RT_386

INTERVJU Prof. dr. sc. Marijan Klarica: Srušena je dogma o moždanoj tekućini

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 386 :: 11. listopada 2011. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Što je u pozadini najnovije istrage o kupovanju lažnih mirovina?

USKOK i u HZMO-u U akciji privedene 34 osobe, a pritvoreno šestero iz Varaždina, Čakovca i Zagreba Stranice 4. i 5.

ODBJEGLA MAJKA SE VRATILA

VELEUČILIŠTE

Kajem se. Znam da sam pogriješila. Bit ću dobra majka...

Zaposlenici traže kolektivni ugovor, Uprava je protiv

Stranica 10.

Stranica 10.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Izađite na izbore za gradonačelnika

O

ve nedjelje, građanke i građani Varaždina biraju novoga varaždinskoga gradonačelnika. Ovo su izvanredni izbori nakon što je dr. sc.

Ivan Čehok, na izričiti zahtjev svojih odvjetnika, podnio prije nekoliko mjeseci neopozivu ostavku na tu funkciju. Mandat novom gradonačelniku Varaždina i njegovim zamjenicima, podsjećamo, trajat će praktički godinu i pol dana nakon čega će se održati redoviti izbori za gradonačelnike i načelnike u šest gradova i 22 općine Varaždinske županije, kao i za izbor župana. Tada će se birati i članovi gradskih i općinskih vijeća te Skupštine Varaždinske županije. No unatoč kratkoći mandata budućega gradonačelnika Varaždina, i činjenice da ostaje sadašnji sastav Gradskog vijeća, ovi izvanredni izbori su za političke stranke koje su istakle svoje kandidate, ali i za nezavisne kandidate, vrlo značajni. Možda i stoga jer će biti svojevrsni test i provjera političkog ugleda i povjerenja birača, ponajprije njihovim izbornim programima i obećanjima koje nude. dosadašnjoj predizbornoj kampanji većina se kandidata trudila uvjeriti birače, posebice one neopredijeljene, da glasuju upravo za njih.

Bilo je dakako i onih koji su više bacali drvlje i kamenje po drugima i projektima drugih, nego što su sami nudili suvisla rješenja za goruće gradske probleme. No birači takve obrasce političkog marketinga već dobro znaju pa je za očekivati da će vođenje grada povjeriti onima koji to mogu i znaju najbolje. Živi bili pa vidjeli.

11. listopada 2011., br. 386

OTKRIVAMO Sumnje u nezakonitosti u radu varaždinsko

Ostoića, Rubalu i druge prijavio - Vilim Habuš!

J Nakon prijave ekipe policiji, ništa se nije dogodilo - nije bilo čak ni smjena, a kamoli postupka pred sudom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Još prije deset godina Ivan Ostoić, tadašnji predsjednik varaždinske Invalidske komisije, a zatim ovlašteni vještak varaždinske Područne službe HZMO-a, kao i tadašnji predsjednik Odjela medicinskog vještačenja u HZMO-u dr. Drago Rubala te još neke osobe, prijavljeni su zbog „nepravilnosti“ u radu varaždinskoj policiji. I to ne od bilo koga, već od Vilima Habuša, dugogodišnjeg čelnika varaždinske Područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Usprkos tome, gotovo ništa se nije događalo sve do ovih dan... Kako to?

U

“Provjerene” osobe U prostorijama PU varaždinske kriminalističkom službeniku 8. rujna 2000. godine Habuš je rekao da raspolaže sa saznanjima prema kojima skupina osoba fiktivno izdaje rješenja Invalidske komisije u Varaždinu i Zagrebu radi ostvarivanja povlastica koje proističu iz statusa invalida, kao što su carinske povlastice za uvoz automobila i prijevremeni odlazak u mirovinu.

Takva, krivotvorena rješenja,

l

ažne invalidske mirovine zoran su primjer (ne)rada tijela progona

Službena zabilješka za koju policija tvrdi da je predana državnom odvjetništvu, ali je tamo nema

koja su „koštala“ od 1.000 do 2.500 nekadašnjih DEM-a, izdavala su se u dvije faze. Prva je, prema Habušu, bila do početka 1997. godine do kada je postupak dobivanja rješenja za invaliditet rađen samo na razini Invalidske komisije u Varaždinu, bez Zagreba. Tada su „provjerene“ osobe u Ludbregu, Ivancu, Novom Marofu i drugim sredinama pronalazile one koji su bili voljni platiti status invalida.

Aktualno

11. listopada 2011., br. 386

og HZMO-a prijavljene još prije 10 godina

3

IZDVOJENO Pogubne posljedice kupovina mirovina

Lažne (invalidske) mirovine velika šteta za državnu kasu Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi - samo 57 posto, i to je jedan od naših najvećih problema budući da na jednog umirovljenika trenutno ide samo 1,28 radnika.

Tek je svaki peti umirovljenik odradio puni radni staž, gotovo je 200.000 povlaštenih mirovina, više od 90.000 umirovljenika mlađe je od 49 godina…

U nastojanju da pokušamo utvrditi razmjere kupljenih mirovina, koje od

svih koruptivnih djela imaju možda najveće posljedice za državni proračun, pisali smo HZMO-u tražeći odgo-

t

ek svaki peti naš umirovljenik ima puni staž, povlaštenih mirovina 200.000 varajuće podatke. Međutim, uvijek smo upućivani na objavljene statističke izvještaje iz kojih je teško razaznati tražene podatke.

Međutim, da su i u HZMOu itekako bili svjesni razmjera lažiranja invalidskih rješenja koja su donošena i zbog tehnoloških viškova, svjedoči ne samo uvođenje drugostupanjske kontrole krajem 90-ih godina, nego i naredbe jednog bivšeg ravnatelja HZMO-a.

Naime, on je u dva navrata izdao naredbu invalidskim komisijama da od svih zahtjeva za invalidsku mirovinu mogu pozitivno riješiti najprije sedam, a zatim svega pet posto prijava.

Što se (sve) zbivalo u varaždinskoj Područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje?

Samo je jedan varaždinski poduzetnik, kako je tvrdio Habuš, znao na dan „riješiti“ desetak predmeta o invalidnosti tako da je dolazio u urudžbeni zapisnik Invalidske komisije s bianco ispisanim nalazima i osobnim iskaznicama „pacijenata“, nakon čega su službenice unosile osobne podatke…

Druga faza, kako je tvrdio Habuš, počela je 1997. godine.

Skupina je i dalje na isti način provodila sve u Varaždinu, ali je kompletan pregled prolazio „kontrolu“ u Zagrebu, konkretno dr. Rubale. Zbog toga je povećan iznos novaca koji se tražio od „pacijenata“, organiziraju se „fešte“ za zagrebačke veze… Počinju se izdavati rješenja za uvoz automobila koja se nigdje ne urudžbiraju, odnosno za takva rješenja ne postoji nikakva medicinska dokumentacija ili dosjei pri varaždinskoj Invalidskoj komisiji. Međutim, nakon splitskog slučaja u kojem su otkrivene nezakonitosti u tamošnjem HZMO-u, počinju se sređivati dosjei tako da se popunjavaju medicinskom dokumentacijom koju krivotvore neki liječnici.

Da bi potkrijepio svoje tvrdnje, Habuš je izbio i nekoliko primjera, pa je dogovoreno da će dostaviti imena svih osoba koje su tijekom 1997., 1998., 1999. i 2000. godine stekle status invalida zahvaljujući nalazima sumnjivih liječnika.

Nakon prijave - muk Usprkos ovoj prijavi, ništa nije dogodilo. Čak ni smjene, a kamoli sudski rasplet. Kako to, pitali smo varaždinsku policiju i varaždinsko Državno odvjetništvo još prošle godine.

- Nakon provedene kriminalističke obrade nad Vilimom Habušem, Ivanom Ostoićem te

Prijavio da bi - opstao!?

U nastojanju da rasvijetlimo vjerojatno jednu od najvećih afera u novijoj povijesti Varaždina, kojoj može konkurirati samo kupovina vijećnika 1997. i slični „uspjesi“, došli smo do osobe koja je dobro upoznata s prilikama iz 2000.

- Nakon parlamentarnih izbora u siječnju 2000. godine, nova garnitura koja je došla na vlast htjela je smijeniti Vilima Habuša na čije je mjesto trebao doći njegov zamjenik Željko Petrović, načelnik Odjela pripreme prvostupanjskih

rješenja u varaždinskoj područnoj službi HZMO-a. Saznavši to, Habuš je pokrenuo kontrakciju preko prijatelja, istražnog suca, a posjetio je i varaždinsku policiju da se “pokrije”. Usporedo s time, neke stranke, poput varaždinskog HSLS-a, usprotivile su se Habušovoj smjeni navodeći da je počeo čistiti u svojim redovima. Kao primjer navodili su Petrovićevo pritvaranje koje je, međutim, poslužilo samo kao paravan - tvrdio je naš sugovornik.

Zorom Jurišaga, 30. kolovoza žavno odvjetništvo u Varaždinu 2000. podnijeta je varaždin- donijelo je 8. studenog 2000. skom županijskom državnom godine rješenje o odbacivanju odvjetniku kaznena prijava ove kaznene prijave. Ovom drzbog kaznenih djela zloupo- žavnom odvjetništvu nije podrabe ovlasti u gospodarskom nijeta kaznena prijava u vezi sa poslovanju. U tom smislu, sadržajem zabilješke koju spokompletni materijal je u vidu minjete. Predmetna zabilješka kaznene prijave proslijeđen ne nalazi se u našem spisu, niti navedenom državnom odvjet- je ikad zaprimljena u Državnom odvjetništvu - odgovorio ništvu - odgovorio nam je nam je 5. listopada 29. rujna 2010. Rade a n 2010. Darko Galić, Sitar, načelnik PU laž a k glasnogovornik varaždinske. alids la v n i Županijskog drNešto druktaja s ja n e žavnog odvjetč iji odgovor rješ eđu m iz ništva u Varaždobili smo iz h i 0 9 su 00 dinu. varaždinskog .5 2 i 0 1.00 Po svemu suŽ u p a n i j s ko g jih deći, slučaj laždržavnog odtadašn nih invalidnina u vjetništva kojeDEM-a Varaždinu puno je mu smo proslijedili složeniji i vjerojatno nai zabilješku razgovora s dilazi aktualne sumnje i istrage.

Vilimom Habušem.

- PU varaždinska podnijela Zoran je to primjer, kako se je 4. listopada 2000. godine čini, prije svega (ne)rada tijela kaznenu prijavu protiv Ivana progona, točnije njihove zloOstoića zbog kaznenog djela uporabe od strane utjecajnih zlouporabe položaja i ovlasti. pojedinaca, zbog čega je koPrijava se odnosi na utvrđivanje rupcija u nas poprimila tolike invalidnosti radnika TD “Noma” razmjere. Hoće li zbog toga iz Novog Marofa. Županijsko dr- netko odgovarati?

Za što je osuđen Ž. Petrović

Zašto je osuđen samo Petrović?

Među osobama koje je Habuš prijavio, nema njegovog zamjenika Željka Petrovića, iako je on jedini u Varaždinu osuđen zbog lažnih invalidskih naknada. Naime, nakon što ga je policija prijavila da je 1998. u više navrata popunio obrasce neophodne za isplatu privremene naknade

AKCIJA PU i USKOK protiv lažnih mirovina

desetorici osoba te ih unosio u sustav, uslijedio je proces u kojem je i osuđen. U postupku tijekom kojeg ga nije prepoznao niti jedan od lažnih invalida, Petrović je poricao kazneno djelo navodeći da je ponekad ispomagao referentima na traženje Vilima Habuša.

Hoće li USKOK uspjeti ovaj put dokazati višegodišnje sumnje oko rada varaždinskog vještaka?

Privedene 34 osobe, a pritvoreno šestero J Jednomjesečni pritvor protiv prvoosumnjičenog Ivana

Ostoića, drugoosumnjičenog Drage Rubale i još četiri osobe vezali u zajedničko djelovanje trećeokrivljenika, četvrtookrivljenika, petookrivljenicu, šeNakon što su u petak pri- stookrivljenicu, sedmookrivvedeni na obavijesne raz- ljenicu i osmookrivljenicu da govore u policiju, USKOK je bi zainteresiranima osigurali u subotu otvorio istragu stjecanje prava na invalidske protiv 34 osobe mirovine bez obzira na zbog osnovane to ostvaruju li uvjeza sumnje na te, ali uz plaćanje anje sređiv ovina p o č inj enj e iznosa od 2000 r i m kaznenih do 5000 eura. h i n ž e a ij l djela udruSukladno d dv o li a , živanja za uzim eura planu grupe, a ć u s i tt poč injenje trećeokr ivljedo pe vrdi kaznenih nik je pronalat djela, primazio zainteresirane USKOK nja i dav anja osobe za stjecanje mita, zlouporabe invalidske mirovine te položaja i ovlasti, protu- je od njih primao novac, ugozakonitog posredovanja varao im sastanke s prvookrivte pomaganja u primanju ljenikom i prikupljao potrebnu mita i protuzakonitom po- medicinsku dokumentaciju. sredovanju. Četvrtookrivljenik je također Osnovano se sumnja da pronalazio zainteresirane ososu od kraja 2010. do po- be koje je upućivao trećeokrivčetka listopada ove godi- ljeniku, a petookrivljenica je ne u Varaždinu i Zagrebu, isto tako pronalazila zaintereprvookrivljenik, kao ovla- sirane osobe te ih je upućivala šteni vještak varaždinske na liječničke preglede radi Područne službe HZMO-a, pribavljanja nužne medicinske te drugookrivljeni bivši na- dokumentacije za pokretanje čelnik Odjela medicinskog postupka za dobivanje invalidvještačenja HZMO-a, po- ske mirovine.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Pribavljenu dokumentaciju zainteresirane su osobe dostavljale prvookrivljeniku koji im je davao pozitivne nalaze i mišljenje o postojanju invalidnosti, općoj i trajnoj nesposobnosti za rad, a drugookrivljenik je ishodio potvrđivanje takvih mišljenja kod Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti HZMOa na način da je, posredstvom šestookrivljenice, kao glavne administratorice povjerenstva, osiguravao da predmete za koje je bio zainteresiran u rad dobije tročlano vijeće u kojemu su bile sedmookrivljenica i osmookrivljenica, vijeće koje je potvrđivalo prethodno dane nalaze i mišljenja. Dobiveni novac međusobno su dijelili prvookrivljenik, drugookrivljenik, trećeokrivljenik, četvrtookrivljenik, petookrivljenica i šestookrivljenica.

Zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke i mogućnosti ponavljanja kaznenog djela, sudac istrage je na zahtjev USKOK-a na mjesec dana zadržao prvoosumnjičenog Ivana Ostoića, drugoosumnjičenog Dragu Rubalu i još četiri osumnjičenice.

4

Aktualno

11. listopada 2011., br. 386

DOZNAJEMO Suprotni stavovi odvjetnika i drugih oko tog

Sedam dana

Horvat: Ugovo na snazi, treba

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ipak se može!

4.10.

Moramo uzimati studentima kad Vlada ulaže manje od jedan posto u školstvo i znanost, lijepo pojasnio dekan Filozofskog fakulteta pravdajući školarine za drugu godinu koje su izazvale prosvjede. Dok kod nas prosvjeduju studenti, i to ne svi, SAD-om se šire prosvjedi započeti na Wall Streetu.

5.10.

Postoji sustav u kojem socijaliziramo gubitke i privatiziramo dobit. To nije kapitalizam, to nije tržišna ekonomija, to je poremećena ekonomija i ako tako nastavimo, nećemo uspjeti stvoriti pravedno društvo, upozorio je Joseph Stiglitz u obraćanju prosvjednicima na Wall Streetu.

Upozorenja stižu i našoj Vladi, ali od EU zbog namjere poništavanja jugo-optužnica.

6.10.

Zbog afere Podravka zastupnik Marić kritizira Rohatinskog.

Agencija Moody’s Italiji srušila rejting za čak tri razine, što bi i moglo utjecati i na nas s obzirom na povezanost s talijanskim bankama.

Grčka, po zamisli iz EU, kreće u štednju: do kraja godine Vlada se rješava osam tisuća službenika, a još 20.000 bit će stavljeno u “radnu pričuvu” sa 60 posto plaće na godinu dana.

7.10.

Sumnje u poslove i u Ministarstvu turizma. Prosvjednici izražavaju širu frustraciju načinom na koji funkcionira naš financijski sustav, ustvrdio Obama govoreći o prosvjedima protiv gospodarske nejednakosti i moći američkih financijskih ustanova.

8.10.

I Google se pridružio proslavi našeg Dana neovisnosti, povijesne odluke o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ. U Bruxelles iz Španjolske stigli mladi prosvjednici protiv nacionalnih vlada jer, kako ističu, račun za sadašnju duboku gospodarsku krizu prebacuju na leđa građana dok interesi krupnog kapitala i banaka ostaju nedirnuti. Nezaposlenost među mladim Španjolcima najviša je u Europi - 44 posto.

9.10.

HDZ ne bi mogao bez mene, a za crne fondove odgovorni su Jarnjak i Maček, brani se danas pred USKOKom Sanader, tvrdi Večernji. Puno više sloge od dojučerašnjih suradnika pokazuju Merkel i Sarkozy koji su dogovorili dokapitalizaciju posrnulih banaka.

Još ovog mjeseca mogla bi krenuti probna proizvodnja nakon koje se izdaje uporabna dozvola

J Ukoliko se naknadno proglasi ništavnim ugovor koji u međuvremenu poštuje Grad Vara

da je zakinuta, ima pravo i na naknadu štete. Dakle, Grad je apsolutno zaštićen, veli Zlatko Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kao legalist smatra da se ugovori trebaju provoditi tako dugo dok su na snazi, istaknuo je u petak Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, odgovarajući na upit kako će se Grad Varaždin postaviti prema ugovoru o interventnom odvozu i zbrinjavanja komunalnog otpada, odnosno kupnji i zamjeni nekretnina,

10.10.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

“Procurili” u javnost - Kada su u pitanju zbrinjavanje komunalnog otpada putem mehaničko-biološke obrade te predmetni ugovori, moja zadaća i mojih suradnika je zaštita Grada u dva pravca. Prvi je da Grad ne trpi nikakvu štetu, ni

financijsku, ni tehničku, ni ekološku. Drugi pravac je da se pobrinemo da na najbolji način zbrinemo 100 tisuća tona smeća, koje se dnevno povećava za 30-ak tona, i tako izbjegnemo bilo kakav eko incident - naglasio je Horvat pred novinarima.

Mišljenja odvjetničkih društava, smatra Horvat, pokazuju da su netočne tvrdnje oporbenih vijećnika da se ugovori uopće ne analiziraju, već se samo kupuje vrijeme.

Još ovog mjeseca probni rad

Karamarko će biti koordinator HDZ-a u III. izbornoj jedinici, a vjerojatno i nositelj liste. Bit će zanimljivije nego što se mislilo. Hrvatska u rujnu uspjela smanjiti nezaposlenost. Ipak se može!

IMPRESSUM

s obzirom na oprečna stajališta odvjetničkih društava glede pokretanja postupaka za utvrđivanje njihove ništavnosti.

U ekspertnom timu Grada Varaždina, uz odvjetnike triju odvjetničkih ureda, bili su i profesori s Pravnog fakulteta te članovi financijske agencije. S njima smo održali sastanke, ali su zadržali pravo ne dati pismeno izvješće. Ne mogu vam reći kakve stavove su zauzeli jer su tražili da njihova mišljenja ostanu za internu upotrebu.

Kao što se može zaključiti iz mišljenja odvjetnika koja su

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

procurila u javnost, članovi ekspertnog nisu imali jedinstveni stav i Grad Varaždin tu treba presjeći imajući u vidu sve posljedice i stanje na terenu. Tvornica je gotova i ima lokacijsku i građevinsku dozvolu. Još ovog mjeseca mogla bi krenuti probna proizvodnja nakon koje se izdaje uporabna dozvola.

Grad Varaždin napravio je cestu, dok će troškovi dovoda struje podijeliti u istom

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

omjeru. Potpisali smo ugovor s Elektrom, T7 VIS platio je svoju polovicu, a mi smo dali akontaciju, tako da idući tjedan očekujemo priključenje struje - rekao je Horvat ističući da državna revizija nije imala nikakvih prigovora na ugovor o kupoprodaji i zamjeni zemljišta u svom izvješću za 2009., ali to nije slučaj u reviziji za 2010. te će se o tome raspravljati na Gradskom vijeću.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

- Izvješće Odvjetničkog društva Vidović i Vidović, koje je procurilo u javnost, nije presuda, već samo mišljenje. Uostalom, imamo potpuno suprotna mišljenja Odvjetničkog društva Porobija i Špoljarić te Odvjetničkog društva Sevšek i Tkalčec, koji argumentirano pobijaju mišljenje Odvjetničkog društva Vidović i Vidović te dokazuju da su poslovi sklopljeni po svim pozitivnim propisima rekao je Horvat.

Ništavnost ugovora, kako je podsjetio, ne proglašavaju ni Grad, ni odvjetnici, već sud.

Još jednom u DORH - Prigovor ništavnosti može dati svaka zainteresirana strana, odnosno strana koja ima pravni interes. Dakle ne samo Grad, nego i svaki vijećnik ili neka institucija poput državnog odvjetnika, koji prema Zakonu o obveznim odnosima, ima pravo zahtijevati utvrđivanje ništetnosti.

Buduć i da su spomenut i ugovori već godinu dana u DORH-u i USKOK-u, odnosno

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

11. listopada 2011., br. 386

ga što treba učiniti s ugovorima o MBO-u

ore koji su a poštovati!

aždin, svaka strana uzima ono što je uložila, dok strana koja smatra Horvat, zamjenik varaždinskog gradonačelnika predmet istrage, državni se u t im konzultac ijama odvjetnik, po svemu sudeći, pokaže da za to ima elemenije smatrao potrebnim po- nata. No takav zahtjev neće kretati postupak utvrđivanja se riješiti kroz mjesec ili dva. ništetnosti što je po zakonu Postupak može potrajati i mogao bez posebnih zahtje- godinu, dvije. I što da radimo va. Nažalost, to namjerno za cijelo to vrijeme? Čekamo prešućuju neki vijećnici i dok smeće raste, a tvornica političari koji žele javnost je gotova? Naravno da je u uvjeriti da je za rješenje pro- jednoj ovakvoj atmosferi blema zbrinjavanja komunal- nepovjerenja, prozivanja i nog otpada dovoljno poslati insinuacija teško započeti s ugovore DORH-u i USKOK-u. tako bitnim poslom, ali sve Samo to i ništa više. Narav- nam govori da moramo započeti s obradom otpano da to nije dovoljda. Naime, ukoliko no jer je problem t a se pokrene pitastvaran i svakim Horv nje ništavnosti, danom postaavio j a n e j imate d v ij e je sve već i u n d e j mogućnosti. upozor io je još s u j Prva je da se Horvat nazii c a t l u vajući smiješkonz ima, ali ugovor po štuje, a ukolinim t v rdnje nic odvjet RH- om ko se proglasi o tome da se O D ništavnim, svaneki boje poslati is ka strana uzima ugovore DORH-u i ono što je uložila, institucijama.

Ipak, kako bi otklonio i naj- dok strana koja smatra da manju sumnju prije „konač- je zakinuta, ima pravo i na ne odluke“, Horvat je najavio naknadu štete. Dakle, čak još jednu konzultaciju s od- i u ovom slučaju, dođe li do proglašenja ništavnosti, vjetnicima, ali i s DORH-om.

- Možemo pokrenuti utvr- Grad je apsolutno zaštićen đivanje ništavnosti ukoliko jer ima pravo na sve uloženo

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h

Zlatko Horvat

te naknadu štete ukoliko je bilo. Međutim, ukoliko sud ne utvrdi ništetnost, a kroz to vrijeme Grad ne poštuje ugovor, onda druga strana ima pravo tražiti naknadu štete koja za Grad može biti uistinu nepopravljiva - upozorio je Horvat govoreći povodom reakcija koje je izazvalo mišljenje iz odvjetničkog društva koje već godinama angažira Grad Varaždin za lijepi mjesečni paušalni iznos i uz dodatna plaćanja, iako je sudjelovalo u postupku zamjene zemljišta između Grada Varaždina i Parkova, koji je predmet interesa USKOK-a.

subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

11. listopada 2011., br. 386

OTVORENO Prof. dr. sc. Marijan Klarica, predavač s Medicinskog fakulte

Srušena je dogma o J Mi smo našli da bi likvor mogao

nastati na gustoj mreži sitnih krvnih žilica u mozgu koje prehranjuju mozak. Dakle, na toj razini nastane i tu također nestane Piše: GORDANA IGREC

Nakon samozatajnog znanstvenog istraživačkog rada duljeg od tri desetljeća, upravo je unatrag nekoliko godina izuzetno značajno otkriće u medicini koje se odnosi na funkciju likvora ili tekućine koja oplahuje mozak ovih dana izazvalo veliku pažnju. Za istraživački rad redovitog sveučilišnog profesora farmakologije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i prodekana za upravu i poslovanje prof. dr. sc. Marijana Klaricu može se doista reći da je iz male Hrvatske izniklo revolucionarno otkriće radi kojeg bi u bliskoj budućnosti dogma u medicini vezana za fiziologiju likvora stara i više od stotinu godina mogla pasti u vodu.

Važnost otkrića To bi dovelo i do novih pristupa u liječenju mnogih bolesti mozga te do promjena u novim udžbenicima iz medicine i biologije pomoću kojih se obrazuju nove generacije liječnika, prirodoslovaca i ostalih mlađih stručnjaka. U povodu ovog otkrića, koje je publicirano u seriji znanstvenih radova u vodećim svjetskim časopisima i zbog kojeg su 6. listopada predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fusch u Hrvatskom saboru dodijelili državnu nagradu za znanost, s prof. dr.sc. Marijanom Klaricom, samozatajnim i skromnim znanstvenim djelatnikom, vodili smo razgovor za Regionalni tjednik o njegovu otkriću, metodama kojima se koristio kod otkrića, vrednovanju znanstvenog rada i znanstvenika u nas i o sličnim znanstvenim problemima.

Nedavno je sav tisak objavio vijest “Hrvati su srušili

b

ez novih modela i pristupa ne mogu se nikako vidjeti ni neke nove stvari stoljetnu dogmu o mozgu!” O čemu je, dakle, riječ u vašem otkriću?

Nadamo se kako će rezultati naših istraživanja promijeniti dugogodišnja shvaćanja o regulaciji volumena i tlaka likvora, tekućine u kojoj pliva mozak, koja je povezana s mnogim bolestima mozga.

Inače, i današnja terapija liječenja pov išenog tlaka u

e otkrić

o

mozgu zasniva se elo i d bi dov stupa u na nekim stajaliri p ti štima koja su već novih ogih boles dugo u literan m n ju je a turi i nalaze se liječen te do prom a a u svakom udžnicim mozg udžbe logije beniku. Međum i v o bio un tim, terapija i icine i klinička praksa iz med oću kojih se zasnovana na tapom nove kvim stajalištima razuju ije b o na žalost nisu doac gener bre. Ljudi svakodnevno umiru zbog povišenog tlaka likvora i sigurno je jedan od razloga taj što slabo razumijemo najosnovnije mehanizme regulacije tlaka kao i fiziologije likvora.

No kada je krenulo s istraživanjima?

Mi dugi niz godina radimo na tom problemu. Taj smjer istraživanja pokrenuo je naš mentor prije 40 godina prof.

Marin Bulat, a mi smo nastavili njegova istraživanja i sad smo donijeli cijeli niz novih otkrića koji su rezultirali novom vizijom kako se regulira ta tekućina. Povišeni tlak likvora prati jako puno stanja. Tako, recimo, prati stanja kao što su tumor mozga, krvarenje u mozgu, upala ovojnica, meningitisi, hidrocefalusi – vodena glava, traume mozga. To je u biti vrlo čest fenomen u medicini. Dakle, radi se o važnom kliničkom problemu, koji se nažalost loše liječi i zbog kojeg svakodnevno bolesnici umiru. Neurotrauma i povišeni tlak su, prema raspoloživim podacima iz stručne literature, uzrok smrti broj jedan kad se gleda mlađa populacija u razvijenim zemljama.

Istraživanje Opišite nam, međutim, sam tijek istraživanja?

Na početku svoje znanstvene karijere naš mentor prof. Marin Bulat je radio na IRB-u na problemu serotonina jednog neurotransmitera tj. tvari koja omogućava komunikac iju među neuronima. Prateći što se događa s metabolitima tog serotonina u likvoru, on je shvatio da ono opće shvaćanje o tome kako se likvor giba nije točno. Tijekom godina pod njegovim mentorstvom razvijali smo razne nove modele za istraživanje ovog problema.

Naime, bez novih modela i pristupa ne mogu se vidjeti neke nove stvari. Dakle, pravi modeli su ono što omogućava progres znanosti. Kako smo uveli cijeli niz novih eksperimentalnih modela, dobili neke rezultate koje drugi nisu

Prof. dr. sc. Marijan Klarica, predavač s Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Intervju tjedna

11. listopada 2011., br. 386

7

eta u Zagrebu, o državnoj nagradi za znanost za otkriće uzroka likvora

i onda smo malo - pomalo pomicali stvari. Inače je vrlo teško rušiti općeprihvaćeno stajalište u znanosti! Tada moraš imati znatno veći broj argumenata koji to pobijaju od onih na kojima dogma počiva.

Uvijek smo na neki način bili “crne ovce”, a to nije zahvalna pozicija. No čini se kako smo ipak uz mukotrpan rad tijekom vremena to uspjeli, iako smo za naša istraživanja imali na raspolaganju skromna sredstva od Ministarstva znanosti.

Odjek Na kakav odjek je naišlo vaše otkriće u nas, ali i u inozemstvu, kako u stručnim krugovima, tako i u široj javnosti?

Naši značajniji rezultati publicirani su unatrag 4 - 5 godina. Inače, medicinska znanost je konzervativna i dobro je da je tako, kako se ne bi svaka nova ideja počela naglo primjenjivati na bolesniku, što nosi rizike. Dakle, ja niti ne očekujem da će to biti općepri-

m

edicinska znanost je konzervativna jer svaka nova ideja nosi sa sobom rizike hvaćeno ubrzo po objavljivanju. To će se dogoditi tek kroz pet, šest ili deset godina. Treba biti svjestan činjenice kako u znanosti nema revolucionarnih otkrića na način kako to ljudi općenito zamišljaju. Naime, najčešće se neko ključno istraživanje i rezultati na nekom znanstvenom polju objave bez neke pompe i općeg prihvaćanja. Tek se protekom vremena shvati njihovo značenje i onda se počne govoriti o „revolucionarnom“ otkriću. S druge strane, mi smo već odavno prestali dokazivati kako stara dogma ne vrijedi nego sada istražujemo što je istina u vezi tog problema. Tako smo sad i napravili i druge prodore što se tiče same regulacije tlaka

i kod hidrocefalusa i to sad publiciramo. U posljednje vrijeme imamo cijeli niz poziva na kongrese po cijelom svijetu što znači da ljudi itekako prate i čitaju naše radove. I nedavno je bio jedan skup u New Yorku vezan uz problem prolaska lijekova kroz krvnu moždanu barijeru i sudbinu tvari u toj tekućini mozga, pa su nas pozvali samo na osnovu naših radova da prezentiramo nove poglede na takvu problematiku.

A što je zapravo likvor?

Likvor je u biti najčistija tekućina u tijelu. To je 99 posto voda. Zbog toga što je mozak u nju uronjen, on gubi na svojoj težini. Tako da mozak uronjen u likvor teži svega 50 grama, pa kod naglih pokreta tijela mozak nema veću inerciju i ne udara u čvrste kosti lubanje.

Dakle, likvor mehanički štiti mozak. Osim toga, zamišlja se da likvor čisti mozak, jer svojim gibanjem odnosi metabolite koji bi se nakupljali tijekom rada mozga, pa bi štetno djelovali.

U čemu je, dakle, novost vašeg otkrića?

Uglavnom, mi smo našli da bi likvor mogao nastati na gustoj mreži sitnih krvnih žilica u mozgu koje prehranjuju mozak. Dakle, da na toj razini nastane i da i tu također nestane. Dakle, mi smo shvatili da ti metaboliti koji nastaju u mozgu lokalno nestaju, u samoj blizini gdje i nastaju i da ulaze u krvne žile i tako dolaze.

Tretman kod nas A jeste li vi zadovoljni tretmanom istraživačkog znanstvenog rada kod nas?

U zadnje vrijeme da je postojala intencija promjene Zakona o visokom obrazovanju, znanosti i sveučilištima. Mi smo svi svjesni da trebaju promjene.

Jer, u biti, zašto nam trebaju promjene? Da se što bolje i kvalitetnije financira kvalitetna znanost te da se razvije sustav koji to prepoznaje. Međutim, predloženi zakoni su naišli na velike otpore akademske zajednice, jer prijedlozi zakona

WWW.STEADYHEALTH.COM

o moždanoj tekućini

Likvor biofizička zaštita moždanog tkiva A zašto je zapravo likvor važan?

Likvor omogućava da su uvjeti u kojima mozak živi stalno u nekakvim fiziološkim granicama te se time omogućava normalan rad moždanih stanica. Preko likvora se tlakovi prenose sa

svih strana, pa se izjednačuju na razini moždanog tkiva.

Tako se u biti mehanički štiti mozak – u normalnim uvjetima nema gradijenata tlaka koji bi mogao uništiti tkivo. Dakle, likvor omogućava pravu biofizičku zaštitu moždanog tkiva.

Kako bi se vaše otkriće moglo odraziti na medicinsku praksu?

Moglo bi se malo drugačije pristupiti liječenju hidrocefalusa i povišenog tlaka likvora, što bi trebalo dovesti do znatno boljih rezultata liječenja takvih stanja.

očito nisu dobro pripremljeni.

Osnovno je da se donekle mora financirati akademska znanost. Eto, baš na našem primjeru: jer da nije bilo niti tih minimalnih sredstava za

recimo aplicirali negdje vani, najprije postoji opasnost da vam pokradu ideje, a s druge strane, nekad je teško ići protiv glavne struje! Oni će reći: “Što vi to istražujete, kad vodeći istraživači misle da je to drugačije?”. Neće vam nitko financirati takvo istraživanje. Sad se mi nadamo da ćemo u bližoj budućnosti moći aplicirati za neka značajnija sredstva.

Znači, moglo bi se reći da iz Hrvatske dolazi “revolucionarno“ otkriće na polju spoznaje likvora?!

Mi mijenjamo shvaćanja koja su u svim udžbenicima i prema

tome moglo bi se reći kako se radi o „revolucionarnom“ otkriću.

Koliko je inače mozak današnjoj medicini, psihijatriji ili psihologiji ostao nepoznanica? Koliko tu ima “praznog prostora za istraživanje”?

Ima jako puno prostora za istraživanje. Kad je čovjek dugo u istraživanju, onda mu se čini sve nepoznato, a ovako, kad tek počinje učiti, onda mu se čini kako se sve zna. U znanosti nema granica. Dakle, mlade generacije imat će što raditi i istraživati i neće im biti dosadno!

u

znanosti nema granica - mlade generacije imat će što raditi i istraživati i neće im biti dosadno naša istraživanja, mi bismo stali s istraživanjem. Da smo

OSOBNO

Veliki odjek u svijetu Koliko dugo se bavite ovim istraživanjem?

Počeo sam raditi kao asistent na Zavodu za farmakologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1985. godine.

Da je to kojim slučajem otkriveno u SAD-u, bi li imalo veći odjek nego u našem - “hrvatskom slučaju”?

Danas je znanost internacionalna. Nakon objavljivanja u svjetskim časopisima rezultati naših istraživanja su svima dostupni. To što nas pozivaju na razne znanstvene i stručne skupove dokazuje da je to odjeknulo i da cijene naše istraživanje.

No je li vam žao što se istraživanjem ne bavite negdje u inozemstvu?

Ovog trena – ne! Zato što ono što mi je potrebno imam za sada tu! Nadam se kako ćemo naša istraživanja samo dalje proširiti. Ono što je inače problem u Hrvatskoj, a tako bi moglo biti i u našem slučaju, je problem dobivanja novog kadra, novih suradnika. Danas je teško dobiti mladog liječnika za istraživanje jer je ogromna razlika u primanjima između liječnika koji je u klinici od onoga koji ima status znanstvenog novaka. U biti, kroz naš laboratorij je prošlo puno mladih, talentiranih liječnika koji su ostvarili neki znanstveni stupanj, a kasnije su otišli u kliniku. Ali i to nam je dobro, jer ćemo onda preko njih moći prenijieti ovu problematiku i u kliniku.

IZDVOJENO Mnogi profesori na Medicinskom fakultetu vodeći su stručnjaci u svojim disciplinama

Na fakultetu imam dovoljno vremena za istraživanja Koji su vam profesionalni planovi za budućnost?

Volio bih „otkriti“ novog ili nove kvalitetne mlade suradnike koje bih odgojio i koji bi nastavili istraživati na ovoj problematici u Hrvatskoj i da se tako nastavi ta tradicija. Kao što je prof.

Bulat odgojio nas, ja bih volio odgojiti nove suradnike.

To bi mi bila najveća nagra-

da. Ovo što mi istražujemo je jedan zlatni rudnik gdje još puno mladih generacija može raditi, nastaviti donositi nove rezultate po kojima će se Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prepoznati u svijetu!

Je li država “maćehinski” nastrojena prema znanosti ili je obrnuto?

Vjerujem kako u MZOŠ-u

nastoje financirati znanost najbolje što mogu. Mi se moramo boriti s onim što imamo. Zahvalan sam i na relativno skromnim sredstvima.

Koliko je konkretno novaca izdvojeno za vaša znanstvena istraživanja?

Prosječno oko 70.0 0 0 kuna godišnje.

Koliko je to, međutim, u

usporedbi s članicama EU ili SAD-om?

Barem 10 puta manje!

Vi se ipak ne biste mijenjali?

Rad na fakultetu vam pruža malo više slobode. Niste pod pritiskom da morate svake godine izbaciti odgovarajući broj radova. Jer ipak osnovna aktivnost na fakultetu je nastava, a zna-

nost se mora raditi, ali onoliko koliko se može. Stoga

u

MZOŠ-u nastoje financirati znanost najbolje što mogu imate dovoljno vremena da bez pritiska provedete svoja

istraživanja i dobro promislite svoje buduće poteze.

Kad ste profesor na sveučilištu, vi morate biti dobar na tri polja: dobar predavač, dobar znanstvenik i dobar stručnjak. To je pogotovo važno u medicini. Mnogi profesori na medicini su vodeći stručnjaci u svojim disciplinama. Takav način rada me čini zadovoljnim.

8

Aktualno

11. listopada 2011., br. 386

PRENOSIMO Komentar Odvjetničkog društva Porobija i Špoljarić na očitovanja OU Vidović & Vidović

“Neargumentirani zaključci” IZDVOJENO

Zaključci - posve paušalni Predmetom pravnog mišljenja ne može biti opravdanost (pretpostavljamo ekonomska) pravnog posla/ugovora, u što se upušta Odvjetnički ured Vidović (strana 3. mišljenja), a ostali navodi u okviru istog pasusa - utvrđenja o specifičnom načinu i vremenu sklapanja ugovora, činjenica težine, odnosno znatne vrijednosti samog ugovora, problematika kojom se bavi ugovor, koja je interesantna širokom krugu pravnih subjekata, nisu pravne kategorije niti mogu poslužiti kao pravna argumentacija pri ocjeni ništetnosti određenog pravnog posla. (…)

U očitovanju Odvjetnički ured Vidović navodi da oko sklapanja analiziranih pravnih poslova vezanih za MBO i zamjenu zemljišta postoji niz nezakonitosti, dvojbi i kontradiktornosti u postupanju uključenih pravnih osoba te međusobne neusklađenosti, čak i potpune suprotnosti između donesenih odluka ovlaštenih tijela i prateće dokumentacije. U svom očitovanju, međutim, nisu naveli/ nabrojili ama baš ni jednu od navodnih brojnih nezakonitosti, dvojbi i kontradiktornosti (…), niti se pozvali na određeni dokument, osim puke tvrdnje da je nešto protivno prisilnim propisima i moralu.

S obzirom na to, smatramo da Odvjetnički ured Vidović nije dao ni činjenični kompleks na kojem je temeljio svoje zaključke, a ni valjanu pravnu argumentaciju za zaključke koji su posve paušalni. Zbog iznesenog, njihovo očitovanje smatramo ishitrenim, paušalnim i pravno neargumentiranim i ne možemo ga prihvatiti iz navedenih razloga.

Nismo u mogućnosti zaključiti na osnovi čega je odvjetnički ured došao do zaključaka Odvjetnički ured Vidović u svom mišljenju o poslovima ugovaranja interventnog odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada radi sanacije lokacije Brezje te kupnje i zamjene nekretnina, samo djelomično iznosi odredbe i teoriju građanskog prava koja se odnosi na objašnjenje pojmova raskida pravnih poslova, odnosno njihove ništetnosti. Radi se, doista, samo o osnovama, bez dublje i ozbiljnije analize koju bi zahtijevala složenost analizirane problematike.

protivno prisilnim propisima te da je temeljna pobuda koja je ugovaratelje usmjerila na sklapanje tih ugovora bila protivna zakonu te moralnim društvenim normama. (…)

Što su resursi

Neosnovan je zaključak iz mišljenja Odvjetničkog ureda Vidović da se izvršene izmjene Ugovora o zbrinjavanju otpada uopće ne mogu podvesti pod pojam Dodatka, odnosno aneksa ugovora, već da je sklapanjem Dodatka I Ugovoru nastao sasvim Vrijeme ugovaranja novi pravni posao, odnosno Odvjetnički ured Vidović nov i Ugovor, samostalan ističe da se u konkretnom i nezavisan od Ugovora o slučaju, uzimajući u obzir do- zbrinjavanju otpada. Naime, kumentaciju vezanu uz skla- u konkretnom slučaju radi panje Ugovora oko MBO-a se doista o istom predmetu te kupoprodaje i zamjene ze- ugovora kao i u Ugovoru o mljišta nameće zaključak kako zbrinjavanju otpada te su su ti pravni poslovi sklapani zbog promijenjenih okolnosti na specifičan način i u speci- i radi njihova prevladavanja fično vrijeme, odnosno pred ugovorne strane, dogovorno sam istek roka važenja nekih pristupile reguliranju međuodredbi Zakona o javnoj naba- sobnih odnosa kako bi usklavi, neposredno prije početka dile/razriješile međusobna važenja izmijenjenih odredbi prava i obveze. (…) Što se pak tiče navoda iz miZakona o javnoj nabavi te u šljenja Odvjetničkog vrijeme raspisivanja lokalnih ureda Vidović izbora kroz koji period je rasda iz pre pušteno predstavničko k i n t uzetih tijelo jedinice lokalne odvje obveza samouprave, a na nema ća Grada i snazi je bio Zakon o raju a v o g Varko primopredaji vlasti. od a z ja n ma nije Isto tako navode da zna je n e jasno su predmetni pravč vješta osti koje je ni poslovi sklopljeni n vrijed ina to kriteneposredno pred kraj n t rije i resurkalendarske godine i u nekre se trgovačko praznično vrijeme na sam društvo VIS d.o.o.

Badnjak.

Navedene okolnost i ne zadovoljavalo, valja uputiti na predstavljaju same po sebi odredbu čl. 1. stavak. 1. toč. pravno utemeljenu argumen- 3. Ugovora o zbrinjavanju i taciju za procjenu i ocjenu ni- Dokumentaciju koju je izraštetnosti pojedinog ugovora. dilo društvo APO. Osim toga, Slijedom toga smatramo da je pitanje „raspoloživih i potrebpotpuno paušalan i pravno nih resursa“ je pojam koji ne neargumentiran zaključak obuhvaća samo nekretnine i kako je sklapanjem Ugovora o opremu, već i znanja, ljudske zbrinjavanju otpada te Dodat- resurse te konačno značajna ka I Ugovoru, kao i Ugovora financijska sredstva koje je o kupoprodaji i zamjeni ne- društvo T 7 VIS d.o.o. uložilo kretnina od 15. svibnja 2009. u projekt. (…)

U odnosu na navod da je godine svjesno postupano

lokacijska dozvola izdana T7 VIS-u tek 16. rujna 2009. godine, ističe se da uzimajući u obzir činjenicu da je Ugovor o kupoprodaji i zamjeni nekretnina sklopljen tek 15. svibnja 2009. godine te da se tek sklapanjem Ugovora mogao dokazati pravni interes za izdavanje lokacijske dozvole, očigledno je da društvo T7 VIS d.o.o. istu nije mogao niti ranije ishoditi odnosno da bi pokretanje postupka pribavljanja iste bilo bez ikakvog značaja, pa je bespredmetno isto koristiti kao dokaz neispunjenja kriterija za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja otpada.

Iznos od 1.027.500,00 EURa isplaćen je društvu T7 VIS d.o.o. ne od strane Grada Varaždina, već od strane društva Varkom d.d. čija je i to bila ugovorna obveza. I naposljetku, tvrdnjom da do danas nije „profunkcioniralo“ MBO postrojenje potpuno se zanemaruje postojanje Promemorije dogovora od 17. ožujka 2010. godine.

Ugovor 25. svibnja U odnosu na Ugovor o kupoprodaji i zamjeni nekretnina od 15. 5. 2009. Odvjetnički ured Vidović navodi da je sklopljen na sporan način i to u vrijeme raspisivanja izbora za tijela jedinica lokalne samouprave kroz koji period, a sve do konstituiranja novoizabrane vlasti, primjenjuje se odredba čl. 10. c. Zakona o postupku primopredaje vlasti (…) Iz citirane odredbe nedvojbeno proizlazi da se zabrana sklapanja takv ih pravnih poslova ne odnosi na sklapanje pravnih poslova kojima se ispunjavaju ranije preuzete obveze i dovršetak ranije započetih poslova.

Osim toga, ali ne i manje važno, potrebno je posebno naglasiti da je člankom 12. Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnina od 15. svibnja 2009. godine, koji je sklopljen na osnovu Zaključka

Očitovanje OU Vidović i Vidović koje je “procurilo” u javnost

Grada Varaždina Klasa: 31001/09-01/4, Ur.br. 2186/0103- 09 - 4, utvrđeno da isti stupa na snagu danom ovjere potpisa ugovornih strana.

Dana 22. svibnja 2009. godine ovjeren je potpis na spomenutom Ugovoru gospodina Davora Patafte, kao predsjednika Uprave trgovačkog društva T7 VIS d.o.o., a dana 25. svibnja 2009. godine ovjeren potpis gospodina Ivana Čehoka, kao gradonačelnika Varaždina.

Ugovor je, dakle, sklopljen odnosno stupio je na snagu tek 25. svibnja 2009. Zaključno, analizirani Ugovor sklopljen je u novom mandatu gradonačelnika, dakle nakon službene objave rezultata izbora. Što se pak tiče navoda o stvarnoj vrijednosti nekretni-

ne, odnosno da procjena nije obavljena profesionalno i u skladu s pravilima struke, a kojim navodima se obrazlaže stav o ništetnosti Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnine od 15. svibnja 2009. godine, potrebno je naglasiti da je vrijednost nekretnine utvrđena u postupku vještačenja te da je naručitelj procjene bio Grad Varaždin te da tu procjenu, u nedostatku drugog mišljenja vještaka odgovarajuće struke, sasvim sigurno ne može obezvrijediti paušalna procjena bilo kojeg odvjetnika jer on za to nema odgovarajuća znanja.

O (ne)zakonitosti te procjene u konačnici će se odlučiti u postupku koji se vodi pred nadležnim tijelima. (…)

Sa štovanjem, Maja Špoljarić, odvjetnica

OSVRT Odvjetnica Maja Tkalčec na očitovanje i pisano tumačenje u predmetu interventnog odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

Netočno je da je MBO financiran sredstvima Grada (…) U očitovanju od 12. 9.

2011. godine navodi se da „u cjelokupnom postupku oko sklapanja pravnih poslova vezanih uz MBO otpada te kupoprodaju i zamjenu zemljišta postoji niz nezakonitosti, dvojbi i kontradiktornosti u postupanju uključenih pravnih osoba te međusobne neusklađenosti čak i potpune suprotnosti između donijetih odluka ovlaštenih tijela te prateće dokumentacije“. Međutim, ne

navodi se o kojem se to nizu nezakonitosti, dvojbi (??) i kontradiktornosti itd. radi! (…)

Grad Varaždin je Odlukom o povjeravanju javnih ovlasti u području komunalnih djelatnosti (Službeni vjesnik Grada Varaždina 8/04) povjerio Varkomu obavljanje komunalne djelatnosti skupljanja, skladištenja i obrađivanja komunalnog otpada. Trgovačkom društvu je dano isključivo pravo za obavljanje predmetne djelat-

nosti. Dakle, Grad Varaždin ne može raspisivati javnu nabavu za djelatnost koju je svojom odlukom već povjerio trgovačkom društvu Varkom! Štoviše, Varkom je u T7 VIS-u pronašao strateškog partnera koji raspolaže potrebnim resursima kako bi mogao trajno zbrinuti balirani otpad s lokacije Brezje (kao i otpad koji nastaje sve do otvaranja regionalnog centra za gospodarenje otpadom) te u tom smislu i sklopio ugovor

br. 352/08. (…)

Sklapanje Ugovora o zamjeni i kupoprodaji nekretnina ne može se smatrati samostalnim pravnim poslom, već se ima smatrati isključivo provedbom Ugovora o interventnom odvozu i zbrinjavanju komunalnog otpada, tj. izvršenjem preuzetih obveza i dovršenjem započetih poslova. (…)

Kolika je to stvarna vrijednost nekretnina koja je predmet ugovora i odakle podatak

da ona nije prikazana objektivno niti u skladu s pravilima

v

iše je nego jasno da je postrojenje kupljeno sredstvima T7 VIS-a struke? Takvim spekulacijama nije mjesto u očitovanju.

Također valja istaknuti da T7 VIS d.o.o. posjeduje cjeloku-

pno postrojenje te je netočan podatak da je ono uvažano tek od prosinca 2010. godine.

Netočno je i da su pribavljene komponente MBO-a financirane sredstvima Grada, a budući da je u MBO uloženo oko 200 milijuna kuna, više je nego jasno da je postrojenje kupljeno sredstvima T7 VIS-a.

Građevina za MBO otpada je pred završetkom te bi se kroz koji mjesec moglo započeti s MBO-om otpada.

Aktualno

11. listopada 2011., br. 386

KONTRADIKCIJE

Svatko tvrdi svoje GRAD VARAŽDIN

“

Za zaposlenike Veleučilišta primjenjuju se pravna pravila sadržana u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje.”

9

ISTRAŽUJEMO Zašto zaposlenici Veleučilišta nemaju kolektivni ugovor

Veleučilište se nalazi u pravnom vakuumu J Sindikalni povjerenik Jurica Hižak upozorava na konfuznu situaciju u kojoj su se našli zaposlenici VELV-a - ne znaju kome se obratiti za svoja prava!

Kolektivni ugovor se poštuje kao da je potpisan, nitko nam se do sada nije žalio

NADLEŽNO MINISTARSTVO

“

Za zaposlenike varaždinskog Veleučilišta ne primjenjuje se Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje.”

Prava se ne mogu jamčiti na riječ. Mora postojati dokument na koji se zaposlenici mogu pozvati

VELEUČILIŠTE VARAŽDIN

“

Za sklapanje kolektivnog ugovora nadležan je Grad Varaždin s obzirom na to da je upravo Grad osnivač i vlasnik.”

GRAD VARAŽDIN

“

Grad nije nadležan za sklapanje kolektivnog ugovora, jer se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.”

Sindikalni povjerenik J. Hižak: Kozina nema kriterije, zaposlenici su pod stresom Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Koja su prava i obaveze profesora na Veleučilištu Varaždin? Koji su kriteriji za plaćanje prekovremenih sati i doškolovanja? Koja je norma sati?

Ta i druga pitanja postavlja sindikalni povjerenik zaposlenika varaždinskog Veleučilišta Jurica Hižak, koji upozorava kako bi ta pitanja trebalo riješti kolektivnim ugovorom, no do rješenja tko je nadležan za potpisivanje kolektivnog, gotovo je nemoguće doći.

Pravni vakuum Naime, iako većina zaposlenika varaždinskog Veleučilišta prima plaću na teret državnog proračuna, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

kažu kako se na zaposlenike Veleučilišta ne primjenjuje Kolektivni ugovor za znanost i obrazovanje s obzirom na to da je osnivač i vlasnik VELV-a Grad Varaždin. Pročelnica gradskog Upravnog odjela za obrazovanje Karmen Trubić kaže kako s obzirom na to da se sredstva za plaće zaposlenika osiguravaju u državnom proračunu, Grad nije nadležan za sklapanje kolektivnog ugovora, no ona ističe kako se za zaposlenike Veleučilišta primjenjuju pravna pravila sadržana u Kolektivnom ugovoru za znanost i visoko obrazovanje. Slično kaže i direktor Veleučilišta Goran Kozina, koji tvrdi da se kolektivni ugovor poštuje kao da je potpisan, no on smatra da ako ga zaposlenici ipak žele

Direktor VELV-a Goran Kozina: Hižakove izjave su neutemeljene i destruktivne

i formalno sklopiti, moraju se obratiti Gradu kao osnivaču.

Direktor varaždinskog Veleučilišta Goran Kozina tvrdi kako su Hižakove tvrdnje neutemeljene i destruktivne.

Pravila igre Hižak smatra kako sindikat – Ovaj sindikat nije ništa naipak ne može prihvatiti situ- pravio za svoje zaposlenike, aciju u kojoj se zaposlenici- a njegov vođa destruktivno djeluje prema ciljev ima njihova prava jamče ma ove ustanove – samo na r iječ, već i kaže Kozina, koji mora postojati dofesor o r p Hižaku zamjera kument na koji se čno o t e l i što je podržazaposlenici mogu že u s ja o vao studentske pozvati. - Nekima znati k va i prosvjede na su prekovremeni a r p im VELV-u, kada su sati plaćeni, nee z e i varaždinski stukima nisu, a nekiobav denti tražili javno ma je umjesto toga financiranje visokog plaćeno doškolovanje.

Dekan i direktor te stvari rješa- obrazovanja. Dodaje kako s vaju bez čvrstih kriterija. To je kolektivnim ugovorom nema situacija u kojoj su zaposlenici nikakvih problema. - Kolekizloženi stresu jer ne znaju što tivni ugovor se poštuje i sva prava se ispunjavaju sukladno mogu očekivati – tvrdi Hižak.

tome – tvrdi Kozina te ističe kako se nitko do sada nije žalio. Kozina ne smatra da su djelatnici Veleučilišta oštećeni, već upravo naprotiv.

Neutemeljeno - Mi previše plaćamo i previše dajemo našim djelatnicima i ovakve ustanove nema u Hrvatskoj. Plaćamo svima prekovremene, plaćamo čak i doškolovanje našim djelatnicima u referadi – kaže Kozina te zaključuje kako su na VELV-u zapravo previše demokratični.

- Kozina je djelomično u pravu kad kaže da ovakve ustanove nema nigdje – mi imamo direktora i dekana. Stoga i ne znamo kome se moramo obratiti kad su u pitanju naša prava – zaključio je Hižak.

PLANOVI Veleučilište podnijelo zahtjev da mu se daruje nekretnina, a čeka se i EPH

Planiraju graditi kampus

Za najamninu plaćaju oko milijun kuna godišnje

Veleučilište je podnijelo zahtjev prema Gradu Varaždinu da mu se daruje zgrada u Križanićevoj ulici te na korištenje dodijeli nekretnina u Ulici kralja Petra Krešimira, u cilju daljnjeg razvoja ustanove.

Ovu su inicijativu kritizirali gradski HSLS-ovci, točnije vijećnik i kandidat za zamjenika gradonačelnika Josip Stanek, koji upozorava na moguću privatizaciju Veleučilišta te

naglašava kako nije vrijeme niti za poklanjanje, niti za prodaju gradskih nekretnina.

Kozina smatra kako nitko tko je normalan ne bi davao takve izjave s obzirom na to da je VELV u vlasništvu Grada i Grad kao vlasnik donosi sve značajne odluke.

Istaknuo je i kako je tvrditi da u obrazovanje i znanost ne treba ulagati - van svake pameti. Na Veleučilištu imaju

plan u Križanićevoj izgraditi sveučilišni kampus na oko 10.0 0 0 kvadrata. – To bi zadovoljilo naše trenutne potrebe za prostorom i ne bismo trebali plaćati najamninu od oko milijun kuna godišnje – pojasnio je Kozina.

Sveučilište Iako je bilo najavljivano kako će se od ove jeseni na VELV-u izvoditi jedan od sve-

učilišnih studija u suradnji s EPH Medijskim sveučilištem, doznajemo kako je projekt zasad na čekanju. Iako je VELV osigurao novac sa suvlasništvom, EPH još nije spreman za realizaciju, a to će se, kako vjeruju na VELV-u, riješiti do Nove godine. Veleučilište će suvlasništvo koštati gotovo tri milijuna kuna, a ulaganja u iduće dvije godine iznosit će oko četiri milijuna kuna.

10 Život

11. listopada 2011., br. 386

ODJECI Nakon što je pročitala tekst u Regionalnom tjedniku, odbjegla majka vratila se kući

Pogriješila sam. Kajem se. Želim biti dobra mama...

U subotu sam rekla sama sebi: “Ništa, idem ja kući”. Još me tata pitao jesam li sigurno u autobusu, kojim sam došla do Varaždina – ispričala je Kristina Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Nemam više namjere ići nigdje, želim biti doma sa svojom djecom. Svjesna sam svega što sam napravila. Žao mi je. Kajem se duboko zbog svega. Nastojat ću u što kraćem roku popraviti cijelu situaciju i biti dobra mama svojoj djeci jer sam im potrebna – rekla je 28-godišnja Kristina Pavleković iz Lepoglave, odbjegla majka koja se nakon više od pola godine vratila kući svojoj djeci.

Tata, idem doma!

Kristina se u Lepoglavu vratila u subotu 1. listopada. Odlučila je to nakon što je pročitala tekst u Regionalnom tjedniku, koji ju je, kaže, osvijestio. No nakon šest mjeseci stupila je i u kontakt sa svojim ocem putem Facebooka.

- Bila sam u četvrtak na Facebooku i vidjela očevu poruku.

Odmah sam prihvatila njegov zahtjev za prijateljstvo. Rekla sam: “Tata, ja dolazim doma.”

Tako je i bilo – kaže Kristina.

Htjela je u Lepoglavu doći već drugi dan, ali, kaže, nije imala novaca.

- U subotu sam rekla sama sebi: “Ništa, idem ja kući”. Još me tata pitao jesam li sigurno u autobusu, kojim sam došla do Varaždina. Do Lepoglave sam

došla stopom. Sada sam tu i tu ću i ostati – odlučna je u svojoj namjeri Kristina unatoč dugoj povijesti bjegova od kuće. Prvi put je otišla još dok je imala 17 godina, bez da se ikome javila.

Zadnji put Kristina je od kuće otišla ovog proljeća i svoje troje malodobne djece, nad kojima još uvijek ima skrbništvo, ostavila na brigu svojim roditeljima.

Iako je nije bilo šest mjeseci, majka povratnica tvrdi da su joj djeca stalno bila u mislima.

- Nije bilo sekunde da nisam mislila na njih. Znala sam da me trebaju, s obzirom na to da nemaju tate da se o njima brinu. Kad god sam vidjela nešto o djeci, plakala sam ko kiša – tvrdi Kristina.

Posložile kockice Ipak, to je nije spriječilo da uzima novac od privremenog uzdržavanja na koje je imala pravo s obzirom na to da niti jedan od njihovih očeva ne plaća alimentaciju, niti za njih pita.

Na pitanje zašto je to učinila, slegnula je ramenima.

- Uzela sam samo jednom.

Znam, nisam trebala – uzdahnula je.

Kristina je za Regionalni tjednik otvoreno i progovorila o razlozima zbog kojih je otišla od kuće.

- Trebalo mi je jedno

vrijeme da se smirim i posložim kockice u glavi, nešto u meni jednostavno me potiskivalo.

U ovih šest mjeseci stalno sam bila razapeta između činjenice da se moram vratiti doma, jer djeca me trebaju, a s druge strane imala sam potrebu ostati – priznaje Kristina.

Prvih nekoliko mjeseci dok je nije bilo živjela je u Bjelovaru, a potom u Zagrebu.

- Dok sam bila u Bjelovaru, nadala sam se da ću nešto zaraditi i slati novce kući svojoj djeci, ali upala sam u loše društvo. Tada sam upoznala muškarca s kojim sam otišla u Zagreb. Stvarno je divan čovjek, uzoran radnik, ne pije i ne puši te je prihvatio moju djecu – otvoreno priznaje Kristina, ali naglašava da zbog njega neće ponovno otići od kuće i napustiti djecu s kojom, otkako se vratila, pokušava nadoknaditi svaki izgubljeni trenutak.

- Pripremam ih za školu i vrtić, pišemo zajedno zadaće, igramo se... Otkako sam doma vodi se borba među njima tko će navečer sa mnom spavati – sretna je Kristina.

iako nije im se nom, nijed javila šnjakinja di 28- go nije bilo a i tvrd d e da nije d n u k ju se na svo l i l s i m a cu dje

Zašto se nije javila?

Kristine Pavleković nije bilo više od šest mjeseci kod kuće i u tom razdoblju uopće se nije javila ni ocu, ni majci. Sada tvrdi da je pokušavala.

- Tata je promijenio broj mobitela, a jedno razdoblje ja uopće nisam imala mobitel. Zvala sam s govornice da mi daju

broj, međutim tata mobitel nije imao prijavljen. Kućni telefon nemamo.

Srećom, dobila sam njegovu poruku na Facebooku te sam mu se odmah javila – ispričala je Kristina.

Znam da sam potrebna svojoj djeci - rekla je Kristina nakon što je šest mjeseci nije bilo kod kuće

SKRBNIŠTVO Kristina Pavleković svjesna je da bi mogla izgubiti skrbništvo nad djecom

ŽIVOTNA LEKCIJA

Ne idem više nikud i borit ću se za djecu!

Naučila sam životnu lekciju, znam da sam pogriješila i ne znam kako bih se pokajala, ali nema šanse da više nekud odem. Nisam otišla na rođendan prijateljici, niti u dućan ne idem.

Stalno sam doma.”

Kristina Pavleković

Kristinin otac teška srca oprostio kćeri

Osim djece, koja su sretna što se njihova mama vratila kući, zbog Kristininog povratka sretan je i njezin otac.

- Teškog srca oprostio sam sve. Ona je ipak moja kći. Kad bude netko drugi imao takvih problema, neka radi što hoće, ali ja svoju djecu volim, bez obzira na to što je napravila.Prije svega sretan sam što se vratila doma, živa i zdrava. I dalje tvrdim da je ona dobra majka

i da se brine o svojoj djeci, već je to tisuću puta pokazala i dokazala. I vjerujem, 200 posto, da više neće otići od kuće i ostaviti ih – rekao je Kristinin otac koji se sa suprugom više od šest mjeseci brinuo o svojim unucima. Iako ova priča ima sretan kraj, jer majka se na koncu i vratila natrag svojoj djeci, zbog grubog kršenja roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava trenutno se pred nadlež-

nim sudom vodi izvanparnični postupak radi poduzimanja mjera za zaštitu dobrobiti djece. Složena situacija u ovoj lepoglavskoj obitelji mogla bi se još i dodatno zakomplicirati s obzirom na to da je jedan od očeva podnio zahtjev za skrbništvom. Kristina kaže da je svjesna svega.

- Više ne idem nikud jer volim svoju djecu i za njih ću se boriti – poručila je.

“

11. listopada 2011., br. 386

Oglas 11

12 Život

11. listopada 2011., br. 386

Problem baliranog smeća u Brezju hitno treba riješiti zbog neodrživog stanja u okolišu koje je počelo utjecati i na kvalitetu života građana Varaždina i susjednih općina

PRIMJER Žitelji južnog dijela Varaždina negoduju zbog izostanka rješenja za deponij u Brezju

Peticiju za hitno zbrinjavanje bala potpisalo 200 građana!

J Zbog izostanka mehaničko-biološke obrade i interventnog zbrinjavanja komunalnog otpada, kako se navodi, kvaliteta

života u Varaždinu iz dana u dan opada, posebice u jugoistočnom rubnom području i okolnim mjestima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

žitelja Brezja i ostalih područja u blizini tamošnjeg deponija. ”Grad Varaždin je krajem Problem baliranog smeća u Brezju hitno treba riješiti zbog 2008. godine donio odluku da neodrživog stanja u okolišu je zbog lošeg stanja na terenu deponija u Brezju nužno koje je počelo utjecati i hitno zbr injavanje, na kvalitetu života i odnosno mehaničgrađana Varaži ko-biološka obradina i susjednov a l č a da i interventno nih općina, nik l e č i j l osobito obite og SDP-a zkob rmi nujnaavlannoj ge o n i h ko j i insk žive u nevaražd a Radelića otpada koje se nakon omataposrednoj a Vjer n pisali nja u bale neblizini ovog t o p propisno odlaže ilegalnog deu peticij u Brezju. Na veliku ponija. Na to bi žalost nas građana, se, najkraće, moproblem bala još nije rigla svesti peticija koju je u razmjerno kratkom vreme- ješen”, ističe se na početku nu potpisalo već dvjestotinjak peticije.

!

Upravo zbog izostanka mehaničko-biološke obrade i interventnog zbrinjavanja komunalnog otpada, kako se nastavlja, kvaliteta života u Varaždinu iz dana u dan opada, posebice u jugoistočnom rubnom području i okolnim mjestima.

Smrad nas tjera ”Smrad koji se širi iz bala tjera nas da stalno zatvaramo prozore svojih domova, a druženja na otvorenom čini gotovo nemogućom misijom. Osobito nam to teško pada u ovo ljetno doba kada je smrad posebno intenzivan. Međutim, koliko god neugodan, uvjereni smo da je smrad ipak samo manji problem, iako za to nemamo

Bale se raspadaju, iako neki tvrde suprotno. No slike govore više od riječi

“

Zbog stanja bala i načina na koji se odlažu, pretpostavljamo da je puno veći problem i opasnost vjerojatnog zagađenja tla i podzemnih voda

odgovarajuće dokaze. Zbog stanja bala i načina na koji se odlažu, pretpostavljamo da je puno veći problem i opasnost vjerojatnog zagađenja tla i podzemnih voda koje bi moglo imati nesagledive posljedice na samo za nas, nego i širu zajednicu”, navodi se u peticiji.

Dosta prepucavanja Isto tako upozorava se i na mogućnost izbijanja požara koji su „vjerojatno samo pukom srećom zaobišli bale u Brezju ovog ljeta kada su gorjela mnoga odlagališta, pa i u Varaždinskoj i susjednim nam županijama“.

- Upravo zbog opisane situacije svojim potpisom tražimo od odgovornih na gradskoj, županijskoj i državnoj razini da, umjesto nekonstruktivnog političkog “prepucavanja” i prozivanja, kojeg

smo sve češći svjedoci na varaždinskoj političkoj sceni, neodgodivo, u što kraćem mogućem roku, putem mehaničkobiološke obrade postrojenja i sukladno ranijim odlukama riješe zajednički problem izazvan nepropisnim odlaganjem komunalnog otpada u Brezju”, stoji na kraju peticije koju potpisuju cijele obitelji, među kojima su i članovi obitelji čelnika varaždinskog SDP-a Vjerana Radelića.

11. listopada 2011., br. 386

Oglasi 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti ODGOVOR Poljoprivredni inspektor Grada Varaždina o borbi protiv ambrozije

Ambroziju pokositi prije cvatnje Kome građani mogu prijaviti površine obrasle ambrozijom? Na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina, kontrolu obrađenosti poljoprivrednih površina obavlja poljoprivredni redar, a temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu i Odluke o komunalnom redu, kontrolu građevinskih površina manjih od 1.000 četvornih metara obavljaju komunalni redari.

Dakle, prisutnost ambrozije i drugih korova na poljoprivrednim površinama može se prijaviti poljoprivrednom redaru koji djeluje unutar Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i opće poslove, telefon 402-517. Zapuštena i neuređena dvorišta prijavljuju se Komunalnom redarstvu Upravnog odjela za komunalni sustav,urbanizam i zaštitu okoline na broj telefona 211-420. Što se u gradu općenito poduzima protiv ambrozije? U Gradu Varaždinu drugu godinu za redom djeluje poljoprivredni redar. Za sada je samo jedan, ali je u planu osnivanje službe. Godišnje se kroz upravne postupke koje vodi uspije urediti oko 1200 do 1500 hektara zapuštenih poljoprivrednih površina. Također i komunalno redarstvo riješi godišnje oko 250 hektara zapuštenih građevinskih parcela.

Postoje li sankcije za osobe koje na

svojim privatnim površinama ne čupaju ambroziju?

Ponajprije, sve površine, i privatne i u vlasništvu pravnih osoba, sukladno navedenim zakonskim odredbama, mo-

raju biti održavane sukladno namjeni. To znači da površine ne smiju biti zapuštene na način da na njima raste korov, pa i ako se na njima ne odvija poljoprivredna proizvodnja. Minimum održavanja bila bi košnja takvih površina sukladno agrotehničkim rokovima. Za vlasnike zemljišta koji se ne pridržavaju zakonskih odredbi predviđene su kazne u rasponu od 500 kuna pa sve do 100.000 kuna, što ovisi o veličini površine, vrsti prekršaja i vlasničkoj strukturi. Naime, za pravne osobe kazne su znatno veće.

Tko je zadužen za čupanje ambrozije uz šetnicu na Dravi i kontrolira li se i redovito čupa ambrozija? Održavanje zelenih površina uz Dravu obavljaju „Parkovi“.

Kontrolu izvršenja radova obavlja komunalno redarstvo. Ali treba nešto napomenuti. Stalno se rabi pojam “čupanja ambrozije“. Ponajprije, osim ambrozije, postoje i drugi korovi koji također mogu biti alergeni. A i ambrozija i ostali korovi su jednogodišnje biljke koje cvatu u određeno doba godine, tako da košnja prije cvatnje rješava probleme alergija, pa čupanje takvih biljki kada cvatu, dapače, povećava broj peludnih čestica u zraku. Redovitim održavanjem kako poljoprivrednih, tako i građevinskih parcela, košnjom prije cvatnje, riješio bi se problem.

Mr. sc. Kazimir Kišasondi, dr. vet. med., poljoprivredni redar

ČITATELJI PIŠU Jesenski izlet na Grebengrad Odreda izviđača “Sirius”

Prvi izlet i prva vožnja vlakom U subotu 1. listopada Odred izviđača “Sirius” iz Varaždina organizirao je za svoje članove sada već tradicionalni jesenski izlet na Grebengrad. Na izletu je prisus t vovalo 48 sudionika, pretežno djeca iz 2. i 5. osnovne škole iz Varaždina te osnovne škole iz Trnovca. Ovo je za velik broj sudionika bio prvi izviđački izlet buduć i da je proteklih tjedana održana akcija upisa novih članova na navedenim osnovnim školama. Izlet je tradicionalno organiziran vlakom do Mađareva pa je to nekima bila prilika da se prvi put

voze vlakom.

Po dolasku na Grebengrad izviđači su odmah krenuli u sakupljanje kestena

kojih je ove godine malo. Prikupljeno je oko pet kilograma kestena koje su stariji članovi ispekli za sve prisutne. U

međuvremenu su mlađi članovi zajedno s voditeljima provodili zanimljiv izviđačk i program. Tako je pokazana upotreba šatorskog krila u izradi zaklona, n a p rav lj en a su vatrišta, pokazani su neki izviđački čvorovi, prikupljano je suho granje za pečenje kestena i slično. Poslije ručka uslijedilo je igranje izviđačkih igara na livadi u podnožju planinarskog doma na Grebengradu.

Nakon lijepog sunčanog dana provedenog u prirodi izviđači su se uputili prema Mađarevu čekati vlak za Varaždin.

Mr. sc. Marjan Pavić

ČITATELJI PIŠU Učenici 3. OŠ na izložbi fotografija Darka Gorenaka o Domovinskom ratu

Učenici saznali istinu o svom gradu

Učenici sedmih i osmih razreda Treće osnovne škole Varaždin posjetili su izložbu ‘’Istina

jednog vremena’’ koja je povodom 20 godina od oslobođenja grada Varaždina postavljena u prostoru palače Herzer. Naoružan fotoaparatom, varaždinski fotoreporter Darko Gorenak dokumentira Domovinski rat u gradu Varaždinu, ali i šire, od prvih događanja u Sloveniji do Oluje i završetka rata u Hrvatskoj. Izloženo je preko šezdeset fotografija, od ukupno dvjestotinjak koje su objavljene u monografiji.

Slikajući intimne trenutke kao što je

susret majke i sina koji se uspio izvući iz opkoljene kasarne, autor uistinu postaje svjedok vremena i sudbina onih koju su ratom najteže pogođeni. Svaka fotografija na svoj je način dio tog svjedočanstva.

Posebna je vrijednost ove izložbe što prenosi saznanja mladima koji su srećom rat izbjegli. Tako su i učenici naše škole imali priliku saznati istinu o svom gradu i domovini u najtežim trenucima novije povijesti. Među njima je bio i Karlo Gorenak, učenik sedmog razreda i ponosni sin autora ove izložbe.

Treća OŠ

11. listopada 2011., br. 386

FOTO VIJEST

Vrganj od 1,5 kilograma

Tomo Bunić iz zaseoka Plemenščina u šumi Movica pronašao je vrganj težak čak 1,5 kilograma.

POMOZIMO

Mihael (11 mj.) boluje od miješanja organa Molim da zajedno pomognemo četveročlanoj obitelji Kovaček iz Karlovca, odnosno njihovom djetetu Mihaelu starom 11 mjeseci.

Mihael boluje od bolesti miješanja organa u tijelu (prvu operaciju imao je dok je bio star 24 sata). Hrane ga putem sonde, ne guta hranu unesenu žličicom, guši se, ne može držati gore glavu, ne puza, ne sjedi. Otac radi, majka je dobila otkaz. Ne dobivaju dječji doplatak od ožujka ove godine, ni osobnu invalidninu za Mihaela, a majka ne može dobiti ni status njegovateljice. Mihaelu je potrebna posebna prehrana, kao i bilo kakva pomoć u kremama, pelenama, odjeći i obući. Obitelj možete kontaktirati na brojeve telefona 095/907-9334 i 095/907-5992. Broj računa oca Nikole pri Hypo banci je 3200866863.

Karmela Peras

POMOZIMO

Bolesna Mateja (17) živi u teškim uvjetima Pomozimo zajedno Mateji (17) koja je rođena s cerebralnom paralizom, epilepsijom i mentalnom retardacijom. Ovisna je o majčinoj pomoći 24 sata na dan, stoga majka ne može zasnovati radni odnos i onemogućen je na taj način dio financijskih sredstava. Obitelj živi u vrlo teškim uvjetima i svaka pomoć im je dobrodošla. Pozivamo vas da upoznate Mateju, a ona će vam uzvratiti osmijehom i zahvalnošću. Želite li pomoći putem računa, možete preko Zagrebačke banke, tekući račun majke 2360000-3200675674 ili žiro-račun 2360000-3114615719. Duboko zahvaljujem, bez obzira na koji način se odazvali.

Majka Katica Hrupek, tel. 042/232-868, mob. 091/592-9736

OŠ PODRUTE

Donacija monografije “Vukowaraždin 1991” Povodom Dana policije, Ivan Piskač, glavni urednik monografije “Vukowaraždin 1991”, poklonio je knjige OŠ Podrute i područnoj školi Završje. Knjige je predao ravnateljici škole Dragici Hrenić. Knjige su poklonjene jer je Ivan Piskač bio dugogodišnji član školskog odbora, a u rodnom mjestu Završje pohađao je osnovnu školu. Želja urednika je da ove knjige učitelji koriste u radu s učenicima te da im prenesu kako je hrvatska policija sudjelovala u stvaranju hrvatske države u najtežim danima Domovinskog rata.

OŠ Podrute

Obavijest U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika na 17. stranici objavljen je članak pod naslovom“Mito i korupcija - najveća su zla”. Riječ je o plaćenom oglasu izbornog stožera Zlatka Horvata.

11. listopada 2011., br. 386

Oglasi 15

16 Čitatelji zovu

11. listopada 2011., br. 386

DOZNAJEMO Čitateljica nasjela na “revolucionarni” proizvod koji joj je ponuđen telefonom

Stigao “revolucionarni” delfin “made ih China”!

J Kako se bavi fizički vrlo zahtjevnim poslom, zbog kojeg već godinama osjeća velike bolove u rukama, naša čitateljica kaže da je pomislilla kako bi joj taj novi revolucionarni” masažer kojeg još nema na tržištu možda mogao olakšati bol gospodin koji je bio jako ljubazan.

Rekao je samo ime tvrtke Nema dvojbi, obmanji- u kojoj radi i nastavio da vanje potrošača od strane je moja obitelj odabrana raznih trgovaca koji dolaze između jedne od 10 obipred vrata ili zovu tele- telji iz Varaždina i da smo besplatno osvojili ručni fonom na području masažer koji se još Varaždinske žuni ne nalazi na panije, uzelo in d o p s go tržištu. je maha. o a v z a Z v u č a o M e đ u i je n j o k je pr ilično najnovijim e da j o a k re uvjerljivo i proizvoije kao nastav io je dima koji ažer n čao s a m da taj masase nudi zvu , i l a t s žer nije kao građanio čno i l i r s v aki drugi ma putem p je već koristi neku tel e fo na j e ivo uvjerlj novu revolucio“revolucionarnarnu tehnologiju. ni masažer” za koji Također, dodao je da uz osoba koja zove navodi da je besplatan, ali je za nje- taj ručni masažer dobijem i ga potrebno platiti “samo” poklon, masažer za glavu – poštarinu u iznosu od 99 ispričala je čitateljica.

Kako se bavi fizički vrlo kuna. zahtjevnim poslom, zbog kojeg već godinama osjeća Simboličnih 99 kn Na taj najnoviji “mamac” velike bolove u rukama, poza građane upozorila je u mislila je kako bi joj taj prošlom broju Regionalmanog tjednika predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Varaždinske županije “Varaždinski potrošač” Vesna Kovač ić, a na šem tjedniku obr at il a s e č itateljisažer ca iz m ož d a okolice m o ga o p o Varaždimoć i ol ak š at i na (podabol. c i p oznat i - Gospodin mi je reredakciji) koja kao da nema potrebe za je na najnov iju prezentacijom, niti moram primamljivu ponudu išta potpisati. Jedino što - nasjela.

- Pr ije nekog vremena moram je platiti troškove telefonom me nazvao jedan dostave jer, kako je objaPiše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

OBRT NIJE U SUSTAVU PDV-A

?

Kad sam izvadila masažer iz kutije, vidjela sam da je od neke jeftine plastike - kaže čitateljica

snio, oni ne ulaze u posao s minusom budući da se proizvod još ni ne nalazi na tržištu, a ti troškovi iznose simboličnih 99 kuna – ispr ičala je čitateljica.

Tijekom razgovora dogo vor ili su se da se čitateljici

revolucionarni ma sažer isporuči dan nakon poziva, što je i učinjeno.

Međutim, kako je nije bilo kod kuće, proizvod su preuzeli njezini ukućani koji su i platili te “troškove dostave”.

Kad se vratila kući - ostala je

Druga strana bez odgovora Čitateljica je navela i ime tvrtke iz koje ju je gospodin zvao, koja se nalazi u Varaždinu, a putem interneta saznala je adresu i ime vlasnika. Isto smo učinili i mi te smo vlasnika nazvali prije desetak dana.

U telefonskom razgovoru rekao nam je da ga je odvjetnik upozorio da će šokirana.

- Proizvod je dostavljen u bijeloj običnoj papirnatoj vrećici. Kada sam je otvorila, uslijedio je još veći šok: ručni masažer s “novom revolucionarnom tehnologijom” bio je u obliku dupina i nalazio se u kartonskoj kutijici, malo većoj od veličine dlana, koja je već bila otvorena. Izvadila sam ga i vidjela da je izrađen

se to dogoditi. Objasnio je da je trenutno u bolnici te inzistirao da mu se upit pošalje poštom. Učinili smo to prije desetak dana, međutim do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili. U međuvremenu smo ga pokušali dobiti i na telefon, na koji se više nije javljao. od neke jeftine plastike, a kad sam pogledala kutijicu vidjela sam da piše “made in China”. Da, dobila sam i poklon, masažer za glavu, također “made in China” – ispričala je čitateljica koja je odlučila ispričati svoju priču kako bi druge upozorila da ne nasjedaju na ovakve primamljive proizvode koji se nude putem telefona.

Naša čitateljica u pismu koje nam je uputila navela je da je dobila račun za “troškove dostave”.

Na njemu je naveden iznos dostave i ime tvrtke, odnosno obrta koji se ne nalazi u sustavu PDV-a. - Što to znači, da obrt nije ni registriran? Smije li netko bez obzira na to bila registrirana djelatnost ili ne, tako obmanjivati ljude? pita se čitateljica.

DOJAM DA JE KVALITETAN

!

Priznajem, moja je greška, trebala sam se više raspitati o samom proizvodu, ali prema pričanju gospodina koji je telefonirao, dobila sam dojam da je to vrlo kvalitetan proizvod s “novom revolucionarnom tehnologijom”.

ODJECI Putnici tvrde da javni WC na kolodvoru, zbog radnog vremena, ne koriste!

“Zaštitara je nemoguće pronaći”

“Šteta je što novorenovirani zahod na kraju nitko ne koristi”

Nakon što smo pisali o bizarnom radnom vremenu javnog WC-a na željezničkom kolodvoru u Varaždinu, u našu redakciju javili su se brojni čitatelji koje radno vrijeme WC-a posebno uznemiruje.

Jedna od njih je gospođa Dolores Vrubelj (46) iz Lepoglave, koja svakod-

nevno putuje iz Lepoglave u Međimurje. No kako ne postoji direktan vlak, gospođa Dolores svaki dan na željezničkom kolodvoru u Varaždinu od 9 do 10:30 sati čeka vlak za Čakovec.

-Svaki dan se mi putnici onda vucaramo po kafićima i odlazimo tamo na WC. Kako mi je već neugodno

tražiti samo da odem na zahod, onda često i popijem nešto pa i potrošim – govori gospođa Dolores.

Njezino mišljenje dijeli i Darko Zember (33) kojeg smo sreli ispred zaključanog zahoda.

– Nema smisla da ovaj renovirani zahod na kraju uopće nitko ne koristi –

ogorčen je Zember. Ističe kako ne pamti da mu se ikada „potrefilo“ da naiđe baš u jednom od šest polusatnih termina kad WC radi.

Oba sugovornika slažu se kako ključ od zaštitara nema smisla tražiti, s obzirom na to da je nemoguće znati gdje se na postaji nalazi.

Čitatelji zovu 17

11. listopada 2011., br. 386

DOZNAJEMO Čitatelji traže pojašnjenja zbog kazni za parkiranje ILUSTRACIJA

DVOJBE

U Crtoradu ističu da je nemoguće dobiti dnevnu parkirnu kartu za dan koji je prošao

Dobila kaznu za dan kada nikud nije išla?

“Ako nemate dokaza, što prije platite” Treba li Crtoradu platiti dugovanje iz studenog 2007. godine na temelju opomene koju je dobio prošli tjedan, gotovo pune četiri godine nakon što je dobio kaznu zbog neplaćanja parkiranja? Zanimalo je to čitatelja (podaci poznati redakciji) koji priznaje da tada doista nije kupio parkirnu kartu, a nije podmirio ni kaznu. Međutim, pita se koji je rok zastare za račune i treba li platiti opomenu s obzirom na to da je prva koju su mu od 2007. godine poslali iz Crtorada.

- Rok za zastaru je godinu dana, ali on prestaje čim dobijete prvu opomenu.

Ako potrošač sa 100-postotnom sigurnošću ne može dokazati da je platio račun za koji ga se tereti opomenom te da ranije doista nije dobio opomenu, tada dug treba odmah podmiriti – navodi Vesna Kovačić, predsjednica varaždinskog društva “Potrošač”. Dodaje da tjedno prima 10-ak sličnih

J Na blagajni tvrtke gospođi smo pokušali maksimalno pomoći i odgovoriti joj na sva pitanja, bez

obzira na to što je bila vrlo uzrujana i nije željela slušati nikoga – kažu u Crtoradu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ostavila sam svoje vozilo na parkingu kod kazališta 28. rujna. Bilo je 7,45 sati ujutro te sam otišla do kioska po kartu. Vratila sam se natrag koju minutu iza 8 sati i već me je dočekala kazna od 100 kuna za neplaćeni parking, ali s datumom od dan prije, dakle od 27. rujna na kojoj je pisalo da je moje vozilo zatečeno u 9,32 sata!

A tog dana ja uopće nikud nisam išla sa svojim vozilom – ispričala je Đurđa Aleksić iz Varaždina, koja je sva van sebe nazvala našu redakciju.

Imam svjedoka Ljuta zbog toga što joj je djelatnik Crtorada na vozilu ostavio kaznu s datumom od prethodnog dana, odlučila ga je potražiti u gradu kako

bi zatražila objašnjenje, dana? To je čisti bezobrameđutim, nije ga pronaš- zluk! - ustvrdila je.

Međutim, iz te tvrtke su la. Uzela je kaznu, sjela u automobil te se zaputila u poručili da je nemoguće da se tako nešto dogodi Crtorad. te su potvrdili da je - Zamislite, gosponaša č itateljica đa koja tamo radi a d po pronalasku mi je rekla da kazne, odnosve što može g zbo e t sno dnevučiniti je da u n i m i ne parkirmi smanje vije, tr znu i to d ne karte, kaznu sa ka m e ij nazvala 100 na 30 dob m od o m u t kuna, a š s da ? To t e l e f o n a jo n a d ski Cr to smatram dnog e rad kako da uopće pretho razluk, kaž b bi izrazila nisam kriva. o je bez ca svoje nezaJer, nije stvar tatelji i č dovoljstvo. u tome da ja ni- Gospođi Aleksam htjela kupiti sić je putem telefona kar tu. Otišla sam po nju, djelatnica koja radi na objašnjeno da naplata parkiosku mi je svjedok! Ali, kiranja radnim danom zada zbog dvije, tri minute počinje u osam sati ujutro te dobijem kaznu i to još s da su korisnici dužni kupiti datumom od prethodnog satnu kartu u roku od pet

minuta nakon parkiranja.

Tolerancija od pet minuta je tolerancija za kupnju karte, a ne obavljanje drugog posla – ističu u Crtoradu.

Njezina dnevna parkirna karta izdana je, pojašnjavaju, u skladu s Odlukom o organizaciji i načinom naplate parkiranja u 9.40 sati u Ulici Ankice Opolski 27. rujna u 9.40 sati.

Podmetnuli krivo?

- Kako je gospođa utvrdila da datum na dnevnoj parkirnoj karti ne odgovara datumu njezinog parkiranja, ni vremenu izdavanja dnevne parkirne karte, osobno je došla na blagajnu poduzeća Crtorad. Tvrdila je da smo joj namjerno podmetnuli krivu kaznu i da naši uređaji ne valjaju te da su nam ljudi nepismeni. Na blagajni tvrtke

gospođi smo pokušali maksimalno pomoći i odgovoriti joj na sva pitanja, bez obzira na to što je bila vrlo uzrujana i nije željela slušati nikoga.

Gospođi je objašnjeno da su ljudi vrlo pismeni budući da znaju raditi i na računalima, a i uvjerila se u ispravnost naših terminala, odnosno uređaja, te joj je objašnjeno da je nemoguće izdavati dnevnu parkirnu kartu za prošle događaje.

Odbila je bilo kakvu pomoć i rekla da će ići novinarima – ističu u Crtoradu, iz kojeg napominju da na njihovoj blagajni postoji video i audio nadzor.

Naša čitateljica kaže da nije vikala ni na koga.

- Možda netko misli da vičem, ali ja samo glasno govorim – poručila je i najavila da će tužiti Crtorad.

poziva, a svima savjetuje isto: platiti dug. - Ako nemaju fotokopiju uplatnice, svima savjetujem da dug podmire u navedenom roku od jednog ili dva tjedna. Naime, nemoguće je dokazati da nikada niste dobili opomenu, a s druge strane činjenica jest da iz tvrtke Crtorad opomene doista šalju na vrijeme – pojašnjava. Potrošače upozorava da plate dug, jer ako to ne učine, protiv njih će biti pokrenut ovršni postupak, a u tom slučaju će im troškovi biti 70 puta veći o prvotnog duga.

- Došlo je vrijeme da se ponašamo odgovorno i podmirujemo svoje obveze – zaključila je Vesna Kovačić. (vms)

SLUČAJ DRUGI Čitateljica ogorčena jer joj je iznos ovrhe izračunat na cjelokupni iznos kazne iz 2009. koju je platila

Zbog jedne lipe neću platiti 28,01 kunu!

Nije platila 100 nego 99,99 kn

Naša čitateljica nije jedina koju je razljutila kazna za parking. Sva crvena od uzbuđenja u redakciju je došla čitateljica (podaci poznati redakciji) koja je zbog neplaćene jedne lipe kazne iz 2009. godine dobila opomenu pred ovrhu.

- Kaznu sam dobila 20. studenog 2009. godine i platila je u iznosu od 99,99 kuna 10. prosinca 2009. godine.

No prije desetak dana dobila sam od Crtorada opomenu

pred ovrhu na iznos od 28,01 kunu. - Ono što me je razljutilo je to što mi nisu priznali da sam platila 99,99 kuna, već su iznos ovrhe obračunali na cjelokupnu kaznu od 100 kuna – ispričala je.

Srećom, dodaje, čuva sve odreske računa koje plaća, pa je tako pronašla i plaćenu kaznu iz 2009. godine i otišla u Crtorad kako bi im pokazala da je kazna plaćena u iznosu od 99,99 kuna. - Ništa nisam

riješila, samo sam dobila “jezikovu juhu”. Gospođa koja radi na blagajni nije ni htjela pogledati što sam donijela, samo mi je uzvratila da sam ja ona koja je preko telefona bila bezobrazna – ispričala je čitateljica koja tvrdi da zbog jedne lipe neće platiti 28,01 kuna. Nek me tuže, ali ja iz principa to platiti neću – ogorčena je čitateljica. U Crtoradu su potvrdili da je 30. rujna upućena našoj čitateljici opomena pred

tužbu za otvoreno dugovanje (parkirne kazne) na iznos od 28,01 kunu.

- Gospođa je putem telefonskog razgovora po primitku opomene pred tužbu izrazila svoje nezadovoljstvo istim i naglasila kako namjerno, iz principa, nije platila 100 kuna već samo 99,99 kuna.

Nekoliko dana kasnije došla je osobno na blagajnu tvrtke gdje je uz vrlo povišene tonove, isto kao i putem telefona,

izrazila svoje nezadovoljstvo.

Na blagajni je s gospođom pokušao pričati i gospodin Brdar, dipl. ing. prometa, voditelj prometne signalizacije, koji, nažalost, nije mogao doći do riječi – izvijestili su iz Crtorada. Navode kako je uplata od 99,99 kuna uredno proknjižena, a s obzirom na to da nije podmireno ukupno dugovanje, obrađena je opomena s troškovima od 28 kuna.

18 Školstvo Rođendan gimnazije

375

godina od osnivanja obilježava varaždinska Prva gimnazija, koja će veliki rođendan proslaviti nizom programa tijekom ovog tjedna.

Održat će se brojne radionice, predavanja te izložbe, a u ponedjeljak je održana i svečana sjednica Nastavničkog vijeća.

Varaždinsku Prvu gimnaziju osnovali su isusovci 1636. godine. Na njoj danas radi 81 nastavnik, a pohađa je 976 učenika.

11. listopada 2011., br. 386

TU KRAJ NAS U Varaždinu brojnim programima obiljež

Ispleli 860 narukvica J Uz radionicu igre vunicom, učenici i djeca iz vrtića u sklopu radionice “Jesenski plodovi u 3D tehnici” i

Dođite na degustaciju!

U petak 14. listopada i subotu 15. listopada u Varaždinskoj se županiji obilježavaju Dani kruha – Dani zahvalnosti za plodove zemlje.

Domaćin županijske smotre u petak bit će VII. osnovna škola, u čijem će se dvorištu, nakon priredbe, posaditi stablo nade, a u 11 će se sati u Kučan Marofu služiti sveta misa zahvalnica. U subotu 15. listopada, 20-ak će se škola iz cijele Varaždinske županije predstaviti svojim radovima na štandovima na Franjevačkom trgu u Varaždinu. Od 9 do 12 sati Varaždinci će moći besplatno kušati sve proizvode nastale od plodova zemlje koje su napravile vrijedne male ruke uz pomoć roditelja i učitelja, vidjeti što se sve radi u školskim zadrugama, ali i školama općenito. Uz VII. osnovnu školu Varaždin, organizator ove manifestacije je Varaždinska županija.

Uredili kamenjar

U radionicama varaždinskog DND-a kroz četiri dana sudjelovalo čak 600 djece iz vrtića i učenika varaždinskih škola Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Sviđa nam se raditi narukvice prijateljstva. Radimo ih od vune, dvije ćemo ostaviti u Društvu “Naša djeca”, a jednu ćemo napraviti sebi – rekle su Ana i Lana, učenice 2. a razreda varaždinske II. osnovne škole zaokupljene pletenjem.

Tjestenina i disko Narukv ice pr ijateljstva izrađivale su se u radionici igre vunicom, koja je u povodu Dječjeg tjedna bila organizirana u prostorijama varaždinskog Društva “Naša djeca”.

- Cilj nam je napraviti uku- tjedna koji je započeo u pno 860 narukvica prija- ponedjeljak 3. listopada teljstva, jer upravo toliko na Međunarodni dječji djece dolazi na smodan, kada je na tru kojoj je ovog središnjem n tjeda vikenda domavaraždinn e ć ćin Varaždin – posve ždinu skom trgu doznali smo održan Vara o d Đ u rđ i ce djeci u koncertom k o n c e r t Dropuljić, “Malih je počeo h slavuja” i ravnateljice slavuja” i l a a n varaždinskog uz pušta“M alo b m e j DND-a. nj e š are puštan nebo N o i g re v u nih balona u nicom, u sklopu u nebo. koje su se i izrađivale Posebno zaninarukvice prijateljstva, mljiva bila je radibile su samo jedna od radio- onica “Jesenski plodovi u nica koja se proteklog tjedna 3D tehnici”, gdje su učenici održavala u sklopu Dječjeg i djeca iz vrtića izrađivali

od raznoraznih materijala jesenske kreacije koje će se također iskoristiti za uređenje prostora varaždinskog DND-a za vrijeme smotre.

Kroz ovu radionicu klinci su pokazali kako od tjestenina, raznoraznih koštica i kutija mogu nastati zanimljivi ukrasni predmeti s temom jeseni.

Najveselija je pak bila plesna radionica, u sklopu koje su mališani uživali i u dječjem disku.

- Namjera Dječjeg tjedna je skrenuti pozornost na djecu.

Sve što za njih ne učinimo danas, sutra više nećemo moći jer ona, zapravo, jako

brzo odrastaju – rekla je ravnateljica Dropuljić.

T ijekom obiljež avanja Dječjeg tjedna u Varaždinu aktivirali su se i članovi Dječjeg gradskog vijeća.

Slobodno vrijeme - Djeca su utvrdila tko će biti zadužen za izradu alternativnog izvještaja o kršenju dječjih prava, što treba biti gotovo do kraja ovog mjeseca – doznali smo od Dropuljić.

Iako se u Varaždinu u većoj mjeri poštuju dječja prava, još ima područja na kojima treba poraditi. Jedno od njih je pravo na slobodno

DOZNAJEMO Varaždinska županija objavila javni poziv za sufinanciranje prijevoza studenata

Za listopad mjesečna karta 450 kuna “Naše male ruke, rade bez pol muke. Zajedničkim snagama, motikom i lopatama. Kamenjar će naš lijep kao slika, biti pravi seoski ponos i dika” pjesmica je koja je nastala prilikom uređenja školskog kamenjara Područne škole Nova Ves. U ovoj akciji, koju su inicirali roditelji, sudjelovalo je svih 42 učenika te nastavnici škole u kojoj se provodi projekt “Otpad i voda”.

Početkom ovog tjedna na internetskim stranicama Varaždinske županije (www.varazdinska-zupanija. hr) objavljen je javni poziv redovitim studentima s područja Varaždinske županije za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na financiranje troškova prijevoza za novu akademsku godinu 2011./12.

Pravo na prijavu na ovaj Javni poziv mogu ostvariti redoviti studenti preddiplomskog sveučilišnog stu-

dija, stručnog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, diplomskog sveučilišnog studija, specijalističkog diplomskog stručnog studija ili jednog od visokih učilišta u Hrvatskoj ili inozemstvu koji imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje dvanaest mjeseci u trenutku predaje prijave, kojima je udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta studiranja veća od 5 kilometara te koji

su hrvatski državljani.

Do početka ostvarivanja

Z

a studente koji studiraju u Zagrebu ili na moru popust od 35 posto tog prava, nakon dogovora s AP-om o nastavku sufinanciranju prijevoza studenata počevši od 1. studenog ove

godine, AP omogućava svim studentima koji pohađaju redovite studije u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici da za mjesec listopad mogu kupiti mjesečne karte po cijeni od 450,00 kuna. Studenti koji studiraju u Zagrebu ili na moru mogu i dalje kupovati jednosmjerne i povratne karte uz popust od 35 posto.

Prilikom kupnje mjesečne karte, student mora predočiti iksicu ili potvrdu o upisu na studij.

Školstvo 19

11. listopada 2011., br. 386

žen Dječji tjedan

prijateljstva

Otvoreno pismo građanima Varaždina

izrađivali su jesenske kreacije te plesali

Ovog vikenda smotra “Radost, igra i stvaralaštvo” Varaždin će ovog vikenda biti prepun djece iz svih krajeva Hrvatske. Razlog je 17. smotra dječjeg stvaralaštva Društva “Naša djeca” pod nazivom “Radost, igra i stvaralaštvo djece”, koja se održava od 14. do 16. listopada.

- U Varaždin stiže 36 društava Naša djeca iz isto toliko hrvatskih gradova odnosno na smotri će sudjelovati ukupno 984 djece,

uključujući i domaćine – doznali smo od Đurđice Dropuljić, ravnateljice varaždinskog Društva “Naša djeca”.

Smotra je revijalnog karaktera, a sve što su društva Naša djeca u Hrvatskoj radila u proteklih godinu iz područja likovne, dramske, plesne i glazbene umjetnosti te drugih područja, moći će se vidjeti u subotu 15. listopada u varaždinskom kazalištu.

Kreacije na temu jeseni

Narukvice prijateljstva ravnopravno plele djevojčice i dječaci

vrijeme.

- Uglavnom se svi sadržaji koji se organiziraju izvan nastave za djecu na području Varaždina plaćaju.

Međutim, zbog toga što mnogi roditelji nemaju novaca, mnoga djeca ni ne mogu polaziti takve sadržaje organizirane za njih, odnosno ne mogu iskoristiti svoje pravo na slobodno vrijeme. Smatramo da bi takve sadržaje trebala plaćati lokalna zajednica jer na taj način to pravo mogla bi iskoristiti sva djeca bez obzira na socijalni status – rekla je ravnateljica varaždinskog DND-a.

VELIKI INTERES

JOŠ OD 1956.

600 učenika ! Odlukom ! Čak Generalne iz varaždinskih osnovnih škola te vrtića sudjelovalo je u radionicama koje su se od utorka do petka održavale u varaždinskom DND-u u sklopu dječjeg tjedna.

skupštine Ujedinjenih naroda, prvi ponedjeljak u mjesecu je Međunarodni dječji dan, a tjedan iza toga obilježava se kao Dječji tjedan.

DOZNAJEMO Škola stranih jezika Šimunić

Britanski veleposlanik Polaznici Škole stranih jezika Šimunić koji su u lipnju ove godine položili prestižni Cambridge FCE, međunarodno priznati ispit, u Zagrebu su od britanskog veleposlanika Davida Blunta primili svoje certifikate.

- Ovim međunarodno priznatim certifikatom polaznici se mogu upisati na strane fakultete te imaju objektivan i čvrst dokaz o znanju engleskog jezika kod natječaja za posao u našoj zemlji, ali još važnije, u EU – rekao je Blunt te do-

dao kako svake godine 20 0 0 Hrvata položi neki od zahtjevnih Cambridge ispita. Na svečanosti je bio i proslavljeni tenisač, danas pravnik Mario Ančić koji je naglasio važnost znanja engleskog jezika kako u njegovoj sportskoj karijeri, tako i danas u poslovnoj.

Varaždinski roditelji koji su dopratili učenike i srednjoš-

kolce u Zagreb bili su iznimno ponosni jer je njihovoj djeci to prva velika svjedodžba i međunarodno priznati dokaz o visokoj razini znanja engleskog jezika pred maturu i upis na fakultet.

Dragi Varaždinci, proteklih šest godina vaš sam vijećnik u Gradskom vijeću. Bila mi je čast što sam zastupao vaše interese i stavove u tom tijelu. Kao kandidat za gradonačelnika na prošlim izborima 2009. dobio sam mnogo vaših glasova. Zahvaljujem još jednom svima vama koji ste tada glasovali za mene vjerujući u ono što govorim i za što se zalažem. Vrijeme je pokazalo da sam u mnogočemu bio u pravu.

Nemalo je stoga bilo onih koji su očekivali da ću se kandidirati za gradonačelnika na izborima koji su pred nama, a iz razgovora s vama znam da su neki razočarani odlukom da se kandidiram tek za zamjenika gradonačelnika. Na žalost, na ovim izborima nisam u mogućnosti prihvatiti se dužnosti gradonačelnika.

Prema Zakonu, u slučaju izbora morao bih zasnovati radni odnos u gradskoj upravi i prekinuti radni odnos na Pravnom fakultetu, na kojem sada radim. S obzirom na to da sam posljednjih godina prvenstveno posvećen znanstvenoj karijeri i da u sljedeće dvije godine očekujem steći uvjete za izbor u redovnog profesora, nikako nisam mogao taj cilj uskladiti s mogućim profesionalnim statusom gradonačelnika. Sebe smatram prvenstveno znanstvenikom, a Gradsku sam vijećnicu i napustio prije 6 godina da bih se posvetio znanstvenoj karijeri.

No s obzirom na važnost trenutka u kojem se nalazi naš grad i na moju dosadašnju privrženost radu za opće dobro i u korist javnog interesa, odlučio sam se ipak angažirati u ovim izborima kao kandidat za zamjenika g. Ladislava Ilčića, s time da bih u slučaju izbora svoju dužnost obavljao bez zasnivanja radnog odnosa, što je u slučaju zamjenika gradonačelnika moguće.

Predstojeći gradonačelnički izbori pred nama su vrlo važni, bez obzira na to što ne biramo Gradsko vijeće, što je mandat budućega gradonačelnika tek godinu i pol dana i što dvije najveće hrvatske stranke nisu istaknule svoje kandidate za gradonačelnika. Izbori će biti, uvjeren sam, početak kraja jedne politike koja je naš grad dovela do toga da ga se promatra kao „grad slučaj“ i kao grad koji je do jučer bio liderom, a danas se čini kao da neumitno pada u drugu ligu.

Stoga očekujem vaš glas ne za kontinuitet takve politike, već za promjenu.

No novu politiku koja mora biti prije svega utemeljena na moralu, poštenju i brizi za opće dobro, jer toga nam je najviše nedostajalo proteklih godina u varaždinskoj politici, donijet će novi ljudi, koji nisu nikada bili dio postojećih struktura lokalne vlasti. U tome vidim naročito prednost g. Ladislava Ilčića.

Zajedno dijelimo etičke, demokršćanske i socijalne vrijednosti od kojih mora poći svaka politika koja želi našem gradu vratiti ugled, a građanima ponos, vjeru, blagostanje i sigurnost.

Gospodin Ilčić je istinski nezavisni kandidat, izvan stranačkih blokova i interesnih lobija. To što se ranije nije bavio lokalnom politikom i što nije bio uključen u prijepore kojima se u ovom gradu bavimo posljednjih godina daje mu istinsku priliku, ukoliko dobije vaše povjerenje, da djeluje na prevladavanju nastalih podjela.

Ladislav Ilčić se niz godina bavi društveno odgovornim radom, predsjednik je udruge Glas roditelja za djecu (GROZD) koja ima preko 40.000 članova, a pokrenuo je i brojne akcije u civilnom društvu koje su dobile široku podršku akademske zajednice i velikog broja građana.

Vjerujem da je Ladislav Ilčić dobar izbor za gradonačelnika Varaždina i stoga vas molim da glasate za njega. U slučaju njegova izbora pomoći ću mu u svakom pogledu kao zamjenik gradonačelnika na ostvarenju programa za koji se godinama zalažem. Ako pak svoje povjerenje ukažete drugim kandidatima, bit će mi čast i nadalje ću biti vaš vijećnik u Gradskom vijeću.

Vaš vijećnik prof. dr. sc.

Robert Podolnjak

20 Tu kraj nas

11. listopada 2011., br. 386

OBI ANĐELI OBI i njegovi volonteri uredili su dom višečlane obitelji u Kučanu Donjem

IZDVOJENO

OGLAS

OBI-jevi solomaheri su odradili sve na vrijeme!

Radili su od jutra do večeri - S OBI-jevim solomaherima intenzivno druženje trajalo je četiri tjedna, a sada teško nalazim riječi kojima bih izrazila zahvalnost i opisala te divne ljude. Pokazali su se pravim stručnjacima u svom poslu, a još i rade - od jutra do večeri!

Zapravo, i dečki i puce postali su dio naše obitelji, a svaki dan iznenadili bi nas nečim novim. Primjerice, nije nam bilo ni na kraj pameti da su djelatnice OBI-jevog centra Varaždin toliko spretne u ličenju zidova, a oduševljeni smo i novim sobama koje su napravili u potkrovlju. Između ostalog, donirali su nam dječji krevetić, radni stol i manji stolić na kojem je smješten televizor. OBIjevi volonteri postavili su rukohvate i nova gazišta na spiralno stepenište i sve planirano završeno je i prije zadanog roka – rekla nam je vidno ushićena Radojka Vrbanić, kojoj nije promaklo istaknuti da će vrata obiteljskog doma uvijek biti širom otvorena OBIjevim solomaherima. Na kraju, dodajmo i to da je u kupaonici ugrađen hidropak koji je spojen na vodovodnu instalaciju u objektu, pa će i nakon odlaska OBI-jevih Anđela obitelj Vrbanić moći koristiti i tu blagodat.

OBI-jevi ANĐELI nakon završenih radova u petak su uz prigodni domjenak velikim i malim članovima obitelji Vrbanić zaista priredili - dan za pamćenje

J Djelatnici OBI-jevog centra Varaždin, svojim radom iznova dokazuju kako je moguće jednostavno i

lako uz pomoć raznovrsnih OBI-jevih proizvoda kvalitetno i brzo uljepšati baš svaki prostor OBI ANĐELI u petak 7. listopada u obiteljskom domu šesteročlane obitelji Radojke i Krešimira Vrbanića obavili su posljednje predviđene radove čime je uspješno priveden kraju još jedan ciklus humanitarnog projekta OBI Anđeli, koji je prvenstveno namijenjen obiteljima s više djece koje nisu u mogućnosti same poboljšati svoje stambene uvjete.

a osim pripreme zakuske, poseban nam je gušt bio napuhati balone – rekla nam je Marina koja inače radi u vrtnom odjelu OBI-jevog centra Varaždin. Što su sve OBI-jevi volonteri radili, i s kojim su se izazovima suočili, otkrio nam je Dario Plemenčić.

- Prvo smo se prihvatili uređenja dječje sobe u prizemlju. Derutna prostorija renovirana je na način da smo postavili na zidove i Gdje im je kraj?

U obiteljskom domu Vrba- podove izolaciju. Ona je na zidnim plohama nićevih u Kučanu Donjem prekr ivena ti vrijedni djelatnici tri knaufom i, govačkog lanca OBI u konačza kuću, vrt i dom, jedne i r v nic i, zinisu prestajali s ce i n e l s dovi su radom od 12. rujzapo centra nakon na. OBI ANĐELI og v e j I u B gletak valitetnim su O ile s b n i d nja te mater ijalima iz Varaž ne kod i mprebogate ponude prisut dova gnir anja OBI-jeve trgovine a obojeni u potpunosti preuresvih r sukladno želji dili dom Vrbanićevih, a naših domaćina, a kako doznajemo od Marine Marinić iz ekipe OBI-jevih ne- na pod je postavljen laminat. umornih solomahera, zaista I ne samo to. Za opremanje je mnogo učinjeno pa je ite- spomenute prostorije, OBIjevi volonteri donirali su kako bilo razloga za slavlje.

- Sve predviđene radove kutnu garnituru na kojoj je uspjeli smo završiti u zada- moguće sjediti i ležati. Slinom roku, a morate znati i to jedilo je zahtjevno uređenje da su zaposlenice OBI-jevog hodnika u kojem je na deku centra Varaždin bile prisutne položen stiropor te estrih kod svih radova. Između masa, a „šećer“ na kraju bilo ostalog, s kolegama smo je postavljanje keramičkih pripremale boje i nanosile pločica – istaknuo je Pleih na zidove, a danas, kad je menčić, dodavši da je pravi sve gotovo, prihvatile smo izazov tek slijedio. O čemu se brisanja prašine, pranja se radi?

- Osim izolacije cijelog prozora, okvira vrata i ribanja podova… OBI je obitelji potkrovlja, ekipa solomaVrbanić donirao slike koje hera, kojom je rukovodio smo postavile na zidove, Srečko Kokot, postavila je

elektroinstalacije te dodatne pregradne zidove. Time su zapravo izvedene dvije nove prostorije – dječje sobe u kojima sada mogu uživati Vedran, Dalibor i Leo! Sve to postignuto je ugradnjom Knaufa nakon čega je slijedilo bojanje zidova i postavljanje parketa na podove.

Dakako, i svih potrebnih utičnica te rasvjetnih tijela – veli Dario.

Treba znati da djelatnici OBI-jeve trgov ine Varaždin svojim radom iznova dokazuju kako je moguće jednostavno i lako uz pomoć raznovrsnih OBI-jevih proizvoda kvalitetno i brzo uljepšati baš svaki prostor.

Njihov izniman trud i uloženo vrijeme rezultirali su potpunim preuređenjem doma obitelji Vrbanić, a osebujni OBI ANĐELI svima poručuju da će projekt nesumnjivo provoditi i u budućnosti, jer volja trgovačkog lanca OBI postoji, a volonteri su zahvaljujući dječjem osmijehu dodatno nagrađeni za svoj hvalevrijedan rad.

Presretni su bili Dalibor i Leo

Javno predstavljanje projekta Projekt OBI ANĐELI bit će javno predstavljen na konferenciji za medije u srijedu 12. listopada s početkom u 11 sati, u OBI-jevoj trgovini u Varaždinu, Optujska cesta 171/a. Kako doznajemo, ovom prilikom bit će predstavljeni rezultati projekta OBI ANĐELI, koji

se provodi drugu godinu zaredom.

- Cilj ovog jedinstvenog projekta je pomoći obiteljima s više djece koje su u materijalnoj oskudici te lošijih stambenih uvjeta - u uređenju životnog prostora, kroz donaciju potrebnih materijala i opreme te izvođenjem

radova. O projektu će govoriti Saša Jovicki, regionalni voditelj prodaje, te Zlatko Horvat, zamjenik gradonačelnika s ovlastima gradonačelnika, i Nikola Dugandžić, ravnatelj varaždinskog Centra za socijalnu skrb – ističu u OBI-jevoj trgovini u Varaždinu.

Poslovni svijet 21

11. listopada 2011., br. 386

IZDVOJENO

Napretka nema bez promjena

Do 2009. godine Veting je imao kontinuirani rast prometa, a usporedo s time povećavali smo i broj zaposlenih, tako da nas je danas 35

MEĐU NAMA Natalija Martinčević, kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika

Cognor Veting Stahlhandel pred značajnim ulaganjima J Martinčević, izvršna direktorica: Mechel će osnažiti poziciju Vetinga, tako da možemo očekivati značajna

ulaganja koja uključuju izgradnju servisnog centra, obrade i dorade čelika, a to znači i dodatna zapošljavanja za tvrtku, tako i za naš grad te regiju, započetih 2005. godine. Tako je u Varaždinu izgrađen jedan od najsuvremenijih objekata u Hrvatskoj kapaciteta 10.000 tona skladišnog prostora. Nadalje, otvorili smo predstavništva u Zagrebu, Osijeku i Splitu te osnovali i tvrtku kćer u BiH, čime smo poslovanje Vetinga proširili i na tržišta regije.

Kriza ostavlja u gospodarstvu duboke tragove. Kako se Veting nosi s negativnim trendovima?

Do 2009. godine Veting Među vodećima je imao kontinuirani rast - Veting, odnosno Cognor prometa, a usporedo s time Veting Stahlhandel d.o.o. povećavali smo i broj zaposlečlanica je europskog koncernih, tako da nas je danas na Cognor grupe sa 35. No, kao i druge sjedištem u Linu tvrtke u Hrvatskoj, zu. S ponosom e j i i nas je pogodila mogu reći da un g n i t e , V kriza. Poznato smo marljinja a t š u p je da kriza povim i uporlo ot o i n b d e r sebno u velikoj nim radom eu s e ć a l mj e r i u tj e če tijekom p u, pa j u ć a na sektor graproteklih l isp s te đevinarstva na desetak goe r g e r i koji smo mi kao dina došli do ice dobavljač čelika pozicije jedne božićn najviše i vezani. No od vodećih tvrtki usprkos tome te izuzetno u trgovini čelikom u Hrvisokoj nelikvidnosti, Veting vatskoj. Posljedica je to znaje nastavio s urednim posločajnih ulaganja bitnih kako Kandidatkinja za zamjenicu varaždinskoga gradonačelnika Natalija Martinčević, koalicije HNS -a, SDP-a i HSU-a, vjerojatno je mnogima poznata kao vijećnica u varaždinskom Gradskom vijeću, odnosno kao potpredsjednica podružnice HNS-a Varaždin u čijem je i predsjedništvu. No manje je poznato da je ova Varaždinka, supruga i majka sina Vite, izvršna direktorica u tvrtki Cognor Veting Stahlhandel.

Natalija Martinčević izvršna je direktorica u tvrtki Cognor Veting Stahlhandel

vanjem te pri tome pokazao izuzetnu socijalnu osjetljivost.

Tijekom proteklog razdoblja nismo otpuštali naše zaposlene, uredno smo isplaćivali plaće, pa i regres te božićnice.

Stiže Mechel Veting je pred bitnim promjenama. O čemu se radi?

Iako složena, ova 2011. svima nam je donijela veliku pozitivnu promjenu i dodatni elan potreban za daljnje

uspješno poslovanje. Naime, jedna od najveć ih ruskih kompanija Mechel odlučila je kupiti cijelu korporaciju Cognor Stahlhandel. Upravo smo u fazi preuzimanja, koje bi trebalo završiti do kraja godine. To će nam dati snažnu podršku u daljnjem poslovanju jer će Mechel osnažiti poziciju Vetinga u Hrvatskoj. Naime, možemo očekivati značajna ulaganja koja uključuju izgradnju servi-

snog centra, obrade i dorade čelika za cijelu Hrvatsku. To će, naravno, značiti i dodatna zapošljavanja. Preduvjet svega svakako je oporavak hrvatskoga gospodarstva.

Prve ozbiljnije korake u smjeru povećanja gospodarskog rasta i saniranja nelikvidnosti kao gorućeg problema očekujem nakon pobjede Kukuriku koalicije na parlamentarnim izbor ima 4 . prosinca ove godine.

DOZNAJEMO Gdje kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika vidi prostor za iskorak varaždinskoga gospodarstva

Fond za razvoj, jamstveni fond, cash pool...

Gdje kao gospodarstvenica, ali i kandidatkinja za zamjenicu varaždinskoga gradonačelnika, vidite prostor za unapređenje varaždinskoga gospodarstva?

Prije dva tjedna predstavili smo naš gospodarski program (program HNS-a, SDP-a i HSUa). Tom prilikom istakli smo i činjenice koje bih ovom prilikom voljela ponoviti. Naime, posljednje dostupne brojke govore o gotovo 15-postotnom smanjenju zaposlenih u obrtu.

Tendencija pada predv iđa

da ćemo se u 2011. godini vratiti na broj obrta od prije 15 i više godina, a isto tako i podaci iz 2010. godine govore o više od 40 posto obrtnika u blokadi. Svakodnevno smo svjedoci da taj broj sve više i više raste. I zato ćemo i moramo aktivno raditi na promjeni ovih trendova. Naš rad moći će se mjeriti kroz osnivanje Varaždinskog fonda za razvoj gospodarstva i poduzetništva, koji će biti središnji instrument ekonomske politike grada. U stvarnu funkciju dovest ćemo

Jamstveni fond za poduzetnike i obrtnike kojim ćemo povećati kreditnu sposobnost poduzetnika uz povećanje investicija te poticanje projekata velike dodane vrijednosti. Nadalje, kroz kreditni fond za poduzetnike unutar kojeg će Grad, u suradnji s drugim institucijama, osiguravati povoljnija kreditna sredstva odnosno sufinancirati određene projekte uz otvaranje novih kreditnih linija tamo gdje za to postoji stvarna potreba – poput npr. linija za poduzetnike počet-

nike, žene poduzetnice itd.

Istovremeno ćemo se truditi pronaći i adekvatne modele za refinanciranje postojećih kreditnih obveza te ostvariti značajne uštede u poslovanju grada, gradskih poduzeća i ustanova te otvoriti dodatne prostore kroz model cash poola. Uz to, stvorit ćemo i adekvatne modele za povećanje energetske učinkovitosti – kroz suradnju s nadležnim institucijama i tvrtkama. U svemu tome računamo i na fondove EU. Moja iskustva ovdje također će

biti od koristi s obzirom na to da sam i predsjednica Savjeta za europske integracije Varaždinske županije. Revitalizacija odnosno povratak obrtnika u centar grada, za što smo također osmislili potrebne aktivnosti, ciljevi su koji će zasigurno dati očekivane rezultate.

No preduvjet svega toga, odnosno bitna komponenta, otvorenost je prema javnosti svake aktivnosti, svake mjere pomoći gospodarskim subjektima koji moraju biti ravnopravni.

Izbori u Varaždinu, kao što je rekla Vesna Pusić, bit će nagovještaj onoga što se sprema na nacionalnoj razini.

Nakon pobjede Kukuriku koalicije očekujem „konačno“ itekako potrebnu snažnu potporu nove Vlade gospodarskim projektima u Varaždinu. Jer, iako smo do sada imali dva saborska zastupnika iz našega grada koji su podržavali aktualnu vladu, stvarne koristi za grad Varaždin, na žalost, nije bilo. Novci iz državne blagajne uvijek su odlazili negdje drugdje.

Osim toga, sve prepoznatljiviji i očitiji model funkcioniranja u državi apsolutno se, na žalost, preslikao i na našu gradsku razinu. Postoje sumnje, ali i neosporne činjenice o nezakonitostima, pa i korupciji u gotovo svim gradskim poduzećima i ustanovama. Gradske institucije i njihovi čelnici kontinuirano su pod istragama, gradski je proračun u minusu od 27.000.000 kuna, a investitora nema.

To je situacija koja je, uvjerena sam, apsolutno neprihvatljiva svim građanima Varaždina i treba je pod hitno mijenjati.

Promjene u Hrvatskoj su imperativ. No isto tako one su imperativ i za sve nas Varaždince. Stoga pozivam sve građane da svojim glasom 16. listopada glasaju za promjene, glasaju za konkretne korake i konkretna rješenja te zaokruže broj 2.

Neka promjene počnu u Varaždinu, neka ponovo budemo ogledni primjer i grad uzor svim drugima u Hrvatskoj. Mi Varaždinci opet imamo priliku biti prvi u Hrvatskoj koji ćemo pokazati da želimo promjene i sigurna sam da će upravo takva poruka biti i odaslana iz Varaždina ove nedjelje.

PRVI POTEZI NOVE VLASTI Prije svega želimo javnost i transparentnost u radu gradske uprave, gradskih poduzeća i ustanova i to u interesu građana.

Nadalje, preusmjerit ćemo proračunska sredstava na konkretne projekte za poboljšanje kvalitete života građana te povećati sredstva za pomoć umirovljenicima i socijalno ugroženima kojima su politikom aktualne gradske vlasti najviše smanjena. Naši projekti visokog prioriteta su hitno zbrinjavanje postojećeg deponija smeća, rješavanje problema parkiranja i grijanja te izgradnja Kirurgije.

22 Poslovni svijet I TOGA IMA

11. listopada 2011., br. 386

REAKCIJA Otvoreno pismo iz T7 VIS-a zbog neodmjerenih izjava

“Vrata su vam uvijek otvorena”

Nova provala u Dugoj Resi U utorak 4. listopada nepoznati je počinitelj provalio u dugorešku poslovnu jedinicu T7 VIS-a, što je već šesta provala u posljednjih 14 mjeseci. Za razliku od ranijih slučajeva, policija je očevidom utvrdila da nije ništa ukrao, kao i da u pogonu nije napravljena nikakva šteta.

Razlog tome sigurno je tijek događaja koje provalnik nije očekivao.

Naime, radnici dugoreške tvornice u njezine su prostore ušli u 5 sati i 15 minuta te su tom prilikom uočili nepoznatu osobu, koja je počela bježati čim ih je uočila.

Iako su radnici pokušali uloviti nepoznatog provalnika, počinitelj je uspio pobjeći na jedan od izlaza iz proizvodnog pogona.

- Zahvaljujemo radnicima na njihovoj brzoj i spontanoj reakciji zaštite pogona u kojem rade. Uz trenutno zaposlene planiramo zaposliti još 400 novih, ali uz ovakve radnje i ostala podmetanja protiv ostvarenja tog plana, to nije moguće - upozoravaju u T7 VIS-u te podsjećaju da je u šest provalnih krađa i sabotaža pričinjena ukupna materijalna šteta veća od pola milijuna kuna!

Ističući da još uvijek nepoznati provalnici nisu mogli ostvariti materijalnu korist, već su samo nanijeli veliku financijsku štetu tvrtci, čelnici T7 VIS-a pozivaju policiju i druge za to predviđene institucije da konačno privedu pravdi one koji žele kriminalnim radnjama zaustaviti i opstruirati proizvodnju u Dugoj Resi.

IZDVOJENO

Jedan od najvećih poslodavaca u Dugoj Resi je T7 VIS, tvrtka koja uredno podmiruje sve obveze i koja plaće isplaćuje na vrijeme

“Zbog vaših obećanja strepimo za budućnost!”

J U dugoreškoj tvornici osjetno se povećala zaposlenost od trenutka kupnje, pa

tako danas u sezoni radi sedam puta više zaposlenika u odnosu na zatečeno stanje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zaposlenici dugoreške Proizvodne jedinice tvrtke T7 VIS obratili su se otvorenim pismom saborskim zastupnicima Milanki Opačić i Nenadu Staziću povodom njihovih neodmjerenih izjava koje su dali prilikom nedavnog posjeta Dugoj Resi.

Upoznati činjenice ”Družeći se s građanima i aktivistima SDP-a dali ste predizborna obećanja zbog kojih nas 138 zaposlenih u tvornici Duga Resa iz dana u dan strepi za svoju budućnost. Mi, radnici ove tvrtke propustili, smo to druženje s vama što nam je iznimno žao, jer da smo bili nazočni, svakako bismo vam ukazali na neke činjenice preko kojih ste prešli, namjerno ili ne znajući, a od presudne su važnosti za ispravan odnos prema ovom slučaju”, ističu na početku otvorenog pisma zaposlenici bivše dugoreške pamučne industrije koje su u znak podrške potpisali i njihovi kolege iz Varaždina.

U pismu se podsjeća da je

Neodgovornost ugrožava radna mjesta T7 VIS, kako se naglašava u pismu, izvozi u više od 40 zemalja Europe i svijeta, a kupci su poznate i cijenjene internacionalne tvrtke poput Coca Cole, Heinekena, Carlsberga i drugih. - Snažna orijentiranost tvrtke prema izvoznom poslovanju pruža radnicima

dodatnu sigurnost i stabilnost u ova teška recesijska vremena u Hrvatskoj. No velik je problem i to, ako ne i najveći, što se takvim neodgovornim izjavama političara dovodi u pitanje ozbiljan biznis i teškom mukom otvorena radna mjesta - upozoravaju političare.

dugoreška tvornica osam go- dobivamo uvijek i na vrijeme. dina prolazila kroz stečajnu Naši problemi počinju kada agoniju koju je okončao novi je naš vlasnik Davor vlasnik, varaždinski T7 Pat af t a p r ive T7 VIS, kupivši je nakon den i zajedno ini d je IS 17 neuspješnih dražV ma s tadašnjim i c il t s bi za 30,8 milijuna gradonatek među otpuno kuna, što je gotočelnikom ima p i proces V a r a ž d i n a vo 10 milijuna više n e ž od druge najviše s uočen sa u zaokr vodnje ponude. Od trenutsumnjama iz o r p ka kupnje osjetno se da je oštetio povećala zaposlenost, grad u postupku pa tako danas u sezoni radi zamjene zemljišta! sedam puta više zaposlenika Tada se, po dobrom hrvatu odnosu na zatečeno stanje skom običaju, na našu tvornicu kada ih je bilo tek 30-ak. obrušavaju svi, od članova lokalnih ekoloških udruga, pa do nažalost, u ovo predizborOdakle problemi ”Radimo za jednog od najve- no vrijeme, čelnika ozbiljnih ćih poslodavaca u Dugoj Resi, političkih stranaka”, navodi se tvrtku koja uredno podmiruje u otvorenom pismu.

Prvi se u Dugoj Resi pojavsve svoje obveze i u kojoj plaću

ljuje, kako se podsjeća, Radimir Čačić. Gostujući na Radiju Mrežnici neposredno nakon pr ivođenja Davora Pataf te proziva tamošnju tekstilnu industriju odnosno tvrtku T7 VIS paravanom za spaljivanje opasnog otpada! ”Ta skandalozna i neistinita tvrdnja može biti lako pobijena na svakom sudu i u tom smislu će i naša tvrtka tražiti zadovoljštinu. Tekstilna smo tvrtka koja se bavi proizvodnjom tehničkog i promotivnog tekstila i jedina koja ima u potpunosti zaokružen proces proizvodnje i to od proizvodnje pređe iz sirovog pamuka i drugih vlakana, preko tkanja tkanina, do konfekcioniranja finalnog proizvoda”, upozoravaju zaposlenici u otvorenom pismu.

U pismu se ističe da T7 VIS poštuje sve standarde u očuvanju okoliša. ”Tvr tka kao energent koristi rabljena motorna ulja, što su civilne udruge bez potpune informacije proglasile onečišćenjem!

Međutim, ovim tehnološkim postupkom naša tvrtka ne samo da doprinosi energetskoj učinkovitosti, već i štiti okoliš.

Naime, u svakom drugom slučaju - osim u ovom kada se rabljena ulja energetski oporabljuju i postaju tehnološka para za pokretanje strojeva takva ulja predstavljaju prijetnju okolišu. Naime, mjerenja ispušnih plinova kod tog procesa pokazuju da je količina spornih dioksina i furana čak 400 puta manja od zakonom dopuštene! Dakle, naša tvornica DEFINITIVNO i APSOLUTNO nije zagađivač. Je li netko drugi, ostavljamo nadležnim institucijama da ispitaju”, navodi se u pismu.

S obzirom na sve ovo, potpisnici pisma ističu da žale što su zastupnici propustili provjeriti sve informacije pa su tvornicu, odnosno zabranu rada njezine energane naveli kao jedno od svojih predizbornih obećanja koje bi u slučaju ispunjenja dovelo da zatvaranja tvornice čija su im vrata uvijek otvorena radi saznavanja prave istine.

Dio potpisa zaposlenika

Prava odluka Kako oformiti svoj tim?

K

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ako oformiti svoj tim, kako odabrati ljude koji će činiti tim, koliko ljudi uključiti u tim, koja znanja, vještine, kakav karakter trebaju imati ljudi koji će činiti vaš tim, koju ulogu dodijeliti kojem članu tima te na koji način postići funkcionalnost rada u timu?Sve su to pitanja koja traže pomno razmišljanje prilikom formiranja “svojeg” tima.

Neki dan jedan od mojih kolega pričao mi je iskustvo koje je doživio prilikom intervjua za posao.

Pripremao se za razgovor za posao na način da je ponavljao pitanja iz struke, međutim ono što se od njega tražilo na razgovoru s jednim o naših poznatih menadžera je da ga uvjeri u sustav vrijednosti koji poštuje i način na koji će svojom lojalnošću doprinijeti njegovom timu. Možda

takav način postavljanja prioriteta na prvu zvuči pomalo neobično, pitate se kako je poslodavac znanje, vještine, iskustvo stavio tek na drugo i treće mjesto, međutim povjerenje, lojalnost i povezanost članova tima ključni su za uspješno funkcioniranje tima. ažni faktori kod osnivanja tima su i veličina tima, potrebna znanja i vještine te timske uloge. Smatra se da broj članova tima ne bi trebao biti manji od 5 i veći od 12. Previše članova tima dovodi do disfunkcionalnosti rada u timu, otežana je komunikacija i koordinacija, a teže je postići i povezanost i povjerenje unutar tima. rugi faktor su znanja i vještine članova tima.

Vještine potrebne za uspješno funkcioniranje

V

D

tima su: 1) vještine rješavanja problema i donošenja odluka, 2) vještine upravljanja međuljudskim odnosima (rješavanje sukoba, slušanje, davanje povratnih informacija i ostale interpersonalne vještine) i 3) tehničke vještine. U timu moraju biti prisutne sve vještine i to jednako zastupljene. reći faktor su uloge u timu. Vođa tima treba znati pridijeliti uloge pojedincima u timu, a pojedinci moraju biti sposobni prihvatiti svoju ulogu unutar tima jer svaka uloga na svoj način pokreće tim prema izvršenju cilja. Uloge su: koordinator, pokretač, izvršitelj, kreativac, istraživač mogućnosti, promatrač – procjenjivač, timski radnik i finalizator. Ovih osam uloga smatra se osnovnim ulogama u timu.

T

Poslovni svijet 23

11. listopada 2011., br. 386

PRIMJER Carlsberg Croatia očekuje (blagi) rast i ove godine

Rastu tržišnog udjela pridonose - noviteti J Uistinu je veliku ulogu radler odigrao u poslovanju, pogotovo ako se uzme u obzir da smo s njime na tržištu tek nešto više od tri mjeseca, veli Jakobsen Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Carlsberg Croatia, usprkos aktualnim gospodarsk im prilikama koje itekako osjećaju i domaći pivari, očekuje ove godine udjel u domaćem tržištu piva između 17 i 18 posto, što će biti blagi porast u odnosu na prošlu godinu.

Doznajemo to od Thomasa Kure Jakobsena, predsjednika Uprave Carlsberg Croatia.

Perutnina Ptuj-Pipo gradi centar u Osijeku

da će radler činiti velik dio našeg poslovanja, ukoliko se nastave početni trendovi - ističe Jakobsen dodajući da su prijemom radlera iznenađeni i drugi domaći pivari.

Perutnina Ptuj-Pipo Čakovec započela je izgradnju novog Distributivnog centra Osijek vrijednog 15 milijuna kuna.

- Ovo je još jedna od brojnih investicija kojom jamč imo opskrbu potrošača zdravim, sigurnim, kvalitetnim i ukusnim proizvodima od pilećeg mesa Made in Croatia. Kompletni proces izgradnje DC Osijek financiramo vlastitim

Budućnost u - Aziji

Ovogodišnjem rastu koji očekuje u koprivničkoj pivovari Carlsberg Croatia, radler pića doprinijet će s više od polovice. Do kraja godine u pogonima Carlsberg Croatije, koja slovi za najmoderniju Uspjeh radlera - Očekujemo rast našeg tr- domaću pivovaru, proizvest žišnog udjela oko pola posto. će se više od 600 tisuća hekOčekujemo i blagi rast dobiti, tolitara piva. Uz to, proizvest iako cijene piva i potrošnja će se i radler te druga pića ne rastu, već idu dolje - do- koja čine između deset i petznajemo od prvog čovjeka naest posto ukupne godišnje koprivničke pivovare koja s proizvodnje. Osim na domapivom i pićima snabdijeva će tržište, Carlsberg Croatia domaće tržište i neka tržišta pivo izvozi u Sloveniju i Mađarsku, dok radler u Srbiju u regiji. te Bosnu i Hercegovinu.

Dok u Hrvatg - Pivo je lokalni biskoj padaju lsber 0 r a C znis. Upravo zbog i potroš50 a m i a g a C a r l s b e rg nja i cijeGrup a na 150 to Grupa kao jedna ne piva ov d a n e d r o od vodećih svjetkojeg se b je pr skih pivarskih godišnje išta gd jardi ž r t i industrija okuplja popije 13 mil iva petstotinjak brenviše od p a r dova na 150 tržišta tri milijuna lita gdje godišnje prodamo h e k to li t a r a , 13 milijardi litara piva. Vojedna od svijetlih točaka, možda i najveća na deća smo pivarska grupacija domaćem pivarskom tržištu, u Sjevernoj i Istočnoj Europi. velik je uspjeh napitaka rad- Samo u Rusiji, primjerice, ler. Iako koprivnička pivovara imamo 11 pivovara s 11 tisuća nije u nas prva krenula s zaposlenika, dok u cijeloj gruproizvodnjom te osvježava- pi rade 43 tisuće ljudi. U bujuće mješavine piva i soka, dućnosti najviše očekivanja prijem koprivničkog radlera imamo na azijskom tržištu. U na tržištu dosta je utjecalo na Indiji imamo četiri pivovare, a dobar poslovni rezultat koji u Kini već 19 koje zauzimaju 59 posto tamošnjeg tržišta se očekuje.

- Uistinu je veliku ulogu piva - ističe čelnik koprivničke radler odigrao u našem po- pivovare koja je s tržišnim slovanju, pogotovo ako se udjelom od dvadesetak posto uzme u obzir da smo s njime treća u Hrvatskoj, odmah iza na tržištu prisutni tek nešto Karlovačke pivovare, koja više od tri mjeseca. Prodaja drži između 20 i 25 posto te je krenula vrlo dobro, štoviše vodećeg StarBeva s 40 do 45 iznad očekivanja pa izgleda posto.

Dionice PZC-a - 365 kuna Kontrolni paket od 25,01 posto dionica PZC-a Varaždin, odnosno 39.240 dionica tog poduzeća, Varaždinska županija ponudit će na prodaju po cijeni od 365 kuna.

Prijedlog je to o kojem će razmatrati vijećnici Skupštine Va-

Thomas Kure Jakobsen, predsjednik Uprave Carlsberg Croatia

Koprivnica kao primjer Još od 2009. kada je na tržište plasirao Pan zlatni, Carlsberg Croatia svake godine nudi novitete poput ovogodišnjih radler napitaka. Posljedica je to, kako ističu, ulaganja u zaposlenike, ali i suvremena postrojenja.

Tako je za punionicu kapaciteta 60 tisuća litara na sat uloženo 17 milijuna eura. Da bi potpomognuo ulaganje, Grad Koprivnica uveo je olakšice koje vrijede i za

druge. - Investicijska klima u Hrvatskoj nije dobra. Na lokalnoj razini danski ulagači se susreću, između ostalog, i s korupcijom, što nije slučaj s koprivničkim čelnicima i Koprivnicom u kojoj, ne slučajno, posluje i danski Hartmann - ističe danski veleposlanik u Hrvatskoj Bo Eric Weber, napominjući da bi Koprivnica mogla poslužiti kao ogledni primjer ostalima u Hrvatskoj.

Carlsberg traži najodanijeg navijača

Izazov na Facebook stranici

raždinske županije nakon što su propale dvije dražbe na kojima su dionice nuđene po cijeni od 419 kuna. Novcem od prodaje PZC-a namjerava se pokriti dio manjka županijskog proračuna od 29 milijuna kuna.

METRO Cash & Carry

IZDVOJENO Što biste učinili da se nađete u središtu UEFA EURA 2012?

Carlsberg donosi izazov za fanove diljem svijeta - UEFA EURO 2012™ Carlsberg Fan Challenge™ - koji će najodanijim navijačima pružiti priliku da budu dio spektakla koji nas očekuje sljedećeg ljeta u Poljskoj i Ukrajini. Uz to, jedan će sretnik dobiti i priliku osvojiti glavnu nagradu – mogućnost da najboljem igraču uruči nagradu Carlsberg Man of the Match na finalnoj utakmici natjecanja sljedećeg ljeta.

Iako su ulaznice za prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini već

sredstvima, a radove izvode isključivo hrvatske tvrtke. Ovim projektom dobit ćemo toliko potrebne hladnjače i manipulativni prostor na temperaturnom režimu za skladištenje i distribuciju pilećeg mesa i prerađevina na području istočne Hrvatske - rekao je direktor čakovečke tvrtke Predrag Šegović nakon što je radove otvorila Jadranka Kosor.

rasprodane, Carlsberg Fan Challenge™ najodanijim fanovima daje priliku za osvajanje ulaznica te Carlsberg UEFA EURO 2012™ promotivnog materijala putem mjesečnih nagradnih igara. Kampanja je pokrenuta na Carlsbergovoj Facebook stranici, putem koje Carlsberg, kao jedan od najvjernijih UEFA EURO™ sponzora, poziva fanove da se uključe u izazov. Ono što je potrebno učiniti je “lajkati” stranicu čime natjecatelj ulazi u seriju izazova i zadataka kojima može poka-

zati na što je sve spreman da bi se našao u središtu velikog nogometnog događaja. Svaki će uspješno odrađeni zadatak biti nagrađen virtualnim Carlsberg UEFA EURO 2012™ Fan Challenge trofejem. Što više trofeja natjecatelj osvoji, povećava priliku za osvajanje ulaznica u mjesečnim natjecanjima.

Nadalje, kako će se približavati prvenstvo, natjecatelji će moći osvojiti priliku da nakon finalne utakmice EUROa 2012™ uruče Carlsbergovu nagradu za igrača utakmice.

METRO Cash & Carry, jedan od lidera u samouslužnoj trgovini, otvara u Varaždinu trgovinu koja će se nalaziti u varaždinskom Store Landu. U Hrvatskoj je METRO Cash & Carry počeo poslovati krajem 2001. godine otvorenjem prvog veleprodajnog centra u zagrebačkom Jankomiru. Danas tvrtka posluje s ukupno šest veleprodajnih centara u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru i Osijeku, a ukupno je 1.420 zaposlenih na području cijele Hrvatske.

R. Laptoš na čelu Carinarnice Nakon odlaska u mirovinu prethodnika, Roman Laptoš novi je pročelnik Carinarnice Varaždin, u kojoj je počeo raditi kao pripravnik 1991., a već iduće godine postaje stručni referent za carinjenje. Od 1994. do 2000. stručni je savjetnik za prijem carinske dokumentacije i carinjenje robe u CI Goričan i CI Čakovec, da bi 2001. postao carinik I. vrste. Posljednjih deset godina obavljao je poslove predstojnika u CI Trnovec i CI Mursko Središće. Tijekom svih godina rada u Carinskoj upravi, ocjenjivan je kao „naročito uspješan“ i „izvanredan“.

Radionica o boljoj društvenoj uključenosti Tehnološki park Varaždin bio je domaćin druge od šest predviđenih radionica u sklopu projekta „Upotreba lokalnih resursa za razvoj socijalnog poduzetništva – SOCPOD“, koji je izabran na drugom javnom pozivu u okviru programa IPA Slovenija – Hrvatska 2007-2013.

Cilj projekta vrijednog gotovo 400 tisuća eura je pridonijeti većoj društvenoj uključenosti osjetljivih skupina poput dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba s invaliditetom, bivših ovisnika i sl., kroz njihovo zapošljavanje u

Ž. Mavrović na SOCPOD-u djelatnostima kao što su ekološka poljoprivreda, prerada bilja, eko-turizam i zaštita okoliša.

24 Oglasi

11. listopada 2011., br. 386

Crna kronika 25

11. listopada 2011., br. 386

PROMET Vozeći se neprimjerenom brzinom, vozač iz Ludbrega udario dvije šestogodišnjakinje dok su prelazile ulicu

Jednu djevojčicu usmrtio, drugu ozlijedio Djevojčica u dobi od šest godina smrtno je stradala u prometnoj nesreći koja se u četvrtak oko 15:15 sati dogodila u mjestu Podbrest.

Osobno vozilo varaždinskih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 25-godišnji vozač iz Ludbrega, naletjelo je na dvije šestogodišnjakinje koje su pretrčavale Ul. V. Nazora.

- Brzinu kretanja vozač nije prilagodio preglednosti (uz

južni rub kolnika parkiran osobni automobil), tako da vozilo može pravodobno

p

neumatici vozila bili su istrošeni te različitih proizvođača, izvijestila policija zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti.

U izbjegavanju direktnog sudara, vozilom je djelomično prešao na prometnu traku za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim desnim dijelom udar io u pješakinje - izvijestili su iz PU međimurske.

Nakon udara, djevojčice su oborene na kolnik, a jedna od njih je preminula na mjestu, dok je druga prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da je zado-

bila lake tjelesne ozljede s mogućnošću prekvalifikacije u teške.

Nakon obaranja djevojčica, osobni automobil je sišao izvan kolnika i udario u stup javne rasvjete i u nastavku se u zanošenju vratio na kolnik, gdje se zaustavio.

Na osobnom automobilu utvrđena je tehnička neispravnost pneumatika (različiti profili i marke proizvođača te istrošenost).

Brzina je ponovno bila kobna, i to za djevojčice

I TOGA IMA Opet odgođeno suđenje okrivljenima za krijumčarenje lijekova

Izostali sa suđenja zbog rada u Španjolskoj te - crijevne viroze J Sutkinja najavila mjere za osiguranje

nazočnosti ukoliko okrivljeni Medved i Frebel izostanu s idućeg ročišta Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

točnije crijevne viroze. O tome me obavijestila telefonom iz Ukoliko se ne pojave na roči- Essena gdje također ima ljekarštu zakazanom za 3. studenoga nu kao njemačka državljanka. na varaždinskom Županijskom Upozorila sam je da treba dostaviti liječničku dokumensudu, protiv prvookrivtaciju i to je učinila. Poziv ljenog Dubravka je uredno zaprimila i Medveda, ko: Mišak ci ona će se odazvati jeg se tereti za i n idućem ročištu izbjegavanje krivlje ali o ustvrdila je bivša c a r i n s ko g b e r t e s bi ministrica pravona dzo r a i ti a v a đ suđa pravdajući zlouporailago ne r p izostanak svoje b u d ro g a , ,a u d u s klijentice koju će kao i druto obavijestiti o novom gookrivljene obrnu ročištu zakazanom za Snježane Frebel, studeni. suvlasnice zagrebačke ljekarne, bit će poduzete odgovarajuće mjere nužne za Poziv - neuručen osiguranje njihove nazočnosti Govoreći o razlogu nedolana suđenju. ska prvookrivljenog Medveda, policajca i bivšeg carinika na graničnom prijelazu Macelj, Ostala u Essenu Upozorila je to sutkinja Boži- njegov branitelj je naveo da ca Mišak odvjetnike Tihomira mu poziv nije uručen jer radi Rožmarića i Vesnu Škare-Ož- u Španjolskoj i Portugalu, dok bolt, branitelje okrivljenih, članovi njegove obitelji nisu nakon što su iznijeli razloge htjeli primiti poziv. - U međuzbog kojih njihovi klijenti nisu vremenu sam stupio u kontakt pristupili suđenju. Stoga je sa strankom preko njegove ročište ponovno odgođeno supruge koja mi je rekla da će kao što je to slučaj bio i u se potruditi doći tako da će lipnju. - Moja je stranka osoba se potruditi dobiti slobodne starije životne dobi i ima 72 dane. Međutim, očigledno godine. Nema razloga da se ne nije uspio. No doma će doći odazove suđenju, osim bolesti, vjerojatno idući tjedan, pa bi

Preminula od opeklina U požaru kukuruzovine na predjelu Vučenica u Beletincu kraj Varaždina pronađena je mrtva Jelena M. Očevidom je utvrđeno da je protekle srijede u vremenu od 14 do 15:30 sati, spaljivala kukuruzovinu na svojoj njivi te iz za sada neutvrđenog razloga preminula. Smrt je konstatirala liječnica Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Varaždin, koja je utvrdila da preminula po tijelu ima opekline II., III. i IV. stupnja. Zamjenica županijskog dr žavnog odvjetnika u Varaždinu naložila je obdukciju radi utvrđivanja uzroka smrti.

Zbog zdravstvenih tegoba S. Frebel, vlasnica ljekarni u Zagrebu i Essenu, ostala je u Njemačkoj

se nakon toga mogla održati rasprava - ustvrdio je Rožmarić dodavši da mu nije poznato koliko će se prvookrivljeni zadržati u Hrvatskoj prije nego se vrati natrag u Španjolsku gdje od travnja radi na gradilištima.

Sutkinji se nije dopalo ovakvo obrazloženje. - Okrivljenik bi se trebao prilagođavati sudu, a ne obrnuto. Za prvookrivljenog nitko ne podiže poštu, pa ni član domaćinstva, iako to može - upozorila je Mišak te zakazala novo ročište za studeni.

Privođenje ili pritvor?

Protiv optuženih za šverc lijekova nije izrečena mjera privođenja odnosno pritvaranja, kao što je to predlagala zamjenica županijskog državnog odvjetnika.

- Iznijeti razlozi zbog kojih nisu došli na sud nisu opravdani i oba okrivljenika, po mojoj ocjeni, izbjegavaju dolazak na

raspravu. Prvookrivljeni odbija prijem poziva, a drugookrivljena se ne odaziva već po drugi put zbog zdravstvenih razloga.

Zato predlažem njihovo privođenje ili pritvor ukoliko privođenje ne urodi plodom - ustvrdila je zamjenica županijskog državnog odvjetnika, čemu su se usprotivili branitelji.

DOZNAJEMO Nastavljeno suđenje okrivljenoj za nesreću u Trnovcu Bartolovečkom

Kobna brzina i zakašnjela reakcija?

Tko je odgovoran?

OPREZ, POŽAR

U nastavku suđenja Željki Bedeković za prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradala jedna osoba, saslušan je njezin suprug I. B., vozač teškog vozila te bivši policijski službenik – voditelj ekipe za očevid, kao i sudski vještak za promet.

Nakon što se vratio s puta, kako je posvjedočio suprug okrivljene, supruga ga je pokupila kod benzinske pumpe u Trnovcu Bartolovečkom odakle su se nastavili voziti brzinom oko 60 km/h.

- Izišavši iz lijevog zavoja izravnali smo se te sam kao suvozač primijetio biciklistkinju koja se vozila u istom smjeru prema Ludbregu. Budući da se vozila po liniji, supruga je skrenula ulijevo prema sredini kolnika sedam do deset metara prije nego što je biciklistkinja naglo skrenula pred nas, gotovo pod pravim kutom. Supruga je kočila uslijed čega je vozilo prešlo preko trake, ali je ipak okrznula biciklistkinju koja je glavom

udarila u štok krova. Pokušao sam joj pomoći, ali je preminula - rekao je svjedok naglašavajući da je zbog nesreće život supruge i obitelji okrenut naglavačke.

Prometni vještak drukčije je opisao događaj. Naglasio je da se vozačica vozila pod kutem od 35 stupnjeva, a brzina vozila bila 70,56 km/h, sudeći po tragovima. Isto tako ustvrdio je da je vozačica zakasnila u reakciji. Slijedi rekonstrukcija.

KRIMINAL

Uhvaćen provalnik Policijski službenici Policijske postaje Novi Marof dovršili su kriminalističko istraživanje nad 24- godišnjakom s međimurskog područja te utvrdili osnovanu sumnju da je počinio više provala.

Naime, osnovano se sumnja da je od početka lipnja do kraja rujna ove godine provalio u šest obiteljskih kuća, jednu v ikend kuću te klesarsku radionicu na širem novomarofskom području odakle je otuđio dizelski agregat, ručni trimer, mobitele, zlatni nakit, brusilice, bušilice i drugi alat te razne druge predmete.

Uz to, početkom lipnja je iz nezaključanog podruma u Bisagu otuđio motornu pilu, brusilice i drugi alat.

Ukupna mater ijalna šteta pričinjena ovim kaznenim djelima procjenjuje se na oko 70.000 kuna.

26 Urbana kultura

Art/media Štetno i ništetno S

pominaju se dva Zagorca i jedan pita drugoga dal je čul za Zakon o ništetnosti pravnih akata bivše države. Drugi veli, jesam, a kaj to ve znači da so ti akti – ni štetni? ako to biva kod nas: od svih moDenis PERIČIĆ gućih sinonima (nemr. sc. važeći, nevrijedeći, ništavni), naši vrli pravnici izvlače riječ koja ili ne postoji, ili koja znači nešto drugo, ili koja je, u najbolju ruku, nerazumljiva i zbunjujuća. aime, vođeni logikom, mogli bismo se zapitati i ovo: što to jugo-akti zapravo nište, što to oni poništavaju? Baš tako: ti akti nište odnosno poništavaju hrvatske ingerencije i njen suverenitet na vlastitom teritoriju. akle, štetni, ništetni ili ni štetni, tak sejeno. Jer stvari ostaju iste. situaciji u koju se dovela Hrvatska pisao sam u našem listu 1. ožujka, a i tada je već bilo debelo kasno za bilo kakve deklaracije i zakone o ništetnosti, ništavnosti ili ma kako to zvali. adašnji potezi samo su dio (dvojbenog) Vladinog ulagivanja desnim biračima, što je greška koju HDZ često čini, jer na te glasove ionako može računati. Tuđman se silovito trudio oduzeti glasače malim desnim strankama. Jedino je lukavi Sanader shvatio da mora pridobiti glasove s centra i umjerene ljevice. U tom se segmentu krije ona slavna „šutljiva većina“, i to je ono što donosi prevagu i – pobjedu. rije skoro točno dvije godine, 20. listopada 2009., objavio sam kolumnu pod naslovom „Biliću, odlazi!“ Tada nije bilo kasno – a sada jest.

Iako mnogi tako misle, novi nobelovac Tomas Tranströmer (po našem: tranžupan) nije anonimac. Jedan je od najprevođenijih europskih pjesnika. Na hrvatski mu je prevedeno samo par pjesama, zadnja još prije 41 godinu. Još jedan dokaz da malo što ovisi o deklaracijama, zakonima i ugovorima. Možemo mi biti sto godina u EU, ali hoćemo li imati europsku kulturu, to ovisi samo o nama.

T

N

D O

11. listopada 2011., br. 386

DIZAJN Umjetnik Luka Bunić lansirao svoj SK8 brend GUNU

Skejtevi koji na sebi nose - umjetnost J Stilizirane

životinje na daskama simboliziraju ljude i ljudske suvremene slikovite basne

situacije, to su Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Odlučio je spojiti dvije stvari kojima se bavi, skejtanje i umjetnost. Umjetnik Luka Bunić Zagrepčanin je s adresom u Pušćinama i radnom knjižicom u Varaždinu, a nedavno je njegova GUNU linija daski te odjeće prezentirana u zagrebačkom Warehouseu u sklopu Warehouse Artist Projecta.

Noina arka I i II - Odrastao sam na skejtu kao i vlasnik Warehousea pa me zato još više veseli ova suradnja.

Inače, daske i majice počele su se prodavati odmah nakon promocije. Drago mi je što su mladi pokazali interes za sve to – kaže Luka.

S

P

U dvije serije koje je nazvao Noina arka I i II inspiriran je životinjama koje prevl adavaju kao motivi. - Na duhovit način životinje simboliziraju nas ljude i situacije u kojim se često nađemo.

Svojevrsne suvremene slikovite basne. Ima dosta simbolike u motivima, ali većina poruka je izravna i jasna.

Govorim o malom čovjeku i njegovim usponima, padovima, idealima... Volim se osvrnuti i na šire teme kao što su ekologija, evolucija naše civilizacije i svjetski poredak – objašnjava Luka.

Njegov SK8 brend GUNU ime je dobio sasvim slučajno, zapravo nadjenul a ga j e stara ujna

koja nikad nije skejtala. I u imenu ima malo simbolike. - Kad sam zamolio ujnu da mi napiše nekoliko starih zagorskih riječi koje se ne koriste, odmah mi se dopao GUNU što znači štagalj.

Daske i odjeća Štagalj je mjesto za držanje vrijednosti, a kasnije sam saznao da na sanskrtu znači “ljudske odlike”. Koncept iza naziva bi bio nešto vrijedno i autentično, prirodno – dodao je Luka. Luka je osmislio 20 različitih motiva za cijelu seriju.

Za ideje, skice i likovnu izvedbu za seriju Noina arka I trebalo mu je gotovo dva mjeseca, a još mjesec dana za ručno prenašanje radova na daske.

Za još 4 motiva u seriji Noina arka II trebalo mu je još mjesec dana. Nakon dobro odrađenog posla s daskama, Luka kreće i na dizajniranje odjeće. Ide zima, a da skejteru ne bude hladno – naravno može obući majicu s kapuljačom. - Sve je na temu dasaka, a zasad je jedino u glavi da budu u živim bojama - otkrio je.

Skejtanje - ispušni ventil

Skejtevi su već isprobani na prezentaciji u Warehouseu

Prve daske Luka je ručno oslikao uz pomoć skejtera Matije Jurkovića i Denisa Bibija Gotta. - Njih smo odlučili prodati putem aukcije, a sva sredstva koja prikupimo donirat ćemo u Dom “Antun Gustav Matoš” za mlade s poremećajima u ponašanju. Krajnji je cilj približiti skate kao sport tim mladim ljudima. Sma-

trali smo da se takva vrsta ekstremnog sporta može lijepo implementirati kao ventil i zdrav način da se utroši slobodno vrijeme.

Skejt je vrlo zahtjevan fizički, poboljšava motoriku i koncentraciju. Postoji također doza agresivnosti i kreativnosti u skateboardingu, koji je onda odličan ispušni ventil za mlade tinejdžere.

(Ne) filozofiraj Što rade stručnjaci?

U

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

tijeku su prosvjedi u financijskom centru svijeta – Wall Streetu. Oni traju već nekoliko tjedana, čega mnogi nisu svjesni zbog prvotne medijske ignorancije koja ih je pratila. Unatoč tome, prosvjedi nisu propali, štoviše, čak su ojačali i proširili se u druge gradove, kako u Americi tako i širom svijeta.

A najavljuje se i daljnje širenje – na tisuće gradova i stotine zemalja. Euforija je potpuna, pa tako na ishodišnoj internetskoj stranici stoji: „Širimo se. Kvart po kvart – grad po grad. Bit će promjene u ovoj zemlji, bit će promjene u svijetu. Dogodit će se prije nego što možete i zamisliti“ (http://occupywallst.org/). U tom smislu najavaljuje se opća svjetska kulminacija pokreta u megaprosvjedima koji se imaju održati 15.

listopada po svem svijetu. što je smisao ovih prosvjeda? Evo nekih od poruka koje su odaslali sami prosvjednici: „Mi smo 99 %“ (čime se želi poručiti kako elite koje čine 1 % posjeduju svu moć i beneficije), „Zajedno protiv pohlepe“, „Kapitalizam ne funkcionira“, „Ljudi, a ne profit“, „Ne gazite nas“, „Dokinite kleptokraciju“ itd.

I premda nema toga dobronamjernoga stvora na kugli zemaljskoj koji se ne bi svrstao uz ove poruke i ove prosvjednike, ipak ostaje gorki okus spoznaje o tome kako same prosvjedne akcije ne mogu ništa promijeniti. No postoje neki koji doista mogu nešto promijeniti. A to su oni koji svoj kruh svagdašnji zarađuju proučavajući ekonomski i politički sustav.

A

A to su redom doktori i profesori ekonomije i politologije. Oni bi trebali, umjesto pukog teoretiziranja po mračnim kabinetima raznih fakulteta i instituta, ponuditi novi politički i ekonomski sustav koji bi se mogao implementirati i zamijeniti ovaj razuzdani i bešćutni kapitalizam kakav sada imamo. To bi trebao biti primarni zadatak stručnjaka ovih struka, a ne pisanje suhoparnih radova i beživotno skupljanje akademskih titula. Ekonomisti i politolozi imaju neponovljivu povijesnu priliku osmisliti neki novi, humaniji i održiviji političko-ekonomski sustav. Hoće li to biti neki „kapitalizam s ljudskim licem“, ili nešto sasvim drugo i drugačije – to je u njihovim rukama.

Svijet čeka.

11. listopada 2011., br. 386

Oglasi 27

28 Kulturni obzor

11. listopada 2011., br. 386

USPJEH Željko Funda pobijedio na natječaju Drago Gervais

U D-duru

Koncert Varaždin jazz banda N

a maloj sceni Centra za kulturu Čakovec 12. listopada u 20:30 sati nastupit će Varaždin jazz band.

Glazbenici koji sviraju u ovom sastavu su Hana Hegedušić, vokal, Petar Eldan, klavir, Aleksandar Vešić, el. bas gitara Darko RUŠEC i gost Gordan Perši, profesor gitare u saksofon.

Glazbenoj školi Varaždin araždin jazz band osnovan je 1992.

Ansambl djeluje u različitim postavama od trija do seksteta. Band osim autorskih skladbi izvodi i jazz standarde u aranžmanu svojih članova. etar Eldan - rođen 1963. u Varaždinu gdje je i završio srednju glazbenu školu. Diplomirao klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Pedagoškim radom bavi se od 1986. godine. Kao klasični i jazz pijanist održava koncerte u Hrvatskoj i inozemstvu. Objavio nekoliko nosača zvuka na kojima se predstavlja kao izvođač, skladatelj i aranžer. Na Glazbenoj školi u Varaždinu predaje klavir te fakultativni predmet improvizacija i uvod u jazz glazbu. ana Hegedušić - rođena u Zagrebu gdje je diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti.

Od 1998. godine glumi u kazalištu (Mala scena, Komedija, HNK Zagreb i danas u HNK Varaždin), na filmu (Šuma summarum, Pjevajte nešto ljubavno, Blagajnica hoće ići na more, Koko i duhovi) i televiziji (Bumerang, Ne daj se Nina, Bitange i princeze). Na glazbenim projektima počela je surađivati 2004. godine na mjuziklu Chicago te nastavila u Skidajte se do kraja i Briljantinu, gdje je prvi put radila kao savjetnik za glumu, što danas radi u Footlooseu. ordan Perši - rođen 1966. godine, a od 1992. godine predaje klarinet na Glazbenoj školi u Varaždinu. S obzirom na to da je od rane mladosti bio vrlo zainteresiran i za jazz glazbu, u srednjoj školi počinje svirati saksofon te od 1991. do danas sudjeluje u radu više glazbenih sastava kao klarinetist, saksofonist i autor.

Surađuje s poznatim imenima hrvatske glazbene scene te ostvaruje brojne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu, studijska snimanja, TV-emisije i sl.

V

P

H

G

Željko Funda književnošću se bavi već 30 godina, a nagrada “Drago Gervais” financijski je najjača koju je dosad primio

Naslov knjige nema veze s premijerkom Pjesme u još neobjavljenoj zbirci su surove i brutalne jer govore o crnoj strani društva, a u njima se pojavljuju prostitutke i profesionalni ubojice Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

On dolazi od nje posuditi kišobran. Mladi su i usamljeni.

Ne mogu naći nikakvu temu za razgovor. Ne mogu razgovarati ni o vremenu, ni o TV programu, ali ni o Jadranki Kosor. Ukratko, to je “radnja” pjesme “Gdje je danas Jadranka Kosor?” Varaždinca Željka Funde koja nema nikakve veze s predizbornim ili bilo kakvim drugim putešestvijama naše premijerke.

Ubojica je Pik

KAJKAVSKI Roman “Ljudeki” pisao je čak 13 godina

Njegov haiku čita se u Japanu!

Profesora Željka Fundu većina Varaždinaca zna iz Prve gimnazije gdje već 36 godina predaje engleski. Engleski mu pomaže u objavljivanju njegovih pjesama u Japanu.

- Otkada sam 9. lipnja 1970. kupio prvu knjigu haiku pjesama, ne prestajem ga pisati.

Dosad je već nekoliko mojih haikua objavio Mainichi Daily News, japanske dnevne

Naslov pjesme ujedno je i naziv neobjavljene zbirke kojom je Funda pobijedio na natječaju “Drago Ger vais” - Pjesme jesu okrutne, riječke Gradske knjižnice u naturalističke, divlje, kategoriji neobjavljenih vulgarne, strašne jer djela. - Iskreno, migovore o crnoj slim da ne bih strani drušmislim pobijedio da tva kod da je zbirci nisam nas, ali i bilo gdje m d a o t a k av drugdje u svijetu. to sa š g o l raz naziv.

Društvo i trenutak na o i d e To je u kojem živimo pobij m a s svojevrsni natjeralo me na aju i č e j t a n „gimmick“ pisanje ovih pjezbirke sama. (give me), daU njima se, naziv kle, pokušaj da među ostalim, javljaju se pr ivuče pažnja prostitutke i profesionalni čitatelja budući da je ime pre- ubojice. Nemaju nikakve veze mijerke među najpoznatijim u sa stvarnim ljudima, a ako imaHrvatskoj te se ona svakoga na ju imena, ona su u službi stila ovaj ili onaj način tiče. Privukao neke pjesme – npr. ubojica se je prvu publiku - žiri – kaže zove Pik – objašnjava Funda.

Funda o samom naslovu.

Ova je Fundina zbirka nastala Na sve natječaje prošlog ljeta, u svega dva mjePjesme, kaže, iako su mračne seca, a radi se o modernističkoj nije pisao u nekom mračnom narativnoj poeziji. Predsjednik raspoloženju. - Ja sam profesižirija za dodjelu nagrada Ro- onalac, pišem ono o čemu trebert Bebek nazvao je poeziju nutno razmišljam. Ipak, može surovom i brutalnom, a Funda biti da se kod mene stvorila se s njim ne slaže u potpunosti. neka potreba za ravnotežom.

novine koje se tiskaju u 4,5 milijuna primjeraka. Zamislite, kod njih se pjesme tiskaju na naslovnici! To je kod nas nezamislivo. Jednom sam pobijedio i na natječaju, a nagrada je bila otisikivanje mojeg haikua na bočici za ledeni čaj – priča nam Funda čije su pjesme očito cjenjenije u Japanu. No profesor je poznat i po tome što piše

na kajkavskom. - Ja bih rekao da je moje najveće postignuće upravo kajkavski roman Ljudeki koji sam pisao 13 godina. U njemu se isprepliću životi 50 malih ljudi, što izmišljenih, što stvarnih koji su živjeli krajem 19. i početkom 20. stoljeća – objašnjava. Za Ljudeke je primio nagrade “Katarina Patačić” i “Fran Galović”.

Jedna od nagrada - Fundin haiku na bočici zelenog čaja

Naime, prije „Jadranke“ napisao sam 100 ljubavnih soneta objavljenih u zbirci „Zar mi nisi živa voda“, dakle radi se o čisto nekoj drugoj tematici.

Moram reći da je ta zbirka prošla nezamijećeno iako ja mislim da se radi o kvalitetnijem pjesništvu od ovog nagrađenog – dodao je autor.

Nagrada “Drago Gervais” dosad je financijski najjača koju je dobio. Uz troškove objavljivanja zbirke, Grad Rijeka dat će mu još 20.000 kuna.

- Ja se književnosti i poezijom

bavim već 30 godina i smiješno mi je uopće pomisliti da bi netko kod nas mogao živjeti od toga. Javljam se na sve moguće književne natječaje koje nađem, ali moram priznati da je ovo najizdašnija nagrada koju sam dosad osvojio.

Dio novaca potrošit ću na izdavanje zbirke svojih haiku pjesama. Imam preko 30 priznanja i nagrada za svoj haiku, ali nijednu objavljenu zbirku – pojasnio je Funda. Nije stao s radom; trenutno piše – komediju.

Kulturni obzor 29

11. listopada 2011., br. 386

IZLOŽBA U palači Sermage otvorena izložba Varaždin 1931. i Grgur Ninski

Prošlo 80 godina od postavljanja Grgura Središnja tema upotpunjena je fotografijama koje govore o događajima koji su se 1931. zbili u Varaždinu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

- Ni globalna kriza ni polemike oko toga zašto postaviti skulpturu Grgura Ninskog u Varaždinu nisu 1931. godine uspjele spriječiti da naš grad dobije svoga Grgura – istaknula je između ostalog prof.

Mirjana Dučakijević u četvrtak 6. listopada u svojem izlaganju tijekom otvorenja izložbe koja je u palač i Sermage priređena u povodu 80. godišnjice postavljanja brončanog kolosa koji već 8 desetljeća primamo za nožni palac.

Autorica je izložbu u Galeriji starih i novih majstora koncipirala kao priču o životu grada u koji stiže Grgur Ninski te je brojnim fotografijama i predmetima prikazano kako je zapravo Varaždin živio

Prof. Mirjana Dučakijević

početkom tridesetih godina.

Stoga ne čudi da pomno odabrane fotografije prikazuju palaču Sermage, Hotel Janje, dravsko kupalište, parne lokomotive…

- U gradu je 1931. godine održan niz zanimljivih preda-

vanja u Pučkom sveučilištu, a jedno je bilo o životu žena u zemlji izlazećeg sunca. Predavačica je bila simpatična Japanka, Mar ija Čučenko Kondo Skuše, koju fotografija prikazuje u tradicionalnom ruhu – kimonu.

Grad kulture Osim nje, svojim dolaskom Na izložbi je brojnim fotografijama i predmetima prikazano kako je Varaždin živio tridesetih godina i izvedbom opernih arija građane je počastila svjetnašim ski poznata m nisu grado o primadona li“ sam i rođena kljoca , nego š „ Varaždinka arati Gabriela fotoap i filmske le Horvatova iz su zuja ere praškog Dia k m vadla. Koncert naše operne dive bio je humanitarnog karaktera, a u Varaždinu se te godine skupljaju i novci za gradnju Škole kraljice Marije (danas 1. osnovna škola) – rekla je Dučakijević. Izložba obiluje mnogim detaljima pa na fotografijama zamjećujemo kultne restorane, boce za soda-vodu, a doznajemo i to da je preuređeno parno Otvorenju izložbe nazočilo je mnoštvo zaljubljenika u povijest i Varaždin kupalište u Šenoinoj ulici opremljeno prvim tuševima. što je zabilježeno na filmskoj svoje podanike okupljene na je u to vrijeme zapošljavao Te je godine ono radilo „pre- vrpci. Pojedine ulomke koji Korzu. Zanimljive su i tadaš- čak 1.600 radnika, a s desne kovremeno“ kako bi se Varaž- prikazuju spomenuti doga- nje razglednice. Primjerice, strane nema stadiona. Osim dinke i Varaždinci u kacama đaj posjetitelji mogu vidjeti jedna opisuje pustoš oko spomenutog tekstilnog gina vrijeme okupali prije uskrš- tijekom projekcije dokumen- zavjetne crkve sv. Roka koja je ganta, veliki broj zaposlenje – Velike subote. A našim tarnog filma koja je sastavni postavljena u 17. stoljeću kao nih radnika imaju Svilana i gradom nisu „škljocali“ samo dio izložbe. Zanimljivo je da zaštita od kuge u Zagrebačkoj Thonet (Mundus) što svjedoči fotoaparati, nego su zujale i su tridesetih godina Varaž- ulici. U njezinoj neposrednoj da je Varaždin i u to krizno filmske kamere! dinci pročelja svojih kuća blizini ljudi šeću, a pored vrijeme, kad se maksimalno - Varaždin je 1931. godine ukrašavali ne samo cvijećem njih jure automobili i podižu štedjelo, imao izuzetno razvidobio novoga gradonačelni- već i tepisima! A jedan je bio oblake prašine. U lijevom jenu industriju – naglasila je ka Dragutina Perka, a grad postavljen na balkon vijećnice uglu fotografije primjećuje muzejska savjetnica Mirjana je posjetio kralj Aleksandar s kojeg je kralj pozdravljao se visoki dimnjak Tivara koji Dučakijević.

IZDVOJENO Pojedinci su smatrali da je postavljanje Grgura Ninskog – nacionalistički akt

Spomenik je blagoslovio dr. Ante Bauer - Varaždin je u ono vrijeme imao raznorodni živalj pa su čak neki građani držali da je postavljanje skulpture nacionalistički akt, kojim se u Varaždinu veliča hrvatstvo budući da Grgur Ninski nije djelovao u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, već u Dalmaciji u 10. stoljeću.

No da je postavljanje skulpture bio izuzetno svečan čin opisuje fotografija iz ilustriranog časopisa Svijet gdje se vidi da je spomenik otkriven uz nazočnost i blagoslov dr. Ante Bauera i crkvenih velikodostojnika te varaždinskih zborova, građan-

ske garde i vatrogasaca – veli Dučakijević. Na Franjevačkom trgu tada je postavljen i privremeni oltar, a poslije se išlo na banket u Grand hotel Novak (današnja Istra).

- O tome postoji i sačuvan rukom pisani dokument koji je izložen, a vremenski precizira sva protokolarna događanja koja počinju 19. rujna (doček gostiju), a nastavljaju se 20. rujna 1931. svečanim blagoslovom u 9 sati pred crkvom franjevaca u kojoj je svetu misu predvodio nadbiskup dr. Ante Bauer. Pjevački zborovi Vila i

onaj sv. Nikole između ostalog pjevali su Starohrvatsku misu Karela Kukle. Skulptura Grgura Ninskog blagoslovljena je i predana gradu u 10 sati, a samo sat vremena nakon toga Ivan Meštrović proglašen je začasnim (počasnim) građaninom Varaždina… Treba znati da Meštrović nije nazočio otvaranju spomenika već je spomenicu koju je izradio Ladislav Kralj Međimurec primio njegov izaslanik - umjetnik Jozo Kljaković. Kad smo već kod skulptura, 1931. godine restaurirana je ona sv. Ivana

Krstitelja koja i danas stoji na Vidovskom trgu – podsjetila je autorica izložbe. Posjetitelji mogu razgledati impozantnu vremensku lentu koja prikazuje najznačajnije momente iz života Ivana Meštrovića koju je osmislila pripravnica GMV-a Iva Potočki, te model biste Vatroslava Jagića kojeg je također portretirao Meštrović za Sveučilišnu knjižnicu u Beču.

Gradski muzej Varaždin kupio je sadreni model i napravio jedan odljev koji inače stoji u Kulturno-povijesnom odjelu u Starom gradu.

Postavljanje - svečan čin

ĝWR ĴLWDWL" =ORĴLQL *HUPDQD

Walter C. Langer, Hitler: Psihološki profil, Tajni d o s j e a m e r i č ke t a j n e službe OSS 1943., Večernji list, Zagreb, 28. rujna 2011.

Ova knjiga napisana je prije 68 godina, za javnost je objavljena prije 39 godina, a u hrvatskom prijevodu dostupna je otprije 13 dana.

No, kako uvijek kažem – bolje ikad nego nikad.

Riječ je o povjerljivom istraživanju Hitlerove psihe koju je Langer napisao za potrebe američke tajne službe 1943. godine.

Fascinantno je kako je već tada, kad se puno toga nije znalo, Langer ukazao na gotovo sve aspekte Hitlerove osobnosti, koji su u nebrojenim poratnim studijama tek dodatno analizirani. Stoga će ova knjiga biti zanimljiva i onima koji su upućeni u literaturu o Hitleru, a onima koji nisu predstavljat će izvrstan uvod u zločinčevu psihopatologiju. Šteta samo što je naše izdanje pomalo zbrzano, bez prave redakture.

Jo Nesbø, Nemeza, Znanje, Zagreb, veljača 2011., drugo izdanje rujan 2011.

Na kioscima se upravo pojavilo i drugo izdanje „Nemeze“, romana koji nam je u manjem formatu dostupan još od veljače ove godine. Riječ je o nastavku proslavljenog trilera „Crvendać“, koji je autoru Jou Nesbøu donio priznanje za najbolji norveški krimić svih vremena. Za razliku od „Crvendaća“, o kojemu sam nedavno vrlo pohvalno pisao, „Nemeza“ je osjetno slabiji roman, ali još uvijek je bolji od najvećeg dijela svjetske produkcije krimića, jer je Nesbø majstor vještog pripovijedanja i kreiranja životnih likova.

U hr vatskom pr ijevodu dostupan je i treći dio, „Đavolja zvijezda“, a kako je najavljeno, ovih dana, ako već nije, bit će objavljen i četvrti, „Spasitelj“, čija se radnja odvija 2000. godine u – Zagrebu!

'HQLV 3HULĴLIJ

30 Duplerica

11. listopada 2011., br. 386

USPJEH Tisuće posjetitelja uživalo je na 16. međunarodnom sajmu Lov, ribo

Lovci se opet pokazal

Velika diorama prepuna prepariranih šumskih životinja privlačila je pažnju najmlađih posjetitelja sajma koji su baš kao i mali Varaždinac Ivan jedva dočekali priliku da ih podragaju

J Članovi lovačkih udruga i društava diljem Lijepe Naše posadit će čak 3.000

sadnica murve (duda) radi revitaliziranja spomenutog listopadnog stabla Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Ako je netko pomislio da dugo toplo ljeto može makar djelomično pomrsiti račune organizatorima 16. međunarodnog sajma Lov, ribolov, priroda, turizam i da na njemu možda ove godine neće biti izloženih gljiva – ljuto se prevario!

Stižu teški dani!

Naime, tijekom svečanog otvorenja u petak 7. listopada brojni gosti i uzvanici doznali su od Bor islava Šimenca, direktora Sajma, da i njih itekako ima, jer vrijedni gljivari

Ribički štapovi osnovna su alatka bez koje se ne ide u ribolov

po njih su „potegnuli“ sve do zajednici Varaždinske žušuma Gorskoga kotara! panije te suorganizatorima - Ovogodišnja traiz Hrvatskog lovačkog dicionalna trodsaveza (HLS-a), Hrnevna sajamska vatskog športsko ih k s n a priredba odrribolovnog sarm u g o l i žava se pod veza (HŠRS-a) ab užitak tek jer pokrovitelji Hr vatskih e r stvom Mišuma, koji su p a n e e j nis t ars t v a nam pomogli ma j i ć i l t o regionaluk ba i stvoriti uvjete i r a n nog razvoja, da se u Areni ma pripre ki gulaš Varaždin na gošumarstva i č a v o l vodnoga gostovo 3.000 metapodarstva RH, u ra kvadratnih predvrijeme obilježavanja stavi čak dvjestotinjak Međunarodne godine šuma. izlagača – istaknuo je Šimenc, Zahvalni smo na potpor i na kojeg se nadovezao VladiGradu Varaždinu, Turističkoj mir Sever, predsjednik HŠRS-

Izložba gljiva ni ovog puta nije izostala

a, rekavši da je nesumnjivo u našem gradu opet odrađen veliki posao, ali je upozorio i na činjenicu da teški dani predstoje lovcima i ribolovcima. - Zar nije oportuno da čitavu godinu slušamo samo o smjernicama daljnjeg razvoja turizma na Jadranu, dok nam turizam u kontinentalnoj Hrvatskoj stagnira? Treba znati da prostora za razvoj kontinentalnog turizma ima i treba ga razvijati pazeći na dobrobit lovaca i ribolovaca koji u tom segmentu gospodarstva imaju što ponuditi. I ne samo to jer predstoji nam usvajanje novog zakona o

Na otvorenju Sajma bili su i rogisti

Kultura stanovanja Svijet financija Sport 31

Kultura stanovanja

11. listopada 2011., br. 386

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

IZDVOJENO

Zahvalan materijal Ovaj materijal je kompatibilan sa svim materijalima, osim s plastikom, pa ga možete postavljati i na horizontalne površine. Extra epos je preporučljivo postavljati pri temperaturi od 20 °C, pod je suh na dodir nakon 24 sata, a namještaj i sve ostalo je poželjno postavljati minimalno 48 sati nakon nanošenja. WORK je jednokomponentni materijal na bazi sintetičkih smola, kojim se mogu oblagati horizontalne i vertikalne površine u prostoru. Moguće je izvoditi vrlo specifične dekoracije.

Minimalno potrebno sušenje nakon postavljanja je 8 sati. Posebna vrsta dekora-

Visokodekorativne smole idealne su za postavljanje na horizontalne podne i vertikalne zidne površine, ali se mogu postavljati i kao završne obloge namještaja

OTKRIVAMO Zašto je smola postala materijal br. 1 modernog života?

Čarobni svijet smole MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Novi atraktivan proizvod koji se pojavio na našem tržištu su visokodekorativne smole, koje su idealne za postavljanje na horizontalne podne i vertikalne zidne površine, ali se mogu postavljati i kao završne obloge namještaja, jer su kompatibilne sa svim vrstama materijala, osim plastike. Atraktivne, izazovne, neograničenih mogućnosti u kreativnom izražavanju, visokodekorativne smole pravi su odgovor za sve željne noviteta, mogućnosti osobnog izričaja u opremanju interijera i postavljanja novih granica estetskih vrijednosti. Podne i zidne površine, oplemenje-

ne oblogom od dekorativnih smola, daju prostoru novu dimenziju, upravo onakvu kakvu ste željeli.

Topli podovi Ove vrste podova pripadaju skupini toplih podova, kompletna površina izvodi se bez fuga tako da je vizualno cjelovita.

Površina poda ima određenu fleksibilnost, pa ne puca pri padu težih predmeta. Idealno zamjenjuju keramičke pločice u kuhinjama, kupaonicama itd.Ovi izvanredni materijali, u sinergiji s kreativnošću renomiranih projektanata, sve češće postaju instrumentom realizacije željenih efekata te stvaranja jedinstvene i neponovljive scenografije prostora. Upotreba

visokodekorativne smole sve je češća, a razlozi su u tome što interijer preobražava na unikatan i ekstravagantan način. Fleksibilna i izdržljiva, visokodekorativna smola sa svojim vrhunskim dekorativnim mogućnostima idealna je za stvaranje ekskluzivnih ambijenata te rješavanje važnih strukturalnih i funkcionalnih zahtjeva.

Na tržištu su prisutne tri vrste visokodekorativnih smola, koje se međusobno razlikuju završnim efektom i cijenom.

Extra epos su samonivelirajući, dvokomponentni visokode-

korativni podovi na bazi epoksidnih smola.

Njihova osnovna karakteristika je stakleni završni odsjaj, koji daje osobito profinjen i elegantan izgled podnoj površini. Dekoracije u podu mogu se izvoditi u bojama i oblicima prema

želji svakog pojedinca, a mogu se čak i postavljati predmeti, npr. komadi stakla i sl. koji će nakon zalijevanja extra eposom biti potpuno unikatni.

cija, koja se izvodi u Worku, je lijepljenje folija metalnog sjaja. Završni efekti su dojmljivi i preporučljivi kako za stambene tako i za javne prostore. GEL je dvokomponentni materijal na bazi smola koji se koristi samo za vertikalne površine. Može se izvesti u ujednačenim ili izmiješanim tonovima boja kao zamjena za oblogu keramičkim pločicama u kuhinjama, kupaonicama i ostalim prostorima. Upotrebom visokodekorativnih smola, podne i zidne površine stambenih i javnih prostora postaju neponovljiva djela. Neograničenim završnim efektima prilagođavaju se svakom prostoru i stilskom izričaju, no stvaraju i vlastite stilske smjerove.

32 Kultura stanovanja

listopada 2011., br. 386 Tu11.kraj nas

Želite lijepu kuću, a uz to i topao dom?

Danas u vrijeme krize i recesije, osobito je važno voditi brigu i o svom domu. Kvalitetna fasada omogućuje vam ogromne uštede u utrošku energenata.

Poduzeće RIA export import d.o.o. iz Varaždina već godinama brine o tome da vaš dom bude lijep u dekorativnom smislu a topao u smislu grijanja, a od nedavno i topao u smislu uređenja

interijera.

Fasada Obzirom da danas na tržištu postoji mnogo različitih vrsta fasada, danas bi vam ovdje htjeli predstaviti fasadne sisteme iz našeg prodajnog programa.

Fasadnim sistemima u paketu rješavate zahtjeve učinkovite toplinske izolacije vanjskih zidova, osiguravate cijelu godinu ujednačenu i ugodnu temperaturu u unutarnjim p r o s to r i ma,

zaštitu fasade od oborinskih voda i drugih utjecaja iz okoline, te estetski izgled objekta.

Primjereni su za novogradnju kao i za saniranje starih objekata. Dokazana je ušteda energije za min. 30 % do 50 %..

Akcijske cijene Poduzeće RIA export import d.o.o. iz Varaždina, već dugi niz godina uspješno realizira sve zahtjeve vezane za građevni materijal, iz čega smo se u zadnjih desetak godina profilirali kao Fasadni centar, te kao takvi postigli vrhunske cijene fasadnih sistema, te među rijetkima postigli više od 30.000 m2 prodanih fasadnih sistema godišnje. Sve komponente fasade, od stiropora svih vrsta, profila svih vrsta, fasadnih mrežica nekoliko kvaliteta i vrsta, nekoliko kvaliteta ljepila i popratnog pribora, pa svih vrsta boja i žbuka, držimo uvijek na lageru, tako da možemo zadovoljiti svakog

RIA T EXPOR .o. d.o T R O ge, IMP u i uslu a 4, n i v o g za tr arof, Zelen M Kučan 0 Varaždin 23 4200 -120, 642-1 2/642 .hr Tel: 04 il: info@ria a m r E ia.h www.r

kupca koji dođe u bilo koje vrijeme. Zahvaljujući kompjutorskim mješalicama boja i žbuka, koje posjedujemo, u mogućnosti smo na licu mjesta izmješati boju ili žbuku u željenom tonu, za svega nekoliko minuta. Upravo te mogućnosti prepoznali su i naši kupci te nam ukazali povjerenje i ostvarili suradnju na obostrano zadovoljstvo. Stoga i mi iz godine u godinu unapređujemo svoj rad i za svoje kupce pripremamo najbolje.

Tako smo i ove godine, kako bi zadovoljili zahtjevima i mogućnostima svih profila kupaca, sastavili tri vrste fasadnih sistema, po vrhunskim cijenama i, odlične kvalitete.

Neodoljivi zidni ukrasi Poduzeće Ria export import d.o.o. iz Varaždina, godinama se brine za to da i Vaš dom bude neodoljivo lijep i topao. Ria art line je proizvod kojim se osobito ponosimo, a zamišljen je kao pomoć pri dekoriranju unutarnjih prostora. Radi se o šablonama koje se lijepe na zid, a kako na sebi imaju izrezane aplikacije, bojenjem zida i skidanjem šablona na zidu ostaju trajne aplikacije po Vašoj želji.

Tehnika Prednost ovakvog „oslikavanja“ zida je u tome što ne morate biti likovni umjetnik, a ni posebno daroviti da biste određene „stvari“ na-

slikali na zid, a s druge strane nema odljepljivanja sa zida i ostalih problema koje mogu prouzročiti klasične zidne naljepnice (ponovno ličenje, ostaci ljepila na zidu, skidanje podloge sa zida i sl.). Poznato je da danas postoji više vrsta naljepnica koje se lijepe na zid i služe kao lijepa deko -

racijazida, no isto se tako one odlijepe već nakon par mjeseci i za sobom vuku podlogu ili ostavljaju tragove ljepila, što traži ponovno bojenje.

Kod bojenja preko šablona bojite direktno na zid, u nijansu ili nijanse po vlastitoj želji i krea-

tivnosti. Može se koristiti jedna nijansa (što je najjednostavnije), ali i više nijansi (što je nešto zahtjevnije, no vrlo efektno). Za bojenje preporučamo upotrebljavati unutarnje akrilne boje, primjerice, Jupol gold, Jupol briljant, Polifor plus,

Kemopol premium i sl., što Vam također možemo ponuditi iz našeg asortimana u nekoliko tisuća nijansi, koje nijansiramo na našim kompjutorskim mješalicama.

Kompletnu liniju šablona Ria art line možete pogledati na našim web stranicama www.ria.hr, gdje imate detaljni on line katalog sa dimenzijama (koje se mogu mijenjati) i maloprodajnim cijenama, te ujedno imate mogućnost kupnje preko web shopa. Za sve ostale informacije stojimo Vam na raspolaganju i telefonom na broj 042 642-120, 642123, 207-125.

Kultura stanovanja 33

11. listopada 2011., br. 386

AQUANOM Od mašte do realizacije izravnim pristupom kupcu

Toliko dobrih razloga zašto izraditi namještaj po mjeri! „potpis“, i to vaš.

Inovacije Danas se na tržištu nalazi zavidan izbor materijala za izradu namještaja, ali i drugih noviteta poput ladica i podiznih sustava na električno pokretanje, koji su dostupni skoro svakoj manjoj radionici. Izrada po mjeri sa sobom donosi i neposredniji pristup kupcu te tako specifični zahtjevi koji su neizvedivi velikim salonima najednom dolaze na dohvat ruke.

Ukoliko ste se našli u situaciji da vam sve na namještaju odgovara, osim boje ili neke slične

S čežnjom gledate komade namještaja u salonima, ali ne odgovara vam dimenzija ili boja? Ili je možda preskup zato jer ima „potpis”?

Pripadate li onima koji žive između zidova nepravilnog oblika koji su još tome loše sazidani? Smeta vam plinsko brojilo, dimnjak je na baš nezgodnom mjestu, klupčica je postavljena malo prenisko, a ona utičnica...?

Ukoliko ste na jedno od ovih pitanja odgovorili potvrdno, tada je rjeavši odabr šenje vaših problema izrada namjeizradu štaja po mjer i. eri po mj tvari, Ako je povjerite , e osobi ili obrtu s at us dobiv katan dovoljno znanja i uni iskustva, rezultati štaj mogu biti odlični, namje a namještaj će dobiti

„sitnice“, ne brinite. Tvrtka Aquanom, koja izrađuje namještaj po mjeri, nudi palete s bojama u nekoliko stotina dekora, razne furnire, a također i velik izbor rasvjete, ručki, radnih ploha, sudopera te aparata za kuhinju - tzv. bijele tehnike…

Odabravši izradu po mjeri dobivate, ustvari, unikatan namještaj.

Noviteti Novost u izradi namještaja, što nudi i tvrtka Aquanom, je apliciranje raznih motiva na staklo, čime možete osloboditi maštovitost i životnom prostoru dati osobni pečat.

Klizna vrata na ugradbenim ormarima, vrata na kuhinjskim i kupaonskim elementima, dječje sobe itd. sada možete ukrasiti aplikacijama po želji...

34 Kultura stanovanja

11. listopada 2011., br. 386

Duplerica 35

11. listopada 2011., br. 386

olov, priroda, turizam, koji je bio pravo osvježenje u predizborno vrijeme

li u najboljem svjetlu

Na sajmu su se predstavili brojni proizvođači rukotvorina poput udruge žena iz Ludbrega svojim atraktivnim heklanim cvijećem

Robert Markovčić 3 je mjeseca kovao sablju iz 15. stoljeća

slatkovodnom r ibarstvu i ako njime vlasti ne postrože propise, mi nećemo imati što ostaviti generacijama koje dolaze – upozorio je Sever.

Okupljenima se obratio i Đuro Dečak, predsjednik HLSa otkrivši između ostalog da će članovi lovačkih udruga i društava u najskorije vrijeme diljem Lijepe Naše posaditi čak 3.0 0 0 sadnica mur ve (duda) radi revitaliziranja spomenutog listopadnog stabla.

Uz razgledavanje bogatog izbora pribora i opreme za lov i ribolov, posjetitelji su mogli sudjelovati u edukativnim te atraktivnim sajamskim sadržajima i manifestacijama poput prezentacije sokolarenja i disc golfa, uživati u promotivnoj off road vožnji ili

Neki lov ne mogu zamisliti bez samostrela

Sajam je imao i slavljenike Mogućnost sudjelovanja na sajmu na najbolji način iskoristili su brojni izlagači i njihovi poslovni partneri. Štandovi poput onog Ateljea Albert prepunog trofeja i prepariranih životinja ili tvrtke Major i partneri na kojem se u ruke mogao uzeti sofisticirani samostrel koji košta čak 1.000 eura, zaista su mnoge posjetitelje ostavljali bez daha. Našlo se mjesta i za udrugu žena iz „centra svijeta“ koje su na štandu pak onoj po Dravi i akumulacijskom jezeru. I gurmanskih užitaka bilo je na pretek jer u kotlićima je pripremana riba i lovački gulaš… Zapravo, možda je ovaj središnji varaždinski događaj za sve lovce, ribolovce i ljubitelje prirode najbolje apostrofirao zamje-

Lovački trofeji trebaju lijepo postolje

TZ-a Ludbreg izložile brojne rukotvorine, a one s izrazito lovačkim štihom pronašli smo u izložbenom salonu L S Varaždinske županije. Naime, bilo je tu raspela od jelenskih rogova i osebujnih lovačkih ogledala koje izrađuje Stjepan Trvlačnik. Sajam je imao i slavljenike jer Lovački savez grad a Zagreba ove godine obilježava 130 godina lovstva .

nik gradonačelnika s ovlastima gradonačelnika Zlatko Horvat rekavši da je on pravo osvježenje u ovo predizborno vrijeme!

Lija je predator, a ovaj put u njezinim ustima našao se zeko

Ako laže koza ne laže rog, no ovo nije koza već muflon

36 Putopis

11. listopada 2011., br. 386

Prekrasno uređena šetališta

PUTOPIS Varaždinka Aleksandra Štefić sa sinom Vanjom Bosiljem posjetila Genovu

U Colombovom gradu J Početkom 19. stoljeća, emigranti su iz Genove kretali za Ameriku u potrazi za kruhom,

ostavljajući za sobom

bijedu i glad, očekujući da ih s druge strane oceana čeka bolji život Pišu: ALEKSANDRA ŠTEFIĆ VANJA BOSILJ

Genova ima oko 600.000 stanovnika, ali to se ne osjeća na prilazu u grad. Promet teče nesmetano (koliko je to uopće u Italiji moguće). Već nekoliko kilometara prije ulaza u grad imate osjećaj da sve nekako postaje zelenije, a kada uđete u sam grad – nitko mi ne može reći da ne ostaje impresioniran. Toliko zelenila (osim u Madridu ili nekim azijskim gradovima) nismo nikada vidjeli. Nešto fantastično.

Genova na svom prostoru ima 82.000 četvornih metara javnih parkova u samom središtu grada, dok na periferiji i uz rivu sve zajedno ima još 370.000 uređenih vr-

Spomenik

Prošetali smo i slavnom lukom

tova i parkova. Ovdje imate osjećaj da ste «uletjeli» u neki park i nikako da nestane. Sve je zeleno, procvjetano i – nestvarno veselo.

Put u Ameriku Početkom 19. stoljeća emigranti su kretali odavde za Ameriku u potrazi za kruhom, ostavljajući za sobom bijedu i glad, očekujući da ih s druge strane oceana čeka bolji život. S istog mjesta krenuo je i Garibaldi sa svojih tisuću vojnika na osvajanje Siclije 1860. godine. Danas s tog mjesta polaze putnici na kružna putovanja luksuznim brodovima – hotelima. Veliki svjetionik gradsko je obilježje, ali ujedno i muzej koji je moguće

posjetiti samo subotom i nedjeljom, no mi nismo bili te sreće. Stigli smo u tjednu.

Genova je nekada bila pomorska republika, baš kao i naš Dubrovnik, a glavni konkurenti na Mediteranu bili su im Mleci. Genova je postala pomorskom republikom u 11. stoljeću, a admiral Andrea Doria u 16. je stoljeću uspio objediniti 250 plemenitaških obitelji sa zadatkom da predstavljaju Republiku.

Cristoforo Colombo

On je ujedno pokazao i vrlo praktičan duh u organiziranju svakodnevnog života Genove. Jednostavno je brodove koji nisu imali posla i besciljno se ljuljali u luci – ponudio tržištu Mediterana.

Pa kada je on to mogao napraviti, nama ne preac v o l p e ostaje ništa mor o r drugo nego fo Cristo o ju temeljito b m o l obići. o C je i j i t a Genova n z o p j na na j e 1 9 9 2 . n i n a j l godine slaĐenov etu v il a g o d inu svij «Columbianu», slaveći time najpoznatijeg Đenovljanina na svijetu, Cristofora Colomba.

Ostac i njegove rodne kuće odmah su pored osta-

Grad je prepun arhitekture koja zaustavlja dah

Riba za jelo, ali i za - akvarij!

Tržnica im je, kao i u svakom lučkom gradu, na samoj rivi. U Genovi je to Mercato orientale, najstarija tržnica u gradu otvorena još davne 1899. godine u prostorijama nekadašnjeg samostana. Netko će reći – tržnica kao tržnica, ali ova je otvorena cijeli dan, sve do večernjih sati, a talent Đenovljana za njegovanje i aranžiranje cvijeća vidi se i u načinu kako prezentiraju salate, ribu i povrće na svojim štandovima.

taka samostana sv. Andrije, koji se opet nalazi na par koraka od Porta Soprana – gradskih vrata koja čine dio obrambenog zida.

Posjet ili smo i Palazzo de Pr inc ipe, nekadašnju rezidenciju u kojoj je živio

Moderni detalji u luci

No, vrijeme ide, a Vanja i ja moramo posjetiti još i akvarij, koji je Đenovljanima najvažnija atrakcija za turiste. U akvariju se mogu vidjeti gotovo sve vrste morskih organizama, film u 3D tehnici o morskim psima, mogu se gladiti raže... Akvarij s biosferom konstruiran je na prostoru stare gradske luke i odmah pored njega Đenovljani su smjestili brod na kojem su snimali film “Pirati”.

Andrea Doria. Neposredno pored je i Via Gar ibaldi, ulica u starom gradu koja je upisana na UNESCO -v popis svjetske baštine 2006. godine.

No nas, sina i mene, puti vodi dalje...

U pomorskom gradu s bogatom poviješću bitno je vidjeti ribarnicu (barem za nas gastronome) te ponudu voća i povrća, a potom sjesti u neki od omiljenih restorana lokalnih pomoraca i stanovnika.

Parkovi u Genovi - sasvim su uobičajena pojava

!

11. listopada 2011., br. 386

Na 9. međunarodnom kajak kanu maratonu u mjestu Češky Krumlov po četvrti put pobijedio je Emil Milihram, član KKK Varteks

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Sport 3773

15. listopada u Knegincu će se održati 11. challenge turnir, organizatori su Hrvatski savez slobodne borbe i Sportska zajednica općine Gornji Kneginec. Predrag Šimunec

FULL CONTACT Mario Agatić postao viceprvak svijeta po WKN federaciji

Bravo Mario!

Košarkašice varaždinskog kluba Vindi i Rogaške Slatine

Međunarodni susret ŽKK Vindi u sklopu priprema za novu sezonu odigrao je pr ijateljsku međudržavnu utakmicu protiv prvoligaša iz Slovenije Rogaške Slatine.

Pobjeda Slovenki bila je uvjerljiva što potvrđuje viši rang natjecanja. Vindi - Rogaška 47:69 (10:20, 13:8, 11:25, 18:16). U nastavku priprema slijedi jaki turnir već ove subote u Virju,

gdje će se uz domaće Virje okupiti ekipe Trešnjevka i Peščenica iz Zagreba te Vindi.

Nakon toga slijedi u subotu 15. listopada od 14 do 21 sat u dvorani Graberje Vindi turnir na kojem će nastupiti ekipe Radost Čakovec, Virje, Gospić i domaći sastav Vindi.Na kraju 22. listopada kontrolni susret s ekipom Trešnjevke.

“Krojači” ipak poraženi Mario Agatić, član Pitt Bull Gym kluba iz Sračinca, hrabro se suprotstavio najboljim borcima u full contactu na završnici u Francuskoj

J Mario je u finalu nastupio sa slomljenim rebrom i unatoč jakim bolovima pružio

je snažan otpor Francuzu Brucu Cordonu, što su prepoznali i gledatelji u dvorani Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Finalni meč između Francuza i Marija održan je u prepunoj dvorani pred više od 5.000 gledatelja, a prenošen je izravno i na francuskoj nacionalnoj T V postaji. Mario je dobro krenuo u meč, ali što je dalje odmicao, bolovi su bili sve veći, a protivnik je ciljano udarao na Marijevo bolno mjesto. U 5. rundi Marijev trener Siniša Hrabrost U prvom je Mario izvukao Kovačić predao je meč kako ne bi došlo do još teže Nijemca Dima Welmepovrede. Gledatelji u ra, prvaka svijeta s dvorani prepoznali u kickboxingu. igger B su hrabar Marijev M e č j e Ma 9u r e t t e B nastup za što je rio dobio ve o u c n na bodove u nagrađen veliosi r e ć p t i p iako mu je u oku bolje kimM aplauzom. eđutim, prvoj rundi godine u naj osvajanje titule od udarca raždin oxing a V viceprvaka svijepuklo rebro. kickb ce ta u full contactu Nakon po r o b još je veći uspjeh za sjeta liječniku, Marija kada znamo da odlučio je zajedno to nije njegova prva borisa svojim trenerom Sinišom Kovačićem ipak nastupiti lačka disciplina. Mario očekuje u finalu. U drugoj polufinalnoj još bolje rezultate u svojoj prvoj borbi Francuz Bruce Cordon borilačkoj disciplini K-1.

Bruc Cordon je bio aktualni pobijedio je Gruzijca Davida Yakvakia nokautom u 3. rundi. prvak svijeta i jedina disciplina Mario Agatić postao je viceprvak svijeta u full contactu u kategoriji do 69,900 kg po WKN federaciji. Mario se plasirao na završnu borbu četiri najbolja borca svijeta održanoj u Francuskoj.

u kojoj nastupa je full contact.

U Francuskoj je nastupio i Zoran Cvek u borbi za europsku titulu u kategoriji do 66,700 kg. Nažalost, Cvek je izgubio od Francuza Davida Cordona prekidom u 4. rundi.

Siniša Kovačić kao svjetski prvak i predstavnik WKN federacije za Hrvatsku dobio je ekskluzivno pravo za organizaciju velikog borilačkog spektakla pod nazivom Biggers Better 9 u prosincu ove godine, na kojem će nastupiti pobjednici osam kvalifikacijskih turnira. Ovaj

atraktivni borilački program prenosit će uživo poznata TV postaja Eurosport, a najave za prijenos i reklamu sportskog Varaždina moći će mjesec dana uoči finalnog turnira gledati ljubitelji sporta u Europi i svijetu. Borci koji će nastupiti u varaždinskoj Areni dolaze iz raznih borilačkih stilova, a u Varaždinu će se boriti po pravilima boksa u tri runde po tri minute. Novi detalji o ovom događanju saznat će se na press konferenciji 20. listopada u Varaždinu.

SP u kickboxu 2012. u Varaždinu?

U Varaždinu je boravio Fritz Exenberger, izvršni direktor WKF federacije, koji je u razgovor sa svojim domaćinom, Slobodanom Mikcem, zamjenikom varaždinskoga gradonačelnika, spomenuo mogućnost da Varaždin bude domaćin Svjetskog prvenstva u ama-

terskom kickboxu. Jedan od prvih ljudi te svjetske organizacije, kao i predsjednik europske federacije Ištvan Rožman, pozvao je grad Varaždin da podnese kandidaturu za domaćinstvo, koje bi od 16. do 22. srpnja 2012. godine trebalo okupiti oko 2000 natjecatelja.

STRELJAŠTVO Gađanje glinenih golubova okupilo 33 ekipe iz Hrvatske

Održan 1. sajamski kup u Ljubeščici U sklopu 16. međunarodnog sajma Lov, ribolov, priroda, turizam u Ljubeščici je održano gađanje glinenih golubova.

Točnije, održan je 1. sajamski kup na kojem su nastupile 33 ekipe iz Hrvatske. - Ideja o organiziranju Sajamskog kupa prisutna je već nekoliko godina, sada smo tu ideju i realizirali. Uz odlične uvjete

za gađanje na olimpijskoj streljani, pobrinuli smo se i za onaj drugi, gastronomski dio - ističe Dragutin Horvatić, predsjednik LD -a Vepar iz Ljubeščice, koje je organizator ovog natjecanja.Među ekipama najbolji rezultat postigli su članovi LD-a Šljuka iz Lukavca, drugi su članovi LD-a Vepar iz Ljubeščice, a treće mjesto pri-

palo je lovcima LD-a Prepelica iz Malog Bukovca.U pojedinačnoj konkurenciji prvo mjesto osvojio je Kruno Antolković (LD Srnjak – Sveti Ivan Zelina), drugi je Marko Pokos (LD Belupo - Ludbreg), dok je treće mjesto osvojio Željko Kelčić (LD Sokol - Stupnik).Pokrovitelj Sajamskog kupa bio je Hrvatski lovački savez. (dp)

Rukometaši RK Varteks Di Caprio u 5. kolu Premijer lige nisu uspjeli u dvorani u Graberju pobijediti ekipu RK Gorica.

Prvo poluvrijeme završilo je rezultatom 18:18, a neizvjesno je bilo tijekom cijelog drugog poluvremena. Međutim, na kraju su ipak slavilii gosti rezultatom 34:32. “Krojači” su tako još uvijek bez bodova u ovogodišnjoj Premijer ligi. U sljedećem kolu - u Buzet.

Osvojen jedan bod Odbojkaši OK Varaždin Volley u 1. kolu Kupa izgubili su i drugu utakmicu od ekipe MOK Rijeka i tako su se oprostili od ovog natjecanja rezultatom 3:0 (25:20, 25:17, 25:21).

U 1. kolu 1. A lige odbojkaši su poraženi od ekipe Daruvara 3:2 (25:20, 25:23, 21:25, 26:28, 15:11), također na svom terenu.

U 2. kolu Varaždinci gostuju u Rovinju.

FOTO FOKUS

38 Sport

11. listopada 2011., br. 386

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Fair play u sportu U

Poreču je održan 17. europski fair play kongres. Predstavnici brojnih zemalja održali su zanimljiva izlaganja. Sam odabir tema s ovog područja već dovoljno govori: Je li sport dio kulture: Fair Play kao dio sportske kulture, Kultura mira – Fair Play je jedini način, Sport + obrazovanje = olimpijske vrijednosti, Žene u sportu su pravi izazov za fairplay pokret, Sport kao dio kulture u Japanu, Mediji i nasilje u sportu, Nogomet i sport ambasadori moralnih vrijednosti, Fair play u hrvatskim medijima, Sport i mediji, Sport i nasilje, Fair play i ponašanje gledatelja, Nasilničko ponašanje nogometnih navijača u suvremenoj Hrvatskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe, Može li postojati fair play u sportu u današnjem društvu, Fair play i navijačko ponašanje – projekt “Ja sam fer” u Poljskoj, Mijenjanje kulture: oblikovanje ponašanja mladih navijača, Fair play i gledatelji: Jednosmjerna karta, Utjecaj sporta na moralne promjene u društvu, Fair play u sportu i utjecaj na društvene vrijednosti: o intenzitetu, univerzalnosti i mogućoj uzajamnosti odnosa, Fair play u društvu, Sigurno sportsko okruženje, Doping i princip jednakih šansi, Edukacijom protiv nasilja u sportu, Fair play u kulturi i obrazovanju u Turskoj, Etičko ponašanje trenera, Etika u sportskom menadžmentu i dr. Samo pogled na ove teme može nam reći koji su smjerovi razmišljanja vodećih europskih stručnjaka vezano uz fair play u sportu. Svaki naslov je zanimljiva tema za promišljanje. bornik radova u kojem su ukratko sažeta izlaganja nalaze se na internetskoj stranici HOO-a i mogu se preuzeti i detaljnije pročitati.

Z

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Plan je zadržati sve igračice i napredovati uz status stabilnog prvoligaša koji se više neće boriti za ostanak u društvu najboljih

RUKOMET Treća sezona ŽRK Koka u 1. HRL-u za žene

Nismo “klub slučaj” J Pripreme su odrađene odlično, atmosfera je odlična i siguran sam da se ove godine nećemo boriti za ostanak, već da ćemo biti između 4. i 6. mjesta Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

ŽRK Koka vrlo je dobro ušla u ovogodišnje prvenstvo u 1.

HRL. Nakon dvije godine od povratka u društvo najboljih ženskih rukometnih klubova u Hrvatskoj u kojima su se borili za ostanak, početak treće sezone dao bi nagovijestiti da će napraviti “korak naprijed” na prvenstvenoj ljestvici.

Kontinuitet U seniorskoj postavi trenutno je 18 igračica iz vlastite škole i to 13 od 16. do 20. godine, dvije malo starije i tri s 30 godina.

Nema više profesionalnog statusa igračica i sve su srednjoš kolke i studentice koje redovno obavljaju svoje obaveze s visokim ocjenama, a klub je za njih osigurao stipendije. - Prije tri godine klub je preuzeo Neven Maruševec i onda smo uveli plan sanacije i reorganizacije - rekao je izvršni direktor Damir Premužić. - Po-

složili smo klub i racionalno se ponašamo. Naš godišnji proračun je oko milijun kuna i u okviru toga se krećemo dodao je Premužić.

U klubu je angažirano pet trenera od kojih je samo trener prve ekipe Vlado Vujović profesionalac. Klub se natječe u 1. HRL-u, 3. HRL-u, igraju u kadetskoj ligi, turnirima za mlađe kadetkinje te za godišta 1998./99., 2000. te najmlađe rukometašice u mini-rukometu. Ukupno je registrirano 135 igračica. - Ustabilili smo klub, postigli smo kontinuitet kod trenera i igračica, nemamo nikakvih dubioza i nismo “klub slučaj” - dodao je Premužić. U ovoj regiji uz Čakovec i Ivanec jedini smo klub koji radi s djevojčicama, a to nam je i dalje prioritet, rad s mladima u okviru novaca koje imamo. Naš glavni sponzor prati nas u okviru svojih mogućnosti i svakako je prepoznao organizanost u klubu i orijentiranost na mlade. Dobro surađujemo sa Zajednicom

sportskih udruga grada Varaždina. Kao jedna od najmlađih ekipa u 1. HRL-u, sada već imamo iskustvo i znanje pa to do izražaja dolazi i kroz rezultate.

Pripreme su odrađene odlično, atmosfera je odlična i siguran sam de se ove godine nećemo boriti za ostanak, već da ćemo se plasirati negdje između 4. i 6. mjesta te da ćemo iz godine u godinu rasti. Plan je zadržati sve igračice i iz 3. HRL.a ući u 2.

HRL te oformiti još jednu ekipu za 3. HRL. Sada se natječemo u šest kategorija, a plan je da to bude u sedam. Otvoreni smo za suradnju, a odlično surađujemo s RK Varaždin na radu u osnovnim školama - dodao je Premužić.

U Splitu je održan hrvatski Nike Masters tenis Cup na koji je od strane izbornika bilo pozvano osam najboljih juniora u kategoriji do 12 godina, a među njima bio je i Hrvoje Puklavec iz TK Varteks. Hrvoje je prezentirao odličnu igru i uvjerljviim pobjedama stigao je do samoga kraja i osvojio j e Masters turnir.

Hrvoje je u 1. kolu uvjerljivo pobijedio Šuška, u 2. kolu je bio bolji od do tada prvoga u Hrvatskoj, Roka Savina iz Splita rezultatom 2:1 (3:6, 6:4, 6:0), u 3. je kolu pobijedio finalista državnog prvenstva Duju Ajdukovića iz Splita također u tri seta 2:1 (3:6, 6:1, 6:1), a u finalu je u tri seta bio bolji od Karla Divkovića

u skoj senior nutno vi tre posta račica iz g je 18 i škole i to e t i t s 20. vla 6. do 1 d o 13 e godin

Otvoreni za suradnju Od varaždinskih rukometašica u juniorskoj reprezentaciji bila je Petra Oštarijaš te Simona Hajduk, Ines Domjan i Tea Jalušić. Klub je specifičan i po tome što u klubu nema članarine.

- Uspostavljeni su odnosi povjerenja s roditeljima i ukupna situacija u klubu

je zdrava. Sve igračice su iz našeg pogona, naši su treneri, nema profesionalaca, otvoreni smo za sve i nismo “klub slučaj” - zaključio je izvršni direktor Damir Premužić. U klubu pripremaju i web stranicu i pozivaju sve zainteresirane da interaktivno sudjeluju u radu kluba.

Igračice iz varaždinske škole

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 11.10.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011. – KK Varteks s početkom u 18,00 sati 12.10.2011.

- velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Zelina s početkom u 19,00 sati 13.10.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik – KK Prosvjetar s početkom u 18,00 sati 15.10.2011.

- velika dvorana – koncert Dražena Zečića pod nazivom „Crni kralj i bijela dama“ s početkom u 20,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Bjelovar s početkom u 15,00 sati

TENIS

Hrvoje Puklavec, pobjednik Nike Mastersa

iz Zagreba s 2:1 (3:6, 6:4, 6:3).

Ovim pobjedana Hrvoje je osigurao nastup na dva jaka međunarodna turnira.

Prvi je krajem listopada u Barceloni, TTK Warriors Cup, a drugi 7. prosinca na Floridi, Oranfr Bowlu - najjači svjetski turnir za dvanaestogodišnjake.

Ovim rezultatima potvrđuje se dobar rad u TK Varteks s mlađim uzrasnim kategorijama gdje se stvaraju nove generacije uspješnih varaždinskih tenisača.

Sport 39

11. listopada 2011., br. 386

HRVANJE “Tijesna” pobjeda Varaždinaca nad ekipom Sesveta

Izjednačena borba J Susret 3. kola 1. HHL Play offa igra se već ovog vikenda u Petrinji protiv Gavrilovića Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U 2. kolu 1. hrvatske hrvačke lige, momčadskog prvenstva hrvatske lige za prvaka, HK Vindija pobijedila je ekipu iz Sesveta 4:3.

U Školskoj sportskoj dvorani Varaždin u Graberju ponovo se okupilo više od dvjestotinjak ljubitelja hrvanja kako bi podržali varaždinske hrvače.

Nakon dvije uvodne borbe u kojima su nastupili najmlađi članovi HK Vindija, nastupili su u kategoriji do 55 kg Bešenić i Pušić. Nakon prednosti u prvoj rundi do kraja je Pušić dostigao Bešenića i pobijedio.

Udruga Moving poziva i najmlađe na treninge ove vještine

Capoeira i za djecu!

Ove će se sezone u plesnoborilačkoj vještini capoeiri moći okušati i najmlađi.

Naime, Udruga Moving organizira od utorka 11. listopada treninge capoeire prilagođene djeci od 7 do 14 godina. Treninzi će se održavati utorkom od 18 do 19 sati u prostoru male dvorane 2. osnovne škole i namijenjeni su učenicima svih razreda osnovnih škola.

Pitanje pobjednika Zatim je Lizatović u kategoriji do 60 kg pobijedio bez borbe Šikutena. U kategoriji do 66 kg Barić je bio bolji od Jurića. Sokol je u kategoriji do 74 kg u trećoj rundi riješio pitanje pobjednika nad Đokom. U kategoriji do 84 kg Zorec gubi od Zirduma, a Šebijan od Šavuka u kategoriji do 69 kg. U posljednjoj borbi Hogač pobjeđuje Katića i tako ukupna pobjeda odlazi na stranu Varaždinaca.

Podsjetimo da je u 1. kolu 1. listopada Lika u Zagrebu pobijedila Vindiju 5:2.

- Već sam najavljivao uoči početka lige da će ove godine natjecanje biti vrlo izjednačeno - rekao je trener Varaždinaca Pero Panić.

- To se pokazalo i u našem susretu sa Sesvetama u kojem smo tijesno pobijedili. Momčad smo složili prema prot ivniku i veliko iznenađenje je bilo da je Sokol pobijedio Đoka.

To Sesvećani nisu oček ivali. Mi smo opet morali pobijediti da bi smo ostali u konkurenciji za finale. U prvom susretu Bešenić se vratio nakon dvije teške operacije i dvije godine pauze. Zadovoljni

Trening u utorak 11. listopada bit će otvoren i besplatan za svu djecu koja žele probati kako je to kada se vježba capoeira. - Dijete kroz bavljenje sportom stječe samopouzdanje i sigurnost te bolju kontrolu nad vlastitim tijelom. Također dijete upoznaje nove prijatelje, a u capoeiri i jednu sasvim novu kulturu – poručuju iz Udruge Moving. (dpa)

Bronce za gluhe EP-u u streljaštvu za osobe oštećena sluha održano je u Njemačkoj. Hrvatsku reprezentaciju sačinjavao je varaždinski dvojac Milan Lugarić i Mario Šimegi. U kategoriji malokalibarski pištolj 50 m osvojili su broncu, a Lugarić je pojedinačno bio osmi. U disciplini zračni pištolj 10 m također su bili treći, a Lugarić je osvojio pojedinačno sedmo mjesto. U ženskoj reprezentaciji nastupila je Varaždinka Vida Novak uz Riječanke Majdu Bačić i Kristinu Šokčević. Osvojile su peto mjesto u disciplini zračna puška 10 m, a Vida Novak bila je pojedinačno 14. Tehnička direktorica reprezentacije je Varaždinka Nevenka Kolarić.

Hrvači varaždinske Vindije uspjeli su nadmudriti i pobijediti ekipu Sesveta u neizvjesnoj završnici

smo što se vratio, ali on je za ovaj meč skinuo 5 kg i izgleda da ih je skinuo prenaglo pa su se javili problemi u trećoj rundi. Vrlo je hrabro ušao u meč, ali još uvijek mu treba nekoliko mjeseci da se vrati u natjecateljsku formu. Nemamo mu što zamjeriti, glavno da je rame izdržalo i to daje nadu - dodao je Panić.

Natjecanje u 1. HHL-u nastavlja se već idućeg tjedna u izjednačenoj borbi u lovu

da pobje ak n a t s za o renciji u k n u ko nale s za fi ićem i ov Gavril om Lik

Četiri medalje za dječake U Zagrebu je održano Prvenstvo Hrvatske u hrvanju slobodnim načinom za starije dječake. Ukupno je nastupilo 105 dječaka iz 19 hrvatskih klubova. Za HK Vindiju još su nastupili Nikola Fajfarić, Filip Bogović, Karlo Pocakala, Antun Novko, Ivan Runac, Valentino

na titulu najboljeg sastava u državi.

- Sljedeći susret igra se već ovog vikenda u Petrinji protiv Gavrilovića, našeg tra-

Levanić. Zapažene rezultate postigli su Petar Premužić osvojivši prvo mjesto do 38 kg dok je u istoj kategoriji drugo mjesto osvojio Ivan Conar, Mihael Bešenić osvojio je drugo mjesto u kategoriji do 42 kg, a treći je bio Ivan Ratković u kategoriji do 85 kg.

N. Marof bez bodova Novi Marof, član 1. HMNL-a, vratio se sa subotnjeg gostovanja u Splitu bez bodova. Bolji od njega bio je Split Brodosplit Inžinjering koji je slavio rezultatom 5:2 (3:1).

Nakon četiri odigrana kola, Novi Marof nalazi se na 8.

mjestu prvenstvene ljestvice s 4 boda, dok je na vodećoj poziciji ekipa Vrgorca s 12 osvojenih bodova.

U sljedećem kolu Novi Marof bi trebao biti domaćin vodećoj ekipi, a susret se igra u petak 14. listopada.

Potrebni turniri

dicionalnog rivala. Prema njima ćemo lakše posložiti momčad, a očekujemo vrlo tešku i izjednačenu borbu najavio je Panić.

SKIJANJE Ski klub Varaždin potpisao je sponzorski ugovor s varaždinskom prehrambenom tvrtkom Vindijom.

Tako je, osim podrške koju pruža Hrvatskom nogometnom savezu, KHL Medveščaku te mnogim varaždinskim klubovima različitih sportskih disciplina, Vindija odlučila poduprijeti i varaždinske skijaše koji su u protekloj sezoni ostvarili vrhunske rezultate.

U Ski klubu Varaždin posebno se izdvaja Istok Ro-

deš, njihov najuspješniji janskom Trofeju Topolino, pojedinac i velika nada za neslužbenom svjetskom prbudućnost ovog sporta u venstvu dječjeg skijanja. S Hrvatskoj. Istok svoj ta- obzirom na njegova izvrsna lent i potencijal pokazuje postignuća u posljednjih kao član hrvatske dječje godinu dana, mladi Istok s ski reprezentacije, koji je pravom može računati na u sezoni 2010./2011. na plasman na iduće Zimske osam međunarodnih na- olimpijske igre te Vindijinu tjecanja ostvario čak sedam bezrezervnu podršku na plasmana među tri najbo- putu da to i ostvari. lja skijaša. Najveći uspjeh petnaestogoIstok Rodeš ima sponzora dišnjeg Varaždinca svakako je osvajanje prvog mjesta na tali-

Odbojkašice OK Varaždin Volley sudjelovale su na XV. memorijalnom turniru Bilogora 91. Nastupile su ekipe Bjelovara, Vrbovca, Petrinje i Varaždina. Prvoligaška ekipa Bjelovara pobijedila je na turniru, a ekipa Varaždina zauzela je treće mjesto, dok

je Mirna Horvat proglašena najkorisnijom igračicom turnira. Odlično organiziran turnir uz dobro druženje bio je idealan za pripreme pred početak sezone te je dogovoreno da se slični tunriri organiziraju i u ostalim gradovima.

40 Sport

11. listopada 2011., br. 386

BEJZBOL Mladi Varaždinci i nakon petog turnira vodeći u ukupnom poretku

Sigurna budućnost Ž U PA N I J S K I NOGOMETNI SAVEZ

Sloboda bez boda U 9. kolu 1 ŽNL Varaždin postignuti su sljedeći rezultati: Sloboda – Novi Marof 0:3, Udarnik 32 – Zadrugar 1:2, Bednja – Dubravka 2:2, StrugaRovokop – Plitvica 3:3, Orač – Polet (C) 0:4, Trnje – Rudar 47 1:6, Jalžabet – Zelengaj 1:2, Mladost (Š) – Sračinec 1:3.

U vodstvu je i dalje Zelengaj sa 25 bodova ispred Dubravke sa 20 bodova.

U sljedećem kolu sastaju se: Dubravka – Mladost (Š), Zadrugar – Zelengaj, Rudar 47 – Jalžabet, Polet (C) – Trnje, Plitvica – Orač, Sračinec – Struga-Rovokop, Novi Marof – Bednja, Udarnik 32 – Sloboda (VŽ). Sve utakmice igraju se 16. listopada s početkom u 15:30 sati.

Aikido trening Aikido društvo Varaždin poziva na prezentaciju umijeća aikida i ot voreni trening u četvrtak 13. listopada u 19:30 sati u dvorani Centra Tomislav Špoljar, Graberje 33, u Varaždinu.

Uvodnim treningom približit će se koncept i način vježbanja te japanske borilačke vještine, a moći će se upisati i u Aikido društvo Varaždin.

Mladi bejzbolaši BK Vindija nakon pet turnira uvjerljivo drže prvo mjesto, a na završnom turniru krajem mjeseca ponovo u Varaždinu pokušat će osvojiti naslov prvaka

J Na finalnom turniru za mlade bejzbolaše starosti od 9 do 12 godina u Varaždinu krajem

listopada sastat će se najbolje hrvatske ekipe Vindije, Olimpije, Medvednice i Zagreba Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

ši su prije ovog turnira bili na prvom mjestu, a tako U subotu je u organiza- je ostalo i na kraju dana, ciji Baseball Kluba Vindija nakon što su osvojili turnir, pobijedivši zaredom ekipu u Varaždinu održan Zagreba, zatim Nade peti po redu turSSM i u finalu karnir u sklopu za lovačku Olimpiju hrvatskog e u utakmici koja prvensenior nd će je bila prepust va za ike v i ć e n na preokreta, n a j ako sljed n a , a mlađu pauz domaći napetosti i odi t i b ličnih akcija, a katem na gor iju toga i lazi splitska neizvjesnost o je trajala goigrača d teren pa Nada tovo dva sata, ml adež i eki da bi bejzbolaši od 9 do 12 SSM Vindije u dodatgodina. nim izmjenama došli do pobjede od 8:4 te tako Prvaci Na turniru je nastupilo osvojili ovaj turnir i zadržali ukupno šest ekipa, a uz dvije vodeću poziciju pred podomaće ekipe Vindije i Vindi sljednji, finalni turnir sezone Iso -Spor t iz varaždinske koji će i odlučiti o konačnom “Vindi Iso-Sport Škole Base- prvaku Hrvatske u ovoj kateballa”, nastupile su još ekipe goriji za 2011. godinu.

Dok je prva ekipa VaraždiOlimpije iz Karlovca, Nade SSM iz Splita te Medvednice naca osvojila turnir, njihovi mlađi suigrači, koji su ove i Zagreba iz Zagreba.

Mali varaždinski bejzbola- sezone tek počeli natje-

canja u bejzbolu, nisu imali v i š e snage te su završili turnir na posljednjem mjestu, ali izgubivši tijesno u utakmici za petu poziciju u posljednjoj izmjeni od Splićana s 10:6.

Opet Varaždin Tako će na finalnom turniru, koji će se održati ponovno u Varaždinu krajem mjeseca, nastupiti četir i ekipe: Vindija, Olimpija, Medvednica i Zagreb.

Isti vikend, ali dva dana zaredom, svoje sljedeće utakmice u sklopu hrvatskog prvenstva u sezoni 2011./2012. imali su i seniori, koji se i dalje bore s problemima mladih igrača

Bejzbol je sve popularnija igra među najmlađim Varaždincima

i kompletno novog sastava te su u oba dva susreta poraženi od ponajbolje hrvatske ekipe Zagreba. No ipak, iako nisu došli do pobjede, vidljiv je porast ekipe u svim elementima, a ponajviše u

uigranosti i kemiji, koja je dosad bila veliki problem.

Nakon ov ih utakmica za seniore, sljedeći vikend će biti pauza, a nakon toga će na domaćem terenu ugostiti splitsku ekipu Nade SSM.

SPORTSKI PLES PK Harmony osvojo pet prvih, 12 drugih i jedno treće mjesto na turniru u Petrinji

Perspektivni plesni parovi

Najljepši trenuci na postolju

U Petrinji je održan međunarodni Bodovni plesni turnir Hrvatskog sportskog plesnog saveza i Plesnog kluba “Petrinia”. Na natjecanju je nastupilo 150 plesnih parova iz 32 kluba i 3 države: Mađarske, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Za varaždinski plesni klub “Harmony” nastupila su 22 plesna para, a rezultati koje su ostvarili bili su razmjerni renomeu najtrofejnijeg plesnog kluba u državi. Osvojeno je 5 prvih mjesta, 12 drugih i 1 treće mjesto te 2 četvrta, 3 peta i 4 šesta mjesta.

Najperspekt ivniji mladi hrvatski plesači i državni reprezentativci Vedran Sraga i Iva Risek te Tin Sanjković i Karla Keča na ovom izuzetno

V

edran Sraga i Iva Risek putuju na SP u Moldaviju jakom natjecanju osvojili su očekivano pr vo odnosno drugo mjesto u kategoriji mladeži te su na taj način uspješno odradili posljednji

domaći nastup prije odlaska na Svjetsko prvenstvo u standardnim plesovima koje će se za dva tjedna održati u moldavijskoj prijestolnici Kišinjevu. Na natjecanju u standardnim plesovima prvo mjesto pripalo je i Antunu Matiću i Anamariji Mišljenović u kategoriji odrasli D3.

Na natjecanju u latinoameričkim plesovima prvo mjesto pripalo je Lovri Jakovini i Mirni Zimonić u kategoriji mlađa mladež C i Kristianu Augustiću i Luciji Brkić u kategoriji starija mladež D3.

Iva Risek i Vedran Sraga

Savjetnik 41

11. listopada 2011., br. 386

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Pepeljuge i maćuhice

Zašto psi kašlju?!

K

N

oliko puta smo čuli ili pročitali poučnu priču o Pepeljugi? A koliko nas je čulo priču o maćuhici i kako je Viola tricolor u hrvatskom nazivlju biljaka dobila ime maćuhica? Bile jednom dvije curice, sestrice, siročad bez voljene majčice. Majčica im je umrla te se njihov otac ponovo oženio. Živjele su u kući s drugom mamom – maćehom te s njezine dvije ohole, prgave, zločeste i škrte kćeri. Hladne jeseni, na livadi je jedna od curica čuvala kravu što je pasla. vojim bosim, promrzlim nožicama koračala je rosom ocakljenom livadom. Zamalo zagazi u skupinu od nekoliko biljaka bogatih sitnim, žuto-bijelim cvjetovima.

Obraduje se, zaigra joj srce pri pomisli kako će ih prenijeti na grob svoje majčice te tamo zasaditi. Radosna što će moći nešto odnijeti majčici na grob, ne mareći za svoje dječje prstiće, pažljivo ih izvadi i nakon povratka kući, kriomice, da je ne vidi maćeha ili njezine zle kćeri, otrči na groblje do groba svoje majčice. a brzinu iskopa rupe u zemlji, za svaku od prelijepih biljčica, sva radosna zasadi biljčice izvađene na livadi. Ali primijeti da se prilikom sadnje jedan cvijetak odlomio. Bilo joj ga žao te ga pokupi i pažljivije pogleda. Zamijeti da cvjetić ima pet latica, pogledavši naličje cvijeta začudi se - pa zaperci na kojima sjede listovi nisu razmješteni kao u drugih cvjetova. Pomno ponovo gleda lice cvijeta, pa ponovo naličje. I odjednom je obuzme tuga, grudi joj presiječe bol, suze joj zacakle oči... Izusti glasno: „Pa ove dvije latice su bez uresa, a sjede na samo jednom stolcu - pa one su sirotice poput moje sestrice i mene, a ove druge dvije urešene latice što sjede svaka na svom stolcu su maćehine kćeri, ova pak najveća latica je prekrasno urešena i sjedi čak na dva zaperka – ta je ko naša maćeha“. Suzice niz curičinih očiju, poput sjajnih bisera, kotrljahu se niz lice i padahu na majčin grob i tek zasađene maćuhice.

S

N

ajčešći komentar vlasnika na jaki kašalj kod psa ili mačke je da sigurno imaju kost u grlu!

Kašalj je zapravo simptom koji može nastati iz mnogo razloga. Naravno, prvi i osnovni je prehlada. U zimskom razdoblju najčešći razlog je jedenje snijega, pijenje hladne vode ili lizanje leda. Kašalj može biti i posljedica raznih infekcija dišnog trakta, a s obzirom na inficirano mjesto, i kašalj će biti različit i imati svoje specifičnosti. Tako dobar kliničar već po vrsti kašlja može odrediti i dijagnozu.

Npr. upala nosne sluznice uzrokovat će kihanje, a ne kašalj. Upala ždrijela: kašalj koji može dovesti i do posljedičnog povraćanja. Upala dušnika: izrazito zvučan i učestao kašalj. Upala bronha: kašalj koji može biti produktivan, ali i suh. Upala pluća: samo blago i bolno kašljucanje isto kao i upala poplućnice.

Kašalj može uzrokovati i trauma u području grudnog koša. Također i zarazne bolesti mogu uzrokovati kašalj.

U pasa su najčešće tzv. zarazni kašalj i štenečak. Za razliku od štenečaka, bolesti koja se izuzetno teško liječi, a posebice u mijeni gnojne infekcije dišnih putova, zarazni kašalj je izlječiva bolest. Obje je bolesti moguće spriječiti zaštitnim cijepljenjem, stoga preporučujem cijepljenje pasa protiv zaraznih bolesti do kraja života, a ne samo u prvoj godini. Kod mačaka postoji cijeli kompleks bolesti dišnog trakta, koji se također vrlo uspješno prevenira, a kašalj će biti već znak komplikacija. Specifičan kašalj pojavljuje se i kod nekih promjena na srcu, kada posljedično nastaje nakupljanje tekućine u plućima. Taj kašalj je suh, plitak, u naletima i, ono što je specifično, najčešći je noću odnosno kada se životinja primiri. Ukoliko je takav kašalj učestao, tada je u pitanju već zakazi-

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Jesenski uvjeti vožnje J

esensko vrijeme obiluje meteorološkim pojavama koje pred vozače postavljaju prilično velike izazove i omogućuju čestu pojavu opasnih situacija na cesti. Svi mi, savjesni i defenzivni vozači, moramo o tome neprestano voditi računa. Prva opasna pojava koju nam donosi jesen svakako je kiša. Na mokrom kolniku mijenja se koeficijent trenja između kotača i podloge i podloga postaje skliska. To nam produljuje put kočenja, a samim time i zaustavni put. Osim toga, vidljivost postaje smanjena pa nam to dodatno otežava sigurnu vožnju. Druga, ne manje opasna jesenska pojava je magla. Magla strahovito smanjuje vidljivost i preglednost ispred vozila i oko njega i time uzrokuje da se uočavanje opasnosti, u pravilu, događa u posljednji trenutak. zuzetno je opasno i to što se magla pojavljuje mjestimično, pa vozači često iz sasvim normalnih uvjeta vidljivosti odjednom ulaze u oblak guste magle nedovoljno pripremljeni na to. Lišće na cesti tipična je jesenska pojava koja također predstavlja veliku opasnost za vozače i njihovu sigurnost. Otpalo lišće, pogotovo kad je mokro, ako se nađe između kotača i podloge predstavlja vrlo sklizak film koji kotačima onemogućuje direktan dodir s podlogom i time svodi trenje gotovo na nulu. osebnu opasnost to predstavlja u situacijama kada na vozilo djeluju i neke druge sile koje nisu nužno u pravcu kretanja (kočenje, ubrzavanje i vožnja u zavoju).

Kako jesen odmiče, približavamo se zimi, a to nam donosi sve osjetniji pad temperature posebice u jutarnjim i večernjim satima. ajopasnije temperature za poledicu su između - 3 i + 3 °C. Poledica je uvijek mjestimično tako da nikad sa sigurnošću ne znamo gdje. U ovim prijelaznim razdobljima još nismo u potpunosti prilagođeni ovakvim novim uvjetima koji se počinju pojavljivati na cesti, stoga toj prilagodbi moramo posvetiti dodatnu pažnju.

I

P

N

vanje srca. Također specifičan kašalj pojavljuje se kod trovanja dikumarolom, odnosno otrovom koji se vrlo često neodgovorno primjenjuje u suzbijanju glodavaca. On je produktivan, podsjeća na kašalj kod bronhitisa, a posljednja mijena je kada počinje s iskašljavanjem krvi. Stalan kašalj u vidu kašljucanja čujan je kod tumoroznih promjena na grudnoj kosti i rebrima. I da se vratimo na kost u grlu! Ukoliko pas ili mačka imaju strano tijelo u ustima ili je eventualno zapelo u području ždrijela ili jednjaka, prvenstveno će pokušati podražajem na povraćanje izbaciti napolje, ići će šapama prema ustima kao da žele to izvaditi, bit će nemirni, pojačano će sliniti itd. Dakle simptomi su potpuno drugačiji! S obzirom na različite uzroke kašlja, od onih najbanalnijih pa do onih najozbiljnijih u zdravstvenom smislu, ipak je uputno da što prije odvedete svog kućnog ljubimca veterinaru. Brza i točna dijagnoza ključ su i bržeg i jeftinijeg izlječenja.

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Tržište nekretnina neće stati O

dmah nakon nedavnog stupanja na snagu (10. kolovoza 2011.) izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i gradnji i Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama pojavilo se u praksi pitanje što je to nezakonito izgrađena zgrada kojom se sukladno navedenim zakonima ne može trgovati dok se ne legalizira ili ne dokaže da je legalna, odnosno za koju se u konačnici može zahtijevati i njeno rušenje. ogrešno tumačenje zakona u praksi išlo je za time da se svaka zgrada koja je upisana u zemljišnu knjigu bez zabilježbe da je za nju priložena i uporabna dozvola (tzv. pozitivna zabilježba) smatra nezakonitom, odnosno da se zakonitost zgrade mora dokazivati upisom u zemljišne knjige zabilježbe postojanja uporabne dozvole. o sada upisivanje takve pozitivne zabilježbe o priloženoj uporabnoj dozvoli za određenu zgradu nije bila zakonska obveza i takva interpretacija zakona unijela je nesigurnost u tržište nekretnina i istovremeno imala potencijal da negativno utječe i na tržište kredita s obzirom na to da gotovo nijedna od upisanih hipoteka na nekretninama kojim se osiguravaju bankovni

P

D

krediti nije popraćena takvom zabilježbom.

Iz tog razloga Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva reagiralo je na spomenuta otvorena pitanja i dana 4. 10. 2011. dalo svoje tumačenje zakona. z navedenog tumačenja Ministarstva proizlazi da niti pozitivna zabilježba u zemljišnoj knjizi da je za zgradu priložena uporabna dozvola, niti samo postojanje uporabne dozvole ili drugog akta za uporabu zgrade, prema važećim zakonima nije uvjet za promet nekretnina (zgrade i/ili zemljišta na kojemu je zgrada izgrađena). Prilikom promjene vlasništva na nekretnini na kojoj je u zemljišnoj knjizi upisana zgrada bez pozitivne zabilježbe, novi vlasnik međutim mora dokazati da je zgrada zakonita, a što se prema Zakonu o prostornom uređenju dokazuje pozivanjem na dozvole već priložene u zbirci isprava, dokazivanjem da je zgrada sagrađena do 15. veljače 1968. ili pak predočenjem građevinske dozvole ili drugog akta na temelju kojeg je zgrada izgrađena, a ne nužno i uporabne dozvole ako se tim dokumentom u vrijeme kada je zgrada sagrađena nije dokazivala njezina legalnost (npr. dovoljna je bila lokacijska i građevinska dozvola).

I

42 Vidokrug

11. listopada 2011., br. 386

I TOGA IMA

Rimski novac i sjekire

riji najsta a l na zi i ike keram jekira ih s kamen nog doba re iz bak oko 5.000 u s i star a godin Dobro raspoložena ekipa arheologa na Humščaku svako malo u istražnim sondama otkriva tragove prošlih vremena

DOZNAJEMO Varaždinski arheolozi na tragu vučedolske kulture

Humščak iz dana u dan otkriva sve svoje tajne J Arheološku ekspediciju GMV-a kod Brezničkog Huma predvodi muzejska savjetnica Marina Šimek Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Arheološka ekspedicija koju predvodi muzejska savjetnica Marina Šimek ovih dana provodi intenzivna istraživanja lokaliteta Humščak, na kojem iz dana u dan, prema riječima voditeljice projekta, na svjetlo dana iz tri otkopane sonde dolaze brojne zanimljivosti.

Dominantni položaj - Tijekom lipnja prošle godine započeli smo s probnim sondiranjima i rekognisciranjem terena pažljivim obilascima na inicijativu Zorana Hegedića, načelnika općine Breznički Hum, koja je jednim dijelom uz Gradski muzej Varaždin financirala početna istraživanja. Budući da su lanjski rezultati bili jako dobri, Humščak je ušao u popis lokaliteta čija istraživanja podupire Ministarstvo kulture, a svojim sredstvima projekt sufi-

našu pozornost. nancira i Općina. Na tereNaime, on je nenu nemamo sumnjivo bio idelogor, već alan za kontrolu putujemo ovog područja i svaki dan, a to sada nastonaša ekipa jimo potvrditi nema mnogo i dokumentičlanova s obrat i. Za sad zirom na to da nemamo poistražujemo i tvrdu o tome kopamo izuzetda je na no pažljivo, na Humščaku malom prostoru p os tojalo gdje je moguće utvrđeno da će se nešto naselje, pronaći na svakih a k a rd jer ono 5 centimetara duča Čavli iz pretpostavlja bine – pojasnila je postojanje suhozida. No već Marina Šimek dodavši da se uzvišenje nalazi na u ovoj prvoj godini provođenja nadmorskoj visini od oko 380 istraživanja naše pretpostavke metara, na jednom hrptu koji se da je ovdje postojala ljudska naproteže u smjeru istok - zapad. seobina pokazuju se istinitim.

- Treba znati da brdo Humš- Naime, položaj je zaista velik i čak dominira ovim brdovitim ostatke pretpovijesne keramike krajem i svojim je savršenim nalazimo razasute na gotovo položajem zapravo privukao svakom koraku, ispod lišća i u

Tunel do Trakošćana?

Arheolozi su pronašli nalaze iz još dva povijesna razdoblja - Rima i kasne antike (3. - 5. stoljeće), a imaju zastupljene i dokazane brojne aktivnosti iz vremena protuturskih borbi, početkom novog vijeka. - O tome svjedoče nalazi čavla s čardaka koji je izgleda ovdje stajao te keramike i majolike s početka 16. sta. Nismo pronašli nikakve zapise o Humščaku, no postoje u narodu sačuvane priče o povezanosti Humščaka s obližnjim arheološkim lokalitetom Lonjom. Tamo se nalazi antičko visinsko utvrđeno naselje, a ova dva brijega dijeli velika dolina rječice Lonje. Ljudi oko Matušina pričaju da su na oba brda postojali gradovi međusobno povezani visećim mostom izrađenim od kože. To, dakako, nije istina jer je tehnički nemoguće takav most izgraditi. Brezničani pak spominju postojanje podzemnog hodnika, a tunel se, navodno, pružao i prema Trakošćanu – veli Šimek.

bršljanu.

Po onome što smo do ovog trenutka otkopali, razvidno je da se na Humščaku sigurno obitavalo u bakreno doba, početkom i krajem brončanog doba te početkom starijeg željeznog doba. Znači kroz nekoli-

ko razdoblja pretpovijesti s tim da su najstariji nalazi keramike i kamenih sjekira iz bakrenog doba stari oko 5.000 godina!

Sve je to naseobinski materijal, ali za sada još nismo pronašli grobove – istaknula je muzejska savjetnica GMV-a.

K a ko d oz n aj e m o o d voditeljice istraživanja Marine Šimek, na istraživanju arheološkog lokaliteta na brdu Humščak u blizini Gornjeg Huma (Breznički Hum) sudjeluje ekipa Gradskog muzeja Varaždin u čijem su sastavu Martina Jalšovec (dipl. arheologinja, volonterka u Gradskom muzeju Varaždin), Neven Sudec (preparator u GMV-u), Renato Razlog - višegodišnji član ekipe, Pero Tišljar - član ekipe već gotovo 10 godina i Tomislav Šarkanji – student. U podnožju najveće sonde nalazi se dobro vidljiv i sačuvan ribnjak na kojem nisu provedena nikakva arheološka istraživanja jer u njemu još uvijek ima vode. Jesu li ga podigli članovi obitelji Humski koja je u 18. i 19. stoljeću

Dječja narukvica i uteg tu imala svoje posjede, ili netko drugi, tek treba istražiti. Marina Šimek ne isključuje mogućnost da je on još stariji od tog vremena, no to treba potvrditi arheološkim istraživanjima. Ono što se na Humščaku sada

Ulomak posude može vidjeti su velike količine uredno posloženog izvađenog prirodnog kamenja koje nije rukom obrađivano. Kamenje potječe iz kružne depresije koja sve više otkriva postojanje jednog objekta kojem još nije utvrđena namjena ni vrijeme nastanka. U depresiji je pronađena razna keramika, kamena sjekira, rimski novac, poklopci, tarionici…

USPJEH Iz zapadnog dijela Humščaka potječe nadasve zanimljiv nalaz iz turskih vremena

Locirali čardak za protutursku obranu

Djelomično isušen ribnjak na padini Humščaka

Na zapadnoj dijelu Humščaka nalaze se dvije otvorene sonde, a iz jedne od njih potječe nadasve zanimljiv nalaz nađen u kulturnom sloju. Radi se o ukrašenom dijelu posude koja pr ipada vučedolskoj kulturi, a treba znati da u Varaždinskoj županiji postoje samo dva lokaliteta na kojima su pronađeni.

- Sonda u kojoj se intenzivno radi skrivala je i kameni

zid ili temelj. On je kompaktan i pokušavamo pratiti smjer kojim se pruža, što nije lako, jer ne smijemo rušiti drveće ili oštećivati njegovo korijenje. Tijekom iskopavanja pronašli smo čavle - velike, srednje i male, što nas upozorava da je tu postojala nekakva drvena arhitektura.

Tu ima keramike s kraja 15. i početka 16. stoljeća, a našli smo i lijepi komad keramike

– tzv. majolike s početka 16. stoljeća, pa čak i životinjske ostatke pomiješane s ciglom loše izrade.

Po svemu sudeći, locirano je mjesto na kojem je stajao čardak, odnosno drveni toranj za protutursku obranu. Čardaci su bili namijenjeni izviđanju, a u arhivskim podacima spominje se čardak na Humu (Humščaku). U neposrednoj blizini nalazimo

jednu umjetno dorađenu terasu koju ćemo poprečnim rovom istražiti iduće godine – najavljuje Marina Šimek. Što je tu bilo – arheolozi tek nagađaju, a bitno je da će projekt biti financiran i iduće godine. - Domaći ljudi izuzetno su zainteresirani za istraživanje i pružaju nam apsolutnu potporu i pomoć na čemu smo im posebno zahvalni - ističe Šimek.

Oglasi 43

11. listopada 2011., br. 386

SUSRET Natalija Martinčević, predsjednica Savjeta za europske integracije

EU je prilika za Varaždin J Gdje neće biti reda i odgovornosti, neće biti ni novca iz EU novnika. Svaki će radno sposobni Hrvat, dakle, svoje šanse povećati ulaskom na tržište koje je po veličini teritorija 77 puta veće od Hrvatske, a 127 puta veće po broju stanovnika.

Tko nam garantira da se i nama u EU neće dogoditi isto što i Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Portugalu, dakle financijski i ekonomski slom?

Nitko nam ne garantira da će nam ulaskom u Europsku uniju biti riješeni svi problemi. Mi ulazimo u Europsku uniju, ali Veće mogućnosti Kada se Hrvati jednoga to ne znači da odmah ulazimo jutra, dan nakon primanja u i u eurozonu u kojoj je Grčka članstvo, probude u Europ- zbog svoje vlstite nepripreskoj uniji, što će se dogoditi? mljenosti i financijske nedisNišta se spektakularno preko cipline praktički bankrotirala. noći neće dogoditi, barem Europa nam nudi okvir u kojene u životnoj svakodnevici mu imamo više mogućnosti za iskorjenjivanje korupcije građana ove zemlje. i za ekonomski i svaki Njihov život bit k a t drugi napredak, a će isti kao i dan osto ti p na nama je kako ranije. Ipak, nos š e j p s ćemo taj okv ir samo princip u h i n e j l iskoristiti. slobode kreprijav ata Kako u Varažtanja kapitala projek 44 dinskoj županiji i radne snage e ej općenito stojimo otvorit će HrAZRA- to s prijavom projevatima golemo s o p kata za fondove Eutrž ište rada na ropske unije i imate li području 27 država članica, ukupne površine 4,3 možda podatke o postotku milijuna četvornih kilometara, njihove prolaznosti?

Trenutno stojimo jako dona kojem živi 560 milijuna staHrvatski trenutak za ulazak u Europsku uniju, nakon šest godina pregovora o članstvu nije daleko. Očekivano vrijeme ulaska u EU je sredina 2013. godine. Što bi prije toga još trebalo učiniti te kako najbolje iskoristiti dostupne fondove i programe Europske unije, razgovarali smo s predsjednicom varaždinskog Županijskog savjeta za europske integracije Natalijom Martinčević.

DOZNAJEMO

bro. Naša je razvojna agencija AZRA od osnivanja pa do kraja 2010. predala ukupno 52 projekta, a 23 su odobrena za financiranje tako da je postotak uspješnosti prijavljenih projekata 44 posto, što je velik uspjeh jer je taj prosjek u EU između 10 i 12 posto.

Za što ide novac iz EU

Uspjeh AZRA-e Koji biste savjet mogli dati potencijalnim prijaviteljima za sredstva iz EU fondova? Kako uzeti novac iz izdašnih EU fondova?

Važno je znati da su priprema i implementacija projekata financiranih iz EU fondova zahtjevan posao pa je prije svega potrebno povećati svijest o važnosti poštovanja svih procedura i procesa vezanih uz pripremu i provedbu projekata jer EU ovdje ne trpi doslovno nikakve improvizacije. Također treba naučiti dugoročno planirati, odnosno raditi strateške projekte za pet, deset ili dvadeset godina. Iako su EU fondovi u pretpristupnom razdoblju prvenstveno namijenjeni javnom sektoru, postoje mogućnosti f inanciranja i poslovnog sektora tj. malih

Natalija Martinčević, predsjednica Županijskog savjeta za EI

i srednjih poduzetnika kroz dodjelu bespovratnih financijskih potpora. Za to se isto valja pripremiti.

Koliko je Hrvatskoj ostalo fondova?

Hrvatskoj je od ukupno dostupnih sredstava iz pretpristupnog IPA fonda do kraja 2010. godine iskoristila tek skromnih 23 posto. Proizlazi da je na raspolaganju ostalo

oko 545 milijuna eura za koje moramo aplicirati prije punopravnog stupanja u članstvo Europske unije u srpnju 2013., kada ćemo na raspolaganju imati gotovo 800 “novih” milijuna eura. Međutim, nećemo li imati ideja i znanja kako to iskoristiti, odnosno reda i odgovornosti, čega smo svjedoci u brojnim aferama, taj novac možemo zaboraviti.

Kroz Fond za regionalni razvoj bit će moguće financirati izgradnju bolnica, škola, turističkih objekata ili domova za nezbrinutu djecu. Europi su prioritet obrazovanje i inovacije, novo zapošljavanje, doškolovanje, modernizacija socijalne zaštite te jača suradnja među gradovima i regijama. Sredstva iz strukturnih fondova moći će se koristiti kroz operativne programe namijenjene razvoju prometne infrastrukture, zaštiti okoliša, regionalnoj konkurentnosti, razvoju ljudskih resursa te program razvoja upravnih kapaciteta. Uz to, nakon što Hrvatska postane članica Unije, otvaraju se nova sredstva za financiranje projekata zaštite zraka i razvoja energetike, dok je dosad europski novac odlazio isključivo za zbrinjavanje otpada ili na projekte upravljanja vodama.

44 Vidokrug USPJEH

Čakovčanke 3. u Europi!

Na Europskom prvenstvu u mažoret plesu u Engleskoj, na kojem se natjecalo 15 zemalja iz cijele Europe, odličan uspjeh postigle su i Čakovečke mažoretkinje.

One su se natjecale u kategoriji Accessories Corps seniori i osvojile odlično 3. mjesto s koreografijom „Slikari“, koju je osmislila trenerica Smiljana Nedeljko.

- Broncom okićene vratile su s: Iva Prprović, Barbara Prprović, Valentina Buhanec, Janja Bedić, Mateja Krčar, Ana Varošanec, Tihana Novak, Blanka Đurić, Ena Raonić, Helena Balaž, Anja Srnec, Tamara Srnec, Leona Posavec, Maja Mikolaj, Ema Sabolić, Ena Raonić, Tihana Novak, Roberta Zadravec i Ana Marija Fodor. U kategoriji acce-

11. listopada 2011., br. 386

USPJEH Mažoretkinje općine Kraljevec europske prvakinje u mažoret plesu

Mažoretkinje do zlata s Tihomirom Bendeljom

Na europskom natjecanju u mažoret plesu u Bathu kod Londona pobjedu su odnijeli u kategoriji juniora s rekvizitima ssories duo seniori nastupile su Maja Mikolaj i Tihana Novak, koje su u jakoj konkurenciji zauzele odlično 9. mjesto – izvijestile su Čakovečke mažoretkinje.

Djevojke zahvaljuju roditeljima koji su snosili velik financijski teret, Gradu Čakovcu i Branku Šalamonu te svim sponzorima.

Dodajemo da se Hrvatska na prvenstvu u Bathu natjecala s 33 pojedinačne i skupne koreografije te u 4 dobne skupine, a ukupno je osvojila 6 zlata, 4 srebra i 4 bronce. Hrvatsku reprezentaciju činilo je čak 160 članica iz Lipika, Nove Gradiške, Požege, Goričana, Segeta Donjeg, Čakovca, Sinja, Donjeg Kraljevca i Splita.

J Hrvatski supertalent sve “pozlati”: prije pola godine, s europskog natjecanja u

twirlingu vratio se s 2 zlata, a sada sa zlatom i s međimurskim mažoretkinjama Na europskom natjecanju u mažoret plesu u engleskom Bathu kraj Londona, koje se održavalo od 30. rujna do 2. listopada, mažoretkinje općine Donji Kraljevec osvojile su prvo mjesto u kategoriji juniora s rekvizitima.

Najbolje u državi Sa zlatnom medaljom u Hrvatsku se vratio i Tihomir Bendelja, učenik Gospodarske škole Varaždin, koji je bio član pobjedničke ekipe, a ujedno je trener kraljevskih mažoretkinja. Čini se da hrvatski supertalent sve “pozlati”: prije pola godine, s europskog natjecanja u twirlingu, koje je održano u češkim Karlovym Varyma, vratio se s dva zlata, do jednog je došao u kategorijama rhythmic twirl i solo 1 štap. Sada se na po-

bjedničko postolje popeo i s međimurskim mažoretkinjama, ovaj put na prvenstvu u mažoret plesu.

Za njega i sve ostale članove pobjedničke ekipe u Donjem Kraljevcu, priređen je veliki doček. To su itekako zaslužili, jer su u Engleskoj prvo mjesto osvojili u konkurenciji mažoretkinja iz Engleske, Nizozemske,

Francuske i Češke. Svojom koreografijom digle su na noge cijele tribine s navijačima iz svih zemalja koje su se natjecale, što nije uspjelo nijednoj ekipi na tom prvenstvu.

Na europ sko prvenstvo mažoretkinje iz Donjeg Kraljevca plasirale su se nakon što u Čakovcu pobijedile na državnom natjecanju s koreografijom Tihane Ledenko.

Inače, udruga “Mažoretkinje Općine Donji Kraljevec” osnovana je u travnju 2003. godine nakon što je mažoret-grupa tri godine djelovala u sklopu čakovečke plesne grupe “Vivona”.

ivnom atrakt fijom gra koreo igli na d jedini ijele c e g no tribine u u Bath

Tihomir Bendelja je trener kraljevskih mažoretkinja

DOZNAJEMO Korisnici varaždinskog Doma za starije i nemoćne osobe odlični na Festivalu 50+ u Koprivnici

Pobjeda Petru Hajduku iz Varaždina!

Pobjednik Festivala 50+ Petar Hajduk i odlična Franjica Bogović

“Morgen” u izvedbi Petra Hajduka i “Ti si moja ljubav stara” u izvedbi Franjice Bogović, umirovljenika koji su korisnici varaždinskog Doma za starije i nemoćne osobe, osvojili su Koprivnicu. U sjedištu susjedne županije 5. listopada održan je već tradicionalni Festival pjevača 50+, koji su deseti, jubilarni put organizirali Dom za starije i nemoćne osobe Koprivnica i Klub za starije osobe „Mariška“.

Varaždinski dom predstavljali su gospodin Hajduk i gospođa

g

ospođa Franjica Bogović dobila je nagradu za najbolju interpretaciju Bogović, a oboje su se vratili s nagradama! - Prema odluci stručnog žirija, prvu nagradu

osvojio je korisnik Petar Hajduk za izvedbu pjesme “Morgen”, dok je Franjica Bogović dobila nagradu stručnog žirija za najbolju interpretaciju zabavne skladbe za pjesmu “Ti si moja ljubav stara” – izvijestila je Jelena Šamarica, magistra socijalnog rada. Da su Varaždinci bili odlični, govore podaci da su nagrade osvojili u konkurenciji 16 domova za starije i nemoćne iz cijele Hrvatske,

čiji su korisnici pred publikom otpjevali 22 skladbe. Na festivalu je i ove godine atmosfera bila odlična: dvorana restorana bila je premala za sve koji su željeli pratiti nastupe, pa je u predvorju doma postavljen ekran kako bi pjevače mogli gledati svi zainteresirani. Inače, na festivalu je izvedena i himna koprivničkog doma koja je nastala povodom 20. rođendana te ustanove. (vms)

Oglasi 45

11. listopada 2011., br. 386

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 602-04/11-01/8 URBROJ: 2186/1-02/1-11-2 Varaždin, 07. listopada 2011.

Na temelju odredbe članka 50. Statuta Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 15/09, 27/09, 36/10 i 3/11 - pročišćeni tekst), Odluke o financiranju prijevoza studenata s područja Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 27/08, 36/09 i 48/09), te Pravilnika o kriterijima i postupku ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova prijevoza redovitih studenata s područja Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“, broj 26/10 i 32/11), župan Varaždinske županije o b j a v l j u j e

JAVNI POZIV

redovitim studentima s područja Varaždinske županije za podnošenje prijava za ostvarivanje prava na financiranje troškova prijevoza za akademsku godinu 2011/12.

I. Pravo na prijavu na ovaj Javni poziv ostvaruju redoviti studenti s područja Varaždinske županije koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete: - da su redoviti studenti preddiplomskog sveučilišnog studija, stručnog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog studija, diplomskog sveučilišnog studija, specijalističkog diplomskog stručnog studija ili su upisani na jedno od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu, - da imaju prebivalište na području Varaždinske županije najmanje dvanaest mjeseci u trenutku predaje prijave za ostvarivanje prava na sufinancirani prijevoz, - da im je udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta studiranja veća od 5 km, - da su državljani Republike Hrvatske.

Studenti koji imaju status studenta apsolventa ne ostvaruju pravo na sufinancirani prijevoz.

II. Pored općih uvjeta iz točke I. ovog Poziva, pravo na prijevoz mogu ostvariti redoviti studenti prema sljedećim kriterijima: 1. studenti koji studiraju na području Varaždinske županije, Međimurske županije i Koprivničko-križevačke županije ostvaruju pravo kroz dodjelu pokaznih mjesečnih karata za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu. Pravo na prijevoz uz dodijeljenu pokaznu mjesečnu kartu studenti imaju do zaključno 30. lipnja tekuće akademske godine.

2. studenti koji studiraju u Gradu Zagrebu pravo na sufinancirani prijevoz ostvaruju kroz dodjelu 4 vozne karte mjesečno za jednu akademsku godinu za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu.

3. studenti koji studiraju u ostalim mjestima na području Republike Hrvatske, a koja nisu mjesta iz točke 1. i 2. ovog stavka, pravo na sufinancirani prijevoz ostvaruju kroz dodjelu 2 vozne karte mjesečno za jednu akademsku godinu za sredstva javnog linijskog prijevoza putnika u autobusnom ili željezničkom prijevozu.

4. studenti koji studiraju u inozemstvu ostvaruju pravo na financijski iznos od 100,00 kuna mjesečno za razdoblje studeni-lipanj tekuće akademske godine, a koji iznos se uplaćuje na žiro-račun studenta otvoren kod VABA d.d. banke Varaždin i Zagrebačke banke prema dinamici utvrđenoj posebnim Zaključkom.

III. U svrhu dokaza o ispunjavanju uvjeta i kriterija za ostvarivanje prava na prijevoz, studenti koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili pravo na sufinancirani prijevoz dostavljaju samo potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, izdanu od strane visokog učilišta na koje je student upisan, a u svrhu ostvarivanja prava na sufinancirani prijevoz.

Studenti koji do sada nisu ostvarivali pravo na sufinancirani prijevoz dostavljaju sljedeću dokumentaciju: 1. Čitko ispunjeni Obrazac Prijave koji se može preuzeti na službenim internetskim stranicama Varaždinske županije www.varazdinska-zupanija.hr ili osobno na porti Varaždinske županije, Franjevački trg 7, Varaždin 2. Potvrdu o redovitom upisu u tekuću akademsku godinu, izdanu od strane visokog učilišta na koje je student upisan, a u svrhu ostvarivanja prava na prijevoz 3. Presliku osobne iskaznice Studenti koji studiraju u inozemstvu osim dokumentacije navedene u točkama od 1.- 3. dostavljaju i presliku kartice žiro-računa otvorenog kod Vaba banke d.d. Varaždin ili Zagrebačke banke.

Varaždinska županija zadržava pravo da, osim prethodno navedene potrebne dokumentacije, od studenta koji je podnio Prijavu zatraži i drugu dokumentaciju (potvrdu o prebivalištu i domovnicu), ukoliko utvrdi da je isto potrebno radi utvrđivanja prava studenta na prijevoz.

IV. Tražena dokumentacija dostavljaju se ISKLJUČIVO POŠTOM na sljedeću adresu: Varaždinska županija Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport s naznakom „za prijevoz studenata“ Franjevački trg 7 HR – 42 000 Varaždin V. Sve dodatne informacije o provedbi postupka za ostvarivanje prava na prijevoz mogu se dobiti na slijedećim brojevima telefona: 042/390-513 i 042/390-540.

VI. Ovaj Javni poziv otvoren je od dana objave u tisku do 15. studenog 2011. godine.

Dokumentacija podnesena izvan ovog roka neće se uzimati u razmatranje. ŽUPAN Predrag Štromar

46 Zdravlje

11. listopada 2011., br. 386

NAJAVA Četvrti “Dan kestena” na varaždinskom Korzu 15. listopada

Na “Danu kestena” na Korzu moći ćete se zabaviti i doznati sve o bolestima prostate

O dijagnostici reumatskih bolesti Udruga umirovljenika zdravstva Varaždin ovoga petka, 14. listopada, u 17 sati u dvorani za sastanke nove Kirurgije varaždinske bolnice za svoje članove, ali i za sve druge zainteresirane građane organizira novo predavanje. Tema je laboratorijska dijagnostika reumatskih bolesti, a o tome će govoriti mag. Ivanka Ostroški, specijalistica medicinske biokemije. - Dosta veliki broj ljudi, posebice oni koji su u trećoj životnoj dobi, osjeća reumatske promjene, koje su jače izražene kada stigne jesen. Zato smo se odlučili upravo za ovu temu kako bi građani čuli više o tome na koji način se reumatske bolesti dijagnosticiraju – rekao je Slavko Pečevski, predsjednik udruge. Članove ujedno poziva da se prijave za izlet na Plitvička jezera koji će biti održan 20. listopada, a polazak će biti u 7 sati ispred bolnice. (vms)

Auto ste dali pregledati.

Učinite to i s prostatom!

J Počinje medijska kampanja kojom će se muškarce pozivati da se sami

jave na preventivne preglede prostate Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ove subote, 15. listopada, na varaždinskom će Korzu četvrti put biti održan “Dan kestena”, humanitarna akcija kojom se prikupljaju prilozi za kupnju skupih lijekova za muškarce oboljele od raka prostate i rad Udruge “Prostata”.

Jedini lijek No cilj akcije, koju organizira ova udruga, jest i potaknuti muškarce da na vrijeme odu na preventivni pregled ne bi li se u ranoj fazi otkrio rak prostate, koji je kod muškaraca na drugom mjestu po učestalosti među karcinomima.

Prije godinu dana u Varaždinu je najavljeno da će muškarci iz Varaždinske i Ličko-senjske županije tijekom ove godine na kućnu adresu dobiti pozive za preventivne preglede prostate, što je trebao biti pilot-projekt u trajanju od četiri godine.

Međutim, od takvog načina

provođenja preventivnih pregleda na kraju se odustalo.

- Umjesto screeninga, na ovogodišnji “Dan kestena” počet će medijska kampanja kojom će se muškarce iz Varaždinske i Ličko-senjske županije educirati o raku prostate, a ujedno će im biti upućen poziv da se sami jave na preventivni pregled – navodi dr. Damir Štajcar, predsjednik Povjerenstva za izvedbu i provedbu pilot-projekta Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Gdje će moći obaviti preglede i točan datum, muškarcima će biti otkr iveno tijekom kampanje koja će trajati 60-ak dana. Istovremeno će biti organizirani predavanja, okrugli stolovi i druge promotivne akcije na kojima će muškarci dobiti važne informacije o prostati i bolestima te žlijezde.

- Karcinom prostate je spororastući, što znači da može proći osam do deset godina da tumor naraste do klinički značajne veličine – pojašnja-

Na “Danu kestena” vas čeka... Četvrti “Dan kestena” počinje u subotu 15. listopada u 9 sati, a uz zabavni program druženje će potrajati sve do 13 sati. Članovi Udruge “Prostata” peći će kestene, a uz to ćete moći kušati kolače od kestena i okrijepiti se kuhanim vinom. Za glazbu će se pobrinuti Čarli i Tequilla band, Kvartet Varaždin, Zodiac, Timeless i Vizija, koji će izvoditi skladbe za svačiji ukus, od zabavnih pjesama preko popa i evergreena do rocka. U akciji možete sudjelovati kupnjom pečenih kestena, kolača i kuhanog vina, a pritom doznati više o bolestima prostate i karcinomu prostate. Dodajmo da je ova akcija nazvana “Dan kestena” zato što prostata nalikuje kestenu i stoga se popularno naziva i “kestenjačom”.

va dr. Štajcar.

Rano otkrivanje karcinoma je jedini lijek i jedina nada za izliječenje. S obzirom na to da je pacijenta s karcinomom prostate u ranoj fazi moguće izliječiti, žalosti činjenica da čak 50 posto muškaraca k liječniku dolazi kada je rak već u uznapredovaloj fazi. Naš cilj je postići rezultate kakve imaju europske zemlje, a to je da 90 posto muškaraca liječničku pomoć zatraži kada je karcinom u ranoj fazi – zaključio je dr. Štajcar.

ZNATE LI Prostata je...

!

Prostata je žlijezda veličine kestena smještena neposredno ispod mokraćnog mjehura. Njezina osnovna funkcija je proizvodnja većine tekućine u sjemenu.

Savjeti iz ordinacije Vodene kozice, zarazna bolest dječje dobi (1) V

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

odene kozice akutna su zarazna bolest prije svega dječje dobi, a uzročnik je varičelazoster virus iz porodice herpes virusa. Bolest se javlja isključivo kao posljedica prve infekcije virusom i u pravilu je kratkog i dobroćudnog tijeka. Posebnost varičela-zoster virusa je da se nakon ulaska trajno nastanjuje u organizmu, a njegova moguća ponovna reaktivacija daje kliničku sliku i simptome nove bolesti zvane herpes zoster. U naseljenim krajevima vodene kozice su endemska bolest, koja uglavnom zahvaća djecu između druge i osme godine života, a povremene epidemije najčešće su zimi i u proljeće. Izvor zaraze je bolesnik s va-

ričelom ili herpes zosterom. Bolest se prenosi kapljičnim putem, odnosno izravnim dodirom s bolesnikom, a virus prodire u organizam kroz sluznicu dišnog puta i spojnicu oka (konjunktivu). Bolesnik s varičelom zarazan je dan-dva prije pojave osipa, i to traje dok se zadnje kruste (kraste) potpuno ne posuše, obično tri do sedam dana od pojave osipa.

Gotovo 90 do 95 posto populacije preboli vodene kozice do odrasle dobi, postižući tako doživotnu imunost. Djeca majki koje su stekle otpornost prema varičeli ne obolijevaju od te bolesti u prva tri mjeseca života, jer su zaštićena u trudnoći prenesenim protutijelima. Nasuprot

tome, infekcija trudnice izaziva bolest i majke i djeteta, što može završiti s teškim, katkad i fatalnim posljedicama za dijete. aboratorijske pretrage nisu nužne za postavljanje dijagnoze bolesti, nego se ona temelji na dobroj anamnezi i kliničkoj slici. Posebnu važnost u kliničkoj slici ima osebujan izgled osipa, jer istodobna prisutnost kožnih promjena u različitim stadijima razvoja (od makule do kruste) i izbijanje osipa na mahove prepoznatljivi su simptomi vodenih kozica. sljedećem broju o kliničkoj slici vodenih kozica koja se može podijeliti u nekoliko stadija.

L

U

Zdravlje 47

11. listopada 2011., br. 386

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Hmelj (Humulus lupulus) H

melj se već od 8. stoljeća uzgajao za izradu piva (bistri, aromatizira i konzervira), u srednjem vijeku smatran je izvrsnim „čistačem krvi“, a danas ga već možemo vidjeti i kao ukras naših okućnica na ogradama, drveću i grmlju.

U ljekovite svrhe upotrebljavamo češere koje sakupljamo u jesen, sušimo i čuvamo u tamnim čašama koje se mogu dobro zatvoriti, dok mlade pupoljke sakupljamo u ožujku i travnju za salatu, a cvjetove tijekom srpnja i kolovoza. Hmelj djeluje umirujuće na živce; popušta tjelesni i živčani nemir, djeluje na ubrzani puls čime se normalizira pojačani rad srca. melj koristimo kod svih oblika nemira, osjećaja straha, poremećaja spavanja (pola sata prije odlaska na spavanje pijemo čaj od hmelja), neuroza, razdražljivosti i slabog apetita, a u nekim se zemljama hmeljom čak pune i jastuci i popluni u bolnicama za živčane bolesti.

Biljni jastučić za bolji san možete napraviti i sami u svojoj kućnoj radinosti uz malo dobre volje, a pogodan je i za one najmlađe. Dvije do tri šake osušenog hmelja stavimo u pamučnu vrećicu i položimo pod uzglavlje. Osim hmelja možete koristiti i mješavinu hmelja, matičnjaka, lavande, gospine trave i odoljena. Čaj od hmelja zbog gorčine jača želudac i potiče apetit, a pijemo ga hladnog, sat vremena prije glavnih obroka. n isto tako regulira mjesečnicu, smiruje bolove u maternici, ublažuje klimakterijske tegobe, djeluje na izlučivanje mokraće te izlučuje nakupljenu vodu iz organizma. Tako blagotvorno utječe na giht i reumatske tegobe.

Sok iz svježih listova olakšava opstipaciju te isto tako djeluje na izlučivanje mokraće. Ako u proljeće konzumirate salatu od hmeljevih izdanaka učinit ćete pravu stvar za svoje zdravlje jer ona liječi začepljenu (zakrčenu, preopterećenu) jetru. Jesen je inspiracija mnogim pjesnicima, a isto tako neka bude i vama svojim ljekovitim čarima.

H

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Poliklinika Živa O psihoterapiji i motivaciji za rad na sebi U

procesu liječenja brojnih psihijatrijskih poremećaja, psihoterapija ima ključnu ulogu.

Postojanje motivacije za takvim oblikom psihološkog rada na sebi ključ je ulaska u psihoterapijski proces. Ali u psihoterapiju nitko ne dolazi na silu i svaki pokušaj nasilnog dovođenja ili slanja nekog na takvo liječenje nije moguć. Da bi se radilo na sebi i raslo u emocionalnom, duhovnom i svakom drugom smislu, mora postojati osobna motivacija. U tom smislu citirat ću Anthonija De Mella, čovjeka koji je bio ravnatelj Sadhana Instituta za pastoralno savjetovanje u Poonaji u Indiji, koji je rekao: „Većina ljudi, iako toga nije svje-

sna, spava. Rađaju se spavajući, žive spavajući, žene se i udavaju spavajući, spavajući odgajaju svoju djecu, i umiru spavajući, a da se nikada ne probude. Nikada ne upoznaju draž i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem.

Znate, svi mistici - katolici, kršćani, nekršćani, bez obzira na to koju teologiju zastupaju, bez obzira na to koje su vjeroispovijesti - svi se slažu u jednoj stvari, da je sve u redu, sve je u redu.

Iako je svuda nered, sve je u redu. Zaista čudan paradoks. Ali, na žalost, većina ljudi nikada ne shvati da je sve u redu zato jer spavaju. Muči ih noćna mora. I ja se zaista često puta začudim,

iako sve rjeđe, kad ljudi odabiru noćnu moru kao varijantu življenja, umjesto da nešto u tom smislu poduzmu. Čudim se i koliko ljudi živi sa psihijatrijskim poremećajima, a da se ne odluče bilo što u tom smislu poduzeti i bar malo popraviti u pravilu lošu kvalitetu života s poremećajem. A o psihoterapiji? To je metoda liječenja psihijatrijskih poremećaja psihološkim putem. I ne ide na silu. Pitanje je osobnog odabira i želje da nešto osobno promijenimo. Psihoterapija se ne mora, ona je privilegija onih koji su odlučili uzeti stvari u svoje ruke i osobnim radom na sebi doći do zdravlja i probuditi se.

Mario Mikulan, dr. med.

Psihijatar, psihoterapeut Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

48 Zdravlje

11. listopada 2011., br. 386

ČAKOVEC Zavod za javno zdravstvo potiče na kretanje

RIJETKE BOLESTI

Čak 1,5 godina čekaju liječenje U Hrvatskoj, kao i u Europskoj uniji, 6 do 8 posto stanovnika ima jednu od rijetkih bolesti, koje su uglavnom kronične i progresivne, a neke su i smrtonosne.

Istaknuto je to na 2. nacionalnoj konferenciji o rijetkim bolestima, koja je od 7. do 9. listopada održana u Tuheljskim Toplicama.

- Ključno je što ranije započeti s liječenjem, jer vrijeme radi protiv pacijenta.

Međutim, trenutni sustav nedovoljno prepoznaje specifičnost rijetkih bolesti i u prosjeku od registracije do dostupnosti terapije u

prepoznaje rijetke bolesti.

- Oboljeli od rijetkih bolesti su ugrožena manjina u odnosu na zdravstveni sustav u Hrvatskoj, jer su često bez prave dijagnoze, terapije i znanstvenih istraživanja i bez razloga za nadu – ističe Zmazek.

Stoga je i dalje cilj potaknuti donošenje specifične javne politike na nacionalnoj razini. - Ne smijemo dozvoliti da liječenje rijetkih bolesti ovisi o entuzijazmu pojedinca, što je sada slučaj. Osobe s rijetkim bolestima zahtijevaju multidisciplinarni pristup, uključujući kliničke i labo-

Na natječaj su se prijavila 173 sudionika koja su prošla 23.951,1 kilometar, a nagrade je dobilo šestero najsretnijih

Osvojili nagrade jer su pješačili do posla!

J Bicikl i poklon-bon od 400 kuna - glavne nagrade za

sudionike natječaja “Pješke ili bicklom na posao” Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Bulozna epidermoliza samo jedna od rijetkih bolesti

prosjeku prođe 1,5 godina.

Za to se vrijeme zdravstveno stanje oboljelih može nepropravljivo pogoršati – rekla je Vlasta Zmazek, predsjednica Udruge za rijetke bolesti.

Unatoč brojnim aktivnostima i iniciranoj suradnji i komunikaciji, u udruzi ističu da u Hr vatskoj u posljednjih godinu dana nema nikakvih pomaka.

Zdravstvena zaštita nije dostupna, čime se ugrožava pravo bolesnika na brzo, adekvatno i uč inkov ito liječenje, a uz to novi zakon o socijalnoj skrbi opet ne

ratorijske genetičare, interniste, psihologe, nutricioniste, defektologe i druge medicinske specijaliste. Još uvijek nemamo sustav koji bi takve pacijente pratio čitavog života i prilagođavao medicinske postupke prema njima – ustvrdila je Zmazek.

Dodajmo da se u Hrvatskoj r ijetkim bolestima smatraju one koje se javljaju kod manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika.

U takve bolesti spadaju, primjerice, leukemija, Prader-Willi sindrom i bulozne epidermolize. (vms)

Umjesto automobilom, tri tjedna su na posao išli biciklom ili pješice, čime ne samo da su poboljšali svoje zdravlje, nego su za to još dobili i nagrade.

Manji rizici Ovako se ukratko može opisati natječaj “Pješke ili biciklom na posao” koji je Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije u suradnji s Gradskim bazenima Čakovec organizirao četvrtu godinu zaredom s ciljem da potaknu građane na redovitu tjelesnu aktivnost.

- Natječaj je trajao tri tjedna, od 5. do 23. rujna, a prijavile su se 173 osobe, od čega 156 biciklista i 17 pješaka. Za vrijeme akcije zajedno su prošli 23.951,1 kilometar – izvijestile su u ponedjeljak dr. Marina Payer-Pal, ravnateljica Zavoda i dr. Renata Kutnjak Kiš, voditeljica Djelatnosti za javno

zdravstvo.

Podsjet ile er su da su rekord o brojna Renat i je istraži: u tr v a nj a Novak iciklom pokazala b tjedna o 816 da svakodnevno proša ara! et brzo hodakilom nje u trajanju od 30 minuta Glavnu nagradu smanjuje za 18 posto rizik nastanka srčanih bolesti, građeni su jednoda rizik moždanog udara sma- nevnom kartom za njen je za 11 posto. Vožnja čakovečke bazene biciklom još učinkovitije sma- koju mogu iskoristiti njuje rizik za brojne kronične sve do kraja ove godine. bolesti.

S biciklom je kući u ponedjeljak otišao Tomislav Šarić iz Strahoninca, koji radi kao Svi “bajkeri” Ne treba stoga čuditi što je montažer na čakovečkom glavna nagrada bio bicikl, koji “Srce TV”. - Prvi put sam se je dodijeljen u dvije kategorije prijavio na ovaj natječaj i to - biciklist i pješak, pri čemu su na nagovor kolega. Na posao imena dobitnika izvučena iz dolazimo biciklom pa smo se ždrijeba. Ništa lošije nisu ni svi i prijavili, a ja sam imao ostale nagrade: dva poklon- sreće i osvojio glavnu nagrabona u iznosu od 400 kuna za du – rekao je Šarić kojem od kupnju sportske opreme i dva kuće do posla treba 13 minuta pedometra, a svi sudionici na- vožnje biciklom.

osvojio je Tomislav Šarić

Rekorder po broju kilometara među 173 sudionika je Renato Novak iz Čakovca: on je u tri tjedna prošao čak 816 kilometara!

- Gospodin Novak nije izvučen kao dobitnik jedne od tri glavnih nagrada, ali smo za njega osigurali posebnu, simboličnu nagradu.

Moram reći da su nagradu jutros preuzele njegova supruga i kći, a stigle su biciklom, što govori da cijela obitelj vodi računa o zdravom stilu života. Posebno im čestitamo – istaknula je dr.

Kutnjak Kiš.

Normalan život s...

Rad s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama U

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

radu s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama potrebno je koristiti one metode, sredstva te metodičko-didaktičke postupke koji potiču razvoj sposobnosti učenika, uvažavajući njegove mogućnosti, osiguravaju usvajanje određenih znanja te potiču pozitivnu emocionalnu klimu i komunikaciju u razredu. ostoji mnoštvo načina prilagođavanja koji doprinose boljem razumijevanju i lakšem usvajanju predviđenih sadržaja.

Ovdje ću navesti neke od njih, koje mogu koristiti i učitelji, ali naravno i roditelji učenika s posebnim obrazovnim potreba-

P

ma. Prilikom učenja važno je korištenje sredstava koja olakšavaju razumijevanje gradiva kao što su slike, crteži, sheme, tablice, koje trebaju biti pojednostavljene bez suvišnih detalja te na njima mora biti istaknuto ono što je bitno. rilikom rada na tekstu važno je koristiti različite oblike isticanja kao što je podcrtavanje, markiranje, uokviravanje, mijenjanje boje tiska ili papira, povećavanje fonta, povećavanje razmaka između redova ili riječi. U cilju lakšeg i bržeg usvajanja sadržaja važno je preraditi sadržaj sukladno sposobnostima učenika, smanjivanje

P

činjenica, isticanje bitnog, krenuvši od jednostavnijih i učeniku poznatijih činjenica, a tek zatim stupnjevito kretati prema apstraktnom sadržaju koji je opet potrebno potkrijepiti slikama, crtežima… aš način govora (visina, boja i jačina glasa) također je važan, uz njega ćemo koristiti i geste te jasne, jednostavne i kraće rečenice, uz dodatno pojašnjavanje izrečenog. Uz sve to, naravno, ne smijemo zaboraviti socio-emocionalne poticaje kao što su pohvaljivanje, ohrabrivanje, poticanje suradnje i pozitivan stav prema učeniku i razredu koji značajno dobrinosi napretku.

N

Zdravlje 49

11. listopada 2011., br. 386

KONGRES Stručno društvo za bol Udruge sestara

Zbog raka jaka bol, a obitelj bespomoćna J Kod nas nije riješeno čak ni to kako ublažiti bol umirućem koji je kod kuće Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kada je bolesnik s uznapredovalim karcinomom otpušten kući, njegovi najbliži suočavaju se s velikim pitanjem: kako mu ublažiti bol.

Suzbiti bol Kod uznapredovale maligne bolesti, bol je neopisiva, jedna od najtežih koju čovjek može iskusiti. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nije riješeno čak ni to kako ublažiti boli umirućem bolesniku koji kod kuće, među svojim najmilijima, čeka kada će napustiti ovaj svijet.

To je samo jedno od pitanja koje su otvorili medicinske sestre i tehničari u Čakovcu, gdje je od četvrtka do subote održan 2. kongres Stručnog društva za suzbijanje boli Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS). Na kongresu u Čakovcu čak 125 aktivnih sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH U Čakovcu se okupilo 125 aktivnih sudionika iz Hrvat- kodnevno susrećemo s boli, ske, ali i iz Slovenije, Srbije i a iz dana u dan vidimo da je BiH, a predavanja je slušalo potrebno podići kvalitetu još oko 250 ljudi. Slogan zdravstvene njege kod svih Potrebe za organiziranjem servisa ili odjela za bol u Hrvatskoj su kongresa, čiji je pokrovitelj vrsta boli, posebno kod uzsve veće. – U slučaju kada u krevetu s dijagnozom uznapredovalog bilo Ministarstvo zdravstva, napredovale kronične boli. karcinoma preko noći završi do jučer potpuno zdrav čovjek, a vi bio je „Suzbijena bol – život Naš cilj je pomoći čovjeku, mu ne osigurate lijekove za ublažavanje boli, tada ste mu oduzeli dostojan čovjeka“. bolesniku i obitelji, a da bii to malo života što mu je ostalo. S lijekovima će moći donekle Bol nakon traume zuba, smo to mogli, nužna je edunormalno funkcionirati, bez njih će biti u krevetu – daje primjer migrena, glavobolje u djece, kacija za koju se moramo i Josip Božić. Da bi olakšali život takvom bolesniku, nije potrebno akutna bol nakon trauma- sami izboriti – rekao je Josip puno: treba organizirati službu dostupnu 24 sata. – Najlakše je dati toloških i ortopedskih ope- Božić, predsjednik Stručnog injekciju, što uz nužnu edukaciju mogu obaviti i članovi obitelji. No racija, suzbijanje društva za suzbijanje boli u takvoj službi važna je sestra koja će adekvatno procijeniti bol, za boli umiruHUMS-a. što je potrebno znanje i iskustvo. Upravo zbog toga se zalažemo ćeg bo da se pokrene obrazovanje za „sestru za bol“ – navodi Božić. cilj: lesnika, Do bolje njege nuti e r k o p bile su Društvo stoga želi vanje samo pokrenuti projekt za educiranih i specijalizira- mrzovoljni smo i čangrizavi. obrazo a za neke obrazovanje „sestre nih sestara, nego sustavno Ako postoje mogućnosti da r „sesta o d za bol“. Na engleskom nije čak organizirana ni se bol suzbije ili ublaži, onda oje su k , l“ o tema su to „pain nurses“ palijativna skrb. No kvaliteta bismo to svakom čovjeku b ne u koje su uobičajeni i zdravstvene njege itekako trebali omogućiti. Rađamo je a stručč i ob u n i h nezaobilazni dio zdrav- bi se mogla poboljšati i kod se u boli, ali u boli ne smiEU izlaganja stvenog sustava u europ- drugih vrsta boli, primjerice jemo umrijeti – zaključio je medic inskih Božić, bacc. medicinski tehskim zemljama. Za razliku od nakon operacije. sestara i tehničara.

- Bol je prepreka za sve. ničar koji radi u varaždinskoj toga, u hrvatskom zdravstvu - U svojem se poslu sva- ne samo da nema takvih Kada nas boli glava ili zub, bolnici.

Besplatno mjerenje očnog tlaka u petak Ovoga petka, 14. listopada, Poliklinika Fokus u Varaždinu u Jalkovečkoj 5 organizira „Dane otvorenih vrata“.

Svi posjetitelji moći će besplatno izmjeriti očni tlak, a glaukomski pacijenti dobiti i savjete o daljnjoj terapiji. Glaukom, kao drugi najčešći uzrok sljepoće, predstavlja značajan javnozdravstveni problem diljem svijeta, stoga je cilj „Dana otvorenih vrata“ naše poliklinike ispitati razinu zastupljenosti glaukoma na području grada Varaždina i šire te obratiti pozornost šire medicinske javnosti na spomenuti problem, kao i na važnost prevencije i upućivanja bolesnika s faktorima rizika na daljnju oftalmološku obradu – ističu u Poliklinici Fokus.

Svoj termin za besplatno mjerenje očnog tlaka možete dogovoriti na broj telefona 042/200-443.

ZA OSMIJEH DJETETA

Volonteri svaki dan s bolesnom djecom

Servis za bol – sve nužniji

Od ovog tjedna volonteri varaždinskog Društva Naša djeca krenut će na dva dječja odjela varaždinske bolnice kako bi mališanima donijeli radost i uljepšali dane koje zbog bolesti moraju provesti u bolnici.

Time se nastavlja akcija “Za osmijeh djeteta u bolnici” koja je u Hrvatskoj pokrenuta 1995. godine, a u Varaždinu se s njom krenulo od 1999. godine.

- Završila je edukacija 20ak volontera, tako da akcija

može započeti. Inače, od prošle godine u ovu se akciju uključilo i varaždinsko Društvo Crvenoga križa u sklopu projekta “Bolnica bez bolnice” sa svojim volonterima, tako da sada zajednički posjećujemo djecu na bolničkim odjelima – doznali smo od Đurđice Dropuljić, ravnateljice varaždinskog Društva Naša djeca.

Volonteri će svakodnevno odlaziti od 16 do 17 sati na Pedijatriju i Dječju kirurgiju varaždinske bolnice. (ihr)

Život i socijalna skrb Krizne intervencije O

vih dana u medijima čitamo i slušamo o još jednom vršnjačkom nasilju u jednoj osnovnoj školi. Posljednjih nekoliko godina provodi se medijska kampanja s ciljem smanjivanja vršnjačkog nasilja te općenito nasilja u obitelji, no čini mi se da na tom polju još uvijek nije dovoljno učinjeno. Nisam iz medija iščitao da se nakon nasilnog događaja pružila konkretna pomoć i podrška unesrećenoj djevojčici, a ni njenoj obitelji, a uz to su i sami svjedoci takvog nasilnog događaja isto tako doživjeli stres te mislim da i oni trebaju psihološku pomoć i podršku. Na pamet mi je pala ekipa ljudi

koju osobno poznajem i koji su pružali krizne intervencije u slučaju tragičnih događaja poput samoubojstva, nasilne smrti ili prijetnje životu i tjelesnom integritetu. Tim ljudi koji su specijalno educirani za takve situacije pružili su podršku i konkretnu pomoć mnogim mladim ljudima i članovima obitelji koji su sami doživjeli nasilje ili bili svjedoci nasilnog i tragičnog događaja. U usporedbi s ostalim vrstama psihološke pomoći i podrške, krizne intervencije imaju neke specifičnosti. Valja ih provesti što brže nakon kriznog događaja, ograničenih su ciljeva, što znači da su usmjerene samo na krizni događaj i njegove

posljedice i zahtijevaju veliku aktivnost i prilagodljivost pomagača. Cilj svega toga je pomoći ljudima da lakše prebrode ono što su doživjeli.

Svaka škola ili ustanova koja doživi nasilje ili neki tragičan događaj trebao bi zatražiti pomoć tima koji provodi krizne intervencije, jer on dolazi izvana, objektivan je i nije iz sredine koja je doživjela nasilje ili tragičan događaj.

Osim konkretne pomoći svakako treba s jače traumatiziranim ljudima nastaviti individualne razgovore, a po potrebi i adekvatnu psihoterapiju. Ako se odmah ne reagira, kasnije će biti puno teže pomoći.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske Županije

50 Ženski svijet DOZNAJEMO Bambi na Dove Fashion.hr

Eksplozija boja i vrhunska kvaliteta Drugu večer Dove Fashion. hr-a, koji se održavao na Zagrebačkom velesajmu, pred mnogobrojnu publiku hrabro su zakoračili male manekenke i manekeni Fashion Teama koji su na pisti predstavili novu proljetnu dizajnersku Bambi kolekciju i nastavak suradnje s etabliranim dizajnerima Anom Marjiom Ricov i Jurajem Zigmanom te opet oduševili, ali i mnoge raznježili.

Vrpce, boje...

Ana Maria Ricov za Bambi je dizajnirala sandalice i balerinkice za djevojčice u srebrnoj,

uklopio u dječju kolekciju koja pršti bojama, volanima, tilom i mornarskim citatima.

- Za ovu sam kolekciju otišao u smjeru zaigrane country djevojčice. Upravo sam te elemente htio ugraditi u kolekciju dječje odjeće, tako da ste imali prilike vidjeti isprani džins, cvjetni uzorak i zanimljiv styling – rekao je Juraj Zigman.

Mali manekeni Bambi by Zigman nosili su na reviji Bambi cipelice i sandalice Bambi by Sabina Sokač.

Eksplozija boja i uzoraka bila je dovoljna da oraspoloži,

11. listopada 2011., br. 386

retro ne sunča rna ,c e l a naoč apica i k a kožn obliku sak u e j v i r p kao ankha ji a t de l

Retro sunčane naočale i frizura kao detalji

MODNI KAMELEON Dramatični look inspiriran filmom The Hunger

Moderna vampirica J Miriam, koju glumi Catherine Deneuve, nosi elegantne i stroge sakoe i košulje, dok

su make up i frizura pomalo retro s naglaskom na 40-e godine prošlog stoljeća Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

Ovotjedni dramatični look inspiriran je manje poznatim ali ipak kultnim ostvarenjem The Hunger. Film je snimljen 1983. godine i ujedno je redateljski debi Tonyja Scotta (mlađeg brata Ripleyja Scotta). Mračna i teška atmosfera ovog filma podijelila je filmske kritičare, no oduševila publiku.

Goth subkultura zelenoj, plavoj, žutoj i ružičastoj boji sa satenskim vrpcama te udobne cipelice jačih kolorističnih boja za male “frajere”.

- Za ovu sam sezonu otišla u smjeru školskih praznika. Radi

B

ambijevi manekeni posebno su raznježili i Severinu, koja će postati majka se o kolekciji dječje obuće u kojoj je naglasak na snažnom koloritu koji odašilje mladost, opuštenost i zabavu. Sve ono lijepo što predstavlja školske praznike, moći ćete vidjeti u ovoj obući - otkrila je Ana Maria Ricov.

Dječja kolekcija odjeće Bambi by Zigman o b ilj e žena je njegovim poznatim karakteristikama u kojima je slijedio svoj autorski stil te ga

ne samo djevojčice koje su nosile kreacije, već i cijelu publiku koja je sa zadovoljstvom promatrala cijelu kolekciju. U publici su bile i mnoge poznate osobe iz javnog života, a Bambijevi manekeni posebno su raznježili i Severinu, koja će uskoro postati majka. Brojne pohvale na Bambi dizajnerske kolekcije pokazatelj su da je Bambi izabrao opet pravi put kojim će doprijeti do dječjih srca i kako je brend koji ne živi na “staroj” slavi.

- Bambi je ponudio tržištu dizajnerski visokostiliziran, kvalitetan proizvod hrvatske proizvodnje, ali po pristupačnoj cijeni i to je bila zapravo bit suradnje i spajanja s dizajnerima.

Prva prodaja i reakcije s tržišta na jesensku kolekciju su iz v rsne tako da smo uv idjeli da usprkos krizi i recesiji na tržištu nedostaju drugač iji i kvalitetni proizvodi – zaključila je Ariana Pomper iz Bambija.

Film je stekao cijeli kult sljedbenika pogotovo među pripadnicima goth subkulture koja se rađala u to vrijeme. Odlična glumačka postava je također odlika ovog filma i definitvno nema boljeg vampirskog dua od genijalnog Davida Bowiea i francuske glumačke ikone Catherine Deneuve.

Radnja se odvija u New Yorku gdje na visokoj nozi pod krinkom instruktora klasične glazbe žive Miriam i John. Miriam je tisućama godina stara vampirica, a John je čovjek kojeg je Miriam pretvorila u vampira u 18. stoljeću i njezin bračni

partner. Njihovu besmrtnost dizajnera i on je osmišljavao nosi retro sunčane naočale, i vječnu mladost osigurava kostimografiju za mnoge nje- crnu kožnu kapicu, uski sako i ubijanje i hranjenje ljudskim ne filmove. žrtvama. Odjednom John počiCatherine u filnje ubrzo stariti te je prisiljen potražiti medicinsku pomoć, pa stupa u kontakt s doktor icom Sarom Roberts koja se bavi proučavanjem poremećaja ubrzanog starenja.

Sarah je isprva skeptična u istin i to s t J o h n o v i h tvrdnja, ali ubrzo je i ona sama uvučena u njihov svijet.

Neću vam otkr it i daljnje događaje i preporučam vam da pogledate film i sami otkrijte kraj i doživite mračnu atmosferu Strogi look upotpunjen kapicom i nad kojom dominiretro naočalama ra klasična ljepota Catherine Deneuve. mu nosi elegantne i stroge obavezni Modne ljubitelje će privući sakoe i košulje, a make up privjesak u obliku ankha (egičinjenica da Catherinin lik Mi- i frizura su pomalo retro s patski znak za besmrtnost), riam u potpunosti nosi kreacije naglaskom na 40-e. Ja sam se dok u pozadini sv ira Bela Yvesa Saint Laurenta. Cathe- inspirirala uvodnom scenom u Lugosi’s Dead legendarne rine je bila muza pokojnog noćnom klubu gdje Catherine grupe Bauhaus.

Frizerski salon U jesen hrabro s razdjeljkom L P

Melanija Galunić, Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

jeto je zasigurno ostavilo traga na vašoj kosi, stoga je pravo vrijeme za promjenu i posjet frizerskom salonu. A što će se nositi ove jeseni? rvo je pravilo lijepe frizure ono u čemu se vi najbolje osjećate. Medium haircut je najnoviji trend u svijetu šišanja, a frizeri se slažu da srednja dužina kose može svima dobro stajati.

Ove frizure su mudar izbor zbog dvije glavne karakteristike: 1) Frizura je lako promjenjiva.

2) Daje volumen i živost vašoj kosi. va je frizura idealna za one koji odluče skratiti kosu, ali ipak ne žele pretjerati. Za

O

one manje hrabre predlažemo dužu verziju iste frizure. Ugledajte se na slavne ikone današnjice poput Sarah J. Parker ili pak J. Lopez koje su svoju frizuru upotpunile balyage pramenovima, o kojima smo već pisali. Ono što se možda mnogima neće svidjeti, dok će druge zaljubljenice mode jedva dočekati, jest razdjeljak na sredini. Mnoge od nas nisu se susretale s takvim razdjeljkom od osnovne škole, no sad je vrijeme za povratak staroj ljubavi. Razdjeljak na sredini plijenit će pažnju mnogih, a vi ćete biti modno osviještena žena!

Ženski svijet 51

11. listopada 2011., br. 386

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ana Brlek, poslovna tajnica

Dermatolog

Uvijek sam htjela Ah, te akne... naučiti plesati!

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

D

J Jedna od triju najboljih hrvatskih tajnica tvrdi da nije ljubomorna, ne trpi egoizam i

nekolegijalnost, obožava kuhati i živi u skladu sa svojim motom “Sutra je novi dan” Piše: GORDANA IGREC

Da Varaždin ima najbolje tajnice pokazao je izbor za 2010. godinu jer prve tri najbolje tajnice u Hrvatskoj su upravo iz - baroknoga grada! Jedna od njih je Ana Brlek iz Gradskog muzeja Varaždin, treća najbolja tajnica Hrvatske.

Z V

N

Bez ljubomore Po zanimanju pravnica, a po zvanju poslovna tajnica, Ana Brlek rođena je u središtu Zagreba gdje je i živjela do 1962. godine kada joj se roditelji, inače dramski umjetnici, sele u Varaždin. Od tada Brlek ne napušta naš i svoj grad, koji je stekla životom u njemu i svemu onome što život sa sobom nosi: brakom s Varaždincem, prvim radnim mjestom još kao apsolventica u Gradskom muzeju Varaždin i nakon 30 i više godina radnog staža, te zasluženom nagradom iz struke. Temperamentna i susretljiva odmah nam je na početku razgovora otkr ila tajnu “dobre tajnice” i razbila stereotipe o vezama tajnica i direktora. Za Male ženske razgovore otvorila je vrata svojeg malog ženskog svijeta i otkrila da Varaždin nikad više ne bi zamijenila za “veliki beli Zagreb grad”.

Jutro započinjete sa...

Pijenjem kavice ili čaja u društvu mojeg muža i peseka maltezera Lene.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Energična, iskrena i samozatajna. Što je za vas uspjeh u životu?

Za mene je uspjeh u životu uspješan brak i moja djeca koja su dobri ljudi. Kćerka mi je studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu, a sin mi je inženjer telekomunikacija.

To mi je najveći uspjeh. I to smatram uspjehom. Znači: obitelj i djeca.

Jeste li ljubomorni?

Nimalo. Što je najvažnije u vezi?

Ljubav, poštovanje i tolerancija.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Kad me moj muž zaprosio. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Osmijeh i duhovitost.

Kako provodite slobodno vrijeme? Šećem sa svojim pesekom Lenom, uz prijatelje i kavicu. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

olaskom jeseni dolazi do pogoršanja jedne od najučestalijih bolesti kože - akni. Prisutne su u mladenačkoj dobi (od 11. do 15. godine), nešto više kod dječaka nego djevojčica, no nije rijetko da od akni boluju i s 20 odnosno 30 godina. ahvaćena su “masnija” područja kože, osobito lice, gornji dio vrata (ispod brade), ramena, ponekad i cijela leđa, područje dekoltea i nadlaktica. rlo važnu ulogu u razvoju akni imaju nasljeđe masne kože, utjecaj spolnih hormona (prvenstveno muških), prisutnost bakterija na koži, način života (nepravilna prehrana, ispostavljenost stresu, pušenju), nepravilna njega kože, uporaba neprimjerene dekorativne kozmetike... Uslijed udruženog djelovanja većeg broja čimbenika, lojnice počinju pojačano lučiti loj. astupa suženje izvodnih kanala te formiranje mitesera ili komedona. Miteseri predstavljaju neupalni oblik akni, ali nužno vode do upalne faze tj. do formiranja prištića ili akni. Ovisno o dubini, položaju i trajanju upale, povećava se mogućnost za razvoj ožiljaka. toga je potrebno pravovremeno i primjereno liječenje, kojim prvenstveno nastojimo spriječiti posljedice tj. ožiljke! Svi oblici akni zahtijevaju liječenje, ono je za svakog pojedinca drugačije! Nažalost, “čarobnog štapića” koji će problem riješiti preko noći, ne posjedujemo. Stoga je ustrajanje u terapiji izuzetno važno! a kućnu uporabu savjetujemo preparate s aktivnim tvarima, koji će svojim djelovanjem „otopiti“ mitesere i smanjiti upalu, a neki će istovremeno utjecati i na ublažavanje ožiljaka. U određenim slučajevima nužna je i sistemska terapija (primjena antibiotika u obliku tableta, hormona kod žena odnosno, u težim slučajevima, tableta na osnovi vitamina A). rlo važno je redovito i stručno (nikako vlastoručno!) mehaničko čišćenje komedona, često i uz pomoć novih tehnika poput hidrodermoabrazije (bezbolno uklanjanje mitesera uz pomoć ultrazvučnog “mlaza”)! azvile su se i druge, nove tehnologije, kojima možemo brzo i bezbolno smiriti upalne procese: npr. pilinzi, “plavo svjetlo” i slično. Već razvijene nepravilnosti kože odnosno ožiljke možemo znatno ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti kemijskim pilinzima, mikrodermoabrazijom (npr. “dijamantima”), laserima ili ih ispuniti hijaluronskom kiselinom i sl.

S

Z

V

uzor su mi ji udi ko mali lj evno n svakod ro i ne b o d e u čin nikakv ju očeku radu nag Više se nikad ne bih vratila u Zagreb - poručila je Ana Brlek iz Gradskog muzeja Varaždin

Nikud bez mobitela i “očala” Svaka prava žena nikad ne smije...

Odustati od svojih snova!

Najviše novca potrošila bih...

Na putovanje i djecu.

Iz takta me može izbaciti...

Sve mogu oprostiti, razumjeti. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Ići u plesnu školu, naučiti plesati.

Stoljeće straha!

Volite li kuhati?

Obožavam kuhati. Isprobavam stalno neke kuhinje. Sad sam momentalno na makrobiotici. Kuham seitan, tofu i slično. Mučim svoje ukućane svojim receptima.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Egoizam i nekolegijalnost.

Iz kuće ne izlazim bez...

Novčanika, mobitela i očala.

Koji odjevni stil njegujete?

Klasičan, ali volim zaviriti u ormar moje kćerke Lane.

Moje zdravlje i zdravlje obitelji i da se ljudi prestanu bojati. Ma mislim da je ovo stoljeće straha!

Biste li se ikad više željeli vratiti u Zagreb i što vas je u Varaždinu posebno očaralo?

Nikad se više ne bih željela vratiti u Zagreb, a najviše me u Varaždinu očarao mir grada i druženje s ljudima u Varaždinu. Mislim da je to grad po mjeri čovjeka, makar se moja kćerka ne bi s time složila.

Znate kakvi su mladi. Hoće još više i više.

Najdraži film?

Koliko pari cipela imate kod kuće?

Sad ih nemam puno. Stalno ih bacam. Nisam kao Imelda Marcos.

Muškarci nikad neće...

Priznati da imaju ljubavnicu!

Doručak kod Tiffanyja.

S kojim glumcima biste rado otišli na večeru?

S Radom Šerbedžijom.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali? ”Sto godina samoće” Gabriela Garcije Marqueza. Što je za vas majčinstvo?

Velika ljubav i velika odgovornost.

Vaš moto u životu?

I sutra je novi dan.

Vaš uzor?

To su mali ljudi koji svakodnevno čine dobro i ne očekuju nikakvu nagradu.

R

52 Ženski svijet

Cvjetni dom Popusti za mladence

11. listopada 2011., br. 386

PRAKTIČNI SAVJETI Voće i povrće u službi ljepote

Kupus za svježi ten!

J Za masnu kožu odlične su jabuke, bademovo ulje daje snagu trepavicama i obrvama, a sok od kupusa pomiješan s medom odličan je za borbu protiv bora PIŠE: Mateja Petrić M STYLE – Studio za nokte i uljepšavanje Franjevački trg 1, Varaždin tel. 098/221-306 i 091/1208-104

S

ponosom vas obavještavamo da smo bili izlagač na Danima vjenčanja te da smo naročito zamijećeni kao dizajneri vjenčanja i ušli u konkurenciji od preko stotinu izlagača jednim od deset najbolje uređenih i najljepših štandova.

Smatramo to velikim uspjehom jer smo sudjelovali tek prvi put i došli ponešto naučiti, a ustvari, čini se da smo o ljepoti vjenčanog oblikovanja podučili druge. Širokom krugu mladenaca koji su posjetili sajam izuzetno smo se dopali jer su tamo našu kvalitetu i cijenu mogli usporediti s ostalim vrhunskim floristima. Na sajmu smo podijelili sajamske popuste budućim mladencima pa vam želimo reći da ćemo specijalne sajamske popuste davati i na sajmu vjenčanja u restoranu Fontana kod Crnkovića pa zato, dragi naši mladenci, ako ste propustili priliku za popust u Zagrebu, nemojte propustiti onu u Varaždinu.

Lijep pozdrav, Letizia

Leticija ZADRAVEC

uke utrljavajte u 1. Masna koža: jab

lice

Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

2. Za svježi ten: kup usov sok i malo kva sca

: bademovo ulje za 3. Za jače trepavice

ice lice, obrve i trepav

pomiješate s malo kvasca, nanesete na lice i isperete mlakom vodom. Kupusov sok odličan je i za borbu protiv bora. Želite li spriječiti Jesen je idealno godiš- rani nastanak bora, sok od svježeg kupusa pomiješajte nje doba kako bismo sa žličicom meda te iskoristili sve blasvakodnevno nanegodati prirode iako site na lice. na svome licu. i g Imate probleSigurno do mno u, s ada nis te vjeruj rno m a s p o d o č e n njacima? Iako razmišljali ci stva kako neko rastav činak na mnogi ne vjek u ruju, krastavci voće ili poimaju čnjake stvarno imaju vrće može o d o p učinak na podočpr idonijeti njake. Stavite krišvašoj ljepoti, ali ke svježih krastavaca može. Priroda nas na oči i podočnjaci će se je podarila ljepotama kojima uvelike možemo iskori- smanjiti, barem na neko stiti kako bismo poboljšali vrijeme.

Naravno, bitan je i svaten i ojačali nokte. kodnevni unos v itamina u organizam, ali povrće i Ništa preko noći Ako imate problema s voće možemo upotrijebiti masnom kožom, iskoristite i za vanjsku uporabu, samo jabuke. Izrežite jabuke i treba imati volje i strpljenja, utrljavajte u lice, rezultati će jer rezultati se ne vide nakon biti vidljivi u samo nekoliko jedne noći.

Ta k o đ e r, u p i dana. Želite ojačati trepatajte svoje vice ili obrve? Bademovo b a ke z a ulje je kao stvoreno za savjet. vas; osim Sješto odličt ite no skida s e šminku d a s lica, u ojač a t ć e davtrenim pavrev ice mei obrnima ve, a i n i j e zasititi b i l o kož u h r a raznih njivim tvarima. preparata, Kupus će vam uvemaski i raznih like pomoći da dobijete krema te su se koristile toliko željeni savršeni ten.

Dovoljno je da kupusov sok samo blagodati prirode.

LUK ZA NOKTE! Nokte ćete ojačati, vjerovali ili ne, lukom. Malo nasjeckanog luka stavite u lak za nokte (boja nije bitna) i ostavite ga tako sedam dana. Nakon toga tim lakom lakirajte nokte. To će pomoći vašim noktima da ojačaju ukoliko imate problema s pucanjem ili listanjem.

4. Stop podočnjac ima: narežite svježe krastavce!

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti Čudesno pomlađivanje D

oživite i vi čaroliju mladosti i ljepote na svome licu! Za samo nekoliko trenutaka vaša koža može postati zdrava, svježa i pomlađena.

Mikrodermoabrazija kristalima korunda je bezbolna metoda pomlađivanja, kojom se skida površinski odumrla koža, svaka duboka bora

nakon tretiranja postaje plića, proširene pore su uže a lice baršunasto meko i pomlađeno. dlični rezultati postižu se i kod starih ožiljaka od akni ili prištića - oni jednostavno nestaju nakon mikrodermoabrazije. To je prava čarolija koja ne presta-

O

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

je u ponoć. Ovim tretmanom vaša koža započinje revitalizaciju odnosno dolazi do prirodnog obnavljanja nove i zdrave kože, što nije moguće ako ranije ne skinemo staru, mrtvu kožu koja poput kore na licu sprečava njegovo disanje. Svakim danom kako se koža obnavlja, lice izgle-

da sve bolje, čišće, nježnije i mlađe. Preporučujem ovaj tretman svim tipovima kože, pogotovo sad u jesen kad sunce više nije toliko intenzivno kao ljeti. retman pomlađivanja mikrodermoabrazijom traje oko pola sata, a rezultat je vidljiv odmah.

T

Ženski svijet 53

11. listopada 2011., br. 386

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

ti vizažis d o e d ra a aj do događ od revije aja, događ ije, nema r do ev posla – g stalno Ema ističe Ema i Josip žele svojim strukama dati zasluženo mjesto, a mladima pomoći u edukaciji i zapošljavanju

SUSRET Ema Kerekeš i Josip Križnjak, uspješan dvojac Fantasy teama

Iskoristite prilike!

J Mladi frizeri danas teško pronalaze stalan posao. Poslodavac od frizera traži

iskustvo, a mladi nemaju gdje početi da bi stekli to iskustvo – rekao je Josip Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Frizure i šminkanje od malih nogu

- Iskoristite svaku priliku koja vam se pruži, makar radili besplatno. Svaka prilika nosi više iskustva, novu šansu i na kraju će se sav uloženi trud višestruko vratiti - mladima je poručio uspješan dvojac jedine hrvatske Udruge mladih frizera, frizera stilista i vizažista Fantasy team, 21-godišnja vizažistica Ema Kerekeš iz Varaždina i 18-godišnji Josip Križnjak iz Družbinca.

Odakle uopće interes za te struke?

Josip: Za sve je kriva moja mama, koja je prije imala salon, tako da od malih nogu živim s četkama i kosom. Naravno, kriva je i velika ljubav prema tom poslu. Kad sam upisivao srednju školu, rekao sam da idem za frizera ili ne idem nikud.

Ema: Uvijek mi se dopadalo šminkanje, a vjerojatno sam se i prva u razredu u osnovnoj

Prepoznaju rad Upravo je ovakav stav Josipa i Emu već doveo do velikih uspjeha. Zadnji koji su zapisali na svoj popis je Top 6 najboljih hrvatskih vizažista, u koje se plasirala Ema nakon nedavnog Beauty & Livestyle showa u Zagrebu, dok je Josip na svjetskom natjecanju frizera u Milanu “upao” u Top 10 najboljih frizera svijeta. Što vam svi dosad postignuti uspjesi znače?

Josip: Znače puno iskustva, novih kontakata, preporuka i mogućnosti za nove poslove, što je važno za nekoga tko se probija u frizerski svijet.

Ema: Osim dragocjenog iskustva, na natjecanjima te ljudi zapaze što je važno za svakog vizažista jer mu to otvara ponude za nove poslove.

Znači li to da već sada imate pune ruke posla, odnosno da možete birati gdje ćete raditi?

Ema: Pa mogu reći da. Otkako sam asistirala u filmu “Josef”, koji je bio nagrađen na Pulskom festivalu, pozvana sam kao vizažistica za film Mucica (Zagrebačke priče).

Sada me čeka rad na snimanju novog filma.

Josip: Mogu reći da imam otvorenih nekoliko ponuda, a jedna od njih je da budem i predavač na njemačkoj akademiji

školi počela šminkati. Doista uživam u tome što radim i činjenici da svojim radom mogu ljude učiniti sretnijima.

Imate li uzora?

Josip: Meni su uzori moja mama i Štefanija Lazar. One su za mene kraljice.

Ema: Nemam baš neki uzor, ali volim proučavati make up poznatih vizažista na revijama.

Iz njih crpim inspiraciju.

koja se za mene zainteresirala nakon što su vidjeli kako radim.

Kakva je situacija po pitanju zapošljavanja mladih frizera, odnosno vizažista danas?

Josip: Mladi frizeri danas jako teško pronalaze stalan posao u struci. Poslodavac od frizera traži iskustvo od najmanje tri godine, a mladi frizeri nemaju gdje početi da bi uopće stekli iskustvo. Stoga smo i pokrenuli Udrugu Fantasy team, kako bismo pomogli mladima u traženju posla.

Ema: Mi vizažisti radimo od događaja do događaja, od revije do revije. Riječ je isključivo o povremenim poslovima.

Je li u inozemstvu drugačije?

Ne znam hoću li ostati u Hrvatskoj, ali znam da ću se vratiti. Želio bih otvoriti frizersko-vizažističku akademiju u Varaždinu, s ciljem edukacije mladih.

“

JOSIP KRIŽNJAK

Josip: Totalno! U Njemačkoj je, primjerice, normalno da ujutro žena ili muškarac dođu u salon te naprave frizuru ili se našminkaju za taj dan. “Vani” je drugačija svijest ljudi, oni svakodnevno imaju potrebu uljepšati se.

“Miran” vikend...

M

islila sam da će ovaj vikend proteći u miru. Jer je ono zahlađenje i kišurina u petak bilo ko stvoreno za kućno ljenčarenje. Smišljala sam vragolije u dvoje, u toplom krevetu ili mirisnoj kupki. Na radiju sam tražila neku finu mjuzu, a naletjela sam na USKOK! Opet smo u špici zbivanja. Ali sa starim stvarima. Moja mama veli da to nije nikakvo otkriće, jer se za to znalo svih proteklih trideset godina. Čak su i face ostale iste, iako podosta prosjede. Ne znam samo zašto se to baš sad otkriva. Pa, radi se o muljaži koja je nakon toliko vremena mogla bez problema – zastarjeti. A možda nakon nekih izbora ponovo zastari, tko zna? I tako, koliko god sam se trudila da o tome ne razmišljam, razmišljala sam. Vidiš kaj mi čini taj USKOK! Ne mogu se u miru ni poševiti. Ipak dobra stvar u toj cijeloj priči je to kaj se ne spominje ni jedno žensko ime. Što potvrđuje da su, osim pokoje iz prijašnjih afera, naše žene u takvim sferama vrlo malo zastupljene. Manje i od Sabora! Jer su mudre i bezgrešne, a takve su uvijek najpoželjnije doma. Ne veli se uzalud da iza uspješnog muškarca stoji pametna i – nevidljiva žena. Pa eto ti sad!

One će za vrijeme kraćeg ili duljeg odsustva svojih muževa pametno i brižno gospodariti stečenom imovinom, brinuti se o djeci i unucima, konjima, psima i drugim kućnim ljubimcima, kao i o svim drugim stvarima kako bi stvorile dojam da je sve u najboljem redu i da sve štima.

- A zakaj i ne bi bilo u redu! Njih sigurno ne muče ni minusi na karticama, a ni „švicarci“, zbog kojih ja nebrem ni mirno spati, a bogme se ni s voljom seksati! - rezignirano je komentirao frend kad smo uz popodnevnu kavu razglabali o najnovijim gradskim događanjima. luposti, pomislila sam. Istina je da smo svi pomalo frustrirani zbog besparice, ali da se zbog novca nema volje seksati, to nije točno. Kad smo bili studoši, imali smo najmanje love i najbolji seks! Ne on i ja, nego i on, i ja, i cijela naša generacija. I nismo se samo đorali za cigarete, za kino-ulaznice, za iksice i za sobe, nego i za kondome! A kaj to govori? Da smo bili vrlo aktivni, ali i vrlo odgovorni. Bilo je ludo i nezaboravno. ato sam se brzo skockala, otfrljila spike o doktorima, mitologiji, obavijesnim razgovorima i drugim murjačkim predstavama i odjurila doma. Uronila sam u mirisnu vruću kupelj, na čijoj su se površini ljuljuškale latice cvijeća i igrali plamičci svijeća. Koja idila! Kad me moj frajer zagledao onako nagu, sklisku i prpošnu, nije mogao odoljeti! Dok se spuštao u vodu naša su se tijela pohotno preplitala spajajući se u ekstazi.

G

Z

54 Oglasi Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u „stečaju“ Varaždin, Uska 2, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 03.10.2011.g., temeljem članka 164.

Stavak 3. Stečajnog zakona (Narodne novine broj: 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06 – dalje: SZ-a), radi prodaje nekretnina, dana 04. listopada 2011. godine, objavljuje

OGLAS O PRODAJI VIII. JAVNA DRAŽBA 1. Određuje se osma javna dražba za prodaju nekretnina: a) -čkbr.2385/11 oranica u Otoku sa 750 čhv upisana u z.k.ul. broj 1348 k.o. Radovec, u vlasništvu stečajnog dužnika u cijelosti.

Nekretnina je dijelom unutar građevinskog područja 87,00 m od ruba ceste, a dijelom izvan građevinskog područja prema prostornom planu Općine Cestica.

Početna cijena za nekretninu pod a) iznosi 46.800,00 kuna. b) -čkbr 1465/2 Zgrada u A.Šenoe 1 ukupne površine od 2294 m2 /dvije zgrade u A.Šenoe od 1538 m2 i dvorište u A.Šenoe od 756 m2 / 48.ETAŽA : 1/1 1.ETAŽA XLVIII se nalazi na 1. katu i sastoji se od prodajnog prostora s 35,9 m2 i sanitarnog čvora s 2.1 m2, ukupne površine 38 m2 sve upisano u z.k.ul broj 12441, poduložak 48, etažno vlasništvo, k.o.Varaždin u osnivanju.

Početna cijena za nekretninu pod b) iznosi 282.285,00 kuna.

Na ovoj osmoj javnoj dražbi nekretnine se ne mogu prodati ispod početne cijene.

2. Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu dana 26. listopada 2011. godine u 08.30 sati, soba broj 232/II kat.

3. Nekretnine će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 24. listopada 2011.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti, za svaku nekretninu pod 1a) i 1b), na žiro-račun stečajnog dužnika Štedno kreditna zadruga VARAŽDINSKI CEKIN u stečaju broj: 24020061100100343, kod Erste&Steiermaerkische bank d.d., s naznakom „jamčevina“, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

4. Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje / članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ 5. Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

6. Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

7. Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ 8. Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

9. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

11. listopada 2011., br. 386

Na temelju članka 4 Odluke o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Grad Novi Marof ima dionice ili udjele u vlasništvu ( “ Službeni vjesnik Varaždinske županije “ br. 27/11 ) i zaključka o raspisivanju javnog natječaja ( KLASA: 02401/11-01/06, URBROJ: 2186-022-01-11-6 , od 7.10.2011. god.)

Komisija za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Novog Marofa ( u daljnjem tekstu : Komisija ) raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

za članove/ice nadzornih odbora trgovačkih društava I. Novokom društvo s ograničenom odgovornošću za komunalne djelatnosti Novi Marof , Zagorska 31 : 2 člana/ice, II. Radio Novi Marof d.o.o. Novi Marof : 1 član/ica .

Kandidati za članove/ice nadzornih odbora moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima ( “ Narodne novine “ br. 111/93, 34/99. 121/99- Vjerodostojno tumačenje, 52/00 - Odluka USRH, 118/03, 107/07, 146/08 i 137/09, u daljnjem tekstu : Zakon ) .

Osim uvjeta propisanih Zakonom , kandidat/kinja mora ispunjavati i uvjete propisane člankom 2. Odluke o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Grad Novi Marof ima dionice ili udjele u vlasništvu (“Službeni vjesnik Varaždinske županije “ br. 27/ 11) , i to : 1. da ima završenu najmanje srednju stručnu spremu, 2. da ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci, 3. da kao član trgovačkog društva , izvršni direktor , član uprave ili član nadzornog , odnosno upravnog odbora nije pravomoćno presuđen na naknadu štete trgovačkom društvu ili njegovim vjerovnicima, 4. da se kao fizička osoba ne bavi poslovima iz predmeta poslovanja društva , odnosno da se tim poslovima ne bavi pravna osoba čiji je on član, izvršni direktor, član uprave ili član nadzornog , odnosno upravnog odbora, 5. da članstvom u upravnom tijelu odnosno nadzornom odboru društva ne bi došao u sukob interesa.

Uz prijavu na natječaj kandidati su dužni priložiti : - životopis; - preslik domovnice; - preslik diplome odnosno isprave o stečenoj stručnoj spremi; - preslik radne knjižice; - potvrdu poslodavca o radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima u struci u trajanju od najmanje 5 godina; - ovjerenu izjavu o nepostojanju okolnosti iz članka 239. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima i članka 2. točke 3. do 5. Odluke o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Grad Novi Marof ima dionice ili udjele u vlasništvu ( “ Službeni vjesnik Varaždinske županije “ br. 27 /11 ) , ( o nepostojanju tih okolnosti kandidat/kinja daje izjavu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću , ovjerenu kod javnog bilježnika. Izjava ne smije biti starija odnosno ovjerena prije dana objave ovog javnog natječaja, a u tekstu mora sadržavati naznaku javnog natječaja na koji se kandidat/kinja prijavljuje ).

Po isteku roka za podnošenje prijava Komisija će utvrditi koje su prijave pristigle u roku te na osnovi dostavljenih dokaza utvrditi listu kandidata/kinja koji/e ispunjavaju uvjete javnog natječaja i pozvati ih na razgovor ( intervju ) .

Za kandidata/kinju koji/a ne pristupi razgovoru ( intervjuu ) smatrat će se da je povukao/la prijavu na natječaj.

Na temelju rezultata provedenog postupka Komisija će Gradskom vijeću Grada Novog Marofa predložiti kandidate/kinje za članove navedenih nadzornih odbora. Gradsko vijeće utvrđuje prijedlog te ga dostavlja skupštini društva na odlučivanje.

Trajanje mandata članova/ica nadzornog odbora određeno je aktima trgovačkih društava.

Na natječaj se mogu javiti osobe oba spola.

Prijave na natječaj s dokazima o ispunjavanju uvjeta podnose se u roku od 15 dana od dana objave ovog natječaja u ___________________ , na adresu : Grad Novi Marof , Trg hrvatske državnosti br. 1 , 42 220 Novi Marof , s naznakom “ Za javni natječaj za člana/icu nadzornog odbora - ne otvarati”.

Ako kandidat/kinja podnosi prijave za člana/icu više od jednoga nadzornog odbora , za svaki nadzorni odbor treba podnijeti posebnu prijavu sa svim traženim prilozima, uz naznaku za koje se trgovačko društvo prijavljuje.

Nepotpune i nepravovremene prijave na javni natječaj neće se razmatrati.

Kandidati će o rezultatima javnog natječaja biti obaviješteni u roku od 90 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.

KLASA: 024-01/11-01/06 KOMISIJA ZA IZBOR I IMENOVANJA URBROJ: 2186-022-01-11-5 GRADSKOG VIJEĆA GRADA NOVOG MAROFA

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Filteri za vodu 168 kom., model: XJS-D3, vol. 20 l.

84.000,00 kn Teretni automobil „FIAT Ducato“ 230 D, otvoreni, 1995. g., nereg. 40.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 10. 2011. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II. Strojevi i alati u proizvodnji građevinske stolarije 150.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 18. 10. 2011. G. S POČETKOM U 09.00 SATI U VARAŽDINU, A. MIHANOVIĆA 4 (SKLADIŠNI PROSTOR).

III. Strojevi u krojačkoj proizvodnji 8.625,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 18. 10. 2011. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U SEKETINU, VINOGRADSKA 74 (SKLADIŠNI PROSTOR).

IV. Linija za proizvodnju parketa - „Ledinek“, kap. 150 m²/ smjeni 300.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 18. 10. 2011. G. S POČETKOM U 13.00 SATI U BREZNIČKOM HUMU 18 (SKLADIŠNI PROSTOR).

V. Motocikl „Daelim“ NS 125, 1999 g., nereg. 7.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 18. 10. 2011. G. S POČETKOM U 14.00 SATI U VARAŽDINU, BRAĆE RADIĆA 47. i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I.Osobni automobil „Toyota Yaris“ 1.4 D, 2004. g.

30.000,00 kn Osobni automobil „Jaguar“ XJR NAW 4200 I, 2003. g.

273.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 10. 2011. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48

C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II. Odjeća muško-ženska, razna 150.983,49 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 10. 2011. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U LUDBREGU, TRG SV. TROJSTVA 1

(SKLADIŠNI PROSTOR).

IV. Teretni automobil „IVECO“ 190-33, 1986. g., dizel, neispravan 35.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 18. 10. 2011. G . S POČETKOM U 10.00 SATI U HRAŠĆICI, KRALJA TOMISLAVA 33.

V. Prijenosno računalo „Fujitsu-Siemens“ – „Amilo“, 15˝, 2008. g. 5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 18. 10. 2011. G. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, F. RAČKOG 17.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno-kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

11. listopada 2011., br. 386

Mali oglasi 55

nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c B.RADIĆA 52 m², Zagrebačka 78 m² i 63 m², M. Krleže (rotor) 58 m², Supilova 64 m², R. Boškovića 76 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Dravska 68 m², Grabanice 81 m², T. Ujevića - 65 m² i 58 m², S. Vukovića 74 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

€. Agencije isključene. Tel. 200-861 ozn.4119

KUĆE PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobite l 099/234-1284 ozn.1958e PRILIKA! Kuća na Dugom Vrhu, novija, 160 m2 i 1000 m² okućnice (novo krovište ,centralno) useljiva - 43.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c STARIJA kuća u Jalkovečkoj 100 m2 i 350 dvorišta - 65.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c SUPER prilika! Kuća sa 700 m² prekrasne okućnice u Istarskoj, svi priključci - 75.000 €! Lucerna nekretnine 091/7844868 ozn.62c VIKENDICA! Vikend kuća na Varaždin Bregu, useljiva - 25.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c STARA kuća u Doljanu sa 1500 m² okućnice,( struja i voda), ravni teren! - 15.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c KUĆA 180 m² u Bartola Kašića (svi priključci) - 85.000 € i kuća visoka prizemnica, 150 m², u Lj. Filipeca - 85.000 €! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c ZAGREB, kuću katnicu, 2 stana, prodajem/mijenjam za manju, u Varaždinskim Toplicama. Tel. 01/3453-876, mob.

095/8439-084 ozn.457a AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c PRODAJEMO bolju kuću u mirnom dijelu Varaždina s izlazom na dvije ulice. Mob. 098/9706-575, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c BIŠKUPEC 133 m², Nedeljanec 122 m², Turčin 102 m², Jalkovec 140 m², Nedeljanec 122 m², Krapinska 120 m². Veneknekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU 70 m² sa građevinskom dozvolom dogradnje i nadogradnje, dvorište 407 m², Varaždin, Dravska Poljana 11 - odvojak I, miran kvart, slijepa ulica, u blizini trgovina i škola, prodajem. Mob. 099/694-8477 ozn.4114 KUĆA, J. Pupačića, cijena 135.000

USELJIVU kuću u Trnovcu Bartolovečkom, 126 m² + 980 m² okućnice, prodajem.

Oranica gratis. Tel. 330-884 ozn.4145

STANOVI PRILIKA tjedna! Stan 39 m², u Grabanicama, kompletno završen i useljiv, papiri uredni. Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c NOVOGRADNJA prilika! Trosobni stan, 87 m², u urbanoj vili , blizina bolnice, luxuzno opremljen, sa velikom terasom i podzemnom garazom - cijena povoljna! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c PREKRASNO uređen dvosobni stan, 37.60 m², u Meštrovićevoj po 950 €/m²! Lucerna nekretnine 091/784-4868 ozn.62c KUPUJEM 1-soban ili garsonjeru do 25.000 €. Mob. 098/1644-483 ozn.141c BEZ hipoteke! 3-soban, 51,40 m², Grabanice, garaža u prizemlju. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1956e KUPUJEMO jednosobni ili dvosobni stan sa etažnim grijanjem. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEMO četverosobni stan u Varaždinu 107 m² u POS naselju. www. paurevic-nekretnine.hr ozn.167c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/8814794 ozn.4131 F. KONŠĆAKA 50 m², S.Vukovića 30 m², Trakošćanska 30 m² i Meštrovićeva 37 m², Ludbreška 43 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c VUKOVARSKA 67 m², R. Boškovića 61 m²2, Supilova 45 m²,Trakošćanska 59 m² (lift) 42.000 €, R. Hercega 52 m²… Venek-

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA GORNJI KNEGINEC Općinski načelnik KLASA: 945-05/11-01/1 URBROJ: 2186/05-03-11-1 Turčin, 07. listopada 2011. godine Na temelju odredbe članka 30. stavak 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu («Narodne novine» broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 90/10, 124/10, 39/11 i 61/11) općinski načelnik Općine Gornji Kneginec daje slijedeću

OBAVIJEST

o početku javnog uvida u prijedlog Izmjena i dopuna Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Općine Gornji Kneginec 1. Daje se na javni uvid prijedlog Izmjena i dopuna Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području Općine Gornji Kneginec za katastarske općine Kneginec, Varaždinbreg i Jakopovec.

2. Prijedlog Izmjena i dopuna Programa sa popratnom dokumentacijom izložen je za javni uvid u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Gornji Kneginec u Turčinu, Trg dr. Franje Tuđmana 2/c u razdoblju od 11. listopada do 26. listopada 2011. godine.

3. Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog izmjena i dopuna Programa najkasnije u roku od osam dana od isteka roka iz točke 2. ove Obavijesti, o kojima odlučuje Općinsko vijeće Općine Gornji Kneginec.

4. O prigovorima iz točke 3. ove Obavijesti Općinsko vijeće Općine Gornji Kneginec odlučit će u roku od 30 dana od isteka roka iz točke 2. ove Obavijesti.

Općinski načelnik: Goran Kaniški, ing.

DVOSOBNI stan na Banfici, prodajem.

Upitati: 091/136-2710 ozn.4124

za kamion, povlaka ovjesna. Rasvjeta: Ispod svake rešetke nosača, neonska.

El. priključak: Trofazni, snage 50 KW. Detaljnije informacije i dogovor o cijeni: 040/333-103 ili 098/284-213 ozn.2336b

STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.4143

POSLOVNI prostor, 28 m², u Ulici B. Radića, za ured ili sl., vrlo povoljno iznajmljujem. Mob. 091/788-4350 ozn.2340b

APARTMANI APARTMAN, Pag, pored Novalje, 66 m² + 20 m² terasa + vrt + parking, namješteno, 55.000 € te manji apartmani 20.000 – 23.000 €. Mob. 095/588-1546 ozn.4128

ZEMLJIŠTA GRADILIŠTE u Sračincu, Zelendvorska ul., kod igrališta NK Sračinec, prodajem.

Mob. 098/191-2363 ozn.4065 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1957e GRAĐEVINSKO zemljište 768 m², Poljana Biškupečka, atraktivna lokacija, prodajem. Mob. 091/534-9724 ozn.4133

POSLOVNI PROSTORI

PRODAJA/najam tri poslovna prostora: 50, 50 i 100 m², T. Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.2344b POSLOVNI prostor, bistro-pizzeria, Križanićeva 18, namješteno, 180 m², može i pola, odvojena struja, cijena 195.000 €.

Mob. 095/588-1546 ozn.4139

NAJAM JEDNOSOBAN stan, namješten, iznajmljujem, blizina centra, sva brojila, grijanje plin. Mob. 098/863-700 ozn.125c DVOSOBNI stan, namješten, u blizini bolnice, prizemlje, najamnina 1.500 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 091/5772922 ozn.4083 SOBA jednokrevetna/dvokrevetna/trokrevetna, 25 m², upotreba kuhinje i kupaonice, Internet, zaposlenim/studentima.

Mob. 098/9197-052, 301-888 ozn.4090

IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c

DVOSOBNI stan, novouređen, 50 m², režije posebna brojila, TV, SAT, blizina centra, iznajmljujem. Mob. 091/5084906 ozn.4091

POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 240 m².

Mob. 098/555-518 ozn.3832

IZNAJMLJUJE se soba, upotreba kupatila i kuhinje, zaposlenicima /studentima.

Mob. 091/907-0528 ozn.4122

POSLOVNI prostor 21,18 m², lokal u podrumu br. 23, Coning, iznajmljujem.

Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.4031

APARTMAN namješteni, centar, u blizini Velsa, povoljno iznajmljujem studentima. Mob. 098/1974-507, 042/210-826 ozn.4127

UHODANI poslovni prostor 30 m² s parkiralištem, pogodan za trgovinu i sl., na raskrižju Zbelave i Trnovca, iznajmljujem.

Tel. 641-786 ozn.455a

DVOSOBNI, polunamješteni stan (zasebna kuća u dvorištu), iznajmljujem. Može i studentima. Mob. 098/414-128 ozn.4136

HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno prodajem.

Mob. 091/526-7870 ozn.4123

2,5 - SOBNI, namješteni, komforni stan u stambeno-poslovnom objektu (poseban ulaz, dvorište, parking), iznajmljujem.

Mob. 098/175-0623 ozn.4141

IZVANREDNA prilika, prodaje se na lokaciji Kuršanec, kat. č. br. 1101: Poslovni objekt, prazni: Hala tlocrta 18 x 25 = 450 m², + WC + biro + dvorište 1 900 m². Hala: Zidovi blok opeka 25 cm u betonskim okvirima koji nose masivnu Če rešetkastu konstrukciju krova. Krov: dvostrešni 0 - 40°, 6x Če rešetkasti nosači, na razmaku 4 m, pokrov poliuretanski paneli 10 cm. Pod: Dvostruko armiran betonski. Ulazna klizna limena vrata

DVOSOBNI, novouređeni stan, Zrinskih i Frankopana, iznajmljujem studentima.

Mob. 091/911-9206 ozn.2332b DVOSOBNI, namješteni stan u Kučanu Gornjem, blizu Getroa, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/517-8602 ozn.2338b SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem muškoj osobi. Poseban ulaz. Tel. 042/232-235, 098/992-1479 ozn.4110

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – Popravak svih vrsta traktora, freza, kosilica, agregata, dost. vozila. Varaždin, F. Seljana 3, tel. 234-044, mob. 091/2537964 ozn.4098

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager

cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, Americando 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KOMBI hladnjača – marke Ford Transit, 2001. g., neregistriran. Mob. 091/5152483 ozn.1959e PEUGEOT 206 1.4, ‘02. g., alu, klima, ABS, 138 000 km, reg. do 05/2012. Mob. 099/465-0000 ozn.4092 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4152 AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg. 1 g., full oprema, 3.999 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., full opr., za samo 1.999 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 4.100 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 3.000 € i skuter 125 ccm, ‘06. g., 4.500 kn.

Mob. 091/143-7007 ozn.4153 ALFA ROMEO 1,6 120 KS, 2001. g., cijena 30.000 kn, prodajem. Mob. 091/5390121 ozn.4113 VENTO 1.8i CL, ‘95. g., crni metalik, 2. vlasnik, reg. 1 g., 150 000 km, 1.950 €.

Mob. 091/8807-245 ozn.4138 MITSUBISHI CARISMA 1,6, 1998. .g, prodajem. Mob. 099/3115-188 ozn.4140

POSAO VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo.

Samo ozbiljne ponude na: 098/ 284-495 ozn.337c

56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

TRAŽE se predstavnici u putničkoj kompaniji, mladi, komunikativni. Zabavan posao, plaća odlična, početak odmah.

Rad vikendom i na terenu. Potreban dress code. Kontakt: 091/528-6705 ozn.345c TRAŽIMO djevojke za rad za šankom te studentice za ispomoć vikendom. Mob. 095/911-5102 ozn.218c TRAŽI se u stalni radni odnos medicinska sestra i njegovateljica, plaća odlična. Tel. 040/628-016, 091/576-5692 ozn.4101

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c Tel:214-711, fax.200-713 Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c PROGRAM GRAZIA! Probudite ženstvenost, gracioznost i oslobodite se viška kilograma uz ugodno opuštanje i vježbe joge! Svake subote u 10:00 h, Kolodvorska 4, Varaždin, mob.

099/852-7476 ozn.4146

ZUMBA, aeropilates, pilates, vježbe za kralježnicu, cheerleadersice Bravo u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5 (kod Vatrogasnog doma), 098/763- 025, Dunja ozn.

3969

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h. Mob.098/9621694, 042/781-065 ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

11. listopada 2011., br. 386

obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci.

INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4027 PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe. Cijena 1.900,00 kn. Tel. 040/628-016, 091/5765692 ozn.4101 SOBOSLIKARSKO-ličilačke i fasadne radove izvodi solidna ekipa, kvalitetno i povoljno. Mob. 095/8607-941 ozn. 4106 KERAMIKU postavljamo te vršimo kompletnu adaptaciju kupaonice. Mob. 091/927-6830 ozn.4107 IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, akcija izotoplinskih fasada te postavljanje keramike. Mob. 095/922-0257 ozn.4117 GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.4136

SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www. pcserviser.com,ozn.284c

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.4137

ČISTIMO grobnice, uklanjamo parafin i hrđu; zaštita – impregnacija. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

17 GODINA s Vama! Prvi kućni servis u građevinarstvu! Ytong, izgradnja, manji popravci, dorade, žbukanja, krovišta, knauf. Mob. 095/920-6368 ozn.287c

SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.80d

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c

NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 098/190-0201 ozn.290c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

ŽIVOTINJE PILIĆI za klanje dohranjeni šrotom, 2 – 2,5 kg, 12 kn/kg. Prodaja počinje 15.10., Horbec, Greda 140, tel. 042/729027 ozn.176c PILIĆI živi 12 kn, očišćeni 19 kn. Prodaja od 14.10., Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657-172, 098/651-089 ozn.4095 ODOJKE 30 kg, cijena 400 kn/kom, prodajem. Tel. 040/821-632, 099/2415232 ozn.4103 PILIĆE dohranjene šrotom, očišćeni 19 kn/kg, prodajem. Moguća dostava. Tel. 683-241 ozn.4111

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; CENTRALNO grijanje, vodovod, kanalizacija. Mob. 095/682-1230 ozn.342c

SVINJE za klanje 150 kg; štene čistokrvno „Bigl“ sa rodovnicom, prodajem. Tel. 042/744-002, 099/674-3010 ozn.4126

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građevinska limarija, sve vrste materijala.

Građevinski obrt, mob. 098/417-373 ozn.343c

ODOJCI 25-30 kg, moguće klanje i dostava. Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel.

690-374, 098/132-4242 ozn.4132

NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje, dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo!

Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741 KNAUF+FASADE – sve vrste knauf sistema, toplinske fasade, bojenje fasada, ličilački soboslikarski radovi. AKCIJE! Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.3872 „IVOGRADNJA I PRIJEVOZ“ – obavlja sve građevinske radove, usluga prijevoza i auto dizalice (12 m). Mob. 098/852-912 ozn.4017

DVIJE svinje oko 150 kg i jednu oko 250 kg, prodajem. Mob. 091/534-9724 ozn.4133 TRAŽE se udomitelji za odrasle sijamske mačke. Mob. 095/860-1689 ozn.4144

OSTALO OGRJEVNO drvo, I klasa, bukva, grab, 25, 33…48 cm, piljeno i kalano, dostava 24 sata. Mob. 098/226-301, ozn.4118 KUPUJEM palete 80x120 jednokratne (7 kn) i euro (15 kn). Prodajem benkovački

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 57

11. listopada 2011., br. 386

lomljeni kamen i obrađeni – bunju. Mob. 091/1711-453, 098/268-934 ozn.147c

NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c

PRODAJE se: sijeno 12 kn/bala i slama 6 kn/bala. Tel. 240-510 ozn.4085 PILANSKA kratko piljena drva – 700 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.4112 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 098/190-0201 ozn.290c

FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c

CRIJEP Biber Creaton, 2 200 kom = 3.000 kn. Mob. 091/728-2209 ozn.2331b PLINSKI štednjak, televizor 50 cm, gitaru akustičnu, el. roštilj, fritezu – povoljno.

Mob. 099/695-7809 ozn.2335b KVALITETNO: bijelo cijepljeno vino, 6 kn/l i crno 8 kn/l, prodajem. Tel. 350-515, 091/510-3384 ozn.4099

ODMAH saznajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.4034

PRODAJEM ogrjevno drvo bukva, grab, kratko piljena, cijepana, dostava. Mob. 099/741-8699, 091/188-7491 ozn.4109 BOŽIĆNA drvca, obične i srebrene smreke svih visina i top za pakiranje ф 45 cm, prodajemo. Mob. 098/562-862 ozn.4130

NOVO! Krediti do 30.000 € bez hipoteke, bez jamaca, na ostatak plaće 17.000 €.

Umirovljenici do 10.000 € uz zatv. kred. na odresku. Pozajmice na trajni nalog.

Robert, 098/958-8981 ozn.237c

DASKE za balkonsku ogradu (novo), bojler za centralno (garancija) . Hitno, ispod cijene! Tel. 206-465, 098/963-3439 ozn.4142

NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice –

KREDITI

NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 78. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4129 KREDITI: nove 3 kreditne linije.

Više od 8 godina iskustva u radu. Jedinstvena kreditna linija za umirovljenike. Mogućnosti i bez gledanja HROK-a.

Brzo i besplatno savjetovanje.

Mob. 098/137-5727 ozn.456a

Mob. 098/964-5711 ozn.237c

099/488-5559 ozn.4077

h! Mob. 099/790-6381 ozn.4134

AKCIJA kredita do 200.000 kn uz zatvaranje C.L. Pozajmice 50.000 kn/48 umirovljenici i zaposleni! Mob. 092/2918964 ozn.176c

EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.4121

EKSPRES pozajmice bez jamaca u 24 h!

Zaposleni i umirovljenici do 85 g. Krediti – prebijanje, zatvaranje. Mob. 098/9086028 ozn.4135

EXTRA brze pozajmice o krediti bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i zaposlene do 50.000 kn! Mob. 091/303-8054 ozn.176c

POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih. Mob. 099/5795712, 092/119-0041 ozn.4121

OVLAŠTENA zalagaonica daje pozajmice nezaposlenima, temeljem zaloga čekova, zlata, srebra, antikviteta, starina. Mob. 095/4088-840 ozn.233c

POZAJMICE do 3.000 kn za sve vrste primanja u 24 sata. Mob. 099/579-5712, 092/147-4203 ozn.4121

ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c

BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.4148 isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/865-3200, 098/9055687 ozn.237c SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Pozajmice za 24 sata! Info: 091/472-4723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn.

Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog.

ZATVARANJE postojećih kredita, suradnja sa svim hrvat. bankama. Pozajmice u 24

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400909, 3,52 kn/min ozn.166c POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c

SVE vrste gotovinskih ili hipotekarnih kredita! Brze isplate! Mob. 092/1119630 ozn.297c POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 098/1751719, 091/2260- 697 ozn.328c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i u m i rov l j e n i ke . Te l .

0 4 2 / 3 2 1-1 4 4 , m o b .

SJEĆANJE na dragog tatu, djeda i pradjeda

JOSIPA TURKALJA 13. 10. 2009. – 13. 10. 2011.

Tvoji obitelj Vuglec i Čondor

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od 100 kn!!!

U SPOMEN dragim roditeljima

SJEĆANJE

VJEKOSLAV CIGLAR 16. X. 2004. – 16. X. 2011.

HABUNEK STJEPANU

i

Godina već sedma prolazi, ali bol iz srca ne odlazi.

ĐURĐICI

22. IX. 1978. – 22. IX. 2011.

Supruga

12. X. 2007. – 12. X. 2011.

Godine prolaze, a sjećanje na vas ostaje.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

ANTONIJU STOLNIK ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

14. 10. 2009. – 14. 10. 2011.

Zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Hvala Općini Vinica i načelniku Marijanu Kostanjevcu. Veliko hvala vlč. Valentu Posavcu na lijepom ispraćaju te služenoj misi zadušnici. Zahvaljujemo svim dragim ljudima koji su njegov odar okitili cvijećem i svijećama te našeg Josipa dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

ELIZABETE PERINIĆ preminule 9. 10. 2011. godine u 83. godini života.

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima. Posebno hvala dr.

Marković i osoblju Specijalne bolnice Novi Marof. Hvala svima koji su nam izrazili sućut i odar okitili cvijećem i svijećama.

Ožalošćeni: suprug Ive, kći Slavica, unuci Gordana i Željko, praunuci Lino i Sara i ostala rodbina

Zauvijek si u našim srcima i mislima.

Sin Mladen s obitelji

ZAHVALA

JOSIPA BEŠVIRA preminulog 27. 9. 2011. u 73. godini života.

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i prabake

SJEĆANJE na voljenog

povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake, prabake i sestre

JANKA RINKOVCA

KATE SILAJ

13. 10. 2008. – 13. 10. 2011.

preminule 2. listopada 2011. godine u 82. godini života, nakon duge i teške bolesti.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Ožalošćeni: supruga Elizabeta, sin Božo, kćeri Dragica i Ivanka te unuci

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog

na našu dragu

DRAGUTINA LONJAKA

ŠTEFICU PAVIN

16. X. 2007. – 16. X. 2011.

1999. – 2011.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Ruže Ti sadimo mi, nek’ Te njima kite anđeli.

Samo Bog zna koliko nam nedostaješ.

Tvoji najmiliji

Tvoji Ivanka i Hrvoje

Zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i svim divnim ljudima koji su bili uz nas u teškim trenucima, izrazili nam sućut te položili cvijeće i svijeće uz njezin odar. Veliko hvala medicinskom osoblju Infektološkog odjela Opće bolnice Varaždin. Veliko hvala vlč. Ivanu Sakaču na dostojanstvenom ispraćaju. Hvala svima koji su je voljeli za života i učinili njezin posljednji ispraćaj dostojanstvenim.

Počivaj u miru Božjem.

Ožalošćeni: sin Vjekoslav, snaha Josipa, unuka Dijana, unuk Robert, praunuke Lorena i Paula, sestra Marija

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

BOŽICA VIRTH

NEDELJKA MAJHEN

9. 10. 2010. – 9. 10. 2011.

† 13. 10. 2006.

Zauvijek u našim srcima.

Danju si u mislima, noću u snovima, a zauvijek u našim srcima.

Tvoji najmiliji

Seka s obitelji i roditelji

ANTUN SILAJ 2. 2. 2006. – 2011.

Vrijeme prolazi, a misli i sjećanja ostaju.

Sin Vjekoslav, snaha Josipa, unuka Dijana, unuk Robert, praunuke Lorena i Paula, sestre Agata i Kata

58 Zahvale i sjećanja

11. listopada 2011., br. 386

U SPOMEN

SJEĆANJE

dipl. ing. građ. MLADENU CESARU

na dragog

ZAHVALA S teškom boli u srcima zbog smrti dragog nam našeg supruga, oca, djeda, pradjeda, brata, bratića

11. 10. 1994. – 11. 10. 2011.

MARIJANA POTOČNIKA

S ljubavlju, supruga Dragica, kćerke Martina i Renata, zetovi Marijan i Igor i unuci Rene, Ivor, David i Vili

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu majku i baku

FILIPINU MIHOLČIĆ 11. X. 1996. – 11. X. 2011.

S ljubavlju,

10. 10. 2010. – 10. 10. 2011.

Koliko god se čini da smo Te izgubili iz vidika mi se nikad nismo rastali.

Ljubav koja proizlazi iz duše nadživljuje smrt voljene osobe.

PETRA HABULANA umirovljenog klesara koji je preminuo 3. 10. 2011. u 73. godini života nakon kratke bolesti

ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće te ga ispratili do grobnog počivališta.

Zahvala supruge, djece, zeta i unuka

Tvoji najmiliji supruga Milica, sin Mladen i Zoran s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja djeca s obiteljima

na voljenu suprugu

TUŽNO SJEĆANJE SJEĆANJE

na voljenog

MARIJU ZEBEC 10. 10. 2009. – 10. 10. 2011.

DAMIR POMPER

PETRA ŠEŠETA

10. 10. 2010. – 10. 10. 2011.

10. 10. 2009. – 10. 10. 2011.

Uspomena na Tebe izblijedjeti neće, bila si i ostala dio moje životne sreće.

Dragi moj sine, vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe nikad izbrisati neće.

Dvije godine nisi s nama, ali Tvoje veliko srce kuca u svima nama.

Tvoj suprug Vladimir

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Počivaj u miru Božjem.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

TUŽNO SJEĆANJE

Supruga Danica, kćeri Ljiljana i Sanja s obiteljima

na mamu, punicu i baku

Tvoji mama i brat

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog supruga i tatu

IVICU KANJIRA 15. 10. 2010. – 15. 10. 2011.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

MARIJU ZEBEC

SJEĆANJE

10. 10. 2009. – 10. 10. 2011.

BORIS BAJEC

Oči mi plaču, srce mi zebe, teško je, draga majko, živjeti bez Tebe.

13. 10. 2001. – 13. 10. 2011.

Kći Klaudija s obitelji

Ni godine koje su prošle, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE TUŽNO SJEĆANJE

Supruga Daliborka, kćeri Petra i Dajana

na naše drage i voljene

na voljenu

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog sina i brata

IVICU KANJIRA 15. 10. 2010. – 15. 10. 2011.

DANICU GRĐAN 12. 10. 2010. – 12. 10. 2011.

Danju u mislima, noću u snovima, zauvijek u našim srcima.

Suprug Stjepan, kćeri Draženka i Snježana s obitelji

Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

SJEĆANJE

Mama Marija, sestra Nevenka s obitelji

ZVONKO ČAČIĆ 11. 10. 2009. – 11. 10. 2011.

MILICU FAJFARIĆ

i

LJILJANU FAJFARIĆ-KOREN

† 23. VII. 2010.

† 9. X. 2010.

Živite u našim mislima.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

TEREZIJA ŠEGOVIĆ 11. 10. 2009. – 11. 10. 2011.

SJEĆANJE

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvam uspomenu na Tvoju dobrotu i plemenitost.

JOSIP ČREPINKO

Supruga Štefanija

Sin Slavek s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

U mislima zauvijek.

10. X. 1992. – 10. X. 2011. Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

VJEKOSLAV CEPANEC 12. 10. 2009. – 12. 10. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

JOSIPA VUGRINCA

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Tvoji najmiliji

Tvoja mama, braća i seka s obiteljima

Neke rane vrijeme ne liječi, Tvoji: supruga Katarina, sin Nikola, kćerke, zetovi i unuci

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

MARIJANA STANKOVIĆA 15. X. 2006. – 15. X. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

10. 10. 2001. – 10. 10. 2011.

bol i tugu ono ne briše i samo srce zna da Tebe nema više.

14. 10. 2007. – 14. 10. 2011.

Godine prolaze kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe trajat će dovijeka.

na

MARIJANA CIGLARA

Supruga i djeca s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

KATARINE MARČEC rođ. KOLENKO

SJEĆANJE

na voljene

na

IVANA KRANJČIĆA BOŽU HUNJADIJA

IRENU HUNJADI

14. 10. 1993. – 14. 10. 2011.

28. 7. 2006. – 28. 7. 2011.

11. 10. 2009. – 11. 10. 2011.

Godine prolaze, a srca su prepuna boli i tuge.

Sve ove duge godine nisu izbrisale sjećanje na Tebe.

Vaši najmiliji

Tvoja obitelj

preminule 2. 10. 2011. u 84. godini života.

U ovim teškim trenucima želimo zahvaliti svima koji su nam pružili osjećaj neizmjerne podrške i ljubavi. Hvala svima. Divno je imati takve kumove, rođake, susjede i prijatelje koji su je molitvama i cvijećem ispratili na počinak do uskrsnuća.

Po dobroti Te pamtimo, s ponosom spominjemo i Tvoja dobra djela naša su draga uspomena.

Tvoja: kći Ana, unuci Štefica i Miroslav, snaha Nataša, praunuci Marko i Laura

SJEĆANJE

POSJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

na nezaboravnog

voljenoj

na voljenu mamu, suprugu i baku

IVANA SILOVA 11. 10. 2003. – 11. 10. 2011.

Tvoja obitelj

ANI ŠMITLEHNER † 2. 10. 2011.

Tugujuća obitelj: sinovi Zlatko i Ladislav, snaha Dubravka, unuci Petra i Matija

KATICU BOROVEC 8. 10. 2008. – 8. 10. 2011.

Uvijek Te se rado sjećamo.

Tvoji najdraži

Zahvale i sjećanja 59

11. listopada 2011., br. 386

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu kći

LJUBICA CUPAR

MARIO BOGOVIĆ

EMILI KUJAVEC 12. 10. 2009. – 12. 10. 2011.

Tako je teško bez tebe živjeti, u srcu plakati, a nasmijan biti…

Tvoji mama i tata

U našim srcima voljena i nikad zaboravljena.

TUŽNO SJEĆANJE

Srce moje ubrzano je kucalo kada si me snažno zagrlio.

No ubrzo trgne me iz sna tihi glasić moje djece: „Božek, čuvaj dobru dušu našeg djedice!“ Tada se svi zajedno još jednom Bogu pomolimo da nam Te čuva i da nikad ne zaboraviš koliko Te snažno volimo.

na voljenog

Tvoj sin Tihomir, snaha Kristina i unuke Lorena, Lana i Karolina

Tvoja Biba i Mario

TOMISLAVA MEŠTROVIĆA

ZVONKO KOVAČIĆ

16. 10. 2003. – 16. 10. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Dragi oče, često sanjam isti san, da je ponovno došao onaj dan.

U kući si me našoj dočekao i svoje vrijedne ruke raširio.

Ti si kao zvijezda, plavo nebo krasiš, anđeli Te čuvaju, da se ne ugasiš.

SJEĆANJE 9. 10. 2009. – 9. 10. 2011.

11. 10. 2010. – 11. 10. 2011.

12. 10. 2009. – 12. 10. 2011.

SJEĆANJE

Zauvijek u srcima i mislima.

S ljubavlju,

na voljenog

MARIJA BOGOVIĆA 11. 10. 2010. – 11. 10. 2011.

Tvoji najmiliji

Supruga Marija i sin Goran s obitelji

Molitve naše za Tebe daju nam snagu i mir.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

JOSIP 2. 10. 1997. – 2. 10. 2011.

12. 10. 2007. – 12. 10. 2011.

Supruga Mirjana, majka Marija i sin Saša

na voljenu

EMA

ANU ŠALAMON

SJEĆANJE

17. 10. 2007. – 17. 10. 2011.

KOVAČIĆ Ostat ćete zauvijek u našim srcima.

na voljenog brata

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

MARIJA BOGOVIĆA

Tvoji najmiliji

Vaši najmiliji

13. X. 1995. – 13. X. 2011.

Vrijeme zaborav donijelo nije, živiš u nama kao i prije.

Supruga Marija, djeca Dragan i Gordana s obitelji

SJEĆANJE

Ti si kao zvijezda, plavo nebo krasiš, anđeli Te čuvaju da se ne ugasiš.

ZAHVALA

SJEĆANJE

JOSIP TROPŠEK

11. 10. 2010. – 11. 10. 2011.

povodom smrti našeg dragog supruga, oca i djeda

Oči mi plaču, srce mi zebe, teško je, dragi brate, živjeti bez Tebe.

Sestra Ivančica s obitelji

VALENTINA HOKMANA preminulog 28. 9. 2011. u 86. godini života.

POSLJEDNJI POZDRAV

Iskreno zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut, položili vijence i svijeće te bili uz nas u trenucima neizmjerne tuge i boli. Zahvaljujemo i djelatnicima Hitne pomoći DZ Novi Marof te medicinskom osoblju Neurologije OB Varaždin.

BORI BANJCU † 5. 10. 2011.

Ožalošćeni: kći Zvjezdana, zet Damir, unuci Nino, Iva i Tea

GABRIJELA ŽITNJAK

Ožalošćeni: supruga Jelica, kćeri i sin s obiteljima

10. 10. 2010. – 10. 10. 2011.

*****

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

voljenom suprugu, ocu i djedu

ZAHVALA

VALENTINU HOKMANU

19. kolovoza sklopila se knjiga života dragog nam

Suprug i kćerke s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

Uvijek ćemo Te voljeti i čuvati uspomenu na Tebe.

NINOSLAVA BIROLLE

Tvoja supruga Jelica, kćeri i sin s obiteljima

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, liječnicima, dragim „Radostašima“ te prof. Vladimiru Cikaču na oproštajnom govoru.

Zahvaljujemo kolegama V. OŠ i Centra „T. Špoljar“ Varaždin, VII. gimnazije i OŠ „T. Ujevića“ iz Zagreba, kolegama Zajednice tehničke kulture Varaždin, susjedima, znancima...

U nemogućnosti smo spomenuti sve drage ljude koji su ga ispratili na Mirogoju, usmeno i pismeno nam izrazili sućut. Svima izražavamo duboku i iskrenu zahvalnost. Vaša sućut, djela i toplina ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima.

JOSIPA KURETIĆ 15. X. 1998. – 15. X. 2011.

ZAHVALA

S ponosom i tugom sjećaju Te se

povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

Tvoje kćerke Marijana i Lilika s obiteljima

MAGDALENE SKUPNJAK rođ. VITEZ SJEĆANJE na

IVANA DOMBAJA 10. 10. 1997. – 10. 10. 2011.

Molitve naše za Tebe daju nam snagu i mir.

Tvoji najmiliji

preminule 4. 10. 2011. u 71. godini života, nakon duge i teške bolesti.

Obitelji Birolla, Sić i Nikolić

Zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas u teškim trenucima. Posebno hvala medicinskom osoblju Županijske bolnice Čakovec te velečasnom Jadranku Benjaku na toplim riječima oproštaja.

ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke, bake i prabake

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

NADE PETERMANEC preminule 5. 10. 2011. u 86. godini.

SJEĆANJE

Bog je vidio da si umorna, zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom.“ Tvoja duša s anđelima mirno spava, dok nas ima živjet ćeš i Ti s nama.

na

Suprug Večeslav, sin Damir, snaha Katica te unuka Sanja

JOSIPA TURKOVIĆA 14. 10. 2003. – 14. 10. 2011.

Uvijek si tu u našim mislima.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj

Veliko hvala svima koji su dijelili bolne trenutke s nama, izrazili nam sućut, a odar okitili cvijećem i svijećama. Posebno hvala djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe u Zavojnoj 6 u Varaždinu.

Ožalošćeni: kći Dubravka, sinovi Zlatko i Zvonko s obiteljima

BAKI Daleko na nebu Tvoj je dom, mi ćemo Te zauvijek čuvati u srcu svom.

TUŽNO SJEĆANJE

Unuka Mateja sa suprugom

ANTUN SPAHIJA

na voljene

14. 10. 2010. – 14. 10. 2011.

S ljubavlju, poštovanjem i sjetom Te spominjemo i nosimo u našim srcima i mislima.

Zauvijek čuvamo tople, drage uspomene i neizbrisiva sjećanja na Tebe!

Od srca zahvaljujemo dragoj našoj rodbini, prijateljima i susjedima koji čuvaju uspomenu na našeg Tonija i posjećuju njegov tihi dom.

Tvoji: Božica, Žaklina, Sanja, Teo i Srećko

POSLJEDNJI POZDRAV

MUDRI

dragoj mami, svekrvi, baki i prabaki

MAGDALENI SKUPNJAK 9. 10. 1940. – 04. 10. 2011.

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Tvoji: sin Darko, snaha Radmila, unuke Silvija i Mirela, unuk Patrik, praunuci Natali i Jan

IGNACA

BARICU

i

13. 10. 2000. – 13. 10. 2011.

6. 5. 2006. – 13. 10. 2011.

Čuvat ćemo uspomenu na vas.

Sinovi s obitelji

60 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Jeste li aktivna osoba?

11. listopada 2011., br. 386

REKORD Kristijan Vitez iz Kneginca Donjeg ostvario ribički san

Som težak 80,3 kg J Riječ je o najvećem primjerku soma ikada ulovljenom u našem kraju

borba om sa som je a l traja uta, a 45 min se kod la odvija ika Žabn

Priredio Ivan Hiti, prof.

Današnji način života ne dopušta mirovanje: ili naprijed, ili nazad. Čovjek od akcije obuzet poduzetnim mislima nesretan je sve dok ih se ne oslobodi. Ima ljudi koji komoditet stavljaju iznad svega, a aktivnost doživljavaju kao stres, dok drugi osjećaju zadovoljstvo samo kad se nečim bave.

1. Pogledajte buket procvalih petunija pa recite: kako taj splet boja djeluje na vas? a) Nemirno (1) b) Smirujuće (2) c) Lijep sklad pastelnih boja (3) 2. Radujete li se unaprijed uspješnom završetku postavljenog ozbiljnog zadatka? a) Da, svakako. To me vodi u poslu, to mi je stalno na umu (3) b) Ne mogu se radovati nečemu za što ne znam kako će završiti (1) c) Jasno da želim uspješno završiti postavljeni zadatak (2)

na bućku ić, a koristili su tehniku lova soma Kristijanov pomoćnik je Ivan Keret

3. Što se izvana vidi na vama? a) Kad sam osobito dobre volje (5) b) Kad sam izrazito lošeg raspoloženja (1) c) Ne mogu točno reći (3)

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskom jezeru kod Žabnika, samo 150 metara od obale, Kristijan Vitez iz Kneginca Donjeg prošli ponedjeljak ulovio je soma teškog 80,3 kilograma i dugačkog 2,38 metara.

4. Imate prigodu sami za sebe provesti dan.

Kako ćete to izvesti? a) Pogledat ću malo bolje što sve ima na televiziji (1) b) Čitat ću neku knjigu (3) c) Obavit ću poslove za koje ranije nisam imao vremena (5)

Nije spavao To je najveći som ikada ulovljen u ovom kraju, o čemu jasno govori podatak da je čak 10-ak kilograma teži od dosadašnjeg rekordnog primjerka koji je iz vode izvučen prije nekoliko godina.

- Još uvijek ne mogu vjerovati. Cijelu noć nisam mogao spavati – priznao je Kristijan svojim prijateljima i kolegama iz ŠRK Varaždin.

Borba sa somom trajala je punih 45 minuta: počela je u 11 sati, a završila 15 minuta prije podneva. Kristijanov pomoćnik bio je Ivan Keretić, a dvojica strastvenih ribiča, zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu, uspjeli su izvući soma iz vode na čamac ne ugrožavajući pritom svoje živote. Koristili su tehniku lova soma na bućku.

- Bućka je drveni predmet koji vibracijom i pokretima iritira soma i doziva ga na po-

5. Pred vama su dvije razglednice: na prvoj dominira most preko rijeke na čijoj je jednoj obali gradić s utvrdom, a na drugoj se vidi stari grad na jezeru s nizom tornjeva.

Koji vas krajolik više privlači? a) Grad s mostom (1) b) Grad na jezeru (3) c) Oba podjednako (2) 6. Imate li velik krug znanaca? a) Da, i to sa zadovoljstvom potvrđujem (5) b) Nije prevelik (3) c) Ne, taj je krug znanaca doista uzak (1) 7. Kakav ste bili učenik u srednjoj školi? Iskreno se ocijenite ocjenom od 1 do 5. a) Tako, tako, jedna dobra trica (2) b) Provlačio sam se: dva plus (1) c) Četiri (3) DO 10 BODOVA Ne samo da ne spadate među superaktivne ljude, već ste i ispod razine aktivnih. Vi se najbolje osjećate u svojoj ljusci, u mirovanju, i, ako je ikako moguće, daleko od svake aktivnosti.

Prije svega prednost dajete svome komoditetu. Na poslu radite samo ono što je nužno, možda i najnužnije, a da pritom uopće ne osjećate grižnju savjesti. Vaše je omiljeno geslo: »Dolce far niente!« (»Slatko je ništa ne raditi«). U slobodno vrijeme »opustite sve četiri« i jednostavno uživate u neradu.

OD 11 DO 20 BODOVA I na radnom mjestu i u slobodnom vremenu spremni ste mnogo raditi ako smatrate da je to nužno. Ali, kad završite posao, tada se maksimalno opuštate, dignete »sve četiri« u zrak i uživate u neradu. Vi ste našli neku svoju mjeru između aktivnosti i odmaranja, i toga se čvrsto držite, neovisno što drugi o tome misle.

21 i VIŠE BODOVA Vi od prevelike svijesti padate u nesvijest! Pravi izraz za vas, kad je riječ o aktivnosti, bio bi da ste hiperaktivna osoba. Mirovanje ili izležavanje doživljavate kao kaznu i jednostavno ne podnosite. Nagonski tragate za poslom, kako na radnome mjestu, tako i u vlastitome stanu ili u slobodno vrijeme, jer naprosto teško podnosite neaktivnost. Ta vaša osobina možda je dobra preporuka za posao, ali za vas je to i stanovito opterećenje, jer se ne znate odmarati. Pretjerana aktivnost često živcira i ljude iz vaše bliže okoline.

www.vznightlife.com

vršinu po mamac, a čamac se pritom polako kreće. Da bi se som izvukao, nužni su jaki pribor, velika i oštra udica, a važni su snaga i nepopuštanje. Treba imati kontrolu kako pribor ne bi popucao, kako som ribiče ne bi povukao u vodu. Lov na somove nije bezazlen, zato i jest veliki izazov za svakog ribiča – ispričao je Miljenko Golubić, ribočuvar.

On je zajedno s Krunoslavom Murkovićem, voditeljem ribočuvara u ŠRK Varaždin, vagao i izmjerio soma kapitalca.

Izvagali su i sadržaj njegovog želuca: u njemu je bio čak jedan kilogram mljevenog kukuruza.

Kristijan je ribu počeo loviti još kao mali dječak, a sada se nada da će svoj rekord oboriti.

U Varaždinskom jezeru, naime, žive još već primjerci soma, teški oko 100 kilograma i duži od tri metra. Da bi se ulovili takvi primjerci, nužni su iskustvo, znanje, tehnika, sreća, ali i oprema. Kakvu opremu je imao Kristijan Vitez? - Koristio je štap Robinson, akcije 200 do 400 grama, ribolovnu rolu DAM, glavnu upornicu debljine 0,30 mm, udicu Owner 2,0, a mamac su bile kišne gliste – doznali smo od Golubića.

S raznih strana 61

11. listopada 2011., br. 386

Vaše fotke

Poznati varaždinski kolekcionar Miljenko Ladić

zna sve o antiknim revolverima , a njima barata

I mi smo sabi sebe “ubrali” kao najbolji kauboj

DOZNAJEMO Sajam starina privukao je brojne znatiželjnike

Sakupljački gušti J Priredba je bila posebno zanimljiva filatelistima, a na svoj račun došli su

numizmatičari i posebno sakupljači militarije nu literaturu kolekcionara, uzmu u ruke vojničku opremu, medalje, odlikovanja, razne Zaljubljenici u starine u su- umjetnine, komade antiknog namještaja te svu botu su se po treći put našli silu razglednica, okupljeni na Sajmu mif o to g r a f i j a , litarije i antikviteta o v t poštanskih u varaždinskom nars o i c k marki i staDomu željeznie e d ol a k l rog novca. čara, koji iz gojer m a r i n g Uv ijek je dine u godinu sta više e j a t š privlači sve veći nara ruštvene p o s e b n o zanimljiv broj znatiželjniče d ka. A kakve su privla i PC igre f ilatelistie ž ma, a redosve predmete u mre v ito na svoj svojem svakodnevr a č u n nom životu koristili d o l aze nu naši preci, ove je godine pored Varaždinaca predstavilo mizmatičari i posebno petnaestak izlagača iz Zagreba, sakupljači militarije. Potonji na sajmu mogu kupiti Bjelovara i Koprivnice. čak i unikatni revolver „Lefacheaux“ iz 1850. godine „Biseri“ ponude Budući da svaki od njih po- koji stoji oko 300 eura sjeduje osebujnu zbirku anti- ili pak skraćene puške… kviteta, uz pomoć kolekcionara Još je veći izbor hladnog Miljenka Ladića potražili smo oružja poput austrougarskih časničkih sablji, tesaka, pinđa„bisere“ sajamske ponude.

- Sajam ovog tipa je prilika za la (kavkaski bodež) i lovačkih sve posjetitelje da prolistaju sa- noževa – istaknuo je Ladić na čuvane stare dokumente, struč- čijem smo štandu primijetili Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

neobičnu metalnu sjekiru za koju on tvrdi da je nekada davno služila poput žezla vrhovnim sucima u Bosni.

Ima ona preko stotinu ljeta, baš kao i neki od izloženih muških i ženskih džepnih satova s kojima bismo, da su ispravni, i danas mogli mjeriti vrijeme. Tijekom sajma povjesničar mr. sc. Krunoslav Mikulan iz Čakovca predstavio je časopis Semper Fidelis (u prijevodu - Uvijek vjerni) koji obrađuje vojnu tematiku, a doznali smo i zašto kolekcionarstvo u Strpljenje je odlika sakupljač Hrvatskoj stagnira. a Naime, prema riječima Miljenka potreban novac za kupLadića, mla- nju atraktivnih antikviteta. de naraštaje Organizatori sajma, članovi više privla- Hrvatske udruge kolekcionara če društve- militarije „Trolist“ te Varaždinne mreže skog kluba kolekcionara, koji poput Fa- okuplja 40 članova, i u ovoj su ce b o o k a i prigodi bez naknade procjenjiPC igre, a kriza vali katalošku, odnosno tržišnu je dodatno osiro- vrijednost predmeta s patinom mašila njihove roditelje koji koje su donijeli posjetitelji nemaju mogućnost izdvojiti priredbe.

Jesi siguran, tata, da mi

neće ništa?

Kad narastem, bit ću kauboj!

VESELICA Najbolji gulaš, vrhunsko vino, kesteni, tombola i dobra zabava

Uska ulica u petak slavi svoj dan!

Stanari jedine varaždinske ulice koja ima svoj dan ponovno priređuju uličnu veselicu.

U petak 14. listopada ostavite mjesta za vrhunsko vino, pečene kestene, najbolji mogući gulaš i pripremite se za tombolu. Uska ulica tog dana bit će veselo mjesto, a izmjenjivat će se zvukovi tamburica Faringaša i gipsy swinga Gadjo Manouchea. Prvi put ove godine bit će i humanitarnog karaktera, a sav prihod uplatit će na račun Udruge zdravog življenja “Obiteljski klub Varaždinske županije”.

Organizatori su vlasnici poslovnih prostora u ovoj ulici, ali i stanari. - Vidimo da se oko nas gradi sve više trgovačkih centara. Ovim našim veselim dnevnim događajem pokušat ćemo ljude zadržati u centru – objašnjava vlasnik Moby shopa “Mars” Josip Košutić. - Naša ulica je dvorište Gradske vijećnice, a čini nam se nepravedno zapostavljena. Svi koji ovdje prolaze osjete pravi varaždinski duh i našu gostoljubivost.

Tako će biti i na Danu Uske – nadovezala se vlasnica “Male Lu” i “Art Štacuna” Sanja Zanze.

Organizacijski odbor koji uz njih čini i ekipa iz trgovine Högl već j e o s m is l i o program od 10 do 22 sata.

Lik koji će povezivat i sve njihove ideje kao voditelj i koordinator bit će gradski notar Čolo.

Sve počinje natjecanjem u spremanju najboljeg gulaša, a za slavu borit će se do 10

ekipa među kojima će biti i kuhari iz restorana Zlatne ruke. Vino će po niskim cijenama prodavati vinari iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničkokr iževačke županije i to puno “ispod cijene”. Prvi put na Danu Uske ulice bit će i tombola. Za 10 kuna svatko će dobiti nešto.

E, da... tako se to radi...

FOTIĆ U RUKE! Ljeto je gotovo, ali vaše fotke i dalje ćemo objavljivati! Pozivamo vas da nam šaljete fotografije na temu berbi, prvih jesenskih kiša... Jer zasigurno nosite sa sobom i fotić!

Zato šaljite nam i dalje svoje fotografije na sandra@regionalni.com.

62 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Vrijednost 46 milijuna dolara rijednost Ugovora, odnosno naknada Coningu, je bila 19,5 milijuna dolara.Tu je i iznos od 58,6 milijuna novih izraelskih šekela, ali vezano za ulazni indeks izgradnje stanova. Precizira se da datumi plaćanja i ukupna vrijednost ugovora ovise o poštivanju rokova i faza izgradnje od strane Coninga.

Ugovor poprilično neodređeno kaže da će na osnovi potvrde rukovodioca gradilišta Ben Yakar Gat Coningu za prva dva mjeseca izvođenja projekta platiti iznos koji odgovara računima dobavljača. en Yakar Gat se obvezao platiti 90 posto iznosa svake dovršene faze na osnovu djelomičnog obračuna koji je potvrđen od rukovodioca gradilišta, dok će preostalih 10 posto zadržati do kraja razdoblja od 14 mjeseci. Za svaki objekt koji ne bi bio isporučen na vrijeme taj iznos se oduzima i odbija, pa Coning nema pravo na to plaćanje. Djelomično potvrđene obračune Ben Yakar Gat će platiti 30 dana po isteku mjeseca u kojem su radovi izvedeni, dok se konačni obračun podnosi nakon dovršetka svih radova te isplaćuje u oku od 60 dana od kraja zadnjeg mjeseca u kojem su radovi završeni. Odmah nakon potpisivanja ugovora Izraelci su se obvezali isplatiti Coningu 3,5 milijuna dolara. Djelomični obračuni tiču se svake faze izgradnje koja se mora platiti izvođaču na osnovu cjenika i pojedinih faza izgradnje, ali tek nakon završetka cijele jedne faze izgradnje. a djelomično dovršenu fazu izgradnje ne vrše se nikakva plaćanja. Bilo kakva isplata na osnovi obračuna podliježe provjeri od strane rukovodioca gradilišta. Isto je dužan potvrditi Ben Yakar Gat te provjeriti odgovaraju li radovi garancijama iz ugovora. U protivnom Ben Yakar Gat ima pravo odgode plaćanja na osnovi ugovora i zakona, odnosno obavezan je od ukupnog iznosa vršiti opravdane odbitke. oning se obvezao Ben Yakar Gatu izdati garanciju za izvođenje radova treće strane u vrijednosti 2,2 milijuna dolara u obliku stand by kreditnog pisma. z tu garanciju Coning se obvezao u korist investitora založiti građevinsku opremu koju će uvesti u Izrael s time da je apsolutna i potpuna založba registrirana u Izraelu u korist Ben Yakar Gata te vrijednost opreme za realiziranje ugovora ne smije biti manja od četiri milijuna dolara. Zalog opreme trebao se izvršiti i registrirati u Izraelu u korist Ben Yakar Gata odmah nakon uvoza u Izrael. Polica osiguranja opreme također je trebala glasiti isključivo u korist Ben Yakar Gata tako da on ima pravo hipoteke na policu i novac iz osiguranja. Ako dođe do realiziranja hipoteke na opremu, Coningu je ostavljena mogućnost da za dva milijuna dolara otkupi tu istu opremu.

Coning se obvezao predati dokaz o založnom pravu registriran u korist investitora u roku od pet dana od uvoza opreme u Izrael. Kasnije će ta oprema doista biti zaplijenjena, ali je bila riječ o opremi tvrtke Zagorje. Coning nikad nije ponudio da za dva milijuna dolara natrag otkupi opremu.

V

B

Z

C

U

(nastavlja se u idućem broju)

11. listopada 2011., br. 386

TU KRAJ NAS U Globočecu Ludbreškom kip sv. Vinka visok 7,4 m

Najviši kip svetog Vinka na svijetu J Postaviti kip težak sedam tona na osam metara visoko postolje bilo je tehnički

izuzetno zahtjevno – postavljanje je trajalo dva dana!

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Iako je sv. Vinko zaštitnik države Portugal, najviši kip sv.

Vinka nalazi se u Globočecu Ludbreškom. Naime, onaj koji imaju u Portugalu visok je tek šest metara, tako da smo ih sad zeznuli – našalio se Zvonko Kirić iz Udruge Trsek, koja je postavila kip.

Novi ures ludbreškog vinogorja, kip svetog Vinka s vidikovcem težak je sedam tona, a s postoljem prelazi visinu od 15 metara. Kip je postavila Udruga vinogradara „Trsek“, kako bi odala počast sv. Vinku - zaštitniku ludbreškog vinogorja.

Kirić je objasnio kako ideja o postavljanju ovakvog kipa postoji već nekoliko godina, no kako je to ipak poprilična investicija, bilo je potrebno neko vrijeme d a se skupi novac.

- Kip su financir a l e općine iz regije Ludbreg i brojni sponzori

kojima zahvaljujemo – rekao je Kirić te dodao kako je izrada kipa koštala oko 100.000 kuna.

no na kraju smo uz puno truda i muke uspjeli – zadovoljan je Kirić.

Izazov Inače, kip je izradio kipar Stjepan Kolarić od mljevenog cementa i armiranog betona.

- Trebala su mi četiri mjeseca neprekidnog rada da završim ovaj kip – prokomentirao je Kolarić. Dodao je kako mu je ovo najveći kip koji je ikad izradio te mu je izrada ovakvog kipa predstavljala izuzetan izazov.

Kirić kaže kako su reakcije ljudi na kip uglavnom pozitivne, a kaže kako je bilo onih koji nisu vjerovali da je postavljanje takvog kipa uopće moguće.

- S obzirom na izuzetno mali prostor, tehnički je postaviti ovaj kip bilo izuzetno komplicirano. Da ga postavimo na postolje trebala su nam dva dana,

kip đen i je zra nog ra i od arm izrada a , a beton la četiri ja a r t e j ca mjese

Sv. Vinko je prvi radnik u vinogradu Sveti Vinko je jedan od pet zapovijedanih vinogradarskih blagdana uz koje je i precizno propisan obred koji valja obaviti. S obzirom na to da Vinko predstavlja prvog radnika u vinogradu, odnosno proslavom Vincekovog obilježava se početak vinogradarske godine, u ritualu proslave

mora se doći do trsa gdje gazda ritualno odreže nekoliko (uglavnom tri) grančica s tri pupa. Te grančice se potom stavljaju negdje u kući uz prozor da bi se nagađalo, kad grančice potjeraju, kakva će biti godina. Tako i kip sv. Vinka u Globočecu u ruci drži tri grančice.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Otkrivanje (tople) vode…

H

rvacka bu prodavala vodu.

Bogatim Arapima i drugima kaj im voda treba. Za biznis delati.

Praf zapraf onima kaj još nisu pokupovali zdence po šumama i gorama lepe naše da moreju vodu vun iz zemlje vaditi i vu plastične flaše puniti. I posli prodavati. Ili ju z koncentratima mešati i kak soke, pivicu i druge napitke tržiti. Žednima. Nečega. Veli ministar Čobi da su već pregovore imali.

O temu kak budu vodu koncesije za vodu prodavali. Kad je već imamo. Kakti puno. Pa su to i vu partijski program zapisali. Nek se zna. Ko otkriva (toplu) vodu.

Za prodati. More i obogačenu.

Sa i bez nitratov i sega ostaloga kaj se nutri more najti. A kaj ni baš hranjivo preveč i dobro za želudec. li koga to briga. Kajti princip za prodati je isti. I za vodu

A

kak i za se drugo kaj se već (ras) prodalo. Nekomu. Od banki, telekomunikaciji, Inamola i ostaloga . Pa budu vu dućanima vu flašicama hrvacku vodu prodavale firme z Katara, Amerike i Mozambika ako treba… Da nam se najde. I drugima po svetu. Kaj im je voda potrebna i vrednejša od suhoga zlata. Kajti se bez zlata živeti more ali bez vode bogme nikak ne ide. Čak ni devama.

Vodič 63

11. listopada 2011., br. 386

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Zoran Mandić

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 13.10. do utorka 18.10. u 19 KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA (crna komedija) KAZALIŠTE Ponedjeljak, 17.10., Rogoz Popratni program 14. susreta HC ASSITEJ u 11,00 Dječje kazalište Dubrava NASILJE – otvoreno, izravno i “nevidljivo” u 13,00 Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Osijek KAKO, ZAŠTO, MOLIM u 19,00 Dada Kazališna družina Pinklec, Čakovec MI SE ČESI ZIME NE BOJIME u 21,00 Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu Ivan Bakmaz VJERODOSTOJNI DOŽIVLJAJI SA PSIMA KNJIŽNICA 13.10. u 19,00 Predstavljanje knjige Nepoznato cvijeće Varaždina Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00), Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage VARAŽDIN 1931. I GRGUR NINSKI 80 godina od svečanog postavljanja skulpture Ivana Meštrovića, razgled do 6.11.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno EMANUEL VIDOVIĆ, Djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović,, razgled do 23.10.

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Dvorana CZK Četvrtak 13.10. u 20,00 HARI GUSEK, koncert Mala scena Srijeda 12.10. u 20,30 VARAŽDIN JAZZ BAND

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD ČETVRTKA OPET HLADNIJE VREMENSKA SLIKA: Je li ovo dosad bila jesen? Ovakvo pitanje postavljali su si i kupači na Jadranu, ali i stanovnici kopnenog dijela Hrvatske prvih nekoliko listopadskih dana. No, u petak je nastupila jaka promjena vremena s kišom, hladnoćom i vjetrom. U gorju je pao prvi snijeg i donio probleme u prometu. Tjedan pred nama bit će većinom suh, ali neće se ponoviti ljetne temperature koje smo imali još prošlog tjedna. Jutra će biti hladna, a dani oko prosjeka za deseti mjesec. Izmjenjivat će se sunce i oblaci, u noći na četvrtak s malo kiše, a popodnevna temperatura najviša bi mogla biti danas i sutra, i preko 20 stupnjeva. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 10.10.)

!

Mali Figo

ROĐENI:

Figo je mješanac u tipu pekinezera star 5 - 6 mjeseci.

DJEVOJČICE

Zaigran i znatiželjan, neodoljivog je karaktera.

Ostat će malog rasta te je idealan za boravak u stanu.

Udruga Spas 330-004

Nikolina Vuradin, Larisa Makovec, Mia Hrženjak, Magdalena Halapa, Lorena Slukan, Noela Bešenić, Ema Kaniški, Jelena Sokolić, Julijana Mecenović, Lucija Korpar, Elena Šagi

DJEČACI Pablo Apaza Nunez, Marko Brežnjak, Saša Lenartić, Matija Juranko, Erik Kovčin, Luka Potočnjak, Luka Cikač, Vilim Juren, Karlo Hiržin, Leon Hrženjak

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA 17.10. do 21. 10 14. SUSRET HC ASSITEJ ČAKOVEC SUSRET PROFESIONALNIH KAZALIŠTA ZA DJECU I MLADE Centar za kulturu (izbor iz programa)

17.10. u 10,00 RUŽNO PAČE Zagrebačko kazalište mladih

VJENČANI: Josip Mežnarić i Valerija Mikolaj, Zlatko Rehorović i Ivančica Črepinko, Benjamin Repić i Anita Kozlek

UMRLI:

Dragan Blagojević (82), Petar Habulan (72), Danica Slivka (65), Nada Petermanec (86), Elizabeta Perinić (82), Marta Malnar (92), Josip Varga (69), Štefanija Arnautović (96), Mirko Mandić (75), Šime Mihalj (76), Petar Beli (73)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

64 Zadnja

11. listopada 2011., br. 386

BAŽULIJADA 2011

USPJEH Ludbrežani dobili pohvale za svoj Jesenski karneval

Karneval v Ludbregu J – Mislim da ključevi idu u dobre ruke. Uostalom, u blagajni nema previše novca, tako da nisam

zabrinut – rekao je Krobot Čak ni temperature, koje su se doslovno prepolovile preko noći, nisu uspjele pokvariti odličnu atmosferu i pravo pučko veselje na Jesenskom karnevalu – Klopocu, koji je treću godinu zaredom održan u Ludbregu u organizaciji udruge „Črni maček ludbreški“.

!

Ova manifestacija u humorističnom tonu spoj je ludbreških tradicijskih običaja, berbe jesenskih plodova i ludbreškog fašnika o čijem održavanju postoje podaci stariji i više od stoljeća.

Jesenski karne val razlikuje se od drugih jer mi smo prvi uveli da nema povorke. Odlučili smo se na to jer često se dogodi da upravo zbog povorke karnevalske skupine nemaju priliku vidjeti program koji druge karnevalske skupine održavaju jer se nalaze tek na kraju povork e – kazao j e

Druženje ljubitelja američkih automobila

Brojni ljubitelji i vlasnici američkih automobila i motora subotu su iskoristili za još jedno zajedničko druženje uz neizbježni roštilj i hektolitre piva. Naime, organizatori Trash & Burn mitinga u Murskom Središću priredili su feštu za kraj sezone tijekom koje je predstavljen osebujni Pin-up kalendar, a

prigodna prodaja na štandovima obuhvatila je majice i ostale drangulije vezane uz oktanske ljubimce. Dobre zabave posjetiteljima do jutarnjih sati nije nedostajalo, a zasluga za to ide raspoloženim rock’n’roll bendovima Erotic biljan & his heretics iz Zagreba te englesko-slovenskom Nero Burnsu. (jn)

Stanko Žnidar ić, počasni predsjednik udruge „Črni maček ludbreški“.

Za dobru zabavu pobrinule su se mnogobrojne karnevalske skupine iz Makarske, Rijeke, Donjeg Kraljevca, Ivanić Grada, Kutine, Velike Gorice, Nedelišća, Vrbovca, Kaštel Sućurca, Raba, Čakovca, Višnjice, Samobora te gosti iz Slovenije i Srbije. Naravno, u svemu su im pomagali i članovi ludbreških udruga.

Zasvirali su Vinciliri, zapjevao Mješ ov it i pj e vačk i zbor Podrav ina, pridružile su se i Žene iz Centra s v ij e t a , a za pečenje rakije i pripremu drugih tradicionalnih običaja zaslužna je bila udru-

KARIKATURA

ga Gornji grad. Do kasnih večernjih sati na Trgu je svirao i bend Bossonogi. Pohvale za organizaciju dolazile su sa svih strana. - Stigli smo prvi put i jednostavno smo oduševljeni – kazali su gosti iz Srbije.

Program manifestacije potrajao je cijeli dan. Za brojne posjetitelje spremljena je i bogata gastronomska ponuda, no najveća gužva već t r a - dicionalno bila je oko p e č e - nih keste -

na. Izvlačila se i vrijedna tombola, a neke nagrade još uvijek čekaju svoje vlasnike - zato vrijedi provjeriti još jedanput tombolske listiće.

U poslijepodnevnim satima ludbreški gradonačelnik Marijan Krobot predao je ključeve grada.

– Mislim da ključevi idu u dobre ruke. Uostalom, u blagajni nema previše novca, tako da nisam zabrinut – rekao je Krobot.

Natjecanje u kuhanju graha Članovi Lions cluba Varaždin u subotu 22. listopada organiziraju 10. jubilarno natjecanje u kuhanju graha. Bažulijada 2011 je natjecanje u kojem će sudjelovati petnaestak ekipa nadmećući se u pripremanju starog pučkog jela varaždinskoga kraja – variva od graha, koji se često u varaždinskom kajkavskom govoru naziva bažulom.

Natjecanje ima humanitarni karakter, a održat će se na terasi restorana „Park“ u Varaždinu.

Jelo koje će pripremiti ekipe, nakon natjecanja bit će posluženo na domjenku sponzora, natjecatelja i članova Lions kluba. Lionsi pozivaju sve da im se pridruže, samo natjecanje trajat će od 10 do 12 sati, a proglašenje pobjednika predviđeno je za 13:30 sati. Dodajmo i to da će tri najbolje spravljena bažula po ocjeni stručnog suda sastavljenog od prominentnih majstora kuhinje biti nagrađena „kuhačama“ koje će oslikati eminentni varaždinski umjetnici. (jn)

LUČONOŠA ZNANOSTI

Predavanje o prof. Težaku Družba “Braća Hrvatskog Zmaja” - Zmajski stol Varaždin, Gradski muzej Varaždin i Društvo povjesničara grada Varaždina i Varaždinske županije imaju čast organizirati predstavljanje objavljenih izdanja o varaždinskom profesoru Boži Težaku. Kako doznajemo, program naslovljen „Profesor Božo Težak – Lučonoša znanosti“ bit će održan u petak 14. listopada u 19 sati, u multimedijskoj dvorani palače Herzer (Franjevački trg 6). Božo Težak (1907. - 1980.), profesor fizikalne kemije na Sveučilištu u Zagrebu, bio je nesvakidašnji znanstvenik koji je snažno utjecao na razvoj mnogih znanstvenih polja u Hrvatskoj.

crta: Željko Pilipović