RT_383

INTERVJU Ljubo Jurčić: Politika je potpuno isključila znanje iz upravljanja

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 383 :: 20. rujna 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Što su pokazala istraživanja s Geotehničkog fakulteta?

Nitrati opet prijete!

Zbog nitrata već su zatvoreni bunari crpilišta Varaždin, a uskoro možda i drugi

U VIDOVCU 14. ZELJARIJADA

Sarma teška čak tri tone!

Stranice 28.-29.

Stranice 2. i 3.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Sijanje panike.

Kaj god!

N

akon što smo u prošlom broju objavili tekstove naših novinara pod naslovima „Procjedne vode i tvari iz baliranog smeća zagađuju podzemne vode„ i „Bale ozbiljno ugrožavaju i vodocrpilište“ javilo se nekoliko čitatelja s prijedlogom da i dalje istražujemo ovu problematiku.

Neki od njih pohvalili su hrabrost što smo se, kako su nam sami rekli, usudili o tome pisati! Kao da je riječ o tabu temi u koju se ne smije dirati, a ne o vodi koja život znači. Predložili su također da jedna od sljedećih tema bude, primjerice, u kojoj mjeri potencijalna ili već prisutna zagađenost vode može ili već utječe na brojnost pojedinih, poglavito kancerogenih oboljenja na varaždinskom području i šire. Bilo je dakako i drugačijih mišljenja, od pojedinih lokalnih „političara“ koji su naše pisanje ocijenili „sijanjem panike“?! Što će ti tek reći nakon što pročitaju tekst o istraživanju zagađenosti vode na varaždinskom području nitratima, u ovom broju Regionalnog tjednika? Ali što god oni rekli, nas ipak više zanimaju egzaktni pokazatelji analiza vode zdravstvenih i drugih ovlaštenih ustanova, odnosno riječ struke o izvršenim mikrobiološkim i fizikalno-kemijskim ispitivanjima podzemnih voda. Konačno, upravo su stručnjaci ti koji upozoravaju da naši životi ovise o tome na koji način štitimo kvalitetu voda. Stranice 7Plus Regionalnog tjednika za njih su i dalje otvorene, ukoliko se, naravno, žele o tome otvoreno očitovati.

20. rujna 2011., br. 383

OTKRIVAMO Što su pokazala istraživanja nagrađiv

I nitrati iz pileć ugrožavaju vod J Zbog nitrata, i to prvenstveno iz pilećega gnoja, već su zatvoreni bunari crpi

učiniti i s bunarima crpilišta Vinokovščak, upozorava Marko Šrajbek, magistar Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Vode varaždinskih crpilišta opasno ugrožavaju nitrati iz pilećega gnojiva koje se i danas, kao i ranije, bez ikakvih problema odlaže u njihovoj neposrednoj blizini. Zbog toga su već zatvoreni bunari crpilišta Varaždin, a ne učini li se nešto, isto će se morati učiniti i s bunarima crpilišta Vinokovščak! O drugim posljedicama kontinuiranog pijenja onečišćene vode da i lišta ne govorimo! odlaga kog Do ov ih zabr iars perad unutar njavajućih otkrića a su došao je Marko otpad aštitnih Šrajbek, magistar vodoz a geoinženjerstva, u zon svom znanstvenom radu „Kvantifikacija utjecaja zagađivača na koncentraciju nitrata u podzemnoj vodi varaždinske regije“ i diplomskom radu: „Procjena utjecaja zagađivača na kvalitetu podzemne vode“. Riječ o Na poljima nedaleko od oba crpilišta odlažu se velike količine peradarskog otpada uistinu vrijednim radovima, što potvrđuju i nagrade koje je su nitrati tu prelazili maksimal- u njihovoj neposrednoj blizini, - U blizini svih naših crpilišta za njih dobio: nagradu rektora no dopuštene vrijednosti. No poljoprivredne su površine koje Sveučilišta u Zagrebu i godišnju što je uzrok tome, nikada nije se tretiraju mineralnim gnonagradu Hrvatskih voda. točno utvrđeno, iako su postojivima, pa tako i kod crpilišta eponij pilećega jali određeni pokazatelji koji Bartolovec. Kada bi mineralna gnoja utječe su upućivali na pileće gnojivo. gnojiva bila dominantan izvor Potvrđene sumnje zagađenja, onda bi koncentraNije nikakva novina, kako Međutim, bez odgovarajućih s 53,60 posto na cije nitrata kod svih crpilišta upozorava Šrajbek, da podze- istraživanja često se navodilo da koncentraciju nitrata bile osjetno više, dakle i kod mna voda ima vrlo visoku kon- je visoka koncentracija nitrata Varaždina, Vinokovščaka i Barcentraciju nitrata na području posljedica prije svega korištetolovca. Međutim, to nije tako. varaždinske regije, posebice nje mineralnih gnojiva. Nema Dva crpilišta odskaču u pogledu na vodocrpilištu Varaždin ne- sumnje da ona imaju određeni ističe mr. Šrajbek. utjecaj, ali ne i presudan. Glavposredno uz rub grada.

Do ovog zaključka došao je koncentracije nitrata, što poka- Izuzev jednog dubokog ni uzrok visoke koncentracije uspoređivanjem rezultata ana- zuju mjerenja tijekom zadnjih bunara, to je vodocrpilište za- nitrata u našim crpilištima, kao lize voda s pojedinih crpilišta dvadesetak godina. Riječ je o tvoreno 2004., kao što je dobro što sam dokazao u svom radu, do kojih je došao zahvaljujući crpilištu Varaždin te u manjoj mjeri Vinokovščak, doznajemo poznato, upravo zbog toga što pileće je gnojivo koje se odlaže susretljivosti Varkoma.

d

I TOGA IMA Pileći gnoj i dalje se odlaže u vodozaštitnim zonama

Koncentracija nitrata veća od preporuke Dobivena mjerenja pokazala su kako se i kod vodocrpilišta Vinokovščak, koje je još u potpunoj funkciji, situacija usložnjava po pitanju nitrata.

Doduše, voda iz vodovoda još uvijek je zdravstveno ispravna.

Voda u crpilištu Vinokovščak bolja je nego u crpilištu Varaždin gdje su nitrati iznad maksimuma tijekom dva desetljeća, ali oni koji su na to trebali reagirati, sve su ignori-

rali. Primjerice, koncentracija nitrata 2007. iznosila je 85 mgNO3 po litri, dok je maksimalno dopušteno po našim pravilnicima 50, a preporuka EU je 25. Međutim, sada se situacija kvari i na Vinokovščaku. Koncentracija nitrata tu je na razini koju preporučuje EU za gornju granicu, ali ima tendenciju rasta. Posljedica je to također neadekvatnog odlaganja pilećega gnoja.

Dakle, ponavlja se slučaj vodocrpilišta Varaždin čiji su se bunari zatvorili upravo zbog ilegalnog deponija pilećega gnoja s kojeg se otpad kontinuirano dovozi i odvozi, a između toga pada kiša i sve ispire u tlo. Sve to upućuje na zaključak da bi koncentracija nitrata u bunarima vodocrpilišta Varaždin bila više nego upola manja da smo imali kvalitetno zbrinuti materijal

s peradarskih farmi. U potonjem slučaju niti bismo trebali imati nove bunare, niti bismo trebali zatvarati crpilišta, a da i ne govorim o pijenju kvalitetne vode - upozorava Kovač pitajući se hoće li se dopustiti daljnje pogoršavanje prilika u Vinokovščaku koje već dovode do pada kvalitete vode, a u konačnici će dovesti i do njegovog zatvaranja, ukoliko se nešto ne poduzme.

Aktualno

20. rujna 2011., br. 383

3

vanog rada s Geotehničkog fakulteta

ćega gnoja docrpilišta ilišta Varaždin, a ne poduzme li se nešto, isto će se morati r geoinženjerstva

Dobitnik rektorove nagrade mr. Marko Šrajbek i mentor doc. dr. Ivan Kovač

Rektorova nagrada...

Da je rektorova nagrada uistinu vrijedno priznanje, postaje jasnije ako se zna da na zagrebačkom sveučilištu studira više od 60 tisuća studenata od kojih je za rektorovu nagradu svoje radove ove godine kandidiralo njih tek 250, a dobilo ju je manje od stotinu. Među nagrađenima bio je i Marko Šrajbek.

- Da bi neki studentski rad dobio rektorovu nagradu, prije svega treba dati određeni znanstveni doprinos odnosno proći selekciju na dvije razine. Naime, najprije mora proći selekciju na fakultetu, tj. u ovom slučaju komisiju sastavljenu od geologa, geotehničara i drugih kolega. Nakon što

fakultetska komisija rad ocijeni dovoljno kvalitetnim, šalje se u Rektorat. Tu treba proći selekciju komisije sastavljene također od profesora tehničke struke - pojašnjava dr. Ivan Kovač, docent na varaždinskom Geotehničkom fakultetu i mentor nagrađenom studentu.

...i nagrada Hrvatskih voda - Jasno je da već sama rektorova nagrada dovoljno govori o radu mladoga kolege koji je za razliku od većine drugih nagrađenih radio sam, bez koautorstva.

Međutim, to nije jedino priznanje koje je dobio.

TREBA ZNATI od mladog znanstvenika.

U nastojanju da otkrije o čemu je riječ, izašao je na teren i imao je što vidjeti.

Deponiji uz crpilišta!

- Na poljima nedaleko od oba crpilišta odlažu se velike količine peradarskog materijala. Riječ je o hrpama pilećega gnoja čija se visina može mjeriti metrima, koje se tu odlažu već godinama - upozorava te napominje da su odlagališta peradarskog otpada unutar vodozaštitnih zona gdje ne smiju biti nikakvi deponiji.

Podaci s terena poslužili su mu za izradu 2D modela distribucije koncentracije nitrata u podzemnoj vodi koji pokazuje ovisnost koncentracije nitrata o udaljenosti od deponija gnojiva.

- Iz tog modela odnosno karte jasno je bilo vidljivo da je koncentracija nitrata viša što je mjesto odnosno bunar vodocrpilišta bliže deponiju.

Dakle, evidentno je da deponij ima dominantan utjecaj te da se njegov utjecaj osjeća kilometrima daleko, točnije gotovo do pet kilometara - veli Šrajbek.

Uvidjevši to, odlučio je napraviti matematički model koji će pokazati koliko u postocima utječe deponij, koliko mineralno gnojivo, a koliko drugi izvori onečišćenja nitratima.

- Model je pokazao da deponij kod vodocrpilišta Varaždin utječe s 53,60 posto, mineralna gnojiva, kanalizacija i groblje s 42 posto, a nitrati prirodnog porijekla i ostalo svega četiri posto - ističe autor nagrađivanih radova koji će biti predstavljeni široj javnosti tijekom listopada na Geotehničkom fakultetu.

!

Nitrati su, prema Hrvatskoj enciklopediji, soli dušične kiseline.

U prirodi nastaju djelovanjem mikroorganizama od amonijaka i organskih tvari koje sadrže dušik, a industrijski se soli pripravljaju reakcijom dušične kiseline s odgovarajućim bazama. Služe kao umjetna gnojiva (npr. kalijev nitrat, amonijev nitrat, magnezijev nitrat i kalcijev nitrat), zatim kao eksplozivi, (npr. titintrotoluen, nitroglicerol), kao kemikalije i dr. U vodu dolaze preko kiselih kiša i umjetnog gnojiva, kokošjeg ili ptičjeg izmeta.

Naime, Markov diplomski rad u kojem se također analizira kvaliteta podzemne vode, ali na širem području, poslali smo Hrvatskim vodama koje svake godine dodjeljuju nagrade u četiri kategorije. Tako je Marko

dobio i nagradu Hrvatskih voda za najbolji diplomski rad, čime je postao prvi student u povijesti fakulteta koji je uspio dobiti obje ove ugledne nagrade - ističe dr.

Kovač govoreći o iznimnom uspjehu svojeg studenta.

IZVORI NITRATA

!

Najveći izvor nitrata i ostalih nutrijenata su mineralna gnojiva iz raspršenih izvora, tj. ratarskih površina. U Hrvatskoj manji dio potječe i od stajskog gnoja, ali u ukupnom udjelu on je gotovo zanemariv.

Osim raspršenih, u određenoj mjeri onečišćenju mogu pridonijeti i tzv. točkasti izvori, kao što su neadekvatno zbrinuti stajski gnoj i septičke jame kućanstava.

Ipak, s obzirom na ukupne udjele i vrlo laku distribuciju u vodi, najvažniji i daleko najopasniji izvor nitrata upravo je gnojidba mineralnim gnojivima.

To potvrđuje i nedavno

završena studija u sklopu APCP projekta (Znaor) koja dokazuje da je Hrvatska među vodećima u Europi po ukupnom pritisku nutrijenata na vode.

Dozvoljene vrijednosti Američka agencija za zaštitu okoliša Environmental Protec t ion Agency (EPA) postavila je standarde za vodu za piće; za javne vodoopskrbne sustave maksimalna dozvoljena koncentracija (MDK) je 10 mg/L za NO3¯ i 1 mg/L za NO2¯.

U Hrvatskoj su dozvoljene vrijednosti 50 mg/L za NO3¯ i 0,1 mg/L za NO2¯, u Kretanje prosječne koncentracije nitrata

vodi na izlasku iz uređaja za preradu vode za piće.

Novorođenčad do četiri mjeseca starosti posebno je osjetljiva na nitrate u hrani zbog višeg pH crijeva što pogoduje razvoju Escerichije coli koja nitrate reducira u nitrite, fetalni hemoglobin lakše oksidira te je prisutna opasnost za dojenčad, ako im se mlijeko u prahu

rehidrira vodom s visokim sadržajem nitrata/nitrita.

Hrana koja služi za prehranu dojenčadi mlađe od 3 mjeseca ne smije sadržavati nitrata više od 50 mg (izraženo kao nitratni ion), a udio nitrita ne smije biti veći od 0,1 mg (izraženo kao nitritni ion) računato na 1 kg gotovog obroka pripremljenog za uporabu (NN 80/2004).

4

Aktualno

20. rujna 2011., br. 383

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ni vremena ni snage...

Karamarko (opet) ulazi u HDZ dok Kosor, pritisnuta otkrićima crnog fonda u HDZ-u, ističe da se nikada nije okoristila. Ni privatne tvrtke koje se nalaze u teškoćama ne bi se trebale oslanjati na državne potpore, smatra 75 posto gospodarstvenika koji to drže neopravdanim. O svrsishodnosti u nekim slučajevima da i ne govorimo.

14. 9.

Hoće li HDZ, poput CDU-a i još nekih europskih stranaka, odgovarati zbog crnog fonda iz kojeg su 2004. novci stizali nekima i u Varaždin? Dok se u nas dvoji oko tog pitanja, Tomac u BiH upozorava da će Hrvati tamo nestati ne bude li sloge.

15. 9.

Imat ćete dublji džep i više samopoštovanja, poručuje Milanović predstavljajući program Kukuriku koalicije.

Teško, dok HŽ, primjerice, kreće u najam poslovnih prostora za 100 milijuna kuna.

16. 9.

Dok hitamo u EU, njezini financijaši raspravljaju o spašavanju nekih prezaduženih članica od bankrota i stabilizaciji eura, a Merkel upozorava da u slučaju propasti eura propada i EU. A ako bankrotira Grčka, svakog bi Grka prve godine to stajalo oko 10 tisuća eura, izračunali bankari zbog čijeg se negativnog odgovora u vezi kredita jedan Grk - zapalio.

17. 9.

Poljski premijer uručio Kosor nacrt ugovora o pristupanju RH koji će se potpisati nakon parlamentarnih izbora. HDZ je platio veliku cijenu u borbi protiv korupcije, no nećemo posustati dok ne dođe do vrata SDP-a, HNS-a i IDS-a, tvrdi Kosor očigledno nesvjesna da za to jednostavno više nema vremena. A upitna je i snaga.

18. 9.

HDZ dobiva desetak posto glasova, Kukuriku koalicija tri puta više, a neodlučnih je najviše – pokazuje anketa HRT-a. I vladajućima u Njemačkoj ne piše se dobro, ako je suditi po izborima u Berlinu u čiji je parlament ušla Piratska stranka koja se zauzima za reformu autorskih prava, slobodan i besplatan wireless internet i besplatan javni prijevoz.

19. 9.

Dok euro raste na 7,5 kuna, USKOK odustaje od daljnjeg kaznenog progona Polančeca u slučaju prodaje INA-e MOL-u jer se pokazalo da je o svemu obavještavao članove užeg vodstva HDZ-a i ministre. Sanader, kojemu se priprema optužnica za mito zbog INA-e, može samo sanjati o takvom ishodu.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Ostavka ravnateljice, imenovan novi NO...

J Razriješeni dosadašnji članovi NO-a Goran Jukić, Damir Premužić i Dražen Šanjek

13. 9.

IMPRESSUM

DOZNAJEMO Što se događa u Gradskim bazenima?

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nakon što se mjesecima gotovo ništa nije poduzimalo oko varaždinskih Gradskih bazena, kao da istraga zbog fiktivnih ugovora za izmišljene ispomoći u obuci neplivača nema nikakve veze s tom javnom ustanovom, prilike su se naglo promijenile u svega tri dana: najprije je Natalija Žetko dala ostavku na mjesto ravnateljice, nakon čega je Upravno vijeće za v. d. ravnatelja imenovalo svog člana Damira Premužića po sistemu „sam se predlažem, sam se biram“, a zatim je Gradsko vijeće, vjerojatno i zbog ovog očitog sukoba interesa, razriješilo tri ključna člana Upravnog vijeća i izabralo novo koji će v. d. ravnatelja, po svemu sudeći, uskoro razriješiti opozivanjem odluke bivšeg saziva zbog upitne svrsishodnosti, ali i zakonitosti.

Kazna za odmetnute

Način na koji je Željko Čengić dočekao Damira Premužića, nije ostao nezamijećen

Čemu v. d. kraj zamjenika?

Nisu svi na isti način doživjeli lipanjsko otvaranje istrage oko poslovanja Gradskih bazena Varaždin, posebice spornih ugoU izbor vršitelja dužnosti vora za obuku neplivača i slične ravnatelja varaždinskih Gradposlove uz pomoć kojih je skih bazena išlo se dok je tijekom četiri godine izvučeno na snazi Odluka o zabrani oko, kako je utvrdio gradskih prijama novih zaposlenika revizor, 1,6 milijuna kuna. Dok u gradsku upravu i gradske je dio gradske uprave nastojao institucije, pa tako i u javnim i još nastoji, po starom običaju, ustanovama. Usprkos tome, prljavo rublje staviti pod tepih, na brzinu se povećao broj Upravno vijeće i dio vijećnika zaposlenika na bazenima kojih bili su skloni pokrenuti propiima u ovom trenutku previše i tivanje poslovodne odgovornopo mišljenju samih djelatnika sti ravnateljice i prije okončanja u toj ustanovi kojoj se sredstva istražnog postupka. To osobito vrijedi za članove Upravnog Upravnog vijeća, javno vijeća koji su, svjesni da su im obećao novo radno dani odbrojani, početmjesto u skladu kom rujna ravnateljicu a k s j i s potrebama stavili pred konačni polic javne ustanoizbor: ili ostavka, raga t s i ili smjena. vnih ve i stručne i t k i f spreme.

Premda je stavzbog ra još Uz prihvaljena pred ovakav vo o g u ćanje ravnateizbor od osoba koje raje ljičine t k e j i ostavke, su usvajanjem svauv Upravno je vijekog njezinog financijće, među tri kandiskog izvješća doprinijeli data, izabralo u utorak nastalim (ne)prilikama, Žetko, koja je već mjesecima bila na svog člana Damira Premužića bolovanju, početkom prošlog za vršitelja dužnosti ravnatelja tjedna ipak je podnijela ostav- idućih 90 dana tijekom kojih ku zbog zdravstvenih razloga. bi se raspisao natječaj za ravIako je time zapravo zaobiđeno natelja, što je protivno članku propitivanje njezine poslovne 44. Zakona o ustanovama koji odgovornosti za događanja govori o roku od 30 dana. unutar javne ustanove, Uprav- Međutim, ni iznuđena ostavka no vijeće je njezinu ostavku Natalije Žetko, ni imenovanje vrlo dobro prihvatilo. Stoga vršitelja dužnosti ravnatelja joj je Goran Jukić, predsjednik nisu dobro prihvaćeni u Grad-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

za rad uglavnom osiguravaju iz sve tanjeg gradskog proračuna. Nije ništa manje bitno da je u svim institucijama kojima upravlja ravnatelj, kao što su bolnice, javne ustanove, škole i drugo, statutarno određeno kako se vršitelj dužnosti odabire iz redova zaposlenika institucije koja je ostala bez ravnatelja uslijed ostavke i drugih iz razloga iz Zakona o ustanovama. A ako to nije

statutarno riješeno, primjenjuje se običajno pravo, što otvara pitanje je li imenovanje sukladno zakonu.

Na kraju, glavna zadaća v. d. ravnatelja trebala bi biti priprema natječaja za novog ravnatelja, kao da to ne može obaviti zamjenik ravnatelja koji je već osam godina zaposlen u Gradskim bazenima i mjesecima zamjenjuje ravnateljicu tijekom bolovanja.

skoj vijećnici gdje su željeli vidjeti drugu osobu na mjestu v.d. ravnatelja, i to djelaticu iz Odjela za kulturu i sport. Stoga je u četvrtak poslijepodne uslijedila kazna za odmetnute članove Upravnog vijeća: hitno razrješenje Gorana Jukića, Damira Premužića i Dražena Šanjeka koje je Gradskom vijeću predložio Goran Kozina, predsjednik Odbora za izbor i imenovanje.

Nije ga, naime, želio pustiti na posao prije nego što se dokumentira ostavka ravnateljice te se napravi zakonom obvezna primopredaja, ali i pokaže druga dokumentacija kakva bi se očekivala u takvim okolnostima.

U prvom redu odnosi se to na Premužićev ugovor o radu te radnu knjižicu, kako je Čengić objasnio novinarima koje je pozvao da se neposredno uvjere u dvojbene okolnosti pod kojima Premužić želi preuzeti čelno mjesto u Gradskim bazenima.

Budući da Premužić ni u petak nije donio ove dokumente, vrlo vjerojatno neće dugo ostati na mjestu v. d. ravnatelja, posebice ako se uzmu u obzir promjene u sastavu Upravnog vijeća u koje su ušli Laura Musliu, Vjekoslav Vrbanec i Dubravka Kanoti.

Dokumenata - nema Da neće dugo ostati u fotelji vršitelja dužnosti ravnatelja Gradskih bazena Premužiću je vjerojatno postalo jasno već u četvrtak prijepodne. Naime, kada je pokušao preuzeti novu dužnost, tome se otvoreno usprotivio zamjenik ravnatelja Gradskih bazena Željko Čengić.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

20. rujna 2011., br. 383

AKTUALNO Većina u Gradskom vijeću odlučila:

Bude li sve kako je planirano, prve količine bala za mjesec dana će u obradu u novu tvornicu MBO

Ostaju ugovori Grada Varaždina i T7 VIS-a Gradsko je vijeće naložilo da se poduzme sve kako bi se spriječila svaka moguća šteta ili ekološki incident u Brezju Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Parkovi i Varkom

Niti jedan od ugovora koje je Grad Varaždin sklopio s T7 VISom neće trebati gradonačelnik, odnosno njegov ovlaštenik, uputiti Državnom odvjetništvu RH radi pokretanja postupka utvrđenja njihove ništetnosti, kako su to predlagali vijećnici HNS-a, SDP-a, HSLS-a i HSU-a koji sumnjaju u njihovu pravnu valjanost.

Nov i Nadzorni odbor dobivaju i Varkom te Parkovi. Od 40 prijava u NO Varkoma izabrani su Tomica Čuklija, Goran Kozina, Tomislav Cvetko, Milan Škvorc, Mladen Hižak, Ivan Herman, Nino Lučić i Ivan Lončarić.

U NO Parkova pak izabrani su Nenad Vidović, Marija

Habijan, Nevenka Tomšić i Borislav Šimenc.

Konačnu odluku donijet će Glavna skupština koja će, uz njih, izabrati još dva predstavnika preostalih dioničara te jednog predstavnika zaposlenika.

Politički kriteriji i ovom su prilikom bili presudni za ovakav izbor.

Projekti idu dalje Tijesna većina u varaždinskom Gradskom vijeću, koju uglavnom čine nezavisni i vijećnici HDZ-a, nisu podržali njihove prijedloge vezane za sanaciju otpada u Brezju, kupoprodaju i zamjenu zemljišta te varaždinski aerodrom, već su se priklonili stavu zamjenika gradonačelnika Zlatka Horvata da je takvo što bespotrebno te da treba nastaviti s ugovorenim poslovima. - Gradsko vijeće smatra da nije ovlašteno i ne može se upuštati u komentiranje predmeta u kojima DORH i USKOK provode istragu jer bi se osobe uključene u istragu

u svojstvu svjedoka, među kojima su i vijećnici, mogle izložiti možebitnom kaznenom postupku. Osim toga, Gradsko vijeće smatra nepotrebnim da se ugovori dostave DORH-u, budući da DORH i USKOK od prvog dana otvaranja istrage imaju navedeni ugovor i druge tražene dokumente te mogu pokrenuti postupak poništenja ugovora ako na temelju dokaza procijene da za to ima temelja zaključak je koji je na Horvatov prijedlog prihvatila većina u vezi s ugovorom o MBO-u, a slično je odlučeno i u vezi s

ostalim ugovorima s T7 VIS-om.

Gradsko je vijeće zadužilo sve nositelje gradske izvršne vlasti i djelatnike da učine sve kako bi se spriječila svaka moguća šteta ili ekološki incident na lokaciji odlagališta u Brezju, kao i da poduzmu sve radnje i postupke za njihovu hitnu sanaciju. Pri tome se posebno upozorava na zaključak vijećnika iz rujna 2009. kojim su podržane radnje i postupci vezani uz hitno i interventno zbrinjavanje komunalnog otpada i uspostavu sustava za njegovu mehaničkobiološku obradu.

IZDVOJENO Tvornica za MBO kreće za mjesec dana

Horvat: Računi tek malo veći Uz argumente za i protiv slanja ugovora vezanih DORH-u odnosno utvrđivanja njihove (ne)zakonitosti, tijekom rasprave otvoreno je i pitanje cijene zbrinjavanja otpada u tvornici za MBO te rok u kojem bi ona mogla zbrinuti

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

bale i novonastali otpad. Dok je oporba tvrdila da će računi vezani uz smeće biti dva do tri puta veći od sadašnjih te da će za zbrinjavanje trebati tri do pet, a možda i sedam godina, Horvat je to odlučno opovrgavao. - Tvornica će moći

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h

zbrinuti bale u roku od godinu dana. Računi će biti malo veći, ali sigurno neće biti dva do tri puta budući da će troškove sufinancirati i Fond za zaštitu okoliša - ustvrdio je Horvat te najavio početak rada tvornice za MBO za mjesec dana.

subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

20. rujna 2011., br. 383

OTVORENO Ljubo Jurčić, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i

Politika je isključila z J Hrvatska će početi izlaziti iz krize kada

počne dugoročno rasti zaposlenost, industrijska proizvodnja, plaće i kada se počne smanjivati vanjski dug Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Izlazimo ili smo već možda izašli iz krize? Ovo pitanje na koje se ovih dana dobiva oprečan odgovor, ovisno o tome odgovara li netko iz vlasti ili oporbe, postavili smo Ljubi Jurčiću, profesoru zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i predsjedniku Hrvatskog društva ekonomista, na početku našeg razgovora.

Ni za kamate Statistički, vjerojatno ćemo izići iz krize nakon trećeg kvartala ove godine. Statistička konvencija veli da ukoliko imate dva pozitivna kvartala zaredom u smislu rasta BDP-a, onda ste izišli iz krize. Međutim, ta konvencija se odnosi na situaciju kad ste u gospodarstvu imali male minuse, jedan do dva posto, kad imate ostale dijelove državne bilance više-manje uravnotežene, kad je nezaposlenost ispod 10 posto... A Hrvatska je u 2009. godini imala pad gospodarskog rasta oko 6 posto, dok je u 2010. bilo još smanjenja - preko jedan posto. U isto se vrijeme temeljna gospodarska aktivnost, industrijska proizvodnja, smanjila za više od 10 posto, nezaposlenost je cijelo vrijeme iznad 15 posto, a vanjski dug dosegao je veličinu ukupne domaće proizvodnje. Stoga je rast BDP-a u jednom kvartalu od 0,8 posto u svakom slučaju pozitivan, ali nije naznaka, a

i

zvor naše krize nije vanjski, nego je u najvećoj mjeri rezultat vlastite politike

još manje osnova za izlazak iz krize. Naime, kamate na hrvatski dug kreću se oko 6 posto, a budući da je veličina duga jednaka domaćoj proizvodnji, trebali bi povećati domaću proizvodnju približno za 6 posto samo da platimo kamate.

Dakle, rast od 0,8 posto ni blizu nam nije dovoljan.

Kada ćemo zapravo izaći iz krize?

Hrvatska će početi izlaziti iz krize kada počne dugoročno rasti zaposlenost, industrijska proizvodnja, plaće i kada se počne smanjivati vanjski dug.

Nažalost, zaposlenost pada od 2009. godine. Tada je pala skoro 4 posto, prošle godine dodatno gotovo 5 posto, a u prvih sedam mjeseci ove godine više od dva posto. Uz to, niti su plaće počele rasti, niti se dug počeo smanjivati. Istina, uvoz

usporeno raste i to zbog pada potrošnje u Hrvatskoj, tako da nam se smanjuje negativni saldo u trgovačkoj bilanci.

Međutim, temeljni problem u bilanci s inozemstvom je veća domaća potrošnja od domaće proizvodnje i za tu se razliku zadužujemo u inozemstvu.

Ove će godine sama država preko dvije milijarde eura više potrošiti nego prihodovati, a to će povećati zaduženost zemlje. Što biste izdvojili od naših slabosti?

Temeljna slabost našeg društva je pogrešan model privređivanja koji možemo nazvati „atipični model gospodarenja“ koji je zasnovan na potrošnji, uvozu i zaduživanju. U ovakvom ekonomskom sustavu ne isplati se raditi, proizvoditi i izvoziti. Tipičan model gospodarenja, koji imaju sve pametne i u razvijene zemlje, potiče vom o domaću mskom p r o i ekono u ne zvodnju, sustav raditi, zaposlese nost, inisplati oditi i vesticije i z i o pr v iti izvoz. Oba izvoz modela su r e z u l t a t e ko nomske i socijalne politike koje provode pojedine zemlje. Temeljni elementi politike su ciljevi i instrumenti za ostvarivanje ciljeva. Hrvatska politika je u najvećoj mjeri zamijenila ulogu instrumenata i ciljeva, pa imamo situaciju kakva je prije opisana. Međutim, unatoč takvoj situaciji, ustrajava se na istom modelu.

Ako se već nismo učili na stranom iskustvu, zašto pogođeni vlastitim negativnim rezultatima nemamo snage početi mijenjati politiku? Izvor naše krize nije svjetska kriza, nego u najvećoj mjeri rezultat vlastite politike, odnosno pogrešnog, atipičnog modela gospodarstva.

Atipični model Zašto Hrvatska nedovoljno iskorištava svoje materijalne i ljudske potencijale?

Prije svega jer je, unatoč zalaganju za „društvo znanja“, politika potpunu isključila znanje iz sudjelovanja u upravljanju i vođenju države. Uništili smo, uz ostalo, znanstvene institute koji su izučavali i pratili tehnološki razvoj i tržišta u različitim djelatnostima i prenosili ta znanja na tvrtke, zahvaljujući čemu su naša poduzeća do devedesetih bila na približno istom tehnološkom nivou zapada. Socijalistički su-

Ljubo Jurčić predsjednik je Nadzornog odbora Podravke iz Koprivnice

Intervju tjedna

20. rujna 2011., br. 383

7

predsjednik Hrvatskog društva ekonomista o gospodarskim prilikama

znanje iz upravljanja stav kao nadgradnju je trebalo srušiti, ali proizvodnju, tehnologiju, strojeve i ljude trebalo je sačuvati i organizirati u skladu s novim, tržišnim okolnostima.

Naši tokarski ili šivaći strojevi, primjerice, bili su isti kao na zapadu, samo su društveno uređenje i organizacija poduzeća bili drugačiji i to je samo trebalo promijeniti, a ne ljude i strojeve ostaviti nezaposlene.

No nismo tako učinili te je bez radnih mjesta ostalo oko 500 tisuća radno sposobnih ljudi.

IZDVOJENO

Zašto Sanader?

Dok sam bio na čelu NO ACI-ja kao ministar gospodarstva, potvrdio sam si tezu da neke kompanije, ako ih svjesno ne uništavate, ne mogu propasti. U vrijeme koalicijske vlasti napravljeno je nekoliko dobrih stvari. Ono što je bilo najvidljivije: riješili smo nelikvidnost, izgradili najveći dio autoceste prema Splitu, najveći dio kuća povratnicima, sanirali nekoliko velikih poduzeća i sačuvali ih od propadanja, otvorili zemlju prema svijetu i, na kraju, na vlastitu inicijati-

Veliki samo doma Zašto?

Prihvatio se koncept da će „nevidljiva ruka“ tržišta sve automatski riješiti i na optimalan način zaposliti sve resurse.

Sukladno tome, velikom smo brzinom otvorili granice stranoj konkurenciji, sve privatizirali, ukinuli regulacije i nadzor itd. Za takvu situaciju domaća proizvodnja je nepripremljena (nerestrukturirana), izložena je stranoj, jačoj konkurenciji koja traži da se „igra“ prema njenim pravilima igre. Monopolske djelatnosti i poduzeća su privatizirani, a kroz privatizaciju većine ostalih poduzeća dobili smo vlasnike imovine, ali ne i poduzetnike koji su sposobni organizirati proizvodnju, uz male časne iznimke. Tako je najveći broj „velikih“ hrvatskih poduzeća velik samo na domaćim tržištima, dok u inozemstvu vrlo malo prodaju. Druga

k

roz privatizaciju uglavnom smo dobili vlasnike, ali ne i poduzetnike karakteristika velikih je da su ili vidljivi ili nevidljivi monopoli ili su vezani uz državne narudžbe.

Zbog toga imamo zastrašujuće malih broj poduzeća koja će se moći nositi s konkurencijom na zajedničkom europskom trži-

Veliki igrači žele preuzeti Podravku Podravka se vrlo dobro oporavlja od afera koje su je zadesile. Podravka je jedna od rijetkih velikih hrvatskih kompanija koja veći dio svojih prihoda ostvaruje na stranim tržištima.

Podravkini proizvodi prodaju se na oko 500 tisuća prodajnih mjesta u svijetu. Za svaki Podravkin proizvod možemo reći da je marka u nekom dijelu svijeta. Iz samo ovih podataka može se vidjeti vrijednost, ali i njeni veliki

štu, koji će ostati na nogama u srazu s Europskom unijom. Što bi, prema vašem mišljenju, trebalo učiniti da Hrvatska krene gospodarski bolje?

Treba jasno odrediti ciljeve: povećanje domaće proizvodnje, zapošljavanje, izvoz i očuvanje okoliša. Prema tim ciljevima izabrati politike, instrumente i odrediti potrebna sredstva. Imajući u vidu sadašnji „atipični“ model gospodarenja, redoslijed politika mora se promijeniti. Na prvom mjestu dolazi industrijska politika kojom se određuje što ćemo proizvoditi, na koji

BORBA PROTIV KORUPCIJE

I politički posao...

U Hrvatskoj je, nažalost, na djelu sustavna korupcija. Tu ne pomažu ni duge ni kratke cijevi nego izgradnja sustava u kojem će se ugraditi nevidljivi osigurači protiv korupcije i upaljači (indikatori), ako do nje dođe. Dok je mito u najvećoj mjeri naše, korupcija je uglavnom uvezena i prihvaćena od nekih ljudi koji su dospjeli na mjesta na koja nisu smjeli doći. Ti su ljudi postupno stvarali uvjete za još veću korupciju, zlouporabu položaja u vlastitu korist i danas smo tu gdje jesmo. Korupcije se nećemo riješiti galamom i iznošenjem

„državnog prljavog veša“, nego znalačkom, pametnom i sustavnom politikom. Osim političke volje, borba protiv korupcije traži i znanje kako se boriti i tu se u najvećoj mjeri trebamo osloniti na domaće znalce. Ako se u borbi protiv korupcije ostane samo na dosadašnjim aktivnostima državnih institucija prisile, onda ona neće imati dugoročne efekte, a za funkcioniranje državnog aparata može imati i značajnije štete. Borba protiv korupcije je dominantno politički, a ne policijski posao koji se realizira kroz sve dijelove državnog sustava.

potencijali. Njen najveći potencijal su ljudi koji to sve znaju organizirati, proizvoditi i distribuirati do tolikog broja različitih tržišta i kupaca. Ali isto tako je jasno da njene potencijale još više vide veliki igrači koji čekaju pogodan trenutak za preuzimanje, a o državnoj politici ovisi hoće li ostati u domaćem vlasništvu, veli Jurčić, predsjednik NO Podravke.

način (tehnološka i obrazovna) i za koga (politika proizvoda i tržišta). Druga politika je regionalna politika koja daje odgovor na pitanje gdje će se što proizvoditi zbog izgradnje fizičke i institucionalne infrastrukture, gospodarske i socijalne, jer ljudi, osim radnih uvjeta, trebaju imati ugodne uvjete za život. Na trećem mjestu dolazi politika financiranja i potpora razvoju proizvoda i izgradnji infrastrukture s jasnim ciljem. I na petom mjestu je monetarna politika koja mora osigurati dovoljno kvalitetnog novca (kamatnjak

i tečaj) za aktivnosti iz prethodnih politika. Za aktualno stanje monetarna politika je odgovorna barem isto koliko i politika Vlade. Tečaj se morao korigirati prema rastu troškova proizvodnje kako bi se očuvala domaća proizvodnja i izvoz, a usporio uvoz, odnosno da se više isplati izvoziti, a manje uvoziti. Kako se monetarna politika nije tako ponašala, konačni rezultat je nestajanje domaće proizvodnje i visok vanjski dug. Sada je u svakom slučaju prioritet stvaranje radnih mjesta, obrazovanje i očuvanje standarda umirovljenika.

p

revelika obećanja rađaju i prevelika očekivanja ljudi vu izradili i dali aplikaciju za članstvo u EU. Po meni je najveći problem bio što osim velike političke želje nije bilo iskustva niti jasnog koncepta o praktičnom vođenju države.

Učilo se u hodu i trošilo se vrijeme. Drugo, koalicija nije bila homogena što se tiče načina rješavanja pojedinih problema i ostvarivanja pojedinih ciljeva, i treće - osobne ambicije.

U svemu tome treba tražiti i razloge zašto je koalicija izgubila izbore. Tu treba dodati i prevelika obećanja dana u izborima 2000. te prevelika očekivanja građana. Uz sve to, Sanader je imao dobru kampanju u koju je uloženo puno sredstava.

95 posto posla u Hrvatskoj je stručno, a ne ideološko pitanje

500 tisuća radno sposobnih ljudi ostalo je bez posla nakon napuštanja socijalističkog sustava gospodarenja

2009. godine Hrvatska je imala pad gospodarskog rasta od oko 6 posto

6 posto iznose kamate na hrvatski dug i za toliko bi se trebala povećati domaća proizvodnja

HEI Zašto Hrvatska ekonomska inicijativa i tko su njezini članovi

Nećemo se baviti ideologijom

Ljubo Jurčić

Zašto Hrvatska ekonomska inicijativa (HEI)? Zato što mislim da je u narednom razdoblju gospodarstvo, otvaranje radnih mjesta, povećanje domaće proizvodnje i izvoz glavni posao kojim se treba baviti politika. Preko 95 posto posla koji sada treba odraditi politika u Hrvatskoj nije ideološki nego praktičan posao: što raditi, gdje raditi, kako povećati zaposlenost, plaće, mirovine, vraćati dugove itd. To sve spada u ekonomske i dijelom u socijalne politike, ali koje se opet temelje na

ekonomskim rezultatima… Članovi HEI-ja su ljudi koji su svoj status u struci ili

u

mirovljenici se uklapaju u moju socijalnu politiku znanosti stekli bez politike, a imaju dovoljno energije i unutarnjeg poriva da svoje znanje, iskustvo i energiju ulože u razvoj hrvatskog društva. Nećemo se baviti ideologijom niti drugim

strankama, nego s deset područja kojima se treba baviti organizirana i suvremena država, i s pet prioriteta koje iduća Vlada obavezno mara raditi da ne dođemo u velike probleme. Umirovljenic i kao jedan od koalicijskih partnera uklapaju se u moju socijalnu politiku socijalne sigurnosti za starije što je obveza nas koji smo u radnoj dobi. A konačni cilj HEI-a je priprema mladih za politiku kako bi znanjem i iskustvom nas starijih izgradili državu za sebe. Na mojoj listi neće biti poznatijih političara.

8

Život

20. rujna 2011., br. 383

KAKO POMOĆI

!

Veronici možete pomoći uplatom na tekući račun otvoren kod Erste banke 24020063202810936.

Njezinu majku Val Mariju možete kontaktirati na broj 099/699-0049.

BEZ IZLAZA

“

Ne živimo u neimaštini i pokušala sam sama prikupiti novac, ali nisam uspjela. Sada sam prisiljena na ovaj način tražiti pomoć.”

Val Maria, Veronicina majka SUDBINA

Komplikacije

pri porodu Veronica ne može normalno gledati od rođenja. - Kod poroda je došlo do komplikacija i posljedice su paralizirani mišić i živac lijevog oka, ali i oštećenje imuniteta – rekla je Val Maria La Fay. Od Veronicinog rođenja bori se za njezino zdravlje, a zbog toga je morala donijeti i važnu odluku. Odlučila je preseliti se iz Zagreba u Ivanec.

- Došli smo u Ivanec zbog Veronice i njezinog imuniteta, jer ipak je ovo mirnija i zdravija životna sredina - kaže Val Maria, inače umjetnica koja svaki dan mora na posao putovati u Zagreb, ali o tome koliko joj je teško, ne želi govoriti.

Ne mogu vam opisati koliko mi je bolno gledati Veronicine suze kad se gleda u ogledalo i tužno komentira svoj izgled i ruganje vršnjaka, tužna je njezina majka

POMOZIMO Veronica Grubač (7) treba pomoć da bi išla na važnu operaciju oka

Mala Veronica svijet želi vidjeti kao i druga djeca J Djevojčici je paraliziran mišić koji pokreće lijevo oko. Jedino rješenje je operacija krajem mjeseca, ali

to neće biti moguće ako hitno ne ode u Njemačku gdje će joj imunitet osposobiti za operativni zahvat Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Veronica Grubač ima sedam godina, živi u Ivancu gdje pohađa drugi razred osnovne škole i ima puno više briga od svojih vršnjakinja.

Jedina nada Ima paralitički strabizam na lijevom oku što, jednostavno rečeno, znači da joj je to oko paralizirano i da ga gotovo ne može pomicati.

Nastavu prati bez većih problema, ali je najveća želja 7-godišnje djevojčice gledati svijet poput sve druge zdrave djece.

- Ne mogu vam opisati koliko mi je bolno gledati Veronicine suze kad se gleda u ogledalo i tužno komentira

svoj izgled i ruganje vršnjaka – kaže njezina majka Val Maria La Fay. Da bi se Veronicina želja ostvarila, treba pomoć: već bi ovaj tjedan trebala otputovati u Njemačku, u specijalizirani laboratorij u kojem rade stručnjaci koji bi djevojčici pomogli ojačati imunitet. Naime, krajem ovoga mjeseca u Hrvatsku ponovno dolazi svjetski poznati dječji oftalmolog koji bi djevojčicu trebao drugi put operirati, što su preporučili i hrvatski liječnici. Ta operacija je jedina nada za Veronicino lijevo oko.

Novi život - Ne bude li imunitet u redu, moja kći neće moći na operaciju. Jedina nada nam

je znanstveni laboratorij u Hamburgu, gdje nam pomažu već sedam godina, a pomogli su i lani, prije prve operacije oka. Međutim, za put, smještaj i lijekove potrebno je 7.000 eura. Ne živimo u neimaštini i pokušala sam sama prikupiti novac, ali nisam uspjela. Sada sam prisiljena na ovaj način tražiti pomoć – kaže samohrana majka troje djece.

Pomozimo zajedno sedmogodišnjoj Veronici da ode na operaciju koja će joj promijeniti život. Pomoć i možete upl atom na tekući račun otvoren kod Erste banke 24020063202810936. Kontaktirati možete i Veronicinu majku Val Mariju na broj mobitela 099/699-0049.

Za put u Njemačku, smještaj i lijekove potrebno 7.000 eura

ODJECI Zbog pomoći djedu i baki iz Lepoglave koji se brinu o unucima čitatelji zvali redakciju Regionalnog tjednika

“Čim prije riješiti pitanje skrbništva” Nakon teksta objavljenog u prošlom broju Regionalnog tjednika o majci iz Lepoglave koja je napustila svoje troje djece, o kojima se trenutno brinu djed i baka, našu redakciju nazvala je nekolicina čitatelja s namjerom da obitelji iz Lepoglave daruje odjeću za djecu. Djed i baka na tome su iskreno zahvalni.

- Namjera nam nije bila da nam netko da novce, što su mnogi, nažalost, tako protumačili. Činjenica jest da

nam je financijski poprilično teško, no mi samo želimo da se pitanje skrbništva nad našim unucima čim prije razriješi – rekao je čitatelj iz Lepoglave (podaci poznati redakciji).

Gorući problem ove lepoglavske obitelji trenutno su drva za grijanje te automobil.

- Imamo nešto drva, no to nam neće biti ni približno dovoljno za zimu, a i nakon 25 godina, prvi put se dogodilo da smo bez automobila. Nadamo se

da će se uskoro pitanje skrbništva nekako riješiti, pa ćemo moći i nešto novaca stavljati na stranu i tako kroz nekoliko mjeseci “prišparati” za kakav rabljeni automobil. Vjerujte, meni ne treba.

Trebam ga zbog djece, da ih imam kako odvesti liječniku kada su bolesna – rekao je naš čitatelj.

Svaka je pomoć dobrodošla, a želite li pomoći djedu i baki koji se brinu o djeci, nazovite Regionalni tjednik.

20. rujna 2011., br. 383

Oglasi

9

10 Život

20. rujna 2011., br. 383

ODJECI Udomiteljica upozorava da dijete o kojem se brinula ne živi u primjerenim uvjetima

Dijete više gladno, nego sito, ali nitko ne mari?

J Nije mi jasno na temelju kojih se kriterija dijete vratilo natrag u tu obitelj, tim više kad je riječ o majci koja je ostalo

troje djece koje još ima, napustila – čudi se naša čitateljica Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ne mogu više tolerirati to što se događa s djetetom o kojem sam se brinula gotovo dvije godine. Mislim da je odrastanje u sredini u kojoj je svakodnevno prisutan alkohol i galama loše – objasnila je odmah na početku naša čitateljica (podaci poznati redakciji) razloge zbog kojih nam se obratila.

Potaknuta pr ičom koju smo objavili u prošlom broju Regionalnog tjednika o majci koja je ostavila svoje troje djece i nestala bez traga, odlučila je javno ispričati svoju priču kako bi dijete, ustvrdila je, zaštitila.

iznenadio, a još više odluka Centra, koji je i odlučio da se dijete vrati natrag biološkim roditeljima.

Drugu djecu ostavila - Možete samo zamisliti kakav je to šok bio za dijete kad su ga odvodili! Kad su došli, imalo je temperaturu.

Upozorila sam majku na to, kao i da treba ići doktoru, kamo je ona otišla, kako sam kasnije doznala, tek treći dan otkako je otišlo od mene i to nakon što je u kontrolu došla djelatnica Centra za socijalnu skrb. Dok je uzimala dijete nije imala ni-

Došla, brzo otišla Prema njezinim riječima, nad djetetom koje se nedavno vratilo natrag ocu i majci povjerena joj je stalna skrb nedugo nakon što se rodilo i to zbog problema koji su postojali u obitelji.

- Centar za socijalnu skrb u Ludbregu smjestio je dijete i 29-godišnju majku zbog nasilnog oca k meni. Međutim, nekoliko dana nakon što su stigli, majka se “pobrala”.

Ostavila je dijete, o kojem sam se nastavila brinuti. Majka ga je u ove dvije godine povremeno dolazila pogledati i to isključivo jer sam je molila. Kad je došla, ostala je 10, 15 minuta, popila kavu i otišla. Uopće nije s djetetom komunicirala, igrala se... Ponašala se kao da dijete nije njezino. Ona je za njega bila stranac – ustvrdila je naša čitateljica.

Stoga ju je zahtjev da se dijete vrati natrag k njoj i ocu

Čitateljica još uvijek čuva igračke djeteta o kojem se brinula gotovo dvije godine

šta za njega spremljeno, nije imala sirup protiv temperature, toplomjer, pelene... Nije ni znala prepoznati da joj je dijete bolesno, a vratili su ga natrag k njoj – ogorčena je naša čitateljica koja još u sobi čuva djetetove najdraže igračke.

Nedugo nakon što se dijete vratilo roditeljima, tvrdi da je bila u Centru, gdje se pokušala dogovoriti da odlazi po-

vremeno k majci i ocu k a ko b i i m pomogla oko

k

ad je došla pogledati dijete, ostala je 10, 15 minuta, popila kavu i otišla, uopće s djetetom nije komunicirala djeteta, ali i djetetu olakšala prilagodbu na novu sredinu.

Međutim, savjetovali su mi da je bolje da to ne radim zbog vlastite sigurnosti – ispričala je naša čitateljica koja ne može shvatiti kako su dijete mogli vratiti ocu i majci koji nigdje ne rade te su korisnici socijalne pomoći jer su oboje osobe s posebnim potrebama.

- Od susjeda sam doznala da je dijete više gladno, nego sito. I susjedi su nekoliko puta zvali u Centar kako bi ih obavijestili što se događa s djetetom, no nitko se nije usudio predstaviti, niti bilo što učiniti jer se boje osvete djetetovog oca. Nije mi jasno

Zvala i pravobraniteljicu Osim Centra za socijalnu skrb, naša čitateljica tvrdi da je zbog cjelokupne situacije pokušala kontaktirati i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, a tvrdi da je zvala i dječju pravobraniteljicu. - Ni njoj nije bilo jasno po kojoj se osnovi

na temelju kojih se kriterija dijete vratilo natrag u tu obitelj, tim više kad je riječ o majci koja je ostalo troje djece koje još ima napustila

dijete vratilo natrag majci.

Sada više ne znam kome da se obratim. Znam da je u pitanju jedan slučaj, jedno dijete, ali sigurna sam da je puno sličnih slučajeva i djece kojima treba pomoć – zaključuje naša čitateljica.

te se o njima brinu djed i baka! Mislim da Centar ne želi vidjeti što se zapravo događa – zaključuje naša čitateljica.

DRUGA STRANA U Centru za socijalnu skrb u Ludbregu tvrde da udomiteljica dijete nije vodila k liječniku

Zasad nema pokazatelja zanemarivanja djeteta!

U Centru drugačija priča

- Točno je da smo dijete smjestili u udomiteljsku obitelj na zahtjev roditelja, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi. Roditelji su u to vrijeme sami zatražili smještaj u udomiteljsku obitelj jer je dijete bilo lošeg zdravstvenog stanja, a stambeni status obitelji nije bio riješen: jedno vrijeme bili su podstanari u trošnoj kući bez sanitarija i tekuće vode - doznajemo od Anice Zember, ravnateljice Centra

za socijalnu skrb Ludbreg.

Dodaje kako su cijelo to vrijeme radili s roditeljima kako bi omogućili povratak djeteta u biološku obitelj, što su i dužni prema Zakonu.

- U međuvremenu su se promijenile okolnosti, pa je stučni tim Odjela za djecu, mladež i obitelj zaključio da se dijete može vratiti natrag u obitelj. Roditelji su i sami podnijeli i zahtjev za vraćanjem dijeteta jer

su im poboljšani stambeni uvjeti. Povratkom dijeteta izrečena je mjera nadzora nad vršenjem roditeljske skrbi na godinu dana. Do sada nije utvrđeno da bi roditelji zanemarivali dijete, a ukoliko dođe do bilo kakvih promjena poduzet će se i druge mjere za zaštitu djeteta. Roditelji se pridržavaju savjeta voditeljice mjere nadzora, dijete redovito vode kod pedijatra i trude se u okvirima svojih

mogućnosti pružiti najbolju skrb - ističe Zember.

Opovrgnula je navode da majka dijete nakon preuzimanja od udomiteljice nije odvela liječniku.

- Nakon preuzimanja djeteta od udomiteljice dijete je imalo temperaturu i moralo je biti hospitalizirano - izvjestila nas je Zember.

Doznajemo također da je udomiteljica bila ta koja je priječila majci da viđa dijete kad je bilo udomljeno.

Oglasi 11

20. rujna 2011., br. 383

Hyundai Automobil Lončar predstavlja – novi Hyundai i30 D iz aj n i r a n i r az v ij e n u Hyundaijevom R&D centru u Rüsselsheimu (Njemačka), nova generacija i30 predstavlja korak dalje u jedinstvenoj Hyundaijevoj dizajnerskoj filozofiji “fluidic sculpture”, te nudi četiri motora sa šest razina snage motora i emisijom CO2 plinova ispod 100g/km, zahvaljujući unaprijeđenom, super efikasnom 1.6 litarskom dizel motoru.

Nova generacija modela i30 u Europi kreće u prodaju početkom 2012. godine u kompaktnoj verziji s pet vrata.

Novi modeli bit će proizvedeni u modernoj Hyundaijevoj tvornici u češkom gradu Nošovice.

Nova generacija modela i30 dodatnu vrijednost za kupca nudi kroz puno tvorničko trostruko petogodišnje Hyundai jamstvo. Ovaj jedinstveni paket jamstva pruža pet godina punog tvorničkog jamstva, pet godina mobilnog jamstva odnosno asistencije te pet godina preventivnih servisnih pregleda.

Dostojan nasljednik najprodavanijeg Hyundaijevog modela Prethodni i30 model prkosio je normama struke povećavajući prodajne rezultate iz godine u godinu. Od prvog predstavljanja 2007. godine, model i30 u Europi je prodan u rekordnih 360.000 jedinica te u 2010. godini bilježi nevjerojatan rezultat od 115.000 prodanih jedinica te godine

što je najveći godišnji prodajni 1.591 ccm, snage 135 konjskih rezultat nekog Hyundaijevog snaga I 164 Nm okretnog momodela u Europi. Ovim uspje- menta.

Niske emisije i niska pohom Hyundai i30 nalazi se na 6. mjestu najprodavanijih modela trošnja u realnim uvjetima Nove tehnologije razvijene u C segmentu. unutar Hyundaija, Blue Drive™, Motori nove generacije Nova generacija modela i30 optimiziraju potrošnju goriva bit će dostupna s tri benzinska i reduciraju emisije ispušnih i tri dizel motora, s rasponom plinova. Uz ugrađeni Stop&Go snage između 90 i 135 konj- (ISG) sustav, gume s niskim otporom kotrljanja i Alternator skih snaga. Oba motora managment system, CO2 imaju značajnu emisije plinova su ispod ulogu u eui l i b o ropskom C utom .o., 100 g/km. Motor 1.6 A CRDi VGT razvija tako segmentu. r d.o Lonča čka 90, 128 KS i pruža najDizelski a bolji omjer snage, m o t o r Zagreb ždin, potrošnje i ekološke predstava r a V ljat će 52 90 prihvatljivosti u klasi 8 4 0 4 / kompaktnih automo% ponude, 042 bila. dok će benKvaliteta i oprema u zinski motor biti interijeru za klasu iznad stanzastupljen s 43 % od ukupne prodaje. Generalno, darda Uređenje, izgled i oprema Hyundai očekuje zastupljenost dizelskih i benzinskih motora u interijera modela i30 inspirirani su automobilima višeg omjeru 50:50.

Hyundai vjeruje da će 1.6 segmenta i po uzoru na model litarski turbo dizelski “U-II” i40. Primjerice, vozač će za motor s varijabilnom geome- upravljačem uživati u novom trijom (VGT) biti najpopularniji sustavu upravljanja, Flex Steer™ motor u gami. Sa 128 konjskih opcijom. Ona omogućuje odasnaga i 4.000 okretaja u minuti, bir triju različitih nivoa pomoći ovaj napredni motor postiže upravljanja, Comfort, Normal ubrzanje od 0 do 100 km za i Sport. Svaki vozač moći će 10,9 sekundi, te maksimalnu odabrati opciju koja mu najviše odgovara. Veliki i pregledni brzinu od 197 km/h.

Benzinski motor također „supervision“ instrumenti takopruža odlične performanse i đer će biti dostupni u modelu ekonomičnost. Nova genera- i30, a napravljeni su po uzoru cija modela i30 u ponudi je na model i40 te pružaju mnošs Hyundaijevim 1.6 litarskim tvo informacija. Na središnjem Gamma GDi motorom obujma dijelu bit će dostupan i zaslon

www.hyundai.automobil-loncar.hr

za satelitsku navigaciju veličine 7 inča.

Bogati paketi opreme na novoj će generaciji modela i30 povećati ugodnost u vožnji i za putnike u vozilu. Dvostruki klima-uređaj ili panoramski stakleni krov čine vožnju ugodnom i zabavnom osiguravajući pritom mnogo prirodnog svjetla u interijeru i odgovarajuću klimu. Stakleni krov je napravljen tako da se može i skroz otvoriti tako da pruža fleksibilnost i funkcionalnost.

Vlasnici će uživati i u prostranijem interijeru u odnosu na prethodni model. Ukupna dužina (4300 mm) i širina (1780 mm) su povećani, dok je visina reducirana bez da se kompromitirao prostor u

interijeru. Veličina prtljažnika je 378 litara što je za deset posto više nego prijašnji model.

Sigurnosni elementi s pet zvjezdica Nova generacija modela i30 sadrži stavke aktivne i pasivne sigurnosti najnovije tehnologije kako bi osigurala maksimalnu zaštitu putnika. Aktivni i pasivni sustavi uključuju ESP sustav (Electronic Stability Program), ABS (anti-lock braking system), VSM (Vehicle Stability Management) i Stop Signal sustav u slučaju opasnosti.

Novi i30 bit će serijski opremljen sa šest zračnih jastuka, prednji, bočni i bočne zračne zavjese, dok će u opciji biti i zračni jastuk za koljena vozača.

Sigurnosni sustavi uključeni

u novi i30 zajedno s konstrukcijskim riješenima karoserije, jamac su najviše razine sigurnosti.

Za Hyundai i30 očekuje se maksimalnih pet zvjezdica za sigurnost na Euro NCAP testovima sigurnosti.

12 Čitatelji zovu

JAVNE POVRŠINE, GRADSKE CESTE Prometne probleme na javnim površinama i prometnicama (nerazvrstane ceste) u gradu, prijavite u Upravni odjel za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline Grada Varaždina.

Telefon: 042/201-410 Kontakt-osobe: Krajcer, Alešković, Dominko Prometne probleme u gradu možete javiti i u GRIC, na besplatni telefon ili putem interneta, odakle će problem biti proslijeđen u nadležnu službu.

Telefon: 0800-0042 Web: www.gric.varazdin.hr

ŽUPANIJSKE I LOKALNE CESTE Ako se radi o problemu na županijskoj ili lokalnoj cesti, prijavite ga u Županijsku upravu za ceste Varaždinske županije, u čijoj je to nadležnosti.

Adresa: Ljudevita Gaja 4 Telefon: 042/214-403

DRŽAVNE CESTE Problem na državnoj cesti, koje su u nadležnosti Hrvatskih cesta, potrebno je javiti u Tehničku ispostavu Hrvatskih cesta u Varaždinu.

Adresa: Ulica kralja P. Krešimira IV. 25 Telefon: 042/302-840

Opasna zabava autima: utrke po parkiralištu J Jure po parkiralištu punom djece

i majki s kolicima. Pitanje je samo dana kada će netko stradati Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ne žive ovdje. To smo shvatili iako si na glavu “nabiju” kape Kad stanovnici Grabanica, i kapuljače kako im nitko ne bi novog naselja tik uz Jalkoveč- dobro vidio lica – navodi čitaku ulicu, utonu u san, bude ih telj (podaci poznati redakciji).

Njegov susjed (podaci pojureći automobili i motocikli, njihovi “nabrijani” motori, znati redakciji) kaže da vozači škripa guma i glasna glazba. željni adrenalina u njihovu Događa se to već mjesecima, mirnu četvrt s privatnim staali ovoga ljeta, žale se čitatelji, novima i privatnim parkiralidivlja vožnja po parkiralištu štima ne dolaze samo poslije uokolo njihovih zgrada po- 22 sata, nego i kasno popodstala je gotovo svakodnevna ne te predvečer.

- Tada je parkiralište još uvipojava. jek puno djece koja se rolaju, voze bicikle ili se igraju, Punim gasom kao i majki koje - Naš e p ar k ir ališ te šeću s djecom pretvaraju u stazu za u u kolicima. auto-utrke. Zalete a m a c i Ne prestase u našu četvrt i raban judi, G l ne li ovo velikom brzinom e š i v e sv divljanje, krenu kroz parkiiti n a m netko će ralište pa naglo a ne g o n i d stradat i. zakoče. Nakon g je o n d e Već je tešj što se toga zasite, tnog ko gledati naprave nekoliko prome a hoće li se i krugova oko zgrada, k zna u koliko parkiizađu na Jalkovečku pa ranih automobila rade krug uokolo naselja zabiti kada “nabiju” gas i opet se vraćaju ovamo. Riječ je o mladim vozačima, u dobi pa u posljednji tren zakoče, a od 20-ak pa do 30 godina. kamoli još strahovati hoće li

Mladi vozači na glavu “nabiju” kape i kapuljače kako im nitko ne bi dobro vidio lica

pritom pokupiti i koje dijete ili majku s kolicima – zabrinuta je čitateljica (podaci poznati iz redakciji) iz Grabanica.

Dosta divljanja!

Smatraju da bi učinkovito rješenje bili takozvani “ležeći policajci”. - Ne znamo je li ih moguće ovdje postaviti, ali upućujemo apel Komunalnom

odjelu Grada Varaždina da što prije razmotre što je moguće učiniti da se spriječe divljanja – mole stanari.

Ističu da je veliki problem i to što u njihovoj četvrti, koja je sve veća i veća, jer niču nove zgrade u koje useljavaju novi stanari, još uvijek nema nikakvih znakova koji bi regulirali promet.

- Kada s Jalkovečke skrenete u Grabanice, morate proći oštar zavoj. No nakon njega nema nikakvih prometnih znakova koji bi ukazivali na to koja je cesta s prednošću prolaza. Riječ je o gradskoj prometnici pa bi to pitanje morao što prije riješiti Grad Varaždin. To smo od njih već i zatražili – zaključuju stanari.

ODGOVOR Gradski Upravni odjel za komunalni sustav, urbanizam i zaštitu okoline

Predlažemo zajednički obilazak sporne lokacije - Kad je u pitanju postava uzdignutih ploha, odnosno tzv. „ležeć ih policajaca“, potrebno je najprije utvrditi lokaciju za njihovu postavu. Ako se radi o postavi na ulazu na parkiralište (na Grabanicama su to uglavnom privatne površine kojima Grad ne upravlja), tu Grad nema ingerencije, nego

ih, ovisno o dogovoru, trebaju urediti sami stanari. Ako se radi o postavi na nerazvrstanoj cesti, o izvođenju uzdignutih ploha, odnosno tzv. „ležećih policajaca“ odlučuje Grad uz suglasnost nadležne Policijske uprave – odgovorio je Roberto Krajcer iz Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam i

zaštitu okoline.

U vezi postave „ležećih policajaca“ u naselju Grabanice iz Komunalnog odjela predlažu zajednički obilazak lokacije.

- Lokaciju bi obišle sve zainteresirane strane, predstavnic i stanara, Upravnog odjela i PU varaždinske, razmotrili bi problem i predložili rješe-

ILUSTRACIJA/SINIŠA SOVIĆ

!

Kome prijaviti problem?

UPOZORENJE Mladi vozači divljaju po mirnom varaždinskom naselju Grabanice

ILUSTRACIJA/SINIŠA SOVIĆ

PROMET I CESTE

20. rujna 2011., br. 383

nje – pojašnjavaju.

Dodaju da se posljednjih godina postavljanje “ležećih policajaca” izbjegava.

- To se izbjegava zbog vibracija koje se javljaju kod prolaska vozila i pukotina na okolnim objektima uslijed vibracija, kao i zbog problema koji se javljaju u zimskoj službi – navode.

ODJECI Mješanac, a ne američki stafordski terijer, više ne luta po četvrti oko Jalkovečke ulice u Varaždinu

Otkriveno je da pas ima vlasnika, ali je preskakao ogradu

U Varaždinu ima previše pasa o kojima vlasnici ne vode brigu

Pas na kojeg su upozorili stanovnici četvrti oko Jalkovečke ulice u Varaždinu nije lutalica, nego ima vlasnika.

Isto tako nije riječ o čistokrvnom američkom stafordskom terijeru, nego o mješancu.

- Pas ima vlasnika, ali je svaki dan preskakao dvorišnu ogradu i hodao po gradu – javio je u našu redakciju čitatelj koji se nije želio predstaviti.

Da je to točno, potvrdio nam je vlasnik psa s kojim

smo razgovarali putem telefona. U razgovoru nam je samo rekao da njegov ljubimac više neće nikome smetati, jer je od prošlog tjedna privezan za lanac. Zašto je pas mogao preskakati ogradu i zašto je svaki dan bio u gradu bez njegovog nadzora, vlasnik nije želio komentirati.

Međutim, nije riječ o jedinom takvom slučaju. - U Varaždinu ima previše pasa raznih pasmina o kojima

vlasnici ne vode brigu te ih puštaju da slobodno šeću, napadaju i laju na sve – ističe Anja Mašić iz Varaždina, čije pismo u cijelosti donosimo u rubrici Reagiranja čitatelja.

Ona je vlasnica američkog stafordskog terijera te smatra da, iako je riječ o pasmini koja je svrstana u opasne, u naslovu teksta nije trebalo isticati pridjev “opasan”.

- Vaš naslov nije u redu i trebali ste se pozvati na ne-

savjesnost vlasnika staforda koji slobodno šeće gradom, jer isto tako u drugom djelu grada šeće odrasli haski koji izgleda poput vuka i to već godinama, a drugdje neki njemački ovčar i labrador, a isto tako mogu biti opasni za okolinu i pitanje je samo kada će doći do konflikta s nekim psom ili čovjekom, nadam se samo da to neće biti neko dijete ili vlasnik staforda – ustvrdila je Anja Mašić.

20. rujna 2011., br. 383

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 13

JUBILEJ Prije 20 godina osnovana 1. mehanizirana brigada ZNG-a Varaždin

JAVNA ZAHVALA

Bivša vojska u tenkove sipala pijesak Hvala na potpori “Porcijunkulovu”

U danima rata u Varaždinu ostvarena je veličanstvena pobjeda, oslobođen je grad Varaždin, zauzeti su svi vojni objekti i materijalnotehnička sredstva, naoružanje i oprema bivše vojske. Hrvatske oružane snage značajno su bojno ojačane, promijenjen je odnos snaga na pojedinim bojišnicama i stvoreni su uvjeti za formiranje novih postrojbi. Odlukom ministra obrane RH 22. rujna 1991. godine u Varaždinu je formirana 1. mehanizirana brigada ZNG-a Varaždin pod neposrednim zapovijedanjem načelnika GS ZNG-a. Za zapovjednika brigade postavljen je gospodin Ivan Basarac, a za njegovog zamjenika i načelnika logistike Ivan Matoković. (...)

Obavljen je pregled minsko-eksplozivnih sredstava u skladištu na Banjščini i Novoj Vesi, a s ponosom ističem da nismo imali niti jednu incidentnu situaciju koja bi ugrozila život ljudi i materijalnih dobara u okolici. Tijekom pregleda utvrdili smo da su pripadnici bivše vojske prije preda-

je poskidali udarne igle i opruge s topova, a u rezervoare za gorivo na tenkovima sipali pijesak te na taj način onesposobili dio tenkova i topova. Kako bi riješili taj problem, obratio sam se inženjerima u Varteksu Strojoenergetika i zamolio za rješenje. Za izradu opruga obratio sam se inženjerima Opruge u Varaždinskim Toplicama. (...)

Ovom prigodom odajem priznanje tehničarima i inženjerima angažiranima na izradi sredstava i njihovom doprinosu na bojnom osposobljavanju.

U kratkom razdoblju do kraja listopada 1991. godine sva TMS su po zapovjednoj dinamici upućivana na bojišta. (...) Najveći broj je upućen u istočnu Slavoniju, Posavinu, Karlovac i Liku. Početkom studenoga Ivo Basarac upućen je na novu dužnost, a zapovijedanje brigadom preuzeo sam ja.

Zaprimio sam zapovijed da se nastavi s intenzivnom obukom i otpočnu pripreme na stvaranju uvjeta za početak tečaja zapovjednika voda-satnije i bitnice. (...) Na bojištima širom Hrvatske vođene su teške

borbe protiv neprijatelja. Zahtjevi bojišta za ljudima i TMS-om bili su sve veći. Odlukom načelnika GS ZNG-a 3. prosinca 1991. godine postavljen sam za zapovjednika 110. brigade Karlovac, a zapovijedanje 1. mehaniziranom brigadom preuzeo je gospodin Andrija Čondor.

Zapovjedništvo 1. MBR organizirano je prišlo organizaciji i realizaciji tečaja zapovjednika vodova-satnija, pješaštva i oklopništva te bitnica u topništvu. To su bili počeci školovanja dočasnika i časnika HV-a za konkretne ratne dužnosti. Tečaj je uspješno djelovao do sredine 1992. godine kada je izmješten u Pazin, Jastrebarsko i Zagreb. Pripadnici 1. MBR raspoređeni su u postrojbe HV-a i učilišta. Obilježavamo 20. godina od tog razdoblja i s ponosom ističem doprinos pripadnika brigade u Domovinskom ratu. Odajem priznanje svim ljudima koji su prošli kroz brigadu. Za svoj doprinos u DR-u odlukom predsjednika RH od 22. svibnja 2006. godine brigada je pohvaljena.

Zapovjednik 1. mehanizirane brigade brigadir Ivan Matoković

REAGIRANJE Zbog nesavjesnih vlasnika po Varaždinu slobodno šeće više pasa

Manji psi opasniji su od staforda Uzrujala sam se na naslov članka iz 7Plus Regionalnog tjednika od 13. rujna “Opasni staford….“. Naime, u članku je navedeno da pas nije agresivan i da ne obraća pažnju na djecu koja ga zovu i ljude, stoga nema potrebe za takav naslov. U Varaždinu ima previše pasa raznih pasmina o kojima vlasnici ne vode brigu te ih puštaju da slobodno šeću, napadaju i laju na sve.

Američki stafordski terijer (AST) kao pasmina jest svrstan u opasne pasmine, ali takav naslov još više pobuđuje paniku u ljudima. Iz osobnog iskustva mogu reći da su manje pasmine poput pudla, pekinezera, maltezera, čivave, šnaucera i slično puno opasnije za ljude i pse i uvijek se prvi postavljaju iz straha ili neke nervoze, a vlasnici ih puštaju bez povodnika ili na dugim zateznim povodnicima s kojima ne mogu uvijek reagirati na vrijeme.

Mislim da bi trebalo malo prosurfati internetom i pročitati o AST-u te pogledati slike jer ove vaše slike nisu niti približno slične stafordu, već možda nekom mješancu. U Engleskoj ga čak zovu „nanny dog“. Možda sam u svemu tome pomalo subjektivna, ali znam da je odgoj najvažniji i da su vlasnici pasa najveći krivci za ponašanje pasa. Evo jedan primjer. Izađem sa svojim psom u šetnju (na kratkom povodniku) i iza ugla prema nama krene pas podjednake veličine, ali bez vlasnika, koji počne režati i približavati nam se lajući (a ne spada u opasne pasmine). Lovi me panika i nekako uspijem odvući svoga psa natrag prema kući. Zašto? Zato jer se bojim za

svog psa iako je on dvije godine star AST i ne želim da dođe do konflikta, jer on je velik, ali nježniji od pudlice.

A kod svakog konflikta s AST-om novine pišu „AST napao….“, što je jadno i žalosno jer u ovom mojem primjeru on bi samo branio sebe i mene od agresivnog mješanca, ali kome ja to mogu dokazati jer su AST-i na lošem glasu, a sve opet zbog pojedinaca koji svoje frustracije iskazuju preko pasa i ljudska čudovišta koja organiziraju borbe pasa i na tome zarađuju.

Po mojem, naslov nije u redu i trebali ste se pozvati na nesavjesnost vlasnika staforda koji slobodno šeće gradom, jer isto tako u drugom

djelu grada šeće odrasli haski koji izgleda poput vuka i to već godinama, a drugdje neki njemački ovčar i labrador slobodno šeću, a isto tako mogu biti opasni za okolinu i pitanje je samo kada će doći do konflikta s nekim psom ili čovjekom, nadam se samo da to neće biti neko dijete ili vlasnik s AST-a.

Kad već ne informirate ljude o pojedinim pasminama pasa, bilo bi dobro da ni ne stvarate paniku, jer i ovako nas ljudi izbjegavaju i ponašaju se prema nama (vlasnicima) kao da smo zaraženi ili ludi, jer imamo AST iako ne znaju koliko su to dragi i privrženi psi.

Anja Mašić

Poštovani, sudjelovanjem u najvećoj kulturno-turističkoj manifestaciji u Međimurju «Porcijunkulovo», pomogli ste nam da na nekoliko dana otmemo zaboravu običaje, tradiciju i bogatu povijest Čakovca i Međimurja, a našim posjetiteljima ponudimo atraktivne kulturne, zabavne i gastronomske sadržaje. Slijedom toga, manifestacija je ove godine privukla rekordan broj posjetitelja što dokazuje kako „Porcijunkulovo“ kvalitativno i sadržajno raste iz godine u godinu i penje se na visoko mjesto u turističkoj ponudi kontinentalne Hrvatske. Najsrdačnije vam zahvaljujemo na potpori ovogodišnjeg Porcijunkulova te vas pozivamo da i sljedeće godine budete s nama!

Ivana Maltar, direktorica Turističkog ureda Čakovec

PETRIJANEC

Uspješna razmjena odjeće i opreme U subotu 10. rujna u Petrijancu je organizirana humanitarna akcija sakupljanja kor ištenih dječjih odjevnih predmeta i ostale opreme. Ovu hvalevrijednu akciju organizirao je Forum mladih SDP- a Petrijanec u suradnji s Klubom Mama iz Varaždina. U akciji je prikupljena zavidna količina dječje odjeće, obuće, igračaka, dječjih kolica, sjedalica za auto, hranilica… Akcija je u potpunosti uspjela, pa ovom prilikom Forum mladih SDP-a zahvaljuje svim žiteljima općine Petrijanec na odazivu, jer će darovane stvari razveseliti brojnu djecu i roditelje slabijeg imovinskog stanja. Ako iz bilo kojeg razloga niste bili u mogućnosti uključiti se u ovu akciju, a još to želite, možete se obratiti gospođi Sambolec na broj mobitela 099/409-7128 i dogovoriti termin dostave artikala koji vama više nisu potrebni. Još jednom zahvaljujemo svima koji su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji!

Forum mladih Petrijanec

VRTIĆ “TRATINČICE”

Posjetili NK Mladost Olimpijski dan obilježen je u svim krajevima Hrvatske pa tako i u Varaždinskim Toplicama.

Posebnost je u tome da su djeca iz Dječjeg vrtića ‘’Tratinčica’’ organizirano posjetila stadion NK ‘’Mladost’’. Njih 30 u pratnji dviju teta razgledavali su prostorije kluba, pogledali dresove, lopte i sprave koje se koriste prilikom treninga. Zatim su se djeca spustila na igralište, gdje su organizirane razne igre i natjecanja. Zadovoljna djeca uz osmijeh su zapjevala i poželjela da opet dođu na stadion, a mi iz NK ‘’Mladost’’ i tete iz vrtića potrudit ćemo se to i ostvariti.

Krunoslav Janušić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

14 Školstvo

20. rujna 2011., br. 383

PROVJERILI SMO Tko je jedini prvašić u PŠ Šćepanje i kako i

“

Uz postojeće centre izvrsnosti iz matematike, informatike, fizike i poduzetništva, od ove godine krenut će s radom i dva nova: iz kemije i iz hrvatskog jezika.

Miroslav Huđek, pročelnik županijskog Odjela za prosvjetu, kulturu i sport

Marko jedini prvašić, J Ove školske godine “potrefilo” se da imamo samo jednog učenika prvog razreda u PŠ Šćepanje. Već iduće šk

POČELE AKTIVNOSTI

Zadrugari na Zeljarijadi

Učeničke zadruge Varaždinske županije nastavljaju s predstavljanjem svojih aktivnosti na velikim manifestacijama koje se u rujnu održavaju u Varaždinskoj županiji. Što su sve izradili u sklopu rada svojih zadruga učenici su predstavili proteklog vikenda na Zeljarijadi, a idućeg vikenda putuju u Lepoglavu na sve poznatiji Festival čipke.

500

kuna iznosi mjesečna stipendija za srednjoškolce romske nacionalnosti.

Prijave za stipendije traju do kraja listopada

Obilježili pismenost U programu obilježavanja 8. rujna, Međunarodni dan pismenosti, koji je organizirala Gradska knjižnica Zagreb u suradnji s Međunarodnim klubom prijatelja, sudjelovali su i učenici OŠ Andrije Kačića Miošića iz Donje Voće.

Uz njih, u programu su sudjelovali i učenici varaždinske VI. OŠ te PŠ Antuna Gustava Matoša iz Gornje Voće.

Marko Gradinšćak, zahvaljujući svojoj učiteljici Marijani Poljak i kolegama iz četvrtog razeda, hrabro se nosi sa svim problemima koje ima jedan prvašić Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

razreda, Marko je bio jedini koji se time trenutno bavio u svojem razredu zato što je on i jedini učenik prvog razreda u toj područnoj školi!

- Malo mi fali što nema još nekoga tko bi još bio u prvom razredu, fali ali jako mi je nema lijepo u školi mi što ga tko – sramežljivo Kao obitelj o nam je priI a ko j e d i n i oš nek prvom j znao Marko prvašić, Marko u o i b o i p b e Gradinšćak, ipak ne sjedi , ali lij u čenik prsam u razredu. zredu e u a r vog razreda Škol ske klupe mi j Područne škosvakodnevno diškoli le Šćepanje kojeli sa svojim kolejeg smo prekinuli u gama, učenicima čecrtanju krivulja. tvrtog razreda, odnosno dio Dio je to gradiva koje uče je kombiniranog razrednog prvašići u školama, no za ra- odjeljenja u kojem je ukupno zliku od drugih učenika prvih šestero učenika.

- Marko se odlično snašao već prvih dana nastave, snalažljiv je i dobar. Ako nešto zapne, pomognu mu stariji kolege i doista mi je sa svima njima lijepo raditi - otkrila je Markova učiteljica Marijana Poljak, koja je s učenicima četvrtog razreda prvog dana škole svom jedinom prvašiću pripremila priredbu za dobrodošlicu u školske klupe.

Učiteljica Poljak kaže kako nastava u ovakvim razrednim odjeljenjima s malo učenika ima puno prednosti, premda mnogi misle suprotno.

- Osim što mogu više vremena posvetiti svakome od njih, naš je razred kao jedna velika

obitelj u kojoj Marko ima puno starije braće i sestara koji mu pomažu. Naravno, s učenicima radim sukladno programima prvog, odnosno četvrtog razreda. Dok nešto radim s Markom, ostali učenici dobiju zadatke, i obrnuto – ispričala je učiteljica Poljak.

Da je učiteljima lakše raditi u razredu s manje đaka nego onima gdje sjedi i do 30-ero djece, potvrdila je i Vesna Ivančan, ravnateljica OŠ Breznički Hum pod koju spada PŠ Šćepanje.

- Učiteljice se u ovakvim razredima više mogu individualno posvetiti djeci, i to u uvjetima koji su jednaki

kao i u našoj matičnoj školi.

Moram naglasiti da naših 12ero učenika, koliko ih polazi školu u Šćepanju, ni u čemu nisu zakinuti. Svi standardi za kvalitetno provođenje nastave su ispunjeni, a učenicima nastavu iz predmeta, kao što su, primjerice, glazbena kultura ili vjeronauk, drže nastavnici iz naše matične škole – doznajemo od Ivančan.

Više đaka Iako je to škola u kojoj je malo učenika i u koju je ove godine krenuo tek jedan prvašić, to nije razlog zbog kojeg bi u matičnoj školi bili zabrinuti.

- Jednostavno se tako “po-

DOZNAJEMO Sportski duh u OŠ “Vladimir Nazor” Sveti Ilija na Hrvatski olimpijski dan

Zdravlje, igra i zabava - kroz sport!

Svi učenici i djelatnici OŠ “Vladimir Nazor” Sveti Ilija sudjelovali su u ovogodišnjem obilježavanju Hrvatskog olimpijskog dana s ciljem da se promovira sport kao zdravlje, igra i zabava, ali i potaknu učenici na aktivno bavljenje sportovima koji su im na raspolaganju u sredini u kojoj žive. Odjeveni u bijele majice i s razrednim zastavama i transparentima u rukama, učenici razredne nastave u pratnji učiteljica istrčali su na sportske terene. Bogat i

raznovrstan program započeo je spektaklom svečanog otvaranja igara: povorka učenika istrčala je na teren s bakljom i olimpijskom zastavom. Paljenjem baklje i predajom olimpijske zastave ravnateljici Anđelki Rihtarić, koja je proglasila Hrvatski olimpijski dan otvorenim, završio je spektakl otvaranja igara i igre su mogle započeti.

Učenici su se okušali u različitim sportskim disciplinama: brzom hodanju, hodanju po gredi, trčanju, cik-cak trčanju između

čunjeva, vježbama oblikovanja i istezanja, igrama s loptom, ubacivanju lopte u koš, skoku u dalj, bacanju kugle i koplja.

Sportski program za učenike i učitelje predmetne nastave započeo je vježbama oblikovanja i istezanja, a potom je uslijedilo nadmetanje u malom nogometu. Najljepši dio programa bio je trenutak kada su učenici svojim tijelima oblikovali olimpijske krugove, koji su, kao što je poznato, simbol jedinstva i prijateljstva. (Tatjana Bosilj)

Školstvo 15

20. rujna 2011., br. 383

izgleda jedan njegov školski dan?

DOZNAJEMO Obilježen Europski dan jezika

, ali nije sam kolske godine bit će ih petero - doznajemo od ravnateljice Ivančan

POVIJEST U najbolje vrijeme u školi sjedilo 74 učenika

Škola koja “drži” život naselja i mještana “Tako dugo dok je ijednog đaka, škola neće zatvoriti svoja vrata.” S ovim stajalištem, kojeg se, doznajemo, drže i u nadležnim institucijama, slaže se i Vesna Ivančan, ravnateljica OŠ Breznički Hum. - U svakom slučaju, ljepše je čuti dječji smijeh nego u naselju imati praznu zgradu – ustvrdila je. Školstvo ovoga kraja ima dugu tradiciju. Iduće godine obilježit će se 160 godina školstva na području Brezničkog Huma. Područna škola u Šćepanju stara je 53 godine, a posebno je svečano bilo prije tri godine, kada je škola proslavila 50. rođendan, kada je i obnovljena.

- Škola u Šćepanju posebna je i po tome što su je

trefilo” ove školske godine da imamo jednog učenika prvog razreda. Već iduće školske godine u toj će školi prvi put u školske klupe sjesti petero prvašića, a godinu iza troje, možda i više ako se netko doseli u naš kraj – optimistična je ravnateljica koja se dugoročno nada pozitivnim trendovima, odnosno većem broju đaka u školskim klupama idućih godina.

- Ove školske godine ukupno imamo 182 učenika raspoređenih u 11 razrednih odjeljenja, dok smo lani, primjerice, imali 177 đaka. Sveukupno imamo 21 prvašića – doznajemo od Ivančan.

mještani sami gradili. Ona je danas središte kulture i mjesto okupljanja roditelja iz toga kraja – doznajemo od ravnateljice.

Prva generacija učenika u tu je školu upisana davne 1958./1959.

- Ukupno je bilo 65 učenika, a nekoliko godina kasnije, u školskoj godini 1966./1967., 74 učenika raspoređenih u četiri razredna odjela. Od te rekordne godine, broj učenika u toj školi polako opada.

Primjerice, 1981./1982. broj učenika smanjio se na 19.

Danas u PŠ Šćepanje imamo ukupno 12 učenika u dva kombinirana razredna odjela. Učiteljica Marijana Poljak predaje učenicima prvog i četvrtog razreda, a Ruža Futač učenicima dru-

I IV. RAZRED ZAJEDNO

gog kombiniranog razreda u kojem zajedno sjede učenici drugih i trećih razreda – rekla je Ivančan.

Kristijan, Marija, Paula i Teodora na ukrašeno kamenje ispisali njemačke riječi

Njemačkom jeziku treba - reklama!

Svoje radove i suvenire predstavili učenici iz devet osnovnih škola Varaždinske te jedne iz Međimurske županije Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ravnateljica Vesna Ivančan

U ŠĆEPANJU NEKAD I SAD

razredu ! Us Markom

šk. godini ! U1966./1967. u PŠ

Gradinšćakom sjede učenici četvrtog razreda: David Završki, Mateo i Margareta Mahnet, Karla Gašparuš i Katarina Kičin.

Šćepanje sjedilo 74 učenika u četiri razredna odjeljenja, a u ovoj školskoj godini ukupno je 12 učenika u dva razreda.

- Dijelimo recepte za juhe i salate koje mogu pripremati djeca i koji su na njemačkom jeziku – otkrile su Tea i Petra iz VII. osnovne škole u subotu na Franjevačkom trgu. Njihovi kolege iz OŠ Cestica Kristijan, Marija, Paula i Teodora imali su pun štand ukrašenog kamenja raznih oblika s ispisanim njemačkim riječima.

- Kamenje smo oprali, ispisali na njih riječi na njemačkom koje imaju neko značenje, poput ljubavi, sreće, nade, ukrasili ih i napravili male suvenire – ispičala je Marija.

Ima učinka

Radove predstavili učenici iz 10 osnovnih škola

Tko je sve sudjelovao?

Uz OŠ Vidovec, koja je inicijator cijelog događanja, u programu obilježavanja Europskog dana jezika sudjelovale su OŠ Cestica, II., IV., VI. i VII. OŠ, OŠ Petrijanec, OŠ Varaždinske Toplice, OŠ Breznički Hum te OŠ iz Svetog Jurja na Bregu.

Sve to i još puno toga kući su mogli ponijeti svi koji su u subotu svratili na neki od štandova postavlje- reklama, no njemačkom treba i nih na Franjevačkom trgu. zato smo se odlučili na ovakav Povod je bilo obilježavanje način promocije - istaknula je Europskog dana jezika, koji Lea Lesar Dolenec, učiteljica je obilježen pod motom njemačkog jezika iz OŠ Vidovec, “Deutsch ist nah”, a svoje inicijatora ovog događanja. proizvode Varaždincima Da su ovakve akcije u cilju su dijelili učenici iz devet promocije njemačkog jezika osnovnih škola iz Varaž- učinkovite, potvrđuje se u dinske te jedne iz susjedne školama.

Međimurske županije.

- Kolegice - Ovo je druiz gradskih e ovakv ju ga godina kako osnovnih a m i e organiziramo škola kažu j ci k a e predstavljanje da ovakva iše s v , a k radova naših učin odlučuje događanja a učenika u poimaju učiučenik čenje vodu Europskog nak te da u a z dana jezika, koji se sve više kog učenika se inače obilježaodlujemač n va 26. rujna. Cilj je čuje za učenje promocija njemačkog njemačkog jezika, i jezika te ovakvim akcijama to nam je drago – rekla je Lesar nastojimo što više učenika Dolenec. potaknuti na učenje tog poUz to što su dijelili suvenire, malo zapostavljenog jezika. održan je nagradni kviz, a Engleskom jeziku ne treba učenici su u cilju promocije nje-

Građani su mogli ponijeti kolače

mačkog jezika održali i nekoliko skečeva na Franjevačkom trgu te su Varaždincima pjevali – na njemačkom jeziku. Program je obilježen pod pokroviteljstvom Walburge Staudigl, predstavnice Ministarstva uprave Savezne Republike Njemačke i koordinatorice za njemački jezik za Hrvatsku te Udruge podunavskih Švaba Baden Württemberg iz Stuttgarta.

16 Poslovni svijet

20. rujna 2011., br. 383

PRIMJER Uskoro najveća plantaža američkih borovnica

IZDVOJENO

Manjak već 27 milijuna DOZNAJEMO

CREATIVA na IASP-u u Tallinu Na godišnjoj konferenciji Međunarodnog udruženja znanstvenih i tehnoloških parkova (IASP), koja je održana u estonskom Tallinu, Tehnološki park Varaždin predstavio je Centar kreativne industrije, projekt povezivanja originalnih zamisli i industrije koji razvija uz pomoć lokalnih i EU fondova, kao i donacija.

- Pilot-projekt Centar kreativne industrije Varaždin je vrlo osebujan, a to je bio razlog što smo pozvani da ga predstavimo na konferenciji IASP-a koja okuplja 375 članova, znanstvenih i tehnoloških parkova iz 70 zemalja svijeta u kojima posluje oko 200.000 tvrtki visoke tehnološke i kreativne razine. Valja naglasiti da centri poput našeg postoje još u Finskoj, UK i Estoniji. To nas stavlja na kartu kreativnog potencijala Europe te govori da su rezultati TPV-a prepoznati u međunarodnim okvirima, a to potvrđuje i činjenica da smo jedini punopravni član IASP-a iz Hrvatske - veli Andrija Petrović, direktor TPV-a.

I TOGA IMA

Preradovićeva 10 - ostaje Vijećnici varaždinskoga Gradskog vijeća, sukladno prijedlogu Odbora za financije i proračun te Odbora za prostorno uređenje, komunalnostambeno gospodarstvo i zaštitu okoliša, po drugi su put odbacili prijedlog o prodaji nekretnine u Ulici P. Preradovića 10 od ukupno 688 kvadrata s pripadajućim zemljištem za 2,8 milijuna kuna.

Tomislav Kutnjak već se bavi uzgojem borovnica koje su posađene na plantaži u Zelendvoru, jednoj od tri najveće u Hrvatskoj

U Varaždinu plantaža sa 100.000 sadnica borovnica J Podizanje suvremene plantaže prva je faza 12 milijuna kuna vrijednog ulaganja tvrtke Dar Blue koju su osnovali Tomislav i Nikola Kutnjak zajedno s poljskim partnerom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

stvo, budući da će ukupna proizvodnja biti 30 tona po Na poljopr ivrednim po- hektaru konzumne borovnice, vršinama koje spadaju pod tako da će ukupna proizvodpodručje grada Varaždina nja uvelike nadilaziti potrebe dogodine će se podići najveća hrvatskog tržišta - pojašnjava Nikola plantaža za uzgoj borovnice Kutnjak. ne samo u našoj zemlji, nego i r Da je i regiji. Naime, na čak 20 o t i t s e inv d o hektara zasadit će se oko u j a maće 100 tisuća sadnica ameračun a iz tr ž i ričke borovnice! stv d e r s na og š t e n p u t s i preI nova hladnjača pretpr a EU maPodizanje suvremene d n o f lo, već plantaže s navodnjavaje osjenjem te zaštitnim mrežama IPARD tio Tomiod tuče prva je faza 12 milijuslav Kutnjaka na kuna vrijednog ulaganja poduzeća Dar Blue koje su čiji se obrt Epitaf već bavi osnovali Tomislav i Nikola uzgojem borovnica koje su Kutnjak zajedno s poljskim posađene na plantaži u Zelenpartnerom, koji računaju i na dvoru, jednoj od tri najveće u sredstva iz pretpristupnog Hrvatskoj. fonda EU IPARD. - U drugoj fazi namjeravaPresudna podrška mo u obližnjoj poduzetničkoj - Hrvatska, posebice njezin zoni izgraditi rashladno-dis- sjeverozapadni dio, nema vetributivni centar s hladnjačom likih poljoprivrednih površina iz kojeg bismo distribuirali na kojima bi se isplatilo saditi naš proizvod. I to ne samo u žitarice, već manje površine našu zemlju, nego i inozem- primjerenije voćarstvu, uz-

600 tona borovnica - To će bit i ekološk i prihvatljiva proizvodnja usmjerena uglavnom izvozu, budući da će tih sto tisuća sadnica moći dati urod i do 600 tona borovnica. S obzirom na to da će se raditi o konzumnoj, a ne industrijskoj borovnici, tijegoju ljekovitog bilja i sličnom.

Odlučio sam se za borovnicu zbog njezine nutritivne vrijednosti, ukusnih plodova bogatih antioksidantima, a i zbog uvjerenja da će, tada još nepoznata borovnica, pronaći svoje mjesto na tržištu bobičastog voća. Prvih tisuću sadnica posadio sam tu 2007. godine, a danas ih ima na dva hektara pet tisuća. Kupci su uglavnom trgovački lanci.

Međutim, njezina proizvodnja u nas raste, pa sam odlučio potražiti stranog partnera koji bi je uvozio. Tako sam došao do poljskog partnera koji je ne samo spreman uvoziti,

kom sezone berbe koja traje od srpnja pa do listopada zaposlit ćemo dvjestotinjak berača, dok će broj stalno zaposlenih biti desetak djelatnika - veli Nikola Kutnjak, koji je zajedno s bratom Tomislavom zadovoljan dobivenom podrškom. nego i ulagati u proizvodnju borovnice na novoj plantaži kod Varaždina - objašnjava Tomislav Kutnjak.

Odabir lokac ije buduće plantaže kod Varaždina, koja će se uzeti u dugoročni najam, nije plod slučajnosti, nego klimatoloških i ostalih analiza koje su potvrdile dobre uvjete za proizvodnju. Također je rezultat i činjenice da su u Gradu Varaždinu i Gradskom vijeću prepoznali vrijednost samog projekta u smislu gospodarske aktivacije područja grada, a i zapošljavanja znatnog broja lokalno raspoloživog radno sposobnog stanovništva.

Manjak prihoda i primitaka u proračunu Grada Varaždina na kraju prvog polugodišta iznosio je 27,2 milijuna kuna. Umjesto planiranih 125 milijuna kuna prihoda i primitaka, ostvareno je 96, dok su rashodi iznosili 103, a preneseni manjak iznosi 19,5 milijuna kuna.

- Proračun nije ugrožen. No ako neće biti kredita, onda ćemo odustati od nekih kapitalnih projekata - najavio je tijekom Gradskog vijeća Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.

Situacija u prvom polugodištu, kako je dodala pročelnica Jerka Kezele, i ne iznenađuje previše.

- Praksa je pokazala da se proračun slabije puni tijekom prvog polugodišta i u normalnim vremenima, što ova nisu. U 2008. i 2009. prihod od poreza na dohodak i prireza iznosio je 126 milijuna kuna, dok je prošle godine bio gotovo 20 milijuna kuna manji.

Međutim, reducirali smo rashode za 50-ak milijuna, pa smo završili s plusom od dva milijuna. No ako se prihodi ne povećaju, od-

nosno ne posegnemo za novim porezima i prirezima, morat ćemo ići u rebalans te dalje reducirati projekte i sve svesti u okvire onog što moramo zakonski financirati - upozorila je Kezele.

Prava odluka Kako smanjiti vlastiti stres?

M

enadžerskom su stresu izložene osobe koje donose teške odluke u uvjetima visokog rizika te time nose teret velike odgovornosti za svoje zaposlenike i organizaciju u kojoj rade. Prema istraživanjima provedenim u SAD-u, 75 % Amerikanaca smatra da su novac i posao dva glavna uzročnika stresa. Kako smanjiti stres kojem su osobe izložene na poslu? ostoji više načina koje je dobro isprobati i vidjeti koji pristup u otklanjanju stresa najbolje odgovara pojedincu. Primjerice, zaposlenici Googlea na poslu roštiljaju, igraju društvene igre, odlaze u wellness napravljen za njihovo opuštanje ili na vrhunske masaže kako bi otklonili stres kojem su

P Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

svakodnevno izloženi. Možda najbolji način za otklanjanje stresa je sport. Planinarenje ili rekreativno bavljenje sportom već dva do tri puta tjedno po sat ili dva radi čuda u otklanjanju stresa. Ukoliko više volite relaksaciju, preporuča se bavljenje jogom, slušanje glazbe ili čitanje zanimljive knjige.

Traženje podrške i savjeta, komuniciranje s prijateljima, kolegama, također vodi ka oslobađanju od stresa i smanjenju osjećaja izoliranosti zaposlenika.

Kolege koji vam mogu dati moralnu potporu, bilo kroz ručak ili razgovor, učinit će vas smirenijima i sigurnijima. Treba se smijati. Humor je najjače oružje protiv stresa i pomaže i onda kad ste u poslu. Čišćenje i bolja organizacija radnog mjesta je isto

tako dobar način za smanjenje stresa. Očistite stol i maknite sve nepotrebne papire i organizirajte si dokumente kako biste raščistili nered. Slušanje umirujuće glazbe također može djelovati opuštajuće.

Glazbu već dugo preporučuju liječnici kao pomoć pri raznim terapijama, uključujući u opuštanju od stresa. I posljednje, ali najvažnije, treba znati reći NE. Vrlo je važno da svatko od nas shvaća i prihvaća vlastite granice, moramo prihvatiti činjenicu da ne možemo baš sve. Nije dobro prihvaćati nove obveze ako ih ne možemo odraditi. Ako ih prihvatimo, to je siguran recept za stres. Vrlo je bitno da svatko od nas ima barem malo vremena za aktivnosti koje voli, pa makar i samo pola sata dnevno.

Poslovni svijet 17

20. rujna 2011., br. 383

OBRAT Nakon posljednjih mjerenja utvrđeno da je tekstilna industrija u Dugoj Resi - čista!

Mjerenja ispušnih plinova demantiraju i politikante J Mjerenja, koja je naložio Državni

inspektorijat, pokazala su da je količina emitiranih dioksina i furana u ispustu kotla 400 puta manja od dopuštene količine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nakon što su ekološke udruge digle na noge Dugorešane tvrdeći da je zrak u Dugoj Resi onečišćen plinovima nastalim zbog spaljivanja opasnog otpada u tvornici bivše Pamučne industrije u Dugoj Resi - dogodio se obrat. Posljednja mjerenja, koja je naložio Državni inspektorijat, pokazala su da je količina emitiranih dioksina i furana u ispustu kotla, gdje se oporabljuju rabljena ulja u energentske svrhe, 400 puta manja od zakonom dopuštene količine! No usprkos tome, dugoreškoj tvornici i dalje se prijeti zatvaranjem, i to u sklopu predizborne kampanje u kojoj se ne razmišlja o (svim) posljedicama.

kom, u kojem se rabljeno ulje oporabljuje kao energent za proizvodnju, sprečava mogućnost onečišćenja, jer ulje ne završava izliveno u okoliš, već se koristi kao energija za proizvodnju. Ekološki, to je najprihvatljivije zbrinjavanje rabljenih ulja koje svaki vozač u Hrvatskoj prosječno proizvede 4 do 5 litara godišnje. Kada bi samo jedna litra takvog ulja završila u okolišu umjesto u energetskoj oporabi, mogla bi zagaditi čak milijun litara vode - upozoravaju u T7 VIS-u, vlasniku dugoreške tvornice.

Prsti (i) politike

Insinuacije o zagađivanju zraka smatrali su, a sada za to imaju čvrst dokaz, ozbiljnim obmanjivanjem javnosti koje šteti tvrtki. No ostaje Tko onda truje?

U T7 VIS-u, koji je u dugo- otvoreno pitanje tko onda reškoj tvornici spreman re- truje Dugu Resu. Isto tako, još uvijek nije nađen dovito provoditi mjeodgovor na pitanje renja, iako zakon u tko je u dugone obavezuje na i reškoj tvornici, to, od početka rnic o v t o t i koja je nakon su tvrdili da dov e r i n osam godina su č ist i jer sprem i mjerenja, agonije i stekor iste rat i d čaja dobila bljena ulja provo kon ne vlasnika koji k a o e n e ro ih za uje k a i je u nju ulogent sukladvez a b o žio 50 milijuna no zakonu, a kuna te u sezoni za proizvodnju zaposlio 200 ljudi, energije služe se mjesecima, vrlo spretnajmodernijom tehnologijom i po najvišim stan- no, činio diverzije rezanjem kablova, pa čak i bacanjem dardima EU-a.

- Upravo se takvim postup- vrijedne opreme i strojeva u

U proizvodnoj jedinici tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi već je zaposleno 138 djelatnika

Mrežnicu!

U traženju odgovora kome je stalo da se konačno pokrenuta proizvodnja zaustavi, tvornica zatvori, ljudi završe na cesti, a gradski proračun osiromaši, nametnula se mogućnost da tu politika itekako ima svoje prste. Naime, vlasnik tvornice je Davor Patafta, osumnjičen da je s donedavnim gradonačelnikom Varaždina Ivanom Čehokom oštetio gradski proračun za milijunski iznos.

A upravo se na Pataftu obrušio čelnik narodnjaka Radimir Čačić na lokalnom Radiju Mrežnica, tvrdeći da mu je tekstilna proizvodnja paravan za biznis s opasnim otpadom?!

IZDVOJENO Posljedice neodgovornih izjava o zagađenjima

Ugrožena radna mjesta i - okoliš Umjesto da se nakon posljednjih nalaza primiri, politička i predizborna utakmica koja se dijelom iz Varaždina

g

rađani s pravom zabrinuti za zdravlje i okoliš preselila u Dugu Resu, ovih se dana dodatno zaoštrila, sudeći po izvještajima karlovačkih i okolnih medija.

Naime, SDP-ov dvojac Nenad Stazić i Milanka Opačić tijekom druženja s potencijalnim glasačima u Dugoj Resi obećali su da će, čim dođu na vlast, trajno zabraniti spaljivanje - opasnih tvari u Dugoj Resi!?

Naravno da su građani s pravom zabrinuti za zdravlje i okoliš te se pitaju tko ih, kada i čime truje. Međutim, uzrok mogućeg onečišćenja ne bi se smio olako iznositi.

Isto tako jednaka su prijetnja i paušalne i neodgovorne izjave

političara koji o ozbiljnim temama govore bez dokaza, bez rezultata relevantnih mjerenja i to koriste u predizborne svrhe. Naime, ako se u Dugoj Resi ulje tretira kao gorivo po europskim standardima, kao što potvrđuju mjerenja, zar nisu svjesni da se bez osnove mogu u pitanje dovesti radna mjesta? Štoviše, ukoliko se otpadna ulja prve i druge kategorije ne bi oporabljala kao energent – zar ne bi postala prijetnja okolišu?

USPJEH Cosmos design, koji izrađuje svjetleće reklame od 2003., kreće s novim proizvodom

Nakon svjetlećih reklama i - totem

Svjetleće reklame Cosmos designa na trgovačkom centru

Još jedan poslovni uspjeh tvrtke COSMOS DESIGN iz Varaždina – izrada reklama na novom poslovno-prodajnom centru Kauflanda u Sesvetama.

Vrijednost radova je preko četiristo tisuća kuna.

- Prve reklame za Kaufland izradili smo 2003. godine u Sinju. Do tada nismo imali iskustva s takvim tipom reklama. Svjetleća reklama bila je dimenzija 3,6 x 12,8 metara, rasvjeta je bila izvedena sa 102 komada neonskih cijevi duljine 1,5 m, prednja strana bila je obostrano printana cerada s dnevnim i noćnim efektom.

Nije postojala nikakva dokumentacija, nismo imali koga

pitati što i kako, ali smo uspjeli.

Nakon tog prvog Kauflanda, reklamama smo opremili i sve ostale prodajne centre izrađene od 2003. do danas. Tako smo

k

ooperant u projektima je tvrtka Ladić-Werner izradili reklame u Koprivnici, Samoboru, Zaprešiću, Dugom Selu, Varaždinu, Kutini, Požegi, Vinkovcima, Poreču i sada u Sesvetama. Nositelji radova na izgradnji Kauflanda nisu uvijek bili isti: Tehnobeton - Varaždin,

Našička gradnja, Građenje Petković, GP Krk i GRADNJA Osijek izmjenjivali su se kao izvođači, ali mi smo uvijek radili reklame, jer nas je Kaufland prepoznao kao vrsne i kvalitetne izvođače za ovu vrstu radova i dao preporuku izvođačima. Dosad nismo imali nijednu reklamaciju na izvedene radove što je također uspjeh, jer je Kaufland jako zahtjevan kao investitor i kod njih ne prolaze niti minimalne greške ili kašnjenja. Nastojimo pratiti sve novosti iz naše branše pa tako konstantno podižemo kvalitetu naših proizvoda. Naravno, moram spomenuti ovom prilikom i našega kooperanta pri izradi čeličnih konstrukcija

- tvrtku LADIĆ-WERNER iz Varaždina, koja je također izvodila čelične konstrukcije i alu-bravariju na mnogim objektima Kauflanda. Trenutno radimo na razvoju reklamnih totema raznih dimenzija s vlastitim napajanjem na solarne ćelije, koje bismo ponudili tržištu kao tipski proizvod, a započeli smo i distribuciju i postavu novog proizvoda na našem tržištu – NIDAGRAVEL-a, koji služi za uređenje šetališta, parkova, dvorišta, igrališta, parkirališta i slično – može se vidjeti na www.cosmos.hr kao i cijeli asortiman naših usluga - rekao nam je u kratkom razgovoru direktor Rikard Premužić, ing.

18 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ “Rekla-kazala” povišice?

U

mirovljenici su zbunjeni. Unatrag par mjeseci toliko je do njih došlo raznoraznih informacija o povećanju mirovina, što s državnog vrha, a što od stranačkih čelnika, da ni sami ne znaju koja je od njih točna. Varaždinska umirovljenica Marija. P. rekla je kako se priča da je premijerka nedugo najavila da će s novom 2012. godinom svim hrvatskim umirovljenicima biti povećane mirovine za više od 300 kuna i da su za to već osigurana sredstva. Prošli tjedan susrela sam se s dvojicom ivanečkih umirovljenka koji su me pitali je li istina da će umirovljenici primiti oko 300 kuna jednokratne financijske momoći ili naknade sa sljedećom isplatom mirovine, a jedan broj umirovljenika je ova navodna povećanja shvatio kao neku vrstu isplate razlike vezane uz I. odnosno II. stup mirovinskog osiguranja koje će država i HZMO vratiti oštećenima. rema dostupnim informacijama, međutim, sve što bi moglo biti vezano uz mirovine su ogromni vladini dugovi umirovljenicima koji sada iznose više od 10 milijardi kuna i zbog kojih Vlada poduzima sve, pa čak i neke nepopularne mjere, kako bi za približno 140 tisuća umirovljenika osigurala bar jednu ratu duga koja iznosi oko 800 milijuna kuna. Unutar takvih mjera čuo se i prijedlog Vlade kojim se HZMO-u preporuča isplata tog jednokratnog primanja, pa bi uoči izbora svaki umirovljenik mogao dobiti po 100, a ne 300 kuna. No sve su to još uvijek «rekla-kazala» povišice.

20. rujna 2011., br. 383

TU KRAJ NAS Bedem ljubavi nastao kao pokret majki za mir!

Ne izgubiti vjeru u ljudsku dobrotu J Kroz 20 godina postojanja svojim su primjerom nadahnjivali druge da zajedno čine dobro

P

Bedem ljubavi i dalje će nastaviti s aktivnim djelovanjem u ostvarivanju osnovne misije - pomagati s ljubavlju i suosjećanjem!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

U nedjelju Viteški turnir Franjo Tahy Udruga Eko 2000 sa sjedištem u Podsusedu organizira već treću godinu za redom festival kulture pod nazivom Podsusedske svečanosti, čiji se program održava tijekom čitave jeseni. Najspektakularniji događaj je viteški turnir Franjo Tahy, koji će se održati u nedjelju 25. rujna na autentičnom terenu staroga grada Susedgrada. Nedjeljni performans vitezova Reda Srebrnog Zmaja uključuje školu mačevanja, borbe na mostu, predstavljanje srednjovjekovne opreme i demonstraciju viteških borbi, dodjelu viteških titula, srednjovjekovni ples, povorke... U parku uređenom u srednjovjekovnom stilu,

srednjovjekovni će obrtnici predstaviti zanate koji se danas rijetko koriste. Bit će tu kožari, kovači, medičari, pisari, uzgajivači i postolari, a organizirat će se i viteški logor sa šatorima, stolovima, oružjem i oklopima.

U takvom će se okruženju održati turnir Franje Tahyja, uz srednjovjekovnu glazbu i igre, radionice mačevanja i uprizorenje bitke na mostu.

Mislim, dakle jesam

Z

bog čijih se interesa ne može organizirati da se mirovine penzionerima koje primaju na svoje tekuće račune u svim bankama isplaćuju 1., a ne 10. u mjesecu?”

IVAN ŠAŠKO, VARAŽDIN

Veliki jubilej, 20. obljetnica osnivanja i rada varaždinskog Bedema ljubavi, prigodnom je svečanošću obilježen 10. rujna u koncertnoj dvorani Glazbene škole. Bio je to i trenutak prisjećanja na događanja neposredno pred početak Domovinskog rata u Hrvatskoj, a posebice na 1991. godinu. Vrhovna komanda JNA donijela je odluku o produljenju vojnog roka, a majke i očevi mladih ročnika u panici su tražili pomoć da izbave iz vojske svoju djecu.

Bedem ljubavi danas Renata Pocedulić, predsjednica: “Od prvobitne brige za ratne stradalnike, udruga Bedem ljubavi svoju je djelatnost proširila na gotovo sve socijalne kategorije, a najviše pažnje posvećuje brizi za stare i nemoćne osobe, za obitelji s mnogo djece, kao i obitelji samohranih roditelja. Desetak većih projekata financijski su podržala i tijela državne uprave, u radu udruge financijski pomažu i jedinice lokalne samouprave, a posebno je značajna

naroda koji je želio svoju samostalnu i slobodnu državu. U tom se ozračju 2. rujna 1991. godine ispred katedrale u Frankfurtu rodiPrisjećanja - Sjećam se prosvjeda žena la ideja o osnivanju udruge koji su se počeli održavati u Bedem ljubavi, kada sam mnogim gradovima Hrvat- Varaždinkama predložila ske, pa tako i u Varaždinu. da po povratku u Varaždin U Zagrebu je 15. kolovoza osnujemo svoj, varaždinski Bedem ljubavi! I 1991. održan najmasamo tri dana kasovniji prosvjed, na .

0 2 snije, 5. rujna, kojem je začeta a c i Radio Varažideja o Beden obljet i rada din objavio mu ljubav i, a je vijest o kao pokretu nivanj skog s o osnivanju majki za mir. n i d ž a r , va Bedema Organizirani bavi u j l a su i mirni maedem a je 10. l j u b a v i B – pokreta sovni prosvjeen obiljež jna majki za mir! di u Beogradu u r – s posebnim i u većim europponosom o skim gradovima kao tome nam je rekla što su Bruxelles, Bonn, Frankfurt i München s ci- gospođa Zdenka Svetina ljem da se svijet upozna s Makšan, osnivateljica i prva teškim položajem hrvatskih predsjednica, koja je zamajki, ali i cijelog hrvatskog jedno sa svojim suprugom

pomoć Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH, pogotovo u situaciji kad je zbog opće gospodarske situacije i restrikcija sve manje donatora.

Bedem ljubavi će i dalje nastaviti s aktivnim djelovanjem u ostvarivanju osnovne misije - s ljubavlju i suosjećanjem pomagati osobama u potrebi i svojim primjerom nadahnuti druge da zajedno činimo dobro stvarajući bolji, pravedniji i tolerantniji svijet.”

Đurekom, uspješno vodila ovu udrugu punih 15 godina.

S obzirom na to da je Bedem ljubavi bio prva udruga proizašla iz Domovinskog rata, njegova je uloga bila od posebnoga značaja.

Majke u akciji - Prvi je zadatak bio izvući mladiće koji su služili vojni rok iz svih kasarni JNA na području nekadašnje Jugoslavije. I danas se čudim koliko smo imale hrabrosti krenuti u ovaj opasan zadatak! U prvoj smo akciji uspjeli spasiti 260 vojnika iz Varaždinske i Međimurske županije te iz Bjelovara, Karlovca i Splita, dok smo zadnju grupu od 52 mladića morali avionom prebacivati iz Skopja u Beč, kako bi ih tamo mogao preuzeti Bedem ljubavi i u dovesti u Varaždin. A u vrijeme varaždinskih dana rata,

u dogovoru s varaždinskim Kriznim štabom uspješno smo organizirali i preuzimanje 104 vojnika iz vojarne Jalkovečke žrtve.

U toj su akciji mladići iz Bosne, Makedonije i Srbije, kao i iz hrvatskih krajeva, preodjenuti u civilnu odjeću prebačeni prvo do Zagreba, gdje smo ih Ljerka Kovač i ja u suradnji sa zagrebačkim Bedemom ljubavi sklonili na sigurno, a potom organzirali i povratak njihovim kućama - prisjeća se gospođa Zdenka, koja se bori s osobnom tragedijom jer je, uz gubitak supruga Đureka, prije mjesec dana ostala i bez svoga sina Zdenka, koji je svesrdno svojim donacijama pomagao potrebitima preko Bedema ljubavi, no njezina vjera u ljudsku dobrotu nikad je nije napustila, još više zbog toga što je tim putem sada nastavio i unuk Luka.

Oglasi 19

20. rujna 2011., br. 383

DOZNAJEMO U Dječjem vrtiću Zeko u Trnovcu svečano otvoren novoizgrađeni prostor

Uloženo 500.000 kuna

J Prostor je dograđen zahvaljujući dobroj suradnji s Općinom Trnovec Bartolovečki i s načelnikom. Zahvaljujući njima, sve je i realizirano u tako kratkom roku Dječji vrtić Zeko u Trnovcu dobio je dvije nove prostorije u kojima će se svakodnevno igrati mališani sa svojim tetama.

Svečano otvaranje novoizgrađenog prostora tog dječjeg vrtića te uređene terase održano je neposredno prije pete obljetnice rada tog vrtića u Trnovcu.

- U dogradnju prostora išlo se zbog potrebe usklađenja s državnim pedagošk im standardom. Radovi su počeli u travnju, a završeni krajem kolovoza kada je vrtić dobio dvije nove sobe, od kojih svaka ima svoj sanitarni čvor – doznali smo od Jagode Barbir, voditeljice podružnice dječjeg vrtića Zeko u Trnovcu.

Više djece Dogradnja novog prostora i terase iznosi oko pola milijuna kuna, a investitor je Dječji vrtić “Zeko”.

- Inicijator dogradnje bio je vrtić, no moram naglasiti da je sve realizirano zahvaljujući odličnoj suradnji s Općinom Trnovec Bartolovečki i načelnikom Stjepa-

Nove prostorije, na zadovoljstvo djece i teta, već su “u pogonu”

nom Hrenom. Da nije bilo njih, sigurno se ne bi uspjelo sve to realizirati, i to u tako kratkom roku.

Općina nam je uvijek izlazila ususret u našim projektima, pa je tako bilo i ovog puta – rekla je Barbir te dodala kako zahvaljuju i tvrtki Boxmark, koja im je donirala klima-uređaje.

Novoizgrađeni prostori

djelatnicima u vrtiću puno znače.

- Osim što će djeca imati v iše prostora za igru sa svojim tetama, moći ćemo upisati i više djece. Vrtić trenutno polazi 130 djece, a proširenjem prostora dobili smo mogućnost upisati ih oko 140. Za to ima i potrebe, jer općina se sve više širi i razvija – ustvrdila je Barbir.

Zahvaljujući dograđenom prostoru u Dječjem vrtiću Zeko, bit će više djece

Sretan peti rođendan!

U sklopu dogradnje prostora uređena je i terasa

Dječji vrtić Zeko 1. listopada obilježit će pet godina rada u Trnovcu.

- Vrtić Zeko ima u najmu općinski vrtić i sada ćemo obilježiti petu obljetnicu djelovanja u ovom prostoru – doznajemo od Barbir.

20 Život

20. rujna 2011., br. 383

RAZGOVOR UZ KAVU Krešimir Kovač, autor knjige “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Još uvijek ima nedodirljivih J Od idućeg broja Regionalni tjednik će objavljivati izvatke iz Kovačeve knjige o Radimiru Čačiću Prošlo je devet mjeseci od objavljivanja knjige. Jeste li zadovoljni?

Drago mi je da je knjiga pronašla put do čitatelja. Prodali smo gotovo cijelu nakladu, a interes i dalje ne jenjava.

Međutim, nije bilo promocije ni prodaje u knjižarama. Je li internet bio dovoljan?

Knjiga je izašla u tiskanom obliku, ali sve ostalo - od marketinga do prodaje - organizirali smo preko interneta. Iskreno, nismo očekivali takav interes, možda smo doista mogli ambicioznije organizirati prodaju.

Internet je savršeni medij za demokraciju - tu ne može biti cenzure. To je možda bio jedini način da sigurno probijemo inače neprobojni medijski zid.

Postoji li doista “neprobojni medijski zid”?

U novinarstvu sam više od deset godina i iz vlastitog iskustva znam da je o pojedinim političarima nemoguće pisati.

Postoje nedodirljivi. Da nije bilo pomoći izvana, konkretno od danske udruge novinara Scoop Network, nikad ne bih imao prilike napisati ovu knjigu. Dijelovi teksta prevedeni su na engleski, analizirali su ga novinari i pravnici u Hrvatskoj i Danskoj,

i dobio je zeleno svjetlo. Dobra prodaja knjige bez promocije i medijske pompe pokazuje da je i zanimanje čitatelja veliko.

Ipak, sve to nije dovoljno da se probije medijski zid. Tek nekoliko medija prenijelo je dijelove knjige.

Koji je bio cilj knjige? Jeste li htjeli oblatiti Čačića?

Ne, stvarno ne. Takav tekst ne bi dozvolili iskusni inozemni novinari koji su ga odobrili i bili zadovoljni što se temelji na dokumentima i relevantnim sugovornicima iz nekoliko zemalja.

Zahvaljujući tom, ali i drugim projektima, sudjelovao sam na različitim novinarskim konferencijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Eto, za tri tjedna putujem u Kijev na Svjetsku konferenciju istraživačkih novinara, na poziv i o trošku organizatora.

Jedan od ciljeva novinarstva u demokraciji je upozoravati ako pojedine institucije zakažu. Konkretno, u ovoj knjizi upozoravam da je varaždinska Porezna uprava od preimenovanog Coning holdinga tražila 2005. godine 50 milijuna kuna neplaćenog poreza. Za to nitko nije odgovarao, a, prema mojim informacijama koje bih doista volio da se demantiraju ako

nisu točne, dug je nastao za vrijeme kad je Čačić bio direktor. Stečaj tog poduzeća bio je težak ukupno nevjerojatnih 324 milijuna kuna. Ne želim unaprijed optuživati nego znati je li se nekoga nepravedno poštedjelo od odgovornosti za stvaranje tog enormnog duga.

Je li bilo teško doći do istine i objektivne informacije?

U knjizi upozoravam na privatizaciju Coninga koja je bila vrlo, vrlo dvojbena. Volio bih da se to konačno raščisti - je li doista 90 posto poduzeća kupljeno novcem koji je prethodno izvučen iz njega? Podsjećam da je jedno od neispunjenih predizbornih obećanja koalicije stranaka 2000. godine bilo i obračun s privatizacijskim kriminalom. Još je mnogo vrlo konkretnih pitanja koje otvaram u knjizi i sva su i danas bez odgovora.

Dakle, cilj je dobiti sve činjenice, doći do istinite i objektivne slike o političarima. Ako se biografije uljepšavaju, a pojedine činjenice namjerno skrivaju, ako se ne mogu dobiti odgovori na jasna pitanja, tada nema demokracije i birači su zakinuti za svoje osnovno pravo.

Inače, političari se uvijek ljute

sve smo i iziral g r o an rneta i inte preko li smo! uspje

Krešimir Kovač autor je knjige koja je nastala na temelju istraživačkog rada u Hrvatskoj i Izraelu

ako ne pišete ono što žele. U vrijeme kad smo izdavali tjednik “Špigl” nije bilo političke stranke na lokalnoj razini koja nije na neki način negodovala.

O čemu pišete danas? Živimo u vrlo zanimljivom vremenu kad naglo slabe pojedine gospodarsko-političke strukture koje su već desecima godina cementirane. Nastale u

doba političke dezintegracije i dugog umiranja Jugoslavije, preživjele su i tranziciju i rat i sve promjene vlasti. Pokušavam dobiti odgovore koliko su one i dalje snažne, koliko su se obnovile i prilagodile novim uvjetima, odnosno koliko su političari doista samostalni, a koliko ekspoziture pojedinih struktura.

Unatoč tome što me često čitatelji upozoravaju da je kod Čačića ostalo nedorečeno sve što se događalo 80-ih godina, kao i optužbe za sukob interesa u doba koalicijske vlade, to više nije moja tema. Rečeno je i više nego dovoljno, a odgovori nisu dobiveni. Na potezu su institucije od kojih se ti odgovori očekuju. (mr)

Kultura stanovanja Svijet financija Sport 21

Kultura stanovanja

20. rujna 2011., br. 383

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

IZDVOJENO

Akustični zahtjevi Pri ozvučenju prostorije vodite računa o tome da konačan vizualni dojam zadovolji estetske zahtjeve i osigura položaj zvučnika, koji će imati vizualno dobre, a ne slučajne (kaotične) pozicije u prostoru. Ukoliko nemate posebnih akustičkih zahtjeva i kupujete uređaje sa „standardnom“ opremom, zvučnike postavite slobodno u prostor. Kao samostojeći elementi, mogu se po potrebi pomicati i djelovati dekorativno u prostoru. Oblici su im različiti, od jednostavnih do vrlo skulpturalnih. Odabirom zvučnika s ravnim geometrijskim linijama, nećete pogriješiti. Uspješno se ukla-

Dizajn i oblik zvučnika potrebno je uskladiti s pravilnom pozicijom u prostoru - posavjetujte se sa stručnim osobama!

SAVJETUJEMO Tehnički uređaji i kako ih dobro integrirati u interijer

Audio i video uređaji J Suvremeno stanovanje podrazumijeva integriranje različitih uređaja koji olakšavaju ili uveseljavaju

svakodnevicu, a njihov se broj svakodnevno povećava MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Život bez tehničkih uređaja je nezamisliv.

Suvremeno s tanovanje podrazumijeva integriranje različitih uređaja, koji olakšavaju ili uveseljavaju svakodnevicu. Iako se broj „neophodnih“ uređaja konstantno povećava, olakotnu okolnost predstavlja njihov dizajn koji osigurava uređaje malih dimenzija, atraktivnih oblika te raznovrsnost materijala u smislu završne obrade. Sve ovo čini uređaje atraktivnim i jednostavnim za smještaj u interijer, koji ima svoje zahtjeve – funkcionalne i estetske.

Iako se moderni uređaji i klasični stilovi uređenja sukobljavaju na određeni način, njihovo sjedinjenje u interijeru može biti vrlo uspješno.

To se prvenstveno odnosi na estetske kriterije, koji su pri odabiru klasičnih stilova uređenja postavljeni vrlo visoko na listi prioriteta. Postoje dva načina njihovog povezivanja – odabirom retro dizajna pojedinih uređaja, koji su dostupni na tržištu, ili stvaranjem kontrasta klasičnog namještaja i moderne tehnike, koja svojom dimenzijom, zvučnim i vizualnim efektima postaje jednako moćna kao i kvalitetno izrađen klasični

namještaj.

Ukoliko odabe rete moderne minimalističke načine uređenja doma, nećete imati probleme s uklapanjem tehničkih uređaja u interijer.

Dizajn uređaja je u potpunosti prilagođen prostorima u kojima dominiraju ravne geometrijske linije i čistoća. Audio i video uređaji te zvučnici predstavljaju „standardnu“ opremu stambenih prostora, pa ih treba tretirati kao komade namještaja, koji će biti istaknuti u prostoru, a dizajnom i bojom se uklapati s ostalim

element ima . Is t i c anj e tehničkih uređaja zahtijeva određenu pravilnost pri postavljanju, kako s tehničkofunkcionalne, tako i s estetske strane. Postavljanje zvučnika uvelike ov isi o površini i

obliku prostorije, pa se pri postavljanju posavjetujte ili direktno angažirajte stručne osobe, koje će zadovoljiti sve kriterije i osigurati kvalitetno ozvučenje prostora.

paju u sve stilove uređenja, od modernih do rustikalnoambijentalnih. Određene vrste zvučnika i tehničkih uređaja vrlo ćete jednostavno uklopiti s namještajem, jer sami izgledaju poput elemenata namještaja. Ukoliko se odlučite za sobni regal s minimalističkim kubusima i policama, s lakoćom ćete pronaći tehničke uređaje i zvučnike koji će se svojim dizajnom u potpunosti uklopiti u ovu koncepciju i biti gotovo neprimjetni u ukupnoj kompoziciji sobnog regala. Odlični efekti postižu se crno-bijelim kombinacijama, kojima se prema želji tehnika ističe ili negira.

Postavljanje zvučnika na zid oko ZV uređaja traži određenu pravilnost kako bi konačan dojam bio skladan.

22 Kultura stanovanja

20. rujna 2011., br. 383

Kultura stanovanja 23

20. rujna 2011., br. 383

PRIMJER SVIMA

S riječi, odmah na djela OBI-jevi Anđeli stigli su do obiteljskog doma šesteročlane obitelji iz Kučana Donjeg, a kakva su očekivanja njihovih domaćina, otkrila nam je gospođa Radojka. Treba znati da supružnici Vrbanić, Radojka i Krešimir, nisu zaposleni, a imaju četvero djece, osnovnoškolaca.

- Zadovoljna sam i presretna što nismo zaboravljeni, baš kao i svi članovi moje obitelji.

Teško mi je suzdržati emocije i uzbuđenje jer nakon sedam godina neizvjesnosti i života punog odricanja, jedva smo dočekali dan kada će ovi osebujni anđeli pokucati na naša vrata. I ne samo to. OBI-jevi djelatnici nekoliko su nas puta posjetili radi prethodnih dogovora, a danas je u naše dvorište stigao kamion pun potrošnog materijala s kojim počinju radove – istaknula je ushićeno Radojka Vrbanić, što ne čudi jer OBI-jevi solomaheri, znamo to iz iskustva, brzo prelaze s riječi na djela!

Inače, obiteljska kuća Vrbanićevih ima oko 66 metara kvadratnih, pa će solomaheri imati pune ruke posla da sve radove privedu kraju do 10. listopada.

OBI ANĐELI OBI i njegovi volonteri uređuju dom višečlanoj obitelji iz Kučana Donjeg

OBI-jevi solomaheri opet zajednički rade J Dolaskom volontera u dom obitelji Vrbanić, 12. rujna započeo je novi ciklus humanitarnog projekta Dolaskom volontera varaždinskog OBI-ja u dom šesteročlane obitelji Vrbanić iz Kučana Donjeg, u ponedjeljak 12. rujna započeo je novi ciklus humanitarnog projekta OBI Anđeli.

Već sam naziv projekta - OBI Anđeli - sugerira da je prvenstveno namijenjen obiteljima s više djece, koje nisu u mogućnosti same poboljšati svoje stambene uvjete. Treba znati da zahvaljujući OBI-ju i njegovim volonterima od prošle godine u obnovljenom obiteljskom domu već uživa šesteročlana obitelj iz Trnovca Bartolovečkog pokraj Varaždina.

Zasukanih rukava Obnovu njihovog stambenog objekta u materijalu i ljudstvu osigurao je upravo OBI. A pred kakvim su novim izazovom OBIjevi majstori volonteri, otkrio nam je Dario Plemančić, voditelj Vrtnog odjela OBI centra Varaždin.

- Nakon uspješne provedbe projekta OBI Anđeli 2010, s humanitarnim projektom nastavljamo i ove godine u suradnji s Centrom za socijalnu skrb. Potonji nam je pomogao odabrati obitelj Vrbanić iz Kučana Donjeg i danas započinju radovi. Već samim ulaskom u obiteljsku kuću Vrbanićevih uočili smo brojne nedostatke.

Sukladno našim planovima, u dogovoru s domaćinima uredit će se, odnosno izgraditi tri

Uz OBI sve je lako OBI, europski lider u trgovini za kuću i vrt, osim ugađanja kupcima i svakodnevne tržišne utakmice ne zaboravlja niti one najpotrebitije. Prošle godine pokrenuti projekt OBI Anđeli dao je odlične rezultate u cijeloj Hrvatskoj te pobudio veliko zanimanje javnosti.

- Kampanjom „Solomaheri“ dokazali smo kako je uz OBI gotovo svaki posao u kući i oko nje lak i jednostavan. Projektom OBI dječje sobe i hodnik. U radove je trenutno uključeno 15 djelatnika – volontera, naših solomahera koji znaju na najbolji način raditi s OBI-jevim građevinskim materijalima te obavljati njihovu ugradnju – objasnio je Dario dodavši da će etapni radovi potrajati četiri tjedna, a njihovo odvijanje neće ni najmanje remetiti uobičajen ritam života obitelji Vrbanić.

- Rok je zapravo kratak, ali mi imamo dovoljno znanja, volje i iskustva. Čak i u slučaju da se za to pokaže potreba, spremni smo u radove uključiti veći broj djelatnika. Projekt je izuzetno dobro prihvaćen i ne sumnjam da će se nastaviti i 2012. godine – zaključio je Dario Plemančić

Anđeli željeli smo učiniti iskorak i pokazati kako ideja Solomahera funkcionira i u praksi. Tako se rodila inicijativa o pomoći višečlanim obiteljima u sređivanju njihovih stambenih uvjeta.

Osim u samom materijalu potrebnom za renovaciju, OBI pomaže i u radovima, zahvaljujući volonterima – zaposlenicima OBI centara koji su stručno obučeni i koje s ponosom možemo nazvati majstorima za sve – poručuju iz OBI-ja. naglasivši da projekt OBI Anđeli raspolaže budžetom koji će obitelji Vrbanić ispuniti i posebne želje. Prije svega to se odnosi na finalne radove t koji uključuju bojenje projek li zidova po odabiru e đ n A ukućana, a u tijeku OBI že a l o je i rješavanje strujp ras oji će nog priključka u tom k nić e ž suradnji s HEP-om. d u b Kako doznajemo, ji Vrba obitel posebne OBI-jevi majstori za ti i sve prvo će postaviti ispuni elje hidropak jer na lokaž ciji nema priključka na vodoopskrbu, pa izolaciju u jednoj dječjoj sobi, a nakon ugradnje strujnih vodova, slijedi ugradnja stolarije i potpuno - završno opremanje prostorije.

24 Urbana kultura

Art/media Svako zlo za neko dobro P

rije dva tjedna napisao sam da sam se razbolio čuvši za Modrićevu plaću, pa sam, valjda, izazvao vraga i doista završio u bolnici, i to, ironično, zbog – sportske ozljede.

Tako to biva kad stariji ljudi precjenjuju Denis PERIČIĆ mr. sc. svoje mogućnosti…

No svako zlo za neko dobro. U bolnici sam imao dva sjajna iskustva. Bio sam ganut silnom brigom i trudom osoblja prema svim pacijentima. A bio sam, također, primoran osam dana živjeti bez televizije. Bilo je to poput – duhovne obnove! pak, kućna njega brzo je donijela ono neumitno: televizijske mudrosti ponovno su postale dio svakodnevice. Tako je teniski turnir US Open preimenovan u USA Open, a „saznali“ smo i da se Realov napadač Higuain zove „Iguan“. Muž od iguane. vejedno, vrhunac je opet donio RTL-ov teletekst, javljajući o Giggsu kao najstarijem strijelcu Lige prvaka. Vijest donosi tri besmislena brojčana podatka: da je dao gol u 42. minuti, da je pucao sa 17 metara i da je bio strijelac u 16 sezona tog natjecanja. Što nedostaje? Naravno, osnovna informacija: pa koliko, pobogu, Giggs ima godina?! ajviše se, ipak, mogu sramiti svi oni koji su, govoreći o kninskim eksplozijama, podsjetili na slični incident kraj Sesveta i nazvali to mjesto Duboki Jarak. Mjesto se zove Gliboki Jarek, a ovakva štokavizacija je glupa i nekulturna, otprilike kao da Sračinec prekrstimo u Sračinac, Lepoglavu u Lijepoglavu, ili Biškupec u Biskupac. No nemojmo se ni smijati niti zgražati. Radije počistimo u vlastitom dvorištu i prestanimo pisati Kućan umjesto izvornog oblika Kučan. li nije to ništa prema televizijskom prilogu jednog dnevnog lista. U programu History Channela možete pročitati ovakve nazive emisija: Varvari Terija Džonsa, Tajm tim, Priča o Džonu Vuu… E, to je pravi – „varvarizam“!

I

S

N

A

20. rujna 2011., br. 383

COLD SNAP Najluđi varaždinski bend snimio novi spot

„Snap“ znači „puknuti“ Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Slijetanje auta sa svim članovima benda u rijeku Dravu, divljanje u bolnici, lutke na napuhavanje, buđenje na WC-u, samo su neke od scena novog spota varaždinske grupe Cold Snap.

- “Snap” znači “puknuti “, a to se bar svima jednom dogodilo – objasnili su dečki iz benda misao vodilju nove pjesme, kao i novog spota.

U samo dva dana snimalo se čak 37 sati i snimljen je atraktivan video-spot na više od 20 lokacija, od kojih je zasigurno najneobičnija bolnica prepuna pacijenata. U spotu se pojavljuje i nekoliko simpatičnih statista, razbijen auto u jedva voznom stanju koji luduje po svim ulicama u svim smjerovima, pomaknuti članovi benda koji su za potrebe spota u autu koji je jurio 50 km/h uletjeli u rijeku Dravu.

Sve to snimale su čak 4 kamere od kojih je jedna išla i pod vodu zajedno s bendom Cold Snap.

- Veliko hvala Općoj bolnici Varaždin, tolerantnim sugrađanima i sjajnoj ekipi koja je zaista u svakom smislu išla do kraja! - poručio je frontman Cold Snapa Jan Kerekeš, koji potpisuje scenarij i režiju

spota.

Inače, prije nešto manje od godinu dana, Cold Snap je objavio prvi singl i video spot “Bongo Bong” s posljednjeg albuma “Perfection”, koji se

prikazuje na TV postajama diljem svijeta, a na YouTube stranici ima gotovo 200.000 pogleda.

Video “Snap” objavit će

američka nezavisna televizija BLANK TV i uvrstiti ga na svoj YouTube kanal koji trenutno ima više od 220 000 pretplatnika.

SMUTI UGODNI FESTIVAL Revija dokumentarnog pustolovnog filma u Marofu

Mladima u Marofu ponuditi događanja Udruga mladih Moving iz Novog Marofa 7., 8. i 9. listopada u novoizgrađenom kulturnom centru “Ivan Rabuzin” u Novom Marofu priprema pravu pustolovno-gurmansku poslasticu zanimljivog imena „Smuti Ugodni Festival“. O njemu nam je više ispričao njegov idejni tvorac, Vinko Šarkanji iz Udruge Moving.

- Želimo ljudima omogućiti da nekoliko dana uživaju u dokumentarnim filmovima, da se upoznaju s kulturom i

običajima drugih naroda i da se upoznaju s jedinstvenim pothvatima pojedinaca pustolova – govori Vinko.

Osim u bogatom dokumentarnom programu, posjetitelji će moći čuti nekoliko predavanja. Prvo će održati Hrvoje Ivančić, mladi spisatelj i fotograf, koji će govoriti o svojim putovanjima u Kathmandu.

Predavanje će održati i Siniša Glogoški, koji je lani slično predavanje održao u varaždinskoj Gimnaziji, za koje se tražila sto-

lica više. O svojoj biciklističkoj avanturi govorit će i tri mlada dečka iz Novog Marofa koja su ovo ljeto odvozila zahtjevnu kružnu turu po Jadranu, i mladi fotograf Alen Kuščar, o čijoj smo biciklističkoj avanturi pisali u prošlom broju Regionalnog tjednika. Kroz sva tri dana moći će se razgledati i izložba fotografija Hrvoja Ivančića s njegovog puta u Kathmandu, a navečer „chillati“ uz glazbeni program i degustaciju zdrave hrane. (dap)

Vinko Šarkanji iz Movinga

(Ne) filozofiraj Ekonomska propast ili renesansa?

H

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

rvatske političke elite već dva desetljeća provode beskoncepcijsku politiku. A tako je to i u ekonomskoj politici pa zato imamo beskoncepcijsku privatizaciju, beskoncepcijsku politiku poticaja, beskoncepcijski razvoj turizma... Stoga nas ne treba čuditi opće opadanje i propadanje hrvatskoga gospodarstva, ono je samo posljedica takvog neodgovornog ponašanja i vladanja. Primarni zadatak nove vlasti (tko god u njoj bio) mora biti korjenita promjena takvog modela ponašanja, a u korist dobro promišljene i vođene ekonomske politike, koja je jedini put u bolju budućnost ove države i građana.

Bez ekonomskog preporoda uskoro neće biti sredsta-

va ni za osnovne potrebe pristojnoga građanskoga života (zdravstvo, školstvo, informatizacija...). Stoga je ekonomsko pitanje najvažnije pitanje ove generacije političara i građana – tko to ne razumije, ništa ne razumije! Sudbina Grčke tu je tek kao opomena onima koji budućnost vlastite zemlje „ne planiraju nego dočekuju“ (S. Kulić). Hrvatska ne može više trpjeti (ni financijski, ni politički, ali ni psihički) one koji dočekuju, nego treba one koji planiraju.

Političke diletante i ekonomske analfabete koji vode ovu zemlju već dva desetljeća treba poslati onamo gdje i pripadaju (u ropotarnicu političke povijesti), a izabrati one koji nešto stvarno znaju i mogu. Naime,

dogodi li se, uslijed promjene ekonomske politike, u Hrvatskoj gospodarska renesansa, to bi odmah značilo i rješenje mnogih drugih naših problema.

Tako, primjerice, u slučaju povećanja državnih prihoda ne bi bilo potrebe za poluprivatizacijom zdravstva, ukidanjem besplatnog školstva, daljnjim zaduživanjem... Želim, stoga, s ovog mjesta uputiti snažan apel (ustvari dramatičan „krik s krovova“) svim odgovornim i ozbiljnim ljudima u ovoj zemlji – pokrenimo gospodarstvo dok još nije prekasno!

Ako to ne učinimo, naši će vjerovnici kad-tad doći naplatiti se, a tada će nam doista ostati samo „plač i škrgut zubi“.

Crna kronika 25

20. rujna 2011., br. 383

DOZNAJEMO Varaždinska i međimurska policija u akciji „Alkohol“

Alkoholizirani vozač vozio s 2,59 g/kg Tijekom proteklog vikenda, odnosno petka, subote i nedjelje, tijekom nadzora kontrole prometa u Varaždinskoj županiji ukupno je utvrđeno 205 prekršaja u prometu. Glavni uzrok prekršaja je i dalje brzina, koja je prekoračena u 77 slučajeva, dok prema učestalosti slijedi alkohol, odnosno odbijanje alkotestiranja.

S obzirom na teške posljedice koje izaziva u prometu alkoholiziranost, policijski službenici Policijske uprave varaždinske proveli su posebnu akciju.

Naime, u noći sa subote na nedjelju, odnosno sa 17. na 18. rujna, provedena je akcija „Alkohol“ s ciljem otkrivanja i isključivanja iz prometa osoba

pod utjecajem alkohola i opojnih droga. Djelatnici PU varaždinske i nadležnih policijskih postaja u Varaždinu, Ivancu, Ludbregu i Novom Marofu te Postaje prometne policije u Varaždinu, utvrdili su ukupno 12 prekršaja alkoholiziranosti vozača u prometu i jedan prekršaj odbijanja alkotestiranja. Najviša koncentracija

alkohola u iznosu od 2,59 g/ kg utvrđena je u Ludbregu. Istu akciju proveli su i međimurski policajci koji su od ukupno 34 prekršaja utvrdili 19 prekršaja upravljanja vozilom dok je u organizmu prisutan alkohol.

Najveća utvrđena koncentracija alkohola utvrđena je kod 27-godišnjaka iz Nedelišća, u količini od 1,90 g/kg.

Ukupno 12 prekršaja alkoholiziranosti vozača u prometu

MAĐARSKA

NAŠA POSLA Završilo ponovljeno suđenje supružnicima Justament iz D. Voće

J Za pokušaj ubojstva Josip Justament dobio je 2 godine i 2 mjeseca zatvora, a Božica 6 mjeseci uvjetno Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog pokušaja ubojstva susjeda tijekom međusobnog obračuna, Josip Justament nepravomoćno je osuđen na zatvorsku kaznu od dvije godine i dva mjeseca, a zbog nanošenja teških ozljeda njegova supruga Božica Justament uvjetno je osuđena na kaznu od šest mjeseci s rokom kušnje od dvije godine.

Uz to, oboje supružnika morat će se liječiti od alkoholizma koji je uvelike doprinio zamalo kobnom događaju u obiteljskoj kući u Donjoj Voći te koji je uzet u obzir prilikom određivanja visine kazne.

Došao s vinom Epilog je to ponovljenog suđenja bračnom paru Justament na varaždinskom Županijskom sudu čiju je raniju presudu za ubojstvo na mah u pokušaju ukinuo Vrhovni sud.

Nasrtaj na susjeda sa zamalo kobnom posljedicom dogodio se 14. travnja 2008. godine u kući supružnika Justament u Donjoj Voći gdje ih je posjetio susjed A. L. Nakon što su svi zajedno popili veću količinu vina, pa i ono koje je donio susjed sa sobom u njihovu kuću,

među njima je izbio verbalni, a zatim i fizički sukob.

- Susjed je došao s dvije litre vina koje nas je obuzelo, a zatim me napao te udario u glavu - tvrdio je prvookrivljeni tijekom suđenja na kojem nije mogao objasniti kako se u njegovoj ruci našao sklopivi nož dužine 21 centimetar, od čega je oštrica bila duljine osam cm.

Pozdravljamo se Sklopivim nožem nanio je susjedu ubodnu ranu u predjelu trbuha, što je povreda teške naravi.

Nož je zatim odbacio, ali je njihov sukob nastavljen u hodniku gdje je susjedu tri rane u lijevu natkoljenicu odbačenim nožem nanijela Božica Justament. Usprkos ozljedama, susjed je preživio, i to zahvaljujući medi-

d

o svega ovoga ne bi došlo da nije bilo vina, ustvrdio je prvookrivljeni cinskoj intervenciji, naglasio je sudac Franc Harapin, odbacujući navod drugookrivljene da je nanijela samo jednu ranu oštećenom s obzirom na utvrđene ozljede.

- Sa susjedom, koji je od nas udaljen pedeset metara, bili smo prijatelji, a i danas se pozdravljamo.

Doduše, tako da nas ostali ne vide i ne družimo se kao nekada.

Do svega ovoga ne bi došlo da nije bilo vina. Uostalom, da sam susjeda uistinu htio ubiti, uzeo bih pušku koju sam posjedovao - rekao nam je prvookrivljeni nakon suđenja te najavio novu žalbu Vrhovnom sudu.

Po optužnici iz 2007.

Na varaždinskom Županijskom sudu nastavit će se ovog tjedna suđenje bivšem predsjedniku Uprave Itasa Ivanu Canjugi te članovima Nadzornog odbora Mariji Brezovec i Bojanu Brezovcu, kao i Editi Zebec te poduzećima Mariva, Itas Nova i B=Breza.

Taj je postupak, dvije i pol godine nakon što je zapo-

čeo, ove godine krenuo ispočetka čitanjem optužnice sastavljene još u kolovozu 2007. godine.

Optužene se tereti za kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja zloporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju, no okrivljeni se ni sada, kao ni prije toga, nisu smatrali krivima.

Gdje je leš Krunoslava Kontreca?

Potraga

Na Županijskom sudu u mađarskom gradu Kaposvaru danas (utorak) trebalo bi početi suđenje za tešku prometnu nesreću Radimiru Čačiću, predsjedniku HNS-a.

Kao što je poznato, on je 8. siječnja prošle godine na autocesti prema Budimpešti službenim vozilom kojim je upravljao udario u vozilo marke Škoda mađarskih registarskih oznaka. U nesreći su život izgubile dvije osobe, jedna je lakše, a jedna teže ozlijeđena.

Mađarsko će tužiteljstvo u sudskom postupku vjerojatno pokušati dokazati da je Čačić prekasno uočio vozilo ispred sebe te udario u njega. Mađarska policija je već izvijestila da je prometnim vještačenjem utvrđeno da je Radimir Čačić vozio brzinom neprilagođenom uvjetima na cesti.

Suđenje supružnicima Justament već je izazivalo pozornost

DOZNAJEMO I dalje nema traga o Krunoslavu Kontrecu iz Turčišća nestalom još u srpnju

U šumi zvanoj “Murščak”, nedaleko mjesta Donji Hraščan u pravcu Domašinca, međimurski policijski službenici pretražili su 15. rujna od 10.30 do 14.30 sati teren ograničenog dijela područja površine oko 100 četvornih metara u cilju pronalaska leša Krunoslava Kontreca iz Turčišća. Zbog sumnje da ga je ubio hicima iz automatske puške dok je bio u ribolovu, policija je još u srpnju

EZADAR.HR

Opili se sa susjedom, pa se obračunali sklopivim nožem

Počinje suđenje Čačiću

za lešom Kontreca uhitila 37-godišnjeg Krešimira organizirana Marodija. U njegovoj spau suradnji s vaćoj sobi pronađena a j i c i l o p Uredom za je automatska puška m i a nestale Crvena zastava, mooli d m i n a osobe Midel M-70/AB2 i veća rađ g e v a j nistarstva količina raznovrsnog se žu a l o p s obitelji streljiva te različiti koji ra cijama branitelja odjevni predmeti koji a m se, kako je navela poinfor anku i međugen e r a c i j s ke licija, mogu povezati s o nest skrbi, i to uz Kontrecovim nestankom pomoć uređaja Iako je posljednja potraga

georadar i drugih geotehničkih pomagala, ni ovaj put nije bilo uspjeha. Naime, pretragom terena nije pronađen leš muškarca niti su pronađeni bilo kakvi predmeti koji su vezani uz ovo kazneno djelo.

Stoga međimurska policija moli građane da ukoliko raspolažu bilo kakvom informacijom vezanom uz tijelo Krunoslava Kontreca to jave potpuno anonimno policiji na broj 192.

IZDVOJENO

Ukrali auto pa u sudar Policijski službenici Policijske postaje Varaždin dovršili su kriminalističko istraživanje nad 20-godišnjim mladićem za kojeg se osnovano sumnja da je oduzeo vozilo na motorni pogon.

Osnovano se sumnja da je 23. srpnja oko 18 sati s dvorišta kuće u Gornjem Kučanu odvezao nezaključano i neregistrirano osobno vozilo u vlasništvu 27-godišnjaka, koje je potom dao na upravljanje 22-godišnjaku. Taj je pak iste večeri oko 23 sata u Trnovcu Bartolovečkom oduzetim vozilom prouzročio prometnu nesreću. U nesreći je osim 22-godišnjeg vozača ozlijeđeno i dvoje putnika u vozilu, među njima i mladić koji je otuđio vozilo.

26 Kulturni obzor

20. rujna 2011., br. 383

USPJEH Treću godinu u vrhu svjetske novinske karikature

U D-duru

Pomozite djeci sa srčanim bolestima Z

dravlje je najveće bogatstvo koje čovjek može posjedovati, a udruga „Veliko srce malom srcu“ bavi se djecom čije je zdravlje ozbiljno narušeno teškim srčanim bolestima.

Veliko srce malom srcu je neprofitna, humanitarna udruga liječnika, Darko RUŠEC zdravstvenog osoblja profesor gitare u Glazbenoj školi Varaždin i roditelja djece s prirođenim srčanim greškama i drugim srčanim bolestima. Osnovana je 1994. godine u Zagrebu, i kao takva je jedna od najstarijih u Hrvatskoj. oditelji uključeni u Udrugu ne mogu zamisliti život bez svoje djece, ali trebaju i pomoć šire društvene zajednice. Mnogi plemeniti ljudi pomažu udruzi na različite načine da bi olakšali živote djeci u podnošenju njihovih bolesti. Humanitarni rad udruge svodi se na kontinuirano poboljšanje zdravstvenog stanja djece, a pritom se misli i na djecu koja će se tek roditi ili su se već rodila – kao srčani bolesnici. toga je akcija „Veliko srce malom srcu“ usmjerena na prikupljanje sredstava za kupovinu medicinskih uređaja koji bi uvelike pomogli u dijagnosticiranju teških srčanih bolesti djece, prije i poslije rođenja. umanitarni koncert „Veliko srce malom srcu“ koji će se u KD Vatroslav Lisinski održati 25. rujna 2011. u 20:00 sati, prilika je da se i vi uključite i postanete dio akcije i kupnjom ulaznice (cijena 100 i 120 kuna) i pomognete graditi budućnost malih srčanih boraca. Sredstva prikupljena od prodaje ulaznica namijenjena su kupnji medicinske opreme za Referentni centar pedijatrijske kardiologije KBC-a Zagreb – Rebro. voje veliko srce za mala srca pokazali su i izvođači, tako da za male srčane borce 25. rujna u Lisinskom nastupaju: ig Band HRT-a, Gibonni, Ivana Husar Mlinac, Ivo Gamulin, Klapa Kampanel, Klinci s Ribnjaka, Krunoslav Kićo Slabinac, Mariachi Los Caballeros, Marija Husar Rimac, Martina Tomčić, Neno Belan, Radojka Šverko, Ricardo Luque, Sandra Bagarić, Tedi Spalato, Zbor mladih župe svetog Josipa „Izvor“ i Zdenka Kovačiček.

Karikatura kao odraz naše zbilje J Karikatura stalnoga karikaturista Regionalnog tjednika Željka Pilipovića uvrštena među 400 najboljih novinskih karikatura 2011. – World Press Cartoon

R

S

H

S

B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Karikatura godine objavljena u The Sun Heraldu Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Zbog stanja u tiskanim medijima danas su na novinskom prostoru koji je nekada bio posvećen karikaturama – reklame. To je šteta, jer upravo je karikatura odraz naše zbilje, satira naše svakodnevice o kojoj će teoretičari društvenog razvoja i sociolozi možda govoriti tek za 10 ili 20 godina – smatra Željko Pilipović, poznati varaždinski odvjetnik i stalni karikaturist Regionalnog tjednika, koji je treću godinu zaredom uvršten u najveću svjetsku selekciju svjetske novinske karikature – World Press Cartoon.

Manifestacija je to koja se tradicionalno održava u portugalskom gradu Sintri, a svake se godine bira oko 400 najboljih novinskih karikatura te pobjedničke karikature u tri kategorije. Grand Prix ovogodišnjeg World Press Cartoona odnijela je karikatura Davida Rowa naslova „WikiLeaks and Uncle Sam“ objavljena u slavnom „The Sun Heraldu“.

Uz Željka Pilipovića, u elitnom društvu najboljih svjetskih novinskih karikaturista našlo se još samo šest hrvatskih autora i to iz Slobodne Dalmacije, Vjesnika i listova Glasnik i Podravka.

- Zanimljivo je to da često vidimo kako nam mozgovi isto funkcioniraju i dva karikaturista s različitih strana svijeta, bez ikakvih dodirnih točaka ponekad na jednu temu nacrtaju gotovo pa identičnu kar ikaturu. Za nas karikaturiste važno je sudjelovati u takvoj selek-

ciji upravo iz razloga da se možemo uspoređivati jedni s drugima, pa onda i nešto naučiti – zaključio je Pilipović.

Inače, ovogodišnja se lekcija najboljih svjetskih novinskih karikatura okuplja oko 400 radova iz cijeloga svijeta, i to iz najuglednijih listova kao što su New York Times, El Pais, Le Monde, International Herald Tribune, La Stampa, The Economist i mnogi drugi.

Željko Pilipović poznati je odvjetnik i karikaturist

Inspiracija - aktualna politika Odvjetnik Željko Pilipović kar ikaturom se bav i od gimnazijskih dana. Prvu karikaturu objavio je u školskom listu „Gimnazijalac“, a za vrijeme studija u Zagrebu bilježi prve zapažene uspjehe. Nakon što mu je karikaturu na temu „Mornar na suhom“ objavljena

u Vjesniku, malo pomalo njegove karikature počinju objavljivati i Studio, Večernji list, Jež, Feferon, slovenska Pavliha i drugi listovi. Željko Pilipović sudjelovao je i na brojim izložbama karikature u zemlji i inozemstvu, a jednom je prilikom pozvan u Ankaru, jer je ušao u najuži

Karikatura uvrštena u selekciju World Press Cartoon 2011

izbor velike međunarodne izložbe. Član je Društva hrvatskih karikaturista od osnivanja 1984. godine. Inspiraciju za svoje karikature crpi u aktualnoj političkoj situaciji te kaže kako živimo u državi gdje barem nije teško naći materijala za dobru karikaturu.

Kulturni obzor 27

20. rujna 2011., br. 383

VELIKA OBLJETNICA 150 godina Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

ĝWR ĴLWDWL"

Časopis posvećen djelu Mirka Maleza

Norveška senzacija

Nizom događanja ove se godine slavi 150. obljetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a izdavanjem časopisa posvećenog životu i djelu Mirka Maleza u proslavu se uključio i Zavod za znanstveni rad u Varaždinu. Ovaj časopis sadrži pisana izlaganja s prošlogodišnjeg znanstvenog

skupa održanog u Ivancu koji je bio posvećen djelovanju pionira hrvatske speleoarheologije, čiji opus sadrži 425 radova.

Akademik Mirko Malez bio je rođeni Ivančanin i prije svega vrhunski speleolog, čiji su radovi i istraživanja postigli svjetsku slavu. - Malez je uspostavio fantastičan znanstveni

most izmešu naših prostora koji su prebogati spiljskim ambijentima - rekao je Željko Tomičić, ravnatelj Instituta za arhelogiju. Akademik i voditelj Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu Miroslav Šicel objasnio je kako djelatnost Zavoda obuhvaća poticanje i objavljivanje znanstvenih

istraživanja koji se stvaraju na našem području kako bi se i u pisanoj riječi moglo znati što se radi na kulturnom području na području sjeverozapadne Hrvatske. - Tako je ova knjiga koju Zavod objavljuje u svojoj jubilarnoj godini već 22. knjiga radova koju objavljuje varaždinski zavod – istaknuo je Šicel.

DOGOVORENO Kolekcija Vladimira Malogorskog u galeriji GERAMA

Za dvije godine u vili Oršić djela naših najvećih naivaca J U galeriji neće biti ni restoran ni

vinoteka, a njome neće, kao što je bilo predviđeno, upravljati Galerijski centar koji je tada predstavljen uz galeriju u kojoj će se stalno izmjenjivati postavi, uključivao je i restoran, ali i vinoteku u sada derutnoj Oršićki. To je sada isključeno kao neprimjereno.

Također, novom galer ijom prema planu iz veljače trebao je upravljati Galerijski centar Varaždin (GCV) koji bi tamo imao i svoje urede. No u 6 mjeseci stvari su se promijenile. U Ipak promjene Malogorski se načekao. Nje- ponedjeljak je potpisan i aneks govih je više od 1.000 pri- ugovora o donaciji između Grakupljenih djela, od kojih su da Varaždina i Malogorskog.

U njemu jasno stoji da najvažnija ona hrvatskih će se sva darovana naivaca – Generalića, d a r G djela, čiji je broj Rabuzina, braće a n u kolekc ionar Stolnik, Večenaja 2 milij a povećao na (ali u kolekciji su kuna, ilijun 1800, čuvati i djela Crnčića, u budućoj Ra čko g, H erorski m mana, Babića, Malog erijalu za g a l e r i j s ko j ustanovi GraŠimunovića, Kou mat rijer da Varaždina. njovića, Režeka, te n i - Da, budućom Tartaglie i mnogih galer ijom neće drugih) prvo trebalo upravljati GCV, koji biti smješteno u bivšoj sinagogi, no kako je ovog ionako mora doživjeti velike ponedjeljka i istaknuto na promjene – rekla je gradska konferenciji za novinare – Ma- pročelnica za kulturu Darinka logorski nije bio oduševljen tim Hajduk Vučić. Ravnatelj GCV-a Ivan Mesek o tome pak nije rješenjem.

Ove veljače odlučeno je da će obaviješten. - Nisam upoznat s se galerija koja bi trebala nositi tim da GCV neće upravljati ganaziv Galerijski centar GERAMA lerijom. Zadnje što znam i bilo (Generalić-Rabuzin-Malogor- je (do danas) aktualno je odluka ski) smjestiti u vilu Oršić. Plan Grada s početka 2011. da se ide

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Još prije 8 godina varaždinski kolekcionar Vladimir Malogorski odlučio je svoju vrijednu zbirku dati Gradu Varaždinu. U zamjenu je tražio da slike koje je skupio dobiju adekvatan dom, galeriju koja će privlačiti zanimanje svih.

Iako izgleda derutno, Oršićka je u relativno dobrom stanju

u obnovu s namjenom galerije donacije „Malogorski“ u kojoj je navedeno da će GCV upravljati time i da će tamo dugoročno biti rješeno i pitanje našeg ureda. Dakle, postojeća odluka je (ili bi trebala biti) stavljena izvan snage, o čemu nemam saznanja – rekao nam je.

Za mjesec, dva Radovi bi, najavio je dogradonačelnik s ovlastima gradonačelnika Zlatko Horvat, trebali početi kroz mjesec, dva. Grad se aneksom obvezao da će se u roku od 2 godine urediti interijer Oršićke, a Malogorski da

će svojim sredstvima osigurati građevinski materijal. Za ovu investiciju iz proračuna će se izdvojiti oko 2 milijuna kuna, a Malogorski ocjenjuje vrijednost materijala na milijun. Projekt se planira prijaviti i Ministarstvu kulture, a ocjenjuje se da bi oni mogli sufinancirati sve s četvrtinom ukupnog iznosa.

- Mojom donacijom Varaždin dobiva na kulturnom turizmu.

Već godinama dobivam upite iz cijele zemlje kada će galerija biti konačno gotova. Ono što mogu obećati je da ću ja i dalje skupljati umjetnost koliko mogu, a s obzirom na to da će

sljedeće godine biti 50 godina mog kolekcionarstva, najavljujem i grandioznu donaciju – najavio je Malogorski.

Malogorski, kolekcionar

VELIK INTERES Sve ulaznice za otvorenje koje će biti u petak već su danima rasprodane

Počinju 41. Varaždinske barokne večeri U petak 23. rujna svečanim koncertom Vroclavskog baroknog orkestra i Vroclavskog filharmonijskog zbora bit će otvorene 41. Varaždinske barokne večeri. Svečani koncert otvorenja na kojem će biti izvedene Kantate poljskog dvora J. S. Bacha izravno će prenositi Hrvatska televizija, a na to da su Barokne večeri otvorene, Varaždince će

J o N e s b ø, C r ve n d a ć , Znanje, Zagreb, kolovoz 2011.

Na omotu piše „novi Stieg Larsson“, što je strašna laž koju su mogli smisliti samo hrvatski nakladnici.

Naime, Norvežanin Nesbø ne samo da je drugačiji od L arssona, nego je i ovaj roman objavljen pet godina prije Larssonovih „Muškaraca koji mrze žene“!

No najvažnije je da smo „Crvendaća“ dočekali i u hrvatskom prijevodu, i to za pristupačne novce. Norveški inspektor Harry Hole na tragu je zločina čiji korijeni sežu u kvislinška vremena, a priča je ispričana tako da čitatelju zastaje dah. Jedan od onih romana nakon kojih mislite da više nikada nećete čitati trilere, jer vam se čini da je nemoguće napisati nešto bolje u žanru.

Veličanstveno. Objavljena su već i dva nastavka, „ N e m ez a“ i „Đavo lja zvijezda“.

podsjetiti i već tradicionalni vatromet. Ulaznice za svečano otvorenje već danima su rasprodane, čime su ljubitelji barokne glazbe još jednom potvrdili koliko su im važne Varaždinske barokne večeri.

Osim za otvorenje, sve ulaznice već su rasprodane i za prvi koncert na Trakošćanu koji će se održati dan kasnije, uz baroknu kavu i Kostimirani

barokni ansambl Marquise iz Budimpešte.

A s obzirom na to da je Poljska zemlja partner, sve će biti u duhu i znaku Poljske.

- U vrijeme kada Poljska predsjedava Europskom unijom, s Hr vatskom će biti posebno vezana i patnerstvom s Baroknim večerima.

U Varaždin tako stižu vrsni poljski ansambli i dirigenti

koji nastupaju na otvorenju kao i Poljski orkestar 18. stoljeća i njegovi solisti.

Osim glazbenog putovanja u Poljsku i s poljskim glazbenicima, Varaždinci će u vrijeme održavanja festivala moći razgledati i izložbu Magični Krakow, koja će biti otvorena 23. rujna u galeriji Zlati ajngel – objasnio je ravnatelj VBV-a Davor Bobić. (dap)

Simon Toyne, Sanctus, Znanje, lipanj 2001.

Iz iste biblioteke „Knjiga dostupna svima“ izdvajam „Sanctus“, još jedan roman nastao na krilima uspjeha „Da Vincijeva koda“. Neki kažu da je Toyneov „Sanctus“ i bolji od Brownova hita, što zapravo i nije neki uspjeh, jer je „Da Vincijev kod“ traljavo napisana knjiga. Priča „Sanctusa“ počinje dobro i zaokuplja pozornost č itatelja, no potom, na žalost, slijede stotine stranica prilično bespotrebne i isprazne akcije i pirotehnike. Ipak, osnovna nit se dobro razvija i ostajemo zainteresirani kakav to sakrament čuvaju redovnici u običnim smrtnicima nedostupnom turskom samostanu.

Oni koji izdrže dosadniji dio knjige bit će bogato nagrađeni, jer je završna potka itekako inventivna i originalna.

'HQLV 3HULĴLIJ

28 Duplerica

20. rujna 2011., br. 383

ZELJARIJADA Atmosfera u Vidovcu bila je u skladu sa stihom: „Udri brigu na veselje

Raj za nepce težio je 3

Od članica KUD-a Vidovec doznajemo da su, tikvenjak, kiselo zelje i sarma trojstvo su bez kojeg se u Vidovečkom kraju ne može preživjeti, ako u blizini nema kobasica i krumpira

J Tri je dana Vidovec bio centar svijeta prestižnih gastronomskih užitaka Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Tri je dana Vidovec bio centar svijeta prestižnih domaćih gastronomskih užitaka i opuštanja u dobrom raspoloženju kojeg na 14. izdanju Zeljarijade nije nedostajalo. Naime, organizatori iz KUD-a Vidovec na čelu s predsjednikom Draženom Trojkom, učinili su sve da atmosfera ponovno bude začinjena plesom, pjesmom i vrhunskom svirkom.

Zeljarska fešta Već prije službenog otvorenja zeljarske fešte u petak 16. rujna, pune ruke posla imali su mali kuhari – učenici Osnovne škole Vidovec. Njih jedanaestero okušalo se u spremanju male sarme, a otkrili smo i to da među njima postoje kuharice sa zavidnim iskustvom.

- Naša je zadaća uz pomoć savjeta prave - profesionalne

Slasna mega-sarma ove je godine omotana u 17.000 listića zelja

kuharice (Ljiljane Sedlanić), spremiti doista ukusnu sarmu i pri tom se namjeravamo dobro zabaviti. Učenici smo 5., 6. i 7. razreda, a ja po treći put na Zeljarijadi spravljam sarmu – rekla nam je ukratko Ana Ljubek iz 7. b razreda OŠ Vidovec i brže-bolje s kolegicom Josipom Glavaš nastavila zamatati sarmice.

Ovogodišnju Zeljarijadu otvorio je savjetnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ivan Hodalić, koji je čestitao ustrajnim domaćinima na izvrsnoj organizaciji ove jedinstvene priredbe. Rječit je bio i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, koji je uzgred podsjetio da će Varaždinsko zelje uskoro biti jedan od samo pet hrvatskih proizvoda zaštićenih oznakom izvornosti. A da je Zeljarijada priredba baš u čast zelju, ali i svim vrijednim ljudima koji od njega žive, nazočne je podsjetio Bruno Hranić,

I mi smo se složili da ovaj oglodani vol više “ne bu mukal”

načelnik općine Vidovec.

- Vjerujem da će ovogodišnja Zeljarijada biti najbolja i najbolje posjećena te da će svi koji ovih dana dođu u Vidovec iskreno uživati u ponudi koju smo pripremili – naglasio je Hranić, koji je u ovoj prigodi uručio priznanja Mari Bogović i dr. sc. Dragutinu Vinceku u znak zahvale na doprinosu u realizaciji projekta Oznaka izvrsnosti za „Varaždinsko zelje”.

U petak poslijepodne održane su i dječje Zeljarske igre, a o dobrom raspoloženju gostiju do dugo u noć brinuli su se tamburaši iz sastava Carevi.

Subotnji je program Zeljarijade započeo kuhanjem mega sarme dulje od kilometra i težom od tri tone. Gosti su pak mogli vidjeti sajam starih zanata i kušati jela od zelja pripremljena u kotlićima te uživati u glazbi sastava Faringaši i Latino...

Nedjeljni folklorni festival Nedjeljnim programom Zeljarijade dominirao je međunarodni folklorni festival, koji je počeo jutarnjim defileom konjskih zaprega. Voditelj festivala Tomislav Svačko koordinirao je nastupima KUD Vidovec, Folklornog društva sveti Štefan iz Slovenije, Kulturno-umjetničke skupine Zvon župne zajednice iz Male Subotice, Folkloraša Češka beseda – Jeteliček, KUD sv. Ana – Vučjak, Folklornog društva Njivice, Folklornog anasambla Šiljakovina, Hrvatsko kulturno-umjetničkog društva Sitan tanac iz Šujice u Hercegovini i drugih.

Za stolovima i na plesnom podiju sve je vrvjelo od gostiju

Duplerica 29

20. rujna 2011., br. 383

e dok sarma mota se u zelje“ USPJEH Varaždinka Ivanka Pust izumila je osebujni namaz

3 tone!

Namaz Vabučin ima izuzetnu gastronomsku vrijednost i kvalitetu koja se može mjeriti s onom koju imaju razvikani tartufi

Ukusan - Vabučin J Udruga žena Vidovec tijekom Zeljarijade priredila je degustaciju Vabučina Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

D. Crleni malim je kuharima bio desna ruka u spravljanju sarmi

Iako mnogi drže da vidovečkoj sarmi ni jedna klopa nije do boka, ta bi se činjenica ubrzo mogla stubokom promijeniti.

Naime, vrhunske delicije na Zeljarijadi su u petak ponudile i gospođe iz Udruge žena općine Vidovec, koje su priredile degustaciju Vabučina, ukusnog bučinog namaza koji je izumila i patentirala Varaždinka Ivanka Pust.

Izvorno i domaće Taj osebujni namaz nije samo ukusan, već je i zdrav, jer kako doznajemo, sjemenke buče obiluju vitaminima i omega 3 kiselinama. - Ideja je dugo nastajala, a na samoj recepturi za dobivanje namaza intenzivno radim od 2009. godine. Ni s pronalaženjem prepoznatljivog imena namazu od sjemenki buče kakvog u Hrvatskoj nema, nije išlo lako. Naziv Vabučin zapravo je skraćenica – Varaždinski bučin namaz, koja otkriva njegovo geografsko podrijetlo i glavni sastojak. Namaz ima izuzetnu gastronomsku vrijednost i kvalitetu koja se može mjeriti

onom koju imaju razvikani tartufi, a ne sadrži ni aditive, ni konzervanse – istaknula je Ivanka Pust. A da je Vabučin vrhunska gastronomska delicija, potvrdio nam je Damir Crleni, šef kuhinje varaždinskog hotela Turist.

- Morate znati da sam imao čast biti prvi degustator Vabučina koji se pokazuje kao proizvod koji na najbolji način prezentira Varaždinsku županiju. Naime, on je usko vezan uz ostale naše autohtone proizvode poput zelja te bundeve, koštica i bučinog ulja. Vabučin je odličan ukoliko se koristi kod pripreme jela za koktelzabave odnosno moguće ga je ponuditi prije ručka i to u malim zalogajima. Također, mi kuhari kao kreativci možemo ga ponudi na niz načina uz piletinu, junetinu, meso divljači ili povrće. To je izuzetno kreativan namaz koji u svim kombinacijama, a posebno uz sir, postaje novo i nezaobilazno jelo – pojašnjava Crleni sve blagodati koje u našu gastronomiju donosi Vabučin, koji je prava vitaminska bomba (obiluje A, E, C i K vitaminima). Provedena ispitivanja otkrivaju i to da je

Zeljko i Zeljkica

bogat visokokvalitetnim k is elinama odnosno sadrži pozitivne - omega 3 i omega 6 masne kiseline te niz minerala među kojima se ističe magnezij. I ne samo to. Vabučin sadrži veći postotak željeza od mesa te aminokiseline kao što su alanin i glutaminska kiselina. Spomenuta izvorna domaća namirnica „za budućnost” po svojoj

prilici bit će prisutna i u našem priobalju. Naime, ako ga i najveći gurman proba uz škampe, teško da će ostati ravnodušan.

Željko Krušlin i sastav Latino oduševili su svojim nastupom

Vatrogasci u mimohodu

I najmlađi su pokazali što znaju

Konjske zaprege ranom zorom krenule su na defile iz Nedeljanca

30 Putopis

20. rujna 2011., br. 383

u vima m a hr o lažni ljuje se spa ko bi ga ka novac ogli trošiti im duhov grobnom u za životu Raskošno uređeni hram

PUTOPIS Siščanin Danijel Dadović, varaždinski student, posjetio je Republiku Kinu tj. Tajvan (1)

Zemlja optimističnih ljudi J Sva kineska imena imaju značenje, pa se djeci daju imena poput “drag”, “nasmijan”...

Piše: DANIJEL DADOVIĆ

U kolovozu ove godine, Republika Kina je povodom stote obljetnice svojeg postojanja raspisala natječaj za 250 mladih osoba iz cijelog svijeta da prisustvuju International Youth Weeku. Bio sam odabran kao jedan od predstavni-

ka 125 zemalja svijeta te je moj zadatak bio u dva tjedna putovati Tajvanom, živjeti s domaćinima, upoznati njihovu kulturu, kao i predstavljati svoju.

Vruće je!

Kada je avion sletio u Taipei, prvi dojam je bio: „Vau, fakat je vruće!“

Temperatura na samom aerodromu bila je 34 °C, a vlaga u zraku ide i do 70 % unatoč tome što ne kiši često.

Tropska klima se i više nego dala osjetiti. Na aerodromu me dočekala moja obiteljdomaćin.

Bio sam ugodno iznenađen vidjevši njihova nasmijana lica i iznimnu gostoljubivost.

S aerodroma smo se uputili prema gradu Hsinchu, koji će narednih dana biti m o j

drugi dom. Prvi je izazov bio korištenje kineskih štapića pri jelu, no ipak su se smilovali i dali mi vilicu. No nije tu kraj polaganju ovog izazova!

Tajvanska prehrana, inače, sadrži malo mesa, ali iznimno velike količine i kreativne kombinacije povrća.

O imenina Teško je ne primijetiti da svi Tajvanci imaju kineska i engleska imena. Kinezi dobivaju pr ilikom rođenja kineska imena, a u osnovnoj školi, na pr vom satu engleskog jezika, profesorica im na temelju njihovih imena daje engleska. Ja sam uz svoje ime dobio i kinesko Tang Nuo Jie što je po izgovoru slično mom imenu (Danijel).

Sva kineska imena imaju svoje značenje, koje je iznimno pozitivnog karaktera, pa se tako djeci daju imena poput “drag”, “vedar”, “nasmijan”, “uspješan” i sl. U kineskom prenesenom značenju, „Tang Nuo Jue“ znači „perspektivna budućnost“.

Jedan od ulaza u hram

Nakićeni oltari u hramu

Zmaj je čest motiv u azijskoj kulturi

U Hakka hramu

Tajna dugovječnosti Azijaca Na ulazima u starinske Hakka kuće ljudi su gravirali pozitivne izjave poput “bogatstvo”, “uspjeh”, “zdravlje”, “mir”, “ljubav”, što ih je činilo velikim optimistima. Jedan od običaja koji su stari narodi poštovali jest da si gosti sami rade čaj od sastojaka koje im pruže domaćini. Obični sastojci su kikiriki, bijeli i crni sezam te zeleni čaj.

Nakon što se sastojci fino usitne, zaliju se vrućom vodom te se čaj popije uz domaće

pripremljene grickalice. Doživljaj je izuzetno poseban, a čaj vrlo ukusan! Saznavši tako nešto više o načinu života starih Azijaca, došao sam do vlastite pretpostavke o njihovoj dugovječnosti. Naime, hrane se izuzetno zdravo, odmalena im je usađen pozitivan stav o životu, a uz to, često se rekreiraju i borave u prirodi. Prosječna starosna dob azijskih žena je do 86, a muškaraca do 80 godina.

Jedno smo se popodne uput ili u obilazak star ih Hakka hramova i upoznavanje te istraživanje Hakka kulture i povijesti. Hakka narod jedan je od predaka današnjih Tajvanaca. Hramovi su građeni na vrlo impresivan način, koristeći motive zmajeva, palih narodnih heroja te lavova i ostalih životinja.

U hram se ulazi obavezno s desne strane, koju čuva zmaj, a s lijeve se izlazi, koju

Obitelj-domaćin dočekala je svojega gosta

čuva tigar. Stari Hakka narod vjerovao je da će ih na taj način bogovi čuvati te da im se neće događati zlo. Kako je kolovoz posvećen Festivalu duhova, u hramovima su se održavali zanimljivi obredi poput spaljivanja lažnog novca kako bi ga duhovi mogli trošiti u zagrobnom životu.

U ekstremnijim slučajevima, grade se paprinate kuće, auti i odjeća koja se također spaljuje povećavajući time imovinu duhova. Nakon što duh primi žrtvu, prinosioc žrtve ispaljuje niz pucnjeva u obliku petardi kako bi označio da je kraj gozbi te da je vrijeme da duhovi odu na počinak.

!

20. rujna 2011., br. 383

Mario Agatić 8. listopada bori se na turniru četiri najbolja borca na svijetu do 70 kg, pobjednik osvaja i novčanu nagradu od 10.000 dolara.

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Sport 3113

Nakon ogromne papirologije malo tko je vjerovao da će etiopski trkači stići do 17. Varaždinskog polumaratona.” Goran Pongračić, TK Marathon 95

ATLETIKA Varaždinski polumaraton postao atrakcija

Srušen rekord!

J Ukupno je nastupilo oko 600 natjecatelja što svrstava ovu varaždinsku atletsku

priredbu među najposjećenije dugoprugaške utrke u Hrvatskoj ŽRK Koka uspješno startala u novoj sezoni

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

u polumaratonu. Viceprvak postao je Matija GrabrovečDolaskom trojice etiop- ki, obojica iz Rudolf Perešin skih trkača i jedne trkačice Donja Stubica, dok je treći podignut je organizacijski, bio Drago Paripović, Žumbeali i natjecateljski nivo va- rak Sošice. Najbolji domaći raždinskog polumaratona. atletičar bio je Ivan Čorba Ovaj 17. po redu donio je na 15. mjestu.

Među natjecateljicama “stepenicu više” i za natjecatelje i za gledatelje. Ukupno najbolja je bila Slovenka je nastupilo 600 natjecatelja Helena Javornik, druga je što svrstava ovu varaždinsku u cilj ušla Mateja Matošić, atletsku priredbu u najposje- dok je treće mjesto osvojila ćenije dugoprugaške utrke u Wondimu Haimanot Bekel iz Etiopije. Za prvenstvo Hrvatskoj.

Hrvatske najbolje vrijeme imala je Matea Matošević iz Rezultat Agram Zagreb, druga Sportska vijest je naravno je bila Valentina ona da je na cilj prvi Belov ić, dostigao Etiopljanin i k s maća atletiYare d Admasu raždin ton a V čarka koja Miratu i srušio a r a m u rekord staze koji pol jatnije je sada trč i za Sljeme sada iznosi 1 sat ro najvje i velikog Zagreb, a 4 minute i 54 seo i b o treće mjed kunde te je tako ora, sto osvojis r u š e n r e ko rd sponz ike N u la je Danikoji je držao Dratvrtk jel a Černić, go Paripović. Drugi Hrvatski sokol u cilj stigao je Zoran Osijek. Žilić, a treći Mađar Istvan U utrci na 5 km prvi je bio Ori. Četvrto mjesto pripalo je Draženu Dinjaru, koji je Petar Delaš iz Sinja, drugi tim rezultatom osvojio na- Josip Dragun iz Dugog Sela, slov prvaka Hrvatske jer je a treći je bio Marko Valičević ova utrka ujedno bila i poje- iz Zagreba. Najbolji domaći dinačno prvenstvo Hrvatske trkač bio je Kuklec Tomislav iz AK Gojanec. U ženskoj konkurenciji bila je Bojana Vukadinović iz Adidas škole trčanja, druga je bila Slovenka Nina Poplatnik, a treća je na cilj stigla Nives Zebić iz Gline. Najbolja domaća atletičarka bila je Jelena Sekelj iz TK 042. Trčala su još djeca na 400 i 800 metara i invalidi.

Varaždinski polumaraton najvjerojatnije je dobio i velikog sponzora, renomiranog proizvođača sportske odjeće i obuće Nike, koji se mogao uvjeriti u odličnu organizaciju i odlične rezultate vrhunskih atletičara iz regije, ali i šire.

Pobjednica Helena Javornik

Druga pobjeda Koke Rukometašice ŽRK Koka obradovale su svoje navijače i drugom pobjedom u novoj sezoni. U 2. kolu 1. HRL za žene pobijedile su ekipu Umaga 24:18 (12:7). Odličnom igrom u obrani i sigurnim obranama Hajduk i sigurnom realizacijom izborile su važnu pobjedu s

Sokol 9. na SP-u Varaždinski hrvač Tonimir Sokol završio je nastup na Svjetskom prvenstvu u Istanbulu na 9. mjestu. Sokol je SP započeo odličnom pobjedom protiv predstavnika Tadžikistana, zatim je uspješan i u 1/16 finala gdje je bio bolji, u teškoj i neizvjesnoj borbi protiv vrlo dobrog bjeloruskog hrvača Alenskog. Nakon te pobjede Sokol je izgubio odlučujući meč za plasman za Olimpijske igre protiv danskog hrvača Ekstroma porazom na bodove. Tonimir Sokol završio je natjecanje na 9. mjestu u konkurenciji 42 hrvača.

Poraz NK Varaždin

Yared Admasu Miratu ulazi u cilj s najnižim vremenom do sada

U 8. kolu 1. HNL GNK Dinamo pobijedio je NK Varaždin 7:0 (2:0). Varaždin je u 17. minuti primio prvi gol, a strijelac je bivši Varaždinac Pokrivač, na dva nula povisio je Ibanez. U drugom poluvremenu već je 3:0 golom Beqiraja, a pet minuta kasnije 4:0. U 61. Ibanez za visokih 5:0, zatim Morales postiže u 84. minuti za 6:0 i u posljednjoj minuti Krstanović za 7:0.

FOTO FOKUS

Najmasovnija utrka u dosadašnjih 17 godina

RUKOMET Varaždinci loše startali na gostovanju u 1. kolu Premijer lige

Težak poraz “krojača” kod Siscije RK Varteks Di Caprio u prvom kolu Premijer lige doživio je najteži poraz kola.

Izgubio je na gostovanju u Sisku od ekipe Siscije 35:23 i zasjeo na 14., posljednje mjesto pr venstvene ljestvice.

Prvo poluvrijeme ipak je pripalo Varaždincima i to daje nadu jer se u drugom

ekipom Umaga s kojom su se prošle sezone borile za desetu poziciju na prvenstvenoj ljestvici. Trenutno je na ovogodišnjoj prvenstvenoj ljestvici na 3. mjestu odmah iza Podravke Vegete i Lokomotive. Koka u sljedećem kolu gostuje u Koprivnici kod Podravke Vegete.

kolu sastaje s novim premijerligašem, ekipom Spačva Vinkovci, a u trećem kolu gostuje u Splitu kod istoimene ekipe.

RK Varteks Di Caprio ušao je u novu sezonu s nešto izmijenjenim sastavom; tako su na popisu vratari Matej Ašanin, Ervin Imamović, Igor Žitnjak i Siniša Benko,

zatim Ivan Štimac, Mihael Marenčić, Tomislav Hirš lijeva krila, Marko Žganec i Krešimir Ledinski desna krila, Neven Prole, Filip Hlapčić i Tomislav Radoš pivoti, Domagoj Babić i Slaven Brdar lijevi vanjski, Luka Šebetić desni vanjski, Stipe Čolak, Martin Tači, Luka Trjko srednji vanjski.

32 Sport

20. rujna 2011., br. 383

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Rekreacija i mladi R

ekreacije i rekreativni vidovi bavljenja sportom sve su češća tema u sportskim krugovima u čitavoj regiji. Oni napredniji i probitačniji organiziraju sve više manifestacija koje uključuju sve veći broj stanovništva u razne vidove rekreativnih sadržaja. sim toga, organiziraju se i čitave manifestacije čiji je cilj edukacija mladih o važnosti, vrijednosti i potrebi ovakvog bavljenja sportom, aktivnog boravka u prirodi i zdravog životnog stila. Takvi projekti održavaju se u prirodi, u blizini sportsko-rekreativnih središta. Najprije se mladi polaznici trebaju osvijestiti o ovim aktivnostima pa najčešće prvo pohađaju kraće teoretske seminare na kojima im se skreće pozornost na pozitivne aspekte bavljenja biciklizmom, planinarenjem, trčanjem, jahanjem, paraglajdingom i dr. Osim predavanja, tu su i vježbe na otvorenom kojima dobivaju neophodnu praktičnu osposobljenost za početak bavljenja nekom aktivnošću. Ovakvim aktivnostima dodaju se i slične srodne aktivnosti; tako su česte radionice joge u prirodi i sl. Vrlo su posjećene i popularne kod mladih takve vikend-radionice. akon završetka radionica i seminara, mladi se mogu opredijeliti za jednu ili više aktivnosti kojom se bave do određenog vremena i nakon toga se ponovo sastaju te razmjenjuju vlastita iskustva. Ukoliko ima puno interesa za pojedine aktivnosti, dolazi i do osnivanja novih klubova. Udruge koje se bave ovakvim aktivnostima dosta dobro prolaze i prilikom raspodjele sredstava u lokalnoj samoupravi pa je to još jedan razlog da se potaknu slični projekti i kod nas.

O

N

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Ovogodišnja prva postava OK Varaždin Volley čiji je cilj gornji dio prvenstvene ljestvice i afirmacija mladih igrača

ODBOJKA Tomo Paun, novi trener OK Varaždin Volley

Ovdje se priznaju samo rezultati

J Bogato trenersko iskustvo s poznatim trenerima Leom Barićem i Miroslavom Aksentijevićem, nastavlja se u Varaždinu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tomo Paun, novi trener OK Varaždin Volley, svoju igračku karijeru počeo je Osijeku prije 25 godina. Prošao je sve osječke klubove - od Željezničara, Metalca, Elektre, Osijeka i Murse, a igrao je u Centrometalu iz Črečana gdje je počeo sa seniorskom trenerskom karijerom.

U trenerskoj karijeri bio je trener muške i ženske ekipe Osijeka, te pomoćni t re n e r re prezentacije, dok je pr v i trener bio Leo Barić i sa ženskom reprezentacijom dok je izbornik bio Miroslav Aksentijević. Tako je bio i na EP-u, SP-u i na Mediteranskim igrama. Ovu već bogatu trenersku karijeru Paun nastavlja u Varaždinu.

Varaždin je dva puta bio prvak države i osvajač Kupa, znači ovdje se priznaju rezultati usprkos mladoj ekipi i momcima koji moraju jako puno raditi i trenirati da bi došli na određeni nivo. Uprava nije zacrtala visoke ciljeve, glavni cilj je da se afirmiraju igrači. Ako nas posluži zdravlje i uspostavimo kontinuirani rad, nakon nekog razdoblja moći ćemo početi raditi dobre rezultate.

Nemamo tu privilegiju kao u nogometu, rukometu i drugim sportovima gdje postoji neriješen rezultat. Kod nas postoji samo pobjeda i poraz, a mi ćemo težiti ostvariti što više pobjeda. Siguran sam da isto tako misle i momci.

Kako je s igračkim kadrom, ima li pojačanja?

U odnosu na prošlu sezonu, tu je Sandro Venier, a za mene je pojačanje i Kole Mihajlov, koji je ponovo u ekipi. Najveći dio su mladi momci braća Čičkovići, Vincek, Raić, uz iskusnog kapetana Jošića. Mislim da možemo imati dobru ekipu,

dišnji ovogo cilj cija afirma rača i h g mladi

Izjednačena liga Nakon upoznavanja ekipe, kakav je plan za narednu sezonu i kakva su očekivanja?

Memorijal H. Nemeti 24. 9.

Na 17. memorijalnom odbojkaškom turniru Hrvoje Nemeti 24. rujna u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin okupit će se OK Daruvar, OK Karlovac, OK Vukovar i domaćin OK Varaždin Volley. Prvi susreti odigrat će se u 14 sati, a finale je na rasporedu u 19 sati. Iz kluba samo da nas zaobiđu ozljede i sve će sjesti na svoje mjesto.

S obzirom na to da je i u drugim ekipama puno mladih igrača, očekujete li izjednačenu ligu?

Ove bi godine liga mogla biti izjednačena. Mislim da bi naše mjesto trebalo biti negdje na sredini prvenstvene ljestvice i prema gore, s obzirom na druge ekipe. To ćemo uspjeti budu li nas zaobišle ozljede i nastavimo li trenirati u kontinuitetu. Ja sam optimist i nadam se da ćemo biti u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice.

Kako ste zadovoljni s uvjetima za treniranje u Varaždinu?

pozivaju sve ljubitelje odbojke da podrže domaće odbojkaše.

Izvučeni su i parovi prvoga kola Kupa Hrvatske u kojem se sastaju OK Varaždin Volley i MOK Rijeka. Utakmice se igraju 1. i 2. listopada, a uzvrati 5. listopada, dok prvenstvo počinje 8. i 9. listopada.

Uvjeti su odlični, dvorana i termini fenomenalni. Svi ljudi vezani uz dvoranu uvijek na usluzi. Tijekom ovih mjesec dana mogu sve samo pohvalno reći.

Tomo Paun

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 21.09.2011. - kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Zabok s početkom u 18,00 sati 22.09.2011. - kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik – KK Varteks s početkom u 18,00 sati 24.09.2011. - mala dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka 2 – ŽRK Lipik s početkom u 16,00 sati - odbojkaški turnir Hrvoje Nemeti s početkom u 17,30 sati - velika dvorana - odbojkaški turnir Hrvoje Nemeti s početkom u 15,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Koprivnica s početkom u 18,00 sati

STRELIČARSTVO U Novogradu Dalmatinskom održano je Prvenstvo Hrvatske za streličare na otvorenim terenima, a u dva dana nadmetanja ostvarenim rezultatima mogu biti zadovoljni “Grebengradski streličari” iz Novog Marofa i “natjecatelji “Cekina” iz Varaždina.

Kod “Grebengradsk ih

Državni rekord Dore Oštrek

streličara” zadovoljna sigurno može biti kadetkinja Dora Oštrek koja je u kvalifikacijskom dijelu turnira, u složenom luku, srušila državni rekord na 50 metara, dok je u raspucavanju osvojila srebrnu medalju.

Srebro je osvojio i Đuro Rabuzin u standardu kod seniora, dok je Dobroslav Oštrek oko vrata stavio brončanu medalju u konkurenciji golog luka. Dobre rezultate postigli su i članovi

“Cekina”. Tako je Ana Zorman osvojila zlatnu medalju u olimpijskom luku, a zlato je pripalo i Nenadu Slukiću u tradicionalnom dugom luku u veteranskoj konkurenciji, a Radivoj Miladinović bio je srebrni.

Dario Gregec, složeni luk, u seniorskoj konkurenciji bio je drugi, Stjepan Gašparić peti, a Tomislav Mlinarić sedmi. Brončanu medalju oko vrata stavio je i Goran Gojković kod seniora u standardnom luku.

Sport 33

20. rujna 2011., br. 383

RUKOMET Turnir RK Varaždin u povodu 2. godišnjice osnutka

Festival rukometa

J Prvo mjesto osvojila je ekipa Varteks Di Caprija, drugo Sv. Martina, a treće Vidovca Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U subotu u TTS sportskom centru održan je prvi rukometni turnir za dječake u organizaciji RK Varaždin. Turnir je organiziran u sklopu obilježavanja druge godišnjice osnutka kluba, koji posebnu brigu i pažnju posvećuje radu s mladima.

Turnir je organiziran za uzrast dječaka 2000. i 2001. godišta iz osam klubova.

RK Vidovec Bios nastavlja nizati pobjede i u 1. HRL-u

Vidovec uvjerljivo protiv Umaga

ilo nastup120 je oko lja uz ate natjec oko 300 ku podrš telja i 50 d o r i telja prija

U prvoj domaćoj utakmici u 1. HRL, pred oko 600 gledatelja, vidovečki rukometaši uvjerljivo su pobijedili Umag 31:24 (16:7). Domaći rukometaši odlično su otvorili susret, Melnjak, Vincek i Jeftić bili su raspoloženi pred domaćim navijačima, a gosti na samom početku nisu mogli parirati. U nastavku igre malo opuštanje oko sredine poluvremena, kada je krenuo i šut Matoševića, koji 5 od 6 pogodaka

Veselje Nastupile su ekipe rukometnih klubova Novi Marof, Vidovec, Ludbreg, Prelog, Varteks, Varaždin i Svetog Martina iz Samobora, dok najavljena ekipa iz Ivanca nije uspjela doći pa je RK Varaždin u turnir ušao s dvije ekipe kako bi se održao zamišljeni sustav natjecanja.

Mlade natjecatelje koji su se okupili u TTS sportskom centru prije 10 sati dočekali domaćinski a ubrzo je slijedilo zagrijavanje za neizvjesne i napete susrete.

Ukupno se odazvalo oko 120 natjecatelja koji su cijeli dan, do 18 sati kada su na rasporedu bila proglašenja najboljih, proveli uz svoj sport u opuštenoj atmosferi druženja. U pratnji ekipa bilo je još oko 300 roditelja i oko 50 dječaka koji su gledali i navijali za svoje prijatelje. .

Organizator, klub slavljenik, osigurao je medalje i pehare za tri prvoplasirane ekipe. Prvo mjesto osvojila je ekipa Varteks Di Caprija, drugo Sv. Martina, a treće Vidovca. Za najboljeg golmana turnira proglašen je Julio Milec, a za igrača Antonio Budinski, oba iz Varteksa. Najmlađi natjecatelji dolaze iz RK Varaždin - Luka

Novosti iz Zajednice Zajednica sportskih udruga grada Varaždina održat će 12. tematsku sjednicu skupštine 29. rujna s početkom u 18 sati s aktualnim dnevnim redom. Tako će se prezentirati Prijedlog Kriterija vrednovanja sportskih udruga grada Varaždina članica Zajednice sportskih udruga grada Varaždina, kao i Prijedlog Programa javnih potreba u sportu grada Varaždina za 2012. godinu. U članstvo Zajednice primit će se i nove članice, a održat će se i prezentacija novog news internetskog portala Zajednice sportskih udruga grada Varaždina.

Utakmice su igrane s puno žara i želje za pobjedom, a najbolje je čekao pehar Roberta Garafolića

Stvaranje rukometne baze U klubu su zadovoljni odazivom na turnir, a predstavnici klubova vrlo su se pozitivno izrazili o organizatoru i obećali su da će doći i sljedeće godine jer je namjera organizatora da turnir postane tradicionalan. - Puno su nam u organizaciji pomogli Erste banka, zatim predstavnik

Tupperwarea za sjeverozapadnu Hrvatsku te Mesna industrija Kudelić - naglasio je predsjednik kluba Hrvoje Jembrih.

- Osnovni cilj ovog turnira, ali i RK Varaždina, je okupiti što veći broj djece kako bi klub imao što širu rukometnu bazu. S djecom rade stručni, školovani i licen-

cirani treneri Siniša Lacković i Siniša Kliček. Svi polaznici su osigurani u Basler osiguranju dodao je Hrvoje Jembrih.

Upisi u Rukometnu školu još uvijek traju, a više informacija možete dobiti na na 091/2601501 ili e-mail rk.varazdin@ gmail.com.

Starčević, 2005. godište, i Tin Šestak, 2003. godište, koji su u klubu od početka od rujna 2009. godine.

RK Varaždin održava re-

dovite treninge u T TS-u ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati, kada se zainteresirani dječaci mogu i upisati u klub.

Od 15. rujna treninzi Rukometne škole RK Varaždin počinju i na tri osnovne škole u V. Toplicama, Cestici i Jalžabetu.

ATLETIKA M i r ko M i č u d a , č l a n Sportsko atletskog kluba Varaždin postao je prvak Hrvatske za mlađe seniore na Prvenstvu Hrvatske održanom u Splitu u bacanju kladiva.

Na Univerzijadi održanoj u Kini u kolovozu ove godine Mirko je osvojio deveto mjesto. Pojavljuje se Mirko i na brojnim europskim natjecanjima i uvijek je pri vrhu.

U narednoj sezoni od većih natjecanja očekuje

ukupno postiže u drugom poluvremenu. Stigli su umaški rukometaši do 24:20 u 49. minuti, ali bliže od toga nisu mogli. Vidovčani postižu čak sedam golova do kraja, a gosti tek četiri.

U sljedećem kolu rukometaše Vidovec BIOS-a čeka teško gostovanje u Slavonskom Brodu, a nakon toga kod kuće, lokalni derbi s Ivančicom, koja je u ovom kolu poražena u Đakovu, rezultatom 32:27.

ga u svibnju 2012. Europ- glić prvak bivše države te sko atletsko prvenstvo olimpijac sa 71,36 metara. u Helsinkiju, u Finskoj a Iako vrhunski spor taš, zatim se nada nastupu na Mirko je jednostavan simOlimpijskim igrama u Lon- patičan dečko iz Hrastovca donu u kolovozu sljedeće Topličkog gdje živi s roditeljima, otac Ivan ujedno godine.

Treba spomenutu našu je i Mirkov trener dok se tablicu svih vremena za mama Davorka, inače teta kladivo-muški gdje Mir- u vrtiću, brine o prehrani i ko zauzima 2. mjesto sa ostalom. hicem od 74,06 metara, prvi je Mirko Mičuda prvak Hrvatske Andras Haklits s 80,41 metara, a treći Srećko Šti-

Prvi Belović i Kukec Na 15. kolu 19. Cross lige Drava 2011 nastupilo je 85 natjecatelja. Prvi u muškoj konkurenciji bio je Tomislav Kukec, ispred Josipa Lackovića i Ivana Čorbe. U ženskoj konkurenciji pobijedila je Valentina Belović, druga je bila Iris Rožmarić, a treća na cilj stigla je Smiljana Janžek. Sljedeće, 16. kolo na rasporedu je u četvrtak 22. rujna s početkom u 18 sati kod mosta u Dravskoj park-šumi.

Memorijal Josip Putar U Lepoglavi je održana 7. memorijalna utrka Josip Putar.

Stazu od 12 km prvi je prošao Krešimir Balaško iz AK Veteran Zagreb, drugi je bio Josip Lacković iz MK Hrvatski sokol Osijek, a treći Ivan Čorba iz

TK Marathon 95 Varaždin. U konkurenciji trkačica prva je na cilj stigla Lidija Botić AK Gojanec, druga je bila Iris Rožmarić TK Marathon 95, a treća Majda Horvat iz AK Veteran Zagreb.

Ivan Husnjak brončani Karate klub Klenovnik u nedjelju 18. rujna nastupio je na prvenstvu Hrvatske za juniore u Rijeci s jednim natjecateljem Ivanom Husnjakom.

Ivan je ostvario odličan rezultat - osvojio je brončanu medalju u kategoriji juniora borbe - 61 kg.

34 Sport

20. rujna 2011., br. 383

NOGOMET Zlatko Ivanković, novi direktor NK Varaždin o budućnosti kluba

Smanjiti trošak na seniorskoj ekipi i Školi IGRAČKI KADAR

Kvaliteta postoji Kakvo je vaše mišljenje o trenutnom igračkom kadru?

U klubu će se voditi briga da se poslože tri razine problema: sportski, financijski i organizacijski.

Kad govorimo o organizacijskom, onda mislim da unutar kluba treba formirati određeni segment koji će prihodovati izvan ovog dosadašnjeg dijela, to bi bila marketing služba koje u klubu u ovom trenutku nema. Izvršit će se određena korekcija u Školi nogometa iako ona sama po sebi nije problem, ali s obzirom na vrijeme i prostor, neki zahvati su nužni.

Kada je u pitanju sportski dio, koji je najinteresantniji za širu javnost, tu se mora reći da je ovog ljeta otišao veći broj standardnih igrača i da nije jednostavno formirati i uigrati momčad u tako kratkom vremenskom periodu. U međuvremenu je trener koji je započeo pripreme, koji je imao svoju viziju igre, otišao iz kluba. Zatim, došao je novi trener s novom vizijom i igrači to trebaju savladati. Osobno mislim da Varaždin ima kvalitete da ostane u 1.

HNL. Bit će borbe, ali borbe je bilo i prošle godine kada je momčad bila daleko jača. Doći će još neki igrači, klub će se još malo osnažiti. Vjerujemo da je trener Kocijan na dobrom putu i da će i taj sportski dio biti riješen.

Ne govorimo o krizi igre već o krizi rezultata. Neke utakmice su se gubile iako je Varaždin bio ravnopravan, a negdje i bolji, ali te dječje bolesti moramo preboljeti.

J Klub prihoduje godišnje oko 2 milijuna eura, ali je pitanje na koji se način taj novac koristi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Zlatko Ivanković, novi direktor NK Varaždin, u nogometu je od svoje osme godine. Najprije kao jedan od najmlađih igrača pa nakon igračke karijere kao trener i sportski djelatnik.

Uglavnom je bio u prvoligaškim klubovima, a najduži staž, od oko 25 godina, imao je u Varteksu, zatim u Slobodi, godinu dana u Iranu, pet godina bio je direktor Škole nogometa Slaven Belupa, trener i Koprivnice u drugoj ligi, sportski djelatnik u ŽNS član Komisije za mlađe uzrasne kategorije u HNS-u.

Uglavnom, u posljednjih 50 godina stalno je u nogometu.

Čarobni štapić Prihvatili ste se funkcije direktora NK Varaždin.

Prihvatio sam se posla koji u ovom trenutku nije nimalo lagan. Gotovo cijela sportska javnost upoznata je s problemima koji su vezani uz NK Varaždin i to su problemi koji se ne mogu jednostavno riješiti čarobnim štapićem. Razlog je

k

lub živi iz triju izvora: prodaje ulaznica, marketinške akcije i prodaje igrača taj što se već nekoliko godina unazad pokušava stabilizirati financijska situacija u klubu, međutim, unatoč priljevu novaca, ne uspijeva se. Klub uvijek prihoduje godišnje oko 2 milijuna eura, problemi nastaju kada se generira dug pa se dolazi u financijski krug u kojem dug vraćaš i dug stvaraš.

Prvi i osnovni posao nam je da dug anuliramo i spriječimo nastanak novog duga. Uz stabilizaciju financijske situacije treba riješiti blokadu računa.

Očekujem da se to dogodi kroz jedan kraći period.

Kako vratiti nastali dug?

Postoje neki izvori financiranja, Varaždin nije bez novaca.

Prva ekipa NK Varaždin također će morati podnijeti teret konsolidacije kluba i smanjiti sve vrste troškova

Već sam prije spomenuo da u prosjeku godišnje klub prihoduje od 12 do 14 milijuna kuna.

Prema tome, to nije nedostatak novaca već je pitanje načina na koji se taj novac koristi, u smislu servisiranja obaveza. Taj novac koji dolazi u klub malo će se drugačije raspodijeliti. Treba postići i dogovor s vjerovnicima, treba izvršiti reprograme određenih financijskih obaveza i pokušati te obaveze prolongirati na jedan duži vremenski period od oko četiri godine.

Tako bismo došli do toga da zaposlenici i igrači počnu dobijati osobni dohodak.

Kakvih još ideja i projekata o razvoju kluba ima?

Možda nije trenutak da se s njima izlazi van, prije svega klub treba stabilizirati. Napravit će se program za naredne četiri godine i zbog momčadi da se eventualno osnaži, a i kroz prodaju nekih igrača da bi se i na takav vid osigurala

Privatizacija ovisi i o političkoj situaciji Kako napreduje dugonajavljivana privatizacija kluba?

Teško mogu u ovom trenutku nešto više reći o samoj privatizaciji osim onoga što sam iščitao iz novina i razgovora s predsjednikom Zlatkom Horvatom. Odluka IO-a je da se klub privatiza, ali hoće li ga preuzeti varaždinski gospodarstvenici ili će se čekati da se pojaviti neki kupac, to će se tek dogovoriti. Klub je krenuo u pripremu određena financijska sredstva.

Klub živi iz triju izvora: prodaje ulaznica, marketinške akcije i prodaje igrača. Prodaja igrača mora participirati u punjenju klupske blagajne.

Kakvo je stanje u Školi nogometa?

Ja ne vidim problema u samom radu. Ovdje se radi o kozmetičkim zahvatima s obzirom na situaciju u klubu, a ona se vjerojatno neće mijenjati nared-

KAJAK KANU KKK Varteks na Prvenstvu Slovenije

dokumentacije da se može predati zahtjev za početak procesa privatizacije. Kada će se to dogoditi ovisi i o političkoj i financijskoj situaciji. To će ići tolikom brzinom koliko vanjski faktori to dozvole. Privatizacija sigurno ima smisla i da gospodarstvo prati sport jer nogomet je sada dosta i na TV-u i tu se može naći interes kroz apliciranje na sportskoj opremi ili kroz naziv kluba, već prema interesu budućeg vlasnika.

ne tri ili četiri godine. Škola će se morati uklopiti u financijsku situaciju kluba i na tom planu će se dogoditi neke promjene. Što se tiče trenera, tu neće doći do nekih prevelikih promjena. I do sada je škola trenere mijenjala već prema potrebama. Trebat će pronaći unutarnje rezerve i smanjiti trošak škole. Smanjit će se trošak i na seniorskoj momčadi, ali sve to do jedne razine koja garantira postojeći nivo.

Zlatko Ivanković

NOGOMETNI SUCI

Prvoligaški suci na SC Sloboda

U ekipnoj vožnji petnaesti

Matej Herko

Članovi Kajak kanu kluba Varteks nastupili su ovu subotu na Otvorenom prvenstvu Slovenije u slalomu za seniore, koje se održalo na stazi dužine 150 m s 18 vrata na rijeci Savinji u slovenskom Celju.

Na natjecanju su nastupile su brojne posade iz regije, čak 164 posade iz Slovenije, Hrvatske, Austrije, Srbije,

Australije, Irana, Makedonije te Bosne i Hercegovine.

U kategoriji kajaka jednosjeda najbolji rezultat ostvario je Matej Herkov plasiravši se na 41. mjesto, David Rožmarić zauzeo je 51. mjesto, Damian Kukec 58., Antonio Hiržin 59., Matija Fadiga 62., a na 64. i 65. su se plasirali August i Filip Bence. U konkurenciji seniorki Mia Fadiga zauze-

la je 16. mjesto. U ekipnim vožnjama kajaka jednosjeda ekipa Var teksa u sastavu Matej Herkov, David Rožmarić i Damian Kukec zauzela je 15. mjesto, a druga ekipa u sastavu Antonio Hiržin, Mia i Matija Fadiga natjecanje je završila na 18. mjestu. Mladi varaždinski kajakaši tako su još jednom potvrdili dobru ovogodišnju formu.

Suci su česta tema komentara nakon odigranih utakmica 1.

HNL-a. Kako bi sudili još bolje, kako bi bili u što boljoj formi, stalno moraju provjeravati svoju formu. Jedna takva provjera

bila je organizirana i u Varaždinu na SC-u Sloboda. Prema ostvarenim rezultatima, mogu se očekivati još bolja suđenja, a od njihove strane pohvaljeno je varaždinsko gostoprimstvo.

Savjetnik 35

20. rujna 2011., br. 383

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Pastiri i čobani

U

pitat ćete se što naslov ovog članka ima s naslovom kolumne “Hortikultura”?

Ima, ako se zna da je hortikultura dio jedne grane poljoprivrede. Vozeći autocestom Zagreb-Karlovac, pokušavam voziti u skladu s propisima. Vozim desnom stranom kolnika i pokušavam pretjecati sporije teretno vozilo, a kad tamo - nemoguće je izaći iz voznog traka jer se kolone vozila kreću bez ugibanja s pretjecajne trake! Konačno me pusti strano vozilo, pa završim pretjecanje i vratim se na desnu voznu traku koja je doslovce prazna i na kojoj se kreću uglavnom strani vozači koji nisu poprimili manire vozača domaćih registracija. Nastavljajući vožnju po propisima, razmišljam na koga me podsjeća silna glavnina domaćih vozača čiji način vožnje odaje odakle su. I odjednom mi se odgovor sam nametne, u našim poljima rijetko viđena slika - stado ovaca s pastirom! risjetih se one graje oko zapošljavanja stranih čobana iliti pastira, jer Hrvatska navodno nema ljudi te profesije. Čak se prepucavala naša dika – glavešine stranaka o neprimjerenom zapošljavanju za Hrvate.

Gledajući ponašanje kolone vozača pomislih da je čobana iliti pastira previše za Europu, a kamoli za Hrvatsku. Bojim se da sam ovom usporedbom nekog uvrijedio, ali to nisu spomenuti vozači već njihove manire.

P

Ikserice!

S

vima nam je poznato što znači imati lijepe noge i svi znamo što su „okserice“ ili „ikserice“, no jeste li znali da i psi mogu imati isti problem?! Ikserice ili stručno genu valgum je anatomski poremećaj u rastu i razvoju nogu koji nije samo estestski problem, već i funkcionalni. Najčešće ga zamjećujemo kod velikih i gorostasnih pasmina pasa – doga, bernardinaca, irskih vučjih hrtova, mastifa, njemačkih ovčara itd. Radi se o savijanju i deformaciji bedrene i potkoljenične kosti, zbog čega nastaje izgled nogu u obliku slova X! Posljedice tih deformacija su i drugi anatomski poremećaji u zglobovima, mišićima, tetivama, ligamentima, a dovode i do mogućeg iščašenja ivera. U mladog psa taj poremećaj nije moguće primijetiti prilikom preuzimanja iz legla, već kasnije, kad započne brzi rast i razvoj u 5. do 6. mjeseca života. Poznato je da gorostasne pasmine sporo sazrijevaju pa njihov rast i razvoj traje do 14, odnosno 18 i više mjeseci. Stoga će tek u toj dobi oni biti formirani psi. No ukoliko primijetimo već prilikom rasta slabost u stražnjim nogama, zanošenje u stražnjem dijelu tijela i vučenje nogu kod hoda s estetskom tendencijom k “iksericama”, onda imamo ozbiljan problem! Ono što ćemo još primijetiti jest nedovoljan razvoj muskulature te savinuta leđa. To je posebice evidentno kod njemačkih ovčara, zbog neodgovornog forsiranja spuštanja stražnjeg dijela leđa od strane uzgajivača! Posljedično nastaje sklonost displaziji kukova te iščašenju ivera!

Također, vrlo brzo stradavaju i hrskavice u zglobovima, tako da ćemo imati mlade pse koji su već invalidi! A tko

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Eko vožnja E

ko vožnja se kao ideja rodila 1992. godine u Finskoj kao rezultat brige i svijesti o očuvanju okoliša i ostvarenju znatnih ušteda u potrošnji goriva. Eko vožnja je, ustvari, izvedenica od EKOnomične vožnje kojom ostvarujemo uštede i EKOloški osviještene vožnje kojom čuvamo okoliš. Ekonomična vožnja predstavlja stil vožnje usmjeren ka minimalizaciji potrošnje pogonskoga goriva i samog vozila. To se postiže, u prvom redu, smirenim i ujednačenim režimom vožnje na niskom broju okretaja motora, mijenjanjem u viši stupanj prijenosa već kod 2000 - 2500 o/min. Treba izbjegavati nagla ubrzavanja i česta kočenja. Korištenje klima-uređaja u vozilu, osim što, vrlo često, negativno djeluje na zdravlje, znatno povećava potrošnju goriva pa njegovu uporabu treba svesti na minimum. Sva dodatna opterećenja treba ukloniti iz vozila, kao i sve dodatke koji eventualno narušavaju aerodinamiku vozila (nosače za skije, bicikle, razne kofere i sl.). Pravodobno treba zamijeniti zimske gume ljetnima i obrnuto te redovito provjeravati i održavati propisani pritisak u njima. Gdje god treba čekati duže od 50 do 60 sekundi, treba ugasiti motor. Redovitim i pravilnim održavanjem vozila produljuje mu se vijek trajanja, a vjerojatnost pojave kvara i komplikacija tijekom vožnje svodi se na minimum. Pažljivim planiranjem puta i selektivnim pristupom odabiru trase, posebno kod duljih putovanja, mogu se postići zapanjujući rezultati u uštedama.

Pridodamo li svemu ovome i ograničavanje upotrebe vozila tj. izbjegavanje njegovog korištenja kad god je to moguće, a poglavito za kratke relacije, i prihvatimo li to kao naš stil vožnje, uvelike ćemo pridonijeti većoj sigurnosti prometa, zaštiti životnog okoliša, a pritom ćemo još i znatno uštedjeti.

je krivac za takvu situaciju? Prvenstveno neodgovoran uzgoj te hrana s previše bjelančev ina, ugljikohidrata te masti, koje pospješuju nagao i prebrzi rast psa. Jednostavno rečeno, koštani sustav ne može izdržati naglo nabiranje težine, dok još čahure zglobova i ligamenti nisu dovoljno zreli za podnošenje tolikih opterećenja. Posebice će problemi biti izraženiji ukoliko se s aktivnostima i vježbanjem započne prerano, što znači nikako prije 8. mjeseca života odnosno kod gorostasnih pasmina iza godine dana. A koja je terapija? Ukoliko primijetimo sklonost deformaciji nogu, kao prvo treba aktivnosti smanjiti na minimum.

Korekcija prehrane od bitnog je značaja, a po savjet se ne ide u pet shop, već specijalistu! Analgetici mogu smanjiti već eventualno prisutnu bol. Ponovno treba naglasiti, nikakav aspirin, voltaren ili ibuprofen, jer će već nakon par dana terapije nastati povraćanje i krvarenje iz želuca! Naravno, postoje preparati proizvedeni posebno za pse, koji se mogu davati dulje vrijeme bez neželjenih posljedica! Posljednje što je moguće učiniti su ortopedske korekcije kostiju operativniim putem, no s obzirom na cijenu zahvata i potrebno strpljenje, vjerojatno bi se rijetko koji vlasnici za to odlučili.

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Prekovremeni rad O

dredbama članka 45. Zakona o radu predviđeno je kako u određenim izvanrednim prilikama kao što su viša sila, izvanredno povećanje opsega poslova i drugi slični slučajevi prijeke potrebe, radnik mora na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), ali najviše do 8 sati tjedno. rekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od 32 sata mjesečno niti duže od 180 sati godišnje. Međutim, neovisno o tim ograničenjima, u određenIm slučajevima poslodavac o prekovremenom radu obvezno mora obavijestiti inspektora rada. ako se inspektor rada mora obavijestiti ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od 4 tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi 10 posto ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu. ko poslodavac prekovremeni rad ne može opravdati nekom od navedenih izvanrednih okolnosti, nego se npr. radi o stalnoj potrebi poslodavca da angažira zaposlene radnike u prekovremenom radu, inspektor rada bi takav prekovremeni rad mogao

P T

A

zabraniti. Potreba poslodavca za prekovremenim radom radnika koji se pojavljuje u razdoblju duljem od 4 tjedna uzastopce, odnosno 12 tjedana tijekom kalendarske godine, upućuje na činjenicu da se kod takvog poslodavca ne radi o izvanrednim prilikama i izvanrednom povećanju opsega posla već o redovnom opsegu poslova, pa inspektor rada ima ovlaštenje zabraniti takav rad. ko inspektor rada posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, ovlašten je odrediti rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i mišljenje liječnika ovlaštenog posebnim propisom. Ako prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno odredbama Zakona o radu, inspektor rada ima ga ovlasti zabraniti. akonom je zabranjen prekovremeni rad maloljetnih radnika, a trudnice, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, ipak može raditi prekovremeno, ali samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

A

Z

36 Oglasi

20. rujna 2011., br. 383

20. rujna 2011., br. 383

Oglasi 37

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područne službe Varaždin i Čakovec u sklopu projekta „YiBE“, pozivaju mlade nezaposlene osobe koje traže nova znanja, na edukativne radionice!

Odazivom na edukaciju saznat ćete kako si olakšati traženje posla ili pokrenuti vlastito poslovanje.

Radionice su namijenjene mladima od 15 do 24 godine starosti (ili do 29 u slučaju diplomanata).

Provedba prvog modula u Varaždinskoj županiji počinje 3. listopada, stoga sve zainteresirane pozivamo da se jave što prije!

Radionice su podijeljene u tri modula: Ʉ 7ėáıČ ɴȩȨ Poslovanje poduzeća i poduzetničko okruženje Ʉ 7ėáıČ ɵȩ: Poslovno planiranje i financiranje Ʉ 7ėáıČ ɶȩȨ Marketing i izgradnja „branda“ Edukacija će se održavati tokom tri tjedna, svaki tjedan po 25 sati.

Predviđena je i naknada putnih troškova za sve polaznike koji ne dolaze s područja Varaždina.

Radionice su besplatne, a na kraju odslušana tri modula izdaje se potvrda o sudjelovanju. Za 10 posto najboljih polaznika osigurana je poduzetnička praksa kod poslodavaca u trajanju od mjesec dana.

Svi zainteresirani mogu se javiti na sljedeće brojeve telefona: Za Varaždinsku županiju: 042/401 – 529 eÑ 7åäÿđıĤĨĊı łıġÑĒÿĉıȨ ɳɷɳȹɶɼɹ Ɂ ɻɳɸ Prijava je moguća i putem e-mail adrese: project.yibe@gmail.com

38 S raznih strana

Vaše ljeto

20. rujna 2011., br. 383

Besplatno na jubilarni Festival čipke Organizatori 15. međunarodnog festivala čipke pripremili su za sve one koji planiraju iz smjera Varaždina u Lepoglavu doći u nedjelju 25. rujna besplatan vlak. Vlak će s varaždinskog kolodvora krenuti ujutro u 10:20 sati dok će o povratku iz Lepoglave svi putnici biti obaviješteni na licu mjesta, odnosno kad stignu u Lepoglavu. Naime na željezničkom kolodvoru u Lepoglavi dočekat će ih turistički vodiči i pratitelji sa svim potrebnim informacijama.

is? you handle th Beyonce, can

Za sve zainteresirane bit će organiziran i razgled Lepoglave uz besplatno stručno vodstvo. Kako bi razgledali međunarodne izložbe čipke, posjetitelji će morati izdvojiti simboličnih 10 kuna. Inače, na 15. međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi, od 22. do 25. rujna, posjetitelji će moć i vidjeti raznovrsnost i bogatsvo čipke iz čak osam zemalja. Tako će se uz lepo-

glavsku čipku prezentirati i one iz Rusije, Mađarske,

Slovenije, Estonije, Španjol ske, Nje mačke, Italije i Belgije. Uz niz izložbi, posjetitelji će moći vidjeti i šator od čipke, čipkanu haljinu, predmete iz zbirke Marianne Stang, foto izložbu, ali i suvremenu čipku. Kao tema ovog jubilarnog festivala proteže se tzv. prostoručna čipka i njeni zajednički europski korijeni.

FOTO ZAPISI Sjećanja blijede, ali fotografije ostaju Ne približava nam se otok, to je Jacqu es Houdek!

“Radili svoj posao” Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

što ću učiniti! mi to bilo zadnje Oba će pasti, makar

Ovo ljeto Jadran su posjetili i Charli jevi anđeli...

Foto dnevnik: stigla sam na more

Mama, imaš slamkicu?

i sad idem u vodu

je zakon!

Neću plivati, plićak

LJETO 2011. - FOTIĆ U RUKE! Šaljite nam fotografije svojeg ljeta na temu:

Bilo na moru ili u gradu, 30 je u hladu!

Fotografije šaljite na sandra@regionalni.com, a najbolje ćemo objaviti.

Kad su 15. rujna 1991. počeli prvi napadi na Varaždin, tada 25-godišnji fotoreporter Večernjeg lista Darko Gorenak je kao i mnogi njegovi kolege umjesto u sklonište izašao na teren.

- To je bio zadatak kao i svaki drugi, nismo željeli biti heroji, samo smo htjeli odraditi svoj posao – kaže Gorenak koji je silom prilika postao ratni fotoreporter. - Tih dana smo praktički svi živjeli u redakciji i čekali što će se dogoditi – prisjeća se Gorenak te dodaje kako o opasnostima jednostavno nisu puno razmišljali. - Htio sam maksimalno iskoristiti svoju profesiju fotoreportera i poslati u svijet fotografije kao dokument istine o zbivanjima u Hrvatskoj jer se istina tada teško probijala izvan njenih granica. U te smo se dane svi morali na svoj način nositi s činjenicom da smo u ratu. I dok su neki imali oružje, mi ostali doprinosili smo na svoj način – smatra Darko te dodaje kako su ipak najveći heroji upravo dečki s bojišnice.

No, kako bilo da bilo, upravo su radovi ratnih izvjestitelja i fotoreportera pomagali da se u svijetu dozna što se točno događa u Hrvatskoj, a kako se to nebi zaboravilo, povodom 20.

obljetnice oslobođenja Varaždina od jugoslavenske vojske izlazi fotomonograf ija ratnih fotografija Darka Gorenaka “ Is t ina je dno g vremena”.

- Z b o g u b rzanog nač ina obrade filmova koje smo pr ije 20 godina koristili na ratištu,

filmovi su bili u jako lošem stanju. Trebalo mi je gotovo šest mjeseci obrade i retuširanja da pripremim fotografije - kaže Gorenak te dodaje kako je zapravo dobro da se povodom ove

obljetnice krenulo sa izdavanjem fotomonografije jer je pitanje koliko bi materijala s vremenom zauvijek propalo. Predstavljanje fotomonografije i otvorenje izložbe bit će u Pa-

lači Herzer na Franjevačkom trgu, 22. rujna u 11:30 sati. Na izložbi u Entomološkom odjelu Gradskog muzeja Varaždin bit će izloženo oko 60, dok se u fotomonografiji ukupno nalazi oko 250 fotografija.

Oglasi 39

20. rujna 2011., br. 383

REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U VARAŽDINU Braće Radića 2

ZAKLJUČAK Općinski sud u Varaždinu, po sudskom savjetniku toga suda Darku Kožić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., Podružnica Varaždin, Kukuljevićeva 17, Varaždin, zastupanog po punomoćniku Lidiji Belamarić, odvjetnici iz Varaždina, protiv ovršenika PETRA ŠTRUKLECA iz Ivanca, Rajterova 111, radi ovrhe na nekretnini, dana 24.

Kolovoza 2011. godine, zaključio je I/ Utvrđuje se vrijednost nekretnine ovršenika Petra Štrukleca, čkbr. 1932/2 kuća broj 111a, gospodarska zgrada i dvorište u ulice R. Rajtera u Ivancu sa 941 m2, upisana u z.k.ul.

6323 k.o. Ivanec, u iznosu od 66.225,10 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja obveze na dan prodaje.

II/ Nekretnine iz točke I/ ovog zaključka bit će prodane na usmenoj javnoj dražbi, a ročište za prodaju održat će se u zgradi Općinskog suda u Varaždinu, soba broj 150 A/I kat, dana 27. rujna 2011. godine u 09,00 sati.

III/ Vrijednost nekretnine konačno će se utvrditi na ročištu za prodaju, na način naveden u točki I/ ovog zaključka, time da se nalaže ovrhovoditelju da na dan prodaje sudu dostavi podatak o prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja obveze na dan prodaje.

IV/ Ovaj zaključak bit će objavljen na oglasnoj ploči Općinskog suda u Varaždinu, oglasnoj ploči Porezne uprave Varaždin – Ispostave Novi Marof.

Sud ovlašćuje ovrhovoditelja da o svom trošku objavi ovaj zaključak u sredstvima javnog priopćavanja, odnosno da o zaključku obavijesti osobe koje se bave posredovanjem u prodaji nekretnina.

V/ Uvjeti prodaje: 1. Prodaje se čkbr. 1932/2 kuća broj 111a u ulici R. Rajtera u Ivancu sa 107m2, gospodarska zgrada sa 29 m2 i dvorište sa 805m2, sve ukupno površine 941m2 upisana u z.k.ul. 6323 k.o. Ivanec u cijelosti na ime ovršenika.

2. Na nekretninama nema uknjiženih prava koja ne prestaju prodajom nekretnine u ovršnom postupku.

3. Utvrđena vrijednost nekretnine iznosi 66.225,10 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju ovlaštene banke u mjestu ispunjenja obveze na dan prodaje, a nekretnina se na ovom – drugom ročištu za javnu dražbu ne može prodati ispod 1/3 utvrđene vrijednosti.

4. Poreze i pristojbe u svezi s prodajom dužan je platiti kupac.

5. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od dana ročišta za dražbu. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom. Iz položene jamčevine namirit će se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između kupovnine postignute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. Kupovninu nije dužan položiti ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine, ako ona iznosi koliko i njegova ovršna tražbina ili manje, a ako kupovnina iznosi više od ovršne tražbine, ovrhovoditelj je dužan položiti razliku (čl.100.a st. 1. i st. 2. OZ). Odredbe čl.100.a st.1. i st.2. OZ primjenjuju se i kad je kupac osoba koja se u ovršnom postupku namiruje prije svih ostalih vjerovnika koji imaju prvo na namirenje iz iste kupovnine s time da je dužna položiti onaj iznos kupovnine koji odgovara iznosu troškova postupka na čiju naknadu imaju prvenstveno pravo druge osobe koje se namiruju iz kupovnine. Sud može odlučiti da kupac koji je osoba koja ima pravo na namirenje iz kupovnine ne položi dio kupovnine za koji se osnovano može pretpostaviti da će biti pokriven iznosom koji će mu pripasti prema rješenju o namirenju.

Zahtjev za oslobođenje od polaganja kupovnine postavlja se najkasnije na ročištu za dražbu, a o istom sud odlučuje u rješenju o dosudi.

6. Ako na dražbi bude sudjelovalo više ponuditelja, nekretnina će se dosuditi i kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u ostavljenom roku.

7. Nekretnina iz točke I/ ovog zaključka bit će prodana na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe (pravne i fizičke) koje su najkasnije tri dana prije ročišta za dražbu dale jamčevinu u iznosu od 10% vrijednosti nekretnine utvrđene točkom I/ ovog zaključka.

Jamčevina se uplaćuje depozitni račun Općinskog suda u Varaždinu, broj 23909011300000154, s pozivom 0519 02 65409, a kupac je dokaz o prethodnoj uplati jamčevine dužan predočiti sucu prije nego što sudac pristupi dražbi.

Jamčevinu nisu dužni dati ovrhovoditelj na čiji je prijedlog određena ovrha i nositelji prava upisanih u zemljišnoj knjizi koja prestaju prodajom nekretnine, ako njihove tražbine dostižu iznos jamčevine, i ako bi se, s obzirom na njihov prednosni red i utvrđenu vrijednost nekretnine, taj iznos mogao namiriti iz kupovnine.

Ponuditeljima čija ponuda nije prihvaćena, vratit će se jamčevina odmah nakon zaključenja javne dražbe.

8. Osobe zainteresirane za kupnju nekretnine iz točke I/ ovog zaključka mogu razgledati nekretninu svakog dana do dana održavanja ročišta za prodaju, a ovršenik se obvezuje da osigura nesmetano razgledavanje te nekretnine, jer će u suprotnom razgledavanje nekretnine sud omogućiti putem sudskog ovršitelja.

U Varaždinu, 24. Kolovoza 2011. godine Sudski savjetnik: Darko Kožić

40 Zdravlje

20. rujna 2011., br. 383

DOZNAJEMO U varaždinskoj Općoj bolnici već go

Varaždin bez psihijatra za djecu i mlade J Hitne slučajeve rješavamo, no problem nastaje ako pacijenta nije

potrebno hospitalizirati. Međutim, situacija nije dramatična i sve uspijevamo riješiti na dobrobit pacijenata – rekao je dr. Horvat

Meditacija - koji su sve učinci i zašto je korisna U petak 23. rujna u 18 sati u TM Centru Varaždin počet će besplatno predavanje o učincima meditacije. Darko Peček, certificirani učitelj meditacije s više od 30 godina iskustva, prisutnima će objasniti kako umiriti svoj um i osloboditi se stresa i njegovog negativnog utjecaja na organizam uz primjenu prirodnih i nenapornih tehnika meditacije. Organizatori najavljuju i da će biti riječi o učincima tehnike transcendentalne meditacije u borbi protiv stresa, fenomenu pomlađivanja, koristima za duh i tijelo, efektima na društvo i svjetski mir. Nakon uvodnog predavanja, zainteresirani kandidati moći će upisati tečaj transcendentalne meditacije, a osobe koje su već završile tečaj na njega sada mogu ići besplatno. - Transcendentalna meditacija jedinstvena je i u osnovi različita tehnika od ostalih sustava meditacije i relaksacije. Među poznatijim meditantima su dr. Deepak Chopra, glumica Mia Farrow, glumac i redatelj Clint Eastwood, redatelj David Lynch i vjerojatno najpoznatiji, članovi grupe The Beatles – ističu u TM Centru Varaždin.

Dodaju da se transcendentalna meditacija lako uči i prakticira, a ipak je vrlo korisna u svim područjima života.

- Sama tehnika ne zahtijeva neko posebno vjerovanje ili stil života, nije religioznoga karaktera, ne oduzima mnogo vremena i može se naučiti neovisno o starosnoj dobi ili stupnju obrazovanja - pojašnjavaju.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U varaždinskoj bolnici već godinu i pol ne radi dječja psihijatrijska ambulanta, niti imaju stručnjaka iz područja dječje psihijatrije, zbog čega su roditelji iz Varaždinske županije primorani pomoć za svoju djecu tražiti negdje drugdje, najčešće u Zagrebu.

Hitni u Zagreb U varaždinskoj bolnici postojala je dječja psihijatrijska ambulanta, no otkako je liječnica dr. Turković, koja se jedina bavila s problemima djece i mladih, otišla raditi u čakovečku bolnicu, više ne radi. Zbog nedostatka stručnjaka iz tog područja, varaždinski psihijatri imaju problema.

- Hitne slučajeve rješavamo i to tako da ih šaljemo u Specijalnu bolnicu za psihijatriju djece i mladeži u Zagrebu, i to se sve uspješno rješava u roku od sat vremena, zahvaljujući dobroj suradnji s varaždinskom Hitnom pomoći. Doduše, zna se dogoditi da je odluka o hitnosti ponekad vrlo teška i mora se donijeti u “gluho” doba noći, pa tada pacijenta ostavimo kod nas dva, tri sata na opservaciji.

I problemi u školi razlog su zbog kojeg ponekad treba intervencija dječjeg psihijatra

Problem, međutim, nastaje ako slučaj nije hitan odnosno kada ih nije potrebno hospitalizirati – doznajemo od voditelja Odjela za sveobuhvatnu psihijatrijsku zaštitu Opće bolnice

Varaždin mr. sc. Nenada Horvata, dr. med.

U praksi je, kaže, ponekad vrlo teško roditeljima objasniti da pomoć trebaju potražiti negdje drugdje.

- To su često vrlo neugodne situacije jer s jedne strane moramo respektirati potrebu pacijenta, a s druge strane zakonska i organizacijska ograničenja. Prema odred-

Savjeti iz ordinacije Kronični pankreatitis – propadanje funkcije gušterače (2) P

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

rekomjerna konzumacija alkohola najčešći je razlog nastanka kroničnog pankreatitisa, a čimbenik rizika za različite upalne promjene koje progresivno dovode do propadanja svih funkcija gušterače je i pušenje. U vezu s nastankom kroničnoga kalcificirajućeg pankreatitisa katkad se dovodi hiperkalcemija, povećana koncentracija kalcija u pankreatičnom soku, a opstrukcija glavnoga gušteračnog voda može također dovesti do nastanka kroničnog pankreatitisa. Kod velikog broja bolesnika unatoč najmodernijim dijagnostičkim metodama i spoznajama nije moguće dokučiti razlog nastanka bolesti. Njihov udio kreće se od 25 do 40 posto,

a za njih se kaže da imaju „idiopatski” kronični pankreatitis. olesnici se liječniku najčešće javljaju zbog uporne boli u trbuhu, progresivnog mršavljenja te nerijetko obilne masne stolice, ali i zbog drugih znakova koji upućuju na poremećaj apsorpcije hranidbenih sastojaka. Dugotrajnija bolest može dovesti do razvoja šećerne bolesti. ol je vodeći simptom kod većine bolesnika.

Kod nekompliciranoga kroničnog pankreatitisa koji traje dulje pojavljuje se uporna bol, često otporna na terapiju. Obično se javlja za vrijeme obroka ili neposredno nakon njega (15 - 30 minuta nakon obroka), lokalizirana je

B B

oko pupka, mukla i ne popušta nakon uzimanja antiulkusnih lijekova. Često je toliko jaka da bolesnici uzimaju velike količine analgetika i narkotika, pa dugotrajnija bolest s upornim bolovima može voditi i stvaranju ovisnosti o opijatnim analgeticima. Bolovi ne odražavaju uvijek povećanu aktivnost bolesti. Mogu biti odraz nepridržavanja dijetnih preporuka, prije svega zbog nastavka konzumacije alkohola.

Promjena intenziteta bolova može uputiti na razvoj akutnog pankreatitisa u bolesnika koji boluje od kroničnog pankreatitisa. Oko 20 posto oboljelih od kroničnog pankreatitisa nema nikakvih bolova.

Zdravlje 41

20. rujna 2011., br. 383

dinu i pol ne radi dječja psihijatrijska ambulanta

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Krumpir - dar Amerike T

S obzirom na to da je bolnica dobila regionalni značaj, psihijatri se nadaju da će se formirati poseban Odjel za dječju psihijatriju

nice – rekao je dr. Horvat koji naglašava da situacija ipak nije dramatična, te sve uspijevaju riješiti na dobrobit pacijenata.

- Nigdje u Hrvatskoj nije ništa bolje, no u Varaždinu radimo na rješavanju problema Posla napretek!

Iako podataka o broju djece nedostatka dječjeg psihijatra i mladeži koji trebaju psihija- istaknuo je.

Potvrdio je to i ravnatelj trijsku pomoć nema, voditelj varaždinske psihijatrije kaže bolnice dr. Dubravko Tršinski.

Međutim, poručuje da je da posla za dječjeg to problem koji se ne psihijatra u naa m pre može i neće riješiti šem kraju ima m i preko noći. napretek! onsk k a z - Situacija je, - Poznato a na m a b d nažalost, takva mi je da je dre e o n l e j da na tržištu dječja psiod isti se italizirati danas nemahijatrijska p s o h mo “gotovog” ambulanta smiju oljetne i liječnika s tog dr. Turkomal e b područja kojeg v ić, dok je o e os bismo zaposlili. radila kod nas, odrasl No problem rješavabila krcata i da mo te smo raspisali speje ona samo svojom spretnošću uspijevala sve to cijalizaciju za dječju psihijatriju odraditi. Situacija je danas – rekao je ravnatelj dr. Tršinski.

I na varaždinskoj psihijatriji takva da mi se događa da se u svakom drugom dežurstvu jedva čekaju da se taj problem susrećem s djecom koja treba- riješi, a s obzirom na to da je ju našu stručnu pomoć. Kako varaždinska bolnica i službenemamo dječjeg psihijatra, no dobila regionalni značaj, kod složenijih slučajeva često nadaju se da će se i u budućse konzultiram s dežurnim nosti oformiti poseban Odjel pedopsihijatrom u Zagrebu ili za dječju psihijatriju, o čemu dr. Turković iz čakovečke bol- razmišljaju već deset godina.

bama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, na isti odjel ne smiju se hospitalizirati maloljetne i odrasle osobe – rekao je dr. Horvat.

PRAKSA Zašto djeca traže pomoć?

Od anoreksije do pokušaja suicida Dr. Nenad Horvat kaže kako psihičke probleme imaju i mala djeca, no puno im češće dolaze pacijenti školarci odnosno adolescenti koji trebaju njihovu stručnu pomoć.

- Još pamtim jednog dječaka kojeg sam prije nekoliko godina gledao na pedijatriji. Imao je nešto manje od pet godina.

Ipak, češće se problemi javljaju kod školske djece, posebno adolescenata. Problemi su vrlo različiti, od školskog neuspjeha, preko poremećaja u ponašanju, problema s autoritetima, “petljanja” s psihoaktivnim supstancama, pa sve do najdramatičnijih, kao što su spektar razvojnih i autističnih poremećaja, anoreksije, psihoze ili čak pokušaji samoubojstva – doznajemo od dr.

Horvata. Dodaje kako Amerikanci procjenjuju da svako deseto dijete u dobi od 9 do

18 godina nosi u sebi ozbiljne emocionalne poremećaje, a još skoro jedno od deset teža funkcionalna oštećenja. - To znači da bi u svakom prosječnom razredu pronašli 4 ili 5 pacijenata koji, uz psihološku i pedagošku, dakako trebaju i stručnu liječničku, odnosno pedopsihijatrijsku pomoć – ističe dr. Horvat.

“

Nije pametno pretvarati u psihijatrijski problem sve što postoji među djecom, ali još je manje pametno biti slijep kod zdravih očiju i ne intervenirati.

Mr. sc. Nenad Horvat, dr. med.

o što je danas krumpir (Solanum tuberosum) postao jedna od vodećih prehrambenih namirnica, možemo zahvaliti Kr istoforu Kolumbu koji ga je donio u Stari svijet, nakon otkrića Amerike. Pomisao na pržene krumpiriće izaziva sablazan u svijetu zdrave prehrane, ali nije sve tako crno – krumpir ima puno dobrih značajki. Gomolji krumpira, osim što su gotovo nezamjenjiva hrana, oni su itekako ljekoviti jer obiluju vitaminima A, B, C i F. Gomolje trebamo skladišti u tami, jer na svjetlu pozelene, to jest, oslobađa se otrov solanin koji je štetan za probavne organe i vid.

Najbolje ga je kuhati u ljusci jer tako vitamini ostaju sačuvani, a ako ga već kuhamo bez ljuske, vodu iskorištavamo za juhe. Krumpir otklanja opstipaciju, načinimo li cjelodnevnu krumpirovu dijetu. Kuhanom i zdrobljenom krumpiru dodaje se jabučni ocat. Kuhani krumpir u komadima zajedno s mrkvom, a potom zgnječen u pire i malo posoljen, izvrsna je dijetna hrana kod probavnih smetnji kao što su pokvareni želudac i dijareja, a mogu je konzumirati već i oni najmanji.

Vrući oblog od krumpira oko vrata pomaže kod angine (vrat omotamo vunenim šalom i oblog držimo oko pet sati). Tretman valja ponoviti još dva dana. Kod ozeblina pomaže zdrobljeni krumpir, a kod glavobolje čelo oblažemo kriškama sirovoga krumpira. Kod rana, oteklina, čireva, nagnječenja, upale mišića i kosti, reume i upale zglobova, opeklina upotrebljavamo nariban, sirovi krumpir. Sirovu krumpirovu kašu oblažemo oko prsa kod upale pluća i akutnog bronhitisa te kod bolova u donjem dijelu trbuha. Prijesni krumpirov sok odlično je sredstvo protiv upale želučane sluznice i čira na želucu.

Naribamo jedan do dva krumpira, istisnemo sok te ga razrijedimo s toplom vodom i popijemo na prazan želudac. Taj sok na sebe veže i mokraćnu kiselinu. Osluškivanje disanja prirode i suživot s njom, naše je najveće bogatstvo, samo ga trebamo znati i željeti iskoristiti.

Život i socijalna skrb Kako suzbiti laž?

K

roz svakodnevnu praksu, često kod roditelja i udomitelja primjećujem da se teško nose s lažima svoje djece i ne znaju na koji način trebaju djelovati kako bi uvjerili svoje dijete da je bolje govoriti istinu nego lagati.

Dječja je laž često prolazna, i u osnovi nije zlonamjerna, jer djeca često brkaju maštu sa stvarnošću. Kažnjavanje takve djece vrlo je štetno i ne postiže nikakve efekte. U najranijem djetinjstvu dijete je iskreno, a od velike je važnosti upravo taj početni period, kada roditelji svojim ponašanjem trebaju poticati dijete da bude iskreno. Svojim primjerom i ponašanjem

trebaju pokazati djetetu da je iskrenost vrlina koja se cijeni. Gotovo svako dijete ponekad laže, a ni roditelji nisu izuzetak. I dok roditelji koriste laži kao prečac do željenog cilja, djeca lažima najčešće pokazuju strah od posljedica njihovog postupka. Laže li vaše dijete kako bi izbjeglo kaznu, vrijeme je da se zapitate jesu li “kućna pravila” prestroga i ima li dijete povjerenja u vas. Nikada ne smijemo optužiti dijete da laže ako nismo sto posto sigurni u njegovu neiskrenost. Uvijek se moramo zapitati kako bismo se mi osjećali da nas netko lažno optuži.

Ako je dijete počinilo nepodopštinu ili napra-

vilo nekakvu štetu, moramo ga uvjeriti da će kazna za takvo djelo biti puno manja nego kazna za eventualnu laž. Od ranog djetinjstva moramo ga učiti da preuzima odgovornost za svoje ponašanje, pa i laž. Iako roditelji imaju presudnu ulogu u odgoju djece, često nažalost kroz svakodnevne vijesti od strane raznih struktura u društvu čujemo razne verzije jedne istine te se svi skupa moramo zapitati kakav primjer dajemo djeci i mladima. I na kraju da nas sve malo navedem na razmišljanje i citiram poznatu biblijsku rečenicu Poncija Pilata: “A što je istina?”.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Zdravlje

20. rujna 2011., br. 383

Poliklinika Fokus Poliklinika za oftalmologiju, ginekologiiju i opstetriciju Jalkovečka 5, Varaždin Telefon: 042/200-443 Mobitel: 098/723-013 Piše: mr. sc. Nataša Brijačak, spec. oftalmologije

Glaukom ili zelena očna mrena G

laukom ili zelena očna mrena je naziv za grupu bolesti koja vodi ka oštećenju vidnog živca i gubitku ganglijskih stanica te je vodeći uzrok sljepoće kod ljudi iznad 40 godina. Oštećenja vidnog živca su nepovratna, a liječenje može samo usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti. Zbog toga je potreban preventivni pregled oftalmologa u svih osoba starijih od 40 godina, a i u mlađih osoba u slučaju obiteljske povijesti glaukoma. laukom je bolest koja se ne može izliječiti, ali zahvaljujući ranom otkrivanju bolesti i odgovarajućem liječenju, može se spriječiti trajni gubitak vida i kontrolirati tijek bolesti. spadi vidnog polja u glaukomskih pacijenata pojavljuju se vrlo rano, što ljudsko oko ne mora zamijetiti. Ispadi se šire od periferije prema središtu pa bolesnici imaju suženo vidno polje; gledaju kao kroz dvocjevku ili tunel. Završetak procesa je sljepoća. Stoga je potrebno barem 2 puta godišnje izmjeriti očni tlak i jedanput godišnje napraviti vidno polje koje pokazuje stupanj oštećenja očnog živca. iječenje glaukoma provodi se lijekovima (beta blokatori, adrenergični agonisti, inhibitori karboanhidraze, kolinergični agonisti i prostaglandini), laserom i kirurškim zahvatima. Gotovo većina vrsta glaukoma može se liječiti lokalnom primjenom lijekova (očnih kapi). U današnje vrijeme sve se više ugrađuje Ex-PRESS™ mini glaukomski shunt koji omogućuje filtracijsku operaciju u pacijenata s glaukomom otvorenog kuta. Šant (eng. shunt) smanjuje intraokularni tlak tako da omogućuje protok očne vodice iz prednje sobice u subkonjuktivalni prostor tvoreći filtracijski mjehurić. U većini slučajeva pacijenti nemaju potrebu za kapanjem antiglaukomskih kapljica nakon ugradnje EX-press mini shunta. va bolest zahtijeva doživotnu terapiju čija se djelotvornost provjerava redovitim mjerenjem očnog tlaka. U našoj poliklinici možete svakodnevno izmjeriti svoj očni tlak i obaviti sve potrebne dijagnostičke pretrage i kirurške zahvate vezane uz ovu bolest.

G I

L

O

Stručnjaci će raditi s malom grupom od 10-ak polaznika koji će imati priliku proći vježbe i steći iskustvo

NAJAVA U Obiteljskom centru opet radionice “Prvi put roditelj”

Škola za roditelje J Prvi susret bit će održan 4. listopada, a zainteresirani budući očevi i majke

mogu se prijaviti na broj telefona Obiteljskog centra 042/303-075 Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Obiteljskom centru Varaždinske županije i ove jeseni bit će održana škola za roditelje, koja je pobudila veliko zanimanje budućih roditelja. Novi ciklus radionica u sklopu projekta pod nazivom “Prvi put roditelj” počinje 4. listopada, a provodit će se četvrtu godinu zaredom.

Za majke i očeve - Škola je namijenjena svima onima koji se prvi put susreću s ulogom roditelja i budućim majkama i budućim očevima, bilo da su u očekivanju djeteta, bilo da o tome zasad samo razmišljaju – ističe Jasenka Barković, psihologinja Obiteljskog centra i voditeljica projekta “Prvi put roditelj”.

Kao i dosad, škola je besplatna, a sastoji se od deset susreta, odnosno radionica koje se održavaju jednom tjedno, ponedjeljkom od 17 do

19 sati. Što sve očekuje buduće i porodiljni dopust – navodi Jasenka Barković, psihologinja roditelje?

- Moći će se više saznati o Obiteljskog centra. komunikaciji, kako partnerskoj, tako i o komunikaciji s Ginekolog i pedijatar djetetom za vrijeme trudnoće Projekt se održava u proi nakon nje te kako kostor ijama obiteljskog cenmunikacija može tra Varaždinske županije u utjecati na raPoljani Biškupečkoj, u ola k š zvoj djeteVaraždinskoj ulici bb, e j ta. Govorit a provode ga stručni a , ćemo i o atna će djelatnici Obiteljl p s e b samom skog centra Varažit dine b porodu, dinske županije i ove go a četvrti vanjski suradnici, o podršci n a par tnera psiholog, specijalist održ ut p za vr ijeme ginekolog i specijalist poroda, o popedijatar. slijeporođajnoj - Rad se odvija u maloj depresiji, o razvoju djegrupi roditeljskih parova kako teta u prvoj godini, kako tjele- bi se i iskustveno te vježbama snog tako i govorno-jezičnog, obradile navedene teme. Zapa sve do polaska u jaslice i interesirani se mogu prijaviti kako taj polazak i odvajanje na naš telefon 042/303-075, učiniti što bezbolnijim. Tako- a prijave ćemo primati do đer ćemo obrađivati pravne formiranja grupe. Nadamo se aspekte roditeljstva, prava i da ćemo i ove godine ostvariti obveze, ali i novine vezane uz vaša očekivanja – nada se Jaostvarivanje prava na rodiljni senka Barković.

RADIONICE

Sve teme u školi - Predstavljanje, upoznavanje, definiranje očekivanja - Komunikacija - Komunikacijske vještine - Trudnoća i porod - promjene u tijelu majke i razvoj djeteta za vrijeme trudnoće - Komunikacija među partnerima za vrijeme trudnoće i komunikacija s djetetom za vrijeme trudnoće - Podrška oca za vrijeme poroda i poslijeporođajna depresija - Razvoj djeteta u prvoj godini života - Komunikacija s djetetom i kako se može utjecati na razvoj djeteta - Govorno-jezični razvoj djeteta u 1. godini života - Priprema za jaslice

Normalan život s...

Adaptacija djece - olakšajte djeci prilagodbu P Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

očetkom rujna velik broj djece prvi put kreće u vrtić ili školu. Tada se pojavljuje mnoštvo roditelja s istim pitanjima, a jedno od njih je i kako će se njegovo dijete uklopiti u novu sredinu te koliko će dugo trajati period adaptacije na novu okolinu, nove odgajateljice/učiteljice te nove prijatelje.

Valja znati da ne postoji točan vremenski rok trajanja adaptacije, već ona ovisi o starosti djeteta (kod male djece i kod djece s teškoćama u razvoju period adaptacije traje duže, dok kod starije kraće) te o osobinama ličnosti svakog pojedinog djeteta.

Za većinu djece odvajanje od roditelja, nova sredina i okolnosti u kojima su se odjednom našli predstavlja stresnu situaciju, tako da se može pojaviti protestiranje, plakanje, vikanje, agresija prema drugoj djeci, ljutnja na odgajatelja/učitelja/roditelja ili pak potpuna pasivnost i odbijanje sudjelovanja u ponuđenim aktivnostima. Ponašanje roditelja također značajno utječe na prilagodbu djece, tako da roditelji mogu otežati situaciju, ali je mogu i olakšati. Pozitivan stav roditelja prema vrtiću/školi, povjerenje u odgajatelja/učitelja, razgovor s djetetom o

pozitivnim stvarima koje ga čekaju, kratko opraštanje s djetetom u ustanovi (tako roditelj ostavlja dojam sigurnosti i povjerenja što pozitivno utječe na dijete) te naravno osmijeh na licu, neka su od ponašanja kojima roditelj može utjecati na bržu prilagodbu djeteta. vijek imajte na umu da su roditelji i odgajatelji/učitelji partneri koji imaju zajednički cilj: olakšati i skratiti period adaptacije djeteta te stvoriti sigurnu i kreativnu sredinu koja će omogućiti vašem djetetu da ostvari maksimum svojih potencijala.

U

Zdravlje 43

20. rujna 2011., br. 383

OTKRIVAMO Udruga Pogled olakšat će život roditeljima djece iz spektra autizma

U Nedelišću sljedeće godine gradnja centra za autizam!

U centru planiraju urediti i prostorije za poludnevni boravak djece, kao i odraslih osoba s autizmom Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Nedelišću će sljedeće godine početi gradnja centra za autizam, jedinog u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Najavio je to Dalibor Kuhta, predsjednik Udruge za autizam Pogled koja je u subotu i nedjelju bila domaćin konferencije o autizmu i skupštine Udruge za autizam Hrvatske.

tne dokumentacije, a radovi će početi sljedeće godine.

Trajat će nekoliko godina, odnosno ovisno o tome kako ćemo uspjeti osigurati novac za pojedine radove. Nadamo se donacijama, ali prvenstveno računamo na sredstva iz europskih fondova na čije se natječaje javljamo – kaže predsjednik Udruge Pogled.

Veliki interes za autizam Više od 100 roditelja, učitelja, odgajatelja, rehabilitatora i drugih stručnjaka okupilo se u subotu i nedjelju na konferenciji i okruglom stolu o autizmu. Domaćin je bila Udruga za autizam Pogled, koja okuplja 32 djece s poremećajima iz spektra autizma i troje odraslih iz Varaždinske i Međimurske županije.

Brojne terapije

Kad je u pitanju terapijski rad, veliki pomaci ostvareni Najveći problem rodite- su u Varaždinu. Kao što je polja djece s poremećajima iz znato, prije nekoliko mjeseci spektra autizma i dalje je je zahvaljujući humanitarnoj činjenica da u državi nema akciji za Odsjek logopedije dijagnostičkog centra i struč- varaždinske bolnice nabavnog tima koji bi na jednom ljen neurofeedback, uređaj mjestu obrađivao djecu koja prilagođen potrebama djece imaju ovaj iznimno zahtjevan s elementima autizma pomoću kojeg se stimulira rad poremećaj.

Najave o gradnji centra u mozga.

No to je samo jedna od Nedelišću zato su nužnih terapija. - Djecu za roditelje iz Međimurske i novac u s poremećajima iz spektra autizma roVaraždinske jektn županije za pro taciju i ditelji svakodnevno voze k različiiznimno en dokum gradnje, tim stručnjacima, važne, k a t e jer će im ć često u više grapoč a je ve dova i mjesta, što olakšati g u r d u nije ni lako ni jedi pojednola a r u g i os nostavno. S djecom staviti život, moraju raditi logoped, barem kad su u defektolog, rehabilitator, pitanju terapije.

- U centru planiramo urediti a važni su i odlasci na pliprostoriju za rad s defektolo- vanje, jahanje... Na Odsjeku zima, logopedima i drugim za logopediju željeli bismo stručnjacima, prostore za im pomoći. Neurofeedback kreativne radionice, za polud- je nabavljen, ali to je samo nevni boravak djece i odraslih jedan od potrebnih uređaja. s poremećajima iz spektra Svakako nam treba i opreautizma, kao i senzornu sobu ma za senzornu i auditivnu stimulaciju - rekla je mr. sc.

– navodi Kuhta.

Udruga je putem natječaja Tatjana Novosel-Herceg, zaveć osigurala novac za izradu mjenica voditelja Odsjeka za projektne dokumentacije, logopediju prošli tjedan.

Da bi nabava dodatne oprea zahvaljujuć i pr ivatnom donatoru imaju i sredstva za me bila moguća, 1. listopada početak gradnje. - Centar pla- će na terenima Teniskog niramo urediti u staroj kući ili kluba Varteks biti održan na zemljištu koje će nam Op- humanitarni teniski turnir, ćina Nedelišće dodijeliti. Sada nova akcija za djecu s porekrećemo s pripremom projek- mećajima iz spektra autizma.

KONFERENCIJA

Lakši život

Dalibor Kuhta

Senzorna soba poput ove trebala bi biti uređena u centru čija će gradnja trajati više godina

HZZO još nije odgovorio Iako je neurofeedback kupljen, u varaždinskoj Općoj bolnici se taj aparat, koji je prilagođen za rad s djecom s poremećajima iz spektra autizma, još uvijek ne koristi. Problem je što HZZO nije poslao nikakav odgovor u varaždinsku bolnicu, koja je od njih zatražila da terapiju uvrste na popis ugovorenih zdrav-

stvenih usluga. - Ne tražimo dodatni novac, nego samo uvrštenje na popis zdravstvenih usluga. Nadamo se da ćemo odgovor dobiti uskoro – rekao je ravnatelj dr. Dubravko Tršinski. Inače, mr. sc. Tatjana NovoselHerceg izvijestila je da je za terapije već formirana lista čekanja na kojoj se nalazi nekoliko desetaka djece.

Tatjana Novosel-Herceg

- Jako smo zadovoljni odazivom i interesom za ovu temu. Zahvaljujemo svima koji su došli, a posebno našim predavačima, dr. Zorani Bujas-Petković, prof.

Jasmini Frey-Škrinjar, predsjednici Udruga za autizam Hrvatske Lidiji Penko te profesoricama Silviji Pucko i Ivanki Pejić - ističe Dalibor Kuhta, predsjednik Pogleda.

Priznaje da su jedino razočarani slabim odazivom liječnika iz dvije županije iako su osigurali da sudjelovanje na konferenciji boduje Hrvatska liječnička komora.

U Nedelišću je ujedno održana skupština Udruge za autizam Hrvatska, u koju su primljene tri nove udruge tako da ih je sada ukupno 12.

HUMANO U Varaždinu 1. listopada turnir za pomoć djeci i odraslima s poremećajima iz spektra autizma

Zaigrajte tenis ili donirajte za opremu - Ideja i volja ljudi neki put znači više nego novac. Hvala vam – sa suzama u očima rekla je Johana Čubra, majka dječaka koji ima autizam. Emocije nije mogla skriti na prošlotjednoj konferenciji za novinare u varaždinskoj bolnici na kojoj je najavljen humanitarni teniski turnir za pomoć djeci i odraslima s poremećajima iz spektra autizma.

U suradnji s bolnicom, turnir organiziraju Teniski klub Var-

teks, Udruga za autizam Pogled, NC Lions Club Millenuim Varaždin i Lions klub Varaždin

t

urnir će se održati na terenima TK Varteks, a kotizacija je 100 kuna 2006. Turnir će početi 1. listopada u 9.30 sati na terenima TK Varteks, a bit će organiziran

kao turnir muških, ženskih i mještovitih parova.

Prijaviti se mogu svi zainteresirani, a plaća se kotizacija u iznosu od 100 kuna. No donacije mogu dati i gledatelji koji će ujedno bodriti tenisače koji će igrati u humanitarne svrhe.

Pomoći se može i uplatom na žiro-račun Opće bolnice Varaždin 2489004-1131202408, poziv na broj 05-24911-228 uz oznaku “za Odsjek logopedije”.

- Doniranjem priloga na žiroračun ili plaćanjem kotizacije na teniskom turniru omogućit ćete djeci i odraslima s poremećajima iz spektra autizma da svladaju različite tehnike za poboljšanje i unapređenje samoregulacije funkcije mozga te uz pomoć pravovremenih i dobro osmišljenih terapija izađu iz svog izoliranog, osamljenog i otuđenog svijeta te normalno funkcioniraju – pozvali su organizatori prošli tjedan.

Johana Čubra i Marijan Dugandžić

44 Ženski svijet

Cvjetni dom Napokon Milano!

J

oš sam u prošlom broju obećala da ću vam ovaj put pisati o svom putu u Milano. Kao i svake jeseni, nedavno sam išla na sajam u Milano naručiti nove kolekcije robe za naš dućan i pritom za društvo povela sa sobom svoju kćer, prijateljicu te njezinu kćer. Što reći, no pravo žensko putovanje?! Prekrasno! Ako ste ikad bili na ženskom putovanju, onda znate kako je lijepo, veselo Leticija i opuštajuće šetati gradom prepunom izloga. A ako ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin postoji grad kao stvoren 042/212-362 za žene, onda je to defiletiziazadravec@gmail.com nitivno Milano. Nema tog svjetski poznatog brenda čija se trgovina ne nalazi u Milanu. A najpoznatiji svjetski dizajneri, pa tako i aranžeri izloga, jednako se nalaze tamo. Pa bih se zbog toga usudila reći da je šetnja uz izloge gotovo jednak umjetnički doživljaj poput posjeta nekoj izložbi. No ovoga puta taj je doživljaj bio potpun. Naime, tamo se održavao Vogue fashion night out. U čast Voguea, te su noći najpoznatiji brendovi otvorili vrata svojih dućana te uz šampanjac, koktele i kanapeje častili i privlačili svoje kupce te ih upoznavali sa svojim novim kolekcijama. Bili su vrlo domišljati u tome te su neki u izlozima imali poznate manekenke kao žive modele, dok su drugi imali DJ-e ili pak čitave rock bendove u dućanu d a održe atmosferu, a bilo je čak i onih gdje su vlasnici i glavn i kreatori osobno prisustvovali u svojim dućanima i fotografirali se s posjetiteljima. Mi kao prave žene uživale smo u potpunom doživljaju te večeri. oljela bih da se takva ili slična slučajnost posreći svim ženama!

Letizia

20. rujna 2011., br. 383

MODA Kako sa stilom ušetati u nadolazeću jesen?

Pet trendova za 5!

J Jesen je idealno vrijeme za kombiniranje te

isprobavanje i igranje s različitim lookovima Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

Ljeto se polako bliži kraju, no to nije razlog za depresiju jer nam se smiješi modno bogata jesen.

Ovo prijelazno razdoblje je idealno za kombiniranje različitih odjevnih komada te isprobavanje i igranje saž različitim lookovima. Ja sam izdvojila pet najpoželjnijih trendova ove jeseni. Odaberite svoj chic!

Boho chic ne izlazi iz mode već dugi niz sezona, a ljetne lepršave maksi haljine zamijenili su zemljani tonovi, košulje šarenih uzoraka i palazzo hlače povišenog struka. Neizostavni detalji za postizanje ovog looka inspiriranog 70ima su platforma cipele i šeširi širokih oboda.

Preppy chic je definitvno proslavila serija Gossip Girl, a naročito stil lika Blair Waldorf koju glumi Leighton Meester.

Blairin školski stil je jedan od najkopiranijih, a sastoji se od

košuljica s polo ovratnikom, kariranih suknjica, dokoljenki i slatkih raznobojnih rajfova s raskošnim mašnama.

Grunge je doživio pravu modnu renesansu, a sad je sofisticiraniji i ženstveniji.

Chloe Sev igny zna nosit i grunge chic kombinirajući legendarne martensice i strukiranu kariranu košulju na sive tajice. Odrežite svoje stare traperice, rascufajte ih i kombinirajte s tim komadima.

Granny chic je proslavila britanska manekenka i voditeljica Alexa Chunga. Muza mnogih kreatora i ikona stila učinila je bakine haljine apsolutnim hitom. Ovratnici a la Petar Pan i čipkaste haljine, slatke torbice, mokasinke i elegantne ženstvene cipele s ukrasnim kopčama su Mad man: struk must have za ovaj look. irane haljine ko je naglašavaju I još jedan trend inspižensku figuru riran megapopularnom seri- šavaju žensku figuru i san a jom Mad Men, a to je retro vršeno krojena odijela inspiri- j e i ž e n a m a i chic. Odlična kostimografija rali su mnoge dizajnere i high muškarcima i u potpunosti ove serije koju čine prekrasne street brendove. Nova linija je nadahnuta Momcima s strukirane haljine koje nagla- Banana Republica namijenje- Madisona i modom 60-ih.

V

ine Granny chic: bak

haljine Boho chic ne izlazi iz mode

Grunge chic postao ženstveniji

ija Gossip Preppy chic iz ser

Frizerski salon Balayage pramenovi su prirodni B Marijana Gregurić, Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a tel. 200-420

alayage je tehnika bojanja kose kojom se rade pramenovi vrlo prirodnog izgleda pri čemu kod izrasta ne nastaje vidljiva razlika između pramenova i korijena kose. Brojne zvijezde i modeli koriste upravo ovu tehniku.

Kako bi zadovoljili vaše upite i potražnju, mi smo odlučili upoznati vas s ovom uslugom iz naše ponude. Ova tehnika bojanja kose nastala je 70-ih godina prošloga stoljeća u Parizu. Riječ “balayage”na francuskom znači “mesti” i opisuje način na koji se nanosi boja.

Korištenje balayage tehnike zahtijeva puno vremena, dobro oko i spretnu, mirnu ruku.

No rezultat je toga vrijedan. Za razliku od pramenova napravljenih koristeći foliju koji izgledaju podjednako i pomalo neprirodno, kosa koju se bojalo bayalage tehnikom izgleda kao da je dulje vrijeme bila izložena suncu.

Ovisno o željama klijenata, pramenovi mogu biti izraženiji ili manje izraženi, a tehnika nije namijenjena smo plavušama, nego i brinetama i crvenokosima.

Ženski svijet 45

20. rujna 2011., br. 383

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dragica Lukin, najbolja slastičarka

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Svrbež kože M

edicinskim terminom pruritus označavamo prisutnost svrbeža na koži. Riječ je o vrlo neugodnoj pojavi koja kod pacijenta pobuđuje želju za grebanjem, češkanjem, trljanjem i sl.

Mehanizam koji dovodi do svrbeža vrlo je složen i još nepoznat u potpunosti. vrbež može biti izrazito snažan, izazivajući nelagodu i loše raspoloženje, a u određenim slučajevima uzrok je i lošem snu. Može biti simptom, znak određenih kožnih odnosno unutarnjih bolesti. U pojedinim se slučajevima uzrok svrbeža ne može otkriti, već se pripisuje određenim “nepravilnostima” u radu živčanog sustava. elik je broj bolesti kože kod kojih se pojavljuje svrbež poput urtikarije (koprivnjače), ekcema, atopijskog dermatitisa (neurodermitisa), kozica, određenih parazitarnih bolesti (npr. svraba ili ušljivosti), gljivičnih oboljenja i sl. Ponekad, osobito kod djece ili starijih osoba, nema vidljivih znakova bolesti, ali je koža izrazito suha (naročito tijekom zimskih mjeseci) te može biti uzrokom jakog i neugodnog svrbeža. akođer i veliki broj bolesti unutarnjih organa može uzrokovati svrbež kože, primjerice bolesti jetre, šećerna bolest, bolesti štitnjače...

Svrbež je, dakle, simptom čiji uzroci mogu biti brojni. Stoga je potreban detaljan pregled kože, određene krvne te prema potrebi i druge pretrage. ez obzira na uzrok, takva koža traži izrazito blagu njegu i prema potrebi specifičnu terapiju. Preporučljivo je, dakle, izbjegavanje vrućih kupki i vrućeg tuširanja. Uobičajeni gelovi i sapuni također često isušuju kožu (a time pojačavaju i svrbež), pa se preporuča uporaba vrlo blagih sapuna. Nakon kupanja, sapun je potrebno pažljivo isprati, a kožu cijelog tijela temeljito namazati hranjivim losionima.

S

V

Raditi kolače za najbolju hrvatsku slastičarku Dragicu Lukin je posao, ali i gušt

Od četiri ujutro smišljam delicije!

J Poznata slastičarka za sebe kaže da je dobra, luda i kreativna, iz takta je najbrže

izbace nepravda i drskost, voli klasičnu glazbu i oduvijek je željela svirati klavir Piše: GORDANA IGREC

Iako je u obrtničkim vodama od 1979. godine, poznata slastičarka Dragica Lukin od 1994. godine u svojoj slastičarnici u Umagu spravlja slatke delicije po receptima iz antičkih vremena, jednako kao i nadaleko slasnu Sacher tortu po licenci bečkog hotela Sacher.

Rani dobar dan Po svojim slatkim delicijama Dragica Lukin poznata je i izvan granica Hrvatske.

Iza nje su brojne nagrade za njezino slastičarsko umijeće, a dva je puta za redom bila prvakinja Hrvatske u slastičarstvu te je kao mentorica hrvatske slastičarske ekipe zaslužila brončanu medalju na svjetskom kupu prošle godine u Luksemburgu. Autorica je i knjige “Torte i kolači”, članica Hrvatske kuharske akademije te bi, otkrila je, željela organizirati vlastitu privatnu akademiju s ciljem edukacije mlađih generacija.

Za Male ženske razgovore poznata slastičarka srdačno je otvorila vrata svojeg ženskog svijeta u kojem se oduvijek dobro jelo i kuhalo, imalo vremena za šetnje uz more, voljelo gledati filmove, uživalo u ulozi majke i vlastitoj obitelji, koja joj je

Obožavam, pogotovo popodrška u svemu. nasmijana. vrće i umake.

Jutro započinjete sa...

Koju glazbu slušate?

Jutro započ injem ustaŠetnje uz more Klasika. janjem, slijedi tuširanje te Što je za vas uspjeh u Što je za vas majčinstvo? u četir i ujutro odlazak u životu?

Biti uvijek ispred i iza svog moju slastičarnicu gdje svaVoljeti ono što radiš. djeteta. ki dan smišljam neke nove Vaš uzor u životu?

Da ulovite zlatnu ribicu, slatke delicije. Posebno užiHenry Paul Pellaprat (prvi koje tri želje biste poželjeli? vam sada, u ovo vrijeme, kuhar svijeta).

Prvo: zdravlje moje obitelji kad imamo u izobilju voća Kako provodite slobodno i mene, drugo: izdati knjigu i povrća gdje mogu kreirati vrijeme? bojom, ukusom i vizualnim Skoro da ga nemam, ali na kojoj upravo radim, treće: izgledom novu slasticu, kad ga uhvatim, še- da svi ljudi budu sretni. Što ste oduvijek željeli primjerice kolač od šljićem kraj mora. va, voćne košarice sa Volite li ku- učiniti, a niste? stvo n i jč a m Svirati klavir. šumskim voćem i jahati? ene godama, a posebno je za m ek ij parfe torte od kojih biti uv og se može tako lijepo sv napraviti dekoraciispred a t e t ja. Da svakom gostu je d stane dah.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Dobra, luda i kreativna.

Iz takta me može izbaciti...

Nepravda i drskost.

Jeste li ljubomorni?

Nisam nimalo. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Dragica Lukin voli kuhati i povrće i raznorazne umake Prevaru. Što je najvažnije u vezi?

Povjerenje.

Je li istina da iza svakog I z ku će ne izl a z i m nik. uspješnog muškarca stoji Najdraži film? bez... uspješna žena?

Little Ashes.

Novčanika i mobitela.

Da. I obrnuto.

S kojim glumcem biste Na televiziji nikad ne Svaka prava žena nikad rado otišli na večeru? propuštam... ne smije... ”U istom loncu” i DnevDennyjem de Vitom.

Izać i neuredna, ne biti

Na večeru s Dennyjem

T

B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

46 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Obojite dan!

20. rujna 2011., br. 383

PRAKTIČNI SAVJETI Zašto je dobro imati zavjese u domu?

Stvaraju ugođaj J Odluka o boji i dezenu zavjese nije najteža. Važno je od kakvog su materijala,

a jednako tako važan je i način na koji ćete zavjesu ovjesiti Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

S

vakodnevno rafiniramo neka stara znanja, pakiramo ih u novo ruho i donosimo pred vas kao nešto novo i spektakularno.

Jedna od takvih terapija je i terapija bojama.

Za stare Egipćane boja je bila nadnaravna sila. Obožavali su Sunce jer su bili svjesni da bez njega ne bi bilo svjetlosti i topline. Samim tim ne bi bilo ni života. Gradili su hramove boja za liječenje, gdje su ljudi odlazili da bi okrijepili dušu i tijelo. današnje vrijeme eksperimenti su pokazali da određene boje stimuliraju ili smiruju. Stručnjaci za terapiju bojama tvrde da stanice tijela, kao i boje, titraju na određenim frekvencijama. Stanice poremećene bolešću ili negativnim psihičkim stanjima moguće je “uravnotežiti” izlaganjem određenim nijansama boja. U trudnoći ova metoda se najčešće primjenjuje kod povišenog krvnog tlaka, stresa i tjeskobe. tručnjak za terapiju bojama provjerit će vašu sklonost prema određenim bojama.

Primjena boja tijekom tretmana može se razlikovati od terapeuta do terapeuta. Neki će boje povezivati s čakrama, a neki iščitavati vašu auru ili koristiti radiestezijske tehnike. Mogu vam savjetovati da nosite odjeću određene boje ili da se služite vizualizacijom. Kod terapije obojenom svjetlošću, obojena svjetlost se usmjerava u određeni dio tijela ili se raspršuje posvuda oko vas. Glavna se boja odabire ovisno o tome kako djeluje na određeni organ.

Terapija može trajati nekoliko tjedana. Evo nekih primjera bolesti i boje kojima se liječe.

Plava - kod stresa, povišenog krvnog tlaka, upala grla i krajnika. Crvena - za podizanje energije i vitalnosti, dišni problemi, groznica.

Zelena - čišćenje i pročišćavanje, nesanica, razdražljivost. Nema dvojbe da boje utječu na čovjeka, uostalom, njima smo svakodnevno okruženi, bili mi toga svjesni ili ne.

U

niji korak, odabir Prvi, ali ne i najvaž

materijala i dezena

S

Prozračan i ugodan ugođaj, ali ne i pre više zaštitnički

nog prostora na i” vašeg savrše Zavjesa kao “točka

(paket zavjese).

Osim o nač inu postavljanja, kod odabira zavjesa Osim što štite naš prostor treba voditi računa i o materijalu od kojih su izrađeod znatiželjnih poglene. Želite li samo da izvana, zavjese a sakriti prostor prigušuju sunčeulog je od pogleda vo blještav ilo a ni , s e j v znatiželjkada, primjea z a n t i zašt i nika, tada r ice, želimo o m a s su idealan duže spavaaju m i e , on izbor za ti. No uloga ciju k n u f zavjesa nije etsku karakter v j e s e o d t s e laganih, samo zaštituju prozračnih nička. One određ eg doma š a materijala, a imaju i estetsku n želite li mogućfunkciju i uveliko nost da potpuno pridonose tome kazamračite sobu, tada kav će biti ugođaj našeg doma. One određuju karak- je pravi izbor black-out zater prostora u kojem živimo. vjesa.

Isto tako, danas se zavjese izrađuju od različitih mateBlack-out zavjese No kakve zavjese odabra- rijala, pri čemu je najvažnije ti? Odluka o boji i dezenu odabrati onaj koji je najlakši zavjese nije najteža. Važno za održavanje, odnosno je od kakvog su materijala, a koje nakon pranja nije pojednako tako važan je i način trebno još i peglati. Ako se zavjese od na koji ćete zavjesu ovjesiti. odlučite za pamučnih, Ovisno o tome, ista zavjesa o dn o sn o može vašem s inte t i č domu k ih tka d a t i n i n a , romantrebate tičan ili znati jednoda se stavan, takav modemate ran št ih. rijal u Dok naše prabake najnj u v iše vole sku“nacigap lja . Sto ga j e ne” č ipka najbolje takav materijal prije ste zavjese na klasičnoj karniši, mladi oprati nego što se zavjese se danas više odlučuju za za- sašiju. Također, želite li zavjese koje su podijeljene na vjesu s mehanizmom za poravne, uske panele koje klize dizanje, pronađite tkaninu po vodilici (panel zavjese) ili koja se ne gužva kako nabori ravne zavjese bez nabora s nakon spuštanja zavjese ne mehnizmom na podizanje bi ostali izraženi.

ZAVJESE SU I DOBRA IZOLACIJA Osim estetske i zaštitničke uloge, zavjese imaju i jako korisnu ulogu: one mogu biti dobra izolacija.

Kompaktne zavjese pružaju odličnu toplinsku izolaciju, posebno ako su postavljene ispred velikih staklenih površina, primjerice, staklenih vrata koja vode na terasu.

Spoj klasike i mo dernog daje toplinu vašem dom u

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Zašto nam nokti pucaju?

T

o što su nam nokti slabi, što pucaju i što se listaju, možemo pripisati brojnim faktorima. Kao što može krivac biti starenje, tako može biti i naslijeđe. Moguće je da vam nedostaje i neki vitamin ili ih krivo njegujete. Učestalo izlaganje noktiju deterdžentima za pranje i vodi također vam može uništiti i oslabiti nokte. Bolesti štitnjače, psorijaza i druge kožne bolesti imaju isto utjecaj na nokte. Prvo biste trebali otkriti koji od ovih uzroka smeta vašim noktima

da biste ih mogli pravilno njegovati. Vitaminske pripravke i vitamine nemojte koristiti bez konzultacije s liječnikom jer postoji ograničeno vrijeme kada i koliko ih smijete koristiti. ostoji cijeli niz pravila koja bi vam trebala pomoći da njegujete svoje nokte. Ulje s vitaminom E umasirajte u nokat nekoliko puta dnevno, kada radite kućanske ili vrtne poslove nosite rukavice, ne grizite nokte i pazite koje lakove koristite. Lakovi koji vam dugo

P

stoje otvoreni mogu biti vrlo štetni pogotovo ako im prođe rok trajanja te ih stoga nekoliko mjeseci nakon otvaranja bacite. edite hranu koja sadrži kalcij, a to su mljiečni proizvodi te orašasti plodovi i sjemenke. Iz riže, piletine, graha i sira dobit ćete cink. Uglavnom, neadekvatna njega je jedan od značajnijih faktora koji čini vaše nokte krhkima, pa ako niste sigurni koristite li pravu njegu, potražite pomoć stručnjaka.

J

Ženski svijet 47

20. rujna 2011., br. 383

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Pravi potez! Č S

ovjek ne bi mogao vjerovati kaj mogu napraviti zadnji dani ljeta! I topla noć, zvjezdano nebo, mala noćna muzika, more i jedan drugi grad... tvarno se dogodilo nešto posebno. I to u trenutku kad je mojoj frandici pukel film od svega. Od posla, obaveza, lažnih prijatelja, političkih bljuvarija i jetseterskih prenemaganja od Dikana preko Vlatkice do Alkice, što dalje, sve dublje i gluplje. jele smo u auto i – pravac na more! Na Večer talijanske šansone u Šibenik. No sve to i ne bi bilo neobično, ni neizvedivo, da moja frendica nije prvi put otkako je znam, a znam je od osnovne škole, preuzela kormilo života u svoje ruke. Odbacila je osobne komplekse o tome kako zbog hendikepa, otežanog hodanja zbog preboljele dječje paralize, predrasuda i stotinu drugih razloga koji su je sputavali, nikad neće biti sretna. Ni voljena, ni željena.

Nisam skužila kaj se događalo u njenoj glavi, niti mi je bilo jasno kakve veze s tim imaju talijanske šansone, ali da je preko noći postala druga osoba, to je bilo i više nego očito! Postala je žena, samosvjesna, slobodna i odlučna da svoj svijet preokrene naglavačke! ad sam je vidjela kako je došla do mene držeći se za ruke s nekim dobrim komadom, znala sam da je konačno počela - živjeti! Tri je dana gotovo i nisam vidjela, tulumarila je, a nije ni prespavala u našoj hotelskoj sobi.

Mala gari sve u šesnaest! I treba, nek uživa. adnju noć, dok sam se telefonski «mazila» sa svojim frajerom na sjeveru, frendica se vratila. Bacivši se na krevet, sjajila je od zadovoljstva i sreće. Bio je to, ustvari, frajer s kojim se spanđala na fejsu, a sad su se prvi put vidjeli uživo. I taj prvi susret od kojeg uopće nije strepila jer je odlučila da ide «na sve ili ništa, pa kaj bude», totalno ju je izludio. va tri dana bila su najljepša u njenom životu i nije ju bilo briga što će se iz toga izroditi. - Frajer u meni vidi ženu! Možeš li ti to shvatiti? Ne samo emocionalno nego i seksualno privlačnu i ja sam s njim prvi put doživjela vrhunac ljubavi. Sve drugo uopće mi nije bitno - rekla ushićeno. Kad smo zadnje ujutro nosile stvari u auto, tip ju je čekao lijevo od ulaznih vrata hotela. Dok su se ko zacopani tinejdžeri zagrljeni makali, sjela sam u auto i pomislila: “Bravo, konačno pravi potez, mala!”

S

Šopingholičarke nove, kupljene stvari čine sretnima, osjećaju se bolje, imaju manje bora i nisu depresivne

PROVJERILI SMO U čemu se muškarci i žene razlikuju u šopingu?

Gotov za 2 minute J Muškarac kada kreće u šoping točno zna po što ide, dok ženi ne treba poseban

razlog: nešto joj nedostaje i došla je otkriti što bi to moglo biti Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

je vrijeme kad se podmiruju računi iz prethodnog mjeseca i stvaraju novi. Muškarci kupuju - Neki dan žena je sa mnom samo u krajnjoj nuždi. Primjeišla kupiti tipkovnicu. Već u rice, omiljene hlače su im se drugom dućanu je poludjela i poderale ili su im premale te vikala da joj je svejedno kakvu im jednostavno trebaju nove. tipkovnicu hoću, da uzmem Također, razlikuju su i po prinbilo koju jer joj se od infor- cipima na temelju kojih odabiru matičke opreme već bljuje. A trgovine. Žene lako privuče dok ja ko mulac satima čekam neka super krpica u izlogu ili u dućanu dok ona prebire veliki natpis “Sale”. Muškarci po majicama jer se ne može to uopće neće primijetiti, nego će kod odlaska u šoodlučiti koju bi boju i koja ping ići u trgojoj bolje stoji? Ja takve e n e ž vine gdje su šopinge obavim za e ć š e č j ranije kupopet minuta. Znam se na vali ili pak u što hoću i uzmem u zapute d im one gdje im prve hlače koje su a je prodavami dobre – isprinu k trgovi n sjedne čica super čao je 30-godišnji u č frendica.

Varaždinac. na ra aća Muškarci i pl žene međusobSam u dućan no se razlikuju i po Muškarci i žene međusobno se razlikuju u različitim načinu šopinga. Dok će se stvarima, pa tako i po načinu muškarac direktno zaputiti na kupovanja. Jedna od glavnih muški odjel i bez puno razmirazlika među njima je što muš- šljanja prodavaču, još bolje, karac točno zna zašto je došao prodavačici reći što treba, žena u trgovinu, dok žene šopingi- će obići cijeli dućan do detalja, raju jer im nešto nedostaje, pa odabrati najmanje pet stvari i su došle otkriti što je to. Manija isprobavati, ako treba satima. šopinga žene obično uhvati kad Pomoć će zatražiti samo ako im na račun sjedne redoviti joj se nešto jako svidi, a uzela priljev novca, dakle, plaća. To je prevelik ili premalen broj. I

Aromaterapija

po pitanju donošenja odluke što kupiti muškarci i žene su različiti. Dok žena odluku donosi odmah ili tek nakon nekoliko dana, muškarac je siguran da će kupiti, no prije nego to učini, ipak će razmisliti. Maksimalno minutu ili dvije.

Zato je u šoping najbolje ići

sam. Potvrdila nam je to i naša sugrađanka.

- Dok mi je muž bio na putu, otišla sam u šoping. Uživala sam jer nije bilo nikoga tko bi mi prigovarao i uvjeravao me da mi to ne treba, niti mi štopao prolazno vrijeme. Šoping je najbolje obaviti sam – zaključila je.

LJUBAV IZMEĐU ŽENE I NOVČANIKA Jeste li znali da žena godišnje potroši više novca na garderobu, nego na ljetovanje? Žene jednostavno vole šoping jer ih on opušta, nove kupljene stva-

ri čine ih sretnima te se nakon svega osjećaju bolje. Šopingholičarke imaju manje bora, više samopouzdanja i rijetko pate od depresije.

Žene kupuju bez pravila, često i bez razmišljanja

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje sjemenki grožđa za osjetljivu kožu G U

rožđe je pravi rudnik vitamina, minerala, voćnih kiselina te posebno polifenola - učinkovitih antioksidansa koji štite kožu od starenja. Grožđe se sve češće pojavljuje kao glavni sastojak mnogih kozmetičkih linija. Ono sadrži tvari koje su odlične u borbi protiv starenja kože, dobar je izvor vitamina A, B, C i E, fosforne, vinske, jabuč-

ne i limunske kiseline. lje sjemenki grožđa pomaže u zatezanju kože i održavanju njenog tonusa. Ova ljekovita tekućina pomaže kod tvrdoglavih akni, a odlična je i za hidrataciju kože te sprečavanje strija. Ovo ulje može, na prirodan način, zaštititi kožu od štetnih sunčevih zraka. Ipak, to ne znači da se s ovim prepara-

tom smijete sunčati do besvijesti! Sunčeve zrake su opasne bez obzira na zaštitni faktor! Ulje se brzo upija i kožu ostavlja satenski mekom bez masnog traga.

Odlično je za njegu svih tipova kože, a posebno za osjetljivu i dehidriranu masniju kožu. Za njegu masne kože uglavnom se kombinira s voskom jojobe i uljem lješnjaka.

K Z

O

48 Oglasi

20. rujna 2011., br. 383

Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u „stečaju“ Varaždin, Uska 2, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 08.09.2011.g., temeljem članka 164.

Stavak 3. Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06 – dalje: SZ-a), radi prodaje nekretnina, dana 13. rujna 2011. godine, objavljuje

STROJARSKA I PROMETNA ŠKOLA VARAŽDIN, HALLEROVA ALEJA 3A raspisuje

NATJEČAJ

za srednjoškolsko obrazovanje odraslih

1. PROGRAM PREKVALIFIKACIJE I .PROMET I LOGISTIKA A) VOZAČ MOTORNOG VOZILA Uvjeti: - stečena srednja stručna sprema najmanje trogodišnjeg trajanja obrazovanja - položeni ispit za “C” kategoriju (može se polagati i tijekom školovanja) B) TEHNIČAR CESTOVNOG PROMETA C)TEHNIČAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU Uvjeti: - završena trogodišnja ili četverogodišnja srednja škola II. STROJARSTVO 1. ZANIMANJA TROGODIŠNJEG TRAJANJA A) STROJOBRAVAR B) INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE C) VODOINSTALATER D) PLINOINSTALATER E) LIMAR F) AUTOLIMAR G) BRAVAR H) AUTOMEHANIČAR I) MEHANIČAR POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE Uvjeti: - stečena srednja stručna sprema najmanje trogodišnjeg trajanja obrazovanja 2. ZANIMANJA ČETVEROGODIŠNJEG TRAJANJA A) STROJARSKI TEHNIČAR B) RAČUNALNI TEHNIČAR ZA STROJARSTVO C) TEHNIČAR ZA VOZILA I VOZNA SREDSTVA Uvjeti: - završena trogodišnja ili četverogodišnja srednja škola

2. STJECANJE SREDNJE STRUČNE SPREME ZA SVA ZANIMANJA NAVEDENA POD I. I II. Uvjeti: - završena osnovna škola ili nekoliko razreda odgovarajuće srednje škole

3. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA AUTOŠKOLA 1. Stjecanje “B” kategorije 2. Stjecanje “C” kategorije - osobni dokumenti - uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilom za “B” ili “C” kategoriju

3. PROGRAM USAVRŠAVANJA A) SPECIJALIST CRTANJA RAČUNALOM – AUTOCAD Uvjeti: - stečena najmanje srednja stručna i ili školska sprema Upisi traju do 30. rujna 2011. godine Kandidati su dužni dostaviti slijedeću dokumentaciju: - domovnicu, - rodni list, - razredne svjedodžbe, - svjedodžbu o završnom ispitu, - kopiju vozačke dozvole (samo kod vozača motornog vozila) OSTALE OBAVIJESTI MOGU SE DOBITI KOD SONJE ŠTEFANAC , dipl.ing. ( voditeljice obrazovanja odraslih ) i ZRINKE ČEP , TEL: 042/210-547 ILI 042/211-777.

ZAMOLBE SE ŠALJU NA GORNJU ADRESU S NAZNAKOM “OBRAZOVANJE ODRASLIH”

OGLAS O PRODAJI VII. JAVNA DRAŽBA 1. Određuje se sedma javna dražba za prodaju nekretnina: a) -čkbr.607/4 kuća i gospodarska zgrada sa 149 m2, dvorište sa 500 m2 i voćnjak sa 247 m2 u ul. Dravska 70, Bartolovečki Trnovec upisano u z.k.ul. broj 2219 k.o. Trnovec Bartolovečki u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

U nekretnini stanuju bivši vlasnici a u tijeku je postupak za iseljenje.

Početna cijena za nekretninu pod a) iznosi 160.650,00 kuna. b) -čkbr.2385/11 oranica u Otoku sa 750 čhv upisana u z.k.ul. broj 1348 k.o. Radovec, u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

Nekretnina je dijelom unutar građevinskog područja 87,00 m od ruba ceste, a dijelom izvan građevinskog područja prema prostornom planu Općine Cestica.

Početna cijena za nekretninu pod b) iznosi 52.000,00 kuna. c) -čkbr 1465/2 Zgrada u A.Šenoe 1 ukupne površine od 2294 m2 /dvije zgrade u A.Šenoe od 1538 m2 i dvorište u A.Šenoe od 756 m2 / 48.ETAŽA : 1/1 1.ETAŽA XLVIII se nalazi na 1. katu i sastoji se od prodajnog prostora s 35,9 m2 i sanitarnog čvora s 2.1 m2, ukupne površine 38 m2 sve upisano u z.k.ul broj 12441, poduložak 48, etažno vlasništvo, k.o.Varaždin u osnivanju.

Početna cijena za nekretninu pod c) iznosi 313.650,00 kuna.

Na ovoj sedmoj javnoj dražbi nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene.

2. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu dana 03. listopada 2011. godine u 10.00 sati, soba broj 232/II kat.

3. Nekretnine će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 30. rujna 2011.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti, za svaku nekretninu pod 1a), pod 1b) i 1c), na žiro-račun stečajnog dužnika Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u stečaju broj: 2402006-1100100343, kod Erste&Steiermaerkische bank d.d., s naznakom „jamčevina“, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

4. Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje / članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ 5. Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

6. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

7. Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ 8. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

9. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

GOSPODARSKA ŠKOLA VARAŽDIN Na temelju odluke Školskog odbora raspisuje

NATJEČAJ

za upis polaznika u programe obrazovanja odraslih Ʉ novi programi: 1. osposobljavanje za Suradnika/icu za izradbu i provedbu EU-ovih projekata 2. usavršavanje za Menadžera/icu za izradbu i provedbu EU-ovih projekata Ʉ ŀÑ ĨĮĉåÝÑĒĉå ĨĤåáĒĉå ĨĮĤıàĒå ĨġĤåđå ÿ ġĤėûĤÑđå ġĤåĊĺÑlifikacije za zanimanja: 1. prodavač 2. konobar 3. kuhar 4. slastičar 5. poslovni tajnik 6. upravni referent 7. hotelijersko-turistički tehničar 8. turističko-hotelijerski komercijalist 9. ekonomist 10. komercijalist Ʉ ġrogrami usavršavanja za poslove (prije V. stupanj) - obvezno prethodno radno iskustvo od najmanje jedne godine: 1. trgovinskog poslovođe 2. kuhara specijaliste 3. konobara specijaliste 4. izvršni poslovni tajnik Ʉ ġĤogrami osposobljavanja: 1. pomoćni/a daktilograf/kinja na računalu 2. pomoćni/a knjigovođa/tkinja na računalu 3. pomoćni/a radnik/ca za pripremu jednostavnih slastica 4. pomoćni/a radnik/ca za pripremu vegetarijanskih jela 5. pomoćni/a radnik/ca za pripremu jela svjetske kuhinje 6. pomoćni/a radnik/ca za pripremu jela regionalne kuhinje 7. pomoćni/a radnik/ca za pripremu makrobiotičkih jela 8. barmen/ica 9. poslove administratora 10. poslove rukovatelja robom 11. osnovne poslove u kuharstvu 12. osnovne poslove ugostiteljskog posluživanja Ʉ ŀÑ stjecanje niže stručne spreme za zanimanje: 1. pomoćni kuhar-konobar 2. pomoćni kuhar 3. pomoćni konobar 4. sobarica Obrazovanje odraslih mogu upisati osobe koje imaju navršenih petnaest godina života i ispunjavaju druge uvjete utvrđene programom. Upisi traju do kraja mjeseca rujna, a početak nastave predviđa se za 10. listopada 2011. godine.

Troškove obrazovanja snose sami polaznici, poslodavac ili drugi izvori u skladu sa zakonom.

Upisi se vrše u Gospodarskoj školi Varaždin, Božene Plazzeriano 4 i to: ponedjeljak i četvrtak od 14 do 18 sati, a utorak, srijeda i petak od 8 do 12 sati. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 492-280 ili e-mail: renata.pavlic1@skole.hr

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

20. rujna 2011., br. 383

KUĆE PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.1942e SUPER prilika! Vikendica sa 3300 m² zemljišta na Koradovici - 9.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c UREĐENA kuća u Turčinu 101 m² i 700 dvorišta (svi priključci) - 65.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c STARIJA kuća u Jalkovcu sa 60 m² i 1000 m² dvorišta! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c KUĆA prilika! Visoka prizemnica, u dobrom stanju, od 160 m², u mirnom dijelu grada, blizina škole i vrtića- 85.000 €!

Lucerna nekretnine 091/7844868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća ili starija kuća u bližoj okolici Varaždina!

Mob. 091/784-4868 ozn.62c ACD PREMIER nudi kuće, stanove, zemljišta, poslovne prostore, preko 150 nekretnina! Tel/ fax: 042/321-071, 098/284-692, www.acd-premier.hr,Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu Gornjem, novouređenu, 125 m², plus još jedan dvosobni i jedan jednosobni stan u istom dvorištu. Moguće razne

kombinacije. Mob. 098/284-949 ozn.233c V. NAZORA, Krapinska, Starčevićeva, Križanićeva, Anina, F. Kurelca, V. Međerala, Bilogorska…

Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c ŽELIMORSKI d.o.o. - Prodaje se: kuća, novogradnja, Svibovec Podravski – 58.000 €; kuća, Selnik – 80.000 €; vikend kuća, Leštakovec – 40.000 €; zemljište, Halić – 15.000 €. Mob. 098/166-1177 ozn.188c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c

MALI OGLASI već od 40 kuna STARIJA kuća u Beretincu, okućnica 6500 m², može samo kuća; drvena preša. Mob. 095/5026748 ozn.3750 KUĆA (vikend) sve namješteno, svi priključci – voćnjak + vinograd. Mob. 098/618-953 ozn.3762 KUĆA – ulaz u Sračinec, 102 m²

+ dvorišne zgrade + okućnica 797 m², voda, plin, centralno g, 59.000 €/dogovor. Mob. 098/1856-913 ozn.3768

terasa, podzemna garaža, mogućnost kupnje roh - bau i ključ u ruke! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

KUĆA u Ivancu, 9x9,5 m, 300 m centar, nema centralno, klima, kabelska, tel, 55.000 €. Mob. 091/788-3165 ozn.3776

GRABANICE povoljno! Dvosobni 37,70 m², 41 m², 62 m²,trosobni: 52 m², 76 m²! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

KUĆU, visoku prizemnicu u Varaždinu, B. Radića, podrum, prizemlje + kat, 330 m², 600 m² uređenog dvorišta, 200.000 €, prodajem. Mob. 098/482-001 ozn.3784

PRILIKA! Dvosobni stan u Vukovarskoj 67 m² - 50.000 €!

Lucerna nekretnine 091/7844868 ozn.62c

STARIJU kuću sa većom okućnicom (oko 3 500 m²), u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem.

Mob. 098/414-128 ozn.3821 KUĆA katnica, nedovršena, 3 stana, podrumi, struja, voda.

Tel. 212-675 ozn.2276b KUĆU, Varaždin Breg – Halić, 120 m² stambene površine, 1500 m² okućnice, prodajem.

Tel. 666-169, 095/826- 6189 ozn.2277b KUĆA (2 stana) u Varaždinu, M. Krleže 35A, 150 m², okućnica 400 m², garaža (2 automobila), 4 podrumske prostorije. Tel. 042/260-206 ozn.3804 STARIJA kuća u Petrijancu, 1173 m² okućnice, prilaz s dvije strane, cijena 28.500 €. Mob. 099/692-9042 ozn.3823

STANOVI PRILIKA tjedna! Trosobni stan novogradnja 79 m², u blizini bolnice, lijepo uređen, velika

NOVOGRADNJA jednosobni: 31 m² te manji dvosobni 37 m² u Dravskim Vrtovima! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c POVOLJNO! Manji dvosobni stan od 37 m² prekrasno uređen u Meštrovićevoj! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c POVOLJNO! Četverosobni stan u centru grada u Ul A. Stepinca od 99 m², pogled na park, etažno! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c DVOSOBNI stanovi; Zagrebačka 33 m² (33.000 €), 57 m² (59.000 €), Dravska 37 m² (45.000 €), Harambašićeva 46 m² (49.000 €), I. Režeka 47 m² (46.000 €), B. Radić 52 m² (52.000 €) i 60 m² (54.000 €), V. Novaka 58 m², T. Ujevića 58 m² (58.000 €). KAPITAL d.o.o. Zagrebačka 4, 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c JEDNOSOBNI: Zagrebačka 33 m², Dravska 27 m², Trakošćanska 30 m² i 31 m², Ludbreška 43 m² (et.gr.)… Venek-nekretnine,

Mali oglasi 49

042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Z. i Frankopana 52 m², I. Cankara 51 m² (pogodno za posl.prost.), Masarykova 62 m², Zagrebačka 65 m², B. Radića 52 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI: B. Radić 81 m² (et. gr.), Supilova 64 m², M. Krleže (rotor) 58 m², S. Vukovića (novogr.) 74 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: 88 m², 81 m² (85.000 €), 64 m², T. Ujevića - 65 m² i 58 m2… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KOMPLETNO renoviran, etažno grijanje, PVC, nove instalacije i keramika, 44,40 m², 42.000 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, www. men- ars.hr, 098/1644- 483 ozn.141c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1937e STAN 58 m², etažno grij., vlastita brojila, Aleja kralja Zvonimira 2/II, prodajem. Mob. 098/1602016 ozn.3773 JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2285b STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem.

Mob. 098/9871-409 ozn.3802 NENAMJEŠTENI, 2-sobni stan u Grabanicama, novogradnja, cca 40 m², iznajmljujem. Mob. 098/763-034 ozn.3827

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKA zemljišta: Varaždin, Hraščica, Turčin, Križanec, Doljan, Kneginec. KAPITAL d.o.o. Zagrebačka 4, 042/313-

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU raspisuje

NATJEČAJ za upis V. generacije Poslijediplomskog specijalističkog studija “MARKETING POSEBNIH PODRUČJA” za stjecanje naziva za stjecanje naziva sveučilišni specijalist/ica marketinga posebnih područja (univ. spec.oec.) u akademskoj godini 2011/2012. godini Voditelj studija: prof.dr.sc. Drago Ružić Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija: Polaznici završetkom studija stječu najnovije teorijske i praktične spoznaje o marketingu i sposobnost za kreativno rješavanje složenih problema iz područja marketinga u suvremenim uvjetima poslovanja subjekata gospodarstva i izvan gospodarskih djelatnosti.

Početak studija: studeni 2011.

Uvjeti za upis studija su: - završen sveučilišni dodiplomski studij ekonomije (prema prijašnjim propisima) s prosječnom ocjenom većom od 3,5. Upis se može odobriti i pristupnicima koji imaju niži prosjek ocjena uz preporuku dva sveučilišna profesora.

- završen drugi sveučilišni studij (prema prijašnjim propisima) uz polaganje tri razlikovna ispita - završen sveučilišni diplomski studij ekonomskog usmjerenja (prema Bolonjskom procesu) ili srodni program (prema Bolonjskom procesu) uz polaganje razlikovnih kolegija - završen diplomski stručni studij (3+2 godine) i ostvarenih 300 ECTS bodova ekonomskog usmjerenja ili srodni program uz polaganje razlikovnih kolegija - završen četverogodišnji stručni studij uz polaganje razlikovnih kolegija i dostizanje 300 ECTS bodova Dokumenti za prijavu: - ovjerena preslika diplome - prijepis ocjena - rodni list - domovnica ili dokaz državljanstva - dvije fotografije (4x6) - osobno potpisan ugovor kojim se reguliraju uvjeti plaćanja Pokriće troškova poslijediplomskog studija moguće je plaćanjem u više obroka od kojih je prvi pri upisu studija, a ostali prema sklopljenom ugovoru s pojedinim pristupnikom.

Natječaj je otvoren do 15. listopada 2011. godine Dodatne obavijesti pristupnici mogu dobiti u Referadi poslijediplomskih studija na telefone 031/224-473 i 091/2244057 ili na web adresi: http://www.mpp.efos.hr gdje je i elektronička prijava interesa za studij.

Studij će biti organiziran dislocirano u Varaždinu za studente koji gravitiraju toj lokaciji ako se prijavi više od petnaest pristupnika.

50 Mali oglasi 955, 098/9767-144 ozn.227c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/2320350 ozn.1938e VINOGRAD i klet, prodajem.

Upitati: 098/972-6274 od 8:00 do 15:00 h (vikendom ne) ozn.3787

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor 21,18 m², u podrumu, lokal br. 23, u poslovnom centru Coning, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.3758 SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743007 ozn.266c HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.3813 POSLOVNI prostor 28 m² za ured ili slično, u zgradi nedaleko suda, vrlo povoljno iznajmljujem. Mob. 091/788-4350 ozn.2281b CAFFE BAR u Varaždinu, u blizini srednjih škola, prodajem.

Mob. 098/801-591 ozn.3807 POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 240 m². Mob. 098/555518 ozn.3832

NAJAM ZAGREB, Borovje, dvosobni, namješteni stan, 47 m², blizina tramvaja, Internet, 2.000 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 099/509-8469 ozn.3642 NAMJEŠTEN, jednosobni stan u zgradi, Slavenska 17 - kod studentskog doma, vlastita brojila,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

1.200 kn + režije, iznajmljujem. Tel. 042/230-667 ozn.3757

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.3829

IZNAJMLJUJEM sobe u kući, 2 kupaone, kuhinja, blizina centra, studenti/ terenci, 700 kn po sobi + režije. Mob. 091/350-8213 ozn.3761 SOBA jednokrevetna/ dvokrevetna 25 m², upotreba kuhinje i kupaonice, Internet, zaposlenim/studentima.

Mob. 098/9197-052, 301-888 ozn.3770 DVOSOBAN stan, Banfica, R. Boškovića 20 c, I. kat, iznajmljujem. Slobodan od 26. 9. 2011.

Mob. 098/764-320 ozn.3754 APARTMAN 3-sobni, centar, iznajmljujem trojici studenata.

Mob. 098/1974-507, 042/210826 ozn.3818 DVOSOBNI, polunamješteni stan (zasebna kuća u dvorištu), iznajmljujem. Može i studentima. Mob. 098/414-128 ozn.3821 POVOLJNO se iznajmljuje jednosoban namješten stan. Mobitel 098/725-335 ozn.448a DVOSOBNI, etažirani stan, iznajmljujem zaposlenoj obitelji ili studentima. Mob. 099/6757764 ozn.2283b JEDNOSOBNI stan, 40 m², namješten, iznajmljujem. Može i studentima. Tel. 313-249 ozn.2288b IZNAJMLJUJEM sobe s upotrebom kuhinje i kupaone, u blizini bolnice. Tel. 212-271, 098/9451-802 ozn.2289b TROSOBNI, namješteni stan u kući, poseban ulaz, iznajmljujem studentima. Mob. 099/8697292 ozn.3790 JEFTINO iznajmljujem sobu jednom ili dvojici studenata, svi uvjeti, poseban ulaz. Tel. 350-608 ozn.3793 NAMJEŠTENU sobu m. osobi, u susjedstvu Veleučilišta, etažno

g., upotreba kuhinje s kupaonicom, telefon, Internet (ADSL priključak), iznajmljujem. Tel. 211-329 ozn.3795 IZNAJMLJUJE se soba, upotreba kupatila i kuhinje, zaposlenicima /studentima. Mob. 091/9070528 ozn.3822

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTOR TORPEDO 6006 Deutz, prikolica 1-osovinska, nosivost 4,200 kg, sjetvo spremać, prodajem. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.3758

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

MAZDA 323i, ‘00. g., Sedan, ful, 3.150 €; VW Polo 1.4i, ‘01. g., 5 vrata, odličan, 2.450 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., ful, 2.150 €; Nissan Almera 2.2 d ,’03. g., 3 vrata, full, 4.550 €; skuter 50 ccm i 125 ccm, povoljno; oldtimer P-204, ‘71. g., 2.500 €; gumeni čamac Qvick Silver 3,6 m i Johanson 9.9 KS, 12.000 kn!

Mob. 091/1437-007 ozn.3830

MALI OGLASI već od 40 kuna PUNTO 1.2 75, ‘95. g., reg. do 09/2012, dosta opreme, očuvan, vlasnik, 1.500 €. Mob. 091/8807-245 ozn.3812 RENAULT CLIO, 2000. g., reg. 1 g., klima, centralno daljinsko zaključavanje, servo volan, airbag. Mob. 091/511-8122 ozn.3815

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

MERCEDES CLK Avantgard 320 Coupe, full oprema, crne boje, 2001. godište, cijena 10.500 €.

Mob. 099/692-9042 ozn.3823

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

FORD ESCORT 1.3, 1996. g., reg. 6/2012 + plin atest 2015, u odličnom stanju, 8.500 kn.

Mob. 091/3368-303 ozn.3824

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284-495 ozn.337c TRAŽIMO telefoniste za rad.

Prednost osobe starije od 30

20. rujna 2011., br. 383

godina. Mob. 097/706-1451 od 17:00-20:00 h ozn.3772

no. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c

TRAŽIM dvije muške osobe za pomoć u kući. Tel. 212-675 ozn.2276b

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c

TRAŽIMO marljivu, odgovornu, pedantnu i vedru osobu, između 25 i 45 godina, bez obaveza u Hrvatskoj, za čuvanje 3-godišnjeg djeteta i pomoć u kućanskim poslovima u inostranstvu.

Stan i hrana osigurani. Zainteresirane osobe molimo da se jave na broj 098/916-3837 ozn.1943e CALL CENTAR traži telefoniste za rad. Tražimo ozbiljne osobe u starosti između 25 i 50 g., okolica Varaždina. Tel. 440-153 ozn.3785 CAFFE BAR „ZOOM“ Varaždin, traži konobarice za rd. Mob. 099/7747-883 ozn.3806 TRAŽI se žena za čišćenje i peglanje jednom tjedno. Mob. 098/414-128 ozn.3821 TRAŽE se djevojke za rad u Caffe Baru. Info: 095/911-5102 ozn.218c

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ =S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povolj-

ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c 0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩ þĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

20. rujna 2011., br. 383

Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl.

Mob. 098/449-583 ozn.285c

095/ 8540-727 ozn.69c TLAKAVCI – priprema terena, iskop te postava rubnika, tlakavaca, kanalizacije, bet. radovi i ostali građev. radovi. Mob. 091/511-0682 ozn.81c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321702, dolazimo na Vaš poziv.

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRAMARS d.o.o. – YTONG sistemi i izgradnja klasičnim materijalima, uređenje krovišta, potkrovlja, fasada, ograde.

Vođeno inžinjerskim znanjem.

Mob. 095/920-6368 ozn.287c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn.

Mob. 091/543-8985 ozn.292c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva.

Izrada ograda i nadstrešnica.

Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel. 260-724 ili mob. 099/6813133 ozn.325c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

225, 098/966-2307 ozn.3710 BESPRIJEKORNO točno, uz najveću pažnju, pomažem učenicima i studentima u savladavanju gradiva iz Matematike, Fizike, Financijske matematike i Statistike (Doc. dr. sc. Lavoslav Sekovanić). Tel. 240-093 ozn.3755 SOBOSLIKARSKO ličilački radovi, montaža spuštenih stropova i pregradnih zidova, manje adaptacije. Mob. 098/1969-437 ozn.3763 IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, AKCIJA izotoplinskih fasada te postavljanje KERAMIKE. Mob. 095/922-0257 ozn.3794 PO VRLO povoljnim cijenama nudimo sve vrste poslova,: građevinski radovi, električarski, instalacije centralnog grijanja, vodoinstalacije, iskopi, odvoz, sekundarne sirovine, keramičarski posl., hitne intervencije, uklanjanje kvarova. Radimo i na moru. Poduzeće „Gager“ d.o.o., 095/588-1546 ozn.3798 SLIKE na zidu te manji soboslikarski radovi, radi umjetnik.

Mob. 091/581-7742 ozn.3808 KERAMIKA – novogradnja i adaptacije. Brzo i kvalitetna postava. Mob. 099/413-5692 ozn.3817 GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade.

Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.3821

ŽIVOTINJE ODRASLE sijamske mačke traže ozbiljnog udomitelja. Mob. 095/860-1689 ozn.3746 PILIĆE težine do 2,5 kg, 12 kn/kg žive vage, prodajemo.

Moguća zamjena za kukuruz.

Upitati kod Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c ČISTOKRVNU ženku njemačkog ovčara, staru 3 mjeseca, bez rodovnice, prodajem. Mob. 099/788-6719 ozn.1941e

DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/862-1230 ozn.3417

PILIĆI za klanje težine 2,5 kg, po cijeni od 13,00 kn/kg. Prodaja počinje 24.09.2011. Tel. 684160, 683-025 ozn.3788

SELIDBE, prijevoz građevnog materijala – povoljno! Mob. 098/331-376 ozn.3511

ODOJCI 25-27 kg, moguće klanje i dostava. Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.3797

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala.

Mob. 098/417-373 ozn.3571 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.3588 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta.

Tel. 641-308, mob. 091/7624286 ozn.3560 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-

OSTALO OGRJEVNO drvo, I. klasa, cijepano i rezano, 25, 33, 38… rinfuza/paleta. Dostava 24 h.

Mob. 098/226-301 ozn.3820

PRODAJEM grožđe (rizling, šipon) u Babincu. Cijena 2,5 kn/kg. Mogućnost dostave. Tel. 320-330, 098/405-602 ozn.3683 PRODAJEM grožđe, cijep, grožđe crno, brajda - samo 25 kn; vinske drvene i plastične bačve sa poklopcem; muljaču i prešu te hladnjak - samo 200 kn. Mob. 099/7582-331, 042/ 350-601 ozn. 1940e

Mali oglasi 51

KUPUJEM palete 80x120 jednokratne i euro. Prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju. Mob. 091/1711-453, 098/268-934 ozn.147c PREŠANJE grožđa, uslužno i brzo (4 tone cca 2 h). Detalji po dogovoru. Mob. 092/250-3988 ozn.3558 VEĆA količina bijelog grožđa, 2,5 kn/kg/dogovor. Zvati ujutro i navečer na: 647-642, Ljuba Crnko, Kelemen, Varaždinska 72 ozn.3786 PILANSKA kratko piljena drva – 700 kn; odvoz šute i slično.

Mob. 091/883-6732 ozn.3796 PRODAJEMO ogrjevni ugljen lignit sa mogućnošću obročnog plaćanja i dostavom u rifuzi ili uvrečeno. Upit i narudžbe: 098/970-5855 ozn.3803

MALI OGLASI već od 40 kuna SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c PRODAJE se grožđe – cijep, miješane sorte. Tel. 214-190 ozn.3809 MOŠT ispod preše (berba 24.09.) i kvalitetno vino (s markicom) na Viničkom području.

Mob. 091/585-1926 ozn.3816 GROŽĐE bijeli „Francuz“ i žuta noja (na plantaži) te jelovi i ariševi tanki vrhunci – sirove oblice (ф 10-15 cm, razne dužine).

Mob. 098/948-2436 ozn.3816

KREDITI

8054 ozn.176c POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 098/1751719, 091/2260-697 ozn.328c ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321701 ozn.284c NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c OVLAŠTENA zalagaonica daje pozajmice nezaposlenima, temeljem zaloga čekova, zlata, srebra, ostalo. Mob. 095/4088840 ozn.233c

NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 75. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.3819

NAJBRŽI gotovinski te hipotekarni i stambeni krediti za sve zaposlene i umirovljenike!

Mob. 092/111-9630, 091/9169885 ozn.297c

ODMAH saznajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.3826

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.3669

KREDITI: nove 3 kreditne linije.

Više od 8 godina iskustva u radu. Jedinstvena kreditna linja za umirovljenike. Mogućnosti i bez gledanja HROK-a. Brzo i besplatno savjetovanje. Mob. 098/137-5727 ozn.449a

FENOMENALNI krediti! Bez jamaca do 2/3 primanja do 200.000 kn uz najniže kamate.

Expresne pozajmice na trajni nalog. Gđa. Ivana, 095/8859230 ozn.176c NEPONOVLJIVA akcija kredita do 2/3 primanja do 200.000 kn!

Kratkoročne pozajmice u roku 48 h! Gosp. Baturić, 091/303-

NOVO! Krediti do 30.000 € bez hipoteke, bez jamaca, na ostatak plaće 17.000 €. Umirovljenici do 10.000 € uz zatv. kred. na odresku. Pozajmice na trajni nalog. Robert, 098/958-8981 ozn.237c NAJBRŽE i najjednostavnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata te sindikalnih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.447a OVLAŠTENA agencija za kredit-

no posredovanje rješava sve vrste kredita. Tražimo suradnike.

Mob. 098/492-873, 091/5440151 ozn.3775 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.3814 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih.

Mob. 099/579-5712, 092/1190041 ozn.3814 POZAJMICE do 3.000 kn za sve vrste primanja u 24 sata. Mob. 099/579-5712, 092/147-4203 ozn.3814 EKSPRES pozajmice u 24 h!

Bez HROK-a i jamaca. Mob. 099/790-6381 ozn.3791 POZAJMICE i krediti bez jamaca za umirovljenike i zaposlene.

Mob. 099/250-7728 ozn.3791 KREDITI do 30.000 € do pol. plaće i mirovine. Pozajmice do 20.000 kn odmah. Novo – krediti do 50.000 kn - umirovljenici bez dobnog ograničenja. Mob. 098/964-5711, 099/865-3200 ozn.3825 EXPRES kratkoročni krediti u 24 h za zaposlene i umirovljenike! Bez HROK-a i C. L. Mob. 098/908-6028 ozn.3828

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516- 6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c ZGODNU djevojku ili ženu do 38 g. radi prijateljstva ili ozbiljne veze, želi upoznati muškarac.

Mob. 092/3052-909 ozn.2278b

52 Zahvale i sjećanja

20. rujna 2011., br. 383

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

JOSIP DUBRAVEC

ZORAN KUKEC

povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

20. 9. 2007. – 20. 9. 2011.

20. 9. 2001. – 20. 9. 2011.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

Ti si kao zvijezda, plavo nebo krasiš, anđeli Te čuvaju da se ne ugasiš.

Oči nam plaču, srce zebe.

Supruga Jagica i djeca s obiteljima

Teško je, naš anđele, živjeti bez Tebe.

S ljubavlju Tvoji roditelji

SJEĆANJE

VLADIMIR BLAŽI 23. 9. 2010. – 23. 9. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

Vrijeme prolazi, ali tuga, uspomene, molitve i sjećanja ostaju.

na voljenog

Tvoji najmiliji

MIJU JAGAČIĆA

FRANCISKE JURAK

23. IX. 2001. – 23. IX. 2011.

preminule 11. rujna 2011. u 68. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

U mislima i molitvi uvijek si s nama.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenu nam

SJEĆANJE

JASMINU JURJEVIĆ

STANKO MIKO

20. IX. 2009. – 20. IX. 2011.

18. 9. 2009. – 18. 9. 2011.

Godine prošle kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

Za nas utjehe nema. mama Gordana, poočim Dražen, braća Mario i Marko, sestre Ana-Maria i Marina, šogor Tomislav

Tvoja supruga, sinovi, kći, zet, unuci i ostala tugujuća rodbina *****

Ožalošćeni: suprug Josip, kćeri Kristina, Natalija i Renata, sin Siniša, sestra Ljubica, unuke Martina, Mia, Elena i Dora, unuci Petar, Tin i David, snaha Sanja, zetovi Milan, Neven i Alen i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

ZVONKO VRBANIĆ

na

20. IX. 2001. – 20. IX. 2011.

STANKA MIKU

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

18. 9. 2009. – 18. 9. 2011.

Tvoja mama, brat, šogorica i nećaci

Zahvaljujemo požrtvovnom osoblju: dr. medicine i liječnicima te ostalom medicinskom osoblju OB Varaždin - Odjela za neurologiju, Odjela za interne bolesti, Odjela za kirurške bolesti; Kliničkoj bolnici Dubrava, Klinici za tumore, Institutu Zagreb, spec. obiteljske medicine Ivani Kudelić Kos i njenoj med. sestri, kolektivu Kućne njege Kancijan. Hvala pateru Kemivešu na toplim riječima oproštaja te pateru Juraku kao i časnim sestrama Ceciliji i Nevenki. Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su je voljeli za života te uveličali posljednji ispraćaj.

SJEĆANJE

Uvijek ćemo Te se sjećati i moliti za Tvoj vječni mir u Gospodinu.

Punica Marija te šogor Nenad s djecom

na voljenog supruga, oca, tasta, djeda i pradjeda

MARIJANA PERŠIJA 24. 9. 2010. – 24. 9. 2011.

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

Kad sreću zamijeni tuga, kad osmijeh ugasi tama, ostaje samo ljubav, duboko, duboko u nama.

Ni godine koje će proći, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

SJEĆANJE

ZVONIMIRA VRBANIĆA

na voljene

20. IX. 2001. – 20. IX. 2011.

Sjećanja ne umiru.

Ruža i Albin

Supruga Katarina, kćeri i zetovi s obiteljima *****

ZAJEC

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

Brat Zvonko i šogorica Anica

SJEĆANJE

TILDU

ŠTEFICA VUKOVIĆ rođ. HUSNJAK

† 20. 9. 2009.

i

VLADIMIRA † 2. 10. 2009.

23. 9. 2009. – 23. 9. 2011.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Vaši najmiliji

20. 9. 2009. – 20. 9. 2011.

ZAHVALA

dragoj mami i baki

ŠTEFANIJI KRKLEC † 11. 9. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Kći Božena i unuk Roman

na

VESNU ZRINJSKI

Svi Tvoji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog

Spavaj s anđelima.

Spavaj s anđelima.

ĐURE NELA

TUŽNO SJEĆANJE

preminulog 13. 9. 2011. u 71. godini života.

VESNA ZRINJSKI

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

20. 9. 2009. – 20. 9. 2011.

Uvijek si u našim mislima.

Svekrva, svekar, šogorica i šogor

SJEĆANJE

TOMO ŠESTAK

SJEĆANJE

21. 9. 2008. – 21. 9. 2011.

na našu dragu

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJU BANIČEK 22. 9. 1997. – 22. 9. 2011.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomene na Tebe.

na voljene

Tvoji najmiliji

LARENTINA – LARIJA MARGETIĆA 20. 9. 2000. – 20. 9. 2011.

STJEPAN KUŠĆER

IVANA MARGETIĆA 29. 6. 2005. – 29. 6. 2011.

20. 9. 1998. – 20. 9. 2011.

ZAHVALA

Teško je bez vas biti i tugu kriti.

Daleko na nebu tihi je Tvoj dom, još Te uvijek čuvamo u srcu svom.

povodom smrti naše drage mame i bake

Vaši najmiliji

Tvoji supruga, kći, snaha, unuci i praunuci

JELENE HERCEG

SJEĆANJE

(udovica klobučara) preminula okružena svojom djecom 12. IX. 2011. u 98. godini života.

na voljenog

a ljubav prema Tebi vječna je.

Zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u najtežim danima našeg života, stisnuli nam ruku, tješili i izrazili sućut i ispratili našu mamu u vječnost, svima koji će pamtiti i čuvati uspomenu na nju. Posebnu zahvalnost dugujemo gospođi Ladislavi Ružđak koja je požrtvovno pomagala našoj mami u posljednjim danima života. Veliko hvala našoj šogorici Katici koja je uvijek spremno pomagala u njegovanju naše mame.

Supruga Marija, kći Spomenka i sin Darko s obitelji

Ožalošćena obitelj

AUGUSTINA ŽMEGAČA 24. IX. 2004. – 24. IX. 2011.

Sjećanje na Tebe bolno je, život bez Tebe prazan je,

SJEĆANJE na našu dragu

MARJANU ŠMIDLEHNER 20. 9. 2010. – 20. 9. 2011.

Vrijeme zaborav donijelo nije, živiš u nama kao i prije.

Svuda tama i tišina nijema, sve je jako tužno otkad Tebe nema.

Suprug Vladimir, sin Vedran s obitelji, kći Vlatka s obitelji, roditelji Špiranec

Zahvale i sjećanja 53

20. rujna 2011., br. 383

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na voljenog supruga, oca i djeda

IVAN MELNJAK 22. IX. 1997. – 22. IX. 2011.

povodom smrti našeg dragog supruga i oca

Vrijeme zaborav donijelo nije, jer još živiš u našim srcima kao i prije.

FRANJE HRASTIĆA

ANTU TOMIČIĆA 21. 9. 2010. – 21. 9. 2011.

U našim mislima i srcima uvijek ćeš živjeti.

Tvoji najmiliji

Sin Mladen i kći Jasna s obitelji

SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog

ŽELJKO JERGAN

STJEPANA CAFUKA

21. IX. 2000. – 21. IX. 2011.

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Tvoji: Željkica, Marin, Draženka, majka Ana, punice Marija i ostala rodbina

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

VJEKOSLAVA KOPREKA 22. IX. 1999. – 22. IX. 2011. Život nestane u trenu, al’ sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

Tvoji najmiliji supruga i kći s obitelji

Ožalošćeni supruga Štefica, sin Branko i snaha Darinka

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu preminulom 14. 9. 2011. u 84. godini života

FRANJI HRASTIĆU SJEĆANJE na

Hvala za sve lijepe trenutke u zajedničkom životu. Počivao u miru Božjem.

Supruga Štefica

SLAVKA KRALJA 24. 9. 2001. – 24. 9. 2011.

U mislima čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Supruga Tereza, kćeri Biserka i Lidija s obitelji

FRANJI HRASTIĆU Počivao u miru Božjem.

SJEĆANJE

na voljenog

Zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, prijateljima i poslovnim partnerima na izrazima sućuti, telegramima, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju.

24. 9. 2008. – 24. 9. 2011.

U svakom kutu Tvoja je sjena, a Ti ćeš ostati s nama za sva vremena.

Supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

preminulog 14. 9. 2011. u 84. godini života.

na poginulog hrvatskog branitelja

Barbara Koren

IVANA SEVERA – NINU

IVICU MARTANA

18. IX. 1991. – 18. IX. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

23. 9. 2009. – 23. 9. 2011.

Pripadnici specijalnih postrojbi općine Ivanec

na voljenog supruga i oca

Život bez Tebe prazan je, a ljubav prema Tebi vječna je.

Katica s obitelji

IVANA KANIŽIĆA POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

POSLJEDNJI POZDRAV suprugu i ocu

MARIJANU BRANILOVIĆU

KATARINI CEGLEC Vječno ćeš živjeti u našim mislima i srcima.

Kći Ljiljana, zet Vladimir, unuci Robert, Miljenko, Tomislav, Marko i Ivana s obiteljima

23. II. 1952. – 21. IX. 1991. …i sviću zore rane i sviću jutra sumorna i prođe bez Tebe dvadeset tužnih godina…

Najteže su boli koje trebaš kriti, u duši plakati, a nasmijan biti.

Prokleta nek je sudbina, Tvoj rano prekinut je san, samo dva vita čempresa uz Tebe bdiju noć i dan.

Tvoji Ivana, Hrvoje i Mirjana

preminulom 5. 9. 2011. u 82. godini života.

Supruga Paula i kći Vlasta

SJEĆANJE

BLANKA SKUHALA POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJANU BRANILOVIĆU Živiš u našim mislima i srcima kao što si nekad živio za sve nas.

Tvoja kći Rosana, zet Robert, unuke Ema, Roberta i Erika

19. 9. 2009. – 19. 9. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo Te u našim srcima.

Tvoji; Josip, Miljenka, Margareta i Ines

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda, brata, šogora i ujaka

DRAGUTINA HARJAČA † 6. 9. 2011.

SJEĆANJE na dragog i voljenog oca i djeda

SJEĆANJE

IVANA VIDOVIĆA

na voljenog

18. 8. 2011. – 18. 9. 2011.

ZDENKA MARTANA

Ožalošćeni: kći Katarina i unuk Danijel

21. 9. 2000. – 21. 9. 2011.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Antun, Vera i Danijela s obitelji

ZAHVALA

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima i pomogli na bilo koji način. Posebno hvala svima koji su nam izrazili sućut i odar mu okitili cvijećem i svijećama. Veliko hvala časnim sestrama „Klanjateljicama Krvi Kristove“ i kapelanu Ivicu Cujzeku na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja te služenoj misi zadušnici.

Neka Te molitve naše sad prate, kad bol i suze ne mogu da Te vrate!

Supruga Ana, sin Dražen, snaha Đurđica, unuci Martina, Maja, Draženka i Nino, sestre Marija i Ankica, šogor Josip, nećaci i nećakinje

SJEĆANJE na voljenog supruga, oca i djeda

IVANA ZAGORCA SJEĆANJE

25. IX. 2006. – 25. IX. 2011.

ZVONKO GAJSKI

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

21. 9. 2003. – 21. 9. 2011.

Uvijek u mislima s Tobom.

Tvoji supruga i djeca s obiteljima

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

MARIO HADROVIĆ

ŠTEFANIJA SEDLAR

20. IX. 2001. – 20. IX. 2011.

20. 9. 2010. – 20. 9. 2011.

Godina je prošla otkad Te nema.

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoj sin Zlatko s obitelji

SJEĆANJE na dragu i voljenu

KATARINU BARIĆ

Ti ne znaš za našu tugu i muke, htjeli bih Te zagrliti, ali sklapamo prazne ruke.

Tvoji: mama, tata, brat, šogorica, Nives i Nika

SJEĆANJE

MARIO HADROVIĆ 20. 09. 2001. – 20. 09. 2011.

19. 9. 1991. – 19. 9. 2011.

Godine, godine samo prolaze no sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Tvoji najmiliji suprug, sin, kći, zet i unuci

Teta, Dijana, Emina, Dino i Noa

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom

već od

100 kuna!!!

54 S raznih strana

20. rujna 2011., br. 383

“BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

OTKRIVAMO Iz Udruge žena Bartolovec stižu osebujne inovacije

Kako koristite svoju sposobnost?

Kako od hulahopki nastaje cvijet za sve?

Priredio Ivan Hiti, prof.

J Čuli smo da vješte ruke tih samozatajnih dama stvaraju čuda i od sekundarnih Sposobnost je shvatiti granicu svoje sposobnosti! Biti sposoban za neki posao znači prije svega ispravno ocijeniti svoje mogućnosti. To nije samo uvježbanost za neke poslove nego i ispravno korištenje te osobine, koju zapaža i ocjenjuje i vaša okolina. Važno je shvatiti da sposobnost ishlapi ako se ne vježba, kao što i željezo zahrđa ako se ne upotrebljava. Ima osoba koje ne shvaćaju domet svoje sposobnosti, pa se “guraju” i brukaju. Drugi se stide pokazati svoju sposobnost da nešto učine bolje od drugih, jer se plaše da će to drugi pogrešno shvatiti. Neki, opet, žele pošto-poto pokazati da mogu i ono što ne mogu.

1. Pogledajte ovaj veliki viseći most, pa recite koji dojam na vas ostavlja taj impozantni objekt mostogradnje?

A) Divljenje ljudskom umu (3) B) Osjećaj straha (1) C)Visoki troškovi gradnje (2) 2. Polazite na duže putovanje i nosite dva kofera stvari. Jeste li sigurni da ste ponijeli sve što vam treba?

A) Jesam (3) B) Siguran sam da su na broju sve glavne stvari (2) C) Nisam. Uvijek ponešto zaboravim (1) 3. Koji pojam vežete uz zračni balon s gondolom za ljude?

A) Sloboda (3) B) Izlet (2) C) Rizik (1) 4. Usuđujete li se sami, s planom grada u ruci, krenuti automobilom u potrazi za nekom adresom u nepoznatom gradu s velikim prometom na ulicama?

A) Ne, na to i ne pomišljam (1) B) Da, ali ću prije ulaska u grad pronaći u planu grada ulicu koju tražim, a potom će sve ići normalno (3) C) Da, ali samo u nuždi i uz uvjerenje da ću možda ponegdje zalutati (2) 5. Koji od ovih znakova povezujete s pojmom smirenosti?

A) Krug (3) B) Trokut (2) C) Pravokutnik (1) 6. Promatrate momka koji surfa na velikim oceanskim valovima, pa kratko prokomentirajte njegov pothvat.

A) Samokontrola (3) B) Hrabrost (2) C) Želja za isticanjem (1) 7. U parku ste susreli staru damu koja s užitkom vodi psa na šetnju i udovoljava svim njegovim željama za kretanjem. Što za nju predstavlja njezin pas?

A) Najiskreniju odanost i prijateljstvo (3) B) Igračku (1) C) Osjećaj zaštite nad nekim (2) 8. “Nažalost, nemamo više slobodnih mjesta”, kaže vam konobar na ulazu u restoran. Hoćete li ipak pokušati naći neko mjesto?

A) Jasno, pokušat ću (3) B) Možda (2) C) Sasvim sigurno neću pokušati (1) 9. U kojem biste od ovih zvanja mogli, po vašem mišljenju, postići najveći poslovni uspjeh?

A) Službenik u računovodstvu (1) B) Liječnik (2) C) Novinar (3) 10. Koliko često vam dolazi na um poslovica “Pametniji popušta”?

A) Veoma često (1) B) Ponekad (2) C) Zaista sasvim rijetko (3) DO 10 BODOVA Niste bez sposobnosti, ali vrlo često to ljudsku odliku ne iskazujete. Ne postupate tako zato što ste skromna osoba, jer su u vašoj nutrini snažni porivi da to iskažete, nego zato što u datim trenucima uvijek u vama prevladava sumnja da to što ćete reći ili učiniti neće ispasti najbolje.

Takav vaš stav navodi vas na oklijevanje. I dok se vi motate u tom oklijevanju, prođe vlak! U cjelini uzevši, vi nemate dovoljno povjerenja u sebe. Pokušajte to nepovjerenje pobijediti.

11 DO 19 BODOVA Ovisi o vašem raspoloženju hoćete li svoju sposobnost ili nadarenost u datom trenutku naglasiti ili ćete to prešutjeti. Inače, nije vam ispravno korištenje sposobnosti slaba strana. Niste osoba koja se plaši pokazati svoju snagu sposobnosti i njome se koristiti, iako ponekada ima i toga.

Ipak, mnogo je situacija u kojima vlastitu sposobnost pred drugima jednostavno zatajite zbog procjene da se ne želite s time zamarati i “gnjaviti”. Jedan put ste čovjek akcije, drugi put čovjek sumnje.

20 i VIŠE BODOVA Grabite svaku prigodu u društvu, čak i među nepoznatim ljudima, da ispoljite svoju sposobnost i nadarenost. Svim srcem prionete na stvari koje vam leže, i tada vučete svom snagom. Ta vaša sposobnost ponekada vam pada kao teret, jer sami sebi natovarite na leđa puno zadaća, koje naprosto ne možete riješiti u zadanim terminima, što i vaša okolina ponekad zapaža. Bilo bi pametno da se, barem u nekim situacijama, malo suzdržite u tom vašem zanosu isticanja svoje nadarenosti.

sirovina, a pravi hit njihove su ruže i leptiri izrađeni od ženskih čarapa

Svaka članica udruge ima svoju zadaću Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Kreativnost, inovativnost, i smionost nije jedino što krasi Udrugu žena Bartolovec koja okuplja 50-ak članica. Naime, njih 35 aktivno se bavi izradom narodnog veza, rukotvorina, oslikavanjem najrazličitijih uporabnih predmeta... Organiziraju one i zabave, a kad nešto zarade prigodnom prodajom svojih radova na izložbama, novac daruju potrebitima.

Make up i parfem Članice udruge različitih su životnih dobi, od zaposlenih žena do umirovljenih 70-godišnjakinja. Sastaju se na svojim kreativnim radionicama jednom tjedno (najčešće utorkom) u Društvenom domu u Bartolovcu. Čuli smo da vješte ruke tih samozatajnih dama stvaraju čuda i od sekundarnih sirovina,

a pravi hit njihove su cvjetove u ruže i leptiri lancu na način da izrađeni od pojedine članice samo oblikuju žensk ih ča rapa – hula- žicu, dok ostale navlače najlonhopki! Zanimalo nas je kako im ke i fiksiraju gotove latice na za to uspijeva jer njihov „cvijet za to pripremljene metalne „stasve“ pritom i ugodno miriše? bljike“. Na kraju ih poprskamo - Izrada ruža ili lepmirisnim sprejevima ili tira od najlonki za na njih kapnemo u k i l i neupućene je r o d g ov a r aju ć i p lje vraški težak par fem. Go o b h i da filigranski potovi cvjetovi o m a sao koji smo mogu se pozn u ć e v ipak uspjele aplicirati mo e ć t a razviti do na rajfove, im a na d a p o savršenst va. k a p e, to rlist a . j l 2 o h i Najprije odabice, papuaM biremo osnovni če, ukosnice danim čincu a r materijal – tanke i i slično - vele S u rastezljive najlonke. spretne dame i Ukoliko nisu živih boja, podsjećaju da su učlami ih prethodno bojimo onima njene u Društvo inovatora, a za tkanine, a nakon sušenja ove godine izlagale su svoje oprezno ih navlačimo preko radove na IDIVA-i u Elektrostrožičanog kostura. Izrađujemo jarskoj školi u Varaždinu. Treba

znati da im njihovi muževi pomažu u radu i podržavaju ih u humanitarnim akcijama, a priliku da ih bolje upoznamo imat ćemo već 2. listopada na danima Miholja u Sračincu. Na manifestaciji će biti izložen sijaset njihovih uradaka – uskršnja jaja (izrađena od konca i špage), osebujne kuglice za novogodišnje jelke, drvca izrađena od sićušnih perli te mnogo oslikanih čaša, tanjura i vaza.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Gubitaš s vizijom….

V

u Velkom Selu pri Dravi ima velki kombinat - gubitaš s vizijom. Kaj ih vode velki maheri kaj najbolje razmeju iz šupljega vu prazno prelevati. Nekaj. Velkoga. I kaj kak purani hodiju. Makar su vu jenoj leti vu poslovanju skoro 100 milijunov kuni gubitka napravili. I još se s tim faliju.

Na velko. Nekome. Najrajše, stoki sitnog zuba kaj još puši fore da su za gubitke krivi si drugi samo ne oni

kaj fabriku vodiju. Kak zgubljeni vu svemiru. Ali z vizijom. Pa su i gubitki već svemirski. Skupa s onima kaj su ih prenesli iz prijašnjih leta, kombinat ima, praf zapraf, 280 milijunov kuni gubitka. I viziju kaj treba napraviti.

Za početak su smanjili temeljni kapital za skoro 300 milijuni kuni a vrednost dionica za 150 kuna. Još malo i dionice budu badava delili ili prodavali kak šalatu na placu. Kajti

je male i velke dioničare kombinata, i one kaj se takvima osećaju, za to briga kak za lanjski sneg. Pa maheri i dalje kolo vode. Dok ne budu i preostale nekretnine kombinata, kaj još nisu pod hipotekom, prodali.

Nekome. Da im se najde. Za bilance uspješnoga poslovanja. Vrloga gubitaša. Kaj je negda imal više od deset tisoćakov radnika a danas pet put manje. Z vizijom. Prema Čakovcu.

Vodič 55

20. rujna 2011., br. 383

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 15. do utorka 20. rujna PINGVINI GOSPODINA POPPERA (komedija) u 19 sati KAZALIŠTE Subota, 24.9. u 20 sati PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH KNJIŽNICA Utorak, 20. 9. u 19 sati GENERAL PUKOVNIK MLADEN MARKAČ, predstavljanje knjige Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30); subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00); subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: utorak - petak 9 - 17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9 - 17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno EMANUEL VIDOVIĆ, Djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović, OTVORENJE izložbe u srijedu 21. 9. u 19 sati, razgled do 23.10.

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca ISTINA JEDNOG VREMENA - Foto zapisi iz Domovinskog rata, izložba fotografija Darka Gorenaka, OTVORENJE 22.9. u 11:30 Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Emil Kihas - Dječak s kamenčićima

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Zlati ajngel KRAKOW, umjetničke fotografije OTVORENJE u petak, 23. rujna u 19 sati Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka 23.9. do utorka 27.9.

JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE (komedija) u 18 sati PUT BEZ POVRATKA 5 (horor triler) u 20 sati (ne igra u petak) Nedjelja, 25.9. u u 16 sati MEDVJEDIĆ WINNIE (animirani film) Mala scena Srijeda, 21. rujna u 20:30 FUNKY CHUCK Četvrtak, 22. rujna u 20 sati BUBA U UHU, Kazališna družina KUU “Seljačka sloga” Nedelišće

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NASTAVAK TJEDNA SUH I SVJEŽ VREMENSKA SLIKA: Jučerašnja i današnja promjena vremena sa zahlađenjem i kišom bit će kraj dugom vrućem ljetu. Iako se već sutra očekuje smirivanje vremena, ostat će svježe pa svakako pripremite duge rukave, osobito za jutra i večeri. Nastavak tjedna izgleda suh uz dosta sunca, ali prohladna jutra pa pripremite duge rukave za večernje i jutarnje sate. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (Prognozu izradila udruga Crometeo 19.9.)

Mačići traže dom

!

Ova dva preslatka mačića stara su tek 2 mjeseca.

Crno bijeli je dečko, a bijela curica. Zaigrani su i umiljati i traže novi dom.

Mole se zainteresirani udomitelji da se jave u udrugu Spas na 330-004.

ROĐENI:

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA VARAŽDINSKE BAROKNE VEČERI (izbor iz programa) Petak, 23. rujna u 20 sati, katedrala Svečano otvorenje Vroclavski barokni orkestar

VJENČANI: Boris Ismajlovski i Martina Vi-

dović, Mario Krušec i Dragica Leskovar, Vjeran Marić i Larisa Silvija Mamuzić, Petar Rojc i Andreja Liplin, Ljudevit Sambolec i Jelena Ruk, Krunoslav Špičko i Dajana Plantić

DJEVOJČICE Lucija Rešetar, Helena Bregović, Ivana Naglaš, Tena Cvek, Romana Slivar, Marta Kolarić, Michelle Švagelj, Klara Pintarić, Mia Vrbanić

DJEČACI Noa Mlinar, Fran Mežnarić, Gabrijel Žuti, David Hlebnjak, Andro Malanović, Ivano Čvrk, Mata Jukić, Tin Grđan, Vito Husak, Vito Plantak, Petar Črnjak, Toni Šinjori, Ivan Maček, Eduardo Funtek, Dominik Šmic, Jan Aš, Borna Videc, Leon Habuš, Jan Šlehta, Mateo Živko

UMRLI:

Ivan Drožđek (61), Jelena Herceg Košek (97), Nada Velek Rojc (86), Franjo Hrastić (83), Mira Zgrebec (80), Slavica Rožmarić (86)

56 Zadnja

20. rujna 2011., br. 383

PRILIKA

AVANTURA Monika i Dario Tuk te Renato Cindori istražuju svijet biciklima

Od Marofa do Praga J Iako su biciklima prošli 820 kilometara, kući u Novi Marof iz Praga su se vratili – vlakom Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

- Bicikle smo svi zavoljeli još kao djeca, no prije nekih pet godina počeli smo s njima otkrivati ljepote naših zagorskih bregova i sela.

Uvijek nam je od rekreacije više bilo važnije razgledavanje okolnih mjesta te smo i iz tog razloga svaki put radili sve veće udaljenosti kako bismo istražili dotad neviđeno - ispričao je biciklistički trojac Monika i Dario Tuk te Renato Cindori, koji se ovog ljeta uputio na avanturu dugu 820 kilometara i potegnuo do Praga.

Raj za bicikliste - Grad Sombatela u Mađarskoj bio je naš cilj za prvi dan. Potom smo krenuli dalje na sjever, prema granici s Austrijom. Neka mjesta na sjeveru su nas ugodno iznenadila, poput gradića Fertoda u kojem se nalazi predivan dvorac Esterhaza kojeg još zovu i “Mađarski Versailles” - pričaju mladi biciklisti.

Austrija ih je dočekala kišom koja im je pokvarila planove za taj dan. Prenoćili su u gradiću Kitsee na samoj granici sa Slovačkom, a drugo jutro prelaze granicu i ulaze u Bratislavu, iz koje su krenuli prema Beču.

- Moramo pr iznat i da smo unatoč bezbrižnom bicikliranju bili pomalo razočarani, jer biciklistička staza zaobilazi većinu naselja. Beč je najuređeniji grad koji smo posjetili na našem putovanju te se u smislu prometnog uređenja

može nazvati rajem za bicikliste. Četvrti dan krenuli smo kroz sjeverni dio Austrije prema Češkoj.

Z b o g vjetra napredovali s m o sporije od planiranog, no predvečer smo uspjeli ući u Češku i u grad Znojmo – prisjeća se troje avanturista.

Ujutro su nastav ili put po Češkoj. Noće u Pelhrimovu, a potom voze zadnjih sto kilometara do Praga.

U četiri dana provedenih u Pragu obišli smo sve kulturne znamenitosti i, n a r av n o, uživali u bogatom noćnom ž i v o t u praških pivnica – puni su dojmova Monika, Dario i Renato koji su za povratak ipak izabrali vlak kojim su se vratili u Novi Marof.

!

Srebrni cvijet Varaždinu

Grad Varaždin dobio je još jedno veliko priznanje: Srebrni cvijet Europe za 2011. godinu. Ovo prestižno europsko priznanje dodijeljeno je na završnoj svečanosti „Entente Florale Europe – Zlatni cvijet Europe“ održanoj prošlog petka u Rogaškoj Slatini.

Ocjenjivanje je obavljeno prema vrlo strogim međunarodnim kriterijima.

Na početni natječaj „Entente Florale Europe“ prijavilo se

5400 gradova, a Varaždin je ušao u uži izbor zajedno s još 11 gradova.

Natjecanje su prije 30 godina osnovale Velika Britanija i Francuska, a u udruženje se do sada uključilo ukupno 12 zemalja. „Entente Florale Europe“ preraslo je u jedno od najprestižnijih natjecanja uređenja gradova i mjesta.

Zlatnim cvijetom ove godine žiri je nagradio sedam, a Srebrnim cvijetom šest gradova.

Na izlet s oldtajmerašima O aktivnostima članova Oldtimer kluba Varaždin 2 često pišemo na stranicama 7Plus Regionalnog tjednika. Primjerice, nedavno su održali 9. po redu Sajam oldtimera na kojem je sudjelovalo 20 izlagača. No, kako doznajemo, već prvih dana listopada spremaju „kofere“ i kreću na put. I ne samo to jer Oldtimer klub Varaždin 2 poziva zainteresirane da im se pridruže na trodnevnom izletu u Mannheim i Speier (Njemačka). Karavana na put polazi 6. listopada, a u cijenu aranžmana koja iznosi 10 0 eura uključeni su pr ijevoz, smještaj u hotelu i troškovi razgledavanja muzeja… Prijave će OKV 2 zaprimati do 22. rujna na telefon 095/9055-493.

KONCERT

Koncert Zečića u listopadu Popularni splitski pjevač Dražen Zečić 15. listopada održat će mega koncert u varaždinskoj Areni. Nakon nedavno rasprodanog koncerta u pulskoj Areni, popularni će “Zeko” starim i novim hitovima “Eh, da mogu vratit godine”, “Osvetnica”, “Govore mi mnogi ljudi”, “Ima li nade za nas”, te brojnim drugim, zabaviti varaždinsku publiku. Koncert u Varaždinu popularni splitski pjevač iskoristit će i za promociju svojeg posljednjeg albuma “Crni kralj i bijela dama”.

Ulaznice za koncert Dražena Zečića u Areni Varaždin po cijeni od 60 kuna za parter i 70 kuna za tribine mogu se već sada kupiti u sustavu Eventima, na www.eventim.hr te na prodajnim mjestima u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu, Ludbregu, Prelogu, Čakovcu, Murskom Središću i Palovcu.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović