RT_389

INTERVJU Alan Pretković: Varaždinski Općinski sud zatražio izuzeće iz slučaja Čehok

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 389 :: 1. studenoga 2011. :: www.regionalni.com

IZBORI U drugom krugu uvjerljiva pobjeda kandidata Kukuriku koalicije

Habuš na čelu grada Od 14.580 birača 70,1 posto glasalo za G. Habuša, a 27,9 posto za Z. Horvata

Stranice 2.-3.

NESRETNA SMRT

Roditelji sumnjaju da su za smrt njihove kćeri odgovorni liječnici Stranice 4. i 5.

BLAGDAN SVIH SVETIH ŽUPNIK IZ BIŠKUPCA

Nisam betonirao na sam blagdan Male Gospe!

Stranica 11.

U mislima s onima koji više nisu s nama

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Neće im biti lako…

G

oran Habuš, kandidat koalic ije HNS-SDP-HSU, novi je varaždinski gradonačelnik. On je u drugom krugu izbora očekivano uvjerljivo pobijedio svojeg suparnika Zlatka Horvata te će zajedno s Natalijom Martinčević i Vjeranom Radelićem preuzeti upravljanje gradom. Novom čelništvu, međutim, neće biti nimalo lako u budućem radu makar imali i potporu većine u Gradskom vijeću. Zato nema mjesta ni pretjeranom samozadovoljstvu jer već sutra treba prionuti ozbiljno poslu, rješavanju gorućih i nagomilanih gradskih problema, kojih nije malo. Pritom treba očekivati da će doći i do važnih kadrovskih promjena u sektorima gradske uprave i gradskim tvrtkama i ustanovama jer će novi gradonačelnik (kao i svi prethodni) izabrati tim provjerenih suradnika za koje smatra da će moći odgovorno i kvalitetno obnašati povjerene im dužnosti. No pritom bi trebalo izbjeći već utabane staze političkih sinekura u varaždinskoj gradskoj vlasti.

Danas već i osmoškolci razumiju da je bolje izabrati na rukovodeća mjesta one koji znaju nego podobne stranačke poslušnike. rađani Varaždina od novoga gradonačelnika očekuju da nastavi pozitivne projekte, poglavito one po kojima Varaždin prednjači u Hrvatskoj.

Očekuje se i primjerenija transparentnost u radu gradske uprave, poglavito prema javnosti. U uvjetima gospodarske krize i velike nezaposlenosti, većinu građana zanima ponajprije kako se troši gradski novac, u koje svrhe i namjene, zašto je u gradskoj upravi zaposleno više od 105 djelatnika, zašto su njihove plaće toliko više od realnog sektora, kako će se riješiti problem smeća i grijanja, može li Grad pomoći malim poduzetnicima i obrtnicima… Protokoli i politička „dekorativna kozmetika“ te druge gradske formalnosti ionako malo koga zanimaju.

G

1. studenoga 2011., br. 389

IZBORI U drugom krugu izbora za gradonačelni

G. Habušu 70,05 Z. Horvatu 27,89

Čelnici pobjedničke koalicije nisu skrivali zadovoljstvo pobjedom

J Iako su pobjedu kandidata HNS-a, SDP-a i HSU-a predviđale ankete, niti

jedna od njih nije pokazivala tako premoćnu pobjedu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Goran Habuš, kandidat Kukuriku koalicije, izabran je u nedjelju za varaždinskoga gradonačelnika. Od 14.580 birača koji su izašli na ponovljene prijevremene izbore u Varaždinu, što je solidni odaziv od 35 posto ukupnog broja birača, Habuš je dobio 10.213 glasova ili 70,05 posto, a nezavisni kandidat Zlatko Horvat dobio je 4.066 glasova ili 27,89 posto, dok je nevažećih listića bilo oko dva posto.

Više utakmica, ali…

- Ovo su službeni rezultati, ali ne i konačni budući da nakon njihove objave počinje teći rok od 48 sati kada je

moguće podnijeti prigovore. rezultatu.

Iako su pobjedu kandidata I ovaj krug izbora, kao i prije dva tjedna kada su bila četvo- HNS-a, SDP-a i HSU-a predvirica kandidata, protekao je đale ankete koje su provedene uoči prijevremenih izbora u bez remećenja izborne Varaždinu, niti jedna od šutnje i incidenata. njih nije pokazivala Stoga zahvaljuna tako premoćnu pojem građanima e r o b z i koja se već Varaždina koji o bjedu t s o p nagovješ taval a su p okaz ali 5 3 o l izaš nakon završetka v isoku deupnog prvog kruga primokratsku od uk a jevremenih izbora, svijest, kao i broj niti se takav uspjeh kandidatima na birača očekivao prije mjesudjelovanju u izsec ili dva dana. Naime, borima i kampanji nesumnjivo je da daleko više koja je bila korektna - istaknuo je u nedjelju oko 21 sat „utakmica u nogama“ ima Alan Pretković, predsjednik Horvat koji je uz to uspio priGradskog izbornog povjeren- dobiti kao kandidate za svoje stva, nakon čega je uputio zamjenike u poslovnom smislu čestitku Goranu Habušu na poznatije i iskusnije osobe. Uz

to, Habuš je predsjednik varaždinskog HNS-a čiji su članovi, doduše uglavnom sada već bivši, također sudjelovali u donošenju nekih spornih odluka.

Odmak se isplatio Jedan od tih slučajeva je i zamjena zemljišta između Grada Varaždina i komunalnog poduzeća Parkovi u vezi kojeg je podignuta optužnica protiv donedavnog gradonačelnika Ivana Čehoka te bivšeg direktora Miljenka Ptičeka, i to svega tri dana prije nedjeljnih izbora!

Međutim, očito su birači, barem većina onih koji su izašli na prijevremene izbore, honorirali „diferencijaciju“ koja je prije dvije godine pro-

IZDVOJENO Radimir Čačić, predsjednik HNS-a, o izborima

Zacrtano treba ostvariti - Neupitno je bilo da građani žele promjenu, no rezultat je čak nešto veći nego što su bila naša očekivanja i prognoza.

Odlična je to poruka nade i optimizma za državnu razinu.

Međutim, ne treba misliti da ovo pokazuje da su izbor i gotovi, budući da je Varaždin izvrstan uzorak, ali nije preslika Hrvatske jer su Varaždinci uvi-

jek davali HNS-u i SDP-u više od 60 posto - upozorio je Radimir Čačić, predsjednik HNS-a.

U pobjedu u Varaždinu, kako je dodao, nije se sumnjalo jer je HNS od 1990. najjača stranka u gradu, a već desetljeće u Varaždinskoj županiji te druga najjača na razini regije.

- Kada imate vlast HDZ-a kakvu imate, i to 17 godina, a drukčiju

političku opciju na vlasti u županiji ili gradu, onda uvijek postoji određeni alibi, opravdani ili ne. Međutim, sada ga neće biti i ono što smo zacrtali moramo i ostvariti - istaknuo je Čačić te podsjetio da će nova gradska vlast trebati položiti račune već za godinu i pol dana, a na razini države za četiri.

Aktualno

1. studenoga 2011., br. 389

IMA I TOGA Predsjednik RH na FOI-u

ika Varaždina

5 posto, 9 posto „Ide novi način upravljanja gradom“ - Već nakon prvog kruga bilo je jasno da Varaždinci žele promjene, a 70 posto dobivenih glasova u drugom krugu samo to zorno potvrđuje i obvezuje da u narednih godinu i pol dana promijenimo način upravljanja gradom Varaždinom te ostvarimo što smo obećali u našem programu koji je na realnim osnovama - rekao je u nedjelju navečer Goran Habuš, novi varaždinski gradonačelnik, dodavši da novi način upravljanja gradom Varaždinom traži i nove ljude u gradskoj upravi.

Koalicija na čijem je čelu, kako je dodao, svjesna je situacije u kojoj se nalazi grad Varaždin, ali

vedena unutar varaždinskog HNS-a, kao i kasniji rad te i ostalih stranaka Kukur iku koalicije. Naime, nakon što je 2009. na čelo varaždinskog HNS-a izabran upravo Habuš, a njezin utemeljitelj i dugogodišnji predsjednik Horvat je izašao iz stranke, počinje se i na Gradskom vijeću otvorenije govoriti o problemima i aferama u gradskim tvrtkama i Gradu Varaždinu. žUpravo je to, vjerojatno, presudno utjecalo na ishod prijevremenih izbora do kojih je došlo zbog ostavke bivšega gradonačelnika izazvane jednom od istraga. Jednostavno, previše se toga otvorilo oko Čehoka da bi pobjedu mogao očekivati njegov zamjenik i dugogodiš-

vjeruje da za to postoje rješenja.

- Čeka nas puno problema koje moramo riješiti, ali to su stvari na koje smo spremni i koje smo znali. Ne bojimo se suočiti se s problemima i imamo načina za njihovo rješavanje. Najprije će trebati pogledati stanje proračuna, odnosno obveze i potraživanja. Nažalost, tu se stanje gotovo svakodnevno usložnjava, ali to ne smatram isprikom da nećemo nešto učiniti, već izazovom da pokažemo građanima da se može nešto napraviti i u ovakvim okolnostima, ukoliko za to postoji želje i znanja - istaknuo je Habuš te zahvalio biračima na podršci.

nji suradnik koji je u Gradskoj vijećnici proveo više od trideset godina!

Osim afera vezanih uz poslovanje gradskih poduzeća i Grada Varaždina, kojih se nakupilo poprilično tijekom zadnjih desetak godina, na Habušev izbor za varaždinskoga gradonačelnika veliki je utjecaj nesumnjivo imala i predizborna kampanja Kukuriku koalicije koja se poklopila s varaždinskim izborima.

Nasuprot tome, Horvat nije mogao računati na otvorenu potporu niti jedne stranke, izuzev HDZ-a koji se i sam bori za opstanak nakon što je i protiv njega otvorena istraga zbog crnih fondova, i to svega četiri dana prije izbora u Varaždinu.

Dekan Vjeran Strahonja i suradnici bili su domaćini posjeta predsjednika RH Ive Josipovića

Sveučilište je legitimna ambicija!

3

DOZNAJEMO

Izbori 4. prosinca Izbore ću raspisati u skladu s Ustavom, odnosno za koji dan, vjerojatno u ponedjeljak, najavio je u Varaždinu predsjednik Ivo Josipović povodom raspuštanja dosadašnjeg saziva Hrvatskog sabora.

Da će Josipović u ponedjeljak raspisati izbore za Hrvatski sabor, koji će se održati 4. prosinca, naknadno je potvrđeno i iz Ureda predsjednika RH. Uz to, najavljeno je da će se u srijedu, 2. studenog, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović obratiti javnosti u 19:30 sati porukom u kojoj će se osvrnuti na aktualnu situaciju u zemlji te pozvati sve građanke i građane Republike Hrvatske da izvrše svoju građansku dužnost i izađu na izbore.

Bitno je da sveučilište ne bude puki politički projekt odnosno da ima sve što je nužno, upozorio je Josipović Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Ponosni na FOI

Ne može sve biti u Zagrebu, pa sveučilišni sustav treba razvijati policentrično, ustvrdio je u petak predsjednik RH Ivo Josipović tijekom posjeta Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.

Predsjednik RH Ivo Josipović predavao je na FOI-u od 1987. do 1996., najprije kao asistent, a zatim kao docent.

- Vidim da je ovdje napravljen veliki napredak, da je riječ o fakultetu s modernom organizacijom i velikim ambicijama. FOI

Bolja zemlja, ali…

Tijekom boravka na FOI-u, gdje je održan Dan otvorenih vrata, Josipović se osvrnuo na razvoj visokoga školstva u Varaždinu, odnosno na ambicije osnivanja varaždinskoga sveučilišta.

- Imate takve ambicije, i to je legitimno, ali radite tako da svi za to dignu ruku.

Naime, kod tog projekta treba biti realan. Bitno je da sveučilište ne bude puki politički projekt, odnosno da ima sve što je za njega neophodno, od programa i nastavnika, do prostora i studenata - upozorio je Josipović.

Obraćajući se profesorima i studentima, predsjednik RH upozorio je na značaj obrazovanja.

- Republika Hrvatska razmjerno je mlada samostalna država, ali je ipak na pragu ulaska u EU. Na tom putu

postali smo bolja zemlja, ali imamo još mnoge slabosti koje su sada vidljivije jer smo odgovorniji i osjetljiviji, odnosno

ima vrlo uspješnu međunarodnu suradnju i važne projekte. Mislim da je to jedna od onih visokoškolskih institucija na koju možemo biti ponosni - istaknuo je Josipović nakon posjete FOI-u gdje su mu domaćini bili dekan Vjeran Strahonja i suradnici. visokoobrazovanih i prihvatiti cjeloživotno obrazovanje - istaknuo je Josipović.

Nužna reforma

n

a Josipovićev upit ima li tko ambicije u politici – ni glasa od studenata prag tolerancije je promijenjen.

Današnje generacije traže više nego ranije, kao što će i buduće tražiti više i bolje nego sadašnje. U EU će nas naprijed gurati naša konkurentnost, a tu je ključno obrazovanje.

Zemlja smo s nepovoljnom strukturom obrazovanja, iako imamo dobrih i stručnih ljudi.

Stoga moramo podići opće obrazovanje, povećati broj

Za podizanje razine obrazovanja, kako je dodao, nužna je i reforma sveučilišta odnosno sustava znanosti i visokog školstva.

- U predlaganim zakonima bilo je dobrih zamisli, ali nije bilo odgovora na ključna pitanja. Tako se nije mogao iščitati strateški pogled na znanost i visoko obrazovanje. Ostalo je i otvoreno pitanje tipa sveučilišta te financiranja visokog školstva. Govori se o besplatnom obrazovanju, ali nismo odredili što je ono niti smo svjesni da u sadašnjim uvjetima visoko obrazovanje treba nekoliko stotina milijuna kuna - ustvrdio je Josipović.

IZDVOJENO

Varaždin je zaobiđen Nakon posjete FOI-u i susreta s profesorima i studentima, predsjednik Republike Ivo Josipović susreo se s predstavnicama Kluba žena grada Varaždina, a zatim i čelništvom Grada Varaždinskih Toplica. Tu je obišao Zavičajni muzej te arheološki lokalitet u Gradskom parku Ivana Krstitelja Lalanguea, a nakon toga i Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. Tako se prvi put dogodilo da predsjedniku RH budu domaćini samo toplički čelnici, a da se prije toga ne susretne i s varaždinskim čelništvom.

Za nadati se da su tome razlog bili nedjeljni izbori ili jednostavno izostanak poziva, a ne nešto drugo…

PRIMJER Predsjednik Ivo Josipović posjetio je i Varaždinske Toplice

Toplice zavređuju više od Zagreba Zaista je plemenito što gradonačelnik ne prima plaću u situaciji kada novaca nema, ali bi bilo bolje da ima novaca i da se pošteni rad pošteno plati, istaknuo je predsjednik RH Ivo Josipović u Varaždinskim Toplicama gdje se upoznao s aktualnostima i povijesnim znamenitostima toga grada.

- Varaždinske Toplice, kao

lokalitet poznat još od rimskih vremena, dosada su bile zanemarivane i vrijeme je da se razmisli o većem angažmanu u ovom lijepom gradu.

Njegova ljepota vjerojatno je kapital koji treba iskoristiti, pa se nadam da će središnja vlast zajedno s lokalnom samoupravom ubuduće više raditi da se dovrše iskopavanja i izgrade objekti za turizam,

osobito zdravstveni tur izam, koji sigurno ima dobru perspektivu. Lokalna vlast poduzima napore, ali i traži bolju suradnju sa središnjom vlašću. Nadam se da će se to na neki način uspostaviti jer je to svima u interesu budući da su Varaždinske Toplice sa svojom okolicom sigurno perspektivan kraj - istaknuo je predsjednik RH.

Susret s učiteljicom

4

Aktualno

1. studenoga 2011., br. 389

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Dani USKOK-a 25.10.

Iako u oba programa ima dobrih i pozitivnih prijedloga, niti jednim ne možemo biti zadovoljni, tvrde u HUP-u u vezi programa Kukuriku koalicije i HDZ-a. Dodaju i da nemaju ništa protiv MMF-a koji ne isključuje Linić, na iznenađenje ostatka koalicije, uključujući i Milanovića. Ako su razmimoilaženja tolika prije izbora, što li će tek biti kasnije...

DOZNAJEMO Roditelji preminule Sandre Domjan (35) sumn

Dijagnoza: uklije 48 sati kasnije na

26.10.

U Europskom parlamentu amandmani na prijedlog Rezolucije o prihvaćanju potpisivanja pristupnog ugovora s Hrvatskom. Talijanska koalicija postigla dogovor o reformama mirovinskog sustava, odnosno povećanja granice umirovljenja sa 65 na 67 godina, nakon što su se u parlamentu i potukli zbog primjedbi da je Bossijeva supruga u mirovini od 39 godine. I Talijani imaju Rubalu?

Sandra Domjan

27.10.

HDZ pod istragom USKOK-a zbog sumnje u pribavljanje nezakonite koristi od 30 milijuna! Na listi sumnjivih Sanader, Jarnjak, Maček i Pavošević.

Ako treba, HDZ će početi od nule i iz barake na Jarunu, poručuje Kosor te pita što je s istragama drugih. Teški dani i za EU: da bi eurozona bila spašena, Grčkoj oprošteno 100 milijardi eura ili polovica duga. E, da smo prije ušli u EU!

28.10.

Hrvatski sabor raspušten nakon što barba Luka uspio okupiti kvorum, što nije uspjelo Mandatnoimunitetno povjerenstvo koje je po drugi put trebalo odlučivati o imunitetu Čehoka. Zbog koronarnih problema odgođeno suđenje Sanaderu za ratno profiterstvo, odnosno uzimanje provizije od Hypo banke. Hypo banka uspjela vratiti oko 60 milijuna eura kredita koje je dala Zagorcu, i to s njegovih računa u Lihtenštajnu.

Kad bi Hrvatska bila takve sreće…

29.10

Nakon što je obećala 26 milijuna za otpremnine zaposlenicima Đakovštine, Kosoričinu pomoć traže i nekadašnji radnici KIO keramike. U Varaždinu i okolici šute. Tu takvih problema nema? Ratko Mladić je u takvom stanju da ne vrijedi ni da ga liječnici pregledaju. Zna Srbija što i kako se radi.

30.10.

Kad je vadio bateriju iz mobitela tijekom susreta sa šefom MOL-a, Sanader je mislio da zna što radi.

Međutim, nadzorne kamere snimile su njihov dogovor na ručku. Zbog njegovih postupaka, svi imaju posljedice, pa i HDZ kojemu je sud blokirao zgradu. Baraka više nije daleko…

31.10.

Na Zemlji sedam milijardi ljudi.

Onih nam dragih, koji više nisu s nama, prisjetit ćemo se ovih dana…

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Obdukcija pokazala da je umrla od plućne embolije, zašto je do nje došlo - još je tajna

J Nikad nije bila teže bolesna. 13. 10. počelo ju je probadati u prsima. Otišla je na

Hitnu. Dva je puta bila kod obiteljske liječnice. 15. 10. umrla je od plućne embolije Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Embolija među 10 vodećih uzroka smrti

- Nitko mi više ne može vratiti mog anđela, moju Sandru... Zašto je morala umr ijeti? Zbog čijeg nemara? - kroz suze nam o gubitku kćeri govori Ivan Kovačić. Sandra Domjan (35) iz Virje Otoka do prije samo tri tjedna bila je supruga, majka osnovnoškolca i djevojke koja je tek krenula u srednju školu, voljena sestra i kći.

Uvijek nasmijanu i vedru, mladu ženu koja je uvijek nešto pjevušila, tako će je pamtiti njen otac.

Plućna embolija već godinama je među 10 vodećih uzroka smrti u Varaždinskoj županiji. 2005. od nje su umrle 54 osobe, 2007. umrlo je njih 67, a 2008. od embolije je umrlo 55 osoba, podaci su županijskog Zavoda za javno zdravstvo. U neslužbenim razgovorima s liječnicima, kad smo radili na ovoj temi, saznali smo da je plućna embolija nešto od čega se svi pomalo plaše. Dolazi nenadano i nije ju lako

nam.

Tog datuma pokojna Sandra na Hitnu je pomoć u 5 ujutro došla s teškim boloi l k re vima u prsi: ma i teško Poslana kući nam u s je disala.

No ne može se i je i n o v “o Doktor ne želi tek tako pod o a z koji ju je miriti s gubitkom, gno a j i d primio, zajedno s obitelji se e j o k dr. Pav lo pita se da li se mogla ” Kalinichenspriječiti plućna emumire ko, dijagnobolija koja je usmrtila s t i c i r a o j oj j e Sandru. - Moja kći nikad nije bila bolesna, nikad više ukliješten rebreni živac, s od neke obične glavobolje, tri injekcije poslao kući i sve do 13. listopada – priča uputio obiteljskom liječni-

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

prepoznati. U jednom razgovoru koji smo vodili spomenuto je da je ovaj slučaj uistinu neuobičajen, a u više navrata doktori s kojima smo razgovarali ukazivali su na moguću povezanost uzimanja kontracepcijskih pilula s plućnom embolijom. Prije 3 godine plućnu emboliju s kontracepcijom Yasmine mediji su dovodili u vezu sa smrću dvaju djevojaka iz Splita (22) i iz Rijeke (26).

ku. Tog istog dana, kao i dan kasnije, 14. listopada, Sandra je posjetila svoju obiteljsku liječnicu dr. Ivanku Paro Matijašec. 15. listopada Sandra je umrla u 5 sati ujutro. Hitna koja je prva došla mogla je samo konstatirati smrt. - Nakon nekoliko sati kad je po njeno tijelo došla druga Hitna, doktorica je rekla: “Ovo nije dijagnoza od koje se umire, vaša kći mora na obdukciju”. Na to smo pristali. Dva dana kasnije patologinja nam kaže da je naše dijete umrlo od embolije pluća. Na pitanje

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Tomislav Makaj

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

zašto nisu napravljene pretrage – samo je slegnula ramenima – prisjeća se tog bolnog trenutka Sandrin otac. Oni su odlučili krenuti korak dalje, a razmišljaju i o tužbi.

Zašto je dr. Kalinichenko, koji ju je prvi vidio, nije poslao na daljnje pretrage, pitali smo na varaždinskoj Hitnoj.

Nismo dijagnostika - Uz dužno poštovanje obitelji, meni je teško ovdje suditi o nečijoj krivici. Kao voditeljica Hitne pomoći

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

1. studenoga 2011., br. 389

njaju da su za preranu smrt odgovorni liječnici

ešten živac; astupila smrt BOLEST Plućna embolija uvijek je uzrokovana nečim drugim

Trudnoća i kontracepcija mogu uzrokovati emboliju - Nijedna bolest se ne dijagnosticira toliko premalo ili toliko previše kao plućna embolija. Ovaj se poremećaj javlja kod određenih stanja u organizmu. Najčešće kod pacijenata imobiliziranih gipsom ili onih koji su imali traumu. Kod mladih, zdravih žena plućna embolija najčešće se javlja u trudnoći i kod onih koje piju kontracepcijske pilule. Ono što se događa je da se krvni ugrušak (tromb) odvoji i otputuje u pluća. Tako se zaustavi dotok krvi i kisika.

Plućna embolija je jedan od

najčešćih uzroka smrti.

- objasnio nam je prim. dr. sc. Nikša Vučić, znanstveni suradnik Medicinskog fakulteta.

Sandrin slučaj nije htio

v

araždinska bolnica ima MSCT uređaj koji brzo otkriva ugruške komentirati – kaže, to bi bilo neozbiljno bez potpunog uvida u medicinsku

dokumentaciju.

Objasnio nam je da se u posljednje vrijeme embolija lakše dokazuje zbog relativno novog MSCT uređaja koji skeniranjem brzo otkriva ugruške nakon kojih slijedi dostupna terapija heparinom tj. otapanje ugrušaka. Da stvar bude gora, u varaždinskoj Općoj bolnici postoji takav uređaj.

- Naš MSCT može otkrivati ugruške - potvrdio nam je ravnatelj bolnice Dubravko Tršinski, a bolnica ga je nabavila prije više od dvije godine.

Na hitnoj je Sandri rečeno da ima ukliješten živac

moram reći da sam s dr. Kalinichenkom ponovno prošla kroz dokumentaciju i da u trenutku kad je pacijentica došla kod nas svi objektivni parametri nisu odavali ništa što bi je moglo smrtno ugroziti. Dana je analgetska

!

Sandrina obiteljska liječnica nije htjela razgovarati s nama terapija i uputa da se javi obiteljskom liječniku. Ja tu

moram naglasiti da Hitna pomoć nije djagnostička služba – rekla nam je dr.

Tasjenka Frčko koja je kao mrtvozornik Sandrino tijelo i poslala na obdukciju.

Obdukcija otkriva?

Pokušali smo dobiti i odgovor od obiteljske liječnice - bez uspjeha. Bez da smo rekli zbog čega zovemo, nakon tri poziva Sandrina obiteljska liječnica nam je preko svoje medicinske sestre poručila da ne želi davati nikakve izjave medijima.

I na kraju - patologija. U potvrdi o smrti koju potpisuje dr. Andrina Kopjar kao uzrok navodi se samo plućna embolija. Zašto je došlo do nje, što ju je uzrokovalo, što je prilikom obdukcije uočila Kopjar, nije željela odati.

- Kao patolog i vještak sudske medicine moram poštovati Zakon o zaštiti pacijenata i ne mogu komentirati slučaj - rekla nam je. Jednog dana, ukoliko će trebati, svoju će obdukcijsku obradu morati otkriti pred sudom.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

1. studenoga 2011., br. 389

OTVORENO Alan Pretković, predsjednik Općinskog suda u Varaž

Sud zatražio izuzeć J Varaždin postaje regionalnim pravosudnim centrom i to ne treba zahvaliti samo trenutnim prilikama već i činjenici da dugi niz godina slovi kao jedan od kvalitetnijih, ističe Pretković Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Povodom Europskog dana pravosuđa, 25. listopada, Općinski sud u Varaždinu omogućio je zainteresiranima uvid u svoj rad tijekom Dana otvorenih vrata. Tim povodom razgovarali smo s njegovim predsjednikom Alanom Pretkovićem.

Posjet učenika Dan otvorenih vrata, kao jedan od vidova obilježavanja Europskog dana pravosuđa, prošao je vrlo dobro i ostvario svrhu. Tijekom 25. listopada, točnije od 10 do 13 sati, sud je posjetio veći broj građana kojima je prezentiran njegov rad u svim segmentima. Tako im je omogućen uvid u prostore u kojima se odvijaju radne aktivnosti djelatnika suda, kao što su kanceli, sudnice, prostori zemljišnoknjižnog odjela i ureda predsjednika. Tu su, uz ostalo, upoznati s izgledom i sadržajem sudskih spisa, doduše bez imena stranaka, kao i s informatičkim sustavima koji se na sudu koriste. Posjetiteljima su bile na raspolaganju brošure vezane uz Europski dan pravosuđa, kao i brošure vezane uz rad primjerice zemljišnoknjižnih odjela.

Od organiziranih grupa sud su posjetili učenici varaždinske Gospodarske škole.

Koliko je naše pravosuđe odnosno sudstvo otvoreno prema javnosti? Je li potrebno i moguće više? Zašto?

Mislim da je pravosuđe otvoreno prema javnosti, posebno kada javnost, bilo da se radi o građanima ili pak predstavnicima medija - zahtijevaju informacije. S druge strane držim da bi sama pravosudna tijela trebala više poraditi na promoviranju svog rada. Naime, na taj način bi se percepcija javnosti o našem radu znatno promijenila jer nedvojbeno u našem radu

g

otovo svaki deseti građanin Varaždinske županije kao stranka pristupa Općinskom sudu ima puno toga čime se možemo ponositi te bi se promoviranjem toga stvorila protuteža onim vijestima koje o pravosuđu govore u negativnom kontekstu.

Aktivnostima na Dan otvorenih vrata upravo se promovirao rad suda. Kada su građani bili upoznati s brojkama, mogli su doći do spoznaje o značenju

ove institucije. Primjerice, tijekom ove godine na sudu je zaprimljeno oko 3.300 parničnih predmeta, gotovo 800 kaznenih predmeta, 4.000 ovršnih predmeta, 13.000 zemljišnoknjižnih predmeta. Gotovo svaki deseti građanin Varaždinske županije kao stranka pristupa Općinskom sudu. Upoznavanje građana sa sustavom rada na sudu, pravu na žalbu prot iv sudskih nužno odluka, anje pravu rješav alače na ulaa „p pitanj e“ u ganje izvanpravd akon rednih inu n pravnih Varažd njavanja lijekova, objedi pravu na pristup javnosti suđenjima potrebno je kako bi sami mogli ocijeniti u kojoj mjeri taj sustav omogućava pravedno i nepristrano suđenje. Ukoliko je sustav zatvoren, to su te sumnje veće i povjerenje građana je manje.

Sudovi s par sudaca Kako je prošlo odnosno prolazi objedinjavanje sudova?

Općinski sud u Varaždinu je u postupku racionalizacije mreže sudova kooptirao općinske sudove u Ludbregu, Novom Marofu i Ivancu. Općinski sudovi u Ludbregu i Novom Marofu već su i „fizički“ spojeni, dok u Ivancu i dalje djeluje stalna služba budući da prostorni uvjeti ne omogućavaju prihvat zaposlenika koji tamo djeluju. Procesu racionalizacije se pristupilo jer doista nije bilo racionalno egzistiranje sudova na kojima je radilo manje od pet sudaca i to na malom broju predmeta jer je njihov priljev bio mali. Današnja prometna povezanost ne čini nužnim postojanje tih sudova, dok „spajanje“ sudova omogućava specijalizaciju sudaca, ravnomjernu opterećenost brojem spisa i rada, bolji protok informacija u smislu stvaranja ujednačenije sudske prakse, što će u konačnici dovesti do efikasnijeg suđenja koje će i manje koštati.

Je li spajanje sudova utjecalo na kadrovsku ekipiranost suda, poglavito sudaca?

U sklopu općinskog suda rade 24 suca. Odlukom ministra pravosuđa odobreni broj za varaždinski Općinski sud je 25 sudaca. Prije procesa spajanja sudova na području sadašnje nadležnosti naslovnog suda radilo je 28 sudaca, dakle proces racionalizacije dao je i

Pretković: Dogodile su se velike promjene koje će, po mom dubokom uvjerenju, u konačnici uroditi većim zadovoljstvom stranaka

Intervju tjedna

1. studenoga 2011., br. 389

7

ždinu o Europskom danu pravosuđa, novostima u radu sudova...

će iz slučaja Čehok konkretne rezultate u smislu rasterećenja državnog proračuna.

Sada nedostaje jedan sudac, no do popune tog sudačkog mjesta zaposlen je sudski savjetnik koji može obavljati dio poslova iz djelokruga rada suca. Budući da je priljev spisa poprilično velik, trebat će razmisliti i o odobravanju većeg broja sudaca za ovaj sud, ili daljnja popuna suda sudskim savjetnicima.

Kada bi postojeća zgrada mogla pripasti samo sudovima? Kako biste ocijenili ostale uvjete rada?

Za sada nema ozbiljnih naznaka da bi se to moglo dogoditi u nekom bližem razdoblju. Prema informacijama kojima raspolažem, plan je da se postojeća zgrada adaptira i dogradi, no konkretne odluke po tom pitanju još nisu donijete. Činjenica je da Varaždin postaje jednim od pravosudnih centara budući da je racionalizacijom mreže županijskih sudova Županijski sud u Varaždinu kooptirao županijske sudove u Čakovcu i Koprivnici pa je stoga nužno rješavanje pitanja „palače pravde“ jer

u

skorije vrijeme očekuje se izbor predsjednika Županijskog suda se puni efekt spajanja sudova ostvaruje tek njihovim „fizičkim spajanjem“. Što se tiče uvjeta rada, oni su zadovoljavajući, osim u dijelu gdje govorimo o raspoloživom prostoru. Naime, neki suci, a gotovo svi sudski savjetnici, rade u neodgovarajućim prostorima, prostori u kojima djeluje Stalna služba u Ivancu su u lošem stanju, tako da se rješavanju pitanja uređenja i proširenja zgrade mora pristupiti što prije. Što se pak tiče pitanja vrednovanja rada, želio bih da su svi zaposlenici suda bolje vrednovani u svom

IZDVOJENO

Zašto traže izuzeće suda?

Na sudu su predmeti kakvi su ranije bili prava rijetkost, poput suđenja liječnicima, a sudit će se i političarima. Kako to?

Ti predmeti, koji su medijski više eksponirani, posljedica su aktivnosti policije i državnog odvjetništva, koji su izmjenama Zakona o kaznenom postupku dobili i neke nove „alate“ koje koriste u svojem radu.

Sud nije taj koji pokreće

Stanje u varaždinskoj gruntovnici, kao i u Ludbregu, Novom Marofu i Ivancu, jako je dobro

Zatvor pun, ali udovoljava sudu Stanje u varaždinskoj gruntovnici, kao i gruntovnicama u Ludbregu, Novom Marofu i Ivancu, jako je dobro. Ažurnost je gotovo na dnevnoj razini, a provode se i postupci obnove zemljišne knjige za grad Varaždinske Toplice te za grad Varaždin. Radi se o složenom postupku gdje se u suradnji s Područnim uredom za katastar Varaždin obavlja usklađenje stvarnog stanja čestica na terenu sa stanjem u katastru te u

radu. Međutim, objektivno, okolnosti su takve da treba apelirati na nadležne da ne dođe do smanjenja plaća.

Stiže predsjednik Kako biste ocijenili stanje u varaždinskom pravosuđu danas u odnosu na prije nekoliko godina?

Varaždin postaje regionalnim pravosudnim centrom. To ne treba zahvaliti samo trenutnim prilikama već i činjenici da dugi niz godina slovi kao jedan od kvalitetnijih i učinkovitijih pravosudnih središta u državi. Županijski sud u Varaždinu sada pokriva područja i Međimur-

NOVO Inicijativa Ministarstva pravosuđa

Snimanje svjedoka Je li izgledno da se svjedočenja snimaju i prepisuju, a ne da ih suci diktiraju?

Upoznat sam s inicijativom u Ministarstvu pravosuđa koja ide u tom smjeru. Međutim, radi se o vrlo velikom projektu koji iziskuje znatna ulaganja u tehniku radi osiguravanja vjerodostojnosti snimke, odnosno u višekanalno snimanje. Realizacijom tog projekta došlo bi doista do revolucionarnog preokreta u vođenju sudskih rasprava. Zakonodavni okviri za to su dijelom već postavljeni.

Kada će se moći vidjeti

konačnici i stanjem u zemljišnim knjigama.

Nedvojbeno je da su učinci ovakvog usklađenja višestruki te pozitivno utječu na promet nekretninama, poduzetničke inicijative i strana ulaganja. Glede stanja u zatvoru, mogu reći da i do mene dopiru informacije o problemu s velikom popunjenošću. Međutim, za sada nije bilo nikakvih problema u smislu da se nije moglo udovoljiti zahtjevima suda.

ske i Koprivničko-križevačke županije, što ga svrstava uz najveće sudove, kako po teritoriju koji pokriva, tako i po broju stanovnika, a u konačnici i po ekonomskoj snazi koju ovo područje ima. To rađa nizom odnosa pa i onih privrednih koji dolaze kao sporovi pred sud, što je i jedan od razloga opstanka Trgovačkog suda u Varaždinu kao jednog od sedam u državi. Dogodile su se velike promjene, koje će po mom dubokom uvjerenju u konačnici uroditi učinkovitijim postupanjem, ujednačenijom sudskom praksom i na kraju većim zadovoljstvom stranaka.

Što biste izdvojili od skorih događanja?

U skorije vrijeme očekuje se izbor predsjednika odnosno predsjednice Županijskog suda u Varaždinu, osobe koja će svojim stručnim i organizacijskim sposobnostima uvelike utjecati na rad kako tog suda, tako i općinskih sudova pod svojom nadležnošću. Isto tako slijedi rješavanje pitanja osiguranja prostornih uvjeta za završetak procesa racionalizacije mreže sudova, a sve to uz svakodnevno rješavanje predmeta, smanjenje njihovog broja, smanjenje vremena trajanja sudskih postupaka.

kaznene postupke, već onaj koji će utvrditi jesu li kaznena djela počinjena ili ne. Sretan sam da su suci ovog suda već adaptirani na takve situacije te da se vrlo dobro nose s medijskom pozornošću koju izazivaju takvi slučajevi.

Može li Ivan Čehok, protiv kojeg je koprivničko Državno odvjetništvo u četvrtak podignulo optužnicu, očekivati pošteno suđenje, ali i javnost s obzirom da je donedavno bio gradonačelnik, ako i neke druge okolnosti?

U slučaju koji spominjete Općinski sud u Varaždinu zatražio je svrsishodnu delegaciju. Odluku očekujemo.

24 suca rade na Općinskom sudu u Varaždinu, dok je odlukom ministra pravosuđa odobren jedan više, a prije spajanja općinskih sudova radilo ih je 28

800 kaznenih predmeta stiglo je ove godine na Općinski sud te 3300 parničnih, 4000 ovršnih i još 13000 zemljišnoknjižnih

3 županije pokriva varaždinski Općinski sud: Varaždinsku, Međimursku i Koprivničkokriževačku

DOZNAJEMO Zašto se ne može očekivati značajnije smanjenje broja spisa

Priliv spisa povećan za 25 posto!

termini rasprava na internetu, kao što postoji kod nekih?

Sudov i nemaju obvezu objavljivati termine sudskih rasprava na internetu. No svatko tko želi saznati termin rasprave, može to doznati kroz upit sudu te, ako javnost s takve rasprave nije isključena, može i prisustvovati. Za sada interes za tim informacijama nije tolik da bi pravdao doista velik posao vezan uz objavu tih podataka budući da postojeći računalni sustav ne omogućava automatski ispis.

Jesu li nakon objedinjavanja općinskih sudova napravljeni pomaci glede smanjenja zaostataka, odnosno u pogledu ranijeg zakazivanja početka postupaka i njihovog kraćeg trajanja? Je li broj novih predmeta ove godine manji ili možda veći u odnosu na ranija razdoblja?

Popunjenost suda

Raste broj spisa

Ove se godine ne može očekivati značajnije smanjenje broja spisa, budući da je tek u veljači sud dostigao sadašnju popunjenost. Naime, nakon „objedinjavanja“ su-

dova došlo je do situacije da je u kratkom razdoblju broj sudaca s 28 pao na 21 suca, što zbog smrtnih slučajeva, odlaska u mirovinu ili na viši sud, što zbog razrješenja na vlastiti zahtjev.

Preraspodjele koče S druge strane, priliv spisa na naš sud je povećan za 25 posto u odnosu na razdoblje do kraja 2009. godine. Ono što zabrinjava je činjenica da je već u listopadu zaprimljen broj parničnih spisa koji je u prosjeku 2009. i 2010. zaprimljen do kraja godine, dakle sve je više sporova

pred sudom.

Za funkcioniranje suda vrlo je bitna ustaljenost sudačkog kadra. Naime, odlaskom sudaca dolazi do preraspodjele spisa koji su bili u njihovom radu, a to neizbježno dovodi do produljenja u postupanju.

Nažalost, bili smo u situaciji da je zbog ranije navedenog odliva sudaca došlo do velikog broja preraspodjela spisa. Zbog svega toga u svom godišnjem planu 2011. naznačujem kao godinu konsolidacije, godinu kada smo s manje sudaca radili više.

8

Život

1. studenoga 2011., br. 389

DOZNAJEMO Nezavisni sindikat za znanost i visoko obrazovanje intervenira na VELV-u

Zaposlenici šute: boje se da će izgubiti posao J - Upravi Veleučilišta poslali smo zahtjev za hitnim sastankom, a nećemo odustati do kada se kolektivni ugovor zaista i ne potpiše – kaže Kristina Begović iz NZS-a čekati zeleno svjetlo od osnivača, odnosno od Grada. Malo drugačije Nakon što smo nedavno informacije dobili smo od pisali o kompliciranoj situaciji predsjednika Upravnog u kojoj su se našli zaposlenici vijeća Janka Pavetića koji varaždinskog Veleučilišta, u kaže kako Grad kao osnivač, kojoj nitko ne želi preuzeti a tako ni Upravno vijeće, odgovornost za sklapanje neće pristupiti potpisivanju kolektivnog ugovora, u priču kolektivnog ukoliko želju za se uključio i Nezavisni sindi- potpisivanjem ne pokaže većina zaposlenika na VELV-u. kat znanosti i visokog Trenutno je u sinobrazovanja. Updikat kojem je na ravi Veleučia v a r p U čelu s indikalni lišta poslali od povjerenik Jurisu službeni a zahtjev za lenik u ca Hižak, koji s o p a z inzistira na organizipotpiš p otp is i v a nju ranjem ila da su ž a r t i kolek t ivnog hitnog kako n i sa ugovora, učlas as t anka n j l o v njen 21 djelatnik s predo zad stavnicima tom? VELV-a. a k i d n si Koz i n a t v rd i i sindikata kako kako pojedini nastavbi dogovor ili nici također nisu zadovoljni sklapanje kolektivnog s tim sindikatom te su čak ugovora.

-Poduzet ćemo sve potreb- pokrenuli inicijativu za osnine korake kako bi do tog raz- vanjem drugog sindikata, govora doista i došlo i kako bi s obzirom na to da ovaj ne kolektivni u najskorije vrijeme ispunjava njihove ciljeve. Na zaista bio i potpisan – rekla pitanje tko su nastavnici koji nam je pravnica Kristina Bego- nisu zadovoljni postojećim vić iz Nezavisnog sindikata za sindikatom, Kozina ne želi znanost i visoko obrazovanje. dati odgovor no ističe kako Objasnila je da, ako ne naiđu je peticiju protiv postojećeg na pozitivne rekacije Uprave, sindikata potpisalo čak 40 predstavnici sindikata na čelu nastavnika. s Vilimom Ribićem namjeravaju doći u Varaždin održati Inicijativa javnu tribinu te zaposlenike Hižak smatra kako je iniciVeleučilišta upoznati s njiho- jativu za prikupljanje potpisa vim pravima. protiv sindikata pokrenuo netko iz Uprave. Njegove tvrdnje potvrdio nam je i jedan Proturječja Direktor Veleučilišta Goran od zaposlenika s kojim smo Kozina kaže kako što se njih razgovarali, a koji zbog straha tiče nema nikakvih problema od gubitka posla želi ostati s potpisivanjem kolektivnog anoniman. On kaže kako su ugovora, no kaže kako moraju ga u protekla dva tjedna u više

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Direktor VELV-a Goran Kozina tvrdi kako djelatnici nisu zadovoljni s postojećim sindikatom, no ne želi reći tko

navrata zvali u ured direktora Gorana Kozine da potpiše tu inicijativu što nije želio učiniti.

-Nadam se da će ovaj kolektivni ugovor zaista uskoro biti i potpisan da se definiraju pravila igre jer situacija je sada nepodnošljiva – kaže te nas još jednom moli da ne odajemo njegov identitet. O spornoj inicijativi na VELV-u pitali smo i dekana VELV-a Marina Milkovića koji kaže da ima neka saznanja o tome, no kako ne bi bilo na mjestu da to komentira.

-Sindikalno organiziranje nije nadležnost dekana i u to se ne bih želio miješati – kaže Milković te dodaje kako sukobi na relaciji Uprava – Sindikat ne postoje već se samo radi o razilaženju u stajalištima.

IZDVOJENO Zaposlenici ne žele javno govoriti

Hižak ima imunitet - ja nemam I drugi zaposlenici Veleučilišta s kojima smo razgovarali ne žele za Regionalni tjednik ništa reći pod imenom i prezimenom.

Mislim da nije točno to što govori direktor Kozina, jer znam da Hižaka ljudi vole i imaju povjerenje u njega i njegov sindikat.

Znam i da je ova trenutna Uprava sposobna za svašta i zato se ljudi boje bilo što reći protiv njih. Zato ispada da je Hižak u svemu sam, ali zapravo on kao sindikalni

povjerenik ima imunitet, dok ja nemam – govori još jedan od sugovornika koji

N

ije točno što kaže Kozina, ljudi su zadovoljni sa sindikatom i imaju povjerenje u Hižaka nije s imenom i prezimenom želio dati izjavu jer se i sam boji da ne izgubi posao.

Zaključio je da će sve do

kada ovo Upravno vijeće bude na čelu Veleučilišta, zaposlenici biti u strahu bilo što reći. S druge strane, razgovarali smo i s jednim od zaposlenika koji tvrdi kako sa sadašnjim sindikatom nije zadovoljan, no kako će se ipak u njega možda učlaniti. On nam nije želio potvrditi je li potpisnik navedene inicijative protiv postojećeg sindikata. Komentirao je kako samo želi raditi svoj posao te da ga pustimo na miru.

OTKRIVAMO

IZDVOJENO Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa krši Zakon o pristupu informacijama

Uprava krši zakon?

MZOŠ: Zašto bi se držali zakonskih rokova?

- Prema Zakonu o radu, poslodavci ne smiju nadzirati utemeljenje i djelovanje sindikata, odnosno njihovih udruga. Postupanje protivno tome predstavlja teži prekršaj poslodavca – kaže Kristina Begović. Prema riječima nekih od djelatnika s kojima smo razgovarali, upravo se to sada događa na VELV-u.

-Nije da vam ne želimo dati odgovor, nego našoj pravnoj službi treba ipak više vremena no što to dopušta zakonski rok, a nema ni potrebe za tako strogim držanjem roka – rekao je glasnogovornik Ministarstva znanosti obrazovanja i športa Duje Bonacci kada smo ga upitali zašto nismo dobili odgovor na upit koji smo poslali 4. listopada.

Neodgovaranjem Ministarstvo je prekršilo zakonski rok od 15 dana u kojem je po Zakonu o pravu na pristup informacijama dužno dostaviti odgovore na pitanja. Za tijela javne vlasti za to su predviđene kazne od 20.000 do 100.000 kuna. Ministarstvo smo između ostalog pitali sljedeće: Iako je osnivač Veleučilišta Grad Varaždin,

većina zaposlenika je na plaći MZOŠ-a. (Prema podacima

državne revizije, VELV je iz državnog proračuna u 2009. ostvario 4,8 mil. kn.) Usprkos

tome država nema utjecaja na politiku Veleučilišta. Zašto država ne kontrolira i nadzire poslovanje Veleučilišta? Nastavno na to, kako je moguće da iako je većina zaposlenika na plaći MZOŠ-a, da se na njih ne može primjenjivati kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje?

Nakon neodgovaranja na ova i druga pitanja, jedino

što možemo zaključiti je da Ministarstvu očito nije važna ni kontrola 5 milijuna kuna koje godišnje izdvajaju za varaždinsko Veleučilište, a tako im očito nije ni važno hoće li ili neće platiti kaznu za kršenje zakonskog roka zbog neodgovaranja na novinarski upit. Nije to na kraju krajeva njihov novac, već novac poreznih obveznika.

Oglasi

1. studenoga 2011., br. 389

9

DOZNAJEMO Dragutin Kranjčec, potpredsjednik HSLS-a: Ukidanjem županija smanjit ćemo birokraciju

Birajte: MMF ili HSLS „Ako počnemo razmišljati drugačije, nećemo imati potrebe dovoditi MMF. Sada je 12 sati i 5 minuta i krajnje je vrijeme da Hrvatska poduzme prvi korak u rješavanju problema u gospodarskom smislu. U Hrvatsku nije ušla nijedna velika strana investicija i ako

nastavimo ovu politiku, prijeti nam grčki scenarij.

Onaj tko kaže da bez rezova i racionalizacije može usmjeriti državu u dobrom smjeru, neodgovoran je prema građanima.

Program koji su ponudile dvije velike stranke razlikuju se samo 10 % i to je ono što građani žele čuti,

međutim to je i ono zbog čega ćemo biti prisiljeni da nam probleme rješava MMF. Građani zaslužuju istinu o realnom stanju u kojem se Hrvatska nalazi.

Neki misle da se ništa ne mora promijeniti da nam bude bolje. Upravo naš program je za sve one koji misle drugačije.” - poručio je Dragutin Kranjčec, potpredsjednik HSLS-a i prvi na listi za III. izbornu jedinicu.

HSLS upozorava kako mora doći do reforme lokalne i regionalne samouprave i javne uprave. „1997. godine ukupan broj zaposlenih u županiji bio je 793. 11 godina kasnije taj broj je narastao na 2070 zaposlenika. O čemu mi pričamo? Županije su postale teret državi. HSLS se zalaže za napuštanje modela županijskog ustroja i uvođenje regionalnog ustroja. Hrvatska bi 2013. godine trebala biti zemlja 5 jakih regija: Središnja Hrvatska, Slavonija, Istra,

Dalmacija i Grad Zagreb. Što bismo time ostvarili?

Manje javnih troškova i manje birokracije! Smanjenje broja urbanističkih i drugih planova, koraka u administrativnim procesima, trošak pripreme investicija, broj dozvola i suglasnosti u procesu pripreme investicija što bi dovelo do ubrzanja poduzetničkih investicija.

Građani i gospodarstvo imali bi bržu, efikasniju i jednostavniju uslugu jer se ne šeću između gradske uprave, županijske uprave, državnih ureda, MUP-a nego sve rješavaju u gradskoj upravi.

Gradovi i općine dobili bi više sredstava za lokalni razvoj – povećane lokalne investicije. Današnji sustav županija odslužio je svojoj svrsi. Hrvatska se mora upravno, funkcionalno i financijski decentralizirati.

Ne može Zagreb odlučivati ili davati zeleno svjetlo investicijama pored ljudi koji u tim gradovima i

općinama žive i stvaraju.

Višak radne snage nastao ukidanjem županija riješit ćemo provođenjem gospodarskog plana HSLS-a koji je usmjeren realnom sektoru, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, kojih je danas najviše i koji pune državni proračun. Njih 170 000, smjernicama našeg programa, ima mogućnost zaposliti jednog, pa čak i više radnika. To je 170 000 novih radnih mjesta! Moramo im omogućiti fleksibilniji gospodarski prostor u kojem mogu lakše stvarati. “ Za kraj je dodao: “Pozivamo dvije najveće stranke da izvade ispod stola onaj pravi program, a ne ovaj kojim jedni žele ostati na vlasti, a drugi na vlast doći.

Ako nemaju rješenja, slobodno neka uzmu program HSLS-a i prepišu, jer to je jedini program koji Hrvatskoj nudi rješenje.

A sada vi birajte: HSLS ili MMF!“

90:10 Sada 90 % sredstava odlazi u državni proračun, a samo 10 % ostaje gradovima i općinama.

70:30 Naš je cilj da 70 % sredstava ostane državi, a 30 % gradovima i općinama, što realno povećava gradske i općinske proračune za 300 %.

10 Zlatno doba

1. studenoga 2011., br. 389

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ O životu i uspomenama O

kruženi smo krizantemama i većina nas svojim je pokojnima uz blagdan Svih svetih odnijela ovo prekrasno cvijeće, uredila njihovo vječno počivalište i prisjetila se trenutaka koje je s njima provela. oga dana sjetimo se svih koji više nisu s nama, razmišljamo o gubitku voljenih i o smrti koja je, kako god to tužno zvuči, ipak sastavni dio života. ak su i krizanteme dio toga, jer su postale simbol tuge, smrti i sjećanja, iako potjeću iz Japana u kojem su oduvijek bile simbolom sreće, radosti i života. araždinska umirovljenica gospođa Olgica Š. primijetila je kako mnogi ne znaju pravi značaj i običaje Svih svetih, pa govore o Danu mrtvih što nikako nije točno, kao i o tome da se blagdan Svih svetih odnosi samo na velike odnosno određene svece. aj je blagdan posvećen svim dobrim ljudima koji su za života učinili dobro djelo, pomogli svojim bližnjima kao i svima koji su bili u nevolji, koji su živjeli pošteno i voljeli iskreno, a da čak nisu poznati ni imenom. a kraju je rekla: „Ali uz blagdan Svih svetih treba razmišljati i o životu jer on brzo prolazi, a zaborav još brže dolazi.“

T

Č

Marijin se sin Vladimir dobrovoljno, u dvadeset devetoj godini života, javio u Hrvatsku vojsku

V

TU KRAJ NAS Marija Sabol (70) majka je osmero djece

T

Smisao nalazim u druženju s ljudima

N

U ČETVRTAK, 3. STUDENOG

Koncert zbora „Vila“ U okviru brojnih programskih aktivnosti koje u mjesecu studenom organizira Gradska knjižnica i čitaonica „Metel Ožegović“, poklonike zborske glazbe privući će nastup varaždinskog pjevačkog zbora „Vila“, koji će se održati u prostoru knjižnice u četvrtak 3. studenog u

19:30 sati.

Koncert će se održati pod nazivom „Pjesnička riječ u glazbenom ruhu“, a s varaždinskim će „Vilama“ pod dirigentskom palicom Željke Vucković nastupiti solisti Valentina Geci i prof. Ivan Mežnarić, koji će kao i do sada zbor pratiti na klaviru.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Mislim, dakle jesam

“

Zanima me je li u funkciji video nadzor koji je prije nekoliko godina instaliran na Varaždinskom groblju i jesu li registrirani oni koji oštećuju grobove i kradu žardinijere i cvijeće?“ SLAVICA ROŽMARIĆ, VARAŽDIN

J Kad je sin Vladimir poginuo, njegova dva mlađa brata više nitko nije

mogao zaustaviti da ne odu na ratište, kaže Marija Piše: NEVENKA SUHIĆ

Kad smo se liftom popeli na deveti kat popularne Papagajke na varaždinskom Malom trgu, pred vratima stana već nas je čekala gospođa Marija Sabol.

Uvela nas je u dnevnu sobu u kojoj je sve uredno, tiho i mirno, kao što je i ona sama - ugodna i topla osoba, koja s malo riječi govori o sebi, svojoj djeci i obitelji. Tek, jedva primjetno, glas bi joj zadrhtao pri pomisli na sina Vladimira kojeg je 9. studenog 1991.godine srpski šrapnel smrtno ranio na ratištu kod Novske, u Starom Grabrovcu.

Dok pogledom prelazi preko oveće Vladimirove fotografije prisjeća se tih dana...

Oprostiti, ali ne zaboraviti I usprkos neizbrisivoj boli zbog gubitka vlastitog sina, kao i zbog patnji i stradanja nedužnih, zločincima može oprostiti, ali nikada neće zaboraviti.

Iako je prije šest godina doživjela još jednu obiteljsku tragediju jer joj je prije šest godina umro suprug, gospođa Marija ni ovog puta nije posustala. Ona se na svoj način bori i ne dopušta da je svladaju emocije.

reći da je moj Vladimir, tada već pripadnik legendarnih „Puma“, odnosno varaždinske 7. gardijske brigade, umro od zadobivenih ozljeda – rekla je tiho.

A čim su čuli što se dogodilo Vladimiru, njegova dva mlađa O Vladimiru brata Mario i Slobodan, koji - Dobrovoljno se, u su se tek vratili iz Makedvadeset devetoj k donije gdje su bili na godini ž ivota, čovje odsluženju redovnog javio u Hrvato t s o vojnog roka u bivšoj sku vojsku i napr n a t s JNA, odlučili su otići u rujnu 1991. svje i n e ij n godine otišao može na ratište. e v s ja ni nitko druje na područje što eti gi u- Ni tome ih nije moNovske, da bi podnij gao spriječiti. Otišli su nakon nepuna tri s „Pumama“ već u veljači mjeseca provedena na ratištu tamo i stradao. Bio iduće godine, a nama su ostaje još živ kad su ga s ratišta vili dane i noći neizvjesnosti, prevezli u zagrebačku bolni- straha, brige, iščekivanja i cu, no nije izdržao. Dva dana pitanja na koja nismo znali kasnije, baš na svoj rođendan dgovor - hoće li se vratiti 11. studenoga, došli su mi živi? Pogotovo zato što su

- Ja nikad nisam sama, sa mnom u stanu živi sin Slobodan, a stalno sam i sa svoje šestero djece i osmero unučadi. Pa i kad mjesec studeni, a posebno blagdan Svih svetih iznova u meni bude tužna sjećanja, u društvu s mojom djecom, kao i odlascima na izlete i putovanja s našim udrugama, razgovorima i druženjima, pronalazim novi smisao života. Jednostavno znam da se mora, ali i može s tim živjeti - ističe Marija.

prošli težak put, posebice na slavonskom, dubrovačkom i kninskom ratištu. Mlađi sin Slobodan vratio se nešto prije završetka ratnih operacija, dok je Mario ostao do kraja.

Sa svojom 7. brigadom ušao je u Knin i dočekao oslobođenje Knina. Ne mogu vam opisati koja je to bila sreća kad su nam se obojica uspjela vratiti živa - ispričala je gospođa Marija.

Preživjeti...

Pitali smo je kako je uspjela to sve preživjeti. - Morala sam, nije bilo druge. Čovjek naprosto nije ni svjestan što sve može podnijeti, niti u tom trenutku o tome može razmišljati. Iako tuga, bol, patnja i strah ostaju, život ide dalje i koliko god bilo strašno, s tim se i dalje mora živjeti - kratko je odgovorila.

U tim najtežim trenucima puno joj je značila briga i pomoć varaždinskog „Bedema ljubavi“, kao i Udruge roditelja poginulih branitelja s kojima se kroz druženje, a posebno u razgovorima s onima koji su prošli sličnu kalvariju, mogla lakše nositi s osobnom tragedijom. Tako je već nekoliko dana nakon oslobođenja prvi put, a u proljeće ove godine i drugi put posjetila područje Novske i obišla ratište u Starom Grabrovcu gdje je stradao njen sin Vladimir, a bila je više puta na vukovarskom području, posjetila je grad Vukovar, bila je i na Ovčari... Iako su za nju slike razrušenih područja bile potresne jer su je uvijek iznova vraćale u dane rata i stradanja, raduje je kad vidi da se mnoga sela, mjesta i gradovi obnavljaju.

Život 11

1. studenoga 2011., br. 389

DOZNAJEMO Vlč. Damir Kovačić, novi župnik u Biškupcu, o optužbama koje iznose župljani

Nisam betonirao na Malu Gospu, niti ukinuo grijanje Grijanje je bilo u kvaru, pa se i vlč. Kovačić smrzavao u župnom dvoru. Betoniralo se u kuhinji, ali poslije Male Gospe Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nakon punih 30 godina u župu Uznesenja blažene Djevice Marije na nebo u Biškupcu stigao je novi župnik, velečasni Damir Kovačić. U kolovozu je preuzeo pastoralnu skrb nad župom koju je puna tri desetljeća vodio prečasni Ivan Rakarić, umirovljen u srpnju zbog bolesti.

Velika sramota?

No dolazak 38-godišnjeg svećenika nije najbolje prošao: još nije uspio ni raspakirati svoje stvari, a vjernici iz Biškupca već su u Varaždinsku biskupiju poslali pritužbe na njegovo ponašanje. Pismo o neprihvatljivom župnikovom ponašanju stiglo je i u našu redakciju. Čitatelj iz Biškupca (podaci poznati redakciji) u njemu vlč.

Kovačića optužuje da je ukinuo tradicionalno prijepodnevno misno slavlje na Malu Gospu 8. rujna i to zato što je toga dana “nešto” betonirao u župnom dvoru. A to nije sve. U pismu se tvrdi i da je novi župnik napravio “dar-mar”, a “sramotu je počeo bacanjem stvari koje je prečasni Rakarić svojim vrijednim rukama postavio”.

Te informacije već danima kolaju po Biškupcu, ali nitko od vjernika o tome nije htio govoriti javno pod svojim imenom i prezimenom. Vlč. Damir Kovačić je odmah pristao razgovarati s nama.

- Nije točno da se u župnom dvoru betoniralo na Malu Gospu, nego dan kasnije, 9. rujna.

Radnici su bili ovdje prije, kao i poslije tog blagdana, jer sam uređivao kuhinju koju sam zatekao u lošem stanju.

Podovi su bili truli i pljesnivi,

kada smo ih uklonili, čavli su ostali u gredama. Zato je bilo potrebno betonirati – rekao je vlč. Kovačić, a čak nam je pokazao i račun koji potvrđuje njegove riječi.

Mala Gospa nije zapovijedani blagdan i taj dan je za radnike bio radni, pojašnjava. No to nije razlog zašto je toga dana svetu misu služio samo poslijepodne. – Župu sam preuzeo krajem kolovoza, pa sam se ravnao prema prošloj godini.

Tada sveta misa nije služena prijepodne, nego samo poslijepodne – navodi.

(Polu)informacije Čini se da je to bio prvi u nizu krivo protumačenih događaja.

“Na Malu Gospu na misi u 18 sati župnik jednom hostijom hrani pet ljudi, kaže štednja.

Pa ukida grijanje, kao jedan sat možemo izdržati na malo hladnoće. Mi da, a djeca i ministranti?!”, ljutitim tonom navodi čitatelj u pismu.

Kada smo mu to prenijeli, vlč. Kovačić nas je gledao u nevjerici. – Ma, kakvi… Hostija je ponestalo, a grijanje je bilo u kvaru. Nije bila samo crkva hladna, nego sam se i ja ovdje u župnom dvoru smrzavao.

Nisam imao ni grijanje, ni toplu vodu. Kvar je popravljen u srijedu – objasnio je.

Po Biškupcu se proširila i informacija da je otpustio zvonara, ali ni to nije točno. – Zvonar normalno radi – kaže vlč. Kovačić.

On je u župu u Biškupcu došao iz Kuzminca, a prije toga je bio župnik u Pribislavcu i Đurđevcu. Ovo mu je, dakle, četvrta župa, a ne šesta, što je još jedna (polu)informacija koja se proširila među vjernicima.

ŽUPNICI

30

godina je župnik u župi Uznesenja Marijina na nebo u Biškupcu bio prečasni Ivan Rakarić.

U srpnju je umirovljen zbog bolesti.

3

župe je vodio vlč.

Damir Kovačić prije nego što je preuzeo pastoralnu skrb o župi u Biškupcu.

novi župnik ni nije se još vjernici io, a smjest eć prijavili v su ga inskom a r a v žd pu bisku

OSOBNO

Svira orgulje, pjeva u zboru

Vlč. Kovačić: Na Malu Gospu misu nisam služio prijepodne jer sam se ravnao prema prošloj godini

Sakristija nije mjesto za druženje Vjernici iz Biškupca ogorčeni su i ponašanjem novog župnika prema njima, a i time kako se ponaša u crkvi.

Nikoga ne pozdravlja, tvrde, a u sakristiji je nedavno, kažu, prije mise gađao dvije žene. – Sakristija je mjesto gdje se svećenik u miru priprema za svetu misu, a ne mjesto koje služi za druženje. Točno je da sam

prema tim ženama bacio maramu, ali nakon što sam ih nekoliko puta zamolio da prestanu pričati. Nisu poštovale moju molbu. Moram priznati da nigdje nisam takvo što doživio i bio sam toliko uzrujan da sam izašao van kako bih se smirio. Na toj sam misi uspio održati tek kratku propovijed – kaže vlč. Damir Kovačić.

Velečasni Damir Kovačić rođen je 1973. godine u Varaždinu, gdje je završio osnovnu školu. U Zagrebu je pohađao klasičnu gimnaziju i diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Prva župa koju je vodio kao župnik bila je ona u Pribislavcu u Međimurskoj županiji, nakon čega je bio župnik u župama u Đurđevcu i Kuzmincu u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Upisao je i magisterij, a trenutno priprema magistarski rad pod nazivom „Mistično iskustvo u slavlju euharistije“. Zbog toga će uskoro ići na kraće studijsko putovanje. Voli glazbu.

I dok orgulje svira, kaže, za svoju dušu, povremeno nastupa kao član Svećeničkog zbora iz Zagreba.

PROVJERILI SMO Vjernici navode da je vlč. Kovačić iz župnog dvora bacio sve što je prečasni Rakarić stvorio

Stari namještaj poklonio je siromašnoj obitelji

Župni dvor je bio sjajno uređen, ali prije puno godina

Tepisi koji lete kroz prozore župnog dvora, namještaj star 100 godina koji je završio u smeću, slike iz župnog dvora koje Romi prodaju na sajmištu,…

To su nam ispričali vjernici iz Biškupca koji kažu da ne mogu pr ihvatiti da nov i župnik baca i uništava sve što je bivši župnik, prečasni Rakarić stvorio. – Srce me boli kad na to pomislim. Župni dvor je uređivan i našim novcem – žalosno je rekao

jedan od župljana.

No župni dvor u Biškupcu nije bogato uređen kako bi se moglo zaključiti po navodima vjernika. Zdanje izvana izgleda dobro.

Međutim, unutrašnjost otkriva da je to bio sjajno opremljen župni dvor, ali prije puno godina. Vrijeme je učinilo svoje: na zidovima probija vlaga, čiji se miris u prostorijama osjeća i nakon čišćenja i zračenja, a sami smo se uvjerili i u to da je

nužan oprez dok se na kat penjete po klimavim drvenim stepenicama.

Nije stoga neobično da je vlč. Damir Kovačić, koji je uz to i puno mlađi od bivšeg župnika, počeo uređivati prostor u kojem živi od kraja kolovoza.

- Prečasni Rakarić je planirao obnoviti župni dvor, s nekim radovima je i započeo, ali ga je bolest u tome zaustavila. Kada sam stigao ovamo, prvo sam krenuo s

uređenjem kuhinje, jer je pod bio truo i pljesniv. I tepisi su bili truli i puni vlage, pa sam ih zbog toga morao ukloniti – kaže vlč. Kovačić.

Stari, vrijedan namještaj i slike nisu nestali. - Pogledajte, ovdje su starine, a ovdje slike. Znam što je vrijedno.

No nisam bacio ni namještaj koji je bio star, a bez povijesne vrijednosti. Poklonio sam ga siromašnoj obitelji iz Varaždinskih Toplica – otkrio je velečasni.

12 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

1. studenoga 2011., br. 389

USPJEH Osnovna škola A. i I. Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama

LUDBREG

Prvi u Hrvatskoj postali PASCH-Schule!

Mali tamburaši i gosti

U četvrtak 27. listopada u OŠ A. i I. Kukuljevića u Varaždinskim Toplicama održana je svečanost povodom sklapanja partnerstva škole sa Saveznom Republikom Njemačkom. Našoj je školi dodijeljena plaketa PASCH-Schulen, Partner der Zukunft i važno je naglasiti da smo prva takva osnovna škola u Hrvatskoj te se time jako ponosimo.

Prije tri godine u našoj je školi pokrenut projekt DSDa, Deutsches Sprachdiplom i to sve na inicijativu i uz trud učiteljice njemačkog jezika Mare Malenice. Projekt se sastoji od dodatnog učenja njemačkog jezika, počevši od petog razreda i to po jedan sat tjedno u svakom razredu. Plan i program rada je posebno izrađen, uz vrlo motivirajući koncept nastave, koji je isplaniran s još sedam škola u Hrvatskoj. Nastava i cjelokupni plan i program održavaju se uz savjetovanje i nadzor jezične savjetnice iz Središnjice za školstvo u inozemstvu

iz Zagreba Walburge Staudigl, koja je prisustvovala svečanosti u našoj školi.

Nastava DSD programa je zanimljiva i dinamična te se obrađuju teme s kojima

se učenici susreću svaki dan. Program sadrži i polaganje pismenog i usmenog ispita u osmom razredu na stupnju A2 prema europskim referencama. U sklopu programa održana je i terenska nastava tijekom koje su učenici mnogo toga novog doživjeli i naučili te će im sigurno ostati zauvijek u sjećanju: izlet u zoološki

vrt, 6. božićni sajam u Varaždinu, jezični kamp u Selcu, izlet u Klagenfurt.

Kao škola s DSD-programom prijavili smo se za PASCH Schule, školu partnera budućnosti, te smo na svu našu radost primljeni u tu veliku zajednicu škola iz cijelog svijeta. Svečanost dodjele plakete uveličali su nam mnogi gosti iz županije, grada i mjesta, a plaketu nam je dodijelio njemački veleposlanik u Hrvatskoj, doktor Bernd Fischer.

Svojim govorom pohvalio je inicijativu naše škole te je naglasio važnost učenja stranih jezika uz naglasak na njemački jezik. Uz dodjelu plakete prigodni program na njemačkom jeziku pripremili su Zlatko Piplek, učitelj glazbene kulture, Drago Ilić, učitelj povijesti, Ksenija Šimunović, učiteljica njemačkog jezika, Mara Malenica, učiteljica njemačkog jezika te Danka Maroević, učiteljica engleskog jezika.

Ova godina proglašena je godinom njemačkog jezika u Hrvatskoj, pa je dodjeli prisustvovao i direktor Austrijskog kulturnog foruma Georg Christian Lack.

OŠ A. i I. Kukuljevića

ČITATELJI PIŠU Veliki broj mladih studira u Beču i Grazu, a samo 1 linija

Nisu mogli kući, jer bus bio pun Danas se nalazimo u vremenu kad su obrazovanje i znanje na prvome mjestu te zahvaljujući globalizaciji, sve je više mladih koji odlaze studirati u inozemstvo. Takav trend postao je čest i u našoj Varaždinskoj županiji, no postoji jedan problem na koji svi odmahuju glavom i misle da se ne može riješiti.

Jako veliki broj mladih studira u Grazu i u Beču, a samo je jedan autobus koji vozi na relaciji Zagreb - Varaždin - Graz - Beč te ako je preveliki broj putnika iz Beča, ne staje u Grazu. Budući da su sad došli

blagdani i svi su htjeli doma, ljudi koji studiraju u Grazu nisu mogli poći kući jer nije bilo mjesta. Naime, autobus je stigao, ali bilo je samo 9 mjesta na više od 20 ljudi koji su jedva čekali krenuti kući. Nije se to dogodilo prvi put. To se događa stalno i ljudi su toga svjesni. Meni je žao što se ne možemo bolje organizirati i pronaći neki način kako bi svi imali mjesta u busu i veselih lica krenuli kući.

Uostalom, svjesna sam da je kriza i da ne može dolaziti puno buseva i to često, ali možda bi mogli dati neku online predbi-

lježbu ili registraciju po čemu bi se mogao utvrditi broj ljudi koji treba putovati.

Osim toga, vrijeme kad dolazimo iz Varaždina u Graz je oko pola tri ujutro, a u Beč se stiže u šest sati. Drugi termini nisu ponuđeni, što je vrlo nezgodno kad su većina predavanja rano ujutro od osam.

Ovim pismom željela sam samo ukazati na trenutno stanje i barem probuditi i ostalima malo revolucionarnog duha kako bi se uvele promjene i poboljšala trenutna situacija.

Ivana Turek

U subotu 22. listopada pred prepunom dvoranom Pučkog otvorenog učilišta u Ludbregu svoj koncert izveli su mali tamburaši KUD-a “Juraj Lončarić” iz Hrženice i njihovi gosti, solisti Pavica Kocijan (sopran) te Vatroslav Maltar (bariton).

Voditelj i dirigent orkestra je Dragutin Koren. Na repertoaru je bilo tridesetak skladbi, što instrumentalnih, što vokalnih. Čule su se pjesme poput Tvoja barka mala, Trojka, Podmoskovske večeri, Hajdmo u Varaždin, ali i Simfonija br. 3., stavak 1. L. Sorkočevića. Gledatelji su velikim pljeskom i s oduševljenjem popratili svaku izvedbu i sigurno će još dugo vremena biti pod dojmom svega doživljenog.

KUD Juraj Lončarić

ZAHVALA

Hvala Obiteljskom centru na edukaciji!

Odgojiteljice Dječjeg vrtića “Tratinčica” Varaždinske Toplice 24. listopada završile su Školu kontrole ljutnje, koja se sastojala od 5 radionica u kojem su one aktivno sudjelovale u radu, ali istovremeno radile s djecom u svojim vrtićkim skupinama. Školu je osmislila i vodila prof. Jasenka Barković, psihologinja Obiteljskog centra Varaždinske županije, a svoja iskustva s djecom prenosila je odgojiteljica Darinka Vrbanec, volonterka Obiteljskog centra.

Putem projekta “Srdit - ljut” odgojiteljice su naučile kako prepoznati kod djece ugodne i neugodne emocije, na koji način ih kontrolirati i verbalno ih izraziti te kako djecu naučiti koji su društveno neprihvatljivi oblici ponašanja. Da bi se djeci moglo pomoći, odrasli trebaju biti dobri modeli djeci i znati svladati vještine na kontroli emocija.

Sve odgojiteljice, polaznice ove škole, uspješno su izvršile propisane kriterije edukacije i dobile diplome o uspješno završenoj školi. Uprava Dječjeg vrtića “Tratinčica” Varaždinske Toplice zahvaljuje Obiteljskom centru Varaždinske županije i njihovom ravnatelju Robertu Čuseku na besplatnoj edukaciji odgojiteljica, kao i svim stručnim suradnicima centra na višegodišnjoj dobroj suradnji.

Ravnateljica DV “Tratinčica” Ružica Perec

OŠ VINICA

REAGIRANJE Općina Sračinec civiliziranim putem do istine o natječaju

Bistrović je nasjeo na neistinu Potaknuti neistinitim izjavama gospodina Stj ep a n a Bistrovića u 7Plus Regio nalnom tjedniku vezano uz natječaj i davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, osjećao sam obvezu isti demantirati. Nakon što sam pročitao članak u kojem se Općina Sračinec spominje u negativnom kontekstu, nazvao sam gospodina Bistrovića da

pojasni svoj iznijeti stav te od njega dobio podatak da ga je iznio na temelju informacija dobivenih od Tomislava Drožđeka s prebivalištem u Kučan Marofu, koji je bio i jedan od sudionika natječaja.

Osobno sam zamolio gospodina Bistrovića da dođe u Općinu Sračinec zajedno s Tomislavom Drožđekom kako bi osobno preuzeo svu natječajnu dokumentaciju vezanu uz zakup, a koja je bila dostavljena i svim sudionicima natječaja.

Gospodin Bistrović je drugi dan došao u Općinu Sračinec te mu je dostavljana ukupna dokumentacija, dok se Tomislav Drožđek nije odazvao pozivu, pa je gospodin Bistrović uvidio da je nasjeo na neistinitu informaciju pojedinca. Uvidom u natječajnu dokumentaciju, gospodin

Bistrović je osobno ustvrdio da nije bilo nikakvih nezakonitih radnji od strane Općine Sračinec, tim više što je na cjelokupni postupak izdana suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu te iskreno očekujem i njegov demanti iznijetih stavova u jednom od njegovih sljedećih izlaganja u medijima.

Ovom gestom međusobne komunikacije uz iznošenje argumenata na licu mjesta ukazujemo na transparentnost rada Općine Sračinec s ciljem da se u medije ne iznose neprovjerene informacije samo jedne strane bez prikupljenih relevantnih činjenica i od druge strane.

Općinski načelnik Božidar Novoselec

Zabavna proslava Dana ruralnih žena Svjetski dan ruralnih žena obilježen je ove subote u općini Vidovec prigodnim kulturno-umjetničkim programom u organizaciji Udruge žena općine Vidovec.

U programu su nastupili amaterska glumačka skupina Komedijaši iz Stažnjevca koji su oduševili i do suza nasmijali svojim šaljivim igrokazima „Ljubav prek plota“ u kojoj govore o „dobrosusjedskim“ odnosima i „Kod doktora“, komediju u kojoj su prikazane

svakodnevne situacije kod doktora, a sve izraženo domaćim stažnjevečkim govorom, jer Komedijaši znaju kako nasmijati i oraspoložiti publiku. Učenici 2. razreda Osnovne škole Tužno izveli su recitacije „Sir i vrhnje“, „Kaj nas vučiju naše mame“ i „Dedek, kaj te ni sram?“.

U programu su sudjelovale i članice Udruge žena općine Vidovec, i to Marija Cafuk svojom pjesmom „Ruralna žena“, dok su članice

izvele plesnu koreografiju „Ja sam sirota“, a za sam kraj programa nastupile su igrokazom „Domaće Varaždinsko zelje“ koji je napisala vanjska suradnica Udruge žena, Vesna Kovačić, a članice su pokazale svoje glumačke sposobnosti vjerno prikazujući prodaju zelja na placu i kiseljenje zelja po starim običajima. Nakon programa priređen je domjenak i druženje u vedrom raspoloženju.

Udruga žena

Učenici OŠ Vinica obilježili su Dan zahvalnosti za plodove zemlje i dane kruha.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Čitatelji zovu 13

1. studenoga 2011., br. 389

ISTRAŽUJEMO Zašto 10 mjeseci kasni izgradnja POS stanova u Hraščici?

Kupili stan za 120.000 eura, a podstanari su J Čitatelji su pred bankrotom: otplaćuju 4.000 kuna kredita mjesečno za stan u koji se ne mogu

STANOVI

useliti, a još toliko za najam stana u kojem moraju živjeti

Nema bojlera ni radijatora

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Od kolovoza prošle godine otplaćujemo kredit za POS stan u Hraščici, ali umjesto u njemu živimo kao podstanari.

Mjesečno za kredit, najamninu za stan od 30 četvornih metara i za benzin trošimo 8.000 kuna. Ne znamo više kome bismo se obratili – javili su nam se kupci stana (podaci poznati redakciji) u POS zgradi na lokaciji Rajčul, na samom ulazu u Hraščicu.

Prekršeni rokovi Oni već deseti mjesec čekaju da se usele u stan koji su još prošle godine platili Javnoj ustanovi Gradski stanovi.

Ustanova je, naime, investitor i prodavatelj stanova na samom ulazu u Hraščicu.

Tamo je u svibnju 2009. godine počela izgradnja dvaju stambenih nizova s ukupno 60 stanova po programu po- POS stanovi u Hraščici trebali su biti dovršeni u siječnju ove godine, 20 mjeseci nakon početka gradnje ticane stanogradnje, koji su trebali biti dovršeni u roku od smo predugovor na temelju 20 mjeseci odnosno u siječnju kojeg smo podigli stambeni kredit. Gradskim stanovima ove godine.

Od ukupno 60 POS sta- prodala samo dva stana.

Budući da su se prijavili smo platili stan koji je, pre- Očekujemo da ćemo nova, koliko ih se u svibnju za kupnju POS stana i bili su ma predugovoru, trebao biti 2009. godine počelo gradi- prodati još 10-ak stanova na listi prava prvenstva, naši dovršen još u siječnju ove ti na ulazu u Hraščicu, do nakon što radovi budu dogodine – navode čitatelji. čitatelji bili su pokraja ove godine trebalo vršeni. Preostale stanove zvani na prebi biti dovršeno njih 48. planiramo iznajmiti, pri zentaciju Strah sve veći uni č a r Riječ je o stambenim ni- čemu se daje mogućnost i stanova Na temelju predum a zovima odnosno spojenim kasnije kupnje stana, u što ko j i s u govora dobili su su n z e katnicama s potkrovljem u ulazi 40 posto najamnine – se trekredit i platili stan ni. B a r i k o kojima su po četiri stana kaže Vladimir Kukec. bl b a l i Gradskim stanovibine d o r i Navodi da će preostalih i četiri garaže, pri čemu graditi ma, a od kolovomoć i o l i p b stanovi u prizemlju imaju 12 stanova biti dovršeno a j u Hraza prošle godine l e t a i otplaćuju kredit, i dvorište. Javna ustanova u drugoj fazi, odnosno u i prij ščici. ladni Gradski stanovi dosad je proljeće sljedeće godine.

- Odčija je mjesečna rata ismo g sti b lučili smo nešto viša od 4.000 ce a n se za kupnju kuna. No sreću što će stana od ukunapokon riješiti svoje stam- rekli da će sve biti gotovo u se bojimo da naš stan neće pno 110 četvornih metara, beno pitanje zamijenili su proljeće. Mislili smo da ćemo biti dovršen ni do kraja ove od čega je 80 kvadrata stam- strah i sve veći financijski izdržati još dva, tri mjeseca godine. beni prostor, a ostalo garaža problemi.

Računi su nam blokirani, plaćajući rate kredite i nai hobi-soba. Cijena je bila - Stanovi nisu bili dovrše- jamninu. Međutim, rokovi bez pomoći rodbine i prija1.100 eura po četvornom ni krajem siječnja, ali tada se stalno pomiču, stalno se telja bili bismo gladni i na metru. S Javnom ustanovom nismo bili previše zabrinuti, kao razlog navodi neka “viša cesti. Više ne možemo čekati Gradski stanov i potpisali jer su nam u Javnoj ustanovi sila”. Došao je listopad i mi – očajni su kupci.

Dosad prodali dva stana

Kako napreduju radovi na samom ulazu u Hraščicu, gotovo svakog tjedna provjeravaju naši čitatelji. Svaki put se, kažu, iznova razočaraju.

- Baš smo bili u Hraščici prošli tjedan. Na cijelom gradilištu sreli smo jednog jedinog radnika.

Asfaltiranje ceste još uvijek nije počelo, a ni u stanu još nije sve dovršeno. Primjerice, još nije postavljena balkonska ograda, nema plinskog bojlera, nema radijatora. Zidove je potrebno još jednom oličiti, a nisu još montirani ni prekidači ni utičnice – žale se čitatelji, koji navode da ni garaža još nije dovršena.

Prema Zakonu o poticanoj stanogradnji, financiranje izgradnje infrastrukture je obveza jedinice lokalne samouprave. U to spadaju izgradnja ceste, uvođenje javne rasvjete, DTK, vodovodne, kanalizacijske, plinske i strujne instalacije do stanova.

U POS zgradama u Hraščici je, doznajemo od ravnatelja Javne ustanove Gradski stanovi Vladimira Kukeca, dovršena sva infrastruktura osim strujnih instalacija i ceste.

I dok je novac za instalacije osigurala Javna ustanova, obveza Grada je dovršiti prometnicu.

Kad je u pitanju uređenje stanova, u Gradskim stanovima navode da su ti radovi u završnoj fazi i njihov dovršetak nije upitan.

DRUGA STRANA Kašnjenje zbog nedovršene infrastrukture, čije je financiranje obveza Grada Varaždina

“Uporabna dozvola do kraja godine”

Kukec: Ispričavamo se kupcima

Ravnatelj Javne ustanove Gradski stanovi Vladimir Kukec ističe da će se kupci u POS stanove u Hraščici moći useliti najkasnije u siječnju sljedeće godine.

- Najkasnije do kraja prosinca bit će dovršeni svi potrebni radovi na lokaciji Rajčul i bit će ishođena uporabna dozvola.

Nakon toga će kupci biti po-

zvani na sklapanje kupoprodajnog ugovora i primopredaju stana – izvijestio je Kukec.

Navodi da stanovi nisu dovršeni u roku zbog “objektivnih okolnosti”.

- Izgradnja odnosno uređenje stana, što je obveza investitora tj. prodavatelja, u završnoj je fazi izgradnje.

Međutim, uvjet za dobivanje

uporabne dozvole je i dovršena infrastruktura, što financira jedinica lokalne samouprave, Grad Varaždin. Nažalost, Grad navedeno zbog financijskih poteškoća nije ispunio na vrijeme – pojašnjava Kukec.

Da bi što prije ishodili uporabnu dozvolu te da bi se kupci uselili u stanove, Javna ustanova je za projektiranje i

uvođenje električne energije, kao i za troškove izgradnje elektroenergetskih priključaka osigurala novac.

- Podmirili smo obvezu Grada prema HEP-u, odnosno Javna ustanova je u ime Grada uplatila ukupni iznos od 207.919,20 kuna, a Grad se po osiguranju sredstava u proračunu obvezao vratiti

uplaćena sredstva. Navedenim uplatama bit će dovršeni svi potrebni radovi i bit će ishođena uporabna dozvola i to, kao što sam već naveo, najkasnije do prosinca ove godine – ističe Kukec.

Kupce moli da uvaže navedene činjenice i prime ispriku zbog nemogućnosti sklapanja ugovora.

14 Poslovni svijet

1. studenoga 2011., br. 389

DOZNAJEMO Obitelj Zdravka Presečkog uspjela je zadiviti predstavnike EU

Rastu bez poticaja USPJEH

Donedavno nitko nije prepoznavao bučino ulje, pa nije bilo ni poticaja Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Upornošću smo uspjeli zadiviti i Europu, ističe s pravom Zdravko Presečki čiju obiteljsku uslužnu uljaru u Cargovcu kod Varaždina posjećuju ne samo uzgajivači buča iz regije, nego i kupci te znatiželjnici iz Hrvatske i okolnih zemlja, među kojima je i veleposlanik Paul Vandoren, šef EK u Hrvatskoj.

Gotovo sve sami To ne čudi ako se zna da je njegova obitelj prije četiri godine pokrenula i do danas održala uslužnu uljaru usprkos nerazumijevanju institucija te skromnoj pomoći nacionalnih i europskih institucija, dok su daleko više potpomognuti projekti u poljoprivredi neslavno završili.

- Počeli smo prije četiri godine nakon što smo se upoznali s preradom koštica buče u Austriji, kolijevci te proizvodnje. Tu smo vidjeli kako posluju uslužne uljare koje prerađuju koštice buča drugih poljoprivrednika, a dijelom i svoje. Posebno se njeguje odnos prema korisnicima usluga za koje se radi i ujutro i navečer te na druge načine izlazi u susret, pa i besplatnom kavom ili nekim pićem - veli Zdravko Presečki otkrivajući neke od tajni opstanka na tržištu gdje ima daleko starijih

S 80 litara ulja do 2.000!

uslužnih uljara, ali s manjim rastom.

Kada je 2007. počela podizati uljaru, koju su godinu dana u potpunosti završili kupnjom strojeva te izgradnjom objekata sukladno europskim standardima, obitelj Presečki nije dobila ni kune potpora iz sredstava za kapitalna ulaganja, iako su bile obilate u poljoprivredi. Obiari maslin telj je uložila 2,1 ju a v i milijun vlastitih dob po e sredstava, a pur o p t po tem europskih amu, g o l ki r projekata Agritablu, maslinika s urbana i P.O.T. ni površi litri Grada Varaždina te i Varaždinske županije, dobiveno je još po 25 tisuća kuna.

Bez potpora - Pristali bismo na bilo kakve potpore za uljare za preradu bučinog ulja, ali jednostavno za to prije nije bilo volje. Ne samo kapitalne potpore, nego ni za poticaje za površine zasijane bučom. Do prije četiri godine nitko nije prepoznavao bučino ulje, pa niste mogli dobiti ni poticaje za površine s bučama, a kamoli se natjecati za europske fondove. Nasuprot tome, kada je 2009. bilo isplaćeno 10 milijuna kuna samo za otkup maslina, pitao sam kome to ide i još nisam dobio odgo-

Zdravko Presečki zajedno s djelatnicima Uslužne uljare Presečki u Cargovcu

vor. Dok mi dobivamo samo potporu na temelju površine zasijane bučom, koja je, istine radi, zadovoljavajuća, maslinari dobivaju potpore po stablu, po kilogramu, površini maslinika te litri. Četiri poticaja za jednu kulturu - toga nema u svijetu.

No kada 2013. uđemo u EU, puno toga će se posložiti smatra Presečki, čija obitelj ima buče na 30-ak hektara, a obrađuju stotinu radi plodoreda, od čega je 80 hektara u zakupu.

Uz obalu čak 36 uljara Da su uljare za preradu bučinog ulja kasno prepoznate, Presečki potkrepljuje podatkom da je država potpomognula gradnju čak 36 uljara za preradu maslinovog ulja sa 75 posto bespovratnih sredstava.

- Od njih 36, 12 je i danas zapakirano tj. nisu nikad

počele s radom. Ništa slično do ove godine nije uloženo u Podravini, Međimurju i drugdje na kontinentu.

Tek se sada, zahvaljujući povratu polovice ulaganja iz IPARD-a, grade uljare u Vinkovcima, Čičkovini te Ivanić Gradu - doznajemo od Presečkog.

DVA POKUŠAJA BEZ USPJEHA

37 gospodarstava - propalo

- Htio sam graditi skladište 2008. i 2009. te sam se javio na Mjeru 6 radi potpora za preradu i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Dok su neki zbog političke podobnosti dobivali i više od traženog, a svoje poljoprivredne proizvode zatim zaoravali, mi nismo ništa uspjeli dobiti, iako smo imali izvozni program. Osoba s Agronomskog fakulteta koja nam je pripremala prijavu na tu mjeru tvrdila je da ćemo 110 posto proći, ali sam ipak pao. I to dva puta. Jednom zato jer nisam priložio fotokopiju osobne iskaznice, a drugi put jer nije bilo dovoljno novca - prisjeća se Presečki nimalo obećavajućih početaka.

U našoj poljoprivredi je grabež jer nema dobrog nadzora kako se troše milijarde, smatra Presečki, koji je u uslužnoj uljari 2008. zaposlio četvero ljudi koji i dalje rade i imaju sigurne pa i iznadprosječne plaće za naše prilike. Nije dužan državi, kredite otplaćuje… - Paula Vandorena strašno se dojmila naša poslovna priča, kako smo odbijani za kapitalna ulaganja, tako i za Mjeru 6. Kada je prije dvije godine bio

kod nas, smješkao se pitajući se hoću li uspjeti. Tijekom nešto više od godinu dana gosti iz EU obišli su 37 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj, od kojih je 24 propalo iako je njih 17 dobilo velike potpore. Budući da smo jedni od onih koji su opstali, rado nas posjećuju. Veleposlanik se čudi kako to da smo uspjeli, a od države nismo dobili ništa.

A propali su mnogi koji su od države dobili sve - doznajemo

od Presečkog. Gospodarstvo njegove obitelji upravo je na inicijativu i uz podršku Uprave za proširenje Europske komisije nedavno posjetilo petnaestak novinara iz svih dijelova Europe od kojih većina njih nikada nije kušala bučino ulje! Svrha posjeta bila je upoznavanje s procesom pristupanja Hrvatske u Europsku uniju, ali i s korištenjem europskih fondova, posebice onih prekograničnih.

Zbog ovogodišnje suše, uljara Presečki prisiljena je kupovati koštice novcem koji dobije prodajom kukuruza.

- Na dijelu zemljišta tri puta sam ove godine sijao jer nije bilo dovoljno kiše. Ni dok je normalna godina, nemamo dovoljno vlastite sirovine, pa uzimamo od kooperanata oko 30 posto. Koštice nam uglavnom dovoze iz Podravine i Međimurja. Mjesečno proizvedemo 2.000 litara vlastitog bučinog ulja, koje izvozimo u Austriju i Švicarsku, a počeli smo s 80 litara.

Uz to, preradimo iz usluge još gotovo tri puta više.

Kad je kampanja prerade, četiri dana u tjednu prerađujemo ulje za klijente i jedan dan našu sirovinu, a počeli smo s jednim danom usluge i jednim za nas. Od prerade ostvarujemo 30 posto prihoda, drugih 30 od prodaje na varaždinskoj i zagrebačkoj tržnici, a ostalo od prodaje restoranima i hotelima među kojima su vodeći u Zagrebu - veli Presečki.

Sličnih problema sa sirovinom bilo je i 2008. kada je tuča poharala varaždinski kraj.

- Zbog toga smo košticu plaćali i 35 kuna za kilogram, pa smo po litri ulja gubili 17 kuna. Jednostavno, nismo htjeli koristiti jeftiniju kinesku košticu koju neki prerađivači danas itekako koriste za dobivanje „domaćeg ulja“ i prepakiranog ga prodaju trgovačkim lancima. To neće biti moguće u EU - nada se Presečki koji se žali što uljari kod nas moraju svake godine kupovati sjeme, dok vani trebaju svake tri godine.

Prava odluka Tehnika ljestvi i višestrukog glasovanja U

prošloj kolumni predstavila sam najčešće tehnike odlučivanja u timovima. Prezentirane tehnike imaju određene prednosti, ali i nedostatke. Na pitanje kako izbjeći njihove nedostatke dat će nam odgovor tehnike koje ću predstaviti u ovoj kolumni: tehnika ljestvi i višestrukog glasanja. timskom odlučivanju, odluka se najčešće donosi konsenzusom. Međutim, u praksi nije sve idealno u postupku postizanja konsenzusa. Obično postoje dominantni članovi tima koji se trude stalno biti u centru pažnje, neki članovi postanu prekritični, a neki tiho sjede i ne sudjeluju u raspravi. Tehnika ljestvi pomaže nositi se s ovakvim razlikama među pojedincima.

Svaki pojedinac sam osmišljava ideje, a onda

U Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

ih jedan po jedan iznose vođi tima, bez znanja o dotad iznesenim idejama. Nakon što dvoje članova tima iznese svoje ideje, zajedno o njima raspravljaju. Nakon toga dolazi i treći član tima koji iznosi svoje ideje bez da je čuo koje su prethodno iznesene ideje. Ovaj se proces nastavlja sve dok svi članovi tima ne iznesu svoje mišljenje.

Prednost ovakvog donošenja odluka je što svaki član tima osjeća da je saslušan i uvažen. Kada se sve odluke iznesu, tim sužava izbor između ideja i donosi konačnu odluku. lasanje je u nekim situacijama odgovarajuća metoda odlučivanja, primjerice kada se u timu javi podjela između dva ili tri mišljenja.

No ona nije najbolja metoda kada postoji puno različitih mišljenja. Jedan glas svakog člana

G

tima na mnoštvo ideja može dovesti do pobjede neke ideje s vrlo malim postotkom glasova, što ostavlja ostale članove tima nezadovoljnima. vaj problem može se riješiti metodom višestrukog glasovanja. U procesu odlučivanja prolazi se kroz nekoliko krugova glasanja. U svakom krugu svaki član tima dobije određeni broj glasova koje može rasporediti na ponuđene ideje na koji god način želi. Kada se glasovi dodjele, ideje s najvećim brojem glasova prenose se u drugi krug glasovanja i tako sve dok se ne dođe do pobjedničke ideje. Ovakav način odlučivanja u timovima omogućava da više članova ima svoj utjecaj u donošenju konačne odluke. Ova metoda je popularna kada se za donošenje odluke ima malo vremena.

O

Poslovni svijet 15

1. studenoga 2011., br. 389

OGLAS

PRIMJER Spajanje mladih stručnjaka i poduzetnika na konkretnim razvojnim projektima

Članovi radne skupine koja provodi projekt YICT (Young Innovative Career Trackers) koji podupire EU i Otvoreno društvo

YICT besplatnim edukacijama smanjuje jaz tvrtki i mladih J Projektom YICT ukupne vrijednosti 158 tisuća eura, TPV želi povećati vještine i kompetencije mladih da bi se

ubrzalo njihovo zapošljavanje i smanjilo vrijeme potrebno za ovladavanje novim tehnologijama Uvidjevši raskorak između određene formalne naobrazformalne naobrazbe s jedne be, bez obzira na to o kojoj se strane te potreba za ljudskim kategoriji radi, te potreba koje potencijalima tvrtki u području imaju poduzeća iz područja tehnologijskog razvoja s druge tehnološki inovativnog razvoja. strane, Tehnološki park Varaž- Taj raskorak je vrlo bitan jer, din pokrenuo je sveobuhvatni ukoliko je veći, poduzećima projekt da bi se ova pojava rastu troškovi obuke zaposlenika za ovladavanje novim ublažila. Projektom pod tehnologijama. nazivom YICT (Young e Dakle, veći raskorak, Innovative Career tvrtk veća ulaganja tvrtki Trackers) ukupne ne često ati u zaposlenike. Uz to vrijednosti 158 g t isuća eura, ele ula bog što ih košta obuka ž novih zaposlenika, koji je podude z u mla a ih ne tvrtke često razprla Europska d mišljaju i na način: unija i Otvoreno straha uste „Zašto da zapošljavadruštvo, žele se nap mo mlade i ulažemo u povećati vještine i njih jer će nam ubrzo nakon kompetencije mladih ljudi da bi se ubrzalo njihovo toga otići?“ - upozorava Andrija zapošljavanje te smanjilo vri- Petrović, direktor Tehnološkog jeme potrebno za ovladavanje parka, objašnjavajući zašto je podnio zahtjev za sufinancinovim tehnologijama. ranje projekta YICT. Upravo zbog spomenutih razloga, kako Smanjiti raskorak - Evidentan je raskorak iz- dodaje Petrović, za razvoj novih među obrazovnog sustava od- projekata i proizvoda tvrtke nosno kompetencija i vještina uglavnom traže „gotove ljude“. koja se stječu nakon završetka - Da bi otklonili ovaj raskorak,

FIDES Uz YICT, varaždinski Tehnološki park provodi šest sličnih projekata. Rješavamo probleme koje smo uočili u društvu i to one koji koče razvoj novih, tehnološki inovativnih tvrtki.

Primjerice, prekogranični projekt FIDES vrijedan 800 tisuća eura dat će studiju koja će odgovoriti na pitanje kako doći do performansa potpornog okruženja radi prepoznavanja i razvoja inovativnih potencijala. Naime, trenutna je situacija u Hrvatskoj takva da svi tehnološki parkovi koji provode inkubaciju tvrtki osiguravaju im pogodnosti iz svojih proračuna, a to država ne refundira.

Tako ukoliko tvrtka plaća 25 posto svih usluga, 75 posto pokrivaju tehnološki parkovi. Nasuprot tome, u Sloveniji država pokriva 75 posto troškova tehnološki inovativnih tvrtki s određenih lista, neovisno gdje se nalaze - upozorava Petrović.

osmislili smo metodologiju za njegovo detektiranje te prevladavanje javnim novcem jer je to javni problem. Pronašli smo novac za smanjivanje tog raskoraka te utvrdili potrebe.

Usmjerena edukacija Naime, pozvali smo tvrtke koje žele razvijati nove proizvode u području tehnološke inovativnosti da nam prijave svoje zamisli za koje trenutačno nemaju kapaciteta, a isto tako smo pozvali i mlade lovce na karijere, mlade diplomante i nezaposlene, koji imaju ambicije i minimalne predispozicije raditi na razvoju novih proizvoda.

Zatim smo organizirali za njih besplatnu, vrlo usmjerenu edukaciju s vrhunskim stručnjacima koja je upravo u tijeku - doznajemo od Petrovića koji napominje da su projektni partneri varaždinski FOI, Grad Varaždin, Hrvatski klaster informatičkih tvrtki (CroICT) te Microsoft Innovation centar, koji je jedan od inicijatora projekta.

DOZNAJEMO Prijava 75 osoba i 21 tvrtke

Nakon projekta nova poduzeća Tijekom osposobljavanja, „mladi lovci na karijere“ rade na konkretnim projektnim zadacima i s konkretnom tehnologijom, sukladno zahtjevima tvrtki koje su se javile na poziv. - U prvom krugu projekta prijavilo se 75 osoba te 21 tvrtka. Trenutačno se provode specijalizirani seminari u ICT laboratorijima u Tehnološkom parku Varaždin i u Microsoft Inovacijskom centru također smještenom u TPV-u. Na temelju prijavljenih zamisli za nove proizvode, naš poseban tim utvrdio je da je potrebno osam različitih edukacija kao što je web infrastruktura i Linux. Rezultat

će biti novi, uglavnom informatički proizvodi koji dakako trebaju usavršavanje. Za to će se, kako pretpostavljamo, otvoriti i nove tvrtke. Naime, pretpostavlja se da će zahvaljujući projektu YICT nastati od pet do osam novih, spin off tvrtki s jednako toliko novih proizvoda. Sve novonastale tvrtke imaju pravo inkubacije u Tehnološkom parku Varaždin, a za njih će biti osiguran i osnivački kapital - ističe direktor Tehnološkog parka Varaždin u kojem stalno djeluje tridesetak tvrtki s 200-tinjak zaposlenika, po čemu se izdvaja u odnosu na slične institucije.

ZA KOGA JE YICT YICT je namijenjen tvrtkama koje imaju projektnu ideju, a ne raspolažu ljudskim i financijskim resursima za pilot-projekt.

Namijenjen je mladim osobama koje imaju formalno obrazovanje, ali su bez radnog iskustva, kao i onima koje imaju određeno radno iskustvo, ali im nedostaju neka specijalistička znanja.

Svima koji imaju poduzetničku ideju i žele postati poduzetnici. U sklopu YICTa osigurani su besplatni treninzi, stručna praksa i savjetovanje, programi stjecanja specijaliziranih znanja IT industrije, programi usvajanja poslovnih i komunikacijskih vještina, edukacije “Kako osnovati i voditi tvrtku” te „Gdje pronaći poslovne partnere i izvore financiranja poslovne ideje”.

IMA I TOGA Bio nezaposlen, otišao u Kanadu, vratio se te pokrenuo tvrtku

U Varaždinu rade za Magnu Steyr Jedna od tvrtki koja sudjeluje u projektu YICT je Worx.

- Prijavili smo razvoj PLM-a (Product Lifecycle Management) za mobilne aplikacije.

Radi se, dakle, o web aplikaciji koja služi za praćenje proizvoda kroz sve faze njegovog životnog ciklusa, počevši od dizajna pa do proizvodnje. Taj ciklus želimo učiniti dostupnim i na mobilnim uređajima - pojašnjava Danijel Premužić iz Worxa.

Aplikacija bi, kako dodaje, imala različite module za praće-

nje proizvoda, koji su problemi u njegovom dizajnu i tome slično. Budući da će aplikacija

n

akon plug-ina koji povezuje PLM Worx s AutoCadom, razvija se novi biti bazirana na Javi, Worx treba Java develepera kojeg namjerava zaposliti.

- Radimo za Magnu Steyr

odnosno kanadsku tvrtku koja za Magnu Steyr razvija module za PLM. Tako smo ovih dana dovršili plug-in koji povezuje PLM Worx s AutoCadom. Sada razvijamo plug-in za komunikaciju između Solid Worksa i PLM-a koji već imamo - veli Premužić koji je zbog nemogućnosti pronalaska posla nakon fakulteta otišao u Kanadu gdje je uspio uspostaviti poslovne kontakte zahvaljujući kojima je pokrenuo vlastitu tvrtku.

D. Premužić pokrenuo tvrtku

16 Crna kronika IZDVOJENO

Hoće li se i sada javiti odvjetnici?

Za dobar dio pravnih poslova oko zamjene zemljišta kod Varaždinskoga groblja za Šumu Jelačićku, odnosno sastavljanja ugovora između Grada Varaždina i tvrtke Parkovi, bilo je angažirano Odvjetničko društvo Vidović i Vidović.

Budući da je riječ o dokumentu koji je nezakonit sada i za Državno odvjetništvo, to stavlja pod sasvim novo svjetlo pravnu pomoć koju je društvo godinama pružalo Gradu Varaždinu, uključujući i mišljenje o mehaničkobiološkoj obradi otpada koje je dalo nakon što je, usprkos svemu, izabrano u ekspertni tim za ocjenu ugovora vezanih uz zamje-

I TOGA IMA Optužnica protiv bivšega gradonačelnika zbog ugovora iz 2006.

Čehok oštetio Varaždin za 4,5 mil. na poticaj Ptičeka?

Spornim je ugovorom Grad Varaždin nekretnine kod Varaždinskoga groblja zamijenio sa Šumom Jelačićkom, iako Parkovi nisu bili njezin vlasnik Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Pred varaždinskim Općinskim sudom u četvr tak je koprivničko Općinsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu protiv bivšega varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka zbog sklapanja štetnog ugovora, a protiv bivšeg direktora Parkova Miljenka Ptičeka zbog poticanja na izvršenje tog djela kojim je Grad Varaždin oštećen za 4.464.180 kuna. Ujedno je Saboru dostavljen zahtjev za davanje odobrenja za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika Čehoka, ali sjednica Mandatno-imunitetnog povjerenstva u petak nije održana zbog nedolaska članova iz HDZ-a.

Obmanuti poglavari?

Za što ih plaća Grad? nu zemljišta te interventno zbrinjavanje komunalnog otpada u Brezju!?

O potonjim poslovima kontroverzni stav spomenutog odvjetničkog društva javnosti je dobro poznat. Sada bi bio red da se očituje i o poslovima te o svojoj ulozi oko zamjene zemljišta kod Varaždinskoga groblja.

Tom prilikom svakako bi bilo zanimljivo čuti je li spremno snositi svoj dio odgovornost i za svoje savjete i druge pravne poslove iz 2006., ako sud utvrdi da je Grad Varaždin uistinu oštećen za gotovo 4,5 milijuna kuna. Izostane li primjereno objašnjenje slučaja, najmanje što se očekuje od Grada Varaždina je da se zahvali na suradnji.

1. studenoga 2011., br. 389

U optužnici se navodi da je Čehok, kao varaždinski gradonačelnik i predsjednik Gradskog poglavarstva, 1. ožujka 2006. zaključio ugovor o zamjeni zemljišta kod groblja sa Šumom Jelačić s direktorom Parkova na traženje potonjeg, iako je bio svjestan štetnosti ovog pravnog posla za Grad Varaždin. Naime, tim je ugovorom Grad Varaždin nekretnine kod Varaždinskoga groblja, tržišne vrijednosti 4.464.180 kn, zamijenio sa Šumom Jelačićkom nad kojom su se Parkovi, kao nositelj prava korištenja, odrekli prava unošenja u temeljni kapital društva te stjecanja vlasništva, odnosno dopustili su upis prava vlasništva na toj nekretnini u korist Grada.

Takav su ugovor, stoji u optužnici, okrivljeni potpisali iako su znali da se sve nekretnine iz ugovora o zamjeni nalaze unutar granica grada Varaždi-

na i unutar zone obuhvaćene GUP- om, kao i da je Grad Varaždin u posjedu nekretnina po osnovi Sporazuma iz 1994. te da stoga Parkovi niti nisu mogli steći pravo vlau, sništva. varstv pogla ORH, - Suglasn os t i z a tvrdi D nije skl apanje Čehok svu p r e d m e tčio nog pravpredo taciju en nog posl a m doku Čehok je dobio 23. veljače 2006. od članova Gradskog poglavarstva koji su bili uvjereni da je taj pravni posao u interesu Grada Varaždina. No nije im predočio da je 24. siječnja 2006. Grad Varaždin podnio Općinskom sudu u Varaždinu prijedlog za otpis te nekretnine i uknjižbe prava vlasništva na Grad Varaždin protiv trgovačkog društva, upozorava se u optužnici.

“Čehok je znao” Čehok je znao, tvrdi se, da Parkovi nikada nisu bili vlasnik nekretnine. Naime, kako se upozorava, spomenutom je prijedlogu bilo priloženo i očitovanje direktora Parkova iz prosinca 2005. kojim se potvrđuje da ta nekretnina nije procijenjena te da nije ušla u proces pretvorbe i nije upisana u temeljni kapital Parkova, već se u elaboratu navodi da su u postupku procjene posebno izlučena poljoprivredna zemljišta i ostala zemljišta budući da ne mogu biti predmet prometa. Tako bi se Grad Varaždin i bez sklapanja ugovora i bez ispunjenja ikakvih drugih obveza upisao kao vlasnik nekretnine, smatra državno odvjetništvo.

Pod povećalo Državnog odvjetništva na red došli poslovi Grada Varaždina i od prije pet godina

Nisam znao za kraj istrage Ovaj slučaj bio je izuzetno koristan za Grad Varaždin, ustvrdio je Čehok u izjavi za Jutarnji list u kojoj je odbacio optužbe, ali se i požalio da su mu narušena ljudska prava.

- Krenuli su provoditi istragu iz domene USKOK-a pa su tek kasnije to „spustili“ u nadležnost DORH-a bez ikakvog objašnjenja. Istraga

DVOJBA Treba li ostati zaštićen identitet osobe koja je policiji prijavljena za obiteljsko nasilje

Može li javna osoba biti obiteljski nasilnik?

Nakon što je ovih dana u jednu od policijskih postaja na području Varaždinske županije priveden muškarac zbog sumnji da je zlostavljao suprugu, gradom u kojem živu ubrzo se pročulo da je riječ o poznatoj javnoj osobi koja je – ravnatelj škole. Može li i smije li javni djelatnik biti obiteljski nasilnik? U nakani da provjerimo je li to uistinu moguće,

najprije smo se obratili PU varaždinskoj, buduć i da se pretprošlog vikenda i u polic ijskom dnevnom izvješću među slučajevima obiteljskog nasilja navodio spomenuti grad.

- U vezi događaja koji se tiču obiteljskog nasilja uglavnom navodimo samo mjesto u kojem se obiteljsko nasilje dogodilo radi same složenosti odnosa unutar

obitelji i sveobuhvatne zaštite sudionika - pojasnio nam je Rade Sitar, načelnik PU varaždinske. Ističući da razumije intenciju upita, koja zaslužuje podršku, Sitar je upozorio da u tim i drugim slučajevima policija ima točno propisanu obvezu izvješćivanja koja se odnosi na državna tijela.

U Varaždinskoj županiji, osnivaču škola, rečeno nam

je zasada da nemaju nikakvih službenih informacija o ovom slučaju od nadležnih tijela, ali i da se osoba može udaljiti s posla već nakon što protiv nje bude pokrenut kazneni postupak, uz ostalo, i za kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži.

A ako osoba bude pravomoćno osuđena, školska ustanova može otkazati ugovor o radu.

Je li sustav dobro „posložen“?

je trajala duže od godinu dana bez da sam bio obaviješten o produljenju istrage ili završetku istrage, što im je bila dužnost po zakonu.

Nisu proveli vještačenja ni ispitali ključne svjedoke iako su u svom zahtjevu za provođenje istrage istaknuli da će to napraviti. Toliko o ljudskim pravima - rekao je Čehok.

DOZNAJEMO

Optuženi čelnici OŠKZ-a Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu podignulo je optužnicu protiv Josipe Osonjački i Vladimira Smrtića zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju te kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju u produljenom trajanju. Uz to, OŠKZ Varaždin tereti se za ostvarivanje protupravne imovinske koristi zlouporabom ovlasti te prijevarom na štetu štediša.

1. studenoga 2011., br. 389

Oglasi 17

18 Savjetnik

1. studenoga 2011., br. 389

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Svi sveti - 1. dan Božića P

očevši od ovog broja, do božićnih blagdana je svega osam tjedana, što znači osam brojeva Regionalnog tjednika, a s time i osam kolumni Hortikultura. Prilika je to da se tih nekoliko preostalih naših ovogodišnjih susreta posvetimo aktivnostima koje će nas odista prožimati radošću. Ovih nekoliko redaka svakog će tjedna nastojati svoje vjerne čitatelje odvesti kroz stranice spomenara da svaki kutak srca ispune radošću ma koliko bilo okrutno okovano karikama današnjice – na početku trećeg tisućljeća.

Koliko izgledala nestvarno, nakana autora ovog članka, možda čak i smiješna, sadržajem će ipak nastojat milovati dubinu dobroćudnih duša. tvorimo li spomenare naših sjećanja, bit će odmah jasno da život nije uvijek radosno žuborio. Prilike svakodnevice, barem za većinu, nisu obećavale lagodnu sutrašnjicu, ali u toj neizvjesnosti običan puk je uvijek prkosio. I onda kada su pješice ili biciklima u ta hladna, vlažna jesenja i zimska rana jutra odlazili na posao po pet, deset pa i petnaest kilometara, nerijetko je mrak razbijala radosna pjesma iz polusitih usta radnika, radujući se danu što dolazi i što će zarađenim novcem moći obradovati obitelj makar skromnim božićnim darovima. a sve one svakodnevne sugestije, poštovani čitatelji ovih redaka, o čemu treba pisati, hvala vam. Ne zaboravljam ih i sve te blago rečene nepravilnosti čovjeka spram prirodi, okrutnosti spram svemu živom i neživom, ovih dana odložimo za iduću godinu, jer toga jada za ovu godinu je odista uvrh glave previše. a ljudi su s razlogom od davnina govorili: „Svi sveti su prvi dan Božića“.

O

Z

P

Ne sramim se razgovora sa svojim psom N

eki dan, još dok je sunčeko grijalo Stančićev trg, čitam u novinama da je njemačka spisateljica Juli Zeh izdala knjigu „Mali konverzacijski leksikon za kućne pse“! I, naravno, odmah sjedam na bicikl u potrazi za knjigom.

I zamislite, autor ovog leksikona je zapravo pas Otello, koji je u knjizi abecednim redom nanizao najvažnije pojmove korisne za život pasa s ljudima! Uz to, dao je i svoje viđenje današnjeg života pasa, sa svojim komentarima.

Kao pas jedne književnice, zaključio je da je jezik stvorovima na ovoj planeti bitan, ali je psima ljudski najvredniji. Ljudski govor je zapravo psima značajan zbog osiguranja njihove egzistencije. No nije ga dobro ni previše znati, jer se onda moraš javljati na telefon, ići u dućan, odgovarati na poštu, komunicirati stalno s ljudima, ispričavati se i stalno nešto novo učiti. Onog pak psa koji se pravi da „šuti“, vlasnik opslužuje 24 sata, pridaje mu više pažnje i pušta ga da spava do mile volje. Donosi mu hranu, njeguje ga i još štošta, a on onda samo zbog folklora svako toliko zalaje pred vratima! I onda ga vlasnik odmah potapša i nagradi riječima: „Bravo, kako si ti pametan!“. Ako hoćeš imati mira, moraš djelovati gluplje od čovjeka! Nije da budeš gluplji, nego se samo praviš gluplji! Kužiš?! Svaki pametan pas bi trebao „njegovati“ samo pasivno pozna-

Autoškola Boris PETROVEČKI

V

elik se broj vozača dolaskom zimskih mjeseci susreće s dvojbom treba li u zimskom razdoblju ljetne radijalne gume zamijeniti zimskima? Treba, i to bez obzira na to ima li snijega na kolniku ili ne. Zimske gume imaju uobičajenu dubinu profila od 8 mm i gotovo pet puta više šara i odvodnih kanala od ljetnih guma što im omogućuje daleko učinkovitije odvođenje i istiskivanje vode postrance i iza gume. Zimska guma ima do četiri puta bolji kontakt (ovisno o kvaliteti gume) sa snježnom podlogom od ljetne. Zbog smjese od koje su izrađene te zbog strukture zimske gume, one su osjetno mekše od ljetnih, a na temperaturi ispod 7 °C ljetne gume gube elastičnost odnosno postaju prekrute i zbog toga ne zadovoljavaju potrebita svojstva prianjanja. Poseban kemijski sastav zimske gume čini elastičnima i na niskim temperaturama, a kombinacija s odgovarajućim dubljim profilom čini gumu zaista potpuno sigurnom za vožnju u zimskom periodu. Ljetna guma je najučinkovitija pri temperaturi (asfalta) od 25 °C, dok se na niskim temperaturama „plastificira“ pa nema dobra svojstva. Najveća prednost zimske gume je bolje pokretanje, vođenje i kočenje na snijegu. Zimska guma može se prepoznati (osim po nacrtanoj pahuljici sa strane) i po utorima. Za razliku od ljetnih guma, zimska najčešće nema nikakvih uzdužnih kanala. Neke gume imaju sa strane i pahuljicu i sunce. To su cjelogodišnje gume. Sad se sigurno pitate zašto nisu sve gume cjelogodišnje. Jednostavno zato što je ljetna guma bolja od cjelogodišnje ljeti, a zimska bolja od cjelogodišnje zimi. Dakle, čim dođu zimski mjeseci i temperature se počnu stabilizirati na vrijednostima ispod spomenutih 7 °C, vrijeme je za zimske gume. Ljetne, koje ste skinuli, pohranite na suho, hladno i tamno mjesto. I ne zaboravite - zimske gume, kao i ljetne, treba mijenjati svake dvije godine jer nakon toga gube svoju elastičnost!

N

Š

Pravna strana

mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Zimske gume

vanje jezika. Solidan fond riječi psu zapravo sprečava nesporazume u ophođenju s ljudskim bićima. Pomaže u razrađivanju strategija za život s čovjekom i prilagođavanju u konkretnim situacijama u okolini. a primjer, riječ auto: to je pokretna limena kutija, kojom se čovjek sekundarno služi za kretanje, dok mu primarno služi pri simboličnim, arhaičnim borbama za položaj u hijerarhiji ili primat u lovištu. Kućni pas bi morao što ranije shvatiti da dio automobila koji se nazva „prtljažnikom“ služi isključivo za odlaganje prtljage, a pas mora svoje mjesto imati na stražnjem sjedalu! Tu putem svoje meditacije uvećava svoju tjelesnu težinu i pretvara se u komad potpuno nepomične materije oko koje se suputnici obazrivo grupiraju. Zapamti: putovanje je ugodnije ako je unutrašnjost automobila već puna okorjelog blata i dlaka! alu na stranu. Jeste li znali da neki psi mogu naučiti značenje i do dvije stotine riječi?! Jeste li znali da svaki treći vlasnik psa razgovara s njim kao s čovjekom?! Neki ipak malo pretjeruju pa u psima vide ljudske osobine koje zapravo ne postoje. To se naziva antropomorfizam.

No bez obzira i na znanstvene činjenice, ja sa svojim psom razgovaram svaki dan i pri svakom prvom jutarnjem kontaktu, barem s pitanjem: „Hej, Ajs, kak si?“, i dovoljno mi je za lijep početak dana, da me on pogleda i mahne repom!

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Strani državljani kao kupci nekretnina U Z

Hrvatskoj postoje brojni propisi koji uređuju stjecanje prava vlasništva nad nekretninama ili koji su na bilo koji način povezani sa stjecanjem nekretnina. Opći propis koji uređuje stjecanje prava vlasništva nad nekretninama od strane domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba je Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Zakon“). Sukladno Zakonu u Hrvatskoj u pogledu stjecanja prava vlasništva stranaca na nekretninama vrijedi takozvani princip uzajamnosti. Taj princip znači da strani državljani mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj pod istim uvjetima i kriterijima po kojima to mogu činiti hrvatski državljani u državi iz koje taj stranac dolazi. eđutim, izmjenama Zakona koje su uslijedile nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji, pri kupnji nekretnina u Hrvatskoj od dana 1. veljače 2009. godine (protekom 4 godine od stupanja na snagu Sporazuma), određeno je da za sve državljane Europske unije vrijede ista mjerila kao i za hrvatske državljane odnosno da se na njih više ne primjenjuju ograničenja (npr. dobivanje suglasnosti Ministarstva pravosuđa) koja se tiču stjecanja

M

vlasništva po principu uzajamnosti. bog toga se mjerila za kupnju nekretnina u Hrvatskoj razlikuju ovisno o tome kupuje li nekretninu strani državljanin iz Europske unije ili strani državljanin izvan Europske unije. tranci, međutim, mogu u Hrvatskoj bez ograničenja osnovati trgovačko društvo, u kojem slučaju i takvo društvo može biti kupac nekretnina. U tom slučaju se na određen način izjednačava položaj stranaca izvan Europske unije sa onima iz Europske unije, s obzirom na to da za hrvatsko društvo ne postoji primjena načela uzajamnosti tj. hrvatskom društvu za stjecanje nekretnina nije potrebna suglasnost Ministarstva pravosuđa. rema posebnim zakonima, pojedine nekretnine u Hrvatskoj proglašene su dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku i za njih vrijedi poseban pravni režim, tako da strani državljani (iz Europske unije ili izvan nje) ne mogu kupovati nekretnine koje sukladno Zakonu spadaju u izuzeta područja.

Time strani državljani ne mogu stjecati pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem i zaštićenim dijelovima prirode (primjerice nacionalni parkovi, uski obalni pojas, šume i šumsko zemljište).

S

P

Urbana kultura 19

1. studenoga 2011., br. 389

Art/media Što je ostalo?

U

skoro će se navršiti pune tri godine otkako vas u ovom stupcu, već više od 150 puta, gnjavim svojim promišljanjima o hrvatskim medijima, kulturi, politici i ostalim strahotama poraća. vu sam kolumnu Denis PERIČIĆ počeo pisati nemr. sc. kako o obljetnici žrtve Vukovara 2008. godine, nekoliko dana nakon što sam se u ime Društva hrvatskih književnika poklonio spomen-obilježju Siniše Glavaševića. red nama je okrugla, 20. obljetnica vukovarske tragedije, a u tom trogodišnjem razdoblju ništa se promijenilo nije. A u posljednjih 20 godina? oista, što je ostalo? Kad se osvrnem na dva desetljeća hrvatske samostalnosti, ponekad se čini da smo uspjeli iznevjeriti sve ono što smo, na ovaj ili onaj način, utkali u borbu za slobodnu, pravednu, sretnu i uljuđenu državu. ako bi to lijepo rekao naš slovenski susjed Zoran Predin, čini se da smo „zajebali vse kaj se zajebat dalo“. što se promijenilo u posljednje tri godine otkako pišem ovu kolumnu? koro pa ništa. Kaos je u glavama, nesposobnost u političara, nevolja u novčanicima. Kriminal, korupcija, odvratna politika, dosadni crveni i crni, učmala kultura, poljuljana vjera, pomodni i prosječni, medijske idiotarije, opća glupost i zatucanost, jad, bijeda, letargija, očaj… esam li ičemu pridonio svojim pisanjem? Je li itko čuo išta od tog silnog rogoborenja?

Teško. Mediji nas i dalje zaglupljuju, politika nas i dalje nervira, gospodarstvo i dalje tone, a kultura i dalje veliča patuljke. ažem. Ipak se nešto promijenilo. Netko me možda ipak poslušao. Proizvođač najbolje hrvatske majoneze uveo je perforaciju na pakiranje u vrećici i sada se ista lakše otvara. ije puno, ali čovjeka veseli. Ali,ipak,ostaje: “Između Dubrovnika i Vukovara Bog je nešto zamislio“ (Vlado Gotovac), „Ne bojte se“ (Ivan Pavao II.) i „Platit ćete Vukovar!“ (Antun Šoljan)…

O

P

D K A S

OLOVKA Bojan Tanasić, samouki crtač čiji je cilj upisati akademiju

Crtanje me opušta!

J Crta od osnovne škole, a od malih nogu otac ga je poticao da kopira druge crteže Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Još od osnovne škole Bojan Tanasić ne odvaja se od svojih olovki. Crtanje ga opušta, a njegova je stalna i neostvarena želja jednog se dana ozbiljno baviti umjetnošću.

Daleko je od toga da ga se zove profesionalcem, nikad čak nije imao prilike polaziti neki tečaj, likovnu radionicu ili pak uzeti satove crtanja, ali ljudi već vole njegov rad i kupuju njegove crteže. Završio je varaždinsku Prirodoslovnomatematičku gimnaziju, a trenutno traži posao. Za sada sve što zaradi čuva da bi ostvario svoj cilj.

Akademija san - Počeo sam prodavati crteže da bih upisao Likovnu akademiju. To je glavni i jedini razlog zašto sam to počeo raditi – objašnjava mladi crtač (25) iz Sračinca svoš

jo e ga drž ovi, li ” sy k “fanta iše crta a sve v obile, autom e i motor e t portre

ju trenutnu misiju.

Na upis na akademiju, za koji zna da je težak, gleda kao na još jedno dobro iskustvo, a u konačnici tamo bi se htio naći da usavrši tehniku, brzinu crtanja, ali i sve ostalo. Njegovi su crteži detaljni, vjerno prikazuju ljude, automobile, motore, zgrade, a još uvijek ga drže i čudovišta, skeletoni i tzv. fantasy likovi kojima je bio izluđen u srednjoj školi.

Bojan doista ima talent koji je potrebno izbrusiti, a njegovo je glavno sredstvo olovka. - Iskreno, nikad nisam ni pokušao eksperimentirati s bilo čim drugim osim s olovkom. Ona mi je najdraža. Njome se može nacrtati bilo što što mi padne na pamet... ništa ne ograničava. Možete crtati čak i na zidu, a ako “fulate”, najobičnija gumica za brisanje rješava problem.

Uz olovku, crtam i bojam po zidovima – kaže Bojan. Osim što se bavi crtanjem, svira i bas gitaru u metal bendu.

J

l” Bojan voli i “meta

likove

Radi samo olovko m,

a sve je naučio sam

Retro makina

L

N

Motor olovkom, do zadnjih detalja Svira bas i crta, a počeo je prodavati crteže za novac za akademiju

(Ne) filozofiraj Zašto nas mrze?

D

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

anas živimo u vremenu deformiranih odnosa između Zapada i Bliskog istoka. Međutim, to nije nikakav specifikum našeg vremena. Odnosi nerazumijevanja i napetosti na toj relaciji traju već tisućljećima. Tako su već antički Grci vodili titansku borbu za opstanak protiv supersilnog Perzijskog Carstva. Srednjovjekovni križari su pak pokušali zauzeti sveta mjesta kršćanstva na području Bliskog istoka, što ih je bacilo u višestoljetno ratovanje koje je završilo potpunim vojnim porazom kršćanskih snaga. U 15. pak stoljeću, nakon pada Carigrada, etablira se Osmansko Carstvo koje neprestance ratuje s balkanskim kršćanima, a u nekoliko navrata prijeti čak i Beču. U suvremeno doba prijelomnim se događajem u ovim odnosima smatra kolektivni

samoubilački napad bliskoistočnih terorista na SAD, nakon kojeg dolazi do eskalacije svih vrsta nasilja i još zaoštrenijih odnosa. U SAD-u javnost se pita: „Zašto su nas napali? Zašto nas mrze?“.

Ovdje se u raspravu uključuje nekonvencionalni i karizmatični britanski novinar, inače višedesetljeni dopisnik s Bliskog istoka, Robert Fisk, koji odbacuje stupidno objašnjenje jednog dijela američke javnosti koje se može sažeti kao „mrze nas zbog naših vrijednosti“. Fisk navodi kako nije uopće sporno da bi ljudi s Bliskog istoka rado prihvatili neke od vrijednosti i sloboda koje su sastavni dio Zapada, ali oni prije svega žele slobodu koju im Zapad nipošto ne želi dati, a to je „sloboda od samog Zapada“. Naime, upravo to neumorivo upli-

tanje Zapada Fisk smatra snažnim generatorom mržnje spram njega na tim prostorima. Do istog se zaključka može doći ako se promisli o tome bi li eventualna izolacionistička politika SAD-a ikada dovela do bilo kakvih napada bliskoistočnjaka na teritoriju SAD-a. Kroz povijest se zapravo ponavlja pokvareni krug nasilja, u kojem Zapad i Bliski istok naizmjence preuzimaju uloge nasilnika i žrtve.

Trenutno, Zapad je nasilnik, a Bliski istok žrtva. Fisk je u tom smislu izračunao kako danas na prostoru Bliskog istoka Zapad ima 22 puta više vojnika nego u vrijeme križarskih ratova. On je, dakle, izvan svake sumnje na tom prostoru okupator i uzurpator, a takvi se ne bi trebali čudom čuditi što ih netko mrzi ili protiv njih diže oružje.

20 Kulturni obzor

1. studenoga 2011., br. 389

RETROSPEKTIVA Četrdeset godina umjetnika Velimira

U D-duru

Tom Jones uskoro u Zagrebu

“Slikam svoj

U

sklopu europske turneje “Praise & Blame”, legendarni Tom Jones nastupit će 21. studenog u Areni Zagreb. arijera ovog neodoljivog šarmera, koja traje punih 46 godina, doista je nevjerojatna; uz konDarko RUŠEC stantan rast njegove profesor gitare u popularnosti tijekom Glazbenoj školi Varaždin godina, najbolje kritike u karijeri dobio je upravo za posljednji album, Praise & Blame i to u dobi od čak 70 godina. Kritike diljem svijeta su jednoglasne u divljenju ovom snimljenom uratku kao i “live” nastupima, koji naprosto oduzimaju dah. astupajući na festivalima i u dvoranama diljem Velike Britanije i Europe, Tom dovodi Praise & Blame obožavateljima posvuda u sklopu spektakularne turneje u 2011. godini. om Jones je jedan od rijetkih izvođača koji s punih 70 godina nastupaju po koncertima, odlaze na turneje i snimaju albume, a u isto vrijeme izgledaju odlično i puni su energije. Iako je najpoznatiji po legendarnim pjesmama poput It’s Not Unusual, Kiss, Delilah, What’s New Pussycat, I’ll Never Fall In Love Again i If I Only Knew, on je prvenstveno roker s istinskim ritmom bluesa i soula. oma je 2006. godine engleska kraljica proglasila vitezom. Njemu je to velika čast koju strasno njeguje i održava. Ostali uspjesi u 44-godišnjoj karijeri uključuju primanje BRIT Award za izniman doprinos glazbi, nagradu Silver Clef za životno djelo, a u 2009. dobiva “Hitmaker” nagradu od Američke Kuće Slavnih. Njegov lik pojavljuje se u animiranom obliku u Simpsonima, Duck Dodgersu, The Emperors New Groove; druge filmske uloge uključuju ulogu u Tim Burtonovom filmu Mars napada te u filmu Agnes Brown Angelice Houston. ir Tom je doista živa legenda. Dobrodošao je i cijenjen u mjestima diljem svijeta, od urbanih klubova, preko mjesta za izvedbu scenskih umjetnosti do velikih arena. Njegove spektakularne izvedbe obuhvaćaju i miješaju nekoliko glazbenih razdoblja i žanrova, ne poznaju klasne razlike, privlače mlade i stare, muške i ženske, obuhvaće i glavne i rubne tokove. Kum moderne duše, Sir Tom je uvijek pjevao snažne pjesme, njegov glas je još uvijek - in.

K

N T

T

S

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Nakon 40 godina, slika uspomene iz djetinjstva, a iza njega nalazi se draga slika - Druga strana ulice

J Kada se počeo baviti numizmatikom, ubacivao je stare novčanice, kada je živio u Budvi - svece, a najdulje je kao ciklus slikao portrete Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

otisnuo u svijet i snašao u Parizu, gradu s pola milijuna registriranih umjetnika.

- Da biste postali umjetnik, kao prvo trebate imati talent. No on nije sve. Meni Vrh piramide je pokojni Vasilije Jordan Svoju je veliku izložbu rekao: “Radi, radi, radi, ako koja čini presjek svih njegohoćeš idi u Pariz, ako ne, vih 20 ciklusa i jednostavno nemoj ići, ali uči na sebi”. nazvanu “Retrospektiva” Treba biti upootvorio prošlog četvrtka ran i sve baš u Varaždinu, u palači a j o m vas treba Sermage. Varaždin je “ i ž u r zanimaizabrao mene, a ne k Teuta o ti. I ne ja njega – rekao nam a k m o samo je Trnski. - Možete ternet rikaz n i kad ste zamisliti, ovdje je 90 p i n i d e j mladi, mojih slika od 2, 3 e k s r i l i nego i tisuće koje sam naslite kasnije. aljice” kao. Osjećam se kao r k Meni stalda je ovo neki vrh moje no nešto novo piramide. Slike su i moj žipadne na pamet – poučak vot. Zapravo ja njega slikam je za likovni uspjeh Velimira ili ono kakav je – priča nam Trnskog, svjetski priznatog autor. Kroz godine kako se umjetnika koji stvara već mijenjao njegov život, mije40 godina - Hrvata, Podrav- njale su se boje i motivi, a ca koji se prije 30 godina nekad su se ciklusi i prekla-

pali. Tako su njegove prve slike, one s akademije “Moja generacija”, za koju kaže da je bila hipi generacija, pune kolora, dok su zadnje iz ciklusa “Povratak”, koji još uvijek traje i u kojem se umjetnik vraća svojoj Podravini, nešto sjetnije.

Egipat i Podravina - Mislim da su mi ciklusi koji su dulje trajali ti koji su mi draži. Recimo, portreti su kod mene trajali najdulje.

Jedan od njih, izmišljeni i povijesni, je onaj koji prikazuje ilirsku kraljicu Teutu.

Ta moja Teuta sada na internetu kola kao jedini prikaz Teute. To je čudo – kaže.

Svaka slika ima svoju priču.

Tako je seriju u kojoj je kao plohe ubacivao stare novčanice izmislio u trenutku kad ih je skupljao, “Sveci” su nastali u doba kad je živio

u Budvi i istraživao Grčku i Crnu Goru, “Putovanje u Egipat” u kojem se igra plavim i zlatnim plohama za vrijeme puta u tu drevnu zemlju, a zadnja se serija “Povratak” rodila u Parizu i govori o Podravini.

- Ja sam putnik i tako punim svoje baterije. Idem svojom kampericom okolo cijeli život i svaki put mi se ili desi nešto zanimljivo ili nekog zanimljvog sretnem.

Ali Podravinu nosim uvijek sa sobom. To sad i slikam,

“

Povratak” - slike koje prikazuju djetinjstvo u Podravini moja sjećanja iz djetinjstva – šporete i kredence. Trenutke poput onog kad sam razlio tanjur kiselog mlijeka koje

KOLEKCIONARI Trnski ima ozbiljan krug kolekcionara

Zanimljivo: žene kupuju aktove

Uz ulja na platnu, i crteži

Trnski je umjetnik čija se djela skupljaju. - Oko 40 mojih djela prikupio je kolekcionar iz Nizozemske, on ih ima najviše.

Njega kao i još neko licinu drugih poznajem.

Zanimljivo je da ljudi iz bivše Jugoslavije najviše

kupuju aktove, a aktove kupuju žene. To me baš veseli – kaže nam Trnski.

Uz ovu izložbu izdao je i monografiju “Retrospektiva”, a u tiskari je nadgledao svaki korak.

- Pokušavam biti perfekcionist pa sam nadgledao

svaki njihov korak. Spavao sam u kamperici u dvorištu i išao sam im valjda na živce – dodao je.

Upravo je na naslovnici njemu draga slika “Druga strana ulice” nastala 2001., puna svijetlih ploha u “koje se može ući”.

Kulturni obzor 21

1. studenoga 2011., br. 389

Trnskog u palači Sermage

STAKLO Lampe, ogledala, svijećnjaci i vaze

život”

ĝWR ĴLWDWL"

Zlatna razdoblja Europe

UČITELJI Oni pravi i imaginarni

Slikari Stančić, Schiele i Klimt Trnski je 1971. završio zagrebačku Likovnu akademiju, a među predavačima bio je i Miljenko Stančić.

- Sjećam ga se kao pravog gospodina koji se prema onima u kojima je vidio talent ponašao sjajno, a onima koje nije cijenio dao je samo savjet: “Bolje bi ti bilo da ideš farbat”.

Bio je ugodan i od njega se uvijek moglo nešto naučiti. Često je znao pozvati studente na razgovor uz vino i nešto za pojesti. I u njima se moglo nešto naučiti – sjeća se Trnski. Kao svoje virtualne profesore Trnski uvijek navodi Klimta i Schielea. - Oduvijek mi se sviđala ta ornamentika vijuga. Činjenica je da to publika brzo prihvati, pa je to ujedno i zamka za mladog

slikara. Uvijek treba ići dalje – poručuje. U Pariz se odselio prije više od 30 godina i kaže – nije bilo lako. - Morate znati da je to grad u kojem je registrirano pola milijuna umjetnika, a ima 900 galerija. Ja sam imao sreću što sam na početku preko jedne fondacije dobio atelier na 2 godine. Ali to je konstantna borba jer se galeristi ponašaju kao pravi gangsteri.

Najgore je kad vam kažu da vas ne žele jer niste mrtav ili poznat. A onda si misliš: “Kak ću biti poznat ako mi ne date da izlažem?”. To je stalna borba – priča nam.

Danas živi u svom stančiću u Parizu koji je još davno kupio, a vrlo važan dio njegova života je kamperica (3. po redu) kojom putuje po Europi.

Darko Vilupek u atelieru

Vitraji - više od crkvenih prozora J Darka Vilupeka vitraji “proganjaju” još od djetinjstva, a nakon što je ostao bez posla, odlučio je pokrenuti obrt Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Vitraji još od starog Rima

Originalne svjetiljke, vitraji za vrata i prozore, grbovi, satovi, ogledala, vaze, svijećnjaci, cvjetnjaci, figure od ručno lijevanog stakla mogli su vidjeti svi koji su u četvrtak posjetili ludbrešku Gradsku knjižnicu. Radi se o izložbi “Umjetnost u staklu” Darka i Željke Vilupek, bračnog para koji se u potpunosti posvetio radu sa staklom. Vitraji Darka “proganjaju” još od djetinjstva. - Odmalena sam bio fasciniran crkvenim vitrajima i razmišljao o radu sa staklom u boji. Nakon rata sam kao branitelj ostao bez posla, što je bio povod da se upustim u poduzetništvo i ostvarim svoj san – objašnjava nam Darko. Kaže, iako je završio tečaj u Njemačkoj i savladao Tiffany tehnike, kao ni drugi umjetnici, nije se obogatio.

Vitraj fascinira igrom boja i ostavlja jak dojam na promatrača, pa je Crkva u srednjem vijeku iskoristila mogućnost fasciniranja vjernika religioznim motivima. Prva stakla u boji koja su korištena kao ukrasni dekor nađena su u Pompejima. Mnoge bogate rimske kuće imale su detalje od stakla u boji.

Godine 313., kada je car Konstantin prvi put dopustio javno štovanje Krista,

Skeptični Hrvati - Ljudi su kod nas skeptični prema novim stvarima, a za staklo pretpostavljaju da se može lako razbiti, pa uzimaju druge stvari ili jeftinije

kopije. Nama je teško i doći do materijala jer moramo uvoziti skupo staklo iz EU. Poradit ćemo i na vlastitoj izradi jer se ono često baca pa je jeftino kao sirovina – kaže Darko. Radi i za crkve (što je prva asocijacija na riječ vitraj), radio je na njih 20, a najsvježiji svoj rad donirao je za crkvu u selu Sveta Ana kod Đurđevca. No, naglašava, vitraji nisu nešto što je vezano isključivo uz crkvu. - Mnogi ugostiteljski objekti ukrašeni su vitrajima

počinje izgradnja crkava i ukrašavanje prozorskih otvora vitrajima. Najstariji sačuvani vitraj pronađen je arheološkim iskapanjem oko redovničkog samostana u njemačkom gradu Lorsch Abbeyu i potječe iz 10. stoljeća. Malo je toga sačuvano jer se u vrijeme reformacije i političkih previranja uništavaju mnoga umjetnička djela. Svoj procvat vitraji doživljavaju početkom 19. stoljeća. i govore o prošlosti tvrtke, proizvodu ili običaju. Tako su mnoge stare pivnice u Njemačkoj i Češkoj ukrašene starim vitrajima koji im daju poseban ugođaj. Često su i rasvjetna tijela rađena od stakla u boji poput Tiffany lampi, koja su često inspirirana motivima iz prirode, poput cvijeća, ptica i slično – nabraja nam Darko. U planu ima seriju vitraja na temu hrvatskih mitova i legendi, ali i nekoliko sunčanih satova za hrvatske gradove.

ZA AMATERE Prijavite film u trajanju od 7 sekundi do 37 minuta

Prijavite film na MAK festival Šporeti i kredenci Podravine

mi je baka dala uz krišku kruha. Zanimljivo je da se tih svih šporeta i kredenaca sjećam iz dječje perspektive, oni su nekome tko ima 80 cm ogromni – objašnjava. Slika “Povratak”, ali sumnja da će se vratiti kući iako kaže: “Dao bih pola Pariza za Podravinu. Neke od tih novih

slika ne bih prodao ni pod koju cijenu.” Veli, zauvijek će zadržati i sliku Ljubav nastalu 1987. “iz razumljivih razloga”. - Samo me nemojte pitati što ću raditi ubuduće jer to ne znam. Inspiracija ne pada s neba i ne dolazi iz čaše. Tako da znam da će doći – poručio je umjetnik.

Udruga Mladi, akcija i kultura (MAK) raspisala je poziv za prijavu amaterskih filmova u trajanju od 7 sekundi do 37 minuta. Tema je slobodna i ovisi o autoru. - Svi koji se amaterski bavite sedmom umjetnošću, prijavite svoje filmove za Mak Film Festival, koji će se 12. studenog održati u Koprivnici – poručuju organizatori. Filmove će ocijeniti tročlani stručni žiri aktivnih i profesionalnih filmaša. Najboljih 10 uradaka bit će

prikazani na MFF-u u Koprivnici. Najbolji amaterski kratki film po odabiru stručnog žirija bit će nagrađen s 500 kuna. Organizatori ističu i kako filmovi neprimjerenog sadržaja te oni koji promiču nasilje i govor mržnje neće ući u konkurenciju.

Filmove s kratkom biografijom šaljite na mail udruge: makulture@gmail.com ili poštom na Hrvatske državnosti 10, 48 000 Koprivnica. Jedan autor može prijaviti samo jedan film.

Monaldi & Sorti, Salajeve sumnje, Fraktura, Zaprešić, 2010.

Ta l i j a n s k i b r a č n i i spisateljski Monaldi i Sorti nove su zvijezde na intelektualističkoj sceni Europe. Nakon povijesnih tr ilera o kastratu At tu M e l a n ij u , z a p o č e l i s u seriju o navodnom posinku Leonarda da Vincija, neobrazovanom ali snalažljivom Salaju. Prvi dio, „Salajeve sumnje“, unatoč uloženom trudu i jezičnoj duhovitosti, nije me oduševio, jer se radnja, ispričana kroz niz Salajevih pisama, sporo razvija, a nedvojbeni prvotni šarm brzo se svodi na razinu dosjetk i. Čini se da su to uočili i autori, pa su nastavak, „Salajevo jaje“, koji je nedavno također objavljen i u nas, koncipirali u č vršćoj pr ipovjednoj formi. No, djela su to koja će naći poklonike i među zahtjevnom publikom.

Philip B all , Sv ijet u k a m e n u: K a t e d r a l a u Chartresu i nadmoć srednjevjekovnog uma, Algoritam, Zagreb, 2010.

Vrlo zahtjevnu temu Philip Ball obradio je na iznimno razumljiv način. Nekoliko stoljeća prije renesanse, u Francuskoj je započeo svojevrsni preporod duha i umjetnosti, utjelovljen u titanskim katedralama.

Najbolji primjer je ona u Chartresu, koja se tumači kroz obnovu neoplatonizma u 12. stoljeću. Autor pomno analizira arhitektonske tragove tog preokreta, opisujući kako tehnološku, tako i simboličku dimenziju katedrala, razotkrivajući mist if ikac ije masonske „svete geometr ije“ i otkrivajući svijet koji je razmišljao na drugačiji, zacijelo kompletniji način od našega. Publicističko djelo utemeljeno na znanstvenim postavkama koje se čita poput – romana!

'HQLV 3HULĴLIJ

22 Duplerica

1. studenoga 2011., br. 389

AVANTURA Željeli ukazati na atraktivnost rekreativnog biciklizma u Hrvatskoj i doži

Biciklistička avantura tri 3 bratića 30 dana 2000 kilometara

18.000

metara visinske razlike

RUTA: Nov i Marof – Zagreb – Karlovac – Plitvička jezera – Knin – Sinj – Makarska – Ploče – Opuzen – Neum – Dubrovnik – Pelješac – Korčula – Hvar – Brač – Split – Šibenik – Vodice – Ugljan – Zadar – Pag – Rab – Cres – Krk – Gorski kotar – Ravna gora – Karlovac – Zagreb – Novi Marof Bratići Tomislav, Renato i Josip Čamić

J Od Novog Marofa kroz brdoviti Velebit sve do Dubrovnika, a nakon toga

šarenom hrvatskom obalom i preko svih većih hrvatskih otoka nazad kući

Mali predah na putu

Smuti ugodnog pustolovnog festivala, koji je organizirala Tri mladića, bratići Tomislav, Udruga Mov ing, dečki su Renato i Josip Čamić, ovo su održali i prezentaciju projekse ljeto odvažila na veliku bi- ta “ŠIC NA BIC – Pustolovina ciklističku pustolovinu. Oni su jadranskih otoka”. O svojoj biciklističkoj avan18. srpnja u ranim jutarnjim turi govorila satima krenuli iz Novog su sva trojiMarofa na biciklističku jem n a v o t pu ca, koja su rutu koja ih je kroz trina a m li desetak dana vodila bicik e način ovo ljeto odvozila kroz brdoviti Velebit ši s najljep upoznati z a htj ev sve do Dubrovnika, a u g nu kružnakon toga kroz šamo e t o p n u turu renu hrvatsku obalu e lj po Jadranu. i preko svih većih irode r p Pripreme hrvatskih otoka naTomislav Čazad kući. Cilj avanture mić objasnio je kako bio je ukazati na atraktivnost rekreativnog bici- su pripreme uključivale „bilklizma u Hrvatskoj, susresti danje“ kondicije s čim više ljude, doživjeti hrvatsku kilometara u nogama. - Po gostoljubivost i sve zabilježiti odlasku zime i s dolaskom mnoštvom fotografija te ma- ljepšeg vremena, odmah smo lim putopisom za uspomenu i počeli biciklirati, a na manjem dugo sjećanje. Inače, u sklopu petodnevnom putovanju u

- Svatko od nas na svoj način pamti najružnije trenutke.

Neki najgori oko kojih bismo se mogli svi složiti bili su kamioni i ostali neoprezni vozači, bolovi kod bicikliranja, prolom oblaka na Hvaru i prometna gužva u Splitu – prisjeća se Tomislav. No bez obzira na teške trenutke, tri bratića slažu se u jednom – isplatilo se!

- Mnogi mladi provode odmor ljetova-

Vozili su po svakakvim terenima

S otoka na otok ipak morali trajektom

Raspoloženje im nije padalo niti po najvećim vrućinama

Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

travnju napravili smo krug oko Balatona. Puno vremena proveli smo u pregledavanju karti i čitanju o mjestima koja namjeravamo posjetiti te smo na taj način saznali mnoge zanimljivosti – govori Tomislav.

No koliko se god pripremali, na putu uvijek bude i teških trenutaka, pa je tako bilo i sada.

Isplatilo se!

njem na jednome mjestu, a mi smo prošli veći dio Jadrana i jadranskih otoka te upoznali mnoga mjesta i vidjeli stvari realnije nego što izgledaju u turističkim uredima – kaže Tomislav. Kao posebnu prednost ovakvog putovanja istaknuo je kako se kroz bicikliranje promiče i zdrav način života, što ga posebno veseli. Dečki smatraju kako se upravo putovanjem biciklima na najljepši način mogu upoznati ljepote jer su putnici u izravnom kontaktu s prirodom, za razliku od putovanja u zatvorenom prostoru kao što je to automobil.

Troškovi Kažu kako su i troškovi takvog puta sasvim prihvatljivi.

- Budući da bicikle i većinu opreme imamo od ranijih putovanja, najveći troškovi bili su nam prijevoz trajekti-

Auto moto 23 Svijet financija Sport

1. studenoga 2011., br. 389

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

ZIMSKE GUME Nezamjenjive za sigurnu vožnju u zimskim uvjetima

Ništa kao zimske gume J Zimske gume osiguravaju bolju upravljivost vozila i skraćuju zaustavni put, što ne mogu osigurati

nikakve ljetne gume, upozorava Davorin Furjan, specijalist za gume u GUMIIMPEX-GRP-u Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nagli prelazak iz ljetnih u gotovo zimske uvjete vožnje proteklih je dana vjerojatno potaknuo mnoge vozače na ozbiljno razmišljanje o zimskoj opremi.

One koji još dvoje o njezinoj svrsishodnosti podsjećamo na njezin značaj uz pomoć Davorina Furjana, specijalista za gume u GUMIIMPEX-GRP-u, koji ukazuje i na sigurnosne izazove vožnje u zimi te kako im odgovoriti, odnosno sačuvati sigurnost u prometu u zimskim mjesecima.

čak to 0 7 pos a ć e nesr kuju o r z zimi u arajuće ov neodg zahtjevne za gume e uvjete hladn

Profil bar 4 mm - Za povećanu sigurnost u prometu najvažnije su dobre zimske gume - ističe Furjan.

Zimi, kako upozorava, vozači ne bi smjeli kretati na put bez propisane zimske opreme: četiri zimske gume s minimalnim utorom profila od 4 mm, a u prtljažniku moraju biti lanci za snijeg za pogonske kotače, ukoliko se ide kroz gorske predjele.

- Uvjeti u prometu mogu se promijeniti preko noći, kao što smo vidjeli proteklog tjedna u Gorskom kotaru.

Stoga se valja pravovremeno opremit i zimskom opremom na vozilu. Statistike pokazuju da čak 70 posto automobilskih nesreća zimi uzrokuju neodgovarajuće gume za zahtjevne hladne uvjete na cesti - upozorava.

Furjan posebno ističe da zimske gume zbog svoje mekše strukture, posebno dizajniranih blokova gaznih profila s više lamela i

Zimske gume su mekše i imaju lamelirane blokove gaznih profila

dubljim kanalima za izbacivanje tekućine i bljuzgavice - daju veću sigurnost vozačima jer osiguravaju bolju upravljivost vozila, ali i skraćuju zaustavni put, što ne mogu osigurati nikakve ljetne gume.

Razmak i - pažnja - Smrznuta kiša koja stvara ledenu koru na kolniku, magla ili snježna vijavica potencijalno mogu najviše ugroziti sudionike u prometu. Temperatura na tlu,

dakle i na kolniku, uvijek je niža od temperature zraka.

Osobito su opasna mjesta na mostovima, vijaduktima te gorskim prijevojima koja su često smrznuta kad na ostalim dijelovima ceste nema poledice. Tu treba osobito paziti - upozorava Furjan.

Za vožnju zimi, kako dodaje, potrebna je strpljivost i iskustvo, što podrazumijeva manju brzinu, bez iznenadnih promjena smjera i nagloga kočenja.

- Bitno je voziti smireno

i punu pozornost uv ijek usmjeriti na aktualnu situaciju u kojoj se krećemo. Trebamo predvidjeti moguća iznenađenja i biti spremni na njih da možemo što bolje reagirati.

Promjenjivi uvjeti na cesti iziskuju sporiju vožnju. Budimo svjesni da je prevelika brzina uz pogrešnu reakciju kad ‘’zagusti’’ često pogibeljna. Izuzetno je važno povećati sigurnosnu udaljenost između vozila. Testovi su pokazali da udaljenost

između vozila tijekom zime mora biti tri puta veća nego ljeti, da bismo se sigurno mogli na vrijeme zaustaviti.

Uz sve to, treba imati na umu da od studenoga pa do veljače imamo jedva trećinu dužine dana prirodne svjetlosti, odnosno svega 8 do 9 sati, tako da vožnja po mraku, uz sve ostalo što donosi zima, dodatno otežava uvjete - upozorava Furjan koji poziva vozače da udvostruče pažnju u vožnji tijekom zime.

PREDNOSTI

Zaustavni put kraći i do 50 % Kao propisana zimska oprema, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa, zimske se gume montiraju na sva četiri kotača.

Kako se zimski pneumatici ponašaju u odnosu na ljetne u zimskim uvjetima odnosno kod mokrog kolnika, leda, snijega i temperature ispod 7 ºC? Zbog dubljeg profila gaznog sloja bolje prianjaju kolniku, a zahvaljujući znatno većem broju valovitih lamela na blokovima gaznog sloja osiguravaju upravljivost. Zbog svega toga zaustavni put može biti kraći i do 50 posto s odgovarajućom mješavinom zimske gume.

Novi oblici karkase (unutrašnjosti gume) bolje se prilagođavaju cestovnoj površini i dinamičnom opterećenju, zbog čega se povećava zaštita od akvaplaninga (vodenog klina), kilometraža se produžuje, a otpor kotrljanja smanjuje se i do 10 posto. To vrlo značajno utječe na manju potrošnju goriva i smanjeno ispuštanje CO2.

Takva svojstva nema niti jedna ljetna ili ‘’svesezonska’’ guma. Sigurnost nam je ipak, ili bi bar trebala biti, uvijek na prvom mjestu. Dakle, za zimu, na vrijeme zimske gume.

24 Start

1. studenoga 2011., br. 389

TOYOTA Novi Yaris

Vidjeti i isprobati

Izlazak na tržište ove treće generacije modela Yaris novo je poglavlje već uspješne priče. Novi Yaris ima sve snažne značajke prethodne generacije, a uz to je dinamičnijeg i sofisticiranijeg dizajna. Izrađen je na pametnom DNK kodu prethodnika, s još prostranijom unutrašnjosti, za stubu višom razinom kvalitete i bogato opremljen povoljnim mogućnostima povezivanja multimedije. Panoramski krovni otvor velik je i potpuno staklen, s prednjim i bočnim sjenilima.

Sustavi ABS, EBD, BA, TRC i VSC za aktivnu sigurnost, u osnovnoj su opremi. Štedljivi pogonski agregati s niskom emisijom štetnih plinova i inovativni mjenjači u kombinaciji s poboljšanim ovjesom i sustavom električnog servo-upravljača (EPS) donose idealnu kombinaciju udobnosti i veće spretnosti, koja je ključna za vožnju po gradu.

AUTO PRIKRATKI

Kavica s Kiom!

Ugodan ambijent, high tech noviteti, udoban naslonjač, ukusan kolačić, aromatična kava...

Sve vas to očekuje u Kia salonu tvrtke Auto Prikratki u Zagrebačkoj 101 u Varaždinu. Tu se može razgledati kompletna gama vozila Kia koja na tržištu jedina imaju 7-godišnje jamstvo, i to od najmanjeg predstavnika brenda, izuzetno dopadljive nove Kije Picanto, pa do već dobro poznatog ultimativnog terenca premium klase Kije Sorento. Svi oni očekuju vas u novom izložbenom salonu, a osobito smo ponosni na najnovijeg predstavnika brenda novu Kiju Rio, koju možete i testirati u probnoj vožnji. Naravno, nudimo i opciju zamjene staro za novo uz besplatnu procjenu vašeg vozila!

Posjetite nas svakodnevno od 8 do 17, a subotom od 8 do 12 sati. Očekujemo vas na kavici s Kiom!

1. studenoga 2011., br. 389

Start 25

26 Start

1. studenoga 2011., br. 389

Uskoro u Hyundai Automobil LonÄ?ar novi Hyundai i40

Prijavite se za probnu voĹžnju na www.hyundai.automobil-loncar.hr

Duplerica 27

1. studenoga 2011., br. 389

ivjeti hrvatsku gostoljubivost USPJEH Primljena na Bolshoi ballet academy u Moskvi

i bratića

Tina traži vašu pomoć J Mlada balerina Tina Hatlak iz Čakovca primljena je na najprestižniju baletnu

akademiju na svijetu, no nema novaca za studij Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Zidani tuš poslužio je kao prenoćište

ma te hrana i piće. Prosječna potrošnja po osobi bila je 5000 kuna, što zaista nije mnogo za mjesec dana na putu - smatraju dečki.

- Preporučujemo svima koji su naučili voziti bicikl i imaju avanturističkog duha i vremena da za početak krenu na neko manje putovanje za stjecanje iskustva i stvaranje

fizičke kondicije, a ideje za dalje dolazit će same – zaključili su dečki. Inače, oni su svoju biciklističku karijeru započeli na novomarofskoj biciklijadi „ŠIC NA BIC“. S ovog putovanja Tomislav je pripremio i mali putopis, koji će uskoro biti objavljen u digitalnom obliku na internetskim stranicama Udruge “Mladi za Marof”.

Već planiraju novo putovanje Pomoć oko organizacije ove ekspedicije dečki su dobili od Udruge “Mladi za Marof”, koja je dugogodišnji organizator i idejni začetnik novomarofske biciklijade “Šic na bic”. S obzirom na to da se u udruzi bave poboljšanjem kvalitete društvenog života mladih na području grada, zatim razvojem i unapređivanjem društvenih sadržaja koji su od interesa za mlade te poticanjem druženja i bolje suradnje među mladima, s osobitom su radošću prihvatili njihov poziv za pomoć i tako su trojica bratića natovarenim biciklima krenula na jednomjesečno putovanje. Dečki kažu da će, ukoliko skupe dovoljno novaca, njihovo iduće putovanje biti sigurno negdje izvan granica Hrvatske. Više informacija o ovoj obiteljskoj avanturi možete pronaći i na Facebook stranici “MZM ŠNB Pustolovina jadranskih otoka”.

Ukoliko želite pomoći Tini da ostvari svoj životni san, možete uplatiti donaciju na njezin žiro-račun.

Tina Hatlak Vatroslava Lisinskog 29, Čakovec ŽR: 2392007-3100374639 Međimurska banka Čakovec Mob.: 099/407-3894, 098/811-477

Na pola puta No kako nikad sve nije idealno, Tini se na njezinom putu prema ostvarenju životnog sna ukazala velika prepreka. Naime, cijena jedne godine iznosi 13.000 eura što si Tinini roditelji ne mogu priuštiti. Majka Branka je nezaposlena, a otac Vladimir bavi se stolarijom.

-Nije lako tražiti novac, ali roditelji bi učinili sve da pomognu djetetu ostvariti životni san – rekla nam je Tinina majka Branka Hatlak. Kaže kako su polovinu novca uspjeli sakupiti od sponzora, Grada i dobrih ljudi te dodala kako ne zna što će biti ukoliko ne uspiju sakupiti novac za dalje.

Tina, koja je trenutno u Moskvi, još uvijek je u neizvjesnosti hoće li se nakon prvog polugodišta zbog nedostatka novaca ipak morati vratiti kući.

Ostvarenje snova

Stara luka u Dubrovniku

POMOZITE TINI U OSTVARENJU SNA

Iako se tome nije nadala niti u svojim najskrivenijim snovima, 19-godišnja balerina Tina Hatlak iz Čakovca uspjela je proći na audiciji svjetski najpoznatije i najjače baletne akademije “Bolshoi ballet academy” u Moskvi.

- Kada sam prošla na svjetski najjačoj akademiji Bolshoi Ballet Academy, najprije nisam mogla vjerovati da su se baš meni ta vrata otvorila i da sam uspjela jer je to san svake balerine. Bilo je teško povjerovati da možda neću biti učenica te akademije jer školska godina stoji 13.000 eura. Na svu sreću, uspjeli smo sakupiti novac za prvo polugodište, ali još uvijek ne znam kako ćemo drugo polugodište, a bila bi velika šteta da ne mogu nastaviti školovanje i uspjeti u onome

što volim – javila nam je Tina, koja je od 4. listopada u Moskvi.

Kaže kako je Moskva predivna, no nažalost ona nema previše vremena za razgledavanje. Nastava traje od jutra do večeri, a način rada je potpuno drugačiji nego kod nas.

-Predavači su strogi i traže puno, tako da mi je fizički i psihički jako teško, no bila sam spremna na to kada sam odlazila. Ako

nisi psihički i fizički spreman na takve napore, može loše završiti za tvoje zdravlje. No ja znam po što sam došla i dajem sve od sebe da uspijem u onome što volim – priča Tina. -Balet mi je jako važan u životu i sigurna sam

da je to – to, pa idem dan po dan i dajem sve od sebe. Samo s e nadam da ću imati mogućnosti završiti ovu akademiju – zaključila je te poručila kako bi joj svaka pomoć dobro došla u ostvarivanju njezinog sna.

28 Putopis

1. studenoga 2011., br. 389

Gran Via, glavna madridska ulica

Rolex Madrid

PUTOPIS Aleksandra Štefić sa sinom Vanjom posjetila je glavni grad Španjolske

Madrid - miran ali živ J Policija i djelatnici turističkih ureda samozatajno vas kontroliraju na svakom uglu Pišu: ALEKSANDRA ŠTEFIĆ VANJA BOSILJ

odlučili za - metro. Za cijenu od jednog eura, od zračne luke ćete za sat vremena stići do bilo kojeg dijela Madrida.

Madrid, glavni grad Španjolske od 1561. godine, s 3,5 milijuna stanovnika, Vanja i ja posjetili smo ljeti u vlastitom Puerta del Sol aranžmanu. Iz Zagreba smo Metro je nevjerojatno čist, sletjeli u zračnu luku Barajas, uredan, miran i – nadasve glavnu španjolsku zračnu luku siguran! Policija i djelatnici s najviše izravnih letova prema turističkih ureda samozatajno latinoameričkim zračnim lu- vas kontroliraju na svakom kama. Čovjek bi tamo uglu... Vrlo su ljubazni i očekivao gužvu, na usluzi, naročito a d a strku, jurnjanama tur istima. r zg vu, nered i Svi odreda goica n o f e l Te još štošta. vore engleski i u n ž a v Međutim, uopće vas ne la je m a o k m i s l u zračnoj iritira njihovo anjo p Š u lu c i v l a pr isust vo, a ratu ogu l u m o k da nevjedaju vam osjeans a đ c a i r n g č a rojatna, ćaj sigurnosti. atr m s o nest varna «D u š a g r a o ka tišina. Ljudi da», kako naziorganiz irano vaju gradski trg u idu od terminala obliku polumjeseca, do terminala. nalazi se na 5 miIz zračne luke nuta od našeg do centra Madrida hotela te nam je možete kako god želite. kao takav bio najČekaju vas taksisti (cijezanimljivija i najna 25 - 30 eura), imate bliža lokacija EMT autobus koji vozi iza obilnog direktno do centra (cca doručka prvog 40 minuta), no mi smo se jutra provede-

nog u Madridu. Upravo s tog trga zrakasto se širi deset najvažnijih i najvećih madridskih ulica. Trg je cijele godine pun ljudi iz svih krajeva svijeta, no mi smo imali i posebnu sreću da nas osim turista dočekaju i prosvjednici. Naime, posljednjih godina u cijeloj Španjolskoj vlada ekonomska kriza te se tisuće Madriđana danima okuplja na ovom gradskom trgu i prosvjeduje protiv gospodarske politike vlade i velikog broja nezaposlenih.

Nazivaju se «gnjevnici», što nikada ne biste rekli, jer usprkos šatorima i ogromnoj gužvi, sve funkcionira mirno i u svakom ste trenutku sigurni.

Između postavljenih šatora, lako se probijete do kipa Karla II. ili do brončanog kipa medvjeda koji se penje na planiku, simbol grada Madrida. Taj isti simbol nalazi se i na grbu grada Madrida. Zastanete li ispred Casa de Coreos, koja je danas Ministarstvo unutarnjih poslova, možete stati na marker ispred zgrade koji označava «kilometro cero», odno -

Puerta del Sol - simbol grada

Placa de Cibeles

Gablec “na španjolski” Uz malo sangrije (španjolsko piće od crnog vina, voća, meda, limuna i cimeta), jeli smo obrok zvan Del Dia, koji nas je itekako oporavio od madridskih ljepota. Del Dia je nešto slično našem «gablecu», samo se poslužuje između 13 i 15 sati. Ne toliko radi jela, nego radi razgovora s društvom.

Iz široke ponude jela mogu se izabrati školjke, španjolski gulaš, pečeni odojak, hobotnica na krumpiru ili pak vrlo jeftina

tuna s prilogom. Prosječni Španjolac posegnut će za paellom pripremljenom od piletine ili morskih plodova, za salatom ili tek sendvičem, koji je bogatiji od naših. U Madridu, gdje su kuhari ujedno i gurmani, dobit ćete vrlo mekan odrezak u sendviču, s puno salate, sira i – začine na stol. Po kečapu razlikuju turiste i ako vide da ste sve «počvapkali», izmislit će sto viceva na vaš račun.

sno mjesto s kojeg se računaju sve udaljenosti u Španjolskoj.

Možda samo kilometar dalje laganim hodom stigli smo do Telefonice, prekrasne zgrade koja se na vrućem madridskom asfaltu izdvaja ne samo svojom visinom, nego i prekrasno uređenim vratima i prozorima.

Prepoznatljiva svojom visinom kao prvi madridski neboder, izgrađen 1929., zgrada Telefonica imala je i važnu ulogu u Španjolskom građanskom ratu, kada ju je koristila republikanska vojska kao stratešku točku za promatranje pokreta neprijateljskih snaga. Danas je u njoj sjedište nacionalne telefonske kompanije.

Vanja na “kilometro centro”

!

1. studenoga 2011., br. 389

4. studenog je posljednji kvalifikacijski turnir Biggers Better Boxing na Eurosportu prije finala u Varaždinu 16. prosinca, u organizaciji Siniše Kovačića

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 2992

Helena Dretar Karić i Anđela Mužinić osvojile su broncu na EP-u u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom u Splitu, prvu za hrvatsku reprezentaciju

BICIKLIZAM Radoslav Rogina izborio nastup na OI u Londonu

Drugi puta na OI J Radoslav Rogina osvojio je najviše UCI bodova tijekom

zadnje 3 godine

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Očajna situacija u klubu i na terenu

Varaždinski vrhunski biciklist Radoslav Rogina svojim odličnim rezultatima izborio je nastup na olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Nakon nastupa na Olimpijskim igrama u Pekingu Rogina je iz ekipe Perutnine Ptuj prešao u ekipu Loborike, a sljedeće godine nastupat će za slovensku ekipu Adria Mobil iz Novog Mesta a s njim će u novu ekipu prijeći i biciklist Kristijan Đurasek.

Derbi začelja Lučkom

riji i pozivali manje vozača, slabije ekipe kako bi njihovi biciklisti mogli skupljati bodove. A kod nas su bile dvije utrke s kategorijom.

Koje bi važnije utrke izdvojili u ovom olimpijskom ciklusu?

- Vozili smo tri puta u Kini s visokim koeficijentom, prošle godine sam bio milimetar do pobjede, “žutu majcu” izgubio sam tek u sedmoj etapi. Oveje godine bilo malo manje sreže ali sam bio uglavnom pri vrhu, a u Sloveniji na utrci prve kategorije u kojoj nastupaju pro-tour ekipe bio sam Uspjeh Od prošlih OI bilo je puno drugi.

Kakva je staza u Londonu? utrka i dobrih rezultata.

- U Pekingu je staza bila - Godišnje napravim od 70 puno teža. Ovdje nema do 80 startova i uspona samo je malo u protekle tri d O “n e r v oz n a ” i m a godine bilo e ć e d puno zavoja lijeje stvarno selje e puno utrzon ina vo-desno. Bit će e s selekcija zgo te ka. Bilo g lav Ro “nervoze” može je i onih Rados it će za biti padova jer dobr ih i z o u v onih lo ekip je dosta uska ceu k s n ših. Kada slove a Mobil sta. Puno ovisi i koliko sreće imaš. sam se plaAdri Možeš imati utrku sira za OI u “u nogama” a ne biti u Pek ing bilo mi je 29 godina i mislio sam prvih 100.

Kakav je rasp ored do da su mi je to posljednja prilika. Međutim vozio sam Olimpijskih igara?

- Od sljedeće sezone, koja dobro iz godine u godinu i napravio sam normu za OI u počinje već u krajem veljače Londonu. Najviše bodova za moram se opet dokazati u Hrvatsku ostvarili su bicikli- novom klubu i opravdati sti Loborike i ja idem jer sam svoj dolazak ali OI su opet osvojio najviše UCI bodova nešto posebno. Morat ću a izbornik ipak određuje tko dobro razmisliti i dogovoriti će ići. Tako uz mene u Lon- se s trenerom kako to izvedon putuje i Robert Kišer- sti. Najvažnija utrka za klub lovski. Ljestvica se zatvorila je ona koja se odvija samo 16. ovog mjeseca i Hrvatska mjesec dana prije OI. Zbog je dobila dva mjesta a za te utrke su me, tako reći i doveli. Bit će malo teško Peking smo ipak imali tri.

Koji su uzroci manjeg bro- držati formu tako dugo jer već prije te utrke moram biti ja mjesta?

- Mislim da je naš Savez u vrhunskoj formu a onda organizirao više utrka da bi treba još održavati formu imali veći broj mjesta. Turci na visokom nivou narednim su tako ciljano organizirani mjesec dana do Londona. utrke u određenoj katego- Teško ali nije nemoguće.

U 13. kolu 1. HNL-a, NK Varaždin na svojem je stadionu izgubio od do tada pretposljednje ekipe Lučkog. Ovim porazom i prikazanom igrom svedene su šanse Varaždina za ostankom u društvu najboljih na minimum.

Osim toga, ovaj tjedan Varaždin je ispao i iz Kup natjecanja

Nova pobjeda Koke Veselje svojim navijačima donijela je ekipa Koke koja u ovoj sezoni pokazuje da tri godine rada ipak donose rezultate.

Unatoč sveopćoj krizi, Koka raste iz sezone u sezonu. Koka je pobijedila Tvin 30:19 (13:7) u susretu 8. kola 1. HRK-a za žene. U Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin Koka je osvojila bodove koji su joj osigurali petu poziciju na prvenstvenoj ljestvici s 10 do sada osvojenih bodova. U sljedećem kolu Koka gostuje kod 11-plasirane ekipe Orijent Presoflexa, koja je do sada skupila 6 bodova.

Split bolji od Varaždina

Rogina na utrci kroz Motovun

Planiram voziti još dugo Osim u Loborici, aktivni ste i u BD Sloga u Varaždinu.

Pokušavam pomoći savjetima ili nekim programom koliko mi obaveze dozvoljavaju. Treniram šest sati dnevno i ne mogu ništa drugo osim toga – trening i odmor. Ako hoćeš biti profesionalac, onda mora biti tako. Nakon natjeca-

teljske sezone vjerojatno ću se aktivirati u klubu u radu s mladima, ali nadam se da će mi karijera još potrajati. Dok se od ovoga može solidno živjeti, čemu prestati? Nakon tridesete su najzreliji vozači, a može se bez brige voziti i do četrdesete. Ima i vozača koji imaju više godina pa su još uvijek top vozači.

RITMIČKA GIMNASTIKA Uspjeh Varaždinki na 20. višebojskom PH

Tri prva i jedno drugo mjesto U Zagrebu u “Kutiji šibica” održano je 20. višebojsko prvenstvo Hrvatske u ritmičkoj gimnastici na kojem su nastupile 33 ponajbolje hrvatske r itmičarke iz 6 klubova: KRSG Rondo Osijek, KRSG Poreč iz Poreča, Leda, Maksimir i Zagreb iz Zagreba i GK Vindija Varaždin.

u susretu s Istrom 1961 te se ova sezona već sada pože proglasiti najneuspješnijom. Do kraja jesenskog dijela HNL-a Varaždin još igra s Hajdukom u Splitu, zatim dočekuju Inter iz Zaprešića, pa idu u goste Lokomotivi i 3. prosinca dočekuju Šibenik.

Nastupale su četiri Vindijke u četiri različite uzrasne kategor ije: u najmlađoj kategoriji mlađih kadetkinja Mia Vidaković osvojila je drugo mjesto iza Tene Čondor iz Lede Zagreb.

Sve ostale Vindijke osvojile su prva mjesta i naslov prvakinja Hrvatske - Rea Strnad u kategoriji kadet-

kinja, Elena Milenković u kategoriji juniorki i Mirjana Sekovanić u kategoriji seniorki.

Ova najzahtjevnija disciplina, koja osim tehničkog znanja traži i dobru fizičku i psihičku formu, pokazala je da je Vindijina škola ritmike još uvijek najbolja u Hrvatskoj.

Odbojkaši OK Varaždin Volley gostovali su u Splitu kod istoimene ekipe u sklopu 4. kola 1. A lige. Bolji su bili domaćini rezultatom 3:0 (25:23, 25:15, 25:16). Varaždin je na posljednjem, 14. mjestu prvenstvene ljestvice s jednim osvojenim bodom, a u sljedećem kolu dočekuju ekipu Opatije, koja je trenutno na 5. mjestu.

30 Sport

1. studenoga 2011., br. 389

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Je li to kraj?

A

gonija NK Varaždin prikazuje u malom stanje u varaždinskom sportu ali i sportu u Hrvatskoj. U prvom redu problemi nastaju kada se pristalo na nerealno financijsko poslovanje na rubu zakona. erealno visoki ugovori s igračima u sklopu s nepridržavanjem osnovnih ekonomskih pravila “troši koliko imaš” dovodi do nepopravljivih financijskih dubioza. Neprilagođavanje stvarnim i realnim prilikama u društvu i gospodarstvu uz uplitanje politike i privatnih interesa menadžera i sličnih likova dovodi do kraha kluba a možda i tog sporta. Što povlači za sobom mogući budući scenarij? lub pada u Drugu ligu, gubi se interers i ovog malog broja sponzora, odlaze igrači koji još nisu otišli bez odštete, nogometna škola više nije tako atraktivna i ne privlači talente iz regije, treneri ne vide prosperitet u klubu koji propada i nema za plaće i cijelio sustav se urušava. Za sobom se povlači i cijeli sport jer ukupno pada interes za njega.

Stadion je pod hipotekom i od njega nastaje supermarket a klub seli u predgrađe. Ostali klubovi su i sada u lošem stanju a tada im to postaje trajno stanje. Na kraju se postavlja pitanje kome je bilo u interesu da se tako nešto dogodi? Kome je bilo u interesu da se nesposobni i nestručni ljudi dovode na odgovorne funkcije? Kome je u interesu da sport propada? dgovor može biti u vjerojatnoj činjenici da je sve možda rađeno neplanski i stihijski zbog nestručnosti, neznanja i previše privatnih interesa. Ali u svakom slučaju ostaje otvoreno pitanje zašto je to moglo trajati toliko dugo, bez odgovornosti onih koji su doveli konkretni sport u ovu situaciju.

Neobjašnjivo je kolike su to tajne zasluge pojedinaca koji mogu činiti kardinalne greške a da za to budu nagrađivani a ne pozivani na odgovornost, barem u klubu. Jesu li za sve bili krivi i izbori, saznat ćemo uskoro.

N

K

O

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Goran Borović putuje u Francusku potpuno spreman i nada se dobrom meču i korektnom suđenju u Rodezu

SAVATE Goran Borović putuje u Francusku na finale SP-a

Vjerujem u sebe J Trećom titulom Borović bi postao jedini izvan Francuske kojemu je to uspjelo Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinac Goran Borović nakon uspješno odrađenih kvalifikacija plasirao se u finale Svjetskog prvenstva u savate boksu.

Svjetsko amatersko p rvenstvo održat će se u subotu 5. studenog u Rodezu u Francuskoj.

Goran Borović plasirao se u završnicu na kvalifikacijskom turniru u Milanu gdje je zabilježio tri uvjerljive pobjede.

njemu znam da se natječe i u tajlandskom boksu i da je bio svjetski prvak u savateu 2007. godine.

Svjetsko prvenstvo je u amaterskom savate boksu i nema više federac ija već je samo jedna organizacija te je konkurenc ija vrlo velika. Goran Borov ić je već dva puta osvajao naslove svjetskog prvaka u savate boksu i to 1999. i 2001. godine i ukoliko uspije ove godine ponoviti taj uspjeh, bio bi prvi borac izvan Francuske koji je osvojio tri naslova svjetskog prvaka.

Osim toga, Borović je bio i prvak svijeta u kickboksu 2005. godine, a trenira i nastupa i u kategoriji tajlandskog boksa i klasičnog boksa. Član je reprezentacije Hrvatske u boksu te je sudjelovao i na kvalifikacijskom turniru za Olimpijske igre u Ateni.

Gdje trenirate i za koji klub nastupate?

Natječem se za Savate klub

nik Protiv a Goran je ića Borov hamed z Mu Francu rvak svijeta p Diby, teu 2007. a s u va dine go

Šanse - Početkom lipnja održani su kvalifikacijski mečevi u Milanu i pobjednici A i B skupine ostvarili su plasman u finale.

Na kvalifikacijskom turniru borili smo se sa zaštitnom opremom, štitnicima i kacigom dok je u finalu predviđena borba bez zaštitne opreme. Protivnik je dvadesetšestogodišnji Francuz Muhamed Diaby. O

Velika prilika za Marinu Kakvi su vam izgledi u finalu?

Vjerujem da ću pobijediti. A nadam se dobrom rezultatu i Marine Horvat koja nastupa za Savate klub Omega Gym Kneginec Gornji. Njezina protivnica je također Francuskinja i do sada su se već borile u meču koji je bio vrlo izjednačen.

Tako da će borba biti otvorena i puno naravno ovisi Sesvetski Kraljevec, a treniram na više mjesta. U ovom trenutku dosta su mi pomogli dečki iz Kneginca iz Savate kluba Omega GYM iz Kneginca Gornjeg i na tome im zahvaljujem te sponzorima Varkomu, Vindiji, Elektromehanici Zebec, Mateo d.o.o.-u, Gradu Varaždinu i brojnim prijateljima.

Treniram i u Zagrebu u klubu Leon Gym, oni su isključivo za tajlandski boks pa sada tamo malo manje treniram.

Kakav je vaš raspored do početka borbe?

Kako je finale u subotu, do tada je na programu samo održavanje kilaže, a evo baš

o sucima, ipak se borimo u Francuskoj protiv domaćih boraca.

Postoji li kakva nagrada za ovaj nastup i rezultat?

Ja se nadam da ću dobiti stipendiju preko Zagrebačkog saveza sportova, koje su više nego u Varaždinu, a Marina nažalost neće dobiti ništa jer Kneginec, koliko znam, sada ne stipendira sportaše. sada idem na jači trening koji trebam odraditi. U četvrtak putujemo i nadam se najboljem. Sa mnom ide Predrag Šimunec, kao trener, a ide i Varaždinka Marina Horvat, koja se također bori, te drugi članovi reprezentacije.

Borović ima diplomu višeg sportskog trenera i nakon natjecateljske karijere namjerava trenirati rekreativce i sportaše u borilačkim sportovima. U tom smjeru već je i počeo te održava treninge boksa i tajlandskog za rekreativce na SC-u Sloboda ponedjeljkom, srijedom i petkom od 20 do 22 sata.

HRVANJE GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 05. 11. 20 sati koncert Zvonko Bogdan

Hrvači varaždinske Vindije u susretu 4. kola Lige za prvaka ponovo su poraženi od ekipe Like.

U prvom kolu poraz je bio na gostovanju uz rezultat 5:2 ali domaći poraz u subotu u Graberju od 6:1 boli više i znači najvjerojatnije oproštaj od naslova prvaka Hrvatske. Varaždinci su po-

do 31. 12. najam terena za badminton u Areni 40 kn po satu do 31. 12. najam stola za stolni tenis u Areni 20 kn po satu

Hrvači Like bili su opet

kušali sve ner bi li pobijedili ači nije iščo.

Pobijedio je samo Lizatović u prvom meču do 55 kg dok je Šokman izgubio od Lončarića do 60 kg, Barić od Etlingera do 66 kg, Branković od Janečića do 74 kg, Sokol od Sačića do 84 kg, Zorec od Filipovića do 96 kg i Hogač od Koščevića do 120 kg.

Trener Pero Panić pokušao je bolji presložiti momčad i iznenaditi

Zagrepčane, tako je Sokol hrvao u kategoriji do 84 kg a ne u svojoj nižoj kategoriji ali gosti se nisu dali iznenaditi i zasluženo su pobijedili i najvjerojatnije su ovom pobjedom već postali novi ekipni državni prvaci.

Varaždinski hrvači međutim i dalje su u konkurenciji u samom vrhu hrvatskog hrvanja u Ligi za prvaka u kojem se natječu četiri najbolje ekipe, uz Vindiju i Liku tu su Gavrilović iz Petrinje i Sesvete.

Sport 31

1. studenoga 2011., br. 389

USPJEH Dr. N. Daraboš: Kako pobijediti športsku ozljedu

Pomoć igračima J Knjiga koja sportsku traumatologiju približava svakom sportašu na razumljiv način

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Mamac za smuđa U

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Literarni opus varaždinskih autora vezan uz sport bogatiji je za još jednu vrijednu knjigu. Riječ je o stručnoj ali popularnoj i svakome razumljivo napisanoj knjizi dr. Nikice Daraboša u nakladi Medicinske naklade iz Zagreba. Na promociji u Hrvatskom liječničkom domu u Zagrebu o knjizi su govorili akademik Marko Pećina i prof. dr. Miroslav Hašol koji su bili i recenzenti, dr.

Ante Muljačić, predsjednik Hrvatskog društva traumatologa, mr. Zlatko Mateša, predsjednik HOO-a, te proslavljeni varaždinski nogometaš Davor Vugrinec, koji je na ovaj način dao podršku dugogodišnjem klupskom liječniku, i Anđa Raič u ime nakladnika. Predstavljanje knjige uveličali su glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, nogometni djelatnik Igor Štimac i Željko Širić te puno sadašnjih i bivših sportaša i poznatih osoba uz glazbeni ugođaj mladih muzičara iz Glazbene škole Varaždin i kulinarske majstore hotela Turist Varaždin.

prošlom broju započeli smo priču o smuđu, ribi koja je omiljeni plijen sportskih ribolovaca, a i poželjna kulinarska delicija na stolu. Vrijeme sve više sliči na pravu jesen, počele su prve kiše i jutarnje magle. Vrijeme kao stvoreno za izlazak na vodu. A mi nastavljamo priču o smuđu. Manji primjerci smuđa kreću se u jatima dok su odrasli u parovima ili sami. Omiljena mjesta smuđeva su virovi u kojima se zadržava tijekom dana, ali i lovi rano ujutro i navečer dok na pješčanim sprudovima samo lovi. U ljetnom periodu koji je netom iza nas bolje je loviti varalicama nego živim mamcem. U jesen i zimi smuđa lovimo u dubljim dijelovima vode i pri samom dnu, a bolje rezultate donosi ribolov živim ribicama. Crvenperka, grundl, uklija i bjelica pokazali su se kao najbolji mamci. amac (ribicu) postavljamo uz rub vodenog bilja, u blizini panjeva i slično. U tom slučaju najbolje je loviti uz pomoć plovka čija veličina ovisi o veličini ribice. Lovimo li smuđa u tekućoj vodi mamcem na dnu, udicu postavljamo iznad, a ne ispod olova zbog toga što tako ribica - mamac duže živi i time uspješnije mami smuđa. U slučaju da mamac i ugine, ostaje lako uočljiv nošen vodenom strujom. Osim toga, napad smuđa na mamac postavljen iznad olova efikasnije se prenosi na vrh štapa. U mirnim pak vodama ribicu - mamac postavljamo iza kliznog olova od 30 grama na predvez duljine 40 – 50 cm. Mamac postavljamo na udicu kačenjem kroz korijen leđne peraje.

Iako predator, smuđ ne napada plijen žestoko kao štuka, već mamac uzima polako i oprezno, nosi ga nekoliko metara pa tek onda guta. Ako u momentu nošenja mamca osjeti bilo kakav otpor, smuđ će ispustiti mamac i pobjeći. Zato, preklopnik na roli ostavite otvoren da struna slobodno klizi s role.

M

Promociji knjige dr. Daraboša prisustvovali su i brojni sportaši: Gordan Kožulj, Tomislav Paskvalin

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Entuzijazam Kako je nastala ideja za knjigu “ Kako p obijed it i športsku ozljedu” i koliko dugo ste radili na njoj?

Napisao sam je u želji da medicinu, sportsku traumatologiju i ortopediju približim svakom sportašu i djelatniku u sportu na što razumljiviji način, na način kako i ja razgovaram s pac ijent ima sportašima u ordinaciji, u bolesničko j s o b i .

Rezultat je to mog iskustva petnaestgodišnjeg rada sa sportašima. Počelo je savjetima na internetu, pisanjem kolumne u novinskom tjedniku, no ova je

Knjiga “Kako pobijediti športsku ozljedu?” bogata je ilustracijama sa sportskih terena i bolnica

knjiga ipak nešto što ostaje trajno. Pokušao sam čitateljima prenijeti sve ono što sam zapamtio u svom liječničkom radu sa sportašima, sve ono što su me pitali i sve ono što sam im odgovorio, sve ono što su me htjeli pitati i sve ono što im nisam odgovorio, a trebaju znati kako bi se na vrijeme pripremili za sportsku ozljedu, kako bi znali što im slijedi, što trebaju očekivati i kako će sve to završiti.

Je li knjiga, u prvom redu, namijenjena prevenciji od

jima čitatel nijeti r pe želim to sam sve š u svom tio p za am ničkom č lije radu

Univerzalni priručnik Kome je, prije svega, namijenjena knjiga? Profesionalnim sportašima, amaterima, rekreativcima, povremenim sportašima ili liječnicima? Prije svega, to je priručnik za sportaše i sve one koji se bave sportom, bilo da su to “mali sportaši amateri”, bilo oni profesionalci ili reprezentativci, bilo zdravi ili ozlijeđeni, za sve one bez kojih ne bi bilo razloga da se ova knjiga napiše. Naravno, svoj interes u čitanju moje knjige naći će i liječnici, fizioterapeuti, treneri, nastavnici tjelesne kulture i svi drugi koji imaju dodirnih točaka sa sportom.

sportskih ozljeda ili kao pomoć u liječenju i oporavku sportaša?

Knjiga služi za cjelokupan tretman zdravstvenog problema sportske ozljede. Iako se pojedinačno obrađuju

PLIVANJE Plivački klub Barok Varaždin nastupio je na 1.

Mura Drava kupu održanom u Čakovcu. To je prvo natjecanje u novoj plivačkoj sezoni.

Nastupilo je ukupno šest klubova iz Hrvatske i Slovenije. Barok su predstavljala čak 32 mlada člana, od čega 20 plivačica i 12 plivača pod vodstvom trenerice Lovorke Maruševec i trenera Frane Ćirka.

Plivalo se pet disciplina za sve uzrasne kategorije

te štafeta u apsolutnoj kategoriji, a plivači Baroka osvojli su 22 odličja u pojedinačnoj te dva u štafetama.

Imena osvajača su: Tea Kozulić, Tihana Gazdek, Lana Sokač, Iva Vresk, Rina Sentočnik, Janja Raštegorac, Tihana Gagek, Martina Štefinec, Lea Ćelić, Vlatka Gašparac, Ukupno su V a n j a Šv o g o r, Karlo Raj-

ković, Jan Ožeg, Vanja Bosilj, Mario Vlahinja, Luka Koprek. - Natjecanje je proteklo u ugodnoj atmosferi, a treba napomenuti i da je za neke mališane ovo bilo prvo natjecanje u životu, a nastupili su u utrci na 25 m slobodno - naglasio je trener Frane Ćirak.

osvojena 24 odličja

različite sportske ozljede ljudskog organizma, naznačen je individualan pristup svakom sportašu s obzirom na dob, vrstu i intenzitet bavljenja sportskom aktivnošću.

Ekipa Karate kluba Ivanec u Daruvaru

Ivančani u Daruvaru U organizaciji Karate kluba Daruvar, u Gradskoj sportskoj dvorani u Daruvaru održan je međunarodni karate turnir - XI. tradicionalni karate memorijal Slavka Krivskog. U konkurenciji 380 natjecatelja iz 38 klubova i tri zemlje (Mađarska, Bosna i Hercegovina i Hrvatska), pod vodstvom trenera Damira Vrtara i Dubravka Fereka, karatisti Karate kluba Ivanec osvojili su

dva zlatna, jedno srebrno, jedno brončano te jedno četvrto mjesto. U kategoriji učenice kate i učenice borbe do 32 kg, Petra Brlečić osvojila je prva mjesta. Melanija Hrgarek u kategoriji mlađih kadetkinja borbe (do 40 kg) osvojila je 2. mjesto, dok je Mario Jakopanec u kategoriji učenici kate osvojio 3. mjesto, a u kategoriji učenici borbe (do 38 kg) četvrto.

Rukometni veterani Udruga rukometnih veterana Varaždin u petak 18. 11. s početkom u 13 sati priređuje okupljanje i druženje rukometnih veterana i veteranki u restoranu Barok. Iz udruge pozivaju sve koji žele postati članovi da uplate članarinu od 100 kn i uz 50 kn participacije pridruže se prigodnom ručku veterana i veteranki.

Medalje za plivače Plivački klub Varaždin nastupio je u Čakovcu na mitingu “Mura Drava Cup” s osam natjecatelja. Oni su osvojili sedam medalja -tri zlatne, tri srebrne i jednu brončanu. Jakov Igrec osvojio je zlatnu medalju na 25 m kraul i srebrnu na 50 m leđno, Maja Kuzminski

osvojila je zlatnu medalju na 25 m kraul i na 50 m leđno, Nera Kuzminiski osvojila je zlatnu medalju na 50 m leđno i srebrnu na 25 kraul, a Karlo Hajdinjak brončanu medalju na 25 m kraul. Mladi Varaždinci nastupili su u pratnji trenerice Irene Srdarević.

32 Zdravlje

1. studenoga 2011., br. 389

DAN DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI Podijeljena

Heroji po krvi sp J U prvih osam mjeseci u našoj županiji prikupljeno je preko 8300 doza krvi,

trenutno je aktivnih 8700 davatelja i nema nestašice krvi ni krvnih pripravaka

DAN MOŽDANOG UDARA

Trećina je trajno onesposobljena U Hrvatskoj je moždani udar na drugom mjestu po smrtnosti, dok je u razvijenim zemljama svijeta na četvrtome mjestu. Te podatke iznose u Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” povodom Svjetskog dana moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada. Cilj je upozoriti javnost o važnosti prevencije i promociji zdravog životnog stila, liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar.

- Tijekom godine oko 15 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od toga ih šest milijuna umre. U dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok kod trećine bolesnika onesposobljenost ostaje trajna – navodi Marija Škes, prof. rehabilitator.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije.

- Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo).

Oko 85 posto moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu, a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju).

Oko 15 posto moždanih udara su hemoragijski, a ateroskleroza je najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara - pojašnjava.

Dobrovoljno darovati krv možete svakodnevno na Odjelu transfuzije u Općoj bolnici u Varaždinu Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Na Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se u Hrvatskoj već godinama obilježava 25. listopada, u Županijskoj su palači podijeljena priznanja i zahvalnice najaktivnijim darivateljima iz Varaždinske županije. Od 12 prisutnih njih

Doktorica Gordana Jaklin

želja mu je dati krv 150 puta.

– Nadam se da će ovakve akcije potaknuti i mlade ljude da se uključe u darovanje krvi. Znam da se neki boje igle, ali samo neka pomisle kako tim činom spašavaju nečiji život – zaključio je Gotal.

Nenad Bregović (26) krv daje Spašavaju živote - Možda nisam hrvatski bra- od svoje 18. godine, a kaže kako se i mnogo njenitelj, možda nisam bio u govih prijatelja u ratu, ali ovo je moj način o zadnje vrijeme na koji imam osjećaj Radim odlučuje na da mogu nekome to iz darovanje. spasiti život i to g o je nešto što me stavn jep o n d je li put sam ispunjava – priča - jer je ati Prvi kr v dao u Gotal. Gotal, koji razloga g a m o srednjoj je u invalidskoj mijp osjeća gima školi i otada rovini, prisjetio se u r d sam relativno kako je 1993. godine redoviti darivakrv dao čak pet puta. telj. Iako me nisu Spomenimo kako je maksimalno dopušteno godišnje posebno zvali da dođem u krv dati četiri puta, no Gotal bolnicu dati krv, ne bi mi to u to vrijeme za to nije mario. bio nikakav problem – kaže Gotal je prvi puta dao krv Bregović, koji je do sada krv 1980. godine u tadašnjoj JNA dao 27 puta.

A iako je rijetko žene sresti otkad je redoviti darivatelj, a

osmero dalo je krv više od 100 puta.

Jedan od njih je i 51-godišnji Ivan Gotal, koji je krv dao 102 puta, a kaže kako ne može zamisliti da prođu tri mjeseca bez da ode dati krv.

među darivateljima, jedna od žena heroja je svakako Biserka Horvat Ipša iz Malog Bukovca, koja je krv dala 45 puta.

Svi u mojoj obitelji su višestruki davatelji krvi, a radimo to iz jednostavnog razloga - jer je lijep osjećaj pomagati drugima – rekla je Biserka Horvat Ipša.

Kako doznajemo od voditeljice Odjela transfuziologije varaždinske Opće bolnice, doktorice Gordane Jaklin, davatelji krvi danas ne mogu premašiti normu darovanja.

Sigurnost - S obzirom na to da imamo novi informacijski sustav, on evidentira kada i gdje je tko dao krv, tako da ako danas date krv u Zagrebu, ne možete sutra doći dati krv u Varaždinu. Na taj način štitimo darivatelje, ali i nas, s obzirom na to da nam je sigurnost na prvome mjestu – zaključila je doktorica Jaklin.

Osim toga, velika se važnost

Savjeti iz ordinacije Uoči Svjetskog dana šećerne bolesti (2) P

odaci govore da je šećerna bolest danas u svijetu vodeći uzrok sljepoće. Amputacija ekstremiteta zbog šećerne bolesti na drugom je mjestu (poslije traumatskih amputacija - nesreće), a svaka treća osoba na dijalizi je dijabetičar. ijek za oboljele od šećerne bolesti - inzulin otkriven je prije 85 godina. Djeca i mladi koji u današnje vrijeme boluju od te kronične bolesti žive normalan život kao i njihovi vršnjaci, jednako su radno sposobni i dožive normalnu starost zahvaljujući novim tehnologijama i dostignućima u liječenju, samokontroli i edukaciji oboljelih od šećerne bolesti. olest je nasljedna, bez obzira na to u kojoj životnoj dobi se javi. Međutim, za njeno ispo-

L

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

B

ljavanje potreban je utjecaj vanjskih čimbenika koji će pokrenuti postojeći oštećeni mehanizam i dovesti do objektivnih promjena. ako za šećernu bolest kažemo da je “uvjetno zdravlje”, tako je i osnova njenog liječenja zdrav i pravilan način života. Ako osoba sa šećernom bolešću nadoknadi nedostatke tj. inzulin koji ne proizvodi gušterača, te smanji suvišnu tjelesnu težinu pravilnom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću, djelotvornost inzulina će se povećati, a količina glukoze u krvi bit će u granicama normale. vijek ponovo zaključujemo kako je povišena vrijednost glukoze (šećera) u krvi glavni uzrok razvoja komplikacija u oboljelih od šećerne bolesti.

Ova činjenica zasigurno je i veliki motiv da svim

K

U

sredstvima nastojite održati razinu glukoze u krvi što bliže normalnim vrijednostima (4 - 9 mmol/L). ije važno je li na pregledu kod vašeg liječnika, koji ćete napraviti jednom u tri mjeseca, razina glukoze u krvi dobra ili idealna. Ono što je znatno važnije je uspjeti postići svakodnevno dobru regulaciju glukoze u krvi. Održavati njenu razinu između 4 i 9 mmol/L, danju i noću, nije jednostavno. Ali učestalim mjerenjem razine glukoze u krvi, prilagođavanjem terapije, pravilnom prehranom i redovitom tjelesnom aktivnošću, to je ipak moguće postići. spijete li u tome, spriječit ćete nastanak i napredovanje komplikacija bolesti, a samim time i poboljšati kvalitetu života.

N

U

Zdravlje 33

1. studenoga 2011., br. 389

a priznanja i zahvalnice najaktivnijim davateljima

pašavaju živote CRVENI KRIŽ “Imamo dovoljne zalihe krvi”

Darivatelji se rado odazivaju na pozive Varaždinska županija je na trećem mjestu po broju ostvarenih doza krvi na 100 stanovnika.

- Do rujna 2011. godine prikupljeno je 8300 doza krvi, trenutno je aktivnih 8700 darivatelja, a do kraja godine očekujemo i preko 9000 doza – objasnila je predsjednica Društva Crvenog križa Zvjezdana Fulir te dodala kako zaliha krvi u bolnici imaju većinom dovoljno. Ukoliko im poneke

krvne grupe ponestane, u tom slučaju kontaktiraju darivatelje da dođu dati krv.

Koliko je darovanje krvi važno, pojasnila je i voditeljica Odjela transfuziologije u Općoj bolnici Varaždin Gordana Jaklin te istaknula kako je to neprocjenjiva vrijednost za svakog tko prima krv i zato treba odati čast i priznanje svim darivateljima.

- U bazi imamo 21 tisuću

pridaje i zdravstvenoj ispravnosti krvi, koju testiraju na hepatitis B i C, HIV i sifilis.

- Iako krv testiramo, upozoravamo sve koji smatraju da je moguće da su zaraženi, odnosno ako smatraju da spadaju u neku rizičnu skupinu, neka se ne javljaju za dobrovoljno davanje krvi, nego neka se radije idu testirati – poručila je Jaklin te dodala kako nije dobro da netko ide davati krv samo kako bi se testirao na bolesti.

- Davanje krvi je altruistički

čin i tako ga treba gledati – zaključila je Jaklin.

Inače, u Hrvatskoj je 25. listopad proglašen Danom darivatelja krvi jer je na taj dan 1953. godine u Sisku, u organizaciji Crvenog križa, organizirana prva akcija darovanja krvi. Od tada se u Hrvatskoj svake godine na današnji dan obilježava Dan dobrovoljnih darivatelja krvi, kojim se želi potaknuti trajno organiziranje davanja ove tekućine koja mnogima život znači.

dobrovoljnih darivatelja od kojih je aktivno šest do sedam tisuća koji barem jednom godišnje daju krv rekla je doktorica Jaklin te dodala kako se uglavnom svi odazivaju pozivima za darovanje krvi.

- Upravo ta vojska darivatelja koju imamo u našoj županiji garancija je da ćemo uvijek imati dovoljno krvi – zaključila je Jaklin te pozvala sve da se i dalje odazivaju.

3.

mjesto Varaždinskoj županiji po broju doza krvi na 100 stanovnika

8300

doza krvi u prvih osam mjeseci

8700

davatelja krvi je aktivno

5. DAN LJEKARNI

21000

davatelja krvi je u bazi

Uzimajte gram soli manje svaki dan Povišeni krvi tlak ili hipertenzija tema je ovogodišnjeg 5. hrvatskog dana ljekarni, koji se obilježavao 29. listopada. - Uz moto “Ljekarnik vam savjetuje – jedan gram soli dnevno manje” želi se podići svijest o opasnosti prekomjernog unosa soli, povišenog krvnog tlaka i mogućim komplikacijama s kojima se osobe s visokim krvnim tlakom susreću – navodi dr. Ana Puljak iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Dodaje da će u ljekarnama biti dostupni i edukativni materijali te dnevnik za evidentiranje izmjerenih vrijednosti krvnog tlaka u okviru samokontrole. - Ljekarnici diljem Hrvatske stručno su

Ivan Gotal krv je dao 102 puta

osposobljeni davati savjete o pravilnom uzimanju i čuvanju lijekova, o biljnim pripravcima, homeopatiji, dermokozmetici, održavanju tjelesne težine, ali i o očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti. Mogu dati savjete o svim rizičnim č imbenicima za nastanak hipertenzije te educirati zainteresirane o ispravnom uzimanju propisanih lijekova za snižavanje krvnog tlaka, načinima i važnosti samokontrole krvnog tlaka – ističe dr. Puljak.

Inače, Hrvatski dan ljekarni obilježava se 29. listopada, jer prvi pisani spomen ljekarne na području naše zemlje potječe od 29. listopada 1271. godine iz Trogira. (vms)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Od dvanaestero prisutnih njih osmero dalo je krv više od 100 puta. Na njihovoj humanosti čestitao im je i župan Predrag Štromar

Poliklinika Živa Vaš prvi sat u psihoterapiji N

a prvom terapijskom satu terapeut prikuplja neke važne informacije o osobi koja je došla na psihoterapiju. Pregled obično počinje prikupljanjem osnovnih podataka o dosadašnjem tjelesnom i psihičkom zdravlju i postavlja čitav niz pitanja kako bi stekao dojam o razlogu i motivima dolaska osobe na psihoterapiju. To psihoterapeutu pomaže bolje razumjeti situaciju u kojoj se nalazi osoba koja se odlučila liječiti psihološkim putem ili si radom na sebi u psihoterapijskom odnosu osigurati novi emocionalni rast i razvoj. Nekada treba i nekoliko terapijskih razgovora prije nego što terapeut dobije jasniju sliku o osobi na psihoterapiji i odluči koju će psihoterapijsku tehniku preporučiti.

Prvi je psihoterapijski susret isto tako prilika za

osobu koja je došla na psihoterapiju da procijeni način na koji psihoterapeut radi i osobnost terapeuta te prema svom doživljaju terapeuta procijeni da li uopće postoje osnovni uvjeti za zajednički rad na psihoterapiji. Nekad je za takvu procjenu potrebno i nekoliko psihoterapijskih susreta. ažno je dakle saznati koju psihoterapijsku tehniku psihoterapeut primjenjuje. Važno je isto tako informirati se o tome koja je psihoterapijska tehnika najprihvatljivija za osobu koja dolazi na psihoterapiju. Treba dogovoriti osnovne ciljeve i što se psihoterapijom želi postići već tijekom prvog susreta. Slobodno pitajte psihoterapeuta i druga pitanja koja vas zanimaju, kao što je to primjerice očekivano vrijeme trajanja terapije,

V

kako se često dolazi na psihoterapijske sastanke, koliko traje psihoterapijski sat ili drugo. Ako se ne osjećate ugodno s terapeutom ili vam se čini da postoje nepodudarnosti koje vas onemogućuju da radite na sebi uz tog određenog terapeuta, slobodno potražite onog koji će vam više odgovarati.

Nekad je potrebno i nekoliko susreta prije no što vi ili vaš terapeut donesete o tome odluku. Kad jednom psihoterapija počne, potreban je kontinuitet susreta i određena frekvencija dolazaka ovisno o ciljevima koje ste postavili i ovisno o psihoterapijskoj tehnici. svakom slučaju, za sve koji žele rasti i razvijati se u psihološkom, emocionalnom i svakom drugom smislu, psihoterapija je pravi izbor.

U

Mario Mikulan, dr. med.

Psihijatar, psihoterapeut Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

34 Zdravlje MEDICINSKA INFORMATIKA

1. studenoga 2011., br. 389

NAJAVA U Obiteljskom centru Varaždinske županije

Varaždin - lider u IT tehnologijama

Dražen Pomper

Opća bolnica Varaždin lider je u novim IT tehnologijama i referentna točka u projektu eZdravlje koji se počeo uvoditi u Hrvatskoj. Ističe to Dražen Pomper, voditelj Odjela za zdravstvenu informatiku varaždinske bolnice koji je u suradnji s Hrvatskim društvom za medicinsku informatiku, FOI-jem Varaždin i HL7 Hrvatska u Varaždinu organzirao dva medicinskoinformatička događaja. Riječ je o skupovima ISHEP 2011 i Medicinska informatika 2011., koji su okupili 240 sudionika.

- Obradu izrazito akutno aktualne teme, utjecaj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u zdravstvenom okruženju na poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite ili života u lokalnoj zajednici postavili smo kao jedan od

važnih događaja na našem skupu Medicinska informatika 2011. Naime, trenutno je u realizaciji projekt informatizacije primarne zdravstvene zaštite, a stalno se uvode razna rješenja za informatizaciju bolnica – rekao je Pomper.

Kao što je poznato, započeli su projekti eRecept i eNaručivanje, a Pomper ističe da je elektronski zdravstveni zapis o pacijentu centralni okvir i okosnica cijelog projekta.

- Nositelji projekta i razvoja su Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, HZZO i znamo da je to dobar i ispravan put, ali su kao predmet rasprave postavljeni brzina razvoja i sadašnja kvaliteta. Raspravljali smo o tome može li bolje i kakva je perspektiva, kao i o tome što su korisnici poduzeli u informatizaciji svoje radne okoline, koliko su zadovoljni, koje su mane i prednosti aktualnih rješenja te kakvo je iskustvo koje je nastalo kroz implementaciju IT rješenja u njihovoj radnoj sredini naveo je Pomper. Dodaje da informatičko-komunikacijske tehnologije u zdravstvenom okruženju izravno doprinose pozitivnim poslovnim promjenama i ima direktnu posljedicu na procese poboljšanja života korisnika. - Ulaganja u znanje, obrazovanje, nove tehnologije jedini su put za nove izazove koji su pred nama – zaključio je.

Manje liječenih od osteoporoze - Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da svaka četvrta žena starija od šezdeset godina boluje od osteoporoze, a Hrvatsko društvo za osteoporozu naziva je i “tihom epidemijom”. No istraživanje GfK Record.Scan pokazalo je da je broj liječenih pacijenata s osteoporozom u razdoblju između 2008. i

2011. pao za 50 posto – priopćili su prošli tjedan iz Gfk. Navode da je broj liječenih pacijenata, prema procjeni iz njihovog istraživanja, 2008. iznosio 162.000, dok 2011. iznosi 78.000. - Ovakav pad broja liječenih pacijenata najvjerojatnije je posljedica lošije dijagnosticiranosti osteoporoze - ističu.

teme: koje u smiruj b vjež e e grčeve ačk dojen pravilno k a i k o siti no bebu?

Prva baby fitness radionica u Varaždinu održana lani, a roditelji stručnjake mogu pitati sve što ih zanima ili muči

Fitness za bebe opet u Varaždinu J Roditelji će na baby fitness radionici 10. studenoga opet moći dobiti praktične savjete od fizioterapeuta, pedijatrice, psihologinje i logopedinje Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Koje vježbe mogu smiriti dojenačke grčeve, a koje potiču bebin razvoj i kako uopće pravilno nositi bebu? Na ova i brojna druga pitanja roditelji djece u dobi od mjesec dana do šest mjeseci ponovno će moći dobiti odgovore na radionici baby fitnessa, koju organizira Obiteljski centar Varaždinske županije.

Poticanje govora U prostor ijama Centra u varaždinskom prigradskom naselju Poljana Biškupečka baby fitness radionica održat će se 10. studenog u 17 sati. Time će u Varaždinu biti nastavljeno provođenje UNCIEF-ovog programa započeto krajem prošle godine kada je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i u varaž-

dinskom Obiteljskom centru oformilo tim koji provodi ove korisne radionice.

Masaža ručica Tim čine stručne djelatnice Obiteljskog centra, psihologinja Jasenka Barković i logopedinja Sandra Horvat te vanjske suradnice - fizioterapeutkinja Nevena Dominić i pedijatrica dr. Martina Kronja.

- Radionica traje dva sata, a sastoji se od kratkih predavanja o ranom razvoju djeteta, poticanju govornog razvoja i njegovom utjecaju na razvoj djeteta, načinima stvaranja sigurne povezanosti djeteta s majkom i ocem odnosno osobama koje se brinu o djetetu te značaju takve povezanosti za motorički, kognitivni i emocionalni razvoj djeteta – navodi voditeljica programa Jasenka Barković.

Kako se prijaviti?

Roditelji djece stare od 4 tjedna do 6 mjeseci koji bi željeli sudjelovati na baby fitness radionici u Varaždinu mogu se javiti u Obiteljski centar Varaždinske županije na broj telefona 042/303075 ili mail jasenka@ocvz.hr.

Napominje da je neizostavni dio radionice provođenje masaže djeteta uz koju se odvijaju sve navedene interakcije s djetetom. - Fizioterapeutkinja pokazuje roditeljima masažu lica, ruku, prsa, trbuha, nogu i leđa. Tada je uz njeno vođenje provode roditelji. Pritom se pr imjenjuju saznanja o obraćanju djetetu pogledom, dodirom i govorom. Potom slijedi niz vježbi medicinske razvojne gimnastike i masaža

Prijave su nužne, jer je broj mjesta na baby fitness radionicama ograničen. Radionica se održava 10. studenoga u 17 sati u prostorijama Obiteljskog centra u Poljani Biškupečkoj u Varaždinskoj bb, a traje dva sata. trbuha u svrhu sprečavanja kolika - pojašnjava Jasenka Barković.

Radionica je namijenjena zdravoj djeci u dobi od mjesec dana do šest mjeseci, a korisno je da prisustvuju oba roditelja.

Osim što će dobiti praktične savjete pedijatra, fizioterapeuta, psihologa i logopeda, roditelji na kraju radionice stručnjake mogu pitati sve što ih zanima ili muči u vezi njihovog djeteta.

Normalan život s...

Važnost razvoja združene pažnje P

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ojam združena pažnja odnosi se na sposobnost da s drugima dijelimo pažnju prema predmetima, osobama ili pojavama od zajedničkog interesa. Prvi oblici združene pažnje javljaju se već oko šestog mjeseca života kada dijete izmjenjuje poglede između roditelja i/ili igračke koja mu se sviđa. Glavni pomak u razvoju događa se kada dijete počinje uključivati odrasle osobe u svoje aktivnosti, primjerice kada traži pomoć da dobije što želi i/ili gleda što to odrasla osoba gleda. Združena pažnja trebala bi biti u potpunosti razvijena oko druge

godine života. Ona uključuje trijadu, primjerice dvije osobe i predmet ili događaj.

Usmjeravanje pažnje može biti pomoću kontakta očima, upiranja prstom ili bilo kakvim drugim verbalnim ili neverbalnim znakom. Primjerice, dijete vidi lijepu loptu, pogleda roditelja, upre prstom u tu loptu i opet pogleda roditelja da vidi njegovu reakciju. Dijete potiče roditelja da pogleda ono što on želi, a roditelj mu odgovara na zahtjev. Za bolju kvalitetu međusobne konverzacije, usvajanje novih riječi te upoznavanje svijeta oko sebe združena pažnja je vrlo važna. Nedosta-

tak združene pažnje jedan je od prvih znakova za uključivanje u programe rane intervencije, jer može biti jedan od simptoma autizma. Združena pažnja važna je za razvoj socijalnih vještina kod sve djece, razvoj receptivnog i ekspresivnog govora te omogućuje lakše uključivanje u socijalnu igru. Socijalna igra je jako korisna za djecu jer se u njoj izmjenjuju pogledi, geste, govor, dijeli se pažnja, zajedno se gledaju i imenuju predmeti, dijele se emocije, imitira se, zamišlja se što to druga osoba misli, mašta se te se uče regulirati vlastite emocije.

Zdravlje 35

1. studenoga 2011., br. 389

OTKRIVAMO Pompeova bolest, često neprepoznata

Ljekovito bilje

Bolest koja razara Komorač mišiće - izlječiva! (Foeniculum vulgare) Piše: Mateja RATKOVIĆ

J U Varaždinu su se zainteresirani mogli testirati na Pompeovu bolest, koju je

moguće otkriti pomoću kapljice krvi Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Pompeova bolest spada u one bolesti za koje gotovo nitko nije čuo. Ta neuromuskularna bolest razara mišiće pa oboljeli ne mogu hodati, disati, gutati.

Manjka enzim

Pojednostavljeno rečeno, oboljelima od Pompeove bolesti manjka jedan enzim zbog čega se glikogen, glavni izvor energije u našem tijelu, ne može metabolizirati. Zbog toga dolazi do razaranja mišićnog tkiva: mišići koje se koriste pri kretanju, ali i pri disanju sve su slabiji, pa oboljeli zbog toga sve teže hodaju, dišu i gutaju.

Nasljedna je i rijetka: u općoj populaciji oboljelih je od 0,5 do 1 posto, a u cijeloj Hrvatskoj registr irano je Gegavo hodanje svega pet oboljelih, od čega Najčešći simptomi su gedvoje odraslih i troje djece. gavo hodanje i slabost u No pretpostavlja se da je ramenima zbog koje oboljeli oboljelih više, ali se njihova ne mogu podići ruke. No bolest vodi pod drugom simptomi i njihova težina radijagnozom. zličiti su od osobe do oso- Važno je govobe.- Bolest se može u r it i o Pompeočitovati u dojeovoj bolesti. načkoj, dječjoj i koj s t a v r H Velika je šteodrasloj dobi, o n a r i r t ta da ostane pri čemu je najegis r e j h i l neprepogora prognoza olje b o t e znata, jer kod dojenčadi. p ove Nakon e p m je jedna od 15. good Po sti rijetkih neudine i u odrae l o b romuskularnih sloj dobi manjak bolesti za koju enzima nije toliko danas postoji lijek velik, bolest u pravilu – istaknula je prof. dr. sc. ne napreduje tako brzo pa Marija Šoštarko, umirovljena su i rezultati liječenja najprofesorica neurologije na bolji. Neki bolesnici nakon zagrebačkom Medicinskom terapije mogu ponovno fakultetu na predavanju o samostalno hodati i disati ovoj bolesti u četvrtak u – pojašnjava prof. Šoštarko.

Varaždinu.

Dijagnosticiranje bolesti Predavanje je organizi- je vrlo jednostavno: iz jedne ralo Društvo distrofičara, kapljice krvi može se utvrditi invalida, cerebralne i dječje manjka li u organizmu taj paralize i ostalih tjelesnih enzim. Ako je test pozitivan, invalida Grada Varaždina. - oboljeli se šalje na daljnje Nitko od naših članova nema pretrage koje se obavljaju dijagnosticiranu Pompeovu u KBC-u Rebro, gdje se ta bolest, ali smo smatrali da bolest ujedno i liječi. je važno da građani o njoj - I liječenje je jednostavno. više saznaju upravo zbog Oboljeli dobivaju nadomjemogućnosti liječenja – rekao snu enzimsku terapiju u je predsjednik Društva Ivan obliku infuzije jednom tjedVujec. no – navodi prof. Šoštarko.

K

omorač se uzgajao još u antici. Bio je vrlo cijenjen zbog ljekovitog djelovanja kod bubrežnih i želučanih tegoba te kod očnih bolesti i lošeg vida. U današnje vrijeme nema boljeg napitka od komoračeva čaja za naše najmlađe jer pomaže kod probavnih smetnji, grčeva i kašlja. Komorač bismo svakako trebali imati u svojim vrtovima jer je njegov korijen izvrstan u prehrani, a upotrebljavamo ga i kao začin jer potiče tek.

Plodovi komorača bogati su eteričnim uljem koje jelima daje ugodan miris. Kod problema s nadimanjem upotrebljavamo mljeveno sjeme koje dodajemo jelima. no pospješuje izlučivanje crijevnih plinova i mokraće, regulira probavu, ublažava grčeve, sprečava nezdrave crijevne upale i štetna vrenja jer zaustavlja razmnožavanje bakterija (djeluje antiseptički). Čaj od komorača blagotvorno djeluje na otklanjanje prehlade i bubrežnih bolesti. Čaju dodajemo malo mlijeka. Komorač djeluje na stvaranje mlijeka u dojilja i pomaže kod slabokrvnosti.

Kod upaljenih dojki upotrebljavamo kuhani i zdrobljeni korijen. Stavljamo ga na dojke i pustimo da djeluje nekoliko sati. Rezultat neće izostati. od oslabjelih očiju pomaže topli oblog od komoračeva čaja (preko obloga stavljamo još i suhu tkaninu) ili zatvorene oči držimo iznad komoračeve pare dvadeset minuta prije odlaska na spavanje (glavu pokrijemo ručnikom ili plahtom). Otrujemo li se jodom, komorač je izvrstan protuotrov jer zaustavlja mučninu, povraćanje i štucanje.

Kod promuklosti i upale grla grgljamo čaj.

Komoračeva parna kupelj za lice poboljšava prokrvljenost kože i pripomaže njezinom čišćenju. Neka vam ne bude teško izdvojiti nekoliko minuta za zdrav i blistav ten, jer najbolje dolazi iz prirode.

O

K

Prof. dr. sc. Marija Šoštarko, profesorica neurologije, i Ivan Vujec

Ime po nizozemskom pedijatru Pompeova bolest ime je dobila po nizomemskom pedijatru J.C. Pompeu koji je 1932. godine primijetio mišiće pune glikogena kod novorođenčeta. Nije znao o čemu je riječ, ali je prvi opisao poremećaj promatrajući novorođenče čiji su mišići bili izrazito slabi, a srce značajno uvećano. Procjenjuje se da u svijetu sa simptomima Pompeove bolesti živi između 5.000 i 10.000 osoba.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Muzika i mladi K

oliko muzika ima utjecaja na ljudsku populaciju, a osobito na mlade ljude, pogotovo je vidljivo u zadnjih pedesetak godina. Muzika, ovisno o vrsti i glasnoći, različito utječe čak i na biljke i životinje koje se nalaze u tom prostoru.

Neki tvrde da se funkcije govora i logičkog razmišljanja prvenstveno nalaze na lijevoj strani mozga, dok se muzika obrađuje na desnoj strani mozga, koja se uvelike bavi osjećajima i emocijama. Činjenica je da određeno muzičko djelo na sve slušaoce ne djeluje jednako. uzika pomaže da riječi ili ideje povežemo s emocijama. Zbog toga ima jako malo televizijskih reklama ili radioreklama koje nisu

M

popraćene muzikom. Riječi često same po sebi nemaju toliko smisla. No kada se u pozadini čuje prava muzika, reklama će utjecati na emocije slušalaca. Kako muzika može djelovati pozitivno na nas ako ima dobru poruku i ako je harmonična, tako destruktivna muzika koja je disonantna i glasna može negativno utjecati na ljude, a osobito na mlade osobe koje su prijemljivije za emocije nego emotivno zrele osobe. Česti neredi na punk i heavy metal koncertima, kao i u narodnjačkim klubovima, nisu slučajni.

Neke osobe se poistovjećuju s destruktivnom glazbom i tekstom te i same postanu nasilne, iako to možda u normalnim okolnostima ne bi

bile. I sam volim dobru rock i pop glazbu, no neki pravci unutar nje nemaju poruku ljubavi i nenasilja nego upravo suprotno. U pubertetu i adolescenciji naša djeca se često poistovjećuju s glazbenicima koji im mogu biti kako pozitivan, tako i negativan primjer... Pojedini muzički pravci imaju i svoje subkulture, koje uz glazbu imaju i svoj kodeks oblačenja i ponašanja, što nerijetko našu djecu može odvesti i na krivi put, tako da se to negativno odražava i na njihov uspjeh u školi, a nažalost u nekim slučajevima i u konzumiranju alkohola i droge. Pratimo što nam djeca slušaju, razgovarajmo o tome s njima i pokušavajmo ih usmjeravati na pozitivnu glazbu.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

36 Ženski svijet

Cvjetni dom Spomen D

ok vi ovo čitate, iza nas je još jedna odrađena sezona posvećena onima koji više nisu s nama te uređenju njihovih grobnica. Pa mogu sa sigurnošću tvrditi da naše groblje ponovno izgleda kao muzej aranžmana Leticija koji je upravo dobio ZADRAVEC svoju novu postavu.

Kukuljevićeva 17, Varaždin A kako bi ova izložba 042/212-362 bila još ljepša, ove letiziazadravec@gmail.com nas godine i vrijeme služi pa bi bilo zaista neoprostivo da si ne uzmete malo vremena i ne odete posjetiti tu našu izložbu. Sve silne svijeće i lampaši, čiji plamen prekrasno sjaji i daje posebnu čar, ostavljaju dojam svečanosti i uzvišenosti. Takav poseban dojam groblja, vjerujem da će se posebno osjetiti i moći doživjeti pa zato krenite u posjet grobovima svojih pokojnih, dok za ruke držite svoj ostatak dragih. Prošećite, pogledajte, popričajte i budite s onima kojih više nema. živajte u čaroliji koju ova izložba cvijeća i svijeća pruža!

Lijep pozdrav, Letizia

U

1. studenoga 2011., br. 389

MODNI KAMELEON Fetish style Siouxsie Sioux

Mračna lady...

J Siouxsie je nosila pretežito crnu i mrežastu odjeću koju bi trgala i opet spajala

zihericama, a kosa je uvijek bila natapirana Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

Ovog sam tjedna inspirirana jednom od najutjecajnijih umjetnica 80-ih godina prošlog stoljeća, pjevačicom Siouxsie Sioux. Siouxsie je stekla najveću slavu kao pjevačica i osnivačica Siouxsie & The Banshees, jedne od izvornih punk grupa.

Goth subkultura Bend je evoluirao od punka do gotha i new wavea da bi uxsie Sioux u 90-ima prisvojio nešto raOriginalna Sio finiraniji zvuk. Utjecali su na da bi se neke od najvećih bendova i opet okupili 2002. izvođača današnjice, a među Siuoxsie je poznata po njima su i The Cure, Garbage, svojem mračnom fetish stilu, Massive Attack, Red Hot Chilli koji je nastao pod utjecajem Peppers, Jane’s Addiction, punka. Njezin je stil uvelike Arcade Fire. utjecao i na stvaranje goth Siouxsie je, nasubkulture. Siouxsie je nosila ravno, bila pretežito crnu i mrežastu duša benodjeću koju bi trgala i ciju a r i p s in da. Rodila opet spajala ziheriup e k a se 1957. za m og cama, kombinirala n v e r u Lon materijale poput je iz d donu kože, baršuna i crpila , pa je oči i a t a p o d lateksa, a kosa je Egip aval š a l g a i m e uvijek bila natapin obrve rnim nom Surana. Inspiraciju za c san Janet make up crpila je iz tušem Ballion. Još drevnog Egipta, pa je kao tinejdžeroči i obrve naglašavala ka bila je prava buncrnim tušem. tovnica i slušala izvođače poZa moju interpretaciju put Davida Bowieja i Iggyja mračne Siouxsie odlično Popa te obožavala glam rock, mi je poslužila crna barCrna baršunasta haljina za mračn koji uskoro zamjenjuje punk šunasta haljina (kupljena i look i pojava Sex Pistolsa, koji su pod mostom za samo 10 tad bili relativno nepoznati, kuna) koju sam ali su imali svoj krug sljed- kombiniralas benika među kojima je bila m r e ž a s t i m i Siouxsie. dugim rukaKad je menadžer Pistolsa u v icama i, nazadnji čas otkazao koncert, ravno, teškim Siouxsie je uskočila i nastu- m a ke u p o m . pila zajedno s basistom Ste- Posebno hvala venom Severinom i oduševila gospodinu Vlapubliku. dimiru GašpaPrava postava grupe for- r i ć u G a p i n a mirana je 1977., a godinu korištenju njedana nakon toga Siouxsie & govog prostora.

The Banshees izdaju svoj prvi Više fotografija singl Hong Kong Garden, koji pogledajte na ih je proslavio. Snimili su 11 www.regionaleni detalj ovog stila albuma i raspali se 1996., ni.com.

Mrežaste rukavice kao savrš

Frizerski salon Ljepota dolazi iz našeg organizma K Biserka Buhin Frizerski salon “Tina”, Štefanec 4, telefon: 099/195-6750

osi je potrebna voda kako bi ostala čvrsta i zdrava. Kod nekih je to prirodno, a neki imaju probleme s ispucanom i krhkom kosom. Njima savjetujemo korištenje određenih preparata za hidrataciju kose (npr. šampona i krema koje sadrže vlažnost).

Suha kosa je tanka, krhka i

lako lomljiva. Suhoća kože i kose može biti uzrokovana nedostatkom nekih vitamina u organizmu (posebno vitamina A). sušivanje kose može biti uzrokovano korištenjem pogrešnog šampona za takav tip kose. Izbjegavajte grubo češljanje i sušenje kose. Ne zaboravite da

I

postoji i izreka koja kaže: “Ljepota dolazi iznutra!”.

Ljepota dolazi prvenstveno iz našeg organizma te se način ophođenja prema njemu odražava na vanjski izgled – kožu, kosu, nokte. Naša kosa odraz je zdravlja organizma jer svaki poremećaj ravnoteže u tijelu ostavlja traga na kosi i vlasištu.

Ženski svijet 37

1. studenoga 2011., br. 389

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dolores Lambaša, glumica

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

Bez igle i noža do kože bez bora M

ezoterapija je medicinska metoda kojom se različite aktivne tvari ubacuju u slojeve kože (osobito srednji sloj kože - tzv. mezoderm) i potkožnog tkiva. Izumljena je prije više od pedeset godina i tada se osobito upotrebljavala u terapiji boli, kod sportskih povreda, degenerativnih bolesti…Unatrag deset pa i više godina, došlo se do spoznaje da se mezoterapija može primijeniti i u estetici. Zahvaljujući otkrićima što koža tijekom godina gubi odnosno što joj najviše treba, mezoterapijom se mogu tretirati različiti problemi kože nastali upravo kao posljedica starenja ili utjecaja hormona. stetsku mezoterapiju uz pomoć igala sve više zamjenjuje moderna, neiglena mezoterapija.

Ona je apsolutno najmodernija alternativa klasičnoj mezoterapiji, osobito za one koji zbog svog straha od igle i boli koju ona izaziva izbjegavaju klasičnu mezoterapiju. Tako se neiglena mezoterapija uspješno primjenjuje u tretiranju bora na licu, opuštene i dehidrirane kože lica, vrata i dekoltea, kod poremećaja pigmentacije; a vrlo je uspješna i u tretiranju lokalnih masnih naslaga i celulita.

Sam tretman je izrazito ugodan, opuštajući, bez nelagode koju izazivaju kirurške metode. ako se mezoterapijom mogu nadomjestiti manjak hijaluronske kiseline, čija se količina s godinama smanjuje, pa stoga koža izgleda mlohavo, “namreškano”, suho i “bezbojno”. Već nakon samo jednog tretmana koža je vidljivo ljepša - sjajna, napeta, ružičasta. Mezoterapijom se koži dodaju i vitamini koji se iscrpljuju kroz godine, a osobito uslijed djelovanja sunca, pušenja ili stresa. Stoga je nakon ljeta preporučljiva upravo takva „vitaminska bomba“, koja će s površine kože ukloniti mrtve stanice i vratiti joj sjaj i glatkoću. jelančevine su sastavni dio “lifting programa” neiglene mezoterapije, pa se on primjenjuje kod opuštene kože s borama. Učvrstit će i zagladiti ne samo kožu lica, već i vrata i dekoltea i pritom značajno smanjiti bore i opuštenost kože. Stoga, neiglena mezoterapija je metoda koja je primjerena za sve tipove kože, bez obzira na dob.

E

Varaždin je jedan od ljepših hrvatskih gradova - tvrdi Lambaša

Oči uvijek odaju svakog muškarca J Lambaša za sebe kaže da će sve oprostiti ako je isprika iskrena, za sebe kaže da je

dosjetljiva i znatiželjna, a iz takta je mogu izbaciti ljudi željni kontrole i manipulatori Piše: GORDANA IGREC

nog tradicionalnih vrijednosti karakter ističnih za jednu Zapaženu ulogu Dee filmska Dalmatinku.

Jutro započinjete sa... i kazališna glumica Dolores Molitvom zahvalnosti. To je Lambaša ostvarila je u svojem prvom, ujedno i najviše na- divan početak dana.

Kako biste se opisali u tri građivanom filmu “Vjerujem u anđele”. Osim ovog filma, riječi?

Kreativna, znatiželjna, dokoji je osvojio sedam nagrada publike u svijetu, Dolores smo sjetljiva.

Jeste li ljubomorni? još mogli gledati u nekoliko Ne. Ako osjetim da jesam, televizijskih serija i još dva znači da me nešto drugo igrana filma. muči, možda više vezano uz mene i moj angažman.

Jutro uz molitvu Najromantičniji trenutak Iako je rođena u Šibeniku, najveći dio djetinjstva, poseb- u životu...

Dogodio se... U mom bijegu no ratno vrijeme, provela je u od života.

Prvić Šepurinama na otoku Što vas prvo priPrviću, malenom, ali vuče kod mušput nedirnutom otočikarca? ću pored Šibenika ojim k Oč i. Odaju za koje je vežu sti i t s je ih oči. najljepše uspopadaš ojim va s j e mene uz njezinu onaj k njao p rŠto ivuklo na voljenu prabaku. pi s u e s sadašnjem parDebitirala je u Hrsi tneru? vatskom narodnom Odlučnost, odkazalištu u ulozi Adele govornost, muževnost, u Lorcinom komadu Dom Bernarde Albe. Za svaku po- odrješitost. A tek te njegove sljednju odigranu ulogu drži oči… Uh. Što je najvažnije u vezi? da joj je najdraža, ali misli da Ravnopravnost partnera, će onu najbolju tek odigrati.

Za svoje buduće planove briga, podrška, požrtvovnost Dolores je najavila snima- i kompromis. Što nikad ne biste mogli nje pjesme s Leom Kazićem, izdavanje svoje prve knjige oprostiti?

Osoba sam koja bi mogla i pripremu na jednoj zahvalnoj formi kazališnog djela sve oprostiti ako je isprika dokojoj naginje – monodrami. stojanstvena i važeća, iskrena. Što je za vas uspjeh u žiZa Male ženske razgovore Lambaša je odškrinula vrata votu?

Mnoge nadogradnje u više svojeg ženskog svijeta prepu-

Ne odustati od uvjerenja Omiljeni parfem?

Volim intenzivne, klasične, ali i opore, mošusne mirise.

Koju glazbu slušate?

Klasiku, glazbu iz filmova, jazz.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Odustati od svojih uvjerenja osim ako ih sama proizvoljno ne mijenja. raznih aspekata čine čovjeka uspješnim. Ali tu je i naša biologija. Mislim da ću jednom biti sjajna majka.

Iz takta me mogu izbaciti...

Ljudi željni kontrole, manipulacije. U mom slučaju takvo što je i nemoguće.

Vaš moto u životu?

Put kojim padaš jest isti onaj kojim si se uspinjao. Zato je vrlo važno kako se ponašaš prema ljudima na tom putu.

Vaš uzor u životu?

Svi zdravi i promućurni ljudi velike energije i lavljeg srca.

Volim restorane Kako provodite slobodno vrijeme?

Bavim se glazbom, čitam, mnogo putujem, a volim i dobre restorane.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

O v is i o r azlo g u . Z b o g umjetnosti s Anthonyjem Hopkinskom i Robertom De Nirom, ali iz znatiželje s Ni-

Iz kuće ne izlazim bez...

Fotografije jedne drage djevojčice.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Jesam, prekrasan je grad, jedan od ljepših u Hrvatskoj. Žao mi je što sam imala samo jedan dan za obilazak, ali vjerujem da ću se vratiti onamo. colasom Cageom, Georgeom Cloonyjem i obavezno s Antoniom Banderasom.

Volite li kuhati?

Joj, neko drugo pitanje.

Trebala bih se doista aktivirati oko toga. Već me pomalo sram kao Dalmatinku, da sam tako nevješta u kuhanju.

Koji odjevni stil njegujete?

Klasičnu eleganciju. Ali ponekad se i zaigram i zašarenim malo. Glumica sam.

Jeste li praznovjerni?

Pomalo, ali samo kroz hrvatsku tradiciju, učenja, više iz osjećaja pripadnosti grupi.

Preveliki sam vjernik da bih se takvim čim ozbiljno zamarala.

Imate li fetiš?

Da. Volim lijepe torbe. Slaba sam na njih. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Izdala kantautorski album.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Ništa specijalno. Zdravlja, zdravlja, zdravlja...

T

B

38 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Dobar osjećaj.

Kako to postići?

1. studenoga 2011., br. 389

PRAKTIČNI SAVJETI Kako uskladiti šminku i nakit?

Treba voljeti boje J Poznata dizajnerica Sabina Sokač i vizažistica Mirela Magdić Varaždinkama savjetuju da im ove jeseni i zime najbolji prijatelj budu – jake boje Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ove sezone u modnom svijetu, možda više nego ikada, vrijedi pravilo da zapravo - nema pravila: nosi se sve. Ipak, želite li pobijediti sivilo jesenskih i zimskih dana, unesite u svoj život boje, savjetuje vizažistica Mirela Magdić, stalna suradnica u varaždinskom kazalištu.

T

ijelo se tijekom trudnoće fiziološki mijenja u odnosu na neke ustaljene parametre, a nove se vrijednosti smatraju normalnim, zdravim stanjem. To se posebno odnosi na kardiovaskularni sustav, kod kojeg se broj otkucaja srca u minuti povećava za 10 do 15 otkucaja. Javlja se i povećanje krvnog volumena od 40 posto, a sposobnost srca da istiskuje krv povećava se 30 do 50 posto, naročito od 28. do 32. tjedna trudnoće. manjena je apsorpcija kisika (češći su brzi udisaji koji nisu dovoljno duboki: hiperventilacija), dok je njegova potrošnja povećana 15 do 20 posto. Povisuje se i tjelesna temperatura. straživanja su pokazala da se u slučaju uredne trudnoće, uz redovite kontrole i normalno stanje djeteta za prateće tromjesečje, može nesmetano vježbati, bez straha od štetnog djelovanja na dijete i majku. oboljšanje cirkulacije u cijelom tijelu, dobra fizička kondicija majke te slobodno disanje tijekom cijele trudnoće pozitivni su čimbenici za nesmetan razvoj vašeg djeteta. Vaša će fizička aktivnost biti poticaj i za dijete, koje će živahno oponašati vježbe. Stoga se nemojte iznenaditi ako povremeno osjetite udaranje nožica ili ručica u maternici. edovito vježbanje također olakšava spavanje, posebice tijekom drugog i trećeg tromjesečja. Trudnice koje vježbaju uglavnom nemaju pretjerano povećanje tjelesne težine, osjećaju manje bolova u mišićima te pravilnije dišu. U trudnoći se opravdano češće osjeća umor, pospanost, nedostatak zraka, vrućina i slično. Navedene situacije zapravo su i pravi razlog da probudite svoje tijelo kako biste se tijekom trudnoće osjećali što bolje i sposobnije.

Put do dobrog osjećanja i zadovoljstva upravo je u redovitom vježbanju.

Za svaki dan

- Ove sezone preporučila bih Varaždinkama da se ohrabre i odluče za jak, intenzivan make up. Osim što će na sebi napraviti nešto novo i drugačije, takvim make upom razbit će jesensko i zimsko sivilo – istaknula je Mirela, koja i s ama voli jaku šminku.

Naravno, takav make up nije za svaku priliku, ali dobrom kombinacijom šminke s ostatkom ela Magdić Sabina Sokač i Mir outfita, može biti i za svaki oduška kroz nakit s kojih dan. pršte plava, crvena ili žuta boja - Važno je sve dobro iskombi- - poručila je Sabina. nirati i postići ravnotežu prije Ipak, bez obzira na to kakav svega na samom licu. Primjeri- tip bile i u čemu se pronašle, ce, jaka šminka može se ublažiti najvažnije je ipak da ne preružičastim tonovima, pa će ta- tjerate. kav make up biti nosiv, a opet - Ako netko voli jače boje na efektan. S druge pak strane, ogrlicama, onda neka make ružičasta u kombinaciji sa sivim up bude nježniji i obrnuto – ili crnim tonovima ostavit će savjetuje varaždinski kreativni dojam elegancije, što je idealno dvojac.

S I

P

za poslovne žene – doznajemo od Mirele.

Međutim, ako ste više tip za nude look, tada boje unesite na ostatak svojeg outfita. Cjelokupni styling može se dobro “podići” dobrom ogrlicom, prstenom ili narukvicom, savjetuje poznata dizajnerica Sabina Sokač, čiji je atelje u Centru kreativne industrije u Miškininoj 39 u Varaždinu. I ona za ovu jesen i zimu preporučuje – boje.

- Općenito, boje potiču pozitivne emocije i volim ih “stavljati” u svoje prstene, ogrlice, narukvice, torbice... Ako niste tip za jak make up, dajte si

Naglasak je na ma ke upu

R

CILJ JE DOBAR OSJEĆAJ

vrište bojama Umjereni make up, a nakit i kapa

Kozmetički savjeti

Kao i u svemu, i u make upu i pri izradi nakita treba pratiti trendove, ali ne i slijepo ih slijediti.

Tog pravila pridržavaju se Sabina Sokač i Mirela Magdić, koje možete kontaktirati putem njihovih Facebook profila ili na brojeve telefona 098/234-255 (Sabina) i 091/504- 0277

(Mirela).

- To je totalno pogrešno jer svaka je osoba drugačija. Šminku i nakit treba prilagoditi karakteru svake osobe, fizičkoj građi, njezinom stilu i, na kraju, samoj prigodi. Cilj je učiniti osobu sretnom. Kada to uspijemo, i mi smo sretne – poručuju Sabina i Mirela.

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Masažom u trudnoći protiv bolova u leđima B S

laga masaža u trudnoći? Svakako da, ali tek nakon razgovora s liječnikom. Masažom se osoba relaksira i ublažujemo bolove česte u trudnoći, kao što su bolovi u leđima i nesanica. Nakon masaže možete bezbrižno spavati. Kod masaže trudnica pokreti moraju biti blagi i pažljivi bez jakih pritisaka. Vrlo blago masiramo i trbuh jer to godi i bebi. mnogim dijelovima svijeta masaža se primjenjuje tijekom cijele trudnoće, a prije začeća zato da bi se povećala

U

plodnost žena. Masiramo cijelo tijelo, a dulje se pozabavimo nogama, leđima i trbuhom jer trudnice najčešće u tim dijelovima osjećaju potrebu za masažom. osebnu pažnju posvećujemo ramenima i križima. Kako bi se trudnica ugodno smjestila koristimo mnogo jastučića. Jer zbog veličine trbuha leđa masiramo tako da trudnica leži na boku ili sjedi na stolici naopačke. Masaža opušta i smiruje, smanjuje otekline i bolove u nogama, sprečava širenja vena,

P

ublažava grčeve. vojim trudnim klijenticama preporučam da spavaju podignutih nogu jer se tako također zbog bolje prohodnosti limfe i cirkulacije smanjuje natečenost nogu. U masažama se mora koristiti što više glađenja jer djeluje umirujuće. za kraj još jedan savjet kako se ponekad može ublažiti čak i jutarnja mučnina, čvrstom masažom sredine leđa, počevši ispod struka, a završivši između lopatica.

I

Ženski svijet 39

1. studenoga 2011., br. 389

to amo z što n o i “ne lim što že o kako m e š e l p nije svira” o netk rljivost izbi

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Vrijeme je za ljubav!

J

oš prije par tjedana imali smo ljeto, zujili uokolo ne razmišljajući da smo zapravo duboko zagazili u jesen. A onda je studeni pao kao s neba. I jutarnje maglice, nedjeljno lješkaranje u krevetu kao da čekamo kad će izaći sunce. To je ugodan osjećaj u kojem se možeš prepustiti sebi, svom tijelu, osjećajima, nježnim diranjima kojima te netko budi... li to je samo jedna strana priče. Drugi su već od rane zore fajteri, u totalnom su muvingu i ne vide sebe, a kamoli druge. Otkucaji srca im preskaču, a tlak im je valjda na tristo! Zeznuto do daske! Još gore je to kaj nemaju vremena stati, ne mogu čekati ni listine za pregled, a nemaju ni nikog poznatog, znate, za ono „prek reda“. udno je zapravo to kako im nije dobro, ali se ne nitko ne žali. Žali se jedino onaj u buksi.

I to javno. Ma nemoj! Jer tlak mu je 140/90 pa ne može suvislo razmišljati, a kamoli govoriti. I odmah skače cijela državna medicinska infrastruktura da ga ne bi slučajno drmnulo. Objektivno, moglo bi ga s obzirom na to da se s tlakom nikad ne zna. Pogotovo kad je na gibljivim temeljima, odronima i eruptivnom tlu. o dosta zezancije, treba se ipak poštovati - čovjek. Tko je rekao onu poznatu misao: „Čovjek, to gordo zvuči!“ Ako tako nismo do sada razmišljali, ovo blagdansko vrijeme trebalo bi nas bar na trenutak zaustaviti kako bismo se posvetili čovjeku. Onom običnom, iskonskom, golom, koji se nije rodio ni zao, ni grub, ni iskvaren, ni nepošten. Što je, doduše, u nekom evolucijskom razdoblju postao, a da ni sam toga nije bio svjestan. nogi su skloni reći da se takve preobrazbe ne mogu dogoditi malom čovjeku, kaj nije točno. Svi se kad - tad nađemo na nekoj rubnoj strani stvarnosti kad nas samo jedan mali krivi korak može odvesti u propast. I kakvu čovjek zapravo ima sreću kad baš na tom rubu, kao na cirkuskoj žici, uspije održati ravnotežu i kad bez padanja može nastaviti dalje? što je sa mnom? Jesam li pala ili sam se uspjela održati u svim ovim turbulencijama? Pogledao me i još više stisnuo k sebi dok smo uživali u mekoj postelji: „Ma, pusti to. Hoću uživati s tobom. Kaj ne kužiš, vrijeme je za ljubav?“.

A

U tvrdnju da su svi dobri i normalni muškarci zauzeti vjeruju žene koje iza sebe imaju niz propalih ljubavnih veza, tumače stručnjaci

ISTRAŽUJEMO Da li su svi dobri dečki zauzeti?

Svi “rasprodani” J Ženama je lakše vjerovati da su svi dobri i normalni muškarci zauzeti, nego se

upuštati u novu vezu, tvrde stručnjaci, no s njima se ne slažu i Varaždinke Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Ne, nisu svi dobri dečki zauzeti. Zauzet je samo jedan, onaj koji meni treba – našalila se naša sugrađanka. Jesu li doista svi dobri dečki zauzeti?

Jesu li djevojke koje to tvrde previše izbirljive po pitanju muškaraca ili je riječ samo o još jednoj predrasudi iz svijeta muško-ženskih odnosa?

Krivac – loše veze Iza žena koje tvrde da su svi dobri muškarci zauzeti je niz propalih ili loših ljubavnih veza, tumače stručnjaci.

Nakon nekoliko loših frajera, ženama je jednostavno lakše vjerovati kako su doista svi dobri muškarci zauzeti nego se još jednom izložiti novoj vezi i rizicima koje ona sa sobom nosi.

- Potrebno je samo stisnuti zube i nadati se da će sljedeći biti bolji. Jedno je

sigurno: ako odlučiš stajati po strani i razmišljati negativno, onda definitivno nećeš naći dobrog muškarca – savjetuju oni koji razumiju problematiku muško-ženskih odnosa.

Neki će reć i da su žene koje to tvrde izbirljive, imaju previsoke kriterije i traže presavršenog muškarca.

- To su gluposti! To što s trideset i nešto godina znamo što želimo i “ne plešemo kako netko svira” nije izbirljivost – tvrdi naša sugrađanka koja je uvjerena da je tvrdnja da su svi dobri muškarci zauzeti i više nego istinita.

- Možete vi biti optimistični i ne razmišljati negativno do mile volje, ali činjenica jest da danas “na tržištu” nema n o r malnog m u š karca ko j i b i bio slobodan.

Baš kao što na velikim rasprodajama brzo

Aromaterapija

GDJE UPOZNATI FRAJERA? Jedna od predrasuda kojoj više-manje vjerujemo je i ta da ne postoje mjesta na kojima se može upoznati netko normalan. Psiholozi, naime, kažu da u to vjeruju osobe koje nisu spremne preuzeti odgovornost za upoznavanje novih par-

tnera. Drugim riječima, ta je tvrdnja vaš obrambeni mehanizam. Ako kažete kako ne postoji način da upoznate nekoga tko vam odgovara, štitite sebe od svojih strahova od još jednog promašenog pokušaja i neuspjeha.

arelica (lat. Prunus armeniaca) je voće bogato vitaminima od kojeg se dobiva ulje iznimno ugodnog mirisa. Ulje se dobiva prešanjem osušenih koštica marelice. Sadrži esencijalne masne kiseline te obiluje vitaminom A i C. Ulje koštica marelice pogoduje svim tipovima kože – zreloj, suhoj, starijoj, mladoj i često se koristi za njegu osjetljive dječje kože. Blago je

N

M A

Još jedan luzer?

plane roba koja nešto vrijedi, isto se može reći i za muškarce: oni koji nešto vrijede brzo i “nestanu”. Drugim riječima,

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

ako ne “uhvatiš” nekog u dvadesetima, ostat će ti samo luzeri – uvjerena je naša sugovornica.

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Ulje marelice za zdravo i snažno tijelo M

Č

po sastavu, pogodno za sve vrste masaža te se rabi u aromaterapiji. Pomaže vam zadržati elasticitet, čistoću te punoću kože.

Masiranje tijela uljem marelice održava tijelo zdravim i snažnim, smanjuje osjećaj boli i olakšava stres, pojačava cirkulaciju krvi i opskrbljuje vas energijom. Ulje ovog voća nježno prodire u kožu i ne ostavlja površinski, mastan sloj. Svakodnevnim mazanjem

uljem marelice sprečava se prijevremeno starenje kože, pomaže bržem zacjeljenju oštećene i iritirane kože. lje koštice marelice najviše doprinosi njezi lica, ruku i kose. Sprečava kašalj i pozitivno djeluje kod astme. Ulje marelice slične je konzistencije i djelovanja kao bademovo ulje, ali je marelica bolje maziva i lakše se upija.

U

40 Oglasi

1. studenoga 2011., br. 389

1. studenoga 2011., br. 389

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD VARAŽDIN Povjerenstvo za utvrđivanje Liste reda prvesnstva za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje Klasa: 370-01/11-01/14 Urbroj: 2186/01-01-11-11 Varaždin, 01.11.2011.

Na temelju čl. 23. Pravilnika o uvjetima i mjerilima, te postupku za određivanje reda prvenstva za kupnju stanova građenih prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji, objavljenog u “Službenom vjesniku Grada Varaždina“ broj 11/09 (dalje u tekstu: Pravilnik), Povjerenstvo za utvrđivanje Liste reda prvenstva za odobravanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje Grada Varaždina, raspisuje

NATJEČAJ

za prikupljanje zahtjeva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje za naredno razdoblje I. Predmet natječaja je prikupljanje pismenih zahtjeva za kupnju stanova građenih prema Programu društveno poticane stanogradnje (u daljnjem tekstu: Program) za naredno razdoblje.

Investitor izgradnje stanova je Javna ustanova “Gradski stanovi” Varaždin, Trg slobode 12/I (dalje u tekstu: Gradski stanovi).

Veličina stana koju pojedini građanin može kupiti zavisi o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva za koje se zahtjev podnosi, sukladno odredbama Pravilnika. Članovima obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva smatraju se bračni drug, potomak, roditelji i osobe koje je prema posebnom zakonu dužan uzdržavati ili osoba koja pruža podnositelju zahtjeva ili drugim korisncima stana nužnu njegu i pomoć, samo dok traje potreba za nužnu njegu i pomoć.

II. Pravo na kupnju nekretnine ima hrvatski državljanin koji zadovoljava uvjete predviđene člankom 21., 22. i 23.

Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (NN 109/01, 82/04, 76/07 i 38/09): Pravo na podnošenje zahtjeva, odnosno kupnju stana uz obročnu otplatu imaju: – građani – državljani Republike Hrvatske, – jedinice lokalne samouprave i druge pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Prvenstvo na kupnju stana, neovisno od načina plaćanja, imaju građani državljani Republike Hrvatske koji prvi puta stječu stan u vlasništvo za potrebe svoga stanovanja.

Red prvenstva za kupnju stana za građane određuje se prema uvjetima i mjerilima koji se utvrđuju ovisno naročito o uvjetima stanovanja i stambenom statusu, na način da prednost na kupnju imaju osobe koje nemaju odgovarajuće riješeno stambeno pitanje, odnosno nemaju odgovarajući stan.

Odgovarajućim stanom u smislu prethodnog stavka ove točke razumijeva se vlasništvo stambenog prostora (stana ili kuće) koji je primjereno opremljen infrastrukturom (voda, kanalizacija, struja i dr.) i udovoljava higijensko-tehničkim uvjetima za zdravo stanovanje, veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2. Odgo¬varajućim stanom ne smatra se stan u vlasništvu fizičke osobe koji koristi zaštićeni najmoprimac.

III. Zahtjev za kupnju stana podnosi se na posebnom obrascu “ZAHTJEV ZA KUPNJU STANA”, koji se može dobiti u Gradskim stanovima, Trg Slobode 12/I u Varaždinu, svakog radnog dana u trajanju natječajnog roka, u vremenu od 7,30 do 14,00 sati.

Podnositelji zahtjeva dužni su priložiti sljedeće dokumente: - rodni list ili vjenčani list za sebe i rodne listove za članove obiteljskog domaćinstva, - uvjerenja PU o prebivalištu (podnositelj zahtjeva i članovi obiteljskog domaćinstva), - dokumente kojima se dokazuje stambeni status (ugovor o najmu), - zemljišno-knjižni izvadak prema mjestu prebivališta i iz Grada Varaždina za podnositelja zahtjeva i članove obiteljskog domaćinstva, o vlasništvu nekretnina, - izvadak iz katastra Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar nadležan za nekretninu, za podnositelja zahtjeva i članove obiteljskog domaćinstva, o posjedovanju

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

Mali oglasi 41

ili neposjedovanju nekretnina, - izjavu podnositelja zahtjeva kojom potvrđuje da on ili članovi obiteljskog domaćinstva nemaju u vlasništvu nekretninu na području Republike Hrvatske, - izjavu podnositelja zahtjeva kojom izjavljuje da se ne nalazi na Listi reda prvenstva za kupnju stana po Programu društveno poticane stanogradnje u nekoj drugoj jedinici lokalne samouprave, - potvrdu Porezne uprave ili poslodavca o prihodima za 2010. godinu (podnositelj zahtjeva i članovi obiteljskog domaćinstva), - dokaz o ukupnom radnom stažu ostvarenom u Republici Hrvatskoj (podnositelj zahtjeva), - dokaz o stručnoj spremi (podnositelj zahtjeva), - potvrde odgojno-obrazovne institucije za člana obiteljskog domaćinstva na školovanju, - potvrdu nadležnih institucija o utvrđenom invaliditetu podnositelja zahtjeva i/ili člana obiteljskog domaćinstva.

Ukoliko se smatra potrebnim, u natječaju se mogu tražiti i drugi dokumenti kojima se dokazuju činjenice od značaja za formiranje Liste, što utvrđuje Povjerenstvo.

Ukoliko se smatra potrebnim, Povjerenstvo može naknadno zatražiti dodatne dokumente od pojedinih podnositelja zahtjeva, posebno ako su isti potrebni u svrhu dodatnog razjašnjenja navoda u podnijetom zahtjevu u roku od 10 dana od primitka obavijesti Povjerenstva.

Ako protekom roka od 10 dana iz prethodnog stavka podnositelj zahtjeva ne dostavi potrebne dokumente, prilikom bodovanja po kriterijima za koji nisu dostavljeni zatraženi dokumenti, isti se neće bodovati.

KUĆE IV. Kriteriji na temelju kojih se vrši bodovanje i utvrđuje prijedlog liste utvrđeni su člankom 13.-22. Pravilnika su: 1. Vrijeme prebivanja na području Grada Varaždina, podnositelja zahtjeva računajući od punoljetnosti 2. Imovinsko stanje podnositelja zahtjeva i članova njegovog obiteljskog domaćinstva (prosječni mjesečni prihodi) 3. Stambeni status 4. Uvjeti stanovanja 5. Broj članova obiteljskog domaćinstva podnositelja zahtjeva 6. Djeca na školovanju 7. Školska sprema podnositelja zahtjeva 8. Radni staž ostvaren u Republici Hrvatskoj 9. Uvrštenost podnositelja zahtjeva na jednoj od ranije utvrđenih konačnih Lista reda prvenstva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje.

V. Zahtjev za kupnju stana sa kompletnom dokumentacijom u prilogu, dostavlja se na adresu: Javna ustanova „Gradski stanovi“, Varaždin, Trg Slobode 12/I, s naznakom: Zahtjev za kupnju stana.

VI. Natječaj traje do 15.06.2012. godine.

Zahtjeve predane zaključno s 15.12.2011. godine, Povjerenstvo će bodovati, utvrditi prijedlog liste i objaviti ga u javnom glasilu do 15.01.2012. godine.

Zahtjeve predane zaključno s 15.03.2012. godine, Povjerenstvo će bodovati, utvrditi prijedlog liste i objaviti ga u javnom glasilu do 15.04.2012. godine.

Zahtjeve predane zaključno s 15.06.2012. godine, Povjerenstvo će bodovati, utvrditi prijedlog liste i objaviti ga u javnom glasilu do 15.07.2012. godine.

Po isteku rokova za prigovore, te odluke Gradonačelnika Grada Varaždina po prigovorima, Povjerenstvo će predlagati Gradonačelniku Grada Varaždina donošenje konačnih lista, sukladno rokovima iz prethodnog stavka.

VII. Podnositelji zahtjeva koji se nalaze na jednoj od ranije utvrđenih konačnih lista reda prvenstva za kupnju stana iz Programa društveno poticane stanogradnje, ukoliko su i dalje zainteresirani za kupnju stana iz Programa POS-a, dužni su uz zahtjev priložiti onu dokumentaciju iz točke III. ovog Natječaja po kojoj je došlo do promjena bitnih za bodovanje zahtjeva.

VIII. Dodatne informacije podnositelji zahtjeva mogu dobiti u Gradskim stanovima ili na broj telefona: 042/201-412.

IX. Ukoliko je podnositelj zahtjeva uvršten na listu reda prvenstva za dodjelu u najam stanova u vlasništvu Grada Varaždina, isti uz zahtjev za kupnju stana treba priložiti dokumentaciju koje nema uz zahtjev za najam stana ili eventualne izmjene, odnosno dopune.

GRAD VARAŽDIN Povjerenstvo za utvrđivanje liste za kupnju stanova iz Programa društveno poticane stanogradnje

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.1975e SUPER prilika! Klijet u Beletincu 30 m² sa vinogradom 1000 m² (priključci ispred) - 5.700 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c UREĐENA kuća u Turčinu 101 m² i 700 dvorišta (svi priključci) - 59.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

m², 41 m², 62 m², trosobni: 52 m², 64 m²!Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Dvosobni stan u Vukovarskoj 65 m² - 50.000 € - uz povoljni kredit!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Manji dvosobni od 37 m² uređen u Meštrovićevoj! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c

DVOSOBNA kuća u Doljanu (struja , voda) - 12.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

POTRAŽUJE se jednosobni i manji dvosobni stan te trosobni ili četverosobni za poznatog kupca, isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆA prilika! Kuća u odličnom stanju 160 m², u mirnom dijelu grada - 85.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

DVOSOBAN stan, 48 m², Trakošćanska ul., pogodan za poslovni prostor, odvjetnički ured i sl., prodajem. Mob. 098/916-2767 ozn.461a

KUPUJE se vikend kuća ili starija kuća u bližoj okolici Varaždina! Mob. 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

TROIPOSOBNI stan u centru, prodajem. Zgrada je adaptirana. Upitati na: 091/165-8415 ozn.4350

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir.grabar@vz.t-com.hr ozn.335c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1973e

KUĆA, visoka prizemnica, 100 m², gospodarske zgrade i dvorište, sveukupne površine 584 m², G. Kučan, Kneginečka 15, povoljno prodajem. Mob. 098/9614440 ozn.4378 KUĆU, useljivu, plin, struja, voda, telefon i građevinsko zemljište, prodajem.

Tel. 042/717-029 ozn.4391 VEĆU kvalitetnu i funkcionalnu kuću u Varaždinu, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUĆU u gradu, miran kvart, termofasada, prodajem. Mob. 095/902-2759 ozn.2406b

STANOVI GRABANICE povoljno! Dvosobni 39,70

DVOSOBNI stan, visoko prizemlje, etažno grijanje, u Varaždinu, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c TROSOBNI stan, 73 m², etažno grijanje, prodajem/iznajmljujem; zemljište 2900 m² i 400 m², prodajem. Mob. 099/512-4826 ozn.4400 TROIPOSOBNI stan (78 m²) u centru sa podrumom, dvorištem i parkiralištem, prodajem. Mob. 091/1658-415 ozn.4403

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.1974e

42 Mali oglasi POSLOVNI PROSTORI VARAŽDIN, poslovni prostor 21,18 m², Coning etaža 23, Pavlinska 5, iznajmljujem. Tel. 042/232-772, 099/3530876 ozn.4263 GRAPAK d.o.o. traži u najam skladište 350 m²u okolici Varaždina ili Čakovca, s grijanjem i potrebnim dokumentima.

Mob. 099/215-1370 ozn.53c VARAŽDIN centar – 2 prostorije (do sada kancel.) 30 m², može i pojedinačno, nisu ulične, iznajmljujem. Mob. 098/792-016 ozn.2403b PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c UREĐENI prostor za privatne proslave obljetnica, dočeka N. godine i za druge prigode, iznajmljujem. Mob. 091/7656266 ozn.4407

NAJAM SOBA jednokrevetna/dvokrevetna 25 m², upotreba kuhinje i kupaonice,

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

centralno, Internet, zaposlenim/ studentima. Mob. 098/919-7052, 042/301-888 ozn.4394

OZBILJNA i odgovorna gosp. brinula bi o starijoj ženskoj osobi uz zamjenu za nekretninu ili prema dogovoru. Mob. 099/6917202 ozn.2398b

UNAJMLJUJEM jednosoban stan u Varaždinu. Mob. 091/882-5686 ozn.4360

TRAŽIMO osobe za rad na telefonima. Prednost stariji od 30 g.

Tel. 042/421-594 ozn.4396

SOBU blizu centra, Varaždin, Anina 15, povoljno iznajmljujem ženskoj osobi, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.4366 IZNAJMLJUJEM/prodajem 1-sobni stan, centar, 36 m², et. grijanje. Mob. 098/844-444 iza 15.00 sati ozn. 2411b JEDNOSOBNI, polunamješteni stan u Ul. R. Boškovića 1B, cijena 1.300 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 099/8022581 ozn.2412b DVOSOBNI stan, 65 m², novi, namješteni, Ulica hrvatskih branitelja – blizina Veleučilišta, iznajmljujem. Mob. 095/9155-184 ozn.2413b DVOIPOLSOBNI, novouređeni, namješten stan u Vrazovoj 6/4, dugoročno iznajmljujem.

Mob.098/683-569 ozn.464a JEDNOSOBNI stan, 38 m², potpuno namješten, u Ulici Ivana Meštrovića, u Varaždinu, iznajmljujem. Mob. 098/683-668 ozn.4414 TROSOBNI stan u centru, povoljno iznajmljujem. Mob. 098/1911-493 ozn.4417 DVOSOBAN stan, Trakošćanska 7A, 5. kat, namješten, vodomjer, 1.300 kn + režije. Mob. 091/1308-162, 099/6948716 ozn.4418

VOZILA E U R O - K U K E z a s va vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn.

TRAŽIMO djevojke u stalni radni odnos, u Bistrou i pizzeriji i studentice za ispomoć vikendom.

Mob. 095/527-0032 ozn.218c 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

POSAO NEMATE kome ostaviti svoje dijete dok ste na poslu? Javite se jednoj baki na: 230-035 ozn.4361 ZARAĐUJTE na prometima velikih i malih firmi, učlanjivanjem, posao bez šefa i norme. Predujam od 100 € se vraća. Mob. 098/1629-880, 091/5284034 ozn.4377

USLUGE

1. studenoga 2011., br. 389

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ

BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c

=S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

7 S=_'8=_' NS=2 J'/ ȿ 'ŀĤÑáÑ ĒÑđĉåĪĮÑĉÑ ġė đĉåĤÿȨ ĊıþÿĒĉåȦ ĊıġÑėĒåȦ áĉåàĉå ĨėÜåȩ 0ıàÑĒĨĊÑ ÜÜ ɇĊėá ĮĺėĤĒÿÝå 7ÑĤČåļɉȩ SåČȩ ɵɹɳȿɸɻɳȦ ɳɼɸȹɼɳɹɸȿ ɹɸɵ ėŀĒȩɶɷɻÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781- 065 ozn.340c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227024 ozn.48c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: servis plinskih bojlera (popravak, čišćenje od kamenca).

Mob. 098/450-486 ozn.156c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www. pcserviser.com,ozn.284c 17 GODINA s Vama! Prvi kućni servis u građevinarstvu! Popravite, gradite, izmijenite!. Mob. 095/920-6368 ozn.287c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414128 ozn.303c

VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c

SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c

DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno grijanje, vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230 ozn.342c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

„POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c

SELIDBE i prijevoz građevinskog materijala. Mob. 098/331-376 ozn.4198 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

1. studenoga 2011., br. 389

županiji. Tel.042/739-225, 098/9662307 ozn.4323 GRAĐEVINSKA firma nudi usluge fasaderskih, soboslikarko-ličilačkih i svih vrsta zidarskih radova. Povoljne cijene. Mob. 099/512-3870 ozn.4373 OSLIKAVANJE zidova, slike na platnu, dekoracije. Mob. 098/867-016 ozn.2401b PROFESORICA engleskog jezika daje instrukcije. Mob. 091/794-9936 ozn.2399b SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.83d VOĆARI – profesionalna rezidba voćaka, sadnja te održavanje. Tel. 727-236, 098/935-8038 ozn.2415b KERAMIČARSKI obrt Toplek: postavljamo pločice brzo i kvalitetno te kompletne kupaonice. Mob. 098/473421 ozn.4401 PRIMAMO na smještaj stare i nemoćne, pokretne i nepokretne osobe, cijena 1.900,00 kn. Tel. 040/628-016, 091/576-5692 ozn.4411 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412

kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje.

Mob. 099/672-6574 ozn.4419

POLJOPRIVREDNI STROJEVI DVOBRAZNI plug za traktor MT i dvorednu sijačicu za kukuruz, marke Oltova, očuvano, prodajem. Tel. 651304 ozn.4369 SERVIS TRAKTORA „DARKO“ – prodajem: strižna kosa AL-KO 90, freza Royal 4,5 KS, kosilica Brix 3,5, sve super stanje. Mob. 091/253-7964, 042/234044 ozn.4416

ŽIVOTINJE SVINJE – više komada, 150-180 kg, 13 kn/kg. U cijenu uračunata i obrada. Mob. 099/4062-642, Varaždin ozn.4380 ODOJKE uz mogućnost klanja, prodajem. Tel. 683-017, 091/787-6659 ozn.4386 KUNIĆI očišćeni, 1,5-2,5 kg, 35 kn/ kg. Mob. 098/9358-038, 727-236 ozn.2415b NJEMAČKI ovčar - ženka dobre naravi, stara 7 mjeseci, čistokrvna, bez rodovnice. Mob. 098/185-3395 ozn.4404 PILIĆI za klanje hranjeni domaćom hranom, cijena 12 kn/kg. Mob. 091/8832094, 042/331-006 ozn.4408

FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade,

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva i grab, piljeno i kalano na 25, 33 cm…Dostava 24 h. Mob. 098/226-301 ozn.347c TELEVIZOR LG, DVD Philips i digitalni prijemnik, prodajem za 800 kn. Mob. 095/9039-440 ozn.4356 GARNITURA - tamnoplavi dvosjed na rasklapanje u ležaj i fotelja, mali okrugli stolić, sve za 1.000 kn. Mob. 099/254-2007, 230-792 ozn.4374 FIRMU d.o.o., prodajem. Tel. 042/210-

384, 098/246-599 ozn.4379 ozn.4379 SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c KOMBINIRANI plinski protočni bojler Junkers na dimnjak, snage 24 KW, vrlo povoljno. Mob. 099/678-1934 ozn.2397b SOBNI kamin, hrastove stepenice, lamperiju, sobna vrata, prodajem.

Mob. 099/376-3685 ozn.4392 TRAJNO ustupam dva grobna mjesta na starom djelu groblja, slijepa grobnica. Tel. 042/330-047, 098/971-4040 ozn.2408b INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ - 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 8945246 ozn.84d KVLAITETNA kuhinja 230 cm, bračni krevet, ovalni stol i cisterna na paleti 1000 lit. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.4402 PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.4413 OTKUPLJUJEMO staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo. Mob. 099/7575-075 ozn.4420

KREDITI NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c

IZNERVIRANI ste i uplašeni! Govore Vam da niste kreditno sposobni,

Mali oglasi 43

spominju crne liste, a Vi želite riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom. Ili možda trebate gotovinu? Pogodnosti za umirovljenike i zaposlene u d.d i javnim poduzećima. Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski? Vi birate. Obratite se imateljima odobrenja Ministarstva financija zbog besplatne procjene kreditne sposobnosti. Info: 042/210008, mob: 099/244-5775, VIP: 091/9255601 ozn.286c

FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 78. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4376 NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €. Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/8653200, 098/905-5687 ozn.237c SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%.

Pozajmice za 24 sata! Info: 091/4724723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni.

Varteks, Konzum, Boxmark – na trajni nalog. Mob. 098/964-5711 ozn.237c EXTRA brze pozajmice o krediti bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i zaposlene do 50.000 kn! Mob. 091/303-

8054 ozn.176c POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu.

TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321701 ozn.284c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321144, mob. 099/488-5559 ozn.4301 NAJBRŽE i najpovoljnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata te sindikalnih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.4393

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 62 g., traži žensku osobu

FREYA – LINE: tarot majstori, vidovnjaci, astrolozi. Saznajte budućnost i sudbinu Vašeg posla, ljubavi, braka i zdravlja!

Nazovite s povjerenjem! Tel. 060/300-007, cijena: 1,71 kn/ min (fiks), 2,92 kn/min (mob) ozn.4282 52-55 g., radi moguće trajne veze.

Samo SMS: 095/579-4358 ozn.2187 MUŠKARAC s obvezom, 42 g., traži ženu do 45 g. za intimne susrete! SMS/ poziv: 099/856-5279 ozn.4351

MALI OGLASI već od 40 kuna

44 Zahvale i sjećanja

1. studenoga 2011., br. 389

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

PETAR BUBNJAR

TEREZIJA KOSEC

ROBERTA GRĐANA

2. 11. 2006. – 2. 11. 2011.

30. 10. 2006. – 30. 10. 2011.

25. X. 2009. – 25. X. 2011.

Uvijek s Tobom u mislima i molitvama.

Uvijek si u našim mislima i molitvama.

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

Prošle su dvije godine duge, pune boli i tuge.

Teško je živjeti bez Tebe.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

SJEĆANJE

DRAŽEN VRČEK

ĐURĐICA FLEGAR 29. 10. 1993. – 29. 10. 2011.

31. 10. 2009. – 31. 10. 2011.

voljenoj majci, baki i prabaki

Kći Nada, unuk Igor sa suprugom Danijelom, praunuka Lucija

Zauvijek s Tobom.

I smiješim se u meki suton, Od zapaljenih zvijezda svečan,

JAGI ŠTEFIČAR

Tvoj suprug s djecom

I osjetim dubinu svega, I da je život vječan – vječan.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji Lucija, Sofija, Željka, Štefica i Ivan

na voljenu suprugu, majku i baku

TUŽNO SJEĆANJE

ANA JASNA ŠABIĆ 2. 11. 2007. – 2. 11. 2011.

FRANCISKU BENCUN SJEĆANJE

30. 10. 2010. – 30. 10. 2011.

na dragog sina, brata, šogora i ujaka

Tugujući: suprug, sin i kći s obitelji

DRAŽENA VRČEKA 31. 10. 2009. – 31. 10. 2011.

Suprug s obitelji

Uvijek si s nama u srcima i mislima.

TUŽNO SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

na dragog oca i djeda

SJEĆANJE

VJEKOSLAVA VUPORU

JOSIP KRALJ

4. XI. 2001. – 4. XI. 2011.

5. 11. 2001. – 5. 11. 2011.

BOLNO SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

na dragog

Prošlo je tužnih deset godina, a Ti ostaješ u našim mislima i molitvama.

IVANA PODGORELCA

Tvoji najmiliji

6. XI. 2000. – 6. XI. 2011.

Ni suzama, ni molitvom ne mogu Te vratiti.

SJEĆANJE

SJEĆANJE na

Dobrotu i ljubav Tvoju vječno ću pamtiti.

Zauvijek ostaješ s nama.

na voljene

TOMU KLENA 2. 11. 2008. – 2. 11. 2011.

Tvoji: supruga Jelena i kći Marina s obitelji

Zauvijek u našim srcima i mislima.

JEREC

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

TEREZIJU

i

na voljenog supruga, oca i djeda

FRANJU

STJEPANA ŽNIDARIĆA

SJEĆANJE

Laka im zemljica. Počivali u miru Božjem.

30. 10. 2006. – 30. 10. 2011.

na voljenog

Od obitelji Stjepana Jambriškog

Ljubav i sjećanje na Tebe ostat će vječni u nama.

3. 11. 2007. – 3. 11. 2011.

29. 10. 2010. – 29. 10. 2011.

7. 1. 2005. – 7. 1. 2011.

IVANA VIDECA

Tvoja supruga i djeca s obiteljima

Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

U SPOMEN

Tvoji najmiliji

na naše drage i voljene

TUŽNO SJEĆANJE

NOVOSELEC

ZDRAVKA FOŠNARA

na našeg voljenog

OBAVIJEST O SMRTI

31. 10. 2010. – 31. 10. 2011.

PAULU

IVANA

2009. – 2011.

1986. – 2011.

Godine prolaze, a tuga ostaje.

Rajko, Vlatkica, Viktorija i Stevo

SJEĆANJE

STJEPAN PISKAČ 31. 10. 2008. – 31. 10. 2011.

U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima žalosnu vijest da je naš dragi i nezaboravni otac, brat, djed i pradjed

S ljubavlju, poštovanjem i ponosom Te spominjemo i nosimo u našim srcima i mislima.

Zauvijek čuvamo tople i drage uspomene na Tebe jer Ti si prisutan u svakom našem sjećanju i Tvoja dobra djela ugrađena su u naše živote.

Hvala Ti. Od srca zahvaljujemo svima koji se sjećaju našeg dragog Zdravka i posjećuju njegov tihi dom.

Tvoji: Marija, Sandra, Nikola, Josip, Nina, Blaž, Klara, Tara i Jakov

Otišao si putem s kojeg nema povratka, ostala su sjećanja i vječna uspomena.

SJEĆANJE

Tvoji: supruga Marta, kći Jasenka i unuka Ksenija

JOSIPA LACKOVIĆ 1. 11. 2008. – 1. 11. 2011.

SJEĆANJE

Samo oni koji su Te voljeli, znaju koliko im nedostaješ.

na našu dragu

Tvoji najmiliji

IVAN GRABAR blago u Gospodinu iznenada preminuo u ponedjeljak, 24. listopada 2011 u 74. godini života.

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo svim djelatnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu na izrazima sućuti te toplim i dirljivim riječima oproštaja od dragog prijatelja i suradnika.

Ožalošćeni: kći Bojana, sin Mario, zet Darko, snaha Gordana, unučad Danijela, Martina i Matija te praunučad

SJEĆANJE

ZORU KUČAR 31. X. 2003. – 31. X. 2011.

dedu

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

na naše drage i

baku

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

VERTUŠ SJEĆANJE

DARGUTIN KOLAČKO 30. 10. 2010. – 30. 10. 2011.

ŠTEFICA KUKRET

STJEPAN KUKRET

TOMU

ANICU

Niti godina ova što je prošla, niti vrijeme što teče, sjećanje i ljubav na Tebe izbrisati neće.

3. 11. 2009. – 3. 11. 2011.

3. 11. 2009. – 3. 11. 2011.

† 26. X. 1988.

† 19. X. 2002.

Tvoja Terezija, Dejan i Mladen

Zauvijek u našim srcima i mislima.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Sin i kći s obitelji

Obitelji Vertuš i Kociper

Zahvale i sjećanja 45

1. studenoga 2011., br. 389

SJEĆANJE

DALIBOR LONČARIĆ 2. XI. 2005. – 2. XI. 2011.

Ti si kao zvijezda, plavo nebo krasiš, anđeli Te čuvaju, da se ne ugasiš.

ANE VINDIŠ

Tvoji roditelji, braća i baka Milka

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj mami, baki i prabaki

AGATI REMAR † 27. 10. 2011.

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti drage nam mame, bake, prabake i sestre

na našeg dragog supruga, tatu, djeda i tasta

MILANA KUŠIĆA 28. X. 2004. – 28. X. 2011.

S nama si u našim srcima i mislima.

preminule 25. 11. 2011. u 85. godini života.

Tvoja obitelj

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na izraženoj sućuti, položenim svijećama i cvijeću te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Posebna zahvala sestrama za njegu gospođe Đurđe Kancijan i velečasnom Karlu Koračeviću na dirljivim riječima oproštaja.

SJEĆANJE

ENGELBERT PRESTER 5. 11. 2010. – 5. 11. 2011.

Ožalošćeni: kćeri Štefanija i Ljubica, sin Josip, snaha Biserka, zet Stjepan, unuci, praunuci i sestra Marija s obitelji

Znaj da voljeni ne umiru nikada.

Od sina Milana s obitelji *****

Čuvali Te anđeli dok spavaš mirnim snom.

Unuk Boris s Dunjom i praunuci Vjeko i Nola

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj, voljenoj i nikad zaboravljenoj baki

ZAHVALA

ANI VINDIŠ ZAHVALA

od unuka Zorana

povodom smrti naše drage supruge, mame, sestre, bake i svekrve

Voljeni ne umiru nikada

ANICE PREVEDAN

TUŽNO SJEĆANJE

preminule 27. 10. 2011. u 89. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te svima koji su je ispratili na vječni počinak.

povodom smrti naše majke, punice, bake i prabake

na našeg dragog

IVANA PETRANA 1. 11. 2010. – 1. 11. 2011.

S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Ožalošćeni suprug Franjo, sin Franjo, sestra Andrina, unuka Franka, snaha Nevenka i ostala tugujuća rodbina

Tvoji najmiliji

*****

ZAHVALA

MARIJE KLOPOTAN preminule 20. 10. 2011. u 84. god. života.

Zahvaljujemo svima na izrazima sućuti. Posebno hvala dr. Musulinu i medicinskom osoblju odjela Interne OB Varaždin. Veliko hvala i vlč. Ivici Horvatu na toplim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kćerke Dragica i Štefica, zetovi, unuci, praunuci i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj supruzi, mami, sestri, baki i svekrvi

ANICI PREVEDAN Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Suprug, sin, sestra, unuka i snaha

SJEĆANJE

MILJENKA HITRECA 31. 10. 2008. – 31. 10. 2011.

povodom smrti našeg nezaboravnog oca i djeda

Tvoja tugujuća obitelj

MARIJANA FODERA U SPOMEN

Hvala svim rođacima, prijateljima i susjedima koji su ga ispratili, posebno gđi Blaženki i osoblju Bolnice Klenovnik te vlč. Josipu Hadroviću na dirljivim riječima oproštaja.

na naše drage

Kći Ljiljana, zet Vlado i unuci Kristijan i Vlatka

na dragog brata

IVANA MIKU 2. 11. 2009. – 2. 11. 2011.

Sestra Ružica s obitelji

ZAHVALA

HUDAK TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

PAVLA BIŠKUPA 30. 10. 2006. – 30. 10. 2011.

Uvijek ste u našim mislima i molitvama.

Vaši najmiliji

Tvoja supruga s obitelji

IVAN RADANOVIĆ

ZAHVALA

Anica s obitelji

ANTONIJU 3. XI. 2001. – 3. XI. 2011.

Zauvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Dana 22. 10. 2011. godine u 85. godini života zauvijek nas je napustio dragi otac, djed i pradjed

Hvala od srca rodbini, prijateljima i susjedima koji su trenutke rastanka podijelili s nama odavši mu tako svoje poštovanje i ljubav.

SLAVKA 28. 10. 2008. – 28. 10. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE na dragu

povodom smrti našeg dragog tate i djeda

STJEPANA KOLENKA

PAVICU ŠANJEK 6. XI. 1998. – 6. XI. 2011.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji Braco, Roni, Nikica, Danijela i Ivan

16. 1. 1928. – 25. 10. 2011.

SJEĆANJE na voljenu

SUZANU GOLIK 30. 10. 2010. – 30. 10. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragu

SUZANU GOLIKU 30. 10. 2010. – 30. 10. 2011.

Tražim Tvoj lik, anđele, u zalasku sunca, osluškujem Tvoj glas i smijeh u šapatu vjetra i cvrkutu ptica, miris Tvoj osjećam na livadama cvjetnim, u ljuljanju vala i žuboru rijeke, radost Tvoju vidim.

Bol razdire dušu u čežnji da Te zagrlim, al’ opet sklapam prazne ruke…

Počivaj u miru, anđele.

Budi sretna i vesela ma gdje god bila!

Tvoji najmiliji

Najtoplije zahvaljujemo našoj rodbini, brižnim prijateljicama i prijateljima, susjedima i znancima koji su bili s nama u teškim trenucima, uputili izraze sućuti, okitili odar vijencima i cvijećem te bili u velikom broju na posljednjem ispraćaju našeg pokojnika.

Veliko hvala od srca upućujemo Sindikalnoj organizaciji te kolegicama i kolegama iz Ureda državne uprave Varaždin, iz ispostava ureda Ivanec, Ludbreg i Novi Marof, kolegama i prijateljima Varaždinske županije, Grada Varaždina te Državnog inspektorata.

Zahvaljujemo osoblju i stanarima Doma umirovljenika Varaždin na brizi i prijateljstvu kao i liječnicima te medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin – Hitni prijem i Intenzivna njega Odjela za interne bolesti na pažnji i ukazanoj pomoći u posljednjim satima života našeg pokojnika.

Kći Ljerka, unuka Irena, zet Milivoj, obitelji Kolenko i Hrgar te ostala tugujuća rodbina *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i dobrom tati i našem voljenom dedeku

STJEPANU KOLENKU Ugasnula je svjetlost posljednje rudarske lampe starog ladanjskog rudara.

Njegova dobrota i ljubav svijetlit će zauvijek u našim mislima i srcima.

Njegovi: Ljerka, Irena, Milivoj, Barica, Mirek i tugujuća rodbina

SJEĆANJE dragom kolegi

IVANU ŽGANJERU † 27.10.2011.

Zauvijek ćemo Te pamtiti.

Uprava i zaposlenici poduzeća Grabar d.o.o.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog

MATIJE MIKULČIĆA preminulog 28. 10. 2011. u 68. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rođacima, susjedima i prijateljima na izrazu sućuti, na položenom cvijeću i svijećama. Svećeniku Stjepanu Mlakaru iz Ljubeščice hvala na toplim riječima oproštaja te veliko hvala osoblju staračkog doma Kotoriba.

Ožalošćeni mama Štefa, brat Josip, sestre Ana i Dragica, šogori Antun i Franjo, šogorica Božica, nećaci s obiteljima

46 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ:

1. studenoga 2011., br. 389

NAJAVA Koncert u nedjelju 6. studenoga u Kulturnom centru

Regional band u Novom Marofu Nakon nastupa u Lepoglavi, Regional band će 6. studenog s početkom u 19 sati održati cjelovečernji koncert u Novom Marofu, u Kulturnom centru Ivan Rabuzin. Gosti koncerta bit će ženska i muška vokalna skupina KUD-a Marof.

O tome i drugim informacijama o aktivnostima Regi-

Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Odstranjenje Coninga govor predviđa da Ben Yakar Gat može jednostavno “odstraniti” s gradilišta Coning, opremu i radnike iz niza različitih razloga: ako je podnesen zahtjev za likvidaciju, primljen nalog za važniji dio Coningove imovine, ako izvođač ustupi drugima pravo upravljanja poduzećem tako da to može oštetiti Ben Yakar Gat ili štetno djelovati na obveze Coninga, ako mu je dan nalog za stvarnu suspenziju radova ili nalog da napusti zemlju od službenih organa. akođer, Coning je pristao da ga se “odstrani” ako ugovor djelomično ili u cijelosti dodjeli u zalog drugom ili angažira podizvođača za izvođenje radova bez prethodnog odobrenja Ben Yakar Gata, ako je poduzeta neka bitna radnja protiv Coninga od strane izvršnih organa, ako istupi iz ugovora, ako prekrši osnovni uvjet ugovora ili neku svoju obavezu te propusti ispraviti taj prekršaj u navedeno vrijeme iz upozorenja kojeg mu je dao Ben Yakar Gat, ako ne započne s radovima na određeni datum, ako je suspendirao odvijanje tih radova ili ne poduzima one korake koje od njega zahtijeva rukovodilac gradilišta radi dovršenja radova do datuma koji je određen. Štoviše, Ben Yakar Gat ima pravo na “odstranjenje izvođača” čak i ako “posjeduje dokaze” da je izvođač ili bilo tko u njegovo ime dao ili predložio nekom radniku Ben Yakar Gata ili njegovom predstavniku neku pogodnost ili dobit u vezi Ugovora ili bilo koju drugu stvar koja je s tim u vezi. Također u ugovoru piše da će Coning biti odstranjen “ako investitor, na svoje zadovoljstvo, posjeduje dokaze da je izvođač izvršio grubi propust u profesionalnom smislu”. svakom od tih slučajeva investitor ima pravo uz prethodnu pismenu obavijest sedam dana unaprijed oduzeti izvođaču pravo na izvođenje radova, protjerati ga s gradilišta, završiti radove sam ili putem nekog drugog izvođača te zaračunati Coningu sve dodatne troškove koje zbog toga ima. Pri tome Ben Yakar Gat ima pravo koristiti materijale, opremu, barake i kancelarije u vlasništvu izvođača koje se nalaze na gradilištu.

Ima, također, pravo sve to prodati, te upotrijebiti ugovoreni ukupni iznos radi pokrića svakog iznosa kojeg mu duguje izvođač radi ispunjenja odredbi ugovora. Protjerivanje s gradilišta se pri tome ne smatra kao recizija Ugovora od strane Ben Yakar Gata pa se izvođač ne oslobađa bilo koje od svojih obaveza ili odgovornosti osim onih koje mu investitor ne dozvoljava izvršiti.

U

T

onal banda možete pročitati na www.regional-band.com.

U tijeku su pripreme za snimanje dvaju video uradaka Regional banda.

Karte za koncert, koji organizira Udruga Špigl, po cijeni od 20 kuna možete kupiti u Kulturnom centru Ivan Rabuzin u Novom Marofu i na Radiju Novi Marof.

SMOTRA „Vinička jesen“ pokazuje raznolikost narodne baštine

Sačuvati tradiciju J - Hrvatska možda nije najbogatija zemlja na svijetu, ali naša nematerijalna

baština čini nas bogatima – rekao je načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac

U

Ugovor nepovoljan za 11,4 mil. dolara vakvim ugovorom izraelska tvrtka Ben Yakar Gat ostaje u svakom trenutku potpuno zaštićena. Ugovor je u cjelini toliko nepovoljan da je Polazna studija za upravljanje projektom realizacije izgradnje, koju je izgradila tvrtka CMExpert po narudžbi Coninga u travnju i svibnju 1992. godine, dokazala da je projekt u samom startu štetno ugovoren za 11,4 milijuna američkih dolara. govor kaže kako je odmah po oduzimanju prava na izvođenje radova i udaljavanja Coninga s gradilišta Ben Yakar Gat dužan osigurati iznos koji, prema njegovoj vlastitoj ocjeni, pripada izvođaču, „ako mu još uvijek i uopće pripada, za one radove koje je ovaj završio do dana protjerivanja s gradilišta, i ta je odluka obavezna za izvođača”.

Međutim, čak niti to Ben Yakar Gat nije obavezan platiti izvođaču odmah, već nakon 30 dana od datuma kad je utvrdio cijene dovršenja radova te iznos štete koja je nastala Ben Yakar Gatu zbog odgode ili suspenzije dovršetka radova uslijed protjerivanja izvođača. (nastavak u idućem broju)

O

U

Kulturno-umjetničko društvo Vinica i općina Vinica i ove su godine bili domaćini Smotre folklora „Vinička jesen“. Smotra je to koja već tradicionalno okuplja kulturno-umjetnička društva iz regije te iz inozemstva.

Ove subote, pred prepunom dvoranom u zgradi Općine Vinica svu raznolikost narodne baštine i obilje pjesama i plesova pokazali su članovi KUD-a „Sumarton“ iz Sumartona u Mađarskoj te FS „Obrež“ iz Obreža u Sloveniji, tako da je i ovogodišnja smotra imala međunarod-

vaki

s trebamo sani karakter. a čuvati od Pjesmom kraj im nje š zaborava. i plesom o n , je Hr vat ska predstavili običa ju o k u su se i KUD radicij ti od m o ž d a t i n ij e n aj D o n j a sačuva bogatija Voća, KUD treba a v a r o ze m lja na „Č a č inc i“ zab sv ijetu, ali KUD Cestica naša nematerii, naravno, dojalna baština čini nas maćini - KUD Vinica. bogatima – zakljuSmotru je otvorio općinski čio je Kostanjevac i načelnik Marijan Kostanjevac koji je u svom govoru zaželio brojnim gonaglasio kako je bitno čuvati stima nekoliko sati uživanja u pjesmama narodnu baštinu.

- Svaki kraj ima svoje obi- i plesov ima naših krajeva. čaje, nošnje i tradiciju koju

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Gače stoje na obloku D

a vu Hrvackoj i zbog gača more neko čameti neko vreme v reštu, najbolše razmeju vu gradu kaj ga Imotski pišeju. Tam su dečki napravili performans „gače na štriku“ u spomen na propalu tekstilnu fabriku. I dobili po gubici od revnosne murije, kaj je gače tretirala kak napad unutrašnjeg neprijatelja.

Na nekaj. Kajti su gače osvanule na štriku predi nek je vu grad došla Jaca sa svitom poslušnih partijskih

aparatčika. Ona je ve na turniji po Hrvackoj. Ima je se posud, po šumama i gorama, vu selu i gradu.

Veliju neki da treba paziti da vun z paštete ne skoči, i z grincajga.

I drugih političarov ima se posud.

Kajti je takvo vreme. A i more im biti. Dok ih stoka sitnog zuba plača.

Pa onda nekoga i gače na štriku smetati moreju. Pa murija mora trenirati strogoču na pučkom simbolizmu. Da su pustili gače na miru,

da stojiju tam gde su ih dečki deli, znali bi samo vu kraju imotskome.

A ovak ih je celi svet videl . I doznal da vu Hrvackoj i radi gača murija postupati mora. Kaj bi tek bilo da su gače posrane ili poscane na štriku visele. Ko bi onda sve interveniral?

No ni tak crno kak zgledi. Morti dečki z Imotskoga dojdeju na dane performansa vu Velko Selo pri Dravi. Može i z gačama. Samo da nisu pune. Nečega.

Vodič 47

1. studenoga 2011., br. 389

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Dragutin Vrbanec - U ranu zoru

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO GAJ Četvrtak 3.11. u 19,00, DJEČAK S BICIKLOM (drama) Petak 4.11. u 19,00, ŽELIM NEŠTO VIŠE (drama) Subota 5.11. , AKO MI SE FUĆKA FUĆKAM (drama) u 19,00 NADER I SIMIN SE RASTAJU (drama) U 21,00 Nedjelja 6.11., U BOLJEM SVIJETU (drama) u 19,00 MAJKE (drama) u 21,00 Ponedjeljak 7.11. u 19,00, TORINSKI KONJ (drama) Utorak 8.11. u 19,00, NEGDJE (drama) KAZALIŠTE Četvrtak, 3.11. u 20,00, Rogoz, DIMNJAČAR Revija Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu Petak, 4.11. u 11,45, ponedjeljak 7.11. u 13,00, Rogoz, HIR LJUBAVI Subota, 5.11. u 20,00, Velika scena, DNK KNJIŽNICA Četvrtak 3.11. u 19,30 Samostalni koncert pjevačkog zbora „VILA“ Varaždin Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00), Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage VELIMIR TRNSKI, Retrospektiva, razgled do 20.11.

VARAŽDIN 1931. I GRGUR NINSKI 80 godina od svečanog postavljanja skulpture Ivana Meštrovića, razgled do 6.11.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer 200 godina Kaptola u Varaždinu, razgled do 20.11.

Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel Izložba slika TEE BIČIĆ, razgled do 13.11.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Scena Srijeda 2.11. u 20 sati, ROCK’N’ROLL VREMEPLOV, koncert Četvrtak, 3.11. u 20 sati, KAUBOJI Teatar Exit Izložbeni prostor Četvrtak, 3.11. u 19 sati 30 GODINA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – TOPLO U STUDENI Sljedećih dana imat ćemo sve više sunca i topline, neobično s obzirom da ulazimo u studeni. Temperatura će rasti, a tek na samom kraju tjedna možda padne malo kiše.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 31.10.)

Dobroćudan Kan

!

Kan je mješanac u tipu njemačkog ovčara, nađen kako luta uz dravski kanal. Star je godinu dana, dobroćudnog i stabilnog karaktera.

Nadamo se da je odlutao te ovim putem molimo vlasnika da se javi u udrugu.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE Dajana Friščić, Klara Štumberger, Mila Majer, Elena Koštroman, Nina Topolovec, Eva Sansević, Iva Horvat, Hana Vardijan, Dunja Šare, Ana Martinez, Franka Sambolec, Ena Rehorović, Eva Đurasek, Eva Stočko

Petak, 4. studenoga u 18 sati, Palača Herzer Projekcija filmova povodom Svjetskog dana animiranog filma (Filmsko-kreativni studio VANIMA)

VJENČANI: Marko Friščić i Ana Bičvić, Martin Margetić i Danijela Pahić, Miroslav Mišković i Nirvana Jalušić, Nikola Mlinarić i Valentina Heđet, Josip Plantak i Maja Gradeček, Krunoslav Skupnjak i Anita Novak, Dario Trojko i Neda Smiljčić, Marko Videc i Silvija Cindrić

DJEČACI Manuel Mikić, Erijan Nenadović, Damjan Ožinger, Fran Valjak, Josip Valjak, Leonard Begić, Marko Hulama, Dino Sović, Tom Hudek, Mislav Androlić, Jakov Pantaler, Nojel Jambrec, Roko Martinčević, Karlo Ljubek, Filip Grabar, Ivano Pozder

UMRLI:

Ana Vindiš (84), Ivan Grabar (73), Stjepan Kolenko (83), Mirko Šafran (88), Josip Gott (84), Nataša Ostroški (81), Anica Prevedan (88), Ivica Žganjer (29)

48 Zadnja

1. studenoga 2011., br. 389

NOĆ VJEŠTICA Za neke je poganski običaj, za druge povod za dobru zabavu

Dovoljno su strašni J Uoči Noći vještica u lepoglavskom klubu Tawan, Cold Snap i Life in Peril energičnim su nastupima dobro prodrmali 300-tinjak posjetitelja - Mi se nismo za ovu prigodu šminkali jer smo ovakvi kakvi jesmo dovoljno strašni – našalio se frontman Cold Snapa Jan Kerekeš. S Janom smo razgovarali na koncertu Cold Snapa uoči Noći vještica u lepoglavskom klubu Tawan, koji ga je oduševio.

- Mladi u Lepoglavi zaista imaju sreće što imaju takav klub. Fantastično je ozvučenje, izolacija, uređenje...

Mi u Varaždinu to možemo samo sanjati – p o d dojmom je bio Jan. Inače, svoj su pr v i ko n c e r t C o l d

!

Snapovci odradili upravo na lepoglavskom Tawanu, tako da su se nakon mnogo godina uistinu veselili ponovnoj svirci! U sat vremena dečki su energičnim nastupom dobro prodrmali publiku, a teško bi i bilo očekivati manje s obzirom na sedmogodišnji rad, značajnu diskografiju te preko 150 odsviranih koncerata kako

Google Street View i u Varaždinu

Trokolica Google Street Viewa (GSV) uočena je kako se kotrlja Franjevačkim trgom. Uočio ju je Varaždinac Kristijan Perolli i odlučio prikratiti svoj poslovni dan pa ju je poslikao. Trokolica je samo jedno od vozila kojim se snimaju gradovi. U Googleu koriste i automobile, kombije i kolica. GSV je kao projekt po-

čeo prije 4 godine s 5 američkih gradova, a uskoro se proširio po svim kontinentima. Nakon što se slike ulice panoramski snime, njima se može pristupiti zumiranjem na najnižoj razini Google Mapsa. Time se svima nudi da pogledaju kako izgleda npr. ulaz u muzej u koji žele ući ili pak neki bar ili hotel.

klupskih, tako i festivalskih.

- Trenutno imamo zaista mnogo koncerata po Hr vatskoj, ali uv ijek se iznenadim kada ljudi tako dobro reagiraju kao sada u Lepoglavi – pr iča Jan kojeg je iznenadilo što je o ko 3 0 0 posjetitelja znalo riječi gotovo svih

KARIKATURA

njihovih pjesama. Prije Cold Snapa nastupio je varaždinski bend Life in Peril. Kako bi sve ipak bilo u stilu Noći vještica, šminkerica na relaciji Bednja – Varaždin Ivana Blažoti odradila je kreativnu radionicu te je zain teresirane tematski besplatno našminkala.

-

Šminkanje m i j e hobi, a tematskom šminkom bavim se već godinama – kaže Ivana te dodaje kako se time bavi jer ju to veseli. Koncert je organizirala Nezavisna udruga mladih, odnosno Klub mladih Lepoglava. Kažu kako neki smatraju da je Halloween poganski običaj, no kako je njima to još samo jedan dobar povod za kreativnost, druženje, dobru glazbu i zabavu.

KAJKAVIJADA 2011

Djeca i “kaj” Dječja revijalna manifestacija Kajkavijada, kojoj je cilj očuvanje kajkavskog govora, održat će se po devetnaesti put 11. i 12. studenog u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama. Točke kojima će djeca nastupati rezultat su rada djece i njihovih voditelja tijekom cijele godine u njihovim ustanovama, s ciljem očuvanja kajkavskog govora i kajkavske

kulturne baštine. Na manifestaciji će nastupiti oko 700 djece iz sedam županija. – Ponosni smo i sretni što smo u Kajkavijadu uspjeli uključiti sve županije kajkavskoga govornog područja, što je i poanta ove manifestacije – zaključila je organizatorica i predsjednica Društva Naša djeca Smirna Turkalj te pozvala sve da im se pridruže u dva dana dječje pjesme i plesa.

GASTRO IZLOŽBA

Autohtono - Zagorski puran, varaždinsko zelje, trnovečka makovnjača, varaždinski klipič... – nabrojio je autohtone proizvode Varaždinske županije varaždinski župan Predrag Štromar na otvorenju „1. međunarodne gastro izložbe autohtonih jela“. Izložbu su organizirali Obrtnička komora Varaždinske županije i Udruženje Hrvatskih ugostitelja i turističkih djelatnika. Ova gastro izložba bila je prvi takav događaj međunarodnog karaktera na našem području kojem je nazočilo oko 400 uzvanika ugostitelja iz cijele Hrvatske. Tema izložbe bila je autohtona kuhinja, a na njoj je sudjelovalo oko 37 izlagača.

crta: Željko Pilipović