RT_387

INTERVJU Dr. prof. Miroslav Šicel: Suvremenu književnost ne pratim jer je loša

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 387 :: 18. listopada 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Jesu li česte prevare i krađe staraca djelo organizirane skupine

Hara banda žena?

Posljednji slučaj je bio prošli tjedan: tri žene 78-godišnjakinji ukrale ušteđevinu

Stranice 2.-3.

IZBORI U VARAŽDINU

Horvat i Habuš ušli u drugi krug izbora za gradonačelnika Stranica 3.

POMOZIMO NA 17. SMOTRI DRUŠTAVA NAŠA DJECA HRVATSKE 1206 SUDIONIKA

Igra i dječje stvaralaštvo Stranice 28.-29.

Lepoglavčanin je s djevojkom ostao doslovno na cesti Stranica 8.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Slijedi drugi krug T

rideseti listopada birači u gradu Varaždinu ponovno će imati prilike izaći na izbore kako bi izabrali novoga gradonačelnika. Nakon prvog izbornog kruga, niti jedan od četvorice kandidata nije dobio potrebnu natpolovičnu većinu pa u završni, drugi izborni krug idu Goran Habuš, predstavnik koalicije HNS-a, SDP-a i HSU-a (koji je dobio 43,87 posto glasova) te nezavisni kandidat Zlatko Horvat (s dobivenih 22,93 posto glasova). Nevažećih listića bilo je evidentirano 286, a sami izbori prošli su u mirnom i tolerantnom ozračju. o ponajprije zato što su ovo neposredni izbori, iznenađuje ipak mali odaziv građana na glasovanje. Točnije, od ukupno 41.250 upisanih birača, u nedjelju je na biračka mjesta izašlo i glasovalo njih 15.651 ili 37,94 posto. Hoće li za 14 dana biti odaziv na birališta bolji, hoće li više građana izaći na izbore? Malo je vjerojatno, rekao mi je jučer kolega novinar koji već godinama prati izbore u Varaždinu i Varaždinskoj županiji. Građani su očito zaokupljeni više pitanjima kako preživjeti iz mjeseca u mjesec i drugim vlastitim egzistencijalnim problemima nego tko će idućih godinu i pol dana voditi grad. Očito je također da se mnogima u Varaždinu politika već toliko smučila da zaziru od nje. Zato će kandidati za gradonačelnika Habuš i Horvat i njihovi izborni stožeri, u drugom izbornom krugu morati uložiti dodatne napore kako bi motivirali ili barem potakli birače da izađu na izbore i glasuju za njih. Poglavito one neopredijeljene.

Za to im je ostalo malo vremena.

N

18. listopada 2011., br. 387

ISTRAŽUJEMO Jesu li učestale prevare i krađe u županiji d

Stare ljude vara banda prevarantica?

J U svim slučajevima prevara staraca od kraja prošle godine pojavljuju se “nepoznate ženske osobe”. Posljednji slučaj policiji je prijavljen prošli tjedan: 78-godišnjakinji s područja Bednje tri su žene obećale “pomoć” i, dok su je masirale, ukrale su joj životnu ušteđevinu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji prošli je tjedan zabilježen novi slučaj prevare i krađe. Žrtva je ovaj put bila starica od 78 godina s područja Bednje kojoj su tri ženske osobe ukrale životnu ušteđevinu.

Isti scenarij Scenarij je gotovo isti kao i u dosadašnjim slučajevima.

Dvije ženske osobe su u kuću 78-godišnjakinje došle u petak 7. listopada, a predstavile su joj se kao “humanitarne djelatnice” koje skrbe o starim i nemoćnim osobama.

Ponudile su joj pomoć pri nabavci drva, ali i dobivanju jednokratne novčane pomoći, a još su obećale da će nije se br inuti to o zdravlju pozna njezinog u s je li iz brata, antice kao i njeprevar nske ili z inom. S i Varažd ruge obzirom d e k na loše e n zdravstveno anije p u ž stanje osoba treće životne dobi, prevarantice su lako pridobile povjerenje starice.

78-godišnjakinja im je predala nekoliko tisuća kuna da joj “srede” jednokratnu pomoć i nabave zdravstvena pomagala. Međutim, na Ne puštajte nepoznate osobe u kuću bez obzira na to koliko ljubazne bile tome nisu stale. Vratile su se sljedeći dan, ovaj put s još Zamlake. U tom slučaju pre- svima pojavljuju “nepoznate - Srećemo pozornost grajednom ženskom osobom i varantice nisu odmah došle u ženske osobe”. S ozbirom na đanima da ne nasjedaju na s masažerom. Dok je jedna kuću 79-godišnjakinje, nego to, postavlja se pitanje hara takve i slične ponude nemasirala 78-godišnjakinju, su je prvo nazvale putem li Varaždinskom županijom poznatih osoba. Ako takva druge dvije su u kući pronaš- telefona. Baki iz Zamlake je organizirana skupina preva- osoba dođe, treba zapamtiti le višegodišnju ušteđevinu i rečeno da će dobiti umirov- rantica. što više detalja o njezinom ljenički dug ako plati 4.000 bez problema je ukrale.

Sumnjaju li na organiziranu izgledu i odjeći, prijevoznom Starica prevaru i krađu nije kuna poreza. Po “porez” je skupinu prevaranata ili više sredstvu kojim je došla te o izgleda odmah otkrila, nego na njezina vrata došla žena, skupina te imaju li indicije svemu obavijestiti policiju nekoliko dana kasnije, jer je pokupila novac i nestala. žive li te osobe u Varaždin- na 192 – upozorili su iz PU tek tada svoj slučaj prijavila skoj županiji ili s drugih pod- varaždinske početkom mjePolicijskoj postaji Ivanec. Iz ručja u Hrvatskoj, pitali smo seca nakon što je prevarena Zovite 192 PU varaždinske su izvijestili Ta dva načina prevare u u Policijskoj upravi varaždin- starica iz Zamlake. da tragaju za prevaranti- Varaždinskoj županiji stalno skoj. Upitali smo i imaju li kaStarije osobe ovo upozorecama. se ponavljaju. U svim sluča- kav opis ženskih osoba koje nje moraju ozbiljno shvatiti: Tragaju i za ženskim oso- jeva prevare starih osoba su prevarile i okrale starce, ne puštajte nepoznate osobe bama koje su prije tri tjedna koji su se dogodili od kraja ali do zaključenja ovoga broja u kuću i nikako im nemojte prevarile i okrale staricu iz prošle godine jest to što se u odgovor nismo primili. davati novac.

Aktualno

18. listopada 2011., br. 387

djelo organizirane skupine

IZBORI U Varaždinu se birao gradonačelnik

POLICIJA SAVJETUJE

Budite sumnjičavi prema svakome - Ne nasjedajte pretjeranoj ljubaznosti, raznim trikovima, isprikama i izgovorima nepoznatih posjetitelja.

- Ako se osobe predstave kao, primjerice, policajci, savjetnici zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja, ili pak dimnjačari, djelatnici Elektre, serviseri, obrtnici i slično, zahtijevajte potrebne identifikacijske dokumente i objašnjenje o namjeri njihova dolaska. U stan pustite samo servisere i obrtnike čiji ste dolazak sami tražili i naručili.

- Ne nasjedajte na trikove poput nesvjestice ili iznenadne slabosti, ponude knjiga i sličnih predmeta

na prodaju ili prosjacima koji se pojave pred vašim vratima. Budite sumnjičavi!

- Nametljivim osobama koje vrlo brzo mogu postati bezobrazne, pa i nasilne te uporne u nakani da uđu u vaš dom, odlučno se oduprite i glasno govorite da privučete pažnju susjeda i po potrebi pozovite pomoć (bilo kada i policiju na broj 192).

- Na ulazu u stan/kuću ne sklapajte nikakve „povoljne“ kupoprodajne ugovore i ništa ne potpisujte, jer potpis nikad ne znači samo „čistu formalnost“.

Izvor: brošura “Sigurno u zlatnim godinama“, PU varaždinska

NE NASJEDAJTE

Varaju po dva modela PRVO POZIV PA U KUĆU

!

Staru osobu nazovu putem telefona i zatraže od nje da preda novac osobi koja će joj pozvoniti na vrata. Novac traže pod raznim izlikama: brža isplata umirovljeničkog duga, prodaja medicinskih pomagala, krivotvoreni novac...

DOĐU NA VRATA PA NUDE POMOĆ

!

Staroj osobi na vrata dođu nepoznate osobe i nude pomoć pri ishođenju novčane pomoći ili nude različita medicinska pomagala te da će izmjeriti tlak ili šećer u krvi. Kada zaokupe pažnju starca, po njegovoj kući traže novac.

VAŽNO HZZO i HZMO ne zovu telefonom!

Ne zovu vas zbog povrata mirovine!

Važno je znati da iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) svoje korisnike nikada ne zovu putem telefona. Dakle, neće vas nazvati i pozvati vas da nekome isplatite novac, posebno ne nekome tko će pozvoniti na vaša vrata. Niti jedan zavod ne radi na taj način.

Na to smo upozorili i prije nekoliko mjeseci kada smo prenijeli i priopćenje iz HZZO-a, koje je taj zavod izdao nakon više slučajeva prevara građana u kojima su se prevaranti predstavljali kao djelatnici HZZO-a.

- Upozoravamo građane da

ne nasjedaju na lažno predstavljanje nepoznatih osoba koje ih u ime HZZO-a pozivaju na isplatu novčanih sredstava ili pokušavaju prodati bilo kakve aparate ili preparate za liječenje – prenosimo ponovno upozorenje iz HZZO-a.

Napomenuli su da sa svojim osiguranicima komuniciraju i posluju isključivo u ispostavama i područnim uredima.

Dakle, pravi HZZO-vci ne nazivaju osigurane osobe putem telefona i traže novac, ne bave se prodajom i ne raspituju se trebate li dodatnu njegu. Ako primite takav ili sličan poziv, budite sigurni da je riječ o prevarantima koji pokušavaju doći do novca.

Na nedjeljne izbore odazvalo se 38 posto birača, što je osjetno manje nego 2009. godine

Habuš i Horvat u drugi krug izbora

3

ALAN PRETKOVIĆ

Izbori bez incidenata Izbori su prošli bez incidenata i u uljuđenom ozračju, istaknuo je u nedjelju navečer Alan Pretković, predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva.

Nasuprot tome, Zlatko Horvat tvrdi da je Goran Habuš “prešao granicu kulture i pristojnosti, više se baveći vrijeđanjem njega, nego predstavljanjem programa“.

Izrazio je i usmeni prigovor izbornom povjerenstvu jer su, kako tvrdi, članovi HNS-a na temelju uvida u evidenciju izašlih na izbore radili pritisak na članove stranke koji još nisu izašli. Uz to, u nekim TV emisijama prekršena je izborna šutnja, jer su pod izlikom izvještavanja o skupovima Kukuriku koalicije jasno poslane poruke biračima varaždinskih izbora.

Goran Habuš (HNS, SDP i HSU), dobio 6.866 glasova ili 43,87 %, a nezavisni Zlatko Horvat 3588 glasova ili 22,93 % Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Goran Habuš, kandidat koalicije HNS-a, SDP-a i HSU-a te nezavisni kandidat Zlatko Horvat ulaze u drugi krug prijevremenih izbora za varaždinskoga gradonačelnika, koji će se održati 30. listopada.

Manji odaziv

Habuš: Očekujem pobjedu Upitan očekuje li podršku kandidata koji nisu prošli u drugi krug, Habuš ne daje jednoznačan odgovor. - Sudeći po programima i želji za promjene, logično bi bilo da daju podršku. S druge strane, teško je očekivati javnu podršku s obzirom na ide-

Ni jedan od četvorice kandidata za varaždinsko- visni kandidat Zlatko Horvat ga gradonačelnika nije i njegovi zamjenici Stjepan dobio više od 50 posto Talan i Valent in Sabolić. glasova birača koji su Treći rezultat ostvario je izašli na nedjeljHSLS-ov kandidat za ne izbore. Od gradonačelnika e n je m pro 41.250 osoMiljenko Ernou ba s popisa ić zajedno sa počinju i ovi birača, na zamjenicima nu i d ž a a r d Va izbore je Jasminkom potvr u s i t izašlo njih Porobijom i zulta e e č r i t s i 15 . 6 51 i l i Josipom Stame, o t 37,94 posto. nekom koji Habuš Najviše glasosu dobili 2462 va, 6866 ili 43,87 glasova ili 15,73 posto, dobili su Goposto. Nezavisni kanran Habuš, kandidat za didat za gradonačelnika Lagradonačelnika koalicije dislav Ilčić i zamjenici Nikola HNS-a, SDP-a i HSU-a te Šopar i prof. dr. Robert Podolkandidati za zamjenike Na- njak dobili su 2444 glasova ili talija Martinčević i Vjeran 15,62 posto.

Radelić.

- Promjene počinju u VaražS 3588 glasova, odnosno dinu i ovi rezultati su najbolja 22,93 posto, slijedi neza- potvrda tome. Na izbore je,

ološke razlike koje postoje među nama, pa se može dogoditi da njihovo biračko tijelo uopće ne izađe na drugi krug izbora. Neovisno o tome, uzimajući u obzir rezultate ostvarene u prvom krugu, očekujem pobjedu u drugom krugu veli Habuš. doduše, izašao manji broj birača u odnosu na dvije i pol godine ranije kada je odaziv bio nešto veći od 53 posto veli Goran Habuš. Što je uzrok slabijem odazivu, Habušu je teško ocijeniti.

- Ima više mogućnosti: od općeg stanja u Varaždinu i društvu, izvanrednih izbora i pada povjerenja u politiku i političare koji smo svi isti za dio građanstva, pa do činjenice da se birao samo gradonačelnik, a ne i župan i vijeća.

Isto tako, ne treba smetnuti s uma da svog kandidata nije imao HDZ, kao i to da neki mediji nisu pratili izbore, kao što je VTV - kazao je Goran Habuš dodavši da se lošiji odaziv birača već nagovještavao katastrofalno malim odazivom na svibanjske izbore.

ZLATKO HORVAT

Varaždin nije žabokrečina Zlatko Horvat zaoštrio je retoriku u ponedjeljak. Goran Habuš bit će produžena ruka stranačkih čelnika iz Zagreba, a poznato je da ti čelnici smatraju da je Varaždin žabokrečina.

Ja ne mislim da je Varaždin žabokrečina, a nije ni grad slučaj kako to Habuš stalno navodi. Ovdje je riječ o mogućoj individualnoj odgovornosti pojedinaca, ali dojam da je Varaždin grad slučaj stvorio je upravo protukandidat, stalnim preslikavanjem eventualne individualne krivnje pojedinaca na čitavi grad. Varaždin je prije svega grad kulture i grad ugodnog življenja, a mi smatramo da treba održati tu razinu zaključio je Horvat.

DRUGA STRANA Zlatko Horvat nije razočaran rezultatima

Odlučna borba za izvršnu vlast - Nismo razočarani rezultatima - rekao je Zlatko Horvat u ponedjeljak navodeći da je ishod prvog kruga „rezultat pritiska koji su HNS, SDP i HSU izvršili na članove te da ne pokazuju realno stanje“. S time su se služili i njegovi kandidati za zamjenike Stjepan Talan i Valent Sabolić.

Horvat je posebno itaknuo kako je on, zajedno sa zamjenicima Talanom i Sabolićem, na izbore izašao samo pod imenom i prezimenom, bez jake stranačke infrastrukture. No ipak smatra da bi o izvršnoj vlasti u Varaždinu trebali

Tko (ne) odlučuje o budućnosti Varaždina?

odlučivati Varaždinci, a ne stranački ljudi, stoga je pozvao građane da 30. listopada riskiraju tih desetak minuta koliko je potrebno za izlazak na biralište i ne dozvole da o njihovoj sudbini odlučuju drugi.

Govoreći o dosadašnjem tijeku svoje kampanje, istaknuo je da je protekla na kulturnoj razini, bez vrijeđanja i tako će se, što se njega tiče, i nastaviti.

- Medijski ćemo se još više angažirati da motiviramo ljude kako bi u što većem broju izašli na izbore - najavio je Horvat.

4

Aktualno

18. listopada 2011., br. 387

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Chicago 11.10.

Ne želim potrošiti nekoliko milijuna na natječaj, ako borba nije ravnopravna, a morala bi biti, poručuje nam katarski šeik s investicijskog skupa te savjetuje da prestanemo govoriti o korupciji ukoliko smo taj problem riješili jer korupcija i investicije ne idu zajedno. Istodobno, američki nam veleposlanik predlaže da suzbijanje kulture korupcije učimo na primjeru Chicaga u kojem su se radna mjesta u javnim službama dijelila u zamjenu za političku podršku. Poznato?

OTKRIVAMO U varaždinskom rodilištu sve već

Mame u županij najstarijoj rodilji

12.10.

Hrvatska je u proteklih godinu dana napravila velik napredak u svim područjima, pohvalila nas je Europska komisija te istovremeno preporučila Vijeću EU-a da Srbiji dodijeli status zemlje kandidatkinje, a Crnoj Gori datum za početak pregovora.

13.10.

Fondovi za gospodarsku suradnju, iako nisu ništa uložiti u posrnule tvrtke, dobili 7 milijuna naknade. HNB lani potrošio 38 milijuna kuna na subvencije, teretanu, bazen...

Ministar Milošević sudjelovao u poklanjanju državne zemlje na kojoj će graditi tvrtka u njegovom suvlasništvu. I tko veli da se ništa ne radi na privlačenju ulaganja?

alna optim a b do z 0. je od 2 e j n a đ e, ra godin do 35. ga više to nakon ika riz

14.10.

Kako to da su se mirovine mogle kupovati desetljećima? Zašto je o protuakciji najprije izvještavano iz Varaždina, a glavni akteri su ipak u Zagrebu? Dok se čekaju odgovori na ta i slična pitanja, HDZ ne uspijeva osigurati većinu u Saboru. Stoga poziva oporbu da se vrati nakon što ga je napustila zbog Šeksovog ispada na sjednici kada se pokušao skinuti imunitet Jovanoviću koji, po običaju, pretjeruje. Šteta što tome nije pribjegla da bi se, recimo, sredili birački popisi.

15.10.

Danas mi, sutra vi, viču radnici Đakovštine koja je propala, a stotine zaposlenika ostalo bez posla. Iako puno skromnije, središnji zagrebački trg također je bio mjesto prosvjeda protiv veza politike, velikih korporacija i financijskih elita, međunarodnog bunta zbog kojeg je već danima “okupiran Wall Street”, a rimske ulice bile i u plamenu… Usprkos tome, rimska policija uhitila tek 20 prosvjednika, dok je američka - više stotina.

16.10.

Zbog kriza koje izazivaju, Barroso predlaže individualnu kaznenu odgovornost za financijaše. Bolne rezove trebalo učiniti još 2008., ali nije bilo snage i hrabrosti, tvrdi Rohatinski naglašavajući da je zaslugom HNB-a spriječeno da se naše banke bave financijskim inženjeringom. O zadrugama ni riječi.

Žene sve češće odgađaju odluku o rađanju, jer su posvećene karijeri ili se boje da će dobiti otkaz

J Od žena koje rađaju u Varaždinu, najviše ih je u dobi od 25 do 29 godina, dok je svaka 10. rodilja starija od 35 godina. Takav trend započeo je 2005. godine Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Žena stara 46 godina, koja je rodila četvrto dijete, najstarija je rodilja ove godine u Općoj bolnici Varaždin.

Pravi užitak Lani je najstarija rodilja u varaždinskom rodilištu bila 45-godišnjakinja koja je rađala jedanaesti put, dok je najstarija prvorotka imala 44 godine.

Rađanje poslije 40. godine v iše nije nikakva posebna novost. - Znam više Varaždinki koje su rodile poslije 40. godine kao i ja. To je prekrasno iskustvo, čak mogu reći da je

17.10.

Odbijena jamčevina pa na slobodu neće Sanader kojeg posjećuju strani kolege i čude se uvjetima smještaja. Pa neka si ga uzmu.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

do 40 posto i dalje rađa upravo između 25. i 29. godine.

Međutim, sve je više žena koje se za rađanje odlučuju nakon 35. godine, u dobi koja nije optimalna za rađanje.

- Prvi put u 2005. godini, a potom i u svim narednim godinama nalazimo da je broj rođenih na 1.000 žena fertilne dobi viši u skupini žena od 30 do 34 godine, nego u skupini žena u dobi od 20 do 24 godine.

U 2010. godini je broj živorođenih od majki iznad 35 godina porastao za 84 u odnosu na 2009. godinu – navedeno je u izvješću “Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj u 2010. godini”.

Postaju majke i prije 15. godine I dok broj starijih rodilja raste, dobra je vijest da je stopa rađanja kod vrlo mladih žena u Varaždinskoj županiji niža.

- U dobi od 15 do 19 godina 2009. godine rodilo je 69 žena, 3,64 posto od ukupnog broja rodilja, prošle godine bilo ih je sedam manje (3,19 posto), a u prvih devet mje-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

to najbolja odluka koju sam donijela u životu. Uživam u roditeljstvu, ništa mi nije teško, godine i iskustva donijeli su mi nove vrijednosti i spoznaje.

Oslanjam se više na osjećaje, a manje na “što i kako bi trebalo biti dobro”. Svojoj kćeri jednostavno dopuštam da bude ono što jest. To mi se vraća na najljepši mogući način – rekla nam je 47-godišnja Varaždinka, majka 6-godišnjakinje koja je s 41,5 godina rodila treći put.

Prvo dijete imala je u dobi od 25 godina, a drugo s 28 godina.

Podaci iz varaždinskog rodilišta, kao i oni Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pokazuju da najveći broj žena, njih od 35

vmargetic@regionalni.com

seci ove godine 41 žena, što je 3,21 posto. Sporadično svake godine imamo i po jednu rodilju mlađu od 14 godina – doznajemo od dr. sc. Aleksandre Špoljarić.

Time Varaždinska županija ne odstupa od trendova koji se bilježe na razini cijele Hrvatske. - Prošle godine su majke mlađe od 20 godina

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

rodile 140 djece, čime je i u 2010. godini nastavljen trend smanjenja rađanja u toj dobi. Trend smanjenja rađanja u mlađim dobnim skupinama (ispod 20 godina) i porasta rađanja u dobi iznad 35 godina nalazimo i u drugim europskim državama – navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

Sličan trend vidljiv je i u varaždinskom rodilištu: u prvih devet mjeseci ove godine svaka deseta žena koja je rodila u Varaždinu, bila je starija od 35 godina. - Rodilja starijih od 35 godina 2009. godine bilo je 10,82 posto, 2010. godine 8,70 posto, dok je u prvih devet mjeseci ove godine taj udio porastao na 10,80 posto – izvijestila je dr. sc. Aleksandra Špoljarić, voditeljica Odjela za ženske bolesti i porodništvo.

Plodnost opada Varaždinka, koja ima troje djece, smatra da se dobna granica pomiče jer su žene posvećene karijeri, ali se, s druge strane, boje i da će dobiti otkaz. Odgađaju trudnoću iako se optimalnom dobi za rađanje smatra ona od 20. do 35. godine života. Zašto?

- U tom je razdoblju, ako su partneri normalno plodni, vjerojatnost trudnoće u jednom menstruacijskom ciklusu oko 20 posto. Potrebno je oko 8 mjeseci da bi kod zdravog para došlo do trudnoće. Nakon 35. godine plodnost opada na oko 15 posto po ciklusu, a u žena starijih od 40 godina na svega 6 do 8 posto

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

18. listopada 2011., br. 387

ći broj žena rađa nakon 35. godine

i sve starije: i 46 godina KONTROLE Pregledi mogu utjecati na ishod trudnoće

Mjesečno dvije rodilje koje nisu bile kod ginekologa Broj i kvaliteta pregleda u trudnoći mogu utjecati na tijek i ishod trudnoće. Stručni naziv za to je antenalna skrb, a prema preporuci struke, standardni broj pregleda u trudnoći je 9 i više. Kad su u pitanju rodilje koje rađaju u varaždinskom rodilištu, većina ima optimalno kontroliranu trudnoću.

No ima i slučajeva da žena rodi, a da prije toga nije bila ni jedan jedini put na kontroli kod ginekologa.

- Sporadično svaki mjesec imamo u prosjeku dvije rodilje koje se uopće nisu kontrolirale i prosječno dvije koje su se kontrolirale samo jednom do

dva puta, što se smatra nedovoljno kontroliranom trudnoćom – kaže dr. sc. Aleksandra Špoljarić, voditeljica Odjela za ženske bolesti i porodništvo.

Pojašnjava da su žene koje se nedovoljno kontroliraju u trudnoći vrlo heterogena skupina, pri čemu dob žene ne igra nikakvu posebnu ulogu. - Mislim da od dobi na kvalitetnu antenatalnu skrb više utječe socijalno- ekonomski status i dostupnost zdravstvene zaštite – rekla je dr. Špoljarić.

Zanimalo nas je jesu li uočili drugu krajnost, pretjerivanje s brojem pregleda u trudnoći. - Velik je broj žena koje

uz podršku djetetova oca radosno iščekuju svoju prinovu. U njihove su pripreme uključene i redovite kontrole kojih je u normalnoj trudnoći oko 9, a u poremećenoj i više.

Naravno da postoje i trudnice koje će rado obaviti i ultrazvučni pregled koji se ne radi u našem rodilištu (3D, 4D), kao i one koje će potražiti mišljenje još nekog ginekologa, osobito ako se radi o trudnoći s komplikacijama. Mislim da je zadaća ginekologa koji vodi trudnoću razjasniti sve nedoumice, jer kad postoji međusobno povjerenje, sve se potrebne pretrage dogovaraju zajednički – navodi liječnica.

Tessu, prvu bebu ove godine u varaždinskom rodilištu, rodila je 29-godišnja Anita

po jednom ciklusu – pojašnjava liječnica.

Utječe li dob rodilje na ishod trudnoće? - Nakon 35. godine velik je broj visokokvalitetnih jajašca već potrošen, pa je veći rizik od spontanog pobačaja i rađanja djeteta s urođenim poremećajem. Nakon 35., a osobito u 40-ima, postoji rizik od nastanka trudničke hipertenzije i šećerne bolesti. Veća je i vjerojatnost da se posteljica ugnijezdi nisko. Blizanačka

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

trudnoća, koja je sama po sebi

“

Odluka da postanem majka u 41. godini je najbolja odluka u mojem životu. To je prekrasno iskustvo.”

rizična, češća je u žena koje rađaju oko 40. godine – odgovara

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h

dr. Špoljarić.

Ističe da fizička spremnost za trudnoću više ovisi o tome kako inače živite, nego koliko imate godina. - Ipak, bolni i ukočeni zglobovi i natečene vene, višak kilograma i manjak energije češći su u starijih žena – navela je.

Za razliku od mladih rodilja, velika većina rodilja starijih od 35 godina dobro je upoznata s mogućim rizicima, ali oni očito nisu presudni pri odluci o tome hoće li roditi.

subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

18. listopada 2011., br. 387

OTVORENO Akademik dr. prof. Miroslav Šicel govori o književnosti, znanost

Suvremenu književnos J Filozofski fakultet prilično sporo

prati razvoj nauke i tehnike u cjelini. Zasad ne postoje značajni pomaci u suvremenom pristupu istraživanjima – smatra Šicel Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Akademik Miroslav Šicel rođen je (nekima) davne 1926. godine u Varaždinu, a cijeli život posvetio je književnosti koju voli još od malih nogu.

Kaže kako je knjigu zavolio vrlo rano i nije mu se bilo teško opredijeliti za budućnost, s obzirom na to da je od djetinjstva maštao kako bi lijepo bilo biti učiteljem.

Završio je kao sveučilišni profesor i, začudo, nikada nije požalio što je odabrao tu struku. Susreti s mnogim književnicima i književnim kritičarima, dugogodišnji rad sa studentima do kraja su ispunili njegove profesionalne životne želje.

Karijera Svoju profesorsku karijeru akademik Šicel počeo je kao profesor na trima zagrebačkim gimnazijama, a završio kao šef Katedre za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Osim u Zagrebu, predavao je i na brojnim europskim sveučilištima u gradovima poput Moskve, Lenjigrada, Budimpešte i drugih.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Između ostalog 2005. godine, dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo Grada Varaždina za izniman doprinos u književnom stvaralaštvu, te profesorskom i redaktorskom radu, kao i za dugogodišnju publicističku djelatnost.

Književni rad Književnu je djelatnost započeo uglavnom recentnom kritikom i prilozima o problemima nastave, a intenzivnu književnoznanstvenu djelatnost razvija dolaskom na Fakultet. Naročiti interes razvio je za književnu povijest, a djela „Pregled novije hrvatske književnosti“, „Književnost moder-

p

rofesori su i odgajatelji budućih generacija u širokom aspektu ne“, „Hrvatska književnost“ kao i monografije „Matoš“, „Gjalski“ „Kovačić“ i druge – afirmiraju ga kao jednog od najznačajnijih hrvatskih književnih povjesničara. Među

više desetaka književnih imena koja je Šicel osvijetlio i kritički odredio prisutni su i brojni razni tzv. mali pisci koje Šicel posebno valorizira. Spomenimo i da 1983. postaje prvo član suradnik te od 1996. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

”Sugestije nemam” Godinama je na čelu Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Osim svega navedenog, Miroslav Šicel je i jedan od autora dvanaest srednjoškolskih udžbenika i jednog priručnika za nastavnike književnosti na kojima se obrazuju i odgajaju generacije učenika....

Kako biste ocijenili profesorsko zvanje danas?

Kad je sveučilište u pionima tanju, pa de onda i koji ra eba taj Filouri tr zofski u kult pristojnu f akul gućiti lnu tet na omo ija kojem mater ciju en sam goegzist dinama predavao, popr ilično sporo prati razvoj nauke u cjelini i i naše tehnike u cjelini. Dakle, zasad ne postoje neki veliki, neki značajni pomaci u suvremenom pristupu istraživanjima, traženja na područjima koja su vezana uz duhovne aspekte naše kulture.

Imate li sugestije kako da se to popravi?

Sugestije nemam nikakve ni za koga jer sam u svojem dugačkom životu naučio da se od sugestija još nitko nije obogatio. Sugestije mogu postojati, mogu postojati i želje, ali važnije je da se ostvare neke stvari, a ne da se samo sugerira što ćemo raditi.

Uloga profesora Koliko je uopće važna uloga profesora?

Uloga predavača u našem društvu vrlo je važna i vrlo značajna, profesori su uostalom i odgajatelji budućih generacija u širokom aspektu. I njihova uloga nije prepoznata ili, ako i je prepoznata, ona nema dovoljno materijalne osnove na kojoj bi se mogla dalje razvijati i zato nam često naši najbolji kadrovi odlaze iz Hrvatske van i postižu izvanredne rezultate.

Miroslav Šicel

Intervju tjedna

18. listopada 2011., br. 387

7

ti i profesorskom zanimanju za koje smatra da je potcijenjeno i potplaćeno

st ne pratim jer je loša Na koji način zadržati kadrove?

Ono što bismo željeli i htjeli i što bi trebalo je upravo taj napor da se kulturi u cjelini i svima onima koji nastoje ostvariti bitne stvari za ovu zemlju,da im se omogući i pristojna materijalna egzistencija. Drugim riječima, treba više ulagati u znanost i više govoriti o tome što se u toj znanosti događa. Treba upoznati ljude s tim što se događa, na čemu se radi u znanosti i to može također biti jedan movens jer se mnogo toga događa što nije poznato širim krugovima.

IZDVOJENO

O Držiću, Matošu i Krleži Koji su najznačajniji pisci iz povijesti hrvatske književnosti? To su prije svega Marin Držić, Antun Gustav Matoš i Miroslav Krleža. Oni su stupovi hrvatske književnosti od njezinih početaka do naših dana, uz koje postoje još brojni drugi pisci koji pripadaju Hrvatskom zagorju i kajkavskoj književnosti, poput Ksavera Šandora Đalskog i Ante Kovačića.

Ne može se ne primijetiti kako u više desetaka književnih imena koje ste kritički odredili dominiraju pisci kajkavske književnosti, pa neki kažu kako kod vas dominira lokalpatriotska književnoznanstvena sklonost. Je li to točno?

Ja ne bih rekao da volim lokalpatriotsku književnost, ja volim dobru književnost, a to što sam se usmjerio na književnost koja je vezana uz moj rodni grad, uz Varaždin, to je ono što je glavni pokretač mojih razmišljanja u kojima ne želim naglašavati lokalpatriotsku crtu stvari nego upravo suprotno.

Odnosno lokalpatriotizam prerasta u opći društveni pogled.

Nagrade Dobitnik ste brojnih nagrada i priznanja. Koje su vam najdraže?

Od mnogobrojnih nagrada i priznanja za svoj rad najponosniji sam na republičku nagradu za životno djelo «Vladimir Nazor» za područje književnosti te na nagradu za životno djelo koju mi je dodijelio Grad Varaždin.

S čime se sada bavite?

Zapravo, ja ne pišem više velike stvari jer, konačno,

n

ajbolji kadrovi odlaze nam iz Hrvatske van i postižu izvanredne rezultate vrijeme je da se da mjesto i drugima, ali sam u toku što se tiče znanosti o književnosti, jer to je na kraju krajeva i moje područje. Pokušavam koliko mogu s pristupom nekim manje poznatim piscima koji nisu dovoljno priznati.

Ima dosta pisaca koje bi

Zavod za znanstveni rad

Radom pridonositi ovom kraju i čitavoj Hrvatskoj Već ste godinama na čelu Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu. Koja je uloga Zavoda?

Zavod je promicatelj kulture u ovom dijelu Hrvatske. To nije samo Varaždin, to je i njegova šira okolica i zato Zavod izdaje radove koji nisu samo uskostručne tematike kao što je književnost, već su to teme koje obuhvaćaju svakodnevni život te sve elemente koji sači-

trebalo obraditi i koje bi trebalo oživjeti.

To su pisci takozvanog drugog reda i trebalo bi napraviti antologiju tekstova takvih pisaca i to bi onda pokazalo na kakvom je stupnju naša književnost.. ima mnogo takvih pisaca samo još nismo izdvojili ono pravo.

I za kraj... Na kojem je stupnju naša suvremena

njavaju jedno društvo. Zavod svojim radom ne želi pridonositi samo ovom kraju već i čitavoj Hrvatskoj, s tim da predstavlja što smo i koliko smo napravili na našem području. U godini u kojoj slavimo 150. obljetnicu HAZU izdali smo i 22. knjigu radova, a radi se o časopisu posvećenom životu i djelu speleologa Mirka Maleza.

književnost, po vašoj ocjeni?

Suvremenost Danas ne mogu pratiti suvremenu književnost jer beletristika nam je loša, poezija kakva takva, a jedino mogu reći sa zadovoljstvom da se jako razgranala znanost o književnosti. Tu moram spomenuti profesora doktora Jožu Skoka,

koji radi na području kajkavske literature i mislim da će upravo u tom području hrvatska literatura u širem značenju te riječi i najdalje dospjeti. Osim toga, zasad imamo samo najave i nadu u čekanje boljih suvremenih pisaca. Rekao bih da ima odsjeka vremena u kojem živimo ili kroz koje prolazimo kada je književnost na višem i na nižem stupnju.

85 mu je godina, no još uvijek se bavi znanstvenim radom

60 godina stvaralačkog opusa je već iza njega

12 je europskih sveučilišta na kojima je predavao hrvatsku književnost

28 godina član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

PRIJATELJSTVO Miljenko Stančić i Miroslav Šicel bili su gimnazijski kolege i prijatelji

Zajedno su strepili od profesora u školi Veliki varaždinski slikar Miljenko Stančić i akademik Miroslav Šicel rođeni su iste godine u Varaždinu i njihovi životi bili su na neki način isprepleteni. - S njim sam drugovao gotovo cijeli njegov kratki život. Danima smo znali u večernjim šetnjama raspredati o književnosti i posebice o likovnoj umjetnosti – prisjeća se akademik Šicel.

Kakav kvartet!

Miljenko Stančić

Naime, Šicel i Stančić zajedno su išli u Gimnaziju, gdje su, kako doznajemo, zajedno dijelili i neke školske strahove.

- Jedno vrijeme u istom gimnazijskom razredu «strepili» smo od naših profesora, ne samo

Stančić i ja, nego i proslavljeni violinski virtuoz Josip «Pepi» Klima i jedan od znamenitih kasnijih pijanista Jurica Muraj. Kakav kvartet! – rekao je Šicel, koji je baš kao i Stančić oduvijek posebno povezan s Varaždinom. - Varaždin je u punom smislu riječi izvorište mog života: sve što se događalo tijekom mog života, dugog životnog vijeka, direktno i indirektno vezano je uz moj rodni grad. Djetinjstvo, mladost, a i sve drugo što predstavlja moju biografiju, neprestano je tu. Čak i kad sam daleko, stalno sam svim svojim osjećajima i mislima, svim emocijama u svom gradu. Jednom riječi: Varaždin i ja volimo se uzajamno

– kaže akademik Šicel.

„Varažlin“ Primjećuje i sasvim mu je razumljivo to da je današnji Varaždin mnogo drugačiji od Varaždina kakvog pamti iz djetinjstva i mladosti. - I mada je današnji, kako reče Krleža, «Varažlin» danas prerastao u suvremeni, novi, neboderima

i

Šicelu i Stančiću Varaždin kao mjera i obrazac

ispresijecan moderni grad, onaj stari iz moje mladosti ipak jednako i dalje odiše ljepotom

prošlosti, kojoj ništa novo nije moglo naškoditi. Šicel smatra kako to potvrđuje i slikarski opus Miljenka Stančića, najpoznatijeg varaždinskog slikara i njegovog gimnazijskog kolege.

- Njegovi skladni sutonski pejzaži i ponosni barokni krovovi i crkveni zvonici, podsjećaju nas na našu prošlost – komentirao je akademik Šicel opus majstora koji je za sebe volio reći „kako mu je Varaždin mjera i obrazac“.

Mi bismo dodali kako bismo tom rečenicom mogli opisati i akademika Šicela čija se ljubav prema Varaždinu, baš kao i kod Stančića, vidi i u njegovom radu.

8

Život

18. listopada 2011., br. 387

POMOZIMO Tridesetšestogodišnjak i njegova djevojka spletom okolnosti ostali bez doma

Naš je život na cesti J Nemaju kamo jer je njegova teta odlučila prodati kuću u kojoj su dosad živjeli. Rodbina im, tvrde, ne može ili ne želi pomoći Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Nemamo gdje živjeti.

Danju skupljam boce i staro željezo koje prodajem, da imamo barem za večeru. Dok je bilo toplije, spavali smo vani, na otvorenom. Sada smo si deke odnijeli u napušteno skladište - rekao nam je preko telefona 36-godišnjak (podaci poznati redakciji) iz Lepoglave.

Kuća se prodaje Dom ovog Lepoglavčanina i njegove 28-godišnje djevojke zadnjih je tjedana napuštena stara zgrada koja se sastoji od jedne prostorije u kojoj se noću skrivaju od hladnoće. Nemaju se gdje oprati ili nešto toplo pripremiti za jelo.

Njihov dom je prostorija golih i oronulih zidova, razbijenih stakala na prozorima, dok iz popucalog poda raste korov.

U njoj se nalaze samo njihove deke.

- Ispod njih smo stavili kapute, kako bi nam bilo toplije. Tu spavamo. Noću se smrzavamo. Zahladilo je, no ne usudimo se ništa dirati, kamoli zatvoriti vrata jer nalazimo se u prostoru koji nije naš - ispričao je 36-godišnjak.

Tvrdi da on i njegova djevojka nemaju kamo otkako su ostali na cesti. Njegov otac im, kaže, neće pomoći, a kod majke od njegove djevojke nema uvjeta za njihov smještaj.

Par iz Lepoglave do prije dva mjeseca živio je u kući njegove tete koja živi u Njemačkoj, a koja se nalazi u Budimu.

- U toj smo kući živjeli od 2002. godine, otkako sam se ja vratio iz Njemačke gdje sam radio. Međutim, moja je teta odlučila kuću prodati, unatoč tome što je bila upoznata s mojom situacijom i znala da nemam kamo. Tako smo ostali na cesti – pojasnio je i dodao kako su prvo vrijeme on i njegova djevojka živjeli u dvo-

danju am skuplj ro ta s i boce koje željezo , da jem proda barem o imam čeru za ve

U ovoj napuštenoj zgradi par iz Lepoglave pronašao je privremeno skrovište, no to nije rješenje

MOŽETE POMOĆI

! rištu.- No počeli su problemi sa susjedima, pa smo morali otići. Evo, pogledajte, dvorište je još uvijek puno naših stvari koje smo odnijeli iz kuće. To je sve pokislo jer nisam ih kamo mogao odnijeti - ispričao je Lepoglavčanin bez doma.

Žive od pomoći Za pomoć su se obratili i Gradu Lepoglavi. Iako 36-godišnjak ističe kako im je Grad dosad puno puta pomogao, pitanje njihovog smještaja

zasad se još uvijek nije riješilo.

- Gradonačelnik nam je obećao da će pokušati učiniti sve kako bi se riješio naš problem i pronašao smještaj za nas.

Rekao nam je neka se i sami raspitamo za neku napuštenu kuću koju bi vlasnik bio spreman ustupiti. Postoji jedna, u susjedstvu majke od moje djevojke. Čovjek ju je spreman dati za 5.000 kuna, no problem je što bi u nju trebalo puno uložiti jer nema struje,

Želite li pomoći 36-godišnjaku i 28-godišnjakinji iz Lepoglave u traženju krova nad glavom, možete nazvati Regionalni tjednik na broj telefona 042/290-777.

vode, ni drugih instalacija.

Mi novaca nemamo. Nezaposleni smo. Preživljavamo od socijalne pomoći – rekao je lepoglavski beskućnik.

Nemam se gdje oprati... dečko kaže kako je nedavno dobio ponudu za posao, ali ju je morao odbiti.

- Sram me je. Nemam se gdje oprati, obrijati... Ne mogu takav na posao – sa suzama u očima ispričao je Lepoglavčanin bez doma.

Tridesetšestogodišnjak i njegova djevojka kažu da se ne mogu nigdje zaposliti.

- Po struci sam pomoćni obućar. Pokušala sam se zaposliti, ali su mi rekli da me ne trebaju – rekla je 28-godišnjakinja. Njezin

Ovdje su spavali dok je bilo toplo

GRAD LEPOGLAVA Gradonačelnik Marijan Škvarić potvrdio kako Grad nastoji pomoći lepoglavskom paru

Našim sugrađanima bez doma treba pomoći

Marijan Škvarić

- Upoznat sam sa situacijom u kojoj se našlo naših dvoje građana i pokušavamo im pomoći u rješavanju njihovog stambenog pitanja, kao što smo im i dosad puno puta pomogli u vidu jednokratnih pomoći. Svjestan sam da vrijeme prolazi i da su na cesti, ali nažalost, Grad Lepoglava trenutno nema nekretnina koje bi bile u našem vlasništvu da bismo im mogli ustupiti za živjeti – rekao je lepoglav-

ski gradonačelnik Marijan Škvarić.

Potvrdio je kako su se i oni sami ponudili da će potražiti kuću ili stan koji je prazan i koji bi im netko htio ustupiti za život.

- Činjenica jest da su i pronašli nekoliko kuća, no dosad još nitko nije izrazio želju da im pomogne. Grad Lepoglava ponudio je da bude svojevrsna garancija za njih, ali nažalost nismo još uspjeli pronaći

primjereni prostor u kojem bi mogli živjeti - rekao je Škvarić.

Problem je, naime, što su se na ovaj lepoglavski par, kako doznajemo, žalili njihovi susjedi u kući gdje su prije živjeli. Kako se 35-godišnjak bavio skupljanjem željeza, dvorište mu je bilo puno starih perilica, televizora, računala...

Sve se to gomilalo i to je susjedima smetalo, te je dolazilo do svađa.

Usprkos tome, lepoglavski

gradonačelnik Škvarić smatra kako im se nikako ne smiju okrenuti leđa.

- Možda upravo ovakvim zajedničkim akcijama potaknemo nekoga da im pomogne u rješavanju njihovog stambenog pitanja. Stoga pozivam sve koji imaju kuću ili stan u kojem ne žive da se jave u Grad kako naši sugrađani ne bi živjeli na cesti – poručio je Škvarić.

Da im se treba pomoći slaže

se i Anica Pahić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Ivanec.

- Centar bi u ovom slučaju mogao novčano pomoći jer oboje su korisnici stalne pomoći, ali samo kada bi se krenulo s konkretnim rješavanjem njihovog stambenog pitanja, dakle kada bi se točno znalo za što su ta sredstva namijenjena. Tako dugo dok to nije definirano, ne možemo ništa učiniti – rekla je Pahić.

Oglasi

18. listopada 2011., br. 387

Stigao je novi Toyotin Yaris!

Toyota je u Japanu stvorila treću generaciju gradskog automobila Yarisa, koji je, kako doznajemo od njezinog ovlaštenog partnera – varaždinske tvrtke FUTURA AUTO, ovih dana stigao i na naše tržište.

Već na prvi pogled vidi se da je novi Yaris dizajnom mnogo agresivniji od prethodnika i

čini se kao umanjena verzija većeg brata Aurisa. Svojim će dinamičnijim dizajnom nesumnjivo privući mlađu publiku, ali i obiteljske kupce jer je najveća promjena povećanje od 10 cm u dužini, pa je novi Yaris dug čak 388 cm. Trenutno su u po-

nudi 1-litreni i 1,3-litreni benzinci te 1,4 litreni - još štedljiviji d iz e l a š i . A upravo malu potrošnju Japanci ističu kao najve ću Yarisovu vrlinu, kojoj će pripomoći Toyotin

9

stop&start sustav. Dodajmo i to da vas s novim Yarisom očekuje bolja sigurnosna oprema i još sijaset tehničkih noviteta.

Preporučamo da se o svim tehničkim pojedinostima i pogodnostima dodatno informirate u salonu Futura Auto u Varaždinu (Optujska 169 a) ili na telefon 042/ 332-992.

10 Život

18. listopada 2011., br. 387

Šator nomadske obitelji s kojom je pazio na stado jelena

Avanture Siniše Glogoškog možete pratiti i na www.glogoski.com

AVANTURA Putovao transsibirskom željeznicom, a Bajkalsko jezero – propješačio!

Na temperaturama od - 20 do - 63 proveo mjesec dana!

J Siniša kaže kako riječima teško može opisati ovo putovanje, jer epiteti

nisu dovoljni da bi se dočarao osjećaj koji ga je prožimao tijekom putovanja Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Obične čarape, vunene čarape, sintetičke tajice, pamučne tajice, debelo pododijelo, pernate hlače, pamučna potkošulja, sintetička majica kratkih rukava, flis majica dugih rukava, pulover dugih rukava, pernata jakna, sintetičke rukavice, rukavice od kuhane vune, windstoper rukavice, potkapa, pernata kapuljača...

Putovanje Popis je to odjeće koju je mladi pustolov i fotograf Siniša Glogoški nosio kako

bi preživio mjesec dana u gled. Pije se čaj, priče se najhladnijim predjelima izmjenjuju brzo, svi postaRusije. Već samo putovanje jemo prijatelji, rukujemo se bilo je poseban doživljaj, a kad se upoznajemo i kroz par sati opet se rukujemo posebno transsibirska na odlasku znajući da željeznica. se nikada više neće- Bio sam je, l a k j Ba mo vidjeti – prisjedini stranac e j ća se Siniša koji u vlaku i svi oliko k je nakon četiri su se čudili jno a r k s e b z aš to pu iko dana putovanja l o t , n vlakom propjetujem sam sa prekra žasno šačio Bajkalsko i zašto baš jezero. zimi kad je je i u n - Bajkal, koliko ljet i ljepše. opasa je beskrajno prekraVlak klopoće, san, toliko je i užasno prozor se ledi, a opasan. Slušao sam pucanje vani redovi breza i bijeli horizont hipnotiziraju po- leda i gledao u njegove

tamnoplave dubine – kaže Siniša.

- Boravio sam i u šatoru nomadske obitelji i s njima pazio na malo stado jelena.

Riječima ne mogu opisati vrijeme provedeno tamo.

Epiteti nisu dovoljni da bi se dočarao taj osjećaj - nastavlja Siniša.

Iako se za put dobro pripremio, ekstremno niske temperature ipak su izazivale paniku.

- Nakon 20-ak minuta stajanja na hladnoći vadio bih sve iz ruksaka i panično navlačio na sebe. Očekivao sam hladnoću i puno sam

Nasmijani i ponosni Yakutia je površinom malo manja od Indije, a tamo živi tek milijun ljudi. Surovi su tu uvjeti života s našeg stajališta komfora, no iako nije lako, nisam upoznao one koji su se žalili. Osjeti se ponos u njihovom glasu. Život se tamo odvija sasvim normalno. Zime traju dugo i hladne su, no ljeta su vruća i prekrasna kako su mi pričali. čitao o tjelesnim reakcijama, no ipak me u Yakutsku iznenadilo to da su mi se brkovi smrzavali za manje od 10 sekundi čim bih izašao van i da me pri dubokom udisaju peckalo u grlu zbog kristalića leda koji su stalno prisutni u zraku.

Pljuvačka se zamrzavala gotovo trenutno i pri padu bi se otkotrljala po snijegu – prisjeća se Siniša.

Prijateljstvo Siniša je ostao u kontaktu s pojedinim ljudima koje je tamo upoznao, a ovo ljeto posjetio ga je i prijatelj Rustam. - Najljepši osjećaj bio je kad sam jurio do autobusnog kolodvora da ga dočekam.

Slušao je pucanje leda

Uvjeti života su surovi

Rijeke se otope, svi idu u ribolov i planinarenja, obitelji se druže i zajedno rade.

Mješav ina od 20 -ak nacionalnosti doprinosi tome da nema netrpeljivosti usprkos zloglasnoj prošlosti i području velikih koncentracijskih radnih logora, gulaga.

Radišni su to ljudi puni razumijevanja i često nasmijani.

Kao što on nije mogao vjerovati da sam došao preko pola svijeta do njegovog

P

ljuvačka se zamrzavala gotovo trenutno i pri padu bi se otkotrljala

malog sela u sjeveroistočnom Sibiru tako sam se i ja osjećao kad je on dolazio.

Mislim da s njim nikada neću izgubiti kontakt, a možda ga jednog dana ponovno posjetim – kaže Siniša te poručuje da mu se za dodatne infotmacije slobodno svi i direktno jave na s.glogoski@gmail.com.

Oni su naviknuti na takvu hladnoću

Život 11

18. listopada 2011., br. 387

EKSKLUZIVNO Željko Ivanek, poznati filmski, TV i kazališni glumac igrao u 50 filmova i serija

Ponosan na svoje korijene!

ULOGE

Ni pod koju cijenu nije htio promijeniti svoje ime i na svim ugovorima traži da se piše sa “Ž”!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Koje su vam uloge bile najznačajnije?

Kako koja. Neke kazališne uloge su mi mnogo značile kao na primjer ona u predstavi «Bash» u Londonu. Na početku kazališne karijere igrao sam u nekoliko predstava koje su bile premijere, od kojih mi je posebno bila važna ona u komadu Athola

Fugarda «Master Harold and the Boys». A u posljednje vrijeme jako mi se dopala TV-serija «Damages» s veterankom Glenn Close.

Riječ je o seriji «Opasna igra» koja vam je donijela prestižnu nagradu Emmy?

Da, 2008. godine, u kojoj je utjelovljenje tako kompleksnog lika kao što je bio

tragični junak Ray Fisk, meni bilo možda i najzahtjevnija uloga.

Mnogi vas se sjećaju iz serija OZ, 24, Heroji, Tajni otok, Rastresena Ally, Na kraju zločina, Zakon i red, Mentalist, Dosjei X...Po kojoj bi vas ulozi ovdje najlakše prepoznali?

Pa, ne znam što se ovdje davalo, snimao sam puno televizijskih serija, možda kao odvjetnika u seriji «Opasna igra» (Damages) ili po ubojici u seriji «Zakon i red» u kojoj sam dugo igrao...

tako da je, hvala Bogu, sve dosta dobro prošlo. Dosta Susret s poznatim i vrlo sam zauzet, a u posljednjih cijenjenim američkim film- pet godina sam uglavnom skim, televizijskim i kazališ- radio na televiziji. Prije toga nim glumcem Željkom Ivane- sam igrao par kazališnih kom posebno me se dojmio. komada na Broadwayu gdje Ponajprije zbog toga što se je i započela moja glumačka ponašao «normalno» i ne- karijera, a iduće ću godine nametljivo. Iako smo stajali opet igrati u jednoj kazališpred varaždinskom gimna- noj prestavi. Tako da pomazijom u vrijeme najveće ju- lo miješam i film, i televiziju tarnje gužve, ničim nije želio i kazalište...

U koliko ste ukupno filprivući pozornost prolaznika, pa nitko nije ni primijetio mova i serija do sada igrali?

Uh, to je teško reći, pa vjeda je prošao pokraj jednog od karizmatičnih «negati- rojatno ih je bilo pedesetak. vaca» ili «opasnih tipova» To su bile uglavnom američiz filmova ili popularnih TV ke serije, a samo nekoliko puta radio sam serija koje su se i kod nas u Europi. Tri prikazivale. z U filma sam No ovog obrae, s o l C snimio zovanog i talenGlenn s Lauren u Švedtiranog glumam s m o i je skoj, a d ca, koji plijeni y n ra o h t n tri u svojom nenacall, A , Tomom a B Danmetljivom m o s n i k m skoj s srdačnošću i Hop Allo , m o s profinjenošću, Hank , Jonnyjem Larsom v o n krasi još jedna m Pacino pom...

Trierom, osobnost. On p e D dok sam se ni pod cijenu jedan snimio uspjeha, kao ni zbog u Londonu, gdje popularnosti, nije odrekao svog identiteta. Nije sam igrao i u jednoj kapromijenio čak ni jedno zališnoj predstavi. Ostalo slovo svog imena, a kamoli je bilo u Americi, dakle, ga zamijenio nekim drugim u američkoj produkciji.

Diplomirali ste na zvučnijim, umjetničkim ili lakše čitljivim pseudoni- elitnom Yaleu i na londonskoj Akade mom. On je ponosan na svoje korijene te je i za Ame- miji za glazbenu i dramriku i za Europu ostao jedan sku umjetnost. S kojim ste glumcima surađivali? i jedini – Željko Ivanek!

Uz izuzetnu Glenn Close, Kako su izgovarali vaše ime i koliko vam je to sme- koja je pet puta nominirana za Oscara, radio sam s Lautalo u poslu?

Pojavljivalo se nekoliko ren Bacall, Anthonyjem Hopvarijanti moga imena kao kinsom, Tomom Hanksom, Zhelko, Zjedrak i slično, ali Allom Pacinom, Jonnyjem u profesionalnom životu ni- Deppom i s još mnogim kad nisam imao nekih većih drugim poznatim glumcima. Što vam Varaždin znači? problema s mojim imenom.

Bio sam nekoliko puta u Možda mi je samo bilo malo teže, trebao sam više raditi, Varaždinu, posljednji put sam, i to malo duže, bio truditi se...

Ali te godine dokaziva- 20 03. ili 20 04. godine s nja, vaš uporan i pošten roditeljima, kada smo posjetili i tatinu rodbinu u rad na kraju su nagrađeni!

Ja sam dosad imao sreću, Zajezdi i okolnim mjestima

Željko Ivanek dobio je nagradu Emmy za ulogu u seriji “Opasna igra”

u Zagorju, tako da sam dosta toga vidio i bilo mi je jako lijepo tu. Inače, do trećeg razreda osnovne škole bio sam u Ljubljani, gdje sam se i rodio, a onda smo se

odselili u Kaliforniju u grad Palo Alto, to je tamo gdje je Univerzitet Stanford, tako da sam od petog razreda tamo krenuo i u školu.

Vi ste vječiti putnik?

Da, moglo bi se reći. Sada živim i u New Yorku i u Los Angelesu, u koji sam se preselio radi snimanja jedne serije, ali New York mi je zapravo – glavni dom.

OSOBNO U Hrvatsku je došao privatno zahvaljujući svojem ocu koji je u Varaždinu bio na proslavi 70. godišnjice mature

S tatom sam posjetio Zagorje

Američka glumica Glenn Close i Željko Ivanek

U Hrvatskoj niste imali prilike snimati?

Ne, nisam još uvijek imao pr ilike, iako sam o tome već nešto razgovarao s režiserom Goranom Gajićem i njegovom ženom glumicom Mirom Furlan s kojima sam se upoznao u New Yorku, a snimali su u Los Angelesu.

Htio je da glumim u jednoj seriji, no tada sam bio zauzet i nisam mogao. Ali vrlo rado

bih snimao u Hrvatskoj.

Ovih se dana puno pisalo o Brijunima, Angelini Jolie i Radi Šerbedžiji. Jeste li imali prilike biti s njima?

Angelinu Jolie nisam upoznao, ali Šerbedžiju sam par puta sreo i na Brijunima i u Los Angelesu. Navodno ima neki film u Sloveniji za koji mi je rekao da će mi poslati scenarij, pa ćemo vidjeti hoće li se to ostvariti.

Slobodno vas pitam koliko imate godina?

Navršio sam 54 godine.

I odlično izgledate, ne bi vam nitko rekao da imate toliko...

A moj tata ima 88, pa mu isto nitko ne bi rekao.. (Nasmijao se glasno).

Ovog puta u Hrvatsku niste došli zbog filma?

Ne, došao sam privatno, jer sam tu zbog oca, kojemu ovaj

dolazak jako puno znači. Tata je u Varaždinu bio na proslavi 70. godišnjice mature, posjetili smo Zagorje, tjedan dana bili smo na V. Lošinju, a na povratku i u Ljubljani. Prošle smo godine bili s roditeljima na Rabu, oni su obično dolazili tu na par mjeseci, a ja bih tada s njima ostao po tjedan dana. Nadam se da ću i iduće godine doći ovdje na tjedan dana...

12 Život

18. listopada 2011., br. 387

USPJEH Održana prva promocija izdanja o profesoru Boži Težaku na engleskom jeziku

Svjetski dosezi znanstvenika koji i dan danas nadahnjuju IZDVOJENO

Uređivao je stručne časopise Težak je od 1953. uređivao časopis Arhiv za hemiju (od 1956. Croatica Chemicaa), a utemeljio je i svjetsku poznatu Zagrebačku školu koloidne kemije.

Sudjelovao je na mnogim međunarodnim skupovi-

J Biografsku knjigu i njezino CD izdanje profesor Božo Težak – Torchbearer of Science (Lučonoša znanosti),

u petak je u prepunoj multimedijskoj dvorani u palači Herzer predstavila prof. dr. sc. Đurđica Težak Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Multimedijalna dvorana Gradskog muzeja Varaždina u palači Herzer u petak 14. listopada bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, što najbolje govor i koliko je znatiželjnika privuklo predstavljanje objavljenih pisanih i elektroničkih izdanja o pokojnom profesoru Težaku pod nazivom: “Profesor Božo Težak - lučonoša znanosti”.

Genijalni Varaždinac

Prof. Božo težak ma i surađivao s brojnim institucijama. Osnovao je Ljetnu školu Instituta “Ruđer Bošković”, koja se od 1969. održavala u Cavtatu i Rovinju. Bio je član mnogih drugih strukovnih društava u svijetu. U njegovu počast Hrvatsko kemijsko društvo utemeljilo je medalju “Božo Težak”, Hrvatsko novinarsko društvo medalju za informatičko novinarstvo i Udruga Božo Težak medalju za natjecanje djece i omladine na informatičkim natjecanjima.

Također, vrlo brzo uočio je da je za razvoj znanosti od posebne važnosti informacijsko-komunikacijsko područje!

O ovom sveučilišnom profesoru, rođenom u Varaždinu, osnivaču fizikalne kemije na Institutu “Ruđer Bošković” i organizatoru znanstvene informatike, pored domaće, i svjetska znanstvena te kulturna javnost moći će još više doznati iz knjige i njezinog CD izdanja na engleskom jeziku (Profesor Božo Težak – Polaznici Škole civilne zaštite s izumom prof. Bože Težaka - zaštitnom maskom M-33 (zbirka T. Aralice) Torchbearer of Science) koju je u ovoj prigodi prvi put u Sveučilišta Kraljevine Jugosla- formiran je Odsjek za pripre- privatnim činovnicima, učeni- trogastvo, kolektivnu zaštitu, nas promovirala prof. dr. sc. vije u Zagrebu 1930. godine. mu i zaštitu grada Zagreba od cima viših razreda gimnazije, mjerenja – liječnički pregled – Đurđica Težak.

Od 1932. radi u Vojno-teh- napada iz zraka, a inicirana je vatrogascima, policijskim evidenciju, vježbe s maskom, demonstraciju i rezime usvoOsim predavanja, publika je ničkom zavodu Jugoslaven- i gradnja specijalne škole za činovnicima i drugima. uz uvodne napomene jenih znanja. ske vojske i mornarice obuku civilnog stanovništva Upravljao je ovom školom doc. dr. sc. Nine Obilićevo, a široj i stručnog nastavnog osoblja Doktorirao u Sloveniji š o j Lipljin uživala javnosti manje je od napada iz zraka. Škola je Polaznici su prvo pohađali do 1941., a disertaciju je . u dvadesetopoznato da je dovršena i puštena u rad 27. informativni tečaj, a poslije obranio krajem 1945. na 1938 u ondje pokre- veljače 1938. godine, a budu- njega su se specijalizirali za Tehniškoj fakulteti Univerze minutnom – e Škol j o a v ir tualnom nuo i ostvario ći da je prof. Težak u crkvenim pojedine službe: vatroga- u Ljubljani te je izabran za v osno aštite, hommageu proizvodnju krugovima slovio kao čestit i snu, kemijsku, tehničku, sa- docenta za fizikalnu kemiju z e n l i civ „V a r a ž d i n , te u c i v i l n e z a - izuzetno pobožan čovjek, ne nitetsku i sigurnosnu. Pored na Farmaceutskom fakultetu s r v e grad u kojem štitne maske čudi da je događaju nazočio navedenih tečajeva s ciljem u Zagrebu. Godine 1946., 1. takv točnoj se rodio Božo M33 . Poto m i nadbiskup Stepinac. Spome- specijalizacije za određenu izabran je za izvanrednog is o g u j Težak“ iz kojeg 1936. dolazi u nuta škola je već nakon tri namjenu, održavani su i teča- profesora fizikalne kemije i Europ na Prirodoslovno-matemadoznajemo da je Zagreb za upravi- mjeseca svoga rada pokazala jevi za samozaštitnu službu. naš znanstvenik rotelja pogona Grad- zavidne rezultate: educiraTijekom svakog tečaja na- tičkom fakultetu, a 1952. za no je osnovnim znanjima s đen 27. srpnja 1907. godiske plinare i osniva “Školu stava je trajala po 12 sati, redovitog profesora. ne. U Varaždinu je maturirao civilne zaštite”, prvu takve polja civilne zaštite ukupno a obuhvaćala je sljedeće Na tom je fakultetu akana Gimnaziji, a diplomirao vrste u jugoistočnoj Europi! 1.600 ljudi. Tečajevi su u predmete: opću organizaciju demske godine 1953./54. je na Kemijsko-inženjerskom Naime, krajem 1935. godine prvom redu bili namijenjeni zaštite, prvu pomoć, zaštitu bio dekan, a 1953./54. - proodjelu Tehničkoga fakulteta pri gradskom poglavarstvu gradskim činovnicima, zatim od bojnih otrova, kućno va- dekan.

VIZIONAR

ERUDIT Osnovao Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacionih znanosti

Tijekom svojeg pedesetogodišnjeg rada, prof.

Božo Težak neprekidno je obogaćivao našu i svjetsku znanost. Bio je glavni pobornik stvaranja Nacionalnog informatičkog centra SR Hrvatske, a prišao je i izradi interdisciplinarnog projekta o transformaciji Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu.

Organizirao je konferencije na temu “Univerzitet u svjetskoj mreži informacija i komunikacija”, a treća se održavala u Dubrovniku, kamo je upravo tada stigla vijest o njegovoj iznenadnoj smrti u Zagrebu, 16. svibnja 1980.

1975. predavao je na 12 sveučilišta u SAD-u!

Na zanimljivo predavanje stiglo je i četrdesetak Zagrepčana

Na Sveučilištu u Zagrebu prof. Težak ne samo da je 1961. osnovao postdiplomski studij bibliotekarstva nego je pokrenuo i Sveučilišni vjesnik i bio njegov glavni urednik.

Zatim je osnovao i do kraja života vodio “Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacionih znanosti” – CSBDIZ, jedan od prvih studija iz ovog područja u Europi, pa i u svijetu. Na inicijativu Težaka, Sveučilište u Zagrebu osnovalo je 1967. Referalni centar. Kao da to nije bilo dosta, 1969. pokrenuo je časopis Informatologia Yugoslavica (danas Informatologia)

kojemu je do kraja života bio glavni i odgovorni urednik.

Od 1950. bio je član American Documentation Institute, a

z

a svoj rad dobio je republičku nagradu bivše SR Hrvatske za životno djelo - 1970.

bio je i predsjednik Društva nastavnika i suradnika Sveučilišta, visokih škola i znanstvenih ustanova SR Hrvatske.

Za svoj rad dobio je 1970. republičku nagradu bivše SR Hrvatske za životno djelo.

Bio je osnivač i prvi predsjednik Asocijacije naučnih unija Jugoslavije, u okviru koje je 1975. pokrenuo časopis Scientia Yugoslavica i bio mu glavni urednik. 1975. osnovao je Društvo za informatiku SR Hrvatske kojemu je bio i prvi predsjednik, a te je godine održao niz predavanja u organizaciji Američkog bibliotekarskog društva na 12 sveučilišta u SAD-u. Godine 1972. dao je ideju za organiziranje i izgradnju “Multimedijskog centra za opremu, obradu i rukovanje informacijama i komunikacijama” u okviru Referalnog centra.

18. listopada 2011., br. 387

Oglas 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti ČITATELJI PIŠU Pohvala i pokuda na rad osoblja bolnice u Novom Marofu

18. listopada 2011., br. 387

50 GODINA MATURE

Osoblje koje doista skrbi o pacijentima Prva generacija Ima jedna duga cesta, cesta našega života koja nas ponekad vodi u bolnicu Novi Marof. U bolnicu okruženu lijepim perivojem u kojoj rade dobri i vrijedni zaposlenici. Unatoč lijepom mjestu, brojni se boje te bolnice, jer su čuli da se tamo umire. Imam osobno iskustvo s Odjelom III. Tamo leži više od 80 posto

nepokretnih pacijenata sa stomama, kateterima, sondama i pelenama. Radi se u vrlo teškim uvjetima, nema dizala, kreveti nemaju kotača. Osim svojih vrijednih ruku, medicinske sestre nemaju drugih pomagala pa su, osim njege bolesnika, teški fizički radnici.

Ne bojte se doći u bolnicu Novi Marof.

Tamo ćete, unatoč teškim uvjetima rada, dobiti sve ono što vam vaša djeca zbog prezaposlenosti ne mogu pružiti, tu se stvarno bave čovjekom. Tamo sam srela vrlo toplo i ljubazno osoblje. Posebno spominjem doktoricu Jurkin i glavnog višeg medicinskog tehničara Ivana Tuka s kojima sam najviše kontaktirala. Iako jako teško rade, medicinske sestre su vrlo ljubazne, kao i fizioterapeuti i ostalo osoblje. Takve bolnice su obično zaboravljene od društva.

Barem ja nisam čula da je ta bolnica ili bilo koji njezin zaposlenik dobio bilo kakvu nagradu šire zajednice. Nagrade i odlikovanja u zdravstvu obično dobivaju oni koji su daleko od bolesnika. Osoblje nije opterećeno nagradama, nego neprestano marljivo rade i bave se bolesnicima. Najveća nagrada im je osmijeh i hvala njihovih korisnika, od kojih mnogi to zbog teškog zdravstvenog stanja ne mogu izraziti. Izražavam veliko poštovanje svim zaposlenicima i veliku hvalu umjesto svih koji to ne mogu učiniti. Hvala i gospođi socijalnoj radnici Bolnice Novi Marof koja svoje znanje časno odrađuje.

Katarina J. (podaci poznati redakciji)

Stigla kući nepokretna i puna hematoma Pročitavši nedavni članak u 7Plus Regionalnom tjedniku o Specijalnoj bolnici u Novom Marofu, odlučila sam se javiti, jer je u tekstu sve lijepo napisano, ali u stvarnosti je to možda sasvim druga situacija. Naime, svoju sam majku tamo dovezla na Odjel fizikalne terapije. Tada je bila pokretna, sama je doma sišla s kreveta i otišla do stola, najela se i opet prešla na krevet.

Naravno, uz teškoće, ali ipak se samostalno kretala.Međutim, kada su je dovezli

doma nakon dva mjeseca boravka u bolnici bila je nepokretna, puna hematoma po cijelom tijelu, s oduzetom desnom stranom, ruka i noga ukočene, prestrašena. Bila je u katastrofalnom stanju, živi mrtvac.

Nakon samo tjedan dana kako su o njoj počeli skrbiti medicinska sestra i tehničar, majka se oporavila, naravno, uz puno truda i vježbanja, jer su joj se rane već pojavile na kuku i petama, a nije ni govorila.

Moguće je da je možda pala, a pretpo-

stavljaju da je bila šlagirana i da nitko s njom nije radio na vježbama. Svaka čast sestrama, znam da se trude i da ih je premalo na toliko teških bolesnika, ali ipak je netko zakazao.

Majka se sada polako oporavlja i polako staje na svoje noge i to zahvaljujući divnim ljudima koji je njeguju kod kuće.

Nažalost, ovo društvo im za to ne daje nimalo zahvalnosti ni priznanja. Čitateljica (podaci poznati u redakciji)

školovanih vrtlara Davne 1958. godine, godine u kojoj je osnovana tadašnja vrtlarska škola u Vinici, upisano je 40 polaznika i to 16 djevojaka i 24 mladića te je 1961. njih 39 i uspješno maturiralo (jedna djevojka je odustala). U spomen na 50. obljetnicu mature odlučili su se sakupiti u školi i, iako su znali da je veliki dio njih otišao, praktički, po cijelom svijetu i nije jednostavno bilo doći u školu, a osim toga pouzdano znaju da njih 11 više nije živo,

ipak ih je 9-ero uspjelo doputovati i evocirati uspomene iz doba kada su učili za to plemenito zanimanje i mnogi su uljepšavali vizure prostora u kojem su živjeli.

Sastanak je bio 8. listopada, u školi ih je dočekala sadašnja ravnateljica Rajka Tršinski, poželjevši im dobrodošlicu koju je napisala na školskoj ploči u razredu u kojem su prije pedeset godina završili svoje školovanje. (...) Koliko znaju, od bivših nastavnika samo je jedna profesorica živa, Marija Toplak Vinceljak.

Ravnateljica im je svakom poklonila mali „pušlek“ koji su izradili sadašnji učenici koji se školuju za cvjećare. (...) Vidno uzbuđeni i sretni zahvalili su ravnateljici i čestitali joj na prekrasno uređenoj školi i europskim uvjetima svih praktikuma, ali su ujedno izrazili žaljenje zbog činjenice da je zanimanje vrtlara danas nezanimljivo mladim naraštajima. Naime, ove školske godine, prvi put u povijesti škole, nije bilo dovoljno zainteresiranih za zanimanje vrtlarski tehničar.

Srednja škola “Arboretum Opeka”

OŠ SRAČINEC

40 godina mature

POZIV Igraonica za djecu s teškoćama u razvoju udruge “Uz tebe sam”

Roditelji, dovedite djecu u igraonicu Udruga „Uz tebe sam“ svaki ponedjeljak od 17 do 18:30 sati organizira igraonicu za djecu s poteškoćama u razvoju u podrumu stare kirurgije Opće bolnice Varaždin pa se pozivaju roditelji da dovedu svoju djecu kako bi kroz učenje izgrađivala pozitivne stavove prema svijetu oko sebe. Kroz ovakve igraonice djeca razvijaju svoje motoričke i govorne vještine, uče se brizi za druge i suradnji, unapređuju socijalizaciju i zabavljaju se, a roditeljima se stručnim radom nastoji pomoći u brizi za djecu s posebnim potrebama, kako kroz individualni rad, tako i kroz različite stručne radionice.

Igraonica je namijenjena djeci koja boluju

od cerebralne paralize, mentalne retardacije, Downovog i Westovog sindroma ili miješanih poremećaja. Programi rada s djecom organiziraju se grupno i traju po 90 minuta, a u njima mogu sudjelovati djeca od 1 do 10 godina starosti. Za više informacija javiti se možete Marini Kereša na broj mobitela 098/961-44-66.

Ljiljana Klarić

Napokon su se ostvarila obećanja dana nakon male mature da ćemo se sresti svakih pet, pa deset, dvadeset godina, no prošlo je i dva puta po dvadeset godina. Srela se generacija Osnovne škole Sračinec koja je školu završila 1971. godine. Zahvaljujući našim kavalirima na čelu sa Stankom Plantakom okupili smo se u jako lijepom broju. Proslavi se pridružio tadašnji direktor škole Zdravko Glazar, obišli smo počivališta pokojnih profesora i kolega te se uputili na feštu u CBS Svibovec. Tamo je uslijedilo prozivanje po razredima, prisjećanje na sve lijepe uspomene uz pjesmu i ples do ranih jutarnjih sati. Ukratko, svima nam je bilo odlično.

Maturanti OŠ Sračinec, generacija 1971.

Modelarski „Airshow“ u Sv. Iliji!

Povodom obilježavanja 10. godina postojanja, Modelarski centar Varaždin u nedjelju 23. listopada na svojem uređenom travnatom uzletištu u Sv. Iliji priređuje atraktivno modelarsko druženje. Kako doznajemo od Krešimira Hrastovca,, predsjednika MCV-a, cjelodnevni letački program počinje u 9 sati, a zrakom će letjeti modeli vitkih jedrilica i brujati motori RC vođenih akrobatskih aviona i heli-

koptera. Za sve uzvanike, goste iz srodnih klubova iz cijele Hrvatske te posjetitelje, organizatori priredbe osigurali su bogatu gastronomsku ponudu, a treba znati da u letačkom programu sudjeluju državni prvaci u zrakoplovnom modelarstvu.

Naime, Modelarski centar Varaždin okuplja tridesetak aktivnih članova, a u svojim redovima ima modelare sa zavidnim rezultatima s međunarodnih natjecanja. (jn)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Tu kraj nas 15

18. listopada 2011., br. 387

HUMANO OBI već drugu godinu za redom provodi humanitarni projekt OBI Anđeli

Po dobro obavljenom poslu, članove obitelji Vrbanić OBI-jevi Anđeli - volonteri OBI trgovine - ugostili su u prodajnom centru te im uručili vrijedne darove

Akcijom OBI Anđeli grade ljepše i udobnije domove Javnim predstavljanjem mogućnosti same poboljšati rezultata provedbe ovogosvoje stambene uvjete. dišnjeg projekta OBI Anđeli Ove godine OBI Anđeli u Sisku, Varaždinu i Slavonpomogli su šesteročlanoj skom Brodu, u obitelji Vrbanić iz Kučana sr ijedu 12.

Donjeg kojoj je, prema e v o listopada riječima Saše JovicI B O u OBI kog, regionalnog dine o i g l g trgovoditelja prodaje, mo o p i l e v ini u obnovljen obiteljAnđ noj a l č o r Varažski dom kako bi čete su šes rbanić iz tvero djece imalo dinu V ji još jedkvalitetnije životne obitel čana nom je uvjete.

Ku dokazag Donje no snažno Primjer svima p ar tn e r s t vo - Time će šesteročlana OBI-ja i lokalne zaobitelj Vrbanić iz Kučana jednice. Treba znati da OBI, Donjeg pokraj Varaždina europski lider u trgovini za moći uživati u obnovljekuću i vrt, već drugu godinu nom obiteljskom domu, čije zaredom provodi projekt OBI je uređenje u materijalu i Anđeli, namijenjen obiteljiljudstvu osigurao OBI. Čak ma s više djece koje nisu u petnaestero volontera, za-

poslenika OBI-ja, uređivalo je životni prostor te obitelji, kako bi četvero djece ove mnogočlane obitelji imalo znatno kvalitetnije uvjete za učenje i igru. Između ostalog, uređeno je potkrovlje, tri dječje sobe, kupaonica i hodnik, a ukupna vrijednost radova u domu obitelji Vrbanić iznosi preko 70.000 kuna – istaknuo je Saša Jovicki zahvalivši pritom Gradu Varaždinu, partneru u provedbi ove akcije usmjerene potpori socijalno ugroženim obiteljima. Zahvalivši u ime Grada OBI trgovini i svima koji su sudjelovali u osmišljavanju i provedbi ove plemenite akcije, zamjenik gradonačelnika Slobodan Mikac izrazio je zadovoljstvo što će ovaj hvalevrijedan projekt u gradu anđela biti nastavljen.

Zahvalu OBI trgovini na uspješnoj provedbi jedinstvenog humanitarnog projekta uputio je i ravnatelj Centra za socijalnu skrb Nikola Dugandžić. Naime, projekt OBI Anđeli ponovno je dokazao snažno partnerstvo OBI-ja i lokalne zajednice. Ulaganjem u socijalno ugrožene obitelji, OBI je u partnerstvu sa županijskim centrima za socijalnu skrb i lokalnim vlastima, bez čije podrške projekt ne bi bio moguć, primjerom pokazao društveno odgovorno ponašanje.

OGLAS

OBI je u najdražoj trgovini solomahera predstavio projekt OBI Anđeli povodom završetka obnavljanja obiteljskih domova u Sisku, Varaždinu i Slavonskom Brodu

Od Solomahera do OBI Anđela - Kampanjom Solomaheri koju smo predstavili prošle godine, dokazali smo kako je uz OBI gotovo svaki posao u kući i oko nje lak i jednostavan. Projektom OBI Anđeli željeli smo učiniti iskorak i pokazati kako ideja Solomahera funkcionira i u praksi. Tako se rodila inicijativa o pomoći obiteljima koje nemaju idealne životne uvjete.

Osim u samom materijalu potrebnom za renovaciju, OBI pomaže i u radovima, zahvaljujući volonterima – zaposlenicima OBI-jevih centara koji su stručno

obučeni i koje s ponosom možemo nazvati majstorima za sve - istaknuo je u svojem obraćanju predstavnicima medija Saša Jovicki, regionalni voditelj prodaje. Dodajmo i to da je OBI trgovina d.o.o. u ovoj prigodi u varaždinskom prodajnom centru ugostila sve članove obitelj Vrbanić te im uručila vrijedne poklone. Između ostalog, našla se tu peć na kruta goriva i još sijaset stvari koje će višečlanoj obitelji iz Kučana Donjeg itekako pomoći lakše prebroditi predstojeću zimu.

16 Školstvo

18. listopada 2011., br. 387

EKO GRUPA OŠ Petrijanec radi za vrijeme ljetnih praznika

U školskom eko vrtu - vatrogasci EU PROJEKT Škola stranih jezika Žiger

J Cilj je poticanje

Od Anđelinjaka do dvorca Trakošćan

i razvoj interesa učenika prema obradi zemlje, uzgoju i proizvodnji ratarskih kultura Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Škola stranih jezika – Žiger uključena je u dvogodišnji međunarodni projekt pod nazivom Culture Treasure Hunt. U projekt, koji se financira uglavnom sredstvima Agencije za mobilnost, uz varaždinsku Školu stranih jezika – Žiger, uključeno je još šest zemalja članica ili budućih članica EU:

š

kola je ocijenjena kao vrlo organiziran i kvalitetan partner te je dobila puno pohvala Njemačka, Grčka, Estonija, Španjolska, Island i Poljska.

Ideja projekta je otkrivati poznato ili manje poznato kulturno blago zemalja partnera koje sudionici upoznaju kroz neposredno otkrivanje i doživljavanje tog blaga.

Gosti partneri Škole stranih jezika – Žiger već su

boravili u Varaždinu od 28. rujna do 2. listopada gdje su otkrili varaždinski Anđelinjak, Varaždinsko groblje i njegove znamenitosti, Arboretum Opeku te dvorac Trakošćan.

Također, naučili su orijentirati se po gradu, a otkrili su i seoski turizam. Budući da su u Varaždinu bili u vrijeme Varaždinskih baroknih večeri, pogledali su Venecijanski orkesar u Varaždinskoj katedrali.

Uz pisani materijal s dojmov ima i digitalnu igru koja vodi od znamenitosti do znamenitosti nekoga kraja ili grada, najznačajniji rezultat ovog projekta bit će udžbenik za učenje engleskog jezika za potrebe turističkih vodiča, ali i svih koje zanimaju putovanje i turizam. Škola stranih jezika – Žiger je ocijenjena kao vrlo organiziran i kvalitetan partner u projektu te je dobila same pohvale, što joj otvara vrata za buduće projekte koji slijede.

Eko grupa OŠ Petrijanec započela je rad u školskom eko vrtu 2010. godine kada su zasadili bundeve s ciljem izrade poznatog bučinog ulja na tradicionalan način. Nakon što su posađene bundeve, učitelji i učenici brinuli su se o njima i na kraju su bundeve pobrane. Izvađene su koštice i odnesene su u uljaru obitelji Patrčević u Strmec Podravski na sušenje.

Ponuda U listopadu se prišlo izradi bučinog ulja, koje je zatim točeno u bočice i prezentirano na Danu škole. - Cilj ovog projekta bio je poticanje i razvoj interesa učenika prema obradi zemlje, uzgoju i proizvodnji ratarskih kultura - rekla je učiteljica Andreja Mar tinčev ić, voditeljica eko grupe. Konkretno, počeli smo s uzgojem bundeva i zatim s proizvodnjom bučina ulja na tradicionalan način. To podrazumijeva način manualnog uzgoja ratarskih kultura bez umjetnih gnojiva, herbicida i pesticida - dodala je Andreja Martinčević. Bučino ulje kori-

PRIMJER RC Varaždin-Jug stipendira nadarene studente

!

Tri stipendije za studente

Za nadarene studente iz Varaždinske županije Rotary klub Varaždin-Jug raspisao je natječaj za dodjelu stipendija koji je objavljen na klupskim internetskim stranicama www.rc-varazdin-jug.hr.

- Dodjeljujemo tri godišnje stipendije u iznosu od 5.000 kuna koje će se isplaćivati u deset mjesečnih obroka. Sredstva su prikupljena na 3. festivalu vina, pa još jednom zahvaljujem

svim sponzorima, donatorima i dragim prijateljima koji su potpomognuli ovo humanitarno druženje ističe Nataša Cikač, predsjednica RC Varaždin-Jug, koji djeluje četvrtu rotarijansku godinu.

Od svoje najznačajnije humanitarne priredbe, RC Varaždin-Jug dosada je u dva navrata financirao kupnju instrumenata za Glazbenu školu u Novom Marofu stradalu u požaru.

- Od ove godine širimo svo-

je humano djelovanje, ali i dalje dajemo naglasak na mlade, nadarene, potrebite. Uz našu najznačajniju akciju, provodimo i nekoliko njih manjeg obujma.

Tako i ove godine imamo na razmjeni učenicu iz Kanade, zahvaljujući čemu je jedna varaždinska srednjoškolka otišla u tu zemlju na razmjenu - veli predsjednica RC Varaždin-Jug, koji djeluje pod motom „Uvijek spremni pomoći“.

Učenici i učitelji u školskom eko vrtu

tilo se u školskoj kuhinji, nešto je prodano na tradicionalnoj kestenijadi u Petrijancu i danu škole.

Interes za nove aktivnosti u eko grupi doprinio je i novom projektu, uzgoju krastavaca.

U eko vrtu tako su posađeni krastavci i dogovoren je otkup s koprivničkom Podravkom.

Puna dva ljetna mje-

Pomoć Općine Petrijanec Zemljište na kojem se nalazi školski eko vrt iznajmila je Općina Petrijanec koja je također prepoznala hvale vrijedan odgojno-obrazovni projekt OŠ petrijanec. Osim toga Općina finacira i sav potrebni repromaterijal za poljoprivrednu proizvodnju. Tako je nabavljen i sitem za navodnjavanje, folije i mreža za krastavce.

osobe Majerje te veća količina Caritasu u Varaždinu. Svaka berba trajala je dva do tri dana, a sudjelovalo je desetak učitelja i učenive, e d n u b ka. Stručnu e j l u o pomoć bučin ci uz pružao je av t s a r k učiteljima i n a r u g i učenicii os m a Josip p otku Bačan, a učeseca trajala je berba nici su uvijek i ukupno su ubrane 3 tone kraradili lakše poslostavaca. Otkupljeno je 2.030 ve. Učitelji koji su tijekom kg dok je ostatak podijeljen u ljetnih praznika redovito doOŠ Petrijanec, Dječjem vrtiću lazili u berbu krastavaca bili Petrijanec, Ustanovi za starije su Marija Kramarić, Draženka

Pust, Andreja Martinčević, Nevenka Krsnik, Martina Sabljak, Barbara Hunjek, Aladin Čeh, Sanja Lukaček, Ljiljana Mavrek i Sanja Šobak. U radu je pomagalo i tehničko osoblje škole, a svoj doprinos dalo je i lokalno dobrovoljno vatrogasno društvo. Uz njih radilo je dobrovoljno i dvadesetak učenika.

Na kraju svakog projekta podvači se crta i zbrajaju prihodi i rashodi. Kao dobri gospodari svake godine uspiju i nešto zaraditi što ulažu u sljedeći projekt kojim žele još više razvijati radne navike kod učenika.

VAŠE VIJESTI

Prva biciklijada III. OŠ Varaždin U četvrtak 13. listopada djeca iz III. OŠ Varaždin “odvozila” su svoju prvu biciklijadu.

Organizirana je na inicijativu prof. Darka Škerbića, velikog ljubitelja biciklizma, a ujedno i člana Brdsko-biciklističkog kluba ‘’ASI’’. Sudionici su krenuli oko 10 sati, vozili od Biškupca (III. OŠ) do varaždinske Arene (Drave), a vožnja je trajala 30-ak minuta. Uz 85-ero djece, u biciklijadi su sudjelovala četiri učitelja pra-

titelja, učiteljice Branka Pentić i Dragana Sever, te učitelji Darko Cvek i Darko Škerbić, a sve se događalo pod budnim okom pratnje djelatnika PU varaždinske. Iako ih vrijeme u

početku nije služilo, uz njihovu jaku želju i volju, “otjerali” su oblake. Uspješnim dol askom n a o d r e d i š te , mogli su uživati u odmoru i igri. Biciklijada je održana radi rekreacije i druženja učenika i učitelja.

Svima se jako svidjelo i željeli bismo to ponoviti.

Maja Kaniški, 8. b

Školstvo 17

18. listopada 2011., br. 387

USPJEH Filmsko-kreativni studio na državnoj reviji videostvaralaštva djece dobio 3 nagrade

Vanimatori u Vijećnici primili priznanja Na 49. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece, održanoj u Varaždinu od 29. rujna do 2. listopada, u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Agencije za odgoj i obrazovanje, Grada Varaždina i Hrvatskog filmskog saveza, Filmsko-kreativni studio VANIMA ne samo da je bio domaćin, uz II. osnovnu školu Varaždin, već je sudjelovao u konkurenciji

s čak deset filmova od kojih su animirani film SuroGAD i eksperimentalni film 11. 10.

‘98. - 9. 10. ‘11. osvojili čak tri nagrade - dvije prve i jednu treću. Povodom ovog iznimnog uspjeha, u Gradskoj vijećnici bilo je organizirano primanje za voditelje VANIME - Hrvoja Seleca i Sandru Malenicu te šest dugogodišnjih članica VANIME, autorica nagrađenih filmova - Moranu Bunić, Ivu

Šobak, Maydu Rojnik, Tenu Gajski, Emu Štrocinger i Doroteju Mađarić. Priznanja je u ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Vanimatoricama uručio zamjenik gradonačelnika Zlatko Horvat. U Vijećnici su se tako “zavrtjeli” i pobjednički filmovi VANIME. Revija je inače okupila više od 40 osnovnih škola, a na natjecanje je bilo prijavljeno 175 filmova. (ihr)

TU KRAJ NAS Tjedan u znaku 375. rođendana varaždinske Prve gimnazije

“Moderna” tradicija Značaj Prve gimnazije u obrazovanju brojnih generacija učenika je velika ne samo za Varaždin, već za cijelu Varaždinsku županiju Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Prošlog tjedna varaždinska Prva gimnazija proslavila je veliki jubilej, 375. rođendan.

Tijekom cijelog tjedna u toj su se školi održavale razne radionice, izložbe i promocije, dok je najsvečanije bilo početkom tjedna, kada je u varaždinskom kazalištu održana svečana sjednica nastavničkog vijeća.

DSD i ECDL

U sklopu akcije “Volim Hrvatsku” Turistička zajednica Varaždinske županije organizirala je edukativni, dvodnevni izlet za djecu osnovnih škola, čiji su likovni i literarni radovi na temu “Učimo od prirode” ocijenjeni najboljima u županiji. Sudjelovali su učenici osnovnih škola iz Sračinca, Trnovca Bartolovečkog, Ludbrega, Šemovca, Višnjice, Martijanca, Druškovca i Vinice. Djeca i njihovi mentori posjetili su Memor ijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu te uživali u ljepotama Starigrada-Paklenice, Nina, Zadra i otoka Paga.

Prvo na testiranje

Time su stvoreni uvjeti za kvalitetno provođenje nastave.

Uz kvalitetno obrazovanje i mogućnost sudjelovanja u brojnim projektima, današnji gimnazijalci mogu pohađati niz izvannastavnih aktivnosti, nude im se brojne mogućnosti u izbornoj i fakultativnoj nastavi, a imaju mogućnost polaganja DSD-a (Deutsche Sprach Diplom) ili stjecanje ECDL diplome po povoljnim uvjetima, s obzirom na to da je škola samostalni European Computer Driving License testni centar.

Također, važno je naglasiti kako su rezultati državne mature gimnazijalaca iznad državnog prosjeka, a 95 posto učenika upisalo je fakultet koji je bio jedan od njihovih prvih triju izbora.

Značaj Prve varaždinske gimnazije, koju su još 1636. godine osnovali isusovci, u obrazovanju brojnih generacija učenika je velika ne samo za Varaždin, već za cijelu Varaždinsku županiju. Škola se danas može pohvaliti izvrsnim rezultatima svojih učenika koje postižu na natjecanjima, međunarodnim projektima u koje Više kreativnosti je uključena, dvojezičnom Prva gimnazija sjedište je i nastavom, suradnjom s osta- županijskog Centra izvrsnolim školama i zajedničkim sti iz informatike za osnovne radom na projektima sa i srednje škole, a omogućava srednjim školama iz zema- i obrazovanje odraslih s lja Europe, obrazovanjem izdavanjem javnih isprava u odraslih i dislociranim jezičnim i informatičkim razrednim odjeprogramima. I ubuljenjima u Noduće će ova varaža rv P vom Marofu dinska srednja a j i z a i Ludbregu. škola nastojati gimn kola u Prva giodržavati vieš ć t a t e s mnazija soku razinu po i neć c i n e č Varaždin joj u e se pedagoškog ć o k ć e v trenutno standarda učiti, ima 976 samo i kreativno p o d u č a v a i učenika, a nja učenika, moć i u njoj radi sudjelovat i u ažavat r z i 81 nastavnik. međunarodnim Stari dio zgraprojektima, a pokude izgrađen je još šat će u što većoj mjeri 1870. godine, a dograđena uključiti i roditelje u rad je prije dvije godine kada je škole. novi dio zgrade u potpunoNamjera je da Prva gimnasti opremljen namještajem, zija postane škola u kojoj instrumentima i informatič- će se kroz projekte učenici kom opremom, a dobila je moći kreativno izraziti kako i višenamjensku dvoranu, bi školu doživjeli ne samo praktikume, specijalizirane kao mjesto obrazovanja i učionice, te je uređena je učenja, već i zabave te kreaknjižnica i čitaonica. tivnog i humanitarnog rada.

Putovanje i učenje...

378

osnovnoškolaca i srednjoškolaca prijavilo se za centar izvrsnosti iz matematike, čak 158 više nego što ima mjesta. Velik je interes za centre izvrsnosti iz fizike, informatike, poduzetništva te dva nova - iz kemije i hrvatskog jezika.

Zbog velikog zanimanja, u nekima od njih provest će se dodatna testiranja svih prijavljenih prije 22. listopada, kada počinju s radom. Dodajmo da je Varaždinska županija za polaznike osigurala besplatan prijevoz i topli obrok. (ihr)

Slovenski u gimnaziji

Kemijska igraonica jedna od niza radionica održanih prošlog tjedna

USPJEŠNI NA MATURI

95%smaturanata Prve gimnazije upisalo je fakultet koji je bio jedan od njihovih prvih triju izbora, rezultati državne mature iznad prosjeka

POZNATA PO USPJESIMA

!

Škola je poznata i po uspjesima učenika: uz brojne medalje i priznanja na međunarodnim natjecanjima, učenici uspješni na državnim i županijskim razinama

OD POČETKA DO DANAS

!

Školu su 1636. osnovali isusovci.

Stari dio zgrade izgrađen je 1870., a dogradnja je bila 2009. kada je gimnazija dobila dvoranu praktikume, učionice...

Nakon ruskog jezika, koji se u cijeloj Hrvatskoj uči jedino u Drugoj gimnaziji Varaždin, u toj varaždinskoj srednjoj školi učenici će učiti i slovenski jezik, i to u sklopu redovne nastave. Za izvođenje nastave slovenskog jezika i kulture, Druga gimnazija dobila je suglasnost od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te će biti prva škola u kojoj će se učiti slovenski. Projekt bi trebao zaživjeti sredinom studenog, a slovenski jezik učit će stotinjak zainteresiranih gimnazijalaca. (ihr)

18 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Primjeri ljudske dobrote S

tara je izreka da nema novaca kojima bi se naplatila ljudska dobrota. To pokazuju brojni primjeri iz svakodnevnog života koji bi nas trebali potaknuti na razmišljanje o vlastitom ponašanju prema bolesnim, nemoćnim i starim osobama u društvu, kao i o našim najbližima. Svoju priču, sasvim slučajno, ispričao mi je stariji bračni par koji živi u Varaždinu, a njihovo dvoje djece s obiteljima žive u Zagrebu i Rijeci. voje umirovljenika žive sami i brinu se jedno o drugom. Kako je gospođa A.H. zbog teške bolesti unatrag nekoliko godina nepokretna, njen 70-godišnji suprug na sebe je preuzeo potpunu brigu za njih dvoje. i uvjeravanja djece da se presele k njima u Zagreb ili u Rijeku nisu pomogle, kao ni, u ovakvim uvjetima možda razložno razmišljanje supruge da je smjeste u dom umirovljenika. - Mi smo se uzeli iz ljubavi, jedno smo drugom obećali da ćemo se voljeti i u dobru i u zlu i da ćemo jedno drugom pomagati. sretnom smo braku već 50 godina, živjeli smo skladno i lijepo zajedno s našom djecom, a sada tako živimo i nas dvoje.

Sretni što imamo jedno drugo. bolest? Ona je mogla doći bilo kad i opet bismo jedno drugom pomagali – ispričao nam je gospodin I.H, kad je sa svojom suprugom u invalidskim kolicima, vedro čavrljajući s njom, šetao varaždinskim parkom.

D

N

U A

GRADSKA KNJIŽNICA

Četiri albuma novinskih članaka Varaždinskoj knjižnici i čitaonici „Metel Ožegović“ gospođa Ružica Juras, poznata pjesnikinja i književnica, poklonila je četiri albuma novinskih članaka i fotografija u kojima su predstavljeni svi događaji vezani uz rad i razvoj Varaždinskog književnog društva od njegovog osnivanja u veljači 1994. godine.

- Prateći sve članove VKD-a u izdavanju njihovih knjiga, kao i ostalih velikana naše pisane riječi, uz sve važne događaje na tom području,

redovitim sam praćenjem uspjela do sada srediti četiri albuma, a peti je pri završetku. Radit ću i dalje dok god budem mogla i svaki sljedeći album darovati našoj gradskoj knjižnici sretna da će ih kao dio povijesti Varaždinskog književnog društva moći koristiti svi koje to zanima - rekla je gospođa Juras prilikom predaje albuma ravnatelju knjižnice prof. M. Šoštariću, s kojim su varaždinski književnici razvili posebno lijepu i dugogodišnju suradnju.

Mislim, dakle jesam

P

olicija bi morala nešto poduzeti na regulaciji prometa u Zagrebačkoj ulici, koji je svakodnevno od 6 do 8 i od 14 do 16 sati totalno blokiran zbog ulaska i izlaska Varteksovih radnika.“ IVAN CVRTNJAK, VARAŽDIN

18. listopada 2011., br. 387

TU KRAJ NAS Pavle Kerencov (88) slikar naive i pisac

Želim svoja djela spasiti od zaborava J Zadnju izložbu imao je prije četiri godine u Podturenu u Međimurju, a svoj

stvaralački ciklus želi zaokružiti izdavanjem knjige pjesama i autobiografskih zapisa Piše: NEVENKA SUHIĆ

Iako se bliži devedesetoj, gospodin Pavle Kerencov ne miruje. Upravo je na pisaćoj mašini natipkao stranicu teksta o svojim životnim preokupacijama, kritički se osvrćući na neke od poznatih anomalija ljudskog ponašanja i društva.

Takav je, kaže, bio oduvijek, pa je zbog toga što je ukazivao na nepravdu, što se zalagao za prava radnika i malog čovjeka, često bio krivo shvaćen.

No kako je bio snalažljiv, marljiv i uporan, ali i svestran, znao se nositi s teškoćama i situacijama koje su ponekad izgledale bezizlazne. Zato je i njegov život po mnogočemu neobičan, kao i prezime Kerencov, koje je rijetkost u ovom podneblju.

Ruski korijeni - Otac mi je bio Rus, ruski emigrant. On je bio graničar na mađarskoj granici, gdje je i moje selo Podturen. Tu se upoznao s mojom mamom i otuda i moje rusko prezime. Inače sam Međimurec, u Međimurju sam odrastao, završio osnovnu školu, a i oženio sam se s Međimurkom iz Pušćina, sela nedaleko Varaždina. Kako se nekad išlo „trbuhom za kruhom“, i ja sam krenuo u svijet. Otišao sam u Sloveniju, pa u vojsku, počeo je II. svjetski rat, čiji sam bio i Njegov život po mnogočemu je neobičan, kao i njegovo rijetko prezime - Kerencov sudionik, a onda sam i ostao raditi u vojsci. Kao vojno lice iz Slovenije sam 1947. godine došao u prekomandu u Varaždin. No nakon desetak godina - Izrada intarzija bila je vrlo zahtjevna, ali u to koliko svezaka napisanih pjesama, kao i zapisa rada, na vlastiti sam zahtjev vrijeme i vrlo rijetka tehnika, pa je na izložbama o njegovom životu. Dok smišlja načine kako izašao iz tadašnje JNA i opet uvijek izazivala interes posjetilaca. No mene su u ovoj teškoj gospodarskoj situaciji pronaći u potragu za novim poslom. zanimale i druge tehnike i ubrzo sam se okušao sredstva za objavu tih tekstova, naš sugovornik S obzirom na to da sam kao u slikanju uljem na staklu i lesonitu, u drvorezu, progovara i o svom samačkom životu. Iako nije seljačko dijete znao svašta ali i u izradi skulptura od drva. Izlagao sam na sam, jer u kući živi sa svojom kćeri i troje odraraditi, a u vojsci sam završio devet samostalnih i ni sam ne znam na koliko sle unučadi, nedostaje mu supruga s kojom je malu maturu te nakon vojske skupnih izložbi, tako da su moji radovi otišli sretno živio više od 50 godina. Usprkos tome i srednju ekonomsku školu, po cijeloj Hrvatskoj, kao i izvan njenih granica ide dalje, a svoju osamljenost nastoji odagnati nije me bilo strah prihvatiti - prisjeća se Kerencov.Istovremeno, bavio se i tražeći načine kako bi sve ovo što je ostvario se posla. Prvi posao opet sam pisanjem, pa na njegovim policama čeka ne- očuvao od zaborava. našao u Sloveniji, jer me tu nitko nije htio zaposliti kad sam svojevoljno napustio kraju konačno završio nije došlo u pitanje i moje supruzi koja je radila u „Bovojnu službu! Takva u kancelariji. Ali radno mjesto. Opet sam bio biću“ u pogonu proizvodnje a v o g su to bila vremena. kako sam bio nezaposlen. Novi sam posao stolica pomagao u „krpanju“, nje t s o I zaposlio sam se buntovne na- našao u tadašnjem Radničkom odnosno otklanjanju grešaka tn pedan tnički kao građevinski ravi, pa sam sveučilištu, da bih na kraju nakon prešanja drvenih sjedaje radnik, a nakon li i um su ga do k r i t iz i r a o svoj radni vijek do odlaska u la, otkrio je da je takav posao a godinu dana za mirovinu odradio u Upravi vrlo sličan intarziji. Njegova oveli e nebrigu vratio sam se r a d n i k e , Varaždinskoga groblja - ispri- pedantnost, strpljivost, ali i nerv, d ive slikarsk lj u Var ažd in i g otovo čao je Pavle tek dio svojih umjetnički nerv, doveli su ga zanim e – izrade zap oone uz neke svoje koji putešestvija.S odlaskom u do zanimljive slikarske tehnike nik h e t ja stare znance iz su istovar i - mirovinu, međutim, njegovo – izrade intarzija, po čemu je tarzi n i vojske dobio povali trupce na traganje za novim zanima- uskoro bio jedinstven i preposao u Varaždinu, prvo kiši i na snijegu cijama ne prestaje. Kako je znatljiv. U druženju sa slikariu mundusu „F. Bobić“ na bez ikakve zaštitne oduv ijek bio umjetnička i ma počeo je otkrivati i druge kantanju trupaca, nakon toga odjeće, zamjerio sam se nad- pjesnička duša, okušao se u slikarske i kiparske tehnike po u elektroradionici kao i na ležnima. Počelo je šikaniranje, slikarstvu. Bilo je to vrijeme kojima su ga ubrzo zapazili kojekakvim drugim poslovi- premještaj s kancelarijskog procvata slikarske naive, a poklonici likovne umjetnosti i ma u proizvodnji, da bih na posla u arhivu, dok na kraju kako je već neko vrijeme svojoj izvan Varaždina.

Odagnati usamljenost kreativnošću

18. listopada 2011., br. 387

Oglasi 19

20 Poslovni svijet HZZ VARAŽDIN

18. listopada 2011., br. 387

DOZNAJEMO Šoping centar bit će uz jugozapadnu zaobilaznicu

Ove kino i kuglana, ostalo dogodine

Manje nezaposlenih

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih krajem rujna u varaždinskoj Područnoj službi HZZa manji je za 287 osoba ili tri posto, a u usporedbi s istim mjesecom prošle godine za 110 osoba ili 1,2 posto.

Tijekom rujna evidentirano je 944 novih nezaposlenih osoba, od čega se izravno iz radnog odnosa prijavila 571 osoba.

Istovremeno, prijavljeno je 814 slobodnih radnih mjesta, što je u odnosu na mjesec ranije za 314 mjesta ili 62,8 posto više.

Zaposleno je 800 osoba koje su bile prijavljene u evidenciju, što je 102,5 posto više nego u prethodnom mjesecu i 23,8 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

GEOTEHNIČKI

Novi zavod i praktikum U prostorijama Geotehničkog fakulteta u srijedu će se otvoriti Zavod za inženjerstvo okoliša te Kemijski praktikum.

- U vrijeme rješavanja brojnih problema zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj, otvaranje Zavoda za inženjerstvo okoliša na jednoj znanstveno-nastavnoj državnoj instituciji ima sigurno posebnu važnost.

To je i značajan doprinos nastojanjima da se ova problematika pokuša rješavati na zadovoljstvo i dobrobit svih stanovnika - ističu u Geotehničkom fakultetu koji će, uz ostale, posjetiti dr. Mario Šiljeg, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša.

LUMINI

Zahvaljujući dobrom odazivu budućih zakupaca, ovih dana počeli su pripremni radovi na izgradnji shopping centra City Point

U Varaždinu šoping centar tek - 2013.

J Varaždin ima prostora za jedan šoping centar visoke kvalitete, usporedimo li ga sa

sličnim sredinama u Austriji, veli Harald Peham, direktor Trgovačkog centra Varaždin Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Kada se govori o tome da Hrvatska ima više kvadrata sa šoping centrima nego neke druge zemlje, treba biti oprezan jer se tržišta promatraju individualno, upozorava Harald Peham, direktor poduzeća Trgovački centar Varaždin, tvrtke kćeri u stopostotnom vlasništvu Braunsbeger Holding GmbH, koja ulaže nešto više od 50 milijuna eura u izgradnju City Pointa, prvog šoping centra u Varaždinu.

U City Pointu 600 novih radnih mjesta Uz austrijske investitore, u razvoj trgovačkog centra City Pointa uključen je i partner F.O./Development, čiji predsjednik Uprave Denis Čupić naglašava bitnu ulogu lokalne zajednice za uspjeh projekta u kojem će se otvoriti 600 radnih mjesta.

- Za Varaždin je ovo značajan, dobar i koristan projekt koji govori da se investicije u

To što u Varaždinu nema šoping centara u kojima bi kupci mogli šetati u zatvorenom prostoru, odmoriti se te se zabaviti, potaknula je Austrijance da uz južnu stranu trgovine Lidl krenu s gradnjom objekta U proljeće 2013. od 25 tisuća kvadrata - Varaždin sigurno ć e v prostora za iznajmljiima prostora za jeo n vanje, od čega će dan šoping centar kuplje a z Supermarket Konvisoke kvalitete, od 70 e š i v zuma zauzeti 3.600 usporedimo li ga o t s o tisuća, a Cineplexx sa sličnim sredip a r o kino 1.800. Otvaranama u Austr iji. prost nje centra najavljuje Štoviše, slični ause za ožujak 2013. strijski gradovi imaju - Već je zakupljeno više od dva ili tri šoping centra, pa je jedan u Varaždinu primjeren 70 posto prostora. Posljedica je s obzirom na razinu kupovne to iznimne lokacije koju morate moći, budući da već postoji odabrati zajedno sa zakupcima, odnosno prema potrebama kujedan retail park - veli Peham.

nas nastavljaju, da postoji investicijska klima i da za naš grad postoji i dalje zanimanje investitora. Posljedica je to brzog rješavanja sve potrebne dokumentacije, ali i najnižih komunalnih doprinosa - rekao je u srijedu Zlatko Horvat, zamjenik gradonačelnika Varaždina, koji će samo od komunalnih doprinosa prihodovati 17 milijuna kuna.

paca. Još prije početka gradnje krenuli smo u razgovore sa zakupcima s kojima surađujemo u Austriji i Češkoj gdje smo zadnjih dvadeset godina otvorili više od dvadeset šoping centara, i to uglavnom u sekundarnim gradovima - veli Peham.

Rad Otta Barića Upravo zahvaljujući dobrom odazivu budućih zakupaca, ovih dana počeli su pripremni radovi na izgradnji shopping centra City Point čiji je glavni izvođač Stipić Grupa, koja će tu imati više od 900 radnika.

- U zadnje četiri godine napravili smo više od 600 tisuća kvadrata trgovačkih centara.

Dakle, problematika nam je

poznata i svjesni smo odgovornosti. Usprkos recesiji, osobito u građevinarstvu, tvrtke koje su se profilirale, opstat će - ističe Sven Müller, član Uprave Grupe, najavljujući i angažiranje lokalnih tvrtki.

Tijekom dvogodišnjeg razvoja projekta, City Ponit doživio je ozbiljne promjene u pogledu arhitektonskog rješenja. Novo rješenje, koje je predstavljeno u srijedu u Varaždinu, djelo je arhitekta Otta Barića i studija Tubus.

- Raniji je koncept imao većinu parkirališnih mjesta na krovu, dok novi ima parkiralište u suterenu. Druga je promjena da će prilaz i izlaz biti s iste strane - veli Barić.

Centar Lumini otvorit će svoja vrata u prosincu, i to zabavni segment sa Cinestar multipleks kinom te kuglanom. Cinestar kino u Lumini centru bit će prvo multipleks kino u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a prostirat će se na površini od 1.400 kvadrata gdje se nalazi šest kino-dvorana i 3D sustav. Zahvaljujući tome, posjetitelji će moći uživati u ovom zabavnom dijelu već u predbožićnom razdoblju, dok će ostatak centra biti otvoren u proljeće iduće godine.

- Razlog tome su dodatni radovi na uređenju prostora zakupnika kao i utjecaja sezona na modnu industriju. Kada se otvori, Lumini će zasigurno biti jedini shopping centar treće generacije u Varaždinskoj županiji - doznajemo od Eirika Forthuna, izvršnog direktora EELD/ Verdispara.

Hipermarket u centru Lumini imat će B-Hyper, internacionalna tvrtka koja je zadnjih dva desetljeća otvorila i upravljala s više od 20 0 supermarketa i hipermarketa na području skandinavsko-baltičke regije koji posluju u sastavu različitih trgovačkih lanaca, kao što su norveški Rimi hypermarket i baltički IKI. U hipermarketu u Luminiju namjerava ponuditi više od 30 tisuća artikala domaćih i stranih dobavljača.

Zabavni dio u prosincu

Prava odluka Koje uloge razlikujemo u timu?

U

timovima se može razlikovati osam različitih uloga članova tima. Timovi u kojima su sve uloge zastupljene pokazali su se kao uspješni timovi. Jedan član tima može ispunjavati više uloga, a opet istu ulogu može ispunjavati više članova tima. zvršitelj je realistična, praktična, marljiva i pouzdana osoba, posvećena organizaciji. U rad tima unosi red i ima veliko iskustvo. Ne voli promjene i teško mijenja planove. Zadatak izvršitelja je da odluke provodi, a ne da ih donosi. oordinator je član tima koji je svjestan vještina, karakteristika i znanja svakog člana tima.

Koordinira članove tima kako bi na najučinkovitiji način postigli zadani cilj. Koordinator je osoba koja je praktična i samopouzdana, u svakom trenu

I

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

K

zna što dalje treba uraditi i puna je povjerenja u ljude. okretač je član tima koji je vrlo energičan i tu energiju unosi u cijeli tim. Društven je i dinamičan, ali ponekad i nestrpljiv zbog svega što želi postići. Ako se pokretač nalazi u timu koji je pasivan, tim će se zahvaljujući njemu pokrenuti. reativci su maštovite osobe pune ideja. Njihove su ideje često radikalne i zanemaruju protokole i praktičnost, ali njihova kreativnost daje doprinos u rješavanju problema. straživač sakuplja ideje članova svoga tima i razvija ih do detalja. Istraživači su društveni i imaju široku mrežu poznanstava i veza unutar i izvan organizacije. Na taj način nezamjenjivi su za dobivanje informacija o mogućnostima rješa-

P

K I

vanja problema. romatrač - procjenjivač je član tima koji brine za kvalitetno donošenje odluka. Njegova je uloga osigurati da se svaka alternativa rješenja problema vrednuje, pa da se tek onda donese odluka. To su osobe koje ne dolaze do izražaja, realne su, logične i objektivne. imski radnik brine se za dobre odnose unutar tima. On stvara pozitivnu atmosferu u kojoj je timu ugodno raditi. Timski radnik zna kako riješiti krizne situacije i konflikte, smiriti one koji su agresivni i ukloniti iz rasprave one koji smetaju. inalizator je obično disciplinirana, marljiva i pedantna osoba. On podsjeća tim na rokove i potrebu za njihovim poštovanjem. Finalizator se brine za dovođenje posla do kraja.

P T F

Poslovni svijet 21

18. listopada 2011., br. 387

I TOGA IMA Na prilike u Varaždinskoj županiji gleda se različito

Pred bankrotom ili na putu izlaska iz krize?

J Podržavam županov optimizam koji

nam treba, ali ne u tolikoj mjeri, upozorio je županijski vijećnik Miroslav Bunić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Županija je na rubu bankrota i ne vidim mjesta zadovoljstvu, ustvrdio je Stjepan Sraga, predsjednik kluba vijećnika HSS-a u varaždinskoj Županijskoj skupštini, ocjenjujući stanje županijskog proračuna koji, nakon šest mjeseci, bilježi manjak od 29,5 milijuna.

Čiji su dugovi?

Usprkos manjku, koji je uglavnom prenesen iz proteklog razdoblja, župan Predrag Štromar iznio je oprečno stajalište u odnosu na Sragino.

- Prihodi proračuna su se stabilizirali. Od srpnja do rujna proračun se puni kao i protekle godine, tako da ne očekujem povećanje manjka, koji je u prvih šest mjeseci rastao uglavnom zbog izostanka decentraliziranih sredstava. A uspijemo li prodati dionice PZC-a, a zatim i Hidroinga, dogodine bismo mogli doći na nulu - rekao je Štromar dodavši da to ulijeva optimizam.

Umjerenije ali i realinije ocjene stanja županijskog proračuna i od Štromara i od Srage dali su vijećnici HDZ-a.

- Podržavam županov optimizam koji nam treba, ali ne u tolikoj mjeri. Trebali bi ozbiljnije shvaćati situaciju u prvih šest mjeseci u kojima smo imali 76 milijuna kuna prihoda te 107 milijuna kuna rashoda. Dakle, manjak nije zanemariv iznos jer se radi o gotovo 30 posto planiranog prihoda. Uz to, prihodi od poreza na dohodak pali su 7,5 posto i trend nije dobar, a teško je očekivati da će

u idućem razdoblju biti bolje.

Stanje bi zato trebalo ozbiljnije shvaćati jer je pred nama razdoda blje koje neki ocjenjuju slotako a ženim, iako e moj ima i onih posluj avno bi koji tako ne , od tvrtka , istaknuo misle. Stoga la b i r as h o d e propa Beser trebalo staviti je pod nadzor i u odnos s prihodima kako bismo iduće godine uistinu došli na nulu - istaknuo je vijećnik Miroslav Bunić, posebno upozorivši da polugodišnjem izvještaju nedostaje analiza uzroka za postojeće stanje te prijedlozi kako ga prevladati.

Nakon što je vijećnik HSLS-a Mirko Jurić ustvrdio da nema osnove govoriti o bankrotu jer se proračun u prvom polugodištu slabije puni svake godine, Oprečne su ocjene stanja županijskog proračuna koji bilježi manjak od gotovo 30 milijuna kuna javio se Franjo Beser.

- Ovakvo stanje sigurno nas mora zabrinuti. Manjak se namjerava smanjiti prodajom imovine, odnosno udjela u tvrtBudžet Grada Varaždina smanjit će se za gradonačelnika. kama PZC i Hidroing. Da tako Kad su rashodi u pitanju, u plan je une5,5 milijuna, ali će više novca biti osiguraposluje moja tvrtka, odavno no za održavanje cesta, javnih površina, sen novi trošak, 500.000 kuna za izbore, a bi propala. Prihodi od prodaje rasvjete, kao i gradski autobusni prijevoz. više je osigurano i za subvenciju gradskog trebali bi ići za kapitalne inUpravo će to biti jedna od posljedica prijevoza. vesticije koje donose prihod Više novca ići će i za plaće, a zanimljivo trećeg ovogodišnjeg rebalansa gradskog - ustvrdio je Beser pozvavši proračuna, koji je s 242,4 milijuna kuna je da je razlog tome pritvaranje, a potom župana da reže troškove jer i ostavka Ivana Čehoka. On, naime, nije smanjen na 236,9 milijuna. ovako dalje ne može.

- Sve obveze podmirujemo na vrijeme, donio odluku o smanjenju osnovica za S takvim ocjenama nije se plaću, na temelju kojih bi im mjesečna uz nekoliko dana ili tjedana zakašnjesložio Štromar koji je ponovio nja. A imamo više od 40 milijuna kuna primanja bila manja. Zbog toga su se zapoda će proračun biti napravljen potraživanja. Zbog socijalne osjetljivosti slenicima Grada isplaćivale jednake plaće realno, tako da neće trebati ni ne idemo na masovnu naplatu, jer bismo tijekom cijele godine. Zato je rebalansom rebalans. Upozorio je da je vetime ugrozili poslovanje dužnika i radna osigurano više novca za plaće, sukladno ćina manjka nastala u razdoblju mjesta - naveo je Zlatko Horvat, zamjenik realnoj situaciji. prije sredine 2009., odnosno prije njegovog dolaska na vlast.

Treći rebalans u Gradu

NAŠA POSLA Zagrebački IM&C pokušat će s Validusom mimo suda riješiti svoja potraživanja

Validus još jednom izbjegao stečaj Na varaždinskom Trgovačkom sudu odgođeno je ročište u prethodnom postupku za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečaja nad Validusom.

Odgodu je zatražila zagrebačka agencija Integralni marketing & komunikacije, na čiji je prijedlog i pokrenut predstečajni postupak.

Prijedlog za stečaj ”U tijeku su pregovori između vjerovnika i dužnika radi mirnog rješenja potraživanja”, kratko su pojasnili iz IM&C-a u dopisu sudu na kojem se, sukladno tome,

nije pojavio ni predstavnik Validusa, tako da je samo došao zastupnik države koja ima znatna potraživanja.

Zagrebačka agencija potražuje 557 tisuća kuna glavnice na ime pruženih usluga te još 128 tisuća kuna kamata, budući da su potraživanja, kako se navodi u prijedlogu za otvaranje stečaja, nastala od rujna 2009. pa do siječnja ove godine. U prijedlogu za otvaranje stečaja nad Validusom IM&C navodi da postoje oba stečajna razloga, odnosno prezaduženost dužnika te njegova nesposobnost

plaćanja, a to potkrepljuje i dugotrajnom blokadom računa. Stoji li to, sud će ponovno razmatrati početkom studenog kada bi se trebalo održati novo ročište, ukoliko obje strane u međuvremenu ne postignu nagodbu. Ne bi bilo nikakvo iznenađenje uspije li Validus mimo suda riješiti potraživanja IM&C-a, budući da ova agencija nije jedini vjerovnik koji je odlučilo podnijeti prijedlog za otvaranje stečaja da bi došao do novca i na kraju od njega - odustao.

Naime, to isto je u siječnju

učinilo poduzeće Đuro Đaković Stan te Artur Gedike, nekadašnji izvršni direktor za strateški marketing u Validusu, kojemu je investicijsko poduzeće bilo dužno plaće, bonuse te troškove školovanja u poslovnoj školi na Bledu. Međutim, pritisnut okolnostima, Gedike je svega mjesec dana kasnije povukao zahtjev za stečaj i tako se pridružio ostalim vjerovnicima Validusa u procesu financijskog restrukturiranja tog društva od kojeg su vjerovnici početkom godine potraživali ukupno145 milijuna kuna.

Novo ročište u studenom

PRIMJER

Za trafostanicu HEP daje čak 46,5 milijuna Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u petak je na prigodnoj svečanosti označila početak radova na izgradnji trafostanice 110/20/10 kV Kneginec koja je ključna za opskrbu električnom energijom gospodarskih subjekata i opće potrošnje na području grada Varaždina i općine Gornji Kneginec, odnosno poduzetničkih zona Kneginec i Jalžabet i gospodarske zone Brezje.

- Izgradnja trafostanice doprinijet će razvoju gospodarstva ne samo na području općine, već i na širem području Varaždinske županije - istaknula je predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Ukupna vrijednost ulaganja od 46,5 milijuna kuna obuhvaća izgradnju i opremanje građevine koja je dio redovitog godišnjeg i trogodišnjeg plana ulaganja HEP-ODS-a d.o.o.

Općinski načelnik Goran Kaniški zahvalio je predsjednici Vlade na pomoći u ostvarenju

n

ačelnik Kaniški zahvalio je predsjednici Kosor na nizu pomoći projekata ukupno „teških” 92,6 milijuna kuna. Naime, osim trafostanice, na području općine s državne razine provodi se i projekt obnove državnih cesta (tzv. Betterment II), čija je vrijednost 37 milijuna kuna.

Tu je i izgradnja prepumpne stanice „Kneginec”, putem koje će se otpadne vode iz kneginečkog sustava kanalizacije dopremiti do istočnog kanalizacijskog kolektora grada Varaždina i dalje do uređaja za mehaničko i biološko pročišćavanje. Vrijednost radova na izgradnji prepumpne stanice je 9,2 milijuna kuna, a sredstva osigurava Vlada putem Ministarstva i Hrvatskih voda.

Kaniški je zahvalio i na 100 hektara državnog zemljišta dobivenog za razvoj Poduzetničke zone Kneginec koja ukupno obuhvaća 170 ha. Tu je uloženo milijardu kuna, a trenutno na prostoru zone radi 800 djelatnika, a otvaranjem centra Lumini biti će ih preko 1300.

Općinski načelnik zahvalio je i na 4,5 milijuna kuna pomoći za opremanje poduzetničke zone komunalnom infrastrukturom te na 2,2 milijuna kuna iz programa EIB-II za izgradnju dječjeg vrtića u Lužanu.

22 Crna kronika

18. listopada 2011., br. 387

NAŠA POSLA Istraga protiv bivših čelnika Podravke zbog sumnje u primanje mita

Milan Hovrat ucijenjen?

J USKOK sumnja da je Milan Horvat, većinski vlasnik bivše Fime, bio primoran dati 17 milijuna mita Marincu i Romcu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

kog društva nastavak suradnje u projektu stjecanja dionica Zbog osnovane sumnje na drugog trgovačkog društva počinjenje kaznenih djela plaćanjem iznosa od 17 miliprimanja mita i primanja mita juna kuna.

Budući da USKOK navodi u pomaganju, USKOK je u četvrtak donio nalog o pro- kako su okrivljenici s prvim trvođenju istrage protiv trojice govačkim društvom u svibnju okrivljenika rođenih 1950., 2006. godine započeli poslov1968. i 1970. godine. Nedugo nu suradnju i sklopili ugovore u cilju stjecanja venakon objave ove vijesti na ćinskog udjela internetskim strancia z u njihovom ma USKOK-a, medije trgovačkom ji su izvijestili da van o d e r s društvu, i je prvookrivljeni po ita m u j n to bez Darko Marinac, u dava rivljeni znanja i bivši predsjednik k odluka Uprave Podravke, trećeo o dva Uprave i drugookr ivljeni drža a z Nadzorbivši član Uprana miliju nog odbora ve Saša Romac, a a n trgovačkog trećeokrivljeni Boris ku društva, kao i bez Vidić, osnivač tvrtke City znanja ostalih članova Express.

Uprave, zaključilo se da se radi o bivšoj Fimi, dok je Podravka Preuzimanje košta Osnovano se sumnja, kako potonje trgovačko društvo u navodi USKOK, da su od svib- kojem su radili prva dvojica nja do listopada 2007. godine okrivljenih Marinac i Romac. „S obzirom na to da je iz poprvookrivljenik i drugookrivljeni u Zagrebu i Varaždinu slovne suradnje s tim trgovačuvjetovali direktoru i većin- kim društvom očekivao dobar skom vlasniku jednog trgovač- poslovni i financijski uspjeh,

Radi nastavka suradnje na preuzimanju Podravke Marinac i Romac tražili su mito, sumnja USKOK

direktor i većinski vlasnik trgovačkog društva pristao je na plaćanje navedenog iznosa nakon čega je, prema uputi drugookrivljenika, plaćanje realizirano posredstvom trećeokrivljenika, osnivača i člana uprave jednog trgovačkog društva, na čiji je račun, na temelju sklopljenih fiktivnih ugovora, 21. kolovoza isplaćen iznos od 17 milijuna kuna”, navodi USKOK opisujući način i razlog zašto je Milan Horvat,

kako se sumnja, dao mito prvoj dvojici okrivljenika.

Pritvor za trojku Nakon toga, tvrdi USKOK, trećeokrivljeni je na svoj tekući račun u banci prebacio iznos od 15.051.500 kuna koji je potom 4. rujna 2007. u cijelosti podigao i predao prvookrivljeniku i drugookrivljeniku, dok je za sebe kao nagradu zadržao iznos od dva milijuna kuna.

Nakon što im je trećeookrivljenik predao traženi iznos, prvookrivljenik i drugookrivljenik su nastavili poslovnu suradnju s direktorom i većinskim vlasnikom trgovačkog društva.

USKOK je sucu istrage Županijskog suda u Zagrebu predložio određivanje istražnog zatvora protiv trojice okrivljenika, u trajanju od mjesec dana, zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke.

IMA I TOGA

Napale ju djevojke?

Policijski službenici Policijske postaje Varaždin zaprimili su u nedjelju dojavu 15-godišnjakinje da je napadnuta dok se u subotu oko 22.30 sati vozila Varaždinskom ulicom u Sračincu u pratnji majke.

Vozeći se biciklom iz mjesta Sračinec u smjeru Hrašćice, kako je navela, bez razloga i povoda u jednom su je trenutku zaustavile četiri nepoznate mlađe ženske osobe te je izvrijeđale raznim pogrdnim riječima, nakon čega su je srušile na tlo i izudarale nogama po glavi i tijelu.

Medicinska joj je pomoć pružena u OB Varaždin gdje je utvrđeno da je zadobila tjelesne ozljede u vidu hematoma po licu i čelu te oguljotine i natučenje nosa. Policijski službenici nastavljaju rad na utvrđivanju svih okolnosti ovog događaja i pronalasku počiniteljica.

18. listopada 2011., br. 387

Oglasi 23

24 Urbana kultura

Art/media A na čemu smo mi?

U

skoro će napokon i službeno početi izborna kampanja, pa eto da se ja unaprijed riješim političkih komentara i da se posvetim nek im pametnijim stvarima, recimo Mjesecu hrvatske knjige.

Denis PERIČIĆ vo ovako. Razumr. sc. mljivo je da će se većina Hrvata još dugo morati odlučivati između dvije jake opcije, HDZ-a i SDP-a. Ali, kamo smo mi to zašli kad se moramo odlučivati između – Kosor i Milanovića? e kažem, a priori, da su to nekvalitetne osobe. Sigurno nisu ni najgore što su njihovi kolege mogli katapultirati u stranački vrh. No jesu li to doista najkvalitetniji ljudi u najvećim strankama? Ili, da budemo precizniji, jesu li njih dvoje, kao jedini koji su u poziciji boriti se da vode narod i državu, doista najsposobniji političari u Hrvatskoj? ragi Bože, kakva su vremena bila to, kad je sve bilo jasno i jednostavno, kad su stranke za predsjednike birale svoje najbolje ljude! Tuđman (HDZ), Račan (SDP), Budiša i Gotovac (HSLS)… Ako već nisu bili najbolji, onda su sigurno bili najprirodniji, najlogičniji izbor, kao Paraga i Đapić (HSP), ili pak najreprezentativniji, kao Tomčić (HSS). ednostavno, nekad smo znali na čemu smo. Sada je sve naopako. U vrijeme kad se jedni drže pristojnosti kao plesa oko štange, a drugi kao pijan plota, ništa više nije jasno. HDZ je svoje prvo ime stekao uslijed nezamislivih okolnosti, SDP uslijed neočekivane frakcijske borbe, u HSLS-u su valjda bacali kocku, a u HSS-u kao da su tražili onoga tko će otjerati najviše birača. eđu većim strankama iznimka je jedino HNS: njihovi čelnici uvijek su logično izabrani. Druga je stvar koliko će im to glasova donijeti. i taj HSP, kaj se događa? Na stranu sad to prezime, navikli smo kod njih na neke bučne Hrvatine, a ne na pristojnog intelektualca! ada ne znamo ni na čemu smo mi. A kamoli na čemu su – oni.

E

N D J

M

18. listopada 2011., br. 387

PRILIKA U varaždinskom HNK nastupit će Stefan Milenković

Virtuoz na violini J Zahvaljujući humanitarnom radu članova Rotary Cluba Varaždin 1181, prvi put u našem gradu muzicirat će violinist svjetskog glasa i klaviristica Srebrenka Poljak Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

skog područja koja boluju od Bulozne epidermolize – istaknuo je Klarić dodavši Zahvaljujući humanitarnom da virtuoz na violini živi u radu članova Rotary Cluba New Yorku, gdje mu je i ured.

Varaždin 1181, pr v i put u Varaždinski rotarijanci ponašem gradu muzicirat će vi- tvrdili su nam i to da je Stefan olinist svjetskog glasa Stefan Milenković oduševljeno priMilenković. Kako doznajemo hvatio poziv i s nestrpljenjem od Ignaca Klarića, organizatori očekuje premijerni nastup u koncerta, koji će se održati 20. Varaždinu. Cijena ulaznica za studenog 2011. u gledalištu koncert iznosi 100 kuna, a bit HNK u 20:00 sati, zapravo u će u prodaji na blagajni HNK Varaždin dovode dobro uho- od 1. studenog. Violinist Stefan Milenković rođen dani duo. je 1977. godine. Karijeru je započeo veoma rano, Spektakl - Treba znati da sa Stefanom nastupivši prvi put uz orkeMilenkovićem dugi niz godi- stru kao petogodišnjak. Sa 7 godina osvojio je glavnu na nastupa vrsna klaviristica nagradu na MeSrebrenka Poljak, a ovaj đunarodnom izuzetan glazbeni ć i v v iolinist ičkulturni događaj enko l i M kom na nastavak je prakput i v r p tj e c anju se koju Rotary je m o r t J a ro s l av klub njeguje od s s orke kao Kozian. svojeg osnutka. o i p u t s O v o Očekujemo na k a j dostivrhunski glazbeodišn g o t e p gnuće bez no-scenski spekpresedana takl u varaždinskom otvorilo mu je kazalištu jer Milenković mogućnosti i donijelo u pojedine točke uključuje i publiku. Organizacijom kon- pozive da koncertira u cerata prikupljaju se sredstva više od 30 zemalja. Međunanamijenjena za pomoć onima rodno je priznat po izuzetnoj kojima je najpotrebnija. Ovaj je umjetničkoj osobnosti te put namjena sredstava pomoć po životnoj posvećenosti djeci “Leptirima” s varaždin- humanitarnim ciljev ima.

Bio je proglašen dječjim ambasadorom prve dječje ambasade utemeljene u Međašima.

Nakon višegodišnjeg poučavanja na Predfakultetskom

odjelu kultne umjetničke škole Juilliard (New York, SAD), svojevremeno je preuzeo poziciju profesora violine na Sveučilištu Illinois.

USKORO U Kulturnom centru Ivan Rabuzin početkom studenoga

Regional band u Novom Marofu

A S

Nakon nastupa u Lepoglavi Regional band će uskoro održati cjelovečernji koncert u Novom Marofu, točnije u Kulturnom centru Ivan Rabuzin, 6. studenog s početkom u 19 sati.

Ovih dana završena je studijska obrada nove pjesme Regional banda pod nazivom “More” koja je realizirana u suradnji sa ženskom klapom Lucerne iz Varaždina. O tome i drugim

informacijama o aktivnostima Regional banda možete pročitati na www.regional-band. com. U tijeku su pripreme za snimanje dva video uratka Regional banda i za nastup u Čakovcu i Koprivnici. Dodajmo da je od nedavno pojačana i ritam sekcija banda osim Davora Pejnovića koji svira konge, stalni član banda postao je i bubnjar Krešimir Kovač.

(Ne) filozofiraj Antitotalitarizam i politički diletanti U S

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

Hrvatskoj se već duboko ukorijenio vrlo neobičan predizborni društveni fenomen.

On se sastoji u društvenoj šizmi koja nastaje prije svakih izbora. Narod se, naime, dijeli na antifašiste i antikomuniste. To se pak, naravno, ne događa samo od sebe, nego je obilato potpomognuto političkom propagandom. Tako i ovaj put već počinje ta besramna i beskrupulozna manipulacija. Ona stanje u zemlji prikazuje kao fatalnu dualističku borbu između dva nepomirljiva načela – antifašizma i antikomunizma. Ta se načela navodno bore do skončanja jednoga od njih i upravo je ta borba tobože najvažnija oblikovna sila naroda

ovoga prostora. ve je to, dakako, osim što je grandiozna i gnusna obmana, i prvorazredna bedastoća.

Ma kakva borba antifašizma i antikomunizma!

Narod bi trebalo naučiti (ako eventualno to još sam nije shvatio), kako je pozicija politički ozbiljnog naroda antitotalitarizam (a ne tek antifašizam ili antikomunizam). Kad narod jednom to zaista shvati, neće više biti prostora za političke diletante koji mu žele uvaliti svoje prethistorijske političke tlapnje. Prestat će postojati navijači koji bezrezervno bodre crveni ili crni tim, u besplodnoj utakmici koja nikada ne završava. Prestat će postojati politički ak-

teri koji preferiraju putovanja u prošlost pred vizijama budućnosti. Od presudne je važnosti, dakle, otrgnuti narod od tih kobnih (nametnutih) iluzija. Iščupati ga iz ruku političara koji su ga instrumentalizirali kako bi ostvarili vlastite interese. To je jedini put kojim narod može u neku bolju budućnost. Mora se naprosto riješiti svih tih silnih duhova prošlosti, a sve njihove zastupnike i prizivače ostaviti u toj istoj prokletoj prošlosti. A sve to kako ga budućnost ne bi satrla kada u nju nepripremljen uđe, predvođen pretpotopnim političarima, nedoraslim za izazove ovoga vremena, a kamoli onoga koje tek dolazi.

18. listopada 2011., br. 387

Oglasi 25

26 Kulturni obzor

18. listopada 2011., br. 387

KNJIGA Nepoznato cvijeće na zdanjima gradske jezgre

U D-duru Ljubo Stipišić (1938 - 2011) V

jerojatno najpoznatiji čuvar dalmatinske glazbene baštine, muzikolog, aranžer, skladatelj i dirigent Ljubo Stipišić - Delmata preminuo je 9. listopada u 74. godini. ođen je 28. rujna 1938. u Vrbanju Darko RUŠEC profesor gitare u na otoku Hvaru, a Glazbenoj školi Varaždin glazbom se bavio od 1958. Kao zaljubljenik i promotor klapskog glazbenog izraza postao je poznat kao osnivač i voditelj brojnih klapa od kojih su neke utrle put modernom klapskom pjevanju, a sudjelovao je i inicirao pokretanje brojnih klapskih manifestacija. Tako je jedan od osnivača Festivala dalmatinskih klapa, manifestacije Solinske ljetne priredbe, Sućuračkih prikazanja, Smotre dalmatinskih klapa na Klisu, Susreta dalmatinskih klapa Sudamja, Korizmenog glagoljaškog tradicionalnog pučkog pjevanja u Velikom tjednu Puče moj te Pasionske baštine u Zagrebu. Utemeljitelj je časopisa Bašćinski glasi i glazbene edicije Leut. ako stoji u njegovim biografijama, skladao je pretežito vokalnu glazbu za klape i zborove, koja se najviše temelji na starogradskoj folklornoj baštini koralnog podrijetla. Ogledao se i u većim vokalnim oblicima. Najviše će ostati zapamćen po skladbi “Dalmatino povišću pritrujena” kojom je pobijedio na festivalu u Omišu 1973., a koja je otad postala neslužbenom dalmatinskom himnom. abilježio je više od 200 dalmatinskih pučkih napjeva, sačuvavši ih time od zaborava i pridonijevši njihovoj reafirmaciji. Mnoge od njih izašle su i u zbirkama narodnih pjesama. Pisao je čakavsku poeziju stvarajući vlastiti leksik na temeljima tradicije. Svoje čakavske pjesme objavio je 1988. u knjizi Delmatiana. obitnik je Nagrade grada Splita (1985. i 1993.), Nagrade grada Solina za životno djelo (1996.), Nagrade županije Splitsko-dalmatinske za životno djelo (1997.), odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997.), a 2006. godine dobio je Porina za životno djelo.

Krizantema na Franjeva čkom trgu

R

K

Z

D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Miroslav Klemm predstavio je novu knjigu

ijet georgine Stilizirani cv

Ruža u Pavl inskoj ulici

Cvijeće su gledali, ali ga nisu vidjeli J - Zadaća knjige „Nepoznato cvijeće Varaždina“ je poticati Varaždince da koliko je

moguće duže čuvaju blago koje im je ostavljeno u nasljeđe – kaže Miroslav Klemm Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Iako ste nebrojeno mnogo puta prošli pored prave riznice cvjetnih aranžmana razasutih po pročeljima varaždinskih zgrada, najvjerojatnije ih niste primijetili. Sve što je oko nas većinom uzimamo zdravo za gotovo, no srećom uvijek postoje ljudi koji nas s vremena na vrijeme podsjećaju da zastanemo na tren i pogledamo svu ljepotu koja nas okružuje. Jedan od njih je i dugogodišnji cijenjeni voditelj Kulturnopovijesnog odjela Gradskog muzeja u Varaždinu

Miroslav Klemm. On je nakon, za Varaždin iznimno važne, problematske i edukativne knjige “Izgubljeni grad”, pripremio i tematski odvojak tog izdanja pod naslovom “Nepoznato cvijeće Varaždina”. Više od šezdeset fotografija arhite ktonski i umjetnički realiziranih cvjetnih aranžmana na zdanjima gradske na impres iv an način pokazuju jedan sasv im novi, a opet stari turistički adut i urbani resurs.

- I drugi Varaždinci su stotinama puta gledali to isto cvijeće, ali ga nisu vidjeli! Zato ih knjigom pokušavam ponukati da ubuduće s više pažnje promatraju svoj grad

i cvijeće koje je posvuda oko nas – objasnio nam je Miroslav Klemm razloge koji su ga ponukali za objavljivanje jedne takve knjige.

je ruža’.”

Klemm nije rođeni Varaždinac, a prvi se put susreo s Varaždinom kao dječak listajući u knjižnici na zagrebačkoj Trešnjevci monografiju Miljenka Stančića.

Neiscrpna tema Prepoznao sam na Inače, knjiga “Nepoznato cvijeće Varaždina” je ukori- tim slikama ljepotu koju sam čeno izdanje niza fotografija mnogo godina kasnije doživio koje je Miroslav Klemm prije u stvarnosti. Nemoguće je skoro dvadesetak godina izlo- objasniti tu povezanost! Svatko od Varaždinaca mogao bi žio u Kuli stražarnici napisati bezbroj knjiga o Staroga grada Varaždinu. To je neisna izložbi ci, n i d ž a crpna tema. Uspije li istog naziVar e s ova knjiga naći put va. e t i t e sj ća. do publike, možda - Vei v e j l a kr pokušam s još kolika je Malog e: “Važna jom – kaže Klemm. šteta što j o a Inače, „Nepoznasu neki Rek .” to cvijeće Varaždipr imjerc i je ruža na” rađeno je u istom cvijeća sada duhu kao i “Izgubljeni jako oštećeni, grad”, a zadaća obje knjige a nekih čak nit i nema što je najveća nesreća je poticati Varaždince da ko– kaže Klemm te poručuje: liko je moguće duže čuvaju “Varaždinci, sjetite se Malog blago koje im je ostavljeno u kraljevića. Rekao je: ‘Važna nasljeđe.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE Bogat program do sredine studenog u knjižnici

Cilj: popularizirati hrvatsku književnost Predstavljanjem knjige Miroslava Klemma počeo je Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Metel Ožegović.

Iz bogatog programa možemo izdvojiti predstavljanje projekta digitalizacije zavičajne kulturne baštine 20. listopada u 19 sati i

predstavljanje kajkavskog rječnika „Tak se govori le prinas“ Stanka Vranića, 27. listopada također u 19 sati.

Osim toga, u knjižnici će se održavati tematski satovi priča i kreativne radionice za učenike, proglasit će se i najčitatelji za ovu godinu, a učenicima prvih razreda va-

raždinskih osnovnih škola i nagrađenim srednjoškolcima nudi se mogućnost besplatnog upisa. Mjesec hrvatske knjige održava se radi popularizacije knjige i čitanja.

- U doba krize ljubitelji knjige sve manje kupuju, a sve više posuđuju na što

ukazuje i velik broj posuđenih knjiga. Naime, do kraja rujna posuđeno je oko 200 tisuća knjiga – rekao je ravnatelj knjižnice Mario Šoštarić.

Dodao je kako je fond knjižnice ove godine obnovljen s čak 7.100 novih naslova. (dap)

Kulturni obzor 27

18. listopada 2011., br. 387

REPERTOAR Osim premijera, ove sezone bogat je i reprizni program

ĝWR ĴLWDWL"

U HNK do kraja ove sezone pet premijera

Rock, eros i teror

- Kazalište treba ukazati na simptome vremena kroz suze i smijeh, a mi ćemo se truditi da kroz raznovrstan repertoar zadovoljimo što širi krug publike - kaže Jakovljević Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

tekstu “Arapska noć”, koji će režirati Dubravko Torjanac - rekla je Jasna Jakovljević.

Nakon ljetne pauze u varaždinskom HNK, nova sezona već je počela i to odmah s prvom Suze i smijeh premijerom. Radi se o Plautovoj Krajem 2012. godine planira “Komediji o loncu”, koja je ra- se premijerno izvesti i predđena u koprodukciji s Mestnim stava “Svećenikova djeca”, a gledališčem Ptuj. - Ovom pred- budući da u kazalištu brinu i za stavom nastavljamo tradiciju najmlađu publiku, na proljeće kajkavskoga repertoara, jer se iduće godine postavit će Anderova antička rimska komedija, u senovu “Klinčorbu”. Osim toga, nas prevedena kao Škrtac, Ćup i u koprodukciji s Pinklecima iz Tvrdica, kajkavizirala, odnosno, Čakovca Miran Kurpahić napredstava je dvojezičpravit će interaktivnu bajku, na, slovensko-kajdok će sljedeće sezone U kavska – rekla Georgij Paro režirati je ravnateljica svoju adaptaciju i će veljač zaciji romana Božidara varaždinskog i n a H N K Jasna Prosenjaka “Divg r se u o omira Jakovljev ić lji konj”. Spob Lju te najav ila ati i menimo i kako ž r d o kako će sljeće se u veljači eša Kerek omedije u organizac iji dećeg ljeta, k i n kada Ptuj poLjubomira KereDa staje europska keša održati Dani pr ijestolnica kulkomedije. ture, predstava igrati u -Sve navedeno su novi naptujskim Termama. slovi koje ćemo do konca 2012. godine pokušati realizirati. Kad kažem «pokušati», to znači da Novi naslovi Za ovu sezonu kazalište je smo repertoar planirali kao da dogovorilo s Norveškom am- financijske krize nema. Odabrabasadom suradnju za upri- ni su autori i tekstovi koji mogu zorenje četir iju jednočinki zainteresirati suvremenog gleJona Fossea, najprevođenijeg datelja jer se teme odnose i najizvođenijeg norveškog na našu svakodnevicu u kojoj dramskog pisca poslije Ibsena. smo razapeti između «imati i Osim toga, kazalište dogovara biti», između neminovne glosuradnju s makedonskim kaza- balizacije i očuvanja identiteta, lištem u Štipu, a ovog tjedna između nade u bolje i straha od započinju i glumačke probe nadolazećeg. Kazalište treba za predstavu “Ružni” Mariu- ukazati na simptome vremena sa von Mayenburga, jednog kroz suze i smijeh, a mi ćemo se od najizvođenijih njemačkih potruditi da uz nove naslove i autora mlađe generacije. - Uz reprizni repertoar zadovoljimo Lutza Hübnera i njegov aktual- što širi krug publike – zaključila ni tekst za mlade, “Brijačice”, je Jakovljević.

Osim premijernih predstava, najavili smo i trećeg autora nove njemačke dramatike iako ove sezone bogat je i reprizni će se raditi početkom sljedeće program u kojem su mahom sezone, a radi se o Rolandu domaća djela koje varaždinska Schimmelpfennigu i njegovom publika posebno voli.

Repertoar planirali kao da financijske krize nema

Sezona je počela premijerom Plautove “Komedije o loncu”

NA VODI Fotografije rijeka Damira Klaića plutat će na svim europskim rijekama

Mostovi kao galerije

Slike rijeka plutat će po Dravi

Navikli smo na izložbe u galerijama, rijetke su one na otvorenom prostoru, a do sada još nismo imali šanse prisustvovati galeriji ne na vodi već u vodi. Izložba fotografija “MOST” zapravo je projekt tj. umjetnički odgovor na temu „Mura-Drava-Dunav“ transregionalni park prirode Damira Klaića. Radi se o dvadesetak umjetničkih fotografija snimljenih za promicanje zaštite, obnove i revitalizacije dviju

posljednjih europskih prirodno meandriranih rijeka - Mure i Drave te posljednjih očuvanih močvara i prašuma Europe.

Upravo su pješački mostovi u gradovima, kroz koje teku hrvatske rijeke, galerije na otvorenom pogodne za fotografsku plutajuću izložbu - instalaciju. Fotografije formata 100 x 76 cm, bit će instalirane u vodi, dok bi posjetitelji tih izložbi s mostova imali priliku doživjeti autentičan prizor

rijeke Drave, Mure i drugih hrvatskih rijeka i svim svojim čulima prepustiti se rijeci. Prva instalacija bit će upravo na našem pješačkom dravskom mostu ove subote, 22. listopada, i to od 10 do 20 sati. Nakon Varaždina izložba se seli i u druge hrvatske i europske gradove, a sljedeće godine bit će prezentirana na rijeci Temzi u Londonu. Organizator izložbe je autor Damir Klaić i Galerijski centar Varaždin.

Branko Kostelnik, Eros, laži i pop rock pjesme: Seksizam i profit u hrvatskoj pop- i rock-glazbi u devedesetima, Fraktura, Zagreb, lipanj 2011.

Pod dugačkim naslovom kr ije se stručna, ali vrlo čitljiva sociološka studija o fenomenu androcentričnosti (muškog sek s izma) u hr vatskoj gl azbi. Iako tematizira posljednje desetljeće 20. stoljeća, knjiga je aktualna i danas zato jer se malo toga promijenilo, naročito po pitanju namjerne „kreat ivne“ banalizac ije i komercijalizacije ženstvenosti (pr imjer Sever ine). Knjiga je prošarana osobnim autorov im iskust v ima iz razdoblja djelovanja u grupi Roderick Novy te izjavama članica i članova grupe. Taj dio pr idonosi životnosti knjige i mnogima će biti zanimljiviji od analitičkog dijela (mada se meni čini pomalo rogobatnim). Sve u svemu, vrlo zanimljivo djelo koje može pronaći široku čitateljsku publiku.

Olen Steinhauer, Turist, Algoritam, Zagreb, siječanj 2011.

Početak romana ne sluti na d o b ro: gl av ni junak Milo Weaver zatekne se u Portorožu, gdje pregovara s nekim slovenskim pandanom Jože Manolića. Na sreću, radnja se seli u Veneciju, gdje Milo dočekuje 11. rujna 2001., a potom u SAD, tako da umjesto tipične zapadnjačke travestije balkanskih zbivanja slijedimo punokrvnu priču o tz v. tur istu, CIA - inom agentu za posebne namjene i posebno opake teroriste.

Unatoč povremenim oscilacijama u ritmu, „Turist“ ispada vrlo solidan, moderan špijunski triler, čiji je glavni a d u t u p r avo n e u rot i č ni glavni lik. Nije stoga ni čudno da je roman doživio nastavak te da George Clooney pr iprema ekranizac iju.

Autor je navodno nakratko živio u Hrvatskoj, a sada je stacioniran u Budimpešti.

'HQLV 3HULĴLIJ

28 Duplerica

18. listopada 2011., br. 387

DOZNAJEMO 17. smotra dječjeg stvaralaštva Društava “Naša djeca”, kojoj je domaćin

Kreativno stvaralaštv ra namje e j e r t smo sve i t a z prika roteklih up što se ana radilo ud godin tvima Naša u u Dr š jeca d

J Varaždin je domaćin smotre bio ponovno nakon 15 godina, a održana

je u godini kada varaždinski DND slavi 60 godina rada Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Energičnim nastupom bubnjara i “Pričom o nama”, koju su izveli polaznici stvaralačkih radionica varaždinskog Društva Naša djeca započela je 17. smotra dječjeg stvaralaštva Društava “Naša djeca”, kojoj je proteklog vikenda domaćin bio Varaždin. Ukupno 1206 sudionika, odnosno 982 djece i 224 “velikih” iz svih krajeva Hrvatske okupila je ovogodišnja smotra koja se svake godine održava u drugom gradu, a

u Varaždin je ponovno stigla nakon 15 godina.

Stižu priznanja - Smotra je veliki događaj za Varaždin, ne zato što vas je preko 800, već zato što je to smotra dječjeg stvaralaštva u području likovne, dramske, plesne i glazbene umjetnosti – rekao je na otvorenju Zlatko Horvat, zamjenik grado načelnika s ovlastima gradonačelnika koji

je, kako je istaknula Dubravka Novak, predsjednica varaždinskog DND-a, uvijek bio “naš potporanj i prijatelj”.

Upravo je namjera smotre prikazati sve što se u proteklih godinu dana radilo u Društvima Naša djeca iz cijele Hrvatske. Iako nije natjecateljskog, već revijalnog karaktera, “na oku” je sve imala prosudbena komisija. Prije smotre otvorena je i izložba dječjih radova, no djeca u Varaždinu nisu samo “radila”. Bilo je vremena i za razgledavanje grada te opu-

štanje na zajedničkoj večeri i dječjem disku.

- Zahvaljujemo svim roditeljima djece koji su osigurali smještaj za naše goste, posebno roditeljima djece iz II. OŠ i OŠ Sveti Ilija. Velik dio posla odradili su i naši volonteri, koji su bili zaduženi za goste te brojni suradnici. Svi će za svoj trud primiti zasluženo priznanje – najavila je Đurđica Dropuljić, ravnateljica varaždinskog DND-a, te istaknula da je smotra bila pun pogodak, a Varaždinci izvrsni domaćini.

Monografija za 60. rođendan Smotra je u Varaždinu održana u godini kada Varaždinci slave 60. rođendan varaždinskog Društva Naša djeca.

- Tim povodom pripremamo i monografiju “Priča o nama” u kojoj ćemo kroz fotografije opisati što se sve radilo i događalo u našem Društvu tijekom šest desetljeća. Monografija bi trebala biti gotova do prosinca, a planiramo je predstaviti uz Dan grada Varaždina – najavila je Đurđica Dropuljić, ravnateljica varaždinskog DND-a.

Duplerica 29

18. listopada 2011., br. 387

ovog vikenda bio Varaždin

TU KRAJ NAS Obilježeni Dani kruha

vo djece Ako imaš kruha, nećeš biti gladan J Iduće godine Županiju će na državnoj smotri Dana kruha predstavljati VII. OŠ i Srednja škola u Maruševcu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Štrukli od sira i jabuka, zljevke, orehnjače, makovnjače, kukuruzni, pšenični i bijeli kruh, pogače, bučino ulje, sir i vrhnje, jabuke i još puno toga stiglo je u subotu na Franjevački trg iz svih krajeva Varaždinske županije.

Priča i zdravlje Povod je bio županijska smotra Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje, koja je dan prije započela u VII. OŠ sa sadnjom stabla mira, nakon čega je održana misa na kojoj je održan blagoslov kruha i plodova zemlje.

- Dane kruha slavimo kako bismo Bogu zahvalili na svim plodovima zemlje. Bez kruha ne možemo, a nekad se i reklo “a ko imaš kruha, nisi gladan” – otkrile su Mateja i

Monika, učenice OŠ Donja Voća, jedne od 25 škola sudionika ovogodišnje smotre.

Specijaliteti našega kraja mamili su građane na sve strane, no ponuda se ipak razlikovala od štanda do štanda. Melanija i Maja s varaždinske Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole Varaždincima su predstavili namirnice koje su sastavni dio makrobiotičke prehrane, poput amaranta i kvinoje, a Domagoj, Maja, Irena, Ida i Nikolina iz OŠ Sveti Ilija na štandu su pripremili priču “Ivica i Marica” napravljenu od raznih jesenskih plodova. Nakon smotre stručno povjerenstvo je odlučilo da će iduće godine Varaždinsku županiju na državnoj smotri Dana kruha predstavljati VII. OŠ Varaždin i Srednja škola u Maruševcu.

na i smotr o al v o l e sudj i ovnih 25 osn škola iz ih srednj anije Žup

30 Putopis

18. listopada 2011., br. 387

Adam i Eva u Monte Carlu

Nakon kiše (kao i u životu) zasjalo je sunce

PUTOPIS Aleksandra Štefić sa sinom Vanjom Bosiljem posjetila San Remo i Monte Carlo

U Gradu Cvijeća i Raju za Bogate za svakoga nešto J San Remo je najpoznatiji po istoimenom festivalu, a Monte Carlo po - kockarnicama Pišu: ALEKSANDRA ŠTEFIĆ VANJA BOSILJ

vidi u nekoliko Grand hotela i kockarnica.

Grad ćete najbolje upoznaNakon Genove, evo nas u poznatom San Remu, gradu ti krenete li u četvrt zvanu koji je kod nas najviše poznat Pigna, srednjovjekovni dio po istoimenom festivalu. grada gdje je sve puno strmih Idealno je smješten na obali živopisnih ulica, natkrivenih Ligurskog mora, dok se iza prolaza i malih trgova. Priuštinjega steru visoke Primorske li smo si odlazak u Tratorriju Il alpe. Klima je fenomenalna Mulattiere, obiteljski restoran jer tijekom ljeta temperature koji nudi liburnijske specijalinisu previsoke, a zime su tete, a često «kuća časti», pa vam ponude i preblage. Nazivaju ga i Gradom pečeni kruh Cvijeća. sa svježim ada k srdelama San Remo a k s u r ili pak Kada je ruska arije a j i c a r začinjestokracija otkrila k aristo Remo, nu juhu ovaj prelijepi grad n Sa o d u velikoj uvali izotkrila io samo svježih među Capo Nero b e j on rajčica. i Capo Verde, grad ko Naravno, se od ribarskog naribars e j sve ostalo selja pretvorio u pranasel što sami navu turističku destinaciju ruč ite, masno svjetskog glasa. Pa iako su davno otišli dani kada su ćete platiti jer se osim hrane San Remom šetali Čajkovski ovdje plaća i lokacija. Nakon i ruska carica Marija Alek- jela prošetali smo parkom sandrovna, oni su za sobom gdje raste više od 5.800 tropostavili luksuz koji se i danas skih biljaka, a nakon toga se

uputili u Bussanu Vecchiju, stari gradić na živopisnom brežuljku, udaljen 8 kilometara od San Rema. Danas je to grad umjetnika čiji obilazak traje manje od sat vremena, pa smo se ubrzo vratili u San Remo – trebamo ipak pronaći večeru, a čekala nas je i sljedeća postaja.

San Remo - ulaz u park

Monte Carlo - pogled na zaljev

Monte Carlo U sat vremena od San Rema, kroz lijepe krajolike i mala seoca uz more, stigli smo u Kneževinu Monaco, najgušće naseljenu državu na svijetu i, iza Vatikana, drugu najmanju državu na svijetu, koja, usput rečeno, građanima ne ubire porez. U Kneževini inače živi 30.000 stranih državljana (iz navedenih razloga), 30.000 stranih radnika i samo 7.600 starosjedioca. Država koja čak nije u EU, niti tamo želi biti, uspjela se izboriti da koristi euro, ali s pravom izdavanja svojih vlastitih kovanica.

Pr va nam je destinacija bila La Condamine – lučka

Monegaške znamenitosti Le Larvotto je glavna monegaška plaža.

Sveukupno je jedna trećina te plaže «iskrčena» od mora i danas na njoj uživaju glavne svjetske “face”. Podijeljena je na privatne plaže (20 - 40 eura dnevno po osobi sa svim blagodatima) i, naravno, javne plaže gdje nemate ništa osim pijeska, mora i sunca, a javni WC plaćate 0,60 eura. Cijelom dužinom plaže proteže se Avenija princeze Grace i to je jedna od najskupljih ulica za život na svi-

jetu. Za “klopu” ulazimo u Virage, restoran iznad same marine. Izvanredna riba, lijepo predjelo, dobro vino - po glavi 60 eura. Nije niti mnogo za dobivenu uslugu.

I, prije puta u Francusku, pravac u Theatre Princesse Grace. Izvanredno kazalište i kino gdje je sama princeza Grace dizajnirala interijer. Upravo je ovdje ona osmislila posao za Josephine Baker kada su je zbog boje kože i njezinih aktivnosti svi zaboravili...

zona s velikom tržnicom. La Condamine je inače druga najstarija četvrt u Monacu. To je ogromna luka s ogromnim jahtama. Yacht club inače pripada princu od Monaca gdje je veći dio godine usidrena i njegova jahta. Posjetili smo i stari utvrđeni dio grada Monte Carla, zatim crkvu u kojoj su pokopani mnogi bivši prinčevi i gdje je pokopana Grace Kelly sa svojim ljubljenim Rainerom. U blizini je i Oceanografski muzej, koji svakako treba posjetiti, kao i park kaktusa – Jardine Exotique.

Monte Carlo - casino

!

18. listopada 2011., br. 387

Na 4. memorijalnom karate turniru u Ivancu Tara Nikolić i Jelena Puzak bile su druge, a Elma Garibović treća, KK Varaždin, trener Esad Garibović

Sport sport@regionalni.com

Sport

“

Sport 3113

Više me smeta, kao Varteksovca, što klub nema viziju, nego način na koji sam smijenjen, izjavio je bivši trener NK Varaždina Tomica Kocijan

KICKBOXING Svjetsko prvenstvo po WKF federaciji na Dravi

SP u Varaždinu Rukometaši se nalaze u nezavidnom položaju na tablici

Konačna ocjena Nakon šest odigranih kola u Premijer ligi rukometaša, varaždinski RK Varteks Di Caprio jedini nije osvojio niti bod.

Varaždinci su izgubili i na gostovanju u Buzetu s uvjerljivih 36:26 (22:14). U sljedećem kolu, koje se igra 22. listopada, Varaždinci dočekuju Arenu

Jadrograd u novom derbiju začelja. Pulski rukometaši do sada su skupili samo jedan bod i nalaze se na predzadnjem mjestu prvenstvene ljestvice. Ova utakmica mogla bi donijeti konačnu ocjenu o trenutačnim mogućnostima varaždinskog rukometa.

Pobjeda i poraz Oko dvije tisuće najboljih svjetskih kickboksera okupit će se sljedeće godine u srpnju u Varaždinu kako bi se borili za titulu najboljeg

J Sljedeće godine u srpnju, u Varaždinu će se okupiti oko 1500 najboljih boraca Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

organizacije, a ne WKF federacija - naglasio je Kovačić u ime organizatora.

Senzacionalna vijest stigla je na adresu WKF Hrvatska i Fight Odluka Club “Kovačić” - Varaždin je Fight Club “Kovačić” Varažpobijedio! Hrvatska je domaćin din i WKF Hrvatska na čelu s svjetskog kickboxing prvenstva predsjednikom Hrvojem Kiša2012 godine po WKF federaciji! sondijem na sastanku svjetskih Svjetsko prvenstvo održavat predsjednika u Beču istaknuli će se od 16. do 22. srpnja iduće su i prezentirali kandidatugodine. Očekuje ru za svjetsko prvenstvo u se oko 1500 WKF kickboxingu 2012. n i d ž a natjecagodine u Varaždinu. r a V telja uz Protukandidati su bili dio e j i b o p koje će Njemačka i Dubai iz ke i n v a t u VaUjedinjenih Arapreds čku i p r ažd in skih Emirata. Čelnici ma e j N stići svjetske federacije jene n i d e j i treobavili su inspekcijU e k s p a n e r i te ski nadzor kandidaAr te prateće tura i u Varaždinu su Emira osoblje. U boravili svjetski direktor v ar ažd inskoj Fritz Exenberger i europski Areni borbe će se predsjednik Ištvan Rožman. održavati na tri ringa, pet Njih je u Gradskoj vjećnici pritatamija i kao slobodne borbe mio zamjenik gradonačelnika u kavezu. - Jako je bitno što Slobodan Mikac te dao punu nam Grad daje podršku iako podršku Fight Clubu “Kovačić” još nije pokrovitelj - izjavio je i prezentirao mogućnosti graSiniša Kovačić. - Organizator da kao domaćina.

SP-a je Fight Club “Kovačić” i Na predstavljanju kandidatuFC Kovačić koji i snose troškove re u Beču sa Sinišom Kovačićem

i Hrvojem Kišasondijem bio je i Neven Buljan, upravitelj Gradske sportske dvorane Varaždin gdje je istaknuo mogućnosti dvorane. Siniša Kovačić i Hrvoje Kišasondi u dvosatnom obraćanju svjetskim direktorima i prezentaciji putem videozida istaknuli su sve mogućnosti u održavanju tako velikog natjecanja u našem gradu.

Predstavili su hotele, prijevoz, hranu, dvoranu.

U prilog kandidaturi, a na kraju i odabiru Varaždina za domaćina, spomenut je i renome kluba i boraca. Tako nije prošlo neprimijećeno da je Siniša Ko-

vačić trostruki svjetski prvak.

- Nedostatak u kandidaturi bilo je to što nikada nitko u Varaždinu nije organizirao sličnu priredbu, iako borilački klubovi postoje godinama - rekao je Hrvoje Kišasondi i dodao da u Varaždinu postoje amaterski klubovi koji nemaju kapacitete i znanja za organizaciju velikih priredbi, a Fight Club “Kovačić” pod koji spadaju klubovi Pit Bull Gym Sračinec i KBK 300 Čakovec organizirao je u četiri godine četiri velike priredbe za profi titule na kojima su bili pristuni i predsjednici borilačkih federacija.

Slijedi Karlovac U 2. kolu 1. A lige odbojkaša, Varaždinci su na gostovanju u Rovinju izgubili od ekipe MOK Rovinj 3:0 (25:16, 25:19, 25:14).

Nakon dva kola, OK Varaždin Volley nalazi se na pretposljednjem mjestu s jednim osvojenim bodom. U sljedećem kolu dočekuju ekipu OK Karlovac, koja se nalazi na posljednjem mjestu bez osvojenih bodova.

U ovom derbiju začelja.

FOTO FOKUS

Direktori Fritz i Rožman, Hrvoje, Siniša i predsjednik Gane

HRVANJE Pobjeda Varaždinaca u Petrinji protiv ekipe Gavrilovića 5:2

Sljedeći vikend odlučujući meč Hrvači HK Vindija u 3. krugu play off-a I. hrvatske hrvačke lige u hrvanju grčko-rimskim načinom pobijedili su ekipu Gavrilovića u Petrinji 5:2.

Najprije je Bešenić u kategoriji do 55 kg pobijedio Nugića i donio prvi bod Varaždincima, zatim je Lizatović u kategoriji do 60 kg pobijedio bez borbe. U kategoriji

Rukometašice ŽRK Koka u 7. kolu 1. HRL-a za žene izgubile su na gostovanju u Pločama od ekipe Dalmatinke 28:18 (16:6).

Nakon pobjede u srijedu protiv ekipe Zeline u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 22:20 izgubile su na gostovanju, ali stanje na prvenstvenoj ljestvici još uvijek je dosta dobro. Varaždinke se nalaze na sredini, na sedmom mjestu s osvojenih osam bodova. Za dva tjedna igraju na domaćem parketu protiv posljednje plasirane ekipe Tvin-Trgocentra, koja ove sezone nema niti jednu pobjedu.

do 66 kg Barić je bio bolji od Marjanovića, a Sokol je donio četvrtu pobjedu u kategoriji do 74 kg pobijedivši Krizmanića. Tada je pobjeda već bila osigurana. U naredne dvije borbe varaždinski hrvači gube - Šebijan od S. Lavrića do 84 kg i Zorec od T. Lavrića do 96 kg. U posljednjoj borbi Hogač je bolji od Kadečke.

Trenutno Vindija ima dvije pobjede, nad Sesvetama i Gavr ilovićem, i poraz od Like. Sljedeći vikend baš Lika dolazi u Varaždin na vrlo važan susret koji možda već odluči ovogodišnjeg prvaka.

Meč je na rasporedu u subotu 22. listopada s početkom u 18 sati u sportskoj dvorani u Graberju.

32 Sport

18. listopada 2011., br. 387

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sport i žene S

portaši i sportašice dijele sportske terene, ali i entuzijazam i veselje bavljenja sportom. Djeca ulazeći u svijet sporta prilaze mu jednako bez obzira na spol.

Prilaze sličnih interesa i volje. U odabiru sporta postoje samo individualne razlike i afiniteti. Međutim, kada je u pitanju profesionalni sport ili barem ozbiljniji natjecateljski, onda malu prednost ostvaruju muškarci. Više se ulaže u sport kojim se bave muškarci, a također ima i veću medijsku pozornost. Međutim, kada se analiziraju vrhunski rezultati, ostvarene medalje, naročito olimpijske, ponovo su izjednačeni. Čak se zna dogoditi da u nekoj godini ima više ženskih osvajačica međunarodnih odličja od muškaraca. Zato treba prihvatiti činjenice da je sport cjelina koju čine sportaši i sportašice. I to podjednako. Žene u sportu uživaju jednako kao i muškarci i možemo reći da su i jednako uspješne. Zamijetila je to i Gordana Gruden Paliković iz Hrvatskog Fair play odbora i ustvrdila da kako bi se u potpunosti ostvarila ravnoteža u sportu, potrebno je više sportašica u upravljačkim strukuturama sportskih organizacija jer mnoge vrhunske sportašice nakon završetka sportske karijere napuštaju sportsku obitelj i traže poslove u drugim područjima. Sportska infrastruktura nije u jednakoj mjeri dostupna ženskim ekipama kao što je to dostupno muškim. Neravnopravnost i nejednakost u formiranju nagradnih fondova, različite visine nagrada za osvojeno mjesto u ženskoj konkurenciji i muškoj. Sport nije jednako sigurno mjesto za žene sportašice kao što je to za muškarce sportaše jer ih se povremeno doživljava kao seksualni objekt. iti fer - širiti fairplay, biti dio kulture koja je antidiskriminatorna znači u sportu više od rezultata. Borba protiv neravnopravnosti sportašica treba postati zadatak sportaša i svih onih koji žive i rade unutar sporta. To je izazov jer je to zajednički posao. Žene ne mogu postati ravnopravne ako u sportskoj obitelji nemaju podršku muškaraca.

B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 18.10.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Elektra KŽ s početkom u 18,00 sati 19.10.2011.

- mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Međimurje s početkom u 18,30 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Obrtnik 2011. s početkom u 18,00 sati 20.10.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Zanatlija s početkom u 18,00 sati 21.10.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK MIV – KK Zanatlija SI s početkom u 18,00 sati 22.10.2011.

- velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Karlovac s početkom u 17,00 sati - rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Arena Jadrograd s početkom u 19,30 sati - mala dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Pribislavec 3 (žene) s početkom u 11,00 sati - kuglana - kuglačka utakmica KK Varteks – KK Osijek 97 s početkom u 15,00 sati

NK Varaždin izgubio je i od NK Karlovac, a najgore je prošao trener Tomica Kocijan koji je zbog toga smijenjen

NOGOMET Nastavak agonije oko imena varaždinskog prvoligaša

Ime NK Varaždin na referendumu J Umjesto spašavanja kluba iz teške financijske i kadrovske situacije, snage se

troše oko imena kluba, koje se i mijenjalo zbog sponzora Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Za utorak 11. listopada 2011. bila je sazvana skupština NK Varaždin kako bi se članovi odredili o promjeni imena, odnosno vraćanja na staro ime NK Varteks.

Od promjene imena, nav ijač i, okupljeni u udruzi White Stones, odlučili su bojkotirati utakmice zbog promjene imena, u međuvremenu je osnovan i novi klub pod imenom NK Varteks i natječe se u drugoj županijskoj ligi te nisu postignuti financijski efekti kako se očekivalo. Pojašnjenje nove odgode i razmišljanja u klubu piše u priopćenju izdanom na dan kada je trebala bili skupština.

”Skupština NK „Varaždina“, Varaždin, koja je najavljena za danas u 12.00 sati, odgađa se do daljnjeg, a za odgodu postoje dva razloga. Naime, nakon dodatnih konzultacija te prvenstveno razgovora Zlatka Horvata s građanima u desetak mjesnih odbora, predsjednik Kluba te ostali čelni ljudi donijeli su zaključak da se provede referendum o imenu Kluba.

izbori ika i polit rad na utječu e u NK k i odlu ždin Vara

Odlučena sudbina kluba?

U susretu 11. kola na domaćem terenu varaždinski prvoligaš ostvario je novi poraz, ovaj put od ekipe Karlovca minimalnim rezultatom 1:0.

Nakon 11 kola, Varaždinci su posljednji, sa samo jednim bodom, a ispred njih je novi prvoligaš Lučko, koji je do sada skupio

devet bodova koliko ima i četrnaestoplasirani Šibenik. Rad bez rezultata stajao je i varaždinskog trenera Tomicu Kocijana.

Odmah nakon utakmice smijenilo ga je vodstvo kluba, a na “vruću” trenersku klupu postavljen je Branko Janžek, trenutni sportski direktor.

Objašnjenje

Tako će se svi navijači, Varaždinke i Varaždinci, kao i svi kojima je Klub „na srcu“, moći izjasniti o tome hoće li Klubu ostati sadašnje ime ili će se vratiti ime NK „Varteks“. Referendum započinje u subotu na utakmici NK “Varaždin“- NK „Karlovac“, a tijekom sljedećih dvadesetak dana referendum će se održavati i na nekoliko lokacija u gradu. Po završenom referendumu, na temelju rezul-

tata, Skupština će raspravljati o promjeni imena Kluba.Drugi razlog odgode skupštine Kluba, na kojoj je središnja točka trebala biti upravo rasprava o promjeni imena, su skori izbori i kampanja koja je u tijeku. Naime, u dijelu javnosti pojavile su se spekulacije da je promjena imena Kluba prvenstveno u cilju sakupljanja političkih bodova, iako je sam predsjednik Kluba Zlatko Horvat najavio promjenu

imena već tijekom travnja ove godine kada se Klub plasirao u finale Hrvatskog kupa. Kako bi se otklonile sve sumnje, predsjednik Kluba Zlatko Horvat u dogovoru s članovima Uprave odlučio je sazvati skupštinu nakon izbora, koji se održavaju u nedjelju 16. listopada. Okvirni novi termin održavanja skupštine je kraj listopada odnosno početak studenog.”, piše u klupskom priopćenju.

NOGOMET i Josip Tot, javno je obznanjeno da je ŠNK uz sportski napravio i novi organizacijski iskorak - potpisala je ugovor o generalnom sponzorstvu Škole s najvećim hrvatskim proizvođačem PVC stolarije, tvrtkom Marlex. U ime Marlexa ugovor o generalnom sponzorstvu Škole nogometa Sloboda potpisao je direktor prodaje Igor Borovec. - Kao društveno odsponzora govorna tvrtka, Marlex je prepo-

ŠNK Sloboda-Marlex produžena je ruka NK Sloboda, ali djeluje kao samostalna pravna osoba. Okuplja stotinjak djece, koja treniraju četiri puta tjedno pod budnom paskom svojih trenera, vrsnih pedagoga od kojih su dvojica profesori kineziologije.

Predsjednik i dopredsjednik ŠNK Sloboda, Marijan Hižak

Škola nogometa ima

znao kvalitetu rada s djecom u ŠNK Sloboda te ju je odlučio poduprijeti i financijski osnažiti - rekao je Borovec.

- Zasigurno da su nogometni geni našeg direktora, hrvatskoj nogometnoj javnosti prepoznatljivog imena i prezima - Marijana Rauša, bili presudni što smo se odlučili poduprijeti baš rad s djecom u nogometu. Nadamo se da će uskoro putem Marlexa krenuti i ostale varaždinske tvrtke, jer ulaganje u djecu je od pamtivjeka najisplativije

Sport 33

18. listopada 2011., br. 387

KOŠARKA Turnir u Graberju - provjera pred skoro prvenstvo

Turnir Podravcu J Trener Varaždinki Dražen Cesar zadovoljan je igrom u drugoj utakmici i nada se kako

bi takvim pristupom mogli parirati svim ekipama u A2 ligi Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Smuđ (Stizostedion lucioperca) esen je možda najomiljenije razdoblje za nas sportske ribolovce. rvi mrazevi i hladne noći otjerat će sitnu ribu iz plićaka u dublje slojeve vode, a samim time prisiliti predatore, koji se tom ribom hrane, na veću mobilnost. Štuka, smuđ, klen i druge vrste bude se iz ljetne letargije i kreću u intenzivnu potragu za plijenom. Još uvijek dobro “rade” i šaran, linjak, bolen, deverika i druge vrste. Pa, ribiči, vrijeme je da se i vi probudite. Nadam se da ste na Sajmu lova, ribolova i turizma nabavili nove štapove, strune i varalice i puni entuzijazma krećete na svoja omiljena ribička mjesta. Zato, bistro vam bilo na početku jesenske sezone. Ovaj put ćemo započeti priču o lukavom lovcu iz dubine – smuđu. ipična sportska riba, ali i prava poslastica na stolu. Naraste i do 15 kg, ima oštre zube, no manje nego u štuke. Voli duboku, čistu i tekuću vodu sa šljunkovitim dnom. Mrijesti se od travnja do lipnja. Interesantno je napomenuti da oplođenu ikru jedno vrijeme čuva mužjak. Sezona lova traje tijekom cijele godine s tim da se ipak najbolje lovi tijekom ljetnih noći te u jesen. U potragu za hranom smuđ kreće čim se smrači i u samu zoru pa ga tada i treba loviti. Pogledamo li pažljivije smuđa, primijetit ćemo kako mu crvene oči svjetlucaju u mraku što je prepoznatljivo obilježje noćnog lovca.

Nada

T

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Košarkašice su pokazale na turniru dvije strane, svi očekuju da će u prvenstvu pokazati onu pravu

prelazila osam koševa. No u trenutku kad smo došli na izvor da se napijemo vode, napravili smo tri do četiri pogreške i nikako nismo uspjeli priključiti se.

Uv ijek na glašavam koliko je važan svaki koš, mi to još uvijek ne shvaćamo i ne cijenimo koš, iako smo ekipa koja zabija 50-ak koševa i to Šnidarić 14, Papec 22, Radović 7, Lesar 4.

U finalnom susretu za prvo

Vindi st - Rado rje Vi 26:42, :46, za 3.

0 7 ić ć Gospi indi - Gosp V emjesto , finale Virj 55:64 ost 68:58.

Rad

mjesto Virje - Radost 68:58.

Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Poslovnog sustava Vindije, koja je omogućila svim sudionicama turnira sendviče i sokove. Trener Dražena Cesara na kraju je ipak izdvojio ono što je pozitivno iz ova dva susreta za Varaždinke.

- Igrom u drugoj utakmici mogu biti zadovoljan i takvim pristupom i igrom u oba smjera možemo se nadigravati sa svim ekipama u Varaždinu, a nastupom i igrom u prvoj tekmi teško ćemo doći do ijedne pobjede i do boda u cijeloj ligi - zaključio je Cesar.

PLIVANJE PERAJAMA Klub podvodnih aktivnosti Drava i Hrvatski ronilački savez organizirali su XX. natjecanje u plivanju perajama Drava 2011.

Nastupilo je sedam klubova s ukupno 62 natjecatelja.

U finalnoj utrci Kupa RH u daljinskom plivanju perajama za muškarce pobijedio je Robert Čupev iz PD Mladost ispred Matije Avirovića iz KPA Drava. U juniorskoj konkurenciji prvi je bio Matija Avirović ispred klupskoga kolege Karla Seketina. U

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

J P

Na tradicionalnom Vindi turniru susrele su se četiri ženske košarkaške ekipe neposredno uoči početka prvenstva.

U zanimljivim susretima postignuti su sljedeći rezultati: Vindi - Radost 26:42 (Lesar 8, Šnidarić 2, Papec 12).

- Nakon utakmice u kojoj zabiješ 26 koševa uz šut od 17 %, poražavajuće je uopće govoriti o utakmici i igri, rezultat u napadu sve govori, apsolutno zaslužena pobjeda Radosti koja nas je pretrčala, nadskakala i nadigrala u svim segmentima igre. Igra, ako se uopće može govoriti o tome, je na nivou C ligaša - kritičan je bio trener Varaždinki Dražen Cesar. U drugom polufinalnom susretu rezultat je bio Virje - Gospić CO 70:46.

U utakmici za treće mjesto nov i poraz domać ih košarkašica: Vindi - Gospić 55:64. - Apsolutno druga priča od one prve utakmice, igrali smo kvalitetno u oba smjera, ali opet premalo za ostvariti pobjedu protiv kvalitetnije ekipe - rekao je trener Cesar. - Veseli podatak da je postotak šuta dignut na 33 %, što je veliko povećanje u odnosu na polufinalnu utakmicu i bez obzira na to što je to još daleko ispod nekog ozbiljnijeg igranja napad a č ke košarke . U prvom poluv re m e nu utakmica koš na koš i poluvrijeme završava s dva koša prednosti za Gospićanke. Cijelu utakmicu smo se držali, najveća razlika nije

Ribolov

ženskoj konkurenciji prva je bila Lea Ikić iz PD Mladost, ispred Ane Podkornjak iz RK Geronimo, dok je najbolja domaća plivačica bila Ivana Petrinjak na trećem mjestu, koja je ujedno bila najbolja u kategoriji juniorki.

U XX. utrci parova Drava 2011. najbolji je bio par KPA Drava Matija Šestanj Perić i To mislav Finalna utrka Tkalčec. U ž e n -

skoj konkurenciji pobijedio je par PD Mladost Medulin Dragica Kramarić i Vesna Flis.

U muškom klupskom plasmanu najviše bodova skupio je KPA Drava, ispred RK Šoderica, dok je u ženskoj konkurenciji prva bila ekipa PD Mladost ispred RK Šoderica.

kupa RH i utrka parova

Emil Milihram i Igor Gojić zlatni u Veroni

Milihram i Gojić Bilo je zanimljivih akcija

Ove nedjelje se na rijeci Adige u Veroni održao 8. maraton Verona. Na stazi dužine 35 kilometara nastupilo je 340 posada iz 9 zemalja. Od varaždinskih natjecatelja na pobjedničko postolje popeli su se Emil Milihram i Igor Gojić koji su ponovo nastupili zajedno u kanuu dvosjedu. U kategoriji kajaka jednosjeda kod juniora na drugo mjesto plasirao

se Matej Herkov ponovivši odličan rezultat iz maratona u Češkom Krumlovu. U istoj konkurenciji David Rožmarić se plasirao na deseto, a Antonio Hiržin je natjecanje završio na petnaestom mjestu. U kajaku jednosjedu kod juniorki Mia Fadiga se plasirala na šesto mjesto, a u konkurenciji veterana Michel Ivić zauzeo je četrnaesto mjesto.

Promocija sporta U subotu 29. listopada održat će se Dan otvorenih vrata kineziologa i sportskih trenera u školsoj sportskoj dvorani Varaždin u Graberju. Program počinje od 9 sati, u 9:30 će biti pokazna vježba iz aerobika, od 9:45 na rasporedu je sportska gimnastika, a od 10:45 dječja zumba. Od 11:00 na rasporedu je odbojka i futsal, od 12 pokazna koreografija cheerleadinga, a od 12:15 je zatvaranje i prigodno druženje.

Organizator ove manifestacije je Udruga kineziologa grada Varaždina i Varaždinske županije, a partner je Zajednica sportskih udruga grada Varaždina.

34 Sport

18. listopada 2011., br. 387

KROS Najmasovnije natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola na Dravi

Novi Marof najbolji Ž U PA N I J S K I NOGOMETNI SAVEZ

Efikasna Dubravka U 10. kolu 1 ŽNL Varaždin postignuti su sljedeći rezultati: Dubravka – Mladost (Š) 6:1, Zadrugar – Zelengaj 2:2, Rudar 47 – Jalžabet 3:0, Polet (C) – Trnje 5:1, Plitvica – Orač 1:3, Sračinec – Struga-Rovokop 4:0, Novi Marof – Bednja 2:1, Udarnik 32 – Sloboda (VŽ) 3:0. Na prvenstvenoj ljestvici i dalje vodi Zelengaj sa 26 osvojenih bodova ispred Dubravke sa 23 i Novog Marofa sa 22 boda. U 11. kolu u subotu 22. listopada sastaju se u 15,30 sati Sloboda (VŽ) – Zadrugar, a u nedjelju u isto vrijeme igraju Mladost (Š) – Novi Marof, Bednja – Udarnik 32, Struga-Rovokop – Dubravka, Orač – Sračinec, Trnje – Plitvica, Jalžabet – Polet (C), Zelengaj - Rudar 47.

Knjiga dr.

Daraboša U utorak 25. listopada u Hr vatskom liječničkom domu, Šubićeva 8 u Zagrebu održat će se promocija knjige Kako pobijediti sportsku ozljedu dr. Nikice Daraboša. Knjigu će predstaviti akademik Marko pećina, prof. dr. Miroslav Hašpl, dr. Ante Muljačić, mr.

Zlatko Mateša, Davor Vugrinec, Anđa Raič u ime nakladnika Medicinske naklade i autor.

Mladi atletičari iz OŠ Novi Marof uvjerljivo su pobijedili u svojoj konkurenciji

Učenice OŠ Novi Marof također su pobijedile svoje vršnjakinje iz drugih škola

J Među prvim mjestima na krosu malo je učenica i učenika iz gradskih osnovnih škola Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Noe Matušina iz OŠ Novi Marof.

U kategoriji šestih razreda Na dravskom nasipu kod 56 učenica natjecalo se na Gradske sportske dvorane 600 m, a prva je na cilj stigla Varaždin održano je natje- Ela Sakač iz OŠ Novi Marof, canje u krosu za učenice i druga Martina Kućina iz OŠ Svibovec, a treća Inka učenice osnovnih i sredInkret iz OŠ Ivanec. njih škola Varaže Kod dječaka nadinske županije š vi tjecalo se 70 u organizaciji 0 5 4 od u čenika, a Školskog a k i n e č prvi na cilj sp or t sko g iu a c i n e a uč je stigao saveza Vaškol h i n v u r ažd inske sno anj Nikola Šoč o r t u bak iz I. županije. alo se natjec na dravskom OŠ Varaždin, ispred Interes a kros Luke Kopjara U kategorinasipu i Valentina Koji petih razreda ščaka iz OŠ Novi u konkurenciji 51 Marof. učenice prva je bila U kategoriji sedmih razrena 600 m Petra Čavec iz OŠ Novi Marof ispred Marije da 33 učenice natjecale su Paljak i Leje Flegar iz OŠ se na 800 m, a prva je stigla Sračinec. Kod dječaka, koji Ines Lukinec iz OŠ Kneginec su trčali na 800 m, od 67 Gornji, druga je bila Danijela učenika prvi je na cilj stigao Golubić iz OŠ Ljubeščice, Marin Mašić iz OŠ Vidovec a treća je bila Nina Karla ispred Tomislava Degača i Hrženjak iz I. OŠ Varaždin.

Srednjoškolci - manja konkurencija U kategoriji prvih i drugih razreda kod djevojaka na 1200 m svega četiri natjecateljice, od kojih je prva bila Stela Posnjak iz Strukovne škole, ispred Magdalene Krajnjik i Ines Kućine iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole. Kod učenika je nastupilo 26 mladića na 1500 m, a pobijedio je Patrik Bogović iz Elektrostrojarske škole, ispred Dejana Blažija i Marija Tomeka iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole.

Kod učenica trećih i četvrtih razreda natjecale su se 24 djevojke na 1600 m, a prva je bila Lidija Plavšić iz Srednje škole Maruševec, ispred Marte Antekoloić Gradiček i Vjere Krašek iz Prve gimnazije Varaždin. Kod učeKod dječaka koji su trčali na 1000 m natjecao se 51 učenik, a prvi na cilj stigao je Matija Čurila iz OŠ Kneginec Gornji, drugi Karlo Štriga iz OŠ Ljubeščica, a treći je bio Ivan Sinković iz OŠ Kneginec Gornji.

U kategoriji osmih razreda natjecalo se 48 djevojčica na

nika natjecala su se 24 mladića, a prvi je bio Bernard Gavez iz Graditeljske, prirodoslovne i rudarske škole ispred kolege iz iste škole Dražena Hegedića, dok je treći bio Matija Avirović iz Prve gimnazije Varaždin.

U ekipnoj konkurenciji prve su bile učenice Prve gimnazije Varaždin, druge iz Srednje škole Maruševec, dok je treće mjesto pripalo Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi.

U ekipnoj konkurenciji kod srednjoškolaca prvo mjesto pripalo je Elektrostrojarskoj školi, drugo Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi, a treće Prvoj gimnaziji Varaždin.

1000 m, a prva na cilj stigla je Veronika Kopjar iz OŠ Novi Marof ispred školske kolegice Monike Međeral dok je treća bila Lana Meštrić iz OŠ Sveti Ilija.

Kod dječaka se na 1200 m natjecalo 77 učenika, a prvi je stigao David Paska iz OŠ Lepoglava, drugi je bio

Marin Šinjori ispred Izaka Meštrića, obojica iz OŠ Novi Marof.

Ekipno među učenicima pobijedile su djevojčice iz OŠ Novi Marof ispred OŠ Sveti Ilija i OŠ Ivanec. Kod učenika su pobijedili dječaci iz OŠ Novi Marof ispred OŠ Kneginec Gornji i OŠ Vidovec.

ATLETIKA Održano ekipno natjecanje za osnovne škole Varaždinske županije u atletici na SC-u Sloboda

Premalo atletskih ekipa na natjecanju

Bacanje kugle

Na SC-u Sloboda održano je ekipno natjecanje osnovnih škola Varaždinske županije u atletici. U konkurenciji djevojčica prijavljeno je bilo samo pet škola, a u konkurenciji dječaka 13. S obzirom na to da postoji četrdesetak škola, ova brojka govori dovoljno sama za sebe.

U konkurenciji učenica na 100 m prva je bila Lorena Šimunić iz OŠ Ludbreg, druga je bila Kristina Dežđek iz iste škole dok je treće mjesto pripalo Valentini Šafran iz OŠ Novi Marof. Na 300 m prva je bila Ela Sakač iz OŠ Novi Marof,

druga je bila Ema Šantek Zubac iz 2. OŠ Varaždina a treće mjesto osvojila je Paula Juričanec iz OŠ Cestica. Na 600 m prva je bila Monika Međeral iz OŠ Novi Marof, druga Leonida Hutinski iz OŠ Cestica, a treća Lucija Herenčić iz OŠ Ludbreg.

U skoku u dalj prva je bila Jelena Huđek iz OŠ Petrijanec, druga Ena Rabuzin iz OŠ Novi Marof, dok je treća bila Lucija Tesla iz 2. OŠ Varaždin. U skoku u vis najbolja je bila Veronika Kopjar iz OŠ Novi Marof, druga Snježana Kokot iz OŠ Cestica, a treća Marija Kirić iz OŠ Ludbreg. U bacanju kugle prva

je bila Anja Pongračić iz OŠ Cestica, druga Katarina Rukljić iz OŠ Petrijanec, a treća Suzana Dežić iz OŠ Ludbreg. U utrci 4 x 100 m prva je bila ekipa OŠ

n

astupilo samo pet ekipa u konkurenciji djevojčica Novi Marof ispred OŠ Ludbreg dok je treća štafeta bila iz 2. OŠ Varaždin.

Kod dječaka na 100 m prvi je bio Mateo Migles iz OŠ Novi

Marof, ispred Vanje Orbana iz OŠ Ludbreg, dok je treći bio Luka Sitar iz OŠ Šemovec. Na 300 m prvi je bio Luka Gotić iz 2. OŠ Varaždin, drugi Izak Meštrić iz OŠ Novi Marof, a treći Mihael Horvat iz OŠ Svibovec.

Na 1000 m prvi je bio Dario Škrlec iz OŠ Svibovec, drugi je bio Antonio Zrno iz OŠ Novi Marof, dok je treći bio Petar Friščić iz OŠ Kneginec Gornji.

U skoku u dalj prvi je bio Edi Vugrinec iz OŠ Šemovec, drugi Marin Šinjori iz OŠ Novi Marof, dok je treći bio Mihael Stanko iz iste škole. U skoku u vis prvi je bio Dario Novak iz OŠ

Šemovec, drugi Tin Vlahinja iz OŠ Novi Marof, a treći Adam Križanec iz OŠ Ludbreg. U bacanju kugle prvi je bio Dino Locaj iz OŠ Ludbreg, drugi Karlo Pecik iz OŠ Svibovec, a treći Karlo Jagačić iz OŠ Trnovec. U 4 x 100 m prva je bila štafeta OŠ Novi Marof, druga OŠ Gornji Kneginec, a treća OŠ Svibovec.

U ukupnom ekipnom poretku kod djevojčica prvo mjesto pr ipalo je OŠ Novi Marof, drugo OŠ Ludbreg, a treće OŠ Cestica. Kod dječaka prvo mjesto pripalo je OŠ Novi Marof, drugo OŠ Ludbreg, a treće OŠ Svibovec.

18. listopada 2011., br. 387

Oglas 35

36 Savjetnik

18. listopada 2011., br. 387

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Bečka škola U

našem puku često korištena uzrečica, u ovom članku je osnova sadržaja. Boraveći ovih dana u Grazu, obiđem uz ostalo i groblje kako bih dobio što opširniju sliku o svemu te je usporedio s prošlim vremenima. Doista u segmentu građana u cjelokupnom odnosu spram poštovanja posljednjeg prebivališta sugrađana nimalo nije izgubljen bečki epitet. robove i danas resi puno zelenila, prirodnog cvijeća redovito njegovanog. Na tisuće grobova, kao nekada, krase njegovane mini gredice koje su priča svaka za sebe. One su odraz stoljetne kulture njegovanja parkova, perivoja groblja. Odmah je uočljivo da su sadnja i uređenje u potpunosti prepušteni struci. Za razliku od skupocjenih mramornih građevina kojih također ne nedostaje, ti mini-vrtovi odišu skromnošću, ali su istovremeno i prirodni. Baš onako kako to u biti i jest čovjek, dio prirode – rađa se, buja, vene i nestaje. amjetno je da šarenilo cvijeća na takvim mjestima nije poželjno, ono pripada drugim svakodnevnim događajima. Vraćajući se kući zastadosmo na groblju jednog industrijskog grada susjedne nam „dežele“. Primijetih da je jedan manji dio grobova doslovce zasipan neukusnim plastičnim aranžmanima, za razliku od velike većine grobova čija hortikultura ne zaostaje previše od one u Austriji. Pozornije pogledah napise i sve postaje jasno. Iskreno vjerujem da će kod nas jednog dana prevladati bečka tradicija kulture i to ne samo deklarativno. Pa makar barem za Sve svete.

G

Z

Osteoporoza K

vantum tim je objavio članak o revolucionarnom otkriću – kako spriječiti osteoporozu kostiju! Naime, u Španjolskoj je provedeno istraživanje nad 200 osoba i otkriveno je da vitamin K pomaže u sprečavanju loma kostiju, a također i poboljšava njihovu gustoću. Također, istraživanja obavljena na Harvardu potvrđuju isto. Zaključak je da vitamin K pomaže aktivirati bjelančevine koje su uključene u strukturiranje sastava kostiju. Dokazano je da unos vitamina K sprečava razvoj poroze i pospješuje održavanje elastičnosti kostiju. Naime, vitamin K omogućuje „ubrizgavanje“ bjelančevine osteokalcin, koja omogućuje apsorbiranje kalcija. Dakle, posljedica nedostatka vitamina K je nedovoljna razinu osteokalcina, a time i nedovoljna iskoristivost kalcija, bez obzira na količine koje unosimo u organizam! Ovo je revolucionarno otkriće, budući da se do sada smatralo da je samo vitamin D odgovoran za razinu kalcija i fosfora u organizmu. Vitamin K se u praksi najčešće primjenjivao kao lijek pri krvarenjima nastalim zbog trovanja rodenticidima, dakle otrovima za glodavce, no evo dokazana je još jedna vrlo važna primjena! No, mogu li i psi imati osteoporozu?! I što je zapravo osteoporoza?!

To je bolest koja nastaje kao posljedica nedostatka koštanog tkiva i minerala. Bolest u životinja nije učestala kao u ljudi. Razlika je vjerojatno u tome da su ženke životinja spolno aktivne ponekad i do duboke starosti. Međutim, postoji izraz juvenilna

osteoporoza, koja se pojavljuje u svih mesoždera u najmlađoj dobi! Nastaje kao posljedica prekomjernog unošenja fosfora u organizam! S obzirom na vezan omjer s kalcijem, kalcij će tada biti u nedostatku. To je još izraženije ukoliko postoji nedostatan unos kalcija hranom. Najčešća je krivnja u prekomjernom hranjenju samo mesom! Nedostatak kalcija dovest će do povećanja štitnjače i parathormona. S obzirom na nedostatak kalcija u krvi, doći će još i do daljnjeg „izvlačenja“ kalcija iz kostiju. Osteoporoza je neminovna posljedica!

Klinički ćemo primijetiti hromost i olako lomljenje kostiju. Dijagnozu možemo postaviti rendgenom, ali tek ukoliko je razgrađeno 30 % koštane mase te se stoga u novije vrijeme koristi ultrazvučna dijagnostika.

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Agresivnost u prometu V

ožnja automobilom, pod utjecajem raznih čimbenika, često postaje vrlo stresna aktivnost. Prometna gužva, žurba, nestrpljivost, samodokazivanje, greške drugih sudionika prometa, samo su neki od čimbenika koji uzrokuju frustracije i stres u prometu, koji pak za posljedicu često imaju neprijateljsko, destruktivno ponašanje i agresiju. Greške u percepciji i pogreške u procjeni i ponašanju te iznenadne, netočne ili nedovoljno brze odluke u stanju stresa, mogu biti fatalne. gresiju karakterizira neprijateljski osjećaj ili neprijateljsko ponašanje prema drugim sudionicima prometa. Agresivni vozači svoje ponašanje nameću drugima, ne obraćajući pažnju na njihova prava u prometu i njihovu volju. Kao reakcija na takvo ponašanje često se, nažalost, javlja uzvraćanje sličnim ponašanjem kao nužda za preživljavanje na cestama. Odmazda protiv agresivnog vozača dodatno pogoršava ionako već vrlo složenu situaciju. Gdje su tu granice društveno prihvatljivog, teško je odrediti. Znakovito je da tako nastalo neprijateljstvo u pravilu nije osobno već je posljedica prethodne frustracije i stresa. emeljno je pitanje do koje se mjere agresivne tendencije u prometu mogu obuzdati. To je vrlo složeno pitanje koje se mora rješavati multidisciplinarno. Psihologija, kao znanost, u suradnji s prometnom strukom zasigurno mora na tom polju odigrati ključnu ulogu, a mi, vozači, nemojmo samo tvrditi da nismo agresivni – dokažimo to svojim ponašanjem!

A

T

mag. iur.

Oko za oko, zub za zub “ C

Da se uspostavi pravda u zemlji, iskorijeni zlo i pokvarenost, da se spriječi da moćni ugnjetavaju slabe, da se osigura blagostanje u narodu…” dio je uvoda u Hamurabijev zakonik isklesan u kamenu (steli) za vrijeme Hamurabijeve vlasti u Mezopotamiji između 1792. i 1750. g. prije Krista. azne za prijestupe u Hamurabijevom zakoniku temeljile su se na praksi tada raširene krvne osvete tj. na načelu poznatom kao “oko za oko, zub za zub” (načelo taliona), ali se nisu jednako primjenjivale za sve klase u društvu. oslovna primjena načela «oko za oko, zub za zub» odnosila se uglavnom na pripadnike nižih slojeva, dok je za viši sloj najčešće bila predviđena novčana kazna.

Tako je primjerice bilo predviđeno: «Ako je čovjek izvadio oko drugom čovjeku, ima se oko i njemu izvaditi (oko za oko). Ako on slomi kost drugom čovjeku, i njegova će kost biti slomljena. ko čovjek slomi zube sebi ravnom po statusu, i njemu treba slomiti (zub za zub).», međutim «Ako čovjek iskopa oko čovjeku nižeg statusa ili mu slomi kost, treba mu platiti minu zlata.»

K

D

A

ilj osvete nije bio samo tjelesna nego i duševna patnja. Tako je, primjerice, kod ugovora o djelu (tzv. ugovora o osobnom najmu) bilo predviđeno: «Ako graditelj gradi nekome kuću i završi je, onda mu treba platiti dva šekela u novcu po svakom saru površine. ko graditelj izgradi kuću za nekoga, i ne izgradi je valjano, i kuća se sruši i ubije vlasnika, onda graditelja treba dati ubiti.

Ako ubije sina vlasnika, treba se ubiti sin graditelja. Ako ubije roba vlasnika, onda on treba platiti drugim robom vlasniku kuće. Ako uništi dobra, onda treba kompenzirati štetu, i također zato što je nije dobro sagradio, treba je ponovo izgraditi o svom trošku.» rak se zaključivao isključivo na temelju ugovora, a kad je došlo do poremećaja bračnih odnosa, odnosno do razvoda, bilo je bitno utvrditi tko je kriv. Tako «Ako se žena posvađa s mužem i kaže: ‘Ti nisi dobar (zanemaruješ me, ponižavaš me) prema meni’, razlog za ženinu presudu mora biti opravdan. Ako je nevina, i nema greške na njenoj strani, onda krivnja ne smije napasti ovu ženu, i smije uzeti miraz i vratiti se u kuću roditelja.»

A

B

18. listopada 2011., br. 387

Oglasi 37

38 Zdravlje

18. listopada 2011., br. 387

DAN KESTENA U Varaždinu u subotu označen p

Na preglede se javljajte od prosinca!

J Da se sami jave na pregled prostate od prosinca i to svojem

DAN BIJELOG ŠTAPA

obiteljskom liječniku, muškarce iz Varaždinske županije pozivat će se tijekom kampanje ovaj i sljedeći mjesec

Sljepoća – teška invalidnost U Hrvatskoj živi oko 5.500 slijepih osoba, od čega su njih više od 200 članovi Udruge slijepih Varaždinske županije.

Svake godine 15. listopada posvećen je upravo njima: nazvan je Danom bijelog štapa, jer se zahvaljujuć i tom pomagalu mogu donekle sigurno kretati po cestama punim parkiranih automobila, rupa i drugih prepreka.

- Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi. Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost te je stoga neophodno

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji počinje velika borba protiv raka prostate. Istaknuo je to dr. Damir Štajcar, predsjednik Povjerenstva za izvedbu i provedbu pilot-projekta Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u subotu na četvrtom po redu „Danu kestena“ koji je održan na varaždinskom Korzu.

konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih - ističu u Zavodu za javno zdravstvo “Andrija Štampar”.

Udruga slijepih Varaždinske županije prvenstveno se bavi pružanjem pomoći slijepim osobama u ostvar ivanju prava zajamčenih zakonom. Organiziraju i različite edukacije kao što su edukacija hodanja pomoću bijelog štapa i informatičko opismenjavanje. Time se slijepim osobama omogućuje što samostalniji život. Nažalost, novac za edukaciju udruga posljednjih godina sve teže prikuplja pa im je svaka donacija dobrodošla. (vms)

Pilot-projekt

Time je započecilj lo lani najavljeno a d e l provođenje pilotpreg ti projekta prevenri je otk tivnih pregleda m o n i c r koje ka noj prostate, a r je inicirala vau te raždinska udruga prosta zi fa „Prostata“, ujedno

Dr. Damir Štajcar, predsjednik povjerenstva za provedbu projekta

pokretač i organizator „Dana kestena“.

- Tijekom ovog mjeseca, kao i sljedeći mjesec, trajat će medijska kampanja u kojoj će se muškarce educirati o tome što je prostata. Ujedno će im biti upućen poziv da se od prosinca sami jave na pregled i to svojem liječniku opće i obiteljske medicine – pojasnio je dr. Štajcar.

Lani je u Varaždinu, upravo na „Danu kestena“, bilo na-

javljeno da će od ove godine muškarci stariji od 50 godina na kućnu adresu dobiti poziv za preventivni pregled. - Čekam da stigne poziv – odgovorio nam je Vlatko Hajdin na pitanje je li bio na pregledu prostate.

Međutim, odustalo se od slanja poziva na kućne adrese.

Umjesto toga, muškarci stariji od 50 godina od prosinca se trebaju sami javiti svojem obiteljskom liječniku, o čemu će detaljnije informacije dobivati tijekom sljedeća dva mjeseca.

Jedini lijek Cilj je pregledom obuhvatiti mušku populaciju stariju od 50 godina i rak prostate otkriti u ranoj fazi kada se može izliječiti. Ovaj pilot-projekt bit će provođen četiri godine, a na temelju rezultata bit će odabran model borbe protiv raka prostate za cijelu Hrvatsku.

- Važno je istaknuti da k liječniku trebaju svakako otići i muškarci koji nemaju apsolutno nikakve tegobe. Naime, kod raka prostate u ranoj fazi muškarci nemaju nikakve simptome koji bi upućivali na bolest.

Preventivni pregledi su jedini lijek – napominje dr. Štajcar.

Osim muškaraca starijih od

Savjeti iz ordinacije Vodene kozice, zarazna bolest dječje dobi (2) K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

linička slika vodenih kozica može se podijeliti u nekoliko stadija: stadij inkubacije traje od 10 do 20 dana bez simptoma bolesti. To je vrijeme tijekom kojeg virus putem sluznice dišnog puta ili očne spojnice ulazi u ljudski organizam, razmnožava se i širi krvlju po raznim organskim sustavima.

U konačnici je najjače zahvaćena koža te sluznica dišnog sustava i usne šupljine, ali jednakomjerno mogu biti zahvaćeni i drugi organi (jetra, pluća, mozak itd.). Važno je istaknuti da potkraj ovog stadija virus ponovno nastanjuje dišni sustav, što osobu čini zaraznom za okolinu i prije pojave

prepoznatljivog osipa. rodromalni stadij je obično slabo izražen, a praćen je blago povišenom temperaturom, glavoboljom, povraćanjem, klonulošću i slično. Eruptivni stadij bolesti najčešće se javlja 14 do 16 dana nakon izlaganja infekciji, a obilježen je karakterističnim vezikuloznim (mjehuričastim) osipom praćenim svrbežom. Izražen u punoj mjeri, osip je vrlo osebujan i prepoznatljiv. Prve kožne promjene su sitne crvenkaste mrljice (makule) koje izbijaju na vlasištu, licu ili trupu. Tijekom idućih sati mijenjaju izgled i prelaze u malene, crvenilom okružene

P

površinske mjehuriće (vezikule). Istodobno s pojavom osipa na koži i sluznici javlja se svrbež zahvaćenih dijelova. U sljedećih dan, dva zamuti se sadržaj mjehurića te pucaju, suše se i pretvaraju u kraste cijeljenjem nakon kojih u pravilu ne ostaju ožiljci. Gustoća osipa je vrlo različita, od samo nekoliko promjena do gotovo potpune prekrivenosti kože. Svako izbijanje novog osipa može biti praćeno porastom tjelesne temperature. tadij regresije obilježen je nestankom općih simptoma bolesti, otpadanjem krastica i cijeljenjem promjena iza kojih najčešće ne ostaju nikakvi ožiljci.

S

Zdravlje 39

18. listopada 2011., br. 387

Ljekovito bilje

početak velike kampanje protiv raka prostate

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Jesen stiže, dunjo moja...

D

unja (Cydonia oblonga) je već u starih Grka i Rimljana bila cijenjena kao lijek protiv crijevnih bolesti, a u nekim se zemljama i danas često koristi, osobito za liječenje crijevnih tegoba u djece. bog obilja sluzi vrlo je zdrava kod upale želuca, crijevne sluznice, dijareje i dišnih puteva. Kod liječenja tih tegoba upotrebljavamo kompot od dunje (uživamo je samo kuhanu). U narodnoj je medi- cini za liječenje dijareje u dojenčadi i djece omiljen čaj od listova.

Od jedne čajne žličice svježih ili suhih listo va spravljamo oparak koji treba odstajati petnaest minuta. ezaslađeni čaj djeci doziramo žlicom. Sirove kriške dunje možete staviti među kupus koji pripremate za kiseljenje. Na rane koje krvare stavljamo vunastu lupinu dunje (krvarenje će prestati). od spuštene maternice pomoći će parne kupelji od dunjinih listova, a od sjemenki možete napraviti izvrstan pripravak (dunjino sjeme namačemo u vodu dok se ne zgusne) koji liječi dekubituse, opekline, svrbež, raspucanu kožu i usne, bradavice te čireve u usnoj šupljini. aj je pripravak također izvrsno kozmetičko sredstvo u liječenju nečiste kože. Dunja svojom ljepotom može biti ukras svakog ormara, ali i ukras našeg zdravlja pa kada i „Ne miriše više cviće, zumbul, lale, jorgovani...“ možemo doprinijeti boljem stanju cjelokupnog organizma.

Z

Prihod od prodaje pečenih kestena, kolača od kestena i kuhanog vina za kupnju skupih lijekova i rad udruge “Prostata”

50 godina, na pregled poziva i one starije od 45 godina u čijim su obiteljima zabilježeni slučajevi raka prostate, ali i raka dojke. Koliko je to važno, muškarci iz Varaždina sve su svjesniji.

- Sve muške pripadnike postrojbe “natjerao” sam na pregled prostate u sklopu sistematskog pregleda – otkrio je Ivica Labaš, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina. On i njegova supruga bili su samo dvoje od brojnih posjetitelja 4.

Dana kestena koje su na Korzo privukli i miris pečenih kestena i slasni kolači. Za dobru zabavu pobrinuli su se Čarli i Tequilla band, Kvartet Varaždin, Zodiac, Timeless i Vizija, a program je vodio Saša Grabarić.

Treba reći da su članovi „Timelessa“ vjerojatno najosvješteniji bend u Hrvatskoj kad je u pitanju zdravlje prostate: svi su bili na preventivnom pregledu nakon što je jedan njihov član obolio od raka prostate. - Prije pet godina, na nagovor svoje supruge, koja je medicinska sestra, otišao sam na pregled i dijagnosticiran je karcinom. To mi je spasilo život. Zato svima poručujem da svakako odu na pregled – istaknuo je Vlado Dumbović iz “Timelessa”.

TKO TREBA NA PREGLED

?

Na pregled prostate k svojem obiteljskom doktoru trebaju se javiti svi muškarci stariji od 50 godina.

N K

!

Na pregled trebaju ići i muškarci koji nemaju nikakve tegobe, jer kod raka prostate u ranoj fazi nema simptoma.

Svi članovi “Timelessa” redovito kontroliraju prostatu

T

NEĆE BITI POZIVA

?

Muškarci na kućnu adresu neće dobiti poziv za preventivni pregled, jer se od toga odustalo.

Zapovjednik JVP Varaždin Ivica Labaš sa suprugom

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Poliklinika Živa Zašto su važni preventivni i ciljni sistematski pregledi (1) O I tkrivanjem čimbenika visokog rizika za razvoj bolesti te promjenom stila života možemo spriječiti ili odgoditi razvoj bolesti. Ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem već postojećih bolesti možemo bitno utjecati na tijek i konačni ishod bolesti. odine života i spol te nasljedne sklonosti nose značajne osobne rizike za razvoj malignih bolesti, kao što su to primjerice karcinom dojke, pluća, želuca, debelog crijeva i brojni drugi. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca

G

i mjerama prevencije, ali i redovitim ciljnim praćenjem umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti ili bolest dijagnosticirati i liječiti u ranoj fazi. Primjer takvog ciljnog preventivnog pregleda je kolonoskopija, kojom u pojedinaca s visokim rizikom pokušavamo pravovremeno otkriti polip ili karcinom debelog crijeva u ranoj fazi. astroskopijom možemo utvrditi uzroke želučanih tegoba, koji mogu biti različiti, od relativno banalnih, ako se radi o povremenom gastritisu, pa do

G

onih opasnijih po zdravlje i život, ako je u pitanju rak želuca. sto tako, uzroci krvarenja iz završnog dijela debelog crijeva mogu biti relativno neugodni hemoroidi, ali u 10 do 20 posto ispitanika ovisno o spolu i dobi uzrok takvog krvarenja može biti rak završnog dijela debelog crijeva. reba dakle ipak otići na pregled i rektoskopiju, kako bi se to moglo jasno i na vrijeme dijagnosticirati. I liječiti u ranoj fazi bolesti kada je i ishod liječenja bolji.

T

Mladen Makitan, dr. med., internist Ravnatelj Poliklinike Živa O42/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje

18. listopada 2011., br. 387

POSLOVANJE Bolnica je u plusu

OTKRIVAMO Projekt razvoja Specijalne bolnice za m

Čak 70 % korisnika osiguranici HZZO-a

U planu nova lu KREVETI HOTEL MINERVA

420

kreveta u rasponu od 4 *

HOTEL JUPITER

480 10 apartmana u

kreveta u rasponu od 4 * Tradicija korištenja geotermalne vode nedovoljno iskorištena

Spec ijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice i ovu će godinu završiti s viškom prihoda. I dok će od pružanja medicinskih usluga osiguranicima HZZO-a i ostalih proračunskih sredstava u 2011. godini ostvariti oko 122 milijuna kuna prihoda, preostalih 35 milijuna ili 29 posto planiraju ostvariti od turističkih usluga u smještajnom i ugostiteljskom dijelu.

u

stacionarnom dijelu bolnice godišnje boravi 15.300 osoba - U stacionarnom dijelu Specijalne bolnice godišnje boravi 15.300 osoba, koje ostvare oko 237.000 noćenja, odnosno koriste prosječno dnevno oko 650 postelja. Osim tih, bolnica pruža i usluge u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, u kojoj se zbrine oko 35.500 korisnika godišnje – izvijestili su iz Varaždinske županije.

Kad su u pitanju noćenja, 79 posto ostvare osiguranici HZZO-a, dakle riječ je o pacijentima koji tamo

borave na teret osiguranja.

Usluge plaća ili doplaćuje osobno svaki peti korisnik (21 posto).

Ti omjeri trebali bi se uvelike promijeniti nakon ulaganja “teškog” više desetaka milijuna kuna. Samo u hotel Minerva, nakon pronalaska partera, planira se uložiti 23 milijuna eura.

Hotel bi u potpunosti bio rekonstruiran, čime bi se stekli uvjeti da bude kategoriziran s četiri zvjezdice.

Imao bi oko 420 novouređenih soba u koje bi se, baš kao i u novoj bolnici Junona te novom hotelu Jupiter, na rehabilitaciju i liječenje privlačili gosti iz Europske unije. Oni bi smještaj i medicinske usluge, naravno, plaćali iz vlastitog džepa.

U Varaždinskoj županiji navode da za ulaganje vlada veliki interes, jer Toplice imaju tisućljetnu tradiciju kor ištenja geotermalne vode, stručnjake, ali i povoljan prometni položaj. Osim toga, ističu da je Specijalna bolnica vodeća među rehabilitacijskim kućama u Hrvatskoj, ali i za područje Europske unije. - O tome svjedoči i certifikat Boarda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu EU (The European bord of physical and rehabilitation medicine) – navode u Županiji.

rasponu od 5 *

BOLNICA JUNONA

132 5 apartmana u

kreveta u rasponu od 4 * rasponu od 5 *

Po ulicama Varaždinskih Toplica nekada su vrvjeli pacijenti i turisti iz cijele Hrvatske i Europe. Ulaganja

J U Toplicama se u roku do 10 godina planira izgradnja nove bolnice i novog hotela. P bio bi u potpunosti rekonstruiran, a u Specijalnoj bolnici nalazio bi se spinalni centar, je Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Na liječenje u Varaždinske Toplice za nekoliko bi godina trebali dolaziti i pacijenti dubokoga džepa koji će bez problema moći platiti smještaj u predsjedničkom apartmanu s pet zvjezdica i vrhunsku medicinsku uslugu.

Pusto i tumorno To je samo jedan od ciljeva ambicioznog projekta razvoja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, koji je još početkom godine najavljen kao najveća investicija u županiji.

Hoće li i kada ulaganja biti ostvarena, provjerili smo na poticaj čitatelja iz Varaždinskih Toplica (podaci poznati redakciji).

- Donedavno su Varaždin-

ske Toplice bile najpoznatije gradu stoji natpis “Prodaje se turističko-lječilišno mjesto, kuća” – navodi čitatelj u pismu.

Iz Varaždinske županije ističu ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Ulice su vrvjele od da su u projekt krenuli prvenmnogobrojnih turista iz do- stveno zato da u Toplice vrate movine i Europe. (...) Turizam i turiste iz središnje Europe. Zato je u planu, i to za najviše 10 goliječenje bilo je u orgadina, izgradnja još jednog nizaciji ustanove a z hotela i bolnice. PostoKupališnog ljeje jeći hotel Minerva čilišta koje je ulagan 100 bit će u potpunosti nakon nacio v to rekonstruiran, a u onalizacije od go a eura samoj Specijalnoj pretvoreno lijun i s m bolnici izgrađen će u Specijalntere i i ć e biti spinalni centar, nu bolnicu, najv li a z a jedini takav u Hra potom pok vatskoj. re k rea c ijsk i alijani T Plan je da Varaždinturizam sve više ske Toplice prerastu u vonestaje. Postojeći objekti, kao i novoizgrađeni deću destinaciju medicinskog hotel Minerva služe uglavnom i zdravstvenog turizma u posamo za bolesničke pacijente. dručju medicinske rehabilita(...) Posljedice su neopisive. Uli- cije i reumatologije za ovaj dio ce su prazne i tumorne. Gotovo Europe – navodi varaždinski na svakoj desetoj kući u samom župan Predrag Štromar.

Projektiranje novog kompleksa traje već 18 mjeseci, a da bi planovi postali stvarnost, potrebno je gotovo 100 milijuna eura.

Strateški partner - Uključujući sve bolničke uređaje i opremu, procjena ulaganja za cijeli kompleks, dakle hotel i bolnicu, iznosi između 85 i 90 milijuna eura – rekao je Štromar.

S obzirom na to da je riječ o ogromnom ulaganju, Županija traži partnere. Župan otkriva da ozbiljni pregovori traju s nekoliko potencijalnih investitora, a otkriva da su najveće zanimanje pokazali Talijani.

- Interes za projekt dokazuje kako je riječ o jednom od tržišno najzanimljivijih investicijskih projekata u Hrvatskoj. Neki od investitora su nas prije dva tjed-

Normalan život s...

Spremnost za školu - što je najvažnije? Č

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

esto se susrećemo s pojmom spremnost za školu te se dvoumimo je li naše dijete spremno za sve izazove koji ga čekaju u školi. Kada govorimo o spremnosti za školu, mislimo na razvoj inteligencije i percepcije, ali naravno i na ostale čimbenike kao što su pažnja, koncentracija, vještine slušanja i govorenja, emocionalna i socijalna zrelost, živahnost te sposobnost da se izdrži rad u školskoj klupi. d iznimne je važnosti da je dijete što samostalnije (korištenje toale-

O

ta, svlačenje i oblačenje, samostalno hranjenje, briga oko svojih stvari…) te da zna osnovne stvari o sebi (ime i prezime, imena roditelja, gdje živi…). Vrlo općenito pitanje je da li dijete treba znati čitati i pisati prije upisa u školu, a odgovor je NE. a učenje čitanja i pisanja ima vremena tijekom školske godine s naglaskom na individualne karakteristike i sposobnosti svakog pojedinog djeteta, tako da će neki lakše usvojiti čitanje i pisanje, dok će drugima za to trebati malo više

Z

vremena i/ili drugačiji pristup. Roditelji mogu značajno utjecati na spremnost djeteta za školu na način da kroz igru rade s djetetom vježbice motorike, pažnje, koncentracije, razumijevanja… aravno, ukoliko djeca pokazuju interes za slova, čitanje i pisanje, potrebno ih je poticati. Pritom se ne treba brinuti oko toga da će djetetu biti dosadno u školi, jer su sadržaji u školi prilagođeni sposobnostima učenika, tako da će im učiteljica tada dati zahtjevnije sadržaje koji će razvijati njihove sposobnosti.

N

Zdravlje 41

18. listopada 2011., br. 387

medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice

uksuzna bolnica Simulac ija hotela Ju izgleda p oko 33.0 iter površine 00 četvo rnih metara

SMJEŠTAJ U novim zdanjima više od 600 kreveta i apartmana

UGOVOR S HZZO-m

Predsjednički apartmani Lepoglava ne ostaje bi trebala vratiti stari sjaj

Postojeći hotel Minerva edini takav u Hrvatskoj na u Münchenu, na „Expo Realu 2011“, najvećem europskom sajmu komercijalnih nekretnina i investicija, zamolili da ih kontaktiramo čim dobijemo

c

ilj: vodeća destinacija medicinskog i zdravstvenog turizma u središnjoj Europi lokacijsku dozvolu. To će nam zapravo omogućiti još kompetentniji izlazak na tržište te sigurniji pronalazak strateškog partnera – ističe Štromar.

Ulaganje će najvjerojatnije biti ostvareno po modelu JPPa, ali župan ne isključuje ni mogućnost davanja koncesije ili zajedničkog ulaganja.

Što bi sve Varaždinske Toplice trebale nuditi nakon ulaganja od gotovo 100 milijuna eura? U postojećem hotelu Minerva, koji bi bio u potpunosti rekonstruiran, nalazilo bi se 420 kreveta u rasponu do četiri zvjezdice.

Više od 600 kreveta i apartmana bit će u novim zdanjima. U novom hotelu Jupiter, uz 480 kreveta u rasponu od četiri zvjezdice, planira se i uređenje 10 apartmana s pet

zvjezdica.

A nova bolnica Junona bila bi zapravo hotel s mogućnošću bolničkog liječenja. Uz 132 kreveta u rasponu do četiri zvjezdice, tamo bi bilo i pet predsjedničkih apartmana. Elitni dio nove bolnice bio bi, naravno, za najzahtjevnije i najbogatije goste koji si mogu priuštiti vrhunsku medicinsku uslugu i luksuzni smještaj.

Uz to, Strategijom razvoja Varaždinskih Toplica, koju je

izradila AZRA, predviđa se stvaranje brenda “Varaždinske Toplice – regija zdravlja”.

Osim izgradnje potpuno novih smještajnih i zdravstvenih objekata, zdravstveno-turistička ponuda planira se obogatiti uređenjem javnih zelenih površina, uređenjem šetnica, ali i prometnica, parkirališta, garaža i druge javne infrastrukture, a uz to će se poticati korištenje svih prirodnih i kulturnih potencijala.

LUKSUZNE BOLNIČKE SOBE U SVIJETU

Soba u Lakeland HealthCare centru u Michiganu i predsjednički apartman u bolnici Pattaya u Bangkoku

bez pedijatrice Pedijatr ijska ambulanta u Lepoglavi, koju je Dom zdravlja Varaždinske županije otvorio u svibnju ove godine, neće biti zatvorena. Upravno vijeće HZZO-a je u četvrtak odobrilo sklapanje ugovora s lepoglavskim timom za zdravstvenu zaštitu djece, čija je nositeljica dr. Izabela Kranjčec.

- Sklapanje ugovora je odobreno zbog potrebe provođenja primarne zdravstvene zaštite i povećanja njezine dostupnosti, a s obzirom na nepopunjenost Mreže javne zdravstvene službe – izvijestili su iz HZZO-a.

Takvu odluku očekivao je ravnatelj Županijskog doma zdravlja Ivan Crnković. - Od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dobili smo rješenje o proširenju djelatnosti, čime su potvrdili mrežu kojom je u Lepoglavi predviđen jedan pedijatrijski tim. Uz to, za tim se opredijelilo 129 pacijenata, što je minimalni broj

za financiranje djelatnosti.

Time smo ispunili sve uvjete za potpisivanje ugovora s HZZO-m – rekao je Crnković.

Prikupiti dovoljan broj malih pacijenata bio je najveći problem zbog čega se najavljivala i mogućnost zatvaranja tek otvorene ordinacije.

Na kraju se to ipak neće dogoditi, jer će potpisivanjem ugovora s HZZO-m biti riješeno financiranje rada lepoglavskog pedijatrijskog tima. (vms)

Život i socijalna skrb Koji je najbolji način za motiviranje ljudi za rad?

P

rvi preduvjet svakog uspješnog posla je motiviranje ljudi za radne procese u firmi u kojoj rade. Prvo i najosnovnije je da ih se dobro informira o činjenicama vezanim uz njihov posao, jer nedovoljno informiranje može kod čovjeka izazvati osjećaj isključenosti, a samim time i nedovoljnu motiviranost za rad. Samo rukovođenje možemo usporediti s odgojem vlastite djece. Kada nešto dobro naprave, treba ih pohvaliti, jasno im dati do znanja da primjećujemo njihovo zalaganje i trud, a kada nešto pogriješe, ne treba ih odmah kazniti, nego ih treba prije opomenuti, ali uz primjeren razgovor

i ponašanje. Opomenu ili kaznu treba izreći u četiri oka, diskretno, imajući na umu da svaka osoba ima svoje dostojanstvo i ugled koji treba uvažavati. Rukovoditelj mora biti kooperativan i osjetljiv na mišljenje podređenih, no mora biti i odlučan i jasan kada treba donijeti neku odluku.

Izuzetno je važno ozračje koje vlada u kolektivu.

Rukovoditelj mora biti poticatelj dobre atmosfere i otvorene i korektne komunikacije među radnicima. Autoritativni (u negativnom smislu) rukovoditelji mogu biti zapreka napretku organizacije jer mogu kod radnika stvoriti osjećaj anksioznosti, a samim time i nesigurnosti, što može

imati štetne posljedice za radni napredak - kako pojedinaca, tako i organizacije u cjelini. Sukobi su sastavni dio života, i u obitelji, i u kolektivu gdje radimo. Oni ne moraju biti nužno negativni, ako se na taj način ide prema rješavanju nekog problema. Ljudi koji znaju i vjeruju da je moguće naći rješenje sukoba u kojem obje strane dobivaju, bit će motivirani da takvo rješenje i traže. Na poslu provodimo veliki dio života. Usmjerimo se na pozitivno i probajmo bolje razumjeti ljude s kojima provodimo nekad više vremena od svoje obitelji. Tako ćemo bolje funkcionirati kao tim i imati bolje poslovne rezultate.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske Županije

42 Ženski svijet

Cvjetni dom Aranžmani...

K

ako vrijeme leti! Eto, jesen je već stigla i polako se bliži 1. studeni, blagdan Svih svetih.

Pitam se kad prije, još prije 2 tjedna hodali smo u kratkim rukavima, a sad nam već duboka jesen kuca na vrata. U posljednje sam vrijeme često pisala o vjenčanjima pa sam odlučila napisati ovaj članak o ovom blagdanu već sad kako bih vas podsjetila da je on uskoro ovdje i da to nikako ne smijete smesti s uma. Svi znamo da je to blagdan kada slavimo sve svece, no također, i naše bližnje koji nažalost više Leticija nisu s nama. Pa već sad počnite ZADRAVEC razmišljati o stanju njihovih Kukuljevićeva 17, Varaždin grobnica i kako biste ih mogli 042/212-362 posebno urediti za dan posveletiziazadravec@gmail.com ćen posebno njima. Mi ćemo i ove godine, kao i svake dosad, imati šarolik izbor aranžmana, no podsjećam vas kako također radimo aranžmane po narudžbi i želji kupaca. Ti su aranžmani drugačiji od onih u prodaji i rade se prema osobnom izboru kupca pa bih ih mogla nazvati unikatima. Neovisno o tome kakve boje ili veličine želite aranžman, koji će krasiti grobnice vaših bližnjih, svakako već sad počnite razmišljati o tome. Dođite k nama, recite nam svoju ideju i pomognite da ispunimo vaša očekivanja. A ako ne budete naručivali posebni aranžman, svejedno dođite pogledati i posavjetovati se o tome što bi vam najbolje odgovaralo.

Lijep pozdrav, Letizia

18. listopada 2011., br. 387

MODNI KAMELEON Film “Očajnički tražeći Susan”

Material girl...

J Kultni look je izazivao brojne kontroverze i modnu revoluciju jer je Maddie nosila

uglavnom grudnjake i prozirne mrežaste topiće, pretvarajući rublje u odjevne komade Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

Ovoga puta sam inspirirana pravim modnim kameleonom i iskonskom kraljicom popa - Madonnom. Madonna je prošla dalek put od siromašnog djetinjstva u Michiganu do multimilijunskih naklada i vlastitih diskografskih i producentskih kuća. Svestrana diva još i dan danas izaziva tračeve i puni novinske stupce, a u zadnje se vr ijeme okušala i u režiranju.

Moda 80-tih

ta jednim ponavljajućim oglasom koji je ustvari ljubavna koreslook podencija je između Susan i njeunjen t o up p kitom nog deča n ka Jima. raznim h lančića, i Robertina jn od bro narukvica opsesija sa , Susan baci perlica arama je u centar do m događaja koji uključuju ubojstvo, krađu skupog nakita, zamjenu identiteta, pa čak i ljubavnu priču. A svemu tome kumuje jedna vrlo zanimljiva jakna sa zlatnom piramidom. Ne znam zašto se masonski simbol pojavljuje na jakni (tu tajnu bi nam možda Dan Brown mogao razotkriti), ali masoni nemaju nikakve veze s radnjom

No prije 20-ak godina Madonna nije jurcala za mlađahnim dečkima i u Kabala centre već je nametala nove modne trendove i započinjala pravu modnu i seksualnu revoluciju. Madonna je t i j e ko m s v o j e d u g e plodne kar ijere snimila mnogo filmova, a “Očajnički tražeći Susan” mi Baš kao Madonna je def initivno najdraži jer nakitom od u potpunosti osim što brojnih lansama kreira je zabavan, čića, perlica, la i osmislila odlično narukvica, styling za svoj pr ikazuje otkačenih lik Susan, a to njujoršku naušnica, a je spoj seksimodnu i kosu je vezapila i uličnog undergro la maramama stila New Yorund scenu ili mašnicama. ka.

80-ih.

Mene je defiKultni look Film se nit ivno oduj e iz a z i v a o vrti oko kuševila jakna te brojne konćanice Ro sam si dala trutroverze i berte koja je da naprav it i modnu reOriginalna Madonna zapela u lojednu prilično voluciju jer šem braku u vjernu kopiju je Maddie nos il a dosadnom uglavnom seksi grudnjake te nabaviti dovoljnu količinu Donje rublje kao odjeća predgrađu, i prozirne mrežaste topiće, lančića da u potpunosti isfua jedina joj je zanimacija u ži- filma. Zanimljiva je činjenica pretvarajući donje rublje u ram ovaj look. Više fotografija votu čitanje ljubavnih oglasa. da je Madonna tada bila u normalne odjevne komade. možete pronać i na w w w.

Roberta počne biti opsjednu- svojoj Material girl fazi te Look je upotpunjavala raznim regionalni.com.

Frizerski salon Kad nam je kosa ispucana i krhka K Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

osi je potrebna voda kako bi ostala čvrsta i zdrava. Kod nekih je to prirodno, a neki imaju probleme s ispucanom i krhkom kosom. Njima savjetujemo korištenje određenih preparata za hidrataciju kose (npr. šampona i krema koje sadrže vlažnost). Suha kosa je tanka, krhka i lako lomlji-

va. Suhoća kože i kose može biti uzrokovana nedostatkom nekih vitamina u organizmu (posebno vitamina A). Isušivanje kose može biti uzrokovano korištenjem pogrešnog šampona za takav tip kose. Izbjegavajte grubo češljanje i sušenje kose. e zaboravite da postoji i izreka koja kaže da

N

ljepota dolazi iznutra! jepota dolazi prvenstveno iz našeg organizma te se način ophođenja prema njemu odražava na vanjski izgled – kožu, kosu, nokte.

Naša kosa odraz je zdravlja organizma jer svaki poremećaj ravnoteže u tijelu ostavlja traga na kosi i vlasištu.

L

Ženski svijet 43

18. listopada 2011., br. 387

WWW.VECERNJI.HR

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Mirela Brekalo Popović, glumica

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Zašto još uvijek imam akne?

V O

eć dugo akne nisu bolest samo mladenačke dobi. Sve je više odraslih koji imaju problema s masnom kožom i aknama. snovni uzroci poput nasljeđa i utjecaja spolnih hormona jednaki su kao i kod mladih, no u odrasloj dobi, vrlo važnu ulogu u razvoju akni ima i kronični stres. aime, ritam života koji nas tjera da balansiramo između brojnih profesionalnih i osobnih, obiteljskih obaveza, može kroz duže vremensko razdoblje voditi u stres - ne samo emocionalni, već i fizički (umor, iscrpljenost, neispavanost…). pravo ta konstantna napetost vodi do pojačanog rada nadbubrežnih žlijezdi i pojačane proizvodnje loja ili sebuma; pa tako i akni.

Uz stres važnu ulogu igraju i drugi čimbenici - neke bolesti organizma, uzimanje pojedinih lijekova (npr. antidepresiva, antiepileptika), pušenje, loše prehrambene navike… e manje važni su i „vanjski“ čimbenici: vlastoručno i nestručno istiskivanje, nepravilna njega kože, uporaba neadekvatne i „preteške“ dekorativne kozmetike… brzo se stvori začarani krug - nezadovoljstvo zbog izbijanja akni vodi u novi stres, a on uz ostale čimbenike, do izbijanja novih promjena tj. do novih akni! No terapija namijenjena tinejdžerima nije prikladna i za kožu odrasle dobi! oža u dvadesetim i tridesetim godinama života može biti puno osjetljivija i tanja nego u mladenačkoj dobi! Stoga, snažni tretmani namijenjeni tretiranju akni mladenačke dobi mogu na zrelijoj koži izazvati upravo suprotan učinak: pojačano ljuštenje i suhoću kože, nove mitesere i upalne promjene… tručnjaci će znati procijeniti kakva terapija i njega je potrebna upravo takvoj, zreloj koži u borbi s aknama!

N

Osim u filmovima i serijama, Brekalo Popović glumi i na kazališnim daskama

Svaki dan kažem: “Sa smiješkom!”

J Poznata glumica za sebe kaže da je optimistična i pravedna, ljubomorna je bila

dok je bila mlada i nesigurna, a suprug ju je osvojio šarmom, ali i izgledom Piše: GORDANA IGREC

Mirela Brekalo Popović dobitnica je ovogodišnje nagrade Zlatna arena za ulogu u filmu redatelja Tomislava Radića “Kotlovina”, koji trenutno igra u zagrebačkim kinima. Ovu dramsku umjetnicu, rođenu Zagrepčanku, gledali smo kao Hercegovku Milku u seriji “Vaši i naši”, piljaricu Vlajinu u seriji “Stipe u gostima”, a trenutno je gledamo u TV noveli “Rat ruža”.

Moj odjevni stil zove se – svaštarenje!

Koji odjevni stil njegujete?

Svaštarenje. To je moj osobni stil. Stil po raspoloženju. Kako sam raspoložena, tako se obučem.

Imate li fetiš?

Ne. Moj muž pak kaže da su to cipele.

Jeste li praznovjerni?

Ne. Dok sam bila mlađa bila sam praznovjerna, ali

Kavom koju mi ili muž donese, ili ja sama smutim “nes”.

Veliki “ah” Kako biste se opisali u Karijeru dramske umjetnice započela je u ZKM-u, tri riječi?

Optimistična, pravedna i a prva profesionalna debitantska uloga bila je u altruistična. Što vas je privuklo vašem predstavi “Leon Silena”, gdje je igrala Lenu, njoj ujedno i suprugu? Šarm, pamet i bio je zgonajdražu ulogu. Osim angadan. žmana u kazališnoj Najromantičniji kući Komedija, da trenutak u živona Akademim a s tu bio je... ji dramskih za o il d Kad smo se umjetnosti , ko lu e m n a is šetali Rimom predaje –n m je n je a n prije tri godiscenski gopra kuh smeta ema ne, u ovim govor i to već e m r je dinama, ruku v iše od 20 i pripr poslije prije pod ruku. Bilo godina. Za a z je predivno!

Male ženske Jeste li ljubomorrazgovore srdačni? no je i iskreno otvorila Ne. Bila možda, dok sam vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila nam što ju je privu- bila mlada i nesigurna. Ali klo na suprugu, kako provo- više ne. di slobodno vrijeme, što joj Što je najvažnije u vezi? znači majčinstvo i još puno Opuštenost. Jer kad vam “velikih i malih stvari” koje netko omogući da ste opušteni, znači da mu vjeruježivot znače. te, da ga volite, da vam je Jutro započinjete sa...

sad nisam, jer mislim da se u životu ništa slučajno ne dogodi.

Iz takta vas može izbaciti...?

U ovim godinama jako teško bilo što. Ali... glupost i zločestoća.

Iz kuće ne izlazite bez...?

Ključeva.

Najdraži film? prijatelj. I onda možete biti opušteni. Možete biti svoji. Što je za vas majčinstvo? ”Ah!?” Jedan veliki “ah” koji obgrli sve od rođenja do smrti. U pozitivnom i negativnom smislu. “Ah!?”, koji može sve uobličiti kao balon.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Uglavnom čitam, vrtim se po vrtu, zezam se s psom i jako puno plivam.

”Smajli” od jutra Volite li kuhati?

Pa da sam neko ludilo za kuhanjem – nisam, jer me smeta pranje poslije i priprema za prije. Ajmo reći: kuhati je OK, ali muka je dok smislim što. I kad još ostane, pa ne znaš što s time. Nisam majstor kao moja mama, ali ono što skuham je OK. Ali da ga baš ljubim – ne!

Vaš uzor u životu?

Moji roditelji.

Vaš moto u životu?

Svak i dan sebi kažem:

”Lovac na jelene.”

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Jeremyjem Aironsom.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali? ”Mijenjanje” od Liv Ulman.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Prigovarati, zahtijevati, biti bolja u bilo čemu...

“Ajde, počni sa smiješkom”.

I ako u jednom čovjeku izazoveš pozitivnu rekaciju, i njemu, i tebi bit će super! Što je za vas uspjeh?

Za mene je uspjeh ovo kako ja živim. Kad ispunite očekivanja koja imate u bilo kojem smislu što se tiče uspješnosti u poslu i u obitelji. Dobro nam je. Kad nam je loše, opet nam je dobro. Mislim da je to najveći uspjeh. Kad si zahvalan na tome kako ti je i što imaš. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Skočiti padobranom. To sam htjela i pripremala se, ali mi je prijatelj poginuo, pa više nisam isprobavala.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Ne da sam ga posjetila, nego ga često posjećujem, a i radim u njemu. Ne podilazim, ali volim šetati po gradu, po crkvicama koje su zgusnute. I uršulinke su divne, njihova Gospa, koju volim posjetiti.

U N U K S

44 Ženski svijet

18. listopada 2011., br. 387

PRAKTIČNI SAVJETI 10 zlatnih savjeta za dame punije građe

Slavite obline

J Mučite li muku s viškom kilograma, ne očajavajte i ne skrivajte se pod (pre)širokom odjećom. Radije upoznajte svoje tijelo i istražite što laska vašoj figuri Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com

te vizualno kreirati ili stanjiti struk.

5. Nemojte se bojati uzoVeć inu žena bez obzira raka Crna boja odlično sakrina konfekcijski broj muči va nedostatke, no ona vječita dilema - što nemojte se boodjenuti? Ipak, nisu te e p jati uzoraka i sve veličine 34, pa u j u boja. Ipak, one dame krupniizduž ine klonite je građe imaju ru, č i u g i f se tajica, malo već i izaa m i š i v čarapa i zov pred sobom. vas i k s t a hlača s Mučite li muku s tom ju u a a uzorkom. viškom kilogravlj popra nje 6. Igrajte ma, ne očajavajte se modnim i ne skrivajte se pod drža dodacima (pre)širokom odjeBirajte maštovite ćom. Radije upoznajte svoje tijelo i istražite što la- i šarene komade nakita ili ska vašoj figuri. Slavite svoje moderne upadljive čizme i ciobline i evo za to deset zlatnih pele. Nosite šalove i marame s dugim ravnim završetkom koji savjeta. dolje i 1. Nosite odgovarajuću visi prema velike veličinu Nema goreg od guranja u premali broj. Iako mislite da ako ste se ugurali u manji broj izgledate mršavije, varate se.

Ako vas odjeća steže, znak je da uzmete veći broj. Isto vrijedi za nošenje prevelikih brojeva. Vrećasta odjeća vas neće “sakriti” nego vizualno učiniti još većom.

2. Ispravite se Izravnajte leđa, spustite ramena i izdužite vrat. Radite to i dok sjedite da vam uđe u naviku.

3. Obucite pete Pete izdužuju figuru, čine v as v iš ima i automatsk i popravljaju držanje.

4. Naglasite struk Pomoću šireg remen a može -

Kozmetički savjeti

Crna boja odlično skriva

torbe.

7. Uložite u dobro i kvalitetno donje rublje Ovo pravilo vrijedi za sve bez obzira na dob ili veličinu. Loš i neodgovarajuć grudnjak uništava i najbolju odjevnu kombinaciju. Dajte si vremena i nađite dobar model.

8. Pametno s naborima i jastučićima Nabor i i volanč ić i su često nezahvalni, pa stoga

nedostatke

oprezno s njima. Isto tako izbjegavajte pojastučene jakne i sakoe.

9. Uvijek isprobajte odjeću Različiti proizvođači imaju različite veličine, pa prilikom kupnje uvijek odvojite vrijeme za probu i nikad ne kupujte “na slijepo”.

10. Nosite osmijeh Ne zaboravite, samopouzdanje je najbolji modni dodatak bez obzira n a konfekcijski broj!

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Masaža Hedovih zona na šaci ublažuje bolove M asaža je od davnina poznata i priznata kao efikasna u otklanjanju raznih tegoba. Njome djelujemo na tijelo, um i duh. U tretmanu masaže dolazi do duboke opuštenosti tijela i uma te se na taj način tijelo rješava stresa i štetnih tvari i pospješuje se dotok kisika do organa i naravno da se poboljša cirkulacija. ada se opuštamo, dopuštamo tijelu da se riješi mentalnog i fizičkog umora. Napetost koja se nakuplja u

K

vratu i ramenima može postati kronična, a posljedica je suženje krvnih žila pa automatski mozak dobiva manje kisika. Kao posljedica toga mogu nam se javljati česte glavobolje. Bilo koji dio tijela da masiramo, koristimo svom zdravlju. Na primjer, masažom šake odnosno Hedovih zona na šaci ublažujemo bolove u sinusima i kralježnici. sto je tako ako masiramo stopalo na kojem se nalaze zone svih unutarnjih organa i dijelova tijela. Stopala su

I

veoma izložena stresu. Ona nose cijelu našu težinu na tvrdim podlogama i u neudobnim cipelama. Kada bismo krenuli u dublju raspravu, rekli bismo da u stopala trpamo sve svoje probleme.

Tijelo štiti svoje organe tako da stres posprema u zone stopala, šake i uške.

Masažom možemo puno učiniti za svoje zdravlje, a zbog njezine jednostavnosti možete je primjenjivati i sami na vama dostupnim mjestima i kod stručno educiranih osoba za potpuno opuštanje.

Ženski svijet 45

18. listopada 2011., br. 387

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Zagonetna vibra!

K

Naravno, nema boljih vozača od njih, ali muškarci vole kad je žena dobra za volanom

OTKRIVAMO Što je muškarcima neodoljivo kod žena

Šnicl ili salata?

J Puno je sitnica koje imaju žene, a koje muškarce obaraju s nogu, premda žene

toga nisu ni svjesne. Među njima je slučajna “pusa”, iskreno uživanje u hrani...

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Volim kad mi djevojka tepa.

Naravno, ne uvijek i u svakoj prilici, ali postoje trenuci kad mi njezino tepanje godi. To mi je totalno slatko – otkrio je Varaždinac jednu od stvari koja mu je neodoljiva kod njegove partnerice.

Uf, kalorije Dakle, nisu samo f izički atributi, dakle dobre grudi, stražnjica i noge, među “s t v a r i m a ” koje muškarc i vole na ženama.

Puno je sitnica, točnije načina ponašanja ili navika koje imaju njihove partnerice, a koje ih obaraju s nogu premda žene toga možda nisu ni svjesne. Jedna od njih je i slučajni poljubac. “Pusa” iz čistog mira obara svakog muš-

karca. Nema ništa ljepše kada “zarade” nenadani poljubac za nešto što su rekli ili učinili.

Koliko kod držale dijetu i brinule se o svojoj kilaži, muškarcima žensko držanje linije uglavnom - ide na živce. Pogotovo dok on jede sočan šnicl, a vi pored njega grickate list salate. Jednako kao što vole da im dobro kuhate, muškarci vole da istinski uživate u hrani bez brojanja kalorija. Ipak, to ne znači da trebate samo gomilati kalorije. Muškarcima je i ljepota vrlo važna, pa tako vole i kraj sebe i m a t i ž e n u koja se b r i n e za svoj izgled, ali ne pretjerano. Činjenica je da muškarc i ne vole žensko brbljanje, ali ipak im “paše” kada njihova djevojka ili žena ima volje slušati ih.

To im je posebno važno kad

Aromaterapija

TREBA ZNATI I DOBRO NASMIJATI “Ako možeš nasmijati djevojku, možeš je navesti da učini bilo što”. Isto vrijedi i kod muškaraca: žene s dobrim smislom za humor znaju kako opustiti i nasmijati muškarca, a upravo su takve žene muš-

karcima neodoljive i seksi.

S vremena na vrijeme, nije se loše našaliti i na svoj račun jer tako ćete svom dragom pokazati da niste previše samokritične i ne shvaćate stvari previše osobno.

aprena metvica (lat. Mentha piperita) jedno je od omiljenih ulja i gotovo da nema osobe koja ju ne poznaje. Zbog izrazito svježeg mirisa bogatog mentolom i ketonom mentonom djeluje stimulacijski i otklanja osjećaj umora, a ta djelovanja poznata su još od vremena Egipćana.

Eterično ulje paprene metvice jedno je od najpopularnijih i često korištenih eteričnih ulja. Nalazi se u mnogim farmakološkim preparatima, parfemima i higijenskim proizvodima. Učinkovita je pomoć kod

U

U

I to vole: vaše uživanje u hrani bez brojanja kalorija

se nađu u teškoj situaciji ili pred problemom koji ne znaju riješiti. Isto tako, vole “snažne” žene koje uživaju u onome što rade.

I na kraju, ono što će vas

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

vjerojatno najviše iznenaditi je to da muškarci vole žene snalažljive za volanom. Naravno, nema boljih vozača od njih, ali nemaju ništa protiv spretne žene u automobilu.

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Eterično ulje paprene metvice ublažava umor P

ad me netko pita kakav tip muškarca volim, odmah velim – tihog. To je većini uglavnom čudno, jer očekuju valjda da ću reći kako su mi zakon glasni, hvalisavi i razmetni mačo tipovi. Koji zavodnički mačke obaraju s nogu. Ali štos je u tome da to što preferiram tihe, ne znači da mislim na šutljive frajere. Jednostavno se dobro osjećam u društvu onih koji ni u čemu ne pretjeruju. Koji zrače nekom dozom zagonetnosti i topline. I dobrom vibrom koju mi prenose. Zanimljivo je kako se to može prepoznati i u susretu s potpuno nepoznatim osobama. Ovog sam ljeta često odlazila na jutarnje ili poslijepodnevne kave u gradske kafiće. Uživala sam na uličnim terasama, listajući dnevne novine, ženske časopise i promatrajući prolaznike. U tom svakodnevnom malom obredu zapazila sam da nekoliko stolova dalje od mene sjedi frajer s kojim sam se već nekoliko puta negdje srela. Ne znam ni tko je ni što je, ali znam da smo se vidjeli. U nekom supermarketu, na blagajni nekog dućana, u nekom kvartu na kiosku gdje sam kupovala cigarete? Ne mogu locirati mjesto, ali sjećam se te face i tog pogleda, koji mnogima ne znači ništa, ali meni nešto govori. Sad se ponovilo isto. Pogledali smo se i svaki za svojim stolom nastavili piti kavu. Onda su mu se pridružili frendovi, a on je i dalje sjedio tako da je licem bio okrenut prema mojem stolu. Slučajno ili ne, gledao je u pravcu gdje sam ja sjedila, pa sam se čak i diskretno okrenula kako bih provjerila da li promatra nekog drugog. tom sam kutku terase bila sama, a kad su se uokolo popunili i ostali stolovi, opet sam imala osjećaj da sam ja predmet njegova zanimanja. Pogledala sam onako usput prema njemu kad su nam se pogledi ponovo sreli, a onda smo se oboje, u nekoj našoj nerazjašnjenoj igri, otvoreno gledali ne skrivajući znatiželju. Ali, na tome je i ostalo. A kad sam jučer u jednom salonu namještaja tražila neke sitnice za stan i zastala pred jednim ovećim zidnim ogledalom, u njemu sam odjednom zapazila onog tipa iz kafića. Naglo sam se okrenula, a kad su nam se pogledi dotakli, oboje smo otišli u drugom smjeru. toj suptilnoj igri, očito, oboje nešto osjećamo. Nikad nismo prozborili ni riječ, nikad nismo jedno drugom bili bliže od stola u kafiću, niti smo ičim pokazali da se želimo upoznati, ali... Ima tu neke vibre. Tihe, ali golicave. Samo je trebaš osjetiti da bi se osjećao ugodno. Ili možda tek – zapaženo?

mučnine, loše probave, nadutosti i bolova u želucu te djeluje tonizirajuće na cijeli organizam i psihu na način da potiče koncentraciju, ublažava umor, podiže krvni tlak i olakšava bolove u mišićima (naročito kod ozljeda). Koristimo je i kod glavobolja, menstrualnih bolova, a izraženim protubakterijskim i protuvirusnim djelovanjem smiruje upale sinusa, grla i uha. Najčešće se koristi u masažama, mirisnim lampicama i inhalacijama, samostalno ili u kombinaciji s drugim eteričnim

uljima sličnog djelovanja (npr. uz eterično ulje kamilice ili lavande). Pri doziranju i načinu primjene ovog eteričnog ulja valja primijeniti oprez, posebice kod inhalacija, jer predoziranje ili nepravilna uporaba mogu dovesti do mučnine, poremećaja rada srca ili problema s ravnotežom te se ne preporuča trudnicama i djeci mlađoj od 6 godina. Za tretmane kože primjenjujemo ga u količini od 1 do 2 kapi na 10 ml baznog ulja, a kod inhalacija dovoljna je čak 1 kap da nas u trenu osvježi.

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

18. listopada 2011., br. 387

KUĆE PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/2341284 ozn.1963e KUĆA prilika! Kuća u odličnom stanju 160 m² u Bartola Kašića (svi priključci, termofsada) - 86.000,00 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Kuća novije gradnje 160 m² i 700 okućnice (centralno, novo krovište) na Dugom Vrhu, s pogledom na Varaždin - 43.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA novogradnja u Jalžabetu 100 m² sa prekrasnom okućnicom - 50.000,00 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se stara kuća u centru Ilije 60 m²i lijepa okućnica -povoljno! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c PRODAJE se lijepo novouređena kuća u Bilogorskoj 180 m² s dva odvojena stana - 130.000 € ili mijenja za stan! Mob. 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća ili kuća okolica Varaždina ( Jalkovec, Halić, Beretinec, Dugi Vrh, Koradovica,Turčin idr)..! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Novouređena kuća u Turčinu 101 m²sa velikom okućnicom - 65.000 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPUJE se kuća ili vikendica

u Varaždinskim Toplicama sa ravnim terenom ili bližoj okolici, isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUČAN MAROF: Kuća nedovršena (PVC stolarija, ručno ožbukana) 500 m² sa okućnicom 3 000 m2, 150.000 €. Mob. 098/837-681 ozn.20c

PRODAJE se kuća u centru otoka Paga od 100 m² - 58.0000 € (nije fiksna)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆA u B. Radića, katnica, podrum, prizemlje + kat, 330 m² + dvorište 600 m², sve uređeno, blizina bolnice. Pod račun uzimam 2 stana. Mob. 098/482-001 ozn.4197

PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu Gornjem, novouređenu, 125 m², plus još jedan dvosobni i jedan jednosobni stan u istom dvorištu. Moguće razne kombinacije. Mob. 098/284-949 ozn.233c STARIJA kuća za rušenje sa većom okućnicom oko 4 500 m², u Nedeljancu, povoljno. Mob. 098/414-128 ozn.303c AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c STARIJA kuća 9 x 11, prizemnica, okućnica 6 500 m², može samo kuća, Beretinec. Mob. 095/5026748 ozn.4170 NAMJEŠTENA kuća, svi priključci, voćnjak i vinograd. Mob. 098/618-953 ozn.4175 PRODAJA kuća Varaždin: Dravska 165.000 €, Z. Kunc 140.000 €, D. Cesarića 250.000 €, Gojanec ...

Kuće su izuzetno lijepe i kvalitetne ! www.paurevic-nekretnine. hr, 098/9706-575 ozn.167c VARAŽDIN: Obiteljska kuća 150 m² stambenog prostora, sa garažom 30 m² na parceli ukupno 723 m², južni dio grada, svi priključci, centralno grijanje na plin, 60.000 €. Mob. 098/837-681 ozn.20c

KUĆA za rušenje u Petrijancu, 1173 m² okućnice, na atraktivnom mjestu, struja i voda, cijena 28.000 €. Mob. 099/692-9042 ozn.4220 KUĆU katnicu sa tri stana, podrumi, struja, voda, prodajem. Tel. 212-675 ozn.2349b KUĆU 70 m² sa građevinskom dozvolom dogradnje i nadogradnje, dvorište 407 m², Varaždin, Dravska Poljana 11 - odvojak I, miran kvart, slijepa ulica, u blizini trgovina i škola, prodajem. Mob. 099/694-8477 ozn.4207 NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu.

Mob. 098/846-691 ozn.4214

STANOVI GRABANICE prilika! Jednosobni stan 39 m², papiri uredni, cijena povoljna! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Trosobni novogradnja blizina bolnice 91 m², lijepo uređeni (velika terasa i garaža- povoljno)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

COMPROM PLUS d.o.o.

Varaždin, Cehovska 100 temeljem odluke direktora otvara

NATJEČAJ za radno mjesto

ŠIVAČ/ŠIVAČICA - više izvršitelja” Očekujemo: - srednjoškolsko obrazovanje tekstilnog usmjerenja s radnim iskustvom ili bez njega ili osnovno obrazovanje s radnim iskustvom na istim ili sličnim poslovima - sposobnost učenja i usvajanja novih vještina

Nudimo: - trening i uvođenje u posao - mogućnost usavršavanja i napredovanja - stimulativna i redovita primanja

Ponude molimo slati poštom na gore navedenu adresu društva ili e-poštom info@comprom.com u roku od 8 dana od objave s naznakom „ZA NATJEČAJ“.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

18. listopada 2011., br. 387

PRILIKA! Dvosobni novouređeni stan u Meštrovićevoj-preko puta bolnice prodajem ili mijenjam za kuću za odmor! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNIŽE cijene! Četverosobni i peterosobni -novogradnja -mirni kvart -vrlo povoljno! Mob. 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA – POS naselje, 56,85 m², kompletno namješten, nekorišten, sva aparatura, spremište, 68.000 €. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c STAN 90 m², širi centar Varaždina, započeta adaptacija (roh-bau), prodajem. Mob. 091/1111-871 ozn.4053 TROIPOSOBNI stan u centru grada + podrum, dvorište i park. mjesto, prodajem. Sve adaptirano 2006. g. Mob. 091/165-8415 ozn.4160 DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Mob. 098/622-082 ozn.1961e TROSOBNI stan u Zagrebačkoj 17 i garažu u Masarykovoj, prodajem. Tel. 213-954, 12:00 – 16:00 h ozn.4196 DVOSOBNI stan u Zagrebu/Dubrava – kod bolnice, 52 m², novogradnja, cijena povoljna! Mob. 098/446-440 ozn.322c ČETVEROSOBNI stan 107 m², POS naselje; trosobni 76 m², Zagrebačka; dvosobni 63 m², Galinčeva ...

Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c VARAŽDIN: 2 sobni stan 52 m² na Banfici, Koprivnička ulica na 10 katu (nije zadnji) 45.000 €. Mob. 098/837-681 ozn.20c STAN od 64 m² u Trakošćasnkoj ulici na 3. katu za 58.000 €. Mob. 091/2222-301 ozn.4199 JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2363b STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.4238 MANJI, dvosoban stan, 41 m², Koprivnička ulica, prodajem. Mob.

091/4100-322 ozn.4241

ZEMLJIŠTA HITNO i povoljno, gradilište, 633 m², Sračinec, uz asfalt, 9.900 €.

MEN-ARS NEKRETNINE, www. men-ars.hr, 098/412-682 ozn.141c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1962e ATRAKTIVNO poljoprivredno zemljište, parcela 6 000 m² i 17 300 m, 19 km od Varaždina. Mob. 091/8805-118 ozn.4249

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem.

Mob. 098/1743-007 ozn.266c POSLOVNI prostor, 20 m², iznajmljujem super povoljno, B. Radić 20 (Mali plac). Mob. 098/750-455 ozn.4183 HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno prodajem. Mob. 091/526-7870 ozn.4244 PRODAJA/najam tri poslovna prostora: 50, 50 i 100 m², T. Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.2364b VINICA, poslovni prostor, 20 m², kraj STP Marčan, iznajmljujem. Informacije: 098/466-335, 042/770838 ozn.346c VARAŽDIN centar – 2 prostorije (do sada kancel.) 30 m², može i pojedinačno, nisu ulične, iznajmljujem. Mob. 098/792-016 ozn.4229 CAFFE BAR u Varaždinu, u blizini srednjih škola, prodajem. Moguća zamjena za stan i sl. Mob. 098/801-591 ozn.4234

NAJAM SOBU blizu centra, Varaždin, Anina 15, povoljno iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice.

Mob. 098/734-522 ozn.4162

Mali oglasi 47

DVOSOBN I stan, B. Radića, 1. kat, 60 m², namješten, 1.800 kn + režije.

Mob. 091/1308-162 ozn.4172 JEDNOSOBNI stan u zgradi, iznajmljujem.

Mob. 091/959-4518 ozn.4185 SOBU s pripadajućom kupaonicom, iznajmljujem studentima. Mob. 092/253-7975 ozn.4195 TRAŽIM kuću – 2 etaže ( 2 stana) za unajmiti/ čuvanje i održavanje, bliža okolica Varaždina. Mob. 098/9196-911 ozn.4203 BIOENERGETIČAR Đuka Bajić hitno traži namješten stan na duže vrijeme. Mob. 098/906-1107 ozn.1963e NAMJEŠTENI stan, 52 m², Ulica K. Filića, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/680-855 iza 16:00 h ozn.2362b

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ

JEDNOSOBNI stan na Banfici, lift, iznajmljujem. Mob. 098/791-034 ozn.2353b

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c

NAMJEŠTENU, dvokrevetnu sobu, kuhinja, kupaonica, plin. g., 100 €, dio režija, studentima/ zaposlenima. Mob. 092/308-3963 ozn.4233

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c

JEDNOSOBNI, namješteni stan u Supilovoj ulici, u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 098/395-109 ozn.4210 JEDNOIPOSOBNI stan, 48 m², kompletno namješten, vlastita brojila, iznajmljujem. Mob. 091/584-7350 ozn.4211 UREĐEN, jednosoban stan, 38 m², 1. kat, I. Meštrovića kod bolnice, iznajmljujem nepušačima. Tel. 211-685, 211-226, 098/9188-338 ozn.4216

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c LADA SAMARA, neregistrirana, ‘92. g., prodajem. Tel. 042/230690 ozn.4156 SAAB, 1994. g., 2,3 turbo, reg. do 7/2012, prodajem. Mob. 091/9274418 ozn.4159

SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, čajna kuhinja, studentima/ m/ž zaposlenim osobama, iznajmljujem. Mob. 098/446-273 ozn.4225

NOVE gume King Meiler, Made in Germany, 195 65 15, 195 60 15 – 380 kn/kom i 185 65 14 – 360 kn/kom. Mob. 095/904-5715 ozn.4172

2,5 - SOBNI, namješteni, komforni stan u stambeno-poslovnom objektu (poseban ulaz, dvorište, parking), iznajmljujem. Mob. 098/175-0623 ozn.4231

FORD ORION 1.8d, ‘91. g., reg.

6/2012 i Ford Fiesta 1.8d, ‘91. g., reg. 8/2012, 1. vlasnik, povoljno prodajem. Mob. 098/1626-116 ozn.4184

GARAŽU u Zrinskih i Frankopana (kod Branke), u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 091/580-1425, 098/591-538 ozn.4247

MERCEDES CLK 320 Avantgard, 2001. g., full oprema, crne metalik boje, cijena 10.900 €. Mob. 099/692-9042 ozn.4220

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4245 AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg. 1 g., full oprema, 3.999 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., full opr., za samo 1.999 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 3.990 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 3.000 € i skuter 125 ccm, ‘06. g., 4.500 kn. Mob. 091/143-7007 ozn.4246 OPEL ZAFIRA 2.0 TDi, 2001. g., elegance oprema, registriran cijelu godinu. Mob. 098/517-707 ozn.4215 FORD MONDEO 1.8i, ‘98. g., metalik boja, sačuvan, puno opreme, reg. 2/2012, 1.850 €. Mob. 095/518-4814 ozn.4240

POSAO HITNO tražim ženu za čuvanje djece u popodnevnim satima, 3 puta tjedno. Tel. 042/231-354 ozn.4212 BISTRO&PIZZERIA traži djevojke za rad te studentice za ispomoć vikendom. Mob. 095/527-0032

ozn.218c

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ

=S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.340c

OBAVIJEST O ISPRAVKU OBJAVLJENOG TEKSTA JAVNOG NATJEČAJA V ĮĉåáĒÿĊı ȫɺGČıĨ JåûÿėĒÑČĒÿ ĮĉåáĒÿĊȯ ÜĤėĉ ɶɻɹ ėá ɴɴȩ ČÿĨĮėġÑáÑ ɵɳɴɴȩ ûėáÿĒå ėÜĉÑĺČĉåĒ ĉå / _8' 8 S/ / ŀÑ àČÑĒėĺåȹÿÝå ĒÑáŀėĤĒÿþ ėáÜėĤÑ ĮĤûėĺÑàĊÿþ áĤıĪĮÑĺÑȨ 8ėĺėĊėđȦ áĤıĪĮĺė Ĩ ėûĤÑĒÿàåĒėđ ėáûėĺėĤĒėĪßı ŀÑ ĊėđıĒÑČĒå áĉåČÑĮĒėĨĮÿ 8ėĺÿ 7ÑĤėîȦ eÑûėĤĨĊÑ ɶɴȦ ÿ JÑáÿė 8ėĺÿ 7ÑĤėî áȩėȩėȩ 8ėĺÿ 7ÑĤėîȦ Ċėĉÿ ĉå ĤÑĨġÿĨÑČÑ 0ėđÿĨÿĉÑ ŀÑ ÿŀÜėĤ ÿ ÿđåĒėĺÑĒĉÑ #ĤÑáĨĊėû ĺÿĉåßÑ 8ėĺėû 7ÑĤėîÑȩ 8ÑĊėĒ ÿŀĺĤĪåĒėû ıĨġėĤåäÿĺÑĒĉÑ ÿŀĺėĤĒėû ĮåĊĨĮÑ ĉÑĺĒėû ĒÑĮĉåàÑĉÑ ŀÑ àČÑĒėĺåȹÿÝå ĒÑáŀėĤĒÿþ ėáÜėĤÑ Įÿþ ĮĤûėĺÑàĊÿþ áĤıĪĮÑĺÑ ɇĊėĉÿ ĉå #ĤÑá 8ėĺÿ 7ÑĤėî áėĨĮÑĺÿė ȫɺGČıĨ JåûÿėĒÑČĒėđ ĮĉåáĒÿĊıȯ ĤÑáÿ ėÜĉÑĺåɉ Ĩ ĮåĊĨĮėđ ėÜĉÑĺČĉåĒÿđ ı Įėđ ĮĉåáĒÿĊı ıĮĺĤäåĒė ĉå áÑ Ĩı ı ėÜĉÑĺČĉåĒėđ ĮåĊĨĮı ĒÑĮĉåàÑĉÑ ÿŀÑ ĤÿĉåàÿȨ ȫėá áÑĒÑ ėÜĉÑĺå ėĺėû ĒÑĮĉåàÑĉÑ ıȯ ÿŀėĨĮÑĺČĉåĒå ĤÿĉåàÿȨ ȫɺGČıĨ JåûÿėĒÑČĒėđ ĮĉåáĒÿĊıȯ Įå Ĩå áÑĉå 'NGJ _ 0 / _8=# 8 S/ / e 2 8=_ ȹ' 8 e=J8'& = =J SJ#=_ 0'& JVPS _ ȩ 'ĨġĤÑĺÑĒ ĮåĊĨĮ Įėû áÿĉåČÑ ĒÑĮĉåàÑĉÑ ûČÑĨÿȨ ȫGĤÿĉÑĺå ĒÑ ĒÑĮĉåàÑĉ Ĩ áėĊÑŀÿđÑ ė ÿĨġıĒĉÑĺÑĒĉı ıĺĉåĮÑ ġėáĒėĨå Ĩå ı ĤėĊı ėá ɴɸ áÑĒÑ ėá áÑĒÑ ėÜĉÑĺå ėĺėû ĒÑĮĉåàÑĉÑ ı ȫɺGČıĨ JåûÿėĒÑČĒėđ ĮĉåáĒÿĊıȯȦ ĒÑ ÑáĤåĨıȨ #ĤÑá 8ėĺÿ 7ÑĤėîȦ SĤû þĤĺÑĮĨĊå áĤłÑĺĒėĨĮÿ ÜĤȩ ɴȦ ɷɵ ɵɵɳ 8ėĺÿ 7ÑĤėî Ȧ Ĩ ĒÑŀĒÑĊėđ ȫ eÑ ĉÑĺĒÿ ĒÑĮĉåàÑĉ ŀÑ àČÑĒÑȹÿÝı ĒÑáŀėĤĒėû ėáÜėĤÑ ȿ Ēå ėĮĺÑĤÑĮÿȯȩ N ėÜŀÿĤėđ ĒÑ Įė áÑ ĉå ĒÑĺåáåĒÿ ĒÑĮĉåàÑĉ ėÜĉÑĺČĉåĒ ı ȫɺ GČıĨ JåûÿėĒÑČĒėđ ĮĉåáĒÿĊıȯ ėá ɴɴȩ ČÿĨĮėġÑáÑ ɵɳɴɴȩ ûėáÿĒåȦ ĤėĊ ŀÑ ġėáĒėĪåĒĉå ġĤÿĉÑĺÑ ĒÑ ĮÑĉ ĒÑĮĉåàÑĉ Įåàå ėá ɴɴȩ ČÿĨĮėġÑáÑ ɵɳɴɴȩ ûėáÿĒåȩ GJ N/ 8'0 0=7'N'/ e 'e =J ' '7 8=_ 8/ _ČÑáÿđÿĤ _ıûåĤ

JÑĨġÿĨıĉå

NATJEČAJ za radno mjesto TELEFONSKI UGOVARAČ SASTANAKA 7ÿĤÑĒ ġėĨÑė ıûėĺÑĤÑĒĉÑ ĨÑĨĮÑĒÑĊÑ ı ġėĨČÿĉåġėáĒåĺĒÿđ ÿ ĺåàåĤĒĉÿđ ĨÑĮÿđÑ ėá ɴɺ áė ɵɴ þ ı ġĤėĨĮėĤÿĉÑđÑ ÝÑČČ ÝåĒĮĤÑ ĮĺĤĮĊåȩ Uvjeti: Ʉ ÿŀĒÑáġĤėĨĉåàĒÑ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮėġČÑȦ ıûėáĒÑ ėĨėÜĒėĨĮ Ʉ ıġėĤĒėĨĮȦ áėĨČĉåáĒėĨĮȦ ÿŀĤÑłåĒÑ åđėÝÿėĒÑČĒÑ ÿĒĮåČÿûåĒÝÿĉÑ Ʉ ġėŀÿĮÿĺĒÑ ėĨėÜÑȦ ĺåáĤėû ĊÑĤÑĊĮåĤÑ ÿ ĪÑĤđÑĒĮĒėû ġĤÿĨĮıġÑ ı ĊėđıĒÿĊÑÝÿĉÿ SåđåČĉĒÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ɵȩɳɳɳȦɳɳ ĊĒ ˜ đėĮÿĺÑÝÿĉĨĊÿ ÜėĒıĨÿ ġĤåđÑ ıàÿĒĊıȩ VûėĺėĤ ė áĉåČıȦ ĨĮıáåĒĮ ĨåĤĺÿĨȦ ĨĮÑČĒÿ ĤÑáĒÿ ėáĒėĨȩ GėĨÑė ÿáåÑČÑĒ ÿ ŀÑ đČÑäı ıđÿĤėĺČĉåĒÿÝı Ĩ ėġÿĨÑĒÿđ ġĤėîÿČėđȩ ÿĉåĒĉåĒå ġėĒıáå Ĩ ĊĤÑĮĊÿđ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĨČÑĮÿ ĒÑȨ e-mail: info@higijena-prostora.hr telefax/mob: 042/490-608 ili 091/4477-843 poštom na adresu: HIGIJENA PROSTORA d.o.o., V. Gortana 51, 42000 Varaždin

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ozn.134c

ZUMBA, aeropilates, pilates, vježbe za kralježnicu, cheerleadersice Bravo u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5 (kod Vatrogasnog doma), 098/763- 025, Dunja ozn.

3969

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c ČISTIMO grobnice, uklanjamo parafin i hrđu; zaštita – impregnacija.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/2892214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414128 ozn.303c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c PODUZETNICIMA nudim proširenje djelatnosti. Informacije na mobitel: 098/206-520, od 16 do 19 sati. ozn.1964e SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno grijanje, vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230 ozn.342c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građevinska limarija, sve vrste materijala. Građevinski obrt, mob.

098/417-373 ozn.343c KNAUF+FASADE – sve vrste knauf

sistema, toplinske fasade, bojenje fasada, ličilački soboslikarski radovi. AKCIJE! Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.3872 „IVOGRADNJA I PRIJEVOZ“ – obavlja sve građevinske radove, usluga prijevoza i auto dizalice (12 m).

Mob. 098/852-912 ozn.4017 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4027 IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, akcija izotoplinskih fasada te postavljanje keramike. Mob. 095/922-0257 ozn.4117 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/5402681 ozn.80d SOBOSLIKARSKO-ličilačke i fasadne radove izvodi solidna ekipa, kvalitetno i povoljno. Mob. 095/8607941 ozn. 410 SELIDBE i prijevoz građevinskog materijala. Mob. 098/331-376 ozn.4198

099/406-2642, Varaždin ozn.4190 OVCE 1,5 - 2 g. stare, visoko bređe, 10 kom, 100 €/kom i magaricu 3.000 kn, prodajem. Mob. 092/1115233 ozn.4213 ODOJCI 25-30 kg, moguće klanje i dostava; Citroen XM, povoljno.

Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel.

690-374, 098/132-4242 ozn.4230

OSTALO KUPUJEM palete 80x120 jednokratne (7 kn) i euro (15 kn). Prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju. Mob. 091/1711-453, 098/268-934 ozn.147c BOŽIĆNA drvca, obične i srebrene smreke svih visina i top za pakiranje ф 45 cm, prodajemo. Mob. 098/562-862 ozn.4130 BIJELO stolno vino s Barbare, prodajem. Mob. 099/4022-983 ozn.4161 KVALITETNI konjski gnoj, prodajem, Varaždin. Moguća dostava auto prikolicom. Mob. 099/6947344 ozn.4165

KERAMIKU postavljamo te vršimo kompletnu adaptaciju kupaonice.

Mob. 091/927-6830 ozn.4208

PRODAJEM: 3 dječja krevetića, kolica, očuvanu dječju odjeću i obuću i bojler. Mob. 098/161-8372 ozn.4176

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4228

SJEMENSKI krumpir i krumpir za ishranu stoke, prodajem. Moguća dostava. Mob. 099/3720-765 ozn.4187

USLUGE prijevoza kamionom i kombijem (selidbe, dostave). Moguć najam kombija. Mob. 091/5046735 ozn.4239 SOBOSLIKARSKO-ličilački radovi, postavljanje pločica, laminata, knauf. Mob. 091/4100-322 ozn.4241 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starih i novih parketa. Mob. 098/9066-889 ozn.4242 TAPECIRAMO namještaj, popravak stolarije + bajcanje, lakiranje. Prijevoz osiguran. Mob. 099/722-4736 ozn.4248 VURADIN IZGRADNJA: Izrada novih krovišta, prekrivanje, adaptacija krova, krovne kućice, sjenice i nadstrešnice. Dugogodišnje iskustvo te povoljne cijene. Mob. 091/5933778 ozn.117f

ŽIVOTINJE

18. listopada 2011., br. 387

SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza.

Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn. Mob. 091/883-6732 ozn.4222 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210461, 095/900-8646, 098/190-0201 ozn.290c OTKUPLJUJEMO staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo.

Mob. 099/7575-075 ozn.4248 HRASTOVINU, lamperiju, sobni regal, kuhinju – povoljno prodajem.

Mob. 099/3763-685 ozn.2365b

PILIĆI živi 12 kn, očišćeni 19 kn.

Prodaja od 14.10., Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657-172, 098/651089 ozn.4095

VINICIT – vinički kamen, dimenzije: 1500x300x300, smaragde i bilje za vrtove, prodajem. Informacije: 098/466-335, 042/770-838 ozn.346c

SVINJE više komada Landres-Piatren, 150 – 180 kg, 13 kn/kg. U cijenu uračunata i obrada. Mob.

BRAČNI krevet, kuhinja, ovalni stol, kutna klupa, garderobni ormar. Tel. 731-329, 098/530-607 ozn.4209

PRODAJEM čemprese smaragde + kolumne vel. 1,20 cm + ligustrum.

Tel. 042/711-502 ozn.4217 PRIJENOSNI keramički kamin, zelene boje i termoakumulacijsku peć, prodajem. Upitati na: 099/5912299 ozn,.4243

KREDITI FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 78. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4193 ODMAH saznajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.4237 NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn).

Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog.

30.000 € - do pola plaće obustava.

Mob. 099/865-3200, 098/905-5687 ozn.237c SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Pozajmice za 24 sata! Info: 091/472- 4723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog.

M o b. 0 9 8 / 9 6 4 5711 ozn.237c AKCIJA kredita do 200.000 kn uz zatvaranje C.L. Pozajmice 50.000 kn/48

umirovljenici i zaposleni! Mob. 092/291-8964 ozn.176c EXTRA brze pozajmice o krediti bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i zaposlene do 50.000 kn! Mob. 091/303-8054 ozn.176c ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova.

Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c OVLAŠTENA zalagaonica daje pozajmice nezaposlenima, temeljem zaloga čekova, zlata, srebra, antikviteta, starina. Mob. 095/4088840 ozn.233c POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c GOTOVINSKI i hipotekarni krediti.

Prebijanje dugovanja. Brza realizacija. Mob. 092/111-9630 ozn.397c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.4077 NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata te sindikalnih kredita.

Isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.458a OTKUPLJUJEM tehničku robu kupljenu preko potrošačkih kredita ili kartica. Mob. 098/9585-302 ozn.4196 KREDITI bez jamaca, pozajmice u roku 24 h, rješavanje crne liste.

Mob. 091/185-4493 ozn.4201 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.4235 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih.

Mob. 099/579-5712, 092/119-0041 ozn.4235

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/ min ozn.166c SLOBODAN muškarac, situiran, traži žensku osobu (dijete ne smeta).

Mob. 095/543-6725 ozn.4192 MUŠKARAC 60-tih g. traži poznanstvo ženske osobe iz Vž radi moguće trajne veze. Mob. 098/167-2678 ozn.4227

Mali oglasi / Zahvale i sjećanja 49

18. listopada 2011., br. 387

SJEĆANJE

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA SRAČINEC Općinski načelnik KLASA: 604-02/11-01/1 URBROJ: 2186/07-11-02 SRAČINEC, 12. listopada 2011.

ZAHVALA

IVAN VUKEŠIN 16. 10. 2010. – 16. 10. 2011.

Neke rane vrijeme ne liječi, bol i tugu ono ne briše i samo srce zna, da Tebe nema više.

ġėĺėáėđ ÿŀĒåĒÑáĒå ĨđĤĮÿ ĒÑĪåû ĺėČĉåĒėû sina, brata i unuka

LUKASA LESIČAKA

Tvoja supruga Marija

Na temelju članka 3. Odluke o stipendiranju nadarenih učenika i studenata («Službeni vjesnik Varaždinske županije», broj 32/10), načelnik Općine Sračinec raspisuje

SJEĆANJE

IVAN VUKEŠIN

NATJEČAJ

16. 10. 2010. – 16. 10. 2011.

za dodjelu stipendija učenicima i studentima s područja Općine Sračinec

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tvoju dobrotu i plemenitost, dragi oče.

Tvoja djeca s obitelji

Stipendije učenicima i studentima s područja Općine Sračinec za školsku, odnosno akademsku godinu 2011./2012. dodjeljuju se kako slijedi:

SJEĆANJE

IVAN VUKEŠIN Ʉ ŀÑ ĒÑáÑĤåĒå ıàåĒÿĊå ŀÑĺĤĪĒÿþ ĤÑŀĤåáÑ ĨĤåáĒĉÿþ ĪĊėČÑ ɇĮĤåßÿ ÿ àåĮĺĤĮÿ ĤÑŀĤåáɉȦ Ʉ ŀÑ ĨĮıáåĒĮå ġĤĺå ûėáÿĒå ĨĮıáÿĉÑȦ Ʉ ŀÑ ĨĮıáåĒĮå áĤıûå ÿ ĺÿĪÿþ ûėáÿĒÑ ûėáÿĒå ĨĮıáÿĉÑȦ Įå Ʉ ŀÑ ıàåĒÿĊå ÿ ĨĮıáåĒĮå ĺĤþıĒĨĊå ĨġėĤĮÑĪå ɇáĤłÑĺĒå ĤåġĤåŀåĒĮÑĮÿĺÝåɉȩ Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija imaju učenici i redovni studenti koji ispunjavaju slijedeće uvjete: Ʉ áÑ ÿđÑĉı ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮå ĒÑ ġėáĤıàĉı =ġßÿĒå NĤÑàÿĒåÝ ĒÑĉđÑĒĉå ĮĤÿ ûėáÿĒå ġĤÿĉå ġėáĒėĪåĒĉÑ đėČÜåȦ Ʉ áÑ Ĩı ĤåáėĺÿĮÿ ıàåĒÿÝÿ ŀÑĺĤĪĒÿþ ĤÑŀĤåáÑ ĨĤåáĒĉå ĪĊėČå ɇĮĤåßÿ ÿ àåĮĺĤĮÿ ĤÑŀĤåáɉȦ ėáĒėĨĒė ĨĮıáåĒĮÿ ġĤĺåȦ áĤıûåȦ ĮĤåßåȦ àåĮĺĤĮåȦ ġåĮåȦ ĪåĨĮå ûėáÿĒå ĨĮıáÿĉÑ ÿČÿ áÑ Ĩı áĤłÑĺĒÿ ĤåġĤåŀåĒĮÑĮÿĺÝÿȦ Ʉ áÑ ĉå ġĤėĨĉåàĒÑ ėÝĉåĒÑ ıàåĒÿĊÑ ŀÑ ġĤåĮþėáĒå áĺÿĉå ûėáÿĒå đÿĒÿđÑČĒė ɷȦɸɳȦ Ʉ áÑ ĉå ġĤėĨĉåàĒÑ ėÝĉåĒÑ ĨĮıáåĒĮÑ ġĤĺå ûėáÿĒå ĨĮıáÿĉÑ ŀÑ ġĤåĮþėáĒå áĺÿĉå ûėáÿĒå ŀÑĺĤĪĒÿþ ĤÑŀĤåáÑ ĨĤåáĒĉå ĪĊėČå đÿĒÿđÑČĒė ɷȦɻɳȦ Ʉ áÑ ĉå ġĤėĨĉåàĒÑ ėÝĉåĒÑ ĨĮıáåĒĮÑ áĤıûå ÿ ĺÿĪÿþ ûėáÿĒÑ ĨĮıáÿĉÑ ŀÑ Ĩĺå ġĤåĮþėáĒå ûėáÿĒå ĨĮıáÿĉÑ đÿĒÿđÑČĒė ɶȦɸɳȦ Ʉ áÑ ĉå ġĤėĨĉåàĒÑ ėÝĉåĒÑ ıàåĒÿĊÑ ĨġėĤĮÑĪÑ ŀÑ ġĤåĮþėáĒå áĺÿĉå ûėáÿĒå đÿĒÿđÑČĒė ɶȦɸɳȦ Ñ ŀÑ ĨĮıáåĒĮÑ ĨġėĤĮÑĪÑ ŀÑ Ĩĺå ġĤåĮþėáĒå ûėáÿĒå ĨĮıáÿĉÑ đÿĒÿđÑČĒė ɵȦɸɳȦ Ʉ áÑ Ĩı áĤłÑĺČĉÑĒÿ JåġıÜČÿĊå &ĤĺÑĮĨĊåȦ áÑ ĒÿĨı ĊėĤÿĨĒÿÝÿ áĤıûÿþ ĒėĺàÑĒÿþ ġĤÿđÑĒĉÑ ĊėĉÑ ÿđÑĉı obilježje stipendije.

16. 10. 2010. – 16. 10. 2011.

Dragi djede, Tvoja duša s anđelima mirno spava, dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Tvoji unuci

SJEĆANJE ĒÑ ĺėČĉåĒėû

NIKOLU MIŠAKA 22. 10. 2007. – 22. 10. 2011.

Uvijek si s nama u srcima i mislima.

Tvoja obitelj

preminulog 12. listopada 2011. godine u 7. mjesecu života, nakon kratke i teške bolesti.

Od srca zahvaljujemo Lukasovom krsnom kumu Zoranu Augustinoviću, rodbini, a posebno našoj dragoj strini Jasni, sestri Blaženki i šogoru Darku, našoj dragoj Tamari Ljubić, kumovima, susjedima i znancima koji su riječju, djelom i mislima bili i jesu uz nas, u našoj neizrecivoj boli i tuzi. Posebnu zahvalnost izražavamo medicinskom timu HMP DZ Varaždin, osoblju Reanimacije OB Varaždin, gđi dr. med. Kotorac na riječima utjehe, nadi i brizi za našeg voljenog i nikada prežaljenog sina, tijekom transporta u bolnicu u Zagreb. Veliko hvala liječnicima i medicinskom osoblju Pedijatrije i Infektologije OB Varaždin, cjelokupnom medicinskom osoblju Odjela za malu djecu, Jedinice intenzivnog liječenja „Dr. Fran Mihaljević“ Zagreb pod vodstvom dr. Gorana Tešovića na iskazanoj brizi i humanosti, našoj dragoj dr. med. Vlatki Putar Kranjc i teti Ani. Zahvaljujemo načelniku Policijske postaje Varaždin gospodinu Darku Blažiju te svim prijateljima i kolegama Policijske uprave Varaždin. Hvala profesorima i učenicima Gospodarske škole Varaždin i OŠ „Petar Zrinski“ Jalžabet. Zahvaljujemo djelatnicima pilane Puklavec te PPP Plantak. Veliko hvala svim prijateljima naše djece koji im pomažu da lakše prebrode veliku bol gubitkom voljenog brata.

Zahvaljujemo gospodinu župniku crkve sv. Elizabete Jalžabet vlč.

Josipu Vidoviću na dirljivim i prekrasnim riječima tijekom posljednjeg ispraćaja našeg Lukasa na vječni počinak.

Tugujuća obitelj: majka Suzana, otac Zdravko, braća Mišel, Mihael, Doris, Lara i Tea, baka Nela i djed Todor

SJEĆANJE

ĐURĐA KOSTANJEVEČKI 1994. – 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

*****

Mirno snivaj, sine naš, i svijetli nam put da znamo kako dalje…

MAMA i TATA *****

LUKICA Zauvijek si s nama!

Tvoja braća

SJEĆANJE

*****

na

Neka te čuvaju anđeli!

VILIMA CMREČAKA 22. 10. 1997. – 2011.

Baka i djed SREĆICE, VOLIMO TE!

Supruga s obitelji

Uz prijavu za dodjelu stipendije obavezno se prilaže sljedeća dokumentacija: Ʉ GĤåĨČÿĊÑ ėĨėÜĒå ÿĨĊÑŀĒÿÝåȦ Ʉ GėĮĺĤáÑ ė ġĤåÜÿĺÑČÿĪĮıȦ Ʉ GėĮĺĤáÑ ė ıġÿĨı ĒÑ ĨĤåáĒĉı ĪĊėČı ÿČÿ îÑĊıČĮåĮȦ Ʉ GėĮĺĤáÑ ĪĊėČå ė ġĤėĨĉåĊı ėÝĉåĒÑ ġĤåĮþėáĒå áĺÿĉå ûėáÿĒåȦ ėáĒėĨĒė ġėĮĺĤáÑ îÑĊıČĮåĮÑ ė ġėČėłåĒÿđ ÿĨġÿĮÿđÑ ÿŀ ġĤåĮþėáĒÿþ ûėáÿĒÑ ÿČÿ ġĤėĨĉåàĒėĉ ėÝĉåĒÿ Ĩĺÿþ ġėČėłåĒÿþ ÿĨġÿĮÑ ÿŀ ġĤåĮþėáĒÿþ ûėáÿĒÑȦ Ʉ GėĮĺĤáÑ ė ĨĮÑĮıĨı áĤłÑĺĒėû ĤåġĤåŀåĒĮÑĮÿĺÝÑ ɇŀÑ ĺĤþıĒĨĊå ĨġėĤĮÑĪåɉȦ 'ŀĉÑĺÑ ė ÜĤėĉı àČÑĒėĺÑ ŀÑĉåáĒÿàĊėû áėđÑßÿĒĨĮĺÑȦ Ʉ GėĮĺĤáÑ ė đĉåĨåàĒÿđ ġĤÿþėáÿđÑ Ĩĺÿþ àČÑĒėĺÑ áėđÑßÿĒĨĮĺÑ ɇŀÑ ġĤåĮþėáĒÑ ĮĤÿ đĉåĨåÝÑɉȦ Ʉ GÿĨđåĒı ÿŀĉÑĺı ıàåĒÿĊÑ ÿČÿ ĨĮıáåĒĮÑ áÑ Ēÿĉå ĊėĤÿĨĒÿĊ Ēÿ ĉåáĒå áĤıûå ĨĮÿġåĒáÿĉåȩ

SJEĆANJE na voljenu

ZAHVALA ġėĺėáėđ ĨđĤĮÿ ĒÑĪåû áĤÑûėû ĨıġĤıûÑȦ oca, djeda, brata, svekra i tasta

JOSIPA HENČIĆA preminulog 14. 10. 2011. u 71. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima, znancima, HEP-u p.p. Sjever, DVD-u Majerje, vlč. Ivanu Sakaču, osoblju Bolnice Novi Marof i svima koji su nam izrazili sućut, odar okitili cvijećem i svijećama te našeg dragog Josipa ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Jelena, sin Zlatko, kći Nevenka, snaha Marija, zet Robert, unuci Krunoslav, Petar, Nikola, Helena i Barbara

ANKU KORBAR 20. 10. 2010. – 20. 10. 2011.

Zauvijek u našim srcima i sjećanju.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na oca

IVANA BEDENIKA 22. 10. 2006. – 22. 10. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja djeca s obitelji

GĤÿĉÑĺå ĒÑ ĒÑĮĉåàÑĉ áėĨĮÑĺČĉÑĉı Ĩå 0ėđÿĨÿĉÿ ŀÑ áėáĉåČı ĨĮÿġåĒáÿĉÑ =ġßÿĒå NĤÑàÿĒåÝȦ _ÑĤÑłáÿĒĨĊÑ ɴɻɻȦ ɷɵɵɳɼ NĤÑàÿĒåÝȦ ı ĤėĊı ėá ɴɸ áÑĒÑ ėá áÑĒÑ ėÜĉÑĺå ĒÑĮĉåàÑĉÑȩ GĤÿĉÑĺå Üåŀ ėáûėĺÑĤÑĉıßå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉåȦ ĊÑė ÿ ĒåġĤÑĺėáėÜĒė ġėáĒåĨåĒå ġĤÿĉÑĺå Ēåßå Ĩå ĤÑŀđÑĮĤÑĮÿȩ = ĤåŀıČĮÑĮÿđÑ ĒÑĮĉåàÑĉÑ ĊÑĒáÿáÑĮÿ ßå ÜÿĮÿ ėÜÑĺÿĉåĪĮåĒÿ ėÜĉÑĺėđ 2ÿĨĮå ĊÑĒáÿáÑĮÑ ŀÑ áėáĉåČı ĨĮÿġåĒáÿĉÑ ĒÑ ėûČÑĨĒėĉ ġČėàÿ =ġßÿĒå NĤÑàÿĒåÝ ı ĤėĊı ėá ɴɸ áÑĒÑ ėá ĤėĊÑ ŀÑ ġėáĒėĪåĒĉå ġĤÿĉÑĺÑȩ GĤÿûėĺėĤ ĒÑ ėáČıĊı ĨĺÑĊÿ ĊÑĒáÿáÑĮ đėłå ġėáĒÿĉåĮÿ ġÿĨđåĒė ı ĤėĊı ėá ɻ áÑĒÑ ėá ėÜĉÑĺå 2ÿĨĮå ĊÑĒáÿáÑĮÑ Općinskom načelniku Općine Sračinec. =áČıĊÑ =ġßÿĒĨĊėû ĒÑàåČĒÿĊÑ ĉå ĊėĒÑàĒÑȩ OPĆINA SRAČINEC OPĆINSKI NAČELNIK

ZAHVALA ġėĺėáėđ ĨđĤĮÿ ĺėČĉåĒėû ĨıġĤıûÑȦ ėÝÑȦ áĉåáÑȦ ÜĤÑĮÑȦ ĪėûėĤÑ ÿ ĮÑĨĮÑ

SJEĆANJE

IVANA CEPOVIĆA

IVANA PLASAJECA

preminulog 12. 10. 2011. u 68. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo tvrtki Gumiimpex i obitelji Kirić te Udruzi veterana 104. brigade.

na

21. 10. 1999. – 21. 10. 2011.

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji najmiliji

BOLNO SJEĆANJE

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

na

*****

DANIJELA SLATINU

POSLJEDNJI POZDRAV

21. 10. 2005. - 21. 10. 2011.

voljenom bratu

Utjehu je teško naći kad nam netko mnogo znači. Ljubav naša nek’ Te grije, nek’ anđeo nad Tobom bdije.

IVANU CEPOVIĆU Od sestre Jelice Vorih s obitelji

Tvoji najmiliji.

50 Zahvale i sjećanja

18. listopada 2011., br. 387

ZAHVALA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

U povodu smrti mog dragog supruga, tate, dede i tasta

na voljenog

ANGJELA TOMAŠKOVIĆ

MIRKA VUSILOVIĆA 27. 9. 1948. – 8. 10. 2011. najtoplije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima koji su u najtežim trenucima bili uz nas, iskazali nam pažnju, sućut, okitili odar cvijećem te ga ispratili na vječni počinak.

ŽELJKA CANJUGU

17. 10. 2009. – 17. 10. 2011.

18. 10. 2008. – 18. 10. 2011.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš s nama kao i prije.

Neće se izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, zvijezda si koja nas prati.

Kći Nada, zet Josip, Kristina, Dubravko, Marko i Ivana

Vječno ćeš živjeti s nama.

Tvoji: supruga Božena, kćerke Aleksandra i Ana s obitelji

SJEĆANJE

Supruga Anđela, kći Anita, unuka Maja, unuk Mario i zet Davor

na drage roditelje

IN MEMEORIAM

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJU

na voljenog supruga

24. 10. 1924. – 2010.

i

LADISLAVA 18. 6. 1915. – 1992.

LJUBOMIR TOTH

STJEPANA ĐURINA

HRANIĆ

22. X. 1993. – 22. X. 2011.

5. 10. 1997. – 5. 10. 2011.

Vaši najmiliji

S tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a ja Te nosim do života u srcu svom.

Tvoji najmiliji supruga i djeca s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoja supruga

na dragog supruga, oca i djeda

SJEĆANJE

SJEĆANJE

FRANJU DRAKSLERA

JURAJ PETRIŠ

na voljenu

22. 10. 2010. – 22. 10. 2011.

22. X. 2003. – 2011.

BERTU SVJETLÜČIČ rođ. PETERNELL

Supruga i djeca s obitelji

Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju spominjemo, u srcu čuvamo.

17. 10. 2006. – 17. 10. 2011.

Supruga Ljubica i sin Alen

Tvoj dragi lik, ljubav i dobrota, živjet će u nama zauvijek.

SJEĆANJE

Tvoja kći Olga-Helga, unuka Silvija, unuk Igor, praunuci Tea, Dario i Lana

VILMA OŠTREK

SJEĆANJE

24. 10. 2010. – 24. 10. 2011.

na dragog sina

ZAHVALA

MARIJA SKROZU 20. 10. 2007. – 20. 10. 2011.

Sjedim u mraku sobe svoje, suzama pišem ime Tvoje.

Još uvijek se za Tebe tiho molim, kada bi znao, sine, koliko Te volim…

Tvoja mama *****

21. 10. 1981. – 21. 10. 2011.

U našim si srcima i mislima.

Vole Te Tvoji

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, svekra, tasta i djeda

Tonček, Vesna i Damir s obitelji

MARIJANA VELEČIĆA preminulog 9. 10. 2011. u 65. godini života.

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz dragog nam Marijana u njegovim najtežim trenucima.

povodom smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, djeda i tasta

Danas na Tvojem grobu bijeli će ljiljani cvasti, plamen svijeća toplinu će im dati.

Za Tvoj rođendan s anđelima mirno ćeš spavati.

Hvala svima koji posjećuju njegov tihi dom.

Ožalošćena supruga Elizabeta s obitelji

JOSIPA VARGE

*****

preminulog 8. 10. 2011. u 70. godini života.

Tvoja mama

voljenom suprugu

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJANU SJEĆANJE

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok me ima, živjet ćeš i Ti.

na

Supruga Elizabeta

OTTA PATAFTU 22. 10. 1996. – 22. 10. 2011.

Tvoji najmiliji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom suprugu, tati, svekru, tastu i djedu

MARIJANU Ožalošćeni: supruga Elizabeta, kćeri, sinovi, snahe, zetovi i unučad

Ovim putem zahvaljujemo osoblju Specijalne bolnice za plućne bolesti Klenovnik koji su mu olakšali posljednje dane života, HŠRS i ŠRK – Varaždin na dirljivim riječima oproštajnog govora, djelatnicima IV. OŠ Varaždin, Udruzi umirovljenika Prvog mjesnog odbora, rodbini, prijateljima, znancima i svim dragim ljudima koji su nam izrazili sućut, bilo usmeno ili pismeno, te mu odar okitili cvijećem, svijećama i ispratili ga na vječni počinak. Posebno hvala obiteljima Vađon, Novko, Komes, prijateljima Žici, Zlatku i Meliti, gospođi Dragici Cikron, dobrim susjedima obitelji Ređep i Žoldoš na neizmjernoj podršci i pomoći u ovim teškim trenucima.

Još jednom veliko hvala svima!

Njegova obitelj

SJEĆANJE na

*****

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom suprugu, ocu, djedu i tastu

FRANJU MARCIUŠA

na voljenog

12. 10. 1994. – 12. 10. 2011.

MIRKA BAJZA

JOSIPU VARGI

Tvoji najmiliji

19. 10. 2006. – 19. 10. 2011.

Hvala ti za sve divne trenutke koje si dijelio s nama.

U tišini vječnog mira prate Te molitve, misli, sjećanja i ljubav Tvojih najmilijih.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca i djeda

FLORIJANA FILIPAŠIĆA preminulog 9. 10. 2011. u 77. godini života.

Duboko potreseni smrću, najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima, izrazili nam riječi utjehe i sućuti. Hvala velečasnom Josipu Vidoviću na molitvama i dirljivim riječima ispraćaja.

Po dobroti Te pamtimo, s ponosom spominjemo.

Neka Ti nebeski anđeli pruže ljubav koju si Ti davao nama.

Tvoji najmiliji: supruga Marija, sin Marijan, kći Nevenka, snaha Mirjana, zet Petar, unuci Valentino, Antonijo, Danijel i Nikola

Tvoja obitelj

SJEĆANJE SJEĆANJE na voljenu

23. 10. 2007. – 23. 10. 2011.

NATAŠU LAZIĆ

Oči mi plaču, srce me zebe, teško je, kćeri, živjeti bez Tebe.

21. X. 2007. – 21. X. 2011.

Tvoji najmiliji

Ne postoji zaborav, ni utjeha.

Naša ljubav i sjećanje na Tebe ostat će zauvijek.

Tvoja mama, sinčić Roko, sestra Emina s obitelji

SJEĆANJE 15. X. 2010. – 15. X. 2011.

DRAGUTIN SEKETIN

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi uvijek si u našim mislima i molitvama.

I nakon 30 godina još si u našim mislima i molitvama.

Tvoja supruga s djecom

SJEĆANJE

DANICA VITEZ

SJEĆANJE 16. 10. 1981. – 16. 10. 2011.

MARIJANA POZDER rođ. HABULAN

Tvoji najmiliji sin Damir, snaha Darinka, unuci Mateja, Davor i Hrvoje

ŠOKMAN KATA

i

2004. – 2011.

MATO 1991. – 2011.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Vaši najmiliji

Zahvale i sjećanja 51

18. listopada 2011., br. 387

SJEĆANJE

DANILO - DANE MANDARIĆ

SJEĆANJE

U SPOMEN

na

na voljenog supruga, oca, tasta, svekra i djeda

17. 10. 2007. - 17. 10. 2011.

BRANKA SKUPNJAKA

Mama i sestra s obitelji

Tvoji najmiliji

TOMU ŠESTAKA

22. 10. 2007. – 22. 10. 2011.

17. X. 1996. – 17. X. 2011.

U srcima našim ista je rana, u mislima i molitvama što već petnaest godina nisi s nama.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

na dragog supruga, oca i djeda

JOSIPA DARABUŠA

12. 10. 1998. – 12. 10. 2011.

SJEĆANJE

21. 10. 2008. – 21. 10. 2011.

Naše misli i sjećanja uvijek nas vode k Tebi.

Godine prolaze, a Ti ostaješ u mislima i molitvi zauvijek.

STJEPANA CUKOVIĆA

Obitelj

Tvoja supruga, kći, zet i unuci

Supruga Zdenka, sin i kćerke s obiteljima

STJEPANA KOŠIĆA

na dragog 19. 10. 2010. – 19. 10. 2011.

Godina je prošla otkad Te nema, a dobrota i brižnost kojom si nas darivao sve više nam fale.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SLAVKO SRAGA

MARIJA NOVAK

Hvala svima koji Te se sjećaju.

20. 10. 2005. – 20. 10. 2011.

16. 10. 2010. – 16. 10. 2011.

Tvoja obitelj

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomene na Tvoju dobrotu i plemenitost.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi…

Dok živimo mi, u našim srcima živiš i Ti. na voljenog sina

NENADA FLAJŠMANA

SJEĆANJE

IN MEMORIAM

Zvonimire!

19. 10. 2008. – 19. 10. 2011.

SINE, za Tobom su gorke suze prolivene, mnoge noći neprospavane,

NA DRAGE

22. 10. 2004. – 22. 10. 2011.

nema proljeća, ni ljeta otkad si „nestao“ s ovog svijeta.

Moje su misli uz Tebe svaki dan.

Ostat ćeš moj nedosanjani san.

Tvoja Ružica s djecom

Neutješni roditelji

ĐURČEVIĆ

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

EVU 20. 10. 2007.

SJEĆANJE

BOLNO SJEĆANJE

Tvoji suprug i kćeri s obiteljima

Tvoji najmiliji

IVANA Zauvijek u našim srcima.

20. 11. 1984.

BOLNO SJEĆANJE na voljenog brata

Obitelj

ZVONKO LUKAČIĆ

NENADA FLAJŠMANA

21. X. 1973. – 21. X. 2011.

Prošlo je dugih 38 godina… zauvijek ćeš ostati u našim srcima…

Supruga Marija s obitelji

SJEĆANJE na voljenog

MIRKA DVORSKOG 4. 8. 1969. – 23. 10. 2010.

U tišini vječnog mira prate Te naše misli, molitve i sjećanja.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVICA GMAJNIĆ

OBAVIJEST O SMRTI U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naš dragi suprug i otac, gospodin

ĐEMAL DRAČIĆ Urna s pepelom položena je u grobnicu na Varaždinskom groblju (polje 20 – red 19 – grobnica broj 2356) u krugu uže obitelji. Sve prijatelje i poznanike koji su imali namjeru cvijećem i svijećama oprostiti se od našeg Đemke molimo da sredstva namijenjena za tu svrhu uplate na račun Ljekarne CARITAS 2360000-1101733293, kojoj je pomagao gotovo do zadnjeg dana. Zahvaljujemo osoblju Odjela za interne bolesti Opće bolnice Varaždin i dr. med. Krunoslavu Košćaku, koji su mu pomogli i bili uz njega u najtežim trenucima. Počivao u miru!

ARIJANA GOTAL …Da se može vratiti vrijeme i sjećanja što bez Tebe odlaze.

Kao i lani stavim ružu i svijeću zapalim što ne gasi se…

Vječno ožalošćeni roditelji, sestra Nataša i Ena

JEDINA, NAJDRAŽA

BOLNO SJEĆANJE na dragog i dobrog unuka

NENEKA Unuče moje milo, bio si anđeo mira i dobrote, al’ ta NESRETNA NOĆ od nas Te zauvijek ote.

Neutješna baka Slavica i prabaka Helena

BOLNO SJEĆANJE na voljenog nećaka

Ožalošćena obitelj

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Neka Te anđeli čuvaju.

VOLJENA, NIKAD ZABORAVLJENA

Tvoja braća

preminuo u subotu, 8. 10. 2011. u 76. godini, nakon kratke i teške bolesti.

20. X. 2004. – 20. X. 2011.

Zdravka, Nikola i Sanja s obitelji

Iste smo snove sanjali, istom se nadali.

DRUGI su igru vodili i snove nam, brate, ukrali…

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

NENADA FLAJŠMANA Kad mi Tebe, anđele, netko spomene, suza sama od sebe krene…

Tvoji Jasenka, Zdravko, Martina i Helena

IVICE KUŠTERA

SJEĆANJE

preminulog 11. 10. 2011. u 48. godini života.

na

IVANA KIĐEMETA

U ovim teškim trenucima želimo zahvaliti svima koji su nam pružili osjećaj neizmjerne podrške i ljubavi. HVALA svima.

Divno je imati takve kumove, rođake, susjede i prijatelje koji su ga molitvama i cvijećem ispratili na počinak do uskrsnuća.

Po dobroti Te pamtimo, s ponosom spominjemo i Tvoja dobra djela naša su draga uspomena.

18. 10. 2010. – 18. 10. 2011.

Supruga s obitelji

SJEĆANJE

Tvoji: Draženka, majka Josipa, otac Josip, brat Zvonko, šogorica Đurđica i nećakinje Valentina i Nikolina, Kristijan, Kristina i mala Paula

ADAM KUŠTER 16. 10. 2010. – 16. 10. 2011.

*****

ARIJANA GOTAL Mirno spavaj, anđele.

Mama

POSLJEDNJI POZDRAV

Zauvijek u srcu i mislima.

IVICI KUŠTERU

Obitelj Kušter

od prijatelja Tihomira i Ljiljane

U SPOMEN na voljene sestre rođ. LUKINIĆ

SJEĆANJE

VALENT PLANTAK 17. 10. 2008. – 17. 10. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

IVICI

Tvoji sinovi Vlado, Stevo i Mirko s obiteljima

Od njegove Draženke

BRANKA JAKOVČIĆ MIRA HORVAT NADA HAZNERL NEVENKA KURELIĆ ZDENKA NIKIĆ

1927. - † 27. VI 2001.

1945. - † 16. X. 2001.

1920. - † 20. XII. 2001.

1933. - † 8. X. 2004.

1920. - † 20. III. 2010.

S ljubavlju sestre Danica, Biserka i ostali

52 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Pada li vam teško reći “ne”?

Priredio Ivan Hiti, prof.

Odlučiti nije dovoljno. Odluku treba i provesti pa je normalno da svako “ne” ili “da” nameće određene posljedice o kojima unaprijed valja voditi računa. U neodlučnosti je najbolje držati se uz razboritost i oprez, jer je lakše donijeti odluku, nego je provesti. Oprez je uvijek potreban, ali ne smije biti puna prepreka odluci. Jedna poslovica glasi: tko stalno promatra oblake, taj nikad ne žanje! Nekima je ipak lakše reći “ne” nego “da”, iako i jedno i drugo izražavaju odluku. Što je s vašim “ne”?

1. Kako se osjeća majka (na slici) dok hrani svoje dvoje djece?

A) Uživa zajedno s djecom (5) B) Muči se jer je još čeka mnoštvo drugih poslova u kući (1) C) Zabrinuta je jer djeca malo jedu (3) 2. Što mislite o ljudima koji naginju kockanju?

A) To su lakomisleni ljudi (1) B) Nemam puno povjerenja prema njima (2) C) Svatko odgovara za svoje postupke (3) 3. Biste li bili voljni besplatno sudjelovati u nekoj opsežnijoj anketi?

A) Samo ako me zanima tematika (3) B) Zašto ne? (0) C) Ne, moje je vrijeme dragocjeno (5) 4. Kako biste reagirali na zamolbu susjeda da im zalijevate cvijeće dok su oni na godišnjem odmoru?

A) Ako nemaju nikoga, pristao bih (3) B) Razumljivo da bih pristao (1) C) Odgovorio bih da mi je žao, ali da za to nemam vremena (5) 5. Ugledali ste u izlogu neki komad odjeće koji vam se jako sviđa. Vaš partner(ica) misli da je taj komad odvratan. Što ćete na to odgovoriti?

A) Misliš li to ozbiljno? (1) B) Ipak, nalazim da je to lijepo (3) C) Ja ću to ipak isprobati u radnji (5) 6. Nalazite se u posve novoj situaciji. Čini li vam se da ste to već jednom doživjeli?

A) Ne, to je besmisleno (1) B) Da, taj osjećaj imam često (4) C) Nisam siguran kako bih tada reagirao (2) 7. Pitate li rado druge za savjet i u slučaju beznačajnih odluka?

A) Da, činim to rado, jer sam tada sigurniji (2) B) Ne, zašto? (5) C) Tu i tamo mi se to dogodi (3) 8. Kad biste u djetinjstvu učinili nešto nedopušteno, kako ste na to reagirali pred roditeljima?

A) Priznavao sam prekršaj samo ako sam bio zatečen (3) B) Sasvim sam mirno pokušao sve to sakriti (5) C) Odmah bih se ispovijedio roditeljima (1) DO 10 BODOVA Teško vam pada izreći “ne”. Svatko vam može s lakoćom prići i zamoliti vas za neku uslugu, a vi ćete pristati na molbu čak i kada vam to baš i ne odgovara. Vi ste popustljiva osoba, i naprosto se plašite da bi vaše “ne” moglo izazvati zlovolju drugih. Morate pripaziti da ipak više nego dosad vodite računa i o vlastitim interesima, jer ćete inače uvijek biti meta drugih koji će vas iskorištavati.

OD 11 DO 20 BODOVA Pomoći drugima ili naći neki kompromis za vas je nešto što je samo po sebi razumljivo. Spremni ste učiniti usluge i onima koji traže previše. S druge strane, od onih kojima činite usluge zahtijevate podršku u slučajevima kad vama gori pod petama, a ako je ne dobijete, ne smeta vam takvima dati na znanje da više ne mogu računati na vaše usluge. Nije loše da i dalje sačuvate zdrav osjećaj vlastite samosvijesti.

21 I VIŠE BODOVA Imate izoštren smisao za provođenje vlastitih interesa i želja, pri čemu vodite mnogo računa o vlastitom komoditetu. Ako netko od vas traži više od granice koju ste sami postavili, tada vi bez ikakva ustručavanja kažete “ne”. Ako nečiju simpatiju trebate “potkupiti” posebnom ljubaznošću ili na neki drugi način, vi se glatko odričete te simpatije. Uopće vam ne smeta ako netko drži da ste egoist, jer sebe i svoj komoditet volite više od svega. Bilo bi dobro da malo razmislite o svome ponašanju.

18. listopada 2011., br. 387

RAT I MIR Turska je vojska u subotu ponovno poražena

Obrana Čanjeva bolja od Bilićeve!

J Hrabro su se u obrani držale Praškocijeve haramije, koprivnički mušketiri i haramije

te vitezovi zelingradski. Uz zveket sablji i helebardi, grmjeli su topovi i muškete... svoj i vitešk č dje ji li a održ turnir šani u ali su i m izaciji a g r o n isoko V DND-a

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Praškocijeve haramije, uz pomoć vojske koja je sudjelovala u obrani, spriječili su još jednom turske napadače u osvajanju utvrde Čanjevo. Uz glasno odobravanje publike koja je navijala za branitelje, održana je još jedna kostimirana bitka koja nas je vratila u 16. stoljeće.

Sjašio Kurta...

Ustvari, kako je primijetio jedan od posjetitelja, u subotu su raspoloženi branitelji to napravili s visokom motivacijom i dobro postavljenom taktikom, tako da bi i Bilić uskoro mogao jedan dio primijeniti na nogometnom terenu. A kad te ide, onda je najbolje to i ponoviti. Došli su Turci sa svojom vojskom podno zidina utvrde Čanjeva i krenuli su pregovori, a osokoljeni dosadašnjim pobjedama, u proteklih šest godina, domaćini nisu bili ni-

malo gostoljubivi i pale su teške riječi s obje strane, kao uvod u pojedinačne dvoboje gdje su sijevali mačevi, da bi kasnije cijela vojska navalila na utvrdu i njezine branitelje. Hrabro su se u obrani držale Praškocijeve haramije, koprivnički mušketiri i haramije te vitezovi zelingradski. Uz zveket sablji i helebardi, grmjeli su topovi i muškete stvarajući dimnu zavjesu koja je na trenutke skrivala od pogleda sudionike bitke. Padali su na zemlju ranjeni i mrtvi dok napadači nisu ostali u manjini i dali se u panični bijeg. Još jednom, utvrda Čanjevo je obranjena.

Bila je to prigoda da se u slavljeničkom raspoloženju malo prošeta po okolnim štandovima i klupama gdje je bio postavljen srednjovjekovni sajam, pečeni kesteni prizivali su svojim mirisom dolazak hladnijih jesenskih dana, a svoj dječji viteški turnir održali su mališani u organizaciji DND-a Visoko.

S raznih strana 53

18. listopada 2011., br. 387

Manje je poznato da je prvi automobil u Hrvatsk u još 1898. dovezao vinički grof Marko Bombe lles, istaknuto je na jubileju

DOZNAJEMO Članovi Autokluba Varteks obilježavaju 65. godišnjicu

Skromni i u jubileju J Autoklub je ustrojen poput uspješnog poduzeća, a zahvaljujući sajmu

automobila koji je pokrenut 1989. , i klupska blagajna redovito se puni nog života grada Varaždina i prijatelja Autokluba Varteks.

- Dugogodišnji kontinuiU sjedištu Autokluba Var- rani rad primarno posvećen razvoju prometne teks, koji ove godine obikulture, Autolježava 65. obljetnicu z o r k klub Varteks postojanja, u četvrnesumnjivo tak 13. listopada u škol e svrstava u predstavljen je j n ž o v 3. broj Jubilargurne tokluba rang onih i s klubova c a – i n te r n e m Au u RH koji publikacije biciklo o je preko imaju bopr venstveno ošl r p gatu povinamijenjene 3.500 jesnu tradičlanovima velike e c e j d ciju. Naime, obitelji Autokluba, prije šezdeset ali isto tako i svim zapet godina, točnije interesiranim čitateljima.

15. kolovoza 1946. godine u sklopu Narodne tehnike Uzorna udruga Kako doznajemo od Josipa Radničkog fiskulturnog drušVugrinca, predsjednika spo- tva Tekstilac, osnovana je menute udruge koja okuplja sekcija Auto-moto športa, kao brojne vozačice i vozače, preteča današnjeg Autokluba svečana sjednica Skupštine Varteks.

Ovaj jubilej obilježit ćemo Autokluba Varteks u povodu obilježavanja vrijednog jubi- skromno i ponosno, izdavaleja bit će održana 21. listopa- njem publikacije Jubilarac, da uz nazočnost aktivnih čla- koju je uredio Slavko Labaš. U nova Kluba te mnogobrojnih njoj je kronološki sažet razvoj uzvanika, predstavnika jav- naše udruge, a za potrebe Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

klupskog druženja izdali smo i treću knjigu pjesama – Pjesme za srce i dušu. Pjesmarica sadrži 612 popularnih pjesama, a urednica izdanja Branka Vugrinec rasporedila ih je u desetak poglavlja – istaknuo je Josip Vugrinec podsjetivši da je prvi automobil, prema raspoloživim p ov ijesnim doku mentima, u Hrvatsku još 1898. godine na područje Varaždinske županije dovezao vinički grof Marko Bombelles. Autoklub Varteks ustrojen je poput uspješnog poduzeća, a zahvaljujući sajmu automobila koji je pokrenut 1989. godine, i klupska blagajna redovito se puni.

Dodajmo i to da je zahvaljujući predanom volonterskom radu kroz ljetnu školu sigurne vožnje biciklom Autokluba do danas prošlo preko 3.500

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com LD TRČKA

Od Vukovara do Kopačkog rita

djece! I ne samo to. Naime, uz Dan grada Varaždina, 3. prosinca, članovi maketarske sekcije Autokluba koji se bave izradom maketa prometnih sredstava, vojnih vozila i tehnike, priredit će atraktivno otvoreno natjecanje u plastičnom maketarstvu, odnosno Kup Auto Kluba Varteks u III. osnovnoj školi (Trg Ivana Perkovca 35).

Tridesetak članova Lovačke udruge „Trčka“ iz Šaulovca, predvođenih Ivanom Sinčićem predsjednikom i Robertom Hunjakom, tajnikom posjetilo je Vukovar i sjeveroistočni dio Slavonije te se upoznalo s tim ravničarskim dijelom Lijepe naše.

U povodu 20-obljetnice pogibije Blaga Zadre obišli su Spomen dom na Trpinjskoj cesti u Vukovaru kao i njegovo posljednje počivalište na Spomen groblju, gdje su zapalili svijeće upravo na dan uoči tragičnog događaja prije dva desetljeća.

Razgledali su i vukovarsku bolnicu te posjetili Ovčaru,

mjesto stradanja mnogih civila i ranjenika u Domovinskom ratu, tijekom agresije i okupacije Vukovara 1991. godine. Svijeće su zapalili i kod križa, jednog od spomen obilježja Domovinskog rata u središtu grada - heroja. U nastavku dvodnevne ekskurzije lovci su posjetili i Ilok te se upoznali s tamošnjim poznatim vinskim podrumima, a u završnom dijelu obišli su park prirode Kopački rit u pitoresknom dijelu Baranje. Šećer na kraju bio je posjet romantičarsko arhitektonskom sklopu ladanjske arhitekture - kompleksa “DvoracaTikveš”.

PARTY Udruga mladih O-mega

Uz hitove 80-ih

www.vznightlife.com

Ako se ne sjećate kad ste se zadnji put dobro načagali, ove subote navucite tajice, natapirajte šiškice, izvucite stari rajf i pravac podrumska scena Zvonimir Rogoz gdje Udruga mladih O-mega za vas priprema pravi 80’s i 90’s party. Omiljene hitove iz 80-ih i 90-ih svirat će uživo sve popularniji mladi bend iz Osijeka Pullover. - Uz sve ovo posjetitelje čekaju razna sitna, ali bitna iznenađenja, pa dođite i čagajte s nama! – poručili su iz Udruge O-me-

ga. Spomenimo da se upad plaća simboličnih 10 kuna, a vrata Rogoza otvaraju se u 20 sati.

Udruga O-mega osnovana je sredinom kolovoza 2011. godine. Njeni ciljevi su promicanje umjetnosti, edukacije i prava mladih, a njeno djelovanje ostvaruje se putem organizacije koncerata, festivala, tribina, predavanja, savjetovanja i drugo. Želja članova Udruge je mladima dati kvalitetne sadržaje i pružiti im priliku da ostvare svoje potencijale.

54 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Izraelce ne zanimaju Coningovi podizvođači U

govor definira da između Coninga i Ben Yakar Gata ne postoje nikakvi odnosi na relaciji poslodavac-zaposleni, što vrijedi i za Coningove radnike i radnike podizvođača. Ben Yakar Gat ne odgovara za bilo kakvu štetu koja bi nastala prema podizvođačima. Ova odredba „odsjekla“ je sve veze i odgovornost koju bi Ben Yakar Gat mogao imati prema dobavljačima i podizvođačima koji se kasnije obraćaju Coningu za naknadu štete. Unatoč tome, Čačić uporno izjavljuje da Ben Yakar Gat treba platiti dugovanja podizvođačima Coning je trebao Ben Yakar Gatu dati garanciju za akontaciju, funkcionalnost i popravke u garantnom roku, dok se Ben Yakar Gat obvezao Coningu dati bankovnu garanciju radi osiguranja plaćanja potvrđenih računa. Ben Yakar Gat se osigurao i s 2,2 milijuna dolara bankovne garancije koju je trebao osigurati Coning za održavanje zgrada nakon završetka izgradnje. Nakon 12 mjeseci garancija bi bila smanjena na 1,1 milijun, da bi do kraja pete godine ona bila postupno smanjivana na 550.000 dolara. Ben Yakar Gat također se obvezao predati Coningu bankovnu garanciju na 2,2 milijuna dolara tako da se osigura plaćanje svakog računa kojeg Ben Yakar Gat ne bi platio Coningu na osnovi Ugovora. Ben Yakar Gat obvezao se ishoditi radne dozvole za sve Coningove radnike. Međutim, sve troškove dopreme stranih radnika u Izrael, njihov boravak, troškove hrane i smještaj snosi isključivo Coning.

Coning ispitao tržište prvom dijela ugovora Coning izjavljuje da je bio u Izraelu i na gradilištu, obavio adekvatno ispitivanje tržišta u pogledu zaliha materijala dostupnih na tržištu te je prema tome podnio ponudu za izvođenje radova. Budući da je upravo oko nabave materijala za izgradnju došlo do velikih problema, povratka nije bilo jer je Coning potvrdio da je navodno ispitao tržište.

Coning potvrđuje da su mu predane kopije glavnog projekta do 12. svibnja, kao i da je proučio opseg i prirodu radova, objekt prema projektu te ugovor koji treba provesti. Coning se obvezao izvršiti sve radove na bazi “ključ u ruke”. Ne precizira se točan opseg radova već piše da je riječ o izgradnji oko 1.294 stanova i trgovačkih radnji. ašto Coning nije tužio Izraelce zbog smanjenja opsega radova? U Ugovoru piše kako je investitor slobodan mijenjati broj stanova do 15 posto povećanja i 10 posto smanjenja. Ova odredba potakla je kasnije nedoumice zbog čega Coning nije tužio Ben Yakar Gat i tražio odštetu s obzirom da će opseg radova biti smanjen za 32 posto. Ključnu ulogu će kasnije imati hodogram radova i faza izvođenja kojeg se Coning obvezao izraditi. Naime, Coning je morao prilagoditi hodogram i faze izvođenja tako da odgovaraju datumima utvrđenima od strane Ministarstva građevinarstva i stanogradnje, budući da Ben Yakar Gat ima pravo na premije samo ako isporuči na vrijeme dovršene jedinice u dovršenim i izgrađenim objektima. Ovime je dogovoreno da je izvođačeva obveza raditi u skladu s hodogramom i fazama izgradnje općenito, ali i tako da investitor ima pravo na premije, što čini osnovni uvjet ugovora. To znači da se Coning obvezuje dovršiti sve radove i predati stanove i objekte investitoru u roku od 16 mjeseci nakon početka radova. (nastavlja se u idućem broju)

U

18. listopada 2011., br. 387

KONCERT Nastup Dražena Zečića oduševio je fanove

Veselica u Areni

J Popularni Zeko, koji svim koncertima pristupa srcem punim ljubavi, u subotu je

varaždinskoj publici priredio vrhunski glazbeno-scenski spektakl Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

dnjih

Oko četiri tisuće poposlje ta a sjetitelja u subotu je pola s glas už ivalo na konceru e s o tu Dražena Zečića u jeval p i ne j Gradskoj spor tskoj đen a ite i v o D dvorani u Varaždinu, Požur koji je skoro tri sata plači, ijeli... uveseljavao svoje obokonji b žavatelje. Sudeći po registracijama parkiranih vozila, njegovi fanovi u Varaždin su pristigli iz susjednih župani- i bijela dama ja i Slovenije. koji je u kratkom vremenu već premašio Sve puno ljubavi A popularni Zeko, koji srebrnu naklasvim koncertima pristupa du. Posljednjih srcem punim ljubavi, nije pola sata konim ostao dužan. Naprotiv! cer ta, kulmi Priredio je vrhunski glazbe- nirala je turbo no-scenski spektakl tijekom veselica u Arekojeg je njegova vjerna ni. Naime, Drapublika zajedno s njim pje- žen Zečić tada vala u glas. U mnoštvu, bilo je zapjevao hije mama i tata s djecom tove Doviđenja te velik broj raspoloženih i ne plači, Jedtinejdžera. Varaždinski kon- na žena plava, cert nesumnjivo je još jedan Požurite konji dragulj na kruni estradne bijeli… Odličkarijere šarmantnog Dalma- na produkcija, tinca koji je oduševio publi- pozornica, raku starim i novim hitovima: zglas i popratni Eh, da mogu vratit godine, scenski efekti Osvetnica, Govore mi mno- upotpunili su gi ljudi, Ima li nade za nas, dojam glazbePokidat ću lance sve… Uz nog spektakla neizbježne darove koje je i zabave za sve dijelio obožavateljima, Zečić prisutne posjeje na koncertu u Varaždinu titelje. ujedno promov irao svoj posljednji album Crni kralj

Z

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Imena stara, imena nova…

V

u Velkom Selu pri Dravi pak budu menjali ime nogometnom klubu . Pa se budu pak više zgubidani i oni kaj se oko nogometa motaju spominali o temu kak se klub zove nego kak loše nogomet igra. Kajti neki hoćeju da se klub više ne zove kak se ve zove. Imenom kaj su ga počeli pisati predi letu, dve , ko opće to pamti. Ve bi kakti trebal znova klub nositi ime kaj ga je predi imal. Bogečki klub se

bu kakti pak zval imenom svojim, starim. Po gubitašu velkom , kombinatu, kaj klubu ni kune penez više dati nemre. Kamoli nekaj drugo, kaj ve klubu treba. Kak ozeblom sunce.

A klubu, si pripovedaju, najviše penezi trebaju. Da more z dreka vun ziti. I rate kredita bankami plaćati.

I porez državi. I plaće nogometašima. I direktorima. Kaj oni više ne budu trebali parizer i kruh nakon tekmi jesti. A i režije treba plaćati.

Za stadion pod hipotekom. I ostala duge velke. Kajti s tim zajebancije nema. A i publiku na stadion dopelati treba, milom ili silom. Tak da na tribinama nebu paučine puno.

I da tekme ne zglediju kak proba folklornog društva. I pravoga gazdu vu klub treba dopelati. Da konačno reda napravi. Kajti već i vrapci razmeju da ovak kak je ve više dalje išlo nebu. Kakvo god da klub ime nosil.

Vodič 55

18. listopada 2011., br. 387

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 20.10. do utorka 25.10. u 19 COLOMBIANA (akcijski) KAZALIŠTE Četvrtak, 20.10. u 19,30 ,Velika scena ENCIKLOPEDIJA IZGUBLJENOG VREMENA Petak, 21.10. u 19,30, Velika scena KOMEDIJA U LONCU Utorak, 25.10. u 20,00, Rogoz LJEPOTICA IZ LEENANEA KNJIŽNICA 20.10. u 19,00 Predstavljanje projekta: Digitalizacija zavičajne kulturne baštine digitalizirane knjige iz zbirke Warasdiniensia Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00), Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage VARAŽDIN 1931. I GRGUR NINSKI 80 godina od svečanog postavljanja skulpture Ivana Meštrovića, razgled do 6.11.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno EMANUEL VIDOVIĆ, Djela iz fundusa Galerije Emanuel Vidović,, razgled do 23.10.

Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Mario Samec - Leptir

VREMENSKA PROGNOZA

GALERIJE Zlati ajngel Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC Kino Od petka 21. 10. do utorka 25.10. u 18 sati ZARAZA (SF triler) Nedjelja 23. 10. u 16 sati SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA (animirani, sinkronizirano) Do petka 21. 10., 14. SUSRET HC ASSITEJ ČAKOVEC SUSRET PROFESIONALNIH KAZALIŠTA ZA DJECU I MLADE

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – U ČETVRTAK KIŠA Mraza će biti i utorak ujutro, a unatoč suncu ni dnevna temperatura baš neće biti visoka. Nova promjena vremena s kišom se očekuje u četvrtak kad nam stiže ciklona.

Ovog tjedna bit će za svakoga ponešto – najprije sunce i hladnoća, u srijedu južina i zatopljenje, a potom jesenska kiša u četvrtak. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 17.10.)

Ovčarka Dona

!

Dona je prekrasna njemačka ovčarka stara 3,5 godine. Vrlo je prijateljski raspoložena, dobroćudna i poslušna.

Za Donu tražimo dvorište bez mačaka i kokoši jer ima izražen lovački nagon. Također je sterilizirana, cijepljena i čipirana.

Udruga Spas: 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE Nela Hrupek, Nina Kuzminski, Elena Žuti, Azra Šalamon, Dunja Kolenko, Sara Martinčević, Hana Volf, Vana Pavačić, Leona Patrčević, Mia Cafuk, Lorena Horvat, Leina Bosilj

DJEČACI Martin Lončar, Alex Petrov, Rafael Gulija, Matija Uršulin, Bartol Dvorski, Filip Perković, Damien Magić, Dino Kolar, Karlo Medved, Martin Marenčić, Leon Potočnik, Karlo Hrženjak, Vinko Strelec, Ramon Marić, Patrik Cafuk

5. FILMOMANIJA – revija dobrog filma Od petka 21. do utorka 25. 10., Centar za kulturu Čakovec Petak 21. 10. u 20 sati NADER I SIMIN SE RASTAJU (drama, Iran) Subota 22. 10. u 20 sati DJEČAK S BICIKLOM (drama, Belgija,Francuska, Italija) Nedjelja 23. 10. u 20 sati

TROJE (drama, Njemačka) Ponedjeljak 24. 10. u 20 sati LE HAVRE (komedija, drama, Finska, Francuska, Njemačka) Utorak 25. 10. u 20 sati ŽELIM NEŠTO VIŠE (drama, Italija, Švicarska)

VJENČANI: Tomislav Kropek i Nikolina Benković, Filip Petek i Dijana Oršić, Matija Roki i Valentina Bosilj, Miroslav Rožić i Vlasta Košić

UMRLI: Ivan Cepović (67), Nada Cerovečki (66), Jaga Štefičar Husnjak (77), Josip Borovec (80)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

56 Zadnja

18. listopada 2011., br. 387

TRADICIJA Uličnu veselicu prije 19 godina izmislili su njeni stanari

Fešta na Danu Uske ulice J - Trebalo bi i u drugim ulicama organizirati nešto slično da nam centar grada malo živne -

kaže notar Krunoslav Čolo Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Ukoliko ste u petak prolazili gradom, iz Uske ulice sigurno vas je mamio miris gulaša. Naime, tamo se u sklopu Dana Uske ulice sedam ekipa natjecalo u spremanju najboljega gulaša, a borba za slavu i ulazak u povijest najvećeg kuhara u povijesti ove male varaždinske ulice bila je žestoka.

Kuhari su dali sve od sebe i stručni žiri na kraju se nije mogao odlučiti koji je gulaš najbolji. – Svi gulaši su bili izvrsni i prvo mjesto su osvojili svi redom! – proglasio je pobjednike poznati gradski notar Krunoslav Čolo. Osim gulaša, za one koji su željeli pojesti nešto s nogu pekli su se i kesteni, a uz oboje je išlo dobro vino koje su vinari iz Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije prodavali “ispod cijene”. Na Danu Uske ulice organizirana je i tombola, a sav prihod od tombole organizatori su donirali udruzi koja se bavi borbom protiv alkoholizma.

To je jedna prava pučka fešta i veselica i trebalo bi u drugim ulicama organizirati nešto slično da nam centar grada malo živne – prokomentirao je Čolo. Na njega se nadovezao jedan od organizatora i vlasnik trgovine na broju 8 Josip Košutić koji kaže kako stanari i obrtnici ovim veselim događajem žele ljude zadržati u centru. - Vidimo da se oko nas gradi sve više trgovačkih centara i ljudi

!

uopće više nemaju potrebe dolaziti u grad. Možda ih takva događanja ipak potaknu – kaže Košutić.

Inače, ovu uličnu veselicu još prije 19 godina izmislili su njeni stanari. Dani Uske ulice prestali su se slaviti potkraj rata, a prije 7 godina nov i obrtnici koji su u Uskoj otvorili trgovine ponovno su pokrenuli već zaboravljenu tradiciju.

Najbrže noge Zašto je produkcija Michaela Flatleya “Lord Of The Dance” već 15 godina plesni spektakl broj jedan u svijetu, provjerite 16. studenog u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu.

O kakvoj se produkciji radi, govori i podatak da je za prijevoz opreme za nastup potrebno čak šest šlepera dužine 14 metara.

70-ak ljudi treba raditi otprilike 770 sati kako bi pozornica i sve ostalo bilo spremno za njihov nastup. Njihov spektakl baziran na irskom folkloru i klasičnoj priči o borbi između dobra i zla publiku širom svijeta ostavlja bez daha. Michael Flatley, osnivač i koreograf spektakla, drži rekord u Guinessovoj knjizi rekorda kao osoba s najbržim nogama. Naime, Michael može izvesti čak 35 udaraca u sekundi. Ulaznice za ovaj spektakl koštaju od 120 do 150 kuna, a mogu se kupiti u sustavu Eventima. Osim toga, u prodaji su i posebne VIP ulaznice za 200 kuna. - Oko 1500 karata već je prodano, a brojne su i rezervacije, pa požurite osigurati svoje mjesto - poručili su organizatori. (dap)

I LOVCI SADE

Oko Arene „murvenjak“!

Uz Gradsku sportsku dvoranu na Dravi u petak 14. listopada simbolično je posađeno nekoliko stabala murve (duda), kao početak sveopće akcije hrvatskih lovaca, koji ove jeseni i na proljeće namjeravaju u lovištima posaditi oko 3.000 ovog listopadnog drveta. Njegov plod,više nego korisno služi mnogobrojnim životinjskim vrstama za prehranu, a slasni je zalogaj ljudima. Lovačka društva i udruge s područja Varaždinske županije također su uključena u akciju, pa će tijekom jeseni posaditi nekoliko stotina sadnica koje su uzgojene u rasadnicima Srednje škole „Arboretum Opeka“ u Vinici. (jn)

Varaždinski folkloraši na državnu smotru u Čakovec

„Varaždinski folklorni ansambl“ branit će boje Varaždinske županije na državnoj smotri folklora, koja će se održati 29. i 30. listopada u Čakovcu. Odlučio je tako Andrija Ivančan, selektor Hrvatskog sabora kulture, koji smatra da su varaždinski folkloraši

LORD OF THE DANCE

plesovima Slavonije pokazali svježinu i originalnost. Plasman na državno natjecanje varaždinski folkloraši izborili su na 8. Županijskoj smotri folklora održanoj 9. listopada u u Novom Marofu. Na smotri se natjecalo 13 najboljih skupina iz Varaždinske županije. (dap)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović