinskog Okružnog suda obuhvaćalo Međimurje, a protezalo se sve do Đurđevca.

Zašto nije bilo više odvjetnika?

Radilo se o proskribiranom zvanju. U odvjetnike su išli ma-

hom oni koji su imali probleme s bivšim režimom, odnosno bili politički nepodobni. Primjerice, jedan vijećnik ZAVNOH-a kojeg su zarobili ustaše. No, to mu nisu priznali na sudu 1945., već je rečeno da je pobjegao k ustašama. Nakon što je izdržao kaznu, naravno da m nije mogao u suce, pa vjeruje ka je otvorio advokaturu v s a da će rati gdje se to toleriralo. o Što je kod vas bilo stvar m svoje presudno za odlazak a doći n ističe u odvjetnike? , Odabrao sam konmjesto ač kretno zanimanje u koov K jem sam bio sam svoj poslodavac. U vrijeme kada sam počinjao s radom u odvjetništvu, krenuli su vrlo jaki pritisci protiv te struke u smislu da se u njoj previše zarađuje. No, to je kasnije sve palo u vodu. Unatoč tome, a gledajući međuljudske odnose i sukobe, odlučio sam se za odvjetništvo jer sam vjerovao u pravnu državu.

Odvjetnik sebi šef Već onda!? U vrijeme kada je trodioba vlasti bila vrlo upitna, ako je uopće bilo?

Sve to stoji, ali oduvijek sam vjerovao da je sud mjesto gdje se utvrđuje istina. A istina je sama po sebi ljepota, a ljubav prema ljepoti je ljubav prema pravdi. To me je stalno držalo.

Cijeli radni vijek?

Da, ali kasnije me razvoj događaja razočarao. Naime, naivno sam vjerovao da će padom komunizma nakon 1990. sudstvo postati zaista slobodno i neovisno od politike, te da će u praksi zaživjeti trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, koje će biti nezavisne i u međusobnoj ravnoteži i provjeravanju.

Jeste li izgubili vjeru u sudstvo zbog jednog slučaja ili više?

Više. Najprije je tome uzrok bila moja vrlo teška prometna nesreća 1971. u Sarajevu.

Osuđen sam i izdržao sam kaznu. Međutim, apsolutno stvari nisu bile onakve kako je zaključio sud. Uvjeren sam da sam zapravo time platio ceh svom političkom angažmanu tih godina. Točno znam tko me je tada nadzirao. Bio sam član Matice hrvatske, tumačio sam ustavne amandmane o kojima su govorili Pirker, Dabčević Kučar i Tripalo. Na nagovor strica, prošarao sam naš kraj tumačeći amandmane. Zbog toga sam kao bivši član MH pozvan na razgovor u Komitet za utvrđivanje kontrarevolucionarne djelatnosti. Rekao sam im da sam samo tumačio

Kovač: Prvi vlak za EU propustili smo ponajviše zbog korupcije i nesređenog pravosuđa

Intervju tjedna

30. kolovoza 2011., br. 380

7

nih znanosti i dobitnik nagrade za životno djelo Varaždinske županije

tu teško razočaralo 47 amandmane i ništa drugo. Nigdje nisam govorio o nikakvoj kontrarevolucionarnoj pobuni.

Pa su me ostavili na miru, pa su me ostavili na miru sve do Sarajeva, odnosno nesreće u vezi koje se još uvijek vodi postupak pred Međunarodnim sudom u Strasbourgu gdje tražim ponavljanje suđenja. Naime, točno znam tko je odavde poslao u Sarajevo izvještaj o mom “nacionalizmu”. U nekoliko navrata tražio sam od MUP-a izvještaj jugoslavenske tajne policije, ali mi je rečeno da ne postoji.

IZDVOJENO

Slučaj Korade

Osobna razočarenja A drugi negativni slučajevi?

Jedan je vezan uz moje ranjavanje 1991. godine, koje je uslijedilo nakon što sam kao saborski zastupnik pregovarao s JNA o mirnoj predaji, a uskladno nalogu predsjednika Sabora u koji sam bio izabran ispred HDS-a. Tako sam kao zastupnik zajedno s Božom Vučetićem iz SDP-a 17. rujna 1991. krenuo razgovarati u JNA s ciljem izbjegavanja sukoba i predaje vojske. Najprije smo bili kod Popova, koji je ostavljao dojam pomahnitalog čovjeka.

Zatim smo otišli u komandu grada kod Trifunovića koji je bio sličan. Hvatao se za pištolj, prijetio uništenjem. Upozorili smo ga da i on živi u istom gradu zajedno s obitelji. ipak, vjerovao sam da smo ih poljuljali. Kada sam u krizni štab htio javiti kako su prošli razgovori,

“

odlučio sam se za advokaturu jer sam vjerovao u pravnu državu

prolazio sam uz bivši dom JNA - današnju Glazbenu školu, gdje sam ranjen. To nije bilo slučajno jer su znali tko sam i što zastupam u pregovorima. Što vas je tu razočaralo?

Ivan Kovač 45 je godina proveo u advokaturi

Posljedice smanjenja utjecaja politike na pravosuđe Teško mi se detaljnije osvrtati na aktualne slučajeve u Varaždinu jer nemam dovoljno činjenica. Međutim, veći broj privođenja u odnosu na ranija vremena vrlo vjerojatno je posljedica smanjenja utjecaja politike na pravosuđe. To zaključujem iz toga što se uglavnom ne radi o događanjima novijeg datuma,

Sudski epilog. Imao sam dvije teške operacije. Trinaest mjeseci bio sam na bolovanju.

Ostao sam živ zahvaljujući kirurgu Krunoslavu Dolgošu.

Za to kazneno djelo bio je optužen Mirko Ognjanović, ali je bio oslobođen. Tvrdio je da nije pucao. Državni odvjetnik je napravio žalbu, a Vrhovni je sud ukinuo presudu i vratio je predmet drugom vijeću koje ga ponovno oslobađa. Opet ide žalba Vrhovnom sudu gdje je predmet stajao zamalo pet godina. I onda je potvrđena oslobađajuća presuda. Nažalost, opet se uključila politika.

Kako to mislite?

Prisutne su stare strukture.

Lustracija nije provedena, što

nego slučajevima starim po nekoliko godina.

Zašto se ti slučajevi nisu ranije procesuirali, volio bih da objasne organi progona. Jesu li ih “držali u ladicama”? Zašto? Tko je na to imao utjecaj? Bojim se da bez iskrenog odgovora nećemo uspjeti posložiti sve kako valja.

A takvog odgovora zasad nema na vidiku.

je velika greška. Kad-tad to će trebati napraviti. Ima još slučajeva koji su me razočarali, a o nekima pisao sam i u svojoj knjizi Za pravednost. Međutim, i dalje vjerujem da će svaka stvar morati doći na svoje mjesto. Ovakvo stanje danas nas kao društvo strahovito košta.

U toj trodiobi vlasti pravosuđe bi moralo biti najjača karika.

Ako ona zataji, onda ćete imati staljinističke procese, kubanski ili bivši rumunjski slučaj… Politika, koja je odigrala ulogu u ova dva moja slučaja, mora biti maknuta iz pravosuđa.

Vidite li kakav pomak? Što se tiče trodiobe vlasti, dogodio se pomak, ali samo na papiru. Dok sam bio aktivan

u odvjetništvu, politika se još uvijek miješala u rad pravosuđa. To ne čudi ako vam je korumpiran sam vrh vlasti, što je imalo za posljedicu propadanje duha naroda po principu - duh vladavine čini duh naroda.

Odrazilo se to posebno na pretvorbu i privatizaciju koje su obilježene nizom nemoralnih i vjerojatno kriminalnih radnji s ciljem pogodovanja pojedincima. Zato smo propustili prvi vlak da se drugačije uredi život u našoj zemlji, ali se nadam da drugi vlak, pod utjecajem EU, nećemo propustiti i da će na izborima pobjediti opcija koja se zalaže za normalno funkcioniranje pravne države i trodiobu vlasti.

Preuzeo sam zastupanje Marčelana protiv korade kojeg nije htjelo optužiti Državno odvjetništvo.

Svi su bježali od tog predmeta. Vjerovao sam Marčelanu jer sam drugim izvorom saznao što se događalo u Bijelom konju. Koradeu sam rekao da znam poteškoće ljudi koji su izgubili ekstremitete jer je moj otac ostao bez noge i ratni je invalid. Međutim, to mu ne može biti isprika da se ne suočiti s onim što se dogodilo marčelanu. Vjerujte, nikada nisam vidio takvo maltretiranje. Na kraju je ispala uvjetna presuda.

No, da je pravosuđe tada reagiralo kako je trebalo, kao i u nekim drugim slučajevima, kao i u nekim sličnim slučajevima, gotovo sam siguran da se ne bi dogodilo sve ono što je uslijedilo. Pobio je pet ljudi i sebe.

Danas bi bilo šest ljudi na životu da se politika nije umiješala i krivo riješila spor. Zbog toga mora doći vrijeme stasanja neovisnog pravosuđa. Ovi slučajevi jasno pokazuju da nije bilo razlike između sudske prakse do 1990. i poslije.

Razlog je upravo preživljavanje starih komunističkih struktura i njihovog načina razmišljanja koji ne dopušta razvoj neovisnog pravosuđa.

godina radnog staža ima Ivan Kovač, od čega je 45 godina proveo u advokaturi

1967. dogodila se automobilska nesreća u Sarajevu čiji je proces poljuljao Kovačevu vjeru u pravosuđe

1991. godine Ivan Kovač bio je pogođen metkom pored zgrade nekadašnjeg JNA, današnje Glazbene škole

OSOBNO Zastupao “velike” i “male”

DOZNAJEMO Zašto je autocesta prošla kraj Varaždina, a ne Koprivnice

Nije bilo razlike

Spriječene aspiracije prema Međimurju

Usprkos razočarenjima, gotovo ste cijeli život u odvjetništvu. Sigurno je bilo slučajeva koji su podupirali vašu vjeru i motiv za rad u odvjetništvu. Jesu li to bili neki “krupni” slučajevi ili niz “manjih” predmeta?

To su dva pitanja. U vezi prvog već sam odgovorio. tome dodajem, uz ono što sam rekao o pojmu istine, vlastiti osjećaj za pravednost. Tu je sud najžavnija karika, a sud će dobro raditi ako bude nezavisan i bez utjecaja politike. Da u to vjerujem, potvrđuje i činjenica da sam podržao sina i sna-

hu da nakon mog umirovljenja preuzmu moj odvjetnički ured i nastave s pravničkim radom. u vezi drugog velim da je svaki slučaj za sebe bitan, a naročito sa stajališa stranke. Zastupao sam i branio “velike” i “male”, za mene nije bilo razlike.

Zalagao sam se oduvijek za stvaranje naše države i njemu punu afirmaciju. Obradovali su me i raduju me svi naši uspjesi, a žaloste neuspjesi. Živim u uvjerenju da će pravna država i trodioba vlasti stasati u najskorije vrijeme u našem zajedničkom interesu, djece i unuka.

Tijekom 199 0. akt ivno sam sudjelovao u pokretanju Hrvatske demokratske stranke - HDS-a. Predsjednik je bio Vlade Veselica.

Prije smo bili dio Koalicije narodnog sporazuma, ali smo se izdvojili. naše liste u Sabor smo izabrana trojica: Šincek, Šipek i ja. U Saboru sam bio vrlo aktivan. Sjećam se primjerice rasprave oko mjesta prolaska autoputa: Koprivnica ili Varaždin. Iako sam rođen u Podravini i pohađao Gimnaziju u Koprivnici, to mene nije puno zanimalo. Gledao sam opći interes. Naime, moj otac,

koji je iz Turčišća, nije mi samo jedanput govorio o Mađar ima i Međimurju.

Stoga je trebalo učiniti nešto da se smanji taj apetit.

Autocesta je bila dobra prilika. Naime, ako bi prolazila kroz Koprivnicu, Međimurje bi ostalo u džepu. Moglo bi se spojiti autocestom do Nagykanisze. U vidu sam imao i nteres našega grada.

Stoga sam se zalagao za trasu kroz Međimurje i to je prihvaćeno.

Posebno se ponosim činjenicom da sam od Ivice Račana dobio priznanje za doprinos razvoju demokra-

cije u Hrvatskj, iako nisam bio član SDp-a. Priznanje Sabora dobio sam i lani povodom dvadesete obljetnice konstituiranja. Dakle, moj rad je prepoznat i to mi je drago. Također se posebno ponosim činjenicom da sam u proteklom vremenu ostao dosljedan i principijelan. Primjerice, prije izbora sudaca Ustavnog suda u vrijeme prvog saziva Sabora nisam prihvatio prijedlog da prijeđem u HDZ, a što se tražilo od mene. Odbio sam prelazak u HDZ, iako sam znao da će posljedica biti neizbor za suca.

8

Život

30. kolovoza 2011., br. 380

DOZNAJEMO U Varaždinu je prije dva tjedna otvorio vrata prvi - pravi antikvarijat

Uspomene dobile na cijeni

Ono što je kod svih antikvarijata i starih predmeta posebno jest da baš svaki predmet ima svoju priču, rekli su nam Alen i Lana

J „Kolekcionar

Garestin“ u Draškovićevoj ponos je supružnika Lane Pintarić i Alena Hajcmana

ivom sinagoge Stara razglednica s mot

u Varaždinu

Stari predmeti zanimljivi stranim turistima Kako doznajemo, ponuda antikvarijata bit će ovih dana proširena na antikne knjige, novine i časopise, a vlasnici otkupljuju zlato, srebro i platinu te po potrebi procjenjuju vrijednost kolekcionarskih predmeta ili zbirki.

- Interes je velik, no primjećujemo da naši sugrađani nemaju financijske mogućnosti kupiti baš

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Alen je, kako kaže, specijalist - Ono što je kod svih antikva- za sakupljanje militarije i starijata i starih predmeta poseb- rih razglednica, a počeo je kao no jest da baš svaki predmet sakupljač poštanskih maraka.

- Članom Filatelističkog kluima svoju priču. Svejedba u Varaždinu postajem no je radi li se o kao šestogodišnjak jer prstenu, satu s na je moj otac Zlatko bio ugraviranim ra a t e m pasionirani filatelist. datumom, 35 h i n t Iako me inicijalno kuburi ili kvadra je on usmjerio, popak knjizi o a t s lje mojeg interes p os ve a n j e z sa ubrzo se širi na tom – rei mu n j u b ose numizmatiku i milikao nam je m tariju iz 2. svjetskog Varaždinac u malo rata te sakupljanje starih Alen Hajcman, razglednica s motiv ima dugogodišnji kolekcionar sa zavidnom, među- Varaždina. To mi je uža specijalizacija, a ukupno imam narodnom reputacijom.

23 godine kolekcionarskog staža. Posljednjih 10 godina Antika i romantika Tijekom 2007. godine Alen najviše boravim u Nizozemje pokrenuo specijalizirani skoj i kolekcionarstvom se online forum, a prije dva tjed- bavim profesionalno. Izlagao na sa suprugom lanom i prvi sam, mijenjao i prodavao pravi antikvarijat u Varaždinu. antikvitete na specijaliziranim

sve što bi poželjeli. Dolaze nam i strani turisti – Japanci, Rusi, Englezi i Slovaci. Srećom, perfektno govorim engleski, njemački i nizozemski jezik pa s njima nemam problema u komunikaciji. Raduje nas suradnja s TZ-om grada Varaždina pa tijekom Špancirfesta dio zanimljivih predmeta „s patinom“ izlažemo ispred antikvarijata – veli Alen.

međunarodnim sajamskim priredbama u Parizu, Londonu, Antverpenu, Kölnu... te onima u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

No treba znati da u ovakav posao treba uložiti mnogo truda kako bi se stekao ugled i povjerenje klijenata – istaknuo je Alen Hajcman, o kojem

I stari radio je proradio

doznajemo i to da je nakon završene Elektrostrojarske škole u Varaždinu obrazovanje nastavio u nizozemskom gradu Maastrichtu. Alen je prije četiri godine osmislio i pokrenuo forum (www.kolekcionari. com), koji danas okuplja 3.500 članova iz zemlje i inozemstva.

I ne samo to, jer od sredine kolovoza ove godine sa suprugom Lanom Pintarić otvorio je prvi pravi antikvarijat „Kolekcionar Garestin“ u Varaždinu (Draškovićeva 8). Zapravo, na 35 metara kvadratnih nastao je osebujni muzej u malom, a okosnicu njegovog postava čine umjetničke slike, židovske menore - svijećnjaci, stare razglednice, porculanske figurice te stare kovanice i novčanice. Ima tu vojnih kaciga, glačala, starih radio aparata, ukrasnih predmeta od srebra i filigranski izrađenog nakita...

Rukom rađena i decentno os likana kerami ka

Sat s posvetom Nap oleona Bonapartea iz 1750.

I TOGA IMA Hrvatske institucije nemaju novca za otkup starina

Naša baština nestaje na aukcijama

Kaciga sa šiljatim dodatkom

Čuli smo da izvan Lijepe Naše predmeti koji su hrvatska baština postižu visoke cijene. Kako je to moguće?

- Na to je pitanje dosta teško odgovoriti. Primjerice, „sjekirica“ (ili na aukcijama - baton) vojskovođe - zapovjednika hrvatskog domobranstva Slavka

Kvaternika na kojoj je ugravirana posveta dr. Ante Pavelića košta vrtoglavih 45.000 eura. Spomenuti unikatni predmet još nije prodan, a prava je „poslastica“ za sakupljače militarije. No po svemu sudeći, ipak neće završiti u nekom našem muzeju ili privatnoj zbirci. Naime, sredstva

predviđena za otkup vrijednih antikviteta kojima raspolažu naše kulturne institucije jako su limitirana – istaknuo je Hajcman dodavši da s muzejima u Hrvatskoj surađuje na način da po narudžbi pronalazi raritetne razglednice i dokumente kojima upotpunjuju zavičajne zbirke.

eta bičnih ukrasnih predm Police su prepune neo

Život

30. kolovoza 2011., br. 380

9

IZDVOJENO Obilježen nesvakidašnji jubilej, obljetnica mature gimnazijalaca iz ratne 1941.

Proslavili 70. godišnjicu mature!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

mogli doći zbog bolesti.

Ipak, u petak je na proslavu ovog neOd dva maturalna iz svakidašnjeg razreda varaždina d e r z jubileja došlo ske gimnaz ije a r a v d 41. njih šestero iz ratne 1941.

9 1 e n – dvije «magodine, samo iz rat njih 12 tur ant ice» je 12 doživjelo odine o 70. g iz Varaždina 70-u obljetnicu vjel i ž o d i dvije iz Zamature. Velik jicu greb a, a o d broj mladih iz te godišn e r u t dvojice kolega generacije maturama jedan je doputonata, naime, stradao vao iz Maribora, a drugi je u ratnim i poratnim pogromima, a od onih koji su iz daleke Kalifornije. Tako su preživjeli stradanja, jedan je ovi živahni maturanti u svojoj broj već umro, dok drugi nisu 89. godini života ponovo sjeli

u gimnazijske klupe i prisjetili se svojih školskih dana. Razgledali su i školu te se upoznali s njenim razvojem i današnjim sistemom gimnazijskog obrazovanja.

U varaždinskoj katedrali prisustvovali su misi za pokojne profesore i kolege, kojima su nakon mise uz središnji križ na varaždinskom groblju položili vijenac i zapalili svijeće. Svoje su druženje nastavili uz prigodan domjenak te obećali da će se u istom sastavu ponovo naći u Varaždinu za pet godina - na 75. godišnjici mature!

Veseli “maturanti” u 89. godini života dogovorili se: “Vidimo se za pet godina!”

DRESURNO JAHANJE Prvenstvo Hrvatske i Otvoreno prvenstvo grada Varaždina

Karla i Pia - prvakinje J U dvije od pet kategorija domaće jahačice osvojile

prva mjesta

Na prvenstvu Hrvatske u dresurnom jahanju u koje je održano proji i r o g e teklog v ikenda u kat a n v a ž organizaciji Konjič” dr “pony a postala kog kluba Varaždin j n i k na 95’, domaće jahaprva orvat čice ostvarile su H a l r zapažen uspjeh, u je Ka an i l y D dvije od pet kategogrlu rija, koliko se jahalo u dvodnevnom natjecanju, osvojile su prva mjesta te postale državne prvakinje za 2011. godinu.

Uspjeh Varaždinke su bile najbolje u kategoriji „pony“ jahača, gdje je titulu državne prvakinje ponijela Karla Horvat na grlu Dylian, dok je najbolja jahačica u Hrvatskoj u kategoriji „mladi jahači“ - Pia Damjanić na grlu Apolo.

U ostalim kategor ijama najuspješnije su bile Patricija Pacak iz Konjičkog kluba

Trajbar Team na grlu Saraj u kategoriji „kadeti“, Mia Brnić na grlu Blondie iz Konjičkog kluba Breza u kategoriji „juniori“ te Amelie Kovač, iz KK Jarun na grlu Trefer u kategoriji „seniori“.

Da bi uspjeh proteklog vi-

kenda na prostoru KK Varaždin 95’ bio još veći, varaždinske jahačice pobrinule su se i u otvorenom prvenstvu grada Varaždina gdje su Karla Horvat u kategoriji „E“, Ines Kovačević u kategoriji „L“ te Pia Damjanić u kategoriji „LM“ osvojile najsjajnija odličja te postale prvakinje Varaždina.

Također, prvakinje Varaždina su još i Patricija Pacak (KK Trajbar Team) u kategoriji „A“ te Amelie Kovač (KK Jarun) u kategoriji „M“.

Sva natjecanja su po lijepom vremenu i u vrlo ugodnoj atmosferi održana u Biškupcu pokraj Varaždina na prostorima konjičkog kluba domaćina - KK Varaždin ‘95, koji također zaslužuju i sve pohvale za bespr ijekornu organizaciju obaju natjecanja.

OTKRIVAMO Maketa Varaždina omjera 1:25.000 izgradit će se u Parku I. Pavla II.

IZDVOJENO U županiji 31 učenička zadruga

Mini Garestin – Guliverova putovanja

Za zadrugarstvo škole dobile 36 tisuća kuna

Vlasta Selec je idejni začetnik

I Varaždin bi po uzoru na MiniMond u Frankfurtu mogao dobiti svoju minijaturnu verziju! Riječ je o projektu Mini Garestin – Guliverova putovanja, maketi grada Varaždina koja bi se izgradila u Parku Ivana Pavla II. Inicijativu su pokrenuli turistička agencija «Grandtours» i Vlasta Selec kao idejna začetnica ovog projekta koji su podržali čelnici Grada, Varaždinske biskupije, Turističke zajednice i Gradskog muzeja i varaždinskih srednjih škola čiji bi učenici maketu izrađivali u okviru praktične nastave.

- U svijetu su takve gradove gradili umjetnici, a mi smo

možda prvi u svijetu gdje će maketu svoga grada izrađivati djeca. Zamislili smo da se u

v

eć krajem rujna počet će se izrađivati maketa Gradske vijećnice prvoj fazi izrade projekt bazira na požaru iz 1776. kada je izgorio Varaždin sa svojih 19 najpoznatijih objekata, koje će djeca imati priliku iznova izgraditi - rekla je Vlasta Selec.

Predviđeno je da će gradnja biti u potpunosti završena

kroz 15 godina, a prvi krug izgradnje trajat će godinu dana i u njemu će biti izgrađeno 19 objekata. Već krajem rujna počet će se izrađivati maketa Gradske vijećnice, a dalje će se projekt kontinuirano dograđivati i proširivati objektima šireg varaždinskog i županijskog područja. - Svi će se radovi provoditi u našem novoizgrađenom radioničkom prostoru u Sračincu, u suradnji s varaždinskim Tehnobetonom.

Također, odazvalo se i 30 škola koje žele u skladu sa strukom i učeničkom praksom svoje učenike uključiti u realizaciju pojedinih faza - otkrila je Selec.

Unatoč općoj besparici, učeničke zadruge Varaždinske županije i ove su godine dobile financijske potpore za svoj kvalitetan rad. Da bi i dalje mogle razvijati učeničko zadrugarstvo i poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo je ukupno 36 tisuća kuna osnovnim školama u Lepoglavi, Vinici, Martijancu, Donjoj Voći, Višnjici i Radovanu te Gospodarskoj školi Varaždin.

- U Varaždinskoj županiji djeluje čak 31 učenička zadruga, što nas svrstava u sam

vrh u državi. Posljednja velika promocija učeničkog zadrugarstva bila je predstavljanje na varaždinskom Špancirfestu na kojem je svoje proizvode izlagalo 11 učeničkih zadruga – izvijestili su iz Županije koja im je pomogla da se predstave na Špancirfestu.

Pred zadrugarima ove su godine još Dani kruha u listopadu, kojima je ove godine domać in varaždinska VII. osnovna škola, a početkom studenog u Opatiju odlazi desetak zadruga koje su se plasirale na državnu smotru.

10 Korak do škole

30. kolovoza 2011., br. 380

30. kolovoza 2011., br. 380

Korak do škole 11

12 Korak do škole

30. kolovoza 2011., br. 380

DOZNAJEMO Strani jezici važni za zapošljavanje, a sjever Hrvatske tu “šteka”

Najslabije govorimo strane jezike

Strane jezike najbolje govore osobe stare između 15 i 34

Stanovnici sjeverne Hrvatske zajedno sa stanovnicima Slavonije, Like, Korduna i Banovine najslabije govore strane jezike. Nedavno istraživanje GFK centra pokazalo je da samo 56 posto stanovnika tih dijelova države smatra da poznaje barem jedan

strani jezik, po čemu zaostajemo za Istrom, Primorjem, Zagrebom i Dalmacijom, gdje se više od 80 posto građana služi barem jednim stranim jezikom. Ako je suditi po tome, stanovnici sjevernih županija teže pronalaze novi posao, ali i zadržavaju posto-

jeći. Prošlogodišnje istraživanje portala Posao.hr i centra Berlitz, naime, pokazalo je da su poslodavcima strani jezici važniji od radnog iskustva.

- Najčeš ć i problem z a osobe zaposlene u stranim tvrtkama predstavlja nerazumijevanje poslovne doku-

mentacije i sporazumijevanje s poslodavcima koji ne govore hrvatski jezik. Dodatne probleme predstavlja korespondencija s inozemnim partnerima, kao i poslovanje putem interneta – naveo je još lani direktor portala Posao.hr Saša Jurković.

Školstvo 13

30. kolovoza 2011., br. 380

USPJEH VIKO predstavio nove proizvode

Dan sigurnog koraka U sklopu popularnog varaždinskog Španc ir festa u organizaciji tvrtke VIKO d.o.o. u petak 29. kolovoza na izletištu Aquacity održan je skup „Dan sigurnog koraka – Varaždin 2011“.

Posjetitelje manifestacije od podneva je na užarenoj ljetnoj terasi zabavljao tamburaški sastav Carevi, a u 13 sati pridružio im se i poznati varaždinski glumac Ljubomir Kerekeš.

Lideri u Hrvatskoj Brojnim gostima, uzvanicima i sudionicima skupa dobrodošlicu je zaželio Milan Herceg, direktor tvrtke VIKO d.o.o. koja na ovim prostorima djeluje već 65 godina.

Herceg je u svojem obraćanju nazočnima istaknuo da poduzeće kojim rukovodi i u ovim kriznim vremenima uspješno posluje.

Naglasio je iznimno uspješnu suradnju s MORHom, INA grupom, Hrvatskim željeznicama, Hr vatskim šumama, svim članicama

Na terasi Aquacityja okupljene je zabavljao sastav Carevi

koncerna Agrokor, Zagrebačkim holdingom, hrvatskim brodogradilištima i inim partnerima koji itekako cijene varaždinsku tvrtku koja je vodeća u Hrvatskoj po proizvodnji i prodaji zaštitne obuće, odjeće i rukavica.

Pored osebujnog zabavnog programa, predstavljen je novi proizvodni program kojim VIKO potvrđuje da stalnim praćenjem razvoja novih tehnologija i repromaterija-

la, kontinuirano kvalitetom i atraktivnošću novih modela obogaćuje postojeće tržište zaštitne i radne odjeće.

Na kraju, dodajmo i to da je tijekom skupa održan Forum zaštite na radu na kojem su sa svojim prezentacijama nastupili predstavnici Ergonomike i Euroinspekta iz Zagreba, Bimeo-ce iz Mađarske te predstavnica Hrvatske gospodarske komore – Centra za kvalitetu.

14 Savjetnik

30. kolovoza 2011., br. 380

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Toskana u detaljima!

V

olio bih da ovaj članak dopre do svih onih čija je obaveza i dužnost brinuti se o svim segmentima prosperiteta žitelja ovoga kraja jer su za to izabrani na izborima i dabome plaćeni! eć sam naviknuo da u ovo doba dobivamo kataloge poduzeća iz Europe kako bismo na vrijeme odabrali najkvalitetnije sjemenje i sadnice bilja za konkurentnu proizvodnju. Nemalo sam bio iznenađen prispjelom prilogu pošiljci kataloga iz Italije, regije Toskane. Uz katalog ponude ukrasnog bilja priložena je brošura sa 114 stranica pod naslovom: „Naturart“. U njoj su na vrlo kvalitetnom papiru, popraćena vrhunskim slikama i tekstom na talijanskom i engleskom jeziku, predočena sva kulturna, turistička, promidžbena i ugostiteljska događanja u neradnoj sezoni u pokrajini Toskani! gromna ostavština kulture isprepletena sa suvremenim, neizbježnim nastavkom današnjice! Jasno je da cjelokupna zajednica na taj način ima koristi od poslovnih ljudi i namjernika u čije će ruke prispjeti neodoljiv mamac osmišljene propagande sposobnih ljudi. Netko će reći: “Pa mi ništa ne izvozimo, kako da onda priložimo sličnu zamisao?”. Točno, ali mi smo prije dvadesetak godina izvozili puno više vlastitih proizvoda nego danas, osobito iz varaždinske regije! Varteksovi radnici imali su plaće u rangu prosvjetnih radnika, oni su kupovali od vrtlara ukrasno bilje, a mi kupovali Varteksova odijela.

Sve je to jasno i djeci u vrtićima.

V

O

Trovanje krvi! Č

esto se u narodnom govoru spominje izraz trovanje krvi - za stanje sepse. Prema rječniku medicinskog nazivlja, sepsa jest otrovanje koje je posljedica gnojnog procesa. A zašto pišem o ovoj temi? Ne znam da li iz neodgovornosti, aljkavosti ili besparice u kojoj se nalazi dobar dio hrvatskoga građanstva, vlasnici pacijente dovode na liječenje u sve težim ili bezizlaznim stanjima. Možda dolaze i samo zato da skinu odgovornost sa sebe, jer su ipak nešto pokušali.

Tako su mi unutar par dana dovedene dvije mačke u stanju sepse, kada je nemoguće pomoći pacijentu, a i vlasniku dati povoljnu prognozu. Prva je bolovala od gnojne upale mokraćnih putova sa zakazivanjem funkcije bubrega, a druga od gnojne upale kompletne grudne šupljine. Naravno, i jedni i drugi vlasnici tvrdili su da su pacijenti bolovali samo oko tri dana. U oba slučaja, pacijenti su bolovali zasigurno dva ili više tjedana. Stanje sepse je nastupilo zbog infekcija bakterijama gnojenja, koje uzrokuju najteže oblike infekcija.

Ukoliko se ne započne na vrijeme s terapijom najkvalitetnijim antibioticima i udarnim dozama, stanje će za pacijenta biti vrlo brzo bezizlazno.

Otežavajuće okolnosti za pacijenta su, ako istovremeno boluje i od neke druge bolesti, koja opterećuje imunološki sustav, odnosno ukoliko u sebi ima parazite. Sepsa se može razviti vrlo brzo, a posebice ukoliko se radi o bakterijama koje proizvode toksine (kao u slučaju nedugo aktual-

nog umiranja ljud i zb o g infekcije Ešer ihi jom koli u Njemačkoj).

T a d a nastupa brzi tzv. endotoksinski šok i sigurna smrt. Naime, vrlo brzo nastupa zakazivanje svih vitalnih organa, i svaka terapija je bezuspješna. Sporije nastupajuće sepse ili kronična septikemijska stanja dovest će do oštećenja srčanih zalistaka, stvaranja gnojnih upala u bubrezima, jetri, kostima itd. Pacijent u septičnom stanju ima specifično kliničko stanje. Temperaturu, ubrzano disanje i puls, blijede sluznice, odbija hranu itd. Dijagnoza se postavlja pretragom krvi, kojom najprije uočavamo znatno povišenje leukocita, a biokemijskom pretragom i poremećaj u funkcioniranju bubrega, gušterače i jetre. Da bismo utvrdili točno o kojim se bakterijama radi, potrebno je krv poslati na mikrobiološku analizu, čiji rezultati mogu doći prekasno za pacijenta te je stoga brza, kvalitetna i intenzivna terapija najčešće jedini izbor za ordinariusa.

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Idemo na put

Naknada za legalizaciju zgrada V

V

ožnja izvan naselja odlikuje se učestalim promjenama dionica ceste, većim brzinama vožnje, većim brojem zavoja, naizmjeničnih i uzastopnih, cestovnih građevina (mostova, vijadukata, tunela), prijelazima ceste preko željezničke pruge, uzbrdicama i nizbrdicama i sl. Karakteriziraju je vožnja u kolonama i brojna pretjecanja. Za vožnje na cestama izvan naselja kolone vozila se stvaraju u blizini većih gradova, na uzbrdicama, nizbrdicama, serpentinama i na pojedinim zavojitim dionicama ceste. Često se ljeti, kad je sezona godišnjih odmora, kolona stvara na izlasku s autoceste, pri čekanju na prelazak državne granice, na dionicama ceste na kojoj se izvode radovi, u slučaju prometne nesreće i sl. Kad govorimo o opasnostima vezanim za takvu vožnju, na prvom mjestu je, svakako, nalijetanje na vozilo ispred, što je najčešće uzrokovano nedovoljnim razmakom i neprilagođenom brzinom. Brza vožnja, pretjecanje i „ubacivanje u kolonu“ onih vozača koji, unatoč zabrani, idu pretjecati kolonu, također je vrlo opasna. Jedna od opasnosti koja je uvijek prisutna kod vožnje u koloni izvan naselja je monotonija koja uzrokuje slabljenje pozornosti. Vožnja u koloni je monotona, jednolična, dosadna. Kad vozi u koloni, vozač vozi za jednim te istim vozilom, jednom te istom brzinom, na jednom te istom razmaku, jednoličan je zvuk motora i ništa se posebno ne događa. Nakon petnaestak minuta takve vožnje, u pravilu, dolazi do slabljenja pozornosti i vozač nesvjesno počinje tražiti interesantnije sadržaje, a njegova pažnja više nije u potrebnoj mjeri usmjerena na situaciju ispred. Vožnja u koloni, dakle, zahtijeva posebno ponašanje. Za sigurnu vožnju u koloni bitno je da se sva vozila kreću približno jednakim brzinama. Treba držati potreban razmak od najmanje dvije sekunde i promatrati stop svjetla na vozilima jer ona daju informaciju kada treba smanjiti brzinu vožnje.

mag. iur.

eć ste čitali i u 7Plus Regionalnom tjedniku o tome da je nedavno u Saboru predložen i prihvaćen novi model legalizacije bespravne gradnje, a posljedica toga jest da je 10. kolovoza 2011. godine stupio na snagu Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim građevinama (Narodne novine br. 90/11) kojim se rješava pitanje postupanja i rokovi za legalizaciju i zadržavanje u prostoru bespravno sagrađenih zgrada. rvatska vlada je na temelju navedenog Zakona na sjednici 25. kolovoza 2011. donijela i Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru gdje se utvrđuju formule za izračun i drugi kriteriji za naknade koje su građani sukladno Zakonu dužni platiti, kako bi mogli legalizirati i zadržati svoje bespravno izgrađene zgrade. rema simulaciji Ministarstva zaštite okoliša, graditeljstva i prostornog uređenja, za nezakonito izgrađenu zgradu od 150 m2 na Kozari Boku u Zagrebu trebala bi se platiti naknada u prosječnom iznosu od 8.235 kn, a ako služi stanovanju naknada iznosi 2.822 kn. gradu Splitu u zoni Sirobuja za objekt iste površine naknada je 5.840 kn, a

H

P

U

ukoliko je stambene namjene naknada iznosi 2.044 kn. Za nezakonito izgrađenu zgradu na otoku Viru u drugoj položajnoj zoni naknada može biti od 2.000 do 10.000 kn, ovisno o tome je li objekt unutar ili izvan građevinskog područja, u skladu s prostornim planom ili protivan njemu te ovisno o njegovoj namjeni itd. priopćenju Ministarstva navodi se i da je posebna pozornost dana što povoljnijem iznosu naknade za zgrade isključive namjene za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Naknada za prosječnu farmu u Hrvatskoj površine između 600 i 700 m2 trebala bi iznositi nekoliko stotina kuna, a za jednu od najvećih farmi čija površina iznosi blizu 10.000 m2, trebat će se platiti naknadu u iznosu od 10.877 kn. eđutim, treba imati na umu da plaćanje naknade za zadržavanje u prostoru nije jedini uvijet za legalizaciju zgrade sukladno Zakonu, već je pored toga potrebno priložiti geodetski elaborat, arhitektonski snimak i dokaz o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti te platiti komunalni i vodni doprinos čija visina ovisi o veličini i namjeni objekta, kao i zoni u kojoj se nalazi.

U

M

30. kolovoza 2011., br. 380

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 15

REAGIRANJE Načelnik općine Vinica protiv novog modela prijevoza za đake

POZDRAV IZ DANSKE

Ne odustati od besplatnog prijevoza!

Od profesora Abramića naučili smo doista puno

Župan Predrag Štromar nedugo je obznanio da više neće biti besplatnog prijevoza za srednjoškolce. Projekt besplatnog prijevoza prelazi u novu fazu – fazu gdje će roditelji morati sufinancirati prijevoz svog srednjoškolca s 300 kuna mjesečno, a preostali iznos bi, prema novom županovom modelu, u jednakim iznosima sufinancirali Županija, općine i gradovi.

Takav prijedlog novog modela naći će se na dnevnom redu iduće sjednice Županijske skupštine!

Kao načelnik općine Vinica s razlogom se pitam kako će u situaciji neimaštine i nezaposlenosti na takav prijedlog reagirati roditelji učenika. Je li za roditelje dovoljno županovo obrazloženje da Županija nema novca, hoće li samo tako prihvatiti činjenicu da se odustaje od projekta na temelju kojeg je HNS dobio župana?

Da podsjetim, ne tako davno, jedan od „pet koraka naprijed“ predizborne kampanje HNS- a za lokalne izbore 2005. godine bio je projekt besplatnog prijevoza za sve srednjoškolce na području Varaždinske županije. Uskoro nakon izbora pokazalo se da projekt besplatnog prijevoza i nije baš tako besplatan, jer su gradovi i općine morali prihvatiti obvezu sufinanciranja 50 posto troškova tog besplatnog

prijevoza, a od prošle školske godine i roditelji sa 100 kuna.

Većina nas načelnika ukazivala je tada na činjenicu kako “praćenje projekta besplatnog prijevoza” predstavlja veliko

opterećenje za općinske proračune, no tada smo optuživani da smo protiv dostupnosti obrazovanja za sve mlade pod istim uvjetima (...).

Naravno, Čačićev avanturizam nije tada stao samo na besplatnom prijevozu za srednjoškolce, pojavila se i dogradnja osnovnih škola prema modelu JPP-a, također po modelu „uzmi ili ostavi“, a time i nove obveze općina i gradova koje će trajati još 20-ak godina.

Osobno kao načelnik smatram da Županija ni pod koju cijenu ne bi smjela odustati od prvobitnog projekta besplatnog prijevoza srednjoškolaca i da bi župan trebao pokazati više socijalne osjetljivosti. No bez obzira na sve, moja će općina i nadalje sufinancirati prijevoz srednjoškolaca s 50 posto iznosa mjesečne karte pa makar to značilo da ćemo morati zaustaviti neke druge aktivnosti. Osim toga ustrajat ću na zaključivanju izravnog ugovora s AP-om kao prijevoznikom i neću dopustiti da o novcu moje općine odlučuju županijski vijećnici! Županijski vijećnici neka odlučuju na što će se trošiti novac iz županijskog proračuna.

Marijan Kostanjevac

REAGIRANJE I ogranak HSLS-a Sračinec protiv novog modela prijevoza đaka

Prijedlog: 100 kuna do kraja godine Povodom namjere županijske vlasti da poveća participaciju troškova prijevoza učenika sa 100 kuna na 300 od 1. rujna ove godine Općinski ogranak HSLS-a Sračinec smatra neprihvatljivim i pogrešnim, jer se troškovi roditelja učenika nenadano povećavaju baš uoči početka školske godine kada se kupuju knjige, bilježnice i ostali

školski materijal, patike, odjeća. Zašto se traži da baš roditelji moraju snositi povećane troškove umjesto da se smanje razni troškovi u županijskoj ili lokalnoj vlasti?

Ogranak HSLS-a Sračinec traži da se odluka ne donosi na sljedećoj sjednici Županijske skupštine i da participacija roditelja za prijevoz učenika u srednjim školama od

100 kuna ostane do kraja godine, a da se u međuvremenu razmotre i druge mogućnosti. Osim toga, doneseni su i proračuni svih jedinica lokalne samouprave za 2011. godinu. S javnim prijevozom županijska vlast je i došla na vlast. A sada bi nešto drugo – prebacili brigu i teret na roditelje.

Stanko Friščić

Na internetu sam sasvim slučajno pročitao članak Josipa Novaka iz 7Plus Regionalnog tjednika u kojem piše o gospodinu Teodoru Abramiću. Gospodin Teodor Abramić je bio moj profesor na VES Varaždin iz predmeta AOP. Pamtim ga kao divnoga i šarmantnoga gospodina koji je svojim pristupom i načinom predavanja “opismenio” i uveo u svijet računalstva i kompjutora mnogobrojne studente iz tadašnje Jugoslavije. Od njega smo naučili izuzetno puno stvari koje smo kasnije mogli koristiti na poslu, a i u privatnom životu. Gospodinu Abramiću šaljem srdačne pozdrave iz Danske (gdje sada živim) te mu želim puno zdravlja i ugodne umirovljeničke dane.

Ekrem Vučetić

AGRO UDRUGA TRNOVEC

Posjetili Sajam u Gornjoj Radgoni U organizaciji Agro udruge općine Trnovec Bartolovečki 20. kolovoza organiziran je edukativno-stručni izlet na Međunarodni poljoprivredni sajam u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. Sajam je posjetilo 50 članova Udruge koji su se upoznali s tehnološkim i tehničkim dostignućima u poljoprivrednoj proizvodnji te inovacijama u poljoprivrednoj mehanizaciji. Udruga okuplja poljoprivredne proizvođače s podrućja općine Trnovec Bartolovečki radi zajedničkog nastupa prema prodavačima repro-materijala te prema otkupljivačima poljoprivrednih proizvoda, organizira stručna predavanja te pomaže oko rješavanja administrativnih problema zbog prilagodbe seljačkih gospodarstava Europskoj uniji. Udruga trenutno okuplja 170 članova. Posebno zahvaljujemo svim sponzorima bez kojih ne bismo mogli ostvariti planirane aktivnosti.

Predsjednik Agro udruge Zlatko Šantavec

ČITATELJI PIŠU 12. međunarodni susret osoba s invaliditetom u Poljancu

Rampa za osobe s invaliditetom!

U društvenom domu u Poljancu u subotu 27. kolovoza održan je 12. međunarodni susret osoba s invaliditetom kojem su prisustvovali predstavnici županijskih udruga sjeverozapadne Hrvatske i Republike Slovenije, gradonačelnik Ludbrega Marijan Krobot te načelnik općine Martijanec Marijan Horvat. Ovakvi susreti održavaju se redovito u cilju druženja, sportskih natjecanja, ali su i mjesto gdje se raspravlja i razmjenjuju iskustva u rješavanju problema osoba s invaliditetom,

odnosno osoba s posebnim potrebama.

Na početku susreta članica Udruge Ljiljana Fogec prerezala je vrpcu na izgrađenoj rampi za osobe s poteškoćama u kretanju, čime je otklonjena fizička barijera za ulaz u društveni dom u Poljancu, što je razveselilo sve prisutne. Samu rampu izgradio je Obrt “Jagić” iz Poljanca istovremeno donirajući određena sredstva za njezino uređenje. Okoliš rampe uredili su članovi udruge.

Rampa je izgrađena uz veliko zalaganje

Ivana Jagića, predsjednika Udruge tjelesnih invalida LIO – Ludbreg koja pokriva grad Ludbreg te općine Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Veliki Bukovec i Martijanec te predsjednika Mjesnog odbora Poljanec Renata Jagića. Poseban doprinos ovim susretima dalo je Kulturno umjetničko društvo Martijanec koje je svojim plesom, svirkom i pjesmama razveselilo srca svih prisutnih.

POJAŠNJENJE Općina Martijanec

Nisu uvoznici Pod naslovom „Osvježenje iz Varaždina“ u prošlom je broju 7Plus Regionalnog tjednika objavljen članak o osvježivačima prostora iz Nizozemske koje uvozi, kao što se i vidi iz ilustracije, varaždinska tvrtka 3D studio i trgovina ARS, Ognjena Price 8, koja nema nikakve veze s također varaždinskom tvrtkom sličnog imena 3D studio, koja se nalazi u Ulici braće Radić 134.

Uredništvo

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

16 Poslovni svijet

30. kolovoza 2011., br. 380

USPJEH Izgrađena prva “pasivna” zgrada u sklopu POS-a u Hrvatskoj

Niskoenergetski stanovi za 987 eura po kvadratu!

J POS može biti ne samo cjenovno prihvatljiv, nego i kvalitetom znatno iznad standarda kakav se veže uz taj vid stanogradnje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Kopr ivnici je počelo useljavanje stanara u Šparnu hižu, prvu niskoenergetsku stambenu zgradu razreda A+ izgrađenu u Hrvatskoj, i to još u sklopu Programa društveno poticane stanogradnje (POS). Time je zorno pokazano da POS, prema kojem je u Hrvatskoj već napravljeno više od 5.000 stanova, može biti ne samo cjenovno prihvatljiv, nego i kvalitetom znatno iznad standarda kakav se veže uz taj vid stanogradnje.

POS - odličan model

STANOVI

puno bolji nego kod ostalih bankarskih kredita, pa otplata stana na kraju ispada puno povoljnija. To znam i iz osobnog primjera jer otplaćujem stambeni kredit u CHFima, čija je rata danas 50 posto veća u odnosu na po četak - ističe Darko Ledinski, r a v n a te l j koprivničkog APOS-a, koji dodaje da se POS često poistovjećivao s programom zbrinjavanja socijalnih slučajeva, što je neosnovano jer stanove iz POS imaju pravo kupiti svi građani koji nemaju vlastitu nekretninu.

Oživljavanje POS-a u Koprivnici, koje je zastalo nakon što je pr ije desetak godina izgrađena zgrada u sklopu tog programa, oživljena je na najbolji mogući način. Sve je počelo prije dvije godine kada je gradska uprava na čelu s gradonačelPasivno, a u POS-u nikom Zvonimirom Mršićem Osim ove prednost kod odlučila osnovati vlastitu kreditnog zaduživanja u odagenciju za stanogradnju nosu na kreditiranje ostale APOS, budući da je zaključi- stanogradnje, uz POS se la kako je POS odličan mo- često vezala predrasuda del i da ga treba nastaviti, da je, iako razmjerno jeftin ali na višoj razini. po kvadratu i kod otplate Naime, donesekredita, isto tako i net k na je odluka kvalitetna gradnja. proje prema koKopr ivnica je to o i d o je v joj sve što željela demantirau l e č se gradi ti zadavši nemoS na O P A m o r a gući cilj, barem jem l e t a n ubuduf. kako se nekima s rav o r p , će biti ne tada činilo: u sklokim Ledins logije pu POS-a napravis amo cje o h i s novno pristi niskoenergetsku p tupačno, već i zgradu razreda A+, kvalitetno, odnoodnosno pasivnu zgradu, sno niskoenergetsko. dakle najveće moguće ener- POS nudi kreditiranje do getske razine.

30 godina, od čega se pr- Izgraditi energetski učinvih godina kredit otplaćuje kovitu zgradu u okviru POSkomercijalnim bankama. a gdje je cijena limitirana, Nakon toga otplata ide pre- izgledalo je kao nemoguća ma gradskom i državnom misija, budući da je u teoriji proračunu, i to pod fiksnim gradnja ovakve zgrade 30 uvjetima koji su trenutno do 50 posto skuplja od kon-

Podno grijanje i hlađenje, rekuperator...

Fasada Šparne hiže ima dvadeset centimetara kamene vune te troslojnu PVC stolariju punjenu argonom. Nema toplinskih mostova, ali ima dizalo, iako ima tri kata i podrum. Stanovi nemaju radijatore, nego podno grijanje, odnosno hlađenje, zbog čega je u podove položeno više od 7000 metara cijevi. Nema klima-uređaja, ali u svakoj prostoriji stana nalaze se odvodi rekuperatora koji u roku od dva sata izmjenjuju sav zrak, odnosno profiltriraju i po potrebi griju, odnosno hlade.

- Centralni uređaj rekuperatora nalazi se na krovu zgrade gdje su i sunčani kolektori za toplu vodu sa spremnikom od 4000 litara, tako da stanari

Šparna hiža, prva pasivna zgrada u Hrvatskoj, nalazi se u koprivničkom naselju Lenišće - istok

Ozren Vratić uz sustav za spremanje tople vode

vencionalne. Malo nam se tada vjerovalo, ali danas se vidi da je to moguće. Imamo objekt uz čiji ulaz stoji certifikat A+ Instituta Hrvoje Požar, a cijena četvornog metra stana manja je od tisuću eura, ističe Ledinski koji je profesor psihologije, za razliku od ravnatelja sličnih agencija koji su - građevinarci.

Darko Ledinski pokazuje certifikat na ulazu

Nema pomoći, samo riječi Država, osim što deklarativno podržava energetsku učinkovitost, praktički drugo ništa ne čini, za razliku od drugih zemalja EU. To treba mijenjati.

Jedina beneficija koju je dobila Šparna hiža stigla je od Grada Koprivnice.

Naime, odlukom gradske uprave, za sve što se gradi, bez obzira na to tko je investitor, ne plaća se komunalni doprinos ukoliko je objekt energetskog razreda A+, ističe Mršić o projektu za koji su interes pokazali u Čakovcu.

od proljeća do jeseni imaju besplatnu toplu vodu - doznajemo od Ozrena Vratića iz TRG-a, gradskog poduzeća koje je upravitelj zgrade.

Sve to osigurava minimalni utrošak energije za grijanje i hlađenje, odnosno do 15 kWh po kvadratnom metru godišnje.

- Većina starijih zgrada je u razredu E (200 kWh) ili niže, dok su novije uglavnom u razredu B (50kWh) do D (150 kWh). Tako će stanovi od 50 do 60 kvadrata za grijanje u najhladnijim mjesecima plaćati grijanje stotinjak kuna - ističe Ledinski.

DOZNAJEMO Ravnatelj koprivničkog APOS-a otkriva kako je Koprivnica uspjela izgraditi prvu pasivnu zgradu

Trebaju samo zdrava pamet i iskrene namjere U nastojanju da bude korektan prema svim investitorima, Grad Koprivnica prodao je APOS komunalno opremljenu građevinsku parcelu za 100 eura po četvornom metru u naselju Lenišće - istok.

Tu je krajem prošle godine krenula izgradnja pasivne zgrade POS-a u koju su useljavaju vlasnici 28 stanova nakon 269 dana od početka radova. Stanovi su veličine 40 do 66 kvadratnih metara, a njezini vlasnici ne skrivaju zadovoljstvo kvalitetom projekta.

Ukupna investicija iznosi 11,2 milijuna kuna, od toga na zemljište i infrastrukturu otpada između 10 i 15 posto. U investiciji država i grad sudjeluju s ukupno 30 posto, od čega država s 2,2 milijuna kuna.

- Od početka, dakle projektiranja pa do završetka radova, sve je hrvatska pamet. Projekt je napravila Tehnika projektiranje, a gradila je Tehnika s kooperantima. Zajedno smo uspjeli izgraditi zgradu visoke kvalitete čiji kvadratni

metar prodajemo po 7329 kuna, što je danas oko 987 eura. To smo uspjeli dobrim upravljanjem i organizacijom, a tako ćemo i nastaviti na novih šest parcela. Ništa nismo izmislili jer je sve izmišljeno. Samo treba imati zdravu pamet i iskrene namjere te to primijeniti - otkriva tajnu uspjeha ravnatelj APOSa, koji kao gradska agencija ne posluje s profitom, već joj je osnovna zadaća osigurati kvalitetnu stanogradnju uz pristupačnu cijenu.

Kolektori na krovu zgrade osiguravaju besplatnu toplu vodu

Oglasi 17

30. kolovoza 2011., br. 380

BERNARDA d.o.o. Čakovečka 136 a, Pušćine,

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO

1. ŠIVAČ, ŠIVAČICA - više izvršitelja - sa iskustvom Ponude za slobodno radno mjesto sa fotokopijom domovnice, radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave u tisku na adresu:

„BERNARDA“ d.o.o. P ušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK KLASA: 372-03/11-01/01 URBROJ: 2186-022-02-11-3 Novi Marof, 30. kolovoza 2011.

OBAVIJEST o Natječaju o davanju u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Novog Marofa, u zgradi Društvenog doma u Strmcu Gradonačelnik Grada Novog Marofa raspisao je dana 29. kolovoza 2011. godine Natječaj o davanju u zakup poslovnog prostora u vlasništvu Grada Novog Marofa, u zgradi Društvenog doma u Strmcu.

U zakup se daje poslovni prostor trgovine (prodavaona površine 37 m2 i skladište sa sanitarnim čvorom 43 m2) ukupne površine 80 m2. Prostor je namijenjen za trgovačku djelatnost (kao trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonama živežnim namirnicama).

Početni iznos mjesečne zakupnine iznosi 20,00 kuna/ m2, tj. 1600, 00 kuna.

Poslovni prostor daje se u zakup na određeno vrijeme na rok od 5 godina.

Natjecati se mogu fizičke i pravne osobe.

Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 15 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “Regionalnom tjedniku”, a cjelokupni tekst natječaja objavljen je na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof.hr).

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjene uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

Prije sklapanja Ugovora o zakupu odabrani ponuditelj je dužan položiti jednu bjanko zadužnicu do iznosa od 50. 000,00 kuna (slovima: pedesettisućakuna), s osobnim jamstvom zakonskog zastupnika ponuditelja, potvrđenu od Javnog bilježnika.

Ugovora o zakupu sklapa se kao ovršna isprava, sukladno odredbi članka 23 stavak 2 Zakona o zakupu i prodaji poslovnoga prostora, (“Narodne novine” br.91/96, 124/97 i 174/04, 38/09), na trošak zakupnika.

Tekst natječaja i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko pravne poslove Grada Novog Marofa, Trg hrvatske državnosti br.1, soba br.5 ili na telefon 042 205-124.

GRADONAČELNIK mr.sc. Darko Hrenić, dipl. ing.

18 Crna kronika

30. kolovoza 2011., br. 380

DOZNAJEMO Velik broj tragedija u vodama na području Varaždinske i Međimurske županije

U tjedan dana čak pet utopljenika U nedjelju je pronađen još jedan utopljenik na području Varaždinske i Međimurske županije. Oko 13 sati policijski službenici PU varaždinske zaprimili su dojavu da se utopila nepoznata muška osoba u Hubertovoj grabi kod derivacijskog kanala nedaleko od Preloga. To je bio već peti slučaj utapljanja u proteklih tjedan dana na području Varaždinske

i Međimurske županije. Naime, ronioci čakovečke Javne vatrogasne postrojbe izvukli

n

ije poznato radi li se o nesretnim slučajevima uslijed visokih temperatura su tijelo muškarca iz jezera

šljunčare Ivanovec proteklog ponedjeljka, a istog dana utopio se i 43-godišnjak u Dravi, i to na predjelu zvanom Velika Graba kod mjesta Družbinec.

Dva dana kasnije leš utopljenika pronađen je i u Muri kod Podturna. Plutao je u granju na udaljenosti dva metra od obale, a primijetili su ga ribočuvari koji su ga izvukli uz pomoć pripadnika JVP-a Čako-

vec. Naknadno je utvrđeno da se radi o lešu 29-godišnjaka iz Murskog Središća. Nova žrtva Drave pronađena je u petak zapadno od brane Šemovec, a dravske vode odnijele su i žrtvu u nedjelju.

Jesu li posrijedi sve nesretni slučajevi onih koji su potražili osvježenje uslijed vrlo visokih temperatura ili nešto drugo, još nije poznato u većini slučajeva.

Drava i Mura bile su kobne za neke koji su potražili osvježenje

I TOGA IMA Ljubomorni zaručnik nije birao način da dozna što radi zaručnica

Zaručnici štrik oko vrata da bi je prisilio na razgovor o ponašanju ozljede na prednjoj strani vrata, kao i dvije bočne brazde i oguljotine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

toga sam pregledavao poruke na njezinom mobitelu - rekao Za nanošenje ozljeda za- je tijekom suđenja okrivljeni.

Kada je 19. svibnja 2009. ručnici Marini Vranić uslijed stezanja užeta koji joj je omo- htio razgovarati o njezinom tao oko vrata, Željko Beštek neprimjerenom ponašanju uvjetno je osuđen na šest prema drugim mladić ima, kako je pojasnio, zaručnica se mjeseci zatvora.

Vijeće koprivničke Stalne zaključala u dnevni boravak.

- Uzeo sam kliješta i otvorio službe varaždinskog Županijskog suda nije prihvatilo vrata. Marina je ležala na kaunavode iz optužnice kopriv- ču. Nije željela razgovarati. U namjeri da je zastrašim i ničke Stalne službe prisilim na razgovor, v ar ažd insko g o m a s otišao sam u hodŽupanijskog u k t e č nik i uzeo željeznu državnog po u e j kantu sa štrikom. odvjetniš“u vikala asnije Kantu sam odtva prema k a ložio, a štrik joj kojima , ć” pomo ovarala, stavio oko vraje Željko g ta. U desnoj ruci Beštek, je raz o je držao sam oba 34-godišnji reka kraja iza njezine nezaposleni ženi u t p o glave. Marina je u d imnjač ar iz jednom trenutku ustala Križevaca, razvete je pala s kauča na pod, dok deni otac troje djece, pokušao ubiti zaručnicu Ma- sam ja i dalje držao štrik, ali rinu Vranić 19. svibnja 2009. ga nisam zatezao. To je trajalo jedno duže vrijeme jer sam godine.

- U vezi smo bili šest mjeseci, inzistirao da govori o svojem a od veljače 2009. živjeli smo ponašanju. Štrik sam maknuo u njezinoj kući u Brezovljanima kada je priznala odnose s drute smo planirali sklopiti brak. gima te zamolila da je pustim Međutim, primijetio sam da jer treba mokriti uslijed straha je kontaktirala druge osobe - rekao je tijekom suđenja Bete sam sumnjao da je s nekim štek, ističući da niti u jednom drugim u ljubavnoj vezi. Zbog trenutku nije držao štrik tako

Beštek: Marina je u jednom trenutku pala s kauča, ali i dalje sam držao štrik, ali nisam zatezao

da bi oštećena gubila zrak.

Dok joj je držao štrik oko vrata, kako je napomenuo, zaručnica je s njim razgovarala i samo je u početku vikala „u pomoć“. - Kada sam primijetio crvenilo i ogrebotine na vratu, htio sam ih isprati rakijom.

Predložio sam joj da idemo kod liječnika, ali je to odbila. Otišli smo kod njezine sestre, a kada smo se vratili doma gdje je bio i otac, rekla mi je da više ne želi živjeti sa mnom te mi je vratila prsten - rekao je okrivljeni koji je svoj, nešto drukčiji iskaz, policiji obrazlagao prijetnjama.

Štrikom me vukao po podu Oštećena je iznijela drukčiji slijed događaja u kući njezinog oca u Brezovljanima gdje je od zatezanja užeta zadobila ozljede na prednjoj strani vrata, kao i dvije bočne brazde i oguljotine.

- Ležala sam u krevetu kada mi je stavio štrik oko vrata i počeo ga je stezati zbog čega sam pala na pod. Vukao me

jedan metar. Pokušala sam se obraniti tako što sam rukama htjela odmaknuti štrik s prednje strane vrata, ali to nisam uspjela učiniti. Vikala sam u pomoć. Štrik je otpustio tek kada sam počela drhtati rekla je oštećena, dodavši da je sve trajalo oko pola sata tijekom kojih optuženik nije ništa govorio.

IZDVOJENO Iako je optužen za pokušaj ubojstva, zaručnik je osuđen za lake tjelesne ozljede

“Nije došlo do poremećaja disanja”

Sud nije povjerovao zaručnici

KRIMINALITET ILUSTRACIJA

J Zaručnica od zatezanja užeta zadobila

Na temelju nalaza i mišljenja sudskog medicinskog vještaka, sud je zaključio da je optuženik zatezao i pomicao štrik po vratu izrazito slabim intenzitetom. „Ne može se govoriti o tome da je optuženik imao namjeru oštećenu lišiti života, ali je od toga odustao. Život oštećene nije bio ugrožen jer uopće nije došlo do poremećaja disanja, već se radi o običnoj tjelesnoj ozljedi. Optuženik je mlada i izuzetno fizički snažna osoba, a oštećena izrazito krhke građe.

Stoga optuženika nije ništa sprečavalo da jačim intenzitetom steže i povlači

štrik oko vrata oštećene, međutim do takvog ponašanja nije došlo. Zbog toga se u osnovi mora prihvatiti obrana optuženika da nije imao namjeru

z

aručnik je osuđen na šest mjeseci uvjetno za lake tjelesne ozljede ugroziti život oštećene, već je namjera bila prisiliti je da razgovara o svom

ponašanju prema drugim mladićima.

Optuženik je bio ljubomoran te je htio riješiti svoje sumnje o vezama s drugim mladićima te je tražio razgovor, ali je to učinio na sasvim neprikladan način tako što je stavio oko vrata uže koje je zatezao i povlačio.

Cijeneći način izvršenja djela i posljedicu sud smatra da nije neophodno izreći kaznu, a uvjetnu osudu opravdava to da optuženik do sada nije osuđivan”, zaključio je sud odbacujući navode oštećene nelogičnim, posebice da nisu razgovarali tijekom incidenta.

Ukrali kasu s 55.000 kuna Od novčanika i agregata, pa do prijenosne kase nepoznati su počinitelji ukrali tijekom svega 24 sata.

Najveća šteta napravljena je tijekom noći s ponedjeljka na utorak na Varaždinbregu. Između 23 i 6 sati nepoznati je počinitelj provalio u hotel iz kojeg je otuđio prijenosnu kasu s iznosom od oko 55.000 kuna u različitim valutama. U isto vrijeme provaljeno je i obližnju benzinsku postaju INA-e, ali iz nje nije ništa otuđeno.

No iznad Varaždinskih Toplica, na predjelu zvanom „Vanjkovec“, nepoznati je počinitelj provalio u vikend kuću 60-godišnjaka iz koje je uzeo agregat za struju, dok je gradskoj jezgri Varaždina, tijekom okupljanja na Špancirfestu, iz torbice 38-godišnjakinje otuđen novčanik s novcem i dokumentima.

NAŠA POSLA

Napali starije Za razbojstvo koje se dogodilo u četvrtak oko 19.40 sati u Dravskoj ulici u Velikom Bukovcu, gdje je napadnuta 76-godišnjakinja, vlasnica obiteljske kuće, ludbreška policija prijavila je dvojicu mladića starosti 19 i 20 godina. Oni su, kako se osnovano sumnja, ušli u kuću oštećene nakon čega joj je jedan od njih rukom prekrio usta i zatražio novac, dok ju je drugom rukom udarao po glavi. Drugi je mladić zatvor io prozore radi prigušivanja poziva oštećene u pomoć.

Varaždinska policija prijavila je 17-godišnjaka koji je istog dana u Strmcu Podravskom oborio s bicikla 62-godišnjakinju te joj ukrao torbicu.

30. kolovoza 2011., br. 380

Oglasi 19

GIMNAZIJA-AMOHOROVICICA-RI.SKOLE.HR

20 Tu kraj nas

NAJAVA

Matematička olimpijada u Varaždinu Stotinjak matematičara iz deset europskih država u rujnu stiže u Varaždin. Od 1. do 7. rujna Prva gimnazija Varaždin bit će domaćin pete Srednjoeuropske matematičke olimpijade (MEMO) koju u suradnji s FOI-em organizira Hrvatsko matematičko društvo.

- MEMO je nasljednik Austrijsko-poljskog matematičkog natjecanja (APMC) koje je održano 29 puta, od 1978. do 2006. Sada na MEMO-u sudjeluje deset država: Austrija, Češka, Hrvatska, Litva, Mađarska, Njemačka, Poljska, Slovačka, Slovenija i Švicarska. Najvažniji dio MEMO-a su pojedinačno i ekipno natjecanje, a svako traje pet sati. Na ekipnom natjecanju učenici rješavaju zadatke zajedničkim snagama pa je atmosfera na tom natjecanju posebna – navedeno je na web stranicama Hrvatskog matematičkog društva.

Svaka zemlja sudjeluje s najviše šest učenika, pri čemu se u ekipe ne biraju maturanti, čime se želi omogućiti da MEMO mlađim učenicima bude priprema za neku od međunarodnih matematičkih olimpijada.

Iako je Varaždin domaćin, na natjecanju neće imati predstavnika. Članovi hrvatske matematičke reprezentacije su gimnazijalci iz Zagreba, Rijeke i Slavonskog Broda. (vms)

30. kolovoza 2011., br. 380

DOZNAJEMO U Ludbregu na Svetu nedjelju, 4. rujna, očekuju 50.000 vjernika

Rekordni broj vjernika, dolaze čak i Australci J U pismu koje su dobili na kućne adrese, gradonačelnik je Ludbrežane zamolio da budu dobri domaćini Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Više od 50.000 tisuća vjernika i gostiju očekuje Ludbreg u nedjelju 4. rujna kada će biti glavna proslava velikog jubileja, 600. obljetnice euharistijskog čuda pretvorbe vina u krv Kristovu. Središnje misno slavlje predvodit će slovački kardinal Jozef Tomko, posebni papin izaslanik.

Najveće proštenje No veliki broj ljudi stići će u Ludbreg i u subotu i nedjelju, 2. i 3. rujna. - Grad će biti u blokadi ta tri dana, pa sve stanovnike molimo za strpljenje i razumijevanje te da budu dobri domaćini, što ih je u pismu odaslanom na njihove adrese zamolio i gradonačelnik. Građane pak koji ne planiraju doći na mise ili druge događaje molimo pak da u te dane koriste obilaznicu - apelirao je danas

Kardinal Jozef Tomko

ludbreški dogradonačelnik Božidar Hajsok.

Kad je u pitanju regulacija prometa i parkiranje, vlasnici svih osobnih vozila morat će platiti 15 kuna žele li ući u grad.

Središnje misno slavlje u nedjelju će predvoditi slovački kardinal Jozef Tomko, posebni papin izaslanik

Ludbreški sejem od četvrtka Tradicionalna manifestacija Dani ludbreške Svete nedjelje počela je u četvrtak izložbom mladih umjetnika i koncertom MZP Podravina. Duhovne i kulturne priredbe održavale su se svakoga dana, a Da se na ulazima ne bi stvarali veliki prometni čepovi, dogovoreno je da se naplata parkiranja obavlja i na parkiralištima, a ne samo na ulazu u grad.

Organizator i su samo za autobuse osigurali čak 200 parkirnih mjesta, jer će na Svetu nedjelju u svetište pristizati vjernici iz svih župa Varaždinske biskupije. No dolazak su najavili i vjernici iz daleke Australije.

Sve njih očekuje šarolika po-

najznačajnije su iza nas, održani su Festival duhovne glazbe “Duga 2011”, kao i već tradicionalni Koncert kroz generacije.

Ovaj četvrtak, 1. rujna, na Trgu svetog Trojstva bit će otvoren trodnevni nuda na više od 400 štandova, na čemu je Grad Ludbreg već zaradio 15 posto više u odnosu na prošlu godinu. - Ludbreško proštenje jedno je od najvećih u Hrvatskoj, što je jako dobro prihvaćeno - istaknula je Andreja Horvat iz TZ-a grada Ludbrega.

Bez koncerata Organizator i ističu da je novost što ove godine u Ulici Ivana Gundulića štandovi neće

Ludbreški sejem: na 7.400 četvornih metara očekuje se 70-ak izlagača i širok asortiman proizvoda, od starih zanata, rukotvorina i suvenira do knjiga, meda, poljoprivredne mehanizacije i kamina. biti postavljeni s obje strane, nego samo s jedne, čime će biti olakšan pristup kapelici u dvorcu Batthyay, u kojoj se prije 600 godina zbilo čudo. Štandovi će biti otvoreni i 2., 3. i 4. rujna kada, za razliku od prijašnjih godina, neće biti većih svjetovnih sadržaja, pa tako ni koncerata. - Time želimo naglasiti da je duhovno slavlje u središtu ove godine, jer slavimo veliki jubilej – zaključio je dogradonačelnik Hajsok.

Više od 400 štandova

NOVO Od 1. rujna u krugu varaždinske Opće bolnice naplata parkiranja, jedan sat koštat će 12 kuna

Besplatan parking samo 45 minuta

Ne plaćaju osobe s invaliditetom i roditelj bolesnog djeteta

Svi koji idu na pregled, pretragu ili u posjetu u Opću bolnicu Varaždin, svoje vozilo više neće moći po nekoliko sati besplatno parkirati u krugu te ustanove.

Od četvrtka 1. rujna na snagu stupa nova regulacija prometa i naplata parkiranja.

- U bolnički krug ulazit će se uz parkirnu karticu, a besplatno parkiranje bit će omogućeno u trajanju od 45 minuta. Nakon isteka tog vremena svaki sat parkiranja naplaćuje se po cijeni od 12 kuna – priopćio je ravnatelj Bolnice dr. Dubravko Tršinski.

To ne vrijedi za osobe s invaliditetom i roditelja koji u bolnički krug dolazi sam s bolesnim djetetom. - Oni će biti oslobođeni plaćanja parkiranja, pri čemu se na izlasku trebaju javiti na portu Opće bolnice. Osobe s invaliditetom trebaju predočiti odgovarajuće iskaznice, a roditelj djeteta dokaz o obavljenom pregledu – pojašnjava ravnatelj.

U krugu bolnice ukupno je 330 uređenih parkirnih mjesta, a brigu o naplati parkiranja vodit će tvrtka Crtorad.

- Ovime želimo uvesti red u bolnički krug kao jedna od rijetkih, ako ne i jedina bolnica u Hrvatskoj u čiji je krug mogao ući bilo tko i parkirati svoje vozilo. Zlouporabe su bile česte. Redovno se događalo da su u krugu bolnice svoje vozilo parkirali građani koji rade u susjedstvu, a čak se događalo i da su neki ovdje ostavili automobil pa se uputili u grad u šoping – navodi dr. Tršinski. Sve građane moli da za ulaz i izlaz koriste obilježene pravce kretanja te da poštuju prometne znakove.

30. kolovoza 2011., br. 380

Oglas 21

22 Kulturni obzor

30. kolovoza 2011., br. 380

MEDIJSKA KULTURA U Čakovcu o filmskoj umjetnosti

U D-duru

Uspješno održana Aestas musica M

eđunarodna ljetna škola barokne glazbe i plesa, što se već 16. godinu održava u Glazbenoj školi u Varaždinu i HNK Varaždin, ove je godine od 16. do 25. kolovoza okupila pedesetak polaznika iz Velike BriDarko RUŠEC tanije, Češke, Švedske, profesor gitare u Austrije, Španjolske, Glazbenoj školi Varaždin Poljske i Hrvatske, a predavači su bili profesori s vrhunskih europskih glazbenih učilišta predvođeni Laurenceom Cummingsom. runa desetodnevnog rada ljetne škole Aestas Musica bila je u četvrtak 25. kolovoza u velikom gledalištu HNK. U prvom dijelu orkestar je pod ravnanjem L. Cummingsa izveo Suitu iz opere Les Paladins Jean-Philippea Rameaua. Uslijedilo je uprizorenje Prosjačke opere glazbenika J. C. Pepuscha i libretista, pjesnika Johna Gaya. ohn Gay (1685 – 1732) bio je tajnik vojvotkinje od Monmoutha. Prateći vojvotkinju u njenom bogatom društvenom životu sreo je mnoge uglednike koji su mu kasnije pomagali u njegovim literarnim nastojanjima.

Njegov je najveći uspjeh The Beggar’s Opera – Prosjačka opera. To je bila prva opera koja se bavila stvarnim ljudima i njihovim životima. Gledaoci su hrlili u kazalište slušati arije u kojima su prepoznavali melodije iz svakodnevnog života i slušali tekst u kojem je Gay slavio kriminalce nasuprot lažnoj moralnosti engleskog društva, ali i ismijavao operu tadašnjeg vremena. ovoreći o Prosjačkoj operi, ne smijemo zanemariti Johanna Christopha Pepuscha (1667 – 1752), njemačkog skladatelja. S četrnaest godina već je bio dvorski glazbenik. Godine 1710. odlazi u Englesku u kojoj ostaje do kraja života. Njegova je velika zasluga osnivanje Akademije za vokalnu glazbu, koja je kasnije preimenovana u Akademiju za staru glazbu. Napisao je mnogo koncerata i sonata, djela crkvene i operne glazbe, ali je, kao i Gay, ostao zapamćen po glazbenim aranžmanima za Prosjačku operu. oreografiju je priredila izvrsna Mary Collins, a istaknuli su se i sjajni pjevači David Oštrek, Ivan Topić, Jurica Jurasić Kapun i perspektivne pjevačice Tamara Ivaniš, Ana Šedelbauer, Catherine Pope te glumci Filip i Nikša Eldan i ostali. Publika je ovog puta bila brojna i nagradila je pjevače, plesače i orkestar dugim i srdačnim aplauzom.

K

J

G

Snima se portret Marka Filipovića, po knjizi koju je napisao nakon izlaska iz psihijatrije

Film kao terapija J Melankolie je film o Marku Filipoviću, autoru koji govori o svojim psihičkim

stanjima nakon izlaska iz psihijatrije Piše: KATARINA MARTINEZ

Radionice scenarija, montaže, animacije...

Na 13. školi medijske kulture dr. Ante Peterlić, koja se druge godine za redom održava u Čakovcu, zajedno s trinaest polaznika, prvenstveno nastavnika, odgajatelja te voditelja filmskih i videodružina, sudjelovala sam u radu radionice dokumentarnog filma.

Voditelj radionice je redatelj Damir Čučić zajedno sa stručnim suradnicima Tamarom Cesarec i Hrvojem Mršićem.

Školu medijske kulture dr. Ante Peterlić organizira Hrvatski filmski savez. Obrazovni program Medijske škole namijenjen je prvenstveno nastavnicima koji u okviru nastave hrvatskoga jezika i izborne nastave provode nastavni program medijske kulture, odgajateljima u predškolskim ustanovama, voditeljima filmskih i videodružina, ali i svima koji žele steći ili dopuniti medijsko obrazovanje. Program je osmišljen na način da pruža polaznicima temeljna medijska znanja, a putem radionica omogućava da polaznici steknu neposredno

iskustvo rada na filmu. Programi koje škola obuhvaća su sljedeći: seminarski (prvi i drugi stupanj) te radionički, koji čine radionica za dokumentarni film (voditelj Damir Čučić), igrani film (Snježana Tribuson), TVreportažu (Dražen Ilinčić), animirani film (Edo Lukman), kameru i snimanje (Boris Poljak), montažu (Ivana Fumić i Slaven Zečević), scenarij u filmu (Zvonimir Jurić), postprodukciju zvuka (Dubravka Premar), digitalnu fotografiju (Darije Petković), radio reportažu (Višnja Biti) i radionica za glumu (Leon Lučev).

Prema romanu Cilj radionice je kroz teoriju i praktičan rad naučiti snimiti dokumentarni film, odnosno, kako kaže sam voditelj radionice Damir Čučić, vidjeti proces nastanka dokumentarnog filma od početka do kraja.

Osim praktičnog cjelodnevnog rada u radionici, svaku večer gledaju se izabrani filmovi koji se detaljno analiziraju i kroz njih uči o samom filmu i filmskoj umjetnosti.

Tema ovogodišnje radionice dokumentarnog filma je terapija filmom. Naime, film se lako može iskoristiti u terapeutske svrhe što se željelo i dokazati kroz snimanje do-

kumentarnog filma - portreta Osim što se dokumentarističMarka Filipovića i njegova ki snima kako on doživljava svoj rad u radionici odgovaromana Melankolie. rajući na različita pitaU o v o m a u to nja „filmske ekipe“, biografskom , e i l o snimajući filmske romanu koji k Melan tarac scene te družeći je poslužio n e m u se s polaznicima, kao polaok u d o istovremeno se zište za asta n e j i j ko asocijativno snidokumenana d 0 1 maju njegova tarni film, amo s e c i stanja opisana u a u to r g o radion romanu. Rad na filvori o svojim mu Filipoviću predpsihičkim stastavlja terapiju jer, kako njima nakon izlaska iz psihijatrijske bolnice. sam kaže, pišući roman i Sam autor romana sudjeluje snimajući film o sebi želio je s nama na radionici koja mu upoznati druge ljude kako se predstavlja oblik terapije. nose sa svojom bolešću te sa

željom da i njima film posluži kao svojevrsna terapija. Svi polaznici radionice kroz deset dana intenzivnog rada sudjeluju u svakoj etapi nastanka filma - od početne ideje, izbora ulomaka iz romana koji će se snimati, izbora lokacija snimanja, raskadriravanja scena, rada s kamerom i tonskom opremom, snimanja scena pa do montaže filma. Krajnji rezultat, dokumentarni film Melankolie, bit će prikazan 31. rujna na prezentaciji svih seminara i projekcija videoradova snimljenih na videoradionicama Medijske škole u Centru za kulturu Čakovec.

K

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Polaznici radionice na jednoj od lokacija

Nekad je za kadar bitno i malo odglumiti

Kulturni obzor 23

30. kolovoza 2011., br. 380

IN MEMORIAM Napustio nas je Ninoslav Birolla „Kino klub Radost više ne postoji, ali ostala je RADOST u srcima ljudi koji su tada u svojem dječjem i mladenačkom zanosu ušli u sasvim novi nepoznati svijet…“ napisao je gospodin Ninoslav Birolla u „Biltenu nepostojećeg kluba“ kojim nas je u listo-

padu 2004. godine prilikom proslave 40. obljetnice podsjetio na daleku 1964. godinu i osnutak prvog varaždinskog dječjeg kino-kluba. Družili smo se u Varaždinu svake godine nekih subota sredinom listopada, neformalno, prijateljski u spomen danima

kada smo učili i naučili kako se željom i htjenjem mogu savladati najveći izazovi i kako mašta otvara svjetove nikom poznatih svemira. Mi bismo se skupljali s raznih strana, kako bi kome vrijeme dopuštalo, a naš striček Nino dolazio je svake godine doče-

kujući nas širokoga osmijeha i vedrih očiju…

Ovog 23. kolovoza, sakupili smo se na nekom drugom mjestu, tužni, došli smo se oprostiti od nastavnika, od voditelja kino kluba „Radost“ i nadasve od svoga prijatelja Ninoslava Birolle, u mislima

prebirući po brojnim uspomenama koje su nas uz njega vezivale...

Hvala ti striček Nino za djelić naše neprolazne radosti!

ĝWR ĴLWDWL"

Švedski

Članovi KK „Radost“ 1964.1968. pri 2. osnovnoj školi Varaždin

FESTIVAL PLESA Varaždinski folklorni ansambl predstavljao RH usred švicarskih Alpi

Folkloraši dijelili autograme J Uz Varaždince, na prestižnom festivalu u

Evoleneu grupe iz Rusije, Portugala, Perua, Uzbekistana, Makedonije i Švicarske su organizatori sazvali sastanak i rekli im da ako još jednom Nije im moglo biti bolje. Pet naprave nešto van programa, dana nisu bili “obični” folkloraši mogu spakirati kovčege – preveć jedne od glavnih zvijezda pričava nam Hrvaćanin. Kaže, festivala folklora u Švicarskoj. ne samo da su koreografije, Imali su i obožavatelje, stariji spremnost u plesu i odjeća švicarski par iz Berna koji ih igrale veliku ulogu u konačnoj ocjeni, već upravo i to koliko je posvuda pratio, a od su se pridržavali svih plesača i svirača iz 70 pravila i uputa. Iako Varaždinskog a l festival nije bio folklornog ana staja n u k natjecateljskog sambla (VFA) au c i n z a tipa, budući da tražio je i je ul a n u k 0 ga organizira autograme. , 40 o t , s t r je e m Međunarodni Trideset i pet konc a z a c savjet organizaljubljenika lazni a l u i b a d zatora festivala u folklor ljetne a zara 0 kn folklora i tradicivrućine kolovo0 .0 0 0 4 . onalne umjetnosti za, od 10. do 15., 1 (CIOF), koji vodi popis “presjeklo” je u švifolklornih društava, lošim carskim Alpama, na Međunarodnom festivalu folklora u nastupom može se doći na Evoleneu. - Moram vam priznati njihovu crnu listu. da nije bilo lako upasti na ovaj festival. Sama činjenica da smo Osam koreografija bili pozvani, veliko nam je priSvaki od pet dana izveli su po znanje – kaže nam umjetnički jedan koncert, a neki su trajali i voditelj VFA Pjerino Hrvaćanin. sat i pol što ih je i prije nastupa Uz Varaždince koji su plesom dovelo u dobru kondiciju. Za branili boje Hrvatske, na ovom taj dugačak koncert morali su festivalu nastupile još grupe su promijeniti 8 koreografija iz azijskog dijela Rusije, Perua, i isto toliko nošnji. - Osim što Uzbekistana, Portugala, Make- smo se osjećali kao zvijezde donije te Švicarske. jer smo imali ovaj švicarski par, vjerne pratitelje, ja sam se malo osjećao kao Eric Clapton.

Disciplina i točnost - Od svih se tražila velika Stalno smo imali neku pratnju, disciplina. Baš ono strogo, smjestili su nas u najbolje hošvicarsko pridržavanje pravila. tele i jeli smo vrhunsku hranu U jednom od nastupa ruski su – kaže Hrvaćanin. Ne samo to, plesači poneseni aplauzom pu- već je u Evolene, malo skijaško blike održali bis, a drugo jutro mjesto s 1600 stanovnika, na

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U 5 dana otplesali su 5 koncerata, a izveli su 8 različitih plesova iz cijele Hrvatske

U šetnji gradićem Evoleneom varaždinski su folkloraši morali dijeliti i autograme

festival folklora došlo deset tisuća ljudi. - Ništa kod njih nije besplatno. Dnevna karta za folklorne koncerte bila je 400 kuna, a za sam ulazak u mjesto trebalo je izdvojiti 60 kuna. Organizatori su u samo

pet dana zaradili milijun i 400 tisuća kuna – pod dojmom je Hrvaćanin.

Ovaj put varaždinskih folkloraša dijelom su platili organizatori festivala, a dijelom Ministarstvo kulture. - Već nam

je dosadno i govoriti... Grad Varaždin i Varaždinska županija gotovo nikad ni ne sudjeluju u sponzoriranju naših putovanja i uspjeha – požalio se voditelj Varaždinskog folklornog ansambla.

MLADI AUTORI Crteži Tonija Zadravca i fotografije Gale Marije Vrbanić u Čakovcu

Portreti koji prikazuju ljudske strahove Sljedećeg četvrtka u čakovečkom Centru za kulturu izložbom će se predstaviti dvoje mladih autora - Toni Zadravec i Gala Marija Vrbanić, polaznici čakovečke Gimnazije.

Toni se crtanjem bavi od najranijeg djetinjstva te je dugogodišnji polaznik Škole animiranog filma u Čakovcu. Autor je triju samostalnih animiranih filmova i nekoliko zajedničkih.

Njegovi autorski filmovi

Voda, Ruža i Lutke prikazani su na festivalima animiranog filma diljem svijeta. Izložba “The fear” tj. Strah njegova je pr va izložba. Na konceptualnoj multimedijskoj izlož b i b i t će izloženi njegovi

crteži i grafike koji uglavnom putem portreta metafor ično prikazuju različite ljudske strahove i njihove posljedice.

Osim radova na pa-

piru, izložene će biti i instalacije koje izložbi daju avangardnu notu. Gala se fotografijom amaterski bavi već dugi niz godina, a interes za fotografiju otkrila je u fotografskoj sekciji Crni Blic. Sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi. Najčešće se bavi modnom i konceptualnom fotografijom, a radovi sličnog karaktera bit će izloženi i na ovoj izložbi.

Izložba ostaje otvorena do 22. rujna 2011.

Lars Kepler, Hipnotizer, Fraktura, Zagreb, 2011.

Nakon „Milenijske trilogije“ Stiega Larssona, ali i izvrsnog inspektora Wallandera iz pera Henninga Mankella, nordijsk i – a naro č ito švedski – krimići postali su nov i svjetsk i trend, dodatno aktualiziran tr ag i č nim B re i v ikov im masakrom u Norveškoj.

Trend se proširio i u nas, pa je Fraktura nedavno, sa zanemarivim zakašnjenjem od godinu-dvije od izvornog izdanja, objavila roman „Hipnotizer“ jakog autora Larsa Keplera. Za taj triler kritičari su rekli da je jeziv poput Kingova „Isijavanja“ (u nas „Vidov itost“) ili Harrisovog „Kad jaganjci utihnu“. Provjerite – ja još skupljam hrabrost! Osim toga, to je i najprodavaniji švedski roman u povijesti nakon Larssonovih djela.

Liza Marklund i James Patterson, Ubojice s razglednice, Algoritam, lipanj 2011. „Ubojice s razglednice“ prvi je švedski roman nakon onih Larssonovih koji je dospio na pr vo mjesto liste The New York Timesa.

Autorica Liza Marklund otprije je superpopularna zbog svoje serije krimića romana o Anniki Bengtzon, o d ko j i h s u n e k i v e ć poodavno prevedeni i u nas. Ovu je knjigu napisala u suradnji s vrlo plodnim i vrlo prodavanim Amer ikancem Jamesom Pat tersonom. Potka je z a ni m lj i v a , a p r ez i m e junakinje Dessie Larsson jasna je posveta pokojnom Stiegu. Veseli i činjenica da se po Lizinim romanima pr ipremaju i f ilmov i u produkciji iste kuće koja je ekranizirala Larssonovu trilogiju i englesku verziju Wallandera s Kennethom Branaghom u naslovnoj ulozi. Još da se toga sjete naše televizije…

'HQLV 3HULĴLIJ

24 Urbana kultura

Art/media Kaos u glavama!

H

TV je jedina televizija na svijetu koja dva odlična novija filma, „Otok“ i „Syrianu“, može emitirati u „filmskom maratonu“ od 23.25, odnosno od 01.30 sati. Ako se možda i radilo o reprizama, što je glupo, glupo Denis PERIČIĆ je. Taj povijesni promr. sc. gramski uspjeh tim je veći ako se zna da su iste subote u ranijem terminu prikazana dosadna „102 Dalmatinca“. I to po 102. put. a zatvaranju Dubrovačkih ljetnih igara pjeva sjajni Max Emanuel Cenčić, a komentatorica kaže da će sada izvesti ono u čemu je nenadmašan, a riječ je o jednoj ariji koju nikad dosad nije pjevao. Pa kak onda znamo da je baš u tome nenadmašan?

Nikak. islio sam da me u našem novinarstvu više ništa ne može iznenaditi, a onda sam na teletekstu RTL-a, pod naslovom „Kakav kaos u emisiji“, pročitao sljedeću vijest: Iako se činilo kako će to biti sasvim normalna emisija, sve je pošlo po krivu kada je jedan od sugovornika nazvao drugog lopovom. Temperamentni političar nije to mogao podnijeti te je odmah krenuo u akciju. Bilo je zaista svega, od bacanja stolica, do gađanja papirima. Najgore od svega je što je dio emisije iscurio i na male ekrane budući da se radilo o emitiranju uživo“. to je sve. Tko? Što? Gdje? Kada? Zašto?

Odgovor: ništa. spod ove razine se valjda ipak ne može.

Ili? tjepan Mesić posredovao za Gadafija, „bratskog vođu i predvodnika revolucije“. Šteta što Mesić više nije predsjednik.

Inače bi Hrvatska Gadafiju odobrila azil.

Nema veze, još uvijek nam ostaje onaj tip iz Sjeverne Koreje. Čiji je otac, „vječni predsjednik Republike Koreje“, za druga Tita priredio najveći slet svih vremena. Pjevalo se „Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene“.

Ako preživi, Gadafi će Mesiću pjevati „Oj Mesiću, druže stari, cijeli svijet se eto kvari, nije teško ostati bez časti, al’ jao nama bez masti i vlasti“.

30. kolovoza 2011., br. 380

TRASH FILM FESTIVAL Sve u stilu kauboja i Indijanaca na 6. izdanju

Dolazi Šerbedžija i mađarski Kiss - Ove godine dobili smo i međunarodnu dimenziju, naime, došao je i jedan film iz Čakovca – naš alio s e selektor Slobodan Runjak.

U jednom dospjelom filmu pojavljuje se i Rade

Odabrat će ih i Dželo Hadžiselimović. Ovaj je poznati selektor dokumentaraca pristao odabrati najbolje trash horor, zf, akcijske i borilačke filmove. Uz njega birat će ih i filmski kritičar Nenad Polimac kao predsjednik žirija te filmski i TV producent iz susjedne Srbije Milan Todorović. Pred njima, ali i pred publikom na vestern izdanju 6. Trash film festivala (od 8.-10.9.) u MMC-u Kult naći će se više od 50 filmova dospjelih iz cijelog svijeta.

Šerbedžija.

O n o što sve zanima su i po pratni sadržaji, a ovogodišnja zvijezda iz limuzine je Renato M e te s s i iz Zvijezda.

- Po njega će čak u Prečko limuzina, a

to će ujedno biti i posljednji kadar dokumentarca koji se o njemu snima - čuli smo od trešera prilikom najave TFF-a.

Iz Mađarske dolazi i najbolji Kiss tribute band koji ima i pirotehnički show, a uz binu će s njima biti i vatrogasci.

Očekuje nas i koncer t Chubaka, Chetri Chudaka i Chubakina Baka, bend za koji je Škoro rekao da su napravili najbolju obradu njegove pjesme Moja je kuća na kraju sela.

N

NOVI ALBUM S Ivanom Vragolovichem snimit će novi album

M

J Cijelo ljeto Ivan Vragolovich i Jura Geci proveli su na turneji koju su sami osmislili

„

I I S

Jurina blues avantura Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Oni koji znaju varaždinskog gitarista Juru Gecija, znaju da je njegov život rock’n’roll i to u svim mogućim oblicima.

Jura se od svoje gitare ne odvaja već jedan dulji niz godina, promijenio je hrpu bendova, a na neki način “proslavio se” kroz Voodoo Lizardse, dobro poznatu varaždinsku grupu koja se nažalost raspala. Ovog proljeća i ljeta malo je okrenuo ploču.

Ulica je pozornica Upustio se u projekt s Ivanom Vragolovichem, zagrebačkim blues rockerom kojeg je upoznao prije više godina na nogometu, a njihovo prijateljstvo i zajednički pogledi na glazbeni svijet učvršćeni su na pivu nakon te iste tekme.

Ovog ljeta njih dvojica osmislila su svoju vlastitu turneju.

- Prošli smo cijelu Bosnu, Hrvatsku i Srbiju – svirali smo po festivalima poput Mostar blues festa ili Umago festa, ali i po krčmama – kaže Jura.

Na Špancirfestu su u srijedu održali koncert na po-

Kad nisu bili na pozornici, svirali su na cesti

Žuvela na kontrabasu zornici, a gitare su te Ante Prgin-Surka primili u ruke i ali n z o p na perksuijama po ulicama. u a n snimamo album U Varaždinu u se s a , koji će izaći krapromoviraetu m o g 9. mjeseca mo album e o n led jem g o p – objašnjava. koji je Ivan e t s i e l Jura je još uvisnimao u dije zbeni jek neopterećen Memphisu na gla t glazbenim stilo(I am a man), svije vima, svira što mu a s bendom u se da, kad mu se da. kojem su i Mario

Sound Trek Wiley – The Chill Out Zone

P

Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

redstavnik britanske grime scene ovog nam puta besplatno daje svoj EP koji, kao što nam i sam naslov govori, nudi melodije i groove primjeren lijenom ljetu. Od Wileya smo se navikli na tvrde i sirove audio bombe, no ovaj put nas časti koktelom od jedanaest sastojaka, tj. pjesama primjerenijih laganom 2-step plesu. Cijeli album može poslužiti kao zvučna pozadina spremanja za subotnji izlazak, sam izlazak i rano jutarnje vraćanje kući. Gostovanja ima isključivo u vidu pjevanih refrena koje mu odrađuju Ed Sheeran,

Alexa Goddard, Sinead Harnett... a sam Wiley isporučuje svoj vrlo uvjerljiv vokal ponekad podebljan “backovima” propuštenim kroz autotune i to zvuči jednostavno pre-cool. Autotune nije pretjeran ni zloupotrebljen (“Please Dont Throw it Away”). Pjesme zvuče prozračno i svježe.

Single “If I Could” je najbolji primjer toga.

I stvarno je nevjerojatno da album odlično funkcionira i u klubu i, recimo, nedjeljom uz roštilj. Uvjerite se i sami i two-stepajte uz “The Chill Out Zone”.

- Kakva Morcheeba, favorit Špancirfesta su mi Žiga i Bandisti, za koje sam glasao i na Dori. Nadam se da će i on za mene glasati ako se ikad prijavim – priznao nam je. Još uvijek studira, a na Špancirfestu bio je čest gost Darwinovog dvorišta. Vjerojatno zato jer s umjetnikom dijeli ljubav prema dobrom gemištu, ali i odličnim kobasicama.

Tu kraj nas 25

30. kolovoza 2011., br. 380

Donacijom nove perilice rublja obitelji Pajtak, OBI je ujedno najavio nastavak humanitarnog projekta bez premca u Varaždinskoj županiji

DOZNAJEMO U sklopu humanitarnog projekta OBI je obitelji iz Trnovca darovao perilicu

OBI Anđeli - projekt za ljepše i udobnije domove ide dalje J Projekt OBI Anđeli u rujnu će ponovno obradovati višečlanu obitelj iz Varaždina i okolice te poboljšati

njihove stambene uvjete, a u tom cilju provodi se akcija sakupljanja dodatnih sredstava u OBI centru Varaždin OBI, europski lider u trgovini za kuću i vrt već tradicionalno, drugu godinu za redom, tijekom rujna 2011. godine provodi humanitarni projekt OBI Anđeli u Sisku, Slavonskom Brodu i Varaždinu. Već sam naziv projekta – OBI Anđeli sugerira da je prvenstveno namijenjen obiteljima s više djece, koje nisu u mogućnosti same poboljšati svoje stambene uvjete.

Pregršt svega Podsjetimo, od prošle godine u obnovljenom obiteljskom domu uživa i šesteročlana obitelj Pajtak iz Trnovca Bartolovečkog pokraj Varaždina.

Obnovu njihovog stambenog objekta u materijalu i ljudstvu osigurao je upravo OBI, čije smo djelatnike u ponedjeljak 29. kolovoza ponovno zatekli u

posjeti prvoj OBI Anđeli obitelji. sobljenih radnika, zaposlenika No kako nam je otkrila Kristina OBI centra u Varaždinu nizom Pajtak, ovom prigodom ruke im renovacijskih radova učinio nisu bile pune alata i građevin- dom njezine šesteročlane obiskog materijala, već osebujnih telji ljepšim i udobnijim za život. Pritom je preuređena poklona. O čemu se radi?

- Morate znati da su djelat- dječja soba, spavaća soba roditelja te kupaoninici OBI centra Varaždin naši ca. Saniran je i najdraži gosti, a ovaj put i c i krov kako bi obradovali su nas nojelatn a d se r iješio vom perilicom rublja! ntr e c I B problem I ne samo to, razveseO n i d ž lili su i naše mališane Vara i pn roe t hl oošdet s o g kojima su poklonili ži su prepunu košaru slatnajdra ji Pajtak iz ve d e n e izolac ije, kiša i grickalica… OBI obitel a na katu zaista misli na sve i uvjeje kompletno rena sam da će nastavak uvedena struja... projekta OBI Anđeli već ove godine vratiti osmijeh na lica Ukupna vrijednost radova na odabranoj potrebitoj obitelji u obiteljskoj kući u općini TrnoVaraždinskoj županiji – istaknu- vec Bartolovečki, uključujući i la je Kristina Pajtak dodavši da utrošeni materijal, iznosi preko je sedamnaest stručno ospo- 110 tisuća kuna.

Dario Plemenčić, voditelj Vrtnog odjela OBI centra Varaždin. Otkrio nam je i to da jedva čekaju nastavak projekta OBI Anđeli koji, očigledno, potrebitim obiteljima pruža mnogo više od onog što inicijalno očekuju. Stvara se tu i osebujni

vid prijateljstva, koje jača prilikom svakog posjeta OBI-jevih anDario Plemenčić đela...

Društveno odgovorni Nesumnjivo, projekt OBI Anđeli ponovno je dokazao snažno partnerstvo OBI-ja i lokalne zajednice.

Ulaganjem u socijalno ugrožene obitelji OBI je u partnerstvu sa županijskim centrima za socijalnu skrb i lokalnim vlastima, bez čije podrške projekt ne bi bio moguć, primjerom pokazao društveno odgovorno ponašanje. Naime, osebujnom kampanjom Solomaheri, OBI je dokazao da je gotovo svaki posao u kući i oko nje lak i jednostavan, a projektom OBI Anđeli učinjen je dodatni iskorak te je pokazano kako ideja Solomahera funkcionira u praksi.

Tako se rodila inicijativa o pomoći obiteljima koje nemaju idealne životne uvjete. Dodajmo i to da OBI ove godine provodi akciju sakupljanja dodatnih sredstava na način da se 10 kuna od cijene prodanih - odabranih proizvoda, donira u projekt OBI Anđeli.

OBI-jevi volonteri, majstori za sve Osim u samom materijalu potrebnom za renovaciju, OBI pomaže i u radovima, zahvaljujući volonterima – zaposlenicima OBI centara koji su stručno obučeni i koje s ponosom možemo nazvati majstorima za sve – rekao nam je

PRIMJER

Zahvaljujući perilici, mama će imati više vremena za Ivonu i Paulu

26 Duplerica/Špancirfest

30. kolovoza 2011., br. 380

ŠPANCIRFEST Na najtoplijem festivalu dosad uspjeli, izme

Deset dana vlada

Asiani su se kod nas raspustili i zabavljali s fanovima

Kišobrani poslužili za zaštitu od sunca

Divovi na štulama oduševili

Bjelji i od bračkoga kamena

Plavi ulični zabavljači

Divovski skakavac

Svijet financija Sport 27

30. kolovoza 2011., br. 380

Svijet financija

ŠVICARCI Građani između tečaja CHF-a, bankara i mjera Vlade Republike Hrvatske

Nema realnih osnova za radikalnije mjere pomoći Većina država procjenjuje - rast rata kredita uslijed jačanja švicarske valute problem i banaka i klijenata Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Aneks mjera za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita vezanih uz švicarski franak, koji su sredinom kolovoza dogovorili predstavnici Vlade i osam banaka da bi pomogli spomenutim korisnicima, nisu naišle na dobar prijem, barem ne u udrugama koje okupljaju takve dužnike, dok će za stvarno stanje još trebati pričekati.

Balon kredit U Udruzi Franak, koja okuplja građane zadužene u šv icarskim francima, nov i model s fiksnim tečajem te naknadnom otplatom razlike nezadovoljni su jer će kad-tad morati otplatiti iznos u “balonu”. Stoga se rijetki odlučuju za mjere iz aneksa prema kojima bi dužnici rate stambenih kredita otplaćivali po fiksnom tečaju od 5,8 kuna u sljedećih pet godina, dok bi se razlika između fiksnog i službenog tečaja knjižila u “balonu”.

Iznos u balonu banke bi, nakon šestomjesečnog počeka, uvećale za najviše 3,95 posto, obračunavajući godišnju naknadu. Nakon pet godina klijent treba odlučiti kako će otplatiti akumulirani iznos uvećan za godišnje naknade novim kreditom, jednokratno ili pripisivanjem glavnici. Ukoliko bi službeni tečaj pao ispod fiksnog, iznos u “balonu” bi se smanjivao.

Nezadovoljstvo i slab prijem mjere Vlada i bankara, kako ocjenjuju analitičari, prije svega dolazi od korisnika stambenih kredita vezanih uz švicarski franak koji su očekivali radikalnije mjere pomoći. Međutim, nisu svjesni ne samo da za njih nema realnih osnova, nego da Hrvatska spada među rijetke

zemlje koje su odlučile na neki način pomoći građanima zaduženim u „švicarcima“, budući da je većina država procijenila kako je rast rata kredita uslijed naglog jačanja švicarske valute problem dviju ugovornih strana - banaka i klijenata. Istina, uglavnom se radi o boljestojećim gospodarstvima, koja su si mogla to i priuštiti, za razliku od Hrvatske koja je još pred izborima.

Novi neuspjeh?

Velik se dio klijenata, kako očekuju analitičari na temelju sadržaja mjera i prvih reakcija, neće odlučivati za donesene mjere Vlade, već će sve nade polagati u daljnji pad tečaja švicarskog franka koji se dogodio tijekom mjeseca, odnosno smanjenje kamata od strane

u

oči izbora, Vlada je morala nešto učiniti za osiromašeno građanstvo banaka. Nešto treće, kao što su nove mjere Vlade, teško je očekivati s obzirom na to da se njima diskriminiraju obveznici kredita vezanih uz euro, ali i na već ponuđene opcije.

Naime, osim opcije s balon kreditom, sredinom lipnja banke su se obvezale da će u iduće dvije godine osigurati produljenje rokova otplate stambenih kredita vezanih uz franak na najviše 40 godina, odnosno do 75. godine života dužnika. Međutim, taj je model doživio potpuni neuspjeh.

Hoće li takvu sudbinu doživjeti i novi model iz aneksa mjera s fiksnim tečajem i balon kreditom, trebalo bi se znati vrlo skoro.

Hoće li se klijenti sa švicarcima odlučivati za donesene mjere Vlade?

IZDVOJENO Sve veće rate i za kredite vezane uz euro

Pomoć za sve ili neke?

Zašto svi koji su uzimali kredite nisu uzeli one vezane uz švicarski franak, iako su oni bili na tržištu najpovoljniji?

Zato jer su pretpostavljali ili vjerovali onim bankarima koji su otvoreno ukazivali da je riječ o valuti čiji bi tečaj mogao osjetno rasti u slučaju (produbljivanja) krize, uslijed čega će rate skočiti

„u nebo“. Stoga se u nedostatku kredita bez valutne klauzule velika većina građana ipak odlučila za stambene kredite vezene uz euro.

Budući da i ta valuta raste, i to čak i sada u ljetnim mjesecima kada je obično padala, postavlja se pitanje može li Vlada pomagati jednima, a ne i drugima?

KREDITI U KUNAMA

Kamata 6,45 posto, promjenjiva Samo u zemljama kao što je Hrvatska moguće je da odobravanje dugoročnih kredita u domaćoj valuti postane senzacija. A upravo to se dogodilo nakon što se HPB, jedina banka u Hrvatskoj u državnom vlasništvu i jedna od rijetkih koja nije nudila kredite vezane uz švicarski franak, odlučila da od 5. rujna do kraja godine odobrava stambeni kredit u kunama, bez vezanosti uz valutnu klauzulu, ali uz nešto veću kamatnu stopu.

Krediti će se moći koristiti za kupnju, adaptaciju ili izgradnju kuće, stana ili garaže, odnosno kupnju ili komunalno opremanje zemljišta s namjenom stambene izgradnje te otplatu ranije realiziranih stambenih ili nenamjenskih kredita u HPB-u ili u drugim bankama s uključenim troškovima naknade za prijevremeni povrat.

Iznos kredita, čiji je rok do 30 godina, kreće se najmanje od 75.000 do najviše 500.000 kuna.

Korisnik kredita može koristiti poček u otplati kredita u trajanju do 12 mjeseci. Redovna kamatna stopa iznosi 6,45 posto godišnje te je promjenjiva. Za osiguranje kredita klijentima su na raspolaganju tri modela, a jedan od modela podržava i varijantu odobravanja kredita bez jamaca.

Hoće li biti interesa?

DRUGA STRANA Što pokazuje usporedba otplate kredita vezanih uz švicarske franke i eure

DVOJBA

Klijenti sa švicarcima u malom gubitku ili plusu!

Krediti (samo) zbog izbora?

Usporedba otplate kredita u eurima i francima

Uslijed naglog rasta tečaja švicarskog franka, koji je izazvan prije svega zbog lošeg stanja gospodarstava nekih zemalja Europe i SAD-a, rate kredita vezanih uz tu valutu sve teže otplaćuju mnogi građani Hrvatske, kao i još nekih zemalja u okruženju.

Međutim, ako se usporedi otplata kredita vezanih uz švicarske franke i eure, vidi se da građani sa švicarcima nisu do sada toliko lošije prošli u odnosu na one s kreditima vezanim uz euro, a u slučajevima nižih kamata još su na dobitku. To se može zaključiti iz analize portala Moj bankar koji su pronašli stvarne klijente koji su digli kredit u isto vrijeme, ali u različitim valutama. Jedan 100.000 eura, a drugi 161.560 franaka u

siječnju 2007. godine na 30 godina. Kamata na švicarce je bila 5,20 % prve 2 godine, pa je porasla na 5,99 % i na kraju na 6,4 %.

Kamata na eure je bila 6 % prve 2 godine, a zatim se popela na 6,75 %... Krediti su uzeti u istoj banci, i to koja je imala malu razliku u kamati na eure i švicarce i koja nakon podizanja nije spuštala kamate. Iako je dakle riječ o „najlošijoj opciji”, kako ističe Moj bankar, svejedno je klijent “švicarac” tek u malom gubitku! Naime, nakon plaćanja 55 rata, među kojima su posljednje računate po rekordnom tečaju CHF-a, razlika uplaćenih iznosa iznosi tek nešto više od sedam tisuća kuna, odnosno 142 kune ukoliko se taj iznos podijeli s brojem otplaćenih rata.

Je li početak odobravanja stambenih kredita u kunama uistinu posljedica “kontinuiranog poboljšanja poslovnih rezultata i financijskih pokazatelja te povoljne valutne i ročne strukture izvora sredstava, odnosno likvidnosti“, kako se objašnjava u jedinoj preostaloj državnoj banci, ili pak (i) činjenice da smo u izbornoj godini, gotovo u jeku izborne kampanje?

Ta će se dvojba razjasniti ukoliko tih kredita bude i nakon izbora.

28 Svijet financija

30. kolovoza 2011., br. 380

OTVORENO Davor Brlić, voditelj Raiffeisen stambene štedionice za tri sjeverne županije

KREDITI

Krediti do 100.000 kuna bez jamaca, životnog i hipoteke!

Koje su sve pogodnosti?

J Kamatna stopa je nepromjenjiva tijekom cijelog perioda otplate i iznosi povoljnih 5,5 posto godišnje U Raiffeisen stambenoj štedionici nude povoljne stambene kredite koji su prvenstveno namijenjeni rješavanju stambenog pitanja građana, što uključuje i ugradnju klime ili izmjenu krovišta, ali se vrlo jeftini kredit može iskoristiti i za opremanje stambenog prostora. Posebna pogodnost je i to što kredite do 100.000 kuna građanima odobravaju ne samo bez jamaca, nego i bez police životnog osiguranja, a uz nepromjenjivu kamatnu stopu koja iznosi 5,5 posto godišnje.

Bio je to povod za razgovor s Davorom Brlićem, regionalnim voditeljem Raiffeisen stambene štedionice za područje Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije.

Kune ili euri Pod kojim uvjetima građani mogu realizirati kredit u Raiffeisen stambenoj štedionici?

Vrlo važna činjenica je da Raiffeisen stambena štedionica plasira kredite koji su vezani uz valutnu klauzulu, odnosno uz srednji tečaj eura, ali isto tako klijenti mogu pod identičnim uvjetima realizirati kredite u kunama. Također je vrlo važno da, osim postojećih klijenata koji imaju pravo na realizaciju kredita, kredit mogu realizirati i svi ostali građani bez prethodnog roka štednje, takoreći odmah. U tu svrhu poslužit ćemo se modelom međufinanciranja.

Po čemu je vaša ponuda kredita specifična u odnosu na ponude drugih institucija?

Samo neke od vrlo zanimljivih pogodnosti su to da krediti do 100.000 kn mogu biti odobreni bez jamaca, drugim riječima, najčešće je potrebna samo jedna zaposlena osoba u vidu tražitelja kredita. Kao zamjenu za jamca ne zahtijeva se polica životnog osiguranja i time se ne stvara dodatni pritisak na

- Kao zamjenu za jamca ne zahtijeva se polica životnog osiguranja i time se ne stvara dodatni pritisak na mjesečni budžet.

mjesečni budžet, a kamatna stopa je nepromjenjiva tijekom cijelog perioda otplate i iznosi 5,5 posto godišnje. Krediti se odobravaju u kunama ili uz valutnu klauzulu (EUR) s identičnom kamatnom stopom (5,5%), a prednost kunskih kredita nad, primjerice, švicarskim francima, danas je potpuno jasna svakom.

- Kamatna stopa je nepromjenjiva tijekom cijelog perioda otplate i iznosi 5,5 % godišnje.

- Otplatna rata kredita može iznositi i do 45 % slobodne plaće.

Opremite stan!

Za što su sve namijenjeni stambeni krediti?

Prvenstveno za rješavanje stambenog pitanja građana, što uključuje kupnju kuće ili stana, adaptaciju ili rekonstrukciju stambenog prostora, kupnju građevinskog zemljišta, komunalno uređenje građevinske čestice, uvađanje plina, struje, vode, r: ugradnju klime, primje a z termo fasade, t i kred izmjene krona na u k 0 višta i slič.0 0 0 0 ina 1 no, no vrlo 15 god m o d k je zanimljiva ro to om ra činjenica da s fiksn u od 891 naš i m v r lo s jeftinim kreu izno ne ku ditom možete i opremiti stambeni prostor. Znači, možete kupovati zavjese, tepihe, namještaj, televizor, kućanske aparate, svjetiljke i slične stvari.

Koja su primanja potrebna za realizaciju kredita od 100.000 kuna i koliko bi iznosila mjesečna rata?

Ukoliko odlučite realizirati kredit za, recimo, termo fasadu ili izmjenu krovišta i nešto novog namještaja te ukoliko nemate štednju u Raiffeisen Osim postojećih klijenata, kredit mogu realizirati i ostali građani bez prethodnog roka štednje stambenoj štedionici, jedna od mogućnosti je realizacija slučaju potrebno je samo da mogu dobiti u vašem uredu. kredita i otplatnih rata, da kredita putem modela M1. tražitelj kredita ima plaću od Građane svakako pozivam provjerimo njihovu kreditnu Maksimalni rok otplate u tom 2.980 kuna i stalan radni odnos, u ured Raiffeisen stambene sposobnost i da im pružimo slučaju bio bi 15 godina, a što znači da su sudužnici, jamci, štedionice u Zagrebačkoj 38 u sve ostale potrebne informacije nepromjenjiva otplatna rata formalni sudužnici ili police Varaždinu da se upoznaju sa kako bi se kreditni posao zavrtijekom cijelog perioda otplate životnog osiguranja isključeni. svim detaljima, da napravimo šio što kvalitetnije i sa što većim iznosila bi 891 kunu. U ovom Više informacija građani konkretne simulacije iznosa zadovoljstvom naših klijenata.

IZDVOJENO Kakvi su uvjeti kredita iznad 100.000 kuna i kada je uopće potreban jamac ili sudužnik?

Fantastični i jedinstveni kreditni uvjeti na tržištu

Kad rata ne leti, kredit dobro pada!

- Krediti do 100.000 kn u Raiffeisen stambenoj štedionici mogu biti odobreni bez jamaca; najčešće je potrebna samo jedna zaposlena osoba u vidu tražitelja kredita.

Koji su uvjeti za veće, hipotekarne kredite? Treba li kod takvih kredita jamac?

Krediti do 15.0 0 0 eura, odnosno 14.000 eura kroz model međufinanciranja realiziraju se bez hipoteke, a za veće kredite svakako je potrebna hipoteka, pri čemu je omjer kredita i vrijednosti nekretnine koja se stavlja pod zalog svega 1:1. Za kredite do 50.000 eura, odnosno 370.0 0 0 kuna također je potrebna samo jedna osoba koja ostvaruje prihode i nije potreban nikakav jamac. Tek

za kredit veći od 50.000 eura bila bi potrebna, uz tražitelja kredita, i dodatna osoba u smislu formalnog sudužnika.

Dakle, ni tada nije potreban jamac, nego samo formalni sudužnik pred kojeg se postavljaju znatno, znatno blaži uvjeti nego pred tražitelja kredita ili eventualnog jamca.

A koji su to blaži uvjeti?

Pa formalni sudužnik sa svojom slobodnom plaćom treba pokriti svega 50 posto, odnosno pola anuiteta, a ta slobodna plaća s kojom se pokriva pola rate može dosezati

65 posto plaće. Na primjer, osoba s mjesečnom plaćom od 2.500 kuna može vam biti formalni sudužnik u kreditu s mjesečnom otplatnom ratom od 3250 kuna. Znači tek toliko da postoji. Kad uzmete u obzir da na taj način možete dobiti i do 750.000 kuna kredita, znači kunskog kredita, s fiksnom, nepromjenjivom kamatnom stopom tijekom cijelog perioda otplate od svega 5,5 posto zaista se možemo pohvaliti da imamo fantastične i jedinstvene kreditne uvjete na tržištu.

- Ukoliko već jeste nekome jamac ili sudužnik, neće vam se uzimati u obzir kod izračuna kreditne sposobnosti, osim u slučaju da te osobe nisu uredne u izvršavanju svojih kreditnih obveza.

- Krediti se odobravaju u kunama ili uz valutnu klauzulu (EUR) s identičnom kamatnom stopom (5,5 %).

- Do 100.000 kn ne zahtijeva se hipoteka.

- Na stambenu štednju koja je na specifičan način ugrađena u model međufinanciranja pripisuju se i državna poticajna sredstva u iznosu od 15 %, što kredite Raiffeisen stambene štedionice čini još konkurentnijima.

ZAPOSLITE SE

Savjetnik za štednju Reorganizacijom unutar ureda Raiffeisen stambene štedionice u Varaždinu otvorila se mogućnost za zapošljavanje novih savjetnika za stambenu štednju, odnosno viših savjetnika za stambenu štednju.

Uvjeti su SSS, vozačka dozvola B kategorije i osobno vozilo, poželjno je poznavanje Microsoft office aplikacija, a važna je komunikativnost, spremnost na timski, odnosno samostalan rad, spremnost na učenje novih vještina i stalno stručno usavršavanje.

Iskustvo u prodaji i općenito radno iskustvo je poželjno, no ne predstavlja uvjet za zapošljavanje. Zainteresirani mogu doći osobno u ured Raiffeisen stambene štedionice u Zagrebačkoj ulici 38, mogu tražiti voditelja ureda na broj telefona 311-811 ili se javiti na e-mail davor. brlic@raiffeisenstambena.hr.

Svijet financija 29

30. kolovoza 2011., br. 380

Erste banka rske banka kreira e i usluge od e proizv prilagođen o n a b e m ja pos pozici predis ama EU progr

Predrag Mađarić

DOZNAJEMO Erste banka svojim klijentima odobrava različite modele kredita

Velike mogućnosti za male poduzetnike u Erste banci J Mali poduzetnici najdinamičniji su dio suvremenih gospodarskih sustava Klijentima koji posluju ili planiraju poslovati na zdravim osnovama i realnim mogućnostima, koji imaju viziju, želju i volju kontinuirano razvijati nove ideje i pronalaziti nove načine ostvarenja poslovnih uspjeha, važno je imati podršku banke.

S druge strane, banka ima kapital, tim stručnjaka, razvijene financijske proizvode i usluge, odnosno sve ono što je potrebno za sveobuhvatnu podršku poslovanju, naglasio je Predrag Mađarić, direktor Poduzetničkog centra Erste banke u Varaždinu.

Trenutačnu gospodarsku situaciju karakteriziraju otežani tržišni uvjeti. Koje djelatnosti ocjenjujete kao one koje imaju investicijski potencijal?

Ne postoji djelatnost koja bi pružala utočište za nekvalitetno utemeljene poduzetničke pothvate te se potencijal poslovanja prije svega veže uz potencijal poduzetnika. Često u objektivno tržišno ugroženim granama postoje proaktivni, inovativni poduzetnici koji su svojom upornošću i vizijom dokazali da postoje niše u kojima se mogu ostvariti uspješni poslovni rezultati.

Prepoznajući potrebe malog poduzetništva, Erste banka osigurala je kvalitetnu ponudu

bankovnih proizvoda i usluga potrebnih u svakodnevnom poslovanju obrta, slobodnih zanimanja (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odvjetnici, stomatolozi…), malih tvrtki s posebnim naglaskom podršci djelatnostima u području poljoprivrede, turizma, proizvodnim djelatnostima s izvoznom or ijentacijom, projektima obnovljivih izvora energije i proizvodnji hrane s naglaskom na klijente – potencijalne korisnike sredstava iz pretpristupnog fonda IPARD. Koje konkretne proizvode nudite klijentima u tim segmentima i kako poduzetnicima olakšati da svoje poslovne ideje provedu u djelo?

Modeli kredita Erste banka kroz ponudu kreditnih proizvoda svojim klijentima odobrava različite modele kredita: Kratkoročnim kreditima s rokom povrata do godinu dana prvenstveno se osiguravaju sredstva za prevladavanje kratkoročne potrebe za likvidnošću i obrtna sredstva Dugoročni krediti, odnosno krediti s rokom povrata više od godine dana, odobravaju se prije svega za različita investicijska ulaganja (primjerice kupnju strojeva i vozila, kupnju

ili gradnju poslovnih objekata) te za trajna obrtna sredstva.

Uz navedeno, Erste banka kreira bankarske proizvode i usluge posebno prilagođene predispozicijama programa EU te klijentima pomaže savjetom i informacijom o ciklusu pripreme i prijave projekata.

Prva u Hrvatskoj, Erste banka je kreirala poseban proizvod – Plavo zeleni kredit, namijenjen zatvaranju financijske konstrukcije poljopr ivredno-ribarsko-prehrambenih projekata koji se prijavljuju za sufinanciranje iz poljoprivrednih pretpristupnih programa.

Od ove godine, osim Plavo zelenog kredita, klijentima je ponuđena i HBOR-ova kreditna linija za korisnike programa IPARD s još povoljnijim kamatnim stopama.

Isto tako, naglasio bih segment savjetovanja i edukacije koji nam je jako važan. Pored ulaganja u razvoj specijalističkih znanja i/ili mreže kontakata koja će klijentu pružiti podršku u različitim fazama i potrebama poslovanja, banka posebnu pažnju pridaje ciljanoj stručnoj edukaciji klijenata u područjima za koje smatra da mogu značajno doprinijeti konkurentnosti poslovanja poduzetnika, u kojima posjeduje kvalitetnu ekspertizu.

KONTINUIRANO UNAPREĐENJE

Imate li u planu i neke nove proizvode za poduzetnike?

Mali poduzetnici najdinamičniji su dio suvremenih gospodarskih sustava te su kao takvi u tržišnim utakmicama postali glavni suigrači i nužna nadopuna velikih poduzeća te generator razvoja ekonomija razvijenih zemalja. Erste banka tradicionalno je orijentirana upravo na ovaj segment gospodarstva te u tom smislu kontinuirano unapređuje postojeće i razvija nove proizvode u skladu s trendovima suvremenog bankarstva, ali prije svega potreba poduzetnika.

30 Svijet financija

30. kolovoza 2011., br. 380

Vaba stalno upotpunjuje ponudu kredita za građane i poduzetnike Vaba d.d. banka Varaždin kroz Odjel obrtništva i malog poduzetništva postojećim i potencijalnim klijentima pruža široku paletu proizvoda.

Uz redovne kreditne linije za obrtnike, male i srednje poduzetnike Vaba d.d. banka Varaždin nudi i subvencionirane kreditne linije za poticanje gospodarstva i turističkog razvoja.Također, banka je uspostavila suradnju i s Europskim investicijskim fondom (EIF).

Krajem 2010. godine Vaba d.d. banka Varaždin i EIF potpisali su Ugovor o zajmu s ciljem omogućavanja lakšeg pristupa financijskim sredstvima hrvatskim mikropoduzetnicima. Potpisivanjem ovog zajma EIF osigurava iznos od 50 posto vrijednosti svakog od odobrenih mikrokredita, a ostatak će osigurati Vaba d.d. banka Varaždin iz vlastitih sredstava.

Ovom linijom pokrivene su sve namjene kredita od ulaganja u kupnju, izgradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata, nabave opreme i ostale dugotrajne

imovine, financiranje obrtnih sredstva do ref inanc iranja kredita.Iznos kredita kreće se u rasponu od minimalno 3.000 EUR do maksimalnog iznosa kredita od 25.000 EUR u protuvrijednostima u kunama. Također, Vaba d.d. banka vodi računa i o potrebama građana, pa kontinuirano upotpunjuje svoju kreditnu liniju namijenjenu građanstvu.

Tako sada u svojoj ponudi ima i dugoročni kunski gotovinski kredit bez jamaca. Ovaj kredit kreiran je na temelju provedene analize potreba korisnika kao i trenutnih zbivanja na tržištu. Naime, velika eksponiranost bankarskog sustava kritikama zbog kredita u švicarskim francima, traženje ukidanja valutne klauzule, ovrhe jamcima i slično, utjecali su na stvaranje sve veće potražnje za povoljnim kreditima u domaćoj valuti - kuni.

Kredit i će se odobravat i u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna, dok će nominalna godišnja kamatna stopa iznositi 8,99 posto. Korisnici kredita mogu biti svi kreditno sposobni postojeći i novi klijenti. Ukoliko

se ugovor i tekući račun i MASTERCARD kreditna kartica, naknada za odobrenje iznosit će 1,99 posto, dok će bez ugovaranja spomenutog iznositi 2,99 posto od iznosa odobrenog kredita.

Mastercard kreditna kartica može se ugovoriti kao charge ili revolv ing kre ditna kartica, a odobravanjem kredita odobrava se i limit u visini do 10 posto iznosa odobrenog kredita.

Detaljnije informacije mogu se dobiti u centrali Vaba d.d.

Banke Varaždin, na adresi Aleja kralja Zvonimira 1, unutar Odjela obrtništva i malog poduzetništva, gdje radnim danom od 8 do 16 h specijalisti za obrtništvo i malo poduzetništvo direktno komuniciraju s postojećim i potencijalnim klijentima.

Sveobuhvatna potrebna dokumentacija za utvrđivanje kreditne sposobnosti može se pronaći na internetskim stranicama Vaba d.d. banke Varaždin – www.vaba.hr ili u svim poslovnicama Vaba d.d. banke Varaždin.

Duplerica/Špancirfest 31

30. kolovoza 2011., br. 380

eđu ostalog, otpjevati operu na biciklima i zapaliti Korzo

ale dobre emocije

Visoko, visoko... Bare je neuništiv, a ona je i dalje pura

J Ulicama, trgovima, pozornicama ove godine prošlo je, prema prvim procjenama, više od 200.000 ljudi Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com Snimio: TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

Varaždin se vratio u normalu nakon najvrućijeg Špancirfesta ikad.

Ispraznile su

se ulice, nestale su pozornice, a šetači otišli na zasluženi odmor. Gotovo je 13. po redu izdanje festivala koji nam je na 10 dana otvorio oči i pokazao nam naš grad u sasvim drugačijem svjetlu. Na 3.505 sati programa ovih je dana došlo oko 200.000 ljudi. Nikoga nije čudilo to što je netko zapalio Korzo i što se neki

divovi na štulama igraju pirotehnikom, a nije Nova godina.

Ulični performeri i dalje su ono što daje poseban “štih” najvećem varaždinskom festivalu. Vidjeli smo čak i operu na biciklima, a zapazili smo i talijanski bend u pokretu, Fantomatik Orchestra, njih 14 koji su doslovno digli grad na noge.

Digli na noge

Predivna Skye (iz Morcheebe) podno bedema

Iako se prvi put ove godine plaćala ulaznica za koncerte na Starom gradu, publiku to nije smetalo. Morcheeba je prvo veliko ime koje je stalo na pozornicu pod bedemima, a sve su oduševili kad su na bisu otpjevali “Rome wasn’t bulit in a day”. Let 3 održao je još jedan upečatljiv nastup, a Bare je na svoj način predstavio novi album u subotu. Zadnji dan festivala uvijek je rezerviran za najbolje, a pred svima je bio težak odabir. Na Stančićevom trgu prvi je put

U prvim redovima uvijek gužva

Lea, mlada ulična sviračica

maknuta bila zaštitna ograda za nastup njemačko-ru3.505 munjskog sati Shantela i ma, Bucov ina progra ača iz kluba, a o zv đ doslovno 1400 i malja, – cijeli je 18 ze 00 trg skakao 200.0 a s energičirer nim glazbenišpanc cima. U gotovo isto vrijeme festival su zatvarali Asian Dub Foundation. Ono što su i najavljivali - oni su se u Varaždin stvarno došli zabavljati s fanovima.

Neke od njih vidjeli smo i na afterpartyju na Dravi, a zauvijek ćemo pamtiti njihove noćne pokušaje otimanja za miks pult.

Za godinu dana slijedi nam već 14. po redu.

Let 3 uvijek zanimljiv

Zapalila je Franjevački trg

“Jedem krumpir, a iznad mene neki striček”

32 Putopis

30. kolovoza 2011., br. 380

Pogled na Ohrid i Ohridsko jezero

PUTOPIS Katarina Martinez posjetila je makedonsku hit destinaciju - Ohridsko jezero (1)

Makedonski biser – Ohrid

J Točan način izrade ohridskih bisera je tajna koja se prenosi s oca na sina, a kćerima se tajna ne otkriva Piše: KATARINA MARTINEZ

U jugozapadnom dijelu Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera, smjestio se biser Makedonije – grad Ohrid. Posebnost toga grada nije samo u prekrasnom krajoliku, specifičnoj gastronomiji, već i u posebno veselom i gostoljubivom mentalitetu njegovih stanovnika.

Gostoljubiv narod Nigdje u Hrvatskoj nisam susrela toliko iskrene ljubaznosti i gostoljubivosti spram svakog posjetitelja, kao upravo u Ohridu.

Tome u prilog govori i par sljedećih sličica – konobari koji trče da vam otvore vrata pri izlasku iz restorana, vlasnik hotela koji je u svakom trenutku spreman svojim vlastitim automobilom odvesti vas na bilo koje mjesto (da vi to i ne tražite) ili s vama obilaziti restorane, kafiće, suvenirnice, vinarije pazeći da dobijete najbolju moguću uslugu. I uistinu, u svemu tome nema nimalo usiljenosti.

Većinsko stanovništvo u

Ohridu čine Makedonci. Posebna pažnja poklanja se uređenju i čistoći grada. Naime, svake godine, od četvrtog mjeseca pa do kraja turističke sezone, stanovnici Ohrida brižljivo uređuju svoj grad i okolicu pazeći da ne naruše prirodnu ravnotežu te brinući se o njegovoj čistoći i urednosti. U tome se i vidi razlika s ostalim dijelovima Makedonije, posebice sa Skopljem, koje mi je u nekim dijelovima djelovalo vrlo prljavo. Ohridsko jezero i grad proglašeni su 1980. kulturnom i prirodnom baštinom pod zaštitom UNESCO-a.

Biljanini izvori Ohridsko jezero jezgra je grada Ohrida. Prema legendi, nastalo je kada je djevojka Biljana svoj miraz (ručno tkano i vezeno platno) prala na izvorima i nakon što je završila pranje, zaboravila zatvoriti česmu. Voda je tekla cijelu noć i tako je nastalo jezero. O tome pjeva i poznata pjesma „Biljana platno beleše“. Ako posjetite Biljanine izvore, obavezno ih obiđite 3 puta zaredom, kod svakog obilaska popijte malo

vode s izvora i umijte se jer ćete na taj način, prema predaji, postati tri puta mlađi.

Ohridsko jezero nalaprema zi se na nadmorskoj i, visini od 695 melegend zero tara, smješteno u j o sk e kotlini koja je sa Ohrid je kada je svih strana okruo nastal a izvorima žena planinama. n a Između mnogih n a voriti Bilj vrsta riba koje u ila zat v a r o b njemu žive, važna za česmu je mala riba plašiOhridsko jezero kao more... ca od čije se krljušti pravi poznati ohridski biser. Naime, osnova ohridskog bisera je školjka od koje se oblikuje zrno.

Ono se ručno premazuje posebnom emulzijom čija je osnova riblje srebro koje se vadi upravo iz krljušti ribe plašice. Točan način izrade je tajna koja se prenosi s oca na sina, a kćerima se tajna ne otkriva. Međutim, prave ohridske bisere izrađuju samo dvije obitelji u Ohridu – Talev i Filev. Stoga, ako ne želite doći kući s biserima proizvedenim u Kini, kupujte bisere u trgovinama koje drže upravo ove dvije obitelji.

Biljanini izvori od kojih je, prema legendi, nastalo jezero i kip Biljane koja „platno beleše“

Prevladava orijentalni tip kuća U Ohridu je, više nego u bilo kojem drugom makedonskom gradu, sačuvan specifičan tip orijentalnih gradskih kuća.

Stari dio grada čine kuće sagrađene u prošlom stoljeću čije se fasade stepenasto uzdižu s obje strane strmih i uskih ulica. Ponekad se prolazniku čini kao da se spajaju.

Zbog bl age klime, stare ohridske kuće sagrađene su od kamena (kao osnove) i drvenog materijala.

Obojane su uglavnom bi-

Stari dio grada

Ručna izrada papira

jelom bojom, a ukrašene c v ijećem i zelenilom što pridonosi posebnom izgledu grada koji treba osobno doživjeti.

Unutar stare jezgre može se posjetiti Arheološki muzej Ohrida i vidjeti način života njegovih stanovnika u prošlosti te Nacionalna radionica ručne izrade papira. Osim iz turskog doba, u Ohridu ima i ostataka građevina iz antičkog doba – u gradu je to amfiteatar oko kojeg se još uvijek obavljaju iskopavanja.

Stara kuća od kamena i drva

!

Pobjednik 12. kola 19.

Cross lige Drava 2011 na dionici od 5.600 metara je Zoran Žilić, koji je na cilj stigao ispred Ivana Čorbe

Sport

“

Sport

sport@regionalni.com

U Ludbregu će se 3. rujna odigrati susret veteranskih reprezentacija Mađarske i Hrvatske s početkom u 17.30 sati. Mladen Henec, NK Podravina

33

RUKOMET Gostovanje beogradske Crvene zvezde u Vidovcu

Velika pobjeda J Oko tisuću gledatelja bodrilo je domaću momčad RK Vidovec Bios, koja je nošena poletom i željom za dokazivanjem pobijedila poznatog protivnika Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

nosti. Sjajno je igrao Zoran Jeftić, koji je bio najistaknutiji Uoči početka nove rukomet- igrač na utakmici. Gosti su ipak ne sezone upriličena je velika držali priključak, uglavnom rukometna fešta u Vidovcu. preko opasnog Šćepanovića, Generalna proba u utakmici s no Vidovčani su ipak u predpoznatom i rukometno velikom nosti.

Priključio se na listu strijelaCrvenom zvezdom odigrana je u prepunoj dvorani u Vidovcu, ca i Alen Melnjak, a Vladimir s novom taraflex podlogom i Malner je bio precizan s linije sedam metara i imao je najveću novim tribinama.

Možda i tisuću gledatelja prednost na sredini drugog „natiskalo“ se u dvoranu, a poluvremena – 25:20.

Kapetan Alen Melnjak i Turdomaćini su napravili pravi ković uskoro rukometni show te na kraju podižu i na odnijeli veliku pobjedu. a c i sedam takm na u golova Ozbiljnost gra predje odi mno Iako se radilo o prii n z nosti, jateljskom susretu, na i u , i bilo terenu je od prve mirtskoj j o p s o je janute bilo prilično ank s j l e t s n o gažirano, kao da se igra prija sferi da je za bodove. tmo a Vidovec Sve u iznimno sportskoj, nadomak prijateljskoj atmosferi, gdje velike, možemo su gledatelji gotovo jednako glasno pljeskali gostima, kao reći, i povijesne pobjede.

Do kraja utakmice Vidovec i svojim domaćim ljubimcima.

Crvena zvezda je u Vidovec BIOS nije dopustio povratak u stigla s čak sedmoricom novih utakmicu „zvezdašima“, koji će igrača, ambicijama da osvoje na kraju put Beograda s osam naslov prvaka Srbije u novoj golova razlike.

Neposredno nakon završetka sezoni.

Susret je otvorio i župan Pre- utakmice Zvonimir Melnjak, drag Štromar, koji je pozdravio trener Vidovec BIOS-a je izjavio: - Zvezda je odlična ekipa, sve okupljene, a predstavljena su i šestorica novih rukometaša pripremili smo se jako dobro, u redovima vidovečkog „1B“ odigrali odličnu obranu i zaligaša, u klubu se nadaju i bu- ustavili sve njihove najvažnije igrače. Moram biti zadovoljan, dućeg premijerligaša.

Odličan je bio start vidoveč- vidi se da imamo i veliku širinu kih rukometaša u utakmicu, po- ali i mnogo slatkih briga. - doveli su 6:2, zbog čega je Butulija dao je Melnjak.

Trener gostujuće ekipe Igor morao pozvati time-out već u 9. minuti. Nakon toga Beogra- Butulija, nije pretjerano razođani su se pribrali te dolaze na čaran.

- Mi smo u procesu uigrava7:7 u 15. minuti.

Nakon toga gledamo uglav- nja ekipe, imamo čak sedam nom izjednačen susret, no novih igrača, a igrali smo i Vidovec BIOS ipak je cijelo dosta utakmica u posljednjih vrijeme u laganoj prednosti, a tjedan dana, tako da nisam i na odmor odlaze s dva gola razočaran zbog ovog poraza. Čestitke domaćinu, imaju odprednosti.

U nastavak domaći ulaze ličnu ekipu, a nama je stvarno opet odlično, a u 37. minuti bilo lijepo ovdje - poručio je imaju i velika četiri gola pred- Butulija.

Prvi atletski nasip Na SC-u Sloboda izgrađen je prvi atletski nasip u Hrvatskoj. Na njemu će se moći odvijati specifični treninzi za poboljšanje brzine, snage i eksplozivnosti. Nakon ideje Drage Posavca, tajnika ZSUGV, i nacrta Marinka Šipoša iz SAK

Repka u Ljubeščici Malonogometna reprezentacija Bjelorusije boravit će u Ljubeščici od 1. rujna u sklopu priprema za velika natjecanja.

Trenirat će u školskoj sportskoj dvorani u Ljubeščici koja svojom infrastrukturom zadovoljava sve uvjete za pripreme malonogometne reprezentacije. U sklupu prireme Bjelorusi će odigrati i nekoliko pripremnih susreta, a 3. rujna će u Ljubeščici igrati protiv hrvatske reprezentacije s početkom u 19 sati dok će 4. rujna odigrati drugi prijateljski susret u Ivancu s početkom u 20 sati. Pozivaju se svi ljubitelji malog nogometa na ove zanimljive susrete. (di)

Bez bodova i trenera

RK Vidovec u nadmetanju s beogradskom Crvenom zvezdom

Vidovec – C. zvezda 32:24 RK Vidovec BIOS – Črnila, Balent, Dobovčnik 2, A. Melnjak 6, Lilić, Cafuk, Svetec, N. Melnjak 2, Vincek 4, M. Melnjak 1, Sršen, Vidaček, Breljak 1, Lovrenčić 3, Malner 5 (4), Jeftić 7, Turković 1. Trener: Zvonimir Melnjak.

RK Crvena zvezda – Ivanišević, Jerej, Žifković 2

(1), Pucelj 1, Čavaljuga 1, Vukas 2, Šćepanović 4, Pušica, Ivančev, Jović 2, Šljivančanin 1, Čirić 4, Dokić 3 (1), Anđelić, Brajović, Suđlim 1. Trener: Igor Butulija.

Vidovec, dvorana Osnovne škole. Gledatelja: 900.

Suci: Bosak i Herceg (oba Varaždin).

STRELIČARSTVO Dora Oštrek na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Legnici u Poljskoj

Reprezentativke vodi Damir Kolarek Dora Oštrek, članica Grebengradskih streličara, otputovala je s hrvatskom reprezentacijom na Svjetsko juniorsko prvenstvo, koje se ove godine održava u Legnici u Poljskoj, a nastupit će više od 500 natjecatelja iz 50 zemalja.

Dora će se s najboljim svjetskim juniorskim streličarkama u složenom luku okušati po-

Varaždin, prišlo se izgradnji vrijednoj oko 40.000 kuna.

Ovih dana prvi put varaždinski atletičari, ali i drugi sportaši, moći će trenirati na ovoj stazi duljine 80 metara. Osim toga, na SC Sloboda obnovljen je i dio sjedalica i cvjetnjak. (di)

jedinačno i kao članica ekipe koju uz nju čine Maja Orlić iz Ogulina i Tamara Brlek iz Konjščine.

U juniorskoj konkurenciji nastupaju Mario Vavro iz Siska, Domagoj Buden iz Zagreba te Deni Babok iz Konjščine.

Hrvatsku će u zakrivljenom luku predstavljati Vedran Orlić iz Ogulina.

Reprezentaciju Hrvatske vo-

dit će izbornik Damir Kolarek iz Varaždina.

U Kini, u Shenzenu, završena je 26. ljetna Univerzijada, a u disciplini složenog luka za žene natjecala se Tanja Zorman iz Varaždina.

U kvalifikacijama Tanja je završila kao 26., ali nažalost u 1/24 finala Tanja je izgubila od Wu Ting-Ting te završila na 33. mjestu. (dp)

NK Varaždin izgubio je u 6. kolu 1.

HNL na gostovanju u Kranjčevićevoj od ekipe Zagreba 1:0 (0:0), a prema posljednjim informacijama ostao jer i bez trenera Samira Topl aka koji je otišao iz kluba.

FOTO FOKUS

Z agrebaš i su bili agresivniji i požrtvovniji te su uspjeli pobijediti golom Pavlovića u 82. minuti. Od Varaždinaca istaknuo se vratar Krklec. Varaždinci kao da su se od početka odlučili na opreznu igru i čuvanje rezultata 0:0. (di)

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sport za starije S

port, odnosno rekreacija, nije rezerviran samo za one mlađe, već i za one u srednjim, pa i za one u zrelim “zlatnim” godinama. Međutim, bavljenje sportom ili rekreacijom u mnogočemu se razlikuje s obzirom na godine. Što je godina više, to je izbor sve manji, a način bavljenja pojedinom aktivnošću postaje sve više prilagođen dobi. Srećom, izbor postoji i samo ga treba prihvatiti. ko se netko profesionalno ili aktivno bavio nogometom, ne znači da se i kasnije mora baviti tim istim sportom i rekreativno.

Dapače, najčešće to nije taj sport već neki drugi. Tako košarkaši postaju igrači golfa ili tenisa, a bivši nogometaši postaju kuglači i igrači badmintona i sl. Važno je ostati aktivan u sportu na bilo koji način. d svih pravila i savjeta najvažnije je ne odustati. Treba primjereno opteretiti svoje tijelo, koje se promijenilo, i ne pasti u depresiju pred fotografijama atletski građenih manekena na reklamama. Najjednostavnije su odluke uključiti se u neki fitnes klub i krenuti po spravama, zatim odlična alternativa su zajednička vježbanja tipa aerobik, pilates, zumba ili pak aikido, karate i sl. Gdje god se uključili, jednako je važno da vam nije neugodno i da s voljom dođete sljedeći put.

Nema ništa loše u tome da se proba ili pokuša na više mjesta, najveći rizik je da vrijeme koje biste inače proveli ispred televizora ili ekrana laptopa provedete baveći se nekom tjelesnom aktivnošću. otrebno je samo pokrenuti se, možda i uz pomoć prijatelja i društva koje već upražnjava neki sport. Obući sportsku odjeću i krenuti na odabranu adresu. Sljedeći put možda adresa bude drugačija, ali treba nastaviti tražiti. Ako se ne pokuša, neće biti opravdanja da se nije sve pokušalo napraviti za sebe. Osim toga, sport i rekreacija je i druženje pa djeluje i na popravljanje raspoloženja.

A

30. kolovoza 2011., br. 380

SPEKTAKL Nakon osam turnira, finalni će se održati u Varaždinu

Opet slijede bespoštedne borbe na Dravi Ovaj atraktivni borilački program Biggers Better 9 prenosit će uživo poznata TV postaja Eurosport, a najave za prijenos i reklamu sportskog Varaždina moći će mjesec dana uoči finalnog turnira gledati ljubitelji sporta u Europi i svijetu. Borci koji će nastupiti u varaždinskoj Areni dolaze iz raznih borilačkih stilova, a u Varaždinu će se boriti po pravilima boksa u tri runde po tri minute. Održat će se četvrtfinalne, polufinalne i fi-

nalne borbe, a najzanimljivije borbe za nagradu od 25.000 dolara prenost će Eurosport.

Gledatelji, ljubitelji borilačkih sportova, moći će uživati u bespoštednim borbama koje na kraju moraju završiti pobjedom jednog od sudionika. Ovi turniri poznati su po žustrim borbama od prve sekunde meča. Sedmi kvalifikacijski turnir održat će se u Litvi 23. rujna. Pobjednik tog turnira nastupit će također u Varaždinu. (di)

KICKBOXING KBK Pit bull gym iz Sračinca nastavlja s aktivnostima

Vrhunska priredba

O

P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mario Agatić jedan je od najperspektivnijih mladih boraca te će uskoro imati priliku dokazati takve ocjene

J Članovi kluba nastupaju i na amaterskim i na profesionalnim turnirima i prvenstvima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Članovi Kickboxing kluba Pit bull gym iz Sračinca nastupili su na priredbi “Fight Code” u mađarskom Debrecenu. Robert Varošanec borio se protiv Norbeta Balogha i nakon odlične borbe izgubio je na bodove.

Mario Agatić, borac koji živi u Karlovcu, a kickboxing klub Pit bull gym mu je zastupnik za profi borbe i također boksa za klub iz Sračinca, borio se za titulu prvaka europe u Muay thaiu u superteškoj kategoriji.

Nakon što je bio bolji dvije runde, u trećoj se dogodila ozljeda, puknuće ligamenata i, nažalost, morao je predati borbu.

Karibi

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

U Pit bull gym trenira se cijelo lijeto jer već 3. rujna Mario Agatić putuje u Trinidad i Tobago na turnir najboljih osam boraca na svijetu po K-1 pravilima u kategoriji do 70 kg.

Nakon uspješnog nastupa na Grand fightu 4 asa u Varaždinu predstavnici WKN federacije pozvali su Marija Agatića kao perspektivnog borca da se dokaže na Grand Prix Trinidad and Tobago, najvećoj borilačkoj predstavi na Karibima ove godine.

Zatim, već 19. rujna članovi

kluba sudjeluju na amaterskom prvenstvu Europe u kickboxingu koje se održava od 19. do 24. rujna u Beču. Tamo će pit bull gym nastupiti s deset natjecatelja i dva suca.

Raspored nastupa članova kluba nastavlja se već 8. listopada kada će se Mario Agatić boriti u Francuskoj na turniru četiri borca u full contactu, na istoj priredbi nastupit će i klupski prijatelj Zoran Cvek koji se vraća u kickboxing i za to je odabrao Kickboxing klub Pit bull gym Sračinec. Zoran će se boriti za profesionalnog prvaka Europe u full contactu u deset rundi. Krajem godine dogovoreni su mečevi za povratnika u natjecateljske vode Hrvoja Kišasondija, a čeka se potvrda obrane titule prvaka svijeta za Sinišu Kovačića.

U KBK Pit bull gym iz Sračinca nastavljaju s novim aktivnostima. Nakon uspješno organizirane borilačke priredbe Grand Fight 4 asa sada kreću sa znatno ambicioznijim planom. Siniša Kovačić kao svjetski prvak i predstavnik WKN federacije za Hrvatsku dobio je ekskluzivno pravo za organizaciju velikog borilačkog spektakla pod nazivom Biggers Better 9 na kojem će nastupiti pobjednici osam kvalifikacijskih turnira.

Prostor za amatere i profesionalce KBK Pit bull gym iz Sračinca, nakon osnivanja Kluba 300 u Čakovcu, zbog velikog interesa kreće u osnivanje kluba u Varaždinu gdje bi se trebalo osnovati veliko borilačko središte.

U novom borilačkom središtu bilo bi više borilačkih klubova kickboxing, muay tai, boks, K-1, ultimate fight, fit boks. Pri kraju su i pregovori s džudo majstorom koji bi preuzeo i taj sport. U prostoru novog borilačkog središta nalazit će se ring i kavez te teretana i prostor za rekreaciju: samoobrana, fit boks, tae bo i dr. Ovo borilačko središte bit će napravljeno po uzoru na slične u svijetu gdje se pripremaju vrhunski borci, a istovremeno bit će otvoren cijeli dan za rekreaciju i rekreativce s kojima će raditi stručne osobe za grupne i individualne treninge.

Sport 35

30. kolovoza 2011., br. 380

NOGOMET Jožef Husar, bivši slovenski nogometaš, radi s mlađim uzrasnim kategorijama

Kod nas se lakše dođe do novca za rad s mladima Samo u Murskoj Soboti je oko 120 nogometnih trenera od kojih 50 ima pro licencu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Jožef Husar, trener mlađih uzrasnih kategorija iz Nogometnog kluba Mura 05 iz Murske Sobote komparirao je stanje u radu s mlađim uzrasnim kategorijama u Hrvatskoj i Sloveniji.

Svoju igračku karijeru Jožef je započeo u Muri.

- Kao talentirani igrač došao sam u Muru gdje sam igrao deset godina; u to vrijeme bio sam i u amaterskoj reprezentaciji.

Nakon toga otišao sam u Austriju gdje sam igrao u drugoligaškim klubovima. Bio sam i pet godina trener mlađih uzrasnih kategorija u reprezentaciji, od 14 do 16 godina, i među njima su i oni koji i danas igraju npr. Dedić, Vršić. On je bio i u Muri gdje sam ga također trenirao. Dakle, sada u Muri radim s mladim igračima i to mi još daje neko zadovoljstvo. Osim toga, Mura je ponovo u prvoj ligi i interes za nogomet je opet velik.

i oko 20 s A licencom. Svake godine organiziramo u Velenju seminar, a također i za mlade trenere koji imaju C kategoriju.

Oni imaju po dva seminara. Na seminarima uvijek pozovemo vrhunske stručnjake iz Hrvatske i okolnih zemalja. Želimo da naši treneri budu dobro obrazovani. To je garancija za mlade igrače. Samo tako mladi mogu napredovati i razvijati se u još bolje nogometaše i ljude.

U kojim se sve ligama i uzrasnim kategorijama natječu mladi nogometaši iz Mure?

Pored prve ekipe koja se s a da, hv al a Bogu, vratila u 1. ligu, omladinski i kadetski uzrast natječu se u 1. ligi i također U14. Natječemo se i s uzrastima U6, U8, U9, U10, U12,a kod njih je to organizirano na principu turnira. Isto tako stalno odlazimo na razne turnire, pa tako i u Hrvatsku. Zimski turniri su isto jako popularni, tada se igrači iskristaliziraju i vidimo što još nedostaje našim igračima kako bismo to još dotjerali i, naravno, kakvo je stanje u drugim klubovima i u Hrvatskoj.

Kako biste usporedili rad s mladima u Sloveniji i Hrvatskoj?

Mislim da u Sloveniji imamo malo veću financijsku potporu u radu s mladima. Malo lakše se dođe do novca. Više je sve to organizirano i preko škola i ostalo. Roditelji onda lakše dovedu djecu u klub. Kod nas je mjesečna članarina 25 eura, a zato mladi igrači dobiju majice i trenirke i to svake godine.

Smatram da je tako nogomet najjeftiniji sport jer ipak svi ostanu. Tenis je, primjerice, dosta skuplji. Mi s podmlatkom nemamo problema.

mjese članar čna 25 eur ina je dobiv a, a za to a godin ju svake em i treni ajice rke

Škola Kako se u Sloveniji radi s mlađim uzrasnim kategorijama, koji su najčešći problemi?

Kod nas u Murskoj Soboti najveći problem je škola. Kad ovi dječaci dođu u godine kada trebaju ići na fakultet, oni odlaze u druge sredine i kao igrači se izgube. Odlaze u Maribor, Ljubljanu i tamo prvi put dolaze u dom. Najčešće su izgubljeni za nogomet. Oni koji završe se vrate, ali već su napustili nogomet.

Većina naših igrača tako završi.

Kakvo je stanje s trenerskim kadrom?

Mi smo vrlo dobro organizirani. Samo u Murskoj Soboti je oko 120 trenera. Od toga oko 50 ima pro licencu, ima nas

KOŠARKA

Andro Svaty pozvan u repku Mladi Varaždinac Andro Svaty pozvan je u U-14 košarkašku reprezentaciju Hrvatske. Veliko priznanje za njegov rad u KK Škola košarke Varaždin, KK Cibona i KK Međimurje, gdje trenutno igra i trenira.

Pripreme muške reprezentacije Hrvatske, godište 1997., održane su u Slavonskom Brodu od 14. do 24. kolovoza, a izbornik U-14 reprezentacije Dalibor Davidović na popis 24 najbolja mlada košarkaša stavio je i mladog Varaždinca.

Ovo mu je veliko priznanje, ali i dodatna motivacija za daljnji rad. Andro, učenik 8. razreda II. osnovne škole Varaždin posjeduje veliku igračku inteligenciju za svoje godine i to nije moglo proći nezapaženo.

Ljubav prema košarci i upornost doveli su ga do dresa reprezentacije te se tako pridružuje Kalamizi, Novaku i ostalima koji su bili igrači KK Međimurje i također pozvani da nose nacionalni dres. Andro je zadovoljan u KK Međimurje u kojem se kvalitetno radi, a i konkurencija je dobra što je preduvjet daljnjeg napretka. Reprezentacija je nakon 24. kolovoza iz Slavonskog Broda otputovala na drugi dio priprema na Međunarodni turnir u Sloveniju.

Nogometni turnir u organizaciji Udruge “Đuro Kulčar” i NK Sloboda ispunio očekivanja

AKADEMIJE Turi Zsolt, trener iz PMFC-a, opisuje stanje u Mađarskoj

Osiguran smještaj za mlade talente Turi Zsolt, trener mlađih uzrasnih kategorija u mađarskom prvoligašu PMFC-u iz Pečuha.

- U Mađarskoj postoji nogometna škola u obliku akademije u sklopu koje dječaci i uče.

Gdje se sve natječu uzrasne kategorije PMFC-a?

Naša prva ekipa nastupa u prvoj mađarskoj ligi, zatim imamo drugu ekipu koja nastupa u tre-

ćoj ligi. To moramo imati prema našim propisima. Sve mlađe uzrasne kategorije natječu se u najvišim rangovima.

Kako uspoređujute rad s mladima u Hrvatskoj i Sloveniji?

Kod nas je slično kao u Osijeku, malo imamo problema s financijama. Tako osiguravamo smještaj za sve one koji žive dalje od 50 kilometara od Pečuha.

Andro Svaty

REZULTATI Pobjeda na prvom Renault Špancir kupu pripala je mladim nogometašima iz mađarskog PMFC-a iz Pečuha

RUKOMET

Špancirfest obogaćen sportskim događanjem za mlade

Nastavlja se rukometna škola

Nogometni turnir privukao mlade iz Slovenije i Mađarske

U prekrasnom ozračju uličnog festivala šetača Varaždin je osim dobrim emocijama odisao i nogometom. Cika i vika dječje radosti i veselja zarazno se širila sa Sportskog centra Sloboda gdje se održavao 1. međunarodni nogometni turnir za dvanaestgodišnjake Renault Špancir kup.

Turnir je organiziralo agilno vodstvo udruge za promicanje i očuvanje tradicije nogometa u Varaždinu „Đuro Kulčar“ uz suorganizaiju NK Sloboda i pokroviteljstvo Grada Varaždina, Zajednice sportskih udruga grada Varaždina i ŽNS-a Varaždin.

Na turniru su sudjelovale renomirane momčadi iz srednje Europe: PMFC iz Pečuha, Mađarska, NK MURA 5 i NK Maribor iz Slove-

nije te domaćin NK Sloboda. Na iznenađenje mnogobrojne nogometne publike, turnirom su neprikosnoveno dominirali dvanaestogodišnjaci iz mađarskog Pečuha, pobjednici turnira.

Ugodan dojam ostavila je i momčad domaćina, koja pod vodstvom mladog nogometnog stručnjaka Bojana Kranjeca nije zabilježila niti jedan poraz, a pobijedila je renomiranu momčad NK Maribora. Špancir kup vrhunski su sudili suci ŽNS-a Varaždin. Rezultati: NK Sloboda - NK Mura 05 2:2 (nakon jedanaesteraca 4:5), NK Maribor - PMFC Pečuh 0:6; utakmica za treće mjesto: NK Sloboda - NK Maribor 1:0; utakmica za prvo mjesto: NK Mura 05 - PMFC Pečuh 0:7.

U organizaciji RK Varaždin nastavlja s radom rukometna škola za dječake starosti od 6 do 10 godina.

Treninzi će se održavati ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati kao i do sada u odličnim prostorima TTS Sportskog centra.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na 091/2601-501 ili na e-mail rk-varazdin@gmail.com.

36 Sport

30. kolovoza 2011., br. 380

KOŠARKA ŽKK Vindi pripreme za novu sezonu počeo je kampom

KKK Varteks bio je odličan organizator Uz kanal HE D. Dubrava održan je PH u kajak-kanuu spustu, sprintu i slalomu za kadete, juniore i seniore na kojem su nastupile posade iz Hrvatske, BiH, Slovenije, i Makedonije. Od 17 varaždinskih posada 9 je osvojilo medalje u klasičnom spustu.

Prvi su bili u kajaku jednosjedu Antonio Hiržin kod kadeta, Matej Herkov kod juniora i ekipa juniora u sa-

stavu M. Herkov, D. Rožmarić i A. Hiržin.

Drugi su bili u kanuu jednosjedu Emil Milihram i u kajaku jednosjedu David Rožmarić kod juniora i Mia Fadiga kod juniorki. Brončane medalje osvojili su Damian Kukec u kajaku jednosjedu kod kadeta i ekipe juniora D. Kukec, M. i M. Fadiga kod juniora i R. Rauš, M. Čavlek i A. Brkušanin kod seniora.

Pripreme za sezonu Rukometašice ŽRK Koka počele su s pripremama za novu sezonu koja počinje već 10. rujna. Mlada varaždinska ekipa prošlu je sezonu završila na 10. mjestu s 14 osvojenih bodova.

Ove godine cilj je napraviti

korak naprijed na tablici i još više uigrati ekipu posloženu od igračica poniklih iz domaće rukometne škole. S rukometašicama rade trener Vladimir Vujović, uz pomoć Nikole Goluba i Zdenka Sekelja. (di)

Dva puta tjedno U prostorijama Sportskog plesnog kluba Harmony, Gajeva 1/1 nastavljaju se treninzi popularnog zumba fitnesa. Radi se o dinamičnom treningu uz latino ritmove i glazbu sličnih žanrova, a vrlo pozitivno utječe na kardiorespiratorni i kardiovaskularni sustav te na dobro raspoloženje. Kao i prošle sezone, termini održavanja su ponedjeljkom i srijedom, a grupe počinju od 17, 18 i 19 sati. (di)

Županijski kup Kup ŽNS/NS Ludbreg nastavljen je 3. kolom. Najnapetija utakmica ovog kola je bila NK Udarnik 32 i NK Polet Tuhovec. Pobjeda je nakon izvođenja jedanaesteraca otišla ekipi iz Tuhovca. Rezultati 3. kola Kupa ŽNS-a: Novi Marof - Čevo 3:1, Vinica - Ivančica 0:7, Sloboda (T) - Sračinec 0:3, Udarnik 32 - Polet (T) 4:5 (1:1), Dubravka - Lepoglava 1:3, Karlovec - Bukovčan 2:4, Plitvica - Mladost (Š) 2:0, Razvitak - Struga 0:2. Osmina finala Kupa igra se 7. rujna a sastaju se: N. Marof - Sračinec, Bukovčan - Lepoglava, Plitvica - Polet (T), Ivančica - Struga. (ib)

Prvi Avirović i Čović Ukupni pobjednik Triatlon lige 042 na Aquacityju u sprintu kod muškaraca bio je Matija Avirović iz TK Međimurje, a drugi je bio Adam Rožmarić iz TK 042.

Kod žena pobjednica je Karla Čović TK 042, ispred Iris Rožmarić TK 042. U supersprintu prvi je bio Karlo Seketin ispred brata Petra, a treći je bio Gregor Stadaas.

Kod žena prva je bila Sara Rožić ispred Monike Radaković. (id)

Mlade košarkašice ŽKK Vindi od ove godine pripreme za novu sezonu započinjat će sudjelovanjem na kampu u Rabu

Uključivanje mladih igračica J Košarkaški

Slijedi zanimljiva druga liga košarkašica

kamp na Rabu održan je od 11. do 18. kolovoza, a sudjelovalo je 12 mladih košarkašica iz Varaždina Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Košarkaška sezona za mlade varaždinske sportašice ŽKK Vindi počela je s košarkaškim kampom koji je održan od 11. do 18. kolovoza na otoku Rabu. Prvi je put organiziran kamp s ciljem sportskog povezivanja s domaćinima.

Na kampu je sudjelovalo 12 djevojčica iz Varaždina, 20-ak dječaka s otoka Raba godišta od 1994. do 2000.

Inovacije - Na kampu se radilo od osnovnih baznih individualnih stvari, tehnike i taktike, grupna taktike, suradnje 2, 3, 4 igrača pa sve do kolektivnih 5-5. Za napredne se radilo i na organizacija napada i obrane te principima u obrambenoj i napadačkoj tranziciji, a sve s ciljem razvijanja u njima natjecateljskog duha - rekao je trener Dražen Cesar.

Treninzi su se odvijali dva

- Uz prošlogodišnje kvalifikante Dubravu i Brod, ove godine u vrh će se umiješati i pojačano Virje i uvijek dobra i nezgodna Mursa, te uz Čakovčanke koje iz godine u godinu igraju sve bolje, bit će dobra liga.

Naš cilj je razvijanje igračica u A2 ligi, nositi se sa svima u Varaždinu, a u gostima ne biti simpatični suparnici i prolaznici. Uz dolje navedene igračice, postepeno će se uključivati nakon operacija obiju koljena

Stanka te, ako će biti u mogućnosti, koliko je moguće participirati, i naša druga mama Nina Laljek. U ovogodišnjoj ekipi bit će Sara Šimek, Stanka Kudelnjak, Lucija Danilović, Ena Bartolovec, Adela Ranogajec, Klara Macolić, Una Manojlović, Julija Pizek, Jasmina Karabegović, Iva Kiš, Tihana Lesar, Simona Papec, Sandra Novak, Ida Šnidarić, Laura Boltek - nabrojao je trener Dražen Cesar.

puta dnevno, ujutro od 8 sati na vanjskom igralištu i navečer u 18 u dvorani, koju je Grad Rab dao na korištenje.

- Treba napomenuti da su treninzi bili svakodnevno posjećeni, što od sudionika, pa sve do roditelja. Zadnji dan je i dvorana bila krcata roditeljima, djecom koja su bila smještena u odmaralištu

S

ljedeće godine košarkaški kamp za mlade košarkašice trebao bi postati međunarodni DND-a Varaždin i sudionicima budući da su bila natjecanja, podjela diploma sv ima, a najboljima i medalje - dodao je Cesar.

U natjecanju u tricama po-

bijedila je Klara Macolić, 2. je bila Sara Đurasek, a 3. Nika Novak koje su dobile medalje.

U odličnoj atmosferi, dodijeljene su i zlatne medaljice za najmlađe učesnike, a to su Iva Cesar iz Varaždina i Roko

Godinić iz Raba, 2003. godište. Kamp su vodili treneri s Raba i trenerica Jelena Novak, a voditelj je bio Dražen Cesar.

- Nakon završetka kampa krenuli smo već s organizacijom za sljedeću godinu, koji će biti međunarodni. Nakon kampa i uvida u kvalitetu mlađih igračica, što je i meni kao treneru bio izlog da vidim koje se mogu priključiti radu prve ekipe. Tako ću uz postojeći kadar od prošle sezone priključiti i pet novih mladih igračica. Treninzi će se odvijati u Varaždinu u dvorani Graberje od 3 do 5 puta tjedno, odigrat ćemo šest pripremnih utakmica. Sudjelovat ćemo na dva turnira i organizirati naš tradicionalni Vindi kup 2011 krajem listopada. Primarni cilj je uključivanje mlađih igračica u sastav te uz iskusnije igračice napraviti spoj mladosti i iskustva koji uvijek daju rezultata - zaključio je Cesar.

BEJZBOL Održan 14. međunarodni turnir za mladež i kadete

Najbolji varaždinski bejzbol kadeti U organizaciji BK Vindija i tehničkom podrškom ZSUGV-a, održan je 14. po redu Međunarodni turnir za mladež i kadete “Vindi Iso-Sport 2011”. Ukupno je nastupilo 6 klubova s čak 10 ekipa u dvije kategorije mladeži i kadeta iz Italije, Slovenije, Srbije i Hrvatske, pa su tako uz domaćina BK “Vindija” nastupili

još “Alpina Junior” - Trieste, i “Tigers” - Cervignano iz Italije, “Dolphins” - Beograd iz Srbije te “Zajčki” - Ljubljana i “Ježica” - Ljubljana iz Slovenije. Mladi igrači Vindije bili su uvjerljivi posebno u kategoriji kadeta, gdje su nakon tri dana i četiri odigrane utakmice bez poraza došli do prvog mjesta ispred

talijanske ekipe Tigersa, dok su najmlađi igrači u kategoriji mladeži osvojili 4. i 5. mjesto, gdje su pobjednici turnira bili ekipa Alpine Junior iz Italije.

Izabrani su i najbolji pojedinci: Poljak Andrija - najbolji mladi igrač/mladež, Antonio Šalamun - najbolji bacač/kadeti i Aleksandar Kruhek - najbolji igrač.

30. kolovoza 2011., br. 380

Oglasi 37

38 S raznih strana

Vaše ljeto

Ena uživa Ma kakvo more kad

i u Doljanu na ležaljc

30. kolovoza 2011., br. 380

Filmovi povezuju Hvar i Varaždin Proteklog je vikenda u Starom Gradu na Hvaru završen dječji Festival „Mali grad Faros“ koji se održao od 11. srpnja pa sve do 21. kolovoza. Ovo je treća godina festivala i iz godine u godinu sve je više zainteresirane djece i „malih“ turista za ovaj projekt.

Umjetnički ravnatelj festivala

je naš poznati glumac Kristijan Ugrina.

Za polaznike je festival u cijelosti besplatan, a za vrijeme trajanja festivala djeca prođu kroz nekoliko radionica - literarnu, dramsku, glazbenu, plesnu, novinarsku i radionicu animiranog filma koju vode voditelji iz varaždinskog

Filmsko-kreativnog studija VANIMA, Sandra Malenica i Hrvoje Selec. Tijekom deset dana nastao je film „Ruke maloga grada Farosa“ u trajanju od 5 minuta, a u izradi je sudjelovalo više od pedesetero djece.

Prošle godine na festivalu je nastao animirani f ilm „Hobotnica Sunčica“ te će se upravo tim filmom Mali grad FAROS predstav iti u

službenoj konkurenciji 49. revije hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece. S obzirom na to da se Revija ove godine održava u Varaždinu u organizaciji VANIME i II. OŠ Varaždin, bit će to prilika da krajem rujna djeca s Hvara s mentorom Ugrinom posjete naš Varaždin.

IMA I TOGA Katarina Koprek iz Beretinca uzgojila krumpir od 1,5 kg

Gigantski krumpir Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

I ja zaslužujem osvježenje...

Hladno mi je...

da...

Mladi kapetan bro

I onda sam ja ulovil ovaaaak veeee liku ribu... Aha...

LJETO 2011. - FOTIĆ U RUKE! Šaljite nam fotografije svojeg ljeta na temu:

Bilo na moru ili u gradu, 30 je u hladu!

Fotografije šaljite na sandra@regionalni.com, a najbolje ćemo objaviti.

s bilo čim špricam.

Zašto je krumpir izraU vrtu kraj svoje obiteljske stao ovako velik, doikuće u Beretincu Katari- sta ne znam, uzgajala na Koprek već godinama sam na isti način kao i svih dosadašuzgaja povrće pa njih godina tako i krumpir. r i p m u - priznaje No nije vjerokr gospođa v a l a s voj im o bi e j Katar iočima kada a , n je nedavno slasta kao na.

G i iskopala io je gantski ogroman posluž za dva krumprimjerak ove prilog ka pir bio omiljene naro b o je slastan, mirnice: kruma poslužio je pir je bio težak gokao prilog za čak tovo 1,5 kilograma. dva obroka. Katarina je sa suprugom U slast!

- Ovo je prvi put da sam uživala u pomfritu, iskopala ovako veliki primje- a njezina kći Karorak krumpira. Odmah smo lina Koprek Bajs sa ga stavili na vagu i moram svojim je suprugom priznati da smo bili iznena- drugi dio krumpira đeni težinom - kaže gospođa odluč ila ispeć i u Katarina, umirovljenica koja rolu. je radni vijek provela u Var teksovoj konfekciji.

Sv e p o v rće, pa tako i krumpir, uzgaja po ekološkim principima.

- Ne upotrebljavam nikakvo umjetno gnojivo niti vrt

Katarina Koprek već godinama uzgaj a povrće u vrtu i to po ekološkim princi pima

30. kolovoza 2011., br. 380

Oglasi 39

40 Oglas

30. kolovoza 2011., br. 380

30. kolovoza 2011., br. 380

Oglas 41

42 Zdravlje

30. kolovoza 2011., br. 380

OTKRIVAMO U varaždinskoj bolnici čak 18.000 papa

Na nalaz papa-testa J U bolnici bilježe ogroman porast citoloških pretraga, a broj liječnica ostao je isti.

papa-testovi s oznakom „hitno“ odmah analiziraju pa nalazi stižu za tjedan dana

Uz analizu papa-testova, posao citologa je i dijagnostika, praćenje i kontrola malignih bolesti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Žene iz Varaždinske županije koje dođu na rutinski pregled kod primarnog ginekologa na nalaz papa-testa moraju čekati čak četiri i pol mjeseca. Da na svoj nalaz dugo čeka, obavijestila nas je 54-godišnja čitateljica (podaci poznati redakciji) kojoj nije jasno o čemu se radi, jer je nalaz godinama stizao za mjesec dana.

Bolje ne može

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

- Bilježimo ogroman porast citoloških pretraga, kako kod bolničkih, tako i kod izvanbolničkih pacijenata, a na Odjelu za patologiju, citologiju i sudsku medicinu rade i dalje samo dvije specijalistice citologije –

kratko i jasno pojašnjava dr. lani bilo 4.500. JednostavDubravko Tršinski, ravnatelj nom računicom dolazi se do varaždinske Opće bolnice. podatka da svaka liječnica Uzorak za papa-test uzi- godišnje obavi 11.250 premaju primarni ginekolozi u traga, među kojima značajan svojim ordinacijama, a po- broj otpada i na iznimno slotom ga na analizu šalju u va- ženo ispitivanje koštane srži. raždinsku bolnicu.

- Normativ za specijaliPodaci o broju sta citologa je 3.000 papa-uzorapunkcija godišnje porast ti ka pristiglih ili 8.000 papa-teijes v s g o zb na Odjel stova. Iz toga se ti s o n ž varaždinvidi da nas dvije o va i i l a , ske bolnice radimo posao esta t a p a gotovo su koji bi trebalo p h i ć š e č nevjerojatobavljati četvea l o ni: dv ije liro liječnika. Nema kontr ječnice prošle dana kada s posla su godine obavile i d e m o n a ko n o s a m čak 18.000 takvih analiza! odrađenih sati. Međutim, To, međutim, nisu jedini više ni to nije dovoljno. Predijagnostički postupci koji traga je sve više i zato smo se obavljaju na tom odjelu. nemoćne – kaže mr. sc. LaObavljaju i punkcije kojih je dislava Veselić.

Međutim, važno je naglasiti da 4,5 mjeseci na nalaz čekaju isključivo pacijentice koje su bile na rutinskoj kontroli kod ginekologa, a njihov je papa- uzorak na Odjel stigao bez oznake „hitno“.

A tek punkcije - Na analizu odmah uzimamo uzorke kod kojih je liječnik stavio oznaku „hitno“, a prioritet imaju pacijentice u slučajevima kada je zabilježeno bilo kakvo krvarenje, one koje su ranije imale patološke nalaze, kao i one čije je zdravstveno stanje suspektno ginekologu. U svim tim slučajevima papanalaz je gotov za tjedan dana – pojašnjava dr. Veselić.

Dodaje da drugačiji način organizacije nije moguć.

Savjeti iz ordinacije Žučni kamenci – rizični faktori, simptomi i liječenje (2) K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

amenci mogu biti prisutni u žučnom mjehuru bez stvaranja smetnji ili mogu stvarati smetnje. Najbolje je kada žučni kamenci imaju promjer manji od 3 cm i ne stvaraju probleme jer se tada preporučuje liječenje čekanjem. Osim što se oboljelom preporučuje promjena načina prehrane, ne mora uzimati lijekove niti se podvrgnuti kirurškom odstranjenju kamenaca. Izuzetak čine oboljeli koji imaju veliki rizik od pojave raka žučnog mjehura ili komplikacija žučnih kamenaca te koji imaju polipe na žučnom mjehuru. Kad se smetnje jednom jave, obično traju dok se žučni mjehur ne odstrani operacijom. Indikaciju za kirurški zahvat predstavlja žučni kamenac koji

daje simptome, stvara kliničke komplikacije, kao i prisutnost kamenaca u velikom žučnom vodu.

Operacija se danas najčešće radi endoskopskim putem, uporabom kamere i specijalnih instrumenata, a može se raditi i klasičnim načinom pristupa otvaranjem dijela trbušne stijenke. rednost endoskopske metode je u manjem oštećenju trbušne stijenke, bržem poslijeoperativnom oporavku bolesnika i manje vidljivim ožiljcima. Kada žučni kamenci zadaju tegobe bolesniku, a on zbog poodmakle dobi ili ozbiljnih zdravstvenih problema ne može ići na operaciju, može se odrediti terapija lijekovima. Oboljeli tada uzima pripravke žučnih kiselina (kenodeok-

P

sikolna i ursodeoksikolna kiselina) za otapanje kamenaca. No kod nas se ovaj način liječenja rijetko primjenjuje jer pomaže samo kod čistih kolesterolskih kamenaca, čiji promjer nije veći od 1,5 cm. anas je posebno popularna metoda litotripsije, odnosno razbijanja kamenaca. Za takav postupak primjenjuje se metoda razbijanja kamenaca tzv. izvantjelesnim šoknim valovima.

Terapija je posebno uspješna ako bolesnici odgovaraju kriterijima za korištenje ove metode (npr. kamenci do 3 cm u promjeru, do 4 kamenca u žučnom mjehuru, odsutnost akutnih upalnih procesa).

D

Zdravlje 43

30. kolovoza 2011., br. 380

a-testova lani, a samo dvije specijalistice citologije

a čeka se 4,5 mjeseci Nalaze čekaju pacijentice koje su bile na rutinskoj ginekološkoj kontroli, dok se

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Ljekovitost ilovače M

(BEZ) RJEŠENJA Bolnica raspisala natječaj za citologa

SVE VIŠE PRETRAGA

Molbu poslao jedan citolog, no upitno hoće li prihvatiti posao 22.500 citoloških dijagnostičkih Problem čekanja na nalaze papa-testa pokušava riješiti ravnatelj varaždinske bolnice dr. Dubravko Tršinski. Ministarstvo zdravstva

m

oguće rješenje: citolog u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i socijalne skrbi odobrilo im je zapošljavanje još jednog citologa, pa su raspisali natječaj koji je završio prošli tjedan.

- Primili smo samo jednu molbu, ali teško je reći hoće

Posao dvije specijalistice citologije je i dijagnostika, praćenje i kontrola malignih bolesti. Osim analize papatestova, one obavljaju punkcije za Onkologiju, Odsjek za hematologiju, Odjel za bolesti uha, grla i nosa, a uz to i kompletnu dijagnostiku štitnjače, punkcije dojke te kontrolu urina kod uroloških pacijenata. Njihov posao je i analiza citološkog brisa nosa na eozinofile koji služi za dijagnosticiranje alergijskog rinitisa.

Svih je tih pretraga iz godine u godinu sve više, a posebno raste broj papatestova. Zašto? – Razvija se svijest o važnosti papa-testa kao pretrage kojom se utvrđuju i sve češće virusne bolesti. Osim toga, kod pa-

li specijalist koji se javio na kraju doista doći k nama raditi – kaže dr. Tršinski.

Druga mogućnost je raspisivanje specijalizacije iz citologije, što su također zatražili od nadležnog ministarstva. No u tom slučaju poboljšanja ne bi bilo četiri godine, jer toliko traje edukacija. To su trenutno jedine opcije. Tršinski navodi da je jedno od dugoročnih rješenja i osnivanje citološkog laboratorija u sklopu primarne zdravstvene zaštite.

- Taj bi laboratorij radio za potrebe primarnih ginekoloških timova, što je opravdano s obzirom na činjenicu da je na našem odje-

lu u jednoj godini obavljeno čak 18.000 takvih analiza.

Time bi se ujedno rasteretili bolnički citolozi koji bi se kvalitetnije mogli baviti najsloženijim pretragama, onim vezanim uz dijagnosticiranje malignih bolesti – predlaže Tršinski.

No na tržištu c itologa nema, pa bi također trebalo raspisati specijalizaciju, što znači da bi jedan od najvažnijih preduvjeta za otvaranje laboratorija, a to je liječnik specijalist, bio ispunjen za četiri godine.

- Želimo li problem riješiti dugoročno, potrebno je što prije krenuti s inicijativama – zaključio je ravnatelj.

Nepregledni broj uzoraka koji čekaju na red za analizu

cijentica kod kojih je nalaz bio pozitivan, papa-test se uzima svaka tri mjeseca, što ranije nije bio slučaj – navodi mr. Veselić.

Raste i broj punkcija, posebno onih kojima se po-

tvrđuje ili otklanja sumnja u maligne bolesti. Jedino brzo rješenje je zapošljavanje još jednog specijalista citologije.

Međutim, u Hrvatskoj je gotovo nemoguće naći citologa bez posla.

pretraga obavljeno lani u varaždinskoj bolnici

POSAO ZA 4 DOKTORA

!

2 specijalistice citologije obavljaju posao za 4 doktora gledaju li se normativi

NAJLJEPŠI POSAO

“

Biti citolog za mene je najljepši posao na svijetu. Većina smatra da je riječ o poslu u kojem cijeli dan sjediš za mikroskopom i buljiš u uzorke, što im uopće nije privlačno.

No to baš i nije točno.

Mi radimo i punkcije, a nema ljepšeg osjećaja nego kada pacijentu relativno jednostavnom dijagnostičkom pretragom skratiš muke, jer utvrdiš je li, primjerice, tumor maligni ili dobroćudni.“ Mr. sc. Ladislava Veselić

oglo bi se reći da je priroda u procesu svojeg nastajanja razmišljala o potrebama čovjeka u svakome segmentu, jer kud god da krenemo, nailazimo na njezine ljekovite produkte. Ilovača je izvrsno domaće sredstvo koje iz tijela izvlači toksine i druge tvari koje generiraju bolesti. Za liječenje se može upotrijebiti siva ilovača, lončarska ili pećarska (masne strukture) te žuta, dok crvena ilovača zbog visoke koncentracije željeza nije djelotvorna te se ne upotrebljava. Ilovača je od davnina poznata kao učinkovito sredstvo kod nagnječenja i uganuća. Za liječenje se upotrebljava u obliku obloga. Oblog s ilovačnom vodom pravimo tako da ilovaču pomiješamo s vodom i octom (šaku ilovače pomiješamo s pola litre vode i pola litre octa). U nju umočimo platnenu krpu, dobro je iscijedimo, stavimo na bolesno mjesto i držimo 15 - 30 minuta. Takav hladan oblog možemo ponavljati više puta, ovisno o bolesti. Oblog s ilovačom: ilovaču pomiješamo s hladnom vodom u gustu masu, namažemo je na platnenu krpu, stavimo (kod upala) na bolesni dio tijela i držimo 30 - 60 minuta. Osušenu ilovaču zatim odstranimo, inače bi učinak bio suprotan.

Budući da ilovača upija otrovne tvari iz tijela, upotrebljiva je samo jednom. Za takvu vrstu obloga umjesto vode može se još upotrijebiti i oparak brđanke, preslice, srčenjače i trpuca. Topli oblog od ilovače pravimo tako da skuhamo ilovaču u vodi ili octu (jabučnom, vinskom) ili u oparku ljekovitih biljaka te toplu namažemo u sloju debelom 1 cm na krpu koju smo prethodno namočili u ocat i ocijedili. Taj oblog držimo na bolesnome mjestu 5 sati (najbolje ga je staviti navečer od 18 do 23 sata). Takav topli oblog pomaže kod teške gluhoće, želučanih bolesti te bolesti bubrega i mjehura, dok hladan oblog od ilovače pomaže kod migrene i srčanih bolesti.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Zašto je kvalitetno slušanje važno za naš život?

M

nogi stručnjaci danas govore o važnosti dobre komunikacije među ljudima, no čini mi se da previše pažnje pridajemo govoru, a premalo slušanju sugovornika. Početak svake dobre komunikacije je „aktivno slušanje“. a bismo mogli kvalitetno uspostaviti komunikaciju, bilo s prijateljem ili s poslovnim suradnikom, prvo ga moramo „dobro slušati“. Što to pretpostavlja?

Ako je moguće, znati nešto o našem sugovorniku prije razgovora. Naš stav treba biti pozitivan i uvijek trebamo dje-

D

lovati u dobroj volji. Prilikom razgovora, osim pozornog slušanja, povremeno ga moramo ohrabrivati, kako bismo kasnije mogli kvalitetno komunicirati i, naravno, poticati ga pitanjima u smislu produbljivanja teme koju nam izriče. I danas nažalost postoje predrasude da su neki ljudi rođeni kao dobri slušatelji, a drugi to nisu pa se tu ništa ne da promijeniti. ko se s tim pomirimo, gubimo mogućnost poboljšanja u privatnim i poslovnim odnosima te nam se nerijetko može dogoditi da ih pogoršamo ili ih do-

A

vedemo u fazu konflikta i loših odnosa. poslovnim odnosima ovo je vrlo važno područje, jer su najbolji menadžeri upravo radili na poboljšanju „aktivnog slušanja“ i dobre komunikacije. noga istraživanja pokazuju da su najbolji menadžeri i direktori raznih poduzeća oni koji znaju „čuti“ ljude oko sebe i izvući iz njih maksimum za uspješne poslovne rezultate. Tu formulu možemo primijeniti i na obitelji i prijateljima i bit ćemo zadovoljniji i sretniji ljudi.

U

M

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

44 Ženski svijet

30. kolovoza 2011., br. 380

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Ambrozija P

luća i dijafragma stežu se već u ranoj fazi trudnoće. Stvara se prostor kako bi se maternica mogla širiti. Disanje postaje pliće, pa je to pogodno tlo za nastanak respiratornih problema. ako nam se vratio period ambrozije, može se javiti preosjetljivost dišnog sustava na peludni prah. Razvija se i veća sklonost infekcijama dišnog sustava, čemu pridonosi i loša prehrana puna aditiva. Neki od simptoma su suzne oči, iscjedak ili začepljenost nosa. Uz otežano disanje javlja se bolno grlo, promuklost, kašalj i povišena tjelesna temperatura. ako ste trudni, niste otporni na prehladu. Ako je prehlada blaža, ostanite kod kuće i pijte topli čaj. Postoje i drugi komplementarni tretmani koje možete primjenjivati kod kuće. palu sinusa i blagu astmu možete ublažiti udisanjem eteričnih ulja u obliku pare. Infekcije dišnog sustava ublažit ćete antibakterijskim uljima npr. čajevca i kamilice, koji će smiriti upalu. Joga i meditacija mogu pomoći kod astme koja je povezana sa stresom. Joga općenito djeluje umirujuće. Kontrolirani položaj istezanja može poboljšati kontrolu disanja i pomoći širenju pluća. Usredotočenost na duboko disanje smiruje i poboljšava tehniku disanja. izioterapeut vas može savjetovati kako pravilnim držanjem možete ispraviti pogrbljeni položaj ramena i povećati kapacitet pluća. Ako vam temperatura prelazi 38 °C, odmah posjetite liječnika. Prehlada se može komplicirati upalom pluća. Ako osjećate da ste prehlađeni, radije se poštedite od većih tjelesnih aktivnosti. Bolesnima je mjesto u krevetu, a ne na strunjači.

K

I U

MODNI KAMELEON Inspirativni film Das Wilde Leben

F

Uschin divlji život

Crni topić i lepršava sukn ja

U stilu 70-ih

J Njemačka seks ikona 60-ih i 70-ih bila je nadahnuće za izazovni look prepun

šarenih uzoraka, nakita i drugih modnih dodataka Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

ostvarila uspješnu karijeru fotomodela, osvanula na Playboyevoj naslovnici i poOvotjedni makeover inspi- stala it-girl njemačke scene. riran je filmom Das Wilde Ljubavna veza s Rainerom Leben i govori o zaista div- Langhasom dovodi je u život ljem životu njemaču ljevičarskoj komuni, kog fotomodela, a navodno su njihi c s U glumice i sek s hov im ž ivotnim u i iv ž ikone 60-ih i 70stilom i otvoreanas d i u s ih Uschi Obernom seksualgele n A s o L maier. Većina nom vezom bili e bavi s vas vjerojatno fascinirani John m o nije nikad čula Lennon i Yoko jn iza d za Uschi, ali njeOno. Uschi se ubrita k a n na životna priča je zo zasitila života u toliko nevjerojatna i komuni i kr enula na uzbudljiva da je prvo bila turneju s Rolling Stonesima, pretočena u knjigu, a kasnije a ljubovala je i s Jaggerom i i film.

Richardsom. Zapela je za oko i Jimiju Hendrixu s kojim je imala kratkotrajnu avanturu.

Prva gola Uschi Obermaier bila je Slobodu o kojoj je sanjala nije prava revolucionarka, dio no- našla u ulozi groupie djevojtorne berlinske Kommune 1 i ke u površnom svijetu rock prva koja se slikala potpuno and rolla, droge, hotelskih gola. Sve je počelo u njenom soba i divljih partyja. Životrodnom Münchenu gdje je ni san joj se uskoro ostva-

Kozmetički savjeti

ruje kad upoznaje avanturista Dietera B o ckhor na koji je p o vede na put oko svijeta.

L e g e n da j e kružila da su imali tradicionalnu vjenčanu ceremoniju u svakoj zemlji koju su posjetili, no prava je istina da su se vjenčali samo jednom i to u Indiji. Put oko svijeta prekida Bockhornova nenadana smrt u Meksiku, a Uschi se nakon toga seli u L.A. gdje dan danas živi i bavi se dizajnom nakita. Uschi danas sa svojih 65 godina živi život s jednakim žarom i pravi je primjer da se snovi ostvaruju ako ih se usudiš sanjati.

Uschin styling u filmu je

prav i divlji rokenrol 6 0 ih i 70-ih koji č ini njena duga razbaruše na kosa, teški make up i psihodelični uzorci.

Divlji rock Nosi mini i maxi haljinice raznih uzoraka, hrpu nakita i smokey eyes. Inspiracija za prvi look mi je bila njena faza u Kommuni 1, a sastoji se od mini haljinice koju sam sama sašila, antilop kaputa, plavih čizmica i cekera. Za drugi look mi je inspiracija bila njen boravak u Indiji, pa odatle ova suknja i haljinica šarenog dezena s puno narukvica i lančića.

Petra Kolak Đinđić Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Najbrži način za mršavljenje 5 u 1 I

scrpljeni stresom, iziritirani određenim oblinama, umorni od previše hrane ili okrenuti naglavce od menopauze, svaki klijent, iz različitih razloga, osjeća duboku potrebu da dovede u red svoj metabolizam. Znamo da su celulit i dobivanje na težini složena pitanja. Mnogo je faktora uzeto u obzir, a bavljenje samo jednim nije dovoljno.

Iz tog razloga potreban je

globalni koncept odnosno tijelo se mora tretirati sa svih pet tehnologija u jednom dolasku koje daje IPulse aparat 5 u 1. Pet djelovanja: 1. kavitacija - rastavlja tjelesne masnoće pomoću kontroliranog ultrazvučnog efekta, 2. limfna drenaža - drenira tjelesne masnoće, sprečava zadržavanje vode i otpadnih tvari pomoću struje niske frekvencije, 3.

elektrostimulacija - ojačava mišićnu masu i oblikuje tjelo u rekordnom vremenu, 4. elektrolipoliza - sagorijeva evakuirane tjelesne masnoće, 5. multifrekvencija - “upucava” zadnju generaciju aktivnih sastojaka protiv celulita u srce stanice udruživanjem ultrazvuka/mikrostruja.

Upravo ova kombinacija daje kako trenutne, tako i trajne rezultate.

Ženski svijet 45

30. kolovoza 2011., br. 380

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Branka Tropp, direktorica TZV-a

Jedva čekam malo slobodnog vremena J Branka Tropp nema fetiš, voli nositi otkačene odjevne

predmete, a

u kuhinji najviše uživa u pripremanju lazanja Vaš uzor u životu?

U svakom razdoblju života imala sam druge uzore, ali uvijek mi je uzor bila mama.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme? Jedva čekam kad ću ga imati.

Koju glazbu slušate?

Svaku dobru glazbu, od klasike do rocka.

Najdraži film?

Film, uopće ne pamtim naslove... Volim dobre dokumentarce.

Omiljeni parfem?

Annick Goutal.

Doprinos turizmu Koji odjevni stil njegujete?

Branka se profesionalno U kojem mi je najuturizmom bavi od 1985. dobnije, ali volim godine. Uz svoje suNe malo otkačene radnike Damira stvari. i Mirana Branamtim p Volite li kuka zaslužna je e v lo s a n za realizaciju lim hati? o v li a a, K a k o Špancirfesta, filmov ati dobre kada, l a koji je ove god le g o e p zanje, inadine doživ io entarc če, najviše svoj 13. rođendokum volim pridan. Za svoj rad premati. i doprinos u turizS kojim glummu Branka je dobitnica nekoliko nagrada: ordena cem biste rado otišzasluga za narod s pleterom li na večeru?

S nijednim, draže 1994., tur istički djelatnik Hrvatske 2006. godine, na- bi mi bilo večer grade Grada Varaždina 2007. provesti, recimo, Za Male ženske razgovore s Michaelom PeBranka je diskretno, ali i s linom.

Imate li fetiš? dozom humora odškrinula Joj, ne. vrata svojeg ženskog svijeta, Što ste zadnje u kojem je sve posloženo baš kao u varaždinskim dvorišti- gledali u kazama iz nekih minulih vremena. lištu?

EnciklopediKako biste se opisali u tri ju izgubljenog riječi?

Uporna, znatiželjna i tvr- v r e m e n a , u svibnju. doglava.

Iza 43 koncerta, 160 programa, 6 kreativnih radionica, španciranja, tj. Španicrfesta krije se samozatajni rad direktorice Turističke zajednice Varaždina Branke Tropp.

Branka je rođena slučajno u jednom malom selu, a od trećeg dana svojeg života živi u Varaždinu.

Obitelj Tropp potječe iz Austrije i u Varaždin se doselila početkom 20. stoljeća.

kolekciju i kao takva nudi odlične odjevne komade po super cijenama. Kolekcija bi mogla postati pravi bestseler hrvatskog brenda Bambija zbog svog stava koji je buntovan i cool, što su osnovne premise prodaje klincima koji žele biti posebni i istaknuti se u

Njega kože nakon ljeta...

T

S S

V

U

Za svoj rad i doprinos u turizmu dobitnica je nekoliko nagrada

Stigla kolekcija Bambi for Zigman Ono što smo dugo čekali...

Prvi dio pret-a-porter kolekcije Bambi for Zigman napokon je u prodaji. Da za modu nikada nije prerano, vidjeli smo već u sklopu projekta Fashion. hr industrije poslije revije na Dove fashion.hr-u gdje je revija Bambi doživjela prave ovacije. Nevjerovatna količina energije mladog i iznimno talentiranog Zigmana i Bambi brenda utkana je u ovu

dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

N

Rad ostavlja trag Jedan restoran u Krakowu, s am o š to s am samo jednom bila u njemu...

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Stvarno nisam ribič.

Sanja PETEK-MODRIĆ

ijekom ljeta, osobito dugog i toplog, koža se može poprilično iscrpiti. Razlozi mogu biti brojni - pretjerano izlaganje kože suncu i visokoj temperaturi, nedovoljno konzumiranje tekućine, odnosno neadekvatna njega kože…

Uslijed toga dolazi do gubitka vode iz kože, površinski sloj kože postane zadebljan, prisutan je velik broj „mrtvih stanica“, što koži, osobito lica, daje grub, siv i umoran izgled. a masnoj koži, uslijed gotovo istih razloga, često nastupi pogoršanje prestankom izlaganja suncu. Pojavljuju se brojni otvoreni i zatvoreni komedoni te upalne promjene tj. akne. toga je vrlo važna njega kože, osobito lica, tijekom boravka na suncu, ali i nakon njega tj. nakon odmora. vim tipovima kože se nakon završetka odmora preporuča profesionalna njega i „čišćenje“ kože. Ruke stručnjaka „ispraznit“ će proširene pore, smanjiti upalne reakcije, a ujedno kožu i dobro nahraniti. Vrlo važna je i hidratacija kože te, prema potrebi, unošenje aktivnih tvari (vitamina, antioksidansa...) koje će popraviti nastala oštećenja, osvježiti je i podariti joj sjaj. ažan je i pravilan izbor kreme za kućnu njegu. To ovisi o trenutnom stanju kože te o njenim trenutnim potrebama. Načelno se mogu upotrebljavati iste kreme za njegu lica kao i tijekom ljeta. No ako vam koža „poručuje“ da joj to nije dovoljno (pojava crvenila, ljuskica, lišajeva...), vrijeme je za novi preparat. koliko ste u nedoumici - potražite savjet stručnjaka! Naime, pregledom kože te posebnim mjerenjima izvršenim na površini kože, ustvrdit će se što koži nedostaje te na temelju toga preporučiti adekvatna njega!

Piše: GORDANA IGREC

Vaš moto u životu?

Rad ostavlja trag.

Iz takta vas može izbaciti....

Nepravda i glupost. Što je najvažnije u vezi?

Slušanje.

Omiljeni restoran?

Dermatolog

školi i među v r š nja c ima .

Ukratko, ukoliko želite da vam djeca dobro izgledaju, odvedite ih u Bambi. Vi ćete pomoći hrvatskom gospo darstvu, a oni će shvatiti koliko su zapravo

roditelji divni. Savršeni spoj.

Dizajnersku kolekciju Bambi for Zigman potražite od broja 4 do 12 u Bambi prodavaonicama u Zagrebu (West Gate), Varaždinu, Osijeku (Portanova), Vinkovcima, Splitu, Šibeniku i Dubrovniku.

Izvrsnu kampanju s promotoricom Bambi dizajnerskih kolekcija Antoniom Dorom Pleško, zvijezdom Supertalent showa, snimio je Šime Eškinja.

46 Ženski svijet

30. kolovoza 2011., br. 380

PRAKTIČNI SAVJETI Kako se obući od glave do pete za malo “love”

Cvjetni dom U šoping pod most!

Krštenje U

ove dane veselja i igara imala sam priliku uljepšati još jedan bitan događaj u životu čovjeka. Uređivali smo svečani ručak za krštenje male djevojčice. Još prije nešto više od mjesec dana izradili smo roze pozivnice, ukrašene kristalnom dudicom u kojima ona poziva svoje goste da uveličaju njeno krštenje. Sigurna sam da Leticija su cijenjeni gosti već ZADRAVEC prilikom primitka poKukuljevićeva 17, Varaždin zivnice shvatili da će to 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com biti prelijepa svečanost u koju će biti uloženo mnogo truda, jer pozivnica je već svojim izgledom obećavala čaroliju, a ona se nastavila raskošnim aranžmanima, punim nježnog, sitnog cvijeća. Osim cvijeća, dodatni šarm aranžmani su dobili time što sam u njih ubacila male, sjajne baletne cipelice koje

J Vrijednim sam „kopanjem“ došla do 5 odličnih komada, a sve skupa platila sam točno 50 kuna!

Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

Većina Varaždinaca upoznata je sa sajmom koji se održava svakog četvrtka i subote ispod varaždinskog mosta na “starom sajmištu”. Osim šarolikog društva i dobre atmosfere, tamo se može naći sve - od rabljenih kompjutera do starih gramofonskih ploča, a i prilično dobrih komada odjeće i obuće. Ukoliko ne gajite averziju prema rabljenoj robi, toplo vam savjetujem da isprobate svoju sposobnost cjenkanja i diplomatskog pregovaranja i - pravac pod most!

Osim toga, važno je oboružati se s puno dobre volje i strpljenja jer nije sva roba uredno posložena i ne visi na vješalicama.

Uglavnom je nabacana na male hrpe, a upravo ispod njih kriju se neki jako dobri komadi odjeće pa se stoga nemojte ustručavati zasukati rukave i baciti na posao. Ja sam vrijednim „kopanjem“ i njuškanjem došla do 5 odličnih komada, a sve skupa platila sam točno 50 kuna!

Prilikom kupnje obratite po-

zornost na moguće fleke i oštećenja koji vam idu u prilog jer cjenkanjem možete sniziti komad odjeće koji vam je zapeo za oko. Imajte na umu da ćete najvjerojatnije morati uložiti dodatno vrijeme i novac za uređenje i krojačke zahvate. S time na umu nemojte ni podcjenjivati ponudu jer upravo neka izgužvana haljinica izvučena s dna hrpe može postati vaš najdraži odjevni predmet.

jte nemo ati njiv podcje r haljina u je ponud s dna hrpe na izvuče postati vaš ž o m e i odjevni ž najdra met e r p d

Bijelu majicu s crnim točkicama „upecala“ sam za samo 5 kuna i bila je odličan temelj za izgradnju color block kombinacije.

asociraju na gracilno žensko biće, koje profinjenost nosi u sebi. Uživala sam u cjelokupnom dojmu svečanosti posvećenoj maloj djevojčici te se još jednom podsjetila kako je prekrasno biti majka slatkih, malih djevojčica i gledati ih kako se pretvaraju u prekrasne žene. Želim da što više djevojčica odraste u krugu i toplini obitelji, okružene ljubavlju i prijateljstvom te da kroz svoje sazrijevanje usvoje što više životnih vrijednosti. enski pozdrav, Letizia

Ž

Haljinica za 5 kuna je iz Top Shopove Kate Moss kolekcije, a uz crvene Ray Ban naočale i smeđi remen je pravi engleski boho chic

Crvena haljinica za samo 10 kuna pravi je zgoditak jer se može nositi na više načina; uz odgovarajući styling i visoke pete može se nositi i u svečanijim prigodama

Kozmetički savjeti

Žuta pamučna haljinica kupljena za 10 kuna super ide uz crne starke i plavu torbu za neku casual kombinaciju i šetnju gradom

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Pedikura nakon povratka s plaže Z

adebljanje na stopalima nije nimalo ugodno. Ako tvrdu kožu i natiske niste uklonili prije odlaska na more, vrijeme je da to obavite sada kada ste se vratili. Kao i kožu cijelog tijela, tako i stopala isušuje spoj morske soli, pijeska, sunca i kada još dodate da hodamo bosi (što je vrlo zdravo), vrlo je vjerojatno da trebate pomoć pedikera. Naime, vaše će stopalo nakon što se odstrane natisci biti ljepše i profinjenije. No ne skidamo

natiske i tvrdu kožu samo zbog izgleda, već zato kako na tim mjestima ne bi nastale kurje oči, koje su vrlo bolne i neugodne. Svaku večer prije spavanja mažite stopala hranjivom kremom, nakon što jednom tjedno napravite piling. Dobar piling teško je pronaći stoga vam savjetujem da ga sami napravite kod kuće. tavite u šalicu malo griza ili krupne morske soli i pomiješajte ga s medom ili mlijekom ili čak s gelom

S

za tuširanje pa ga odmah iskoristite i napravite piling za cijelo tijelo. U sklopu pedikure radi se i kratka masaža stopala koja učinkovito uklanja stres i otečenost umornih nogu. Ne smijemo zaboraviti noktiće koji sada mogu biti malo duži nego inače. ako se ne biste mučili s lakiranjem, preporučujem trajni gel lak soak off u različitim bojama koji traje tri do četiri tjedna ovisno o brzini rasta noktiju.

K

Ženski svijet 47

30. kolovoza 2011., br. 380

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Ni kuhinja, ni krevet, nego...?

Z

Brojni nastupi grupe JazzON: na Kickboxing prvenstvu, rukometnoj utakmici Hrvatska – Srbija, rođendanskoj proslavi Supernove...

OTKRIVAMO Novi programi u Aerobic centru “Tanja”

Stiže jazz dance!

J Osim skupine “JazzON”, s radom počinje i “BreakON”. Upisi još traju, pa požurite Ove godine Aerobic centar “Tanja” proslavit će pet godina uspješnog rada.

Sportska dvorana Studentsko g doma u Varaždinu postala je nez aobil azno odredište, jer su bogatstvo programa i rekvizita, kao i vesela atmosfera unatoč napornim treninzima, mamac za mnoge. Osim već dobro poznatih programa poput “Pump it”, “Aeropoweryoge”, “Trbuh&Guza&Noge” ili Pilatesa, pokrenuti su i novi, zanimljivi programi.

Ostović-Šlehta, vlasnica Centra.

Ta je plesna tehnika pop u l ar na i kod amatera i kod profes i onalnih plesača,

Tanja ić Ostov info: a t Šleh 5 91 53 099 23.tanjafit www gmail.com ik it@ n ta jaf ook - Aerob b Face ntar Tanja ce

Trening jazza S radom je počela plesna skupina “JazzOn”, koja je otvorena za sve koji se žele baviti jazz danceom. - Jazz dance je modernija plesna tehnika proizašla iz klasičnog baleta.

Bazira se na baletnoj tehnici koja je dopunjena opuštenijim plesnim elementima, odnosno slobodnijim pokretima, a razvija dobru tjelesnu kondiciju, tehniku, fleksibilnost i muzikalnost - pojašnjava Tatjana

razumljiva je, gledljiva, zabavna, a sada je konačno dostupna i široj javnosti. - Uz satove jazza, posebno će biti treninzi baleta i gimnastičkih elemenata kako bi koreografije bile atraktivnije i tehnički dotjerane. Voditeljica i koreograf je Martina Palošika, kojoj se možete javiti sa svim pitanjima u vezi upisa, koji su u tijeku – ističe Ostović-Šlehta.

Uz to, s radom počinje i grupa breakdancea “BreakON”, koju vodi Martin Dragica. - Nadamo se da će nam se priključiti mnogi mladi željni kvalitetnog

Aromaterapija

plesa, treninga i nastupa – kaže vlasnica Centra.

Vježbe za trudnice No u Aerobic centru “Tanja” nastavljaju i s lani pokrenutim vježbama za trudnice, koje uključuju lagane aerobne vježbe, pilates, jogu i Kegelove vježbe, a omogućit će da trudnica bude u boljoj fizičkoj i psihičkoj formi, istovremeno snažnija i spremnija za porod. Važno je istaknuti da vježbati mogu samo one koje imaju urednu trudnoću i uz potvrdu ginekologa koji vodi trudnoću.

JazzON/ BreakON - info

Kontaktirajte Martinu na broj 092 225 58 51 ili ih potražite na Facebooku Plesna skupina JazzOn

Od “Pump it” do zumbe Popularni i već standardni programi u Aerobic centru “Tanja” idu dalje.

Za one željne žestokog treninga nezaobilazni je “Pump it”, gdje će vas dočekati utezi i bučice, tu su i “Aeropoweryoga” – izvrsna kombinacija aerobnog treninga i yoge te “Trbuh&Guza&Noge” – napad na kritične zone.

Pilates će odgovarati onima koji moraju pripaziti na

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

kralježnicu, a birati možete i između Mix aerobika, Step aerobika i, naravno, nezaobilazne zumbe! - Rado izlazimo u susret i vrlo smo fleksibilni kada naše polaznice žele kombinirati više različitih programa ili termina, jer često zbog obiteljskih i poslovnih obveza ne mogu dolaziti u točno određene termine – ističe Tatjana Ostović-Šlehta, vlasnica Centra.

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje noćurka svoje ime duguje noćnoj cvatnji U Z U P lje noćurka proizvodi se od sjemenki biljke noćurak (Oenothera biennis L.) koja je dvogodišnja biljka, a svoje ime duguje noćnoj cvatnji. Ulje koje se dobije hladnim prešanjem zrelih malih sjemenki noćurka sadrži važne sastojke kao što su: višestruko nezasićene masne kiseline (98 %) linolna i gamalinolenska kiselina, maksimalno 8 % zasićenih masnih kiselina, fosfolipidi i steroli.

a jedan gram ulja noćurka potrebno je čak 10 000 sjemenki. lje noćurka ima pozitivno djelovanje na snižavanje razine kolesterola, djelovanje svih oblika dijabetesa, ublažuje simptome PMS-a i menopauze, hiperaktivnost kod djece, želučane tegobe.

Noćurak dobro njeguje ljuskavu, suhu i zrelu kožu, smanjuje količinu prhuti, pomaže ispucaloj koži, ubrzava zarastanje rana te

je dokazana pomoć kod psorijaza i neurodermitisa. otreban je oprez s uljem noćurka: bogatstvo nezasićenih masnih kiselina koje posjeduje čini ga podložnim kvarenju oksidacijom te je manje stabilan od većine drugih biljnih ulja. Proces oksidacije se ubrzava u prisustvu nekih metala i čuvanje je obavezno na suhom, hladnom, tamnom mjestu.

nam onu prastaru foru da ljubav ide kroz želudac, kao, najbitnije stvari u životu su kuhanje i dobra klopa! I sad, ako su te odmalena s tim tovili ne bi bilo čudno da ti je, kad odrasteš, jedina preokupacija u životu imati veliku i lijepu kuhinju! To je, naravno, vrlo pojednostavljen pristup tom dijelu životne filozofije, ali hoću reći kako se svim drugim aspektima odrastanja i funkcioniranja u životu pridaje puno manje pozornosti.

Ne znam gotovo nikoga, ili možda tek nekoga, koji se sjeća da su mu ikad rekli da je u životu najvažnije imati – pravu spavaću sobu! S intimnom, ugodnom atmosferom i s toplom, izazovnom i raskošnom bračnom posteljom... oje su sve asocijacije u tom pravcu pozitivne!

Jer, ona, spavaća soba, za mene je raj na zemlji!

Mjesto najljepših intimnih doživljaja, neopisivih vrhunaca sreće, profinjenih mirisa, erotskih šaputanja, cjelivanja i sljubljivanja, ili mirnog sna i prelijepih jutarnjih buđenja. li, kako je meni neshvatljivo da mnogima spavaća soba služi za skladištenje suvišnih stvari, starog namještaja i nespeglanog veša, a krevet im je kao kolodvorska klupa na koju se skljokaš strgana od posla, tako je drugima čudno da ja pjevam odu običnoj bračnoj postelji! Iza toga slijedi njihov uobičajeni topkomentar: »Ti si opterećena seksom!» oni kao nisu?! Samo ne doma i ne u krevetu koji je sve drugo osim onoga što u sebi priželjkuju. Naravno, potajno! Ponajmanje s vlastitom ženom kojoj je od cjelodnevnog rintanja seks zadnja stvar na svijetu! uku na srce, ni meni ne bi bilo drukčije. I ne zbog rintanja, nego zbog frajera koji je u biti seronja.

Koji se ni ne potrudi da u svom ili u zajedničkom životu nešto promijeni na bolje. Jer je bez ideje, bez romantike i bez želje. Uvjeren da je bijeg od problema jedini izlaz. to nije. Sve je to kao igra labirinta u kojem moraš pronaći pravi put. Izlaz! Tko veli da i s vlastitom ženom ne možeš pobjeći! Otići u svoju ili prijateljevu vikendicu, u neki hostel, u apartmansku sobu s pogledom na more ili, s dekicom pod ruku, u običnu našu dravsku šumicu! Ako imaš imalo volje i romantike, ne trebaju ni velike kuhinje, a ni raskošne postelje...

M A A R Š

48 Mali oglasi NEKRETNINE

PRODAJE se vikendica i vinograd na Pešćenici Viničkoj može i sa berbom, sve zajedno oko 2000 m². Vikendica je lijepo uređena i namještena, pogodna je za stanovanje, ima priključak struje i vode te veliku terasu.

Vinograd je okružen voćnjakom sa raznovrsnim voćkama. Sve zajedno je prikazano na slici. Upitati: 095/9018009 ozn.1909e LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn.

1898e KUĆU u mirnom djelu kvarta, 10 min. pješice do centra, blizina vrtića, škola, dućana, 220 m² + cca 450 m² okućnice, 179.000 €, prodajem. Slike šaljem e-mailom. Tel. 042/330-077, 091/171-7852, e-mail: zvtennis@ gmail.com ozn.1907e KUĆA PRILIKA! Visoka prizemnica 160 m² u Bartola Kašića, (svi priključci) u dobrom stanju - 87.000 €!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA TJEDNA! Vikend kuća na Koradovici sa 2500 m² ravne okućnice - 9.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆE za odmor i stanovanje: Banjščina 80 m² - 35.000 €,Varaždinske

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Toplice 80 m²- 45.000 €, Halić 120 m²43.000 €, Beretinec - 80 m²- 27.000 €.

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆA – ulaz u Sračinec, 102 m² + dvorišne zgrade + okućnica 797 m², voda, plin, centralno g, 59.000 €/dogovor. Mob. 098/1856-913 ozn.3401

KUPUJE se vikend kuća te stara kuća u blizini Varaždina! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c

KUPUJEM vikendicu sa urednim papirima! Mob. 098/908-8434 ozn.3402

POVOLJNO! Kuće: Ivanec novogradnja visoki roh -bau 150 m², Kneginec 80 m², Trnovec 150 m², Turčin 102 m² i dr... Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA, 140 m²,dvorište, garaža, gospodarska zgrada, u izuzetno mirnom dijelu Varaždina, Povoljno!

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c HITNO – kuća u Varaždinu, 150 m², dvorišta 723 m², svi priključci, useljivo, 60.000 €. MEN -ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c KUĆU u Turčinu, prodajem. Mob. 091/2512-416 ozn.173c NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/1784600 ozn.1902e KUPUJEMO kuću u Varaždinu do 100.000 €. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 261-247 ozn.167c PRODAJEM/mijenjam kuću sa okućnicom u Novom Marofu, za veći stan u Varaždinu. Mob. 091/766-0201 ozn.3259 KUĆA katnica, 3 stana, struja, podrumi, nedovršena. Tel. 212-675 ozn.2206b VARAŽDINBREG, imanje 13 500 m², kurija XVI. st., 200 m², vinograd, voćnjak, šuma. Mob. 098/446-333 ozn.2207b

OBITELJSKU kuću u mirnom djelu Varaždina, prodajem. Upitati na: 098/267-266 ozn.3404

dvosobni 37 m² u Meštrovićevoj!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Trosobni novogradnja u blizini bolnice 74 m² i 87 m², luxuzno uređeni (podno grijanje, jacuzzi, velika terasa) i podzemna garaža!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆU u Varaždinu, odmah useljivu, oko 200 m² stambenog prostora, prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.3462

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c

STARIJU kuću u Nedeljancu sa većom okućnicom (oko 3 500 m²), povoljno prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.3462

S. VUKOVIĆA 29 m², Ludbreška 43 m², Dravska 28 m², Trakošćanska 30 m² (29.000 €)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište.

Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846691 ozn.3465

POVOLJNO: Trakošćanska 55 m² (44.000 €) i 59 m² (lift) (42.000 €), Križanićeva 48 m² zasebna brojila - .(43.000 €)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJEM/mijenjam kuću u Turčinu za stan u Vž; kupujem peć za centralno na drva (35 000 cal). Mob. 098/681-075 ozn.3485

R. HERCEGA 52 m² (uređen) 900€/m², Z. i Frankopana 52 m², B. Radić 52 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KUPUJEM vikend kuću, okolica Varaždina, pogodno za stanovanje, vrijednost do 12.000 €. Isplata odmah. Tel. 042/330-378, 099/512-3312 ozn.3437

STANOVI IZNAJMLJUJE se jednosobni stan na Banfici, novogradnja, namješten. Za upite nazvat na broj telefona: 099/ 2184425. ozn. 123c GRABANICE najniže cijene! Dvosobni 37,50 m², trosobni 52 m² i 62 m², trosobni 69 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Novogradnja Dravski vrtovi - dvosobni 37 m² i prekrasno uređen

NOVOGRADNJA: Grabanice - 85 m² i 81 m², 64 m², T. Ujevića 58 m² i 62 m², Supilova 65 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c POVOLJNO! 1-soban, 43,45 m², visoko prizemlje, etažno grijanje, 35.000 €. MEN -ARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c HITNO – garsonjera, 22 m², spremište, 20.000 €. MEN -ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRODAJEMO stanove u Varaždinu: četverosobni 107 m², POS naselje, jednosobni 44 m² 34.000 €, I. kat, trosobni Zagebačka, Galinčeva ...

Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c ŽELIMORSKI d.o.o. – Prodaje se: trosobni stan, Grabanice 55,8 m², 62.000 €, garsonjera, Jurkovićeva ulica 36,76 m², 46.000 €, stan Trg bana Jelačića 93,3 m², 112.000 €, poslovni prostor u Coning centru, u prizemlju 18,85 m², 25.000 €. Mob. 098/1661-177 ozn.188c DVOSOBNI stanovi; Zagrebačka 33 m², 31.500 € i 57 m², 59.800 €, Dravska 37 m², 45.000 €, Harambašićeva 46 m², 50.000 €, Režekova 47 m²,

30. kolovoza 2011., br. 380

47.000 €, B. Radić 52 m², 52.000 €, Novaka 58 m², 55.000, T. Ujevića 58 m², 58.000 €, B. Radić 60 m², 52000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c TROSOBNI stanovi: M. Krleže 57 m², 2. kat , Grabanice 3,76 m², 3. kat; sa garažom. Gajeva-strogi centar 304 m². KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c GARAŽU, Ul. S. Vukovića, cijena 3.500 €, prodajem. Informacije: 213-014, 098/901-3594 ozn.3381 DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1900e STAN 58 m², Kozarčeva 14, II. kat, etažno g., klima, zgrada sa 7 stanova i ograđenim dvorištem, prodajem.

Pola dvorišta mogući parking, druga polovina je travnjak sa ukrasnim grmljem i velikim orahom. Tel. 313-223 do 13.00 h ozn.3400 JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2216b KOMPLETNO uređen stan, 60 m², nova PVC stolarija, klima, blizina centra, 51.000 €. Mob. 099/2471-556 ozn.2222b

ZEMLJIŠTA DVA gradilišta u Krču, 1,5 km od centra N. Marofa, prodajem. Postoji idejni projekat za obiteljsku kuću.

Mob. 098/446-440 ozn.322c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.1901e ZEMLJIŠTA u Beretincu i Križancu, pogodna za vikend gradnju. Priključci blizu. Mob. 095/521-2325 ozn.3389

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c PRODAJE se jednostrešno zatvoreno regalno skladište za 220 paleta, dimenzije 19m x 12m. Upitati: 330-868, MDV CENTAR ozn.63c PRODAJNO-SKLADIŠNI prostor 1100 m², potpuno opremljen, visok 7 m, sa velikim parkiralištem, na glavnoj cesti Varaždin-Maribor, iznajmljujemo. Tel: 042/330-868 ozn.63c

SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1901e POSLOVNI prostor-stan, 50 m², Julija Merlića 1, Varaždin, iznajmljujem.

Mob. 098/591-195 ozn.1899e PRODAJE se trgovina Jelkica, Marčan, Vinička 16. Mob. 091/8805-765 ozn.3442 HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno. Mob. 091/526-7870 ozn.3464 POSLOVNI prostor u centru Varaždina - Korzo, II. kat, parkiralište osigurano, iznajmljujem. Mob. 091/787-6649 ozn.326c

NAJAM IZNAJMLJUJU se stanovi na Banfici, novogradnja, potpuno namješteni. Za upit nazvati na broj telefona: 099/ 218-4425 ozn.123c IZNAJMLJUJE se: dvosobni 37 m² u novogradnji! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c MANJI, novouređeni jednosobni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268.233 ozn.161c NENAMJEŠTEN, dvosobni stan za dugoročni najam u Varaždinu, etažno.

Blizina vrtića i škole. Mob. 098/683666 ozn.265c DVIJE sobe sa kupaonom u POS naselju kod Veleučilišta, iznajmljujem.

Sami u stanu. Mob. 098/975-4645 ozn.3304 IZNAJMLJUJEM 3 sobe uza studente, kuhinja, kupaona, blagovaona, novo uređeni, posebni ulaz, 1.200 kn po osobi sa režijama. Mob. 099/8238495 ozn.3392 JEDNOSOBAN, namješteni stan iznajmljujem studentima ili samcima. Mob. 091/794-6380 poslije 17.00 h ozn. 2201b JEDNOSOBNI stan, namješten, vlastita brojila, PVC stolarija, kod bolnice, iznajmljujem. Mob. 095/565-5174 ozn.3423 POVOLJNO iznajmljujemo stan 40 m², namješten, prednost dvije studentice. Mob. 091/6232-226 ozn.3424 2-SOBNI, potpuno opremljeni stan, vlastita brojila, blizina bolnice, Iznajmljujem. Mob. 091/511-2153 ozn.1908e STAN 30 m², 3. kat u zgradi, iznajmljujem na duži rok, Supilova ul. Mob. 098/907-1645 ozn.2212b IZNAJMLJUJEM/prodajem jednosobni stan, 40 m². Tel. 042/313-249 ozn.2220b VELIKU dvokrevetnu sobu, centralno, Internet, poseban ulaz, blizina fakulteta, iznajmljujem. Mob. 091/1299329 ozn.2223b IZNAJMLJUJEM/prodajem/mijenjam jednosobni stan, centar, etažna brojila, polunamješten. Mob. 098/844444 iza 15.00 h ozn.2225b JEDNOSOBAN stan, etažno centralno, PVC stolarija, namješten, iznajmljujem. Mob. 099/500-7489 ozn.3440 U CENTRU, namještenu garsonjeru s posebnim ulazom, iznajmljujem paru ili dvjema djevojkama. Tel.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

30. kolovoza 2011., br. 380

042/213-732 ozn.3443

ozn.1904e

DVOSOBNI stan, 40 m², potpuno namješten, F. Supila 48, iznajmljujem. Mob. 098/1684981 ozn.3444

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.3396

IZANJMLJUJEM sobe za 2-3 studenta, učenike, samce, kraj Veleučilišta, upotreba kupaone i kuhinje. Tel. 042/211-804 ozn3449

BMW 316i, Compact, ‘98. g., reg. 1 g., full, odličan, 108000 km, 2.999 €! Skuter Longya 50, star 3 mj., reg. 1 g., plavi, 3.500 kn, veći skuter 125 Qingqi, ‘06. g., reg. 1 g., odličan, 5.200 kn; Oldtimer P-204, ‘71. g., 3.000 €; gumeni čamac Qwick Silver 3,40 m + Johanson 9,9 KS, 11.000 kn, odličan!

Mob. 098/268-540 ozn.3396

NAMJEŠTENI, jednosobni stan, 38 m², u Ulici I. Meštrovića, iznajmljujem. Mob. 098/683-668 ozn.3450 JEDNOSOBNI, namješteni stan, 30 m², Ulica M. Krleže, centralno etažno, vodomjer, Internet, iznajmljujem.

Mob. 095/903-8147 ozn.3455 JEDNOIPOSOBNI, namješteni stan, iznajmljujem. Odvojena brojila, centralno grijanje. Mob. 091/6080696 ozn.3460 TRAŽIM cimericu u studentskom stanu za dvokrevetnu sobu, ADSL, 50 m od FOI-a. Mob. 098/274-799 ozn.3461 DVOSOBAN, komforan, namješten stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 099/670-5388 ozn.3469 MLAĐI bračni par (nepušači) traže stan u najam cca 60 m², novogradnja sa vlastitim brojilima, prednost stanovima s namještenom kuhinjom i kupaonom. Mob. 095/5100-479 ozn.3472 IZNAJMLJUJEMO sobe studentima.

Mob. 098/408-112, 042/330-805 ozn.3478 DVOSOBAN stan, namješten, sa vlastitim brojilima, pogodan za manju obitelj, iznajmljujem. Mob. 098/9270143 ozn.3480 NOVU kuću veličine 90 m², u Knegincu Gornjem, iznajmljujem. Mob. 091/787-6649 ozn.3483

APARTMANI POVOLJNO iznajmljujemo jednosobne i dvosobne apartmane u Biogradu n/m, udaljenost od plaže, trgovine i borove šume 100 m. Mob. 091/5551044 ozn.396a LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a. Mob. 098/951-8248 ozn.1903e

SABUNIKE - apartman 3-5 osoba, pješčana plaža, već od 150 kn. Tel.: 098/9695 – 884 ozn.1904e SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1905e PAKOŠTANE, iznajmljujem apartmane u privatnoj kući, u samoj borovoj šumi. Tel./mob: 023/381-410, 091/561-6609 ozn.3495

POLJOPRIVREDNI STROJEVI MLIN čekićar krunjač 3,.5 kW, prodajem. Mob. 091/535-8534 ozn.3479

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c FIAT PUNTO 1.9D, 2001.g.., reg do 4/2012., klima, pet vrata, cijena: 2,800 €. Tel.: 095/5466-634

IVECO EUROCARGO 75-14, 1999. g., za dijelove. Mob. 098/446-443 ozn.3422 IVECO KOMBI 35-10, 1998. g., moguća zamjena za manji. Mob. 098/446443 ozn.3422 KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; Nissan Terano 2,4, plin, reg.

12/2011, 1.499 €. Mob. 098/777-095 ozn.3476 SEAT MARBELA, 1996. g., reg. do 12/2011, 903 ccm, 30 KW, prvi lak, mala potrošnja, prodaje vlasnik.

Mob. 091/555-0314 ozn.3459 GOLF II, neregistriran, u ispravnom stanju, 1991. g., 1,3 benzinac, prodajem. Tel. 712-420, 098/970-7997 ozn,.3477

POSAO RESTORAN u Varaždinu traži kuhara/icu s iskustvom. Uvjeti odlični.

Više informacija na: 091/268-4720. ozn.15c GRAĐEVINSKA tvrtka traži iskusnog tesara. Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c GRADNJA KOJIĆ – primamo KV zidara, tesara, armirača i pom. radnika, na određeno vrijeme. Mob. 098/449583 ozn.285c CAFFE BAR Mozaik, Biškupečka 13, traži konobaricu za rad. Mob. 091/501-1249 ozn.313c DJEVOJKU za rad u lokalu, u Varaždinu, tražim. Uvjeti po dogovoru. Samo ozbiljne ponude. Mob. 095/538-7310 ozn.333c TRAŽIM žensku osobu za čuvanje dvogodišnjeg djeteta u našem prostoru. Bliža okolica Ludbrega.

Mob. 098/750-616 ili 042/815-261 ozn.3426

Mali oglasi 49

TRAŽI se krojačica sa iskustvom u šivanju vjenčanica i večernjih haljina.

Mob. 091/532-2963 ozn.3486 PRIMA se u stalni radni odnos mlađa ženska osoba, za rad u caffe baru.

Mob. 098/284-218 ozn.3491

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ =S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 08/'#=_= NS_ 8' ĨåĤĺÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”,

mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.3310 PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.3028 BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩ þĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

eV7 Ȧ ÑåĤėġÿČÑĮåĨȦ ġÿČÑĮåĨȦ ĺĉåłÜå ŀÑ ĊĤÑČĉåłĒÿÝıȦ ÝþååĤČåÑáåĤĨÿÝå ĤÑĺė ı åĤėÜÿĊ ÝåĒĮĤı ĤÑĺėȦ 0ıĤåČàåĺÑ ɸ ɇĊėá _ÑĮĤėûÑĨĒėû áėđÑɉȦ ɳɼɻȹɺɹɶȿ ɳɵɸȦ ıĒĉÑ ėŀĒȩ ɶɶɷɳ

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c

50 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/5004859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci.

Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-

pristupačno cijenom. Mob. 091/5402681 ozn.77d

povoljno prodajem. Tel. 320-330 ozn.3414

IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, AKCIJA izotoplinskih fasada te postavljanje KERAMIKE. Mob. 095/922-0257 ozn.3281

DOMAĆE bijelo vino – cijep (8 kn) i miješano vino – cijep i noja (6 kn), prodajem. Mob. 091/9200-611 ozn.2205b

KNJIGOVODSTVENE usluge za tvrtke, obrte, slob. zanimanja. Povoljno i stručno. Mob. 091/5565-190 ozn.438a

VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove. Mob. 091/1760-616 ozn.305c

IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, popravljam stari, dostavljam, povoljno.

Tel. 320-330 ozn.3414

STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva. Izrada ograda i nadstrešnica. Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel. 260-724 ili mob.

099/681-3133 ozn.325c USLUGE knjigovodstva za d.o.o. pruža firma s dugogodišnjim iskustvom.

Mob. 091/787-6649 ozn.326c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

VRŠIMO soboslikarske i ličilačke radove, brzo i povoljno! Penzionerima 15 % popust! Mob. 099/7995-401 ozn.3415 DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/862-1230 ozn.3417 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje. Brzo i kvalitetno.

Mob. 098/9066-889 ozn.3438 KVALITETNO i povoljno radim sve zidarske radove. Mob. 098//916-3835 ozn.3441 NAJPOVOLJNIJA dostava šljunka, sipine, drenaže, zemlje, strojni iskopi dvorišta, temelja, podruma, postava tlakavca, rubnika. Mob. 099/3530180 ozn.3453 POSTAVA knaufa i dekorativnog kamena, laminata i zidnih obloga – povoljno. Mob. 095/903-8147 ozn.3455

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417373 ozn.2803

CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.3474

ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641308, mob. 091/762-4286 ozn.3009

VRŠIMO usluge: iskopa, navoza, nabijanja, post. rubnjaka, tlakavaca, asfalta sa svim ostalim bet. radovima. Mob. 095/511-0999, 099/2505064 ozn.3475

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3033 OBAVLJAMO fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, bojanje i gletanje, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/6726574 ozn.3206 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi,

RAZNA oprema za lokal, stolovi, stolci, caffe aparat, ambalaža i drugo.

Mob. 098/446-443 ozn.3422 VINO, miješano, graševina, šipon, prodajem. Mob. 091/511-8102 ozn.3425

EMAJLIRAM gusnate - plehnate kade.

Mob. 098/467-510 ozn.3297

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3410

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

KVALITETNO vino iz Barbare, prodajem. Mob. 091/250-3530 ozn.2203b

ČISTKO servis za čišćenje - Dubinsko pranje tepiha, tapeciranog namještaja, održavanje poslovnih prostora, privatnih kuća. Završno čišćenje poslije građevinskih radova. Mob. 095/911-4320 ozn.3281

VODOINSTALATERSKI obrt Mario – povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju. Mob. 095/5145-755 ozn.295c

UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/4127863 ozn.307c

30. kolovoza 2011., br. 380

SOBOSLIKARSKI radovi, bojanje fasade, montaža knaufa, postavljanje laminata. Mob. 091/924-8880 ozn.3490 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-

4736 , 042/505-024 ozn.3496

ŽIVOTINJE

OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo.

Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.3496

ŠTENCE bijelog retrivera, čistokrvni, cijepljeni, sa knjižicom, prodajem.

Mob. 099/239-1682 ozn.1906e

RAKIJA šljivovica i tropica, na mobitel: 099/873-6665 ozn.1910e

SVINJE težine od 120 – 150 kg, prodajem. Tel. 666-151, 091/154-6860 ozn.3379

PRODAJEM: berbu vrhunskih sorti grožđa cca 1000 kg i 300 l kvalitetnog vina. Mob. 098/966-8368, 042/260738 ozn.2224b

ODOJCI, bačva za vino 300 l, plug za vađenje krumpira za frezu MIO 620. Mob. 091/789-0285 iza 15.00 h ozn.3451

DVA grobna mjesta, stari dio kod križa. Mob. 098/752-808 ozn.3445

ODOJKE 25 kg i svinju oko 150 kg, prodajem. Mob. 091/534-9724 ozn.3473 ČISTOKRVNE štence nj. ovčara, stare 2,5 mjeseca, bez rodovnice, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn.1911e

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1899e GROŽĐE cijep - bijeli miješani na Varaždin-Bregu (Halić), 2 000 kg, prodajem. Tel. 651-304 ozn.3384 PRODAJE se pianino August Forster star oko 25 godina, generalno uređen, uštiman. Mob. 098/486-221 ozn. 1904e RABLJENI televizori (100-400 kn), ormari (200-300 kn), DVD, video itd.

Mob. 098/137-4998 ozn.3393 PRODAJEM grožđe, cijep crno grožđe na brajdi, vinske drvene bačve, plastične posude sa poklopcem, muljaču, prešu, ledenicu i hladnjak. Cijena samo 200 kn. Tel. 042/350-601 ozn. 1904e SALONIT ploče kupujem. Mob. 098/191-2363 ozn.3394 GROŽĐE/mošt – miješano – sorti graševina, zeleni silvaner, sovinjon, 2500 kg; vino miješano – 1000 l: Mob. 099/687-5588, 042/724-017 ozn.3413 NAMJEŠTAJ razni, šalaporke, novo,

BRAJDE izabela, klinton. Tel. 711-233 ozn.3448 PILANSKA kratko piljena drva – 700 kn; odvoz šute i slično. Mob. 091/883-6732 ozn.3452 PRODAJEM grožđe – cijep, Varaždin Breg – Koradovica. Upitati na: 042/330-817, 091/979-7134 ozn.3467 GROŽĐE, cijep, miješano, cijena 4 kn/ kg, prodajem. Mob. 098/992-8395 ozn.3468 VINO, bijelo, kvalitetno, miješanih sorti. Popust na veće količine.

Mob. 098/1746-790, 098/9876-422 ozn.3494 GROŽĐE rajnski rizling, graševina, šipon, cijena 3 kn/kg, prodajem. Tel. 647-033 ozn.3497

KREDITI ODBIJENI ste u banci? Dosta Vam je čekanja na šalterima?

Provjerite Vašu kreditnu sposobnost. Sv i uvjeti banaka na jednom mjestu! Dragan 098/1893-555, Ured 042/210008 ozn.286c NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 75. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.3470

NOVO u ponudi! Povoljni krediti za umirovljenike sa produljenim rokom otplate. Zaposleni, do 200.000 kn bez hipoteke i bez jamaca zavisno

od poduzeća. Zatvaramo problematična i nepovoljna zaduženja. Mob. 099/244-5915 ozn.286c

SAZNAJTE sve o najpovoljnijim kreditima bez jamaca, HROK-a i C. L. Pozajmice odmah! Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.3470 ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.3439 KREDITI bez HROK-a, bez jamaca.

Nova kreditna linija – umirovljenici i male mirovine, zatvaramo C. L. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.3447 NOVO krediti! Na male mirovine, na ostatak plaće. Zatvaranje postojećih do 30.000 €. Danica, 092/119-0041, 099-579-5712, 042/505-031 ozn.3447 KREDITI, pozajmice – mogućnost isplate isti dan! Crna lista ne smeta.

Mob. 092/2590-140 ozn.3481 NOVO – umirovljenici 50.000 kn na 7 g. do 85 g. starosti; do 10.000 € bez HROK-a; zap. – Boxmark, Varteks, Konzum na tr. nalog 30.000 € do pol. plaće i mirovine. Mob. 097/797-4206, 098/9055-687 ozn.3487 KREDITI do 30.000 € do pol. plaće i mirovine. Pozajmice do 20.000 kn odmah. Novo – krediti do 50.000 kn - umirovljenici bez dobnog ograničenja. Mob. 098/964-5711 ozn.3487 EXPRES pozajmice u 24 h, zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L., na ostatak primanja. Mob. 098/9086028 ozn.3488

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c 100 % za poboljšanje potencije 4 tablete 150 kn! Sigurno i bez nuspojava! Dostava! Mob. 099/7741-575 ozn.3371 DJEVOJKU, 45-56 g./160 ili slobodnu gospođu za druženje, traži dečko 57 g./160, situiran, Vž i okolica. Mob. 099/7411-948 ozn.3391 MUŠKARAC 44 g., iz Vž, traži žensku osobu 20 – 37 g., za druženje, diskrecija. Mob. 091/926-8380 ozn.3484

Zahvale i sjećanja 51

30. kolovoza 2011., br. 380

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragoj mami, baki i prabaki

ALMI CIRKVENČIĆ rođ. RUNTIĆ † 28. 8. 2011.

na voljenu

Sin Slavek, unuci Saša s Valentinom i Martina, praunuci Ilona i Janko

POSLJEDNJI POZDRAV

MARINU MEŠTRIĆ 2. IX. 2006. – 2. IX. 2011.

dragoj kolegici i suradnici

KARMENKI TOPLEK BALIĆ, dipl. ing.

U životu tišine vječnoga mira, već pet je godina prošlo.

25. 8. 1976. – 26. 8. 2011.

Parkovi d.d. Varaždin

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog anđela

DENISA BEKA

Živimo s vjerom i nadom da opet bit ćemo zajedno u vječnosti s Bogom.

Naše misli, molitve i sjećanja s tugom u srcima uvijek Te prate.

Tvoji: tata, mama, David i ostali članovi obitelji

preminulog 22. 8. 2011. nakon duge i teške bolesti u 13. godini života.

Zahvaljujem svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su ispratili mojeg voljenog anđela na vječni počinak.

Hvala liječnicima Bolnice Varaždin i Fran Mihaljević Zagreb, Kućnoj njezi Kocjan, dr. op. prakse Nadici Fadiga Brodar, OŠ Gustav Krklec Cestica, GP Granit Sl. Bistrica, DVD-u Vinica, cvjećarnici Fijolica Vinica. Posebno hvala prečasnom Valentu Posavcu na divnim riječima kojim je ispratio našeg anđela na vječni počinak.

Ožalošćeni: tata Miljenko, mama Gordana, brat Mario i baka Barbara

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TEREZIJA ČURILA

ZDRAVKO BLAŽOTIĆ

2. IX. 2001. – 2. IX. 2011.

31. 8. 2007. – 31. 8. 2011.

Ne postoji zaborav i utjeha, već godine tuge i sjećanja.

Zauvijek u našim mislima.

Tvoj suprug Mirko i djeca s obiteljima

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BRANKO FLUKS 2. 9. 2008. – 2. 9. 2011.

dragom sinu

Ti ne znaš za moju tugu i moje muke.

Htjela bih Te zagrliti, ali sklapam prazne ruke.

DENISU BEKU

Supruga Marija i djeca s obitelji

Anđele, stalo je Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano i ostavio nas.

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Neka Te molitve naše prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

BARBARA MARGETIĆ

Tvoji: mama Gordana, tata Miljenko, brat Mario, baka Barbara

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš nam uvijek nedostajati.

POSLJEDNJI POZDRAV

1. 9. 2004. – 1. 9. 2011.

voljenom unuku

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcu Te čuvamo i beskrajno volimo.

31. 8. 2009. – 31. 8. 2011.

Tvoj djed Stjepan i baka Štefanija Posavec

Usnula si sanak, probudila se nisi, u srcima našim uvijek Ti si.

ANA PERŠI

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

DENISU BEKU

Tvoji: teta Snježana, tečik Ivica i bratić Nikola

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVANKA ČEPRNJA rođ. BAJS 23. 8. 2006. – 23. 8. 2011.

Fališ mi… u ovim teškim trenucima boli i tuge… Fališ mi… sestrice.

Tvoja Miljenka

ZAHVALA SJEĆANJE

Anđeo si bio i među anđele si otišao.

Nek’ Te sad oni čuvaju, kad više ne možemo mi, ali uvijek ćemo Te se rado sjećati.

STANKA KRANJČIĆA 29. VIII. 2004. – 29. VIII. 2011.

Tvoja kćerka Verica s obitelji

DENISU BEKU

dragom

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

STJEPAN PETRAN 29. 8. 2010. – 29. 8. 2011.

Sin Milan i snaha Vjekoslava

povodom smrti našeg dragog supruga i oca

FRANJE TOPLIČANCA iz Gornjeg Kuršanca, preminulog 27. 7. 2011. u 71. godini života.

Duboko potresene gubitkom i smrću našeg dragog Franje, od srca zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, priskočili u pomoć u teškim trenucima patnje i boli te okitili njegov odar cvijećem i svijećama i dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Zahvaljujemo Redakciji 7 Plus Regionalnog tjednika, Radiju Varaždin, VTV Televiziji. Veliko hvala mještanima Gornjeg Kuršanca, DVD-u Šandorovec, MUP-u iz Čakovca i Varaždina. Svima još jednom veliko hvala.

Ožalošćene supruga Ana i kći Jadranka

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

IVAN MELINČEK

ZDRAVKO POSAVEC

29. 8. 2010. – 29. 8. 2011.

1. 9. 2000. – 1. 9. 2011.

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, punice i sestre

U srcima tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina.

Ni dani koji prolaze, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Čuvamo Te u našim srcima i mislima zauvijek. Volimo Te!

preminule 25. kolovoza 2011. u 88. godini života.

Supruga Anka i sin Zdravko s obitelji *****

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u meni kao i prije.

Dok suze padaju, a duša boli, srce moje ne može da Te preboli.

Unuk Nikola, Karolina i praunuka Ana

Tvoji: supruga i djeca s obiteljima

LJUBICE RUŽA

1. 9. 2007. – 1. 9. 2011.

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim divnim ljudima koji su nam izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te uveličali posljednji ispraćaj. Zahvaljujemo osoblju Internog odjela OB Varaždin na brizi i pomoći u posljednjim trenucima života. Posebno zahvaljujemo osoblju Caritasovog doma „Sveti Ivan Krstitelj“ za brigu i njegu. Veliko hvala vlč. Stjepanu Najmanu, župniku župe sv. Nikola, na toplim riječima oproštaja.

U srcima našim uvijek voljena, u mislima našim nikad zaboravljena.

Ožalošćeni: kćeri Josipa, Marija i Vera, unuci Tomislav, Izidora i Ivan, praunuka Katarina, zetovi Izidor, Zlatko i Mladen

Mama i sestra Biserka s obitelji

Počivala u miru Božjem!

TUŽNO SJEĆANJE

BOŽENA STOČKO

52 Zahvale i sjećanja

30. kolovoza 2011., br. 380

SJEĆANJE na naše voljene

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ŠTEFANIJA KEČKAN

VLADIMIR ŽUPANIĆ

27. 8. 2009. – 27. 8. 2011.

30. 8. 1999. – 30. 8. 2011.

Vrijeme prolazi, al’ sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

VINKO LEVANIĆ

BRANKA LACKOVIĆA

27. 8. 2010. – 27. 8. 2011.

28. 8. 2000. – 28. 8. 2011.

S ljubavlju i ponosom nosimo Te u srcima.

Ni godina ova koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

Tvoja supruga Dragica, kćeri Štefica i Milica s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TOMISLAVA, DUBRAVKU JURJA HALAPIRA i KARMELU KOS

rođena TOMAŠKOVIĆ

31. VIII. 2008. – 31. VIII. 2011.

27. VIII. 2006. – 27. VIII. 2011.

4. 9. 2001. – 4. 9. 2011.

Sjećanje na vas bolno je, a vrijeme koje prolazi tužno je. Život bez vas težak je, a ljubav prema vama vječna je.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Ni godine, ni vrijeme ne mogu ispuniti prazninu koja je ostala za Tobom.

Roditelji Ivana i Mladen Kos, sestra Natalija s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA POMPER

STJEPAN MESEK

Tvoji najmiliji

Tvoja supruga Katarina i djeca s obitelji

SJEĆANJE

RUŽA ŽUNEC

na dragog

29. 8. 2008. – 29. 8. 2011.

SJEĆANJE

VID ČANJEVAC

Ti si u vječnosti, a živiš u našim srcima i lijepom sjećanju.

30. 8. 2010. – 30. 8. 2011.

Tvoj suprug s djecom i obitelji

STJEPANA MAJCENA 1. IX. 2003. – 1. IX. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Godina dana prošla je kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Tvoji: supruga i djeca s obiteljima

Tvoji: supruga Danica, djeca, unuci i praunuci

SJEĆANJE

STJEPAN BARBIR

SJEĆANJE

30. 8. 2007. – 30. 8. 2011.

DRAGA KERETIĆ

SJEĆANJE

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

30. 8. 2006. – 30. 8. 2011.

FRANJO MIHALIĆ

Supruga Jaga s obitelji

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Tvoj sin Božidar s obitelji

30. 8. 2005. – 30. 8. 2011.

SJEĆANJE

Supruga Milka

SJEĆANJE

MARKO PLASAJEC

*****

29. 8. 2009. – 29. 8. 2011.

SJEĆANJE na tatu

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

FRANJU MIHALIĆA

Tvoji najmiliji

GABRIJEL MESARIĆ 29. 8. 1996. – 29. 8. 2011.

Supruga i kći

Od kćeri Micike i zeta Nanka

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

VLADIMIR PINTARIĆ

VLADIMIR MARTINEZ

30. 8. 2010. - 30. 8. 2011.

28. VIII. 2001. – 28. VIII. 2011.

Dok živimo, živjet će i sjećanje na Tebe.

IVAN MEĐERAL

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

21. 8. 2010. – 21. 8. 2011.

Ljubinka, Goran, Nikolina

Sestre: Nadica i Nedeljka s obiteljima

na voljenog supruga i oca

„Ništa što je bilo vrijedno u prošlosti ne odlazi; nijedna istina ili dobro koje je čovjek stvorio ne umiru niti mogu umrijeti.“

VLADIMIRA MARTINEZA

Kći Vesna i zet Dražen

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE na voljene i nikad prežaljene roditelje

28. 8. 2001. – 28. 8. 2011.

Zauvijek u našim srcima.

SJEĆANJE

STJEPAN MEĐIMUREC

KATICU

4. 9. 2006. – 4. 9. 2011.

† 2010.

Pet godina prošlo je kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

na djeda i pradjeda

DRAGANA BENKA

Tvoji: supruga Katica, kći, zet i unuci

26. 8. 2008. – 26. 8. 2011. Život nestaje u trenu, a ljubav i sjećanja ostaju zauvijek.

1. 9. 2008. – 1. 9. 2011.

KATARINU

i

† 24. VIII. 2000.

† 1999.

ZAHVALA

preminulog 20. 8. 2011. u 86. godini života.

KORPAR

ANDRIJA POMPER

DRAGUTINA

DRAGUTINA PURGARA

na naše roditelje

SJEĆANJE

i Vaš sin Ivica

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i djeda

SJEĆANJE

Mario, Sanja, Leon i Lana

Neće Te izbrisati vrijeme, neće te sakriti tama.

BABIĆ

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoje: Melina, Marijana, Ina i Nela

MIRKA † 7. XI. 2007.

Anđeo si koji nas prati i vječno ćeš biti s nama.

Vrijeme prolazi, al’ sjećanje na vas zauvijek ostaje.

Supruga Dragica, kći Nadica, zet Dragutin i unuci Karolina, Nataša i Karlo

Vaše kćeri s obitelji

Od srca zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim divnim ljudima koji su nam izrazili sućut i uveličali posljednji ispraćaj voljenog Dragutina. Posebno hvala svim članovima Vatrogasne zajednice grada Novog Marofa, DVD-u Novi Marof i DVD-u Bor na dostojanstvenoj organizaciji komemoracije i posljednjeg ispraćaja na vječni počinak. Veliko hvala svima.

Ožalošćeni: supruga Štefanija, sin Marijan, snaha Monika, unuke Petra i Ivona

Zahvale i sjećanja 53

30. kolovoza 2011., br. 380

ZAHVALA povodom smrti drage supruge, majke, bake, prabake i šogorice

DRAGICE DUKARIĆ preminule 22. 8. 2011. u 70. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo osoblju Internog odjela i osoblju Hemodijalize varaždinske bolnice, rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na pruženoj podršci.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

ANĐELKA ZORKOVIĆA preminulog 25. kolovoza 2011. u 84. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

povodom prerane smrti našeg dragog sina, oca i brata

Zahvaljujemo požrtvovnom osoblju Bolnice za plućne bolesti Klenovnik, Vlatku Pavliću dr. med., Ljubici Radmilović, dr. med., Andriji Golobu, dr. med., ostalim liječnicima i medicinskim sestrama, Vjekoslavu Šinceku i svima koji su mu olakšali posljednje dane.

Posebnu zahvalnost izražavamo predstavnicima Grada Varaždina, Općine Petrijanec, Osnovne škole Petrijanec, II. osnovne škole Varaždin. Veliko hvala g. Vladimiru Kurečiću, načelniku Općine Petrijanec, na dirljivom govoru i potpori koju nam je pružao u trenucima tuge. Najljepše zahvaljujemo Hrvatskom mažoret savezu i Varaždinskim mažoretkinjama koje su uveličale njegov posljednji ispraćaj. Iskreno zahvaljujemo Aleksandru Grabariću na toplom oproštajnom govoru, koji se u ime varaždinskih mažoretkinja oprostio od njihovog osnivača i dugogodišnjeg voditelja.

Posebnu zahvalnost izražavamo članovima DVD-a Petrijanec koji su svojim prisustvom odali posljednju počast autoru Spomenice povodom stote godišnjice njihovog Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Zahvaljujemo djelatnicima farmaceutskih tvrtki, ljekarni, posebno kolektivu ljekarne na Korzu, na riječima utjehe u najtežim trenucima. Hvala vlč. Ivanu Sakaču, župniku župe Petrijanec i vlč. Žarku Pavloviću, župnom vikaru župe sv. Nikole u Varaždinu, koji su ga molitvama ispratili na posljednji počinak. Najtoplije zahvaljujemo rodbini, susjedima, školskim kolegama, prijateljima i svima koji su ga voljeli za života i s nama podijelili bol.

DRAŽENKA KRTANJEKA

Supruga Dragica, kćeri Vesna i Jasna, unuke Vedrana i Petra, zetovi Dragutin i Boris

Ožalošćena obitelj Dukarić i Sitar

ZAHVALA povodom prerane smrti naše voljene majke, sestre i bake

JELENE ŠPOLJARIĆ – LELE preminule 23. VIII. 2011. godine nakon kratke i teške bolesti u 73. godini života.

Duboko potreseni gubitkom naše Lele, od srca zahvaljujemo svim rođacima i prijateljima na toplim riječima podrške. Veliko hvala dragoj prijateljici dr. Jadranki Premužić, dr. Silviji Cikač i sestri Dragici te kolektivu Kućne njege Kancijan.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA

POSLJEDNJI POZDRAV

Alen, Slavko, Bosiljka

Ponosimo se Tobom, kao što si se Ti uvijek ponosio nama.

voljenom djedu

ANĐELKU Vedrana i Petra

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAŽENKO KRTANJEK 18. 8. 1968. – 22. 8. 2011.

Alen, Slavko i Bosiljka

SJEĆANJE

KATICA LIBER 25. 5. 2011. – 25. 8. 2011.

Po dobrom ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju, poštovanjem i neizmjernom tugom, zauvijek ćemo Te čuvati u našim mislima i srcu.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

BARBARA CEROVČEC 30. 8. 2010. – 30. 8. 2011.

Zauvijek u našim srcima.

Suprug Josip i sin Dalibor s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, svekru i djedu

IVANU ROŽIĆU † 17. 8. 2011.

Bol i tuga još su veći jer posljednje zbogom nismo si stigli reći.

Nek’ Ti Bog osvijetli put, a anđeli isprate na počinak dug.

Počivaj u miru.

Tugujući: sin Stjepan, snaha Anica, unuci Robert, Mario i Ivica

SJEĆANJE na

1. 9. 2010. – 1. 9. 2011.

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima koji su nam bili potpora u ovim teškim trenucima. Zahvaljujemo isto tako vlč. Miji Horvatu na riječima oproštaja i sv. misi.

Zahvaljujemo svima.

U srcima našim uvijek će živjeti Tvoj lik.

Tvoj sin, otac i sestra uvijek će Te pamtiti.

JELENU ILIĆ 31. 8. 2008. – 31. 8. 2011.

BORISA ZEBECA

preminulog 22. 8. 2011. u 44. godini života.

*****

SJEĆANJE na voljenu

OBAVIJEST O SMRTI U boli i tuzi javljamo da nas je 24. 8. 2011. u svojoj 75-oj godini napustio naš dragi suprug, tata i djed

BOGDAN RAJIĆ Hvala svima koji su nam izrazili sućut, bili uz nas ovih dana i koji su nam se pridružili na posljednjem ispraćaju.

Prošla je tužna godina od našeg rastanka.

Ostavio si neizbrisiv trag i bol u mom srcu i duši.

Tvoja supruga Ana

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu mamu, punicu, baku i prabaku

BARBARU BOROVIĆ 30. 8. 2008. – 30. 8. 2011.

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječni.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragu nam

ANU PETRIC

*****

28. VIII. 1991. – 28. VIII. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji Željko, Maja i Mario

Ožalošćena supruga Sonja i obitelj Novak

dragom tati, djedu i puncu

SJEĆANJE

KRISTO KERHONI

BOGDANU RAJIĆU

28. 8. 2005. – 28. 8. 2011.

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav uvijek će Te pratiti.

Zauvijek u našim srcima.

Kći Romana, zet Damir, unuke Janja i Sanja

Tvoja obitelj

*****

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE na dragu majku, baku i prabaku

JOSIPU TURK 1. 9. 2010. – 1. 9. 2011.

Zvijezda si koja nas prati i vječno živi s nama.

Tvoji najmiliji

Hvala Ti za svu ljubav, vjernost i dobrotu koju si nam pružio.

S ljubavlju u srcu zauvijek ćemo Te nositi.

Kći Nevenka s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

dragom prijatelju

BOŠKU

Ožalošćeni: snaha Nada s obitelji

ANGELE BATELKA rođ. KOVAČEVIĆ koja je blago u Gospodinu preminula u utorak 23. kolovoza 2011. godine u 84. godini života.

30. 8. 2010. – 30. 8. 2011.

Sin Franjo, snaha Božica, unuci Tihomir i Siniša, djed Ivan

Ožalošćeni: sestre Đurđica i Marijana, brat Mihajlo, nećakinje i nećaci

MARIJE VUKOVIĆ rođ. HORVAT

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili s nama u najtežim trenucima. Zahvaljujemo Bolnici Novi Marof, odjel dr. Pitarec. Veliko hvala župniku Josipu Vidoviću na lijepim riječima i molitvama.

ZAHVALA povodom smrti naše drage sestre i tete

Potaknuti iskrenom pažnjom i sućuti zahvaljujemo rodbini, znancima i prijateljima koji su je voljeli, poštovali, cvijećem joj okitili grob i ispratili je na vječni počinak. Veliko hvala osoblju Doma za starije i nemoćne osobe u Varaždinu, koje je tijekom posljednjih godina života naše drage sestre i tete pomoglo da doživi duboku starost sa što manje tegoba. Hvala susjedima iz zgrade u Trakošćanskoj 8 u Varaždinu, koji su se iskazanom sućuti, cvijećem i nazočnošću ispraćaju oprostili od drage nam pokojnice. Zahvaljujemo velečasnom Žarku Pavloviću iz župe svetog Nikole na obredu ispraćaja i svetoj misi zadušnici.

Bio si ljudina.

Dane i Biserka

koja je preminula nakon duge i teške bolesti 23. kolovoza 2011. u 79. godini života.

30. 8. 2008. – 30. 8. 2011.

Mili naš, ne briše Te vrijeme, niti skriva grobna tama.

voljenom tati i djedu

Samo oni koji su Te voljeli znaju koliko nam nedostaješ.

ZAHVALA

MARIJANA BENČIĆA

BOGDANU RAJIĆU

Romana, Sanja i Janja

povodom smrti naše drage

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga, tatu i didu

SJEĆANJE na voljenu

KATARINU KOLAR

54 S raznih strana

Pekmez na kruh?

J Plišani Zagi koji je kao nov, putni frižider star 30 godina,

limene kutije bombona, samo su neki od skupljenih predmeta Priredio Ivan Hiti, prof.

DO 10 BODOVA Prilagodljivost nije vaša jaka strana. Pripadate skupini ljudi koji više od svega cijene sigurnost uobičajenog, sigurnost bez rizika, hod utabanom trasom. Vi se naprosto plašite novoga pa nije neobično da vam teško pada i prilagodljivost koju doživljavate kao ulazak u novu kolotečinu koja može donijeti rizik. Kakav rizik? To ni sami ne znate jer vam se čini rizičnim sve što je novo. Ako se ipak nužno morate prilagoditi novoj situaciji, to vam teško pada i obično vam je tada potrebna potpora sa strane.

Jeste li za rakijicu moje mame?

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Vratimo se malo u prošlost.

U vrijeme kada nije bilo mp3-a, kada smo jeli pekmeze koje su radile mame i bake, a mame i tate su na gornjim policama držali likere i rakije koje su sami marljivo pekli cijelo ljeto.

Tavani i buvljaci Ta prošlost ni nije završila tako davno, a malu vremensku kapsulu mogli smo posjetiti tijekom cijelog Špancirfesta u dnevnom boravku kuće u Bakačevoj ulici.

Omogućili su nam to zaljubljenici u retro Varaždinac Ranko Haslinger i njegova djevojka, Bjelovarčanka Aleksandra Popović, te njihove zagrebačke prijateljice Ana Guzmić i Tena

Hasanefendić (da, Husova kći).

Oni već godinama pelješe tavane i podrume baka, djedova, rođaka, a buvljake posjećuju gdje god stignu. Ranko i Aleksandra više vole namještaj, a Tena i Ana poput pravih gospođica – odjeću. - Sve se uvijek može nositi, a otkad znam za sebe, bakin ormar je i moj ormar – veli Tena. - Kad smo počeli sređivati stan i nabavljati namještaj, u podrumu smo našli stare fotelje iz ‘70-ih.

Uspjeli smo ih renovirati, a to nam je postala i strast.

Nadamo se da ćemo se jednog dana samo time baviti – ispričala je Aleksandra. Za obnovu fotelje, koje skinu do golog drva, ponekad im treba i 6 mjeseci.

Odasvuda Fotelje nalaze po otpadima i tavanima, a druge stvari po buvljacima i to diljem Europe.

Tako su narančastu lampu do-

Na foteljama koje su sami obnovili

OD 11 DO 20 BODOVA Vi ste čovjek sredine. Sve ovisi o situaciji koju vaša prilagodljivost može donijeti. Ako to prilika traži, spremni ste se nužno prilagoditi datoj situaciji. To činite nerado, ali ipak činite. Iako znate cijeniti prisnost i pouzdanost drugih, ipak sebi ne dopuštate lako da vam sentimentalnost nametne neka ograničenja.

21 I VIŠE BODOVA Majstor ste u prilagođavanju svakoj situaciji. To vama ide lako, nenametljivo, »iz duše«. Rado se prilagođavate svakoj situaciji, jer sve što je novo uzrokuje u vama izazov i osjećaj da se tome treba prilagoditi. Vi vjerojatno želite sudjelovati u datoj situaciji. Nemojte u tome pretjerivati.

Povremeno vam je ipak potreban i odmor da prikupite tjelesne i duševne snage za prilagodljivost kojoj ste neodoljivo odani.

njevačkih mališana pa sve do Kraftwerkove singlice, koju su kupili na američkom buvljaku.

Gdje smo se god okrenuli, našli smo nešto što nas je bacilo u stare dane, od očuvanog Zagija, preko limenih kutija bombona s crtom 505 ili starih putnih frižidera i analognih fotoaparata.

Tko je htio, mogao je popiti i liker od dunje i pojesti pekmez na kruhu. Sve je radila Rankova mama...

vukli iz Züricha, a kožne kofere iz Münchena i Beča. Gdje god putuju, idu na buvljak i cjenkaju se jer, kako kaže Ranko, to je jedna od čari kupovanja. U njihovom privremenom stanu tijekom 10 dana svirao je samo gramofon na koji su posebno ponosni. - To je tatin, legendarni Tosca 20, koji još uvijek ima prvu iglu – objasnio je Ranko. I ploče koje su se svirale bile su stare – od Ježeve kućice i TrešDRAGUTIN KLIČEK

Dobra porcija duhovne snage nužna je svakome tko se želi spontano prilagoditi novoj situaciji i pritom sačuvati mir.

Prava je prilagodba ona koja se čini s razumijevanjem, što prije svega znači razumjeti sebe i razumno prihvatiti ili odbaciti neku situaciju i njen plod koji sa sobom nosi. Prilagodba pod silom ne donosi unutarnji mir, nego sije sjeme psihičkog nasilja. Ne treba ni pretjerivati s prilagodbom, jer olako »trošenje« devalvira njezinu vrijednost. Kako se vi držite u tim situacijama?

1. Europska svemirska agencija lansirala je dva robota koji će stići na Mars u siječnju iduće godine, a cilj im je ustanoviti ima li tamo vode i tragova života? Spontano odgovorite. Vjerujete li u mogućnost da se ljudi jednom nasele na Marsu?

A) Ne vjerujem (1) B) To me uopće ne zanima (2) C) Uvjeren sam da će to uspjeti (3) 2. Zamislite jedrilicu s Thierryjem Duboisom, sudionikom utrke jedriličara - samaca oko svijeta. Što motivira te ljude da sudjeluju u tom opasnom sportu?

A) Želja za slavom (3) B) Ludost (1) C) Čovjekova je vrlina da otkriva nepoznato (5) 3. U kojoj vam situaciji pomalo može smetati glazba iz pozadine?

A) Pri čitanju novina (1) B) Pri pisanju pisma (3) C) Pri telefoniranju (5) 4. Dok na slici ili na tv-ekranu promatrate uspon alpinista na vječitim snijegom pokrivene vrhove Himalaja, nalazite li da je taj podvig pomalo jezovit?

A) Da (1) B) Ne (3) C) Ne znam (2) 5. Liječnik vam je preporučio više kretanja. Što ste činili da biste udovoljili tom savjetu?

A) Igrao košarku, odbojku ili tenis (5) B) Trčao ili vozio bicikl (3) C) Plivao (1) 6. Želite nekome koga jedva poznajete donijeti neki darak. Što biste odabrali?

A) Kutiju čokolada ili bombona (3) B) Neku aktualnu knjigu (5) C) Cvijeće (1) 7. Igrate li se rado s djecom?

A) Da, vrlo rado (4) B) Ponekad (2) C) U pravilu nikad (1) 8. Koja je »vaša boja«?

A) Crvena (3) B) Žuta (2) C) Nemam neku svoju boju (1)

fon gramo star 0 2 Tosca ina još 50 god prvu a n svira iglu

Nikita, Drava, ljeto...

www.regionalni.com

Koliko ste prilagodljivi?

RETRO Dnevni boravak u Bakačevoj kao vremenski stroj

Dnevne vijesti čitajte na

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

30. kolovoza 2011., br. 380

Vodič 55

30. kolovoza 2011., br. 380

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 1. rujna do utorka 6. rujna MAMURLUK 2 (komedija) u 19 sati KNJIŽNICA Ljetno radno vrijeme (za sve odjele) do 4. rujna 2011.

Ponedjeljak - utorak 14,00 - 20,00 Srijeda, četvrtak, petak 7,30 - 14,00 Subota 7,30 - 12,00

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca JURICA MIHINJAČ: IZLOŽBA SKULPTURA, razgled do 4.9.2011. godine.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Zlati ajngel METKA KRAŠOVEC, otvorenje 20. kolovoza, razgled do 4. rujna Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Muzej anđela u nastajanju

Igor Derdić

Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

VREMENSKA PROGNOZA

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka 1.9. do 6.9.

AUTI 2 (animirana akcijska komedija) u 18 sati SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA (obiteljska avanturistička SF komedija) u 20 sati

Izložbeni prostor Četvrtak 1. rujna 2011. u 19.00 sati TONI ZADRAVEC i GALA MARIJA VRBANIĆ THE FEAR/STRAH; crteži, grafike, instalacije

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Dani ludbreške Svete nedjelje

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – KASNO LJETO- Prošlotjedni val vrućina je završio. Dani postaju sve kraći što za posljedicu ima niže jutarnje temperature što onda utječe i na polagani nestanak dnevnih vrućina koje su tipične za srpanj i početak kolovoza, ali ne više i za njegov kraj. Još će radni dio tjedna donijeti puno sunca i ljetnu temperaturu zraka oko 30 Celzijevih stupnjeva. No, to je ipak ugodnije nego prošli tjedan kad nas je pržilo čak 38°C. Prema vikendu bi mogla doći kiša uz osvježenje. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 29.8.)

Izgubljena Nala

!

Nala je kujica u tipu terijera stara oko godinu dana, malog rasta, a težine oko 10 kila.

Nađena je u Kučanu Gornjem kako luta.

Pretpostavljamo da je pobjegla jer se tjera te molimo vlasnika da se javi u udrugu, u protivnom tražimo novi dom ovoj predivnoj kujici.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE

(izbor iz programa) Srijeda, 31. kolovoza 19:30 Koncert župnog zbora u Župnoj crkvi Četvrtak, 1. rujna 16:30 Otvorenje Ludbreškog sejma Petak, 2. rujna 21:00-24:00 Bdijenje mladih u Zavjetnoj kapeli Subota, 3. rujna Glavna proslava 600. obljetnice čuda svete Isusove krvi u Ludbregu 17:45 Prijateljska utakmica Hrvatska-Mađarska (nogomet, veterani) Nedjelja, 4. rujna 19:00 Pjevanje pohvale Sv. Krvi, Večernja, Litanije

VJENČANI:

Hana Hasija, Korina Posavec, Lena Brlić, Dea Obadić, Mateja Težački, Lucija Plantić, Viktorija Virag, Gita Gizdavec, Marinela Hundrić, Helena Kereži, Paola Bačan, Valerija Adamić, Dora Biškup, Ema Radek

DJEČACI Luka Sokač, Marko Đurašin, Roko Jelkić, Josip Premužić, Vid Cvetko, Jakov Pomper, Leon Žibrin, Erik Pisačić, Lovro Horvatić, Niko Bencek, David Pomper, Noa Cerovečki, Leo Jembrih, Simon Balent, Erin Korpić

UMRLI:

Neven Bešenić i Željka Sedlar, Slavko Črnila i Valentina Pavlek, Nermin Ešpić i Maja Matko, Pero Herceg i Paulina Vuradin, Josip Sajko i Valentina Bregović

Draženko Krtanjek (43), Angela Batelka Kovačević (83), Jelena Špoljarić (72), Anđelko Zorković (83), Milan Habijan (68), Ljubica Ruža (87), Amalija Crkvenčić (87), Ljubica Bužić (90), Josip Župančić (61), Pavao Košić (68)

56 Zadnja

30. kolovoza 2011., br. 380

FESTIVAL

OTKRIVAMO Čak 45 vlasnika Harley Davidsona posjetilo Špancirfest

Lakše je voziti Harley Posebnost i raznolikost Špancirfesta svake godine dolazi do izražaja, a ove godine za još jednu posebnost pobrinuli su se bajkeri, i to oni koji voze kultne motocikle. Kad spomenete “harlije”, onda će većina poznavatelja motora razvući osmij eh od uha do uha, a oni koji možda imaju drugačije mišljenje (zlobnih se uvijek nađe) u šali će reći da je to ekipa koja se vozi motorima i usput skuplja svoje šarafe po cesti.

Odlično je!

Kako god bilo, vozač i Harley- Dav idsona uv ijek izazivaju pozornost i skreću pažnju na sebe. Tako je bilo i proteklog vikenda kada su održani “H.O.G. Špancirfest Harley Days”. U prijevodu to znači da se skupila ekipa, točnije njih 45, koji su došli u Varaždin na španciranje, ali i upoznavanje Varaždinske županije.

Provozali su se varaždinskim ulicama, a nakon toga parkirali motocikle i pogledali sve ono što ih je zanimalo. - Bio sam i dosad na Špancirfestu, ali ove godine došli smo organizirano i bilo je odlično – ispričao je Vladimir Beribak, direktor H.O.G.-a Pleter Chapter Croatia, registriranih

vlasnika Harley-Davidsona.

Pojašnjava da je organiziran susret za njihove članove iz Hrvatske, pri čemu ističe da poseban naglasak daju obiteljskim druženjima.

- Na taj način upoznajemo različite krajeve Hrvatske, ali se i mi međusobno bolje upoznajemo i družimo - doznajemo.

Otkriva da je za većinu to bilo ne samo zanimljivo, nego i iznenađujuće iskustvo.

- Nije jednostavno voziti ove “male autiće”, potrebno je dosta snage, pogotovo u

Iznenađenje Čast za organizaciju prvog takvog susreta dobio je upravo ogranak Sjeverozapad, koji je odlično odradio svoj posao.

- Osim Špancirfesta, posjetili smo još neke dijelove naše županije i vrlo je dobro prezentirali, od zanimljivih cesta za vožnju do gastronomskih specijaliteta, a nedjeljno popodne proveli smo na moto stazi Rauš kod Novog Marofa gdje su naši članovi s dva prešli na četiri kotača i okušali se u vožnji kartingom – rekao je Branko Dretar, pomoćnik direktora ogranka Sjeverozapadna Hrvatska.

rukama. Kao što prilikom naših grupnih vožnji na motoru inzistiramo na sigurnosti, tako je bilo i u vožnji i natjecanju s kartin-

gom - objašnjava.

Najavljuje da će se sljedeće godine ponovno okupiti tijekom Špancirfesta, ali u puno većem broju. - Već dogovaramo neke zanimljive sadržaje koje ćemo ponuditi našim gostima – navodi.

Besplatno na Vino i Dödölle!

Sedmo izdanje međunarodnog festivala “Vino i Dödölle” te natjecanje “Most” bit će održano u subotu 3. rujna u Nagykanizsi. Riječ dödölle označava popularno jelo od krumpira koje ima dugu tradiciju u županiji Zala. Tijekom ovog gastronomskog festivala održati će se natjecanje u pripremi dödölla te drugih tradicionalnih mađarskih i međunarodnih jela uz korištenje raznih kulinarskih trikova i vještina. Turistička zajednica grada Čakovca poziva zainteresirane da posjete spomenutu manifestaciju, a za sve zainteresirane bit će organiziran besplatan prijevoz autobusom koji polazi iz Čakovca. Zbog ograničenog broja mjesta, nužna je rezervacija putem telefona 040/313-319 i to najkasnije do četvrtka 1. rujna.

ZVJEZDARNICA

Predavanje “Punina i praznina” U srijedu 31. kolovoza u 21.00 sati na varaždinskoj zvjezdarnici, koja se nalazi u Drugoj osnovnoj školi Varaždin, bit će održano predavanje pod nazivom

“Punina i praznina”, koje je bilo odgođeno zbog kiše.

Pozivaju se svi koji imaju neiskorištene ulaznice da dođu u navedeno vrijeme.

!

U Koprivnici počinje Renesansni festival

Želite li biti dio najvećeg spektakla “živih slika” iz prošlosti u ovom dijelu Europe, zaputite se u Koprivnicu, na tamošnje bedeme gdje se od 1. do 4. rujna održava Renesansni festival.

Na toj manifestaciji sudjelovat će oko 700 originalno kostimiranih sudionika iz šest država, među kojima su koprivnički mušketiri i haramije, vitezovi, dame, kmetovi, zabavljači,

gutači vatre i drugi. Osim u scenskim prikazima srednjovjekovnog života, posjetitelji će moći uživati i u okusima starih jela koja će se spravljati na licu mjesta po izvornim receptima.

Posebno je atraktivan noćni napad na grad koji je obasjan stotinama baklji, žaračima i eventualno mjesečinom. Više o manifestaciji na www.renesansnifestival.hr.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović