RT_385

INTERVJU Dr. Ante Ljubičić, član CERN-ovog tima, o najnovijem otkriću o česticama

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 385 :: 4. listopada 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Propala nada za nastavak oporabe PET ambalaže u Podrutama

BBS ide “na bubanj” Umjesto nastavka proizvodnje, prihvaćen prijedlog za unovčenje imovine

49. REVIJA FILMSKOG I VIDEOSTVARALAŠTVA DJECE

Varaždin u znaku filma

Stranica 16.

Stranice 4. i 5.

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Sjednica za cijeli dan…

N

e sjećam se jesu li ikada na ijednoj sjednici Gradskog vijeća na dnevni red bila uvrštena izvješća o radu čak 21 tvrtke ili ustanove u kojima Grad Varaždin ima udjele u vlasništvu počevši od Varkoma do Pučkog otvorenog učilišta. Na sjednici koja je zakazana za 11. listopada vijećnici će imati prilike raspravljati o svima njima, ali i o izvješćima o obavljenoj financijskoj reviziji Grada za prošlu godinu te još nekim temama. Doista opširan dnevni red pa se već sada može pretpostaviti da će otvorena i polemička rasprava trajati tijekom čitavog dana. U šali bi neki rekli da će vijećnicima Gradskog vijeća trebati suha hrana i zimski kaput. No šale će čini se ovog puta izostati jer su teme više nego ozbiljne, ali i doslovno teške. Jer materijali za predstojeću sjednicu teže ukupno nekoliko kilograma. Uzgred, možda bi primjerenije bilo da su vijećnicima ali i ostalima, među kojima su i novinari, materijali poslani u elektroničkom obliku te da su objavljeni na službenim web stranicama Grada Varaždina. Tim više jer je upravo Grad Varaždin prvi u Hrvatskoj pokrenuo vlastite internetske stranice. redstojeća sjednica Gradskog vijeća, po ocjeni mnogih, značajan je iskorak u prezentiranju građanima i javnosti svih relevantnih činjenica vezanih uz rad tvrtki i ustanova u kojima Grad Varaždin ima vlasničke udjele. Ostaje nadati se da će i buduća gradska vlast, bez razlike na političke stranke, nastaviti s ovakvom praksom i da ovo neće biti usamljeni primjer.

P

4. listopada 2011., br. 385

OTKRIVAMO Trgovci raznim kvazi-proizvodima provode

Neizdrživo: mjes poziva agresivni

Ako vam na vrata dođe agresivan prodavač, odmah zovite 192, jer je riječ o uznemiravanju

J Maltretiranja putem telefona bit će sve više, upozorava Vesna Kovačić iz

društva Potrošač. Građanima savjetuje da takva uznemiravanja prijave policiji Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

f iksni telefon pr ima čak ma za 100 kuna – ogorčena je čitateljica. stotinjak takvih poziva!

Ponašanje prodavača koji - Živimo sa svekrom i svekrvom, a telefon je prijavljen je prošli tjedan pozvonio na svekra koji ima 80 godina na njihova vrata toliko ju i lošeg je zdravstvenog sta- je šokiralo da je odlučila nazvati našu redakciju nja. Teško je pokrene bismo li ispitali tan i slabo čuje, piling kako se potropa ne razumije , šači mogu zani polov icu tijelo a z štititi. toga što mu čak a t š o - Muškarac se putem tekoji k , poslali koji je do lefona govona u k 0 m 6 1 šao na vrata ri. No osobe u staro s magnetnim koje zovu očičovjek dina! narukv icama to i traže takve 80 go inzistirao je da žrtve, samo da bi dođe moj svekar. prodale i zaradile.

Govorila sam mu da je Svekru, čovjeku od 80 godina čak su poslali piling za riječ o starom čovjeku koji tijelo koji košta 160 kuna! To jedva hoda, ali njega to nije smo, naravno, vratili, ali su zanimalo. Nije mi htio reći nam došli i na vrata s neka- za koju tvrtku radi, a najgore kvim magnetnim narukvica- od svega je bilo što se nije

“Iskoristite jedinstvenu priliku!”, “Nudimo vam revoluc ionarni proizvod!”, “Dođite na prezentac iju naših vrhunskih proizvoda”... Rijetki su građani iz Varaždinske županije kojima barem jednom putem telefona nije ponuđen neki proizvod ili upućen poziv na prezentaciju.

Drski i bezobrazni Međutim, takvih je poziva svakoga dana sve više, a osobe koje zovu su sve bezobraznije i arogantnije. Na to upozorava čitateljica iz Gornjega Kneginca (podaci poznati redakciji) koja kaže da je situacija neizdrživa: svaki mjesec, navodi, na ILUSTRACIJA

2

htio maknuti čak ni kada sam mu zaprijetila da ću pozvati policiju! Nisam više znala što bih učinila, pa sam otišla po svekra. Agresivni prodavač je otišao tek kada ga je vidio. Takvo ponašanje doista je prevršilo svaku mjeru – kaže čitateljica.

Što učiniti?

Ističe da je sreća to što je ona sada kod kuće sa svekrom i svekrvom, pa se ona najčešće javlja na telefon i otvara vrata. Međutim, telefonskih poziva je sve više, a kako je broj prijavljen na svekra, svi traže upravo njega.

- Ne možete vjerovati kako se ponašaju. Kažem im da je riječ o staroj i nemoćnoj osobi koja ne može razgovarati putem telefona, ali

OPREZ Prošli tjedan novi slučaj prevare, žrtva 79-godišnja baka

Nepoznatima nemojte dati novac!

Unatoč svim upozorenjima, prošli je tjedan još jedna starica postala žrtva prevaranata.

U četvrtak oko 11 sati 79-godišnja baka iz Zamlake primila je telefonski poziv. Nepoznata žena ju je obavijestila da će joj država isplatiti nekoliko desetaka tisuća kuna umirovljeničkog duga ako plati porez

od 4.000 kuna. Bakica je to i učinila: novac je predala drugoj, također nepoznatoj ženskoj osobi koja je obećala da će joj poštar donijeti povrat duga. To nije prvi put da se ovakva prevara dogodila i to na otprilike istom području. - I ovom prilikom skrećemo pozornost građanima da ne

nasjedaju na takve i slične ponude nepoznatih osoba.

Ako takva osoba dođe, treba zapamtiti što više detalja o njezinom izgledu i odjeći, prijevoznom sredstvu kojim je došla te o svemu obavijestiti policiju na broj 192 - upozoravaju iz varaždinske policije. (td)

Aktualno

4. listopada 2011., br. 385

e pravi teror nad potrošačima iz županije

3

ODJECI Policija u Međimurju upozorava

sečno po sto h prodavača VAŽNO Potrošače štiti zakon koji zabranjuje agresivnu poslovnu praksu

Ugovor možete raskinuti u roku od sedam dana Najnoviji “revolucionarni proizvod” koji se nudi građanima putem telefona je masažer za koji osoba koja zove navodi da je besplatan, ali je potrebno platiti “samo” poštarinu u iznosu od 99 kuna, upozorava Vesna Kovačić iz društva Potrošač.

Slične pozive stanovnici Varaždinske županije primali su prijašnjih godina u vezi “skupocjenih parfema”, a i u tim slučajevima je trebalo platiti samo poštarinu u iznosu od 99 kuna.

Da nije riječ o skupocjenim proizvodima, potrošači su shvatili tek kada su dostavljeni proizvod raspakirali.

- Takav proizvod potrošači neka odmah vrate, jer na to imaju sva prava. Ako su

potpisali ugovor, imaju ga pravo raskinuti u roku od tjedan dana – savjetuje Vesna Kovačić.

To je regulirano Zakonom o zaštiti potrošača u kojem

u

pozorenje: putem telefona nude se masažeri uz plaćanje poštarine od 99 kuna se navodi da je, u slučaju raskida ugovora, potrošač dužan vratiti proizvod trgovcu o svom trošku. No trgovac je dužan, najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka pisane obavijesti o raskidu, vratiti potrošaču cjelokupan iznos koji je po-

trošač do tog trenutka platio na temelju ugovora. I ne samo to: taj iznos mora biti uvećan za “zatezne kamate po kamatnoj stopi poslovne banke trgovca za oročene štedne uloge na tri mjeseca za cijelo razdoblje računajući od primitka pisane obavijesti o raskidu do isplate”.

Zakonom je zabranjena i agresivna poslovna praksa u koju spada posjećivanje potrošača u njegovu domu, pri čemu se ignorira zahtjev da se napusti njegov dom ili da ga se više ne posjećuje, ali i ustrajno i neželjeno komuniciranje s potrošačem putem telefona, telefaksuređaja, elektroničke pošte ili drugog sredstva daljinske komunikacije.

Prošli tjedan ukradena je tona i pol jabuka, 400 kg paprike, kukuruz, zelje...

Nove krađe voća i povrća na poljima Međimurskom poljoprivredniku u blizini Otoka u polju Vrbice netko je prošli tjedan postavio i metalne šiljke Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

metalnih šiljaka dugih do 37 centimetara. PU međimurPoljopr ivre dnic i ne ska je izvijestila da je vlasnik samo da se moraju boriti u potpunosti uništio traktor, s vremenskim uvjetima, priključni radni stroj, a kad je sišao s traktora da a u novije vrijeme i s pogleda o čemu se tim da im se sve radi, nagazio je češće krade s u na još jedan polja, nego o k li o k ne metalni š i na vl as t i je o k t ljak i lakše tom polju ci ne e s z je u r m se ozlijedio. moraju kuku v a s o Šteta se paziti da ne obra i p š r v o procjenjuje im netko jive p n h s i n na v iše od ne postavi četvor deset tisuća zamku.

1.000 i t a v kuna, a protiv M e đ i m u rh počinitelja slijeskom poljopridi podnošenje kavredniku u blizini Otoka u polju Vrbice na znene prijave Općinskom polje je netko prošli tje- državnom odvjetništvu u dan postavio nekoliko Čakovcu.

A vikend-kradljivci nastavili su brati tuđe povrće i voće. Međimurskim poljoprivrednicima prošli tjedan nije nestalo malo uroda: čak tona i pol jabuka, 400 kilograma paprike, a pobran je sav kukuruz s polja jednog vlasnika.

Iz PU međimurske su u ponedjeljak izvijestili da je poduzeću iz Donje Dubrave, iz polja blizu Draškovca, netko u proteklih nekoliko mjeseci pobrao sav kukuruz s njive površine 1.000 četvornih hvati. U tjedan dana iz voćnjaka Banjice blizu Goričana ukradena je tona i pol jabuka, dok je 400 kilograma paprike ukradeno s polja u blizini Preloga.

ČITATELJI ZOVU U Sračincu nepodnošljiva pucnjava

S puškom kraj škole Čini se da kvazi-trgovci ciljaju na stare ljudi koji slabije čuju

oni ne odustaju i onda još postanu jako bezobrazni – pojašnjava.

Nije znala što bi učinila pa je podnijela zahtjev da se broj njihovog fiksnog telefona više ne prikazuje u imeniku.

- Uključivanje tajnog broja je jedino rješenje kojeg sam se sjetila. Ne možemo više trpjeti takva maltretiranja i sramota je da sam iz imenika morala odjaviti broj svojega svekra koji je punih 30 godina bio javan – kaže čitateljica. Što potrošači mogu učiniti, pitali smo predsjednicu varaždinskog društva Potro-

šač Vesnu Kovačić.

- Takva agresivna pro daja putem telefona ili od vrata do vrata zabranjena je zakonom. Potrošačima

z

bog ogromnog broja poziva, čitateljica je odjavila telefon iz imenika koji se suočavaju s ovakvim problemima savjetujem da se jave policiji i podnesu prijavu protiv nepoznatog počinitelja. U policiji ovakve prijave shvaćaju ozbiljno i

imaju zakonskih mogućnosti za postavljanje “lovca”, primjerice. Ako je prodavač pred vratima i ne želi otići, odmah pred tom osobom treba zvati policiju na 192, jer je riječ o uznemiravanju – savjetuje Vesna Kovačić.

Ona upozorava da će maltretiranja putem telefona biti sve više i više. - Naša upozorenja nakon 10 godina konačno daju rezultate, sve veći broj ljudi više ne želi otvarati vrata nepoznatim osobama. No posljedica toga će biti porast broja poziva, jer prevaranti, nažalost, neće tako lako odustati – zaključila je.

- U polja neki ljudi doista odlaze s puškama. U to sam se osobno uvjerio, a jedan muškarac se na biciklu više puta vozio s puškom preko ramena, bez futrole - naveo je Saša Runtić iz Sračinca.

Divlji zapad Javio se nakon što smo u prošlom broju objavili tekst o krađama poljoprivrednih usjeva na poljima širom Varaždinske županije, pri čemu su poljoprivrednici posvjedočili da ima sve više slučajeva da se u krađu odlazi i s oružjem.

- Iza moje kuće, koja se nalazi u blizini zgrade osnovne škole u Sračincu, pucalo se od početka kolovoza, a prestalo je tek prije dva tjedna. Osjećali smo se kao da živimo na Divljem zapadu. Pucnjava je počinjala oko 5:30 sati i nije

prestajala do kojih 9:0 sati – ispričao je Saša Runtić.

Navodi da iza kuće odvodi pse na šetnju, a jedan dan je dobio poruku koja ga je, blago rečeno, iznenadila. Dobili smo poruku od jednog muškarca da do 9:30 sati nemamo što raditi na polju, jer će on pucati. Mislim da nam je poruku ostavio muškarac koji se na biciklu vozio s puškom – rekao je. Čemu je ta pucnjava služila i što su pojedinci zapravo radili, ne zna pouzdano. Znam jedino to da su poljem trkčarali fazani, čak i srna, da je sve bilo puno ptičica, a sada životinja više nema u tolikom broju – ustvrdio je.

Dva puta je zbog pucnjave zvao policiju nakon čega se hici nisu čuli svega jedan ili dva dana, a potom je opet

bilo sve po starom.

Domaći u strahu - Moje dijete je bolesno i od 5.30 sati se zbog pucnjave lecalo i plakalo. Zato sam zvao i u Lovačko društvo Varaždinske županije i pitao je li riječ o organiziranom lovu.

Međutim, rekli su mi da njima ništa nije najavljeno.

Prijatelj koji je lovac rekao mi je pak da se u organizirani lov ne ide svakoga dana. Radi toga sumnjam da nije riječ o “pravim” lovcima – navodi čitatelj. Kaže da se u Sračinec preselio iz Varaždina pa ne poznaje puno ljudi. - Domaći ljudi se vjerojatno boje i ne žele se nikome zamjerati, pa o svemu šute. No opet će stići proljeće i bojim se da će se pucnjava ponaviti ako ćemo svi šutjeti – zaključio je Runtić. (vms)

4

Aktualno

4. listopada 2011., br. 385

DOZNAJEMO Propala i zadnja nada za nastavak o

Sedam dana

Sva imovina BBS-a uskoro na prodaju

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Gdje bi nam bio kraj...

27. 9.

Plaćanje PDV-a tek nakon naplaćene realizacije za poduzetnike s prometom manjim od 2,5 milijuna kuna, smanjivanje troškova zapošljavanja... neke su od ideja iz programa HDZ-a koji pozdravljaju u HUP-u, dok u SDP-u vele da je za njih – prekasno. Baš kao za Kamensko koje bi zbog pogubne uloge spornih menadžera, tajnih vlasnika i medijskih im partnera moglo poslužiti kao predložak za roman o privatizaciji. Kriminalistički, naravno.

J Umjesto nastavka proizvodnje uz pomoć strateškog partnera, za što je početkom godine bila većina vjerovnika, većinom glasova na posebnoj sjednici Skupštine vjerovnika prihvaćen je prijedlog o unovčenju imovine sukladno Stečajnom zakonu

28. 9.

Policija i DORH i na slučaju Coning, tvrdi Karamarko u Saboru iz kojeg bi se izvještaj mogao objavljivati u crnoj kronici. Barem kada je u pitanju aktualni sat koji su obilježile prozivke zbog kriminala. Kriminal Wall Streeta, odnosno financijskih institucija općenito, prouzročio je veliku štetu ljudima u SAD-u i svijetu, a to se događa više od 30 godina tijekom kojih se njihova moć u gospodarstvu i politici radikalno povećala, upozorava Chomsky povodom prosvjeda u New Yorku. U Hrvatskoj banke naplatile milijardu kuna kamata od 2000. godine. I to samo od države.

29. 9.

Spremna sam otići i u Bruxelles objasniti prijedlog Zakona o INA-i, veli Kosor o pokušaju zadržavanja tvrtke čije je dionice Mađarima prodao braniteljski fond, i to, kako veli, usprkos njezinom protivljenju. Njemačka joj kolegica u parlamentu dobila potporu za povećanje fonda za financijsku stabilizaciju. Spašen euro, a i EU, nakon što je Barroso upozorio: snažnija integracija ili raspad. Da se ne ponovi Grčka, osmišljavaju se mjere za bolji nadzor država. I ne samo mjere, nego i kazne za one koji se neće držati dogovorenog manjka od 3 posto BDP-a te maksimalan javni dug od 60 posto BDP-a.

30. 9.

Potvrđena optužnica protiv Sanadera za ratno profiterstvo u pretvorbi i privatizaciji, prva takve vrste. Kandidata ima na pretek, pa i među sveučilišnim profesorima i bivšim dekanima, govori najnoviji slučaj raspetljavanja vlasništva nad zagrebačkom tvrtkom.

1. 10.

Industrijska proizvodnja u kolovozu pala za 4,9 posto u odnosu na srpanj.

Naši političari svašta obećavaju, a u Mađarskoj prosvjedi zbog smanjenja otpremnina u javnim službama i ograničenja kod odlaska u prijevremenu mirovinu.

2. 10.

Tko su jadnici? Vladajući ili oni koji se nađu na cesti pred Čačićem, postala dvojba dana nakon istupa Kosor.

3. 10.

Hrvatska država peta je po vrijednosti imovine u Europi, a na začelju po novcu koji uspijeva na temelju toga izvući. Kad bi se manje kralo, gdje bi nam bio kraj?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Propala je i zadnja nada će se nastaviti oporaba PET ambalaže u pogonu tvrtke BBS u Podrutama koja se kao koncesionar tim poslom bavila sve do prošle godine kada je otvoren i stečajni postupak na temelju prijedloga Fonda za razvoj i zapošljavanje.

Odbor za proizvodnju

Kako je na početku sjednice izvijestio njegov predsjednik i predstavnik Varaždinske biskupije Vinko Fostač, Odbor vjerovnika donio je većinom glasova odluku da Skupština vjerovnika izabere investitora za pokretanje proizvodnje te podmirivanje svih troškova.

Protiveći se prodaji nekretnina, strojeva i opreme, Odbor vjerovnika zalagao se za vraćanje radnika na posao te nastavak proizvodnje iz koje bi se namirili vjerovnici uz pomoć odabranog ulagača koji bi preuzeo rizik poslovanja u zajednici sa stečajnim upraviteljem.

Odbor vjerovnika ne protivi se prodaji, ali ne u ovom trenutku jer smatra da se može izraditi realni stečajni plan uz suradnju odabranog investitora, rečeno je na zagrebačkom Trgovačkom sudu gdje je predložena i prodaja u paketu, a ne parcijalno.

Umjesto nastavka proizvodnje uz pomoć strateškog partnera, za što je početkom godine bila većina vjerovnika, većinom glasova na posebnoj sjednici Skupštine vjerovnika, koja je održana na zagrebačkom Trgovačkom sudu, prihvaćen je prijedlog o prodaji nekretnina i pokretnina.

Na posebnoj sjednici Skupštine vjerovnika BBS-a u stečaju bili su nazočni vjerovnici s utvrđenim tražbinama u iznosu od 163,5 milijuna Uvjeta za rad nema? kuna. Najveći vjerovnik bila Između posebne te pretje država, odnosno hodne skupštine odrMinistarstvo žane u ožujku ove n a d g osp o dargodine, kako je resu p v s t v a, koje rečeno, Odbor sta o i b e j zajedno s vjerovnika je a v t s r a t MinistarMinis tva koje zs at ej ečdanj no osma s t v o m dars f inanc ija gospo a s ovrhom u p r a v i t e l j i potražucom pokušao lj nastav kretnini je gotovo stvoriti uvjete e n na 40 milijuna za nastavak prokuna. Slijedi izvodnje te izradu BBS-a Hypo leasing stečajnog plana. BuCroatia s 33,7 milijudući da su uz sredstva na, Helm AG s 26,3 milijuna te sve potrebne dozvole i kuna, Varaždinska biskupija s koncesije potrebni stavovi 21,4 milijuna, Optima leasing razlučnih i izlučnih vjerovnika s 15,4 milijuna, Credo banka s o predmetima na koja polažu 8,7 milijuna, Fond za zaštitu prava, stečajna upraviteljica okoliša i energetsku učinko- obratila se vjerovnicima s vitost sa 7,9 milijuna… pitanjem daju li pristanak

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

Protiveći se prodaji nekretnina, strojeva i opreme, Odbor vjerovnika zal

za nastavak proizvodnje, odnosno da idućih godinu dana neće pokretati ovršne postupke ili će postojeće radi prodaje imovine odgoditi.

Osim Optima Leasinga, koji već pr iprema demontažu brizgalice za proizvodnju predoblika za PET ambalažu te linije za pranje i recikliranje boca, niti jedan vjerovnik pismeno nije odgovorio na ove upite do sjednice Odbora vjerovnika održane 22. rujna.

Tada je predstavnica Ministarstva gospodarstva rekla da oni nastavljaju s ovrhom na nekretnini BBS-a gdje je njegova tvornica u Kamenoj Gorici, a sutradan je to i pismeno potvrđeno.

Da nema uvjeta za nasta-

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

vak proizvodnje, na sjednici Skupštine vjerovnika ponovili su predstavnik Ministarstva gospodarstva i Ministarstva financija, Helma te Optima Leasing, koji ima izlučno pravo prodati svoj stroj koji se nalazi u Podrutama, zbog čega plaća troškove zaštitarske i čuvarske službe.

Na to je utjecalo i to što je dio razlučnih vjerovnika i prije otvaranja stečaja pokrenuo ovršne postupke od kojih ne odustaju, kao što je to učinio Hypo Leasing Kroatien. Uz predstavnika zaposlenika, prodaji imov ine prot iv io se predstavnik Varaždinske biskupije, koja nema osiguranu svoju tražbinu nikakvim zalogom.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

4. listopada 2011., br. 385

oporabe PET ambalaže u Podrutama MARIJAN PURGAR

Zaposleni - najveći gubitnici Bivši zaposlenici BBS-a dobili su tri minimalne plaće te 50 posto zakonski minimalne otpremnine, odnosno otprilike prosječno oko 7.000 kuna. Nasuprot tome, kako doznajemo od njihovog predstavnika Marijana Purgara, prosječna potraživanja stotinjak zaposlenika kreću se oko 70 tisuća kuna jer gotovo godinu dana nisu primili plaće.

- Kako sada stvari stoje, taj novac nikada nećemo vidjeti jer razlučni vjerovnici, koji se prvi namiruju prodajom imovine, potražuju oko 120 milijuna. Dakle, najveći smo gubitnici i možemo samo plakati nad sudbinom. Za nas bi izlaz bio samo nastavak proizvodnje kao što je to slučaj s Pevecom u

Marijan Purgar

stečaju, kako zbog naših potraživanja, tako i zbog radnih mjesta. Bilo je zainteresiranih ulagača za nastavak proizvodnje, ali tome se najviše protivi država. To nas čudi jer bi ona mogla postati suvlasnik moderne tvornice stare svega tr i godine za koju osigurava i sirovinu. No to ne želi u Podrutama, kao ni spašavanje stotinjak radnih mjesta, dok bi u drugim sredinama rado postala vlasnik tvrtki s tehnologijom puno niže razine - veli Purgar napominjući da je država (su)odgovorna za slučaj BBS-a jer da su njezini organi dobro radili, svega ovoga danas ne bi bilo, a zaposlenici bi imali prihode te ne bi živjeli od pomoći s burze.

VJEROVNICI BBS-a

163,5

milijuna kuna iznose tražbine vjerovnika nazočnih na posebnoj sjednici Skupštine

!

Država je najveći vjerovnik BBS-a s gotovo 40 milijuna kuna potraživanja

!

Varaždinska biskupija potražuje 21,4 milijuna kuna od BBS-a

lagao se za vraćanje radnika na posao te nastavak proizvodnje

DVOJBA Što s ostacima proizvodnje granulata u dvorištu BBS-a

BBS nema novca, a Fond?

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva naredilo je BBS-u u stečaju da u roku od 60 dana, počevši od 8. lipnja ove godine, ukloni 2.395 tona čepova, plastičnih i papirnatih naljepnica te ljepila nagomilanih kao ostatak od proizvodnje granulata. Ukoliko se to ne učini, slijedi novčana kazna od 30 tisuća kuna.

- Na rješenje smo uložili žalbu koja do danas nije riješena.

Od Fonda smo zatražili upute

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

za zbrinjavanje otpada s obzirom na to da nemamo novčana sredstva. Odgovoreno nam je da Fond nije nadležan za zbrinjavanje ili uklanjanje otpada - rečeno je na skupštini vjerovnika te napomenuto da je iz Fonda upozoreno da može započeti s isporukom nesortiranog PET ambalažnog otpada jedino ukoliko podmiri svoje već dospjele obveze, odnosno ukoliko tako odluči Upravni odbor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h

učinkovitost.

No u pitanje dolazi i koncesija. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u srpnju je obavijestilo BBS u stečaju o namjeri jednostranog raskida desetogodišnjeg ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti oporabe ambalažnog otpada. S tim u vezi stečajna je upraviteljica poslala zatraženu dokumentaciju, ali je zadržavanje koncesije upitno zbog stanja u kojem se našao BBS.

subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

4. listopada 2011., br. 385

OTVORENO Prof. dr. sc. Ante Ljubičić, umirovljeni znanstveni savjetnik i

Je li i Albert Einstein J Neke postavke u fizici svakako bi trebalo preispitati. Einstein je u svojoj specijalnoj teoriji relativnosti tvrdio da

nijedna čestica u svemiru ne može putovati brže od svjetlosti

Prof. dr. sc. Ante Ljubičić Piše: GORDANA IGREC

kva greška nije bila potvrđena! Pokušali smo pronaći grešku ili Kad je 23. rujna objavljena kvar zbog kojeg bi se pokazivali vijest da su znanstvenici u krivi rezultati, no nismo našli švicarskom CERN-u došli do ništa - izjavili su u CERN-u. Što otkrića koje bi moglo uzdrmati ovo otkriće, “da su čestice brže temelje moderne fizike, svijet od svjetlosti”, znače za znanse tog dana nije zaljuljao. Ali stvene spoznaje, pa i za same znanstvenici su ipak ostali za- dosadašnje spoznajne obrasce čovječanstva te hoće tečeni spoznajom da je možda l i s e n a ko n i sam Einstein sa svojom teovoga piorijom pao na ispitu! Što ičari iz f sati novi se, međutim, tako rečili u lj k a udžbevolucionarno dogosu z e n v o nici za dilo? Znanstvenici bi osn e a d fiziu CERN-u otkrili džb a n d i t je ku, a su subatomske tivnos a l e r i sam čestice brže od teorije oljavale E insvjetlosti, što prev z do stein ma Einsteinovoj akvih t je n pasti teoriji relativnosti postoja stica na ispine bi trebalo biti moče tu znanja? guće! Znanstvenici su Za Regional22. rujna u CERN-u “ispalili” ni tjednik o svemu neutrone iz CERN-a prema 732 kilometra udaljenom labora- tome, kao i o položaju znanosti toriju te utvrdili kako na cilj i znanstvenika te ulozi Instituta dolaze 60 nanosekundi brže od Ruđer Bošković u svijetu i u nas razgovarali smo s jednim od brzine svjetlosti.

Ovo otkriće šokiralo ih je do 160 članova tima koje je imalo te mjere da su rezultate poslali čast otkriti ovu novu činjenicu na nekoliko provjera, no nika- u fizici i znanosti, emeritusom,

umirovljenim znanstvenim savjetnikom na Institutu Ruđer Bošković, dobitnikom HAZUove nagrade za znanost iz 1994. godine, i dobitnikom državne nagrade za znanost za «značajno znanstveno dostignuće» 1998., prof. dr. sc.

Antom Ljubičićem.

Eksperiment Što se zapravo 22. rujna doista dogodilo u CERN-u?

U petak 23. 9. kolaboracija OPERA objavila je rezultate trogodišnjeg mjerenja brzine neutrina. Rezultati su bili iznenađujući i posve neočekivani: pokazalo se da su neutrini brži od svjetlosti.

Neutrini se ispaljuju u CERNu, a detektiraju se u 730 km udaljenom podzemnom laboratoriji GranSasso. Eksperimentalno je ustanovljeno da su neutrini bili brži od svjetlosti za 60 nanosekundi. Ili prevedeno u jednostavniju sliku: ako bi se neutrini utrkivali sa svjetlošću na 100 metara, neutrini bi prestigli svjetlost za 2,5 milimetra.

U ovom eksperimentu sudjelo-

vala su još četiri istraživača s IRB-a: M. Stipčević, K. Jakovčić, B. Kliček i J. Babić.

Je li, naime, točan podatak da su se čestice kretale brže i od same svjetlosti?

Pogreška mjerenja je vrlo mala, ali rezultat je toliko značajan da ćemo ponovno preispitati sve moguće dijelove eksperimenta. Čak i da ne nađemo nikakvu pogrešku, rezultat je tako značajan da će za prihvaćanje ovog rezultata od svjetske

u

stanovljeno je da su neutrini bili brži od svjetlosti za 60 nanosekundi znanstvene javnosti trebati i neovisna potvrda nekog od svjetskih laboratorija. Jedna od grupa koje imaju mogućnost provjera je MINOS kolaboracija iz Fermilaba u Chicagu. Što to znači za fiziku?

To bi dalo novi veliki zamah fizici, kako u eksperimentalnim

tehnikama tako i u teorijskim razmatranjima.

Padaju li ovim otkrićem u vodu sve dosadašnje postavke u fizici? I kako u vezi s tim stoji Einsteinova teorija?

Neke postavke u fizici svakako bi trebalo preispitati. Einstein je u svojoj specijalnoj teoriji relativnosti tvrdio da nijedna čestica u svemiru ne može putovati brže od svjetlosti.

Međutim, fizičari su kasnije zaključili da bi osnovne jednadžbe teorije relativnosti dozvoljavale postojanje takvih čestica. Doduše, takve bi čestice imale neka nesimpatična svojstva, kao što je npr. imaginarna masa, i mogli bi se kretati beskonačnom brzinom.

Osim toga, narušavali bi princip kauzalnosti, tj. bio bi pobrkan redoslijed događaja uzrokposljedica.

Najgore od svega je to da bi čestice dozvoljavale putovanje u prošlost, što se protivi zdravom razumu. Jedno od mogućih rješenja ovog paradoksa jest da se poopći teorija relativnosti, tako da ona sadrži

i takve čestice. S druge strane, postoji bezbroj ideja kako objasniti činjenicu da neutrini putuju brže od svjetlosti, bez da se dira u Einsteina.

Na primjer, neki fizičari smatraju da bi neutrini mogli putovati kroz dodatne dimenzije prostora i time si skratiti put. U svakom slučaju, ovaj bi rezultat mogao značajno promijeniti neke od dosadašnjih osnovnih spoznaja fizikalnih zakonitosti.

Koja je vaša uloga u ovom istraživanju?

Za izvedbu ovako kompleksnog eksperimenta potreban je velik broj istraživača. U OPERA kolaboraciji sudjelovalo je oko 160 istraživača, pa možete i sami zaključiti koliki je prosječni udio jednog znanstvenika u tom eksperimentu.

Proces Kako je teklo samo istraživanje? Opišite nam proces.

Da bi se izveo takav eksperiment, OPERA kolaboracija je zajedno sa stručnjacima iz CERN-a i metrološkim institucijama izvela niz preciznih mjerenja

Intervju tjedna

4. listopada 2011., br. 385

7

iz IRB-a i član CERN-ovog tima, o otkriću da su čestice brže od svjetlosti

onda pao na ispitu?! udaljenosti i vremena proleta.

Udaljenost između izvora i detektora neutrina izmjerena je s točnošću od 20 cm, a vrijeme potrebno da neutrini prođu tu udaljenost s točnošću od 10 nanosekundi. Koristili su se sofisticirani uređaji, kao što su napredni GPS i atomski satovi.

S kojim je ciljem istraživanje pokrenuto?

Već su 2006. godine neki fizičari razmatrali jednu elegantnu teoriju koja je predlagala postojanje dodatnih dimenzija prostora. Smatrali su da bi upravo brzina neutrina mogla testirati tu teoriju, jer bi neutrini mogli putovati «kraticom» i tako skratiti put kroz ovaj naš trodimenzionalni prostor. Tako se došlo do ideje da OPERA mjeri brzinu neutrina. Preduvjeti su postojali: neutrini se ispaljuju iz CERN-a i moraju proći veliku udaljenost, pa je vremena proleta lakše odrediti.

Reakcije Kakve su bile prve reakcije znanstvenika?

Izvjestan broj znanstvenika još je uvijek skeptičan prema našem rezultatu. U OPERA kolaboraciji sudjeluje 160 fizičara iz 11 zemalja. Svi su bezbroj puta provjeravali podatke i njihovu obradu.

Zato mislim da je vjerojatnost pogreške vrlo mala. Sumnje dolaze uglavnom od znanstvenika koji smatraju da je teorija relativnosti provjerena u bezbroj

n

eki fizičari smatraju da bi neutrini mogli putovati kroz dodatne dimenzije prostora i time si skratiti put eksperimenata i da se ne smije sumnjati u nju. Činjenica jest da prema specijalnoj teoriji relativnosti te čestice krše princip kauzalnosti i dozvoljavaju putovanje u prošlost, što se protivi našem razumu. Ali tko kaže da su te jednažbe sveobuhvatne? Osim toga,

nisu nikada bile provjerene na neutrinima. Možda ih treba poopćiti tako da mogu opisivati i čestice brže od svjetlosti, a u okvirima nama dostupnog poimanja svijeta. Ja nisam skeptik i dopuštam da postoje čestice koje putuju brzinom većom od brzine svjetlosti. Međutim, to ponavljam i stalno ću ponav-

PROJEKTI

Hrvati su cijenjeni u svijetu

p

remalo znamo o prirodi našeg rezultata da bismo danas mogli govoriti o mogućim primjenama ljati, svaki rezultat u znanosti trebaju provjeriti i potvrditi neovisne grupe. To pogotovo vrijedi za ovaj rezultat koji bi mogao značajno promijeniti dosadašnje spoznaje fizikalnih zakonitosti. Čak i sama OPERA namjerava dati nezavisnoj grupi da provjeri obradu podataka. Sada s velikim zanimanjem očekujemo rezultate te provjere, kao i rezultate eksperimenata drugih kolaboracija.

Na prvom iznošenju naših rezultata u CERN-u bio je i nobelovac Samuel Ting, koji je nakon predavanja rekao: «Želim vam čestitati na izuzetno lijepom eksperimentu. Eksperiment je vrlo pažljivo napravljen i sistematska pogreška pažljivo provjerena.»

No hoće li se nakon oovg otrkića morati pisati novi udžbenici iz fizike?

Ako se ovaj rezultat potvrdi, možda bi u udžbenicima fizike trebalo dodati samo kratko: «Neke čestice mogu putovati i brzinom većom od brzine svjetlosti. Ali za naš svakidašnji svijet u kojem živimo još uvijek vrijede Einsteinove relacije, koje su potvrđene u bezbroj eksperimenata». Što slijedan nakon ovog “Dana D” za fiziku, znanost, pa i čovjekove sveobuhvatne spoznaje?

Slijedi nastavak sakupljanja podataka da bi se dobila što bolja statistika. Do sada je u

Ministarsvo financira većinu projekata Jeste li zadovoljni statusom znanosti u Hrvatskoj? Prati li u stopu znanost u Hrvatskoj zbivanja u EU i SAD-u?

Ja mogu govoriti samo za fiziku i smatram da hrvatski fizičari prate u stopu zbivanja u svijetu. Pogotovo kad se radi o zbivanjima na fronti fizikalnih istraživanja, kao što su fizika visokih energija, fizika čestica

tri godine zabilježeno 16000 neutrina i namjeravamo taj broj povećati.

Je li, međutim, za suvremenu znanost postalo “samo nebo - granica”?

Slažem se da je za suvremenu znanost «samo nebo» granica.

Primjena otkrića Tko je, međutim, financirao ovo istraživanje?

Ova istraživanja najvećim dijelom financiraju države članice CERN-a i Japan. Također svaka grupa istraživača (a ima ih 30)

i astrofizika te moderna nuklearna fizika. To se može vidjeti po broju i kvaliteti publikacija koje objavljuju naše znanstvene i znanstveno-obrazovne institucije.

Izdvaja li dovoljno financijskih sredstava resorno ministarstvo za naša znanstvena istraživanja?

Naravno da bi naš doprinos

plaća dodatnu članarinu. Za našu grupu s IRB-a članarinu plaća MZOŠ, a isto ministarstvo dodatno pokriva i dio troškova putovanja naših znanstvenika u CERN i Gran Sasso.

Kako bi se ovo otkriće moglo odraziti na spoznaje u ostalim znanostima?

Za sada ne vidim kako bi se ovo otkriće moglo bitno odraziti na spoznaje u ostalim znanstvenim disciplinama.

Je li današnja znanost dovoljno interdisciplinarna?

Današnja znanost jest do-

svjetskoj znanosti bio i veći uz veću financijsku pomoć resornog ministarstva. Z a svoju grupu nemam velikih zamjerki. A vrlo važno bi bilo kad bi naša industrija bila zainteresirana za veće sudjelovanje u novim tehnologijama, što bi onda omogućavalo napredak i u znanstvenim spoznajama.

voljno interdisciplinarna. To se svakako odnosi i na fiziku, koja je uključena u medicinu, kemiju, biologiju i ostale znanosti, kao i u veliki broj primjena i primijenjenih istraživanja.

Bi li se rezultati ovog otkrića uskoro mogli primjenjivati u praktične svrhe? I u koje to?

Premalo znamo o prirodi našeg rezultata da bismo danas mogli govoriti o mogućim primjenama u skoroj budućnosti.

Ja ću nestrpljivo čekati radove teorijskih fizičara i interpretaciju rezultata.

Kakav je općenito položaj naših znanstvenika s onim u EU i SAD-u?

Mislim da su naši znanstvenici izuzetno cijenjeni u inozemstvu.

To se vidi po pozvanim predavanjima, boravcima i stipendijama. Kao i zajedničkim publikacijama. Također veliki broj naših znanstvenika sudjeluje ravnopravno u velikim međunarodnim eksperimentima.

A Institut Ruđer Bošković? Ove godine obilježava se 300 godina od rođenja Ruđera Boškovića. Jeste li zadovoljni uvjetima rada rada na IRB-u i njegovim tretma-

nom u svijetu, ali i od strane hrvatske države?

Je li država “maćeha” IRB-u ili se IRB uvijek može osloniti na državne institucije?

Ja sam zadovoljan uvjetima rada na IRB-u, a isto tako i tretmanom koji mi s IRB-a imamo u svijetu.

Većina projekata koji se izvode na IRB-u financira MZOŠ, i to po principu javnih natječaja, za koje mislim da je Ministarstvo korektno odradilo. Osim toga, Ministarstvo dodatno financira i projekte koji sudjeluju u velikim međunarodnim kolaboracijama.

IZDVOJENO Za napredak i poboljšanje kvalitete života često su zaslužna i neetička istraživanja

Znanost se često povodi materijalnim interesima Što je, međutim, s odlagalištem radioaktivnog otpada zbog kojeg je nedavno izbila afera, koje bi, prema nekima, trebalo biti u nadležnosti IRB-a?

Odlagalište radioaktivnog otpada malih aktivnosti privremeno je smješteno na IRB-u. To nije otpad iz nuklearnih centrala. Mislim da bi u budućnosti trebalo negdje u

Hrvatskoj naći mjesto za stalno odlagalište radioaktivnog otpada.

Surađuje li, prema vašem mišljenju, IRB dovoljno sa sličnim institutima iz EU i SAD-a? I kakve je kvalitete ta suradnja?

IRB ima vrlo dobru suradnju sa sličnim institucijama u svijetu, uglavnom preko velikih projekata. Na primjer, samo

u OPERA kolaboraciji fizičari

z

nanost nikako ne bi smjela imati uporište u religiji surađuju s 30 institucija iz Europe, Japana i Koreje. U kolaboracijama CMS, ALICE, MAGIC i Pierre Auger i surad-

nja sa sličnim institucijama još je veća, a i naše nuklearne grupe surađuju s puno inozemnih institucija.

Vratimo se CERN-ovu otkriću. Koliko bi ovo otkriće moglo promijeniti spoznaje o “postanku Svijeta i Svemira”?

Ne bih želio spekulirati o utjecaju našeg rezultata na dosadašnje spoznaje o «postanku Svijeta i Svemira».

Čekamo eksper imentalnu potvrdu rezultata i radove teorijskih fizičara.

Treba li znanost imati uporište u religiji? Ili je zaobilaziti?

Znanost ne bi smjela imati uporište u religiji. Znanost barata s činjenicama, a ne s vjerovanjem.

Kako, međutim, stvari stoje oko znanosti i etičkih postu-

lata? Je li, naime, znanost dovoljno etična? Ili se povodi samo za interesima spoznaje bez obzira na to koja je cijena tih istih spoznaja?

Znanost se često povodi ne samo za interesima spoznaje nego i materijalnim interesima. Istraživanja su katkada neetička, ali i to često vodi napretku i poboljšanju kvalitete naših života.

8

Život

4. listopada 2011., br. 385

ISTRAŽUJEMO Jesu li redoviti studenti ekonomike poduzetništva zakinuti pri upisu?

Moraju platiti 9.000 kuna, iako su položili sve ispite J Nekolicina studenata s FOI-a upozorava da nije “fer” što oni koji su položili sve ispite s prve godine moraju platiti punu cijenu školarine, dok neki koje nisu ni viđali na predavanjima, neće plaćati ništa

KRITERIJI Izračun rang-liste

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Položila sam sve ispite iz prve godine i to u rokovima, no unatoč tome sada moram platiti puni iznos školarine koja iznosi 9.000 kuna za godinu studija. Činjenica jest da nemam sve petice, ali cijelu godinu sam učila i trudila se kako bih sve položila. Sad se pitam čemu, jer ispada da se moj trud uopće nije isplatio.

Na nama zarađuju Nisam očekivala da ću upasti među studente koji neće morati ništa platiti, ali definitivno nisam očekivala da ću sa svim položenim svim ispitima iz prve godine morati platiti puni iznos školarine - razočarana je redovita studentica (podaci poznati redakciji) druge godine studija ekonomike poduzetništva koji se na FOIu provodi u suradnji s Ekonomskim fakultetom iz prvo Zagreba, a te doživi a za koja, tvrdi, n nije jedio d šok, a a morate Zašto smo se uopće toliko trudili? - pitaju se studenti s položenim svim ispitima na koja dan s e na š l a četiri 4.500 kuna a bilo je i onih koji objašnjenje po kojim se krite- rekla je studentica koja je sa u takvoj i skupit mestar situaciji. svojim kolegama ogorčena i prenose ispite. Ža- rijima radi rang-lista.

Mnogi su zbog kratkih rokova koji su lili smo se, fakultet za se studenti ostaim dati za plaćanje trećeg je naše žalbe uvažio Drugdje bez lista? li šokirani kada te je 23. rujna objavljena - Pronašli smo na web strani- semestra. su vidjeli rang-listu - Rang-lista je objavljena 23. nova rang-lista. Napravljene cama FOI-a formulu za izračun objavljenu 21. rujna s popisom su korekcije, ali neki od nas bodova, no, moram priznati, rujna, a rok za plaćanje trećeg studenata koji imaju pravo na koji smo položili sve ispite nikome baš nije jasno o čemu semestra bio je od 27. do 30. studij na teret Ministarstva, iz prve godine opet smo na se tu radi. Malo smo se raspi- rujna. Prvo doživite šok, a onima koji plaćaju participaci- popisu onih koji trebaju platiti tivali i na drugim fakultetima, onda za četiri dana trebate ju školarine prema linearnom puni iznos školarine. Mislimo gdje su nam studenti rekli da skupiti 4.50 0 kuna, koliko principu te ostalima koji plaća- da je to nepravedno prema ne postoje takve liste. Primje- košta semestar. Plus još 250 ju puni iznos. studentima koji su položili sve rice, kolegica u Čakovcu mi je kuna koliko košta upisnina.

- Na popisu onih koji neće ispite iz prve godine i da na rekla da studenti pri upisu na Nisu to mali novci, pa na drumorati ništa platiti našla su se nama zarađuju - smatra naša novu godinu studija plaćaju gim fakultetima toliko košta imena studenata koje uopće sugovornica. samo iznos kolegija koji nisu cijela godina – ustvrdila je nismo viđali na predavanjima, Studenti su, kaže, tražili položili, a ne cijelu godinu – studentica.

Važan je rezultat, a ne brzina polaganja - U formuli za izračun rang-liste uzima se u obzir težina kolegija (ECTS bodovi), postignuta ocjena i prosječna ocjena koju su postigli studenti na tom predmetu. Ne uzima se u obzir koliko puta je student ispit polagao i je li položio u prvom ili nekom kasnijem roku. Bitni su konačno postignuti rezultati, a ne brzina njihovog postizanja – komentirao je prof. dr. sc. Vjeran Strahonja, novi dekan FOI-a nezadovoljstvo jednog dijela studenata.

U odgovorima na naš upit priložio je i Odluku o uvjetima plaćanja školarine prilikom upisa u II. i III. godinu studija akadamske godine 2011./2012. za preddiplomski studij ekonomike poduzetništva, koja je donesena u siječnju ove godine.

Prema njoj redoviti studenti koji upisuju drugu godinu studija sudjeluju u plaćanju participacije školarine prema sljedećem modelu: ocjena koju je student dobio

na predmetu dijeli se s prosječnom ocjenom predmeta i množi se s brojem ECTS bodova predmeta. Ukupni zbroj tako dobivenih bodova po predmetima daje broj bodova svakog studenta te se temeljem navedenog radi rang-lista studenata za

v

ažni su rezultati, a ne brzina njihovog postizanja upis u drugu godinu studija.

Rang-lista radi se prema sljedećim kvotama: 20 studenata je na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, 20 prema linearnom modelu plaćanja, dok ostali studenti plaćaju puni iznos troškova studija, piše u toj odluci. Ovako to izgleda u formuli za izračun broja bodova, koja studentima baš i nije previše jasna: S = (o1/r1) * (EC TS)1+(o2/ r2) * (ECTS)2+...+(on/rn) * (ECTS)n.

FOI Studenti su bili informirani o svim odlukama vezanim uz studij

STUDIRATI (NI)JE SKUPO

Bilo pritužbi, greške su ispravljene

- Participaciju školarine moguće je platiti u dvije rate, a u posebno opravdanim slučajevima i na temelju molbe moguća je djelomična odgoda plaćanja školarine uz uvjet da su podmireni dugovi iz prethodnih godina – navodi prof. dr. sc. Vjeran Strahonja.

Dodaje kako su svjesni teške ekonomske situacije u kojoj su se našli mnogi studenti FOI-a i njihove obitelji, često preko noći i bez njihove krivnje.

- Zato smo smanjili neke troškove i racionalizirali poslovanje, što je omogućilo da ukinemo ili smanjimo neke pristojbe na svim studijima. Međutim, i dalje moramo zadržati participacije školarina za određene studije i kategorije studenata jer prihodi iz državnog proračuna ne pokrivaju troškove rada i materijalne troškove – objašnjava prof. dr. sc. Strahonja s varaždinskog FOI-a.

Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja

Dekan FOI-a prof. dr. sc. Vjeran Strahonja naglasio je i kako se pravila o broju studenata koji se upisuju na teret Ministarstva, odnosno prema linearnom modelu, te studenata koji plaćaju puni iznos studija ekonomike poduzetništva nije mijenjala u odnosu na prethodne godine. Studenti su, ustvrdio je, sa svime time upoznati, a odluke vezane uz taj studij javno su i objavljene. - Jedino

što donedavno nismo znali niti mi, niti studenti, a niti roditelji, bilo je to hoće li ove godine biti subvencionirane sve godine studija ili samo prva – izvijestio nas je dekan FOI-a. Naveo je da su rang-liste, način njihovog formiranja i izračun za svakog studenta javno objavljeni, podložni javnoj provjeri i eventualnim žalbama. - Greške su moguće, studenti ih uočavaju te se žale, a povjerenstvo i

stručne službe ih isprave te objave korigirane rang-liste te ispriku. Tako je bilo uvijek na svim našim studijima, pa i ove godine. Bilo je pritužbi, ali je sve riješeno i ispravljeno.

Svi se podaci mogu provjeriti, što uključuje i studente koji su oslobođeni plaćanja. Jasno je da među njima nema studenata koji nisu položili prethodnu godinu – izvijestio je dekan Strahonja.

!

4. listopada 2011., br. 385

Oglasi

9

10 Život

4. listopada 2011., br. 385

I TOGA IMA Ako vas „stisne“, trebate imati sreće jer zahod ima radno vrijeme

Javni WC na kolodvoru radi u čak šest smjena!

Izvan radnog vremena WC-a, ključ možete dobiti od zaštitara koji obilazi kolodvor – ako ga nađete! doznajemo, posao zaštitara uključuje i obilaženje kolodvora što znači da ga Putnici koji polaze sa želje- ponekad nije lako pronaći zničkog kolodvora Varaždin s obzirom na to da obilazi i koje “stisne” na zahod kad perone i kompletnu želječekaju vlak, ako u krivo vri- zničku postaju.

Putnici često nemaju vrejeme odu na WC, mogli bi se neugodno iznenaditi jer WC mena tražiti zaštitara po kolodvoru pa se, ukoliko ga ima radno vrijeme.

Naime, na vratima toaleta nema, snalaze kako znaju i odnedavno stoji neobična umiju. Inače, u vrijeme kada obavijest s radnim vreme- WC radi, tamo se nalazi nom WC-a na kolodvoru, čistačica koja nadzire da se koji je za korištenje otvoren WC ne uništava s obzirom na to da je novoobnovljen. u šest polusatnih termina. - Nužno je da č istač ica U slučaju potrebe korištenja WC-a izvan navedenih bude ondje kad se WC najtermina ključ vrata WC-a češće koristi. Njezino radnalazi se kod čuvara - zašti- no vr ijeme pr ilagođeno tara RVR-a – stoji na natpisu. je dolascima i odlascima -To nije radno vr ijeme vlakova što znači da je toalet otvoren kad ima u pravom smislu najviše ljudi i kada riječi, već to o a s o p je najpotrebnije samo znači a r a – objasnio je t da toazašti je šef kolodvora let nije u č u Josip Barulek. otvoren uklj e j n cijeli dan ilaže ekad D o d a o j e b o i kako nema n e g o a i pon potrebe da čis am o u odvor e lako l o k stačica ondje vr ijeme nij a g sjedi cijeli dan, kad je na ći prona tako da u vrijeme kolo d vor u kad na kolodvoru najve ć a f re nema mnogo putnika, kvencija putnika - objasnio nam je to šef ona čisti urede i ostatak kolodvora Josip Barulek, kolodvora.

Spomenimo i to da je toadodavši kako je toalet renoviran prije dvije godine let vlasništvo HŽ infrastruki ovakav način korištenja ture, a njegovo korištenje se uveli su jer ne žele da se ne naplaćuje.

Inače, javni WC na koloddevastira.

Osim toga, Barulek ističe voru je, uz onaj na autokako se u slučaju potrebe busnom kolodvoru i onaj korištenja WC-a izvan rad- na Gradskoj tržnici, jedan nog vremena ključ vrata od samo tr i javna WC-a WC-a nalazi kod čuvara - za- koji Varaždincima stoje na štitara, tako da je putnicima raspolaganju što je, kako zapravo u svako vrijeme mnogi smatraju, daleko od na raspolaganju. No, kako dovoljnog.

IMA LI U GRADU DOVOLJNO JAVNIH WC-A? Aleksandra Gradečak (31), ekonomistica

“

Mi koji živimo u centru grada možda i nemamo toliku potrebu za javnim WC- ima, ali svakako bi bilo dobro da ih ima, i to na više lokacija. Pogotovo bi to bilo potrebno radi tur ista koji nemaju gdje otići osim u kafić. A sumnjam da su upoznati s tim da postoji javni WC na tržnici. To nisam znala ni ja.

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Blaženka Knor (60), umirovljenica

“ Putnici na kolodvoru u nevjerici čitaju obavijest o radnom vremenu

Grad ne želi platiti WC koji bi radio non-stop Ukoliko bi iz Grada pokazali volju za sufinanciranjem od 5.000 kuna mjesečno, mi bismo mogli taj WC staviti u funkciju da radi non-stop – rekao je direktor Gradske tržnice Predrag Ciglar te dodao kako su već pokušavali s Gradom dogovoriti zajedničko financiranje javnog WC-a, ali u Gradu za to nije bilo sluha.

Jedini javni WC u centru grada nalazi se na Gradskoj tržnici. No i on ima radno vrijeme, odnosno otvoren je od 6 do 20 sati, a njegovo korištenje naplaćuje se dvije kune.

-Mi smo svjesni da je to jedini javni WC u gradu, ali mi s naplatom od dvije kune ne možemo pokriti održavanje WC-a 24 sata dnevno.

Znam da na Gradskoj tržnici ima jedan javni WC, no to nikako nije dovoljno. Ako se osoba nalazi, pr imjer ice, kod pošte, odl azak na taj WC predstavlja joj zaista dalek put, a pogotovo to vrijedi za nas starije. Tako da se nadam da će biti ot voren javni WC i negdje bliže centru gra da i to n e o naj kemijski.

Marko Ban (30), vozač

IZDVOJENO Na dvije lokacije od travnja do rujna postavljene su javne kemijske WC kabine

Nema potrebe za gradnjom skupih WC-a

Grad postavlja kemijske WC-e u vrijeme turističke sezone

- Javne kemijske WC kabine postavljene su od 1. travnja do 30. rujna u Habdelićevoj ulici i na parkiralištu kod Varaždinskoga groblja. Osim na tim lokacijama, javne kemijske WC kabine postavljaju se u Hallerovoj ulici za dane maturanata, na Aquacityju tijekom sezone kupanja, u prigradskim naseljima, u Biškupcu povodom blagdana Velike Gospe, kod dvaju groblja za Sisvete,

za Advent i za doček Nove godine. Postava javnih kemijskih WC kabina u gradu Varaždinu regulirana je zaključkom gradonačelnika i ugovorom s poduzećem TOI TOI d.o.o.

Zagreb. – objasnio je Robert Briški iz gradskog Upravnog odjela za komunal. Istaknuo je kako Grad za održavanje ovih WC-a plaća oko 70.000 kuna godišnje. – Zar bismo i mi u Varaždinu trebali graditi skupe

WC-e poput onih u Zagrebu? – pita se Briški koji smatra kako je s postavljanjem kemijskih WC-a riješen problem javnih WC-a u gradu, iako oni nisu građanima dostupni tijekom cijele godine. - Javni WC-i su najpotrebnji zbog turista i mi smo na prijedlog Turističke zajednice grada Varaždina WC-e i postavili od travnja do rujna, odnosno u vrijeme turističke sezone – kaže Briški.

“

Često v iđam ljude kako u samom centru, pr imjer ice u parku, mokre u grmlje. I iako nisam upoznat koliko ima javnih WC- a u gradu, po tome zaključujem da ih očito nema dovoljno.

Kako bi se izbjegli takvi prizori, treba svakako biti javnih WC-a na nekoliko ključnih lokacija u gradu.

4. listopada 2011., br. 385

Oglasi 11

12 Život

4. listopada 2011., br. 385

OTKRIVAMO Ivan Kocijan iz Nedeljanca u bivšoj je državi bio naš prvi pilot velikih putničkih aviona

Ogromnim jumbo jetovima upravljao je baš kao od šale J Karijeru je capt. Kocijan počeo u vojsci 1951. godine

gdje postaje nastavnikom letenja, a prelaskom u JAT 1966. prevozi putnike u Jemenu, leti u Australiju, SAD, Kanadu...

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

života bio odviše skroman i samozatajan da bi dozvolio - Stari putnički avion vam da se njegovo ime i dosezi je kao i stari automobil, u zrakoplovstvu posebno nikad ne znate kada će zaka- ističu. Kakav je trnovit put šljati motor i što se sljedeće do „zvijezda“ prošao Ivan može pokvariti. Naravno, Kocijan, pomogli su nam svi su oni pripremljeni za let rekonstruirati njegova kći jer nitko od pilota nije takav Jasminka, koja živi u Beograavanturist da sjedne u avion du, te rođaci Marija i Zvonko prepun putnika koji nije Težak iz Zamlače.

- Ivan je rođen 16. travnja siguran – rekao je između ostalog autoru ovih redaka 1932. godine u Nedeljancu, još početkom 90-ih umirov- a osnovnu školu taj dječarac ljeni kapetan Boeinga 707 za kojeg u životu ništa nije bilo nedostižno polazi u Ivan Kocijan iz Nedeljanca.

Vidovcu. Njegovi roditelji bavili su se poljoprivredom, Put do „zvijezda“ Na žalost, sve detalje a njemu, baš kao i čitavoj obitelji, nije nedostao letačkoj karijeri jalo raznih tale i životu našeg o i b nata i ambicije. prvog pilota n Naime, Kocijav išemotorjeda e j nima je dan nih putničoljih b j a n kih aviona od an bez bavljenja v o l o k spor tom i namije,aš pilota ostaru, u posebno bicinjenih za M klizmom bio interkonu je - 8. j o t i gotovo nezatinentalne v o s a l g Školovaletove, ni AOA-i njemisliv. je nastavio u kada nećemo klasi Š Srednjoj tehničkoj doznati. Naime, školi u Varaždinu učeći junaka naše priče obitelj, prijatelji i štovatelji zanat strojobravara s obaveoplakali su 25. ožujka 2003. znom stručnom praksom u godine (Ivan Kocijan sahra- radionicama na željeznici. A njen je u Vidovcu), a on je za onda, 1951. godine otišao je

na nekoliko mjeseci iz naše sredine, a vratio se kući iz Savezne pilotske škole (SPŠ) u Rumi s diplomom pilota motornih aviona! To je bio tek početak njegove iznimne zrakoplovne karijere – prisjeća se danas svog šarmantnog i stasitog šogora Marija Težak. Pored Ivana, pilotom u SPŠ postaje i Varaždinac Marijan Mihalinec, koji nam je rekao da je Kocijan bio u skupini pilota odabranih za daljnju izobrazbu u Školi aktivnih of icira av ijacije (ŠAOA). Da je njegova karijera u ratnom zrakoplovstvu bivše države bila itekako riskantna, potvrdila nam je Jasminka Kocijan.

- Moj otac je, kao vojni i kasnije civilni pilot, bio jedan od najboljih pilota. Školovan je u Mostaru u glasovitoj 8. klasi. Kao pripadnik elitnog 172. lovačko-bombarderskog puka zadužen je za prikaz akrobatskih letova prilikom visokih državnih posjeta tadašnjoj Jugoslaviji. Naime, u to vrijeme bi iz Zadra najbolji piloti, među kojima je bio i on, dolazili u Beograd, kad god bi predsjednik Tito imao važniju posjetu – istaknula je Jasminka.

Ivan Kocijan u Zemuniku kod Zadra u predahu letenja pozira ispred svog lovca F-84G Thunderjet

Supruge pilota – živjele u strahu!

- To su bile i lijepe i teške godine. Avionima se upravljalo „pomoću štapa i kanapa“ i trebalo je jako mnogo spretnosti da bi se preživjelo. Mi smo stanovali u vojnim zgradama i djetinjstvo, osim po mnogo čemu lijepom, pamtim po noćnim kricima žena kojima je javljeno da su im muževi poginuli. Moja majka Dra-

gica je radila u pošti. Već je po zvuku i satnici znala je li određenog dana sve u redu s pilotima jer su na zadaće u određeno vrijeme polijetali i u određeno vrijeme se vraćali (putanjom iznad pošte).

Ukoliko nije bilo zvuka motora u očekivano vrijeme, slutila je da je nešto pošlo po zlu – veli Jasminka, koja je također pilotkinja.

Boeing 707 za interkontinentalne letove bio je najveći avion u floti JAT-a

IZDVOJENO Da ponekad nije dobro biti među najboljima, iskusio je u Yemen Airlinesu

Kad država „iznajmi“ svoje zrakoplovce

U Jemenu, prevozio je s DC-3 putnike naoružane do zuba

Put do „krila“ pedesetih godina nije bio lagan, na što ukazuje podatak da je tijekom školovanja u Mostaru stradalo čak osmero Kocijanovih kolega! Letenje je uvijek uzimalo danak, a njegov najbolji prijatelj Ranko Janković poginuo je na noćnom letu s američkim avionom F84G Thunderjet 1963. godine. Tri godine nakon spomenute nesreće, Ivan napušta vojsku i 1966. (u činu kapetana 1. klase) postaje pilotom nacionalne aviokompanije JAT (Jugoslavenski aerotransport).

- Prelaskom u JAT dobiva i angažman u dalekom Jemenu 1968. godine na temelju ugovora između aviokompanije,

odnosno Jugoslavije i Jemena. Piloti aviona DC-3 i članovi posada tamo borave po 6 mjeseci. Dobrovoljno su se

K

ocijan je bio šef pilota na Boeingovim četveromotornim 707-ama javljali (podrazumijevalo se da moraju biti među najboljim pilotima) jer ta akcija nije bila bezopasna. U toj oblasti bjesnio je rat, a Jemenu je trebalo pilota, aviona i podrške u svakom pogledu…

Bilo je još sličnih „iznajmljivanja“ pilota drugim državama i znam da je odlazio u siromašne afričke zemlje u tim misijama – objasnila je Jasminka. Njezin otac letio je na desetak različitih tipova školskih i borbenih aviona (Trojka, Aero 2, 213, UJak-9, Jak-3, MK-3, MK-6, T-33, F-84G…), a u JAT-u je kapetan na DC-3, SE-210 Caravelle, četveromotornom Boeingu 707 (ujedno je obavljao dužnost šefa pilota ogromnih 707-ica) te na tromotornom Boeingu 727. Pored svega spomenutog, treba znati da je capt. Ivan Kocijan bio i nastavnik letenja na avionu T-33, a umirovljen je 1992. godine.

4. listopada 2011., br. 385

U svrhu proširenja poslovanja, te potrebe za pouzdanim i stručnim osobama koje će se pridružiti našem uspješnom timu, objavljujemo sljedeći natječaj:

TRAŽI SE VIŠE IZVRŠITELJA za: rad u specijaliziranoj trgovini ortopedskim pomagalima rad u komercijali, na terenu Preferirana zanimanja: viši fizioterapeuti, liječnici, medicinsko osoblje sa iskustvom, farmaceuti te ostali sa iskustvom u radu s pacijentima Radna mjesta podrazumijevaju kontakt s pacijentima, uzimanje mjera, procjena oko adekvatnog pomagala s obzirom na dijagnozu, rad sa doznakama, koordinacija s ostalim odjelima Izuzetno stimulirajuća primanja, ugodna radna atmosfera, rad u timu orijentiranom najsuvremenijim i tehnološkim razvijenim metodama rada UVJETI: - minimalno 5 godina rada u medicinskoj struci (minimalno srednja stručna sprema); prednost poznavanje engleskog jezika; nužno poznavanje Microsoft Office paketa; komunikativnost; sklonost timskom radu; vozačka dozvola B kategorije; vlastito vozilo prednost, nije uvjet Moguće i zapošljavanje osoba u svrhu stručnog usavršavanja za rad, kao i osoba s invaliditetom Životopis i CV molimo poslati na mail: posao@ortorea.hr ili na adresu: Orto Rea d.o.o., Jalkovec, Braće Radić 52/b, 42 000 Varaždin, za natječaj

AUTOCENTAR KOS Dani otvorenih vrata

Popusti do 35 posto U ovlaštenoj Renault i Dacia koncesiji Autocentar Kos d.o.o., Cehovska 18, Varaždin 1.10. 2011. održani su Dani otvorenih vrata te isto tako i u obje poslovnice u Koprivnici i Čakovcu.

Od samog jutra posjeta je bila iznimna te je pregledano preko 150 vozila i posjetilo nas je više od 250 zadovoljnih vlasnika Renault i Dacia vozila.

Osim što je vlasnicima besplatno pregledano vozilo, napravljena je ponuda za servis istog vozila uz iznimne popuste do 35 %.

Zabilježen je i veliki interes za nova vozila Renault i Dacia te su se ciijeli dan mogla isprobati vozila. Zadovoljni smo posjetom i odazivom te se vidi da vlasnici novih

i starijih vozila Renault i Dacia prepoznaju kvalitetu ovlaštenog servisa iza kojeg stoji stručno i školovano osoblje.

Posebno želimo istaknuti da je najbitnija garancija koju dajemo na svaki originalni kupljeni i ugrađeni rezervni dio bez obzira na starost vozila.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u koncesiji ili na tel.: 042/403-300.

Oglasi 13

14 Oglasi

4. listopada 2011., br. 385

4. listopada 2011., br. 385

Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti 15

ČITATELJI PIŠU Europski dan jezika u Osnovnoj školi Kneginec Gornji

REKORDNI ULOV

Od engleskog nogometa do kraljice Som dug 2 metra i Odlukom Vijeća Europe, Europski dan jezika obilježava se svake godine 26. rujna.

Prilika je to za uvid u nove jezične pojave i procese. Sposobnost uporabe stranih jezika i potreba komunikacije sa svijetom razlikuje nas od ostalih živih bića, stoga i ovih dana stavljamo akcent na potrebu njihovog učenja zbog svakodnevne interakcije s okolinom.

Djeca počinju učenje stranih jezika u najranijoj dobi. Brojna su istraživanja pokazala da su tada najprijemčivija za takve sadržaje, jer ih lako pamte i brzo uče. Takvi procesi učenja događaju se kroz pokret, pjesmu, ples i priču. Kako rastu, tako se i razvijaju njihove jezične kompetencije. Spremni su na interakciju s različitim ljudima i jezicima. Komuniciraju putem medija, interneta, škole... Često im se pruža prilika za dobivanjem pravih informacija iz prve ruke.

British Council Hrvatska je organizacija koja je usmjerena ka tome. Promovira engleski jezik i kulturu među svom populacijom koja na bilo koji način treba i koristi se engleskim jezkom. Na poziv

OŠ Kneginec Gornji ove su godine Petera Hopwooda, kao svog predstavnika, zamolili kako bi održao edukativne radionice na temu engleskog jezika. Gospodin Hoopwood je

vlasnik tvrtke Libris komunikacije, lektor je, predavač i, ono što je djecu najviše zanimalo, izvorni govornik, koji im nudi komunikaciju na jeziku koji neki uče već punih sedam godina.

Proteklog su petka s njime proveli vrijeme u zanimljivim sadržajima - od nogometa do kraljevske obitelji, razgovarali su o Facebooku i televiziji, o tome što svakodnevno rade ljudi u Velikoj Britaniji, a najviše o Londonu 2012 i nadolazećim Olimpijskim igrama.

Bilo je inspirativno i sadržajno komunicirati na engleskom jeziku, saznati puno novog i izaći iz okvira redovne nastave te s druge strane primijeniti stečena znanja.

Nadamo se da je to tek uvod u suradnju s British Councilom Hrvatska i Peterom Hopwoodom te da će takve i slične radionice pomoći djeci u boljem snalaženju u engleskom jeziku.

Učiteljica Jasna Žimbrek

ČITATELJI PIŠU Udruga “Varaždinske mažoretkinje” želi popularizirati pokret

Dođite na audiciju za mažoretkinje Udruga “Varaždinske mažoretkinje” od ove jeseni pokreće popularizaciju mažoret-sustava na način da omasovi ovaj pokret na području grada Varaždina i Varaždinske županije. Programom popularizacije mažoret-sustava žele se obići svi vrtići, osnovne i srednje škole s područja naše regije te predstaviti odlike i popularnost mažoretkinja s ciljem izobrazbe djevojčica i djevojaka uzrasta od 4 do 25 godina, kako bismo uspostavili kategorije dječjeg, kadetskog, juniorskog i seniorskog uzrasta te kasnije i veteransku skupinu Varaždinskih mažoretkinja. Izvan Varaždina ćemo nastojati osnovati udruge mažoretkinja mjesta ili grada u kojem

mažoretkinje žive i gdje polaze školu.

Cilj nam je djevojčicama i djevojkama pružiti mogućnost bavljenja srodnom i zanimljivom aktivnošću, koja obuhvaća svrsishodno korištenje slobodnog vremena, odgojni pristup pravilnog držanja, hodanja i kretanja, plesa i druženja, ali i obrazovni pristup učenja o ovome sustavu koji je osmišljen i nastao u Francuskoj, a predstavlja ljepotu mladosti, sport, ples, zabavu i rekreaciju u jednom i istom zajedničkom imenu – mažoretkinje.

Za najmlađe djevojčice vrtićkog uzrasta audicija će biti održana u srijedu 5. listopada u 16:30 sati u dvorani Dječjeg vrtića Varaždin na Banfici u Dravskoj ulici 1. U

ponedjeljak 10. i u utorak 11. listopada u 19 sati na stadionu Slobode u Varaždinu upriličujemo audiciju za mažoretkinje s područja grada Varaždina, kako bismo predstavili izgled mažoretkinja, njihovu uniformu, osnovna pravila i načela mažoret-sustava, načine zajedničkog druženja, treninge, nastupe, natjecanja, putovanja i mnoge ostale mogućnosti. Tako ćete saznati jeste li baš vi djevojčica za idealnu mažoretkinju i jesu li mažoretkinje pravi izbor za vas. Dođite i upoznajte Udrugu “Varaždinske mažoretkinje” te uđite u novo, korisno i sretno mladenačko razdoblje svojeg života!

Udruga “Varaždinske mažoretkinje”

težak 58 kilograma!

Tomislavu Žnidariću iz Bartolovca treći se put ostvario ribički san. Može raširiti ruke koliko god može i s pravom reći: “Ulovio sam trećeg, ali najvećeg soma”. Član sam ŠRK općine Trnovec Bartolovečki, pa ribu pretežno lovim na jezeru HE Čakovec.

Som je ulovljen ujutro oko 8 sati na živi mamac. Borba sa somom je trajala oko 20 minuta, a uz pomoć ribolovca Ivana Oršića iz Zamlake som je ugledao svjetlo dana.

Tomislav Žnidarić

VRTIĆ ZEKO

Proslavili 14. rođendan Dječji vrtić Zeko Varaždin proslav io je 1 4 . ro đendan.

Buduć i da rođendan pada početkom jeseni, ukrasili smo dvorište vr t ića raznoraznim plodovima jeseni te priredili jesensku svečanost. Glavna zvijezda svečanosti bila je naša Jasenka napravljena od raznih jesenskih plodova. Tjedan prije uputili smo se na izlet u Zagreb, posjetili tvornicu Kraš u kojoj smo dobro promotrili kako nastaje svima nam omiljena čokolada i ostale poslastice. Prije toga posjetili smo i zagrebačko kazalište Mala scena u kojoj smo odgledali odličnu predstavu Baukač ili O strahu.

Tete iz DV-a Zeko

OBAVIJEST

Dan Kristove crkve Kr istova crkva će sljedeće nedjelje proslaviti Dan crkve. Svečanosti će prisustvovati brojni gosti, predstavnici crkvenog i političkog života.

Pastor Mladen Dominić

ČITATELJI PIŠU Izlet korisnika Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin

Nagrada za uloženi trud

U sr ijedu 21. rujna organiziran je jednodnevni izlet u trsatsko marijansko svetište i u Crikvenicu za korisnike Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin 6 zajedno s članovima Kluba za starije osobe, vanjskim članovima folklorne i plesne sekcije u Domute vanjskim suradnicima u pratnji stručnih djelatnika Doma. Izlet je osmi-

šljen kao nagrada za sav trud i napor koji su korisnici doma s vanjskim članovima folklorne i plesne sekcije (izvođači) te suradnicima uložili u glazbeno-plesni program u HNK Varaždin 30. lipnja. Krenulo se autobusom u ranim jutarnjim satima prema Trsatu, najstarijem marijanskom svetištu u

Hrvatskoj. Korisnici su posjetili crkvu blažene Djevice Marije, gdje su se pomolili za zdravlje svojih najbližih, kapelu zavjetnih darova gdje su zapalili svijeće, franjevački samostan, Trsatske stube, Trsatski perivoj, čudotvornu sliku blažene Djevice Marije, skulpturu Trsatski hodočasnik...

Nakon obilaska Trsata krenuli su u Crikvenicu gdje su se odmorili na terasi u sklopu glavne gradske plaže u Crikvenici. S predivnim pogledom na more korisnici su se fino napapali. Ostatak sunčanog poslijepodneva u Crikvenici Varaždinci su proveli uz pjesmu i ples te pokazali kako umirovljenici mogu biti puni entuzijazma i pozitivne energije. Neki su prošetali Crikvenicom, posjetili povijesnu jezgru grada, ali i poznati Akvarij, dok su se oni najhrabriji i okupali.

I tako zadovoljni, nasmijanih lica, s blagoslovom u srcima, pjesmom na usnama i pijeskom u cipelama vratili su se u kasnim večernjim satima u svoj Varaždin.

Jelena Šamarija

ISPRAVAK

Sportaš Slaven Ivić U prošlom je broju 7Plus Regionalnog tjednika, na 36. stranici, objavljeno pogrešno ime sportaša. Umjesto objavljenog “Slaven Ilić” trebalo je stajati “Slaven Ivić”. Ispričavamo se Slavenu Iviću i čitateljima.

Uredništvo

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

16 Školstvo

4. listopada 2011., br. 385

Županijske stipendije

21

stipendiju osigurala je Varaždinska županija u ovoj godini za studente koji se školuju za zanimanja od posebnog interesa. Devet stipendija dobit će nadareni studenti, studenti s invaliditetom te sportaši.

Za studente loših socioekonomskih prilika osigurano je 15 stipendija, a za učenike pet stipendija.

Mjesečni iznos stipendije za studente iznosi 700 kuna, a za učenike 300 kuna. Svi zainteresirani dokumente moraju dostaviti u roku od 15 dana u Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport u Varaždinskoj županiji.

Škola crtanja i slikanja

u dana četiri še od bilo vi uta in 40 0 m g dobro a m progra Revija je završila dodjelom nagrada onima najboljima u kategorijama revije

DOZNAJEMO Nakon 15 godina Varaždin ponovno domaćin revije

Videostvaralaštvo djece J Na ovogodišnjoj 49. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece prikazano je ukupno 88 filmova:

40 igranih, 50 dokumentarnih, 53 animirana filma, 17 reportaža i 15 filmova koji spadaju pod ostale vrste Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Želite li naučiti crtati i slikati, još uvijek se možete prijaviti za školu klasičnog crtanja i slikanja.

Nastava se održava u prostorijama Edukacijskog centra Galerije Klarić pod stručnim likovnim vodstvom varaždinskog akademskog slikara Živka Skuhala. Pozivamo zainteresirane za dodatne informacije da se jave u sjedište Galerije Klarić u Ulici Krešimira Filića 39a svakodnevno od 9 do 12 te od 17 do 19 sati, subotom od 9 do 12 sati. Informacije se mogu dobiti i na telefone 042/321-566 i 091/ 1400 160.

Varaždin su protekla četiri dana okupirali mali filmaši iz cijele Hrvatske. Od 29. rujna do 2. listopada barokni grad bio je domaćin 49. revije hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece u sklopu koje je prikazano 88 od ukupno prijavljenih 175 filmova, koji su se natjecali u pet kategorija – igrani, dokumentarni, animirani, reportaža i ostale vrste.

Ernest Habek, ravnatelj II. OŠ i Ana Bušić, predsjednica VANIME

Sretan rođendan!

Učenici II. OŠ pripremili su glazbeno-scenski program

Kako nastaje časopis?

Dugogodišnja urednica Školske knjige Dinka Juričić podučila je učenike OŠ Breznički Hum kako nastaje časopis. Juričić je s učenicima podijelila mnoge male tajne novinarstva, pa su tako doznali na koji način nastaje časopis, tko je odgovoran za sadržaje koji se u njemu objavljuju te koja je razlika između časopisa i novina. Također, doznali su da je uz puno rada novinara, za izdavanje jednog časopisa potrebno i puno novaca. Sve što su naučili učenici će primijeniti pri izradi školskog časopisa Iskrice.

Kristijan Ugrina bio je poseban gost revije

Revija se svake godine organizira u drugom gradu, tako da je nakon 15 godina, ponovno stigla u Varaždin i to na veliki jubilej: 25. rođendan VANIME, filmsko-kreativnog studija koji danas vode Sandra Malenica i Hrvoje Selec. - Prije 15 godina, točnije 1996., na reviju je bilo prijavljeno 55 filmova, a danas ih je tri puta više, što samo govori o tome koliko se dječje filmsko stvaralaštvo razvija - rekao je Hrvoje Turković, predsjednik Hrvatskog filmskog saveza na otvorenju revije. Dobrodošlicu gostima poželjela je i Ana Bušić, predsjednica VANIME. - Izuzetno mi je drago što smo povodom 25. obljetnice domaćini revije upravo mi, VANIMA, te Druga osnovna

škola Varaždin, na kojoj je VANIMA i započela s radom, davne 1986. godine – istaknula je. Reviju, čije je otvaranje vodila Hana Hegedušić, otvorio je Andy, mladi plesač i Super talent koji je svojim nastupom “razmrdao” i najstarije. Poseban dio svečanog otvaranja pripao je učenicima i učiteljima varaždinske II. OŠ, koji su zajedno s ravnateljem Ernestom Habekom pripremili glazbeno-scenski nastup za sve sudionike.

Ugrina i predstava Uz službeni program i osam revijskih projekcija, domaćini su za 160 malih filmaša i njihovih voditelja, koji su u barokni grad stigli iz cijele Hrvatske, pripremili i bogat popratni

program. Uz razgledavanje Varaždina, djeca su posjetila Entomološki muzej Svijet kukaca te Stalni postav kulturnopovijesnog odjela. Posebno zanimljivo sudionicima revije bilo je u varaždinskoj dječjoj knjižnici, gdje je Kristijan Ugrina predstavio festival “Mali grad Faros”, nakon čega je održana predstava “Dječak Ivek i pas Cvilek”. Odrasli sudionici u suradnji s Koncertnim uredom Varaždin posjetili su koncert Komornog orkestra u sklopu Varaždinskih baroknih večeri.

Organizatori 49. revije su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za odgoj i obrazovanje, Grad Varaždin i Hrvatski filmski savez koji je uz VANIMU i II. OŠ ujedno i priređivač.

Djeca: “SuroGAD” najbolji animirani film

Kazalište je sva četiri dana bilo prepuno

Ovogodišnja revija hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece završila je podjelom nagrada najboljima u subotu u varaždinskom HNK, a vrijedne nagrade pripale su i filmovima koje su napravili polaznici VANIME. Prema ocjenjivačkom sudu odraslih, animirani film “SuroGAD” Filmsko-kreativnog studija VANIMA osvojio je treće mjesto, a prema sudu djece, proglašen je najboljim animiranim filmom ovogodišnje revije. VANIMA se okitila još jednom nagradom: film “11.10.’98.-9.10.’11”, prema ocjenjivačkom sudu djece najbolji je film među ostalim vrstama. Iako nisu dodijelili nagrade u katego-

rijama reportaže i ostale vrste, ocjenjivački sud odraslih odlučio je da je film “Plavi zec” OŠ Josipa Zorića iz Dugog Sela najbolji igrani film, “Kuća ogledala” Narodnog sveučilišta Dubrava najbolji animirani, a “47 žica, srce i prsti” OŠ Rudeš iz Zagreba najbolji dokumentarni film. I prema ocjenjivačkom sudu djece, u kojem su se nalazili učenici varaždinske II. OŠ, dokumentarni film “47 žica, srce i prsti” najbolji je među dokumentarcima. Prvo mjesto među igranim filmovima djeca su dodijelila filmu “Draga Ana” OŠ Bartola Kašića iz Zagreba, a najbolja je reportaža po sudu djece “Ljubitelji ptica” OŠ Stanovi iz Zadra.

Među nama 17

4. listopada 2011., br. 385

MEĐU NAMA Valent Sabolić i Stjepan Talan - kandidati za zamjenika gradonačelnika Z. Horvata

Mito i korupcija - najveća su zla Bavljenje politikom novi je izazov u karijerama uspješnog stomatologa i poduzetnika iz Varaždina a vrednovati znanje i rad, sposobnost i poštenje.

Za kraj, kakvi ste privatno?

Na prvom mjestu su mi obitelj, a posebno moje dvije unučice Leda i Nika. Naša druženja su za mene neprocjenjiva.

Volim ići na more i povremeno negdje otputovati jer si u mladosti to nismo mogli priuštiti.

Opušta me rad u vrtu, volim cvijeće, a posebno ruže. Nisam tip za odlazak u restorane i buku, više volim šetnje u prirodi i intimu obitelji.

Poduzetnik koji zna

Dr. stom. Valent Sabolić

Oni se prije nisu aktivno bavili politikom. Zašto su se odlučili na taj novi izazov u životu? O tome govore dr. stom. Valent Sabolić i mr. pharm. Stjepan Talan, kandidati za zamjenika gradonačelnika Zlatka Horvata.

Ugledni stomatolog Dr. stom. Valent Sabolić Varaždincima je poznat po radu na području dječje i preventivne stomatologije, a posebno po angažmanu na organizaciji čitavog niza preventivnih akcija usmjerenih ka podizanju svijesti o potrebi zaštite zdravlja zubi u djece. Izuzetno je pedantan i odgovoran, perfekcionist koji je studij završio s najvišim prosjekom ocjena, bez pada ijednog ispita. Autor je dječje slikovnice i dvaju edukativnih filmova o važnosti prevencije karijesa te predsjednik Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Varaždin.

Odrasli ste u Ključu kraj Novog Marofa. Kakvo ste imali djetinjstvo i što vas je motiviralo za odabir ove struke?

Odrastao sam u obitelji sa

Mr. pharm. Stjepan Talan

sedmero djece. Živjeli smo siromašno, a roditelji su nas odgajali u katoličkom duhu uz svakodnevne molitve i obvezne nedjeljne svete mise. U takvoj obitelji naučite biti skroman, naučite dijeliti i biti tolerantni, pošteni i radišni. Odrastajući u siromaštvu, imao sam snažnu želju školovati se i postići nešto izuzetno. Sâm sam financirao studij radeći, a primao sam i stipendije jer sam imao visoki prosjek ocjena i nikada nisam pao nijedan ispit. Nakon školovanja počeo sam raditi na Školskom dispanzeru u Varaždinu. Na početku moje karijere, zdravlje dječjih zubi i svijest o potrebi dentalne higijene u djece bili su na zastrašujuće niskoj razini i ja sam čvrsto odlučio to promijeniti. Neko vrijeme sam radio u ambulanti u Vidovcu, a 1991. otvorio sam privatnu stomatološku ordinaciju. Prije osam godina u poslu mi se pridružila i kći, a s nama radi i moja supruga.

Na predstojećim izborima podržavate nezavisnog kandi-

data Zlatka Horvata, nastupa- vi te da, ako se nekom dokaže jući kao njegov zamjenik. Ako krivnja, za to i odgovara. pobijedite na izborima, ćemu Kao predsjednik Uprave ćete se posebno posvetiti?

Dječjeg vrtića Varaždin, upuS obzirom na to da će ćeni ste i u probleme u tom ovo biti kratak sektoru. mandat, inPotrebna su dodatna u zistirat ću ulaganja u postojeće je i iz r k na zavrobjekte, za što ću se iti p u k o šavanju posebno zalagati, o žno k a a v k započeznaju nici te u izgradnju noji o k tih prot vih vrtića u POS e on uze jekata, naselju u Jalkosu pod nici o t a – poput večkoj i u Hraščistav d e r p i Kirurgici. Varaždin buja, ijskog je, Tomia u posljednjih 40 financ ra o slava Špogodina nije izgrađen sekt ljara. Problem nijedan novi objekt. svih problema je Koliko ćete vremena izdvasmeće, a imam osjećaj da Va- jati za obavljanje ove funkcije raždinci nisu dovoljno svjesni i kojim rezultatima biste bili opasnosti koja leži u odgodi zadovoljni na kraju mandata? primjene postojećeg modela Za dobru stvar spreman sam zbrinjavanja otpada. Uz zaga- izdvojiti koliko god je potrebno đenje vode i tla, moguće su i vremena, pa i raditi cijele dane. epidemije zaraznih bolesti, pa Dugoročni mi je cilj da se u je važno urgentno reagirati. Varaždinu zauvijek iskorijene Posebno me kao Varaždinca zlouporaba položaja, korupboli i poljuljani ugled grada, cija, mito i reketarenje, jer to koji treba vratiti. Želja mi je da su najveća zla ovoga društva. se čim prije raščiste ovi slučaje- Neradnike treba diskreditirati,

Mr. pharm. Stjepan Talan među najuspješnijim je gospodarstvenicima u Hrvatskoj, s iskustvom koje se proteže daleko izvan granica naše zemlje. Nakon uspjeha u farmaceutskoj industriji, izazov je pronašao u implementaciji čistih tehnologija i proizvodnji solarnih modula. Angažiran je već četrnaest godina u Rotary klubu Varaždin, a trenutno je i na funkciji predsjednika. U poslu mu je glavni moto fleksibilnost i praćenje trendova, stoga se okušao u više poslovnih područja, osiguravši u svojim tvrtkama sigurna radna mjesta za oko 170 ljudi. Smatra da Varaždin može ostvariti djelomičnu energetsku samoodrživost i prerasti u ekološku oazu, slijedeći primjer njemačkih, austrijskih i talijanskih gradova slične veličine.

Vaša je biograf ija puna uspješnih poslovnih pothvata.

Kako su izgledali vaši počeci?

Nakon školovanja radio sam desetak godina u ljekarni, a zatim sam sa suprugom otvorio tvrtku za uvoz i distribuciju lijekova. Posao je dobro krenuo, te smo ubrzo preuzeli jednu zagrebačku tvrtku slične veličine.

2001. jedan je inozemni investicijski fond dokapitalizirao našu tvrtku, a 2004. krenuli smo u suradnju s najvećim njemačkim distributerom lijekova, tvrtkom Phoenix. Supruga se nastavila baviti ljekarništvom, a ja sam radio kao country manager Phoenixa za Hrvatsku. Prateći europske i svjetske trendove, potom sam odlučio investirati u proizvodnju solarnih modula. Moj poslovni stil je postići maksimum u nečemu, a zatim krenuti u novi izazov. U svakom

poslu motiv je profit, no uvijek sam na prvo mjesto stavljao korist za širu društvenu zajednicu i za ljude koje zapošljavam.

Takav sam i privatno - volim raditi i putovati, stalno učiti nešto novo i stjecati nova iskustva. Što vas je motiviralo da se kandidirate za zamjenika Zlatka Horvata na predstojećim izborima?

U prvom redu, ljubav prema Varaždinu. Proputovao sam svijet - mnogi stranci koje sam susretao imali su samo lijepe riječi za naš grad. Sada me pitaju što se događa. Vođenje grada i vođenje tvrtke funkcioniraju na sličnom principu. U ovom trenu, gradu je potrebno restrukturiranje. Kao zamjenik gradonačelnika namjeravam se angažirati u segmentu gdje će moja znanja i iskustva biti najkorisnija, a to je gospodarstvo.

Koji su vaši konkretni prijedlozi za daljnji razvoj gospodarstva u Varaždinu?

U krizi je važno okupiti one koji znaju kako – a to su najjači poduzetnici i predstavnici financijskog sektora. Moja ideja je okupiti ih u Poslovni klub gdje bi dobrodošli bili i mladi poduzetnici koji bi ovdje dobili konkretnu potporu. Ključne institucije su Veleučilište, jer bez obrazovanih kadrova nema ni garniture koja može pokrenuti gospodarstvo, i Tehnološki park kao inkubator novih tvrtki.

Mislim da mladim tvrtkama treba nastaviti pomagati i nakon što završi proces inkubacije i to vrlo konkretnim mjerama. Nositelji stvarnog gospodarskog rasta su obrtnici i mali i srednji poduzetnici kojima treba pomoći subvencijom kamata na kredite. Zatim tu je i Varteks, koji bi svakako trebalo zadržati u Varaždinu.

Koji su realni kratkoročni ciljevi vašeg tima?

U ovom kratkom mandatu treba se fokusirati na nekoliko ostvarivih ciljeva. Prije svega tu je smeće, čiji se rješavanje ne smije ni trenutka odgađati jer svaka odgoda znači potencijalnu ekološku bombu. Nakon što se to riješi, Varaždin je spreman za korak dalje. Prema uzoru na austrijske, njemačke i talijanske gradove slične veličine, Varaždin može prerasti u ekološku oazu.

18 Oglasi

4. listopada 2011., br. 385

SUSRET Natalija Martinčević, predsjednica Savjeta za europske integracije

Od EU možemo dobiti više J Samo o našoj spremnosti, znanju i sposobnostima ovisi

hoćemo li dobiti od EU više nego do sada, ističe Martinčević Hrvatski pregovori s EU su mnoge prilike te samo o našim završeni, Ugovor o pristupanju znanjima i sposobnostima ovisi EU je pripremljen, a sad još hoćemo li ih znati iskoristiti, čekamo njegovo potpisivanje kako na nacionalnoj, tako i te ratifikaciju u svim parla- lokalnoj razini.

Dokle smo došli nakon svih mentima država članica. Zašto je to sve skupa išlo tako sporo, reformi i učenja? Je li Hrvatska pitamo Nataliju Martinčević, danas spremna za EU? Sve je to bilo i bit će i dalje popredsjednicu Županijskog savjeta za europske integracije ticaj Hrvatskoj da poduzme reVaraždinske županije, povo- forme koje su važne za dobrodom Europski tjedan malog i bit njenih građana – npr. borba protiv korupcije, jačanje pravne srednjeg poduzetništva. države i pravosudnog sustava, uvođenje veće učinkovitosti u Bolje strože - Proces priprema za ulazak javnu upravu itd. Naučili smo u EU formalno je trajao šest jako puno, no još je dosta posla godina i u tom su razdoblju pred nama. Moramo slušati provedene brojne reforme. Pre- jedni druge, ne samo mi Eurogovori su trajali, ali EU je bila pu, nego i ona nas. Nemojmo zaboraviti da EU prisiljena uspostaviti strože nije neki „šef“ mehanizme da bi se izbjeje n a koji tamo glo iskustvo s Rumunjodbij U E negdje skom i Bugarskom. anja p u t s i odozgo pr Za Hrvatsku je puno as n i b o naređubolje da je prošla taj bacil i i je što „stroži“ režim, jer će k politič ki i kako nam biti puno lakše ars d o p trebamo nakon ulaska u EU. Ali s go g raditi. U to nije kraj puta, nego unatra EU pr inc ip tek početak. Ne smijemo supsidijarnosti se opustiti sada, u završnici jedan je od temeljnih tog jedanaest godina dugog maratona. No treba znati kako principa, što znači da se postunam EU nije jamstvo bilo čega, pak donošenja odluka spusti na ali nam se ulaskom otvaraju što nižu, lokalnu razinu, što bli-

POZIV

Na tribinu ili seminar

že građanima. Nažalost, mnoge vlade iskorištavaju Uniju kao izgovor za procese ili reforme koje nisu popularne pa građani često zaboravljaju da ih njihova vlada predstavlja u EU te da bi ona trebala zastupati interese svojih građana.

Referendum prolazi Za građane je važno znati što ih očekuje. Možete li pojasniti na nekoliko primjera, i pozitivnim i onim manje pozitivnim, što će se promijeniti našim ulaskom u EU? Poljoprivrednici će dobivati veće poticaje i time povećati produktivnost, snizit će se cijene roaminga, zaštita potrošača će se povećati, hrvatski studenti moći će pohađati sveučilišta u EU pod istim uvjetima kao i studenti države u kojoj se sveučilište nalazi. Tu je i sloboda kretanja radnika, kapitala i robe, a znamo da više proizvoda i veća konkurencija nosi i niže cijene. Ipak, treba spomenuti i da se uvodi PDV na prodaju građevinskog zemljišta, ortopedska pomagala, knjige, znanstvene časopise, kao i na određene proizvode poput mlijeka i kruha. Također se uvodi trošarina na električnu

Natalija Martinčević, predsjednica Županijskog savjeta za EI

energiju i plin, a povećava se trošarina i na cigarete, dok su prijelazna razdoblja predviđena za mogućnost kupnje poljoprivredne zemlje strancima te kretanje radnika.

Pred nama je referendumu o pristupanju. Što očekujete?

Glasovanje za ulazak. Odbijanje pristupanja Uniji na refe-

rendumu bacilo bi nas politički i gospodarski unatrag, i to na duže vrijeme. Na referendumu ćemo odlučivati želimo li da Hrvatska bude utemeljena na europskim vrijednostima i zato članstvo u EU ne bi trebalo biti cilj sam po sebi, već izraz orijentiranosti prema europskim vrijednostima.

Od 3. do 9. listopada u Europi se obilježava Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva, čije je obilježavanje pokrenula Europska komisija. Ovim se događajem želi promovirati poduzetništvo na način da se zainteresira javnost, a osobito mladi koji tek počinju graditi svoje poslovne karijere. Koristim ovu priliku kako bih pozvala sve zainteresirane građane da dođu na tribinu o socijalnom poduzetništvu koja će se održati 4. listopada s početkom u 10:30 sati u Skupštinskoj dvorani Varaždinske županije. U istom prostoru, također povodom Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetništva, održat će se besplatni seminar o izradi poslovnih planova, i to u četvrtak 6. listopada s početkom u 17 sati.

Poslovni svijet 19

4. listopada 2011., br. 385

OTKRIVAMO U Varaždinu treći rebalans gradskog proračuna ove godine

NAJAVLJUJEMO Ovog vikenda u Areni

Sajam lov, ribolov, priroda, turizam Gotovo milijun kuna više za plaće i ostale rashode zaposlenika Grada Varaždina i njegovih ustanova

Proračun će se smanjiti, ali plaće će ipak porasti J Smanjenje proračuna za 5,5 milijuna kuna posljedica je slabijeg njegovog

punjenja, ali i predviđenih budućih kretanja plaća i smanjenja zaposlenosti Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

iznositi 112 milijuna kuna, što je za šest milijuna manje nego Vijećnici varaždinskoga Grad- dosad. Ovo smanjenje prihoda skog vijeća ponovno će glaso- od poreza i prireza na dohodak predviđeno je na temelju revati o izmjenama i dopunama zultata u prvih osam ovogodišnjega gradz mjeseci kada su ti skog proračuna, već be prihodi bili manji trećim ove godine, a kredit je za pet posto u odnosno o drun a ž gom smanjenju eizbje balans odnosu na isto n razdoblje prošnjegove pr ihoan re le godine, ali dovne strane. još jed kraja do i predv iđenih Nakon što su e n budućih kretapočetkom godine godi nja plaća i daljnjeg povećani, a sredinom smanjenja zaposlegodine smanjeni s 250 nosti, navodi se u kratkom na 242 milijuna kuna, prihodi gradske blagajne sada bi opet obrazloženju rebalansa.Po trebali pasti. Naime, prihvate visini smanjenja slijede priholi 11. listopada vijećnici prijed- di od prodaje nefinancijske log zamjenika gradonačelnika Zlatka Horvata, prihodi će se smanjiti za 5,5 milijuna kuna, odnosno na 237 milijuna kuna.

imovine, dugotrajne imovine te prirodnih bogatstava koji padaju za milijun i pol kuna.

Očigledno, smanjenje proračuna bilo bi i veće da se neke prihodne stavke ne povećavaju, poput prihoda od komunalnih doprinosa i naknada od pristojbi koji se dižu svaki za oko 1,7 milijuna kuna.

Visoki troškovi spora Izmjene rashodovne strane proračuna posljedica su nepredviđenih rashoda, ali i ne samo toga. Tako se za gotovo milijun kuna povećavaju rashodi za provedbu predstojećih izvanrednih izbora za gradonačelnika te pokriće troškova

spora u predmetu koji Grad Varaždin vodi protiv tvrtke Saubermacher. Gotovo milijun kuna više će se izdvojiti za plaće i ostale rashode zaposlenika, rashodi za uređenje i održavanje zelenih površina povećavaju se za 1,3 milijuna kuna, dok bi za sufinanciranje gradskog prijevoza trebalo otići gotovo pola milijuna kuna.

Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova umanjuju se najviše za 5,5 milijuna, budući da Gradu Varaždinu još nije odobren planirani kredit za pokriće prenesenog manjka.

Ne stigne li taj kredit do kraja godine, neizbježan je još jedan rebalans.

Ovog vikenda, od petka do nedjelje, Gradska dvorana uz Dravu bit će domaćin 16. međunarodnog sajma Lov, ribolov, priroda, turizam, najveće godišnje priredbe vezane uz lov i ribolov u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe.

Na gotovo tri tisuće četvornih metara izložbenog prostora predstavit će se, kako se očekuje, više od sto izlagača te gotovo isto toliko njihovih partnera koji će ponuditi bogat izbor pribora i opreme za lov i ribolov uz posebne sajamske cijene. Uz njih, svoju ponudu i proizvode predstavit će i tridesetak izlagača u okviru izložbe Priroda i zdravlje i domaći suvenir - proizvodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Kao i ranijih godina, sajam nudi i niz zanimljivih, atraktivnih i edukativnih sadržaja.

Tako će tradicionalno već Lovački muzej Hrvatskog lovačkog saveza postaviti izložbu hrvatske divljači u prirodnom okruženju, a Hr-

vatske šume obilježavajući međunarodnu godinu šuma postavit će izložbu fotografija Okom šumara. Na sajmu će biti izložena i tri najvrednija svjetska trofeja jelenske divljači s Novog Zelanda, a bit će postavljena i lovačka soba opremljena u tipičnom lovačkom stilu.

s

tižu i tri najvrednija svjetska trofeja jelenske divljači s Novog Zelanda Osim u izložbama i stručnim programima namijenjenim lovcima i ribolovcima, posjetioci će moći uživati u prigodnim prezentacijama: sokolarenju, disc golfu – novom sportu u prirodi, promotivnim vožnjama čamcem po Dravi i Dravskom jezeru.

Cijena ulaznica već je nekoliko godina nepromijenjena: za odrasle je 20, za umirovljenike, đake i studente 10 kuna, dok je za djecu pet kuna.

Potraživanja 42 milijuna kuna

Od poreza sve manje U prihodovnoj strani najviše će se smanjiti prihodi od poreza, točnije od poreza i prireza na dohodak, koji čine najznačajniju skupinu prihoda proračuna. Tako bi ubuduće trebali

Grad Varaždin imao je sredinom rujna 42 milijuna kuna potraživanja, od čega 21 milijun za komunalne naknade, 13 milijuna za komunalni doprinos, od zakupnina poslovnih prostora 2,3, najamnina 1,9 milijuna… To su, kako doznajemo u Upravnom odjelu za proračun i financije, uobičajeni iznosi koji se potražuju zadnje tri godine, i to

uglavnom od pravnih osoba. Najveći pojedinačni dug po komunalnoj naknadi ima Varteks u iznosu od 3,8 milijuna kuna, a zatim slijedi Munudus i ITC od kojih su potraživanja prijavljena u stečajnu masu. Iako se dužnici opominju i utužuju, potraživanja bi rasla da nema roka zastare koji je u nekim slučajevima tri godine.

HLS će postaviti izložbu divljači u prirodnom okruženju

Prava odluka Zaslijepljenost grupe K

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ako nastaju tzv. zaslijepljene grupe pojedinaca? Preduvjeti su obično visoka kohezija (povezanost) članova grupe, izoliranost grupe, autoritativno vodstvo te visoka napetost i vjerovanje da je odluka vođe tima uvijek najbolja odluka koja se u zadanom trenutku mogla donijeti. Do zaslijepljenosti grupe dolazi i ukoliko je tim izoliran od ostalih tijela koja donose odluke, ukoliko postoji nedostatak formalnih procedura kojima bi se otkrile i vrednovale ostale alternative rješavanja problema te ako su članovi grupe pod pritiskom zbog važnosti odluka koje donose ili zbog vremenskog pritiska za završetak nekog posla. a sreću, postoje načini da se spriječi pojava zaslijepljenosti grupe. Članovima tima je

N

prije svega potrebno pojasniti pojam zaslijepljene grupe te koji su uzroci, a koje posljedice takvoga stanja. Od članova tima treba tražiti da razmišljaju kritički, da prigovaraju i izraze svoje nedoumice, a pri svemu tome osoba koja ih upućuje mora biti nepristrana i objektivna. Jednog člana tima može se zadužiti da glumi „đavoljeg advokata“ koji će u svakoj odluci i svakoj situaciji tražiti sakrivene probleme i namjere. onekad je dobro tim podijeliti na podgrupe tako da rade odvojeno, a onda da zajednički odlučuju između predloženih alternativa. Kada se donese neka odluka, treba uzeti stanku od nekoliko sati ili dana ovisno o vremenskom pritisku te sazvati naknadni sastanak na kojem se još jednom

P

analizira odluka i sumnje koje su se naknadno pojavile nakon razmišljanja o donesenoj odluci. ože se pozvati i stručnjak koji ne pripada timu, da raspravlja i da se suprotstavlja članovima tima, kako bi došlo do konstruktivne rasprave koja može proširiti vidike članovima tima, potaknuti nove ideje i načine evaluiranja odluka. Članove tima treba poticati na iznošenje svojih mišljenja suradnicima koji su povjerljivi i stručni, s ciljem da svoj tim izvijeste o reakciji i mišljenju tog suradnika. Važan savjet za sprečavanje zaslijepljenosti grupe je i istodoban rad nekoliko grupa na istom zadatku, tako da svaka grupa radi neovisno od druge, a da nakon završetka rada predstavi svoje rezultate.

M

20 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Gdje je nestalo – povjerenje?

N

isu se samo vremena promijenila, nego i ljudi. O tome govori i sličica iz svakodnevnog života, koju je ispričala jedna varaždinska umirovljenica. Ona je prošlu subotu na večer u obližnju trgovinu mješovitom robom došla dvadesetak minuta prije zatvaranja. Htjela je kupiti pola kruha, jedno mlijeko, 20 dag parizera, deset jaja, jogurt, litru ulja, jednu čokoladicu za unuka i malu konzervu hrane za psića. Kad je htjela platiti, u djeliću sekunde se sjetila da je sa sobom ponijela «krivi» novčanik! Onaj drugi ostao je u torbici s kojom je prijepodne bila na placu. Upitala je prodavačicu može li joj tih šezdesetak kuna donijeti sutra ujutro, ali ona je hladno odgovorila: «Žao mi je, ja vas ne poznajem. Izvadite stvari, moram sve stornirati!».

- Pa, zapišite moje ime, vaše me kolegice znaju, tu kupujem svaki dan... - uzalud ju je pokušala uvjeriti. Onda je stvari ostavila na pultu i otišla.

A ja sam se sjetila kako sam prije dosta vremena u jednoj poznatoj prodavaonici konfekcije u Zagrebu, u vrijeme prvih velikih rasprodaja i kad se još kupovalo na čekove, htjela kupiti pet ljetnih haljina. Svota je bila deseterostruko veća od opisane, a knjižica sa čekovima ostala je u Varaždinu! - Ma budete mi sutra donesli, kaj se sekirate? - rekla je iskusna prodavačica, a ja sam sva zbunjena šapnula: »Ali ja sam iz Varaždina!». - Pa nije to na kraju svijeta, budete mi poslali čekove poštom! - kratko je odgovorila, spakirala haljine i nasmiješivši se, ljubazno rekla: »Evo, izvolite. I dođite nam opet!»

Vježbe pamćenja Da bi osobe treće životne dobi zaštitile svoje mentalno zdravlje, moraju biti fizički i psihički aktivne. To znači da svoje umne sposobnosti mogu očuvati ako zadrže navike trajnog učenja i usavršavanja, jer im ono stvara nove veze između živčanih stanica i očuvanje intelektualnih funkcija i u visokim godinama života. U psihičkoj aktivnosti leži i tajna njihove duge misaone vitalnosti. Svakog dana treba naučiti nešto novo, zanimati se za nove stvari, biti znatiželjan, živjeti otvorenih očiju i zapažati.

Vježbe pamćenja su posebno korisne, pa zato više puta treba ponavljati ono što hoćemo upamtiti, kao i u podsjetnik zapisivati ono što ne možemo zapamtiti. Pritom

treba izbjegavati oslanjanje na druge ili tražiti da drugi pamte umjesto nas.

Dobro je zadržati navike čitanja knjiga, časopisa, dnevnih novina te praćenje i svih dnevnih zbivanja, ali i rješavanja križaljki. Korisno je planirati svoj dan, bilježiti važne događaje i zadatke, pisati upute kako provoditi nove aktivnosti te koristiti alarm za podsjećanje na važne aktivnosti i događaje.

Posebno je korisno uključiti se u neki pothvat u zajednici, u kreativnu radionicu, probati nešto što još niste, baviti se tjelesnim aktivnostima primjerenim vašoj životnoj dobi, pogađati mirise ili slušati glazbu. Preporuča se upoznavati nove tehnologije, prihvaćati ih i služiti se njima.

Mislim, dakle jesam

“

Naši su penzioneri zbilja jadni kad se jednokratnoj pomoći od 145 kuna vesele kao milijunskom zgoditku na lutriji!”

VJEKOSLAV BELOVIĆ, VARAŽDIN

4. listopada 2011., br. 385

TU KRAJ NAS Ivica Jembrih Cobovečki objavio je 43 knjige

Čuvar izvorne kajkavske riječi J Tvrdi da ga nikad ništa nije razočaralo u životu jer zna da su ljudi različiti, a jal se

javlja kod onih koji su nezadovoljni sobom jer se poistovjećuju s drugima Piše: NEVENKA SUHIĆ

S Ivicom Jembrihom Cobovečkim prošlog smo petka razgovarali u njegovom apartmanu na prvom katu depadanse varaždinskog Doma umirovljenika u Zavojnoj ulici.

Ali u toj svojoj oazi mira, on zapravo ne miruje, nego stvara, piše, istražuje i razmišlja o tome kako bi potaknuo druge da mijenjaju svijet na bolje. No za one koji ga znaju, to i nije ništa novo, jer Ivica Jembrih je poznati hrvatski književnik, pjesnik, putopisac, kolumnist, recenzent, pripovjedač i što sve ne, a nadasve zaljubljenik u kajkavski izričaj svojeg rodnog Gregurovca Veterničkog i svog zavičaja podno Ivančice, zbog kojeg je svom prezimenu i dodao pridjevak Cobovečki.

Nadahnut Otkud toliko vedrine i volje za životom usprkos godinama i zdravstvenim tegobama koje su ostale nakon prometne nesreće?

- U meni nema i nikad neće biti pomanjkanja nadahnuća.

Proputovao sam cijeli svijet i još mi je uvijek malen. Ali je nažalost jako velik u odnosu na skučenost u ljudskoj duši koju zapažamo tek onda kad u susjednoj zgradi ili sobi, umre čovjek zaboravljen i sam - ističe naš sugovornik.

Pred tiskom je i njegova treća knjiga “Toplota starog kaputa”, prepjevi više od 240 svjetskih pjesnika Rado govori o svom djetinjstvu, kao i o tome kako je već kao dječačić od pet godina prva slova naučio pisati od svog sedam godina starijeg brata Štefa. Kad je tada na Stvaralački duh Ivice Jembriha Cobovečkog tio kako je bogat naš kajkavski jezik u kojem pločicu napisao stihove: “Joj, ne miruje. Pred tiskom je i njegova treća knjiga mu ni jedna kajkavska riječ nije nedostajala u zrušili su cirkvu, kam pe moja «Toplota starog kaputa», prepjevi pjesama više prepjevima pjesama omiljenih stranih pjesnika. pucica k meši?” upravo pood 240 najpoznatijih svjetskih pjesnika, na A ovaj izbor prepjeva, sabranih u knjizi koja će svećene srušenoj crkvici u hrvatski kajkavski jezik. Tim vrlo zahtjevnim i 14. ovog mjeseca biti javnosti predstavljena u Mihovljanu i curici u koju se nesvakidašnjim prevodilačkim poslom počeo Knjižnici i čitaonici grada Preloga u Međimurzagledao, njegova teta Slava se baviti daleke 1966. godine, kad je pročitao ju, još je jedan njegov spontani dar izvornoj spremila ih je u svoju torbicu Belostenčev “Gazophylacium” iz kojeg je shva- kajkavskoj riječi. mudro zaključivši: “Dečec, ti buš još puno pisal!”

I pogodila je! Riječi ove jenjene ne samo djeci nego i Pitali smo ga što sada pri- obilježavanje 25. godišnjice dalekovidne žene zaista su odraslima. prema. - Evo, u četvrtak 6. Shankarova učenja “Umijeće se obistinile, jer je Ivica Ono što svakog im- ovog mjeseca u 18 sati u va- življenja”. U Indiji sam ostao krenuvši u osnovnu presionira je ta raždinskoj gradskoj knjižnici oko šest mjeseci i iako njihovu U školu, pa potom u J e m b r i h o v a «Metel Ožegović» održat će filozofiju življenja, plemenik a t r gimnaziju u Zlaerudicija, na- se predstavljanje mojih dviju tosti ljudi i pojedinca, kao i četv u taru, gdje su mu čitanost i ši- knjiga! Prva pod naslovom njegove intime možda nikada i t a s 8 u1 bili objavljeni rok interes “Svetloču zemle zmoli”, sonet- nećemo dokučiti, ja sam u j o k s n i i prvi radovi, varažd njižnici - zanimanja ni je vijenac posvećen Nikoli tom kratkom vremenu od počeo s ozbiljza mnoga Zrinskom Frankopanskom. Tu njih puno naučio. I o tome oj k nijim književp o d r u čja , su objavljeni i autografi, povi- progovaram i u ovoj knjizi, gradsk tavljanje s nim zapisima. o kojima na jesne fotografije i, kao i uvijek, kroz razgovor s gospodinom pred jiga Zaista je teško u s v o j n a č i n rječnik kako bi čitatelji mogli Aleksisom, mojim mačkom, ali viju kn d nekoliko rečenica p ro g ov a r a u razumjeti dijalekt. Također će to je zapravo priča o čovjeku i opisati, a kamoli nasvojim književnim biti predstavljena i moja knjiga ja radije pričam o mačku kao brojiti sve što je napisano, radov ima. Njegova «Gospodin Aleksis, nestao je... o čovjeku, nego o čovjeku objavljeno, tiskano, jer samo je soba puna knjiga, pisaćeg živ je...», putopisni roman koji kao mačku - zadovoljno je i njegovo pjesničko stvaralaštvo papira, pripremljenih stranica sam počeo pisati 2006. kad s nekom djetinjom uzbuđeobuhvaća 43 zbirke pjesama, novih izdanja, za koje je upra- sam krenuo na put u Indiju nošću rekao Ivica Jembrih koje su, kako sam kaže, nami- vo radio korekturu. kako bih nazočio skupu za Cobovečki.

Prepjevi pjesama na kajkavski

Općina Ljubeščica 21

4. listopada 2011., br. 385

PRIMJER Općina Ljubeščica stipendira sve svoje studente, gradi i pomaže potrebitima

Bez udara po džepu roditelja OGLAS

J Aktualna je vlast lider u Varaždinskoj županiji po socijalnoj osjetljivosti

Vodosprema Stiper primjer je moderno uređenog i potpuno automatiziranog izvorišta pitke vode na području Varaždinske županije

da nisu korisnici ni jedne druge stipendije te da su njihovi roditelji podmirili sva dugovanja prema općini. Oni koji imaju aneks ugovora, dužni su do 15. listopada dostaviti potvrdu da su upisali iduću godinu i automatizmom ostvaruju pravo produžetka ugovora o stipendiranju. Vjerujemo da nakon završetka studija ti mladi stručnjaci neće zaboraviti da im je Općina Ljubeščica pomogla Podrška mladima - Imamo 8 novih studenata i nadamo se da će oni svojim zainteresiranih za dodjelu sti- znanjem i uključivanjem u rad pendija, a natječaj za akadem- udruga unaprijediti društveni i sku godinu 2011./2012. potvr- gospodarski život općine – istađen je na prošlotjednoj sjednici knuo je Nenad Horvatić, načelnik općine Ljubeščica općinskog vijeća. Već koja je iznašla sredčetvrtu godinu za za stva i alternativu redom pomažemo e j i d n nepopul arnoj studente i danas stipe a odluci županijimamo 30 -ak ćin p O korisnika. Neovivaja ske skupštine, d z i e j koje sno o krizi, iznose godišn 0 kuna jetemeljem jedinstvena nismo mijenjali 0 0 .

0 0 2 cijena karata za iako mjesečno to prijevoz srednjošs preko 20.000 kn kolaca s 533 kune opterećuje opć inski ujednačena na č itavom proračun odnosno na godišnjoj razini izdvajamo preko području Varaždinske županije.

200.000 kn za stipendije. Time Od spomenutog iznosa, 300 kn želimo budućim stručnjacima trebali plaćati roditelji, a 116,50 pomoći u njihovom daljnjem kn Županija i 116,50 kn općine.

- Treba znati da je županijska životu, uz jedini uvjet da žive na području općine Ljubeščica, vlast prošle izbore dobila i na Aktualnoj vlasti u općini Ljubeščica mnogi priznaju da je lider u Varaždinskoj županiji i po socijalnoj osjetljivosti spram svojih mještana. Da je tome tako svjedoči jedinstveni slučaj da svi studenti s područja općine bez obzira na socijalne i ine kriterije dobivaju stipendiju od 500 do 700 kn mjesečno što u današnje vrijeme nije malo.

Novo zapošljavanje Općina Ljubeščica projektima i brojnim aktivnostima u sferi razvoja gospodarstva nastoji privući investitore na korist žitelja i održivog razvoja općine.

- Mi u najkraćem mogućem roku moramo stvoriti preduvjete da se naši studenti imaju kamo vratiti i da mogu pronaći posao.

Zato razvijamo gospodarsku zonu u kojoj oni zaporačun obećanog besplatnog prijevoza što sada više nije slučaj. Nismo protiv sufinanciranja, no u Općini Ljubeščica protivimo se modelu koji roditelje prisiljava da od punog iznosa moraju platiti čak 300 kn i zato smo nakon sastanka s gotovo 75 roditelja donijeli odluku da će općina s dodatnih 100 kn sufinancirati prijevoz učenika.

Odnosno, Općina izdvaja 216 kn za prijevoz, roditelji 200 kn, a Županija 116, 50 kn. Time ćemo direktno pomoći mještanima da lakše prebrode ovaj dodatni udar na njihov standard.

Već u četvrtak i petak roditelji na blagajni Općine podigli su

šljavanjem kod poslodavaca ili pak otvaranjem svojih obrta i poduzeća stečeno znanje mogu iskoristiti kako bi stvarali budućnost generacija koje dolaze.

Vladajućoj većini u općini nije u interesu da po završetku školovanja mladi odlaze u potrazi za poslom u druge sredine – istaknuo je predsjednik Općinskog vijeća Dragutin Gotić. po 200 kn za rujan i listopad, a 29. i 30. studenog podignut će još toliko za 11. i 12. mjesec.

Ovakvo sufinanciranje moći ćemo održavati sve dotle dok funkcioniramo kao samostalna jedinica lokalne samouprave, sa statusom brdsko-planinske općine – pojašnjava Horvatić i dodaje da će općina nastaviti s 216 kn sufinancirati smještaj srednjoškolaca u đačkim domovima. Također, na prošlotjednoj sjednici pozitivno je razmotren zahtjev 36 roditelja koji su zatražili potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja školske kuhinje za tekuću školsku godinu.

USPJEH Općina ima izvorište vode u čije je uređenje uloženo 270.000 kn

Otvorena vrata vodospreme Stiper

Načelnik Nenad Horvatić

Ljubeščica ima i svoj vlastiti vodovod, a mještani općine te svi zainteresirani u petak 30. rujna prisustvovali su Danu otvorenih vrata na vodospremi Stiper. Naime, proteklih mjeseci izvedeni su brojni radovi na uređenju vodospreme.

- Željeli smo sačuvati kvalitetu naše pitke vode pa je izvor u Stipru temeljem dogovora s Hrvatskim šumama na izdvojenoj čestici. Renoviran je bazen, u predkomoru su

ugrađeni moderni klorinatori sa sustavom daljinskog nadzora i upravljanja, okolina je ograđena, a napajanje cjelokupnog sustava koji uključuje i videonadzor objekta izvedeno je putem solarnih ćelija. Time smo stvorili sve preduvjete da možemo ishoditi koncesiju kako ne bismo izgubili to prirodno blago koje nam godišnje može osigurati potrebnih 100.000 m3 vode – veli načelnik Horvatić i podsjeća da je cijena ljubeške vode 4 kn dok

ona iz regionalnog vodovoda stoji i do 11 kn po m3.

-Imamo i priključak na regionalni vodovod, a tu opciju kor istimo samo u slučaju da nemamo dovoljne zalihe svoje vode. U tom slučaju općina snosi razliku do 11 kn. U spomenute zahvate na vodospremi Stiper uloženo je oko 270.000 kn, što gotovo premašuje godišnji iznos koji prikupimo kroz naknadu od naših mještana – zaključio je Horvatić.

Humanitarna akcija Već četvrtu godinu za redom uz Dan općine Ljubeščica provodi se humanitarna akcija s ciljem pomaganja potrebitih mještana. Kako doznajemo, kordinator je bila Štefica Pavlić dipl.soc.radnik, predsjednica Povjerenstva za socijalna pitanja. Ove je godine prikupljen novac tijekom natjecanja udruga u pripremi gulaša. Prikupljena sredstva donirana su obitelji Sakač, čije dijete Janko Sakač boluje od autizma, kako bi mu se kompletno obnovila i namještajem opremila soba, za što je izdvojeno 5.200 kn.

Janko već uživa u novoj sobi Udruge su prikupile 3.400 kn, 1.000 kn donirala je Općina iz proračuna, a ostatak su prikupili vijećnici vladajuće većine u općini Ljubeščica.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA LJUBEŠČICA OPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 604-02/11-01/2 URBROJ: 2186/025-03-11-3 Ljubeščica, 3. listopada 2011.

Na temelju stavka 2. članka 10. Odluke o stipendijama Općine Ljubeščica („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 32/08 i 38/09), općinski načelnik raspisuje

NATJEČAJ

za dodjelu stipendija studentima općine Ljubeščica za akademsku godinu 2011/2012.

I. PREDMET NATJEČAJA Stipendija za studente koji studiraju na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije iznosi 500,00 kuna mjesečno, a za studente koji studiraju na području grada Zagreba i ostalih županija u Republici Hrvatskoj iznosi 700,00 kuna mjesečno.

II. OPĆI UVJETI Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju studenti za vrijeme trajanja programa propisanog statutom obrazovne ustanove koji ispunjavaju sljedeće uvjete: - da su državljani Republike Hrvatske, - da imaju prebivalište na području općine Ljubeščica najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva za dodjelu stipendija - da su redovni studenti i - da nisu korisnici drugih novčanih primanja koja imaju obilježje stipendije (na posebnom obrascu koji se može preuzeti s internetske stranice www.ljubescica.hr ili podići u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Ljubeščica).

III. DOKAZI O ISPUNJAVANJU UVJETA Uz zahtjev za dodjelu stipendije treba priložiti sljedeću dokumentaciju: - dokaz (potvrdu) fakulteta o redovnom upisu u akademskoj godini 2011./2012. s naznakom godine studija/struke - potvrdu o prebivalištu studenta u posljednjih pet godina koju je izdao MUP - presliku domovnice ili osobne iskaznice - izjavu studenta da ne prima niti jednu drugu stipendiju ili novčanu pomoć IV. ZAHTJEVI Zahtjevi s navedenom dokumentacijom podnose se Općini Ljubeščica - Povjerenstvu za dodjelu stipendija, s naznakom „NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA“ na adresu: Zagrebačka 22 b, 42 222 Ljubeščica, u roku od 8 dana od dana objave u „7Plus Regionalnom tjedniku“ i na internetskoj stranici www.ljubescica.hr i to na posebnom obrascu koji se može preuzeti s internetske stranice ili podići u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Ljubeščica, svakim radnim danom od 7 do 15 sati. Nepotpuni i nepravovremeno podneseni zahtjevi neće se razmatrati.

V. Lista prijavljenih kandidata za dodjelu stipendija koji su ostvarili pravo na stipendiju objavit će se na oglasnoj ploči Općine Ljubeščica, a protiv nje se u roku od 8 dana od dana objave može uputiti pisani prigovor općinskom načelniku.

Na temelju konačne odluke sklapa se ugovor o korištenju stipendije kojim se reguliraju međusobna prava i obveze.

OPĆINSKI NAČELNIK Nenad Horvatić

22 Crna kronika PROMET

Poginuo motociklist Od posljedica pada s motocikla, u Županijskoj bolnici Čakovec preminuo je u ponedjeljak 42-godišnjak.

D e s e t a k m i nu t a iz a podneva u čakovečkoj Zrinsko-Frankopanskoj ulici dogodila se prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđen vozač motocikla čakovečkih registracijskih oznaka.

Zbog nepr ilagođene brzine, 42- godišnji motociklist udario je u rubni kamen kolnika uslijed čega je došlo do zanošenja te prevrtanja motocikla i pada motociklista na kolnik.

Vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku Županijsku bolnicu gdje je preminuo uslijed zadobivenih povreda.

NAŠA POSLA

Nov “znak” uz prometnice Papir s likom Radimira Čačića u crvenom trokutu ispod kojeg stoji “Gazimir na cesti“ osvanuo je na nekoliko prometnih znakova uz varaždinske prometnice taman kada se mislilo da će (samo) u Varaždinu proći bez reakcija nedavni početak suđenja bivšem varaždinskom županu za nesreću u Mađarskoj.

Ovo je suđenje otvorilo u Hrvatskoj niz dvojbi oko Čačićeve (ne)primjerenosti za nositelja javne funkcije, a sada i (re)akciju nepoznatog Varaždinca. Je li razlog tome znak da je ovaj put prešao prag javne tolerancije ili ipak samo odraz početka (prljave) kampanje?

4. listopada 2011., br. 385

DVOJBA Što se zbivalo kobne travanjske noći kada je izboden Mario Čemerika

Ubojstvo iz koristoljublja ili pak napad nepoznatih?

J Okrivljeni: Osjećam se odgovornim

za smrt Marija, ali ne na opisani način Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kada se nešto prije 22 sata Mario tu dovezao svojim vozilom Mercedesom registracijskim oznaka Republike Austrije gdje radi, Dejan mu je kroz otvoreni prozor zadao nekoliko uboda kuhinjskim nožem dužine oštrice 12 centimetara, tvrdi Županijsko državno odvjetništvo u optužnici protiv Dejana Čemerike koji se u istrazi Susret u Podturenu branio šutnjom.

No, prema navodima iz Dvadesetjednogodišoptužnice, to je bio njeg nezaposlenog tek početak. Naautomehaničane b o k ime, Mar io je ra iz Palinovk o d e j ipak uspio izaći ca optužnica ći sv o n o k iz automobila u tereti da je ka o i d i v mu je ne25. travnja je im i čijoj t a z a posrednoj bliziove godine jedna, soba trči ni Dejan zadao ubio bratića o Marija iz kodruga a cesti nekoliko uboda.

Sveukupno se raristoljublja da m e pr dilo o devet ubonih mu ne bi morao i ubodno-reznih rana vratiti 4.500 eura te 70 tisuća kuna koje mu koje su izazvale unutarnje je posudio. Radi toga, kako krvarenje uslijed kojeg je tvrdi Županijsko državno Mario preminuo. odvjetništvo, najprije je SMS porukama pozvao Marija da Ključni svjedok se nađu na prilaznoj cesti U nastavku suđenja proprema poljoprivrednom do- vest će se dokazni postubru kod Podturena, mjesta pak tijekom kojeg će se, uz neposredno uz hrvatsko-slo- ostalo, saslušati svjedoci vensko-mađarsku granicu. te vještaci koji su proveli Osjećam se odgovornim za smrt Marija, ali ne na način na koji je opisan u optužnici, rekao je Dejan Čemerika odgovarajući sucu varaždinskog Županijskog suda Igoru Pavlicu na upit o krivnji na početku suđenja za teško ubojstvo Marija Čemerike.

Policija je cijele noći tragala za dokazima teškog ubojstva u Međimurju

sudsko-medicinsko, daktiloskopsko, biološko i psihijatrijsko vještačenje.

Ključni svjedok u postupku mogao bi biti M. M. koji se na dan ubojstva vozio iz Piškorovca prema Podturenu.Naime, kako je ispričao tijekom istrage, u blizini romskog naselja Lončarevo vidio je kako je iz polja na cestu istrčao najpr ije jedan viši muškarac koji je

bio sav krvav po licu, a iza njega je istrčao jedan niži muškarac. Uplašio se te je ubrzano produžio vožnju do romskog naselja gdje je probudio jednog mještana te su se zajedno vratili, ali nikog nisu vidjeli. Međutim, pr i povratku su ugledali dva automobila s upaljenim svjetlima, od kojih je jednom svjetlo sjajilo i unutra. Zbog straha nisu im prilazili, već

su se vratili u Lončarevo gdje su probudili još neke mještane te se vratili s četiri ili pet vozila.

Prišavši vozilima, našli su jednu osobu koja je zvala u pomoć, a neki od svjedoka su čuli i kako poziva neka pronađu bratića jer su ih napali. Tek kasnije, kada je došla policija, druga osoba, odnosno Mario, nađena je stotinjak metara dalje.

IZDVOJENO Oštećeni je bježao od ubojice

DOZNAJEMO Čime se okrivljeni bavio

Ubodi i tijekom bijega

Kladionice, automati...

Županijsko državno odvjetništvo smatra da je okrivljeni, koji je imao ozljede lakše naravi, planirao teško ubojstvo jer je sa sobom ponio čistu odjeću za preodijevanje, a s ruke je skinuo sat i narukvicu. Međutim, kako stoji u optužnici, događaj je želio prikazati kao da su obojicu napale nepoznate osobe.

Stoga je legao na travu i kada

su mu se približile nepoznate osobe počeo je zvati pomoć te se zanimao za bratića, iako je znao da ih nitko nije napao, već da je bratića izbo nožem. S ubodima je krenuo još dok je Mario bio u vozilu, a kada je Mario pokušao pobjeći i izmicati se, okrivljenik je nastavio s ubodima, tvrdi Županijsko državno odvjetništvo.

Privođenje osumnjičenika na sud

Dejan Čemerika radio je u trgovini bicikala gdje je dao otkaz jer je ocijenio da ne dobiva primjerenu plaću.

Posjećivao je kladionice i automat-klubove, pa je tako u jednom od tih objekata, prema izjavi svjedoka, početkom travnja dobio oko 70 tisuća, ali je dvadesetak dana kasnije izgubio znatan dio tog iznosa, odnosno

između 20 i 30 tisuća kuna.

Kada je posuđivao novac od pokojnog bratića, kako tvrdi svjedok, Dejan je rekao da mu treba 70 tisuća kuna i 4.500 eura za kupnju automobila. No, veli svjedok, Mario je počeo u to sumnjati jer nije mogao vidjeti vozila, ali i zbog toga jer ga je bratić počeo izbjegavati kada je došao iz Austrije.

DOZNAJEMO

I TOGA IMA Dvojica okrivljenih za premlaćivanje 23-godišnjaka u klubu Guru javno iznijela obranu

Darko Galić na čelu ŽDO-a

Pergaru pomagali, a nisu ga tukli?

Darko Galić, dosadašnji zamjenik varaždinskog državnog odvjetnika i glasnogovornik Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, imenovan je za vršitelja dužnosti varaždinskog županijskog državnog odvjetnika. Na toj zahtjevnoj dužnosti od lipnja ove godine bila je Božena Komar koja je došla iz Čakovca nakon razrješenja Darka Šabijana, koji je ubrzo nakon toga otvorio odvjetnički ured.

Nakon što su na čakovečkom Općinskom sudu Matija Marčec (27), Bruno Hančić (23) i Deni Pikl ustvrdili da se ne osjećaju krivim za smrt 23-godišnjeg Tomislava Pergara u čakovečkom narodnjačkom klubu Guru, drugookrivljeni i trećeokrivljeni nisu čekali kraj suđenja za iznošenje svoje obrane, već su to učinili javno, izvan sudnice.

Kobnom događaju, koji se zbio 27. siječnja, prethodilo je uporno nabacivanje oštećenog jednoj gošći, konobarici u drugom lokalu, tvrde konobar i DJ u bivšem narodnjačkom klubu.

”U to se umiješao njezin brat koji je Pergaru i njegovom prijatelju R. V. rekao neka je ostave na miru. Izbio

d

rugookrivljeni i trećeokrivljeni odbijaju tvrdnje o “cipelarenju“ je sukob, pa ih je Marčec, koji je bio redar, istjerao iz Gurua. No vratili su se i počelo je komešanje. Pergar i Marčec sukobili su se kod šanka, dok sam iz lokala izgurao prijatelja R. V. koji je pobjegao. Nakon što je izuda-

rao Pergara, pobjegao je i Marčec.

Onesviještenog Pergara izvukao sam pred ulaz te mu pružio prvu pomoć.

Mislili smo da se onesvijestio i zbog alkohola te smo pozvali Hitnu pomoć. Mi smo mu pokušali pomoći”, ustvrdio je Hančić u Međimurskim novinama, napominjući da je Pikl samo puštao glazbu i nije se miješao u sukob.

Odlučno odbijaju da su ispred lokala “cipelarili” pokojnog mladića koji je preminuo u bolnici uslijed teških ozljeda, a isto tako naglašavaju da su bili u poslovnom odnosu s vlasnikom lokala Guru koji je to – negirao.

Tko je odgovoran za smrt Tomislava Pergara?

4. listopada 2011., br. 385

Oglasi 23

24 Urbana kultura

Art/media Sposobni i – pomodni O

tkad znam za sebe govori se, s pravom, o teroru podobnih nad sposobnima. Zbog tog izvrnutog sustava vrijednosti kritiziralo se i SKH i HDZ i Kukurikače. Danas je situacija slična, ali sposobni nisu više Denis PERIČIĆ toliko ugroženi od mr. sc. podobnih, nego od – pomodnih. ezultat je to toga što su se centri moći u cijelome svijetu izmjestili iz politike u KKK: kapital, kriminal i komunikacije (ovo posljednje objedinjuje medije, informatiku i telekomunikacije). A taj suvremeni KuKlux-Klan svojim nam perfidnim sredstvima ufurava gluposti, prosječnost i ispraznosti.

Zato i jesmo društvo bez ideala, društvo krize morala. Zato nam je, uz časne iznimke, mladež neobrazovana i izgubljena, a odrasla populacija zatupljena i demotivirana.

Zato nam je likovna umjetnost bezlična, kazališna scena provincijalna, glazba staromodna, filmska produkcija dosadna, a književnost – užasna. er zanimljivo je samo ono što je pomodno. A pomodno je blogati i surfati, fejsati i lajkati, džogati i yogati, nanbudati i swamiđati, brijati i sejlati. Pomodno je izgladnjivati, kladiti, napijati, napušavati, narokavati i ubijati se. omodno je papagajski ponavljati parole o pravima i slobodama, ne razmišljajući kako ih primijeniti. Naime, na Zapadu je barem jasno da se liberalne udruge bore za prava građana, a ne protiv njih. Takve se udruge na Zapadu zalažu protiv strogih kazni, za bolje uvjete u zatvorima, za oslobađanje zatvorenika koji su po slovu zakona to zaslužili. Nasuprot onima koji su za smrtnu kaznu, doživotni zatvor i radikalni zatvorski režim. Kod nas je obrnuto: takve se udruge bore protiv zakonskog prava kažnjenika na raniji otpust. islim da pritom uopće nije važno kako se taj kažnjenik zove. Ponajmanje bi to trebalo biti važno upravo onima koji se zalažu za jednaka prava svih građana.

4. listopada 2011., br. 385

PRAZNA DVORANA Ni Zabranjeno pušenje nije uspjelo privući posjetitelje

Rock fest sa 120 ljudi!

J Bez obzira na mali broj ljudi, Van Gogh i Pušenje nastupili energično Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Koncerti su se ipak održali.

Organizatori su očito odlučili održati već jednom neodržani Rock fest, prvi varaždinski po redu, bez obzira na sve. U Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi, u kojoj je Halid Bešlić u kombinaciji s Crvenom jabukom privukao 9.000 ljudi, a nakon njega rekord drži Toni Cetinski s 8.000 posjetitelja, na Rock festu se po nekim našim procjenama skupilo oko 120

R

M

Super primljeni Nakon što su se na sceni izredali manje poznati bendovi poput domaćeg Retro pulta, bjelovarsko-zagrebačkog Flashbacka i zagrebačkih Malehookersa na scenu su stupili Van Gogh, srpski alternativni bend nastao u osamdesetima koji se u posljednjih 10 godina malo i komercijalizirao. Ovo je bio njihov prvi put u Varaždinu, a na njima se vidjelo da im je i više nego ugodno na hrvatskom sjeveru. - Drago nam je da smo došli na mjesto bez predrasuda, na mjestu gdje žive otvoreni, normalni ljudi – poručio je njihov frontmen.

Nema interesa Koncert su odradili kao da su u dvorani tisuće njihovih fanova, stalno dizali atmosferu, pozivali ljude da dignu ruke u zrak i da pjevaju s njima. Kapa dolje. Zvučali su još žešće nego na bilo kojoj svirci, a publiku su doista, ako ne rasplesali - barem razbudili. Tek 15 minuta poslije ponoći na scenu je stupila ekipa iz Zabranjenog pušenja, ono što je većina čekala. Najbolje su, kao i uvijek, prošli njihovi stari hitovi. Ono što i dalje možemo tvrditi je da očito u Varaždinu nema velikog interesa za takav rock (svi bendovi koji su na-

J

P

ljudi. Gužve, dakle, nije bilo, tribine su bile prazne, ali činilo se da publici koja se okupila to ni najmanje ne smeta. Nije baš smetalo ni bendovima.

Zabranjeno pušenje

Van Gogh oduševljeni kako su ih primili u Hrvatskoj

stupili su nekakv mainstream, zapravo ne baš karakterističan po bilo čemu). Nakon što je prvi put Rock fest u 6. mjesecu otkazan i nakon što je promijenjen line-up i prebačen za 10. mjesec te snižene cijene karte, ponovno je podbacio odaziv publike. Zabranjeno pušenje

ionako više nije bend koji bi mogao sam od sebe napuniti neku veliku dvoranu, pa se tako i u Zagrebu njihov koncert održava u Tvornici, dok se u manjim gradovima koncerti održavaju u rock klubovima.

Pitanje je – gdje je u Varaždinu takav klub?

DOZNAJEMO Plesno-manekenski studio Lena ima upise

Traže se novi plesači!

Sve zainteresirane za plesno-manekenske radionice obradovat će vijest kako su u Plesnom studiju “Lena” upravo u tijeku upisi u novu sezonu. Plesni studio Lena osnovan je u svrhu promicanja plesne kulture, a iza njega su brojni nastupi, predstave i gostovanja. Plesni stu-

dio postoji već pet godina, a polaznici imaju priliku učiti break dance, hip-hop, jazz te zumbu za sve uzraste.

Zumba za sve Program zumbe predviđen je za sve od 4 do 45 godina i održava se dva puta tjedno po sat vremena u prostori-

jama XXL-fitness centra kod Picabije.

- Pozivamo sve koji žele naučiti nove tehnike plesa, podići samopouzdanje, steći bolju motoriku i osjećaj za koordinaciju pokreta da nam se jave na broj mobitela 095/824-8312 – poručili su iz Plesnog studija “Lena”.

(Ne) filozofiraj Promašeni prosvjedi?

S

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

početkom novih nastavnih aktivnosti na sveučilištima diljem Hrvatske, evo nam opet i studentskih prosvjeda na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.

Studenti tog fakulteta kao dokoličari par excellence koriste često i sasvim opskurne i minorne razloge kako bi prosvjedovali. To im je mnogo draže od pohađanja dosadnih predavanja i polaganja teških ispita. Pa zašto učiti kad možeš prosvjedovati? pak, ovaj se put prosvjeduje zbog prvorazrednog društvenog problema – besplatnog školovanja. Naime, tko može biti protiv toga? Tko se može usprotiviti tome da svatko dobije pravo okušati se u bespućima visokog školstva bez obzira na osobno ili obiteljsko financijsko stanje? Zasigurno nitko. No ono što gospo-

I

da prosvjednici s tog fakulteta ne razumiju jest kako besplatno školovanje ne izostaje zbog okorjelo škrtih političkih struktura, nego zbog propasti hrvatskoga gospodarstva. Odakle bi se zapravo imao namaknuti novac za ovu svrhu u godini u kojoj se deficit državnog proračuna procjenjuje na 14,9 milijardi kuna? Bit problema besplatnog školovanja nije u širokogrudnosti ili uskogrudnosti domaćih političara, nego u gospodarstvu koje je svedeno na ostatke ostataka, i ne može više financirati čak ni nešto od tako presudnog značaja kao što je besplatno školovanje. oručujem stoga onima koji su digli kuku i motiku protiv (navodnih) crnih demona i podmuklih zlotvora u vrhu hrvatske politike, kako rješenje nije u

P

preraspodjeli sredstava, nego u preporodu hrvatskoga gospodarstva; što je jedini način na koji se mogu generirati potrebna sredstva. problem nastaje upravo zbog nekompetentnosti hrvatske politike na tom polju. Ona iznova i iznova pokazuje kako nas vodi, ne prema gospodarskom preporodu, nego prema ekonomskoj kataklizmi, nakon koje u ovoj zemlji neće ostati „ni kamen na kamenu“.

Prosvjedujte, dakle, gospodo studenti, radije protiv uništavatelja hrvatskog gospodarstva, jer ćete u suprotnom umjesto plaće primati socijalnu pomoć, a umjesto mirovine ekonomskom računicom vođenu eutanaziju. Besplatno školstvo u tom će slučaju biti odavno zaboravljena ludost.

A

Tu kraj nas 25

IZDVOJENO

OGLAS

4. listopada 2011., br. 385

Oni rade kao jedan!

- S OBI-jevim solomaherima intenzivno se družimo već tri tjedna i nemam riječi kojima bih opisala te divne ljude.

Pravi su stručnjaci u svojem poslu i vrijedno rade od jutra do večeri!

Zapravo, i dečki i puce postali su dio naše obitelji, a svaki dan nas nečim novim iznenade. Primjerice, nije nam bilo ni na kraj pameti da su djelatnice OBI-jeva centra Varaždin toliko spretne u ličenju zidova jer to nije njihov primarni posao.

Oduševljeni smo i novim sobama koje su napra-

OBI ANĐELI OBI i njegovi volonteri oduševili su višečlanu obitelj iz Kučana Donjeg

OBI-jevi solomaheri, majstori bez premca!

J Djelatnici OBI-jeva centra Varaždin svojim radom iznova dokazuju kako je moguće jednostavno i

lako uz pomoć raznovrsnih OBI-jevih proizvoda kvalitetno i brzo uljepšati baš svaki prostor vili u potkrovlju, a ovih dana OBI-jevi volonteri postavit će rukohvate i nova gazišta na spiralno stepenište. Radovi odlično napreduju i neće nas nimalo iznenaditi ukoliko sve planirano završe i prije zadanog roka – rekla nam je ushićeno Radojka Vrbanić kojoj nije promaklo istaknuti da OBI-jevi solomaheri brzo prelaze s riječi na djela. I to - konkretna! Dodajmo i to da obiteljska kuća Vrbanićevih ima oko 66 metara kvadratnih pa solomaheri imaju pune ruke posla kako bi sve radove priveli kraju.

OBI ANĐELI prije samo dvadesetak dana pokucali su na vrata šesteročlane obitelji Radojke i Krešimira Vrbanića. Od tada u njihovom obiteljskom domu u Kućanu Donjem ti vrijedni djelatnici trgovačkog lanca OBI za kuću, vrt i dom ne prestaju s radom. Naime, 12. rujna počeo je novi ciklus humanitarnog projekta OBI Anđeli koji je prvenstveno namijenjen obiteljima s više djece koje nisu u mogućnosti same poboljšati svoje stambene uvjete.

Od poda do stropa I dok zahvaljujući OBI-ju i njegovim volonterima od prošle godine u obnovljenom obiteljskom domu već uživa višečlana obitelj iz Trnovca Bartolovečkog pokraj Varaždina, do sredine listopada OBI Anđeli će kvalitetnim materijalima iz bogate ponude OBI-jeve trgovine u potpunosti preurediti dom Vrbanićevih. Kako doznajemo od OBI-jevih neumornih solomahera, mnogo je već učinjeno.

- Čim smo odjenuli radna odijela, prihvatili smo se uređenja dječje sobe u prizemlju.

Derutna prostorija renovirana je tako da smo prvo postavili izolaciju na zidove i podove.

Ona je na zidnim plohama prekrivena knaufom i, u konačnici, zidovi su nakon gletanja te impregniranja obojeni sukladno želji naših domaćina, a na pod

Uz OBI je sve lako OBI, europski lider u trgovini za kuću i vrt, osim ugađanja kupcima i svakodnevne tržišne utakmice ne zaboravlja niti one najpotrebnije.

Prošle godine pokrenut projekt OBI Anđeli polučio je odlične rezultate u cijeloj Hrvatskoj te pobudio veliko zanimanje je postavljen laminat. Slijedilo je zahtjevno uređenje hodnika u kojem je na deku položen stiropor te estrih masa debljine 5 centimetara, a „šećer“ na kraju bilo je postavljanje keramičkih pločica. Spomenuti keramičarski posao majstorski je obavio naš kolega David Martinec – istaknuo je Dario Plemenčić, voditelj Vr tnog odjela OBI centra Varaždin, dodavši da je pravi izazov tek slijedio. O čemu se radi?

- Osim izolacije cijelog potkrovlja, ekipa solomahera kojom rukovodi Srečko Kokot, postavila je elektroinstalacije te dodatne pregradne zidove.

Time su zapravo izvedene dvije nove prostorije – dječje sobe u kojima će uskoro uživati Vedran, Dalibor i Leo! Knauf je već postavljen i za dan, dva slijedi bojanje zidova i postavljanje

javnosti.

- Kampanjom „Solomaheri“ dokazali smo kako je uz OBI gotovo svaki posao u kući i oko nje lak i jednostavan. Projektom OBI Anđeli željeli smo učiniti iskorak i pokazati kako ideja Solomahera funkcionira u praksi – poručuju iz OBI-ja. parketa na podove. Dakako, i svih potrebnih utičnica te rasvjetnih tijela – veli Dario.

Treba znati da djelatnici OBIjeve trgovine Varaždin svojim radom iznova dokazuju kako je moguće jednostavno i lako uz pomoć raznovrsnih OBIjevih proizvoda kvalitetno i brzo uljepšati baš svaki prostor. Trebat će oni još mnogo truda i vremena uložiti u preuređenje doma 12. obitelji Vrbanić, no počeo osebujni OBI Ana n ruj s đeli svima porui ciklu čuju da će projekt je nov arnog nit nesumnjivo prohuma ta OBI voditi i u budućnosti, jer volja trprojek eli govačkog lanca OBI Anđ postoji, a volonteri su zahvaljujući dječjem osmijehu dodatno nagrađeni za svoj hvalevrijedan rad.

26 Kulturni obzor

4. listopada 2011., br. 385

PUT U POVIJEST Varaždinski husari osnovani u 18. s

U D-duru Bojan Čičić i VKO na VBV-u N

a Varaždinskim baroknim večerima u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u subotu 1. 10. nastupio je Varaždinski komorni orkestar uz Bojana Čičića (barokna violina i umjetničko vodstvo). iolinist Bojan Čičić diplomirao je na Darko RUŠEC Muzičkoj akademiji u profesor gitare u Zagrebu 2001. i iste goGlazbenoj školi Varaždin dine je postao članom ansambla Zagrebački solisti. U isto vrijeme razvija zanimanje za povijesno obaviješteno izvođenje rane glazbe na autentičnim instrumentima. Nastavlja studij barokne violine na akademijama u Parizu i Londonu.

Godine 2005. nastavio je studij rane glazbe na The Guildhall School of Music and Drama u Londonu gdje je završio magisterij s najvišim ocjenama. Na poziv engleskog ansambla za ranu glazbu Florilegium, postaje njihov violinist 2010. te se posvećuje karijeri izvođenja komorne glazbe ili vođenja ovog ansambla pri većim orkestralnim projektima. Svira na violini F. Ruggierija iz 1680. koju je dobio od nizozemske fondacije Jumpstart Junior Foundation. araždinski komorni orkestar u svojoj 17. godini muziciranja, danas nastavlja stoljetnu tradiciju komornog i orkestralnog muziciranja u Varaždinu. Središnja djelatnost orkestra je ciklus od pet premijernih koncerata u koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu te redovito sudjelovanje na Varaždinskim baroknim večerima u projektima s gostima solistima. Orkestar nastupa i diljem Hrvatske te gostuje u nizu europskih država, a u svakoj sezoni praizvede djela hrvatskih autora i predstavi najbolje mlade interprete. a programu ovog izuzetno posjećenog koncerta glazbenici su izvodili djela Pietra Antonija Locatellija (1695. - 1764.)

Introduttioni teatrali u D-duru, op. 4, br.

5 i Concerto grosso u Es-duru, op. 7, br.

6. Uslijedio je Koncert za violu d’amore, gudače i basso continuo u a-molu, RV 397 Antonija Vivaldija (1675.-1741.). Iz opusa Georga Philippa Telemanna (1681. - 1767.)

Glazbenici su izveli Concerto Polonaise u B-duru, TWV 43:B3 i “Volker Ouverture” za gudački orkestar u B-duru, TWV 55:B5.

Glazbenici su završili Koncertom u D-duru, za violinu, gudače i basso continuo “Per la Solennità della S. Lingua di S.Antonio di Padua”, RV 212 Antonija Vivaldija. ojan Čičić je svirajući na baroknoj violini i violi d’amore pokazao svoj glazbeni talent i virtuoznost u interpretacijama ovih baroknih glazbenih djela zahtjevnih za izvođenje dok je VKO opet potvrdio svoj kontinuitet u kvaliteti i dobrom odabiru programa i glazbenika s kojima surađuje.

Husari - spretna gerila na lakim k

V

V

N

Bijele konje imali su časnici, bubnjari i trubači da bi ih se bolje vidjelo u bitci, a na smeđe su se manje lovile muhe

J U klasičnim bitkama nisu bili od koristi, ali kao izvidnice i gerila nanosili su

štetu, palili i pljačkali gdje su stigli Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

čara u palači Herzer. Nije ga održao povjesničar, već veliki entuzijast i zaljubljenik u povijest, militariju i u prvom redu husare - Zagrepčanin Velimir Vukšić.

Na svakom svečanijem događaju u Varaždinu prisutni su husari. Na njih smo ponosni, izgledaju lijepo i dio su našeg povijesnog naslijeđa.

No zapravo, o njima znamo Gubili bitke malo. Iza svega, svakog deHusari su nastali i prije talja njihove odore, nego što su u 18. stoljeću nalazi se velika osnovani varaždinski kao priča. Vjerujjedna od pukovnija u i r a s u h te, u doba sklopu regularne aue š i v kada su u naj avali strijske vojske. Prvi s se borili, put su se javili u , strad husarima ginuli robljeni, drugoj polovici 15. nije b io stoljeća kao teška a i bili z cilj lijepo konjica u Mađaranje a najm rali izgledati. skoj, kasnije su se i Dio priče o javili i u Poljskoj, u dezert njima, stare 17. stoljeću oni iz Vojne oko 250 godina, krajine (Hrvati) pokazuju čuli smo prošlog čese efikasnima u graničnoj i tvrtka na prvom jesenskom vojnoj službi. Upravo zato, predavanju Društva povjesni- zato što su se borili na dru-

gačiji način, osnovani su i u Varaždinu 1746. - Morate znati da je u tom trenu carica Marija Terezija već bila očajna. Austrija je gubila sve bitke u ratu za naslijeđe i odlučila je raspustiti ratno vijeće. Dala je ovlasti princu Hildburghausenu, koji je kao zapovjednik granice došao ustrojiti husare. Uz varaždinske, tu su bili i karlovački, slavonski i banski – vratio nas je u povijest Vukšić.

Ti su husari, kako smo čuli, bili posebni jer su bili poput gerile na konjima. - Austrija je možda gubila bitke, ali husari su bili efikasni. Nisu sudjelovali u klasičnim bitkama, osim možda na krilu ili u pozadini.

Oni su bili izvidnica, okretni i spretni. Osim toga, u tom ratu nanijeli su protivničkoj strani jako velike štete. Pljačkali su

i palili, da budemo jasni – i civile. Prusi, čija je glavna vojna karakteristika, kao i ostatka zapadne Europe, bila disciplina, nisu se znali protiv toga boriti – priča Vukšić. Za časnike regularnih austrijskih pukovnija, dodao je, oni su bili tek nešto više od bandita na konjima.

Način života No husarom se nije moglo postati tek tako. To nisu bili vojnici koji su to postajali strogom vojnom naobrazbom i stegom, već ljudi kojima je takav način života i borbe na granici bio normalan. - Njihovi su konji bili manji i izdržljiviji (iz Panonske nizine), dok su protivnički bili teški i spori. Hrvatima s granice cijeli život tekao je u nadmudrivanju i borbama

Olovni vojnici za 10. rođendan

B

Velimir Vukšić

Velimir Vukšić stvarni je zaljubljenik u povijest i militariju. Prije nekoliko godina pokrenuo je i časopis Husar koji sam uređuje, za koji sam piše tekstove, sam radi oblikovanje, ali i sam ilustrira. Na njemu samome vidi se da je njegov hobi postao velika strast.

- Sve je zapravo počelo vrlo davno. Od trenutka kad sam za 10. rođendan dobio olovne vojnike – kaže nam Vukšić čije je i vjenčanje bilo tematsko. Naime, još prije

20 godina svi na njegovoj svadbi bili su obučeni u husarske odore. Po struci nije povjesničar, već inženjer prometnih znanosti te motora i konstrukcije zrakoplova, ali kaže to mu je možda i prednost.

- Povjesničari nekad ne idu van svojih okvira dok ja na sve gledam i kroz oči stručnjaka za oružje, ali i konje – dodaje.

Kao pravi entuzijast svaki komadić svog slobodnog vremena provodi u arhivima i muzejima.

Kulturni obzor 27

4. listopada 2011., br. 385

stoljeću bili su vrsni borci

BAROKNE VEČERI Sve završilo dodjelom nagrada

i brza konjima ODJEĆA Sve je bilo praktično

Crvena - boja elite Varaždinski husari bili su jedini odjeveni u uniforme u cijelosti crvene boje vrlo vjerojatno zato što je i sam Hildburghausen nosio tu boju. Osim toga, sve što danas vidimo na husarskoj uniformi je nešto praktično iako bismo to sada mogli smatrati kičastim. Tako je čudna «crvena vreća» koja je pokrivala šubaru i visjela na njezinoj bočnoj strani služila kao odvod za kišu.

Sa šubare je visjela i ukrasna bijela uzica koja je služila da se šubara veže oko ruke kako u borbi ne bi pala s glave i bila izgubljena, nego da ostane visjeti. Tako i peta na čizmama nije bila kožna već metalna - ne zbog ljepote, već da bi se jahač bolje i čvršće mogao uprijeti u stremen na sedlu. Osim toga, šarena špaga oko struka nastala je od užeta kojim bi se vezali konji na paši. S vremenom je izgubila tu funkciju i postala je karakterističnim husarsk im ukra - s o m .

Ono

što je još zanimljivo u husarskoj odjeći su kaputići koji su isprva bili najčešće od krzna vuka ili ovce. I frizura koju su nosili, pletenice koje su se spuštale pored obraza, nisu bile samo ukras nego su šti-

p

letenice čuvale obraze, sablja ne može presjeći kosu tile obraz od posjekotina sabljom. I na kraju – konji. Najčešće su bili smeđi zato što su se na njih manje hvatale muhe koje su ih uznemiravale i činile jahanje neugodnim.

Bijele konje jahali su časnici, trubači i bubnjevi kako bi ih se iz daleka lakše uočilo na bojnom polju.

Svi su uživali uz Venecijanski barokni orkestar i Vivaldija

Nagradu “Murai” Krešimiru Lazaru “Lukačić” Enniju Stipčeviću i Venecijanskom baroknom orkestru, a “Kantor” Vroclavskom zboru Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Koncertom Virtuoznog baroka londonskog The King’s Consorta u varaždinskoj katedrali završile su i 41. po redu Varaždinske barokne večeri. Zadnji koncert festivala baroka koji je sav prošao u “poljskom štihu” završio je odličnim koncertom i ostavio nas sa željom za još. Nije ni čudo jer se godinama za koncert Britanaca tražila karta više. Ipak, oni su ostali bez nagrade.

pripala je pak Venecijanskom baroknom orkestru koji su prošlog petka oduševili Vivaldijevom večeri. Talijani su izveli 5 Vivaldijevih koncerata i Sonatu u D-molu “La follia”, zapravo najpopularniju Vivaldijevu sonatu. Veseli i činjenica da je nagrada “Jurica Murai” za najbolju interpretaciju otišla u ruke Varaždincu Krešimiru Lazaru i to za koncert “100 godina violončela” na kojem je nastupio s Krešimirom Hasom.

Lazar je svirao na baroknom violonečelu, a Has na čembalu.

I na kraju, Vjesnikova nagrada Kantor pripala je Poljacima i to Vroclavskom filharmonijskom zboru, dirigentici Agnieszki Frankow Zelazny za koncert održan 24. rujna u katedrali.

NAGRADA “Drago Gervais” pjesniku Željku Fundi s Turcima. Gotovo 300 godina od Turaka su učili kako biti gerilac i pljačkati, a kao

z

a časnike regularne vojske bili su tek nešto više od bandita na konjima dječaci već su znali pucati iz kubura - objasnio je. Hrvatski husari bili su lojalni svojim

zapovjednicima, bili su skromni u zahtjevima i mogli su podnositi sve ćudi lošeg vremena. U svojim “povijesnim kopanjima” Vukšić je naišao i na zanimljive podatke da su po statistikama upravo husari najviše ginuli i bili zarobljeni, ali isto tako da ih je najmanje ikad bilo bolesno, a samo 1% njih je dezertirao.

Varaždinski husari su raspušteni 1780., a ponovno su osnovani 2006. kao tradicionalna garda kakvu viđamo.

“Gdje je danas Jadranka Kosor?”

“Gdje je danas Jadranka Kosor?” naziv je još neobjavljene zbirke pjesama Varaždinca Željka Funde za koju je prošlog tjedna proglašen dobitnikom nagrade Drago Gervais. Fundino je djelo proglašeno najboljim u kategoriji neobjavljenih književnih djela, dok je u drugoj, za najbolje književno djelo na jednom od čakavskih idioma, nagrada

Stieg Larsson, Millennium trilogija (Muškarci koji mrze žene, Djevojka koja se igrala s vatrom, Kule u zraku), Fraktura, Zagreb, 2008.2010., u kompletu 2011.

U posljednje sam vrijeme, s razlogom, puno pisao o valu skandinavskih krimića (Nesbø, Kepler, Marklund) koji je napokon zapahnuo i hrvatske krajeve, a koji svoj uspjeh ima zahvaliti globalnom fenomenu romana Stiega Larssona, a da, opet, o L arssonu zapravo nisam napisao ništa. Ispravljam grešku: tko još nije, neka pročita nj e g ov u „ M il l e n niu m“ trilogiju – „Muškarci koji mrze žene“, „Djevojka koja se igrala s vatrom“ i „Kule u zraku“ – koju je autor dovršio netom prije svoje iznenadne i prerane smrti od srčanog udara 2004. godine, u 50. godini života.

St i e g L ar ss o n b io j e novinar, ratni izvjestitelj, i borac za ljudska prava, posebno angažiran u borbi protiv desnog ekstremizma.

Krešimir Lazar oduševio na violončelu

nagradu jer on je otkrio tek dio partiture ove mise u pariškoj Nacionalnoj biblioteci, djela čiji je autor bio Talijan koji je djelovao u splitskom franjeZbog Vivaldija Jučer navečer, u ponedje- vačkom samostanu. Prošlog ljak, festivalski žiri podijelio utorka prvu modernu izvedbu Mise izveo je Hrje nekoliko, za Barokne vatski barokni večeri već uobičajenih a n e đ ansambl nagrada. O nagrana o pod dir idama su odlučivadavn gentskom le muzikologinja ena j l b u p a l i co m Zdenka Weber i g iz u ć i čev Saše BriNataša Mar ič ić p i t S a tvića, a te dir igent ica mis a l e j i radi se Dada Ruža. Tako don o važnom je nagrada za muznanje i r p djelu za hrzikološki rad “Ivan vatsku glazbeLukačić” uručena dr. sc. nu baštinu. Nagrada Enniju Stipčeviću za pripremu Mise u D-duru C. A. Naglija. “Ivan Lukačić”, ali za najviši Stipčević je zasluženo primio izvodilački domet ansambla

Vukšićeva ilustracija varaždinskog husara iz 1760.

ĝWR ĴLWDWL" Millennium trilogija

pripala Milanu Rakovcu.

Oba autora dobit će 20.000 kuna dok će izdavanje Fundine zbirke financirati Grad Rijeka. Nagradu i dodjeljuje Gradska knjižnica Rijeka, a ove godine obilježava se i 50. obljetnica od prvog natječaja koji nosi ime čakavskog barda. Fundina zbirka proglašena je najboljom od ukupno 45 pristiglih, a predsjednik Odbora za nagrade

Robert Bebek za Fundin je rad rekao da je to sjajna poezija koja se ne želi nikome dopasti. - Pjesme su mahom male pripovijesti, razgovori, ispovijesti, kritike i kronike društva reklama, potrošnje i konzumerizma. Radi se o vrlo direktnoj i brutalnoj poeziji koja ne ostavlja mjesto empatiji, kao uostalom ni društvo u kojemu živimo – dodao je.

Književnosti se dohvatio tek potkraj života te u kratkom razdoblju napisao tri veličanstvena r o m a n a (u k u p n o o k o 1900 stranica) u kojima kroz prizmu nevjerojatno napetog trilera progovara o suvremenom društvu koje je zbog interesa kapitala, polit ike i izopačenih s tr as t i sp remno s atr t i duh i izmasakrirati tijelo pravednih ali odvažnih pojedinaca.

Nakon odličnih švedskih ekranizacija, proslavljeni David Fincher upravo snima američke verzije s Danielom Craigom, Christopherom Plummerom i Goranom Višnjićem u glavnim ulogama. Ukratko, radi se o bajnim romanima, djelima koja su obilježila p r e th o d n o d e s e tlj e ć e.

Hr vatsko izdanje (sada dostupno i u ekskluzivnom kompletu) je na zavidnoj razini: sjajan prijevod i bespr ijekorna lek tura.

Zaključak: obavezna literatura za sve.

'HQLV 3HULĴLIJ

28 Duplerica

4. listopada 2011., br. 385

TU KRAJ NAS Ovogodišnji

Najbolji g Izložbu su dodatno ukrasile šetačice u baroknoj odjeći

IZLOŽBA CVIJEĆA Prodajni dio izložbe je podbacio

Grm u obliku zeca J Iako nemaju novaca da ga kupe, Varaždinci i dalje vole razgledavati cvijeće –

Dugačak je bio red za najbolji gulaš u selu

izložbu cvijeća posjetili su u velikom broju Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Ovih dana grad Varaždin bio je u znaku baroka, glazbe i cvijeća. Naime do nedjelje je trajala 17. međunarodna izložba cvijeća, koja se kao i uvijek održavala u vrijeme Varaždinskih baroknih večeri.

Karakter ove izložbe prvenstveno je edukacijski i promotivni, no prodajni dio koji ipak na kraju zaokružuje priču, bio je izrazito skroman. Zašto je tome tako objasnila je tajnica Udruge vrtlara Varaždinske županije Karmela Radošević.

- Javilo nam se samo osam zainteresiranih za prodajne štandove, a neki su na kraju i odustali – rekla je te dodala kako valjda zbog krize ljudi ma nje kupuju i c v ijeće.

Ipak, istaknula je kako su u udruzi izuzetno zadovoljni

odazivom posjetitelja, koji ako već nisu kupili cvijeće u velikom broju, barem su ga došli razgledati.

A imalo se i što vidjeti.

Naime, u dvorištu i atriju Staroga grada bile su izložene vrtlarske instalacije florista iz Splita, cvjetne instalacije, unikatna keramika, kao i razni cvjetni aranžmani i radovi od čak 46 izlagača.

- Čini mi se da je ovogodišnja izložba bogatija nego one prethodnih godina, a najviše mi se sviđa ukrasno grmlje u obliku životinja – rekla je 63-godišnja Zlatica, inače redovita posjetiteljica izložbe.

Zlaticu nismo pitali planira li možda kupiti i grm u obliku zeca koji joj se svidio i čija je promotivna cijena bila 10.000 kuna. - Ljudima se to čini puno, ali za uzgoj takvog grma treba 10 godina rada i truda. Naravno, može se kupiti i manji ukrasni grm, pa je onda i cijena niža – objasnila nam je Anica Flegar iz tvrtke koja se bavi proizvodnjom ovakvog grmlja. Inače, normalna prodajna cijena ovakvog grma je 15.000 kuna.

Planovi za sljedeću izložbu Kako bi u izložbu uključili još više florista iz okolice, ali i iz varaždinskih gradova partnera, organizatori su već počeli planirati iduću izložbu. Radni naslov izložbe je „Varaždin i gradovi partneri“.

- S obzirom na to da Grad ostvaruje izvrsnu suradnju s partnerskim gradovima u Europi povezivanjem s

njima, ovaj projekt u pravom smislu riječi zaživio bi kao međunarodna izložba cvijeća. Na taj način projekt bi promovirao sve komparativne prednosti grada Varaždina, ali i ostalih partnerskih gradova u području floristike – zaključila je Karmela Radošević, tajnica Udruge vrtlara Varaždinske županije.

Mali dio obilne ponude

TU KRAJ NAS U Remetincu

Cvjetne instalacije florista iz

Splita

Čiselsko p J Uz „kotličarenje“, pjesmu i ples…, posjet Remetinec“ koja poznatu ustanovu naziva Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Protekli vikend održano je “Čiselsko proščenje v Remetincu”, tradicionalna manifestacija koja je okupila veliki broj sudionika i posjetitelja. Petak je bio rezerviran za mlađu publiku koja se dobro zabavila u večernjim satima pod šatorom, dok je u subotu prijepodne održana likovna kolonija. Toplo vrijeme poslužilo je organizatorima pa Cijena grma u redovnoj prodaji je 15.000 kuna

Na izložbi radovi od 46 izlagača

je tijekom popodneva bilo natjecanje u pripremanju vinskog kotlića u kojem su kuhače, kotliće i ostale sastojke ukrstile zanimljive ekipe sastavljene od prekaljenih kotličara. Nakon skoro tri sata kuhanja, najboljima su proglašeni predstavnici KUD-a Novi Marof. Nakon toga održan je mimohod KUD-ova i svečana misa te 7. smotra folklora u kojoj su sudjelovala društva iz Novog Marofa,

Duplerica 29

4. listopada 2011., br. 385

Dani Miholja, proslava Dana općine Sračinec, ponudili su raznoliki program

gulaš kuha se u Sračincu!

J Proslava je završila u nedjelju tradicionalnim “Placom na gmajni” “Placom na gmajni“, na kojem su izvorne proizvode predstavile udruge i pojedinci iz Sračinca, iz drugih dijelova Varaždinske, ali i drugih županija, završili su “Dani Miholja”, tradicionalna proslava Dana općine Sračinec.

Prvi put ove godine spravljao se srakarski gulaš, koji su pripremali kuhari rođeni u toj općini, a predvodili su ih Damir Crleni i Anđelko Mihalić.

Dijelio se besplatno, a za tu deliciju posjetiteljima nije bilo teško ni malo čekati u redu. ”Dani Miholja” ponovno su ponudili raznoliki program, a posebno zanimljivo je bilo u srijedu. Na novouređenom prostoru pokraj Doma kulture u Sračincu zasađena Gupčeva

Atraktivna sudionica

lipa, dar kuhara Anđelka Levanića, vrhunskog kuhara iz Sračinca, koji je sadnicu osvojio kao nagradu za 1. mjesto na Kuharskom kupu održanom u Stubici 2008. godine.

- Želio je da ovo vrijedno stablo, nastalo od reznice stoljetne Gupčeve lipe koja raste u Stubici, pokloniti općini iz koje dolazi. Tako će se genetski materijal stabla ispod kojeg je prema legendi kovana Seljačka buna očuvati i u Sračincu – izvijestio je Zvonimir Mikašek.

U subotu je pak održana Međunarodna smotra folklora koja se sastoji od dva dijela - defilea folklornih društava od OŠ Sračinec do Doma kulture te Smotre folklora u velikoj dvorani Doma kulture Sračinec. Defile je nešto poslije 17 sati krenuo glavnom cestom kroz Sračinec, a znak za pokret dali su kuburaši Kuburaške udruge Maruševec i Sračinec. Defile su predvodile Varaždinske mažoretkinje koje su cijelim putem izvodile atraktivne koreografije na glazbu Limene glazbe KUD-a Hrvatskih željeznica. U kolonu su se našli i konjanici i konjske zaprege udruge Konj moj prijatelj, zatim folkloraši iz Mađarske iz FA Kanisza i folkloraši Češke besede iz Zagreba.

Na Smotri su se kvalitetnim izvedbama predstavili tamburaši i folkloraši KUD-a Zavičaj Sračinec, Češka beseda iz Zagreba, Varaždinski folklorni ansambl, folkloraši iz Mađarske FA Kanisza i za kraj KUD Zdenac iz Garešnice.

Atraktivne mažoretkinje predvodile su defile kroz Sračinec

Stari zanati i izvorni proizvodi predstavljeni na “Placu na gmajni”

Ništa bez konjanika Udruge Konj moj prijatelj

kod Marofa uživali - svi

proščenje titelji su uživali u predstavi „Remetinec, rasadnikom hrvatskih političara Remetinca, Trnovca Bartolovečkog i Hrašćine-Trgovišća. U večernjim satima prisutne su zabavljali Juraj Galina, Vladimir Kočiš Zec i grupa Legende. Nedjeljno prijepodne počelo je “Proštenjem v Remetincu” uz kuhane i nanizane kestene, portugizec i gibanice, a nastavljeno je otvorenjem prvog “Remečkog sejma” na kojem je sudjelovalo osam izlagača. Popodne je bilo rezervirano za posjet pred-

stavi znakovitog naslova: “Remetinec, Remetinec!” u izvođenju umjetničke udruge “Gemišt” odnosno Vida Baloga, Davora Dretara Drelea i Luke Bulića.

Naravno, glavno mjesto radnje bio je Remetinec kod Zagreba, a poznata ustanova nazvana je velikim rasadnikom hrvatskih političara, gdje nakon određenog boravka rešt od čovjeka napravi “ajnc a” gospodina.

Na Danima Miholja svoje proizvode predstavili su i najmlađi

Kraj Doma kulture posađena Gupčeva lipa, dar kuhara Levanića

30 Putopis

4. listopada 2011., br. 385

Fascinantan Predjamski grad

Most koji su gradili ruski zarobljenici u 1. svjetskom ratu

Predah na livadi uz alpske vrhove

PUTOPIS Slovenija - zemlja za sunčane vikende, alpske vrhove, duboke jame i zelene livade

Upoznati čovječju ribicu J Za planiranje puta u Sloveniju treba karta, olovka i mrvica

Dio Slovenije od kojeg bole noge

istraživanja. Zapamtite, svi putevi u Europu vode preko Zavrča Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

nove viceve, ali volim Sloveniju. Uz to, nakon svakog vikenda, ostane još materijala za nove vikende, a njih je prelako za isplanirati. Karta, olovka, malo wikitravela i na put.

sat u jami isplati se iako i niste speleolog/geolog. Vlažno, mračno... zastrašujuće i predivno. Kao na nekoj planeti koju je baš otkrio kapetan Kirk. Čudo je još veće kad u jednom trenutku zastanete i shvatite da nikad u ovu jamu nije ušla sunčeva svjetlost i da ovdje vrijede druga pravila.

Zanimljivo je da je ova jama i prije gotovo 100 godina privlačila turiste, a posjet Postojni bio je znak prestiža.

Tako su u 19. i početkom 20. stoljeća njom prodefilirali svi Habsburgovci, a 1884. na duhovski ponedjeljak tamo je došlo 6.000 ljudi. Kad smo i mi prošli putem Franza Ferdinanda i ugledali danje svjetlo – odluka je bila laka.

Kad smo obišli ove kulturno-prirodne ljepote, na red je došla priroda, a zapravo s Triglavom, s bilo koje strane, ne možete pogriješiti.

Mi smo mu prišli preko Tolmina i Boveca dolinom Soče, rijeke poznate po bitkama, rijeke u koju se lako zaljubiti. To je jedna od najčišćih rijeka u Europi, iz nje se doslovno može piti, ali iz glave bez neoprena treba izbaciti bilo kakvo kupanje. Zbog bijeloga kamenja i pijeska ona izgleda tirkizno, a i samo namakanje nogu može završiti s ozeblinama.

Sigurna sam da sam negdje pročitala da su znanstvenici s nekog instituta napravili istraživanje koje je pokazalo da lijep sunčani vikend u prirodi najbolje utječe na staKliše u Trojanama nice u mozgu te da je to isto Za subotnji početak – lagaistraživanje pokazalo da se nini. “Penzionersko” razglečovjek nakon vikenda osjeća davanje prirodnih i kulturnih bolje. Upravo to, uz laganu ali ljepota – Postojna, Predjamski ugodnu bol u mišićima, bio je grad i malo Triglava. Naravno, osjećaj koji je i mene pratio ide se preko Ljubljane pa je nakon 2 sunčana dana pro- jutarnji čaj ispijen uz krafnu u vedena u susjednoj Sloveniji. Trojanama (nužan kliše). NaŠteta je da “deželu” koja nam kon krafne veličine moje glave je pred nosom dovoljno ne spremni smo za Postojnsku iskorištavamo. Ona je puno jamu o kojoj je moje jedino više od popularnih šhoping znanje dotada bilo da tamo destinacija Ormož-Ptuj-Ma- živi čovječja ribica. Karta baš ribor tj. ne baš zanimljivog i nije jeftina (22 €), ali Prekmurja. Divna Slovenija isplati se. Osim toga, ako se su zeleni pašnjaci, alpski vr- ikad odlučite obići najveću hovi, jame, kristalne rijeke i spilju krasa u Europi, bilo bi nezaobilazno simdobro da rezervirate svoje patični Slovenmjesto u vlakiću jer s pari t ci. Mogu se kirališta vrebaju horde osjeti š p smijati na turista željne stalakjo u n j o t sve Pervatita i stalagmita. 1,5 Pos

Slijedi Predjamski grad, dvorac, “orlovsko gnijezdo” sazidano iznad kraškog ponora. Kad ga vidite - sve je jasno. Gore, na sigurnom,

Uvijek puna turista

Planinarenje najbolje puni baterije

prije ilo dina b 100 go tanje je pi ža presti

Dvorac u stijeni

nalazio se neki vladar. S lude visine gledao je trke vitezova, nadgledao pašnjake i kontrolirao kmetove. Lako se branio, a kad mu se netko nije svidio, gurnuo ga je u ponor. Muzej u dvorcu nije toliko interesantan kao sam dvorac (smatra se da je sagrađen najranije u 12. stoljeću) koji završava u stijeni, a ispod njega tajanstveno podzemlje puno rovova. I sav je opet krš skriven pitomim i zelenim pašnjacima na kojima milo pasu krave, a s ograda dozivaju neke divlje maline. U Sloveniju - zakaj pa ne?

Cestom se lako može doći do njenih izvora, a potrebno je malo i alpinističkih vještina.

I bez brige, taman kad mislite da nema kamena za koji se možete primiti, a ispod vas je provalija, Slovenac je postavio neki klin. I nakon upijanja prirodnih ljepota, preporučam spavanje u jednom od kampova u selu Soča. Okolo su samo vrhovi Triglava, čine se ogromni i nedostižni s podnožja. Drugi dan osvojili smo jedan od njih. Sve nam se činilo malo. Poslije su boljele noge, ali su se mozgu napunile baterije.

Soča, rijeka iz koje se može piti

Čovječja ribica

!

4. listopada 2011., br. 385

Vladimir Canjuga, izbornik ženske rukometne reprezentacije, objavio je popis reprezentativki za kvalifikacije za EP među kojima nema Varaždinki.

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Sport 3113

Naši igrači su u Koprivnici pokazali na čemu smo radili otkada sam došao i mislim da smo nezasluženo izgubili”, Tomica Kocijan, trener NK Varaždin

KICKBOXING Tri bronce na EP-u u Beču za borce iz Sračinca

Sigurna budućnost Uspješna ŽRK Koka Rukometašice ŽRK Koka ponovo su razveselile svoje navijače i ostavrile su pobjedu u 4. kolu 1. HRL za žene. Na domaćem parketu pobijedile su ekipu Zameta 34:22 (16:10).

Tako nakon 4. odigrana kola Varaždinke imaju tri pobjede i poraz protiv naše najbolje i nedostižne ekipe Podrvake Vegete. Varaždinke se na-

laze na visokom 4. mjestu prvenstvene ljetvice sa gol razlikom 101:100. U sljedećem kolu gostuju u Puli kod ekipe Arene u nedjelju 9. listopada. Ekipa Arene do sada je zabilježila dvije pobjede i dva poraza. Varaždike na svom parketu igraju ponovo u srijedu 12. listopada s početkom u 16 sati.

“Krojači” još bez pobjede Europsko prvenstvo u kickboxingu po WKF federaciji donijelo je niz zanimljivih susreta među kojima su bili i oni boraca iz Sračinca

J U austrijskom glavnom gradu nastupilo je više od 800 vrlo spremnih boraca iz 35

europskih zemalja, prikazavši mnogo izuzetno kvalitetnih borbi na EP-u i Jasmin Škoranec.

Leon Turščak nastupio je u juniorskoj konkurenciji, najprije Članovi Kickboxing kluba pobjeđuje poljskog predstavniPit Bull Gym Sračinec od 19. ka i plasira se u polufinale gdje je u tijesnoj borbi podo 24. rujna nastupili ražen od borca iz su na amaterskom z i Njemačke. prvenstvu Europe g n i x o b Dominik u kickboxingu Kick it Bull Dolenc u organizaciji P kluba uspješno p r vo p o WKF federacibjeđuje je. Prvenstvo m vrlo i su Leon y G p r e d je održano u pil k u i t s n i a n glavnom graDom in s t a v n i k a , k a č Austrije du Austr ije Turš c i Jasmn da bi ga u gdje su borci iz len o c D e n polufinalu zaSračinca ostvarili Škora ustavio kasniji najveći uspjeh u pobjednik i osvajač amaterskom dijelu u zlatne medalje borac iz povijesti kluba, osvojivši tri Slovačke. brončane medalje.

Jasmin Škoranec nastupio je u kadetskoj konkurenciji i u Konkurencija Nastupilo je više od 800 vrlo prvom kolu prekidom u drugoj spremnih boraca iz 35 europ- rundi pobijedio je predstavnika skih zemalja, prikazavši mnogo Francuske, u drugom kolu pobijedio je borca iz Njemačke izuzetno kvalitetnih borbi.

Iz Kickboxing kluba Pit Bull da bi ga u polufinalu tijesnom Gym vrlo uspješno nastupili su odlukom porazio predstavnik Leon Turščak, Dominik Dolenc Ukrajine.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tako su članovi Pit Bull Gym Sračinec, s tri osvojene medalje na ovom cijenjenom borilačkom natjecanju pokazali da posjeduju veliki potencijal koji im osigurava sigurnu budućnost kluba u natjecateljskom dijelu.

Treneri u klubu Hrvoje Kišasondi i Siniša Kovačić bili su specijalni gosti predsjednika svjetske federacije, održali su predavanje o profesionalnom kickboxingu na sjednici europskih direktora.

Posljednjeg dana Europskog prvenstva održala se svečanost na kojoj je Siniša Kovačić, svjet-

ski prvak WKF K-1 dodijelio nagrade pobjednicima te uručio pojas novom svjetskom prvaku Gabrielu Vargi iz Kanade.

Put u Austriju pomogla je i Općina Sračinec kojoj se i ovim putem borci i uprava zahvaljuju. Raspored nastupa boraca iz Sračinca nastavlja se 8. listopada kada se Mario Agatić bori u Francuskoj na turniru četiriju boraca u full contactu, na istoj priredbi nastupit će i klupski prijatelj Zoran Cvek koji se vraća u kickboxing. Zoran će se boriti za profesionalnog prvaka Europe u full contactu u 10 rundi.

Počinje odbojka U 1. kolu odbojkaškog Kupa Hrvatske OK Varaždin Volley u Riejci je izgubio prvu utakmicu rezultatom 3:0 (25:23, 25:18, 25:17). Uzvrat se igra u Varaždinu u srijedu 5. listopada s početkom u 17 sati. U 1. kolu 1.

A odbojkaške lige OK Varaždin Volley dočekuje ekipu Daruvara 8. listopada u 19 sati.

FOTO FOKUS

KBK Pit Bull Gym Sračinec

RITMIČKA GIMNASTIKA Mirjana Sekovanić nastupila je na SP-u u Francuskoj

Ozljeda spriječila bolji rezultat Seniorka GK Vindija, Mirjana Sekovanić odlično je odradila svoje prvo Svjetsko prvenstvo u Monpellieru u Francuskoj iako je nastupila s nezaliječenom povredom leđnog mišića i kralježnice. U višeboju ostvarila je 90. mjesto u konkurenciji 130 natjecateljica. Najbolja je bila u svojem zadnjem nastupu s čunjevima,

Rukometaši RK Varteks Di Caprio izgubili su i susret 4. kola Premijer lige. Na gostovanju u Kaštel Starom izgubili su od ekipe Kaštela AC 39:25 (18:16). Susret se igrao kao svojevrstan derbi začelja jer do ovoga kola ni ekipa Kaštela AC nije imala niti jedan bod. Krojači u nastavku prvenstva ulaze u još jedan derbi začelja jer sada kod kuće dočekuju ekipu Gorice, koja još jedina nema bodova. Susret 5. kola igra se u maloj dvorani Gradske sportske dvorane Varaždin u subotu 8. listopada s početkom u 17 sati.

koji je njezin tradicionalno najbolji rekvizit gdje je osvojila 72. mjesto sa solidnom ocjenom 23,600 bodova, s obručem je bila 89, s loptom 98. i najslabija s trakom 113.

Ovo Svjetsko prvenstvo bilo je kvalifikacija za Olimpijske igre i pokazalo je da su najbolje djevojke koje nastupaju u seniorskoj konkurenciji od pet do

deset godina. Tradicionalno najbolje bile su Ruskinje. Iduće godine u seniorsku kategoriju ući će i druga Vindijka, Elena Milenković.

Sve zainteresirane djevojčice starosti minimalno 4,5 godina koje se žele baviti ritmičkom gimnastikom mogu se javiti u dvoranu Srednjoškolac, u srijedu ili petak od 16 do 17 sati.

32 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Problemi “perjanica”

D

onedavne “perjanice” varaždinskog sporta u ozbiljnim su sportskim, organizacijskim i financijskim problemima. Osim toga, rijetki su i konkretni primjeri rješavanja problema. rimjerice, nogometni klub nikako da pokaže barem naznaku da se od njega može očekivati pomak u dogledno vrijeme. Rezultatski je postigao neslavan rekord i još uvijek se ne zna koliko će trajati agonija. Postoje teorije i priče u kuloarima da je klubu predviđen silazak sa sportske scene, a neke prognoze govore da će se to dogoditi do kraja kalendarske godine. Bodovno “prikovan” za dno prvenstvene ljestvice već sada ga kolege novinari u izvještajima opisuju “a na posljednjem mjestu je već otpisani Varaždin”. međuvremenu će proći izbori za gradonačelnika pa su nade uprte u kandidate i kombiniraju se pretpostake što bi se moglo dogoditi prođe li ovaj ili onaj kandidat. U dosadašnjim predizbornim istupima malo je riječi ukupno bilo o sportu i nogometnom klubu posebno. Međutim, kako god bilo, ne pomakne li se stanje u klubu, dalje od obećanja nitko im više neće moći pomoći. NK Varaždin već gubi i ugled u nogometnim krugovima unutar grada i Varaždinske županije, a odlaskom u drugu ligu izgubio bi i interes mladih igrača koji će se u tom trenutno okrenuti drugom prvoligašu u našoj regiji. problemima su i rukometaši i odbojkaši što dodatno pogoršava situaciju u sportu. Kako ni izbori za gradonačelnika neće riješiti tu situaciju, neophodno je da uprave klubova sve snage usmjere rješavanju svojih problema pa makar to bilo i malim koracima ako ne žele da ih se zapamti po izreci “grobari varaždinskog sporta”.

P

U

U

4. listopada 2011., br. 385

SKUPŠTINA ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA VARAŽD

Za program javnih u 2012. godini treb Kriteriji su podijeljeni u dvije osnovne skupine: ekipni i pojedinačni sportovi

J

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na 12. tematskoj skupštini Zajednice sportskih udruga grada Varaždina usvojeni su novi Kriteriji za vrednovanje sportskih udruga grada Varaždina članica Zajednice.

Kriteriji Kriteriji su podijeljeni u dvije osnovne skupine: ekipni i pojedinačni sportovi. U ekipnim spor tov ima bodovat će se status sporta, olimpijski ili neoplimpijski sporovi s 10 odnosno 5 bodova. Zatim status sporta u gradu koji donosi najviše 15 bodova, a ima tri podkriterija: tradicija sporta u gradu, masovnost sporta u gradu i dosadašnji rezultati sporta u gradu.

Treći kriterij su troškovi

natjecanja koji donose do 30 va, a neolimpijski 0 bodova. bodova, pa četvrti masovnost Slijedi kriterij statusa sporta članstva udruge s najviše 15 u gradu s ukupno 15 bodova i bodova. Peti kriterij je kvaliteta pod kriterijima tradicija sporta, rezultata udruge gdje se najviše masovnost sporta u gradu i domože dobiti 30 bodosadašnji rezultati sporta u va, a uračunavaju gradu. Treći kriterij su e se rezultati na troškovi natjecanja s najviš i međunarodnajviše 20 bodova, an v o d o b nim i domaćim zatim masovnost i t a t l natjecanjima članstva udruge s rezu i rangiranih u najviše 15 bodova. škov o r t i tablicama s fiNa kraju je kvalitea j n a c e j nom podjelom, ta rezultata s najviše nat kao i kod drugih 40 bodova. kriterija.

Kriteriji su razrađeni Kod pojedinačnih sporpo svakom kriteriju i podkritova sličan je raspored kriteri- teriju na ukupno 25 stranica. ja, tako se najprije polazi - Od posljednje sjednice bilo je o d o l i m p i j s k o g puno dobrih primjedbi i prihvastatusa gdje ćeno je sigurno devet od deset olimpijski - ukratko je opisao suradnju d o b i v a klubova sa Zajednicom prilikom 10 bodo- dorade kriterija, Goran Vučetić, predsjednik Zajednice. Kriteriji su nakon toga prihvaćeni jednoglasno.

Uslijedila je zatim rasprava o prijedlogu Programa javnih potreba u sportu grada Varaždina za 2012. godinu, koji ukupno iznosi 9.030.000 kn.

Proračun

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 04.10.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Cesta s početkom u 18,00 sati 05.10.2011.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Međimurje s početkom u 19,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Ivančica s početkom u 18,00 sati 06.10.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Elektra KŽ s početkom u 18,00 sati 07.- 09.10.2011.

- velika dvorana i kongresna dvorana – 16. međunarodni sajam Lov, ribolov, priroda, turizam s početkom u 10,00 sati 08.10.2011.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks – RK Gorica s početkom u 17,00 sati - odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Daruvar s početkom u 19,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Podravka 2 s početkom u 15,00 sati

Briga za mlađe uzrasne kategorije pod posebnim je povećalom

Osnovni ciljevi Programa javnih potreba u sportu grada Varaždina su ulaganje u razvoj mlađih sportaša, unapređenje vrhunske sportske kvalitete, poticanje uključivanja u sport što većeg broja građana i održavanje pet sportskih objekata kojima upravlja Zajednica.

U dijelu namijenjenom poticanju i promociji sporta prvi stavak su sportske škole u kojima se obavlja organizirani, kontinuirani, selektivni i stručni rad s najmlađim uzrasnim kategorijama do mlađih kadeta i kadetkinja. Kako u Varaždinu

djeluje 29 sportskih škola različitih grada sporta odlučeno je da se za njihov rad predvidi 230.000 kn odnosno pet tisuća više nego što je utrošeno 2010. godine. Za perspektivne i vrhunske sportaše predviđeno je 260.000 kn što je tri tisuće manje nego prošle godine.

Za proglašenje sportaša godine, Olimpijski festival dječjih vrtića, Biciklijadu, Sportske igre mladih i Dan HOO-a predviđeno je 120.000 kn, što je povećanje s 50.000 kn iz 2010. godine, ali uz povećanje broja aktivnosti. Za međunarodnu suradnju i nove sportske programe predviđeno je 15.000 kn dok je za sudjelovanje u programima HOO-a kao npr. Aktivna zajednica prvi put rezerviran iznos od 50.000 kao sudjelovanje koje omogućuje financijsku stimulaciju od 65.000 kn od strane HOO-a.

U provođenje dijela programa TZK djece i mladeži u gradskim osnovnim školama osiguran je iznos od 90.000 kn za organizaciju natjecanja i nagrade, što je povećanje od oko 20.000 kn.

Središnji dio programa je sufinanciranje sportskih udruga koji je s 2.630.000 iz 2010. povećan na 2.800.000 kn. Financijska stimulacija za ostvarene vrhunske sportske rezultate pojedinaca i ekipa predviđena je u iznosu od 50 0.0 00 kn dok je za djelovanje Zajednice izdvojeno 450.000 kn, računovodstveni servis 100.000 kn i za materijalne troškove 50.000 kn.

Program državnih, memorijalnih i međunarodnih natjecanja sufinancira Zajednica s 9.000 za tradicionalne i prigodne sportske priredbe, sa 150.000 značajna međuna-

SPORTSKI POTHVAT MJESECA 95. Zahvaljujući dugogodišnjem predanom radu, članovima KK Varaždin 95 pripala je ove godine velika čast da 27. i 28. kolovoza na svojim terenima u Biškupcu organiziraju prvenstvo Hrvatske i otvoreno prvenstvo grada Varaždina u dresurnom jahanju. U dva dana natjecanja nastupila su čak 36 natjecateljska para. Svojim dolajahanje skom varaždinsko natjecanje osnažila je Adelinde Cor-

Članice KK Varaždin, Karla Horvat i Pia Damjanić, ostvarile su sjajan uspjeh na prvenstvu Hrvatske u dresurnom jahanju - postale su državne prvakinje. Šesnaest godina je prošlo od dana kada su ljubitelji i vlasnici konja s područja grada Varaždin osnovali Konjički klub Varaždin

Pia Damjanić, dresurno

nelissen, europska seniorska prvakinja u dresurnom jahanju 2011. Karla Horvat bila je najbolja u kategoriji poni jahača, u na grlu Dylian, dok je Pia Damjanić bila najbolja u kategoriji mladi jahači, na grlu Apolo. Veliki uspjeh ostvaren na državnom prvenstvu članice KK Varaždin 95 potvrdile su i na otvorenom prvenstvu grada Varaždina, gdje su Karla Horvat, Ines Kovačević i Pia Damjanić osvojile najsjajnija odličja.

Sport 33

4. listopada 2011., br. 385

DINA: Novi kriteriji za vrednovanje sportskih udruga

h potreba u sportu ba 9.030.000 kuna

Nastavlja se bejzbol sezona za seniore i mlađe uzraste

Polovičan uspjeh

vi. Jedan od kriterija su kvaliteta postignutih rezultata udruge

S nastavkom nove sezone 2011./12. nakon dvotjedne pauze krenuli su i seniori BK “Vindija” koji su u sklopu 1. A lige ove jeseni odigrali nove dvije utakmice protiv sisačke ekipe Storksa. Kako su već ranije najavili iz Uprave kluba, s novom sezonom ima i dosta novina u samoj ekipi, koja je pomlađena vlastitim igračima iz “Vindi Iso-Sport Škole Baseballa” te se Uprava kluba nakon nekoliko odličnih sezona u kojima je osvojena i Interliga odlučila krenuti u projekt podmlađivanja ekipe i stvaranja novog seniorskog pogona, nakon što su neki stariji igrači prestali s aktivnim igranjem. U samu ekipu prešlo je sedam igrača iz juniorskog pogona od kojih se u sljedećim sezonama očekuje da čine glavni dio ekipe, jer su upravo oni bili glavni dio generacije mladeži i kadeta koja je osvojila

nekoliko domaćih prvenstava. Upravo neiskustvo mlađih igrača pokazalo se ključnim u prvoj utakmici, gdje je iskusna ekipa gostiju, koja u ovom sastavu igra već nekoliko sezona, čvrstom igrom bila nepremostiva prepreka za vidljivo neuigranu domaću ekipu, ali koja je iskazala dosta potencijala i na momente pokazala iznimno kvalitetnu igru. Upravo to je došlo do izražaja drugog dana, kad se nakon nekoliko početnih izmjena igra domaćih počela dizati te su pred kraj utakmice domaći bejzbolaši došli do visokog vodstva od 8:0, koje su i održali te na kraju slavili s 8:3 i nakon poraza iz prijašnjeg dana podijelili vikend protiv Siščana. Za seniore nema odmora, jer već sljedeći vikend odlaze na gostovanje u Zagreb protiv istoimene ekipe, aktualnog prvaka iz prošle sezone.

Peti turnir za najmlađe Dobro gospodarenje sportskim objektima važna je stavka u ukupnom proračunu za sport, a ukoliko donose i dobit, tim prije

rodna natjecanja i rezervirano je još 141.000 za naknadne do-

F

inancijska stimulacija za ostvarene vrhunske sportske rezultate pojedinaca i ekipa predviđena je u iznosu od 500.000 kn maće i međunarodne programe koji se pojave tijekom godine, a od važnosti su za razvoj sporta

u gradu Varaždinu.

Za zdravstvenu zaštitu sportaša predviđeno je 250.000 kn uz smanjenje s 355.360 kn iz 2010. uz obrazloženje da će se u 2012. godini financirati prioritetno mlađe dobne kategorije sportaša do 19 godina, a u skladu s proračunskim mogućnostima i stariji. Za sufinanciranje rada trenera osigurano je 700.000 kn, a za sufinanciranje troškova usavršavanja stručnih kadrova još 50.000 kn.

Za sportsko-rekreativne aktivnosti građana sredstva su smanjena s 54.000 na 20.000 kn

zbog smanjenja broja sportskih udruga ovog tipa.

Za sportske aktivnosti osoba s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom osiguran je iznos od 80.000 kn.

Gradski bazen Za planiranje, izgradnju i investicijsku dogradnju, adaptaciju te sanaciju gradskih sportskih građevina predviđeno je 100.000 kn umjesto 240.000 kn koje su bile utrošene 2010. godine.

Ukupni trošak financiranja troškova funkcioniranja grad-

skih sportskih građevina od plaća djelatnika do svih ostalih režijskih troškova planiran je s 2.715.000 kn.

Sufinancirat će se i godišnje cijene sata korištenja Gradskih bazena Varaždin s ukupno 130.000 kn, a za informatičku djelatnost i istraživačko-razvojnu djelatnost osigurano je 20.000 kn.

Skupštini je prisustvovalo 16 od 29 članova, s tim da neki zamjenski članovi nisu imali pravovaljane potvrde pa su mogli prisustvovati sjednici, ali bez prava glasa.

U subotu 8. listopada u Varaždinu u organizaciji BK “Vindija” održat će se peti po redu turnir u sklopu hrvatskog prvenstva za najmlađe igrače kategorije mladeži, od 9 do 12 godina. Varaždinci trenutno drže prvu poziciju sa svojom prvom ekipom ispred ekipe Medvednice iz Zagreba i Olimpije iz Karlovca, a na ovom će turniru nastupiti s dvije ekipe.

Karate u Lepoglavi

TRIATLON - Hrvatski triatlon 17 godina nakon osnutka nacionalnog saveza dobio je prvu knjigu koja na stručan način objedinjuje sve aspekte, kako mi triatlonci volimo reći, najljepšeg sporta u olimpijskoj obitelji - izjavio je Željko Bijuk, glavni tajnik Hrvatskog triatlon saveza u predgovoru knjige “Triatlon – od supersprinta do ironmana”. Knjigu su napisali Branimir Lodeta, Pavao Vlahek, Dragan Milenko-

vić, Maja Lodeta i Nikola može nabaviti preko porGolub, članovi TK Međi- tala 3sporta.com ili putem murje. U ovoj knjizi nalazi e-maila: knjiga.triatlon@ se ukupno 12 poglavlja gmail.com. Službena prokoja govore o pojedinim mocija knjige održat će disciplinama u triatlonu, se u utorak 4. listopada tranzicijama, vježbama u 18:30 h u prostorima snage, djeci i ženama u Športske gimnazije u Selsportu, pravilnoj prehrani, skoj 119, u Zagrebu. Uskoozljedama i njihovom lije- ro slijedi i promocija u čenju te prevenciji ozlje- Varaždinu i Čakovcu. da. Na kraju se nalaze planovi Od supersprinta do ironmana treninga za sve discipline.

Knjiga se

U sportskoj dvorani OŠ Lepoglava održan je Karate kup sjerozapadne Hrvatske u borbama i katama. Na natjecanju je nasupilo 125 karatista iz 14 klubova iz: Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije. Iz Karate kluba Ivanec na natjecanju je nastupilo 14 natjecatelja.

U katama: mlađi učenici 5. mjesto Jan Kasper Lepoglavec, 6. mjesto Dan Lepoglavec; učenice 2. mjesto petra Brlečić, 5. mjesto Mateja

Kundija.U borbama medalje su osvojili: učenici -35 kg 2. mjesto leon Grahek, 3. mjesto Renato Harjač; učenici -40 kg 2. mjesto Patrik Lukavečki, 3. mjesto Mario Jakopanec; učenice – 30 kg 1. mjesto Petra Brlečić; učenice -35 kg 1. mjesto Maja Novak. Mlađe kadetkinje – 45 kg 1. mjesto Melanija Hrgarek; + 45 kg 4. mjesto Tiana Lukavečki.

Kadeti – 50 kg 1. mjesto Filip Habek; +50 kg 3. mjesto Domagoj Hrgarek. Ekipa mlađih kadetkinja KK Ivanec osvojila je 1. mjesto.

34 Sport

4. listopada 2011., br. 385

NOGOMET Derbi II. ŽNL istok između NK Varteks i NK Orač iz Svetog Ilije

Počinje borba za vrh J Na ovom susretu, koji će se igrati u nedjelju 9. listopada s početkom u 16 sati na igralištu u

Jalkovcu već će se odlučivati o prvaku II. ŽNL-a istok Ž U PA N I J S K I NOGOMETNI SAVEZ

Prvi remi Zelengaja U 8. kolu 1. ŽNL-a ostvareni su sljedeći rezultati: Zadrugar – Jalžabet 2:1, Zelengaj – Trnje 0:0, Rudar 47 – Orač 6:2, Polet (C) – Strufa-Rovokop 2:0, Sračinec – Bednja 2:3, Dubravka – Sloboda (VŽ) 4:0, Novi Marof – Udarnik 32 1:2, Plitvica - Mladost (Š) 5:1.

Na prvenstvenoj ljestvici prvi je i dalje Zelengaj s 22 boda ispred Dubravke s 19 bodova. Na začelju je varaždinska Sloboda bez osvojena boda, a iznad su Udarnik 32 i Trnje s po 4 boda.

U sljedećem kolu sastaju se Sloboda – Novi Marof u subotu 8. listopada s početkom u 16 sati, a svi ostali igraju u nedjelju u isto vrijeme: Udarnik 32 – Zadrugar, Bednja – Dubravka, Struga-Rovokop – Plitvica, Orač – Polet (C), Trnje – Rudar 47, Jalžabet – Zelengaj, Mladost (Š) – Sračinec.

Izjednačeni U 8. kolu 2. ŽNL-a Zapad postignuti su sljedeći rezultati: Lepoglava – Majerje 1:1, Vindija – Podravac 2:0, Vinica – Bratstvo 3:1, Dinamo – Mladost (K) 5:1, Vratno – Drava 4:3, Mladost (D) – Omladinac 0:10.Na prvenstvenoj ljestvici vodi Dinamo s 20 bodova ispred Mladosti (K) s 19, a na začelju je Drava bez bodova.

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U nedjelju 9. listopada u sklopu 9. kola II. ŽNL-a istok igra se derbi utakmica između ekipa NK Varteks iz Varaždina, trenutno trećeplasirane ekipe i NK Obreš iz Sv. Ilije, koja drži vrh prvenstvene ljestvice.

Pobjeda U posljednjem, 8. kolu, Varteks je pobijedio Mladost Varaždinske Toplice u gostima s čak 7:0. Strijelci su bili: Goran Varga 2 gola, Ivan Tomaškov ić 2 gola, Filip Dolenc, Dinko Solić i Nikola Drožđek po jedan.

NK Varteks nastupio je bez ozlijeđenog kapetana Nikole Martineza i suspendiranog trenera - igrača Denisa Vidačeka. Unatoč tome, visoka pobjeda koja je po šansama mogla biti rezultatski i puno veća.

NK Obreš također je slavio visokim rezultatom u ovom kolu, oni su na svojem Ekipa NK Varteksa koja već ove godine želi prijeći u viši rang natjecanja kako bi što prije vratila ime Varteks u nogometni vrh terenu pobijedili Mladost Ekipa NK Varteks, nakon sponzorirali NK Varteks, a Varaždin 7:2. Već ovi rezultati govore da bi se sljedeće što se pojačala igračima Kerekeš je član Nadzornog nedjelje na igralištu u Jalkov- Goranom Kučarom i Ivanom odbora kluba. Utakmica će cu, gdje je Varteks domaćin, Tomaškovićem pristiglima biti snimana s dvije kameiz člana 3. HNL-a NK re, kao i ostale dosadašnje mogao gledati zaniNedeljanec, do - utakmice NK Varteks, a remljiv nogomet. e j u vela je još dva portaža s utakmice će se Uprava NK oček za pojačanja i to ubrzo moći naći na YouTube Varteks će a d e s iskusnog gol- kanalu kao i na klupskoj očekuje og t e v S z kako bi na k mana Mlade- internetskoj stranici. reš i a b l p O o T na Bogovića ovoj utaigrati te iz vrsnog kmici poČlanstvo Ilije za l, što daje 17-godišnjeg sjećenost Članom kluba NK Varteks e i Kast nu draž napadača Ivamogla biti možete postati ispunjavanje poseb etu n a Ko s te l c a . pristupnice na službenom rekordna.

Ovim dolascima portalu kluba www.nk-varDo sada je na susr momčad je dodat- teks.com, kao i na štandu domać im utano osnažena u želji sa suvenirima za vrijeme kmicama Var tek s podržavalo oko 300 gleda- da već u prvoj godini po- utakmice. telja, a u nedjelju u 16 sati stojanja konkurira za sam Sv i koji pr istupe klubu očekuju i duplo više. Kako vrh prvenstvene ljestvice i automatski postaju članoje ovo jedna od presudnih plasman u 1. ŽNL. vi skupštine kluba i imaju Zanimljivost ovog susreta pravo glasa prilikom svih utakmica u borbi za prvu poziciju i plasman u 1. ŽNL, je i podatak da se očekuje odluka. Tako je oživotvoren sljedeće sezone u klubu je da za Obreš zaigraju Toplak i slogan “jedan član - jedan Kastel. Dok su Benko i Jertec glas”. potpuna mobilizacija.

Akcije NK Varteksa sve su opasnije na putu prema prvoj ligi

RUKOMET Rukometna škola RK Varaždin broji sve više polaznika i otvaraju se nove grupe

Porastao interes za rukomet

Polaznici Rukometne škole natjecat će se u ligi dječaci B

Rukometna škola RK Varaždin oformila je još jednu grupu mladih rukometaša i treninzi se sada odvijaju svakodnevno. Tako trenutno trenira 60-ak dječaka s kojima rade tri trenera.

Tako su formirane tri grupe dječaka 1998./1999. godište, 2000./2001. godište te oni najmlađi 2002./2003. godište.

Treninzi se održavaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati te za najmlađu grupu utorkom i četvrtkom u TTS sportskom centru.

Dvije starije grupe ove će se sezone natjecati u rukometu u

ligi dječaci B, a mlađi u mini-rukometu. S djecom rade stručni, školovani i licencirani treneri Siniša Lacković i Siniša Kliček, koji su aktivni rukometni staž odradili u Vartilenu, Crodelu,

n

ova trenerica u klubu je Maja Čop

Marofu i Vidovcu te nova trenerica za najmlađe Maja Čop, apsolventica Kineziološkog fakulteta u Zagrebu.

Ona je igrala rukomet u ŽRK Koka i RK Lokomotiva, a 87 puta je nastupila za reprezen-

taciju. Ovakav trenerski kadar govori o namjeri kluba da nastavi s kontinuiranim i kvalitetnim radom s mladima, koji je već prepoznat i o čemu govori podatak da se svakodnevno povećava broj polaznika.

Točno 8. rujna RK Varaždin obilježio je dvije godine od osnutka i tim povodom održao je turnir na kojem je nastupilo osam ekipa s oko 120 mladih rukometaša. Tijekom ljetnih mjeseci Rukometnu školu posjetio je i naš proslavljeni rukometaš i olimpijac Blaženko Lacković, koji će i ubuduće pratiti njihov rad.

Treninzi Rukometne škole RK Varaždin počeli su i na tri osnovne škole - u V. Toplicama, Cestici i Jalžabetu gdje uz dječake treniraju i djevojčice u suradnji s ŽRK Koka.

- Klub za sada nema generalnog sponzora, a održava ga entuzijazam nekoliko prijatelja kluba da se okupi što veći broj djece oko rukometa. Svi polaznici osigurani su u Basler osiguranju - dodao je predsjednik kluba Hrvoje Jembrih. Upisi u Rukometnu školu traju i dalje, a više informacija može se dobiti na na 091/260-1501 ili e-mail rk.varazdin@gmail.com.

Savjetnik 35

4. listopada 2011., br. 385

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Proljeća, ljeta, jeseni, zime...

V

rata ljeta uskoro se zatvaraju za nama, a jesen ih postepeno otvara kako bismo koraknuli u čaroliju boja, mirisa i okusa. Iako su neuobičajeno topli dani, noći su doista sve hladnije. Stoga se ne treba zavaravati te jesenske poslove u vrtu odgađati za kasnije. A svakako u predahu svih mogućih obaveza treba pokušati pronaći vremena i otići u neki od parkova ili perivoja, šuma i livada te uživati u paleti pastelnih jesenjih boja lišća, cvijeća i plodova. tim trenucima treba dopustiti očima da slobodno upijaju zaigranu prirodu, radujući se trenutku života darovanom u treptaju vječnosti. Signali odaslani u trenucima spajanja ljepote prirode s čovjekom temeljito čiste misli od svakodnevnog trošenja. Misli neopterećene zbiljom odjednom okreću stranice uspomena, roje se pitanja: Čemu žurba, čemu lakomost, čemu oholost, čemu mržnja, čemu..., čemu…? I odjednom, sjećanjima listamo stranice romana svog života, preskačući one koje skrivaju trenutke kojih se možda stidimo, a po nekoliko puta iznova čitamo one koje su poput lepršavog lišća obojane bojama svojstvenim samo jeseni. Iznenada, biva sve jasno.

Naime, i život čovjeka je poput prirode, čini godišnja doba - proljeća, ljeta, jeseni i zime. Samo s razlikom radi li se o njegovanom perivoju, šumarku prepunom radosnog života, procvjetaloj livadi kroz koju živahno žubori potok, krčevini prekrivenoj korovom i šikarom ili pak močvari iz koje zaudara po truleži.

U

Izvala rodnice U

vrijeme tjeranja kuja, pod utjecajem hormona estrogena dolazi do zadebljanja tkiva rodnice, sluznice i vezivnog tkiva rodnice. Ukoliko je ta proliferacija znatna, nastupit će izvala rodnice!

Iako se problem izvale rodnice dešava u mlađih kuja i velikih pasmina, posljednje dvije koje smo dijagnosticirali ne odgovaraju toj statistici. Njemačka ovčarka je bila u 12. godini, a druga kuja je bila mopsica, dakle mala pasmina. Statistički, prirođena sklonost najčešće je opisana u doga, bernardinki, bernskih planinskih kuja, njemačkih ovčarki itd.

Treba znati da izvala rodnice može nastati i kao posljedica druge patologije. Najčešće je to poremećaj u koncentraciji estrogena u krvi, koji nazivamo hiperestrogenizam, tumor rodnice te kod poroda kuja. Najčešće se dogodi izvala donjeg djela rodnice, koji je inače pozicioniran ispred otvora mokraćne cijevi. Vlasnik će primijetiti u području otvora rodnice kuglastu tvorbu crvenkasto-roze boje. Izuzetno je bitno da se sluznica izvaljene rodnice zaštiti od ranjavanja i prljavštine. Ponekad je dovoljno rodnicu oprati hladnom vodom i prstom izvaljenu rodnicu vratiti u anatomsku poziciju te šavom zatvoriti velike

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Eko vožnja (3) N

ačin vožnje primjeren vozilima s ugrađenim modernim motorima suvremene tehnologije nazivamo eko vožnja. Svijest o važnosti primjene takvog, suvremenog načina upravljanja motornim vozilima mora se razvijati kod svih vozača paralelno, bez obzira na starost i iskustvo. Program osposobljavanja novih vozača koji proizlazi iz Programa vozačkog ispita sadrži sve elemente eko vožnje koje svaki budući vozač mora već u autoškoli naučiti primjenjivati. Već dulje vrijeme elementi i način primjene eko vožnje predstavljaju i bitan čimbenik pri donošenju odluke o konačnoj ocjeni na vozačkom ispitu. Dakle, novi vozači dobivaju osnovna znanja i ovladaju svim tehnikama primjene glavnih elemenata eko vožnje. Stariji se vozači moraju pomiriti s činjenicom da se način upravljanja vozilima danas bitno razlikuje od načina upravljanja kakav su oni učili prije 20 - 30 godina. To je uzrokovano neprestanim razvojem tehnologije koji današnje pogonske agregate motornih vozila čini, u najmanju ruku, drukčijima. Jedno francusko istraživanje zorno pokazuje kolike se uštede mogu ostvariti.

Prosječan automobil s motorom oko 55 kW pri brzini od 50 km/h s jednom litrom benzina prođe: u 2. stupnju prijenosa 8 km, u 3. stupnju prijenosa 12 km, u 4. prijeđe 17 km, a u 5. prijeđe 21 km. Dakle u višem stupnju prijenosa na oko 1400 okretaja/ min vozilo prijeđe skoro tri puta veću udaljenost, s istom količinom goriva, nego u niskom stupnju prijenosa na oko 3600 okretaja/min. Matematika je jasna, pogotovo u ovo vrijeme krize i recesije.

usne.

Ukoliko to nije moguće, izvaljenu rodnicu treba hladiti ledom do 15 minuta i tada, kad se smanji, vratiti je u anatomski položaj. Ukoliko je izvaljeni dio rodnice povrijeđen ili je nastupila nekroza, potrebno je prionuti kirurškom odstranjivanju. Operacija se obavlja u općoj anesteziji. Treba naglasiti da kuja, ukoliko je jednom u tjeranju imala izvalu rodnice, ne znači da će se to i ponoviti. Međutim, ukoliko je ne kanite imati za rasplod, izvala rodnice je svakako indikacija za kastraciju! I još jedna napomena, izvalu rodnice ne dijagnosticiramo ultrazvukom, kao što sam već čuo, već vizualno i opipom!

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Godišnji odmor L M

“

“

“

jeto je završilo, pa su i godišnji odmori uglavnom iza nas. eđutim, često se i najbolje planirani godišnji odmori znaju promijeniti zbog različitih nepredviđenih okolnosti koje se dogode kod poslodavca ili radnika, pa ćete ovdje moći pročitati neke primjere iz postojeće sudske prakse u vezi prava na korištenje godišnjeg odmora.

Zbog neodgodivih i važnih poslova radniku se može odgoditi, ali ne i uskratiti korištenje godišnjeg odmora.” VSRH br. G22 107/02 od 5.09.2002.

Ako se radnik u trenutku smrti užeg člana obitelji nalazi na korištenju godišnjeg odmora, na njegov zahtjev poslodavac mu je dužan prekinuti godišnji odmor i priznati pravo na plaćeni dopust.” Mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi (MRSS), Kl.110-01/0101/17, od 8.02.2001.

Radnik nije ovlašten samovoljno produžiti korištenje godišnjeg odmora za ono vremensko razdoblje u kojem je prekinuo korištenje godišnjeg odmora zbog bolovanja.

U takvom slučaju radi se o neopravdanom izostanku s posla.” Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (VSRH), br. Revr-543/06, od 26.09.2006.

“ “

Radnik koji samovoljno prekine korištenje godišnjeg odmora prije isteka vremena na koje mu je odobreno korištenje godišnjeg odmora, time narušava i remeti unaprijed utvrđen raspored rada, pa takvo ponašanje ima sva obilježja osobito teške povrede radne obveze.” VSRH br. Revr-411/05, od 14.02.2005.

U dokaznom postupku je utvrđeno da se izostanak radnice s posla ne može smatrati neopravdanim, jer je od tog dana koristila godišnji odmor na temelju usmenog dogovora s tuženikom, pa nisu bile ispunjene pretpostavke iz čl. 107. st. 1. Zakona o radu, za izvanredni otkaz Ugovora o radu. Neosnovani su navodi revizije, da se godišnji odmor može odobriti samo pismenim rješenjem.”

VSRH, br: Revr 369/04, od 16.12.2004.

Poslodavac može odlučiti da radnik korištenje u iduću godinu prenijetog dijela godišnjeg odmora započne prije 30. 6., a da korištenje završi nakon tog datuma, jer se radi o pravu radnika koje mu poslodavac ne smije uskratiti. Naime, mnogo je teža povreda onemogućavanje korištenja godišnjeg odmora nego omogućavanje korištenja nakon 30. 6..” MRSS Kl.110-01/02-01/372, od 23. 10. 2002.

“

36 Cipela glavu Ä?uva

4. listopada 2011., br. 385

Cipela glavu čuva 37

4. listopada 2011., br. 385

OBUĆA Ulaganje u cipele je ulaganje u zdravlje

Dobra cipela glavu čuva J Na svijetu postoje dvije važne stvari: dobar krevet i

dobar par cipela, jer kada nisi u jednom, tada si u drugom Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Ljeto je trajalo i trajalo, što je bilo posebno pogodno za sve one koji uživaju dane provoditi u sandalicama i japankama, no kako ipak polako ali sigurno dolaze hladniji dani, treba početi razmišljati i o malo „ozbiljnijoj“ obući. Nakon nekoliko mjeseci vrućine i žege, teško nam je zamisliti snijeg, bljuzgu i ceste pune vode, no nemojmo se zavaravati jer zima ipak dolazi, a u zimi dobra cipela glavu čuva!

Kako bi vam korak bio lagan, noge suhe i po kiši, a tople i na minus 10, treba se pripremiti i dobro odabrati.

Da tako misle i naše Varaždinka potvrdili smo i malom anketom koju smo proveli među našim sugrađankama.

Gotovo svaka tvrdi da je upravo cipela upravo najvažniji komad u njezinom ormaru.

– Najbitnije od svega mi je da imam dobre i kvalitetne cipele, za koje znam da će trajati i da ću se u njima dobro osjećati i zato sam spremna za takav par cipela izdvojiti i veću svotu novaca. Ta nisu cipele čarape, koje mijenjaš svaki dan, one su nešto u čemu svoje dane provodiš i zato želim da su savršene – kaže Andreja iz Varaždina. Margareta pak smatra kako cipele mnogo go-

vore i o osobi koja ih nosi. – Ne mislim da odijelo čini čovjeka, ali cipela svakako – našalila se Margareta.

I zato obuća treba biti nešto čemu biste trebali posvetiti posebnu pažnju. Osim toga, ulaganje u dobru cipelu ulaganje je u svoje zdravlje jer neudobne cipele mogu pro-

uzročiti probleme s kralježnicom, stopalima, kukovima...

Ovu pr iču mogli bismo zaključiti starom kineskom poslovicom koja kaže: «Na svijetu postoje samo dvije stvarno važne stvari: dobar krevet i dobar par cipela, jer kada nisi u jednom, tada si u drugom!»

Bitno je odabrati pravu cipelu jer... ...prosječna osoba dnevno napravi oko 10.000 koraka. Pretpostavlja se da za životnog vijeka jedna osoba učini koraka koliko je dovoljno da bi se Zemlja obišla više od 4 puta, što je otprilike 160.000 kilometara. ...se u stopalima nalaze 52 kosti, to je 25 % od ukupnog broja kostiju u tijelu, (jedno stopalo čine 26 kosti, 33 zgloba, 107 ligamenata i 19 mišića). Kada trpe stopala,

trpi i ostatak tijela. ...stopala sadrže otprilike 250.000 žlijezda znojnica koje kroz dan izluče gotovo 3 decilitra tekućine. ...žene imaju problema sa stopalima 4 puta češće od muškaraca. Vjeruje se da je to rezultat njihova pogrešnog odabira obuće koja je često uskog prednjeg dijela i previsokih potpetica.

Karla daruje i do 70 posto!

Lanac trgovina vrhunskom obućom i torbicama „Karla“ od 5. do 9. listopada u Varaždinu organizira vikend outlet.

Naime, od srijede do nedjelje Varaždinke će u hotelu Istra moći pronaći Karline kolekcije po akcijskim cijenama, sniženim čak i do 70 posto. Karla je lanac od 13 prodavaonica diljem Hrvatske i ime je poznato svim ljubiteljicama mode.

U svojoj ponudi ima poznate svjetske brendove kao što su Loriblu, Giancarlo Paoli, Fabi, Pura Lopez i UGG Australia za cipele ili Francesco

Biasia, Piero Guidi i Abro za torbice. Vikend outlet će biti otvoren u srijedu od 15 do 18 sati, od četvrka do subote od 10 do 18 sati te u nedjelju od 10 do 15 sati i tamo ćete moći razgledati, probati ili kupiti nešto iz široke Karline ponude.

U Karli za ovaj vikend outlet pripremaju širok izbor obuće i torbica za zimu, pa ih svakako dođite posjetiti i počastiti se vrhunskim čizmama, cipelama ili torbicom! Što sve Karla nudi možete pogledati i na njihovom web shopu www.karla.hr.

38 Zdravlje

4. listopada 2011., br. 385

DOZNAJEMO I u Čakovcu obilježen Dan ružičaste vrpce

Županijska liga protiv raka Čakovec i Klub “Nova nada” dijelili ružičaste vrpce i edukativne materijale

U Čakovcu kongres o suzbijanju boli “Suzbijena bol – život dostojan čovjeka” naziv je kongresa koji će biti održan od 6. do 9. listopada u Čakovcu. Riječ je o drugom kongresu koji organizira Stručno društvo za suzbijanje boli Hrvatske udruge medicinskih sestara. - Tema ovog skupa jedna je od najaktualnijih na području sestrinstva, odnosno zdravstvene njege, a obuhvaća tematiku bola svih vidova i oblika. Bol predstavlja kompleksan problem u zdravstvu te iziskuje i kompleksan pristup. Potrebe za organiziranjem servisa, odjela za suzbijanje boli ili bilo kako se zvali, iz dana u dan je sve veća - navodi Josip Božić, predsjednik Stručnog društva za suzbijanje boli. Kongres se održava u čakovečkom Hotelu Park, a svečano će biti otvoren u četvrtak u 18:30 sati. Okupit će oko 150 sudionika iz Hrvatske, ali i država iz ovog dijela Europe. (vms)

Od raka dojke umre 900 žena na godinu J Cilj akcije je bio donošenje Nacionalnog programa liječenja žena oboljelih od raka dojke u specijaliziranim centrima U Hrvatskoj se godišnje otkrije 2.300 novih slučajeva oboljenja od raka dojke, a u jednoj godini zbog te bolesti umre 900 žena. Istaknuto je to u subotu na akciji Dan ružičaste vrste koja je održana u gradovima diljem Hrvatske.

Uspješno liječenje

Varaždinke idu u male gradove Članice varaždinskog Mammae kluba – Udruge žena operiranih na dojku Dan ružičaste vrpce nisu obilježile u Varaždinu, nego će to učiniti u Istri, Kvarneru i Primorju.

- U subotu 8. listopada odlazimo u Trsat, Opatiju i Novi Vinodolski gdje ćemo dijeliti promidžbene letke i žene upozoravati na važnost preventivnih pregleda. Tijekom ci-

Simboličnom šetnjom kroz centar grada i dijeljenjem ružičastih vrpci ovaj je dan obilježen i u Čakovcu. Županijska zator je Europa Donna Hrvatske liga protiv raka Čakovec i Klub uz suorganizaciju Hrvatskog “Nova nada” edukativsenološkog i onkološkog nim su materijalidruštva te Hrvatske ma upoznavali lige protiv raka. žene Međimurce o Ovogodišnji cilj ovno n o p su ranom otkrije bio i donošea d e n vanju raka nje Nacionalpozva ovu dojke, koji nog programa az d o e s je najčešći liječenja žena tni a l p s e karcinom o b o lj e lih o d na b rafski u žena. Cilj r a k a d o j ke u g mamo led akcije je pospecijaliziranim dizanje svijesti centrima s multipreg javnosti o važnosti disciplinarnim pristuranog otkrivanja i što pom gdje bi svaka žena uspješnijeg liječenja oboljelih imala pravo na optimalnu dijaod raka dojke, a glavni organi- gnostiku, liječenje, medicinsku

jele godine u Varaždinu provodimo brojne akcije vezane uz borbu protiv raka. Smatramo da Varaždinke već dosta znaju o važnosti prevencije od ove opake bolesti, pa nam je namjera otići u male sredine gdje nema udruga te žene informirati o toj bolesti – doznali smo od Marije Hrašćanec, predsjednice varaždinskog Mammae kluba. (ihr)

i psihosocijalnu rehabilitaciju te palijativnu skrb.

- Deklaracija Europskog parlamenta iz ožujka 2010. obvezuje članice Europske unije da se centri osnuju do 2016., a svrha je smanjiti smrtnost oboljelih žena od raka dojke za 20 posto - istaknula je u Zagrebu u ime organizatora predsjednica Udruge Europa Donna Hrvatska Nada Kraljević, a prenijela Hina.

Kraljević je podsjetila da se Dan ružičaste vrpce obilježava dvanaestu godinu, tradicionalno svake prve subote u listopadu, mjesecu koji je u cijelom svijetu, pa tako i u Hr-

vatskoj posvećen borbi protiv raka dojke.

Hina prenosi da je stanje u Hrvatskoj ocijenila katastrofalnim, ali je ipak istaknula da je u Hrvatskoj već ostvaren dio strategije i to kroz program za rano otkrivanje raka dojke.

Program se počeo provoditi 2006., a njime se na preglede pozivaju žene stare od 50 do 60 godina. Širom Hrvatske u subotu su žene ponovno pozvane da se odazovu na besplatne mamografske preglede, jer je jedini lijek za rak dojke rano otkrivanje bolesti. (rm)

Normalan život s...

IOOP - individualizirani odgojno-obrazovni program S

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ukladno suvremenim promjenama u hrvatskom školstvu, sve prisutnijoj integraciji i inkluziji učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovni sustav, učinjene su izmjene u poučavanje koje je usmjereno prema učeniku kroz IOOP. IOOP je program koji je prilagođen potrebama svakog pojedinog učenika, njegovim mogućnostima, sposobnostima, prvenstveno njegovim jakim stranama (u dosadašnjoj praksi koristio se naziv prilagođen program). n se ostvaruje, u pravilu, u uvjetima potpune edukacijske integracije. Prilagođavanje se vrši u onim odgojno-obrazovnim područjima

O

u kojima je učeniku potrebna podrška. Učeniku s posebnim obrazovnim potrebama ne treba nužno prilagođavati sve sadržaje iz svih nastavnih predmeta, što znači da se na početku svake školske godine utvrđuje iz kojih je nastavnih predmeta potrebno izrađivati IOOP. zrada IOOP-a polazi od procjene razvojnih osobnosti (kognitivne, socio-emocionalne, motoričke...), obrazovnih vještina (čitanje, pisanje, računanje, izražavanje...) te razine znanja iz pojedinih nastavnih predmeta, čime će se omogućiti usvajanje dostižnih obrazovnih i socijalizacijskih ciljeva. IOOP pretpostavlja prilagodbu nastavnih sadržaja potrebama i

I

jakim stranama učenika, a tek tada onim vještinama i sposobnostima koje je tek potrebno razvijati te izbore metoda i sredstva rada, što zahtijeva visoku razinu stručnosti i kreativnosti učitelja i rehabilitatora. čenici s posebnim obrazovnim potrebama ostvaruju program različitim tempom učenja, pritom je važno izraditi dobar i efikasan plan podrške za učenike. ažno je prihvatiti činjenicu da učenici s posebnim obrazovnim potrebama mogu napredovati isto kao i njihovi vršnjaci te da nema učenika koji se ne može odgajati i obrazovati sukladno svojim razvojnim sposobnostima.

U

V

Zdravlje 39

4. listopada 2011., br. 385

PREDSTAVLJAMO Orto Rea proizvodi i isporučuje ortopedska pomagala

Ljekovito bilje

Za osobe s invaliditetom J Osim što su generalni zastupnici svjetskih poznatih brendova pomagala za osobe s

Kreveti koji su anatomski i medicinski prilagođeni za njegu bolesnika te noćni ormarići, širom Hrvatske distribuiraju se iz Varaždina. Proizvodi ih tvrtka Orto Rea, koja je pod imenom Com-Šped osnovana još 1993. godine.

OGLAS

invaliditetom, u Orto Reji proizvode i krevete za njegu bolesnika te noćne ormariće

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Bršljan simbol vjernosti B

Sve na 1 mjestu Ta je tvrtka za proizvodnju i trgovinu ortopedskih pomagala nedavno promijenila ime i sjedište poslovanja. Iz Ulice Vilka Novaka preselili su se u vlastite poslovne prostore u Jalkovcu.

Osim što su uvoznik i generalni zastupnik čak osam svjetski poznatih brendova pomagala za osobe s invaliditetom za Hrvatsku (Invacare, Küschall, Vicair, Horcher, Rolko i Novacare, Patron i dr.), tvrtka je istovremeno razvijala i vlastitu Orto Rea d.o.o., Ulica braće Radića 52 b, Jalkovec, telefon 042/350-744, e-mail info@ortorea.hr proizvodnju ortopedskih podijagnoza, magala. Osobama s invalidite- dijabetičare, stoma i obloga te prije svetom nude sve što im treba, pa za rane. ga ljudski tako i najmodernija pomagala - Svi ovi proizvodi bit će dopristup pakoja im uvelike mogu olakstupni u našem novom mac ijent ima šati život. loprodajnom prostoU njihovoj po davaonicu u Zagrebu koji dođu s određenim osobru koji će uskoro vrtka t nudi je doslovno biti otvoren ovdje – najavljuje izvršna direktorica nim i medicinskim problemima. enom Stoga svakom našem kupcu sve: od različiu Jalkovcu, a koji Orto Reje Silvija Drvarek. pod im ped Š tih vrsta kolica Pacijenti im se rado vraćaju, posvećujemo posebnu pažnju već sada možete Com u n i m e đu koj ima posjetiti i dobiti jer znaju da će u Orto Reji učini- kako bi mu se isporučilo opžd u Vara a još su, primjerice, i adekvatan savjet ti sve da dobiju pomagalo koje timalno pomagalo i olakšao n a v o ona koja omoguili realizirati kup- im je potrebno i koje je prila- svakodnevni život – navodi n os Silvija Drvarek. ćuju vertikalizacinju. Osobe s inva- gođeno njihovim potrebama.

1993.

Orto Rea će uskoro otvoriti i ju korisnika, preko - Trgovina ortopedskim poliditetom, koje niz ant idekubitalnog i godina dolaze k nama, magalima nije klasična trgovina savjetodavni centar s besplatrespiratnog programa, proznaju da trgovine imamo u u koju kupac uđe, odabrani nim brojem telefona na kojem grama za kupaonice, kreveta i Varaždinskim Toplicama, kao artikl kupi i ode. Potrebno je će zainteresirani moći dobiti liftera, pa do pomagala poput i u Slavonskom Brodu. Uz ove puno stručnog znanja, širine sve potrebne informacije, kao vlasulja i dojki, aparata za trgovine otvaramo i novu pro- u razumijevanju različitih vrsta i savjete.

Dostava u roku od 24 sata

Pacijenti prepoznali vrijednost mota “Sve na jednom mjestu”

U novim poslovnim prostorima tvrtke Orto Rea u Jalkovcu smješten je njihov proizvodni pogon, kao i skladište iz kojeg se sva standardna pomagala za osobe s invaliditetom isporučuju na kućnu adresu bilo gdje u Hrvatskoj u roku od 24 sata.

Tamo se ujedno nalazi i servis za ortopedska pomagala, kao i sve ostale prateće službe. Orto

Rea je pod imenom Com-Šped u Varaždinu osnovana 1993., ove godine je odlukom predsjednika Uprave Borisa Budana promijenjeno ime i lokacija. Važna godina je i 2007. kada je vlasnica tvrtke postala Alenka Budan, ujedno vlasnica Inkontinentnog centra iz Zadra s trgovinom u Splitu, čime je geografski pokrivena cijela Hrvatska.

ršljan (Hedera helix) imao je važnu ulogu u antičkim kultnim obredima, rani su kršćani svoje mrtve polagali na podlogu od bršljanova lišća, Rimljani su njime ukrašavali vrtove, a posebnu popularnost stekao je u Viktorijansko doba, kada se proširio diljem svijeta. Budući da se privija uza sve na što naiđe, bršljan je postao simbol vjernosti i ljubavi, a zbog njegove podatnosti i omatanja oko podloge pri rastu, bršljan je i simbol ženstvenosti. Osim svoje ljepote, bio je cijenjen i kao ljekovita biljka. Bršljanovi su plodovi (bobice) otrovni. Listove skupljamo u kolovozu i rujnu, sušimo ih oprezno i polako, na zračnome mjestu, a može i na suncu. Tvar iz bršljana zaustavalja razvijanje nekih gljivica.

Upotrebljavamo jedan list bršljana na jednu litru bijeloga vina. Pripravak pijemo protiv bronhitisa, kašlja, katara, hripavca i astme, kod dekontaminacije od pesticida i radioaktivnog zračenja. Kod pripravljanja čaja, prelijemo s četvrt litre kipuće vode jednu žličicu osušenih listova, ostavimo stajati deset minuta, a potom čaj procijedimo i zasladimo medom. Taj se čaj preporučuje protiv tegoba sa žuči, reumatskih bolesti i za čišćenje kože. Listovi bršljana već u malim količinama djeluju na krvne žile i srce, liječe bijelo pranje, katar crijeva i želuca, reguliraju neredovitu mjesečnicu. U tom ga slučaju miješamo s rutvicom, ali pri tome trebamo biti vrlo oprezni. Uzimamo samo jedan do dva srednje velika lista na litru vode, u protivnom može doći do trovanja.

Dijareja je znak da je doza prevelika. List se dodaje kada voda zavri, a posudu treba odmah maknuti s vatre. Bršljan je vrlo djelotvoran i u vanjskoj upotrebi, posebno u liječenju kurjih očiju i celulita. Kod problema s kurjim očima, dobro satrt bršljan navežemo na kurje oko i postupak ponavljamo sve dok se kurje oko ne iščupa iz kože. Kod problema s kožnim nametnicima poput ušiju i gnjida, glavu peremo bršljanovom vodom.

Ta je voda isto tako djelotvorna protiv svraba, ukoliko se kupamo u njoj.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Zavod za socijalnu skrb Varaždinske županije O

vih dana osniva se Zavod za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji. Zavod je pravni sljednik Centra za socijalnu skrb Varaždina, Ludbrega, Novog Marofa i Ivanca.

Svrha formiranja Zavoda je lakša komunikacija s lokalnom zajednicom, ministarstvom i drugim pravnim subjektima, jer će se sve financijske, stručne i druge informacije dobivati iz jednog izvora umjesto dosadašnjih četiriju. Zavod će na temelju javnih ovlasti provoditi unutarnji nadzor u ustrojbenim jedinicama, postupke vezane uz izdavanje dozvola za obavljanje udomiteljstva, obrade

i evidenciju posvojitelja u županiji, organizirati rad prvostupanjskih tijela vještačenja te izrađivati analize, evidencije i statistike i sudjelovati u donošenju socijalnog plana za područje županije. sim ovih poslova, Zavod će obavljati i mnogo drugih poslova u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, dok će podružnice zavoda biti rasterećenije u tom smislu, no moći će se kvalitetnije posvetiti stručnom radu te pružiti bolju uslugu krajnjem korisniku. Cilj ovog projekta je približiti se što je više moguće krajnjem korisniku,

O

osigurati kvalitetnu i brzu uslugu na terenu te ostvariti bolju komunikaciju i razmjenu informacija s lokalnom zajednicom kako se ne bi događalo da u svakom trenutku nemamo pregled nad davanjem raznih vrsta pomoći i usluga korisnicima socijalnih naknada. obzirom na skori ulazak u Europsku uniju, jedan od zadataka Zavoda bit će i priprema i provođenje projekata koji se financiraju iz sredstava EU fondova upravo za one najranjivije skupine društva kojima treba pomoć da se normalno uključe u svakodnevni život i rad.

S

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske Županije

40 Zdravlje

4. listopada 2011., br. 385

DOZNAJEMO Radionice “Srdit - ljut” počele za odgaja

Kad se ljutim o špotam ili si sve

Problem kontrole ljutnje prisutan je već i kod djece vrtićke dobi, pa je O kontrole ljutnje za odgajatelje kako bi radili s djecom na prepoznavanju e

J

HUMANO

Za djecu s autizmom više od 22.000 kuna Čak 154 igrača zaigrala su u subotu tenis na terenima Teniskoga kluba Varteks u Varaždinu kako bi na taj način pomogli djeci i odraslima s poremećajima iz spektra autizma. Humanitarni turnir organizirali su Teniski klub Varteks, Udruga za autizam Pogled, NC Lions Club Millenuim Varaždin i Lions klub Varaždin 2006. u suradnji s Općom bolnicom Varaždin, a konačni rezultat nadmašio je sva očekivanja organizatora.

- Do ponedjeljka je prikupljeno 22.860 kuna, od čega 15.400 kuna od kotizacija, 4.500 od tombole, a 1.260 kuna od donacija ljudi koji su platili kotizaciju, ali nisu zaigrali tenis.

Tome još treba pribrojati 1.700 kuna koliko je do subote uplaćeno na žiro - račun Opće bolnice Varaždin – rekla je Johana Čubra, organizatorica, članica Udruge Pogled i majka djeteta s autizmom.

Iako u subotu nije bilo

važno tko će pobijediti, zanimljivo je da je u konkurenciji muških parova prvo mjesto zajedno sa suigračem Igorom Gerbusom osvojio Johanin suprug Zoran Čubra. - Pobjedio je za sina – zadovoljna je Johana.

Sva prikupljena sredstva idu Odjelu za logopediju, a nakon nabavke neurofeedbacka iskorištena će biti za kupnju još jednog aparata za rad s djecom s autizmom, čime će biti postignut mali ali važan napredak u radu s djecom s autizmom. Nužno je, naime, više vrsta aparata za različite terapije, jer autisti zbog biološkog poremećaja mozga žive u svojem izoliranom i usamljenom svijetu.

Sv i koji žele pomoć i, još uvijek to mogu učiniti uplatom na ž iro - račun Opće bolnice Varaždin 2489004-1131202408, poziv na broj 05-24911-228 uz oznaku “za Odsjek logopedije”.

Djeca nemaju usvojenu kontrolu osjećaja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kako se ponašati, uče od odraslih osoba

a potom s tetama razgovarati o tome zašto se toga dana baš tako osjećaju.

Kada se razljuti, 6-godišnji David se uvrijedi i zatvori u sobu. Viktorija viče, Nela se Prepoznati osjećaje neće igrati, a Borna si – oprosti.

Ovakav rad s djecom na Bili su to samo neki od odgovo- prepoznavanju emocija bit ra mališana iz dječjeg vrtića u će rezultat škole za kontrolu Vidovcu na pitanje odgaljutnje “Srdit – ljut” koju jateljica što rade drugu godinu zaredom za kad su ljuti. odgajatelje organizira e c i d Jesu li Obiteljski centar Vaoslje p e n sretni ili ljuraždinske županije. lira o r t n o ti, uskoro su počele nek sivno Radionice e r g će sv ima prošli tjedan, a poa : e j n ljut moći dati hađaju ih odgajateanje i do znanja ponaš atske ljice iz vrtića “Tratini mališani čica” u Varaždinskim om psihos esti iz vr t ića u Toplicama i “Potočić” l o b Varaždinskim u Jalžabetu.

Toplicama i Jalža- Škola se sastoji od pet betu. Na velikom plakatu radionica. Odgajatelji aktivno uz svoju fotografiju moći će po- sudjeluju u radu na radionicastaviti “smješkića” ili “plačka”, ma, ali rade i u svojim vrtićkim

Agresivni ispadi - zbog ljutnje

grupama. Za vrijeme trajanja škole mogu se konzultirati s voditeljicama grupe, posebno kada naiđu na nedoumice u radu u grupi u vrtiću – rekla je Jasenka Barković, psihologinja Obiteljskog centra.

Ona je osmislila školu kontrole ljutnje za odrasle, a na inicijativu odgajatelja iz vrtića, projekt je lani dopunjen iskustvima iz rada u vrtićkim grupama i prerastao je u školu za odgajatelje. Naime,

Pokažite djetetu kako da se ponaša

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

- Važno je pokazati djetetu kako želimo da se ponaša, jer oni ne razgovaraju poput odraslih. Kad nešto čuju, ne znaju napraviti, ali ako im pokažemo kako, imitiraju i shvate značenje - pojašnjava Jasenka Barković.

Ovakva i slična iskustva u radu s djecom na prepoznavanju emocija na odgajatelje u školi “Srdit - ljut” prenosi Darinka Vrbanec, odgajateljica i volonterka Obiteljskog

centra. - Interes za školu je velik, polaznici su zadovoljni pa smo ove godine nastavili s radom. Nadamo se da će odgajatelji i ovaj put steći znanja i vještine koje će poboljšati kvalitetu njihovog rada, kao i da će djeca iz njihovih grupa bolje prepoznavati svoje osjećaje i nositi se s njima na društveno prihvatljiv način, ne ugrožavajući svoje zdravlje – ističe Barković.

problem kontrole ljutnje prisutan je već i kod djece vrtićke dobi, što je zabrinjavajuće ako se zna da su posljedice nekontrolirane ljutnje agresivno ponašanje i psihosomatske bolesti. I dok bolesti nastaju s vremenom, nasilno ponašanje vidljivo je u vrtićima i školama.

- Često smo iznenađeni agresivnim ispadima male djece i divljanjima mladih. Međutim, djeca nemaju usvojenu kontrolu osjećaja kao odrasle osobe. Ona tek trebaju sazreti i paralelno s tim usvajati načine kontrole osjećaja, društveno pr ihvatljive oblike ponašanja u nošenju s osjećajima. To uče od nas odraslih, u svojoj obitelji, vrtiću, školi, i od vršnjaka. Najvažnije je da im svojim primjerom pokažemo kako se nositi s ljutnjom, jer će nas oponašati.

Isto je tako važno da pravovremeno interveniramo kada im to neće uspijevati – pojašnjava Jasenka Barković.

Primjerice, ako je dijete udarilo mlađu sestru, jer mu je uzela igračku, moramo intervenirati, ali ne na način da starije dijete dobije batine od nas roditelja.

Zdravlje 41

4. listopada 2011., br. 385

atelje iz vrtića u V. Toplicama i Jalžabetu

AMBROZIJA Sezona polako ide kraju

onda vičem, e oprostim Obiteljski centar Varaždinske županije pokrenuo školu emocija Ovakve situacije uskoro ćete moći zaboraviti

OSJEĆAJI S njima se moramo nositi, ne smijemo ih gurati u stranu

Muškarci plaču, a cure su lijepe i kada se ljute - Zbog stavova da “muškarci ne plaču“ ili su “djevojke ružne kada se ljute” od najranije dobi, umjesto da se nosimo s našim osjećajima, mi ih guramo u stranu, niječemo.

No oni postoje i skupljaju se te nerijetko navale iz nas. Mi ostajemo iznenađeni i pitamo se: “Otkud mi sad to?“ - navodi Jasenka Barković, psihologinja

KAD SE RAZLJUTIM Odljutim se. (Leona) Pomirim se. (Adrian) Ne igram se više. (Ivan) Idem drugoj deci. (Melani) Uvredim se i zaprem u sobu. (David) Oprostim si. (Borna) Špotam. (Monika)

Obiteljskog centra Varaždinske županije.

Napominje da najčešće uopće ne uočavamo da smo se s osjećama nosili na neodgovarajući način. - Najčešće nismo imali prilike usvojiti bolje načine nošenja s osjećajima, nismo ih vidjeli u našoj obitelji, okolini, nismo imali koga oponašati u primjeni korisnih

načina nošenja s osjećajima, nitko nam nije skrenuo pažnju na to ni pokazao kako da to napravimo - pojašnjava.

Nošenje s osjećajima ovisi o svakom pojedinom čovjeku. - Jedino čovjek sâm može prepoznati svoje osjećaje i nositi se s njima. Ponekad ne zna kako, no može naučiti! poručuje.

stisnute. (Niko)

Ili ti mama reče nekaj lepo.

(Patrik)

Vrat nam je čvrsti i tvrdi.

(Helena) Oči su nam nagužvane.

(David) Onda pušemo na usta.

(Mihael) Srce nam jako kuca. (Sebastijan)

ODLJUTIMO SE...

Rečem kaj mi smeta. (Domagoj)

Imaš veselog prijatelja, pa te nasmijava. (Lorena)

Vičem. (Viktorija)

Kad te niko više ne vara.

(Mihael)

Stavim si ljutitog kružića.

(Leon)

KAD SE LJUTIMO...

Dok se mama hoće igrati s tobom.

(Viktorija)

Onda nam je lice crveno.

(Alen)

Čim u svojoj sobi možeš gledati seriju. (Niko)

Boli nas trbuh. (Mihael)

Dok ti mama reče da te voli. (Lorena)

Ruke i noge su nam tvrde i

LJUTI ME...

“Kad igram memory, pa me prijatelj vara.” (Karla) “Kad mi neko reče ružnu riječ – glupan.” (Borna) “Kad se ja i Nela posvađamo, a ona me ide tužiti teti.” (Monika) “Kad hoću nekaj lepo nacrtati, pa nacrtam krivo i onda sve zgužvam i bacim.” (Sabina) “Kad moram mami ići na vrt po paradajz.” (Nela) “Kad pazim brata, onda on sipavle igračke s velike prikolice, a mene mama špota nek ja to pospremim.” (Leona)

Prikupila: Odgajateljica Darinka Vrbanec

Za dva tjedna zrak će biti čist Mogućnost da ambrozija opet procvjeta i uzrokuje probleme alergičnim osobama postoji, ali vrlo je mala Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Svaka deseta osoba alergična

Sezona ambrozije polako završava i koncentracija - Mi ćemo nastaviti pratiti peludnu prognozu i u iduća dva tjedna, peludnih zrnaca ove biljke kako bismo bili sigurni da je opasnost od peludi prošla, no u od kojih mnogima doslovroku od maksimalno dva tjedna čak ni oni najosjetljiviji alergičari no idu suze na oči iz dana neće osjećati više nikakve tegobe uzrokovane peludom ambrou dan sve je manja. Rekla zije – poručila je Alema Ježić iz Zavoda za javno zdravstvo. Inače, nam je to Alema Ježić iz alergijske bolesti spadaju među najčešće bolesti današnjice, a Zavoda za javno zdravstvo procjenjuje se da oko deset posto stanovništva Hrvatske boluje Varaždinske županije, koja od peludne alergije. Taj postotak ima tendenciju rasta, pogotovo prati stanje na terenu. u urbanim područjima. Peludna alergija najizraženija je u doba Za vrijeme sezocvatnje određenih biljaka, odnosno polinacije. ne iz tjedna u tjedan pratimo koncentraciju peludi u zraku i trenutno je situacija biljci zaista stalo na kraj, za alergičare povoljna, s vlasnici trebaju voditi brigu obzirom na to da je kono svojim zemljištima i počucentracija peludi vrlo niska pati ambroziju.

– istaknula je Ježić. Dodala je kako ipak, Prijavite s obzirom na Zapušteno zemljište je proo visoke temblem jer se na njemu širi ten zapuš te perature, korov, a najopasnija je amš i j l postoji mobrozija.

Ta biljka uspijeva jer m ze gućnost Varaždin leži na šljunkovitom ite v a j i r p da ambrotlu i u kombinaciji s visokim lnom zija opet temperaturama naprosto -U muna o k procvjeta i Merlićevoj ulici, “ludi”. Ukoliko naiđete na aru d e r uzrokuje prou Ulici Kralja Petra zapušteno i obraslo polje, bleme alergičKrešimira i uz šetnicu vlasnike možete prijaviti ponim osobama, ali na Dravi još uvijek ima ljoprivrednom komunalnom da je to ipak malo vjerojat- ambrozije i nije mi jasno kako redaru u Upravnom odjelu no. No kako nam je javila nitko na to ne reagira - pita za komunalni sustav. Poljouznevjerena čitateljica, se čitateljica (podaci poznati privredni redari relativno su ambrozije još uvijek ima i redakciji). nova stvar, a djeluju od srpnja to u centru grada.

Kako bi se ovoj alergenoj 2009.

OSIGURANJE Poslovanje HZZO-a u prvih šest mjeseci ove godine

Uštede na lijekovima i bolovanju

Kad stignu u vrtić u V. Toplicama i Jažabetu, djeca će “smješkom” ili “plačkom” pokazati osjećaje

Iznimno dobre poslovne rezulate ostvario je u prvih šest mjeseci ove godine HZZO, pohvalili su se prošli tjedan nakon sjednice Upravnog vijeća. - Od 1. siječnja HZZOu je pripojen Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (HZZOZZR), ali je unatoč tome, zahvaljujući izrazitoj racionalizaciji u poslovanju, HZZO u prvom polugodištu smanjio

ukupne troškove poslovanja za gotovo 17 posto, odnosno za čak 35 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine – priopćili su.

Ističu da je zbog smanjenja cijena lijekova i veće kontrole propisivanja lijekova nastavljen trend smanjenja izdataka lijekova na recepte i to za više od 73 milijuna kuna. Uštede su ostvarene i na bolovanjima. - Pojačana kontrola bo-

lovanja dovela je do daljnjeg smanjenja stope bolovanja, a time i financijskih ušteda što je iskorišteno za povećanje kvalitete zdravstvene zaštite. Izdaci za bolovanja manji su za 36 milijuna kuna, prosječno trajanje bolovanja u danima na teret HZZO-a smanjeno je za 7,70 posto, a ukupan broj dana bolovanja manji je za 153.333 dana – navode. (vms)

42 Ženski svijet

Cvjetni dom Kako sačuvati cvijeće?

K

ako sačuvati cvijeće u vazi? Svježe rezano cvijeće u vašoj vazi mora izdržati bar 7 dana, na taj ćete način provjeriti je li vam vaša cvjećarica prodala svježe cvijeće ili ono koje je već na putu da uvene. Buket cvijeća koji ste dobili morate svježe podrezati, neposredno prije stavljanja u vodu, zbog toga jer se drške cvjetova na zraku zasuše i, bez obzira na stavljanje u vodu, one ne mogu Leticija piti vodu. Dakle, izričito ZADRAVEC je neophodno podrezati Kukuljevićeva 17, Varaždin cvijeće prije stavljanja u 042/212-362 vodu. Dogodili su nam se letiziazadravec@gmail.com slučajevi gdje primatelji potpuno svježih buketa nisu podrezali ruže prije stavljanja u vodu te su one kroz par sati poklopile svoje glave. U tom slušaju neophodno je ruže polegnuti u kadu s vodom te ih dobro pošpricati i potopiti kako bi one ponovno držale svoje glave uspravnima.

Jednako tako, važno je cvijeće svakodnevno podrezivati i mijenati mu svježu vodu u vazi.

Budete li se držali tog režima, vaš bi buket trebao trajati 6 - 7 dana. Ne savjetujemo vam nikakve dodatke poput šećera, plivadona i sličnog, jer to ubrzava cvatnju, ali i istovremeno venuće svijeća. Jedino što bismo vam u ovim toplim danima savjetovali je da kad već sebi stavljate led u piće jednako tako ubacite par kockica leda u vazu s cvijećem. Dakle, sve se svodi na jednostavnu priču - podrezujte cvijeće, mijenjajte mu vodu, držite ju što hladnijom i cvijeće će vam sa zahvalnošću uljepšavati život sljedećih 6 - 7 dana.

Cvjetni pozdrav, Letizia

4. listopada 2011., br. 385

MODNI KAMELEON Osebujni stil Michelle Philips

Slatke kao ona J Sićušnu figuru isticala je kratkim haljinicama i suknjicama, a voljela je nositi različite

košulje koje je ukrašavala glomaznim broševima Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

U zadnje me vrijeme zanima hipi moda, pa sam “kopanjem” po internetu naišla na sliku Michelle Philips koja me očarala i nadahnula za ovotjedni članak. Slika krhke plavuše vilinske ljepote u hipijevskoj širokoj košulji zakopčanoj do vrata i u prugastim plavim najlonkama jednostavno me oduševila.

Rock and roll

holivudskom životu. Njezini glumački pothvati bili su u sjeni njenih ljubavnih afera, a njen brak s Dennisom Hopperom trajao je tek osam dana.

Unatoč ludom i brzom životu, Michelle se uspjela probiti kao glumica, a 80-ih i 90-ih godina nanizala je zapažene televizijske nastupe u raznim uz serijama til kao što ovaj s osa k su Star a r a Tr e k , odgov bodno o l B e s koja spletena verly li i Hills, pada i tenice Despep u le rate Houswifes, Spin City i mnoge druge. Michelle se i danas bavi glumom i u sretnom je braku.

Michelle Philips je pjevačica i glumica koja je najveću slavu postigla 60-ih i 70-ih kao dio grupe The Mamas & the Papas, koji su zaslužni za nezaboravni hit California Dreamin.

Michelle se rodila 4. lipnja 1944. godine u Kaliforniji, a 19 6 2 . up ozna je svog budućeg m u ž a J o h n a Phillips a s kojim Voljela je kratke haljinice, suknjice, lepršave košulje... osniva grupu The Mamas & the Papas.

Grupa je usprkos velikoj slavi i milijunskim nakladama b i l a k r a tkog roka, a kao glavni razlog za njihov raspad navodi Krhka Michelle osebuj nog stila se Michellina ljub av modna ikona. Njezin na afera sa stil odijevanja odlično furala svoj stil i naglašavala Dennyjem je odražavao glamuro- svoju prirodnu ljepotu.

Dohertijem, Sićušnu figuru isticala je zni rock and roll život također člakoji je vodila. Ne mogu kratkim haljinicama i suknjinom The Mane spomenuti koliko cama, a voljela je nositi razlimas & the me podsjeća na Kate čite košulje koje je ukrašavala Glomazni broš na košulji Papas.

Moss, fizički, a i stilski. glomaznim broševima. Kosu je Nakon raspada grupe, Michelle će zauvijek ostati Bilo da je riječ o hipijevskom najčešće puštala da slobodno Michelle se razvodi od Johna zapamćena kao slatkica iz The koncertu ili holivudskoj pre- pada ili plela u zanimljive plei okreće glumi i glamuroznom Mamas & the Papas, ali i kao mijeri, Philipsova je bezbrižno tenice ili kečke.

DOZNAJEMO Josip Križnjak i Ema Kerekeš uspješni u Milanu i Zagrebu

“Upali” u najbolje od najboljih

“Šestinski kišobran” za svijet

Na svjetskom natjecanju OMC Hairworld 2011. održanom 24. i 25. rujna u Milanu, frizer Josip Križnjak postigao je veliki uspjeh za Hrvatsku. U kategoriji vjenčane frizure senior osvojio je 27., a u kategoriji fantasy style senior s frizurom “Šestinski kišobran” 8. mjesto te tako ušao u Top 10 najboljih frizera u svijetu!

- Namjera nam je bila ove godine izvidjeti što se traži na ovakvim svjetskim natjecanjima na kojima još dosad nismo sudjelovali, pa nas je postignuti uspjeh doista sve iznenadio – rekao je Josip, koji je na natjecanju

bio ispred Saveza frizera Hrvatske. Model za vjenčanu frizuru bila je Ljubica Giba, a za fantasy style Katarina Kefelja. Za natjecanje Josipa je pripremala Štefanija Lazar, a velika podrška bila mu je i Štefa Kos, predsjednica Saveza frizera Hrvatske.

Uz Josipa, veliki uspjeh postigla je i Ema Kerekeš koja se na Beauty & Livestyle showu, održanom prošlog vikenda u Zagrebu, plasirala u Top šest najboljih hrvatskih vizažista.

Ema i Josip osnivači su Fantasy teama, Udruge mladih frizera, frizera stilista i vizažista, jedine takve u Hrvatskoj.

Ženski svijet 43

4. listopada 2011., br. 385

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Jasenka Ramljak, profesorica

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ

moj o je mot ”, n o “Move u je n a vrać st prošlo a ir r t frus

dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Neugodne i bolne žvale... Ž

vale ili, kako ih stručno nazivamo, perleche ili angularni heilitis, označavaju pojavu crvenila, ranica i krasti na području jednog ili obiju kutova usana. Vrlo su neugodne i često bolne. Takvim promjenama sklonija su djeca i starije osobe, ali i drugi u stanjima kada nastupi pad imuniteta uslijed neke druge bolesti ili u prijelaznim, proljetnim i jesenskim, razdobljima. a tako oštećenoj koži često nastupa i infekcija, uzrokovana ili bakterijama s površine kože (vrste streptokoka ili stafilokoka) ili kvascima (kandida). Potonji u područje usnih kutova dolaze iz sline ili s usne sluznice. azvoju infekcije u usnim kutovima dodatno pogoduju i stanja bez zubi, loše prilagođene zubne proteze ili nošenje ortodontskih aparata, stomatološki zahvati i sl. lične promjene u kutovima usana mogu biti uzrokovane i pomanjkanjem vitamina (osobito vitamina B skupine) ili minerala uslijed loše prehrane (npr. dijete), anemijom (pomanjkanjem željeza) ili infekcijom virusom herpes simpleksa. Potrebno je razlikovati opisana stanja te prema potrebi učiniti bris, kako bi se u prvom redu razlikovala bakterijska od kvasnične ili virusne infekcije. o jasno određuje i odgovarajuću lokalnu, a prema potrebi i sistemsku terapiju. Savjetuje se izbjegavanje svih predisponirajućih faktora - tj. liječenje osnovne bolesti, nadomještavanje vitamina odnosno minerala, popravak zubi ili eventualnih zubnih proteza, izbjegavanje ljute i izrazito začinjene hrane i slično. No, unatoč tome, “žvale” se mogu ponovno javljati.

N

Bez dobre komunikacije nema dobre veze, smatra Ramljak

R

Još nikad nisam S prošla ispod duge J Ramljak za sebe kaže da je tvrdoglava, mrzi peglati i pospremati, ali voli kuhati,

a nikad ne bi mogla oprostiti izdaju Piše: GORDANA IGREC

Jasenka Ramljak, v. d. ravnateljice Međunarodnog dječjeg festivala (MDF) u Šibeniku, koji rado posjećuju i Varaždinci i koji je ove godine imao 51. izdanje, rođena je u Zagrebu, ali ju je ljubav za “jednog Šibenčanina” zauvijek vezala uz grad nadaleko čuvenoga kipara Jurja Dalmatinca.

Žena treba ogromne količine ljubavi Svaka prava žena nikad ne smije...

Svaka prava žena, a možda i neka “neprava”, ne smije nikada živjeti bez ogromne količine ljubavi.

Vaš uzor u životu?

Mame koje su u vrijeme

rata čekale svoje sinove (hvala Bogu, Ivan je tada bio mali). Što je za vas uspjeh u životu?

Uspjeh je vjerojatno raditi posao koji voliš (ma koji to posao bio), imati puno prijatelja i smanjiti svoja očekivanja.

Najdraži film?

Uglavnom svi filmovi s Meryl Streep.

T

Moto “Move on” Za sebe Jasenka kaže da je vjerojatno najsretnija osoba u Šibensko-kninskoj županiji jer, kako je ustvrdila, ima najbolji posao na svijetu: radi s djecom i za djecu. Zahvaljujući Festivalu, ima prijatelje po cijelom svijetu, što je doista veliko bogatstvo. O profesionalnim planovima za budućnost ne razmišlja jer se, kako je sama ustvrdila, u njezinim godinama niti sadašnjost ne planira. Možemo se jedino nadati da će i dalje vješto baratati “čarobnim štapićem” MDF-a u Šibeniku. Za Male ženske razgovore Jasenka je s otvorenošću svojstvenom Dalmatinkama i diskretnošću karakterističnom za Zagrepčanke odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta u kojem uvijek ima mjesta za puno prijatelja i - djecu.

Jutro započinjete sa...

Svako jutro kad se dignem kažem: “Hvala ti Bože što sam tu kao i većina ljudi koje volim”, a to je velika stvar. I tako lijepo započnem dan.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Ramljak kaže kako ima najbolji posao na svijetu: radi s djecom i za djecu

Sretna, pozitivno-misleća, tvrdoglava.

Vaš moto u životu? ”Move on”. Nema ništa tako frustrirajuće kao vraćati se u prošlost: važno je sada i tu. Što vas prvo privuče kod muškarca?

Kod svih ljudi, pa i kod muškaraca, fasciniraju me oči. Što je najvažnije u vezi?

Poštovanje i razvijanje zajedničkih interesa i, svakako, dobra komunikacija.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Kad sam poslije 14 godina

braka rekla mužu da sam u drugom stanju prvi put... Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Jako me pogađa izdaja prijatelja, mada sam to vrlo rijetko doživjela.

Morali klečati Kako provodite slobodno vrijeme?

Idem na jogu i uživam s prijateljima.

Volite li kuhati?

Mislim da sam jako loša domaćica: mrzim peglati i pospremati stan, ali obožavam

kuhati. Kad sam se vratila iz Japana, donijela sam neke bitne sastojke i kod kuće sam pripremala sedam japanskih večera za prijatelje, koji su svi morali jesti klečeći. Mislim da više nitko od mojih prijatelja ne želi da ja putujem. Što je za vas majčinstvo?

Već sam rekla da sam jako sretna i puno mi se lijepih stvari dogodilo u životu, ali je sigurno najljepša stvar na svijet dolazak mog Ivana. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Proći ispod duge.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Odrastanje kroz trudnoću

4. listopada 2011., br. 385

PRAKTIČNI SAVJETI Bijela košulja na četiri različita načina

Svemoguća košulja J Pri odabiru košulje najvažnije je odabrati kroj koji odgovara vašoj građi i u kojem se

osjećate udobno. Kada kupite takvu košulju, možete je kombinirati na četiri načina

P

uno žena izgubi sebe u ulozi majčinstva i predaje se životnim situacijama koje često nemaju milosti prema njoj. Žena odrasta kroz trudnoću i dolazi do spoznaja kakva je njena uloga u društvu. Odgovornost koju žena osjeća prema djetetu koje je dovela na svijet može izazvati i krizu vlastitog identiteta. dlukom žene da vježba poslije porođaja otvara se put prema normalizaciji, obogaćenju tijela i duha, a time i preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje. Nakon poroda svaka žena će primijetiti gubitak snage, kondicije i volje za fizičkom aktivnosti. Osjećate li bolove u leđima najčešće duž cijele kralježnice, preporučljivo je stalno jačanje leđnih i trbušnih mišića. ako vježbati a da pritom ne ugrožavate svoje i djetetovo zdravlje? Potražite pomoć stručno educirane osobe (fizioterapeuta) za procjenu vašeg fizičkog statusa. Na početku razmislite kod kojih pokreta i aktivnosti osjećate pojačanu bol ili ograničenje. Istezanje je ključno u postizanju smanjenja bolova u mišićima te boljeg držanja tijela. Koristimo ga i kao pripremu, ali i završetak napornijih programa vježbanja. ktivnosti koje su poslije porođaja najbolje, a mogu zamijeniti suhoparno vježbanje svakako su različite aerobne vježbe kojima trošite dosta kisika. Kako još uvijek traju “ljetni dani”, vozite bicikl jer time rasterećujete zglobove kuka i koljena, a jačate mišiće nogu i trbuha. ko imate prilike plivati u bazenu, radite to barem dva puta na tjedan. Plivanje uključuje rad svih mišićnih skupina, djeluje blagotvorno na zglobove i ne iscrpljuje kao neki drugi programi vježbanja. Aerobik ili fitnes programi ne preporučuju se tri mjeseca poslije porođaja, a za dojilje tek poslije prestanka dojenja.

O

K

A A

70-e Neodoljiva koledž-djevojka Ležerno s naglaskom na

Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

U ormaru svake žene (osim brda cipela) moraju biti neki klasični bezvremenski komadi odjeće. Jedan od takvih komada je dobro krojena, kvalitetna bijela košulja.

Osim toga, košulja je apsolutni hit i must have ove sezone.

Fino ili divlje Pri odabiru košulje je najvažnije odabrati kroj koji odgovara vašoj građi i u kojem se osjećate udobno. Ja sam oduševljena sa svojom novom košuljom koja ima jedno efektno i jednostavno rješenje, a to je ukrasna vrpca koja se skida i veže po želji. Svoju novu “svemoguću” košulju

Košulja a la Karl Lagerfeld

obukla sam na četiri različita košulja, crnog sakoa, kožnih rukavica i ogromnih sunčai trendi načina.

Prvi look je neodoljivi ko- nih naočala. Ja sam se poigrala s ledž stil. Košulju sam kombinirala sa smeđom suknjicom i crnim a košulj tni baler inkama. Da u l o s sve skupa ne izglep je a ust da nezgrapno, kom hit i ve šulju sam stavila u suknju i struk have o e dodatno naglasisezon la crnim remenom.

Vrpcu na košulji svezala sam u mašnicu, a u kosu i s t i m sam također dodala jednu. e l e Kod koledž stila važni su m e n t i dodaci poput mašnica u boji m a , p r i ili hulahopki s uzorkom, koji č e m u s a m kravatu za razbijaju uniformiranost.

Za drugi look inspirirala mijenil a crsam se dramatičnim stilom nom glomaznom Karla Lager felda koji ne ogrlicom.

Obožavam hlače tzv. mušizlazi iz svojih trade mark

Kozmetički savjeti

košulja Muške hlače, ženska

kog kroja, a pogotovo u kombinaciji s košuljama.

Da bi moj “muški” stil ipak izgledao ženstvenije, košulju sam raskopčala i zavrnula rukave. Look sam upotpunila šik lakiranim balerinkama i crvenim ružem.

Z a d n j i look je nešto ležerniji i pomalo s naglaskom na 70-e. Košulju sam obukla na jednostavne traperice i smeđe čizme, a pritom sam vrpcu svezala kao kravatu. Ponekad je manje više.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Prepoznajte suhu ili dehidriranu kožu I

mate li osjećaj da vas koža stalno zateže, imate suhu ili dehidriranu kožu.

Većina nas misli da su suha i dehidrirana koža jednake. Ali između njih postoji razlika. Ako ne znate problem kože, ne možete je pravilno njegovati. Dehidracija je prolazna, nije tip kože kao suha.

Koži nedostaje vode. Takva koža može biti masna, normalna i mješovita. ehidriranoj koži vodu ili vlagu možete nadoknaditi koristeći hidratantnu kremu ili za još bolje rezultate jednom

D

tjedno nakon pilinga stavite hidratantnu masku. Postoji više vrsta hidratantnih maski - one koje možete kupiti za kućnu upotrebu ili one za korištenje u kozmetičkim salonima, koje su koncentriranije i jače. Mažete li dehidriranu kožu masnom kremom, možete potaknuti stvaranje prištića, pa čak i akni. udete li uporni i pravilno njegovali svoju kožu, njezino stanje će se popraviti. Najćešće se dehidracija javlja nakon ljeta zbog pretjeranog izlaganja

B

suncu, moru i vjetru. Ako je koža suha, ona će vas zatezati te će biti hrapava i bez sjaja. Suhoj koži nedostaju lipidi koji zadržavaju vodu u koži. Stoga hidratantne kreme neće zadovoljiti potrebe suhe kože nego kreme koje sadrže lipide. ato birajte masnije kreme s lipidima koji će prodrijeti dublje u kožu. Pravilnom njegom svoje kože možete duže zadržati svoj mladenački izgled. Iz tog razloga proizvode za njegu nemojte birati napamet, već po savjetu kozmetičarke.

Z

Ženski svijet 45

4. listopada 2011., br. 385

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Kad crvi kopkaju! to je što mu tavu s u “ ujutro ije zbog ”n mirno eć zbog , vas v a sn

Gledanje tuđih žena im je “u krvi”: Moraju pogledati zgodnu ženu iz susjednog ulaza, dugonoge tete iz vrtića...

DOZNAJEMO Nikad dosta stvari koje treba znati o muškarcima

Draga, makni se!

J Muškarci nisu uvijek za druženja, ispijanja kava i dugosatna šopingiranja. Oni vole

imati vremena za sebe, svoje prijatelje i pokoju – računalnu igricu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Kao što žene sanjaju o skupocjenim torbicama, cipelama ili odjeći s potpisom, i muškarci imaju snove koje im nitko ne može oduzeti.

Jedan od njih su skupocjeni automobili.

Dajte im mira Možda će se od priča o najnovijem automobilu vašeg susjeda vama dizati kosa na glavi, no automobili i drugi oblici jurilica muškarcima su “u krvi”. Desing, boja, farov i, gume, brzine... Sve to okupira njihove misli. Vole o njima maštati, premda su svjesni da su im u većini slučajeva nedostižni.

Isto tako, koliko god vas to ljuti, oni vole pogledati

tuđe. Zgodnu susjedu iz susjednog ulaza, mlađahnu pekaricu od koje svaki dan kupuje kruh u pekari, dugonogu tetu iz vrtića u koji idu vaša djeca... Većina muškaraca ne može se kontrolirati kada je u pitanju zgodna žena. Oni barem na sekundu moraju baciti oko na drugu ženu, a to nije zato što mu više niste atraktivne, već im je to, poput automobila, “u krvi”.

Također, dajte mu njegovih zasluženih pet minuta mira.

Muškarc i nisu uvijek za druženja, ispijanja kava u kafiću, dugosatne šetnje i kupovanja u šoping centrima. Oni vole imati vremena za svoje prijatelje i sebe, uživati u toplini vlastitog doma, uz dobar film,

Aromaterapija

VELIK I JAK, ALI ŠVORC! Muškarci žele da im se divite. Važno im je vaše mišljenje te im godi kada se divite njihovoj snazi, inteligenciji i seksualnoj sposobnosti. Također, vole da im to s vremena

na vrijeme i date do znanja ili na neki način pokažete. Upravo zbog svoje potrebe da im se divite, teško mogu pr ihvatiti činjenicu da zarađujete više od njih.

imunska trava u tradicionalnoj kineskoj medicini primjenjuje se kod prehlada, glavobolja, bolova u želucu te kod reumatskih tegoba, a u mnogim azijskim nacionalnim kuhinjama koristi se kao dodatak hrani. Tradicionalno se koristila protiv mnogih zaraznih bolesti i groznica, što danas potvrđuju razna testiranja koja ističu njezina pozitivna svojstva i blagotvoran učinak na zdravlje. Eterično ulje limunske trave je snažan antiseptik (sprečava razvoj bakterija) i

vijek samu sebe uvjeravam da ne smijem biti sumnjičava i da se ne trebam opterećivati s time da li me frajer vara ili ne. Jer dok nam u krevetu sve šljaka, dok se ne izgovara da je umoran jer je cijeli dan bio na sastanku, nema straha! To je stara poslovica, koja je, kak vele one iskusne, jedina dokazana u praksi.Ipak, taj mali, nevidljivi, crv sumnje negdje me kopka. Pa i onda kad mi je najljepše, kad sve pršti od strasti i kad sam izvan sebe od ushićenja, uhvatim samu sebe kako o tome razmišljam i kako ga kriomice promatram ne bi li se uvjerila da je takav samo sa mnom. I da je samo moj! akve muke! I nije mi jasno zašto si ih stvaram sama, kad sam sretna i kad uživam u svakom takvom trenutku s njim. Valjda sam čula previše priča koje ne potvrđuju pravila vjernosti. Ako su ta pravila uopće i postojala... nda opet slušam frendicu kak se hvali da joj je partner fenomenalan, da ju uvijek iznenadi nekim zgodnom poklončićima i uvijek novim seksi rubljem za vođenje ljubavi! A gotovo sva naša škvadra zna da uz nju gari još jednu ili dvije takve sretnice. I sve stigne, nije ni zlovoljan, ni umoran! Onaj drugi s frendom planinari! Veli mi znanica da se ne sjeća kad su se zadnji put poševili. Kroz tjedan se skoro i ne vide s obzirom na to da mu je firma u drugom gradu, a subotama i nedjeljama čovjek – planinari! sad nju naravno ne muči ni seks, ni preljub, nego ono treće! Zakaj stalno planinari s frendom, koji bi mu čak po godinama mogao biti otac? Da nisu možda homići?! Ali ima još jedna sumnjiva situacija! Znam frajericu koja si je u predgrađu iznajmila stančić u koji se jednom ili dva puta tjedno ode odmoriti od svoje troje djece, a valjda i od muža koji je nimfoman. Pitanje je kaj je od toga točno. Možda joj stvarno treba odmak od familije, a možda je ona - nimfomanka? svakom slučaju, gadni su ti crvi! Stalno kopkaju, da li zbog straha ili ljubomore, nepovjerenja, krivo posloženih kockica u glavi ili zbog toga što se bojimo vlastite sreće. I umjesto da u njoj uživamo, razbijamo si glavu s tuđim glupostima, za koje bi nam se trebalo živo fućkati!

K

O

I

U

Nemojte biti dosadne i pustite ga da uživa u svojem svijetu

knjigu, računalnu igricu.

Zato, imajte razumijevanja: voli vas, ali dok traje njegovih “pet minuta” – maknite se od svog dragog!

I, na kraju, prihvatite da to

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

što mu je ujutro “u stavu mirno” nije zbog vas. Naravno da svakoj ženi godi pomisao da je ona krivac tome, no muškarcima se to događa kao posljedica sna.

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Protiv bakterija uljem limunske trave L

U

baktericid (uništava bakterije) te se zbog tih svojstava često koristi za dezinfekciju zraka. Također se koristi i preporuča u tretmanima nakon sportskih ozljeda, istegnuća, modrica, iščašenja, kod bolnih mišića te za vraćanje tonusa atrofiranim mišićima. Ima blagotvorni učinak na rad probavnog trakta, smiruje grčeve, poboljšava probavu i ublažava nadutost. Dezodorirajuća svojstva su mu vrlo dobra i zbog toga se primjenjuje u kupkama i preparatima za reduciranje

znojenja. Čest je sastojak i u losionima i kremama, zbog adstringentnog djelovanja (zateže), naročito za njegu kože s proširenim porama. Ulje limunske trave djeluje antidepresivno, snizuje povišenu temperaturu, čisti organizam od štetnih tvari, odbija insekte... Kod korištenja eteričnog ulja limunske trave treba biti oprezan i valja ga koristiti u malim količinama da ne bi nadražilo kožu. Prije prvog korištenja bilo bi dobro napraviti alergotest.

46 Mali oglasi

eÑ ĨÑáĤłÑĉ ėûČÑĨÑ Ēå ėáûėĺÑĤÑđėȢ

J GV 2'0 &J_ SN0 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN 02 N Ȩ ɹɳɷȿɳɵȹɴɴȿɳɴȹɴɼ VJ J=/Ȩ ɵɴɻɹȹɴȿɳɵȹɴȿɴɴȿɴ _ÑĤÑłáÿĒȦ ɵɺȩ ĤıĉÑĒ ɵɳɴɳȩ 8Ñ ĮåđåČĉı ėáĤåáÜå àČÑĒĊÑ ɸɳȩ NĮÑĮıĮÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ɇȳNČıłÜåĒÿ ĺĉåĨĒÿĊ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȫȦ ÜĤėĉ ɴɸȹɳɼȦ ɵɺȹɳɼȦ ɷɻȹɳɼȦ ɶɹȹɴɳ ÿ ɳɶȹɴɴ Ɂ ġĤėàÿĪßåĒÿ ĮåĊĨĮɉ łıġÑĒ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ėÜĉÑĺČĉıĉå

JAVNI POZIV

ŀÑ áėáĉåČı ġėĺČÑĪĮåĒÿþ ĨĮıáåĒĮĨĊÿþ ÿ ıàåĒÿàĊÿþ ĊĤåáÿĮÑ ŀÑ ÑĊÑáåđĨĊı ėáĒėĨĒė ĪĊėČĨĊı ûėáÿĒı ɵɳɴɴȹɴɵȩ

I. GėŀÿĺÑĉı Ĩå ĨĮıáåĒĮÿ ÿ ıàåĒÿÝÿ ĨĤåáĒĉÿþ ĪĊėČÑ ĨÑ ĨĮÑČĒÿđ ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮåđ ĒÑ ġėáĤıàĉı _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ĒÑ ġėáĒėĪåĒĉå ġĤÿĉÑĺÑ ŀÑ áėáĉåČı ġėĺČÑĪĮåĒÿþ ĨĮıáåĒĮĨĊÿþ ÿ ıàåĒÿàĊÿþ ĊĤåáÿĮÑ ŀÑ ÑĊÑáåđĨĊı ėáĒėĨĒė ĪĊėČĨĊı ûėáÿĒı ɵɳɴɴȹɴɵȩɇı áÑČĉĒĉåđ ĮåĊĨĮıȨ ĊĤåáÿĮÿɉȩ II. Kredit je namjenski za pokrivanje osnovnih troškova studija za studente i troškova smještaja i prehrane izvan mjesta prebivališta (u učeničkom domu ili privatno) za vrijeme redovnog školovanja i boravka izvan mjesta prebivališta učenika srednjih škola.

III. Pravo na kredit ostvaruju svi redoviti i izvanredni studenti (uz uvjet da u roku upisuju godinu za godinom) stručnih, preddiplomskih, diplomskih, integriranih i poslijediplomskih ĨĮıáÿĉÑ ĨÑ ĨĮÑČĒÿđ ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮåđ ĒÑ ġėáĤıàĉı _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå Įå ıàåĒÿÝÿ ĨĤåáĒĉÿþ ĪĊėČÑ koji za vrijeme školovanja borave izvan stalnog mjesta prebivališta roditelja ili skrbnika Ĩ ġėáĤıàĉÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȩ IV. 0ĤåáÿĮÿ Ĩå áėáĉåČĉıĉı ı ĨČĉåáåßÿđ ÿŀĒėĨÿđÑȨ a) učenicima srednjih škola ɴȩ ŀÑ ĪĊėČėĺÑĒĉå ĒÑ ġėáĤıàĉı _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ıŀ ÜėĤÑĺÑĊ ÿŀĺÑĒ ĨĮÑČĒėû đĉåĨĮÑ ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮÑ ı ÿŀĒėĨı ėá ɷɳɳȦɳɳ áė ɻɳɳȦɳɳ ĊıĒÑ đĉåĨåàĒėȦ Üɉ ĨĮıáåĒĮÿđÑ ĒÑ ĨĮĤıàĒėđȦ ġĤåááÿġČėđĨĊėđȦ ÿĒĮåûĤÿĤÑĒėđ ÿ áÿġČėđĨĊėđ ĨĮıáÿĉıȨ ɴȩ ŀÑ ĨĮıáÿĉå ĒÑ ġėáĤıàĉı _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ı ÿŀĒėĨı ėá ɸɳɳȦɳɳ áė ɴȩɳɳɳȦɳɳ ĊıĒÑ mjesečno, ɵȩ ŀÑ ĨĮıáÿĉå ĒÑ ġėáĤıàĉı JåġıÜČÿĊå &ĤĺÑĮĨĊå ɇÿŀĺÑĒ gıġÑĒÿĉåɉ ı ÿŀĒėĨı ėá ɴȩɳɳɳȦɳɳ áė ɵȩɳɳɳȦɳɳ ĊıĒÑ đĉåĨåàĒėȦ ɶȩ ŀÑ ĨĮıáÿĉå ı ÿĒėŀåđĨĮĺı ı ÿŀĒėĨı ėá ɵȩɳɳɳȦɳɳ áė ɷȩɳɳɳȦɳɳ ĊıĒÑ đĉåĨåàĒėȩ Ýɉ ŀÑ ĨĮıáåĒĮå ĒÑ ġėĨČÿĉåáÿġČėđĨĊėđ ĨĮıáÿĉıȨ ɴȩ ŀÑ ĨĮıáÿĉå ĒÑ ġėáĤıàĉı JåġıÜČÿĊå &ĤĺÑĮĨĊå ı ÿŀĒėĨı ėá ɴȩɳɳɳȦɳɳ áė ɵȩɸɳɳȦɳɳ ĊıĒÑ mjesečno, ɵȩ ŀÑ ĨĮıáÿĉå ı ÿĒėŀåđĨĮĺı ı ÿŀĒėĨı ėá ɵȩɸɳɳȦɳɳ áė ɸȩɳɳɳȦɳɳ ĊıĒÑ đĉåĨåàĒėȩ V. Postupak dodjele kredita provodi Povjerenstvo za provođenje postupka za dodjelu ġėĺČÑĪĮåĒÿþ ĊĤåáÿĮÑ ɇı áÑČĉĒĉåđ ĮåĊĨĮıȨ GėĺĉåĤåĒĨĮĺėȩ VI. VĺĉåĮÿ ĊĤåáÿĮÿĤÑĒĉÑ Ĩı ĨČĉåáåßÿȨ ȿ ĺĤÿĉåđå ĊėĤÿĪĮåĒĉÑ ĊĤåáÿĮÑȨ ÜĤėĉ ûėáÿĒÑ ĊėĤÿĪĮåĒĉÑ ĊĤåáÿĮÑ ĉåáĒÑĊ ÜĤėĉı ûėáÿĒÑ ġėĮĤåÜnih za redovni završetak studija uz uvjet upisa godine za godinom, računajući od dana podnošenja prijave za dodjelu kredita za studente, odnosno, broju godina potrebnih za redovni završetak srednjoškolskog obrazovanja i boravka učenika izvan stalnog mjesta prebivališta, za vrijeme školovanja, ȿ ġĤåĨĮÑĒÑĊ ġĤÑĺÑ ĒÑ ĊĤåáÿĮȨ ŀÑĺĤĪåĮÑĊ ĨĮıáÿĉÑ ėáĒėĨĒė ĨĤåáĒĉėĪĊėČĨĊėû ėÜĤÑŀėĺÑĒĉÑȦ neispunjenje uvjeta za upis u narednu višu godinu obrazovanja, prestanak boravka izvan stalnog mjesta prebivališta za vrijeme školovanja u srednjoj školi ili protek roka za korištenje kredita, ȿ ĊÑđÑĮĒÑ ĨĮėġÑ ûėáÿĪĒĉå ÿŀĒėĨÿ ɷȦɼɼ˚Ȧ ȿ ėÜĺåŀÑ ġėĺĤÑĮÑ ĊĤåáÿĮÑ áėĨġÿĉåĺÑ ÿĨĮåĊėđ ĤėĊÑ ėá ɹ đĉåĨåÝÿ ėá áÑĒÑ ŀÑĺĤĪåĮĊÑ ĨĤåáĒĉå škole, odnosno studija kroz jednake mjesečne anuitete na rok otplate koji je jednak stvarnom roku korištenja kredita, osim ako je korisnik kredita nezaposlen ili nastupi áĤıûÑ ėĊėČĒėĨĮ ĒåđėûıßĒėĨĮÿ ĺĤÑàÑĒĉÑ ĊĤåáÿĮÑȦ ė àåđı ėáČıàıĉå GėĺĉåĤåĒĨĮĺė ÿŀ ĮėàĊå _ȩ - ukoliko korisnik prestane ispunjavati uvjete za korištenje kredita, nastupa prekid, a iskorišteni iznos kredita odmah se prenosi u otplatu kredita koja dospijeva u roku od ɴɸ áÑĒÑ ĒÑĊėĒ ûıÜÿĮĊÑ ġĤÑĺÑ ĒÑ ġėĺČÑĪĮåĒÿ ĊĤåáÿĮ Ñ ėĮġČÑßıĉå Ĩå ĊĤėŀ ĉåáĒÑĊå đĉåĨåàĒå anuitete, na rok otplate koji je jednak roku stvarnog korištenja kredita ȿ ĨĤåáĨĮĺÑ ėĨÿûıĤÑĒĉÑȨ ĨıáıłĒÿĪĮĺė ÿČÿ ĨėČÿáÑĤĒė ĉÑđĨĮĺė ĤėáÿĮåČĉÑȹĨĮÑĤÑĮåČĉÑ ÿČÿ áĤıûå ġĤÑĺĒå ili fizičke osobe u skladu s propisima banke VII. Prijave za dodjelu povlaštenog učeničkog kredita podnose roditelji ili staratelji učenika a za povlaštene studentske kredite studenti osobno.

GĤÿĉÑĺå Ĩå ġėáĒėĨå VġĤÑĺĒėđ ėáĉåČı ŀÑ ġĤėĨĺĉåĮıȦ ĊıČĮıĤı ÿ ĨġėĤĮ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȦ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿ ĮĤû ɺȦ ɷɵɳɳɳ _ÑĤÑłáÿĒȦ Ĩ ĒÑŀĒÑĊėđ ȳeÑ GėĺĉåĤåĒĨĮĺė ŀÑ ġĤėĺėäåĒĉå ġėĨĮıġĊÑ ŀÑ áėáĉåČı ġėĺČÑĪĮåĒÿþ ĊĤåáÿĮÑȫȦ ĮÿĉåĊėđ ÝÿĉåČå ÑĊÑáåđĨĊå ėáĒėĨĒė ĪĊėČĨĊå ûėáÿĒåȩ

VIII. GĤÿĉÑĺÿ Ĩå ġĤÿČÑłå ɴȩ ġėĮĺĤáÑ ė ıġÿĨı ı ÑĊÑáåđĨĊıȹĪĊėČĨĊı ûėáÿĒı ɵɳɴɴȹɴɵȩ ɵȩ ġĤåĨČÿĊÑ ėĨėÜĒå ÿĨĊÑŀĒÿÝå ɶȩ ġėĮĺĤáÑ ıàåĒÿàĊėû áėđÑ ÿČÿ áĤıûėû ĨĮÑĒėáÑĺÝÑ ė ĨđĉåĪĮÑĉı ıàåĒÿĊÑ ÿŀĺÑĒ ĨĮÑČĒėû đĉåĨĮÑ prebivališta s navedenim mjesečnim iznosom troškova koje korisnik kredita podmiruje, Ovaj Javni poziv za dodjelu povlaštenih studentskih i učeničkih kredita za akademsku ėáĒėĨĒė ĪĊėČĨĊı ûėáÿĒı ɵɳɴɴȹɴɵȩ Ĩ ġĤėġÿĨÑĒÿđ ėÜĤÑĨÝÿđÑ ŀÑ ġėáĒėĪåĒĉå ġĤÿĉÑĺÑ ĒÑČÑŀÿ Ĩå ĒÑ ĻåÜ ĨĮĤÑĒÿÝÑđÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉåȨ ĻĻĻȩĺÑĤÑŀáÿĒĨĊÑȿŀıġÑĒÿĉÑȩþĤȩ ėáÑĮĒå ÿĒîėĤđÑÝÿĉåȨ _ÑĤÑłáÿĒĨĊÑ łıġÑĒÿĉÑȦ "ĤÑĒĉåĺÑàĊÿ ĮĤû ɺȦ _ÑĤÑłáÿĒ ĮåČȩ ɳɷɵȹɶɼɳȿɸɷɳ

_ áȩáȩ ÜÑĒĊÑ _ÑĤÑłáÿĒȦ ČåĉÑ ĊĤÑČĉÑ eĺėĒÿđÿĤÑ ɴȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĮåČȩ ɳɷɵȹɹɸɼȿɸɹɸ g V G 8 Predrag Štromar

4. listopada 2011., br. 385

SREDNJA ŠKOLA IVANEC, E. KUMIČIĆA 7 OBJAVLJUJE

OGLAS ZA UPIS POLAZNIKA U PROGRAM OBRAZOVANJA ODRASLIH USAVRŠAVANJE ZA POSLOVE:

Ʉ 08/'#=_= NS_ 8'ȹ =G J S Jȹ0 8 J V8 2V Program će izvoditi stručni predavači u suvremeno opremljenim informatičkim radionicama prateći promjene u ekonomskim školskim programima. Ʉ ėàåĊÿĺÑĒÿ ġėàåĮÑĊȨ ɴɸȩ ČÿĨĮėġÑáÑ ɵɳɴɴȩ Ʉ ıġÿĨ ġĤėûĤÑđÑ ı ĤÑáĒı ĊĒĉÿłÿÝı =ĨėÜÑ ŀÑ ĊėĒĮÑĊĮȨ Anita Kos, dipl. iur.

SåČȩ ɳɷɵ ɺɻɵ ɶɷɷ ɇɴɴɉ

KUČE PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.1953e KUĆA prilika! Starija kuća 90 m² u Jalkovečkoj sa okućnicom -65.000 €!

Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA tjedna! Kuća za stanovanje novije gradnje useljiva, 180 m² i 700 okućnice (centralno, novi crijep) na Dugom Vrhu, s pogledom na Varaždin - 44.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA u Jalžabetu od 100 m² sa prekrasnom okućnicom kompletno namještena - 50.000,00 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c PRODAJE se lijepo novouređena kuća u Bilogorskoj od 180 m² s dva odvojena stana - 130.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća ili stara kuća u bližoj okolici Varaždina,( Jalkovec, Halić, Beretinec, Dugi Vrh, Koradovica,Turčin i dr..! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 091/784-4868 ozn.62c POVOLJNO! Novouređena kuća u Turčinu od 101 m² sa velikom okućnicom - 65.000 €. Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se kuća ili kuća za odmor u Varaždinskim Toplicama ili bližoj okolici, isplata odmah! Mob. 091/7844868 ozn.62c

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih ĊėłĒÿþ ĒÑĺČÑĊÑ ŀÑ ÑıĮėđėÜÿČĨĊÑ ĨĉåáÑČÑȩ Ċė ĨĮå áÿĒÑđÿàĒÿȦ ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, đėłåĮå ėáđÑþ ġėĨĮÑĮÿ áÿė ĒÑĪåû ıĨġĉåĪĒėû ĮÿđÑȢ 8ėĺÿđ àČÑĒėĺÿđÑ ĒÑĪåû ĮÿđÑ Ēıáÿđė Ȩ Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ napredovanja u karijeri Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłåĒĉı

PRODAJE se kuća u centru otoka Paga od 100 m² - 60.0000 € (nije fiksna)!

Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c NEDELJANEC 122 m², Jalkovec 50.000 €, G. Kučan 65.000 €, Vojnovićeva 140 m², V. Međerala (parcela 1100 m²). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c ACD PREMIER nudi kuće, stanove, zemljišta, poslovne prostore, preko 150 nekretnina! Tel/fax: 042/321071, 098/284-692, www.acd-premier. hr,Licenca HGK, pravna sigurnost!

ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c

ŠIVAČE ɇđȹłɉ

VARAŽDIN kuće: Z. Kunc ,D. Cesarića, Bilogorska, Pihlerova, Plitvička, ..

Gojanec, Varaž. Toplice ... www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c

s kojima se odmah po stupanju na rad zaključuje ugovor o radu Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ÿČÿ 0_ ĮåĊĨĮÿČĒėû ÿČÿ ėÜıßÑĤĨĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒÿđ pogonima

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu Gornjem, novouređenu, 125 m², plus još jedan dvosobni i jedan jednosobni stan u istom dvorištu. Moguće razne kombinacije. Mob. 098/284-949 ozn.233c

eÑ ġėġıĒı ĨČėÜėáĒÿþ ĤÑáĒÿþ đĉåĨĮÑ ĮĤÑłÿđėȨ

NSJV 8/ 0 e PS'S 8 J V ɇđȹłɉ JÑáĒÿ ŀÑáÑÝÿ ıĊČĉıàıĉıȨ Ʉ ĒÑĉĺåßÿ áÿė ĤÑáĒÿþ ŀÑáÑĮÑĊÑ ėáĒėĨÿ Ĩå ĒÑ ŀÑĪĮÿĮı ėĊėČÿĪÑ prema normama Ʉ 'N= ɴɷɳɳɴ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ÿĨġÿĮÿĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ ıĤåäÑĉÑȦ Įå ġÑĤÑđåĮÑĤÑ radnog okoliša Ʉ ĺėäåĒĉå Ĩĺÿþ ġĤėġÿĨÑĒÿþ åĺÿáåĒÝÿĉÑ ÿŀ ġėáĤıàĉÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáı ÿ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ Ʉ ĺėäåĒĉå ėàåĺÿáĒÿĊÑ ėĮġÑáÑȦ ĺėäåĒĉå ĤåûÿĨĮĤÑ ġĤėġÿĨÑ ÿŀ zaštite okoliša Ʉ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ČÿĉåàĒÿàĊÿþ ġĤåûČåáÑ ĤÑáĒÿĊÑ ĤÑĨġėĤåäåĒÿþ ĒÑ poslove s posebnim uvjetima rada Ʉ ıĒıĮÑĤĒĉÿ ĒÑáŀėĤ ĒÑá ġĤÿđĉåĒėđ đĉåĤÑȦ ėáĒėĨĒė ġĤÑĺÿČÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáıȦ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ ÿ ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ Ʉ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĤÑáĒÿĊÑ ŀÑ ġĤėĺėäåĒĉå đĉåĤÑ ŀÑĪĮÿĮå ėá ġėłÑĤÑ ÿ ŀÑ ĤÑá ĒÑ ĨÿûıĤÑĒ ĒÑàÿĒ Ʉ ġĤÿġĤåđÑ ÿ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĺĉåłÜå åĺÑĊıÑÝÿĉå ÿ ĨġÑĪÑĺÑĒĉÑ Įå osposbljavanje odgovornih osoba za evakuaciju =á ĊÑĒáÿáÑĮÑ ėàåĊıĉåđė Ȩ Ʉ đÿĒÿđÑČĒė NNN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ ėÜÑĺåŀĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ prednost je i poznavanje engleskog jezika Ʉ ĒÑġĤåáĒė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ ĨĮĤıàĒÿ ÿĨġÿĮ ĨĮĤıàĒĉÑĊÑ ŀÑĪĮÿĮå ĒÑ ĤÑáı Ʉ ġĤåáĒėĨĮ ĉå ÿĨĊıĨĮĺė ı ġĤėĺåáÜÿ ġĤėġÿĨÑ ŀÑĪĮÿĮå ėĊėČÿĪÑ ÿ ĒėĤđå 'N= ɴɷɳɳɴ 7ėČÜı Ĩ ĊĤÑĮĊÿđ łÿĺėĮėġÿĨėđ áėĨĮÑĺÿĮÿ ĒÑ ÑáĤåĨı ÿČÿ áėĨĮÑĺÿĮÿ direktno na åȿđÑÿČȨ ġėĨÑėɝÜėļđÑĤĊȩÝėđ . Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷ ÿČÿ ɳɷɵȹɷɳɷ ȿɹɼɵȩ

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆU 70 m² sa građevinskom dozvolom dogradnje i nadogradnje, dvorište 407 m², Varaždin, Dravska Poljana 11 - odvojak I, miran kvart, slijepa ulica, u blizini trgovina i škola, prodajem.

Mob. 099/694-8477 ozn.3968 VIKENDICU na Vinica Bregu, prodajem.

Mob. 091/140-1470 ozn.3974 KUĆA za rušenje u Petrijancu, 1173 m² okućnice, na atraktivnom mjestu, struja i voda, cijena 28.000 €. Mob. 099/692-9042 ozn.3990 STARIJU kuću sa većom okućnicom (oko 3 500 m²), u Nedeljancu, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/414128 ozn.3928 VARAŽDIN (Ebnerova ulica) prodaje se starija kuća 80 m² sa dvorištem 300 m².

Mob: 098/498-292 ozn.1954e KUĆA katnica, 3 stana, podrumi, struja, voda, nedovršena, prodajem. Tel. 212675 ozn.2329b LIJEPU obiteljsku kuću u mirnoj ulici, u Varaždinu, blizina VI. OŠ, prodajem.

Mob. 099/2840-655 ozn.4010

NS 8=_' SUPER prilika! Trosobni novogradnja u blizini bolnice 93 m², luxuzno uređeni(podno grijanje, jacuzzi, velika terasa)! Lucerna nekretnine 091/7844868 ozn.62c

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

4. listopada 2011., br. 385

Mali oglasi 47

etažno, povoljno. Mob. 091/211-3787 ozn.4055 ZAGREBAČKA, luksuzni, 2-sobni stanovi 50 i 60 m². Hitno i povoljno!

Mob. 099/744-8248 ozn.4055

ZEMLJIŠTA

GRABANICE najniže cijene! Dvosobni 37 m², 41 m², trosobni 52 m² i 64 m²!

Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Dvosobni novouređeni stan u Meštrovićevoj-preko puta bolnice prodajem ili mijenjam za kuću za odmor u blizini Varaždina! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c

G R A Đ E V I N S KO z e mljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1952e

dvosobni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268.233 ozn.161c

ozn.1951e

GRAĐEVINSKA zemljišta: Varaždin, Hraščica, Turčin, Križanec, Doljan, Kneginec. KAPITAL d.o.o. Zagrebačka 4, 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

SOBU blizu centra, Anina 15, Varaždin, povoljno iznajmljujem ženskoj osobi, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.3938

PRODAJEM ili iznajmljujem garažu, Zrinskih i Frankopana 2. Mob. 091/5587177 ozn.3954

PRODAJA ili zamjena građevinskog zemljišta 1020 m², u Varaždinu, blizina centra. Mob. 091/1661-070 ozn.3996

DVOSOBNI: Zagrebačka 33 m², 57 m², Dravska 37 m², Harambašićeva 46 m², I. Režeka 47 m², B. Radić 60 m², T. Ujevića 58 m². KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

VINOGRAD u Mađarevu kod Križa, prodajem. Mob. 091/579-7768 ozn.4002

DVOSOBAN stan, novo renoviran sa centralnim grijanjem, Dravska Poljana, Varaždin, iznajmljujem, Tel. 042/330369 ozn.3966

S. VUKOVIĆA 30 m², Trakošćanska 30 m² i Meštrovićeva 37 m², Ludbreška 43 m², F. Konšćaka 50 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

TROSOBNI: M. Krleže 57 m² i 64 m², Grabanice 76 m², Gajeva-centar 304 m². KAPITAL d.o.o. 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c

VUKOVARSKA 67 m², R. Boškovića 61 m², Supilova 45 m²,Trakošćanska 59 m² (lift) 42.000 €, R. Hercega 52 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

VARAŽDIN stanovi: dvosobni 63 m² Galinčeva, trosobni 76 m² Zagrebačka i Galinčeva, Banfica, četverosobni 107 m² POS naselje, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c

B.RADIĆA 52 m², Zagrebačka 78 m² i 63 m², M. Krleže (rotor) 58 m², Supilova 64 m², R. Boškovića 76 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

STAN 51,2 m² u Aleji k. Zvonimira 8, III. kat, centralno, PVC stolarija, klima, prodajem. Mob. 091/910-1071 ozn.2315b

NOVOGRADNJA: Dravska 68 m², Grabanice 81 m², T. Ujevića - 65 m² i 58 m², S. Vukovića74 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2317b DVOSOBNI stan na Banfici, prodajem.

Upitati: 091/136-2710 ozn.4040

HITNO – ispod cijene! 43,45 m², visoko prizemlje, etažno grijanje, 31.000 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c

TROIPOLSOBNI stan, 78 m², u centru grada, I. Režeka, 16 m² podruma, dvorište, parkirno mjesto, prodajem.

Mob. 091/1658-415 ozn.4032

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082

STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871409 ozn.4047 STAN 90 m², širi centar Varaždina, započeta adaptacija (roh-bau), prodajem. Mob. 091/1111-871 ozn.4053 GRABANICE – 3-sobni, 53 m², II. kat i B. Radića, 2-sobni, 54 m²,

GRADILIŠTE 528 m² na lijepoj lokaciji u Hrašćici, prodajem. Mob. 099/2840655 ozn.4010 VOĆNJAK, Vrbovec u Beretincu, pogodan za vikend, asfalt, struja, voda i telefon uz parcelu. Mob. 095/521-2325 ozn.4021 VINOGRAD i klijet, 600 trsova cijep, kod Kelemena, prodajem. Mob. 091/570-4421 ozn.4038

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 240 m². Mob. 098/555-518 ozn.3832 POSLOVNI prostor „Coning“ lokal br.

23 od 21,18 m², iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.3939 POSLOVNU građevinu na atraktivnoj lokaciji, preko 600 m² poslovnog prostora + skladište, na zemljištu 3 400 m², prodajem. Prikladno za više vrsta djelatnosti. Postoji mogućnost izgradnje stambeno poslovne zgrade na neizgrađenom djelu. Mob. 099/6887910 ozn.3951 HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.4033 PRODAJA/najam tri poslovna prostora: 50, 50 i 100 m², T. Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.2321b PRODAJE se caffe bar u Varaždinu, u blizini srednjih škola. Može na kredit. Mob. 098/801591 ozn.4019 POSLOVNI prostor 21,18 m², lokal u podrumu br.

23, Coning, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.4031

NAJAM MANJI, novouređeni

IZNAJMLJUJEM sobe u kući, 2 kupaone, kuhinja, blizina centra, studenti/ terenci, 700 kn po sobi + režije. Mob. 091/350-8213 ozn.3977 POVOLJNO iznajmljujemo stan, 40 m², namješten, prednost dvije studentice.

Mob. 091/6232-226 ozn.3988 DVOSOBNI, polunamješteni stan (zasebna kuća u dvorištu), iznajmljujem.

Može i studentima. Mob. 098/414-128 ozn.4035 GARAŽU u Zrinskih i Frankopana (kod Branke), u Varaždinu, iznajmljujem.

Mob. 091/580-1425, 098/591-538 ozn.4054

091/781-5790, Interijeri Slatki ozn.33c

TROSOBAN, komforan, namješten stan na Banfici, iznajmljujem dugoročno.

Tel. 233-810, 095/820-6909 ozn.2326b

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

2,5 - SOBNI, namješteni, komforni stan u stambeno-poslovnom objektu (poseban ulaz, dvorište, parking), iznajmljujem. Mob. 098/175-0623 ozn.3999

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

UREĐENU kuću u bližoj okolici Varaždina, iznajmljujem. Mob. 099/3173-374 ozn.4001

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

PRIZEMLJE kuće, stan 64 m², poseban ulaz, centralno g., do 4 osobe, studenti i terenci, iznajmljujem. Mob. 098/690367 ozn.4003

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

DVOSOBNI, namješteni stan, POS-ovo naselje, etažno grijanje, posebna brojila, iznajmljujem. Mob. 095/567-9226 iza 14:00 h ozn.2313b JEDNOSOBNI, polunamješteni stan u Ulici R. Boškovića 1B, cijena 1.300 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 099/8022581 ozn.2320b

DVOSOBNI, namješteni stan u Kozarčevoj ulici, iznajmljujem. Mob. 099/2138215 ozn.4004 JEDNOSOBNI stan, Banfica, Dravski vrtovi, 33 m², iznajmljujem. Mob. 091/732-9516, 232-219 ozn.4007 KUĆU u Varaždinu, iznajmljujem bračnom paru. Tel. 214-699, 092/1228-541 ozn.4013 IZDAJEM dvosobni, namješten stan, komforni sa centralnim grijanjem, suteren, bračnom paru - pripomoć u kući i oko kuće starijoj osobi. Upitati: 099/7864-113 ozn.4014 DVOSOBNI stan, namješten, sva brojila, iznajmljujem. Mob. 098/801-553 ozn.4015 JEDNOSOBNI stan iznajmljujem samcu. Mob. 091/570-4421 ozn.4038 JEDNOKREVETNU sobu iznajmljujem studentu, nepušaču, upotreba kuhinje i kupaonice. Tel. 042/210-093 ozn.4043 SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem muškoj osobi. Poseban ulaz. Tel. 042/232-235, 098/992-1479 ozn.4045

POLJOPRIVREDNI STROJEVI TRAKTOR Torpedo 6006, sjetvo spremač 2,20 m, prodajem. Tel. 042/232772, 099/3530-876 ozn.3939 SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/2537964 ozn.3994

VOZILA

MERCEDES CLK 320 Avantgard, 2001. g., full oprema, crne metalik boje, cijena 10.900 €. Mob. 099/692-9042 ozn.3990 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4049 AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg. 1 g., full oprema, 4.150 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., full opr., za samo 1.999 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 4.399 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 3.000 € i skuteri ‘11 g., 50 ccm, 4.000 kn i 125 ccm, ‘06. g., 4.500 kn.

Mob. 091/143-7007 ozn.4050 KOMBI hladnjača – marke Ford Transit, 2001. g., neregistriran. Mob. 091/5152483 ozn.1955e HONDU F 600 sa prikolicom i noževima, prodajem. Mob. 095/852-4052 ozn.2319b OPEL VECTRA 1.6, ‘97. g., benzin + plin (atest), 1 g. registriran, prodajem.

Mob. 091/8822-808 ozn.2323b GOLF II. Turbo Diesel, ‘87. g., reg.

- 19.7.2012. i protočni bojler, 13 l „Junkers“, povoljno prodajem. Tel. 331-586 ozn.3997 RENAULT CLIO, 2000. g., reg. 1 g., klima, centralno daljinsko zaključavanje, servo volan, airbag. Mob. 091/5118122 ozn.4005

POSAO TRAŽIMO osobu sa iskustvom u trgovini, za rad u salonu namještaja. Mob.

NOĆNI klub „Aqua“ traži konobare za rad vikendom. Mob. 099/241-2313 ozn.4052 RADNIK za rad u prodavaonici i na istovaru roba, uvjet srednja stručna sprema. Informacije: Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, 42 203 Jalžabet, tel. 042/647-117, 098/268-984 ozn.45c VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284-495 ozn.337c TRAŽI se pekar-majstor i majstor pizza.

Upitati: 091/509-6601 ozn.252c GRAĐEVINSKI obrt na moru traži iskusnog tesara. Mob. 091/539-7618 ozn.454a GRAĐENJE I OPREMANJE d.o.o. Varaždin traži servisera plinskih trošila, peći i kotlova. Mob. 098/493-733 ozn.344c TRAŽIM žensku osobu za čuvanje dvogodišnjeg djeteta u našem prostoru, Ludbreg. Tel. 815-261, 098/750-616 ozn.2318b TRAŽI se mlađa, vedra, komunikativna djevojka (može i studentica) za ispomoć. Caffe Charme, Kačićeva 4a, Vž (doći osobno). ozn.4026

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ krovnih kućica i nadstrešnica.

Zidarski radovi, kvaliteta i duûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ozn.1c 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c =S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

eV7 Ȧ ÑåĤėġÿČÑĮåĨȦ ġÿČÑĮåĨȦ ĺĉåłÜå ŀÑ ĊĤÑČĉåłĒÿÝıȦ ÝþååĤleadersice Bravo u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5 (kod _ÑĮĤėûÑĨĒėû áėđÑɉȦ ɳɼɻȹɺɹɶȿ ɳɵɸȦ ıĒĉÑ ėŀĒȩ ɶɼɹɼ

48 Mali oglasi OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781- 065 ozn.340c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petri-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

4. listopada 2011., br. 385

janec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www. pcserviser.com,ozn.284c 17 GODINA s nama! Prvi kućni servis u građevinarstvu! Ytong, izgradnja, manji popravci, dorade, žbukanja, krovišta, knauf. Mob. 095/920-6368 ozn.287c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c VODOINSTALATERSKI obrt Mario – povoljno, brzo, kvalitetno, uz račun i garanciju. Mob. 095/5145-755 ozn.295c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/4127863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob.

098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva. Izrada ograda i nadstrešnica. Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel. 260-724 ili mob. 099/6813133 ozn.325c

MALI OGLASI već od 40 kuna „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; CENTRALNO grijanje, vodovod, kanalizacija. Mob. 095/682-1230 ozn.342c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građevinska limarija, sve vrste materijala.

Građevinski obrt, mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz građevnog mate-

REPUBLIKA HRVATSKA VA RAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA CESTICA Načelnik KLASA: 363-05/11-01/ URBROJ: 2186/03-01/1-11-1 Cestica, 03.10.2011.

rijala – povoljno! Mob. 098/331-376 ozn.3511

com. Mob. 099/694-7344, Varaždin ozn.3956

IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, AKCIJA izotoplinskih fasada te postavljanje KERAMIKE. Mob. 095/922-0257 ozn.3794

VINO – graševina, šipon, prodajem.

Mob. 091/511-8102 ozn.3962

KNAUF+FASADE – sve vrste knauf sistema, toplinske fasade, bojenje fasada, ličilački soboslikarski radovi.

AKCIJE! Mob. 098/931-2260, 042/766119 ozn.3872 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/9662307 ozn.3885 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.80d KVALITETNA izrada namještaja i stolarije po mjeri. Mob. 099/2673-501 ozn.3942 GRAĐEVINSKE manje radove izvodimo povoljno sa ili bez materijala. Mob. 098/791-512 ozn.3947 DOBRINIĆ ELEKTRO-MEHANIKA nudi usluge prematanja elektromotora te elektroinstalacija. Mob. 098/467-735 ozn.3963 VRŠIMO soboslikarske i ličilačke radove, brzo i povoljno! Penzionerima 15 % popust! Mob. 099/7995-401 ozn.3973 GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.4035 BRAČNI par brinuo bi se o starijoj osobi ili osobama u zamjenu za nekretnine. Mob. 098/539-946 ozn.2324b KERAMIKU postavljam te kompletnu adaptaciju kupaonice. Mob. 091/9276830 ozn.4011

Na temelju članka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora („NN“ br.

91/96, 127/97, 174/04, i 38/09.) i Odluke načelnika Općine Cestica klasa: 02205/11-01/89 ur broj: 2186/03-01/1-11-1 od 3. listopada 2011. godine raspisuje

NATJEČAJ ZA DAVANJE U ZAKUP PREDMET ZAKUPA: Raspisuje se natječaj za davanje u zakup dio nekretnine čkbr.

430 k.o. Radovec koja se nalazi na groblju Cestica ukupne površine 25 m2 za postavu kioska za prodaju svijeća i cvijeća. Početna cijena mjesečne zakupnine iznosi 600,00 kn.

„IVOGRADNJA I PRIJEVOZ“ – obavlja sve građevinske radove, usluga prijevoza i auto dizalice (12 m). Mob. 098/852-912 ozn.4017 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4027 KERAMIČAR nudi usluge postavljanja pločica, kamena, klupčica, laminata.

Mob. 098/637-097 ozn.4030

ŽIVOTINJE UVJETI ZA NATJEČAJ: Dio nekretnine daje se u zakup na vrijeme od tri godine.

Ponude se podnose u zatvorenoj omotnici s naznakom : „Za natječaj „ osobno ili poštom preporučeno na adresu: Općina Cestica, Dravska 1a, 422o8 Cestica. Ponuda mora sadržavati: - naziv pravne odnosno fizičke osobe koja je registrirana za obavljanje djelatnosti za koje se natječe, adresa i sjedište, - izvadak iz upisa u sudski registar, odnosno rješenje o obrtu sa preslikom osobne iskaznice, - ponuđeni iznos mjesečne zakupnine.

Ponuditelji koji se natječu moraju po svim osnovama imati podmirene dospjele obveze prema Općini Cestica. Rok za dostavu ponuda je 8 dana od dana objave.

Nepotpune ponude i ponude dostavljene izvan roka neće se razmatrati. O ishodu natječaja ponuđači će biti obaviješteni u roku od 8 dana po završetku izbornog postupka.

Načelnik Općine Cestica zadržava pravo da nakon isteka roka iz natječaja u cjelini ili djelomično poništi natječaj bez iznošenja razloga.

Dodatne obavijesti na telefon 042/724-824.

Načelnik: Mirko Korotaj

ODOJKE i zečeve, prodajem. Upitati: 042/690-535 ozn.3989 SVINJE za klanje, odojke i vino, prodajem. Tel. 645-196 ozn.3992 ODOJCI 25-28 kg, može klanje i dostava. Upitati: Vitez G., Kneginec D., 690-374, 098/132-4242 ozn.4008

OSTALO OGRJEVNO drvo, I klasa, bukva, grab, 25, 33…48 cm, piljeno i kalano, rinfuza/palete. Besplatna dostava u roku 24 sata. Mob. 098/226 -301, 042/641- 074 ozn.4041

KUPUJEM palete 80x120 jednokratne (7 kn) i euro (15 kn). Prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju. Mob. 091/1711-453, 098/268934 ozn.147c KVALITETNI konjski gnoj, prodajem. Moguća dostava auto prikoli-

KUPUJEM dupli falc crijep Kikinda ili Osijek 333 (rabljeni). Mob: 098/284282 ozn.28c VEĆU količinu grožđa - brajde - izabela, prodajem. Mob. 098/912-0733 ozn.3987 VINO miješano 400 l, crijep rabljeni i cisterna za lož ulje 1 500 l. Tel. 042/724-017, 099/687-5588 ozn.3982 KUTNU gar. rabljenu (300,00 kn) te dvosjed (200,00 kn), razvlači se oboje, prodajem. Mob. 098/405-602 ozn.3991 PILANSKA kratko piljena drva – 700 kn; odvoz šute…, metrice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.3998 OTKUPLJUJEMO staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo. Mob. 099/7575-075 ozn.4022 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 098/190-0201 ozn.290c STOL blagovaonski za razvlačenje do 180, hrast furnir, 6 stolica masiv, u vrlo dobrom stanju, povoljno prodajemo.

Mob. 098/954-6858 ozn.2325b OGRIJEVNO drvo bukva, grab, kratko piljena, cijepana + dostava, prodajem.

Mob. 099/741-8699, 091/188-7491 ozn.3995 PRODAJEMO sadnice ruža. Informacije na: 042/208-431 ili 098/909-3815 ozn.4048 KOŽNA garnitura trosjed, dvosjed, skoro nova, bordo crvena – 3.500 kn; ulazna vrata, šir. 1,30 cm – 700 kn.

Mob. 091/569-5545 ozn.4052

KREDITI NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 78. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.3993 NOVO! Krediti do 30.000 € bez hipoteke, bez jamaca, na ostatak plaće 17.000 €. Umirovljenici do 10.000 € uz zatv. kred. na odresku. Pozajmice

na trajni nalog. Robert, 098/958-8981 ozn.237c

ODMAH saznajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.4034 NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 098/8653200, 098/905-5687 ozn.237c SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%.

Pozajmice za 24 sata! Info: 091/4724723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni.

Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c OVLAŠTENA zalagaonica daje pozajmice nezaposlenima, temeljem zaloga čekova, zlata, srebra, ostalo. Mob. 095/4088-840 ozn.233c POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321144, mob. 099/488-5559 ozn.3883 ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c KREDITI za zaposlene i umirovljenike!

Brza isplata, prebijanje, reprogram!

Mob. 092/111-9630 ozn.297c NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata te sindikalnih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.3986 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/1474203 ozn.4023 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih. Mob. 099/5795712, 092/119-0041 ozn.4023 POZAJMICE do 3.000 kn za sve vrste primanja u 24 sata. Mob. 099/5795712, 092/147-4203 ozn.4023 KRATKOROČNE pozajmice. Mob. 091/783-0836 ozn.4025

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 49 g., Varaždin, traži žensku osobu od 20 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena. Mob. 099/6877-491 ozn.4016 TRAŽI se slobodna ženska osoba iz Vž i bliže okolice, 30-38 g., za vezu. Mob. 095/560-4105 ozn.2316b

Zahvale i sjećanja 49

4. listopada 2011., br. 385

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom ocu, svekru i djedu

JURAJ MAKOVEC

dragom tati, svekru i djedu

JOSIPU BALAŠU

3. X. 2007. – 3. X. 2011.

† 20.09.2011.

ZVONKU GLAVICI

Nije sve mrtvo što zemlja pokriva, niti je zaboravljeno tko u njoj počiva.

23. 8. 1960. – 29. 9. 2011.

Suza krene sama od sebe kad Te netko spomene, ko da živu ranu diraju.

Tvoji supruga i sinovi s obiteljima

Bog zna koliko smo Te voljeli.

Toni, Verica, Karolina, Antonija, Karlo i Dado

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i radnim kolegama.

Posebna zahvala Udruzi branitelja Domovinskog rata koji su izrazili sućut i ispratili pokojnika na vječni počinak.

Sin Ivica, snaha Monika i unuka Nika

ZAHVALA SJEĆANJE

DANICA SEDLAR 2004. – 2011.

Zauvijek ćemo Te čuvati u našim srcima.

Sin Mladen, snaha Melita, unuka Samanta

SJEĆANJE

IVAN NOVAČKO 7. 10. 2004. – 7. 10. 2011.

Zauvijek u našim sjećanjima.

povodom smrti našeg dragog oca, djeda, pradjeda, svekra i tasta

SJEĆANJE na dragog sina

IVANA KRKLECA

EMILA SKROZU

preminulog 29. 9. 2011. u 88. godini života.

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i iskrenoj potpori te svima koji su dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak. Posebno hvala djelatnicima Doma Beli na nesebičnoj brizi i skrbi te vlč. Karlu Koračeviću na dostojanstvenom ispraćaju.

9. 10. 1995. – 9. 10. 2011.

Ti si kao zvijezda, plavo nebo krasiš, anđeli Te čuvali da se ne ugasiš.

Oči mi plaču, srce mi zebe, teško je, dragi anđele, živjeti bez Tebe.

Tvoja mama

Ožalošćeni: sin Josip, kći Nevenka, unuci Roman, Ivan i Sanja, praunuci, snaha Đurđa, zet Stjepan

Počivao u miru Božjem.

SJEĆANJE na voljene

Djeca s obitelji

ZAHVALA SJEĆANJE na

IVANA RATKOVIĆA 7. 10. 2009. – 7. 10. 2011.

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe ostaje zauvijek.

povodom smrti naše drage majke, svekrve i bake

IVANKE HLADIKA

na voljenog sina i oca

BRANKA HUNJADIJA

Ožalošćeni: sin Slavko, snaha Blaženka, unuci Mirjana i Marko s Marijanom

TUŽNO SJEĆANJE

BORISA JAKOPOVIĆA

19. 9. 2002. – 19. 9. 2011.

3. 10. 2000. - 3. 10. 2011.

Svi vaši najdraži

preminule 28. rujna 2011. godine u 77. godini života.

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim divnim ljudima koji su uz nas bili u teškim trenucima, izrazili nam sućut te položili cvijeće i svijeće uz njezin odar. Veliko hvala dr. Babok i medicinskom osoblju Odjela onkologije Opće bolnice Varaždin.

Veliko hvala kapelanu Nikoli na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja te služenoj misi zadušnici. Hvala svima koji su je voljeli za života i učinili njezin posljednji ispraćaj dostojanstvenim.

Supruga Anica s obitelji

RUŽICU JAKOPOVIĆ

SJEĆANJE na dragog

VLADIJA DROŽĐEKA 3. 10. 2007. – 3. 10. 2011.

U tišini vječnog mira Tvoje drago lice sniva. Prolaze godine i dani.

Srce sve više boli.

Tvoja supruga Štefanija i djeca s obitelji

2008. – 2011.

Prošla je godina treća, a tuga za Tobom sve je veća!

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja majka Štefanija, kćerka Tea i sin Jasmin

dragoj mami, svekrvi i baki

IVANKI HLADIKA SJEĆANJE

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

na

Tvoji: sin Slavko, snaha Blaženka, unuci Mirjana i Marko s Marijanom

MARIJU TEŽAČKI

SJEĆANJE na

MISLAVA KOKOTA 6. 10. 1997. – 6. 10. 2011.

Zajedno smo u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

6. 9. 2011. – 6. 10. 2011.

Zauvijek u našim mislima.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti voljenog

SJEĆANJE

RUŽICA GUŽVINEC

BRANKA CIGULE

2. X. 2008. – 2. X. 2011.

preminulog 1. 10. 2011. u 51. godini života.

Tvoja obitelj

Veliko hvala svim susjedima Cvjetne ulice i radnicima Hotela Minerva.

na našu dragu

MILKU SLATKI 6. 10. 2005. - 6. 10. 2011.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

Od obitelji Cigula

SJEĆANJE

IVAN ROŽIĆ 3. 10. 2010. – 3. 10. 2011.

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna!!!

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

TEREZIJA LAZAR 4. X. 1992. – 4. X. 2011.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na prerano preminuloga gospodina

SJEĆANJE

STJEPANA HEGEDIŠA

na gospodina

6. 10. 2010. – 6. 10. 2011.

BRANKA LEVAKA

Prošla je godina dana otkada Ti nisi s nama.

9. 10. 1992. – 9. 10. 2011.

Sad Ti ruže sadimo mi, nek’ Te njima kite anđeli.

U našim si mislima, molitvi i sjećanju.

Tvoji Gabrica i Ivek

Hvala svima koji ga se sjećaju.

Supruga i djeca

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj sestri

SJEĆANJE

ANI NOVAK

IVICA MRMIĆ

Hvala Ti što si svojom toplinom, brigom, osmijehom i nesebičnom ljubavlju obogatila naše živote.

5. 10. 2010. – 5. 10. 2011.

Uvijek u mislima s Tobom.

Počivaj u miru Božjem.

Tvoje supruga Darinka i kći Ivana

Sestre Terezija, Katarina, Božena i Štefica

50 Zahvale i sjećanja

4. listopada 2011., br. 385

SJEĆANJE

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom prerane smrti naše drage kćerke, sestre, tete i šogorice

na naše drage

STJEPAN BAHUN 6. 10. 2004. – 6. 10. 2011. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga i kći s obitelji

AŠLIJA KOŽARA

i

BORISA KOŽARA

1997. – 2011.

2003. – 2011.

Sjećanja na vas obogaćuju nam svakodnevicu. Đurđa, Etelka, Draženka

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANU JERECU † 19. IX. 2011.

Ožalošćeni: sestra Darinka, brat Zlatko, šogor Rudolf, šogorica Anđelka, nećaci Damir, Sandra, Dalibor, Jasmina s obitelji i ostala rodbina

SJEĆANJE

TOMO BREGOVIĆ

RUŽICE ZAGOREC preminule u 56. godini, nakon duge i teške bolesti.

Zahvaljujemo dr. Miculiniću, dr. Bogdanu i ostalom medicinskom osoblju Klinike Jordanovac. Zahvaljujemo prof. dr. Samardžiji i prof. dr. sc. Mimici iz KBC-a Split na nesebičnom pomaganju tijekom njene bolesti. Hvala dr. Golubu i medicinskom osoblju Bolnice Klenovnik. Zahvaljujemo dr. Šambarek, dr. Kopreku, dr.

Makitanu i djelatnicima Hitne medicinske pomoći Varaždin.

Hvala djelatnicima Doma „Bistričak“ iz Jalžabeta, a posebno sestri Đulkici na svestranoj pomoći. Zahvaljujemo na položenom cvijeću i svijećama, izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju djelatnicima Doma zdravlja Varaždin, posebno dentalnoj djelatnosti, djelatnicima ambulante Vidovec, kolegicama iz srednje Medicinske škole i OŠ Vidovec, generacija 1956. Hvala PZ-u „Varaždinsko povrće“ te mnogobrojnim prijateljima, rođacima, kumovima i susjedima. Veliko hvala vlč. Josipu Vidoviću iz župe Jalžabet na riječima oproštaja od naše drage Ružice.

Obitelj Zagorec i obitelj Filipašić-Vasović

4. 10. 2001. – 4. 10. 2011.

*****

Vrijeme prolazi, a misli i sjećanja ostaju.

POSLJEDNJI POZDRAV

Sin Ivan, snaha Nada i unuka Višnja

dragoj teti

RUŽICI Osjećamo Te u mirisu cvijeća, sjajiš u plamenu svijeća, u mramoru blistaju Tvoje oči.

Oko Tebe sve spokojno biva, nek’ Tvoja duša mirno sniva.

SJEĆANJE na naše roditelje

IVKU

JAKOBA

† 5. 10. 2005.

† 3. 6. 1986.

Godine prolaze, ali tuga ostaje.

S nama ste u mislima i srcima.

Vaša djeca kći Milica, sin Dragan s obitelji

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom iznenadne smrti, nakon kratke i teške bolesti voljene majke, bake i prabake

IVANKE HREN preminule u 77. godini života.

Duboko potreseni smrću, najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u tim teškim trenucima, izrazili nam sućut i zajedno s nama ispratili pokojnicu na vječni počinak.

Hvala velečasnom Hadroviću na lijepom ispraćaju i hvala djelatnicima „Midala“.

Ožalošćeni: kćeri Božica i Nevenka, zetovi Slavko i Vlado, unuci i praunuci *****

POSLJEDNJI POZDRAV

BAKI Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišla si prerano od nas.

Daleko na nebu Tvoj je sada dom, a mi ćemo Te čuvati zauvijek u srcu svom.

Unuci Marko i Matija

Luka i Filip

*****

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

DRAGOJ TETI

voljenoj

Puno je suza palo, kad je Tvoje srce stalo. a bol i tuga još su veći, jer ono zadnje zbogom nismo si mogle reći.

Hvala Ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam pružila.

Živiš u našim srcima kao što si nekad živjela za nas.

Iva *****

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Dragoj obitelji Filipašić-Vasović hvala na svestranoj pomoći našoj Ružici. „Dobro se vraća dobrim.“

BAKI

Tvoja Nataša, Ivica, unuci Marijeta, Karla i Fran *****

Obitelj Zagorec

SJEĆANJE

ZVONKA KRANJČECA

Tvoji najmiliji

DRAGOJ TETI

7. 10. 1996. – 7. 10. 2011.

na voljenog

6. X. 2008. – 6. X. 2011.

Godine prolaze, a sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

*****

JOSIP BRKINJAČ

Supruga Marija, sin i kći s obiteljima

na

IVANA LESKOVARA

dragoj

Janja i Damjan

FLEGAR

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

BAKI Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijelog života.

Tvoja Andreja, Robert, unuci Antonio i Ivana

ANTUN KOSTANJEVEC

3. 10. 2010. – 3. 10. 2011.

5. 10. 1996. – 5. 10. 2011.

SJEĆANJE

Godina dana prošla je, a Ti živiš u našim srcima i mislima.

Počivao u miru.

STJEPAN GRDAK

Supruga i kćeri s obitelji

Tvoja supruga Agata, kćeri, zetovi, unuci i praunuci

TUŽNO SJEĆANJE na

JOSIPA MARTINČEVIĆA 5. 10. 2010. – 5. 10. 2011.

Puno je suza iz oka palo, kada je Tvoje srce stalo, a boli i tuga još su veći, jer mi ni zbogom nisi stigao reći.

Ponosna sam što sam Te imala, a neizrecivo tužna što sam Te izgubila.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina u duši nikad neće nestati, a suze za Tobom nikad neće presahnuti.

Tugujuća supruga Agata s djecom i obitelji

ZAHVALA

5. 10. 2011. – 5. 10. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Supruga Đurđica, kćeri Alenka i Ljiljana s obitelji

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

5. X. 2006. – 5. X. 2011.

JOSIPA KOŠČAKA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

preminulog 19. 9. 2011. u 79. godini života.

Tvoji najmiliji

Zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, djelatnicima firmi B.M.V. i Ivančica Ivanec na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju.

Počivao u miru Božjem.

Ožalošćeni: supruga, sin, kći, snaha, sestra, unučad i praunuka Eva

SJEĆANJE

SLAVICA PETRAČ

ZAHVALA povodom smrti supruga

STJEPANA ŽGANECA SJEĆANJE na dragog brata

TUŽNO SJEĆANJE

STJEPANA LUKAČIĆA

IVANKA TOMAŠKOVIĆ

3. 10. 2004. – 3. 10. 2011.

7. 10. 2008. – 7. 10. 2011.

Često se sjećam i molim Boga za Tebe, Stjepane moj.

S tugom i poštovanjem

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcima čuvamo.

Tvoja sestra Ana

Tvoji Vlado, Vera, Monika, Nikola, Tia

preminulog 24. 9. 2011. u 86. godini života.

Od srca zahvaljujem braći, rodbini, susjedima i ostalim mještanima koji su bili uz mene u ovim teškim trenucima. Hvala svima koji su meni i mojim najbližima izrazili sućut i odar okitili cvijećem i svijećama. Hvala Vilimu na lijepim riječima oproštaja kao i svima koji su na oproštaju umanjili moju bol za neprežaljenim suprugom.

Supruga Katarina

Zahvale i sjećanja 51

4. listopada 2011., br. 385

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

MARIO SAMBOLEC 8. 10. 2007. – 8. 10. 2011.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, tasta, sina i brata

Ne postoji zaborav, već velika bol i tuga.

Sjećanje na Tebe dio je našeg života u kojem ćeš uvijek nedostajati!

VLADE TOTA

JOSIPA LAZARA

Tvoji mama i tata

preminulog 28. 9. 2011. u 74. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

preminulog nakon kratke i teške bolesti 27. 9. 2011. u 52. godini života.

SJEĆANJE

MARIO SAMBOLEC 8. 10. 2007. – 8. 10. 2011.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalnost cijeloj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima koji su bili uz nas, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama i ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak. Zahvaljujemo dr. Nadici Brodar-Fatiga, Elektromehanici d.o.o. i svim djelatnicima, Restoranu Fontana i Auto školi Crnković.

Posebno veliko hvala gospođi Ružici i Ivanu Crnković, Comprom Plus d.o.o., Intinova d.o.o., prečasnom Valentu Posavcu na dirljivim riječima oproštaja, HV-u i Ministarstvu obrane na dirljivom oproštaju.

Sudbina je prebrzo prekinula našu bratsku ljubav, ali vjerno čuvam sjećanje na Tebe i nosim Te u srcu.

Tvoja sestra Darija, šogor Damir i nećak Mario

Supruga Ružica, sin Zdravko, snaha Nadica, unuk Vedran i unuka Mirna

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIO SAMBOLEC

voljenom dedi

Mario, unuče moje drago, ni suza, ni crnina, ni molitva dragoga Boga vratile Te nisu.

Još čekamo jednog dana da opet budeš s nama.

Tvoja ljubav, nježnost i dobrota zauvijek će ostati u našim srcima.

Tvoji Vedran i Mirna *****

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom suprugu

SJEĆANJE

VLADI TOTU

MARIO SAMBOLEC

Bio si mi podrška, utjeha, ljubav, ostaje mi samo bol, suze i tuga.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina u duši nikad neće nestati, a suze za Tobom nikad neće presahnuti.

Okrutna sudbina nama Te otela.

Slomljena srca, boli i suza ostavila.

Mario, zaboravljen nisi, uvijek si bio i ostat ćeš s nama.

Teta Marta, Severin, Jurica, Andrea i Leo

Tvoja Mirjana

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Obitelj Plahinek

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

JOSIPU LAZARU

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

SJEĆANJE

Vječno ćeš živjeti u našim srcima i mislima.

JOSIP LONČAR

Brat Marko s obitelji

5. 10. 2010. – 5. 10. 2011.

TATI, TASTU i DJEDU

Vrijeme prolazi, a sjećanje na Tebe zauvijek ostaje.

Bog je vidio da si umoran Zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom!“ Tvoja duša s anđelima mirno spava Sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama!

Supruga Marija i obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu

JOSIPU LAZARU

Kći Maja, zet Mario i unuk Emil *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

ZAHVALA

Pamtit ćemo Te i nositi u srcu.

povodom smrti voljene majke, sestre, bake i prabake

Brat Ivan s obitelji

MARIJE STANOJEVIĆ

TATI i TASTU

*****

JOŽI

Vječito tužna Tvoja baka s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

Kći Andrea i zet Elvis

Zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Hvala Udruzi umirovljenika AP čiji je bio vjeran i aktivan član. Posebno hvala svećeniku Miji Horvatu na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Neka Ti nebeski anđeli pruže ljubav i vjernost koju si Ti darovao nama.

*****

Ožalošćeni: majka Ljubica, supruga Mirjana, kćeri Maja, Andrea, Valentina, zetovi Mario, Elvis i Mario, unuk Emil, brat Ivica, šogorica Božica, nećaci Nikola i Ana

Puno je suza iz oka palo, kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigao reći.

povodom smrti našeg voljenog supruga, oca, djeda i svekra

preminule 19. rujna 2011. u 72. godini života, nakon kraće bolesti.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

Zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: suprug, sinovi, snahe, unuci i ostala tugujuća rodbina

JOSIPU LAZARU Od obitelji Hrnčić

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

TATI, TASTU

ZAHVALA

Lako Te je bilo voljeti, teško i preteško izgubiti, a još teže biti bez Tebe i živjeti.

Počivaj u miru Božjem i neka Te čuvaju anđeli.

povodom smrti naše drage i dobre sestre, supruge, majke, bake i prabake

Kći Valentina i zet Mario

preminule 28. 9. 2011. u 83. godini.

TEREZIJE KARAŽINEC

*****

POSLJEDNJI POZDRAV sinu, bratu, šogoru i stricu

VLADI TOTU Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi ćemo Te čuvati zauvijek u srcu svom.

Mama Ljubica, brat Ivica, šogorica Božica, nećaci Nikola i Ana

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima. Posebno hvala liječnicima i medicinskim sestrama. Hvala svima koji su nam izrazili sućut i odar okitili cvijećem i svijećama.

Majčica naša, s ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni: suprug Josip, djeca Vjekoslava, Vladimir i Vera s obitelji

dragom šogoru

SJEĆANJE

VLADI TOTU

VLADI TOTU Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcu Te čuvamo i beskrajno volimo.

Nećakinja Bojana s obitelji i nećak Dejan s obitelji

*****

našem dragom suprugu i ocu

VJEKOSLAVU JERTECU

KRANJČIĆ

Ljubomir i Katarina Martinjak

dragom tetku

Zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i iskazanim riječima utjehe. Veliko hvala dr.

Zoranu Antončiću kao i ostalim liječnicima te sestrama Odjela interne bolesti – gastroenterologija na iskazanoj brizi. Posebno zahvaljujemo djelatnicima Odjela za logopediju te Odjela za ženske bolesti i porodništvo - ginekološka operacija na iskrenoj potpori u teškim trenucima.

ZBOGOM

na voljene

Neka Te molitve naše prate, kad suze ne mogu da Te vrate.

POSLJEDNJI POZDRAV

VJEKOSLAVA JERTECA preminulog 25. 9. 2011. u 70. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Ožalošćena obitelj: supruga Ana, kći Snježana, sin Nenad, zet Boris, snaha Nevenka, unuci Dejan, Jan i Lucija

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca, tasta, svekra i djeda

JOSIPA 8. 10. 2001. – 8. 10. 2011.

Miruj, u tišini se sniva…

ROZU 28. 9. 2009. – 28. 9. 2011.

Ne postoji zaborav ni utjeha.

Naša ljubav i sjećanja na vas ostaju zauvijek.

Uvijek ćemo vas se sjećati i moliti za vaš vječni mir u Gospodinu.

Vaši: supruga, snaha Božica, Marija i Mihael, Ljiljan i Ivana s obiteljima, sestre i kćeri Anđela i Anica s obitelji

Supruga Ana, kći Snježana i sin Nenad *****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom djedu

VJEKOSLAVU S ljubavlju, unuci Dejan i Jan te unuka Lucija

52 S raznih strana

4. listopada 2011., br. 385

INTEREUROPA, logističke usluge, d.o.o., Zagreb, Josipa Lončara 3 Podružnica Varaždin Varaždin, Vilka Novaka 48c

POZIVA

zainteresirane prijevoznike na podnošenje ponuda za SVAKODNEVNI PRIJEVOZ POŠILJAKA PO SISTEMU DOSTAVE OD VRATA DO VRATA NA PODRUČJU VARAŽDINSKE I MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Prijevoz se obavlja svakodnevno s dostavnim vozilima po točno utvrđenim relacijama unutar navedenih županija.

Preuzimanje kompletnih prijevoza od strane jednog prijevoznika nije uvjet suradnje.

Preuzimanje natječajne dokumentacije s detaljnim uvjetima za obavljanje prijevoza, opisom tehnologije rada i voznog parka moguće je do 12.10.2011. godine u tajništvu Podružnice Varaždin na dolje navedenoj adresi.

Igor Lukić Dodatne informacije na e-mail: kjurgec@intereuropa.hr ili telefon 042 352 600.

Ponude s prilozima podnose se najkasnije do 20. 10. 2011. godine na adresu: INTEREUROPA d.o.o., Podružnica Varaždin «ponuda za prijevoz», Vilka Novaka 48c 42000 Varaždin, s naznakom NE OTVARAJ

I TOGA IMA Imenovanje zvijezda kao originalan poklon za sve

Kupite zvijezdu J U zviježđu Andromeda već ponestaje zvijezda kojima se mogu dati imena Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zvjezdani registar, koji u istom obliku postoji u Hrvatskoj i Sloveniji -pojašnjava Lukić koji Tražite originalan poklon napominje da u svijetu postoji za svaku prigodu? Igor Lukić, nekoliko registara od kojih je varaždinski student zagrebač- samo nekolicina priznata u kog Ekonomskog fakulteta, znanstvene svrhe.

Do ovog, hrvatsko-slovennudi uistinu nešto posebno: mogućnost davanja imena skog zvjezdanog registra može se doći putem interzvijezdama! netske stranice www.kupizvijezdu.com.

Zvjezdani registar - Interes je uistinu velik za - Ideja se rodila dok sam bio našu uslugu. Najviše na profesionalnom usanam se javljaju vršavanju u Beču. Tu a d z mladi profesiosam upoznao Roka zvije re nalci i studenGričnika, mladog odabi g e s ti koji za nas slovenskog poano d z je v duzetnika koji je iz Z odi u g l a v n o m v ji o k čuju putem pokrenuo podura regist -slovenska Fa c e b o o k a zeće koje se bavi o k s t a i internetimenovanjem hrv tvrtka skih por tala. zvijezda. Budući Svoju zvijezdu, da smo postali prikoju mogu izabrajatelji, niknula je i ideja t i među 210 milijuna da to zajedno pokrenemo i u Hrvatskoj. Tako smo osnovali zvijezda u našem registru,

Čitajte www.regionalni.com

najčešće imenuju povodom rođendana, obljetnica i drugih posebnih prigoda kao što su krštenja i vjenčanja.

Kako do zvijezde Naši kupci mogu imenovati svoju zvijezdu kako žele, no ime zvijezde najčešće se daje po osobi za koju je namijenjena - doznajemo od Lukića.

Postupak imenovanja zvijezde nije složen kako bi se možda očekivalo.

- Nakon što izabere ime, kupac može odabrati konstelaciju u kojoj želi imenovati svoju zvijezdu, a zatim mi tražimo zvijezdu u našem registru koja nije imenovana. Druga je mogućnosti da kupac prije kupnje instalira naš virtualni 3-D planetarij te nam u narudžbi naglasi koju bi točno zvijezdu imenovao.

Upravo zahvaljujući tom online 3-D programu, svi kupci

mogu vidjeti svoju zvijezdu i pokazati svojim voljenima, neovisno o tome koju zvijezdu su odabrali, bila vidljiva ili nevidljiva golim okom. Vidljivost ovisi o tome koja se zvijezda odabere i u kojoj konstelaciji, a koje su konstelacije vidljive iz Hrvatske može se također naći na našoj stranici. Iako je izbor zvijezda velik, mogu reći da je Andromeda izrazito popularna i tu polako imamo problema naći slobodne zvijezde - doznajemo od mladog varaždinskog poduzetnika.

Kupc ima se nude, kako napominje, različiti paketi, ali svaki sadrži certifikat Zvjezdanog registra s imenom zvijezde, datumom njezinog izbora te koordinatama, kao i službeni suhi žig.

Zvijezde se imenuju najčešće povodom rođendana, obljetnica i drugih posebnih prigoda.

S raznih strana 53

4. listopada 2011., br. 385

DOZNAJEMO Članovi varaždinskog PK Vertikal u Turskoj i Italiji

Varaždin i Nigde!

Vaše fotke

J Svake godine uputimo se negdje gdje još nismo bili. Ove godine naš je izbor bio Ala

Daglar u Turskoj, dom bezbroj stijena – rekao je Čorko Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Iza članova varaždinskoga Planinarskoga kluba PK Vertikal puno je ljeto – penjanja.

Ekspedicija iskusnih penjača, u kojoj su bili Vedran Juričan, Igor Čorko, Ivan Vitez, Ljubomir Sakač, Ranza ko Žni e vrijem og dar ić i n v Sune n 15- d čica urskoj ka u T dati v Hraa r o b la ščai su sv uspjel armakkaya, n e c P prvo stijene cinlik Kules se zar e v Gu putila u tan te Yela Tursku, no prije nego su stigli do mjesta nalnom parku Ala Daglar! zanimljivog naziva Nigde, Nigde ipak negdje - u turskom Nacio koje se nalazi u turskom Nacionalnom parku Ala Daglar, s k o m nih vrućina pobjegli su stali su u Nišu, gdje ih je ugo- segregacijom te svakodnev- u talijanske Dolomite.

- Riječ je o već tradistila penjačka obitelj Gejo. nim buđenjem uz molitvu u cik zore, koja je do njih cionalnoj našoj ekpedopirala s obližnjeg minare- diciji, jer u Dolomite U cik zore - Svake godine uputimo se ta, varaždinski penjači brzo odlazimo svake godine negdje gdje još nismo bili, pa su se uhvatili posla – penja- – rekao je Čorko.

U D olomit ima su smo tako ove godine krenuli nja. Za vrijeme 15-dnevnog u Tursku. Nismo požalili jer boravka u Turskoj uspjeli su “obavili” dva uspona je Ala Daglar dom bezbroj svladati zahtjevne stijene - Via Italia i Vint Ani stijena koje su nam bile pravi Parmakkaya, Guvercinlik Do. Osim toga, Čorko izazov za penjanje – otkrio je Kules te Yelatan, a član ek- je uspješno riješio i član ekspedicije Igor Čorko. spedicije Ranko Žnidar ić nekoliko spor tskih Iako su dolaskom u Tursku odhodao je i 3.736 metara smjerova Love Story u Bohinjskoj Beli, Chedoživjeli svojevrsni kulturo- visok vrh Kaldi.

Nakon povratka iz Turske, Guevara i Črtomir u loški šok i suočili se s njima Dolomiti uvijek novi izazov nezamislivom muško-žen- varaždinski penjači od ljet- penjalištu Bitnje.

Moja dekica i ja spavamo...

Tako to radi moj tata!

!

Spremna za izlazak

Izvolite? Kavica? Evo odmah!

Svake godine i alpinistička škola Planinarski klub Vertikal Varaždin okuplja 35 zaljubljenika u slobodno penjanje.

Treninzi se održavaju utorkom i četvrtkom od 20:30 do 22 sata na stadionu Sloboda u Varaždinu, pa želite li doznati nešto više o slobodnom penjanju ili se čak i okušati u tome, slobodno možete doći u tim terminima na trening ili posjetiti web stranice kluba www.pk-vertikal.hr.

Varaždinski penjači, u suradnji s varaždinskom stanicom Gorske službe

spašavanja, svake godine organiziraju i alpinističku školu, koja godišnje okupi 10-ak polaznika.

- Škola se organizira u cilju promocije alpinizma, odnosno slobodnog penjanja.

Mnogi probaju, pa odustanu, neki ustvrde da to nije za njih, no uvijek netko i ostane te odskoči. Ove je godine to bio Aleksandar Zagorec, učenik 8. razreda koji se popeo na 350 metara visoku stijenu – doznali smo od Čorka.

Za pet minuta opet na leđa!

KUD ELIZABETA IZ JALŽABETA

Prvi nastup na Vinkovačkim jesenima Njihov pr v i nastup na Vinkovačkim jesenima nije prošao nezapaženo. - Ocjena žirija bila je da je naša prezentacija itekako profesionalna, a da su pjesma i narodna nošnja bile iznad svake razine. Već smo dobili poziv i za drugu godinu – rekao je Tihomir Kukulić, voditelj i koreograf KUDa Elizabeta. U Vinkovcima mogu nastupiti jedino grupe koje izvode izvorni folklor, što je i posebnost ovog KUD-a koji djeluje već 15 godina. Izvode pjesme i

plesove nastale u Jalžabetu i okolnom selima. - Za to se trebalo potruditi. Zajedno s p o koj n o m Pe tro m Huzjak još smo prije 11 godina napravili veliko istraživanje koje je ujedno bilo i rad prezentiran na školi folklora – dodao je Kukulić. Plesne običaje Jalžabeta predstavila su 24 plesača iz KUD-a, a za glazbenu pratnju pobrinulo se 6 tamburaša.

21. stoljeću!

Moderni putari - tako se to radi u

FOTIĆ U RUKE! Ljeto je gotovo, ali vaše fotke i dalje stižu! Hvala svima koji nam ih šaljete, a mi ćemo se zbog velikog interesa i dalje potruditi objavljivati ih.

Vrijeme je berbi, prvih jesenskih kiša... Zasigurno nosite sa sobom i fotić - zato šaljite nam i dalje svoje fotografije na sandra@regionalni.com.

54 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Posao stoljeća (2) dlazak u Izrael u Hrvatskoj je prezentiran kao izuzetno vrijedan projekt, slamka spasa za građevinarce. Nudile su se i velike plaće radnicima. Išlo se toliko daleko da se odlazak u Izrael prozivao “poslom stoljeća”.

Vijest o izraelsko-građevinskoj priči munjevito se proširila među radnicima. - Kad se pročulo da Čačić pogađa posao, prijavio se tko je htio. Bilo je mnogo radnika iz Bosne.

Polovicu plaće obećali su nam u Izraelu u dolarima, a drugu polovicu trebali smo dobiti u hrvatskim dinarima u Hrvatskoj - priča Stjepan Dubravec, koji je kao armirač radio u Zagorju. eđutim, entuzijazam nije bio ni približno opravdan. Utrka s vremenom pokazala se kobnom za neiskusni menadžment iz Hrvatske. Izgradnja toliko velikog broja stanova bila je prevelik zalogaj i prezahtjevan projekt, ne toliko za operativu koliko za Coning koji je preuzeo na sebe daleko prerizičan posao.

- Koliko god je Čačić poslovno okretan, investicijski poslovi koji se rade u inozemstvu vezani su uz vanjsku trgovinu, pogotovo na tržištima koja su nepoznata. Izrael je tada bio potpuna nepoznanica, gotovo da je i danas tako. Da sam bio na Čačićevom mjestu nikad ne bih pristao na pojedine uvjete koji su se kasnije pokazali kobnima, primjerice, da tvrtka sama mora kupovati materijal za gradilište - priča naš izvor iz Coninga, koji je želio ostati anoniman. No, ugovor je uskoro ipak potpisan, a upravo na njegovim grubim i nemilosrdnim odredbama vrlo se brzo počeo razbijati optimizam i entuzijazam.

O

M

V

Ulazak na izraelsko područje

eć je Ugovor između Ben Yakar Gata i Coninga nagoviještao debakl. Kasnija analiza pokazala je da je projekt u samom startu štetno ugovoren za 11,4 milijuna dolara. Coning je pristao na gotovo robovski odnos prema izraelskoj građevinskoj tvrtki Ben Yakar Gat, što je ta tvrtka kasnije i obilato iskoristila na štetu Coninga. Temeljni dokument kojim je Coning ušao u posao u Izraelu je Ugovor o gradnji 1.294 stanova i trgovina u Ashkelonu potpisan u Tel Avivu 27. lipnja 1991. godine između velike izraelske građevinske tvrtke Ben Yakar Gat Engineering i Construction Co. Ltd. kao investitora, DP Coninga Varaždin SPO kao izvođača (potpisao Radimir Čačić) te tvrtke Micro Communication Handels CMBH Co. Ltd. iz Beča kao garanta.

Cijeli slučaj neuspješne gradnje u Izraelu, više od desetljeća i pol sudskih procesa i peripetija te deseci milijuna dolara štete vuku svoje korijene upravo iz ovog dokumenta u kojem se, prema mišljenju stručnjaka, unaprijed mogao predvidjeti gubitak Coninga od preko 10 milijuna dolara. okušao sam izdvojiti samo najbitnije odredbe na temelju kojih se izraelska avantura pretvorila u debakl. Moja želja kao autora je predočiti čitatelju koliko je Čačićev Ugovor bio štetno ugovoren i koliko je taj dokument stavio Coning holding kasnije u beznadnu poziciju. Ipak, s obzirom na to da je Ugovor iznimno detaljan i dugačak, čitatelj bi mogao doživjeti ovo poglavlje kao dosadno i birokratsko, te ga slobodno može i preskočiti. (nastavak u sljedećem broju)

P

4. listopada 2011., br. 385

BICIKLOPOPRAVLJAONA Besplatna radionica volontera iz Zagreba

Naučite kako sami popraviti - bicikl!

J U Biciklopopravljaoni čekaju vas teže dostupni alati i volonteri koji će vam

pomoći u rješavanju kvarova Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Nadolazeći vikend, 7., 8. i 9. listopada, u sklopu Smuti ugodnog pustolovnog festivala u Novom Marofu moći ćete uživati u bogatom dokumentarnom programu, putopisnim predavanjima i degustaciji zdrave hrane, a također ćete moći naučiti i kako popraviti bicikl!

Naime, volonteri Zelene akcije koji su u Zagrebu pokrenuli projekt Biciklopopravljaone dolaze u subotu 8. listopada u Novi Marof gdje će u Kulturnom centru “Ivan Rabuzin” od 15:30 do 17:30 održati besplatnu radionicu popravka bicikla.

-Svrha Biciklopopravljaone nije besplatno popraviti nekome bicikl već pružiti svima zainteresiranima prostor, alate i savjete koji bi im omogućili da sami poprave svoj bicikl – objasnio je Blaž Oštrek iz Zelene akcije.

Dodao je kako će vlasnici bicikla u Biciklopopravljaoni moći pronaći neke od teže dostupnih alata, a i volontera koji će im pomoći u rješavanju kvarova koje ne znaju otkloniti sami.

Radionica će biti besplatna, no korisnici moraju sami kupiti sve dijelove koje na njihovom biciklu treba zamijeniti.

-U Novi Marof idemo s planom da ljudima koji su zainteresirani

za popravljanje bicikala pokažemo osnove popravljanja.

Možda počnemo od to ga kako se koji dio bicikla uopće zove, a možda to neće biti potrebno nego krenemo na funkcioniranje različitih vrsta dijelova bicikala i kako se različiti modeli različito servisiraju... U svakom slučaju, prilagodit

Dosad popravili više od 1000 bicikala U knjizi gostiju, u koju mole sve “mušterije” da se upišu s detaljima popravka, ekipa Biciklopopravljaone već ima više od 1000 upisanih popravaka. Kažu kako im dolazi šarolika publika, a posebno im je drago kad čuju priče ljudi koji kažu da su odlučili bicikl iskopati negdje s tavana samo zato što su čuli da im ga netko može pomoći popraviti.

- Ljudi često i ne vjeruju da postoje ljudi koji za nula kuna podučavaju bicikliste kako odr-

žavati i popravljati svoje bicikle, ne tražeći zauzvrat ništa osim da “mušterija” pokaže volju učiti i raditi na tom biciklu. Nadamo da će slični projekti krenuti i drugdje jer od toga će cijela biciklistička zajednica imati koristi. Smatramo da nismo konkurencija biciklističkim dućanima već naprotiv, s obzirom na to da potičemo ljude da više koriste bicikl i tako postaju mušterije i profi dućana – poručuju iz Biciklopopravljaone.

ćemo se public i i potruditi da s naše radionice otiđu malo pametniji nego što bi bili kad su došli – objašnjava Blaž.

Inače, dečki dolaze iz Zagreba s biciklima, pa sa sobom neće nositi kilograme materijala i nepotrebne rezervne dijelove, već će na licu mjesta odrediti kako će i što popravljati, a potrebne će dijelove također pokušati nabaviti na licu mjesta ili pozivaju ljude da ih donesu sa sobom.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Porno politika D

ok vu hrvackoj politiki više ne znaš ko koga i zakaj j… , vu državama kaj su vu europskoj interesnoj zajednici, kam bu Hrvacka skoro došla, ti su odnosi bolše razvidni.

Pa curiju radi tega i ostavke. Tak je vu Ugarskoj konzervativni desničar kršćanskih etiketi, kaj se piše Zoltan Kabai moral ostavku dati kajti je procurelo vun da je predi nek se počel politikom baviti bil porno glumac. Čovek je snimil čak 84 dugo i krat-

ko metražna porno filma. Imal je i umetničko ime Zoltan kauboj. Veliju oni kaj su te filme gladali da je fakat bil maher vu tom biznisu. No, ni bil sam. I njegova pajdašica iz partije kaj se piše Vivian Katona imala je kaj pokazati. Gori, doli, s preda i straga, isto vu porno - filmima. Pucka je igrala pod imenom Honey Louley, ili tak nekak, a prašila je na sve strane, kak i kauboj Zoltan. Ve bu zbog tega i ona ostavku morala dati. Kaj

mnogima, praf zapraf ni jasno zakaj.

Kajti vu Italiji , na sliku i priliku, vu parlamantu, je pet let sedela porno diva Ilona iliti Cicciolina. I niko ni imal ništ protiv. A i zakaj bi. Ona bu ve skoro i penziju za to dobila. Ni manje ni više nek 3000 eurov. Veli ona da bu stranku osnovala i pak se kandidirala za parlament. Italije, gde je precednik Berluskoni , kaj isto daje se od sebe i praši okolo kaj Hektor. Ko i gde praši vu Hrvackoj pogodite sami.

Vodič 55

4. listopada 2011., br. 385

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Tomislav Trogrlić - Murano

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 6.10. do utorka 11.10. u 19 ZLOČESTA UČITELJICA (crna komedija) KAZALIŠTE Srijeda, 5.10. u 20 sati, Rogoz DIMNJAČAR (komedija) Petak 7.10. i subota 8.10. u 19,30, Velika scena KOMEDIJA O LONCU KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00), Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage VARAŽDIN 1931. I GRGUR NINSKI 80 godina od svečanog postavljanja skulpture Ivana Meštrovića, otvorenje izložbe u četvrtak 6.10 u 19 sati, razgled do 6.11.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno EMANUEL VIDOVIĆ, Djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović,, razgled do 23.10.

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca ISTINA JEDNOG VREMENA - Foto zapisi iz Domovinskog rata, izložba fotografija Darka Gorenaka, razgled do 15.10.

Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel TEA BIČIĆ, otvorenje izložbe u petak 7.10. u 19 sati, razgled do 23.10.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka 7.10. do utorka 11.10. ČUVAR ŽIVOTINJA (obiteljska romantična komedija) u 18 h TA LUDA LJUBAV (romantična komedija) u 20 h Mala scena Srijeda 7.10. u 20,30 VARAŽDIN JAZZ BAND Subota 8.10. u 16 sati TATA LAV I NJEGOVA SRETNA DJECA (predstava), Pinkleci

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – ŠOK ZA VIKEND! VREMENSKA SLIKA: Mjesec rujan u Hrvatskoj je bio ekstremno topao i većinom vrlo sušan, a u nekim mjestima nikad još nije zabilježen ovako topli deveti mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja. Veći dio radnog dijela tjedna obilježit će bablje ljeto – puno sunca i topline. U četvrtak južina, a od petka drastična promjena vremena. Radilo bi se o jakoj promjeni s kišom, vjetrom i zahlađenjem. Zato iskoristite sljedećih nekoliko sunčanih i toplih dana. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 3.10.)

Dugodlaki Spencer

!

Spencer je prekrasan veliki pas u tipu njemačkog dugodlakog ovčara.

Star je 2 godine, prema ljudima prijateljski raspoložen i poslušan.

Zbog nesretnih okolnosti Spencer je završio u azilu te za njega tražimo dvorište bez peradi jer je kokošar.

Udruga Spas - 330-004.

ROĐENI: DJEVOJČICE Paola Mlinarić, Vanessa Košutar, Nika Weinberger, Kiara Klun, Ivana Marinčić, Lidija Sajko, Lena Žiher, Petra Lovrenčić, Rebeka Didić, Tonja Kišiček

DJEČACI David Erdec, Lucas Raić, Ivan Horvatić, Ivan Kocijan, Marko Pupovac, Fabijan Bedeković, Martin Levanić, Filip Škledar, Ivano Martinjak, Lovro Trogrlić, Sven Borović, Marin Cvek, Lovro Mavrek, Niko Kanoti, Tin Denačić, Dominik Kranjec, Antonio Kranjec, Leon Žnidarec, Mihael Evačić, Rafael Vuk

Četvrtak 6.10. u 20 sati Centar za kulturu Čakovec PROKLETA AVLIJA (predstava) Kazalište Virovitica, Narodno pozorište Užice, Teatar kabare Tuzla

VJENČANI: Mladen Bačak i Danijela Rihter, Josip Galeković i Marija Vugrinec, Jurica Robert Hajdarović Haidar i Sonja Popović, Danijel Kemiveš i Ana Rebernik, Mišel Kerčmar i Aleksandra Kos, Tomica Kovač i Izidora Cahunek, Marko Krznar i Liliia Soroka, Kristijan Mesarić i Petra Grulja, Zoran Pavlinić i Sandra Zorman, Emil Vardijan i Mihaela Bujan

UMRLI:

Vjekoslav Jertec (69), Vaupotić Branko (76), Mario Ivić (48), Anica Gerenčer (77), Ivan Krklec (87), Josip Lazar (73), Marija Pintarić (74), Zvonko Glavica (51), Julika Bogadi (79), Štefica Katalenić (88)

56 Zadnja

4. listopada 2011., br. 385

DJEČJI TJEDAN 2011.

IDEJA Aranžirali napuštene bicikle iz Policijske uprave varaždinske

Bogat program

Cvijeće na dva kotača J Zanimanje aranžera je vrlo zahtjevno, ali oni ga vole - U aranžiranju zaista uživam i to je nešto čime se želim baviti cijeli život iako je poprilično zahtjevno – rekla je Mihaela Hanžek iz srednje škole „Arboretum Opeka“ iz Marčana, koja je po ocjeni žirija najbolje aranžirala stari bicikl. A ono što se ocjenjivalo bile su tehnika izrade, sklad boja i zahtjevnost. Uz pobjednicu Mihaelu, te su kriterije najbolje ispunile Mihaela Grabar iz Gospodarske škole u Čakovcu koja je zauzela drugo mjesto, te Tajda Podlogar iz Biotehnološkog centra iz Slovenije, koja je zauzela treće mjesto. Na natjecanju je sudjelovalo 18 učenika iz

9 srednjih škola iz Hrvatske i Slovenije, a svaki od njih za svoj je rad dobio jednak broj cvjetova u crvenoj i bijeloj boji, dok su konstrukcije od prirodnih materijala izrađivali sami na temu replika varaždinskih motiva.

-Kroz aranžiranje možemo uistinu izraziti svoju kreativnost – rekla je Barbara Furjan iz srednje škole “Arboretum opeka”.

Komentirala kako je bicikl definitivno najneobičniji predmet koji je aranžirala.

Ona je za potrebe ovog natjecanja izradila nekoliko košara od šiblja koje je objesila na bicikl.

16 - godišnja Valentina Mesarić iz Gospodarske škole u Čakovcu odlučila se

za zanimanje cvjećara aranžera jer smatra kako je to struka u kojoj će uvijek biti posla, s obzirom na to da ljudi cvijeće trebaju za razne prigode. Inače, organizatori su za natjecanje pribavili bicikle koji stoje napušteni u prostorijama PU varaždinske. - Ako netko od prolaznika prepozna kod nas svoj bicikl, mi ćemo ga

vratiti čak i aranžiranog samo nek pričeka d o k r aj a natjecanja - na š alil a se organizatorica natjecanja Blanka Pazman.

Koncertom glazbene radionice varaždinskog Društva Naša djeca “Mali slavuji” Pozdrav djeci svijeta održanom u ponedjeljak na Međunarodni dječji dan, u Varaždinu je počelo obilježavanje Dječjeg tjedna. Tijekom trajanja ove manifestacije Društvo Naša djeca, koji je nositelj programa, pripremilo je niz sadržaja za djecu. Tako će se od utorka do petka u prostorijama društva u

9 sati održavati likovna radionica na temu “Jesenski plodovi u 3D tehnici”, u 10 sati igre vunicom, u sklopu čega će se izrađivati i narukvice prijateljstva, a u 11 sati plesni program za djecu. Dječje gradsko vijeće radit će analizu poštovanja dječjih prava, a volonteri akcije “Za osmijeh djeteta u bolnici” krenut će s volontiranjem na odjelima pedijatrije i dječje kirurgije. Svi programi u skopu Dječjeg tjedna, od 3. do 9. listopada, besplatni su.

NAJAVA

Sajam kolekcionara Što nam sve imaju za pokazati sakupljači starina i militarije, doznat ćemo u subotu 8. listopada u varaždinskom Domu željezničara. Naime, kako doznajemo od kolekcionara Miljenka Ladića, Sajam militarije i antikviteta posjetiteljima će otvoriti vrata u 9 sati, a ove godine bit će posebno zanimljiv filatelistima i numizmatičara. Organizatori sajma, članovi Hrvatske udruge kolekcionara militarije „Trolist“ te Varaždinskog kluba kolekcionara i u ovoj prigodi razmjenjivat će, prodavati i procjenjivati katalošku, odnosno tržišnu vrijednost predmeta s patinom.

!

Jesenski karneval – Klopotec u Ludbregu

Veliki karneval u Centru svijeta se sprema! Poručuju to iz Udruge Črni maček ludbreški koja, zajedno s partnerima Gradom Ludbregom, TZ-om grada Ludbrega i Varaždinskom županijom, priprema u subotu 8. rujna Jesenski karneval – Klopotec, koji spaja dvije manifestacije: stoljetnu tradiciju ludbreškog fašnika te veselicu u čast berbe

jesenskih plodova. Da će u subotu uistinu biti veselo, govore prijave karnevalskih skupina iz čitave Hrvatske te nekoliko skupina iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije pa čak i Bugarske. Uz zabavu karnevalskih skupina i tombolske karte, posjetiteljima će se nuditi pečeni kesteni, kobasice, mlado vino...

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović