RT_390

INTERVJU Prof. dr. sc. Ivica Kostović, akademik: Zaklada za znanost više nema novaca

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 390 :: 8. studenoga 2011. :: www.regionalni.com

ODJECI Nakon tekstova u Regionalnom tjedniku mnogi odlučili pomoći

Pomoć sa svih strana Oboljeli branitelj dobio drva za zimu, a obitelj Botković hranu i odjeću za djecu Stranice 2.-3.

SVE IMA SVOJU CIJENU

Cijena sprovoda je 300 kuna, služenje mise 50 kuna...

Stranice 4. i 5.

POČELA KAMPANJA

Zbog seksualnog zlostavljanja djece u 2011. 6 prijava Stranica 32.-33.

PRVAK HRVATSKE U AUTOCROSSU IZ REMETINCA

Munjeviti Dejan najbolji u Hrvatskoj Stranica 27.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

8. studenoga 2011., br. 390

ODJECI Obitelji Botković pomogli brojni čitate

Želja: djeci soba

Humano Č

esto su ovih dana u redakciji zvonili telefoni. Više se vas, poštovani čitatelji, zanimalo kako mogu pomoći obitelji Štefice Botković iz Lepoglave, koja sa suprugom i šestero djece živi u iznimno teškim i skromnim uvjetima, praktički u jednom sobičku, o čemu smo opširnije pisali u Regionalnom tjedniku. Da stvar bude gora, njihova najstarija kći ima hipertireozu i liječnici su savjetovali da mora što prije na operaciju. Njihov sin pak star dvije i pol godine također je bolestan. Ova obitelj, podsjećam, želi dograditi sobicu za stariju djecu za što nema financijske mogućnosti.

No, zahvaljujući vama, ljudima dobre volje koji su spremni pomoći drugima u nevolji, te Gradu Lepoglavi, rješenje je ipak na pomolu. Naši čitatelji ovoj su obitelji donirali odjeću i hranu za djecu na čemu im obitelj Botković od srca zahvaljuje. Još samo da uspiju u nakani da izgrade tu malu, toliku potrebnu sobicu. omoć nije izostala ni za hrvatskog branitelja Josipa Potočnika iz Bolfana, koji boluje od raka, o čemu smo također pisali u Regionalnom tjedniku. Ovaj samohrani roditelj desetogodišnjeg sina primio je od vas, poštovani čitatelji, novčanu pomoć, a zahvaljujući Rotary klubu VaraždinJug, drva za ogrjev za zimu. Josipu je pomoć i dalje potrebna jer već ovog tjedna odlazi na još jednu tešku operaciju karcinoma grla, a potrebna mu je i posebna proteza za govor, za što nema novaca. Vjerujemo da ni ovaj put vaša humanost na djelu, poštovani čitatelji, neće izostati. Mi ćemo vas i ubuduće o svemu obavještavati i dalje pisati o ljudima koji doista bez pomoći drugih ne mogu rješavati nedaće i životne nevolje koje su ih snašle.

P

Josip i Ivanka Humek iz Babinca među prvima pomogli obitelji Botković iz Lepoglave

J Lepoglavska obitelj prošli je tjedan dobila prve pakete s hranom, odjećom i obućom te igračkama za djecu. Uskoro stiže i građevinski materijal za dječju sobu, koji će osigurati Grad Lepoglava Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U obitelji radi jedino otac

- Veliko hvala svima koji su nam dosad pomogli i svima koji su najavili da će to učiniti. Veliko hvala gospođi Jasminki, vlasnici trgovine koja nam je dosad puno puta izašla u susret. Hvala vam svima od srca – rekla je Štefica Botković, majka šestero djece koja zajedno sa svojim suprugom Josipom živi u trošnoj kućici na samom ulasku u Lepoglavu.

Uz zdravstvene probleme, osmeročlana obitelj financijski jedva spaja kraj s krajem. U obitelji jedino radi otac Josip, koji još uvijek ima zdravstvene

su kako bi im pomogli. Sredinom prošlog tjedna u njihov dom dopremljeni su pr v i paketi u kojima je bilo mlijeko, ulje, tjestenina i ostale namirnice prijeko Stiže pomoć rug p u s potrebSudbina ove skroe š i v j a ne ovoj mne obitelji č ije ja n i o m i l troje od šestero tu že eć osmeroe j i v s članoj djece ima ozbiljne v na djeca obitelji, zdravstvene proa š a n da ožić kutije bleme, kao i njihov B j a v za o p u n e otac koji jedini u u v o n odjeće i obitelji radi, dirnula imaju o b u će z a je mnoge čitatelje koji bu o s dje cu, ali i su okrenuli broj naše renjihove roditelje, dakcije i tražili njihovu adre-

probleme. Međutim, ništa im ne ostaje za život jer imaju dva kredita: jedan svoj i jedan tuđi koji moraju otplaćivati jer je Josip bio jamac. Osmeročlana kao i igračke za najmanje. Uz dvije naše čitateljice iz Ludbrega i članice varaždinskog Inner Wheel kluba, među prvima koji su pomogli Štefici i Josipu Botković i njihovoj djeci su Josip i Ivanka Humek iz Babinca.

- Riječ je o obitelji koja teško živi, a i djeca imaju zdravstvenih problema. Kada tako nešto doznate, nije problem pomoći ako imate, a mi, na svu sreću, imamo dovoljno – rekli su supružnici Humek kojima obitelj Botković nije prva, a nadaju se, ni zadnja, kojoj će moći pomoći.

obitelj trenutno živi od 3.500 kuna dječjeg doplatka, porodiljne naknade i invalidnine za bolesnog sina, koje prima svaki mjesec.

Svojim sugrađanima pomoći će i Grad Lepoglava. Prošlog tjedna obitelj je predala je sve potrebne dokumente kako bi im se osigurao građevinski materijal za prostoriju koju bi dogradili uz kuću. U tom prostoru planiraju urediti sobu za svoje školarce.

- Slijedi procedura odobravanja pomoći te se nadam da bi već ovog tjedna obitelji mogao biti dostavljen potrebni građevinski materijal za gradnju dodatne prostorije uz kuću u kojoj bi uredili sobu za svoju stariju djecu – najavio je zamjenik lepoglavskog

ZDRAVLJE Troje od šestero djece obitelji Botković bolesno

Na terapiju i najmlađa Nikita... Život osmeročlane obitelji iz Lepoglave pun je nedaća. Troje od šestero djece Botkovićevih ima velikih zdravstvenih problema, a Štefičin suprug je imao sepsu. Najstarija kći, 12-godišnja Kristina ima hipertireozu, poremećaj u radu štitnjače i mora hitno na operaciju kako

se ne bi dogodilo ono najgore, dok njihov dvoipolgodišnji sin Emanuel uopće ne može micati prstima desne ruke jer mu je u trudnoći vrpca bila omotana oko ruke, pa mora na terapiju. Na fizikalnu terapiju prošli tjedan krenula je i njihova najmlađa kći Nikita, stara tek 5 mjeseci.

- Terapija bi joj trebala pomoći da počne koristiti i desnu stranu tijela, jer sada je aktivna samo s lijevom – objasnila je njezina majka. Uz Kristinu, Emanuela i Nikitu, najmlađi među dečkima je Antonio, u dobi od godinu i pol, Valentino ima 9 godina, a Karlo 10 godina.

Aktualno

8. studenoga 2011., br. 390

elji, a pomoći će i Grad Lepoglava

3

SMJENA Habuš preuzeo dužnost gradonačelnika

a do Božića!

IZDVOJENO Rotarijanci pomogli Josipu Potočniku

Dopremili drva za zimu Ni sudbina Josipa Potočnika, hrvatskog branitelja koji je obolio od tumora glasnica, nije prošla bez odjeka. Nakon što smo objavili tužnu priču ovog samohranog oca iz Bolfana koji živi s desetogodišnjim sinom Lukom, kojeg je prije pet godina napustila majka, dobri ljudi uplatili su im nešto više od dvije tisuće kuna na žiro-račun otvoren pri Privrednoj banci Zagreb, broj 2340009-3212220960 (s naznakom za Luku i Josipa Potočnika).

- Zahvalan sam za svaku pomoć, budući da ovih dana ponovno moram na operaciju tumora koji se ponovno javio - napisao nam je Potočnik, koji zbog bolesti nije u mogućnosti govoriti, već komunicira uz pomoć olovke i papira, odnosno telefona 098/137-9016, ali samo sms porukama.

Čestitajući Habušu na pobjedi, Horvat mu je zaželio puno uspjeha i sreće u realizaciji projekata

Zahvaljujući donaciji, Josipu i njegovom sinu neće biti hladno

Nadu da će uz pomoć dobrih ljudi uspjeti prebroditi životne nedaće koje su zadesile njega i njegovog sina kod Potočnika je pobudila i akcija članova Rotary kluba Varaždin-Jug koji su se odazvali na njegov apel za osiguravanje ogrjeva za zimu. Naime, ovih dana su mu, što vlastitim sredstvima, što uz potporu tvrtke koja je uskočila prijevozom, dopremili drva.

- Upravo pripremamo još neke humanitarne akcije, poput vrganijade na placu, te se nadam dobrom odazivu svih koji su spremni pomoći.

Prikupljena sredstva poslužit će, uz ostalo, i za stipendije za koje je natječaj objavljen na web stranicama www.rcvarazdin-jug.hr - ističe Nataša Cikač, predsjednica najmlađeg od triju varaždinskih Rotary klubova. (ikr)

Primopredaja vlasti u Gradu Na kraju listopada obveze Grada iznosile su 43, dok su potraživanja 54 milijuna, izvijestio je Horvat predajući dužnost Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nakon nedavnih prijevremenih izbora, Goran Habuš je u ponedjeljak preuzeo dužnost varaždinskoga gradonačelnika od Zlatka Horvata, dosadašnjeg zamjenika gradonačelnika s ovlastima gradonačelnika.

Istodobno, umjesto Horvata i Slobodana Mikca, zamjenici gradonačelnika su Natalija Martinčević i Vjeran Radelić.

„Podnošljivo“

Antonio i Emanuel, odmah su provjerili što je u pristiglim kutijama gradonačelnika Alojz Gredelj.

Upravo je gradnja još jedne prostorije uz kuću u kojoj bi roditelji svojim školarcima uredili sobu najveća želja osmeročlane obitelji. Njihov dom se, podsjećamo, sastoji od kuhinje i dnevne sobe uz koju se nalazi još jedna prostorija. U toj sobi na krevetima, poredanim jedan do drugog, trenutno spava njihovo šestero djece, dok Štefica i Josip spavaju na obližnjem kauču u dnevnoj sobi. Zbog skučenog prostora u kojem žive, njihovi školarci ne mogu pisati zadaću prije večer i. Supružnici su već počeli dograđivati sobu, no radovi su stali jer više nisu imali novaca.

- Nadam se da ćemo dobiti sve što nam je potrebno za nastavak započetih radova, a dobri ljudi već su nam po-

nudili i pomoć kod zidarskih radova. Sada se nadamo da će nas i vrijeme poslužiti narednih tjedana kako bismo mogli nastaviti s dogradnjom.

Suprug i ja najviše na svijetu želimo da već ovog Božića naši školarci budu u svojoj sobi – rekla je Štefica.

Bez namještaja Međutim, pitanje je hoće li se to doista i dogoditi. Osim što je treba tek izgraditi, obitelj Botković nema namještaj kojim bi je opremili.

- Već sam se na nekoliko mjesta raspitivala za rabljeni ormar, krevete i radni stol, međutim nisam ništa uspjela pronaći. Nadam se da će nam i sada pomoći dobri ljudi.

Stvarno bi nam ta soba puno značila i nadam se da će je naša djeca doista imati do Božića – rekla je Štefica.

ZA POMOĆ

!

Štefica i Josip Botković, Ves 45, Lepoglava, adresa je na koju možete uputiti pomoć ili nazovite redakciju 7Plus Regionalnog tjednika na 042/290 777

NOVA SOBA

!

Grad Lepoglava osigurat će građevni materijal. Pomozite i vi da školarci obitelji Botković svoju sobu dobiju do Božića

Prilikom primopredaje, sukladno zakonu, Hor vat je predao izvještaj o glavnim započetim, ali nedovršenim projektima te onima u planu, kao i trenutnoj financijskoj situaciji u Gradu Varaždinu.

- I u ovim uvjetima recesije, nasreću, imamo nekoliko kapitalnih objekata, poput podzemne garaže i nove škole T. Špoljar, a neki dan smo potpisali ugovor o dogradnji Kirurgije. Drago mi je da mogu ukazati na ovu dobru stranu u izvještaju gdje također navodimo nepodmirene obveze Grada Varaždina koje su na dan 31. listopada iznosile 43 milijuna kuna, dok su potraživanja 54 milijuna. Dakle, situacija je podnošljiva jer se obveze mogu izravnati. Po-

Stiže neovisna revizija Među prvim koracima, novi gradonačelnik najavio je razgovore s pročelnicima radi planiranja proračuna za iduću godinu. - Morat ćemo napraviti neovisnu reviziju za utvrđivanje dubinskog stanja, koja će biti temelj za proračun. Isto tako treba vidjeti koji su prioriteti. No nosni smo što ne napuštamo brod koji tone.

Varaždin je perspektivna sredina s dobrom poduzetničkom klimom i uvjeren sam da će to biti dobar poticaj za razvoj grada -istaknuo je Hor vat izražavajući nadu da njegovih tridesetak godina u Gradskoj vijećnici nije uzaludno potrošeno vrijeme, odnosno da su za grad Varaždin napravljene korisne stvari.

Otvoreno Čestitajući Habušu na izbornoj pobjedi, Horvat mu je zaželio puno uspjeha i sreće u realizaciji projekata koji se nisu stigli dovršiti ili nisu mogli, a kako bi Varaždin i dalje bio primjer i u medijima prepoznat po dobrim stvarima.

- Izuzetno sam zadovoljan što smo primopredaju napravi-

svi ovi započeti projekti o kojima je govorio Zlatko, naravno, moraju se nastaviti dalje - naglasio je gradonačelnik Habuš te najavio novi susret s novinarima za srijedu kada bi, uz ostalo, trebala biti poznata područja za koja će biti nadležni njegovi zamjenici. li sukladno zakonu, ali i kulturi.

Izuzetna mi je čast preuzeti dužnost gradonačelnika od čovjeka koji je zaista obilježio varaždinsku politiku zadnjih tridesetak godina i dao neizmjeran doprinos da imamo Varaždin kao grad koji je jedan od najpoželjnijih za život.

Stoga mu iskreno želim puno zdravlja i sreće ma gdje ga odveo životni put. Preda mnom i zamjenicima je 18 mjeseci za ostvarenje obećanog, dakle upravljane Gradom transparentno i otvoreno prema svim prijedlozima i dobronamjernim kritikama - rekao je Habuš, nakon čega je postavio tablu Srebrni cvijet Europe na gradsku vijećnicu zajedno s Horvatom kao „izraz poštovanja prema donedavnom zamjeniku i njegovom radu zadnjih 30 godina“.

IMENOVANJE Nova predsjednica Županijskog suda u Varaždinu

S. Hrupek-Šabijan nakon I. Mastena Snježanu Hrupek-Šabijan imenovao je DSV za predsjednicu Županijskog suda u Varaždinu.

Tako je ovaj sud, koji je nakon spajanja sudova četvr ti po veličini u Hrvatskoj, napokon dobio prvog čovjeka, i to nakon godinu i pol te dva natječaja.

Iako je Ivanu Mastenu istekao drugi četverogodišnji mandat predsjednika Županijskog suda u veljači 2010., tek je u to vrije-

me raspisan natječaj za novog predsjednika, a ne ranije, kako je određeno zakonom. Budući da je taj natječaj ubrzo poništen zbog spajanja sudova, Masten je kao v. d. predsjednika ostao na čelu suda do listopada.

Možda bi i dulje, da nije morao otići u mirovinu zbog 70 godina života, pa je vođenje suda preuzeo Zlatko Lodeta kao v. d. predsjednika.

S obzirom na to da je počekom godine varaždinski Županijski sud postao nadležan i za područje općinskih sudova u Čakovcu, Koprivnici i Križevcima, raspisan je drugi natječaj za predsjednika. Javilo se troje varaždinskih sudaca: Stanka Vuk-Pintarić, Franc Harapin i Snježana Hrupek-Šabijan, od kojih je potonja dobila najveći broj bodova.

4

Aktualno

8. studenoga 2011., br. 390

OTKRIVAMO Točno određeno koliko svećenici iz bisk

Sedam dana

Sprovod 300, misa 50 kuna

Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Profiteri i kazne 1.11.

Trebalo ih je odmah izbaciti iz eurozone, poručuju Grcima razočarani i bijesni u EU nakon najave referenduma o paketu pomoći. Isti osjećaji vjerojatno i kod Kosor, ali prema DORH-u. Bajić, međutim, odbacuje navode da se uključio u predizbornu kampanju te ističe da istraga protiv HDZ-a nije politički motivirana, već se temelji isključivo na - zakonu.

J Svi svećenici dužni su pridržavati se Taksovnika biskupija Zagrebačke crkvene pokrajine u koju spadaju Varaždinska, Zagrebačka, Sisačka i Bjelovarska biskupija te Križevačka eparhija. Taj Taksovnik na snagu je stupio još 1. siječnja 2001. godine

2.11.

Prihvatite mjere štednje ili nećete dobiti novac, ultimatum je MMF-a i EU-a Grčkoj koja samo za plaće radnika u javnom sektoru treba od EU osam milijardi eura. Puno i nama treba, ali vremena: uhićen Boljkovac, bivši ministar policije i prvi partizan osumnjičen za ratne zločine nakon 1945.

3.11.

Nisam ratni profiter! Čovjek od povjerenja Hypo banke bio je Granić, tvrdi Sanader kojemu je počelo suđenje u aferi Hypo. Na sudu bi mogao završiti i slučaj Kamensko, odnosno neki od junaka pretvorbe među kojima i medijski mogul. No (spektakularnih) privođenja nema. Nije Zagreb Varaždin.

4.11.

Grčka vlada (zasada) ostaje, a Italija prihvaća MMF, koji nakon Linića nije stran ni Čačiću, koji je spreman u koncesiju dati autocestu. No to neće biti potrebno, ako je za vjerovati Kosor koja navodi rast BDP-a, izvoza, trgovine na malo i dobiti poduzetnika…

5.11.

U Cannesu okupljanje skupine G20 prošlo bez osobitih zaključaka. Europa će, upozorava Merkel, trebati desetak godina za oporavak. Njega neće dočekati slovensko građevinarstvo koje je – nestalo. Navodno (i) zbog kriminala većeg nego u Hrvatskoj. Teško: pod povećalom USKOK-a i Adlešič, bivša bjelovarska gradonačelnica…

6.11.

Bivši radnici KIO Keramike, po uzoru na kolege iz Đakovštine, najavljuju dolazak u Zagreb po otpremnine, šibenski HDZ proziva Čačića zbog Coningova neplaćanja sudske nagodbe, a čelnike zemalja G20 zbog noćenja od - 37 tisuća eura!

7.11.

Šutnuli ste Čehoka, poručio Bauk HDZ-ovcima nakon (još jednog) skidanja imuniteta bivšem varaždinskom gradonačelniku, ovaj put u slučaju Mercator, a Sanderu potvrđena (i) optužnica za 10 milijuna eura mita za sramotnu predaju INA-e Mađarima. Nastavak suđenja u aferi Spice pokazuje kako je za dolazak u NO Podravke bilo dovoljno biti - osobna liječnica političara.

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek

GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

- Zašto je naš župnik iz Vinice na proštenje na blagdan sv. Ane 26. srpnja svetu misu naplaćivao po 130 kuna ako u svim susjednim župama iste mise naplaćuju 50 kuna?

A sprovod košta 600 kuna kao nigdje drugdje – pitao je čitatelj iz Vinice (podaci poznati redakciji) u pismu koje je uputio u našu redakciju pitajući se postoji li u Varaždinskoj biskupiji netko tko određuje cijene.

Crkvena pokrajina Visina taksi za mise, sprovode ili vjenčanja vrlo je jasno određena, ali se u javnosti o tome vrlo malo zna. U Varaždinskoj biskupiji su potvrdili da se svi svećenici moraju pridržavati Taksovnika biskupija Zagrebačke crkvene pokrajine, koji vrijedi za sve biskupije Zagrebačke metropolije. U tu metropoliju, uz Zagrebačku, Sisačku i Bjelovarsku biskupiju te Križevačku eparhiju, spada i Varaždinska biskupija.

Prema Taksovniku, koji je stupio na snagu još 1. siječnja 2001., stipendij za recitiranu (tihu) misu iznosi 50 kuna, a stipendij za pjevanu misu 130 kuna. Kad je u pitanju Vinica, čitatelj navodi da se misa na proštenje naplaćivala 130 kuna, ali bi to bilo prema Taksovniku s obzirom na to da je ta misa bila pjevana, a ne tiha.

Taksovnikom je određeno da se sprovod naplaćuje 300 kuna, a vjernik iz Vinice navodi da njihov župnik sprovod naplaćuje 600 kuna. Što ako se svećenici ne pridržavaju Taksovnika?

Ima li ograničenja?

- Navedeni taksovnik jedini je važeć i u sv im župama Zagrebačke crkvene pokrajine te su svi svećenici dužni pridržavati ga se. Koliko mi je poznato, u našoj, Varaždinskoj biskupiji nema ne-

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

Biskup Mrzljak: Koliko mi je poznato, u našoj biskupiji nema većih nepridržavanja propisanih taksi

kih većih nepridržavanja s U toj jednoj nakani običobzirom na Taksovnik. „Ne- no se spominje više imena pridržavanja“, ako ćemo to pokojnika. No u posebnim tako nazvati, uglavnom se okolnostima, kada u nekoj odnose na smanjivanje taksi župi svećenik zbog velisiromašnim strankama kog broja vjernika te nenaplaćivanju nekoji žele svetu žno: a v kih propisanih taksi misu na svou n a v je posve siromašnim za p u ju određenu je a v strankama – odnakanu, ne kak misu, , taksa je može tome govorio je mons. u lj je Mrzljak. udovoljit i d ne si 130 na No čitatelj iz Vinačin da a, izno š i v nice ima još dvojbi: za svaku nauna k navodi da je na blagkanu slavi podan sv. Ane župnik služio sebnu svetu misu, misu za 15 pokojnika. Postoji dopušteno je da za li ograničenje vezano uz to u jednu svetu misu primi više spomen za koliko pokojnika priloga. Takva misa se slavi svećenik može služiti jednu po tzv. kolektivnoj nakani i svetu misu? potrebno je da se javno ob- U redovitim slučajevima znani dan, mjesto i sat kad svećenik slavi svetu misu na će se takva misa slaviti te da jednu određenu nakanu za su oni koji daruju misne prikoju prima misni stipendij. loge upoznati da se radi o toj

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

kolektivnoj nakani – navodi mons. Mrzljak.

Dodaje da i kod svete mise s kolektivnom nakanom svećenik ima pravo zadržati za sebe samo jedan stipendij, dok ostale priloge treba predati ordinariju koji će je namijeniti u svrhe koje su određene u pravu.

- Svakako želim napomenuti kako je svaki župnik dužan nedjeljom slaviti jednu svetu misu pro populo (tzv. župna misa) – za narod Božji koji mu je povjeren te za tu misu on ne prima stipendij. U drugoj misi župnik može uzeti pojedinačnu misnu nakanu te, ako se radi o pjevanoj misi, ima pravo na stipendij od 130 kuna. No i od tog iznosa jedan dio ide kao nagrada orguljašu te jedan dio i za crkvu – navodi mons. Mrzljak.

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

8. studenoga 2011., br. 390

kupije smiju naplatiti misu ili vjenčanje

KOLIKO DATI?

Sve je stvar dogovora U svakoj župi Varaždinske biskupije različito je uređeno pitanje davanja novčanih priloga prilikom blagoslova kuća, a neki župnici još uvijek traže točno određeni iznos. Je li to sada cjelovito riješeno na području cijele biskupije?

- To pitanje je dosta kompleksno te ga je teško riješiti na način koji bi se onda nametnuo kao neko cjelovito rješenje za pod-

CRKVA

Taksa ne ide svećeniku

!

Najavljivalo se da Crkva ulazi u sustav PDV-a, pa će svećenici za neke usluge izdavati račune, ali ne za mise zadušnice, krštenja, sprovode i ostalo. Je li se to počelo primjenjivati? - Crkva je u sustavu PDV-a od samog početka tog sustava te ona redovito plaća PDV na sve usluge i sve djelatnosti koje se obavljaju sukladno državnim zako-

nima. No u sustav PDV-a nisu uključeni sakramenti i blagoslovine. To je razumljivo budući da se tu ne radi o „uslugama“ koje Crkva naplaćuje i na kojima Crkva zarađuje – odgovorio je mons. Josip Mrzljak.

Pojašnjava da su vjernici dužni kod primanja nekih sakramenata dati određenu taksu, no to se ne smije poistovjetiti s plaćanjem svećeniku za podjeljivanje sakramenta.

- Taksa ne ide svećeniku, nego u župnu blagajnu te ona zapravo služi za pokrivanje drugih troškova - navodi.

ručje čitave biskupije. Svaka župa ima svoje župno ekonomsko i pastoralno vijeće. Ta vijeća zajedno sa župnikom odlučuju o aktivnostima župe, kako na pastoralnom tako i na ekonomskom planu. I oni zajedno pokušavaju uskladiti potrebe župe s materijalnim mogućnostima župljana te u skladu s time donose neke odluke – navodi varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Dodaje da su neki određeni iznosi koje župnici često „traže“, pogotovo u vrijeme blagoslova kuća, plod upravo tog zajedničkog razmišljanja župnika i župnih vijećnika, no to nikad ne ide u smjeru da se svakoga prisili da baš toliko mora dati.

To je više kao neka preporuka, a svatko neka onda da sukladno svojim mogućnostima i svojoj savjesti.

TAKSOVNIK BISKUPIJA ZAGREBAČKE CRKVENE POKRAJINE

I. SVETE MISE a) Stipendij za recitiranu misu 50,00 kn b) Stipendij za pjevanu misu 130,00 kn c) Gregorijana 2.000,00 kn

II. VJENČANJE a) Vjenčanje s obavljenim “postupkom za ženidbu” i poukom 300,00 kn b) Dopuštenje za sklapanje ženidbe izvan vlastite župe (kan 1115) s obavljenim “postupkom za ženidbu” i poukom (otpusnica) 250 kn c) Dopuštenje za sklapanje ženidbe izvan vlastite župe (kan 1115) bez pouke i “postupka za ženidbu” (otpusnica) 50,00 kn d) Vjenčanje zaručnika iz druge župe (samo vjenčanje bez “postupka” i pouke) 100,00 kn

III. SPROVOD a) Sprovod iz mrtvačnice 300,00 kn b) Misa 50,00 kn

IV. SVETA POTVRDA 100,00 kn V. KANCELARIJSKE TAKSE a) Potvrde, posvjedočenja (o krštenju, krizmi i ženidbi) 10,00 kn b) Krsni list, vjenčani list, smrtni list 30,00 kn

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

8. studenoga 2011., br. 390

OTVORENO Prof. dr. sc. Ivica Kostović, akademik, predsjednik Zak

Zaklada za znanost J Najmanje je poznato što čini bit

čovjeka. Time se bave humanističke znanosti, ali i neuroznanost. Zašto? Jer mi o svemu znamo, a najmanje o čovjeku Piše: GORDANA IGREC

Povodom 10 godina rada Hrvatske Zaklade za znanost, za Regionalni tjednik razgovarali smo s njezinim predsjednikom, redovitim sveučilišnim profesorom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, direktorom Instituta za mozak i akademikom prof. dr. sc. Ivicom Kostovićem. Primarna znanost kojom se prof. dr. sc. Ivica Kostović od 1968. godine bavi je neuroznanost. Mnogi će se prof. dr. sc. Ivice Kostovića prisjetiti kao ratnog ministra znanosti, obrazovanja i športa, ali i kao potpredsjednika ratne Vlade i potpredsjednika Hrvatskog sabora. Nakon političkog angažmana, prof. dr. sc. Ivica Kostović nije aktivan član HDZ-a i danas je isključivo posvećen znanosti, njezinom unapređivanju, projektima, radu Hrvatske zaklade za znanost i mladim znanstvenim kadrovima.

Naklada Kako je i kada osnovana Hrvatska naklada za znanost?

Hrvatska naklada za znanost, koja se zvala Nacionalna zaklada za znanost, osnovana je kao jedan ambiciozan projekt tzv. Račanove vlade 2001. godine na inicijativu ministra Kraljevića.

Kojim je f inanc ijsk im sredstvima ona osnovana?

Izdvojena su značajna sredstva iz proračuna i iz Fonda za zapošljavanje.

Originalna ideja nikad nije zaživjela, a ta je da od svake privatizacije dio automatski ide u Zakladu i na taj način se osiguravaju sredstva, jer što znači privatizirati, a ništa ne ulagati u istraživanja?! I to nije pobijedilo. Međutim, ta sredstva su bila dovoljna za to što radi Zaklada.

Kako se, međutim, Zaklada danas financira?

Danas je to drama. Iako novi zakon i dalje predviđa financiranje iz proračuna, nisu predviđena nikakva sredstva. Mi imamo nula novaca za iduću godinu, ali imamo sredstva da dovršimo ugovorene projekte.

Situac ija je t im teža što Ministarstvo nije raspisalo nove natječaje. I sad, za ovih par projekata koje ćemo mi financirati sad je ogroman interes, jer petu godinu za redom nema novih projekata. Prema tome, jednog će se

dana postaviti odgovornost kako se mogao zapostaviti rad Zaklade.

Jeste li zadovoljni odjekom o radu Zaklade za znanost?

Ne, ja sam nezadovoljan.

Koja je funkcija Zaklade?

Da daje potporu izvrsnim projektima u znanosti. Znači primijenjenoj znanosti i razvitku visokog obrazovanja, preko znanosti i preko ob-

“

nezadovoljan sam odjekom o radu Zaklade za znanost razovanja. To bi trebao biti glavni instrument za potporu znanosti u Hrvatskoj.

No, jeste li vi zadovoljni statusom znanosti i znanstvenika u nas?

To je potpuno jasno da nisam. Nije problem samo novac. Ima novca za kojekakve paraznanstvene projekte koji idu pod formom znanosti. Izmišljaju se kojekakvi programi poput Europe za koje mi nemamo novaca.

Ne možemo mi konkurirati velesilama s ogromnim proračunima u svemu. Dakle, to je druga stvar. Treća: nema novih projekata. Znanstvenici su primarno zainteresirani za istraživanje. Jasno, oni bi si željeli osigurati elementarni opstanak. Sad, s plaćama ne možemo biti nezadovoljni zato jer su oni komparabilne.

Odljev mozgova A kako onda gledate na fenomen “odljeva mozgova”?

Zaklada je kod nas razvila fenomen “priljeva mozgova”, što znač i da su se mladi lni socija talentirani aju i m i l j u d i ko j i život nagone su vani uni, majm ve druge post igli s ju a neke reim on za je, nag želju da zultate n i t o v ži te, mogli uz udeš nje vrs potporu država dobije, da b je o Zaklade o o t t se neš foru... Ali š v r at i t i u u kom žnije u biti Hr vat sku.

Međutim, to najva a? nije dovelo do čovjek željenog rezultata zato jer ljudi kod povratka traže uvjete istraživanja koji su komparabilni onima vani! Prema tome, znanstvenici su uglavnom nezadovoljni ako nemaju uvjete Prof. dr. sc. Ivica Kostović

Intervju tjedna

8. studenoga 2011., br. 390

7

klade za znanost, sveučilišni predavač s Medicinskog fakulteta...

t više nema novaca za istraživanje i ako vide da sredstva koja su namijenjena za znanost nisu preko pravog sustava vrednovanja dodijeljena i distribuirana.

Treniranje mozga Je li ljudski mozak evoluirao?

To je najveći problem. To je teško egzaktno istražiti.

Međutim, sama činjenica da nas svega jedan posto gena razlikuje od čimpanze ili da mi imamo manje gena od zlatne ribice pokazuje da je u tih nekoliko mutacija koje su se dogodile prije 200 tisuća godina kad je počeo govor i stvarne kognitivne funkcije homo sapiensa, mozak dramatično evoluirao. Ne dramatično, nego to je takav kvalitativan skok koji se može samo objasniti mutacijom. Da li je evoluirao u zadnjih 100 tisuća ili 10 tisuća godina, to je teško odgovoriti. Da li je mozak pr ije 10 tisuća godina u Mezopotamiji bio drugačiji nego naš? To je teško reći.

n

akon 65. godine života izuzetno je bitna aktivnost i to mentalna i fizička Mozak adolescenta nije isti kao mozak odraslog čovjeka od 28 godina! Dakle, ne samo evolucija nego dramatične promjene tijekom života su zakon prepoznat kao jedno od glavnih otkrića neuroznanosti. U stoljeću uma to je glavno otkriće!

Koliko prostora, međutim, još ima neiskorištenog kad je riječ o funkcionalnosti ljudskog mozga? Ili, koliko je mozak još neiskorišten?

Mozak ima odliku paralelnog procesiranja. Nisu

svi neuroni aktivni, ali taj je postotak postao beznačajan nakon otkrića zadnjih pet godina da je jednako važan tzv. default, dakle, aktivnost mozga koja nije vezana uz niti jedan zadatak.

A može li se mozak trenirati?

Prije pet godina na jednom kongresu neuroznanstvenika u SAD-u, na koji dođe oko 35 tisuća ljudi, bila je predstavljena studija nekolicine znanstvenika u kojoj je apsolutno dokazano da nakon 65. godine života, kad individualno neke sinapse počinju biti neaktivne ili se povuku, izuzetno je bitna aktivnost i to mentalna i fizička aktivnost! Jedinstvo mozga i tijela postoji!

OSOBNO

Neuroznanost

Sustavi Dakle, imate senzomotorički dio, emocionalni sustav i kognitivni. Znači, za svaki od njih je drugi set aktivnosti. Ali prvi je put pokazano da mozak one sinapse koje se ugase može još na neko vrijeme zadržati. A neki ljudi su sretni i individualno, uopće nema pada broja sinapsa i kontakata i oni zadržavaju vitalnu moždanu aktivnost do kasnih godina. Mogu i do 90. godine. Jasno da tjelesna aktivnost i oni dijelovi mozga koji su vezani za senzomotor iku slabe.

Normalno, neću reći da je spretnost ruku od čovjeka od 90 godina ista kao i ona od 30 godina. To je isto starenje. Ali ako je on aktivan, taj se proces uspori. Dakle, ne mogu ga zaustaviti, ali ga mogu usporiti. Zaključak je: aktivnošću se neke sinapse stabiliziraju i to je znanstveni temelj ovoga što ste vi rekli. Samo je pitanje gdje je granica. To ima granice.

A granica je genetski potencijal. Uopće, koliko ti tih spina i sinapsa možeš imati?

Genetska sklonost agresivnosti Kako mozak reagira na bezgraničnu količinu informacija vezanih uz agresivnost, koja dolazi s elektroničkih medija, interneta i ostalih medija?

Vrlo nepovoljno. Pr iče o agresivnosti, to je sve zakašnjelo. Kad ti počneš u gimnaziji suzbijati agresivnost, to je sve zakašnjelo.

Zato jer je taj sustav emocionalni, prve interakcije s okolinom su ključne u prvim godinama života. I tada je ključan odgoj. Danas se pedagoški termini nazivaju: utjecaj majke i okoline na emocionalni razvitak djeteta koji može imati biološke efekte. Dakle, ti možeš blagim utjecajem majke

i okoline neku sklonost agresiji potpuno ublažiti ili eliminirati. Sada je više nego ikad odgovornost na predškolskom obrazovanju, odgojiteljima, obitelji i društvu. Postoji genetska sklonost agresivnosti, znači netko je agresivan, eksplozivan, ali se to može ublažiti.

Tako da je rani odgoj važan.

Najbolji trening: uzmemo nekog vrhunskog tenisača.

Ako ne trenira mjesec, dana već nije u formi. A znate što je forma? Forma je samo aktivnost korteksa i svih izvršnih organa u zadanom trenutku. Ne govor im o metaboličkom i fizičkom, ali u smislu mozga: spretnost, koordinacija, to je sve u mozgu. Prema tome: u sportu će za postizanje rezultata sve važniji biti psiholozi i neuroznanstvenici.

Što je s moždanim bolestima? Kako mi kao nacija stojimo s cerebralnim oboljenjima?

dovoljno da su glavni teret zdravstva neurološke i duševne bolesti. Europa je napravila studiju u kojoj je pokazala da je to 35 posto svih opterećenja zdravstva.

Kad se o tome govori, najveći broj kreveta su okupirali kronični duševni bolesnici.

Najduži život i opterećenje imaju bilo cerebralne paralize ili oštećenja u razvitku, ili u odraslih osoba moždani udar, ili neurodegenerativne bolesti.

n

ajveći broj kreveta kod nas okupirali su kronični duševni bolesnici

Ja sam zabrinut samo zato jer kod nas nisu prepoznali

Kakva će situacija u znanosti biti kad uđemo u EU? Biti će možda bolje što će neka naša grupa biti nositelj projekta, a do sada smo bili samo suradnici. Bit će bolje što će se iz infrastrukturnih fondova moći dobiti velika pomoć. Ali to su kampusi ili instrumenti.

To nije novac za istraživanje nego za infrastrukturu. Što će ti infrastruktura ako nemaš novac za istraživanje?

No mora li znanstvenik gledati samo vlastitu dobit ili i na dobrobit zajednice?

Ja uvijek kažem mladima: “Ako ti je jedini cilj u životu uspjeh u znanosti, nemaš što tu tražiti! Ali ako imaš dodatne ciljeve, primjerice, domoljublje ili obiteljske vrijednosti, onda znaj da su ti uvjeti pet puta sada bolji nego što su meni bili, a odlaziš!” Znači, taj materijalizam, to će nas uništiti.

Vi se bavite neuroznanošću. Što se u ovom stoljeću, ali i u proteklom revolucionarno dogodilo u neuroznanosti?

Prvo, ja bih rekao da najviše fascinira mogućnost da se sve vizualizira. Znači, vizualizacija fizioloških funkcija od razine stanice ili membrane do cijelog sustava složenog kakav je ljudski mozak sa svojim emocionalnim, senzoričkim i kognitivnim dijelom.

Jeste li zadovoljni suradnjom psihologije, psihijatrije s neuroznanošću?

Djelomično. Jer vidite, još uvijek su u svijetu, pa i kod nas,u oni biološki orijentirani psiholozi i oni klasični. I jedni i drugi su važni. I oni trebaju što više surađivati.

IZDVOJENO Ne znamo koja je biološka podloga svijesti, stoga ne možemo sve do kraja protumačiti

Mozak prije smrti ispušta snažan vrisak?

Kako komentirate spoznaju američkih znanstvenika koji su došli do fiziološkog dokaza o izvantjelesnim iskustvima ljudi na samrti ili onih koji su bili vrlo blizu smrti, da, naime, “mozak prije smrti ispušta snažan vrisak”?!

Pr vo, onaj tko umre je umro, a onaj tko se vrati - taj je bio u komi. Gotovo sam siguran da je to jako bitno područje istraživanja, jer rekao sam da postoji jedinstvo biološke strukture s onim što mozak radi, a to je spoznaja,

svijest i tako dalje. Kako mi još do kraja ne znamo koja je biološka podloga svijesti, onda takva iskustva ne možemo do kraja protumačiti.

Nemoguće je simulirati situaciju kada netko ulazi u komu, pa ga ti brzo staviš na EEG. Ali ljudi su imali i opisali iskustva - to je na neki način odvajanje svijesti od nečeg fizičkog, što je dramatično. Slično iskustvo imate u snu kad imate dojam da ste vi na jednome mjestu, a tijelo na drugome mjestu.

Moguće je da u tom trenutku polusvijesti ili gubitka svijesti

taj dramatični krik postoji.

Spoznaje su išle u tom smjeru što će biti važno u sudskom smislu. Ja sam tvrdio, a i to se u svjetskim razmjerima potvrdilo, da ljudima nakon kome koji ne reagiraju na bol očito njihov mozak može reagirati. Čovjek je, primjerice, proglašen da je u komi, a ti ga pitaš je li dobro. Njegov mozak na to reagira! Nije dakle, mrtav u smislu pokopa, nego je u dubokoj komi – vegetira.

Mozak u stanju polukomatoznog stanja može reagirati. I sudski će biti važno rečeno

da taj čovjek može patiti. Jer kad patiš, pati tvoj mozak.

Znači, vraćamo se na jedinstvo mozga i organizma i na jedinstvo nečeg što je materijalno i nečeg što je rezultat svijesti i gdje nastaje um. Ja ne govorim o filozofskom tumačenju uma.

Ali sama činjenica da bez mozga nema kognicije, nema svijesti je egzaktni dokaz da je to povezano. To nije paramedicina. To je područje u kojem za sada nema dizajniranog pokusa u kojem bi se dokazalo što se događa. A

nema jer niti podloga svijesti nije do kraja riješena. Primjerice, mi ne znamo podlogu anestezije. Ne znamo što se s mozgom događa u postupku anestezije. Zato se zove stoljeće uma. Najmanje je poznato što čini bit čovjeka.

Time se bave humanističke znanosti, ali i neuroznanost.

Zašto? Jer mi o svemu znamo, a najmanje o čovjeku. Što to čini bit čovjeka? Socijalni život imaju i majmuni, nagone imaju sve druge životinje, nagon za održavanje vrste, želju da se nešto dobije, da

budeš u komforu... Ali što je najvažnije u biti čovjeka?

Tu se vraćamo na ono je li mozak evoluirao u zadnje vrijeme. A ja vam kažem da je drugačiji, jer je kulturno naslijeđe okoline, utjecaj okoline u biti drugačije.

Dakle, na pitanje je lako odgovoriti. Mozak jest drugačiji! Svi problemi koje danas čovjek sreće opisani su u Bibliji. Sigurno od biblijskih vremena do danas nije bitno evoluirao mozak! Iako je to teško dokazati. Ali je drugačiji.

8

Život

8. studenoga 2011., br. 390

ODJECI Vjernici iz Biškupca ogorčeni izjavama novog župnika vlč. Damira Kovačića

Župljani: Na Malu Gospu stigao mikser s betonom!

J Župljani su još 10. listopada zatražili od Varaždinske biskupije pokretanje postupka za smjenjivanje vlč. Kovačića Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Župnik laže. U ove dvije riječi mogu se sažeti reagiranja vjernika iz Biškupca koje su ogorčile izjave vlč. Damira Kovačića koje smo objavili u prošlom broju.

- Odbacujemo neistinite tvrdnje župnika i njegovo omalovažavanje svih nas. Priznaje sve što se u župi događalo, ali izvrće činjenice – potreseno nam je rekao župljanin, koji je želio ostati anoniman. Podsjećamo, pastoralnu skrb o župi velečasni je preuzeo krajem kolovoza, a početkom rujna već je šokirao vjernike.

Izvrće činjenice Međutim, vlč. Kovačić je ustvrdio da na Malu Gospu, 8. kolovoza, nije betonirao u župnom dvoru, a da svetu misu prijepodne nije služio zato što se ravnao prema prošloj godini. Župljane su te njegove izjave zaprepastile.

- Cijeloga prijepodneva u župni dvor su toga 8. rujna

pristizali radnici, čulo se kako “štemaju”, nose ljestve... I ne samo to. Pred župni dvor je stigao i mikser s betonom koji se, koliko ja znam, mora upotrijebiti u roku od nekoliko sati.

Samovolja Ako nije betonirao, gdje je onda završio beton koji je bio naručen? Na moju veliku žalost, župnik ne govori istinu. Laže i kada kaže da misu prijepodne nije služio, jer se ravnao prema prošloj godini. Lani je misa bila služena prijepodne – rekla je Marija Bais, umirovljenica koja živi blizu crkve u Biškupcu. Župljani su od Varaždinske biskupije u dopisu od 10. listopada zatražili pokretanje postupka za smjenjivanje s dužnosti vlč. Damira Kovačića i to zbog “zanemarivanja pastoralnih dužnosti, narušavanja međuljudskih odnosa te zbog neovlaštenog postupanja pri upravljanju župnom

Odgovor Biskupije - Ordinarijat Varaždinske biskupije primio je vaš dopis od 10. listopada. Zahvaljujemo što ste nas upozorili o nekim problemima u župi Biškupec i na podsjećanju da je “u upravljanju biskupijom biskup dužan voditi brigu o služenju Božjem narodu koji mu je povjeren”. Napominjemo da je uz to biskup dužan voditi brigu i o zdravlju svojih svećenika i u svojim postupcima služiti se kanonskim pro-

pisima kako navodite, ali još više služiti se evanđeoskom i bratskom ljubavlju prema svojim svećenicima. Biskup je ovih dana razgovarao s vlč.

Damirom Kovačićem i pokušat ćemo riješiti probleme na dobrobit župnika, župljana i cijele Crkve – navedeno je u odgovoru koji je potpisao generalni vikar Varaždinske biskupije Ivan Godina, koji su župljani iz Biškupca primili prošli tjedan.

U SAKRISTIJI

“Bacao misno ruho, ali se nije ispričao” Da je maramom gađao dvije žene u sakristiji, vlč.

Damir Kovačić je potvrdio. No Štefanija Erdelja, koja je bila u sakristiji toga 11. rujna prije rane svete mise, navodi da je župnik netočno opisao događaj. - Dvije starije gospođe su sjedile na klupi u sakristiji i šaputale, a župnik je došao iz crkve i išao prema njima: “Pssst!”

Nisu ga pretpostavljam ni čule, a on je prema njima bacio humeral. Budući da je baš krenuo obući misno ruho, još je dobacio da neka se gospođama doda haljina, jer će one služiti misu. Izašao je, vratio se nakon 10-ak minuta, ali se nije ispričao. Od toga dana više ne idem na misu u našu crkvu – ispričala je gospođa Štefanija. O tome da je župnik razbacivao misno ruho, obaviještena je i Varaždinska biskupija.

imovinom”.

U prilogu su odaslali popis na kojem su imena i potpisi 20 župljana koji su suglasni s pr ijedlogom. U dopisu je navežupnik i den još jedan rkv incident koji je po c n 10 ja se dogodio m a t , palio na večernjoj edom r a z a misi na Malu a dan z zbor Gospu. grdio me - Za vrijeme ij r v e mise, kod pje. mise.. vanja, župnik je prekinuo pjevače i počeo ih grditi neka prestanu ako ne znaju pjevati – upozorili su vjernici Biskupiju. No nije to sve. - Župnik je zatečen da je po cijeloj župnoj crkvi palio tamjan, što je kontinuirano činio deset dana. Tim svojim postupkom zagađivao je prostor, jer je poznato da tamjan ostavlja prašinu koja se taloži na predmetima u crkvi – naveli su.

Sve ih žalosti što je biškupečka crkva iz tjedna u tjedan sve praznija, jer se župnik, navode, ponaša samovoljno, ne uvažava nikoga i izjavljuje da mu nisu potrebni ni ministranti ni ostali suradnici.

Bilješke vjernika iz Biškupca uz tekst objavljen u prošlom broju

ŽUPNI DVOR Radove nije odobrilo Župno pastoralno i ekonomsko vijeće

Od Biskupije zatražili istragu!

- Posebno treba istaknuti činjenicu da Ordinarijat nije reagirao na vrijeme i poduzeo mjere da se zaustave radovi na župnom dvoru iako su mnogi vjernici i telefonski reagirali na postupak župnika – navedeno je u dopisu župljana Biškupca koji je poslan u Varaždinsku biskupiju.

U dopisu, koji je potpisao župljanin koji ne želi da se njegovo ime javno objavljuje, navedeno je da bi radove, koji su u župnom dvoru započeli 8. rujna, trebalo smatrati nelegitimnim.

- Za radove ne postoji odobrenje Župnog pastoralnog i ekonomskog vijeća niti je to vijeće do danas upoznato o

ž

upljani: nitko ne zna koliko će radovi koštati i tko će ih platiti kakvim je radovima riječ, u kojem opsegu se izvode i koja je njihova cijena. Nije upoznato ni s time postoji li kakva stručna dokumentacija i elaborat o

unutrašnjem uređenju, jer se radi o povijesnom i kulturnom spomeniku župe, pa je stoga upitna i kvaliteta radova koji se obavljaju. Rezultat iznijetog pretpostavlja da se radi o devastaciji unutrašnjosti župnog dvora u cjelini. Šteta koja time nastaje za župu je ogromna, a pritom se ne zna tko je radove naručio, za koga i u koju svrhu, kao ni tko će te radove financirati – navedeno je.

Upozoravaju da je župnik odgovorio da se vjernike ne tiče što radi u dvoru, jer se radi o njegovom privatnom stanu.

- Ovakav odgovor u najmanju ruku implicira župnikovo osnovno nepoznavanje crkvenog prava. Naime, poznato je da su svi građevinski objekti župe vlasništvo Biskupije, dok župniku pripada pravo korištenja i upravljanja tim dobrima za vrijeme vršenja službe u župi, a sve to opet na dobrobit župe i Biskupije – piše u dopisu.

U njemu predlažu da biskupijske službe provedu istragu o devastaciji župnog dvora na način da imenuju posebno povjerenstvo.

8. studenoga 2011., br. 390

Oglasi

9

10 Život

8. studenoga 2011., br. 390

ISTRAŽUJEMO U Varaždin konačno dolazi Cinestar! Ima li nade za varaždinsko kino Gaj?

Posljednji udarac kinu Gaj - otvorenje Cinestara J Sjedenje satima u kino dvorani koja je više muzejska nego funkcionalna nije više po mjeri građana. Filmove

sve češće odlaze gledati u Zagreb i Čakovec Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Problemi s vlasništvom i nemogućnost pokrivanja troškova razlozi su koji su doveli do gašenja dvaju varaždinskih kina - kina Kult i kina Dom. Preostalo je još kino Gaj, koje bez promjena stoji već više od deset godina. I dok se čeka odluka o njegovoj sudbini, Cinestar je najavio službeni dolazak. Kino koje je osvojilo srca masa otvorit će krajem prosinca svoja vrata u varaždinskom Lumini centru.

Ostaje pitanje hoće li njegovo otvorenje biti trenutak koji će zapečatiti sudbinu kultnog kina u našem gradu.

Nedostaje publike Činjenica je da su nekadašnju kino euforiju u Gajevoj ulici zamijenile godine kada su učestale postale situacije da se projekcije otkazuju.

Rijetki nostalgičari potužili su se da i desetak minuta prije projekcije nije bila prodana ni jedna karta. Te navode potvrdila nam je i ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta, Mirjana Premuž.

- Generalno, posjećenost kina, uz pojavu novih medija, posljednjih godina pada.

Točno je da su neke projekcije znale biti i otkazane zbog nedovoljnog broja posjetitelja.

Ipak, posjećenost ovisi i o filmu. Zvučan naslov privuče i brojniju publiku. U deset mjeseci filmove je u kinu Gaj pogledalo približno sedam tisuća gledatelja – rekla je Mirjana Premuž.

Mnogi se ne bi složili da su to opravdanja za propadanje ovog prostora. Sjedenje satima u prostoru koji je, po mišljenju mnogih građana,

neadekvatan i prije muzejski nego funkcionalan nije više po mjeri građana, pa potrebu za gledanjem filmova zadovoljavaju na drugim mjestima, pa čak i u drugim gradovima.

Problem vlasništva?

14 godina prošlo je od posljednjih izmjena u Gaju. Odgovor na pitanje o neulaganju u taj prostor leži ipak ar Cinest i u kompliciranim i još u z a uvijek neriješenim dol i 3.

2 n i vlasničkim odnosid ž a Var ma. Problemi navučnim z ca sa n i cionalizirane imos ima i o r p naslov vine iz doba bivše m i k s film Jugoslavije zatekli drugim a su i ovaj objekt te jim više od deset godisadrža na Grad Varaždin vodi sudski spor oko toga. U njegovom trajanju, a i prije toga, izgubila se težnja Grada da ulaže u modernizaciju.

- U nacionalizirane objekte Grad, u pravilu, nije ulagao I bez konkurencije u Gaju su se počela gasiti svjetla sredstva za velika preuređenja. Obavljali su se samo svoj varaždinski prostor. Te vehitni popravci. Iako Grad čeri će uz specijalne projekcije još ima vlasnička prava nad obilježiti svečano otvorenje, prostorom koji je u postupku dok dan poslije kreće s redopovrata nac ionaliziranog vitim prikazivanjem. Šest kino vlasništ va, po konačnom dvorana s najmodernijom okončanju svih procesa oče- opremom i najnovijim filkuje se povrat nekretnine movima zasigurno će pažnju vlasniku – odgovor je Grada. s Gaja preusmjeriti još više.

Naime, zgrada u Gajevoj 1, Osim toga, među 150 naslova I dok aktualne hit filmove u kojoj se nalazi kino dvorana, godišnje, osim filmova naći će dolazi većinu vremena gledati imovina je obitelji Martinjak se i prijenosi koncerata, opetek nekolicina građana, izglekoja im je oduzeta u bivšem ra, sportskih događanja i slični da kako u dvorani više ljudi sistemu. Kod Ureda državne sadržaji. Ova bolja i uistinu mogu okupiti filmovi zaneuprave već se nekoliko godina popularnija opcija te nebriga marene produkcije. Europski vodi postupak denacionaliza- oko Gaja jasno daju do znanja i američki nezavisni filmovi cije. Iako je završetak ove pri- koji je očekivani ishod. I bez prikazivani po festivalima te če poznat, kada bi ona mogla konkurencije u Gaju su se nezaobilazni filmski klasici završiti, ne zna se. počela gasiti svjetla. Ukoliko pokazali su se u nekoliko Osim toga, kino Gaj dobiva cijeli taj slučaj ostane stajati, a navrata kao odlična opcija. konkurenciju koja bi ga mogla želje za promjenama neće biti, Aktualne filmske uspješni“stajati glave”. 23. prosinca kultno gradsko kino ukrasit će ce, filmovi nagrađivani na Cinestar će pustiti gledatelje u ključ u bravi.

BUDUĆNOST Okretanje alternativnom filmskom programu?

Nezavisna produkcija i filmski klasici plijene pažnju

SAŠA VUKŠIĆ

NADA ZADRAVEC

“ “ Nisam siguran ni da li kino Gaj uopće još radi.

Dugo nisam bio tamo niti ne mislim ići. U Cinestar ću vjerojatno otići nakon što se otvori.

Gaj: Problemi s vlasništvom i nemogućnost pokrivanja troškova

Moram priznati da se spremam u kino s mužem jako dugo. Jednostavno smo izgubili naviku odlaska. Prije smo odlazili 2 puta tjedno, ali danas je tu TV.

europskim festivalima koji su se prikazivali ovih dana, okupili su veći broj publike.

Bez obzira na to je li riječ o cijeni – budući da su projekcije besplatne - ili činjenici da su takvi filmovi nedovoljno zastupljeni, u Gaju se ipak svaki dan našlo nekoliko desetaka gledatelja.

Veliku pažnju zaokupio je tako i prošle godine program Ciklus svjetskih klasika. Iako

MARKO MARČEC

“

Nisam već dugo bio u Gaju. Staro je i stvarno bi ga trebalo obnoviti, a i repertoar je dosta slab. Kad se konačno otvori, planiram ići u Cinestar.

varaždinsko gradsko kino očito ispada iz konkurencije, a izgledna budućnost s dolaskom Cinestara mogla bi mu biti i gora, okretanjem publici “specifičnog” ukusa mogao bi ponovo postati mjesto koje će okupljati oko sebe dovoljan broj ljudi. Upravo je takav način rada ono što mnoge male hrvatske kino dvorane drži na životu te one ostaju dio kulture jednoga grada.

DUBRAVKO PAVLOVIĆ

“

Jednom sam sa kćeri išao u Gaj i bili smo sami. Sve je devastirano i trebalo bi se srediti.

Kad hoću pogledati neki film, idem u Zagreb ili Čakovec.

Oglasi 11

8. studenoga 2011., br. 390

Bili smo odgovorni i imamo rezultate J Sačuvali smo šume, vode, HEP te uspjeli osigurati najviše novaca ikada u proračunu za poljoprivredu

Hrvatska seljačka stranka u Trećoj izbornoj jedinici, koju čine Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija, izlazi na parlamentarne izbore samostalno.

Koordinator HSS-a i nositelj izborne liste u toj izbornoj jedinici je dr. sc. Zvonimir Sabati. Uvjeren je u uspjeh svoje liste temeljeći svoj optimizam na rezultatima koje je HSS postigao u proteklom parlamentarnom mandatu i na odgovornosti koju je stranka pokazivala u teškim političkim situacijamma u

ODGOVORNOST Najlakše je bilo izaći iz Vlade poslije odlaska Ive Sanadera. No veličina stranke mjeri se preuzimanjem odgovornosti u vremenima kada se donose teške odluke potrebne za sačuvanje stabilnosti države. Pokazali smo da su nam nacionalni interesi iznad politikanstva.

državi. O tim temama s njim smo obavili blitz intervju.

S čime izlazite pred birače?

S bilancom odgovorne politike i dojmljivih rezultata ostvarenih u protekle četiri godine. HSS je prije četiri godine biračima prezentirao svoj program „Preporod hrvatskog sela“ s kojim smo uspjeli dobiti 6 zastupnika u Hrvatski sabor. Potpisali smo koalicijski ugovor s HDZ-om kao najjačom strankom po broju mandata i za cijelo vrijeme mandata nastojali smo maksimalno štititi nacionalne interese, ne bilo koju stranku ili pojedince, već državu i njezine građane. Sačuvali smo šume, vode, HEP, ali smo istovremeno uspjeli osigurati 2009. najviše novaca u proračunu za poljoprivredu - 4 milijarde kuna, ukupno 14 milijardi kuna u četiri godine. Osigurali smo opstanak poljoprivrede putem dvjesto tisuća obiteljskih gospodarstava, osnovali poljoprivrednu komoru, zaštitili smo kroz sljedećih 10 godina naša zemljišta i u tom periodu nema prodaje strancima.

HSS u izvršnoj vlasti?

Ministarstvo turizma vodi ministar Damir Bajs, daleko najbolji ministar u Vladi RH,

koji je posebno zaslužan za poticaj razvoja kontinentalnog turizma, ali i za izvanredne rezultate koji se ostvaruju kroz turizam. I ove smo godine po svim pokazateljima uspješniji od poznatijih turističkih zemalja na području Mediterana, a ostvarili smo više od milijun gostiju u odnosu na prošlu godinu.

Kada je HSS formirao i vodio Ministarstvo regionalnog razvoja na čelu s gospodinom Josipom Pankretićem, počelo se intenzivnije ulagati u infrastrukturu u ruralnim područjima. Izgrađeno je niz školskih sportskih dvorana, vrtića, društvenih domova, kulturnih centara, asfaltirano je tisuće kilometara nerazvrstanih cesta, izgrađeno tisuće kilometara vodovoda, kanalizacijskih cijevi... Činjenice stoje. No bez obzira na njih, mnogi vam zamjeraju što ste omogućili HDZ-u da dočeka kraj mandata u Vladi. Najkritičniji vas prozivaju HDZ-ovim satelitom. Jeste li vi to bili?

Ne. HSS je uvijek jasno iskazivao što su njegovi ciljevi i interesi. Mi jesmo pouzdan partner i kada preuzmemo obavezu unutar koalicije, onda je izvršavamo sve dok to okolnosti dozvoljavaju. Da

tome nije tako, svake godine imali bismo novu vladu i nove izbore. Mogli smo se, kao neki, pripremiti za izbore s boljom startnom pozicijom i ranije otići iz Vlade. I možda na tome i nešto poentirati.

No voditi državu, to su ipak posebne odgovornosti. I HSS nikada u toj priči nije odstupio od temeljnih načela. Nije odstupio od onih najvažnijih odgovornosti, ne samo za HSS nego za državu.

Najlakše je bilo izaći iz Vlade poslije odlaska Ive Sanadera.

No veličina stranke mjeri se preuzimanjem odgovornosti u vremenima kada se donose teške odluke potrebne za sačuvanje stabilnosti države. Pokazali smo da su nam nacionalni interesi iznad politikanstva. Da je HSS izašao iz Vlade ovog proljeća, sasvim sigurno Hrvatska ne bi bila u EU prije 2017. Hrabro smo stali na stranu antikorupcijske politike, jer smo bili svjesni da nas korupcija i kriminal bilo koje vrste vrlo lako može odvesti u glib iz kojeg nema povratka. Dužnosnici HSS-a nisu bili ni u kakvim aferama ili kriminalnim radnjama.

Pravedna država poštenih i sigurnih građana nema cijenu. Niti jedna politika, niti jedna stranka ne smije biti

Dr. sc. Zvonimir Sabati, nositelj izborne liste 3. izborne jedinice

iznad toga niti time manipulirati. Ovih nekoliko rečenica dokazuje da smo ušli u Vladu s poštenim i iskrenim namjerama da ostvarimo naša predizborna obećanja. Dobar dio obećanja smo i izvršili. U presudnim trenucima znali

smo preuzeti odgovornost za zaštitu nacionalnih interesa, za stvaranje stabilnosti i sigurne budućnosti Hrvatske.

Ponavljam, naša odgovornost i dosljednost, pošten i stručan rad, dali su mjerljive i egzaktne rezultate.

12 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti REAGIRANJE OD Vidović & Vidović o ugovoru između Grada i Parkova

8. studenoga 2011., br. 390

ZAHVALA

Ugovor samo pokriće novinskog članka Nazovite “Klub mama” S obzirom na to da je OD ‘’Vidović & Vidović’’ prozvano komentarom Regionalnog tjednika u broju 389 od dana 1. studenoga, i ovim putem potvrđujemo navod, koji nikad do sada nismo ni osporavali, o sastavljanju Ugovora između Grada Varaždina i trgovačkog društva Parkovi od dana 6. ožujka 2006. godine zaključenog temeljem odluke, Zaključka Gradskog poglavarstva Grada Varaždina od dana 23. veljače 2006. godine, a na temelju čega su i određeni osnovi predmetnog Ugovora.

O navedenom više od ovoga ne možemo komentirati obzirom je isti predmetom optuženja te nadalje s obzirom da su i Grad Varaždin i poduzeće Parkovi naše stranke, a radi zaštite njihovih prava i interesa u smislu odredbe čl.13 Zakona o odvjetništvu, vezano uz čl. 237/3 Zakona o parničnom postupku, dužni smo

čuvati kao odvjetničku tajnu sve što nam je stranka po-

vjerila ili što smo u zastupanju stranke na drugi način saznali, obzirom bi u protivnom činili težu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva.

Očito je kako je predmetni Ugovor samo pokriće novinskog članka dok je pravi povod “briga i pomoć Gradu” oko našeg “kontroverznog mišljenja o mehaničkobiološkoj obradi otpada”, iako navedena “kontroverznost” ni na koji način nije protuargumentirana kako od novinskog komentara, što se od novinara niti ne očekuje, ali ni na koji način od suprotstavljene strane u konkretno navedenom slučaju.

Ne protivimo se nastaloj činjenici da je javnosti poznat naš stav i mišljenje oko MBO otpada i stojimo i nadalje pri iznijetim navodima, a novinaru predlažemo da ubuduće slijedi principe novinara koji neće ‘’preko lijeve ruke prebaciti ubrus, a u desnu uzeti notez s narudžbama’’, kako je to davno definirao Veselko Tenžera, novinar i književnik.

OD Vidović & Vidović

ČITATELJI PIŠU OŠ I. K. Sakcinskog Ivanec inicijator projekta Tulum s(l)ova

Noćni čitateljski susret učenika U noći s 28. na 29. studenog za učenike viših razreda osnovnih i nižih razreda srednjih škola školski su knjižničari diljem Hrvatske organizirali naročitu kulturnu aktivnost povodom M j e s e c a š ko l s k i h knjižnica – noćni čitateljski susret. Susret je trajao od 19 sati do 7 ujutro u školskim k nj iž ni ca m a ko j e su imale prostorne uvjete za noćenje u vrećama za spavanje.

U ostalima je završio u ponoć.

Dvije strogo zadane aktivnosti te večeri

bile su kontakt s drugom školskom knjižnicom preko Skypea i ceremonijalno čitanje iz užitka, koje je podrazumijevalo ležerno i svečano čitanje pjesama ili proznih tekstova do par stranica uz baterijske svjetiljke koje svi upiru na tekst onoga koji čita. Samo za to vrijeme knjižnice su bile urešene svjećicama.

Susret se odvijao u 13 knjižnica (Ivanec, Botinec, Sisak, Križevci, Darda, Virje, Osijek, Rijeka, Slatina, Čazma, Trilj, Dugopolje).

Ostalih devet knjižnica „tulumarit“ će idući vikend (Karlovac,

Vukovar, Rijeka, Kamenica, Dubrovnik, Šibenik i Varaždin, Zagreb).

Noćni čitateljski susret je tek prva faza projekta Tulum s(l)ova koji su pokrenuli OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec, Hrvatska mreža školskih knjižničara, udruga specijalizirana za potporu zanimljivih projekata školskih knjižničara te Hrvatska udruga školskih knjižničara, strukovna udruga koja se bavi poboljšanjem uvjeta rada u školskom knjižničarstvu.

U drugoj fazi sljedećih godinu dana učenici će čitanje naglas iz užitka darovati ustanovama, udrugama i poduzećima te na javnim mjestima u svojoj zajednici nudeći tako svojoj okolini novu kulturnu uslugu.

Draženka Stančić

ČITATELJI PIŠU Školi stranih jezika Kezele pohvale EAQUALS-a

EU standardi učenja stranih jezika U Varaždinu su 24. i 25. listopada boravili inspektori prestižne Udruge za ocjenjivanje i akreditaciju kvalitete u pružanju jezičnih usluga - EAQUALS (Evaluation & Accreditation of Quality in Language Services), koja obuhvaća škole i druge institucije iz 25 zemalja Europe, Azije i Afrike. Cilj udruge je promicanje visokih standarda poučavanja, kao i suradnja na ujednačavanju (standardizaciji) stupnjeva koji se koriste pri opisivanju poznavanja stranih jezika. EAQUALS surađuje s prestižnim partnerima (npr. Vijeće Europe, ISO, Japanska udruga za vođenje osposobljavanja i obrazovanja) kako bi se postigla što bolja kvaliteta rada u učenju stranih jezika. Škola stranih jezika “Kezele“ dugogodišnja je punopravna članica ove udruge, a

ova, četvrta inspekcija samo je dokazala izuzetnu predanost stalnom usavršavanju.

Možda je najbolje citirati riječi Johna Haagensena, jednog od inspektora i člana EAQUAL S - ovo g Odbora za akreditaciju koji kaže: “EAQUALS je udruga koja promiče kvalitetu i dodjeljuje akreditaciju i ima važnu

ulogu diljem Europe i šire. Bilo mi je zadovoljstvo provesti još jednu inspekciju ŠSJ Kezele, institucije koja jasno shvaća što je kvaliteta u podučavanju jezika i koja učenje jezika pretvara u užitak. Škola Kezele predstavlja uzor ostalim školama stranih jezika koje bi željele postići visoke standarde.“ Škola stranih jezika “Kezele”

Izložbeni prostor za vatrogasna kola U Podevčevu je 5. studenoga povodom obilježavanja 80. godišnjice rada i djelovanja DVD-a Podevčevo, upriličeno je svečano otvaranje i blagoslov novoizgrađenog vatrogasnog spremišta koje služi kao izložbeni prostor za zaprežna kola s vatrogasnom štrcaljkom.

Naime, jedan od najvećih događaja u DVD-u Podevčevo bio je davne 1954. godine kada su kupljena zaprežna kola

s vatrogasnom štrcaljkom od DVD-a Dogoše koje se nalazi pored Maribora u Sloveniji. Kola su sačuvana sve do danas, a budući da su dosad bila na neadekvatnom mjestu, Upravni odbor DVD-a Podevčevo donio je odluku o izgradnji izložbenog prostora. Uz veliki trud i odricanje članova DVD-a uspjeli smo izgraditi ovaj prostor koji će biti ukras našeg Društva i mjesta. Ovim pu-

tem zahvaljujem svim članovima DVD-a Podevčevo, koji su sudjelovali u izgradnji i svima koji su pridonijeli izgradnji izložbenog prostora. Svečanosti su prisustvovali: gradonačelnik Novog Marofa – Darko Hrenić, predsjednik VZŽ-a Zvonko Biškup, predsjednik VZG-a Novi Marof Nedeljko Vukalović, a objekt je blagoslovio velečasni Josip Pavlek.

DVD Podevčevo

Vremena u kojima živimo veoma su teška. Ljudi ostaju bez posla, ili rade za male novce, ili pak ne dobivaju plaće; uglavnom - ljudi “životare”. Djeca nam rastu i imaju svoje potrebe. Jedna od njih je odjeća. U ovo vrijeme teško nam je izdvajati za hranu, a kamoli za odjeću. Pročitala sam da u Sračincu “Klub mama” radi na razmjeni robe i obuće. Nazvala sam gospođu i rekla mi je da slobodno dođem i da ako imam nešto što moja djeca ne trebaju, da slobodno ponesem sa sobom. Naravno, pokupila sam stvari koje su djeca prerasla, a još su sačuvane i otišla sam tamo. Dvije gospođe su me ljubazno primile i s njima sam našla mnogo lijepih stvari za svoje školarce, a nekome će dobro doći i ono što sam ja donijela. Ovom prilikom zahvaljujem i veseli me što još ima dobrih ljudi poput te dvije gospođe koje vrlo rado pomažu. Ujedno vas pozivam: nazovite ih, sigurno vam na dnu ormara stoji nešto što bi nekome dobro došlo. Njihovi brojevi su 098/977-0778 i 098/185-2133.

Dunja Leskovar

2. PJEŠAČKA BOJNA

Obilježili 19. obljetnicu Bivši pripadnici 2. pješačke bojne 7. gardijske brigade ponovno su se okupili, četvrti put zaredom, kako bi obilježili 19. obljetnicu. Druženje je započeto paljenjem svijeća u kapelici u krugu bivše vojarne Ivan V. Drašković u spomen na poginule pripadnike 7. gardijske brigade. Uz molitvu i naknadno druženje obilježili smo 19. godinu osnutka 7. gardijske brigade.

Zoran Keča

OŠ VINICA

Bogati Dani kruha Dana 26. listopada u OŠ Vinica obilježeni su Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje pod nazivom „Blagoslovi Bože ove plodove“. Učenici su upriličili bogat prigodni program koji su pogledali ostali učenici i djelatnici škole te roditelji i ostali uzvanici. Nakon priredbe mnogobrojne krušne proizvode koje su ispekle mame i bake blagoslovio je prečasni Valent Posavec, vinički župnik. Blagoslovljene proizvode u slast su kušali svi prisutni.

OŠ Vinica

UMIROVLJENICI U ZDRAVSTVU

Martinjski izlet Udruga umirovljenika zdravstva Varaždin poziva svoje članove na izlet u Hrvatsko zagorje povom Martinja. Izlet će se održati 11. studenog, polazak je u 8 sati ispred Opće bolnice Varaždin, a martinjski ručak predviđen je u Orionu u Ivancu. Zainteresirani se mogu prijaviti Mariji Hofman na broj 042/393-434.

Udruga umirovljenika zdravstva

OBAVIJEST

Autobus do Međugorja Autobusni promet Varaždin uveo je svakodnevnu autobusnu liniju iz Varaždina za Međugorje i obratno. Iz Varaždina autobus polazi u 20:45 sati, a povratak iz Međugorja u 20 sati.

Informacije se mogu dobiti na broj 042/407-899.

AP Varaždin

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.

Čitatelji zovu 13

8. studenoga 2011., br. 390

KUČANSKA RAMPA

Semafori prvo na “žutom” Krajem ovog tjedna trebali bi početi raditi semafori na raskrižju Supilove i Novakove ulice u Varaždinu, tj. kod kučanske rampe.

Prema projektu ŽUC-a, radovi koji su započeli u rujnu, u prvoj će fazi završiti pokretanjem semafora u režimu žutog treptajućeg svjetla, kako bi se svi sudionici u prometu prilagodili novom načinu regulacije prometa na ovom vrlo frekventnom raskrižju. Semafori bi normalno trebali početi raditi u prosincu. Bit će to prvo raskrižje u Varaždinskoj županiji na kojem će rad semafora biti povezan i usklađen s dizanjem i spuštanjem brklje. Radovi su vrijedni oko 350 tisuća kuna. (td)

DOZNAJEMO Zašto Nova ulica u Trnovcu nije sanirana odmah nakon radova?

Oštetio automobil, jer je Varkom ostavio rupe J ŽUC: Zbog žalbe izvođača radova, planirana rekonstrukcija Nove ulice neće početi ove godine. No angažirali smo PZC da interventno sanira prekope Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zašto u Novoj ulici u Trnovcu više od mjesec dana nisu sanirane rupe koje su ostale nakon što su radnici Varkoma tamo izvodili radove na postavljanju kanalizacijskih priključaka? To zanima Davora Levatića, koji živi u toj ulici.

Kopali za priključke

NOVI ASFALT

Krležina, pa Vilka Novaka Do kraja ovog tjedna Krležina ulica u Varaždinu dobit će novi sloj asfalta. ŽUC je investitor radova koji su počeli prošli tjedan, a zbog kojih ta cesta nije bila i neće biti zatvorena za promet. - Sukladno planu za ovu godinu, Krležina ulica se presvlači novim slojem asfalta budući da je dosadašnji star 15 godina i bio je dotrajao – rekao je Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a. Najavljuje da će, budu li vremenske prilike i dalje povoljne, novim slojem asfalta biti presvučena i Ulica Vilka Novaka, i to u dijelu od zavoja prema carini, točnije do semafora. (vms)

- Djelatnici Varkoma su prekopali kolnik kod svakog kućnog broja, ali nakon toga nije uslijedilo uređenje, nego su po cijeloj ulici ostale udarne rupe.

Zbog toga sam oštetio automobil – navodi Davor Levatić.

Zatražio je očevid policije, dobio potrebnu dokumentaciju i tada je u Županijsku upravu za ceste (ŽUC) poslao zahtjev za nadoknadu štete. U međuvremenu, u Novu ulicu su prije dva tjedna stigli radnici PZC-a i počeli asfaltirati rupe.

i

z ŽUC-a su čitatelja pozvali da zahtjev za naknadu štete na autu uputi Varkomu

Zašto se s uređenjem tako dugo čekalo i nije li prometnica trebala biti sanirana odmah nakon što su radnici Varkoma završili s radovima, pitali smo Tomislava Oso-

Radnici PZC-a sanirali rupe koje su ostale nakon što je Varkom postavljao kanalizacijske priključke

Pitanja obavezno pisanim putem! njačkog, ravnatelja ŽUC-a buduć i da je Nova ulica županijska cesta i pod njihovom je nadležnošću.

- U Novoj ulici je odmah nakon tih radova trebala početi kompletna rekonstrukcija te prometnice, u sklopu koje je predviđeno i uređenje nogostupa. Investitori smo mi i Općina Trnovec. Međutim, podnesena je žalba koja je još uvijek pred Državnom komisijom za javnu nabavu. Tako dugo dok oni ne riješe pitanje žalbe, radovi ne mogu početi.

U slučaju da građani smatraju da im je nužno nadoknaditi štetu, upućujem ih da nam se obrate pisanim putem kako bi dobili točne i pravovremene odgovore – ističe ravnatelj Županijske

- Županijska uprava za ceste vodi brigu o gotovo 1.0 0 0 kilometara pro metnica u Varaždinskoj županiji. S obzirom na to da je riječ o velikom broju cesta, naravno da ima slučajeva oštećivanja vozila.

Zbog toga smo angažirali PZC da interventno sanira prekope, jer cesta mora biti u voznom stanju. Početak rekonstrukcije, nažalost, ne očekujemo ove godine – navodi Osonjački.

Tko je kriv?

Potvrdio je da su primili odštetni zahtjev čitatelja i to još 26. listopada. U odgovo-

ru su Davora Levatića uputili da se obrati Varkomu.

- Radove zbog kojih je došlo do oštećenja gornjeg postroja ceste izvodilo je poduzeće Varkom. U suglasnosti za obavljanje tih radova navedeno je da sve eventualne štete izazvane radovima snosi izvođač radova. Slijedom navedenog smatramo da ova uprava ne

uprave za ceste Tomislav Osonjački.

Pojašnjava da su sve ceste kojima upravljaju osigurane i, ako su zahtjevi opravdani, preko osiguranja se isplaćuju eventualne odštete. snosi nikakvu odgovornost za štetu na vašem vozilu te vas upućujemo da se za naknadu štete obratite izvođaču radova, tvrtki Varkom – navedeno je u odgovoru ŽUC-a koji je potpisao Osonjački.

Sukladno tome, Davor Levatić najavljuje da će zahtjev za oštetu sada uputiti Varkomu.

IZDVOJENO Svakodnevno moraju pretrčavati cestu jer pješačkog prijelaza - nema

Pješaci i biciklisti boje se za svoj život

Iako policija nadzire promet u Optujskoj, ove godine već 11 nesreća

- Automobili jako brzo voze i promet je gust. Dva puta dnevno moram prelaziti cestu i doslovno se ponekad bojim za svoj život – ispričala nam je čitateljica Vanja Polan (28).

Vanja je zaposlena u trgovačkom centru u Optujskoj ulici, a na posao svakodnevno putuje biciklom. Ona je samo jedna od brojnih pješaka i biciklista koji se susreću s istim problemom.

I varaždinska policija upoznata je sa sigurnosnom problematikom vezanom uz Optujsku ulicu u Varaždinu, no Županijska uprava za ceste nadležna je za navedenu dionicu ceste.

Rješenje - Z aj e d n o s a G r a d o m Varaždinom, PU varaždinskom i inspekcijom analizirat ćemo stanje odnosno ispitati mogućnosti gdje

se može urediti pješački prijelaz bez da se ugrožava

I

znijet ćemo problem predstavnicima ŽUC-a kako bi se on što prije riješio poručili iz policije sigurnost ijednog sudionika u prometu – rekao nam je

ravnatelj ŽUC-a Tomislav Osonjački. Inače, u prvih 10 mjeseci ove godine u Optujskoj se ulici dogodilo 11 prometnih nesreća, a u policiji kažu kako je to prometnica na kojoj je potrebno gotovo svakodnevno nadzirati promet. Osim Optujske, u opasna mjesta na području grada Varaždina spadaju raskrižja: Kapucinski trg, Anina - Supilova i Optujska – Trstenjakova ulica. (dap)

14 Školstvo

8. studenoga 2011., br. 390

DOZNAJEMO Učenici oživjeli legendu o nesretnoj ljubavi pučanke Veronike i Fridricha Celjskog

Je li to bio san ili pak duh lijepe Veronike?

J Projekt “Deca iščejo Veroniku” pokrenulo je Društvo “Veliki Tabor” iz Desinića s ciljem poticanja interesa djece i mladih za legendu o nesretnoj ljubavi Veronike i Fridricha Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

“Bili smo na rođendanu moje prijateljice i počeli prizivati duhove. Pale smo u nesvijest.

Odjednom smo se probudile u dvorcu Veliki Tabor i čule kako nas doziva - Veronikina lubanja. Krenuli smo prema njoj, jer znale smo, ako lubanja pronađe kosti, lijepa Veronika Desinićka će oživjeti. To se i dogodilo. Ona je oživjela, ali ne i njezina velika ljubav, Fridrich Celjski. Ogorčena zbog toga, Veronika se razbjesnila te nas proganjala po dvorcu.

Ponovno smo pale u nesvijest.

Probudile smo se u bolnici,

Nagrađeni Na natječaju “Deca iščejo Veroniku” briljirali su učenici iz Varaždinske županije: nagrađena su čak tri literarna i dva likovna rada nastala na temu poznate zagorske legende.

U kategoriji literarnih radova uz priču “U potrazi za Veronikom Desinićkom” Andreje Dvorski iz OŠ Ljubeščica (mentorica Ivana Nogić), nagrađen je Petar Bejuk iz OŠ Visoko za pjesmu “Angel i ja” (mentor Tibor Martan) te Benjamin Šantalab iz OŠ “Ivana Rangera” iz Kamenice za neispričanu priču o Veroniki suvremenog doba (mentorica Mirjana Posavec). U području likovnog stvaralaštva nagrađeni su radovi Ksenije Matijašec iz OŠ Visoko (mentorica Marija Tomurad) te Ksenije Dukarić iz OŠ Izidora Poljaka, Višnjica (mentorica Jadranka Kučar).

gdje su nas dočekali roditelji.

Ispričali su nam kako su nas pronašli u prijateljičinoj sobi u lokvi krvi. Nitko nije znao ništa o Velikom Taboru. Stoga postavljamo pitanje: je li sve što nam se dogodilo bio san ili doista duh razbješnjele Veronike luta po Velikom Taboru?”

Ovako u kratkim crtama glasi priča “U potrazi za Veronikom Desinićkom” Andreje Dvorski, učenice 8. razreda OŠ Ljubeščica koja je nagrađena u kategoriji literarnih radova u sklopu projekta “Deca iščejo Veroniko”.

Duga plava kosa Taj je projekt pokrenulo Društvo “Veliki Tabor” iz Desinića s ciljem poticanja interesa djece i mladih za legendu o velikoj ali nesretnoj ljubavi između lijepe pučanke Veronike i Fridricha Celjskog. Tko je bila Veronika, kako je izgledala, gdje je živjela, pitanja su na koja su pokušali odgovo r it i učenici iz cijele sjeverozapadne Hrvatske kroz svoje literarne i likovne radove, kojim su oživjeli legendu o zagorskim Romeu i Juliji, ali na svoj način.

- Po meni je Veronika bila visoka i zgodna pučanka, duge plave kose. Izgledom bi mi bila najsličnija glumici iz serije “Larin izbor”. Za Fridricha mi je teško reći. I on je zgodan, ali definitivno nije klasičan

princ iz bajke na bijelom konju – otkrila je Andreja kako po njezinom mišljenju izgleda najpoznatiji ljubavni par Hrvatskog zagorja.

Na satu hrvatskog Ideja za Andrejinu priču “Potraga za Veronikom Desinićkom” nastala je sasvim slučajno.

- Na satu hrvatskog jezika učili smo o legendama, a kao primjer te forme bila je navedena upravo nesretna ljubav između lijepe pučanke Veronike i grofa Fridricha. Podijelila sam učenike u grupe i svaka je imala zadatak osmisliti priču inspiriranu poznatom legendom – doznali smo od Ivane Nogić, profesorice hrvatskog jezika, Andrejine mentorice i “glavnog krivca” zbog kojeg je Andrejina ideja pretvorena u priču i poslana na natječaj na kojem je i nagrađena.

Svečanost dodjele nagrada o dr ž ana j e u listopadu u Desiniću.

Iako su mnogi sudionici natječaja priželjkivali vidjeti mjesto na kojem se sve odvijalo i gdje je, prema legendi, nesretna Veronika zazidana, to se nije dogodilo.

- Nažalost, nismo bili u mogućnosti posjetiti dvorac jer je zatvoren zbog preuređenja – doznali smo od Andreje, koja kaže da bi ga jednom voljela posjetiti. Dok se to ne dogodi, legenda o lijepoj Veroniki živjet će i dalje.

ika Veron i ka o s i je v vojka, je d a n zgod je kose. svjetli bi bila om Izgled mici ija glu n n č i najsli a e “L r iz serij r” izbo

Andreja Dvorski, autorica nagrađenog rada o Veroniki Desinićkoj

Prosvjetljenje je važno za unutarnji mir Ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi - zlatno je pravilo koje bi nam trebalo biti uvijek biti pred očima, naglašava Dorin Genpo Zenji, zen svećenik i voditelj zen samostana „Shoboji“ kod Augsburga, koji je u Varaždinu održao predavanje „Prosvijetljeni život u novom dobu“. - Zen znači meditaciju. Zen je škola meditacije u budizmu, koji ne postoji bez meditacije. Budizam je put ško-

lovanja duha. Svatko tko želi promijeniti svijet uvijek mora prvo početi od samoga sebe. Školovati svoj duh i trenirati svoje tijelo - veli zen svećenik.

No, kako dodaje Genpo, ljudi ne mogu živjeti sami jer su međusobno ovisni, kao i o svojem okruženju. - To vrijedi jednako za obitelj, kao i za selo, grad, državu, dio ili cijelu Zemlju. Zemlja je jedan veliki živi organizam koji reagira

na ono što joj činimo. Ona je naš temelj života. Ako ljudska vrsta ne shvati tu činjenicu i ako je nastavimo ignorirati, uništit ćemo se sami. Ako nastavimo s uništavanjem ljudi, drugih bića, bilja, životinja i prirodnog bogatstva, tada za ljudsku vrstu nema budućnosti - upozorava. Sva osjećajna bića žele život bez boli i straha, a priželjkuju ugodne osjećaje.

- Mnogi ljudi i bića pate samo

zato jer su neki ljudi pohlepni i nikada nisu zadovoljni s onim što posjeduju. Kada spoznamo da smo svi međusobno povezani bez obzira na to koliko smo udaljeni, tada će biti moguće da pohlepu zamijeni obzirnost i spremnost za pomoć. Možda ćemo tada biti svjesni da nas novac čini sretnima samo ako se ispravno upotrijebi i koristi za smislene stvari - veli Genpo.

Nitko ne može biti istin-

ski sretan sve dok na svijetu postoji iskorištavanje, rat ili uništavanje okoliša. - Onaj tko vidi stvarnost onakvom kakva je stvarno, uočit će da se sve stvari neprekidno mijenjaju.

Ništa ne ostaje kakvo je bilo, sve je neprekidni tijek promjena. Zašto bi s novcem bilo drugačije? Zašto postoje ljudi koji tijek novca zaustavljaju, čuvaju ga za sebe i na taj ga način drugima oduzimaju - pita.

Oglasi 15

8. studenoga 2011., br. 390

S velikim zadovoljstvom pozivamo Vas na završnu konferenciju projekta:

Program će se održati 11. studenoga 2011. s početkom u 10.00 sati u dvorani Tehnološko inovacijskog centra, Bana J. Jelačića 22a, Čakovec. Registracija sudionika trajat će od 9.30 do 10.00 sati, a predviđeno trajanje konferencije je do 12.00 sati.

Molimo da potvrdite svoj dolazak na telefone: (040) 395 576, (040) 396 814 ili na e-mail: petra.pavicic@redea.hr ili melita.levacic@hzz.hr do 10. studenoga 2011. Hvala!

Cilj projekta je povećati zapošljavanje žena koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada promicanjem rodno osviještene politike zapošljavanja i zapošljavanjem žena u rodno netradicionalnim zanimanjima.

Osnovne aktivnosti projekta: Ʉ 'ŀûĤÑáĒĉÑ ĊÑġÑÝÿĮåĮÑ Ĩĺÿþ ġÑĤĮĒåĤÑ ĒÑ ġĤėĉåĊĮı ŀÑ ĤÑŀĺėĉ ÿĒėĺÑĮÿĺȿ nih metoda za rad sa ženama koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada; Ʉ GėáÿŀÑĒĉå ĨġĤåđĒėĨĮÿ ġėĨČėáÑĺÑÝÑ ŀÑ ŀÑġėĪČĉÑĺÑĒĉå łåĒÑ ı ĤėáĒė netradicionalnim zanimanjima; Ʉ 7ėĮÿĺÿĤÑĒĉå ÿ åáıÝÿĤÑĒĉå łåĒÑ ŀÑ ŀÑġėĪČĉÑĺÑĒĉå ı ĤėáĒė ĒåĮĤÑáÿÝÿȿ onalnim zanimanjima; Ʉ GĤėđėĮÿĺĒÑ ĊÑđġÑĒĉÑ ġĤėĉåĊĮÑ Ĩ ÝÿČĉåđ ĉÑàÑĒĉÑ ĤėáĒė ėĨĺÿĉåĪĮåĒå politike zapošljavanja.

Projekt financira Europska Unija u sklopu IPA PROGRAMA IV. komponenta - Razvoj ljudskih potencijala

16 Poslovni svijet

8. studenoga 2011., br. 390

DOZNAJEMO Varteks u 9 mjeseci - gubitak 37 milijuna kuna već dvije se e radi godin jerenog im bez pr ciranja a n i f n

I TOGA IMA

U Varaždin stiže H&M! U shopping centru City Point, koji se počeo graditi uz jugoistočnu zaobilaznicu oko Varaždina, švedska modna i tekstilna kompanija H&M otvorit će trgovinu na površini od 2.200 četvornih metara, što će biti jedan od većih njezinih prodajnih prostora u Hrvatskoj.

- Ova dopuna našeg širokog izbora zakupoprimaca savršena je za naš centar i izvanredna je potvrda naše pozicije kao visokokvalitetnog šoping centra Varaždina i šire regije - ističe Harald Peham,

j

edan od većih njihovih prodajnih prostora u Hrvatskoj

direktor Trgovačkog centra Varaždin, tvrtke investitora u šoping centar City Point, čije je otvorenje najavljeno za ožujak 2013.

U prvom šoping centru u Varaždinu, čija je bruto razvedena površina gotovo 50 tisuća kvadrata, iznajmljivat će se poslovni prostori ukupne površine 25.300 kvadrata. Izuzme li se Super Konzum koji će otvoriti hipermarket na 3.600 kvadrata, H&M bit će najveći zakupac, a zatim slijedi s 1.800 kvadrata Cineplexx kino s pet dvorana i 900 sjedala. Među ostalim zakupcima najavljeni su New Yorker, S.Oliver, Hervis, Technomax, BIPA i Humanic.

Centar će raspolagati s oko 1.150 parkirnih mjesta, 450 vanjskih i 700 garažnih.

- City Point Varaždin oslikava savršena pozicija u postojećoj trgovačkoj zoni Varaždina, kao i blizina i dostupnost kupcima -napominje Denis Čupić iz tvrtke F.O./Development, partnera na projektu.

Na kraju trećeg tromjesečja Varteks je ostvario ukupni prihod od 235 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani prihodovao 227 milijuna

Stornirao poslove zbog nelikvidnosti

IZDVOJENO

Ili model C, ili imovina - Osim modela C, postoje i alternativna rješenja budući da je imovina Varteksa bitno bitno veća od obveza. Nevezano uz kolaterale na imovini, ukupna imovina tvrtke još uvijek je značajno veća od ukupnih obveza. Dakle, postoji prostor za alternativna rješenja. Međutim, i za tvrtku i za društvo u cjelini bilo kakvo alternativno rješenje bilo bi puno gore u odnosu na rješenje koje je logično ne samo kad je Varteks u pitanju, nego i društvo i gospodarstvo u cjelini. I neophodno s obzirom na situaciju kakva je u sektoru - upozorio je Košćec te dodao da aktivnosti iz modela C moraju biti dio mjera nužnih za izlazak iz krize.

Neovisno o političkoj opciji koja će dobiti izbore, Košćec očekuje aktivniji pristup rješavanju kriznih problema vezanih uz realni sektor.

J U situaciji kada je jako teško doći do posla, naravno da frustrira kada zbog

nelikvidnosti morate odustajati od dogovorenih poslova, veli Zoran Košćec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Varteks je danas u situaciji da zbog nelikvidnosti mora, nažalost, odustajati od dogovorenih poslova, što je grozno, istaknuo je u petak Zoran Košćec, predsjednik Uprave varaždinske tekstilne kompanije, govoreći o njezinom poslovanju, a posebice rezultatima ostvarenim u prvih devet mjeseci.

I dalje gubitak Na kraju trećeg tromjesečja Varteks je ostvario ukupni prihod od 235 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme prošle godine prihodovao 227 milijuna, što je rast od 3,6 posto. Budući da su rashodi zadržani na oko 272 milijuna kuna, gubitak nakon prvih devet mjeseci ove godine od 37 milijuna kuna manji je za 8,5 milijuna u odnosu na gubitak iz istog prošlogodišnjeg razdoblja.

- Kriza je i dalje prisutna u cijelom društvu, pa tako i

realnom sektoru. To se reflektira kroz visoku nelikvidnost u cijelom gospodarstvu, nisku osobnu potrošnju i pad aktivnosti na tržištu nekretnina. No usprkos kriznom okruženju, tijekom devet mjeseci povećali smo ukupne prihode za 3,6 posto, pri čemu su prihodi od prodaje rasli 8,2 posto, a u segmentu B2B još i više. Za devet posto rastao je i izvoz koji donosi više od 40 posto prihoda kompanije, pri čemu 40 posto inozemnog prihoda ostvarujemo na talijanskom, a 24 posto na njemačkom tržištu - istaknuo je Košćec napominjući da se radi samo o poslovanju matice, budući da je ove godine proizvodnja i prodaja izdvojena u zasebne tvrtke.

Još se čeka model C S obzirom na to da je Varteks rashode uspio zadržati na istoj razini, Košćec je naglasio da je ukupni gubitak za 19 posto manji nego u isto vrijeme lani, a

Proizvodnja u N. Marof Varteks nastavlja s aktivnostima na preseljenju proizvodnje u Novi Marof, koje idu po planu.

- Tu uglavnom već postoje kapaciteti. Nužne su samo adaptacije prostora kako bismo osigurali organizaciju najviše razine gubitak iz poslovnih aktivnosti i za tridesetak posto.

- Pozitivni pomaci bili bi bitno bolji kada bi se provele očekivane mjere, kao što je realizacija modela C, koji nam je bitan preduvjet za konsolidaciju poslovanja, a kroz to i za stvaranje osnove za razvoj u budućnosti. Radimo sve što možemo i uspijevamo ublažiti negativan utjecaj krize, ali usprkos svim naporima za stabilizaciju poslovanja ima i jako puno frustracije. U situaciji kada je jako teško doći do posla, naravno da frustrira kada

-naglasio je Košćec.

Postojeći tvornički kompleks u Varaždinu, kako je dodao predsjednik Uprave Varteksa, trebao bi prvenstveno postati poslovni kvart u kojem bi i Varteks zadržao neke svoje aktivnosti. zbog nelikvidnosti morate odustajati od ugovorenih poslova. Naime, posao Varteksa je specifičan unutar tekstila.

Efikasnost u poslovanju vezana nam je jako uz pravovremeno financiranje posla. Samo za jednu modnu sezonu trebamo 10 do 12 milijuna kuna pravovremenog financiranja da bismo mogli osigurati primjerenu efikasnost u poslu. A praktički smo već dvije godine u poziciji da bez adekvatnih izvora financiranja moramo poslovati i živjeti - upozorio je Košćec.

Košćec: Imamo i imovinu!

- Nadamo se da će se promijeniti odnos prema gospodarstvu. U ovom kriznom razdoblju bitna je jača podrška realnom sektoru. Svakodnevno se govori da mora doći do platforme, konsenzusa ili sinergije monetarne i fiskalne politike koja će dati jači vjetar u leđa realnom sektoru i gospodarstvu.

Očekujem da će se to i dogoditi. Ovakav model i pristup realnom sektoru je na dulji rok sigurno neodrživ - upozorio je Košćec.

Prava odluka Timski rad u jedinicama intenzivne njege M

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

nogi istraživački radovi dotakli su se teme povezanosti timskog rada i ishoda u liječenju pacijenata u jedinicama intenzivne njege. Istraživanja su pokazala kako su ishodi timskog rada pod utjecajem grupnih procesa povezanih s komunikacijom, vodstvom, koordiniranjem i odlučivanjem u timu. Komunikacija u timu odnosi se na razmjenu informacija, ideja i mišljenja među članovima tima.

Rezultati istraživanja ukazuju da se najviše grešaka događa uglavnom pri promjeni smjene ili predaji pacijenata drugom timu. Veliki postotak grešaka, čak 37%, nastaje uslijed loše komunikacije medicinskih sestara i liječnika. Pokazalo se i da jedinice intenzivne njege čiji timovi dobro funkcioniraju, u aspektima

povjerenja, rješavanja konflikata i raspravljanja o ciljevima, imaju manju stopu smrtnosti pacijenata.

Vodstvo tima važan je faktor u postizanju učinkovitosti timova intenzivne njege. Istraživanja pokazuju puno bolje rezultate u jedinicama intenzivne njege gdje je vodstvo timova jasno iznosilo planove, slušalo mišljenje osoblja, delegiralo zadatke, definiralo prioritete u njezi pacijenata i gdje je vodstvo pazilo na količinu obveza koje dodjeljuje članovima tima.

Vođe koriste direktivni način kada je visoka razina pritiska u radu ili kada je tim neiskusan. Međutim, kada je tim iskusan i manji je pritisak, vođe obično delegiraju zadatke na članove tima. Koordinacija tima odnosi se na sinkroniziran rad članova tima

pri čemu je svaki član svjestan rada drugih članova.

Timovi čija je koordinacija dobra, dakle informacije se prenose u potrebnom vremenu, svaki član ima određenu ulogu i zadaci su dobro raspoređeni, pokazali su manji postotak pogrešaka u liječenju pacijenata. Uspješno donošenje odluka u jedinicama intenzivne njege pokazalo se kao bitan faktor u pozitivnim ishodima liječenja pacijenata. Medicinske sestre i liječnici uglavnom se slažu oko toga da bi mlađi članovi tima trebali dati svoj doprinos procesu odlučivanja. U jednostavnijim slučajevima prevladava participacija u odlučivanju, no u slučajevima koji su složeni, iskusniji članovi tima najčešće sami donose odluke.

CRO ECO ENERGY EXPO 2011. 17

8. studenoga 2011., br. 390

NAJAVLJUJEMO Na trećem Sajmu obnovljivih izvora energije 40-ak izlagača iz zemlje i inozemstva

Besplatni sadržaji za sve J Nastojimo da ovo bude atraktivna

sajamska priredba na kojoj će posjetitelji svih generacija ponudi, ističe Mikac

i raznih interesa moći uživati u raznovrsnoj Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Jasmina Novak: Evidentan napredak

U tri dana varaždinskog sajma - Cro Eco Energy Expo 2011., koji će u Gadskoj sportskoj dvorani na Dravi biti otvoren u srijedu 9. studenog, posjetitelji će na gotovo tisuću četvornih metara izložbenog prostora imati prigodu vidjeti nova postignuća na području korištenja obnovljivih izvora energije.

Zabavno i atraktivno Na ovogodišnjem, već trećem specijaliziranom sajmu, nove će tehnologije, proizvode i usluge vezane uz obnovljive izvore energije predstaviti četrdesetak izlagača iz naše zemlje, ali i iz inozemstva.

- Naše je nastojanje da varaždinski sajam obnovljivih izvora energije bude atraktivna sajamska priredba na kojoj će posjetitelji svih generacija i raznih interesa moći uživati u raznovrsnoj ponudi. Tako ćemo, na primjer, ponovo organizirati vožnju u elektromobilu te na elektrobiciklima, a zagrebačka tvrtka Dok-ing

ački zagreb g Dok-in će it ponud u u j n ž o v ičnoj r t k e l e č ko iji

ove će godine ponuditi i vožnju u posebno atraktivnoj električnoj kočiji. Za najmlađe ćemo posjetitelje organizirati i posebnu igraonicu s igračkama na temu obnovljivih izvora energije, a posebno me veseli da će na sajmu biti predstavljen i fotovoltaik projekt u osnovnoj školi u Bednji, jedan

Električna kočija

od prvih takve vrste u našoj zemlji – istaknuo je mr. sc.

Slobodan Mikac, predsjednik Organizacijskog odbora.

Primjeri iz prakse Na sajmu će biti predstavljena, kako je najavio Mikac, i austrijska tvrtka VTA iz Rottenbacha, vlasnica desetak patenata s područja ekologije i obnovljivih izvora energije, a upravo će primjeri dobre

prakse biti u središtu ovogodišnjeg sajma.

Ulaz na sajam, kao i na sve okrugle stolove koji će biti organizirani u sklopu trećeg Cro Eco Energy Expoa, je besplatan, a organizatori najavljuju i atraktivnu nagradnu igru za sve posjetitelje. Sajam obnovljivih izvora energije u srijedu i četvrtak bit će otvoren od 10 do 19 sati, a u petak od 10 do 16 sati.

U odnosu na lanjsku godinu, evidentan je napredak u pogledu novih projekata te povećane svjesnosti i investicija u obnovljive izvore energije, nagl aš a va mr. sc.

Jasmina Novak, izvršna dire k to r i c a sajma koji organizira Grad Varaždin u suradnji s Varaždinskom županijom, HGK-om, EI-om “Hrvoje Požar” i Tehnološkim parkom Varaždin.

- Prva tematska cjelina na sajmu bit će zakonodavni okvir, dakle, promjene koje su nastupile u legislativi te planovi za budućnost, a usporedit će se i domaća zakonodavna regulativa s inozemnim sustavom. Druga je cjelina prikaz projektnih

rješenja obnovljivih izvora energije odnosno projekata vezanih uz energetiku. Treća su cjelina financijski aspekti - predstavljanje m o g u ć nosti financiran j a p u tem b a naka, domać ih i stranih fondova, a posebni ćemo naglasak staviti na primjere dobre prakse, kojih je sve više – rekla je Novak dodavši kako je organizator priredio i program s analizama trenutne situacije na tržištu obnovljivih izvora energije, što čini idealnu priliku za interakciju i umrežavanje gospodarstvenika, poduzetnika i ostalih vodećih lidera tog sektora.

18 Crna kronika

8. studenoga 2011., br. 390

IZDVOJENO

I TOGA IMA Bivši granični i temeljni policajac priznao „uvoz“ lijekova

Radnica uzela 380.000 kn

Dobivao 100 - 150 DEM, a zatim 450 € po turi

Na temelju zahtjeva Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, policijski službenici Policijske uprave varaždinske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 58-godišnjom ženom iz Varaždina za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti te krivotvorenja isprava.

Naime, osnovano se sumnja da je kao službenica jedne banke u Varaždinu na radnom mjestu osobnog bankara, u periodu od lipnja 2009. godine do rujna 2010. godine, u više navrata krivotvorila potpise klijenata i podizala gotovinu s njihovih računa te neovlašteno prebacivala novac između računa. Time je banku, koja je u međuvremenu obeštetila sve oštećene klijente, oštetila za iznos od oko 380.000 kuna.

NAŠA POSLA

U krađu zlata Hrvati i Mađar Na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Goričan uhićena je trojka koja se sumnjiči za razbojstvo u ludbreškoj zlatarnici zadnjeg dana u listopadu. Riječ je o 37-godišnjem i 24-godišnjem hrvatskom državljaninu te 44-godišnjem Mađaru.

Kako se osnovano sumnja, dvojica hrvatskih državljana ušla su u zlatarnicu, nakon čega je jedan od njih oštećenog poprskao po licu nadražujućim sredstvom, dok je drugi s prodajnog pulta ukrao tri palete sa zlatnim lančićima. Nakon toga su pobjegli prema osobnom vozilu mađarskih registarskih oznaka u kojem ih je čekao mađarski državljanin te su se svi zajedno udaljili s mjesta razbojstva do Goričana gdje su uhićeni.

Kod njih je policija, koja je posebno nadzirala promet nakon razbojstva, pronašla nakit u vrijednosti od gotovo sto tisuća kuna.

J Sudeći po obrani prvookrivljenog Medveda, „uvoz“ lijekova počeo je puno prije nego što se to navodi u optužnici Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

kovi uvoženi mimo carinskog nadzora i plaćanja car ine puno prije nego što se navodi Smatram se krivim za djela u optužnici, premda je teško koja mi se optužnicom stavlja- zaključiti od kada točno zbog ju na teret, rekao je na početku Medvedovog vrlo lošeg pamsuđenja Dubravko Medved, ćenja godina.

- Suradnja nije počebivši granični i tela odmah nakon što meljni policajac, d e v d e sam 2001. ili 2004. kojemu se na M upoznao tadašnju varaždinozio v e r p je djevojku jednog skom Žu a r e f o k od sinova drugopanijskom o tri o p n č e okrivljene, već su sudu sudi jes m a v o zbog toga lijek dva me nakon godinu i l i m ili dvije nazvali te što je za jedno ta pitali mogu li se potrebe i po pu preko granice uvoziti nagovoru drulijekovi mimo nadzora, gookrivljene Snjeznajući da sam granični poližane Frebel od 2007. do 2010. omogućavao prijevoz ili cajac na Macelju. Budući da osobno neovlašteno prevozio sam dobio potvrdni odgovor lijekove, među kojima su neki carinika, dogovorili smo naknadu od 100 do 150 DEM bili s popisa opojnih droga. po propuštenom prijevozu, a isto toliko dobivali bi i carinici Loše pamćenje?

Budući da je priznao krivnju, - ustvrdio je prvookrivljeni.

Lijekove iz Njemačke, kako za razliku od drugooptužene suvlasnice zagrebačke ljekar- je dodao, prevozili su mimo ne Lobopharm te Kurfürsten- car inskog nadzora drugoApotheke u Essenu, Medved okrivljena, njezini sinovi ili je već na početku suđenja Stipe koji je radio za drugoopiznio svoju obranu. Iz nje bi tuženu sve do trenutka kada se moglo zaključiti da su lije- je odlukom ministra otišao

Dio lijekova koje su zaplijenili varaždinski policijski službenici na graničnim prijelazima

na čekanje zajedno s još 1500 policajaca angažiranih u policiji tijekom 1995.

Koji Stipe?

- Nisam siguran je li to bilo 2005. ili 2006. godine, ali znam da je ministar bio Šime Lučin. Suradnje nije iduće dvije godine bilo jer sam bio doma, a zatim sam zbog novčanih problema nazvao sina drugookrivljene i ponudio se za prijevoz. Stipe je rekao da mora pitati šeficu, što sam shvatio da je drugookrivljena, koja je

odobrila 150 eura naknade za prijevoz jednog kofera -rekao je Medved te dodao da je novac dobivao od drugookrivljene, njezinih sinova.

Od 2007., kako je pojasnio, mjesečno je jednom ili dva puta vlastitim vozilom prevozio po tri kofera uglavnom iz Maribora do Zagreba gdje ih je predavao Ivanu Đ., koji ga je odmah isplaćivao, a jednom ili dva puta predao je kofere Filipu.

- Kad je Stipe bio na godišnjem, jednom ili dva puta

kofere s lijekovima i dokumentacijom preuzeo sam u veledrogeriji u Grazu. Znao sam da su neki lijekovi na popisu droga, ali nisam ih uočio na dokumentaciji jer sam je letimice gledao, dok kofere nisam otvarao. Međutim, uvijek sam pitao da nema droge, na što su mi odgovarali da prevozim samo lijekove, vitamine i preparate - napomenuo je Medved, koji je uhvaćen u prijevozu 2. i 12. srpnja prošle godine na graničnom prijelazu Macelj, odnosno Cvetlin.

DVOJBA Zašto je spominjan odvjetnik

DRUGA STRANA Nelogičnosti D. Medveda

I Mirko B. pomagao?

Prigovor na obranu

Je li se i preko drugih graničnih prijelaza tako uvozilo, upitala je sutkinja Božica Mišak prvookrivljenog koji je najprije ustvrdio da ne zna.

Međutim, nakon što ga je podsjetila da je u istrazi naveo kako su mu Stipe i Ivan rekli da je zagrebački odvjetnik Mirko B. dogovor io s carinicima uvoz lijekova

preko drugih prijelaza, pa i zrakoplovima, prvookrivljenom se „osvježilo pamćenje“ te je potvrdio svoje navode iz istrage.

Među njima su i saznanja vezana uz knjigovodstvo ljekarne koja je također dobio od Ivana, dok mu je Stipe rekao da se iza svega nalazi drugookr ivljena, iako za to nema neposredna saznanja.

Dolaze svjedoci

Vesna Škare Ožbolt, braniteljica drugookrivljene, prigovorila je na cijelu obranu prvookrivljenog navodeći nelogičnosti zbog kojih je potpuno nejasno kada je upoznao obitelj Frebel, kada je prevozio lijekove i slično, a upozorila je i da nema neposrednih saznanja o tome tko je zapravo stajao iza uvoza.

- Tvrdi da je otišao na čekanje za vrijeme Lučina, a on je bio ministar od 2001.

do 2003., a višak policajaca proglasio je 2001. -upozorila je Škare Ožbolt, napominjući da prvookrivljeni spominje DEM nakon 2000. godine, iako je ta valuta ukinuta 1999.

Te i druge dvojbe trebale bi se barem djelomice razjasniti u nastavku suđenja kada će biti saslušani svjedoci te će se pribaviti mišljenje Porezne uprave o tome plaća li se carina na uvoz lijekova.

DOZNAJEMO Semafori na kučanskoj rampi u Varaždinu počinju s radom

Do prosinca - žuto treptajuće svjetlo

Postavljanje semafora počelo je u rujnu prema projektu ŽUC-a

Do kraja ovog tjedna trebali bi proraditi dugoočekivani semafori na raskrižju Supilove i Novakove ulice u Varaždinu, tj. kod kučanske rampe.

Izvijestili su to iz Županijske uprave za ceste Varaždinske županije, koja je investitor u ovaj hvalevrijedan projekt, koji bi trebao podići sigurnost te povećati protočnost prometa na tom vrlo frekven-

tnom raskrižju.

- Prva faza projekta, čija je realizacija počela u rujnu prema projektu Županijske uprave za ceste Varaždinske županije, završit će pokretanjem semafora u režimu žutog treptajućeg svjetla da bi se svi sudionici u prometu prilagodili novom načinu regulacije prometa na ovom vrlo frekventnom raskrižju

- pojašnjava Tomislav Osonjački, ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije.

U normalnom režimu, kako dodaje, semafori bi trebali profunkcionirati u prosincu, nakon čega će djelatnici Županijske uprave za ceste desetak dana pratiti protočnost prometa i semafore prilagoditi najefikasnijem

režimu rada.

- Bit će to prvo raskrižje u Varaždinskoj županiji na kojem će rad semafora biti povezan i usklađen s dizanjem i spuštanjem brklje, što bi trebalo dodatno pridonijeti protočnosti prometa - naglašava Osonjački te napominje da su radovi na raskrižju ovih dviju županijskih cesta vrijedni oko 350 tisuća kuna.

Oglasi 19

8. studenoga 2011., br. 390

INDUSTRIJA GRAĐEVNOG MATERIJALA, IGM d.d. u stečaju LEPOGLAVA, Hrvatskih pavlina 41, na temelju Zaključka o prodaji, Trgovačkog suda u Varaždinu od 27. listopada 2011.g. temeljem odredbe čl.164. st.4.

Stečajnog zakona i odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini, radi prodaje nekretnine objavljuje

OGLAS O PRODAJI III. JAVNA DRAŽBA I Određuje se treća usmena javna dražba za prodaju nekretnine: -čkbr. 3011 Industrijsko dvorište od 2604 m2 i poslovne zgrade od 962 m2 u ukupnom iznosu od 3566 m2 i čkbr. 3012 Parkiralište Borje od 547 m2 u sveukupnom iznosu od 4113 m2, sve upisano u z.k.ul. 1987 k.o.

Lepoglava.

Početna cijena nekretnine iznosi 2.205.000,00 kn.

II Usmena javna dražba za prodaju nekretnine održat će se u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2,

dana 22. studenog 2011. godine u 13,00 sati, soba broj 223/II. III Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

IV Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 20. studenoga 2011.g. uplatile jamčevinu od 10% od utvrđene početne vrijednosti nekretnine na žiro-račun stečajnog dužnika IGM d.d. u stečaju broj: 2392007-1100063524, kod Međimurske banke d.d. Čakovec, s naznakom „jamčevina“,a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti sudu prije nego što se pristupi dražbi.

Kupcu nekretnine jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a ostalima se vraća odmah nakon zaključenja dražbe /čl.94.stavak 4.Ovršnog zakona/.

V Od polaganja jamčevine oslobođeni su razlučni vjerovnici.

VI Kupac nekretnine je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenja rješenja o dosudi nekretnine.

Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položene jamčevine namiriti će se troškovi nove prodaje /članak 100.stavak 1.,2., i 3. Ovršnog zakona/.

Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili. U tom će slučaju sud donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu /čl.98.stavak 6 Ovršnog zakona/ VII Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom o prodaji nekretnine kupcu, ukoliko to nije određeno rješenjem o dosudi, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca i brisanje tereta na nekretnini.

VIII Porez na promet nekretnina, kao i sve troškove vezane za kupnju nekretnine snosi kupac.

IX Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj /članak 95.stavak 1.Ovršnog zakona/ X Na nekretnini je upisano razlučno pravo u korist Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Kuhn Hrvatska d.o.o.

Zagreb i Ministarstvo financija, Područni ured Varaždin.

XI Nekretnine se prodaju u viđenom stanju po načelu „viđeno-kupljeno“ i u skladu s postojećim upisom u zemljišne knjige, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke pravne ili činjenične naravi.

XII Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati na adresi stečajnog dužnika u Lepoglavi, Ulica hrvatskih pavlina 41, uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na broj: 098/494-017.

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI NAČELNIK OPĆINE T R N O V E C , Bartolovečka 76 42202 TRNOVEC BARTOLOVEČKI Račun proračuna 2360000-1846200006, Zagrebačka banka d.d.

Telefon 042 683-060, Faks 042 683-911 E-mail:op-t-b@vz.t-com.hr www.trnovec-bartolovecki.hr Na temelju članka 4. Odluke o stipendiranju učenika i studenata u Općini Trnovec Bartolovečki („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 2/2011) raspisuje se

NATJEČAJ ZA DODJELU STIPENDIJA STUDENTIMA 1.U skladu s Odlukom o stipendiranju učenika i studenata za akademsku 2011./2012. godinu dodijelit će se - redovitim studentima sveučilišnih (preddiplomskih i integriranih) i stručnih studija: - 2 stipendije studentima prve godine - 4 stipendije studentima druge do četvrte godine - redovitim studentima diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija: - 4 stipendije studentima na prvoj godini - 4 stipendije studentima na drugoj godini.

Visina stipendije za studente koji studiraju na području Varaždinske i Međimurske županije iznosi 450,00 kuna mjesečno odnosno 4.500,00 kuna godišnje, a studiranja van spomenutih Županija 600,00 kuna mjesečno odnosno 6.000,00 kuna godišnje.

U slučaju da se iskoriste ukupno planirana sredstava za stipendiranje u ukupnom iznosu od 80.000,00 kuna, a prema broju i vrsti stipendija kako je to naznačeno ovim natječajem, eventualno neiskorištena sredstva dodijelit će se kandidatima s liste prioriteta za stipendiranje studenata diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija druge godine.

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju studenti: -čiji roditelji ili skrbnici imaju prebivalište na području ove Općine najmanje 3 godine prije podnošenja prijave te izmirene dospjele obveze prema proračunu Općine, - koji nisu korisnici drugih stipendija - koji ne ostvaruju prihod po osnovu zaposlenja, samostalnog obavljanja poljoprivredne djelatnosti ili od obavljanja zanatskih i drugih privrednih djelatnosti ili intelektualnih usluga, te prihod od imovine i imovinskih prava - koji su redovni studenti te da imaju prosjek ocjena studiranja i to: - studenti preddiplomskih i integriranih studija prve godine najmanje 4,00 iz posljednjeg završnog razreda srednje škole - studenti preddiplomskih i integriranih studija a) na drugoj godini ako im je prosjek ocjena iz prethodno završene prve godine studija najmanje 3,80 b) na trećoj godini ako im je prosjek ocjena iz prethodno završene dvije godine studija najmanje 3,60 c) na četvrtoj godini ako im je prosjek ocjena iz prethodno završene tri godine studija najmanje 3,40 - studenti diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija a) na prvoj godini ako im je prosjek ocjena iz prethodne tri, odnosno četiri godine preddiplomskog ili stručnog studija najmanje 3,20 b) na drugoj godini ako im je prosjek ocjena iz prehodno završenih godina studija najmanje 3,20 3.Lista prvenstva kandidata za dodjelu stipendija utvrdit će se u skladu s kriterijima iz Odluke o stipendiranju učenika i studenata u Općini Trnovec Bartolovečki.

4.Uz pisanu prijavu na natječaj, kandidati trebaju priložiti: - preslik osobne iskaznice - potvrdu fakulteta o upisu, statusu studenta sa iskazanim prosjekom ocjene i preslik indeksa - izjavu da nije korisnik neke druge stipendije za akademsku godinu za koju se stipendija dodjeljuje - potvrdu o ostvarenom dohotku Porezne uprave za svakog člana zajedničkog kućanstva za 2010. godinu - potvrdu o statusu učenika, odnosno studenta za sestre i braću koju roditelji, odnosno skrbnik uzdržava - izjavu o članovima zajedničkog kućanstva.

Pod ostvarenim prihodima podrazumijevaju se prihodi po osnovi zaposlenja, mirovine, prihodi od obavljanja samostalne poljoprivredne djelatnosti, od obavljanja zanatskih i drugih privrednih djelatnosti ili intelektualnih usluga, kao i prihodi od imovine i imovinskih prava.

Pod članovima zajedničkog kućanstva mogu se uz podnositelja zahtjeva za dodjelu stipendije prijaviti njegovi roditelji ili skrbnici, te sestre i braća koju su roditelji, odnosno skrbnici dužni uzdržavati prema odredbama Obiteljskog zakona.

Nepotpune i nepravovremeno dostavljene prijave neće se razmatrati.

5.Prijave s dokumentacijom kandidati trebaju dostaviti na adresu OPĆINA TRNOVEC BARTOLOVEČKI, Trnovec, Bartolovečka 76, 42202 Trnovec Bartolovečki s naznakom na omotnici „Stipendiranje studenata“ i to zaključno do 28. studenog 2011. godine do 12,00 sati bez obzira na način dostave.

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom:

ZAMJENA VODITELJA U PRIPREMI RADA (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäåĒĉå proizvodnje koja se bazira na principima just-in-time i FIFO Ʉ =ĨÿûıĤÑĺÑĒĉå ÜĤŀėû ÿ ĮėàĒėû ġĤÿĉåĒėĨÑ ÿĒîėĤđÑÝÿĉÑ između smjena Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäåĒĉå ĊĺÑČÿĮåĮå i kvantitete rada i proizvoda u skladu sa zahtjevnim standardima u automobilskoj industriji Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáĒÿþ đĉåĨĮÑ ÿ ĤÑáĒÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ ı pripremi rada te raspoređivanje kadrova Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė áėĪĊėČėĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå ĊÑáĤėĺÑ unutar odjela pripreme rada Vaše kvalifikacije: Ʉ NNN ÿČÿ _PN ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ _ÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ġĤÿġĤåđå rada u tekstilnoj ili obućarskoj industriji Ʉ 'ĨĊıĨĮĺė ı ĤıĊėĺėäåĒĉı ČĉıáÿđÑ ÿ ġĤėÝåĨÿđÑ proizvodnje Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ GėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåɉ Ʉ eĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ

ASISTENT VODITELJA KROJARNE (m/ž) Vaši zadaci: Ʉ 0ėėĤáÿĒÑÝÿĉÑ Įå ĊėĒĮÿĒıÿĤÑĒė ıĒÑġĤåäåĒĉå ġĤėÿŀĺėánje koja se bazira na principima just-in-time i FIFO Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáĒÿþ đĉåĨĮÑ ÿ ĤÑáĒÿþ ėġåĤÑÝÿĉÑ ı ĊĤėjarni te raspoređivanje kadrova Ʉ 0ėĒĮÿĒıÿĤÑĒė áėĪĊėČėĺÑĒĉå ÿ ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉå ĊÑáĤėĺÑ unutar odjela krojarne Ʉ =ĨÿûıĤÑĺÑĒĉå ÜĤŀėû ÿ ĮėàĒėû ġĤÿĉåĒėĨÑ ÿĒîėĤđÑÝÿĉÑ između smjena Vaše kvalifikacije: Ʉ NNN ĮåĊĨĮÿČĒėûȦ ĊėłÑĤĨĊėû ÿČÿ ĮåþĒÿàĊėû ĨđĉåĤÑ Ʉ eĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ÿĒáıĨĮĤÿĉĨĊÿđ ġėûėĒÿđÑ Ʉ 'ŀĤÑłåĒå ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ Ʉ ėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝå ɉ Ʉ eĒÑĒĉå åĒûČåĨĊėû ĉåŀÿĊÑ ĉå ġĤåáĒėĨĮ

ŠIVAČE (m/ž) s kojima se odmah po stupanju na rad zaključuje ugovor o radu Ʉ 8ÑĉđÑĒĉå ĮåàÑĉ ŀÑ ėĨġėĨėÜČĉÑĺÑĒĉå ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera Ʉ JÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĪÿĺÑĒĉÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒÿđ pogonima Od svih kandidata očekujemo : Ʉ _ÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ =ĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ NÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ ėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ NĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ napredovanja u karijeri Ʉ JÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) Ʉ NĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ dinamičnom okruženju Ʉ 8ÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@ boxmark.com. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-692 ili 042/404-694.

20 Urbana kultura

Art/media Bezbožni o Bogu U

vijek se čudim kad ljudi gorljivo raspravljaju o nečemu što ne mogu razumjeti. Ne pada mi na pamet da, recimo, afričkom šamanu tumačim nešto o njegovom vjerovanju, ma što god o tome teoretDenis PERIČIĆ ski znao. Ipak, sve mr. sc. češće nam bezbožnici govore o – Bogu. ritom nije odveć bitno što Goran Bare u Jutarnjem tvrdi da „ne vjeruje u te gluposti“. Umjetnici imaju pravo na budalaštine, a Bare, koliko god u svom poslu sjajan bio, nije neki primjer životne mudrosti. No, oni koji ne vjeruju u Boga kao da svakim danom imaju sve veću potrebu izreći „koju svoju“ o temi koju nisu iskusili. ako je po tim „logičarima“ logično da nema Boga, ne vide da je krajnje nelogično što se upuštaju u rasprave o Bogu iako su – bezbožnici. Logika s Bogom nema veze. U Boga se ili vjeruje ili ne vjeruje, a u logiku se ni vjeruje niti ne vjeruje. Ona ili stoji ili ne. A ovdje ne stoji, jer nije primjenjiva na vjeru, a kamoli na Boga, postojao on ili ne. loga društvenog komentatora nije da majmunski ponavlja „kak bu HDZ spušil“ (pa naravno da „bu HDZ spušil“, kao da je to ikakva novost!), nego da predvidi što nam donosi sada već sasvim izvjesna promjena vlasti. a, jačaju ti protuvjerski glasovi kako se bliži pobjeda lijeve opcije. O tome bi brigu trebala povesti upravo – lijeva opcija. Zato jer su ti glasovi ispod svake civilizacijske razine i zato da ne ispadne da odražavaju njezine službene stavove. ime će lijeva opcija pokazati da cijeni visoku civilizacijsku razinu i otvorenost one hrvatske većine koja će, očito, izabrati – kompletno agnostičku vlast! Kompletirat će se agnostička vlast na svim najvišim položajima: predsjednika države, predsjednika Vlade i predsjednika Sabora. ona hrvatska većina, koja će izabrati tu kompletno agnostičku vlast, bit će, kako god okrenete i računate, većinski – vjernička!

P I

U D T

A

8. studenoga 2011., br. 390

TREND Hipsterstvo je moda, način života i društveni fenomen

Tko su hipsteri?

J Iako kod nas relativno nov pojam prema kojem većina zbog neznanja ima negativan stav, vani je hipsterstvo već postalo mainstream Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

- Pojam hipstera ne možemo vezati samo za modu, to je društveni fenomen koji se najviše ogleda u načinu života, a kroz modu se izražava – pojašnjava novinarka Fashion.hr-a Ana Bacinger. A način života koji vode hipsteri ima neke zajedničke karakteristike. Pojam se veže za subkulturu mladih i alternativnih, vitkih i zgodnih, liberalno nastrojenih.

Preferiraju nekonvencionalnu šarenu i općenito otkačenu modu. Imaju bogat društveni život kako na internetu, tako i u fizičkom svijetu. - Radi se o ljudima koje zanima umjetnost, načitani su, preferiraju organske proizvode, a od prijevoznih sredstava biraju bicikl – nadovezala se Ana. Dodala je kako hipsteri vole stare fotiće, buvljake i općenito jedan urbani i kulturni način života. No ipak, činjenica je da i kod nas i vani pojam ima negativne konotacije, a prozvati nekoga hipsterom – ravno je uvredi.

”Pravi” hipsteri

Osim glazbenog ukusa povezuje ih stil oblačenja, govora, politička osviještenost, boemski život...

TERMIN Javlja se 40-ih godina u SAD-u

U obranu hipstera

- Mislim da se kod nas radi o Termin hipster prvi put se generalizaciji hipsterstva koje javlja 40-ih godina u SAD-u te je postalo trend. Poje opisivao pripadnike bijele znate high-street srednje do više klase koji mar ke u vele su imali afinitete prema pojam su hipstersku že za h tadašnjoj jazz i blues e v e s modu u svosceni. Osim sličnog di ru mla je kolekcije glazbenog ukusa bkultu tivnih, u s i danas je povezao ih je stil na i alter godnih, na cesti oblačenja, način z i h i praktički govora, politička k vit o nemoguće osviještenost, boliberaln ih p r e p oz n a t i emski život, nastojen nastro „prave“ hipstejanje da se zaboravi re od onih koji jedstatus, porijeklo i pripanostavno slijede trendanje određenim društvenim dove – govori Ana. – Ljudima slojevima. Danas mnogi krito djeluje kao furka, a kod nas su ljudi općenito negativno nastrojeni prema svemu što u Varaždinu. Kaže kako su odskače, odnosno ako nisi dio Varaždinke uglavnom sve mase, ljudi te odmah čudno isto obučene te malo koja gledaju - dodaje. Ana se inače svojom odjećom odskače i za vrijeme Špancirfesta malo privlači poglede. - Djevojke u pozabavila uličnom modom Varaždinu svakako bi mogle

tiziraju hipstersku kulturu te tvrde kako je postala upravo svoja suprotnost. Odnosno, u želji za različitošću, na kraju svi izgledaju, oblače se i misle isto. U obranu hipstera govori činjenica da svaka dobra stvar s vremenom postaje trend, koji mase počinju slijediti.

Toga nisu bili pošteđeni ni punk, ni hip-hop, ni grunge...

I zato jer živimo u svijetu gdje svaka društvena filozofija neumoljivo postaje brend, trend i proizvod, nitko nema pravo osuditi neku društvenu skupinu jer joj se događa to isto.

biti hrabrije što se tiče stila odijevanja, ne mora to nužno biti hipsterski način oblačenja, ali svatko može pronaći svoj stil po kome će biti jedinstven – zaključila je Ana.

I u Varaždinu imamo hipstere

(Ne) filozofiraj Nestali u plamenu P

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

rošlog je tjedna francuski satirički list Charlie Hebdo najavio kako će u idućem broju pozvati samog proroka Muhameda za gosta urednika.

A njegov će moto biti: „Sto udaraca bičem ako ne umrete od smijeha“. Uz to list će privremeno promijeniti ime i postati Charia Hebdo, kako bi aludirao na šerijatski zakon. Ovakva, na prvi pogled posve bezazlena humoristička igra, toliko je izazvala nekog mahnitog islamista da je ovaj bacio molotovljev koktel na redakciju lista. Nadao se vjerojatno da će vatra sažgati taj hram blasfemije i osloboditi svijet tih pakosnih mračnih sila humora i kritike. Ovako nešto nije se sada dogodilo prvi put. Sjetimo se kako se

prije nekoliko godina zbog objavljenih karikatura proroka Muhameda u jednom danskom listu prosvjedovalo širom islamskog svijeta, a ljudske žrtve su se brojile u desecima. Od tada su komičari, kritičari, analitičari, ali i provokatori, zajedljivci i svetogrdnici širom svijeta oprezni i strašljvi – ne bi li slučajno razjarili kojeg islamista i nestali u plamenu. edan dio muslimana zapravo želi islam postaviti s one strane humora i kritike – ništa se protiv ili duhovito o njemu ne bi smjelo reći.

Jasno je da je ovakva pozicija potpuno neodrživa. Među najbolje tradicije Zapada pripada i ona o slobodi mišljenja i govora – o tome kako

J

ništa nije imuno pred kritikom (premda je ova tradicija uvelike pervertirana, no o tome neki drugi put). Pa zašto bi onda islam trebao biti nedodirljiva iznimka? Zar bismo zbog njega trebali suspendirati osnovne slobode mišljenja, govorenja i kritiziranja? ašto bi, primjerice, bilo moguće i dopustivo, ponekad čak na najvulgarnije načine, vrijeđati i ismijavati kršćanstvo, a ne bi bilo dopustivo reći bilo što satirično o Muhamedu? Pa tko je ovdje lud!? Neće valjda cijeli zapadni kulturni krug ustuknuti pred nekolicinom bandita s vatrenim koktelima, koji za najveće Sotonine sluge i sudbonosne neprijatelje Alaha drže - karikaturiste.

Z

8. studenoga 2011., br. 390

Oglasi 21

22 Kulturni obzor

U D-duru

Lenny Kravitz dolazi u Zagreb L

enny Kravitz, jedan od najpopularnijih američkih rock glazbenika nove generacije, nastupit će u Zagrebu kao jedinom gradu u regiji u sklopu svoje europske turneje “Black and White Europe”.

Darko RUŠEC Nakon fantastičnog profesor gitare u koncerta koji je odrGlazbenoj školi Varaždin žao u Zadru 2008. godine, ovo je drugi put da će nastupiti u Hrvatskoj.

U četvrtak, 17. studenog, Lenny Kravitz će nastupiti u Areni Zagreb, s početkom u 21 sat. enny Kravitz dobitnik je mnogih prestižnih nagrada, do sada je objavio 8 studijskih albuma koji su prodani u više od 35 milijuna primjeraka. Dugoočekivani deveti studijski album “Black and White America” svjetlo dana ugledao je 22. 8. ove godine pod okriljem izdavačke kuće Atlantic Records/ Roadrunner Records.

Lenny Kravitz poznat je kao multitalentirani glazbenik koji osim gitare svira bas, bubanj i klavijature. Na zadnjem albumu “Black and White America” napisao je i aranžirao 16 pjesama, a album je snimao na Bahamima i u Parizu. dugogodišnjoj glazbenoj karijeri nagrađen je brojnim nagradama, među ostalim i s četiri uzastopna Grammyja za najbolju mušku vokalnu izvedbu. Njegovi albumi prodali su se u multimilijunskoj nakladi u čitavom svijetu, a singlovi osvajaju vrhove svjetskih top lista.

Američki roker gotovo dvadeset se godina nalazi u samom vrhu svjetske glazbene scene, a njegov privatni život medije ponekad zanima i više od glazbe. Njegovim dolaskom Zagreb je dobio još jedan “jesenski inozemni adut”.

S novim albumom glazbenik će prezentirati potpuno nov izgled pozornice te vrhunsku produkciju.

Turneja “Black and White Europe” bit će presjek starih hitova te će nam prvi put uživo predstaviti novi album.

8. studenoga 2011., br. 390

RAZGOVOR S POVODOM Ladislav Varga, ravnatelj C

Trideset uspješnih čakovečkog hrama

L

U

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

ali pokuš ti i zabran ku s j Životin ali , u farm nije ra cenzu la p s u je

Ladislav Varga već 20 godina na čelu je Centra za kulturu

J Predstave su gotovo uvijek rasprodane, a većinu kino publike u Čakovcu

vikendom čine upravo Varaždinci. Neki su programi i stariji od samog CZK-a Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Prošlog tjedna čakovečki Centar za kulturu (CZK) proslavio je veliku lijepu okruglu obljetnicu. 30 godina na Trgu republike, u smeđoj ciglenoj zgradi vrte se filmovi, odigravaju predstave i održavaju koncerti. O prošlosti, sadašnjosti i budćnosti CZK-a porazgovarali smo s njegovim ravnateljem Ladislavom Vargom.

Tri kina Iza CZK-a je 30 godina rada. Iako ste na čelu ove kulturne institucije dobrih 20 godina, sigurno se kao pravi Čakovčanin sjećate kako je sve počelo 1981.?

U principu, sjećam se kad se prije više od 30 godina rušila tadašnja jezgra Čakov-

ca. Moram reći da mi je dan danas žao jer se sve to nije pomaknulo za još 500 metara. U to vrijeme, kao i danas, bilo je neko doba recesije pa gradnja baš nije cvala. Tada je voditeljica Mira Kermek uspjela potaknuti gradnju CZK-a, kao i knjižnice. Sama gradnja trajala je dvije godine, a tada se centar zvao Dom omladine boraca JNA. Kakav je do onda bio kulturni život Čakovca?

Uz nas koji smo tada bili novi, u Čakovcu su tada djelovale još dvije kino dvorane, Udarnik i Dom. Dakle, čak tri.

Tada je donesena odluka da se Udarnik proda kako bi se poboljšao program Doma.

To je bila greška jer se kasnije, privatizacijom, zgrada Doma vratila Crkvi. Tako smo ostali na našem centru.

Osamdesete su bile godine novog vala, nekog alternativnog rock doba, polako su se počele događati promjene... Je li tako bilo i u Čakovcu?

Imali smo jaku kazališnu i glazbenu scenu. Pogotovo kazališnu, to su bili naši Pinkleci, osnovani 1986. kao diletantska družina – tako su se onda zvali amateri. Oni su tada bili u istom rangu sa sisačkom Daskom ili dubrovačkim Lerom. Od 2006. djeluju kao profesionalna kazališna družina, a moram reći da je za sve zaslužan njihov osnivač Romano Bogdan, koji je još uvijek njihov voditelj.

Je li ikad ovdje bilo cenzure?

Sjećam se da su jedni od prvih takvih poziva još za onog sistema bili upućeni

Pinklecima i njihovoj izvedbi “Životinjske farme”, koja je bila jedan od njihovih prvih predstava. Ne znam, možda se netko u tome prepoznao.

No ništa se nije dogodilo.

Biti realan Vi nemate problema s prodajom kazališnih ulaznica. U Varaždinu baš i nije takva situacija. Što mislite, zašto?

Nemamo obvezu kao varaždinsko kazalište odigrati velik broj predstava, mi imamo kazalište po pozivu.

Pinkleci imaju 4, 5 premijera i 20 repriza, a ima dosta gostovanja kazališta iz cijele Hrvatske. Mogu reći i da Čakovčani imaju naviku odlaziti u kazalište.

I kino vam je pr ilično puno. Uz to, dosta Varaž-

Nekad davno klub, sad mala scena Generacije Varaždinaca starijih od 25 sjećaju se i povremenih izlazaka u Čakovec, baš u zgradu CZK-a. Tamo su se godinama izmjenjivali vlasnici i razni klubovi.

- Promijenilo se nekoliko vlasnika, a već 7 godina taj prostor funkcionira kao mala scena. Dakle, za jazz koncerte srijedom, manje događaje poput predstavljanja Ovako se gradila dvorana

knjiga i događaje pojedinih kulturnih udruga – veli Varga. U CZK-u uopće ni ne razmišljaju da bi taj prostor ponovno mogao zaživjeti na isti način. Inače, CZK, ističe njegov ravnatelj, mjesto je koje ne radi samo tri dana u godini, sve ostalo im je radno. Zatvoreni su samo za Sve svete, Staru godinu i Veliku subotu.

Kulturni obzor 23

8. studenoga 2011., br. 390

Centra za kulturu Čakovec

IZLOŽBA New York, Zagreb i Varaždin

ĝWR ĴLWDWL"

÷XGHVQL VYLMHW VWULSD

h godina a kulture PROGRAMI Naslijeđeni i novi

Čakovec četvrtkom ide već 42 godine Dulje od samog centra postoji njegov program, tribina Čakovec četvrtkom, već 42 godine. - Taj program je tada osmislio Vinko Lisjak, a već 30 godina vodi ga Romano Bogdan. Četvrtak je pomoću tog programa postao dan za kulturu, a nema četvrtka da ne prikažemo predstavu ili premijeru nekog filma – pojašnjava Varga. Dugu tradiciju ima i Majski muzički memorijal Josip Štolcer, održava se već 37 godina, prije 17 godina uveden je Jazz festival, prije 11 godina uvedena je Filmofilija – program koji prikazuje većinom europske filmove, a isto toliko godina u Čakovcu se održava i Susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade ASSITEJ. - Upravo je

Bogdanova zasluga da se ASSITEJ održava u Čakovcu, a moram reći da smo ove godine prodali 5.500 karata u 7 dana – dodao je Varga.

Prošlog tjedna povodom 30 godina u CZK-u održana su 2 koncerta (rock koncert i Dixieland band), otvorena je foto izložba koja prati centar u 30 godina. - Kroz ovih godinu dana kada slavimo nećemo imati neke megalomanske programe jer za to nemamo novaca, već nastavljamo dalje – dodaje. Kaže da su već krenule ulaznice za koncert Marka Tolje, koji uz Big band HRT-a pjeva Sinatru, ali da očekuje da će novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra (čakovečka bečka verzija) biti rasprodan već 1. prosinca.

Dijalozi su putovali u New York, a autor kaže - sam put do tamo bio je težak

Dijalozi su puni boja i ljudskih lica Izloženo je pedeset slika koje su nastale u razno vrijeme, a najstarija je nastala prije više od 20 godina Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Šareno i iskreno. Puno boje i jednostavnih likova.

Tako bismo ukratko mogli opisati slike Zagrepčanina Vlade Tuđe koji je svoj kist “izbrusio” u Nizozemskoj još početkom 70-ih na roterdamskoj Academie van beeldende kunsten.

Neil Gaiman (Andy Kubert, Richard Isanove), 1602, Algoritam, Zagreb, 2010.

Ovdje nema dvojbi: riječ je o velikom djelu. Od prve stranice prikovani ste uz nevjerojatnu, upravo renesansnu raskoš prelijepog artizma Andyja Kuberta, koji crta bolje čak i od vlastitog oca, „Big Joea“, i fascinantnog kolorizma Isanovea, koji se dokazao npr. u Kingovom „Revolverašu“. Scenarij kultnog autora Neila G a i m a n a ( „ S a n d m a n“, „Stardust“) posebna je priča. Američki superheroji smješteni su u europsku 1602. godinu, pa o sudbini svijeta i svoje (ali i naše) budućnosti odlučuju X-men, Spiderman, Thor, Kapetan Amerika, Daredevil, Iron Man, Hulk…

Naravno, u borbi protiv dr. Dooma i sličnih. Čudo jedno od stripa! Kuriozitet: stranice nisu numerirane.

I skulpture Njegovih pedeset slika i nekoliko skulptura doputovalo je prošli tjedan i u Varaždin i to ne u neki muzejski i galerijski prostor. Slike su postavljene u zgradi Zagrebačke banke na Kapucinskom trgu. Prije Varaždina Tuđini “Dijalozi” prošli su Zagreb, ali i New York. - Teško je ući u A galerije New Yorka. No u B galerije, poput Ico Gallery, gdje sam ja nedavno izlagao, nije bilo tako teško. Ja im se čak nisam javio, već oni meni jer su me našli preko interneta.

Najteže na tom putu za Ameriku bilo je dobiti vizu i otpremiti sve radove preko velike bare – objašnjava

nam Tuđa.

Radovi izloženi u Varaždinu, njih 50, nastali su kroz 20 godina. - Inspirira me čovjek, razgovor s ljudima, to se proteže kroz moja djela. Ponekad se upustim u apstrakciju s morem, ali ljudski lik, ljudska glava, oni

ž

ive, crikuske boje koje vrište nanošene direktno iz tube - to je moj stil

su uvijek prisutni – kaže Tuđa.

Njegove jarke, šarene boje njegov su umjetnički potpis. - To je

ono što je moje, što me odvaja od drugih. One su žive, vesele, gotovo cirkuski vrište.

Boju direktno iz tube nanosim bez ikakvog miješanja – to je moj stil.

Iza vedrine i “zafrkancije” tako za Tuđine slike kaže likovni kritičar Stanko Špoljarić.

Umjetnik se u zadnje vrijeme počeo baviti i skulpturama. Njegov se interes za skulpturu u prvo vrijeme činio tek kao izlet. No pokazalo se da je riječ o itekako bitnoj dionici njegova opusa – veli Špoljarić. - Oduševljavam se skulpturama jer me fizički umaraju, a ne moram šetati psa – našalio se Tuđa.

1984. Balkanski špijun na tribini Čakovec četvrtkom

SEZONA Prvi koncert Varaždinskog komornog orkestra dinaca dolazi u Čakovec na projekcije.

Svakog vikenda začudimo se koliko Varaždinaca nam dolazi u kino. Gledamo na to da imamo uvijek “najsvježije” popularne naslove.

Svi vele da kultura košta.

Kako vi uspijevate?

Ni kod nas ne ide baš, ali mi smo vrlo realni. 60 % naših financija pokriva se iz gradskog proračuna, mali dio iz natječaja prema Ministarstvu kulture, a sve ostalo zarađujemo sami. Nas je već 20 godina zaposleno 17, a broj programa se udvostru-

čio. Mogu reći da ono što nas izvlači su posjeti djece u prijepodnevnim satima.

S gitaristom Petrom Cekuom

M

eđimurci imaju naviku odlaziti i u kino i na predstave Koji su veliki planovi pred vama? Što se tiče programa, to nikad ne znamo, ovisi o tome što je aktualno. Planiramo do kraja digitalizirati kino dvoranu i postaviti klimu.

U nedjelju prvi koncert

Ove nedjelje u 19:30 sati u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu svoj će prvi koncert sezone održati Varaždinski komorni orekstar (VKO) sa solistom na gitari Petritom Cekuom. Ceku, kao pobjednik europskog natjecanja za mlade talente 2004., među mnogim hrvatskim i međunarodnim nagradama ima i nagradu publike na natjecanju „Ivan Padovec“, pa ovaj koncert ima i simboliku

nastupa u mjesecu Padovčeve smr ti. Na programu su Vivaldijev i Brouwerov Koncert za gitaru i gudače, kao i Ivančićeva, Vivaldijeva i Piazzolina djela za gudače.

Koncert je ujedno prvi od pet koncerata koji čine sezonu VKO-a za koju zainteresirani mogu kupiti pretplatu, kao i škole učeničku, u Koncertnom uredu Varaždin. Pojedinačne karte mogu se nabaviti na blagajni HNK u Varaždinu.

Clive Barker (Chr is Ryall, Gabriel Rodriguez), Velika tajna predstava, Algoritam, Zagreb, 2010.

Clive Barker („Hellraiser“, „Knjiga krvi“) je britak, a l i n e o d ve ć s u p t i l a n pripovjedač, pa ga baš ne vole ni neki ljubitelji horora. No, 20-ak godina nakon prve knjige „Umjetnosti“, stiže nam i strip-adaptacija „Velike tajne predstave“. Na prvi pogled sve djeluje sirovo: crtež je nalik klasičnim, ali zbrčkanim EC izdanjima.

Ipak, brzo otkrivamo razloge luksuznom izdanju i popularnost i djela, jer scenarij Chrisa Ryalla i artizam Gabriela Rodrigueza graniče s velikim umijećem.

Kadriranje je katkad revolucionarno, a skriveni detalji i simboli uvlače vas duboko u mističnu radnju.

Prednost stripa je i uspješno kraćenje „epskih“ dijelova romana. Kuriozitet: ime glavne junakinje je – Tesla.

'HQLV 3HULĴLIJ

24 Duplerica

8. studenoga 2011., br. 390

REGULE Ni jednu godinu mošt nije postao vinom bez krštenja

Martinjski tulum J U Koprivnici su se prošle subote okupili najvažniji hrvatski vinski meštri kako bi

krstili mošt. Među njima je bio i Varaždinac Krunoslav Čolo

Mladi glumci amateri osvojili su Rogoz. Svoje slobodno vrijeme provode

TU KRAJ NAS Mladi Varaždinci

Kazalište uvuklo po

Velikog meštra ceremonijala biralo je tridesetak martinjskih meštara iz cijele Hrvatske Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Niti jednu godinu mošt nije postao vinom bez obaveznog obreda krštenja. Taj stari običaj koji vežemo uz blagdan svetog Martina ukorijenjen je i na području Koprivnice gdje se već šestu godinu održava Velika martinjska špelancija – Vinoda.

Tamo su se prošle subote okupili najvažniji hrvatski vinski meštri kako bi obredno krstili mošt na koncelebriranoj misi, po Križevačkim štatut ima i Kopr ivničkim regulama.

Nakon prošencije, odnosno povorke sudionika Vinode kroz grad, meštri su se uputili i do gradonačelnika Koprivnice Zvonimira Mršića, kojem su iznijeli svoje zahtjeve u skladu s Vinskim zakonikom.

Traže vinovode - Od gradonačelnika smo tražili da uz vodovode u koprivnička prigradska naselja uvede i vinovode –– objasnio je varaždinski vinski meštar Krunoslav Čolo, jedini predstavnik iz Varaždinske županije. No kako kod gradske vlasti nije bilo sluha za njihove

www.vznightlife.com

zahtjeve, vinski su meštri uz veliko negodovanje i žedni napustili gradsku vijećnicu te otišli na konzultacije za izbor Velikog meštra martinjskog ceremonijala.

Velikog meštra ceremonijala biralo je tridesetak martinjskih meštara iz cijele Hrvatske. Meštra su izabrali jednoglasno, tajnim glasovanjem na takozvanoj konklavi nakon nekoliko čaša vinske kapljice. Nakon što su meštra izabrali, pušten je bijeli dim, što je znak da je Veliki meštar izabran.

J Jednu predstavu gledali preko deset pu Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Vinski meštar Krunoslav Čolo, jedini predstavnik iz Varaždina

”Vinovjera” - Njegova zadaća je paziti da se sve vinske špelancije, običaji i regule poštuju po unaprijed određenim strogim propisima – objasnio je Krunoslav Čolo. Veliki meštar martinjskog ceremonijala izabrao je ime pod kojim će obnašati svoj „vinifikat“ narednih godinu dana te je propisao od kada do kada će se održavati martinjske špelancije i po kojim pravilima.

Na kraju je ostale „martinjske meštre“ poslao da idu u svijet širiti «vinovjeru».

Veliku martinjsku špelan-

ciju - Vinodu - organizirala je Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije na čelu sa Zdravkom Mihevcom.

Za umjetnički program pobrinuli su se vinođakonski zbor „Vinske mušice“, Faringaši i Gruntovec band s prigodnim repertoarom. Velika martinjska fešta trajala je od 9 ujutro do 22 sata navečer, a najvažnije od svega je poganin „mošt“ preveden u finu vinsku kapljicu koja će se rado piti. Po jedinstvenom ritualu vlasnici su kao dokaznicu o tome dobili i „krsni list“.

Kazalište je još uvijek u modi.

Potvrdili su nam to članovi Kazališnog studjia mladih varaždinskog HNK, koje smo ponovo susreli na pozornici. Svi uzrasti – od osnovne škole pa do maturanata ujednili su snage i za publiku u novoj sezoni izveli predstavu Hir ljubavi. Na podrumskoj sceni Zvonimir Rogoz tražilo se tako proteklog petka mjesto više, a mladi kreativci dokazali su da dolazak nije bio uzaludan.

13 grupa s više od 150 članova stasale su i ove školske godine, a ovaj relativno novi projekt varaždinskog kazališta očito

uspješno okupira pažnju mladih. – Zadaća nam je održavati njihov interes. Novim generacijama su danas najzanimljiviji atraktivniji novi mediji poput interneta preko kojeg se dokazuju. Mi nastojimo privući one koje zanimaju osobni kontakt i javni nastup - rekao je Vlado Krušić, voditelj Dramskog studija mladih, koji je u kazalištu stasao na inicijativu ravnateljice Jasne Jakovljević.

Ovo je prvi put da dramske grupe u kazalištu imaju institucionalni okvir i kao takve nude mladima da se okušaju u ovoj aktivnosti i svoje slobodno vrijeme provode u kreativnom radu. Nov način rada pokazao

U SUSJEDSTVU Rascvjetana ok

Na krštenje došao i Drele

Vrt pun izn Što treba učiniti s obiteljskim nasljeđem i kako ga oplemeniti dobro zna 33-godišnji pismoslikar Kru noslav Jaklin iz sela Osečka.

Naime, prije 4 godine od ujaka Josipa naslijedio je veliko imanje u Železnici gdje ima rascvjetani vrt cijele godine.

Možda to i nije tako nedostižno, ali njegovan travnjak prepun gigantskih gljiva ne viđa se svaki dan, a to je samo jedan od razloga zašto putnici namjernici i turisti ovdje rado staju. Krunoslav ne razmišlja

o svome vrtu kao nekakvoj turističkoj atrakciji. Uredio ga je za svoju dušu, ali njegovu ljepotu ne skriva iza visokih betonskih ograda i masivnih vrata. - Priznajem da sam zaljubljenik u prirodu i kad imam vremena – planinarim.

Uređenju okućnice pristupio sam prvenstveno kako bi mi boravak bio ljepši jer živim sam.

No nisam usamljen. Na imanje često svraćaju moji prijatelji s kojima uživam u pripremi roštilja, koji je pored sjenice, u

Duplerica 25

8. studenoga 2011., br. 390

KONCERT Kulturni centar Ivan Rabuzin u Novom Marofu

Regional band oduševio publiku e u kreativnom radu, a scena im je najdraža

vladaju kazališnim daskama

im se od kožu uta. Kazalištem su fascinirani se kao iznimno uspješan, a varaždinski glumci amateri polako nalaze mjesto na glumačkoj karti Hrvatske kroz brojne suradnje.

Kazalište - drugi dom - Četiri godine sam član Studija mladih. To nas dosta motivira da više odlazimo i na predstave.

Samo Ljepoticu iz Leenanea gledala sam 12 puta – ispričala je 17-godišnja Ana. S njom su se složili i ostali mladi glumci kojima je ova aktivnost pozitivno iskustvo, a neki se u glumi vide i za nekoliko godina kao profesionalci.

Dramski studio mladih djeluje od 2008. godine. Postoje

grupe za sve uzraste koje cijele godine kroz druženje rade na novim predstavama.

Od prošle godine upisuju se i studenti.

- Oformili smo i studentsku skupinu što je za Varaždin kao sveučilišni grad izuzetno važno.

Nema studentske kulture bez mogućnosti da se mladi te dobi kreativno izraze – rekao je Krušić.

Time je učinjen još jedan iskorak u popularizaciji glume kod mladih.

Sudeći prema entuzijazmu, varaždinski školarci stvorit će na kazališnim daskama svijet kakav Varaždin, kao grad kulture, uistinu zaslužuje.

kućnica Krunoslava Jaklina

nenađenja kojoj se dobro čuje žubor potoka Železnice. Preko njega do mog imanja vodi drveni most, a ako netko poželi ovdje predahnuti, očekuju ga tri drvene klupe i velika ljuljačka… - rekao je Krunoslav i dodao da dvadesetak ogromnih gljiva koje tu “rastu” nije samoniklo. Izradio ih je od betona, a trenutno još 12 vrganja čeka na dovršetak. man jer trajnice je već smjestio u drvene saonice.

Kvalitetan razglas i rasvjeta, uz dobru svirku - recept za uspjeh Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Skoro dvosatnom svirkom varaždinski Regional band osvojio je sinoć publiku u Novom Marofu. Obradama, ali i autorskim pjesmama, razbili su nedjeljnu monotoniju i pokupili zasluženi pljesak. U odličan koncert u kojem su uživale sve

Rušec Solo gitarist Darko

generacije publiku je uvela ženska vokalna skupina KUD Novi Marof. Repertoarom na kojem se našlo tradicionalnih pjesama i poznatih evergreena pripremile su pozornicu za

dolazak Regional banda.

Ovaj, već nadaleko poznat sastav, koji okuplja članove redakcije Regionalnog tjednika, i ovog je puta osvojio sve i pokazao kako ih je već poveći broj koncerata dobro istrenirao i za veće dvorane.

Koncert su započeli autorskim pjesmama “Uz prugu”, “Ljetna”, “Orbis Vaginalis” i drugima, od kojih je publiku posebno oduševila pjesma “Volel bi”.

Koncert su završili rock obradama hitova Morrisona, Mlinarca, Dylana, Štulića i drugih. Posebno treba istaknuti kvalitetan razglas i osvjetljenje koje je cjelokupnom nastupu dalo poseban štih. Osim što prepoznatljivim zvukom tresu pozornice županije, Regional band se priprema za snimanje dvaju spotova, a koncertnu sezonu nastavit će svirkom u Čakovcu i Koprivnici.

Pjevačica Nena plijenila je pozornost glasom i stasom

Dovršetak čeka još 12 vrganja

Ženska vokalna skupina KUD Novi Marof

26 Putopis

8. studenoga 2011., br. 390

u razito i j o ov z j zemlji čko katoli njen je b a z ra bačaj i , po razvod kupanje toples

Na glavnom trgu glavnoga grada

MALTA Nekoliko kvadratnih kilometara manja od Krka i možete je obići u 7 dana

Na otoku - državi osjećaj sela i metropole u jednom J Sa sobom je potrebno nositi ručnik jer je plaža svuda oko vas, a sve je povezano gradskim tj. državnim busevima Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

To je car St. Peter’s Poola

Muzej inkvizicije

Malta, država i otok, površinom je nešto manja od našeg najvećeg otoka Krka, a uzduž i poprijeko može se gradskim autobusom proći za tjedan dana (uz to tjedna karta za bus košta samo 100 kuna). Tih svih tjedan dana pratio nas je osjećaj da smo istovremeno na selu i u razvijenoj metropoli.

Veliki plus je to što, poput u knjizi Vodič po galaksiji za autostopere, svugdje sa sobom treba nositi ručnik jer, doslovno, plaža je uvijek tu negdje blizu. Apsolutno je svejedno u kojem dijelu države se nalazite, a glavni grad Valetta, osim po tome što se ispred parlamenta izmjenjuje straža, previše se ne razlikuje od ostatka države. Malta je jedno od onih mjesta na svijetu gdje su utjecaji toliko izmiješani da je zabavno pogađati odakle nešto dolazi. Britanska čizma ozbiljno je gazila ovaj otok od 1814. sve do samostalnosti prije 47 godina. Engleski je još uvijek službeni uz malteški što olakšava život prosječnom turistu. Svaka malteška bakica može vam objasniti kuda i kako bez upotrebe ruku i nogu. Pravi miks kultura vidi se na običnim, malo starijim zgradama - mediteranska arhitektura, žuti kamen koji podsjeća na arapske tvrđave, a u prizemlju svakakvi dućani i radionice. Natpisi su na

engleskom i čine se kao da su iz onih zaboravljenih vremena (tipa Zvonili ste milorde?). Tako na Malti još uvijek možete naći Ironmongery (željezaru), Lamp repairs, (popravke lampi), Furniture makers (izrađivače namještaja) ili pak one male dućane na uglu u kojima prodaju voće i povrće.

Mdina i mučenje Ovaj otok grijeh je ne istražiti, okupati se u nekoliko zaljeva i, naravno, posjetiti Mdinu, staru prijestolnicu Malte, udaljenu od mora, koja je zaštićena poput našeg Dubrovnika. U staroj jezgri živi samo 300 ljudi, a za njih kažu da su to najbogatiji Maltežani. U Mdini možete razgledati i Muzej inkvizicije, podrumske tamnice u kojima se nalazi pravi povijesni presjek mučenja. Inkvizicija je bila jaka na Malti, koja je i dan danas jaka katolička država (razvod nije moguć, a za pobačaj u inozemstvu ide se u zatvor). Naplaćuju i kazne za toples kupanje.

Kakvi su Maltežani?

- Već sam tu 3 godine, a još uvijek se samo družim sa strancima. Čini mi se da je ženama tu glavna preokupacija uloviti muža i udati se, a muškarci su, ukratko, malo čudni. Ono što me najviše tu šokiralo je spoznaja da je Eurosong zbilja važno natjecanje za cijelu naciju – priča mi moja prijateljica Rajna o svojim novim sugrađanima. Sama se, kao i dosta velik broj

istočnih Europljana, tamo doselila zbog visoke plaće i dobre klime. Mene su podsjetili na naše Dalmatince.

Tvrdoglavi, izuzetno ponosni i misle da žive na najljepšem mjestu na svijetu.

Uz to, nije bila rijetkost vidjeti nekog tko se svađa i tupi svoje, a opet nitko se ne ljuti. Sve liči na onu dobru staru poznatu “ah, lako ćemo...”. Istina je – na otoku vrijeme malo kasnije dolazi.

Kupanje Kupanje je ovdje lak posao – bez velikih valova i bez ježeva.

Samo treba imati nekoga tko će na karti zaokružiti prava mjesta. Pored jednog od malih ribarskih mjesta Marxaxxlok (čita se Maršašlok), nalazi se St. Peter’s Pool, uvala kojom caruje Pele, lokalni prvak u skakanju sa stijene koji od ‘78 u stijenu kleše svoj nadimak. Golden bay druga je malteška znamenitost i to zato jer je jedna od rijetkih pješčanih plaža. Ništa posebno.

Bolje je držati se kamenja.

Ulaz u Mdinu, gdje se snimao i Game of Thrones

8.

!

8. studenoga 2011., br. 390

U varaždinskoj Areni 16. prosinca, na finalu Biggers Better natjecanja u boksu, boje Hrvatske branit će Ivica Bačurin, uz prijenos na Eurosportu

studenoga 2011.

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 27

Goran Borović postao je viceprvak svijeta u savate boksu, izgubivši u finalu u francuskom Rodezu od domaćeg borca Muhameda Diabyja

AUTOCROSS Dejan Vuradin prvak Hrvatske Divizija 1

Munjeviti Dejan Koka posrnula u Rijeci Rukometašice ŽRK Koka odigrale su solidnu utakmicu u Rijeci protiv ekipe Orijent Presofleksa i izgubile 26:24 (15:10). Domaću ekipu do pobjede je odvela vratarka koja je obranila presudne napade Varaždinki.

Unatoč gostujućem porazu, Koka se nalazi na visokom

petom mjestu prvenstvene ljestvice s 10 osvojenih bodova. U sljedećem kolu, koje je na rasporedu 12. studenoga, Varaždinke dočekuju ekipu Lokomotive koja se trenutno nalazi na drugom mjestu prvenstvene ljestvice odmah iza nedostižne Podravke.

Varaždin na pripreme

Dejan Vuradin s osvojenim peharom i Hondom Civic 4x4 s kojom je dogurao do laskavog naslova

J Na istaknutom mjestu u automobilu piše Dejanova krvna grupa Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Na vratima vozača, na kojima umjesto stakla stoji žičana rešetka, malo ispod rešetke nalazi se naljepnica na kojoj piše „Dejan Vuradin 0+“. Možda bi, onako površno, na prvu, čovjek očekivao da kraj imena i prezimena stoji nadimak u stilu „Munja“ ili nešto slično, što priliči jednom vozaču autocrossa, no kada Dejan odgovori: „ To vam je krvna grupa, jer ako krene po zlu, dobro je da medicinsko osoblje zna koju grupu trošimo“, onda taj podatak govori dosta o sportu kojim se bavi.

Refleksi Na sreću, Dejanu do sada ti podaci nisu trebali, iako je bilo raznih situacija, kao na primjer, kada je na jednoj od utrka, u žaru borbe za boljom pozicijom izletio sa staze, probio gumenu ogradu, preletio izletnu stazu i zabio se u ogradu. - Meni nije

bilo ništa, ali sam se prepao za publiku i samo trenutak prije nego sam u nju udario, oni su nestali. Imaju odlične reflekse, svi su se bacili na zemlju - priča Dejan. - Nije me bilo strah, jer auto nije mogao eksplodirati, budući da se sigurnosni rezervoar nalazi u zadnjem dijelu auta, no publika to nije znala.

Oni su vidjeli plamen, vikali su i mahali, držali se za glavu, a auto je sam stao kada su izgorjele instalacije - nastavlja Dejan.

Možda na početku ove priče nije spomenuto da je Dejan Vuradin aktualni prvak Hrvatske u autocrossu - Divizija 1, da živi u Remetincu (naglasak na drugom slogu), kraj Novog Marofa.

Kada sam neki dan pitao njegovog oca Vilka kako je Dejan, sa smiješkom ispod brkova kratko je odgovorio: „A, dobar je, dobar. Postao je prvak Hrvatske!“ Pretpostavljam da je upravo Vilko glavni krivac što mu je sin

zavolio aute i trke, jer je Dejan od ranih dana počeo „petljati“ po automobilima u njegovoj radionici, a kasnije je i završio za tehničara za vozila i vozna sredstva.

Godine 2005. učlanio se u Autocross klub Varaždin i s 21 godinom počeo voziti u Diviziji 3 (buggy), da bi na kraju sezone završio na 7. mjestu, a njegov klub te je godine osvojio naslov prvaka Hrvatske. Iduće godine

već dolazi do 4. mjesta, a 2008. godine uključuje se u Diviziju 1 (automobili s pogonom na sva četiri kotača i iznad 2000 kubika) gdje je na kraju sezone šesti, a klub osvaja treće mjesto.

Nakon toga slijede dvije godine pauze, a na stazu se vraća ove godine, osvaja naslov prvaka, dok klubu pripada treće mjesto. Danas je u dvorištu Honda Civic 4x4, koja je s Dejanom dogurala do laskave titule.

Podrška obitelji Svakom vozaču vrlo je važna podrška koja stiže prije i za vrijeme utrke. Prije svega tu su otac Vilko i brat Andrija, a ako se utrka vozi negdje bliže, onda dolazi mama, sestre, braća. - Ima nas za minibus. Podrška dolazi i iz mog kluba, AKK Varaždin, koji pokriva troškove oko trka, a velika pomoć stiže i od tajnika Milorada Cafuka, koji se brine oko vozača, priprema za utrke i ostalih važnih stvari u tom sportu. Tako su ove godine, uz moj naslov, dobre rezultate ostvarili Robert Vuradin (2. mjesto Divizija 3) i Marijan Cukor (3. mjesto Divizija 3) - doznajemo od Dejana.

RUKOMET RK Varaždin nakon velikog interesa trenira i djevojčice

Suradnja RK Varaždin i ŽRK Koka

Trenerica Maja Čop

RK Varaždin od 8. studenog započinje i s treninzima za djevojčice od 6 do 9 godina starosti. Treninzi će se odvijati u TTS sportskom centru dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 16:30 do 17:30 sati. S ovom skupinom radit će Maja Čop, bivša rukometašica Koke i zagrebačke Lokomotive.

Nastavljena je suradnja s ŽRK Koka na promociji ženskog

rukometa. - To će biti klasična škola rukometa u kojoj će se raditi svi osnovni elementi od vođenja i hvatanja lopte do pucanja - rekla je trenerica Maja Čop. - Razvijat će se koordinacija, motorika, agilnost, a radit će se i osnovni elementi gimnastike kao što su kolut naprijed i nazad. Prednost rukometa i za djevojčice je što je to kolektivan sport u kojem

se svatko mora izboriti za sebe pa se odlično izgrađuje karakter - dodala je Maja. U RK Varaždin formirane su tri starosne grupe dječaka. Treninzi se održavaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati te za najmlađu grupu utorkom i četvrtkom. Dječaci 2000./2001. godišta 12. studenog odlaze na turnir u BiH u Kozarsku Dubicu.

U 4. kolu 1. HNL-a Varaždin je u Splitu očekivano izgubio od Hajduka. Rezultat 3:0 bio je ujedno i rezultat prvog poluvremena. Komentari nakon utakmice ipak mogu biti utješni s obzirom na situaciju u klubu i ocjenu većine promatrača da su ipak prikazali dobru i obećavajuću igru. Prvenstvo se nastavlja 19. studenoga, a Varaždin dočekuje ekipu Intera iz Zaprešića. Do tada će Varaždinci i dalje biti na posljednjem mjestu prvenstvene ljestvice sa samo dva boda iz 14 susreta.

Trener Branko Janžek pauze će iskoristiti za prave mini pripreme i oporavak ekipe za nastavak jesenskog dijela HNL-a.

Aikido prezentacija Aikido društvo Varaždin poziva na prezentaciju umijeća aikida i otvoreni trening u četvrtak 10. studenog 2011. u 19:30 sati u dvorani Centra “Tomislav Špoljar”, Graberje 33, u Varaždinu.

Uvodnim treningom približit će se koncept i način vježbanja te japanske borilačke vještine.

28 Sport

8. studenoga 2011., br. 390

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Mister 2.000 P

ri kraju je suđenje za aferu Offside koja je potresla hrvatski, ali i varaždinski nogomet. Međutim, nije to jedina loša stvar koja se uvukla u naš sport. Možda i gore stvari po budućnost sporta događaju se u nižim uzrasnim kategorijama klubova. Tako primjerice u klubovima u kojima još uvijek ima više djece nego što je to potrebno u pojedinoj selekciji; pojedini treneri “namirišu” ambiciozne i dobrostojeće roditelje pa počinju pregovori. Rezultat je uvijek isti, ukoliko platite, vaš sin ili kći proći će selekciju ili će zaigrati u prvoj postavi, a ukoliko ne, sjedit će na klupi ili će ići na posudbu u nižerazredni i neatraktivni klub. Takvim djelovanjem pothranjuju se svi ostali negativni trendovi u sportu, a mladi sportaši na taj se način uče da je neprihvatljivo ponašanje pravilo i potpuno se krivo usmjeravaju u sportu i životu. ituacija je došla do te mjere da susrećemo trenere s nadimkom Mister 2.000. Pretpostavljam da ne treba objašnjavati što znači brojka 2.000 u nadimku. Do kada će takvi treneri postojati, vjerojatno do nove akcije Offside i do kada budu postojali roditelji koji će ih pothranjivati svojom ušteđevinom. ovom slučaju kao i u drugim slučajevima nepedagoškog, neprihvatljivog i protuzakonitog djelovanja u sportu, službe kojima je to posao trebale bi reagirati i prije nego što to postane javna tajna. Tada ne bi bilo potrebno da novine i novinari otkrivaju takve tamne strane sporta, već bi se mogli više posvetiti pozitivnim primjerima koji bi nas sve skupa trebali polagano izvlačiti iz sveopće krize.

S

U

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 09. – 11.11.2011.

- velika dvorana – 3. međunarodni sajam obnovljivih izvora energije 10.11.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Obrtnik 2011 – KK Cesta s početkom u 18,00 sati 11.11.2011.

- kuglana – kuglačka utakmica KK Ivančica – KK Zabok s početkom u 18,00 sati 12.11.2011.

- velika dvorana - rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Bjelovar s početkom u 18,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Obrtnik Krt s početkom u 18,00 sati 13.11.2011.

- mala dvorana - rukometni turnir RK Varteks di Caprio – RK Međimurje – RK Požega – RK Nexe s početkom u 09,30 sati - odbojkaška utakmica OK Varaždin (seniori) – OK Centrometal 2 s početkom u 16,00 sati - odbojkaška utakmica OK Varaždin 2 – OK Mladost Vularija s početkom u 18,00 sati - kuglana – kuglačka utakmica KK Varteks – KK Zanatlija s početkom u 15,00 sati

Ženski mali nogomet ima tradiciju u Varaždinskoj županiji, a pokretanjem ove lige mogao bi se još više omasoviti

MALI NOGOMET Kreće ženska županijska liga Varaždin

I žene znaju igrati J U prvoj sezoni nastup je prijavilo čak šest ženskih klubova: Trnje, Cestica 2005,

Podravina 02 iz Ludbrega, Mladost iz Varaždinskih Toplica, Makojišće i Lepoglava Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Varaždinskoj županiji uskoro kreće jedinstvena Županijska malonogometna liga Varaždin za žene. U ovoj ligi natjecat će se čak šest ženskih malonogometnih klubova: Trnje, Cestica 2005, Podravina 02 iz Ludbrega, Mladost iz Varaždinskih Toplica, Makojišće i Lepo glava.

Ozbiljnost Na plenumu malonogometnih klubova ŽŽMNL glavni tajnik Županijskog nogometnog saveza Varaždin Ivan Novak poželio im je mnogo uspjeha i sreće u predstojećoj sezoni te da natjecanje shvate ozbiljno, pogotovo nakon odluke IO ŽNS Varaždin da klubovi prema kancelariji Saveza nemaju nikakve troškove za natjecanje.

Predstavnici klubova obvezali su se da će prijaviti točnu satnicu i dvorane u kojima će

igrati kao domaćini.

Prihvaćene su informacije o prijedlogu Propozicija za natjecanje, Disciplinskog pravilnika i Pravilnika o nogometnim natjecanjima.

Tako će prvi dio sezone početi 19. studenog s 1. kolom, a završetak prvog dijela sezone planiran je 19. pro sinc a

Ove e e ekip sezon ođene ob su osl ilo kakvih ja b plaćan ova prema š tro k u ŽNS-a 2011. cjenik ždin g o Vara dine s

5. kolom.

Nakon pauze od 30 dana početak drugog dijela sezone planira se 21. siječnja sa 6. kolom, a završetak drugog dijela i cijele sezone 18. veljače 2012. godine.

Kompletno natjecanje tj. satnice, dvorane i delegiranje službenih osoba pratit će se

putem Službenog glasnika ŽNS Varaždin „Nogomet“, internetske stranice www.mali nogomet.info i putem maila.

Iz Propozicija o natjecanju treba izdvojiti da pravo nastupa na utakmicama ŽŽMNL imaju igračice koje su na dan utakmice navršile 14 godina života.

Na utakmicama ŽŽMNL mora biti nazočno najmanje pet igračica svake ekipe u propisanoj opremi. Utakmica može započeti i s manje od pet igračica npr. četiri ili tri, ali za taj propust ekipa će biti prijavljena disciplinskom sucu. Ukoliko se ustanovi da je prisutno manje od tri igračice, utakmica se neće odigrati, a delegat utakmice dužan je to konstatirati u zapisnik o utakmici i izvijestiti vodstvo natjecanja.

U natjecateljskoj godini 2011./12. ekipe su oslobođene plaćanja bilo kakvih troškova prema cjeniku ŽNS Varaždin za ŽŽMNL. Na svim utakmicama ekipe-domaćini mogu prodavati ulaznice koje samostalno tiskaju prema svojoj potrebi.

Pr ihode od ulaznica, reklama, oglasa i drugih marketinških akcija ubiru ekipe domaćini.

Prvoplasirani klub iz dvije sezone osvaja pehar ŽNS-a Varaždin te medalje za cijelu ekipu. Nagrade u trajno vlasništvo osvajaju i najbolji strijelac te najbolji vratar. Povjerenik za natjecanje je Željko Franić, povjerenik za suđenje je Ivan Novak, a disciplinski sudac je Marinela Kocijan.

Sezona počinje 19. studenog

BEJZBOL tegoriji.Na finalnom turniru uz Varaždince plasirali su se još i karlovačka Olimpija i dvije zagrebačke ekipe, Zagreb i Medvednica. U polufinalnim susretima snage su odmjerili BK Vindija, koja je relativno lagano pobijedila ekipu BK Zagreb s 12:6, i BK Olimpija, koja je bila bolja od BK Medvednica s 11:6. U utakmici za treće mjesto slavila je ekipa Zagreba s 10:4. U finalu su se Hrvatske našli stari rivali Vindija i karlovačka

Nakon što su prije tri tjedna osvojili peti po redu turnir u sklopu hrvatskog prvenstva i time se kao vodeća ekipa na ljestvici plasirali na finalni turnir, prva ekipa malih varaždinskih bejzbolaša na završnici hrvatskog prvenstva osvojila je naslov prvaka Hrvatske za 2011. godinu u ovoj najmlađoj natjecateljskoj ka-

BK Vindija - prvaci

Olimpija. Sama utakmica je od početka do gotovo samog kraja bila neizvjesna i napeta, gdje je vodstvo prelazilo od jedne do druge ekipe, da bi domaći u predzadnjoj, četvrtoj izmjeni poveli s 5:4 te u zadnjoj dodali još dva boda i uz odličnu igru obrane zadržali vodstvo do konačne pobjede od 7:4 i došli do osvajanja novog naslova hrvatskih prvaka za 2011. godinu. Varždincima i dvije pojedinačne nagrade: najbolji udarač - Borna Strelec i MVP Jan Mlinarić.

Sport 29

8. studenoga 2011., br. 390

SPORTSKI PLES Izvrsni rezultati mladih Varaždinaca

Premalo pažnje J U Varaždinu djeluju dva specijalizirana kluba - Sportsko plesni klub Harmony i Plesni

studio Takt, a plesne radionice organizira i Društvo “Naša djeca” Varaždin Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Porast interesa za ples u Varaždinu vjerojatno je potpomogao, uz stručan rad, i odličnim rezultatima mladih plesača. Tako su primjerice Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu predstavljala dva para iz Varaždina.

Štuka S

tudeni je. Pomalo depresivan, tmuran mjesec. Magla koja se lijeno vuče površinom vode, poneka patka ili gnjurac koji remete tišinu te blagi povjetarac koji rastjeruje oblake daju nam do znanja da smo duboko zakoračili u jesen. A ispod površne vode, u lov aktivno kreće nezasiti predator koji napada sve što se kreće u vodi, od riba, žaba, miševa do manjih ptica. Naravno, riječ je o štuki. am njen izgled čija glava podsjeća na krokodilovu daje joj, uz proždrljivost i borbenost na udici, epitet izrazito sportske ribe. Štuka se mrijesti od veljače do travnja na plitkim priobalnim mjestima s puno vodenog bilja. Ženka obično polaže od sto tisuća do milijun jaja iz kojih se za oko dva tjedna izlegu male štukice koje, nažalost, u velikom broju stradaju od svojih velikih rođaka. Naime, kanibalizam je kod štuke izrazito izražen pa zbog reguliranja svog opstanka štuka proždire i pripadnike svoje vrste. Male štukice koje uspiju izbjeći takvu sudbinu dosežu težinu u trećoj godini i do 850 dkg. Trideset i tri godine stara štuka teška je oko 35 kg i duga 150 cm. rijekama se štuke zadržavaju na mjestima gdje rijeka teče sporo, u zatonima ili rukavcima, skrivena u vodenoj vegetaciji odakle vreba na plijen. U jezerima je dosta teško odrediti gdje se štuka krije. Krupniji se primjerci obično kreću u većim dubinama dok manje štuke zauzimaju plićake obrasle vodenim biljem. Naime, u dubljoj vodi štuka će prije naići na krupniji plijen. Inače, pravilo je da velika štuka zauzima određeno područje, bilo na rijeci, bilo na jezeru. U to “zaštićeno područje” druge štuke, pogotovo one manje, nemaju pristupa. Ako ulovite jednu ili više manjih štuka na nekom mjestu, nemojte se nadati kapitalnoj štuki jer nje ovdje nema.

U

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Državni prvaci Vedran Sraga i Iva Risek te viceprvaci Tin Sanjković i Karla Keča vatskog sportskog plesnog saveza.

On je tim veći kada spomenemo da su i Iva i Vedran tek navršili 14 godina te da i naredne 2012. godine ostaju u istoj starosnoj kategoriji dok će gotovo svi plesni parovi sa ovogodišnjim boljim plasmanom prijeći u starosno viši razred natjecanja, što Ivu i Vedrana sljedeće godine dovodi u položaj borbe za sam svjetski plesni vrh.

Stoga nam ostaje da Ivi i Vedranu poželimo puno spor tske sreće i još bolje rezultate na Prvenstvu svi-

stvo Prven 012.

2 svijeta će se t održa jku u u ž o u i Moskv

Vrhunske cijene Atraktivan ali poprilično skup sport još uvijek nije dovoljno prepoznat i većina troškova pada na “leđa” roditelja, odnosno samih plesača.

Sportski ples, u svojoj osnovi individualan sport, zahtijeva mnoge sate treninga, ali i honoriranje sve skupljih trenera kako rastu ambicije. Najčešći su i odlasci u Sloveniju i susjedne zemlje na dodatne treninge i savladavanje unikatnih koreografija s kojima se može nastupati na međunarodnim turnirima i prvenstvima i očekivati bolje rezultate. Osim toga, oprema za sportski ples izuzetno je skupa, a kada se tome dodaju i troškovi puta i smještaja, onda se dolazi do cijena koje nisu male.

jeta 2012. godine koje će se uskoro, točnije iduće godine u mjesecu ožujku, održati u ruskoj prijestolnici Moskvi.

Naši reprezentativci plesači -

GIMNASTIKA Na Grand Prix Hungary 2011 u mađarskom gradu Szombathelyju varaždinski gimnastičari Vinko Kirinić i Alen Vinko nastupili su u dresu reprezentacije prvi put u seniorskoj konkurenciji te ostvarili uspješan nastup i samim time otvorili vrata seniorske reprezentacije. Na dan kvalifikacija, Alen Vinko u svom nastupu na preči imao je dva pada sa sprave te je time zauzeo poziciju druge rezerve za finale. Trebamo napomenuti da je Alen tre-

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

S

Potencijal Sredinom listopada u glavnom gradu Moldavije, Kishinevu, održano je Prvenstvo svijeta u sportskim standardnim plesovima za juniore - mladež, 14 i 15 godina starosti, u organizaciji svjetske plesne federacije WDSF Word Dance Sport Federation i nacionalnog sportsko-plesnog saveza Moldavije.

Republiku Hrvatsku i Hrvatski sportski plesni savez predstavljala su dva najbolja hrvatska plesna para, oba iz plesnog kluba Harmony Varaždin, državni prvaci Vedran Sraga i Iva Risek te viceprvaci Tin Sanjković i Karla Keča.

U izuzetno jakoj konkurenciji 60 najboljih plesnih parova svijeta naši juniorski državni reprezentativci postigli su fantastičan rezultat, otplesavši nekoliko natjecateljskih kola te im je malo sportske sreće nedostajalo za ulaz u polufinale što bi bio povijesni rezultat ovog sporta za juniorski uzrast u Hrvatskoj.

Vedran Sraga i Iva Risek osvojili su 22. mjesto na sv ijetu te se oprost ili od tog elitnog natjecanja pred samim poluf inalom, dok su Tin Sanjković i Karla Keča prikazanim plesnim umijećem zauzeli 41. mjesto od 60 plesnih parova nakon 3 kruga natjecanja.

Ovaj rezultat Ive i Vedrana najbolji je plasman hrvatskih juniorskih reprezentativaca u 18-godišnjoj povijesti Hr-

Ribolov

nutno u povratku u formu nakon ozljede. Kirinić je ušao u finale, a bronca mu je promakla za 0.200 boda, budući da je vježbu odradio vrhunski te ponovio grešku u saskoku, ali ovaj put s jednim ruskim kolima više te je time popravio ocjenu iz finala koja je bila 12.666 na 13.550 što je veća ocjena nego što je naš srebrni olimpijac Vinko Kirinić Filip Ude dobio u kvalifika-

cijama na Svjetskom prvenstvu ove godine (13.433).

Ovo je Vinku bilo posljednje ovogodišnje natjecanje u seniorskoj konkurenciji te se već od danas počinje pripremati za prvenstvo države i međunarodni turnir u Novom Sadu, kao junior, a sljedeću sezonu borimo se za ulazak u nacionalnu vrstu.

četvrti na Grand Prixu

juniori od srca zahvaljuju svim sponzorima koji su nesebično pomogli u njihovom odlasku na ovogodišnje Prvenstvo svijeta.

Ekipa Košarkaškog kluba Vindija u ovogodišnjoj sezoni

Efikasni košarkaši Košarkaši varaždinske Vindije u prva četiri kola A2 lige Sjever ostvarili su sve pobjede.

U posljednjem kolu pobijedili su ekipu Podravca u Virju 74:70.

Na prvenstvenoj ljestvici nalaze se na drugome mjestu s maksimalnim brojem bodova

kao i prvoplasirano Međimurje te trećeplasirani Čakovec.

Ivančica je pobijedila Mladost 60:50 i sada se nalazi na sedmom mjestu sa šest bodova.

Grafičar iz Ludbrega izgubio je od ekipe Čakovca 70:61 i nalazi se na posljednjem 12. mjestu s četiri poraza.

Četiri zlata Međunarodni karate turnir pod nazivom „Zlatni dukat Slavonije“ održan je u novoj Gradskoj sportskoj dvorani u Đakovu. Na turniru je nastupilo 370 natjecatelja iz 40-ak klubova. Članovi KK Varaždin postigli su iznimne rezultate. Ela Poljak osvojila je 1. mjesto u kategoriji juniorke do 53 kg, Eugen Kanjir također se okitio zlatnom medaljom u kategoriji juniori do 68 kg. Enes Garibović osvojio je 1. mjesto u kategoriji kadeti do 70 kg i Robert Fejzulahu je također osvojio 1. mjesto u kadetima + 70 kg.

Medalje za hrvače Na međunarodnom hrvačkom turniru za mlađe uzrasne kategorije u Murskoj Soboti u Sloveniji nastupili su i mladi Varaždinci. Na turniru je bilo stotinjak natjecatelja iz deset zemalja.

Leon Meštrić u konkurenciji dječaci u kategoriji do 50 kg

osvojio je 1. mjesto.

U konkurenciji kadeta Mihael Bešenić u kategoriji do 46 kg, osvojio je 1. mjesto, Nikola Fajfarić u kategoriji do 50 kg osvojio je 2. mjesto, a Valentino Levanić u kategoriji do 63 kg osvojio je 3. mjesto.

30 Oglasi

8. studenoga 2011., br. 390

Savjetnik 31

8. studenoga 2011., br. 390

Hortikultura

Veterinarska klinika

Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Ideja = novac

Pekinezeri - najomiljenija pasmina

P

U

retvaranje ideje u novac je moguće ako ne nedostaje volje za njezinu realizaciju. Ako u osobi tinjaju kreativnost, radni elan te odlučnost. Ma koliko u psihi zgubidana izgleda neostvariva uspješnost svakog pojedinca, ona je ipak bezbroj puta na dohvat ruke i to upravo tu kraj nas. Jedan gotovo neprimjetan primjer snalažljivosti primijetih na tržnici u Varaždinu. umica, kako ih odmilja nazivamo, svojim spretnim rukama izrađuje ljupke pušleke od grančica bogate plodovima divlje ruže (Rosa canina). Pažljivo i ukusno ih dopunjuje zelenim stabljičicima mahovine.

Rekli bismo: “Ništa osobito”. Svakako, ukoliko ne zamjećujemo i sitne detalje. Spretna kumica na licu mjesta - na prodajnoj klupi - od ubranih grančica izrađuje pušleke formirajući svaku grančicu posebno te s njih otkida višak crvenih plodova šipka. I opet, pitate se što je tu toliko neobično? Ništa neobično ako ne zamjećujemo sitne detalje. Višak plodova snalažljiva kumica ne baca, već od njih formira kupčeke, mjerice za šalicu prirodnog domaćeg čaja, također za prodaju! Dodamo li da je najveći dio posla obavljala na klupi ne gubeći vrijeme čekajući kupce, moramo priznati, ako smo doista dobronamjerni, da ovaj ma koliko sitan biznis može poslužiti za primjer svojom kreativnošću. a ako se slučajno nađete na tržnici i ugledate takav primjer, ne zaboravite ponijeti barem jedan pušlek, sitan dio jeseni. Obradovat ćete sebe, a svakako i vrijedne ruke koje ne čekaju da tromi političari i birokrati riješe njihovu egzistenciju. Možda vam, gledajući pušlek u vazici svog doma, razmišljajući o ovoj priči sine uspavana ideja!

K

P

Autoškola Boris PETROVEČKI mag. ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

sedamnaest godina rada Veterinarske ambulante Dr. Lukman (sada Specijalističke veterinarske prakse), ukupno su bila liječena 8522 pacijenta, a od toga 6068 pasa. Najveći broj se odnosi na rasne pse, dok oko dvadeset posto čine mješanci. Međutim, među rasnim psima najmanji je broj onih s rodovnikom, a pretežiti je broj onih „bez papira“. Među takvima zasigurno prednjače pekinezeri! Pekići su specifična pasmina, budući da su iz bukvalno carske palače rasprostranjeni po cijelom svijetu.Oni su bili uzgajani s ciljem da izgledaju kao mali lavovi, s ponosnim držanjem i inteligentnim pogledom! Radi se o psu koji će prema strancima biti distanciran, ali bez pokazivanja straha ili agresivnosti. Ipak njegovo veličanstveno držanje neće biti presudno da ostavi pozitivan utjecaj na vas u prvom trenu, međutim, što ste više s njim to vam se sve više „podvlači pod kožu“! U šali se veli da je pekinezer mješanac lava i majmunčića! Njegovo porijeklo seže u daleku prošlost Kine, još u doba Konfucija. Nakon pada Kineskog Carstva britanski vojnici su ih odvezli u Englesku i tako se pasmina proširila po cijelom svijetu! Prvi standard pekinezera u Europi bio je prezentiran 1898. godine. Toliko je postao tražen i omiljen, da je ubrzo osnovan i prvi Pekinezer Club. To je pas koji ima teške kosti i čvrstu konstituciju, a mužjaci su u pravilu lakši od ženki. To je vjerojatno zbog široke lubanje, kako bi ženke lakše obavile porod. I bez obzira na to preporuča se ženke pariti već pri prvom ili drugom tjeranju, kada kosti zdjelice još nisu u potpunosti okoštale. Danas sve više primjećujemo pekinezere van klasičnog standarda, koji su manji, lakši, manje lubanje i na višim nogama. azlog je vjerojatno nekontroliran uzgoj pa ih stoga i ima toliko bez rodovnika. Nažalost, ta pasmina ima i

R

Mali oglasi

Presudna sekunda

već od

P

40

romet je danas okruženje u kojem svi provodimo mnogo vremena. To nije uvijek prijateljsko i dobroćudno okruženje, naprotiv, bezbroj je vidljivih i nevidljivih opasnosti koje neprestano vrebaju i, na žalost, često odnose ljudske živote.

Preko milijun poginulih godišnje u prometu u svijetu crni je dokaz zastrašujućih razmjera koje to poprima. Razmišljamo li mi o tome? Razmišljamo li da i mi vrlo lako možemo postati dio te crne statistike iduće godine, idući mjesec, sutra? Danas?

Sekunda koja prethodi prometnoj nesreći trenutak je u kojem, kažu ljudi, čitav život prođe pred očima. Uistinu, pod strahovitim stresom, suočen sa smrtnom prijetnjom, ljudski mozak radi nadnaravnom brzinom analizirajući greške koje su dovele do toga i tražeći moguće rješenje za spas iz takve situacije. U tom trenutku spremni smo na sve. Odrekli bismo se svega, žrtvovali bismo sve što imamo i što ćemo ubuduće imati samo da se izvučemo. No tada je već, u pravilu, prekasno. Sljedeće sekunde naš život više nije onakav kakav je do tada bio. Nepovratno je promijenjen.

Nakon te sekunde više ništa nije isto. Ostatak života razmišljat ćemo o toj sekundi u kojoj smo ostali nepokretni, ili smo skrivili smrt neke osobe, ili… Popravka nema. Što god kasnije učinili, što god poduzeli, ništa nas ne može vratiti u prvobitno stanje. Jesmo li toga svjesni? Razmišljamo li o tome dovoljno često? Svakoga dana imamo 86.400 novih sekundi, a bilo koja od njih može biti baš ta. Može li se to izbjeći? Naravno da može, ali trebamo razmišljati i djelovati preventivno. Razmišljajmo o toj sekundi svaki put kad prekoračimo dozvoljenu brzinu, kad započinjemo pretjecanje, kad ne vežemo sigurnosni pojas, kad ne smjestimo dijete pravilno u sjedalicu, kad započinjemo vožnju, a možda baš nismo sposobni za to (umor, alkohol) itd. A sutra? Sutra je novi dan. Novih 86.400 sekundi koje treba preživjeti, o kojima treba razmišljati i truditi se da niti jedna od njih ne bude baš ta – sekunda koja mijenja život!

kuna!!!

bezbroj mana. Kao prvo brahicefalična glava, zbog koje često imaju probleme s dišnim traktom. Velike očne jabučice razlog su relativno jednostavnog ispadanja oka, posebice u borbama s drugim psima. To je pasmina s najčešćim problemima s kralježnicom u vidu patologije vezane uz međukralješne diskove. ranoj dobi pojavljuju im se degeneracije na srčanim zaliscima te stoga i problemi s proširenjem srca.

Alergije im nisu strane, a problemi s analnim vrećicama učestali! To su samo neki od problema s kojima se svakodnevno susrećemo, no broj od 460 pacijenata govori u prilog tome da su bez obzira i na te probleme najomiljenija pasmina!

U

32 Zdravlje

8. studenoga 2011., br. 390

OTKRIVAMO Zbog seksualnog zlostavljanja djece u ž

Stravični zločini ILUSTRACIJA

J Počela kampanja protiv seksualnog nasilja nad djecom kojom se želi potaknuti veća

tni šokan ci: a d o p tero od pe jedno je žrtva djece lnog seksua anja vlj zlosta

PROTIV PRETILOSTI

Počinje “Škola zdravog življenja” Više od 60 posto hrvatskih građana je pretilo, alarmantan je podatak koji sa sobom nosi i mnoge zdravstvene probleme. Kriva prehrana, nedostatak kretanja te nedovoljna osviještenost najlakši su put prema tom problemu.

Upravo zbog tih podataka te kako bi pojedinci naučili voditi zdrav život s radom je krenula “Škola zdravog života”.

Kroz edukativna predavanja na kojima će govoriti stručnjaci s područja nutricionizma, treneri i liječnici te brojne radionice i akcije, Varaždinke i Varaždinci imat će priliku od sljedećeg tjedna promijeniti svoj stil života

i ostaviti iza sebe brojne probleme.

Prvo predavanje na temu “Kretanjem do zdravlja” održat će se u srijedu 9. studenog u prostor ijama Spa centra Lavandula u varaždinskoj Kolodvorskoj ulici 4. Prilika je to za sve da na zanimljiv način nauče zašto je tjelovježba bitna i koliko utječe na zdravlje. Sastanci će se održavati dva puta mjesečno, a osim korisnosti vježbanja sudionici će naučiti kako se zdravo hraniti. Svi zainteresirani za dolazak na prvi sastanak mogu se prijaviti radnim danom od 14 do 18 sati na broj telefona 042/212-289. (sb)

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Seksualno nasilje ne događa se samo negdje drugdje: zlostavljanje trpe i djeca i maloljetnici koji žive u Varaždinskoj županiji Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Zbog spolnog odnosa s djetetom, bludnih radnji i rodoskvrnuća Policijska uprava varaždinska je u prvih 10 mjeseci ove godine podnijela šest kaznenih prijava. U svim slučajevima poč initelji su bili muške osobe i to članovi obitelji ili osobe poznate obitelji u koje je dijete imalo povjerenje.

Tamne brojke Taj podatak jasno govori da se seksualno nasilje ne događa negdje drugdje, nego teško zlostavljanje trpe i djeca i maloljetnici koji žive u Varaždinskoj županiji. Iako se i šest kaznenih prijava čini (pre)velikom brojkom, pro-

cjenjuje se da je broj djece koja trpe različite oblike seksualnog zlostavljanja daleko veći. Istaknuli su to Robert Čusek, ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinske županije, i Rade Sitar, načelnik PU varaždinske, na konferenciji za novinare u srijedu kojom je označen početak provođenja kampanje protiv seksualnog nasilja nad djecom.

Riječ je o kampanji Vijeća Europe, koja je pokrenuta još prošle godine i to pod motom “Jedan od pet”.

Time se želi upozoriti na zastrašujuće podatke: istraživanja su pokazala da su čak 20 posto djece i maloljetnika, dakle jedno od petero, žrtve seksualnog zlostavljanja.

Znakovi zlostavljanja Neki od mogućih znakova seksualnog zlostavljanja su neubičajeni zdravstveni problemi, poput znakova ozljeda u području spolovila i/ili anusa, noćne more, organiziranje seksualnih igara s prijateljima, pokazivanje straha od bliskog kontakta, neuobičajen strah od određenog prostora ili mjesta, - Glavni cilj kampanje je pružanje znanja i praktičnih rješenja za sprečavanje seksualnog nasilja nad djecom.

Nadamo se da će rezultat biti veća briga i pružanje pomoći žrtvama seksual-

strah od zatvaranja vrata, strah od mraka, odbijanje ostajanja nasamo s određenom osobom, napadaji panike, samoozljeđivanja.

I dok su to znakovi, dugoročne posljedice su nisko samopoštovanje, promiskuitetno ponašanje, izolacija, depresija, ovisnost o alkoholu i drogama, pokušaj samoubojstva. nog nasilja, kao i to da će edukacija i javna rasprava o ovoj temi rezultirati većim brojem prijava protiv zlostavljača i smanjenjem tamnih brojki – istaknuo je Čusek.

Savjeti iz ordinacije Gripa ili influenca G

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ripa ili influenca je zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusom influence. Gripa se u Europi javlja zimi u obliku manjih ili većih epidemija. Prenosi se kapljičnim putem prilikom kašljanja i kihanja i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i ostale površine. Klinička slika gripe puno je teža od obične prehlade, najčešće relativno kratkog tijeka (u prosjeku 7 dana), no u određenim slučajevima može dovesti do težih komplikacija (najčešće upale pluća) pa i smrti.

Gripa se učinkovito može spriječiti cijepljenjem. ripa je uzrokovana virusima influence (RNAvirusi iz porodice Orthomyxoviridae), koji

G

se najčešće klasificiraju u 3 tipa: A, B i C prema antigenim svojstvima vanjskog omotača virusa.

Virusi na svojoj površini (omotaču) imaju dvije vrste izdanaka (glikoproteina) - hemaglutinin (H) i neuraminidazu (N), koji podliježu antigenim promjenama i skloni su mutacijama.

Virusi influence tipa A i B uzrokuju bolest u ljudi. Kada se govori o sezonskoj gripi, govori se o istodobnoj prisutnosti nekoliko subtipova virusa, najčešće dva tipa virusa influence A i virusu influence B. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana, no osobe su zarazne već 1 dan prije izbijanja simptoma te 4 do 5 dana nakon početka bolesti. Gripa se prenosi kapljičnim

putem prilikom kihanja, kašljanja i šmrcanja (ulaskom kapljica izravno u nos ili usta osoba koje se nalaze blizu oboljele osobe) i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i posljedično na ostale površine. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana (prosječno 2 dana), no osobe su zarazne već 1 dan prije izbijanja simptoma te 4 do 5 (7) dana nakon početka bolesti. U nekim slučajevima bolest poprima teži oblik zbog intenzivnijeg širenja virusa po tijelu ili sekundarno, kao posljedica bakterijske infekcije.

Gripa najčešće nastupa naglo, pojavom općih i specifičnih simptoma (bolesti dišnog sustava).

Zdravlje 33

8. studenoga 2011., br. 390

županiji ove godine podneseno 6 kaznenih prijava

o kojima se šuti briga o žrtvama, kojima je nužna pomoć. Ujedno je upućen apel: prijavite zlostavljače IZDVOJENO Snježana Rugani, žrtva incesta iz Varaždina

Udruga “Incest boli” nije osnovana. Svi se srame Koliko je kampanja protiv seksualnog zlostavljanja djece važna, najbolje zna Snježana Rugani iz Varaždina, žrtva incesta. Od osme ju je godine seksualno zlostavljao njezin otac, o čemu je nakon 20 godina javno progovorila u Regionalnom tjedniku.

- Samookrivljavanje, autodestruktivna ponašanja i depresija samo su neki od glavnih simptoma žrtve incesta, koje su nerijetko sklone i suicidalnim mislima. Ja sam bila izgubljena, nisam više znala što je dobro, a što loše.

Da se seksualno zlostavljanje djece (pre)rijetko prijavljuje, upozorio je i načelnik PU varaždinske.

- Moram priznati da se i mi, policijski djelatnici, prilikom istraživanja zapanjimo kada utvrdimo što se događalo ne mjesecima, nego godinama.

Postavljamo pitanje gdje smo mi bili cijelo to vrijeme, ali i što su radile osobe koje su bile uz to dijete. Zato je važno senzibilizirati javnost i poručiti da prijave seksualno zlostavljanje – rekao je Sitar.

Edukacija prosvjetara Za djelatnike škole Obiteljski centar i PU varaždinska organizirat će radionice na kojima će ih educirati i stručnjaci iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.

Kroz Polikliniku je u deset godina, nažalost, prošlo 900

Nisam smjela imati prijateljice, družiti se s vršnjacima.

Otac mi je govorio kako ništa ne vrijedim, a i sama sam se s vremenom počela tako osjećati, misleći da sam tu samo zato da budem na raspolaganju drugima odnosno njemu. Sve više sam gubila samopouzdanje i želju za životom, željela sam dići ruku na sebe. Otac mi je zaprijetio da će me strpati u popravni dom ako ne budem poslušna – ispričala je lani za naš list. S ciljem da pomogne drugim žrtvama seksualnog zlostavljanja željela je

osnovati udrugu “Incest boli”, prvu takvu udrugu na području Hrvatske.

- Nažalost, nisam uspjela osnovati udrugu, jer su potrebna tri člana, a nitko nije bio spreman pridružiti mi se. Problem je veliki, jer je seksualno zlostavljanje još uvijek tabu tema o kojoj nitko ne želi govoriti, a kamoli javno djelovati – rekla je Snježana Rugani, koja danas ima 46-godina.

Kontaktirati je možete na broj telefona 095/9026-032 ili e-mail stop.incest10@ gmail.com.

ZLOSTAVLJAČE POZNAJEMO! U sv im slučajev ima seksualnog zlostavljanja u županiji počinitelji su bili muške osobe i to članovi obitelji ili osobe poznate obitelji u koje je dijete imalo povjerenje.

POSLJEDICE ZLOSTAVLJANJA

“

Otac mi je govorio kako ništa ne vrijedim, a i sama sam se s vremenom počela tako osjećati, misleći da sam tu samo zato da budem na raspolaganju drugima odnosno njemu. Sve više sam gubila samopouzdanje i želju za životom, željela sam dići ruku na sebe.”

Snježana Rugani

ŠOK I ZA POLICAJCE

“ Rade Sitar iz PU varaždinske i Robert Čusek iz Obiteljskog centra

djece žrtava seksualnog zlostavljanja, od kojih su neki i s varaždinskog područja.

- Mnogi roditelji očekuju da će se dijete koje je doživjelo zlostavljanje otvoriti njima ili nekoj drugoj osobi od povjerenja. Međutim, zlostavljač često prijeti djetetu ili ga potkupljuje, uvje-

ravajući tako da nikome ne govori o zlostavljanju.

Roditelji po ponašanju djeteta mogu posumnjati da se dogodilo zlostavljanje.

Važno je znati da nijedan znak nije konačna potvrda da je dijete zlostavljano, no sumnju treba provjeriti – ističe se u letku Poliklinike.

Moram priznati da se i mi, policijski djelatnici, prilikom istraživanja zapanjimo kada utvrdimo što se događalo ne mjesecima, nego godinama.

Postavljamo pitanje gdje smo mi bili cijelo to vrijeme, ali i što su radile osobe koje su bile uz to dijete.” Rade Sitar

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Poliklinika Živa Kolonoskopija - što je i zašto se provodi?

K

olonoskopija je pregled koji se provodi kako bi se pronašle promjene u debelom crijevu i rektumu. Važno je odmah na početku reći da je kolonoskopija zlatni standard u ranom otkrivanju promjena (izraslina ili polipa) na debelom crijevu i rektumu, koje bi mogle postati rak debelog crijeva. Tijekom kolonoskopije, duga, savitljiva cijev (kolonoskop) uvodi se kroz rektum u debelo crijevo.

Mala video kamera na kraju kolonoskopa omogućuje liječniku da vidi unutrašnjost rektuma i debelog crijeva.

A

ko je neophodno, tijekom kolonoskopije male izrasline ili polipi mogu biti uklonjeni. Isto tako, tijekom kolonoskopije mogu se uzeti mali uzorci tkiva za kasniji histološki pregled. Iz kojih razloga liječnik može zatražiti takvu pretragu debelog crijeva? Prije svega kako bi razjasnio crijevne znakove i simptome. Kolonoskopija može pomoći primjerice u traženju uzroka bolova u trbuhu, krvarenja iz rektuma, kroničnog zatvora, kroničnog proljeva ili nekih drugih crijevnih simptoma i znakova. Isto tako ko-

lonoskopija se radi kako bi na vrijeme otkrili izrasline (polipe) iz kojih može nastati rak debelog crijeva. ko ste stariji od 50 godina ili u obitelji imate bliskog srodnika koji je bolovao ili umro od raka debelog crijeva, vaš doktor može preporučiti da redovito, najmanje jednom u deset godina, napravite kolonoskopiju, kako biste umanjili rizik da i sami obolite od raka debelog crijeva. sljedećem broju više o tome kako se pacijent može pripremiti za kolonoskopiju.

A

U

Mladen Makitan, dr. med., internist Ravnatelj Poliklinike Živa O42/303-979 www.poliklinika-ziva.hr

34 Zdravlje

8. studenoga 2011., br. 390

ULAGANJA Potpisan aneks za dogradnju Kirurgije

SEZONA GRIPE

Cijepljenje službeno počinje ovaj utorak

Službeno cijepljenje protiv gripe počinje ovaj utorak, 8. studenog, izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. HZZO je nabavio 600 tisuća cjepiva protiv gripe, a kao i svih prijašnjih godina, prednost imaju kronični bolesnici i starije osobe.

- Cjepivo će biti besplatno za sljedeće osigurane osobe HZZO-a: starije od 65 godina, osobe koje zbog zdravstvenog stanja imaju povećani rizik od komplikacija gripe (kronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirani, osobe s patološkom pretilošću, trudnice itd.), djeca s kroničnim bolestima, zaposleni u zdravstvu i ostale zdravstvene djelatnike koji sudjeluju u njezi bolesnika - javljaju iz HZZO-a.

Ostali koji se žele cijepiti, mogu platiti cjepivo 65 kuna.

Cjepivo se još prošli tjedan počelo dostavljati zavodima za javno zdravstvo, a svi zavodi bit će opskrbljeni do 8. studenog 2011. godine kada i službeno započinje cijepljenje - poručuju iz HZZO-a. (td)

POSLJEDICE PUŠENJA

Svake 52 minute umre jedna osoba

Preuređeno će biti gotovo 14.000 četvornih metara postojeće zgrade Kirurgije i dograđeno gotovo 9.000 kvadrata novog prostora

Novi rok: Bageri u bolnicu stižu u ljeto J Samo za građevinske radove, koji bi trebali biti dovršeni 2014., potrebno

je 108 milijuna kuna Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

bit će potrebno 108 milijuna kuna, što je gotovo dva milijuna manje nego je bilo procijenjeno prije 2,5 godine kada je sporazum potpisan. Od toga će Grad Varaždin osigurati 2 milijuna od 2012. do 2015. godine, a ostatak Ministarstvo i Županija Tko i koliko?

Za razliku od svih dosadašnjih u omjeru 50 naprama 50.

Sporazum je potpisan uoči najava, ovaj put se početak raparlamentarnih izbora. dova očekuje na temelju Obvezuje li taj doaneksa Sporazuma u kument Vladu koji je napokon om da u državnom potpisao minin v a ž r d proračunu za star zdravstva u n u č Darko Miliprora novac, sljedeću go d inu d ois t a nov ić uime iđen a osigura novac Ministarstva, predv r o m o t za radove u a uz njega i ali a v o n i Varaždinu? v a r a ž d i ns k i iti - Da, novac župan Predrag potvrd da Vla moraju osigurati, Štromar, ravnaali su i u projekciji telj Opće bolnice dr. državnog proračuna za Dubravko Tršinski i sada bivši zamjenik gradonačelnika 2012. godinu predviđena sredstva za radove u bolnicama, Varaždina Zlatko Horvat.

Samo za građevinske radove među kojima je i varaždinska.

Dogradnja i adaptacija zgrade Kirurgije varaždinske bolnice trebala bi početi u ljeto sljedeće godine.

U sklopu kampanje „Bivše i bivši“, udruga Difrakcija postavila je na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava 1.250 kartonskih silueta ljudi, što je tek polovica osoba koliko na godinu umre u Zagrebu od posljedica pušenja. - Pušenje se smatra glavnim izbježivim čimbenikom rizika za zdravlje, a u Hrvatskoj od bolesti vezanih za pušenje na godinu umre između 12.000 i 14.000 osoba.

Od toga gotovo 10.000 osoba umre od izravnih posljedica pušenja, to jest svake 52 minute umre jedna osoba – upozorili su iz Difrakcije. Akcijom završava

kampanja „Bivše i bivši - prekid koji se pamti“ kojoj je glavni cilj bio stvoriti pozitivno stajalište građana da je moguće prestati pušiti. - U Hrvatskoj je čak 25 posto “bivših”, osoba koje su prestale pušiti. Kampanjom smo građane htjeli osvijestiti da je prestati pušiti teško, ali ne i neizvedivo - rekao je predsjednik Difrakcije dr. sc. Ognjen Brborović. U nagradnoj igri, koju je Difrakcija organizirala zajedno s HZZO-m, 69 najboljih ispovijesti građana nagrađeno je dopunskim zdravstvenim osiguranjem, a popis dobitnika objavljen je na www.bivsi.hr.

Pacijent poput kralja Za pacijente je projekt dogradnje i adaptacije Kirurgije iznimno važan. U dograđenom prostoru nalazit će se objedinjeni hitni prijem, što znači da pacijenti više neće morati lutati od zgrade do zgrade kako bi išli na preglede ili pretrage, nego

To će još morati potvrditi nova Vlada – rekao je župan Štromar.

Aneksom je utvrđeno da će, umjesto Ministarstva, Varaždinska županija voditi postupke javne nabave. Župan je pojasnio da prvo moraju osnovati komisiju, a potom pokrenuti i postupak u sklopu kojeg će na javnom natječaju tražiti izvođača radova.

- S obzirom na to da je procedura složena, početak radova

će liječnici dolaziti k njima.

U obnovljenoj Kirurgiji će, uz devet operacijskih sala (8 će ih biti u potpunosti opremljeno), biti smješten veći dio dijagnostičkih aparata.

Tamo će se nalaziti centralni rendgen, ultrazvučna dijagnostika i CT uređaj.

očekujemo u ljeto sljedeće godine, a građevinski dio trebao bi biti dovršen 2014. godine.

Nakon toga slijedi druga etapa, a to je opremanje novih i obnovljenih prostora – naveo je.

Preuređeno će biti gotovo 14.000 četvornih metara postojećeg prostora Kirurgije, a dograđeno će biti gotovo 9.000 četvornih metara novog prostora u kojem će se nalaziti hitni prijem.

Normalan život s...

Teškoće socijalne interakcije D

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ijete koje ne pokazuje nikakvo zanimanje za socijalnu interakciju i međusobne odnose s drugim ljudima, dugo godina je bio najznačajniji primjer za autizam. S povećanjem razumijevanja poremećaja iz autističkog spektra danas znamo da stvari nisu tako jednostavne te da postoji vrlo šarolika slika teškoća socijalne interakcije. Neku djecu ne zanimaju drugi ljudi te se čini da „žive u svojem svijetu“ i uznemiravaju ih napori drugih ljudi da uspostave kontakt s njima.

Njihovi roditelji često kažu da se osjećaju kao „alat“ za zadovoljenje njihovih po-

treba. Druga skupina djece ne pokazuje inicijativu odnosno ne ulaže aktivan trud da bi započela interakciju, ali se odazovu ako netko drugi napravi prvi korak. Neka djeca su jako zainteresirana za socijalnu interakciju s drugim ljudima, ali nisu usvojila, odnosno teško razumiju, osnovne obrasce pristojnog ponašanja, pa ih drugi ljudi doživljavaju kao neobične. Postoje mnoga istraživanja koja su pokušala otkriti uzrok teškoća socijalne interakcije.

Do sada se većina istraživanja slaže da djeca s autizmom imaju velikih teškoća u području teorije uma. Teorija uma je

pojam koji se odnosi na razumijevanje svog mentalnog stanja, ali i mentalnog stanja drugih ljudi. ri tome se misli na vjerovanja, želje, znanja, pretvaranja, a sve u funkciji predviđanja ponašanja drugih ljudi. Važno je zapamtiti da teškoće ne proizlaze samo zato što dijete ne razumije druge ljude, već također i zato što drugi ljudi ne razumiju niti njega. Često na nečija ponašanja gledamo kao na neprilagođena ili nepristojna, a da pritom zaboravljamo da naše reakcije mogu još više pogoršati stanje tog djeteta ili osobe.

P

Zdravlje 35

8. studenoga 2011., br. 390

DOZNAJEMO Orto Rea iz Varaždina partner osoba s invaliditetom

Ljekovito bilje

Za samostalno življenje J Invalidska kolica za vertikalizaciju i lifter samo su neka od brojnih pomagala koja

Invalidska kolica za vertikalizaciju jedno su od pomagala koje olakšava svakodnevne aktivnosti osoba s invaliditetom, a članovima njihovih obitelji ili osobnim asistentima omogućavaju da o njima skrbe kvalitetnije.

Iako bitno olakšavaju život osoba s invaliditetom, mnogi ni ne znaju da takvo pomagalo postoji i da je dostupno i u Hrvatskoj.

isporuke zapravo mjesta na kojima se razmjenjuju važne informacije: osobe s invaliditetom, članovi obitelji ili osobni asistenti koji o njima skrbe u tvrtki Orto Rea uvijek mogu saznati sve o pomagalima koja omogućavaju neovisno i samostalno življenje. - Možemo sudjelovati u sva tri segmenta života osoba s invaliditetom.

Naime, sve OSI tijekom života u većoj ili manjoj mjeri posjećuju zdravstvene ustanove, bilo klasične ili one rehabilitacijske, a Na jednom mjestu O tome koja su sve pomagala u tim ustanovama smo prisutni osobama s invaliditetom danas kroz sustav opremanja i edudostupna i na koji način ih se kativni rad s njihovim stručmože implementirati u svakod- njacima. Na sličan način smo nevni život, prezentaciju na prisutni i u domovima i drugim ustanovama za smještaj.

16. simpoziju osoba Međutim, tendens invaliditetom u u cija ide u smjeru Zagrebu, koji ji e R deinstitucionaje održan od Orto i t i b lizacije, dakle 28. do 30. e do t e ž o m i m da se OSI u što listopada, o sv e ij c a kraćem vremeodržala je inform alima koja nu obuče za Or to Rea, g poma ućavaju samostalan žitvr tka iz g vot. Orto Rea je Varaždina. omo talan važan partner u Orto Rea kao samos t tom segmentu, jer proiz vo đač i živo osobama s invalidiugovorni ispo tetom i udrugama može ručitelj ortopedskih pomagala nudi na jednom predstaviti pomagala koja mjestu sve što je osobama s olakšavaju svakodnevni život invaliditetom potrebno za što njima, ali i članovima obitelji samostalniji život, od liftera i osobnim asistentima koji o za brže i dostojanstvenije njima skrbe – rekla je Silvija Drprenošenje bolesnika, preko varek, izvršna direktorica Orto kreveta za njegu pa do kolica Reje. Dobiti pravu informaciju za vertikalizaciju, a to je samo najčešće je od presudne važnosti, jer pomagala poput invaliddio vrlo široke ponude.

No još je važnije to što su skih kolica za vertikalizaciju ili njihove trgovine kao mjesta liftera osobama s invaliditetom

OGLAS

olakšavaju svakodnevni život osoba s invaliditetom

Imela - ljekoviti nametnik I

Orto Rea d.o.o., Braće Radića 52/b, Jalkovec, telefon 042/350-744, e-mail info@ortorea.hr

osiguravaju mobilnost koja dotad nije postojala, svaka radnja traje bitno kraće, a uz to podižu dignitet korisnika. Osim

toga, primjenom takvih pomagala reduciraju se moguće ozljede samog korisnika, kao i osoba koje o njemu brinu ili ga njeguju.

Besplatno mjerenje šećera!

Besplatno mjerenje šećera u krvi 14. studenog od 10 do 18 sati

Piše: Mateja RATKOVIĆ

Na Svjetski dan šećerne bolesti, u ponedjeljak 14. studenog, Orto Rea organizira besplatno mjerenje šećera u krvi u prostorima tvrtke u Jalkovcu u ulici Braće Radića 52/b, kao i u maloprodajnom prostoru u sklopu Specijalne bolnice u Varaždinskim Toplicama, u trgovini u Slavonskom Brodu, te u prostorijama Udruge inva-

lida Zlatar. Akcija besplatnog mjerenja šećera tijekom koje će građani moći dobiti i savjete počet će u 10 sati i trajati do 18 sati. - Za naše kupce takva akcija traje cijele godine – kaže Silvija Drvarek. Prigodno će obilježiti i Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca, kada će organizirati Tjedan otvorenih vrata s nizom zanimljivih događanja.

mela (Viscum album) već u imenu krije svoje osobine. Latinski naziv „Viscum“ u prijevodu znači „lijepak“ ili „ptičji lijepak“ jer su stari Rimljani od bobica imele izrađivali lijepak kojim su hvatali ptice selice koje su letjele preko „talijanske čizme“.

Vrlo je zanimljiva biljka, a nastanjuje se kao nametnik na drveću. Ljekovitija je ona koja raste na listopadnom drveću (osobito je ljekovita hrastova imela). U ljekovite svrhe upotrebljavamo grančice s listovima nabrane u proljeće ili u kasnu jesen, ali valja biti oprezan jer je u prevelikim količinama imela otrovna. Imelu upotrebljavamo za reguliranje krvotoka, liječenje srčanih tegoba, naročito starosnih bolesti srca, navale krvi u glavu, šuma u ušima, iscrpljenosti, klimakterijskih tegoba, za pojačavanje rada žlijezda probavnog sustava, a na taj se način utječe na otklanjanje opstipacije, nadimanja i zakrčenosti. Imela utječe i na prekomjerno izlučivanje štitnjače. Kod neuredne mjesečnice i kod krvarenja svih oblika, pijemo čaj od imele, ali on ne smije biti prejak. Taj čaj isto tako ima i diuretičko djelovanje pa se preporuča kod reumatskih tegoba i zastoja mokraće, a utječe i na živčani sustav (padavica, histerija, grčevi), alergijsku groznicu. Imelin čaj svakako bi trebali konzumirati oni koji su zbog loše krvi skloni pojavljivanju karcinoma i žene koje imaju tumor reproduktivnih organa.

Kod problema s crijevnim nametnicima kao što su gliste, imelu skuhamo na mlijeku. Za poboljšanje cirkulacije, donje ekstremitete kupamo u vrućoj kupelji od imelinih listova i bobica, dok za tegobe kod proširenih vena na nogama i razjedina na potkoljenici upotrebljavamo tople kupelji. Imela svojim izgledom bobica često mami mališane, zato budite oprezni s njezinom upotrebom kako bobice ne bi završile u njihovim ustima.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Reforma sustava socijalne skrbi N

ovi Zakon o socijalnoj skrbi stupio je na snagu početkom lipnja ove godine, a već ranije se na terenu započelo s provođenjem reforme sustava socijalne skrbi. Reforma predviđa objedinjavanje postojećih centara za socijalnu skrb na područjima sadašnjih županija, u Zavod za socijalnu skrb i podružnice, bolju i čvršću povezanost s lokalnom zajednicom, gradovima, općinama te Županijom, koja bi trebala preuzeti kroz sljedeći period partnerski odnos u kreiranju socijalne politike kroz Savjet socijalne skrbi u županiji. Cilj ove reforme je smanjivanje administracije, ujednačavanje rada i postupanja unutar postojećih Zavoda u Republici Hrvatskoj

te bolja i kvalitetnija usluga i dostupnost svakom korisniku socijalnih usluga i pomoći. roz socijalne programe i dosad su gradovi i općine pomagali svojim građanima na njihovom području, no nije bilo dobre međusobne koordinacije te se prečesto dešavalo da su pojedini građani koristili lošu međusobnu komunikaciju te tako dobivali pomoć iz više izvora dok su oni „manje snalažljivi“ bili možda zakinuti u dobivanju određenih socijalnih prava. Dobrom međusobnom koordinacijom i razmjenom podataka, to bi se uskoro trebalo dovesti u red te bi se uz smanjenje troškova, moglo pomoći upravo onima kojima je to najpotrebnije, što bi dovelo

K

do pravednije raspodjele socijalnih naknada, i većeg pritiska na korisnike da se uključe na tržište rada. Jedna od novina je i osnivanje odjela za pisanje projekata, kojima bi se kroz jasno osmišljene programe financiranje jednog dijela sustava moglo ostvarivati kroz projekte Europske unije. tijeku je završetak faze informatizacije sustava koji bi mogao doprinijeti lakšem povezivanju s ostalim službama koje surađuju sa sustavom socijalne skrbi. Krajnji cilj svega ovoga je racionalnije trošenje financijskih sredstava i kvalitetnija i brža usluga korisnicima sustava socijalne skrbi.

U

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, privremeni ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije

36 Ženski svijet

Cvjetni dom

8. studenoga 2011., br. 390

MODNI KAMELEON Iz filma The Royal Tennenbaums

Novo...

Z

nam da je tek početak studenog i da vam se zasigurno čini rano pričati i razmišljati o tome, no po meni jedno od najljepših doba godine je pred nama.

A to je vrijeme pred Božić i vrijeme adventa.

Zasigurno ste primijetili kako dućani već polaLeticija ko prelaze na zimski i ZADRAVEC božićni asortiman, da Kukuljevićeva 17, Varaždin već sad imate kuglica 042/212-362 i božićnih ukrasa na izletiziazadravec@gmail.com bor. Pa tako i mi polako počinjemo s uređenjem našeg dućana u bogatom božićnom stilu, od sljedećeg tjedna i mi ćemo ponovno uvoditi božićni ugođaj kroz ponudu raznolikih božićnih ukrasa.

Nakon ovog tužnog i tmurnog razdoblja oko Svih svetih, vrijeme Božića i kićenja dođe kao prava terapija. Iako je također zahtjevno za odraditi, ono je motivirajuće jer stvara poseban ugođaj čarolije i ljepote u zraku pa se taj posao ne čini tako teškim i iscrpnim, već se posebno veselim njegovom plodu i posebnosti koju pruža. Zato već sad polako počnite obilaziti dućane, posjetite i nas, jer nikad nije prerano za stvaranje ideje o vašem idealnom božićnom uređenju. Što ranije počnete, dulje ćete uživati u toj atmosferi! akođer, s vama moram podijeliti još jednu vijest koja me jako veseli! Znate da smo otvorili naš novi dućan u Zagrebu pa tako će uskoro uslijediti i njegovo službeno otvorenje. A osim toga, imat ćemo još jedno mjesto za božićno uređenje i podizanje atmosfere, stoga, budete li u Zagrebu, svakako nas posjetite na Langovom trgu i uživajte s nama!

Lijep pozdrav, Letizia

T

Margot “Originalna”

Otkačena Margot Piše: NELA KLIČEK www.modnikameleon.blogspot.com Foto: IGOR KLIČEK

Ovog sam puta inspirirana likom Margot iz filma The Royal Tennenbaums koji je jedan od mojih najdražih filmova s odličnom glumačkom postavom i zanimljivom pr ičom. Ova drama/komedija snimljena je 2001. pod redateljskom palicom mladog i talentiranog američkog redatelja i scenarista Wesa Andersona i prati događaje u životu jedne neobične obitelji.

Ludo a ženstveno Na čelu obitelji nalazi se prevarant i bonvivan Royal Tennenbaum (Gene Hackmann) koji je otac troje djece - Chasa (Ben Stiller), Margot (Gwyneth Paltrow) i Richieja (Luke Wilson). Djeca su u vrlo ranoj dobi pokazala nesvakidašnju inteligenciju i talent koji su ih proslavili i obogatili. Nedugo nakon uspjeha svoje djece, Royal napušta obitelj i njihovu majku Etheline (Anjelica Houston) i život trati smucajući se po raznim hotelima. Nakon što potroši novac, Royal se vraća u živote svoje već odrasle djece koja žive u sjeni stare slave.

Chas, Margot i Richie su sad

već odrasli, s mnogim problemima, a Royalov povratak ih ponovno sve okuplja i otvara vrata mnogim problemima, ali i rješenju. Ovaj film je jedna svakidašnja ljudska priča o odrastanju i obiteljskim odnosima i problemima ispričana na jedan nesvakidašnji način s pravom dozom humora, drame i romanse i odličnom glumačkom postavom.

Scenaristi su prilikom pisanja scenarija bili uvelike nadahnuti djelima J. D. Salingera i posebice legendarnom pjevačicom Nico (The Velvet Underground) koja je poslužila kao inspiracija za stvaranje lika Margot.

Margot, baš poput Nico, je hladna ljepotica plave kose s teškim crnim tušem oko očiju i vječitom cigaretom u rukama.

Njezin styling je pomalo otkačen i izgleda poput djevojčice koja se poigrala maminom garderobom jer kombinira skupocjene komade poput smeđe Birkin torbe i krznene bunde s kratkim suknjicama i Lacoste majicama. Tako sam i ja poput Margot “posudila” maminu torbu i dodala malo umjetnog krzna na stari kaputić te stavila nezaobilaznu crvenu špangu.

Više fotografija možete pogledati na www.regionalni.com.

Baš kao Margot

Frizerski salon Vratimo ljepotu kosi uz - botox party!

P

Melanija Galunić, Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

ostoji bezbroj načina kako kosi vratiti njezinu ljepotu i kako je obnoviti nakon izlaganja oštećenjima. Jedan od najučestalijih i najpopularnijih među slavnima dostupan je i nama, “običnim” ženama. Botoksiranje kose, iako zvuči jako glamurozno, proširilo se diljem frizerskih salona i pomama za botoksiranjem raste. Čini se kako je novi hit u njezi kose ušao na velika vrata! Nakon pomalo kontroverznog “brazilskog feniranja”, vrijeme je za nešto novo. Riječ je zapravo o revolucionarnoj vrsti seruma koji popunjava vlakna dubinski oštećene kose. Tretman je idealan za dame koje često ravnaju (peglaju) svoju kosu ili je izlažu kemikalijama

odnosno tretiranu kosu. U današnje vrijeme rijetko postoji žena koja nema tretiranu kosu. retman botoksiranja prirodan je, a traje do deset pranja. Osim što kosa dobiva na kvaliteti, lakše se češlja i već je na prvi pogled znatno zdravija i ljepša. ad si i vi možete priuštiti botoksiranje i ako ne posjedujete mnogo slobodnog vremena i novaca; cijena varira između 150 i 200 kuna, ovisno o dužini kose, a cijeli tretman traje otprilike 40 minuta. Želite li sebi priuštiti nešto svjetski i glamurozno, posjetite nas u frizerskom salonu Gloss. Očekuje vas pravi “botox party” u stilu slavnih i bogatih.

T S

Ženski svijet 37

8. studenoga 2011., br. 390

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Zdenka Kovačiček, pjevačica

Dermatolog

Žalim što nisam imala više djece Frekvencija ljepote Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

J Žena za sva vremena voli kuhati morske specijalitete i jesti sve što je iz mora,

ne trpi licemjerje i prevaru, a za sebe kaže da je osoba zaljubljena u glazbu Piše: GORDANA IGREC

Iza 12 samostalnih albuma, 50 kompilacija, 15 singlova i 40-godišnjeg trajanja u svijetu glazbe krije se ime Zdenke Kovačiček. Zdenka je debitirala 1970. godine na Opatijskom festivalu s pjesmom Miljenka Prohaske “Zbog jedne davne melodije”, koja je osvojila prvo mjesto prema sudu žirija. Od tada pa sve do danas neumorno nastupa diljem svijeta od nekadašnjeg SSSR-a, Istočne Njemačke, Čehoslovačke, Italije, Poljske, Mađarske, Švedske do SAD-a.

ređaji za pomlađivanje uz pomoć radiofrekvencije apsolutni su hit! Riječ je o revolucionarnom, bezbolnom, brzom i nekirurškom pomlađivanju lica, vrata, dekoltea, ali i ostatka tijela. Najaktivniji sloj kože njezin je srednji sloj i naziva se dermis. U njemu se nalaze brojna kolagena i elastična vlakna odgovorna za čvrstoću i elastičnost kože. Tu su i stanice koje ih proizvode - tzv. fibroblasti te međustanična tvar bogata vodom i hijaluronskom kiselinom.

Svi su oni važni za dobar izgled kože, osobito lica. ijekom godina, a pod utjecajem nasljeđa, hormona te brojnih vanjskih čimbenika (osobito sunca) u koži nastaju oštećenja koja dovode do razvoja bora, mlohavosti i obješenosti kože. Pritom su osobito važna oštećenja koja pogađaju kolagena i elastična vlakna te manjak hijaluronske kiseline. čemu je tajna radiofrekvencije? Njezin učinak temelji se na kontroliranom, blagom zagrijavanju slojeva kože i potkožja, prvenstveno upravo u području dermisa. Tu dolazi do “razbijanja” starih i oštećenih kolagenih vlakana, uz istovremeno pobuđivanje stvaranja novih! Zahvaljujući tome koža postaje glatka, napeta, svježa i mlađa! adiofrekvencijom se može tretirati cijelo lice, ali i “sitne” bore oko očiju, usta i nosa, a učvršćivanjem kože brade i podbratka postiže se dodatni lifting efekt. Osim kože lica, učvrstiti se može i koža vrata, dekoltea i ruku! Prvi rezultati primjetni su odmah nakon tretmana, no izgled kože će se poboljšavati i tijekom sljedećih mjeseci! Tretmani radiofrekvencijom vrlo dobro se slažu s tretmanima mezoterapije, što daje izvanredne rezultate! Svi tretmani su vrlo ugodni i ne izazivaju iritaciju kože, pa se nakon njih može nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima!

T

U

Jutro s Dorfijem Dobitnica je brojnih nagrada za pjesme koje su zauzele svoje mjesto među slušateljima, a najznačajnija je Porin 2002.

Samosvojna, neukrotiva, ali i decentna sa svojstvenim zagrebačkim štihom, ali kozmopolitskih nijansi, Zdenka je u jazzu uzor pronašla u Elli Fitzgerald, a u rocku u Janis Joplin. Ipak, niti malo se neće pogriješiti ako se za Zdenku Kovačiček kaže da je ona naša Tina Turner.

Za Male ženske razgovore s jednakom strašću, ali i odmjerenošću kakvom vlada scenom prilikom svojih nastupa, ova žena za sva vremena odškrinula je vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila nam kojim bi se to knjigama rado vraćala iznova, koje to mirise obožava, kojim se filmovima raduje, što je vodilo kroz život te što joj je najvažnije u vezi.

Jutro započinjete sa... Šetnjom mojeg maltezera Dorfija koji ima 17 godina.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Zaljubljena u glazbu.

Vaš uzor u životu?

Nemam uzora za život, moj život me vodio nepredvidivo.

Tu je nemoguće slijediti uzor, jedino instinkt.

Vaš moto u životu?

Moj moto? Nikad ne reci nikad!

U

R

Ja sam jednostavno zaljubljena u glazbu, tvrdi Zdenka Kovačiček

Na večeru s Bartonom, da je živ!

Svaka prava žena nikad ne smije... Žena nikad ne smije biti neuređena.

Najdraži film?

Doktor Živago.

Omiljeni parfem?

Kenzo.

Iz kuće ne izlazime bez...

Bez šminke.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali? ”Grička vještica”.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Richardom Bartonom

da je živ!

Na televiziji nikad ne propuštam...

Dnevnik.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Varaždin je najkulturniji grad u Hrvatskoj.

Beč

još N aj r o m a n Što nikad ne bitičniji trenuste mogli oprojedan i tak u životu stiti?

CD , l ik z Laž. mju i želje bio je... ij s u R Jedna Je li istina po turneja je bi Zdenki zima u da iza svakog o k i u Beču. uspješnog s nit a ispu Što je muškarca stoji moral ribica najvažnije u uspješna žena? a tn a l z vezi?

Vrlo indiv iduPovjerenje. lano. Najvažnije je Jeste li ljubomorni? uspješna veza, a za to je Jesam. potrebno dvoje.

Volite li kuhati?

Volim kuhati morske specijalitete kao i jesti sve što je iz mora.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Još jedan mjuzikl, jedan CD i turneju po Rusiji. Što je za vas uspjeh u životu?

Uspjeh je postići stabilnost i smirenje. Što ste oduvijek željeli, a

niste učinili?

Imati još djece.

Vaš fetiš?

Moj fetiš je moj pas.

Iz takta vas može izbaciti?

Licemjerstvo i prijevara.

Koji odjevni stil njegujete?

Svoj vlastiti prema raspoloženju i vrsti nastupa.

Kako provodite slobodno vrijeme?

Spavajući... Zapravo, nemam slobodnog vremena.

38 Ženski svijet

8. studenoga 2011., br. 390

PRAKTIČNI SAVJETI Prirodno sredstvo - pomoć u kući

Trudnoća

Čudotvoran ocat

Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Kako bi svaki dan bio lakši s trbuhom

J Octom možete čistiti odvode, pločice i prozore, a dobar je i kao omekšivač PIŠE: ISIDORA VUJOŠEVIĆ www.e-sidora.blogspot.hr

Z

drava trudnica može raditi tijekom cijele trudnoće ako nije izložena naporima koji su veći od uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. ko na poslu puno sjedite, nabavite stolicu s visokim naslonom i rukohvatima ako za to postoji mogućnost. Kada sjedite na stolici, obavezno stavite jastučić kod donjeg dijela leđa. Tako ćete opustiti napete mišiće koji omogućuju uspravno držanje, a prsni koš i zdjelične kosti bit će u pravilnom položaju.

Noge su savijene pod pravim kutem, a stopala su cijelom dužinom na podu. Da biste pravilno sjeli, stanite uz rub stolice. Počnite savijati koljena i kukove, a zdjelicu spuštajte ukoso na stolicu. U slučaju pomanjkanja ravnoteže, jednom se rukom pridržite za rukohvat ili nešto u blizini. Osjetite opterećenje u nogama i pri spuštanju izdišite. lavu uvijek držite u ravnini s kralježnicom. Prilikom ustajanja primaknite zdjelicu rubu i neznatno nagnite gornji dio tijela prema naprijed. Rukama se primite za rukohvate (ako ih imate), koristite snagu nožnih i zdjeličnih mišića, ustanite uspravnih leđa. Prilikom ustajanja gurajte glavu prema naprijed i izdišite na usta ili nos. Kako biste ostali stabilni, stopala neka budu cijelom dužinom na podu. Trudnice koje voze trebale bi biti posebno oprezne dok sjedaju u automobil i ustaju iz njega. Ako nepravilno ustajete, možete osjetiti bol u donjem dijelu leđa, poput probadanja. Prilikom vožnje sjedite pravilno, a jastučić stavite kod udubine na donjem dijelu leđa. Tako ćete smanjiti neugodno drmusanje na neravnom asfaltu. ako je većina kreveta doista niska, ne možete ustati kao sa stolice. Ako ležite na leđima, prvo se okrenite na bok. Zatim spustite potkoljenice i istodobno se odgurnite rukama kako biste završili u sjedećem položaju. Dok to izvodite, izdišite. Koristite nožne i sjedne mišiće i ustanite iz kreveta.

Tijelo ne smijete naglo ispraviti kako ne biste osjetili oštro presjecanje u donjem dijelu trbuha, posebice ako vam je pun mokraćni mjehur.

A

tiranja octom Rublje će nakon tre

o biti mekano i čist

G

Uz ocat upotreblja vajte i eterična ulja

a i sapuna šavinom vode, oct Perite stakla mje

K

pećnicu na 3 minute uz okretanje kotačića na najjaču temAlkoholni ocat je namirnica peraturu. Nakon obrade u koju uvijek trebate imati u kut- mikrovalnoj (začepite nos dok ku gdje vam stoje sredstva za otvarate vrata pećnice jer će čišćenje. Ovu ozbiljnu tvrdnju vas inače zapuhnuti jak miris potkrijepit ćemo s nekoliocta), izlili smo vreli ocat te ko dokaza. Naime, isprali tanjur vodom. ocat je prirodno Tanjur je bio neopisiu sredstvo koje vo sjajan i gladak. , u c li i per č ist i, otapa Ocat je dobar i k a masnoće i kao zamjena za odjelj č, u uklanja mikšiva r kupovni omeke m o a š i v a č . M ož e te rise. On sam za cat i p ima jak miris acite o ičnog b i r a t i i z m e đ u b u koji mnogima jednostavnije vater kapi e a može smetati, rijante i one malo ulj no on će nakon “zahtjevnije”. U odječišćenja nestati, a za ljak za omekšivač ulijete sobom će ostaviti čistoću. onoliko octa koliko inače stavOcat je također dobar save- ljate omekšivača te kapnete znik u borbi protiv kamenca, nekoliko kapi eteričnog ulja provjerili smo! lavande ili nekog drugog koje volite.

Odjeća će biti omekšana, a Otapa kamenac U tanjur u kojem su se na- eterično ulje će joj dati ugokupile tvrdokorne naslage dan miris. Svoj domaći omekkamenca sive boje ulili smo šivač možete napraviti i ovako: alkoholni ocat. Zatim smo ta- u čistu staklenku ulijte čašu njur ubacili u vode, čašu octa i čašu sode bikarbone te nekoliko kapi m i k ro eteričnog ulja lavande, valnu promiješajte i čuvajte zaklopljeno. Važno je napomenuti da soda bikarbona i ocat prilikom zajedničkog susreta daju burnu, pjenastu reakciju, pa stavljajte sastojke polako.

Pr ije stavljanja u perilicu, smjesu promiješajte. Ubacite u odjeljak za omekšivač onu količinu koju inače stavljate.

ČIŠĆENJE KUPAONICE OCTOM

Ocat ulijte u WC ško ljku

i izribajte

Ocat je dobar i za čišćenje kupaonice. Ubacite ga u odvode, uključujući i WC školjku, no nemojte raditi taj postupak ako ste netom prije toga koristili kupovna sredstva, radije pričekajte nekoliko dana da odu iz odvoda i zadnji ostaci kupovnih sredstava da ne bi došlo do njihove reakcije s octom. Pločice pak prebrišite krpom koju ste umočili u mješavinu jednakih dijelova vode i octa. Takvim sredstvom, u koje ste dodali par kapi tekućeg sapuna, možete i prati prozore, a zatim ih prebrišite novinskim papirom.

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Redovitom njegom smanjite hiperpigmentacijske mrlje N asljednost, izlaganje suncu, hormonalna neravnoteža ili korištenje pilule, trudnoća, menopauza i, da ne zaboravimo, starost -sve su to čimbenici koji uzrokuju hiperpigmentaciju. ovija istraživanja su dokazala da su uzrok 63 % smeđih pjega sunčeve zrake,

N

32 % upale ili problemi vezani uz hormone, 24 % hormoni koji se izlučuju u trudnoći. Ovo nakupljanje melanina u epidermi ili dermi najčešće se pojavljuje na licu, često na rukama i na dekolteu. Melanociti su stanice specijalizirane za održavanje pigmenta kože, kose i očiju. Od 35. godine broj melanocita se

počinje smanjivati, ali ponekad taj proces nije homogen. Zbog toga se ponekad, pod utjecajem pretjeranog izlaganja suncu, događa grupno premještanje melanocita, što dovodi do pojave smeđih mrlja.

Redovito koristite njegu koja smanjuje pigmentaciju, ujutro i navečer. Jesen je idealno vri-

jeme za takav početak i neka tretiranje traje sve do prvog proljetnog sunca, kada jutro započnite visokim zaštitnim faktorom, barem 30 ili 50, a njegu prije spavanja kremom za posvjetljivanje kože. Na taj način smanjit ćete postojeće mrlje, spriječiti nastajanje novih i izgledati bolje!

Ženski svijet 39

8. studenoga 2011., br. 390

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Laprdanje!

oni u koji pij , u o v i p o u skup v i už aju životu a od žena ku, trenut a budu isto traže d e: fine i takv tetne” “kvali

N

Zgodan je i lijep, ali ubija li i tugu u čašici alkohola?

PROVJERITE Kakav je muškarac prema onome što pije

Dobar kao vino J Muškarci koji piju pivo žele se samo dobro opustiti i zabaviti, “vinoljupci” su

umjetničke duše, a s onima koji tamane koktele, zabava vam je zagarantirana Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Nisu samo oči, način ponašanja ili redoslijed oblačenja sitnice koje vam mogu ukazati s kakvim muškarcem imate posla. I prije nego ga upoznate, to možete otkriti prema piću koje pije.

Party uz “koktelaše” Najbolji muškarci su oni koji piju vino, a najgori oni koji piju pivo.

Zašto? Muškarcu koji pije vino nije problem izdvojiti vrijeme kako bi izabrao ono najbolje, pa mu, na temelju toga, neće biti ništa teško napraviti kako bi vas impresionirao.

Usto, oni su prave umjetničke duše, otmjeni i puno pažnje posvećuju detaljima, za razliku od “pivoljubaca”, koji se žele samo dobro opustiti i zabaviti s prijateljima. No neće vas igno r i rati, budite bez brige. Oni su uvijek raspoloženi za malo obaveznog i neobaveznog očijukanja. No, da ne bi bilo zabune, nisu svi “pivopije” isti. Oni koji piju skupo

MARTINI VISOKIH KRITERIJA Viski kola je piće za muškarce koji nose odijela, a oni koji piju džin tonik su pristojni. Osim kad pretjeraju, tada prvi lete van iz kafića. Oni koji piju Red bull votku spremni su za

danonoćno partijanje, a Martini piju bogataši. Jedini problem kod njih je što imaju visoke kriterije i uočit će svaku vašu manu, tvrde koktel majstori, barmeni i konobari iz svog iskustva.

A

K P

pivo, u životu uživaju u trenutku, finim stvarima, a od žena traže da budu isto takve: fine i “kvalitetne”.

Najviše će vas koštati muškarci koji piju žestoka pića. Baš kao što je i “žestica” skupa, i oni koji je piju skupi su – za održavanje.

Svakako trebate izbjegavati one koji piju shooterse jedan za drugim, jer očito imaju problema i žele nešto zaboraviti. Za one koji “tamane” koktele različita su značenja: dok jedni tvrde da su malo ženskasti, drugi tvrde da je riječ o osobama koje su zadovoljne same so-

e treba se ugledati u Margaret Thatcher da bi bila čelična lady, ali ni u TV-Tatjanu da bi bila super zvijezda! Ne zbog toga što mi se to čini nedostižnim, nego zato što se u tome trebaš potvrditi.

A lijepoj Tatjani u subotnjem „Plesu sa zvijezdama“ to nije uspjelo, jer je umislila da vodi talk show sa zvijezdama, umjesto da je došla samo plesati kao zvijezda. U toj svojoj opsjednosti TV-zvijezdom nije ni primijetila diskretne poruke žirija da ušuti i da sluša, s obzirom na to da vodi glavnu riječ, nego joj je na kraju jedan od njih morao to reći glasno i čak poprilično grubo: “Manje pričajte, više plešite!“ I tako se ta mala zvijezda ukakala ko grlica. Što ju je na kraju koštalo i glasova, pa je ubrzo odlepšala. Sve u svemu nije tako strašno, nego je dobro iskustvo iz kojeg i ona i drugi mogu dosta naučiti. Ako su, naravno, pametni. li to „laprdanje“ nije karakteristično samo za zvijezde. Prisutno je i kod običnih ljudi. Iako su po nekim statistikama žene te koje previše pričaju i nikad se ne „gase“, ima itekolko muških kojima bi doslovce trebalo nagaziti na jezik da umuknu. U biti, to je gadna navika. Naročito kad se otme kontroli pa muškarci postanu tipični babnjaci koji se, kao radio, uključe već na placu, na prvom grincajgu. I ne mogu se ugasiti do navečer. Jer ih nitko ne zna ištekati. Osim noćnog hrkanja. ako god okreneš, teško je naći pravu mjeru. Najgore su krajnosti, kad previše govoriš ili predugo šutiš. Najljepše je ipak kad ti razgovor godi. Kad ti nešto znači. Volim partnera gledati i slušati ne samo kad govori, nego i onda kad razmišlja što će mi reći. To su oni mali gotovo neprimjetni predasi u komunikaciji, kad iščekuješ... Reći će mi ono nešto što bih željela čuti. rimijetila sam da i jedan broj frajera voli tu šutljivu privlačnost kod žena. Kad promatra, ispituje, traži neki znak u riječima ili govoru tijela, koji bi mu potvrdio ono što od nje očekuje. Zavodljiva je ta igra kad je oboje kuže. Onda je dovoljan samo jedan pogled i jedna jedina riječ koja će potvrditi da ste se potpuno razumijeli, ali i spušten pogled koji nagovješćuje da još nije vrijeme... I u tim trenucima ne treba puno govoriti. Sve smo si rekli ili je jedan rekao sve. Ni previše, ni premalo. Taman toliko da ti je s nekim ugodno, ako ne i više od toga.

On je pouzdan

bom i nije ih briga što drugi misle kada ih vide da ispijaju “žensko piće”.

No želite li dobar provod, takvi muškarci su odličan izbor. S obzirom na to da je njihov moto “svaki dan je zabava”, s njima će vam biti ludo i nezaboravno.

40 Mali oglasi KUĆE

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

8241 ozn.62c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/2341284 ozn.1979

POVOLJNO! Prekrasna nova kuća na Banjščini od 130 m² sa uređenom velikom okućnicom ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

VEĆA kuća u Trnovcu 160 m² i 150 m² dvorišta, useljiva, mogućnost dva odvojena stana - 65.000 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUPUJE se vikend kuća ili manja kuća u blizini Varaždina! Mob. 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

KUĆA prilika! Prekrasna kuća 150 m² u Knegincu sa lijepom okućnicom, kompletno uređena i namještena -82.000 €. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Lj. Filipeca - 85.000 €, A. B. Šimića - 90.000 €, Ebnerova - 65.000 € i dr.. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c POVOLJNO! Klijet 30 m² i 900 m² vinograda u Beletincu - 6..000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c SUPER povoljno! Starija kuća 70 m² i 900 okućnice (struja,voda) u Doljanu -14,000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-

AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆU u Varaždinu, svi priključci, prodajem. Mob. 098/801-553 ozn.4451 BIŠKUPEC 133 m², Turčin 102 m², K.Marof 148 m², Seketin 18.000 €, Jalkovec 140 m²- 50.000 €.

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c Z. KUNC 250 m² - 130.000 €, G. Kučan 176 m² - 65.000 €, Vojnovićeva 140 m², Trg M. Gupca 160 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c HITNO i povoljno! Kuća katnica

u Varaždinu (blizina Vindije) s 2 odvojena stana. Svi priključci.

Mogućnost zamjene za 1-sobni ili manji 2-sobni stan u Varaždinu uz doplatu. Cijena 105.000,00 €.

Vlasništvo 1/1. MN NEKRETNINE Čakovec, tel/fax: 040/391-373, mob: 098/426-917 ozn.10c ACD PREMIER – NEKRETNINE!!!

Provjerite ponudu - tel /fax 042/321-071, 098/284-692, www. acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c STARA kuća sa gospodarskim objektima i većom okućnicom oko 4 500 m² u Nedeljancu, povoljno prodajem. Mob. 098/414128 ozn.303c KUĆU, gospodarske zgrade, veliko dvorište, u Knegincu, Toplička ulica, prodajem. Mob. 095/9586023 ozn.2432b ZAGREB, kuću katnicu, 2 stana, prodajem/mijenjam za manju, u Varaždinskim Toplicama. Tel. 01/3453-876, mob. 095/8439-084 ozn.467a

STANOVI

8. studenoga 2011., br. 390

PRILIKA! Dvosobni stan 53 m² u Zrinskih i Frankopana (etažno, novouređen) - 45.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c GRABANICE prilike! Jednosobni 39,70 m², dvosobni 52 m², trosobni 64 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUPNJA uz povoljan kredit! Dvosobni stan 65 m² u Vukovarskoj (etažno) - 50.000 €, novija kuća Ivanec 150 m² nedovršena 45.000 €, kuća Kneginec 80 m² - 49.000 €. Mogućnost kupnje na kredit uz povoljnu kamatu ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA prilika! Trosobni stan, blizina bolnice, 91 m², prekrasno uređeni( velika terasa i garaža) povoljno. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c KUPUJE se jednosobni ili dvosobni stan za poznatog kupca, isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUPUJE se trosobni ili četverosobni stan u novogradnji za poznatog kupca, isplata odmah!

Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi su useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel. 330-868 ozn.63c R. BOŠKOVIĆA 30 m², S.Vukovića 30 m², Meštrovićeva 38 m²,Trakošćanska 59 m² (695 €/ m²) i 55 m² (780 €/m²)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c LUDBREŠKA 43 m², F.Konšćaka 50 m², B. Radića 52 m², Vukovarska (et.grij.) 67 m², Zagrebačka 78 m²… Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c B. RADIĆA 89 m²- 75.000 €, Grabanice 85 m², Slavenska 74 m², Dravska 68 m² (1.050 €/m²), Supilova 64 m², … Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c HITNO – 43,45 m², etažno grijanje, visoko prizemlje, 30.000 €. MENARS NEKRETNINE, www.men-ars. hr, 098/1644-483 ozn.141c DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.

Mob. 098/622-082 ozn.1977e 3-SOBNI stan, 76,3 m² u Ulici S. Vukovića, kompletno uređen.

Mob. 098/821-835 ozn.1982e TROSOBNI stan, uređen, u centru grada, prodajem. Mob. 098/486221 ozn.1982e STAN 28 m², T. Ujevića, Varaždin, prodajem. Mob. 099/217-7671 ozn.4474 PRODAJEM ili iznajmljujem garažu u Ulici Zrinskih i Frankopana 2. Mob. 091/558-7177 ozn.4476 TROIPOSOBNI stan (78 m²) u centru, adaptiran, sa dvorištem, podrumom i parkiralištem, prodajem. Mob. 091/1658-415 ozn.4484 JEDNOSOBNI, namješten stan,

37,30 m², B. Radića (iznad samoposluge), prodajem. Mob. 099/3502-647 ozn.4485 DVOSOBNI stan i pelene za odrasle, prodajem. Mob. 091/1362710 ozn.4494 STAN na Banfici, Vukovarska 2, dvosobni, 65 m², prodajem. Mob. 098/9871-409 ozn.4506

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.1978e

POSLOVNI PROSTORI U SKLOPU MDV Centra uz glavnu cestu Varaždin – Maribor, iznajmljuje se atraktivan prodajnoskladišni prostor 1100 + 500 m², potpuno opremljen (grijanje, rasvjeta i sanitarni čvorovi, otvoren skladišni prostor, parkirni prostor za 400 vozila). Mob. 098/268-315 ozn.63c SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem.

Mob. 098/1743-007 ozn.266c PRODAJA/najam stambeno-poslovni prostori: 50, 50 + 100 m², Vžd, Tome Blažeka 3. Mob. 098/702-701 ozn.284c POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 240 m². Mob. 098/555518 ozn.4429 N. MAROF, uređeni i namješteni uredski poslovni prostor, 23 m², na autobusnom kolodvoru, prodajemo. Tel. 042/231-081, 091/394-3895 ozn.4434 POSLOVNI prostor - 78 m² i kancelarijski - 60 m², 1. kat i 60 m² potkrovlje, u centru, Šenoina ul., iznajmljujem. Mob. 099/220-4669 ozn.4467 HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, ispod cijene prodajem. Mob. 091/5267870 ozn.4507 POSLOVNI prostor za sva namjene i stan u J. Merlića 1, iznajmljujem.

Mob. 098/591-195 ozn.1983e CAFFE BAR u Varaždinu, u blizini srednjih škola, prodajem. Moguća zamjena za kuću, građevinski materijal i sl. Mob. 098/801-591 ozn.4488 IZNAJMLJUJEM prostor 13,50 m² u kući, poseban ulaz, na rubu Varaždina. Mob. 099/670-5388 ozn.4497

NAJAM IZNAJMLJUJEM 3 sobni stan u Ulici braće Radić 28, u Varaždinu.

Informacije na tel: 098/379-194 ozn.1981e DVOSOBAN stan 55 m², poluna-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

8. studenoga 2011., br. 390

TRAŽIMO kuhara-icu i konobara-icu za povremenu ispomoć.

Javiti se osobno svaki dan od 12.00-16.00 sati u Bistrou „Bolid“, B. Radića 105, Varaždin ozn.4423

mješten, centralno, iznajmljujem.

Mob. 095/920-2350 ozn.4464 DVOIPOLSOBNI novouređeni, namješten stan (56 m²) u centru (Vrazova 6/4), dugoročno iznajmljujem. Mob. 098/683-569 ozn.466a JEDNOSOBNI, nenamješten stan u zgradi na Banfici + garažu, iznajmljujem. Mob. 091/253-8588 ozn.2429b JEDNOSOBNI, namješteni stan s garažom (novogradnja) u blizini Veleučilišta, Jalkovečka, iznajmljujem. Mob. 098/555-623 ozn.4475 DVOSOBNI stan, Trakošćanska 7a, 5. kat, 65 m², nenamješten, vodomjer, 1.300 kn + režije. Mob. 099/694-8716, 091/1308-162 ozn.4486 DVOSOBNI stan u Zagrebu, Siget, preko puta Velesajma, iznajmljujem. Mob. 098/539-358 ozn.4493 NAMJEŠTEN, jednosobni stan u Ulici Frana Supila 5, iznajmljujem. Upitati na: 091/532-7304 ozn.4496

VOZILA UKL AN JAN JE ko da klju č a, povećanje snage motora uz smanjenje potrošnje goriva.

Popravak elektroničkih modula automobila. Mob. 095/8646300 ozn.4456

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.4508 AUDI A4 1.6i, ‘99. g., reg. 1 g., full oprema, 3.550 €; Chevrolet Spark, ‘08. g., full op., srebrne boje, odličan, 3.999 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 € i skuter 125 ccm, ‘06. g., 4.500 kn. Moguće zamjene.

Mob. 091/143-7007 ozn.4509

POSAO

KV VOZAČA C i E kategorije sa međunarodnim iskustvom, zapadna Europa, tražimo. Tel. 042/207-110, pon.-pet.: 8.00 – 17.00 h ozn.198c TRAŽIM djelatnicu za rad u agenciji za prodaju nekretnina.

Radni odnos na neodređeno vrijeme. Mob. 099/5911-709 ozn.4479 DUET sa iskustvom i opremom traži gažu. Sviramo i pjevamo sevdalinke, starogradske pjesme i izvornu narodnu glazbu.

Nastupamo u svim prigodama.

Mob. 095/892-8614 ozn.4492 TRAŽI se djevojka za rad u kafiću, u Varaždinu. Mob. 098/866-922 ozn.4454 ZARAĐUJTE na prometima velikih i malih firmi, učlanjivanjem, posao bez šefa i norme. Predujam od 150 € se vraća. Mob. 098/1629880, 091/5284-034 ozn.4457 CAFFE BAR Mozaik traži konobaricu za rad. Mob. 091/501-1249 ozn.313c

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783060 ozn.107c KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o.

Varaždin, I.Režeka 4c SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe.

Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o..

Izvodimo radove i na moru.

Ponude na 091/574-5542, www.graditeljstvo-kontura. hr ozn.153c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, 0 – 24 h.

Mob.098/962-1694, 042/781-065 ozn.340c PROMO d.o.o.: završni građe-

vinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija.

Mob. 098/227-024 ozn.48c VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c MTK COLORI: adaptacija stanova, kuća; postava keramika, knaufa, zidova, soboslikarski radovi, žbukanje, izrada fasada, sa garancijom. Pristupačne cijene. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c GRAĐEVINSKA tvrtka izvodi kvalitetno strojno žbukanje, glazure, fasade, gletanje i bojanje, knauf sistemi. Mob. 098/764-694 ozn.139c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c ELEKTRO-MONT: servis plinskih bojlera (popravak, čišćenje od kamenca). Mob. 098/450-486 ozn.156c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792286, tel.714-521 ozn.174c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c SERVIS RAČUNALA, PC servis Va-

Mali oglasi 41

raždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www.pcserviser. com,ozn.284c PRVI građevinski kućni servis.

Vršimo i manje radove: popravci, dorade, uređenja! Mob. 095/9206368 ozn.287c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob.

095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/8621230, 091/538-7376 ozn.342c BREZJE GRADNJA Varaždin povoljno izvodi manje građevinske radove – dogradnje, nadogradnje, adaptacije, sanacije, fasade. Mob. 099/247-1768 ozn.349c NAMJEŠTAJ PO MJERI: kuhinje, dnevne, dječje, predsoblja, kupaonice, apartmani i poslovni prostori, masivni namještaj, usluge krojenja iverala, sve vrste obrade drvene građe, rezanje, hoblanje, brušenje itd. 20 godišnje iskustvo! Interijeri Kovačić, K. Tomislava 22, Sračinec, 091/507-9704, Nenad Kovačić, stolar ozn.3741 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.83d AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.4412 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, soboslikarski radovi, gletanje, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.4419 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje. Brzo i kvalitetno. Može i na moru. Mob. 098/9066-889 ozn.4461 KERAMIČAR nudi usluge postavljanja keramičkih pločica, kamena, laminata, hidroizolacija. Mob. 098/637-097 ozn.2431b KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.4489 IZVODIMO ličilačke i malerske poslove po nižim cijenama. Može i teren – more,…Mob. 099/7995401 ozn.4513 NUDIM instrukcije iz matematike i kemije za osnovnu i srednju školu. Mob. 098/517-484 ozn.4516

ŽIVOTINJE SVINJE – više komada, 150-180 kg, 13 kn/kg. U cijenu uračunata

i obrada. Mob. 099/4062-642, Varaždin ozn.4380 ČISTOKRVNE zlatne retrivere, prodajem. Mob. 091/729-6251 ozn.1980e ŠTENCE njemačkih ovčara (ž) stare 3,5 mjeseci, bez papira, vrhunskih roditelja s rodovnicom, prodajem. Mob. 099/689-1721, 042/690-503 ozn.4438

OSTALO OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva 25, 33…48 cm , piljeno i kalano, dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c KUPUJEM zlatnike, dukate, srebrnjake i stari novac. Mob. 099/6948-716 ozn.4486 TELEVIZOR LG, DVD Philips i digitalni prijemnik, prodajem za 800 kn. Mob. 095/9039440 ozn.4356 INDUSTRIJSKA drva, kratko piljena, 6 m³ 700 kn, 12 m³ - 1400 kn. Brza i besplatna dostava. Mob. 091/ 894-5246 ozn.84d PILANSKA kratko piljena drva – 750 kn; odvoz šute…, cjepanice 4 m³, 1.350 kn.

Mob. 091/883-6732 ozn.4413 GUTANIT ploče - 45 kn/kom i žljebnjaci - 50 kn/kom, prodajem. Mob. 099/6810248 ozn.4425 DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko

piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 095/8212-456 ozn.290c SVE vrste ugljena (Kreka, Stanari, Banovići, Đurđevik), šljunak, sipina , ogrjevna drva i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.338c RABLJENI televizori (150 – 400 kn). Mob. 098/137-4998 ozn.4444 STAJSKO gnojivo (kravlje / konjsko) idealno za eko uzgoj, okolica Vž. Brega, prodajem.

Moguća dostava. Mob. 098/9843892 ozn.2417b SJEMENSKI krumpir i krumpir za ishranu stoke, prodajem. Moguća dostava. Mob. 099/3720-765 ozn.4452 BOŽIĆNA drvca obične i srebrene smreke i top za pakiranje - fi 45 cm, prodajem. Mob. 098/562-862 ozn.4455

42 Mali oglasi / Zahvale i sjećanja OTKUPLJUJEMO staru bijelu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, škrinje, frižidere, peći, štednjake te ostalo željezo.

Mob. 099/7575-075 ozn.4483 PRINTER Samsung ML 1660, vrlo malo korišten, cijena 300 kn.

Mob. 091/536-1539 ozn.4477 STARU hrastovinu i 4 gume sa felgama, prodajem. Mob. 095/8650797 ozn.4480 BETONSKO željezo, armaturne mreže, fert gredice od proizvođača – atest, cigla, punioci i ostali građevinski materijal. Mob. 099/350-2647 ozn.4485 OGRJEVNO drvo bukva, grab, kratko piljena, cijepana, prodajem. Dostava! Mob. 099/7418699, 091/188-7491 ozn.4491 USTUPAM grobno mjesto na Varaždinskom groblju. Upitati: 099/856-9083 ozn.4499 DVOKRILNA ulazna vrata 1,30 cm, trosjed na razvlačenje + 2 fotelje.

Mob. 091/569-5545 ozn.4505 JELOVA građa (grede, roženice, daske) i tanki vrhunci – sirove oblice (dužine 3 i 4 m, ф 10-15 cm). Mob. 098/9482-436 ozn.4515

KREDITI POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 2/3 primanja. Čiste mirovine do 50.000 kn/24 h. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c IZNERVIRANI ste i uplašeni! Govore Vam da niste kreditno sposobni, spominju crne liste, a Vi želite

riješiti vlastitu nesolventnost, te jednim kreditom podmiriti ostale obaveze koje su Vam za vratom.

Ili možda trebate gotovinu?

Pogodnosti za umirovljenike i zaposlene u d.d i javnim poduzećima. Stambeni, hipotekarni ili nenamjenski? Vi birate. Obratite se imateljima odobrenja Ministarstva financija zbog besplatne procjene kreditne sposobnosti.

Info: 042/210-008, mob: 099/2445775, VIP: 091/925-5601 ozn.286c AKCIJA kredita na ostatak primanja za zaposlene i umirovljenike do 30.000 €, umirovljenici do 80 g. starosti.! Mob. 091/303-8054 ozn.176c TREBATE kredit??? Ne znate gdje ga najpovoljnije i najbrže realizirati?? Obratite nam se sa punim povjerenjem za besplatnu analizu. Mob. 099/244-5915 ozn.286c NOVO! Bankovni krediti 50.000 kn za umirovljenike do 80 g. Pozajmice – isplata odmah (20.000 kn). Bez HROK-a do 10.000 €.

Konzum, Boxmark, Varteks – na trajni nalog. 30.000 € - do pola plaće obustava. Mob. 099/8653200, 098/905-5687 ozn.237c SUPER krediti do 200.000 kn! Za zaposlene do 1/2 plaće! Zatvaramo sva postojeća zaduženja, pomažemo kod C. L.! Ekspresni krediti za umirovljenike! Kta već od 6,90% ; eks. od 10,82%.

Pozajmice za 24 sata! Info: 091/472-4723, 091/788-0738, Vesna ozn.237c

AKCIJA do 50.000 kn za umirovljenike starije od 70 g. Pozajmice do 20.000 kn. Zaposleni do 30.000 €, hipotekarni. Varteks, Trosatna besplatna radionica Konzum, Boxmark Ja sam gospodar svojih – na trajni nalog. osjećaja, Mob. 098/964-5711 ozn.237c SUB 12. 11. 2011., 16 - 19,

Mala dvorana Županijske palače, Franjevački trg 7, Varaždin.

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra,

računala, starina, čekova u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c FENOMENALNI krediti do 2/3 do 30.000 €/10 g. Zatvaramo postojeća zaduženja i C. L. Umirovljenicima na čisti odrezak do 50.000 kn/48 h. Krediti na trajni nalog do 1/2 primanja do 125.000 kn/8 g. Gđa. Ivana, 095/885-9230, 091/908-0808 ozn.237c

NOVI bankovni krediti! Zatvaramo C.L.; obustava na pola plaće; zatvaramo postojeća zaduženja. Hipotekarni do 25 g.! Novo – pozajmice samo na platnu listu na trajni nalog!

Novo – krediti za firme uz hipoteku! Inf: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.237c

8. studenoga 2011., br. 390

unovčite čekove, kreditne kartice te sindikalne kredite. Mob. 099/7741-246 ozn.465a AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob.

099/488-5559 ozn.4469 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000- 613, 092/147-4203 ozn.4482 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih.

Mob. 099/579-5712, 092/1190041 ozn.4482 POZAJMICE i krediti za zaposlene i umirovljenike. Zatvaranje C. L. i postojećih zaduženja. Mob. 092/1340-333 ozn. 4495

NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 78. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.4448

KREDITI bez jamaca, pozajmice, zatvaranje crnih lista. Mob. 091/185-4493 ozn.4514

ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Kr istina, 098/9370909, 091/1316-848 ozn.4503

FREYA – LINE: tarot majstori, vidovnjaci, astrolozi. Saznajte budućnost i sudbinu Vašeg posla, ljubavi, braka i zdravlja!

Nazovite s povjerenjem! Tel. 060/300-007, cijena: 1,71 kn/ min (fiks), 2,92 kn/min (mob) ozn.4498

BRZO do gotovine putem American, Diners, Master kartica (do 60 rata) i čekova! Mob. 091/110-5024 ozn.4511 ZAJMOVI na osnovu zaloga (zlata, dukata i dr.). Vrijednost založenog zlata utvrđujemo po garantirano najvišoj otkupnoj cijeni zlata u gradu. TR-AG, Vžd, K. Filića 39a, tel. 042/321-701 ozn.284c NAJPOVOLJNIJI gotovinski krediti.

Prebijanje dugovanja. Minimalni troškovi. Brza realizacija. Mob. 091/916-9885 ozn.297c NAJJEDNOSTAVNIJE i najpovoljnije do gotovine – isplata odmah,

SJEĆANJE

FANIKA ROŽMAN 9. 11. 2009. – 9. 11. 2011. „Najbolje u čovjekovu životu su njegova mala, bezimena nezapamćena djela dobrote i ljubavi.“ (W. Wordsworth) Tvoji najmiliji

SJEĆANJE Na svijetu postoji mnogo lijepih stvari, a najljepši je život.

Kada se ugasi, ostavi Ti žalost, bol i trpljenje te tisuću lijepih uspomena na Tebe.

Dragi suprug, tata i djed

PAVEL KOSI iz Petrijanca, stanujući u Ormožu Ovih dana se navršava 20 godina otkako je u domaćoj kući u naručju žene i djece tiho i mirno preminuo.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti sakriti tama, zvijezda si koja nas prati i vječno ćeš živjeti s nama.

Iz srca hvala za svaki poklonjeni cvijet i zapaljenu svijeću.

S ljubavlju ga se sjećaju: supruga Ana, kćerka Karmen s Andrejasom, sin Krešimir s Metkom te unuka Julija i unuk Aleksej

POZNANSTVA

POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c

MALI OGLASI već od 40 kuna!

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

ADELE KOVAČEVIĆ rođ. RUSMAN preminule u subotu 29. listopada 2011. u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i znancima na izrazima sućuti te svima koji su je ispratili na vječni počinak.

Ožalošćeni: djeca s obitelji i ostala rodbina

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

JOSIPA ĐUNĐUŠA preminulog 1. 11. 2011. godine u 77. godini života.

Iskreno zahvaljujemo rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima koji su u teškim trenucima bili uz nas, izrazili nam pažnju i sućut, odar okitili cvijećem te ga ispratili na vječni počinak.

Posebno hvala djelatnicima Parkova d.d. Varaždin.

Ožalošćeni: supruga Katarina, kći Gordana, sin Josip, zet Ivan, snaha Snježana, unuci Marko sa suprugom Jelenom, Petar, Danijel, Ivana i praunuka Sara

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke, bake i punice

ANE ORŠOLIĆ preminule 30. listopada 2011. u 83. godini života.

Zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, kolegama i znancima na upućenim izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njezin odar te prisustvu posljednjem ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug Silvestar, kćeri Blaženka, Silvija i Jelena, unuci Hrvoje, Luka i Mihael, zetovi Stjepan, Ivan i Dražen te ostala tugujuća rodbina

Ispričavamo se poduzeću Grabar d.o.o. na tehničkoj pogrešci u prošlom broju Regionalnog tjednika.

Redakcija 7 Plus Regionalnog tjednika

ednji j l s o nja, p ahvale a ć e j S vi i z a r d z po

om k i l s sa

već od

0na0!!!

1 ku

Zahvale i sjećanja 43

8. studenoga 2011., br. 390

ZAHVALA U dubokoj boli javljamo žalosnu vijest da je naš dragi i nezaboravni

SJEĆANJE

ZAHVALA

na

povodom smrti dragog i nezaboravnog supruga i oca

IVANU BARLOVIĆ 6. 11. 2008. – 6. 11. 2011.

Sin Željko s obitelji

SJEĆANJE

IVAN TEŽAK 11. 11. 2010. – 11. 11. 2011.

Prošla je tužna i bolna godina otkako nisi s nama.

Otišao si stazom bez povratka.

U našim srcima ostala je bolna rana jer Tebe više nema među nama.

Tvoji najmiliji: supruga Ljubica, sin Mladen, kći Mirjana, snaha Đurđica, zet Zdravko i unuk Nikola

JOSIP HORVAT preminuo u subotu 29. listopada 2011. u 62. godini života.

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Ožalošćeni: supruga Goranka, majka Marija, sin Goran i kćeri Anita i Slavica s obiteljima, brat Stjepan i sestre Štefanija i Katarina s obiteljima *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom suprugu, sinu, ocu, djedu, svekru i tastu

JOSIPU HORVATU

gospođa MIRNA BROZIČEVIĆ rođ. MANCE blago u Gospodinu preminula u petak 4. XI. 2011. u 67. godini života nakon duge i teške bolesti.

Posljednji ispraćaj voljene pokojnice je u ponedjeljak 7. XI. 2011. u 14 sati na Varaždinskom groblju.

Počivala u miru Božjem!

Tugujući: kćeri Vinka i Zvonka, unuci Vito, Mislav, Zita i Mihovil, zetovi Damir i Božidar

ZAHVALA

AUGUSTU ŽIŽEKU Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

Ljerka, Bojan i Lac

povodom iznenadne smrti našeg dragog i voljenog supruga, oca, svekra i djeda

preminulog 1. studenog u 72. godini života.

† 3. 11. 2011.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima koji su bili s nama u teškim trenucima, uputili nam riječi utjehe, okitili dragom pokojniku odar cvijećem i svijećama te ga ispratili na vječni počinak. Veliko hvala dugogodišnjim prijateljima iz Slovenije Vinku i Danici, djelatnicima firme Boxmark, pogonu krojarna-smjena 3 i mehaničarima krojarne. Svećeniku Petru Golubu hvala na toplim riječima oproštaja.

Tugujući: supruga Antonija, sin Zlatko, snaha Smiljana, unuci Vedran i Mateja *****

Najiskrenije zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u najtežim trenucima na ispraćaju.

Ožalošćeni: supruga Barica, sin Srečko, kćeri Ivanka i Zvjezdana, unuka Janja, unuk Juraj, zetovi Petar i Žarko, snaha Željka i ostala tugujuća rodbina

SJEĆANJE na drage

Tvoj sin Tomo s obitelji

dragoj majci

TEREZIJI KRUHEK Draga majko!

S ponosom i tugom čuvat ćemo uspomenu na Vas. Tvoja Anka *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj majci

IVANA KOVAČIĆA

IVANA HUSNJAKA

Majko moja!

Nek’ s anđelima Tvoja duša spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. *****

Tvoja dobrota i sjećanje na Tebe ostat će vječno u našim srcima.

Hvala Ti.

povodom iznenadne smrti dragog nam supruga, tate, djeda, brata i tasta

dragoj majci

TEREZIJI KRUHEK

POSLJEDNJI POZDRAV

7. 11. 2010. – 7. 11. 2011.

ZAHVALA

Ožalošćeni: sin Tomo, kćerke Marija i Anka, snaha Anica, zet Ivan, unuci i praunuci.

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

Tvoja obitelj

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima i susjedima na izraženoj sućuti, položenim svijećama i cvijeću te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak.

Posebno zahvaljujemo doktorima i sestrama bolnice Stacionar Novi Marof, velečasnom Ivanu Sakaču na dirljivom ispraćaju te DVD-u Strmec Podravski i gospođi Mariji (Mici) Kišić.

******

Supruga i djeca s obiteljima

FRANJO ĐULA

preminule 2. XI. 2011. u 86. godini života.

*****

Ljerka, Bojan, Zdravko

SJEĆANJE

TEREZIJE KRUHEK

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji: supruga Goranka, majka Marija, sin Goran, kćeri Anita i Slavica, unuci Nives, Luka i Emil, snaha Tihana i zet Darko

Ni godine ove koje su prošle, niti vrijeme koje teče, sjećanja na Tebe izbrisati neće.

ZAHVALA povodom smrti drage nam majke, bake, prabake i sestre

AUGUSTA ŽIŽEKA preminulog 29. 10. 2011. u 83. godini života.

IVAN MAŠIĆ

Ožalošćeni: supruga Katica, djeca Mateja i Matija

povodom smrti našeg dragog djeda i punca

Od srca zahvaljujemo rođacima, obitelji Novak, susjedima iz Hvarske ulice i ostalim prijateljima. Posebno hvala dr. Ranku Stareu i medicinskom osoblju Abdominalne kirurgije OB Varaždin na pruženoj pomoći i njezi.

8. 11. 2001. – 8. 11. 2011.

† 27. 10. 2011.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj braći i sestrama, prijateljima, susjedima i dragim znancima. Veliko hvala Policijskoj postaji Novi Marof na izraženoj počasti našem dragom pokojniku.

Zahvaljujemo svom medicinskom osoblju na brizi i izraženoj pažnji u posljednja tri mjeseca života našeg pokojnika. Hvala svima na položenim vijencima, svijećama i izrazima iskrene sućuti. Posebno zahvaljujemo dečkima iz HVIDRE N. Marof i svim sponzorima koji su pomogli u najtežim trenucima, 3. razredu OŠ Svibovec i njihovoj razrednici te vlč. Juraju Kopjaru na toplim i iskrenim riječima oproštaja i molitve.

Voljeni Stjepane Vuk, znaj da nikad nećeš umrijeti u našim srcima.

OBAVIJEST O SMRTI U dubokoj boli javljamo svim rođacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga majka, baka i punica

Zauvijek ćeš biti s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

SJEĆANJE

STJEPANA VUKA

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom

TEREZIJI KRUHEK Majko draga!

Tiho si oči sklopila, umorno tijelo Bogu predala.

Neka Te molitve naše prate, kada bol i tuga ne mogu da Te vrate.

Tvoji Marija i Ivan *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i prabaki

TEREZIJI KRUHEK U svakom kutu Tvoja je sjena, a Ti ćeš ostati s nama za sva vremena.

Tvoji Žarko, Valentina, Ksenija, Damir, Dominik, Laura, Paula i Anja

SUPRUGU SJEĆANJE

Bog je vidio da si umoran.

Zagrlio Te i šapnuo: „Pođi sa mnom.“ Tvoja duša s anđelima spava, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti s nama.

Otišao si i nema Te više, uspomena na Tebe nikad se ne briše.

Samo onima koji su Te voljeli, znaju koliko im nedostaješ.

Supruga Antonija

Ivančica, Mateo

MARIJAN VUK 8. 11. 2009. – 8. 11. 2011.

*****

POSAVEC

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

IVANA

i

SJEĆANJE na supruga

RUŽU

OCU, SVEKRU i DJEDU

† 14. 9. 2010.

U tišini vječnog mira neka vas prate naše molitve.

Tvoj dragi lik, Tvoja ljubav i dobrota, živjet će u nama do kraja života.

8. XI. 1991. – 8. XI. 2011.

Obitelj Sili

Zlatko, Smiljana, Vedran i Mateja

Tvoja obitelj

† 3. 11. 2010.

JOSIPA BARULEKA

44 Zahvale i sjećanja

8. studenoga 2011., br. 390

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

SJEĆANJE

dragom kolegi

MARIJAN LENARTIĆ

na voljenog tatu i supruga

rođen 21. XII. 1924. – umro 10. XI. 1989.

IVICU MIŠAKA

*****

11. 11. 2010. – 11. 11. 2011.

2. 7. 1982. - 27. 10. 2011.

IVKA LENARTIĆ

Zauvijek ćemo Te pamtiti.

rođena 21. VI. 1904. – umrla 31. V. 1972.

Uvijek si u našim srcima i mislima.

Neka Te čuvaju anđeli.

IVANU ŽGANJERU

Uprava i zaposlenici poduzeća Grabar d.o.o.

Tvoja kćerkica Ana i supruga Tanja

*****

MIROSLAV LENARTIĆ rođen 25. IX. 1899. – umro 10. X. 1972.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.

IVICA MIŠAK

Vlasta i Ivanka s obitelji

11. 11. 2010. – 11. 11. 2011.

ZAHVALA povodom tragične smrti dragog i voljenog unuka

IVICE ŽGANJERA 2. 7. 1982. – 27. 10. 2011.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i svim dobrim ljudima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala Upravi i zaposlenicima poduzeća Grabar d.o.o. Varaždin.

Ožalošćeni: baka i djed Sokol *****

SJEĆANJE

STJEPAN MEGLOBA

Tvoji najmiliji

Vrijeme zaborav donijelo nije, živiš u nama kao i prije.

Sestra Milena, šogor Pero, nećaci Magdalena i Domagoj

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti naše drage mame, bake, prabake, svekrve i punice

AGATE REMAR

voljenom unuku

Tvoji: baka i djed Sokol

*****

Zauvijek si u našim mislima i molitvama.

preminule 27. 10. 2011. u 90. godini života.

IVICI ŽGANJERU

Tvoji roditelji Josip i Milka

9. 11. 2009. – 9. 11. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Kad bi vrijeme htjelo stati, da nam Tebe opet vrati.

Dok živimo mi, u našim srcima živjet ćeš i Ti.

U tišini vječnog mira Tvoje drago srce sniva.

Nad grobom Tvojim tiho se molimo, u srcu Te čuvamo i Boga molimo.

na voljenog

MILANA MARUKIĆA 8. XI. 2008. – 8. XI. 2011.

Ostat ćeš uvijek u našim srcima i mislima.

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima i susjedima koji su nam izrazili sućut, položili cvijeće i svijeće te se s nama oprostili od naše Jagice. Zahvaljujemo vlč. Nikoli na riječima oproštaja i izrazima sućuti.

Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

Tugujući: sinovi Vinko i Milan, kći Milka, snahe Milka i Spomenka, zetovi Vlado i Ivan, unuci i praunuci s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

POSLJEDNJI POZDRAV

ANTUNA HIPA

dragoj

8. XI. 2008. – 8. XI. 2011.

MAMI, BAKI, PRABAKI i SVEKRVI

Zauvijek si s nama u našim srcima, mislima i molitvama.

Hvala za sve divne trenutke koje smo dijelili s Tobom.

Tvoji supruga Josipa, sin Ivan, kćeri Marta i Štefanija s obiteljima

na naše drage

PETRUŠANEC

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

MARIJU

Sin Vinko i snaha Milka

† 5. 2. 2004.

Vaši najmiliji

*****

7. 11. 2010. – 7. 11. 2011.

SJEĆANJE na dragog supruga i oca 6. XI. 1991. – 6. XI. 2011.

Supruga Pavica, kći Katica, zet Stanko, unuke s obiteljima

Bio si ostao vrijedan ljubavi i poštovanja.

HVALA TI za svaki trenutak sreće i ljubavi. na voljenu

Tvoji Ružica, Davor, Ivana, Roman i Karla

JAGODU MIŠAK 7. 11. 2003. – 7. 11. 2011.

Naša su srca i misli uvijek s Tobom.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

MILKE MELNJAK preminule 29. 10. 2011. u 88. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te svima koji su je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala od srca upućujemo kapelanu Nikoli na toplim riječima ispraćaja.

Ožalošćeni: kćeri Franciska i Katarina, unuci s obiteljima i praunuci

HERCEG

IVANA KONJEVIĆA

Prošla je godina, Ti ostaješ u našim mislima i molitvama.

SJEĆANJE

U SPOMEN našim dragim roditeljima sjedinjenim u vječnosti

SJEĆANJE

MIRKA HENČIĆA

IVANA † 14. 11. 1996.

Živjet ćeš vječno u našim srcima i mislima.

Unuci: Renato i Ksenija, Mirjana i Josip, Snježana i Davor, praunuci: Lorena, Renato i Lana

na voljenog supruga, oca i djeda

i

EMILU

i

HELENI

11. XI. 1991. – 11. XI. 2011.

12. IX. 2011. – 12. XI. 2011.

Vaša ljubav nas je okupljala i čuvala u okrilju obitelji.

Ostaje samo tuga i sjećanje.

Vaša djeca

U SPOMEN

MIRKO HABEK 9. XI. 2002. – 9. XI. 2011.

Kad najdraži ode, samo tuga ostaje i ljubav ne prestaje.

Tvoji: Jagica, Darko, Mirjana s obitelji, unuci i praunuci

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

TOMEKA BIŠKUPA 9. XI. 2009. – 9. XI. 2011.

Prošle su dvije godine duge, pune boli i tuge.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu mamu

NADU CEPANEC 12. 11. 2010. – 12. 11. 2011.

Prošla je tužna godina od kada Te nema među nama.

SJEĆANJE na našu suprugu, majku, svekrvu, baku i prabaku

KATARINU OŽURA 8. 11. 2010. – 8. 11. 2011.

Zauvijek živiš u našim srcima i mislima.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

S nama si u srcima i mislima.

Suprug Drago, Marica, Joža i Slavek s obiteljima

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE

SJEĆANJE

STANKA ŠVARCA

na voljenog oca, djeda i pradjeda

RADOMIR BRANKO – MIĆO

13. 11. 2004. – 13. 11. 2011.

IVANA HRENA

6. XI. 2008. – 6. XI. 2011.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

13. 11. 2003. – 13. 11. 2011.

Naša ljubav i sjećanje na Tebe ostat će zauvijek.

Tvoji najmiliji

Tvoja obitelj

Tvoja Danica

Zahvale i sjećanja 45

8. studenoga 2011., br. 390

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

voljenom suprugu, ocu, djedu i svekru

IVICA ZAMODA

EMILU HAJDUKU 7. 2. 1945. – 3. 11. 2011.

Od supruge Katarine, sina Janka, unuka Petra i Filipa i snahe Gordane

Književnik i novinar 2.11.2010. - 2.11.2011.

POSLJEDNJI POZDRAV našem dragom prijatelju

Život je kratak, a umjetnost dugovječna.

Hvala ti što si bio naš kolega.

Djelatnici i suradnici 7 Plus Regionalnog tjednika

SJEĆANJE ZAHVALA povodom smrti našeg voljenog tate, djeda i pradjeda

PETRA KATIĆA preminulog 26. 10. 2011. u 92. godini.

Veliko hvala svima koji su dijelili bolne trenutke s nama i izrazili nam sućut. Posebno HVALA djelatnicima Doma za starije i nemoćne osobe u Zavojnoj 6 u Varaždinu.

Ožalošćeni: kćeri Nada i Marija s obiteljima

ZDRAVKO VIŠNJIĆ – BRACO 8. 11. 2010. – 8. 11. 2011. „Ne bi bilo teško umrijeti…

Teško je živjeti bez Tebe, voljeti Te, a ne imati kraj sebe…“ Tvoja supruga Draženka *****

9. 11. 2000. – 9. 11. 2011.

„Teško je ispisati stih kad bol te jaka guši, teško je ispisati stih kad strašan teret nosiš na duši…

Teško je ispisati stih kad Ti bi s nama trebao biti umjesto nebeskim prostranstvima lutati.

Al’ Božji naum drugačiji je bio, anđeli su Te prigrlili sebi u krilo…

Budi njima ono što si nama, vječno svjetlo neka Te uvijek obasjava…“

Nije istina da vrijeme tugu briše, jer kako godine prolaze, tuge je sve više.

Tvoji: kći Tanja, sin Matija, snaha Mateja, zet Roman te unuci Mia, Tin i Noa

TUŽNO SJEĆANJE na

ALENA KORBARA

Tvoja mama

*****

Godina je prošla otkad Te nema.

Sjećanje na Tebe izbrisati se neće.

SJEĆANJE

Brat Zvonko, šogorica Verica s obitelji, tata Drago i Katica

JULIJANU SENTIĆU 13. 10. 1973. - 3. 11. 2011.

So close, no matter how far Couldn’t be much more from the heart Forever trusting who we are And nothing else matters Never cared for things they say Never cared for games they play I never cared for what they do I never cared for what they know And I know, that’s right...

Tvoji Marko i Iva

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, sestre, bake, prabake, svekrve i punice

BARE ADLAŠIĆ

VALENT SALAMON SLAVIČEK

rođ. VRČEK

† 7. 11. 2009.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe.

Supruga, sinovi, snahe i unuke

SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE

ZVONKO SAMBOLEC 9. 11. 2009. – 9. 11. 2011.

Niti godine ove što su prošle, niti vrijeme što teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoje Marija, Silvija i Lela

VINKA MIKULANA

preminule 29. 11. 2011. u 79. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i vijencima te svima koji su je ispratili na vječni počinak. Veliko hvala dragim sestrama iz Kućne njege „Kancijan“ te vlč. Mirku Kemivešu.

Ožalošćeni: sinovi Andrija i Stjepan, kći Snježana, brat Stjepan, snaha Vesna, zet Edo, unuci Dejan, Melita, Bojana, Tihomir, Mario, Marko i Danijel te praunuci i ostala tugujuća rodbina

8. XI. 2007. – 8. XI. 2011.

SJEĆANJE

Čuvamo Te u svojim srcima i mislima.

na dragog

POSLJEDNJI POZDRAV

PREDRAGA KORENIČKOG – DUCIJA

voljenoj mami, svekrvi, baki i prabaki

Supruga i djeca s obitelji

11. XI. 2006. – 11. XI. 2011.

ZAHVALA

S ljubavlju, poštovanjem i tugom čuvamo Te u našim srcima.

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i svekra

Supruga i djeca s obiteljima

JOSIPA KOZJAKA preminulog 30. 10. 2011. u 78. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Najtoplije zahvaljujemo našoj rodbini, kumovima, prijateljima i prijateljicama, susjedima i znancima koji su bili s nama u teškim trenucima, uputili izraze sućuti, okitili odar vijencima i cvijećem te ispratili našeg dragog pokojnika na vječni počinak. Hvala grupi umirovljenika HGK, HG Komori, poduzeću CODE-ART, Srednjoj školi „Arboretum Opeka“. Veliko hvala od srca upućujemo dr. Antončiću i cjelokupnom Odjelu za interne bolesti na ukazanoj svesrdnoj pomoći i pažnji. Veliko hvala vlč. Ivanu Žmegaču na toplim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Josip, unuk Filip i snaha Jasminka *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom

SUPRUGU, TATI i DJEDU Tvoji Marija, Josip, Filip i Jasminka *****

DRAGI DEDA, hvala Ti za sve divne trenutke koje si dijelio sa mnom.

Filip

*****

BARI ADLAŠIĆ rođ. VRČEK Lako je obrisati suze i zapaliti svijeću, al’ teško je iz srca izbrisati tugu vječnu.

Sin Stjepan i snaha Vesna, unuci Dejan i Melita s obitelji *****

TUŽNO SJEĆANJE

Veliko hvala za ljubav i dobrotu.

STJEPAN GLAVNIK

Sin Andrija, unuka Bojana s obitelji i unuk Danijel

- ŠTEFEK -

*****

13. XI. 2010. – 13. XI. 2011.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

Prolazi vrijeme, al’ tugu ne briše, što dalje ide, boli sve više.

Kći Snježana, zet Edo, unuci Tihomir, Mario i Marko, praunuka Larisa

Ima nešto u dobrim ljudima, ostave trag i bol koja se ne briše.

Tvoja supruga Marika i sin Danijel *****

Tvoj dragi lik, ljubav i dobrota, ostat će s nama zauvijek.

Biljana, Denis, Tihomir i Marija-Terezija

SJEĆANJE na

IVANA KOLAREKA 13. 11. 1981. – 13. 11. 2011.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji najmiliji

*****

SJEĆANJE na dragog dedu

IN MEMORIAM

ŠTEFEKA Zašto snovi ne postanu java, naš deda, Štefek, sada mirno spava.

Svijetlost vječna uvijek nek’ mu svijetli, vječno ćemo ga voljeti.

MIRA SINKOVIĆ Vesna i Mladen s obiteljima

Srečko, Mirjana, Dario i Emilia

SJEĆANJE

*****

BOŽIDAR LEVATIĆ

Kao vjetrom odneseno lišće jesenje, Tebe nema kraj nas… Nedostaješ…

SJEĆANJE

JAGICA POSNJAK

8. XI. 1999. – 8. XI. 2011.

Marijan Bubek

13. XI. 1994. – 13. XI. 2011.

Pričamo o Tebi… Tad sjećanja krenu i opet smo zajedno bar u jednom trenu.

*****

Uvijek ćeš biti u našim mislima i molitvama.

U tišini vječnog mira neka Te čuvaju naše molitve.

Mama, tata i sestra

Tvoja obitelj

Tvoja obitelj i David

46 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Zašto takav ugovor? en Yakar Gat ima pravo otkazati i eksproprirati izvršenje radova od strane Coninga ako on suspendira radove bez pristanka rukovodioca gradilišta ili ne napreduje s radovima zbog nerada, ako ne poštuje vremenske rokove za jednu ili više faza radova, ako ne napreduje adekvatno s radovima i to „brzinom koju rukovodilac građenja po slobodnoj procjeni smatra primjerenom ili po njegovim uputama ili ne ispunjava obaveze radi koordinacije, kooperacije i suradnje s ostalim izvođačima na gradilištu”. No, Ugovor ipak donekle “oprašta” kašnjenje time što kaže kako se odgoda od 30 dana ako se ne desi više od dva puta uzastopce ne smatra bitnim narušavanjem ugovora ako izvođač uspije nadoknaditi propušteno u roku od 60 dana od zadanog roka tako da ne ostane traga zakašnjenju. Raskid ugovora nastupa i ako Coning grubo povrijedi vremenske rokove i fazu izvršenja, kvalitetu rada i materijala, suspenziju izvođenja radova, davanja garancija, davanje polica osiguranja, ispunjenje sigurnosnih mjera i uvjeta rada svojih radnika, ispunjenje zakonskih odredbi i obaveza prema ostalim podizvođačima. toviše, Ben Yakar Gat ima pravo zaračunati Coningu dodatno paušalno obeštećenje za slučaj povrede ugovora koje je sporazumno vezano na iznos od 9,5 milijuna šekela, za što će investitor realizirati garancije koje posjeduje ili prebiti iznos koji duguje Coningu. Teško je u sferi gospodarstva i građevine pronaći razloge zbog kojih je Radimir Čačić kao direktor Coninga potpisao sporni ugovor. Vjerojatno motive za ulazak u posao u Izraelu treba tražiti u politici ili nekom drugom području. Eventualne nesporazume iz ugovora Coning i Ben Yakar Gat odredili su arbitražu. Arbitražnog suca imenuje Privredna komora u Parizu prema običajima u rješavanju međunarodnih nesporazuma. Kasnije će ispasti da čak i ta odredba Ugovora nije “čista”, odnosno da će se razriješiti na štetu Coninga i to zbog - “tipfelera”. Ali o tome u sljedećim poglavljima.

B

Š

Angažiranje podizvođača oning kao projektantska tvrtka trebala je građevinsku operativu. Kao logičan odabir Čačiću se nametnula građevinska tvrtka Zagorje u kojoj je imao odlučujući utjecaj. - Zagorje su opterećivali teški dugovi. Bilo je jako puno OOUR-a i postojala su interna dugovanja. S obzirom da je rukovodstvo Zagorja bilo u rasulu, našao se Coning koji je već bio samostalna firma i koji je obećao da će zatvoriti dugovanja, ali uz uvjet da mu se ustupi 25 posto plus jedna dionica s time da on ima, kad su u pitanju ključne odluke, ovlasti kao da ima natpolovični broj dionica - tvrdi naš izvor iz DP Coninga. Iako su navodno mnogi u Zagorju bili protiv odlaska u Izrael smatrajući uvjete nepovoljnima, protiv Čačićeve prevage u odlučivanju nije se moglo ništa. Zagorje je tako potpisalo ugovor s Coningom. Ugovorom Zagorje preuzima izgradnju stanova i trgovina u Ashkelonu. Cijena je nepromjenjiva i fiksna - 19,5 milijuna dolara i 5,3 milijuna šekela. Coning će plasirati Zagorju zajam za nabavku opreme u iznosu od 1,75 milijuna dolara. Dio ugovorene cijene u iznosu od 7 milijuna dolara Zagorju se trebao isplatiti za nesmetano izvršenje radova.

Rokovi plaćanja određeni su prema ugovoru između Coninga i Ben Yakar Gata. Coning kao naručilac preuzima obavezu obavljanja svih radnji i poslova u odnosima s Ben Yakar Gatom, ugovaranje pravovremene isporuke materijala i opreme za ugradnju te ishođenje različitih garancija. Ugovor kaže kako Zagorje ne može snositi nikakve štetne posljedice ako Coning ne izvrši ili ne izvrši na vrijeme bilo koju od svojih obaveza. Zagorje se obvezalo ovlastiti Coning kao glavnog garanta da preda u zalog njegova osnovna sredstva dopremljena na gradilište u Izrael, a u svrhu davanja garancije za dobro izvršenje posla. (nastavak u idućem broju)

C

8. studenoga 2011., br. 390

PLATINASTI PIR Marija i Josip Crnko proslavili 70 godina braka

Razvod im nije pao na pamet J - Naravno da je bilo i nesuglasica, ali brak podrazumijeva određenu razinu

požrtvovnosti i odgovornosti i teška vremena se već nekako prebrode – kaže Marija Piše: DANICA PAJTAK dpajtak@regionalni.com

Punih 70 godina traje ljubavna priča Marije i Josipa Crnka iz Kelemena, malog sela blizu Varaždina. 87-godišnji Josip i godinu starija Marija Crnko vjenčali su se 20. veljače 1941. godine, a ove su godine na proljeće proslavili 70. obljetnicu braka! Marija kaže kako se prije vjenčanja nisu poznavali, već su ih upoznali roditelji.

- Nekada je sve bilo drugačije i parovi nisu imalo toliko slobode kao danas. Roditelji su Josipa odabrali za mene jer im se dopao – priča Marija.

Dodaje kako je u dugih 70 godina bilo i teških trenutaka, ali nikada na razvod nisu pomišljali.

- Naravno da je bilo i svađa i nesuglasica, ali brak podrazumijeva određenu razinu požrtvovnosti i odgovornosti, kako prema sebi, tako i prema djeci i obitelji – smatra Marija te dodaje kako danas mladi preolako stupaju u brak i preolako ga prekidaju.

- Mladi danas ne slušaju savjete svojih roditelja na način na koji smo mi slušali i to nije dobro. Trebali bi se više truditi

Sjećanja iz mladosti vežu ih uz rad Već treća generacija poljoprivrednika u radišnoj obitelji Crnko nastavlja obiteljsku tradiciju bavljenja poljoprivredom. Marija Crnko ispričala nam je kako najviše sjećanja iz mladosti veže upravo uz rad. – Nismo možda nekamo putovali, ali zato smo vrijedno radili i privređivali za sebe, svoju obitelj, a koliko smo mogli, dali smo za uređenje da sačuvaju obitelj na okupu – zaključila je Marija.

Vjeruju u brak Nakon 70 godina braka Josip i Marija još uvijek su složni i povezani, vjeruju u brak i u ovim poznim godinama i dalje paze jedan na drugoga. Sin Stanko i kći Ružica žive u obližnjim selima, ali ih redovito posjećuju i pomažu im

sela – govori Marija. Velika tragedija dogodila im se 1988. godine kada im je izgorjela cijela kuća. Nitko nije bio ozlijeđen, ali ostali su bez svega. No čak i nakon toga nisu se dali pokolebati te su opet uz puno truda, ljubavi i rada stali na noge da bi nam danas pričali priču o jednom životu koji današnji mladi ljudi teško mogu zamisliti.

kad im zatreba. Uz to, četvero unučadi i devetero praunučadi starih od šest do 18 godina posjećuje ih i unosi radost u njihove živote. Danas, iako bolesni, još su uvijek aktivni.

Njihovu okućnicu krasi bogat cvjećnjak koji Marija još uvijek uređuje, unatoč tome što se kreće pomoću štaka. Ov ih dana Marija planira posaditi tulipane... Svoju ljubav Marija i Josip proslavili su ove godine u ožujku, kad su napravili veliku

feštu za rodbinu i prijatelje.

U vinogradu na Velikom vrhu iznad Kelemena njihov sin Stanko preuredio je staru obiteljsku vikednicu i ondje razvio seoski turizam. U tom prikladnom starinskom ambijentu okupilo se oko 60 ljudi i zabavljalo se do dugo u noć.

- Plesali nismo, jer ne možemo, ali smo zato pjevali – prisjetila se se Marija te dodala da takvo veselje njihovoj obljetnici i priliči.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

Kule vu zraku, kule od reči….

V

e kad su prešli izbori vu Velkom Selu pri Dravi za burgemajstera, došli budu drugi, parlamentarni. Pa ve si zgubidani i oni kaj nemaju pametnejšega posla znova larmaju ko bu ak bu, da bu, došel vu parlament hrvacki. A tam je, veliju, lepa hladovina. I jeftino se more dobro piti i jesti, kajti to more biti našim vrlim zastupnikima. Jadni oni. Kad imaju samo 17 tisučaki

kuni plačice. Pa si nemreju nekaj bolšega privoščiti. Za pozobati. A i ugled im je vu pitanju ak neju dobro jeli. I pili. Neki više pili nego jeli. Nečega. Kaj im mantre dela. Da posle vu parlamentu laprdati moreju. O semu i svačemu. Uglavnom o ničemu. Kaj je vredno spomena. Kak Jožek vu Veselom kutiču. Dok preveč noje pocucla na prazni želudec. Pa mu je onda žmehko. Kak Zlateku

Jegulji kaj vodi nogometni klub vu Velkom Selu pri Dravi. I ima viziju. Pa je vu nekakvom biltenu predi mesec dni napisal da bu klub pobedil vu kupu. I Rabuzinovo sončeko osvojil. Klub je pak odma ispal z kupa. A osvojil bu drugu ligu, bankrot i puno kuli vu zraku kaj kak baloni pokaju same od sebe. I tak dragi moji, zdržite još ovih mesec dni. Sa ili bez kuli vu zraku.

Vodič 47

8. studenoga 2011., br. 390

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Zoran Mandić - Zlatna jesen

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KINO Utorak, 8. 11., NEGDJE (drama) u 19 sati KAZALIŠTE Srijeda, 9. 11.u 20 sati, LJEPOTICA IZ LEENANEA, Velika scena Petak,11. 11. u 19:30 sati, KOMEDIJA O LONCU, Velika scena Subota, 12. 11. u 19:30 sati, ČAST, Velika scena Nedjelja, 13. 11. u 19:30 sati VARAŽDINSKI KOMORNI ORKESTAR, Velika koncertna dvorana Utorak, 14. 11. u 11:30 sati, PLAVA BOJA SNIJEGA, velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30), Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00), Subota (7,30 – 13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage RETROSPEKTIVA: VELIMIR TRNSKI, razgled do 20.11.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer 200 GODINA KAPTOLA U VARAŽDINU, razgled do 20. 11.

Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel TEA BIČIĆ, razgled do 13.11.

Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Utorak, 8. 11.

AVANTURE TINTINA: TAJNA JEDNOROGA u 18 sati KOJI JE TVOJ BROJ? u 20 sati Četvrtak, 10. 11.

KOKO I DUHOVI u 14 sati Scena Četvrtak, 10. 11. u 20 sati, KLUPICA Izložbeni prostor Četvrtak, 3.11. u 19 sati 30 GODINA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC, otvorenje izložbe

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – HLADNIJE PREMA VIKENDU U ovom tjednu opet nam dolazi stabilniji i suhi period, ali uz dosta oblaka i magle. Snijega još nema na vidiku, ali prema kraju tjedna bit će sve hladnije. Kiša ili snijeg se ne očekuju, ali studeni će ipak pokazati da može donijeti i studen.

Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 7.11.)

Slatki mali štenci

!

Ovi preslatki štenci su nađeni odbačeni uz cestu. Stari su 3 mjeseca, veseli i zaigrani. Crni brat i sekica bit će malog rasta, a crno bijeli srednjeg rasta. Pružite ovim štencima topao dom kakav zaslužuju.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI: DJEVOJČICE Hana Špičko, Lana Detelj, Ema Đura, Sabina Danjko, Lorena Hudak, Katarina Kovačić, Janja Karlovčec, Ela Marčec, Dora Pretnar, Nika Valjak, Helena Biočić

DJEČACI Leon Vidaček, Martin Melnjak, Ivano Đuričin, David Soldatek, Petar Periša, Martin Lončar, Ian Juras, Roko Džaja, Tin Kovač, Leonardo Gašparić, Ivan Zebec, Lukas Okun, Petar Kranjec, Benjamin Šipić

REGIONALNI PARK MURA DRAVA - SKLADAN SUŽIVOT ČOVJEKA I PRIRODE, razgled od 10. 11. do 27. 11., Salon palače Sermage

VJENČANI: Mihaela Jagenčić i Miroslav Herceg, Valentina Herceg i Jakobović Marko, Maja Matijašec i Dean Magić, Ana Djak i Anto Lučić

UMRLI:

Bara Adlašić (79), Augustin Žižek (82), Adela Kovačević (89), Zdenka Boršić (78), Josip Kozjak (77), Nada Žirovec (70), Veljko Medved (57), Marija Lipovec (87), Emil Hajduk (66), Krunoslav Patek (47), Ivan Glavica (78)

48 Zadnja

8. studenoga 2011., br. 390

KONCERT Legenda tamburaške glazbe Z. Bogdan pjevao Varaždincima

Pisme, pesme i pjesme J Koncert počeo pjesmom starom 250 godina, a završio još nikad otpjevanom u javnosti Sve je počelo tamburašima, a tek nakon nekoliko pjesama pojavila se zvijezda večeri, legenda tamburaške glazbe i čovjek zbog kojeg još uvijek žive starogradske pjesme. Zvonko Bogdan uspio je u subotu navečer oduševiti publiku u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi.

Sve generacije Njegov koncert nazvan “Jesen stiže dunjo moja” privukao je sve generacije, a mladi su u ovom slučaju ipak bili u manjini. - Pjesme Zvonka Bogdana slušam od malih nogu i zato ih valjda volim.

Roditelji su uvijek imali neku njegovu ploču i kazetu, a kad sam bila mala, zbog tate lovca obožavala sam njegovu pjesmu o lovcu – ispričala nam je Varaždinka Ivana koju smo zatekli na koncertu.

- Ja pjevam pisme, pesme i pjesme - rekao je na početku svojeg koncerta koji je bio put dug 250 godina. Naime, počeo je najstar ijom pjesmom iz repertoara, a za svaku je imao i priču. ”Nekad sam i ja volio plavo cveće” bila je prva, a čuli smo i one najpoznatije “Tko te ima taj te nema”, “Hej salaši”, “Jesen stiže Dunjo moja” i “Svirci moji”. Uz svojih stalnih 16

!

tamburaša RTV Vojvodine iz Novog Sada te 5 bunjevačkih majstora tambure Zvonko Bogdan pokazao nam je da ga vrijeme nije nimalo pokvarilo. U toploj atmosferi koju je i sam stvorio svojom jednostavnošću i simpatičnošću, svi su uživali.

Publika je doživjela i jedno pravo tamburaško “prepucavanje” tj. bunjevačko prelo - nasviravanje u kojem se su najbolji tamburaši Vojvodine trudili biti bolji od samih sebe.

Ti se nećeš vratiti Varaždinu je Bogan i otpjevao pjesmu o Varaždinu koja je nastala nakon njegova

Japanske bube Ovog četvrtka u 19 sati jedna od najpopularnijih kućanica blogerica, Varaždinka Sanja Željeznjak, predstavit će svoju prvu knjigu “Japanske bube”, u varaždinskoj knjižnici. Knjiga je zapravo presjek njezinog bloga na kojem je objavljivala kada je sa suprogom i kćeri živjela u Zemlji Izlazećeg Sunca. Blog je bio vrlo čitan, njezina su zapažanja bila

objavljivana i u jednom ženskom magazinu, a na Varaždinskoj televiziji blog je doživio svojevrsnu ekranizaciju. „Na pisanje bloga odlučila se perući veš u svojoj smiješnoj japanskoj perilici“, stoji na koricama njezine knjige.

Blog je “ukoričen” na više od 300 stranica, a uz autoricu, o Japanskim bubama pričat će urednica Marina Vrđuka Beleš i nakladnik Zlatko Ožanić.

KAJKAVIJADA

Dragi naš “kaj” Dječja revijalna manifestacija Kajkavijada kojoj je cilj očuvanje kajkavskog govora, održat će se po devetnaesti put u subotu 12. i u nedjelju 13. studenog u hotelu Minerva u Varaždinskim Toplicama. Točke s kojima će djeca nastupati rezultat su rada djece i njihovih voditelja tijekom cijele godine u njihovim ustanovama s ciljem očuvanja kajkavskog govora i kajkavske kulturne baštine.

Nastupit će oko 700 djece do 18 godina iz sedam županija.

Organizatorica i predsjednica Društva Naša djeca Smirna Turkalj pozvala je sve da im se pridruže u dva dana dječje pjesme i plesa u Varaždinskim Toplicama.

Stefan Milenković u HNK Varaždin

Zahvaljujući humanitarnom radu članova Rotary Cluba Varaždin 1181, 20. studenog u gledalištu HNK nastupit će violinist svjetskog glasa Stefan Milenković. Karijeru je započeo vrlo rano, nastupivši prvi put uz orkestar kao petogodišnjak. Sa sedam godina osvojio je glavnu nagradu

nastupa na Španc irfestu, počastio nas je nostalgičnom “Vratit će se rode” koja je nastala za istoimenu seriju, a po jednu pjesmu posvetio je svojoj kćeri i sinu. Zadnja pjesma bila je i najnovija “Ovo nije moja nedjelja”, a koncert od 2,5 sata završio je uz nekoliko stihova “tko te ima taj te nema...”. - Želim vam sretan put do domova i da se ponovno sretnemo – rekao je Varaždinu na kraju Zvonko Bogdan.

PRVA KNJIGA

na Međunarodnom violinističkom natjecanju Jaroslav Kozian. Nastupit će uz klaviristicu Srebrenku Poljak, a u sve svoje nastupe uključuje i publiku. Ulaznica je 100 kuna, a sav prihod namijenjen je djeci koja boluju od teške i rijetke bolesti, bulozne epidermolize - tzv. djeci leptirima.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović