RT_388

INTERVJU Dr. sc. Mario Šiljeg: Rješenje za bale trebaju pronaći Varaždinci

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 388 :: 25. listopada 2011. :: www.regionalni.com

POMOZIMO Osmeročlana obitelj iz Lepoglave živi u iznimno teškim uvjetima

Život prepun nedaća Sobu za školarce počeli su dograđivati, no radovi su stali jer više nisu imali novaca Stranice 2. i 3.

NAŠI REPORTERI U SUBOTICI

M. CAFUK - NAJ ŽENA NA SELU

Na salašu kod Radimo od jutra Zvonka Bogdana do mraka...

Stranice 26.-31.

Stranica 8.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Nagrade stigle u prave ruke N

a Danima hrvatskog turizma, koji su prošli tjedan održani u Šibeniku, najboljim djelatnikom u sustavu turističke zajednice proglašena je Branka Tropp, direktorica Ureda Turističke zajednice grada Varaždina. Priznanje za najboljeg turističkog vodiča primio je Miran Bojanić Morandini, djelatnik Turističke zajednice grada Varaždina, dok je najboljom kuharicom proglašena Marija Kuzminski, kuharica varaždinskog hotela Turist.

Priznanja su nedvojbeno zaslužena i došla su u prave ruke. Stoga nagrađeni zaslužuju iskrene čestitke. pak, nagrade zaslužnim turističkim djelatnicima, što god netko o njima mislio, povod su i za analize postignutih dometa u turizmu grada Varaždina. Ponajprije zato jer upravo troje nagrađenih potvrđuju koliko se može postići predanim radom i entuzijazmom u turističkoj djelatnosti.

Iako, istini za volju, varaždinskom turizmu ne cvjetaju ruže. Potvrđuju to i podaci o broju noćenja, posjetima i potrošnji stranih i domaćih turista i gostiju, popunjenosti hotelskih kapaciteta, turističkim sadržajima i drugi, koji su daleko od željenih. Kao poznata uzdanica kontinentalnog turizma Hrvatske, Varaždin i okolica očito nude premalo u svojoj turističkoj ponudi tijekom čitave godine. Današnje goste ne zanimaju samo lijepo uređena pročelja zgrada već zabavni, gastronomski i drugi doživljaji. Ali, mnogi će reći, koliko novaca - toliko glazbe. Stoga je nužno poticati ulaganja u turističke sadržaje jer u konačnici oni višestruko vraćaju uloženo.

I

25. listopada 2011., br. 388

POMOZIMO Obitelj Botković iz Lepoglave sa šestero d

Šestero djece u trošnom sobičku...

J Prostoriju u kojoj bi uredili dječju sobu za svoje školarce počeli su

dograđivati uz trošnu kuću, no radovi su stali jer više nisu imali novaca a kuhinj o k i l je to a je d a malen ože li em pitanj obitelj l cije a o jesti zajedn

Troje mlađe djece spava zajedno sa svojom starijom braćom i sestrama, koji su u četvrtak, kada smo ih posjetili, bili u školi Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Sve što želimo je jedna prostorija koju bismo dogradili uz našu kuću, kako bi naša starija djeca imala svoju sobu u kojoj bi mogla spavati – rekla je Štefica Botković, majka šestero djece koja zajedno sa svojim suprugom živi skromno u trošnoj kućici na samom ulasku u Lepoglavu.

Djeca bolesna Njihov dom sastoji se od kuhinje i dnevne sobe, uz koju se nalazi još jedna prostorija u kojoj su, jedan do drugog, posloženi kreveti te dva kinderbeta za najmlađe. U tom prostoru, u kojem se jedva može okrenuti, spavaju djeca poredana jedno do drugog.

Njihovi roditelji spavaju na malenom kauču u obližnjoj dnevnoj sobi.

- Što da vam kažem? Teško je.

Kad pogledam, trebalo bi nam sve, od hrane, odjeće do pele-

na... Snalazimo se kako znamo i umijemo. Zaposlen je samo moj suprug, no problem je što imamo dva kredita, jedan naš i jedan tuđi, koji moramo otplaćivati jer je suprug bio jamac. Trenutno živimo od 3.500 kuna dječjeg doplatka, porodiljne naknade i invalidnine za našeg sina – ispričala je Botković. Osim teške financijske situacije, život ove skromne obitelji iz Lepoglave pun je drugih nedaća. Premda joj je danas suprug zaposlen, bio je bolestan.

- Imao je sepsu i život mu je bio u opasnosti. Velikih zdravstvenih problema ima i naše dvoje djece. Naša najstarija kćer, koja ima 12 godina, ima hipertireozu, poremećaj u radu štitnjače i liječnici su rekli da mora hitno na operaciju kako joj se zdravstveno stanje ne bi pogoršalo, čak i dogodilo ono najgore. Naš dvoipolgodišnji sin pak uopće ne može micati prstima na desnoj ruci jer mu je u trudnoći pupčana

vrpca bila omotana oko ruke.

Odlazimo na rehabilitaciju, no ponekad, dok je kiša ili loše vrijeme, vjerujte, ne možemo otići bez obzira na to koliko ona bila važna. Automobila kojim bih ga mogla odvesti nemamo, a sama po takvom vremenu s njim ne mogu ići jer moram voditi i svoje dvoje mlađe djece koje nemam kome ostaviti jer suprug radi - ispričala je nesretna majka.

Najteže mi je kad s djecom dođem u dućan i kad me traže da im nešto kupim, a ja nemam novaca.“

“

Unatoč brojnim životnim problemima i nedaćama koje su zadesile njezinu obitelj, nada se će se sve nekako riješiti te svi problemi prebroditi.

Voljela bi kada bi im netko

pomogao da barem dograde sobu za njihove školarce, koji su već veliki i koji bi željeli imati svoj prostor za igru, učenje, pisanje zadaća i spavanje.

Stala dogradnja - Zbog skučenog prostora u kojem živi nas osmero sada ne mogu pisati zadaću prije večeri, a i već su veliki i trebaju imati svoju sobu koju smo, inače, počeli graditi, međutim, dalje nismo više mogli jer nismo imali novaca – ispričala je Botković pokazujući zazidane temelje buduće sobe kod samog ulaska u kuću.

- Za pomoć smo se obratili i Gradu Lepoglavi. Nismo izričito tražili novac. Rekli smo neka nam barem pomognu građevnim materijalom, kako bismo sagradili sobu, ali ništa nismo riješili. Ne znam više kome da se obratimo za pomoć. Mislim da ne tražimo previše jer samo želimo da i naša djeca imaju svoju vlastitu sobu – zaključila je na kraju Botković.

Aktualno

25. listopada 2011., br. 388

djece živi u teškim uvjetima

NAŠA POSLA Legalizacija bespravnih zgrada

GRAD LEPOGLAVA

Hitno dostaviti sve dokumente Zamjenik gradonačelnika Alojz Gredelj potvrdio je kako se obitelj Botković iz Lepoglave obratila Gradu Lepoglavi za pomoć.

- Gospođa Botković je bila kod nas na razgovoru i objasnila da treba pomoć u dogradnji sobe za djecu, odnosno građevni materijal. Grad im je spreman pomoći i oni su s time upoznati, no moraju nam dostaviti sve potrebne dokumente. Čim prije dostave sve potrebne papire, prije ćemo krenuti u proceduru za odobravanje pomoći – rekao je Gredelj.

Dodao je kako je Grad

ZDRAVSTVENI PROBLEMI

!

Najstarija kći obitelji Botković ima hipertireozu i liječnici su im savjetovali da što prije mora na operaciju.

!

Njihov sin star dvije i pol godine ne može micati prstima desne ruke oko koje mu je bila omotana pupčana vrpca. Štefičin suprug imao je sepsu.

Lepoglava dosad već financijski pomogao toj lepoglavskoj obitelji, kao i brojnim drugim obiteljima koje žive u teškim životnim uvjetima.

- Bio sam kod obitelji Botković i vidio prostor u kojem žive. Cijela obitelj doslovno živi u jednoj sobi. Kuhinja je toliko malena da ne vjerujem da uopće cijela obitelj kad je na okupu može sjesti zajedno na ručak – rekao je zamjenik gradonačelnika Grada Lepoglave Alojz Gredelj.

Potvrdio je da je riječ o višečlanoj obitelji koja treba pomoć.

POMOZIMO: TREBA IM SVE

!

Osim građevnog materijala za dogradnju sobe za njihovu stariju djecu, Štefica Botković ističe kako im zapravo treba sve, od hrane, odjeće do pelena za djecu.

Nije isto legalizirati vilu na Viru i garažu kod nas, upozorava načelnik Hren

Za “lov” zadužene općine i gradovi!

Želite li pomoći ovoj obitelji, možete nazvati redakciju Regionalnog tjednika na broj telefona 042/290-777.

DOZNAJEMO

Ozakonjenje etaža i klijeti Osim popisa bespravnih građevina i odluke o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone radi utvrđivanja iznosa naknade za zadržavanje nezakonito izgrađenih objekata, jedinice lokalne samouprave dužne su do 15. studenog donijeti odluku kojom se dopušta ozakonjenje više od dviju etaža nezakonito izgrađenih zgrada tj. izgrađenih protivno planu unutar i/ili izvan građevinskog područja.

Klijeti s podrumskim prostorima van granica građevinskog područja neće se moći legalizirati ukoliko se u odluci ne navedu i podrumi.

J Problem su pomoćni i dio gospodarskih objekata od kojih

bi se neki i uklonili da postoji odlagalište za građevinski otpad Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji još nije moguće ozakoniti odnosno legalizirati bespravno izgrađene objekte na temelju odredbi Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jer za njezino područje nije gotova digitalna ortofoto karta koju je trebala osigurati Državna geodetska uprava.

Na to je u četvrtak upozorio varaždinski župan Predrag Štromar.

Bez ortofoto katre

!

3

Pred rušenjem 285 objekata Jedinice lokalne samouprave, kako je okupljene upozor io pročelnik Upravnog odjela Danijel Meštrić, trebaju najkasnije do 31. prosinca pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području za koje imaju saznanje na temelju priIako je krajnji rok za to bio 21. listopada, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja još nije osiguralo tu kartu niti znamo kada će to učiniti - rekao je Štromar objašnjavajući zašto još nije krenula legalizacija u Varaždinskoj županiji.

- Zakonom se želi srediti stanje u prostoru, što je posebno bitno poljoprivrednicima kojima je legalizacija bespravno izgrađenih gospodarskih objekata jeOtkucavanje ili… dan od osnovnih uvjeta za Kašnjenje ortofoto karti nije korištenje poticaja iz među- ni jedini, a ni najveći problem narodnih programa. No da vezan uz nedavno donesen bi se to moglo, naš zakon o legalizaciji beUpravni odjel gradnje. Na to a spravne ij c a z za prostorno su u petak upozorili li lega r uređenje, načelnici i gradostoji je lne načelnic i s pod graditeljstvo a t i g i d i zaštitu okoručja Varaždinske nema foto liša trebao je županije koji su se rto o dobit i digi okupili na prijedlog karte talnu ortofoto vidovečkog načelnika kartu sa stanjem Brune Hranića, člana objekata u prostoru na Upravnog odbora Udruge dan 21. lipnja ove godine. općina RH.

java građana, postupanja komunalnih redara i drugih izvora. Građevinska inspekcija je već dostavila popis s 285 objekata nad kojima je u tijeku inspekcijski postupak te su, ukoliko se ne krene s legalizacijom, ti objekti osuđeni na rušenje.

- Znamo zbog koga se i zašto donio ovaj zakon. Nije isto legalizirati vilu na Viru i garažu.

Stanovnici sjeverozapadne Hr vatske žive u objektima koji su gotovo svi legalni. Kod nas su problem pomoćni i dio gospodarskih objekata od kojih bi se neki i uklonili da postoji odlagalište za građevinski otpad. No najveći je problem što bi glavni teret oko bespravne gradnje trebale nositi općine i gradovi koji trebaju, uz ostalo, napraviti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada i na temelju postupanja komunalnih redara koji s tim u vezi nemaju nikakvih ovlasti - upozorio je Stjepan Hren, načelnik općine Trnovec Bartolovečki, pitajući se zašto se baš od lokalne vlasti traži da „otkucava svoje građane koji bi mogli ostati bez objekata“.

OPREZ

Legalizacija nije jeftina Legalizacija neće biti jeftina, upozorio je Meštrić.

Kao primjer naveo je građevinu stambene namjene izgrađenu izvan granica građevinskog područja na području općine Gornji Kneginec čija bi naknada za zadržavanje iznosila oko 9.400 kuna. Uz to se plaća komunalni i vodni doprinos te upravna pristojba od 800 kuna. Za građevinu gospodarske namjene, odnosno farmu izgrađenu izvan granica građevinskog područja može se očekivati da bi naknada za zadržavanje nezakonite zgrade na području općine Gornji Kneginec iznosila oko 12.000 kuna. Iako je izgrađen protivno planu, objekt se može ozakoniti, ali samo ako se dobije suglasnost susjeda.

IZDVOJENO Zakon ne stavlja sve investitore u ravnopravni položaj U jednoj sobi spava svih šestero djece obitelji Botković

Sobu su počeli dograđivati, ali radovi su stali

Kršenje zakona će se isplatiti?

Ovaj zakon ne stavlja sve u ravnopravni položaj. Naime, ako investitor izgradi zgradu s jednim katom sukladno dozvoli, a njegov susjed podigne tri kata od kojih dva ilegalno, potonji sada može legalizirati ilegalne katove, dok se prvome ne dopušta gradnja još dvaju katova, upozorio je Meštrić.

Prisutne je izvijestio i o tome što sve treba prikupiti za legalizaciju zgrada.

- Uz zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju, potrebno je priložiti geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, tri primjerka arhi-

Bez legalizacije - nema prijenosa

tektonske snimke, dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti, uvjerenje Policijske uprave o prebivalištu, dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonite zgrade i IM obrazac - pojasnio je pročelnik napomenuvši da se objekt mora vidjeti na ortofoto karti koju očekuju.

Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinca 2012. godine.

Nakon toga nezakonito izgrađena zgrada, odnosno zemljište na kojem je izgrađena, neće se moći prenositi ili darovati dok se takva zgrada ne ukloni.

4

Aktualno

25. listopada 2011., br. 388

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dvije su opcije 18.10.

Za 10 do 12 posto smanjen broj zaposlenih koji ne primaju na vrijeme plaću, tvrde na GSV-u. Zbog nelikvidnosti, a ne kriminalnih radnji, dodaju. Hoće li biti plaće ili ne, zasigurno ne brine domaće i slovenske „velikane“ koji su svojedobno, kako otkrivaju u Sloveniji, organizirali šverc oružja preko Kopra. Nešto su si spremili „sa strane“, odnosno u inozemstvu.

19.10.

Dvije su opcije. Ili da se ubijemo ili u zatvor jer nismo platili obaveze, slikovito opisuje situaciju Kerum žaleći se na zakone i represivne mjere zbog kojih će opstati, kako tvrdi, malo poduzetnika. Ljuti su i članovi udruga Franak koje tuže sedam banaka zbog valutne klauzule. Bankari, točnije Unicredit, na udaru i u Italiji, ali istražitelja zbog utaje 245 mil. eura poreza.

DOZNAJEMO Zašto se ne gradi obećani prilaz jalkovečko

Dozvolu za no poništilo - Min J Jedino rješenje vidim u odustajanju od spajanja buduće prometnice na

Gospodarsku ulicu, odnosno da se što prije napravi samo dio od jugozapadne obilaznice pa do jalkovečke Poduzetničke zone i dalje do industrijske zone u Biškupcu, zaključuje Tomislav Osonjački, ravnatelj Županijske uprave za ceste

20.10.

Ubijen prijatelj našeg bivšeg predsjednika. Što čeka Libiju? Što čeka HDZ koji trguje da bi osigurao kvorum, a u Varaždinskoj županiji se žali na lokalno vodstvo te „izgubljeno“ vatrogasno vozilo koje je moralo biti vraćeno u robne rezerve?

21.10.

Zahvaljujući (i) pomoći Čehoka i Horvata, HDZ skupio kvorum, izglasao Zakon o ništetnosti te skinuo imunitet Jovanoviću koji, mimo argumenata, označava cijeli HDZ kriminalnom organizacijom gdje stigne: u Saboru i izvan njega. Skidanje imuniteta za Milanovića ustavni udar, kao da zastupnici ne bi trebali pridonositi razini javnoga govora.

Dok se naši političari šamaraju i propuštaju prilike, kineski kapital stiže u Srbiju. I uz pomoć tenisača.

22.10.

Zbog prijevremenih odlazaka u mirovinu, koji su bili i posljedica kriminalnih radnji, mirovinski sustav ostao bez milijardi kuna. To je dobro poznato, ali rješenja nema. Kao ni za to da je najveći broj zaposlenika u državnim tvrtkama lani imao 67 posto veću plaću od najvećeg broja zaposlenih u privatnim tvrtkama. Kao ni za naše drastično oporezivanje visokih plaća. A rješenja su zapravo jednostavna.

23.10.

Glavaš na listi za Sabor, iako ima još šest godina zatvora.

Poticajno, bez sumnje, za sve koji su ili će biti u sličnoj situaciji. A da bi se spasila eurozona i EU prema kojoj idemo, dogovorena revizija Lisabonskog ugovora.

24.10.

Mesić na sudu pokušava odagnati sumnje u financiranje kampanje i pozadinu oko nekih poteza, a na razgovorima u DORH-u nižu se zaposlenici s Prisavlja…

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Kada obećani prilaz do jalkovečke zone?

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

jugoistočnom. Ta prometnica trebala je ići Ministarstvo zaštite okoliša, od završetka Gospodarprostornog uređenja i gradi- ske ulice kod groblja u teljstva poništilo je lokacijsku Biškupcu, zatim kroz dozvolu izdanu za novu va- tamošnju staru induraždinsku prometnicu koja strijsku zonu gdje su je trebala rasteretiti promet Kalnik i druge tvorBiškupcem, odnosno osigurati nice, nakon toga uz novi pristup tamošnjoj indu- jalkovečku Poduzetstrijskoj zoni, kao i jalkovečkoj ničku zonu te sve Poduzetničkoj zoni. do novog čvora na Pism o poduzetn ika Gradu jugoistočnoj zaobiVaraždinu laznici, koji je također trebalo Projekt od 2004. izgraditi - dozna- kupečkoj industr ijskoj Time su višegodišnja najemo od Tomi- te jalkovečkoj poduzetničkoj stojanja da se podigne na sl ava Oso - zoni kako ne bi morali prolaziti sigurnost prometon j a č k o g , kroz Gospodarsku ulicu čiji živanja tim dijelom romet p ravnatelja telji opravdano negoduju zbog Varaždina došla a n o i Županij- prometovanja teških vozila koji u slijepu ulicu iz kam m o k s ske upra- se s nadvožnjaka kod stadiona koje je jedini modar o p s o e G v e z a Varteks spuštaju niz njihovu gući izlaz izmjena le s a ž m o postojećeg prolji ceste Va- ulicu da bi došli do Kalnika, ulici e t i d o raždinske Koke ili neke druge tvornice u jekta. ir žitelji III. OŠ županije. biškupečkoj industrijskoj zoni.

- J o š 20 0 4 . ili e c e j S p a j a n j e Uz njih, zbog gustog prometa 2005. krenulo se u d dviju zaobila- kamiona negoduju i roditelji projek t iranje novog znica, kako dodaje, djece iz III. osnovne škole koja prometnog pravca kojim se željelo povezati jugozapadnu imalo je jasan cilj: osigurati se nalazi u neposrednoj blizini zaobilaznicu oko Varaždina s kamionima novi pristup biš- Gospodarske ulice.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

- Da je realiziran projekt, kamioni koji do laze autocestom iz Zagreba više ne bi trebali prolaziti jugoistočnom zaob i l a z n i c o m do rotora i nadvožnjaka pa Gospodarskom ulicom, već bi u Knegincu nastavili jugozapadnom zaobilaznicom s koje bi sišli na novom čvorištu te se novom prometnicom uputili u jalkovečku Poduzetničku zonu ili njome nastavili prema susjednoj biškupečkoj industrijskoj zoni - pojašnjava Osonjački.

Time bi se promet kamiona, kako ističe, potpuno izmaknuo s gradskog područja, što je dugogodišnja želja ne samo stanovnika, nego i vlasnika

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

25. listopada 2011., br. 388

oj Poduzetničkoj zoni te industrijskoj zoni

ovu cestu nistarstvo! Čehok prodao zemljište u Brezju četiri puta skuplje!

Da bi u Jalkovcu osigurao zemljište za novu cestu, ali i druge potrebe, Grad Varaždin je „otkupio“ odnosno napravio zamjenu zemljišta. Zemljište u Brezju, koje mu je darovala Vlada RH, dao je za zemljište tvrtke T7 VIS u Jalkovcu.

U prosincu 2008. država je dala Gradu Varaždinu zemljište površine 330 tisuća četvornih metara za Poslovnu zonu Brezje.

Vrijednost darovanih nekretnina tada je bila 7.705.890 kuna jer se tržišna cijena četvornog metra, prema Poreznoj upravi, kretala između 10 i 50 kuna. No da bi se moglo krenuti u izgradnju spomenute zone sukladno ugovoru o darovanju, trebalo je ukloniti balirani komunalni otpad u Brezju koji je prepreka i projektu biotehnološkog parka. Stoga je Grad odlučio dio darovanog zemljišta u Brezju „prodati“ tvrtki T7 VIS za izgradnju nove tvornice MBO, budući da su se manje primjerenim

tvrtki iz spomenutih zona.

Žalio se susjed Tako je još 2007. godine desetak poduzetnika iz jalkovečke Poduzetničke zone uputilo dopis Gradu Varaždinu u kojem su upozorili na obećanje o osiguravanju primjerenog pristupa vozilima toj zoni odnosno potrebu hitnog rješavanja tog problema da bi se povećala sigurnost sudionika u prometu te osigurao nesmetani razvoj zone.

- Županijska uprava za ceste naručila je projekt za novu prometnicu i on je gotov već nekoliko godina. Međutim, do izgradnje novog prometnog

pokazale lokacije u Poljani Biškupečkoj, Motičnjaku i Jalkovcu.

U zamjenu za zemljište u Brezju, T7 VIS dao je zemljište u Jalkovcu, sukladno prijedlogu Grada Varaždina o zamjeni.

Prilikom sklapanja ugovora o zamjeni zemljišta, koji je dobio „zeleno svjetlo“ od DORH-a, Grad je dobro tržio. Naime, tadašnji gradonačelnik Ivan Čehok „prodao“ je dio zemljišta u Brezju T7 VIS-u za 13,5 milijuna kuna, odnosno po cijeni četvornog metra četiri puta većoj od vrijednosti koju je utvrdila Porezna uprava.

Treba istaći i da je godinu dana prije toga sudski vještak napravio procjenu vrijednosti zemljišta u Brezju za potrebe preseljenja Varteksa. Upravo je prema toj procjeni, na koju niti jedan gradski vijećnik nije imao nikakvih primjedbi, Grad „prodao“ odnosno zamijenio zemljište u Brezju za zemljište tvrtke T7 VIS u Jalkovcu. (žp)

pravca nije došlo zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja.

Istina, Grad Varaždin učinio je velike napore da bi osigurao zemljište za novu prometnicu.

Da bi se mogla spojiti na Gospodarsku ulicu, otkupljene su dvije kuće smještene na raskrižju kod groblja u Biškupcu te je ishođena lokacijska dozvola za novu cestu. Međutim, na dozvolu se žalio vlasnik susjedne parcele koji ne želi pristati ni na otkup. Budući da je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prihvatilo njegovu žalbu te poništilo lokacijsku dozvolu, jedino rješenje vidim u odustajanju od spajanja nove prometnice na

Gospodarsku ulicu, odnosno da se što prije napravi samo dio od jugozapadne obilaznice pa do jalkovečke Poduzetničke

!

vlasnici tvrtki u Poduzetničkoj zoni Jalkovec traže obećani im prilaz

zone i dalje do industrijske zone - zaključuje Osonjački te dodaje da bi izmjenu projekta trebao napraviti Grad Varaždin, budući da kroz nekoliko mjeseci u njegovu nadležnost prelaze sve ceste na njegovom području.

Hitno obećan novi prilaz!

“Još prilikom otvorenja Zone malog poduzetništva u Jalkovcu, nama kao budućim investitorima dano je obećanje kako će se urediti cestovni prilaz s Gospodarske ulice te izlaz na novu obilaznicu. Isto tako obećano je da će se urediti i pružni prijelaz na ulazu u Zonu iz Jalkovečke ulice, odnosno da će biti postavljena rampa. Budući da ništa od navedenog nije učinjeno, sama pomisao na proširenje naših kapaciteta, koje je u tijeku, dovest će do potpunog prometnog kolapsa koji će činiti stotine teretnih

MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni. com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

PRIJAMNA MJESTA: VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h

vozila koja će dnevno posjećivati Zonu.

Pri tome je svakako potrebno napomenuti kako jedina dva sadašnja prilaza Zoni idu kraj dvije škole, Treće osnovne i Medicinske škole, te da mještani zbog opravdanog straha za sigurnost vlastite djece već dulje govore o zabrani teretnog prometa kraj navedenih škola, što bi u konačnici dovelo do nemogućnosti poslovanja Zone”, upozorili su još 2007. poduzetnici Grad Varaždin te zatražili hitno rješenje problema pristupa Zoni. (žp)

subotom: 08 - 13 h NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

25. listopada 2011., br. 388

OTVORENO Dr. sc. Mario Šiljeg, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša, govori o dom

Rješenje za bale treb J Očekujemo da će lokalni čelnici Varaždina iznaći kvalitetno rješenje za otpad u Brezju, ističe dr. sc. Mario Šiljeg Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Gdje kaskamo u zaštiti okoliša: zaštiti voda, zraka ili tla?

Na što trebamo paziti?

Hrvatska je zbog specifičnog oblika i činjenice da nema značajnije industrijske proizvodnje više izložena uvozu zagađenja nego što ga sama stvara. Hr vatski građanin danas stvara u prosjeku manje količine štetnih plinova od svog EU susjeda, koji ima viši životni standard.

Financijski najzahtjevnije Zahtjevne Direktive područje je zaštita voda i tu Završetkom pregovora o država ulaže ogromna finanpristupanju završen je for- cijska sredstva. Samo praćemalno i posao usklađivanja nje okoliša također nije iste okolišne regulative. Među- kvalitete u svim segmentima. tim, i na razini EU propisi Iako je napravljen značajan napredak prvense mijenjaju i usmjeravaju stveno na ovisno o prioritetima i području saznanjima o stanju pašću o r p legislatiokoliša. U tom smislu av t s u s naša država kontinuBBS-a žen jer ve zaštite tla donoirano slijedi smjerro nije ug i drugi š e n j e m nice i direktive te e j o pravilih prilagođava za i nika post koji pr imjenu. Pr imje sionar konce reguliraju r ice, nova Okv irna nadzor šumdirektiva za otpad tek skih i poljoprije odnedavno u primjeni, vrednih tala, on još a prema njoj Ministarstvo upravo priprema novi Zakon nije uspostavljen i tu nas o otpadu. Tako se i Agenci- čekaju prilični izazovi. Uz ja prilagođava, posebice u ostalo, trebamo paziti na nedijelu nadogradnje sustava kontrolirano odlaganje bilo prikupljanja i pružanja poda- koje vrste otpada, pa tako taka. To, naravno, povlači za i komunalnog otpada koji predstavlja veliku opasnost sobom i povećane troškove.

Gdje smo od EU dobili od- za okoliš. Nastali odlagališni gode za rješavanje problema plinovi i procjedne vode u nekontroliranim uvjetima u okolišu i zašto?

Odgode su tražile i dobile i uzrokuju emisije u zrak, tlo i druge zemlje, ne samo naša. vode te uzrokuju poremećaj One su nužnost jer svaka pri- vegetacije. Osim divljih odlalagodba novim standardima gališta problem su i legalna zahtijeva financijska ulaganja odlagališta ako se njima ne i vrijeme. Od tih razdoblja upravlja na odgovarajući najduži je rok za izgradnju su- način, odnosno ako ne zadostava obrade otpadnih voda voljavaju propisane tehničke tj. usklađivanje s Direktivom standarde. o obradi otpadnih voda, do 2023., zatim s Direktivom Velika ulaganja o vodi za piće za koje smo Kako zapravo stojimo po tijekom pregovora dogovo- pitanju komunalnog otpada?

Nažalost, najveći dio komunalnog otpada u Hrvatskoj adovi na realizaciji još uvijek se zbrinjava odlaprojekta RCGO SZH ganjem na odlagališta bez prethodne obrade. Doduše, trenutno su u fazi zadnjih godina količina odstagnacije vojeno skupljenog otpada iz komunalnog otpada je u rili prijelazno razdoblje do porastu, a uspostava sustava kraja 2018. godine. Posebno gospodarenja posebnim kaje zahtjevna europska Di- tegorijama otpada, kao što rektiva o odlaganju otpada su ambalažni otpad, otpadna kojom se zahtijeva zado- vozila, elektronički otpad, bavoljenje strogih standarda terije i akumulatori - spriječina odlagalištima. I za to je la je daljnje odlaganje značajpostignuta odgoda do 2018. nih količina takvog otpada na do kada treba izgraditi centre odlagališta. Ciljani obuhvat za gospodarenje otpadom. stanovništva organiziranim Odgoda će se također prema skupljanjem već je postignut, istoj direktivi primijeniti i za gotovo cijeli teritorij Hrvatsmanjivanje udjela biorazgra- ske pokriven je organiziradivog otpada koji se odlaže nim skupljanjem miješanog na odlagališta. komunalnog otpada. Ulažu Agenciju za zaštitu okoliša odnedavno vodi dr. sc. Mario Šiljeg, koji je u srijedu na varaždinskom Geotehničkom fakultetu prisustvovao svečanosti povodom otvorenja Zavoda za inženjerstvo okoliša te kemijskog praktikuma. Tim povodom razgovarali smo o zakonskoj regulativi, kao i njezinoj provedbi.

r

Šiljeg: Posebno je zahtjevna europska Direktiva o odlaganju otpada koja zahtijeva zadovoljenje strogih standarda na odlagalištima

Intervju tjedna

25. listopada 2011., br. 388

7

maćoj zakonskoj regulativi na području zaštite okoliša i njezinoj provedbi u praksi

baju naći Varaždinci se velika financijska sredstva u sanaciju odlagališta i komunalno opremanje. Međutim, financijski najzahtjevniji dio bit će izgradnja centara za gospodarenje otpadom.

Prema europskoj Okvirnoj direktivi o otpadu, najkasnije do 2015. godine morat će se osigurati odvojeno skupljanje iz komunalnog otpada najmanje za papir, metal, plastiku i staklo, a do 2020. u udjelu od 50 posto mase komunalnog otpada osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje tih otpadnih materijala.

IZDVOJENO

Slaba lokalna samouprava Hoće li država odnosno inspekcije samo kažnjavati ili će se aktivno uključiti u sanaciju divljih odlagališta otpada?

Na području otpada država nizom aktivnosti rješava probleme, pa tako i vezano uz sanaciju odlagališta, kako službenih tako i divljih. Osim sredstava koja osigurava lokalna samouprava, koja su često prilično mala, za rješavanje

Piškornica stagnira Jeste li upoznati s teškoćama u realizaciji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom kraj Koprivnice?

Radovi na realizaciji projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hr vatske trenutno su u fazi stagnacije, zbog nepotpune projektne dokumentacije. Nezahvalno je davati bilo kakva predviđanja o projektu na koji nikako ne mogu utjecati. Na županijama koje su uključene u gradnju centra je da se što hitnije dogovore oko projekta i apliciraju za sredstva EU. Što mislite o mehaničkobiološkoj obradi otpada koja

m

ehaničkobiološka obrada otpada prihvatljiva je tehnologija je izabrana i za spomenuti RCGO? Slažete li se da je to kvalitetna tehnologija, ali za nas preskupa i prezahtjevna?

Mehaničko-biološka obrada otpada prihvatljiva je tehnologija koju koriste i druge europske zemlje. Nacionalnim Planom gospodarenja otpadom ponuđeno je rje-

Ravnatelj AZO-a na otvorenju Zavoda za inženjerstvo okoliša varaždinskoga Geotehničkog fakulteta

šenje da ovu vrstu obrade primjenjuju budući centri za gospodarenje otpadom.

Svaka tehnologija za obradu otpada košta, u ovom slučaju izgradnje centara planira se aplicirati i na sredstva EU fondova, a ostavlja se i mogućnost primjene modela javno-privatnog partnerstva.

I Varaždin ima problema s baliranim smećem na nelegalnom deponiju. Gdje vidite rješenje? Izvozu u druge sredine koje imaju deponije, skorom MBO-u ili nečem trećem?

Svaka jedinica lokalne samouprave mora planirati i

nosnika i djelovanja čovjeka odnosno unosa onečišćujućih tvari iz otpadnih voda naselja i industrije i ispiranja s poljoprivrednih površina. Voda namijenjena za piće prije isporuke korisnicima se obrađuje i kondicionira, a radi zaštite zdravlja ljudi redovito se provodi ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće u sustavu javne vodoopskrbe, a prate se mikrobiološki i kemijski pokazatelji.

provesti mjere za gospodarenje vlastitim komunalnim otpadom, bilo da zbrinjavanje organizira na svom području ili da nađe neko drugo, ali vjerojatno skuplje rješenje.

Očekujemo da će lokalni čelnici Varaždina iznaći kvalitetno rješenje.

Lokalna uprava je bitna i kod gospodarenja građevinskim otpadom, zar ne?

MZOPUG je donio potrebne zakonske i podzakonske propise kojima je uređeno kako sustav treba funkcionirati. No unatoč tome još uvijek jedan dio građev inskog otpada

završava na odlagalištima otpada, a često je riječ i o nekontroliranom odlaganju na divlja odlagališta. Županije, općine i gradovi trebaju kroz prostorne planove odrediti lokacije na kojima će se gospodariti tim otpadom.

BBS je propao. Što dalje s PET ambalažom?

Tvrtka BBS je zapala u financijske probleme. To je složen pravno-financijski problem.

Sustav nije ugrožen jer postoje i drugi koncesionari za PET ambalažu. Svakako je u ovoj situaciji najteže ljudima koji su ostali bez posla.

službena odlagališta komunalnog otpada do sada su sanirana uz pomoć novca iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te još 649 divljih odlagališta diljem Hrvatske

2015.

Bez većih onečišćenja voda u Varaždinskoj županiji Na području Varaždinske županije nisu zabilježena veća onečišćenja voda. Srednje godišnje vrijednosti koncentracija nitrata u vodama izvorišta općenito su znatno niže od maksimalno dozvoljenih koncentracija za vode za piće (50 mg/L) uz izuzetak nekoliko crpilišta varaždinskog područja na kojima su zabilježene povećane koncentracije. To stanje je posljedica prirodne ranjivosti vodo-

93

ovih problema državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izdvojio je velika financijska sredstva za sanaciju službenih odlagališta.

Do sad ih je sanirano 93.

Međutim, još više to vrijedi za divlja odlagališta, od kojih je na taj način sanirano 649. Što se tiče rada inspekcije - u slučaju divljih odlagališta mogu reagirati već i komunalni redari, a inspekcija u okviru svojih nadležnosti obavlja nadzor nad provedbom Zakona o otpadu, a posebno vezano uz službena odlagališta obavljaju se redovni godišnji nadzori koji se obavljaju i u suradnji s drugim inspekcijama.

rok je za odvojeno skupljanje papira, metala, plastike i stakla sukladno okvirnoj Direktivi o otpadu

2018. rok je za izgradnju centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj

DOZNAJEMO Što je glavna zadaća AZO-a

PRIMJERI U tijeku tri vrlo značajna projekta za gospodarenje otpadom

Sve o stanju okoliša

Za centre 101 milijun eura

Primarni zadatak AZO-a je prikupljanje i obrada podataka nužnih za praćenje stanja okoliša. Točni i pravovremeni podaci nisu sami za sebe cilj. Pomoću njih trebali bismo moći ocijeniti postižu li se rezultati koje smo zacrtali u strateškim dokumentima zaštite okoliša i održivog razvoja. U sustav kolanja podataka uključen je niz dionika. AZO je pokretač i koordinator među znanstvenim i stručnim ustanovama koje mjere ili prikupljaju potrebne podatke. Istovremeno i sami prikupljamo

podatke u sklopu baza u koje se dostavljaju podaci o emisijama u zrak, vodu, more i tlo. Ključna je uloga županijskih tijela za zaštitu okoliša koja najbolje poznaju onečišćivače i druge izvore pritisaka na svom području. Tako je i Varaždinska županija uključena u sustav razmjene podataka i na temelju njih izrađuje strateške dokumente zaštite okoliša i one vezane uz područja gospodarenja otpadom i intervencije u zaštiti okoliša.

Oni su javnosti dostupni na stranicama www.azo.hr.

Državna tajnica Nike Sudarević

Na lokaciji Bikarac pored Šibenika gradi se centar za gospodarenje otpadom za potrebe Šibensko- kninske županije. Investicija je vrijedna oko devet milijuna eura, od toga su bespovratna EU sredstva šest milijuna, a tri milijuna osigurala je Vlada i Grad Šibenik. Tu je još nužno provesti postupak nabavke tehnologije tj. samog MBO postrojenja. Vlada je apelirala na gradsku tvrtku koja trenutno upravlja tim projektom da pokrene postupak kako bi se i s tim dijelom moglo aplicirati za sredstva EU fondova.

Bespovratna sredstva EU dobile su i Primorsko-goranska te Istarska županija, koje su uz pomoć Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prijavile projekte gradnje svojih centara.

Projekt centra na Marišćini za Primorsko-goransku županiju ukupno je vrijedan 51 milijun eura, do toga su 22 milijuna osigurana iz EU fondova, a ostatak će dati vladin Fond i lokalna tj. županijska razina.

Projekt Kaštjun u Istarskoj županiji ukupno je vrijedan 41 milijun eura od čega je oko 19 milijuna iz EU fonda.

Ministarst vo je izradilo Smjernice za pripremu i financiranje projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom uz sufinanciranje sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i fondova EU. Objavilo ih je na svojim web stranicama da bi pomoglo županijama da što brže i efikasnije odrade pripremu projekata i svaki dovršeni županijski projekt predlaže se EU za sufinanciranje. Projekti sanacije odlagališta provode se na temelju projekata ovlaštenih stručnih tvrtki.

8

Život

IZDVOJENO

U kuhinji i politici Marija je, osim spomenutog, već četrnaest godina aktivna članica Organizacijskog odbora manifestacije Zeljarijade, za čije potrebe donira svježi i kiseli kupus.

Kako doznajemo, za javno priznanje “Ženska kreativnost u ruralnom životu” predložio ju je Bruno Hranić, načelnik općine Vidovec.

- Uvjerena sam da je Povjerenstvo za ravnopravnost spolova na čelu s prim. mr. sc. Slavenkom Majski-Cesarec, dr. med., ove godine imalo iznimno težak zadatak kod odabira kandidatkinje za dodjelu priznanja. Vjerujem da je jedna od prevaga bilo to što sudjelujem u brojnim humanitarnim aktivnostima, a predsjedam Ženskom

inicijativom HNS-a i aktivna sam u političkom životu. Zajedno s kolegicama zalažem se za ravnomjeran regionalni razvoj te jednake ekonomske, socijalne i druge mogućnosti žena iz urbanih i ruralnih sredina – veli Marija koja je uz to i autorica knjige „Tradicionalni recepti vidovečke kuhinje“, koja je promovirana na ovogodišnjoj 14. Zeljarijadi.

- Morate znati da mene kuhanje odmara. Ja svaku nedjelju moram ispeći kolač, a ujedno usput i smišljam nove recepte.

U knjizi sam sabrala 15-ak izvornih recepata vidovečkoga kraja za spravljanje sarme, zlevke, kram pogačica, gibanika… – istaknula je Marija Cafuk.

25. listopada 2011., br. 388

USPJEH Marija Cafuk iz Domitrovca najkreativnija je seoska žena u županiji

Radi cijele dane i ništa joj ne fali!

J Povjerenstvo za ravnopravnost spolova

Varaždinske županije 19. listopada dodijelilo je Mariji javno priznanje “Ženska kreativnost u ruralnom životu” Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Moj radni dan uključuje vožnju dostavnog vozila, obavPovodom Svjetskog dana ljanje poslova skladišnog radnika, komercijaseoskih žena (15. studelista… – rekla je nog), Povjerenstvo za a skromna laravnopravnost spoMarij ki ureatkinja lova Varaždinske ets t l u k a u čijoj se županije u srijeje f i a n a v obitelji du 19. listoparazo b a o n r o zelje uzda dodijelilo je up o n t e z k gaja već javno priznanje izu vije u a j o četiri ge“Ženska kreativk žena, ari što neracije. nost u ruralnom v t os Stoga ne životu” Mariji Cai čudi da smo fuk iz Domitrovca, naum je u četvrtak, koja se između ostapo kišnom vremelog bavi proizvodnjom, pakiranjem i distribucijom nu, zatekli kako radi u polju! Marija je obrazovana i poljoprivrednih proizvoda. izuzetno uporna žena, a u kratkom razgovoru doznali Svestrana žena Priznanje za žensku kre- smo da uvijek ostvari što ativnost u ruralnom životu naumi.

– Nakon završetka osnovdodijeljeno joj je u obliku ne škole u Vidovcu, matudiplome Povjerenstva za ravno- rirala sam na varaždinskoj pravnost spolova i srebr- Gimnaziji, a diplomu iz ponjaka s grbom Varaždinske dručja financijskog računovodstva stječem na FOI-u. županije - Ovo priznanje je jako Iako mene i moju obitelj vrijedno i hvala onima koji svi prepoznaju po uhodasu me predložili te onima noj proizvodnji svježega koji su me odabrali. Radimo i kiseloga varaždinskoga od jutra do sutra, ali ako se kupusa, treba znati da moj voli život na selu, pronađe prvi posao uopće nije bio „zeljarski“.

Naime, radila sam na mjekuhinji obožava stu šefa prodajnog centra spremati kolače i poduzeća Gavrilović u Vasmišljati nove recepte raždinu i bila sam jedina žena na tom mjestu u poslovnom sustavu mesnose vremena i za Zeljarijadu, prerađivačkog giganta iz politiku, ali i za pomoć oni- Petrinje – otkrila nam je Marija dodavši da je ove ma koji nemaju.

Da bih stigla obaviti sve godine OPG Cafuk postalo i poslove na imanju, moram zaštitnikom sjemena varažustajati u četiri sata ujutro. dinskog zelja.

U

Danas nije ništa neobično vidjeti žene na selu i u ulozi menadžera

PRIMJER Darovala je zelje Caritasu u Varaždinu, a nedavno i pošiljku krumpira Domu za psihički bolesne u Jalžabetu

Ženama je potrebna pomoć „sa strane“

Priznanja je dijelila i zamjenica župana mr. sc. B. Glavica Ječmenica

Treba znati da se Svjetski dan seoskih žena u Varaždinskoj županiji obilježava od 2006. godine, s ciljem isticanja osobitosti seoskih žena i senzibiliziranja lokalne zajednice o njihovoj velikoj ali još uvijek neprepoznatoj i nepriznatoj ulozi i doprinosu društvenoj zajednici. Svjetski dan seoskih žena utemeljen je 1995. godine tijekom 4. konferencije UN-a o žena-

ma u Pekingu. Mariju Cafuk pitali smo treba li ženama poput nje pomoć „sa strane“ ili mogu sve same napraviti.

- Pomoć nam uvijek dobro dođe, pogotovo na selu zbog specifičnog života ruralne sredine. Primjerice, na našem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu predano rade i pomažu moj brat Zdravko i njegova supruga Nada. A njihov sin Jurica i snaha Nada

radne navike i manire pravog poljoprivrednika već prenose na svojeg sina Tina. Bitno je i da se dobro slažemo i uvijek priskočimo u pomoć jedan drugome. Meni takav odnos i razumijevanje ostavlja prostor za uređivanje okućnice, a dobila sam i priznanje za najljepši balkon – zaključila je Marija. Na kraju dodajmo i to da je Marija Cafuk, nakon nedavnog darovanja zelja

Caritasovoj kuhinji u Varaždinu, početkom ovog mjeseca pošiljku krumpira uputila i Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Jalžabetu.

Spomenuta humanitarna akcija provedena je u povodu obilježavanja Međunarodnog dana starijih i nemoćnih osoba u organizaciji Ženske inicijative HNS-a Vidovca, kojoj je Marija Cafuk ujedno i predsjednica.

Oglasi

25. listopada 2011., br. 388

MALI I OGLAS već od 40 kuna

9

BERNARDA NOVA NEDELJANEC, VARAŽDINSKA 29/A

OGLAŠAVA SLOBODNO RADNO MJESTO

VODITELJ PROIZVODNJE – jedan izvršitelj - radno iskustvo na rukovodećim poslovima Ponude za slobodno radno mjesto sa fokopijom osobne, radne knjižice, adresom i brojem telefona, molimo poslati 8 dana od objave na adresu: “Bernarda Nova“ Nedeljanec, Varaždinska 29/A 42205 Vidovec .

10 Život AKO ŽELE, MOŽE I REPETE!

!

U školi se prati koja se jela jedu, a koja ne, i tome se prilagođavaju jelovnici. Učenici mogu uvijek zatražiti repete i klipiće tijekom cijelog dana, kada su za doručak.

PRVO DORUČAK, PA RUČAK

!

Doručak za učenike nižih razreda počinje u 7:40 sati, a potom doručkuju učenici viših razreda.

Slijedi ručak, koji je za “male” na rasporedu u 9:30 sati, a za one “velike” u 11:30 sati.

ISTO I U PŠ ŠĆEPANJE

!

Uz učenike matične škole, u prehranu su uključeni i učenici PŠ Šćepanje, koji također nastavu započinju doručkom koji priprema tamošnja kuharica Martina Futač. Meniji u obje škole su identični.

“KUHARICA NAŠEG KRAJA”

!

Za Dan općine, odnosno Blagdan sv. Martina bit će promovirana knjižica “Kuharica našeg kraja”. Učenici su recepte za stara jela svoga kraja skupljali u sklopu projekta te ih objedinili.

25. listopada 2011., br. 388

PRIMJER U OŠ Breznički Hum nastava počinje s najvažnijim obrokom

Doručak u školi - Zdravu kuhanu hranu te doručak i ručak uveli smo prije pet godina. U početku su učenici bili izbirljivi, no danas su u školsku prehranu uključeni svi učenici škole – kaže ravnateljica Ivančan Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Super je to što prije nastave u školi imamo doručak. Obično kod kuće ne stignemo doručkovati, pa nam je ovo prilika da pojedemo najvažniji dnevnik obrok – rekli su Ana, Hrvoje, Lucija, Karla i Martin, učenici osmih razreda OŠ Breznički Hum dok su jeli klipiće i pili čaj desetak minuta prije nastave, nakon što su svoj doručak pojeli njihovi kolege iz nižih razreda.

Krpice, špinat...

Osim što je ta škola među rijetkima koja uz ručak učenicima nudi doručak pr ije početka nastave, riječ je o školi u kojoj je “na snazi” – zdrava prehrana.

- Ne pripremamo nikakvu prženu, ni masnu hranu, već isključ ivo kuhana domaća jela, poput ričeta, graha s kobasicom, špinata, krpica sa zeljem, mesne štruce, žganaca s mlijekom... Ovisno o tome što je koji dan na meniju, za prilog učenici dobivaju salatu ili voće - otkrila je Katica Bukal, kuharica OŠ Breznički Hum. Učenice drugog razreda “tamane” klipiće i piju čaj za doručak Dok je pospremala posuđe od doručka, na štednjaku je već kuhalo, ali s ovakvim načinom htjeli jesti, a danas su prava “krčkao” krumpir za ručak. prehrane krenulo se prije pet atrakcija! Da se sada slučajno - Danas dogodi da nema doručka ili imamo ručka, vjerojatno bismo u ć u f t e školi imali pravu revoluciju i pire – našalila se Vesna Ivančan, krumpir ravnateljica OŠ Breznički Hum. – otkrila Osim želje da učenici jedu je kuharikvalitetno i zdravo, jedan od ca Bukal, razloga zbog kojih ova škola koja zna učenicima nudi doručak i ruda je dočak su učenici putnici. bro obav il a svoj Mjesečno 100 kuna p o s a o - Imamo djece koja se dižu kada dobiujutro u šest da bi stigla na je natrag nastavu u osam sati, a ostaju u – p r azn e školi i do četiri sata popodne, tanjure. jer nakon redovne nastave Da je slijede razne izvannastavne kuha najbolji čaj na svijetu Bukal ica Kuhar zdrava aktivnosti u koje su uključeprehrana g o - ni. Ne mogu cijeli dan biti na važna učenicima, najbolje dina. Istina, u početku nije sendviču – smatra ravnateljica. pokazuje to što su ove školske bilo lako jer učenici nisu bili Doručak i ručak u školi po godine u prehranu uključeni naviknuti na kuhano i bili su učeniku mjesečno roditelje svi učenici škole. izbirljivi. Tako, primjerice, košta 100 kuna, bez obzira - U našoj školi oduvijek se žgance s mlijekom nekad nisu na to koliko je radnih dana u

mjesecu. Dio namirnica, poput mesa ili mliječnih proizvoda se kupuje, no koristi se i domaće povrće uzgojeno u školskom vrtu te voće iz voćnjaka. Uz to, dogovoreno je da svaki učenik godišnje u školu donese pet kilograma krumpira, kilogram graha i kilogram luka, od čega se učenicima tijekom godine pripremaju obroci.

- Može se dosta uštedjeti pri nabavci namirnica, no treba sve dobro organizirati kako bismo postigli cijenu školske

prehrane pristupačnu za sve roditelje. Jedna od ušteda je i na tome što, primjerice, mlijeko kupujemo u rinfuzi, a ne u tetrapaku, što je jeftinije.

I neke druge škole su pokušale uvesti zdravu, kuhanu hranu kao i mi, no nisu uspjele. Ni nama nije bilo lako na početku, no uz dobru kalkulaciju i upornost, mi smo uspjeli. Škola smo koja nema hamburgere, ali zato ima: mesnu štrucu! zaključila je ravnateljica.

AKTIVNOSTI Škola uključena u brojne hvalevrijedne projekte

Uskoro lakše školske torbe!

Dobili nagradu za najljepši vrt kontinentalne Hrvatske

Uz školske projekte koji se provode u školi, OŠ Breznički Hum uključena je u projekte koji se provode na nivou Varaždinske županije, među kojima su projekt “Školsko mlijeko” i “Energetska učinkovitost.” Škola je zaslužila i status EKO škole 2010. godine, a 2009. godine dobila je i

nagradu za najljepši školski vrt kontinentalne Hrvatske.

U školi se provodi i projekt ekološkog uzgoja povrća, u kojem se velika pozornost posvećuje zdravoj i raznovrsnoj prehrani učenika, i projekt Zdravom prehranom do ravnoteže dobrog zdravlja, za koji je i nagrađena.

- Kod nas su svi učenici

uključeni u rad naše zadruge “Vrijedne ruke” i svi radimo u našem vrtu i voćnjaku, od prvašića do ravnateljice - istaknula je Vesna Ivančan.

U školi štede na vodi, rasvjeti, a brinu se i o okolišu tako što skupljaju papir i stare baterije. U tijeku je i provođenje projekta koji bi učenicima trebao rasteretiti

teške školske torbe.

- Do Dana općine u našoj školi svaki učenik imat će svoj ormarić u kojem će moći ostavljati papuče, školski pribor i knjige. Namjera je da se time olakšaju torbe našim učenicima – doznajemo od ravnateljice, koja ističe da su mala škola, ali velika srcem i dušom.

25. listopada 2011., br. 388

Oglasi 11

12 Život

25. listopada 2011., br. 388

Vidio je svu ljepotu svijeta, ali i loše stvari

Hrvoje je ponekad spavao i pod vedrim nebom

AVANTURA Prolazio i područjima Pakistana i Afganistana poznatim po sukobima s talibanima

Svaki čovjek na putu je potencijalni (ne)prijatelj J - Krenuo sam putovati s namjerom da promijenim svijet, ali je svijet na kraju promijenio mene – govori Hrvoje Ivančić o putovanju koje mu je promijenilo život Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Ml adi fotograf Hr voje Ivančić u šest mjeseci proputovao je preko deset zemalja. Krenuo je iz Zaboka, završio u Nepalu, a putovanje dugo 15.000 kilometara nije posebno planirao.

- Želio sam samo ići na istok, nisam imao ideju kamo, niti koji mi je krajnji cilj. Želio sam upoznati kulturu i običaje drugih naroda, maknuti se od sva- Hrvojeve putopise pratite i na www.hrvojeivancic.com kodnevice, no to je putovanje na kraju ispalo moje cesti možete kupiti i za 50 Marofu održanom 7., 8. i 9. životno putovanje koje mi lipa – kaže Hrvoje te dodaje listopada. je promijenilo život – govori da su najveći izdaci zapravo bili sami putni troškovi.

Hrvoje, koji je šest Put u Kathmandu Serijal „Put u Kathmjeseci putoHrvoje je putovao raznim u mandu“ koji je snimio prijevoznim sredstvima tako vao sa svega na putovanju, vodi da je dio puta do Teherana 2000 eura seci e j m t vas preko Hrvat- prešao kombijem dok je u džepu. šes o a v o t ske, Bosne i Her- daljnji put nastavio kombi- Želio opu r a r p a t e cegov ine, Crne nacijom javnih prijevoza: sam prolom i k 0 0 Gore, Makedoni- autobusa, vlakova, minibuputovati et 15.0 s e d o je, Grčke, Turske, seva, autostopom. Prolazio što v iše prek lja Irana, Pakistana, je kroz pogranična područja sa što a m ze Indije i Nepala, a Pakistana i Afganistana pomanje nosvih šest nastavaka znatim po sukobima s talibavaca, ali zabilo je prikazano i na nima, ali većinom je bilježio pravo to i nije Smuti ugodnom pustolov- kulturu i običaje naroda koji tako teško s obzirom na to da na Istoku obroke na nom fest ivalu u Novom na tim prostorima žive.

Bezbrižnost mogu upoznati oni koji nemaju mnogo

Frizerski salon u New Delhiju

Kretanje - njegov životni stil - Putovanja i konstantno kretanje i dalje su moj životni stil. Osjećam da bih bez putovanja jednostavno uvenuo. Na putovanju u Nepal kao da sam se preporodio i postao ovisan.

Ovisan o kretanju, naravno. Otad pa sve do danas to je moj životni stil,

koji ne mislim mijenjati. Čim sam predugo na jednome mjestu, puštam korijene, a to me strašno škaklja po tabanima i jednostavno moram krenuti dalje – zaključio je Hrvoje. Hrvojeve avanture poput „Istraživanja sirijske pustinje“ ili putovanja čamcem od Zagreba do

eopisiv je osjećaj kad sve što imaš na svijetu nosiš u ruksaku

nuo sa suprotnim stavom i odlučio gledati to da je svaki čovjek potencijalni prijatelj i tako je zaista i bilo – kaže Hrvoje.

Iako je cilj projekta bio razbijanje predrasuda o pojedinim zemljama te bilježenje kulture i običaja pojedinog područja, na kraju je rezultat ovog putovanja za Hrvoja bio mnogo veći.

- Svaki čovjek je potencijalni neprijatelj, no ne treba tako razmišljati. Ja sam kre-

- Krenuo sam putovati s namjerom da promijenim svijet, ali je svijet na kraju promijenio mene - rekao je

Na pitanje nije li se bojao upust it i se sam u takvu avanturu, Hrvoje odgovara kako je zapravo odlučio da se neće bojati.

n

Prekretnica

Dječaci u sjevernom Pakistanu

Crnog mora možete pratiti i na njegovoj Facebook stranici – Hrvoje Ivančić – Putopis na kvadrat.

Na stranicama Regionalnog tjednika uskoro ćete također moći uživati u brojnim drugim avanturama i pustolovinama ovog mladog fotografa i putopisca.

Hrvoje te dodao kako mu je to definitivno bila najveća prekretnica u životu.

- Kada nakon tri mjeseca puta i tisuću kilometara od kuće shvatiš da sve što imaš na svijetu nosiš sa sobom u ruksaku i da nema niti jedne stvari koju moraš učiniti, već je pred tobom apsolutna sloboda, to je genijalan osjećaj koji ne mogu opisati – kaže Hrvoje.

Zaključio je kako je upravo taj „klik u glavi“ ono što ga je promijenilo i ono najvrijednije što mu je od ovog putovanja i ostalo.

Čitatelji zovu 13

25. listopada 2011., br. 388

OTKRIVAMO Čitatelj upozorava da je jeftin alat zapravo vrlo skup

“POTROŠAČ”

Prijaviti slučaj inspektoratu Predsjednica varaždinskog društva Potrošač Vesna Kovačić slaže se s našim čitateljem da je prije kupnje aparata nužno provjeriti i to jesu li dostupni rezervni dijelovi, ali i to tko će servisirati proizvod.

- Po zakonu trgovac je odgovoran za sve nedostatke proizvoda. Iako je logično da bi morao osigurati i rezervne dijelove, zakon to ne određuje precizno. Nažalost, sve što se potrošačima u Hrvatskoj događa, ni ne može se definirati zakonom. Zato je važno da se ljudi informiraju gdje će aparat servisirati, gdje će nabaviti rezervne dijelove i po kojoj cijeni. Sami se možemo najbolje zaštititi – ističe Vesna Kovačić, koja je našem čitatelju savjetovala da slučaj prijavi državnom inspektoratu.

Navodi da se njima dosad nije javio potrošač koji bi upozorio na problem nemogućnost i kupnje rezervnih dijelova istog proizvođača po cijeni koja odgovara osnovnoj cijeni kupljenog proizvoda.

Međutim, potrošači često zovu zbog drugačijih problema.

- Bilo je dosta pritužbi zbog zatvaranja trgovina i servisa. Potrošači, naime, traže od nas pomoć kome se obratiti za servis proizvoda koji se pokvario, a još je uvijek pod garancijom nakon što otkriju da su i prodavaonica i servis zatvoreni. Nažalost, u takvim slučajevima potrošačka prava teško je ostvariti - kaže Vesna Kovačić.

J Električnu pilu kupio je na akciji za 200-tinjak kuna. Kada je išao po nove rezne listove, shvatio je da ih uopće nema. Jedina mogućnost bila je kupiti listove drugog proizvođača, ali po cijeni cijele pile ILUSTRACIJA

Vesna Kovačić

Rezervni dio za pilu košta kao nova pila!?

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kada kupujete alat ili neki kućanski aparat, dobro razmislite hoćete li ga kupiti na akciji, jer bi vas najpovoljniji proizvod mogao na kraju koštati nekoliko puta više.

Hobi-kvaliteta Upozorava na to čitatelj (podaci poznati redakciji) koji se “opekao” kada je u Varaždinu na akciji za 200-tinjak kuna kupio električnu kružnu pilu.

- Nakon tri mjeseca pokvario se rezni list, koji je potrošni materijal i ne podliježe garanc iji. To sam, naravno, jako dobro znao.

Međutim, kada sam išao kupiti rezervni list, shvatio sam da ga u trgovini u kojoj sam kupio kružnu pilu uopće nema – navodi.

Umjesto rezervnih dijelova istog proizvođača, u prodavaonici u kojoj je po povoljnoj cijeni kupio električnu pilu u ponudi su imali rezne listove, ali drugih proizvođača. Problem je, međutim, bila cijena.

Prije kupnje bilo kakvog aparata - Rezni list drugog proizvođača košta koliko i cijela hobi-kvalitetu, a sukladno tome sam očekivao da će k r už na p il a mi biti dostupni takvi rekoju sam a d a zervni dijelovi. Trgovci kupio! isp bi ih morali osigurati Moram a je d - navodi. naglai e j l o b j s i t i na iti c a b e da je Kako zarađuju tinij takva Ima li rezer vnih najjef uređaj i i r c ijena dijelova za njegovu sta i kružnu pilu, rezerprovjerio iti nov p u k vnih dijeje i u drugim prodavaolova u skladu nicama u Varaždinu. s cijenom kružne Potraga je bila bezuspješpile, koja košta od 700 do na. Zato je nazvao gene1.000 kuna. Ali nisam želio ralnog uvoznika ne bi li dikupiti profesionalnu pilu, rektno od njih doznao gdje koja uostalom ni nije za moj može nabav it i rezer vne standard. Odlučio sam se za dijelove. - Rekli su mi da ni

provjerite ima li rezervnih dijelova i po kojoj cijeni

oni nemaju rezervne dijelove, što me doista začudilo.

Pitam se kako je moguće da uvoze isključ ivo uređaje osim ako im cilj nije zarađivati na prodaji novih alata. Ispada da je najbolje i najjeftinije baciti stari uređaj i kupiti novi, jer košta isto ili je

UPORNOST Na akciji za 100 kuna kupila mikser, ali neispravan

Odgovoran je - trgovac

Proizvod uspjela zamijeniti

Potrošači imaju različita iskustva kad su u pitanju kućanski aparati. Varaždinka (podaci poznati redakciji) na akciji je kupila mikser, ali vrlo brzo je otkrila da uopće ne radi. Vratila se u prodavaonicu i reklamirala proizvod, ali u početku sve nije išlo “glatko”.

- Mikser je na akciji koštao 100 kuna, a kada sam se

došla žaliti, više nije bio na akciji i cijena mu je bila 200 kuna, dvostruko viša. Tražila sam da neispravni proizvod zamijene, ali su mi rekli da ne mogu. Ponudili su mi povrat novca – pojašnjava čitateljica.

Na to nije pristala, jer je, navodi, mikser kupila zato što joj je potreban, a uz to je bio i po povoljnoj cijeni.

- Nisam željela novac, nego

sam inzistirala na tome da osiguraju popravak miksera ili da ga zamijene za ispravni.

Jako dobro sam informirana o pravima potrošača i zato nisam odustala. Potrajalo je, ali sam na kraju dobila drugi mikser koji je ispravan i radi bez ikakvih problema – rekla je i poručila potrošačima da ne odustaju od prava koja su im zajamčena zakonom.

neznatno jeftiniji od rezervnih dijelova – ističe čitatelj.

Navodi da s e odlučio jav it i kako b i upozorio ljude da pr ije nego što kupe proizvod na super akciji uz veliki popust obavezno provjere jesu li za taj uređaj dostupni i rezervni dijelovi.

OPREZ: JEDAN PROIZVOD, 2 CIJENE - Umalo smo ostali bez 80 kuna u jednoj prodavaonici u Varaždinu, jer nam proizvode koji su bili na akciji na blagajni nisu naplatili po akcijskoj, nego po redovnoj cijeni - upozorio je bračni par.

Da je u pitanju bila viša cijena za samo jedan proizvod, kažu, vjerojatno ne bi ništa primjetili, ali...

- Višu cijenu su nam zaračunali za čak četiri proizvoda! Ne znamo je li bila riječ o namjernoj obmani ili djelatnici te prodavaonice ne znaju raditi svoj posao.

Prodavačice su nam se ispričale i vratile tih 80 kuna, ali ako ćemo ikada ponovno išta kupovati u toj trgovini, obavezno ćemo pomno kontrolirati cijenu proizvoda istaknutu na polici i usporediti je s onom koja će se “pojaviti” na blagajni - ustvrdili su.

Ako je na polici uz proizvod istaknuta akcijska cijena, tada trgovac proizvod mora naplatiti po toj cijeni.

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti REAGIRANJE Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u V. Toplicama

Dva doktora - “europski” specijalisti U članku o Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama objavljenom u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika navedeno je da je Specijalna bolnica vodeća među rehabilitacijskim kućama u Hrvatskoj, ali i za područje Europske unije, o čemu svjedoči i certifikat Boarda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu EU, kako „navode u Županiji“.

Radi točnosti podataka želim izvijestiti da se radi o više certifikata tj. akreditacija. Europski Board za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu tijelo je Europske unije medicinskih specijalista, ima savjetodavnu ulogu za Europsku komisiju u domeni specijalistike, a funkcija mu je harmonizacija edukacije u zemljama EU i zemljama kandidatima, uz „europsku“ certifikaciju specijalista fizikalne i rehabilitacijske medicine, trenera i obučnih centara. Certifikat „europskog“ specijalista stječe se ispitom ili ekvivalencijom uz zadovoljavanje brojnih uvjeta i smatra se znakom izvrsnosti. U Hrvatskoj

je taj status steklo 14 specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije, a u Specijalnoj bolnici za

medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama naslov „Fellow of the European Board of Physical and Rehabilitation Medicine“ – FEBPRM) stekli smo prof. dr. sc. Ivan Džidić i moja malenkost. Prof. Džidić stekao je i naslov „Europskog trenera“ za specijalizante iz fizikalne i rehabilitacijske medicine (kao i još troje drugih hrvatskih

profesora ove specijalnosti, ukupno 79 u Europi), dok je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u rigoroznoj proceduri postala „Europski obučni centar“ za specijalizante pod vodstvom prof. Džidića, čime se mogu pohvaliti i još dvije hrvatske ustanove (ukupno 39 u Europi). Nadalje, Vijeće za klinička pitanja Sekcije za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Europske unije medicinskih specijalista vrši akreditaciju programa iz fizikalne i rehabilitacijske medicine te je naš „Program za osobe s ozljedom kralježničke moždine“, u članku kolokvijalno nazvane spinalnim pacijentima (u koautorstvu Džidić - Moslavac), među pet europskih akreditiranih programa iz fizikalne i rehabilitacijske medicine po novoj, postroženoj proceduri.

S poštovanjem, Prim. Saša Moslavac, dr. med, tajnik Boarda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Europske unije medicinskih specijalista (2008-2010), Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice

USPJEH Odred izviđača Sirius organizirao akciju “Ulicama Varaždina”

Natjecalo se čak 505 izviđača U organizaciji Odreda izviđača “Sirius” iz Varaždina u subotu je 14. put uspješno organizirana tradicionalna akcija “Ulicama Varaždina”. Na akciji je sudjelovalo čak 505 izviđača iz dvadeset izviđačkih udruga iz Krapine, Križa, Velike Gorice, Križevaca, Lepoglave, Đurđevca, Koprivnice, Sedlarice, Otočca, Ivanić Grada, Konjščine, Duge Rese, Kutine, Samobora i Varaždina. Otvaranje i zatvaranje akcije odvijalo se na prostorima V. OŠ u Varaždinu.

Cilj akcije je bio upoznavanje znamenitosti grada Varaždina te snalaženje u njemu, a cilj je i ovaj put ostvaren. Ekipe izviđača kretale su se po Varaždinu pomoću plana grada s ucrtanim kontrolnim točkama i uputama te su rješavale razne zadatke (vezanje čvorova, pronalazak određenih mjesta u gradu, kviz znanja,

igra „Gusjenica“ , igra „ Pu h ni - p u kni“, igra „0 ili 5“, brzinski prolaz dijela staze te prenošenje poruke). Ak t ivno su sudjelovali i izviđački voditelji prolazeći za njih posebno pripremljenu stazu. Nakon obavljenih zadataka u gradu, izviđači su ručali u restoranu „Raj“ te su ostatak vremena iskoristili za bolje upoznavanje grada.

Akcija je bila natjecateljskoga karaktera, pa su poznati i pobjednici. Tako je prvo mjesto u konkurenciji od 46 ekipa osvojila ekipa Odreda izviđača „Dabar“ iz Ivanić

Grada, drugo mjesto ekipa Odreda izviđača „Bilogorci“ iz Sedlarice, dok treće mjesto dijele ekipe Odreda izviđača „Savski Gaj“ iz Zagreba te 25. SDI „Bistra“ iz Bistre.

Organiziranje akcije potpomogli su Grad Varaždin, V. OŠ Varaždin, pekara Panino, članovi Odreda izviđača „Lepoglava“ te Swisslion trgovina.

Mr. sc. Marjan Pavić

ČITATELJI PIŠU Zanimljivo i poučno u OŠ Kneginec Gornji povodom Dana kruha

“Spirala gladi se i dalje okreće!”

Učenici OŠ Kneginec Gornji obilježavali su protekli tjedan Dane kruha i zahvalnosti za plodove zemlje kroz različite aktivnosti u svojim razrednim odjelima. Završna školska svečanost bila je u četvrtak 13. listopada kada su mlađi učenic i

svojim simpatičnim nastupima zahvalili za darove, a sve je na kraju završilo prigodnim blagoslovom župnika. Zajedno sa svojim učiteljicama marljivo su pripremali kolačiće i prigodnu te izuzetnu bogatu izložbu plodova i domaćih proizvoda pokazavši svim učenicima, djelatnicima, roditeljima i posjetiteljima škole čime nas sve priroda

daruje ovih mjeseci. Viši razredi osvrnuli su se na problem gladi, nezaposlenosti i prekomjernog bacanja hrane u svijetu preko izuzetno zanimljive i poučne prezentacije uz prigodni program. Uz pomoć učitelja zajedno su osmislili satove razrednih odjela, uređenja škole, aktivno sudjelovali u samoj svečanosti da bi na kraju uz blagoslov stotine mladih glasova zapjevalo zahvalu za sve dobro što imamo pjesmom „Velik si“.

OŠ Kneginec Gornji

25. listopada 2011., br. 388

TEHNIČKA KULTURA

Upisi u radionice Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin obavlja upise u programe tehničke kulture - radionice za učenike osnovnih i srednjih škola u 2011./2012. školskoj godini. Nudimo sljedeće radionice: robotika, elektronika, raketna tehnika i digitalna fotografija. Radionice se održavaju u trajanju od 20 sati ili kontinuirano (svakog tjedna) do kraja nastavne godine prema odabiru polaznika, a mogu se uključiti početnici i napredni polaznici. Radionice će se održavati u dobro opremljenim prostorijama u Zajednici tehničke kulture grada Varaždina u Križanićevoj ulici 33. Upisi su mogući elektronskom poštom ztk@vz.t-com.hr, telefonom 091/540-2794, faksom 206-259 ili na telefon voditelja robotike (Ivica Kolarić 091/188-8987), elektronike (Darko Tomašek 091/569-7094), raketnog modelarstva (Zlatko Cesar 099/687-6738) i digitalne fotografije (Ivan Kreć 098/913-7330). Prvi sastanak za sve polaznike održat će se u utorak 25. listopada u 18 sati u dvorani Zajednice tehničke kulture. Cijena radionica iznosi 10 kuna po satu (potrošni materijal, naknada izvoditeljima, troškovi organizacije i čišćenja).

Polaznici se mogu opredijeliti za pohađanje radionica do kraja nastavne godine ili po ciklusima od 20 sati.

Društvo pedagoga tehničke kulture Varaždin

VINIČKA JESEN

Dođite u Vinicu na smotru folklora!

U subotu 29. listopada u Vinici se u organizaciji Kulturnoumjetničkog društva Vinica i Općine Vinica održava već tradicionalna smotra folklora „Vinička jesen“. I ovogodišnja smotra ima međunarodni karakter, jer će se osim KUD-ova regije na smotri predstaviti KUD „Sumarton“ iz Sumartona u Mađarskoj te FS „Obrež“ iz Obreža u Sloveniji. Uz domaćine, na smotri će se pjesmom i plesom predstaviti KUD Donja Voća, KUD „Otrovanec“, KUD „Seljačka sloga“ iz Đelekovca, KUD „Čačinci“ i KUD Cestica. Program Smotre odvijat će se u dvorani u zgradi Općine Vinica, a početak priredbe je u 17 sati.

Domaćini pozivaju sve zainteresirane da u subotu dođu u Vinicu i uživaju u bogatstvu narodnih običaja, pjesama i plesova.

Općina Vinica

PREDAVANJE

O legalizaciji objekata Općina Vinica organizira stručno predavanje na temu „Legalizacija bespravno izgrađenih objekata“ koje će biti održano u četvrtak 27. listopada 2011. godine u 18:00 sati u kino-dvorani u zgradi Općine Vinica. O primjeni Zakona te o uvjetima legalizacije govorit će Danijel Meštrić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Varaždinske županije, koji će ujedno odgovoriti na sva pitanja građana vezana uz legalizaciju građevinskih objekata.

Načelnik Marijan Kostanjevac

DAN STARIJIH

Zabava uz kestene Povodom Međunarodnog dana starijih osoba, korisnici Doma Sv. Ane u Babincu družili su se na kestenijadi u dvorištu doma. Njih sedamdesetak zabavljalo se uz vruće pečene kestene i mošt, a u dobrom društvu proveli su cijelo poslijepodne uživajući u sunčanom jesenskom danu. Tijekom vikenda posjetili su i 16. međunarodnu izložbu cvijeća u Varaždinu.

Dom sv. Ana

REAGIRANJE IGM Lepoglava u stečaju o skladištu u kojem se nastanio par

Prostor nije napušten, prodaje se U 7Plus Regionalnom tjedniku od 18. listopada pod naslovom “Naš je život na cesti” neistinito ste informirali javnost da su se 36-godišnjak i 28-godišnjakinja iz Lepoglave uselili u napušteno skladište.

Istina je da su se uselili u prostorije IGMa d.d. Lepoglava u stečaju i da navedeni prostori nisu napušteni što se vidi i iz

činjenice da je na ulaznoj ogradi stavljen lanac s lokotom, već se cijeli objekt u stečajnom postupku prodaje na javnoj dražbi.

Nakon što sam uvidom na licu mjesta vidjela da nepoznate osobe borave u prostorima IGM-a d.d. u stečaju, obavijestila sam rukovodeće ljude u Gradu Lepoglavi,

ali su s tim problemom oni već od ranije bili upoznati.

Predstavnik Grada tada me informirao da je o tom problemu obaviješten i Centar za socijalnu skrb i policija i da će oni taj problem riješiti.

Stečajni upravitelj Marija Holetić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Oglasi 15

25. listopada 2011., br. 388

DOZNAJEMO Dragutin Kranjčec, Josip Budimir i Miljenko Ernoić u Varaždinu predstavili program HSLS-a

HSLS: Nastavimo li ovako, prijeti nam grčki scenarij VARAŽDIN – „Moramo početi razmišljati drugačije.

Sada je 12 sati i 5 minuta i krajnje je vrijeme da Hrvatska poduzme prvi korak u rješavanju problema u gospodarskom smislu. Zemlje koje nas okružuju bile su u goroj gospodarskoj situaciji od nas, a danas su daleko ispred nas i svjedoci smo njihovog napretka. U Hrvatsku nije ušla nijedna velika strana investicija i ako nastavimo ovu politiku, prijeti nam grčki scenarij. Program koji su ponudile dvije velike stranke razlikuje se samo 10 % i to je ono što građani žele čuti, međutim, daleko je od onoga što moraju čuti. Neki misle da se ništa ne mora promijeniti da nam bude bolje. Upravo naš program je za sve one koji misle drugačije“, poručio je Dragu-

tin Kranjčec, potpredsjednik HSLS-a i prvi na listi za III. izbornu jedinicu na predstavljanju HSLS-ovog gospodarskog programa u Varaždinu.

Uz Kranjčeca, program su predstavili Josip Budimir, ekonomski strateg HSLS-a, i Miljenko Ernoić, predsjednik Odbora za poljoprivredu HSLS-a „HSLS neće inzistirati na širenju iluzija, već na rješavanju realnih problema, posebno u segmentu regionalne politike pri čemu ćemo posebnu pažnju posvetiti razvitku konkurentnih sposobnosti, smanjenju nelikvidnosti i poticanju investicija. Nekultura plaćanja duboko se ukorijenila u gospodarski život Hrvatske, gdje su najveće žrtve mali i srednji poduzetnici i obrtnici ovisni o velikim poduzećima.

Kako bismo ih zaštitili, propisat ćemo obvezu plaćanja u roku od 60 dana. Država ne smije biti sveta krava! Ona mora dijeliti sudbinu gospodarskih subjekata i zato ćemo rok plaćanja PDV-a pomaknuti s 30 na 60 dana. Zakonski ćemo zabraniti svaki sporazum o otpisu zateznih kamata kako bismo spriječili

mogućnost velikih sustava da vrše pritisak na male i srednje poduzetnike i obrtnike kako bi na taj način izbjegli penalizaciju za kašnjenje u plaćanju“, naglasio je Budimir te istaknuo kako HSLS spas gospodarstva vidi jedino u oporavku realnog sektora koji nije moguć bez bolnih rezova.

U svom programu HSLS predviđa smanjenje proračuna za otprilike 10 milijardi kuna, prije svega rezanjem viškova u državnim i javnim službama, smanjivanje udjela države u plaćama radnika što bi ujedno trebalo dovesti do veće konkurentnosti hrvatskih radnika na svjetskom tržištu. „Veliki problem su i kompenzacije. Europa ne poznaje taj termin kojim smo se mi kao zemlja vratili u sustav prvobitne zajednice, gdje se mijenjala koza za sol. Možete li vi, kao poduzetnici, kompenzacijom platiti PDV? Ne možete! Možete li cementom platiti struju? Ne možete. I zato smo strogo za ukidanje kompenzacija!”, naglasio je Kranjčec.

Onima s najmanjim plaćama HSLS će podići ljestvicu za oslobađanje plaćanja poreza na dohodak s 1800 na 3000 kuna, a predlažu i jedinstvenu poreznu stopu od 23 posto da bi smanjili presiju na poreznu upravu i na plaće srednjeg

sloja, koji, kako tvrde, žele obnoviti. „Hrvatska ulazi u EU za manje od dvije godine. U nju ulazimo iz interesa, a ne iz ljubavi, a kako bismo izvukli financijska sredstva iz fondova, moramo prvo ostvariti temelje za to izvlačenje. HSLS je jedina stranka koja se zalaže za ukidanje županija i uvođenje novog teritorijalnog ustroja, a to je zemlja 5 jakih regija: Središnja Hrvatska, Grad Zagreb, Slavonija, Istra i Dalmacija. To će nas financijski rasteretiti, privući kapital, a višak radne snage zaposlit ćemo u realnom sektoru koji je osnovica našeg programa.

Hrvatska se mora upravno, funkcionalno i financijski decentralizirati“, naglasio je Kranjčec.

Program poljopr ivrede predstavio je Miljenko Ernoić: „Promijenit ćemo sustav poticaja i stimulirati poljoprivredne proizvođače. Moramo uspostaviti fond za okrupnjivanje i uređivanje poljoprivrednog zemljišta te isto tako uspostaviti zemljišnu banku i sustav zemljišnih ureda. Hrvatskog seljaka mora se danas tretirati kao malog poduzetnika i omogućiti mu učinkovite (za razliku od današnje neučinkovite) potporne institucije koje će ga pratiti u njegovom radu i poslovanju, jer on nije hobotnica da se u isto vrijeme može baviti primarnom proizvodnjom (sadnja, sjetva, žetva, obrada polja, hranidba), marketingom, prodajom i naplatom svojih proizvoda.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju dobiti sličan status kao i ostali obrtnici, a s time i sve prednosti i obaveze koje dolaze s takvim statusom. S ulaskom u EU poticaji u poljoprivredi se neće dodjeljivati na temelju veličine obradive površine ni količine proizvedenih proizvoda. Europska unija ima jasna pravila o poticajima u poljoprivredi. To je temeljem računovodstvene vrijednosti prodane robe koju je proizveo neki poljoprivrednik.

U Hrvatskoj velika većina poljoprivrednika nema svoje računovodstvo i oni u Europi neće imati ni mogućnost dobivanja poticajnih sredstava. Spriječit ćemo uvoz nekvalitetne hrane sumnjivog podrijetla.“

16 Oglasi

25. listopada 2011., br. 388

25. listopada 2011., br. 388

Oglasi 17

18 Poslovni svijet DOZNAJEMO

25. listopada 2011., br. 388

I TOGA IMA Raste prihod i izvoz poduzeća iz županije

Derma na ANUGA-i 2011

Cro Eco Energy Expo

Na trećem sajmu obnovljivih izvora energije Cro Eco Energy Expo 2011., koji će se održavati u varaždinskoj Gradskoj dvorani uz Dravu od 9. do 11. studenog, nastupit će četrdesetak izlagača.

Uz upoznavanje opreme, dobrih primjera iz prakse i zakonske regulative, posjetitelji će se moći voziti elektrobiciklom i elektromobilima, a najmlađi zabaviti u radionicama s igračkama vezanim uz obnovljive izvore energije. Detaljnije informacije dostupne su na internetskoj stranici www.cro-eee. com. Sajam, na koji će ulaz biti besplatan, organizira Grad Varaždin u suradnji s Varaždinskom županijom, HGK-om, Energetskim institutom “Hrvoje Požar” i Tehnološkim parkom Varaždin.

GAZELE SRH

Bez tvrtki iz Varaždina Zabočka tvrtka Hamburger Recycling Ens, križevačko poduzeće S. C. savjetovanje i usluge te međimursko poduzeće Međimurje metali, tri su vodeće gazele sjeverozapadne Hrvatske odnosno perspektivna mlada poduzeća s iznimnim rastom po izboru Business.hr-a. Nakon spomenute trojke, slijedi poduzeće Mlin-mix iz Sv. Ivana Žabnog, Filrad iz Nedelišća, PA-EL iz Velikog Trgovišća, Predionica Klanjec, Poduzetništvo Tomek iz Zaboka, ELKOS iz Kotoribe te Šestan-Bush iz Preloga. Među deset vodećih gazela sjeverozapadne Hrvatske nema niti jednog iz Varaždinske županije.

IZDVOJENO

T7 VIS bilježi dvoznamenkasti rast izvoza zahvaljujući nastavku širenja tržišta u inozemstvu

Sve veći izvoz dokaz kvalitete J Jednostavno se shvaća da bez izvoza i širenja tržišta, osobito u drugim zemljama,

neće ići uz ovakvo stanje kakvo je u našoj zemlji, pojašnjava Cesarec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

„Male plaće zbog krive tečajne politike“

Prihodi gospodarskih subjekata Varaždinske županije porasli su za deset posto u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ulaganja rasla 20 posto.

Upozorava to Čedomil Cesarec, predsjednik HGK-ove Županijske komore Varaždin, koji ne skriva zadovoljstvo rezultatima varaždinskoga gospodarstva.

Varaždinsko gospodarstvo treće je u Hrvatskoj po izvozu, kako po njegovom rastu, tako i apsolutnom iznosu, ističe predsjednik HGK-ove Županijske komore Varaždin.

- Zagrebačko je prvo, drugo je pulsko gospodarstvo, a onda mi. Dakle, ispred

bitno da su investirala poduzeća koja su već prisutna na našem području. Shvatila su da bez takve vrste ulaganja neće Nastupi na sajmovima moći polučiti željene rezultate - Očekujem tek pet posto na tržištu - upozorava Cesarec.

O snažnom usmjerenju premanji izvoz 2011. u odnosu na ma tržištu varaždinskih rekordnu 2008. Tijekom prt vr tk i, osobito vih osam mjeseci izvoz i ć e jv stranom, govoje bio 540 milijuna na re i podaci o dolara, što je 15 porast nastupima na sto ili 70 milijuna icija, t s e v n i sajmovima u dolara više nego sto, o p 0 0 u istom razdoblju čak 2 n je kod inozemstvu.

- Ove go lani. Najveći rast že investicija, čak 200 zabilje logija i dine četrdesetak tvrtki iz posto, zabilježen je tehno va Varaždinske žukod tehnologija i strostroje panije nastupit će jeva. Takva ulaganja za na sajamskim priredbamene su bitna, a ne samo u prostore i objekte. Isto tako je ma u Europi u organizaciji HGK-

smo Rijeke i Splita, koji imaju brodogradilišta, ili Osijeka koji je također regionalni centar - upozorava Cesarec te dodaje da je visina plaća povezana s izvozom odnosno tečajnom politikom koja se godinama krivo vodi.

a, odnosno uz našu potporu. Nikada nije bilo tolikog zanimanja za nastupe na sajmovima, što u bližem okruženju, što daljem, kao što su sajamske priredbe u Kölnu. Jednostavno se shvaća da bez izvoza i širenja tržišta, osobito u drugim zemljama, neće ići uz ovakvo stanje kakvo je u našoj zemlji - pojašnjava.

Vide samo jad Poslovni ljudi, kako dodaje Cesarec, dosta se trude i rade, ali to svi ne prepoznaju.

- Neki političari, nažalost, govore da je sve zlo i jad, a tvrtke postižu dobre rezultate u raznim sektorima. Iako se ugasio Mundus, koji je bio stoljetna tržišna marka, izvoz

drvne industrije u osam mjeseci ove godine porastao je 12 posto. To govori da mnoge drvoprerađivačke tvrtke dobro i kvalitetno rade. Raste izvoz i u tekstilnoj industriji, kao što je to slučaj kod T7 VIS-a, koji bilježi dvoznamenkasti rast zahvaljujući nastavku širenja tržišta u inozemstvu. Gotovo da više nemamo granu u kojoj se ne izvozi odnosno ne bilježi rast izvoza. Natrag se vratila metaloprerađivačka i elektro industrija, kao i proizvodnja strojeva koja je dosta dugo bila u teškoj situaciji - doznajemo od Cesarca, koji dodaje da su dobri izvozni rezultati zabilježeni i u prehrambenoj industriji, pa čak i u graditeljstvu.

Na najvećem europskom prehramb enom s ajmu ANUGA 2011, koji je u Kölnu okupio više od 6.500 izlagača, nastupilo je i desetak hrvatskih tvrtki, što samostalno, a što u organizaciji HGK-a. Među rijetkim tvrtkama koje su se odlučile za samostalni nastup bila je Derma, najveći domaći proizvođač prirodnih i umjetnih ovitaka, kojemu je to bio treći nastup na ANUGA-i.

- Na našem izložbenom prostoru imali smo više od stotinu poslovnih susreta s potencijalnim našim kupcima iz mesne industrije diljem Europe i svijeta, što je više nego prije dvije godine kada smo napravili također dobre poslove zahvaljujući nastupu u Kölnu.

S obzirom na ovogodišnje susrete, očekujemo dobre rezultate na koje nas već upućuju kontakti nastavljeni nakon povratka u Varaždin - ističe Mladen Topolnjak, direktor Derme.

Upravo zahvaljujući već ranijem usmjerenju na strana tržišta, Derma bilježi dobre poslovne rezultate.

- U prvih devet mjeseci, izvoz na tržišta EU porastao nam je dva i pol puta u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ukupni prihodi 60 posto.

Financijski pokazatelji su bolji dvadesetak posto, a povećali smo i broj zaposlenika za pet do šest posto -naglašava direktor Derme kod koje izvoz danas čini 66 posto prihoda, od čega uglavnom onaj na tržište zemalja EU.

Uspješan nastup u Kölnu

Prava odluka Metode odlučivanja u timu Z

a rad tima važno je unaprijed definirati koja metoda odlučivanja će se koristiti kod donošenja odluke u timu. Odlučivanje će na taj način biti učinkovitije i donesena odluka kvalitetnija.

Neke od osnovnih metoda odlučivanja u timovima su: konsenzus, pravilo većine, pravilo manjine, stručnjak, pravilo autoriteta bez rasprave i pravilo autoriteta s raspravom. dlučivanje po principu konsenzusa je metoda kod čije primjene svaki član tima ima pravo izreći svoje mišljenje, a odluka tima donosi se nakon što se svi članovi tima slože s prijedlogom.

Ako se neki član tima ne slaže, proces odlučivanja se nastavlja. Pravilo većine je metoda u kojoj svaki član tima glasa za ili protiv prijedloga odluke, gla-

O

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

sovi se prebroje i najveći broj glasova određuje koji prijedlog pobjeđuje. Radi se o vrlo jednostavnom načinu odlučivanja, no bitno je da se tim slaže s ovakvim načinom donošenja odluka. Pravilo manjine je metoda koja se temelji na odlučivanju manje skupine ljudi koja čini predstavništvo većeg tima. ni prikupljaju informacije vezane uz zadatak i iznose prijedloge za daljnje djelovanje. Metoda koja se naziva “stručnjak” podrazumijeva da u timu postoji pojedinac s velikim znanjem ili stručnošću za područje o kojem se odlučuje te se preporuča saslušati njegove savjete za daljnje korake. Takva se osoba može i naknadno uključiti u tim. Pravilo autoriteta bez rasprave je metoda koja

O

se koristi kada nema mjesta raspravi. Najčešće se radi o odluci koja dolazi s više razine autoriteta, a tim mora prihvatiti odluku bez rasprave. ogrešno je da u ovakvim situacijama vođa tima pokušava zavarati članove tima da mogu utjecati na odluku, jer se time samo narušava povjerenje članova tima. Metoda pravila autoriteta s raspravom je metoda kod koje osoba odgovorna za donošenje odluke, primjerice vođa tima, daje ostalim članovima tima do znanja da će on donijeti odluku sam, međutim želi čuti mišljenje svih članova tima kako bi prikupio informacije i kvalitetne ideje. Tim se sastaje radi rasprave, svi iznose svoje mišljenje i razgovaraju o zadatku.

Nakon toga vođa tima sam donosi odluku.

P

Svijet financija 19

NE PROPUSTITE Krediti do 100.000 kuna bez jamaca, životnog i hipoteke!

OGLAS

OGLAS

25. listopada 2011., br. 388

REZULTATI POSLOVANJA ZA TREĆI KVARTAL 2011. GODINE

Prednosti stambenih kredita Štednja u domaćoj Imex banci Raiffeisen stambene štedionice porasla za 280 milijuna kuna Kredit i do 10 0.0 0 0 kn mogu bit i odobreni bez jamaca, drugim riječima, najčešće je potrebna samo jedna zaposlena osoba u vidu tražitelja kredita s primanjima do 2980 kn.

Kao zamjenu za jamca ne zahtjeva se polica životnog osiguranja i time se ne stvara dodatni pritisak na mjesečni budžet.

Kamatna stopa je nepromjenjiva tijekom cijelog perioda otplate i iznosi 5,5 % godišnje.

Otplatna rata kredita može iznositi i do 45 % slobodne plaće Ukoliko već jeste nekome jamac ili sudužnik, mi vam to nećemo uzimati u obzir kod izračuna kreditne sposobnosti osim, naravno, u slučaju da te osobe nisu uredne u izvršavanju svojih kreditnih obveza.

Krediti se odobravaju u kunama ili uz valutnu klauzulu (EUR) s identičnom kamatnom stopom (5,5 %), a prednost kunskih kredita nad, primjerice, švicarskim Davor Brlić - regionalni menadžer francima, danas je potpuno Pozivamo sve građane da promjenjivom kamatom od jasna svakom.

Do 100.000 kn ne zahtijeva 5,5 % te tako iznimno povolj- povodom dana štednje posjenim kreditom možete opre- te ured Raiffeisen stambene se hipoteka. miti vaš prostor namje- štedionice, (Zagrebačka 38) Namjensko korištajem, kućanskim počaste se kavom, čajem ili štenje stambea n t a aparatima, zavje- čokoladom te provjere sve nog kredita kam e sama, tepisima i prednosti spomenutih, ali i podrazumij a p o st sličnim stvarima. većih, hipotekarnih kredita. jeva kupa v i j n Konačno, na Naravno, to je prilika da se nju, adapromje log p e n stambenu šted- uz ugodan razgovor provjere taciju, ali cije m o k nju koja je na i sve ostale pogodnosti stami oprematije tplate specifičan način bene štednje kao jednog od nje životioda o r e p ugrađena u model najsigurnijih i najpovoljnijih nog prostodita e r k međufinanciranja oblika štednje uopće. Radno ra što znači pripisuju se i državna vrijeme ureda je od 8:00 do da u Raiffeisen poticajna sredstva u iznosu 17:00, osim petka do 16:00, stambenoj štedionici možete podići svega 25.000 od 15 % što naše kredite čini a subotom od 8:30 do 12:00.

Broj telefona je 042/311-811. kn stambenog kredita s ne- još konkurentnijima.

Poslovni uspjesi Imex banke dokaz su da su građani prepoznali kvalitetu banke u potpunom hrvatskom vlasništvu. Krajem rujna ove godine građani su u Imex banci imali milijardu i 141 milijun kuna štednje. Štednja građana je u posljednjih godinu dana porasla za 280 milijuna kuna, tj. za 32% u odnosu na isto razdoblje lani. U strukturi depozita koji iznose milijardu i 545 milijuna kuna, depoziti građana sudjeluju sa 74%, a ostatak su depoziti pravnih osoba.

Ukupni plasmani kredita iznose milijardu i 365 milijuna kuna od čega krediti pravnim osobama i obrtnicima iznose milijardu i 239 milijuna kuna i u porastu su za 43%.

U proteklih godinu dana

banka je ostvarila porast i drugih pokazatelja poslovanja. Tako je prema financijskim izvještajima na dan 30. 9. 2011. Imex banka ostvarila dobit koja iznosi 23,5 milijuna kuna, što je porast od 78% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna aktiva banke u porastu je 28% i iznosi 1,9 milijardi kuna. Ukupni priho-

di na dan 30. 9. 2011. bilježe porast od 19% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznose 118 milijuna kuna.

Imex banka prisutna je na hrvatskom financijskom tržištu punih 20 godina, a povoljne uvjete poslovanja građanima pruža preko 17 poslovnica. Varaždinska poslovnica nalazi se na adresi Anina 2.

GODIŠNJE KAMATNE STOPE (U %) ZA ŠTEDNJU U EURIMA IZNOS OROČENOG DEPOZITA U EUR

ROK OROČENJA 1 MJESEC

3 MJESECA

6 MJESECI

12 MJESECI

24 MJESECA

36 MJESECI

DO 4.999

2,70

3,50

4,10

4,60

4,70

4,90

5.000 - 14.999

3,05

3,65

4,20

4,85

4,90

5,00

15.000 - 24.999

3,10

3,80

4,30

4,95

5,45

5,50

25.000 - 49.999

3,20

3,90

4,45

5,15

5,60

5,65

50.000 - 149.999

3,30

4,00

4,55

5,25

5,70

5,75

150.000 - 249.999

3,40

4,10

4,65

5,35

5,80

5,85

GODIŠNJE KAMATNE STOPE (U %) ZA ŠTEDNJU U KUNAMA IZNOS OROČENOG DEPOZITA U HRK

ROK OROČENJA 1 MJESEC

3 MJESECA

6 MJESECI

12 MJESECI

24 MJESECA

36 MJESECI

DO 149.999

4,15

4,75

5,20

5,60

5,95

6,20

150.000 - 499.999

4,20

4,80

5,25

5,65

6,00

6,25

20 Selo i poljoprivreda

25. listopada 2011., br. 388

PANIKA NA SELU Veliki broj poljoprivrednika iz županije mjesecima je bez kune potpora

Stočari su bez poticaja za mlijeko, a goveda gladna J Zbog aljkavosti birokracije i kašnjenja s dostavom potvrda da su u sustavu PDV-a, proizvođačima prijeti propast

gospodarstva - upozorava Stjepan Bistrović, predsjednik Županijskog saveza poljoprivrednih udruga Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Dok zbrajaju štete od suše, mljekare, ratare i stočare s područja Varaždinske županije ovih dana pogađaju još veći problemi. Naime, veliki broj poljoprivrednika s područja županije mjesecima nije dobio isplaćene premije za mlijeko, upozorio je u srijedu Stjepan Bistrović, predsjednik Županijskog saveza poljoprivrednih udruga.

Zašto su kasnili?

Zbog aljkavosti državne administracije, ali i kašnjenja s dostavom potvrda da su u sustavu PDV-a, prijeti im neisplata poticaja i propast gospodarstva ako rokovi ne budu produženi.

- Dobili smo mnogo dojava od naših članova koji su primijetili da se duže vrijeme ne isplaćuju poticaji za mlijeko iako oni trebaju na njihove račune stizati svaki mjesec. No tome nije tako jer kasne i po tri mjeseca, pa su poticaji za srpanj isplaćeni tek u listopadu! Zanimljivo, iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tvrde da seljaci nisu pravovremeno predali potvrde da su u sustavu PDV-a, pa im je ukinuto pravo na potporu. I to bez ikakvog pojašnjenja i naputaka što učiniti. Stoga smo 13. listopada Agenciji i resornom ministarstvu poslali dopis u kojem argumentima dokazujemo da internetski sustav Agronet, putem kojeg se zahtjevi za izravna plaćanja mogu popuniti i dostavljati elektronskim putem, ima manjkavosti – tvrdi Bistrović i pojašnjava da se tijekom ispunjavanja i unosa podataka sistem rušio brišući podatke. Iz tog razloga, proce-

NAMJEŠTANJE Po mišljenju Bistrovića, Država je loš gospodar svog zemljišta koje je dala na upravljanje jedinicama lokalne samouprave, jer one njime manipuliraju i ne privode ga funkciji poljoprivredne proizvodnje. Europa kažnjava loše gospodarenje zemljištem što ovdje nije slučaj.

- Natječaji imaju sumnjive ishode, a loš primjer je općina Sračinec u kojoj je poljoprivredno zemljište dodijeljeno osobi koja ne posjeduje strojeve za obradu tla – tvrdi čelnik dobro organiziranog Županijskog saveza koji ima 27 poljoprivrednih udruga i okuplja oko 3.000 članova.

POGLAVLJE 11

Rezultati najvažniji

ji potica j n a p za sr i su n e ć ispla da, listopa m o k i e tij zao je a zaka net Agro Stočne hrane seljak mora imati jer ona je faktor koji u najvećoj mjeri određuje produktivnost i ekonomičnost mliječnih goveda

dura se morala nekoliko puta uzastopno ponavljati. Pojedini proizvođači osobno su otišli u Ured za gospodarstvo, Agenciju za plaćanja u poljoprivredi ili pak Savjetodavnu službu, no njihovi zaposlenici koji obrađuju zahtjeve očigledno nisu bili dovoljno informirani o tome da je potrebno potvrdu priložiti u pisanom obliku. - Agencija za plaćanja, čije je sjedište u Zagrebu, nije uopće provjeravala jesu li ljudi u sustavu PDV-a s Poreznom upravom. A mogla je to obaviti putem OIB-a koji je naveden na svakom zahtjevu, što je jednostavan postupak.

Kad znamo da je prethodno regulirana cijena otkupa mlijeka (od 1,60 kn do 2,50 kn, ovisno o kakvoći mlijeka), jasno je da ona trenutno ne može pokriti troškove proizvodnje bez potpora – zaključio je Bistrović.

IZDVOJENO 70% gospodarskih objekata nije legalizirano

Rezultati pregovora s Europskom unijom o poglavlju 11. - Poljoprivreda i ruralni razvitak - hrvatskim seljacima su najzanimljiviji jer između ostalog propisuju veće ili manje potpore. - Ako hrvatski političari i Vlada žele da poljoprivrednici glasuju za ulazak u EU, moraju znati da će prethodno morati predočiti spomenuti dokument u izvornom obliku. Hrvatski seljaci i poljoprivrednici ne žele nagađati što će biti sutra. Poglavlje 11 mora biti objavljeno u cijelosti kako bi imali uvid u sve što je dogovoreno te kako bi znali tko je pregovarao i jesmo li ravnopravni partner poljoprivrednicima u zemljama članicama EU

Do legalne farme s 200.000 kn!

Bistrović je spomenuo i problem legalizacije gospodarskih objekata, koji će se, po njegovom mišljenju, teško riješiti. To ne čudi jer na imanjima seljaci imaju preko 70 posto objekata koji je čekaju.

- Interesni lobiji, arhitekti i lokalne jedinice samouprave u tome vide veliki novac i priliku za zaradu te žele još više osiromašiti seljaka, koji je trenutačno u teškoj financijskoj situaciji. Slika je to nereda na tržištu i nebrige države

o samom proizvođaču ističe Bistrović i podsjeća da je Vladi svojevremeno upućen pr ijedlog da se

l

okalne jedinice samouprave nastoje zaraditi i na siromašnom seljaku zakonskom uredbom svi objekti u funkciji proizvodnje hrane legaliziraju uz određenu naknadu. Sličan model legalizacije objekata

uspješno je proveden u susjednoj Srbiji gdje proizvođači nemaju probleme kod korištenja pretpristupnih fondova Europske unije.

U Hrvatskoj to nije slučaj i velik broj proizvođača nije konkurirao za korištenje sredstava iz pretpristupnog programa EU za poticanje razvoja poljoprivrednog sektora – SAPARD-a, a sada ni IPARD-a. Naveo je i to da legalizacija farme, ovisno o njezinoj veličini, našeg proizvođača košta od 70 do 200.000 kuna!

Stjepan Bistrović – veli Bistrović koji dvoji o našoj konkurentnosti jer su druge vlade u razvoj gospodarskog sektora ulagale 40 - 50 posto proračunskih sredstava. A tu su i ogromne površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta svima vidljive uz naše zaobilaznice i autoputove.

BISTROVIĆ: „Izbori ne smiju biti mjerilo za isplatu obeštećenja od elementarnih nepogoda“

Suša po potrebi, uništi i ono čega nema

Vrijedni seljaci rade, od jutra do sutra

- Nesređenost problematike u poljoprivredi na najgori se mogući način manifestira pr igodom elementarnih nepogoda kakva je bila ovogodišnja suša. Bio bih zaista presretan kada izbori ne bi bili mjerilo za isplatu obeštećenja seljaka u takvoj situaciji – veli Stjepan Bistrović. Naime, iz njemu nepoznatog razloga, od 2003. svaka izborna godina bila je sušna ili je ljetinu uništila tuča!

- Izgleda da i Bog v idi da su izbor i u Hrvatskoj parodija pa onda i seljaka „kazni“ usput tako da on

ne dobije ni naknadu za izgubljeni urod. O kakvom se apsurdu radi zorno govori i moj slučaj kada sam 2007. na 46 hektara uslijed tuče izgubio očekivani prinos, a obeštećen sam sa svega

p

rocjenitelji šteta na poljima moraju biti educirani i stručni 2.600 kuna! Spomenuta svota novca jedva zadovoljava jedan hranidbeni dan mojih 46 muznih krava i još toliko junica. Poučen iskustvom,

ove godine uopće nisam prijavljivao štetu od suše. Želim da se promijene kriteriji za dodjelu sredstava u slučaju elementarnih nepogoda, no to je nemoguće dokle god županijska povjerenstva ne odrađuju profesionalno svoj posao - dvoji Bistrović o tome jesu li procjenitelji dovoljno osposobljeni i stručni za rad na terenu.

Pamti on i 2003. godinu kada je u jednoj općini bilo prijavljeno da je od suše stradalo 20 hektara hrena, iako te kulture uopće u Varaždinskoj županiji nije bilo u uzgoju…

Crna kronika 21

25. listopada 2011., br. 388

DOZNAJEMO Završilo suđenje za strijeljanje zarobljenika u BiH

Zatvor za Pume J Petorica bivših pripadnika nekadašnje 7. gardijske brigade “Pume” nepravomoćno

osuđena na kazne zatvora od dvije do šest godina, dvojica oslobođena Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

2009., oglasila se bila Udruga 7. gardijske brigade “Pume” Od sedmorice bivših pripad- protiveći se “medijskoj i polinika nekadašnje 7. gardijske tičkoj hajci na hrvatske branibrigade “Pume” optuženih za telje, a posebice na članove 7. strijeljanje šest srpskih ratnih gardijske”.

- Progone se hrvatzarobljenika 1995. u mjestima ski branitelji koji Mliništa i Halapići kod n i su stvorili ovu č Glamoča, petorica su zlo državu. Naših nepravomoćnom prea m e r 49 naših susudom zagrebačkog je, p , i c Žup anijsko g su da tužni n boraca po p o ginulo je u osuđena na zatvorio Iva BiH. Policija ske kazne od dvije do nared de i DORH vode šest godina, a dvojica Kora istragu duže od su oslobođena. pet godina. Nikad Zbog nepostojanja dokase u povijesti nije dogoza da su sudjelovali u zločinu, koji je prema optužnici naredio dilo da se sudi pobjednicima, Ivan Korade, oslobođeni su već da su oni pisali povijest. prvooptuženi Emil Crnčec te Nikome, osim pobjednicima u Goran Gaća, dok su za zločin Domovinskom ratu. Zašto se osuđeni Tihomir Šavorić i Ne- sudi samo Pumama? Koliko su nad Jurinac na šest godina kažnjeni Šljivančanin i Mrkšić zatvora, a Anto Novačić pet za pokolj na Ovčari - zapitao je godina. Robert Precehtjer i Mirko Martinjak, predsjednik Robert Bevak osuđeni su na Udruge 7. gardijske brigade po dvije godine zatvora zbog “Pume” u listopadu 2009. gopomaganja u zločinu, odnosno dine.

Tom prilikom je izrazio i prevoženja zarobljenih vojnika nezadovoljstvo postupkom na stratište.

Sva sedmorica bivših pri- bivšeg predsjednika RH koji je padnika 7. gardijske brigade pomilovao pripadnike srpskih odbacila su krivnju za zločin. paravojnih postrojbi, kao i Povodom njihovog uhićenja načinom na koji su slani do-

NAŠA POSLA

Geodet krivotvorio potpise pokojnih?

Policijski službenici Policijske postaje Ivanec podnijet će kaznenu prijavu protiv 44-godišnjeg muškarca iz Varaždina zbog kaznenog djela krivotvorenja isprava.

Osnovano se sumnja da

je kao vlasnik geodetskog ureda krivotvorio potpise dviju preminulih osoba u postupku sređivanja zemljišno-knjižnih papira za dvoje klijenata, a kako bi ubrzao cjelokupni proces.

25. X. – EUROPSKI DAN PRAVOSUĐA

Dan otvorenih vrata na Općinskom sudu

Martinjak: Je li Korade trebao biti ubijen da ne bi rekao što ne bi smio?

kumenti iz Domovinskog rata haškom sudu.

- Trebalo je osnovati povjerenstvo koje bi procijenilo koji se dokumenti mogu slati u Haag i u kojem obliku, a ne slati sve kako bismo se dodvorili EU i Haagu. Velika prašina se

podigla i zbog topničkih dnevnika, a odgovorno tvrdim da se topnički dnevnici nisu vodili jer nije bilo vremena - ustvrdio je Martinjak te zapitao: “Je li ratni zapovjednik brigade Ivan Korade trebao biti ubijen kako ne bi rekao nešto što ne bi smio?”.

Povodom Europskog dana pravosuđa, Općinski sud u Varaždinu omogućit će 25. listopada ove godine svim zainteresiranima uvid u svoj rad.

- Europski dan pravosuđa ustanovilo je 5. lipnja 2003. godine Vijeće Europe te Europska komisija. Njegov je cilj da se građanima približi pravosudni sustav odnosno učini dostupnijim te da se građanima pruži mogućnost da bolje razumiju mogućnosti ostvarivanja njihovih prava.

Povodom obilježavanja navedenog dana, Općinski sud u Varaždinu, kao jedan od sudova članova Europske komisije za učinkovitost pravo-

suđa (CEPEJ), organizira Dan otvorenih vrata - doznajemo od Alana Pretkovića, predsjednika Općinskog suda.

Uz stručnu pratnju, organizirane grupe, kao i pojedinačni posjetitelji, moći će sud posjetiti u vremenu od 10 do 13 sati. Organizirane grupe svoj dolazak trebaju najaviti na broj 401-831.

22 Oglas

25. listopada 2011., br. 388

Urbana kultura 23

25. listopada 2011., br. 388

NOVI ALBUM Međimurska braća iz October Lighta izdala “Free”

Zarazna ska himna J “Album smo spremali tri godine jer nas nitko nije tjerao da radimo brže”, kaže frontmen benda Petar Horvat

Što je nama danas Krleža?

U

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

For Croatian, sunshine nation... stih je koji ćete pjevušiti nakon samo jednog slušanja pjesme “Croatia” međimurskih ska rockera October Light.

“Croatia” je ujedno i prva singlica s njihovog trećeg po redu albuma “Free”, koji je nastajao u posljednje tri godine, a od nedjelje je “friško” u prodaji na Itunes i Amazonu. - Istina, trebalo nam je više vremena da se skockamo i sve napravimo, ali pravi razlog zašto smo toliko dugo radili na ovom albumu je taj što nas nitko nije tjerao da radimo – objasnio je frontmen benda Petar Horvat.

Art/media mjesto da mu se rođendan proglasi nacionalnim blagdanom, a da mu na smrtni dan cijela zemlja odaje počast, doživjeli smo da je 30. obljetnica smrti Miroslava Krleže obilježena baš onako kako to Krleža Denis PERIČIĆ ne bi želio i što bi izmr. sc. vrgnuo ruglu: okupili se akademici i nešto rekli, i to je to. ao da je riječ o piscu kojeg je vrijeme pregazilo, čiji je stil zastario, čija djela više nisu aktualna ili čiji je opus bio pretjerano prožet preživjelim ideološkim nabojem. Je, baš. rleža je za hrvatsku kulturu ono što je Goethe za njemačku, Shakespeare za englesku, Moliere za francusku, a Cervantes za španjolsku.

I nemojte nasjedati onima koji misle da takvo mjesto u našoj kulturi pripada Maruliću, Držiću ili, ne daj Bože, Gaju. rleža bi nam danas trebao biti epohalno važan pa i da nije napisao ništa, nego da je samo otkrio tri zaboravljena, egzotična fenomena širokog europskog značaja: kajkavsku književnost (simboliziranu Kerempuhom), djelo Jurja Križanića i bogumilske stećke. Da, one iste stećke o kojima se, eto, tek ovih dana počelo pisati, izlagati ih i kandidirati za UNESCO. a imamo ikakvu spomena vrijednu književnost, o svim tim temama već bi se odavno ispisale dobre knjige, možda i međunarodni bestseleri u trendu vrlo popularnih povijesnih trilera. o, Krleža je danas sveden na usputni skup blažene akademske učmalosti, a od njegove razorne lucidnosti, goleme erudicije i hipermodernog stila danas više nitko ne želi učiti.

Ništa neobično: upravo je to ono što možemo očekivati od društva u kojemu je, kako bi to rekao Krležin omiljeni austrijski pisac Karl Kraus, „sunce kulture nisko, pa i patuljci bacaju visoke sjene“. li kao što upravo Krleža kaže u „Filipu Latinoviczu“: „Trebalo bi sve to naslikati, ali nema slikara“. oista, trebalo bi sve to napisati, ali više nema – pis(a)ca…

K

Četvero braće Horvat (plus prijatelj bubnjar), a svi se školovali u Varaždinu

Četiri brata obrazovanje. Svaki od braće U October Lightu, ovom svoj je glazbeni talent izbrusio bendu koji je doista lako slu- u varaždinskoj Srednjoj glazbešati, uz Filipa sviraju još nje- noj školi.

Na njihovom novom gova tr i brata dok albumu nal az i se je na bubnjevima, “for ukupno 14 stvari, kako kaže Petar, , n a i t a a mogli bismo reći njihov frend.

Cro e n October light unshi t će da svaka ima svoj s štih. - Tome je postoji već 6 ” vrtje godina, iza nation po glavi doprinijelo i to e što su nastajale njih je više od vam s ima kroz tri godine pa 150 koncerata, dan smo bili inspirirani a zapravo ne čudi različitim stvarima – što njihov ska zvuči kaže Petar. Tako npr. njihov tako dobro jer iza svakog Horvata je i klasično glazbeno “Free”, kako se zove i album,

malo vuče na nešto što bi izašlo iz radionice House of Pain, dok bi se “Soul cold” mogao strpati u osamdesete sa svojim sinti zvukovima, tugaljivim trubama i gitarskim rifom.

MTV bez odgovora Na albumu su i tri stvari na hrvatskom. Uz već spomenutu himničnu “Croatia”, dečki su na album uvrstili još dvije - “Mnogo više” i “Bez boli”, kako bi se još više približili hrvatskoj publici. Mogli bismo reći da je ovaj bend zapravo popularniji u inozemstvu nego kod kuće.

”Croatia” je upravo njihov pokušaj da se približe i Hrvatima, a ovog ljeta na međimurskim poljima snimili su i spot za ovu pjesmu pod redateljskom palicom Marija Mlakara. Spot je istovremeno energičan i nostalgičan, a premijeru je doživio u petak na CMC-u.

- Javili smo se i MTV-u, ali oni za nas nisu pokazali nikakav interes. Čak nam nisu poslali niti ne – dodao je Petar.

Turneju još ne planiraju, a CD će predstaviti na koncertu u velikoj dvorani Srednje škole Čakovec 19. studenog.

NAJAVA Regional band nastupa u Novom Marofu 6. studenoga

Koncert u Kulturnom centru Nakon nastupa u Lepoglavi Regional band će 6. studenog s početkom u 19 sati održati cjelovečernji koncert u Novom Marofu, u Kulturnom centru Ivan Rabuzin. Ovih dana završena je studijska obrada nove pjesme Regional banda pod nazivom “More” koja je realizirana u suradnji sa ženskom klapom Lucerne iz Varaždina. O tome i drugim

informacijama o aktivnostima Regional banda možete pročitati na www.regional-band. com. U tijeku su pripreme za snimanje dva video uratka Regional banda.

Karte za koncert, koji organizira Udruga Špigl, po cijeni od 20 kuna možete kupiti u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu i na Radiju Novi Marof.

K K

D

N

A D

(Ne) filozofiraj Život po propisima P

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

otaknut sadašnjim cirkusantskim ponašanjem zastupnika u Hrvatskom saboru, odlučio sam doznati što i kako rade zastupnici u Europskom parlamentu. Pregledavajući malo rasprave koje se tamo vode, brzo uočih stanovitog Nigela Faragea, britanskog zastupnika i člana euroskeptičke grupe unutar Europskog parlamenta. Taj gospodin, koji je pravi majstor javnog nastupa i zajedljive retorike, figurira tamo kao personifikacija protivljenja projektu ujedinjene Europe. Tako on Uniji prigovara da želi zatrti nacionalne države, stvoriti nad-državnu tvorevinu koja će u tišini porobiti europske narode. A sve uz nedemokratski izbor čelnika

Unije, koji ne odgovaraju narodima Europe te nije uopće jasno tko ih je i na koji način izabrao (ili instalirao) i tko ih i na koji način može smijeniti. Tu su i prigovori „projektu zajedničke valute“, nad čijom mogućom propašću likuju svi euroskeptici svijeta. Osim toga, Farage izražava i permanentnu sumnju u kompetencije onih koji vode Uniju i njihovih pomoćnika. Od svih prigovora meni se najznačajnijim ipak čini onaj o pretjeranoj birokratizaciji i regulaciji. Čini se očitim put u sve veću i veću birokratiziranost i regulativni totalitarizam unutar Unije. Kao da Europa ima opsesivni poremećaj koji je tjera da baš sve propiše – sve od kolijevke pa do groba.

Kako taj proces bude napredovao, ljude će se svesti na puke automate koji tek precizno i bez razmišljanja prate propisane procedure. Ništa se više neće moći učiniti sa spontanom lakoćom, svakom će situacijom upravljati bezbrojne i minuciozne EU regulative, koje od čovjeka traže još samo da ima sve potrebne dozvole i papire.

Kao da se rađa nova i svemoćna država, koja će u potpunosti kontrolirati sve i svakoga svojim snažnim institucijama. Ništa se bez njena znanja neće moći učiniti – od sadnje krastavaca pa do deratizacije. Bit će to pravi bezdušni svijet vođen od strane bljedolikih birokrata – autentični panbirokratski pakao.

24 Kulturni obzor

U D-duru

Varaždinski kvartet oduševio V

araždinski kvartet održao je svoj 1. koncert u sezoni 2011./2012. u ponedjeljak 17. listopada u koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu. araždinski kvartet osnovan je 1999. godine. Trenutno su zaposleni u Slovenskom Darko RUŠEC narodnom gledališču profesor gitare u u Mariboru: Marko JerGlazbenoj školi Varaždin bić, I. violina, Anđelko Ilčić, II. violina, Ana Trnjar, viola, i Davor Gluhak, violončelo. a početak, glazbenici su izabrali Pet menueta sa šest trija za gudače, D. 89 F. Schuberta, koji je 1813. za kućno muziciranje u intimnom ozračju svoje obitelji napisao niz plesnih menueta za gudački kvartet, koji se danas često izvode u sastavu gudačkog orkestra.

Premda je preuzeo preglednu formu bečkog građanskog folklora, Schubert ovdje u menuete unosi formalne novine: Prvi u C-duru ima dva kontrastna trio ulomka, Drugi u F-duru donosi temu u unisonima i oktavama bez trio sekcije, Treći u d-molu ponovno vraća dvije kontrasne “trio” epizode, Četvrti u G-duru ponovno ima svojsvenu formu bez trio ulomka, dok je Peti u Cduru s dva trija pompoznog karaktera koju podcrtava imitacija zvuka gajdi. rugo djelo bilo je „Gudački kvartet br. 14 op. 105” A. L. Dvořáka.

Rad na tom kvartetu kompozitor je započeo još u Americi, a završio ga je u domovini. U tom djelu kao da slavi i pozdravlja svoj povratak. Prvi stavak, komponiran u sonatnoj formi, pokazuje kompozitorovu maštovitost i razigranost, ali i melankoličnost.

Drugi stavak dočarava ples - furiantu, a komponiran je u formi scherza. Treći stavak neka je vrsta odjeka prethodnog himničkog Trija. On plovi mirno i suzdržano pjevajući o ljubavi i sreći.

Radost u svim stupnjevima izbija iz drugoga i trećeg stavka Kvarteta. Živahan četvrti i završni stavak predstavlja logičnu kulminaciju djela. Kroz sve stavke kompozitor nas podsjeća na svoju nacionalnu pripadnost, koju ističe kroz prepoznatljive melodije češkog folklora. araždinski kvartet oduševio je svojim stilu vjernim interpretacijama ovih zahtjevnih majstorskih djela svoju vjernu publiku koja je glazbenike ispratila dugim aplauzom.

25. listopada 2011., br. 388

PERFORMANS S varaždinskog mosta doživjeli smo proj

Fotografije rijeka prvi put uronjene

V

Z

D

Fotografije su nastale u posljednjih 5 godina na brojnim putovanjima autora Damira Klaića

J Postav su svake sekunde mijenjali tokovi i virovi. Kroz plutajuće fotografije prošli su i veslači, a u jednom trenutku u žice su se zapleli labudovi Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Jedna ne tako obična izložba ove je subote postavljena na Dravi. Na rijeci, ispod pješačkog dravskog mosta, cijelog je dana plutalo dvadeset fotografija koje je snimio čakovečki fotograf Damir Klaić. Izložba u vodi glavni je dio performansa “MOST”. Varaždin je prvi grad, a Drava prva rijeka čiji su virovi i struje okretali plutajuće fotografije kako im se svidjelo. To je samo jedan od razloga zašto je izložba postala performans.

Zvuk i slika - Svaka od ovih fotografija odlično je snimljena, svaka ima svoju umjetničku vrijednost.

Vidjeli smo ih i obješene o zid, ali ovako uronjene u rijeku izgledaju izuzetno. Rijeka ih mijenja svake sekunde – rekla nam je likovna kritičarka

Branka Hlevnjak. I doista, iako predaju njoj. Ovim fotograje svaka slika jednako bila pri- fijama uronjenim u vodu i ja čvršćena žicom, jedna je bila prirodi vraćam ono što sam uzeo od nje – objašnjava aupod vodom, drugu je riječna tor. Kaže, izabrao je struja digla pod kumostove, mjesta tem, a treća je stalno še i v koja uvijek spaplesala u vrtlogu.

0 0 6 jaju, a sjeća - To je per forod a k se da je još mans jer nije zni a l o r p a kao dje č ak pripremljen, jer se n o l i v volio rijeku. se događa sada. a t s u o l a z - Koliko puta Vodenu izložbu leda g i u t smo kao klinci prat i i pojačamos vodu rekli – idemo ni zvuk rijeke iz na most gledati zvučnika koje je pririjeku. Ima nešto u premil a moja k ć i , tome. Ljudi vole gledati srednjoškolka Zo e. Uz to što sam želio privu- vodu – objašnjava. Fotografije ći pažnju ljudi da malo koje smo vidjeli snimao je u r azm isle o v r i j e d - posljednjih 5 godina, a one nosti rijeka, i d e j a su nastale na putovanjima po je da ih se m a k n e Muri, Dravi, Korani, Mrežnici, iz grada i da ih se slapovima Krke, na Plitvičkim privuče na m o s t , jezerima, ali i neizbježnim da se pos v e t e dravskim jezerima.

- Sve svoje slobodne trepr irodi i da se

nutke provodim na rijeci s ekipom meni sličnih entuzijasta. Fotoaparat je uvijek pri ruci. Ove fotografije pokazuju skrivena mjesta, ona do kojih nije lako doći, ali i ljude koji na rijeci rade poput radnika koji su čistili vodene kanale na Mrežnici.

Drveni most Ipak, najdraži motiv mi je drveni most na Mrežnici. Godinama gledam kako najduži drveni most u Hrvatskoj propada i kako za to nitko ne mari.

Svake godine nailazim na drugo njegovo stanje. Nisam vjerovao u to da će ga srušiti, ali to se dogodilo – objašnjava nam autor. Ono što je još neuobičajeno kod ovih fotografija je što nisu sve u boji, iako prikazuju prirodu. Zanimljivo je i to što, iako su snimljene digitalno, razvijene su “na

V

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Pogled s mosta i na slalom kajakaša

Fotografije su izašle iz vode i zato su “vodootporne”

Kulturni obzor 25

25. listopada 2011., br. 388

ojekt “MOST” Damira Klaića

DIGITALIZACIJA Čitajte atlas iz 18. stoljeća

ĝWR ĴLWDWL"

Sablasti iz prošlosti

i jezera e u Dravu PUTOVANJE Po rijekama i fontanama

Od Drave pa sve do prljave Temze “MOST” će putovati dalje. - Varaždin je prvi grad u kojem je sve postavljeno jer iako živim u Čakovcu, smatram ga svojim. Ovdje sam proveo svoje srednjoškolske i studentske dane – kaže Klaić. Osim toga, Varaždin je jedan od 5 gradova u kojima Hrvatske vode, izdavač i pokrovitelj projekta, imaju svoje sjedište. - Hrvatske vode ove godine obilježavaju 135 godina organiziranog upravljanja vodama i bez njih ovaj projekt ne bi bio moguć. Moram zahvaliti i varaždinskom Galerijskom centru, koji mi je također pomogao – veli Klaić. Nakon Varaždina, “MOST” će obići Zagreb, Rijeku, Split i Osijek, a ako neće naći

most za slike, stavit će ih u fontane. Takav je i slučaj sa Zagrebom, čiji su mostovi, iako ih je mnogo, previsoki za gledanje u vodu. Zato će fotografije osvanuti u fontani pred HNB-om. Klaić je došao i na ideju da u njegovom Čakovcu MOST osvane u jarku u Starom gradu, ako mu dopuste pustiti vodu. Nakon što obiđu hrvatske gradove, fotografije će nastaviti europski put i na kraju završiti u prljavoj londonskoj Temzi.

Bit će i na mariborskom LENTU 2012, a već je i dogovorena projekcija dječjih filmova. - Ideja je da se svi koji se žele uključiti, uključe. Tako je i odlično ispao ovaj trening kajakaša iz KKK Drava – rekao je autor.

Fotografije prikazuju skrivena riječna mjesta

stari način”. - Najljepši trenutak je baš onaj nakon što se fotografija pojavila u razvijaču i nakon što je oprana u vodi učvršćena fiksirom – dakle, kada isprana od svih suvišnih kemikalija zablista u čistoj vodi. Onako mokra blista sjajem koju je samo autor imao pri-

v ilegiju v idjeti. Sada nam Damir Klaić omogućava užitak sudjelovanja u povlastici koju mnogi ne poznaju – zaključila je Hlevnjak. Upravo činjenica da su fotografije nastale u vodi omogućila im je da se njoj i vrate i bez brige na njoj plutaju.

Na mostu s kritičarkom Brankom Hlevnjak

Ravnatelj Šoštarić s Dankom Tkalecom, čija je tvrtka izradila projekt

Stare knjige na internetu

Nakon novina, u digitalni oblik prebačeno je 146 knjiga iz zbirke “Warasdiensisa”, koje će olakšati posao istraživačima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prije 300 godina, negdje u tridesetima 18. stoljeća, izdana je knjiga “Schul und Reisen Atlas”. To je najstarija digitalizirana knjiga koja se odnedavno može naći na web stranicama varaždinske knjižnice. Stari atlas je samo jedna od 146 knjiga koje su “upale” u drugu fazu digitalizacije građe, koja je počela prije dvije godine. Nakon što Najstariji je atlas iz 18. st., a online je i knjiga Bobi i Rudi (1956.) su digitalizirani svi brojevi imali smo i 100 tisuća posjevaraždinskih novina, njiho- projekta u knjižnici ravnatelj ta, a vjerujemo da će digitalivih 111 godišta, od 1848. do Knjižnice Mario Šoštarić. zirane knjige olakšati posao 1945. godine, u posljednje svim istraživačima – dodao vrijeme radilo se na Starije od 75 je Šoštarić. Tako, među ostaprojektu “DigitaKnjige su, dodao u lim, možete pogledati kako lizacija zavičajje Šoštarić, zbog je izgledala knjiga viceva ne kulturne autorskih pravije d a j “Bobi i Rudi” iz 1956. ili pak b a š t i n e ”. va sve starije an d z i e n i proučiti bonton iz 1896. “O - To su knjiod 75 godi8. god 4 8 1 d pristojnom vladanju u svim ge koje se na, a u izboru ao novin 5. imala životnim prilikama”. No ovo odnose na onih koje će nije kraj digitalizacije. Nakon Va r a ž d i n , se digitalizirao 194 uća d novina i knjiga na redu je i Varaždinsku ti vodili su se i 0 tis 0 1 sitni tisak, a već je digitalizižupaniju, vadrugim kriteria t e j s o p rano više od 350 razglednica. raždinske autojama – one koje Cijeli projekt koštao je 80 re, knjige tiskane u su zadnji primjerak, tisuća kuna. Varaždinska Varaždinu ili one tiskane oštećene ili pak one koje knjižnica financirala ga je s negdje druge koje govore o se često koriste. - Posjeće50 tisuća, a ostatak je dalo znamenitim Varaždincima nost naše novinske baze je Ministarstvo kulture.

– rekao je na predstavljanju vrlo dobra, u dvije godine

STIHOVI FRANCEKU U knjižnici ih čitali kolege i prijatelji

Pjesnički krug Franji Hrgu Povodom Mjeseca hrvatske knjige, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Gustav Krklec u Ivancu okupili su se pjesnici šireg ivanečkog kraja, na svom već tradicionalnom godišnjem susretu – književno-glazbenoj večeri pod nazivom “Ivanečki pjesnički krug Ivančanima“.

Zbog smrti idejnog začetnika ove neformalne autorske skupine, manifestacija je svojim sadržajem prerasla u Ivanečki pjesnički krug Franji Hrgu.

Njegove stihove na kajkavskom narječju spontano su čitali mnogi njegovi znanci, a Ljiljana Lukačević otpjevala je autorske skladbe posvećene upravo njemu, kao što je i pjesma “In memoriam prijatelju“.

Poseban pečat pjesničkom susretu dali su potresni stihovi Ive Posavca iz Koškovca, posvećeni “Franceku“ koji je svojim osebujnim djelom zadužio rodni Ivanec – posebno knjigom ”Ivanečki govor i

rječnik“ objavljenom 1996. godine uz 600. obljetnicu prvog pisanog spomena Ivanca, koja zauzima vrijedno mjesto u hrvatskoj dijalektološkoj literaturi. Njegovi stihovi, kojima je uvijek promicao “malog čovjeka“, ostat će još dugo “zvoniti“ u ušima mnogobrojnih slušatelja – jer, kako je napisao u pjesmi na izvornom ivanečkom govoru, “Ivonjski zvoani“, nišči niema takve zvoane kak Ivonjec. Mirko Varga

S a m C h r i s t e r, Ta j n a Sto n e h e n g ea , Z n a nj e , Zagreb, svibanj 2011.

Još jedan solidan naslov u cijenom pr istupačnoj bibliotec i zagrebačkog Znanja. Smješten u suvremeno doba, ovaj triler svoje junake suočava sa sektom obožavatelja pradavnog kamenja, čijim silama pr inose ljudske žr tve. Još kad slučajno o t m u k ć e r a m e r i č ko g potpredsjednika, dobar zaplet je zajamčen…

Početak možda previše vuče na Dana Browna, a kraj je malo traljavo odrađen, no, čim se nađemo u poznatom i uvijek zanimljivom okružju britanske policije, uživamo u dobrom kriminalističkom romanu. Iako je autoru S amu C hr is ter u, ina če televizijskom djelatniku, ovo tek prvi roman, požeo je zamjetan međunarodni uspjeh. Nema dvojbe da će m o iz nj e g ov a p e r a ubuduće čitati još bolje bestselere.

Philippe Videlier, Turska noć, Durieux, Zagreb, 2010.

O va neobična knjiga govori o stvarnim „avetima prošlosti“, koje i nakon stotinjak godina proganjaju narode na razmeđi Europe i Azije, neprestance bacajući sjenu na njihove napete odnose. U formi stilistički briljantnog i živopisnog eseja, francuski istraživač opisao je turski genocid nad Armencima tijekom Prvoga svjetskog rata. U tim je klanjima stradalo oko milijun Armenaca, a turske vlasti i danas negiraju ovaj zločin bez presedana u dotadašnjoj povijesti te na objavu ovakvih knjiga ner ijetko odgovaraju i oštr im diplomatsk im notama. Šteta što je lektorica (inače poznata nam s tv-ekrana) pred kraj izgubila koncentrac iju.

Likovna oprema je izvrsna, baš kao i sama knjiga.

Svakako pročitati.

'HQLV 3HULĴLIJ

26 Duplerica

25. listopada 2011., br. 388

EKSKLUZIVNO U posjetu legendi tamburaške glazbe Zvonku Bog

Na salašu kod Zvonka

Uz pratnju svojih

najboljih tamburaša Zvonko Bogdan otpjevao nam je osam pjesama, a posebno ugodno iznenadio nas je pjesmom o Varaždinu i Špancirfestu

J Među rijetkim gostima bile su i novinarke 7Plus Regionalnog tjednika, a u tom

jedinstvenom ambijentu osjetili smo duh Vojvodine, salaša i nekih prošlih vremena Piše: DANICA PAJTAK Foto: TIHANA DRUMEV

Zvonko Bogdan nije ni sanjao kakav će uspjeh postići

svojim pjesmama.

I zaista, i mi smo se osjećali Iako poznat kao osoba koja baš ko da j’ vrime stalo... Uz svoju privatnost čuva podalje pucketanje vatre, karirane od medija i koja ne voli inter- stolnjake i starinski drveni namještaj osjećali smo vjue, Zvonko Bogdan odlučio da na jedan dan je uoči svojeg koncerta n možemo živjeti u varaždinskoj Areni Sreta na onaj stari ugostiti nekolicinu što m a s nač in, kao novinara na svostu r v u u v r ij e m e v jem imanju, salai uo d s u kada su ljušu Palić Ludoš u ladi lj m i e Vojvodini. Među glazb atske di vodili jev r H sasvim rijetkim gostima diljem tili kao ddan rugačiji bile su i novinarke hva i r p život, vrijeme 7Plus Regionalnog svoju kada je život bio tjednika, a u tom zaisatkan od muko sta jedinstvenom ambijentu osjetili smo duh trpnog rada, ali i pjesme...

Vojvodine, salaša Gostoljubivi domaćin počai nekih prošlih stio nas je onako kako mu vremena koji to najbolje leži, vrhunskim Zvonko Bog- gulašom i s nekoliko pjesadan već dugi niz ma uz pratnju nezaobilaznih godina čuva i u tamburaša. Najljepša pjesma

Podsjetimo, Zvonko Bogdan nastupao je već dva puta u Varaždinu i to oba puta na Špancirfestu, a na koncertu su ga odlično primili i stari i mladi. - Prezadovoljan sam što su ovu vrstu glazbe i mladi ljudi diljem Hrvatske prihvatili kao svoju. Tambura je tambura i ona pripada svima – komentirao je Bogdan, jedna od najvećih legendi tradicionalne tamburaške glazbe.

Za sebe kaže da nije pjevač već interpretator, a osim toga je i veliki skladatelj. Njegova skladba „Ej salaši vratite se sa čardaka“ postala je simbol

U Vojvodini je do danas ostalo očuvano malo ovakvih salaša

Glavni vinar i Bogdan degustiraju ovogodišnje vino

koju nam je otpjevao bila nam je naravno pjesma „Varaždin“, koja mnogo govori o odnosu koji Zvonko Bogdan ima prema našem gradu.

Tambura

vojvođanskih ravnica, čardi i salaša, Bunjevaca i snaša.

Pjesma je to koja je učinila da se njihova kultura i običaji nikad ne zaborave i zato će zauvijek živjeti u uspomenama.

Skladbu koja ga je proslavila napisao je prije 40 godina, 16. veljače 1971. godine kada se iz Beograda vlakom vraćao u rodni Sombor. Putem mu je pjesma sinula u glavi, no kako nije imao papira i olovke, pjesmu je cijelim putem ponavljao kako ne bi zaboravio koji stih.

- Čim sam došao kući brzo sam zapisao stihove na papir, a prva osoba kojoj sam pjesmu pročitao bila je moja majka. Nisam ni sanjao da će postati tako veliki hit – rekao je Bogdan te nastavio: - Ta je pjesma, kao i sve moje pjesme nastala kao izljev emocija koje

Kultura stanovanja Svijet financija Sport 27

Kultura stanovanja

25. listopada 2011., br. 388

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

Među izlagačima iz Međimurske županije izdvajao se Hespo, koji slavi 20 godina rada

Drvoprerađivačka radionica Kaznionice u Lepoglavi ponovno privukla posjetitelje kvalitetom

AMBIENTA 38. sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije

Aktualni trendovi na Ambienti J Osobito je vrijedna suradnja hrvatskih dizajnera i proizvođača namještaja, koji su

se povezali i na ovom sajmu prezentirali namještaj vrhunskog dizajna i kvalitete MONIKA GALOVIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

metara izložbenog prostora iz 29 zemalja.

Iako u skromnijem izdanju od prethodnih godina, AmKreativna rješenja bienta 2011 pokazala se kao Osobito vrijedno i važno za sajam na kome posjetitelji istaknuti je suradnja hrvatskih mogu vidjeti aktualne trendo- dizajnera i proizvođača nave iz dizajna namještaja i mještaja, koji su se povezali opremanja. Ovogoi na ovom sajmu predišnji 38. međuzentirali namještaj vatski r h narodni sajam vrhunskog dizajna jn a iz d namještaja, i kvalitete. Ovao n v a unutarnjeg kvi sajmovi su nopr v i a t r a r i uređenja i nkur im idealna mjesta o k e ž prateće inza prezentaciju mo jetsk dustr ije na i promociju hrtim sv pozna dovima Zagrebačvatskog dizajna, bren kom velesajkoji ravnopravno mu održan je od može konkur irati 19. do 23. listopapoznat im svjetskim da, a sudjelovao je 391 brendovima. izlagač na 38.000 četvornih U suradnji s Hr vatskom

gospodarskom komorom organizirano je predstavljanje hrvatskih proizvođača namještaja i unutarnjeg uređenja pod nazivom “Hrvatska drvna industrija“. Svoje proizvode predstavile su i brojne druge tvrtke, a organizirane su različite izložbe, koje su sajam učinile zanimljivijim i kvalitetnijim. Potrebno je istaknuti izložbu članova Zajednice za industrijski dizajn pri HGK-u, koji su predstavili svoje radove kao i kreativna rješenja u 2 kategorije: gotovi proizvodi, koji su dostupni na tržištu u svakodnevnoj prodaji i gotovi funkcionalni prototipovi za koje se traži neki oblik suradnje: ili proizvođač, ili kupac. ”Dizajnom do identiteta -

hrvatska hotelska soba“ izložba je proizvoda nastalih u suradnji sa Studijem dizajna i proizvođača hrvatske drvne industrije - članica klastera Hrvatski interijeri s ciljem da se dizajniraju i proizvode hotelske sobe za novi identitet turizma u Hrvatskoj, ali i za novi identitet hrvatskog proizvođača. Na sajmu su svoje radove predstavili studenti i profesori Šumarskog fakulteta, Studija dizajna, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna i strukovnih škola. Iako skromna, Ambienta 2011 je prikazala sinergiju hrvatskog dizajna i proizvodnje i pokazala kako takvi proizvodi imaju priliku svoje mjesto naći i na inozemnom tržištu.

Hrvatska hotelska soba - dizajnom do identiteta

28 Kultura stanovanja - Ambienta 2011.

25. listopada 2011., br. 388

OTKRIVAMO Proizvodi Drvoprerađivačke radionice Kaznionice u Lepoglavi na Ambienti

I kvaliteta i posebnost J Namještaj od masivne bukovine, prirodne kože i vrhunskih tkanina

KONTAKT OGLAS

Izložbeni prostor DrvopreSpavaća soba Val izrađena od masivne bukovine u bije- rađivačke radionice izdvajao loj boji s ručno rezbarenim se od svih ostalih na Ambiendetaljima na izložbenom ti: njihovi proizvodi izrađeni prostoru Drvoprerađivačke od masivnog drva, kože i radionice Kaznionice u Le- vrhunske tkanine specifičnog poglavi plijenila je pažnju su i prepoznatljivog dizajna. posjetitelja Ambiente 2011. To je potvrđeno i priznanjem Riječ je o novom programu Mobil optimum te ostalim iz lepoglavske radionice, koja pohvalama i nagradama koje su dobili na Ambienti. ima 60-godišnju traOsim namještaja diciju proizvodu j u za opremanje nje namještaja izrađ aj dnevnih bo iz masiva. ešt j m a n i ravaka, spaNa Ambi oji k , i r e vać ih soba ent i su, uz mj o p i e l e i blagovao d o b ro p o ot krasi h kuće u nica, nude i znate stoloe n namještaj za ve i stolice za e m i a j i k dječje sobe, ali blagovaonice, lmac a D i i i za opremanje komode, vitriIstr ugost iteljsk ih i ne i regale, predposlovnih objekata. stavili još jedan novi Upravo njihov namještaj program, dnevni boravak Emu, a uz to i blagovaonicu krasi dosta istarskih vila i Auroru te nekoliko novih dalmatinskih hotela.

Izrađuju i namještaj po mjemodela stolica.

Od Božice Juriša i Nevenke ri, točno po željama kupaca, Kralj iz Drvoprerađivačke ra- a pri izradi uvijek koriste dionice doznali smo da su u najkvalitetnije i provjerene prva dva dana prodali gotovo materijale koji jamče dugosve izloške sa štanda. I ne trajnu udobnost proizvoda. U samo to: kupci su bili toliko to se nisu uvjerili samo kupci zadovoljni da su ostvarili iz Varaždinske županije, nego značajan broj novih narudžbi. iz cijele Hrvatske.

Spavaća soba Val iz Drvoprerađivačke radionice koja ima 60-godišnju tradiciju

Program Ema za udoban boravak u dnevnoj sobi

Prodavaonica u Lepoglavi Kvalitetne proizvode za opremanje cijelog stambenog prostora, ugostiteljskih i poslovnih objekata po optimalnim cijenama možete razgledati u prodavaonici Drvoprerađivačke radionice Kaznionice u Lepoglavi. Nalazi se u Ulici hrvatskih pavlina 1, a radno vrijeme je od 8 do 16 sati, osim srijedom kada rade od 9 do 14 sati, a subotom od 9 do 12 sati.

Kontaktirati ih možete na brojeve telefona 042/700-917 (prodaja) i 042/700-864 (prodavaonica) ili na e-mail komercijala@kaznionica-u-lepoglavi.hr.

V iš e info r ma c ija na www.kaznionica-u-lepoglavi.hr.

Stol i stolice iz masivnog drva i vitrina Aurora

USPJEH Brusiona Hrman iz Trnovca sedmi se put predstavila na sajmu Ambienta u Zagrebu

Uspješna obiteljska tvrtka OGLAS

J Dugogodišnji su proizvođač traka za brušenje parketa i drva te nezaobilazni partner hrvatske drvne industrije

Sin Marino je šef proizvodnje

Sin Dino radi i studira

Djelatnici Emil i Goran

Vesna i Zlatko Hrman posao započeli 1996. i od male radionice prerasli u renomiranu tvrtku

Brusiona Hrman d.o.o. iz Tr- Hrvatskoj. Danas zapošljavaju novca dugogodišnji je proizvo- pet djelatnika, a njihov se prođač traka za brušenje parketa izvodni pogon prostire na 280 i drva te nezaobilazni partner četvornih metara. No sljedeće hrvatske drvne industrije. Na godine planiraju preseliti se ovogodišnjoj Ambienti pred- u novi, veći prostor i otvoriti stavili su se sedmi put zaredom. nova radna mjesta.

Brusiona Hrman u ponudi - Kompletno pokrivamo cijeli segment površinske obrade ima i trgovački program, rolice i svojim kapacitetima u pot- papira, platna, čičkove spužvice, kocke te mrežice punosti zadovoljavamo svih dimenzija i kako drvnu, metalmanje oblika. Također nu i obućarsku nude brusni industriju, tako veće a i mater ijal i manufaktuk a r t e renomirare, stolarske i oličin nutar k nih t vr tk i metalne obrte uu j u đ o a r n iz kao što su – ističe direkrekt i d i a tor ica tvr tke sat ov Klingspor, t 4 o 2 g u Awuko i Vesna Hrman. ljaj VSM Vitex iz Riječ je o obidostav izvod!

Njema čke te teljskoj tvrtki koju pro tvrtka 3M iz SADsu 1996. godine poa. Posebno treba istakrenuli supružnici Hrman, Zlatko i Vesna, a u kojoj knuti trake za brušenje parketa danas rade i njihovi sinovi. od visokokvalitetnog cirkonija Voditelj zahtjevne proizvodnje (plava boja).

- Brusiona Hrman na lageru je stariji sin Marino, a njegov brat Dino radi i ujedno studira drži veliku količinu brusnog ekonomiju. Od male radionice materijala navedenih tvrtki pa s improviziranim strojevima u smo u mogućnosti manje i veće izuzetno teškoj gospodarskoj količine traka izraditi unutar 24 situaciji razvili su se u tvrtku sata kako bismo vam direktno koja je po kvaliteti i profesi- dostavili gotov proizvod – naonalnosti poznata u cijeloj pominje Vesna Hrman.

Kultura stanovanja - Ambienta 2011. 29 OGLAS

25. listopada 2011., br. 388

HESPO PRIČA

Najbolje za spavanje!

Novi namještaj za spavaću sobu Enea: moderni, atraktivni dizajn, pročišćene forme, ali i izuzetna funkcionalnost

OTKRIVAMO Hespo na Ambienti s posjetiteljima proslavio veliki jubilej

20 godina na našoj strani J Hespo se na Ambienti izdvajao od ostalih izlagača po atraktivnom štandu, pristupu prema

posjetiteljima, ali i novim proizvodima Prije 20 godina, kada je proizveden prvi Hespo madrac, započela je uspješna Hespo priča, na sreću nas i naših obitelji, jer u svih tih 20 godina Hespo nikad nije prestao raditi na osiguravanju našeg sve boljeg, sve udobnijeg i sve kvalitetnijeg sna.

Intenzivan rast A da taj 20-godišnji intenzivan rast i razvoj ima još uspješniji i kvalitetniji nastavak, moglo se zaključiti po Hespovom štandu na ovogodišnjem sajmu namještaja Ambienta u Zagrebu. Sajam je bio manjeg obujma i s manje izlagača pa zato možemo biti ponosni što se upravo Hespo, međimurska tvrtka, isticao među svim izlagačima po atraktivnosti izlaganja, prostornosti i izgledu štanda, pristupu prema posjetiteljima, ali nadasve asortimanom novih proizvoda.

Novi namještaj za spavaću sobu Enea izazvao je veliku pažnju posjetitelja svojim mo-

dernim, atraktivnim dizajnom, pročišćenim formama, ali i izuzetnom funkcionalnošću jer uz mnogobrojne kombinacije ormara s kliznim ili zaokretnim vratima izvrsno će organizirati prostor koji nam je na raspolaganju. Kreveti Enea su zaista posebno dizajnirani, komode su u nekoliko interesantnih varijanti, vrlo praktične, ali i izuzetno atraktivne, a noćni ormarići i ostali elementi sobe drugačiji od svega što je trenutno na tržištu.

Moderno i luskuzno Hespo je predstavio i nove modele tapeciranih kreveta, od luksuznog, impozantnog kreveta i madraca Astoria, preko novih modernih modela Zara i Sonata do izuzetno praktičnih i lijepih kreveta Tiffany, Premium ili Scala. Gotovo svi modeli kreveta imaju i opciju podizanja ležaja, što otvara novi svijet dodatnog spremišnog prostora koji nam svima neprestano nedostaje.

Najveća novost i najatraktivniji model među tapeciranim krevetima bio je krevet Color Ambiance s atraktivnim svjetlosnim sistemom koji je Hespo razvio zajedno u suradnji s renomiranim Philipsom. Inspirirani prirodom na koju ne možemo utjecati, ove su dvije uspješne tvrtke prenijele dio prirode u naš dom i u uzglavlje kreveta Color Ambiance ugradile svjetlosni sistem s daljinskim upravljačem pomoću kojeg odabiramo boju koju projiciramo na zid iza uzglavlja te u svom intimnom prostoru stvaramo osobnu atmosferu kakva trenutno odgovara našem raspoloženju, relaksirajuća zelena, aktivna stimulativna crvena, optimistična žuta, energična narančasta, umirujuća plava ili romantična ljubičasta...

Sve dodatne informacije možete potražiti u salonu namještaja Hespo u Prelogu, na broju telefona 040/646-690 ili na www.hespo.hr.

Na Hespovom štandu najviše posjetitelja

Zahvala za vjernost Kako bi svim posjetiteljima zahvalio na 20-godišnjoj vjernosti i s njima proslavio ovaj svoj jubilej, Hespo je upravo na Ambienti pripremio za kupce izuzetno atraktivne popuste te čak i poseban, prigodan komplet madraca i podnice pod nazivom Twenty, koji se mogao nabaviti po pravoj slavljeničkoj cijeni, kao i cjelokupan program viskokokvalitetnih i izuzetno udobnih gel jastuka.

Najveći broj posjetitelja

Hespo pokazao zašto je sinonim za visokokvalitetno spavanje

Madrac s čak tisuću super-micro opruga!

Na Ambienti predstavili tri nova vrhunska madraca

ATRAKCIJA

POSEBAN SVIJET

PRAVI HIT Hespov madrac Odiseja 2000 je apsolutni novitet na hrvatskom tržištu

Posebnu, čak i najveću važnost ima odabir kvalitetnog madraca. Osim niza visokokvalitenih madraca iz sadašnjeg standardnog programa, Hespo je na Ambienti predstavio i tri nova modela - Harmoniju, MagicStar i Odiseju 2000. Madrac MagicStar je na novi način izvedena kombinacija HR pjena nekoliko različitih elastičnosti nadopunjena slojem viscoelastične pjene što osigurava

Kao što već znamo, Hespo svojim programom pokriva gotovo sve segmente uređenja prostora u kojima spavamo, od namještaja za spavaće i dječje sobe, elastičnih podloga, tapeciranih kreveta, madraca, jastuka, prekrivki, popluna... U svim tim segmentima Hespo je napravio nekoliko koraka dalje.

Na ovogodišnjoj Ambienti predstavio je sve što je trenutno trend, novo i najbolje i na svim ostalim europskim tržištima. Posjetitelji su to itekako prepoznali: Hespov štand neprestano je vrvio oduševljenim i zadovoljnim posjetiteljima.

visoku razinu udobnosti. Madrac Harmonija proizveden je od visco-elastičnih pjena i ležanje na njemu zaista je pravi užitak.

A treći madrac, pod nazivom Odiseja 2000, apsolutni je novitet na hrvatskom tržištu jer ovaj put opet je visoko dignuta letvica u kvalitetnom podupiranu tijela, što je postignuto s impresivnih 1000 džepičastih opruga na kvadrat-

nom metru jezgre u madracu.

Kada legnete na ovaj madrac, doslovno osjetite kako svaka od tih super-micro opruga ima cilj poduprijeti upravo onu točku vašeg tijela ispod koje se nalazi pa jedan jedini problem koji nakon spavanja na ovom madracu imate je što ga želite staviti pod ruku i neprestano imati uz sebe. Još jedan dokaz da je Hespo neosporiv sinonim za visokokvalitetno spavanje.

Uslijed brzog ritma u kojem živimo i niza svakodnevnih problema, nije nimalo neobično što je upravo na Hespovom izložbenom prostoru na zagrebačkoj Ambienti bilo najviše posjetitelja. Jer kada ste ušli u ovaj poseban Hespo svijet, automatski ste vizualizirali ugodnu atmosferu polaganog buđenja u sunčano nedjeljno jutro i onaj neprocjenjiv i svima nama neophodan osjećaj kako su nam i tijelo i duh potpuno revitalizirani i odmoreni i kako smo spremni za sve izazove novog dana jer, uz Hespo, mi smo jednostavno... izvrsno spavali.

30 Kultura stanovanja

25. listopada 2011., br. 388

Duplerica 31

25. listopada 2011., br. 388

gdanu uoči koncerta u Varaždinu

TU KRAJ NAS Zdenka Maltar, pjesnikinja

a Bogdana STIHOVI Pjesma Z. Bogdana o Varaždinu

Varaždin Dođite u Varaždin, kad je Špancirfest, tamo ćete sigurno nekog dragog srest.

Vidit ćete razne stvari; kako su nam naši stari, dide, majke i drugi, život vodili.

Kad dođeš u Hrvatsku, bilo da si s kim, nemoj da se dvoumiš - dođi u Varaždin.

Prošetaj se makar malo, ovdi k’o da j’ vrime stalo. dođite u Varaždin, kad je Špancirfest...

Nagrađena i u Loboru

Godina za pamćenje...

J Najsvježija Zdenkina nagrada je s 13. Recitala duhovne

5. studenog u Varaždinu - Koncert za pamćenje Zvonko Bogdan održat će 5. studenog u varaždinskoj Areni pod imenom “Jesen stiže dunjo moja”.

Nastupit će u pratnji velikog vojvođanskog tamburaškog orkestra sastavljenog od 21 tamburaša. Bit će istinski doživljaj za sve ljubitelje tamburaške tradicionalsam doživio. Uostalom, svaka moja pjesma ima vlasnika i vezana je za sasvim određene ljude, vrijeme i događaje.

Slušati i piti A kad pjeva, Zvonko Bogdan uvijek pjeva samo jednoj osobi. - Na koncertima uvijek odaberem jednu osobu kojoj pjevam i na taj način znam da postoji netko u publici tko me zaista doživljava i razumije i tako i ja na kraju krajeva mogu bolje pjesmu donijeti – govori Bogdan. Vjerujemo da će i na koncertu u varaždinskoj Areni 5. studenog Bogdan po tko zna koji put naći tog jednog posebnog slušatelja kojem će otpjevati najljepše tamburaške skladbe, na radost svih prisutnih.

Inače, sa Zvonkom Bogdanom neko vrijeme smo proveli u vinariji koja nosi njegovo ime, gdje smo pili i istoimeno vino. Na pitanje da li ga je bolje slušati ili piti, Zvonko

ne starogradske pjesme u izvedbi najboljeg živućeg pjevača takve glazbe, za koji će se zasigurno tražiti karta više.

Ulaznice po cijeni od 70 kuna za teleskopske tribine, 80 kuna za tribinu plus i 90 kuna za parter, mogu se kupiti u sustavu Eventima na www.eventim.hr.

Bogdan se našalio kako je oboje jednako dobro.

- Rekao sam im da vino mora biti barem toliko dobro koliko su moje pjesme i mislim da su u tome uspjeli – kaže Bogdan, koji iako je zaštitno lice vinarije, vino ne pije.

- Popijem maksimalno gutljaj ili dva jer su moji otac i djed toliko popili da sam ja i dan danas dobro raspoložen – kaže Bogdan koji je sebe klasif icirao kao žestokog antialkoholičara.

- Ljudima je često neobično što sam baš ja zaštitno lice vinarije, ali ona je više od toga.

Naime, u sklopu nje otvorit će se i muzej i salaš koji će također nositi moje ime i to je ono zbog čega m o g u re ć i da ov i ljudi zaista ostvaruju snove – zaključio j e Bogdan.

Šetnje Suboticom noću poseban su doživljaj

poezije Josip Ozimec – Marija Bistrica, gdje je Maltar osvojila prvu nagradu u konkurenciji kajkavštine Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Zdenka Maltar pisanjem se aktivnije bavi od početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Pisala je,naravno, i ranije ali to ne smatra toliko ozbiljnim, već je to bilo vezano uz pubertet i sve ono što ide zajedno s njim u to vrijeme odrastanja i sazrijevanja.

Pregršt nagrada Ovu godinu, koja polako izmiče, sigurno će pamtiti po osvojenim nagradama koje je dobila za svoje pisanje, koje su svakako važne kao pokazatelj zrelosti i kvalitete svakog autora. Tako je najsvježija nagrada ona koja dolazi s 13. Recitala duhovne poezije Josip Ozimec – Marija Bistrica 2011,. koji je održan u subotu. Inače, na natječaj za 13. izdanje Recitala, 59 autora ukupno je poslalo setak godina 241 rad, 102 na kajkavskom, Zdenka Maltar pisanjem se bavi dvade 121 na standardu i 18 na čakavskom. Stručni sud, koji su sačinjavali dr. Ivo Kalinski i dvoje su pr vonagrađenih: što naviru iz sjećanja - pred profesorice Ivančica Tomorad Tomislav Marijan Bilosnić, nas predočuje dvama jezičnim i Marija Lamot, za izvođenje na književnik, slikar, umjetnički izričajima: onim iz hrvatskog samoj završnici recitala oda- fotograf, publicist i novinar, jezičnog standarda i onim iz brao je 27 radova. U kajkavskoj nagrađen prvom nagradom kajkavskog fundusa. Stilom konkurenciji prva nagrada do- za putopis “U Arlesu, gradu koji je prije svega natopljen dijeljena je pjesmi ‘’Minulo je svjetlosti (dio veće cjeline!)” emotivnim eskapadama, koji u doba kriesnici leteči’’ Zdenke i Zdenka Maltar, pjesnikinja korisnika traži vjernog pratiteMaltar iz Novog Marofa. i prozaistica, nagrađena ta- lja i razumijevanje subjektivnih U svježem sjećanju još je i kođer prvom nagradom za preokupacija, autorica se odusudjelovanje na 5. natječaju putopis “Zmed marofskoga i žuje diskretnim, gotovo poetiza hrvatski književni putopis Kopjarovoga brega”. Evo što ziranim opisom proživljavanja.

“Franje Horvata Kiša” - koji su i o nagrađenom radu piše član Nerijetko u tekstu služeći se ove godine raspisali Kajkavsko stručnog suda, dr. Ivo Kalinski: posebnim isticajnim mjestima, spravišče, društvo kojima se naglašeno pridaje za širenje i važnost italikom, taj se poePutopis unapre- Putopis Zdenke Mal- tizirani opis proteže raznim svojila o đivanje tar Zmed marofskoga podacima i premrežuje od gradu znanosti je i na čaju za i Kopjarovoga brega faktografske povijesne dubine i umjets podnaslovom (O do sadašnjeg trenutka. Ukratatje na 5. n i književni š p a n ce r i m a , k a č - ko, pomnijim prohodom kroz nosti iz k s t a Zagreba, njo jem pastiru i volov- tekst, mislim da se zapravo hrv is “Fra Udruga skom sercu) tipična radi o neobičnom autoričinom putop t Kiš” za kulturje i inače Maltaričina obračunu na iznijansiranoj Horva no stvarasklonost da i putopisnu osobnoj putešestviji svijesti laštvo “Franjo predmetnost - bila ona i savjesti, koju bih inače vrlo Horvat Kiš” i Oppovijesno faktografska ili bila rado nazvao neobičnim putoćina Lobor. Zdenka je ovdje impregnirana osobnim, po- pisom odrastanja – naveo je osvojila prvo mjesto, točnije, često začudnim evokacijama dr. Kalinski.

32 Putopis

25. listopada 2011., br. 388

Černobilska nuklearna elektrana - zadnji reaktor je obložen betonom

PUTOPIS Varaždinac Krešimir Kovač posjetio je Černobil, epicentar nuklearne katastrofe

Černobil - zona sumraka J Što me tjeralo da dolazim ovamo? Ako odete u černobilsku zonu, sigurno ćete se to pitati Piše: KREŠIMIR KOVAČ

Napušteni objekti obrasli su raslinjem

gradu Černobilu, Ukrajinci ga zovu Chornobyl, udaljenom dvadesetak kilometara. Nekad lijep povijesni gradić danas je napušten, a još uvijek malo života daju mu malobrojni vojnici i službenici koji su tamo smješteni.

Zemlja duhova zapela između Ukrajine i Bjelorusije stravično je mjesto – opasno, mračno, divlje, kontaminirano, depresivno. I takvo će ostati zauvijek.

Prva zona, krug promjera dvadeset kilometara kojem je u centru četvrti reaktor nekaGrad duhova dašnje nuklearne elektrane, Međutim, grad Pripjat, nekad potpuno je zabranjena zona za otprilike veličine Varaždina život. Ovdje nakratko navraćaju (zbog strašne sudbine možda samo oni koji se brinu o sabla- je bolje ne raditi usporedbe), snoj ugasloj centrali i nalazio se u neposrednoj nitko više. blizini elektrane. U a ć e jv A ta elektrana, svega nekoliko sati na t s o izvor sveg zla stanovnici su poopasn ost koje je zateklo bjegli i nikad se gućn da više nisu vratili. o m stotine tisuća je a r g z ljudi, radila je Iza njih je sve anja urušav sret sa do pr ije ne ostalo. Sve osim u s i koliko godina. ljudi. a m i r e Tek je jedan reZelene površine zvij aktor eksplodirao, pretvorile su se u ostali su dalje normalšumu. Nekad vjerojatno radili. Danas je nestali no lijepa glavna ulica imala reaktor potpuno prekriven je maleni zeleni pojas sa svake debelim betonskim sarkofa- strane. Divlje raslinje danas zagom. Nekad ponos Sovjetskog klanja visoke stambene zgrade, Saveza, elektrana je postala pa se vožnja glavnom ulicom simbol komunističkog društva doima kao vožnja šumom. u raspadanju - eksplozija je Glavni trg okruž ivali su uzrokovana nizom bizarnih objekti različitih namjena – pogrešaka (ne)stručnjaka koji Dom kulture, restorani, hotel, su u njoj radili. robna kuća... I danas sve tako Naziv je dobila po manjem stoji kao nekad, ali sve krhko poput stakla ili drva je oštećeno ili nestalo. Betonske građevine i dalje uporno stoje, kao i obilježja socijalizma načičkana na njihovim vrhovima.

Cijelom zonom, pa i samim Odmah pokraj glavnog trga Pripjatom, lutaju divlje živonapuštenog Pripjata nalazi

Zabavni park bez djece

Ulaz u zonu strogo se kontrolira

Spomenik stradalim vatrogascima, prvim žrtvama katastrofe

tinje. Budući da više nema ljudi, Černobil je postao čudna divljina na tlu Europe i pokusni teren kako radijacija utječe na životinjski svijet. Stoga je najveća opasnost lutanja po Pripijatu mogućnost urušavanja zgrada i - susret s divljim životinjama. Što me tjeralo da dolazim

se zabavni park. Trebao je biti otvoren 1. svibnja 1986. godine, četiri dana nakon katastrofe. I danas je tu ogroman panoramski kotač s kabinama, nekoliko ringišpila, “treskači”... Ovakva mjesta, zajedno s obližnjom školom i dječjim vrtićem, pogotovo bude jezu. Umjesto dječjeg smijeha sad su tu samo tišina i pustoš. Tko zna što nekadašnji stanovnici ovog grada misle o svemu?

Zabavni park u kojem se nitko nije zabavljao

Napušteni brodovi s vremenom su potonuli

ovamo? Ako odete u černobilsku zonu, sigurno ćete se to pitati. Strašno, depresivno, upozoravajuće... U jednom jedinom danu mogu zauvijek nestati cijeli gradovi, mogu se potpuno promijeniti životi stotina tisuća ljudi. Eto kamo vodi ljudska neodgovornost!

25. listopada 2011., br. 388

!

Varaždinski biciklist Radoslav Rogina, trenutno član BK Loborika, izborio je nastup na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 3333

hrvatske rukometašice pod vodstvom izbornika Vladimira Canjuge dva puta su pobijedile Slovačku u kvalifikacijama za Euro 2012, a u prosincu nastupaju na SP-u u Brazilu

NOGOMET Bod NK Varaždina u Osijeku - nada ili “labuđi pjev”

Odlazi i stadion J Štrajk igrača, prijetnje suspenzijom iz HNS-a, nemogućnost održavanja stadiona...

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

utakmicu 12. kola 1. HNL-a prvu ekipu i vratio se kući s bodom s tim da se puno komentatora slaže da je jedanaesterac za domaću ekipu u sučevoj nadoknadi bio sumnjiv. U sljedećem kolu u subotu 29. listopada Varaždin dočekuje Lučko, ekipu po mjeri koja će pokazati ima li mjesta umjerenom Problemi Prošli tjedan u Varaždinu optimizmu ili su igra i je protekao u znaku štrajka bod u Osijeku bili tek “laigrača koji već po tko zna buđi pjev”.

Osim toga, kako nesreća koji put traže svoje neisplaćene plaće, a Uprava im po ne dolazi sama, tijekom tjedna je NK Varaždinu tko zna koji put odgovara prijetila i suspenda će već sljedeć i zija iz HNS-a te tjedan sve biti risve je dovedeno u ješeno, a ako ne više e s pitanje i odisve, onda dvije a r i c i l gravanje suili tri plaće. komp e u sreta u OsiIgrači su odanj t s m jeku zbog lučili krenuti u sko n i d ž a neplaćanja štrajk kako bi var u š a g i l određenih skrenuli pozorprvo dugovanja. n os t Up r ave na Odlukom kašnjenje plaće od Disciplinske kogodine dana, a Uprava im je odgovorila da će za misije, NK Varaždinu utakmicu u Osijeku pove- je prijetila suspensti juniore “jer će konačni zija zbog dugorezultat vjerojatno biti isti, vanja njiho išli oni ili juniori”. Međutim, vom bivšem prevarili su se. Novi trener igraču Milanu zbog i sportski direktor Branko Pavličiću, zatim Janžek poveo je u Osijek na dugovanja nastalog u postupku u predmetima Dina i Filipa Škvorca kao i Adnana Aganovića. Do suspenzije nije došlo, iznašlo se rješenje u dogovoru s HNS-om i sredstvima koja trebaju stići iz UEFA-e za odigrane utakmice pretkola Europske lige.

Osim toga, u pokušaju rješavanja nagomilanih problema, aktualiziralo se i pitanje stadiona. Tako iz NK Varaždina stadion, koji je pod hipotekom zbog kredita u iznosu od 8 milijuna kuna, žele vratiti Gradu jer njime više ne mogu upravljati i ne mogu ga niti održavati. Tako Svaki susret bit će odlučujući

Karlovac bolji na Dravi

Buran tjedan u NK Varaždin donio je i nešto dobro – drugi bod u prvenstvu. U nekoj drugoj situaciji bod na gostovanju u Osijeku bio bi premija, ali u ovom trenutku to je tek utjeha i eventualna naznaka da će možda nešto krenuti nabolje.

U 3. kolu 1. A lige odbojkaša ekipa OK Varaždin Volley izgubila je u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin od ekipe OK Karlovac 3:0 (25:22, 25:19, 25:19). Varaždinci su doživjeli uvjerljiv poraz i niti u jednom

Potpora Ministarstva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je ovih dana rezultate natječaja o raspodjeli financijskih sredstava za sufinaciranje sportskih programa tijekom ljetnih i zimskih praznika “Otvorena škola u 2011. godini”. Podijeljeno je ukupno 513.800 kuna. Jedina sportska udruga s varaždinskog područja koja je dobila sredstva je STK Stolnoteniski centar Ronald Ređep za program Otvorene škole stolnog tenisa. Kvalitetan program i dobri rezultati tijekom provođenja raznih aktivnosti Stolnoteniskog centra osigurali su prolazak na natječaju u koji bi se mogle uključiti i druge sportske udruge i klubovi koji muku muče s prihodima.

Prvi poraz Vidovca

Okreću li igrači leđa klubu koji ne poštuje obveze iz ugovora?

se ponovo postavlja pitanje, o kojemu se valjda nije htjelo razmišljati kada je Gradska skupština izglasala kobni kredit i odobrila hipoteku, što će biti sa stadionom.

Hoće li od njega postati šoping centar, za što već ima interesenata, i hoće li NK Varaždin ostati u njemu ili će ga dobiti na korištenje neka druga nogometna ili sportska ekipa. Čuju se već glasovi kako se NK Varaždin

i njegova Škola nogometa sele na drugu lokaciju i sl.

Nagomilani problemi i lutanja u njihovim rješavanjima daju podršku sve većem broju pesimistima koji, kako sami kažu, “broje dane do Dana mrtvih”.

U ovom trenutku niti priče o najavi privatizacije više ne izgledaju kao spasonosno rješenje jer realno više nije trenutak ni za tako nešto s obzirom na stanje i dugove.

SPORTSKI POTHVAT MJESECA U rujnu je Tonimir Sokol nastupio na SP-u

Nagrada za 9. mjesto na svijetu Hrvački klub Vindija već je dugi niz godina perjanica hrvatskog hrvanja. Od 11. do 14. rujna ove godine, jedan od ponajboljih hrvača HK Vindija Tonimir Sokol bio je član seniorske reprezentacije Hrvatske koja je nastupila na Svjetskom prvenstvu koje se održalo u Istanbulu. Varaždinski hrvač završio je nastup

setu nisu zaprijetili gostima.

Nakon tri kola varaždinski odbojkaši imaju osvojen jedan bod i nalaze se na posljednjem, 12. mjestu prvenstvene ljestvice. U 4. kolu Varaždinci gostuju u Splitu kod istoimene ekipe.

na Svjetskom prvenstvu na dobrom 9. mjestu. Tonimir Sokol je svoj nastup na najvećoj hrvačkoj smotri svijeta započeo odličnom pobjedom protiv predstavnika Tadžikistana, zatim je bio uspješan i u 1/16 finala, gdje je bio bolji u teškoj i neizvjesnoj borbi, protiv vrlo dobrog bjeloruskog hrvača Alenskog. Nažalost,

nakon te pobjede Tonimir Sokol je izgubio odlučujući meč za plasman za Olimpijske igre protiv danskog hrvača Ekstroma porazom na bodove. Naposljetku, Tonimir Sokol u velikoj konkurenciji od 42 hrvača koji su nastupili u njegovoj kategoriji do 60 kg završava natjecanje na 9. mjestu.

U 7. kolu 1. HRL-a rukometaši Vidovec Biosa doživjeli su prvi ovosezonski poraz. Savršeni niz prekinut je na gostovanju u Županji, gdje je domaćin bio bolji rezultatom 25:23 (15:12).

- Teško je bilo vraćati se, pokušali smo sve, ali uspjeli smo doći samo na minus 1. Nije katastrofa, ovo je tek prvi poraz u sezoni, rekao je trener Melnja.

FOTO FOKUS

34 Sport

25. listopada 2011., br. 388

prije a početk e n o z e s ove m na je otišlo grača i deset

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Utjecaj društva I

zvorne vrijednosti koje posjeduje sport povezane su s mirom, uspostavljanjem veza između naroda i različitih kultura, zatim promoviraju pozitivne vrijednosti timskog rada, tolerancije, socijalizacije, solidarnosti, poštovanje drugih i drugačijih, igranje po pravilima, disciplina i sl. Međutim, pod utjecajem modernog društva, u sport su se infiltrirali i svi negativni trendovi, prisutni u drugim razinama svakodnevnog života. Tako je primjerice komercijalizacija donijela povećani pritisak na mlade sportaše, a kao posljedicu i opasnost po njihovo zdravlje, zatim korupciju koja se javlja svuda gdje je riječ o zaradi i profitu, pranje novca koje se također ubacilo u sport i slično. Posebno je za mlade teško razlučiti u svakoj situaciji što je dobro, a što ne pa su takvi rizici posebno opasni za mladu generaciju sportaša, ali i rekreativaca i gledatelja.

Postavljajući temelje za svoje buduće živote i stvarajući svoje zakone po kojima će se ponašati u životu mogu lako skrenuti u slijepu ulicu negativnih trendova. U društvu gdje je kršenje pravila normalna i svakodnevna stvar postoji opravdana bojazan da će mladi prekopirati takav model negativnog ponašanja i u svoje privatne živote, ali i na sportske terene. Stoga je velika uloga sporta danas vratiti se i očuvati izvorne vrijednosti.

Ekipa RK Varteks Di Caprio još uvijek ima dovoljno kvalitete za ostanak u društvu najboljih hrvatskih rukometnih klubova

RUKOMET Tomislav Štimac, trener RK Varteks Di Caprio

Još uvijek u igri J O financijama sve ovisi, hoće li dečki moći redovito dolaziti na treninge Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tomislav Štimac, trener RK Varteks Di Caprio, analizira situaciju u kojoj se nalazi klub, ali i varaždinski rukomet u ovom trenutku.

Početak ove sezone nije prošao baš najbolje po varaždinski rukometni klub.

Kakva su vaša razmišljanja o tome i kakvo je trenutno stanje u klubu?

Točno ste rekli, nije krenulo najbolje zbog financijske situacije koja je bila teška. Mi smo prošle sezone lagano osvojili 10. mjesto, čak smo pet kola prije kraja bili i u igri za Europu. Uspjeli smo održati ekipu na visokom radnom nivou i dečki su dali sve od sebe.

Međutim, ipak posljednja četiri kola vidjeli smo da to nećemo moći i dali smo puno prilika mladim igračima koji su čak izborili reprezentativni sastav. Prije početka ove sezone susretali smo se s velikim problemima, a ponajprije s odlascima

igrača. Otišlo nam je praktički deset igrača. Samo zahvaljujući predsjedniku Željku Kušteru, Županijskom rukometnom savezu i meni uspjeli smo dovesti neke igrače i praktički krenuti ni iz čega. Okrenuli smo se na vlastiti podmladak i na igrače iz drugih klubova koji su željeli afirmaciju u Premijer ligi. Tako smo se uoči prvog kola s nekim igračima takoreći upoznavali.

Kotizacija Tako nismo prošli zajedno pripreme, zadnji dan smo uplatili kotizaciju i u takvoj smo situaciji krenuli u prvenstvo. Zatim od šest prvih utakmica imali smo četir i gostovanja. Procijenili smo da će to biti teška gostovanja od Siska, dva puta Split, pa doma Spačva, koja je novi član Premijer lige, ali je sastavljena od iskusnih igrača. Nismo se zavaravali i u toj situaciji u prvoj utakmici se četiri igrača povrijede, znači totalni kaos. Žao mi je što nismo dohvatili

Prva pobjeda u sezoni U 7. kolu Premijer lige rukometaši RK Varteks Di Caprio odigrali su najbolju utakmicu do sada.

Pobijedili su ekipu Arene Jadro 42:23 (22:14). U sportskom pogledu pokazali su da se još može računati na njih. U me-

bodove protiv Gorice jer smo bili jako blizu. Tako nam je uz sve i sportska sreća okrenula leđa. Imamo igrača koji su nam na studiju u Zagrebu i pitanje je koliko mi možemo financijski izdržati troškove prijevoza da oni dođu na trening.

Idemo jednim autom. Sve to dodatno utječe na treniranje. Što dalje odmiče prvenstvo, a mi smo bez bodova, to sve opterećuje dečke u svakoj novoj utakmici.

Hoće li se klub igrački uspjeti stabilizirati do kraja sezone?

đuvremenu se pokrenulo i rješavanje financija u klubu te se polagano budi i optimizam glede ostanka u društvu najboljih rukometnih ekipa u Hrvatskoj. U sljedećem kolu Varaždinci su gosti ekipe Dubrave u Zagrebu.

Prošli smo tjedan imali godišnju skupštinu i ima ljudi koji žele pomoći klubu. Uspjeli smo okupiti desetak ljudi koji će aktivno raditi na tome. Željko Kušter je ostao predsjednik, što je isto važno jer je upoznat s problemima koji nas tište. O financijama sve ovisi, hoće li dečki moći redovito dolaziti na treninge, da imaju sportsku opremu i da možemo ići na natjecanja i utakmice. Ako se to ostvari i ako još dobiju za sok i sendvič, mislim da će to biti velika stvar i ne bismo smjeli strahovati za status.

FINANCIJE Rukometni klub kao i nogometni i odbojkaški osjeća posljedice kredita

Lošije stanje ne može biti

Usporedo sa sportskim trebali bi se riješiti i ostali problemi

RK Varteks Di Caprio, kao i NK Varaždin i OK Varaždin, u finacijskim su problemima, ne samo zbog opće krize već i zbog kredita koji su podigli kod banaka te im sada vraćanje rata uz redovite obveze stvaraju dodatne poteškoće.

Klub je u financijskim problemima, vidi li se realan izlazak?

Mi smo već dvije godine svjesni da je na svjetskoj razini kriza, pogotovo u Hrvatskoj. U rukometu mogu funkcionirati tri ili četiri kluba, ostali smo u istoj ili sličnoj nezavidnoj situaciji. Sve u svemu, teško

je. Nadam se da će klub to moći izdržati. Problem je i na razini države i Zakona o sportu. U gradu Varaždinu bi se također trebali odlučiti koji će se sportovi sufinancirati, da se pronađu sponzori koji to mogu pratiti. Neće se moći svi klubovi financirati samo iz gradskog proračuna. Kriza je i u firmama. Mi nosimo ime Varteks Di Caprio, a i sami vidite da su i oni u krizi. Oni nam ipak pomažu, ali na neke druge načine, no mi ne mijenjamo ime kluba. Mislim da je to pitanje tradicije od 1955. godine kada je klub osnovan. Nadam se da

ćemo to i očuvati. Mislim da je to s nogometnim klubom bilo malo nespretno, navodno su sponzori tražili da se makne Varteks, ali na kraju ipak ništa nisu ispoštovali. Mislim da je Varteks u sportskom smislu ipak brend Varaždina koji se godinama stvarao. Nadam sa da budu bolja vremena. Lošije stanje od ovog u našem klubu i varaždinskom sportu ne može biti. Mi smo nešto pokrenuli na skupštini i ima ljudi koji hoće pomoći. Međutim, iz te krize se ne može preko noći.

Bit će potrebno godinu ili dvije da se klub oporavi u financij-

skom dijelu. Važno je da se ne prekine rad s mladima, za to se moraju naći sredstva.

Najviše igrača mi smo uvijek imali iz svojih redova. Prije dvije godine imali smo jako dobru zamisao da okupimo mlade reprezentativce koji su bili svjetski prvaci, ali nestašica i kriza u gospodarstvu dovele su do toga da su igrači jednostavno potražili sreću u drugim sredinama.

Optimizma ipak ne nedostaje?

Nadam se da naš klub i varaždinski sport može izaći iz te krize, i mora.

Sport 35

25. listopada 2011., br. 388

KICKBOXING Bliži se finale Biggers Bettera u Varaždinu

Za najizdržljivije J U finalnim borbama po boksačkim pravilima susrest će se borci koji mogu u

dva sata izdržati tri zahtjevne borbe Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Interes

Siniša Kovačić glavni je organizator velikog borilačkog spektakla u Gradskoj sportskoj dvorani

Gluhi malonogometaši koji su izborili ulazak u viši rang kih disciplina - od boksa, kickboxinga, muay thaija i dr., a bore se po isključivo Biggers Better boksačkim

U konkurenciji i Ivica Bačurin U uvodnom dijelu Biggers Better finala održat će se K-1 mečevi po WKN federaciji. Treba napomenuti da je jedan od pobjednika kvalifikacijskog turnira Ivica Bačurin, hrvatski boksački prvak, višegodišnji amaterski reprezentativac, a sada uspješan profesionalni boksač. Ivica je pobjednik kvalifikacijskog turnira u Bugarskoj i u Varaždinu uz podršku domaće publike nada se kruni i naslovu kralja Biggers Bettera.

Organizator događaja i vlasnik prava za Biggers Better i WKN Hrvatska je trostruki svjetski profesionalni prvak u kickboxingu i K-1 Siniša Kovačić i Fight Club “Kovačić” Varaždin, a cijelu manifestaciju medijski pokriva Regionalni tjednik.

pravilima.

Spektakl U Varaždinu se očekuje veliki borilački spektakl.

Između ostal i h d o l az i jedna od najvećih zvijezda k-1 sporta ikada, kao gost iznenađenja.

On će predati krunu pobjedniku turnira, dovodi ga vlasnik Biggers Bettera i predsjednik WKN federacije Stephan

Cabrera.

Organizacija WKN ima razrađeni i uhodani scenarij za veliki show i ne prenosi ga bez razloga Eurosportu. Izravni prijenos bit će i na jednoj d o ma ćoj T V postaji, a upiti za ulaznice već dolaze iz brojnih zemalja u kojima su ovakve borilačke priredbe popularne.

U tijeku su prijave za audiciju hostesa i ostalog pomoćnog osoblja koje će nastupati na finalu.

ort Eurosp a i jedn TV ća doma živo će au postaj siti ovaj preno ađaj dog

MLADI I PERSPEKTIVNI GIMNASTIČARI Protekle subote gimnastičari i gimnastičarke GK Vindija sudjelovali su na trećem kolu kupa države. Na žalost, zbog bolesti i povreda, nastupili su u malo smanjenom broju, s devet natjecatelja i natjecateljica, od čega je Ana Friščić osvojila prvo mjesto u višeboju juniorki, Nera Hainš zauzela je peto mjesto u B programu, isto kao i njene klupske kolegice sestre Lešćak - Orhideja i Rahela. Laura Gotić u najmlađoj kategoriji mlađih kadetkinja,

Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 27.10.2011. kuglana - kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 – KK Obrtnik OR s početkom u 18,00 sati - kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Čakovec s početkom u 20,00 sati 28.10.2011. kuglana - kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Cesta s početkom u 18,00 sati - kuglačka utakmica KK Varteks – Zabok s početkom u 20,00 sati 29.10.2011. velika dvorana - rukometna utakmica ŽRK Koka – ŽRK Tvin Trgocentar s početkom u 18,30 sati 30.10.2011. mala dvorana - odbojkaška utakmica OK Varaždin 2 – OK Plavi s početkom u 18,00 sati kuglana - kuglačke utakmice Pojedinčanog prvenstva u kuglanju Varaždinske županije s početkom u 10,00 sati

U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 16. prosinca održat će se najveća borilačka priredba ikada održana u Varaždinu. Riječ je o finalnom devetom turniru Biggers Better. Do sada je održano sedam kvalifikacijskih turnira po cijeloj Europi i pobjednici turnira okupit će se u Varaždinu.

Pobjednik svakog kvalifikacijskog turnira dobiva 15.000 dolara i plasman na finalni turnir 16. prosinca u Varaždinu. Svaki kvalifikacijski turnir izravno prenosi TV postaja Eurosport.

U varaždinskoj Areni pobjednici svih turnira borit će se za nagradu od 25.000 dolara i zlatnu krunu kralja Biggers Bettera.

Biggers Better je turnir koji se održava po boksačkim Biggers Better pravilima, kategorija plus 85 kg, a najčešće je većina boraca iznad 100 kg, borba traje tri runde po tri minute, na završnom turniru sudjeluje osam boraca i bore se u četvrtfinalu, polufinalu i na kraju u finalu. Što znači da finalisti u dva sata imaju tri borbe, tako da na ovom zahtjevnom turniru nastupaju samo najbolje pripremljeni i najizdržljiviji borci, a s obzirom na to da je u Varaždinu finale, borci su još spremniji i motiviraniji.

Borci dolaze iz svih borilač-

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR

nakon pada s grede, zauzima koji su ujedno bili i u ulozi 11. mjesto, a Ana Sambolec sudaca.

- S obzirom na sve, prezauzima šesto mjesto. Kod dječaka, najbolje se plasi- zadovoljni smo s početkom rao Mateo Žugec, osvojivši drugog dijela sezone te vjevisoko drugo mjesto, dok rujemo da će nas u sljedećem je Marko Sambolec završio kolu za 15-ak dana sreća više natjecanje na četvrtom, a poslužiti, po pitanju zdravlja Dorijan Kušter na sedmome i povreda naših natjecatelja - izjavio je glavni trener Emil mjestu.

Varaždinske gimnastičare Šanjek. na natjeca nje su vodili Mladi gimnastičari Vindije treneri Ivan Oskoruš i Marija Zemljić,

Gluhi izborili 1. ligu Državno prvenstvo gluhih Hrvatske u malom nogometu - 2. liga, održalo se u Požegi od 15. do 16. listopada. Sudjelovale su ekipe: Sisak, Požega, Slava Raškaj - Zagreb, Nova Gradiška, Zadar i Varaždin. Ekipa Varaždina osvojila je 1. mjesto.

Evo i svih rezultata Varaždinaca: Varaždin - Zadar 4:3, Nova Gradiška - Varaždin 1:6, Varaždin - S. Raškaj - Zagreb 9:8 (6:6) i Požega

- Varaždin 6:3.

Za ekipu Varaždina nastupili su: Dražen Katalenić, Mišel Dominko, Josip Novosel, Marko Strjački, Jakov Kolarić, Marijan Cmuk i Dalibor Međimurec. Treneri: Nenad Premužić i Robert Šinko.

U pratnji bila je i predsjednica varaždinskog Saveza gluhih Nevenka Kolarić. Osvojivši 1. mjesto, izbori su ulazak u 1. ligu koja će se igrati u 2012. godini.

Mario obranio naslov U Sesvetama je održano PH u precombatu za kadete, kadetkinje i juniore. Na prvenstvu je nastupilo 32-oje mladih boraca. Među njima nastupio je i Mario Koren, član SK „Omega-gym“ Kneginec u kategoriji do 60 kg za kadete. U finalu se sastao s Mislavom Jelićem, koji je član SK „Pit Bull“ Zagreb. Mario je pobijedio odlukom sudaca te time obranio naslov prvaka Hrvatske u precombatu.

Prehrana sportaša Udruga Zdravo mršavljenje predstavlja jedinstveni i inovativni program kontrole težine za sportaše i rekreativce. Program zdravoga mršavljenja Grazia nudi korisnicima usluge liječnika, nutricionista, wellness savjetnika i instruktora joge. Osim

stručnih savjeta posjetitelji će biti darivani posebnim nagradnim kuponima.

Predavanje “Zdravo mršaviti i ostati u formi” dr. Tatjane Cikač i gostiju održat će se u srijedu 26. listopada u 19 sati u Spa centru Lavandula, Kolodvorska 4, Varaždin.

36 Sport

25. listopada 2011., br. 388

KOŠARKA Raslojavanje A2 lige već na samom početku natjecanja

Uvjerljivi Varaždinci J KK Vindija pobijedila je u gostima ekipu Ivančice 65:62, a KK Grafičar iz Ludbrega izgubio je

Ž U PA N I J S K I NOGOMETNI SAVEZ

Dubravka na vrhu U 11. kolu 1 ŽNL Varaždin postignuti su sljedeći rezultati: Sloboda (VŽ) – Zadrugar 0:2, Mladost (Š) – Novi Marof 0:3, Bednja – Udarnik 32 4:1, StrugaRovokop – Dubravka 0:2, Orač – Sračinec 3:1, Trnje – Plitvica 1:4, Jalžabet – Polet (C) 1:4, Zelengaj - Rudar 47 1:2.

Na prvenstvenoj ljestvici Dubravka je prva ali uz isti broj bodova sa Zelengajem.

U sljedećem kolu u subotu 29. listopada u 14,30 sastaju se Sloboda (VŽ) – Bednja, a u nedjelju u isto vrijeme Udarnik 32 – Mladost (Š), Zadrugar Rudar 47, Polet (C) – Zelengaj, Plitvica – Jalžabet, Sračinec – Trnje, Dubravka – Orač, Nov i Marof – Struga-Rovokop.

od ekipe Međimurja s rekordnim rezultatom od čak 141:60 na svom parketu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Rezultati u prva dva kola A2 košarkaške lige pokazali su da će se liga ubrzo razdvojiti na dva dijela jer do sada ekipe imaju ili dvije pobjede ili po dva poraza.

U 2. kolu A2 košarkaške lige sastala su se dva predstavnika iz Varaždinske županije. U Ivancu u dvorani SS Ivanec susret su odigrali košarkaši KK Ivančica i KK Vindija, a bili su bolji Varaždici 65:62 po četvrtinama 18:11, 19:7, 9:23, 19:21. Po kretanju rezultata vidljivo je da su gosti odigrali odlično prvo poluvrijeme s postignutih 37 koševa. Domaći košarkaši smanjili su vodstvo Varaždinaca u drugom dijelu, ali nisu uspjeli preokrenuti rezultat, već se moraju zadovoljiti porazom od svega tri koša.

Rutina KK Ivančica nastupio je u sastavu Rajh L. 2, Putarek Lj. -, Martinčević Smodek M. -, Lukinić K. 12, Putarek J. 2, Cujzek D. 0, Komes D. (cap.) 15, Kapustić M. 2, Morović E. 16, Sayemel-

dahr F. 7, Tobias S. 0, Mikac L. 6. Trener: Manjerović Z. U KK Vindija Skupnjak A. 0, Skupnjak D. 8, Novak Ž. 22, Jakšić I. 4, Novak M. 11, Poljak V. 12, Šamarija K. 2, Štefan Z. 0, Golubić D. 0, Nakić A. -, Lenartić V. (cap.) 0, Sakač D. 6. Trener: Mudri V. Treći predstavnik iz Varaždinske županije KK Grafičar iz Ludbrega izgubio je na svojem parketu od ekipe Međimurja 141:60 po četvrtinama 32:18, 38:19, 43:12, 28:11.

Međimurci su u Ludbregu dominirali tijekom cijele utakmice ne dopuštajući domaćinima da ublaže poraz.Za KK Grafičar nastupili su: Triplat 4, Sabol 11, Bačani 2, Dijanošić 8, Horvat 3, Siladić 9, Slatina 2, Novak 7, Kokolek 0, Jalševec 0, Jovanović 4, Biškup 10. Trener: Dijanošić.

Na prvenstvenoj ljestvici vodi ekipa Međimurja ispred Vindije, Mladosti, Podravca, Čakovca i Radnika, koje imaju po dvije pobjede.

Ekipa Ivančice je osma, a Grafičar je posljednji - 12., s po dva poraza.

Košarkaška natjecanja u A2 ligi ove bi godine mogla donijeti više iznenađenja i napetih susreta

Savjetnik 37

25. listopada 2011., br. 388

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

U skladu s recesijom P

rije više od dvadesetak godina, kad je dobit od rada bila poštenije i ravnomjernije raspoređena unutar ljudske zajednice, nije bilo potrebe za prevelikim odricanjem. Usprkos tome, mudrost u organiziranju obitelji te racionalno planiranje zajedničkih izdataka pridonosili su znatno kvalitetnijem životu.

Primjer o kojem je u nastavku riječ, poslužit će kao pouka za današnja općenito teška vremena. Desetljećima, obitelj varaždinskih starosjedilaca za svoju obiteljsku grobnicu kupuje zajednički oveći vijenac.

Naravno, vijenac je već desetljećima od svježih velikih cvjetnih žutih ili bijelih krizantema, a u vazi buket tamnocrvenih ruža. Tijekom nedavnih Svih svetih na istoj sam grobnici bio očevidac nezgodnog zbivanja. Na grobnicu je ipak netko od te velike obitelji donio doista neugledan kričavi plastični, da kažemo - aranžman. Ukupan dojam je bio ne samo jadan, već je doslovce upropaštena dostojanstvena cjelina. Naravno, obitelj je negodovala do dolaska autoriteta obitelji. Stigavši i vidjevši već na licima okupljenih da nešto nije u redu, autoritet pogleda grobnicu, bez riječi uzme to ni slično aranžmanu i stavi iza spomenika. Pouka je ovdje previše za ovu kolumnu, ali svakako za ova recesijska vremena itekako dobrodošla. Kako se može urediti grob najmilijih ako svi kojima je to drago prilože novac za zajednički aranžman, koji udruženim sredstvima, siguran sam, može biti dostojanstven veličinom i stručnom izradom te svakako trenutku. U takvim prilikama dostojanstvo se očituje isključivo sukladnim bojama prirodnih prikladnih materijala!

A maskenbal je za neke druge prilike.

Prehrana mačaka nakon kastracije P

oznato je da mačke fiziološki, u određenim razdobljima svog života, imaju pojačani apetit. Tako će graviditet, dojenje, hladnoća ili veće fizičko opterećenje biti razlogom pojačane potrebe za hranom. No i vlasnik svojim ponašanjem doprinosi tome da mačke jedu preobilne obroke. Posebice ukoliko primijete da je mački neka hrana fina, bez obzira na njen sastav ili ukoliko mačku nauče da će prošnjom svaki puta dobiti barem nekakav obrok hrane. Apetit mogu poticati i neki lijekovi, a posebice nekontrolirano ili nepotrebno davanje kortizona prilikom terapija. Također razni metabolički poremećaji, ali i traume glave mogu biti razlogom pojačanog apetita. No stalne su debate oko pojačanog apetita ili sklonosti debljanju u kastriranih mačaka ili mačora! Treba kao prvo naglasiti da su danas mačke u čak 35 - 40 posto slučajeva predebele, što nekada nije bio slučaj! Problem leži u tome da je današnja najčešća prehrana suhom dehidriranom hranom, koja je proizvedena pretežito od žitarica te stoga posjeduje previše ugljikohidrata. Najčešća negativna posljedica jest zamašćenje jetre i šećerna bolest! No da se mi vratimo na naše pitanje! Kastracija je uz starenje zasigurno jedan od mogućih razloga dobivanja prekomjerne težine. Stoga je bitno da već prije operativnog zahvata vlasnik bude upoznat s mogućom posljedicom. Stoga je potrebno nakon kastracije povremeno izvagati mačku odnosno mačka,

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Agresivan vozač?

V

ozač dok vozi neprestano svojim sposobnostima, osobinama ličnosti, ponašanjem, iskustvom, znanjima o prometu i vještinama upravljanja vozilom utječe na sustav prometne sigurnosti. Sposobnosti vozača pretežito djeluju na njegova znanja o prometu i vještinu upravljanja vozilom, a njegove osobine (crte ličnosti, temperament) pretežito djeluju na njegovo ponašanje. Jedna od crta ličnosti je agresivnost, osobina čovjeka da napada nekog drugog u svojoj okolini. Velika većina vozača najčešće u frustrirajućoj situaciji reagira agresivno. Jeste li i vi među njima? Da biste to utvrdili, odgovorite na sljedeća pitanja: Žurim li i vozim slalom? Ismijavam li i kritiziram druge u prometu? Naglo ubrzavam, naglo kočim? Vozim li na malom razmaku i nikoga ne puštam ispred sebe? U autu imam polugu ili oružje ili nešto slično? Ubrzavam li na žuto kako ne bih trebao stati na crveno? Mijenjam li prometne trake i skrećem bez pokazivača smjera? Trubim li i vičem na druge vozače?

Vozim li bar za 20 km/h više od dopuštene brzine? Spreman sam potući se s drugim vozačima? Imate li makar jedan pozitivan odgovor, određena doza agresije postoji u vašoj vožnji te trebate početi razmišljati kako to ispraviti, jer agresivno ponašanje je i potencijalno, ali i stvarno opasno ponašanje, čija je posljedica učestalo ometanje ili ugrožavanje, a vrlo često i ozljeđivanje sudionika prometa i uništavanje njihove imovine!

kako bismo na vrijeme primijetili povećavanje težine. Vlasnike treba upozoriti da svako hranjenje izvan redovitog obroka treba spriječiti. Svakakve „nagradice“, ostatke od stola koje nam je žao baciti u kantu, treba isključiti, kao i hranjenje zbog prošnje tj. dosadnog mijaukanja životinje.

Ukoliko je životinja isključivo u stanu, potrebno je nešto vremena potrošiti na igru, odnosno kupiti igračke koje će je same motivirati na aktivnost. Treba također znati da će u mačaka prirodno nastupiti debljanje u dobi od 6 do 10 godina i to u prosjeku za 28 posto. Međutim, velika je razlika ukoliko mačke jedu bez ograničenja obroka, jer će tada težina biti veća za čak 30 i više posto, a ukoliko se kontrolirano hrani, samo za 5 - 10 posto. Ono što treba učiniti kod mačaka koje pokazuju sklonost debljanju jest kao prvo smanjiti količinu masti u hrani, povećati količinu sirove vlaknine te vlažnost. Budući da je to vrlo teško učiniti u obrocima koje biste pripremili kod kuće, najbolje je kupiti gotovu hranu predviđenu za kastrate, odnosno pretile mačke. Ono što treba posebno izbjegavati jest forsiranje brzog gubitka težine, jer to kod mačaka može biti čak i po život opasno.

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Oprez, mine!

U

Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata, prema procjenama, bilo je trinaest tisuća km2 miniranog prostora što je predstavljalo oko dvadeset posto ukupne površine kopnene Hrvatske, a prema današnjim podacima Hrvatskog centra za razminiravanje (na dan 16. svibnja 2011. godine), ukupno preostalo minski sumnjivo područje u Republici Hrvatskoj iznosi 799 km2 i prostire se unutar 101 grada i općine, u 12 županija i obilježeno je s više od 15.000 oznaka minske opasnosti. ratnim godinama, od 1991. do 1995., razminiravanje je predstavljalo dio izvođenja borbenih operacija i stvaranja osnovnih sigurnosnih uvjeta za kretanje stanovništva na miniranim područjima, kada su razminiravanje obavljale jedinice unutar Hrvatske vojske, policije i civilne zaštite. U vremenu od ožujka 1996. godine, tj. od donošenja Zakona o razminiranju do prve polovice 1998. godine kada je osnovan Hrvatski centar za razminiranje, planove razminiravanja provodilo je Ministarstvo unutarnjih poslova. Riječ je o opasnom poslu za koji, prema vijestima iz medija, dobivamo dojam da je premalo plaćen. Međutim, ovih

U

dana došla je dobra vijest da je Europski sud za ljudska prava na sjednici vijeća od 27. rujna 2011. donio presudu u korist 25 hrvatskih tužitelja, inače zaposlenika Ministarstva obrane RH, koji su 1996., 1997. i 1998. sudjelovali u razminiranju na oslobođenim područjima Hrvatske, koji su prethodno pred hrvatskim sudovima bili zbog zastare odbijeni sa zahtjevima za isplatu posebnih dnevnica za svoje povremeno sudjelovanje u razminiranju novooslobođenih područja Hrvatske. Tužitelji su obrazložili da su u zastaru dospjeli jer su im nadređeni časnici u vojsci rekli da njihova potraživanja nisu sporna te da će biti isplaćena kada se za to izdvoje sredstva u proračunu. uropski sud za ljudska prava prihvatio je njihov zahtjev za ostvarivanjem i zaštitom prava utvrđenih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i odredio da im se isplate posebne dnevnice za razminiranje te odredio da Republika Hrvatska mora u roku od tri mjeseca nakon pravomoćnosti presude isplatiti svakom od tužitelja iznos koji se kreće se od 400 do 6000 eura te svakom tužitelju po 820 eura na ime troškova sudskog postupka.

E

38 Zdravlje

25. listopada 2011., br. 388

OTKRIVAMO Veliki je porast oboljelih od kronične

Ostajete bez imate opasnu J Smrtnost kod KOPB-a raste više nego kod karcinoma bronha ili od moždanog

udara. KOPB je jedna od najlošije dijagnosticiranih bolesti u modernoj medicini, jer postavljene dijagnoze nema u čak 75 posto slučajeva, upozorava dr. Kolarić

PREDAVANJE I TESTIRANJE

Doznajte što je Pompeova bolest U Varaždinu će u četvrtak i ujedno obave testiranje – biti održano predavanje o poziva predsjednik Društva Pompeovoj bolesti, jednoj Ivan Vujec.

Inače, Pompeova bolest ili od rijetkih neuromuskularnih bolesti koja se danas može li- glikogenoza tipa II je po život ječiti. Organizator je Društvo opasna neuromišićna bolest nedodistrofičara, invalida cerebral- koju uzrokuje statak ne i dječje paraenzilize i ostalih m a tjelesnih inalfa valida grada gluVaraždina, a koz i o Pompeovoj daze, bolesti govorit a će prof. dr. sc. i teška o č i Marija Šoštarbolest - rijetka a ćn iši om ur tuje ko, specijalist Ne se u dojenačkoj, dječjoj i neurolog.

Predavanje će u zgradi Va- odrasloj dobi. Najčešći simpraždinske županije na Fra- tom je progresivna mišićna njevačkom trgu u Varaždinu slabost. Pompeova bolest početi u 17 sati. - Nakon pre- se ubraja u rijetke bolesti, davanja planirano je i testira- a znanstvenici su prije nenje na Pompeovu bolest, koje koliko godina uspjeli naći se provodi tako da se kapne terapeutske mogućnosti za kap krvi iz prsta na filter pa- poboljšanje kliničke slike i pir. Pozivamo zainteresirane zaustavljanje njezina napreda dođu poslušati predavanje dovanja. (vms)

U bolnici u Klenovniku lani hospitalizirano 247 bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolešću pluća Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti i TBC Klenovnik na liječenje dolazi sve veći broj pacijenata s težim oblicima kronične opstruktivne bolesti pluća. O toj bolesti se u javnosti vrlo malo zna, a postaje sve veći javnozdravstveni problem.

Pušenje i zagađenje - U našoj bolnici je lani hospitalizirano 247 bolesnika s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, čiji je skraćeni naziv KOPB. Porast broja oboljelih od te bolesti veći je nego kod karcinoma pluća, gdje također

bilježimo porast broja hos- stvene organizacije da će ta pitalizacija - navodi dr. Vilim bolest već 2020. godine biti na trećem mjestu uzroka Kolarić, subspecijalist smrtnosti! pulmolog iz bolniporast - Smrtnost kod ce u Klenovniku. kronične opstrukDa je KOPB broja d tivne bolesti plusve veći prolih o obolje veći ća raste više nego blem, liječnici a B upozoravaju KOP a smrtnost od kark a r d cinoma bronha posebno tijeko nego ća ili od moždanog kom ovog i sljelu p udara.

Problem je dećeg mjeseca: što je KOPB jedna od listopad je mjesec najlošije dijagnosticiranih plućnog zdravlja, 14. listopada bio je Svjetski dan bolesti u modernoj medicispirometrije, a u studenome ni, jer postavljene dijagnoze se posebno obilježava i Dan nema u čak 75 posto slučajeva KOPB-a. To je nužno, jer je – upozorava dr. Kolarić.

Smatra se da je prvi i najupretpostavka Svjetske zdrav-

čestaliji uzrok KOPB-a pušenje, a rizični faktor je i izloženost zagađenom zraku, bilo na radnom mjestu ili zbog loših klimatskih faktora.

Oštećena pluća No što je zapravo KOPB i koji su simptomi te bolesti?

- Kronična opstruktivna plućna bolest je karakterizirana smanjenim protokom zraka kroz dišne putove koja je djelomično reverzibilna. Najčešće je progresivna i povezana s izraženim upalnim odgovorom u plućima na štetne čestice i plinove iz atmosfere – pojašnjava dr. Kolarić.

Savjeti iz ordinacije Uoči Svjetskog dana šećerne bolesti (1) Š

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ećerna bolest je kronični poremećaj kada organizam zbog nedostatne proizvodnje inzulina ili njegove nedjelotvornosti ne može iz hrane dobiti dovoljno energije tj. glukoze koja mu je potrebna za život. Cijeli poremećaj rezultira povišenom razinom glukoze (šećera) u krvi kao i postupnim razvojem komplikacija osnovne bolesti. Trenutno u svijetu od šećerne bolesti boluje više od 150 milijuna ljudi, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije broj oboljelih u stalnom je porastu, tako da će se već za 25 godina današnja brojka od 150 milijuna udvostručiti na 300 milijuna oboljelih.

U Hrvatskoj danas od šećerne bolesti boluje više

od 180.000 ljudi. Srećom, u samo 10 % oboljelih bolest se javlja već u ranoj mladosti i ovisna je o inzulinskoj terapiji (još uvijek u obliku injekcija). Ispoljava se naglo: pojačanim žeđanjem, učestalim mokrenjem te mršavljenjem i općom slabošću. Navedeni simptomi osobito su opasni u djece. Ako se bolest pravodobno ne prepozna i ne liječi, može uzrokovati i komu. Ostalih 90 % oboljelih su osobe starije životne dobi. U njihovom slučaju bolest nastaje uslijed preobilne i kalorične prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti te stresnog i neurednog načina života. Ispoljava se: blagim umorom, povremenim žeđanjem i češćim mokrenjem. Simptomi su tek neznatno

izraženi, razvijaju se polagano, tako da bolest podmuklo “nagriza” organizam. S vremenom se razvijaju promjene na krvnim žilama (ubrzana ateroskleroza) i živcima, koje vode oštećenju važnih organa (očiju, srca, bubrega i mozga), a zbog oštećenja cirkulacije i živčanog sustava dolazi i do gubitka osjeta, naročito u stopalima, što pogoduje nastanku ozljeda mekih tkiva, širenju infekcije, stvaranju rana koje teško zacjeljuju i odumiranju tkiva. Nažalost, šećerna bolest se u starijoj životnoj dobi često otkriva prekasno, kada su već nastupile komplikacije bolesti na krvnim žilama, a kako “povišen šećer u krvi ne boli”, malo se pažnje obraća liječenju bolesti.

Zdravlje 39

25. listopada 2011., br. 388

opstruktivne bolesti pluća (KOPB), o kojoj se malo zna

daha? Možda bolest pluća IZDVOJENO Listopad proglašen mjesecom plućnog zdravlja

Spirometrijski test 5 minuta do dijagnoze Listopad je proglašen mjesecom plućnog zdravlja, a 14. listopada obilježen je Svjetski dan spirometrije, metode kojom se mjeri kapacitet pluća i brzina protoka zraka kroz dišne puteve. Upravo se tom metodom mogu utvrditi bolesti poput astme, cistične fibroze, ali i kronične opstruktivne bolesti pluća.

- U samo 5 minuta koliko je potrebno da se obavi spirometrijsko testiranje, u svijetu umire 150 ljudi od bolesti pluća, što je moguće spriječiti. Spirometrija je jedan od najpreciznijih i najprihvatljivi-

jih načina mjerenja plućnoga zdravlja, čime se bolesnicima pruža uvid u stanje njihovih pluća – ističe dr. Vilim Kolarić, pulmolog iz Specijalne bolnice u Klenovniku.

Citirao je profesora Marca Decramera, predsjednika Europskog respiratornog društva, koji je rekao da je “smisao Svjetskog dana spirometrije pokazati javnosti kako je jednostavno preuzeti kontrolu nad vlastitim zdravljem putem jednostavnog i bezbolnog 5- minutnog spirometrijskog testa. Zanemarivanjem zdravlja svojih

Pojednostavljeno rečeno, riječ je o bolesti koja postepeno oštećuje pluća, što se više ne može izliječiti. Oboljeli sve češće ostaju bez daha, jer zrak sve teže prolazi kroz njihove dišne puteve. Zbog toga im veliki napor predstavlja i obično hodanje po stepenicama.

Bolesnici s umjerenom i težom kroničnom opstruktivnom bolešću stalno otežano dišu, kašljaju i iskašljavaju velike količine sluzi, posebice kod pogoršanja bolesti. Imaju česte infekcije dišnih puteva, a mogu patiti od osteoporoze pa čak i depresije.

- U kliničkoj praksi najčešće koristimo kliničku definiciju

KOPB: multi–komponentna, multi-sistemska upalna bolest koja započinje s oštećenjem morfologije i funkcije pluća, a progredira brojnim sistemskim manifestacijama, od kojih su, uz učestale respiracijske infekcije i osteoporozu, najznačajnije sistemski upalni procesi (hipoksija, citokini, oksidativni stres), metabolički stres, malnutricija i kardiovaskularni morbiditet. Riječ je o bolesti koja je komplicirana, pa su takve i tegobe bolesnika.

Muče ih i pluća, i srce i, kosti, a uz to mogu imati i psihičke probleme – kaže liječnik.

Osim lijekovima, ističe da se liječenje KOPB-a provodi i

pluća, pušači i oni koji pate od povišenog rizika obolijevanja od plućnih bolesti drastično povećavaju svoje izglede za bolan i mukotrpan ostatak života.”

- Potičemo sve naše bolesnike da na vrijeme prepoznaju simptome svoje bolesti, da se jave svome liječniku, a potom i u naše specijalističke ambulante kako bi se bolest na vrijeme otkrila i započela adekvatno liječiti. Bez hrane možemo preživjeti i više od 40 dana, no bez zraka ne možemo ni 4 minute – zaključuje dr. Kolarić.

uklanjanjem rizičnih faktora, a to su prestanak pušenja, smanjenje zagađenja okoliša, smanjenje profesionalnog rizika i cijepljenje protiv gripe.

Poliklinika za oftalmologiju, ginekologiiju i opstetriciju Jalkovečka 5, Varaždin Telefon: 042/200-443 Mobitel: 098/723-013 Piše: mr. sc. Nataša Brijačak, spec. oftalmologije

Što nakon 40. – naočale ili leće?

KOMPLICIRANA BOLEST Bolesnic i s umjere nom i težom kroničnom opstruktivnom bolešću stalno otežano dišu, kašljaju i iskašljavaju velike količine sluzi, posebice kod pogoršanja bolesti.

Imaju česte infekc ije dišnih puteva, a mogu patiti od osteoporoze pa čak i depresije. Prvi i najčešći uzrok KOPB-a je pušenje, a rizik je i udisanje zagađenog zraka.

SIMPTOMI KOPB-A Ʉ zaduha (osjećaj kao da nemaš zraka) Ʉ osjećaj stezanja i pritiska u prsima Ʉ zamaranje kod najmanjeg napora Ʉ kašalj, posebice jutarnji Ʉ hripanje i fućkanje u plućima

SPRIJEČITI SMRTNOST Dr. Vilim Kolarić, pulmolog

Poliklinika Fokus

U samo 5 minuta, koliko je potrebno da se obav i spirometr ijsko testiranje, u svijetu umire 150 ljudi od bolesti pluća, što je moguće spriječiti.

N

akon 40. godine života nastaje stanje koje se stručno zove prezbiopija. Prezbiopija nije bolest, nego normalna pojava koja zahvaća svakog pojedinca, bez obzira na to je li do tada nosio naočale ili ne. zrok prezbiopije je smanjenje elastičnosti očne leće koje napreduje s godinama. Posljedica je smanjena sposobnost fokusiranja, odnosno gledanja na blizinu.

To je razlog zbog kojeg osobe u početku udaljavaju tekst koji čitaju. onedavno smo problem staračke dalekovidnosti rješavali progresivnim naočalama - sada su na tržištu progresivne kontaktne leće. Radi se o mekim kontaktnim lećama koje su vrlo udobne i s kojima osoba vidi normalno na daleko i blizu. Progresivne kontaktne leće pružaju slobodu osobama iznad 40 godina života te omogućavaju šire vidno polje nego s naočalama. i preporučamo progresivne kontaktne leće od silikon hidrogel materijala koji je izuzetno propustan za kisik te omogućuje cjelodnevno nošenje leća bez opasnosti za oko. Prije početka nošenja kontaktnih leća je potreban očni pregled prilikom kojeg ćete dobiti sve potrebne informacije o nošenju kontaktnih leća i svoj probni par mekih progresivnih kontaktnih leća.

U D

M

Poliklinika Živa Zašto su važni preventivni i ciljni sistematski pregledi (2) K N N

ao što smo naveli u prošlom broju, ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem već postojećih bolesti možemo bitno utjecati na tijek i konačni ishod bolesti. Ranim otkrivanjem metaboličkih poremećaja (kao što su to poremećaji u metabolizmu masti i šećera), prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i liječenje možemo izbjeći ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila, uključujući koronarnu bolest srca i infarkt srca, kao i pogubne bolesti mozga, kao

što je to moždana kap. eprepoznati poremećaji i bolesti utječu na naše zdravlje. Neprepoznata depresija ili generalizirani anksiozni poremećaj teške su i onesposobljavajuće bolesti, ali i čimbenici visokog rizika za razvoj drugih bolesti. Ako su pridruženi već postojećim bolestima, nepovoljno utječu na kvalitetu života i cjelokupni ishod liječenja. Stres i “moderne bolesti” kao što je to burn out ili menadžerska bolest pogubno utječu na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju pojedin-

ca. I potiču razvoj drugih bolesti. eprepoznat i č imbenic i v isokog rizika za razvoj određenih bolesti ugrožavaju naše zdravlje i nepovoljno ili čak pogubno utječu na kvalitetu života.

Utječu i na ishod liječenja već postojećih bolesti. Mnoge od njih preventivnim sistematskim pregledima možemo na vrijeme prepoznati, kako bismo spriječili njihovo neželjeno djelovanje. Uz neznatan utrošak vremena, uz malo truda i brige za vlastito zdravlje možemo osigurati zdraviji, bolji, a time sretniji i produktivniji život.

Mladen Makitan, dr. med., internist Ravnatelj Poliklinike Živa O42/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje CRVENI KRIŽ IVANEC

Trojac koji je krv dao stotinu puta!

Priznanja povodom Dana dobrovoljnih darivatelja krvi

Čak 280 darivatelja Crvenog križa Ivanec ostvarilo je ove godine pravo na zahvalnicu, odnosno zahvalnicu te zlatni i srebrni znak priznanja Hrvatskog Crvenog križa. Onima koji su krv darovali najviše puta priznanja su uručena u petak u Horvatskom na svečanosti kojom je ivanečki Crveni križ obilježio Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, 25. listopada.

Za 100 puta darovanu krv zahvalnicu i zlatni znak priznanja primila su trojica dobrovoljnih darivatelja krvi, Rudolf Gregori-

na i Ivan Sambolek iz Ivanca te Ivan Rožmarić iz Bednje. Za 75 puta darovanu krv zahvalnicu i veliki srebrni znak priznanja primili su pak Ivan Bregović, Josip Zagorac i Marijan Vrček, svi iz Ivanca. - Dan dobrovoljnih darivatelja krv je prilika da ukažemo na značaj i važnost darivanja krvi te iskažemo zahvalnost svim darivateljima za njihovu plemenitost, humanost i ljubav prema čovjeku koju pokazuju darujući ono najvrednije što čovjek može dati – ističu u ivanečkom Crvenom križu. (vms)

25. listopada 2011., br. 388

LISTE ČEKANJA Ministar zdravstva i od varaždin

Na operaciju kuka čeka se jednu godinu J I varaždinska bolnica dobit će dodatni novac za skraćivanje lista. Tjedno će obavljati tri dodatne operacije ugradnje umjetnoga kuka, ali i 12 dodatnih operacija očne mrene, na što se također čeka i po godinu dana Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Liste čekanja za ugradnju endoproteze kuka i operaciju očne mrene u Općoj bolnici Varaždin bit će skraćene. Riječ je o dva postupka na koje pacijenti najduže čekaju: na ugradnju umjetnoga kuka na red se dolazi nakon godinu dana, dok se na operaciju očne mrene u prosjeku čeka 150 dana, ali se na red također često dolazi tek nakon godinu dana.

IT za kvalitetu života U Varaždinu se održava simpozij “Medicinska informatika 2011” jubilarno, deseto okupljanje stručnjaka iz područja medicinske informatike u organizaciji Hrvatskog društva za medicinsku informatiku, izvijestili su iz Varaždinske županije. Uz uobičajene teme

iz područja medicinske informatike, posebna pozornost na ovogodišnjem simpoziju bit će posvećena utjecaju IT-a na poboljšanje kvalitete života u lokalnoj zajednici te Deklaraciji o e-zdravlju koju je objavila Akademija medicinskih znanosti Hrvatske.

Devet lista

Sve manje ovisnika Ove godine je na liječenje od ovisnosti o drogama na Odjel za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Županijskog zavoda za javno zdravstvo došlo 12 novooboljelih, što potvrđuje da se u Varaždinskoj županiji broj ovisnika smanjuje. Istaknuto je to na sjednici Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga koja je održana u srijedu.

Godišnje se na Odjelu liječi oko 250 ovisnika, a broj novooboljelih je s 50 do 60 prijašnjih godina lani pao na 26, što je bilo najmanje u posljednjih pet godina. Čini se da će ove godine ta brojka biti još manja. Inače, od 2000. godine, otkada se vodi Registar ovisnika, na liječenje su pristala ukupno 802 ovisnika. (vms)

Hitni pacijenti ne čekaju, nego odmah dolaze na red, ističe ravnatelj dr. Dubravko Tršinski

To će biti moguće jer će HZZO varaždinskoj, kao i drugim bolnicama, za skraćivanje lista rapodijeliti razmjerni dio od ukupno e n t a dod 20 mi, e j ci opera ojke, lki juunnaa, ZV d što je kao i U at će se prije obavlj ne i d v a tjedna popod m o t n a jav io o sub ministar Darko Milinović. Zahvaljujući dodatnom novcu, liječnicima će biti plaćen prekovremeni rad, a bolnicama nužan medicinski materijal.

Normalan život s...

Augmentativna ili alternativna komunikacija P

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

od pojmom augmentativna komunikacija podrazumjevamo različite alternativne oblike komunikacije. Svi se mi osim govora često koristimo i gestama, mimikom, facijalnom ekspresijom kada se želimo izraziti. Osobe s različitim teškoćama koriste alternativne oblike komunikacije kao potporu govoru ili kao jedini oblik komunikacije. edna od poznatijih metoda je PECS (Picture Exchange Communication System) koji su razvili Frost i Bondy da pomognu djeci s autizmom da nauče komunicirati. U ovoj metodi učimo dijete

J

kako da koristi slikovne prikaze (fotografije, simbole, crteže, riječi…) prilikom izražavanja onoga što želi. U početku koristimo prikaz onoga što dijete posebno voli npr. omiljene igračke. Ovom metodom djeca se uče izmjenjivanju sličica, pravilnom redoslijedu govorenja, združenoj pažnji, a u kasnijim fazama i konstrukciji rečenica, zahtijevanju, izražavanju želja i komentara. Kao alternativni oblik komunikacije mogu se koristiti i komunikacijske ploče ili knjige koje se kreiraju individualno za svako dijete te sadrže slike, fotografije

ili simbole koji predstavljaju djetetove interese i trenutni rječnik. Osim ovih navedenih obilka, postoje i moderniji, skuplji i sofisticiraniji oblici elektroničkih pomagala, poput malih kompjutera koji koriste različite programe koji mogu sintetizirati govor. Koji ćemo oblik odabrati ovisi o individualnim mogućnostima, sposobnostima i interesima djeteta. Pritom je vrlo važna suradnja s roditeljem, koji najbolje poznaje svoje dijete te može dati najbolju povratnu informaciju koja metoda daje najbolje rezultate za njegovo dijete.

Zdravlje 41

25. listopada 2011., br. 388

Ljekovito bilje

ske bolnice zatražio skraćivanje lista čekanja PREGLED KOD SPECIJALISTA

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Tko bira, taj će Divlja ruža i - duže čekati (Rosa canina) Kad su u pitanju prvi pregledi kod specijalista, dr. Dubravko Tršinski ističe da se na svim odjelima varaždinske bolnice na red dolazi u roku od propisanih 30 dana.

No ima pacijenata koji čekaju daleko duže, ali razlog tome je što su zatražili pregled kod točno određenog specijalista.

- Osiguraniku HZZO-a zajamčen je slobodan izbor liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle obiteljskog liječnika, primarnog ginekologa ili pedijatra. U sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle

Liste čekanja za ultrazvuk srca i CT već su ranije skraćene

No treba reći da ministar nije zatražio skraćivanje lista za sve postupke, nego za njih 14.

U varaždinskoj bolnici od toga se obavlja 9 postupaka: spomenuta ugradnja endoproteze kuka i operacija očne mrene, a uz to ultrazvuk dojke, karotida, abdomena i srca, zatim CT, gastroskopija i kolonoskopija.

- Dogovorili smo da ćemo tjedno obavljati dodatnih 12 operacija očne mrene, što će skratiti liste čekanja. Međutim, 150 dana čekanja na taj zahvat je prosjek, jer se na red može doći u roku od 30 dana, ali i u roku od godinu dana. Do toga je došlo jer se prvo izradila lista čekanja na kojoj su pacijenti za koje je poznato da će u roku od godinu dana morati na operaciju. Kada stigne pacijent s uznapredovalom bolešću, mora duže čekati, jer je lista unaprijed popunjena – pojašnjava ravnatelj dr. Dubravko Tršinski.

Složeni zahvat Kad je u pitanju ugradnja umjetnoga kuka, tjedno će se moći obavljati samo tri dodatne operacije. – Taj zahvat nije jednostavan i ne traje kratko, a nužan je cijeli tim u kojem su i dva kirurga. Zbog nedostatka

specijalista, složenosti zahvata i velikog broja pacijenata, listu čekanja nećemo uspjeti značajnije smanjiti – navodi ravnatelj.

Te dodatne operacije obavljat će se poslijepodne i subotom, baš kao i UZV dojke, na koji se trenutno čeka više od tri mjeseca. Pacijenti će o eventualnom novom terminu biti na vrijeme obaviješteni.

Ostale liste čekanja nisu toliko duge, primjerice ona za CT je zahvaljujući boljoj organizaciji posla s godinu dana skraćena na 68 dana. Na gastroskopiju i kolonoskopiju čeka se svega 20 dana, a na UZV srca 32, što je unutar propisanih 60 dana, pa će na te pretrage u Varaždin biti upućivani pacijenti iz drugih bolnica, gdje su liste znatno duže.

- Moram posebno naglasiti da na listama čekanja nisu hitni pacijenti. Isto tako, česti su nesporazumi s pacijentima kojima je liječnik kontrolnu pretragu preporučio za pola godine ili godinu dana. Oni će pretragu obaviti u tom roku ako se na vrijeme naruče. Međutim, ima slučajeva da se zaborave naručiti pa se žale, ali su za to sami odgovorni – zaključio je Tršinski.

u varaždinskoj bolnici, pac ijentu je zajamčen određeni pregled i određena pretraga, ali ne i ime i prezime liječnika – pojašnjava ravnatelj.

Na prvi pregled pacijent, prema propisima HZZO-a, treba doći u roku od 30 dana, što se u varaždinskoj bolnici poštuje.

– Pacijent ima pravo zatražiti da ga se naruči kod određenog specijalista.

Mi ćemo i to poštovati, ali u tom slučaju nismo odgovorni za to što će duže čekati, jer je pacijent sam tako izabrao – navodi Tršinski.

LISTE ČEKANJA U OPĆOJ BOLNICI Ʉ Ʉ Ʉ Ʉ Ʉ Ʉ Ʉ Ʉ Ʉ

Endoproteza kuka – 360 dana Operacija očne mrene – 150 dana Ultrazvuk dojke – 100 dana Ultrazvuk karotida – 75 dana Ultrazvuk abdomena - 70 dana CT – 68 dana Ultrazvuk srca – 32 dana Gastroskopija – 20 dana Kolonoskopija – 20 dana

ŠTO ZNAČI “HITNA PRETRAGA”?

Koji pacijent je hitan i mora hitno na pretragu ili operaciju? Pacijenti i liječnici na to pitanje gledaju prilično drugačije. Međutim, u medicini je vrlo jasno određeno što su to hitna stanja.

– Ja kao pacijent mogu imati predodžbu da hitno moram na pretragu, ali moje stanje ne mora biti hitno. U medicini je pacijent hitan ako mu je značajno narušeno zdravlje ili mu je ugrožen život – navodi dr. Dubravko Tršinski i ističe da bismo procjenu ipak morali prepustiti liječniku.

!

D

ivlja ruža (Rosa canina) porijeklo svojeg imena vuče još iz rimskih vremena. Rimski prirodoznanac Plinije spominje da divlja ruža pomaže kod bjesnoće pa je tako ona dobila svoj latinski naziv (pasja ruža), a danas je u narodu poznata još kao i divlji šipak, šipak, šipurina, obični šipak. Jeste li znali da sto grama šipka ima jednaku vrijednost kao kilogram limuna?!

Sada je pravo vrijeme da uhvatite malo slobodnog vremena i krenete u potragu za bodljikavim grmovima šipka i svojom dozom vitamina C, jer je taj prirodni biljni vitamin neizmjerno dragocjeniji od svih kemijskih preparata tog vitamina.

Kao i crni ribiz, šipak obiluje vitaminom C, a pri kuhanju se u odnosu na druge čajeve ne uništava. aj od šipka veoma je ljekovit. Povećava otpornost organizma protiv različitih zaraza, povoljno utječe na rad bubrežne žlijezde, pospješuje izlučivanje mokraće i tako smanjuje mogućnost nastajanja pijeska i kamenaca u bubrezima, pročišćava krv, liječi reumatske bolesti i uloge, djeluje protiv rahitisa, otklanja proljetni umor, mlitavost i bljedoću, a isto se tako osobito preporuča ljudima u trećoj dobi kojima probavni organi ne apsorbiraju više dovoljno vitamina C iz hrane. Protiv prehlade, šipku dodajemo lipov cvijet i valja ga redovito konzumirati tijekom zime. Zbog kiselkastog okusa ugodno je osvježenje kod bolesti s vrućicom. Čaj kuhamo pet minuta (zbog šipkovih zrna), a pijemo ga samo 2-3 šalice na dan. ipkov čaj svakako bi trebale konzumirati dojilje jer vitamin C prelazi u mlijeko te izvrsno utječe na razvoj dojenčeta. Čaj od šipkovih cvjetova sužava žile te se upotrebljava kod unutrašnjih krvarenja. Šipkova tinktura ojačava korijen kose, a pripremamo je tako da dvije šake narezanoga šipka namočimo u litri rakije. Sladokusci koji vole zdravo neka konzumiraju marmeladu od šipka jer u njoj čak i nakon godinu dana stajanja ostaje još četvrtina količine vitamina C.

Č

Š

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Novi zakon o udomiteljstvu P

očetkom osmog mjeseca ove godine na snagu je stupio novi zakon o udomiteljstvu.

Prvi put je udomiteljstvo podijeljeno na tradicionalno, specijalizirano, hitno i povremeno udomiteljstvo. Tradicionalno udomiteljstvo je udomiteljstvo kojim se pružaju usluge djetetu i mlađoj punoljetnoj osobi bez odgovarajuće roditeljske skrbi čiji psihofizički razvoj i razina funkcioniranja ne odstupaju značajnije od razvoja i odrastanja djeteta iste životne dobi, za koje je procijenjeno da je primjena udomiteljstva u njegovom najboljem interesu te odrasloj osobi za zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba povezanih uz njegovu životnu dob ili

zdravstveno stanje. Specijalizirano udomiteljstvo je udomiteljstvo kojim se korisniku pružaju specijalizirane usluge skrbi kao što su: djeca i mladež s problemima u ponašanju, zlostavljana i zanemarivana djeca, djeca s teškoćama u razvoju, HIV pozitivna djeca i mladež te maloljetne majke s djetetom te roditelji s djetetom za koje je procijenjeno da je njihov zajednički smještaj u specijaliziranu udomiteljsku obitelj u njihovom najboljem interesu. Hitno udomiteljstvo je udomiteljstvo kojim se korisniku radi njegove sigurnosti, zaštite ili drugih životnih interesa mora zbog neke krizne situacije hitno osigurati privremeni smještaj u udomiteljsku

obitelj do prestanka te situacije i stvaranja uvjeta za njegov povratak u vlastitu obitelj. I na kraju, povremeno udomiteljstvo je udomiteljstvo kojim se djeci i odraslim osobama pružaju usluge na privremenom smještaju tijekom pripreme za stalni smještaj u tu udomiteljsku obitelj, ili za dijete ili odraslu osobu koja je na duljem smještaju u domu socijalne skrbi radi njihove prilagodbe na obiteljski način života i pripreme za samostalan život. Udomiteljstvo je plemenit poziv i zahtijeva mnogo odricanja i žrtve, no bez udomitelja ne bismo mogli pomoći osobama koje nisu imale sreće da se za njih adekvatno brine vlastita obitelj.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske Županije

42 Ženski svijet

Cvjetni dom Svisveti E

to, tjedan je već prošao i Svi sveti su nam zaista pred vratima. Nadam se da ste iskoristili prošli tjedan, kako sam vam savjetovala, i razmislili o tome kako ćete ukrasiti grobove svojih najmilijih u ovo hladno i sivo doba. Ovakva kakva je, jesen širi neku melankoličnu atmosferu i jednolično, dosadno i bezvoljno raspoloženje pa se stoga ne čudim da je Dan mrtvih stavljen baš u ovo doba godine. toga vas molim da, ako već niste, zaista još jednom dobro promislite o aranžmanu i uređenju groba. Ako ste se odlučili za suhi aranžman, oni već polako jesu u prodaji i ovih dana do pred sami kraj mjeseca će ih biti sve više i više. ako da sam sigurna da ćete u tom širokom spektru izbora naći onaj poseban i čaroban da krasi grob vaših bližnjih. Suhi aranžmani, naravno, imaju prednost duljeg roka trajanja pa su stoga s jedn e stran e isplativiji.

Istovremeno, svježe aranžmane krase krizanteme, cvijeće koje je obilježje Dana mrtvih i bez kojeg on ne bi trebao proći. Taj

MODNI KAMELEON Inspiracija iz filma “What’s Up Doc”

Vječna fakinka J Najdraži mi je styling s početka filma: baloner, šarena košulja i trapezice, dok je kosa

skupljena ispod dječačke kape. Pravi fakinski look Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

Leticija ZADRAVEC

S

T

25. listopada 2011., br. 388

Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

će cvijet zasigurno pridonijeti razbijanju jesenje monotonije i svila te će grobu dati posebno svečanu čar kad pokraj njega upalite lampaše i to sve zajedno zablista u sumrak. Nebitno za koju ćete se verziju odlučiti, onu suhu ili svježu, bitno je da taj aranžman u vama budi sjećanje na onu osobu na čiji ga grob stavljate.

Kao taka v ć e zasigurno najbolje pristajati grobu i stvarati svoju posebnu atmosferu.

Lijep pozdrav, Letizia

ljepotan Ryan O’Neil, koji je kasnije br iljirao u još jednom Bogdanovichevom remek-djelu, slavnom “Mjesecu od papira“.

Radnja filma vrti se oko četiri identična kofera, ali potpuno različita sadr-

Ovog sam tjedna inspirirana likom Barbre Streisand u odličnoj i zabavnoj komediji “What’s Up Doc” koju je režirao slavni Peter Bogdanov ich 1972. godine p o uzo r u na tzv. screwball komedije. Ovaj oblik komedije je bio popularan 30-ih godina prošlog stoljeća, a uključuju romantični elere Streisand ment, međuigru stylingu Barb Inspiracija u između ljudi različitih ekonomžaja, i njihovim vlasniskih statusa, brze i domi- cima koji svi odsjedaju u šljate dijaloge, neki oblik istom hotelu Bristol. Zbrka preokreta u ulozi i sretni nastane kad se koferi nenazavršetak. mjerno zamijene.

Jedna od vlasnica kofera i glavna protagonistica je Priča s koferima Bogdanovicha su, osim problematična i začuđujuscrewball komedija, inspi- će inteligentna Judy (Barbra rirali i animirani crtići o Streisand), koja gdje god se Zekoslavu Mrkvi pa se film pojavi izaziva nevolje. Judy zato i zove What’s Up Doc u hotelu naiđe na ukoče(u prijevodu “Kaj te muči nog muzikologa Howarda (Ryan O’Neil), koji je došao njofra?”).

Film je proglašen jednom u pratnji svoje naporne od najboljih komedija ikad zaručnice na znanstveni i bio je veliki hit. Nije ni skup u nadi da će dobiti čudo kad je uz fantastičnu st ipendiju. Judy ubrzo Barbru glumio i holivudski počinje proganjati zbunjenog Nela poput legendarne Barbre iz fi Howarlma “What’s Up Doc” da, a kako se radnja od- potjere niz ulice San Fran- košulju i trapezice, a kosa v ija, tako cisca. Nakon silne jurnjave, joj je skupljena ispod djese i koferi zavrzlama oko kofečačke kape. Moram zamijene i ra se ipak rješava, priznati da nisam u sele iz jed- a film završava veliki fan trapeovoj ne sobe u romantičnim zica, ali u ovoj ti n a ij drugu. Na poljupcem.

70’s var ijanti r 70’s va su mi kraju sv i su mi neodoljiJa sam e c i koferi za- o d u š e v l j e ve i apsolutno trapez ljive i vrše kod na Barbrom šik. eodo n Howarda Streisand koja Više fotogratno apsolu i Ju dy u tumač i pravu fija inspiriranih k i š v e l i k o j fakinku. Najdraži jednom od najboi u r n e - mi je njen styling ljih komedija možete b e s n o j s početka f ilma gdje je pronaći na www.regionala košulja i trapez hlače s c e n i obučena u baloner, šarenu ni.com. Živjele 70-e: baloner, šaren

Frizerski salon Nosi se crveno, intenzivno i vatreno O Melanija Galunić, Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

ve se jeseni hrabro i odvažno odlučite na totalnu promjenu boje kose. Kako je već poznato, jesen sa sobom donosi puno kišnih i depresivnih dana. Mnoge žene baš zbog toga žele promjenu na sebi. Postoji li u vama želja za drastičnom promjenom koju nikad niste realizirale? vijek igramo na sigurno, nešto što se lako održava, a nisam ja taj tip, teško se poslije toga riješiti. E pa drage pripadnice ljepšeg spola, ove je jeseni apsolutni hit - crveno. Izbor je zaista velik među nijansama, a naglasak je na

U

intenzivnom i vatrenom. Što je s održavanjem crvene kose koja se vrlo brzo ispire? reba postupati u skladu s tim, između dva bojenja poželjno je staviti preljev koji obnavlja boju i hrani kosu, te koristiti šampone i regeneratore za obojenu kosu. Prkosite tmurnim i kišnim danima novom vatrenom bojom kose koja će biti primijećena čak i ispod kišobrana, a vaš odraz u zrcalu bit će totalno promijenjen. Za ostale savjete i informacije možete nas posjetiti u studenom kada za klijente pripremamo popust na bojenja i preljeve po izboru.

T

Ženski svijet 43

25. listopada 2011., br. 388

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Biserka Vištica, ravnateljica Kopačkog rita od glazbe ce, Beyon volim 80 -ih, a glazbu m i voli klasiku

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Zbogom akne i ožiljci K

onačno je stiglo vrijeme za tretmane koje svi vole, jer pozitivni se učinci vrlo brzo vide! Stiglo je vrijeme za tretmane s voćnim kiselinama! S terminom voćnih kiselina susrećemo se na svakom koraku, desetke, pa i stotine godina. To nije čudno, jer se od davnina težilo lijepoj, zdravoj i mladenačkoj koži. Naime, već je Kleopatra koristila njihov izrazit utjecaj na kožu, kupajući se u mlijeku. iječ je o velikoj obitelji prirodnih kiselina, koje se dobivaju iz voća, šećerne trske ili mlijeka.

S obzirom na građu, razlikujemo tzv. AHA i BHA voćne kiseline, a njihove pozitivne učinke na kožu još je 1997. godine priznala Američka udruga za kontrolu lijekova - FDA. AHA kiseline dobivaju se iz voćnih ili mliječnih šećera. Među njima najpoznatije i najčešće upotrebljavane su glikolna i laktična kiselina, a manje poznate su malična, citrična te tartarična kiselina. AHA kiseline otpuštaju veze koje spajaju mrtve stanice površinskog sloja kože i na taj način stvaraju prostor za tvorbu nove, mlade kože, a istovremeno potiču i tvorbu novih i kvalitetnih kolagenih i elastičnih vlakana. U niskim koncentracijama, koža dobiva samo svježiji izgled, dok u višim koncentracijama (40 - 70 %), koje se koriste u liječničkim ordinacijama, čak i dublje bore postaju znatno pliće, uklanjaju se ožiljci te izbjeljuju pigmentacije i pjege. eđu tzv. BHA kiseline spada salicilna kiselina.

Ona se dobiva iz iste kiseline kao i npr. lijek Aspirin, pa pokazuje i slični, protuupalni učinak.

Vrlo se dobro otapa u mastima, pa je često prisutna u preparatima namijenjenim masnoj, aknastoj koži. S lakoćom otapa komedone i smanjuje upalu, pa se stoga često kombinira i s AHA kiselinama u profesionalnim tretmanima, sa svrhom uklanjanja mitesera, upala i ožiljaka, najčešće nastalih kao posljedica akni. toga, ako imate slične probleme ili jednostavo želite osvježiti i uljepšati kožu, sada je idealno vrijeme za tretmane s voćnim kiselinama!

R

Varaždinci su srdačni i gostoljubivi, tvrdi Vištica

Carpe diem moj je životni moto J Za ravnateljicu Kopačkog rita uspjeh u životu je sklad između privatnog i poslovnog

života, majčinstvo je najljepša stvar na svijetu i priznaje da za kuhanjem nije baš luda Piše: GORDANA IGREC

Rođena Osječanka Biserka Vištica, profesorica biologije i kemije, od 2005. godine na mjestu je ravnateljice Kopačkog rita, najbolje očuvanih močvarnih područja Europe, koje godišnje posjeti i do 30.000 ljudi. Ističe kako će i ubuduće ustrajno raditi na zaštiti, očuvanju i promicanju vrijednosti parka prirode te jačanju njegovog statusa na međunarodnoj razini, a za male ženske razgovore otkrila je što je veseli i što joj svakodnevni život čini ugodnijim i ljepšim.

Jutro započinjete sa... Šalicom kave.

Kako biste se opisali u

tri riječi?

Dinamična, ustrajna, organizirana.

Poštovanje važno Što je najvažnije u vezi?

Ljubav i uzajamno poštovanje i povjerenje.

Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena?

Da. Vrijedi i obrnuto. Što je za vas uspjeh u životu?

Sklad između privatnog i poslovnog života.

Vaš moto u životu?

Carpe diem.

Vaš uzor u životu?

Pametni ljudi od kojih se nešto dobro može naučiti. Što je za vas majčinstvo?

Želim obići Južnu Ameriku Omiljeni parfem?

Iz takta me može izbaTrenutno “Flora” by Gucci. citi...

Knjiga koju biste još jedPovršnost i lijenost.

Iz kuće ne izlazim bez... nom rado pročitali? ”100 godina samoće”.

Mobitela i sunčanih naŠto ste oduvijek željeli očala. učiniti, a niste?

Najdraži film?

Obići Južnu Ameriku. ”Prohujalo s vihorom”.

Najljepša stvar na svijetu.

Kako provodite slobodno vrijeme?

U slobodno vrijeme najradije pročitam dobru knjigu.

Koju glazbu slušate?

Volim Beyonce, glazbu 80ih, a volim i klasiku.

Volite li kuhati?

Ne mogu se pohvaliti oso-

bitom ljubavlju za kuhanjem, ali s obzirom na to da se mora, nije mi teško.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Varaždin sam posjetila mnogo puta i doista je riječ o prekrasnom gradu s vrlo srdačnim i gostoljubivim ljudima.

OTKRIVAMO Što sve radimo kako bismo ostavili dojam da smo teško osvojivi?

“Trzam”, ali ne dam se baš lako!

Sviđa vam se, ali ne želite ostaviti dojam da vas je lako osvojiti? Ignoriranje njegovih i l i nj e z i n i h poziva na kavu ili pretvaranje da ste stalno u žurbi i rastrgani izme-

đu posla i privatnih “obaveza” moglo bi drugu stranu otjerati. Jer, čemu se truditi ako on odnosno ona nikad nema vremena za susret?

Sviđa li vam se osoba, a opet ne želite drugoj strani pokazati da vas je baš

tako lako osvojiti, treba znati pravilno zaigrati igru.

Ključni je trenutak ona prva faza – upoznavanje. Kroz razgovor natjerajte njega ili nju da što više postavlja pitanja, a vi na neka odgovorite, a na neka ne. To će drugu stranu samo dodatno zaintrigirati, pobuditi osjećaj tajnovitosti i želju da više sazna o vama.

Drugim riječima, ostavit će dojam da “trzate”, ali se ne

date baš lako. Jedan od načina je da potaknete raspravu o nekoj aktualnoj temi. Važno je čuti njegovo mišljenje i stav o “životno” važnom problemu.

No ne dozvolite da takva rasprava na kraju završi svađom, već je okončajte smijehom i šalama. Važna je tajnovitost, kako u početku, tako i u dugoj vezi. Upravo je to “drži” živom.

M

S

44 Ženski svijet

25. listopada 2011., br. 388

PRAKTIČNI SAVJETI Kako napraviti stylish pletenicu?

Boemske pletenice jednostavno super J Za ovakvu pletenicu potrebni su vam češalj, gumice i ukosnice u boji kose, lak za kosu, malo dobre volje i truda Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

dijela ijelite kosu na dva 1. Razdjeljkom pod

2. Nakon toga sve žite dva opuštena

repića

ice pričvrstite na 3. Ispletene pleten

močite, a možete namočiti i prste ili češalj dok pletete da izbjegnete statički elekPletenice su zadnjih neko- tricitet.

2. KORAK liko godina doživjele pravi Kad ste razdvojili kosu, modni revival jer su jednostavne za napraviti, a opet uzmite gumice i svežite dva toliko efektne da ih svjetske opuštena repića iznad ili face poput Sienne Miller, ispod uha – ovisno o dužini Rihanne i Salme Hayek nose vaše kose. Ako imate kraću na crvenom tepihu. Bivša kosu smjestite repić više iznad uha tako da se ukrajinska premijerka može “preklopiti” Julija Timošenko za preko tjemena. učinila ih je svoAko pak imajim zaštitnim datni e o d te dužu kosu, znakom, a ajt d o d smjestite reglavni hit šarm , cvjetić pić što niže modnih pista cu i n š a s m ispod uha. diljem svijeta i rajf j n a t i 3. KORAK ove sezone su il m i v i j l d Kad ste nabile maštovite upa om pravili repiće, i zanimljive pleukras ispletite iz njih tenice ukrašene pletenice i pričvrraznim dodacima. stite ih na krajev ima Evo kako i vi možete napraviti ultramodernu ple- gumicama. Podignite i pritenicu u tri jednostavna ko- čvrstite ukosnicama uz vrh raka. Za to su vam potrebni glave, a krajeve ugurajte češalj, gumice i ukosnice u ispod pletenica. I na kraju, poprskajte lakom za kosu da boji kose te lak za kosu. vaša pletenica dulje traje ili 1. KORAK Dobro raščešljajte kosu, da ukrotite onih par “pobjenapravite razdjeljak po cije- glih” vlasi.

Za dodatni šarm dodajte loj dužini i razdvojite kosu na dva dijela. Ako ste netom mašnicu, cvjetić ili čak tanji oprali kosu, lagano je na- rajf s upadljivim ukrasom.

vrh glave 4. Frizuru učvrstite lakom i

dodajte neki detalj

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Hladnoća loše utječe na prirodni štit kože K

ada se temperatura snizi, brojni termoreceptori koji se nalaze na licu označavaju uzbunu i šalju informaciju u mozak u vezi osjećaja hladnoće. Posrednici tada šalju poruku kožnom vaskularnom sustavu, što izaziva vazokonstrikciju žila u koži da bi se održala temperatura unutarnjih organa od 37 stupnjeva.

Koža pati zbog povećanog dotoka krvi u unutarnje organe na račun malih potkožnih

kapilara i djelomično blokira znojenje. dodiru s hladnim zrakom, koža gubi svoju prirođenu sposobnost zaštite. Hladnoća loše utječe na prirodni štit kože - hidrolipidni sloj zbog čega se izlučuje manje vode i zaštitnog sebuma. Posljedica toga je da se epiderma isušuje, cirkulacija kroz kožu se usporava, opskrba kisikom i vodom opada, a time koža gubi vitalnost i postaje podložnija nepo-

U

voljnim klimatskim uvjetima.

U svojim dubljim slojevima koža postaje sve krhkija, a rožnati sloj gubi vlagu: koža postaje “suha”. U krajnjim slučajevima počinje se ljuštiti i koža postaje vrlo “suha”. a sve žene koje trže hranjivu kremu, posebno za “suhu kožu”, koja osigurava trenutni, ali i trajni osjećaj ugode, preporučujem Thalgo Comfort kremu za dan.

Ova krema bogata je hra-

Z

njivim Shea maslacem kao i Algomega kompleksom koji preventivno djeluje protiv starenja. Za sve žene koje traže hranjivu kremu za “vrlo suhu” ili “ekstremno suhu” kožu, preporučujem Thalgo Extreme Comfort kremu za noć. va izuzetno bogata krema sadrži Omega 3 i Omega 6 esencijalne masne kiseline koje obnavljaju hidrataciju i reguliraju ljuštenje i upale kože.

O

Ženski svijet 45

25. listopada 2011., br. 388

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Nikad ne reci – nikad!

B

a najveć za t s o opasn nalnu o i c emo je ženin u prevar lizak b lj prijate On je vaš super prijatelj, desna ruka, rame za plakanje i “opasna” osoba za stjecanje epiteta emocionalne preljubnice

PROVJERILI SMO Jesu li Varaždinke emocionalne preljubnice?

Varam - u glavi!

J Kada mi se upucava neki tip koji mi se sviđa, znam razmišljati o tome što bi bilo s

njim, kad bi bilo. Je li to emocionalna prevara?

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Kada mi se upucava neki tip koji mi se sviđa, ne samo da to prihvatim i koketiram s njim, nego znam razmišljati o tome što bi bilo s njim, kad bi bilo. Mislim da malo koja žena danas to ne radi kad sretne tipa koji joj se sviđa, bez obzira na to koliko kratka ili duga bila njezina veza i koliko god voljela svog partnera - ustvrdila je naša sugovornica iz Varaždina.

Da ili ne?

No je li već samo zamišljanje da ste s nekim drugim emocionalna prevara ili je za to potrebno ipak nešto više?

- Mislim da to nije emocionalna prevara, to je nešto normal n o š to se događa i muškarcima i ženama u vezama.

Prevara ne m ože b i t i kada mi u sekundi proleti kroz glavu kako bi mi bilo s nekim

tko mi se dopao. Čak ni ako danima razmišljam o njemu.

Prevara bi bila kada bih ja nešto poduzela – ustvrdila je jedna naša sugrađanka.

Dakle, ima onih koji i samu pomisao na nekog drugog smatraju emocionalnom prevarom, dok druge misle da se epitet emocionalne preljubnice može osvojiti samo u slučaju kada su u pitanju – konkretna djela. Psiholozi pak upozoravaju kako je najveća opasnost za emocionalnu prevaru partnera ženin blizak prijatelj s kojim ona može pričati satima o svemu i svačemu, a da pritom nema nikakve želje za fizičkim dodirom. Ako sumnjate u to da ste emocionalna prevarantica, zapitajte se s k im ra dije provodite vr ijeme, sa svojim “dobr im pr ijateljem” ili dečkom?

K o m e ćete prvo ispričati što vam se značajno dogodilo danas? Kad ste sa

NEVINO, ALI IPAK BOLI Emocionalna prevara jest nevina, jer nema fizičke i seksualne dimenzije, ali samo na prvi pogled, upozoravaju psiholozi.

Osim što može biti

razorna i nanijeti bol baš kao i fizička prevara, loše se osjećate jer cijelo vrijeme imate osjećaj da nešto skrivate od svog dragog.

Razmišljanje tipa “što bi bilo, kad bi bilo?” (ni)je prevara

svojim prijateljem, flertate li s njime ili ponekad razmišljate o seksu s njime? Ako odgovori na ova pitanja idu u korist vašeg prijatelja, tada ste emocionalna preljubnica jer vaš odnos je preintiman za odnos prijatelj – prijatelj.

No to ne mora nužno značiti propast aktualne veze. Može vam samo sugerirati što vam nedostaje u postojećoj vezi kako biste to pokušali popraviti, ali pritom svom “dobrom prijatelju” morate reći: “Bye, bye”.

aš sam si mislila kakve je reakcije neki dan izazvalo javno priznanje jedne trenerice naših korijena da se spetljala sa svojim učenikom. On sad ima 15, a ona 45 godina, u vezi su već dvije godine, jedno su u drugo zatreskani do ušiju i nimalo ih ne dira što o tome misle drugi! Međutim, njihova je iskrenost, a na kraju krajeva, i hrabrost da o svojoj vezi javno progovore, uspjela rulju totalno izbezumiti. Dok se vrlo mali broj stavio na stranu ljubavi, za većinu je sve to odvratno, bolesno i kažnjivo s obzirom na to da je žena srednjih godina „zavela“ trinaestogodišnjaka, što znači - maloljetnika! li žena ima petlju. A mladac ima muda.

Iako znaju da je to kažnjivo, znaju i to da nije riječ o jednostranom nego o obostranom zavođenju iz kojeg je buknula ljubav. O mogućim posljedicama oboje su dugo razmišljali tražeći razumna rješenja a sa svime su upoznali i svoje obitelji. Ona je razgovarala sa svojom punoljentom djecom, a dečko s roditeljima.

Onda se ova spika proširila na rodbinu, prijatelje, radnu sredinu i školu, a na kraju su bez okolišanja o tome progovorili i u medijima. Čisti fair play! kaj sad? Ništ! Pametan Shakespeare bi rekao:“Mnogo vike ni za što!“ Jer, u biti, ko im kaj može? Kak su se zaljubili, tak se budu i odljubili. Bez obzira na zakonske konzekvencije, osude puritanaca i lokalna olajavanja. Ko da slične scenarije već nismo vidjeli i tu. Samo kaj se oni koji su u takvim ili sličnim vezama o tome nisu usudili javno progovoriti. Pa je sve postala i ostala – javna tajna. O tome se zato i slobodno govori! Jer to nije trač, nego istina u kojoj se još uvijek više olajavaju žene.

Te stare vještice, prasice i kurvetine, jer su si ulovile mladog komada koji bi im mogel biti sin! A kad tip bari mačku koja bi mu mogla biti unuka, to je svima OK. Jedini komentar koji se s tim u vezi može čuti je: „Vidiš ti starog vraga, još more!?“ Srećom, ja ne spadam ni u jednu kategoriju. Kao da sam u ovom ludom svijetu izvanserijski broj. „Ali, mala moja, nikad ne znaš! I zato - nikad ne reci NIKAD!“ - veli jedan moj pametni frend.

A

I

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

25. listopada 2011., br. 388

KUĆE REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA ŽUPAN KLASA: 230-01/11-01/7 URBROJ: 2186/1-02/1-11-1 Varaždin, 20. listopada 2011.

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/2341284 ozn.1967e

Na temelju članka 3. stavaka 2. Odluke o financijskoj potpori udrugama od interesa za Varaždinsku županiju („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ br. 27/05 i 36/09), Pravilnika o kriterijima prioriteta za ostvarivanje prava na financijsku potporu programa udruga od interesa za Varaždinsku županiju („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 42/09) i članka 50. točka 2. Statuta Varaždinske županije („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 15/09, 27/09, 48/09, 36/10, 3/11- pročišćeni tekst), župan Varaždinske županije raspisuje

POZIV

za prijavu programa udruga od interesa za Varaždinsku županiju za financijsku potporu u okviru raspoloživih sredstava Županijskog proračuna za 2012. godinu

1. UVJETI PRIJAVE Sukladno članku 2. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o financijskoj potpori udrugama od interesa za Varaždinsku županiju (u daljnjem tekstu: Odluka), pravo prijave programa po ovom pozivu imaju udruge čija je djelatnost od interesa za Varaždinsku županiju: 1) udruge čijim se programom promiče ostvarivanje najviših vrednota ustavnog poretka: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav, 2) udruge koje provode programe na razini Županije iz područja socijalne skrbi, zdravstva, odgoja i obrazovanja, mobilnosti mladih i poticanja aktivnog sudjelovanja mladeži u društvu, te očuvanja kulturne baštine, 3) udruge koje promiču razvoj civilnog društva, vjersku i političku toleranciju, poštivanje etičkih načela u javnoj službi i medijima, ravnopravnost spolova i dobnih skupina, načela tržišnog gospodarstva i socijalnog poduzetništva, suzbijanje monopolističkog položaja i zaštitu potrošača, 4) udruge koje promoviraju vrijednosti lokalne zajednice kroz upoznavanje, njegu i zaštitu prirodnih i kulturnih dobara, izvornih običaja, podizanje ekološke svijesti građana, osobito mladih.

PONUDA tjedna! Kuća u Trnovcu 160 m² i 1500 dvorišta , useljiva, centralno, kraj vrtića i škole samo 60.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Mala vikendica 30 m² i 900 m² u Beletincu okućnice - 7.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA prilika! Kuća u odličnom stanju 160 m² u Bartola Kašića (svi priključci, termofsada) - 86.000,00 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER kupnja! Starija kuća trosobna 80 m² i 800 okućnice u Doljanu -15.000 € i novija kuća na Dugom Vrhu od 150 m² (centralno) pogled na grad - 43.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Kuća u Vrtlinovcu 150 m² i starija kuća sa velikom okućnicom -27.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

2. KRITERIJI RAZVRSTAVANJA PROGRAMA - PROJEKATA : 1. brojnost pripadnika ciljanih skupina uključenih u provođenje programa, 2. broj članova uključenih u provođenje programa, 3. brojnost korisnika rezultata provođenja programa, 4. multipliciranje učinaka uloženih sredstava vlastitim dobrovoljnim aktivnostima, 5. financijska potpora programu od strane drugih udruga, zajednica ili institucija, 6. suradnja s drugim institucijama u provođenju programa, 7. inovativnost programa, primjena novih tehnologija, ekonomičnost i dugoročnost programa - projekta, 8. promicanje Županije na razini Države, 9. promicanje Županije na međunarodnoj razini, 10. realnost programa u smislu mogućnosti provođenja, 11. ukupna dosadašnja aktivnost udruge - nositelja programa.

KUPUJE se vikend kuća ili kuća u bližoj okolici Varaždina! Mob. 099/404-8241 ozn.62c

Kao poseban dodatni kriterij Povjerenstvo će uzeti u obzir preporuke, mišljenja i ocjene projekta - programa date od strane stručnih organizacija ili institucija iz područja djelatnosti na koje se program - projekt odnosi.

3. PROGRAMI KOJI NE MOGU OSTVARITI FINANCIJSKU POTPORU IZ PRORAČUNA: 1. znanstveno-istraživački projekti, 2. projekti s religioznom svrhom, 3. aktivnosti za koje je odgovorna država, kao što je formalno obrazovanje, osnovna zdravstvena skrb i sl., 4. projekti velikih razmjera za koja su potrebna znatna financijska sredstva ili se baziraju isključivo na investicijskim ulaganjima, izgradnji ili adaptaciji kapitalnih objekata ili kupnji opreme, 5. projekti-programi koji su prijavljeni od udruge ovisne o bilo kojoj političkoj struji ili stranci čime bi se moglo utjecati na neovisnost i održivost programa - projekta, 6. programi koji se odnose na jednokratne manifestacije npr. konferencije, okrugli stolovi, seminari, proslave, izleti i hodočašća i sl. osim u slučajevima kada su navedene aktivnosti dio trajnijeg i sveobuhvatnijeg programa, 7. projekti-programi koji imaju izravnu tržišno-profitnu orijentaciju, 8. projekti-programi koji se odnose na troškove financiranja prostora (zakup, tekućih izdataka, troškove proizašle iz ugovora o radu ili ugovora o djelu), 9. projekti-programi čiji sadržaj i ciljevi nisu sukladni propisima za njihovo područje djelatnosti.

4. ODABIR PROGRAMA I PROJEKATA koji će se kandidirati za financijsku potporu provesti će se u skladu s Pravilnikom o kriterijima prioriteta za ostvarivanje prava na financijsku potporu programa udruga od interesa za Varaždinsku županiju s time da prioritet imaju programi udruga organiziranih u županijske oblike organiziranja (saveze, zajednice i sl.).

5. NAČIN PRIJAVE Sve zainteresirane udruge moraju svoje programe-projekte za financijsku potporu iz sredstava Županijskog proračuna za 2012. godinu prijaviti na PRIJAVNICAMA, koje se mogu preuzeti na web stranici Varaždinske županije ili osobno u službenim prostorijama Varaždinske županije, zavisno od područja djelovanja udruge.

1. Udruge koje promiču razvoj civilnog društva; vjersku i političku toleranciju; ravnopravnost spolova i dobnih skupina; poštivanje etičkih načela u javnoj službi i medijima; mobilnost mladih i poticanje aktivnog sudjelovanja mladeži u društvu koriste prijavnicu 01 koju mogu osobno preuzeti u Upravnom odjelu za poslove Skupštine i opće poslove, prizemlje, soba br. 02, Franjevački trg 7, Varaždin.

2. Udruge koje provode programe odgoja i obrazovanja (obrazovanje, kultura, tehnička kultura i sport); očuvanja kulturne baštine koriste prijavnicu 02 koju mogu osobno preuzeti u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i sport, II. kat, soba br. 210, Franjevački trg 7., Varaždin 3. Udruge koje provode programe zdravstvene zaštite i socijalne skrbi koriste prijavnicu 03 koju osobno mogu preuzeti u Upravnom odjelu za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, prizemlje, soba 018., Franjevački trg 7, Varaždin 4. Udruge koje provode programe iz područja zaštite i spašavanja, tržišnog gospodarstva, socijalnog poduzetništva, suzbijanja monopolističkog položaja i zaštite potrošača koriste prijavnicu 04 koju mogu osobno preuzeti u Upravnom odjelu za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije, I. kat, soba 106, Franjevački trg 7.

5. Udruge koje provode programe iz područja očuvanja prirode i zaštite okoliša koriste prijavnicu 05 koju mogu osobno preuzeti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, II kat, soba 202., Franjevački trg 7, Varaždin Popunjene prijavnice treba poslati na adresu: Varaždinska županija, Franjevački trg 7., Varaždin, s naznakom: Povjerenstvo Varaždinske županije za udruge.

6. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA Krajnji rok za podnošenje prijava programa udruga za financijsku potporu iz sredstava Županijskog proračuna za 2011. godinu je 15. studenog 2011. godine.

Zakašnjele, nepotpune, ili na drugi način podnesene prijave protivno uvjetima iz ovog Poziva, neće se razmatrati. ŽUPAN Predrag Štromar

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆA, blizina Varaždina, 120.000 €. Pod račun stan u Varaždinu/ apartman (more) do 70.000 €.

Mob. 098/267-858 ozn.4266

PRODAJEMO kuće u Varaždinu: Patačićeva, Z. Kunc, D. Cesarić, Slukanova ... Gojanec . www.paurevic-nekretnine.hr , 098/9706-575 ozn.167c

stan blizina bolnice 91 m², lijepo uređeni( velika terasa i garaža) povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

ZAGREB, kuću katnicu, 2 stana, prodajem/mijenjam za manju, u Varaždinskim Toplicama. Tel. 01/3453-876, mob. 095/8439-084 ozn.462a

KUPUJE se jednosobni ili manji dvosobni stan za poznatog kupca,isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

STARIJA kuća za rušenje sa većom okućnicom oko 4 500 m², u Nedeljancu, povoljno. Mob. 098/414128 ozn.303c

NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c

NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846-691 ozn.4335 KUĆU sa tri stana, struja, voda, podrumi, prodajem. Tel. 212-675 ozn.2386b KUĆU u Varaždinu, Hercegovačka ulica, prodajem. Mob. 091/3404353 ozn.4307

STANOVI PRILIKA! Dvosobni stan 52 m² u A.k. Zvonimira, (etažno, pvc) - 45.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRABANICE prilike! Jednosobni 39,70 m², useljiv, papiri uredni, i trosobni od 64 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilika! Dvosobni stan 65 m² u Vukovarskoj(etažno) - 50.000 €, kuća novogradnja u Ivancu 45.000 € mogućnost kupnje na kredit uz povoljnu kamatu 5,5 % na 20 godina! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA prilika! Trosobni

R. BOŠKOVIĆA 30 m², S.Vukovića 30 m², Meštrovićeva 38 m² , Trakošćanska 59 m² (695 €/m²) i 55 m² (800 €/m²). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c LUDBREŠKA 43 m², F.Konšćaka 50 m², B. Radića 52 m², Zagrebačka 78 m², B. Radića 89 m² (880 €/m²).

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DRAVSKA 68 m² (1.050 €/m²), Grabanice 85 m², A. K. Zvonimira / T. Ujevića - 65 m², Supilova 45 m² i 65 m². Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c HITNO – 700 €/m², 1-soban, etažno grijanje, visoko prizemlje, 43,45 m², balkon-jug. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c ZAGREB- Dubrava (kod Nove bolnice) dvosobni stan, 52 m², novogradnja, moguća i otplata u ratama/dugoročni najam. Mob. 098/446-440 ozn.322c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mi-

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad dužnikom RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF, Ljudevita Gaja 68, Zaključkom o prodaji određuje se

JAVNA DRAŽBA

za prodaju nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika I. Određuje se usmena prodaja u stečajnom postupku nekretnina u vlasništvu stečajnog dužnika RENOVA d.o.o. u stečaju, KUČAN MAROF , Ludevita Gaja 68, i to: 1. Nekretnine čkbr. 395/5, površine 664 čhv, upisane u z.k.ul. 980 k.o.

Majerje, čkbr. 394/6, površine 456 čhv, upisane u z.k.ul. 1706, k.o. Majerje i čkbr. 394/1, površine 574 čhv, upisane u z.k.ul. 1679, k.o. Majerje, a koje nekretnine u naravi čine pašnjak i livade u Molvah.

Na navedenim nekretninama upisano je u zemljišnoj knjizi razlučno pravo u korist CROATIA OSIGURANJA d.d. ZAGREB, Marimarska 22 i u korist Republike Hrvatske Ministarstva financija, Porezna uprava - Područni ured Varaždin.

Početna cijena određuje se u iznosu od 122.500,00 kn, porez na promet nekretnina i troškove vezane uz prodaju nekretnine snosi kupac.

II. Ročište za prodaju nekretnine održat će se na Trgovačkog suda u Varaždinu, soba broj 232/II,

dana 08. studenoga 2011.g. u 12,00 sati III. Pravo sudjelovanje na dražbi imaju oni kupci koji su prethodno uplatili osiguranje u visini 10% vrijednosti nekretnine na žiro račun dužnika broj 2489004-1131202922 kod Vaba d.d. banka Varaždin a naznakom-uplata osiguranja u predmetu broj St-34/09.

IV. Kupac je dužan kupovninu platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi , s time da će se uplaćeno osiguranje uračunati u kupovninu. Ukoliko kupac ne uplati u ovom roku kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, čime gubi pravo na povrat osiguranja, a nekretnina će s dosuditi kupcima koji će ponuditi nižu cijenu prema veličini ponuđene cijene ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji će im za to biti određen.

V. Nekretnina se prodaje po načeli „viđeno-kupljeno“, te se time isključuju svi prigovori glede nedostatka kupljene nekretnine. Obavijesti vezane uz prodaju predmetne nekretnine mogu se dobiti od stečajnog upravitelja Stanka Makar iz Ludbrega na broj telefona 0912010001 svakog radnog dana od 8 do 14 sati.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

25. listopada 2011., br. 388

jenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Mob. 098/622-082 ozn.1965e KUPUJEMO jednosobni ili dvosobni stan za poznatog kupca, a prodajemo trosobni i četverosobni sve Varaždin . Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c DVOSOBAN stan, 48 m², Trakošćanska ul., pogodan za poslovni prostor, odvjetnički ured i sl., prodajem. Mob. 098/916-2767 ozn.461a MIJENJAM dvosobni stan od 63,5 m² za jednosobni ili ga prodajem.

Mob. 091/136-2710 ozn.4317 STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.4338

ZEMLJIŠTA

i namješteni stan u J. Merlića 1. Mob. 098/591-195 ozn.1970e

NAMJEŠTENI 2,5-sobni stan, 72 m², Harambašićeva 28B, iznajmljujem.

Mob. 098/267-566 ozn.4269 KUĆU u blizini centra, pogodna za studente, iznajmljujem. Mob. 098/1772-035 ozn.4277

HITNO i povoljno, gradilište, 633 m², Sračinec, uz asfalt, 9.900 €.

Mob. 098/412-682 ozn.141c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem.

Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1966e

JEDNOIPOSOBNI stan 52 m², namješteni, poseban ulaz, Ulica K. Filića. Mob. 098/680-855 iza 16.00 h ozn.2394b

ZEMLJIŠTE – voćnjak u Beretincu, 1 200 m², pogodan za vikend.

Svi priključci uz parcelu. Mob. 095/521-2325 ozn.4281

DVOSOBNI, namješteni stan u Kučanu Gornjem, blizu Getroa, povoljno iznajmljujem. Mob. 091/517-8602 ozn.2387b

IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404 ozn.54c VARAŽDIN, poslovni prostor 21,18 m², Coning etaža 23, Pavlinska 5, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530-876 ozn.4263 GOSTIONICU u Radovcu kod crkve, 65 m² + podrum, sve namješteno, 40.000 €, prodajem. Mob. 098/914-5352 ozn.4294

NAMJEŠTEN 2-sobni, komforni stan, centralno grijanje, osiguran parking, iznajmljujem. Mob. 098/1750-623 ozn.4304 SOBU s uporabom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem muškoj osobi.

Poseban ulaz. Tel. 042/232-235, 098/992-1479 ozn.4314 DVOSOBAN stan, B, Radića 26, 1. kat, 60 m², namješten, 1.800 + režije, iznajmljujem. Mob. 091/1308162, 099/694-8716 OZN.4329 DVOSOBAN stan, Trakošćanska 7, 5. kat, 65 m², nenamješten, 1.300 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 091/1308162, 099/694-8716 ozn.4329

HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, ispod cijene prodajem. Mob. 091/5267870 ozn.4332

DVOSOBNI, namješteni stan, zasebna kuća u dvorištu, iznajmljujem. Može i studentima. Mob. 098/414-128 ozn.303c

PRODAJA/najam tri poslovna prostora: 50, 50 i 100 m², T. Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.2381b

PETEROSOBNI, namješten stan u privatnoj kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 098/846-691 ozn.4335

CAFFE BAR u funkciji, u blizini srednjih škola, prodajem. Moguća zamjena za drugu nekretninu, razne kombinacije. Mob. 098/801591 ozn.4326 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor

AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg.

1 g., full oprema, 3.750 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., full opr., za samo 2.250 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 3.899 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 2.500 € i skuter 125 ccm, ‘06. g., 4.500 kn. Mob. 091/143-7007 ozn.4340

NAJAM

JEDNOSOBNI, polunamješteni stan u Ulici R. Boškovića 1B, cijena 1.300 kn + režije, iznajmljujem.

Mob. 099/8022-581 ozn.4284

POSLOVNI PROSTORI

098/965-6624 ozn.4339

SOBU blizu centra, Anina 15, Varaždin, iznajmljujem ženskoj osobi, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734522 ozn.4253 IZNAJMLJUJEM 3 sobni stan u Ulici braće Radić 28, u Varaždinu. Informacije na tel: 098/379-194 ozn.1972e

STUDENT traži cimera/icu, vlastita soba, lijep stan, povoljno. Mob. 098/969-0581 ozn.4344

POLJOPRIVREDNI STROJEVI SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – pro-

GOSPODARSKA ŠKOLA VARAŽDIN Varaždin, Božene Plazzeriano 4 Školski odbor raspisuje

NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora 1. Predmet natječaja je davanje u zakup poslovnog prostora – sportske dvorane sa svlačionicama i sanitarnim čvorom, ukupne površine 1200 m2.

2. Sportska dvorana daje se u zakup na određeno vrijeme za školsku godinu 2011./2012. u večernjim terminima od 17,00 do 21,00 sat.

3. Sportska dvorana može se koristiti u svrhu rekreacije.

4. Početna cijena zakupa za sportsku dvoranu iznosi 190,00 kuna po satu i utvrđena je Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i postupku za davanje u zakup prostora i opreme, te načinu korištenja vlastitog prihoda u školskim ustanovama nad kojima Varaždinska županija ima osnivačka prava.

5. Ponude se dostavljaju na adresu škole u roku 8 dana od dana objave natječaja u zatvorenoj omotnici s naznakom „Ponuda za zakup školskog prostora“.

Mali oglasi 47

dajem: strižna kosa AL-KO 90, freza Royal 4,5 KS, kosilica Brix 3,5, sve super stanje. Mob. 091/253-7964, 042/234-044 ozn.4305

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑkala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c GLISER 3,7 m; Suzuki 20 KS, prikolica i cerada, sve registrirano. Mob. 098/242-417 ozn.4262 NOVE gume King Meiler, Made in Germany, 2011. g., 195 65 15 – 380 kn/kom, 205 55 16 -550 kn/kom i 185 65 14 – 360 kn/kom. Mob. 095/904-5715 ozn.4276 NISSAN NOTE 1.6, 2006. g., 70 000 km, kao nov, najfull oprema, prodajem. Mob. 098/482-001 ozn.4294 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob.

COMBI IVECO, 1998. g., moguća zamjena za manji. Mob. 098/446-443 ozn.4316 FORD MONDEO 1.8i, ‘98. g., novi model, sačuvani, garažiran, reg.

2/2012, 1.750 €. Mob. 095/5184814 ozn.4314 SKUTER Engage Defiant 4T, odlično stanje, 3 god. star, 3.500 kn, prodajem. Mob. 098/396-516 ozn.1969e

POSAO MLADIĆ, 25 g., vrijedan i pošten, nema SSS, hitno traži posao, B-kat, autopraonica, proizvodnja, poljoprivreda, spremanje drva itd. Mob. 091/919-7362, 683-666 ozn.4255 USPJEŠAN PODUZETNIK traži honorarne djelatnike sa iskustvom na komercijalnim poslovima ili na poslovima trgovačkog predstavnika.

Uvjeti: najmanje SSS i automobil.

Predbilježba za razgovor od 14 do 19 sati na mobitel 098/206-520 ozn.1971e TRAŽIM dvije djevojke za rad u kafiću. Smještaj, hrana osigurani, prijava. Plaća 3.500,00 kn. Mob. 098/9686-296 ozn.4261 TRAŽIMO djevojke u stalni radni odnos, u Bistrou i pizzeriji i studentice za ispomoć vikendom.

Mob. 095/527-0032 ozn.218c CAFFE BAR Rubin hitno traži osoblje za rad. Prijava obvezna. Mob. 091/1233-133 ozn.4347 PRODAJA, prodaja, prodaja! Britanska kompanija traži iskusne prodavače u telemarketingu.

Potrebno iskustvo. Moguća zarada 1.200 €. mjesečno. Pošaljite svoj CV na tina.krystallagoon@gmail. com ozn.345c IZVRSNA prilika! Traže se prodajni predstavnici u vrhunskoj engleskoj kompaniji. Moraju biti u mogućnosti putovati i raditi vikendom.

Potrebno iskustvo. Mladi i entuzijastični. Izvrsna plaća. Mob. 091/528-6705 ozn.345c

Na temelju Odluke o stipendiranju učenika i studenta („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 30/10 i „Službeni vjesnik Općine Gornji Kneginec“ broj 11/11) te Odluke Općinskog načelnika Općine Gornji Kneginec broj 493/11 od 18. listopada 2011. godine, objavljuje se

NATJEČAJ za dodjelu stipendija studentima s područja Općine Gornji Kneginec za šk.god. 2011/2012 1. Općina Gornji Kneginec dodjeljuje stipendije za studente za akademsku godinu 2011/2012, i to: a) redovne stipendije za nadarene studente (temeljem akademskog uspjeha), b) stipendije s osnova braniteljskog statusa.

2. Kandidati svoje zamolbe upućuju u roku od 15 dana od dana objave natječaja u „Regionalnom tjedniku“, na sljedeću adresu: OPĆINA GORNJI KNEGINEC, P.P. 1, 42 204 TURČIN, s naznakom: a) „Natječaj – redovna stipendija za nadarene učenike i studente“ ili b) „Natječaj – stipendija s osnova braniteljskog statusa“

6. Ponude će biti otvorene u Gospodarskoj školi Varaždin, nakon istjeka natječaja.

3. Kompletan tekst natječaja kao i potrebne obrasce zainteresirani mogu podići u Općini Gornji Kneginec svakim radnim danom od 7,00 do 15,00 ili na internet stranici Općine Gornji Kneginec (www.kneginec.hr).

7. O rezultatima izbora natjecatelji će biti obaviješteni u roku 8 dana nakon završetka natječaja.

Općinski načelnik Goran Kaniški, ing.

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

ZUMBA, aeropilates, pilates, vježbe za kralježnicu, cheerleadersice Bravo u Aerobik centru Bravo, Kurelčeva 5 (kod Vatrogasnog doma), 098/763- 025, Dunja ozn.

3969

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno.

“Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građevinski

radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c ČISTIMO grobnice, uklanjamo parafin i hrđu; zaštita – impregnacija.

ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/9615016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove.

Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: servis plinskih bojlera (popravak, čišćenje od kamenca). Mob. 098/450-486 ozn.156c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c

48 Mali oglasi/Zahvale i sjećanja PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123469 ozn.213c

u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji.

Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4323 KERAMIČAR nudi usluge postave keramike, kamena, laminata, hidroizolacija. Mob. 098/637-097 ozn.4324

ŽIVOTINJE

17 GODINA s Vama! Prvi kućni servis u građevinarstvu! Popravite, gradite, izmijenite!. Mob. 095/9206368 ozn.287c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414128 ozn.303c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/4127863 ozn.307c

OTKUPLJUJEMO staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo. Mob. 099/7575-075 ozn.4345 NESTALA je crna mačka, stara 10 g., sterilizirana, duže i guste dlake, na području Grabanica. Mob. 091/5694592 ozn.4285 SVINJE više komada Landres-Piatren, 150 – 180 kg, 13 kn/kg. U cijenu uračunata i obrada. Mob. 099/406-2642, Varaždin ozn.4190 KUNIĆI, očišćeni, 1.5 – 2.5 kg bez iznutrica, 40 kn/kg. Tjedna dostava za grad Varaždin. Mob. 092/2429769 ozn.4259 PILIĆI živi 12 kn, očišćeni 19 kn.

Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657172, mob. 098/651-089 ozn.4297 ODOJCI 25 kg, muški, moguće klanje. Upitati: Lukačić, Kneginec D., tel. 690-421, 098/9945- 634 ozn.4308

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

PILIĆE hranjene isključivo domaćom hranom, prodajem. Cijena 12 kn/kg.

Mob. 098/607-999 ozn.4319

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građevinska limarija, sve vrste materijala. Građevinski obrt, mob.

098/417-373 ozn.343c NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje, dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo! Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741 KNAUF+FASADE – sve vrste knauf sistema, toplinske fasade, bojenje fasada, ličilački soboslikarski radovi. AKCIJE! Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.3872 „IVOGRADNJA I PRIJEVOZ“ – obavlja sve građevinske radove, usluga prijevoza i auto dizalice (12 m). Mob. 098/852-912 ozn.4017

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva i grab, piljeno i kalano na 25, 33 cm…Dostava 24 h. Mob. 098/226-301 ozn.347c PRODAJE se šamotno brašno i stara šamotna opeka na lokaciji Ciglane Cerje Tužno, Cerje Nebojse 2, Maruševec. Za sve informacije obratiti se g. Valdi Brajković, mobitel 091/3750-008 ozn.346c PEĆ Stadler za centralno grijanje (ugljen-drva-plin), plinski plamenik Weishaupt, ekspanziona posuda, pumpa Grundfos. Tel. 042/261-031 ozn.4260 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza.

Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 098/190-0201 ozn.290c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/9084793 ozn.4027

PLIN. ŠTEDNJAK – dimnjak; radio sa pločama + kazet. + 2 zvuč., očuvan; gitara nova, akust.; friteza 5 l, nova; dekor 4 m + zavjese nove: kaput muš. zimski + hlače, br. 56, novo.

Mob. 099/695-7809 ozn.2392b

IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, akcija izotoplinskih fasada te postavljanje keramike. Mob. 095/922-0257 ozn.4117

PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn. Mob. 091/883-6732 ozn.4303

SOBOSLIKARSKO-ličilačke i fasadne radove izvodi solidna ekipa, kvalitetno i povoljno. Mob. 095/8607941 ozn. 4106

OGRIJEVNO drvo grab, bukva, kratko piljena, cijepana, prodajem. Dostava. Mob. 099/741-8699, 091/188-7491 ozn.4310

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4228

BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice od proizvođača – atest, cigla, punioci i ostali građevinski materijal. Mob. 099/350-2647 ozn.4311

PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne, cijena 1.900,00 kn. Mob. 091/5765692, 040/628-016 ozn.4318 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo

KRIZANTEME, špine, margarete, povoljno prodajemo. Poljana Biškupečka, Varaždinska 22, tel. 731-182 ozn.4321

KUPUJEM zlatnike, dukate, srebrnjake i stari novac. Mob. 099/694-8716 ozn.4329

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno.

Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno grijanje, vodovod, kanalizacija. Mob. 095/8621230 ozn.342c

OPREMA za lokal, stolovi, stolci, hladnjaci i dr. Mob. 098/446-443 ozn.4316

KUPUJEM starinski namještaj, sliku, sat, stari nakit i razne starine. Tel. 214-616, 091/250-4765 ozn.4325

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci.

Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c

malo korišten, cijena 300 kn. Mob. 091/536-1539 ozn.4315

UMJETNIČKE slike, antikvitete, vaze, goblene, zlato, stari novac i ostalo, prodajem. Mob. 099/7744- 661 ozn.4312 PISAČ laserski Samsung ML 1660,

ŠTEDNJAK na lož ulje (novi, bijeli) i jelove daske (dužine 2, 3, 4 i 5 m).

Mob. 098/948-2436 ozn.4346 LAPTOP IBM R50e, Intel Pentium M 1.5, 1.5 Gb RAM, 40 Gb HDD, original Windows XP i laserski miš, očuvano, 1.000 kn. Mob. 095/8031288 ozn.1968e

25. listopada 2011., br. 388

srebra, računala, starina, čekova u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c EXTRA brze pozajmice o krediti bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i zaposlene do 50.000 kn! Mob. 091/303-8054 ozn.176c ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c GOTOVINSKI te hipotekarni krediti za sve zaposlene i umirovljenike.

Mob. 092/111-9630 ozn.297c POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h.

Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata te sindikalnih kredita.

Isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.460a KREDITI bez jamaca, pozajmice, zatvaranje crnih lista. Mob. 091/1854493 ozn.4293

KREDITI FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 78. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4299 ODMAH saznajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.4330 KREDITI: nove 3 kreditne linije.

Više od 8 godina iskustva u radu. Jedinstvena kreditna linija za umirovljenike. Mogućnosti i bez gledanja HROK-a. Brzo i besplatno savjetovanje. Mob. 098/137-5727 ozn.459a NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn).

Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog.

30.000 € - do pola plaće obustava.

Mob. 099/865-3200, 098/905-5687 ozn.237c SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%. Pozajmice za 24 sata! Info: 091/472-4723, 091/7880738, Vesna ozn.237c AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata,

SJEĆANJE voljenoj majci, baki i prabaki

JAGI ŠTEFIČAR Kći Nada, unuk Igor sa suprugom Danijelom, praunuka Lucija

ZAHVALA povodom iznenadne smrti voljenog supruga

DAVORINA DARABUŠA preminulog 20. 10. 2011. godine u 53. godini života.

Najiskrenije zahvaljujem svoj rodbini, prijateljima, susjedima, znancima, „Udruzi zdravog življenja“ na pruženoj svekolikoj pomoći, izrazima sućuti te prisustvu posljednjeg ispraćaja na vječni počinak.

Supruga Spomenka

ZAHVALA povodom smrti dragog i voljenog sina, brata, šogora i strica

DAVORINA DARABUŠA

MALI OGLASI već od

40 kuna AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.4301 KRATKOROČN E pozajmice na bazi zaloga. Mob. 091/7830-836 ozn.4306 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/147-4203 ozn.4334 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih.

Mob. 099/579-5712, 092/119-0041 ozn.4334 KREDITI i pozajmice, brzo i efikasno, penzioneri i zaposlenici. Mob. 091/907-0528 ozn.4334 KRATKOROČNE pozajmice bez HROK-a i jamaca u 24 h, zatvaranje ovrha. Gotovinski krediti svih banaka. Zaposleni i umirovljenici do 85 g. starosti. Mob. 099/2507-727 ozn.463a

POZNANSTVA FREYA – LINE: tarot majstori, vidovnjaci, astrolozi. Saznajte budućnost i sudbinu Vašeg posla, ljubavi, braka i zdravlja!

Nazovite s povjerenjem! Tel. 060/300-007, cijena: 1,71 kn/ min (fiks), 2,92 kn/min (mob) ozn.4282 POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 62 g., traži žensku osobu 52-55 g., radi moguće trajne veze. Samo SMS: 095/579-4358 ozn.2187 GOSPOĐA u mirovini 58 g. traži ozbiljnog, situiranog, slobodnog gospodina, 60-70 g., za ozbiljnu vezu. Mob. 098/161-8383 ozn.4343

Zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i velečasnom župe sv. Nikole. Svima veliko hvala na pruženoj utjesi i ispraćaju dragog Davorina na vječni počinak.

Mama Vilma, brat Velimir, šogorica Iva, nećaci Hugo i Oleg

SJEĆANJE na voljenu i nikad zaboravljenu

IVANČICU KUČINIĆ – NANU 15. 10. 2008. – 15. 10. 2011.

Tvoji najmiliji

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kuna!!!

Zahvale i sjećanja 49

25. listopada 2011., br. 388

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV GOSPODINU

ZLATKU ŠIPEKU dipl. pravniku 13. 10. 1951. – 23. 10. 2011 TVOJ ŽIVOT JE NESTAO U TRENU, A SJEĆANJA NA TVOJ LIK OSTAT ĆE VJEČNO. Ožalošćeni: Supruga Ana, sin Bojan, kćer Mirjana, snaha Danijela, unuka Magdalena, brat Miljenko i ostala tugujuća rodbina

ZLATKU ŠIPEKU

POSLJEDNJI POZDRAV

dipl. pravniku 13. 10. 1951. – 23. 10. 2011.

ZLATKU ŠIPEKU dipl. pravniku 13. 10. 1951. – 23. 10. 2011.

„Nemreš ga narisat, samo moreš o ‘jem pisat.

Si pameten moreš ga stvarati i moreš ga šparati, čak i drugemu dati.

Legendo, u nevjerici da smo Te izgubili ostaješ vječno u našim mislima.

Nemreš ga dišati i nemreš ga čuti, kajti, navek šuti.

Toj je, mam do tebe.

Ne, ni nebe.

Tvoji: Crnčec, Grudiček, Huzjak, Kliček, Petrošanec i Pintarić

More ti vujti , ni za pospravit.

Retki se razme z ‘jim, bavit.

Zgledi da ga ni, a vseposod je okoli.

Na enkrat stane, kak da neče pojti, i neč novega nemre dojti.

POSLJEDNJI POZDRAV

Gda ga je hitro ga ni, gda ga ni ga ni.

Treba si ga je ‘zeti.“

Navek zmanjka, nigdar ga ni dosti.

Od vsih, ostale, same buju kosti, a ‘jega, še navek bu, kak listja vu hosti.

mom velikom i dragom prijatelju

ZLATKU ŠIPEKU Od Vladimira Leskovara i obitelji

Imati Te za kolegu i prijatelja bila je čast i privilegija.

Vrijeme čuva naša sjećanja na Tebe.

SJEĆANJE na našu voljenu i nikada zaboravljenu

Uprava i zaposlenici Zagorje-Tehnobetona d. d. i Zagorja d.d.

VIKTORIJU TURKALJ 30. 10. 1999. – 30. 10. 2011.

Tvoji: suprug Dragan, kći Tajana i sin Dražen s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

DRAŽEN NAMJESNIK

na voljenog

na voljenu

24. 10. 2010. – 24. 10. 2011.

VLADU PRIZLA

DANICU ŽNIDARIĆ rođenu MORAVEC

Niti godina ova što je prošla, niti vrijeme što teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Supruga, djeca, tast, obitelj Petek i Kaniški, zetovi

TUŽNO SJEĆANJE na dragog i nezaboravnog

ĐURU KOLARIĆA 1. 11. 2006. – 1. 11. 2011.

S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme ne liječi, uvijek si u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji supruga Ivka i djeca s obiteljima

27. 10. 2010. – 27. 10. 2011.

30. 10. 2009. – 30. 10. 2011.

Ponosni što smo Te imali, a neizrecivo tužni što smo Te izgubili.

Zauvijek u našim srcima i sjećanju.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina iz srca nikad neće nestati.

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcu Te čuvamo i beskrajno volimo.

Oči nam plaču, srce nam zebe, teško je, dragi tata Vlado, živjeti bez Tebe!

Suprug Petar

SJEĆANJE na našu dragu

DANICU ŽNIDARIĆ

Tvoji najmiliji

30. 10. 2009. – 30. 10. 2011.

*****

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Po dobroti i plemenitosti zauvijek ćemo Te pamtiti i čuvati u našim srcima.

Sin Marijan s obitelji

Tvoji: brat Marijan, šogorica Josipa, nećakinje Irena i Andreja s obiteljima i Marijana

ZAHVALA SJEĆANJE na voljenu

SJEĆANJE

povodom smrti voljene mame, bake i prabake

na dragog prijatelja

BARBARE BOGOVIĆ

24. 10. 2010. – 24. 10. 2011.

TOMISLAVA KUZMIĆA - KUZMU

preminule 20. 10. 2011. u 69. godini života.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

28. 10. 2006. – 28. 10. 2011.

MARGARETU ŠUČUROVIĆ

Kćeri Ljiljana i Dunja s obiteljima

Prijatelji Greda, Grga, Bregović

Zahvaljujemo velečasnom, rodbini i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i ispratili pokojnicu na vječni počinak.

Ožalošćeni sinovi s obiteljima

50 Zahvale i sjećanja

25. listopada 2011., br. 388

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

na voljenog supruga

povodom prerane smrti naše drage supruge i majčice

ŠTEFEKA BODALCA 25. 10. 2004. – 25. 10. 2011.

U tišini vječnog mira neka Te, Štefek, prate moje misli, molitve i sjećanja.

SANDRE DOMJAN

Supruga Katica

preminule 15. 10. 2011. zbog tuđe nebrige sa samo 35 godina života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i svim znancima koji su nam u trenucima najveće boli i tuge izrazili sućut, okitili odar cvijećem i svijećama te ispratili našu Sandru. Zahvaljujemo djelatnicima tvornice „INTINOVA“, djelatnicima ALZAS ALARMS – VABA banka, OŠ Cestica, djelatnicima i učenicima Druge gimnazije Varaždin, NK Polet Cestica, NK Bratstvo Otok Virje. Hvala velečasnom Ivanu Košiću na lijepom ispraćaju.

OBAVIJEST O SMRTI da je naš dragi brat i ujak

ŽELIMIR FUKSA preminuo u Varaždinu 18. 10. 2011. i bio pokopan 24. 10. 2011. godine na Varaždinskom groblju.

Ožalošćeni: sestra Višnja i nećakinje Sonja i Dunja s obiteljima

Ožalošćeni: suprug Robert, kćerkica Lucija, sin Nikola, mama Božena, tata Ivan, sestra Adriana, brat Ivan, šogor Miljenko, svekar Mirko, svekrva Štefanija, šogorica Regina, šogor Mario, Mateja, nećaci Matija i David, nećakinje Lea i Sara

BARICA SAMBOLEC 3. 8. 1928. – 15. 10. 2011.

Preminula u 84. godini života.

Hvala dobrim ljudima koji su je njegovali, liječili i podržavali njen život.

Hvala svima koji su je ispratili do vječnog počivališta.

Gospodine, „Svoju lađu ostavljam žalu, odsad idem kamo šalješ me Ti.“ Hvala Ti što si nas vodila „cestom mira i ljubavi“.

Jadranka s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj baki i svekrvi

BARICI SAMBOLEC preminuloj 15. 10. 2011. u 84. godini života.

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na najdražu

Hvala Ti za sve divne trenutke koje si dijelila s nama.

KATICU SOKAČ

Tvoje Marija, Silvija i Lela

29. 10. 2009. – 29. 10. 2011.

Otišla je iznenada, naglo…

A u našim srcima ostala je praznina koju nitko nikada neće ispuniti…

dragoj

SANDRI DOMJAN Zauvijek ćemo te pamtiti.

Tvoje prijateljice i djelatnice iz INTINOVE d.o.o.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

BARICI SAMBOLEC

SJEĆANJE

Bogatstvo si naše bila i dalje si duša naša, u mislima našim živiš, u snovima našim traješ, a što više dani teku, sve nam više nedostaješ.

JOSIP ROŠKO

Tvoji unuci Sandra i Marko s obitelji

26. 10. 1996. – 26. 10. 2011.

SJEĆANJE

ILIJA PRICA

Zauvijek u našim srcima, mislima i sjećanju.

27. X. 2001. – 27. X. 2011.

Sin Mario s obitelji i supruga Anđelka

Samo oni koji su Te voljeli, znaju koliko im nedostaješ.

SJEĆANJE

Supruga, sin, snaha i unuka

JOSIP MARTINEZ – KIKI 24. 10. 2008. – 24. 10. 2011.

SJEĆANJE

Kad bismo Ti barem mogli dati samo djelić života svoga, da Ti srce zakuca, da Ti pogled zablista,

MARIJAN CONAR 29. 10. 2009. – 29. 10. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

da Ti se veselo lice nasmije, da se vrate sretne godine, da sve bude kao prije.

Supruga i kćerke s obiteljima

Tvoji najmiliji

ANE KOŠĆAK preminule 16. 10. 2011. u 80. godini života.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima koji su u teškim trenucima bili uz nas, izrazili nam pažnju i sućut te je ispratili na vječni počinak.

Kći Marina, unuci Hela i Alan, zet Jamal

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i punice

na jedinog i voljenog supruga

na dragu mamu

VINKA RAJNOVIĆA

KATARINU CEROVEČKI rođ. MAVRIČEK

27. 10. 2010. – 27. 10. 2011.

26. 10. 2003. – 26. 10. 2011.

Kad bi vrijeme htjelo stati, da mi Tebe opet vrati!

Nek’ Tvoja duša s anđelima mirni spi.

u povodu smrti naše drage i dobre tete, sestre, kume i susjede

ANĐELE DROŽĐEK 22. 4. 1930. – 14. 10. 2011.

Sretna bih bila, poput anđeoskih krila!

No ljubav ne umire, kad najdraži odlaze!

Ostaju samo bol, sjećanja i suze..

Al’ život svoju stazu ima, ide po svom krugu, donosi nam zrnca sreće, a veliku tugu!

SJEĆANJE

najtoplije zahvaljujemo rodbini i susjedima Radničke ulice u Hraščici i znancima koji su u teškim trenucima bili s nama. Hvala velečasnom Siniši na molitvi i dirljivom ispraćaju.

Po DOBROTI Te pamtimo, s tugom spominjemo.

Neka Ti nebeski ANĐELI pruže ljubav koju si Ti nama svima darovala.

na

Tvoji: nećakinja Verica s obitelj, sestre Ivka, Marija i Katarina s obitelji

Tvoja neutješiva supruga Viki Rajnović rođ. Mesek

KATARINU CEROVEČKI

Kći Zlata

26. 10. 2003. – 26. 10. 2011.

Obitelj Cerovečki

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti voljene majke, bake i prabake

MARKO KUTNJAK 26. X. 2009. – 26. X. 2011.

SJEĆANJE

U našim si mislima, srcima i molitvama.

na voljenog supruga

ŽIVKA KOLOŽIJA

Tvoja obitelj

26. 10. 2008. – 26. 10. 2011.

Supruga s djecom

SJEĆANJE

TEREZIJE ŠINKO rođene PTIČEK preminule 20. 10. 2011. godine u 91. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, znancima i svima koji su nam izrazili sućut, odar okitili cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: kći Đurđica, unuci Mario i Renata, praunuci Mateja, Andreja i Filip

MARIJANA POZDER 23. 10. 2007. – 23. 10. 2011.

SJEĆANJE

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi…

Dok živimo mi, u našim srcima živiš i Ti…

na

ZAHVALA

Tvoj suprug i djeca

povodom smrti voljene

SJEĆANJE

IVKA ŽELJEŽNJAK 28. X. 2007. – 28. X. 2011.

Naša su srca i misli uvijek s Tobom.

Tvoji najmiliji

MARICE KOLAČKO LJUBICU DOMIĆ

ANDRIJU DOMIĆA

Rastanak je tužan bio, Sto je godina od Tvojeg rođenja, a 23 godine a prije 20 godina se dogodio. kako Te među nama više nema.

preminule 19. 10. 2011. u 77. godini života.

Hvala svima kojima ste još uvijek u mislima i sjećanjima.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kolegama i susjedima na pruženoj pomoći u najtežim trenucima.

Vaši najmiliji

Obitelj i ostala tugujuća rodbina

Zahvale i sjećanja 51

25. listopada 2011., br. 388

TUŽNO SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu suprugu i mamu

na supruga i oca

IVAN HOLI

MILICU MIRIĆ

MARIJANA KOSTANJEVCA

27. 10. 2001. – 27. 10. 2011.

30. X. 2003. – 2011.

24. 10. 2008. – 24. 10. 2011.

Tvoji suprug Nikica i sin Dubravko

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na Tebe!

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga Nada i sinovi s obitelji

Tvoji Jadranka, Iva i Marin

SJEĆANJE

SJEĆANJE

MARIJA ŠINKO

STJEPAN BOGOVIĆ

ZAHVALA

25. X. 1982. – 25. X. 2011.

povodom smrti naše drage, dobre sestre i tete

Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

ZAHVALA

preminule 13. 10. 2011. u 67. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, položili svijeće i cvijeće te ispratili pokojnicu na vječni počinak.

U tišini vječnog mira Tvoj je dom, a mi ćemo Te čuvati u srcu svom.

Kći Nada i unuci s obiteljima

Zahvaljujemo svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima.

Ožalošćeni: sestra Dragica, šogor Tešo, Bonino i Lidija s obiteljima

SJEĆANJE

IVAN ŠMIC 23. 10. 2003. – 23. 10. 2011.

TEREZIJE PUNČEC rođ. GOVEDIĆ preminule 15. 10. 2011. u 73. godini života.

Godine prolaze, a Ti ostaješ u mislima i molitvi zauvijek.

NADE CEROVEČKI

mama, sestra i šogor

povodom smrti drage mame, bake i sestre

rođena NOVOSELEC 30. 11. 1997. – 30. 11. 2011.

SJEĆANJE

JURAJ

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

MAGDALENA

† 17. 10. 1998.

† 29. 11. 1999.

Tvoji najmiliji

CEROVEČKI Godine prolaze, a sjećanje na vas ostaje.

SJEĆANJE

Vaši najmiliji

na preminule iz obitelji

Ožalošćeni: kći Marija, sin Ivan, zet Željko, snaha Željka, unuci Marko, Mihael, Roberto i Sanela, braća Branko i Stjepan

ŠOŠTARIĆ SJEĆANJE na našeg dragog tatu, dedu, pradedu i svekra

POSLJEDNJI POZDRAV dragom bratu, šogoru i ujaku

GUSTAVA GLAVAČA

JOSIPU HENČIĆU

29. 10. 2001. – 29. 10. 2011.

Bog je vidio da si umoran, zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom“.

Uvijek si s nama u mislima i sjećanju. Željko s obitelji

Tvoja duša s anđelima mirno spava, dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

MARIJU

ALOJZIJU

† 17. 1. 2007.

† 24. 10. 2000.

Vaši najmiliji Andreja i Željko

SJEĆANJE

Sestra Božena, šogor Josip s obiteljima Hunjet, Prizl, Nekoksa

MILANA † 19. 2. 2002.

na

SJEĆANJE

FRANJO JURKOVIĆ 26. 10. 2010. – 26. 10. 2011.

MARIJU HRUPEK

SJEĆANJE

25. 10. 1998. – 25. 10. 2011.

na voljenog

Tvoji najmiliji

ZVONIMIRA KANJIRA 1. 11. 2007. – 1. 11. 2011.

S ljubavlju, ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tvoju dobrotu i plemenitost.

Zauvijek u našim srcima.

Supruga Marija i kći Nevenka s obitelji

ZAHVALA

Tvoji najmiliji

povodom smrti našeg dragog vujca

BOLNO SJEĆANJE

ZAHVALA

IVANA KOVAČIĆA

na voljenog

povodom smrti dragog brata, šogora i strica

preminulog dana 10. 10. 2011. godine u 83. godini života.

STJEPANA PONGRAČIĆA

FRANJE ŠOKMANA preminulog 15. 10. 2011. u 60. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su nam izrazili sućut i ispratili ga na vječni počinak. Hvala kapelanu Igoru na lijepom ispraćaju i služenoj misi.

Zahvaljujemo rođacima, prijateljima i susjedima na iskrenoj sućuti i položenom cvijeću i svijećama. Posebno hvala dr. Željku Vojnoviću i medicinskim sestrama Internog odjela OB Varaždin te hvala Vatrogasnom društvu Vinica.

BOLNO SJEĆANJE na voljenu

U SPOMEN

MAJU MAŠIĆ

dragim roditeljima

POSLJEDNJI POZDRAV šogoru i strikiju

28. 10. 2010. – 28. 10. 2011.

Neka Bog ti da, što ti nisam ja, kako sam te volio, samo On to zna.

VINCEK

FRANJI ŠOKMANU – NACU šogorica Božena, nećak Antonio, nećakinje Ljerka, Danijela, Blanka i Nikolina s obitelji

Supruga Ružica s djecom

Ožalošćeni nećak Marijan Gerbus i Elizabeta s obitelji

Ožalošćeni: brat Ivan, šogorice Biserka i Božena, nećak i nećakinje s obitelji

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

29. X. 2002. – 29. X. 2011.

Utjeha ne postoji, bol je preteška, a tuga za Tobom vječna.

Roditelji, braća i sestre

TOMI

IVKI

2. XI. 2010. – 2. XI. 2011

2. X. 2008. – 2. X. 2011.

Zauvijek ste u našim srcima i mislima.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

MARIJA OSTROŠKI 23. 10. 2010. – 23. 10. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

TUŽNO SJEĆANJE

ŽELJKICU VINCEK

na drage roditelje

30. 10. 2010. – 30. 10. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

Prerano i prebrzo si od nas otišla, ostavila nam tugu i prazninu.

na voljenog

ROBERTA GRĐANA

Uvijek si nesebično davala sebe, jako je tužno živjeti bez Tebe.

S ljubavlju i tugom sjećamo se Tvoje dobrote i plemenitosti.

Vole Te

FRANJU GREGURINU

KATARINU GREGURINA

Tvoji najmiliji

4. VIII. 1987. – 4. VIII. 2011.

24. X. 2001. – 24. X. 2011.

Sveta misa zadušnica održat će se 30. 10. 2011. u 12:00 sati u Kapucinskoj crkvi.

Suprug Milan, sin Predrag, snaha Jasminka, unuci Matija i Tomislav

25. X. 2009. – 25. X. 2011.

S ljubavlju i tugom Vaše kćerke Ružica, Marija, Ivanka i Đurđica s obitelji

Prošle su dvije godine duge, pune boli i tuge.

Teško je živjeti bez Tebe.

Supruga Ružica s djecom

52 S raznih strana T7 VIS d.o.o.

Adolfa Wisserta 3/a 42000 Varaždin objavljuje

NATJEČAJ

za izbor ponuditelja prijevozničkih usluga 1.) Predmet natječaja izbor je najboljeg ponuditelja za obavljanje usluga prijevoza robe (suncobrana i ostalih tekstilnih proizvoda) unutar i izvan Republike Hrvatske.

2.) Od ponuditelja se traži da navede: - cijene prijevoza cestovnim tegljačem ili kamionom s prikolicom za destinacije: Varaždin – Zagreb, Karlovac, Rijeka, Split, Osijek, Duga Resa, Dubrovnik (HR) Sarajevo, Banja Luka, Šamac, Travnik, Grude (BiH) Beograd, Novi Sad, Aranđelovac, Čelarevo, Zemun (RS) Podgorica, Kotor (MNE) Priština (Kosovo) Skopje, Prilep (MK) Atena, Larisa (GR) Ljubljana, Laško, Radenci, Ajdovščina, Trzin, Kostel, Žalec (SI) Budimpešta, Martfu, Sopron (HU) Beč, Linz, Asten, Graz, Bludenz, Innsbruck, Klagenfurt, Villach, Dormbirn, Wels, Hall in Tirol, Lannach, Zwettl (AT) Bratislava, Hurbanovo, Malacky, Dubnica, Košice, Martin, Nitra, Rimavska Sobota, Vlkavnova (SK) Prag, Ostrava, Brno, Louny, Krušovice (CZ) Rim, Milano, Vicenza, Firenza (IT) Berlin, Frankfurt, München, Stuttgart, Lindau, Homburg, Bremen, Duisburg, Köln, Hamburg, Hannover, Schweinfurt, Loifling, Friedenfels, Nagold, Nürnberg (DE) Zürich, Kestenholz, Schaffhausen, Rheinfelden, Luzern, Zug (CH) Douai, Hochfelden, Saint-Ouen l’ Aumone, Mitry-Mory, Paris (PF) Howald, Diekirch, Ehlerange (LU) Leuven, Kampenhout, Melle, Brussels, Watou, Boortmeerbeek (BE) Amsterdam, Rotterdam, S-Hertogenbosch (NL) Vantaa (FIN) Molndal, Varberg, Spanga, Mallung, Stockholm, Göteborg (SWE) Varšava, Wroclaw, Krakow (PL) Sofija, Plovdiv, Stara Zagora, Varna, Burgas (BG) Bukurešt, Arad, Timisoara, Constanta (RO) Kiev (UA) St. Petersburg, Moskva (RUS) Bobruisk (BLR) Riga (LVA) Kišinjev, Chisinau (MD) Ponude mogu biti i parcijalne, tj. samo za dio traženih zemalja odnosno relacija.

25. listopada 2011., br. 388

10. BAŽULIJADA Osam ekipa natjecalo se u spravljanju graha

Elektraši skuhali najbolji bažulj J Putem ove tradicionalne humanitarne manifestacije, koju organizira Lions club

Varaždin, prikupljeno je oko 20.000 kn za pomoć osobama oboljelim od autizma titulu ije patičn najsim ponijela ice kuhar na Kanižić oli r a K je e iz ekip a d a r Crto

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

U organizaciji Lions Cluba Varaždin u subotu 22. listopada održana je deseta - jubilarna Bažulijada na terasi restorana „Park“. Putem ove tradicionalne humanitarne manifestacije prikupljeno je oko 20.000 kn za pomoć osobama oboljelim od autizma.

Zlatne kuhače Kako doznajemo od dr. Darka Novosela, predsjednika Lions kluba Vararaždin, u pripremanju variva od graha, u našim krajevima nezaobilaznog „bažulja“, nastupilo je osam ekipa koje su uplatom kotizacije za sudjelovanje pomogle skupiti novac za provedbu humanitarne akcije. Tročlani žiri kojem je predsjedala šefica kuhinje Gastrocomovog restorana Park, zlatnu kuhaču za najbolje spravljen bažulj dodijelio je kuharima

HEP-a, srebrna je pripala Cotri, a brončana ekipi Crtorada. Kingsize kuhače za ovu je prigodu s varaždinskim motivima oslikao umjetnik Branko Bobić. Po sudu žirija najbolju kapljicu na Bažulijadi imala je ekipa Autobusnog prometa, prvorazredno meso stiglo je iz Međimurja – iz čakovečkog Lions kluba Zrinski, a najuređeniji štand imali su Lionsi iz Novog Marofa. Inspiracije nije nedostajalo stihoklepcima Cotre čiji pobjednički slogan glasi: „Dobrodošli dragi gosti, samo dajte piti dosti!“. I dok su elektraši HEP-a nagrađeni i za umjetnički dojam, u muljaži „Districtu 126 Hrvatska“ nije bilo ravnih. Titulu najsimpatičnije kuharice ponijela je

Karolina Kanižić iz ekipe Crtorada, a žiri je šarmirao i najzrihtaniji kuhar – Dražen Vitez, član Lions cluba Millenium.

Prohladno vrijeme nije spriječilo sudionike ovogodišnje Bažulijade da se dobro zabave uz svirku tamburaškog ansambla Bilikum, počaste posjetitelje priredbe domaćim delicijama i

vinom te, u konačnici, učine još jedno plemenito djelo. Treba znati da prethodnih godina natjecanje na Bažulijadi nisu zaobilazile ekipe bankara, Termoplina, Ceste, Parkova, Grada ili pak Varaždinske županije, no izgleda da su problemi i kriza učinili svoje.

- vozni park kojim raspolaže - referentnu listu 3.) Uvjeti plaćanja: a) KOMPENZACIJA - VIS KG d.o.o.

- PATTING d.o.o.

- VIŠESTRUKE kompenzacije uz prethodni dogovor obiju strana b) GOTOVINSKO PLAĆANJE 120 dana 4.) Rok za dostavu ponude iznosi 15 dana od dana objave natječaja.

5.) Ponude se dostavljaju na adresu: T7 VIS d.o.o., Adolfa Wisserta 3/a, 42000 Varaždin, s naznakom “Ne otvaraj – natječaj za izbor ponuditelja prijevozničh usluga” 6.) Sve dodatne informacije o natječaju mogu se dobiti na tel: 042/397-325 ili e-mail: natjecaj@vis-cro.com.

7.) Sudionici natječaja pisanim će putem biti obaviješteni o rezultatima natječaja u roku od 30 dana po isteku roka za dostavu ponude.

PRILIKA U petak u Varaždinu gostuje zen učitelj meditacije Genpo Zenji

Prosvijetljeni život u novom dobu Ovaj tjedan Varaždin će po četvrti put posjetiti zen učitelj meditacije Genpo Zenji. Tom prilikom u petak 28. listopada u 18 sati u Županijskoj dvorani održat će javno predavanje pod naz ivom „Prosvijetljeni život u novom dobu“. Predavanje će biti

interesantno svima koji se bave duhovnom stranom čovjeka, ali i otvorenim pitanjima svakodnevice. G enp o Zenji upo zor ava da je prosvjetljenje jedan od mitova n o v o g doba, a rezultat je duboke meditacije i be-

sprijekornog etičkog života.

Kako doznajemo, u Japanu se govori o „pogledu u vlastito biće“. Kada se čovjek poznaje, tada je već napravio jedan veliki korak u smjeru prosvjetljenja. Vrlo mali broj ljudi poznaje sebe i to je odgovor zašto današnja Zemlja izgleda tako kako trenutačno izgleda. Zbog žudnje, mržnje i neznanja, mnogi ljudi ne žele uvidjeti da je sve sa svime povezano i da nije svejedno što razmišljaju, govore ili čine. Zanimljivo

je razmišljanje ovog učitelja meditacije o duhovnosti modernih ljudi, jer svi smo mi duhovna bića, bez obzira na to jesmo li smo toga svjesni ili ne. Vodimo duhovni život bez obzira na to što konkretno radimo. No kada se susretnemo sa samim sobom, kada postanemo svjesni naše unutarnjosti, kada je ozbiljno shvatimo, tada ćemo postići i da svjesno duhovno živimo. Onaj tko je svjestan što osjeća, taj će pronaći vlastitu duhovnost.

S raznih strana 53

25. listopada 2011., br. 388

Stečajni upravitelj GALERIE MARIO NOVAK d.o.o. u stečaju, Ludbreg, Zagrebačka 13, oglašava

JAVNU DRAŽBU ZA PRODAJU POKRETNE IMOVINE U VLASNIŠTVU STEČAJNOG DUŽNIKA Pokretna imovina sastoji se od opreme i potrošnog materijala.

Početna cijena cjelokupne imovine iznosi: 40.637.00 kuna

Kuhari imaju važnu ulogu u društvu i odgovo rnost za hranu, upozoreno na Svjetski dan kuhara

TU KRAJ NAS U Gospodarskoj školi obilježen Svjetski dan kuhara

Nije lako biti kuhar J Kroz ovu prezentaciju mladim budućim kuharima željeli smo skrenuti

pozornost na to koliko je važan razvoj kuhinje danas – rekla je Denžić Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

je razvoj kuhinje u današnje vrijeme jako važan te je nužno Salata od puretine i pi- pratiti svjetske trendove, ali i letine, tjestenina bombon pažljivo koristiti namirnice od kojih se pripremapunjena piletinom, pileći ju jela - rekla je medaljoni s umakom i k a v s iskusna Maod brusnice i još r a h u rija Denžić, brojne delicije od k d pravi a k koja je za puretine i pilei n – e jn svoje kutine, ali i vegeli i č oje ta v u s r linarsko tarijanska jela a, po v i r k t , i umijeće pripremale su ne o uhar k i ć u dosad dose u kuharskom g u bud s o g u bila brojpraktikumu vai dr učenic da ne nagrade. raždinske Gose r z a r Osim što se podarske škole u na taj način žečetvrtak, na Svjetski ljelo pomoći mladan kuhara. dim kuharima u njihovom profesionalnom razvoju, želja Treba stalno učiti Tema predavanja i prezen- je bila da se barem na Svjetski tacije, koja je tim povodom dan kuhara istakne koliko važodržana u školi, a koju su nu ulogu u društvu i odgovorvodili kulinarski majstori Ma- nost za hranu imaju kuhari.

Budući kuhari iz drugog rarija Denžić i Željko Bešenić iz Hotela Minerva te Božena zreda Gospodarske škole bili Pijanec iz Opće bolnice Va- su oduševljeni. Ne samo da raždin, bila je “Održivi razvoj su iz prve ruke mogli vidjeti kulinarske majstore u priprekuhinje”.

- Učenic ima smo željeli manju jela, nego su i sami suskrenuti pozornost na to kako djelovali u njihovom stvaranju

i kreiranju.

- Danas smo naučili kako, primjerice, dekorirati jelo te raditi muffine.

Njih je bilo i najlakše pripremiti.

Naj v iš e sm o s e namučili s pripremom pilećih medaljona s umakom od brusnice – otkrili su budući kuhari. Na pitanje jesu li možda otkrili i koju kuharsku tajnu od vrhunskih stručnjaka, odgovorili su da nam to ne smiju reći. Jer svaki pravi kuhar svoje tajne - nikad ne otkriva. No zato su poručili da ni jednog trenutka nisu požalili što su odabrali zanimanje kuhara, bez obzira na to koliko fizički naporan bio njihov posao. Najviše ih je u to zanimanje privukla ljubav prema kuhanju, a upravo je to i glavna karakteristika koju svaki dobar kuhar mora posjedovati.

- Osim velike ljubavi prema ovom poslu, svaki dobar kuhar mora biti marljiv, krea-

Osobe zainteresirane za kupnju pokretne imovine dužne su položiti jamčevinu u iznosu od 5% procijenjene vrijednosti Iznos se uplaćuje na žiro račun stečajnog dužnika otvoren kod Partner banke d.d. Varaždin, najkasnije do 16. studenoga 2011. godine, na broj: 2408002-1100034903 s pozivom na broj ST – 73/10 Ročište za javnu dražbu održati će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, dana 17. studenoga 2011. godine u 14.00 sati, soba br. 226/II Popis predmeta pokretne imovine može se dobiti kod stečajnog upravitelja na adresi: Odvjetnik Lidia Belamarić, Varaždin, Kratka 2/III, svakog radnog dana od 9.00 do 13.00 sati. Pokretna imovina prodaje se u viđenom stanju, a može se razgledati u dogovoru sa stečajnim upraviteljem.

Sve informacije mogu se dobiti od stečajnog upravitelja na broj telefona 042 214 –104 svakog radnog dana od 9.00 do 13.00 sati.

tivan i stalno učiti. Osim što sječe iskustvo, sudjelovanjem na natjecanjima kuhar može puno novog i korisnog naučiti, što kasnije može primijeniti u svom radu – ustvrdila je Denžić.

Kolači po kunu Osim prezentacije, u Gospodarskoj je školi obilježen i Dan jabuka. Tim povodom u holu škole održana je humanitarna prodajna izložba slastica s jabukama.

Pite, štrukli i ostali kolači od jabuka prodavali su se za kunu, a prihod koji je prikupljen ovom humanitarnom akcijom bit će namijenjen učenicima koji trebaju pomoć.

Žestoki party www.vznightlife.com

U lepoglavskom noćnom klubu Tawan u petak 28. listopada održat će se žestoki Halloween Metal Party na kojem će nastupiti jedan od najboljih hrvatskih metal bendova Cold Snap te varaždinski bend Life In Peril. Osim toga, posjetitelji će moći vidjeti i

umijeće make upa koje će predstaviti Ivana Blažoti koja će voditi radionicu, gdje će se svi zainteresirani imati prilike besplatno našminkati. Vrata se otvaraju u 20 sati, koncert počinje u 21 sat, cijena ulaznice je 10 kuna, a za sve maskirane ulaz je besplatan. (dap)

54 S raznih strana

25. listopada 2011., br. 388

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Coning ispitao tržište ko izvođač zakasni s isporukom stanova i objekata, a ako to zakašnjenje iznosi više od tri mjeseca, Coning je dužan Ben Yakar Gatu isplatiti iznos od 1.500 američkih dolara za svaki mjesec zakašnjenja za svaku jedinicu koja nije isporučena na vrijeme. Prema Ugovoru, u slučaju zakašnjenja u radovima zbog faktora izvan kontrole izvođača odnosno stvarne više sile, ali ne i nedostatka sredstava, radnika, materijala ili nepoštivanja pravila jer svi ti faktori „ne mogu opravdati neko zakašnjenje“, Coning je slobodan zatražiti u pismenom obliku od rukovodioca gradilišta produžetak roka za dovršenje radova, ali u ograničenom razdoblju. Rukovodilac gradilišta je ovlašten na osnovi vlastite procjene produžiti rok za produženje i dovršenje radova, ali on to i ne mora učiniti. Ne uspije li Coning završiti radove u planiranom roku, tada sve odredbe ugovora koje se odnose na zakašnjenje dovršenja radova vrijede za razdoblje odgode ili zakašnjenja izvan odobrenog vremenskog razdoblja. Kasnije je doista došlo do velikih teškoća od kojih bi se neki mogli okarakterizirati i kao viša sila, ali to nije bitnije utjecalo na uvjete pod kojima je Coning morao nastaviti poslovati.

A

Radovi ko brzina odvijanja radova nije u skladu s hodogramom i fazama izvođenja radova, Ben Yakar Gat je prema Ugovoru imao pravo prekinuti radove na bazi prethodne pismene obavijesti deset dana unaprijed pod uvjetom da je prije takve obavijesti Coning bio u razumnom roku razumno upozoren, a onda nije djelovao u skladu tog upozorenja. Tada investitor ima pravo sam dovršiti radove ili uzeti drugog izvođača, ali na trošak Coninga kao i upotrijebiti njegov materijal i opremu. Ugovor predviđa i da Ben Yakar Gat, kako bi ubrzao radove, može angažirati i drugog paralelnog izvođača. Na zahtjev Ben Yakar Gata ili rukovodioca gradilišta Coning je obavezan nabaviti one materijale koji su specificirani u zahtjevu investitora i to od dobavljača s kojima Ben Yakar Gat posluje, a sve za potrebe efikasnosti i pouzdanosti u poslu. Prema izvoru bliskom Coningu, ova odredba donijela je dodatne troškove prilikom gradnje jer je Ben Yakar Gat inzistirao na posebnim dobavljačima. ko Coning propusti ispuniti neku od svojih obaveza prema svojim radnicima ili ne plati dug svakom dobavljaču, Ben Yakar Gat može, u cilju osiguranja normalnog odvijanja radova, platiti umjesto izvođača svaki dug kojeg tako ocijeni te odbiti ili podmiriti svako takvo potraživanje iz novca kojeg je dužan platiti Coningu. Međutim, nema ničeg što bi značilo pristanak ili obavezu investitora da plati takav dug ili da u pogledu toga Ben Yakar Gat ima bilo kakvu obavezu. Upravo će nesporazum oko viška, odnosno manjka plaćanja Ben Yakar Gata te dugovi prema dobavljačima dovesti do kraha izgradnje. Međutim, i u takvoj situaciji Ben Yakar Gat nije imao nikakve obaveze prema Coningu. Rukovodilac gradilišta ima pravo nadzirati radove izvođača i to putem nadzornih organa, odnosno nadzornika koje će imenovati u tu svrhu. Coning je spreman surađivati potpuno i bez ograde s nadzornicima, te se pokoriti njihovim uputama. Doduše, Coning se imao pravo požaliti na neku odluku nadzornika, ali se rukovodilac gradilišta priznaje kao najviši mjerodavni organ za sve stručne i organizacijske probleme iz Ugovora. Radi izbjegavanja bilo kakvih nesporazuma dogovoreno je da je Coning obavezan nadoknaditi Ben Yakar Gatu svaki zahtjev ili tužbu od strane njegovih radnika ili podizvođača, odnosno neke treće strane. Time se Ben Yakar Gat još i na taj način distancirao od svih Coningovih vjerovnika.

A

A

OBAVIJEST Zbog predstojećeg blagdana Svih svetih, mali oglasi i osmrtnice primaju se do ponedjeljka, 30. 10. 2011. do 10 sati u I. Milčetića 13, a u prodavaonici Iana, Kapucinski trg 5, Varaždin, samo do subote do 13 sati, za broj 389 od 1. studenog.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Javni natječaji D

a vu hrvackoj politiki ima svega i svačega, uglavnom ničega spomena vrednoga, to već i vrapci na krovu razmeju. Ve, dva meseca predi parlemantarnih izborov, nacija ima prilike čuti i čitati kojekakve bljezgarije. Med ostalima i kaj nudiju vrli turbo političari. Biračima, ali i za nove priloge razvoju političke misli. Burgemajster s juga kaj se Desiderius Kerumis piše , ovih je dana besplatno medijima prodali

foru da bu raspisal javni natječaj za ljude na listama svoje partije. Za izbore za parlamant. Kajti ih ovak nema dosti. A izborne liste popuniti mora. Čim je to vu cajtungu pročital Štefek, vu Veselom kutiću je ponosno rekel da bu i on za svoju Udrugu Noja nas veže i spaja, predi izborov za mesnu zajednicu, raspisal javni natječaj. Uvjet za kandidate bu da moraju barem malo noje na brajdama imati i barem jenoga odojka

na letu obrnuti. Da im se najde. Reš pečeni. Natječaje veliju bu raspisal i Vladek Sekso, kaj bu vu penziji novu partiju Štanga osnoval. Nove članice budu morale obavezno znati plesati oko štange ,a članovi imati zdravu prostatu kaj neju morali puno put za vreme sastankov scati hoditi. I tak, dragi moji, javnih bu natječajov ubuduće kak šodra. I za ono kaj treba i ne treba. Kajti se vu ovoj državi i z toga zajebancija dela.

Vodič 55

25. listopada 2011., br. 388

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Dražen Kolarić

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Utorak, 25.10. u 20 sati, Rogoz LJEPOTICA IZ LEENANEA (komedija) Četvrtak 27.10. i petak 28.10 u 19 sati, Scena REVIJA Kazališnog studija mladih HNK Subota 29.10. u 18 sati, scena CAREVO NOVO RUHO (opera za velike i male) Kazalište PETRÖFI iz Vesprema, Mađarska Nedjelja 30.10. u 19,30 sati, Scena KOMEDIJA O LONCU (komedija) KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage RETROSPEKTIVA: VELIMIR TRNSKI, otvorenje izložbe 27.10. u 19 sati, razgled do 20.11.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel TEA BIČIĆ, otvorenje izložbe u petak 28.10. u 19 sati, razgled do 13.11.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka 21.10. do utorka 25.10. (osim subote) TRI MUŠKETIRA(akcija, romansa) u 18 sati VEZA BEZ OBVEZA (romantična komedija) u 20 sati Nedjelja, 30.10. u 16 sati RIO (dječji animirani) Mala scena Četvrtak. 27.10. u 20 sati LOVAČKI ROG (predstava), Histrioni

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PUNO OBLAKA Ako sljedećih dana vidite sunce, uživajte u njemu jer će ga biti jako malo i većina ga neće vidjeti.

Očekujemo uglavnom sivo i tmurno jesensko vrijeme s povremenom slabom kišom. I temperatura će biti jesenska pa osim kišobrana računajte i na toplu odjeću. Važno je naglasiti da će kiše biti vrlo malo, tek toliko da ju moramo spomenuti u prognozi, a važno je reći i to da se u ovom tjednu nigdje u Hrvatskoj ne očekuju snježne oborine. Štoviše, prema vikendu vrijeme možda bude bolje i malo sunčanije. Za precizniju vremensku prognozu za blagdan Svih svetih slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 24.10.)

Vesela Jagodica

!

Ovo preslatko štene simpatičnog imena Jagodica stara je tek 2,5 mjeseca.

Malog je rasta, čupave crno-smeđe dlake.

Za našu veselu Jagodicu tražimo topao dom gdje bi uživala u ove hladne dane.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE Erika Vukman, Saška Ivaniš, Elena Sokač, Petra Višnjić, Nevia Svakidan, Tea Lambreščak, Dora Budimir, Paola Mišak, Zara Hosni, Katja Pintarić, Melani Fadiga, Marija Matešić, Eva Posarić, Franka Barulek, Marta Galeković, Nika Horvat, Dajana Friščić, Elena Koštroman, Klara Štumberger

DJEČACI Erik Vrhovec, David Cerjan, Jakov Nestić, Dino Juriša, Mateo Kontrec, David Županić, Dino Balažinec, Damjan Mesnik, David Pokos, Jakov Matijaš, Filip Šafran, Sandi Balaško, Sven Butija, Lino Gotal, Ivan Grđan, Vito Grabar, Manuel Mikić, Erijan Nenadović, Damjan Ožinger

Petak, 28.10. od 21 sat, LEPOGLAVA, Tawan Halloween Metal Party, Cold Snap i Life In Peril

VJENČANI: Nikola Slunjski i Tatjana Bosilj, Dario Benjak i Lana Borovec, Kamilo Lazić i Ana Trogrlić, Mladen Novotny i Ana Marušić

Ivo Agreš (87), Ana Koščak (79), Rudolf Kontak (68), Josip Klopotan (71), Barbara Bogović (69), Davorin Darabuš (53), Marica Kolačko (76), Terezija Šinko (90), Ivan Radanović (84), Želimir Fuksa (72), Zlatko Šipek (60)

UMRLI:

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

56 Zadnja

25. listopada 2011., br. 388

DOZNAJEMO Modelari u Sv. Iliji priredili atraktivan aeromiting

Letio i drveni Pinokio J Među zvijezdama letačkog dijela programa bili su neobični zrakoplovi – quadrocopteri koji nemaju krila, a zrakom se kreću poput NLO-a Top-destinacija zrakoplovnih entuzijasta svih uzrasta u nedjelju je bio travnati aerodrom u Sv. Iliji na kojem su članovi Modelarskog centra Varaždin (MCV) i njihovi gosti iz Karlovca, Ludbrega, Zagreba, Nedelišća, Čakovca, Koprivnice te Dugog Sela priredili spektakularni aeromiting.

Među zvijezdama letačkog dijela programa kojim je obilježena 10. godišnjica postojanja MCV-a bili su neobični zrakoplovi – quadrocopteri koji nemaju krila, a zrakom se kreću poput NLO-a. I vraški su brzi, jer prema riječima Denisa Vitića, tajnika MC Varaždin, njihova maksimalna brzina je preko 100 km/h.

- Letjelica je izrađena po mojem projektu od kompozitnih materijala („gemišta“ od karbona, kevlara i epoksidne smole), a njezino kućište izrađujem u svojoj kućnoj radionici u Varaždinu.

Quadrocopter pokreću četiri trofazna elektromotora pogonjena litijpolim e r (L I P O)

!

baterijama kakve imaju i mobiteli. Od standardne opreme ima ugrađene žiroskope te akcelerometre za stabiliziranje i upravljanje leto m . N a njih instalira-

mo HD kamere težine od 0,5 do 5 kilograma, a danas će posjetitelji na disple j u moći pratiti kako snim a nje odrađuje drveni quadroco p te r koji od milja zovemo „Pinokio“… – veli Denis, koji je očigledno pravi znalac u oblasti aeronautike, iako je po struci dipl. ing. geotehnike. No čudni su svatovi ti aviomodelari. Svaki od njih je pilot, konstruktor, graditelj i aviomehaničar! Naime, osim što sklope i pripreme svoje jedrilice, helikop-

Od odjeće do veselih baby torti od pelena

Zimski asortiman iz dječjih kolekcija Elodie Details i Paul Frank predstavljeni su u subotu u igraonici Kluba mama u Varaždinu na danu otvorenih vrata Cool Kids – web trgovine.

Mnogi su roditelji navratili do igraonice Kluba mama na Varaždinskom placu, kako bi vidjeli što se nudi za njihove

najdraže te pritom iskoristili prigodne popuste za kupnju dječje odjeće i opreme. Ovaj događaj u Varaždinu je održan u organizaciji Cool Kidsa. Dok su djeca uživala u igraonici, mame i tate su imali priliku vidjeti od gospođe “Baby Torte” kako nastaju atraktivne torte od pelena. (ihr)

tere i akrobatske avione za let, iz gepeka osobnih automobila mo raju izvući i velike akumulatore, ka nistre s nitrometanolom, benzinom, r i c i n u s ov i m u lj e m te RC uređaje.

Nedjeljna fešta nije proš l a bez egzibic ijsk ih le tova tijekom kojih modelima love i buše balone ispunjene helijem, izvode lupinge helikopterima, voze ih na leđima ili „na nož“.

Druženje slavljenika i gostiju pod šatorom potrajalo je do večernjih sati, a za perfektno spravljeni „vojnički“ grah moramo pohvaliti vrsnog modelara, kuhara i DJ-a Marijana Sto l n i ka. (jn)

KARIKATURA

TURIZAM

Najbolji vodič i kuharica Na ovogodišnjim Danima hrvatskog tur izma u Šibeniku podijeljena su priznanja najboljima u turizmu. Tako je Hrvatska turistička zajednica u akciji Volim Hrvatsku „Zeleni cvijet“ drugo mjesto dodijelila gradu Ludbregu. U akciji „Čovjek - ključ uspjeha u turizmu“ najboljim vodičem proglašen je turistički djelatnik Miran Bojanić Morandini, a za najbolju djelatnicu u sustavu turističkih zajednica nagradu je dobila direktorica Turističkog ureda grada Varaždina Branka Tropp.

Ujedno je najboljom kuharicom proglašena Marija Kuzminski iz varaždinskog hotela Turist. Na završnoj svečanosti dodijeljeno je i posebno priznanje Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske televizije „15. Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2011“ gradu Varaždinu za višegodišnju kvalitetu u kategoriji turističkih mjesta kontinentalne Hrvatske.

HUMANO

Koncert za branitelja Udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Novi Marof organizator je humanitarnog koncerta za Stjepana Vuka, svog člana, vukovarskog branitelja. Koncert će se održati 28. listopada s početkom u 19 sati u šsportskoj dvorani u Ljubeščici.

Stjepan Vuk doživio je tešku prometnu nesreću i ostao je paraliziran. Ne može pokretati ruke i noge, a trenutno ne može ni govoriti, stoga je udruga odlučila pomoći njemu i njegovoj obitelji u ovim teškim trenucima budući da je supruga nezaposlena, a imaju dvoje malodobne djece od 5 i 7 godina. Na koncertu će nastupiti Iv ica Pepelko, Juraj Galina, Kavaliri i drugi izvođači. (dp)

crta: Željko Pilipović